NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041002].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 160361 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.10.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Većina farmera treba nove staje prije ulaska u EU</p>
<p>Ne bojim se ulaska u EU iako će mnoga mala gospodarstva propasti/ Mogao bih udvostručiti predaju mlijeka sa svoje farme kada bih riješio golem problem vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem/ Nekad se živjelo ležernije, a sada smo ušli u burno razdoblje za koje na televiziji kažu da se zove tranzicija, kaže Ivan Težak, proizvođač mlijeka iz Svete Jane koji dovršava projekt za podizanje nove farme s 50 mliječnih krava težak 1,35 milijuna kuna, no nema jamaca za kredit </p>
<p>SVETA JANA</p>
<p> – »Od prodaje mlijeka s našeg obiteljskoga gospodarstva svake smo godine mogli kupiti novi traktor ili neki drugi poljoprivredni stroj, a od prošle godine teško spajamo kraj s krajem«, potužio se Vjesniku Ivan Težak, profesionalni poljoprivrednik iz Svete Jane kod Jastrebarskog. Dodaje da se osobno ne boji ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU), jer u Uniju ulaze države, a ne pojedinci, iako mu je poznato da će, kao i u Sloveniji, propasti i mnogo sitnih poljoprivrednih gospodarstava.</p>
<p>Slovenija je, kaže on, poslije ulaska u EU, nakon deset godina prilagodbe, morala »skinuti« devet posto svoje proizvodnje mlijeka zbog dobivenih kvota proizvodnje u Uniji, kaže Težak.</p>
<p>Četveročlana obitelj Težakovih živi isključivo od prodaje mlijeka Luri dok se podizanjem ratarskih kultura, u prvom redu pšenice i kukuruza, bavi za svoje potrebe. Težak ima 32 krave i obrađuje 40 hektara poljoprivrednog zemljišta. Zadovoljan je kooperacijom, ali ne i životom poljoprivrednika. »Nekad se živjelo ležernije, a sada smo ušli u burno razdoblje za koje na televiziji kažu da se zove tranzicija«.</p>
<p> »Proizvodnja mlijeka je najteža poljoprivredna proizvodnja, ali i jedini siguran novac na selu koji dolazi svaki mjesec. Godišnjeg odmora nema, kao ni slobodnog vikenda a radi se u dvije smjene svaki dan«, kaže on. Specijaliziranom proizvodnjom mlijeka počeo se baviti prije dvadesetak godina, čime je nastavio obiteljsku tradiciju. Bavio se i prodajom mliječnih proizvoda na Utrinskoj tržnici u Zagrebu. No, onda se okrenuo isključivo proizvodnji i prodaji mlijeka. Godišnje proizvede 75.000 litara mlijeka, a svake godine poveća proizvodnju za 10.000 do 15.000 litara. Gotov mu je projekt za podizanje nove farme s 50 mliječnih krava koji bi koštao 1,35 milijuna kuna, no – nema jamaca za kredit u banci. </p>
<p>»Osamdeset posto hrvatskih farmera treba nove staje prije ulaska u EU, jer nam postojeće ne zadovoljavaju uvjete za držanje životinja. Krave koje daju mlijeko ne smiju biti vezane nego moraju slobodno boraviti u štalama tzv. otvorenog tipa«, objašnjava. Napominje da je obišao mliječne farme u Italiji, Austriji i Njemačkoj. »Nismo ni mi daleko, ali jako zaostajemo po higijenskim uvjetima držanja domaćih životinja u odnosu na one koji vrijede u EU«, kaže.</p>
<p>Težak ne skriva da bi mogao udvostručiti predaju mlijeka sa svoje farme kada bi mogao riješiti golemi problem vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem koje već koristi. Za jednu kravu treba mu jedan hektar zemlje.</p>
<p> »Imam šest hektara vlastite zemlje i nešto u zakupu, ali za 22 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, iako sam ga dobio na natječaju, već godinu dana čekam da Državno odvjetništvo riješi taj problem«. Naime, za neupisano zemljište ne može dobiti državne poticaje. Za najavljeno smanjivanje poticaja, pak, kaže da bi ono, nakon prošlogodišnje katastrofalne suše, mogla biti nova elementarna nepogoda za hrvatsko selo i seljaštvo. </p>
<p>»Hrvatski seljak zna kako se hrane krave koje daju više mlijeka. To je većina nas uspjela savladati. Ali neće biti dobro ako se na ionako kratkom putu prilagodbe EU standardima, u četiri, pet godina do ulaska u EU, poljoprivredni poticaji prepolove«, poručuje Vjesnikov sugovornik.</p>
<p> Poznato mu je i da će EU od Hrvatske tražiti podatke o rezultatima poljoprivredne proizvodnje dvije godine prije nego što naša zemlja uđe u Uniju. Dakle i to da nakon što uđemo u EU nećemo moći povećavati svoju poljoprivrednu proizvodnju, iako je poljoprivreda, uz turizam, »jedino što zapravo možemo i znamo raditi«.</p>
<p>Težakovi su u specijaliziranu proizvodnju mlijeka, koja se ne može obavljati bez mehanizacije, uložili 200.000 eura. Da moraju promijeniti proizvodnju odnosno raditi nešto drugo našli bi se »pred zidom«.</p>
<p>»Plava nafta (3,47 kune po litri) trebala bi koštati koliko i otkupna cijena jedne litre mlijeka, ali znam da takvo što 'nije realno'. Ovako se otkupna cijena mlijeka kreće oko dvije kune po litri, s tim da najveći broj seljaka dobije samo 1,60 kuna po litri mlijeka«, ističe Težak. Računica pokazuje i da Težakovi mjesečno zarađuju četiri prosječne plaće u državi. Rade u sustavu PDV-a, ali žive u strahu da će ove godine poslovati s »pozitivnom nulom«.</p>
<p> Ivan Težak nije zadovoljan ni aktualnom poljoprivrednom politikom za koju kaže da »ne vodi ničem dobrome jer nas tjera da proizvodimo više za manje novca«. Smeta mu i glomazna birokracija, koja će se nakon ulaska u EU još i povećati, a koja sada mjesecima »koči« isplatu državnih poticaja, pa će seljaci tek sada dobiti poticaje za prošlogodišnju jesensku sjetvu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ključna visina proizvodnih kvota i subvencija</p>
<p>O visini proizvodnih kvota ovisi koliko će hrvatski poljoprivrednici moći proizvoditi i prodavati za jedinstvenom tržištu Unije/ Hrvatski pregovarači trebali bi izboriti da se kao startna osnovica za naše poljoprivrednike uzme 45-postotni iznos subvencija na koje imaju pravo »stare« članice, kaže Neven Mimica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na daljnji razvoj poljoprivrede u nas će u najvećoj mjeri utjecati ishod skorih pregovora s eurokracijom u dijelu koji se tiče visine proizvodnih kvota i subvencija iz proračuna Europske unije te prijelazno razdoblje za koje ćemo se izboriti kada je riječ o primjeni veterinarskih i fitosanitarnih mjera, ocijenio je za Vjesnik bivši ministar za europske integracije i dobar poznavatelj EU-tematike Neven Mimica.</p>
<p>Naime, o visini proizvodnih kvota, za koje će se tijekom pregovora o ulasku u Uniju izboriti hrvatski pregovarači, ovisi koliko će hrvatski poljoprivrednici moći proizvoditi i prodavati za jedinstvenom tržištu Unije. Ne manje važnim ocjenjuje i pitanje u kojoj visini i kojom dinamikom će se našim poljoprivrednicima otvarati sredstva koja Unija dodjeljuje poljoprivrednicima a bez kojih mnogi od njih jednostavno ne bi opstali na tržištu, dodaje Mimica. Pritom podsjeća da su poljoprivrednici iz zemalja koje su u svibnju ušle u EU dobili pravo samo na četvrtinu iznosa subvencija koje iz Unijinih fondova dobivaju poljoprivrednici iz »starih« članica, a taj će se iznos svake sljedeće godine povećavati za određeni postotak.</p>
<p>Naš sugovornik, međutim, smatra da hrvatski pregovarači ne bi smjeli pristati na takav aranžman, nego bi se u pregovorima s Bruxellesom trebali izboriti da se hrvatskim poljoprivrednicima kao startna pozicija za povlačenje subvencija iz blagajne Unije uzima onaj postotak subvencija koji će se u godini našega ulaska u tu integraciju primjenjivati na poljoprivrednike iz zemalja koje su u EU ušle ove godine.</p>
<p>Kako prognoze govore da bi Hrvatska u Uniju mogla ući 2009., to znači da bi se hrvatski pregovarači trebali izboriti da se kao startna osnovica za naše poljoprivrednike uzme 45-postotni iznos subvencija na koje imaju pravo »stare« članice, jer će se taj postotak tada primjenjivati i na zemlje koje su u Uniju ušle ove godine, a on bi se svake sljedeće godine povećavao.</p>
<p>Važnim pitanjem u skorim pregovorima s Bruxellesom Mimica smatra i pitanje primjene Unijinih veterinarskih i fitosanitarnih standarda. Njegovo je mišljenje da bi se Hrvatska tijekom pregovora trebala izboriti za što je moguće dulja prijelazna razdoblja tijekom kojih bi postupno preuzimala acquis u ovom području. U protivnom, moglo bi nam se ponoviti austrijsko iskustvo, koje je velik broj proizvođača hrane u trenutku ulaska te zemlje u EU onemogućilo da izvoze u druge članice. O duljini prijelaznih razdoblja za koje ćemo se tijekom pregovora izboriti ovisi i hoćemo li i do kada moći konzumirati domaći pršut, kulen i svježi sir, kaže Mimica.</p>
<p>Dodaje i da Unijini propisi idu u detalje kada je riječ o tome kako neki poljoprivredni proizvod mora izgledati i što mora sadržavati, te upozorava da Hrvatskoj na tom području ne preostaje ništa drugo nego da te propise prihvati i primijeni. Naime, izgledi da će ih Bruxelles samo zbog nas mijenjati, nikakve su, tvrdi on. Unatoč tome što će prilagodbe pravilima igre koji vladaju u EU našim poljoprivrednicima zadati dosta muka, mišljenje je našeg sugovornika da će hrvatski agrar ipak profitirati od sudjelovanja u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP) Unije.</p>
<p>Napominje i kako bi se Hrvatska već sada trebala brže prilagođavati Unijinim pravilima igre u agraru. U tom smislu, Hrvatska bi u predpristupnom razdoblju, među ostalim, trebala poraditi na okrupnjivanju posjeda, jer prosječno poljoprivredno imanje u nas sada iznosi oko tri hektara, a u EU između 15 i 20 hekatara, te bi trebala poticati proizvodnju onih dobara koje imaju izgleda opstati na jedinstvenom tržištu, koje sada broji više od 450 milijuna potrošača. Također, trebala bi što prije uskladiti svoj sustav subvencija u poljoprivredi s onim koji vlada u EU.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pusić dobiva igrače olovnih nogu</p>
<p>Ujedinjenje u HNS - Liberalno-demokratski savez značajno je mijenjanje političkog profila narodnjaka te stvaranje teorijski teško objašnjive zajednice populista i liberala/ Stvara se lijeva građanska opcija, usmjerena na gradove i srednji sloj koji će birati između nje i SDP-a/ SDP jako malo gubi definitivnim odlaskom liberala u narodnjačke stranačke redove</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska politička scena sporo se mijenja. Stoga je svaka najava spajanja stranaka, posebno onih parlamentarnih, vijest koja zaslužuje raščlambu, ali i pitanje komu će to najviše koristiti.</p>
<p>Najavljeno ujedinjenje Hrvatske narodne stranke Vesne Pusić s Liberalnom strankom Ive Banca i Librom Joze Radoša pripada upravo takvoj kategoriji nacionalnih političkih senzacija. Otvarajući, naravno, nova pitanja. Formira li se tako zapravo građanska ljevica? Ostaje li Hrvatska bez liberalne političke opcije? Otima li HNS saborske zastupnike s liste SDP-a, pokazujući time aspiracije prema djelu Račanove stranačke strukture?</p>
<p>Pouzdane odgovore na ta pitanja trenutačno ne mogu dati ni čelnici tih stranaka, opterećeni unutarnjim prigovorima djela članstva, koje ne želi da njihova stranka, ma koliko marginalna bila, ostane bez svojih insignija. Ipak, nekoliko je stvari jasno.</p>
<p>Prvo, ujedinjenje u HNS - Liberalno-demokratski savez značajno je mijenjanje političkog profila narodnjaka te stvaranje teorijski teško objašnjive zajednice populista i liberala. No, s obzirom na to da je riječ o tri lijeve, socijalno osjetljive stranke, koje se intenzivno zalažu za ljudska i manjinska prava, cijeli se taj novonastali politički blok može promatrati kao lijeva građanska opcija, usmjerena na gradove i srednji sloj koji će birati između njih i SDP-a. Drugo, utope li se LS i Libra u HNS-u, što bi njihovim čelnicima moglo donijeti saborske mandate i u idućem mandatu, na liberalnoj sceni ostaje jedino HSLS. To nije loše za stranku Ivana Čehoka, no njegovi bi liberalni desničari trebali ući u prijeizbornu koaliciju s HDZ-om, žele li ostati politički značajni. Naime, sva relevantna istraživanja pokazuju kako ih birači, blago rečeno, ne prepoznaju.</p>
<p>Treće, SDP jako malo gubi definitivnim odlaskom liberala (koji su s HNS-om već povezani u parlamentu) u narodnjačke stranačke redove. Račan se, od posljednje konvencije, najviše oslanja na bliske stranačke suradnike, poput Željke Antunović, te na saborske zastupnike svoje stranke. Kandidiranje za parlament liberalnih lidera, poput Banca i Radoša, kao i drugih neovisnih kandidata, bila je procjena da će s njima lakše ostati na vlasti. Kad se to nije dogodilo, došlo je vrijeme da izbaci balast i koncentrira se vođenje partijskog broda s provjerenom posadom.</p>
<p>Ulazak Banca i Radoša u HNS - gdje uz Vesnu Pusić i Radimira Čačića više nema nacionalnih političkih lidera - mogao bi pokvariti unutarnje odnose u toj stranci i u zagrebačkoj središnjici, ali i na terenu. Naime, ako će popularni Zlatko Kramarić u Osijeku odjednom zastupati HNS, što će raditi regionalni stranački dužnosnici koji su ga godinama bezuspješno pokušali svladati na izborima?!</p>
<p>Politička baština koju liberali donose kao miraz također je siromašna - Banac donosi duh Vlade Gotovca, a Jozo Radoš podsjećanje da je bio omiljeni »ministar u sjeni« Dražena Budiše. Aktualnija politika koju zastupaju, poput Radoševa zalaganja za ukidanje vojnog roka, također nije nešto novo i originalno. Ukratko, ulaskom liberala u HNS ta stranka dobiva nekoliko političkih igrača olovnih nogu.</p>
<p>Usporedba s ulaskom Stipe Mesića i njegove polovice HND-a krajem devedesetih u HNS moguća je, ali nerealna - bilo je to drugo vrijeme. Dobra je jedino kao podsjećanje da je Mesićeva stranka bila trenutačno zaboravljena u javnosti. Očito, najveći dobitnik novim profiliranjem lijeve opcije, ne odustanu li od njega važni igrači, zapravo je Račanov SDP. Riješili su se liberala u vlastitim redovima tako da im sada glave mogu doći samo vlastite pogreške, koje su, istina, brojne.</p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Što se valja iza brda</p>
<p>Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku iznenada dolazi u Zagreb, a razgovarat će se i o Gotovini. Žužul je bio u Haagu i sve upućuje na to da se nešto ozbiljno događa. Steže li se krug oko Gotovine? Europa od Hrvatske traži vjerodostojnost i iskrenost, sve ono što Račanova vlada, kada je riječ o Gotovininu slučaju, nije dala</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Javier Solana iznenada dolazi u Zagreb. Iako zaustavljanje u Zagrebu, na unaprijed planiranu putu za Beograd i Prištinu i ne bi bila neka posebna vijest – jer visoki predstavnik EU-a zna i voli u što kraćem vremenu obaviti što više posla – ovaj put, čini se, da jest. </p>
<p>Nešto veliko i važno valja se oko Gotovine, iako službeno nitko ništa ne govori. Solana će u Zagrebu u utorak razgovarati s premijerom i ministrom vanjskih poslova, a Žužul je prije samo nekoliko dana bio i u Haagu. Do javnosti su došle protokolarne fraze, ali nekako istodobno procurile su i informacije o tomu da su u najnovijim racijama otkriveni dokumenti koji teško terete generala.</p>
<p>Iako Hrvatska više nema (novih) otvorenih pitanja s Haagom, neriješen Gotovinin slučaj ostaje problemom svih problema. Carla del Ponte ne odustaje od rješenja Gotovinina slučaja, a jedino je rješenje da se Gotovina nađe u Haagu. Ponovno se traži hrvatska vjerodostojnost, ista kao i za vrijeme Račana na vladinu čelu. Zapravo, poštivanje europskih pravila igre – za rješavanje delikatnih tema treba biti iskren i kooperativan. Najkraće, ako Hrvatska nešto zna treba to reći Haagu.</p>
<p>Ivica Račan to, nažalost, u Gotovininu slučaju nije radio. Haag je nervirao stalnim petljanjem »znam-ne znam«, podaci su nekontrolirano curili na sve strane, a Gotovina se, očito, mirno šetao i po mjestima za koje je hrvatska strana morala znati. Tadašnja politička garnitura koja je vodila Hrvatsku izgubila je pred međunarodnom zajednicom kredibilitet, i to je najgore što se moglo dogoditi. Daleko bi lakše bilo da su rekli »ne damo Gotovinu«, umjesto što se svakog dana lansirala drukčija priča. Europa od malih država, a to je Hrvatska, traži vjerodostojnost. Vođenje politike s figom u džepu zakočilo je hrvatsko približavanje Europi, pa se dogodilo da su nas mnogi prestigli na putu za Bruxelles.</p>
<p>Sada smo tu gdje smo, a Sanaderova vlada, koja je spretno riješila nove predmete, u ostavštinu je dobila i Gotovinu. Ako je vjerovati onima za koje se u novinskom žargonu kaže iz dobro obaviještenih izvora, nešto se ozbiljno događa u vezi s generalom. Koliko su najnovije afere i s britanskim tajnim agentima u korelaciji s pojačanim pritiscima da se dođe do informacija o Gotovini teško je reći, ali nije isključeno. Jedno je ipak sigurno: krug oko Gotovine se steže.</p>
<p>Diplomatski sročena priopćenja ponekad je teško iščitati, a ono posljednje koje je došlo iz Solanina ureda u kojem se kaže da će biti analizirana suradnja Hrvatske i EU-a od lipnja i da će se na povjerljiv način razgovarati i o suradnji s Haagom (Gotovina) može se zaključiti da će o hrvatskoj kooperativnosti ovisiti i daljnji nastavak suradnje s Europom.</p>
<p>Solana je, kada je riječ o bratskoj ljubavi susjeda, jasno kazao da neće biti posrednikom između Hrvatske i Slovenije, nego će ponuditi prijateljske usluge. I to je mnogo, jer Solana jednako podržava i Sloveniju i Hrvatsku i sigurno ne ide u red onih koji bi protežirali bilo koga. Visoki predstavnik, međutim, dobro zna da će rezultati slovenskih izbora u utorak već biti poznati i da naši susjedi više neće trebati izazivati Hrvate zbog političke promocije. </p>
<p>Solana će sigurno upozoriti Hrvate na ono što je upozorio i Slovence: ne ponašajte se balkanski, budite primjer regiji. Europska unija ima ionako previše problema da bi se opterećivala i graničnim sporovima koji to i nisu. Hrvati će za razliku od Slovenaca moći čista obraza pred Solanu. Niti su najnoviju aferu zakuhali, niti su dodatno dramatizirali stvari, niti su pokazivali nesnošljivost prema susjedima. Od politike do medija i građana. Ako će biti vremena, hrvatski će premijer imati prigodu pitati Solanu što se to događa u Europskoj uniji. Odlazeći Romano Prodi sve je pesimističniji o budućnosti Unije, a 17. prosinca šefovi država i vlada EU-a donijet će i odluke od kojih bi neke mogle postati i povijesnima. Poput one hoće li se ili ne nastaviti prekinuti dijalog s Turskom, iako je svima sada potpuno jasno da od brzog pridruživanja Turske Uniji neće biti ništa.</p>
<p>Donošenje europskog ustava je zapelo, a podjele unutar Unije izbijaju sve više u prvi plan. Europa na mnogim planovima zaostaje, pogotovo u unosnom segmentu vojne industrije. Francuski L´Express konstatira da europsko tržište postaje sve većom lovinom za Ameriku, koja ima vojnu i tehnološku moć. Analitičari su sigurni da budućnost Unije zavisi o pametno vođenoj ekonomiji, usklađivanju javnog tržišta, harmoniziranoj fiksalnoj politici. Ili, kako to slikovito piše L´Express, kako preuzeti ulogu lovca, a ne plijena u ratovima koji tek počinju.</p>
<p>I dok Solanu muče te brige svako malo mora na Balkan, u ulozi mirotvorca, podsjećati da su preuzete obveze zakon. Istodobno nas sve više muči hoćemo li se, kada prođemo mukotrpni put od čistilišta do europskog raja, imati kome priključiti. </p>
<p>Naime, hoće li tada Europske unije uopće biti.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Opasno slabljenje kune</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Tečaj kune proteklih desetak dana oslabio je gotovo deset posto i prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke približio se razini od 7,6 kuna za euro. Iako se ta granica u javnosti pogrešno percipira kao psihološka i kao ona koju kuna ne bi smjela prijeći, što će se dogoditi oslabi li kuna više od toga? Ništa, jer se isto početkom godine govorilo o granici od 7,7 kuna za euro.</p>
<p>Iako je vrlo izvjesno da će Hrvatska narodna banka sljedeći tjedan intervenirati na tržištu kako bi ublažila daljnju deprecijaciju kune, kuna neće naglo prestati slabiti. Ta intervencija neće i ne mora biti značajnija, jer ionako iz Međunarodnog monetarnog fonda hrvatskim monetarnim vlastima već dulje poručuju da bi trebali dopustiti veće tečajne oscilacije kune i tržišno prilagođavanje njezine vrijednosti.</p>
