NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030531].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 206278 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Središnje mjesto odlučivanja u kojem zastupnici komotno shvaćaju obveze</p>
<p>Tridesetog svibnja 1990. Sabor je za predsjednika Predsjedništva Hrvatske izabrao dr. Franju Tuđmana, za predsjednika vlade Stjepana Mesića, a za predsjednika Sabora Žarka Domljana / Novim odnosom političkih snaga nakon izbora 3. siječnja 2000. Sabor je postao središnje mjesto odlučivanja, parlamentarni je sustav zamijenio polupredsjednički, reformom lokalne i područne samouprave država je decentralizirana, ojačana je pravna država i otvorena mogućnost javne kontrole vlasti</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Do petka anonimni maturant, 18-godišnji Dino Mileta, na svečanoj je saborskoj sjednici dobio gromoglasan pljesak zastupnika, državnih, pravosudnih, crkvenih i javnih uglednika. Zahvalivši u ime nestranačke udruge Gong na dodijeljenom »Zlatnom grbu«, Mileta je najavio da će 100.000 kuna nagrade biti potrošeno za nastavak projekta »Otvoreni sabor« i srednjoškolce koji će sljedeće godine posjećivati parlament. </p>
<p>Sudeći prema jačini i srdačnosti pljeska, zagrebački je maturant zasjenio ostalu dvojicu laureata, Baltazara Jalšovca i Vlatka Pavletića, i jasno pokazao raspoloženje prisutnih, barem kad je riječ o najvećem saborskom priznanju.</p>
<p>U petak, 30. svibnja, svečano je obilježena 13. godišnjica konstituiranja prvog demokratskog višestranačkog Sabora.</p>
<p>Nećemo nabrajati sve odluke i zakone koje je Sabor donio u posljednjih 13 godina samostalne i neovisne Hrvatske. Spomenut ćemo samo neke, najvažnije, kojima su stvoreni temelji za ukupnu preobrazbu društva.</p>
<p>Tog 30. svibnja 1990. Sabor je za predsjednika Predsjedništva Hrvatske izabrao dr. Franju Tuđmana, za predsjednika vlade (Izvršnog vijeća Sabora) Stjepana Mesića, a za predsjednika Sabora Žarka Domljana.Nakon Ustava izglasanog uoči Božića, Sabor je 1991. godine donio i druge povijesne akte: Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, odluku kojom je Hrvatska raskinula državno-pravne veze s nekadašnjom SFRJ, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina... Kronologija bilježi i dvije promjene Ustava, usvajanje Zakona o suradnji s međunarodnim sudom u Haagu.</p>
<p>Novim odnosom političkih snaga nakon izbora 3. siječnja 2000. Sabor je postao središnje mjesto odlučivanja. Njegovim je odlukama parlamentarni sustav zamijenio polupredsjednički, reformom lokalne i područne samouprave država je decentralizirana, ojačana je pravna država i otvorena mogućnost javne kontrole vlasti.</p>
<p>Korjenitim reformama koje su prošle i prolaze parlamentarnu raspravu stvaraju se uvjeti za razvoj i ostvarivanje strateškog hrvatskog cilja - ulaska u Europsku uniju i NATO. U tijeku je prilagodba domaćeg zakonodavstva standardima Europske unije, a do 15. listopada Sabor će morati donijeti još pedeset zakona iz »europskog paketa«. Ilustracije radi, aktualni je saziv Sabora u ovom mandatu donio 504 zakonska akta, od kojih je 151 potvrda hrvatskih međunarodnih ugovora.</p>
<p>Idilična slika koju stvaraju brojke u stvarnosti je ipak drukčija. Središte hrvatske zakonodavne vlasti, svjedoče o tome svakodnevni televizijski prijenosi, nerijetko je bilo poprište nedemokratskog i netolerantnog ponašanja narodnih zastupnika. Uz brojna seksistička i nacionalistička vrijeđanja u Saboru je bilo i nekoliko fizičkih obračuna, bacanja torbi, psovanja Boga, pokazivanja »bosanskih grbova« i dojava o bombama.</p>
<p>Najveći je pehist među zastupnicima bio IDS-ovac Dino Debeljuh koji je 2001. godine dobio šaku u nos i pismo s lažnom bedrenicom. Zastupnik čiju je šaku iskušao Debeljuh, Ljubo Ćesić Rojs, ujedno je i apsolutni rekorder po broju zarađenih opomena - dobio ih je čak 26.</p>
<p>Javnost su najviše iritirale maratonske sjednice, poluprazna sabornica, komotno shvaćanje zastupničkih obveza, neuspješno skupljanje kvoruma, visoke zastupničke plaće, mirovine, povlastice i »medvjeđa« zaštićenost. Uljuljkani u sigurnost Markova trga neki od njih izgubili su vezu s bazom. Uostalom, rezultati nedavne ankete provedene u Saboru pokazale su da mnogi narodni zastupnici ne znaju koliko koštaju kruh i mlijeko. </p>
<p>Vratimo se na kraju maturantu s početka priče. Pljesak koji je dobio aktivist Gonga na otvorenoj saborskoj sceni mogao bi najaviti mlađi budući saziv Sabora i svojevrsnu smjenu generacija. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>HSLS: Od respektabilne političke snage do manje oporbene stranke</p>
<p>Prvi se raskol dogodio 1997., kada su se na saboru HSLS-a razišli Dražen Budiša i pokojni Vlado Gotovac - nastala je Liberalna stranka u koju su prešli prvi protivnici tadašnje politike HSLS-a / Na saboru stranke u veljači 2002. Dražen Budiša je pobijedio dotadašnjeg v. d. predsjednika Jozu Radoša / Epilog je bilo izbacivanje Granića, Radoša, Ive Škrabala, Goranka Fižulića i njihovih istomišljenika iz HSLS-a, nakon čega je osnovana Libra, stranka koja je Račanovu vladu spasila od pada</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Hrvatski socijalni liberali proslavit će u subotu, svečanom sjednicom Velikog vijeća, 14 godina od osnutka stranke. HSLS, prva nova stranka koja je osnovana u Hrvatskoj još dok su u Jugoslaviji na vlasti bili komunisti, prošla je u tom razdoblju dva raskola, jedan 1997., a drugi lani, nakon čega su na političku scenu stupile dvije nove liberalne političke opcije koje su osnovali HSLS-ovi disidenti - LS i Libra. Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, ističe da je njegova stranka u prošlih 14 godina bitno obilježila hrvatski politički život. </p>
<p>»Kao i ostale stranke, imali smo uspona i padova, ali smo uvjereni da isto onako kako smo obilježili hrvatsku političku povijest u posljednjih 14 godina, kao prva stranka koja je osnovana za bivše države i režima, da ćemo i ubuduće biti važan politički čimbenik u hrvatskom političkom životu«, rekao je Vjesniku Dražen Budiša. </p>
<p>On će u subotu, članovima Velikog i Malog vijeća kao i ostalim članovima svih stranačkih tijela, na svečanoj sjednici održati govor pod nazivom »HSLS jučer, danas, sutra«. HSLS, donedavno jedna od vodećih političkih snaga u Hrvatskoj, borbi se za povrat poljuljanog rejtinga. HSLS-ovci ne skrivaju zadovoljstvo posljednjim anketama, prema kojima stranka ipak prelazi izborni prag, a na idućim im je izborima cilj osvojiti barem po jednog zastupnika u svakoj izbornoj jedinici, znači njih deset. Čelništvo smatra da su oni stranka koja će privući glasove i svojom socijalnom komponentom.</p>
<p>Međutim, liberalna je scena rascjepkana i birači će morati dobro razmisliti koja je od političkih opcija s predznakom »liberalna«, prava. </p>
<p>Poznat je put HSLS-a od jake oporbene stranke, preko stranke koja je sa SDP-om osvojila trećesiječanjske izbore i bila dio vladajuće koalicije, do oporbene stranke koja je do prije nekoliko tjedana sudjelovala u neuspješnim pregovorima oporbenih stranaka o osnivanju predizborne koalicije. </p>
<p>Neosporno je da je HSLS bio jedina ozbiljna oporbena stranka u ranim godinama Tuđmanove vladavine, koja je okupljala intelektualne snage i davala nadu da u zemlji postoji demokracija. Prvi se raskol dogodio 1997., kada su se na saboru HSLS-a razišli Dražen Budiša i pokojni Vlado Gotovac. Nastala je Liberalna stranka, u koju su prešli prvi protivnici tadašnje politike HSLS-a, koju su još žestoko podržavali Goran Granić i Jozo Radoš.</p>
<p>Sve do ljeta 2002. i velike krize vlasti, kada su upravo Granić i Radoš s istomišljenicima, među kojima je bila većina tadašnjih HSLS-ovih ministara u koalicijskoj vladi, osnovali novu liberalnu stranku Libru. </p>
<p>Nezadovoljstvo HSLS-ovaca koalicijom sa SDP-om kulminiralo je početkom prošle godine, kad je Budiša zahtijevao da uđe u Vladu kao potpredsjednik, nezadovoljan radom svojih ministara i potpredsjednika u Banskim dvorima (ponajprije Gorana Granića). I Budišini su im istomišljenici zamjerali da su potpuno zaboravili stranačke interese. Možda bi sve krenulo u drukčijem smjeru da Budiša nije postao novi/stari predsjednik HSLS-a na saboru stranke u veljači 2002., kada je pobijedio dotadašnjeg v. d. predsjednika Jozu Radoša. Analitičari su tada procjenjivali da je u stranci pobijedila tvrda struja, tzv. talibani, među koje se najčešće ubraja Sinjanin Joško Kontić, te da će se u HSLS-u dogoditi radikalni zaokret u desno. </p>
<p>Epilog je bilo izbacivanje Granića, Radoša, Ive Škrabala, Goranka Fižulića i njihovih istomišljenika iz HSLS-a, nakon čega je osnovana Libra, stranka koja je spasila Vladu Ivice Račana od pada, jer su joj upravo članovi Libre osigurali potrebnu većinu u parlamentu. Preostali HSLS-ovci u Saboru postali su oporbeni zastupnici, a stranka je pretrpjela još jednu podjelu, koja možda i nije završena.</p>
<p>Jer, kako se može neslužbeno doznati od nekih HSLS-ovaca koji nisu zadovoljni sadašnjim stanjem u stranci, a posebice pregovorima o suradnji s HDZ-om, politika HSLS-a bi se trebala promijeniti da bi stranka dobila podršku kakvu je nekad imala. Ti članovi stranke za pad potpore HSLS-u, koji je nekad bio protiv desnice, krive upravo skretanje udesno.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ralph Frank umjesto Lawrencea Rossina</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Budući američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank prisegnuo je u četvrtak, na svečanosti u State Departmentu, pred američkim državnim tajnikom Colinom Powellom, a očekuje se da bi novu dužnost mogao preuzeti tijekom ljeta. Novi američki veleposlanik u Hrvatskoj dužnost će, prema neslužbenim najavama, preuzeti najvjerojatnije u srpnju.</p>
<p>Riječ je o iskusnom diplomatu koji u američkoj diplomaciji službuje 28 godina. Frank je profesionalac, karijerni diplomat, koji je već obavljao dužnost veleposlanika u Nepalu, a službovao je u Beogradu i Varšavi. Na veleposlaničko mjesto u Zagreb Frank dolazi s mjesta direktora Ureda za razvoj i imenovanja u personalnom odjelu State Departmenta.</p>
<p>Postavljenje Franka, koji nije imao mnogo izravnih veza s regijom jugoistočne Europe, za veleposlanika u Zagrebu trebalo bi značiti nastavak trenda da se u Hrvatsku šalju profesionalni diplomati zaduženi za normalne odnose s demokratskim državama, umjesto robusnijih diplomatskih misija u drugoj polovici devedesetih. </p>
<p>Sadašnji američki veleposlanik Lawrence G. Rossin, veleposlanik u Hrvatskoj od početka 2001., trebao bi se vratiti u State Department na mjesto čelnika odjela za jugoistočnu Europu. To znači da će taj ugledni profesionalac i dalje biti vezan uz regiju i blisko surađivati s novim veleposlanikom Frankom.</p>
<p>Powell je u kraćem obraćanju na prisegi naglasio da je sadašnja hrvatska vlada izvela Hrvatsku iz teških vremena u obećavajuću budućnost i istaknuo suradnju Hrvatske sa Sjedinjenim Državama u antiterorističkoj koaliciji, kao i važnost nedavno potpisane Američko-jadranske povelje partnerstva.</p>
<p>Frank je prisegom prošao i posljednju formalnu fazu u imenovanju za veleposlanika u Hrvatskoj, nakon što ga je u ožujku predsjednik Bush odredio za to mjesto, a u travnju potvrdio Senat.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>SAD ukinuo sankcije SRJ, a uveo pojedincima sa »Zapadnog Balkana«</p>
<p>Iz Hrvatske su na listi Ljubo Ćesić Rojs i Ante Gotovina a od Hrvata iz BiH, Tihomir Blaškić, Drago Josipović, Dario Kordić, Anto Furundžija, i Ivica Rajić te Ante Jelavić, bivši predsjednik HDZ-a BiH, Valentin Ćorić, bivši ministar policije i Stanko Sopta Baja, general HVO-a / Za sada ne postoji nikakvo obrazloženje zašto se i potonji nalaze na tom popisu</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Ukazom američkog predsjednika Busha od četvrtka ukinute su sankcije protiv odnedavno nepostojeće Savezne Republike Jugoslavije a uvedene su, kako je obrazloženo, protiv pojedinaca i organizacija koje »ugrožavaju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu«. Objavljen je i popis 172 imena kojima je zabranjen ulazak u SAD, a blokirana im je i sva imovina, ako je imaju u toj zemlji.</p>
<p>Iz Hrvatske, na tom popisu su general Ante Gotovina, protiv kojeg je Haaški sud podigao optužnicu, te Ljubo Ćesić Rojs, saborski zastupnik HDZ-a. Od Hrvata iz BiH, na popisu su Tihomir Blaškić, Drago Josipović, Dario Kordić, Anto Furundžija i Ivica Rajić. Međutim, osim njih koji su na listu dospjeli vjerojatno temeljem optužnica Haaškog suda, na popisu su još Ante Jelavić, bivši predsjednik HDZ-a BiH, Valentin Ćorić, bivši ministar policije i Stanko Sopta Baja, umirovljeni general HVO-a. Za sada ne postoji nikakvo obrazloženje zašto se i potonji nalaze na tom popisu.</p>
<p>Na toj američkoj »crnoj listi« nalaze se i mnogi Srbi iz Srbije i iz BiH (uz Karadžića i Mladića te obitelj Milošević, a tu je i Milan Martić iz Hrvatske), prvi put i bošnjački političari i poduzetnici te makedonski ministar obrane Ljube Boškovski i to stoga, jer »podriva stabilnost« u toj državi.</p>
<p>U spomenutom ukazu predsjednika Busha, odnosno, kako se službeno naziva, izvršnoj naredbi, navodi se okvirno da se sankcije odnose na »osobe koje ometaju provedbu Ohridskog sporazuma o Makedoniji, odluka UN-a o Kosovu, Daytonskog sporazuma o BiH, uključujući odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice (sada je to Paddy Ashdown, op. a.), Vijeća za provedbu mira u BiH«.</p>
<p>Nadalje, sankcije se odnose i na one koji, kako je navedeno, pružaju utočište osobama koje je optužio Haaški sud, kao i na osobe koje su materijalno pomagale ili bile pokrovitelji takvog djelovanja. Tako široko formulirani razlozi vjerojatno su doveli do toga da su na istom popisu osobe koje ni po biografijama niti po političkoj ili vojnoj djelatnosti međusobno nemaju veze.</p>
<p>Zanimljivo je, da i američka administracija počinje rabiti termin »Zapadni Balkan« za zemlje bivše Jugoslavije (minus Slovenija, plus Albanija), što, čini se, do sada nije bilo tako redovito kao u dopisima iz Bruxellesa..</p>
<p> Svoj ukaz, američki predsjednik Bush uputio je u obliku pisma predsjednicima obaju domova Kongresa, koji bi vjerojatno trebao ovdašnjim vlastima služiti i kao neka vrsta političkog naputka u vezi s pojedincima koji se spominju na toj listi. Najvažnije u tom ukazu je, da to i ponovimo, ukidanje sankcija bivšoj SRJ a uvođenje pojedincima sa »Zapadnog Balkana«.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Među ekstremistima Karadžićev brat, supruga i kćer</p>
<p>Novom uredbom se daju ministru financija SAD-a dodatne ovlasti da blokira imovinu ekstremistima koji opstruiraju implementaciju Daytonskog sporazuma, Ohridskog sporazuma iz 2001. godine o Makedoniji i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1224 o Kosovu te imovinu onih koji podržavaju one koji opstruiraju</p>
<p>SARAJEVO, 30. svibnja</p>
<p> - Bošnjački političari i poduzetnici prvi puta su se našli na američkoj »crnoj listi« nakon što je predsjednik Sjedinjenih Država George W. Bush u četvrtak potpisao Izvršnu uredbu za Balkan, poduzimajući, kako je navedeno, dodatne korake protiv ljudi koji opstruiraju provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu, Ohridskog sporazuma iz 2001. godine o Makedoniji i rad Međunarodnog kaznenog tribunala za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY).</p>
<p>Na popisu se tako našao Hasan Čengić, utjecajni član Stranke demokratske akcije (SDA) i navodni predvodnik tvrdolinijaške struje u toj vodećoj bošnjačkoj stranci. Čengić je u ratu vodio sve poslove u vezi s nabavljanjem oružja za Armiju BiH, a u javnosti ga se često sumnjičilo za veze s TWRA-om, organizacijom povezanom s međunarodnim terorističkim mrežama. Čengić je zastupnik u parlamentu BiH i predsjednik parlamentarnog povjerenstva za međunarodne odnose. Među osumnjičenim za opstrukciju Daytona je i Senad Šahinpašić-Šaja, jedan od najbogatijih bošnjačkih poslovnih ljudi, koji je također sudjelovao u poslovima nabave oružja za BiH, a svojedobno je za njim njemački Interpol raspisao međunarodnu tjeralicu.</p>
<p>Tu je i Bakir Alispahić, bivši ministar unutarnjih poslova BiH i prvi direktor bošnjačke obavještajne službe AID, koji je svojedobno smijenjen s dužnosti upravno na inzistiranje Amerikanaca, a zbog svoje uloge u formiranju (protu)terorističkog kampa Pogorelica pod nadzorom iranskih instruktora. Zanimljivo je da su na popisu i zastupnik u Hrvatskom saboru Ljubo Ćesić Rojs, bivši predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, general HVO-a Stanko Sopta Baja, bivši visoki hercegbosanski policijski dužnosnik Valentin Ćorić i Jozo Perić Tukeša, organizator nelegalne trgovine u Stocu i bjegunac pred pravosuđem BiH. Na »crnoj listi« nalaze se i svi već optuženi u ICTY-ju, pa su se iz BiH tu našli i Ratko Mladić i Radovan Karadžić te njihovi pomagači Milovan Bjelica i Momčilo Mandić.</p>
<p>Tu su i Luka i Sonja Karadžić (brat i kćer Radovana Karadžića), Ljiljana Zelen Karadžić (Karadžićeva supruga), a zanimljivo je da su na popis uvrštene i organizacije iz BiH poput Čengićeve BIO korporacije, Ravnogorskog četničkog pokreta, kompanije Manco oil, Privredne banke Srpsko Sarajevo i mostarske Puma security. Najnovijom uredbom, Bush je zapravo revidirao Izvršnu zapovijed od 26. lipnja 2001. godine, kojom je blokirana sva imovina i interesi ljudi identificiranih tom uredbom, a na najnoviji popis je uvršteno više od 150 ljudi i organizacija koje je Haški tribunal optužio da materijalno podržavaju optužene i one koji promoviraju institucije izvan zakonskog sustava, a koje opstruiraju mirovni proces ili pružaju materijalnu podršku nasilju i opstrukcijama.</p>
<p>Osim toga, ukaz za Zapadni Balkan o zabrani izdavanja viza iz 2001. godine ostaje na snazi. Ono što se postiže novom uredbom je da ona daje ministru financija SAD-a dodatne ovlasti da blokira imovinu ekstremistima koji opstruiraju implementaciju Daytonskog sporazuma, Ohridskog sporazum iz 2001. godine o Makedoniji i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1224 o Kosovu te imovinu onih koji podržavaju one koji opstruiraju.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Prijete li sindikati praznom puškom</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ </p>
