NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030731].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204154 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Je li Vrhovnikov odlazak »Lenčev« početak kraja</p>
<p>Vrlo je izgledno da će Vlada, uz pet državnih brodogradilišta - za čiju je sanaciju već potrošila devet milijardi kuna, a planira dodatnih 2,8 milijardi do 2008. godine - na skrb dobiti i privatno brodogradilište iz Martinšćice, koje se ugušilo u vlastitoj megalomaniji ili je posrijedi, kako neki tvrde, samo dobro osmišljen način isisavanja novca u privatne džepove</p>
<p>RIJEKA, 30. srpnja</p>
<p> - U utorak objavljena neopoziva ostavka Damira Vrhovnika na mjesto direktora Brodogradilišta »Viktor Lenac« više nije u središtu zanimanja Riječana - sad se naveliko nagađa o mogućem stečaju Brodogradilišta, a upućeniji već »znaju« i tko bi mogao biti stečajni upravitelj. Jer, prije dva mjeseca su premijer Ivica Račan i potpredsjednik Vlade Slavko Linić jasno rekli da će »Lenac« u stečaj s preustrojem ako ga većinski vlasnici i banke kreditori ne dokapitaliziraju. Uostalom, i Vrhovnik je prije mjesec dana izjavio da se u Brodogradilištu užurbano radi studija za stečaj s preustrojem.</p>
<p>Prema toj studiji, »Lenac« bi se vratio prvotnoj djelatnosti - remontu i preinakama brodova, a gradnja novih brodova bila bi prekinuta do boljih vremena. Sad već bivši direktor tada je umirivao radnike riječima da će to biti više financijsko nego kadrovsko pospremanje u Martinšćici i da će pritom »stradati« samo stotinjak administrativaca.</p>
<p>Takva moguća »Lenčeva« sudbina kod Riječana izaziva strah i tjeskobu, jer od njihova nekad jakog gospodarstva u stečaj su prošlih godina otišli »Croatia line«, Tvornica papira, »Torpedo«, »Rikard Benčić«, »Brodomaterijal«, Tvornica konopa... Naime, osim 1100 zaposlenih u »Lencu« svakodnevno radi još oko 1000 kooperanata, a materijalno o tom brodogradilištu ovisi oko 15.000 ljudi.</p>
<p>Kako su »Lenčevi« gubici sad veći od 120 milijuna dolara, nije čudno što većinski vlasnici i banke kreditori tako silno odugovlače s osiguranjem dodatnih 28,5 milijuna dolara za završetak izgradnje novog brodogradilišta, stavljanje u funkciju mamutskog »doka 11« i jače pokretanje kako proizvodnje novih brodova tako i preinaka i remonta brodova. </p>
<p>Tako je sad vrlo izgledno da će Vlada, uz pet postojećih državnih brodogradilišta - za čiju je sanaciju već potrošila devet milijardi kuna, a planira dodatnih 2,8 milijardi do 2008. godine - na skrb dobiti i privatno brodogradilište iz Martinšćice, koje se financijski ugušilo u vlastitoj megalomaniji ili je posrijedi, kako neki tvrde, samo dobro osmišljen način isisavanja novca u privatne džepove. </p>
<p>Sadašnji bi vlasnici očito rado vratili »Lenac« državi, jer im daljnje ulaganje u njega ne jamči uspješno poslovanje. U »Lencu« su prije gotovo 15 godina shvatili da je mnogo unosnije graditi nove brodove nego se na svjetskom tržištu otimati za preinake i remonte s dalekoistočnim, turskim, bugarskim, rumunjskim i crnogorskim brodogradilištima, koja to rade osjetno jeftinije.</p>
<p>U to se vrijeme »Lenac« u velikoj mjeri oslanjao na rad kooperanata od kojih je mnoge poslovno uništio, jer su uglavnom pristajali na vrlo kratke rokove izvođenja radova koje nisu mogli ispuniti, pa su - umjesto da dobiju novac za obavljeni posao - »Lencu« morali plaćati penale zbog kašnjenja radova. Taj se bahati odnos »Lencu« vraća, mnogi od 350 kooperanata i dobavljača sad žele sudskim putem naplatiti svoja potraživanja. Odnosno, ne pristaju na nedavno ponuđene nagodbe o obročnoj naplati potraživanja uz uvjet da se odreknu zatezne kamate.</p>
<p>Vrhovnik je prošlih dana kumio i molio te vjerovnike da ne blokiraju račun, ali prekasno. Dvije su kooperantske tvrtke sjele na račun zbog 10 milijuna kuna duga, iako je Vrhovnik potom tvrdio da je riječ o samo nepuna tri milijuna kuna.</p>
<p>Kad je prije pet godina Vrhovnik krenuo u projekt modernizacije postojećeg i gradnju novog brodogradilišta, vrijedan oko 118 milijuna dolara, naglašavano je da je to jedno od ozbiljnijih stranih ulaganja u naše gospodarstvo. Doduše, bolje upućenima u probleme brodogradnje bilo je čudno da Hrvatskoj treba i treće veliko brodogradilište novogradnji, uz »3. maj« i »Kraljevicu«, na udaljenosti od samo nekoliko kilometara.</p>
<p>U prvoj je fazi uloženo oko 74 milijuna dolara, a realizacija druge faze nije ni započela, jer novac nije osiguran. Istina, Vlada je dala jamstvo za 18 milijuna dolara, potom još za 2,5 milijuna eura, a većinski vlasnici i kreditori trebali su osigurati još oko 26 milijuna dolara. No to još nisu učinili.</p>
<p>Da je gradnja novog brodogradilišta južno od zaljeva Martinšćica, čija je površina 120.000 četvornih metara, megalomanski projekt govori i činjenica da je ta površina dobivena uklanjanjem brda! Na to je brdo Vrhovnik dobio državnu koncesiju na 32 godine i pretvorio ga u kamenolom, što koncesijom nije bilo predviđeno. Prije toga Vrhovnik je pokušao za jednu kunu preuzeti Brodogradilište »Kraljevica«, ali mu to nije uspjelo, jer se na tom, susjednom škveru već tada govorilo da u »Lencu« kola idu nizbrdo i da se oni ne bi željeli u njih ukrcati.</p>
<p>Posebna je priča više od pola stoljeća star »dok 11« kupljen u SAD-u za 13 milijuna dolara, na čije je uređenje, promjenu instalacije i dotrajalih limova potrošeno još toliko. No, još tri milijuna dolara nedostaje da bi proradio taj 26-metarski čelični otok usidren ispred Martinšćice, koji u budućnosti računa ponajprije na dokiranje tankera što će u Omišalj dolaziti po rusku naftu.</p>
<p>Glavni »Lenčevi« dioničari, uz Giancarla Zacchella koji putem svojih tvrtki »B. V. Ella III« u Nizozemskoj i »Montiron Shipping Corporation Ltd.« u Liberiji drži 33,55 posto dionica, još su Vrhovnikova tvrtka u SAD-u »Inter Holdfin« sa 10,2 posto, a 9,32 posto je u vlasništvu privatne tvrtke »IHF« iz Rijeke. Ostali dioničari ne posjeduju više od pet posto dionica.</p>
<p>Zacchello je prije 20-ak dana obećao spasiti »svoje« brodogradilište sa 1,7 milijuna eura, ali to nema namjeru uplatiti prije nego to učine i banke kreditori. Vrhovnik je pak nakon silnih tvrdnji da nema nikakvu imovinu (koju je prepisao na užu obitelj), u pismu kreditorima, nastojeći ih potaknuti na daljnje ulaganja, naveo da je spreman uložiti u škver svoja dva milijuna dolara: navodno je to planirao učiniti putem svojeg riječkog poduzeća »D. V. Bura d. o. o.«.</p>
<p>Mnogi su skloni tvrdnji da je Vrhovnik registrirao tvrtku u SAD-u da bi izbjegao plaćanje poreza, a sad bi njegove poslovne minuse trebali pokriti hrvatski porezni obveznici. Jer, kako stalno zapomaže sindikat iz Martinšćice, treba spasiti 15.000 gladnih usta, koliko ih je vezano na »Lenac«. A ta su gladna usta počela napuštati Martinšćicu, ne vjerujući da će biti bolje. </p>
<p>Naravno, kao i uvijek odlaze najbolji, pa je oko 60 inženjera predalo molbu u predstavništvo jedne multinacionalne kompanije koja zapošljava vrhunske stručnjake na brodovima i platformama za bušenje podmorja. Srećom, ta je kompanija zamoljena da u ovom trenutku »Lencu« ne uzme te ljude, jer odlazak ključnih osoba ne bi mogao nadoknaditi nikakav novac. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Od menadžera godine do gubitnika desetljeća</p>
<p>Sad već bivši direktor »Viktora Lenca« Damir Vrhovnik trenutačno je u jednoj švicarskoj klinici gdje će mu ponovno operirati ruku, ozlijeđenu u prometnoj nesreći prije tri godine, pri povratku iz lova u Austriji. Ne želimo biti zločesti, ali na Zapadu, čije je poslovanje i on sam često isticao kao uzor, nakon financijskog kraha vlasnici tvrtki odlaze u zatvor, a imovina im se plijeni.</p>
<p>Vrhovnik je u posljednje vrijeme isticao da ne raspolaže nikakvom imovinom, pa mu vjerovnici neće imati što zaplijeniti ako »Lenac« sklizne u stečaj. Naravno, u trenutku kad je imovinom trebalo jamčiti za državne kredite Brodogradilištu, Vrhovnik je svoju imovinu prenio na članove uže obitelji. </p>
<p>U posljednje su vrijeme mnogi javno pitali Vrhovnika kad će odstupiti s mjesta direktora, jer nije bio u stanju osigurati ni plaće, a kamoli naći novac za barem djelomično podmirenje dugova prema dobavljačima i kooperantima. On je odgovarao kako mu se još ne da aktivirati mirovinu, iako je na čelu Brodogradilišta punih 16 godina, te da će o sve glasnijim traženjima njegove »glave« odlučiti Nadzorni odbor, a ne neki ministri koji su davanje financijske pomoći Brodogradilištu navodno uvjetovali Vrhovnikovim odlaskom.</p>
<p>Kad se činilo da će Vrhovnik zauvijek ostati u Martinšćici (kao ugledni SDP-ovac preživio je i desetljetnu vladavinu HDZ-a), a s obzirom i na prijateljske veze s hrvatskim političkim vrhom, posebice premijerom Ivicom Račanom, u utorak se odlučio povući, prozvavši svoju neopozivu ostavku »moralnim činom«.</p>
<p>Da Vrhovnik ne drži sva jaja u istoj košari svjedoči i to da su članovi njegove najuže obitelji suvlasnici (52 posto) tvrtke »Tržnice Rijeka«. Uza to, suvlasnik je i nekih hotelsko-ugostiteljskih objekata na riječkom području. Nedavno je povezan i s nastojanjima drugog suvlasnika »Tržnica Rijeka«, Ivana Franolića, da kupi kamp u Selcu, što je opovrgao, ali nije bio pretjerano uvjerljiv.</p>
<p>Vrhovnik je povlačenje iz Martinšćice očito planirao ranije, pa je prije tri mjeseca na jedan dan prekinuo radni odnos kako bi ostvario pravo na saborsku mirovinu, da bi je već idućeg dana stavio u mirovanje i vratio se na posao. Mnogi u Rijeci misle da bi se njegovim vladanjem Martinšćicom trebala pozabaviti i pravna država. </p>
<p>Svojedobno menadžer godine mogao bi postati gubitnik desetljeća... </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vrhovnik ipak nije Račanov Kutle</p>
<p>Kutlu je u gospodarstvo uvela politika, a Vrhovnika je gospodarstvo dovelo u politiku / Istina, obojica su u određenom trenutku počela donositi odluke koje su prelazile granice njihovih sposobnosti i pad je bio neizbježan / No, put do pada ipak je previše različit da bi se o Vrhovniku moglo govoriti kao o Račanovom Kutli</p>
<p>OPATIJA, 30. srpnja</p>
<p> - U vrhu SDP-a svjesni su problema koje bi kriza u »Viktoru Lencu« mogla stvoriti stranci na izborima. No, nitko se ne usuđuje prognozirati koliko bi glasova SDP mogao izgubiti prije svega zbog činjenice da je dugogodišnji »Lenčev« glavni čovjek, Damir Vrhovnik, u javnosti percipiran kao SDP-ov tajkun.</p>
<p>Neki se, doduše, nadaju da ta afera neće SDP preskupo stajati ako Vlada tvrdim stavom dokaže da »Lencu« nije zbog Vrhovnika ništa sklonija nego bilo kojem drugom hrvatskom brodogradilištu. No, u takvim je izjavama više želja nego realnih procjena jer se, s podacima o »Lenčevom« financijskom krahu, u javnosti pojavila i za SDP politički vrlo štetna usporedba Vrhovnika i Miroslava Kutle. Jednom objavljena, ta je usporedba brzo uhvatila korijenje i SDP se sada s njom mora nositi kako zna i umije. I bit će mu to mnogo teže nego nositi se s nekim mnogo utemeljenijim kritikama.</p>
<p>Nije sporno da je direktor Vrhovnik u posljednjih nekoliko godina povukao neke vrlo loše poteze za svoje brodogradilište. Budući da je Vrhovnik ujedno i politički eksponirana osoba - nakon izbora 1990. bio je i zastupnik SDP-a u Saboru - time je ozbiljno naštetio i svojoj stranci. I to manje svojim lošim direktorskim procjenama (ulazeći u veliku investiciju kojom je želio proširiti djelokrug »Lenčeva« rada), a više ponašanjem nakon što su posljedice tih loših poteza izbile u javnost. A imao je vremena dobro promisliti kako će se ponašati ako stvari doista pođu po zlu, jer je u »Lencu« počelo »kuhati« dobrih godinu dana prije nego što je pukla sramota zbog propasti nekad paradno uspješnog remontnog škvera u Martinšćici.</p>
<p>No, usporedba s Miroslavom Kutlom višestruko je promašena. Točnije, Vrhovnik i Kutle mogu se, i to vrlo uvjetno, uspoređivati samo prema količini kritika koju su doživjeli kao medijski simboli odnosa određenih političkih opcija prema gospodarstvu. No, put do te točke pribijanja na javni stup srama drastično im je različit.</p>
<p>Vrhovnik je bio direktor »Lenca«, u kojemu je i do tada radio, prije nego što je Račan došao na vlast, a »Lenac« je privatiziran još u doba HDZ-a. Dakle, njegov je uspon počeo znatno ranije od Račanova dolaska na vlast. Štoviše, početkom devedesetih, kada se iz SDP-a bježalo glavom bez obzira, nerijetko ravno u HDZ, Vrhovnik je ostao u SDP-u. Nije nevažno ni to što je Vrhovnik vlasnik manjeg paketa dionica pa je njegov utjecaj na sudbinu tvrtke bio uglavnom utjecaj menadžera kojemu su vlasnici (a ne fondovi za privatizaciju ili država) do određenog trenutka poklanjali povjerenje.</p>
<p>Kutle je pak bio i direktor i vlasnik, koji je bez ikakve kontrole mogao činiti što je htio, potpomognut zakonima koji su imali toliko rupa da je njihovo postojanje, sasvim očito, bilo svjesno ugrađeno u sustav. Uostalom, Kutle je do pozicije »boga i batine« u svojim tvrtkama došao tek kad se priljubio uz HDZ. Prije toga on s tim tvrtkama nije imao nikakve veze. Štoviše, nije ni poslovao u tim branšama, nitko za njega nije prije toga čuo, osim redovnih posjetitelja njegovih kafića. </p>
<p>Razlika između Kutle i Vrhovnika je u tome što je Kutlu u gospodarstvo uvela politika, a Vrhovnika je gospodarstvo dovelo u politiku. SDP-u je, naime, trebao jak i uspješan menadžer da bi se SDP dokazao kao prava europska socijaldemokratska stranka koja ima podršku i među onim koji znaju vrtjeti veliki novac, a ne samo među radnicima. Vrhovnik je bio idealna osoba za to, jer je vodio malo, ali uspješno remontno brodogradilište. </p>
<p>Tajkun Kutle je pak rezultat odluke vrha HDZ-a da treba stvoriti dvjestotinjak jakih »domaćih« vlasnika koji će vladati hrvatskim gospodarstvom. Trebali su to biti, zna se, provjereni, stranci bliski ljudi koji će imati i sluha za potrebe stranke, ali i privatne financijske proboje nekih čelnika. I jedan i drugi su tako uvučeni u vode kojima očito nisu bili dorasli pa su u određenom trenutku počeli donositi odluke koje su prelazile granice njihovih sposobnosti. I zato su morali pasti, i kao gospodarstvenici i kao politički eksponirane osobe. No, put do trenutka strmoglavog pada ipak je previše različit da bi se doista moglo ozbiljno govoriti o Vrhovniku kao Račanovom Kutli. Ma koliko to efektno zvučalo.</p>
<p>Vrhovnikov je pad rezultat loših menadžerskih odluka. Nema tu posla za kriminalističku policiju, bez obzira na to što će i privatni »Lenac« država pokušati spasiti, baš kao što pokušava spasiti ostala hrvatska brodogradilišta koja su još u državnim rukama. S druge strane, čudnovatim putevima novca na kojima se urušilo Kutlino poslovno carstvo kriminalisti se još bave. Iako još malo tko vjeruje da će »kutleraj« dobiti dostojan sudski epilog. </p>
<p>Očekivano je da je nacija bijesna na Vrhovnika, koji je donedavno imao astronomsku plaću, a sad njegov škver moraju spašavati i siromašni porezni obveznici. S time računaju i oni koji Vrhovnika tako rado uspoređuju s Kutlom. To je lak i efektan udarac. No, ne spašava država ono što se od »Lenca« još spasiti da zato što je Račan ljetovao na Vrhovnikovoj jahti.</p>
<p>Spašava ga iz istih razloga zbog kojih spašava i ostala brodogradilišta. Jer, kao što kaže ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, pad svakog brodogradilišta, pa i »Lenca«, ima veliku društvenu cijenu, a ne samo cijenu za vlasnike. Zato se i planira stečaj u kojemu će se pokušati spasiti barem stara, uspješna remontna djelatnost, ako svi privatni vlasnici ne ispune obećanje i ne podmetnu financijska leđa pod klimavu investicijsku avanturu koju je poveo Vrhovnik.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zlatko Tomčić ne računa na Ivu Sanadera</p>
<p>Iako se još nije odrekao priče da će HSS tek nakon izbora odlučiti kome će se prikloniti, Zlatko Tomčić je nakon dogovora s Ivicom Račanom u Pitomači neizravno poručio Ivi Sanaderu da na njega ne računa / Tomčić je spreman na poteze za koje procijeni da su politički probitačni za njega i za njegovu stranku / U zadnjih nekoliko godina pokazalo se da i on i HSS ubiru od toga prilično unosne plodove</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Prije no što se ovih dana otišao malo odmoriti na Hvar, čelnik HSS-a Zlatko Tomčić u nekoliko je uzastopnih medijskih istupa puno određenije postizborno pozicionirao svoju stranku. Iako se još nije odrekao priče o tome da će »seljaci« tek nakon zatvaranja birališta odlučiti kojem se carstvu prikloniti - lijevome na čelu sa SDP-om ili desnome na čelu s HDZ-om - ipak je (ne)izravno poručio Ivi Sanaderu da ne računa na HSS kao na mogućeg koalicijskog partnera. Za sada, jer, valjda jedino što se kao konstanta provlači kroz HSS-ovu politiku zadnjih desetak godina, to su vrludanja prije i nakon izbora. </p>
<p>Prošlotjedne Tomčićeve riječi da se Sanader »uspaničio i zbog neostvarenih želja« da uz njegovu pomoć preuzme vlast nakon izbora u studenome, pa da zato pokušava destruirati HSS, mogle su se, doduše, i očekivati. I to zato što su unatrag dva, tri tjedna viđeniji HDZ-ovci stvarno uzeli na zub Tomčića i najbliže suradnike, predbacujući im da zbog privatizacije glume oporbu, a i dalje ostaju na vlasti, da su podržavali seljačke prosvjede do 2000., a danas bi ih najradije zabranili, da su se predizborno dodvoravali seljacima, a danas su najveći krivci za prekomjerni uvoz poljoprivrednih proizvoda, da svojom politikom pogoduju agromafiji...</p>
<p>Nema sumnje u to da su Sanader, Šeks, Glavaš i drugi »zajedničari« oštrije počeli udarati po HSS-ovcima nakon što je »procurilo« da su se Račan i Tomčić početkom srpnja - po treći jubilarni put! - dogovorili o daljoj privatizaciji, ali navodno i o nastavku bliske suradnje nakon izbora. Tako je barem sedmosatno druženje SDP-ovaca i HSS-ovaca za stolom prepunim delicija u selu nadomak Pitomače doživio premijer Račan, rekavši u povjerenju komentatoru jednih dnevnih novina da je »takvo bogatstvo hrane malo gdje vidio», ali i da je »sad vrlo vjerojatno da će HSS biti naš koalicijski partner i nakon izbora, iako još nismo sklopili formalni sporazum«. </p>
<p>Tomčić to, naravno, nije htio ni potvrditi niti opovrći, ali je zato svoju skoro godinu dana rabljenu frazu o »programskom suglasju« - o kojem navodno ovisi s kim će »seljaci« nakon izbora koalirati - garnirao i priznanjem o HSS-ovu »političkom knjigovodstvu«. Riječ je o tome da »HSS, naravno, predizborno kumulira iskustva s pojedinim strankama i vodi svoje političko knjigovodstvo u smislu tko će mu biti mogući partner, a tko neće«. Uz tvrdnju da i Sanaderova izjava - o tome da je glas za HSS, zapravo, glas za SDP - »ulazi u priču o našem političkom knjigovodstvu«, Tomčić je, zasad se čini, riješio najvažniju dvojbu, onu o HSS-ovu pozicioniranju nakon izbora, o čemu bi presudno mogao ovisiti i novi premijerski mandat Ivici Račanu.</p>
<p>Tako ispada da je »privatizacijski brod koji tone, a na kojem HSS neće više biti«, kako je od prošle jeseni pa sve do početka srpnja Tomčić uporno poručivao Račanu, nakon Pitomače napokon uspravljen te da sad plovi pravim smjerom. I to zahvaljujući tome što je, na Tomčićevo traženje, Račan pristao da se njihove dvije stranke politički usuglašavaju o svakoj pojedinoj privatizaciji, čime bi se izbjegle nove afere poput one sa Sunčanim Hvarom, Kutjevom, Vodićankom, Jelsom...</p>
<p>Nakon što je Račan pristao svaki budući privatizacijski potez izravno dogovarati s Tomčićem, kao spužvom obrisani nestali su HSS-ovi zahtjevi za smjenom ministrice turizma Župan Rusković, privremenog čelnika Fonda za privatizaciju Starčevića, a nadasve potpredsjednika Vlade Linića, kojeg je Tomčić uoči Pitomače označio »najvećim problemom hrvatske privatizacije«. Time je, zasad, okončan i jednogodišnji rat HSS-a i SDP-a, navodno zbog nepomirljivih koncepcijskih razlika u gledanju na privatizaciju, a zapravo zbog stranačke kontrole nad neprocjenjivo važnim procesom privatizacije. Jer, ne treba zaboraviti - kad je riječ o privatizaciji, riječ je prije svega o novcu!</p>
<p>A nakon Pitomače, HSS je »zaratio« s HDZ-om. »Za HSS nije ništa novo da je s HDZ-om u 'ratnim okolnostima'. Tako je bilo za vrijeme predsjednika Tuđmana, tako je i danas«, rekao je Tomčić odgovarajući na Sanaderove kritike. Šef HSS-a ima, dakako, svoje viđenje odnosa s vladajućom hrvatskom strankom do 2000.</p>
<p>Teško je, međutim, u »ratne okolnosti«, koje su navodno oduvijek krasile odnose »seljaka« i »zajedničara«, strpati podatak da je od 1993. pa sve do 1997. na županijskim razinama HDZ koalirao baš s HSS-om. A još manje podatak da je Zlatko Tomčić pune dvije godine - i to do 1994., nakon što su davno prije glavni oporbenjaci izašli iz Gregurićeve vlade nacionalnog jedinstva - bio ministar graditeljstva i zaštite okoliša u HDZ-ovoj vladi na čelu s Valentićem. </p>
<p>I ti podaci govore da je Tomčić, kako nekad tako i danas, spreman na poteze za koje procijeni da su politički probitačni za njega i za njegovu stranku. U zadnjih nekoliko godina pokazalo se da i on i HSS ubiru od toga prilično unosne plodove. A u politici je oduvijek jedino to i važno.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>»Lenac« na pragu stečaja</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Ni nakon postizanja okvirnog sporazuma banaka o financiranju »Viktora Lenca« i pretvaranju dijela potraživanja u vlasničke udjele u tom brodogradilištu, prijetnja stečaja nad njim nije otklonjena. Upravo suprotno. </p>
<p>Vlada je odbila, a očekivala se upravo financijska potpora Banskih dvora izravno ili neizravno, putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak, samostalno osigurati obrtna sredstva od najmanje 20 milijuna kuna kako bi »Viktor Lenac« imao novca za isplatu plaća i dijela potraživanja dobavljačima. </p>
<p>Umjesto toga, ponuđen je opet novi model spasa za to brodogradilište, u čiju prihvatljivost iskreno sumnjaju i oni koji ga predlažu, poput ministra gospodarstva Ljube Jurčića. Taj se model temelji na tome da postojeći dioničari, među kojima je i sadašnji direktor u ostavci Damir Vrhovnik, osiguraju oko 2,5 milijuna dolara, te isto toliko banke kreditori i HBOR. </p>
<p>Teško je očekivati da će bankari na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> izdvojiti nekoliko milijuna dolara za isplatu plaća »Lenčevim« radnicima i dugova dobavljačima, jer i model njegove financijske konsolidacije koji su jedva prihvatili bankari teško je provediv i upitno je koliko će uistinu pomoći riječkom brodogradilištu, a koliko je zapravo riječ samo o odgodi njegove službene propasti.</p>
<p>Bankari su sada, međutim, svjesni da radnici bez plaće, a štrajk su najavili za 6. kolovoza, neće štrajkati primarno protiv njih. Radničko nezadovoljstvo ipak će biti usmjereno na vlast, kojoj to što su izbori bliži najmanje treba.</p>
<p>U tom, izbornom, kontekstu treba promatrati i Vrhovnikov odstup i privremeni odlazak u drugi plan Slavka Linića. Sada pregovore o »Lenčevoj« sanaciji u ime Vlade, barem službeno, vodi ministar gospodarstva, koji nema previše veze s nijednom političkom strankom.</p>
<p>Jurčićev uspješan angažman u prodaji 25 posto Ine mađarskom Molu daje mu za pravo da autoritativno nastupa i u ovom slučaju, čiji je ishod više-manje predvidljiv.</p>
<p>»Lenac« će, naime, nedvojbeno završiti u stečaju, pitanje je samo hoće li se to dogoditi tijekom ljeta ili tek nakon parlamentarnih izbora. Razvojni planovi toga brodogradilišta, sada je to sasvim jasno, na potpuno su klimavim nogama, a svi pokušaji njegove sanacije svode se samo na kupovanje vremena i možda odgodu stečaja za neko prihvatljivije vrijeme.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zašto Ashdown voli Zagreb </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown prihvatio je naviku da redovito posjećuje Hrvatsku. Takvoj se praksi zapravo ne treba čuditi. Otkako je Hrvatska politika nakon 2000. godine napokon shvatila da njen odnos prema BiH ne smije biti utemeljen na praksi bivših vlada, Hrvatska je ipak na kraju dobila zadaću da uspostavi bliske odnose sa BiH, no ovoga puta na drukčijoj osnovi. </p>
<p>Hrvatska je, prema političkim i ekonomskim pokazateljima, u znatno boljoj formi od ostalih balkanskih zemalja. Tu činjenicu želi iskoristiti Paddy Ashdown kojemu je jasno da BiH zbog toga treba snažnije vezati uz Hrvatsku. Visoki predstavnik, poznat po energiji i zavidnoj retoričkoj sposobnosti, ima u BiH iznimno zahtjevan zadatak. Onaj najteži tiče se samostalnoga ekonomskog funkcioniranja uništene i još nacionalno i politički podijeljene zemlje. Uspjeh BiH u euroatlantskim asocijacijama i, napokon, njegovo održanje kao države, kako je to naglasio sam Ashdown u Zagrebu, ovisi o građanima BiH, a ponajmanje o međunarodnim institucijama. </p>
<p>Pomoć je BiH potrebna sa svih strana, a jednu od efikasnijih, smatra Ashdown, može joj pružiti upravo Hrvatska. Stoga je u Zagrebu i izjavio da su politika premijera Račana i moralno vodstvo predsjednika Mesića učinili od Hrvatske svijetlu točku na Balkanu. Ashdown o hrvatskom vodstvu već dulje govori s mnogo simpatija, a ministra vanjskih poslova naziva prijateljem, pa se nada da se hrvatska politika prema BiH neće doživjeti neke nove-stare zaokrete ni nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Ashdown u toj nadi, naravno, nije usamljen. </p>
