NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040901].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 169545 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.09.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>HSS ne smije više podilaziti seljacima</p>
<p>Naša je pogreška bila što smo sve ove godine više pozornosti pridavali selu. Osnovali smo Hrvatski seljački savez, a nikad neki građanski savez / HSS ne smije ostati zarobljenik seljačkih tema / Nikad u HSS-u nije bilo euroskepticizma, još manje eurofobije, kaže Novotny</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Član Gospodarskog vijeća HSS-a Damir Novotny uvjeren je da će HSS, unatoč izbornom porazu u studenome, ostati u prvoj stranačkoj ligi, ali samo ako ozbiljno preoblikuje svoju političku doktrinu i prilagodi je hrvatskom ulasku u EU. Iako se zbog članstva u Savjetu Hrvatske narodne banke krajem prošle godine povukao sa stranačkih funkcija, Novotny je, i kao bivši čelnik Zagrebačke organizacije i član Predsjedništva HSS-a, itekako zainteresiran za budućnost stranke u kojoj je od devedesetih.</p>
<p>• Što bi podrazumijevala nova politička doktrina HSS-a?</p>
<p>- Naše biračko tijelo mora se proširiti, ne smijemo ovisiti samo o seljačkim glasovima. U Europi više nema tradicionalne podjele na lijeve i desne stranke, nego postoji okvir centrističkih, umjerenih politika koje se u detaljima razlikuju od stranke do stranke. Stranke poput CSU-a u Njemačkoj ili HSS-a zadržale su dosta tradicionalnih vrijednosti, ali ne smijemo ostati samo na tome.</p>
<p>• Zašto je HSS nakon izbora radikalizirao retoriku u vezi s Haagom, brzinom ulaska u EU...?</p>
<p>- HSS je nakon gubitka vlasti pomalo glavinjao, pa i zaoštrio retoriku. Bio je to nevješt pokušaj oporbena djelovanja. Ali, HSS nije radikalna stranka.</p>
<p>• Je li euroskeptična, kakvom je vide neki u Hrvatskoj i Europi?</p>
<p>- Nije! Mislim da je riječ o verbalnoj nespretnosti Zlatka Tomčića, koji nije dobro objasnio stranačka stajališta o brzini i načinu ulaska u EU. Nikad u HSS-u nije bilo euroskepticizma, još manje eurofobije.</p>
<p>• Nije li vam zbog zaoštrene retorike Europska pučka stranka zaprijetila ukidanjem statusa promatrača?</p>
<p>- Jest, ali je to kasnije ispravljeno, jer se i HSS počeo bolje snalaziti u oporbi. Retorika je možda zaoštrena i zato jer neki u vodstvu misle da bismo trebali »preuzeti« dio HDZ-ovih birača razočaranih Sanaderovom politikom. To je možda politički pragmatično, ali ne vjerujem da HSS od toga može imati veće koristi. Sanader i vrh HDZ-a učinili su kopernikanski obrat u političkoj doktrini stranke - od prosvjeda na splitskoj rivi do naglašena eurofilstva.</p>
<p>Doktrinarni obrat mora učiniti i HSS koji sad luta od pokušaja da preotme dio HDZ-ovih birača do toga da se pozicionira kao centristička stranka. HSS ne može ostati samo seljačka stranka, nego mora vratiti poziciju u gradovima koju je imao u Radićevo doba. Nažalost, nakon obnove rada devedesetih, u HSS-u se više inzistiralo na interesima seljaštva. </p>
<p>• Je li i to razlog što HSS godinama ne prelazi prag u Zagrebu i drugim gradovima?</p>
<p>- U urbanim sredinama prevladavaju druge teme i HSS se tome mora prilagoditi. Naša je pogreška bila što smo sve ove godine više pozornosti pridavali selu. Osnovali smo Hrvatski seljački savez, a nikad neki građanski savez. Procjena je bila da ćemo izgubiti selo ako budemo više »igrali« na gradove. </p>
<p>• Član najužeg vodstva stranke Ante Markov nedavno je zatražio da HSS »raskrsti s retrogradnim seljaštvom«. Kako na to gledate?</p>
<p>- Kad je stranka obnovljena, jako se podilazilo seljaštvu. Hrvatski seljački savez namjerno je imao istu kraticu kao i stranka, jer se htjelo mobilizirati seoske birače. Vjerojatno Markov misli na to da se više ne smije podilaziti biračima na selu koji su iznimno oprezni i nikad previše lojalni. HSS ne smije ostati zarobljenik seljačkih tema. Ići niz dlaku seljacima je samoubilački. Nitko u Europi to više ne radi na taj način.</p>
<p>Naše su zagrebačke podružnice kao kulturno-umjetnička društva</p>
<p>• Kako otvoriti prostor HSS-u u gradovima? </p>
<p>- Tu zagonetku još nismo riješili, ali radikalni zaokret više ne smijemo izbjegavati. U Zagrebu imamo 2600 članova, što nije malo. Dok sam bio na čelu zagrebačkog HSS-a, obilazio sam sve podružnice. To su kulturno-umjetnička društva! To ne može biti politika ozbiljne stranke. HSS i u Zagrebu mora iznjedriti neke nove lidere.</p>
<p>• Je li tome prepreka Tomčićev način vođenja stranke? </p>
<p>- Siguran sam da u ovom času nitko nije motiviraniji od njega u želji da se HSS reformira. Ali, ne znam koliko Tomčić još ima snage za to. Ne znam može li on učiniti s HSS-om ono što je Sanader učinio s HDZ-om.</p>
<p>• Znači li nova politička doktrina i promjenu imena?</p>
<p>- Moguće je i bez toga raditi na novom imidžu koji bi HSS predstavio kao građansko-seljačku stranku. U stranci ima dosta utjecajnih seljaka, zbog čega smo i postali zarobljenik seljačkih tema. Pokušaj radikalnijeg raskida s time vidim i u obnovljenu savezništvu Račan-Tomčić, koji se može pretvoriti i u dugoročni savez SDP-a i HSS-a ako se suspregnu liderske taštine.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Preventiva - veća šteta od koristi</p>
<p>Dr. Petric: Postavljanje dijagnoze na osnovi kliničkog pregleda i sedimentacije prije je kazneno djelo nego etički utemeljena medicina, jer je za bolesnika mnogo gore uvjeravanje da je zdrav, nego da uopće ne ide na preglede / Dr. Lovasić: Takva preventiva je mrtvo slovo na papiru i još jedna prijevara za primarnu zdravstvenu zaštitu / Dr. Bergman: Čini se da u praksi program nije zaživio ili se provodi vrlo slabo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ako ste stariji od 45 godina, a već tri godine niste bili kod svog liječnika, trebali bi vas, ako već nisu, pozvati na preventivni pregled. Sva je prilika da takvih pregleda nema ili ih je bilo vrlo malo, ali je pitanje je li to razlog za žaljenje? Cilj tako zamišljene preventive je rano otkrivanje visokog tlaka, šećerne bolesti, upalnih i tumorskih bolesti, a zamislio ju je proljetos Andrija Hebrang, ministar zdravstva i socijalne skrbi, u sklopu tzv. deset novih usluga za naše bolesnike. Za preventivne preglede tada je bilo rezervirano 19 milijuna kuna, od čega liječnici (još) nisu primili ni kune. Ugovorom sa zdravstvenim fondom predviđeno je plaćanje tek krajem godine, kad se utvrdi što su i koliko od postavljenih zadaća liječnici odradili. </p>
<p>»Nije problem u novcu, nego u sadržaju tako zamišljene preventive«, tvrdi dr. Dragomir Petric, predsjednik Hrvatske udruge obiteljske medicine i Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore (HLK). Pitanje je, naime, može li se kliničkim pregledom i određivanjem sedimentacije krvi utvrditi da netko boluje, primjerice, od raka ili anemije? Postavljanje dijagnoze na osnovi spomenutih parametara za Petrica je prije kazneno djelo nego etički utemeljena medicina. On smatra da je bolje takvu preventivu ukinuti nego prakticirati, jer je za bolesnika mnogo gore od uvjeravanja da je zdrav, što bi se moglo zaključiti iz površnog pregleda, nego da uopće ne ide na preglede.</p>
<p>Petricevo Povjerenstvo i Udruga već su raspravljali o neodrživosti takva programa i s jeseni će predložiti promjenu Hebrangova koncepta. Smisao preventive je u sprječavanju bolesti, a ne u površnoj detekciji koja može nanijeti više štete nego koristi, upozorava Petric.</p>
<p>»Takva preventiva je mrtvo slovo na papiru i još jedna prijevara za primarnu zdravstvenu zaštitu«, kaže dr. Slavko Lovasić, predsjednik Vijeća HLK, koje će ovih dana razmotriti daljnju strategiju u vezi s preventivom, ali i drugih problema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja su, prema obećanjima, trebala biti riješena.</p>
<p>Osim pregleda i sedimentacije, Hebrangova preventiva (koja je trebala »proraditi« početkom svibnja) predvidjela je, očito u štednji, još samo mjerenje šećera u krvi. Ministar je najavio dogodine proširenje liste laboratorijskih nalaza, a ponuđeno ove godine trebalo je pridonijeti imidžu brige o bolesniku.</p>
<p>»Čini se da u praksi program nije zaživio ili se provodi vrlo slabo«, kaže i dr. Većeslav Bergman, direktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), putem kojeg bi liječnicima koji odrade zadatak trebalo isplatiti novac. No, Bergman misli da preventiva ne ide zbog papirologije. Obrazac na dvije stranice, koji liječnik treba ispuniti prigodom preventivnog pregleda, predug je i kompliciran što je, smatra Bergman, izazvalo otpor među liječnicima. Najavljuje, međutim, skori početak promidžbene akcije koja bi potaknula osiguranike da se preventivno pregledavaju odnosno odazivaju pozivima svojih liječnika.</p>
<p>No, hoće li reagirati liječnici? Neki od njih imaju mnogo više od 1700 upisanih osiguranika, pa imaju premalo vremena i za redovite pacijente.</p>
<p>Jedan liječnik primarne prakse ukazuje i na, blago rečeno, nespretnu odrednicu iz ugovora s HZZO-om koja se odnosi na preventivu, odnosno da liječnik neće dobiti ni kune odradi li manje od 50 posto kandidata za preventivni pregled. Odradi li kvotu do 75 posto dobiva dio predviđenih sredstava, a platit će mu sve ako odradi iznad 75 posto. Taj liječnik preventivne preglede smatra dobrim potezom, ali je s druge strane siguran da će tako u zdravstvu porasti troškovi, jer će svaki savjestan praktičar poduzeti i niz drugih pretraga na račun »socijalnog« kako bi došao do pravih pokazatelja o zdravstvenom stanju osiguranika.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Izravne pogodbe nigdje u svijetu ne kontrolira parlament</p>
<p>U sustavu javne nabave izravne pogodbe su iznimka i podliježu strogim pravilima, kaže predstojnik Vladina Ureda za javne nabave Juro Bajić / Izmjenama Zakona kani se omogućiti sklapanje ugovora o nabavi putem javnog natječaja i ako se na njega javi samo jedan ozbiljan kandidat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nigdje u svijetu ne postoji sustav u kojem izravne pogodbe u javnoj nabavi kontrolira parlament, pa nema nikakve potrebe da se to uvede u Hrvatskoj«, komentira Juro Bajić, predstojnik Vladina Ureda za javne nabave, HSLS-ov prijedlog da se u sustav kontrole uključe i saborski zastupnici.</p>
<p>Izravne pogodbe su, tvrdi Bajić, iznimka u sustavu javne nabave i podliježu strogim pravilima. Riječ je uglavnom o nabavama koje se ne mogu predvidjeti godišnjim planovima tijela i institucija državne i lokalne uprave te tvrtki u vlasništvu države, općina i gradova. To su, na primjer, rezervni dijelovi za vozila ili medicinske aparate koji se mogu nabavljati samo od proizvođača tih strojeva. Ima i primjera dodjele dodatnih radova, koji se pri planiranju adaptacija nisu mogli predvidjeti, i to izvođačima koji su posao dobili na javnom natječaju. Bilo je i nekoliko zahtjeva za proširenje posla u vezi s razminiranjem uz nove dionice autocesta.</p>
<p>No, za dio izravnih pogodbi »kriv« je i Zakon o javnim nabavama koji propisuje da se poništava javni natječaj na koji se javio samo jedan, a ne najmanje dva sposobna ponuditelja. Dogodi li se to i na drugom natječaju, nabava potrebne robe ili usluga mora se ugovoriti izravnom pogodbom. Stoga se u izmjene toga zakona, koje su već upućene u Vladinu proceduru, uključio i prijedlog da se omogući sklapanje ugovora o nabavi putem javnog natječaja i ako se na njega javi samo jedan ozbiljni kandidat.</p>
<p>Zakon se, inače, mora mijenjati i zbog usklađivanja s novim direktivama Europske unije, donesenim u travnju. Predlaže se i ukidanje tzv. prethodne suglasnosti Ureda za javne nabave sa zahtjevima, jer Ured, u kojem je desetero ljudi, ne može doista kvalitetno ocjenjivati zahtjeve za koje je ponekad potrebno vrlo stručno znanje, kao pri nabavi medicinske opreme ili roba i usluga koje ugovaraju restauratori spomenika kulture.</p>
<p>Predlaže se, također, da se iz zakona izuzmu nabave poduzeća u državnom vlasništvu koja nemaju težinu javnog interesa. Tako bi se obveza iz zakona oslobodile, na primjer, telekomunikacijske tvrtke u kojima država ima udjele, ili hotelijerske i ugostiteljske tvrtke, ali ne i pošta ili javna poduzeća koja se, na primjer, skrbe o vodama ili šumama.</p>
<p>Vlada će o prijedlogu izmjena Zakona vjerojatno raspravljati već u rujnu, a Bajić očekuje da bi do kraja godine trebalo biti obavljeno i prvo čitanje u Saboru. Naš sugovornik kaže da je svjestan da, unatoč relativno strogim pravilima koja reguliraju izravne nagodbe, »sigurno ima nepravilnosti koje rezultiraju korupcijom«. One se mogu smanjiti boljom i preciznijom regulativom, smatra Bajić, te dodaje da je ipak »najvažniji nadzor samih naručitelja odnosno unutarnja kontrola u ministarstvima i institucijama«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Svjedoci protiv hrvatske države </p>
<p>U Državnom odvjetništvu ocjenjuju da su zahtjevi uglavnom ujednačeni i odgovaraju odredbama Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga/ Šteta se mjeri duševnom boli, zahtjevom za uzdržavanje djece čiji je roditelj ubijen ili onemogućen u uzdržavanju obitelji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uputilo je ovih dana obavijest Vladi da su podneseni zahtjevi za naknadu štete osoba pogođenih ratnim operacijama u kojima su obitelji i druge ovlaštene osobe izgubile očeve, majke, sinove, braću. Zahtjevi se odnose na to da je Mirko Norac pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Gospiću i okolici 1991. godine.</p>
<p>Mnogi od zahtjeva za naknadu štete podneseni su oslanjajući se na obrazloženje presude u kojoj je riječ o 25 ubijenih osoba koje su identificirane, a spominje se još toliko imena zatočenih i nestalih osoba. U Državnom odvjetništvu ocjenjuju da su zahtjevi uglavnom ujednačeni i odgovaraju odredbama Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata.</p>
<p>S obzirom na to da su tri zahtjeva podnesena prije pravomoćnosti presude, Državno odvjetništvo je sve te slučajeve uzelo u rad. Obrađuje se svaki odštetni zahtjev posebno, no konačno će rješenje biti doneseno na jedinstven način.</p>
<p>Naši sugovornici podsjećaju na Vladinu odluku prema kojoj se naknada štete, umjesto na četrdeset limitira na 200 tisuća kuna za izgubljeni život. Odluku o osnovanosti odštetnih zahtjeva donosi Državno odvjetništvo, a s obzirom na to da je riječ o zahtjevima koji prelaze zakonske iznose tužitelji su o tome morali obavijestiti Vladu. </p>
<p>»Mora se znati da će dovršenje pokrenutih kaznenih postupaka u slučaju optuženja za ratne zločine dovesti i do novih građanskih parnica s novim novčanim zahtjevima prema Republici Hrvatskoj«, kaže glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.</p>
<p>Podsjeća da je u slučaju Paulina Dvora 18 žrtava, u slučaju Lora dvije, u Medačkom džepu dvadesetak, a u Kninu još neustanovljen broj žrtava. Svi ti procesi koji se vode pred nacionalnim sudom zapravo znače da će po pravomoćnosti presude biti otvorena zakonska mogućnost za podnošenje zahtjeva za naknadu štete protiv počinitelja. </p>
<p>A šteta se, kaže zakon, mjeri duševnom boli, zahtjevom za uzdržavanje djece čiji je roditelj ubijen ili na drugi način onemogućen u uzdržavanju obitelji. </p>
<p>»Posebno će biti složen postupak nakon obnove suđenja za slučaj Lora. Najnoviji zahtjevi u vezi s presudom Norcu dovest će 16 svjedoka za zbivanja u Lori iz Srbije i još 16 iz Bosne i Hercegovine. Svi oni zajedno 'žrtve' su postupaka optuženika u tom predmetu«, upozorava Mladen Bajić.</p>
<p>Pravno gledajući to onda znači da ako jedan od osmorice optuženih u tom spisu bude oglašen krivim, ako presuda postane pravomoćnom, svi ti svjedoci mogli bi postati tužitelji protiv hrvatske države. </p>
<p>Ista stvar dogodit će se nakon dovršetka suđenja za Medački džep, odnosno za zbivanja u Kninu nakon operacije »Oluja«.</p>
<p>Sve to zajedno znači da će se i hrvatski proračun morati suočiti sa svom dramatikom zbivanja koja su za legalnih vojnih operacija vođena pod okriljem obrambenog rata. </p>
<p>Zasad se ne spominju hrvatski državljani koji su tijekom Domovinskog rata bili izloženi ratnim zločinima čiji su počinitelji, također bili hrvatski državljani. Recimo, gotovo je zaboravljeno da je hrvatski državljanin Milan Martić, 2. svibnja 1995. s hrvatskog teritorija bombardirao Zagreb i pritom ubio ili ranio desetke ljudi. Što će za hrvatski proračun značiti zahtjev članova obitelji tih stradalnika? </p>
<p>Pravomoćna je i presuda protiv Milana Babića, a dobro se zna da je pod njegovim »zapovjedništvom« počinjeno bezbroj zločina nad hrvatskim državljanima, Hrvatima, koji također imaju pravo na naknadu štete. </p>
<p>To je kontekst u kojem Državno odvjetništvo mora računati na to da će Vladu obavještavati o odštetnim zahtjevima građana koji su u Domovinskom ratu stradali na način koji nije podrazumijevao ni oslobođenje zemlje niti provođenje ratnih naloga zapovjedništva Hrvatske vojske u to vrijeme. </p>
<p>A bit će i zahtjeva za naknadu štete koju su počinili hrvatski državljani makar su u vrijeme počinjenja kaznenog djela bili na agresorskoj strani.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Pišem ti pismo da skupa nismo</p>
<p>Zanimljivo je zapravo kako se ustaške i četničke provokacije nadovezuju, pothranjuju i međusobno sljubljuju kao najbolje vino. Za Hrvatsku je ipak riječ o kiselom delancu od kojeg joj samo može biti zlo. Zato ga je najbolje odmah proliti, a doma neka ga piju oni koji bez njega ni 59 godina nakon Drugog svjetskog rata još ne mogu</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Priča o hrvatskoj uronjenosti u prošlost se nastavlja. Sanaderova je vlada poslušala glas javnosti i preko noći maknula spomen-ploču Mili Budaku u Svetom Roku i spomenik Juri Francetiću u Slunju, koji se Račanova vlada tri godine nije usudila dirnuti. HDZ je poslao i pismo dijaspori u kojem navodi kako je podizanje spomenika dužnosnicima NDH usmjereno protiv današnjih hrvatskih interesa. Ali stižu novi izazovi. Sad, rušenjem, oštećena strana traži da se, u ime ravnoteže, uklone svi spomenici Titu jer da je komunizam (čitaj antifašizam) bio jednako poguban (po pogubljenjima) kao i fašizam. I, napokon, s liturgijskog slavlja pravoslavne Velike Gospe u manastiru Krupa kod Obrovca stiže provokacija s četničkim obilježjima na majicama. Nema odmora dok traje (demokratska) obnova.</p>
<p>Za 59 godina, koliko je prošlo od Drugog svjetskog rata u svijetu, a osobito u Europi, sasvim su razbistreni pojmovi fašizma i antifašizma. Fašizam je kao odabir talijanske inačice onoga što će Hitler u Njemačkoj razviti kao nacionalsocijalizam ili nacizam prokazan kao totalitarna ideologija kojoj su osvajanje tuđih teritorija i podjarmljivanje drugih naroda trebali za održanje na vlasti kod kuće. Sâm naziv nacionalsocijalizam otkriva kakvu su paklenu kombinaciju smislili Hitler i kompanjoni da bi hipertrofirano domoljublje sljubili sa socijalnom brigom za široke narodne mase što je upalilo i zapalilo većinu Nijemaca. </p>
<p>Kad je nacifašizam, nakon što je kod kuće počistio teren od Židova i ostalih nearijevaca, krenuo u osvajanje tuđih teritorija suprotstavila mu se antifašistička koalicija u kojoj su bili svi stvarno ugroženi, od angloameričkih kapitalista do ruskih komunista. U Hrvatskoj je, kao i u nekim drugim zemljama u koje su Nijemci umarširali, uspostavljena suradnji sklona ustaška vlast dok su se antifašisti (pod vodstvom komunista) borili protiv ustaša, četnika, Nijemaca i Talijana kojima je dragovoljno predan na uporabu dio Jadranske obale.</p>
<p>Hrvatska je zahvaljujući NDH i propagandi poslijeratnih velikosrpskih komunista stekla nakon tog rata nezasluženu stigmu isključivo ustaške (i fašističke) orijentacije. Hrvatski komunisti nikad nisu, zbog mira u jugoslavenskoj državi i čuvanja vlastite stražnjice, htjeli, a ni mogli kapitalizirati činjenicu da su antifašistički pokret 1941. pokrenuli Hrvati i da su do 1944. najveće dijelove slobodnog teritorija osvojili od fašista hrvatski partizani (među kojima je, istina, bilo dosta Srba iz Hrvatske). Zbog toga je jasna distinkcija između uloge i odgovornosti fašista i antifašista (među kojima su uz komuniste bili HSS-ovci, katolički intelektualci, apolitični domoljubi itd.) u Hrvatskoj važna i nužna. </p>
<p>Diskreditirati sav antifašizam prišivajući mu samo etiketu poznatih komunističkih totalitarnih zločina, od Bleiburga do montiranih golootočnih procesa prozirna je ekvilibristika koja spada u fašistički wishfull thinking o ravnomjernoj raspodjeli krivnje, pa slijedom istoga i ravnomjerne - nevinosti. Informacije radi, njemački kancelar Schröder tek se ove godine na Dan D polujavno i podalje od čelnika iz zemalja antifašističke koalicije u Normandiji poklonio njemačkim vojnicima koji su poginuli braneći okupiranu francusku obalu od savezničke invazije.</p>
<p>Hrvatska je u preambuli Ustava pozicionirana među zemlje antifašističke koalicije jer je utemeljena na odlukama ZAVNOH-a iz 1943. a ne na NDH proglašenoj 1941. godine. Ta činjenica omogućava njezinim vladama da se postave odlučno prema svim pokušajima obnove kulta fašističkih režima, kako se to radi i u zemljama razvijene demokracije, bile one tada na pobjedničkoj ili na poraženoj strani. Njemačkoj, Italiji i Japanu su saveznici nakon rata nametnuli stroga pravila ponašanja, dok se Hrvatska za svoj antifašizam izborila sama.</p>