<p>S druge strane, svaka promjena tečaja bitno pogađa sve one koji su zaduženi uz valutnu klauzulu. Tako su i svi kreditno zaduženi građani ovaj mjesec za otplatu kredita, ovisno o iznosu, morali izdvojiti više kuna nego prije. Zbog spomenutog slabljenja kune od 2,6 posto, za ratu kredita od stotinu eura trebalo je sada izdvojiti dvadesetak kuna više.</p>
<p>Slabljenje kune trebalo bi pak pogodovati izvoznicima, čija je potražnja za devizama zbog plaćanja dobavljača i uvoza i pridonijela kolovoškoj aprecijaciji kune. Analitičari većine poslovnih banaka poručuju, pak, da nema razloga za veću zabrinutost jer kuna ionako već godinama oscilira u vrlo malom rasponu od plus/minus pet posto, te se unatoč kroničnom hrvatskom strahu od devalvacije pokazuje vrlo stabilnom, pa čak zbog visine kamatnih stopa i isplativom valutom za štednju. Unatoč tome, građani više vjeruju euru, a bankari tek u posljednje vrijeme češće odobravaju kunske kredite koji nisu vezani uz deviznu klauzulu. Nepovjerenju građana pridonose, međutim, i nerijetke izjave pojedinih političara koji u slabljenju kune i zatvaranju hrvatskog tržišta uvoznim proizvodima pogrešno vide rješenje svih hrvatskih gospodarskih problema, zanemarujući pritom i činjenicu da bi tada i dugovi hrvatske države u kunskom iznosu bitno porasli i da bi Hrvatska pred inozemnim kreditorima izgubila svoj kredibilitet.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bush, Kerry i »govor tijela«</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Nakon prvog televizijskog sučeljavanja, samo 42 dana uoči američkih predsjedničkih izbora, prve procjene sugeriraju da je demokratski kandidat Kerry uspio uhvatiti korak s predsjednikom Bushem, štoviše, da je ostavio bitno bolji i uvjerljiviji dojam te time popravio svoje izglede da se u najmanju ruku ravnopravno nosi s protivnikom u trci prema Bijeloj kući. Ali, pouke iz prošlih televizijskih sučeljavanja pozivaju na oprez. Dojam nakon prve debate svakako stoji: Kerry je pobjednik prve runde, ali tek će u sljedećim danima ankete pokazati je li i do koje mjere to već utjecalo na raspoloženje birača.</p>
<p>Za Kerryja je bitno da je ostavio bolji dojam od Busha upravo u debati u kojoj je dominirala vanjska politika, rat u Iraku i rat protiv terorizma, dakle tamo gdje, već po definiciji, predsjednik ima automatsku prednost pred svojim oponentom, pa čak i ako je griješio u procjenama i akcijama, kako to naglašava Kerry. Ako je pobijedio u debati o vanjskoj politici (gdje je kao »napadač« i »kritičar« u ne tako povoljnoj poziciji kao što je predsjednik), što će tek biti u debati broj dva u kojoj bi trebalo dominirati gospodarstvo. </p>
<p>Kerry je ostavio bolji dojam ne samo zato što je definitivno bolji govornik od Busha nego i zato što su njegovi protuargumenti djelovali uvjerljivije i što nije pravio pogreške kakve je pravio Bush u devedesetminutnom sučeljavanju. Naime, iako su ga mnogi upozoravali da nipošto ne smije raditi ono što inače radi - ponavljati se, Bush je najmanje tri puta ponovio da Kerry ne može voditi zemlju i vojsku nakon što je izjavio ono o »krivom ratu u krivo vrijeme i na krivome mjestu«, a barem pet puta je ponovio da Kerry mijenja stajališta i mišljenja o ratu. Ne računajući zamuckivanja i neugodne stanke, to bi moglo biti ono što će Busha koštati, iako se još ne zna koliko. Te su pojedinosti iznimno bitne u percepciji političara i državnika, i tu su mnogi izbori izgubljeni, ako već u debatama nisu bili dobiveni. Al Gore je upravio protiv Busha izgubio zbog »govora tijela« u tv-sučeljavanjima, Nixon je poražen protiv Kennedyja jer je izgledao sumorno, umorno i već poraženo, a i neki drugi (Ford protiv Cartera) gubili su zbog kikseva na televiziji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Sve hrvatske vlasti prilaze dijaspori kao »kravi muzari«</p>
<p>Mandića kao kriptokomunista boli što sam njegova Tita ponovno uvrstio u ratne zločince. A što bi mogao biti drugo? Milovan Đilas piše u svojim sjećanjima kako je Tito upozorio svoje krvnike da više ne ubijaju »jer se nitko više ne boji smrti«. Onaj koji je dao takvu uputu, dao je i zapovijed o ubijanju</p>
<p>GOJKO BORIĆ </p>
<p>Zbog čitatelja Vjesnika, a ne zbog Ratka Mandića odgovaram na njegovu nepristojnu i neznalačku repliku (»Insinuacije samozvanog odvjetnika iseljeništva«, Stajališta, Vjesnik, 29. rujna) na moj prilog u Stajalištima o Pismu Predsjedništva HDZ-a hrvatskoj dijaspori. </p>
<p>Nisam odvjetnik iseljeništva, niti to proizlazi iz moga članka, premda sam član dvaju inozemnih društava Hrvatske kuće i Colonie Croatice u Kölnu koja se bave lobiranjem za Hrvatsku i kulturnim radom, a u krovnoj su organizaciji hrvatske dijaspore, Hrvatskom svjetskom kongresu. Hrvatska kuća izdaje i svoj Bulletin na njemačkom putem Interneta koji odlazi na više od šezdeset adresa, a član sam njegova uredništva. Vlada nema takve publikacije. </p>
<p>Mandića kao kriptokomunista boli što sam njegova Tita ponovno uvrstio u ratne zločince. A što bi mogao biti drugo? Milovan Đilas piše u svojim sjećanjima kako je Tito upozorio svoje krvnike da više ne ubijaju »jer se nitko više ne boji smrti«. Onaj koji je dao takvu uputu, dao je i zapovijed o ubijanju, premda nezapisanu. I Hitler nije stavio svoj potpis na plan o holokaustu. </p>
<p>A što se tiče odnosa Britanaca prema Titu, neka pročita moj članak »Jugoslavenski genocid i imperijalizam u Koruškoj« u zborniku »Bleiburg: uzroci i posljedice« (München – Barcelona, 1988.) u kojemu sam recenzirao pozamašnu knjigu austrijskog povjesničara Augusta Walzla Kärtna 1945. u kojoj je on dokazao kako su Britanci napravili »trampu« što se sastojala od povlačenja Titovih partizana iz Trsta i dijelova Koruške u zamjenu za izručenje oko dvjesto tisuća hrvatskih, srpskih i slovenskih vojnika i civila. </p>
<p>Austrijski povjesničar Rudolf Kieslig označava u svojoj knjizi Dia Kroaten (Graz –Köln, 1956.) rat partizana protiv hrvatstva kao Aussrottungskrieg – rat do istrjebljenja. </p>
<p>Milovan Đilas je genocid na Bleiburgu i Križnom putu opravdavao riječima da su »Hrvati morali umrijeti kako bi Jugoslavija živjela«. </p>
<p> Kad je britanski predstavnik pri Titovu Glavnom štabu, brigadir Maclean, upozorio Churchilla da će nakon rata u Jugoslaviji vladati komunisti, potonji mu je zločesto odgovorio: »Pa nećete valjda živjeti u Jugoslaviji, kao ni ja.«</p>
<p>Svaki normalno misleći čovjek bi trebao znati da su ratni zločinci i neki zapadni državnici, koji kao pobjednici nisu snosili odgovornost, i bili osuđeni za to. Nije li ratni zločin bombardiranje Dresdena u kojem je poginulo oko dvjesto tisuća civila, a o Hiroshimi i Nagasakiju da i ne govorimo? Danas o tome postoji obilna literatura u Njemačkoj i Japanu. </p>
<p>Nisu svi ratni zločinci doživjeli odgovarajuću presudu, a ratnih zločina bilo je i na pobjedničkoj strani. Uostalom, biti pobjednik nije moralna kategorija. </p>
<p>Sad Ratko Mandić opravdava zločin na Bleiburgu i britansko kršenje ratnog prava pucnjavom nekoliko osamljenih ustaša na Britance, čime je na istoj liniji sa zloglasnim Milanom Bastom koji ta čarkanja preuveličava u ogorčene bitke (Basta: Agonija i slom Nezavisne Države Hrvatske, Beograd, 1971.). Otpor poraženih bio je minimalan, a Britanci su ignorirali Ženevske konvencije o ratovanju time što su izručili ratne zarobljenike države koja im je navijestila rat, NDH, protivniku koji te vojnike i civile uopće nije zarobio!</p>
<p>Pavelić je sramotno napustio svoju vojsku pobjegavši preko Austrije (gdje ga Amerikanci nisu htjeli uhititi!) i Italije u Argentinu, a ništa drukčije nije postupio i Tito kad je nakon desanta na Drvar, kada su ga Nijemci gotovo zarobili, zaprašio ruskim avionom na Vis, gdje su ga čuvali i Britanci, dok su njegovi partizani krvarili u gudurama Bosne i Crne Gore. To da ustaše šute o Pavelićevim zlodjelima puko je neznanje Ratka Mladića, jer najteže ocjene Poglavnikove politike dao je Eugen Dido Kvaternik i mnogi bivši ustaški dužnosnici u izbjeglištvu, i o tome postoje knjige i članci. </p>
<p>Cijenim Vladimira Šeksa kao spretnog parlamentarca, ali ne i njegovu »sugestiju« mrtvom Tuđmanu o odlasku u Haag. Da je Carla del Ponte htjela sve razbijače Jugoslavije, Miloševića, Tuđmana i Izetbegovića dovesti pred svoj famozni Sud još je jedan dokaz tko stoji iza nje: oni koji ne mogu prežaliti propast SFRJ-a. </p>
<p>Haaški sud je politički tribunal, ocjena njegova rada već sad nije laskava. U budućnosti će biti još poraznija. Sud koji osuđuje čovjeka čista kao suzu na 45 godina zatvora, da bi ga kasnije »pomilovao« na devet godina, koliko je trajao istražni pritvor, ne zaslužuje prolaznu ocjenu. </p>
<p>I na kraju: odakle Ratko Mandić zna da većina hrvatskog iseljeništva ne odgovara na Sanaderovo pismo jer ga – odobrava? </p>
<p>Prije bih rekao da je to samo znak dubokog poremećaja najosnovnijih komunikacija između dijaspore i domovine. Vjerojatnija je moja pretpostavka da dijaspora šuti jednostavno zbog toga što smatra da je Sanaderovo pismo upućeno na pogrešnu adresu. </p>
<p>Sve hrvatske vlasti prilaze dijaspori na izrazito materijalistički način, kao »kravi muzari«, a ne kao ljudima koji nisu bogataši nego obični smrtnici, koji bi se željeli vratiti u svoju domovinu ili, ako su se odlučili na ostanak u tuđini, da svojim savjetima i povremenim posjetima sudjeluju u domovinskom životu. </p>
<p>A kad premijer Sanader, kojega inače cijenim kao prvog hrvatskog modernog političara, veli u intervjuu Večernjem listu da će se iseljeni Hrvati početi masovnije vraćati tek kad u Hrvatskoj zavlada pravna država i gospodarski uvjeti budu na razini zapadnih kriterija, onda može već sad »zatvoriti prozor« prema dijaspori, jer bi to moglo biti tek za dvije ili tri generacije, a tada će dijaspora postati dijelom inozemstva, nešto kao naši američki Hrvati koji i ne misle na povratak u Hrvatsku. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Novac dobivaju nesposobni i neproduktivni </p>
<p>U Hrvatskoj nije pitanje samo jednostavnoga povećanja svote koja se ulaže u istraživanja i razvoj. Treba prije toga ili istodobno »urediti« sustav IiR-a kako bi uloženi novac dao očekivane rezultate, odnosno kako bi znanstvena zajednica djelovala racionalno</p>
<p>VLATKO SILOBRČIĆ</p>
<p>U Vjesniku od 28. rujna gospodin Adriano Milovan napisao je članak »Samo jedan posto BDP-a za razvoj«. Želim se osvrnuti na taj članak; ne zato što je u njemu išta netočno nego zato što pitanje o komu je riječ smatram iznimno važnim. Želim komentirati ono što se iz samih brojaka ne vidi.</p>
<p>Nedopustivo nisko ulaganje u istraživanje i razvoj (IiR) u Hrvatskoj pogubno je ne samo zbog toga što je svota mala nego zbog dvaju skrivenih razloga. Ono što slijedi nikako ne bi trebalo shvatiti tako kao da ja vjerujem da u Hrvatskoj ne treba povećati ulaganja u istraživanje i razvoj.</p>
<p>Vjerujem da je najpogubniji aspekt nedopustivo niska ulaganja u IiR to što ono najbolje svjedoči o svijesti svih dosadašnjih naših političkih garnitura o njegovoj važnosti za razvoj i opći napredak Hrvatske. Svaki je proračun, koliko god u njemu bilo nedostatno novaca, odraz politike (u smislu usmjeravanja društva k nekomu cilju). Odnosi pojedinih stavaka u proračunu dobro pokazuju prioritete (ili njihov manjak) političara koji proračun predlažu i onih koji ga izglasavaju.</p>
<p>Po tome se nedvojbeno može zaključiti da naši političari pitanje IiR-a, i od njega nerazdvojivo pitanje obrazovanja, nisu dosad smatrali važnim za napredak Hrvatske. Od njih smo nebrojeno puta čuli da Hrvatska nije dostatno bogata da bi mogla više ulagati u znanost. Dobro se, na primjer, sjećam takvih izjava gospodina dr. Gorana Granića, bivšega potpredsjednika Vlade.</p>
<p>Takvo je razmišljanje posve pogrešno jer kazuje zapravo ovo: IiR nije važan za razvoj nego dolazi na red tek kad se društvo razvije i bude dovoljno bogato da može u njega više ulagati. IiR je dakle samo određeni »ukras« koji dolazi na red tek kad se društvo obogati (sic).</p>
<p>Drugi je važan aspekt, koji se ne vidi iz brojaka, pitanje funkcioniranja sustava IiR-a u Hrvatskoj. Već desetljećima tvrdim da sustav znanosti i visokoga obrazovanja u Hrvatskoj ne funkcionira kako bi trebao. Ponajprije zato što u njemu sustav vrijednosti nije ni teorijski (koncepcija) ni praktično (provedba) postavljen tako da odgovara onome u svijetu. U takvim se okolnostima događa da se nedostatan novac izdvojen za IiR i obrazovanje troši neracionalno.</p>
<p>Ta se neracionalnost trošenja ogleda u tome da novac dobivaju nesposobni i neproduktivni pojedinci te je odnos troška i dobitka izrazito nepovoljan. To zapravo znači i to da je stvarno ulaganje u IiR u Hrvatskoj još manje nego što to pokazuju svote novaca. Ponajprije govorim o proračunskome izdvajanju jer to tako ne mora biti (i nadam se da nije!) u našim tvrtkama koje ulažu u vlastiti IiR.</p>
<p>Smatram da su ta dva aspekta, koja se ne vide iz samih brojaka, dugoročno znatno pogubnija od malenih brojaka. Ponovit ću: to nikako ne treba razumjeti kao moje slaganje sa sadašnjim izdvajanjima za IiR u Hrvatskoj. Nipošto. </p>
<p>No znači da sam uvjeren da bi trebalo napraviti nekoliko bitnih reformi u sustavu IiR-a kako bi se i sadašnja ulaganja razumno uložila. Tek bi se tada moglo očekivati da bi i povećana ulaganja dala željene rezultate. </p>
<p>Za to bi trebalo da naši političari napokon progledaju i shvate da ulaganje u IiR i obrazovanje jedino dugoročno osigurava napredak svake zajednice. Kad bi to shvatili, morali bi iskazati najprije političku volju da urede sustav IiR-a u Hrvatskoj tako da bude potpuno u skladu s onim u svijetu.</p>
<p>Pri tomu treba tražiti pomoć vanjskih stručnjaka jer je za svako vrednovanje u IiR-u presudno da ga obavljaju kompetentni i objektivni stručnjaci.</p>
<p>Prema mojem dugogodišnjem iskustvu potpuno sam uvjeren da takva stručna ocjena u Hrvatskoj nije provediva bez inozemnih stručnjaka. Jer i u područjima u kojima imamo stručnjaka bit će upitna njihova objektivnost zbog veoma malobrojne znanstvene zajednice u Hrvatskoj. Zato će osobni motivi teško opteretiti takvo stručno vrednovanje.</p>
<p>Najkraće rečeno, u Hrvatskoj nije pitanje samo jednostavnoga povećanja svote koja se ulaže u IiR. Treba prije toga ili istodobno »urediti« sustav IiR-a kako bi uloženi novac dao očekivane rezultate, odnosno kako bi znanstvena zajednica djelovala racionalno.</p>
<p>Autor je akademik, redoviti sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>A kako ga ne voljeti </p>
<p>Ivan Maruna, izvršni direktor Hrvatskog oglasnog zbora 45 </p>
<p>Možda ima onih koji ne vole grad u kojem su rođeni, ali zasigurno to nisu oni koji su rođeni u Zagrebu. Sâm spadam među one sretnike kojima u krsnom listu piše da rođeni su baš tu, vu lepom (negdar belom) Zagrebu.</p>
<p>Na vaše pitanje, dakle, odgovorio bih protupitanjem: Kako ga ne voljeti? Kako ne voljeti grad kojega vole i svi oni koji dođu u njega misleći da dolaze privremeno a ostanu zatim zauvijek, kao što se dogodilo mnogim Dalmatincima, Slavoncima, Ličanima... Kako ne voljeti grad koji svoje ulice, parkove, muzeje, trgove, konačno dušu svoju dariva svakome putniku, gostu, namjerniku? Kako ne voljeti grad koji spava uz Savu i igra se ispod Medvednice? Kako ne voljeti grad kojega se svi potoci i brjegovi slijevaju u Ilicu i Vlašku, te dvije najstarije zagrebačke žile kucavice?</p>
<p>Rođen sam na Pantovčaku, iznad Iličkog placa, u vrijeme dok su još guske gacale i gakale po dvorištima, a Ilicom se tek zgodimice čuo cin-cin zagrebačkog, u ono vrijeme isključivo plavoga tramvaja. Pamtim i kumice u njihovim bijelim suknjama što zibale su na glavama košare pune povrća i mirisnog voća, netom ubranog u Gračanima, Šestinama ili na nekom drugom bregu zagrebačkom. </p>
<p>Spuštajući se odozgo prema Ilici, dok nad glavom šuštale su mirisne krošnje akacije koje u dvoredu sezale su sve do placa, hitao sam prema Zrinjevcu u koji sam postao i ostao trajno zaljubljen. Slijedeći šetnju Lenucijevom potkovom mnogo je moga vremena i ljubavi završilo i ostajalo u Umjetničkom paviljonu u kojemu sam, kao i u drugim galerijskim prostorima našega grada – Meštrovićevu paviljonu, Gradecu... organizirao izložbe znamenitih naših likovnih umjetnika. (Šebalj, Lapuh, N. Falout, N. Cetinić, V. Kuliš i tako negdje do više od pedeset). Moj poziv je moja ljubav prema Zagrebu. Što god da sam radio – Florart, Univerzijada, Vino u Hrvata – nije se moglo napraviti bez voljenja.</p>
<p>A na kraju, ne kao zadnje već kao početak, bio je moj rad u dvama zagrebačkim kazalištima – Gavelli, u kojemu sam proveo 12 godina i u HNK-u gdje sam devet godina vodio propagandu i gdje sam nastojao da kazališni plakat ne bude tek informacija, već i likovni doživljaj. To su tek neki od razloga zbog kojih ga volim.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tu valjda jedino crkva ima građevinsku dozvolu</p>
<p>Čim se skrene prema naselju, osjeti se nepodnošljiv smrad iz sivoga potoka u koji svatko baca ono što stigne</p>
<p>Političari dođu i odu a ulice i dalje ostaju bez vodovoda i kanalizacije / Voda se dobiva iz hidrofora i bolje je ne pitati za kvalitetu, kanalizaciju »glumi« potok u koji svatko baca što stigne / Na pitanje o grijanju pokazuju na djecu </p>
<p> Za njih se može reći da su ih svi zaboravili. Jedino ih ponekad posjete novinari poput nas ili pak političari koji u predizborno vrijeme privlače birače. Oni su stanovnici Kozari puta, naselja koje se nalazi na istočnom ulazu u Zagreb, skriveno među industrijskim postrojenjima. Razlog našeg posjeta bilo je pismo čitatelja koji se žalio na svinjski smrad i mnoge druge probleme. </p>
<p>Naseljavanje Kozari puta započelo je šezdesetih godina, međutim nagli porast stanovništva zabilježen je početkom Domovinskog rata kada su ga uglavnom naseljavali Hrvati, protjerani iz Posavine i Banjaluke, te Romi i Albanci. Budući da svaka nacionalnost ima svoju kulturu, nemoguće je da svi žive u skladu. »Ovdje su vam česti sukobi između Roma i ovih iz Posavine. Evo, prije nekoliko mjeseci došlo je do pucnjave u kojoj je bilo nekoliko ranjenih«, objašnjava nam Štef, jedan od rijetkih starosjedilaca, stanovnik 3. Kozari puta. </p>
<p>Na novinarsko pitanje smeta li mu smrad iz svinjaca, Štef odgovara: »To vam je sirotinja koja živi od socijalne pomoći. Da nemaju tih nekoliko svinja ili kokoši, vjerojatno bi pomrli od gladi. Ima tu mnogo većih problema od svinjskoga smrada«. </p>
<p>Da zaista ima puno problema uvjerili smo se i sami. Čim siđete s tramvaja i s Radničke skrenete prema naselju, osjetit ćete nepodnošljiv smrad iz sivoga potoka u koji svatko baca ono što stigne. Većina ulica nije asfaltirana, a najgore je u starom dijelu naselja. U Ulici 1. kozari put sve je puno rupa, nema uređenih pješačkih staza, a stanovnici koje smo zatekli na »tržnici« rekli su nam da ne znaju kada je gore: »Ljeti ne možemo disati od prašine, a u jesen i zimu moramo hodati u čizmama, zbog blata«.</p>
<p> Na pitanje zašto je tako, odgovaraju: »U ovom dijelu grada vjerojatno samo crkva ima građevinsku dozvolu. Sve ostalo sagrađeno je divlje i bez ikakvog plana«. </p>
<p>Lokalni mudraci navode kako su uz ceste glavni problemi vodovod i kanalizacija. Čitatelj koji nas je uputio u Kozari put, u svome pismu objasnio nam je problem vodovoda: »U bivšoj državi plaćali smo doprinos za vodovod, ali dolaskom nove države novac je ispario. Svaka je kuća problem vode rješavala uz pomoć hidrofora. O kvaliteti vode nema smisla govoriti budući da kroz naselje prolazi kanal otpadnih voda«. </p>
<p>Osim loših ulica, bez vodovoda i kanalizacije, nadolazeći hladni dani mogli bi izazvati probleme siromašnim obiteljima čije na brzinu sklepane kućice imaju slabu izolaciju, a vlasnici nemaju novaca za drva. Kada ih pitate kako se griju, jedni će namignuti i pokazati na brojne potomke, dok će ostali reći: »Ne grijemo se, nego smo stalno bolesni«. Na pitanje jesu li se kome obratili za pomoć, odgovor glasi slično: »U vrijeme izbora ovdje je sve puno političara. Posjećivali su nas i Bandić i Jadranka Kosor i mnogi drugi. Svatko je nešto obećao, a sami vidite kako su obećanja ispunili«. </p>