<p>Kako bi spriječio kolaps države kojoj je na čelu, Visoki predstavnik pokušava na svim stranama, uključujući i službeni Zagreb, dati novi zamah političkom i gospodarskom oporavku Bosne i Hercegovine. Hrvatska bi politika takve signale morala prepoznati, jer je riječ i vlastitom interesu u regiji. Naglasak na rješavanje pitanja povratka izbjeglica, što je također istaknuo Ashdown, prigoda je i da si Hrvatska što prije, ovoga puta sasvim konkretno, u provedbi, olakša put prema Europskoj uniji. </p>
<p>Pragmatična »hrvatska agenda« Paddyja Ashdowna samo je dio napora da se BiH spasi, prije svega od ekonomskog urušavanja. Kada regija ili pojedina zemlja u njoj nije u fokusu svjetskog zanimanja, onda je taj zadak još teži. Stoga je za početak najbolje obratiti se najbližim susjedima u nadi da će oni u tome prepoznati vlastiti interes. Ashdown će stoga, sasvim sigurno opet doći u Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Laboratorij zapadni Balkan</p>
<p>Suradnja NATO-a i EU-a probija se na terenu gdje je najlakša i najizvodljivija, a prema okolnostima sudeći i najpotrebnija. Balkan je potvrdio značenje mirovnih misija, vrijednost međunarodnih policijskih snaga, nemoć UN-ova pomirivanja rogova u vreći različitih interesa, korist od Amerikanaca na terenu i posljedice brzinskih aranžmana zvanih pax Americana, destruktivnost europske nesloge i konstruktivnost sloge</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Usklađen pristup Atlantskog saveza i Europske unije zapadnom Balkanu jedan je od onih dokumenata čiju vrijednost priznaju i spoznaju prvo diplomati da bi je naknadno potvrdila praksa. Suradnja dviju organizacija probija se na terenu gdje je nekako najlakša i najizvodljivija, a prema okolnostima sudeći i najpotrebnija.</p>
<p>Zapadnobalkanski laboratorij ne koristi se ni prvi niti zadnji put za testiranje korisnosti ili upotrebljivosti nekog koncepta. Balkan je potvrdio značenje mirovnih misija, vrijednost međunarodnih policijskih snaga, nemoć UN-ova pomirivanja rogova u vreći različitih interesa, korist od Amerikanaca na terenu i posljedice brzinskih aranžmana zvanih pax Americana, destruktivnost europske nesloge i konstruktivnost sloge. Balkan je ogledni primjerak za europsku vanjsku i sigurnosnu politiku koja, eto, postoji, ponekad i daje rezultate, a njeni su kreatori dovoljno prisebni da u nekim situacijama, ocijene li da je to dobro, prisvoje kao svoje uspjehe čak i odluku drugih donesenu mimo dobronamjernih savjeta.</p>
<p>Mislim naravno na hrvatsku kandidaturu za članstvo u EU koja je počela obzirnim sugestijama »ne žurite«, sve dok se drmatori u Bruxellesu i prijestolnicama nisu sjetili da bi kandidatura mogla biti veoma, veoma dobrodošao europski trofej. I sada je europska zasluga. Kao što nije europski grijeh da se ljudi na crno EU-tržište ljudskog mesa švercaju preko Albanije a da nisu odgovorne tranzitne članice EU-a Italija i Grčka. </p>
<p>I NATO je svoje mirovne balkanske misije koristio za provjeru novih oblika djelovanja. Na počecima, tadašnji se glavni tajnik Javier Solana pjenio čim bi mu se spomenuo »nemoralni pojam« laboratorija, da bi kasnije sam govorio o balkanskom test-centru i bio veoma zadovoljan da stvari na terenu idu točno onako kako su ih obećavali planeri. </p>
<p>Nakon »pravog početka 21. stoljeća«, dana terorističkih udara na SAD, svjetska se sigurnosna struktura okrenula naopako, antiterorizam je došao na vrh prioriteta i ostao na dnu dobrih rezultata, a NATO je morao brzo odlučivati što će sa sobom kada je već ukinut razlog njegova osnivanja. Istodobno, potaknuta Amerikancima i nekim iskustvima kosovske zračne kampanje, Europa je počela proces naglašenijeg osamostaljivanja u obrambenim poslovima, a dio procesa morala je vezati uz reformirajući NATO. Počeci su bili brzi i obećavajući, onda se umiješala politika, jer su Grci i Turci razrješavali dobrosusjedstvo sitnim i krupnim ucjenama. Kada je i to izglađeno, Amerikanci su smatrali da je Europa otišla predaleko i za nekoliko mjeseci odgodili start prve EU-misije makedonske »Concordije«. </p>
<p>Potpisivanje sporazuma o suradnji EU-a i NATO-a otezano je gotovo dvije godine, ali je potpis došao. Zapadnobalkanski je laboratorij ponudio temu za praktično dogovaranje načina usklađivanja u situacijama kada dvije momčadi imaju isti cilj i dijelom zajedničke igrače i resurse. Kao i mirovne misije, i taj dogovor o racionalizaciji radi izbjegavanja dupliciranja imat će dalekosežne posljedice i odrazit će se na buduće zajedničke misije obaju partnera. </p>
<p>Ono što je dokument naglasio svojim sadržajem nisu samo oblici buduće suradnje. Tri stranice papira su i trenutak istine, i za EU i za NATO. Obje bruxelleske adrese, 19 plus sedam i 15 plus 10 zemalja, dokumentom priznaju da u regiji zapadnog Balkana nije briljantno i da su problemi ostali. Ubojstvo srbijanskog premijera »depresivno ilustrira« (pazite izbor riječi!) činjenicu da su, opet citat, »politička scena i državne strukture još nagrđene interesima kriminalaca i ekstremista«. </p>
<p>Ili, EU i NATO se formalno obvezuju na redovnu razmjenu informacija na svim razinama »uključujući one vezane za moguće vojne opcije«. Ili, »moraju se osmisliti primjereni instrumenti rješavanja kriminala i korupcije u najvišim razinama društva«. Ili, navedeni su »izuzetni slučajevi i privremeni razlozi« upošljavanja vojnih jedinica u kontekstu graničnog nadzora u dijelovima regije. Naravno, glavni tajnici i NATO-saveza i Ministarskog vijeća EU-a »trebaju se usklađivati kada je god to moguće«, što češće posjećivati krizna mjesta i davati zajedničke izjave, dakle lansirati zajedničke političke poruke. </p>
<p>Praksa je već potvrdila sljedeće: gdje su Solana i Robertson, tamo su problemi. Što su češće na terenu, problem je veći. Iz toga slijedi samo jedno - partneri su veoma zabrinuti situacijom i u dokumentu spomenuti problemi zaista su problemi prve kategorije. Izbor riječi i kontekst u koje su te teške ocjene stavljene također objašnjava zašto su i NATO i EU posljednjih mjeseci mnogo više zabrinuti negoli nestrpljivi jer se stvari presporo kreću naprijed. Naznake vele da je stanje ozbiljno: i NATO i EU prestali su čak i obećavati! Sada se već upozorava. </p>
<p>Sve zajedno ukazuje da je pred svima teška jesen i da podaci s terena ostavljaju sve manje mjesta optimizmu. Dogovor o formalnom usklađivanju napora stoga se može čitati i kao pokušaj spašavanja situacije koja se, eto, počela urušavati u dijelu regije trokuta Srbija i Crna Gora - Makedonija - Albanija i koja je i dalje nedovoljno obećavajuća da bi mogla dopustiti odlazak mirovnih trupa iz BiH i s Kosova.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Demokrati ne mogu, ali Ashcroft može pobijediti Busha</p>
<p>Bučni javni nastupi Johna Ashcrofta i sporno ponašanje ministarstva pravosuđa zapravo dobro dolaze Bijeloj kući - dobila je gromobran koji privlači i apsorbira munje što ih zagovornici građanskih sloboda i demokracije šalju zbog sve većih ovlasti izvršne vlasti</p>
<p>TOMISLAV BUTORAC</p>
<p>U mojih prvih predsjedničkih pet sekundi najurio bih Johna Ashcrofta s dužnosti ministra pravosuđa</p>
<p> - izjavljuje Dick Gephardt, jedan od mogućih demokratskih kandidata za predsjednika Sjedinjenih Država. Njegov demokratski suparnik, senator John Edwards, govori: »Ne možemo dopustiti osobama poput Johna Ashcrofta da nam oduzmu naša prava i naše slobode«. I treći, senator John Kerry: »Kad budem predsjednik Sjedinjenih Država, neće neki John Ashcroft gaziti po Ustavu«. </p>
<p>Iako su američki predsjednički izbori tek u studenome sljedeće godine, predizborna kampanja već je počela. Predsjednik George W. Bush, kao jedini republikanski kandidat, već putuje zemljom i govori na stranačkim skupovima na kojima se prikuplja novac za troškove kampanje. Dotle njegovi zasad brojni mogući protukandidati iz Demokratske stranke iskušavaju koje bi teme biračima mogle biti najprivlačnije. Brzo su ustanovili da kritike Busheva smanjivanja poreza ili neočekivano velikog deficita državnog proračuna ili kaosa u Iraku nailaze na suzdržano reagiranje birača. Za razliku od toga, obećanja što bi učinili sa sadašnjim ministrom pravosuđa dočekuju se sve burnijim aplauzima.</p>
<p>The New York Times piše da čak i neki republikanci iskazuju zabrinutost zbog štete koju bi Ashcroft mogao nanijeti predsjedniku. »Nitko od demokrata ne može pobijediti Georgea Busha, ali John Ashcroft može« - citira list mišljenje nekog republikanskog izbornog stratega. No, Bushevi najvažniji savjetnici još tvrde kako, barem zasad, ne postoje planovi da se nepopularnog ministra obuzda zbog izborne kampanje.</p>
<p>Ashcrofta su cijelu njegovu političku karijeru jedni zdušno hvalili, a drugi ogorčeno napadali. Bio je javni tužitelj i guverner savezne države Missouri prije nego je ušao u Senat. Na reizborima je izgubio protiv kandidata koji je mjesec dana prije toga poginuo u zrakoplovnoj nesreći. Izgubiti od mrtvog suparnika svakome bi bila poruka da se drži podalje od birača. Ne i Ashcroftu. Prije prošlih izbora nadmetao se čak i za republikansku predsjedničku nominaciju. Iako mu je bio suparnik, Bush mu je - na traženje najzadrtijih konzervativaca - povjerio ministarsko mjesto i spasio ga političkog zaborava.</p>
<p>Otpočetka, Ashcroft je bio najkonzervativniji član administracije u pitanjima poput pobačaja, dječje pornografije ili prava homoseksualaca. No tek poslije terorističkih napada 11. rujna 2001. pokazalo se da je najgorljiviji zagovornik jačanja državnih institucija bez previše obzira na građanske slobode i kršenja ljudskih prava. Pred senatskim pravosudnim odborom poručio je onima »koji miroljubive ljude plaše fantomima gubljenja slobode: vaša taktika samo pomaže teroristima, jer oni podrivaju naše nacionalno jedinstvo i smanjuju našu odlučnost. Oni daju municiju neprijateljima Amerike i koče američke prijatelje. Oni potiču ljude dobre volje da ne reagiraju kad se suoče sa zlom«.</p>
<p>Svaku kritiku antiterorističkih zakona usvojenih poslije 11. rujna 2001., Ashcroft proglašava nedomoljubljem. Policija i obavještajci dobili su gotovo neograničene ovlasti i slobodne ruke u praćenju, prisluškivanju i premetačinama. Stvara se centralizirana golema banka najrazličitijih privatnih podataka o svim stanovnicima SAD-a. </p>
<p>Kritičari dokazuju da ta država, samouvjereni i samoproglašeni šampion demokracije, pod izlikom borbe protiv terorizma bezobzirno gazi demokratska prava i ubija slobodu pojedinca. </p>
<p>Čak su i sudovi u nekim slučajevima upozorili da usvojeni antiteroristički propisi nisu usklađeni s američkim ustavom i nizom međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i slobodama, odnosno da izvršna vlast ne djeluje u skladu s ustavom. Npr. nisu se objavljivala imena uhićenih i zatočenih osumnjičenika za terorizam. Savezni prizivni sud u Cincinnatiju ocijenio je neustavnom praksu ministarstva pravosuđa da na zatvorenim sjednicama odlučuje o izgonu pritvorenih osoba. Sud navodi da je »izvršna vlast uzela za pravo odlučivati o ljudskim životima bez uvida javnosti, iza zatvorenih vrata... demokracije umiru iza zatvorenih vrata. Kada vlasti počnu zatvarati vrata, one selektivno nadziru informacije koje zapravo pripadaju javnosti. Selektivno informiranje je dezinformiranje«. </p>
<p>Prema mišljenju zagovornika, Ashcroftovi bučni javni nastupi i sporno ponašanje njegova ministarstva zapravo dobro dolaze Bijeloj kući - dobila je gromobran koji privlači i apsorbira munje što ih zagovornici građanskih sloboda i demokracije šalju zbog sve većih ovlasti izvršne vlasti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Hoće li Vlada proći na popravnom, ili će posegnuti za nekim »rješenjem« iz arsenala »stoke sitnog zuba«</p>
<p>Kako Državno sudbeno vijeće nije znalo da za suca imenuje osobu protiv koje se vodi kazneni postupak (!), moguće je i da Vlada nije znala iz kojeg razloga mijenja članove Upravnog vijeća bolnice Sestara milosrdnica / Postavlja se pitanje što su to zgriješila trojica razriješenih članova Upravnog vijeća bolnice Sestara milosrdnica da budu razriješeni dužnosti članova Upravnog vijeća dan prije zaključenja natječaja za ravnatelja bolnice? </p>
<p>JADRANKO ČRNKO </p>
<p>Ima li poveznice između smjenjivanja triju članova Upravnog vijeća bolnice Sestara milosrdnica i postavljanja triju novih zadnjeg dana natječajnog roka za izbor ravnatelja bolnice s, na primjer, postavljanjem Ive Banca za ministra zaštite okoliša, HNS-ovca Žagara za šefa Zavoda za planiranje Grda Zagreba ili sa 100 tona opasnog otpada u središtu Zagreba bez čuvara povezanog s društvom »Teseco« i njenim vlasnikom Dinkom Brederinom?</p>
<p>Nažalost ima - u političkom i djelatnom »treniranju neodgovornosti« SDP-ove Vlade i u sustavnu njegovanju kulture nereda!</p>
<p>Ako je upotreba prava njegovanje kulture reda i odgovornosti tada je zloporaba prava njegovanja kulture nereda i neodgovornosti. </p>
<p>A nedvojbeno nije ozbiljno i odgovorno za ministra zaštite okoliša postavljati osobu koja bi se trebala učiti što bi trebala raditi, za šefa Zavoda za planiranje osobu koja ne razlikuje kućni broj od katastarske čestice i, kao Vlada, dopuštati da 100 tona opasnog otpada bude ne-čuvano u središtu metropole. </p>
<p>U kontekstu takve kulture nereda i neodgovornosti, logično je zloupotrebljavati i pravo na imenovanje članova Upravnog vijeća državne bolnice i činiti sve moguće i nemoguće kako bi se onemogućilo da ravnateljem postane osoba koja to nedvojbeno dobro radi i koja ima podršku zaposlenika i struke, ali ima »peh« biti (mada i pasivnim) pripadnikom druge političke stranke!</p>
<p>Iz takvog postupanja Vlade proizlazi da je politika, odnosno politikantstvo prije svega! I prije znanja, i prije sposobnosti, i prije etike, i prije odgovornosti - prije svih razboritih pravila u organiziranju društva.</p>
<p>Iz toga, također, proizlazi nedvojbeno SDP-ovo inauguriranje »političke podobnosti« (sukladno nekadašnjem djelovanju SKH-a i SKJ-a) i dokazivanje da se od vremena rušenja komunističkog jednoumlja stvarno nismo ozbiljnije pomakli. Ili to možda znači da »vuk dlaku mijenja, ali ne i ćud«?</p>
<p> Posebno se u cijeloj stvari pokazuje tužnim i ružnim poigravanje ljudima odlukama koje bi i egipatski faraoni opreznije donosili. </p>
<p>Naime, postavlja se pitanje što su to zgriješila trojica razriješenih članova Upravnog vijeća bolnice Sestara milosrdnica da budu razriješena dužnosti članova Upravnog vijeća dan prije zaključenja natječaja za ravnatelja bolnice? </p>
<p>Ako se nekoga razrješava neposredno pred donošenje za bolnicu važne odluke - tada za to mora postojati ozbiljan razlog koji se tiče njihova rada, kao članova Upravnog vijeća. </p>
<p>Kako za njihovo smjenjivanje nije naveden nikakav razlog, može se zaključiti je da ništa nisu »zgriješili«, a što bi značilo da su smijenjeni bez opravdanog razloga s funkcije članova Upravnog vijeća bolnice. </p>
<p>No kako politikanti »vole krojiti budućnost« i ako pretpostavimo da odluke ne donose bez ikakvog razloga, proizlazi da su članovi Upravnog vijeća bolnice smijenjeni ne zato, jer bi nešto »zgriješili« nego iz razloga da ne dođu u prigodu »zgriješiti« na štetu politikantskih interesa političkih moćnika kod donošenja buduće odluke o izboru ravnatelja. </p>
<p>A to dalje znači da su ti isti ljudi imenovani da na temelju novog znanja, stručnosti i iskustva donose kao članovi Upravnog vijeća odluke prema svojem najboljem znanju i da im je Vlada (ili neki njeni dijelovi) stvarno uskratila pravo na slobodu odlučivanja. </p>
<p>A kako se oni (uključujući i akademika Šlausa) ne samo svojeg prava nego i obveze slobodnoga i odgovornog odlučivanja nisu željeli odreći, posegnulo se za njihovim fizičkim onemogućavanjem - smjenjivanjem s mjesta članova Upravnog vijeća bolnice dan prije zaključenja natječaja (kada su im već bili i poslani pozivi za sjednicu Upravnog vijeća). </p>
<p>Tako se ponašati ne bi smjeli oni koji bi smatrali da im je vlast od Boga, a kamoli oni koji bi trebali znati da im je od naroda. </p>
<p>No smijenjeni članovi Upravnog vijeća bolnice Sestara milosrdnica, unatoč nemoralnu poigravanju s njima i njihovom funkcijom, ipak su dobro prošli: U nekim drugim vremenima bi ih duhovnost takvih »smjenjivača« kao kontrarevolucionare »nagradila bogatstvom Golog otoka«, a danas ih kao samo »kontrapolitikante« smjenjuje prema pravu »slasti vlasti«!</p>
<p>Kako su dalje i doslovno svi članovi i Znanstvenog i Stručnog vijeća dali podršku dosadašnjem ravnatelju akademiku Zvonku Kusiću, a nijedan glas novoizabranom ravnatelju prof. Duvnjaku, izbor prof. Duvnjaka na burnoj sjednici Upravnog vijeća znači samo ovladavanje politikantstva nad strukom i demokratskom organizacijom društva, a što bi još jedino, kao neki izlaz iz ove nedvojbene blamaže politike Vlade, mogao ispraviti ministar zdravstva koji tako »izabranog« ravnatelja treba u roku trideset dana potvrditi ili to odbiti. </p>
<p>Iz svega proizlazi da su politikanti iz Vlade u nepriliku stavili sve. I tri bivša člana Upravnog vijeća i tri nova člana koji su glasovali »slobodom svojeg slaganja« i novoizabranog ravnatelja prof. Duvnjaka koji dolazi na mjesto ravnatelja bez ikakve podrške kolega i struke, te, napokon i dosadašnjeg ravnatelja koji je časno i dobro obavljao dužnost te se časno i povukao pred »institucionalnim nasiljem« nekih vladajućih politikanata.</p>
<p>Kako je formalno Vlada promijenila članove Upravnog vijeća (mada je teško vjerovati da je cijela Vlada znala što se stvarno događa) ovim je dodatno poljuljana njena vjerodostojnost kretanja europskim putem demokracije i stručnosti, a istodobno je stavljena u situaciju moguće teške licemjernosti. Naime, dok ta ista Vlada tvrdi da je dobro radila za svoga mandata i da joj bi iz tog razloga trebalo dati i dalje povjerenje, ona sama uskraćuje dati povjerenje onima koji su dosad dobro obavljali svoj posao!</p>
<p>A to opet bi značilo da Vlada ima dvostruka mjerila i da odluke ne donosi na temelju principa interesa društva, nego interesa nekih u društvu, što je dekvalificira kao Vladu zajednice i prikazuje kao Vladu »zajedničara« iliti ortaka. </p>
<p>A u tom kontekstu je onda jasno zašto ostaju nerazjašnjenja pitanja »petih ortaka« i tajnih ortakluka!</p>
<p>No kako Državno sudbeno vijeće nije znalo da za suca imenuje osobu protiv koje se vodi kazneni postupak (!), moguće je i da Vlada nije znala iz kojeg razloga mijenja članove Upravnog vijeća bolnice. </p>
<p>Razlika je samo u tome što DSV nije imao mogućnost popravka, a Vlada to, potvrđivanjem ministra zdravstva, ima. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li proći na popravnom, ili će posegnuti za nekim »rješenjem« iz okvira i arsenala tretmana »stoke sitnog zuba«!</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Država kamatama pljačka dužnike, pa i sebe </p>
<p>Zagreb trese najnoviji financijski skandal u vezi sa sudskom ovrhom za dugovanje Grada Zagreba jednoj građevinskoj tvrtki koji je od početne glavnice u iznosu od 47 tisuća kuna, protuzakonitom i nepravilnom metodom obračunavanja zateznih kamata, porastao u razdoblju od 1991. godine do 8. ožujka 2003. godine na astronomski iznos od čak 61,6 milijuna kuna / Primjer iz sudske ovrhe Općinskog suda u Zagrebu: dug od tri tisuće kuna glavnice 1. ožujka 1993. godine iznosio je, prema izračunu ZAP-a, 1. siječnja 1994. godine 25.047,47 kuna, a 1. siječnja 2001. taj dug već je iznosio 97.563,41 kunu. Dakle, dug je već tada bio utridesetorostručen, zahvaljujući ukamaćivanju zateznih kamata na glavnicu, što je čisto lihvarenje i bilo je zakonski zabranjeno još u doba Rimskog Carstva </p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Posljednjih dana Zagreb trese najnoviji financijski skandal u vezi sa sudskom ovrhom za dugovanje Grada Zagreba jednoj građevinskoj tvrtki koji je od početne glavnice u iznosu 47 tisuća kuna, protuzakonitom i nepravilnom metodom obračunavanja zateznih kamata, porastao u razdoblju od 1991. godine do 8. ožujka 2003. godine na astronomski iznos od čak 61,6 milijuna kuna. </p>
<p>HSP 1861, kao politička stranka i pravni subjekt, više je puta u posljednjih nekoliko godina upozoravao na taj financijski i pravni nonsens, prosvjedujući zbog te nevjerojatne pljačke dužnika u Republici Hrvatskoj kod Državnog odvjetništva, Fine (bivšeg ZAP-a), Općinskog suda u Zagrebu sa zahtjevima za financijsko nadvještačenje u konkretnim slučajevima, odnosno reviziju obračuna zateznih kamata ili podnoseći prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, ali sve bez ikakvog odjeka ili uspjeha.</p>
<p>Hrvatski je sabor 1996. godine suspendirao odredbe članka 180. Zakona o obveznim odnosima i time nanio golemu materijalnu štetu Republici Hrvatskoj, koju ona sada mora, pod prisilom Europskog suda za ljudska prava, kompenzirati. </p>
<p>Jednako tome, ali s bitno većom štetom i posljedicama, prošlih deset i više godina, pogrešno je i protuzakonito primjenjivano obračunavanje i plaćanje zateznih kamata u stotinama tisuća slučajeva kada dužnici kasne s ispunjenjem novčanih obveza. </p>
<p>U svim tim slučajevima Zavod za platni promet (Fina), Porezna uprava i dr. pogazili su namjerno članke 279. i 400. Zakona o obveznim odnosima, i to u razdoblju do donošenja Zakona o zateznim kamatama 1996. godine, kao i za cjelokupno razdoblje nakon donošenja tog zakona, do danas. Tim člancima zabranjen je anatocizam, to jest da na dospjelu zateznu kamatu ne teče zatezna kamata, osim kada je to zakonom određeno. </p>
<p>Naime, ZAP (Fina) je na dospjelu kamatu za svako obračunsko razdoblje, na primjer 31. prosinca svake godine, pripisivao kamate glavnici i time izravno uvećao glavnicu za dospjele zatezne kamate, koje su neisplaćene ponovno ukamaćivane zajedno s tako uvećanom glavnicom. </p>
<p>Nakon najnovijeg skandala s ovrhom nad bankovnim računom Grada Zagreba i zahtjeva za nadvještačenjem sudskog financijskog vještaka, prema čijem nalazu dug nije veći od milijun i sedamsto tisuća kuna zajedno s glavnicom i zateznim kamatama, nemoguće je opravdati ili naći alibi za više nego desetljetnu pljačku milijardi kuna od dužnika i poreznih obveznika, hrvatskih fizičkih i pravnih subjekata, prije svega u korist vlasti, jer je ona bila daleko najveći vjerovnik, ali i dužnik koji nije plaćao svoje dugove. </p>
<p>Premda Zakon o zateznim kamatama propisuje konformni način obračuna do jedne godine, iz niza ranijih uredbi hrvatske vlade bilo je propisano da se koristi nekonformna, odnosno razmjerna ili izravna metoda, odnosno postupak za razdoblja dulja od jedne godine. </p>
<p>Sve i da nisu bili postupci obračunavanja zateznih kamata propisani uredbama Vlade, a jesu, Zavod za platni promet i druge financijske ustanove nisu smjele niti mogle postupati protiv članaka 279. i 400. ZOO-a, jer im ti članci zakona izričito zabranjuju ukamaćivanje zateznih kamata na glavnicu, što su oni sustavno radili pripisivanjem dospjelih kamata glavnici duga. </p>
<p>Tim postupkom tzv. kapitalizacije zateznih kamata, kao i primjenom konformne metode, Zavod za platni promet (Fina), Porezna uprava, banke i dr. odveli su u stečaj desetke tisuća privrednih subjekata, malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, a desecima tisuća tvrtki i danas su zbog takvog protuzakonitog obračuna dugovanja blokirani žiroračuni. </p>
<p>Tako, na primjer, dug od 15. listopada 1991. godine u visini od 3.780,67 kuna, prema još važećoj metodi obračunavanja zateznih kamata na temelju važećih koeficijenata i njihova pripisivanja glavnici, iznosio je 14. svibnja 2002. godine 3,094.121,53 kune. </p>
<p>Dakle, taj primjer govori više nego ne znam kakva demagoška ili neistinita objašnjenja o kakvoj je pljački hrvatskih dužnika, putem FINA-e, Porezne uprave, banaka..., riječ. </p>
<p>Ili sljedeći primjer iz sudske ovrhe Općinskog suda u Zagrebu: dug od tri tisuće kuna glavnice 1. ožujka 1993. godine iznosio je, prema izračunu ZAP-a 1. siječnja 1994. godine 25.047,47 kuna, a 1. siječnja 2001. taj dug već je iznosio 97.563,41 kunu. Dakle, dug je već tada bio utridesetorostručen, zahvaljujući ukamaćivanju zateznih kamata na glavnicu, što je čisto lihvarenje i bilo je zakonski zabranjeno još u doba Rimskog Carstva. </p>
<p>Ili sljedeći primjer iz sudske ovrhe koja je u tijeku pred istim Općinskim sudom u Zagrebu: zatezne kamate na glavnicu od 534.480,00 kuna za razdoblje od 2. studenoga 1996. do 30. studenoga 2001. iznose, prema pravilnom izračunu, 488.844,31 kunu, a prema ZAP-u čak 704.374,73 kune, dakle, gotovo 212.000,00 kuna dužnik će biti oštećen u odnosu prema pravilnoj primjeni ZOO-a i Zakona o zateznim kamatama. </p>
<p>Premda su ta tri primjera dokaz zastrašujućeg načina obračunavanja zateznih kamata na glavnice, kako ih je prakticirao ZAP, a danas Fina, znatna razlika u visini zateznih kamata koja se ogleda u ta dva primjera proizlazi iz promjenljivih kamatnih stopa koje je ZAP primjenjivao od 1991. do 1993. godine i kasnije. </p>
<p>Glas vapijućeg u pustinji bio je zahtjev da se taj grijeh struktura, državna pljačka bez presedana, veća i od pljačke u pretvorbi, razriješi uz pomoć pravnih i sudskih struktura putem institucija hrvatskog pravosuđa. </p>
<p>Najnoviji slučaj natjerao je gradonačelnicu da traži zaštitu zakonitosti u slučaju sporne ovrhe od 61,6 milijuna kuna. </p>
<p>Državno odvjetništvu Republike Hrvatske bilo bi dužno postupati u ovom, i svim drugim slučajevima nezakonita i neodrživa obračunavanja zateznih kamata, prema članku 15. stavak 6. Zakona o državnom odvjetništvu, prema kojem je dužno poduzimati pravne radnje iz svoje mjerodavnosti radi zaštite Ustava i zakonitosti. </p>