<p>Pošto to nisu učinile prethodne HDZ-ove vlade, a ni Račanova, Sanaderu je palo u zadatak da na pragu ulaska u Europsku uniju raščisti s dvojbama o tome što se u Hrvatskoj može i smije javno štovati. Nakon rušenja ploče Budaku i spomenika Francetiću logično se nametala potreba HDZ-ova obraćanja iseljeništvu koje je tradicionalno na strani te stranke. HDZ se pozvao na Tuđmanovu politiku pomirbe i jedinstva iseljene i domovinske Hrvatske. Istaknuo je da spomenike treba dizati junacima Domovinskog rata jer je u tom ratu država konačno izborena.</p>
<p> Svatko onaj tko nas hoće vraćati u prošlost kad ubrzano gradimo budućnost ne misli dobro, čini štetu, ruši ugled naše države, prlja ideale Domovinskog rata i pomaže onima koji se još nisu pomirili s činjenicom hrvatske samostalnosti, poručuje dijaspori HDZ u pismu objavljenom na Internetu, što je odmah izazvalo različite odgovore iseljenika. Pišem ti pismo da skupa nismo.</p>
<p>HDZ sigurno očekuje da će i na četničke provokacije kod Obrovca reagirati i zastupnici Srba koji ga podržavaju u Saboru, pa su mu neka vrsta koalicijskog partnera. Pupovac je to već učinio a i drugi su osudili uskrsnuće četničkih obilježja u kraju kojem su u svježem sjećanju zločini iz Škabrnje. Zanimljivo je zapravo kako se ustaške i četničke provokacije nadovezuju, pothranjuju i međusobno sljubljuju kao najbolje vino. Za Hrvatsku je ipak riječ o kiselom delancu od kojeg joj samo može biti zlo. Zato ga je najbolje odmah proliti, a doma neka ga piju oni koji bez njega ni 59 godina nakon Drugog svjetskog rata još ne mogu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sanaderov težak posao</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Svatko onaj tko veliča poražene i gubitnike iz jednog tragičnog razdoblja hrvatske prošlosti, a ne vidi pobjednike i junake koji su nam stvorili slobodu u Domovinskom ratu, ili nije svjestan svojih zabluda, ili ima nečasne namjere - oštra je i jasna poruka iz pisma koje je Predsjedništvo HDZ-a uputilo Hrvatima u dijaspori. Sanader je ovoga puta, i kao premijer i kao šef najjače političke stranke u državi, uzeo u ruke vrući krumpir. Jer, velikim je dijelom snaga HDZ-a od njegovih početaka i osnutka počivala upravo na potpori iseljene Hrvatske. Da je prvi predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman favorizirao iseljenike, povjeravajući im važne dužnosti i u stranci i u državi, poznata je činjenica.</p>
<p>I sâm je Sanader, preuzimajući HDZ 2000., na razvalinama nekadašnje moćne stranke, održavao dobre odnose s iseljeništvom, jer je upravo ono mahom i glasačka baza stranke. No, Sanaderova naglašena europska orijentacija, kao i jasan otklon od ružnih epizoda iz vremena nekadašnjeg HDZ-a, u dijelu iseljene Hrvatske ipak je naišla na otpor. Optuživali su ga da je skrenuo s izvornih načela stranke te iznevjerio Tuđmanovu ostavštinu. Kao vješt diplomat Sanader je svojim političkim potezima iseljeništvu poručivao da je njegova politika bila i ostala autentična HDZ-ovska te da su upravo oni neraskidivo vezani uz maticu Hrvatsku.</p>
<p>No, rušenje spomenika Budaku i Francetiću te lavina koja je potom krenula na Sanadera iz iseljeničkih krugova nagnala ga je na upućivanje pisma kojim je, očito, želio taj međuodnos učiniti transparetnijim. Izazivajući nevjericu upravo u tim krugovima, poručio je da je veličanje NDH protiv interesa Hrvatske i njezine modernizacije. Nije zaboravio podsjetiti da je doprinos iseljenika stvaranju Hrvatske nemjerljiv, ali da je moderna Hrvatska stvorena na temeljima antifašizma i da u modernoj Hrvatskoj treba dizati spomenike herojima iz Domovinskog rata, a ne više »poraženima« i »gubitnicima« iz prošlosti. Učinio je to uoči puta u SAD, gdje će se susresti upravo s iseljenicima, pokazujući da je spreman na teške razgovore koji ga očekuju. Ali istodobno poručujući i da ne pristaje na to da netko ili nešto zaustavi Hrvatsku na njenom putu u društvo civilizirane Europe i svijeta.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Brže, više, jače na naš način </p>
<p>ROMANA EIBL</p>
<p>Još nisu utihnuli taktovi Lijepe naše u slavu hrvatskih rukometnih bogova, još se nisu osušile suze na obrazima navijača, a već su se, u skladu s običajima lijepim našim, ruke sa srca kojekavih činovnika u službi građana i sporta pretvorile u dvostruke fige u džepovima. Nekako se čini da su Hrvati raznih odborskih službi, gradskih ureda, sportskih udruga, protokola, profesionalnoga govorništva, visoke i niske politike jedva dočekali kraj Igara i olimpijskoga primirja da bi naciji objavili nova ratovanja, otimanja i podjele i podvale. Čim su sportske trube utihnule, počela je prvorazredna hrvatska olimpijska disciplina - brže, više i jače do zasluga za sve »njihove« medalje!</p>
<p>Sve što hrvatski sportaši ujedine u radosti, naši domaći autsajderi razjedinjuju glođući se ako ne za dio zasluga onda bar za komadićak jednodnevne slave. Tako je, a kako bi drukčije, bilo i na povratku olimpijskih prvaka u Zagreb, gdje su se Grad, Hrvatski rukometni savez (HRS) i Hrvatski olimpijski odbor (HOO) sporili tko je kome organizirao doček, je li Grad rukometašima, HOO olimpijcima, HRS Gradu, ili HOO HRS-u, tko može a tko ne može na pozornicu, tko će kome govoriti a tko neće, tko će pjevati, a kome je bolje da ga ni nema! Tipična hrvatska priča pod naslovom »medalje naših podjela« začeta je u vrelim atenskim noćima (ali i mnogo prije), gdje se računalo i preračunavalo koje je vodstvo HOO-a donijelo više medalja zemlji sa dva zatvorena olimpijska bazena, bez atletske dvorane i pravog nogometnog stadiona. U toj vječnoj borbi jednog protiv svih, svih protiv jednog i svih protiv svih, Atena je nesumnjivo iskopala nove rovove, a medalje su, misle s obje strane barikada, ojačale pozicije pretendenata za nešto više od slave. </p>
<p>Već smo se nagledali pokušaja otimanja tuđega uspjeha, jačanja pozicija na temeljima tuđega rada, dočeka koji su se u podnožju velikana pretvarali u festival demagogije i politiziranja društvenih parazita, a imali su valjda biti većim od sportskih pothvata Janice ili rukometaša. Tako je nekako neugodno ispalo i ovaj puta, sa svim »predigrama« i »igrama« i u Ateni i u Zagrebu oko povratka i dočeka olimpijskih slavodobitnika. Istina, svatko ima Olimp po svojoj mjeri, netko na pozornici Jelačićeva trga, a netko među bogovima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Tragična osoba hrvatske povijesti koju treba žaliti</p>
<p>S ustaškim se znakovljem zaista ne može ići u Europu. Stjecajem okolnosti bio sam u više europskih gradova i svugdje sam bio srdačno primljen. Glupost je da nas stranci mrze. Imaju oni i drugog posla nego mrziti Hrvate. Možda poneki imaju određene predrasude prema nama, pod utjecajem srpskog lobija. No moramo djelom pokazati da to nije tako</p>
<p>IVO ZALAR</p>
<p>Prilično dobro poznajem Budakova književna djela, kao i njegova politička nedjela, jer sam bio suvremenikom njegova književnog stvaranja, i dijelom političkog djelovanja. U pravoj poplavi napisa o tome posebno se ističe apel 120 hrvatskih intelektualaca, koji traže reviziju procesa protiv Mile Budaka kao i opću obnovu suđenja kažnjenicima u vrijeme komunizma. </p>
<p>U apelu se iznose činjenice i kaže se, među ostalim, kako je rasprava o spomeniku Mili Budaku u Svetom Roku samo koincidencija. Teško se oteti dojmu kako je upravo ona razlogom toga apela. Što se htjelo njime postići? Zar bi trebalo još opteretiti naše sudstvo, koje grca u neriješenim parničnim postupcima, i novim slučajevima starim više od pola stoljeća? Ili je to samo plaženje jezika ovim današnjim vlastima i sadašnjem sudstvu? Zapravo, ta je rezolucija u svojoj cjelini obična, ili možda neobična, besmislica!</p>
<p>Iznenadio sam se kada sam pročitao u novinama poslije gradnje spomenika Francetiću, o otkrivanju ploče Mili Budaku, te sam se pitao nije li sljedeći korak podizanje spomenika na Markovu trgu dr. Anti Paveliću, jer je on bio ipak poglavnikom svima njima!</p>
<p>Sjećam se kako me je prije desetak godina, kao predsjednika ogranka HDZ-a, u Hatzeovoj ulici jednom pozdravio branitelj uzdignutom desnicom i poklikom »ŽAP«. Vidjevši da ja baš nisam bio oduševljen takvim pozdravom, on mi reče kako je Pavelić naš novovjeki Zrinski. Ja sam mu odvratio da se s time ne slažem. Naime, dok je Nikola Šubić Zrinski jurnuo iz Sigeta i poginuo hrabro se boreći s neprijateljima, naš je poglavnik pobjegao dok mu je vojska bila masakrirana na Bleiburškom polju! </p>
<p>Kasnije se preodjeven u svećeničko ruho prebacio u Argentinu koja mu se činila najprikladnijom zemljom za trajniji boravak.</p>
<p>Iskreno čestitam predsjedniku Vlade dr. Ivi Sanaderu što je prekinuo nit svake veze s totalitarizmom bilo koje boje i oblika. S ustaškim se znakovljem zaista ne može ići u Europu. Stjecajem okolnosti bio sam u više europskih gradova i svugdje sam bio srdačno primljen. Glupost je da nas stranci mrze. Imaju oni i drugog posla nego mrziti Hrvate. Možda poneki imaju određene predrasude prema nama, pod utjecajem srpskog lobija. No moramo djelom pokazati da to nije tako.</p>
<p>Našim iseljenicima bih pak rekao samo ovo. Vjerujem da su imali dobre namjere sagradivši svojim novcem spomen-obilježje sinu svoga rodnog kraja. Misleći kako je bolje sagraditi nešto trajnije važnosti nego da im poklonjeni novac završi u tajkunskim džepovima. No neka ne zaborave da je i »put u pakao popločen dobrim namjerama«! Poručio bih im: pomagali ste nam tijekom Domovinskog rat i samo smo svezom domovinske i iseljene Hrvatske stekli slobodu. Domovina vam je zahvalna za pomoć. Ima i sada niz mogućnosti da nam pomognete. </p>
<p>Naše bolnice su u jadnom stanju, dječji domovi također; pred javnim kuhinjama stoje redovi čekajući podnevni ručak itd. A nemojte svojim prilozima praviti nam objektivno – štetu. Pogledajte koliko samo napora ulaže Vlada da nam izbori mjesto u Europi.</p>
<p>Vidim da neki zastupnici predlažu kako bi trebalo srušiti i partizanske spomenike. Kako bi bilo 1:1. Mislim da ne treba. Oni su uglavnom porušeni. Barem je tako u Podravini. Srušen je spomenik partizanskom borcu u Koprivnici, Đurđevcu, Pitomači i Virovitici. Stoji još jedino spomenik u Jasenovcu i Titu u Kumrovcu (koliko je meni poznato). </p>
<p>Dok za Jasenovac ne trebam objašnjavati zašto ga ne smijemo rušiti, a da ne bi trebalo ni Titov spomenik dirati nešto ću reći. Tito je dio naše povijesti. Istina snosi odgovornost za poslijeratna ubojstva i zločine nad hrvatskim narodom, ali on je također donio Ustav od 1974. prema komu smo se mogli legitimno odcijepiti od ostatka Jugoslavije. Bojim se da bi bez njega sve išlo mnogo teže i da ne bismo imali danas državu, priznatu od stotinu i više zemalja.</p>
<p>Za mene je Mile Budak tragična osoba hrvatske povijesti koju treba žaliti. Umjesto da se bavi literarnim stvaralaštvom, u čemu je bio majstor, Budak se posvetio politici, u kojoj nije bio naročito vješt i koja ga je dovela do smrti vješanjem. Nije ga baš volio ni Pavelić kojem je bio doglavnik. Da ga se riješi (vjerojatno iz književničke ljubomore) poslao ga je za veleposlanika u Njemačku.</p>
<p>Uglavnom je točno što se u apelu navodi da je pomagao židovskim obiteljima za vrijeme rata, ali ipak ne može se zatajiti da je ujedno i potpisnik rasnih zakona (koji su kopija nacističkih); a oni su doveli do smrti cijelog niza hrvatskih intelektualaca (Hrvata, Srba i Židova) koji su bili potpisnici zahtjeva da se Budak pusti na slobodu. Naime, jugoslavenske vlasti uhitile su 15. veljače 1940. dr. Budaka zbog hrvatskog nacionalizma ali su ga nakon dva mjeseca bile prisiljene pustiti na slobodu. Budak se odužio prosvjednicima potpisavši zakone, prema kojima su neki od njih bili strijeljani.</p>
<p>Ne bih se nikako složio s novinarkom Jutarnjeg lista Sanjom Modrić, koja Budakovo »Ognjište« smatra »dosadnom papazjanijom«. Za mene je to odličan roman koji se tretiranjem ruralne tematike može mjeriti s Reymontovim »Seljacima« (nagrađenim Nobelovom nagradom). </p>
<p>Branio bih to djelo, ako je potrebno i od samog njegova autora. Pročitao sam ga još prije pola stoljeća, ali i danas su mi urezani u pamćenje likovi Mićana, Anere i Lukana.</p>
<p>Kada sam bio pedesetih godina prošlog stoljeća na studiju književnosti, pričalo se među studentima, kako je Đuka Šnajder, poznat ljevičarski pjesnik (otac Slobodanov) dobio partijski zadatak da na Barčevu seminaru napadne roman »Ognjište« koje će, znalo se, braniti nacionalisti. No Šnajder je, pročitavši roman vratio zadatak, rekavši svojim pretpostavljenima kako u romanu nije našao ni trunka nacionalizma! Dakle, nemojmo biti isključivi ekstremisti i razlikujmo djelo i autora. Zahvalan sam Dubravku Jelčiću koji je prvi prikazao Milu Budaka u svojoj »Povijesti hrvatske književnosti«.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zdravoj državi stalo je do zdravlja njenih građana</p>
<p>Manjim gradovima u Hrvatskoj svakako bi trebao pripasti veći dio kolača iz blagajne, jer su oni zbog loše gospodarske situacije u teškoj hladovini, pa mladež čami u dokolici bez mogućnosti izbora. Nije to potrebno samo zbog onog sporta gdje se natječe i dobivaju odličja nego zbog samog zdravog okoliša i zdravog duha</p>
<p>MILENKA PERVAN STIPIĆ</p>
<p>Već je godinama Maksimirski stadion najslavnija crna rupa u nas. Taj stadion za koji je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša u medijima i javno potvrdio da je već dosad pojeo više od 50 milijuna eura, polako prelazi u mit. Sve je oko njega mitsko – i dovršetak njegove gradnje i izvor i količina potrošena novca, a posebno osobe koje su stavile zadnji potpis na projekt. </p>
<p>Stadion tako postade Babilonska kula. Legenda kaže da ljudi htjedoše sagraditi kulu do Neba, do Boga, a On kazni njihovu oholost tako što graditelje napoji drukčijim jezicima pa se oni nikako ne mogaše više sporazumjeti, i odustaše. </p>
<p>No moderan čovjek da bi se spasio od vlastitih zabluda ustrojio je i zakone prema kojima bi trebao kažnjavati svaki prijestup, pa makar on bio i »sića« od 50 milijuna eura iz državne blagajne.</p>
<p>Pa tko je onda kriv? Politika, vrijeme, nedostatak novca: sve neke apstraktne imenice. Nigdje u nikakvim medijima ni traga nekoj konkretnoj osobi. Sve ponovno postaje novi hrvatski fatum.</p>
<p>A što se moglo samo za pola potrošene svote napraviti samo u Zagrebu? Da jedan zamalo milijunski grad nema nego jednu atletsku stazu to je već priča za sebe. </p>
<p>Za koji milijun eura mogla su se napraviti 3, 4 mini stadiona s nekakvih šest staza od 400 metara i manjim tribinama na kojima bi trenirali različiti klubovi i građani koji bi za ulaz plaćali nekakav minimalni iznos. Time bi se promicao sport, konkretno promidžba zdravog života. Jer zdravoj državi stalo je do zdravlja njenih građana, pa i onda kad kakav pojedinac unatoč svemu želi biti bolestan. </p>
<p>Njegovanje zdravog duha bilo tjelesnom bilo duhovnom kulturom i zajedno, temelj je dobrih radnih rezultata. Europski gradovi imaju takve male stadione i kod njih je bavljenje sportom stanje duha. </p>
<p>Ako se sa Zagrebom usporedi stanje u drugim hrvatskim gradovima prevaga će biti u njihovu korist. Osijek ima Gradski vrt – stadion i stazu kao i pomoćno igralište; Split ima Poljud i mali stadion Park mladosti gdje atletičari većinom i treniraju, no povrh svega tu je kros staza na Marjanu. Nije čudo što je Split grad sporta i velikih sportaša, a u njega će i doći hrvatske olimpijske medalje. U Rijeci je samo Kantrida i malo se čudim što bivši atletičar Luciano Sušanj, kao član strukture vlasti, nije učinio više za promidžbu tog sporta u svome gradu.</p>
<p>U Karlovcu je mali stadion s atletskom stazom i neka vrsta pomoćnog igrališta. S obzirom na položaj grada i njegove prazne površine – zapuštene ledine, mnogo bi se toga moglo učiniti. Njemu nedostaje bazen, a prostora ima. </p>
<p>Takvo faktografsko nabrajanje ne znači mnogo ako se ne uđe u samu bit upravljanja lokalne vlasti. Uostalom, čeka se novi zakon o sportu koji će na mnogo pametnije riješiti sustav financiranja sportske kulture, i to, kako je Mateša i najavio, i to smanjenjem poreza na dobit onim gospodarstvenicima koji bi se tu javljali kao sponzori.</p>
<p>Manjim gradovima u Hrvatskoj svakako bi trebao pripasti veći dio kolača iz blagajne, jer su oni zbog loše gospodarske situacije u teškoj hladovini, pa mladež čami u dokolici bez mogućnosti izbora. Nije to potrebno samo zbog onog sporta gdje se natječe i dobivaju odličja nego zbog samoga zdravog okoliša i zdravog duha. </p>
<p> A hoće li u zagrebačkom, odnosno u hrvatskom sportu carevati politički diletantizam i korupcija ovisi o nama samima. Ako već kao pojedinci ne možemo za svakim sumnjivcem vikati: »Drž'te lopova!«, moramo se sve brže buditi iz desetogodišnje pospanosti, otirati prve sjene s očiju i javno si priznati – pa to se i mene tiče. Jer ako je moja i jedna kuna utkana u nešto što se gradi, a što sada nema smisla, onda ja da bih poštivao sebe, moram znati gdje je ona nestala. Najgore je odmahnuti rukom i reći onu čuvenu s ovih prostora – što ja tu mogu. </p>
<p>Autorica je profesorica hrvatskoga jezika iz Karlovca.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Bolje izgradnja bolnica nego vila«</p>
<p>Posjetitelji i pacijenti kažu kako će izgradnja bolnice zasigurno pridonijeti boljoj zdravstvenoj skrbi no mišljenja su, da je najprije trebalo riješiti problem Sveučilišne bolnice, to više jer je za nju već utrošeno mnogo novca poreznih obveznika</p>
<p>Oblaci prašine, buka bušilica, neprestani prolazak kamiona i »betonirki« svakodnevna su slika gradilišta u Kišpatićevoj ulici gdje se gradi novi dio KBC-a Rebro. Opsežna bi izgradnja podzemnih garaža, hotela i triju peterokatnih zgrada bolnice trebala biti gotova za oko tri godine.</p>
<p>Djelatnici obližnjeg kafića potužili su se da im je, osim zbog prašine, promet opao i zbog toga što je premješten glavni ulaza. No, posao dobro ide »pauk službi« jer je Kišpatićeva jednosmjerna već godinu dana, koliko traju radovi. U sveopćoj gužvi između kola hitne pomoći, autobusa i taksija ona svakodnevno pokupi nekoliko nepropisno parkiranih vozila. </p>
<p>Radovi na bivšem parkiralištu bolnice napreduju punom parom. Prva razina podzemnih garaža je gotova, predstoji nalijevanje betona za drugu etažu. Betonira se cijelu noć jer se postavljanje »deke« ne smije prekidati, zbog vrućina i stezanja betona. </p>
<p>Prema riječima bagerista Stjepana Šćurica iz Sv. Križa Začretje, gradilište oživi već u sedam ujutro pa tako sve do šest popodne, a »ak‘ treba, radi se i vikendima«. Osječanin Zdenko Perčević rekao nam je kako su u tijeku i termoizolacijski radovi, odnosno prespajanje starih i postavljanje novih instalacija. Voditelj Janko, kako nam se predstavio, rekao nam je da cijeli kompleks noću čuvaju tri čuvara. Iako naizgled u prašini i moru željeza nema nekih vrijednosti, ipak valja čuvati građevinski alat – od bušilica za beton od kojih jedna stoji do 6000 kuna, tzv. tregera (svojevrsnih podupirača) koji po komadu koštaju pet tisuća, pa do crpki za izbacivanje vode, koje koštaju i do deset tisuća kuna.</p>
<p> Posjetitelji i pacijenti koje smo zatekli oko gradilišta, rekli su nam kako će izgradnja bolnice zasigurno pridonijeti boljoj zdravstvenoj skrbi no mišljenja su, da je najprije trebalo riješiti problem Sveučilišne bolnice, to više jer je za nju već utrošeno mnogo novca poreznih obveznika. U svakom slučaju, bolje izgradnja bolnica i zdravstvenih ustanova nego vila, zaključili su.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ljeto na Jarunu: 76 intervencija bez utopljenih</p>
<p>Prošle godine bila su ukupno četiri utapanja, od kojih su se tri dogodila izvan radnog vremena spasioca / Ove godine obavljena je i jedna reanimacija no osoba je umrla u bolnici zbog oštećenja vitalnih organa</p>
<p>Spasilačka služba SRC-a Jarun bilježi ove godine izuzetno uspješno ljeto – nije se utopio ni jedan kupač. Prema riječima Franje Katanića, voditelja spasilačke službe SRC-a Jarun, ovoga ljeta spasioci su, na poziv kupača, izveli ukupno 76 intervencija na jezeru, a najčešći uzrok poziva bilo je grčenje mišića. Izveli su i četiri spašavanja pri utapljanju te reanimaciju desetogodišnjeg dječaka. </p>
<p>Prošle godine bila su ukupno četiri utapanja, od kojih su se tri dogodila izvan radnog vremena spasioca. Obavljena je i jedna reanimacija no osoba je umrla u bolnici od posljedice oštećenja vitalnih organa. Očito je kako je ova godina daleko uspješnija od prošle. Katanić ističe kako su za to zaslužni sami spasioci koji su dali sve do sebe da bi sigurnost jarunskih plaža bila što veća, ali dodaje kako su ove godine napravljeni iznimni pomaci u organizaciji te službe.</p>