<p>I mi smo ih napustili, s nadom da će im naš članak pomoći. Sumnjamo, međutim, da nas je itko shvatio ozbiljno. Kažu i sami: »Više nikome ne vjerujemo«.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ženska karate elita u subotu u Zagrebu</p>
<p>Drugi po redu Karate fest Zagreb počinje u subotu u 19.30, natjecanjem »Top ten«. Tada će se u dvorani br. 2 u Domu sportova okupiti 10 aktualnih seniorskih osvajačica medalja Svjetskog i Europskog prvenstva u kategorijama ispod 53 kilograma i više od 60 kilograma. Manifestacija završava u nedjelju, drugim dijelom natjecanja – Otvorenim prvenstvom Zagreba za mlade uzraste, u kojemu se očekuje više od 600 sudionica. Ulazak na oba natjecanja je besplatan. Predsjednik Hrvatskog karate saveza Stjepan Čelan istaknuo je kako je »Top ten« jedan od najznačajnijih događaja u hrvatskom karateu, a ujedno i najjače žensko natjecanje. Kao posebnu čast istaknuo je što će tim povodom u Zagreb doći i glavni tajnik Svjetske karate federacije George Yerolimpos, te da se organizacijom te manifestacije daje doprinos tome da karate postane olimpijskim sportom. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Prognanicima u Španskom isključena struja</p>
<p>S U prognaničkom naselju u Španskom u petak je isključena struja u preostalim dvjema barakama, koje 50-ak prognanika još uvijek koristi za smještaj. Iz Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice objasnili su kako je struja isključena zato što je grad vratio svih osam baraka vlasniku, Industrogradnji. U tim je barakama tijekom rata živjelo između 500 i 600 prognanika iz Vukovara, Like i Baranje. Radi se o trošnim objektima i u njima je ostao mali broj nezbrinutih obitelji. Njima je nađen zamjenski smještaj na drugim lokacijama. Iz Ureda za prognanike tvrde kako je brojka od 50-ak nezbrinutih prognanika preuveličana, te kako se dio stanovnika baraka uopće ne nalazi u registru prognanih osoba. Druga strana priče je ona prognanika. Oni pozivaju Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i Grad Zagreb da im omoguće ostanak u barakama do proljeća jer, kako tvrde, ne mogu se useliti u obnovljene kuće kojima nije priključena voda i struja, a neke nemaju ni prozore. </p>
<p>A. V.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kvaliteta života starijih osoba ne smije ovisiti o promjeni vlasti </p>
<p>Prema posljednjem popisu stanovništva, 21 posto stanovnika Zagreba starije je od 60 godina. Postojeći model institucionalne skrbi skup je i nedovoljno efikasan pa je potrebno razvijati novi sustav skrbi, koji bi se temeljio na preostalim resursima starijeg čovjeka i njegove obitelji te na potpori lokalne zajednice. Upozorio je na to dr. Mladen Havelka, potpredsjednik GO HSLS-a Zagreba, predstavljajući priopćenjem program te stranke u povodu Međunarodnoga dana starijih osoba. HSLS poziva političke stranke Grada Zagreba da postignu dogovor o politici i načelima trajne skrbi za starije osobe, kako kvaliteta njihova života ne bi ovisila o promjenama vlasti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Egle prva ispala iz Big Brothera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kao što je bilo za očekivati, 25-godišnjoj Egle Brožić iz Rijeke ispunila se želja. Ta je Riječanka u petak navečer, nakon nepuna dva tjedna, napustila kuću u Dubravi, a tako i show Big Brother te postala prva kandidatkinja koja se oprostila od eventualnog milijuna, nagrade koja će pripasti pobjedniku Velikog brata. </p>
<p>Egle se od samog početka nije najbolje snašla, što je i priznala ostalim kandidatima te u ispovjedaoni izrazila želju da upravo ona bude prva koja će napustiti kuću. Nakon što su prošlog petka ostali stanari nominirali nju i Ozrena kao eventualne prve kandidate koji će napustiti kuću, gledatelji RTL Televizije su tijekom tjedna glasovali - Ozrena je htjelo izbaciti 21 posto, a Egle 79 posto navijača Big Brothera. Izašavši iz kuće Egle se oduševljeno pozdravljala sa svojim kandidatima, a posebno s mamom i najboljom prijateljicom Irenom. U kratkom razgovoru s Darijom Knez, Egle je kazala kako nije požalila što se prijavila za Big Brother, opisala je to kao izvrsno iskustvo te naglasila da je veoma sretna što je izašla. Razulareni party u jacuzyju opisala je kao šalu i dobru zabavu.</p>
<p>Egle u čast RTL je odmah po njezinom izlasku iz kuće napravio veliki party u Movie Pubu, a najavljeno je i njezino gostovanje na internetskoj stranici Big Brothera u subotu u 21 sat. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U listopadu četvrti Cro-a-porter</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedan od vodećih modnih događaja Cro-a-porter jesen/zima 2004. pod nazivom »Grand Hotel Cro-a-porter« održat će se od 14. do 17 . listopada u paviljonu Zagrebačkog Velesajma. Posjetiteljima će u četiri dana biti dočarano ozračje art-decoa s početka 20. stoljeća, uz predstavljanje 12 modnih kolekcija vodećih hrvatskih modnih dizajnera te gostiju iz inozemstva. </p>
<p>Modni dizajneri svoje će kolekcije predstaviti na četirima pistama, posloženima u pravokutni oblik, koje će izgledati poput hotelske sobe.</p>
<p>Posljednjeg dana tog modnog događaja po drugi će se put dodijeliti nagrade Cro-a-porter Style za prethodnu godinu u sljedećim kategorijama: najbolje odjevena žena, najbolje odjeven muškarac, ekstravagantni stil, zvjezdani stil, novo lice, glazbeni spot, model godine, fotograf godine i nagrada za životni stil.</p>
<p>Prvi Cro-a-porter održan je u svibnju 2003. te je okupio mlade hrvatske dizajnere radi predstavljanja modnog proizvoda kao umjetničkog izričaja. </p>
<p>Događaj je izazvao veliko zanimanje javnosti i otvorio vrata afirmaciji hrvatske modne scene. Sljedeći Cro-a-porter jesen/zima 2003. u jednom je danu okupio 2000 posjetitelja. </p>
<p>U travnju ove godine održao se treći Cro-a-porter, koji je posjetilo deset tisuća ljudi i koji se u nepunih godinu dana afirmirao u jedno od vodećih modnih događanja u Hrvatskoj. </p>
<p>A. Lo.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Tvornici u subotu program za »zlatnu generaciju iz Kulušića«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U subotu u zagrebačkoj Tvornici kulture počinje nova sezona programa Novi val, koji je pokrenut godine 2002. serijom koncerata kao što su bili Jura Stublić & Film, Električni orgazam, Disciplina kičme, U škripcu, Haustor, Davorin Bogović, Animatori & Renato Metessi, Aerodrom, Tribute to Azra, Tribute to EKV, Massimo Savić & Alkemičari (s repertoarom Doriana Greya) te Zoran Predin & Band (s repertoarom Lačnog Franca).</p>
<p>Prošle je godine Tvornica nastavila s Novim valom, i to kao klupskim programom, koji uskoro postaje njezin najposjećeniji program jer je neobičnom cijenom ulaznice – »za starije od 25 godina ulaz besplatan, a ostali 30 kn« – uspio okupiti posjetitelje srednje generacije, odnosno »generaciju iz Kulušića i Lapidarija« koji su godinama pokušavali pronaći svoje mjesto za izlazak. </p>
<p>I ove sezone Tvornica planira usrećiti zlatnu generaciju uz glazbu Azre, Filma, Haustora, Prljavog kazališta, Boe, Animatora, Električnog orgazma, Idola, U škripcu, Lačnog Franca, Šarlo Akrobate, EKV, Bajage, Laboratorija zvuka, Disciplina kičme, Lakih pingvina… I po starom običaju, za starije od 25 godina ulaz je besplatan. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tri nagrade mladoj britanskoj zvijezdi Jameliji</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Mlada britanska glazbenica Jamelia potvrdila je svoj zvjezdani status na dodjeli britanskih glazbenih nagrada MOBO u četvrtak u Londonu primivši tri prestižne nagrade. Ta 23-godišnja pjevačica dobila je priznanja za najbolji singl »Thank You«, za najbolji videobroj za pjesmu »See It In A Boy's Eyes«, te MOBO priznanje za nastup godine s Dizzeejem Rascalom.</p>
<p>Uoči dodjele prestižnih nagrada Music of Black Origin (MOBO), u britanskim se medijima diglo dosta prašine jer su se na listi nominiranih našle i dvije jamajčanske reggae zvijezde, Elephant Man i Vybz Kartel, poznati po homofobičnim tekstovima. Nakon prosvjeda udruga za prava homoseksualaca, dvojica su glazbenika skinuta s liste nominiranih, nakon čega se javila skupina Black Music Council koji su stali na njihovu stranu.</p>
<p>Upravo se zato u vrijeme glazbene svečanosti, dok su crvenim tepihom prolazile zvijezde poput Brandy i Janet Jackson, na ulici održao bučan prosvjed. Možda su zbog toga u posljednji tren mnoge zvijezde odlučile izbjeći svečanost, no glamura nije nedostajalo.</p>
<p>Veteranki Aniti Baker nagradu za životno djelo uručila je Janet Jackson, a nakon toga je Baker dobila mjesto u Mobo Hall of Fame. To je ujedno bilo i prvo pojavljivanje Janet Jackson u javnosti na takvu događaju od skandala koji je izazvala njezina bradavica u Super Bowlu.</p>
<p>Jameliju je ta večer vratila na vrh britanske glazbene scene, na kojoj se pojavila prije pet godina. Iako je već tada osvojila MOBO i nekoliko drugih priznanja, ona se povukla sa scene kako bi se posvetila obitelji i tek rođenoj kćeri Teji. Povratak je prošao odlično, a Jamelia je nagradu za najbolji album posvetila svojoj kćeri.</p>
<p>Osim Jamelije, jedini Britanac koji je kući otišao s nekim od priznanja u jednoj od važnih kategorija je Jamie Cullum, koji je osvojio MOBO za najbolji jazz nastup. Mlada Joss Stone, unatoč dvjema nominacijama, kući je otišla praznih ruku.</p>
<p>Američka zvijezda Kanye West također je osvojila tri nagrade, dok je jamajčanska dancehall zvijezda Sean Paul nagrađena za reggae, a Usher za R'n'B. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>AC/DC dobio ulicu</p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Australski rock sastav AC/DC gnjevno je pjevao da je na »autocesti prema paklu« (»Highway to Hell«), a u petak je vijugava uličica u Melbourneu dobila ime po toj slavnoj skupini koja je prodala više od 140 milijuna albuma.</p>
<p>»Dobro došli na Autocestu prema paklu«, rekao je gitarist AC/DC-a Angus Young u priopćenju u čast mijenjanja naziva ulice Corploration u Ulicu AC/DC-a.</p>
<p>U slavnoj pjesmi »Highway to Hell« AC/DC pjevaju: »Nema obveznog zaustavljanja, nema ograničenja brzine / Nitko me neće usporiti / Sotono, plaćam svoju kaznu, sviram u rock'n'roll bendu.</p>
<p>No u Ulici AC/DC-a teško ćete prekoračiti dopuštenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, a nećete susresti ni Sotonu niti rokere poput pokojnoga pjevača AC/DC-a Bona Scotta, koji je 1980. umro od pijanstva.</p>
<p>Ulica AC/DC-a kratka je, popločana uličica što lagano zavija prema noćnom klubu »Cherry Bar«, retrozdanju primjerenijemu glazbi Nicka Cavea ili starim zvucima Johnnyja Casha.</p>
<p>U Melbourneu je AC/DC, sasvim blizu svoje ulice, snimio svoju himnu »It's A Long Way To The Top«, nakon koje je postao jedan od najutjecajnijih rock sastava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>FBI objavljuje tajne dokumente o Johnu Lennonu</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Sudac Robert Takasugi naložio je FBI-u da napokon preda javnosti dokumente koji se tiču legendarnoga glazbenika Johna Lennona, čime je završila 23-godišnja pravna bitka što ju je započeo kalifornijski sveučilišni profesor Jonathan Wiener. Američka je vlada dobila 60 dana da postupi prema sučevu nalogu.</p>
<p>Wiener je te dokumente tražio odmah nakon Lennonova ubojstva godine 1980., a riječ je o dokumentima i informacijama koje su prikupljene tijekom ranih sedamdesetih kada je Lennon sudjelovao u prosvjedima protiv Vijetnamskoga rata. Sveučilišnom profesoru ti su podaci trebali za knjigu koju je tada pisao.</p>
<p>»Tajnovitost vlade glede Lennona i apsurdnost te situacije postali su problem, a mislim da FBI ima puno pametnijeg posla od čuvanja 34 godine starih dokumenata o proturatnim aktivnostima mrtve rock zvijezde«, rekao je Wiener koji je još 1997. uspio prisiliti vladu da objavi 200 stranica spornih dokumenata. Dodao je da oni otkrivaju napore tadašnjeg američkog predsjednika Nixona da deportira Lennona iz Amerike kako bi utišao proturatne aktivnosti početkom sedamdesetih.</p>
<p>»Lennon je u to vrijeme planirao koncertnu turneju po Americi ne bi li nagovorio mlade ljude da izađu na izbore«, otkriva Wiener koji je uvjeren da će u dokumentima naći potvrdu da je u sve upletena i britanska vlada koja je pokušavala dokazati Lennonovu povezanost s IRA-om.</p>
<p>»Rečeno nam je da te stranice sadrže informacije što ih je osigurala jedna strana vlada. Uvjeren sam da je riječ o britanskoj tajnoj službi MI5, koja je osigurala izvješće o Lennonovim aktivnostima«, ustvrdio je Wiener o dokumentima čije će objavljivanje sasvim sigurno izazvati pravu medijsku buru. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Smanjila se ozonska rupa nad Antarktikom</p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> – U moru tužnih i turobnih vijesti, eto i jedne dobre. U odnosu na prošlu, rekordno lošu godinu, ozonska se rupa iznad Antarktike ove godine za 20 posto – smanjila! </p>
<p>Nakon nedavnih NASA-inih procjena, u petak su to ustvrdili i novozelandski znanstvenici iz Nacionalnog instituta za istraživanje vode i atmosfere (NIWA). </p>
<p>Njihova su neovisna mjerenja, ističu, potvrdila »svježe« nalaze NASA-inih satelitskih podataka prema kojima površina ozonske rupe sada iznosi »samo« 24 milijuna četvornih kilometara, u odnosu na 29 milijuna u 2003. godini. Unatoč vijestima koje raduju, znanstvenik Stephen Wood ipak je prilično suzdržan jer, objašnjava, smanjivanje ozonske rupe može biti izazvano i nizom prirodnih čimbenika. »Ovo ne znači mnogo. Tvrdnju da se ozon obnavlja moći ćemo sa sigurnošću reći tek ako smanjivanje ozonske rupe utvrdimo i u nekoliko idućih godina zaredom«, dodaje Wood.</p>
<p>Podsjetimo, nešto se slično zbilo i prije dvije godine kada se ozonska rupa također osjetno smanjila. </p>
<p>No, znanstvenici su tada to pripisali abnormalnostima izazvanim atmosferskim uvjetima. Je li, dakle, riječ o dugoočekivanom trendu, ili tek o još jednom izdvojenom slučaju koji budi nadu samo najnaivnijima? </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Španjolski ribari ulovili hašiš vrijedan milijun eura</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Mali španjolski ribarski brod ovoga je tjedna sa sobom na obalu ponio nevjerojatno vrijedan ulov. Umjesto srdela, ribari su iz mreže izvukli – 23 paketa hašiša. Policija je u sredozemnoj luci Sant Carles de la Rapita ulov procijenila na više od milijun eura. Da priča bude zanimljivija, dva su druga broda u blizini »ulovila« još dva paketa istog sadržaja. U španjolskoj Obalnoj straži tvrde da teret, ukupno teži od tone, vjerojatno pripada skupini krijumčara koju je sredinom rujna na otvorenome moru presreo patrolni čamac pa su se oni, brže-bolje, tereta oslobodili bacivši ga u more. (akb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>U zamkama ljubavi</p>
<p>Hamptonovu dramatizaciju Laclosova epistolarnog romana redatelj Ivan Leo Lemo postavio je u vizualno atraktivnom okviru inzistirajući na čistoći iskaza i linearnosti prikaza / Odlična Nada Subotić u epizodnoj ulozi Gospođe Rosemonde</p>
<p>Naše stoljeće bliži se svom kraju, vikonte –reći će markiza de Merteul u »Opasnim vezama«. Sedam godina prije Francuske revolucije Pierre Ambroise François Choderlos de Laclos napisao je epistolarni roman »Les Liaisons dangereuses« u kojem, portretirajući vješto »umor« francuske aristokracije, oslikava dekadentno ozračje kasnog razdoblja prosvjetiteljstva opterećenog prijestupima, podvalama i spletkama. Gotovo dvije stotine godina poslije, na kraju još jednog stoljeća, britanski dramski pisac Christopher Hampton dramatizira Laclosov roman i ta mu dramatizacija priskrbljuje Oscara za scenarij te svjetsku slavu na kazališnim pozornicama.</p>
<p> Laclosova pisma, što svjedoče o okrutnim društvenim igrama, Hampton prevodi u dramski govor koji uspijeva zadržati zavodljivu retoriku predloška, pripisujući mu u čvrstoj strukturi dramskog iskaza i znakove ispraznosti našeg vremena. Sa sjećanjem na Laclosa, po Hamptonovu dramskom tekstu, redatelj Ivan Leo Lemo, u dramaturškoj suradnji s Anom Tonković Dolenčić, na pozornici zagrebačkoga Dramskog kazališta »Gavella« postavlja »Opasne veze«. Zanimaju ga osobne drame junaka jedne potrošene stvarnosti u rasporedima što slijede gotovo geometrijske koordinate ocrtavanja suodnosa među likovima. Time se svaka slučajnost unaprijed čini isključenom. </p>
<p> Intrige koje u dokolici smišljaju markiza de Merteuil i vikont de Valmont, a koje mijenjaju tuđe, u konačnici i njihove vlastite sudbine, Lemo je smjestio u vizualno atraktivni okvir scenskog zbivanja. Asocijacije na kićenost rokokoa u iznimno dopadljivim kostimima Danice Dedijer, glazbi Luke Kunčevića te u scenografskim detaljima Vesne Režić koji se efektno uklapaju u čiste perspektive izgleda pozornice ispražnjene od viška (prekomjernosti) značenja, ispisuju smjerove redateljskog istraživanja. Jer, sjene prošlosti Lemo nastoji povezati sa suvremenošću kako bi Laclosovu nemogućnost, odnosno bolno iskrivljavanje ljubavi u društvu nespremnom da je prepozna učinio razumljivim znakom našeg vremena.</p>
<p> Stoga i nije inzistirao na pretjeranim redateljskim komentarima, već se priklonio preslikavanju na pozornici mreže odnosa koji se po predlošku isprepleću i umnožavaju da bi se na posljetku razriješili smrću. Pri tom se nije priklonio nešto dubljoj scenskoj analizi Laclos-Hamptonovih zadanih suodnosa koji u svojoj manipulativnosti razotkrivaju ne samo osobne, već i društvene zazore i prevare. Omakla mu se linearnost prikaza, što se pak u ovakvom »pročišćenom« čitanju moglo nadomjestiti glumačkom virtuoznošću.</p>
<p> No, ansamblu je, napose u prvom dijelu predstave, nedostajalo one lakoće koja bi spletke markize de Merteuil i vikonta de Valmanta, od kojih nitko nije izuzet, učinila uvjerljivijima. Na mjestima se tako činilo kao da glumci slijede unaprijed iscrtane nacrte i po nekom prilično artificijelnom redu zauzimaju mjesta koja su namijenjena nekom drugome. </p>
<p>Jelena Miholjević predočila je superiornost markize de Merteuil u manipuliranju tuđim životima iz perspektive iskrivljenog pogleda koji svaku slabost zamjenjuje za snagu. Odgovarao joj je Ranko Zidarić u ulozi Valmonta, no ponegdje je njegov vikont, zapleten u vlastite igre, djelovao odveć ukočeno, pomalo odsutno. Barbara Nola predstavila je Gospođu Tourvel iz drugog plana, suviše prestrašenu onim što joj se događa. </p>
<p>Cecil de Volange u interpretaciji Barbare Prpić unijela je živost u prizore jalovih aristokratskih spletki, dok su Marina Nemet, Ana Begić, Sven Šestak i Janko Rakoš korektno predočili likove iz pratnje.</p>
<p>No, u Laclos-Hamptonovu svijetu najbolje se snašla Nada Subotić portretirajući glumački sugestivno epizodnu ulogu Gospođe Rosemonde. Upravo se vještinom i lakoćom glumačkog iskaza, u skici karaktera, uklopila u dekadentno ozračje društva na odlasku i pripisala mu tragikomične perspektive, uspijevajući pokazati kako se preko cinizma (s kojim se vješto poigravala) možda ponajbolje ublažava strah od nadolazeće katastrofe. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ljepota dramatskih glasova </p>
<p>Izvedba pod ravnanjem Pavla Dešpalja i u režiji Zorana Juranića odaje entuzijazam rada na početku sezone / Velike zahtjevnosti partiture dobile su dolično tumačenje opernog orkestra / Solisti i zbor angažirano su svladali teške dionice </p>
<p>Opera »Koriolan« Stjepana Šuleka nastavlja niz djela iz hrvatske baštine što ih je Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu odlučila staviti na uvid publici, kako bi u neposrednom dodiru s pozornice propitala njihove vrijednosti. U doba praizvedbe 1958. godine »Koriolan« je s operne pozornice osebujno progovorio o umjetničkom credu svojega autora izvan prevladavajućih struja nacionalnog izraza i glazbenog avangardizma. Shakespeareov predložak Šulek je zaogrnuo najboljim odlikama svojega iznimnoga tehničkog umijeća i stilskog eklekticizma neoklasičnih i neoromantičnih zasada.</p>