<p>Mjesecima najavljivanu prijetnju sindikati će ostvariti odmah poslije Papina odlaska. Sindikalna vodstva pet središnjica odlučila su provesti referendum o općem štrajku 16., 17. i 18. lipnja, a šesta središnjica još dvoji o tome hoće li se priključiti. Iako su na zajednički sastanak u četvrtak sindikati došli s prije izglasanim odlukama o referendumu, dogovor o datumu i referendumskom pitanju izrodio se u burnu raspravu koja je pokazala da je štrajk, pa čak i referendum, veliki rizik za sindikate.</p>
<p>Sindikati su nezadovoljni postignutim u pregovorima s Vladom o izmjenama Zakona o radu, a referendumom kane pritisnuti Vladu i Sabor na nove ustupke. No, jedinstvo u koje su se javno kleli u vrijeme pregovora, napuklo je iskakanjem Matice sindikata javnih službi. Zadovoljna izmjenama ZOR-a, jer im članstvo nije ugroženo, a i postigla je cilj - uvođenje doprinosa solidarnosti za nečlanove sindikata - Matica je prvo odlučila ne ići na referendum, no vjerojatno će to ipak učiniti iz solidarnosti. O tome slažu li se ili ne s izmjenama ZOR-a- na referendumu se treba izjasniti oko 500.000 članova sindikata. Ako 75 posto članova kaže »ne«, sindikati moraju pozvati radnike u opći štrajk, a mnogi od njih Boga mole da se to ne dogodi. Moguće je da se za štrajk odluči članstvo samo nekih središnjica, a drugih ne, ovisno o tome kako će tko nagovarati radnike, pa bi se opći štrajk pretvorio u djelomični, mlaki pritisak. </p>
<p>Sindikati su izabrali, slučajno ili namjerno, posve krivi »timing« i za referendum i za opći štrajk. Sindikalna je abeceda da se najjače pritisne dok traju pregovori, pa su u to vrijeme trebali barem provesti referendum, ako ne i opći štrajk. Sada im je vrijeme najveći protivnik. Prema Vladinoj najavi, izmjene ZOR-a usvojile bi se do kraja srpnja, a sindikati će štrajkati na dan izglasavanja u Saboru. Ljetni štrajk u vrijeme školskih praznika i godišnjih odmora ima sve izglede da će propasti, ako ga uopće bude. </p>
<p>Prijete li sindikati, zapravo, praznom puškom? Radnici, prema jednoj anketi, i ne znaju što se u ZOR-u mijenja, a sindikalisti nisu dosad jasno rekli čemu se to protive i što u stvari hoće. Hoće li radnici štrajkati zbog toga što se naknada za nezaposlene povećava samo za 100 kuna?! Hoće li solidarno štrajkati zbog toga što se samo starijim radnicima smanjuju otpremnine?! Ako se, pak, članstvo na referendumu izjasni da je zadovoljno s izmjenama ZOR-a, a njihova su vodstva i čelnici nezadovoljni, onda bi i oni morali povući konzekvence kao bundžije bez pokrića.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nezakonita bahatost</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Alkarski harambaša Boško Ramljak, umirovljeni satnik Hrvatske vojske, član Hrvatskog bloka i bivši načelnik SIS-a u Splitu, u novinama može govoriti što ga volja.</p>
<p>Ali s obzirom na njegov pravosudni položaj, s obzirom na neki dan provedeno ispitivanje i s obzirom na činjenicu da ova zemlja ima velikih problema s odbjeglicom Antom Gotovinom, Ramljak bi morao odgovarati zbog svojih javnih izjava.</p>
<p>»Nedavno sam bio s generalom Gotovinom«. »Poručujem da ga se nikad neće naći«. »Pomažem Gotovini i ne bježim od toga«. Te rečenice nisu ništa drugo nego ismijavanje hrvatske države, njezine policije i drugih tijela gonjenja. Osim toga, u izravnoj su suprotnosti s međunarodnim obvezama Hrvatske (vezano uz Sud u Haagu), iste one države u koju se alkarski harambaša zaklinje. Istina, najprije u odanost Gotovini pa tek potom državi, ali to je već njegov izbor.</p>
<p>Budući da je Ramljak, valjda, dostupan hrvatskom pravosuđu - za razliku od svog idola-heroja - sve što je izrekao, trebalo bi pravosudno obraditi. Zašto?</p>
<p>Odgovor nudi sam Ramljak. Najprije kaže: »Nedavno sam bio s njim«, a odmah potom pita tijela »voljene države« zašto prisluškuje njegov telefon i telefone njegovih prijatelja, a onda: »Ne znam zašto to rade«.</p>
<p>Na kojem je planetu Hrvatska u koju se Ramljak zaklinje i kako se zovu zakoni na koje se poziva tvrdeći da je došao »u policiju, jer poštujem pravnu državu«.</p>
<p>Ne'š ti Ramljakove pravne države. Posebice ako je dijeli na onu »njegovu« do 3. siječnja 2000. i ovu »njihovu« nakon izbora. Onda valjda i narod hrvatski, kojem je odan, dijeli na »ovaj« i »onaj«. </p>
<p>No Ramljak je pojava koja u opširnom novinskom nastupu, braneći ograničenja državne tajne, zapravo sve kaže. Od toga da je država ona koja ga je umirovila u 36. godini. Nije, međutim, država koja traži Antu Gotovinu, nije država koja sudi Mirku Norcu, nije država koja ga ispituje zbog skrivanja Ivice Rajića. Država nije ni »ono« što je za informaciju o Gotovini ponudilo nagradu za »izdajicu«.</p>
<p>Policija i Državno odvjetništvo su u izjavi o »poštivanju sustava i ponašanja u skladu sa zakonom« valjda našli razloga da alkarskoga harambašu upoznaju sa stvarnim funkcioniranjem države i primjenom njezinih zakona. Ili i oni »rade« u nekoj drugoj Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Život na sreću</p>
<p>Sve te silne nagradne igre s kojima nas mame da kupujemo baš u toj prodavaonici, čitamo baš te novine, ulažemo u ovaj fond i onu banku, uspijevaju jer se prosječni građanin očajnički hvata za svaku slamčicu koja bi mu, možda, mogla barem malo popraviti standard. Nitko više ne vjeruje da radom i znanjem može u životu nešto postići. To nam poručuje i država, koja je odobrila da si saborski zastupnici dodjeljuju nagradu dva i pol puta veću od nagrade koju znanstvenik ili umjetnik može dobiti kao državnu nagradu za životno djelo. Pa tko je onda lud da vjeruje u korist od rada i učenja?</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Jedna štedionica ovih dana tvrdi da vrijedi pokušati novcem kupiti sreću. Nove klijente sklone financijskom okušavanju sa srećom mami vrtoglavim dvoznamenkastim kamatama. Jedan investicijski fond otišao je i korak dalje. Nove klijente mami nagradnom igrom s automobilom kao glavnim zgoditkom. </p>
<p>Najmanje dvije zastrašujuće poruke šalju nam te dvije financijske institucije. Prva pretpostavlja da smo potpuno senilan narod, pa smo već zaboravili da igra na visoke kamate znači i visok rizik. Kojeg su pošteđeni samo rijetki, dobro upućeni u približavanje definitivnoga kraha igre pa na vrijeme izvuku svoj bogato oplođeni novac. Što sa srećom nema veze, ali ima veze s raznim mutnim vezama i poznanstvima. Zar je doista moguće da bankari računaju kako smo već zaboravili kolike su tisuće štediša prije samo nekoliko godina ostale bez životne ušteđevine u silnim financijskim inženjerinzima i bankama koje su se poigravale takvim kamatama? A samo sanaciju takvih banaka hrvatski su porezni obveznici platili oko 50 milijardi kuna! </p>
<p>Ništa bolji nije ni spomenuti investicijski fond koji klijente mami na isti način kao i maloprodajni lanci. Kao da je ulazak u investicijski fond isto što i ulazak u prodavaonicu kruha i mlijeka, koje nas u pravilu mame takvim nagradnim igrama. Jer znaju da se isto mlijeko po istoj ili vrlo sličnoj cijeni može kupiti i na sto drugih mjesta, pa najnovijim modelom automobila žele privući kupca više. Ali ulaganje u investicijski fond i kupnja kruha nisu isto. Zato financijske institucije i djeluju po posebnim zakonima u kojima se faktor sreće pokušava svesti na najmanju moguću mjeru, a potiče se igra na sigurno. </p>
<p>Ako nismo svi senilni, a sasvim sigurno nismo, onda ovakve poruke financijskih institucija govore nešto još gore, govore da smo svi, ili velik dio nas, duboko uvjereni da nam samo puka sreća može pomoći u životu. Da smo izgubili vjeru u načelo da se u životu nešto može postići radom i znanjem. Pa zato i imaju toliko uspjeha sve te silne nagradne igre s kojima nas mame da kupujemo baš u toj prodavaonici, da čitamo baš te novine, da ulažemo baš u taj fond... To nisu klasične igre na sreću u kojima su pravila jasna. To su igre u kojima nam podvaljuju rog pod svijeću. Podvaljuju nam svoj proizvod računajući da se očajnički hvatamo za svaku slamčicu ne bismo li barem malo popravili životni standard. Jer smo uvjereni da nam samo sreća može omogućiti novi auto niže srednje klase. Ili apartman na moru veličine osrednjega kokošinjca. A njih to ništa ne košta. Svi su kupci, igrali ili ne igrali, nagradu sigurno platili. </p>
<p>Ali i od toga ima nešto gore. Gora je poruka koju nam je poslala država odobrivši da si saborski zastupnici međusobno dodjeljuju nagradu koja je dva i pol puta veća nego nagrada koju neki znanstvenik ili umjetnik može dobiti kao državnu nagradu za životno djelo. Gora je jer poručuje da zbilja nema smisla crnčiti, istraživati i učiti cijeli život kada se mnogo više - dva i pol puta više plus zlatnik vrijedan desetak tisuća kuna - isplati ugurati u politiku. Pa ne samo da ćeš imati veliku plaću i dobru mirovinu, nego ti se smiješi i dodatna nagrada. Vrednija od većine automobila koji se dodjeljuju u nagradnim igrama. Poznavajući rad laureata i obrazloženje nagrade, činjenica je da ti se nagrada smiješi samo zato što si radio svoj posao tako što nisi previše »talasao« hrvatsku parlamentarnu žabokrečinu. Ako dovoljno dugo ustraješ, eto bogatog bonusa. </p>
<p>Tko je onda još lud crnčiti i učiti? I još vjerovati da će se to i financijski isplatiti? Mladi koji se ipak odluče na taj put, pa s vrhunskim ocjenama završavaju fakultete, zbog toga i žele otići u inozemstvo. Koje ipak bogatije plaća svoje vrhunske stručnjake nego političare. I nema ništa protiv toga da neka druga zemlja potroši novac na njihovo školovanje nakon kojeg oni pokupe vrhnje. A u Hrvatskoj ostaju političari koji su jako dobro plaćeni iako vode državu u kojoj se, prema mišljenju Ekonomskog instituta, građani s plaćom od 2300 do 4000 kuna smatraju srednjim slojem. Moćan neki srednji sloj! Ima ga samo 27 posto, a kad plati režije i kredit za osrednji auto, zube može objesiti o klin. I kupiti srećku ili ispuniti kupon u prodavaonici. Dok političari, s plaćama bitno većim od 9000 kuna, što je donja granica za jako bogate, ubiru i nagrade za razvoj demokracije.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nije točno da se Hrvatska mora odlučiti između SAD-a i EU-a</p>
<p>Hrvatska ipak na sporazum ne bi trebala pristati, i to ne zbog nekog pritiska Europske unije koji bi usporio njezin put prema punopravnom članstvu, nego radi budućnosti/ Takva odluka, bude li donesena, nema baš veze s emocijama ili osjećajem pravičnosti, nego s pravnom korektnošću i političkom pragmatikom </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatska diplomacija u posljednjih nekoliko tjedana uporno tvrdi da će do praktički zadnjeg dana američkog roka pregovarati kako bi izbjegla političke i praktične posljedice koje bi mogle proizići iz odbijanja ili prihvaćanja SAD-ova zahtjeva za neizručivanje američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu. Pregovori će se sasvim sigurno odvijati tijekom lipnja, no na kraju će Vlada morati odlučiti hoće li potpisati dokument ili ne. </p>
<p>Hrvatska je strana u javnosti iznijela nekoliko argumenata na temelju kojih smatra da bi trebala biti dodana na listu izuzetaka. Riječ je o naputcima Europske komisije, odnosno stajalištu Europske unije koja u načelu ne preporučuje potpisivanje takvih sporazuma. Drugi argument nema pravnu vrijednost, no važan je u svojem moralno-političko-pragmatičnom elementu. Teško je, naime, objasniti hrvatskim građanima da Hrvatska ima obvezu bezuvjetne suradnje s Haaškim sudom, a da treba potpisati dokument kojim se traži izuzeće američkih građana od jurisdikcije Međunarodnoga kaznenog suda.</p>
<p>Komunikacija s američkom stranom, tvrdi hrvatska strana, traje, no teško je zamisliti što to konkretno diplomacija u ovom trenutku može učiniti. Američka diplomatska komunikacija govori da SAD smatra kako Unijini naputci nisu u suprotnosti s američkim zahtjevom, pa se može zaključiti da od svojih traženja neće odustati. SAD, osim toga, obvezuje vlastiti zakon koji precizno određuje onu skupinu zemalja za koje je predviđen izuzetak, pa je teško zamisliti da bi se samo tako kršio ili mijenjao zakon. Hrvatska nije članica NATO-a niti je američki saveznik-strateški partner, pa je zato izostavljena s popisa izuzetaka. Što, dakle, preostaje Hrvatskoj?</p>
<p>Izlaz bi se možda mogao pronaći u kompromisnom rješenju jer EU nema namjeru izravno kazniti zemlje koje su sporazum potpisale, a izlaz bi se eventualno mogao tražiti složenim pravnim modalitetima koje predviđa EU-ov naputak. Europska je unija dosad najsnažnije napala Albaniju, koja je sa SAD-om potpisala naputak prema kojem su izuzeti baš svi američki građani. </p>
<p>Hrvatska ipak na sporazum ne bi trebala pristati, i to ne zbog nekog trenutačnog pritiska Europske unije koji bi usporio njezin put prema punopravnom članstvu, nego radi budućnosti.</p>
<p> Hrvatska se s vremenom mora uklopiti u zajednički pravni sustav Europske unije, pa bi joj potpisivanje sporazuma sa SAD-om, koji bi bio u suprotnosti s EU-om, mogao stvoriti mnoge probleme. Takva odluka, bude li donesena, nema baš veze s emocijama ili osjećajem pravičnosti, nego s pravnom korektnošću i političkom pragmatikom. Hrvatskoj, naime, osim europske perspektive trebaju i dobri partnerski odnosi sa SAD-om. Ti se odnosi ne mogu svesti samo na pitanje potpisivanja bilateralnog sporazuma o neizručivanju, nego i na uvjerljivu politiku zbog koje, između ostalog, SAD na listu partnera i stavlja neke zemlje. </p>
<p>Zbog toga je, bez obzira na objektivne razlike između SAD-a i Europske unije kad je riječ o ICC-ju, pogrešno tvrditi da se Hrvatska mora odlučiti između dviju strana, kako se to često objašnjava u dnevnoj politici. </p>
<p>U sljedećih mjesec dana ova će tema sasvim sigurno biti snažno prisutna u javnosti, ali i u razgovorima na najvišoj razini. Razgovori će biti intenzivni, no trebali bi biti lišeni nepotrebne dramatike upravo zbog ciljeva koje SAD i Europska unija, kada je riječ o ovoj regiji, dijele; uvjeravanje zemalja da će istinsku političku i ekonomsku potporu jedne i druge strane dobiti ako ispune potrebne kriterije koji su jednaki za NATO i za EU. Dakle, vladavina prava, poštivanje ljudskih i manjinskih prava i realizacija pravne države. Ispunjenje takvih kriterija bit će mnogo važnije od epizode (ne)potpisivanja američkog zahtjeva. </p>
<p>Napokon, u krutoj pragmatičnoj politici Rumunjska svoju ulaznicu za NATO nije kupila pristajanjem na američke zahtjeve o neizručivanju, nego zbog toga što je zatvorila svoj zračni prostor ruskim specijalcima koji su trebali sletjeti u prištinsku zračnu luku za trajanja dvodnevne krize između SAD-a i Rusije vezane uz ulogu mirovnih snaga na Kosovu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Vođenje operativnih izvršnih državnih poslova u Hrvatskoj povjeriti nacionalnoj koalicijskoj vladi</p>
<p>Na našemu putu u Bruxelles najvažniju ulogu imat će, u operativnome smislu, buduća hrvatska vlada. U njenome sastavu, baš zbog toga, morat će djelovati političari i stručnjaci najviših sposobnosti. Problem je u tome što tu najvišu, vrhunsku, megapolitičku i stručnu razinu budućih ministara ne jamči niti jedna politička stranka ni partija, pojedinačno ili u zatvorenim i ograničenim ideološko-političkim koalicijama / Čini mi se da bi, do stvaranja realnih i jasnih osnova za ulazak u Europsku uniju, vođenje operativnih izvršnih državnih poslova u Hrvatskoj bilo mudro povjeriti nacionalnoj koalicijskoj vladi. Takvu smo vladu imali u teškim trenucima proklamiranja državne samostalnosti i agresije na Hrvatsku, 1991. - 1992., i ona je obavila zadatak. Umjesto ministara iz uske i zatvorene koalicije nekoliko stranaka, imali bismo vladu širokog nacionalnog saveza i zajedništva</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Hrvatska mora, htio to netko ili ne, ostvariti povijesni cilj sadašnjih generacija i što je moguće prije, svakako do kraja desetljeća, ući u Europsku uniju. Moramo se okupiti uz jedan štap i ući među elitu. Alternative nema. Ostanemo li izvan Europske unije, prijeti nam trajno truljenje na europskoj periferiji.</p>
<p>Tko će nas novačiti, nadahnjivati i voditi bruxelleskom cestom znoja i suza, na kojoj mala država, iznurena ratom i u tranziciji osiromašena, može posrtati, ali ne smije pasti? Odgovor je: hrvatska politička i stručna elita. Prije svega ljudi kojima ćemo na sljedećim političkim izborima povjeriti vlast u Hrvatskoj.</p>
<p>Na našemu putu u Bruxelles najvažniju ulogu imat će, u operativnome smislu, buduća hrvatska vlada. U njenome sastavu, baš zbog toga, morat će djelovati političari i stručnjaci najviših sposobnosti.</p>
<p>Problem je u tome što tu najvišu, vrhunsku, megapolitičku i stručnu razinu budućih ministara ne jamči niti jedna politička stranka ni partija, pojedinačno ili u zatvorenim i ograničenim ideološko-političkim koalicijama.</p>
<p>Iskustvo podupire takav zaključak, a i praksa.</p>
<p>Evo što sam o djelovanju političara i o funkcioniranju vlasti unio u dnevnik tijekom samo jednoga dana, u četvrtak 22. svibnja 2003.</p>
<p>Sabor: Prepirka hoće li uplovljavanje brodova na nuklearni pogon i s razornim nuklearnim oružjem u hrvatske luke ugroziti turizam. A nitko ne spominje sigurnost nas, građana, koji živimo u lukama? Vlada za uzor navodi primjere država članica Sjevernoatlantskoga pakta. Ali, gospodo, mi nismo u NATO-u!</p>
<p>Predsjednik Republike: U inozemstvu je predsjednik Republike Stjepan Mesić rekao da je HDZ eurofobična stranka, koja ne želi u Europu. Ima li na umu naš predsjednik varijantu da ta stranka takoreći sutra (nakon izbora) može formirati vladu i nastaviti pregovore za ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Kako će, nakon Predsjednikovih ocjena, Hrvatsku s HDZ-om na vlasti tretirati u Bruxellesu?</p>
