NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040701].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 186134 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>CSW traži procesuiranje ustaškog šefa policije u Požegi</p>
<p>Riječ je o Milivoju Ašneru koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio zapovjednik ustaškog redarstva u Slavonskoj Požegi/ Za Ašnera u Centru »Simon Wiesenthal« smatraju da je odgovoran za progone i smrt Židova, Srba i komunista, a prema njihovim informacijama trenutačno je u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Operacija »Posljednja prilika« Centra »Simon Wiesenthal« (CSW) kojoj je cilj privesti pravdi zločince koji su odgovorni za holokaust započela je i u Hrvatskoj. Izvršni direktor CSW-a Efraim Zuroff rekao je na konferenciji za novinare u srijedu da u Hrvatskoj zasad postoji jedan potpuno dokumentirani slučaj s kojim je upoznat predsjednik Stjepan Mesić i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Riječ je o Milivoju Ašneru koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio zapovjednik ustaškog redarstva u Slavonskoj Požegi. Za Ašnera u CSW-u smatraju da je odgovoran za progone i smrt Židova, Srba i komunista, a prema njihovim informacijama trenutačno je u Hrvatskoj. Zuroff je naveo da je u Hrvatskoj, i prije službenog početka operacije, detektirana još jedna sumnjiva osoba i trenutačno se provjeravaju prikupljeni podaci. Zuroff je napomenuo da operacija »Posljednja prilika« u Hrvatskoj nije kritika hrvatskog pravosuđa, koje se dokazalo u slučaju Dinka Šakića. </p>
<p>Naglasio je da to što »netko izbjegava pravdu 50 ili 60 godina ne znači da je nedužan«, te da protok vremena ne smanjuje krivicu, a sve dok je eventualni počinitelj zločina dovoljno zdrav i sposoban za suđenje, potrebno ga je procesuirati. Kazao je da nije točno da CSW želi klonirati mrtve i suditi mrtvima, a što su nedavno pisali »neki desničarski idioti«. Operacijom »Posljednja šansa« CSW-a ponuđeno je 10 tisuća dolara za informacije koje bi dovele do kaznenog progona i sudske presude onima koji su u Drugom svjetskom ratu počinili ratne zločine. »Posljednju priliku« pokrenuli su prije dvije godine zajedno CSW i fondacija Targum Shlishi iz Miamija, a operacija je započela u Litvi, Latviji i Estoniji gdje su nakon provjera državnim odvjetništvima dostavljeni podaci i imena o 59 osoba koje se sumnjiči za počinjene zločine. Prošle godine »Posljednja prilika« pokrenuta je u Poljskoj, Rumunjskoj i Austriji, a uskoro će biti pokrenuta u Mađarskoj, Argentini, Njemačkoj i Ukrajini. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Dobar susjed, čovjek i veliki domoljub«</p>
<p>DARUVAR</p>
<p> - Iza visoke bijele ograde u Ulici Matije Gupca na broju 20 u Daruvaru, na zvuk zvonca s ulaznih vrata nitko nije odgovarao. Zatvorene žaluzine na prozorima, vrata čvrsto zaključana. Sve je ukazivalo da nema nikoga. Pa ipak - u jednome trenutku iz dvorišta je izašao zeleni automobil. Na mjestu suvozača bio je sijedi čovjek.</p>
<p>»To bi mogao biti on«, kaže nam prvi susjed s kojim smo upravo razgovarali o dr. Milivoju Ašneru, čovjeku koji je u srijedu u Daruvar privukao velik broj novinara nakon što se doznalo da se njegovo ime nalazi na listi onih za kojima traga Centar »Simon Wisenthal« jer su označeni kao nacistički zločinci. No, nakon što je od jednog novinara doznao tu vijest, dr. Ašner je novinarima zatvorio vrata. </p>
<p>»Prvi put u životu vidio sam ga 1990. i sve što o njemu mogu reći je da je bio dobar susjed, veliki domoljub i dobar čovjek«, govori nam susjed čija se kuća nalazi tik uz Ašnerovu i od njegova dvorišta dijeli je tek niska žičana ograda. Ašnera opisuje kao vitalnog 90-godišnjaka s kojim je rado katkad popričao jer je bio otvoren i druželjubiv.</p>
<p>»Nije mi mnogo pričao o tome što je radio u Drugom svjetskom ratu, tek da je služio u Požegi i da je uspio pobjeći na putu prema Bleiburgu. Do 1990., pričalo se, nije smio doći u Daruvar, živio je u Klagenfurtu. Navodno je bio dobar i s Tuđmanom, kojega je, kako je i sam pričao, više puta ugostio u svome domu«, ispričao nam je susjed, želeći ostati neimenovan. Rekao je da je Milivoj Ašner iz imućne obitelji, koja je mnogo toga izgubila u vrijeme nacionalizacije, te da se sjeća njegova oca i kuće u kojoj se igrao kao dječak.</p>
<p>»Bila je puna papira, navodno dokumenata, kojima je njegov otac sudskim putem želio vratiti oduzetu imovinu kada za to dođe vrijeme«, prisjetio se dodavši da su imali velike vinograde. Čak se, kaže, i šuma, koja se proteže od Končanice do Daruvara još i dan danas piše kao »Ašnerova šuma«. </p>
<p>Kao dobrog čovjeka, koji je uvijek bio spreman pomoći, Milivoja Ašnera opisuje i Darko Husak, čovjek s kojim je Ašner na daruvarskom području osnovao Izvornu hrvatsku seljačku stranku. Ta stranka, koja je imala svoju listu na lokalnim izborima za Općinsko vijeće u Končanici, u tom je Vijeću dobila i danas ima jednog predstavnika.</p>
<p>»Upoznao sam Ašnera kada me je angažirao da mu izradim nacrte za kuću, koju je sagradio na mjestu gdje je srušio staru kuću svoga oca. Znam da je službovao u Požegi, ali sam nije mnogo o tome pričao, a loše o njemu nikad ništa nisam čuo. Znam samo da je mnogo pomogao Hrvatskoj i treba biti vrlo oprezan kod takvih optužbi i dobro provjeriti nije li mu to netko zapravo smjestio«, rekao nam je u telefonskom razgovoru Husak, koji se u vrijeme našeg boravka u Daruvaru nalazio u Zagrebu i kojemu je naša informacija o optužbama protiv Ašnera bila prva vijest o tome. </p>
<p>O Ašneru i tome što je radio prije 1990. ne zna mnogo, ali zna, kaže, da je htio pomoći Hrvatskoj i hrvatskom selu jer je znao prepoznati njegove probleme, i to je i bio jedan od glavnih razloga zbog kojih je s njime surađivao u osnivanju stranke i sudjelovanju na izborima.</p>
<p>U Daruvaru doznajemo da je Ašner posljednjih godina nekoliko puta gostovao na lokalnom radiju, i to uglavnom o obljetnici događaja u Bleiburgu, a oni koji su ga slušali kažu da je u posljednje vrijeme bio navodno pomalo senilan. Iako je do samo prije dvije-tri godine vozio automobil. No, nakon što je doživio prometnu nezgodu i potpuno uništio automobil te jedva izvukao živu glavu, više ga nisu vidjeli za volanom. </p>
<p>Slavica Bakić-Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Državno odvjetništvo počelo raditi na »slučaju Ašner«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Direktor Centra »Simon Wiesenthal« Efraim Zuroff predao je glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću dokumentaciju o Milivoju Ašneru, koji je navodno za vrijeme Drugog svjetskog rata bio šef ustaške policije u Požegi. Bajić je tu dokumentaciju u srijedu proslijedio svom zamjeniku Petru Pulišeliću, koji je u Državnom odvjetništvu zadužen za progon ratnih zločina. Pulišelić je Vjesniku rekao da će na »slučaju Ašner« raditi zamjenik Slavko Zadnik, koji još nije upoznat s predmetom, jer je do četvrtka na putu. No, kad spis bude proučen, očekuje se suradnja s MUP-om. </p>
<p>Spis je dosta opsežan, ima oko 35 stranica, među kojima su i isječci iz novina. U spisu se, među ostalim, navodi i da je Ašner rođen 1913. godine, da je po struci pravnik, te da je bio suradnik proustaški usmjerenog lista Hrvatska staža. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tuđman posjećivao Ašnera </p>
<p>»Milivoj Ašner 1945. pobjegao je iz Zagreba i završio u Bleiburgu. Nekoliko godina nakon rata Ašner je u Klagenfurtu otvorio odvjetnički ured i oženio se. Od tada nije bio u Hrvatskoj, sve do 1991. godine«, rekao je Vjesniku Ašnerov dobar prijatelj koji je htio ostati neimenovan. Prema njegovim riječima, nakon 1991. Ašnerova je supruga u Daruvaru kupila veliku kuću i od tada žive nekoliko mjeseci godišnje u Hrvatskoj. Ostatak vremena su u Klagenfurtu, dok su odmor najčešće provodili na Karibima. Ašner je u međuvremenu osnovao Izvornu hrvatsku seljačku stranku i bio je žestok protivnik politike Zlatka Tomčića. »Iako je prije bio velik ustaša, u posljednjih desetak godina imao je pomalo liberalne stavove odnosno nije se isticao po ustaškim stavovima«, kaže naš sugovornik. Dodaje da mu je Ašner nedavno pričao kako mu je za vrijeme »Titove Jugoslavije bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman s obitelji u nekoliko navrata dolazio u posjet u Klagenfurtu«.</p>
<p>»Ašner tvrdi da je Tuđmanovima i financijski pomagao te da je bio pomalo razočaran time što mu Franjo Tuđman proteklih godina nije ni zahvalio«, tvrdi Vjesnikov izvor. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ašner na popisu židovskih žrtava Zagreba</p>
<p>Prema materijalima CSW-a, koji se zasnivaju na arhivskim spisima, za Milivoja Ašnera još je 1945. utvrđeno da je jedan od najodgovornijih za zločine nad Židovima u Požegi. Ašnera je s mjesta predstojnika Predstojništva gradskog redarstva Požege sredinom 1942. sklonio Eugen Dido Kvaternik, čiji je Ašner, navodi se, bio miljenik. Do kraja rata živio je u Zagrebu i bio na manje istaknutim funkcijama. U proljeće 1945. završio je na Bleiburgu i u zarobljeničkom logoru Črno u Sloveniji iz kojeg je vjerojatno pobjegao. Paradoks »slučaja Ašner« je taj što je, navodi se u materijalima CSW-a, naveden kao židovska žrtva. Naime, u sklopu projekta »Dotrščina«, koji je trebao sadržavati sve žrtve fašizma zagrebačkog područja, među židovskim žrtvama upisan je Milivoj Ašner. Zabilješka o Ašneru u tom dosjeu ima dosta nelogičnosti i pitanje je kako je uopće mogla završiti u njemu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zuroff: Od Mesića sam dobio punu potporu </p>
<p>Od hrvatskog sam predsjednika dobio punu potporu za operaciju hvatanja nacističkih zločinaca u Hrvatskoj, rekao je nakon sastanka s predsjednikom Mesićem u Predsjedničkim dvorima Ephraim Zuroff. Operacijom »Posljednja šansa«, koju je Centar pokrenuo u Hrvatskoj, nudi se 10 tisuća dolara za informacije koje bi dovele do kaznenog progona i sudske presude onima koji su u Drugom svjetskom ratu počinili zločine. »Važno je privesti nacističke ratne zločince pred lice pravde. Nacistički ratni zločinci, znajući da je ta operacija u tijeku, neće imati mira, koji ionako i ne zaslužuju, iako su u poodmakloj dobi«, dodao je Zuroff nakon sastanka s Mesićem. </p>
<p>Ž. P.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jordan: Vidović govori neistinu i ima zle namjere</p>
<p>Vidović je frustriran zbog toga što je shvatio da je sve ono što smo dosad postigli i bivša vlada mogla učiniti, kaže Ivan Nahtigal/ O našim zahtjevima lobirao sam svojedobno i kod SDP-ovih zastupnika, koji su nam načelno iskazali razumijevanje, ali i otvoreno rekli da zbog stranačke stege ne mogu glasovati za naše prijedloge, tvrdi Vladimir Jordan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ne bih vodio nikakvu javnu polemiku s Davorkom Vidovićem, jer se ne želim spuštati na tako nisku razinu. No, čovjek je, očito, frustriran zbog toga što je shvatio da je sve ono što smo dosad postigli i njegova vlada mogla učiniti. Pretpostavljam da mu je to potpuno zamaglilo obzor, pa tako reagira«, prokomentirao je Vjesniku Ivan Nahtigal, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) izjave bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića o dogovoru između umirovljenika i HDZ-ove vlade o povratu duga na temelju odluke Ustavnoga suda. Vidović je, podsjetimo, ovih dana izjavio kako sadašnja vlast umirovljenicima prodaje jeftinu demagogiju, a da će od priče o povratu duga koristi imati samo predstavnici umirovljenika u Saboru i udbaši na čelu umirovljeničkih udruga.</p>
<p>Vidović je pritom aludirao na Nahtigala, koji je do osamostaljenja Hrvatske radio u bivšem SIV-u i na predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Vladimira Jordana, koji je svojedobno bio predstavnik Hrvatske u bivšoj saveznoj vladi.</p>
<p>»Nemam komentara na riječi čovjeka koji se služi neistinom, izmišljotinama i ima zle namjere. Podsjetio bih samo na to da su umirovljeničke udruge u doba Vidovićeve vladavine uputile amandmane na izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koji su sadržavali sve točke koje su ušle u naš predizborni program i koje su uvrštene u dogovor s HDZ-om. Gospoda se tada nisu udostojila ni razgovarati s umirovljenicima«, kaže predsjednik HSU-a Vladimir Jordan.</p>
<p>Dodaje da su o tim prijedlozima razgovarali i s tadašnjom predsjednicom saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Snježanom Biga-Friganović, koja je obećala da će organizirati sastanak između umirovljenika i predstavnika vlasti, i nije to učinila. </p>
<p>»O našim zahtjevima lobirao sam svojedobno i u Saboru, među ostalim i kod SDP-ovih zastupnika, koji su nam načelno iskazali razumijevanje, ali i otvoreno rekli da zbog stranačke stege ne mogu glasovati za naše prijedloge«, kaže Jordan. Ističe da o odnosu bivše vlasti prema umirovljenicima najbolje govori činjenica da su posljednje izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju za Vidovićeve vlasti usvojene a da predstavnici umirovljenika nisu dobili nikakvu informaciju o tome što se mijenja. </p>
<p>U Matici umirovljenika kažu da bi bivši ministar - prije nego druge ružno optuži za svoj izborni neuspjeh - trebao razmisliti o tome kolika je njegova krivica. »Poručite mu da izbroji koliko je zahtjeva naših predstavnika da nas primi na razgovor bacio u koš i razmisli zašto se, kao resorni ministar, tome nije odazivao«, kaže naš sugovornik koji je želio ostati neimenovan.</p>
<p>Komentirajući, pak, mogućnost da je Vidovića u dogovoru s umirovljenicima ucjenjivala novinarka Večernjeg lista, Nahtigal kaže samo kako smatra da je ta izjava sramotna i da uopće ne razumije kako bi novinarka ministra na vlasti mogla ucjenjivati. </p>
<p>»To je čisti bezobrazluk«, komentirao je Vidovićevu izjavu o ucjenama novinarke Jordan.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="8">
<p>Lukavi susjed s europskim licem</p>
<p>I oni koji ga vole i oni koji su protiv njega, bez obzira što radio, smatraju da je Tadić sposoban čovjek. I jedan od onih Srba koje i u narodnim poslovicama opisuju kao ljude koji »u kaci gledaju kupus, a vade meso«. Možda bi nam bilo lakše da je na izborima u Srbiji pobijedio Tomislav Nikolić-Grobar. Taj nikad ne bi pokopao velikosrpsku koncepciju, otvoreno bi nam se suprotstavljao i time Srbiju međunarodno izolirao, dok bi Hrvatska samo profitirala. S Tadićem je sve drukčije</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Je li je Zoran Đinđić ubio Momira Gavrilovića? Ako ga nije smaknuo Đinđić, da ga niste možda vi ubili? Niste? A znate li tko ga je ubio? Pristajete li odgovarati uz testiranje poligrafom?«</p>
<p>Ta pitanja postavljena Čedomiru Jovanoviću (bivšem bliskom suradniku Zorana Đinđića) na informativnom razgovoru u beogradskoj policiji šokirala su ne samo njega nego i članstvo Demokratske stranke. Momir Gavrilović, pripadnik Službe državne sigurnosti, ubijen je početkom kolovoza 2001. u večernjim satima ispred svog stana u klasičnoj zasjedi (»sačekuši«). Atentatori (očito profesionalci) nikad nisu otkriveni, ali je u srpskoj javnosti često postavljano pitanje: kako to da je Gavrilović likvidiran samo nekoliko sati nakon sastanka u kabinetu tadašnjeg predsjednika Jugoslavije Vojislava Koštunice?</p>
<p>U duljem razgovoru Momir Gavrilović iznio je sumnje da neki čelnici vladajuće Demokratske stranke (inače svi »ljuti« Koštuničini protivnici) izravno surađuju s organiziranim kriminalnim podzemljem. Koštunica je zabilježio sve što mu je Gavrilović govorio i zakazao mu novi susret sljedeći dan očekujući i konkretne (pisane) dokaze. </p>
<p>Drugo jutro izrešetani Gavrilović nije dočekao. A Vojislavu Koštunici tada je napokon postalo jasno na kakvu užarenom stolcu sjedi i koliki je stupanj curenja povjerljivih razgovora, čak i iz predsjedničkog kabineta.</p>
<p>Toga je svjestan i novoizabrani predsjednik Srbije Boris Tadić. Njega su njegovi politički protivnici u predizbornoj kampanji optuživali da je »bolesno ambiciozan« i »nevjerojatno pohlepan za vlašću«, pa je zato spreman surađivati i s najgorim srpskim neprijateljima: Amerikancima, Europskom unijom i Hrvatima! Izvan Srbije ne postoji uvijek cjelovita spoznaja kakav će težak posao morati obaviti Tadić i s čim će se sve suočavati. </p>
<p>Pritom treba biti ne samo mudar nego i sačuvati vlastitu glavu, jer u današnjoj Srbiji još ima onih koji su spremni hladnokrvno pucati i u najviše političke mete (tzv. kapitalce). Stvari dodatno dosoljava i Milorad Ulemek-Legija koji u svom iskazu pred specijalnim sudom ne štedi nikoga, a najmanje nekadašnju elitu DOS-a.</p>
<p>No, Borisa Tadića ne treba podcijeniti. Riječ je o čovjeku koji je odavno definirao svoje životne prioritete. A oni potvrđuju njegove ambicije: biti najbolji i biti na vrhu u najboljem društvu. Tadićeva karijera bila je stalno u usponu i u njegovoj osnovnoj profesiji i u politici. Po struci je klinički psiholog (i to vrlo kvalitetan), koji je u ranoj mladosti ozbiljno namjeravao postati slikar (obožavao je Picassa i Miroa). Tu ljubav iz djetinjstva kasnije je potisnulo zanimanje za političke fenomene i društvene znanosti. </p>
<p>No, umjesto da studira filozofiju, sociologiju ili politologiju, Tadić je izabrao psihologiju, na čemu je i magistrirao. Danas na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu predaje na Katedri za politiku i propagandu.</p>
<p>Prijatelji ga smatraju stabilnom osobom, iznimno promišljenom i nadasve upornom. Za neprijatelje (a ima ih podosta diljem Srbije) Boris Tadić je »manekenski« tip političara, umišljen, arogantan i kada treba »ljigav do dna«. No, i oni koji ga vole i oni koji su protiv njega, bez obzira što radio, smatraju da je Tadić sposoban čovjek. I jedan od onih Srba koje i u narodnim poslovicama opisuju kao ljude koji »u kaci gledaju kupus, a vade meso«.</p>
<p>Nema sumnje da će se on dobro snalaziti u »živom blatu« koje je u Srbiji iza sebe ostavio Slobodan Milošević. Za to ima tri aduta. Prvo, kao klinički psiholog (sa stažem i u bolnici) naučio je procjenjivati ljude. Drugo, bio je član parlamentarnog odbora za sigurnost, a prije preuzimanja te dužnosti kroz čitavo desetljeće proradio je kompletnu domaću i stranu obavještajno-sigurnosnu problematiku čitajući (i na engleskom i francuskom) brdo knjiga, studija i analiza. Treći adut je još jedna povoljna okolnost za Tadića: godinu dana bio je ministar obrane Srbije i Crne Gore, te poradio na sebi i na vojnom planu. Primjerice, Amerikanci su ga uvijek dočekivali s oduševljenjem jer su imali posla s čovjekom koji razumije što oni žele, koji nije neznalica i amater na funkciji koju obavlja i koji iza sebe ne vuče komunističke repove.</p>
<p>Za nas u Hrvatskoj osobito je važno upozoriti na još jednu Tadićevu »strast«: poznavanje Hrvata, njihova mentaliteta, običaja, politike. U predizbornoj kampanji drugi kandidati stalno su za primjer Srbiji isticali Sloveniju. Naprotiv, Boris Tadić je u tom kontekstu često spominjao Hrvatsku, tvrdeći da je hrvatska taktika prema Europskoj uniji, NATO-u i Sjedinjenim Državama prihvatljiva i za Srbiju.</p>
<p>Možda bi nam bilo lakše i jednostavnije da je na izborima u Srbiji pobijedio ruralni nacionalist Tomislav Nikolić-Grobar. Taj nikad ne bi pokopao velikosrpsku koncepciju, otvoreno bi nam se suprotstavljao i time Srbiju međunarodno izolirao, dok bi Hrvatska samo profitirala.</p>
<p>S Tadićem je sve drukčije, pogotovo što on već sada otkriva temelj svoje taktike prema van: pomiriti se s Hrvatima iz pragmatičnih razloga, uspostaviti s njima stabilno partnerstvo (ali i konkurenciju) i polako se šlepati u europske i atlantske integracije, zadivljujući istodobno vlastitim šarmom, pameću i »dobrim namjerama« Zapad u cjelini. Boris Tadić doista je lukavi susjed s europskim licem.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Obmana s »cestom života«</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Premijer Ivo Sanader otvorio je u srijedu 108 kilometara autoceste Zagreb</p>
<p> – Split, iako je bilo najavljivano da će pustiti u promet cijeli nedovršeni dio od 169 kilometara. »Dalmatina«, kako su je kanili prozvati Dalmatinci, »cesta života«, kako joj je tepao prije samo tri dana u »Nedjeljnom Vjesniku« ministar Božidar Kalmeta, ostala je šepava i krnja jer su hrvatska javnost, mjerodavno ministarstvo a i sama Vlada bili obmanuti da će već ove srijede njome nesmetano juriti automobili. Vlada je dobro učinila što nije forsirala nasilni završetak tog Potemkinova sela preko noći samo da se održi političko obećanje i pobere slava. Još je u svježem sjećanju brzo puštanje u promet dionice autoceste Zagreb – Rijeka od Vukove Gorice prema Bosiljevu, kad je zbog nedovršenih radova i loše signalizacije poginulo dvoje ljudi. Tadašnji je premijer Račan eskivirao osobno otvoriti tu dionicu, ali su prvi automobili ipak pojurili (neki u smrt).</p>
<p>Sanaderova je vlada izbjegla to predsmrtno lickanje opasne ceste. To je odlična odluka ali nešto drugo zabrinjava. Koliko je Vlada ovladala državnom administracijom kad dopušta da dva dana prije završetka radova nema pojma da oni neće biti završeni. Ima li nekog značenja u činjenici, koju spominje bivši ministar Čačić, da su sve dionice bile gotove na vrijeme, osim one koju je gradio »Bechtel« i to stoga što su hrvatski izvođači bili plaćeni, dok sa stranom tvrtkom nije potpisan novi ugovor o radovima?</p>
<p>Vlada je ekspresno smijenila direktora Hrvatskih autocesta Stanka Kovača, koji ju je do posljednjeg trena uvjeravao kako će svi radovi biti gotovi na vrijeme. Kad je ministar Kalmeta u utorak 11. svibnja posjetio neotvorenu dionicu kod Ličkog Lešća, Bechtelovi su ga predstavnici uvjeravali da će svoj dio završiti prema dogovoru. Već tada su, međutim, podalje od ministra, inženjeri na trasi uvjeravali »Vjesnikove« reportere da je to nemoguće jer ne može se kopati, nabijati i dvaput asfaltirati brže nego to dopuštaju zakoni fizike. A onda je još trasu počela zalijevati kiša.</p>
<p>Vlada i mjerodavni ministar, prema tome, ipak su mogli znati da se sprema ražanj dok je zec još u šumi. A mogli su malo pričekati i s poskupljenjem cestarina, kad se na nekim dionicama još ne mogu ni naplaćivati.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Prava veličina malih </p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO </p>
<p>Irski je premijer svoj posao predsjedavajućeg Europskom unijom završio maestralno, u zadnji trenutak zapečativši uspješnih pola godine kompromisom o liku, djelu, ideološkom profilu i količini dopustivog federalizma kroz izbor Portugalca Barossa za novog predsjednika Europske komisije. Irska je za pola godine progurala ustav, što je na početku izgledalo kao nemoguća misija. Rim će, naravno, u kasnu jesen dobiti Rimski sporazum broj dva, no zasluge idu Dublinu. Irska je organizirala ceremoniju proširenja završivši posao prethodnih predsjedništava, naročito Danske, ne puno krupnije od nje i potvrdivši da se EU kreće naprijed samo kad su mu za kormilom manje članice. Povijest napretka EU-a na njegovu putu povezivanja u zajednicu povijest je uspjeha malih država. Povijest stanaka u procesu i praznoga hoda djelo je velikih članica. Sve inicijative nose imena prijestolnica manjih država, nema ni pariškog ni londonskog EU-projekta, Europu pokreću lisabonska, helsinška ili solunska agenda, luxembourška ili helsinška skupina ili samo ekonomski i politički kriteriji iz Kopenhagena. Manje države obavljaju EU-poslove ne stavljajući na dnevni red vlastite, uže agende.</p>