<p>Svi dužnici u Republici Hrvatskoj zakinuti i oštećeni na ovaj način imaju pravo podignuti tužbe protiv Fine, banka, Porezne uprave i dr. pred mjerodavnim sudovima u našoj zemlji. </p>
<p>Ako se stvar ne bude ubrzano razriješila, državi prijeti pokretanje međunarodnog sudskog spora s, gotovo je izvjesno, katastrofalnim učinkom za financijski i platni promet Republike Hrvatske. </p>
<p>Je li tek sadašnja nezakonita ovrha nad bankovnim računom Grada Zagreba ona kap koja će preliti strpljenje ovog dužnika pred ozakonjenom pljačkom od vlastite države ili će hrvatski građani po zaštitu i pravdu od tog »zuluma« morati opet ići u tuđinu ili će rješenje tražiti putem skidanja s vlasti dosadašnjih grješnih struktura?!</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Trebaju li ili ne hrvatski vojnici ići u Irak</p>
<p>Istodobno kad i Cavour u Italiji Bismarck je, vješto kombinirajući vojnu silu i diplomatske zavrzlame, pobijedio Austrijance i Francuze te ujedinio Njemačku. Pouke više nego jasne. Hrabar i rizičan iskorak jednoj maloj zemlji može dugoročno donijeti velike koristi. S druge strane i šutnja, odnosno neutralnost, može biti zlato </p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ </p>
<p>Trebaju li ili ne hrvatski vojnici ići u Irak? Je li moralno od njih očekivati da svoj život riskiraju u krvavu metežu, jednoga, sa stajališta međunarodnog prava, kontroverznog pothvata? Kakva nam korist od toga? Hoće li nam podilaženje SAD-u, kao jedinoj preostaloj sili, donijeti približavanje zapadu i udaljiti nas od Balkana? Što će se dogoditi ako odbijemo i poželimo ostati neutralni?</p>
<p>Sve su to pitanja koja hrvatsku javnost zaokupljaju u povodu odlaska postrojbi Hrvatske vojske u Irak.</p>
<p>No ne treba imati iluzija. Hrvatska teško može pobjeći od univerzalne sudbine malih zemalja, koje u igri velikih nastoje sačuvati slobodu i ostvariti vlastiti interes.</p>
<p>U tom je smislu poučna situacija u kojoj su se pedesetih godina devetnaestog stoljeća našli Pijemont i Prusija.</p>
<p>Krimski rat u kojem su Francuzi i Britanci, pod izlikom preuzimanja zaštite kršćana u Turskom carstvu, nastojali Rusiji zapriječiti put do Carigrada, stavio je Pijemont na veliku kušnju. Biti neutralan, poput Prusije ili očuvati simpatije zapadnih saveznika, kako bi se jednog dana ostvarilo talijansko jedinstvo. </p>
<p>Predsjednik pijemontske vlade Cavour, umjeren liberal i uspješan reformator, odabrao je drugo. U krvav metež Krima uputio je 15 tisuća vojnika. No ta žrtva Pijemontu nije na prvi pogled nije donijela ništa konkretno. Mjesto među velikima na Pariškoj mirovnoj konferenciji doimalo se kao mršava nagrada. Javnost je bili razočarana. Ipak Cavourov se postupak, dugoročno, pokazao velikim dobitkom. </p>
<p>U složenoj igri europske diplomacije, prijateljstvo vjetropirasta Napoleona III. vrijedilo je mnogo. Ponajprije francuski car je bio neprijatelj Austrije, koja je bila najveća prepreka glavnom cilju Pijemonta, ujedinjenju Italije. </p>
<p>Slično je bilo i s Velikom Britanijom koja je, unatoč prijateljstvu s Austrijom, bila spremna poduprijeti Pijemont. Čak je i Rusija relativno blagonaklono gledala talijanske ciljeve. Tako složene, diplomatske su kockice ujedinjenje Italije, činile gotovo neizbježnim. </p>
<p>No ni Prusija nije postupala nepromišljeno. Konzervativci, koji su držali vlast, nisu se htjeli zamjeriti Rusiji, a nisu ni vidjeli naročite koristi u tome da pruski vojnici ginu zbog balkanskih kombinacija europske diplomacije. Njima se zanimljivijom činila mogućnost da Austriju, oslabljenu neodređenim položajem između Rusije i zapadnih saveznika, istjeraju iz Njemačke. </p>
<p>I zaista, istodobno kad i Cavour u Italiji Bismarck je, vješto kombinirajući vojnu silu i diplomatske zavrzlame, pobijedio Austrijance i Francuze te ujedinio Njemačku.</p>
<p>Pouke više nego jasne.</p>
<p> Hrabar i rizičan iskorak jednoj maloj zemlji može dugoročno donijeti velike koristi. S druge strane i šutnja, odnosno neutralnost, može biti zlato.</p>
<p>Autor je profesor povijesti, radi u Osnovnoj školi »Knez Mislav« u Kaštel Sućurcu kod Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tihomir Rajčić </p>
<p>Trebaju li ili ne hrvatski vojnici ići u Irak? Je li moralno od njih očekivati da svoj život riskiraju u krvavu metežu, jednoga, sa stajališta međunarodnog prava, kontroverznog pothvata? Kakva nam korist od toga? Hoće li nam podilaženje SAD-u, kao jedinoj preostaloj sili, donijeti približavanje zapadu i udaljiti nas od Balkana? Što će se dogoditi ako odbijemo i poželimo ostati neutralni?</p>
<p>Sve su to pitanja koja hrvatsku javnost zaokupljaju u povodu odlaska postrojbi Hrvatske vojske u Irak.</p>
<p>No ne treba imati iluzija. Hrvatska teško može pobjeći od univerzalne sudbine malih zemalja, koje u igri velikih nastoje sačuvati slobodu i ostvariti vlastiti interes.</p>
<p>U tom je smislu poučna situacija u kojoj su se pedesetih godina devetnaestog stoljeća našli Pijemont i Prusija.</p>
<p>Krimski rat u kojem su Francuzi i Britanci, pod izlikom preuzimanja zaštite kršćana u Turskom carstvu, nastojali Rusiji zapriječiti put do Carigrada, stavio je Pijemont na veliku kušnju. Biti neutralan, poput Prusije ili očuvati simpatije zapadnih saveznika, kako bi se jednog dana ostvarilo talijansko jedinstvo. </p>
<p>Predsjednik pijemontske vlade Cavour, umjeren liberal i uspješan reformator, odabrao je drugo. U krvav metež Krima uputio je 15 tisuća vojnika. No ta žrtva Pijemontu nije na prvi pogled nije donijela ništa konkretno. Mjesto među velikima na Pariškoj mirovnoj konferenciji doimalo se kao mršava nagrada. Javnost je bili razočarana. Ipak Cavourov se postupak, dugoročno, pokazao velikim dobitkom. </p>
<p>U složenoj igri europske diplomacije, prijateljstvo vjetropirasta Napoleona III. vrijedilo je mnogo. Ponajprije francuski car je bio neprijatelj Austrije, koja je bila najveća prepreka glavnom cilju Pijemonta, ujedinjenju Italije. </p>
<p>Slično je bilo i s Velikom Britanijom koja je, unatoč prijateljstvu s Austrijom, bila spremna poduprijeti Pijemont. Čak je i Rusija relativno blagonaklono gledala talijanske ciljeve. Tako složene, diplomatske su kockice ujedinjenje Italije, činile gotovo neizbježnim. </p>
<p>No ni Prusija nije postupala nepromišljeno. Konzervativci, koji su držali vlast, nisu se htjeli zamjeriti Rusiji, a nisu ni vidjeli naročite koristi u tome da pruski vojnici ginu zbog balkanskih kombinacija europske diplomacije. Njima se zanimljivijom činila mogućnost da Austriju, oslabljenu neodređenim položajem između Rusije i zapadnih saveznika, istjeraju iz Njemačke. </p>
<p>I zaista, istodobno kad i Cavour u Italiji Bismarck je, vješto kombinirajući vojnu silu i diplomatske zavrzlame, pobijedio Austrijance i Francuze te ujedinio Njemačku.</p>
<p>Pouke više nego jasne.</p>
<p> Hrabar i rizičan iskorak jednoj maloj zemlji može dugoročno donijeti velike koristi. S druge strane i šutnja, odnosno neutralnost, može biti zlato.</p>
<p>Autor je profesor povijesti, radi u Osnovnoj školi »Knez Mislav« u Kaštel Sućurcu kod Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Arheolozi došli do Fernbachove palače i kapucinskog samostana</p>
<p>Iskapanja je potakla obnova srednjovjekovnog zida iz 13. stoljeća koji je uz samo Srossmayerovo šetalište i u sklopu poljane, a koji se već duže vrijeme urušava zbog zemljom zatrpanih objekata na poljani</p>
<p>Arheolozi su dosad u iskapanjima na Vranicanijevoj poljani na Gornjem gradu kod Lotršćaka, na dubini do jedan metar pronašli životinjske kosti pokraj peći sa srednjovjekovnom recentnom keramikom što svjedoči o prehrani onih koji su tu živjeli. Ima nešto i srednjovjekovne kućne keramike.</p>
<p> Tu je i pod od opeke koja je bila ujedno i jedini građevinski materijal kojeg su koristili pri gradnji na poljani, osim bedema uz Strossmayerovo šetalište u kojemu su pronašli i nešto kamenja.</p>
<p>Voditeljica radova je Ana Kordić, arheologinja iz Muzeja grada Zagreba, koji u suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode obavlja ova iskapanja. Pronađene su, također, i zelene soboslikarske freske s motivima cvijeća, no ne bi se trebalo pronaći ništa neočekivano budući o gradnji na poljani postoje pisani zapisi.</p>
<p>Ova iskapanja potakla je, zapravo, obnova srednjovjekovnog zida iz 13. stoljeća koji je uz samo Srossmayerovo šetalište i u sklopu poljane, a koji se već duže vrijeme urušava zbog zemljom zatrpanih objekata na poljani, rekao nam je Silvije Novak, zamjenik pročelnice i objasnio da je sve srušeno i zatrpano 1942. godine s ciljem da se izgradi Trgovačka akademija. </p>
<p>Riječ je o Fernbachovoj palači, kapucinskom samostanu izgrađenom početkom 18. stoljeća, zatim tu je i pavlinski majur (podrum) iz 17. stojeća, te kapela sv. Marije iz 14. stoljeća čiji se prozor i danas može vidjeti u zidu Geofizičkog zavoda.</p>
<p>Već je 1969. godine profesor Ivan Šarić iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture tu vršio ispitivanja sondiranjem na 10 mjesta, te je našao dislocirane kosti i lubanje pokojnih tako da se očekuje da bi pri kopanju mogli naići i na groblje, objasnila je Kordić.</p>
<p>Inače, taj bedem je u 13. stoljeću izgradio Bela IV. protiv provale od Tatara. Od tada pa do danas postoji kontinuitet naseljavanja Gornjeg grada, a o čemu postoje i pisani zapisi. No, sistematsko kopanje po gornjem gradu započelo je tek devedesetih i to zbog toga što su pri obnovi Muzeja grada Zagreba naišli na trag naseljavanja Zagreba još iz 7. stoljeća prije Krista.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>500 dana: Dio prosvjednika kod kuće, dio i dalje u kapelici</p>
<p>Od oko 30 policajaca koliko ih je bilo na početku prosvjeda, danas ih je ostalo upola manje, a od 10. rujna 2002. borave u kapelici sv. Fabijana i Sebastijana smještenoj na sjevernoj strani crkve sv. Marka / Osim političara, obilaze ih i članovi braniteljskih udruga i obični građani, a zbog natpisa pred vratima kapelice na kojima njihovi zahtjevi pišu i na engleskom, neraspoređeni policajci kako ih se službeno naziva postali su i svojevrsna atrakcija za strane turiste</p>
<p>Skupina policajaca otpuštenih iz MUP-a koji od 20. ožujka 2002. prosvjeduju na Trgu svetoga Marka obilježit će u petak 500 dana svog prosvjeda kojim traže da ih se vrati na posao koji su radili i ranije.</p>
<p> Od oko 30 policajaca koliko ih je bilo na početku prosvjeda, danas ih je ostalo upola manje, a od 10. rujna 2002. borave u kapelici sv. Fabijana i Sebastijana smještenoj na sjevernoj strani crkve sv. Marka.</p>
<p>No, prosvjednici gotovo nikad nisu prisutni u potpunom broju već povremeno odlaze kući pa ih nekad u kapelici ima jedan, nekad troje, a nekad desetero, o čemu svakodnevno vode evidenciju. Okupljeni u Udrugu hrvatskih policajaca veterana Domovinskog rata, i dalje su ustrajni u svojim zahtjevima i kako kažu, spremni su u kapelici ostati još 500 dana ako treba. Osim povratka u policiju iz koje su, kako tvrde, nezakonito otpušteni, policajci-prosvjednici traže da se objavi koji su bili kriteriji da je netko zadržao zaposlenje u MUP-u, a netko ne. Isti zahtjev više su puta ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu postavljali i oporbeni saborski zastupnici, koji policajce u kapelici povremeno posjećuju. Osim političara, obilaze ih i članovi braniteljskih udruga i obični građani, a zbog natpisa pred vratima kapelice na kojima njihovi zahtjevi pišu i na engleskom, neraspoređeni policajci kako ih se službeno naziva postali su i svojevrsna atrakcija za strane turiste. </p>
<p>Mnogi od njih vrlo često prigodom obilaska Gornjeg grada i crkve sv. Marka zastanu pred vratima kapelice i snimaju policajce u njoj. </p>
<p>Kapelica sv. Fabijana i Sebastijana inače je značajna za hrvatsku umjetnost zbog freski s temama iz hrvatske povijesti koje je prije Drugog svjetskog rata na zidovima naslikao Jozo Kljaković, dok je reljefe na oltaru izradio Ivan Meštrović. Od kad neraspoređeni policajci borave u njoj, kapelica na prvi pogled ne djeluje kao crkveni prostor. Naime, na njenom podu prostrti su madraci za spavanje, oltar je zakrčen osobnim predmetima, a na zidovima su izvješeni posteri pape Ivana Pavla II, generala Bobetka i Gotovine, vlč. Zlatka Sudca i novinskim člancima. Prosvjednici vrijeme uglavnom provode gledajući televiziju i čitajući novine, a svaku večer zajednički mole krunicu. Hranu dobivaju od građana i Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, vodu imaju u obližnjoj sakristiji, a u zahod odlaze u župni dvor na sjevernoj strani Trga. </p>
<p>Do 10. rujna 2002. neraspoređeni policajci su boravili u šatoru ispred kapelice, a kad je tog dana jedan bivši prosvjednik jajima i jogurtom gađao premijera Ivicu Račana, prosvjed je zabranjen, a neraspoređeni policajci pred svojim su bivšim kolegama pobjegli u kapelicu. Dan kasnije pred brojnim novinarima i snimateljima policija je privela vođu prosvjedika Filipa Lacića, a nekoliko prosvjednika bilo je privođeno i kasnije. Neraspoređeni policajci kažu da nikad nisu dobili rješenje o zabrani prosvjeda, kao niti potvrdu o oduzetim stvarima, primjerice za bor koji im je policija odnijela lani na Badnjak. </p>
<p>I nakon 500 dana prosvjeda i brojnih neuspjelih pregovora s predstavnicima Vlade i MUP-a, neraspoređeni policajci vjeruju da će uspjeti vratiti se u MUP.</p>
<p> S obzirom da je Upravni sud odbio njihove žalbe, žalili su se Ustavnom sudu, a najavljuju da su spremni pravdu potražiti i pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Natječaj za projektiranje osnovne škole u Sesvetama</p>
<p>Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo u srijedu je objavilo natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za izgradnju osnovne škole s pratećim sadržajima na lokaciji Sopnica - Jelkovec. Riječ je o području bivše farme u Sesvetama, na kojoj će se graditi oko 3000 stanova po Programu društveno poticane stanogradnje (POS).</p>
<p>Natječaj počinje 30. srpnja, rok za predaju natječajnih radova je 8. rujna, a rok za postavljanje pitanja 20. kolovoza. Ministarstvo će rezultate natječaja objaviti do 15. rujna. Prva je nagrada 37.000 kuna, druga 30.000 kuna, dok će trećenagrađeni rad dobiti 25.000 kuna. Nagrade su u neto iznosima i dodjeljuju se ako stigne pet i više natječaja koji su udovoljili natječajnim uvjetima. Autor prvonagrađenog rada stječe pravo ugovaranja izrade tehničke dokumentacije. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stanovnici Jaruna kod predsjednice Skupštine</p>
<p>Predsjednica Skupštine Grada Zagreba Morana Paliković- Gruden primila je u srijedu građane i predstavnike Gradske četvrti Trešnjevka Jug. Stanari su je upoznali sa stanjem na gradilištu benzinske crpke na Horvaćanskoj cesti na Jarunu. Građani su, naime, skupštinskom Odboru za predstavke i pritužbe, uputili dopis u kojem traže analizu nastale situacije na gradilištu, počevši od prodaje zemljišta tvrtki »Marimpex« pa sve do sadašnjih prosvjeda na Horvaćanskoj.</p>
<p> »Ne mogu ništa konkretno reći dok ne dobijem zaključak Odbora koji je primio njihovu molbu«, rekla je Paliković. Također, predsjednica Skupštine je napomenula kako se ne želi miješati u odluku gradonačelnice Vlaste Pavić, a građane će ponovo primiti kad Odbor donese konačan zaključak. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Počelo asfaltiranje Klaićeve</p>
<p>Asfaltiran dio Trga Vladka Mačeka, promet u četvrtak / Otprilike 10. kolovoza u promet se puštaju Hanuševa i Jagićeva</p>
<p>Radovi na uređenju Ulice Republike Austrije i Klaićeve, prometnih arterija grada Zagreba u punom su zamahu. Na križanju Hanuševe i Jagićeve s Ulicom Republike Austrije trenutačno se vare tramvajske tračnice. U Jagićevoj se uređuje nogostup i kolnik. Slobodan Rak, zamjenik koordinatora radova iz Ureda za izgradnju Grada potvrdio nam je kako je asfaltiran dio Trga Vladka Mačeka, te će se preko njega od četvrtka odvijati automobilski promet. Rak procjenjuje kako će takva regulacija prometa potrajati do 10. kolovoza, kada bi se u promet trebale pustiti renovirane Hanuševa i Jagićeva. Do četvrtka će se, najavio je, postaviti vodovod u Ulici Republike Austrije i ispod Mačekovog trga. U utorak je počelo asfaltiranje Klaićeve ulice, a postavljaju se i šahtovi i poklopci. Rok za asfaltiranje prve dionice Klaićeve, u potezu od križanja s Ul. R. Austrije do Kačićeve, kao i za kompletnu rekonstrukciju Hochmanove je do 1. kolovoza. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Zbog Petrovićevih laži trpi moja obitelj« </p>
<p>Mislav Žagar, predsjednik Gradske organizacije HNS-a u srijedu se oglasio priopćenjem vezanim uz optužbe o primanju mita. »Najoštrije opovrgavam optužbe i tvrdim da nikada nisam primio mito, pa tako ni od strane Damira Ivana Petrovića, direktora poduzeća FON d.o.o. Iza svojih tvrdnji stojim svojim imenom«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Žagar, među ostalim, navodi kako je oštra i beskompromisna borba protiv korupcije jedan od motiva zbog kojih se uključio u politiku, a da »mutni tipovi poput Petrovića tome pokušavaju stati na put onako kako jedino znaju: podmetanjima, klevetama i ucjenama«. Kako nastavlja, »najbolje se to vidi u ovom pokušaju blaćenja mojeg imena i to nakon što sam Petrovića odbio primiti u svoj ured kako bih mu uz višekratni pritisak odobrio prenamjenu vrlo vrijednog zemljišta u Markuševcu iz zelene u građevinsku zonu, čime bi on sebi osigurao materijalnu dobit na uštrb grada i tako, uz već postojeći, unio novi kaos u gradskom urbanizmu«. »U kratkom vremenu donijeli smo GUP, taj temeljni gradski dokument koji, već se pokazuje, predstavlja čvrstu branu najezdi samozvanih građevinara i tipova sličnih Petroviću. Moram reći da je moja odlučnost u tom pogledu dovela do toga da je gospodin Petrović ovom iskonstruiranom laži zapravo ispunio svoje prijetnje upućene preko telefona, a koje će potvrditi i dvoje svjedoka«, tvrdi Žagar.</p>
<p> Prijetnje, kaže, dosad nije smatrao važnima ali, obzirom na »beskrupuloznu laž« koja je utjecala na život njegove obitelji, kao i to da je riječ o »kriminalnom napadu« na njega, prisiljen je, kaže, zadovoljštinu potražiti putem suda.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prometni »čep« na Vukovarskoj sve do utorka</p>
<p>Zbog izmjena dotrajalih tračnica u dijelu Vukovarske kod križanja s Ulicom Hrvatske bratske zajednice svakodnevno se za vrijeme »špica« stvaraju velike kolone. Preko raskrižja se privremeno može prijeći samo jednom trakom pa vozačima koji preko mosta Slobode iz Novog Zagreba dolaze u smjeru centra grada treba dosta strpljenja. Tako će biti još tjedan dana kada bi se prometna situacija trebala promijeniti. U ZET-u najavljuju da će radovi koji su počeli 21. srpnja biti završeni do ugovorenog roka 5. kolovoza. Uzme li se u obzir opseg radova rok nije kratak. U ZET-u ga, međutim opravdavaju činjenicom da se na pruzi radi i dok se raskrižjem odvija promet. Prvi, odnosno zapadni dio pruge je završen i sada se radi na izmjeni tračnica istočnog kolosijeka. U Zagrebačkim cestama koje su postavile privremenu prometnu signalizaciju rekli su nam u srijedu kako su na Vukovarskoj ponovno u funkciji sve tri prometne trake i to u oba smjera. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Spielberg producira televizijsku vestern seriju</p>
<p>NEW YORK, 30. srpnja</p>
<p> - Poznati redatelj Steven Spielberg potpisao je ugovor s moćnom televizijskom kućom TNT o produkciji 12-satne epske vestern priče o osvajanju Divljeg zapada. </p>
<p>Jedan od najmoćnijih ljudi u filmskoj industriji, redatelj i producent Spielberg, zasjeo je na vrh holivudske hijerarhije zahvaljujući uspjesima uglavnom znanstvenofantastičnih projekata poput »Bliskih susreta treće vrste«, »E.T.-a« ili tri nastavka »Jurskog parka«, premda tijekom karijere nije bježao niti od povijesnih tema poput Drugog svjetskog rata ili trgovine robljem. </p>
<p>Televizijski odjel njegove kompanije DreamWorks, ujedno najmlađeg holivudskog studija, udružit će se s TNT-om na zasada neimenovanom projektu čija bi produkcija trebala započeti u ljeto 2004. godine, kako bi serija bila spremna za emitiranje već ljeto kasnije. Poznato je jedino da će priča o osvajanju Divljeg zapada biti ispričana s dva različita gledišta, te prikazana kroz oči dviju generacija jedne doseljeničke obitelji i jedne indijanske obitelji. </p>
<p>»Uzbuđeni smo što nam je TNT dao priliku da radimo ovako raskošan projekt«, rekao je Spileberg u službenom priopćenju. </p>
<p>Iako je vestern tematika nova za DreamWorks, za TNT je riječ o dobro poznatom području jer su već proizveli nekoliko, uglavnom odlično prihvaćenih vesterna, no zajednički projekt sa Spielbergovom kompanijom je njihov najambicozniji projekt otkako su prestali snimati serije, te se više posvetili kratkim formama. </p>
<p>»Vraćamo se serijama na najbolji mogući način surađujući s jednim od najboljih pripovjedača našeg vremena«, rekao je šef TNT-a Steve Koonin. </p>
<p>Inače, Spielberg je podjednako uspješan na televiziji kao i u pravim filmskim projektima, a proteklih je godina producirao uspješnu seriju »Taken« o vanzemaljskim otmicama, te seriju o bitkama u Drugom svjetskom ratu »Braća po oružju«, koja je bila među najskupljim televizijskim projektima u povijesti. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Karan igrao odbojku s umirovljenicima</p>
<p>SPLIT, 30. srpnja</p>
<p> - Da se upornost isplati u utorak su navečer dokazali članovi sportskog društva »Špinut« iz Splita kada su u društvu popularnih pjevača Gorana Karana i Stiva iz grupe Stividen, te Mije Bratić, profesionalne odbojkašice OK »Split 1700«, na jednom od igrališta u blizini gradskog stadiona Poljud zaigrali odbojku. Naime, tim je većinom umirovljenicima koji već više od 20 godina rekreativno igraju odbojku prije nekoliko mjeseci ukradena odbojkaška mreža i lopta. Očajni što se više, kako su običavali dva puta tjedno, ne mogu rekreirati ekipa iz »Špinuta« dala je oglas na radio Dalmaciju: »Molimo poštenog nalaznika da članovima sportskog društva 'Špinut' vrati nestalu odbojkašku mrežu i loptu« . Budući da umirovljenici nisu uspjeli skupiti dovoljno novca da sami kupe otuđenu mrežu i loptu, njihov oglas se mjesecima beznadno ponavljao u radijskoj emisiji »Mali, mali oglasnik«. Na inicijativu novinarke Paole Kranjčević čelnici Radio Dalmacije odlučili učiniti jedno humano djelo, te o svome trošku odbojkašima amaterima kupiti mrežu i loptu. Oduševljenju umirovljenika nije bilo kraja, pa su, čim je mreža bila postavljena, pjevače izazvali na derbi. </p>
<p>»Osjećam se super, jer sam u društvu ovih divnih ljudi kvalitetno iskoristio vrijeme. Drago mi je da je vesela ekipa iz 'Špinuta' napokon dobila zasluženu loptu i mrežu. Trebalo bi biti mnogo više takvih humanitarnih akcija. Iako više volim nogomet, mislim da sam se dobro snašao i u odbojci. Ja sam inače kao terijer, trčim i skačem na svaku loptu«, još uspuhan i znojan, ali i zadovoljan budući da je njegova ekipa pobijedila, odmah nakon utakmice rekao je Goran Karan poznat po sudjelovanju u mnogobrojnim humanitarnim akcijama. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Affleck priredio J.Lo rođendan iz snova</p>
<p>LOS ANGELES, 30. srpnja</p>
<p> - Jennifer Lopez je u utorak navršila 33 godine, a kako je sama priznala, nisu joj teško pale budući da ju je zaručnik, glumac Ben Affleck obasipao prekrasnim i ekstravagantnim darovima. Dan prije njezina rođendana, pred njezin se holivudski dom uparkirao Rolls Royce Phantom vrijedan 250.000 funti, kao prvi dar kojim ju je Ben želio razveseliti. </p>
<p>I ma koliko to nama zvučalo nevjerojatno, skupocjeni automobil nije bio jedini poklon za Jennifer. 300.000 funti vrijedan dijamantni prsten Ben je darovao svojoj zaručnici, kako bi pravio društvo 700.000 funti vrijednom zaručničkom prstenu sačinjenom od rozih dijamanata koji krasi njezinu ruku već mjesec dana. </p>
<p>Na sam rođendan Ben je svoju Jennifer izveo na ručak u Malibu, a kasnije su krenuli u romantičku šetnju uz obalu.</p>
<p>Kako je vrijeme koje je tog dana proveo bez nje iskoristio za pripremanje partyja iznenađenja, Ben je nakon kratke šetnje insistirao da pođu u McDonald's, kako bi se pozvano društvo okupilo u Lopezinom domu i dočekalo je u tami. Gosti koji su je iznenadili njezini su prijatelji koji su doletjeli sa svih krajeva SAD-a. </p>
<p>Tu je Jennifer dočekao i posljednji dar - plastični yo-yo. »Jednostavno mu nisam mogao odoljeti. Tako lijepo svijetli da sam joj ga morao kupiti«, objasnio je kasnije Affleck odakle među skupocjenim darovima jedan koji ne vrijedi niti 50 dolara.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Počelo izvršenje oporuke Katharine Hepburn</p>
<p>OLD SAYBROOK, 30. srpnja</p>
<p> - Imanje koje se nalazi u neposrednoj blizini imanja nedavno preminule glumačke legende Katharine Hepburn postat će zakonom zaštićen komad zemlje otvoren za javnost, navode američki novinari tvrdeći da je to posljednja želja slavne glumice. </p>
<p>Posljednja želja Hepburnove, koja je preminula prošli mjesec u dobi od 96 godina, ispunjena je u petak uz pomoć gradskih vlasti. Dokument, napisan 1992. godine, između ostalog sadrži njenu želju da se izbjegnu sprovodi i memorijalna okupljanja u njenu čast, a umjesto toga slavna glumica je tražila da je se kremira, te da se njen pepeo sačuva na obiteljskom imanju u Hartfordu. </p>