<p>Vlada: Natežu se potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar Pankretić: je li nova pšenična afera kriminalna radnja ili nije? Ministar Radomir Čačić optužio je ministra zdravstva Vlahušića da je milijunski posao (projektiranje i nadziranje novih bolničkih kapaciteta u zagrebačkoj bolnici Rebro) dogovorio bez natječaja. Ministrica Željka Antunović se usprotivila natječaju (koji je zakonom propisan), a Račan je na kraju ukorio - Čačića! Oh, da, gotovo sam zaboravio, on nije član SDP-a.</p>
<p>Predsjednik Republike i Vlada: Blamaža u Salzburgu. Predsjednik Mesić nije potpisao, zajedno s predsjednicima BiH, Srbije i Crne Gore, deklaraciju o trilateralnom povratku prognanika, koju je nedavno baš on predložio. Zapelo se na stanarskom pravu, jer se hrvatska vlada usprotivila. Inicijativa i tekst, očigledno, nisu bili usuglašeni, kao da su Banski dvori u Iloku, Pantovčak u Puli, a Zrinjevac u Cavtatu, na jugu Hrvatske. Grad Zagreb: U zagrebačkoj Skupštini bivši gradonačelnik Milan Bandić otkrio je kako je »namještanjem« natječajnih rezultata, na inzistiranje Hrvatske narodne stranke (HNS-a), postavljeno osam direktora samo zato jer su članovi te stranke. </p>
<p>Građani: Naviru mi suze radosnice. Čitam u novinama: uz telefonske razgovore, »tajne službe pratit će građane putem njihovih mobitela«. Kakav pomak, brale!</p>
<p>Sve to u jednome danu! </p>
<p>Hadezeovci mogu reći: kad (ili ako) dođemo na vlast, mi ćemo drukčije. </p>
<p>Ali ja pušem na hladno.</p>
<p>Čini mi se stoga da bi bilo mudro u ovome povijesnom trenutku, do stvaranja realnih i jasnih osnova za ulazak u Europsku uniju, vođenje operativnih izvršnih državnih poslova u Hrvatskoj povjeriti nacionalnoj koalicijskoj vladi. Takvu smo vladu imali u teškim trenucima proklamiranja državne samostalnosti i agresije na Hrvatsku, 1991. - 1992., i ona je obavila zadatak.</p>
<p>Umjesto ministara iz uske i zatvorene koalicije nekoliko stranaka, imali bismo vladu širokog nacionalnog saveza i zajedništva. Umnu, sposobnu i odgovornu.</p>
<p>Parlamentarne stranke, koje će poslije izbora ući u Sabor, mogu konsenzusom utvrditi program najvažnijih zadaća i ciljeva vezanih uz učlanjenje Hrvatske u Europsku uniju i ostvarivanje povjeriti novoj vladi.</p>
<p>Politički pluralizam i parlamentarni sustav ne bi se na taj način ni ugrozili niti umanjili. Sabor bi jamčio stabilnost vlade, ali bi istodobno obavljao dužnost budnog i strogog kontrolora.</p>
<p>Jesu li izgledi minimalni?</p>
<p>Nažalost, izgledi za stvaranje nacionalne koalicijske vlade su mali. Izbori još nisu raspisani, a stranke već žestoko reže jedna na drugu. Lideri su zaokupljeni stranačkim interesima, a političari, sadašnji i budući, ponajprije se brinu o mjestima na izbornim listama. O nestranačkim stručnjacima (kombinaciji političara i eksperata u vladi) malo tko razmišlja ozbiljno.</p>
<p>Ako se ne postigne dogovor o nacionalnoj koalicijskoj vladi, kako se sada čini, poslije sljedećih izbora na hrvatskoj političkoj sceni neće se promijeniti gotovo ništa.</p>
<p> Glavne oporbene stranke, predvođene ambicioznim liderima, ne mogu se dogovoriti ni o najobičnijoj suradnji, kamoli o predizbornoj koaliciji usuprot SDP-ovom bloku. Stoga, za sada, ne razmatram varijantu o njihovu dolasku na vlast. Neće se, po svoj prilici, ostvariti ni okupljanje svježe političke snage »trećega bloka«, koji zagovara Forum hrvatske sloge.</p>
<p>Kandidat za premijera bit će, vjerojatno, ponovno gospodin Ivica Račan. </p>
<p>A on je, kao predsjednik Vlade (Račan je, inače, vrlo dobar stranački lider!), razočarao. Osobno mu spočitavam toleriranje užasne partitokracije, oportunizam, kolebanje, kalkulantstvo i neodlučnost, zastarjeli model partijske kadrovske politike, nepotizam, pogreške i propuste koje je počinio, a nije smio.</p>
<p>Postoji li mogućnost da se u premijersku fotelju smjesti netko drugi? Postoji. Gospođa Vesna Pusić. Ona je s SDP-om u čvrstoj koaliciji, a u svojim javnim nastupima odavna se samokandidira za predsjednicu hrvatske vlade. Na novinarsko pitanje: »Smatrate li se sposobnom biti premijerka u budućoj vladi?«, odgovorila je: »Sigurno da se smatram sposobnom« (»Slobodna Dalmacija«, 27. svibnja).</p>
<p>Prošloga tjedna, dok je u Skupštini grada Zagreba letjelo perje u sramnoj debati o namještaljkama i foteljaškom HNS-u, Vesna Pusić, omutavila i oglušila odjednom, nonšalantno je čitala nekakvu knjigu. Kao da se raspravlja o državi Burkina Faso, a ne o prljavome rublju SDP-ovaca i njene stranke. </p>
<p>Ta je gospođa, dakle, moguća alternativa premijeru Račanu.</p>
<p>Gdjeee jeee Račan?</p>
<p>Autor je akademik, predsjednik je Foruma hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Volfov govor tjera na obraćenje: Knjiga koja je ipak preskočila lijene, ljubomorne i umorne Hrvate</p>
<p>Profesor Miroslav Volf svojom knjigom »Isključenje i zagrljaj - Teološko promišljanje identiteta, drugosti i pomirenja« uči da, kao katolik, mogu i moram zagrliti svoju protestantsku, pravoslavnu, muslimansku, židovsku, nevjerničku i ostalu braću. Bili oni prema meni dobri ili ne. I što više od toga Papa želi od nas da shvatimo?!</p>
<p>Hinjena religioznost dokazala je da ne postoji nijedan politički interes koji ne bi mogla pokriti religijska ideja te da, nažalost, u tome sudjeluju i mnogi vjerski službenici, ali i vođe. Vjerski fanatizam, politička religija ili, budimo na kraju sasvim otvoreni, sakralno ludilo, hrani se time što postoje vjernici koji za nasilje, osvetništvo i manipulaciju ljudima traže opravdanje u religiji. Volf takve demaskira</p>
<p>DRAGO PILSEL</p>
<p>Razmišljam kako se najbolje pripremiti za Papin posjet, pa sam ponovno u ruke uzeo knjigu profesora Miroslava Volfa. Iako je prošlo gotovo pet godina od objavljivanja hrvatskog izdanja knjige »Isključenje i zagrljaj - Teološko promišljanje identiteta, drugosti i pomirenja«, katolička intelektualna, teološka i novinarska zajednica još nije to djelo pozdravila, odgovarajuće recenzirala, a kamoli ga uvrstila u popis relevantne mirotvorne literature.</p>
<p> Bez obzira na to što je riječ o znanstvenom radu koje najbolje odgovara najvećem izazovu koje se devedesetih godina 20. stoljeća pojavilo pred vjernicima (ali ne samo kršćanima) na području nekadašnje SFRJ - izazov očuvanja, a kada je to postalo nemoguće, ponovne izgradnje mira i povjerenja među zavađenim narodima i pojedincima - knjiga profesora Volfa ne nalazi se na popisu obavezne pa ni preporučljive bibliografije za studente teologije katoličkih teoloških učilišta i za one koje žele izgraditi svoju vjeru ili, kako je apostol Petar mislio da je potrebno, imati razumsko opravdanje za nju.</p>
<p>Zašto se ta knjiga prešućuje? Ako se ne prešućuje (jer su je ipak neki spomenuli), zašto se omalovažava? Zato što autor nije katolik nego dolazi iz manje ili, iz perspektive katoličke pravovjernosti, sumnjive kršćanske zajednice? Možda.</p>
<p> Možda, pak, odgovor na ovo pitanje leži u činjenici da stotine magistara i doktora teologije te gotovo cjelokupna klerikalna struktura dominantne Katoličke crkve hrvatskoga govornog područja nije uspjela (a vjerojatno se nije ni trudila) proizvesti teološku refleksiju koja bi odgovarala duhu vremena onako iskreno, zauzeto i sudbonosno kako to čini Miroslav Volf knjigom koja je ipak preskočila lijene, ljubomorne i umorne Hrvate jer je našla svoje istaknuto mjestu u suvremenoj svjetskoj političkoj teologiji.</p>
<p>Da se ne bi postavilo pitanje gdje je to novinar i teolog Drago Pilsel, koji toliko hvali tu knjigu, o njoj javno govorio ili pisao, napomenut ću da sam je više puta citirao u svojim kolumnama u Novom listu te da se njome koristim već godinama tijekom predavanja mladima i studentima iz zemlje i inozemstva.</p>
<p> Citirao sam je, osim toga, i na nastupima na radiju i na televiziji, te sam zahvaljujući njoj, nakon što sam je prvi put proučio, odlučio da ću u nastavku svoje teološke specijalizacije pokušati magistrirati i doktorirati iz područja političke teologije.
To što sam na neki način postao dužnik profesoru Volfu, ovaj tekst ne čini manje objektivnim. Neću napisati pohvale zato da bih se dodvorio autoru ili sredini kojoj pripada. Ja sam ovom knjigom jednostavno očaran. </p>
<p>Budući da sam pet godina svog života proveo kao pripravnik franjevačkog reda, ponajviše me zanima dinamika zajednice, točnije, kako je moguće u svakoj situaciji oživjeti svijest da je bratimljenje ljudi i svih stvorenja moguće, čak i da je riječ o na smrt posvađanim pojedincima, o onima koji su izgubili nadu, mogućnost da ih priroda iznenadi, znatiželju, životnu radost.</p>
<p> Knjiga u cijelosti promišlja činjenicu drugosti. Volf smatra da identitet i drugost trebaju biti u središte našeg teološkog razmišljanja. Možda zato što će naša budućnost biti kvalitetnija i određena time što ćemo pokazati znamo li artikulirati adekvatnu politiku razlika, odnosno politiku jednakog dostojanstva, ili ćemo u tome promašiti naš poziv na slobodu stvaranja i su-stvaranja.</p>
<p>Možda zbog toga što je, tumačeći svog profesora Jürgena Moltmanna, drugost sinonim za solidarnost, a Volf, kao kršćanin, zna da je vrhunac solidarnosti postignut u drami Velikog petka, na Golgoti, kada se Isus solidarizirao s ljudima i podijelio, vlastitim tijelom, patnje svih ljudi, posebice onih siromašnih i slabih kojima je ponajviše ova knjiga u duhu posvećena.</p>
<p>Knjiga, tvrdim, djeluje moćno. Čini mi se kao europski, ne manje upečatljiv, eho vrhunskoga promišljanja latinoameričkoga političkog teologa, Španjolca (Katalonca) Jona Sobrina (od 1957. živi u El Salvadoru), koji je ponajviše djelima »Jesucristo liberador - Lectura histórico teológica de Jesus« (»Isus Krist osloboditelj - Povijesno-teološko čitanje Isusa«, 1991.) i »La fe en Jesucristo - Ensayo desde las víctimas« (»Vjera u Isusa Krista - Esej iz perspektive žrtava«, 1999.), uspostavio standard razumijevanja eshatološke pobjede Boga nad nepravdom za žrtve i prilagodio ga kulturnom kodu potlačenih latinoamerikanaca (ali ne samo njih). Volf isto tako potvrđuje da vlada političkom teologijom, da ga se bez prevelikog promišljanja treba svrstati u predstavnike tog pravca na našem kontinentu (pazite, i da predvodi tu političku školu u našem širem okruženju!) jer svojim djelom progovara u ime žrtava »naših ratova« i sustava porobljavanja, brani njihovo dostojanstvo te nevjerojatnom lakoćom uspostavlja vezu ključnih filozofskih, teoloških i kulturoloških djela s poviješću spasenja.</p>
<p>Svakog čitatelja stavlja pred nelagodnu zadaću da odgovori na pitanje: što preostaje onima koji nemaju platformu moći na koju mogu zakoračiti kada iznevjeri strategija pravljenja mjesta u sebi za neprijatelja.</p>
<p> Točnije, kada mirotvorstvo koje se predlaže kršćanima uzrokuje novu, nepodnošljivu agoniju Kristovih sljedbenika, onih kojima teologiju križa nije potrebno objasniti jer je žive tijelom i dušom premda misle da će u svakom trenu puknuti od ljudske ravnodušnosti prema njihovoj patnji i od društvene besperspektivnosti u svijetu moći i nasilja?'</p>
<p>Svijet svaki sat potroši nešto manje od 12 milijuna američkih dolara na oružje. U tom istom satu od gladi umire 1500 djece. Strašno? </p>
<p>Da, užasno. To je cijena održavanja surovog sustava koji se boji kaosa odozdo. Ugnjetavači siromašnih naroda imaju svoju »istinu i pravdu« i ona je u sukobu s »istinom i pravdom« ugnjetavanih. Tako će biti sve dok budemo živjeli u svijetu koji radije gradi mačeve nego plugove. Ipak, dr. Volf sugerira da postoji satisfakcija ili utjeha za uvjerene mirotvorce.</p>
<p> Odgovarajući na jedno od ključnih pitanja knjige, možda i ono presudno: tko bi trebao odvajati tamu od svjetlosti, piše (ne bez da prizna kako tvrdnja može šokirati naivne kršćanske zapadnjake) da praksa nenasilja zahtijeva vjerovanje u Božju osvetu. Naime, zar može biti logično da ljudsko nenasilje odgovara Božjem odbijanju da sudi i da razdvaja tamu od svjetlosti? </p>
<p>Možda dosljedno odbijanje da se osvećujemo te dosljedno nenasilje neće i nije moguće u svijetu nasilja i nepravdi. Dietrich Bonhöeffer je, primjerice, odlučio sudjelovati u pokušaju atentata na Hitlera. Međutim, opravdanje za ono nasilje koje nam se čini prihvatljivo ne treba tražiti u religiji. Podlegnemo li toj kušnji, treba prihvatiti krivnju za poticanje nasilja. </p>
<p>To nas, pak, dovodi do spoznaje da samo zreli i iskreni prema sebi možemo pristupiti poslu zbog koje je ova knjiga i napisana - kako bi se znalo još bolje prihvatiti projekt potpunog oslobađanja čovjeka, posebice od robovanja identitetu i strahu od drugoga i drukčijega.</p>
<p>Kao stručnjak za sustavnu teologiju, profesor Volf, uostalom, pokazuje da religija u društvu i životu pojedinaca igra mnogostruku ulogu ispunjavanja višestruke funkcije. Najbrojnije i najzanimljivije su one koje su povezane uz traženje izgovora za ljudske interese i njihovo zabašurivanje, što je sinonim za ideologizaciju religije. </p>
<p>Današnja istraživanja ukazuju na to da je u povijesti religija igrala - možda i više nego što se pretpostavljalo - ulogu maske, jer je svojom teološkom retorikom pokrivala scenarije nereligiozne ili potpuno svjetovne koristi. </p>
<p>Slučaj političke zloporabe religije, što ne prestaje biti fenomen ni u ovom poratnom hrvatskom vremenu, najkrvavije je došao na vidjelo bezbožnim nasiljem, paležom, pljačkom, osvajanjem etničkim »čišćenjem«, rušenjem bogomolja, vitlanjem religijskim simbolima nad glavama nacionalizmom i ksenofobijom izmanipuliranih i prestrašenih, ukratko, izluđenih građana (građana?).</p>
<p>Takvu religiju možemo označiti lažnom. To čini i Volf. Hinjena religioznost dokazala je da ne postoji nijedan politički interes koji ne bi mogla pokriti religijska ideja te da, nažalost, u tome sudjeluju i mnogi vjerski službenici, ali i vođe. Vjerski fanatizam, politička religija ili, budimo na kraju sasvim otvoreni, sakralno ludilo, hrani se time što postoje vjernici koje za nasilje, osvetništvo i manipulaciju ljudima traže opravdanje u religiji.</p>
<p>Volf takve demaskira. On je prorok koji, govorom znanstvenika, sve nas tjera na obraćenje. Ne vidim stoga bolju pripremu za susret s Papom nego da se Volfova knjiga pročita i preporuči. Meni je ona, sada se izražavam sasvim intimno, dokaz da smo jedni drugima sakrament Božjega zagrljaja - euharistija, ali samo onda kada se ne opiremo da postanemo mironosci, kada činimo mjesta za druge, kada prihvaćamo sve one koje je Krist prihvatio svojom patnjom. </p>
<p>Miroslav Volf shvatio je Papu Ivana Pavla II. i odlično ga tumači. </p>
<p>U svijetu i društvu prepunom sukobima poručuje nam da u poslušnosti pozivu da zagrlimo jedni druge prelazimo granicu između prostora i vremena pashalnog rituala te prostora i vremena svagdašnjeg života. </p>
<p>Isusovo je otkupljenje moguće jer Bog nam daje dar nepamćenja tuđeg i vlastita zla, jer nam je dao sposobnost da zagrlimo drugoga. </p>
<p>Volf me uči da, kao katolik, mogu i moram zagrliti svoju protestantsku, pravoslavnu, muslimansku, židovsku, nevjerničku i ostalu braću. Bili oni prema meni dobri ili ne. I što više od toga Papa želi od nas da shvatimo?!</p>
<p>Autor je slobodni novinar i teolog iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Državna je matura neželjeno dijete ako se uopće i rodi</p>
<p>Za razliku od naših maturanata, slovenske čeka ozbiljna državna matura za koju se temeljito pripremaju učeći savjesno tijekom školovanja. Zamislite, matura na kojoj se čak može i pasti. I što se onda čudimo. Njima sigurno nije do nepotrebnih ludorija i vandalizma </p>
<p>MIROSLAV DOREŠIĆ</p>
<p>Pitam se tko može u ovoj zemlji Hrvatskoj stati na loptu i reći dosta je. Ili, kao što reče nekad davno gospodin Šuvar: popu pop, a bobu bob!</p>
<p>Svake se godine, u svibnju, novinari svih medija čudom čude što se to događa s našim maturantima. Uvijek isto divljanje i nekultura i to budućih akademskih građana?! Iznose se i usporedbe s drugim zemljama, pa i sa susjednom nam Slovenijom. </p>
<p>Naravno, tamo maturanti završetak svog srednjoškolskog školovanja obilježavaju na civiliziran način. Ali, ima jedno veliko ali! Odgoj podrazumijeva i stjecanje radnih navika i sustava vrijednosti.</p>
<p>Za razliku od naših maturanata, njihove maturante čeka ozbiljna državna matura za koju se temeljito pripremaju učeći savjesno tijekom školovanja. Zamislite, matura na kojoj se čak može i pasti. I što se onda čudimo. Njima sigurno nije do nepotrebnih ludorija i vandalizma. </p>
<p>A kod nas? Matura je prava lakrdija, ali zato će se maturanti pokazati u pravom svjetlu na fakultetskim klasifikacijskim ispitima, kao prošle godine na primjer. Više od polovice kandidata (od 1200) na Fakultetu elektrotehnike i računarstva bili su sami superodlikaši - dakle ocjene iz srednje škole sve same petice. Više od polovice njih nije riješilo ni pola zadataka iz testa; a to nije ni za dovoljan. Mnogi od njih imali su i negativan bodovni saldo, što je pravo umijeće. Da nam pamet stane! Dovoljno je pogledati web stranicu www.fer.hr/razredbeni/.</p>
<p>Na Filozofskom fakultetu te iste godine dekan Neven Budak uvodi originalan eksperiment. No nije mu za zamjeriti, jer to bi svatko pokušao učiniti iz očaja, kad se ne može pouzdati ni u ocjene niti u znanje kandidata maturanata; pa što onda drugo nego postaviti pitanje: »Tko je bio izbornik talijanske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Japanu«?</p>
<p>I dok naš sustav naobrazbe tone u sve dublji glib, naši vrli profesionalni reformatolozi (iz Šlausovog fantomskog povjerenstva pri Rektoratu) smišljaju novo-staru propalu reformu školstva, a društveno orijentirani pedagozi i istraživači-anketari (Pastuović, Bezinović) provode ankete po školama i fakultetima o potrebi ili nepotrebi uvođenja državne mature. Biser svih bisera je anketno pitanje: »Vjerujete li u regularnost državne mature«? </p>
<p>Ako se već postavlja takvo sugestivno pitanje, onda je potpuno jasno koja je stvarna namjera istraživača-anketara. Skora državna matura sigurno ne! Cilj im je anketirati u nedogled i potrošiti Sorosev novac, ali i novac hrvatskih poreznih obveznika. A rezultat će biti jadan. Sve zapravo znamo.</p>