<p> Danac Fogh Rasmussen je, pripremajući teren za povijesnu odluku da će se »veliki prasak« dogoditi 1. svibnja, radio za Europu. Irsku je zanimao jedino europski posao. Ahern je pola godine (osim nekoliko izleta u bilateralu mirovnog procesa) bio europski dužnosnik. Na kraju svega, ustav je europski koliko irski, proširenje i prvi dobri koraci dragocjeni su Irskoj koliko i Europi, euro nije belgijski, nego eurozone, predsjednik EK bit će dobar ili nikakav jednako Irskoj i svakoj od 24 članice Unije. Kada to čini lider velike članice, na pameti mu je vlastita zemlja, a potom, i to možda, zajednica. </p>
<p> Interesi velikih često su prepreka integracijama, bile one ukidanje graničnog nadzora ili poništavanje ograničenja zajedničkog tržišta. Irska je zavrijedila sve komplimente jer je odgovorila na svaki, baš svaki izazov u ovim teškim i zahtjevnim vremenima. Predsjedavajuća zemlja ima sve razloge za ponos i zadovoljstvo kada preda zastavu Nizozemskoj. Za EU je dobra vijest - manja članica na kormilu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Keep the good work, predsjedniče </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Predsjednik države Stjepan Mesić imao je u Istanbulu, na summitu NATO-a jedan od važnijih državničkih susreta. Na najvišoj razini, i s jako važnim svjetskim političkim čelnicima. Jedan je od njih američki predsjednik Bush. I baš se s njim, od kojega strahuje dobar dio svijeta, a Amerikanci ponajviše, srdačno susreo hrvatski predsjednik. </p>
<p>Susret je, doduše, trajao, po jednima 28 sekundi, a po drugima čak pune dvije minute. Izvješća o duljini tog povijesnog susreta drastično se razlikuju. Jer, ogromna je razlika između nešto malo manje od pola minute i cijele dvije minute. Budući se u tih minutu i pol štošta da izreći, a možda čak i dogovoriti. Bush je, uobičajeno elokventan i pripremljen kao što je općepoznato svjetskoj javnosti, širokog američkog osmijeha stisnuo ruku trojici predsjednika zemalja Jadranske povelje (Hrvatska, Makedonija, Albanija) i srdačno im poručio »Keep the good work«.</p>
<p>Izvrsna je to poruka, koju su trojica predsjednika zdušno prihvatili. Tvrdi se da je time Bush dao simboličnu podršku zemljama Jadranske povelje. I opet dolazimo do razmimoilaženja u tumačenjima onoga što je gospodin Bush rekao, ili možda ipak nije. Kaže predsjednik Mesić da se Bush pohvalno izrazio o naporima triju zemalja u pridruživanju euroatlantskim integracijama. Drugi opet tvrde da je Bush samo prozborio kurtoaznu rečenicu o tome da nastave raditi dobar posao. Ili možda da nastave dobro raditi posao. Tko će znati što je Bush mislio, čista je to enigma. Njega često ne razumiju ni kad govori opširnije.</p>
<p>Tako je predsjednik Mesić nastavio kontinuitet koji je već ranije započeo njegov prethodnik Franjo Tuđman. I on se znao sporadično susresti s tadašnjim američkim predsjednikom Clintonom. Negdje, na nekom svjetskom skupu. Jednom je čak Clinton na zagrebačkom aerodromu sjedio s Tuđmanom i skoro neformalno razgovarao. </p>
<p>Predsjednički je običaj nastavljen; razlika je za sada u tome što je Clinton sjedio (traje malo dulje), a Bush stajao. S hrvatskim predsjednicima. Sad valjda i iz toga treba izvući dramatične političke poruke.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Odličan uspjeh: noćna mora ili sveti gral</p>
<p>Nagrađivanje odlikaša često je nagrađivanje varanja, laganja, pa i oštećivanja drugog... Mnoga djeca i mladi koji redovito idu u školu, koji su spremni pomoći drugome, koji su odgovorni, tolerantni, nesebični, kritični prema sebi te ne moljakaju za ocjene, ne prijete nikome, ne podmićuju, dolaze na kontrolne zadaće i ispitivanje i kada nisu sto posto spremni, zapravo su kažnjeni za svoje ponašanje</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Europska unija je napokon dobila Ustav. U njemu se eksplicite ne spominju kršćanski korijeni Europe, zbog čega su mnogi nezadovoljni. I naravno, Papa.</p>
<p>Da je kršćanstvo na različite načine utkano u povijest Europe nije sporno, ali isto tako nije sporno da danas u Europi, u konkretnom životu, kršćanstvo nije baš prepoznatljivo. Malo je čudna i nelogična prevelika briga Crkve za formu, dok sadržaj izmiče kontroli, a to kao da nikoga previše ne zabrinjava.</p>
<p>Čini se da je važnije graditi crkve i ubirati nešto veće milodare, nego se posvetiti brizi za svakog čovjeka, suosjećati s njim, pomagati mu u razrješavanju i materijalnih i nematerijalnih problema i dilema, biti vertikala koja daje snagu kada se iz ljudske perspektive čini da se više izdržati ne može.</p>
<p>Vrednote, ma tko ih životom zastupao, djelima konkretizirao, ono je što bi trebalo cijeniti. Jer riječi su tako često bez sadržaja, a papirnati dokazi životnih uvjerenja uglavnom služe samo kao ukras, ili za arhivu.</p>
<p>Sa sličnim smo se problemom razlikovanja bitnog od nebitnog i odašiljanja poruka sumnjiva sadržaja susreli u nas i veličanjem školskih ocjena.</p>
<p>Ovih smo dana preplavljeni raznim akcijama usmjerenim na odlikaše. Eto i ministar je odredio da se svi odlikaši osnovnih i srednjih škola nagrade tromjesečnim besplatnim korištenjem Interneta i pogodnostima pri nabavi računala.</p>
<p>Taj potez otvara brojna pitanja i nedoumice. Osvrnut ću se samo na jedno.</p>
<p>Toliko smo puta ponavljali da smo u školama ocjenu pretvorili u božanstvo, vrhunsku vrednotu, da smo sve podredili znanju, iako to znanje često ima problematičnu uporabnu vrijednost. Uz to je poznato da su ocjene koje daje čovjek na temelju usmenog ili pismenog ispitivanja podložne pogreškama, da nisu dostatno ni objektivne, ni dosljedne niti valjane kao mjera znanja.</p>
<p>O količini i kvaliteti znanja brojnih odlikaša govore i izvještaji koji se mogu čuti ovih dana: velik postotak učenika prvih razreda srednjih škola ide na popravni ispit, iako su na kraju osnovnog školovanja mnogi od njih bili odlikaši!</p>
<p>A odgoj djeteta kao cjelovite osobe malo koga zanima, nažalost, jer dijete vrlo često identificiramo s ocjenama koje ima.</p>
<p>Hoćemo li ikad školu početi promatrati i vrednovati i kao odgojnu instituciju? Kada će nam postati važno ponašanje učenika prema vršnjacima, odraslima, pa i prema sebi? Sudjelovanje u humanitarnim akcijama, u volonterskom radu u različitim sferama, u slobodnim aktivnostima? Hoće li nam ikad biti važno je li »škola« pridonijela da se učenici osjećaju radosno, samopouzdano, optimistično ili pak depresivno, obeshrabreno, poniženo, čak suicidalno?</p>
<p>Godinama mirno podnosimo farsu s ocjenama u školama, a sada smo je, eto, odlučili i nagraditi.</p>
<p>Taj suludi 5, 00 ili barem odličan uspjeh postaje noćna mora ili svojevrsni sveti gral koji se pokušava dohvatiti. A svima je ipak jasno da samo vrlo mali postotak učenika može ostvariti taj prosjek kao odraz sposobnosti, zalaganja i znanja. Tjerajući učenike i dopuštajući im da u golemom postotku postanu odlikaši, zapravo ih zavaravamo, uvjeravamo ih da imaju znanja i sposobnosti koje realno nemaju. Uz to im poručujemo da nije važno biti dobar, pošten, solidaran, suosjećajan, važne su jedino petice! Jedino njih nagrađujemo. Zaista vrlo poučno i odgojno.</p>
<p>U srednjoj školi je situacija malo drukčija. Ocjene se manje poklanjaju, pogotovo one najviše. Ali poznato je već godinama da upravo gimnazijalci, među kojima se i regrutira najveći broj odlikaša, imaju golem broj tzv. opravdanih izostanaka s nastave. Oni su posljedica ostajanja kod kuće, pripremanja za odgovaranje pojedinog predmeta kako bi se mogao sačuvati visok prosjek ocjena. Vrlo često i roditelji i razrednici podupiru takav način ponašanja radi zgrtanja petica, podizanja ugleda škole.</p>
<p>Nagrađivanje odlikaša često je, dakle, nagrađivanje varanja, laganja, pa i oštećivanja drugog. Jer, dok vrlog odlikaša nema u školi (naravno ne svakog, i ne uvijek), oni koji su došli moraju odgovarati jedan ili čak više predmeta i pisati kontrolni rad iz nekog predmeta. Ne dobiju baš uvijek sjajnu ocjenu, jer nisu uspjeli dobro naučiti gradivo za baš sve predmete iz dnevnog rasporeda. Onaj pak, koji je ostao kod kuće, kada sve nauči, dolazi u školu, donosi opravdanje za svoj »opravdani« izostanak, odgovara i dobiva peticu. Zaista pravi razlog za nagrađivanje!</p>
<p>Trebalo bi imati na umu da svaka nagrada ima svoju informacijsku i evaluacijsku vrijednost. Što u tom smislu govore te nagrade dodijeljene odlikašima? Jasno i nedvosmisleno: važna je petica, ona je jedino što cijenimo bez obzira kako je stečena, ostalo školu, po definiciji ipak odgojnu instituciju, ne zanima.</p>
<p>Da bi se moglo razlikovati »prave« od »papirnatih« odlikaša nužno bi bilo osim ocjena uvesti još neke kriterije pri odabiru onih koji će biti nagrađeni. </p>
<p>Tada bi nagrade prenosile odgojno primjereniju informacijsku i evaluacijsku poruku.</p>
<p>Na taj su način, vodeći računa samo o ocjeni, mnoga djeca i mladi koji redovito idu u školu, koji su spremni pomoći drugome, koji su odgovorni, tolerantni, nesebični, kritični prema sebi te ne moljakaju za ocjene, ne prijete nikome, ne podmićuju, dolaze na kontrolne zadaće i ispitivanje i kada nisu sto posto spremni, zapravo kažnjeni za svoje ponašanje. </p>
<p>A mnogi koji se ponašaju nedolično na različite načine - bivaju nagrađeni.</p>
<p>Je li odgoj za nas doista tako velika kost da nam je zapela u grlu i da će nas na kraju i ugušiti?</p>
<p>Najvažnije bi bilo da iz »papirnatog« kršćanstva prijeđemo napokon na životno kršćanstvo te prestanemo toliku vrijednost pridavati formi, velikim gestama, praznim riječima, javnim manifestacijama kako u školi, tako i u politici, u Crkvi, u svim sferama života. </p>
<p>Jer mladi nisu slijepi. Vide našu licemjernost, dvoličnost našeg morala, nedosljednost u našem djelovanju. Neki zbog toga postaju apatični, neki agresivni, neki narkomani, neki odlaze u svijet, neki pokušavaju poput Sizifa nešto učiniti, a neki se, nažalost, ipak uspješno prilagode pravilima ponašanja u ovoj zemlji. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kriv je čovjek-vozač, mlad, neiskusan i alkoholiziran</p>
<p>Što se tiče povišenja zapriječenih kazni, sigurno je da se i od toga mogu očekivati neki efekti, ali naravno samo uz uvjet da ih sudovi rigorozno primjenjuju. Ali ako znamo da i postojeće kazne sudovi ne primjenjuju u maksimalno zapriječenim okvirima, onda je teško vjerovati da će se na taj način problem riješiti</p>
<p>ZDRAVKO BARTOVČAK</p>
<p>Nema dana kada iz medija ne saznamo da je na našim cestama netko stradao ili poginuo. To je postalo tako učestalo da djeluje katastrofično, i to ne bez razloga, jer to više nije samo tragedija za stradale pojedince i njihovu obitelj, nego je to postala nacionalna katastrofa.</p>
<p>O tome se, doduše, već dugo piše i govori, ali tek kada je uzoriti kardinal Josip Bozanić naveo da je u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama poginulo oko 11.000 ljudi od 1990. godine do danas, što je gotovo jednako broju poginulih u Domovinskom ratu, onda je ta slika postala doista katastrofična. </p>
<p>Naravno da je taj podatak kardinal Bozanić iznio u velikoj brizi za velikim gubitkom naših, i to posebno mladih vjernika, jer taj podatak još više pogoršava ionako lošu demografsku sliku Hrvatske. Iako bi bilo normalno da je takav podatak iznijelo mjerodavno ministarstvo ili bilo koje državno tijelo, moramo biti zahvalni kardinalu Bozaniću što je upalio crveno svjetlo za opasnost.</p>
<p>Iz napisa u našem tisku proizlazi da je i Vlada i posebno Ministarstvo pravosuđa uočilo taj problem te da je po hitnom postupku prišlo promjeni Zakona o sigurnosti na cestama. Kada sam pročitao kakve se izmjene predlažu, onda sam shvatio da je riječ o rutinskim izmjenama citiranog zakona koje se uglavnom svode na povišenje zapriječenih kazni za prometne prekršaje i da mjerodavna državna tijela smatraju kako će se time preventivno utjecati na smanjenje broja prekršaja u prometu, a time i broja nesreća i smrtno stradalih.</p>
<p>Kao vrlo iskusan pravni praktičar, pa i teoretičar, na temelju iznesenih podataka moram ustvrditi da je situacija u prometu na našim cestama doista zabrinjavajuća. Također moram ustvrditi da kao glavni uzrok tako brojnim nesrećama nisu naše prometnice ni prometna signalizacija, nego čovjek-vozač, i to nažalost najčešće mlad i neiskusan vozač, zatim alkoholizirani vozač, kao i vozač koji ne poštuje prometne znakove na cesti, i to posebno one koji se odnose na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, zabranu pretjecanja. To sve ustvrdili su i nadležna državna tijela, od prometne policije do mjerodavnih ministarstava.</p>
<p>I kakva je namjera mjerodavnih državnih tijela? Povisiti zapriječene kazne za prometne prekršaje. Smatram da je to potpuno pogrešan put za rješavanje tog problema. </p>
<p>Naravno da nisam naivan da mislim da postoje mjere kojima će se u potpunosti ukloniti prometne nesreće. No, da postoje načini na koji će se one smanjiti, to je sigurno.</p>
<p>Što se tiče povišenja zapriječenih kazni, sigurno je da se i od toga mogu očekivati neki efekti, ali naravno samo uz uvjet da ih sudovi rigorozno primjenjuju. Ali ako znamo da i postojeće kazne sudovi ne primjenjuju u maksimalno zapriječenim okvirima, onda je teško vjerovati da će se na taj način problem riješiti. Naravno da se onda postavlja pitanje što u stvari treba učiniti da se počne rješavati ovaj užasni problem. Mislim da trebamo pozvati u pomoć psihologiju pa strana iskustva i rješenja.</p>
<p>Kako to izvesti? Moramo poći odatle da mnogi, a posebno mladi, vole prije svega voziti automobile ili bilo kakva motorna vozila. Nadalje, moramo poći od toga da oni vole voziti brzo iako su potpuno neiskusni. Oni također nisu dovoljno svjesni da im i male količine alkohola mogu prouzročiti velike štetne posljedice i dati im lažnu sigurnost. Ovo sve vrijedi u nešto manjoj mjeri i za starije vozače.</p>
<p>Dakle, ako mijenjamo prekršajni kazneni sustav, moramo gađati »u sridu«, a to znači u bit problema. To znači to da je za svakog vozača koji voli voziti motorna vozila najteža kazna oduzimanje vozačke dozvole, ali ne one na dva mjeseca. Moramo ustrojiti takav kazneni sustav kod prekršitelja prometnih propisa da se onome koji je učinio dva ili tri ozbiljnija prekršaja mora (a ne da je to diskrecijsko pravo suca) oduzeti vozačka dozvola, i to trajno!</p>
<p>Ne predlažem to napamet. Prije svega zaprepašten sam bio kada sam pročitao da je jedan djed usmrtio u prometnoj nesreći svoje troje unučadi iako je do tada bio već 20 ili čak 30 puta kažnjen za prekršaj i da mu je već u nekoliko navrata oduzeta na kraće vrijeme vozačka dozvola. Kada sam to pročitao, nisam mogao vjerovati da je takvo što kod nas moguće. Praksa trajnog oduzimanja vozačke dozvole u svijetu u mnogim državama postoji, i ona je dala pozitivne rezultate. Jer to saznanje da možete ostati doživotno bez vozačke dozvole sasvim sigurno kod osoba koje uživaju u vožnji mora izazvati strah da bi se to njima u slučaju višekratnog nepoštivanja prometnih propisa moglo dogoditi.</p>
<p>Uostalom, slična iskustva postoje i u drugim područjima. Tako na primjer u mnogim državama odvjetnici, liječnici, građevinari i mnoge druge profesije u svom poslu drhte od straha da bi mogli ostati bez licence ako naprave jedan ili nekoliko većih propusta u obnašanju svoje struke.</p>
<p>Zato ne vidim razloga da i naš zakonodavac ne pribjegne između ostalih i takvoj mjeri. Uvjeren sam da će to dati pozitivne efekte i da će broj posebno teških prometnih nesreća biti znatno smanjen, naravno samo budu li nadležna državna tijela striktno primjenjivala zakon, i to jednako prema svima.</p>
<p>Takvo zakonsko rješenje ne bi bilo ni protuustavno ni nemoralno ni nepošteno, jer je usmjereno ponajprije na to da zaštiti samog vozača, a onda i sve druge sudionike u prometu. Inače, visoko zapriječenim kaznama može se efikasno regulirati manje važne prekršaje kao što je parkiranje na nedopuštenim mjestima. No, i tu bi trebalo učiniti selekciju tako da se zapriječene kazne za parkiranje na pješačkim prijelazima ili na tramvajskim stajalištima za pješake na nogostupima kažnjava deseterostruko teže nego za ostala nepropisna parkiranja.</p>
<p>Iz prakse znam da u Austriji upravo zbog takvih drakonskih kazni nijednom vozaču ne bi ni palo na pamet da se parkira na tim mjestima, dok kod nas to vozači nerijetko čine tako da građani ne mogu izaći iz tramvaja na tramvajskoj stanici ili da ne mogu prolaziti nogostupom, a da probleme koji u takvim slučajevima imaju invalidne osobe i ne spominjem. </p>
<p>Nadam se da će ovaj moj prijedlog dospjeti i do mjerodavnih i da bi im mogao koristiti kod noveliranja Zakona o sigurnosti prometa na cestama.</p>
<p>Autor je sudac Ustavnoga suda u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Za gradnju 96 novih škola potrebne dvije milijarde kuna</p>
<p>U dvije smjene rade 64 osnovne škole, dok 22 škole, većinom u rubnim dijelovima grada, rade u čak tri smjene. Zbog toga je potrebno hitno izgraditi 50 novih učionica, odnosno sedam novih osnovnih škola</p>
<p>Od 102 zagrebačke osnovne škole samo njih 16 radi u jednoj smjeni i to su one u centru, gdje je pretežno starija populacija. U dvije smjene rade 64 osnovne škole, dok 22 škole, većinom u rubnim dijelovima grada, rade u čak tri smjene. Zbog toga je potrebno hitno izgraditi 50 novih učionica, odnosno sedam novih osnovnih škola. Jedan je to od zaključaka iz izvješća o stanju prostora u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama, koji je u srijedu prihvatilo Gradsko poglavarstvo.</p>
<p>Da bi, pak, zagrebački osnovnoškolci bili na cjelodnevnom školskom boravku – od osam do 17 sati – kako je to praksa u zapadnoeuropskim zemljama, trebalo bi izgraditi čak 96 novih objekata osnovnih škola. To bi u konačnici koštalo oko dvije milijarde kuna, ne računajući PDV, kazao je pročelnik Ureda za obrazovanje i sport Ivica Lazanja.</p>
<p>Takvo je ulaganje u Zagrebu sada gotovo nemoguće, pogotovo stoga što Grad za kapitalna ulaganja u osnovno i srednje školstvo dobiva iz državnog proračuna godišnje samo 26 milijuna kuna, iako je četvrtina toga školstva upravo u Zagrebu. No, taj bi se kronični nedostatak prostora, kaže Lazanja, djelomično trebao ublažiti u ovoj godini, planiranom izgradnjom školskih objekata u Borovju, Sesvetskim Selima, Hrvatskom Leskovcu te dogradnjom Osnovne škole Vinka Žganca u Sesvetama.</p>
<p>Ove će se godine, najavio je Lazanja, nastaviti i s obnovom najstarije osnovne škole u gradu, one Josipa Jurja Strossmayera, iz 1865., a u planu je i početak obnove osnovnih škola Augusta Šenoe, Kustošije i Matka Laginje.</p>
<p>Izvješće o prostoru pokazuje da osnovnim školama kronično nedostaju i sportske dvorane. Bez njih je trenutno osam škola, OŠ Ksaver Šandor Gjalski ima dvoranu od samo 100 četvornih metara, dvorane osam osnovnih škola velike su od 100 do 200 četvornih metara, , dok je 50 škola s dvoranama od 200 do 500 »kvadrata«. U osnovnim je školama, što matičnim što područnima, kaže pročelnik, potrebno izgraditi čak 87 novih dvorana, za što bi trebalo izdvojiti oko 800 milijuna kuna.</p>
<p>Što se tiče srednjih škola, ove je godine u planu sanacija zajedničkog objekta II., VII., XVI. i Klasične gimnazije, te onoga X. gimnazije i I. tehničke škole Tesla. Završit će i obnova objekta u kojemu djeluju Osnovna škola I. G. Kovačića i XVIII. gimnazija, a planiran je i početak obnove Gornjogradske gimnazije. »U srednjim je školama potrebno izgraditi sedam sportskih dvorana, a oko milijardu kuna potrebno je uložiti u investicijsko održavanje svih školskih objekata«, kazao je Lazanja. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tko će platiti sanaciju sanacije Jakuševca</p>
<p>Belgijska tvrtka Jan de Nul koja je sanirala odlagalište otpada Jakuševec, mogla bi ZGOS-u ispostaviti račun na 30 milijuna kuna za popravak dviju šteta, koje su se 2002. i 2003. godine dogodile na trećoj i četvrtoj plohi tada već saniranog dijela odlagališta. Podatak je to iz revizije financijskih izvješća društva ZGOS, koju je na dan 31. prosinca obavila privatna revizorska kuća Ernst & Young.</p>
<p>»Nastale štete uklonit će se do kraja lipnja ove godine, a izvođač radova zahtijevat će od ZGOS-a nadoknadu troškova popravka«, piše u izvješću revizora. U ovom je trenutku nejasno, stoji dalje, tko će zapravo snositi troškove popravka, te je nemoguće procijeniti hoće li taj trošak snositi ZGOS.</p>
<p>Direktor ZGOS-a Zdravko Vac, pak, tvrdi da je za oštećenja nastala tijekom sanacije na trećoj i četvrtoj plohi odlagališta kriv izvođač ili projektant, a nikako investitor.</p>
<p> »U ugovoru piše da izvođač mora investitoru predati uredno gradilište«, objašnjava Vac, dodavši da ZGOS-u još nitko nije podnio zahtjev za naknadu troškova popravka, iako bi radovi trebali završiti za petnaestak dana. Na naše pitanje, tko je kriv za nastala oštećenja – izvođač ili projektant – Vac nije imao konkretnoga odgovora.</p>
<p>Skupštinski zastupnik Hrvatskog bloka Tomislav Jelić, pak, koji je novinarima i dostavio izvješće revizora, najavljuje, da će temeljem njega u ponedjeljak na Skupštini trgovačkih društava predložiti razrješenje direktora Vaca. »Nameće se pitanje što je radio nadzorni organ – Institut građevinarstva Hrvatske, kada je četvrta ploha sanirana tako traljavo, i na temelju čega bi sve to trebao platiti ZGOS, ako su, osim nadzora, za sve krivi izvođač radova ili projektant«, zaključuje Jelić. </p>
<p>Ma.M., G.P.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U subotu na Jelačićevu trgu Dan borbe protiv droge </p>
<p>U organizaciji Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i Povjerenstva Vlade RH za suzbijanje zloporabe opojnih droga, na Trgu bana Jelačića u subotu, 26. lipnja u 10 sati obilježit će se Međunarodni dan borbe protiv zloporabe droge i nezakonitog prometa drogama. Kampanja se obilježava pod motom »Život bez droge«. Cilj je akcije da se javnost educira i postane osjetljivijom za probleme zloporabe opojnih droga, te da se zajednički suprotstavi tom problemu. </p>
<p>Predstavljanje programa prevencije i suzbijanja ovisnosti organiziralo je 17 udruga i terapijskih zajednica. Kampanji će se pridružiti i brojne poznate osobe iz javnog i sportskog života koje će dijeliti edukativno-promidžbene materijale. </p>
<p>Predviđen je i raznovrstan zabavni program uz Zagrebačke mažoretkinje, te modnu reviju ženske terapijske zajednice. </p>
<p>S.D.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Novom Čiču uskoro novi dom za stare </p>
<p>Županijsko je poglavarstvo na svojoj zadnjoj sjednici dalo Mirici Đurašić iz Novog Čiča odobrenje da otvori dom u kojemu će se moći smjestiti 20 pokretnih starijih osoba. Kako je vlasnica budućeg doma istakla u svom zahtjevu za odobrenje, korisnici će moći spavati u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, koristiti kuhinju, dnevni boravak i dvorište koje će biti prilagođeno za odmor takvih osoba. Cijena smještaja, kao i točan početak rada zasad se još ne zna. </p>