<p> Plava zastava koja je dodijeljena Velikom jezeru na temelju kvalitete vode, higijene i učinkovitosti službe za spašavanje, potaknula je spasioce na dodatnu aktivnost kako bi se udovoljili svi standardi potrebni da se ona zadrži. Tako su ove godine sve plaže ograđene kako bi se spriječilo plivače da se udaljavaju od obale, postavljene su ploče s informacijama za posjetitelje a uređeni su i sanitarni čvorovi. Po par spasilaca dežurao je na svakih 200 metara plaže, a u danima pojačanih gužvi dežuralo se na svakih 100 metara. Velika pomoć u poslu bila su i četiri gumena čamca, opremljena ronilačkom opremom za slučajeve utapljanja na većim dubinama, te novi sustavi za reanimaciju. </p>
<p>Za jarunske kupače ljeto će trajati još narednih petnaestak dana te se ne očekuju veći problemi.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zatvoreni bazeni od 1. rujna po zimskom radnom vremenu </p>
<p>Mladost, ustanova za upravljanje sportskim objektima, obavještava da zatvoreni bazen u Sportskom parku Mladost, Jarunska 5, radi od 1. rujna po zimskom vremenu. Rekreativno plivanje za građane je u ponedjeljak, utorak, četvrtak i petak od 11 do 15 i od 18 do 20 sati, u srijedu od 11 do 15 sati, u subotu od 13 do 17 sati i u nedjelju od 10 do 14 sati.</p>
<p>Bazen Utrina, Balotin prilaz bb, otvoren je za rekreativno plivanje građana radnim danima i nedjeljom od 15 do 20 sati a subotom od 10 do 15 sati. </p>
<p> U tijeku su upisi u sve rekreativne programe za djecu i odrasle, koji počinju 6. rujna.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Rusija zemlja partner ZV-a</p>
<p>Na jubilarnom, 80. jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu, koji će se održati od 14. do 19. rujna, kao zemlja partner predstavit će se Rusija. U središte pozornosti pritom će biti susreti predstavnika raznih ministarstava i drugih institucija dvaju zemalja, priopćili su utorak iz Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>Za sudjelovanje na poslovnim susretima ruskih i hrvatskih gospodarstvenika – 16. rujna u Kongresnoj dvorani – dosad se prijavilo 200 ruskih i 150 domaćih privrednika, najviše iz sektora graditeljstva, industrije plina i nafte, metalurgije i strojarstva.</p>
<p>Na kulturnom će se planu, u okviru kulturne manifestacije Dani Moskve u Zagrebu, Zagrepčanima predstaviti šezdesetak vrhunskih ruskih umjetnika, među kojima i prvaci Boljšoj teatra. Konferencija o problemu razvoja knjižničarske djelatnosti uz sudjelovanje direktora Moskovskih knjižnica, održat će se 14. rujna.</p>
<p>I ove godine na Velesajmu se nastavljaju prošlogodišnji projekti: akcija Kupujmo hrvatsko, Arca – prva međunarodna izložba novih ideja, proizvoda i tehnologija i Eko-etno Hrvatska. Neizostavni su i popratni stručni skupovi, kojih je dosad najavljeno 25. Na njima će sudjelovati ukupno oko 2000 ljudi. Hrvatski gospodarski forum održat će se drugog dana Jesenskoga velesajma. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sajam knjiga u POU Zagreb </p>
<p>U Pučkom otvorenom učilištu Zagreb tradicionalno se organizira Susret prijatelja knjige. Sljedeći susret, od 9. do 11. rujna, dvadeseti je po redu te obuhvaća niz događanja: promocije, radionice, izložbe slika i knjiga, sajam knjiga gdje se mogu povoljno nabaviti knjige a može se i bez naknade upisati u knjižnicu. Na Susretima sudjeluju nakladnici, knjižare, antikvarijati, klubovi i udruge. Učenici su pozvani da razmjenjuju odnosno prodaju udžbenike, lektiru, knjige, stripove. Sudjelovanje i ulaz su besplatni. Prikupljaju se knjige za knjižnice u Hrvatskoj i diljem svijeta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Pustolovna utrka na zagrebačkim ulicama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon nekoliko pustolovnih utrka po velebitskim stazama i drugim zahtjevnim terenima, ista ekipa, predvođena Šimunom Cimermanom, najavila je pustolovnu utrku Yogsi Urban Challenge, spoj pustolovne utrke s elementima urbanog preživljavanja i snalažljivosti na zagrebačkim ulicama. </p>
<p>Utrka započinje točno u podne 11. rujna na križanju Bogovićeve i Gajeve, a završetak se očekuje na Jaranu oko 22 sata. Osim uobičajenih pustolovnih disciplina kao što su planinarenje, biciklizam ili kajakaštvo, natjecatelji će morati svladati različite zadatke iznenađenja poput karaoka, skokova na bazenima ili plesnih točaka. U ovogodišnjoj utrci sudjelovat će rekordan broj natjecatelja u povijesti pustolovnih utrka u Hrvatskoj: čak 65 dvočlanih timova iz osam europskih zemalja najavilo je natjecanje u dvjema težinskim kategorijama. »Challenger« kategorija rezervirana je za profesionalce, dok je »Yogsi« namijenjena rekreativcima.</p>
<p>Kao jednu od najvećih atrakcija Cimerman najavljuje spuštanje niz ljestve vatrogasnih kola na središnjem gradskom trgu te spuštanje konopcem niz kulu Medvedgrad. Utrka će završiti jarunskim koncertom Soulfingersa. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Veliki koncert Ede Maajke u Domu sportova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U subotu 2. listopada Edo Maajka održat će u Zagrebu svoj najveći i posljednji ovogodišnji samostalni koncert u Hrvatskoj. Koncert u Domu sportova bit će najveći u njegovoj karijeri, a publici u metropoli predstavit će svoj posljednji album »No sikiriki« (naš Album tjedna). Predgrupa će mu biti bend Defence, za podizanje atmosfere zadužen je DJ Soul, a Edu će uz stalni bend Leksaurini podupirati njegov drug u borbi MC Frenky. Cijena ulaznice je 45 kuna, a moći će se kupiti u Zagrebu, Osijeku i Rijeci od 20. rujna.</p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Carlosu Santani Grammy za latino osobu godine</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Glazbenik kojeg smo nedavno imali prilike čuti na izvanrednom koncertu u zagrebačkom Domu sportova, gitarist Carlos Santana, na ovogodišnjoj dodjeli Latino Grammyja odnosi najcjenjeniju nagradu – za latino osobu godine. Dodjela Grammyja za latino glazbenike održat će se u Shrine Auditoriumu u Los Angelesu u srijedu, 1. rujna, a Santani u čast organizatori ove svečanosti su u ponedjeljak priredili večeru. Glazbenika, koji je tom prigodom nastupio sa sinom Salvadorom, na feštu je dopratila supruga Deborah.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Romantična elegancija i ženstvenost </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U utorak je u Hotelu Panorama održana modna revija Lisce, na kojoj su predstavljene modne novosti iz te kuće za sezonu proljeće i ljeto 2005. Nova kolekcija kupaćih kostima odiše živim i razigranim bojama, najčešće kombinacijom zelene i ljubičaste boje ili svijetlo bež s tirkiznim i ružičastim dodacima. Kolekcija sadrži različite varijante trokutastih bikinija, a kupaći kostimi upotpunjeni su majicama, pareima i kratkim hlačicama istih uzoraka.</p>
<p>Osnovne su karakteristike nove kolekcije košulja, majica i topova jednostavnih krojeva bez suvišnih detalja. Modelima prevladavaju mrežice, lagano pletivo, otisnuta čipka, točkice, pruge i cvijeće...</p>
<p>Nježnost, romantična elegancija i ženstvenost najbolje opisuju novu Liscinu kolekciju donjeg rublja. Modna ljetna zapovijed što se boje tiče glasi: zelena u svim nijansama. Kao kontrast kombinirane su ružičaste i ljubičaste nijanse.</p>
<p>Lisca je najavila lansiranje nove robne marke »Cheek«, koja će na tržište izaći u proljeće sljedeće godine. Nova je linija prije svega namijenjena djevojkama od 20 do 30 godina. Ona odiše mladenačkim dizajnom i veselim bojama. Kolekcija je podijeljena u tri tematske skupine: mornarski retrostil, romantika i boje ljeta. </p>
<p>Kako su istaknuli u Lisci, modeli će, osim dizajnom, i cijenama biti prilagođeni mlađoj populaciji, stoga će cijene tih modnih proizvoda biti niže od Liscinih klasičnih modela.</p>
<p>U sezoni jesen i zima 2005. Lisca će uvesti i ekskluzivnu robnu marku »Thefairsex«, koju će krasiti iznimni seksepilni modeli, namijenjeni ponajviše ženama u dobi od 25 do 45 godina. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sužava se krug porotnika</p>
<p>EAGLE</p>
<p> – Mogući porotnici u slučaju protiv Kobea Bryanta očitovali su se o svojim osjećajima u vezi s rasnom diskriminacijom, međurasnim odnosima, bračnom nevjerom i nepravdom koju trpe siromašni... To su, naime, samo neka od 82 pitanja, na koja su trebali odgovoriti u ponedjeljak iza zatvorenih vrata suda pred odvjetnicima obiju strana u procesu koji se vodi protiv košarkaške zvijezde Bryanta zbog silovanja maloljetnice.</p>
<p>Sudac Terry Ruckriegle odbio je zahtjev medija da nazoče ispitivanju na kojem će se izlučiti 12 porotnika, i to zato što svim kandidatima želi osigurati potpunu slobodu, u kojoj će moći odgovoriti na možda nezgodna ili osjetljiva pitanja bez straha od novinara.</p>
<p>Kobe Bryant, 26-godišnji košarkaš LA Lakersa, pojavio se u ponedjeljak na sudu i izjavio da se ne osjeća krivim za seksualni napad. Priznao je da je s tada 19-godišnjakinjom, zaposlenicom hotela u Vailu, imao seksualni odnos, ali dobrovoljni.</p>
<p>Potencijalni su porotnici odgovarali na pitanja kako doživljavaju košarkaše, ili pak vjeruju li da se zdravi ljudi na sudu tretiraju bolje nego bolesni. U upitniku što su ga ispunjavali porotnici bila su i ovakva pitanja: jesu li dosad imali kakva negativna iskustva s afroamerikancima, jesu li neskloni profesionalcima koji se bave mentalnim zdravljem, jesu li ikad na bilo koji način bili upleteni u bračnu nevjeru...</p>
<p>Bryant je oženjen i otac je jednog djeteta, tamnoput je, a njegova je tužiteljica, navodna žrtva silovanja, bjelkinja.</p>
<p>Richard Gabriel, savjetnik suda u Los Angelesu, rekao je da taj upitnik vjerojatno nije pokazao točne teme i argumente koji će se pojaviti na sudu. »Vjerojatnije je da će se raditi o tome da će jedna strana trebati predvidjeti teme one druge strane, i uočiti hoće li ih kao takve porota htjeti prihvatiti. Bit će to zanimljiva igra nadmudrivanja«, istaknuo je Gabriel.</p>
<p>Zasad se ispituje 276 stanovnika okruga Eagle: njih 205 u petak je ispunilo upitnik, no pozvani su na dodatno saslušavanje u ponedjeljak, a ostalih 71 naknadno je dodano u ponedjeljak. </p>
<p>Tko je izabran u porotu, neće se znati do sljedeće srijede, kad će se novinarima dopustiti gledati tijek ispitivanja na sudskoj televiziji. Uvodni govori odvjetnika obiju strana pred porotom očekuju se 7. rujna. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slovenski festival mijenja ime zbog Rumsfelda</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Zbog američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda jedan će međunarodni festival koji se svake godine održava u Sloveniji, promijeniti ime i neće se više predstavljati kao »Festival nove Europe«. </p>
<p>»Otkako je Rumsfeld taj izraz upotrijebio u jednom drugom kontekstu, počeli smo ga izbjegavati«, rekao je u utorak direktor međunarodnog festivala komercijalnog oglašavanja Jure Apih. »Ne želimo biti nova Europa u Rumsfeldovu smislu iako je nakon 1. svibnja cijela Europa nova Europa«, tvrdi Apih najavljujući oglašivački festival »Zlatni bubanj« koji će se za mjesec dana održati u Portorožu. Rumsfeld je izraz »nova Europa« upotrijebio pred američku intervenciju u Iraku, označivši njime europske države koje su, za razliku od Njemačke i Francuske, podržale američki i britanski pogled na iračku krizu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mostar uskoro dobiva brončani spomenik Brucea Leeja</p>
<p>SARAJEVO/MOSTAR</p>
<p> – U Mostaru na Španjolskom trgu, blizu obnovljenog Starog mosta, uskoro će biti postavljena brončana statua Brucea Leeja u prirodnoj veličini, javio je mostarski internetski dnevnik Bljesak.info. »Ceremonija će biti malo skromnija od one na Mostu, a od predstavnika međunarodne zajednice pozvana je samo Leejeva udovica Linda«, izjavili su inicijatori Veselin Gatalo i Nino Raspudić. U duhu ironična mostarskog humora stigla je i izjava da će »ako Linda bude bolesna, spomenik otvoriti predstavnik romske zajednice Bruce Lee Ramadani«.</p>
<p>Gradska vlada u Mostaru ovih bi dana trebala odgovoriti na zahtjev za postavljanje spomenika, a novac za izradu izdvojit će njemačka udruga. Inicijativu za postavljanje spomenika slavnom filmskom junaku pokrenuo je lani »Urbani pokret Mostar«, a vijest je pobudila pozornost i domaćih i svjetskih medija.</p>
<p>Tako bi, 21 godinu nakon smrti, Mali Zmaj trebao dobiti svoj prvi spomenik u svijetu, na što navodno sa simpatijama gledaju diplomatski predstavnici Narodne Republike Kine u BiH. Čak se spominje i inicijativa da se zauzvrat negdje u Kini podigne spomenik Valteru, junaku partizanskog akcijskog filma koji je »braneći Sarajevo« svojedobno stekao veliku popularnost u toj zemlji.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Ljubavni trokut između hedonizma i ideala</p>
<p>Svjetska premijera filma »Glava u oblacima« Johna Duigana s Charlize Theron, Penelope Cruz i Stuartom Towsendom u glavnim ulogama / Osrednji film koji bi zasigurno prošao neprimijećen da nema bogatu produkcijsku potporu i slavna glumačka imena</p>
<p>MONTREAL (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Već uoči početka festivala glavna tema u kanadskim medijima bilo je nadmetanje između Toronta i Montreala, dakle dvaju svjetskih festivala koji se održavaju u Kanadi u razmaku od mjesec dana, oko filma »Glava u oblacima«. Na kraju neskrivenog natezanja, Montreal je dobio svjetsku premijeru, a Toronto Charlize Theron koja će biti nazočna svečanoj projekciji na tome festivalu. </p>
<p>U Montrealu se očekuje druga zvijezda ovoga filma, Penelope Cruz, ali tek za dva dana kada će doći predstaviti talijanski film »Don't Move« Sergia Castellitta.</p>
<p>Čini se da je veliki kapital ponovno odigrao svoju magičnu igru stvarajući od slabog materijala veliku pompu, jer nakon gledanja filma »Glava u oblacima« moramo se upitati zašto tolika frka oko prosječnog djela, koje bi zasigurno ostalo nezapaženo da nije riječ o velikoj produkciji u kojoj sudjeluju SAD, Velika Britanija, Španjolska i Kanada. A posebno atraktivna je glumačka podjela s Penelopom Cruz te oscarovkom Charlize Theron, uz koju igra i njezin dečko Stuart Towsend. </p>
<p>Redatelj John Duigan sedam godina je radio na scenariju očekujući priliku da snimi film, a ona mu se ukazala s Charlize Theron, koja je očito pokušala izabrati dovoljno privlačnu podjelu za sebe i Towsenda. Upravo ta glumačka žeđa za svakim kadrom i potpunom kontrolom nad filmom je vrlo vidljiva i čini glavni nedostatak filma.</p>
<p>Priča je stereotipna, gotovo staromodna s obiljem nametnutih detalja i prepoznatljivih klišeja, tako da može biti ljubavna melodrama, ratna drama, seksualna idila ili bizarni vodvilj prepun opskurnih zavrzlama. </p>
<p>Mladi, siromašni Irac Guy zahvaljujući dobivenoj stipendiji studira u Cambridgeu 1933. prepun ideala i štreberskih navika sve dok u njegovu sobu stjecajem okolnosti ne uleti predivna, razmažena i slobodoumna, divlja Gilda (Charlize Theron), koja mu okreće život naopačke svojim otkvačenim, raskalašenim životom. Kada napokon završi s njom u Parizu, tamo u troje zajedno s mladom Miom, modelom, nastavljaju živjeti u nekoj vrsti kvaziumjetničkog zanosa. Ipak, Guy i Mia okrenuti su svakodnevnici i problemima koji se događaju oko njih, u prvome redu Španjolskoga građanskog rata, u koji odlaze dok Gilda nastavlja u Parizu ljuta na svoje prijatelje.</p>
<p>Duigan je cijeli film usmjerio na sukob dvaju načina života, s jedne strane prepuštanje hedonističkim nasladama i potpuno zanemarivanje svega što se oko nas događa, a s druge idealistički poriv žrtvovanja i borbe za pravdu i slobodu ma gdje oni bili. Možda bi sve to djelovalo i u današnjem vremenu ratova u »dalekim svjetovima« koji se nekih ne tiču, kada cijeli film ne bi bio previše slatkasto upakiran.</p>
<p> Charlize Theron je dobra glumica i vrlo privlačna žena pa ostavlja dojam u ulozi Gilde, a da ništa ne radi, dok je Penelope Cruz pretjerano zagrijana za Miu. Najbolji je Stuart Towsend kojemu se pružila životna prilika da s velikom ulogom pokaže svoja umijeća, što je on maksimalno iskoristio.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Papića sam otkrio kao velikog filmskog autora </p>
<p>Serge Losique od početaka je bio osnivač i ravnatelj Festivala u Montrealu, a zadnjih je godina njegov predsjednik koji zajedno s direktoricom Daniele Cauchard osmišljava program i koncepciju. Upravo je on prošle godine izvijestio Krstu Papića da je dobitnik Nagrade za cjelokupni rad u filmskoj umjetnosti, tako da će na ovogodišnjem festivalu u Papićevu čast biti organizirana retrospektiva njegovih najboljih filmova. </p>
<p>Već nam je proljetos u Cannesu pun oduševljenja priznao da će Papić imati sve počasti velikog europskog autora, koje taj festival daje samo izabranima, a ovih dana smo se uvjerili i u istinitost tih obećanja. Od Sergea Losiquea željeli smo saznati razloge za nagrađivanje Papića, uoči velike svečanosti dodjele u srijedu na večer uz film »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja«, a nakon projekcije triju Papićevih filmova (»Lisice«, »Izbavitelj« i »Život sa stricem«).</p>
<p> »Prije svega želim naglasiti da volim Krstu Papića kao čovjeka koji je vrlo srdačan, vrlo nesebičan, vrlo inteligentan. Prvi put sam otkrio njegov film 'Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja' u Berlinu i strašno mi se svidjelo kako je uspio prikazati svakodnevni život običnih ljudi, a u isto vrijeme i političko ugnjetavanje. Takvo kazivanje prepuno simbolike pronašao sam, osim u filmovima Krste Papića, i kod Carlosa Saure. </p>
<p>Poslije toga susreta s njegovim filmom davnih godina u Berlinu zaključio sam da je riječ o velikom filmskom autoru i počeo sam pratiti njegov rad. Uvijek mi se sviđalo to što radi političke filmove, ne kao političke pamflete, nego na umjetnički način s vrlo pametnim, inteligentnim rješenjima.</p>
<p>Vrlo sam ponosan što smo odavna prepoznali da Hrvatska ima tako značajnog filmskog autora i prošle godine smo odlučili da mu ove godine dodijelimo to značajno priznanje za cjelokupni doprinos filmu, koje uz njega dobivaju slavni ljudi kao što su Isabelle Adjani i Theo Angelopoulos. </p>
<p>Papić je prvi redatelj iz cijele Srednje Europe koji dobiva takvo priznanje Svjetskog festivala u Montrealu. Razlog je njegov umjetnički rad koji je ostvarivao u vrlo teškim političkim uvjetima u svojoj zemlji u ona vremena. </p>
<p>Time smo, iskreno se nadam, pomogli cjelokupnoj hrvatskoj kinematografiji otvarajući programe Festivala u Montrealu vašim novim filmovima da budu prepoznati od šire svjetske javnosti. Iz toga razloga sam ove godine zajedno s direktoricom Daniele Cauchard i petoricom ljudi iz selekcijske komisije festivalskog programa odbili dva filma koja su ponudili autori iz Hrvatske. Smatrali smo da ti filmovi svojom kvalitetom ne odgovaraju razini i ugledu gospodina Papića, posebno u godini kada mu odajemo priznanje prikazujući najznačajnije filmove iz njegova opusa.</p>
<p>Ali mi se doista nadamo da ćemo u budućnosti vidjeti mnogo više hrvatskih filmova na Festivalu u Montrealu, možda bi čak bilo dobro, i u tome vam mogu pomoći da organiziramo, u kinu Imperial, posebni program retrospektive nove hrvatske kinematografije, ne filmova koji su nastajali u bivšoj Jugoslaviji, nego onih stvarno novih hrvatskih filmova koji su nastajali nakon osamostaljenja. Tako da ljudi mogu otkriti tu vašu novu kinematografiju i uvjeriti se da ona postoji i nastavlja tradiciju velikih autora kao što je Krsto Papić«, rekao nam je Serge Losique. </p>
<p>B. S.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Istra u očima stranih pisaca</p>
<p>Voditeljica projekta Alida Bremer okuplja ugledne autore / Hrvatska ne postoji u literarnoj, a time ni kulturnoj svijesti današnje Europe i svijeta, kaže Magdalena Vodopija </p>
<p>Istru, sve njezine posebnosti i različitosti, mirise, okuse i boje, ljude i povijest, tijekom ove godine putopisno, esejistički, dnevnički ili na neki drugi literarni način svojim će riječima prvi put zabilježiti desetak pisaca s njemačkoga govornog područja u okviru projekta istarskog Sajma knjiga u Puli i Turističke zajednice Istarske županije pod nazivom »Istra viđena očima stranih pisaca«.</p>
<p> Direktorica Sajma knjige u Puli Magdalena Vodopija istaknula je kako će središnja tema predstojećeg, 10. i jubilarnog Sajma knjige u Puli biti posvećena upravo putopisnoj književnosti. Važna točka središnje teme je upravo projekt »Istra viđena očima stranih pisaca«, koji će uroditi objavom knjige putopisa po Istri, ponajprije na njemačkome, a zatim i na hrvatskome jeziku. </p>
<p>»Držimo da bi literarni motivi ne samo kreirali snažnu sliku naše zemlje, nego da bismo i mi sami iz tih motiva mogli naučiti nešto o sebi. Osim na razini turističkih vodiča, novinarske publicistike i rijetkih putopisa iz prošlih stoljeća Hrvatska ne postoji u literarnoj, a time ni kulturnoj svijesti današnje Europe i svijeta«, kaže Magdalena Vodopija.</p>
<p>Voditeljica projekta i urednica buduće knjige putopisa doktorica književnosti Alida Bremer, podrijetlom iz Hrvatske, a za stalno nastanjena u Njemačkoj, na projektu je zasad okupila devet uglednih autora Ericu Fisher, Norberta Wehra, Hermanna Wallmana, Gyorga Dalosa, Josefa Haslingera, Abdelatifa Belfellaha, Antonina Brouseka, Danijelu Fisherovu i Urliche Janssen, a očekuje se i potvrda dolazak još nekoliko autora. </p>