<p>Svi njeni Oscari i druge brojne nagrade, filmski scenariji, fotografije, pisma i kostimi idu humanitarnim organizacijama, a izvršitelj oporuke će sam odlučiti što će od toga biti objavljeno. Većina glumičine imovine ide njenoj familiji, pa će tako brat Robert, sestra Margaret i obitelji njenih pokojnih brata i sestre dobiti imanje u Old Saybrooku i kuću u New Yorku. Novine nisu otkrile kolika je procijenjena vrijednost glumičine imovine. </p>
<p>»Kuća s okućnicom na Long Islandu će se uskoro naći u prodaji na tržištu«, rekao je Erik Hanson zadužen za izvršenje glumičinih želja iz oporuke, a inače njen dugogodišnji knjigovođa i prijatelj. Njen dom na Long Islandu je prije četiri godine procijenjen na dva milijuna dolara, trgovci nekretninama predviđaju da će nakon njene smrti postići puno višu cijenu. </p>
<p>Hepburnova je, između ostalog, ostavila 10.000 dolara malenoj crkvi u Marylendu gdje je njen djed Sewell bio svećenik. Danas ta crkvica ima svega 30 župljana, a oni nisu nimalo iznenađeni glumičinom gestom. </p>
<p>»Bili bismo iznenađeni da nije to učinila iako mi se čini da crkvu nije posjetila već 20-tak godina«, rekla je njena rođakinja Eleanor Noble, dodavši da je Hepburnovoj obitelj uvijek bila jako važna.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Producenti nastavka »Tomb Ridera« optužili videoigru za neuspjeh filma</p>
<p>LOS ANGELES, 30. srpnja</p>
<p> - Filmski producenti i šefovi studija Parmount razočarani su financijskim utrškom koji je napravio nastavak filma »Tomb Rider«, budući da je 21 milijun dolara zarađenih tijekom prvog vikenda upola manje od zarade što je uspio prikupiti original tijekom svog prvog vikenda prikazivanja. </p>
<p>Razočarani filmaši stoga su krivca potražili u industriji video igara, točnije u tvorcima nanovijeg nastavka video igre »Tomb Rider« koja se na policama trgovina pojavila malo prije premijere filma. </p>
<p>»Mi nismo imali utjecaja na neuspjeh našeg filma jer je očito da obožavatelji nisu bili najzadovoljniji posljednjim izdanjem video igre o Lari Croft«, rekao je predstavnik Paramounta Wayne Lewellen.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Premijera komedije »Le Divorce« okupila brojne zvijezde</p>
<p>LOS ANGELES, 30. srpnja</p>
<p> - Budući da je ljeto najisplativiji dio američke godišnje kino sezone, gotovo svakodnevno održavaju se i premijere novih filmova. Tako je u utorak održana premijera romantične komedije »Le Divorce« u kojemu glavne uloge tumače sve popularnija australska glumica Naomi Watts i darovita Kate Hudson, inače kći glumice Goldie Hawn. </p>
<p>Američka distribucija ove romantične komedije koju potpisuje poznati par britanskih filmaša Merchant - Ivory, do sad najpoznatijih po kostimiranim dramama poput »Howard's End«, trebala bi započeti 8. kolovoza. </p>
<p>Film prati dvije sestre koje se pokušavaju snaći u Parizu nakon što jednu od njih ostavlja muž unatoč činjenici da je trudna.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Egipat želi vratiti svoje umjetnine </p>
<p>KAIRO, 30. srpnja</p>
<p> - Egipat traži od Britanaca barem privremeni povrat rozetskog kamena, a od Nijemaca konačni povrat Nefertitina poprsja, u sklopu velike kampanje povrata svojih umjetnina. </p>
<p> U prigodi stote obljetnice Egipatskog muzeja koja je obilježena u prosincu prošle godine, glavni tajnik Vrhovnog vijeća za umjetnine Zahi Hawass priopćio je egiptolozima diljem svijeta da će »u Egipat vratiti sve ukradene umjetnine«.</p>
<p> »Nadam se da ćemo sljedeće godine moći organizirati izložbu ukradenih predmeta«, kazao je.</p>
<p> Hawass traži da se Egiptu »na tri mjeseca« vrati rozetski kamen, glasoviti bazaltni blok koji se čuva u britanskom muzeju, pomoću kojega je Jean-Francois Champolion dešifrirao hijeroglifsko pismo. Međutim, ne traži stalni povrat kamena, jer u doba kada je odvezen u Veliku Britaniju, 1801., »nije bilo zakona o zabrani iznošenja umjetnina«.</p>
<p> Britanski tisak ipak piše da se Britanci plaše da se dragocjeni kamen možda više nikad neće vratiti u London.</p>
<p> Hawass je i od Egipatskog muzeja u Berlinu zatražio povrat glasovitog poprsja kraljice Nefertiti: »Tražimo da nam se vrati taj kip koji je tajno iznesen iz zemlje«.</p>
<p> Prema mišljenju egipatskog egiptologa Mohameda Saleha, bista koja potječe iz 1.372 godine prije Krista, a otkrivena je u 19. stoljeću, dovezena je u Njemačku početkom 20. stoljeća na temelju zakona po kojemu je istraživač mogao zadržati polovicu nađenih predmeta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Neobične priče Brešana i Winterbottoma</p>
<p>Pobjednik ovogodišnjeg Berlinalea film »U ovom svijetu« Michaela Winterbottoma u glavnom programu / Istoga dana i žestoki »Svjedoci« Vinka Brešana / Nagrada za životno djelo Relji Bašiću</p>
<p>MOTOVUN, 30. srpnja</p>
<p> - Slučajno ili namjerno, ali u srijedu na samoj sredini festivalskih događanja na Kino trgu našla su se dva najzanimljivija i najintrigantnija filma ovogodišnjeg službenog motovunskog programa. Riječ je o tematski različitim, ali po aktualnosti vrućim filmskim temama izbjeglica i ratnih zločina koje su svaki na svoj način obradili Michael Winterbottom i Vinko Brešan.</p>
<p>Winterbottomov film »U ovom svijetu« (»In This World«) stiže kod nas s ugledom ovogodišnjega berlinskog pobjednika. Redatelj kojeg znamo po filmu »Dobrodošao u Sarajevo«, ponovno se uhvatio vruće teme iz svjetske politike, ali je ovoga puta u svom prepoznatljivom dokumentarnom stilu prikazao aktualno i dramatično stanje afganistanskih izbjeglica. </p>
<p>U središtu drame su Jamal i Enayatullah, mladi Afganistanci, rođaci koji žive u pakistanskom gradu Peshawaru na granici s Afganistanom. Jamal je siroče koji preživljava u izbjegličkom logoru baveći se raznim poslovima i sanjajući o odlasku u London, za što je spreman sve žrtvovati.</p>
<p>Zahvaljujući skromnom znanju engleskog jezika, rođaci ga šalju kao pratioca Enayatullaha na dugi, opasni i iscrpljujući put preko dvaju kontinenata, na kojem jedini preživljava zahvaljujući svojoj neuništivoj želji da se napokon domogne nedostižnog Zapada. Film je pun osjećaja, razumijevanja, suosjećanja i ljubavi prema dvojici tragičnih junaka ove drame.</p>
<p>Michael Winterbottom nije došao u Motovun, a u veljači ove godine nakon osvajanja Zlatnog medvjeda u Berlinu rekao je:</p>
<p>»Posebnu pažnju svojedobno mi je privukao tragični incident u lipnju 2000. kada je 58 Kineza umrlo pokušavajući se probiti do Zapada. Od tada sam pažljivije pratio događanja s izbjeglicama, čitao njihove priče u novinama, pokušavajući otkriti zašto je toliko zastrašujuće visoka cijena njihova dolaska ovamo, zašto se oni ipak žele na svaki način domoći Zapada, a zašto smo onda mi prema njima tako neprijateljski raspoloženi, kada im to na kraju uspije da stignu do nas? </p>
<p>Uvjeren sam da bismo svi mi bili drugačiji kada bismo više znali o patnji i užasima koje ti ljudi prolaze na svom putu, da bismo zasigurno pokazivali više simpatije, naklonosti i razumijevanja prema njima. Bio je to jedan od ključnih razloga zašto sam odlučio napraviti ovaj film - da pokažem taj put užasa poniženja, straha, smrti, boli i neizvjesnosti.</p>
<p> Drugi razlog je razobličiti licemjerni odnos podjele useljenika na one koji su vrijedni i one koji to nisu, dijeleći ih između političkih izbjeglica i ekonomskih selilaca, što je najčešće u zbiljskom životu nemoguće i nepravedno.« </p>
<p>Vinko Brešan predstavio je film »Svjedoci« prvi put na nacionalnom festivalu u Puli, gdje je zasluženo osvojio pet Zlatnih arena. Film govori o delikatnoj temi zločina hrvatskih vojnika nad srpskim civilom i odnosa sredine, prijatelja, obitelji i sugrađana prema tomu činu. Istodobno Brešan prati unutrašnju borbu i sudar sa savješću svakoga od aktera te drame.</p>
<p> Iako u teškom sukobu sa samima sobom, oni povučeni ratnim strastima i tekućim ideologijama, rješavaju konflikte ne uvijek idealno i pravedno, ali bolno realno. Zato je dobro što autor iz Hrvatske posegnuo za takvom teškom temom, koja zasigurno ne će naići na odobravanje i objektivno vrednovanje, ali će ponukati na razmišljanje i izazivati reakcije, ma kakve one bile. </p>
<p> Agnieszka Holland, redateljica poljskog porijekla, koja živi i radi u SAD, stigla je u Motovun predstavljajući film »Julia Walking Home«, obiteljsku dramu razlomljenih osjećaja između prijevare i nostalgije, iscjeljivanja i melodramatike,...Svega pomalo, ali ničega dovoljno da bi film djelovao uvjerljivo i dramatično, bez obzira na to što je u središtu drame dječak bolestan od raka i njegova obitelj koja se urušava i ponovno okuplja potaknuta upravo tim tragičnim okolnostima. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Motovun odaje počast Relji Bašiću</p>
<p>Na ovogodišnjem Motovunskom festivalu proslavljen je zlatni jubilej Relje Bašića, uglednog kazališnog, filmskog i televizijskog glumca, koji je svojim ulogama obilježio hrvatsku kinematografiju. Bašić je debitirao ulogama u filmovima »Kameni horizonti« Šime Šimatovića i »Koncert« Branka Bauera i prije nego što je počeo studirati glumu. Najviše je priznanja pobrao za ulogu u intelektualnom profinjenom filmu s urbanom temom »Rondo« Zvonimira Berkovića, a najveću slavu i popularnost stekao je kao Gospodin Fulir u »Tko pjeva, zlo ne misli« Kreše Golika. U Bašićevoj međunarodnoj filmskoj karijeri važna je bila činjenica što govori pet stranih jezika pa je nastupao u velikom broju inozemnih filmova i koprodukcija, čak i više nego što je radio u domaćim filmovima. A može se pohvaliti suradnjom s velikim imenima svjetskog filma poput Petera Ustinova, Orsona Wellesa, Kenetha Branagha, Richarda Burtona i drugih. Dodjela nagrade za životno djelo samo je nastavak tradicije koje Motovun odaje od prvoga festivala hrvatskim umjetnicima za njihov pedesetogodišnji rad na filmu, a među prvima su ju dobili Branko Bauer, Vatroslav Mimica i Tomislav Pinter.U povodu ovogodišnjega slavlja Relje Bašića publika će pogledati film »Milijuni na otoku» Branka Bauera snimljen 1955. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Klasična medijska komercijalizacija </p>
<p>»Osuvremenjavanje ponude« je itekako uzelo maha i u klasičnoj glazbe / Jesu li skupni stadionski koncerti s »light« repertoarom najpoznatijih opernih arija pravo mjesto za postizanje umjetničkog dojma koji drugi marljivo grade u mraku koncertnih dvorana?</p>
<p>Placido Domingo stigao je u Pulu i, iako je slavno ime s vlastitom znamenitom biografijom, širokoj publici ipak je sinonim jedne trećine postave »Triju tenora«. Luciano Pavarotti prije nekoliko godina par je puta otkazivao gostovanja u Zagrebu i proizveo opetovane skandale na crti organizator - javnost, dok je Jose Carreras u dvorani »Vatroslav Lisinski« isporučio magiju svojstvenu najcjenjenijim glasovima današnjice. </p>
<p>No, koliko god se trudili smetnuti iduću činjenicu s uma i sakriti ju pod tepih, nepobitno je da je medijska komercijalizacija ili »osuvremenjavanje ponude« itekako uzeli maha u zabranu klasične glazbe. Uostalom, o tome godinama bruje puristi pitajući se jesu li skupni stadionski koncerti s »light« repertoarom najpoznatijih opernih arija pravo mjesto za postizanje visokokaloričnog umjetničkog dojma koji drugi marljivo grade u mraku koncertnih dvorana.</p>
<p>Samozatajnost kao takva odavno je nestala iz svih područja života, pa i klasične glazbe, barem ako ste svjetske zvijezde najvećeg formata, što nabrojeni nesumnjivo jesu. Nedvojbeno, kao i u mnogim drugim područjima, velike zvijezde privlače najviše pažnje, i pri tome navlače na sebe gnjev pravih »umjetnika«.</p>
<p> »Tri tenora«, kao zajednički nazivnik cijelokupne operacije približavanja klasične glazbe masovnoj publici, nesumnjivo su ostavili velik trag. Od produkcije i zakonitosti po kojima se od tada održavaju slične manifestacije do percepcije publike koja je dolazila »vidjeti«, a ne »čuti«.</p>
<p> Ne ulazeći u artističke dosege, suvremena prezentacija klasične glazbe po njihovu receptu industrijalizirana je do te mjere da su godišnji Pavarottijevi gala-koncerti u Modeni ili zajednički nastupi s Domingom i Carrerasom postali isplativi kao turneje Rolling Stonesa. </p>
<p>Ne zaboravimo da su popratna DVD i CD izdanja kompilirana s mnogobrojnih nastupa »Triju tenora« dovela do astronomskih zarada nakon kojih i najzagriženiji pobornici strategije »čiste umjetnosti« počinju priču gledati drugim očima.</p>
<p> »Tri tenora« su zapravo medijski prečesto tretirana kao sveta tri kralja, a još više kao isplativa krava muzara čijeg su se mlijeka napile mnoge strukture, od diskografske industrije do organizatora i humanitarnih organizacija. Uostalom, problemi s porezom koji godinama muče Pavarottija pokazuju da se nečiji lik i djelo nipošto ne moraju poklapati, koliko god on divno pjevao.</p>
<p> Nedavni koncert pod zvijezdama na zagrebačkoj Šalati, pod dirigentskom palicom maestra Vjekoslava Šuteja, dokazuje da se s vremenskim zaostakom i kod nas pokušavaju precrtati slični radni mehanizmi koji bi »klasiku« trebali ponuditi široj publici. Glavno pitanje je koliko pri tome profitiraju gledatelji, a koliko gubi umjetnost, ali u sredini gdje je spektakl sve - najviše začuđuje da se to već nije pokušalo prije. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Grafike za budući muzej </p>
<p>SPLIT, 30. srpnja</p>
<p> - Srijeda je bio zadnji dan u kojem su se mogle razgledati izložbe Prvoga međunarodnog grafičkog bijenala u Splitu, »Splitgraphica«, jednomjesečne kulturne manifestacije koja će, prema najavama organizatora i direktora Pave Majića, splitskog grafičara, postati tradicija. Iako gradska vlast i odjel za kulturu grada Splita nisu pokazali razumijevanje za ovu priredbu, organizatori su uspjeli u svojoj nakani - pretvoriti Split u centar grafičke umjetnosti i podsjetiti na njegovu dugu umjetničku tradiciju. Tako je i bilo!</p>
<p> Od 1. do 30. srpnja nekoliko splitskih izložbenih prostora bilo je obogaćeno vrhunskim radovima grafičara iz cijeloga svijeta. Na natječaj je pristiglo više od 350 radova 166 umjetnika iz 37 zemalja.</p>
<p>Osim selekcije na dva kata u Zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Lođi Otvorenog pučkog učilišta Split i galeriji »Studio naranča«, bijenale je priredio samostalnu izložbu istaknutog grafičkog dizajnera i ilustratora Mirka Ilića u prostoru Muzeja grada Splita te u Konzervatorskoj galeriji prvo hrvatsko samostalno predstavljanje Masahira Fukude. </p>
<p>Valja istaknuti da su oba umjetnika darovala po četiri rada »Splitgraphicu« za budući muzej suvremene grafike u Splitu. Održavši predavanje o grafičkom dizajnu u Lođi OPUS-a, Mirko Ilić dao je svoj prilog manifestaciji, kojoj je namjera vratiti dostojanstvo mediju grafike, makar u splitskim okvirima. Masahiro Fukuda sigurno je drugo ime koje će »Splitgraphic« itekako pamtiti, a da su napori organizatora donijeli još neke vrijedne rezultate, svjedoči i podatak da će Fukudina izložba biti predstavljena iduće godine u galeriji ULUPUH-a u Zagrebu, a u Rijeci Ilićev i Fukudin opus.</p>
<p>Direktor bijenala Pavo Majić ističe kako »Splitgraphic« ne će postojati od izložbe do izložbe, već će nastojati ostvariti kontinuitet organizacijom radionica i predavanja u suradnji s OPUS-om.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prizvuk hrvatskoga folklora</p>
<p>Glasovirski duo Katarinu i Vladimira Krpana slušamo po drugi put u Osoru i ponovno se pokazao kao uigrana cjelina / Prva hrvatska izvedba skladbe Baletna scena op. 54 za dva glasovira Božidara Kunca </p>
<p>U sklopu 28. osorskih glazbenih večeri, glasovirski duo Katarina i Vladimir Krpan priredio je koncert francuskih skladatelja, na kraju s Baletnom scenom op. 54 za dva glasovira Božidara Kunca. Recital Dua, održan u ponedjeljak, počeo je skladbama Francisa Poulenca, skladatelja druge polovice 20. stoljeća. Vedra skladba Valse-Musette i k tome sljedeća Elegija, obje za dva glasovira, svojim su zvukovljem bile posebno prijemljive za brojnu publiku, što je dohrlila na ljetni festivalski koncert, rijetku priliku s dva glasovira.</p>
<p> Još je izveden i jednako svježi Capriccio istog autora, no između je bila skladba Erika Satiea - Tri male skladbe za glasovir četveroručno. U odnosu spram Poulenca, djelo Satiea, skladatelja u prijelazu iz 19. na 20. stoljeće, bilo je karakterno suprotno, gradeći slušateljstvu interesantnost mozaika izvedbe. Prije stanke, umjetnici - kćer i otac - izveli su skladateljski osobnu i stilski prepoznatljivu, tonski se prelijevajuću, poetičnu Malu suitu za glasovir četveroručno Claude Debussya. </p>
<p>Sjajno sastavljen program nastavio se dvostrukom četverostavačnom Suitom za dva glasovira »Arležanka« Georgesa Bizeta, na čiju je općenito poznatu melodičnost za kraj koncerta bila izabrana Baletna scena op. 54 za dva glasovira Božidara Kunca, prva hrvatska izvedba njegova kasnog opusa.</p>
<p> Kunc je bio pijanist, skladatelj i nadasve sjajan organizator i korepetitor Opernog studija u poslijeratnim godinama Muzičke akademije u Zagrebu. On je zadnji dio svojega života, do 1964. godine, proveo u SAD, na poziv svoje sestre Zinke, znamenite hrvatske pjevačice, dugogodišnje članice Metropolitan opere. </p>
<p>Baletna scena izvodilački je vrlo zahtijevna jednostavačna skladba bogatih tonskih iskoristivosti glasovira, pisanih golemim iskustvom skladatelja, u ovom slučaju s tonskim rasponom u isto vrijeme na dva glazbala. Počinje uvodom, uz slijed isprepletanja raznih sekvenci što vode do virtuozne kadence , u gradaciju snažne završnice, s prizvukom natruha hrvatskoga folklora unesenih kultiviranom rafiniranošću.</p>
<p>Glasovirski duo Katarinu i Vladimira Krpana slušamo po drugi put u Osoru i ponovno se pokazao kao uigrana cjelina. Taj koncert bio je zaista visoko vrijedno glazbeno dostignuće prve polovice ovogodišnjih Osorskih glazbenih večeri. </p>
<p>Zlatko Stahuljak</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Slikar kršćanskoga svjetonazora</p>
<p>Na najvećoj Dulčićevoj retrospektivi bit će predstavljeno oko 350 slikarevih djela iz svih faza, nastalih u razdoblju od 1941. do 1974. / Dulčić se razvijao tragom slikarske tradicije protiveći se socrealizmu, a zagovarajući europski modernitet </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Retrospektivna izložba slikara Ive Dulčića (1916. - 1975.) otvara se u četvrtak, u 20 sati, u Modernoj galeriji. Tim povodom u srijedu je održana konferencija za novinare, na kojoj je o tome projektu govorio ravnatelj Igor Zidić, a događaju je nazočila i slikareva udovica, akademska slikarica Mira Dulčić. Radi se o najvećoj, ikad održanoj Dulčićevoj retrospektivi, a bit će predstavljeno oko 350 djela, nastalih u razdoblju od 1941. do 1974., iz svih slikarevih faza. </p>
<p>Dulčić je bio svjetovni i sakralni slikar uzvišena kršćanskog svjetonazora. Radio je freske, mozaike i oltarne pale za niz crkava i samostana, a isto tako nadahnjivao se motivima iz svakodnevnog života radeći autoportrete, portrete, figure, aktove, pejsaže, mrtve prirode, interijere i drugo. U Dulčićevim licima Krista, Bogorodice i svetaca prepoznaju se ona težaka i slikaru bliskih osoba. Među vedutama najzastupljenije su one rodnoga mu Dubrovnika. </p>
<p>Dulčić se razvijao tragom slikarske tradicije protiveći se socrealizmu, a zagovarajući europski modernitet. Prizore mu odlikuje povišeno očište koje je baštinio od profesora na zagrebačkoj Akademiji, kod Ljube Babića, gdje je studirao od 1941. do 1946. odbivši diplomu zbog sukoba sa zagovornicima društvene zauzetosti u umjetnosti. Poseban naglasak izložbe u Modernoj galeriji je na Dulčićevom sakralnom opusu, koji je donekle ostao u sjeni onoga svjetovnoga. Od sakralnih slika izdvaja se predložak za najveću fresku u Hrvatskoj, u splitskoj crkvi Gospe od Zdravlja iz 1959. </p>
<p>Ravnatelj Zidić je izvijestio da se na projektu radilo oko četiri godine. Podsjetio je da je zadnja Dulčićeva retrospektiva 1986. održana u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku i Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu gdje je postavljeno oko 160 djela. Ljetni termin izložbe, po Zidićevim riječima, izabran je zbog novčanih razloga jer su predstavljena djela posuđena uz naknadu. Djela su vlasništvo privatnih zbirki, muzeja, galerija, crkava, samostana i ustanova diljem Hrvatske, BiH, Crne Gore (Boke Kotorske), Italije i Njemačke.</p>
<p> Izložba je postavljena na drugome katu zgrade Moderne galerije koja još nije u potpunosti obnovljena. To je inače prvi projekt u toj kući, nakon Bukovčeve retrospektive 2001. Isto tako, retrospektiva Ive Dulčića obogatit će ljetnu sušu u likovnom životu Zagreba, rekao je Zidić, pa će potrajati do kraja rujna, do kada će biti predstavljen opsežan katalog. Nakon Zagreba, izložba će gostovati u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Vratnice zaustavile Dinamo, odluka za sedam dana </p>
<p>Hrvatski i slovenski prvak odigrali su neodlučeno, 1-1 (1-1), što bi momčadi trenera Nikole Jurčevića trebalo značiti dobru zalihu uoči uzvratnog okršaja 6. kolovoza u Zagrebu / Dinamo je poveo pogotkom Kranjčara, no već četiri minute kasnije bilo je 1-1 </p>
<p>MARIBOR, 30. srpnja</p>
<p> - Vrlo dobar rezultat uz ne baš uvjerljivu igru. Takva je »dijagnoza« Dinamovoga nastupa u prvoj utakmici 2. pretkola Lige prvaka protiv Maribora na stadionu u Ljudskom vrtu. Hrvatski i slovenski prvak odigrali su neodlučeno, 1-1 (1-1), što bi momčadi trenera Nikole Jurčevića trebalo značiti dobru zalihu uoči uzvratnog okršaja 6. kolovoza u Zagrebu.</p>
<p>No, »klizište« kakvo je uslijedilo u maksimirskom obrambenom redu nimalo nije oraspoložilo »plavoga« trenera. U ovom je trenutku ipak najbitnije da je Dinamova europska premijera, rezultatski gledano - uspjela. </p>
<p>Mijatović je u 14. minuti glavom s pet metara loptu poslao u desni kut Mariborovih vrata, no Kuzma ju je uspio odbiti izvan igrališta. Bila je to, zapravo, jedina prava prilika Dinamovih nogometaša prije vodećega pogotka. A on je uslijedio u 34. minuti. Mikić je lijevom nogom poslao dugu loptu u suparnički kazneni prostor, gdje je Kranjčar uspio izmaknuti kontroli domaćih igrača i smjestiti loptu u mrežu. Dinamovo slavlje nije trajalo niti pune četiri minute. Bivši maksimirski nogometaš Miha Golob je povukao napad po desnoj strani, poput uragana je prohujao pored Agića i sjajno asistirao Pekiču u kaznenom prostoru. Ovaj je nadmudrio desnu stranu Dinamove obrane i svladao Jozića. </p>
<p> Bojažljiva i na trenutke neshvatljivo smušena Dinamova obrana, te »drski« mariborski napadači. Uglavnom je ovo bio najčešći prizor u prvih pola sata utakmice na Ljudskom vrtu. »Vijoličasti« su gotovo sve svoje akcije pokušavali kreirati preko desne strane, gdje su ordinirali raspoloženi i vrlo nadahnuti Miha Golob i Dalibor Teinovič. U tome su itekako uspjevali, suviše su često unosili nered u Dinamovom kaznenom prostoru i kako je utakmica odmicala činilo se da su domaći doista bliži prvome pogotku. Spomenuti je mariborski dvojac poput osica »letio« desnim koridorom prema Dinamovim vratima, a na putu su im stajali pomalo inertni maksimirski braniči, što se ponajprije odnosi na Dinu Drpića. Od samoga je starta bilo vidljivo da su nogometaši Maribora prilično uporni u nakani da vrate barem djelić one nogometne euforije kakva je u ovome gradu vladala prije tri godine, u vrijeme kada se Maribor natjecao u Ligi prvaka. U ovoj su utakmici doista pokazali da su na dobrome putu.</p>
<p> Uz iskusne Kariča, Čeha i Balajića, te mladi napadački dvojac Pekič - Franci domaća je momčad djelovala ambiciozno i - čvrsto. Štoviše, neigranje njihovoga najboljega napadača Ermina Rakoviča gotovo da se nije ni osjetilo. Rakovič je jutro na dan utakmice osjetio mučninu i završio na - infuziji. No, na samoj je utakmici stradao i Dinamov napadač Mladen Bartolović. Potkraj prvoga dijela je istegnuo zglob i Dinamov ga je fizioterapeut Serdar na rukama iznio s terena. </p>
<p>Teinovič je nekoliko puta efektnim driblinzima proigrao svoje suigrače, ništa manje vješt u tome nije bio niti Golob, no maštovite akcije mariborskih nogometaša nisu imale pravu završnicu. Pekič je već u šestoj minuti utrčao u Dinamov kazneni prostor, bez većih problema pretrčao suparničku obranu, no nije imao dovoljno snage za završni udarac. Samo koju minutu kasnije nesigurni vratar Jozić pomalo se nonšalantno igrao s loptom pred svojim vratima, što je na trenutak iskoristio Pekič. Oteo mu je »igračku« pred nosom, ali se Dinamov vratar paničnom reakcijom ipak uspio ponovno domoći lopte i tako otkloniti naglo nastalu opasnost. Možda najbolju priliku u prvome dijelu mariborski su nogometaši imali u 25. minuti nakon sjajnoga dvostrukog proigravanja Čeha i Pekiča. U nastavku akcije Franci je glavom loptu poslao pored vrata. Nedugo nakon toga Pitamic je sa dvadesetak metara opalio »pravu bombu« ka Dinamovim vratima, no Jozić je ovaj put bio nešto koncentriraniji i uspio primiriti loptu.</p>
<p>Maksimirski su nogometaši kreirali tek jednu priliku u prvih pola sata. Bartolović se »prošetao« kroz ljubičastu obranu i s ruba kaznenog prostora loptu je poslao malo preko vrata.</p>
<p>Nekoliko Eduardovih minijatura donekle je uljepšalo Dinamovu sliku u ovoj utakmici. Prvo je glavom gađao donji kut, ali je slovenski vratar uspio loptu odbiti izvan igrališta. </p>