<p> Danas, kada je visoko Šulekovo mjesto u hrvatskoj glazbi sasvim jasno i razvidno, opera »Koriolan« može privući konciznošću dramatskog protoka i slojevitošću filozofski naglašenih poruka što ih nosi.</p>
<p> Šulekovo umijeće instrumentacije suvišno je isticati. »Koriolan« pokazuje kako je majstorski vladao i elementima operne forme, arijama, duetima, velikim ansamblima. To što u operi nema izrazite arije ili dueta, posljedica je sažetosti Shakespeareove drame u vlastiti libreto, sažetosti koja nije iziskivala ariju ni duet.</p>
<p>Toplina velikog raspjevanog prizora himničkog slavlja rimskih žena pri kraju trećega čina svjedoči o skladateljevu razumijevanju opere kao forme koja počiva i ovisi o ljudskom glasu.</p>
<p> Srećom, velike zahtjevnosti partiture »Koriolana« dobile su dolično tumačenje opernog orkestra. Studiozan rad s dirigentom Pavlom Dešpaljom imao je blagotvoran utjecaj na podizanje kakvoće orkestralne svirke. Nekoliko orkestralnih interludija dojmljivo je ispunilo simfonijsku zadaću psihološkog podcrtavanja i povezivanja prizora. Do izražaja su došli rafinmani Šulekove instrumentacije.</p>
<p> Solisti i zbor angažirano su savladali teške, ponegdje fugirane vokalne dionice. Izvedba je patila na tekstu zbog slabije čujnosti pojedinih glasova i loše dikcije pretežnog dijela ansambla, što je kronična bolest Zagrebačke opere u pjevanju na hrvatskome jeziku.</p>
<p> Mladi solistički ansambl uvjetovao je scenski postav oratorijskih obrisa redatelja Zorana Juranića kako bi pjevači bili što više usredotočeni na izrazito dramatske pjevačke zahtjeve. Velika brzina odvijanja priče o nesuđenom rimskom konzulu kao paradigme sukoba individualnosti što živi u vlastitome svijetu, s okolinom, odnosno sukoba pojedinca sa svijetom, traži iskusne umjetničke ličnosti koje bi oživile složenost likova u njihovoj međusobnoj igri. </p>
<p> Najdalje je u tome otišla sopranistica Ivanka Boljkovac s ulogom Volumnije, obilježene majčinskom mudrošću i patricijskom dostojanstvenošću. Bariton Tomislav Bekić ispunio je naslovnu ulogu Marcija-Koriolana nemirom vječitih nesporazuma što vode u propast. Pjevački je uspješno iznio dramatičnost dionice te ostavio vrlo dobar i cjelovit dojam. </p>
<p>Sopranistica Željka Martić osvajala je zvučnim glasom u ulozi Virgilije. Bariton Armando Puklavec u dobroj je mjeri ocrtao negativnost Aufidija. Ostale veće zadatke ponijeli su Nikša Radovanović kao Menenije Agripa, Tvrtko Stipić kao Junije Brut, Davor Radić kao Sicinije Velut i Berislav Puškarić kao Kominije.</p>
<p> Scenograf Žorž Draušnik kao da je slijedio skladatelja u njegovu načelu »manje je bolje«. Minimalnim sredstvima okretnog stubišta s ponekim simbolom i odlično nijansiranim svjetlom Denija Šesnića naznačio je različite ambijente što su bili u skladu s glazbom. Kostimografkinja Danica Dedijer Marčić kolorizmom je svojih kostima naznačila stilsku epohu. Koreografija Marka Boldina konvencionalno je riješila bakanal u trećemu činu.</p>
<p> Ansambl Zagrebačke opere posvetio je prvu ovosezonsku premijeru u spomen na svoga dugogodišnjeg člana i rukovoditelja Janka Kichla. Glazbena realizacija »Koriolana« odaje, unatoč tomu što je prvi čin prošao bez pravog odjeka, entuzijazam rada na početku sezone, te nagovješćuje njezin dinamični nastavak.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Doru Maar – Picasso« vidjelo 3000 ljudi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog velikog broja ljudi koji su željeli posjetiti izložbu Dora Maar – Picasso, u Klovićevim dvorima vladalo je u petak izvanredno stanje. »Budući da je danas Hrvatski telekom omogućio građanima besplatni ulaz i na tu izložbu, do 14 sati posjetilo nas je već više od 3000 ljudi, jer se na početku ulazilo bez ograničenja. No radi sigurnosti i zbog vlage koja se stvara pri većem posjetu, a mogla bi štetiti eksponatima, broj posjetitelja morali smo ograničiti i sada svaka pola sata puštamo unutra samo 50 ljudi. Uz to, nemamo ni dovoljno vodiča«, rekla nam je glasnogovornica Klovićevih dvora Iva Sudec.</p>
<p> U petak su izložbu posjetile i skupine učenika iz Čakovca, Splita, Osijeka i Zagreba, a skupni su posjeti dogovoreni sve do kraja trajanja izložbe, tako da za njih više i nema slobodnih termina. Izložba traje do 28. studenoga, a cijene ulaznica su 15 kuna za skupne i 30 kuna za pojedinačne posjete. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Skup o književnosti 30-ih godina</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U splitskom zavodu HAZU u petak je završen dvodnevni međunarodni znanstveni skup o komparativnoj povijesti hrvatske književnosti s temom »Hrvatska književnost tridesetih godina 20. stoljeća«, koji se održavao u sklopu manifestacije Tjedan knjige mediteranske tematike. Druga sesija skupa okupila je desetak hrvatskih stručnjaka i komparatista. Dean Duda je izlagao o Krležinoj prozi tridesetih godina u kontekstu modernističke kulture putovanja, Cvijeta Pavlov o odnosu Šimića i Gidea, a Pavao Pavličić o hrvatskoj lirici tridesetih godina s osvrtom na tipološki opis. U radu međunarodnog skupa, koji već sedmu godinu za redom obrađuje teme iz područja komparativne povijesti domaće književnosti, prvi put su sudjelovali Maša Kolanović, Suzana Coha, Bruno Kragić i Maša Grdešić, razmatrajući različite zanimljive teme, od feminističkog impulsa u hrvatskoj književnosti tridesetih godina vezanog uz Mariju Jurić Zagorku do recepcije svjetske književnosti i odnosa prema književnim teorijama u časopisu »Hrvatska smotra«. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Mala retrospektiva Antuna Masle </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebačka Galerija »Mala« u počast 85. rođendana dubrovačkoga slikara Antuna Masle (1919. – 1967.) priređuje, u subotu, 2. listopada malu retrospektivu slikarova stvaralaštva od 1948. do 1967. »Bit će to simbolična najava velike retrospektive što će se 2006. održati u Zagrebu«, izjavila je ravnateljica Galerije Mirna Hromadko-Reiser. Intimistički, lirski slikar zavičajnih pejsaža i portreta, istodobno i pjesnik, Masle je na samosvojan način obilježio hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća. Na otvorenju izložbe govorit će Tonko Maroević, dvije slikarove pjesme pročitat će dramski umjetnik Tonko Lonza, a izložbu će otvoriti zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U Kairu Buljanova »Medeja materijal«</p>
<p>ZAGREB/LJUBLJANA</p>
<p> – Predstava »Medeja materijal« u režiji Ivice Buljana i proizvodnji Mini teatra iz Ljubljane, Novog kazališta i Kazališta Hotel »Bulić« iz Zagreba te Art radionica »Lazareti« prikazana je 29. i 30. rujna na Međunarodnom festivalu eksperimentalnog kazališta u Kairu, izvijestio je ljubljanski Mini teatar. Na tom festivalu, najvećoj takvoj umjetničkoj smotri u Africi, koji se održao 16. put u egipatskom glavnom gradu, sudjelovali su kazališta i nezavisne skupine iz dvadest i četiriju zemalja. Od 20. do 30. rujna prikazano je više od pedeset predstava na svim kairskim pozornicama. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Pobješnjeli Mamić u noći punog mjeseca </p>
<p>Kada se nakon uspješno obavljenoga posla u Švedskoj pred Dinamovim dopredsjednikom Mamićem pojavila »tema Niko Kranjčar« započelo je Mamićevo paranje zraka decibelima, teatralno mahanje rukama i bijesno razbijanje čaše pred iznenađenim i uplašenim osobljem otmjenoga hotela, a mnogi su novinari proglašeni nepoželjnima u Dinamu </p>
<p>BORĹS</p>
<p> - Dinamov naoko siguran i ugodan »let« prema europskim nogometnim visinama naglo je uzburkao - Zdravko Mamić. Štoviše, maksimirski nas dopredsjednik sve više podsjeća na pomahnitalu elisu, koja se pogreškom odvojila od letjelice i sada u punom zamahu siječe sve pred sobom. U slavljeničkoj večeri u kojoj je Dinamo, remijem protiv švedskog Elfsborga (0-0), izborio plasman u Uefinu ligu, Mamić je žestokom verbalnom paljbom mitraljirao po nekolicini izvjestitelja pri čemu je neke medije i novinare nazvao nepoželjnima, najavivši im zabranu razgovora s igračima.</p>
<p>A što je uopće toliko izbezumilo Dinamovog dopredsjednika? Neposredno nakon što je njegova momčad odigrala 0-0 protiv amaterskoga Elfsborga u Borĺsu, Mamić se sa širokim smiješkom i gotovo servilno odnosio prema igračima, suradnicima, gostima, osoblju hotela i novinarima, no eksplodirao je u kasnijoj fazi večeri čim su u eter lansirani prvi polemički tonovi. Njegovu nagla transformaciju od pitomoga i druželjubivog svata do pobješnjelog vukodlaka neki su pokušali protumačiti utjecajem noći punog mjeseca. No, takvim smo Mamićevim ispadima već više puta svjedočili i suviše su česti da bismo im izvorište tražili u - lunarnim procesima. Taj je slučaj ipak znatno kompleksniji... Neka oštrija i polemički intonirana novinarska pitanja bila su, zapravo, inicijalna iskra koja je kod Mamića, ali i kod trenera Nenada Gračana, rasplamsala pravu buktinju bijesa. Sve su upite ocijenili unaprijed smišljenom provokacijom. No, čak da je i tako, čak da netko doista namjerno provocira, onda na to valja pronaći i primjerenu reakciju, ali civiliziranu i u skladu s neprestano ponavljanom pričom o stvaranju europskoga Dinama. A, paranje zraka decibelima, teatralno mahanje rukama i bijesno razbijanje čaše pred iznenađenim i uplašenim osobljem otmjenoga hotela u Borĺsu baš i ne možemo nazvati europskim štihom. Mrki su pogledi osvanuli kad je na stol prostrta tema zvana - Niko Kranjčar. Mladi je maksimirski kapetan svih 90 minuta utakmice protiv Elfsborga prosjedio na klupi. Na upit zbog čega ga uopće nije uveo u igru, trener Gračan je pojasnio konkretnim argumentima, ali uz vidljivu dozu nervoze:</p>
<p> - Zbog čega bih uvodio Kranjčara? Imali smo utakmicu pod kontrolom, stvarali smo puno šansi, i nije bilo potrebe za uvođenjem igrača Kranjčarevog tipa. Uostalom, on nije u formi, nalazi se u krizi, ima deset kilograma viška i što bih ja sad trebao!? Ljudi moji, pa ja najviše volim svoju kćer, ali ona ne može igrati u Dinamu! Usprkos ovako oštrim riječima, kakvima opisuju klupskoga kapetana, maksimirski čelnici ipak naglašavaju potrebu za onim pravim, razigranim Nikom Kranjčarom.</p>
<p>Potom je zdravko Mamić proširio »temu Kranjčar«:</p>
<p>- Niko Kranjčar kaže: »Ja ću iz Dinama otići kad ja hoću, a ne kad to vi kažete.« Međutim, mi na to ipak nismo odgovorili jednakom mjerom, nismo rekli: »E nećeš, ići ćeš baš kad mi to kažemo.« Osim toga, mi možemo reći da Kranjčar uopće neće igrati sve dok se iz njegovog ugovora s Dinamom ne izbaci klauzula po kojoj može napustiti klub čim netko ponudi tri milijuna eura, u jednom je dahu izrekao Mamić pa malo spustio loptu: </p>
<p>- Nitko ne želi više od ljudi u Dinamu da Kranjčar uspije, da napokon proigra. To je jedina istina, a sve drugo su podvale. Pa, valjda je svakom jasno da Dinamo s pravim Kranjčarom nije ista momčad. On nam je i te kako potreban, naglašavao je sam Mamić, dodajući:</p>
<p>- Što da vam kažem? Pa, Kranjčar i Ljubojević su fizički spremni kao dva saborska zastupnika! A, oni trebaju biti udarna snaga Dinama. Uzmimo još jedan primjer. Pranjić i Lučić su nedavno bili »turisti« na Europskom prvenstvu u Portugalu. Tada ih je trebalo pitati: »Što radite u Portugalu? Ako ste se odlučili za Dinamo, bježite od tamo i uključite se u pripreme«. Pranjić prije toga u Osijeku nije igrao puna dva mjeseca, nije u natjecateljskoj formi, na EP mladih reprezentacija se zbog svega toga i ozlijedio, potom propustio utakmicu protiv Italije i onda otišao kao turist na EP seniora u Portugal! To sam i ja, kao laik, primijetio i ocijenio nenormalnim. Ali, našim je stručnjacima valjda sve to bilo normalno, pa su nakon svega toga, nakon što su se Pranjić i Lučić vratili iz Portugala, sugerirali da bi bilo dobro da se »dečki još malo odmore«.</p>
<p>Dakle, problem današnjega Dinama je, kako pokušava objasniti sam Mamić, nedovoljna fizička spremnost igrača. </p>
<p>- Mi smo sada u situaciji da se paralelno fizički pripremamo i ostvarujemo formu. Evo, sljedećeg tjedna ćemo se uputiti na mini-pripreme u Istru. A te smo stvari morali riješiti još uoči sezone. Nedavno smo doveli Vasilja, Karića i Ješu, a sva trojica zajedno imaju 37 kg viška! Pa, tko to može dovesti u red? To u kratkome vremenu ne može riješiti stotinu doktora ni stotinu NASA-inih stručnjaka. Ali, ti igrači imaju veliki potencijal. Uzmimo primjer Boška Balabana. Zašto on odjednom igra tako dobro? Pa, zato jer je izgubio osam kilograma! Čovjek je odlučio igrati nogomet! </p>
<p>Trener Gračan je na ovakve Mamićeve ocjene potvrdno kimao glavom:</p>
<p>- Šteta je jedino što takve probleme naši nogometaši shvate tek kad odu u inozemstvo. Mi se moramo potruditi da im sve to u glavu uđe dok su još u Dinamu. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izbjeći Ćirine zamke </p>
<p>Zagrebaše zanimaju samo tri boda, nevažno na koji način ostvarena, u susretu s Varteksom, kojeg dočekuju s posebnim oprezom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako ponajprije zbog Miroslava Blaževića dočekuju Varteks s dužnim poštovanjem, u Kranjčevićevoj toj utakmici daju značenje kao i svakoj drugoj. Točnije, zanimaju ih samo tri boda, nevažno na koji način ostvarena. Dapače, Mile Petković, Zagrebov trener, u raspravi o izvjesnim prazninama u Zagrebovoj igri glede umjetničkog dojma, glasno je dometnuo: </p>
<p>– Ne bih imao ništa protiv da na terenu izgledamo vrlo ružno, a da pobijedimo. </p>
<p>Zanimljivo, isto mišljenje dijele Mario Dodić i Mladen Pelaić, koji su također izašli pred novinare na konferenciji za novinare. Uz primjedbu da će utakmica s Varteksom biti teška, rekli su da se slažu s Machiavelijevom postavkom kako cilj opravdava sredstvo. </p>
<p>Zagrebov trener dodatnu opasnost za svoju momčad u subotnjoj utakmici s Varteksom ne vidi samo u teoriji ranjenog lava, misleći pritom na naglašenu želju Varaždinaca da se »ispušu« na prvome tko im naiđe zbog prošlosubotnjih 0-4 s Hajdukom. Petković sluti prijetnju i od svojih igrača, koji su se zaželjeli nadigravanja s Varteksom, što bi moglo biti vrlo opasno: </p>
<p>– Varteks je poznat po tomu da se voli igrački nadmetati, pa bi bilo opasno uvući se u njihov mlin. Stoga i upozoravam dečke da igramo kako je dogovoreno, svih 11 jedan za drugoga. Možemo biti prava momčad, unatoč tome što nemamo igrača koji može odlučiti utakmicu. </p>
<p>Za Zagreb zbog viška kartona neće moći igrati Labudović, Vrdoljak i Bartolović. No, Petković ne sumnja da će i zamjene biti na visini zadatka. Namijenio je i Zagrebov učitelj posebnu premiju za pobjedu nad Varteksom. Nije novčana, o tome se brine predsjednik kluba Dražen Medić, koji se zasad, barem prema igračima, dobro drži. Petković je igrače predvidio nagraditi s dva slobodna dana, što nekima znači više nego od novca. Zagreb će nastupiti u sljedećem sastavu: Stojkić - Brnas; Dodić, Ivankovi Pelaić, Čutura, Jakirović, Brkljača - Ibričić - Vidović, Đalović. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Blanka jedini sjaj u sivilu naše atletike </p>
<p>Jedan od važnih razloga za bijednu širinu hrvatske atletike leži u pogubnoj teoriji koju su nametnuli neki treneri da zbog toga što je atletika individualni sport ne trebaju ispiti širine kao što su bile nekadašnja momčadska prvenstva, koja su, gotovo prisilno, otkrivala talente </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da je prema Blankinim mogućnostima skok u vis na Olimpijskim igrama u Ateni zabljesnuo očekivanim sjajem, pokrio bi sivilo i tugu naše atletike. Blanka Vlašić, kao i Janica Kostelić, produkt je jedne obitelji, a ne jednog sporta. I kao što bi naše skijanje bez Janice palo pod danas uvriježenu ocjenu »još su sudjelovali«, tako je i bilo s atletičarima, među kojih 12 žalimo za promašenim jednim jedinim finalnim mjestom (8.). </p>
<p>No, kao što recimo Goluža sâm ne može postići ono što su postigli rukometaši, tako nijedan atletski rezultat ne može dati ocjenu naše atletike. Neki je dan u Rijeci prošao (po običaju javno prešućen) zajednički, generalni ispit svega što imamo u atletici na smotri ukupnog rada klubova na Hrvatskom momčadskom prvenstvu. </p>
<p>U posve otvorenoj konkurenciji nastupilo je samo osam klubova: tri iz Zagreba, po jedan iz Rijeke i Splita te čak tri iz Varaždinsko-čakovačke županije, a baš nitko iz velikih i nekad sportski snažnih Osijeka i Karlovca. Naime, prije 70 je godina Zagreb s manje od 200.000 stanovnika imao osam atletskih klubova na pet atletskih staza, a sada tri kluba na stazu i pol. </p>
<p>Uz to, rezultati zapanjuju posvemašnjom zaostalošću. Pobjednik na 5000 m trčao je 15:34.83, čak pet sekundi slabije od Josipa Kotnika (koji je trčao na šljaci i u pet puta težim sprintericama), prije nevjerojatnih 66 godina. Situacija na 3000 m zapreke upravo je tragična. Od pobjedničkih 9:42.83 bio je Petar Šegedin prije punih 56 godina brži za »samo« 22 sekunde. Sa starom bambusovom motkom skakalo se 4.40 m prije 46 godina! </p>
<p>Kod atletičarki se 1.55 metara u skoku u vis, i to sa zastarjelim »škaricama«, skakalo prije 55 godina. Dvjesto metara na šljaci i u teškim sprintericama bila je Dagda Bogić prije 51 godinu 6 desetinki sekunde brža. Štafeta 4x400 m osječka je Slavonija trčala prije 35 godina baš u Rijeci brže za osam sekundi. </p>
<p>Većina je spomenutih rezultata iz najjednostavnije atletske discipline - trčanja, a u Hrvatskoj vlada prava poplava paradnih maratona i polumaratona. Uzrok je ovoj ne tužnoj nego tragičnoj situaciji u dvjema jednostavnim brojkama: u Hrvatskoj je registrirano samo 2100 atletičara, a od toga ih je aktivno samo 1400. Sve to na 44 discipline. Stoga nije čudo što je na primjer 3000 m prepone 2003. trčalo ukupno 13 trkača! </p>
<p>Kako onda naći nužni talent, jer bez njega više ne može biti dobrih rezultata? Jedan od važnih razloga za bijednu širinu hrvatske atletike leži u pogubnoj teoriji koju su nametnuli neki treneri da zbog toga što je atletika individualni sport ne trebaju ispiti širine kao što su bile nekadašnja momčadska prvenstva, koja su, gotovo prisilno, otkrivala talente. Treneri su se ograničili na četiri, pet atletičara, od kojih većinu nisu sami našli nego im ih je netko poslao pa se nevoljko (osim rijetkih iznimaka) bave slučajnim atletskim prolaznicima. </p>
<p>Karakteristično je za našu atletiku, što je posljedica općeg sustava sporta kod nas, da se bavi prošlošću. Ukoliko se netko slučajno pojavi dobit će podršku, ali se više nitko neće potruditi da nađe onoga tko će sportaša natjerati na daljnji napredak. Samo se kod nas može dogoditi da netko tko postiže rezultate jedino kada su u pitanju norme za odlazak na Olimpijske igre u 30., 34. i 38. godini odlazi na Olimpijske igre u Atlantu i Sydney te Atenu, »prijeteći« da će i u 42. godini imati normu za Peking?! </p>
<p>To je eklatantan primjer kako se sport vodi formalno te posljedica što ni nakon osamostaljenja Hrvatske nije promijenjen ili barem poboljšan šablonizirani sustav vođenja atletike. Nije bilo nijednog pokušaja da se odlučno krene novim putem, kad već stari ne valja. Bit će vrlo zanimljivo u subotu na izbornoj skupštini Hrvatskog atletskog saveza vidjeti hoće li se napraviti ijedan korak prema prevladavanju učmale situacije u našoj atletici. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Goranova ljevica - narodna ruka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pokloni i zahvale ne prestaju stizati na adresu Gorana Ivaniševića. Nakon završetka karijere najbolji hrvatski tenisač svih vremena iz dana u dan prima darove. Zbog posebnih sportskih zasluga ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac u petak je uručio Ivaniševiću rad akademskoga kipara Mire Vuce. </p>