<p>Na području Velike Gorice nema doma za stare i nemoćne osobe u vlasništvu države, pa je smještaj takvih osoba zaista veliki problem za područje na kojem živi oko 70 tisuća stanovnika. Problem je još veći u općinama Kravarsko, Pokupsko i Orle, u kojima zbog loše gospodarske situacije žive mahom staračka domaćinstva. Grad, međutim, iako se to u zadnjoj kampanji za lokalne izbore jako isticalo, za sada nije pokrenuo inicijativu za izgradnju jedne takve ustanove. Problem, barem za one koji imaju novaca, ublažava postojeći privatni dom Ljubav. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tko su kandidati za županijske nagrade</p>
<p>Potkraj ovog mjeseca, kada će se održati Skupština Zagrebačke županije, bit će poznata imena dobitnika javnih županijskih priznanja za poseban doprinos na različitim područjima djelovanja. Za Povelju Zagrebačke županije, povjerenstvo za dodjelu tih priznanja predložilo je Autokuću Štarkelj, velikogoričku udrugu Edukacijom protiv raka dojke, Komunalno Jastrebarsko i OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića. Kandidat za nagradu koja se dodjeljuje za iznimna dostignuća jest obiteljsko gospodarstvo Čegec iz Svetog Ivana Zeline. Za poseban doprinos ugledu i Županije predloženi su KUD Oštrc iz Samobora, Zlatara Križek iz Velike Gorice, DVD Križ i Karate klub Samobor - Anindol. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Besplatno ljetovanje za siromašniju djecu </p>
<p>Ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb organizira besplatno ljetovanje za djecu socijalno ugroženih obitelji Grada Zagreba, a koji su u evidenciji ovog ureda i Centra za socijalnu skrb (ukupno 3000 djece). Ljetovanje uključuje besplatni prijevoz, smještaj, te prehranu, uz niz aktivnosti i programa i stručno vodstvo, a organizirat će se u odmaralištima Vladimira Nazora d.o.o. u Stoimeni kod Crikvenice, Odmaralištu Veli Jože u Savudriji, Cvrčku u Dugoj Uvali, Zlatokrili u Velom Lošinju te u Lodi kod Skradina. U ponedjeljak, 28. lipnja u 8 sati, 45 djece polazi u Skradin a u 14 sati 125 djece putuje u Savudriju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Pavarotti stigao u Pulu, gdje će otvoriti Histria festival </p>
<p>PULA</p>
<p> – Jedan od triju najvećih tenora današnjice maestro Luciano Pavarotti u srijedu navečer je privatnim zrakoplovom doputovao u Pulu, gdje će u subotu koncertom u Areni svečano otvoriti ovogodišnji 5. ljetni glazbeno-scenski Histria festival. Koncert će održati u sklopu svoje turneje pod nazivom »The last time Pavarotti« Slavni tenor sletio je u pulsku zračnu luku gdje su ga dočekali direktor Histria festivala Bashkim Shehu te predstavnici Grada Pule, a potom se uputio na Brijune, gdje će biti smješten za svog boravka u Istri. S Lucianom Pavarottijem je stigla i njegova pratnja, kao i tim menadžera zaduženog za turneju, na čelu s glavnom menadžericom Terry Robson.</p>
<p> Od izvršnog producenta Histria festivala Dubravka Merlića saznaje se kako će Pavarotti do subote u pulskoj Areni održati i dvije generalne probe u istom terminu kada će se održati i koncert. Cijene ulaznica za subotnji koncert kreću se od 450 do 800 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pink otpala, Santana upitan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon otkazivanja koncerata Lennyja Kravitza i Metallice, koji su trebali nastupiti na stadionu u Velikoj Gorici, te Adler's Appetitea, koji je trebao gostovati u Aquariusu, u srijedu je vlasnik tvrtke Impresario Marijan Crnarić potvrdio kako je otpalo i najavljeno gostovanje pjevačice Pink. </p>
<p>»Nažalost, njen je menadžment sam donio odluku o nenastupanju, procijenivši da je to najpametniji potez nakon otkazivanja Metallice i Lennyja«, rekao je Crnarić.</p>
<p>Također je dodao da će novac za prodane karte u slučaju Pink odmah biti vraćene, budući da u njenom slučaju menadžmentu nije isplaćen nikakav depozit. </p>
<p>»U slučaju Metallice i Lennyja, novac od prodanih karata već je uplaćen izvođačima, pa sada, nakon otkazivanja, čekamo da nam ga vrate, a kad se to dogodi svi će moći vratiti karte i dobiti novac. Organizirat ćemo to na taj način da će se karte moći i zamijeniti, pa ukoliko netko poželi može te karte mijenjati za Sealov koncert u Opatiji 25. srpnja«, pojašnjava Crnarić.</p>
<p>Uz otkazivanje nastupa Pink, Crnarić je otkrio kako bi Santana trebao nastupiti, ali ne na Gradskom stadionu u Velikoj Gorici. »Santana će nastupiti ili u Domu sportova ili u nekom od morskih gradova poput Rijeke, no još nismo odlučili gdje«, kaže Crnarić, priznajući da mu niti samom nije jasno zašto je interes domaće publike za svjetskim glazbenim atrakcijama bio tako slab. </p>
<p>Crnarić je otkrio i da je za koncert Lennyja i Metallice ukupno prodano tek 10.000 karata do dana otkazivanja, a to niti izbliza nije bilo dovoljno za pokrivanje svih troškova. </p>
<p>»Za Lennyja smo već dogovorili novi termin na jesen, kada će cijena ulaznice biti nešto niža, dok nam Metallica nije ponudila novi termin«, rekao je Crnarić, najavljujući kako njegova tvrtka u planu za ovu godinu ima još koncerte Stinga i Carmine Burane. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Beyonce i Jay-Z najveći laureati na dodjeli nagrada afroameričkim umjetnicima</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Trenutačno najpopularnija američka pjevačica Beyonce Knowles i njezin dečko, rap zvijezda Jay-Z, u utorak su navečer na dodjeli BET Awards, nagrada predviđenih za crnačke umjetnike, izašli kao najveći laureati. Osim što je Beyonce proglašena najboljom r'n'b umjetnicom, a njezin dečko najboljim hip-hoperom, nagrađeni su i za vokalnu suradnju u pjesmi »Crazy in Love«. I skupina OutKast nagrađena je dvjema nagradama – za grupu godine i za video broj.</p>
<p>Svečanost, održanu u Kodak Theatreu u Los Angelesu, vodila je glumica Mo'Nique, a nagrada za životno djelo pripala je Isley Brothersima, dok je ona za humanitarna postignuća predana Dannyju Gloveru. Najboljim r'n'b pjevačem proglašen je Usher, a najboljom hip-hopericom Missy Elliotta. Nagrada za najbolju glumicu pripala je Halle Berry, a ona za najboljeg glumca Denzelu Washingtonu. Najboljom sportašicom afroameričkog porijekla proglašena je Serena Williams. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Balašević: »Virovitica za mene više nije nedostižna«</p>
<p>NOVI SAD</p>
<p> – Poznati novosadski kantautor Đorđe Balašević održat će u petak koncert na rukometnom stadionu Tvina u Virovitici. Bit će to hrvatska promocija novog albuma »Rani mraz«, koji se u prodaji pojavio u svibnju ove godine, i jedan od tri koncerta koji će ove godine Balašević održati u Hrvatskoj. Osim Virovitice pjevat će, naime, još samo u Rovinju i na Krku. </p>
<p>Đorđe Balašević posljednji je put u Virovitici gostovao krajem osamdesetih godina. Za moto ovoga koncerta uzet je stih »…jer u Virovitici ne postoje pritisci…« iz njegove pjesme koju je napisao o ovome gradu. »Virovitica je za mene bila simbol jednog od gradova koje sam najviše volio, a koji se nalaze na putu od Subotice, preko Sombora, Osijeka, Našica, Virovitice, Koprivnice do Varaždina, Čakovca i Maribora. To je bio moj prirodni teritorij, i tu se ja osjećam kao kod kuće. Kada sam posljednjih godina prolazio kroz Mađarsku, putujući u Sloveniju, vidio sam tablu na kojoj piše 'Virovitica 17 kilometara' i tada sam shvatio da me neke moje stare pjesme stižu kao prokletstva: Virovitica je odjednom za mene postala simbol nekog nedostižnog mjesta! Srećom, više nije tako. U međuvremenu smo već pjevali u Puli, Osijeku, Zagrebu, Opatiji, Koprivnici, Čakovcu… i sada konačno - u Virovitici«, izjavio je Đorđe Balašević za Vjesnik uoči virovitičkog koncerta. </p>
<p>U slučaju kiše, virovitički će se koncert održati u subotu. Karte u pretprodaji stoje 99 kuna, a na dan koncerta moći će se kupiti na blagajni stadiona za 100 kuna. </p>
<p>Slavica Bakić-Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Večer književnosti i glazbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sklopu 1. zagrebačkog sajma knjiga koji se održava od 29. lipnja do 3. srpnja, zagrebački je klub Gjuro II u utorak ugostio nekoliko domaćih i stranih pisaca, koji su publici čitali ulomke iz svojih djela. </p>
<p>Među njima su se našli Tibor Fisher, Simo Mraović, Borivoj Radaković, Marinko Koščec i Ljiljana Jokić-Kaspar, a iako je cijeli program prilično kasnio nitko nije bio nezadovoljan. No, pravi vrhunac večeri bio je glazbeni nastup Livija Morosina i Rade Šerbedžije, koji su okupljenu publiku i kolege oduševili dinamičnom svirkom, uglavnom dobro poznatih tradicionalnih skladbi, ali i materijala sa svog zajedničkog albuma »Orihi,orihi«. </p>
<p>U publici željnoj dobre glazbe i književnosti našli su se Frano Lasić, Nenad Cvetko, Robert Perišić, dobitnik Vjesnikove nagrade za književnost Renato Baretić i dr. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Predstavljen Merlinov »Burek«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U utorak je u klubu Vega Hotela Sheraton održana promocija devetog studijskog albuma Dine Merlina pod nazivom »Burek«. Na promociju je došla pjevačica Nina Badrić, s kojom je Merlin na ovogodišnjem HRF-u izveo pjesmu »Ti si mene« a koja je ujedno i prvi službeni singl s novog albuma. »Burek« je Merlinov prvi album nakon četverogodišnje stanke i njegovog posljednjeg albuma »Sredinom«. </p>
<p>»Ovo mi je prvi put da nakon, ni sam ne znam koliko, godina radim promociju ovakvog tipa u Zagrebu«, komentirao je Dino, dodavši da ovim albumom želi razriješiti i pogrešku koja se desetljećima radi u Zagrebu. </p>
<p>»Ovdje ljudi, na moje veliko čuđenje, govore o tome da postoji burek sa sirom ili zeljem. To vam je kao da kažete Manchester United iz Liverpoola. Dakle, to je pogreška, jer postoji samo jedan jedini burek«, rekao je Dino, a o kakvom bureku je riječ svi uzvanici mogli su provjeriti na licu mjesta, kušajući pravi burek.</p>
<p>Osim dueta s Ninom, na albumu je objavljena i pjesma »Supermen«, koju Merlin izvodi sa srpskom zvijezdom Željkom Joksimovićem, te duet s Edom Zankijem »Verletz«. Početkom studenog svi ljubitelji Dinova »Bureka« doći će na svoje, budući da poznati pjevač planira održati koncert u zagrebačkom Domu sportova.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nola režira Coca-Colin mjuzikl</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U subotu 3. srpnja prvi reality projekt HTV-a Coca-Cola Music Stars, velikim Open Air Partyjem na otoku Trešnjevka na zagrebačkom Jarunu, obilježava završnicu prvog dijela showa kojim se traže protagonisti mjuzikla. Uz finaliste showa publiku će zabavljati i DJ Frx te skupina E.N.I.</p>
<p>Nakon pet tjedana filmskih radionica i eliminacija pjevačkih kandidata, na partyju će između 20 natjecatelja publika odabrati njih 16 koji će dobiti uloge u najavljenom mjuziklu. Također je potvrđeno da će istom prilikom biti predstavljena naslovna tema mjuzikla u zajedničkoj izvedbi E.N.I.-ca i kandidata. S obzirom na poplavu otkazivanja brojnih nastupa svjetskih koncertnih atrakcija, dobrim dijelom i zbog skupih ulaznica, zvuči zanimljivo podatak da će ulaznica za ovaj party koštati čak 70 kuna. </p>
<p>Predstavnici Coca-Cole i HTV-a ujedno su otkrili da je naziv mjuzikla »Luda ljetna noć« te da će ga režirati Lukas Nola, a svi zainteresirani gledatelji moći će ga vidjeti 20. studenog na HTV-u. </p>
<p>Nakon partyja na Jarunu cijela se ekipa seli na Pag gdje će biti odabrano 36 plesača koji će također dobiti filmske uloge. </p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Slika izvrsnosti hrvatske kulture</p>
<p>Kreirajući posve nenametljivo sliku hrvatske kulture, istražujući njezine domete, inovirajući je novim umjetničkim otkrićima i čuvajući ono ponajbolje od tradicije koja je utkana u temelje hrvatskog identiteta, Vjesnikove su nagrade oduvijek njegovale kreativnost i toleranciju kao zalog kulturnoga i društvenog probitka </p>
<p>Da je Vjesnik bio i ostao nezaobilazan i jedinstven politički i kulturni dnevnik koji je u dugom luku svoga trajanja uspio na najbolji način spojiti tradiciju i suvremenost, svjedoči ne samo to što je na vjetrometini političkih i povijesnih, ali tržišnih gibanja ostao kao svjedok i kroničar vremena evo već pune 64 godine, nego se njegova jedinstvenost ogleda i u umjetničkim nagradama koje su postale neraskidivim dijelom hrvatske kulture.</p>
<p>Segment društva u nas koji za se može kazati da je obrazovan, da je po prirodi svoga bića sklon analitičnosti, kritičnosti i toleranciji i koji uz sve to svijet osjeća urbano i građanski, a želi spoznati način mišljenja i života svojih europskih susjeda i sustanara na kontinentu, upravo taj segment hrvatskoga društva čitao je desetljećima i čita dan-danas Vjesnik.</p>
<p>Bit će stoga razumljivo da je da je takav dnevnik prvi u nas utemeljio 1965. godine nagradu za književnost nazvavši je imenom Ivana Gorana Kovačića, pisca i ratnika koji je ispisao najpotresnije stranice hrvatske literature, i kao prvom laureatu to već tada značajno priznanje dodijelio Petru Šegedinu za zbirku pripovjedaka »Orfej u maloj bašti«. Tada nitko nije ni slutio da će baš ta nagrada, što je bila »pokrenuta u nakani da pridonese popularizaciji onih knjiga koje unapređuju našu kulturu«, zabilježiti najdulji životni vijek u toj istoj hrvatskoj kulturi, određujući svojim kriterijima i estetskim odrednicama literarne smjernice i značajeve.</p>
<p>Kažemo li da su njome okićeni među inima Ranko Marinković, Meša Selimović, Miroslav Krleža, Danilo Kiš, Jure Kaštelan, Irena Vrkljan, Antun Šoljan, Ivan Aralica, Ivan Slamnig i Nedjeljko Fabrio, bit će jasniji ugled nagrade koja se oduvijek vodila visokim umjetničkim dometima, a ne pomodnim strujama i prolaznim literarnim ukusima.</p>
<p>Četiri godine poslije, 1969. utemeljena je nagrada za likovnu umjetnost »Josip Račić«, a već iduće, 1970. godine, nagrada za glazbenu umjetnost »Josip Štolcer Slavenski«, slijede potom 1977. nagrada za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin«, a najmlađa je među njima nagrada za filmsku umjetnost »Krešo Golik«, pokrenuta 1996. godine. Na taj je način obuhvaćen cio spektar umjetničkih disciplina.</p>
<p>Miroslav Šutej, Zvonimir Lončarić, Virgilije Nevjestić, Boris Bućan, Kuzma Kovačić, Željko Kipke, Ivan Kožarić, Goran Petercol ... – prvaci su likovne scene koji su svojim umjetničkim ostvarajima utisnuli neizbrisiv pečat ne samo u hrvatskom nego i u europskome likovnom izričaju, baš kao što su na glazbenom polju to učili Boris Papandopulo, Stanko Horvat, Milko Kelemen, Pavica Gvozdić ili Ruža Pospiš-Baldani. I nezaboravni Fabijan Šovagović, pa Antun Vrdoljak, Branko Lustig ili Nedjeljko Dragić – umjetnici su koji su dali životni, lavovski doprinos filmskoj umjetnosti, baš kao što će svojim glumačkim kreacijama ostati zapamćeni prvaci dramskog glumišta kakvi su Relja Bašić, Mustafa Nadarević, Pero Kvrgić, Milka Podrug Kokotović i brojni drugi Vjesnikovi laureati koji su obilježili hrvatske i europske kulturne zemljovide.</p>
<p>Vjesnikovi su laureati, koji čine danas cijelu povorku odličnika, doista ono reprezentativno u hrvatskoj umjetnosti što je u pojedinim kalendarskim godinama, ali i epohama, davalo znak prvorazrednosti i ujedno samom Vjesniku pravo na isticanje sluha za promicanje slobode i kreativnosti ljudskoga duha. </p>
<p>Ne lobirajući ni za koga, ne podliježući aktualnim trendovima, ali bivajući u suglasju s modernitetom, uvijek nagrađujući izvrsnost u sveukupnosti hrvatske kulture, Vjesnikove su umjetničke nagrade tijekom godina uz ugledna i provjerena imena afirmirale i nove mlade stvaraoce koji su ubrzo našli svoje mjesto u probranom književnom, glazbenom, likovnom, kazališnom ili filmskom krugu. Mladima je nagrada bila poticaj, a onima starijima i iskusnijima dokaz da nisu uzalud živjeli – kako je prošle godine na svečanosti dodjele kazao Fadil Hadžić. Takav poticaj dobio je svojedobno i danas proslavljeni pijanist Maksim Mrvica, kada mu je Vjesnik u njegovoj neupitnoj glazbenoj karijeri pomogao stipendijom, nagrađujući tako posredno talent i umjetničku iznimnost. Stoga će se Mrvica odabranim glazbenim brojem pridružiti ovogodišnjoj svečanosti dodjele Vjesnikovih nagrada.</p>
<p>Kreirajući tako posve nenametljivo sliku hrvatske kulture, istražujući njezine domete, inovirajući je novim umjetničkim otkrićima i čuvajući ono ponajbolje od tradicije koja je utkana u temelje hrvatskog identiteta, Vjesnikove su nagrade oduvijek njegovale kreativnost i toleranciju kao zalog kulturnoga i društvenog probitka. Postale su tako nezaobilazan i nezamjenjiv znak i simbol za vrsnoću i nepotkupljivost priskrbljujući svome listu atribut kulturnoga i društvenog arbitera. </p>
<p>Nudeći pravi kaleidoskop umjetničke raznovrsnosti, one su kroničari ponajboljeg stvaralaštva i putokazi budućim naraštajima.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vjesnikove prestižne nagrade</p>
<p>Na svečanosti u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« u četvrtak na večer bit će predane Vjesnikove nagrade za umjetnička postignuća – književnu nagradu »Ivan Goran Kovačić« primit će Renato Baretić, kazališnu »Dubravko Dujšin« Ivica Vidović, likovnu »Josip Račić« Kristina Leko, glazbenu »Josip Štolcer Slavenski« Dubravko Detoni i nagradu »Krešo Golik« za životni doprinos filmu Tomislav Pinter </p>
<p>Nikada ne podlegnuvši zovu za jeftinim senzacijama, pa ni u najgore doba kada se oblikovalo suvremeno hrvatsko medijsko tržište, koje je od čitatelja u mnogim slučajevima načinilo voajera, a od izdavača intelektualnog pornografa, Vjesnik je ostao ozbiljan, građanski, politički dnevni list koji se čitateljima obraća u stilu stare bečke škole. </p>
<p> Stoga nije ni neobično da su Vjesnikove nagrade što se dodjeljuju za umjetnička postignuća u protekloj godini, ostale prestižnima. Potvrđuju to i ovogodišnji dobitnici – redom velikani hrvatskog kulturnog života od kojih većina postiže sjajne uspjehe i u inozemstvu.</p>
<p>»Zbog Vjesnikove nagrade 'Krešo Golik' za životni doprinos filmu odbio sam ponudu da budem član žirija Međunarodnoga filmskog festivala u Valenciji«, rekao je Tomislav Pinter, mag filmske kamere, direktor fotografije, kamerman i snimatelj čiji je objektiv iz glumaca i redatelja proteklih pedeset godina izvlačio ono najbolje, umjetnik koji potpisuje neke od najvećih hrvatskih i inozemnih filmova.</p>
<p>Koliko je Vjesnikov likovni žiri na »valnoj dužini« sa svijetom, svjedoči podatak – dobitnica Vjesnikove likovne nagrade »Josip Račić« Kristina Leko za svoju izvrsnu izložbu »Sir i vrhnje« o očuvanju hrvatskog identiteta u nemilim globalizacijskim procesima, u isto vrijeme prima nagradu u Njemačkoj za likovno stvaralaštvo.</p>
<p>Dubravko Detoni, glazbenik podjednako poznat u hrvatskim i međunarodnim vodama, stvaratelj i inovator glazbe, voditelj Ansambl centra za nove tendencije ACEZANTEZ, ovjenčan nagradom »Josip Štolcer Slavenski« za skladbu »Dolce furioso«, bio je jasan: »Vjesnikove nagrade sam se načekao: desetak puta bio sam u finalu. Nagrada je kao novac, možeš ga ne cijeniti, ali teško je bez njega.«</p>
<p>Ivica Vidović, »zlatni dječak« hrvatskoga glumišta, kojeg generacije pamte po izvanrednim glumačkim, kazališnim i filmskim nastupima, rekli bismo »arhetipski« lik našeg pamćenja, ovjenčan nagradom »Dubravko Dujšin« za ulogu Roberta Schustera u predstavi »Trg heroja«, kazao je: »Vijest je došla kao grom iz vedra neba. S obzirom da o meni u 'Gavelli' godinama nitko nije ozbiljno razmišljao, digao sam ruke od svega. Naravno da mi je drago što je nagrada došla za ulogu koju sam volio i dugo pripremao...«</p>
<p>A što kaže Renato Baretić, čovjek koji je »pokupio« sve važne nagrade – Vjesnikovu nagradu »Ivan Goran Kovačić«, nagradu »August Šenoa« Matice hrvatske i godišnju državnu nagradu»Vladimir Nazor« za roman »Osmi povjerenik«, dokazujući da su novinari u Hrvatskoj izvnredni pisci: »Među nagradama koje sam dobio Vjesnikov 'Goran' kao najstarija književna nagrada ima dodatnu specifičnu težinu. Vjerojatno sam sada svima dosadio, pa bi se moglo dogoditi da sljedećih 20 godina ne dobijem ništa.« </p>
<p>Dobitnicima će Vjesnikove nagrade biti predane na svečanosti u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«, u četvrtak, 1. srpnja, u 19 sati.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nagrađeni za najbolje uloge u sezoni </p>
<p>Vanja Matujec, Siniša Popović, Vlatka Oršanić, Frank van Aken, Lydia Mila Milovac i Ovidiu Muscalu nagrađeni za uloge u predstavama / Najavljen repertoar za iduću sezonu / Posjetitelji cijeli dan mogli razgledati zgradu HNK </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u srijedu je svečano dodijelilo svoje nagrade za najbolja ostvarenja u drami, operi i baletu u sezoni 2003./2004. Nagradu »Mila Dimitrijević« za najbolje ostvarenje u Drami dobili su Vanja Matujec za ulogu Erne u drami »Kazimir i Karolina« Ödöna von Horvatha i Siniša Popović za ulogu Eugena u istoj predstavi.</p>
<p> Dobitnica nagrade »Marijana Radev« za najbolje ostvarenje u Operi je sopranistica Vlatka Oršanić za ulogu Katarine Izmajlove u operi »Lady Macbeth Mcenskog okruga« Dmitrija Šostakoviča, dok je nizozemski tenor Frank van Aken dobitnik nagrade »Vladimir Ruždjak« za ulogu Sergeja u istoj predstavi. </p>
<p>Dobitnica nagrade »Ana Roje« je baletna prvakinja Lydia Mila Milovac za cjelokupni umjetnički rad i doprinos baletnoj umjetnosti. Nagradu »Oskar Harmoš« dobio je mladi solist Ovidiu Muscalu za ulogu mlinara Ivice u baletu Brune Bjelinskog »Mačak u čizmama« te za odlično otplesanu ulogu u baletu »Soba« koreografa Renata Zanelle i kao poticaj njegovoj daljnjoj karijeri.</p>
<p>Nagrade su predane u okviru dana otvorenog kazališta u Hrvatskome narodnom kazalištu. Posjetitelji su mogli tijekom cijelog dana razgledati sve prostore, pozornicu, garderobe, pjevačke i baletne pokuse, kostime i plakate. Mnogi su od posjetitelja mogli prvi put proći podzemnim tunelom što zgradu HNK povezuje sa susjednom zgradom Kola u kojoj su prostori Baleta, administrativni uredi i arhiv.</p>
<p> Na pozornici su bili izloženi svi svečani zastori HNK. Dugogodišnjem kroničaru HNK glazbenom kritičaru i uredniku na Hrvatskom radiju Branku Poliću dodijeljena je trajna ulaznica. </p>
<p>Unatoč neslužbenom bankrotu o kojemu se već dugo govori iza scene i unatoč tomu što još nije potpisan financijski ugovor za tekuću godinu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu predstavilo je bogat i ambiciozan program za sljedeću sezonu. </p>
<p>»Katarina Zrinska«, »Koriolan«, »Tristan i Izolda«, »Rigoletto« i »Mjesečarka« novi su naslovi u Operi, »Tramvaj zvan čežnja«, »Ščelkunčik«, »Večer nizozemskih autora« i »Vragolasta djevojka« novi su naslovi u Baletu, dok Drama premijerno priprema »Mahnitog Herakla«, »Gloriju«, »Korupciju u palači pravde« i »Becketa« na Velikoj te »Travestije« i »Jacquesa i njegova gospodara« na Sceni Habunek. </p>