<p>Erica Fisher, poznata pobornica ženskih prava, boravila je u Istri u svibnju, a trenutno je tu Norbert Wehr, glavni urednik najpoznatijeg njemačkog časopisa za književnost Schreibheft, i njegova kolegica Urliche Janssen, koji rade veći broj radijskih emisija o otočju Brijuni. CD-rom s njihovim audio i video zapisima naći će se uz buduću knjigu putopisa. </p>
<p> »Brijuni su nas očarali. Krenuli smo s jednom idejom, no stalno se otvaraju nova otkrića. Povijest otočja je zanimljiva od Kupelwiesera, koji je na otočju istrijebio malariju i napravio umjetan raj, pa preko svih struktura moći primjerice Titova režima, a zatim i Tuđmanova, do današnjih dana. Zapravo, princip našeg rada je ne davati autorski komentar, već predstaviti stvari onakvima kakve jesu, kaže Wehr. </p>
<p>U Istri je trenutno i Abdellatif Belfellah, Marokanac koji živi u Njemačkoj, autor uspješnice »Operni bal«, satire na masovne medije. On piše o Puli i Hrvatskoj.</p>
<p>»Pula je jedino mjesto na svijetu gdje se može popiti kava s Jamesom Joyceom (op.a. njegova je skulptura postavljena u gradskoj kavani ispod Zlatnih vrata, kako bi simbolizirala njegov boravak u Puli), a večerati bih htio s Krležom! Pulu želim otkriti ponajprije sebi, kako bih je mogao otkriti svojim čitateljima«, kaže Belfallah.</p>
<p>Autori će dakle u slobodnoj formi interpretirati Istru, te će dojmovi biti objedinjene u knjigu »Istra očima stranih pisaca«, a po istarskim krajolicima vodit će ih Dario Marušić, etnomuzikolog, spisateljica Daša Drndić, zatim pisac i publicist Milan Rakovac, povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner i drugi. </p>
<p> Prvo predstavljanje knjige, zahvaljujući uglednim njemačkim autorima, bit će na Leipziškom ili Franfurtskom sajmu knjiga, a zatim i na Pulskome, koji se eto i kroz programe »Artist in residence« sve više povezuje s europskim književnim krugovima i stvara više postolje za hrvatsku književnost.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Margetić smijenjen prije javnog razlaza sa Šešeljem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U ponedjeljak u 9 sati Hrvatska kulturna zaklada smijenila je Domagoja Margetića, glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. Unatoč tomu Margetić je u 11 sati, u Udruženju novinara Republike Hrvatske u Zagrebu, sazvao konferenciju za novinare i objavio razlaz uredništva toga lista s ravnateljem Hrvatskoga slova i Hrvatske kulturne zaklade, nakladnika lista, Stjepanom Šešeljem, optuživši ga za financijske zloporabe, a predsjednika države Stjepana Mesića za klevete. Sazvavši konferenciju zbog navodnih političkih pritisaka predsjednika Mesića na uređivačku koncepciju lista Margetić je – prešutivši da je smijenjen - obmanuo javnost.</p>
<p>Naime, nakon što je u ponedjeljak u jutro – kaže u kratkome razgovoru za Vjesnik Stjepan Šešelj, direktor tjednika koji posljednjih dana potresaju skandali – utvrđeno da je iz prostorija uredništva lista, na adresi Pod zidom 8/IV., odnesena sva računalna oprema i uređaji potrebni za izdavanje lista, zbog čega je obavljen policijski očevid – Hrvatska kulturna zaklada odlučila je da od ponedjeljka u jutro Margetić više nije glavni urednik niti da obavlja bilo koju drugu dužnost u HKZ-u i Hrvatskome slovu.</p>
<p>Na posao su došli svi urednici Hrvatskog slova osim Margetića, nastavlja Šešelj, te dodaje da je u međuvremenu Margetić obavijestio tajništvo da će se kolegij uredništva održati izvan prostorija Hrvatskog slova čemu se, ističe Šešelj, nije odazvao nitko od urednika.</p>
<p>»Svi ostali radimo lojalno i to u nemogućim uvjetima, jer je pokradena sva oprema, a moramo završiti broj koji bi trebao izaći u petak«, požalio se u utorak Šešelj.</p>
<p>Novim je vršiteljem dužnosti glavnoga urednika Hrvatskoga slova imenovan Marijan Križić, koji je, međutim, na zamolbu da nam kaže kojim će smjerom nastaviti Hrvatsko slovo odgovorio da sada ne bi davao nikakve izjave. Umjesto njega odgovorio je Šešelj koji, zanimljivo, u ponedjeljak kad smo ga zvali nije bio raspoložen za razgovor.</p>
<p>»Hrvatsko slovo će biti isto kao i do sada, u njemu će raditi isti suradnici, osim Margetićevih prijatelja i onih koji su ukrali opremu«, ističe Šešelj, dodajući da će tjednik redovito izlaziti.</p>
<p>Šešelj smatra da je sve to smišljena rabota protiv Hrvatskoga slova, no nije želio komentirati brojne optužbe što ih je na njegov račun uputio Margetić, smatrajući da je to apsurdno, jer su one »laži i izmišljotine«.</p>
<p>S obzirom na to da su i Margetić i Šešelj najavili daljnje izlaženje Hrvatskoga slova, bit će zanimljivo vidjeti što će se dalje zbivati s tim tjednikom, odnosno hoće li se on podijeliti na dva lista. Svi su događaji oko Hrvatskoga slova otvorili Pandorinu kutiju, pokazavši da taj list, sudeći po svemu što je već rečeno i napisano o njemu, u svojoj pozadini skriva pravu krimi priču, što bi je trebali razriješiti Državno odvjetništvo, Uskok i drugi kojima je još 31. siječnja podnesena anonimna kaznena prijava protiv Stjepana Šešelja.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Čistač »počistio« umjetnost</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Čistač londonske Galerije Tate bacio je prozirnu vreću s otpadom koja je bila dio instalacije konceptualne umjetnosti misleći da se radi o smeću. Vreća za smeće, ispunjena novinama, kartonima i drugim papirima, bila je dio instalacije po nazivom »Ponovno stvaranje prvog javnog prikaza autodestruktivne umjetnosti« njemačkog umjetnika Gustava Metzgera. Glasnogovornik Galerije Tate je rekao da se pogreška dogodila dan prije otvaranja izložbe u lipnju. Iako je vreća pronađena, bila je oštećena pa ju je Metzger morao zamijeniti drugom. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mozartova opsesivna prisila </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najnoviji dokumentarac o Mozartu snimljen za britanski Channel 4 govori o tome kako je slavni maestro patio od neizlječive psihičke bolesti, opsesivne prisile poznatije kao tzv. Touretteov sindrom. Tu je dijagnozu za Channel 4 dao britanski skladatelj James McConnel, koji također pati od toga poremećaja. Mozartova fascinacija skrivanjem po ormarima i ispod stolova, opsesija satovima, raznobojnim cipelama i raznim stvarčicama i igračkama, znojenje i tikovi koje je imao jasno ukazuju na sindrom koji se sastoji od neprekidne bitke između kaosa i reda, prisile i nadzora. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»U jesen s knjigom« na Jelačićevu trgu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tradicionalni sajam knjiga »U jesen s knjigom«, koji priređuje Udruga hrvatskih nakladnika (UHNE), održat će se od 1. do 7. rujna prvi put na Trgu bana J. Jelačića. Na sajmu će biti izložene knjige više od 50 nakladničkih kuća iz cijele Hrvatske. Tim projektom UHNA želi omogućiti građanstvu nesmetanu kupovinu knjiga u vrijeme gužvi u knjižarama, zbog kupovine školskih udžbenika, izvijestio je organizator. Sajam će biti otvoren od 9 do 20 sati, a nakladnici će davati popuste na svoja izdanja od 20 do 80 posto. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatska se poklonila rukometnim bogovima</p>
<p>Na središnjem zagrebačkom trgu više od 100.000 ljudi pozdravilo je u utorak zlatne olimpijske rukometne pobjednike. Euforija koja je zahvatila glavni zagrebački trg nije bila iznenađenje. Od ranog su se jutra rijeke raspjevanih navijača slijevale iz svih ulica. Stizali su iz Siska, Vinkovaca, Novske, Osijeka, Bjelovara, Karlovca, Koprivnice, Križevaca i ostalih dijelova Lijepe naše. »U domovini olimpijskih igara ima 12 bogova, a mi smo tamo stigli s 15 bogova«, rekao je hrvatski rukometni izbornik Lino Červar popraćen ovacijama iz okupljenog mnoštva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Po dolasku u Zagreb hrvatski su se rukometaši najprije uputili u Banske dvore gdje ih je primio predsjednik Vlade Ivo Sanader te im obećao da će Vlada rukometašima povećati predviđene novčane nagrade i pomoći u izgradnji Doma hrvatskog rukometa.</p>
<p>»Hrvatskoj ste vratili vjeru u sebe i postali uzori mladima u Hrvatskoj, a oni takve uzore i trebaju. Bila mi je čast gledati vas uživo u finalu kada ste svijetu pokazali da igrate najbolji rukomet«, istaknuo je Sanader kojemu je kapetan Slavko Goluža uručio loptu s potpisima svih reprezentativaca.</p>
<p>Izbornik Červar istaknuo je da se još sjeća premijerovih riječi na ispraćaju u Atenu, kad im je poručio da vjeruju u sebe. »Mi smo vjerovali u sebe i ono što radimo i sada se vraćamo sa zlatom. Ovaj uspjeh treba iskoristiti za daljnji napredak našeg rukometa«, kazao je Červar.</p>
<p>Na Trgu bana Jelačića u međuvremenu su se okupili deseci tisuća ljudi iz cijele Hrvatske, a kišu koja je ubrzo prestala dogradonačelnik Milan Bandić prokomentirao je riječima: »Bog nam ide na ruku. Ipak nismo toliko grešni da nas treba kazniti«.</p>
<p>Rukometaši su na Trg stigli u 10.45 sati nakon čega su se, uz burno odobravanje i prozivku, jedan po jedan popeli na pozornicu. Nakon hrvatske himne, prvi im se obratio pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić, prenijevši im čestitke kardinala Josipa Bozanića i cijele katoličke crkve u Hrvatskoj, a spomenuo je i da se blaženi kardinal Alojzije Stepinac tijekom studija u Rimu također bavio rukometom.</p>
<p>»Neki nisu vjerovali ovoj momčadi čudesnih ljudskih osobina. Nisu im dali da nose hrvatsku zastavu, ali oni su je digli na najviše mjesto u Ateni«, istaknuo je predsjednik HRS-a Željko Kavran, aludirajući na odluku Vijeća HOO-a da na otvaranju Igara zastavu nosi vaterpolist Šimenc, a ne Goluža kao kapetan rukometaša.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor još se jednom u ime Vlade zahvalila rukometašima, istaknuvši da su nas »naučili što se može postići trudom, požrtvovnošću i zajedništvom«, no njezin je govor dio prisutnih popratio zvužducima. Prave ovacije zatim je izazvao Lino Červar, u čiju je čast novigradska grupa May otpjevala pjesmu »Mago di Umago«.</p>
<p> »U domovini olimpijskih igara ima 12 bogova, a mi smo tamo stigli s 15 bogova. Svi članovi reprezentacije su bogovi. Zahvaljujem se svima koji vole našu domovinu i svima bih želio stisnuti ruku. Zbog ove medalje želio bih da prestanu svađe u nas Hrvata i da sve potencijale iskoristimo za boljitak svih naših ljudi i građana, bez obzira na vjeru i nacionalnost«, kazao je Červar. Svim je roditeljima poručio da se više bave djecom, javno priznavši da mu je žao što su njegova djeca bila uskraćena zbog njegovih ambicija. Iza pozornice Červar je prvi put po dolasku susreo suprugu Klaudiju i unuka.</p>
<p>Iza 12 sati u Gradsku kavanu stigao je i predsjednik Stjepan Mesić koji nije zaboravio ni ostale osvajače medalja. »Ne bih nikoga izdvajao, svaki od njih donio nam je veliko veselje. Čestitam onima koji su sastavili ovako dobar hrvatski tim čime smo se dokazali kao sportska nacija«, kazao je Mesić.</p>
<p>Iza pozornice te u Gradskoj kavani okupilo se i više saborskih zastupnika, a Miroslav Rožić i Slaven Letica iz HSP-a prigovorili su što proslava nije organizirana i za ostale osvajače medalja. »Mislim da je hrvatsku zastavu na zatvaranju Olimpijskih igara trebao je nositi Nikolaj Pešalov. Ipak je on najjači Hrvat«, kazao nam je Rožić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>I Split spreman za velik doček hrvatskih olimpijaca u srijedu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U Splitu su završile pripreme za doček hrvatskih olimpijskih športaša iz Splita, nositelja olimpijskih odličja iz Atene, doznaje se u Gradskom poglavarstvu koje u srijedu organizira slavlje. Program »Mi smo prvaci« počinje na rivi u 20 sati Pozornica je postavljena na dnu rive uz fontanu, a uz nju je i videozid na kojem će se pratiti snimke najuspješnijih trenutaka naših sportaša na OI.</p>
<p>Osim Splićana, najavljeni su i dolasci iz cijele Dalmacije, a olimpijce će pozdraviti i brojni uspješni splitski sportaši te predstavnici javnog života grada i županije. Najavljen je i dolazak predsjednika HOO-a Zlatka Mateše, a pozvani su i visoki državni dužnosnici.</p>
<p>Osvajače medalja pozdravit će s brodica u luci članovi jedriličarskih klubova, ali i brojni Splićani koji će spektakl gledati s mora. Doček sportaša na rivi moći će vidjeti i gledatelji diljem Hrvatske, jer će program prenositi HTV. Na svečanom će dočeku, osim Salone, nastupiti i Tedi Spalato, Zorica Kondža, Marijan Ban, Goran Karan, grupa Marinero te mnogi drugi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Neka sada Kavran osnuje političku stranku</p>
<p>Medalja rukometaša je i naša medalja jer je HOO osigurao sve potrebne uvjete da bi rukometaši tu medalju osvojili / Vrdoljakove izjave su bile pokušaj da se središte pažnje premjesti na neko drugo mjesto, a ne tamo gdje je središtu pažnje mjesto - oko sportaša i sporta</p>
<p>ATENA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Ivica Miočić Stošić ni dan nakon zatvaranja Olimpijskih igara Ateni nije bio potpuno opušten. Možda malo neočekivano obzirom da je hrvatski sport na Igrama ostvario zapažen uspjeh, a od svih katastrofičnih najava o atenskog olimpijskog kraha vidjeli smo vrlo malo ili ništa.</p>
<p>- Naše su primjedbe minorne. U početku smo imali problema s transportom, a malo nas je smetalo i to što je svuda oko nas bilo jako puno ljubaznih ljudi s jako malo informacija. Štoviše i te smo malobrojne informacije morali uzimati s rezervom, kratko će o problemima u Ateni Miočić Stošić. </p>
<p>- Bilo je zbog bolesti, ozljeda i potrebe za brzim oporavkom naših sportaša jako puno posla za liječničku ekipu, pa smo u Hrvatskoj misiji uredili pravu malu ambulantu sa svom aparaturom. Najviše nam je problema, zapravo, napravio strujni udar, zbog kojeg tri dana nisu radili klima-uređaji, a pokvarili su nam se i telefaks i računala.</p>
<p>• Pet olimpijskih medalja je, međutim, rezultat koji sve te probleme čini beznačajnima. Vi ste uoči Atene priželjkivali tri.</p>
<p>- Od toliko mogućnosti i kandidata za odličja, uz normalnu distribuciju sreće, nešto se od svega moralo ostvariti. Ja sam htio biti do kraja realan pa sam govorio o tri medalje, nadao sam se da bismo mogli do četiri ili pet, a na kraju smo ih ovdje mogli osvojiti i sedam! Sad smo sami sebi letvicu za Peking podigli jako visoko.</p>
<p>• Je li vam za neke sportaše posebno žao što nisu bili u Ateni, odnosno mislite li da neki od nazočnih nisu uopće trebali doći?</p>
<p>- Žao mi je što u Ateni nije bilo naših košarkaša, žao mi je i zbog boksača Filipa Palića, a naročito mi je žao zbog veslačkog osmerca.</p>
<p>• Netko će reći da je i HOO mogao više napraviti da bi osmerac došao u Atenu.</p>
<p>- A, što smo mogli napraviti? Mi smo poštivali odluku direktora veslačke reprezentacije Igora Čulina, a on se odlučio za dvojac i četverac. Što se, pak, tiče drugog djela vašeg pitanja, a odnosi se na one koji su ispadali u ranim fazama natjecanja i s lošim rezultatima, moj je stav tu vrlo jasan. Mislim da je u redu da na Igru idu ili oni koji nešto mogu napraviti ili oni koji su još mladi pa su im Igre dobra škola. Ovdje je, istina, bilo onih koji nisu ni jedno ni drugo, no nama mnogo stvari ovisi o broju natjecatelja koji nastupaju na Igrama. Zato će i ubuduće na Igre ići svi oni naši sportaši koji ispune olimpijske norme. Premala je naša sportska baza. Kada bismo imali 200 pravih sportaša mogli bismo raditi selekciju.</p>
<p>• Je li vam uoči jesenskih izbora u HOO-u pet medalja hrvatskoga sporta u Ateni jak predizborni argument ili je vašim pretpostavljenim suparnicima rukometašima prednost činjenica da su nominalno najsjajniju medalju osvojili upravo oni?</p>
<p>- Mi smo ovdje bili svi na istom brodu. Njihova medalja je i naša medalja jer je HOO osigurao sve potrebne uvjete da bi rukometaši tu medalju osvojili. Papir sa zahtjevima koje su nam bili postavili ispunili smo 100 posto. Neće biti nikakvog sukoba ili nadmetanja između HOO-a i rukometaša. Ponavljam, ru-ko-me-ta-ša. A, što se tiče pokušaja kapitaliziranja medalje od strane čelnika Hrvatskog rukometnog saveza, što je sasvim drugi pojam, reći ću da medalju nisu osvojili niti Kavran niti Stošić. Osvojila ju je skupina sjajnih sportaša koji su ovdje bila klapa i napravili su posao. Dakle, ovih pet medalja su najveći uspjeh hrvatskog olimpizma, pa i Hrvatskog olimpijskog odbora, no u prvi plan trebamo stavljati sportaše koji su ih osvojili.</p>
<p>• Teško da će tome biti tako...</p>
<p>- Znam. Čuo sam da je predsjednik HRS-a Željko Kavran na televiziji rekao kako je hrvatski rukomet iz sporta prerastao u pravi pokret. Predlažem, stoga, gospodinu Kavranu da sad osnuje političku stranku i kandidira se na sljedećim parlamentarnim izborima. Svakako mu, pak, predlažem da se kandidira za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Ja sigurno na štit neću stavljati pet medalja iz Atene, a preporučam i njemu da na štit ne stavlja zlato svojih rukometaša. No, sada je vrijeme slavlja i stavimo sve to do daljnjega na stranu. Međutim, bude li kakvih otrovnih strelica, sigurno ćemo na njih uzvratiti.</p>
<p>• Nekoliko vrlo otrovnih strelica iz Atene ispalio je član Međunarodnog olimpijskog odbora i počasni predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak. Te on ne da karte predsjedniku-špijunu, te on zna da su neki naši sportaši dopingirani... Kakvi su, uopće, vaši odnosi s njime?</p>
<p>- Nominalno su ti odnosi - statutarni. Nakon što smo ipak, usprkos njegovim pričama o nelegalnom Statutu HOO-a i našoj mogućoj diskvalifikaciji, otišli na Igre, ovdje smo pokazali hrvatsku olimpijsku delegaciju u uistinu krasnom izdanju. Kao glavni tajnik HOO-a ovdje sam se osjećao stvarno ugodno. Vrdoljakove izjave nisam čitao, o njima su mi drugi javljali, no to je sigurno bio pokušaj da se središte pažnje premjesti na neko drugo mjesto, a ne tamo gdje je središtu pažnje mjesto - oko sportaša i sporta. U tom su smislu te njegove izjave komentar same za sebe. Nije bilo nikakve potrebe sportsku javnost uznemiravati takvim izjavama, tim više što to uopće nije u nadležnosti gospodina Vrdoljaka. Ja to ne mogu protumačiti drukčije negoli pokušajem narušavanja jako dobre sportske atmosfere koju smo u Ateni imali. </p>
<p>• No, ne postaje li prvi predsjednik HOO-a na taj način svojevrsni uteg oko vrata HOO-a?</p>
<p>- Ne mogu to baš tako reći, jer sve što je on radio i govo rio nije utjecalo niti na naše rezultate niti na naše odnose. No, slika u javnosti o HOO-u i radu HOO-a, naročito za nekoga tko nije upoznat s odnosima, može biti drukčija od stvarne. Naročito nakon što je HOO nakon razdoblja teške krize sada konačno na dobrom putu da postane ugledna sportska institucija. Moramo poraditi na našem identitetu i zato nećemo još dugo trpjeti situaciju u kojoj se čekaju prva izdanja novina da bismo vidjeli tko je pljunuo po HOO-u, a da za to nitko ne odgovara. Hrvatski olimpijski odbor to ne zaslužuje.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nezavisna država MOO </p>
<p>Teritorij koji MOO okupira u zemlji tijekom Igara i jest država. Država sponzora, profita, a dodali bismo načina života i prehrane koji brzo ubija! Napuštajući Atenu, napuštamo zapravo dvije države - jednu koju smo vidjeli, »Neovisnu Republiku MOO«, i Grčku, kroz koju smo projurili u tranzitu </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Nezavisna država Međunarodnoga olimpijskoga odbora podigla je svoj šator i napušta grčki teritorij. Odlaze sportaši, novinari, turisti i svi se slažu u istoj tvrdnji - kao da u Grčkoj uopće nisu ni bili. Moderne olimpijske igre, uz neizbježnu podršku sponzora, pretvorile su se u državu u državi i zapravo uopće nije bitno gdje se igre održavaju kad je okoliš svakih Igara u posljednjih petnaestak godina potpuno isti. </p>
<p>– Samo djelić Grčke vidio sam posljednjeg poslijepodneva, žali se australski novinar koji se tijekom posljednja dva tjedna naradio i u noćnoj i u dnevnoj smjeni, s obzirom na veliku vremensku razliku između Grčke i njegove domovine. </p>
<p>Doista, iza žice koja je dijelila tri velika olimpijska sportska kompleksa od ostalog svijeta, sve je isto. Isti znakovi, ista pravila, isti restorani, ista hrana. Potpuno je identično biti na borilištu za bejzbol ili u dvorani za košarku. Svugdje je ponuda ista. </p>
<p>– Od brze sam hrane dobio osip po cijelom licu, žali se jedan hrvatski fotoreporter koji radi za inozemnu agenciju. – Dobio sam zadatak fotografirati svih šest rukometnih utakmica dnevno koje su se igrale u Falliru nedaleko od Pireja. Dva tjedna po cijele dane jedem isto - hot-dog, čiji je okus kao da zagrizeš linoleum, pijem instant kavu i coca-colu u nemjerljivim količinama. Ništa drugo nisam ni probao, jer drugoga niti nema. </p>
<p>Kakav osjećaj ima namjernik, bilo profesionalni ili običan sportski znatiželjnik koji se nalazi »iza žice«, dakle u jednom od olimpijskih centara. Kao da se nalazi u fast food restoranu negdje u američkoj zabiti. Hot-dog i coca-cola za doručak, ručak i večeru. </p>