<p>Državna matura je neželjeno dijete ako se uopće i rodi. Pa tko bi uopće želio da mu nerad i neznanje izađu na vidjelo?! Zar bi se samoupravno-zurovski organizirani fakulteti htjeli odreći jedne od svojih društvenih moći - klasifikacijskih ispita?! Upravo nevjerojatno - samo se u ovoj zemlji Hrvatskoj ne može ništa pošteno i pametno napraviti!</p>
<p>Autor je član Odbora za školstvo, znanost i kulturu HDZ-a, bivši je zamjenik ministra prosvjete (1998.-1999.).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Riznica doživljaja, spomenar duha </p>
<p>Boris Vrga, liječnik i književnik </p>
<p>Na postavljeno pitanje Zašto volim Zagreb, najradije bih odgovorio protupitanjem: Zar se Zagreb uopće može ne voljeti? Od prvoga dječačkog susreta s njim, od kada zapravo i datiraju moja zapamćenja tramvaja i uspinjače, spomenika Kralja Tomislava i maksimirskog Zoološkog vrta, traje moja potreba za stalnim povratcima u Zagreb. Motivi su se mijenjali s godinama pa su već od gimnazijskih dana vožnju uspinjačom ili motrenje labudova na maksimirskom jezeru zamijenile magične privlačnosti knjižara i staretinarnica u kojima sam razvijao ljubav prema starim ili rijetkim knjigama.</p>
<p>S nostalgijom se prisjećam nekoć legendarnog antikvarijata na uglu Gundulićeve i Masarykove, Tina Ujevića na Zrinjevcu i Matice u Ilici u kojima sam, zaboravljajući na vrijeme za petrinjski autobus ili važne fakultetske vježbe, ne samo prelistavao lomne stranice knjiga, već i napeto slušao neformalne razgovore nekolicine strastvenih bibliofila, saznajući i ponešto više od onoga što se moglo doznati iz knjiga. </p>
<p>Kako su moja biblioteka i zbirka slika likvidirane za vrijeme nedavne okupacije Petrinje, to se moje traganje, sada usredotočeno na zbirke poezije i umjetničkih knjiga te djela petrinjskih i sisačkih likovnih umjetnika, nastavlja. Naravno da ovo nisu jedini razlozi zbog kojih volim Zagreb. On ima mnoga lica i gotovo je nemoguće ne spomenuti koliko nesvakidašnjih ljepota nudi Zrinjevac u jesenskom, Cmrok u zimskom ili pak Botanički vrt u proljetnom ozračju. Sve ove ljepote nadahnule su brojne meštre pera i kista, bez kojih, kako to reče Matoš, gradovi i nisu gradovi, a u čijim djelima živi onaj oslikani i opjevani, onaj nerijetko idealni i nadosanjani, rekao bih najzagrebačkiji Zagreb. </p>
<p>Volim ga zbog njegove trajne otvorenosti prema svima, rođenima i pridošlima, zbog nepotrošivog »kaja« i nepotkupljivog »ča«, zbog kontrasta koji stvaraju staro i novo: Cvjetni trg i Trnsko, Kazalište i Koncertna dvorana, Mimara i Mamutica, prisavski Većeslav Holjevac i Sveti Juraj na Titovom trgu, usporena Jurjevska i prebrza Ilica. </p>
<p>Dakako, Zagreb mi je i autobiografska riznica doživljaja, spomenar duha i posve intimnih fabula. Od neizostavnih »privatnih« podataka spominjem da sam u njemu završio Medicinski fakultet, upoznao suprugu, a u Petrovoj bolnici rodilo se sve troje moje djece. U Dugavama sam živio kao ratni prognanik, a skoro desetljeće radio u Bolnici za plućne bolesti u Rockefellerovoj, u kojoj sam upoznao pažljive kolege i vrsne stručnjake. Ukratko: u Zagrebu mi je sve nekako potaman. Čak i onda kada se u nepovrat rasplinu poneki neostvareni snovi.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prvi muzičari u Ferimportovoj zgradi 1. listopada 2007. </p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić i dekan Frane Parać potpisali ugovor kojim Muzička akademija konačno dobiva odgovarajući prostor - novih pet tisuća četvornih metara / Ispitivanja statike zgrade i renoviranje Akademija provest će se u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba </p>
<p>Ugovorom o davanju dviju zgrada na upotrebu Muzičkoj akademiji, što su ga u petak u bivšoj Ferimportovoj zgradi na Trgu maršala Tita 12 potpisali zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić i dekan Muzičke akademije Frano Parać, Muzička akademija konačno je i službeno dobila objekt o kojem se govori već mjesecima. S dvije nove zgrade Akademija je dobila pet tisuća četvornih metara prostora, a nastava na novoj lokaciji mogla bi početi za četiri godine.</p>
<p>»Nakon ove dodjele, koja je bila preduvjet bilo kakvim daljnjim koracima, krenut ćemo u pripremu preuređenja, a sve s tim u vezi dogovorit ćemo s Društvom arhitekata Zagreba. Najprije ćemo analizirati mogućnosti zgrade i njezinu statiku, a onda ćemo dogovoriti opseg adaptacije« kazao je dekan Parać nakon potpisivanja ugovora. </p>
<p>Pripremni radovi mogli bi trajati godinu dana. Dekan nije precizirao koliko bi obnova mogla koštati, ali pretpostavlja da će pomoći Ministarstvo znanosti i tehnologije i grad Zagreb, a dio sredstava prikupit će i sama Akademija. Optimalni rok za početak nastave na novoj lokaciji je četiri godine i, prema Paraćevim riječima, prve studente nova lokacija mogla bi primiti 1. listopada 2007. godine. </p>
<p>»Grad Zagreb nije ni sekunde dvojio oko dodjele zgrade Ferimporta Muzičkoj akademiji«, rekla je tom prilikom gradonačelnica Vlasta Pavić i poželjela Akademiji još puno glazbenih talenata. </p>
<p>Prvi istražni radovi mogli bi se poduzeti već za mjesec dana, do kada će Ferimport, kako se obavezao, napustiti zgradu.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Stojedinica od petka ponovo na staroj frekvenciji </p>
<p>U okviru višednevnog obilježavanja Dana grada Zagreba, Radio 101 u petak se prigodnim koncertom na Trgu bana Josipa Jelačića nakon punih 19 godina postojanja vraća na svoju staru frekvenciju, 101 megaherc, po kojoj je i dobio ime. Time, u isto vrijeme, »stojedinica« od lokalnog, odnosno zagrebačkog radija, postaje regionalnom radio-postajom.</p>
<p>Ovim se događajem otvorilo novo poglavlje u povijesti ovog radija, koji je svoju popularnost pokazao i okupivši 1996. godine gotovo 100.000 ljudi na glavnom zagrebačkom trgu. Tada je, naime, koncesiju za frekvenciju 94,3 MHz dobio »Globus 101«, radio koji je postojao jedino na papiru. Zagrepčani su pokazali što o tome misle i prosvjed je urodio plodom, na toj je frekvenciji ostala »stojedinica«.</p>
<p> »Sretni smo što je došao i taj dan i što je naša dugogodišnja borba za staru frekvenciju i regionalni status dala rezultate«, rekla nam je Tamara Pavlica, direktorica programa »stojedinice«.</p>
<p> Naime, Vijeće za radio i televiziju dalo je 20. ožujka suglasnost zagrebačkom Radiju 101 za emitiranje na regionalnoj frekvenciji, sukladno prošle godine odobrenoj koncesiji za područje Zagreba i Zagrebačke županije. </p>
<p> Što se tiče programa Radija 101, Tamara Pavlica rekla je da se on, nakon prelaska u regionalne radio-vode, neće koncepcijski mijenjati. Jedino će informativni program pojačati regionalno informiranje i razviti mrežu suradnika. </p>
<p> Na dosadašnjim frekvencijama Radija 101, na 94,3 MHz i 90,7 MHz emitirat će se 3. program HRT-a za područje Zagreba.</p>
<p> Hrvatski zavod za telekomunikacije obavio je tehnički pregled opreme za odašiljanje 3. programa HRT-a i opreme koja će se koristiti za prijenos i odašiljanje Radija 101, te su time ostvareni svi preduvjeti za zamjenu frekvencija.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kovačević napao način trošenja novca u Uredu za zdravstvo </p>
<p>Najbolji poklon gradu za njegov dan koji se obilježava u subotu, bila bi odluka o raspisivanju prijevremenih izbora za Skupštinu grada. Rekao je to Božo Kovačević u petak, na konferenciji za novinare koju je sazvala Gradska organizacija Liberalne stranke grada.</p>
<p> Kao razlog za to Kovačević je naveo »nered u izradi i krivotvorenje dokumenata vezanih uz GUP, neriješeno pitanje zbrinjavanja otpada, nered u raspolaganju gradskom imovinom, politički motivirane smjene i imenovanja na funkcije koje zahtijevaju stručnost te nedemokratsko ponašanje zastupnika i predsjednice HNS-a Vesne Pusić«.</p>
<p>»Vesna Pusić odbila je gledati i slušati što se događa u Skupštini. U HNS-u ne drže do interesa građana ni koliko je crnog pod noktom«, rekao je Kovačević. Sadašnjoj gradskoj vlasti zamjera netransparentno trošenje novaca iz proračuna, posebno se s tim u vezi okomio na Gradski ured za zdravstvo, pitajući na što se troši novac namijenjen kupnji aparata za bolnice, borbi protiv droge te uređenju bolnice Vrapče. U LS-u se protive zabrani rada nedjeljom, ali se zalažu da radnici za rad nedjeljom i blagdanom budu plaćeni prema zakonu te da im bude zajamčen jedan dan odmora tjedno. »Protivimo se nametanju pravila jedne vjerske zajednice jer to može ugroziti provedbu ustavnih odredbi o odvojenosti crkve od države i o slobodi vjeroispovijesti«, kaže Kovačević. Kovačević se nada da će LS, kao nekompromitirana stranka, dobiti povjerenje građana. </p>
<p>A onda bi se smanjio broj zaposlenih u gradskoj upravi te definirale temeljne odrednice prostorno-planskog razvoja grada. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Od lipnja se uređuje 246 parkirališnih mjesta</p>
<p>Posao je vrijedan 1,048 milijuna kuna, a njime će se zaštititi drvoredi i urediti parkirališta u Makančevoj, Ulici kraljice Jelene, Hrvojevoj, Erdödyjevoj i Ulici kneza Borne / Radovi će trajati od 10. lipnja do 28. srpnja </p>
<p>Direktori Zagrebparkinga, Mate Kraljević i Zrinjevca, Igor Toljan potpisali su u petak Ugovor o uređivanju parkirališta. Radovima vrijednim 1,048 milijuna kuna zaštitit će se drvoredi i urediti ukupno 246 zapuštenih parkirališnih mjesta u Makančevoj, Ulici kraljice Jelene, Hrvojevoj, Erdödyjevoj i Ulici kneza Borne.</p>
<p> Radovi počinju 10. lipnja u Makančevoj ulici i po najavi direktora Kraljevića trebali bi završiti do 28. srpnja. Nakon toga parkiranje će se naplaćivati i tamo gdje to ranije nije bio slučaj, na primjer upravo u Makančevoj. »Neka parkirališta na kojima Zagrebparking naplaćuje parkiranje, bila su u vrlo lošem stanju još kad je Grad odlučio da se naplata proširi i na njih. Stanari su se opravdano na to tužili pa smo od Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode zatražili uputstva kako bi se to moglo riješiti, a Zrinjevac je sastavio projekt«, objasnio je Kraljević. Navedene lokacije nalaze se, naime, u povijesnoj urbanoj cjelini grada i njihov dio su prepoznatljivi i zaštićeni drvoredi pa će se oni urediti i ograditi. Automobili su dosad sabijali zemlju na parkiralištima gdje stabla nisu bila ograđena te su tako uništavali korijenje, ugrožavajući opstanak stabala. </p>
<p>Kraljević je napomenuo kako će ovakvom suradnjom dvaju trgovačkih društava u vlasništvu Grada novac ostati Zagrebu. Projekt će, dodao je, Zagrebparking financirati vlastitim sredstvima. Na još bi četiri prometnice trebalo urediti parkirališta, među njima su Tomašićeva i Breščenskoga. Bude li vremena, to će se učiniti još ove godine. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ne zna se što će biti umjesto parkirališta na Kaptolu</p>
<p>»Trenutno su želje zainteresiranih strana različite, no mogu reći da trg ispred Katedrale treba urediti primjerenije nego što je to sad«, rekao je Silvije Novak, zamjenik pročelnice Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Podsjetimo, Gradsko poglavarstvo u četvrtak je, na zahtjev Nadbiskupije zagrebačke, odlučilo da se gradsko parkiralište prve zone naplate, pokraj Katedrale, trajno ukine, a da se površina sadašnjeg parkirališta preuredi nakon što se o tome provede stručna analiza. Ne zna se još točno kako će teći uređenje i kakav će biti novi izgled toga prostora, ali moguće je da se netko na višoj razini o tome već dogovorio, dodao je. No, zna se da će se u drugoj polovici ove godine objaviti natječaj za izvoditelja radova. U Zavodu ne odbacuju ni mogućnost da će se tu pronaći i arheoloških spomenika. Dr. Željko Demo, arheolog i muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju u Zagrebu koji je prošlog ljeta na prostoru ispred franjevačke crkve na Kaptolu otkrio 167 »Zagrepčana« iz 13. i 14. stoljeća, rekao nam je, međutim, s tim u vezi: »U južnom dijelu mogli bi još se pri iskopavanju pronaći ostaci groblja, no nešto drugo bilo bi pravo arheološko iznenađenje«. Pokraj ulaza u sjemeništu zgradu teško da će se pronaći groblje, no mogli bi se pronaći ostaci nekih objekata, mišljenja je dr. Demo. Zvonimir Ancić, glasnogovornik Nadbiskupije zagrebačke, nije nam mogao reći ništa službeno, osim da je odluka o ukidanju parkirališta - donesena. Iz Zagreb-parkinga tvrde pak da »ovaj potez neće previše ugroziti parkiranje u tom dijelu grada, jer je u blizini podzemna garaža Kaptol-centra«.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U subotu »Dani otvorenih vrata« u SUVAGU</p>
<p>Povodom obilježavanja Dana Poliklinike SUVAG i 90. obljetnice smrti akademika Petra Guberine koji je utemeljio tzv. verbotonalni sistem kojim gluhe osobe mogu komunicirati »govorom«, u subotu 31. svibnja u Poliklinici SUVAG - Ljudevita Posavskog 10, od 9 do 11 sati održat će se »Dani otvorenih vrata«.</p>
<p> Događaj je posvećen humanitarnoj akciji »Dajmo da čuju« kojom je svojedobno prikupljen novac za 85- o djece kojima je ugrađena umjetna pužnica. U HNK će u 14 sati biti izvedena predstava Mali princ. Pokrovitelji skupa su Gradsko poglavarstvo i Državni zavod za zaštitu obitelji materinstva i mladeži, a suorganizatori su Hrvatska verbotonalna udruga i Hrvatsko društvo za kohlearnu implantaciju. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Ivana Banfić s prijateljima, obitelji i novinarima proslavila 15 godina rada</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Koncertom organiziranim u restoranu Globus za novinare i prijatelje pod nazivom »Noć Ivane Banfić« popularna je pjevačica proslavila 15 godina života na estradi. »Večeras se događa moja ostvarena budućnost, život se događa tek sad«, rekla je Banfić pred nekoliko stotina okupljenih uzvanika. </p>
<p>Koncert na kojem bi mogli pozavidjeti i mnogi drugi estradnjaci, Ivana je počela pjesmom »Žena devedesetih« nakon čega je spektakularnim skidanjem viška odjeće nastavila s pjesmom »Ti si moj«. Banfić je nastavila izvedbu pjesama s kojima je već 15 godina na sceni, praćena plesnim ansamblom »Tale«. Uz Ivanu, iako su bili najavljeni gosti iznenađenja, pjevao je jedino Jacques Houdek koji je zamijenio Dina Merlina u velikom hitu »Godinama«. Osim što je pjevala uživo, Ivana je imala i fascinantan scenski nastup, a svaku pjesmu je pratila nova odjeća iz Linee Excslusive. Uz retrospektivu starih pjesama koje je prearanžirao Dus, pjevačica je izvela i dvije pjesme s novog albuma »Glamour«. </p>
<p> Menart koji izdaje Banfičkine albume uručio joj je povodom 50 tisuća prodanih primjeraka albuma »Ona zna« plaketu. Novi album bi se trebao kroz dva tjedna naći u prodavaonicama. </p>
<p>Među mnogobrojnim uzvanicima bili su Leonarda Boban, Sandi, Minea, Maja Šuput, Ibrica Jusić, Indira i Narcis Mujkić i mnogi drugi. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Koncertom u Gavelli Lvky predstavio »Araritu«</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Splitski glazbenik Dragan Lukić Lvky, donedavno najpoznatiji po producentskim poslovima na hvaljenim albumima TBF-a i Urbana, predstavio je koncertom u Gavelli u četvrtak navečer svoj prvijenac »Ararita«. Radilo se o prvoj koncertnoj promociji jednog od najhvaljenijih prošlogodišnjih albuma, ovjenčanog s tri Crna mačka, te Porinom za najbolji pop/rock album, a koncertu u zagrebačkom kazalištu uglavnom su nazočili Lvkyjevi sugrađani. </p>
<p>Već od prve pjesme postalo je jasno kako je Lvky odlično uvježbao nastup s pratećim bandom, a sličan je dojam ostavljao cijelo vrijeme zahvaljujući sjajnoj svirci koja je, nažalost, trpjela zbog lošeg ozvučenja. Odabir Gavelle za Lvkyjevo prvo predstavljanje zagrebačkoj publici dvojben je i zbog činjenice da se dupkom ispunjena dvorana niti u jednom trenutku tijekom gotovo dvosatnog koncerta nije digla na noge, niti je pratila Lvkyja pjevanjem i plesom. Tek bi povremeno svi zajedno zapljeskali što nije bila namjera organizatora čija je zamisao bila već nakon prvih par pjesama dići publiku na noge. S obzirom da se »Ararita« nekoliko mjeseci nalazi na tržištu, a s nje su skinuta već tri hit singlea - »Ti si more«, »Provaj« i »Mislit na sebe«, teško je pretpostaviti kako publika ne poznaje Lvkyjeve skladbe, pa se nameće zaključak da kazališna atmosfera nije doprinijela opuštanju publike na koncertu. S druge strane, Lvkyju i pratećem bendu se nema što prigovoriti za glazbeni dio, pa polovičan dojam o koncertu ide na dušu organizatora (Menart) i tehničkih detalja vezanih za ozvučenje. </p>
<p>Svi oni koji su od Lvkyja očekivali koncert mediteranskog ugođaja bili su iznenađeni jer je njegov nastup u pojedinim dijelovima bio baziran na elektronskim sampleovima i podlogama preko kojih je Lvky svirao klavijature. Publika se potajno nadala Oliverovu gostovanju, no Lvky je sam izveo njihov duet »Provaj«, dok je od gostiju imao samo klapu Iskon s kojom je izveo dvije pjesme, a među njima i nezaobilaznu »Ti si more«. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ivana Popović i I-Gle pred zagrebačkom publikom</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Zagrebačkoj modnoj kreatorici Ivani Popović i dizajnerskom trojcu I-Gle, pod čijim imenom djeluju Romano Decker, Marta Mihaljčišin i Martina Vrdoljak-Ranilović pripala je čast da zajedno s Mirakulom u četvrtak prvi prikažu svoje najnovije kolekcije na trodnevnom modnom događaju Cro-ŕ-Porter kojeg organizira bivši maneken Viktor Drago. </p>
<p>Akademska kiparica, modna kreatorica i interdisciplinarna umjetnica Ivana Popović svoju je kolekciju prikazala u dvorištu Gliptoteke pred mnogobrojnom publikom. Ivana je trenutačno zaokupljena tematikom »Kršćanskih svjedočanstava«, a odabrani prostor poslužio je kao idealna scenografija za predstavljanje nove kolekcije koju je, među mnogobrojnim mladim manekenkama nosila i glumica Natalija Đorđević. </p>
<p>Kreatorica je i ovaj put sa stavom i snažnim modnim rječnikom stvorila modele sirove estetike ne lišavajući ih pritom uporabne komponente što je prepoznala i publika nagradivši je glasnim aplauzom. </p>