<p>Premijerne naslove upotpunjuje desetak i više repriznih naslova u svakoj od triju grana nacionalnog kazališta, koje se i dalje gužvaju na jednoj pozornici, te iz sezone u sezonu izvode sve više predstava. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Lažni Dali u Helsinkiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložbu u privatnoj galeriji u Helsinkiju u povodu 100-godišnjice rođenja slavnog Salvadora Dalija policija je zatvorila pod sumnjom da su na njoj izložene krivotvorine velikog autora. Grafike, drvoreze, skulpture i druge radove sada provjeravaju likovni stručnjaci i policijski istražitelji. Nije poznato koliko je lažnih Dalijevih djela otkriveno, ali 400 izložaka će biti podvrgnuto stručnoj analizi. Ako se pokaže da su vlasnici galerije upleteni u trgovinu krivotvorinama, po finskim zakonima mogu biti optuženi za krađu, krivotvorenje i kršenje autorskih prava. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Herbert Mang dopisni član HAZU </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Pavle Dešpalj predat će 2. srpnja na svečanosti u palači HAZU predsjedniku Austrijske akademije znanosti Herbertu Mangu (Beč, 1942) diplomu dopisnog člana HAZU. Istaknuti znanstvenik svjetskoga ugleda na području tehničke mehanike i građevinarstva Herbert Mang je suautor odnosno suizdavač 10 knjiga s tih područja. Izborom Herberta Manga, kako je priopćeno iz HAZU, potvrđena je i dobra suradnja između austrijske i hrvatske akademije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ministri sa splitskim konzervatorima </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U povodu 150. obljetnice imenovanja Vicka Andrića na dužnost prvoga počasnoga hrvatskoga konzervatora za splitski i zadarski okrug, u Splitu su u srijedu boravili ministri kulture Božo Biškupić i znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. U splitskom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture oni su se upoznali s rezultatima arheoloških istraživanja uzduž trase auto-ceste Zagreb Split na dionici Prgomet-Primorski Dolac-Dugopolje, o čemu ih je izvijestio pročelnik toga odjela Joško Belamarić. Ministri Biškupić i Primorac obišli su novootkrivene rimske bedeme u Solinu te nalazište u selu Gardun kod Trilja. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Izvanredna izvedba Scolarijevih pulena </p>
<p>Nizozemci mogu biti sretni što su primili samo dva zgoditka, iako će i oni žaliti za nekim svojim napadima u posljednjim minutama. Ali, očigledno je bilo kako je Portugal bolja i raspoloženija momčad koja je utakmicu mogla puno ranije odlučiti</p>
<p>IZ PORTUGALA IZVJEŠĆUJE ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>LISABON</p>
<p> – Portugal je osigurao finale europske smotre pobjedom protiv Nizozemske 2-1 (1-0), te čeka protivnika u odlučujućoj utakmici za naslov iz drugog polufinala Češka – Grčka! Zemlja domaćin koja je dosad na sjajan način organizirala EP priredila si je zasluženo slavlje. Noć sa srijede na četvrtak bila je nezapamćena u portugalskoj povijesti, svih deset milijuna Portugalaca noć su proveli na ulicama skačući po automobilima, fontanama, parkovima i trgovima. Sve to zbog zgoditaka Ronalda (26.) i Manichea (57.), za Nizozemce je smanjio Andrade (63) autogolom. Bila je to vrhunska nogometna predstava u kojoj je Portugal potvrdio svoju visoku kvalitetu... </p>
<p>Nerijetko su zemlje domaćini favorizirani i zapravo »natjerani« do finalnih utakmica. To nikako nije slučaj s Portugalom. Nakon uvodnog kiksa protiv Grčke portugalska momčad se dizala u formi i samopouzdanju, te je dvije posljednje utakmice, protiv Engleske i sada protiv Nizozemske odigrala doista izvanredno. </p>
<p>Nizozemci naposljetku mogu biti sretni što su primili samo dva zgoditka, iako će i oni žaliti za nekim svojim napadima u posljednjim minutama. Ali, očigledno je bilo kako je Portugal bolja i raspoloženija momčad koja je utakmicu mogla puno ranije odlučiti. Od samog početka bilo je jasno da je tehnički dotjeranom nogometu iz portugalske škole suparnik bio fizički moćan nogomet kojeg preferiraju Nizozemci, s nekoliko vrhunskih igrača. I opet je tehnika nadvisila snagu, makar bi bilo nepravedno reći da Portugalci nisu potpuno kondicijski spremni. No, oni su uz svoju snagu i kondicijsku moć ponudili još nešto, ono što publiku i dovodi na stadione - vic, maštu, atrakciju. Figo, Deco, Ronaldo i ostali i u najsurovijim utakmicama mašti daju na volju... </p>
<p>Nekoliko ubojitih napada Portugalaca u prvim minutama natjeralo je Nizozemce na stalnu pažnju i posvećenost obrani. No, to nije pomoglo. Nakon niza prodora Figa kada je umalo kasnio Ronaldo, zgoditak se dogodio iz kornera. Deco ga je izveo s desne strane, nabacio je sjajnu loptu koja je imala silaznu putanju tik ispred peterca, u skoku je bio Ronaldo, zahvatio je loptu glavom koja je ušla u mrežu pored Van der Saara. Tek dvije-tri minute potom je potrajao nizozemski pritisak, pokušao je volejom Overmars, nije pogodio okvir vratiju.</p>
<p> Zacijelo bi rezultat po Portugalce bio povoljniji da se bolje snalazi napadač Pauleta koji je dobio povjerenje izbornika Scolarija, iako je očito neraspoložen na ovome natjecanju. Tako je izvrsnu akciju koju je začeo Deco, nastavio Maniche, Pauleta uprskao kada se našao sam pred nizozemskim vratarom. U posljednjoj minuti prvog dijela, pak, Figo je probio desnu stranu i iskosa tukao i pogodio - stativu.</p>
<p>Na početku drugog dijela nizozemski izbornik Dick Aadvocat u igru je uveo Makaaya umjesto Overmarsa, ali nikakve promjene na terenu nije bilo. Portugalci su i dalje bili opasniji, pa čak i više u napadu... Našao se tako u šansi Figo nakon izvrsne lopte Deca, nije dobro zahvatio loptu, ali je nevjerojatan bio promašaj nesretnog i nespretnog Paulete, nekoliko minuta kasnije, koji je opet ostao sam pred Van der Saarom. Kada smo već mislili da će za te promašaje Portugalaca uslijediti kazna, dogodio se dosad zacijelo najljepši pogodak prvenstva.</p>
<p>Iskosa s lijeve strane Maniche je tukao s gotovo tridesetak metara. Lopta je poput strijela preletjela desetak igrača, pa i vratara koji je bio dobro postavljen i koji se odlično bacio. udarac je bio suviše precizan, pogodio je lijevu vratnicu i odbio se u mrežu. Kakav lijepi zgoditak za 2-0 Portugalaca. </p>
<p>Umjesto da utakmicu mirno privedu kraju Portugalci su nekoliko minuta kasnije napravili kiks koji ih je koštao živaca do kraja utakmice. Jednu bezazlenu loptu krivo je zahvatio Andrade, lopta je dobila čudnu putanju, preletjela i napadača Nizozemske Van Nistelrooya i vratar Ricarda, Nizozemci su smanjili.</p>
<p>Zaigrala je potom Nizozemska na rizik, no otvorile su se rupe ispred Van der Saara i pravo je čudo da Portugalci nisu postigli još koji zgoditak. Osim nekoliko akcija iz prekida Nizozemci zapravo i nisu ozbiljnije zaprijetili Ricardu. Doista razočaravajuća partija Nizozemske, zacijelo je to tako jer je Portugal bio tako raspoložen i moćan.</p>
<p>• Stadion Alvalade</p>
<p>PORTUGAL - NIZOZEMSKA 2-1 (1-0)</p>
<p>PORTUGAL: Ricardo 6 - Miguel 7,5, Jorge Andrade 6,5, Carvalho 7,5, Nuno Valente 7 - Maniche 8 (od 89. Couto), Deco 8, Costinha 7,5 - Ronaldo 7,5 (od 68. Petit), Pauleta 5,5 (od 75. Nuno Gomes), Figo 8</p>
<p>NIZOZEMSKA: Van der Saar 7 - Van Bronckhorst 5,5 (od 55. Van der Vaart 5), Bouma 5,5, Stam 6,5, Reiziger 6 - Cocu 6, Seedorf 6, Davids 6 - Robben 5,5 (od 81. Van Hooijdonk), Van Nistelrooy 5,5, Overmars 5,5 (od 46. Makaay 6)</p>
<p>SUDAC: Frisk (Njemačka) 6,5; GLEDATELJA: 47000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Carvalho, Figo, Robben</p>
<p>CRVENI KARTONI: </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Ronaldo (26.), 2-0 Maniche (57.), 2-1 Andrade (autogol, 63.). </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Luis FIGO.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Polufinale kao odskočna daska </p>
<p>Osmorica od ukupno 23 nogometaša koliko broji momčad koja je prva u povijesti Europskog prvenstva u prvoj utakmici pobijedila domaćina već igra u stranim klubovima. No, čini se kako će se broj »inozemaca« nakon portugalske smotre prilično povećati</p>
<p>PORTO</p>
<p> – U posljednjih nekoliko tjedana grčki su reprezentativci iznenada postali glavna tema kad je riječ o Europskom nogometnom prvenstvu, ali i nogometu općenito. Proboj u portugalsko polufinale kao iznenađenje su označili svi pratitelji nogometa, pa nije teško zaključiti kako su se mnogi puleni Otta Rehhagela našli pod povećalom skauta ponajboljih europskih klubova. </p>
<p>Nije teško predvidjeti da će deseci skauta slijediti koloniju grčkih novinara, čiji se broj u Portugalu povećava iz dana u dan. Kulminacija će biti polufinale protiv Češke u četvrtak. </p>
<p>– Naš je cilj pokazati svijetu što su grčki nogometaši sposobni napraviti, kakav nogomet mogu igrati te ostaviti traga na svjetskoj nogometnoj sceni, rekao je vratar Antonis Nikopolidis. </p>
<p>Grčki klupski nogomet trenutačno visi na krhkim granama zbog velikih financijskih i organizacijskih problema, a ponajviše zbog divljanja navijača. Zbog svega navedenog mnogi reprezentativci jedva čekaju da pobjegnu u inozemstvo. </p>
<p>Osmorica od ukupno 23 nogometaša koliko broji momčad koja je prva u povijesti Europskog prvenstva u prvoj utakmici pobijedila domaćina već igra u stranim klubovima. No, čini se kako će se broj »inozemaca« nakon portugalske smotre prilično povećati. Očekuje se da će 23-godišnji branič Yourkas Seitaridis preseliti u redove aktualnog europskoga klupskog prvaka Porta na tri godine, i to za tri milijuna eura. Zbog impresivnih nastupa na Euru Traianos Dellas po svemu će sudeći moći birati između nekoliko novih odredišta. U Romi se prošle sezone baš i nije naigrao i jamačno želi pronaći novi klub. </p>
<p>No, najizgledniji su transferi petorice reprezentativaca iz AEK-a, kluba iz Atene koji je doživio financijski kolaps. Radi se o kapetanu Theodorosu Zagorakisu, Costasu Katsouranisu, Michalisu Kapsisu, Vassilisu Lakisu i Vassilisu Tsartasu koji nisu primili plaću mjesecima, a njihove igre u Portugalu obećavaju bolje angažmane. Nadalje, veznjak Angelos Basinas prvi može očekivati dobre vijesti nakon povratka u Panathinaikos, na čiju su adresu »slijetale« mnoge ponude posljednjih mjeseci, a novu će svlačionicu odabrati Nikos Dabizas, koji je već spakirao kovčege u Leicester Cityju, od sljedeće sezone članu engleske Prve divizije odnosno Druge lige. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Figo: Nema bojazni za budućnost reprezentacije</p>
<p>Izjave nakon utakmice, Luis Figo, kapetan Portugala: Bili smo pod velikim pritiskom, ali smo odigrali jako dobro. Mislim da svi mogu biti zadovoljni, imali smo više prilika i mogli smo postići još koji pogodak. Mnogo smo se namučili da bi došli do finala i teško mi je u ovom trenutku opisati kako se osjećam. Imamo odlične mlade igrače, i nema bojazni za budućnost naše reprezentacije«</p>
<p>Luiz Felipe Scolari, izbornik Portugala: Jako smo se namučili da bi do došli do finala. Večeras treba posebno pohvaliti naše navijače, bili su fantastični«</p>
<p>Ruud van Nistelrooy, napadač Nizozemske: Nevjerojatno je koliko je sudac pristrano sudio. Svaku situaciju ko ja je bila 50-50 dosudio je u njihovu korist. Stvarno se je ponašao domaćinski. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Može li Grčka i Česima »skinuti skalp«</p>
<p>Polufinalni dvoboj Grčke i Češke bit će još jedan dvoboj velikog favorita i potpunog autsajdera, s tim da Grci uživaju u ulozi potencijalne žrtve, a Česi se najviše boje teškog bremena koje mora ponijeti favorizirana momčad </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Može li najveća senzacija europske smotre, Grčka, skinuti skalp i najlepršavijoj i dosad najboljoj nogometnoj vrsti? Češka, koja je opčinila nogometni svijet beskompromisnim napadačkim nogometom, najviše se boji »portugalsko-francuskog sindroma«, uzrokovanoga grčkim virusom. Polufinalni dvoboj Grčke i Češke bit će još jedan dvoboj velikog favorita i potpunog autsajdera, s tim da Grci uživaju u ulozi potencijalne žrtve, a Česi se najviše boje teškog bremena koje mora ponijeti favorizirana momčad. </p>
<p>Dva izbornika, grčki Nijemac Otto Rehhagel i Čeh Karel Brückner, dva su oprečna trenerska karaktera, suočena s potpuno različitim situacijama u svojoj momčadi. Rehhagel, precizan i uporan Nijemac koji je slavu stekao osvajanjem naslova s bremenskim Werderom nakon što je tek ušao u Prvu ligu iz Druge, dolaskom u Grčku na mjesto izbornika suočio se s osrednjim profilom igrača, sastavljajući polako kockice respektabilne, ali ipak osrednje momčadi. Budući da je nogomet sport u kojem slabiji relativno često može zaskočiti boljeg, tako je i Rehhagel postavljao taktiku prilagođavajući se suparnicima, izvlačivši najbolje iz svojih igrača. Tko god imalo podcijeni njegovu momčad, u pravilu je gotov! </p>
<p>Rehhagel je pravi primjer koliko je trener bitan za jednu momčad. Ruku na srce, grčka reprezentacija, unatoč svim iznenađenjima koja je ovdje pripravila, nije momčad koja vas ostavlja bez daha, a prije se može podičiti borbenošću i slijepim izvršavanjem trenerskih zadataka nego pojedinačnom kvalitetom. Sve je to znao Rehhagel i opet je uspio. Od slabog je brašna napravio dobro pecivo. Grčki je plasman u polufinale prvenstveno njegov uspjeh. </p>
<p>Karel Brückner trener je koji u momčadi doista ima prave, izvrsne pojedinačne vrijednosti. To ne znači da je njegovo trenersko znanje skromnije od Rehhagelova, naprotiv. Treba znati uklopiti taštine odličnih nogometaša, podrediti ih zajedničkom cilju, bez da se osjeti ljubomora. I to je jedan od bitnih detalja stručnosti svakog trenera. Brückner je sa Češkom osvojio naslov europskog prvaka 2000. godine za igrače do 21 godine. Već je tada morao pažljivo nivelirati momčad u kojoj su bili Rosicky, Baroš i Galasek. Igrači koji su već bili na europskom bogatom tržištu i pred unosnim transferima najčešće obole od prenemaganja u reprezentativnim dresovima. Oštri Brückner to nije dopustio. Kad je preuzeo A reprezentaciju, morao je također znati kako postupati s Nedvedom, Kollerom, Cechom i ostalim vrhunskim češkim »španerima«, spojiti mladiće koji su već bili zvijezde s igračima u godinama koji su bili dugogodišnje zvijezde. Sve je to Brückner obavio bez pogreške. </p>
<p>Česi su danas prototip moderne momčadi prepune pravih nogometnih znalaca koja, zamislite, može pobjeđivati. To ne uspijeva niti zvjezdanom Realu ili francuskoj reprezentaciji, koja bliješti od sjaja pravih zvijezda i nogometnih veličina. Česi su doista apsolutni favoriti drugog polufinala. Ni u jednoj utakmici na EP-u dosad nisu bili tako izraziti favoriti, pa čak ni u četvrtfinalu protiv Danske. Nevjerojatno je koliko se Grčka još uvijek ne uzima za ozbiljno u europskom nogometnom miljeu. »Grci su svoje napravili«, stalno slušamo u Lisabonu u press centru, a svi bi stavili i posljednji cent na Češku. </p>
<p>Stoga, Česi ipak imaju velik i težak zadatak pred sobom - prvi se puta suočiti s ulogom bezrezervnog favorita koji sebi neće moći oprostiti ako padne od jedne Grčke. Dosad Česi nisu bili u takvoj situaciji. Jedno je igrati neopterećeno protiv Nizozemske ili Njemačke, drugo protiv Grčke, kad cijela nacija stoji iza tebe, uvjerena u uspjeh. Postavimo stvari ovako - sve lijepo, uspješno i novo što su Česi podarili nogometu na ovom prvenstvu bit će zaboravljeno ako ne pobijede Grke. Posebno će se teško othrvati linču vlastite javnosti, koja je uvjerena u finale. </p>
<p>Kamp Češke reprezentacije nedaleko od Lisabona, u Sintri, danonoćno je pod okupacijom čeških novinarskih snaga. Treninzi nalikuju utakmicama, jer su tribine prepune, ne gledatelja već novinara, kamermana, izvjestitelja... Očito je da je češka nacija u transu. »Nema radio stanice iz najmanjeg sela koje ovdje nema svog reportera«, govore nam češki kolege. </p>
<p>– Igrače moram uvjeriti u samo jednu stvar - da si ne umišljaju da su favoriti, kao papagaj govori izbornik Karol Bruckner. </p>
<p>– Grci su malo u prednosti, jer su imali dan više za odmor. To i nije tako nevažno kako se čini. Sve to dugo traje i najviše nam nedostaje odmora. Poručujem svima - i igračima i navijačima - strpljenje će biti najbitnije u ovoj utakmici. </p>
<p>Nijemac Rehhagel uživa u ulozi autsajdera, ponavljajući da mu nadu nitko ne može uzeti. Rehhagelu živce ne narušavaju ni tisuće grčkih navijača koji su naglo stigli u Portugal bodriti svoju reprezentaciju. Zna dobro kako je napravio i više od očekivanja i zacijelo je već dobro razmislio kako će postaviti svoju momčad da najprije zaustavi Nedveda, Rosickog i Baroša. Ako to uspije, a nešto se već u 90 minuta da nešto izvrdati u napadu... </p>
<p>– Češku poznajem jako dobro. Pokušavam igračima prenijeti njihova razmišljanja o nogometu. Moramo znati predvidjeti njihove poteze. Česi su ovdje igrali najbolji nogomet, ali ne mogu baš u svakoj utakmici biti sjajno raspoloženi. Možda je baš u tome naša šansa. </p>
<p>Jedan od rijetkih pravih optimista u grčkoj momčadi je Themistoklis Nikolaidis, 32-godišnjak iz madridskog Atletica, koji kaže: </p>
<p>– Oprostit ću se od reprezentativnog dresa u finalnoj utakmici Europskog prvenstva! Da, doista to namjeravam. Ako slučajno izgubimo od Češke bit će to također moja posljednja reprezentativna utakmica. No, priznat ćete, finale je prava utakmica za oproštaj, zato vjerujem u njega. U jednoj je utakmici sve moguće, mislim da nas se Česi boje. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Češka čarolija seli u Juventus</p>
<p>Najaktualnija je opčinjenost ona Rosickym i Barošom. Prvi je negdje u proljeće zatražio od dortmundske Borussije da ga proda, dok drugi već neko vrijeme nevoljko odrađuje dane u Liverpoolu. I dok je Rosicky izjavio da želi doći u Juventus, o Barošu se tek mašta </p>
<p>TORINO</p>
<p> – Nogometni su moćnici u pravilu vrlo predvidljivo društvo s djetinjastim reakcijama. Tako je ovih tjedana svaki nogometni fanatik opčinjen onim što znaju i pokazuju češki nogometaši, a bogati vlasnički klupski sloj, ne pitajući za cijenu, hipnotizirano traži samo imena igrača koji imaju pored sebe češku zastavicu. </p>
<p>Privilegij na najboljeg od njih ima Juventus, »plavog anđela« Pavela Nedveda. Torinski klub pametno je odlučio ne graditi momčad oko Zinedinea Zidanea prije nekoliko sezona, već je kamen temeljac postao Nedved, klubu bitniji i od njihova domaćeg dečka Alessandra Del Piera. I sada, u danima Europskog prvenstva, direktor Juventusa Luciano Moggi dobio je povod za potragom ostalih čeških zvijezda, dok drugi dio plana ispunjava Nedved nagovaranjima u češkoj svlačionici.</p>
<p>Istina, još je ranije Nedved prosvijetlio svoje gazde u klubu i govorio o lucidnom obrambenom igraču Mareku Jankulovskom, koji jednako kvalitetan može biti i u veznom redu. Jankulovski, inače igrač Udinesea, trenutačno je sasvim blizu dolaska na Delle Alpi, jer i njegov aktualni klub u svemu vidi idealnu priliku za uspješni transfer.</p>
<p>No, najaktualnija je opčinjenost ona Tomasom Rosickym i Milanom Barošom. Prvi je negdje u proljeću zatražio od dortmundske Borussije da ga proda, a drugi već neko vrijeme nevoljko odrađuje dane u Liverpoolu. I dok je Rosicky izjavio da želi igrati u talijanskoj ligi, doći u Juventus, o Milanu Barošu tek se mašta. Međutim, s obzirom na to da je Juventus magnet za mnoge velike igrače, a tamo je »tata Nedved«, nije nemoguće da tijekom ljeta nekoliko čeških zvijezda postanu članovi »stare dame«. </p>
<p>Dakako da su svih jedanaest, dvanaest ili trinaest danas razvikanih čeških igrača i prije godinu dana bili jednako kvalitetni i dobra menadžerska meta. No, tijekom Europskog prvenstva nastala je neviđena pomama za »češkim mađioničarima«. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Super Mario rasplakao Tiger Tima</p>
<p>»Izvrsno sam odigrao. Prvi set je bio najteži, Henman je odlično servirao, imao sam sreće u 'tie-breaku'. U drugom setu sam konačno dobio povjerenje u svoj servis. Do tada sam bio prilično nervozan, što je i normalno u ovakvom meču. No, kako je meč odmicao igrao sam sve bolje i do kraja potpuno kontrolirao situaciju na terenu«, kaže Mario Ančić </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Mario Ančić je očito našao inspiraciju u oproštaju njegovog idola Gorana Ivaniševića za najveći uspjeh u karijeri. I Wimbledon je dobio novu zvijezdu. Super Mario je na središnjem terenu All England kluba deklasirao Britanca Tima Henmana sa 7-6 (5), 6-4, 6-2 i izborio polufinale Wimbledona protiv Amerikanca Andya Roddicka.</p>
<p>Iako je to bio osmi Henmanov četvrtfinale, uz četiri polufinala, iako je u 30. godini već navikao na pritisak medija, ali i potporu domaćih navijača, još jednom je ostao bez naslova. Nitko osim Henmana u posljednjih 100 godina nije bio tako konstantan u Wimbledonu i ostao bez pobjedničkog pokala. </p>
<p>Ovoga puta potpuno zasluženo jer Ančić je odigrao najbolji meč karijere, ponašao se poput iskusnog nositelja, koji je nebrojeno puta iskusio pritisak ovakvih ogleda. Nepostavljeni hrvatski tenisač je svakim poenom bio sve mirniji, precizniji, podjednako s osnovne linije i na mreži. </p>
<p>Nije nigdje žurio, svaki put kad je trebalo uzeo je dovoljno vremena za koncentraciju i – pogodio. Osim 11 aseva, sedam više od Henmana, Ančić je napravio samo 12 neforsiranih pogrešaka. Kvalitetu Ančićeve igre još bolje dočarava podatak o samo 10 Henmanovih neforsiranih pogrešaka. Što znači da je svaki poen Super Mario morao itekako zaraditi, što je učinio s 45 »winnera«, 12 više od Tiger Tima.</p>
<p>– Izvrsno sam odigrao. Prvi set je bio najteži, Henman je odlično servirao, imao sam sreće u »tie-breaku«. U drugom setu sam konačno dobio povjerenje u svoj servis. Do tada sam bio prilično nervozan, što je i normalno u ovakvom meču, ipak je ovo moje prvo četvrtfinale. No, kako je meč odmicao igrao sam sve bolje i do kraja potpuno kontrolirao situaciju na terenu, rekao je Ančić odmah nakon meča.</p>
<p>Henmanu će dugo ostati u pamćenju ime hrvatskih tenisača Gorana Ivaniševića i Marija Ančića. Ivanišević je uništio britanske snove 2001. godine, nakon tri dana uspio je slomiti Henmana u polufinalu, dok je Ančić zaustavio Henmana u godini za koju je mislio kako je stvorena za wimbledonski naslov.</p>
<p>– Nikad nisam skrivao kako želim osvojiti Wimbledon. A realno gledajući, nema više puno prilika. Mislio sam kako ove godine imam velike izglede, no očito to nije bilo dovoljno. Usprkos svemu, nastavit ću raditi na svojoj igri i pokušati sljedeće godine, komentirao je Henman.</p>
<p>Ančić je prvi morao spašavati servis. Ipak, Henman nije imao pravu priliku, Ančić je zabio as kod 30-40 te odigrao još dva sjajna poena za 3-2 vodstvo. Kod 4-4 Ančić je efektnim lobom stigao do prve »break« prilike, no Henman se izvukao servisima. A kod 6-5 vodstva Ančić je osvojio četiri uzastopna poena i stigao do set-lopte. Iako tada nije uspio realizirati prednost, sav pritisak se isplatio u »tie-breaku«. Ančić je poveo sa 6-3, Henman se s dva servisa približio na 6-5, no onda je Ančić zabio servis »winner«.</p>
<p>Dominacija Super Marija nastavila se i u drugom setu. Nakon što su jedno drugom »poklonili« servise s dvije dvostruke pogreške u petom, odnosno šestom gemu, presudni »break« za drugi set stigao je u sedmom gemu. Središnji je teren utihnuo kada je u trećem gemu trećeg seta Henman ponovo izgubio servis. Još jedan u nizu majstorskih reterna Ančiću je donio 2-1 vodstvo. Neviđeni pritisak rezultirao je još jednim »breakom« za 4-1 vodstvo Ančića. Nakon toga više nije bilo povratka za Henmana.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale, tenisači: ANČIĆ – Henman (5) 7-6 (5), 6-4, 6-2, Roddick (2) – Schalken (12) 7-6 (4), 7-6 (9), 6-3;</p>