<p>Sponzori koji su praktički stavili Igre pod svoje otišli su toliko daleko da njihovi ljudi u press-centrima paze kakva obilježja nose novinari. Tako je jedan hrvatski reporter u press-centru dolazio s mobitelom obješenim oko vrata o vrpcu jednog proizvođača mobitela. Mislite li da ga nisu upozorili? </p>
<p>– Ne možete takvi dolaziti ovdje u olimpijski kompleks! I da vas upozorimo, ne smijete unutra unositi hranu. </p>
<p>Čovjek koji bi htio osjetiti bilo koji okus ili ugođaj Grčke u olimpijskom centru ostao bi razočaran. Svaki je detalj unutra drukčiji nego vani. A vani je - život. Sirtaki, buzuki, Plaka, Monastiraki, Sintagma, grčka živahnost, opuštenost, kuhinja i zabava. Ali, unutra su Olimpijske igre, a zbog toga smo svi ovdje i došli. </p>
<p>Tako smo i mi tek posljednjeg poslijepodneva vidjeli kako je lijepa, živa, vesela i duhovita, nadasve šarmantna Grčka. Posljednjeg poslijepodneva! Atena zacijelo spada u jedan od gradova koji živi najtemperamentnijim životom. Poseban način trgovine, tisuće sjajnih restorana, zabava do jutra, a o turističkim znamenitostima da ni ne govorimo. Akropolu i Partenon nismo stigli ni vidjeti, a kažu da je blizu našeg hotela. Kada da odemo? </p>
<p>Ustajali smo ujutro i trčali u press-centar otkud su vozili autobusi na sva borilišta. Vraćali bismo se kasno u noć kada bi po cesti bili još samo psi skitnice i policajci. Po tome nisu specifične samo Igre u Ateni. Prije četiri smo godine u Sydneyju glasovitu Operu vidjeli s mosta, bila je udaljena od nas petnaestak kilometara. Srećom, dan je bio vedar pa smo je uočili. No, također smo se najeli »linoleuma i plastika« u obliku pizze i hot-doga, a coca-cola nam je curila kroz uši. </p>
<p>Međunarodni olimpijski odbor doista ima tretman države u diplomatskoj praksi širom svijeta. Predsjednika MOO-a voze u limuzinama pod pratnjom i osiguranjem kao da i jest predsjednik države, za njega se upriličava protokol namijenjen predsjednicima država. Teritorij koji MOO okupira u jednoj zemlji tijekom Igara i jest država. Država sponzora, profita, a mi bismo dodali načina života i prehrane koji brzo ubija! </p>
<p>Odlazimo iz Grčke srca slomljenog tugom, jer od krasne grčke zemlje, gostoljubivosti i šarma nismo osjetili ništa. Jedino čemu se još veselimo jest što ćemo Akropolu vidjeti iz zrakoplova. Krećemo prema zračnoj luci, a dan je vedar. </p>
<p>– Putujemo noću, kazao je kolega.</p>
<p>– Negdje sam čitao da je Akropola noću osvijetljena, odgovaramo. </p>
<p>Napuštamo dvije države - jednu koju smo vidjeli, »Nezavisnu Republiku MOO«, i Grčku, kroz koju smo projurili u tranzitu. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Agresivnost + organiziranost + efikasnost = pobjeda </p>
<p>»Iz snimke, ali i iz svega što znamo o Mađarima, zaključuje se da nisu slučajne njihove posljednje dvije velike pobjede, nad Škotskom i Njemačkom. Činjenica da im momčad čini čak devet igrača koji igraju u eminentnim europskim klubovima govori sama za sebe. No, što god da Mađari igrali, imamo lijek za to - agresivnost, organiziranost, efikasnost. Vjerujem da ta tri elementa možemo spojiti u jedan«, zaključuje Kranjčar </p>
<p>ČATEŽ</p>
<p> – Iako se s ponosom ističe da u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nema grupiranja, to se ipak dogodilo. No, silom prilika, jer je skupini igrača u utorak bio namijenjen zahtjevniji rad na travnjaku, a drugoj razgibavanje, rastezanje i vježbanje u dvorani. Znatiželjni novinari iz svakog podatka žele izvući neke zaključke, pa je bilo vrlo važno doznati kojih je devet igrača od 23 imalo privilegiju raditi na travnjaku s loptom: </p>
<p>– Podjela u dvije skupine znači samo to da je jednima trenutačno potrebno jedno, a drugima drugo. Vježbanje na travnjaku potrebno je još nekima, recimo Tudoru, Prši, Pletikosi, Pranjiću, Kranjčaru, Klasniću i Jerku Leki, tumači izbornik Kranjčar. </p>
<p>Kranjčara raduje činjenica da je Tudorova ozljeda leđa lakše prirode. U vezi s tim oglasio se reprezentativni liječnik Bahtijarević, koji je usput ponosno obznanio da je još samo Stipe Pletikosa u statusu oporavljenika. Svi su ostali, pa i tek pristigli Ivica Olić, zdravi i spremni. Svatko od njih vuče poneku masnicu, ožiljak ili udarac, ali na to se ne obraća pažnja: </p>
<p>– Pletikosa je vrlo značajan igrač da bi ga se samo tako pustilo s ovog okupljanja. Stoga pozdravljam politiku HNS-a, koji je odlučio da Pletikosa do susreta sa Švedskom bude među nama i usput stručno tretiran. Izvjesno je pak da u skorije vrijeme neće biti sposoban za ozbiljan rad, iako se oporavlja brže od očekivanog, primjećuje dr. Bahtijarević. </p>
<p>Zlatko Kranjčar zadovoljan je što su konačno svi na okupu, a o subotnjem ga je suparniku iz prve ruke informirao Marijan Vlak, koji je snimao susret Škotska – Mađarska. </p>
<p>– Iz snimke, ali i iz svega što znamo o Mađarima, zaključuje se da nisu slučajne njihove posljednje dvije velike pobjede, nad Škotskom i Njemačkom. Činjenica da im momčad čini čak devet igrača koji igraju u eminentnim europskim klubovima govori sama za sebe. No, što god da Mađari igrali, imamo svoje opredjeljenje, a ono glasi - agresivnost, organiziranost, efikasnost. Vjerujem da ta tri elementa možemo spojiti u jedan, zaključuje Kranjčar.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rastrčani Srna grubo prizemljen</p>
<p>Kranjčar ostavlja određenu količinu dvojbe glede početne postave protiv Mađarske, upravo zbog činjenice što nisu igrali Pršo i Leko. No, o njegovom opredjeljenju govori izjava da će startnu postavu tražiti ponajprije između prvih 11 iz prvog dijela utakmice protiv Radnika, kojima će onda priključiti još Pršu i Leku</p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> – Jedina pripremna utakmica hrvatske nogometne reprezentacije uoči subotnjeg susreta s Mađarskom, poslužila je svrsi. Izbornik Zlatko Kranjčar vidio je u dva poluvremena protiv trećeligaša Radnika vrlo rastrčalih i raspoloženih sveukupno 20 igrača, koliko je prodefiliralo utakmicom. Nije zanemarivo spomenuti ni konačni ishod, a to je 7-0 (4-0) za Kranjčarovu vrstu.</p>
<p>Ipak, najviše pažnje nakon utakmice privuklo je pitanje: kako je prošao Dario Srna nakon jednog duela u samoj končanici prvog poluvremena? Očigledno, u zadnje vrijeme i te kako raspoložen, Srna se ni u ovoj utakmici nije želio štediti, pa je tako potrčao i za jednom zaista teškom, brzom loptom. Njegov čuvar želio se malo pokazati, pa je ušao beskompromisno u Srninu stajnu nogu, taman kad je dotični centrirao. Srna je ostao ležati na travnjaku, liječnik reprezentacije odmah je pokazao neka se napravi zamjena jer Srna nije mogao nastaviti. </p>
<p>Šepajući je Srna otišao put svlačionice i upravo posljedice tog starta najviše su intrigirale sve nazočne. </p>
<p>Dvojica igrača, Klasnić i Vranješ jedini su odigrali cijelu utakmicu. Klasnić je dakako pokazao sve svoje najavljene vrijednosti, a zanimljivo da u defileu igrača, pri čemu su od obveza bili oslobođeni Pršo i Jerko Leko, i dakako ozlijeđeni Pletikosa, izbornik Kranjčar već vidi sastav za subotnji susret. Istina, Kranjčar ostavlja određenu količinu dvojbe, upravo zbog činjenice što nisu igrali Pršo i Leko. No, o njegovom opredjeljenju govori izjava da će startnu postavu protiv Mađara tražiti ponajprije između prvih 11 iz prvog dijela utakmice, kojima će onda u konkurenciju priključiti još Pršu i Leku. </p>
<p>Hrvatska je započela u sastavu: Butina – Tudor; R. Kovač, Šimunić – Srna, Vranješ, Niko Kranjčar, Niko Kovač, Babić – Mornar, Klasnić.</p>
<p>U nastavku su još igrali: Didulica, Tokić, Neretljak, Šafarić, Agić, I. Leko, Banović, Pranjić, Olić, te Vranješ i Klasnić. </p>
<p>Strijelci su bili: Klasnić i Mornar po 2, te Banović, Vranješ i Agić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Gračan novi trener Dinama, potpisali Vasilj, Karić i Ješe</p>
<p>»Mislim da ovu momčad možemo psihološki podignuti i izbaviti je iz rezultatske krize. Uostalom, da tako ne mislim, ne bih se niti upuštao u bilo kakve razgovore. Dinamova momčad ima kvalitetu i sad je najbitnije vratiti joj psihološku stabilnost«, naglasio je Nenad Gračan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nenad Gračan je novi trener Dinamovih nogometaša! Čelnici maksimirskog kluba su, eto, u utorak, posljednjeg dana prijelaznog roka, razriješili pitanje novoga šefa struke angažiravši trenera Kamen Ingrada i pritom vrativši Đuru Bagu u ulogu pomoćnika. Ovim, pomalo iznenađujućim i brzim potezom, maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić stavio je točku na pompozno najavljivanu priču o dolasku Ivice Osima ili Srečka Kataneca. Shodno novim propozicijama, svaka momčad u Hrvatskoj nogometnoj ligi samo jednom može promijeniti trenera u sezoni. Nakon odstupa Nikole Jurčevića na klupu je sad zasjeo Gračan, koji će, dakle, morati obnašati ulogu trenera sve do kraja sezone, neovisno o rezultatima kluba. Nakon Jurčevićevog odlaska ulogu trenera je privremeno, ali neslužbeno, vodio Bago, no uz njega je bio vezan prefiks »vršitelja dužnosti«...</p>
<p> Istoga su dana Dinamovi čelnici angažirali i dojućerašnjeg braniča Zagreba Vedrana Ješu te dvojicu donedavnih Varteksovih nogometaša - vratara Vladimira Vasilja i napadača Veldina Karića. Štoviše, Karića je Dinamo u posljednji trenutak »zgrabio« ispred Hajdukove udice potpisavši dvogodišnji ugovor. Vasilj je parafirao ugovor na tri, a Ješe na četiri godine, a trener Gračan samo za ovu sezonu.</p>
<p> Zanimljivo je, međutim, da je Vasilj bio tek druga Dinamova opcija. Klupski su čelnici prvu ponudu odaslali vrataru zaprešićkog Intera, 31-godišnjem Darku Horvatu. No, ovaj ih je gotovo bez razmišljanja - odbio! Horvat je jedan od generatora zahuktale Interove momčadi koja je u dosadašnjih šest kola upisala svih šest pobjeda, i to bez primljenog pogotka. Horvatova je mreža, dakle, netaknuta punih 540 minuta i čovjeku ne pada na pamet napuštati zaprešićku pobjedničku »drobilicu«. Vasilj je, pak, baš kao i njegov donedavni suigrač iz Varteksa, cijelo ljeto bez angažmana i pitanje je koliko će im trebati vremena za ulov prave forme. U svakom slučaju, obojica će se, baš kao i Ješe, u srijedu priključiti novim suigračima na Rogli.</p>
<p> Put Rogle će najvjerojatnije krenuti i Gračan...</p>
<p> – Da, istina je što ste čuli, pregovaram s Dinamom, ali tu je još uvijek »status quo«. Moram još samo vidjeti što s obavezama u Kamen Ingradu, potvrdio nam je sâm Gračan u utorak poslijepodne uz dodatak da bi do kraja dana posao mogao biti zaključen.</p>
<p> Tako je i bilo, Gračan je ubrzo i formalno zgotovio vjernost maksimirskom klubu. Ali, što i koliko može učiniti nedvojbeno kvalitetan riječki trener u posrnulom maksimirskom klubu? Ovo je, dakako, za svakog trenera i te kako veliki izazov.</p>
<p> – Mislim da ovu momčad možemo psihološki podignuti i izbaviti je iz rezultatske krize. Uostalom, da tako ne mislim, ne bih se niti upuštao u bilo kakve razgovore. Dinamova momčad ima kvalitetu i sad je najbitnije vratiti joj psihološku stabilnost, naglasio je Gračan.</p>
<p> Trener »plavih« je 42-godišnjak iza kojeg je bogata igračka karijera u dresu Rijeke, Hajduka i španjolskog Ovieda. Ulogu samostalnoga trenera obavlja od 1998. godine kad je preuzeo momčad Rijeke, potom je trenirao Hajduk, Koper, Osijek i posljednjih godinu dana Kamen Ingrad. Zanimljivo, Gračan je tek peti trener u povijesti koji će se moći pohvaliti treniranjem oba naša najveća kluba - i Hajduka i Dinama! Prije njega je to uspjelo Branku Zebecu, Vlatku Markoviću, Tomislavu Iviću i Josipu Skoblaru.</p>
<p> Osim toga, u Dinamovoj se svlačionici ionako nalaze Gračanu i te kako poznati igrači, koje je svojedobno i trenirao u momčadi s Kantride. Nogometna mu je filozofija uglavnom oslonjena na obranu, pa je logično očekivati da će prve »operativne zahvate« na maksimirskome »bolesniku« načiniti upravo na obrambenom tkivu. A u centralnom dijelu maksimirske obrane nalazi se i Riječanin Andre Mijatović s kojim Gračan na Kantridi baš i nije imao ugodnu suradnju.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ljubičića »slomilo« rebro, Henman jedva preko Karlovića</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Crna serija hrvatskih tenisača na ovogodišnjem US Openu nastavila se i u utorak. Nakon Marija Ančića od New Yorka su se oprostili Ivan Ljubičić i Ivo Karlović. Pritom je Div sa Šalate nešto bolje prošao, odveo je petog nositelja Britanca Tima Henmana do petog seta, dok je Ljubičić morao predati dvoboj Korejancu Hyung-Taik Leeju zbog napuklog rebra. </p>
<p>Silvija Talaja je imala odličnu priliku, no na kraju je ipak slavila Grkinja Eleni Daniilidou. Usprkos 4-2 vodstvu u trećem setu, Talaja je do kraja meča uspjela osvojiti samo jedan gem, Daniilidou je izborila drugo kolo sa 3-6, 6-3, 7-5 pobjedom.</p>
<p>Ne samo što će treće kolo Grand Slam turnira još neko vrijeme ostati samo san za Ivana Ljubičića, već je upitan njegov nastup u Rijeci od 24. do 26. rujna kada će se Hrvatska protiv Belgije boriti za opstanak u Svjetskoj skupini Davisovog kupa. Prije nekoliko dana na treningu je prilikom istezanja ozlijedio rebro, no mislio je kako neće biti većih problema. Ipak, prije meča je dobio injekciju, ali i to nije pomoglo, kod 6-3, 3-6, 1-1 rezultata više nije mogao izdržati. Sada je samo pitanje kolika će biti stanka...</p>
<p>Najviši tenisač na Touru, 208 centimetara visoki Karlović je vodio sa 2-1 u setovima protiv Henmana, no na kraju je Britanac slavio sa 7-6 (3), 6-7 (7), 4-6, 6-4, 6-4. Usprkos 39 aseva i tri više osvojena poena (173-170) Karlović neće vidjeti drugo kolo. Presudni »break« u petom setu Henman je napravio na početku i prednost nije ispuštao do kraja. Ponovo je Karlović iskazao veliku borbenost, no hladni Britanac se bolje snašao u presudnim poenima.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, 1. kolo: Srichaphan (15) – Hanescu 4-6, 6-4, 6-1, 6-1, H. T. Lee – LJUBIČIĆ (24) 6-3, 3-6, 1-1, Massu (10) – Acasuso 6-4, 6-0, 6-2, Hrbaty (22) – Hernandez 6-1, 6-2, 6-1, Henman (5) – KARLOVIĆ 7-6 (3), 6-7 (7), 4-6, 6-4, 6-4, Enqvist – Safin (13) 7-6 (5), 6-4, 3-6, 6-4;</p>
<p>tenisačice: Daniliidou (29) – TALAJA 3-6, 6-3, 7-5, Henin-Hardenne (1) – Vaidisova 6-1, 6-4, Davenport (5) – Kurhajcova6-4, 6-0, Miskina (4) – Cervanova 6-1, 6-0. </p>
<p>A;I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Milošević se brani: Za rat su krivi SAD, Vatikan, Njemačka, ustaše...</p>
<p>Za ključne krivce za raspad Jugoslavije Milošević je naveo tadašnjeg šefa njemačke diplomacije Hansa Dietricha Genschera, kancelara Helmuta Kohla, šefa tajne službe Klausa Kinkela, a više puta spominjao je i ulogu Ivana Pavla II. te predsjednika Mesića</p>
<p>HAAG</p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u utorak je pred Haaškim sudom počeo iznositi svoju obranu, šest mjeseci nakon što su tužitelji završili izvođenje dokaza o njegovoj odgovornosti za ratne zločine koje su srpske snage počinile devedesetih u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.</p>
<p>Milošević (63), koji se brani sam, u uvodnoj se riječi služio zamjenom teza i prebacivanjem krivnje za ratove na Balkanu na »međunarodnu zajednicu, Njemačku, Vatikan, SAD, ustaške ekstremiste u Hrvatskoj, islamske fundamentaliste u BiH i albanske teroriste na Kosovu«.</p>
<p>Srpsko vodstvo iz devedesetih godina, na čijem se čelu nalazio, pritom je nastojao amnestirati od svake krivnje za rat i ratne zločine te dokazati da je srpski narod podnio najveće ratne žrtve, posebno zbog egzodusa iz Hrvatske i Kosova te NATO-ova bombardiranja.</p>
<p>»Optužbe protiv mene su beskrupulozno manipuliranje lažima, iskrivljavanje istine i neodgovorno prikazivanje povijesti«, rekao je.</p>
<p>Navode iz optužnice spomenuo je samo jednom, citirajući paragrafe 79. i 80. iz optužnice za Kosovo koji govore da su sukobi počeli nakon proglašenja neovisnosti Slovenije i Hrvatske.</p>
<p>Glavni povod za rat »bilo je protupravno razbijanje SFRJ po diktatu Njemačke i Vatikana, uz pomoć SAD-a i Europske zajednice«.</p>
<p> Milošević, kojeg se tereti da je predvodio »udruženi zločinački pothvat« srpskog vodstva koji je rezultirao genocidom i ratnim zločinima, optužio je međunarodnu zajednicu i Haaški sud da su »razbijanjem Jugoslavije« sudjelovali u »udruženom zločinačkom pothvatu« kojim su počinili »zločin protiv mira«.</p>
<p>Za Vatikan je, pak, ustvrdio da je još od I. svjetskog rata bio protiv Jugoslavije, pa je 1991. prednjačio u potpori njezinu raspadu.</p>
<p>Kao ključne krivce za raspad Jugoslavije naveo je tadašnjeg šefa njemačke diplomacije Hansa Dietricha Genschera, kancelara Helmuta Kohla te šefa tajne službe Klausa Kinkela. </p>
<p>Više puta spominjao je i ulogu pape Ivana Pavla II. te predsjednika Stjepana Mesića i citirao njegove riječi o povlačenju hrvatskih kadrova iz Beograda u prosincu 1991.: »Mislim da sam obavio zadaću. Jugoslavije više nema«.</p>
<p>Posljednji dio Milošević je posvetio Kosovu i NATO-ovoj zračnoj kampanji protiv SRJ 1999., ustvrdivši da su američka CIA i njemački BND od sredine devedesetih naoružavali i obučavali OVK. NATO-ove snage na Kosovu optužio je da su pokrovitelji etničkog čišćenja Srba s Kosova, a generala Wesleyja Clarka, koji je 1999. zapovijedao bombardiranjem, da je ratni zločinac. Haaški je sud, pak, »projektiran da bi opravdao agresiju NATO-a na SRJ«.</p>
<p>Milošević je tražio da mu se za uvodnu riječ odobri i cijela srijeda, ali je raspravno vijeće reklo da će za to imati samo jutro. </p>
<p>Prve svjedoke obrane, među kojima su najavljeni i bivši premijeri Grčke i Rusije, Constantin Mitsotakis i Jevegenij Primakov, vijeće će saslušati idući tjedan. (R. I., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nastavljeno suđenje za zločin na Ovčari</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Suđenje optuženima za ratni zločin na Ovčari za ubojstvo 192 ratna zarobljenika kod Vukovara 1991. godine nastavljeno je utorak pred Specijalnim sudom u Beogradu saslušanjem svjedoka-suradnika bez nazočnosti javnosti.</p>
<p>Suđenje je odgođeno 25. kolovoza zbog izvješća liječnika da jedan od optuženih, Predrag Dragović, nije psihički sposoban pratiti suđenje.</p>
<p>U nastavku procesa u utorak su saslušani svjedoci-suradnici Spasoje Petković i Boža Latinović.</p>
<p>Optuženi su Milan Lančužanin i Marko Ljuboj, zapovjednik postrojbe »Leva supoderica« i njegov zamjenik, kao i njezini pripadnici Predrag Milojević, Vujo Zlatar, Goran Mugoš, Đorđe Šošić, Predrag Dragović, Miroslav Đanković, Slobodan Katić, Nada Kalaba i Milan Bulić te zapovjednik Teritorijalne obrane Vukovara i njegov zamjenik Miroljub Vujović i Stanko Vujanović, kao i pripadnici TO-a Jovica Perić, Ivan Anastasijević, Predrag Madžarac i Milan Vojnović.</p>
<p>Nakon saslušanja svjedoka-suradnika, koje bi prema neslužbenim informacijama moglo trati tri do četiri dana, pred Sudom bi se trebali pojaviti svjedoci iz Hrvatske, javio je u utorak beogradski radio B92.</p>
<p>U dosadašnjem tijeku suđenja, koje je počelo 9. ožujka, svih 17 optuženih negiralo je krivnju. (R. I./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>SFOR ponovo uhitio Karadžićeva suradnika Bjelicu</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pripadnici SFOR-a u utorak su u Sokolcu, na Romaniji uhitili bivšeg čelnika skupštine Srpskog Sarajeva Milovana Bjelicu, zvanog Cicko, koji slovi za bliskog suradnika i pomagača Radovana Karadžića. Bjelicu smatraju »jakim čovjekom« SDS-a i tvrdi se da - unatoč tome što ga je početkom ožujka prošle godine s dužnosti smijenio visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown - još uvijek ima znatan utjecaj na zbivanja u istočnom dijelu Republike Srpske. Bjelicu je SFOR već jednom uhitio, 14. svibnja ove godine, a oslobođen nakon jednomjesečnog pritvora, gdje je ispitivan o njegovoj ulozi u protudaytonskim aktivnostima i pomaganju skrivanja Karadžića. Ovaj bosanski Srbin nalazi se i na crnoj listi Europske unije, a ulazak u zemlje EU-a zabranjen mu je upravo zbog sumnji da pomaže Karadžićevo skrivanje. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>McCaineov obračun s »podmuklim redateljem« </p>
<p>Dok senator McCaine polemizira s redateljem i piscem Michaelom Mooreom, koji je, inače, na konvenciji nazočan kao novinski izvjestitelj, Rudy Giuliani i Arnold Schwarzenegger trebali bi svojim nastupom - i liberalnošću i karizmom - ublažiti sve rašireniju tezu o »radikalnim desničarima koji su oteli republikansku stranku«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Obračun senatora Johna McCainea s »podmuklim (filmskim) redateljem« Michaelom Mooreom bio je u ponedjeljak kuriozni vrhunac prvoga dana republikanske konvencije u New Yorku, i jedva nužan podsjetnik koliko Moore , autor knjige i dokumentarnog filma »Fahrenheit 9/11«, boli Busha.</p>
<p> Ne bez razloga, Bush i republikanci bili su ovoga ljeta prepoznali u Mooreovoj knjizi i, pogotovo filmu, mogući pogibeljni katalizator ne samo otpora Bushovoj politici u Iraku, već i raskrinkavanja te politike kao »zavaravanja javnosti«. Budući da se predizborna platforma predsjednika Georgea W. Busha svodi na naglašavanje uloge odlučnog vođe i uspješnog borca protiv terorizma, možda je bilo i očekivano polemiziranje s protivnicima takvog viđenja, a pogotovo s čovjekom koji je to pokušao opovrgnuti na vrlo provokativan način, s Michaelom Mooreom. No, neočekivana je razina na kojoj se to polemiziranje odigralo. Senator McCaine je, kao jedan od prvih govornika pred 5000 delegata na republikanskoj konvenciji, rekao kako je Amerika u Iraku morala birati između rata i još veće prijetnje.</p>