<p>Nakon Gliptoteke modni su se sladokusci premjestili nekoliko stotina metara dalje, točnije na tržnicu Dolac, gdje je predstavljena kolekcija I-Gle. Romano, Marta i Martina ove su godine za svoje poklonike osmislili kolekciju inspiriranu fenomenom ženstvenosti u kontekstu uobičajenih ženskih odjevnih formi. Poigravanjem boja i klasičnog grafizma uz naglašenu dozu jednostavnosti nije se izgubilo na šarmu i ženstvenosti. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Razvod glumaca Angeline Jolie i Billyja Boba Thorntona </p>
<p>LOS ANGELES, 30. svibnja</p>
<p> - Američki glumci Angelina Jolie i Billy Bob Thornton, koji su u doba svoje idile nosili oko vrata bočicu s krvlju onog drugog, razveli su se sporazumno u utorak pred sudom u Los Angelesu, saznaje se iz sudskog izvora. </p>
<p>Angelina Jolie (27), kći glumca Jona Voighta, odustala je od mogućnosti da joj Billy Bob Thornton (47), kojemu je to bio peti brak, isplati novčanu nadoknadu. </p>
<p> Detalji vezani uz skrb za njihova sina Maddoxa (21 mjesec), usvojenog u Kambodži nekoliko mjeseci prije njihova razlaza, nisu otkriveni u objavljenim sudskim dokumentima, a njihovi odvjetnici nisu komentirali informaciju. </p>
<p> Angelina Jolie je u srpnju prošle godine ispunila formulare za razvod na sudu u Los Angelesu. Junakinja filma »Lara Croft: Tomb Raider« zatražila je isključivu skrb nad njihovim sinom. </p>
<p>Lijepa se glumica za Billyja Boba Thorntona udala u Las Vegasu 2000. godine, nakon što ga je susrela na snimanju. Kao dokaz ljubavi par si je dao na koži istetovirati ime onog drugog. </p>
<p> I Jolie i Thornton su dobitnici Oscara. Angelina Jolie dobila je Oscara 2000. godine za najbolju sporednu glumicu u filmu »Girl, Interrupted«. Billy Bob Thornton ima dvije nominacije - za najboljeg sporednog i najboljeg glavnog glumca, a Oscara je dobio 1997. godine za najbolji adaptirani scenarij. </p>
<p> Glumica, prethodno udana za glumca Johnnyja Leea Millera, od kolovoza 2001. ambasadorica je dobre volje Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice. U tom se svojstvu našla na Kosovu, u Sijera Leoneu, Tanzaniji, Namibiji, Kambodži, Pakistanu i Ekvatoru. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Princ William voli plivati, ići u kupovinu i uči svahili</p>
<p>LONDON, 30. svibnja</p>
<p> - Princ William, budući nasljednik britanske krune, dobro igra vaterpolo, uči svahili, obožava ići u kupovinu, ali je loš kuhar, otkrio je u jednom od rijetkih intervjua koji je u petak dao za britansku agenciju Press Association, tri tjedna uoči 21. rođendana.</p>
<p>Stariji sin princa Charlesa i princeze Diane priznaje da je nakon prve godine studija razmišljao da napusti škotsko sveučilište St. Andrews, ali sada obožava taj grad na istočnoj obali Škotske gdje se »ljudi prema njemu ponašaju kao i prema svakom drugom«.</p>
<p> William u razgovoru otkriva da razmišlja o napuštanju studija povijesti umjetnosti kako bi se sljedeće dvije godine specijalizirao u zemljopisu.</p>
<p> U međuvremenu, zbog svoje »ljubavi prema Africi« sam pokušava naučiti svahili uz pomoć knjige i kasete, »što je teže nego je mislio«.</p>
<p> »U početku nije bilo lako priviknuti se na studentski život«, priznaje. »Mislim da sam bio poput većine mladih koji dolaze na sveučilište. Bila je to za mene nova okolina, nisam znao što me čeka«.</p>
<p>»Za praznike sam se vratio kući i razgovarao s ocem. Nisam znao hoću li se vratiti, zapravo nisam o tome ozbiljno razmišljao, ali mi je padalo na um«, kaže on.</p>
<p> Danas je jako zadovoljan što studira na tom sveučilištu koje je utemeljeno 1413. godine, a najviše od svega sviđa mu se što nije u žiži pozornosti: »Volim kada se ljudi prema meni ponašaju kao i prema svakom drugom. To mi odgovara i lijepo se osjećam«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Može li književnost bez prevoditelja?</p>
<p>Nezadovoljni načinom rada u Uređivačkom odboru iz projekta istupaju Giga Gračan i Sead Muhamedagić / Glavni urednici »Vrhova« uputili pismo u kome se traži mirno i dogovorno rješenje spora / Prevoditelji su voljni nastaviti surađivati pod promijenjenim uvjetima / Na subotnjoj godišnjoj skupštini DHP odabrat će se novi predstavnici u Odboru</p>
<p>»Vrhove svjetske književnosti«, ambiciozan projekt što ga kao urednici potpisuju Vlatko Pavletić i Milivoj Solar, ovih je dana uzdrmala tzv. »prevoditeljska afera« koja je našla odjeka i u dnevnom tisku. Naime, Giga Gračan i Sead Muhamedagić, predstavnici Društva hrvatskih prevoditelja u Uređivačkom odboru Vrhova, uputili su obavijest o svom istupanju matičnom društvu koje ih je kandidiralo u ovo tijelo, uredništvu edicije i ministru kulture dr. Antunu Vujiću.</p>
<p>Na upit što ih je ponukalo na tako radikalan čin akteri ove intrigantne priče odgovaraju da su nezadovoljni dosadašnjim načinom rada Odbora, koji navodno nije uvažavao ni tražio njihovo mišljenje ni oko jednog prijevoda što ga je trebalo ili redigirati ili ponovno učiniti. Sve su odluke donosili sami voditelji projekta, a oni su tek uspjeli dogovoriti da se ime prevodioca pojavi na nešto vidljivijem mjestu u knjizi. Svoje nezadovoljstvo načinom na koji su projekti dodjeljivani nakladnicima predstavnici DHP-a iskazivali su već na samom početku pokretanja projekta, no ono je i onda ostalo bez odjeka. </p>
<p>Kako već gotovo dvije godine, kako kaže Giga Gračan, nije bilo sastanka Odbora, o svim tim problemima nisu imali s kim razgovarati, stoga njihovo dalje ostajanje u takvu tijelu više nije imalo nikakva smisla. Kako se u subotu održava redovita sjednica Društva hrvatskih prevoditelja, i ova će se problematika naći na njezinu dnevnom redu i o nastalim prijeporima zauzet će se stav.</p>
<p>Što o neželjenu sporu misli druga strana, pokušali smo saznati od izvršnog urednika »Vrhova svjetske književnosti« Božidara Petrača.</p>
<p>On energično demantira činjenicu da je Glavno uredništvo preuzelo na sebe autonomno odlučivanje što učiniti s pojedinim prijevodom, jer o tome odlučuju ponajprije stručni recenzenti. Naime, nakladnici su ti koji traže stručno mišljenje recenzenta kako dalje postupiti s prijevodom, a njihovo ime odobrava Glavni odbor.</p>
<p>Riječ je o prvim imenima struke poput Višnje Machiedo, Željke Čorak, Nade Šoljan, Viktora Žmegača, Melite Wolf i drugima, tako da tu prijepora ne može biti, drži Petrač. Uz to, valja reći da sami izdavači plaćaju recenzije i predgovore, dok Ministarstvo kulture, koje je osjetno skresalo sredstva za ovaj projekt, snosi samo troškove prijevoda. »Nadalje, nije istina da se Odbor nije tako dugo sastajao, doduše, u početku, dok se projekt uhodavao, bilo je više sastanaka, a od 2000. do danas«, kako tvrdi Petrač, »održana su tri sastanka. Valja pojasniti i to da je uloga Odbora ponajprije savjetodavna, te da na tom tijelu i nije da donosi konači odluke. No, svako se nezadovoljstvo aktualnim načinom rada i svaka kritika, jer nitko nije bezgrešan, mogla uputiti ako ne već na rečenim sastancima, a ono svakoga četvrtka kada, kada uredništvo prima stranke u Ministarstvu kulture. Stoga mislim da ne stoji činjenica da se postojeće nezadovoljstvo nije moglo raspraviti prije ovakva radikalna čina« - odlučan je Petrač. </p>
<p>Inače, glavni su urednici već odgovorili na pismo o istupanju predstavnika HDP, i uputili ga pošiljateljima pisma, Društvu prevodilaca, i Ministarstvu kulture, a u kome se traži mirno i dogovorno rješenje, bez nepotrebnih afera. Jer,»jasno je«, dodaje Petrač, »da projekt koji se zasniva na prijevodima najznačajnijih djela svjetske književnosti ne može funkcionirati bez prevoditelja. On, dakako, ovisi o prevodilačkoj struci, kojoj želimo dati primjereno mjesto.« A da je tomu tako, svjedoče i honorari koji se, kako je rekao, znatno veći od uobičajenih.»Istakao bih da se u pismu nikoga ne osuđuje i prihvaća se svaka dobronamjerna kritika«, objašnjava Petrač. </p>
<p>U međuvremenu je održan i Upravni odbor HDP, koji se slaže sa stavom da je bez prevodilačke struke takav projekt neodrživ. Prevoditelji su, međutim, voljni nastaviti surađivati pod, dakako, promijenjenim uvjetima, a na skupštini će, nakon što prodiskutiraju tu točku dnevnog reda, odabrati svoje nove predstavnike koji će ih zastupati u Odboru.</p>
<p>Nadati se je da će ovaj spor razriješiti na obostranu korist: većim uvažanjem mišljenja predstavnika struke, što bi samo išlo u korist ovomu svakako neprijepornom projektu, koji bi se na taj način malo više demokratizirao.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Što piše na tajnom papiru poslanom osnivaču?</p>
<p>Među legalnim dokumentima sa sastanka Stručnog kolegija i Upravnog vijeća MUO potkrao se i jedan ilegalni što ga je potpisao Ivica Šiško, predsjednik Upravnog vijeća, te ga proslijedilo Komisiji za izbor i imenovanja, smatra Vesna Lovrić Plantić </p>
<p>Oko mjesta budućega ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu nadmeće se dvoje dugogodišnjih djelatnika te ustanove. To su Vesna Lovrić Plantić, pomoćnica ravnatelja za međunarodnu suradnju i voditeljica Zbirke satova, koja u MUO radi 19 godina, i Miroslav Gašparović, voditelj Zbirke slikarstva i grafike, koji je u toj kući devet godina, a prije je 11 godina bio zaposlen u Strossmayerovoj galeriji.</p>
<p> Skandal je izbio nakon što je Stručni kolegij MUO sastavljen od 26 članova na tajnom glasovanju dao Vesni Lovrić Plantić 11, Miroslavu Gašparoviću devet, a dosadašnjemu ravnatelju Vladimiru Malekoviću četiri glasa, nakon čega je Maleković odustao od daljnje kandidature. </p>
<p>Potom se sastalo Upravno vijeće MUO što ga čini pet članova, a to su Ivica Šiško, predsjednik, te članovi Bojan Bojić, Ljiljana Ivković, Katarina Bence i Anđelka Galić. Upravno vijeće javno je glasovalo u omjeru tri naprema dva u korist Miroslava Gašparovića. Izvješća sa sastanka Stručnog kolegija i Upravnog vijeća potom su proslijeđena Komisiji za izbor i imenovanja pri Gradskoj skupštini grada Zagreba, osnivača Muzeja, koja će donijeti konačnu odluku.</p>
<p>Bilo je i nepravilnosti prilikom slanja izvješća Gradskoj skupštini, smatra Vesna Lovrić Plantić, tvrdeći za Vjesnik da se među legalnim dokumentima potkrao i jedan ilegalni, što ga je potpisao Ivica Šiško, predsjednik Upravnog vijeća. O tekstu ne želi javno govoriti osim da je »smiješan«, a njegovo slanje »protuzakonito«. Takav je zaključak donijela jer zna njegov sadržaj, kaže, i zato jer s tim papirom nisu bili upoznati svi članovi Upravnog vijeća, kako nalaže Zakon. Nadalje, tvrdi da se radi o zakulisnim igrama suprotstavljene joj strane.</p>
<p>S druge strane, Miroslav Gašparović izjavljuje da Stručna komisija donosi samo mišljenje, a Upravno vijeće odluke koje su po njegovim saznanjima u skladu sa zakonom. Štoviše, već se vidi kao budući ravnatelj MUO, jer, ističe, da tomu nije tako, ne bi se niti kandidirao, govoreći o svojemu iskustvu i znanju. Navodi da mišljenje Kolegija nije presudno za odluke Vijeća. Kolegicu Vesnu Lovrić Plantić doživljava kao savjesnu i sposobnu osobu, a sukob takve vrste doživljava kao normalni razvoj događaja oko borbe za ravnateljsku fotelju.</p>
<p>O budućem ravnatelju MUO raspravljat će se već na sljedećoj Gradskoj skupštini koja je zakazana za 26. lipnja, kada se očekuje odluka. Prije toga na tome tijelu je utvrditi je li sve u skladu sa zakonom ili će pak natječaj biti poništen. Dosadašnjem ravnatelju Vladimiru Malekoviću, koji je sada u bolnici, mandat istječe u srpnju.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umjetnički izraz katoličke baštine </p>
<p>Predstavljena sakralna umjetnost iz zbirke Galerije likovnih umjetnosti Osijek iz vremena od 15. do 21. stoljeća</p>
<p>OSIJEK, 30. svibnja</p>
<p> - Biskup đakovački i srijemski, msgr. dr. Marin Srakić otvorio je u četvrtak na večer izložbu »Sakralna umjetnost iz zbirke GLU Osijek« koja je priređena u čast dolaska Svetoga Oca. Otvarajući izložbu, biskup Srakić rekao je da su dani pred dolazak Pape prigoda da »pokažemo svoju kršćansku i katoličku baštinu te crkveno biće izraženo umjetničkim jezikom i djelom«.</p>
<p> Po riječima ravnateljice Galerije likovnih umjetnosti, mr. Jelice Ambruš, izložbom se prvi put predstavljaju galerijske zbirke kroz respektabilnu temu, a izložena djela pripadaju hrvatskoj i europskoj umjetnosti iz vremena od 15. do 21. stoljeća. Postav sadržava više od 150 izložaka u svih 12 prostorija galerijskog prostora, a predočeni su oltarne pale, slike, grafike, grafički listovi iz tematskih mapa, crteži, skulpture, reljefi, medalje i plakete. Među većim brojem djela nepoznatih autora tu su i poznati slikari kao Rottmayra, Hotzendorf, Waldinger, Vasilije Jordan, Vladimir Filakovac, Predrag Gol, Branko Šenoa i drugi.</p>
<p>Tjedan kulture u Osijeku uoči dolaska Svetoga Oca, kojim je obuhvaćena i ta izložba, donio je i zanimljivu izložbu »Stare i rijetke knjige u knjižnicama Osijeka i Đakova«, dok je na Pedagoškom fakultetu osječki ogranak Matice hrvatske priredio pjesničko-glazbeni susret »I zvoni zvon: Ovdje je danas Rim«. Tom je prilikom na hrvatskom i poljskom jeziku pročitana poslanica papi Ivanu Pavlu II.</p>
<p>Slavljenju dolaska Pape pridružuje se i Zajednica povratnika Hrvatske te Udruga Hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata koji će u Galeriji Kuna u Domu Hrvatske vojske prirediti izložbu »Per crucem ad lucem - po križu k svjetlu«.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrabro probijanje kroz fugu </p>
<p>Pred sam kraj svoje sezone »Majstorski ciklus« Simfonijskoga orkestra HRT-a u četvrtak je u dvorani »Lisinski« u Zagrebu donio u svakom pogledu zanimljiv program. Na dirigentskom pultu pojavio se danas jedan od najsvestranijih predstavnika srednjega naraštaja hrvatskoga glazbenog života Berislav Šipuš, a solist večeri bio je jedan od danas vodećih hrvatskih violinista Anđelko Krpan. Posebna zanimljivost programa te večeri bila je i isključiva prezentacija glazbe novoga doba, koju je prilično dobro posjećeni auditorij prihvaćao s naklonošću.</p>
<p>Uvodna skladba bila je od samog dirigenta Berislava Šipuša. U završnom odlomku njegove opere-baleta, naslovljenom »Uzašašće svetoga Julijana među zvijezde« (praizvedba 1997. na MBZ-u) zaokružena je skladateljeva »Legenda o svetom Julijanu bolničaru«, nadahnuta jednom pripovijetkom francuskog pisca Gustava Flauberta. U toj završnoj apoteozi (nova, revidirana verzija) skladatelj se predstavlja na nešto drugačiji način nego što ga poznajemo iz prijašnjih opusa.</p>
<p> I unatoč zamjetljivoj ostinantnoj figuraciji i suprotstavljanju oštrih kontrasta dramatskih s lirskim segmentima glazbenog kazivanja, s jakim harmonijskim sukobima, kroz cijeli se taj finale provlači oslonac na osnovni ton »ef«, sve do završnog akorda s »motivom zvijezde« kojim prosijava, očigledno, simbolički tonalitet F-dura. Zanimljivost te glazbe potiče nas na pitanje kada ćemo »Legendu o svetom Julijanu« vidjeti na sceni?</p>
<p>Svojom orkestralnom koncepcijom Šipuš je odlično prethodio glazbi Josipa Slavenskog, njegovu Koncertu za violinu i orkestar iz 1927. godine, djelu skladatelja čija glazba ne samo u Hrvatskoj vizionarno ukazuje na suvremena glazbeno-stvaralačka previranja. Uz njegov poznati temperament tu je prisutna i njegova sloboda kojom tretira i orkestar velikog sastava i solističku dionicu. A Anđelko Krpan odgovorio je svim tehničkim zahtjevima skladatelja, oplemenivši izvedbu toplim tonom Guarnerijeve violine nazvane King, koju je za ovu izvedbu posudila HAZU </p>
<p>Dirigent i orkestar našli su se u drugome dijelu večeri u vatri Druge simfonije Karola Szymanovskog, najznačajnijega prethodnika glasovite novije »Poljske škole«. Izvedba te podosta još razbarušene glazbe protekla je uredno, s hrabrim probijanjem kroz dijaboličnu peteroglasnu fugu završnog stavka.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zeffirellijev film na otvaranju DIFF-a </p>
<p>DUBROVNIK, 30. svibnja</p>
<p> - U dubrovačkom ljetnom kinu »Slavica« u četvrtak na večer otvoren je Prvi dubrovački internacionalni filmski festival 2003. (DIFF) na kojemu će se tijekom iduća četiri dana prikazati 56 igranih, dokumentarnih i kratkih filmova, uglavnom neovisnih produkcija. Kako je tom prigodom rekla ravnateljica DIFF-a Ziggy Mrkich, za prvu godinu festival je uspio skupiti nekoliko svjetski priznatih filmova, i to zahvaljujući želji međunarodne filmske zajednice da izlaže svoje radove u Dubrovniku. Nakon premijere filma redatelja Franca Zeffirellija »Callas Forever« o životu operne pjevačice Marie Callas, u kojem glume Fanny Ardant, Jeremy Irons i Joan Plowright, svečanost je nastavljena u tvrđavi Revelin uz glazbu DJ Thomasa. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Međunarodna mreža za kulturne politike</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Ovih se dana u Zagrebu održava sastanak Međunarodne mreže za kulturne politike kojem predsjeda Hrvatska, a na kojemu se usklađuju materijali za 6. ministarsku konferenciju INCP-a koja će se održati u listopadu u Opatiji. Skup je otvorio ministar kulture dr. Antun Vujić. Ministri kulture INCP-a na konferenciji u Luzernu osnovali su radnu grupu koja treba pripremiti tekst Instrumenta što će sadržavati i operativne mehanizme za zaštitu kulturne različitosti. Instrument će biti predstavljen na ministarskoj konferenciji u Opatiji, a u Zagrebu će se ovaj tjedan pokušati usuglasiti još nedorečeni i nedefinirani njegovi dijelovi. Također će na zagrebačkom sastanku biti riječi i o istraživanju o modelima financiranja kulture koje provodi Hrvatska, te o rezultatima istraživanja Radne grupe za medije i Radne grupe za nematerijalnu baštinu. Sastanku prisustvuju predstavnici Argentine, Finske, Francuske, Grčke, Jamajke, Južnoafričke Republike, Kanade, Kolumbije, Meksika, Norveške, Senegala, Slovačke, Švedske, Vijeća Europe i Hrvatske. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Plakati »Bound/Less Borders« 4. lipnja u Rijeci</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Izložba »Bound/Less Borders«, serije od 36 plakata velikog formata umjetnika iz devet europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, bit će otvorena u Rijeci, 4. lipnja u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, a moći će se razgledati do 29. lipnja, rekao je na konferenciji za novinare u Goetheovu institutu u Zagrebu programski manager izložbe Darko Šimičić. Projekt »Bound/Less Borders« nastao je lani na inicijativu Goethe Institut Inter Nationes u Beogradu i Pakta za stabilnost u jugoistočnoj Europi. Tim kustosa angažirao je umjetnike koji su predložili radove na inicijalnu temu projekta - bezgraničnih granica, te su ostvarili seriju 36 plakata. Uz izložbu je tiskan reprezentativni katalog. Izložba je prvi put prikazana u Beogradu, u svibnju prošle godine, a prije dolaska u Rijeku, vidjeli su je građani Cetinja, Sarajeva, Skopja, Sofije, Bukurešte i Soluna. Nakon Rijeke izložba odlazi publici u Tiranu, Ljubljanu, Kasselu. Od hrvatskih umjetnika izlažu Marin Gril, Vlado Martek, Ivan Šeremet, Leo Vukelić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Izložba »Keramika Sisak 1700«</p>