<p>– Malo je ljudi sa srcem toliko napravilo za Hrvatsku kao Ivanišević. Cijelu karijeru borio se riječju i djelom, promovirajući domoljublje, poštenje i čestitost. I zato je Goran jedan od onih kojih želimo imati što više - uzor mladima, rekao je ministar Primorac. </p>
<p>Statua predstavlja lijevu ruku, simbolizirajući slavnu Ivaniševićevu ljevicu, kojom je otišao u tenisku povijest. </p>
<p>– A ruka je okružena ženskim svijetom. Htio sam ustvari reći kako je Goranova lijeva ruka narodna ruka, pojasnio je akademski kipar Miro Vuce. </p>
<p>Uoči puta u London, gdje 3. listopada nastupa na Superset ekshibiciji, Ivanišević nije odbio poziv ministra Primorca. </p>
<p>– Mnogo je čvršća ova ruka od moje. A žene morate imati za prijatelje, inače vam se ne piše dobro, u svom je stilu komentirao Ivanišević. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Večernjakovci »otpuhali« El Nińo</p>
<p>Prvi protivnik Zagrepčanima u Ligi prvaka 8. će siječnja u Domu sportova biti Niederösterreich sa svjetskim prvakom Wernerom Schlagerom i olimpijskim pobjednikom Ryu Seung Minom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ni ovosezonsko izdanje Lige europskih prvaka neće proći bez stolnotenisača Večernjeg lista. Hrvatski su prvaci u pretkolu najjačeg europskog klupskog natjecanja lako svladali češki El Nińo. Momčad iz Praga na terenu nije opravdala opasno ime koje nosi, Zagrepčani su slavili sa 3-0, izgubivši u tri meča tek jedan set.</p>
<p>Već sam podatak da Česi u sastavu nemaju nijednog igrača među prvih 100 na svjetskoj ljestvici, upućivao je na to da večernjakovci ne bi trebali imati većih problema. Pražane je »načeo« zagrebački Danac Allan Bentsen koji je sa 3-0 bio bolji od Tomaša Pavelke. Bentsen si je sam komplicirao život. U prvom setu je vodio sa 10-4, da bi na kraju slavio s 12-10, a i treći je set mogao ranije završiti u svoju korist. </p>
<p>Manjih problema imao je i Zoran Primorac. Najjači »reket« Večernjaka u prva je dva seta morao dostizati prednost Bohumila Vozickog, no na kraju je sve završilo dobro po hrvatske prvake. Najviše zanimanja izazvao je nastup Tana Ruiwua, ovogodišnjeg pojačanja Zagrepčana. Ljevoruki Kinez je, unatoč izgubljenom setu, ostavio vrlo dobar dojam, a s nekoliko je poteza čak izazvao i pravo oduševljenje u Domu sportova. Pravim bombama je uništavao Petera Kauckog, no u želji da što prije riješi svaki poen, nekoliko je puta reagirao brzopleto zbog čega je i izgubio treći set. Za prave procjene ipak treba pričekati, a prilika za dokazivanje će u sljedećim mjesecima imati na pretek.</p>
<p>– Zadovoljan sam kako je Tan Ruiwu reagirao i fizički i psihički. Sada imamo tri mjeseca da ga pripremimo za Ligu prvaka gdje bi mogao biti veliko iznenađenje suparnicima, kazao je trener Večernjaka Goran Radanović.</p>
<p>Natjecanje u Ligi prvaka počinje u siječnju. Večernji list je u skupini A s austrijskim Niederösterreichom te njemačkim klubovima Grenzauom i Ochsenhausenom. Prvi protivnik Zagrepčanima 8. će siječnja u Domu sportova biti Niederösterreich sa svjetskim prvakom Wernerom Schlagerom i olimpijskim pobjednikom Ryu Seung Minom. Bolja pozivnica gledateljima doista nije potrebna.</p>
<p>• VEČERNJI LIST – EL NIŃO 3-0 (Bentsen – Pavelka 12-10, 11-4, 18-16; Primorac – Vozicky 14-12, 11-8, 11-5; Tan Ruiwu – Kaucky 11-7, 11-5, 9-11, 11-3)</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Ubijali su zarobljenike koji su plačući molili za život</p>
<p>Nije postojala zapovijed za strijeljanje oko 200 hrvatskih zarobljenika, pogotovo ne od vojske, nego se radilo o revanšizmu skupine ljudi, a glavnu su riječ vodili teritorijalci i dobrovoljci, rekao je Jovan Dulović</p>
<p>OSIJEK/BEOGRAD</p>
<p> - Saslušanjem svjedoka, novinara Jovana Dulovića, u petak je nastavljeno suđenje protiv 17 optuženih, bivših pripadnika Teritorijalne obrane Vukovara zvane »Petrova Gora« te dobrovoljačke jedinice »Leva Supoderica«, koje se tereti da su 20. studenog 1991. počinili kazneno djelo ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima - pokolj 200 Hrvata i drugih nesrba na Ovčari kod Vukovara. </p>
<p>Naime, Dulović je u vrijeme događaja na Ovčari, u studenome 1991. godine, boravio u Vukovaru, gdje je bila baza teritorijalaca i dobrovoljaca. »Nisam bio na Ovčari, tako da o tim događajima znam samo iz razgovora s dragovoljcima koji su sudjelovali u strijeljanju. Dobrovoljac iz Smedereva Slaviša Pavlović (nije među optuženima op. a.) hvalio se da su taj dan od 19 sati pa sve do jedan iza ponoći ubijali zarobljenike, dok su ti ljudi molili za život i plakali«, kazao je novinar Dulović. Sve to, nastavio je svjedok, događalo se negdje između 19. i 21. studenoga 1991. godine.</p>
<p>Dulović je zaključio, na osnovu onoga što je vidio, »da nije postojala zapovijed za strijeljanje oko 200 hrvatskih zarobljenika, pogotovo ne od vojske, nego se radilo o revanšizmu skupine ljudi«. </p>
<p>»Glavnu su riječ vodili teritorijalci i dobrovoljci«, tvrdi Dulović, koji je potom kazao da je izvjesna dragovoljka, Dragica zvana Daca iz Novog Sada, koja je kasnije poginula u BiH, pričala kako je navodno pukovnik Veselin Šljivančanin tražio od nje da sudjeluje u ubijanju jednog zarobljenika kako bi isprobala njegovu novu pušku, »kalašnjikov«.</p>
<p>Prema njegovim riječima, tih je dana u Vukovaru pitao Stanka Vujanovića, danas drugooptuženog u ovom postupku, što se to dogodilo na Ovčari, nakon čega mu je ovaj kratko rekao da se »nešto zaista dogodilo«. </p>
<p>Svjedok je opisao i posjet Vojislava Šešelja Vukovaru prije događaja na Ovčari koji je tada rekao da »nijedan ustaša ne smije živ izaći iz Vukovara«. </p>
<p>Tekst o događajima na Ovčari pod naslovom »Krvava priča« Dulović je objavio 1995. godine u srbijanskom tjedniku Vreme, a o tome je svjedočio i na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haaškom sudu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slovenski ministar kritizirao Hrvatsku na sastanku EU </p>
<p>HAAG</p>
<p> – Slovenski ministar unutarnjih poslova Rade Bohinc u petak je na ministarskom sastanku EU u Haagu kritizirao Hrvatsku ustvrdivši da je nedavno izazvala »granični incident na vanjskoj granici Europe«.</p>
<p> »Hrvatska je napravila granični incident na vanjskoj granici Europske unije«, rekao je Bohinc, dodajući da je ponašanje hrvatske policije bilo »neprihvatljivo«,</p>
<p>Državni tajnik u hrvatskom MUP-u Ivica Buconjić odgovorio je na slovenske kritike, opovrgnuši »bilo kakvu odgovornost hrvatske strane za incident na graničnom prijelazu Plovanija«.</p>
<p>Europskim ministrima je objasnio kako je incident bio provokacija grupe slovenskih građana, na čelu s parlamentarnim zastupnikom Janezom Podobnikom, koji su »prekršili hrvatske propise ilegalno ušavši na nedvojbeno hrvatski državni teritorij«. »Jasno smo rekli da je hrvatska policija postupala po hrvatskim propisima, na hrvatskom teritoriju, na način na koji bi postupila bilo koja europska policija te da prilikom intervencije nije bilo nikakve brutalnosti«, izjavio je nakon sastanka Buconjić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kerry uvjerljiviji od Busha </p>
<p>U prvoj tv-debati Kerry je bio u ofenzivi, Bush u defanzivi, i na kraju je demokratski kandidat, prema većini ocjena, izašao kao pobjednik, te će, kako se prognozira, smanjiti prednost koju je Bush imao prije tv-sučeljavanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prvoj od tri televizijske debate dvojice predsjedničkih kandidata, John Kerry je, prema svemu sudeći, »uhvatio priključak« ostavljajući bolji dojam nego predsjednik Bush. Prve analize, pa i prve ankete pokazuju da je Kerry bio uvjerljiviji od Busha, te da je time značajno popravio svoje izglede u utrci prema Bijeloj kući.</p>
<p>Prvo tv-sučeljavanje, u kome je dominirala vanjska politika, bilo je najavljivano kao posljednja prilika Kerryju da uhvati korak s Bushem, koji zasad još uvjerljivo vodi u anketama. Procjenjuje se da je tu debatu gledalo oko 60 milijuna gledatelja (dakle birača), od kojih je dobar dio još neodlučan za koga će glasovati.</p>
<p>Inzistirajući da je predsjednik Bush napravio niz kardinalnih grešaka u procjeni, »a od predsjednika se očekuju upravo točne procjene«, Kerry je, kao prvo, naveo da je Bush uletio u rat u Iraku nemajući nikakvu izlaznu strategiju i na osnovi pogrešnih procjena. Irak nije imao niti je pripremao nikakvo oružje za masovno uništavanje, kaže Kerry, štoviše, u trenutku ulaska u rat protiv Iraka između 35 i 40 zemalja bilo je u boljoj prilici da izradi nuklearno oružje nego Saddam Hussein. Drugo, pogrešna je bila procjena da rat protiv terorizma treba voditi u Iraku, štoviše, tek nakon invazije na Irak američke se trupe tamo suočavaju s teroristima, kojih prije toga nije bilo. Sada već više od tisuću mrtvih američkih vojnika u Iraku (a da se i ne govori o civilnim žrtvama), to je cijena koju nije trebalo platiti.</p>
<p>George W. Bush je, odgovarajući na Kerryjevu tvrdnju kako je pogriješio što je išao udarati na Saddama, umjesto na Osamu bin Ladena, rekao kako to nije bila greška, jer da »Amerika može i jedno i drugo, uostalom, Saddama više nema, a bin Laden je izoliran«. Štoviše, on je ponovio kako su teroristički napadi na SAD od 11. rujna 2001. godine bili povod za napad na Irak (to je ona Cheneyeva teza koja je nedavno izazvala oštra osporavanja). I za Busha i za Kerryja, najveća je prijetnja Americi i sigurnosti svijeta uopće u tome da se teroristi domognu nuklearnog oružja. </p>
<p>Bush je u ključnim trenucima debate ostao neuvjerljiv, naime, onda kada je htio iskoristiti ono što drži svojim najjačim adutom protiv Kerryja. Ponavljao je kako Ameriku ne može voditi čovjek koji stalno mijenja mišljenje i stajališta (o Iraku), pitajući - kakvu to zapravo poruku šalje Kerry američkim vojnicima i saveznicima u Iraku kada kaže da je to »pogrešan rat u krivo vrijeme i na krivome mjestu«. Kerry odgovara kako je »možda pogrešno govorio o ratu u Iraku, ali predsjednik Bush je donio pogrešnu odluku vodeći Ameriku u taj rat: što je gore - pogrešno govoriti ili donijeti kardinalno pogrešnu odluku?«</p>
<p>Najavljujući da bi on, uđe li u Bijelu kuću, redefinirao savezništva i poradio na pravoj međunarodnoj koaliciji u borbi protiv terorizma, Kerry je rekao kako je čudno što Bush stalno govori o »velikoj koaliciji« u iračkom ratu. Uz 140.000 američkih vojnika, kaže Kerry, »tamo se bori osam tisuća Britanaca, 4000 Australaca, a ostale zemlje koje su s nama, imaju tamo po stotinjak vojnika...Je li to onda velika koalicija u borbi protiv terorizma?«. Kerry je podsjetio kako je »otac današnjeg predsjednika godine 1991. u ratu protiv Saddama išao samo do Basre, ne i dalje, jer nije imao izlaznu strategiju i znao je da bi se Amerika, da je išao do Bagdada, našla kao okupacijska sila u neprijateljskom okruženju, a njegov sin, također nemajući izlaznu strategiju, učinio je upravo to, i prevario je američki narod...«</p>
<p> Prije rata, Irak nije bio ni blizu toga da bude središte terorizma, a danas se američke trupe tamo suočavaju s napadima sve većeg broja terorista i situacija je sve gora, sa sve više mrtvih, naglasio je Kerry. Glede izlazne strategije, Bush je rekao da će američke trupe povući iz Iraka kada budu ostvareni ciljevi (sloboda, demokracija, sigurnost), a Kerry je naglasio da bi on podijelio odgovornost sa saveznicima i UN.</p>
<p>U prvim analizama vjeruje se da je Kerry ostavio bolji dojam i iskoristio priliku da poveća svoje izglede na izborima. Prije debate ankete su pokazivale da 18 posto ispitanika kaže kako će televizijska sučeljavanja utjecati na njihovu odluku, te da samo 37 posto Amerikanaca vjeruje kako je Bush bio iskren i pošten kada im je govorio o razlozima za rat u Iraku. Nakon prve tv-debate dojam je da je Bush ostao prilično neuvjerljiv, štoviše da su Kerryjevi argumenti bili uvjerljiviji, kao što mu je uvjerljiviji bio i nastup.</p>
<p>Druga od tri tv-debate na redu je 8. listopada u St. Louisu, a tek za dan dva, kad se dojmovi malo slegnu, provest će se ankete među biračima koje će pokazati kakav je sada odnos snaga. Ako je prije ovih debata uvjerljivo vodio, nakon prve od njih Bush se smije malo zabrinuti, a Kerry se smije osjećati osnaženim. Prve ad hoc ankete (na malom broju ispitanika) među tv-gledateljima, kažu da 53 posto ispitanih drži pobjednikom prve debate Kerryja, a samo 37 posto Busha.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Usprkos operaciji Blair najavljuje treći mandat</p>
<p>Blairov odlazak u bolnicu na zahvat zbog poremećaja srčanog ritma te izjave o trećem mandatu, potakle novu lavinu špekulacija o premijerovoj političkoj budućnosti </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair u petak je bio podvrgnut manjem operativnom zahvatu zbog nepravilnog rada srca. Zahvat je uspješno obavljen i premijer se »dobro se osjeća«, objavila je u petak televizija Sky. U londonskoj bolnici Hammersmith premijeru je intervencija učinjena pod lokalnom anestezijom, pomoću sonde vođene kroz žile ravno do srca. </p>
<p> No, njegov odlazak u bolnicu te neke izjave koje je dao neposredno prije toga, potakle su novu lavinu špekulacija o premijerovoj političkoj budućnosti. U intervjuu za BBC, uoči liječničkog zahvata, Blair je rekao kako poslije ovog drugog mandata, namjerava odraditi i treći. Time je zacijelo htio spriječiti nagađanja da bi se zbog zdravstvenih razloga mogao povući ranije. </p>
<p>No, tom je izjavom također dao na znanje ministru financija, Gordonu Brownu, da mu zasad ne namjerava ustupiti mjesto. Dio je političke usmene predaje na Otoku da su njih dvojica davno sklopili nepisani sporazum o podjeli vlasti, prema kojem će se Blair u određenom trenutku maknuti u korist Browna. Prema Blairu, taj trenutak nije još stigao. U razgovoru za BBC on je rekao kako misli da još može »dati stvarni doprinos ovoj zemlji«. </p>
<p>Ako bi od birača dobio, te odslužio treći mandat, postao bi britanski premijer s jednim od najdužih mandata. Bio bi to mandat od ukupno 12 godina, čime bi dostigao i prestigao raniji rekord Margaret Thatcher. Pritom Blair ističe da ne želi dalje ostajati u Downing streetu jer »ni britanski narod ne bi htio da jedan premijer traje tako dugo«. </p>
<p>Na pitanje je li njegova odluka fer prema Gordonu Brownu, Blair je rekao da bi ovaj još uvijek bio mlađim premijerom od mnogih svojih prethodnika. Premijerova najava svejedno je težak udarac Brownu, koji se nadao da će ga Blair već tijekom sadašnjeg mandata pustiti na premijerski položaj. Ministar financija mora se dalje strpiti sa svojim liderskim ambicijama, a moguće je da se u međuvremenu pojave i novi pretendenti. </p>
<p>Svojom najavom Blair je htio umiriti birače, no neki misle da je postigao suprotni učinak. »Najavivši praktički svoj odlazak u mirovinu pet godina unaprijed, otvorio je vrata potencijalnim nasljednicima da počnu manevrirati«, tvrdi u petak Daily Telegraph. </p>
<p>Blair je već prošlog listopada bio liječen od nepravilnog rada srca (tahikardije), no problem se ponovio. U zadnje se vrijeme doimao umornim, no oni koji ga poznaju tvrde da je u dobroj kondiciji, te da se nepravilnost u radu srca može lako korigirati jednostavnim neoperativnim zahvatom kojem je podvrgnut. </p>
<p>Premda Blair uvjerava naciju da zasad ne kani napuštati Downing street, čini se da se svejedno priprema za svoj odlazak – ma kada do njega došlo. U petak je, naime, objavljeno da Blairovi kupuju kuću u Londonu, na trgu Connaught, sjeverno od Hyde Parka. Ne radi se ni o najboljem, ni o najskupljem dijelu britanske prijestolnice, ali zahvaljujući podivljalim londonskim cijenama, kuća sa tri dnevne i pet spavaćih soba svejedno stoji tri i po milijuna funti. Blair je za nju morao podići velikih stambeni kredit. Banka je pritom uzela u obzir i njegove buduće prihode, od memoara koje će napisati jednog dana, kada više ne bude šef vlade. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Mečiar fizički napao fotoreporterku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši trostruki slovački premijer i sadašnji predsjednik narodnjaka (L'S-HZDS) Vladimir Mečiar ponovo je izazvao skandal. U četvrtak je u bolnici u istočnoslovačkoj metropoli Košicama fizički napao fotoreporterku bratislavskog tabloida Novy čas Ivetu Komendovu, koja ga je snimila u bolnici u koju je došao zbog pregleda. Mečiar joj je, kako je izjavila, razbio blic a zatim ju je remenom fotoaparata pokušao daviti tražeći da mu dade film. Kad mu je, prestrašena i šokirana, predala film rekao joj je kako će joj nadoknaditi štetu za razbijeni blic. Incident, koji se dogodio na službenom stubištu na petom katu bolnice, promatrali su ravnatelj bolnice Juraj Vančik i dežurna medicinska sestra, ali nisu intervenirali. Komendovova je nakon toga podnaijela kaznenu prijavu protiv Mečiara i traži odštetu za razbijeni blic od 20.000 kruna (oko 4.000 kuna). To nije bio prvi napad Mečiara na novinare. U siječnju 1999. Mečiar je izvrijeđao i zatim fizički napao snimatelja TV Prima, a u rujnu 2002. godine udario je reportera privatne televizije Joj L'ubomira Cholujea, koji mu je uporno postavljao neugodno pitanje odakle mu novac za kupnju luksuzne vile u Trenčianskim Teplicama.Vladimir Mečiar bio je u ponedjeljak hospitaliziran u privatnoj bolnici jer je imao probleme s disanjem, a zadržan je na kompletnim pretragama, ali njegovo oboljenje nije, prema izjavama liječnika, ozbiljno. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ivanić za Ashdownov odlazak</p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> – Ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić izjavio je u intervjuu bijeljinskoj BN-televiziji da je došlo vrijeme za odlazak visokog predstavnika iz BiH jer »umjesto tumača daytonskoga ustava postaje kreatorom političkog sustava BiH«.</p>
<p>»Umjesto straha od promjene Daytonskog sporazuma nakon deset godina od njegova potpisivanja, mislim da je vrijeme da svi kažemo kako visoki predstavnik treba otići. Ne treba nam visoki predstavnik koji može smjenjivati i nametati zakone nego visoki predstavnik EU-a koji će nam pomoći da svoje zakone prilagodimo europskim normama«, rekao je Ivanić, gostujući na programu bijeljinske televizije.</p>
<p>Dužnosnici Republike Srpske često su kritizirali široke ovlasti dane visokom predstavniku, posebice one koje mu daju mogućnost nametanja zakona i smjenjivanja izabranih dužnosnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Australija i dalje protiv Protokola iz Kyota</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Australski premijer John Howard odbio je u petak popustiti novim pritiscima da Australija ratificira protokol iz Kyota o globalnom zatopljenju, nakon što je Rusija u četvrtak odlučila dati zeleno svjetlo ratifikaciji. Howard je kazao da Australija namjerava poštovati ograničenja o proizvodnji plinova koji izazivaju učinak staklenika određene protokolom, ali da bi njegova ratifikacija bila »protiv interesa zemlje«. </p>
<p>Australija je poput SAD-a, koji i dalje odbacuje taj sporazum usprkos ruskoj odluci, odbila 2001. godine potpisati protokol iz Kyota, smatrajući da je previše skup i nepravedan, jer zemlje u razvoju nisu zahvaćene smanjenjem ispuštanja plinova. Odluka Moskve, ako se održi do kraja, trebala bi dozvoliti protokolu da stupi na snagu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatskom narodu politički i medijski uzeti najčasniji nacionalni heroji</p>
<p>Valja pozdraviti donošenje zakona o zabrani veličanja svega što je vezano uz totalitarne režime: ustaške, nacističke, fašističke i boljševičke. Valja pozdraviti i raskid službene hrvatske politike s teretom ustaškog režima i riječju i poglavito dijelima, kao što je bilo rušenje spomenika ljudima koji su bili simboli ustaškoga gubitničkoga i sramnoga režima.</p>
<p>Ali, svaki narod, pa i naš hrvatski, treba svoje heroje. A mi ih, hvala Bogu, imamo mnogo, i to najčasnijih heroja iz Domovinskog rata, živih i mrtvih. No, oni su danas u sivoj zoni, od zaborava pa sve do njihove stigmatizacije. </p>