<p>»Ne dopustite ikome da vam govori suprotno«, rekao je McCaine, »ni našim kritičarima u inozemstvu, ni našim političkim suparnicima, a osobito ne jednom podmuklom redatelju«. Izazvavši burno oduševljenje i povike odobravanja, McCaine je, kad su se povici delegata malo stišali, rekao: »Ovo je stvarno dobra rečenica, koristit ću je opet... Osobito ne jednom podmuklom redatelju...koji nas želi uvjeriti da je Saddamov Irak bio oaza mira, a zapravo je bio mjesto neopisive okrutnosti, mučilišta, masovnih grobnica i zatvora koji su uništavali živote djece u njima... Nije važno je li Saddam imao užasno oružje, koje je nekoć posjedovao i koristio, jer bi ga, da nije bilo međunarodnog pritiska i prijetnje vojnom silom, ponovo nabavio!«</p>
<p>Michael Moore, koji je nazočan u newyorškom Madison Square Gardenu na republikanskoj konvenciji kao novinar, izvjestitelj dnevnika USA Today, vjerojatno će se, kao i mnogi drugi, radosno pozabaviti McCaineovim nelogičnostima, poput »intervencije u Iraku koja je bila nužna kako bi se eliminirala još veća opasnost«, ali koja je »bila nužna bez obzira na to što nije pronađeno oružje zbog kojega se krenulo u intervenciju«, jer »da se nije interveniralo, Saddam bi to oružje sigurno nabavio«...</p>
<p>Nakon McCainea, a prije samoga Georgea Busha koji nastupa u četvrtak, na republikanskoj konvenciji govore još dvije zvijezde. Prvi je bivši gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani, čovjek goleme karizme, pogotovo nakon što je, poslije terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, onako uspješno vodio New York. On je u ponedjeljak jedini napadao demokratskog kandidata Kerryja, za kojega je rekao kako »nema tako jasnu, preciznu i dosljednu viziju terorizma i borbe protiv terorizma kao Bush«.</p>
<p> Drugi je kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger, bivši slavni glumac i zvijezda Hollywooda. Ta dvojica, Giuliani i Schwarzenegger, sloveći obojica kao liberalni republikanci, trebali bi svojom karizmom i liberalizmom eventualno opovrgnuti nezgodnu tezu prema kojoj su »radikalni desničari oteli republikansku stranku«. Jedan od autora te sve raširenije teze dolazi iz republikanskih redova, i njegov politički utjecaj nije beznačajan: Patrick Guerriero vođa je najveće i najutjecajnije grupe republiklanskih homoseksualaca. Prije četiri godine Guerriero i njegova grupacija podržavali su Busha na izborima, ali sada će mu, vjerojatno, uskratiti podršku, bijesni na Busha zato što je u veljači ove godine podržao ustavni amandman kojim se zabranjuje sklapanje istospolnih brakova.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Oteti i nestali novinari u Iraku</p>
<p>Posljednja otmica dvojice francuskih novinara deveti je takav slučaj u Iraku od ožujka 2003., odnosno od početka savezničke invazije na tu zemlju i svrgavanja Saddama Husseina. Ritam tih otmica i nestanaka novinara ubrzao se posljednjih tjedana.</p>
<p>22. ožujka 2003. - Francuski snimatelj Fred Nérac, upućen od britanskoga televizijskog lanca ITN, nestao je na jugu Iraka. Ni do danas se ništa ne zna o njegovoj sudbini.</p>
<p>12. studenoga 2003. - Portugalski novinar Carlos Raleiras, posebni izvjestitelj privatne radiojske postaje TSF, otet je na jugu Iraka, ali je pušten već sutradan.</p>
<p>8. travnja 2004. - Japanski nezavisni snimatelj Soichiro Koriyama i dvojica njegovih zemljaka oteti su. Oslobođeni su 15. travnja.</p>
<p>11. travnja 2004.- Francuski novinar Alexandre Jordanov koji je radio za agenciju CAPA i njegov snimatelj Ivan Cerieix oteti su kao taoci. Oslobođeni su nakon tri dana ispred sjedišta Komiteta sunitskih ulema u Bagdadu.</p>
<p>14. travnja 2004. - Dvojica Japanaca, od kojih je jedan neovisni novinar Junpei Yasuda, oteti su dok su pokušavali doći do sunitske utvrde pod opsadom u Faluji. Oslobođeni su 17. travnja.</p>
<p>12. kolovoza 2004. - Britanski novinar Sunday Telegrapha James Brandon otet je u Basri. Oslobođen je dva dana poslije.</p>
<p>14. kolovoza 2004. - Američki novinar Micah Garen, osnivač i direktor ustanove Four Crners Media otet je sa svojim prevoditeljem u Nassiriyi. Oslobođen je 22. kolovoza.</p>
<p>19. kolovoza 2004. - Talijanski novinar Enzo Baldoni, reporter tjednika Diario proglašen je nestalim. »Iračka islamska armija« je preko Al Jazeere, objavila njegovo ubojstvo. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>SAD dopustile civilnom odvjetniku posjet Guantanamu</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američka je vlada prvi put dopustila jednom civilnom odvjetniku odlazak u zatvor u bazi Guantanamo kako bi sa zatvorenicima raspravio pojedinosti sudskog postupka koji će se pred američkim sudovima voditi zbog njihova zatočenja, priopćeno je u ponedjeljak iz Pentagona. Odvjetnica Gita Gutierrez otputovala je u američku bazu u Guantanamu kako bi se sastala s dvojicom zatvorenih Britanaca, Ferozom Abbasijem (23) i Moazzamom Beggom (36). No, druga dva civilna odvjetnika koji su trebali u Guantanamo otići zajedno s Gutierrez odbili su to učiniti zbog, kako su rekli, neprihvatljivih uvjeta koje je u posljednji trenutak nametnula Busheva administracija. Američke vlasti time su prvi put dopustile susret civilnog odvjetnika s nekim zatvorenikom iz Guantanama otkako je američki Vrhovni sud 28. lipnja dao zatvorenicima pravo da slobodu pokušaju izboriti pred civilnim sudovima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pritisci proizvođača oružja na nove članice NATO-a</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Nove članice NATO-a bit će sve više i više izložene europskim i američkim trgovcima oružja koje žele kompenzirati pad svoje prodaje u razvijenim zemljama, pokazuje izvješće američke vlade.</p>
<p> U svom godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak služba za istraživanje Kongresa ocjenjuje da je svjetska prodaja oružja u padu od 2000. godine, posebice zbog ekonomskog usporavanja i proračunskih ograničenja koje su usvojile brojne zemlje. Vrijednost kupnje oružja je pala s 41 milijardu dolara iz 2000. godine na 25,6 milijardi dolara 2003. godine što je pogodilo najvažnije proizvođače poput SAD-a Rusije i Europe. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Prodi za »europski tim« na Olimpijadi </p>
<p>BRUXELLES, (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Odlazeći predsjednik Europske komisije Romano Prodi je, iako u najboljoj namjeri, izazvao pravu navalu euroskeptične histerije srdačno čestitajući europskim sportašima na olimpijskim dosezima. </p>
<p>Prodi je u čestitki sugerirao da bi na idućim Igrama u Pekingu reprezentacije vjerojatno 27 država - članica EU uz nacionalne zastave, a kao simbol kontinentalnog jedinstva mogle istaknuti i zastavu Europske unije.</p>
<p> Prodijeva čestitka potom je popraćena s nešto matematike njegovog glasnogovornika koji je rekao da bi tim ujedinjene Europe na Olimpijadi u Ateni pokupio 266 medalja uključujući 82 zlata i tako debelo preskočio vodeće SAD (35 zlata, 103 medalje). No, pritom je Reijo Kempinnen zaboravio spomenuti da 25 EU timova zajedno tvore armiju od oko šest tisuća sportaša - pet puta brojniju od 1418 američkih predstavnika zaslužnih za 103 medalje. </p>
<p>U Komisiji nisu bili presretni kada je spajanje zlata i sportaša rezultiralo s nekoliko ljutitih naslovnica euroskeptički orijentiranih medija u kojima je dobronamjerna sugestija protumačena kao novi pokušaj europske federalizacije. U tome su, prema tradiciji, vodili notorni britanski tabloidi. »Nedamo naše medalje«, tvrdi najtiražniji The Sun naslovnicom na temu »novog europskog pokušaja da nam otme olimpijsku slavu«. Ispadi euroskepticizma su tako doživjeli svoju novu epizodu. </p>
<p> Ali, Olimpijada i dalje ostaje u Europi aktualna. Sada se sa sportskih terena seli knjigovodstvima. S posljedicama organizacije Igara bavit će se ne samo grčka vlada nego i EU institucije. Savršena Olimpijada pozobala je oko dva i pol posto nacionalnog dohotka Grčke i troškovi ozbiljno prijete proračunu zemlje skrojenom na samome rubu dopuštenog ulaska u »crveno« od tri posto GDP-a. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pinochetovi milijuni dolara potječu od »donacija«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Branitelji bivšeg čileanskog diktatora generala Augusta Pinocheta morat će na sudu objasniti odakle milijunske svote na računima njihova klijenta. Kako ovih dana pišu čileanski mediji, odvjetnički će tim tvrditi da Pinochetovo bogatstvo potječe od »donacija« i »ušteda od njegove vojne plaće«.</p>
<p>Prošloga su tjedna istražitelji objavili da, uz osam već otkrivenih računa u banci »Riggs« u Washingtonu, Pinochet ima još najmanje pet tajnih računa u američkim bankama. Kako piše čileanski dnevnik La Tercera, debeli dosje s dokumentima otkriva financijske transakcije kojima se prebacuju svote između četiri i osam milijuna dolara iz banke »Riggs« na račune koje je general otvorio na svoje te imena djece Lucíje i Marca Antonia.</p>
<p>List piše da Pinochetovi odvjetnici imaju najmanje četiri osobe koje su pristale svjedočiti da su generalu donirale oko tri milijuna američkih dolara nakon 1990. Tada je održan referendum kojim je odlučeno da se Pinochet mora povući nakon 17 godina provedenih na vlasti.</p>
<p>Njegovi su računi postali predmet istrage nakon što je objavljeno izvješće američkog Senata u kojemu se otkriva da je Pinochet prebacivao visoke svote s jednog računa na druge i iz jedne banke u druge dok je 1999. bio u kućnom pritvoru u Londonu.</p>
<p>Sudac koji istražuje podrijetlo generalove imovine, procjenjuje da imovina obitelji Pinochet iznosi oko 12 milijuna dolara. Mnogi čileanski mediji posprdnim su tonovima dočekali objašnjenje po kojemu je general uštedio dio tog novca od svoje plaće, dok mu je ostalo darovano, valjda zbog »posebnih zasluga« u vrijeme njegove vojne diktature tijekom koje su tisuće Čileanaca ubijene i proganjane. </p>
<p>G. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Zašto su djeca morala dobiti nove udžbenike kada su sačuvani stari</p>
<p>Zagrebačko poglavarstvo i ove je godine poklonilo zagrebačkim osnovnoškolcima udžbenike, što izaziva jal, čak i optužbe ostalih gradova i županija u Hrvatskoj, da se ponovo samo u metropoli nešto besplatno dijeli. Zaboravljaju da svi zaposleni građani Zagreba izdvajaju za prirez oko 18 posto, a oni manje ili nerijetko – ništa. Dakle, u konačnici mi građani Zagreba kupujemo knjige zagrebačkoj djeci.</p>
<p>Međutim, meni nešto drugo smeta: kupujemo knjige djeci i onih roditelja koji imaju visoka primanja, a mnogi nemamo djecu koja pohađaju osnovnu školu nego Zavod za zapošljavanje. </p>
<p>Zašto su djeca morala dobiti nove udžbenike kada su stare udžbenike njihovi godinu stariji prijatelji cijelu godinu čuvali kao knjige koje su im dane samo na jednogodišnje korištenje.</p>
<p> Postavljam također pitanje što je s tim prošlogodišnjim udžbenicima koji također imaju uporabnu vrijednost. Jesu li ostali u podrumima ili skloništima škola? Zašto nisu poklonjena školama u brdsko-planinskim područjima ili djeci otočnih škola? Koliko je šume uništeno za proizvodnju potrebnoga papira za tiskanje udžbenika? Amerika nam nije ni do koljena!</p>
<p>IVAN JELIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nemaju novca za korupciju, ali moraju imati za punjenje državnoga proračuna</p>
<p>Zakon o kojemu se u posljednje vrijeme vrlo mnogo govori i piše, puno ga se osporava i razmišlja o njemu, raspravlja na široko i mnogi traže njegovu hitnu izmjenu, iako je tek desetak dana na snazi, zakon koji određuje visoke kazne i za minimalne količine alkohola u krvi pronađene kod vozača, taj naš najnoviji zakon u svakom slučaju treba pohvaliti i istaknuti kao konstruktivan pothvat u unaprjeđenju hrvatskoga društva, poglavito ponašanja u prometu. </p>
<p>Taj je zakon nepobitno vrlo važan za sve nas, jer je današnji život bez njega jednostavno nezamisliv i izričito je potrebno da se u prometu osjećamo sigurno i zaštićeno. </p>
<p>Međutim, ono što se najkonkretnije želi postići tim zakonom – najvjerojatnije smanjenje smrtnosti u prometu i općenito manji postotak prometnih nezgoda, neće biti uspješno ostvareno u mnogo većoj mjeri nego prije. Bojim se da vrijeme i novac utrošeni na silne rasprave o tom zakonu neće biti toliko opravdane u praksi, kao što bi to ipak više bilo da su se rasprave vodile o korupciji i nepotizmu, o zakonu kojim bi se suzbile te nemile društvene pojave. </p>
<p> Ako se u tomu nešto bitno ne promijeni, ljudi koji su do sada vozili u alkoholiziranu stanju a da za to nisu bili kažnjavani, ponašat će se i dalje tako zahvaljujući cvjetanju korupcije u Republici Hrvatskoj. Ljudi koji su do sada nalazili načine kako zaobići zakone, pa i Zakon o sigurnosti prometa na cestama, naći će ih i sada. Tako da će osoba koja i prekrši taj zakon proći kao da to nije učinila. </p>
<p> Pa za koga onda taj zakon vrijedi? Za one loosere koji i tako nemaju novca za korupciju, ali zato moraju imati za punjenje državnoga proračuna. </p>
<p>Stoga je bilo pogrešno i nepotrebno donositi prvo taj zakon, a korupciju i nepotizam gurati u neki dalek i nedostižan plan. Općenito, dok korupcija cvijeta, uzaludno je donositi bilo koji zakon koji obvezuje kaznu. (Jer je okretanjem glave od korupcije ne obvezuje!) </p>
<p>M. LERGA Petrinja</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jesu li to simptomi kompleksa ukorijenjenih među Hrvatima</p>
<p>Ovih dana vratio sam se iz Hrvatske, gdje smo žena i ja proveli tromjesečne ljetne praznike. Nama koji živimo »u dva svijeta« lako »zapnu za oko« mnoge stvari, dobre i slabe, dok smo u domovini pa ovdje iznosim zapažanja koja se odnose na Hrvatsku televiziju.</p>
<p>Kada čovjek gleda HTV, posebice prognozu vremena, svakodnevno čuje: »u naše krajeve stiže...« , »u našoj zemlji« ili »dijelovima naše zemlje bit će...«, »u našu zemlju jutros je ušlo« toliko i toliko tisuća turista, »a sad opet vijesti iz naše zemlje«... Ima li ta »naša zemlja« svoje ime ili možda nije shodno to ime spominjati? </p>
<p>Te i slične fraze podsjećaju me na ne tako davna vremena kad su mnogi Hrvati čak i u dalekoj Americi bili »naši«, govorili »naški«, išli »u kraj«, bili u »starom kraju«... Sve samo ne Hrvatska i hrvatski! Sada su ta vremena među Hrvatima u Americi prošla, ali je začuđujuće da se ta frazeologija zadržala na Hrvatskoj televiziji. </p>
<p>Zatim, Dan državnosti i Dan zahvalnosti su, po svemu izgleda, postali bezvrjedni i besmisleni za mnoge u Hrvatskoj, pa i za HTV. To što sam ovog ljeta vidio na HTV bilo je onako »reda radi«. Općenito govoreći, nije tu bilo žara, ponosa i istinske zahvalnosti, nego ima čovjek osjećaj kao da u Hrvatskoj postoji nekakva nelagodnost ako slavimo svoju slobodu. Valjda da se ne bismo nekome zamjerili ako izvjesimo barjak ili prikažemo na televiziji nešto domoljubno! </p>
<p>Još jedno zapažanje. Bio je Dan državnosti i HTV je prenosio svečanu svetu misu iz katedrale. Na kraju mise zbor i puk pjevali su hrvatsku državnu himnu, ali Predsjednik Republike Hrvatske, njegova supruga i sabornica koja je stajala do njih ni da usnama maknu.</p>
<p>Ne znam je li ta šutnja bila nekakva politička poruka nekome ili osjećaj da su oni iznad takvih »nacionalističkih besmislica« ili što drugo, ali da se predsjednik jedne države i saborski zastupnik ne udostoje pjevati državnu himnu na Dan državnosti vrlo je, recimo, znakovito. </p>
<p>Jesu li sve to simptomi nekih čudnih kompleksa koji su se duboko ukorijenili među Hrvatima ili im se žele nametnuti takvi komplekse, ne znam. Ali HTV bi mogao i trebao djelovati na društvene procese koji jačaju istinsko i pozitivno domoljublje, a ne suprotno.</p>
<p>Dr. ANTE ČUVALO Lansing, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nikada nisu morali objasniti otkud im novac za vile, jahte i limuzine</p>
<p>Vjerujem da se najveći dio našega pučanstva ni danas ne može snaći u novim uvjetima divljega kapitalizma. Hrvatsku su pogodile dvije katastrofe.</p>
<p> Prva je bila u neprijateljskim redovima brižno pripremana srpsko-crnogorska agresija, a da mi na to nismo bili upozoreni niti za to pripremljeni. To čak nisu znali ni oni silni vidovnjaci, astrolozi, numerolozi, razne gatalice – nitko ništa nije prognozirao – a danas Hrvatska ima više od tristo masovnih grobnica i minska polja za čišćenje još desetljećima. </p>
<p>Druga katastrofa pogodila je Hrvatsku naglim ulaskom u novi divlji kapitalizam, za koji nas također nitko nije pripremio niti nam objasnio kakav će to sustav biti. Privatizacija i pretvorba uništile su cijeli hrvatski gospodarstveni sustav kao tajfun – silan uragan velike razorne moći, izbacivši na površinu novi soj bogataša takozvanih tajkuna (tycoons), koji su preko noći stekli silna bogatstva a da nikada i nikome nisu morali objasniti otkuda potječe novac kojim su kupili svoje raskošne vile, skupe jahte i luksuzne limuzine. </p>
<p>Unatoč ogorčene javnosti, na takvu kriminalnu pojavu odgovor se mogao pročitati iz dnevnog tiska: Hrvatska nema propisa za provjeru podrijetla ni najsumnjivijega bogatstva »pa bi bilo oportuno da se za ovaj slučaj primijeni formula britanskog ministra unutarnjih poslova Jacka Strawa da se promijeni zakon, koji će vlastima omogućiti pljenidbu u svakoj sredini u kojoj ima primjera neobjašnjivog, sumnjivog i naglog bogaćenja«.</p>
<p>Naša se javnost ne može pomiriti s takvim stanjem neopravdano stečenog bogatstva na račun cjelokupnog osiromašenog pučanstva i bez obzira tko obnaša vlast i rukovodi gospodarstvom zemlje, dužan bi bio provesti regulative o nezakonito stečenoj imovini.</p>
<p>RUŽICA GABRIEL Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatska i slovenska policija uspješno surađuju u hvatanju »ilegalaca«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako broj ilegalnih imigranata u zadnjih nekoliko godina opada, Hrvatska je i dalje jedna od glavnih ruta za prebacivanje »ilegalaca« s istoka u zemlje Europske unije. O tome svjedoči i uspješna akcija hrvatske i slovenske policije u kojoj je prošli vikend, na Kupi uhvaćeno 16 ilegalnih imigranata i nekoliko osoba osumnjičenih za njihovo prebacivanje preko granice.</p>
<p>Kako je u ponedjeljak priopćeno u karlovačkoj policiji među osumnjičenim krijumčarima ljudi uhićena su i dvojica državljana BiH iz Velike Kladuše. Policija također sumnjiči jedan hrvatski bračni par iz Zaluke Lipničke, ali su oni, nakon saslušanja, pušteni na slobodu. U zajedničkoj akciji 10 ilegalaca uhićeno je na hrvatskoj, a 6 na slovenskoj strani granice. </p>
<p>Scenarij krijumčarenja ljudi isti je već desetak godina (od završetka rata). Skupine od desetak do dvadeset ljudi dovode se noću do nekog mjesta na kojem mogu ilegalno prijeći granicu preko neke livade ili kroz šumu. Kad prijeđu u drugu državu tamo ih po ranijem dogovoru čeka drugo vozilo koje ih dalje prebacuje do slijedeće državne granice. </p>
<p>Nerijetko su ljudi sakriveni i u kamionima koji ulaze preko graničnih prijelaza. U Hrvatskoj je prije nekoliko godina zabilježen slučaj kada su »ilegalci« prevoženi u cisterni, a u jednom slučaju talijanska je policija otkrila skupinu kineskih imigranata koji su u Italiju iz Hrvatske pristigli brodom, sakriveni u kontejner za prevoz robe. Vlasti država koje otkriju ilegalce, vraćaju ih u državu iz koje su ilegalno prešli granicu. Prije toga dobiju prekršajne prijave a sud im izriče i mjeru udaljavanja iz Hrvatske. </p>
<p>Jedan dio »ilegalaca« kako smo čuli u MUP-u, »kupuje vrijeme«, podnoseći nakon hvatanja zahtjev za azilom. Do sada je u Hrvatskoj više od 300 osoba zatražilo azil a nije odobren nikome. Inače sam postupak od zahtjeva za azilom pa do konačnog rješenja, traje oko 60 dana. Svi uhvaćeni »ilegalci« smještaju se do deportacije u Prihvatni centar za strance u Ježevu. Tražitelji azila za sada se smještaju u Centra za tražitelje azila u Šašnoj Gredi nedaleko od Siska. Šašna Greda je inače, privremeno rješenje dok ne bude gotov i po međunarodnim standardima opremljen centra u Stubičkoj Slatini. </p>
<p>Nacionalna struktura ilegalnih imigranata koji ulaze u Hrvatske, ne mijenja se u posljednjih desetak godina, iako je primjetno da je u zadnje vrijeme u porastu broj državljana SCG, u pravilu albanske nacionalnosti. Tu su i dalje Kinezi, državljani Turske, većinom kurdske narodnosti. Ima dosta Rumunja, a zabilježeni su i Iranci, Pakistanci, a prije koji mjesec uhvaćen je i jedan ilagalac bez dokumenata koji tvrdi da je australski državljanin. </p>
<p>U više od 90 posto slučajeva ilegalni imigranti su muškarci, a osim žena zabilježeno je i nekoliko slučajeva krijumčarenja djece. </p>