<p>SISAK, 30. svibnja</p>
<p> - U Sisku je u petak otvorena izložba »Keramika Sisak 1700«, posvećena obljetnici 17. stoljeća kršćanstva na ovim prostorima i 1700. godišnjici mučeničke smrti prvoga sisačkog biskupa i zaštitnika Grada, svetog Kvirina.</p>
<p> Kako je istaknula ravnateljica Doma kulture »Kristalna kocka vedrine« Đurđica Lasić-Vuković, izložba je organizirana unatoč skromnim sredstvima.»Na naš se poziv odazvalo 130 umjetnika keramičara iz 40 zemalja sa svih kontinenata i darovalo nam oko 300 umjetnina. Izložba će trajati dok se ne prodaju svi radovi, a planiramo ostvariti dva milijuna kuna koje ćemo darovati Hrvatskom centru za razminiranje, kako bi se razminiralo 20 hektara minama onečišćenog područja u Mošćenici kod Petrinje«, rekao je Hanibal Salvaro, umjetnički ravnatelj izložbe.</p>
<p>Sudjeluju najugledniji hrvatski i svjetski keramičari i likovni umjetnici, među kojima su Ivan Kožarić, Edo Murtić, Ljerka Njerš, Ihor Kovalevich, Pompeo Pianezzola, Giuseppe Lucietti i brojni drugi. Međunarodni žiri izabrat će 12 najboljih radova čije će se fotografije tiskati na kalendaru za 2004. godinu, a prihod od njegove prodaje također će ići u humanitarne svrhe. Organizatorima izložbe posebno su zahvalili savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova za poslove razminiranja Dijana Pleština i zamjenik ravnatelja HCR-a Mirko Ivanušić. Otvaranju izložbe nazočio je i veleposlanik Japana u RH Kaname Ikeda.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>»Plavi« poziv u Maksimir ljudima dobrog srca </p>
<p>U Maksimiru nisu odustali od proslave naslova zajedno s navijačima. Sportsko-zabavni program, predviđen za subotu u Maksimiru na utakmici protiv Kamen-Ingrada, humanitarnoga je karaktera. Cijena ulaznice je simboličnih 10 kuna, a prihod je namijenjen kao pomoć napuštenoj bebi</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - »Teško mi je uopće govoriti. Jako sam deprimiran. Ova me tragedija strahovito pogodila. Strahovito! Kako u trenu nestanu tri mlada života...«, govorio je Dinamov trener Miroslav Blažević jutro nakon što su u prometnoj nesreći stradala trojica mladih Varteksovih nogometaša, među kojima i Silvester Sabolčki, mladić koji je već potpisao predugovor s Dinamom.</p>
<p> - Zamislite samo te jadne roditelje. Strašno. Pa, ti dečki još nisu praktički niti počeli živjeti. Ma, kad umru ovakvi starci kao ja, onda pjevajte i govorite: »Neka ga, taj se barem naživio.«</p>
<p> Ovaj je događaj, naravno, posve zacrnio planiranu proslavu naslova prvaka, koju će Dinamovi nogometaši prirediti u subotu, u utakmici posljednjeg prvenstvenog kola protiv Kamen-Ingrada u Maksimiru.</p>
<p> - Ovo je doista velika ljudska tragedija, naglasio je maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić. - Nestala su tri tako mlada života. Manje je važno što je jedan od njih trebao biti Dinamovo pojačanje sljedeće sezone i što nam je trebao pomoći u razvoju našega kluba. A, veselio sam se njegovome dolasku kao rijetko tko.</p>
<p> Dinamovi će nogometaši u subotu igrati s crnom vrpcom oko ruke, neovisno o tome što je Sabolčki službeno još uvijek bio Varteksov igrač. Ipak, maksimirski čelnici nisu odustali od nakane da proslave naslov zajedno s navijačima. Naposljetku, svečani sportsko-zabavni program, kakav je predviđen za subotu u Maksimiru, ionako je humanitarnoga karaktera. Cijena ulaznice je simbolična, tek 10 kuna, a kompletan prihod namijenjen je kao pomoć napuštenoj bebi, pronađenoj kod bolnice na svetom Duhu. Stoga u Maksimiru pozivaju sve ljude dobroga srca da kupe ulaznicu i dođu na stadion. Štoviše, ulaznice će kupiti i svi klupski zaposlenici.</p>
<p> Svečani program počet će u 13 sati, dakle puna četiri sata prije same utakmice. Pod zapadnom tribinom će osvanuti šator pod kojim će nastupiti brojne hrvatske estradne zvijezde. Organizatori su priredili i besplatne kobasice, kao i pivo po popularnoj cijeni.</p>
<p> Rezimirajući još uvijek aktualnu sezonu maksimirski trener Blažević posebno je naglasio kako je najzadovoljniji - vlasititim igračima.</p>
<p> - Napravili su veličanstveni pothvat. Kad smo mi tako uvjerljivo ispred Hajduka, a sami Splićani tvrde da je to najjači Hajduk u posljednjih nekoliko godina, onda našim dečkima treba skinuti kapu do poda. A nije bilo lako niti mene podnositi.</p>
<p> Sada je cilj, naravno, u šampionskome duhu završiti sezonu. Što znači da Dinamovi nogometaši u subotu protiv Kamen-Ingrada neće igrati ležerno.</p>
<p> - Dinamo će imati jednaki motiv kao i Kamen-Ingrad! Vidjet ćete da će naša odlučna momčad šampionski završiti sezonu.</p>
<p> Veličanima je ovaj dvoboj i te kako bitan, s obzirom da bi mogao odlučiti o tome tko će na kraju zauzeti četvrto mjesto u prvenstvu, a time izboriti i plasman u Kup Uefe. Kandidati su, dakle, Kamen-Ingrad i vinkovačka Cibalia, koja je u prošlom kolu na svome terenu pobijedila Dinamo 3-2.</p>
<p> - Veće šanse dajem Cibaliji. Evo, opet sam rekao nešto što jedan trener, strateg, ne bi smio reći! Ovime sam samo dodatno galvanizirao igrače Kamen-Ingrada, dodao je Ćiro.</p>
<p> U posljednjem Dinamovom prvenstvenom nastupu ove sezone u »plavome« će dresu istrčati: Butina - Mikić, Drpić, Smoje, Poldrugač - Marić, Kranjčar, Mujčin, Mitu - Balaban, Olić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Varaždin u šoku</p>
<p>»Ovaj je slučaj opomena svima nama da trebamo ustrajati i poraditi na odgoju svakoga našeg člana od rane mladosti. U posljednjih godinu dana među igrače pokušavamo uvesti red, no teško je biti tutor i stalno nad nekim bdjeti«, kaže Varteksov trener Dražen Besek </p>
<p>VARAŽDIN, 30. svibnja</p>
<p> - Varaždin je u šoku! Stravična nesreća i smrt trojice mladih nogometaša Varteksa posve je užasnula Varaždince, kao uostalom i cijelu Hrvatsku. U prevrtanju automobila na ulazu u grad poginuli su Silvester Sabolčki, Krunoslav Sabolić i Kristijan Kitner.</p>
<p> - Još se nisu slegle emocije od pogibije Anđelka Herjavca prije dvije godine, a već danas opet na stol stavljamo svijeće i crne trake. Molim Boga da se takve stvari više ne ponavljaju, rekao je Varteksov predsjednik Davor Daraboš. </p>
<p>Silvester Sabolčki rođen je 11. veljače 1979. godine i živio je u Žigrovcu u općini Sveti Ilija. U Varteks je došao kao pionir 1991. godine, prošao je sve selekcije, a 1998. godine potpisao je profesionalni ugovor. Odigrao je 116 službenih utakmica za varaždinski klub, upisavši pritom i četiri nastupa za hrvatsku A reprezentaciju. U dresu mlade selekcije nastupio je 15 puta, zabivši dva pogotka. Sudjelovao je na Svjetskom prvenstvu mladih reprezentacija u Nigeriji te na Europskom prvenstvu mladih selekcija u Slovačkoj. Nedavno je potpisao i predugovor s Dinamom, a 21. lipnja trebao se vjenčati s djevojkom Danijelom Likar, koja je u petom mjesecu trudnoće.</p>
<p>Kristijan Kitner, također iz Svetog Ilije, rođen je 13. svibnja 1983. godine, a u Varteks je došao 1997. kao kadet NK Sloboda. Profesionalni ugovor s Varteksom potpisao je lani i trebao je postati prvi vratar. Bio je član mlade reprezentacije, s kojom je u subotu trebao putovati u Slovačku. Posljednji je nastup upisao u srijedu u Varaždinu u utakmici Lige mladih protiv Dinama. </p>
<p>Krunoslav Sabolić iz Varaždina rođen je 12. studenoga 1979. godine, nogometni je vijek počeo u Varteksu, a zatim je otišao u Slaven Belupo, koji ga je posudio drugoligaškom Podravcu iz Virja. </p>
<p>Trener Varteksa Dražen Besek vidljivo je potresen ovim događajam. Štoviše, upravo je on morao otići na mjesto događaja identificirati poginule mladiće. Besek je naglasio da će njegova momčad subotnju prvenstvenu utakmicu protiv Zagreba samo odraditi, jer će im poginuli suigrači biti u mislima. Dodao je i da u posljednjih godinu dana među igrače pokušava uvesti red, no teško je biti tutor i stalno nad nekim bdjeti. </p>
<p>- Ovaj je slučaj opomena svima nama da trebamo ustrajati u nekim stvarima i poraditi na odgoju svakoga našeg člana od rane mladosti, kazao je Besek.</p>
<p>U prostorijama Varteksa do ponedjeljka će biti otvorena Knjiga žalosti. Sabolčki i Kitner bit će pokopani u ponedjeljak na groblju u Svetom Iliji, a Sabolić na groblju u Biškupcu. Komemoracija za stradale mladiće predviđena je u ponedjeljak u prostorijama kluba.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vulić: Hajduk nitko ne treba stimulirati </p>
<p>»Bože sačuvaj, grubo je i čuti da Kamen Ingrad stimulira Hajduk za pobjedu protiv Vinkovčana. Nitko nas ne treba stimulirati. No, moram reći da u nagradama za pobjedu ne vidim ništa strašno, bez obzira na to tko kome plaća«, kazao je trener Zoran Vulić </p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - Hajduk će u posljednjoj prvenstvenoj utakmici protiv Cibalije (Poljud, 17 sati) zaigrati u najjačem sastavu, jer ne želi da se vuku neugodni repovi o fer ponašanju. Naime, Vinkovčani se bore za Kup Uefe s Kamenom Ingradom pa su im iz Splita potrebna tri boda, kao i poraz Kamena Ingrada protiv Dinama u Maksimiru. Zoran Vulić, trener Hajduk, rekao je: </p>
<p>- Odigrat ćemo maksimalno pošteno i s najboljim sastavom. Protiv Zagreba i Varteksa mogli smo pružiti priliku igračima koji nisu imali previše prostora igrati ove sezone, ali protiv Cibalije moramo istrčati s najjačima da ne bismo ugrozili regularnost natjecanja. Problem su ozljede Đolonge, koji se oporavio od operacije i počeo je trenirati, te Rapaića i Turkovića. </p>
<p>Kada danas vraćaju film unazad, Vinkovci i gubitak pet bodova protiv Cibalije čine se ključnima za gubitak u utrci za Dinamom. Ipak, Vulić kaže da se ne trebaju »paliti« zbog toga, a na upit stimulira li Kamen novčano Hajduk za pobjedu odgovorio je: </p>
<p>- Bože sačuvaj, grubo je i čuti da Kamen stimulira Hajduk. Hajduk nitko ne treba stimulirati. No, moram reći da u nagradama za pobjedu ne vidim ništa strašno, bez obzira na to tko kome plaća. </p>
<p>Vulić je razgovarao s predsjednikom Brankom Grgićem, a o temi razgovora je rekao: </p>
<p>- Igrači četiri mjeseca nisu ništa primili. Žalosno je o tome i govoriti, ali neki su bez kune. Stoga sam razgovarao s predsjednikom o problemima igrača, jer mislim da su svojim radom i igrama zaslužili da im se isplati dug. </p>
<p>Vjerojatni sastav Hajduka za subotnju utakmicu: Pletikosa, Vuković, Vejić, Neretljak, Srna, Andrić, Računica, Krpan, Bule, Turković, Rapaić. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Gripe šest godina bez pobjede protiv Cibone </p>
<p>»Prednost je Cibone veći izbor igrača, kao i tradicija koju je teško pobjeđivati. Također oni su uoči početka doigravanja bili pokojnici, a danas su pukovnici«, kaže trener Splita Petar Skansi</p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - U riznici trofeja košarkaškog kluba Split nedostaje trofej prvaka Hrvatske, a sada su na dva koraka od željenog cilja i prekidanja dominacije Cibone, 11 godina već u prvenstvu nedodirljivog zagrebačkog kluba. Prva utakmica finalne serije je u subotu na Gripama s početkom u 21 sat. »Žuti« žele sačuvati svoju prednost domaćeg parketa i premda su cibosi tijekom sezone iskazali niz slabosti, s posljednje dvije pobjede protiv Zadra, začinjene dobrom igrom, pokazali su da neće lako prepustiti vrh.</p>
<p> Samopouzdanje im je naraslo do neba, forma im je vrhunska, te im ni »napaljena« atmosfera Jazina nije predstavljala problem. Mobilizirali su se pod Tornjem, u Split će doputovati u pratnji navijača (dva autobosa), što se ne pamti u ogledima splitskog i zagrebačkog kluba.</p>
<p> Zahtjev za stotinjak ulaznica iz Zagreba (BBB?) iznenadio je čelnike splitskog kluba, pa su poduzete i dodatne mjere osiguranja.</p>
<p> Tijekom sezone Split i Cibona su odigrali četiri međusobna susreta i zanimljivo »žuti« su pobjeđivali u Zagrebu, a »vukovi« u Splitu. Valja još dodati da je ipak velika razlika u moći splitske momčadi prije povratka Rađe i nakon. Rađa, plus Seasar i Zdovc, su doveli Split u borbu za naslov prvaka, što se na početku sezone nije moglo ni pomisliti. Trener Petar Skansi je, stoga, istakao:</p>
<p> - Veliko mi je zadovoljstvo što smo tijekom lige odigrali slabije ukupno samo tri četvrtine, odnosno 36 minuta. To bi bio uspjeh i za momčadi koje su mnogo više od nas na okupu. Sada nam dolaze odlučujuće utakmice, a prednost Cibone u odnosu na nas je što ima više igrača naučenih igrati ovako važne utakmice. Osim toga bitno je naglasiti da nisu na Gripama izgubili posljednjih šest godina, podvlači Skansi. </p>
<p>Split pokušava kontroliranim napadima iskoristi snagu pod obručima Rađe, Žižića i Kedže, dok pak Cibona igra brže, kontranapad joj je jako oružje. I jedni i drugi imaju mana, ali i kvaliteta, a Skansi glasno razmišlja:</p>
<p>- Finale je mokro suho. Može biti ovako i onako. Prednost je Cibone veći izbor igrača, kao i tradicija koju je teško pobjeđivati. Također oni su uoči početka doigravanja bili pokojnici, a danas su pukovnici. Tri elementa su bitna u njihovoj igri: skok, kontranapad i dobra šuterska forma. I u tim dijelovima igre trebamo potražiti odgovor. Vjerojatno će Mamić čuvati Sesara, a eto dobro je čuvao Marka Popovića, makar je ovaj postigao 36 poena. </p>
<p>Cibose sa klupe neće voditi Aco Petrović. Skansi ga je nazvao, te je i objelodanio razgovor s Acom:</p>
<p>- Ponudio sam Aci da dođe i sjedne na tribine iza klupe, gdje se u našoj dvorani i bolje vidi. Aco se zahvalio i rekao da će sjesti u VIP ložu. Uostalom, baš me briga, ali mi se ne sviđa što se s Acinom kaznom stvara atmosfera da je Cibona hendikepirana. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rimac: Neka u prvom planu bude košarka</p>
<p>Momčad Cibone u finalu će voditi Tomislav Mijatović, uz pomoćnika Davora Vučkovića i Mihovila Nakića / »Nas je jednostavno voditi. Autoritet trenera neće doći u pitanje«, kazao je Slaven Rimac, najbolji strijelac cibosa</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Cibone u subotu na splitskim Gripama kreću u pohod na 12. uzastopni naslov prvaka Hrvatske. U finalu cibosi neće biti u kompletnom sastavu, na terenu neće biti Nikše Prkačina koji se ozlijedio baš u utakmici protiv Splita, dok momčad s klupe neće voditi trener Aleksandar Petrović koji je kažnjen dvomjesečnom suspenzijom nakon izgreda u polufinalu protiv Zadra. Tako će na klupi cibosa sjediti Tomislav Mijatović kao prvi trener, pomoćnik Davor Vučković te Mihovil Nakić kao službeni predstavnik kluba.</p>
<p>Bez obzira na sve nedaće, Cibona s dosta optimizma putuje u Split. Kao prvo, Zagrepčani na Gripama tradicionalno igraju dobro. Uz to, Cibona je nakon svih nevera u sezoni u završnici domaćeg prvenstva uhvatila »dobar vjetar«. Petrovićeva momčad je u polufinalu prošla Zadrane sa 2-0, a osim standardno dobrih Slavena Rimca, Harisa Mujezinovića i Mateja Mamića, pomoćni trener Mijatović moći će računati i na Zorana Planinića i Tomislava Ružića. Tih pet igrača isprofiliralo se u čvrstu petorku. </p>
<p>- Vrijeme je da momčad pokaže karatker. Ako osvojimo prvenstvo s treće pozicije, smatram da imamo karatker, iako se ove sezone kroz novine provlačilo suprotno. Na početku sezone cilj nam je bio ući u drugi krug Eurolige, a na kraju smo bili blizu »final foura«, prema tome nije sve tako loše, kazao je najbolji strijelac Cibone Slaven Rimac. </p>
<p>Cibose će s klupe voditi Tomislav Mijatović koji je protiv Zadra imao »vatreno krštenje«. </p>
<p>- Tomica ima sjajnu priliku za dokazivanjem, sad neka se pokaže. Bit će pod pritiskom, osjetit će što znači biti prvi trener. Pametan je dečko i mislim da neće biti problema, rekao je Rimac. </p>
<p>Pitanje je koliko jedan 27-godišnjak može biti autoritet igračima od kojih su neki i stariji od njega.</p>
<p>- Nas je jednostavno voditi. Autoritet trenera neće doći u pitanje. Uostalom, imat će pomoć Vučkovića i Nakića na klupi i podršku igrača.</p>
<p>Cibona i Split u sezoni su se sastali četiri puta, i zanimljivo, svaka je momčad dvaput slavila u gostima. </p>
<p>- Nema nikakvih iznenađenja, dobro se poznajemo. Nadam se da ćemo uspjeti nametnuti našu igru s puno kontri i trčanja. Sigurno je da će nam nedostajati Prkačin, ali već protiv Zadra se vidjelo da imamo neka druga rješenja, kazao je Rimac koji smatra da su Splićani najopasniji pod obručem: </p>
<p>- Moramo naći rješenje za Rađu i Žižića. Splićani su dobro isprofilirana momčad. Ipak, mali nedostatak mogla bi biti njihova »kraća« klupa, jer Oršulić, Rančić i Kedžo su talentirani, ali nemaju iskustva za jedno finale. </p>
<p>O nepozivanju u reprezentaciju Rimac je kazao:</p>
<p>- Nisam iznenađen. Imao sam već neke informacije da me Spahija neće pozvati. Žao mi je jer uvijek želim igrati za reprezentaciju, makar i sa 40 godina.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ljubičić još jednom bez drugog Grand Slam tjedna</p>
<p>Kad se podvuče crta, mogu reći da je bilo dobro. Moglo je biti i gore, s obzirom na to da do ove godine nisam dobio meč ovdje, kazao je Ljubičić</p>