<p>tenisačice: S. Williams (1) – Capriati (7) 6-1, 6-1, Mauresmo (4) – Suarez (9) 6-0, 5-7, 6-1. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Hanžek« bez uobičajene čarolije </p>
<p>Malo gledatelja, izostanak američkih sprintera i vrhunskih dometa hrvatskih atletičarki i atletičara te »uništena« Memorijalna utrka na 110 metara prepone ove su godine ipak umanjili sjaj »Hanžeka« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ovogodišnji miting bio mi je prilično razočaranje«, reći će dan nakon atletskoga Grand Prix mitinga »Zagreb 2004« redakcijski kolega, koji uspon Hanžekovićeva memorijala prati posljednjih desetak godina. Iako za ovakvo razmišljanje ima ponešto argumenata, naročiti zato jer je pojam razočarenje uglavnom subjektivna kategorija, u utorak održani »Hanžek« zavređuje ipak malo detaljniju raščlambu. </p>
<p>Što je, dakle, utjecalo na to da se posljednjih godina o zagrebačkom mitingu govorilo i pisalo uglavnom u superlativima?</p>
<p>OZRAČJE: Čak i oni koji ne znaju ništa o atletici, prvo će pohvaliti iznimno sportsko ozračje na stadionu Mladosti. Ono je, međutim, ove godine izostalo, djelomice zbog čudljivog vremena, a djelomice i zbog neshvatljive pogreške na službenom plakatu mitinga na kojem je pisalo da miting počinje u 18.30 sati. Istina je, pak, da je već u 17.30 započela najjača disciplina mitinga – bacanje kladiva – s Ivanom Brkljačić i četiri ponajbolje svjetske kladivašice u glavnim ulogama. One su se, tako, natjecale pred praznim tribinama, što je bio nepopravljiv startni hendikep kad je o ozračju riječ. </p>
<p>DOMAĆI ATLETIČARI: Odlični rezultati domaćih atletičarki i atletičara bili su možda i najvažniji element uspjeha mitinga proteklih godina. Njihovi dometi u utorak ipak nisu bili tako spektakularni kao prijašnjih godina. Ivana Brkljačić sa 66.78 bila je daleko od lanjskog i preklanjskog dometa, a naročito od očekivanja javnosti i nje same, Blanka Vlašić bila je jako dobra, no između 197 cm ovogodišnjih i lanjskih 200 cm velika je razlika, Siniša Ergotić je zbog ozljede lista noge zaustavljen na putu prema pobjedi (vrlo dobrih 7.98 skočio u drugoj seriji), Jurica Grabušić sa 14.14 nije bio ni blizu prošlogodišnjoj rekordnoj utrci (13.55) koja mu je donijela nastup na Olimpijskim igrama... A Hanžek je došao do razine kad su rezultati i rekordi domaćih atletičara čak i važniji od svjetskih zvijezda. </p>
<p>ZVIJEZDE: U utorak smo vidjeli nekoliko iznimnih dometa nekih od najboljih svjetskih atletičarki i atletičara: malo svjetsko prvenstvo u bacanju kladiva s četiri kladivašice preko 70 metara, sjajne svjetske prvakinje, Janu Pittman (54.14 na 400 m prepone) i Hestrie Cloete (2.00 u skoku u vis) u »paradnom izdanju«, trenutačno najboljega svjetskog trkača na 110 m prepone Xianga Liua... Blizina olimpijskih kvalifikacija iz Europe je, međutim, »potjerala« Amerikance, a to je naprosto nenadoknadiv gubitak za sprinterske utrke koje gledatelje naročito zanimaju. Jest da je zbog japanskog sprintera Shinga Suetsugua u Zagreb došlo čak 30 japanskih novinara (!?), no na »Hanžeku« su prijašnjih godina trčali Marion Jones, Gail Devers, Dennis Mitchel, Tim Montgomery, Brunny Surin, Shawn Crawford... </p>
<p>MEMORIJALNA UTRKA: Memorijalna utrka »Boris Hanžeković« na 110 metara prepone uvijek je i po sudionicima i po rezultatima bila središnji događaj mitinga. Trebalo je tako biti i ove godine, no kada starter oteže sa startom i iz utrke isključi dva od tri najbolja trkača te kada se konačni start utrke otegne desetak minuta, tada se slobodno može reći da je ta utrka – uništena! Baš se to dogodilo u utorak i jedna od stvari na koje će organizatori mitinga idućih godina morati obratiti posebnu pozornost svakako su i suci.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Ashdown smijenio 60 dužnosnika Republike Srpske</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Paddy Ashdown, visoki međunarodni predstavnik u BiH, smijenio je u srijedu Dragana Kalinića predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (RS) i lidera SDS-a! Osim Kalinića, Ashdown je smijenio još 59 više i srednje rangiranih službenika u RS-u, uključujući ministra unutarnjih poslova Zorana Đerića te druge visoke policijske dužnosnike.</p>
<p>Riječ je o mjerama koje je Ashdown donio nakon što BiH, zbog neuhićenja ratnih zločinaca, nije na istanbulskom sastanku NATO-a pozvana u program Partnerstvo za mir te nakon što je revizija financijskog poslovanja SDS-a potvrdila sumnje da ova stranka nastavlja pomagati skrivanje Radovana Karadžića.</p>
<p>Osim ovih smjena, visoki predstavnik donio je još osam drugih mjera kojima je, kako je rekao na konferenciji za novinare u Sarajevu, cilj smanjiti utjecaj korupcionaša i opstrukcionaša u Republici Srpskoj, koji ometaju suradnju s Haaškim sudom i hvatanje ratnih zločinaca.</p>
<p>Mjere uključuju smjene odgovornih, blokiranje bankovnih računa i dodatnu reviziju poslovanja poduzeća »Srpske šume« za koje su sumnja da financijski pomaže skrivanje haaških bjegunaca. Poduzeće »Srpske šume« i njegovi čelnici uvršteni su i na američku crnu listu osoba i organizacija koje ometaju provedbu Daytonskog sporazuma, te su im i u SAD-u blokirani bankovni računi i zabranjen ulazak.</p>
<p>Sam Ashdown je također zamrznuo bankovne račune općinskih odbora Srpske demokratske stranke, a milijun maraka novca iz javnih fondova namijenjenih SDS-u bit će preusmjereno državnim institucijama koje se bave borbom protiv kriminala i korupcije, te otkrivanjem i procesuiranjem ratnih zločina.</p>
<p>Kao možda najvažniju mjeru, Ashdown je naveo formiranje i davanje širokih ovlasti Povjerenstvu za reformu policijskih snaga u BiH. </p>
<p>To bi povjerenstvo trebalo osigurati da umjesto sada neučinkovitih i loše koordiniranih policijskih snaga u BiH budu osnažene državne policijske strukture. Ova mjera potvrđuje procjene da bi najkrupnija posljedica neulaska BiH u Partnerstvo za mir mogla biti široka reforma policije u cijeloj zemlji koja će u biti značiti ukidanje (pre)širokih ovlasti sadašnjih entitetskih MUP-ova i najkrupniju reviziju Daytona u ovoj oblasti do sada. Paralela se može povući sa sankcijama nametnutim nakon afere s nelegalnim izvozom oružja u Irak iz Vojnog zavoda »Orao« u RS-u, što je dovelo do reforme obrane i stvaranja jedinstvenih oružanih snaga u BiH.</p>
<p>Obrazlažući svoje mjere, Ashdown je kazao kako je sasvim jasno da su one »teške«, no jednako tako iznuđene u situaciji kada zbog nesuradnje s Haaškim sudom i propustom da se uhite ratni zločinci BiH nije pozvana pridružiti se Partnerstvu za mir, a upitan je i početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom (EU). Visoki predstavnik kazao je da mjere koje je sad poduzeo možda neće biti dovoljne, te je najavio mogućnost novih sankcija da bi se prevladale opstrukcije. </p>
<p>»BiH ne može više biti taocem šačice korupcionaša i opstrukcionista, koji vjeruju da je pomaganje Karadžiću važnije od napretka BiH i sigurnosti i prosperiteta njezinih građana. </p>
<p>Ovo su prve mjere i cilj im je 'čišćenje korova' koji smeta da BiH postane normalna demokratska zemlja«, kazao je Ashdown.</p>
<p>Dodao je da mjere koje je donio nisu napad na strukture Republike Srpske, čija je pozicija zajamčena Daytonskim sporazumom, niti su napad na srpski narod. Rekao je da mu cilj nije bio napad ni na jednu od stranaka, nego da je SDS-u ovim pružena prilika da pročisti svoje redove i obavi prijeko potrebne unutarnje promjene.</p>
<p>Cilj Ashdownovih mjera je također ohrabriti one koji imaju informacije i mogućnost da pruže pomoć Haaškom sudu da to i učine.</p>
<p>Na konferenciji za novinare Ashdown je potvrdio da je odluka EU-a o proširenju popisa osoba kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU-a donesena u koordinaciji s Uredom visokog predstavnika u BiH. Na ovu listu uvršteno je 13 novih imena. Inače, smijenjeni lider SDS-a i predsjednik Narodne skupštine RS Dragan Kalinić, nekoć jedan od najbližih Karadžićevih suradnika i ministar zdravstva u ratnom kabinetu bosanskih Srba na Palama, već godinama se smatra jednim od najmoćnijih političara u manjem bosanskohercegovačkom entitetu. On je nakon Ashdownove odluke izjavio da smatra kako su mu ovim narušena ljudska prava i najavio tužbu sudu u Strasbourgu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Optuženi optužuju zaštićenog svjedoka Spasoja Petkovića »Štuku«</p>
<p>»Radić nije znao što je na Ovčari. Tek mi je sljedeći dan ljutitim glasom rekao: 'Cijeli rat ga čuvam i sad je morao okrvariti ljude'. Da znate, mislio je na danas vašeg zaštićenog svjedoka Petkovića«, rekao je optuženi Milojević</p>
<p>BEOGRAD (od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Riječ je o montiranom postupku u režiji tužiteljstva, zaštićenog svjedoka Spasoja Petkovića zvanog Štuka i još nekih ljudi. Nevini ljudi optuženi su za ovaj zločin na temelju iskaza onih koji su, kako bi sprali ljagu i krv sa svog imena, lažima obmanuli tužitelja«, istaknuo je na početku iznošenja svoje obrane Predrag Milojević (47) iz Rume, s nadimkom Kinez, u srijedu pred vijećem Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu. </p>
<p>Njega i još 16 osoba optužnica tereti da su počinili kazneno djelo ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima, odnosno pokolj 200 Hrvata i drugih nesrba na vukovarskoj Ovčari 1991. godine.</p>
<p>Inače, zaštićeni svjedok-pokajnik Spasoje Petković u svom je iskazu, koji je dao pred istražnim sucem, detaljno opisao ulogu svakog optuženika na Ovčari, na temelju čega je i podignuta optužnica. </p>
<p>Konkretno, Milojevića se tereti da je zajedno sa suoptuženicima Milanom Bulićem i Đorđem Šošićem izveo iz hangara na Ovčari nekoliko zarobljenika kojima su noževima prerezali grkljane te da je, u vrijeme smaknuća zarobljenika, pucao u one koji su još davali znakove života. </p>
<p>U Vukovar je 1991. došao kao pripadnik dobrovoljačke jedinice »Leva Supoderica« koju je formirala Radikalna stranka, a kojom je zapovijedao optuženi Milan Lančužanin. </p>
<p>Potvrdio je da je kritičnog dana bio na Ovčari, negdje oko 18 sati: »Tamo sam otišao s Lančužaninom, Markom Ljubojem i Predragom Dragovićem, jer smo čuli da se dijele automobili«. </p>
<p>»Kada je traktor s prikolicom punom zarobljenika krenuo od hangara prtenim putem, Lančužanin, Ljuboja, Dragović i ja, a pridružio nam se i Mirko Ljubišić (vukovarski Srbin koji je predložen za svjedoka), autom smo krenuli za njim. </p>
<p>Vidjeli smo da skreće s puta na neku njivu, a Lančužanin je rekao da to nije dobro i da se vraćamo«, kazao je optuženi dodavši da je kasnije na večeri susreo kapetana Miroslava Radića kojemu je rekao da se na Ovčari nešto čudno događa. </p>
<p>»Radić nije znao što je na Ovčari. </p>
<p>Tek mi je sljedeći dan ljutitim glasom rekao: 'Cijeli rat ga čuvam i sad je morao okrvariti ljude'. Da znate, mislio je na danas vašeg zaštićenog svjedoka Spasoja Petkovića«, zaključio je optuženi. </p>
<p>Potom je dodao da se, dvadesetak dana prije nego što su uhićeni, pred kraj prošle godine, nekoliko puta sastao sa suoptuženicima, jer su načuli da se vodi istraga protiv njih, te im je Petković tada govorio kako se trebaju dogovoriti tko će što reći u istrazi. </p>
<p>»Rekli smo da se nemamo s njim što dogovarati, jer smo nevini, a on je na to rekao da će se osvetiti svakome tko progovori. Ubrzo smo čuli da je dobio status zaštićenog svjedoka«, naglasio je Milojević. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Predrag Dragović, kojega se tereti da je sudjelovao u strijeljanju zarobljenika, vijeću je kazao da je »optužnica podignuta protiv njih zločin, a ne optužnica«. </p>
<p>»Činjenica je da su ljudi pobijeni i da je zločin počinjen, ali nemojte dopustiti da za to odgovaraju nevini ljudi«, povikao je Dragović. </p>
<p>I on je na Ovčaru došao s Lančužaninom, a dok su se automobilom vozili iza traktora koji je u prikolici prevozio zarobljenike, upali su u blato. </p>
<p>»Izašli smo izgurati auto. Vidjeli smo da traktor skreće u njivu i shvatili da se nešto čudno događa. Pošao sam pješice za Mirkom Ljubišićem na njivu. Nisam znao gdje on ide, a ne znam ni zašto sam ga pratio. Petnaestak metara ispred nas začuli smo rafale, a kako je bio mrak, nismo ništa vidjeli, pa smo se vratili do auta i otišli za Vukovar«, neuvjerljivo je kazao optuženi. </p>
<p>I on smatra da mu je sve ovo namješteno, a to je obrazložio riječima da su mu u vrijeme istrage, s obzirom da nije znao imena ljudi koji su strijeljali zarobljenike, kratko rekli: »Nećeš reći tko je strijeljao? E, onda ćeš ti odgovarati za to«. </p>
<p>Suđenje se, saslušanjem obrane ostalih optuženika, nastavlja u četvrtak.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Drobnjak: Hrvatska spremna za haaške predmete</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Hrvatski predstavnik pri Ujedinjenim narodima Vladimir Drobnjak izrazio je u utorak u Vijeću sigurnosti zadovoljstvo vrlo povoljnim izvješćem predstavnika Haaškog suda o suradnji Hrvatske sa Sudom i rekao da je Hrvatska spremna već ove jeseni preuzeti haaške slučajeve. Drobnjak je za preostalu obvezu uhićenja i izručenja Ante Gotovine Haagu ukazao na pisano izvješće glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Vijeću sigurnosti u kojem stoji da »Hrvatska trenutačno čini sve što može da ga pronađe i uhiti«. Drobnjak je naglasio da se hrvatski suci i tužitelji pripremaju za tu zadaću u suradnji s Haaškim sudom. Drobnjak je izrazio stajalište Hrvatske da bi jurisdikciju Haaškog suda trebalo dopuniti uspostavom postupaka za davanje kompenzacija pogrešno osuđenim, suđenim i zatvorenim osobama. Također je kazao da bi zatvorenici trebali služiti kaznu u blizini mjesta gdje žive, za razliku od uputa Suda iz 1993. koje predviđaju izvršenje kazne izvan teritorija bivše Jugoslavije. Drobnjak je još rekao kako je za Hrvatsku važno da se kroz suđenja na Haaškom sudu poštuju povijesne i političke činjenice. Ukazao je da je Hrvatska stavila u pitanje kvalifikacije u nekim optužnicama koje nisu u cijelosti u skladu s nedavnom poviješću ni s rezolucijom Opće skupštine UN-a o okupiranom teritoriju Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nove europske mjere protiv perača novca</p>
<p>Na udaru zakona našla bi se i legalna sredstva koja su upotrijebljena za ilegalne, terorističke ciljeve </p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pranje novca bit će sve kompliciraniji i teži posao u proširenoj Europskoj uniji nakon što je Europska komisija objavila novi paket mjera. Te mjere su prioritet nizozemskog predsjedanja Unijom, koje počinje 1. srpnja, a povjerenik za zajedničko tržište, inače Nizozemac Frits Bolkestein, podsjeća da se radi o vodećem političkom prioritetu. </p>
<p>Potez Komisije značajan je i stoga što se u jednom dokumentu objedinjuju i dijelom pojednostavljuju procedure iz dosadašnjih Unijinih direktiva, osvježavaju se podaci i proširuje se pojam pranja novca.</p>
<p> Prema novom prijedlogu, to kazneno djelo ne odnosi se samo na klasično prikrivanje rada ozbiljnog kriminala nego se pojačava financiranjem terorizma, bez obzira je li riječ o »prljavom« novcu ili savršeno legalnim sredstvima.</p>
<p> Ovo je prva, najznačajnija novost - legalna sredstva upotrijebljena za ilegalne, terorističke ciljeve smatraju se sredstvima izvan zakona, dakle na udaru zakona. Svaki pokušaj pranja novca tretirat će se u svih 25 članica kao kriminalno djelo što do sada nije bio slučaj. Transferi viši od 15.000 eura moraju se registrirati kod nadležnih pravosudnih organa ali bez dupliciranja posla ili paralelnih provjera. Sustav nadzora neće se razlikovati između pojedinih država-članica jer, podsjećaju u Komisiji, »masivan dotok ilegalnog novca može narušiti stabilnost i dobar glas financijskog sektora i ugroziti zajedničko tržište, a terorizam udara na same temelje našeg društva«. </p>
<p>Možda to jesu puke fraze, no Komisija je smatrala nužnim i neizbježnim dosadašnji sustav provjera pojačati novim mjerama. </p>
<p>Želi dokazati članicama da su mjere neizbježne i krojene u njihovu korist i založiti se da sve budu jednako snažne na cijelom teritoriju Unije. Podaci o transferima moraju se čuvati najmanje pet godina, države-članice dužne su posebnu pažnju posvetiti praćenju podataka i statistici o sumnjivim transferima, bankama je zabranjeno informirati klijente o transakcijama koje su im sumnjive iako je financijskim savjetnicima ostavljena sloboda da klijentima obrazlože kako se igraju sa zakonom. Nadalje, kockarnice i mjenjačnice neće moći raditi bez primjerenih dozvola a koordinacija provedbe svih mjera u ovoj kompleksnoj borbi predat će se novoosnovanom Odboru za sprječavanja pranja novca. Dosad se, ali samo kao mjesto razmjene informacija, ovim bavio Kontaktni odbor. </p>
<p>Komisijin prijedlog odaslan je u raspravu u svih 25 prijestolnica. Očekuje se da će neki jači elementi biti razvodnjeni utjecajem bankarskih lobija iako sama osvježena i osnažena definicija pranja novca ne bi smjela, sudeći po signalima, doživjeti korekcije.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Europa bez jasnog suprotstavljanja medijskim monopolima</p>
<p>BRUXELLES </p>
<p> - Iako su izvještaj, a potom i rasprava na Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe nadigli veliku galamu zbog koncentracije vlasništva nad medijima u Italiji i apelirali na talijanski parlament da riješi krizu, nije objavljena nikakva sugestija o europskoj akciji suprotstavljanja ovom neprihvatljivom načinu poslovanja u osjetljivom području javnih medija, komentirao je predsjednik Europske federacije novinara Arne Konig zbivanja u Strasbourgu.</p>
<p>Vijeće Europe propustilo je priliku da učini nešto konkretno u krizi koju izaziva medijska koncentracija u Europi, smatraju u Europskoj federaciji novinara. Priča o koncentraciji vlasništva nad medijima nije od jučer. Posebnu su pažnju izazvale rasprave o situaciji u talijanskom medijskom prostoru, najprije pred Europskim parlamentom, a potom i u Vijeću Europe. </p>
<p>Europski se parlament prilikom glasovanja striktno podijelio. Vijeće Europe pozabavilo se činjenicama ranije podastrijetim eurozastupnicima, ali ni na njemu nije bilo potrebnih dvije trećine glasova za prijedlog o sprečavanju koncentracije medija. </p>
<p>Arne Konig, žaleći zbog propuštene prilike, smatra da su Vijeće Europe i Europska Unija mogli, koordinirajući posao, baciti rukavicu izazova medijskim vlasnicima koji »dovode u pitanje pluralizam i različitosti nastavljajući konsolidirati svoja uporišta u medijskim holdinzima širom kontinenta, pogotovo u novim zemljama članicama EU«. </p>
<p>Izvještaj Vijeća Europe je, poput onog Europskog parlamenta, naglasak stavio na Berlusconijev medijski konglomerat »Mediaset«.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Günther Verheugen Verheugen tvrdi da nije nesposoban</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Europski povjerenik Günther Verheugen, kojega bi Nijemci rado vidjeli na mjestu zamjenika predsjednika za ekonomsku politiku u predstojećem sastavu Komisije, odbacio je u srijedu kritike na njegov račun prema kojima su njegove ekonomske kvalifikacije preslabe.</p>
<p> U pogledu njegova petogodišnjeg mandata na mjestu povjerenika EU-a za proširenje, za Njemačku televiziju ARD Verheugen je izjavio: »Ako takvo iskustvo nije dovoljno za posao koordiniranja ekonomske politike, ne znam što bi trebalo biti«. Portugalski premijer Jose Barroso, kojega je EU u utorak imenovao novim predsjednikom Europske komisije morat će donijeti odluku o ljudima s kojim će raditi. Diplomati tvrde kako se nagađa da je njemački kancelar Gerhard Schroeder privatno od Barrosa tražio da Veheugena imenuje na mjesto potpredsjednika Komisije za ekonomsku politku što su ga predložile Njemačka, Francuska i Britanija. Barroso je u srijedu kazao kako nikome nije dao nikakva formalna jamstva za ključna mjesta u Komisiji. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Oporba poziva Ropa da povuče prijedlog o novom šefu diplomacije </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Vodeće stranke slovenske oporbe tvrde da vlada pokušajem hitne smjene ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela krši parlamentarnu proceduru, te pozivaju premijera Antona Ropa da svoj prijedlog o imenovanju Ive Vajgla za novog šefa slovenske diplomacije povuče iz procedure.</p>
<p> Kako je u srijedu navela Slovenska demokratska stranka (SDS) koju vodi Janez Janša, premijer Rop mogao bi po predviđenoj proceduri novog ministra vanjskih poslova parlamentu predložiti tek nakon što parlament Rupela smijeni ili nakon što sam dade ostavku, što se nije dogodilo. Janšina stranka SDS-a, kojoj se Rupel u zadnje vrijeme približio, smatra da je postupak premijera pokazuje aroganciju vlade koja šteti i nacionalnim interesima. Premijer Anton Rop s Rupelom je odnedavno u sukobu zbog njegova nepoštivanja stranačke discipline te ga je kaznio izostavljanjem iz vladinih izaslanstava. Rupel nije pratio Ropa na summitu NATO-a u Istanbulu, a isto tako je Rop bez njega u srijedu otputovao u službeni posjet Norveškoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Optužnica za dva rata, genocid i zločin protiv čovječnosti</p>
<p>Napad projektilima na bagdadski aerodrom mogao bi biti planirani »oproštaj« od Paula Bremera koji je preduhitrio gerilce »pobjegavši« ranije iz Iraka</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački gerilci izvršili su dosad najveći napad na američku vojnu bazu koja se nalazi u sastavu bagdadske zračne luke, ranivši 11 vojnika, od kojih su dvojicu vrlo kritično. Na bazu je ispaljeno desetine minobacačkih projektila, a kako je potvrdio američki pukovnik Richard Real, pričinjena je i velika materijalna šteta.</p>
<p>Akcija pobunjenika očito je bila dobro isplanirana, a najvjerojatnije je zamišljena kao »posljednji ispraćaj« sada već bivšeg američkog upravitelja Iraka Paula Bremera. No, Bremer je dva dana ranije, umjesto uzdignute glave, iznenada i tajnovito, u strahu da ga netko ne ubije napustio uzavrelo iračko tlo. Nagađa se da je Bremer imao informacije o tome da se na njega priprema atentat. </p>
<p>Koalicijske snage izbjegavaju svaki dublji ulazak u Bagdad. I drugi irački gradovi Najaf, Kerbala, Falluja, Ramadi ... nalaze se u rukama problematičnih domaćih vojnih i još sumnjivije policije. O kaotičnoj iračkoj situaciji govori i posljednje izvješće američkog Kongresa. Ističe da iračke snage nisu spremne i sposobne spriječiti pobunjeničke napade zbog slabog naoružanja i neuvježbanosti. </p>
<p>Time se objašnjava i travanjsko dezertiranje oko 82 posto pripadnika postrojbi Civilne obrane koji su bili razmješteni na zapadu zemlje. Do toga je došlo u trenutku kad su irački pobunjenici pokrenuli široku ofenzivu protiv koalicijskih snaga, na čelu sa Amerikancima. </p>
<p>Inače, eksplozija sa pucnjavom bilo je i u drugim dijelovima Iraka.</p>