<p> U nastavku akcije, nakon udarca iz kuta, Cesar je glavom uzdrmao prečku. Imao je Eduardo još dvije velike prilike. Prvo je, tehnicirajući loptom u protivničkom kaznenom prostoru (!), izvrtio dvojicu igrača, ali je lopta za koji centimetar preletjela prečku. Na samome izmaku utakmice, u 92. minuti, maksimirski je Brazilac udarcem sa dvadesetak metara pogodio stativu. </p>
<p>• Stadion Ljudski vrt</p>
<p>MARIBOR - DINAMO 1-1 (1-1)</p>
<p>MARIBOR: Kuzma 6 - Balajić 6; Pitamic 6, Vuksanović 5 - Golob 6,6 (od 62. Mostarlić 5,5), Teinovič 6,5, Aleš A. Čeh 6, Karič 6, Fileković 5,5 - Franci 6, Pekič 6.</p>
<p>DINAMO: Jozić 6 - Mijatović 6; Sedloski 5,5, Drpić 5,5 - Mikić 6,5 (od 46. Cesar 6), Tomić 6,6, Agić 5,5, Mujčin 6; Kranjčar 7 - Bartolović 5,5 (od 45. Eduardo 6,5), Mitu 6 (od 90. Zahora).</p>
<p>SUDAC: Blareau (Belgija) 6,5; GLEDATELJA: 8500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Kranjčar (34.), 1-1 Pekič (38.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Balajić, Sedloski.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Niko KRANJČAR.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Napokon bez incidenta</p>
<p>Hrvatske i slovenske službe sigurnosti ovaj put nisu podcijenile opasnost navijača, pa su prije utakmice u Mariboru svi činili svoj posao i - spriječene su nemile scene koje su se prije ove utakmice čak i najavljivale </p>
<p>MARIBOR, 30. srpnja</p>
<p> - Temeljita priprema hrvatske i slovenske policije glavni je čimbenik koji je spriječio možebitne nerede na utakmici Maribor - Dinamo. Za razliku od nedavnog gostovanja hrvatske vaterpolske reprezentacije u Kranju, kada su i hrvatske i slovenske službe sigurnosti podcijenile opasnost navijača, sada, prije utakmice u Mariboru svi su činili svoj posao i - spriječene su nemile scene koje su se prije ove utakmice čak i najavljivale. Osim manjeg ispada na jednoj tribini stadiona, boravak hrvatskih navijača prošao je gotovo bez incidenta. </p>
<p>Većina Dinamovih navijača krenuo je iz Zagreba na utakmicu u Maribor u 15 sati. S Borongaja je pošlo pet autobusa prepunih žestokih navijača koji su na granični prijelaz Macelj stigli za nekih sat i pol. Cijelo to vrijeme autobuse su pratile jake policijske snage, a vrhunac osiguranja na putu do Maribora bio je na hrvatsko-slovenskoj granici gdje su i hrvatski i slovenski policajci poduzeli najopsežnije mjere sigurnosti. </p>
<p>Nakon prolaska hrvatske granice gdje se provjeravao popis putnika, slovenske snage sigurnosti su krenule izvršiti temeljitu pretragu tristotinjak Dinamovih navijača. Autobus po autobus, navijač po navijač, prolazili su kroz najstrožu kontrolu. Svaki navijač bio je izložen potpunom pretresu, a mnogi su ostali šokirani nakon što su policajci navijačima u pretresu provjeravali i genitalije. Nakon više od sat vremena konvoj autobusa krenuo je prema Mariboru. </p>
<p>Drugi dio slovenskih policajaca »skenirao« je svaki osobni automobil u kojem su bili navijači. Usput, ne smijemo zaboraviti, slovenski policajci doista su bili suzdržani i ljubazni, svakom vozaču koji je išao na utakmice davali su mapu Maribora s označenim mjestom gdje trebaju parkirati svoje osobno vozilo, te kako najkraće i najbrže doći do stadiona. </p>
<p>Stadion Ljudski vrt izgledao je prije utakmice kao pod opsadom. Policijske prepreke, redovna i osobna policija okružili su stadion sve kako bi spriječili dodir hrvatskih i slovenskih navijača. I u tome su potpuno uspjele.</p>
<p>Na utakmici se dogodio se tek jedan incident kojeg su slovenski policajci brzo riješili. Naime, tri Dinamova navijača zacijelo su imala ulaznice za sektor u kojem su navijači Maribora. Prigodom Dinamovog pogotka oni su se ustali na tribini i otpjevali svoj repertoar pjesama, da bi protunapad uslijedio nakon izjednačujućeg pogotka Maribora. Tri su se Dinamova navijača pokušala obraniti, no brojčano slabiji brzo su poklekli i morala je uredovati slovenska policija koja ih je odvela s tribine. No, tom prilikom nisu bili krivi samo hrvatski navijači, već i slovenski koji su ih brojčano nadmoćniji, i napali. </p>
<p>Odmah poslije utakmice Dinamovi navijači smješteni su u autobuse i pod pratnjom slovenske policije su krenuli prema Hrvatskoj.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Oproštaj Cibalije od Intertoto kupa</p>
<p>VINKOVCI, 30. srpnja</p>
<p> - Njemački prvoligaš Wolfsburga praktički je riješio pitanje prolaza u finale Intertoto kupa već u prvoj polufinalnoj utakmici, sa 4-1 (2-1) pobijedili su domaću Cibaliju. </p>
<p>Seriju je otvorio Diego Klimowicz, najbolji igrač susreta, pogotkom u 15. minuti nakon asistencije Andresa D'Alessandra, ovoljetnog pojačanja Wolfsburga, vrijednog čak devet milijuna eura. Poravnao je Mario Lučić, sjajno izvedenim slobodnim udarcem s preko 25 metara. Do nove prednosti Wolfsburg je stigao sedam minuta prije odlaska na odmor. Klimowicz je odigrao sjajnu minijaturu i dobrom loptom u prostor uposlio Petrova, koji izmiče pažnji Cibalijinih stopera i lijevom nogom, udarcem u suprotni ugao, pogađa za 1-2. Vinkovčani više nisu imali snage za novo poravnanje, a Wolfsburg je s dva nova pogotka preusmjerio utakmicu u mirne vode. Najprije je u 53. minuti Klimowicz atraktivnim pogotkom iz daljine postigao treći gostujući pogodak, a samo tri minute poslije Thiam je vješto iskoristio nesebičnu asistenciju Petrova i rezultatski zaključio utakmicu. Uzvrat je na rasporedu u Wolfsburgu 6. kolovoza.</p>
<p>• Stadion HNK Cibalia</p>
<p>CIBALIA - WOLFSBURG 1-4 (1-2)</p>
<p>CIBALIA: Marić 5,5, Križanović 5, Jozinović 5,5, Lučić 6, Leutar 5, Ivanković 5, (od 46. Ivelj 5), Jurić 5 (od 46. Kovačević 5), Maroslavac 5,5, Ratković 5, Lajtman 5, Ćorić 5 (od 60. Pavličić 5).</p>
<p>WOLFSBURG: Jentzsch 6,5, Müller 6,5, Rytter 6, Biliškov 6, Schnoor 6, Thiam 7, Sarpei 6, Petrov 7 (od 57. Hrgović 6), Klimowicz 7,5 (od 69. Präger - ), D'Alessandro 7,5 (od 60. Weiser 6), Topić 6.</p>
<p>SUDAC: Nicolai VOLLQUARTZ (Danska) 5,5. GLEDATELJA: 6000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Klimowicz (15), 1-1 Lučić (27.), 1-2 Petrov (38.), 1-3 Klimowicz (53.), 1-4 Thiam (56.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lučić, Maroslavac, Ivelj, Biliškov.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Diego KLIMOWICZ.</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pralija potpisao za Hajduk</p>
<p>SPLIT, 30. srpnja</p>
<p> - Nenad Pralija drugi se put vraća u Hajduk. Iskusni vezni nogometaš na Poljud ovog puta dolazi da ostane i pomogne u osvajanju naslova prvaka.</p>
<p>Pregovori su potrajali zbog problema nakon Pralijina prijelaza u Regginu, ali i dogovora oko mjesečne plaće uvjetovane i brojem nastupa (zarađivat će oko 3000 eura, ali samo ako odigra više od 50 posto utakmica). Tada je treću ratu ugovora koja je trebala pripasti Praliji, oko 300.000 eura (ukupan transfer milijun eura), blokirao Sport trade obitelji Naletilić na Hajdukovu računu te je spor završio na sudu.</p>
<p>Pralija je u srijedu potpisao jednogodišnji ugovor, a o novom je dolasku rekao:</p>
<p>- Moj dolazak i problem s isplatom nemaju veze. Tijekom ove godine pokušat ćemo riješiti taj problem. Drago mi je da sam se vratio kući, a igrom i zalaganjem pokušat ću izboriti mjesto u prvom sastavu. Trenirao sam, ali još nisam spreman i očekujem da ću kandidirati za utakmicu protiv Inkera, koju igramo za desetak dana.</p>
<p>Približava se i europska premijera protiv finskoga kluba Hake. Pralija je prije dvije sezone okusio snagu Finaca, igravši za Maccabi iz Haife, te upozorava:</p>
<p>- Igrači su iznimno fizički jaki, ali ne znaju mnogo. Tehnika i znanje su na našoj strani. Maccacbi ih je u Finskoj tada pobijedio sa 1-0. Treba biti oprezan, ali ih se nemamo zašto bojati. </p>
<p>Hajduk u nedjelju igra derbi kola protiv Kamena Ingrada u Velikoj, a Pralija, prema svemu sudeći, neće biti u početnoj postavi.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Ne znam hoću li imati snage nastupiti na svjetskom prvenstvu« </p>
<p>»Posljednji je tjedan znatno popravio sliku mog nastupa na 'Touru'. Na početku sam dva dana zaredom sudjelovao u padovima, zatim sam u središnjem dijelu utrke osjetio umor od odvezenog 'Gira'. Srećom, fizički nisam potpuno pao, tako da sam se i u posljednjem tjednu mogao nositi s najboljima i pokazao da mogu biti ravnopravan« </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Najbolji hrvatski biciklist Vladimir Miholjević u posljednje se dvije sezone ustalio kao sudionik najvećih svjetskih utrka. Nakon što je prošle godine nastupio na »Giru d'Italia« i »Vuelta a Espańi«, ove je godine ponovno vozio na »Giru«, a u srpnju je prvi stigao i na najveću i najtežu biciklističku utrku - »Tour de France«. </p>
<p>Sam je dolazak u Pariz velik rezultat, a 50. mjesto u ukupnom poretku te zapažena uloga koju je Miholjević imao u završnom, trećem tjednu utrke samo su popravili ukupni dojam.</p>
<p>- Posljednji je tjedan znatno popravio sliku mog nastupa na »Touru«. Na početku sam dva dana zaredom sudjelovao u padovima, zatim sam u središnjem dijelu utrke osjetio umor od odvezenog »Gira«. Srećom, fizički nisam potpuno pao, tako da sam se i u posljednjem tjednu mogao nositi s najboljima i pokazao sam da mogu biti kompetitivan. Naravno, uvijek je potrebna i doza sreće kako bi napravio ono što zamisliš, kaže Miholjević. </p>
<p>• U odnosu na brdske etape u ostalim utrkama, koliko su alpske i pirinejske etape na »Touru« teže?</p>
<p>- Teže su već po koncepciji etape, jer smo se svaki dan penjali na tri ili četiri brda koja su na više od 2000 metara nadmorske visine. Recimo da na »Giru« postoji jedna takva ekstremna etapa, a na »Touru« ih je bilo čak šest. Velika je razlika između »Gira« i »Toura« i u ravničarskim etapama, jer su na »Giru« takve etape stvarno ravne, a na »Touru« smo i tih dana pred sobom imali oko dva kilometra »hupsera«. </p>
<p>• Najbolji etapni plasman ostvarili ste u 18. etapi, kad ste bili 10. Je li se moglo i do boljeg plasmana, pa čak i etapne pobjede? </p>
<p>- U odlučujućim trenucima te etape nije bio presudan samo faktor snage, već i akcije. Imao sam snage, ali sam u trenutku razdvajanja vodeće skupine odlučio ostati uz Fabrizija Guidija i pogriješio, jer je ostao u drugoj skupini. Kao drugu opciju imao sam Danielea Nardella, koji je uspio ostati u vodećoj osmorci. </p>
<p>• Kakav vam je raspored utrka do kraja sezone?</p>
<p>- U kolovozu bih trebao voziti na dvije utrke Svjetskog kupa, 8. u San Sebastianu i 16. u Zürichu, a zatim ću nastupiti na nekoliko jednodnevnih utrka u Italiji. Za rujan u planu imam nastup na etapnoj utrci u Poljskoj.</p>
<p>• Ove je godine Svjetsko prvenstvo u kanadskom Hamiltonu. Staza će vam konfiguracijski odgovarati više nego prošlogodišnja. </p>
<p>- Da, ali ne znam hoću li imati snage za odlazak na SP. Kvalificirao se jesam, no ove godine u rasporedu utrka imam predviđeno odvesti viđe od 25.000 kilometara, a iza sebe imam i nastup na dva velika »kruga«. U natjecateljskom sam pogonu od veljače, tako da mi SP u listopadu baš i ne odgovara.</p>
<p>• Završavate drugu sezonu u Alessiju. Ima li kakvih novosti u vezi s ugovorom za novu sezonu?</p>
<p>- Pregovore vodi moj menadžer. Alessio bi želio produljiti ugovor, ali imam i nekoliko ponuda iz drugih momčadi. Ukoliko ostajem u Alessiju, trebao bih potpisati novi ugovor u idućih nekoliko dana, a ukoliko mijenjam momčad, prema pravilima, ne smijem potpisati ugovor prije rujna. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kostanić u četvrtfinalu, porazi Šprem i Talaje</p>
<p>SOPOT, 30. srpnja</p>
<p> - Jelena Kostanić je upisala petu uzastopnu pobjedu na 300.000 američkih dolara vrijednom WTA turniru u poljskom Sopotu. Nakon tri pobjede u kvalifikacijama Kostanić je u glavnom turniru nanizala petu nositeljicu Uzbekistanku Irodu Tuljaganovu i u 2. kolu Švicarku Myriam Casanovu. I dok je Tuljaganova uzela četiri gema, Kostanić je slomila otpor Casanove tek u »tie-breaku« odlučujućeg seta. A za polufinale Kostanić će igrati protiv Čehinje Klare Koukalove.</p>
<p>Odlučujući gem trećeg seta nije bio sretan za Silviju Talaju. Druga nositeljica »Idea Prokom Opena« Švicarka Patty Schnyder pobijedila je Talaju sa 2-6, 6-3, 7-6 (5).</p>
<p>A najbolje rangirana hrvatska tenisačica Karolina Šprem nije imala svoj dan. Protiv raspoložene Čehinje Ivete Benešove uzela je tek četiri gema u drugom setu.</p>
<p>Inače, u Sopotu se igra i muški turnir. Već na startu turnira poraženi su finalisti Umaga, Španjolac Carlos Moya i Talijan Filippo Volandri. Španjolac Alberto Portas nakon tri iscrpljujuća seta nadigrao je Kralja Umaga, dok je drugi Španjolac Mariano Puerta ekspresno ispratio s terena 22-godišnjeg Talijana. Prvi nositelj Juan Carlos Ferrero nije imao težak posao protiv domaćeg tenisača s pozivnicom Dabrowskog.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, 1. kolo: Göllner - Kratochvil 6-4, 4-6, 6-3, Mutis (8) - Voinea 6-2, 6-4, Ferrero (1) - Dabrowski 6-3, 6-1, Cermak - Urban 6-4, 6-2, Horna - Savolt 6-1, 6-1, Portas - Moya (2) 7-6 (3), 6-7 (2), 7-5, Puerta - Volandri (5) 6-4, 6-0, Blanco - Matkowski 6-0 , 6-1, Ramirez-Hidalgo - Knowle 7-5, 3-6, 6-1;</p>
<p>1. kolo: tenisačice: Benešova - ŠPREM 6-0, 6-4, Casanova - Fauth 2-6, 6-3, 6-4;</p>
<p>2. kolo: Mandula (8) - Medina Garrigues 6-4, 6-0, Koukalova - Cohen-Aloro 0-6, 6-4, 6-1, KOSTANIĆ - Casanova 6-3, 2-6, 7-6 (1), Miškina (1) - Gehrlein 6-3, 6-4, Schnyder (2) - TALAJA 2-6, 6-3, 7-6 (5), Safina (7) - Pennetta 6-1, 7-6 (3), Matežvič - Barna 6-3, 7-6 (2). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Blanka puni baterije </p>
<p>Nakon serije uspješnih nastupa, Blanka se malo emocionalno ispraznila, pa se prošlih nekoliko dana opuštala izvan Splita </p>
<p>SPLIT, 30. srpnja</p>
<p> - Blanka Vlašić u ovoj je sezoni potvrdila svoj potencijal. Preskočila je dva metra, osvojila zlato na EP-u za mlađe seniore, pobijedila na jednom mitingu Zlatne lige i pronašla svoje mjesto u žestokoj konkurenciji skakačica u vis. Uglavnom, postala je prava kraljica hrvatske atletike. Postigla je i izvanredan prosjek skokova, napredovala je šest centimetara, prošlogodišnji je prosjek od 190 cm podigla na 196 cm. </p>
<p>- Prezadovoljna sam dosadašnjom sezonom. No, čeka me još mnogo mitinga do kraja sezone te SP u Engleskoj. Malo sam umorna, što se osjetilo na posljednjem mitingu u Njemačkoj. Slijedi mi težak ritam izazovnih mitinga. U četvrtak sam u Linzu, a potom idem u Stockholm, Berlin, London i Zürich. Potom ću imati desetak dana da se osvježim za nastup na SP-u, rekla je Blanka Vlašić. </p>
<p>Ove je sezone, kao nikad dosad, čak devet skakačica u vis preskočilo dva metra. Natjecanja su zanimljiva, a SP bi trebalo biti prava kruna sezone. </p>
<p>- Uživam u natjecanjima i nastupam bez većih opterećenja. Forma mi je dobra i očekujem da ću zadržati konstantu uspješnih skokova. </p>
<p>Blankin otac Joško, uz pomoć trenera Bojana Marinovića, pažljivo prati svaki nastup i brine se da forma bude ujednačena, što, s obzirom na to da joj je ovo prva prava seniorska sezona, i nije lako. </p>
<p>- Nadolazeća je serija mitinga iznimno zahtjevna, a od Züricha do SP-a imamo desetak dana za osvježenje. Odradit ćemo nekoliko specifičnih treninga. Cilj nam je plasman u finale, a s obzirom na mnogo kvalitetnih skakačica očekujemo da će kvalifikacijska norma biti 195 cm, kazao je Joško Vlašić. </p>
<p>Nakon serije uspješnih nastupa, Blanka se malo emocionalno ispraznila, pa se prošlih nekoliko dana opuštala izvan Splita. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Za razliku od Balabana, balaban barem pleše...</p>
<p>MARIN ŠAREC </p>
<p>»Nude mi angažmane s dvostruko manjim primanjima, a ja to ne želim. Radije ću tri godine biti na tribinama, nego se mučiti za male novce!«, rekao je hrvatski nogoloptač Boško Balaban uoči povratka u Birmingham, gdje će nastaviti grijati klupu engleskog prvoligaša Aston Ville. Upravo na to neigranje u Aston Villi odnosi se i njegova gore navedena »biser-izjava«.</p>
<p>Naime, zahvaljujući menadžerima i nakaradnim kriterijima koji posljednjih godina vladaju na svjetskjom nogometnom tržištu, Balaban je došao u poziciju sjediti na klupi poznatog engleskog prvoligaša i za to dobivati 20 tisuća funta (?!) tjedno. Budući da je već i »lovašima« u Birminghamu blesavo davati toliki novac igraču koji uopće ne igra, namjeravali su Balabana ustupiti nekom drugom klubu. Naš bi reprezentativac tako dobio priliku baviti se svojim osnovnim poslom - igranjem nogometa - a Villa bi se riješila skupog balasta. No, kaže Balaban, on na to nikako neće pristati jer se »ne želi mučiti za male novce«.</p>
<p>Ukoliko je to Balaban uistinu rekao, tad bi mu trebalo stisnuti pljusku i dati mu nogom u tur. Jer, ti su »mali novci« za koje bi Balaban trebao igrati, pardon »mučiti se«, 10 tisuća britanskih funta ili po aktualnom tečaju 106 tisuća kuna - tjedno! To je iznos koji prosječni radnik u hrvatskoj zaradi za dvije i pol godine, no Balabanu ne pada na pamet za taj novac odigrati utakmicu, dvije, koliko bi ih tjedno odigrao kad bi igrao, a ne čuvao klupu da je netko ne ukrade. Naravno da mu se ta mogućnost ne sviđa kad sad dobiva 212 tisuća kuna tjedno, a da ne radi - ništa.</p>
<p>Sad se tek vidi koliko smo nepravedni kad osuđujemo ljude koji tu i tamo zabušavaju na poslu. Koliko god da malo rade, oni su prema balabanima, jeličićima i brojnim drugim »čuvarima klupi« mitski Alije Sirotanovići. Balaban se čak više i ne trudi prikriti svoje »lezilebovanje« u Birminghamu pričom o tome kako je, primjerice, oduvijek želio igrati u Aston Villi i da će zato, ako treba, još tri godine čekati svoju priliku među pričuvama, ali neće napustiti klub za koji njegovo srce kuca otkako je prohodao, itd, itd. Ne, on u svojoj prostodušnosti iskreno kaže kako mu je financijsaki neisplativo trenutačno bilo kuda otići. Za neigranje mu više nitko i nigdje neće plaćati 20 tisuća funta tjedno, a malo je vjerojatno da bi igraču njegovih kvaliteta itko ponudio taj iznos i da zaigra.</p>
<p>Na stranu financijsko-poslovna strana Balabanove paradoskaslne situacije, za koju on sam nije nimalo kriv, no je zanimljivo ju je sagledati i iz sportskog ugla. U nekim očito zastarjelim idealističkim vizijama sporta, svakom je sportašu glavni cilj natjecati se i pobjeđivati. Ako Balabanu u bilo kojoj varijanti više odgovara sjediti na klupi negoli natjecati se i pobjeđivati, onda je sasvim jasno da njega sport kao takav uopće ne zanima. Slučajno ili ne, u njegovu slučaju to i ne čudi. Stari Latini su rekli: »Nomen est omen« (Ime je znak), a poznato je da je na jeziku Roma balaban naziv za medvjeda kojeg uokolo vodaju kako bi plesao i izmamio pokoji novčić u vlasnikovu šeširu. No, za razliku od Balabana, balaban barem pleše...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Američki pukovnik David Hogg uzeo za taoce ženu i kćer iračkog generala</p>
<p>Postupak pukovnika Hogga je u suprotnosti sa odredbama ženevskih konvencija i običajima rata u kojima se uzimanje talaca tretira kao ratni zločin / Saddam, koji se skriva negdje na sjeveru ili sjeverozapadu zemlje, a možda i samoj iračkoj metropoli, vrlo odlučno i ponosno je govorio o hrabrom otporu Udaya i Qusaya u izravnom sukobu sa američkim snagama</p>
<p>ANKARA, 30. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nasilno svrgnuti irački predsjednik Saddam Hussein nazvao je svoje sinove Udaya (39) i Qusaya (37), koje su američki komandosi ubili 22. srpnja u Mosulu hrabrim mučenicima. U novom, petom obraćanju Iračanima i arapskoj javnosti putem audiozapisa koji je emitirala arapska tv postaja Al Arabiya, bivši bagdadski diktator je prvi put javno priznao pogibiju svojih sinova. </p>
<p>Saddam, koji se skriva negdje na sjeveru ili sjeverozapadu zemlje, a možda i samoj iračkoj metropoli, vrlo odlučno i ponosno je govorio o hrabrom otporu Udaya i Qusaya u izravnom sukobu sa američkim snagama. »Bog je najveći, živjeli mučenici Iraka, živio naš slavni narod, živio Irak, džihad i oni koji ga provode«, uzviknuo je, pozivajući na uništenje cionizma. </p>
<p>Iako još nije službeno utvrđeno da se zaista radi o glasu Saddama Husseina, vjerojatno se radi o izvornim audiosnimkama. Amerikanci su, ranije, potvrdili da je glas emitiran na audiovrpci početkom tjedna najvjerojatnije bio vjerodostojan. Obavještajni izvori SAD-a kažu da je i ovaj put gotovo isti slučaj, ali da ne mogu pouzdano utvrditi kada je vrpca snimljena.</p>
<p>Novo »audio pojavljivanje« bivšeg šefa bagdadskog režima sigurno će pojačati američke napore da uspješno okončaju lov na prvog Iračanina s njihove tjeralice. Mnogi vjeruju da bi uhićenje jednog od Saddamovih najbližih i najodanijih tjelohranitelja u Tikritu moglo konačno dovesti do tajnog skrovišta bagdadskog bjegunca. </p>
<p>U Tikritu, rodnom mjestu Saddama Husseina, uhićeni su također bivši šef službe sigurnosti i čelnik njegove milicije Fedajina. Ukoliko oni »propjevaju«, obruč oko Saddama bi se još više suzio. Gotovo je sigurno da uhićeni tjelohranitelj poznaje sva moguća Saddamova skrovišta. Vjeruje se da se sa Saddamom nalazi i njegov najmlađi sin Ali kojega je dobio u šerijatski sklopljenom braku sa svojom drugom ženom. </p>
<p>Mnogi istaknuti vojni i drugi stručnjaci izražavaju bojazan da bi se »iračko nasilje« moglo nastaviti i u slučaju da Saddam Hussein doživi tragičnu sudbinu svojih sinova. To se objašnjava činjenicom da gerilskim akcijama ne rukovodi samo bivši irački predsjednik već i druge malo poznate podzemne skupine. Nakon likvidacije Udaya i Qusaya prije tjedan dana, ubijeno je čak 11 američkih vojnika, a gotovo je sigurno da se mogu očekivati nove slične gerilske akcije.</p>
<p>baza iz koje nastaje i širi se iračka gerila vrlo je široka. Najviše boraca dolazi iz redova članova bivše vladajuće Baas stranke koji su tijekom Saddamove vladavine bili povlašteni. Tvrdi se da je gerilski pokret dobio i značajno uporište i među bivšim vojnicima, naročito mlađim časnicima poražene iračke vojske. Sigurno je da takav otpor anglo-američkoj okupaciji ima uporište i u redovima svećenstva, među vjerskim ekstremistima koji su došli iz više arapskih i islamskih zemalja, te vrlo utjecajnim iračkim plemenskim vođama. </p>
<p>Svjesni narastajuće gerilske opasnosti, Amerikanci sve više pribjegavaju grubljim akcijama. Tako je američki pukovnik David Hogg, kako javljaju strane izvještajne agencije, uzeo za taoce ženu i kćer jednog iračkog generala. U stanu mu je ostavio poruku da će njegov obitelj biti oslobođena ako se preda. Dva dana nakon toga, general je to i učinio. Postupak pukovnika Hogga je u suprotnosti sa odredbama ženevskih konvencija i pravima i običajima rata u kojima se uzimanje talaca tretira kao ratni zločin. </p>
<p>U međuvremenu, u civilnim strukturama koje upravljaju Irakom ne postoji gotovo nikakva povezanost. Vijeće koje upravlja Irakom pod budnim nadzorom američkog administratora Paula Bremera nije ni poslije nekoliko pokušaja uspjelo izabrati svog predsjednika. Taj kolektivni organ u funkciji šefa države koji ima 25 članova odlučio se stoga za izbor devet osoba iz svojih redova koje će se svakog mjeseca rotirati na kormilu zemlje. </p>
<p>Među odabranom devetoricom nalazi se pet šijitskih i dva sunitska muslimana te dvojica Kurda. Članovi Vijeća su, pored ostalih, i predsjednik Iračkog nacionalnog kongresa Ahmed Chalabi i čelnici dviju najvažnijih kurdskih plemenskih frakcije Massoud Barzani i Jalal Talabani. Pada u o oči da su suniti, iz čijih redova potiče i svrgnuti irački predsjednik Saddam Hussein, dobili samo dva mjesta u Vijeću, iako je njihova populacija neznatno manja od šijitske.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Poslije šefa CIA-e Georgea Teneta, »urangate« guta nove žrtve </p>
<p>Kad je Tenet 11. srpnja preuzeo odgovornost za tvrdnju američkog predsjednika Busha izrečenu u siječanjskom govoru o stanju nacije da je Irak u Nigeru nabavio ili pokušao pribaviti uran, samo je slijedio dugu tradiciju šefova CIA-e, da preuzimaju krivnju za obavještajne grijehe koji predsjednika dovode u nepriliku</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Povodom potvrđenog preuveličavanja opasnosti od iračkog oružja masovnog uništavanja, što je poslužilo kao opravdanja za rat, Bijela kuća je američkoj javnosti ponudila visokopozicionirane žrtvene jarce u likovima Georgea Teneta, ravnatelja CIA-e i Stephena Hadleyja, zamjenika Bushove savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice. </p>
<p>No, kritičari, najčešće iz redova demokrata, ne zadovoljavaju se ni tako krupnim zalogajima. Cilj im je potpredsjednik Dick Cheney, a potom i najvažniji - predsjednik George W. Bush. Prošlog tjedna su dvojica utjecajnih demokratskih senatora, Edward Kennedy i Carl Levin u pismu upućenom predsjedniku Bushu i medijima, naveli doslovno: »Odgovornost nije ograničena na ravnatelja CIA-e Georgea Teneta, ni na pomoćnika savjetnice za nacionalnu sigurnost, Stephena Hadleyja, nego se proteže i na predsjednika.« </p>
<p>Kad je Tenet 11. srpnja preuzeo odgovornost za tvrdnju američkog predsjednika Busha izrečenu u siječanjskom govoru o stanju nacije da je Irak u Nigeru nabavio ili pokušao pribaviti uran, samo je slijedio dugu tradiciju šefova CIA-e, da preuzimaju krivnju za obavještajne grijehe koji predsjednika dovode u nepriliku. </p>