<p>PARIZ/ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Prije četiri godine Ivan Ljubičić se prvi put okušao među seniorima na Grand Slam turnirima. Prošle godine je u Melbourneu na Australian Openu s 23 godine upisao najbolji rezultat na Grand Slamu, kada je stigao do trećeg kola. Uoči Roland Garrosa najavljivao je kako ima čarobnu formulu za probijanje »prokletstva trećeg kola«. Ipak, ispostavilo se kako Čeh Jiri Novak bolje miješa napitke. Posljednji hrvatski predstavnik na šest milijuna eura vrijednom pariškom Grand Slam turniru još će neko vrijeme sanjati kako je »u igri« u drugom tjednu nekog od »četiri velika« i to nakon što je 28-godišnji Novak 6-4, 7-5, 3-6, 6-2 pobjedom i treći put u jednako toliko međusobnih ogleda nadigrao Ljubičića, te zaslužio najbolji rezultat na Roland Garrosu.- Presudila je Novakova upornost. Mislim da trebam odigrati tri sata najboljeg tenisa u životu kako bih dobio Novaka. Ovog puta to nisam mogao. Novak uvijek igra isto, teško ga je izbaciti iz ritma. Malo je stao u trećem setu, ali je u četvrtom ponovno ubacio u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, komentirao je Ljubičić. </p>
<p>Najbolje rangirani hrvatski tenisač ponudio je puno lošije izdanje od onog protiv Jamesa Blakea. Iako je najavljivao kako će Novaka neutralizirati kraćenjem poena, agresivnošću i dobrim servisima, Ljubičiću je nedostajalo više preciznosti i trke. U korist 13. nositelja presudile su i neforsirane pogreške, odnosno 30 neforsiranih pogrešaka više na Ljubičićevoj strani (92-62). Nije Ljubičiću pomoglo ni 20 asova i više »winnera« (53-35), pogreške se ipak najskuplje plaćaju. A Ljubičić je u prvom i drugom setu griješio nakon što je nadoknadio »break« zaostatka i stigao do prilike za preokretom. I nakon što je u trećem i jedinom osvojenom setu konačno uhvatio ritam, u sljedećem je ponovno počeo griješiti.</p>
<p>- Kad suparnik ne riskira puno kao Novak, normalno je da imam više pogrešaka, jer on ne forsira. Jednostavno, takvi igrači mi ne odgovaraju. U mojem dijelu ždrijeba nije bilo Agassija, Ferrera, ali bilo je dovoljno tvrdih igrača. Da bi pobijedio Novaka, moraš biti igrač iz kruga deset najboljih, a ja to trenutačno nisam. Ne kažem da neću biti jednog dana, ali trenutačno nisam, priznao je Ljubičić i zaključio: </p>
<p>- Kad se podvuče crta, mogu reći da je bilo dobro. Moglo je biti i gore, s obzirom na to da do ove godine nisam dobio meč ovdje. Ovo bi mogla biti odskočna daska za sljedeću godinu. </p>
<p>Rezultati, 3. kolo, tenisači: </p>
<p>Verkerk - Spadea (29) 5-7, 6-4, 6-2, 7-5, Coria (7) - Savolt 6-4, 6-1, 6-1, Schüttler (11) - Ferreira (22) 6-3, 1-6, 7-6 (3), 2-3, predaja Ferreire, Zabaleta - El Aynaoui (23) 6-2, 6-4, 3-6, 7-6 (2), Moya (4) - Chela (31) 6-2, 6-3, 3-6, 2-6, 6-3, Saretta - Blanco 7-6 (3), 6-3, 2-2, predaja Blanca, Agassi (2) - Malisse (26) 6-4, 7-5, 7-5, Novak - LJUBIČIĆ (HRV) 6-4, 7-5, 3-6, 6-2; tenisačice: Mauresmo (5) - Zuluaga 6-3, 6-4, </p>
<p>Schnyder (19) - Danilidou (14) 6-3, 6-4, Henin-Hardenne (4) - Randriantefy 6-1, 6-1, S. Williams (1) - Schett 6-0, 6-0, Sugiyama (16) - Shaughnessy (18) 6-1, 6-4, Rubin (8) - Granville (31) 2-6, 6-1, 6-3, Mandula - Pennetta 6-2, 6-4, Serna - Harkleroad 3-6, 6-1, 6-2.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Dvije medalje za hrvatske divljevodaše</p>
<p>KARLOVY VARY, 30. svibnja</p>
<p> - U klasičnim utrkama prvog dana natjecanja na Europskom seniorskom prvenstvu u spustu na divljim vodama hrvatski predstavnici osvojili su dvije medalje. U utrci kanua jednosjeda Emil Milihram je osvojio srebrnu, a Tomislav Lepan brončanu medalju.</p>
<p>Lepan je dugo bio na prvom mjestu i tek su posljednja dva natjecatelja uspjela ostvariti bolji rezultat. Milihram je bio brži za 15 stotinki, dok je zlatnu medalju osvojio Nijemac Stephan Stefenhofer sa 79 stotinki prednosti ispred Milihrama. Tomislav Hohnjec, europski prvak iz 2001. godine, nije imao svoj dan, te je zauzeo sedmo mjesto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nepozvanima prijetili i policijom</p>
<p>»Grupica ljudi krenula je na Hrvatski i Zagrebački karate savez koristeći se lažima. Oni nisu Upravni odbor ZKS-a, kako su se predstavili, i besmisleno je daljnje pregovaranje s njima«, rekao je predsjednik HKS-a Stjepan Čelan</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - »Problemi ne postoje. Tijela i skupština normalno rade, ne možemo riješiti elita-ameba problem, to rješavaju druge ustanove. Nikog se ne odričemo, sve prihvaćamo«, riječi su predsjednika Hrvatskoga karate saveza Stjepana Čelana, kojima je na konferenciji za novinare uistinu konfuzno stanje u hrvatskom karateu pokušao prikazati kroz normalno funkcioniranje svih institucija.</p>
<p>Spomenimo da su na konferenciji prisustvovali i »pobunjenici« (tako su ih naime apostrofirali predsjedavajući na konferenciji u petak), čije je prisustvo uznemiravalo organizatore konferencije, pa su u jednom trenutku čak i zaprijetili dolaskom policije i uklanjanjem svih koji sjede među njima ni po kakvoj dužnosti. </p>
<p>Na samoj se konferenciji uistinu moglo čuti mnogo informacija koje bi mogle riješiti problem (koji prema predsjedniku HKS-a Čelanu ne postoji), samo kad bi »zaraćene« strane sklopile mirovni pakt i počele raditi zajedno na korist hrvatskoga karatea. </p>
<p> - Vrata su svima koji žele surađivati otvorena i ja problema ne vidim. Znate li što je problem? Teško je shvatiti da netko radi pošteno, prema pravilniku.</p>
<p>A, »nepoštivanje pravilnika« stajalo je KK Stenjevac isključenja iz Saveza, jer su prema »našim spoznajama« (Čelan) nastupili u Mađarskoj predstavljajući se kao predstavnici Hrvatske. I da je to tako, odluka bi bila u redu. </p>
<p>No, prema riječima jednog od »pobunjenika« Džezmira Muratagića, ondje je nastupilo pet predstavnika iz Hrvatske, a samo je spomenuti isključen. I kako je moguće da predsjedavajući krovne organizacije, Stjepan Čelan, mora propitivati tko je gdje nastupio?! Što znači »prema našim spoznajama«? Ili se tom informacijom barata ili ne! Ne mogu se na temelju rekla-kazala klubovi isključivati iz Saveza.</p>
<p>Predsjednik »legitimnog ZKS-a« Berislav Jandrić kazao je o »pobunjenicima«:</p>
<p>- S pravom se bune. Bili su pozicija, sad su opozicija. Ovaj Upravni odbor prekinuo je servisiranje favoriziranih klubova. Sad se novac pravilno raspoređuje.</p>
<p>Inače, na konferenciji su dotaknute sve teme koje su bile zastupljene i na konferenciji »pobunjenika« u utorak. Negirala se diktatura i nezakonitosti u savezu, demantiralo se da su najuspješniji treneri izolirani, a najbolji sportaši gurnuti u stranu na račun onih koji su »nekome podobniji«. </p>
<p>- Na natjecanja su išli oni koji su u tom trenutku bili najspremniji, a dokaz tome je sedam osvojenih medalja na nedavnom EP-u. Što se problema reprezentativke Iskre Lee tiče, problem je taj što ona ne želi postati članicom HKS-a, već samo ZKS-a, a htjela bi nastupati u nacionalnim okvirima, rekao je Čelan. </p>
<p>Doznajemo da članstvo u HKS-u stoji 2000 kuna i upravo je novac razlog konflikta između Lee i Saveza.</p>
<p> Naime, novac za članarinu nema niti reprezentativka niti Savez da plati u njezino ime. Rješenje? Nadamo se da je posljednja varijanta zahvaliti se Iskri na dosad postignutom. </p>
<p>Ne tvrdimo ovdje tko je u pravu i tko laže, no ostaje dojam da su »pobunjenici« svoje stavove iznijeli s više argumenata, što se posebno odnosi na pitanja koja su postavili novinari. A, da se očekuje nastavak ove priče, potvrdio je »pobunjenik« Muratagić, koji je a kraju dometnuo, »nije ovo još gotovo«.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>SCG ukinula vize za 40 zemalja među kojima je i Hrvatska </p>
<p>BEOGRAD, 30. svibnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice) </p>
<p> - Srbija i Crna Gora je u petak ukinula vizni režim za 40 zemalja, među kojima je i Hrvatska. Odluka o ukidanju, kako doznajemo, stupit će na snagu objavom u srbijanskim službenim glasilima.</p>
<p>Srbijanski ministar poljoprivrede Dragan Veselinov u četvrtak je podnio ostavku. Njegova je ostavka jedna od posljedica posljednjih potresa u srbijanskoj vladi, nastalih nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića. Veselinov je treći ministar koji je napustio demokratsku vladu od kada je osnovana.</p>
<p>Inače, srbijanska je vlada osnovala komisiju koja će ispitati sustav osiguranja koji je okruživao pokojnoga premijera Đinđića kako bi se utvrdili mogući propusti.</p>
<p>Vlada Srbije je u petak prihvatila prijedlog zakona o organizaciji i nadležnosti državnih tijela u postupcima protiv ratnih zločinaca, koji će se uskoro naći pred parlamentom i koji bi trebao omogućiti učinkovitije procesuiranje ratnih zločinaca. Prije svega se to odnosi na 23 uhićena pod sumnjom za zločine počinjene na vukovarskoj Ovčari. Od 23 uhićena, protiv šestorice je podnesena kaznena prijava, a kako je kazao srbijanski ministar pravosuđa Vladan Batić, taj će se broj povećavati.</p>
<p>U međuvremenu, američki je predsjednik George W. Bush povukao naredbe koje su omogućavale sankcije protiv Srbije i Crne Gore, obrazlažući taj potez činom dobre volje i ohrabrenja srbijanskim reformskim snagama.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Suđenje Milanu Martiću na Haaškom sudu najavljeno za studeni</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Suđenje bivšem čelniku pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanu Martiću pred Haaškim sudom moglo bi početi u studenom, najavljeno je na statusnoj konferenciji ICTY-ja o tom predmetu.</p>
<p> Tužiteljica Hildegard Ürzt-Reztlaf najavila je da će tijekom suđenja izvesti 60 svjedoka i da će predraspravni podnesak u kojem će tužiteljstvo navesti redoslijed i način izvođenja dokaza biti dovršen do listopada.</p>
<p> »U tom slučaju, suđenje bi moglo početi u studenom«, rekao je izvanraspravni sudac Joaquin Marin Canivell.</p>
<p> Na pitanje ima li što reći o uvjetima u pritvoru i svom zdravstvenom stanju, Martić je optužio Haaški sud za »dvostruka mjerila« jer nije podigao optužnicu ni protiv jednog čelnika Republike Hrvatske.</p>
<p> Martić je rekao da je »Hrvatska nastala na zločinu« i da je nad narodom »republike srpske krajine« , čiji je on bio predsjednik, provela etničko čišćenje tako što je 1995. napala zaštićene zone UN-a u kojima su živjeli Srbi. Dodao je da je ICTY optužio srpske čelnike, ali ne i tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška, koji su kasnije umrli.</p>
<p>Sudac Canivell prekinuo je Martića rekavši da njegov govor prelazi okvire statusne konferencije i pripada obrani te zaključio kako optuženik očito nema primjedbe na uvjete pritvora.</p>
<p> Milan Martić (58) jedan je od 15 sudionika »udruženog zločinačkog pothvata« na čelu sa Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bilo etničko čišćenje približno jedne trećine teritorija Hrvatske i velikih dijelova BiH radi stvaranja nove države pod dominacijom Srba.</p>
<p> Optužen je po zapovjednoj i individualnoj odgovornosti prema deset točaka za zločine protiv čovječnosti zbog progona na političkoj, vjerskoj i rasnoj osnovi, istrebljenja, ubojstava, zatvaranja, mučenja, okrutnog postupanja, nehumanih djela i deportacija. Po devet točaka optužen je za kršenje ratnog prava i običaja zbog ubojstava, mučenja, bezrazložnog razaranja sela, rušenja vjerskih objekata, pljačke privatne imovine i napada na civile. Martić je u pritvoru u Scheveningenu od 15. svibnja prošle godine, nakon što se u Beogradu dobrovoljno predao. Na prvom izvođenju pred Sud 21. svibnja 2002. rekao je da se ne osjeća krivim za prvu optužnicu koja ga tereti za bombardiranje Zagreba u svibnju 1995. u kojem je poginulo šest osoba. </p>
<p> Nakon što je optužnica proširena na 19 točaka, 28. siječnja ove godine opet je izveden pred Sud. Tada je ponovio da se ne osjeća krivim ni prema jednoj od točaka optužnice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Izuzeće Hrvatske u vezi s Međunarodnim kaznenim sudom nije izgledno </p>
<p>WASHINGTON, 30. svibnja </p>
<p> - Profesorica međunarodnog prava na Sveučilištu Johns Hopkins i članica utjecajnog američkog Vijeća za međunarodne odnose Ruth Wedgewood, rekla je kako nije izgledno da će Hrvatska biti izuzeta od potpisivanja bilateralnog sporazuma sa Sjedinjenim Državama o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), prenosi u petak Glas Amerike.</p>
<p>»Wedgewood smatra da predsjedničko izuzeće Hrvatske od potpisivanja bilateralnog sporazuma nije izgledno, jer se izuzeće predviđa samo za 'saveznike od ključne važnosti'«, javlja Glas Amerike.</p>
<p> »Izuzeće nije izgledno prije svega zbog raspoloženja na Capitol Hillu, u Kongresu Sjedinjenih Država«, kaže Wedgewood. »Na Capitol Hillu se smatra da će Međunarodni kazneni sud biti uglavnom sastavljen od Europljana ili će pak njime dominirati ideje iz tog dijela svijeta. Na njemu će biti utjecajni stručnjaci iz zemalja koje su u svijetu preuzele svojevrsnu pacifističku ulogu, što se moglo vidjeti u iračkoj krizi«, rekla je profesorica.</p>
<p>Sjedinjene su Države do sada s 35 zemalja potpisale bilateralni sporazum o izuzeću američkih građana od nadležnosti ICC-ja, kojim te zemlje prihvaćaju da ne izručuju Amerikance Sudu.</p>
<p>Hrvatska vlada još nije odlučila hoće li potpisati bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana ICC-ju, a nada se da će to izbjeći dobivanjem izuzeća od američkog predsjednika. </p>
<p> Sjedinjene Države su rekle da će prekinuti vojnu pomoć državama koje ne potpišu sporazum do 1. srpnja 2003., prema zakonu o Zaštiti američkih vojnika (ASPA). Isti zakon, međutim, dopušta američkom predsjedniku da se, na temelju nacionalnih interesa, odrekne te mogućnosti. </p>
<p>Hrvatska bi, ako do 1. srpnja ne potpiše sporazum ili ne dobije izuzeće američkog predsjednika, mogla izgubiti vojnu pomoć vrijednu 19 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Svijet može odahnuti, dijalog moćnih je opet počeo</p>
<p>Prvi put nakon intervencije u Iraku lideri najmoćnijih zemalja svijeta ponovo će sjesti za stol i razmijeniti mišljenja o širokom spektru tema koje danas muče svijet: terorizmu, uništavanju oružja, naporima da se na Srednjem istoku dođe do mira, poslijeratnoj obnovi Iraka, gospodarskoj krizi koja galopira sve brže </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Praznično raspoloženje u Sankt Peterburgu, gdje će svjetski moćnici imati uvertiru u ozbiljan set razgovora u Evianu, »vratit« će svijet na početnu poziciju uoči rata u Iraku. Svi problemi su tu, ali bar razgovaramo!</p>
<p>Prvi put nakon okupacije Iraka (sad već i službena formulacija!), lideri najjačih zemalja svijeta ponovno će sjesti za stol i razmijeniti mišljenja o širokom spektru tema koje danas muče svijet: terorizmu, uništavanju oružja, naporima da se na Srednjem istoku dođe do mira, poslijeratnoj obnovi Iraka, gospodarskoj krizi koja galopira sve brže. Neće biti zaobiđen ni problem spore obnove u Afganistanu koja sve više kreće neočekivanim smjerom. Prijetnje Sjeverne Koreje regiji, indijsko-pakistanski odnosi, želja Kine da aktivnije sudjeluje u donošenju krucijalnih odluka, samo su neka od spornih pitanja o kojima će moćnici razgovarati u Rusiji i Francuskoj.</p>
<p>Treba li od tih razgovora očekivati drukčiji, bolji i savršeniji svijet. Ne, naravno, ali sve je bolje od stanja u kome lideri velikih zemalja ne razgovaraju i krše zlatno pravilo diplomacije da se poruke razmjenjuju u rukavicama. Uoči iračkog rata, ali i nakon njega, ništa nije bilo u rukavicama, bile su to salve optužbi na sve strane.</p>
<p>Posljedice su se ubrzo vidjele. Politička i gospodarska kriza sve brže galopiraju, a posljednji burni obračun u savezničkom dvorištu doveo je do potpune marginalizacije Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Dok su sjednice Vijeća sigurnosti uoči iračkog rata sličile na najnapetije filmove čiji se ishod nestrpljivo očekivao širom planeta, sada UN više nitko ništa i ne pita. </p>
<p>Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je uputio pismo čelnicima G8 u kojima ih poziva da imaju više razumijevanja za zemlje u razvoju. Kako je riječ o opće poznatim apelima iza kojih postoji poziv da moćni odobre više sredstava za zemlje koje grcaju u dugovima - ništa novo.</p>
<p>Annan, naravno, tim pismom neće ništa postići, stvari će ići svojim tokom s njim i bez njega, a svjetski moćnici će dozirati ulogu UN-a u međunarodnim odnosima onako kako njima najviše odgovara. </p>
<p>Rusi su iz krize izazvane ratom u Iraku izašli bez većih ožiljaka. </p>
<p>Bush i Putin su ponovo u skladnom zagrljaju, ujedinjuje ih i borba protiv terorizma i strah da bi gospodarska kriza mogla eskalirati. Rusima bi na taj način bio prekinut dotok svježeg novca, a Amerikanci bi morali priznati da je iračka avantura bila preskupa i za njih.</p>
<p>Druga je stvar što Rusi nikako ne gledaju sa zadovoljstvom sve očitiju realnost da Amerika vlada svijetom. To što su Francuzi i Nijemci pokušali tu dominaciju svesti u neke granice, nije previše impresioniralo Bijelu kuću, a još manje Pentagon. Pokazat će se to i na summitu G8, ali i Amerikancima ipak treba jedinstvo među saveznicima. Zato će Bush nastojati poslati signale Chiracu i Schröderu da je vrijeme nesporazuma iza njih i da treba obnoviti jedinstvo.</p>
<p>»Neprijateljstva iz Washingtona su me jako pogodila«, kaže ovih dana francuski predsjednik. No, usprkos pomirljivim izjavama on i dalje inzistira na legitimitetu svega što se događa u Iraku. Najnovija rezolucija Vijeća sigurnosti ide u tom smjeru, ali je i Chiracu jasno da nakon svega UN više nije najbitniji.</p>
<p>Pariz je učinio nekoliko gesta dobre volje prije nego što će ugostiti Busha. Francuzi su se složili o ulozi Poljske u poslijeratnom Iraku, sami su pristali da se minorizira uloga UN-a. Figaro to naziva »akrobatskim voltima«, a europski mediji pišu da se usprkos svemu jaz između Amerike i Francuske povećava, a ne smanjuje.</p>
<p>Hoće li i nakon Eviana najvažnija vijest biti to da moćnici uopće razgovaraju, ili će se postići stvarno jedinstvo? Nitko to ne zna, osim naravno glavnih protagonista, a i njihove nade su ponekad više stvar emocija nego realnosti.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Susret Sharon-Abbas u pozitivnom ozračju</p>
<p>Američki predsjednik Bush, prije sastanka s dvojicom premijera u Jordanu, izjavio kako SAD namjerava pomoći u uspostavi palestinske države kako bi se postigao mir na Srednjem istoku</p>
<p>JERUZALEM/PARIZ, 30. svibnja </p>