<p> Ispred policijske postaje u gradu Samawah, oko 270 kilometara južno od Bagdada, eksplodirao je automobil bomba. Bolnički izvori su potvrdili da su ranjene tri osobe. Bila je to prva eksplozija automobila bombe od prijenosa suvereniteta. Pobunjenici su napali i američku vojnu bazu Balad, 80 kilometara sjeverno od Bagdada. Nema izvješća o ljudskim žrtvama i materijalnoj šteti.</p>
<p>Dobro uvježbane profesionalne policijske snage su od presudnog značaja za smirivanje iračke zbilje. Naime, dosadašnja potraga za oko 15.000 povijesnih i arheoloških iskopina, koje su se čuvale u iračkim muzejima, nije dala gotovo nikakve rezultate. </p>
<p>Taj civilizacijski zločin se pripisuje Amerikancima, jer u vrijeme okupacije nisu zaštitili (iako su na to bili obvezni) muzejske eksponate. Neizmjerno blago riznica mezopotamskih i drugih civilizacija koje su predstavljale kolijevku čovječanstva uništeno je ili pokradeno.</p>
<p>U tom maglovitom ozračju, pozornost se s aktualnih problema pokušava se prebaciti na bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina. On je u srijedu, zajedno sa 11 svojih bivših najbližih suradnika predan u legalnu nadležnost privremene iračke vlade. Ipak, o njegovoj osobnoj sigurnosti iza zatvorskih rešetaka brinut će i dalje američki vojnici.</p>
<p> Protiv Saddama će u četvrtak, kako je to potvrdio premijer Iyad Alawi, biti podignuta i službena optužnica. Njemu je u srijedu uručeno i posebno pismo u kojem ga se optužuje za počinjena zlodjela. </p>
<p>Bivši diktator bit će, prema izjavi predsjednika posebnog iračkog suda Salama Chalabija, optužen za genocid i zločin protiv čovječnosti. Optužuje ga se za pokretanje potpuno besmislenog i bezrazložnog rata protiv Irana (od 1980. do 1988.) i agresija na susjedni Kuvajt (2. kolovoza 1990.) te uporaba kemijskog oružja protiv Kurda u Halabji.</p>
<p> Pokušat će se dokazati i neki masovni i pojedinačni zločini protiv većinskog šijitskog pučanstva.</p>
<p>Saddamova zakonita žena Sajeeda već je angažirala 20 stranih odvjetnika koji će braniti njezinog muža. No, bez obzira na ishod suđenja, čiji će ishod vjerojatno biti kazna vješanjem, sigurnosno stanje u Iraku neće se bitnije promijeniti. Bivši silnik, sad već povijesna epizoda, više nema gotovo nikakav, pa čak ni popratni psihološki utjecaj na iračke mase i snažno narastanje pokreta otpora.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Nismo najavili prosvjedne skupove u znak potpore generalu Mirku Norcu</p>
<p>U Vjesniku je 29. lipnja 2004. objavljen članak Dobrile Stelle pod naslovom »Norac iz zatvora poručio: Prosvjedi ne dolaze u obzir«. Dajemo demanti na dio teksta u kojem se kaže da su čelnici Splitsko-dalmatinske Udruge hrvatskih branitelja-dragovoljaca Domovinskog rata i Hvidre Ante Smoljo i Neven Vučković kazali: »Izdan je od hrvatskih vlasti«, misleći na generala i alkarskog vojvodu Mirka Norca.</p>
<p> To je neistina i izvučeno je iz konteksta izjava nekih građana a ne nas čelnika udruga, a što smatramo neprofesionalnim. Izjavu smo dali skupa – čelnici Udruge hrvatskih branitelja-dragovoljaca Domovinskog rata i Hvidre te jedan građanin Otoka, a nakon toga i nekoliko građana Sinja. </p>
<p> Također, netočno je da smo najavili bilo kakve prosvjedne skupove u znak potpore generalu Mirku Norcu, počasnom predsjedniku UHBDDR Splitsko-dalmatinske županije. Naime, najavili smo skupove potpore, mirne i dostojanstvene, iako je sudska presuda donesena jer smatramo da je to jedini način da kažemo da, unatoč pravomoćnoj sudskoj presudi, generala Norca smatramo istinskim herojem Domovinskog rata a ne onim što piše u sudskoj presudi kojom sudac u Rijeci kaže da se nada da će sada Carla del Ponte biti zadovoljna. Ovo je naša vlast, hrvatska vlast, i nikada nam nije bio cilj raditi bilo kakve antivladine demonstracije, nego istinske skupove potpore generalu pod nazivom »Kriv je što je obranio Hrvatsku«. Novinarki Stelli smo kazali da je jedini koji može spriječiti skupove sâm general, jer najbolje poznaje situaciju. </p>
<p>Generalov stav izrekli su nam načelnik Otoka kao i njegovi roditelji – da za sada skupovi nisu potrebni i, dakako, to ćemo poštovati, a iščekujemo i odluku Viteškog alkarskog društva.</p>
<p> Želimo zadržati dobru suradnju s Vjesnikom, VAD-om kao i Vladom i državnim institucijama te smatramo da izjave, u skladu sa zakonom, moraju biti korektno objavljene i zato dajemo ovaj demanti, da ne bismo morali zatražiti zaštitu Hrvatskog novinarskog društva zbog možda i nenamjerne pogreške u nekim dijelovima objavljenog članka. </p>
<p>NEVEN VUČKOVIĆ za Udrugu hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije</p>
<p>ANTE SMOLJO za Udrugu hrvatskih branitelja- dragovoljaca Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prijetili su mu, udarali ga u lokalima i na ulici, ali se nikad nije predavao</p>
<p>Smrću prof. dr. Stipe Šuvara, velike kontroverzne ličnosti hrvatske politike, umro je možda i posljednji marksistički ljevičar od formata. Umro je nakon što je u nekim intervjuima poručio da je sve slabijeg zdravlja i da ulazi u riskantne godine ljudskog postojanja.</p>
<p>Povukao se s dužnosti predsjednika SRP-a, stranke koju je osnovao i utemeljio, ali je nedavno promovirao drugo izdanje svoje knjige »Hrvatski karusel«. Dao je i veliki intervju Globusu, s poznatim tezama i nekim novim naglascima na velike političke teme. Sa Stipom Šuvarom družio sam se intenzivno od 1994. do 1999., kada su se politički naši putovi razišli. Izdavao je Hrvatsku ljevicu u malim prostorijama u Haulikovoj ulici, zapravo u jednom sobičku i smočnici privatnog stana. Prijetili su mu, udarali ga u lokalima i na ulici, vodio je život pun strahovanja i iskušenja, ali je bio odlučan, smion, nije se predavao. Tih teških i mračnih godina nije bilo stranog dopisnika i reportera koji ga nije pohodio u tim skromnim redakcijskim prostorijama. Svi su htjeli njegovo mišljenje, njegove procjene, svi su se koristili njegovim golemim političkim iskustvom i znanjem. U Zagrebu ga je, nekoliko godina prije tragične smrti, posjetio i Ivan Stambolić, svrgnuti bivši predsjednik Predsjedništva Srbije. Šuvar je putovao, borio se za svoje ideje, okupljao oko sebe istomišljenike i prijatelje. Bilo ih je mnogo. </p>
<p>Nije uvijek bio ugodan čovjek. Znao je biti prijek i ciničan, znao se narugati i povrijediti. Ali bio je silno inteligentan, duboko analitičan, uzorno obrazovan intelektualac. Ponekad sam ga i volio i mrzio, u isti mah. Njegova smrt i za mene je veliki gubitak.</p>
<p>VILKO LUNCER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Opasno zračenje u crkvi: Svećenici očito ne čitaju što pišu stručnjaci </p>
<p>Kao praktična vjernica potpuno sam zbunjena vrlo različitim porukama hrvatskog svećenstva, jer ako nekome vjerujem onda su to Crkva i crkveni tisak. A svećenici koji grade novu crkvu u Utrini u Zagrebu zbog prihvaćanja tehnoloških novotarija spremni su zračiti svoju pastvu.</p>
<p> O čemu je riječ?</p>
<p>Ovih dana posjetila sam s prijateljicom crkvu u izgradnji u Utrini, gdje se upravo ugrađivalo podno grijanje. Vidim da se ugrađuje neka plastika i pitam kakve su to cijevi? Ugrađujemo prema najnovijoj tehnologiji PVC-cijevi, glasio je odgovor a meni se digla u zrak kosa. </p>
<p> Sjetila sam se naših glasovitih zaštitarki prirode, gospođe Ivane Bućan i Branke Šeparović, koje su svojom neumornom borbom uspjele likvidirati proizvodnju te zloglasne plastike u Hrvatskoj. One su stalno upozoravale da je ta plastika otrovna i da zrači, što znači da će pučanstvo koje bude posjećivalo tu crkvu biti izloženo za život opasnom zračenju.</p>
<p>Nešto kasnije prisjetila sam se članka u Glasu Koncila s kraja prošle ili početka ove godine. Već stanovito vrijeme skupina vrhunskih hrvatskih intelektualaca i stručnjaka na temelju kvalificiranih izvora piše na stranicama tog tjednika o raznim temama o kojima se drugi ne usude pisati. Autori koji pišu pod imenom Kršćanska inicijativa »Pro scientia« označili su PVC kao »zloglasni polimer« i jasno napisali da je PVC na listi onih materijala koje će možda Europska unija potpuno zabraniti. A naši svećenici u crkvama očito ne čitaju što pišu stručnjaci u Glasu Koncila pa ugrađuju PVC cijevi.</p>
<p>Ipak, tu mi nešto nije jasno. Ako se u samostalnoj Hrvatskoj nešto razvilo, onda je to sigurno PVC stolarija pa je danas pitanje časti i statusa ugrađivanje toga, kako kažu stručnjaci iz »Pro scientia«, otrovnog materijala u naše kuće. A taj se materijal isključivo uvozi iz Europske unije. Gdje su ti vrli stručnjaci plastičari pa da nas razuvjere. Šute jer očito nemaju argumenata za obranu PET-a, polikarbonata ili PVC-a, sve štetnih materijala kojima profiteri truju hrvatski narod. </p>
<p>Zato bih rado saznala što o tome kažu stručnjaci koji će objektivno objasniti o čemu je riječ, jer su ostali obični profiteri i pred argumentima stručnjaka Kršćanske inicijative »Pro scientia« potpuno nemoćni.</p>
<p>STANISLAVA POLIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Čitatelji čitaju i pojma nemaju</p>
<p>Kada u svojim tekstovima upotrebljavaju Orwelov Novogovor, molim novinare da iza kratice, kada se ona prvi put spominje, u zagradi označe i što ta kartica znači, kako bi čitatelji saznali o čemu je riječ. </p>
<p>Tako, na primjer, u Vjesniku od 9. travnja, novinar Marinko Petković obilato se koristi kraticama: UMTS, GSM, WAP, GPRS, SMS, itd. u članku koji nosi naslov »Na hrvatskom tržištu nema mjesta za trećeg GSM operatera«.</p>
<p>Čitatelj koji to čita pojma nema o čemu se tu piše, jer i ne mora biti stručnjak za telekomunikacije, ali je zato novinar koji o tome obavještava dužan u zagradi navesti što znači pojedina kratica, jer za Orwelov Novogovor trebali bi pohađati posebnu školu. </p>
<p>MIRKO KOVAČ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Nobilo: »Tisak u poslovanju s Kutlom nije pretrpio nikakvu štetu« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Završnim riječima odvjetnika Ante Nobila i Rajka Mlinarića, branitelja Miroslava Kutle koji je prvooptuženi u slučaju »Tisak«, u srijedu je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljeno suđenje Kutli i 12-orici ostalih optuženih zbog financijskih malverzacija kojim je poduzeće »Tisak« oštećeno za 47 milijuna kuna.</p>
<p>U opširnim završnim izlaganjima branitelja prvooptuženog na stotinjak stranica istaknuto je da je »kazneni postupak protiv Kutle i ostalih počeo uz veliku medijsku propagandu 3. veljače 2000. godine pod političkim patronatom 3. siječanjske koalicijske Vlade pod motom 'protiv HDZ-ovih tajkuna'. pri čemu su u iniciranju ovog postupka svakako imali značajnu ulogu dijelovi represivnog policijskog i tužiteljskog aparata koji su u postupku protiv Kutle tražili svoje mjesto u očekivanom novom društvenom poretku pod okriljem nove Vlade«.</p>
<p>Branitelji su u završnim riječima također naveli da su kazneni postupci koje se više vode preko medija i koji nisu sami sebi svrha već trebaju ostvariti neke druge više političke ciljeve pod teretom vremena i faktičnog suđenja u pravilu propadaju. Pritom Kutlini branitelji smatraju da u ovom postupku »zapravo prisustvuju pogrebu jednog velikog slučaja s dalekosežnim političkim implikacijama te pokopu velikih ambicija stvorenih bez stručne i zakonske podloge i pokušaju da se država procesuira i kazni kad za to nema zakonskih uvjeta, a samo zbog toga jer bi to bilo politički oportuno«, apelirajući pritom na pošteno i zakonito suđenje jer se njihovog branjenika proglašava krivim prije suda i bez suda.</p>
<p>Kutlini branitelji dotakli su se i bitnih općih karakteristika optužnice koju smatraju protivnu zakonu i zdravom razumu, navodeći pritom da odgovorne osobe nisu postupale s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi za drugu pravnu osobu (»Globus Holding«, i »Obiteljski radio«), pri čemu je davanjem kredita šteta za »Tisak« sasvim izostala. Osim toga, branitelji smatraju da je šteta izostala i pristupanjem »Tiska« solidarnom jamstvu u korist BCL-a, pri čemu je za to društvu izostala svaka šteta i pristupanjem multilaterarnoj kompenzaciji od 15. kolovoza 1997. godine jer su pri sastavljanju poslovne isprave korišteni istiniti i točni podaci, a same kompenzacije su provedene zakonski.</p>
<p>Nobilo i Mlinarić na kraju su zaključili kako tijekom postupka nije utvrđeno da je njihov branjenik bio poticatelj ostalim optuženicima ni da je krivotvorio službene isprave, ali niti bilo kakvo kršenje zakona, »kako u postupku odobravanja kredita, tako niti kod solidarnih jamstava u davanju izjava o kompenzacijama«.</p>
<p>Nastavak suđenja je u četvrtak za kad su predviđene završne riječi branitelja ostale 12-orice optuženih.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Za uvredu Dolenčevih na televiziji sudska opomena i uvjetna kazna</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom varaždinskog Općinskog suda, Ljerki Kovač izrečena je sudska opomena, jer je u emisiji »Pravo i pravda« za reakciju Branka Dolenca upotrijebila izraz »psihopatski smijeh« te ga na taj način uvrijedila. Osim toga, oslobođena je optužbe da je za Nadu Dolenc izjavila da je bila »toliko drzovita da je prijetila« te da je »svima poslala prijeteće pismo da tko će tražiti putem suda svoj novac, da taj neće dobiti«. Istom je presudom Stipi Mioču izrečena uvjetna novčana kazna od 45 dnevnih dohodaka, odnosno 5.850 kuna. Kazna se neće izvršiti, ako Mioč u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo. On je, pak, u istoj emisiji izjavio za Dolenca da je »psihopatski tip«, čime ga je uvrijedio. Osim toga, neistinito je iznio da su Nada i Branko Dolenc »imali svoje ljude angažirane i u bankama koji su nagovarali komintente da idu k njima štedjeti« te da osnivaju »četiri lažne firme«. Na taj je način počinio kazneno djelo klevete. </p>
<p>Ljerka Kovač u svom je završnom govoru kazala da ostaje kod svake svoje riječi koju je izrekla u emisiji i tijekom postupka. Njezin nastup nije narušio ugled Dolenčevih, rekla je, a brojni građani oštećeni su i dalje, jer do svog novca nisu došli. </p>
<p> I Mioč je kazao da ugled Dolenčevih ničim nije narušen, već je njihovim postupanjem u sudskim procesima vrijeđana čast suda i ugled oštećenika. Upitao je i kako se nekome može rušiti čast i ugled, ako se o njemu govori istina. </p>
<p>»Oni će svoje odsjediti u zatvoru, onda će se tim novcem koristiti, a mi ovdje moramo odgovarati zbog toga što o tome govorimo istinu«, kazao je Mioč.</p>
<p>Supružnici Dolenc, vlasnici poduzeća »Aurora«, trenutno se nalaze u Kaznionicama u Požegi i Lepoglavi gdje izdržavaju kazne zbog prijevare. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Deset godina zatvora za ubojstvo brata sa deset uboda nožem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Šezdesetogodišnji Dragutin Fiket u srijedu je na zagrebačkome Županijskome sudu nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora zbog ubojstva brata Josipa Fiketa, 27. kolovoza prošle godine. </p>
<p>Prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva, Fiket je u dvorištu svoje obiteljske kuće u Kuševačkoj ulici brata 10 puta ubo nožem po vratu i tijelu, od čega je ovaj preminuo. </p>
<p>Povod je navodno bila svađa oko postavljanja cijevovoda s tekućom vodom u kuću optuženoga. </p>
<p>Prema iskazu optuženoga, njegov j e brat na dan ubojstva otjerao radnike koji su u kuću došli postavljati cijevi. Naime, ustvrdio je, njegov je brat radnike već ranije više puta tjerao kada su došli izvoditi radove, te se njihovo domaćinstvo zbog toga trebalo opskrbljivati iz bunara sa hidroforom. </p>
<p>Optuženi je također porekao krivnju za navedeno djelo, a u svojoj obrani, koju je iznio 19. prosinca prošle godine, rekao je da ga je brat fizički napao snažno ga uhvativši za testise, te se od bola ne sjeća događaja koji su uslijedili nakon toga. </p>
<p>Optuženi je također tada ustvrdio da mu je tom prilikom stvoren veliki krvni ugrušak, pa se čini da ima treći testis. </p>
<p>Njegova šogorica Amalija je u svojemu iskazu, pak, tvrdila da je u dvorištu kuće vidjela Dragutina Fiketa, kako kleći na prsima njezinog supruga i ubada ga nožem. Tada je, tvrdi istrčala u dvorište te udarila Dragutina Fiketa praznom gajbom od pive, te je ovaj tada pobjegao.</p>
<p>Vijeće, kojim je predsjedavala sutkinja Erna Dražančić, odbacilo je navode iz obrane optuženoga kao neistinite, te ga proglasilo krivim. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U Sloveniji osuđen na četiri i pol, u Zagrebu na još pet godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvadesetšestogodišnji Miroslav Maksimović, državljanin BiH i Slovenije, u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora zbog posjedovanja radi preprodaje 96 grama heroina, 30 grama kokaina i, 25 grama hašiša i 41 grama marihuane.</p>
<p> Policija je drogu pronašla prilikom pretrage njegova stana, a tada je utvrđeno da se Maksimović nalazi na Interpolovoj tjeralici jer je u Sloveniji već zbog preprodaje droge pravomoćno osuđen na 4 i pol godine zatvora. Prije nego je trebao poći na izdržavanje kazne Maksimović je napustio Sloveniju, te se skrivao na području BiH i Hrvatske. Istom presudom, vijeće je u srijedu nepravomoćno proglasilo krivim i tridesetdvogodišnjeg J.A. kojemu je Maksimović prodavao drogu i kod kojega je policija 351 gram marihuane, te ga osudilo na 7 mjeseci zatvora. Trećeoptužena N.H.(25) koja je živjela u stanu zajedno sa Maksimovićem oslobođena je optužbi za pomaganje pri preprodaji droge.</p>
<p>Maksimoviću je u srijedu produljen pritvor u kojemu se nalazi od uhićenja, a ukoliko drugostupanjski sud potvrdi presudu, nakon odsluženja kazne u Hrvatskoj, on će biti izručen Sloveniji koja je to već zatražila.</p>
<p>Inače, Maksimović je na OKružnom sudu u Novoj Gorici 1999. godine osuđen na 4 i pol godine zatvora jer se udružio radi preprodaje droge sa Antom Barišićem (35) i Damirom Hercegovcem (30). Optužnica ih je teretila da su za Barišića, koji je od nepoznate osobe, pod nadimkom »Pukovnik«, iz Nizozemske nabavljao veće količine ecstasyja, kokaina, amfetamina, hašiša i LSD-a. Drogu su preprodavali na području Slovenije. Istom presudom u Sloveniji su osim spomenute trojice osuđena još jedanaestorica muškaraca, koji su drogu dalje preprodavali za njih. Barišić je dobio 4, Hercegovac 3, a Maksimović 4,5 godina. Sud je naime utvrdio da je on osobno najviše puta preprodavao drogu, a u dva navrata od njega su je kupili i prikriveni istražitelji. Viši sud je 2000. godine potvrdio presudu iz Nove Gorice.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Liječnici listu zaduživanja provjeravali naknadno, tek kad je izbila afera</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Suđenje za navodne pronevjere u krapinskom Domu zdravlja nastavljeno na zlatarskom Županijskom sudu, saslušavanjem liječnika. »Liste o materijalnim zaduživanjima provjeravali smo naknadno, tek kad je izbila afera. Tada se ispostavilo da smo dobili manje lijekova od onog za što nas se teretilo. Inventure sanitetskog materijala nismo radili potkraj godine, jer po prilici znamo s čime raspolažemo i tako naručujemo i lijekove i sve ostalo što nam treba. Neke posebne evidencije ionako ne vodimo, već imamo internu kontrolu i bilježnicu u koju zapisujemo što smo potrošili«, rekla je dr. Marina Plačko. Bivša ravnateljica i trećeokrivljena dr. Vesna Filipović - Hitrec, supruga bivšeg zagorskog župana i saborskog zastupnika Želimira Hitreca, postavili je dr. Plačko nekoliko pitanja vezana uz adaptaciju Doma zdravlja. </p>
<p>Dr. Plačko je potvrdila da je Dom zdravlja otplaćivao kredit podignut za preuređenje. Zdenku Hlebec (59), bivšu glavnu sestru, zagrebačkog poduzetnika Ninoslava Brčića (47) i dr. Vesnu Filipović-Hitrec (62) optužnica tereti za kaznenih djela protiv službene dužnosti. Zdenku Hlebec i direktora »Hirona« d.o.o Ninoslava Brčića tereti se da su krivotvorili isprave, a dr. Filipović - Hitrec, za nesavjestan rad u službi. </p>
<p>Navodnim malverzacijama Dom zdravlja je oštećen za 2,273.328 kuna. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pijan vrludao »opelom« pa napao policajce</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je policija zaustavila »opel kadett«, koji je opasno krivudao cestom, tridesetogodišnji je vozač u vidno alkoholiziranom stanju pokušao udariti policajca. Kako je priopćila PU zagrebačka, policajci su Samoboru u srijedu malo poslije ponoći primijetili »opel« kako krivuda cestom, te vozaču signalizirali da se zaustavi. No, on je, nasuprot tome ubrzao vožnju i pokušao pobjeći. Nakon kraće potjere vozilo je zaustavljeno, a iz njega je izašao vidno pijani muškarac koji je prvo počeo vrijeđati policajce, a zatim je na jednoga nasrnuo. Policajci su ga svladali bez poteškoća, vezali i priveli u policijsku postaju Samobor.Zbog prevelike alkoholiziranosti, točna koncentracija nije utvrđena, jer je vozač odbio alkotestiranje, razgovor se odgodio za sljedeći dan.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>OMV za 95 milijuna eura preuzeo 50-postotni udjel Istrabenza u zajedničkoj tvrtki</p>
<p>Potpisan je i ugovor o prodaji 25-postotnog udjela OMV-a u holdingu Istrabenz skupini njemačkih i slovenskih tvrtki za 40 milijuna eura / OMV u Hrvatskoj u narednih nekoliko godina namjerava povećati tržišni udjel sa sadašnjih pet na 25 posto</p>
<p>PORTOROŽ</p>
<p> - Austrijska naftna kompanija OMV kupila je za 95 milijuna eura 50-postotni udjel slovenskog Istrabenza u dosad zajedničkoj tvrtki OMV-Istrabenz. Ta tvrtka ima 218 benzinskih postaja, od čega u Italiji 74, Sloveniji 104, Hrvatskoj 30 i Bosni i Hercegovini 10.</p>
<p>Predsjednik uprave Istrabenza Igor Bavčar i potpredsjednik uprave austrijskog OMV-a Gerhard Roiss su razlaz nakon 12 godina zajedničkog poslovanja objasnili nezadovoljavajućim poslovnim rezultatima i neslaganjem oko vođenja poslovne politike te potrebom da se, zbog sve jače konkurencije, svatko usmjeri na svoje osnovne djelatnosti. Istodobno je potpisan i ugovor o prodaji 25-postotnog vlasničkog udjela OMV-a u holdingu Istrabenz skupini njemačkih i slovenskih tvrtki za 40 milijuna eura.</p>
<p>Kao glavne investicijske planove OMV-a Roiss je najavio širenje na hrvatskom i BiH tržištu jer ih u Sloveniji ograničava činjenica da već drže oko 25 posto tržišta. Zato u Hrvatskoj u narednih nekoliko godina namjeravaju izgraditi ili preuzeti 90 do 100 benzinskih postaja, u što će uložiti oko sto milijuna eura. To bi im, prema Roissovim riječima, omogućilo da sadašnji tržišni udjel od pet posto povećaju na 25 posto. Također očekuju da će im širenje u Hrvatskoj i BiH olakšati očekivana promjena propisa koji zasad, prema njihovim riječima, idu na ruku nacionalnim naftnim kompanijama. Međutim Roiss nije htio komentirati nedavno pismo koje je OMV poslao premijeru Sanaderu, a u kojem iskazuju interes za nastavak privatizacije Ine, koja je nedavno odgođena za godinu dana.</p>
<p>Bavčar je najavio da Istrabenz više neće prodavati naftne derivate nego će se fokusirati na druge poslove u energetici te u turizam i investicijske poslove. Kazao je da su nakon kupnje opatijskog hotela Adriatic zainteresirani za nova turistička ulaganja u Istri, ali i drugim dijelovima Hrvatske. Nije htio komentirati nedavne najave medija da žele s Gorenjem otkupiti hrvatsku polovicu NE Krško jer se planiraju više uključiti u trgovinu strujom.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HBOR: Uskoro osiguranje kredita za pripremu izvoza</p>