<p>Opće je uvjerenje da je Tenet žrtveni jarac i da spašava Cheneya i Busha. No, pri objašnjavanju svih okolnosti, verzije CIA-e i Bijele kuće su se u nekim detaljima razlikovale, pa je svaka strana medijima dostavila informacije u kojima krivnju usmjerava na drugu stranu. Iz obavještajnih redova je npr. procurilo da je upravo potpredsjednik Dick Cheney tražio da u Bushov govor uđe neprovjerena informacija o uranu iz Afrike. Skupina visokih umirovljenih obavještajnih dužnosnika otvorenim pismom predsjedniku Bushu zatražila je ostavku potpredsjednika Cheneya. </p>
<p>U šest godina, koliko je na položaju ravnatelja CIA-e, Tenet je pregrmio nekoliko najozbiljnijih obavještajnih neuspjeha poslije Pearl Harbora - terorističke napade 11. rujna 2001. i ratove u Afganistanu i Iraku koji su bili velika kušnja i za službu poznatu po prljavim poslovima i promašajima. Oni koji poznaju Teneta kažu da je preživio tako dugo jer je uspio uspostaviti ravnotežu između zahtjeva Bijele kuće i vrha obavještajne agencije koji nastoji braniti svoju samostalnost.</p>
<p>Tenet je već najavljivao da će - po vlastitoj želji otići kroz nekoliko mjeseci, svakako do kraja ljeta. Čini se da je predugo čekao. Prošli tjedan je Bijela kuća - valjda kao ravnotežu za žrtvovanje Teneta - ponudila žrtvu iz svojih redova. Bio je to zamjenik savjetnice za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley. Priznao je novinarima da je još u listopadu prošle godine CIA upozorila Bijelu kuću da bude oprezna prema izvješćima britanskih obavještajaca o Iračanima i afričkom uranu. No, kad se u siječnju pisalo Bushov govor o stanju nacije, on, Hadley, na to je upozorenje potpuno zaboravio. </p>
<p>Pored toga što objašnjenje ne djeluje baš uvjerljivo, komentatore čudi zašto je za sljedeću žrtvu »urangatea« izabran upravo Hadley, veteran iz administracije Busha oca i pravnik poznat po fanatičnoj pažnji prema detaljima. Pomišlja se da Hadley zapravo spašava ne samo Busha nego u prvom redu svoju šeficu Condoleezzu Rice. Najnoviji broj tjednika Newsweek, pod naslovom »Condi u vrućoj stolici«, piše da među onima na vrhu koji počinju priznavati grijehe, uočljivo nedostaje još jedan glas, i pita da li Rice dobro obavlja svoj posao. </p>
<p>Rice je dosad uživala naklonost medija, ali sad su se počeli otkrivati i njeni grijesi. Pred novinarima je u svibnju 2002. umanjivala značenje obavještajnih saznanja o Al Qaidi iz razdoblja prije terorističkih napada 11. rujna. No, prošli tjedan se na saslušanju u Kongresu ustanovilo da je Bush doista bio obaviješten da operativci Al Qaide pripremaju napad. Tjednik priznaje da bi svakome bilo teško suprotstavljati se ministru obrane Donaldu Rumsfeldu ili potpredsjedniku Dicku Cheneyu, ali se savjetnici za nacionalnu sigurnost zamjera da je prečesto bila neefikasna i dopustila je neokonzervativcima da bezobzirno odlučuju o nacionalnoj sigurnosti, posebno u slučaju Iraka. </p>
<p>Bijela kuća zasad brani Rice, tvrdeći da su njeni podaci bili točni u vrijeme kada ih je mogla javno objaviti.</p>
<p>Postalo je očito da su Bushovi suradnici prihvaćali obavještajne informacije koje su željeli čuti, a zanemarili sumnje i ograde. Potom su predsjedniku pisali govore u kojima se preuveličalo prijetnje kako bi se opravdalo rat. Prema iskustvima iz Watergate skandala, iz 1970-ih, predsjednikovi protivnici pokušat će dokazati da Bush neodgovorno i opasno manipulira javnošću. Budu li optužbe uvjerljive, Bijela kuća će nuditi žrtvene jarce sa sve više razine. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Afganistanske izbjeglice u Belgiji štrajkaju glađu</p>
<p>Desetak Afganistanaca zabarikadiralo se u jednoj bruxelleskoj crkvi nakon što je belgijska vlada odlučila oko 1100 afganistanskih izbjeglica vratiti u domovinu</p>
<p>BRUXELLES, 30. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Deset afganistanskih azilanata zabarikadiralo se u Crkvi Svetog križa u bruxelleskoj općini Ixelles/Elsene i počelo je štrajk glađu. Ta je skupina iz grupe od 270 izbjeglica zauzela crkvu u četvrtak protestirajući zbog odluke belgijskih vlasti da ih vrati u domovinu i tražeći produžetak dozvole boravka, makar dok se situacija u Afganistanu ne smiri i bude pogodnija za povratak. </p>
<p>Kao i slične crkvene opsade do sada, i ova je predmet intenzivne pažnje javnosti, na što su zlosretni Afganistanci računali odlučivši se na ovaj očajnički korak prije deportacije. Prema odluci vlade s potpisom novog ministra unutarnjih poslova Patricka Dewaela, skupina od oko 1100 Afganistanaca - odbijenih azilanata trebala je u rujnu biti poslana nazad u Afganistan. Vlada je naime procijenila da su okolnosti u zemlji dovoljno dobre i da nema potrebe za daljnjim gostoprimstvom u Belgiji. Afganistanci su mislili drukčije, i od četvrtka izbjeglice su glavne zvijezde informativnih tv programa, govoreći u mikrofone o svim teškoćama s kojima bi se suočili po povratku u nesređeni, nesigurni Afganistan. </p>
<p>Udruge za zaštitu ljudskih prava i, naravno, Crveni križ pružili su punu potporu Afganistancima. Hrana, voda i nešto ljudske sućuti ipak nije dovoljno; nekoliko je štrajkaša glađu hitno poslano u bolnicu radi iscrpljenosti i dehidracije. Uvjeti u samoj crkvi su sve prije nego pristojni, nedostaje svega za kakav-takav smještaj, »iako je i ovo bolje nego povratak na milost i nemilost gospodarima rata i pljačkašima u Afganistanu«, tvrde izbjeglice. </p>
<p>Odluka o povratku afganistanskih azilanata i izbjeglica u Afganistan donesena je prošlog tjedna; dva dana nakon objave izbjeglice su zauzeli Crkvu Svetog križa i od tada traje igra upornosti, tko će duže izdržati. Afganistanci su u Belgiji već tri godine, a glavni im je argument za traženje azila bila represija talibanskog režima. Belgijskim je pak vlastima glavni motiv za odbijenicu činjenica da talibanskog režima više nema. Nema ni sigurnosti radi koje smo također potražili utočište u Belgiji, odvraćaju Afganistanci u ovoj »igri gluhih telefona«. </p>
<p>Na sastanku s povjerenikom za izbjeglice belgijske vlade, Afganistanci su iznijeli svoje zahtjeve i dobili nimalo obećavajući odgovor: Nema kolektivnog odgađanja odluke o povratku u Afganistan, obrađivati ćemo vas od slučaja do slučaja, izvolite se žaliti i otvoriti ćemo proceduru u skladu s našim zakonima, kazano je Afganistancima suhim birokratskim jezikom, sve uz napomenu da zakoni omogućuju svim zainteresiranim za ostanak u Belgiji legalizaciju nakon pet godina boravka. </p>
<p>Ovo je karta na koju igraju Afganistanci. Ministar unutarnjih poslova ne vjeruje u »kupovinu« dvije presudne godine koje čine razliku između legalnog boravka i legalnog izgona, Dewaele je ostao tvrd na scene onesviještenih štrajkaša glađu ponavljajući da odluka o povratku nije donesena ni napamet ni neargumentirano. </p>
<p>Belgijske vlasti naime i dalje smatraju da je stupanj sigurnosti zadovoljavajući, a tome je dao doprinos i belgijski angažman u mirovnim snagama ISAF-a u Afganistanu, i stav ne namjeravaju mijenjati bez obzira na scene općeg beznađa i očaja kojima 270 odbijenih azilanata ispunjava tv ekrane i novinske naslovnice. </p>
<p>Belgija nije jedina zemlja koja se postepeno rješava »svojih« afganistanskih izbjeglica. U sličnu su proceduru stavljeni Afganistanci širom EU, iako repatrijacija prolazi bez dramatičnih scena poput ovih bruxelleskih.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dolazak američkih ratnih brodova podijelio slovensku javnost</p>
<p>Franco Juri, član Foruma za ljevicu tvrdi da je donedavno pomorski zakon Republike Slovenije naoružanim plovilima zabranjivao prolazak unutarnjim vodama Slovenije</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - U posljednje vrijeme sve češći ulasci stranih ratnih brodova u slovensko more izazivaju podijeljenost javnosti, a mnogi se pitaju jesu li učestali ulasci nosača zrakoplova, podmornica i naoružanih brodova uopće legitiman. </p>
<p>Franco Juri, član Foruma za ljevicu tvrdi da je donedavno pomorski zakon Republike Slovenije naoružanim plovilima zabranjivao prolazak unutarnjim vodama Slovenije. </p>
<p>Zabrana, po njegovim tvrdnjama, proizlazi iz 72. člana Ustava Republike Slovenije i rezolucije o pomorskim putovima, koja državi nalaže brigu o okolišu i očuvanju pomorskog dobra. </p>
<p>Zbog ulaska Slovenije u NATO slovenska vlada je ukinula tu odredbu i ratnim plovilima, koja uglavnom plove pod američkom zastavom, dopustila ulazak u slovenske teritorijalne vode. </p>
<p>Međutim, na neka sporna pitanja je Vjesniku odgovoreno iz službe za odnose s javnošću Ministarstva obrane . U njihovu dopisu se tvrdi da »prolaze stranih vojnih plovila kroz teritorijalne vode Slovenije uređuje isključivo pomorski zakon koji pomno uređuje i sve postupke vezane uz uplovljavanje s namjerom zadržavanja, pri čemu je potrebno zatražiti dopuštenje Ministarstva obrane, a u slučajevima dugotrajnog ostanka u slovenskim vodama i slovenske vlade«. </p>
<p>U dopisu se pojašnjava i da su prolasci i uplovljavanja u koparsku luku predviđena nacrtima vojne suradnje koji se, obostrano, između Slovenije i svake strane zemlje, potpisuju svake godine. »Ulazak stranih plovila se odvija tek nakon prethodnog upita veleposlanika zemlje o čijim je plovilima riječ, koji se upućuje na odobrenje slovenskom Ministarstvu obrane, te nakon pozitivnog rješenja te molbe«, kaže se u dopisu MORS-a Vjesniku. </p>
<p>Ono što je, međutim, i dalje sporno, a čime se i bavi slovenska javnost odnosi se na činjenicu da je treće ministarstvo, ono za vanjske poslove Slovenije, 26. lipnja ove godine koparskom županu Borisu Popoviču poslalo dopis u kojem se kaže da američka strana nipošto ne želi da se o prolazu ili uplovljavanju njihovih plovila u koparske vode obavještava javnost, osim u iznimnim situacijama u kojima bi se američka strana s tim morala složiti. Je li o tome s Amerikom Slovenija potpisala nekakav poseban ugovor, ili je tek riječ o posebnom tretmanu plovila najjače svjetske vojne sile, može se tek nagađati. </p>
<p>U svakom slučaju, oni koji se bave zaštitom ljudskih prava i demokracije pitaju se je li neobavješćivanje javnosti ugrožavanje temeljnih demokratskih načela.</p>
<p>Po tvrdnjama Franca Jurija čak i MORS priznaje da su američka plovila u slovenskom moru pod posebnim sigurnosnim režimom, za razliku od ostalih, i da takva situacija traje od američke tragedije 11. rujna te je kulminirala »okupacijskim ratom protiv Iraka«. </p>
<p>»Ta plovila i njihova posada, zapravo su vrlo vjerojatna meta oružanih napada i na taj se način ugrožava slovensko stanovništvo i teritorij«, tvrdi Juri, dodajući da bi vlada i o tome trebala razmisliti.</p>
<p>»Posebnost režima koji američka plovila imaju u slovenskim vodama u potpunom je skladu i dogovoru sa slovenskom vojskom, pomorskom policijom, Upravom Republike Slovenije za pomorstvo i upravom koparske luke«, ustvrdili su za POP TV iz službe za odnose javnošću Ministarstva obrane. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Povlačenje Đukanovića »neslana politička šala«</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Gromoglasne i provokativne najave podgoričkih medija o tome kako će premijer Milo Đukanović morati odstupiti s čelnog mjesta u vladi i mjesta predsjednika stranke zato što optužbe koje ga prate otežavaju rad vlade i ugrožava međunarodni ugled Crne Gore, dočekalo je u srijedu mnoštvo demantija sa svih relevantnih adresa. </p>
<p>Predsjednik republike Filip Vujanović izjavio je da su optužbe potpuno neosnovane i da im nitko ozbiljan i odgovoran ne pridaje značaj. U izjavi za beogradsku televiziju Pink demantirao je da je bilo tko iz vrha Demokratske partije socijalista (DPS) sugerirao Đukanoviću povlačenje s dužnosti. </p>
<p>»Riječ je o optužbama koje se plasiraju iz Italije, ponavljaju se u istom sadržaju i pokazale su se neosnovanim«, rekao je Vujanović dodavši da su optužbe još jedno sredstvo kojim politički protivnici u prvi plan stavljaju afere umjesto reformskih poteza. </p>
<p>Optužbe o kojima se govori odnose se na šverc cigareta i automobila tijekom devedesetih kad je Đukanović bio na čelnim pozicijama u Crnoj Gori. Na navodnoj upletenosti državnog vrha u ilegalne poslove inzistiraju tužiteljstva u Bariju i Napulju koja procesuiraju talijanske švercere i mafijaše, asistira im dio svjetskog tiska, ali je Bruxelles rezerviran jer, tvrdi se, ima u vidu Đukanovićeve zasluge za rušenje Miloševićevog režima i novi državni sporazum s Beogradom.</p>
<p>Savjetnik predsjednika vlade Crne Gore Mile Đukanovića Milan Roćen također je ocijenio da su »neslane političke šale tvrdnje da se u vrhu DPS-a vode interne konzultacije o povlačenju Đukanovića«. Predsjednik Izvršnog odbora DPS-a Boro Vučinić izjavio je da je prvi put čuo i pročitao (u podgoričkim Vijestima) da postoji javni ili bilo kakav drugi zahtjev i prijedlog ljudi iz DPS-a da Đukanović napusti funkciju. »To se jedino može okarakterizirati kao proizvod mašte i medijskih spekulacija koje nemaju nikakvog utemeljenja«, rekao je učinić. »Ni jednu riječ o povlačenju Đukanovića nismo izgovorili«, rekao je visoki dužnosnik DPS-a Miodrag Vuković za Radio Slobodna Europa i, uz spominjanje »političkog i ljudskog ludila u nastojanju da se destabilizira Crna Gora« objasnio da ne postoji sumnja u politički projekt koji zastupa stranka. </p>
<p>DPS je u priopćenju optužila dio oporbe i određene nevladine političke organizacije da nastoje da, zahtijevajući promjenu vlasti, zaustave snažno započete demokratske promjene. Tvrdi se da se iskonstruiranim optužnicama i Crnoj Gori podmetnutim aferama organizira javni linč najutjecajnijih političkih ličnost, a da je krajnji cilj sprečavanje da se Crna Gora ubrzano približi Europi. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Šibensko brodogradilište ravnopravno sudjeluje u natječajima</p>
<p>U Vjesniku od 20. srpnja 2003. godine objavljen je članak pod naslovom »Lobi u MORH-u daje poslove drugim brodogradilištima«.</p>
<p> U članku se opisuje teško stanje u kojem se nalazi Remontno brodogradilište u Šibeniku. Neovisni sindikat zaposlenika Remontnog brodogradilišta u Šibeniku zbog takvog stanja održao je konferenciju za novinare na kojoj je istaknuto između ostalog (a što prenosi ovaj članak) kako »... smatraju da u MORH-u postoji lobi koji poslove preusmjerava u druga brodogradilišta«. Zbog istinitog informiranja javnosti, molimo da objavite slijedeće: </p>
<p>U MORH-u se provode postupci nabave sukladno odobrenom godišnjem Planu nabave, a u kojemu su precizirani iznosi osiguranih financijskih sredstava te načini provedbe postupka nabave. Kroz ovaj postupak odobrena je nabava roba i usluga vezanih za održavanje i modernizaciju brodova HRM-a. </p>
<p>Povjerenstvo za provedbu postupka nabave, odnosno održavanja ili modernizacije brodova HRM-a odabire najpovoljniju ponudu. U 2003. godini tvrtka »Plovni dok« koja ugovara poslove za Remontno brodogradilište u Šibeniku, jer je isto u stečaju, predložena je i za dvije izravne pogodbe, jer je jedini izvoditelji takve vrste radova. Kod ostalih poslova sudjelovali su ravnopravno u postupku nadmetanja po pozivu. Na devet nadmetanja po pozivu tvrtka »Plovni dok« dala je najpovoljniju ponudu a ukupna vrijednost poslova (do 30. srpnja 2003.) koji će biti ugovoreni sa tvrtkom »Plovnik dok« a naravno, radove će izvršiti »RB Šibnik« u stečaju, iznosi 10.859.600 kuna. Svi dosad potpisani ugovori u fazi su realizacije. </p>
<p>Ističemo da će MORH i nadalje kod provedbe svih postupaka održavanja brodova HRM-a obvezno nominirati i »RB Šibenik« bez obzira tko će ih zastupati ili biti koncesionar, i to isključivo stoga što neke poslove oko modernizacije brodova mogu jedino oni izvršiti. </p>
<p>DAVOR DENKOVSKI Načelnik Službe MORH-a za odnose s javnošću i informiranje</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zašto bih volio da se prof. Šuvar vrati u Sabor</p>
<p>Drago mi je da čak 81 posto gledatelja TV emisije Latinica misli kako politička opcija prof. dr. Stipe Šuvara (demokratski socijalizam) ima šansu u hrvatskom političkom životu. Iako ne dijelim takav optimizam, volio bih da Šuvarov SRP uđe u Sabor kao istinska stranka ljevice, za što bi u velikoj mjeri bio zaslužan osnivač i tvorac, prvi čovjek stranke profesor Šuvar. Bilo bi to dobro za raznolikost i pluralizam hrvatske politike, a strah od nekakvog vraćanja »jugoboljševika« sa SRP-om potpuno je bespredmetan. Uočio je to i prof. dr. Zovko sa zadarskog Filozofskog fakulteta, za kojega se ne bi moglo reći da je ljevičar ili Šuvarov osobni simpatizer. </p>
<p>Sa prof. Šuvarom družio sam se iz dana u dan od godine 1994. (kada je i snimljena zabranjena Latinica) do ljeta 1999., kada smo se politički i osobno razišli. Mogu razumjeti da je Šuvara nervirao moj lijevi liberalizam, pa mi je ne jednom bio rekao: »Idite Gotovcu, u njegovu stranku, tamo vam je mjesto...«</p>
<p>Sve što je Šuvar tada u vrlo teškim okolnostima, govorio u Latinici, 1994., govorio je i kasnije, neke stavove radikalizirajući, a druge relativizirajući ili mijenjajući ih. Tada još nije bilo SRP-a (osnovan je u kasnu jesen 1997.), a Šuvar je danomice bio izložen napadima, osporavanjima, sve do otvorenih ispada mrženje. Moram priznati da je bio hrabar i dosljedan, intelektualno nadmoćan, ciničan i ponekad opak na jeziku, ali ličnost snažna i odlučna, i po cijenu velikih osobnih posljedica i kriza. Nije »okrenuo kaput«, nije se »prodao«, radovalo ga je da predaje na Fakultetu, posvećujući svojim studentima najveću moguću pozornost i znanje vrsnog sociologa. </p>
<p>I kada se sa Šuvarom politički nisam slagao (nikada nisam postao članom njegove stranke) cijenio sam ga kao markantnu i dosljednu političku ličnost. Politika je njegova sudbina, u dobru i zlu, sav je posvećen politici i svojoj struci, a eventualni ulazak u Sabor bila bi njegova velika moralna pobjeda, usprkos i unatoč svemu. </p>
<p>VILKO LUNCER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ne isplati se »Čazmatransu«, a isplati taksi-koncesionaru </p>
<p>Prije četiri godine Vjesnik je objavio moje pismo pod naslovom »Svaki tjedan faks jedan«, što je bio početak moje akcije na poboljšanju prometne povezanosti Babotoka autobusnom linijom s gradom Bjelovarom i s općinom Kapela. Sada s olakšanjem mogu reći da se upornost, napokon isplatila i zahvaliti se svima koji su mi u tome pomogli, pa dakle i Vjesniku.</p>
<p> Dotadašnji autoprijevoznik »Čazmatrans« baš ništa nije htio učiniti za žitelje Babotoka. </p>
<p> U ove četiri godine poslao sam oko 5.000 faksova i drugih dopisa na više od 50 adresa. Skoro svi kojima sam se obraćao barem su mi odgovorili, osim od prvog čovjeka naše Bjelovarsko-bilogorske županije gospodina Damira Bajsa i našeg premijera gospodina Ivice Račana.</p>
<p> Nisu me svi podržavali, a samo u jednom slučaju umjesto podrške, htjelo me se obeshrabiti, poniziti i uvrijediti, a moja nastojanja označiti »donkihiotskim jurišom na vjetrenjače«, no to me nije nimalo pokolebalo, pa sam i dalje činio koliko sam mogao ne bi li pridonio boljitku mog sela. Mnogo bi se toga još dalo učiniti da nam život svima bude ljepši. Većina sela nema ni trgovine, po svaku se sitnicu mora ići u grad, a autoprijevoznicima se »kao ne isplati« održavati redovite linije.</p>
<p> Općina Kapela ipak je uvidjela da se nešto mora učiniti. Raspisan je natječaj za taksi usluge i ovih dana već je kombi s natpisom taksi počeo prevoziti putnike na području cijele općine i tako smo i mi dobili vezu s gradom. </p>
<p>Štoviše, naši sugrađani taksi mogu pozvati telefonom i dođe im pred kućna vrata, po cijeni autobusne karte. Evo moja se četverogodišnja akcija ipak isplatila. Potrošio sam mnogo impulsa, papira tinte, a ponajviše živaca i nije mi žao!</p>
<p>Žao treba biti odgovornima u »Čazmatransu« jer polako gube i ono malo preostalih putnika. Neki bi možda pomislili ovome je sada dosta, ali baš suprotno. Počinju nove akcije na plinofikaciji, asfaltiranju cesta i odvozu glomaznog otpada.. </p>
<p>ANTUN JAKOVOV Babotok, Kapela</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Skupina »skinheadsa« nasrnula na petoricu stranih studenata</p>
<p>Pretučen je student iz Egipta Emad Hamdi, a ostala četvorica su upjela pobjeći / Zanimljivo je da Zagrebačka policija o događaju novinare nije izvijestila na redovitoj »presici«</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Egipatski student Emad Hamdi (22) pretučen je u utorak oko 21,30 sati u pasažu ispod Ciboninog nebodera u Savskoj ulici, a prema zasad dostupnim informacijama njega i još četvoricu stranih studenata napala je skupina od dvadesetak »skinheadsa«. </p>
<p>Hamdi, student naftnog rudarstva, inače se u Hrvatskoj nalazi od početka lipnja i to u sklopu razmjene studenata tehničkih fakulteta koju organizira udruga »IAESTE« (međunarodna asocijacija za razmjenu studenata tehničkog smjera). U skupini se nalazi trideset studenata i oni bi do kraja kolovoza trebali u hrvatskim tvornicama obavljati praksu.</p>
<p>U utorak navečer Emad Hamdi je u pasažu Ciboninog tornja zajedno sa dvojicom studenata iz Omana te jednim Japancem i jednim Kirgistancem kupio sendvič, kada su prema njima potrčali »skinhedi«. Ostala četvorica su uspjela pobjeći, a Egipćanin je izvukao deblji kraj.</p>
<p> Nakon što su ga izudarali i »iscipelarili« napadači su mu pokušali oteti novčanik i pasoš, ali Emad se ipak uspio otrgnuti. Ubrzo je stigla policija a ozlijeđeni je mladić prevezen u Kliniku za traumatologiju, gdje je utvrđeno da je zadobio lakše tjelesne ozlijede. Ima više hematoma na glavi, a natučena su mu i rebra. </p>
<p>»U Hrvatskoj sam od 4. lipnja i do sada nisam imao nikavih neugodnosti. Ostat ću do kraja odraditi praksu koja mi završava krajem kolovoza «, rekao nam je Hamdi i dodao kako mu je ovo prvi boravak u Hrvatskoj. Zemlja je, kaže, izuzetno lijepa, a posebno su mu se svidjela Plitvička jezera, koja je nedavno posjetio.</p>
<p>Zagrebačka policija inače o događaju nije izvjestila na redovitoj »presici« održanoj u utorak ujutro. O događaju je izvješteno egipatsko Veleposlanstvo u Zagrebu te Ministarstvo prosvjete i športa.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uhićenjem šesnaest osoba razbijen lanac krijumčara</p>
<p>Droga u Hrvatsku stizala iz Srbije i Crne Gore, te iz BiH /Najmlađi uhićeni ima 19 godina, a najstarija je 56-godišnja dilerica </p>
<p>DUBROVNIK, 30. srpnja</p>
<p> - Uhićenjem 16 osoba u proteklih dvadesetak dana, djelatnici Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske, odnosno policijskih postaja Gruda, Ston, Metković i Korčula, razbili su krijumčarski lanac te zaplijenili veće količine droge.</p>
<p> Tako je 9. srpnja na graničnom prijelazu Metković uhićen M.A.( 26) iz Dubrovnika pri pokušaju da u Hrvatsku iz Srbije i Crne Gore preko BiH prokrijumčari 109 grama heroina čija vrijednost na narko tržištu iznosi 43.600 kuna.</p>
<p> Nedugo potom, 15. srpnja policajci PP Ston uhitili su Korčulane M.C. (23), M.Š.(23) i M.Š. (23) iz mjesta Žrnovo pri krijumčarenju kilograma marihuane koju su kako je istragom utvrđeno kupili u Konavlima od Z.N. (27) iz mjesta Zvekovice i njegove djevojke L.E. (25), inače iz Žrnova sa otoka Korčule.</p>
<p> Nakon što su ih uhitili djelatnici PP Gruda pretragom njihova stana pronađene su opojne droge marihuana, tablete ecstasy i heroin, a potom je uhićen i D.D. ( 22) iz konavoskog mjesta Pridvor, koji je preprodavao tu drogu.</p>
<p> Nedugo nakon toga, policjaci PP Gruda 23. srpnja slobode su lišili I.G.(22) iz Župe Dubrovačke koji se sumnjiči da je prodavao drogu a on je posjedovao 82,8 grama marihuane, 24 tablete »ecstasya« i šest grama amfetamina prepakiranih u manja pakovanja namijenjena prodaji. Policija je kod I.G. pronašla i 149 pakovanja za drogu, 14.230 kuna, 205 američkih dolara, 515 eura te knjigu dugovanja. Dva dana nakon toga u Cavtatu uhićeni su P.L. (21) kod kojeg je pronađeno 144 grama marihuane koju je namjeravao prodavati, a u Dubrovniku A.A. (19) koji se sumnjiči da je na dubrovačkom području preprodavao razne vrste opojnih droga. Pretragom stana metkovčanina M.U. ( 24), policijski službenici PP Metković pronašli su 625 grama marihuane prepakirane u manje paketiće, 14 tableta lijeka »Xanax«, a u stanu su zatekli M.B. ( 25) iz Metkovića koji je tada i uhićen. Odmah potom metkovska policija obavila je i pretragu stanova M.D. ( 19) i M.B. (18) te u njima pronašla 332 grama marihuane i vagu za precizno mjerenje odnosno 0,5 grama marihuane i pribor s tragovima heroina. Kao i u prethodnim slučajevima, uz pomoć građana, 29. srpnja istražnom sucu privedena je J.N.M. (56) iz konavoskog mjesta Zvekovica, koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo zlouporabe opojnih droga.</p>
<p>Antun Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Branio se da je cigarete švercao »iz sažaljenja« </p>
<p>Iako je na sudu uporno tvrdio da se ne osjeća krivim, optuženi se odrekao prava da na presudu uloži žalbu</p>
<p>OSIJEK, 30. srpnja</p>
<p> - Djelatnik tvrtke »AD Saobraćaj« iz Odžaka, državljanin Srbije i Crne Gore Radovan Škundrić (49), na osječkom je Općinskom sudu proglašen krivim za pokušaj šverca 1.000 kutija cigareta preko međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza kod Erduta, te mu je određena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci uvjetno na dvije godine.</p>
<p>Osim toga, prema je njemu je primijenjena i sigurnosna mjera protjerivanja iz Hrvatske u trajanju od dvije godine. </p>
<p>Optuženog Škundrića, koji ima prijavljeno prebivalište u Bačkom Gračacu, teretilo se da je kao vozač autobusa tvrtke »AD Saobraćaj«, prilikom ulaska u Hrvatsku iz Srbije i Crne Gore pokušao prošvercati 500 kutija cigareta »walter wolf«, 110 kutija »ronhill blue«, 340 kutija cigareta »partner« i 50 kutija cigareta »memphis«.</p>