<p> Posljednjih pet-šest godina medijski se forsirala njihova sotonizacija u smislu da su foliranti, da imaju prevelike mirovine, da su većinom razbojnici, kriminalci... Jer čim bi se, na primjer, dogodilo kakovo razbojstvo ili ubojstvo, u crnim bi se kronikama posebno istraživalo i naglašavalo ako je bila riječ o nedjelu »razvojačenoga hrvatskoga branitelja«.</p>
<p>I zato sada nacija nema svoje nacionalne ratne heroje, nema junake, nema legende niti iz Domovinskog rata niti bilo kojeg rata ili mira. Jednostavno su im politički i potom medijski uzeti.</p>
<p>Zato se sada nemojmo čuditi da narod sam sebi stvara heroje. I to, u najmanju ruku, od kontroverznih ličnosti iz svoje prošlosti, ličnosti obavijenih velom tajni i s puno sumnji, likova iz prošlosti i iz raznih priča; stvaraju se legende od povijesno negativnih likova koji su povijesno nedovoljno istraženi i stoga najpogodniji za heroje i nacionalne povijesne legende.</p>
<p>Vratimo li stvarni dignitet našoj pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci i njenim herojima iz slavnog, pobjedničkog Domovinskog rata neće se više nikad podizati niti će se ikad više rušiti spomenici Francetićima ili Budacima.</p>
<p>DARKO LEVAČIĆ Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Poziv na bojkot Mare Nostrum protiv je hrvatskih građana i tvrtki</p>
<p>Dužnost nam je upozoriti građane na poziv Udruge Mare Nostrum na bojkot slovenskih proizvoda i trgovina, pri čemu se kao trgovački lanac navodi i Mercator (Anton Hauswitschka: »Četiri koraka za bojkot slovenskih proizvoda«, Vjesnik, 1. listopada 2004.).</p>
<p> Strategija Mercatora nalaže na svim tržištima zapošljavanje lokalnog stanovništva i asortiman robe renomiranih lokalnih proizvođača u omjeru od najmanje 40 posto ukupne ponude. Mercator Hrvatska je hrvatsko trgovačko društvo koje zapošljava 1300 hrvatskih građana, samo do kraja ove godine taj će se broj povećati na 1600, a idućih godina gotovo dvostruko. Naša trgovačka kuća posluje s gotovo šeststo hrvatskih dobavljača, velikom broju kojih smo jedan od glavnih i najznačajnijih kupaca.</p>
<p> Robu hrvatskih dobavljača plasiramo i na strana tržišta te tržište Europske unije, što takvoj suradnji dodatno pridodaje važnosti poslovanja. U ponudi Mercatora Hrvatska trenutno nudimo većinsku ponudu hrvatske robe u omjeru od 45 posto, zatim nudimo 40 posto strane i samo 15 posto slovenske robe, koju isključivo diktira potražnja naših potrošača odnosno kupaca u Hrvatskoj.</p>
<p>Naše je mišljenje da bi se nesporazumi dviju država trebali rješavati pravnim i diplomatskim sredstvima kompetentnih osoba odnosno institucija. U suprotnom će se događati situacije poput poziva na bojkot udruge Mare Nostrum, kojim se, bojkotiranjem samo Mercatora Hrvatska, a navode se i brojne druge tvrtke, dovodi u neugodan položaj 1300 hrvatskih građana te gotovo šeststo hrvatskih tvrtki na čije poslovanje utječe suradnja s Mercatorom.</p>
<p>MERCATOR-H Odnosi s javnošću</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izjava pomoćnika ministra kulture g. Srećka Šestana koja iznenađuje </p>
<p>Naša se nacionalna sramota oko rješavanja uvida u vlastitu kinematografsku baštinu i dalje nastavlja! Ovo je već četrnaesta generacija studenata na Zagrebačkom sveučilištu koji će dobiti diplome a da građu koju su studirali gotovo nisu ni vidjeli. </p>
<p>Budući da me je gospodin Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture Republike Hrvatke, svojom izjavom u Vjesniku od 24. rujna 2004. zaista iznenadio, jer tamo piše: »Šestan kao najbolje rješenje vidi izgradnju nove zgrade Kinoteke (!?), no to bi iziskivalo velika sredstva, a Ministarstvo trenutačno ima druge prioritete«(!?), kao sveučilišni nastavnik kojemu je nemarnošću odgovornih već godinama onemogućeno profesionalno obavljanje nastavničke dužnosti, a na kraju i kao građanin Republike Hrvatske, pitam ga: koji su to prioriteti trenutno važniji za Ministarstvo kulture, dodat ću i Grad Zagreb, od rješavanja dugogodišnjeg akutnog problema uvida u nacionalnu (i svjetsku) filmsku baštinu, kao i u sve ono što tu baštinu prati?</p>
<p>I zašto Ministarstvo, opet ću dodati i Grad Zagreb, ne poduzmu hitne mjere barem privremenog rješavanja ove nacionalne kulturne sramote, kad nam se u zadnjih godinu i pol za to pruža vrlo povoljna prilika!?</p>
<p>Izgleda da nam se već više puta spominjana »rupa« u filmskom obrazovanju i kulturi i dalje produbljuje. Iskreno se nadam da neće doseći onih predviđenih dvadest godina, a već smo tome jako blizu. </p>
<p>IVAN LADISLAV GALETA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Projekt izgradnje skijališta na Sljemenu ekonomski je i ekološki nepovoljan</p>
<p>Kao planinar i vrlo česti posjetitelj Medvednice ne mogu a da se na osvrnem na članak u Vjesniku pod naslovom »Zeleni telefon protiv vodovoda do Sljemena«, koji je objavljen 27. rujna 2004.</p>
<p>Projekt o izgradnji skijališta za potrebe Svjetskog skijaškog kupa, a prema mojim informacijama, procijenjen na 120 milijuna kuna, od čega je već odobreno 20 milijuna. Taj je projekt ekonomski i ekološki nepovoljan, o čemu su se već izjasnili mnogi stručnjaci. Niti jedno skijalište za velika i kvalitetna skijaška natjecanja nije, kao Medvednica, ispod tisuću metara nadmorske visine.</p>
<p> Možda će od tog projekta imati netko i materijalne koristi i političke poene, no Zagrepčani će imati više štete nego koristi, ali će morati to sve platiti. Mnogo je toga predviđeno i planirano na Medvednici, ali za to nikad nema novaca. Očiti je primjer razgled na Sljemenu. U mnogim turističkim vodičima govori se o krasnom pogledu s vrha Medvednice, no u tome danas mogu uživati samo tehničari televizijskog tornja.</p>
<p> Ne postoji ono što je Sljeme imalo još u devetnaestom stoljeću. Prva razgledna piramida, visine tri metra, izgrađena je 1870. godine, zatim veća od osam metara 1874. i napokon 1889. čelična piramida, demontirana šezdesetih godina prošloga stoljeća. </p>
<p>Ali tko danas pita za razgled i ljepotu prirode? Važan je novac i politički poeni.</p>
<p> Nije jasno odakle ta potpuna nezainteresiranost za Medvednicu. Zagrebačka televizija u svojoj emisiji »Pogled s Medvednice« pokazuje rudnik bakra, kojeg i nema i nikad ga nije bilo. Osim toga, pokazuje sliku čelične piramide koje tamo nema već desetljećima. Mnogo je pisano i mnogo planirano o Medvednici (ruševine Brestovca), ali učinjeno je malo ili ništa, osim divljih podsljemenskih gradnji.</p>
<p>BORIS MARKOVČIĆ, dipl. ing. Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Nisu odgovorni za prometnu nesreću u kojoj je poginula MUP-ova djelatnica </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Osječki Županijski sud potvrdio je presudu Općinskoga suda u Osijeku kojom su šef sirovinske službe IPK »Šećerana«, Josip Murković (66) i sada već bivši direktor tvrtke »Bara« d.o.o. Čepin, Zdravko Hrgović (44) oslobođeni optužbe da su, kršeći propise o sigurnosti prometa, ugrozili sudionike u prometu i time izazvali nesreću u kojoj je poginula jedna osoba. </p>
<p>Podsjetimo, ova se teška prometna nesreća dogodila još 3. prosinca 1999. godine u ranim jutarnjim satima na Južnoj osječkoj obilaznici, u vrijeme kampanje šećerne repe. </p>
<p>Do nesreće je došlo oko 7,15 sati kada je Snježana Lučanić, djelatnica osječko-baranjske Policijske uprave, izgubila kontrolu nad osobnim automobilom, a suputnica u njezinu automobilu bila je njezina kolegica s posla, Nevenka Pavić. Vozilo se zanijelo, nekoliko puta okrenulo i prešlo na lijevu stranu kolnika te podletjelo pod kamion koji je tog trenutka naišao iz suprotnog smjera. Od zadobivenih teških tjelesnih ozljeda Nevenka Pavić je preminula na mjestu nesreće.</p>
<p>Obavljenim očevidom tada je utvrđeno da su vozačica automobila i vozač kamiona vozili po propisima te da se nesreća zapravo dogodila zbog velikih nanosa blata, koji su nastali na južnoj obilaznici jer su na tom dijelu kamioni iz obližnjih polja izvozili šećernu repu.</p>
<p>Kako je osječka »Šećerana« bila organizator prijevoza šećerne repe, a čepinska »Bara« d.o.o. prodavatelj i organizator utovara robe, Državno odvjetništvo teretilo je za to kazneno djelo najodgovornije u tim poduzećima. Naime, odvjetništvo smatra da postoji odgovornost optuženih, jer se nisu pobrinuli da se cesta očisti od blata, niti su adekvatnim prometnim znakovima obilježili dio ceste na kojemu se nalazilo blato kako bi osigurali sudionike u prometu.</p>
<p>Osim toga, optužbi posebnu težinu daje činjenica da su nekoliko mjeseci prije ove tragedije djelatnici postaje osječke Prometne policije s predstavnicima »Šećerane« i tvrtke »Bare« održali sastanak na kojemu su ih upozorili na moguće kobne posljedice koje može izazvati blato na cesti. Unatoč tome, ove tvrtke nisu dogovorile i organizirale čišćenje kolnika nakon prolaska kamiona sa šećernom repom.</p>
<p>Međutim, sud smatra da Josip Murković i Zdravko Hrgović nisu imali ovlasti zapovjediti vozačima kamiona kojim će smjerom prevoziti šećernu repu do pogona »Šećerane«. Vozači su se, naime, koristili osječkom obilaznicom, koja im je služila kao prečac, iako su imali takozvano 'otresište' blata dugo 12 kilometara. </p>
<p>Donoseći presudu, sud je posebno uzeo u obzir i odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji u svome 170. članku kaže: »Poduzeće nadležno za održavanje cesta dužno je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnosti i nesmetanog prometa«, a to je u slučaju Osječko-baranjske županije poduzeće »Cesting« d.o.o. Osijek.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bombom htio odgoditi odlazak u Odgojni zavod</p>
<p>STUBIČKE TOPLICE</p>
<p> – Devetnaestogodišnji Željko Dugorepec iz Mokrica u četvrtak je popodne prijetio da će se bombom raznijeti u svoj kući u Stubičkim Toplicama. No, nakon poduljeg policijskog uvjeravanja i pregovora, u kojima je posredovao i sam načelnik PU krapinsko-zagorske Dubravko Teur, mladić je načelniku u 18,10 sati predao ručnu bombu. Naime, ranije tog dana, donjostubička je policija krenula uhititi Željka i na osnovu rješenja Općinskog suda u Zlataru otpratiti ga u Odgojni zavod Turopolje. Policija ga nije našla kod kuće, ali se u 10,15 sati mladić sam javio u policiju, gdje je pristao predati predmete koje je ukrao i zbog čega je osuđen, pa je u policijskoj pratnji oko 14 sati otišao do kuće u Stubičkim Toplicama, u kojoj boravi. Predao je ukradene stvari, a pri izlasku iz kuće policajci su mu skinuli lisice kako bi pridržao psa privezanog kod ulaznih vrata kuće. Uto je Željko pustio psa na policajce i pobjegao natrag u kuću, iz koje više nije htio izaći. Policajcima je pokazivao ručnu bombu i više im puta rekao da će se njome raznijeti. Budući da je pokazivao znakove psihičke poremećenosti, Željko je prevezen u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče. Kako nam je kazao predsjednik Općinskog suda u Zlataru Franc Harapin, Željko Dugorepec je 21. svibnja ove godine pravomoćno suđen za tešku provalnu krađu i izrečena mu je odgojna mjera upućivanja u velikogoričku odgojnu ustanovu. Sud ga je više puta, rekao je Harapin, pozivao da preuzme presudu i da sam otiđe u Turopolje, na što se mladić oglušio, pa je policiji naređeno da izvrši odluku suda. </p>
<p>»Do svega toga nije trebalo doći«, kratko je za Vjesnik komentirao predsjednik Harapin.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Predao bi se u zamjenu za tiskovnu konferenciju</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Karlo Pekas (59) ni petog dana nije napustio kuću na Tromilji kod Lozovca koju kao i prethodnih dana, okružuju snage interventne policije. Kako od ponedjeljka štrajka glađu njegovo zdravstveno stanje se pogoršava, jer ne može konzumirati lijekove za srce.</p>
<p> Ipak, i dalje odbija predaju i stoji iza tvrdnje da će u slučaju pokušaja upada na imanje, zapucati. Predaja je, poručuje Pekas, moguća jedino ako se novinarima dozvoli ulazak na njegov posjed kako bi održao press konferenciju. Naoružani Pekas, otprije poznat policiji, u ponedjeljak je u poslijepodnevnim satima uspio pobjeći policijskoj potjeri i zatvoriti se u kuću. Iz policije poručuju da i dalje neće na silu upadati u kuću, jer će na taj način dovesti u opasnost živote policajaca.</p>
<p>Zbog osnovane sumnje da je u kolovozu počinio kazneno djelo prijetnje na štetu djelatnika Državnog odvjetništva, sudstva, policije i djelatnika Šibensko-kninske županije, prepoznavši ga, policajci su ga u ponedjeljak pokušali zaustaviti dok je u osobnom automobilu prometovao Šibenikom. No, Pekas je dodao gas i počeo bježati, a tijekom potjere koja je uslijedila, policiji je prijetio usmjeravajući prema njima ilegalno automatsko oružje. Stigavši do Lozovca, zaustavio se u dvorištu kuće i zatvorio se u nju. Sporan je letak koji je Pekas uputio gradskim dužnosnicima nakon što je 2003. godine zbog fizičkog napada na djelatnika koji mu je odbio izdati lokacijsku dozvolu za gradnju motela na Tromilji, odležao pet mjeseci u zatvoru. Tada je, tvrdi Pekas, izgubio je značajna financijska sredstva. Inače, povratnik iz Švicarske četiri puta je boravio u zatvoru.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Troje poginulih na splitskim cestama</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u petak oko 9,50 sati na Državnoj cesti 512 između Makarske i Vrgorca, smrtno su stradale dvije osobe, čiji identitet još nije poznat, izvijestio je načelnik Ureda načelnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske Nino Ćurić. </p>
<p>Tijekom očevida je utvrđeno da su dvije osobe poginule nakon izravnog sudara dvaju osobnih automobila u mjestu Kljenak, a zbog očevida na mjestu nesreće, dionica Državne ceste između Makarske i Vrgorca bila je zatvorena za promet. Od posljedica prometne nesreće, koja se dogodila u četvrtak navečer kod Trogira, u petak je u splitskoj bolnici preminuo 66-godišnji Mate Vukman iz Seget Vranjice. Upravljajući osobnim vozilom marke »zastava«, Vukman je, iz još neutvrđenih razloga, udario u nogostup, a potom i u zaštitnu ogradu podvožnjaka uz sjeverni rub kolnika. </p>
<p>Nesreća se dogodila na trogirskoj obilaznici oko 19 sati, a vozač »zastave« preminuo je nekoliko sati poslije, točnije u prvim minutama petka, na Odjelu neurologije Kliničke bolnice Split. Liječnici su utvrdili da je Vukman u prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozljede na glavi i vratu, a kako je bolovao od povišenog šećera u krvi, od posljedica ozlijeđivanja upao je u šećernu komu, nakon čega je preminuo.</p>
<p>Tri života, izgubljena u dvjema prometnim nesrećama, koje su se dogodile u rasponu od 12 sati, povećale su broj poginulih na 51 osobu, koliko ih je od početka godine stradalo na prometnicama Splitsko- dalmatinske županije. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uskok »zaboravio« na Košutićevu »alfu« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Privremenu mjeru blokade »alfa romea«, u vlasništvu Zorana Košutića, nisam odredio zbog toga jer Uskok u svome prijedlogu za izricanje mjere nije naveo taj automobil«, rekao je u petak za Vjesnik istražni sudac Krešimir Devčić.</p>
<p>Istražni sudac je time odgorio na naše pitanje zbog čega se u sadržaju privremene mjere ne spominje automobil za koji, pak, Uskok u svome istražnom zahtjevu sumnja da je pribavljen na ilegalan način. Ovaj »izostanak« traženja blokade raspolaganja automobilom pogotovo je čudan ako se u obzir uzme da je Uskok predložio, što je nepravomoćno i odobreno, da se blokira »lancia« Bože Vučkovića, premda se u istražnom zahtjevu navodi da su oba automobila pribavljena istim kaznenim djelom, na istovrstan način, i od istoga oštećenika. Naime, u šestoj točki istražnog zahtjeva, koji Košutića i Vučkovića sumnjiči za traženje i primanje mita, navodi se da su oni zajedno u rujnu i listopadu 1996. godine, tijekom kriminalističke obrade nad Vladom Kobešćakom, od njega zatražili, te dobili, Vučković »lanciu«, a Košutić »alfa romeo«, da bi mu za to pokazali posebno izviješće o obradi nad njime, te »izostavili« kaznenu prijavu protiv njega. Iz ovoga činjeničnoga opisa vidljivo je da ne postoji nikakva zakonska razlika u tretiranju ova dva navodna poklona, pa nije jasno zbog čega je ta razlika napravljena u prijedlogu za privremeno »zamrzavanje« imovine.</p>
<p>Podsjetimo, sudac Devčić je u četvrtak donio nepravomoćnu rješenje o »zamrzavanju« dijela imovine za koji Uskok sumnja da je kupljen novcem od mita (nekretnine), ili je, pak, sam određeni dio imovine bio mito (poput navedenih automobila). Na upite novinara u četvrtak, sudac je, ne želeći govoriti o detaljima, ustvrdio da je »u potpunosti prihvatio Uskok-ov prijedlog o blokadi dijela imovine«. Budući da se u riješenju o donesenoj mjeri nigdje nije navodilo da je »blokirana« i alfa, posumnjali smo da se dogodio previd.</p>
<p>O razlozima zbog čega nije zatraženo i blokiranje spomenutoga automobila, u petak iz Uskoka nismo uspjeli dobiti odgovore, jer se ravnatelj nalazio na službenom putu. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Suđenje za nesreću na radu sa smrtnim ishodom</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Na zadarskom Općinskom sudu počelo je suđenje građevinskom poduzetniku Đuri Škrtiću (42) iz Karlovca, optuženom da je u listopadu 2002. godine kao izvođač radova u Ražancu, na obiteljskoj kući Anke Hlupić, počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti. U optužnici se navodi da je Škrtić u razdoblju od 1. lipnja do 24. listopada 2002. godine u Ražancu u ulici Kameni put bb, na izgradnji kata vikendice, počeo s radovima ne pridržavajući se pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu. Za radove je angažirao Zaima Hasanovića, Stjepana Piculeka i Ivana Kučinu. No, radnici nisu bili osposobljeni za poslove koji su se izvodili 80 centimetara od dalekovoda, pa su od strujnog udara 24. listopada 2002. godine poginuli Piculek i Kučina. Naime, jedan je radnik dotaknuo žicu dalekovoda, a drugi ga je u namjeri da mu pomogne uhvatio za nogu i tako su zatvorili strujni krug, pa je visoki napon ubio obojicu.</p>
<p>Škrtić je u istrazi rekao da on u to vrijeme nije bio izvođač radova na vikendici, nego da je bio zaposlen u građevinskom obrtu »Sedić« zajedno s pokojnim radnicima i Hasanovićem. Na dan kada se dogodila nesreća Hasanović je donosio materijal. U trenutku kad je Kučini ponestalo materijala, a Hasanović mu ga je donio, njega više nije bilo na krovu. Tada se Piculek popeo na skelu i na krovu vidio Kučinu kako leži, a iz glave mu je curila krv. Piculek se popeo na krov kako bi mu pomogao. Kad je nesretnog radnika pokušao pomaknuti da ne padne s krova, dotaknuo je kabel dalekovoda. U tom trenutku ga je udarila struja, pa je pao preko krova na tlo, a pokojni Kučina ostao je ležati na krovu. U nastavku suđenja slijedi ispitivanje svjedoka.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lažno obećavala kredite i zaposlenja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog sumnji da je od početka prošle do rujna ove godine prevarila više građana obećavajući im brzu realizaciju kredita za stanove, policajci iz Odjela općeg kriminaliteta PU zagrebačke kriminalistički su obradili 40-godišnjakinju.</p>
<p>U policijskom priopćenju se navodi da je osumnjičena varala građane, obećavajući im brzu realizaciju kredita za stanove iz poticajne stanogradnje te brzo zapošljavanje, za što je tražila novac kao protuuslugu i to u iznosima od tisuću do 6000 eura.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade pretražen je i stan 40-godišnjakinje u kojem je pronađena veća količina razne korespodencije,a koju je osumnjičena tražila od naivnih građana za rješavanje spomenutih lažnih kredita i ili pak za zapošljavanje.</p>
<p>Prema dosadašnjim podacima s kojima raspolaže policija, prevarena su četiri građana i to za ukupno 57.000 kuna, a policija, s obzirom da postoje indicije o većem broju prevarenih građana, nastavlja kriminalističku obradu u cilju pronalaska dodatnih materijalnih dokaza i prevarenih osoba.</p>
<p>Nakon dovršenog dijela kriminalističke obrade osumnjičena je prepraćena u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda, a kako doznajemo u zagrebačkoj policiji, dosad nije evidentirana kao počinitelj kažnjivih djela.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Podravka povukla ponudu za srpski Centroproizvod</p>