<p>Riječ je o rizičnom programu kakvog imaju još samo četiri izvozne banke, kazao je Anton Kovačev / Lanjska dobit HBOR-a 166,77 milijuna kuna, aktiva premašila deset milijardi kuna / Kovačev smatra da HBOR ne bi trebao biti uključen u stvaranje jake državne banke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Anton Kovačev u srijedu je predstavio nove programe koje priprema hrvatska razvojna banka. Jedan od njih bit će osiguranja kredita za pripremu izvoza, specifičan proizvod kakav imaju samo američka Exim banka, te izvozne banke Češke, Rumunjske i Bugarske.</p>
<p>»Riječ je o programu rizičnijem od dosadašnjih. Ovo osiguranje namijenjeno je poticanju kvalitetnih i brzorastućih izvoznika suočenih s nedostatkom obrtnog kapitala, koji nemaju slobodne hipoteke koje bi mogli ponuditi poslovnim bankama. HBOR će policom osiguranja u ime Republike Hrvatske pokrivati najviše do 80 posto iznosa kredita koji će poslovne banke ponuditi izvoznicima. Osiguravat će se pojedinačni krediti i okvirne linije kredita na rok do tri godine«, objasnio je Kovačev.</p>
<p>U pripremi je i program razvoja poduzetničkih zona 2004.-2007. koji bi se provodio sukladno postojećem Programu kreditiranja obnove i razvitka komunalne infrastrukture, te tri operativna programa za kreditiranje poljoprivrede (programi podizanja novih vinograda, nasada voćnjaka i maslina). Također, u pripremi je i Program razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj, u provedbu kojeg bi se uložilo 2,5 milijardi kuna u sljedećih pet godina, a HBOR planira do kraja godine za taj program (u sklopu kojeg bi se podiglo 1200 novih farmi sa 40 krava i obnovilo 6000 postojećih) osigurati 200 do 250 milijuna kuna. Krediti će se odobravati na deset godina uz kamatu od pet posto i poček od dvije godine.</p>
<p>HBOR je, inače, prošlu godinu završio sa 166,77 milijuna kuna dobiti. Aktiva je lani prvi put premašila deset milijardi kuna (porasla je 22,9 posto, te je krajem 2003. iznosila 10,337 milijardi kuna), a rastu je najviše doprinijelo povećanje bruto kredita za 30,4 posto. Lani je, naime, odobreno 3,877 milijardi kuna kredita, te izdano garancija u vrijednosti od 1,912 milijardi kuna.</p>
<p>U prvih pet mjeseci ove godine HBOR bilježi znatno povećanje kreditne aktivnosti. Štoviše, Kovačev je rezultate ocijenio izvanrednima, dodajući da se nada da će se takav trend nastaviti do kraja godine. Rezultate HBOR-a prepoznala je i rejting agencija Standard, koja je outlook HBOR-a promijenila iz stabilnog u pozitivni. Najviše je, 405,3 milijuna kuna kredita (439 posto više nego u prvih pet mjeseci 2003.) odobreno u okviru programa kreditiranja pripreme robe za izvoz i izvoza robe. Kreditiranje financijskog restrukturiranja gospodarskih subjekata bilježi u istom razdoblju porast od 26,1 posto, na 260,9 milijuna kuna, dok je u okviru programa kreditiranja potpore turističkom sektoru do kraja svibnja odobreno 167,9 milijuna kuna ili 260 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Kad je pak riječ o HBOR-ovim aktivnostima na osiguranju izvoza, do kraja svibnja osiguran je izvozni promet u vrijednosti od 133,3 milijuna kuna ili 63 posto više nego u prvih pet mjeseci 2003. No, isplaćeno je i devet odšteta u visini od 2,8 milijuna kuna, a u većini slučajeva riječ je o neuspješnom izvozu kupcima u Italiji i Njemačkoj koji su otišli u stečaj.</p>
<p>Nakon što je HBOR lani smanjio kamatne stope (posebno izvoznicima i onima koji posluju na područjima od posebne državne skrbi i otocima), u travnju 2004. smanjio je i omjer hipoteke za osiguranje povrata kredita sa 1:2 na 1:1,5. Kako bi proširio regionalno djelovanje i poduzetnicima pomogao u pretvaranju kvalitetnih ideja u uspješne poslovne projekte, HBOR će, nakon što je lani otvorio informacijski centar u Splitu, ove godine otvoriti još dva takva centra u Osijeku i Rijeci.</p>
<p>Kovačev je najavio i da će se 17. rujna ove godine u Dubrovniku održati tradicionalna HBOR-ova konferencija o poticanju izvoza koju će otvoriti premijer Sanader.</p>
<p>»Smatramo da HBOR ne bi trebao biti uključen u najavljeno osnivanje jake državne banke. To ne bi bilo dobro jer je svugdje u svijetu odijeljeno razvojno i poslovno bankarstvo«, odgovorio je Kovačev na pitanje kakvo je njegovo mišljenje o uključivanju HBOR-a u taj projekt.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Porast BDP-a u prvom tromjesečju 4,2 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bruto domaći proizvod u prva tri mjeseca ove godine veći je za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, rečeno je u srijedu u Državnom zavodu za statistiku (DZS).</p>
<p>Porastu BDP-a u prvom tromjesečju doprinio je rast bruto investicija za 8,9 posto, rast izvoza od 6,4 posto u odnosu na povećanje uvoza od 5,9 posto, rast osobne potrošnje za 3,9 posto, te smanjenje državne potrošnje za 1,6 posto.</p>
<p>Prema važnijim pokazateljima gospodarskih kretanja u travnju i svibnju 2004. vidljiv je nastavak pozitivnog trenda gospodarskih kretanja u zemlji, iako uz znakove usporavanja u odnosu na prošlu godinu, ocijenila je voditeljica Odjela informacija i dokumentacije DZS-a Ivanka Purić.</p>
<p>Prema riječima pomoćnika ravnatelja DZS-a Ive Šutala, pozitivan utjecaj na gospodarski rast imao je i porast primarnih djelatnosti, što uključuje rudarstvo, energetiku i industriju, osim poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva koji su se smanjili za 0,9 posto.</p>
<p>Šutalo očekuje da će godišnja stopa rasta BDP-a ove godine pasti ispod četiri posto, na oko 3,7 posto.</p>
<p>Osim smanjenja stope rasta osobne potrošnje ove se godine očekuje i smanjenje stope rasta investicija i građevinskih aktivnosti, zbog dovršetka gradnje većeg dijela autocesta.</p>
<p>Nakon porasta BDP-a u prvom tromjesečju prošle godine od 4,9 posto (najvećeg od 1999.), ovogodišnji porast u prvom tromjesečju od 4,2 posto jednak je razinama iz 2001. i 2002. godine.</p>
<p>U DZS-u smatraju kako je usporavanje rasta osobne potrošnje, koja ima oko 70 posto udjela u BDP-u, dijelom utjecalo i na lagano usporavanje stope rasta BDP-a u prvom tromjesečju.</p>
<p>Tako je industrijska proizvodnja, prema trend indeksu, u svibnju u odnosu na travanj povećana za 0,2 posto. U odnosu na lanjski svibanj industrijska je proizvodnja porasla za 3,2 posto, a isti se rast bilježi i u prvih pet mjeseci ove godine prema istom lanjskom razdoblju.</p>
<p>U svibnju ove godine zabilježeno je 2,87 milijuna turističkih noćenja, što je 10,9 posto više nego u lanjskom svibnju.</p>
<p>U prvih pet mjeseci hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan u odnosu na isto razdoblje lani za 14,4 posto, na 19,17 milijardi kuna, a uvoz za 4,1 posto, na 39,35 milijardi kuna, dok je izražen u američkim dolarima izvoz bio veći za 29 posto (3,12 milijardi dolara), a uvoz za 17,3 posto (6,4 milijarde dolara).</p>
<p>Prema indeksu potrošačkih cijena u svibnju je stopa inflacija povećana 2,4 posto u odnosu na svibanj 2003. U svibnju je bilo 305.198 nezaposlenih, što je 7,8 posto manje nego u svibnju prošle godine.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Oracle Hrvatska ostvario 27,85 milijuna kuna dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Oracle Hrvatska je u fiskalnoj 2004. godini (do 31. svibnja) ostvarila ukupni prihod od 50,58 milijuna kuna, što je 34 posto više u odnosu na prethodnu godinu, rekao je u srijedu generalni direktor Oraclea Hrvatska Marin Tadić.</p>
<p>Dodao je da dobit za fiskalnu godinu 2004. iznosi 27,85 milijuna kuna, odnosno 35 posto više u usporedbi s 2003. U spomenutom razdoblju Oracle Hrvatska bilježi 15-postotni porast prodaje licencija, prodaja aplikacija porasla je za 14 posto, dok tehnologija bilježi rast od 15 posto. Najveći rast ostvario je odjel consultinga, od čak 483 posto. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Europski indeksi bez većih promjena uoči Fedove odluke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u srijedu bilježili neznatni pomak, uz razmjerno nizak promet, uoči objave odluke američke središnje banke o kamatnim stopama kasnije tijekom dana. U Londonu, gdje je FTSE 100 pao 0,5 posto, na 4491,2 boda, na nizak promet je utjecao i štrajk u podzemnoj željeznici. Frankfurtski Dax je do poslijepodneva porastao 0,2 posto, na 4077. Pariški CAC 40 je pao 0,1 posto, na 3752,3, jednako kao i milanski MIB 30 koji se spustio na 28.310 bodova. DJ Stoxx 50 je pao 0,3 posto, na 2707,2 boda.U prvih pola sata trgovanja u New Yorku DJIA je pao dva boda, na 10.411,5, dok je Nasdaq Composite porastao 0,1 posto, na 2036,9. Tokyjski Nikkei 225 u srijedu je neznatno pao, na 11.858 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Sanader smijenio Kovača i Čokljata</p>
<p>Ne smijemo puštati u promet one dionice autocesta koje za to nisu spremne, objasnio je Sanader/ Kalmeta: Samo dan ranije njihova su izvješća govorila da je sve u redu/ Cestarina za osobne automobile od 1. srpnja poskupljuje 21 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je u srijedu smijenila predsjednika Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Stanka Kovača i tajnika Povjerenstva za ceste Muhameda Čokljata, a na njihova mjesta imenovala je Marija Crnjaka i Borisa Ordulja.</p>
<p>Kako je objašnjeno u Banskim dvorima, na ovaj se potez kabinet Ive Sanadera odlučio zato što je samo dan prije otvaranja novih dionica autoceste od Zagreba do Splita dobio uvjeravanja da će svih 177 kilometara u srijedu biti spremno za puštanje u promet. Stanje na terenu, međutim, pokazuje da je za puštanje u promet spremno samo 108 kilometara autoceste, dok 69 kilometara kroz Liku još ne ispunjava uvjete za to. </p>
<p>»Ovu situaciju treba riješiti smjenom čelnih ljudi HAC-a i Povjerenstva za ceste, koji moraju povući konzekvence za svoje postupke«, ocijenio je premijer Sanader</p>
<p>»Samo dan ranije njihova su izvješća govorila da je sve u redu. To govori o njihovu odnosu prema ovoj vladi i meni osobno. Takvo što se ne smije tolerirati, bez obzira na motive«, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta.</p>
<p>Sanader je demantirao i pisanje jednog dnevnog lista da u srijedu otvara nedovršenu autocestu. Naglasio je da u promet pušta 108 kilometara završene autoceste koja ima sve potrebne dozvole. Preostalih 69 kilometara u promet će biti pušteno kada u potpunosti završe radovi, što bi se, prema Kalmetinim riječima, moglo dogoditi u sljedećih petnaestak dana. Inače, potpuni završetak izgradnje autoceste od Zagreba do Splita očekuje se na ljeto iduće godine. </p>
<p>Kalmeta je dodao i da je Vlada, da je to htjela, u srijedu »mogla isforsirati« otvaranje svih 177 kilometara autoceste, kako je i bilo predviđeno. Povukavši, međutim, paralelu s prošlogodišnjim puštanjem u promet dionice autoceste od Gornje Ploče do Maslenice, upozorio je da bi to bilo na štetu kvalitete i sigurnosti vožnje na njoj. </p>
<p>»Ne smijemo puštati u promet one dionice autocesta koje za to nisu spremne«, rekao je Sanader i dodao da je na cestama u Hrvatskoj ove godine poginulo 315 ljudi. </p>
<p>Sanader se prisjetio i otvaranja autoceste od Zagreba do Varaždina, koju je, kako je kazao, bivša vlast izgradila na brzinu i nekvalitetno, zbog čega je nova administracija za otklanjanje propusta na toj prometnici ove godine morala izdvojiti dodatnih 15 milijuna kuna. </p>
<p>Vlada je na sjednici održanoj u srijedu povećala i cestarine na hrvatskim autocestama za prosječnih 14 posto, ovisno o skupini vozila. Za prvu kategoriju vozila, u koju spadaju osobni automobili, cestarina od 1. srpnja poskupljuje 21 posto, pa će, prema novinarskoj računici, vožnja od Zagreba do Splita stajati 136 kuna, od Zagreba do Zadra 98 kuna, a od Zagreba do Županje 93 kune. Riječ je o povećanju s dosadašnje 33 lipe po kilometru na 40 lipa. S druge strane, cestarina od Zagreba do Rijeke ostaje 56 kuna. </p>
<p>Kada je riječ o drugoj kategoriji vozila, ona će od četvrtka plaćati cestarinu veću za 22 posto, 60 umjesto dosadašnjih 49 lipa po kilometru, dok će cestarina za vozila treće kategorije poskupjeti osam posto, s 84 na 91 lipu po kilometru. Za četvrtu skupinu vozila cestarine se neće mijenjati, čime će se odnos između cestarina za vozila prve i četvrte kategorije u nas smanjiti s dosadašnjih 1:4 na 1:3, koliko iznosi u zemljama Europske unije, objasnio je Kalmeta. Odobrenim povećanjem cestarina do 2010. godine bi se osiguralo dodatnih 400 milijuna eura za nove investicije u gradnji autocesta, poručili su u Banskim dvorima.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Proizvođači lijekova nezadovoljni zbog pravilnika o cijenama lijekova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici domaće farmaceutske industrije, okupljeni u Zajednici proizvođača proizvoda za zdravstvo, izrazili su u srijedu negodovanje u povodu objavljivanja Pravilnika o određivanju cijena lijekova na veliko, pogotovo s obzirom na sve dosadašnje pregovore i konzultacije obavljene s predstavnicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).</p>
<p>»Pravilnikom se ad hoc mijenjaju cijene lijekova za nemalih 15 do 30 posto, bez cjelovitog pristupa rješavanju problema«, kaže se u priopćenju Zajednice proizvođača proizvoda za zdravstvo.</p>
<p>Domaći farmaceuti smatraju da pritom nisu uzeti u obzir cjelovita vrijednost proizvoda, razvoj proizvoda, dugotrajna opstojnost na hrvatskom tržištu te sudjelovanje, odnosno generiranje potrošnje u zdravstvu predviđene za lijekove.</p>
<p>»Izražavamo sumnju da će pravilnik svojim rješenjima donijeti dugoročnu stabilizaciju sustava i željene rezultate. Nekoliko posljednjih poteza HZZO-a daje naslutiti da bi moglo doći do narušavanja već postignutih dogovora«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Također se tvrdi da je »nemoguće očekivati od farmaceutskih kompanija prisutnih na hrvatskom tržištu da u roku 30 dana od stupanja na snagu pravilnika usklade, odnosno smanje cijene svojih proizvoda«.</p>
<p>»HZZO neprestanim mijenjanjem pravila u tijeku pregovara o cijenama lijekova doprinosi netransparentnosti određivanja cijena i svojim postupcima uvodi dodatne poteškoće farmaceutskoj industriji u opskrbi hrvatskog tržišta lijekovima«, zaključuju predstavnici hrvatske farmaceutske industrije.</p>
<p> I tridesetak stranih farmaceutskih kompanija, okupljenih u Udruženju inovativne farmaceutske industrije, zatražilo je u srijedu od ministra zdravstva Andrije Hebranga hitni sastanak da bi dobili pojašnjenja o pravilniku te razmotrili situaciju glede pregovora o sniženju cijena lijekova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Državi u srpnju na naplatu dolazi više duga nego cijele 2003.</p>
<p>Ukupni tuzemni i inozemni dug koji u srpnju treba vratiti veći je od šest milijardi kuna/ U saborsku proceduru poslane izmjene Zakona o prostornom uređenju i novi pomorski zakonik - po prvome u zaštitnom obalnom području ne bi se smjelo graditi bez urbanističkog plana i suglasnosti nadležnog ministarstva a po drugome, rekao je Božidar Kalmeta, neće više biti ni jednog razloga da hrvatski brodari plove pod stranim zastavama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je sa sjednice u srijedu u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju.</p>
<p>Prema ocjeni ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marine Matulović-Dropulić, radi se o znatno restriktivnijem zakonu od postojećeg, no takve su mjere, tvrdi ona, nužne kako bi se uvelo reda u prostorno uređenje. </p>
<p>Novim se zakonom, među ostalim, predlaže uspostava zaštitnog obalnog područja kao područja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Ono će obuhvaćati kopneni prostor udaljen do 1000 metara od morske obale, te 300 metara prema moru, kao i sve otoke.</p>
<p> Unutar zaštićenog pojasa ne bi se smjelo graditi bez urbanističkog plana, a svi prostorni planovi na tom području morali bi imati suglasnost Ministarstva. </p>
<p>Novim se zakonom uvodi i rok do kraja 2005., do kada gradovi i općine moraju donijeti prostorne planove. Također, od gradova i općina na otocima traži se da izrade zajedničke prostorne planove, jer otok predstavlja cjelinu. Uvode se i strože kazne za prekršitelje. </p>
<p>Vlada je u saborsku proceduru poslala i novi pomorski zakonik, usklađen s propisima Europske unije (EU). Jedna od novosti koja se uvodi novim pomorskim zakonikom tiče se prava stranaca da se u nas bave charterom. Kako je objasnio ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, strani vlasnici plovila charterom će se u Hrvatskoj ubuduće moći baviti samo ako u našoj zemlji registriraju tvrtku. </p>
<p>»Donošenjem novog pomorskog zakonika omogućuje se brži pomorski razvitak Hrvatske. Nakon što on bude usvojen neće više biti ni jednog razloga da hrvatski brodari plove pod stranim zastavama, jer će ovdje imati iste uvjete poslovanja kao što ih imaju u drugim zemljama«, zaključio je Kalmeta. </p>
<p>Vlada je prihvatila i Izvješće o radu Državnog inspektorata u prošloj godini. Kako je izvijestila zamjenica glavnog inspektora Božena Vrbanić, Državni je inspektorat prošle godine obavio ukupno 570.667 inspekcijskih nadzora, podnijeto je 44.276 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i 138 prijava za kazneno djelo, te je na licu mjesta naplaćeno 5618 kazni. Donijeto je 20.267 upravnih rješenja, predloženo je oduzimanje protupravno stečene imovine u iznosu većem od 77,5 milijuna kuna, te je privremeno oduzeto robe u vrijednosti 1,26 milijuna kuna. </p>
<p>Vlada je donijela i odluku o izdavanju državnih obveznica za domaće tržište u vrijednosti od 300 milijuna eura. Kako je objasnio ministar financija Ivan Šuker, nova emisija obveznica za domaće tržište ulagačima će nositi kamatu od četiri posto godišnje, uz polugodišnji obračun. Radi se o dosad najnižoj kamati, pohvalio se Šuker. Voditelji novog izdanja državnih obveznica su Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka. Obveznice će se uvrstiti u prve kotacije Zagrebačke i Varaždinske burze, a izdaju se radi refinanciranja duga koji u srpnju dospijeva na naplatu. </p>
<p>Prema Šukerovim riječima, državi u srpnju na naplatu dolazi više duga nego što je prethodnih godina dolazilo tijekom cijele godine. Ministar financija je pritom naveo kako je ukupni tuzemni i inozemni dug koji država u srpnju mora vratiti veći od šest milijardi kuna. </p>
<p>Vlada je dala suglasnost HAC-u da s Europskom investicijskom bankom (EIB) sklopi ugovor za financiranje završetka autoceste na koridoru X. Radi se o dionici od Županje do granice sa Srbijom, čiji je završetak planiran za 2006. godinu.</p>
<p> Državni hidrometeorološki zavod Banski su dvori u srijedu zadužili da u ovoj godini nastavi s provedbom sustava obrane od tuče primjenom prizemnih generatora i raspoloživih protugradnih raketa. </p>
<p>Prihvaćena je i odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini za ovu godinu. Za te je svrhe u državnom proračunu za ovu godinu osigurano 25 milijuna kuna. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>SDP: I žene koje dobro zarađuju imaju pravo biti majke</p>
<p>Zakonski prijedlog SDP-a kojim bi se ukinula gornja granica rodiljnih naknada nije impresionirao zastupnike vladajuće većine koja im je prigovorila da su zakon trebali promijenili dok su bili na vlasti/ HDZ i protiv HSS-ovog zakonskog prijedloga da se poslovne prostore proda uz pogodnosti dosadašnjim urednim zakupcima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako su se SDP-ovi zastupnici u nastavku sjednice Hrvatskog sabora u srijedu trudili objasniti da bi izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju koji predlaže njihov klub, a kojim bi se ukinula gornja granica rodiljnih naknada, državu koštale samo 36 milijuna kuna, a mnoge bi žene s višim primanjima potaknulo na rađanje - njihov prijedlog nije nimalo impresionirao zastupnike vladajuće većine koja im je prigovorila da su zakon trebali promijenili dok su bili na vlasti.</p>
<p>I dok su oporbenjaci u Saboru podržali prijedlog SDP-ovaca, protiv su bili HDZ, DC i HSLS. Davorko Vidović (SDP) uvodno je podsjetio da su naknade u prvih šest mjeseci porodnog dopusta ograničene na najviše 4250 kuna bez obzira na to koliko rodilja zarađuje, te da bi to svakako trebalo promijeniti jer se ne radi o velikim sredstvima, primjerice u prošloj godini samo je 2067 rodilja ostvarivalo plaću veću od propisanog limita. »I poslovne žene koje dobro zarađuju imaju pravo biti majke i dok su na porodnom dopustu dobivati pune plaće, u protivnom su one diskriminirane u odnosu na druge majke koje imaju puni iznos plaće«, pojasnio je Vidović. </p>
<p>Protiveći se predloženim izmjenama, Marko Turić (HDZ) ocijenio je da one neće pridonijeti porastu stope nataliteta, jer se odnose na preuzak krug žena i na svega šest posto rodilja. Đurđa Adlešić (HSLS) upitala je otkud SDP misli namaknuti novac za predložene izmjene. </p>
<p>Zastupnici su raspravili i HSS-ov Prijedlog zakona o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu države, Grada Zagreba, županija te gradova i općina, koji Vlada ne prihvaća. Predloženi zakon branio je Željko Pecek, kazavši da mu je osnovna nakana obvezati državu i lokalnu samoupravu da poslovne prostore prodaju dosadašnjim zakupcima koji su uredno poslovali i plaćali rentu, uz popust od 0,20 posto za svaku godinu zakupa. Maksimalni popust iznosio bi do 30 posto uz rok otplate od pet godina, uz to što bi se 50 posto prikupljenog novca od tih pogodnosti izravno slijevalo u proračun, a 50 posto za poticanje malog poduzetništva. </p>
<p>Pecek je istaknuo da se zakonom želi prisiliti državu na poduzetničko ponašanje, budući da, kaže, svojom imovinom ne upravlja racionalno i domaćinski. Upozorio je da brojni obrtnici plaćaju nerazumno visoke najamnine za zakup poslovnih prostora, da te prostore ni nakon više desetljeća zakupa ne mogu kupiti, »posebno zbog onih koji su putem politike, pa čak i korupcije stekli poslovne prostore«. </p>
<p>U ime HDZ-a, usvajanju zakona se usprotivio Jozo Topić, koji je ocijenio da bi HSS-ov prijedlog omogućio zloporabu, jer je nejasno tko će i po kojim kriterijima utvrđivati cijenu poslovnog prostora. Upozorio je i da bi takvo zakonsko rješenje u neravnopravan položaj dovelo one obrtnike koji nisu imali sreću u zakup dobiti državne ili gradske poslovne prostore. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mimica odustao od mjesta glavnog direktora HUP-a</p>
<p>Dio poslodavaca zabrinut je da bi moje članstvo u SDP-u odnosno status oporbenog zastupnika mogli negativno utjecati na djelovanje u HUP-u, pojasnio je Neven Mimica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što sam sagledao reagiranja medija i dijela poslodavaca na moje nedavno pristupanje u članstvo SDP-a i njihovu zabrinutost da bi to, u kombinaciji s mojim statusom oporbenog zastupnika, moglo negativno utjecati na djelovanje u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, odlučio sam odustati od obavljanja posla glavnog direktora HUP-a koji sam trebao početi raditi od 1. srpnja, objavio je saborski zastupnik SDP-a Neven Mimica u srijedu na konferenciji za novinare.</p>