<p>Međutim, u tome nije uspio jer su cigarete, kontrolom djelatnika Carinarnice Osijek, pronađene u podu zadnjeg dijela autobusa.</p>
<p>Prema zapisniku dežurnog carinika, iako je Škundrić rekao da osim putnika i njihove prtljage ne prevozi ništa dodatno, carinici su odlučili obaviti detaljnu pretragu njegova autobusa. Nakon što su skinuli predzadnji red sjedala, pronašli su metalni okvir i ploču ispod kojih se nalazila skrivena torba sa cigaretama.</p>
<p>Optuženome je na granici naplaćena i novčana kazna u iznosu od 13.500 kuna te je prepraćen u pritvor osječkog Okružnog zatvora gdje je prenoćio i čekao suđenje koje je organizirano odmah idućega dana, s obzirom da je riječ o stranom državljaninu.</p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Škundrić je istaknuo da »cigarete nisu njegove već Tošine!«. Objasnio je da u tvrtki »AD Saobraćaj« radi već deset godina, a da posljednjih nekoliko mjeseci vozi na relaciji Odžaci - Vukovar.</p>
<p>»Tijekom posljednjih mjeseci, otkako vozim na toj relaciji, upoznao sam čovjeka po nadimku Tošo. Riječ je o invalidu iz Vukovara koji često puta nije imao za kartu, pa je stopirao i ja bih ga iz sažaljenja povezao. Rekavši mi da ima sina u Bogojevu, Tošo mi je kazao da bi mu on trebao poslati nekakvu prtljagu. Zamolio me da od sina preuzmem torbu te da ju dovezem u Vukovar, a da će me on dočekati i preuzeti pošiljku«, ispričao je optuženi. </p>
<p>Dodao je da ga je kobnoga dana na stanici u Bogojevu dočekao Tošin sin sa putnom torbom koju je trebao predati Toši kada stigne u Vukovar. </p>
<p>»Bio sam znatiželjan pa sam zavirio u torbu. Iznenadio sam se kada sam vidio cigarete. No, imajući u vidu da je čovjek koji me zamolio za uslugu u teškoj egzistencijalnoj situaciji, ipak sam se odlučio prevesti mu cigarete u Vukovar. Nije mi bilo svejedno, pa sam ih odlučio skriti u pod zadnjeg dijela autobusa. Sada mi je žao zbog svega, ali ističem da sam to učinio iz sažaljenja prema Toši«, završio je Škundrić. </p>
<p>Sud je iskaz optuženoga ocijenio lažnim, pa ga je proglasio krivim uz uvjetnu zatvorsku kaznu i mjeru protjerivanja iz zemlje.</p>
<p>Unatoč tome što je što je na suđenju poricao počinjenje djela, Škundrić se na koncu ipak odrekao mogućnosti ulaganja žalbe na presudu i kaznu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poginuo pri prevrtanju traktora</p>
<p>BELI MANASTIR, 30. srpnja</p>
<p> - Vozač traktora, Ferenc Nađ (51) iz baranjskog mjesta Zmajevac na mjestu je preminuo nakon što je pod još neutvrđenim okolnostima došlo do prevrtanja njegova traktora na polju nedaleko od Zmajevca. Prilikom prevrtanja, Nađ je ispao iz kabine nakon čega se traktor srušio na njega i prignječio ga. </p>
<p>Naime, u noći na srijedu, oko jedan sat iza ponoći Geza L. (51) iz Batine javio je policiji da se dogodila nesreća sa traktorom te da je Ferenc Nađ ostao prignječen pod njim. Na mjesto događaja odmah je izišla hitna pomoć, no Nađu više nije bilo pomoći. </p>
<p>Obavljenim očevidom policija je utvrdila kako je i Geza L., koji je lakše ozlijeđen, bio na traktoru sa pokojnim Nađom. No, još nije poznato kako je došlo do ove nesreće. </p>
<p>Pretpostavlja se kako je do prevrtanja traktora došlo zbog strmine i nepreglednog puta, odnosno slabog osvjetljenja na traktoru. M.S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poginula putnica iz »golfa«, četvero ozlijeđenih </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 30. srpnja</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, a četiri su lakše ozlijeđene u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 15,30 sati na sjevernom kolničkom traku autoceste Zagreb - Lipovac kod Slobodnice nedaleko od Slavonskoga Broda. </p>
<p>Do nesreće je došlo kada je Tomislav C. (27), upravljajući osobnim vozilom marke »škoda felicia«, registracijskih oznaka ZG 3034-J, zbog neprilagođene brzine i nedržanja dovoljnog razmaka, udario u zadnji kraj automobila »VW golf«, đakovačkih registracijskih oznaka. koji se kretao ispred njega, a kojim je upravljao Ivo J. (40). </p>
<p>Od siline udarca oba automobila sletjela su sa ceste i probila zaštitnu ogradu zaustavivši se na obližnjoj livadi. </p>
<p>Od zadobivenih teških tjelesnih ozljeda na mjestu je nesreće poginula Ivka Sirovina (49), putnica iz »golfa«, dok su lakše ozlijeđeni vozač »golfa« Ivo J., vozač »škode« Tomislav C. i njegova suputnica J.Š. (20). </p>
<p>Očevid na mjestu nesreće obavio je istražni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stjepan Franić i policijski službenici.</p>
<p>Tijekom očevida, promet je tim dijelom auto ceste bio preusmjeren na preticajni kolnički trak.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Namjerno izazvao požar da bi vratio ovce</p>
<p>ZADAR, 30. srpnja</p>
<p> - Zbog izazivanja požara u posljednja dva tjedna prijavljene su četiri osobe na području djelovanja PU zadarske. Radi se o dvjema osobama iz Zadra, te po jednoj iz Sukošana i Debeljaka.</p>
<p> U svim tim slučajevima policija je utvrdila da je samo jedna osoba, ona iz Debeljaka, namjerno podmetnula požar, a sam slučaj je pomalo bizaran jer je ta ista, alkoholizirana osoba podmetnula požar da bi vratila svoje ovce. </p>
<p>Utvrđeno je da je požar kod Kožina nastao uz cestu, a njegov nastavak dogodio se vjerojatno s opožarene površine. Za požar kod Bokanjca koji je izbio 21. srpnja utvrđeno je da je krenuo s obližnjeg smetlišta, rekla je glasnogovornica PU Sandra Poljak Jurinčić koja je odbila komentirati navode županijskog vatrogasnog zapovjednika Željka Šoše koji je rekao da su požari namjerno zapaljeni.</p>
<p>Glasnogovornica PU zadarske dodala je da policija, suprotno informaciji koja je objavljena na HTV-u, ne traga ni za kakvim vozilima marke »yugo« ili nekakvom crvenom »mazdom«, za koje se tvrdilo da su se udaljavali s požarišta. </p>
<p>»U jednom slučaju pokazalo se da je informacija o namjernom podmetanju požara kod Musapstana netočna. Naime, prema dojavi, privedene su tri osobe za koje se kasnije ustvrdilo da nemaju veze s tim požarom«, pojasnila je glasnogovornica PU zadarske.</p>
<p>Za požar koji je u Stankovcima izbio u štali u vlasništvu D. M. (70) ustvrđeno je da je nastao nakon što je vlasnik pokušao ispeći janje. Požar je izbio u 10.40, a biogradski vatrogasci su vatru ugasili u 11.15 sati.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>EIB Hrvatskoj odobrio kredit od pedeset milijuna eura </p>
<p>Dvadesetogodišnji zajam Europske investicijske banke namijenjen je financiranju obnove komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi / Za taj projekt Hrvatska će iz državnog proračuna izdvojiti isti iznos / EIB odobrila Hrvatskoj ukupno 400 milijuna eura kredita / Za obnovu u Domovinskom ratu oštećenih stambenih jedinica iz državnog proračuna dosad izdvojeno 13,7 milijardi kuna, što čini 92 posto uloženih sredstava, a preostalih osam posto su sredstva međunarodnih institucija</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Ewald Nowotny i ministar financija Mato Crkvenac potpisali su u srijedu u Banskim dvorima ugovor o financiranju za projekt obnove komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi. </p>
<p>Tim ugovorom EIB Hrvatskoj odobrava zajam od 50 milijuna eura, s rokom otplate od 20 godina i počekom od pet godina. </p>
<p>Sredstva su namijenjena obnovi komunalne i kapitalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi, kao i stambenih jedinica, te uređenju prostora i zaštiti okoliša. Polovica iznosa projekta financirat će se sredstvima EIB-a, dok će ostatak sredstava osigurati hrvatska Vlada. </p>
<p>»EIB je banka Europske unije, pa aktivno podržava politiku Unije u ovoj regiji. Najveći dio naših sredstava u Hrvatskoj dosad je bio namijenjen ulaganjima u ceste i autoceste. Ovime, međutim, dokazujemo da smo spremni financirati i lokalnu infrastrukturu u Hrvatskoj, kao i malo i srednje poduzetništvo«, kazao je Nowotny nakon potpisivanja ugovora.</p>
<p>Prema njegovim riječima, vrijednost dosad potpisanih ugovora između EIB-a i Hrvatske iznosi 400 milijuna eura. Samo u prošloj godini vrijednost potpisanih ugovora između EIB-a i Hrvatske iznosila je 130 milijuna eura, dok se u ovoj godini očekuje da dosegne iznos od 230 milijuna eura. Sve to govori o odličnoj suradnji između EIB-a i Unije, na jednoj, i Hrvatske, na drugoj strani, zaključio je Nowotny.</p>
<p>»Budući da se obnova kuća privodi kraju, Hrvatska se sada okreće obnovi infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi, čime se stvara osnova za razvoj tih područja«, kazao je Crkvenac.</p>
<p>Ministar financija je istaknuo kako Hrvatska ulaže znatna sredstva u obnovu područja stradalih tijekom Domovinskog rata, što najvećim dijelom financira sama, iz državnog proračuna. </p>
<p>Primjera radi, za obnovu 130.000 u ratu oštećenih ili uništenih stambenih jedinica iz državnog je proračuna dosad izdvojeno 13,7 milijardi kuna, što čini 92 posto svih sredstava za te svrhe. U suradnji s međunarodnim donatorskim organizacijama obnovljeno je još oko 10.000 objekata, što predstavlja samo oko osam posto ukupnog programa obnove. </p>
<p>Crkvenac je dodao kako se obnova ratom porušenih područja ovim zajmom postavlja na nove temelje, jer u njoj sada sudjeluje i EIB, i to sufinanciranjem projekata za koje ocijeni da su učinkoviti.</p>
<p>Na 50 milijuna eura zajma EIB-a država će iz proračuna za obnovu izdvojiti isto toliko, čime će područja od posebne državne skrbi dobiti ukupno oko 800 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, prema Vladinim podacima, raznim modelima obnove u razdoblju od 2000. do 2003. godine na područjima od posebne državne skrbi obnovljeno je oko 23.000 stambenih objekata, za što je utrošeno oko tri milijarde kuna. Time je omogućen povratak oko 66.000 ljudi. Samo u ovoj godini planira se obnova oko 8000 stambenih objekata, za što će se utrošiti 1,23 milijarde kuna, a čime će se omogućiti povratak oko 24.000 osoba.</p>
<p>Unatoč tome, područja od posebne državne skrbi gotovo u svemu zaostaju za ostatkom Hrvatske. U Vladi ističu kako je zaposlenost na tim područjima deset posto niža od hrvatskog prosjeka, obrazovna struktura tamošnjeg stanovništva znatno je slabija od državnog prosjeka, a nepovoljna je i dobna struktura stanovništva, što je dijelom posljedica sporog povratka, osobito mladih. </p>
<p>Unatoč stimulativnim propisima, područja od posebne državne skrbi još uvijek nisu značajnije privukla ulaganja. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Na javnim dražbama u ovoj godini prodani državni udjeli u 267 tvrtki</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Na javnim dražbama za dionice iz državnog portfelja (HFP, HZMO, DAB), na Varaždinskoj burzi u prvom ovogodišnjem polugodištu prodani su udjeli u 267 društava, čime je ostvareno 178,81 milijuna prometa u Pravima (za koja je pak plaćeno 51,8 milijuna kuna). To predstavlja 83 posto prometa u Pravima ostvarenog u cijeloj prošloj godini.</p>
<p>Dražbe se održavaju s ciljem podmirenja financijskih obveza države prema građevinskim tvrtkama putem Prava, a od listopada 2000. kad je bila prva dražba do kraja lipnja 2003., prodani su udjeli u ukupno 829 tvrtki, dok je promet u pravima dosegao 753,87 milijuna kuna. Ove podatke u srijedu su iznijeli zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Krešimir Starčević i direktorica Varaždinske burze Melita Marčeta Racanović. </p>
<p>No, u Fondu nisu znali reći za koliku nominalnu vrijednost dionica je na ovaj način smanjen državni portfelj.</p>
<p> Starčević je dodao da je preostalo još 158,4 milijuna prava, što znači da iz državnog portfelja treba osigurati dionica nominalne vrijednosti od oko 650 milijuna kuna. Prema odluci Vlade o podmirenju kapitalnih izdataka cijena Prava iznosi, naime, 25 posto od nominalne cijene, odnosno za primjerice 100 Prava mogu se kupiti dionice u vrijednosti 400 kuna.</p>
<p>»Što su kvalitetnije dionice ponuđene na dražbi, manje ćemo potrošiti za gašenje državnog duga. Da bi namirili preostali dug, trebat će još najmanje četiri dražbe s dobrim dionicama«, kazao je Starčević.</p>
<p>Broj prodanih udjela na dražbama iz godine u godinu bilježi rast, pa je u 2000. prodano 68 udjela, godinu kasnije 204, a u 2002. godini prodani su udjeli u 290 tvrtki. Istodobno promet u Pravima je prve godine iznosio samo 78,64 milijuna, u 2001. čak 279,85 milijuna, a lani 216,56 milijuna Prava.</p>
<p>Također, kako je rekao Starčević, od 2000. do danas cijena Prava je gotovo udvostručena i doseže prosječno oko 40 posto nominale, pa se u tom omjeru smanjuje i nominalna vrijednost dionica koje HFP mora prodati na dražbama. </p>
<p>Na porast cijene Prava, dodao je, utjecala je veća kvaliteta dionica koje se nude na dražbama. Neke od njih prodane su i po cijeni većoj od 50 posto od nominalne vrijednosti, što je Starčević ocijenio dobrom cijenom s obzirom da se radi o manjinskim dioničkim udjelima.</p>
<p>Za račun Fonda kao prodavatelja dionica dosad je u prodaji posredovala brokerska kuća ZB brokeri. No, ona je pripojena matičnoj Zagrebačkoj banci, koja se ovim poslom više ne želi baviti i otkazala je ugovor s Fondom, pa će HFP putem javnog natječaja u rujnu izabrati drugu brokersku kuću.</p>
<p>Direktorica Varaždinske burze istaknula je da model prodaje dionica na dražbi omogućuje maksimizaciju cijene za prodavatelja, te da su neke dionice poput Belišća postigle višu cijenu od one u redovitom trgovanju na burzi, a 0,01 posto dionica Leda prodano je po 13 puta većoj cijeni od prvotno ponuđene. </p>
<p>Također je dodala da je taj model prodaje na dražbama preuzela i Makedonska burza. No, kako se moglo čuti, neke su dionice poput Riviere na dražbi prodane i po mnogo manjoj cijeni od one koju inače postižu na tržištu. Na pitanje Starčeviću je li mu poznato da se brokerske kuće dogovaraju prije dražbovanja do koje će cijene koja ići, on je odgovorio da se time treba baviti Komisija za vrijednosne papire.</p>
<p> Nedavno povlačenje dioničkog paketa Podravke s liste dionica za dražbu ocijenjeno je kao pogrešan potez, jer, objašnjavaju, bez obzira što je početna ponuđena cijena 25 posto nominale, ona može dosegnuti cijenu višu od one koja je trenutačno na tržištu, na kojem zadnjih dana bilježi pad cijene.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hagena: Najviši prosječni doprinosi osiguranika AZ fonda </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Od 1. siječnja do 31. ožujka na račune osiguranika u obveznim mirovinskim fondovima prosječno su uplaćene 583 kune neto doprinosa.</p>
<p>Prema podacima Hagene za prvo tromjesečje ove godine, najviši iznos doprinosa, u prosjeku, uplaćen je na račune osiguranika u AZ fondu. Poslodavci su prosječno na račun osiguranika AZ fonda za to razdoblje uplatili 618,16 kuna. Drugi po visini doprinosa su osiguranici PBZ CO fonda (612,22 kune), dok najmanji iznos doprinosa stiže na račune osiguranika u Plavome fondu - u tri mjeseca na račune u tom fondu prosječno je uplaćeno 502,85 kuna. Fondovima je, inače, u siječnju prebačeno 174,9 milijuna kuna doprinosa, u veljači 186,9 kuna, a u ožujku 197,4 milijuna kuna neto doprinosa. Ukupna neto imovina fondova 31. ožujka iznosila je 2,61 milijardu kuna, odnosno oko 560 milijuna kuna manje nego krajem prosinca prošle godine. Tada je vrijednost neto imovine fondova iznosila 2,036 milijardi kuna. To znači da je krajem ožujka vrijednost neto imovine po članu fonda iznosila 2694,74 kune, za razliku od 2170 kuna krajem prošle godine. </p>
<p>U međuvremenu, odnosno krajem lipnja imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula je gotovo 3,3 milijarde kuna.</p>
<p>Krajem ožujka 2003. mirovinski fondovi su imali 95,42 posto domaće imovine u svom portfelju, a više od 80 posto te imovine bilo je uloženo u državne obveznice.</p>
<p>Jedini dobrovoljan mirovinski fond koji trenutačno posluje na tržištu krajem ožujka je imao 2215 članova, a neto vrijednost imovine iznosila je 5,1 milijun kuna. Oko 94,5 posto tog portfelja činila je domaća aktiva, a više od 84 posto toga dijela portfelja činile su državne obveznice.</p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Krediti stanovništvu nadmašili kredite poduzećima </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Kako je nakon uvođenja mjera Hrvatske narodne banke rast kredita poduzećima jače usporen nego rast kredita stanovništvu, ukupni krediti stanovništvu su u svibnju po prvi put nadmašili ukupne kredite poduzećima.</p>
<p>Ukupni udio kredita stanovništvu dosegao je 46 posto, kao i udio kredita poduzećima. Krediti središnjoj državi čine 5,8 posto ukupnih kredita, a krediti lokalnoj državi 1,2 posto ukupnih kredita. </p>
<p>Tijekom ove godine u prvih pet mjeseci krediti poduzećima su porasli samo 1,1 posto, krediti stanovništvu 9,1 posto, a krediti lokalnoj i središnjoj državi 5,3 posto. Usporavanje stopa rasta kredita je u skladu s uvedenim mjerama HNB-a za ograničavanje rasta plasmana. </p>
<p>U svibnju su krediti bili 28,5 posto viši nego godinu dana ranije, te su premašili razinu od 105 milijardi kuna. Najveći porast u posljednjih godinu dana bilježe krediti središnjoj i lokalnoj državi, koji su u svibnju na godišnjoj razini bili čak 60,2 posto viši. Krediti središnjoj državi, kako navode analitičari Raiffeisen banke, pritom pokazuju povećanje od 76,1 posto. Krediti stanovništvu također bilježe smanjene stope rasta, ali na godišnjoj razini su u svibnju povećani 38,2 posto, dok krediti poduzećima bilježe najnižu stopu rasta s povećanjem od 16 posto. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Interbrew zasad izgubio bitku oko slovenskog Uniona</p>
<p>LJUBLJANA, 30. srpnja</p>
<p> - Belgijska pivovara Interbrew pretrpjela je u srijedu udarac u svojim nastojanjima da se proširi na jugoistočnu Europu, nakon što je sud dozvolio najvećoj slovenskoj pivovari da zadrži kontrolu nad svojim manjim konkurentnom. Slovenski je sud presudio da Pivovarna Laško može koristiti svoj vlasnički udio u Unionu, kako bi preuzela kontrolu nad njezinom upravom. Odbio je tako žalbu Interbrewa da kupnjom polovice dionica Uniona Laško ustvari drži monopol na slovenskom tržištu. </p>
<p>Bitka za Union počela je inače još 2000., kada je Laško kupilo tek nešto više od 24 posto njegovih dionica. Union je prodao 20 posto dionica Interbrewu godinu dana kasnije. Laško je zatim kupovalo dionice putem burze završivši tako s udjelom od 48 posto. Interbrew, koji je u međuvremenu stekao 41 posto dionica Uniona, požalio se da je Laško tako steklo monopolski status na slovenskom tržištu. Ta priča posebno je važna za Sloveniju: gotovo 95 posto piva proizvedu ili Laško ili Union. Interbrew insistira da bi Slovenija trebala poštivati principe tržišne utakmice, jer se očekuje da iduće godine pristupi Europskoj uniji. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dobit Škode smanjena za trećinu</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Tvornica automobila Škoda Auto iz Mlade Boleslave iskazala je nakon oporezivanja dobit od 997 milijuna kruna (oko 200 milijuna kuna) u prvom polugodištu ove godine, što je 33 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. </p>
<p>Ujedno se smanjio i broj prodanih automobila u svijetu za 0,9 posto što iznosi 226.300 vozila, dok je promet pao za 1,2 posto na 76,08 milijardi kruna (oko 15 milijardi kuna). </p>
<p>Izjavio je to glasnogovornik Škode Roman Meliška, spomenuvši da je smanjena i prodaja škoda u Češkoj za osam posto (prodano je 36.700 automobila), te da je jedino porasla prodaja škodinih automobila u srednjoj i istočnoj Europi, bez Češke, za 10,3 posto (58.139 vozila). </p>
<p>Najuspješniji model na tržištu i dalje je fabia, koja predstavlja 58 posto ukupne proizvodnje. U prvom polugodištu porasla je za 5,5 posto i proizvodnja octavije, dok prodaja favoriziranog superba i nadalje opada. </p>
<p>Škodini automobili najbolje se prodaju u Poljskoj (rast prodaje od 26,9 posto) te Mađarskoj i Sloveniji, dok je prodaja u Češkoj prvi put pala ispod 50 posto, na 48 posto. </p>
<p>V. Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tokyo najskuplji svjetski, Oslo najskuplji europski grad</p>
<p>Prema podacima The Economist Intelligence Unita među deset najskupljih gradova svijeta nalazi se sedam europskih / Život u glavnom gradu Japana 37 posto je skuplji nego u New Yorku, dok su troškovi života u Oslu 27 posto viši nego u tom američkom gradu</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Najskuplji grad u Europskoj uniji više nije London, već Kopenhagen, pokazuju rezultati najnovijeg, polugodišnjeg istraživanja londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU).</p>
<p>Jačanje eura u ovoj godini pridonijelo je poskupljenju života u eurozoni, pa je Pariz po skupoći sada pretekao London. Štoviše, Pariz je najskuplji grad u zoni eura, a sedmo mjesto u svijetu dijeli sa Ženevom. </p>
<p>Unutar eurozone, za Parizom slijede Beč, koji je 11. po skupoći na svjetskoj ljestvici, te Helsinki, koji je zauzeo 12. poziciju. Tek nakon njih, na red dolaze Amsterdam, München, Berlin, Milano, Rim i Madrid. </p>
<p>Zanimljivo je da je Frankfurt, iako je financijsko središte eurozone, po skupoći tek na 22. mjestu u svijetu. Život je, čini se, još lakši u Bruxellesu, političkom središtu EU-a, koji se po skupoći nalazi na 29. mjestu.</p>
<p>Usprkos skupoći zone eura, najskuplji gradovi u Europi i dalje leže izvan ovog monetarnog bloka. Tako je najskuplji europski grad i treći po skupoći svijetu sada Oslo, u kojem je život za 27 posto skuplji nego u New Yorku. Nakon Osla, po skupoći življenja u Europi slijedi Zürich, dok Ženeva drži sedmo mjesto u svijetu. Na devetom mjestu svjetske liste nalazi se Reykjavik, iza kojeg se smjestio London. </p>
<p>Najskuplji grad u svijetu i dalje je Tokyo, pokazuje istraživanje EIU-a. Naime, život u japanskoj prijestolnici za 37 posto je skuplji nego u New Yorku. Po skupoći iza Tokija slijedi Osaka-Kobe, dok je Hong Kong nalazi na petom mjestu u svijetu i trećem mjestu u Aziji.</p>
<p>Najskuplji grad Zapadne hemisfere i dalje je New York, koji je sada zauzeo 13. mjesto na ljestvici 134 svjetska grada, dok je ranije bio sedmi. Nešto je jeftiniji život u Chicagu, Los Angelesu i San Franciscu. Američki glavni grad Washington zauzeo je tek 31. mjesto na svjetskoj listi, koje uz to dijeli s Houstonom. Po skupoći, Washington je ranije bio 25 grad u svijetu. </p>
<p>Najskuplji kanadski grad je Montreal, koji s Brisbaneom i Perthom dijeli 63. mjesto na svjetskoj ljestvici. U Australiji, najskuplji je život u Sydneyju, koji je zauzeo 40. poziciju na EIU-ovoj ljestvici. Iako je život u Latinskoj Americi znatno jeftiniji nego u razvijenom dijelu svijeta, najskuplji latinskoamerički grad - San Juan na Puerto Ricu, zauzeo je 51. poziciju EIU-ove ljestvice, što ga čini jednako skupim kao što je to, primjerice, Seattle.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>»Lenac« ide u stečaj ako se u tjedan dana ne osigura oko šest milijuna dolara za poslovanje i plaće </p>
<p>Mini-sporazumom vrijednim šest ili sedam milijuna USD treba premostiti razdoblje do listopada kad bi bio realiziran sporazum banaka-kreditora i dioničara »Viktora Lenca« težak 25 milijuna dolara, rekao je ministar gospodarstva / Jurčić upozorio i da ne bi ni došlo do takve situacije u »Lencu« da su kreditori i vlasnici u siječnju poštovali svoje obveze, kao što je to učinila Vlada / Šteta će biti mnogo manja ako »Lenac« što prije ode u stečaj, a od potpune likvidacije mogla bi se popeti i na 50 milijuna dolara, kaže Jurčić </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Ne osigura li se u sljedećih tjedan dana šest, sedam milijuna dolara za poslovanje brodogradilišta »Viktor Lenac« i isplatu plaća radnicima, kako bi se premostilo razdoblje do oživotvorenja sporazuma banaka-kreditora i dioničara, stečaj će se teško moći izbjeći, rekao je srijedu nakon sjednice Vlade izjavio ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.</p>
<p> Vlada je odobrila HBOR-u da pokuša u idućih tjedan dana s vlasnicima i kreditorima »Lenca« potpisati tzv. mini-sporazum, vrijedan između šest i sedam milijuna dolara, kako bi se premostilo vrijeme do listopada kad bi na račun brodogradilišta stiglo 25 milijuna dolara koje najvećim dijelom osiguravaju banke.</p>
<p> HBOR, vlasnici i kreditori rasporedili bi pak šest, odnosno sedam milijuna USD na trećine tako da bi svi u jednakom omjeru sudjelovali u hitnoj financijskoj injekciji za »Lenac« pomoću koje bi se isplatile plaće radnicima i održala proizvodnja. </p>
<p>Ako ne dođe do sporazuma, jasan je bio nakon sjednice Vlade ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, riječko remontno brodogradilište odlazi u stečaj.</p>
<p> »To je zadnji pokušaj da se spriječi stečaj u 'Lencu'«, naglasio je Jurčić, koji je ideju o mini-sporazumu iznio premijeru Ivici Račanu, potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću i ministru financija Mati Crkvencu. </p>
<p>Jurčić procjenjuje da bez tih sredstava »Lenac« ne može preživjeti do listopada, kad bi na temelju sporazuma koji su u utorak potpisali kreditori i vlasnici brodogradilišta, »Lencu« bilo uplaćeno 25 milijuna dolara. Ministar je napomenuo je da se o problemima u brodogradilištu nije raspravljalo na sjednici Vlade u srijedu. </p>