<p>Od kraja 2000. godine kada je hrvatska policija zabilježila hvatanje više od 12 tisuća ilegalaca, broj ilegalnih prelazaka granice drastično je smanjen. U tome su hrvatskim kolegama pomogle i policije europskih država. osobito njemačka policija. Nijemci su obučavali naše granične policajce, a također je njihov MUP našoj policiji donirao modernu opremu, vrijednosti više milijuna eura. Između ostalog u doniranoj opremi našlo se i nekoliko skupocijenih terenskih vozila, te uređaji za noćno pretraživanje terena.</p>
<p>Inače po standardima Eurospke unije Hrvatskoj trenutno nedostaje najmanje tri tisuće graničnih policajaca, a kako se najavljuje u MUP-u, taj broj bi se trebao popuniti do 2009 godine. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hip liječnicima rekao da je pretučen u policiji</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Saslušanjem liječnika varaždinske Opće bolnice, na varaždinskom je Općinskom sudu u utorak nastavljeno suđenje policajcima Mladenu Šinku i Goranu Hudoletnjaku, optuženima za iznuđivanje iskaza i nanošenje teških tjelesnih ozljeda dvadesetogodišnjem Miljenku Hipu. </p>
<p>Šinka optužni prijedlog tereti da je 14. srpnja ove godine od 17,20 do 22,30 sati u Policijskoj postaji Varaždin tijekom obavijesnog razgovora Hipa pretukao kako bi od njega iznudio priznanje. Najprije ga je udario šakom u trbuh, a kad je Hip pao na pod, nogom mu je stao na vrat, a drugom ga je nogom udarao u trbuh. Pritom mu je rekao i da će ga »ujutro voziti Hitna, ako ne prizna«. Hudoletnjak je, pak, kako bi ishodio priznanje, Hipa nekoliko puta ošamario.</p>
<p>Liječnik Dino Štrlek toga je dana bio dežuran, a Hipa je preuzeo od dr. Korabija, koji ga je prvi pregledao. Korabi je Hipa poslao na ultrazvuk i laboratorijske pretrage, a Štrleku je kazao da mu kod Hipa ništa ne izgleda akutno, no neka ga Štrlek još jednom pregleda. Štrlek je to i učinio, Hip je bio u »zadovoljavajućem stanju«, svi su mu nalazi bili uredni, na prsištu je imao masnicu, a trbuh mu je bio bolan na dodir, no nije bilo indikacija za prijam u bolnicu ili operaciju. Stoga ga je poslao kući, uz preporuku da se iduće jutro javi na kontrolu. Liječnik je kazao i da je Hip naveo da je dobio udarac u trbuh te da je bačen na pod, a po licu je bio išamaran. Svjedok se nije mogao sjetiti je li mu Hip rekao koliko ga je osoba tuklo, no rekao je da je bio pretučen u policijskoj postaji. Liječnik nije mogao opisati Hipovo emotivno stanje i raspoloženje, jer je otada obavio mnogo pregleda. Hip se najviše žalio na bolove u trbuhu, a Štrlek nije mogao reći koliko vremena treba proteći da bi se trauma unutarnjih organa vidjela na ultrazvuku, jer je to područje vještaka sudske medicine.</p>
<p>Saslušan je i kirurg Nikica Daraboš koji je bio dežuran kad je Hip idućeg dana došao na kontrolu. Vidio je da Hip ima natučenje trbuha i prsnog koša, no djelovao je bolje, jer su bolovi bili nešto slabiji. Opet je bio na ultrazvuku i laboratorijskim pretragama, nalazi su bili uredni, pa je poslan kući, uz preporuku mirovanja. No, oko 22 sata Hip je ponovo došao u bolnicu žaleći se na jake bolove, a Daraboš je kod pregleda ustanovio da je došlo do napetosti trbušne stijenke, što je bila indikacija za operaciju. Iako su opet svi nalazi bili uredni, klinički nalaz bio je drukčiji, odnosno kod pregleda prstima stanje je bilo lošije, pa su ga odlučili zadržati u bolnici i napraviti operaciju po hitnom postupku. Tijekom zahvata, rekao je liječnik, naišli su na hematome dvanaesterca, gušterače i poprečnog debelog crijeva. Liječnik se prisjetio i da ga je toga dana netko zvao iz policije i raspitivao se za Hipove ozljede, a svjedok mu je kazao da su okvalificirane kao lake, no da se to vrlo lako može promijeniti, do čega je na kraju i došlo, jer je liječnički konzilij nakon operacije idućega dana ozljede proglasio teškima. </p>
<p>Hip je bio smješten na odjelu liječnika Ranka Starea, koji je o njemu vodio postoperativnu skrb. Njegov je oporavak, rekao je, prolazio u redu, jedino je nekoliko dana nakon operacije počeo osjećati strah, pa je s njim razgovarao i psihijatar. Hip je otpušten nakon osam dana, a kontrola psihijatra preporučena mu je i nakon izlaska iz bolnice. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Odbijen tužbeni zahtjev »Zidara« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom sutkinje Općinskog suda odbijen je tužbeni zahtjev poduzeća »Zidar« d.d. za isplatom naknade od Hrvatske gospodarske komore (HGK). </p>
<p>Naime, »Zidar« d.d. u tužbi je naveo da je s HGK sklopio ugovor o građenju na zgradi u Vinkovcima na Trgu Josipa Runjanina. Nadalje se navodilo kako je u tijeku radova na zgradi HGK zatražila i radove na potkrovlju te zgrade, što je »Zidar« i izveo, no, HGK je odbila platiti te radove. Zbog toga je »Zidar« tužbom potraživao 711.972 kune, zajedno sa zateznom kamatom. </p>
<p>Međutim, HGK se tužbenom zahtjevu usprotivila, tvrdeći da nikad nisu zatražili dodatne radove, jer i ne smiju ugovarati bilo kakve radove mimo javnog natječaja. Također su naveli da nema dokaza da je »Zidar« ispostavio račun za spomenute radove, te da nema ni zapisnika o primopredaji radova. No, kako je u podrum spomenute zgrade, nakon adaptacije, učestalo prodirala voda vrijednost građevine time je bitno umanjena, pa je HGK podigla protutužbu kojom je od »Zidara« za sanaciju poplavljenih dijelova zgrade potražuje isplatu 355.777kuna, također sa zateznom kamatom. </p>
<p>Sutkinja Andrea Krstanović Čada prihvatila je protutužbeni zahtjev HGK-a.</p>
<p>U obrazloženju presude navedeno je da nije sporno da su dvije strane sklopile ugovor o građenju, no, sporno je, pak, je li HGK zatražila i izvođenje radova na potkrovlju zgrade. Naime, prema iskazima svjedoka radovi u potkrovlju nisu bili obuhvaćeni potpisanim ugovorom. Stoga je sud i ustvrdio da radovi nisu bili spomenuti u ugovoru, te je za njihovo izvođenje trebao biti zaključen novi ugovor. </p>
<p>Što se tiče protutužbe, sud je ustvrdio da HGK ima pravo potraživati naknadu od »Zidara« za radove izvedene na sanaciji, tj. troškove otklanjanja nedostataka i nove hidro-zaštite podrumskog prostora. Naime, HGK je sudu dostavila i račun za radove na sanaciji koju je provela tvrtka »Velin« d.o.o., a spomenuti iznos HGK je tom poduzeću isplatila u cijelosti. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Djevojka opečena koktelom B-52 i dalje teško, konobaru prijava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog teških opekotina trećeg stupnja koje je u noći na nedjelju zadobila u kafiću »Grič« u Samoboru, Antonija Olivari (23) još se nalazi u Klinici za traumatologiju te se ne zna koliko će trajati njezin oporavak, dok je njezina prijateljica T.Š. (21) nakon pružanja pomoći puštena na kućni oporavak.</p>
<p>Policija je, naime, ustvrdila kako je do nesreće došlo zbog zapaljenja medicinskog alkohola, s kojim je konobar M.N. (26) pripremao koktele naziva »B-52« po američkom bombarderu. Osim likera konobar je u čaše stavio i medicinski alkohol, no pri zapaljivanju koktela, zapalila se cijela boca, a plamen na šanku zahvatio je dvije djevojke. </p>
<p>Kako doznajemo u Klinici za traumatologiju, Antonija Olivari je zadobila opekline vrata, lica, prsnog koša i obje šake koje će ostaviti trajne ožiljke te prima lijekove protiv boli te se ne može samostalno kretati. </p>
<p>Policija je, pak, nakon dovršene kriminalističke obrade protiv 26-godišnjeg konobara podnijela kaznenu prijavu zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda i dovođenja u opasnost života i imovine. Prema kaznenom zakonu RH predviđena kazna za to djelo je od šest mjeseci do pet godina zatvora. </p>
<p>Ukoliko je kazneno djelo počinjeno, kao i u ovom slučaju, na mjestu gdje je okupljeno više osoba počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ukoliko se ustvrdi da je djelo počinjeno iz nehaja, slijedi novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Obustavljen postupak protiv učiteljice</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Protiv Ivanke Tepeš, učiteljice povijesti i zemljopisa u hraščinskoj osnovnoj školi, Općinski je sud obustavio kazneni postupak za fizičko zlostavljanje učenika. Razlog takvoj, sada već pravomoćnoj odluci, je odustajanje tužiteljstva od daljnjeg progona učiteljice.Kako je Vjesniku rekla državna općinska odvjetnica u Zlataru Vita Pavleković, tužiteljstvo je odustalo od progona »jer nisu ispunjeni svi elementi za počinjenje inkriminiranog kaznenog djela«. Naime, nije dokazano da je učiteljica Tepeš 5. veljače 2001. godine imala namjeru štapom za pokazivanje na zemljovidima ozlijediti učenika, a udarac je bio slabog inteziteta, što je potvrdio vještak za sudsku medicinu, i kratko je trajao. Iako se radi o neprimjerenoj pedagoškoj mjeri, jedine sankcije koje će učiteljica možebitno snositi je upozorenje ravnateljice škole u kojoj predaje. </p>
<p>No, to nije bio jedini slučaj navodnog zlostavljanje učenika u toj maloj zagorskoj općini. Vjeroučitelj Drago Jozić 25. je svibnja ove godine na satu vjeronauka rukom po glavi udario nestašnog 13-godišnjaka, nakon što ga je prethodno primio za uhu i odveo u kut, o čemu je Vjesnik prvi pisao. O tom je incidentu iz PU krapinsko - zagorske u zlatarsko tužiteljstvo stiglo posebno izvješće, no ne i kaznena prijava. Hoće li protiv Jozića biti podignut optužni prijedlog, u tužiteljstvu će odlučiti kada istraže cijeli slučaj. Jozić je u školi već »zaradio« upozorenje pred otkaz. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Banke ostvarile 1,77 milijardi kuna dobiti</p>
<p>Ukupna aktiva hrvatskih banaka krajem lipnja 2004. premašila je 212,1 milijardu kuna / S gubitkom poslovale Primus, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Požeška i Primorska banka / Šest najvećih banaka nadzire više od 80 posto tržišta i ostvaruje gotovo 88 posto dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske banke u prvih su šest mjeseci ove godine ostvarile ukupno 1,775 milijardi kuna dobiti prije oporezivanja, što je 59 posto ukupne prošlogodišnje dobiti bankovnog sustava koja je iznosila 3,01 milijardu kuna.</p>
<p>Prema privremenim nerevidiranim podacima o poslovanju banaka koje je u utorak objavila Hrvatska narodna banka, u prvom je polugodištu pozitivno poslovalo 35 banaka, a pet ih je iskazalo gubitak - Primus banka (minus od 23,662 milijuna kuna), Brodsko-posavska banka (gubitak od 14,732 milijuna kuna), Banka Splitsko-dalmatinska (minus od 1,602 milijuna kuna), Požeška (gubitak od 974.000 kuna) i Primorska banka (minus od 690.000 kuna).</p>
<p>Ukupna aktiva 40 banaka, čiji broj je srpanjskim pripajanjem Varaždinske Zagrebačkoj banci smanjen na 39 banaka, potkraj lipnja iznosila je 212,1 milijardu kuna, što je 3,91 posto više nego krajem 2003. Stopa adekvatnosti kapitala iznosi 14,92 posto.</p>
<p>Najveće banke iskazale su i najveću dobit, a Zagrebačka banka je pripajanjem Varaždinske banke povećala aktivu na 54,713 milijardi kuna (25,8 posto). Privredna banka (aktiva 38,916 milijardi kuna) drži 18,35 posto tržišta, RBA (aktiva 21,472 milijarde kuna) sada drži 10,12 posto tržišta, Erste (aktiva 20,439 milijardi kuna) 9,64 posto, a HVB Splitska (aktiva 19,646 milijardi kuna) 9,26 posto.</p>
<p>Najveći rast aktive u prvih šest mjeseci iskazale su Križevačka banka (46,38 posto) i Banka Kovanica (17,91 posto), a od većih banaka Raiffeisen (rast aktive od 15,41 posto) i Hypo Alpe-Adria (rast aktive od 14,61 posto). Smanjenje aktive u prvom dijelu godine središnjoj banci prijavilo je čak 11 banaka, a najznačajnije smanjenje aktive iskazale su Varaždinska banka (17,13 posto) i Primus banka (14,88 posto).</p>
<p>Najveću bruto dobit u prvom polugodištu iskazale su Zagrebačka banka (644,603 milijuna kuna), PBZ (359,669 milijuna kuna) i Erste & Steiermärkische banka (159,645 milijuna kuna).</p>
<p>Dvije najveće banke - Zagrebačka i Privredna - u prvom su polugodištu ostvarile 56,6 posto ukupne bruto dobiti bankovnog sustava. Prvih šest banaka (Zagrebačka s Varaždinskom, PBZ, RBA, Erste, HVB Splitska i Hypo Alpe-Adria) ostvarilo je zajedno 87,7 posto ukupne dobiti banaka. </p>
<p>Hrvatsko bankovno tržište očito i dalje karakterizira vrlo visoki stupanj koncentracije, budući da dvije vodeće banke, Zagrebačka i Privredna, sada drže 44,14 posto tržišta. Četiri pojedinačno najveće banke nadziru 63,9 posto tržišta, a prvih šest banaka nadzire 80,8 posto tržišta.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zaustavljen prijenos dionica Liburnije Dom holdingu, ali HFP-u prijeti nova ovrha</p>
<p>Spor s bivšim PIF-ovima ipak sve bliže rješenju, saznaje se u Hrvatskom fondu za privatizaciju, čiji je račun i dalje blokiran</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskom fondu za privatizaciju u utorak su potvrdili da su dobili rješenje Visokog trgovačkog suda kojim je odbijen zahtjev Dom holdinga da mu se iz portfelja HFP-a prenese 72.258 dionica opatijskih Liburnia Riviera Hotela čija je nominalna vrijednost 231,22 milijuna kuna. No, postupak ide dalje, s obzirom da su pravni zastupnici Dom holdinga najavili ulaganje žalbe na ovakvu odluku.</p>
<p>Dom holding je uz to dobio i pravorijek prema kojem HFP-u prijeti ovrha, no rješenje o ovrsi zasad nije doneseno. Naime, uz dionice Liburnia Riviera Hotela Dom holding od HFP-a na ime ispunjenja obveza iz ugovora o nadoknadi dionica u programu kuponske privatizacije te aneksa tog ugovora potražuje još i 262.235 dionica Croatije iz Cavtata (nominalne vrijednosti 26,22 milijuna kuna), zatim 12.429 dionica Kraša (nominalne vrijednosti 4,97 milijuna kuna), 780 dionica Hotela Opera (nominalne vrijednosti 156.000 kuna), 10.917 dionica MTČ Trikotaže iz Čakovca (nominalne vrijednosti 19,65 milijuna kuna), te 4422 dionice MTČ Tvornice čarapa Čakovec (nominalne vrijednosti 7,95 milijuna kuna) i 36.547 dionica Tehnomonta iz Pule (nominalne vrijednosti 10,96 milijuna kuna). Kako je većina tih dionica prodana, Dom je preinačio potraživanja dionica u novčana potraživanja.</p>
<p>Uz to, račun HFP-a blokirao je SN holding (najveći dioničar Dom holdinga) na iznos od 250 milijuna kuna, od čega je već ovrhom naplatio oko 50 milijuna kuna.</p>
<p>Pregovori s holdinzima o rješenju višegodišnjeg spora traju već tjednima, ali se dvije strane ne mogu usuglasiti, među ostalim oko izračuna vrijednosti dionica kojima bi se namirila potraživanja.</p>
<p>Kako se neslužbeno saznaje, na sastanku sazvanom za utorak moglo bi doći do određenih pomaka i dogovora, koji bi za dva do tri tjedna, a možda i prije, trebali rezultirati odblokiranjem računa HFP-a, koji zbog blokade svojim zaposlenicima isplaćuje plaće preko Adriatic Cluba, a u određenoj je mjeri onemogućen i u provođenju privatizacije, jer nema novca za plaćanje oglasa za prodaju tvrtki i drugih troškova. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Počinje trgovanje zadarskim obveznicama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izdanje obveznica Grada Zadra vrijedno 18,5 milijuna eura u utorak je uvršteno u službeno tržište Zagrebačke burze. Ugovor o uvrštenju potpisali su gradonačelnica Zadra Ana Lovrin i direktor Burze Marinko Papuga, a trgovanje obveznicama počinje u srijedu, 1. rujna pod burzovnom oznakom GDZD-O-119A. U primarnoj emisiji obveznice su postigle cijenu od 103,08 posto od nominale, što znači da investitori mogu očekivati prinos do dospijeća od 4,974 posto ili 34 posto više od benchmarka (RHMF-O-125A, 6,875 posto).</p>
<p>Zadar je nakon Koprivnice drugi po redu grad u Hrvatskoj koji je izdao vlastite obveznice. Agent i pokrovitelj izdanja je Hypo Alpe-Adria-Bank, obveznice nose godišnju kamatu od 5,5 posto, a dospijevaju 1. rujna 2011. Sredstva prikupljena izdanjem obveznica namijenjena su financiranju izgradnje zatvorenog plivališta i sportske dvorane na prostoru centra Višnjik, što će ukupno stajati 129 milijuna kuna.</p>
<p>Potpredsjednik Uprave HAAB-a Igor Kodžoman podsjetio je da je priprema izdanja trajala devet mjeseci, a za iduću godinu najavio je najmanje još dva ovakva izdanja. Izvršni direktor Riznice HAAB-a Constantin Cesnovar rekao je da je interes investitora za upis obveznica bio iznimno velik, te da su dio izdanja upisali i građani i tvrtke iz Zadra. Ukupna tržišna kapitalizacija obveznica na Zagrebačkoj burzi iznosi 29,1 milijardu kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Neto dobit RTL Grupe 195 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grupa RTL u prvom je polugodištu ostvarila neto dobit od 195 milijuna eura, u usporedbi sa samo 25 milijuna eura u istom razdoblju lani, uz 11,1 posto viši prihod od 2,46 milijardi eura. Operativna dobit je porasla 45 posto na 416 milijuna eura. RTL, koji emitira 256 televizijskih i 24 radijska programa u devet europskih zemalja, u prvom je polugodištu osim RTL Televizije u Hrvatskoj pokrenuo i Plug TV, svoj treći televizijski program u Belgiji. Gubici novopokrenutih projekata - RTL Televizije, RTL Shopa i RTL FM-a - u prvih su šest mjeseci iznosili deset milijuna eura, dvostruko više nego lani. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>ESB ove godine plasirala 411 milijuna kuna stambenih kredita </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Erste & Steiermärkische banka je u prvih osam mjeseci ove godine plasirala gotovo 1500 stambenih kredita, čiji je ukupan iznos oko 411 milijuna kuna. Od toga se najveći dio odnosi na stambene kredite vezane valutnom klauzulom uz švicarski franak. Banka je osigurala dodatna financijska sredstva, te je ponudu stambenih kredita vezanih uz franak produžila do kraja godine. Lani je ESB plasirala ukupno 1000 stambenih kredita vrijednih oko 300 milijuna kuna. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bayer gubi dio prihoda zbog generičkih lijekova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak pali, potaknuti lošim rezultatima Bayera i švicarskog reosiguravatelja Converiuma. Gubitke su bilježile i tehnološke kompanije uoči ovotjednog izvješća iz Intela. Cijena sirove nafte također je pala, potaknuta novim izjavama iz OPEC-a o povećanju proizvodnje nafte. Osim toga, predsjednik naftnog kartela Purnomo Yusgiantoro primijetio je kako cijenu nafte posljednjih dana više ne određuju hedge fondovi i drugi veliki špekulativni trgovci, nego potražnja. Do poslijepodneva je u Londonu IPE Brent pao čak 1,07 dolara na 39,57 dolara za barel, dok je Nymex Light u New Yorku pao 36 centi na 41,92 dolara za barel.</p>
<p>Londonski dionički indeks FTSE 100 pao je 0,2 posto na 4479 bodova, dok je frankfurtski Dax izgubio 0,6 posto spustivši se na 3816 bodova. Pariški CAC 40 je pao 0,5 posto na 3619,4, a milanski MIB 40 porastao 0,1 posto na 27.185.</p>
<p>Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 pao je 0,6 posto na 2633,7 bodova. Najveći gubitnik na tom indeksu je s padom od 2,7 posto bila njemačka kemijska i farmaceutska tvrtka Bayer, čija je neto dobit u drugom tromjesečju stagnirala na 128 milijuna eura, uz 4,5-postotni rast prihoda na 7,58 milijardi eura. Na rezultate Bayera utjecali su rast cijena sirovina i upola niži prihod od prodaje lijeka Cipro zbog srodnih generičkih proizvoda.</p>
<p>Converium je izgubio čak 12 posto nakon što je izdao nove dionice ukupne vrijednosti 420 milijuna dolara, 35 milijuna više od najavljenog. Njegovi veći konkurenti Swiss Re i Münchener Rück pali su 1,4, odnosno 1,1 posto. Švicarska banka UBS pala je 1,3 posto nakon što je najavila kupnju podružnice Charles Schwaba za tržišta kapitala za 265 milijuna dolara.</p>
<p>U tehnološkom sektoru, proizvođači čipova STMicroelectronics i Infineon pali su 1,4, odnosno 3,1 posto. Alcatel je izgubio 3,3 posto, Ericsson i Nokia jedan, a Philips 0,7 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Umirovljenicima četiri posto i revizija načina usklađivanja mirovina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mirovine od 1. srpnja rastu za četiri posto, dogovoreno je u utorak na sastanku koji je premijer Ivo Sanader održao s predstavnicima Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matice umirovljenika Hrvatske (MUH). To znači da će umirovljenik s prosječnom mirovinom koja je u lipnju iznosila 1740 kuna dobiti mirovinu za kolovoz uvećanu za približno 70 kuna. S tom mirovinom stiže i zaostatak povećanja za srpanj, odnosno dodatnih 70 kuna.</p>
<p>Riječ je o postotku rasta bruto plaća u prvih šest mjeseci ove godine, što znači da je Vlada prihvatila stav umirovljenika da se mirovine od 1. srpnja ove godine moraju uskladiti s porastom bruto plaća. No, takav način usklađivanja ostaje na snazi do kraja ove godine, dok bi u idućih šest mjeseci zajedničko povjerenstvo umirovljenika i Vlade trebalo revidirati sporazum između HSU-a i HDZ-a, po kojemu se mijenjala formula usklađivanja mirovina. Podsjetimo, po tom su sporazumu u ožujku ove godine usvojene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima je u praksu uvedeno usklađivanje mirovina s plaćama.</p>
<p>»Premijer je zatražio reviziju sporazuma zbog gospodarske situacije, odnosno obaveza koje Hrvatska ima u predpristupnoj fazi ulaska u EU, što smo morali prihvatiti. Spremni smo vidjeti kako možemo olakšati probleme i o tome ćemo razgovarati u idućih šest mjeseci«, rekao je Vjesniku Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a. Dodao je kako to ne mora značiti da će predstavnici umirovljenika prihvatiti sporazume koji bi bili na štetu umirovljenika, odnosno da će to učiniti jedino uz čvrstu argumentaciju i računice iz Vlade kojima bi Banski dvori dokazali da za zahtjeve umirovljenika nema dovoljno novca. </p>