<p>Ujedno je istaknuo kako je uvjeren da će na taj način izbjeći moguće nepovjerenje poslodavaca u njegovu profesionalnost te tako zaštititi svoj integritet i pravo na politički stav. Također se nada da će njegov čin pomoći konsolidaciji i radu HUP-a te olakšati komunikaciju HUP-a s HDZ-ovom vladom. </p>
<p>Komentirajući medijska nagađanja da će upravo on biti SDP-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba, Mimica je rekao da je to doznao iz novina te da nitko u stranci nije s njim o tome razgovarao. »Ja ne bih bio loš kandidat niti loš gradonačelnik, ali to nije moj osobni interes niti bi mi to odgovaralo u karijeri«, poručio je Mimica. Osvrćući se na svoje nedavno pristupanje SDP-u, naglasio je kako je to logičan nastavak njegove veze sa strankom budući da je bio na njihovoj listi kao nezavisni kandidat. »Moj ulazak u SDP nije iz karijerističkih motiva, pojasnio je, jer da je tako u stranku bih ušao još dok je bila na vlasti, a ne sad kad je u oporbi«. To je izraz, rekao je, mog osobnog uvjerenja i stava i u stranci počinjem kao najobičniji član ne preskačući stepenice. Na pitanje znači li to da će lijepiti stranačke plakate, Mimica je odgovorio da, ako bude trebalo, hoće. </p>
<p>I. K.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>HUP: Mimica ne može biti direktor zbog stranačkog angažmana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stav Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) je da Neven Mimica ne može obnašati dužnost glavnog direktora HUP-a, jer smatramo da je profesionalni stranački angažman nespojiv sa strukovnim i nepolitičnim karakterom HUP-a, navodi se u priopćenju od srijede predsjednika Vijeća članica HUP-a Emila Tedeschija.</p>
<p>»Stav je HUP-a kako Mimica nije u mogućnosti obnašati dužnost glavnog direktora s obzirom na njegovu osobnu odluku da status nezavisnog saborskog zastupnika zamijeni profesionalnim stranačkim angažmanom«, kaže se u priopćenju i dodaje da HUP izražava zadovoljstvo činjenicom da Mimica dijeli njihov stav o nespojivosti tih dviju funkcija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>S privatizacijom medija u prvi plan dolazi profit</p>
<p>Lučić: Problem novinarstva proteklih godina bio je politički utjecaj, a sada je to utjecaj ekonomske propagande</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Proteklih godina jedan od većih problema hrvatskog novinarstva bio je politički utjecaj, no u posljednje vrijeme presudan utjecaj imaju financije i ekonomija«, istaknuo je Dragutin Lučić-Luce, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND), u srijedu na okruglom stolu »Vijest ili reklama«. Raspravu su, u sklopu tjedna odnosa s javnošću organizirali agencija za odnose s javnošću »Premisa« i HND. </p>
<p>Lučić je naglasio kako s privatizacijom medija u prvi plan dolazi profit, a konzekvenca je okretanje vlasnika onima koji imaju novac. </p>
<p>»Dio današnjih medija, naročito tjednici, ne prave nikakvu razliku između propagandnih tekstova i izvještaja, pa čak ni u fontu slova«, rekao je Lučić. </p>
<p>»Europska novinarska federacija strogo razdvaja vijest od reklame i objavljivanje pritajenog oglašavanja smatra prevarom čitatelja«, ustvrdio je Luce, te dodao da se u Hrvatskoj po tom pitanju učinilo vrlo malo. Dodao je kako u sljedećim godinama HND mora poraditi na profesionalnoj etici te razdvajanju novinarskog posla od ekonomske propagande</p>
<p>Stručnjaci za odnose s javnošću pak tvrde da se »svaka vijest može gledati kao reklama, a svaka reklama ima elemente vijesti«. Boris Hajoš, predsjednik krovne udruge za odnose s javnošću, kaže da je cijelo to područje dosta sklisko, te da se radi samo o kriterijima i očekivanjima novinarske strane, te one druge, koja želi progurati neku vijest. </p>
<p>»Za razliku od političkog pritiska koji je direktan, pritisak prikrivenih oglašivača uvijek je u obliku sugestije«, kazao je Siniša Malus, urednik u Večernjem listu. Dodao je da kada se konačno uspostave kriteriji, više neće biti sporno što je vijest, a što reklama. Konzultant u »Madisonnu« Krešimir Macan je istaknuo da sve što je vrijedno prostora i termina može ući u medije. </p>
<p>Na okruglom stolu je utvrđeno da su lokalni mediji lakša lovina za oglašivače od velikih. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sanader: Čačić pokazuje da je loš političar i neuspješan ministar</p>
<p>VRPOLJE</p>
<p> - »S ovih 108 novih kilometara autoceste Zagreb-Split, Hrvatska postaje ono što smo odavno željeli, jer se njima povezuje hrvatski kontinent s primorskom Hrvatskom. Taj projekt bit će potpuno završen iduće godine, no time ne stajemo, jer odmah krećemo dalje prema Dubrovniku da bismo krajnji hrvatski jug povezali s glavnim gradom i dalje prema Europi«, rekao je u srijedu premijer Ivo Sanader na početku dionice autoceste Zagreb-Split od Vrpolja do Dugopolja, gdje se sa suradnicima dovezao helikopterom. </p>
<p>Nakon što su ga pozdravili splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja i šibensko-kninski Duje Stančić, Sanader i ostali uzvanici u koloni vozila provezli su se do Dugopolja, gdje se održava središnja svečanost otvorenja triju novih dionica autoceste Zagreb-Split. </p>
<p>Sanader se osvrnuo i na optužbe bivšeg ministra obnove i javnih radova Radimira Čačića koji je kritizirao što u srijedu nije otvoreno i ostalih 70 kilometara autoceste kroz Liku, rekavši da tim izjavama Čačić još jednom pokazuje da je loš političar. »A da je neuspješan ministar, rekli su mu birači 23. studenoga«, rekao je premijer.</p>
<p>Srce drhti danas kad otvaramo 108 kilometara novih dionica autoceste Split – Zagreb, a ja kao dijete ovoga kraja doživljavam ovaj trenutak posebno emotivno. Autocesta je simbol homogenosti hrvatskog naroda i gospodarskog napretka Hrvatske. Pozivam sve u Hrvatskoj da zaborave sve razlike, jer one su beznačajne kod ovako velikih projekata, rekao je u srijedu predvečer premijer Ivo Sanader na svečanosti u Dugopolju na kojoj je proglasio otvorenima nove dionice autoceste Zagreb – Split od Vrpolja do Dugopolja, od Gospića do Gornje Ploče, te od čvora Zadar II do Pirovca. Uz Sanadera i većinu članova Vlade na svečanosti je bio i predsjednik Republike Stjepan Mesić, bivši premijer Ivica Račan s dijelom bivših ministara, župani, saborski zastupnici i brojni građani. </p>
<p>Sa svojom pratnjom Sanader se dovezao helikopterom do naplatnih kućica u Vrpolju, nakon čega su se uzvanici u koloni provezli po 36 kilometara nove autoceste do Dugopolja. Sanader je u svom govoru najavio da će autocesta Zagreb – Split biti dovršena iduće godine nakon čega će se nastaviti radovi na izgradnji autoceste do Dubrovnika, čime bi se na južni dio Hrvatski izvukao iz izolacije.</p>
<p> »Najavljujem i izgradnju mosta Komarna – Klek – Pelješac, koji će biti komplementaran s autocestom koja će ići kroz Neum. Time ćemo iz izolacije izvući Pelješac i okolne otoke, a stanovnici juga Hrvatske neće morati četiri puta prelaziti granicu na putu u druge dijelove Hrvatske i povratku. Želim reći da nećemo otvarati autoceste koje nisu izvedbeno i sigurnosno prihvaćene, i zato vas molim za razumijevanje još deset do petnaest dana, kada ćemo otvoriti dionicu autoceste kroz Liku«, kazao je Sanader. On se nakon dolaska u Vrpolje osvrnuo na kritike bivšeg ministra obnove javnih radova i graditeljstva Radimira Čačića zbog toga što nije otvorena i lička dionica. »Kad smo prošli tjedan otvarali autocestu Zagreb – Rijeka, koju je započela Matešina Vlada, završila moja, a Račanova samo nastavila, Čačić je izjavljivao da je to njegova autocesta. Danas kad žrtvujemo rokove radi sigurnosti Čačić kaže, da je to autocesta ove Vlade. Ja kao premijer i ova Vlada inzistiramo na tome da je ova autocesta hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske, i ne zanimaju je te političke špekulacije«, kazao je Sanader. </p>
<p>Na svečanosti u Dugopolju govorili su i zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić, splitski gradonačelnik Miroslav Buličić, splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja, te ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. On je istaknuo da će ove godine u Hrvatskoj ukupno biti otvoreno oko 200 km novih autocesta, a da će iduće godine biti dovršeni tunel Mala Kapela, te dionica od Pirovca do Vrpolja. Kao konačni cilj spomenuo je potrebu da standard bude jednak i u Zagrebu i u Splitu. </p>
<p>Nove dionice autoceste blagoslovio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, koji je u kraćoj propovijedi rekao da ovo nije autocesta ni lijeve ni desne opcije, ni jedne stranke, pa čak niti jedne Vlade. </p>
<p>Predsjednik Mesić nije održao govor, a u izjavi novinarima kazao je, da će autocesta imati velik utjecaj na razvoj gospodarstva. </p>
<p>»Imamo šansu da gradnju ove autoceste iskoristimo radi privlačenja onih koji će u Hrvatsku ulagati kapital i tehnologiju, a bez autoceste bi to bilo nemoguće. Nastavljamo izgradnju prema Dubrovniku, ali i dalje, jer ova cesta je dijelom dio Jadransko-Jonske autoceste«, rekao je Mesić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Čačić: Kalmeta mora dati ostavku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za nedovršetak ličkog dijela autoceste Zagreb-Split duljine 61 kilometar kriva je Vlada koja nije na vrijeme potpisala ugovor s Bechtelom o završetku gradnje, a ne građevinske tvrtke i Stanko Kovač, bivši direktor Hrvatskih autocesta. </p>
<p>Rekao je to na konferenciji za novinare u srijedu Radimir Čačić, saborski zastupnik i bivši ministar graditeljstva. Komentirajući Kovačevu smjenu, bivši je ministar istaknuo da bi bilo logično da ostavku podnese i ministar Božidar Kalmeta.</p>
<p> »Ako Kalmeta proziva sve oko sebe odgovornima, neka onda krene od sebe. Neka se nitko ne prima posla kojemu nije dorastao jer je jedno postavljati kanalizacijske cijevi po gradskim ulicama, a drugo raditi takav projekt«, rekao je bivši ministar. </p>
<p>Opravdavajući Bechtel, istaknuo je da ta američka tvrtka nije spremna graditi bez ugovora i plaća.</p>
<p> »Bechtel je radio iznad svojih uobičajenih dinamičkih kriterija, ali je pojačanu mobilizaciju uveo tek od 1. travnja, nakon potpisivanja ugovora, jer ova vlada nije shvatila da se završetak takva projekta ne događa sam od sebe«, istaknuo je Čačić. Dodao je da je Vlada znala kako ugovor s Bechtelom treba potpisati, no zašto je čekala četiri mjeseca da to učini., ne zna. Također Dodao je da mu nije jasno zašto ga prozivaju Ivo Sanader i HSP-ov zastupnik Slaven Letica kad premijer, kaže Čačić, jako dobro zna da Vlada daju suglasnost za taj ugovor. »Letica prozivajući mene igra ulogu provokatora i suigrača«, nastavio je. </p>
<p>Na upit kako komentira najavu revizije financiranja ceste prema Varaždinu, Čačić je rekao da će uvijek prilikom gradnje biti propusta, loših detalja i stvari koje će se popravljati. »No to ne znaju oni koji nikad nisu ništa radili«, zaključio je. N.Z.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ugrađuju se odgovarajući poklopci u tunelu Rožman brdo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Splitski Konstruktor-Inženjering u četvrtak bi trebao početi zamjenjivati neodgovarajuće poklopce na šahtovima u tunelu Rožman brdo«, izjavio je u srijedu predsjednik uprave tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb Zoran Klarić. </p>
<p>Splitska će tvrtka ugraditi poklopce odgovarajuće težine u tunelu, u skladu s projektom, a nakon sezone zamijenit će i okvire poklopaca. »Riječ je o tridesetak poklopaca u tunelu Rožman brdo«, kazao je Klarić za Hinu.</p>
<p>Prošli petak se u tunelu Rožman Brdo dogodila prometna nesreća koju je prouzročio podignuti poklopac na šahtu.</p>
<p>Istraga je, kaže Klarić, pokazala da su za tu nesreću odgovorni glavni izvođač radova, Konstruktor-Inženjering te Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) koji je obavljao nadzor izgradnje tunela. </p>
<p>Splitska tvrtka nije se držala projekta i umjesto poklopaca teških 120 kilograma, kako je bilo ugovoreno, ugradila je poklopce od 30 kilograma.</p>
<p>»Troškove ugradnje novih poklopaca snosit će Konstruktor-Inženjering, jer je u ugovoru koji je potpisan kada je splitska tvrtka izabrana za izvođače radova određeno da moraju ispraviti moguće nedostatke«, kazao je Klarić i dodao da će ta tvrtka također morati nadoknaditi eventualne štete vozačima koje su mogle nastati zbog ugradnje poklopaca</p>
<p>Klarić je kazao da Autocesta Rijeka-Zagreb neće podnositi kaznene prijave protiv splitskoga građevinara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Odnosi Hrvatske i SAD-a nisu zahladnjeli </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Sanader je u srijedu u Vladino ime pozdravio prijenos vlasti u Iraku na privremenu iračku vladu. Najavio je i da će, po uzoru na praksu zemalja EU-a, u Ministarstvu vanjskih poslova uskoro imenovati diplomata koji će pokrivati Irak. Premijer je pozdravio izbor portugalskog premijera Josea Manuela Durrao Barossa za novog predsjednika Europske komisije. Okarakteriziravši Barossa kao »našeg prijatelja«, Sanader se pohvalio da je upravo on jedan od posljednjih premijera koji se s Barossom imao priliku susresti u Lisabonu. Sanader se osvrnuo i na medijske komentare o tome da na sastanku NATO-a u Istanbulu Hrvatskoj nije upućena pozivnica za ulazak u ovaj vojnopolitički savez. »Istanbulski skup nije bio summit proširenja, pa Zagreb nije ni očekivao pozivnicu za ulazak u Sjevernoatlantski savez«, poručio je premijer. Naglasio je da Hrvatska može biti zadovoljna tekstom završne deklaracije sa sastanka u Istanbulu. Odbacio je i tvrdnje o zahlađenju odnosa između Hrvatske i SAD-a. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Markice za brašno tek od 15. srpnja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog tehničkih razloga, isporuka evidencijskih markica za brašno neće biti moguća prije 15. srpnja, pa se brašno u tom razdoblju može stavljati na tržište bez njih, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. </p>
<p>Dodali su da od 15. srpnja sve vrste pakovanja brašna koje će se stavljati na tržište moraju imati evidencijske markice. Brašno bez evidencijskih markica nađeno na policama može se prodavati 90 dana od stupanja na snagu pravilnika. Nakon toga se mora vratiti prodavatelju ili zatražiti evidencijska markica.</p>
<p>Ukupno će biti tiskano, kažu u Ministarstvu, četiri vrste evidencijskih markica i to: markice za pakiranje od jednog i dva kilograma, markice za pakiranje od pet i 10 kilograma, od 25 do 50 kilograma brašna i markice za rinfuzu.</p>
<p>Fizičke i pravne osobe prema Zakonu o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište dužne su bile popisati zalihe pšenice, raži, kukuruza i brašna te ga dostaviti Ministarstvu i obilježiti zalihe brašna evidencijskim markicama. </p>
<p>Zakon je inače trebao stupiti na snagu 1. srpnja, a fizičke i pravne osobe dobile su rok da do 15. srpnja dostave Ministarstvu novo stanje zaliha brašna. Ta obveza odnosi se i na trgovačka društva (maloprodaju i trgovačke lance) koji drže zalihe brašna u vlastitim skladištima. M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sanader: Čačić pokazuje da je loš političar i neuspješan ministar</p>
<p>VRPOLJE</p>
<p> - »S ovih 108 novih kilometara autoceste Zagreb-Split, Hrvatska postaje ono što smo odavno željeli, jer se njima povezuje hrvatski kontinent s primorskom Hrvatskom. Taj projekt bit će potpuno završen iduće godine, no time ne stajemo, jer odmah krećemo dalje prema Dubrovniku da bismo krajnji hrvatski jug povezali s glavnim gradom i dalje prema Europi«, rekao je u srijedu premijer Ivo Sanader na početku dionice autoceste Zagreb-Split od Vrpolja do Dugopolja, gdje se sa suradnicima dovezao helikopterom. </p>
<p>Nakon što su ga pozdravili splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja i šibensko-kninski Duje Stančić, Sanader i ostali uzvanici u koloni vozila provezli su se do Dugopolja, gdje se održava središnja svečanost otvorenja triju novih dionica autoceste Zagreb-Split. </p>
<p>Sanader se osvrnuo i na optužbe bivšeg ministra obnove i javnih radova Radimira Čačića koji je kritizirao što u srijedu nije otvoreno i ostalih 70 kilometara autoceste kroz Liku, rekavši da tim izjavama Čačić još jednom pokazuje da je loš političar. »A da je neuspješan ministar, rekli su mu birači 23. studenoga«, rekao je premijer.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Bagiću i Petraču zabranjen ulazak u EU zbog pomaganja Gotovini</p>
<p>Među nepoželjnima su i bivši saborski zastupnik Ljubo Ćesić Rojs, kum Ante Gotovine Željko Dilber, načelnik općine Pakoštane Ante Žoni Maksan, fra Petar Krasić iz BiH te pomagači Karadžića i Mladića/ Sadržaj liste poznat je službenom Zagrebu najmanje osam tjedana</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Petorici iz Hrvatske - Bivšem Mesićevu savjetniku Željku Bagiću, tajkunu Hrvoju Petraču, bivšem saborskom zastupniku Ljubi Ćesiću Rojsu, kumu Ante Gotovine Željku Dilberu i načelniku općine Pakoštane Anti Žoniju Maksanu - te fra Petru Krasiću iz BiH, Vijeće ministara Europske unije zabranilo je ulazak u EU te tranzit kroz bilo koju od 25 članica Unije zbog sumnji da su pomagači odbjegloga generala Ante Gotovine.</p>
<p>Njih šestorica našli su se među 13 imena objavljenih u četvrtak u Vijeću ministara, a kojima je lista pomagača osoba optuženih za ratne zločine povećana na 27 osoba. Ostali kojima je zabranjen ulaz u EU sumnjiče se za pomaganje Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. Mjere zabrane uvedene su u ožujku prošle godine, lista se redovno osvježava - u punoj suradnji s Haaškim sudom, ali i uz traženje širih informacija sa zemljama u regiji. U sastavljanju najnovije liste riječ su imale hrvatske vlasti, sadržaj liste poznat je Zagrebu najmanje osam tjedana. Riječ je o osobama za koje postoji osnovana sumnja ili, preciznije, čvrsti dokazi da su aktivno uključeni u potporu vlasnicima haaških optužnica u bijegu ili »rade na bilo koje druge načine u sprječavanju djelovanja kaznenog suda«, kako ističu u Vijeću ministara EU-a. »Postoje dokazi da su pomagali bjeguncima, i to je razlog zašto smo im zabranili ulazak u EU«, objasnili su u Vijeću najnoviju odluku. </p>
<p>Popis neželjenih imao je zanimljivu sudbinu; prvi je sadržavao samo tri imena, a potom su ga proširivali. Naročito je zapamćena epizoda u kojoj su izvori iz Vijeća ministara - očito namjerno, više kao gestu upozorenja nego kao sankcioniranje - objavili kasnije iz političkih razloga suženu listu da bi se i tako dalo do znanja s kojim imenima se barata. Glavni je igrač na njoj bio Amfilohije Radović, no njega nikad nije dočekala službena zabrana zbog konstantnog pružanja zaštite Radovanu Karadžiću. </p>
<p>Nova su imena na listi uglavnom iz Hrvatske i predstavljaju uži krug Gotovininih pomagača, obrazložili su u Vijeću ministara najnovija osvježenja. Ostali na listi nepoželjnih osoba su: Milovan Bjelica, Ljuban Ećim, Aleksandar Karadžić, Ljiljana Zelen - Karadžić, Dragomir Keserović, Dragan Kijac, Radomir Kojić, Tomislav Kovač, Predrag Kujundžić, Milorad Ulemek Luković (Legija), Momčilo Mandić, Jelenko Mićević, Milan Ninković, Velibor Ostojić, Branislav Puhalo, Branko Ratić, Slavko Roguljić, Mirko Šarović, Ratomir Spajić, Milenko Vračar i Milan Zogović.</p>
<p>Inače, Željko Bagić je nedavno potpisao sporazumni prekid radnog odnosa u Uredu Predsjednika po kojem će još šest mjeseci primati plaću kao zaposlenik tog ureda.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Glivec napokon na listi HZZO-a</p>
<p>Kao i druge skupe lijekove, glivec će se odobravati pod posebnim nadzorom i vjerojatno neće biti dijelom kampanje za snižavanje cijena/ Ako tri otvorena »fronta« za snižavanje cijene lijekova ne dadu željene rezultate, vjerojatno slijedi preraspodjela zdravstvenog proračuna na račun investicija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povjerenstvo za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na svojoj zadnjoj sjednici prije nekoliko dana odobrilo je uporabu gliveca za GIST (gastrointestinalni stromalni tumor), od kojeg u Hrvatskoj boluje dvadesetak ljudi. </p>
<p>Ta izvanredna vijest koju nam je potvrdio prof. dr. Velimir Božikov, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi i predsjednik Povjerenstva, donesena je u tišini iako već dvije godine oboljeli klečeći mole da im se spasi život. </p>
<p>U svijetu je, naime, dokazano da samo taj lijek liječi tu vrstu raka, ali naša administracija jednostavno nije spremna brzo reagirati na nova saznanja u medicini, pravda se visokom cijenom (mjesečna terapije je skuplja od 20.000 kuna) i kao pijan plota drži se procedure. </p>
<p>Navodno ni liječnici nisu bili previše poduzetni u zahtjevu da se lijek stavi na listu pa su oboljeli podnijeli i ustavnu tužbu zbog kršenja njihovih ljudskih prava, a o njihovim pravima kao osiguranika da se i ne govori.</p>
<p>Taj lijek zajedno s drugim skupim lijekovima odobravat će se pod posebnim nadzorom i vjerojatno neće biti dijelom kampanje za snižavanje cijena. </p>
<p>Dosadašnjim tijekom te kampanje, kako je izjavio, ministar zdravstva Andrija Hebrang nije zadovoljan, odnosno rezultati pregovora s proizvođačima ne idu u pravcu prosječnog sniženja cijena za 20 do 25 posto. Ministar je potpisao novi Pravilnik o određivanju cijena lijekova koji proizvođačima limitira najviši iznos dobiti od »socijalne liste«.</p>
<p>Originalni lijekovi trebali bi pojeftiniti 15, a generici 30 posto ili više. Time, barem načelno, ministar ostvaruje obećanje da će uštedjeti na račun profita farmaceutskih kompanija, a ne sužavanjem prava pacijentima, odnosno uvođenjem participacija. No gotovo je sigurno da će biti i takvih promjena - čim se izmijeni Zakon o zdravstvenom osiguranju, jer stručnjaci tvrde da smo presiromašni za zdravstvo u kojem je pola stanovništva oslobođeno participacije, a ostatak u relativno jeftinom dopunskom zdravstvenom osiguranju koje potiče potrošnju najskupljih lijekova. </p>
<p>Ministar je, kako kaže jedan od stručnjaka, otvorio »front« na tri strane, pregovore, Pravilnik i javni poziv u formi natječaja za farmaceutske tvrtke. Potonjim su prije tjedan dana farmaceuti pozvani da preuzmu dokumentaciju u HZZO-u gdje je na temelju liste od 50 najpropisivanijih lijekova napravljena licitacija za cijene tih lijekova. Rok im je 5. srpnja, kada će se na Povjerenstvu za lijekove razmotriti njihove ponude.</p>
<p>Postoji, međutim, bojazan da su tri fronta odjednom previše, tim prije što nisu najbolje koordinirani. No činjenica je da su generički lijekovi na inozemnom tržištu sada jeftiniji za 30 posto od originala, a kod nas jedva pet, što opravdava nastojanje da se tu uvede reda. </p>
<p> Zasad nitko ne želi proricati rezultate kampanje iako se čuje da bi bili zadovoljni sniženjem i manjim od predloženog. Možda su i zato autoriteti uvjereni da neće biti poremećaja u opskrbi lijekovima, ali u tom slučaju neće biti ni željenih ušteda u zdravstvu. To ne može značiti ništa drugo nego rebalans zdravstvenog proračuna za koji je već najavljeno da neće moći izvan zadanih okvira, nego preraspodjelom iznutra, odnosno odustajanjem od nekih investicija.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040701].
|