<p>Istaknuo je kako država zahtijeva da dioničari i kreditori imenuju novu upravu, pokrenu proizvodnju i isplate plaće. No Banski dvori još nisu čuli odgovor druge strane na te zahtjeve. Ministar gospodarstva rekao je i da do takve situacije u »Lencu« ne bi ni došlo da su kreditori i vlasnici u siječnju ove godine poštovali svoje obveze, kao što je to učinila Vlada. </p>
<p>Ona je tada na račun brodogradilišta prebacila 16 milijuna dolara od potrebnih 45 milijuna USD. Ostatak su trebali osigurati kreditori i vlasnici.</p>
<p> Vlada ne namjerava odmrznuti ni jamstva HBOR-a u iznosu od 11,8 milijuna eura, koja su ranije izdana »Lencu«, ali su zamrznuta jer kreditori i dioničari nisu poštovali siječanjski dogovor. </p>
<p>No, stečaj Lenca, koji se čini neizbježnim jer u Banskim dvorima ne vjeruju pretjerano u to da bi se mini-sporazum mogao ostvariti, neće biti jeftin. To je rekao i Jurčić ističući kako sumnja da će sporazum biti postignut ako se zna dinamika kojom banke rade, jer one za svaku odluku trebaju odobrenje skupština i kreditnih odbora.</p>
<p> Ako uslijedi stečaj, s tim da se planira provesti stečaj s preustrojem, a ne potpuna likvidacija, Jurčić kaže da brodogradilište može dobro funkcionirati jer ima već ugovorene poslove vrijedne 40 milijuna dolara, kvalitetne radnike i resurse. </p>
<p>»Društvena šteta bit će mnogo manja ako 'Lenac' ode što prije u stečaj. Ako dođe do potpune likvidacije, mogla bi se popeti na 50 milijuna dolara«, izjavio je ministar gospodarstva. </p>
<p>Ako »Lenac« završi u stečaju s preustrojem, država će bankama kreditorima biti dužna isplatiti oko 66 milijuna dolara na temelju izdanih jamstava. No, kazao je Jurčić, s obzirom da država ima pravo na hipoteku, imovina »Lenca« postala bi državno vlasništvo.</p>
<p>No, hrvatskim tvrtkama brodogradilište duguje oko 20 milijuna dolara, a kooperantima oko 10 milijuna, a oni u slučaju stečaja ne bi bili namireni. Neovisno o eventualnom mini-sporazumu, procjenjuje se da će ukupni dugovi »Lenca« prema hrvatskim tvrtkama do listopada, kad bi bio realiziran sporazum između kreditora i vlasnika brodogradilišta, popeti na 30 milijuna dolara.</p>
<p> Vlada bi uplatila dva i pol milijuna eura nakon što banke uplate svoj dio iznosa od 25 milijuna dolara, što opet nije dostatno da se pokriju sva zaduženja.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Gospodarenjem državnom imovinom s jednog mjesta do jednostavnije privatizacije </p>
<p>Zakonima o privatizaciji i o Hrvatskom imovinskom fondu uređuje se ukupan portfelj države koji će se privatizirati, s tim da će HIF operativno provoditi privatizaciju / Zakonom o zaštiti svjedoka trajno se štite osobe koje svojim iskazima omoguće da počinitelji teških kaznenih djela budu kažnjeni</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Vlada je na sjednici u srijedu uputila u redovnu saborsku proceduru prijedloge zakona o privatizaciji i o Hrvatskom imovinskom fondu (HIF), koji će zamijeniti dosadašnji Hrvatski fond za privatizaciju. Očekuje se da će oba zakona stupiti na snagu tek 1. siječnja iduće godine. </p>
<p>Tim se zakonima uređuje ukupan portfelj države koji će se privatizirati, a HIF će biti tijelo koje će operativno provoditi privatizaciju. Portfelj države činit će dionice i poslovni udjeli čiji su vlasnici HFP, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, zavodi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, trgovačka društva i javna poduzeća u vlasništvu države, te ustanove čiji je država osnivač. Cilj je da se gospodarenjem imovinom države na jednom mjestu osigura brza i jednostavnija privatizacija nego dosad. </p>
<p>Željko Pecek, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo, predložio je da sve nekretnine, posebno zemljišta koja su bila u društvu a nisu procijenjena, unesu u HIF te da se tek nakon toga donese odluka hoće li se prodati trgovačkom društvu, </p>
<p>dati u zakup, koncesiju ili najam, što je podržao i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Pecek je također zamjerio što su predviđene niske kazne za osobe i tvrtke koje ne izvijeste HIF o tim nekretninama.</p>
<p>Podržan je prijedlog ministra financija Mate Crkvenca da se HIF ovlasti i za vođenje evidencije državnih potraživanja.</p>
<p>Prihvaćen je Prijedlog zakona o zaštiti svjedoka kojim se trajno štite osobe koje svojim iskazima omoguće kažnjavanje počinitelja teških kaznenih djela, kao što su organizirani kriminal i ratni zločin. U program zaštite svjedoci bi se uključivali dobrovoljno, a trebala bi ga provoditi Jedinica za zaštitu koja će biti organizirana u MUP-u. Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović rekla je da će taj zakon pridonijeti povjerenju građana u državne institucije. </p>
<p>Vlada je također prihvatila izvedbeni projekt studije o profesionalizaciji Hrvatske vojske. Ministrica obrane Željka Antunović istaknula je da ideju o profesionalizaciji vojske podupiru i Vlada i Sabor i predsjednik države, a prijedlog tog projekta trebao bi stvoriti pretpostavke za konačnu odluku o dinamici procesa profesionalizacije, što znači i za definiranje datuma o ukidanju obveznog vojnog roka.</p>
<p> Vlada je obvezala MORH da do kraja studenog izradi studiju o profesionalizaciji Oružanih snaga, te zadužila ostala državna tijela da surađuju u tom poslu.</p>
<p>Bilo je govora i o odluci da se hrvatskim manjinama u susjednim zemljama te Hrvatima u BiH za potporu znanstvenih, obrazovnih, zdravstvenih i sportskih projekata iz državnog proračuna izdvoji 35 milijuna kuna. Podržana je i ideja o osnivanju tvrtke »Park Prevlaka«, a zeleno svjetlo dobio je i program razvoja Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica. </p>
<p> Sljedeća sjednica Vlade zakazana je za 21. kolovoza. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ashdown želi da hrvatska vlast nastavi s dosadašnjom politikom prema BiH </p>
<p>Međunarodna zajednica neće se miješati u bilateralna pitanja između Hrvatske i BiH, među kojima je i gradnja koridora 5C, rekao je u Zagrebu visoki predstavnik za BiH </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - »Dolazim u Hrvatsku uoči skorih izbora sa željom da hrvatska vlast nastavi dosadašnju politiku prema BiH jer je ona dovela do pozitivnih pomaka u odnosima dviju zemalja«, rekao je u srijedu nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem lord Paddy Ashdown, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH. </p>
<p>Pohvalio je odnos sadašnjih hrvatskih vlasti u procesu normalizacije odnosa s BiH posebno naglasivši da su ne samo politički nego i osobni doprinos tomu dali predsjednik Mesić i premijer Ivica Račan. </p>
<p>Osvrćući se na politiku koju vodi vlast u Hrvatskoj, Ashdown je ustvrdio da se odraz takve politike osjeća i u Beogradu te da će to pridonijeti bržim reformama u cijeloj regiji.</p>
<p> Prema Mesićevim riječima, njih dvojica razgovarali su o svim problemima između Hrvatske i BiH, te o stanju i poteškoćama u cijeloj regiji. Istaknuo je da je Hrvatska spremna i sposobna surađivati sa svim susjedima u regiji, ali da BiH mora do kraja profunkcionirati kao država sa svim svojim institucijama. </p>
<p>»No, Hrvatska želi da se ekonomska i gospodarska pitanja ne politiziraju, nego da se rješavaju prema pravilima ekonomske politike«, rekao je Predsjednik.</p>
<p>Podsjetio je da Hrvatska surađuje s BiH na svim razinama, te izrazio želju da u cijeloj regiji prestane mandat međunarodne zajednice jer će to značiti da su države počele funkcionirati europski.</p>
<p> Govoreći o stanju u BiH lord Ashdown naglasio je da je odlučan u provođenju i nastavku svih započetih reformi u BiH. Rekao je da su posebno važne ekonomske reforme koje trebaju zadržati dosadašnju dinamiku. </p>
<p>Osvrnuo se i na koridor 5C ustvrdivši da je to isključivo stručni i tehnički problem, koji treba rješavati bilateralnim dogovorima između Hrvatske i BiH, a međunarodna zajednica to će promatrati sa strane.</p>
<p>Lorda Paddyja Ashdowna primio je i premijer Ivica Račan. Među ostalim, razgovarali su o hrvatskom prijedlogu projekta gradnje autoceste kroz Neum i o koridoru 5C. Izgradnja tog koridora pridonijela bi homogenizaciji BiH i njezinoj integraciji u EU, rakao je Račan i dodao kako hrvatska vlada upravo izrađuje prijedlog gradnje infrastrukture za taj koridor i u sljedećih nekoliko tjedana dostavit će ga BiH.</p>
<p> U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Zlatka Tomčića, s Ashdownom je razgovarao potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac.</p>
<p>Nakon susreta s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom, Ashdown je potvrdio da se međunarodna zajednica neće miješati u bilateralna pitanja između Hrvatske i BiH, od kojih je jedno izgradnja koridora 5C. </p>
<p> »To su bilateralna i financijska pitanja koja će rješavati vlade dviju država, a mi namjeravamo ostati po strani«, izjavio je visoki predstavnik Hini. </p>
<p> »Politika premijera Račana i moralno vodstvo predsjednika Mesića učinili su Hrvatsku svijetlom točkom na Balkanu u posljednjih nekoliko godina«, naglasio je Ashdown. Uvjeren je da će se takva politika nastaviti, neovisno o rezultatima skorih izbora u Hrvatskoj.</p>
<p> Ocijenivši da se »s vremena na vrijeme čuju glasovi protiv povratka izbjeglica«, ocijenio je da to više nije dominantno političko i sigurnosno nego gospodarsko pitanje. Govoreći o povratku Hrvata u Republiku Srpsku, istaknuo je da nailaze na poteškoće, no »položaj Hrvata u RS-u jednako je težak kao i položaj Srba u Federaciji BiH«. </p>
<p> Upitan kad bi BiH mogla postati samoodrživa država spremna za ulazak u euroatlantske integracije, Ashdown je odgovorio da to ovisi o njezinim stanovnicima i o tome koliko brzo bude ispunjavala kriterije za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prvi put javno objavljene smjernice za rad sigurnosnih službi</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja </p>
<p> - Godišnje smjernice za rad hrvatskih sigurnosnih službi s potpisom predsjednika Republike Stjepana Mesića i predsjednika Vlade Ivice Račana objavljene su u najnovijem broju Narodnih novina.</p>
<p> U roku 30 dana od objave tih smjernica, dakle do kraja kolovoza, sigurnosne su službe dužne napraviti provedbene planove koji su državna tajna i neće biti objavljeni.</p>
<p> Smjernice su planski dokument kojim predsjednik Republike i Vlada usmjeravaju rad Protuobavještajne agencije (POA), Obavještajne agencije (OA) i Vojne obavještajne agencije (VOA), a temelje se na strategijama nacionalne sigurnosti i obrane, te zakonima i drugim dokumentima kojim se uređuje to područje.</p>
<p> U sklopu sigurnosnog djelovanja radi zaštite najviših vrijednosti zaštićenih Ustavom i nacionalne sigurnosti, agencije trebaju istraživati djelatnosti pojedinaca, skupina, organizacija ili institucija te događaja i pojava usmjerenih na ugrožavanje nacionalne sigurnosti.</p>
<p> To se osobito odnosi na terorizam i radikalno rušenje državne vlasti, ustavnog poretka te ugrožavanja temeljnih ljudskih prava i sloboda, organizirani kriminal koji ugrožava nacionalnu sigurnost i potkopava osnove gospodarskog sustava, počinjenje ratnih zločina nad hrvatskim državljanima u zemlji i inozemstvu te na okolnosti nestanka osoba tijekom Domovinskog rata. </p>
<p>Sigurnosne službe moraju istraživati aktivnosti stranih obavještajno-sigurnosnih službi koje mogu ugroziti interese Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu. </p>
<p>Također sudjeluju u provedbi protuobavještajne zaštite i sigurnosti štićenih osoba, objekata i prostora te u organiziranju i provedbi informacijske sigurnosti u tijelima državne vlasti te razvijanju operativno-tehničke sposobnost za prikupljanje podataka. </p>
<p> Službe su dužne sustavno educirati kadrove, uvoditi svjetske normative i standarde, sustavno provoditi mjere unutarnjeg nadzora uz maksimalno sprečavanje mogućih zloporaba zakonskih ovlasti unutar sustava te time jačati i osposobljavati službu, kao i pridonositi stvaranju civilnog i demokratskog društva, navodi se među ostalim u Godišnjim smjernicama za rad sigurnosnih službi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Poništen natječaj za nabavu besplatnih udžbenika</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Gradsko poglavarstvo Zagreba poništilo je javni natječaj za nabavu obveznih udžbenika za oko 66.000 učenika zagrebačkih osnovnih škola! Razlog je tomu nesporazum oko planiranih izdvajanja za nabavu udžbenika. Grad je, naime, planirao za nabavu obveznih udžbenika za osnovne škole izdvojiti 21,9 milijun kuna, no pokazalo se da s tolikim iznosom ni najjeftiniji ponuđač odabran na javnom natječaju ne bi mogao osigurati udžbenike za oko tri tisuće đaka. </p>
<p>U Zagrebačkom poglavarstvu objasnili su da su planirana izdvajanja temeljili na prošlogodišnjim cijenama udžbenika. No, Ministarstvo prosvjete ove je godine kasnilo s objavom kataloga odobrenih udžbenika za novu školsku godinu, koji sadrži i cijene udžbenika. Katalog je pokazao da je cijena udžbenika u prosjeku porasla između 3,70 i 15,53 posto, unatoč tomu što je ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar u više navrata obećao da cijene udžbenika neće rasti. </p>
<p>Na javni natječaj, objavljen 9. srpnja, stiglo je sedam ponuda, ali samo su tri Gradu bile prihvatljive. Među njima najpovoljnija je bila ponuda zagrebačke tvrtke »Proming-hch« d.o.o. da će po cijeni od 29,8 milijuna kuna nabaviti udžbenike. Budući da je riječ o gotovo osam milijuna kuna višem iznosu od onoga što je planirao Grad, Poglavarstvo je na sjednici 29. srpnja odlučilo poništiti natječaj.</p>
<p>S obzirom da za ponavljanje cijele procedure vezane uz raspisivanje novog natječaja i odabir novog ponuđača nema dovoljno vremena, Gradski ured za obrazovanje i sport predložio je Poglavarstvu, da se na temelju Zakona o javnoj nabavi izbjegne natječaj. Naime, taj zakon dopušta (»ako je riječ o žurnoj nabavi, uzrokovanoj događajima koje naručitelj nije mogao predvidjeti, a postupak nabave u rokovima predviđenima za druge vrste nabave nije moguće provesti bez većih štetnih posljedica«) da naručitelj iznimno može iskoristiti način nabave izravnom pogodbom s jednim ponuditeljem, bez nadmetanja. </p>
<p>Stoga je Poglavarstvo donijelo zaključak o osnivanju stručnog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave obveznih udžbenika izravnom pogodbom. U zaključku je istaknuta i nova vrijednost nabave udžbenika - 30 milijuna kuna. Zanimljivo je da u zaključku, koji je potpisala gradonačelnica Vlasta Pavić, nije naveden podatak s kime će na koncu Grad sklopiti posao, odnosno hoće li to biti »Proming-hch« ili netko drugi. Umjesto punog naziva, zaključak navodi tek »jednog ponuditelja«. Nabava udžbenika mora se provesti do 5. rujna, a taj će posao nadzirati peteročlano povjerenstvo u kojem su voditeljica Biserka Bucković, Vesna Klaić, Maja Grubelić, Branka Madiraca i Ljiljana Mrđa.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Umjesto Vladi, Ministarstvo turizma prijeti strancima</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Umjesto da, posredovanjem Vlade i Sabora, inspekcijama dopusti da obavljaju posao za koji su plaćeni, Ministarstvo turizma šalje dopise u inozemstvo u kojima navodi da strancima koji u Hrvatskoj borave neprijavljeni prijeti zabrana ponovnog ulaska u zemlju na određeno vrijeme, odnosno šest mjeseci.</p>
<p>Vjesnik posjeduje dokument koji je Ministarstvo turizma krajem lipnja ove godine slalo inozemnim predstavništvima Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Dokument je, dakle, poslan kad se već znalo da će državnim i inim inspektorima ponovno biti vezane ruke i da neće moći kontrolirati iznajmljivače, većinom strance, koji iznajmljuju na crno.</p>
<p>U dokumentu se kaže da je na sastanku s predstavnicima veleposlanstava zemalja Europske unije istaknut problem informiranja turista o uvjetima boravka u nas jer, kako se ističe, Hrvatska nije dovoljno učinila na informiranju stranih gostiju koji dolaze ovdje na odmor. Riječ je o obveznoj prijavi boravka u roku 24 sata od ulaska u Hrvatsku. Za obvezu prijave u roku jednog dana ne znaju stranci koji borave kod rodbine ili prijatelja, ili su smješteni u objektima koji posluju na crno. </p>
<p>Ustanovi li policija, stoji u dokumentu, da turisti neprijavljeno borave u Hrvatskoj, prijeti im zabrana ponovnog ulaska u zemlju na određeno vrijeme. Iako takvih primjera ima samo stotinjak godišnje - ističe potpisnica dokumenta ministrica Pave Župan Rusković, oni stvaraju nepovoljnu sliku o ovdašnjem turizmu. </p>
<p>Ministarstvo turizma stoga moli da se s obvezom prijave boravka u roku 24 sata od dolaska u Hrvatske upoznaju ADAC i ostali europski autoklubovi, da se ona objavi na web stranicama Hrvatske turističke zajednice i u svim tiskanim i informativnim materijalima HTZ-a.</p>
<p>O čemu je riječ? U Hrvatskoj se, više nego ikad, iznajmljuje na crno. Registrirani iznajmljivači u pravilu pokušavaju izbjeći prijavljivanje gostiju prvog dana dolaska i na dan odlaska. No to je manji problem.</p>
<p>U nas, naime, sve više nego prije caruju strani iznajmljivači. U pravilu, ti strani vlasnici kuća i apartmana za odmor nisu registrirani za iznajmljivanje. Takvi vlasnici svoj objekt koriste tjedan-dva godišnje, a ostatak sezone ga iznajmljuju »prijateljima« i »rođacima« iz vlastite zemlje. Budući da u cijelosti izbjegavaju hrvatske zakone, strancima koji iznajmljuju na crno ne pada na pamet prijavljivati svoje goste. Gosti se, isto tako, ne brinu o nužnosti prijave pa dolazi do dvostruke krađe.</p>
<p>Što se registriranih (i domaćih i stranih) iznajmljivača tiče, čest je slučaj dogovora između privatnika i njegova gosta da se boravišna pristojba ne plati i tako uštede i »domaćin« i gost.</p>
<p>Državnim inspektorima zakon priječi kontrolu objekata koji nisu registrirani za iznajmljivanje pa strani iznajmljivači, bez ikakvih nameta, ostvaruju goleme profite.</p>
<p>Državni se i ostali inspektori istodobno prečesto bave malo važnim detaljima a ne osnovnim poslom za koji su plaćeni. Rezultat je da danas imamo više od 25 posto neprijavljenih turista. Zapravo i nije problem u neprijavljenima (iako 25 posto samo na ovotjedne 523.000 registriranih gostiju nije malo i znači velik gubitak za Hrvatsku) nego je žalosno da, zahvaljujući nesposobnoj upravi, ispadamo ovce u vlastitoj državi.</p>
<p>Ministarstvu turizma preostaje najjadnija metoda - prijetnja strancima da se moraju prijaviti kad se odmaraju u Hrvatskoj. S informativne strane to je u redu, ljude treba upoznati s ovdašnjim zakonima, ali ovdje je riječ o čistoj nemoći - Ministarstvo turizma plaši, jer zna da će neprijavljenim turistima u kući stranaca moći staviti samo soli na rep.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Do 10. srpnja ostvareno 50 posto ovogodišnjih proračunskih prihoda </p>
<p>Govoreći o izvršenju državnog proračuna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ministar financija ocijenio je da se proračun ostvaruje odlično / Do zadnjeg dana lipnja proračun je uprihodio 34,98 milijardi kuna ili 46,5 posto od plana za ovu godinu / Istodobno, rashodi su iznosili 41,47 milijardi kuna, što je 47,2 posto od planiranih rashoda za 2003. </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja </p>
<p> - Početkom srpnja, točnije na dan 10. srpnja, državni je proračun prikupio 50 posto od ukupno planiranih prihoda za ovu godinu koji su predviđeni u iznosu od 75,28 milijardi kuna, rekao je ministar financija Mato Crkvenac na sjednici Vlade.</p>
<p>Proračunsko izvršenje odvijalo se u uvjetima nastavka dinamičnog realnog rasta BDP-a od očekivanih pet posto, rasta industrijske proizvodnje u šest mjeseci za šest posto, te uz nisku inflaciju koja je u prvom polugodištu iznosila 1,3 posto. Trgovinski deficit u prvih šest mjeseci bio je visokih 23,7 milijardi kuna, jer je uvoz roba u Hrvatsku povećan 15 posto i iznosio je 40 milijardi kuna, a izvoz, povećan 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, tek 16,3 milijarde kuna. Zanimljivo je da je najveći porast vrijednosti uvoza u odnosu na lani, čak 31 posto, zabilježen pri uvozu vozila.</p>
<p>Govoreći o izvršenju državnog proračuna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, ministar je ocijenio da se proračun ostvaruje odlično. Tako je do zadnjeg dana lipnja proračun uprihodio 34,98 milijardi kuna ili 46,5 posto od plana za ovu godinu, a istodobno su rashodi iznosili 41,47 milijardi kuna, što je 47,2 posto planiranih.</p>
<p> Prihodi od poreza na dodanu vrijednost iznosili su 12,8 milijardi kuna, što je 47 posto plana za 2003. </p>
<p> Od poreza i prireza na dohodak, središnji je državni proračun u prvom polugodištu prikupio 1,499 milijardi kuna, čime je ostvareno 46,1 posto plana. Zanimljivo je da je od poreza na dobit uprihodovano 1,78 milijardi kuna, ili 62,7 posto plana za ovu godinu.</p>
<p> Smanjenje prihoda od carine i carinskih pristojbi na 38,4 posto plana (793 milijuna kuna) tumači se i kao rezultat liberalizacije vanjskotrgovinske politike. </p>
<p>Doprinosi socijalnom osiguranju iznosili su 13,15 milijardi kuna i ostvareni su na razini od 47,6 posto plana.</p>
<p>Na rashodovnoj strani, tekući su rashodi ostvareni sa 49,5 posto plana, odnosno utrošeno je 37,37 milijardi kuna. Rashodi za zaposlene iznose 7,88 milijardi kuna i čine 54,4 posto planiranih rashoda za ovu godinu. </p>
<p> Prebačaj je, kaže ministar, najvećim dijelom rezultat isplate plaća iznad mjesečnih limita za otpremnine i jubilarnih nagrada u MORH-u, MUP-u i Ministarstvu prosvjete. </p>
<p> Ministarstvo financija trenutačno s korisnicima proračuna provodi analizu radi pronalaženja uštede sredstava kako bi planirani iznos za 2003. bio i dostatan.</p>
<p> Ministar Crkvenac stoga najavljuje za rujan strukturno usklađenje proračunskih stavki na rashodovnoj strani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Turista više nego lani, ali u proračunu se to ne vidi </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja </p>
<p> - Ne krijući zadovoljstvo, ministrica turizma Pave Župan-Rusković na sjednici Vlade iznijela je turističke podatke za prvih šest mjeseci ove godine. U tom je razdoblju ostvareno 2,8 milijuna turističkih dolazaka, ili osam posto više nego u istom razdoblju lani, te 11,4 milijuna noćenja, što je također porast od osam posto.</p>
<p>Naglasila je da će ovogodišnji plan u turizmu biti ostvaren pa i premašen. U prvih šest mjeseci stiglo je 2,2 milijuna stranaca, odnosno osam posto više. Za toliki postotak porastao je i broj njihovih noćenja kojih je bilo 9,6 milijuna.</p>
<p>Unatoč posljedicama rata u Iraku, epidemije SARS-a u svijetu i recesije u Njemačkoj, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja bilježi porast broja gostiju. Ministrica je dodala da je i u nastavku sezone broj rezervacija izvrstan, kao i u posezoni. </p>
<p> Ministar financija Mato Crkvenac rekao je da se prihodi od turizma ne vide u proračunu, naglasivši da ugostitelji ne plaćaju obveze državi. Zaprijetio je onima koji ne prijavljuju svoje obveze rekavši da će oni koji utaje porez biti kazneno gonjeni te najavio brojne inspekcije u turističkim mjestima. Podržala ga je ministrica pravosuđa ustvrdivši da su prekršitelji dosad prolazili samo plaćajući niže prekršajne kazne. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Požar u Nacionalnom parku »Paklenica« zahvatio 210 hektara šume</p>
<p>SPLIT/ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Nekoliko velikih požara izbilo je u srijedu na srednjodalmatinskim otocima i uz obalu. </p>
<p> Na otoku Braču na potezu između mjesta Mirca i Dračevac u srijedu je izbio požar koji je nošen burom do 14,30 sati zahvatio oko 65 hektara borove šume, maslinika i niskog raslinja.</p>
<p> Požar gase vatrogasci s otoka Brača, među kojima su i dislocirani vatrogasci iz Karlovca koji borave u Pučišćima, te dva kanadera, a u popodnevnim satima gasiteljima je stigla pomoć s kopna, postrojba interventne policije iz Divulja i 60-vatrogasaca iz županije.</p>
<p> Požar se širi prema sjeverozapadu, no za sada nije ugrožena nijedna kuća, doznaje se u Vatrogasnom centru otoka Brača.</p>
<p> Požar koji je izbio u utorak oko 11 sati u Nacionalnom parku Paklenica zahvatio je površinu oko 210 hektara borove šume, izvijestio je Državni vatrogasni operativni centar.</p>
<p> U Nacionalnom parku Paklenica trenutno gore još dva požara, kod Jablanuše i Gornje Bukve, koja su zahvatila po dva hektara površine. U gašenju tri požarišta sudjeluje ukupno 160 gasitelja, jedan helikopter za prijevoz opreme i dva kanadera.</p>
<p> Dva požara na otoku Hvaru, kod uvale Stiniva i Lozna, spojili su se u jutarnjim satima u jedan požar i sada ukupna opožarena površina iznosi oko 15 hektara. Požarom je zahvaćena makija, nisko raslinje i borova šuma, a u gašenju sudjeluje kanader i 60-tak gasitelja s 13 vozila.</p>
<p> Požar je u srijedu izbio i kod mjesta Danilo Kraljice i Radonića u Šibensko-kninskoj županiji gdje gori oko 20 hektara trave, niskog raslinja, makije i dio borove šume. Požar gasi jedan kanader i 50 gasitelja sa 10 vozila, a gašenje je otežano zbog jake bure. </p>
<p> Požar koji je izbio u 12.10 sati kod mjesta Kruševo lokaliziran je u oko 13,30 sati.</p>
<p> U gašenju požara koji je jučer izbio kod mjesta Zažablje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pomažu dva zrakoplova Air Tractora. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030731].
|