<p>»Budu li argumenti dovoljno jaki, postoji mogućnost da umirovljenici prihvate i mogućnost da se mirovine ubuduće usklađuju s realnim rastom plaća«, rekao je Vjesniku Vladimir Lokmer, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske. »U tom slučaju, doći će u pitanje i mogućnost da mirovine od 1. siječnja, pa i u nekom skorijem roku, dosegnu 50 posto od prosječne plaće. To ne znači da odustajemo od tog zahtjeva, ali smo spremni revidirati stavove oko toga do kada je to moguće ostvariti«, kaže Lokmer.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Država sindikalcima nudi smanjenje najniže stope poreza na dohodak?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umjesto u medijima najavljenog povećanja neoporezivog dijela dohotka, država bi sindikalcima u zamjenu za socijalni mir mogla ponuditi smanjenje najniže stope poreza na dohodak, doznaje Vjesnik od izvora upućenog u predstojeću poreznu reformu. Naime, kako tvrdi naš izvor koji je želio ostati neimenovan, na stolu su trenutačno dva prijedloga. Prvi se tiče povećanja neoporezivog dijela dohotka, ali se još ne zna do kojeg iznosa. Drugi se prijedlog odnosi na mogućnost smanjenja najniže stope poreza na dohodak, koja trenutačno iznosi 15 posto, uz zadržavanje neoporezivog dijela dohotka na 1500 kuna. </p>
<p>»Do određenih izmjena u sustavu poreza na dohodak sigurno će doći, no još se sa sigurnošću ne zna koje će to biti«, kazao je naš sugovornik. U Ministarstvu financija nam, pak, nisu željeli komentirati medijske napise po kojima je Vlada voljna razmotriti prijedloge sindikata o povećanju neoporezivog dijela dohotka.</p>
<p>»To je pitanje vezano uz poreznu reformu na kojoj radimo, ali o čijim je detaljima još prerano govoriti«, kratko nam je kazala glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Bach dodavši da su izmjene Zakona o porezu na dohodak u završnoj fazi. </p>
<p>Prema pisanju Novog lista, Banski bi dvori bili spremni razmotriti mogućnost povećanja neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjih 1500 na 1750 kuna u zamjenu za sindikalno odustajanje od zahtjeva za povećanjem plaća u idućih pet godina. Takav oblik socijalnog pakta temelj je »irskog čuda«, koji je Smaragdni otok preobrazio iz jedne od siromašnijih u jednu od najbogatijih europskih zemalja. </p>
<p>Za oba prijedloga postoje argumenti za i protiv. Tako bi, primjerice, povećanjem neoporezivog dijela dohotka, uz zamrzavanje plaća, Vlada jednim potezom ubila dvije muhe: pokazala bi osjetljivost prema siromašnijim slojevima građana, dok bi s druge strane zaobilaznim putem zauzdala zahtjeve umirovljenika o rastu mirovina. Zamrzavanje plaća, naime, značilo bi i zamrzavanje mirovina. No, problem kod ovoga modela predstavljao bi državni proračun, koji bi itekako osjetio povećanje neoporezivog dijela dohotka. Uz to, ovaj bi potez predstavljao udarac i za proračune jedinica lokalne samouprave, koji se u znatnoj mjeri pune prihodima od prireza, koji, opet, ovise o iznosu poreza na dohodak.</p>
<p>Kada je, pak, riječ o mogućnosti zadržavanja postojećeg iznosa neoporezivog dijela dohotka, uz smanjenje najniže stope poreza na dohodak, takav bi se potez vjerojatno povoljno odrazio na zapošljavanje, jer bi potakao poslodavce da prijavljuju radnike koji sada rade »na crno«. Upitno je, međutim, da li bi i koliko u praksi većina zaposlenih profitirala od nižeg poreza na dohodak, jer za nekoga tko ima mala primanja, nekoliko postotnih bodova niži porez ne bi značio puno.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Učitelji žele usavršavanja, roditelji boravak, a sindikati bolje plaće</p>
<p>U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta novu školsku godinu najavljuju kao godinu promjena i početak drukčije škole, ponajprije zbog započetog rada na novom katalogu znanja koji bi trebao donijeti rasterećenje nastavnog programa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za oko 400.000 osnovaca, od čega više od 50.000 prvašića, kao i 200.000 srednjoškolaca u srijedu počinje nova školska godina. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta najavljuju je kao godinu promjena i početak drukčije škole, prije svega zbog započetog rada na novom katalogu znanja koji bi trebao donijeti rasterećenje nastavnog programa.</p>
<p>Katalog bi ovih dana trebao biti objavljen, a od učitelja, roditelja i svih zainteresiranih očekuje se da se uključe u javnu raspravu o njegovu konačnom sadržaju.</p>
<p>Promjene koje najavljuju u Ministarstvu, različito su dočekane. Dio oporbe smatra da je riječ o pukoj retorici te da od promjena neće biti ništa dok ne dođe do smjene vlasti. Sindikati i uoči ove školske godine upozoravaju da pravih promjena neće biti dok se ne poboljša materijalni položaj nastavnika, kojima su plaće i u ovoj školskoj godini 20 posto niše od prosjeka plaća ostalih korisnika proračuna. Roditelji, pak, negoduju zbog 'sitnih' muka i krutosti škola prema njihovim potrebama.</p>
<p>»Morala sam uzeti slobodan dan da bih odvela dijete prvi dan na nastavu u 10 i vratila se po njega dva i pol sata kasnije jer škola nije uspjela organizirati boravak«, žali se majka osnovca. </p>
<p>»Za nas koji smo dugo u školstvu, ovo je klasična školska godina, bez većih promjena od prethodnih. Samo novi u školstvu reći će da je ovo posebna godina i početak drukčije škole«, komentira ravnatelj splitske osnovne škole »Spinut« Vlade Matas. Ipak pozdravlja najavljene novitete: katalog znanja, usavršavanje nastavnika i uvođenje državne mature. No, kaže, o katalogu znanja pričat ćemo kada bude objavljen, »a zasad u školi nismo osjetili ništa opipljivo«. Njegovo je mišljenje da promjene koje najavljuje Ministarstvo znanosti treba pozdraviti, a poručuje im i da bi više trebali koristiti iskustva drugih zemalja, posebice kada su u pitanju nova znanja i sadržaji novih udžbenika.</p>
<p>Najvažnijim ipak smatra reformu fakulteta koji školuju učitelje. »U njihovom obrazovanju godinama se ništa nije mijenjalo pa po istom programu po kojemu su mene školovali uče i današnji studenti«, kaže Matas. Dodaje da u ovoj školskoj godini očekuje da će Ministarstvo znanosti voditi brigu i o starijim učiteljima i njihovu usavršavanju. </p>
<p>»Kada radite u školi sa 700 djece, svakoga dana imate promjene. Djeca su nepredvidljiva pa rad s njima ne trpi naglo nametnute promjene«, smatra ravnateljica zagrebačke osnovne škole »Medvedgrad« Blaženka Gašljević. I njezino je mišljenje da promjene idu od učitelja. »Moj kolektiv je mlad, oni unose promjene i ništa se ne može učiniti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, nametanjem novih pravila. Očekujemo da Ministarstvo znanosti organizira seminare za usavršavanje nastavnika, takve promjene pozdravljamo, no ništa od danas do sutra. To u radu s djecom jednostavno ne uspijeva«, kaže ravnateljica čiji je stav da djecu u školi treba učiti da misle vlastitom glavom. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kajin: Umjesto da donosi zakon, neka Vlada mijenja udžbenike</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Zakon o totalitarnim ideologijama Hrvatskoj je nepotreban, ako se njime želi staviti znak jednakosti između ustaštva i komunizma; Tita i Budaka«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare u Rijeci potpredsjednik i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin. Takav zakon, ocjenjuje, vodit će produbljivanju podjela; političkih, ideoloških, povijesnih i moralnih. Izrazio je i bojazan da njime Vlada HDZ-a, nakon što je pod pritiskom javnosti morala ukloniti Budakov i Francetićev spomenik, želi izjednačiti komunizam i fašizam; Tita i Pavelića. IDS Vladi savjetuje da to ne čini, nego da izmijeni udžbenike, kako bi iduće generacije znale što se događalo na tlu Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i nakon njega. </p>
<p>IDS se zalaže da se u Hrvatskoj primjenjuje zakon sličan njemačkom, te se jasno zabrani svako isticanje fotografija i nacističkih simbola. Rasprava se, smatraju, može voditi jedino o tome je li to prekršaj ili kazneno djelo. </p>
<p>Od 1990. do 2000. u Hrvatskoj uklonjeno oko tri tisuće partizanskih spomenika, a borci domovinske vojske u mirovinskim su pravima izjednačeni s partizanima, kojima su pak ukinuta stečena prava, rekao je Kajin. To im, dodao je, nije vratila ni bivša a vjerojatno neće ni ova vlada. Kajin je poručio da fašizam i komunizam nisu isto, iako su u vrijeme komunizma stradali mnogi nedužni ljudi. No, podsjetio je da bez partizanskog pokreta i Tita Istra, Zadar i Međimurje ne bi bili dio Hrvatske, Hrvatska ne bi stekla avnojevske granice, niti bi ex Jugoslavija bila na strani antifašističke koalicije... »Ni takav vid komunizma nije bio održiv, ali ova vlast mora prihvatiti da život ne počinje od nje«, poručio je Kajin, uvjeren da se za navedenim temama uvijek se poseže onda kada se ne vidi izlaz iz gospodarske krize i stvarnih problema kao što su Željezara Sisak, poskupljenje nafte i drugih artikala, vanjski dug, neraspisivanje novih natječaja za gradnju cesta,... </p>
<p>Govoreći o predsjedničkim izborima, Kajin je rekao kako je malo vjerojatno da HDZ neće imati svog kandidata ili da će njihov kandidat biti Stjepan Mesić. »Od Šeksa se ogradio sam Šeks, potom Hebrang,... No, poznavajući Šeksa, vjerojatno je želio na megdan izvući kandidata ljevice, jer bi u tom slučaju drugi krug bio puno izvjesniji za HDZ-ova kandidata«, zaključio je Kajin. Ocijenio je da bi bilo dobro podržati Stjepana Mesića, koji se s ovim HDZ-om dobro nosi kao i zato da sva vlast ne bi bila koncentrirana samo u jednoj opciji, te zato što je Mesić do sada vrlo dobro utjecao na politička događanja. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Plakati u slavu Budaka i Francetića</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – »Oj Ivice i Stipane pojest će vas crne vrane! Dirnuli ste u svetosti, proklet će vas mrtve kosti!« -poručuje se s pamfleta kojima je u čast Jure Francetića i Mile Budaka ilegalna udruga mladih »Sloboda« u noći na utorak oblijepila Dubrovnik. </p>
<p>Mladi iz »Slobode«, kojima se među ostalim pripisuje i podizanje zastave s likom generala Ante Gotovine uz pomoć balona nad Stradunom za otvaranja prošlogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara, pamfletom zahvaljuju »hrvatskim sinovima« Francetiću i Budaku za časnu obranu hrvatske države za koju su »prinijeli živote na oltar domovine«. Također, Francetića i Budaka mole za oprost stoga što ih nisu dostojni te što »spomenici naših neprijatelja sada prkosno stoje nad vašim ruševinama«. Na kraju ilegalna udruga moli dvojicu čelnih ljudi ustaškog pokreta da oproste što se »Hrvatska jeftino prodaje antikristima i masonima«. </p>
<p>Od brojnih pamfleta dva su nalijepljena i u blizini Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u kojem upravo traje međunarodna Diplomatska škola. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Poticaji gotovo 80 posto manji, repromaterijal poskupio 30 posto </p>
<p>Ako kupe Belje, osječko »Žito« i bračni par Bubalo, dobit će, za po 50 lipa 30.000 hektara najplodnije zemlje u Europi, kažu u Savezu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski seljački savez više je puta upozorio Vladu na sustavno smanjivanje stečenih prava seljaka što će uskoro dovesti do socijalnog sloma sela pa se prosvjedi Saveza ispred Ministarstva poljoprivrede i blokade prometnica mogu očekivati vrlo brzo, rekao je Darko Grivičić, predsjednik Saveza na konferenciji za novinare u utorak.</p>
<p>Dodao je da Vlada, nakon smanjivanja poticaja za ratarske kulture - između 30 i 50 posto - namjerava smanjiti i poticaje za stočarstvo sa 1250 kuna na oko 500 kuna, odnosno, ističe, uvela bi kvote za proizvodnju mlijeka i mesa, iako tih proizvoda nemamo dovoljno ni za vlastite potrebe.</p>
<p>Vlada ne samo da je odustala od domaće poljoprivredne proizvodnje nego nas nitko ne želi ni primiti na razgovor u ministarstvima poljoprivrede i europskih integracija, požalili su se u Savezu. Primjerice, kaže Grivičić, drastično smanjivanje poticaja odnosno isplata samo 7200 kuna po hektaru za uništeni GM kukuruz, dovest će do još većeg uvoza hrane.</p>
<p>Ivan Kolar, saborski zastupnik HSS-a i zamjenik predsjednika Seljačkog saveza, napomenuo je da su poticaji u 2004. u odnosu prema isplaćenima u 2003. smanjeni 78,39 posto dok je repromaterijal, a najviše plavi dizel, poskupio i do 30 posto.</p>
<p>On kaže da će ova godina možda biti zapamćena i kao najteža godina za hrvatsko stočarstvo. Za mliječne krave poticaj će se smanjiti 50 posto, za tov svinja 58,46 posto, a najviše će se smanjiti poticaji za uzgoj krava u sustavu krava – tele čak 112,48 posto, te za uzgoj rasplodnih konja 108,18 posto itd.</p>
<p>U Savezu smatraju da je do tih problema došlo, uz okretanje Vlade prema velikim »poljoprivrednicima«, zbog toga što poljoprivredni proračun za 2004. nije povećan u odnosu prema prošloj godini.</p>
<p>U Savezu upozoravaju da će Marko Pipunić, vlasnik osječkog »Žita« i bračni par Bubalo, za po 50 lipa – kupiti 30.000 hektara najplodnije zemlje u Europi, ako kupe baranjsko Belje.</p>
<p>Kolar ističe da bi se Vlada trebala okrenuti ekosocijalnom modelu poljoprivrede, jer bi se moglo dogoditi da nakon devastiranja Like, imamo tisuće hektara neobrađene zemlje i na Bilogori i u Primorju, kaže on. </p>
<p>Savez najavljuje borbu za svakog poljoprivrednog proizvođača. Hrvatska, kažu, nije u poziciji da se, prema uzoru na Njemačku, »preko noći«, odrekne 30 posto malih proizvođača mlijeka. Slovenija, iako je ušla u Uniju, nije uvela ni količinske niti novčane kvote za najvažnije poljoprivredne proizvode. </p>
<p>Najavljeno je i potpisivanje peticije na Bjelovarskom sajmu, koji se idući vikend održava u Gudovcu, kako kažu, protiv »glupavog zakona« o nula promila alkohola za vozače, koji ne samo da nema veze s hrvatskom tradicijom, nego je i korak unatrag u odnosu prema drugim europskim zemljama, zaključuje Grivičić. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vijeće može i retroaktivno kažnjavati </p>
<p>Od kraja svibnja, kada je konstituirano, Vijeće se bavilo proceduralnim stvarima pa se postavlja pitanje nadzora rada medija, a naročito promidžbenih poruka na televizijama, te zakonom propisanog udjela domaće produkcije/ Pripremamo savršen plan monitoringa, najavljuje Denis Peričić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijeće za elektroničke medije privremeno je produljilo ugovore o koncesiji za četrdesetak radijskih postaja i jednu televizijsku. Prema riječima Denisa Peričića, predsjednika Vijeća koje djeluje nešto manje od tri mjeseca, »odluka je donesena u namjeri da se nakladnicima omogući nesmetano obavljanje djelatnosti do ponovnog raspisivanja javnog natječaja za obavljanje djelatnosti radija i televizije«. </p>
<p>Vijeće će raspisati taj javni natječaj najkasnije do kraja godine, no Peričić misli da bi se to moglo dogoditi krajem rujna. </p>
<p>Budući da je Vijeće konstituirano krajem svibnja, preuzevši tako ulogu staroga vijeća za radio i televiziju, postavlja se pitanje tko je u prijelaznom razdoblju do preuzimanja dokumentacije uopće nadzirao rad elektroničkih medija, a naročito promidžbene poruke na televizijama, te zakonom propisani udio domaće produkcije. </p>
<p>Peričić tvrdi kako Vijeće djeluje manje od 100 dana, što je razumni rok za sređivanje određenih proceduralnih pitanja. </p>
<p>Podsjetimo, prošlo je Vijeće imalo devet članova koji su radili volonterski (uz simboličnu naknadu), dok sadašnjih sedam članova Vijeća obavlja isključivo taj posao. I bivše, a i sadašnje vijećnike imenovao je Sabor na prijedlog Vlade. »Vijeće prvi put djeluje kao samostalna pravna osoba s javnim ovlastima«, naglašava Peričić. </p>
<p>Vijeće se financira tako što svi nakladnici koji imaju ugovor o koncesiji uplaćuju 0,5 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenog od djelatnosti u protekloj godini na račun Vijeća. </p>
<p>Novi predsjednik Vijeća nije htio komentirati rad prošlog vijeća i eventualne zaostatke koje su naslijedili. Kaže samo da su preuzeli golemu dokumentaciju, te više od sto ugovora koje je potpisalo prošlo vijeće, te da im treba vremena kako bi stekli uvid u sve to. Peričić tvrdi da je Vijeće do sada održalo niz sjednica koje su se većinom odnosile na proceduralne i tehničke stvari, potrebne za ustroj tijela. </p>
<p>Na pitanje kada će, primjerice, RTL Televizija ispuniti obvezu početka 24-satnog emitiranja, Peričić tvrdi da to, uz niz ostalih stvari spada u »naslijeđene zaostatke«. Peričić najavljuje kako će na jednoj od sljedećih sjednica Vijeće sigurno raspravljati o tome. Naglašava da će »sve ugovorne odredbe i njihovo eventualno kršenje biti pod posebnim povećalom Vijeća«. Navodi kako Vijeće ima niz mehanizama kojima će kažnjavati »neposlušnost« - opomenu, novčane kazne, pa čak i oduzimanje koncesije. </p>
<p>Prema zakonu o elektroničkim medijima, radio i televizijski koncesionari moraju se pridržavati odredbe o najmanje 55 posto domaće produkcije godišnje, što se odnosi na igrani, dokumentarni i ostali program na hrvatskom jeziku. Na pitanje je li Vijeće proteklih mjeseci to nadziralo, Peričić tvrdi kako se upravo radi na godišnjem planu monitoringa. »Želimo da taj sustav bude savršen«, kaže predsjednik Vijeća, te dodaje da će Vijeće u »vrlo kratkom roku imati nadzor nad svim emitiranim materijalima«. </p>
<p>Prema Zakonu, komercijalne nacionalne televizije imaju pravo na 12 minuta promidžbenih poruka u jednom satu, dok javna televizija može »reklamirati« određene sadržaje devet minuta. No, dovoljan je i površan uvid za zaključak da se malo tko toga pridržava. »Zakonske ovlasti nam dopuštaju i retrogradno kažnjavanje nepoštivanja odredbi o programskim sadržajima«, ističe Peričić, te dodaje da će svako nepridržavanje odredbi uskoro biti na dnevnom redu Vijeća.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Obrtnici traže 0,5 do 0,8 promila</p>
<p>Obrtnici traže da se o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama raspravlja na prvoj rujanskoj sjednici Sabora, te predlažu da se ili vrati prijašnje ograničenje uživanja alkohola na 0,5 promila u krvi ili da se ta granica poveća na 0,8 miligrama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nismo pijana nacija kako bi se, valjda, trebalo zaključiti iz novog zakona koji zabranjuje upravljanje automobilom čak uz najmanje uživanje alkoholnog pića. Ovim smo Zakonom sami sebe svrstali u krug zemalja poput Bugarske, Rumunjske, Slovačke, Mađarske, Litve ili Ukrajine gdje, očito s određenim razlogom, vlada apsolutna prohibicija u prometu. Istodobno, potpuno se negira naša tradicija mediteranske zemlje gdje je čaša vina često nezaobilazni dio kvalitetnog obroka. Ovo su samo neke od izjava koje su se čule u utorak na sastanku Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore (HOK).</p>
<p>Na sastanku je upozoreno na velike štete koje je već dosad Zakon o sigurnosti prometa na cestama prouzročio gospodarstvu i imidžu Hrvatske kao turističke zemlje. Mjerama novog zakona pogođena je gotovo polovica hrvatskih obrtnika, a to se ponajviše odnosi na vinare, ugostiteljstvo, hotelijerstvo i trgovinu.</p>
<p>HOK traži od Vlade da već za sljedeću sjednicu Sabora, zakazanu za 15. rujna, pripremi izmjene Zakona, a predlaže da se ili vrati prijašnje ograničenje uživanja alkohola na 0,5 promila u krvi ili da se ta granica čak poveća na 0,8 miligrama kao što je u nekim zemljama gdje je sigurnost u prometu na većoj razini nego u Hrvatskoj. </p>
<p>U HOK-u tvrde da je sadašnji zakon donesen pod pritiskom »jednog telefonskog poziva«, što je aluzija na premijerovu odlučnost da se vozačima zabrani bilo kakvo uživanje alkohola, pa bi se sada trebao i izmijeniti pod pritiskom najšire javnosti i, kako tvrde, većine hrvatskih građana. </p>
<p>Predstavnici pojedinih županijskih obrtničkih komora iznijeli su niz primjera štetnog djelovanja Zakona. Primjerice, Vlada je nedavno poticala privatna ulaganja u »vinske ceste«, »a tko će ih sada posjećivati kad ne smije kušati ni kap vina«? </p>
<p>Predstavnici Istre već najavljuju otpuštanja zaposlenih i pritom navode da od toga već sada korist vuku slovenski restorani. Jer, Talijani, Austrijanci i Nijemci gotovo teško mogu zamisliti da poslije ribe ne smiju popiti čašu vina, a slično tvrde i u kontinentalnim županijama gdje se ne pamti da je netko janjetinu zalio vodom. </p>
<p>Donošenje Zakona obrtnici su shvatili kao ceh prakse kojom prometna policija nije provodila dosadašnji, prema ocjeni HOK-a, dobar zakon, kao i želje da se novčanim kaznama što više popuni državni proračun. </p>
<p>HOK je ujedno najavio da će njegovi članovi - vinari, ugostitelji i hotelijeri - materijalno oštećeni zbog drastično smanjenog prometa alkoholnim pićima, vjerojatno sudom od Vlade tražiti obeštećenje! </p>
<p>Inače, HOK je u svim županijama organizirao potpisivanje peticije za izmjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040901].
|