<p>Razlog odustajanja jest sporna dokapitalizacija kojom je srpski proizvođač kave Doncafe, u kojem izraelski Elite drži udjel od 40 posto, za 16 milijuna eura stekao udjel od 51,6 posto u Centroproizvodu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Podravka je u petak objavila kako je povukla svoju javnu ponudu za kupnju dionica srpske prehrambene tvrtke Centroproizvod, zbog »novonastalih okolnosti koje su je onemogućile da realizira preuzimanje većinskog udjela«. </p>
<p>Samo nekoliko dana nakon što je srpska Komisija za vrijednosne papire sredinom rujna odobrila ponudu Podravke, po cijeni od 950 dinara za dionicu, srpski proizvođač kave Doncafe, u kojem izraelski Elite drži udjel od 40 posto, objavio je kako je kroz dokapitalizaciju - za 16 milijuna eura ili 770 dinara za dionicu - stekao udjel od 51,6 posto u Centroproizvodu. </p>
<p>Kako je tada naveo Reutersov izvor iz Komisije, Podravka je znala za pregovore o dokapitalizaciji Centroproizvoda. Prije dokapitalizacije državni udjel u Centroproizvodu iznosio je 40 posto.</p>
<p>U Podravci navode kako su odluku o povlačenju ponude donijeli zbog »netransparentnosti procesa privatizacije u kojem je provedena sporna dokapitalizacija« te sporova koji se vode na Trgovačkom i Vrhovnom sudu u Beogradu.</p>
<p>Podravka, koja je pregovore o preuzimanju Centroproizvoda započela 2002., se u okviru ponude obvezala zadržati sve zaposlene na neodređeno vrijeme i modernizirati proizvodnju. Planirala je zadržati postojeće Centroproizvodove marke proizvoda, ali i pokrenuti proizvodnju dijela vlastitog asortimana radi plasmana na tržištima bivše Jugoslavije i u zemljama s kojima Srbija ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini.</p>
<p>Inače, za neuspjehom Podravke uskoro bi mogao uslijediti i neuspjeh Mercatora, koji je sredinom rujna iznio oko 60 milijuna dolara vrijednu ponudu za preuzimanje najvećeg srpskog maloprodajnog lanca C-Market. Naime, čak 32 srpske tvrtke udružile su se ovoga tjedna u konzorcij koji će iznijeti protuponudu za većinski udjel u C-Marketu. Član konzorcija je i Agrokorov Frikom. Osim toga, u četvrtak je uprava C-marketa Mercatorovu ponudu nazvala neprijateljskom.</p>
<p>Najveći protivnik Mercatorove ponude bili su trgovačka tvrtka Delta Holding i Privredna komora Srbije, koja je podržala osnivanje konzorcija domaćih tvrtki kako bi se C-market »spasio« od slovenske tvrtke. </p>
<p>Inače, Delta Holding je - uz kajmanski fond FPP Balkan, Pivovarnu Laško i Danone - bio jedini domaći ponuđač koji je u rujnu iznio javnu ponudu za proizvođača vode Knjaz Miloš. Kada su Danone i Laško povukli svoju ponudu, Delta je odustala od Knjaza.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dampinški i subvencionirani uvoz ubuduće na udaru hrvatskih carinika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada će ubuduće moći kazniti izvoznike koji svoju robu na hrvatskom tržištu plasiraju po cijeni nižoj od stvarne vrijednosti ili uz, po propisima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), nedopuštene subvencije, kaže se u Uredbi o postupku i načinu utvrđivanja antidampinške i kompenzacijske pristojbe, koju je Vlada usvojila u četvrtak.</p>
<p>»Donošenjem uredbe konačno smo uredili i to područje. Uredbu smo donijeli kako bismo se suprotstavili subvencioniranom uvozu i uvozu po dampinškim cijenama, koji ugrožava domaću proizvodnju, posebno u segmentu poluproizvoda i finalnih proizvoda za široku potrošnju«, rekla nam je pomoćnica ministra gospodarstva, rada i poduzetništva za međunarodne gospodarske odnose Predraga Boić-Ljubić.</p>
<p>Ulaskom u WTO Hrvatska se obvezala da neće primjenjivati nikakve mjere zaštite domaće proizvodnje od dampinškog, prekomjernog ili subvencioniranog uvoza prije nego što donese provedbene propise kojima se omogućuje primjena tih mehanizama. Donošenjem ove uredbe taj je uvjet ispunjen. </p>
<p>Uredba državi omogućuje da, u slučaju utvrđivanja dampinškog ili subvencioniranog uvoza, privremeno ili trajno, a najviše u razdoblju od pet godina, propiše povećanu carinu, koja ne može biti viša od razlike između izvozne cijene i stvarne vrijednosti proizvoda ili visine subvencije. Odrezivanju ove kazne prethodi ispitni postupak. Zahtjev za njegovim pokretanjem dostavlja se ministarstvu nadležnom za gospodarstvo, a mora sadržavati dokaze o postojanju dampinškog, odnosno subvencioniranog uvoza, te o šteti koju on nanosi domaćoj proizvodnji. O tom je zahtjevu ministarstvo prije pokretanja ispitnog postupka dužno izvijestiti vladu zemlje izvoznice i pozvati je na konzultacije radi postizanja dogovora.</p>
<p>Utvrdi li ministarstvo da ima osnove za pokretanje ispitnog postupka, te da iza zahtjeva stoji potpora domaćih proizvođača, čija zajednička proizvodnja predstavlja barem polovicu ukupne proizvodnje određene robe, donosi se odluka o pokretanju ispitnog postupka. Postupak se ne može pokrenuti ako mu se suprotstavi najmanje četvrtina ukupne domaće proizvodnje iste robe. Na temelju prijedloga ministarstva, konačnu odluku o antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama donosi Vlada, a prihode od njih ubire Carinska uprava.</p>
<p>Uredbom se predviđa i mogućnost okončanja ispitnog postupka postizanjem dogovora o cijenama. </p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva nisu nam mogli reći iz kojih zemalja na hrvatsko tržište stiže najviše dampinških ili subvencioniranih uvoznih proizvoda. Ipak, neslužbene informacije govore da se radi uglavnom o tržištima zemalja istočne i jugoistočne Azije, što znači da bi se proizvodi iz njih prvi mogli naći na udaru.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Agrokorov Velpro nudi nove usluge za 5000 malih trgovaca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je prije tri godine pokrenut projekt strateškog partnerstva s malim trgovcima pod imenom Velpro, cilj kojeg je bio pomoći održavanju konkurentnosti malih trgovaca kroz prenošenje boljih uvjeta u nabavi, izvršni direktor projekta Ante Todorić u petak je najavio da će ovogodišnji promet Velproa (s kojim danas surađuje oko 5000 malih i srednjih trgovačkih poduzetnika), dosegnuti 1,8 milijardi kuna. Već iduće godine taj bi iznos trebao premašiti dvije milijarde kuna.</p>
<p>»U sklopu Velproa danas je ukupno 11 veleprodajnih centara u Hrvatskoj, a ove godine otvoren je i prvi Velpro cash izvan Hrvatske, u Sarajevu. U Velpro centrima mali trgovci se na jednom mjestu mogu opskrbiti iz asortimana od oko 12.000 artikala, od čega je oko 75 posto udjel domaćih proizvoda«, kazala je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora za strategijske poslove.</p>
<p>Napomenula je i da je u Hrvatskoj posljednjih godina broj trgovina do 100 četvornih metara pao sa 67 na 57 posto, no taj je trend nešto sporiji nego u drugim tranzicijskim zemljama. Razlog je, prema njezinim riječima, što u Hrvatskoj oko 50 posto stanovništva živi u mjestima do 5000 stanovnika u kojima postoje samo mali dućani, jer gradnja velikih marketa nije isplativa.</p>
<p>Agrokor je sada svim vlasnicima trgovačkih radnji ponudio novi model suradnje »Velpro partner«, koji osim usluge opskrbe artiklima na jednom mjestu obuhvaća i pružanje raznih konzultantskih usluga vezanih za asortiman, cijene, lokacije, izgled trgovine i raspored artikla na policama, definiranje ključnih pokazatelja poslovanja, marketinške akcije i slično. </p>
<p>Kako je kazala Puljić, riječ je o sveobuhvatnom partnerskom modelu koji će omogućiti prijenos naprednih standarda poslovanja u male trgovine. U Agrokoru vjeruju da će na taj način pomoći malim trgovcima da u vrijeme intenzivnog restrukturiranja tržišta maloprodaje i sve veće ekspanzije stranih trgovačkih lanaca opstanu i učvrste svoju poziciju na tržištu. Velpro je kreirao i privatnu robnu marku Rial pod kojom je zasad oko 200 artikala. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>T-Mobile svojim pretplatnicima prodaje mobitele za jednu kunu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako je i najavljeno, Htmobile je 1. listopada postao T-Mobile Hrvatska, u sklopu globalnog operatera T-Mobile International, koji je od sada prisutan i na hrvatskom tržištu. Tim će povodom korisnici koji su šest mjeseci pretplatnici Croneta moći u sklopu potpisivanja 24-mjesečnog ugovora kupiti mobilne uređaje po cijeni od jedne kune. Također, u sljedećih će šest mjeseci pozivi iz partnerskih roaming mreža iz 24 zemlje biti 25 posto jeftiniji. T-Mobile je 1. listopada otvorio dva nova prodajna mjesta, u Zagrebu i Osijeku, u sklopu kojih korisnici mogu besplatno pristupati bežičnom Internetu. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dva nova zatvorena mirovinska fonda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na sjednici Savjeta Hagene koja se treba održati idućeg tjedna raspravljat će se o zahtjevima za osnivanje dvaju novih dobrovoljnih fondova zatvorenog tipa, čiji su pokrovitelji poslodavci. Riječ je o zahtjevima tvrtke Ericsson Nikola Tesla, koja fond osniva u suradnji s Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim društvom, te Dalekovoda, koji u taj posao ulazi s AZ dobrovoljnim mirovinskim društvom, rekao nam je ravnatelj Hagene Dragan Kovačević, naglasivši kako je za oba fonda na prošloj sjednici Savjeta zaključeno kako treba ispraviti samo određene propuste u dokumentaciji koja je priložena zahtjevu. To znači da je realno očekivati kako bi spomenuti fondovi idućeg tjedna mogli dobiti dozvolu za rad, kaže Kovačević. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Merloni pao deset posto zbog najave lošijih rezultata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u petak znatno porasli, a pozitivan je trend prevladavao u većini sektora. Tako je londonski FTSE 100 do poslijepodneva porastao 1,5 posto na 4637, a frankfurtski Dax 1,8 posto na 3962,2 boda. Pariški CAC 40 je dobio 1,7 posto dosegavši 3701,4, dok je milanski MIB 30 sa 28.260 bodova bio 1,1 posto viši. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je porastao 1,3 posto na 2702,7 bodova.</p>
<p>U New Yorku je u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average porastao 0,8 posto na 10.160, a Nasdaq Composite 1,3 posto na 1922 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u petak porastao 1,5 posto na 10.985,17.</p>
<p>Kako je cijena nafte u petak pala, porasle su dionice zrakoplovnih kompanija i automobilskih grupacija. Lufthansa je dobila 3,6 posto, a British Airways 1,9 posto. Renault je dobio 2,7 posto, BMW 2,4, a DaimlerChrysler 2,2 posto. Međutim, rasle su i dionice naftnih kompanija: Statoil i ENI su dobili dva posto, BP 1,8, a Total 1,5 posto. Royal Dutch/Shell je porastao 0,9, odnosno 1,3 posto.</p>
<p>IPE Brent sirova nafta u Londonu je do poslijepodneva pala 28 centi na 46,1 dolar za barel, dok je u New Yorku Nymex Light pao 24 centa na 49,4 dolara za barel.</p>
<p>Među najvećim gubitnicima je bio proizvođač bijele tehnike Merloni, čije su dionice pale čak 11 posto. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Ina ipak smanjuje cijene goriva?</p>
<p>Do ponedjeljka bi na Ininim crpkama trebale ostati sadašnje cijene goriva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema neslužbenim informacijama, Uprava Ine analizirala je mogućnosti za ublažavanje poskupljenja naftnih derivata i njihove moguće posljedice te ih u petak predstavila i premijeru Ivi Sanaderu.</p>
<p>Uprava Ine na sastanku je razmatrala trenutačnu situaciju i moguće posljedice velikog povećanja cijena sirove nafte i naftnih derivata. Budući da će cijene sirove nafte i derivata zadržati visoku razinu, Ina neće mijenjati dosadašnju politiku, odnosno pratit će razvoj potražnje na domaćem tržištu te samo umjereno korigirati cijene da se ne bi narušila njihova ravnoteža, ističu iz Ine.</p>
<p>Pritom napominju da Inina uprava razumije zabrinutost Vlade zbog visokih cijena nafte na svjetskom tržištu te da su, kao i Vlada, zainteresirani za stabilnost domaćeg tržišta.</p>
<p>Do ponedjeljka ostaju sadašnje cijene goriva, a zasad nema službenih informacija o tome hoće li tada biti promijenjene. Vjerojatno će, unatoč porastu svjetskih cijena nafte, ostati na dosadašnjoj razini, a nije, navodno, isključena ni mogućnost malog smanjivanja. </p>
<p>U Ini su se na takvu politiku cijena odlučili imajući u vidu zahtjeve Vlade, koja je i dalje vlasnik 75 posto dionica, te potrebu da budu socijalno osjetljivi. Međutim, strahuju da bi mogući daljnji rast svjetskih cijena nafte mogao i Vladi i Ini stvoriti još teže probleme u pokušajima amortiziranja udara svjetskih cijena na domaće cijene goriva. </p>
<p>Više informacija o budućoj politici određivanja cijena te njezinu utjecaju na nužna velika ulaganja dat će na konferenciji za novinare koja će se, najvjerojatnije u srijedu održati u sisačkoj rafineriji.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Paraolimpijcima za osvajanje medalja 364 tisuće kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada će novčano nagraditi hrvatske osvajače medalja na Paraolimpijskim igrama u Ateni jednako kao što je početkom rujna nagradila i osvajače olimpijskih medalja, najavio je u petak premijer Ivo Sanader nakon što je u Banskim dvorima primio osvajačicu brončane medalje u bacanju diska Jelenu Vuković, predsjednika Hrvatskog saveza sportskih invalida Ratka Kovačića i izbornika atletike tjelesnih invalida Dragana Ružnjaka. </p>
<p>Sanader je istaknuo da osvajanje medalje na Paraolimpijskim igrama, kao i Olimpijskim igrama predstavlja uspjeh za svakog pojedinog sportaša, ali i za Hrvatsku, jer je sport, osim natjecanja, i promocija neke zemlje.</p>
<p>Hrvatska je na nedavno završenim Paraolimpijskim igrama osvojila četiri brončane medalje, od čega ih je plivač Mihovil Španja osvojio tri - u disciplinama 100 metara leđno, 200 metara mješovito i 400 metara mješovito. </p>
<p>Na paraolimpijce će se primijeniti isti pravilnik o nagrađivanju kao i za osvajače olimpijskih medalja, a prema njemu, brončana medalja nagrađuje se s 91.000 kuna, dok stručni stožeri osvajača brončanih medalja mogu dobiti najviše 80 posto od tog iznosa.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pozitivna ocjena Svjetske banke projektima Primorčeva ministarstva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stručni tim Svjetske banke pozitivno je ocijenio generalni razvojni plan sustava obrazovanja u Hrvatskoj do 2008. Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i znanstvene i tehnologijske projekte. Potpisivanje ugovora sa Svjetskom bankom očekuju se iduće godine, rekao je Dragan Primorac na konferenciji za novinare u petak na kojoj su sudjelovali i članovi stručnoga tima Svjetske banke i Ministarstva. Za cjelokupni sustav obrazovanja tim ugovorom namijenjen je zajam od 85 milijuna dolara.</p>
<p>Projekti restrukturiranja obrazovnog sustava i evaluacija znanstvenih instituta (rekonstruiranje Instituta Ruđer Bošković, Brodarskoga instituta, državne agencije BICRO, kao i projekt povratka znanstvene dijaspore i njezino povezivanje s maticom) u pripremi je zadnje dvije godine. U sklopu projekta posebno je naglašena i potreba rasterećivanja učenika kao i veće autonomije nastavnika i fleksibilnosti školskog programa. </p>
<p>Lidia Černi/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sjećanje na vrijeme razaranja i smrti</p>
<p>U Dubrovniku su poginula 92 civila, a 225 ih je ranjeno. Samo 1991. i 1992. godine poginulo je 85 pripanika HV-a, 28 djelatnika MUP-a te 26 pripadnika Civilne zaštite / Uništeni su i mnogi spomenici kulture, iako su bili pod Unescovom zaštitom</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Polaganjem vijenaca na grobove branitelja, u petak je obilježen 1. listopada, dan na koji je prije 13 godina počeo napada na Dubrovnik. Tada su u zoru 1991. godine na uže dubrovačko područje, naselja Bosanka i Mokošica, pale prve granate iz topova bivše JNA i rezervista Hercegovčkog korpusa s položaja oko Trebinja. Istodobno, dva MIG-a 21 ratnog zrakoplovstva bivše JNA raketirala su elektropostrojenja u Komolcu, pa je Dubrovnik ostao bez električne energije i vode budući da su tada predstale raditi i pumpe.</p>
<p>Od 1. listopada 1991. godine, dubrovački anali bilježe najteže razdoblje kolijevke kulture nakon katastrofalnog potresa 1667. godine. U iduće četiri godine žestokih napada i višemjesečne blokade Grada koju su, donoseći najosnovnije lijekove i streljivo prkosno probijali samo pripadnici Odreda naoružanih brodova pod zapovjedništvom Aljoše Nikolića, u Dubrovniku su poginula 92 civila, a 225 ih je ranjeno. Samo 1991. i 1992. godine poginulo je 85 pripanika HV-a, 28 djelatnika MUP-a te 26 pripadnika Civilne zaštite. Uništeni su i mnogi spomenici kulture, iako su bili pod Unescovom zaštitom, poput devet palača unutar drevnih zidina. Na području od Konavala do Stona potpuno je spaljeno 7757 kuća. U spomen na poginule branitelje, Grad Dubrovnik je, nakon 13 godina, po njima nazvao jednu ulicu.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Više od 250 žrtava već četiri i pol godine čekaju sudski pravorijek</p>
<p>PAKRAC</p>
<p> – »Gradsko vijeće Pakraca podržava kaznenu prijavu, koju je podnijela Hvidra Pakrac u travnju 2000. godine protiv ljudi za koje se smatra da su odgovorne za počinjene ratne zločine te izražava zabrinutost za funkcioniranje pravne države budući da do sada podnositelj prijave nije dobio odgovor o tijeku postupka«, prvi je od zaključaka donesenog u četvrtak poslijepodne na sjednici Gradskog vijeća, koji se odnosi na zločine koje su na pakračkom i lipičkom području počinili pobunjeni Srbi bivša JNA za vrijeme agresije na Hrvatsku.</p>
<p>Naime, već godinama Pakračani i Lipičani traže da se protiv počinitelja zločina, ali i naredbodavaca, pokrene kazneni postupak. Prikupljeni su materijalni dokazi, a postoje i svjedoci mučenja u srpskim logorima u okolici Pakraca, posebno u logoru Bučje. U njemu je bilo zatočeno i mučeno više od 250 ljudi, a 20 se još vode na popisu nestalih, među kojima je i dr. Ivan Šreter, jedan od prvih zatočenika logora Bučje. Iako su pakračke ratne rane duboke, teško će zacijeliti, kažu Pakračani, sve dok se pred lice pravde ne izvedu mučitelji, ubojice i njihovi naredbodavci koji su ljudima nanijeli veliko zlo.</p>
<p>Da će ta tema biti na jednoj od jesenskih sjednica Gradskog vijeća, rečeno je još prije godišnjih odmora. Budući da se nije našla na dnevnom redu sjednice u četvrtak, to je pitanje na zahtjev Miroslava Ivančića (HKDU) naknadno uvršteno u dnevni red. Raspravljajući o zločinima nad žiteljima Pakraca, Lipika i okolice, gradski vijećnici zatražili su od nadležnih državnih ustanova da utvrde je li bilo propusta u dosadašnjem vođenju postupka. Gradsko poglavarstvo je ovlašteno zatražiti potporu Požeško-slavonske županije, Grada Lipika i gradova čiji su branitelji u Domovinskom ratu u većem broju sudjelovali u obrani Pakraca, među kojima su Bjelovar, Varaždin, Čakovec, Koprivnica i Križevci.</p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Željka Antunović Glavašu: Jedini ste divljak u Saboru</p>
<p>Zbog vaše i intervencije vaših partijskih drugova na lokalnoj razini u Valpovu je gotovo je izbio rat, koristile su se toljage i vile, vi ste huškali ljude ne bi li došlo i do krvoprolića, odgovorio je Branimir Glavaš Željki Antunović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sa 112 glasova za, četiri suzdržana i tri protiv Hrvatski je sabor u petak, na kraju ovotjednog zasjedanja, podržao osnivanje Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi s izdavanjem državnih jamstava kreditorima brodogradilišta Viktor Lenac. Voljom saborske većine, predsjednikom sedmeročlanog Povjerenstva imenovan je pravaš Anto Đapić, potpredsjednik je Šime Prtenjača (HDZ), tajnik Emil Tomljanović (HDZ), a članovi Dragica Zgrebec (SDP), Josip Vresk (HSS) te HDZ-ovci Florijan Boras i Branimir Glavaš. Izglasavanju je prethodio vrlo žestok verbalni okršaj u kojem je bilo i poziva saborskoj straži da intervenira, svjedočili su u petak ujutro novinari na sjednici Odbora za izbor i imenovanja, koji je trebao dogovoriti sastav Istražnog povjerenstva za Lenac. Glavni akteri sukoba bili su predsjednik Odbora, HDZ-ovac Branimir Glavaš i SDP-ovka Željka Antunović, koji su se nesuzdržano vrijeđali i na samoj sjednici i nakon nje, na hodnicima. </p>
<p>»Ponašate se nasilnički, bezobrazni ste da bezobrazniji ne možete biti, nedostojni ste da predsjedate Odborom jer za to treba imati obraza. Jedini ste divljak u Saboru. Oni koji glasuju za vas rade to iz straha, jer vjerojatno još uvijek hodate Osijekom naoružani«, izgovorila je Željka Antunović na Glavašev račun dok je demonstrativno napuštala sjednicu. Sve je počelo, činilo se, bezazlenom primjedbom Željke Antunović, koja se suprotstavila HDZ-ovu prijedlogu da i Glavaš bude član Povjerenstva, »jer se bojim da nećete biti objektivni i nepristrani«. Objašnjavajući, međutim, zašto je Glavaš »nepodoban«, spomenula je i njegovu upletenost u otkup dionica PPK Valpovo, što je »rezultiralo propašću te tvrtke, a vi ste bili inicijator i kreator toga«. Uzvraćajući joj, Glavaš se sjetio njezine uloge u Valpovu kao ministrice obrane. </p>
<p>»Upletali ste se u poslovanje te tvrtke premda vam kao ministrici obrane to nije bio posao. Zbog vaše i intervencije vaših partijskih drugova na lokalnoj razini gotovo je izbio rat, koristile su se toljage i vile, vi ste huškali ljude ne bi li došlo i do krvoprolića«, u jednom je dahu izgovorio Glavaš, </p>
<p>»To su laži«, tvrdila je Antunović u čiju je obranu stala stranačka kolegica Gordana Sobol protestirajući zbog načina na koji Glavaš vodi Odbor. Reagirao je i Glavašev stranački kolega Ivan Jarnjak nazvavši istup Željke Antunović presedanom u radu Odbora, čiji je član već dva mandata. </p>
<p>Uslijedile su brojne upadice Željke Antunović, pa Glavaševo oduzimanje riječi, pa njezino demonstrativno ustajanje uz povike: »Vi ste divljak!«, pa njegovo pozivanje saborske straže uz naknadne opaske »vidjeli ste kako se ponaša jedna zastupnica i dama«... </p>
<p>Ostali članovi Odbora, vidno zatečeni ispadima nedostojnima saborskih zastupnika, nijemo su sve odslušali. Nakon sjednice, jedan nam je član Odbora samo rekao: »Sramim se«.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Jurčić tražio stečaj, Linić i Crkvenac nisu dali</p>
<p>Državno bi odvjetništvo trebalo preispitati poslovanje Lenca, odnosno poteze njegovih vlasnika i direktora. Bilo je dugovanja prema inozemnim tvrtkama i to od dva do tri milijuna eura, no tu specifikaciju nisam uspio vidjeti jer ju je netko maknuo, kaže bivši ministar gospodarstva/ Odvjetništvo bi trebalo reagirati ako pronađe vezu između Vrhovnika i njegovih operativaca s kooperantskim tvrtkama, kaže Jurčić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Predlagao sam da riječko brodogradilište Viktor Lenac ide u stečaj s preustrojem, no moj prijedlog nitko nije želio poslušati«, potvrdio je u petak za Vjesnik bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Naime, kako doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu gospodarstva, Jurčić je u veljači 2003. godine, uvidjevši kamo vodi priča s Lencem, predložio tadašnjem premijeru Ivici Račanu pokretanje stečaja s preustrojem u brodogradilištu, na što on i tadašnji potpredsjednik Vlade Slavko Linić nisu pristali, te su čak »izolirali« Jurčića od cijelog slučaja. Jurčić je navodno, iako to za Vjesnik nije želio komentirati, nakon što je došao na ministarsko mjesto, trebao biti »čistač« koji će prekinuti agoniju u tom riječkom brodogradilištu, ali su mu taj posao navodno onemogućili Linić i tadašnji ministar financija Mato Crkvenac svojim utjecajem na Račana.</p>
<p>Na pitanje kako komentira odluku o osnivanju Povjerenstva koje bi trebalo istražiti »slučaj Lenac«, Jurčić kaže da to povjerenstvo može samo preispitati odluke tadašnje vlade. »Svaka isplata novca i svaki potez odobrila je Vlada«, kaže Jurčić. Međutim, ističe on, Državno bi odvjetništvo trebalo preispitati poslovanje Lenca, odnosno poteze njegovih vlasnika i direktora. </p>
<p>»Bilo je dugovanja prema inozemnim tvrtkama i to od dva do tri milijuna eura, no tu specifikaciju nisam uspio vidjeti jer ju je netko maknuo«, kaže Jurčić i dodaje da bi Odvjetništvo trebalo reagirati ako pronađe vezu između Vrhovnika i njegovih operativaca s kooperantskim tvrtkama, odnosno da se provjeri jesu li oni imali udjele u tim tvrtkama. </p>
<p>Komentirajući pak poslovanje Lenca, bivši ministar gospodarstva proziva Lenčeva tadašnjeg direktora Damira Vrhovnika, kojeg smatra jednim od odgovornih za propast brodogradilišta, prozivajući ga megalomanom. »Vrhovnik je pokrenuo megalomanski ekonomski projekt koji nije bio isplativ iako ga je na početku prezentirao kao isplativ«, kazao je. Uz to, čini se da je Vrhovnik prikazivao umjetno stvoreno bogatstvo Lenca. Primjerice, Vrhovnik je navodno pojedine poslove, poput platforme Marica, naplatio po cijeni od oko 24 milijuna eura, dok je prava vrijednost takvog posla navodno bila petnaestak milijuna eura. </p>
<p>Uz to, Vrhovnik je u to vrijeme bio i u Nadzornom odboru Ine, a Ina je preko Crosca, svoje tvrtke-kćeri, naručivala poslove od Lenca. </p>
<p>Jurčić kaže da je posumnjao u isplativost projekta kad su inozemni ulagači ušli jer financijska konstrukcija nije bila zatvorena. Naime, kaže Jurčić, prvo je rečeno da će projekt stajati 70 milijuna dolara, a kad je novac uložen, uspostavilo se da se mora uložiti još 45 milijuna dolara. </p>
<p>Drugi signal da nešto nije u redu Jurčić je vidio kad je napravljena usporedba veličine investicije i vrijednosti Viktora Lenca na tržištu, jer bi, prema tržišnom poslovanju, vrijednost tvrtke trebala biti veća od ulaganja. </p>
<p>»Prijevara« je dosegnula vrhunac kada je Lenac tražio dodatnih 45 milijuna eura za projekt, na što je Ministarstvo gospodarstva pristalo, ali uz uvjet da svaki od partnera - dva inozemna te Vlada - daju po 15 milijuna eura. </p>
<p>»Moja suglasnost na državnih 15 milijuna eura bila je uz shvaćanje da će vlasnici i kreditori također dati novac«, dodaje Jurčić. Međutim, nisu ga dali. »Kad sam shvatio da oni nisu voljni dati novac, moja je ideja bila vlasničko restrukturiranje bez stečaja ili stečaj s preustrojem«, rekao je.</p>
<p>Od veljače do lipnja 2003. Lenac je preživljavao, i to na račun dugova prema dobavljačima. Međutim, u srpnju se počinju buniti dobavljači poput također posrnulog diva Đure Đakovića, kojima Lenac duguje oko 22 milijuna dolara. Iako je tada premijer Račan tražio od Jurčića da intervenira, to se nije dogodilo, pa se Linićevom intervencijom slučaj prebacio na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj. </p>
<p>»Viktor Lenac ima budućnost, ali u poslovima remonta, a ne brodogradnje«, kaže Jurčić zaključujući da riječko brodogradilište može raditi godišnje 50 do 60 milijuna eura, ali s 500 do 800 radnika.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić: Bilo bi sjajno kada bismo mogli otkriti gdje je Gotovina</p>
<p>BRIJUNI</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić rekao je u petak na Brijunima da bi bilo sjajno kad bi Hrvatska mogla otkriti u kojoj se zemlji krije odbjegli haaški optuženik general Ante Gotovina. Mesić je, komentirajući izjavu glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da je obveza Hrvatske detektirati zemlju u kojoj se nalazi general Gotovina, rekao: »To bi bilo sjajno kada bi Hrvatska mogla«. Dodao je da hrvatske obavještajne službe to još uvijek nisu utvrdile. Predsjednik je ocijenio logičnom suglasnost haaške tužiteljice da se generali Ivan Čermak i Mladen Markač, koji su u haaškom pritvoru, brane sa slobode. Kazao je kako je to bilo za očekivati, jer je ona i u razgovoru s hrvatskim visokim dužnosnicima u Zagrebu rekla da se neće protiviti njihovoj obrani sa slobode. »Oni su se dobrovoljno javili, surađivali su sve vrijeme s haaškim tribunalom, dali su izjavu haaškim istražiteljima i bili su uvijek dostupni tribunalu. Stoga nije bilo nijednog razloga da se njihov boravak u zatvoru produlji«, rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić: Terorizam i organizirani kriminal glavne prijetnje sigurnosti </p>
<p>Na Brijunima održan sastanak načelnika glavnih stožera oružanih snaga potpisnica Američko-jadranske povelje - Albanije, Makedonije i Hrvatske - zatim Italije, Slovenije i Mađarske, članica NATO-a, predstavnika zapovjedništva američkih snaga za Europu </p>
<p>PULA</p>
<p> - »Da bismo ostvarili cilj ulaska u NATO, potrebno je sa susjedima organizirati dobru suradnju. u stabilizaciji ovih prostora«, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u petak na Brijunima uoči sastanka načelnika glavnih stožera oružanih snaga potpisnica Američko-jadranske povelje - Albanije, Makedonije i Hrvatske - zatim Italije, Slovenije i Mađarske, članica NATO-a, predstavnika zapovjedništva američkih snaga za Europu te načelnika glavnih stožera BiH i SCG-a.</p>
<p>»Suradnja uspostavljena pod okriljem Američko-jadranske povelje usmjerena je i na uključivanje u obrambene aktivnosti EU-a«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>Mesić je naveo terorizam, širenje lakog naoružanja, organizirani kriminal i ilegalne migracije kao glavne prijetnje sigurnosti u regiji, pa je, rekao je, za stabilizaciju vrlo važna suradnja potpisnica Povelje te angažiranje snaga za pružanje punog doprinosa NATO-u i EU.</p>
<p>»Rad na formiranju sanitetske ekipe u okviru međunarodnih snaga u Afganistanu samo je jedan od budućih oblika zajedničkog djelovanja. Produbljivanje obavještajne suradnje, zajedničke vježbe te drugi oblici angažmana u međunarodnim snagama sigurno će olakšati individualnu pripremu svake od zemalja za buduće članstvo u NATO-u«, kazao je Mesić. </p>
<p>»Osim potpisnica Američko-jadranske povelje, uključivanjem BiH i SCG-a intenzivirali bi se napori za dugoročnu stabilizaciju ovog dijela Europe«, rekao je Mesić i naglašava potrebu za proširenjem suradnje na Jadranu. Mesić je zaključio da će Hrvatska ući u NATO vjerojatno prije nego u Europsku uniju: »Napravili smo preustroj i sve što je bilo u našoj moći, te imamo NATO-ove standarde. Jasno, nemamo još opremu, ali to je pitanje novca«.</p>
<p>Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Hrvatske Josip Lucić istaknuo je važnost nastupa i angažmana u međunarodnim misijama, što može dodatno pridonijeti miru i sigurnosti u regiji. Također, Lucić smatra da bi male i srednje države, kakva je većina u jugoistočnoj Europi, trebale oformiti zajedničke ekipe i postrojbe koje bi predstavljale vidljiv partnerski doprinos NATO-u i Europskoj uniji.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Država može određivati tarife ako odvjetnici postanu monopolisti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska odvjetnička komora (HOK) dostavila je Ministarstvu pravosuđa primjedbe na njihovu komparativnu analizu odvjetničkih tarifa u Hrvatskoj u odnosu na zemlje Europske unije. Ministarstvo je tu analizu nedavno uputilo Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), a u analizi se sugerira da su odvjetničke tarife u Hrvatskoj neprimjereno visoke, te da bi se država trebala umiješati u njihovo donošenje. </p>
<p> Da bi država mogla intervenirati u odvjetničke tarife, odvjetnici moraju imati monopol zastupanja na sudu, te sud mora dosuđivati trošak odvjetnika stranci koja je uspjela u sporu, ističu u HOK-u, što potkrepljuju primjerima iz europskih zemalja. </p>
<p>Naime, u zemljama u kojima država određuje tarifu (Njemačka, Austrija i Italija) odvjetnici imaju monopol u zastupanju na sudu, a sud dosuđuje trošak odvjetniku stranke koja je dobila spor. U Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Švicarskoj, gdje odvjetnici također imaju monopol, odvjetnicima se ne dosuđuje sudski trošak, no oni sami određuju svoje tarife.</p>
<p>U Hrvatskoj, pak, odvjetnici nemaju monopol u zastupanju jer pravnici zastupaju svoje tvrtke na sudu, sindikati daju pravnu pomoć svojim članovima, a ima i nadripisarstva, na što Državno odvjetništvo ne reagira, kažu u HOK-u. </p>
<p>Odvjetnici su nezadovoljni i komparativnim prikazom stare i nove odvjetničke tarife, jer tvrdi da je Ministarstvo zanemarilo da je u najbrojnijim predmetima odvjetnička tarifa - pojeftinila. Primjerice, navode da je prije odvjetnicima kod odštetnog zahtjeva od milijun kuna, pripadala nagrada od 10.000 kuna, a sada im pripada 500 kuna. Navode i da je u parničnim postupcima gdje je vrijednost spora do 2500 kuna, tarifa ostala ista, a snižene su tarife gdje je vrijednost spora između 10.000 i 500.000 kuna. Niže su i tarife u sporovima izuzetno visoke vrijednosti, pa je primjerice u sporovima do osam milijuna kuna prijašnja tarifa bila 80.300 kuna, a sadašnja je 65.000 kuna, dok je u sporovima do 10 milijuna kuna tarifa bila 100.000 kuna, a sada je 75.000 kuna. </p>
<p>O odvjetničkoj tarifi raspravljat će se u ponedjeljak na sjednici GSV-a, kojem će Ministarstvo pravosuđa dostaviti HOK-ove primjedbe u vezi s tarifom. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Počela primjena izmijenjenog KZ-a</p>
<p>Među ostalim, zabranjuje se širenje dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži/ Kazneno će biti odgovoran i onaj tko čini dostupnim materijale kojima se poriče ili opravdava genocid ili zločini protiv čovječanstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od petka se primjenjuje izmijenjeni i dopunjeni Kazneni zakon (KZ), usvojen u Hrvatskom saboru u srpnju. Među ostalim, u skupini kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom uveden je novi institut zapovjedne odgovornosti te novo kazneno djelo zločina protiv čovječnosti. Kažnjivim postaje trgovanje ljudima i ropstvo, novačenje plaćenika, a među kaznenim djelima protiv pravosuđa je i otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka.</p>
<p>Što se tiče korupcije, inkriminirano postaje primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju. Zabranjuje se širenje dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži, a kažnjivo je i računalno krivotvorenje i prijevara. Također, kazneno će biti odgovoran onaj tko putem računalnog sustava raspačava ili na drugi način učini dostupnim javnosti materijale kojima se poriče ili opravdava genocid ili zločini protiv čovječanstva. Iako to ovim izmjenama nije predviđeno, uskoro bi moglo postati kažnjivo i veličanje totalitarnih ideologija. </p>
<p>Osim diskriminacije zbog rase, boje kože, nacionalnog ili etničkog podrijetla, kažnjiva postaje i diskriminacija na temelju spolnog opredjeljenja ili drugih osobina. </p>
<p>Na drukčiji način, povoljniji za novinare i druge javne djelatnike, definirana je kleveta jer je teret dokazivanja počinjenja tog kaznenog djela sada na tužitelju. Novo kazneno djelo je zabrana kloniranja ljudskih bića te bespravna gradnja. </p>
<p>Izmjene i dopune su manje-više kozmetičke naravi, a temeljita reforma kaznenog zakonodavstva trebala bi biti okončana do sredine sljedeće godine. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Koalicijski sporazum SDP-HSS najkasnije do kraja listopada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koaliranje s HSS-om za lokalne izbore, izjašnjavanje Glavnog odbora SDP-a o koaliranju i s drugim strankama te izbor članova pet novoosnovanih savjeta stranke bit će u subotu glavne teme Glavnog odbora SDP-a. Za očekivati je da će SDP i HSS nacrt koalicijskog sporazuma utvrditi najkasnije do kraja listopada, a do tada bi trebalo riješiti i tri otvorena pitanja u vezi s koaliranjem na županijskim izborima, na primjer u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Dio koalicijskog sporazuma bit će, tvrdi predsjednik Glavnog odbora Tonino Picula, i programska preambula, kako bi se točno znalo oko kojeg programa se SDP i HSS okupljaju. Tek nakon toga SDP i HSS će, tvrde u vodstvu SDP-a, prijeći na pregovore o koaliranju u većim gradovima odnosno središtima županija. Iako su čelnici obje stranke ljetos tvrdili da je cilj uspostaviti predizbornu koaliciju za izbore u svim županijama i njihovim središtima, postoji mogućnost da se taj dogovor ne uspije realizirati u potpunosti, ali to neće značiti krah koalicijske suradnje. Uz već poznate kriterije za sastavljanje zajedničkih lista - snaga pojedine stranke i kandidata na terenu - dogovoreno je, čini se, da na liste ne mogu doći oni koji su u proteklom razdoblju ocijenjeni kao rušitelji koalicije SDP-a i HSS-a. </p>
<p>Iako HSS nije sklon da u predizbornu koaliciju sa SDP-om uđe i neki treći partner, na primjer, HNS, ta se kombinacija sigurno neće moći izbjeći, već i zbog toga što u većini velikih gradova HSS ne stoji dobro, pa u SDP-u ocjenjuju da će za formiranje vlasti biti potrebna koalicija tri stranke. U Zagrebu će, čini se, unatoč svim prepucavanjima u aktualnoj koaliciji, SDP i HNS vjerojatno izići zajedno na izbore. No, u SDP-u i dalje tvrde da ih iz HNS-a još nitko nije službeno kontaktirao čak ni o sazivanju prvog pregovaračkog sastanka, odnosno da je sve ostalo na javnom pozivu na koaliciju putem medija i jednom faksiranom dopisu. K tome, u SDP-u se može čuti da još nije jasno ni s kim će se sve pregovarati, samo s HNS-om ili s aglomeracijom triju stranaka, dakle HNS-om, LS-om i Librom.</p>
<p>Na Iblerom trgu se, također, razmišlja i o mogućnosti koaliranja s nekim drugim strankama. S HSLS-om se već izlazi na izbore u Metkoviću, s IDS-om se računa na koaliciju u Istri te nekim mjestima Primorsko-goranske, čini se da su koaliranju sa SDP-om skloni i neki lokalni ogranci HSU-a, a za SDP više nije tabu tema ni mogućnost koaliranja s HSP-om, iako čak ni u stranci takva koalicija nije ozbiljno raspravljena.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Dvije djevojčice privedene zbog šaranja po zidu </p>
<p>Postupak dubrovačke policije naišao je na zgražanje u gradu, roditelji pripremaju tužbu, a MUP je najavio da će poslati komisiju koja će ispitati opravdanost intervencije </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Dubrovačka policija u četvrtak je oko 17,30 sati u službene prostorije privela dvije djevojčice od 10 i 11 godina. Naime, turisti su policijskoj ophodnji skrenuli pažnju da djevojčice podno kavane »Dubravka« na gradskim zidinama, inače spomeniku kulture nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a, kistom nanose zelenu uljanu boju ispisujući riječ »rob« i još neke nečitke natpise.</p>
<p>Policajci su u nazočnosti turista, poštujući pravilnik kada su u pitanju djeca, pozvali kriminalističkog tehničara da u civilnoj odjeći i sa civilnim automobilom privede djevojčice u policijsku postaju kako bi se utvrdio njihov identitet te da bi pozvali roditelje da dođu po njih.</p>
<p> Kako nanošenjem uljane boje nije nastala materijalna šteta, djevojčice su u pratnji roditelja puštene kući, no njihovo privođenje u policijsku postaju u petak je na dubrovačkim ulicama naišlo na zgražanje i ocijenjeno policijskom brutalnošću.</p>
<p>Majka jedne od djevojčica obavijestila je o tome Državno pravobraniteljstvo i najavila odštetnu tužbu.</p>
<p>Pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević-Vrsaljko izjavila je kako ono što su djevojčice učinile nije lijepo, ali nije ni takav čin zbog kojega bi se djecu odvelo u policijsku postaju. Policija je, smatra pravobraniteljica, trebala utvrditi identitet roditelja, obavijestiti ih i naknadno vidjeti hoće li se od njih zatražiti naknada štete ili podnijeti prekršajna prijava. Podsjetila je da djeca do 14 godina nisu prekršajno odgovorna, već roditelji. Zakon policiji dopušta da djecu odvedu u postaju, primjerice radi utvrđivanja identiteta, ali, ističe Matijević-Vrsaljko, intervencija mora biti primjerena slučaju i uzrastu djeteta. </p>
<p> Iz Ministarstva unutarnjih poslova potvrđeno je, kako je javila Hrvatska televizija, da će u subotu u Dubrovnik poslati komisiju koja će ispitati opravdanost postupka policajaca. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041002].
|