<p> - Razgovori između izraelskoga i palestinskoga premijera, Ariela Sharona i Mahmuda Abbasa, završili su u četvrtak kasno navečer u pozitivnom tonu. Taj je susret bio prethodnica njihova sastanka s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom idućega tjedna u Jordanu, čija će tema biti poduzimanje prvih koraka u provedbi međunarodnoga mirovnog plana.</p>
<p> Izrael je najavio niz poteza u znaku dobre volje prema Palestincima, uključujući i planove za oslobađanje nekih zatvorenika. Međutim, nije pristao na uvjete za povlačenje svojih vojnika sa Zapadne obale i s Pojasa Gaze, predviđene mirovnim planom.</p>
<p> U priopćenju Ureda izraelskoga premijera Sharona kaže se kako je dvoipolsatni sastanak u Jeruzalemu s palestinskim premijerom Abbasom prošao u »pozitivnom i vrlo dobrom ozračju«. A Abbas je rekao kako su razgovori bili »ozbiljni, otvoreni i korisni« te pozvao je Sharona da »iskoristi priliku za sklapanje mira« sada kada su obje strane prihvatile mirovni plan, izjavio je njegov glasnogovornik.</p>
<p> U priopćenju Sharonova ureda također se kaže kako će Izrael dopustiti da se izdaju do 25.000 radnih dozvola Palestincima, što znači važan protok novca u palestinsko gospodarstvo. Osim toga, Izrael će povećati iznos poreznih prihoda koji će biti doznačeni Palestincima svakoga mjeseca. Neki od tih fondova bili su zamrznuti otkad je počela palestinska pobuna, Intifada, potkraj rujna 2000. </p>
<p>Istodobno, SAD namjerava pomoći u uspostavi palestinske države kako bi se postigao mir na Srednjem istoku -izjavio je američki predsjednik George W. Bush u intervjuu za francuski dnevni list Le Figaro, objavljenome u petak. »Čvrsto sam odlučio ići do kraja (kako bi se uspostavila palestinska država), jer vanjska politika SAD-a ne brani samo svoje interese«, rekao je Bush. On je dodao kako u toj regiji neće biti mira sve dok ne bude slobode. »Za Palestince ta sloboda znači uspostavu države«, naglasio je.</p>
<p> Upitan o širenju židovskih naselja na palestinski teritorij, američki je predsjednik dao naznake da će Washington zahtijevati da neka od njih budu uklonjena. »Širenje tih naselja u suprotnosti je s našim naporima za uspostavom palestinske države.« Bush je također rekao kako je siguran da može uvjeriti izraelskoga premijera Sharona da slijedi američke planove za regiju. (Reuters/AP/dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kako Bush nagrađuje prijatelje i kažnjava kritičare </p>
<p>Zašto su japanski i australski premijeri, Junichiro Koizumi i John Howard, kao gosti američkog predsjednika sudjelovali na inače zatvorenim obavještajnim brifinzima / Hoće li na summitu G8 u Evianu Bush ispuniti neka očekivanja i nastojati provesti što je moguće manje vremena sa Chiracom i Schröderom, najglasnijim kritičarima rata u Iraku? </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Posljednji susreti američkog predsjednika Georgea W. Busha sa stranim državnicima na njegovu teksaškom ranču i sadašnja turneja (Poljska, obilježavanje 300-godišnjice Sankt Peterburga, summit G8 od 1. do 3. lipnja u Evianu, Srednji istok) mogli bi i na simboličnoj razini pokazati kako Bush nagrađuje prijatelje i kažnjava kritičare. </p>
<p>Prošlotjedni susret s japanskim premijerom Junichirom Koizumijem, na ranču u Crawfordu, sadržavao je navodno neočekivanu i nenajavljenu gestu. Bush je gosta pozvao da prisustvuje njegovu najtajnijem obavještajnom brifingu, dnevnom pregledu globalnih terorističkih prijetnji, stanja s nuklearnim oružjem i krizama u nastajanju. Tim povodom mediji su podsjetili da je Japan nedavno lansirao svoj prvi špijunski satelit koji će, među ostalim, pažljivo promatrati nuklearne i raketne instalacije Sjeverne Koreje. </p>
<p>Sličan tretman doživio je prije nekoliko tjedana i australski premijer John Howard, prisustvovao je Bushovu sastanku s američkim pregovaračima sa Sjevernom Korejom. </p>
<p>Svoj ranč u diplomatske svrhe Bush je počeo koristiti kad je na njega pozvao predsjednike Rusije i Kine, Vladimira Putina i Jianga Zemina, te saudijskog princa Abdullaha. Dolazili su, naravno, i britanski premijer Tony Blair i njegov španjolski kolega José Maria Aznar. Pozivi na ranč počeli su se tumačiti kao iskazivanje posebne počasti za najcjenjenije goste. </p>
<p>No, od tada, Jiang Zemin više nije kineski predsjednik, a odnosi Busha i Putina poremetili su se zbog Iraka, potom i zbog nuklearnog programa Irana. Poslije terorističkih napada 11. rujna 2001., Putin je bio među prvim stranim državnicima koji su telefonirali Bushu. Povodom rata u Afganistanu, Putin je dopustio američkim vojnim zrakoplovima da lete iznad Rusije, pristao je i na američke baze u središnjoj Aziji, dotle rusko-kineskom »stražnjem dvorištu«. Podijelio je i obavještajne podatke s Amerikancima usprkos snažnom protivljenju ruskog obavještajnog establišmenta. </p>
<p>Bushova administracija je uzvratila prihvaćanjem ruskih tvrdnji da su borci otpora u Čečeniji povezani s međunarodnim terorizmom. I to je bilo sve. Bush je obećavao ali nije ishodio da Kongres ukine već neaktualni zakon kojim se Rusiji nameću gospodarske sankcije zbog sprečavanja iseljavanja. Poslije 11. rujna, Washington je napustio i sporazum s Moskvom o ograničavanju proturaketne obrane. Sada su sporni ruski naftni i drugi poslovi u Iraku te irački dugovi Rusiji veći od devet milijardi dolara. Washington traži da se dugovi otpišu kako bi se olakšala obnova Iraka. </p>
<p>Putin je - usprkos kritikama svoje oporbe - sve te američke poteze strpljivo podnosio. Tek je nedavno, povodom susreta s Tonyjem Blairom, izgubio strpljenje. Podsjećajući na tobožnje najvažnije razloge rata u Iraku, Putin je pred novinarima pitao: »Gdje je Saddam?« I gdje je oružje masovnog uništavanja, »ako je doista postojalo?« Očito, i Moskva i Washington morat će se ozbiljno potruditi da ponovno pronađu zajedničke interese i područja na kojima mogu uspješno surađivati - primjerice u obuzdavanju nuklearnog programa Sjeverne Koreje. </p>
<p>Ukratko, Bushova administracija najveće počasti iskazuje onima koji su poslali vojne snage da pomognu u Iraku - Britaniji, Australiji, Španjolskoj, Poljskoj i Japanu. U sljedećoj skupini su oni koji dijele Bushova gledišta da se teroristima i ucjenjivačima mora suprotstaviti svim sredstvima, pa i oružjem, a u slučaju Sjeverne Koreje i Irana, najrazličitijim pritiscima prisiliti ih da promijene ponašanje. </p>
<p>Iako njegovi suradnici službeno tvrde da Bush ne namjerava napustiti ni ostale tradicionalne saveznike, odnosno poremetiti odnose s njima, još se pamti kako je državni tajnik Colin Powell nedavno upozorio da se Francuska mora suočiti s posljedicama svoga protivljenja ratu u Iraku. The New York Times je čak objavio kako se očekuje da će na summitu G8 Bush nastojati provesti što je moguće manje vremena sa Chiracom i Schröderom, najglasnijim kritičarima rata u Iraku. Bivši američki veleposlanik pri NATO-u, Robert Hunter, čak je napisao kako nije tajna da bi neki vodeći članovi administracije priželjkivali da Bush kazni Francusku i Njemačku i postupi poput nekadašnjeg državnog tajnika Johna Fostera Dullesa, koji se 1954. odbio rukovati s kineskim premijerom Zhou Enlaiem. </p>
<p>Naravno, prošla su vremena hladnoga rata, uostalom, Njemačka i Francuska nisu neprijateljske zemlje, stoga Bush vjerojatno neće postupiti poput Dullesa. No, izvjesna je poruka već i samo spominjanje te necivilizirane geste u američkim medijima. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hoće li »Crveni Oskar« na izvanrednom kongresu srušiti Schrödera? </p>
<p>Gospodarska kriza i globalizacija dijeli njemačku Socijaldemokratsku stranku na dva tabora: tradicionaliste koji preferiraju stare socijaldemokratske vrijednosti i moderniste koji ne žele robovati starim vrijednostima </p>
<p>BERLIN, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Uči izvanrednog kongresa njemačkih socijaldemokrata (SPD) u nedjelju eskalira kriza identiteta i raste politička temperatura u Berlinu. Ključno pitanje, pak, glasi hoće li predsjednik SPD-a i kancelar Gerhard Schröder od izvanrednog kongresa dobiti potporu za najavljene reforme? </p>
<p>Što je, zapravo, ostalo od njemačke socijaldemokracije, kojoj je potpora javnosti pala na 25 posto? U Njemačkoj, jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, danas gotovo nitko ne pjeva socijalističku internacionalu, niti nosi crvene zastave i radničke kape. Suvremeni je socijaldemokrat sve manje radnik, a sve više državni činovnik ili namještenik i dobro situirani, visoko obrazovani član srednje klase. Tu je sliku prije nekoliko dana pokazala i proslava 140 godina SPD-a. </p>
<p>No, ne samo da je prijelaz od industrijskog u visoko tehnološki razvijeno društvo koje pruža usluge bitno izmijenilo radničku bazu stranke, nego gospodarska kriza i globalizacija dijeli Socijaldemokratsku stranku na dva tabora. Prvi, tradicionalisti (ljevica) preferira stare socijaldemokratske vrijednosti. Drugi, modernisti (desnica) ne žele robovati starim vrijednostima nego žele nove odgovore na izazove novog vremana.</p>
<p>Novi izazovi su globalizacija i unutar nje smanjena konkurentnost njemačkog gospodarstva na globalnom tržištu. Kao glavni uzrok tome nezavisni ekonomisti i poslovni ljudi vide skupu cijenu rada, odnosno skupu socijalnu državu u odnosu na konkurentske zemlje. Te je teorije krize većinski prihvatila ovdašnja politička elita, kao i vodstvo socijaldemokrata. </p>
<p>Polazeći od tih teorija donesene su mjere nazvane Agenda 2010. No, kad se ogoli refomska retorika, Agenda 2010. znače kresanje socijalnih prava i manje novaca. Agenda 2010. u »prijevodu« znači manju zaštitu od otkaza u određenim slučajevima, smanjenje pomoći za nezaposlene na razinu socijalne pomoći i smanjenje dužine plaćanja novca za nezaposlene, sa sadašnjih maksimalnih 32 mjeseca na 12 mjeseci za mlađe od 55 godina, odnosno na 18 mjeseci za starije od 55 godina. </p>
<p>No, ako se koplja lome na socijalno slabima i bolesnima što je ostalo od socijaldemokratskih vrijednost? Čuvari socijaldemokratske tradicije konačno pitaju smiju li se još nazivati socijaldemokratima? Schröder odgovara da socijaldemokratske vrijednosti poput slobodarstva, solidarnosti i jednakosti nisu prestale biti aktualne, ali se programski koncepti stranaka koje se bore za njih, moraju prilagoditi duhu novog vremena. On navodi i jaki realpolitički razlog: ili ćemo to učiniti mi, ili će to konzervativci učiniti još radikalnije!</p>
<p>Novi duh u starim socijaldemokratskim vrijednostima, po uvjerenju šefa socijaldemokratske stranke, najbolje je izražen upravo u njegovom programu reformi Agenda 2010. Štoviše, on tvrdi da europski socijaldemokrati s velikim interesom gledaju trenutne rasprave i kontroverze u Njemačkoj - jer će ovdašnja iskustva s promjenama imati široki utjecaj u Europi. </p>
<p>Polemika između tradicionalista i modernista nema samo važnost u socijaldemokratskom kontekstu Europske unije i unutarstranačke rasprave, nego se radi o glavi socijaldemokratskog kancelara, odnosno o sudbini njegove crveno-zelene koalicije. Pobijede li na berlinskom kongresu tradicionalisti - Schröder može spakirati kovčege i otići u zavičajni Hannover.</p>
<p>Kancelar ne može opušteno čekati kongres. Ne prijeti samo pobunjena ljevica predvođena bivšim predsjednikom SPD-a Oskarom Lafontaineom (»Crvenim Oskarom«). Naime, na više socijalne osjetljivosti u zadiranju socijalnih prava apeliralo je 325 SPD-u bliskih uglednika, među inim, i nobelovac Günter Grass. Inače Grass je nedavno upozorio »Crvenog Oskara« da »začepi gubicu« i prestane s ljevičarskim zanovijetanjem.</p>
<p>No, pogotovo nakon što je djelomično pridobio sindikate koje imaju jak utjecaj na SPD, Schröder stranku drži pod kontrolom i vjerojatno će dobiti potporu izvanrednog kongresa. </p>
<p>Pobunjenoj ljevici, pak, preostaje da disciplinirano prihvati politiku novog socijaldemokratskog smjera, koja je pokrenuta odozgo i vjerojatno će biti potvrđena odozdo. Onima koji ne budu na liniji ostaje mogućnost da i dalje jadikuje kako nema unutarstranačke demokracije, te da se Socijaldemokratska stranka pretvorila u udrugu za biranje saveznog kancelara. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Netko politizira slučaj generala Gotovine, ali to ne čine njegovi odvjetnici generala Gotovine</p>
<p>Novinar Vlado Rajić u svome tekstu objavljenome u Vjesniku 29. svibnja ponovno po tko zna koji put, namjerno iskrivljujući potpuno jasne činjenice, iznosi neistine o tijeku slučaja koji se vodi protiv general-pukovnika Ante Gotovine. </p>
<p>Gospodin Rajić piše da mi kao odvjetnici generala Gotovine ovaj slučaj uporno prebacujemo na politički teren, a za potvrdu takvih svojih teza navodi koordiniranost objave interpelacije 55 saborskih zastupnika i teksta u Jutarnjem listu o navodnom razgovoru generala Ante Gotovine s predsjednikom Republike Hrvatske gospodinom Stjepanom Mesićem.</p>
<p>Da bi svakomu bilo u potpunosti jasno o čemu se radi, dovoljno je kronološki poredati događaje vezano uz postupak interpelacije i objavu vijesti o navodnome razgovoru generala Gotovine i Predsjednika RH. Dakle, interpelacija je predana 15. svibnja 2003. godine, odgovor Vlade RH utvrđen je na sjednici Vlade RH 23. svibnja 2003. godine, a sam tekst o navodnome razgovoru (usprkos demantiju i Predsjednika RH i nas kao obrane generala Gotovine i obitelji generala Gotovine) objavljen je 24. svibnja 2003. </p>
<p>Slažemo se da je objavljivanje apsolutno netočne vijesti o navodnome razgovoru koordinirano s postupkom interpelacije, ali ne od saborskih zastupnika potpisnika interpelacije, niti od nas odvjetnika generala Gotovine, već od Vlade RH. </p>
<p>Uostalom, postupak interpelacije nema nikakve veze s odvjetnicima generala Gotovine, već je akt njezinih potpisnika na uočeno stalno kršenje temeljnih ljudskih i ustavnih prava generala Gotovine od strane Vlade RH i na tome aktu mi kao obrana generala Gotovine izražavamo zahvalnost svim potpisnicima interpelacije.</p>
<p>Gospodin Rajić u svome tekstu ističe da predmet u žalbenome postupku »stoji na Županijskome sudu u Zagrebu«, što je apsolutno netočna informacija, jer je presuda Županijskoga suda u Zagrebu od 22. listopada 2002. vraćena na ponovno odlučivanje Općinskomu sudu u Zagrebu 28. studenoga 2002., te taj predmet doista stoji, ali ne na Županijskome sudu u Zagrebu, kako to navodi gospodin Rajić, nego na Općinskome sudu u Zagrebu i pravo je pitanje zašto u ovome po zakonu hitnome postupku Općinski sud već šest mjeseci nije zakazao niti jednu raspravu. Možda gospodin Rajić zna odgovor na to pitanje? </p>
<p>Dalje, raspravljajući pitanje dostave Optužnice MKS-a, gospodin Rajić iznosi hrpu neistina, prešućujući u ovome slučaju apsolutno najbitniju činjenicu; a to je da je Optužnica MKS-a već 2. listopada 2001. godine uručena braniteljima generala Ante Gotovine od strane Županijskoga suda u Zagrebu. Prema tome, nepobitna je činjenica da hrvatsko pravosuđe priznaje punomoć koju je general Gotovina dao svojim odvjetnicima. </p>
<p>Obrana generala Gotovine pred Županijskim sudom u Zagrebu u zahtjevu za izručenje nije moguća, a da se ne obavi uvid u navedenu dokumentaciju i usporede zapovijedi generala Gotovine i druga vojna dokumentacija s Rezolucijom Vijeća sigurnosti 820 iz 1993. godine, po kojoj je bila naložena uspostava (restitucija) vlasti Republike Hrvatske na cjelokupnom njezinu teritoriju i jesu li zapovijedi generala Gotovine bile u skladu s vojnom doktrinom. </p>
<p>Samo na osnovi te usporedbe, a koju je dužan provesti i Županijski sud u Zagrebu kod odluke o izručenju, moguće je utvrditi jesu li optužnica i zahtjev za izručenje osnovani.</p>
<p>Što se tiče zastupanja pred MKS-om i valjanosti punomoći za zastupanje, ističemo da si gospodin Rajić nije dao ni toliko truda da pišući o ovoj temi pročita Pravila postupka i dokaza MKS-a, jer da jest, zasigurno bi uočio razliku između opunomoćenih i imenovanih branitelja. Svraćamo pozornost na članak 44. koji kaže da je jedini uvjet za zastupanje pred MKS-om za opunomoćene branitelje dostava punomoći i odvjetnički status opunomoćenika u nekoj državi. Ako sumnja u odvjetnički status opunomoćenih odvjetnika, to može uvijek provjeriti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori.</p>
<p>Slažemo se s gospodinom Rajićem da netko stalno politizira ovaj slučaj, kao i sve druge slučajeve vezane uz odnos Hrvatske s MKS-om, ali po svemu iznijetome to nije obrana generala Gotovine. Uostalom, da je gospodin Rajić pročitao tekst o izmjeni Ustavnoga zakona o suradnji RH s MKS-om kako ga predlaže ova obrana, vidio bi da se mi upravo zalažemo za smanjenje uloge političkih institucija, a za povećanje uloge pravosudnih u odlučivanju o valjanosti i utemeljenosti optužnica MKS-a, kako uostalom to čine zemlje s jakom i pravnom i diplomatskom tradicijom kao što su SAD, Francuska, Njemačka ili Italija.</p>
<p> No očito je da nekomu Hrvatskoj odgovara stalno politiziranje Domovinskoga rata i MKS-a, te zbog toga ne želi usvojiti pravne standarde navedenih zemalja, već, pretpostavljajući stalno politiziranje, odbija izmijeniti Ustavni zakon, iako je od donošenja Statut MKS-a promijenjen četiri puta, a pravila postupka i dokaza čak devetnaest puta.</p>
<p>odvjetnik LUKA MIŠETIĆ u ime odvjetničkog tima generala Ante Gotovine</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatskim obrtnicima život su zagorčili i sabornici </p>
<p>Da obrtnici posljednjih godina sve lošije posluju, nije nikakva novost. Ne samo zbog opće teške privredne situacije u zemlji, nekontroliranog uvoza i ulaska krupnog kapitala preko velikih trgovačkih lanaca, kojima mali obrtnici ne mogu konkurirati. Tu su i destimulativna porezna politika i velika nezaposlenost. Posljedica svega je opće siromaštvo stanovništva, koje tako više ne može plaćati obrtničke usluge, što obrtnike pak prisiljava snižavati cijene do neisplativosti.</p>
<p> Oni koji su uspjeli preživjeti poslijeratnu privatizacijsku pljačku Hrvatske, tajkunizaciju zemlje te destruktivnu i protuustavnu poreznu politiku, toliko su osiromašili da su »pojeli« svoju amortizaciju, pa sada ne mogu ulagati ni u održavanje, a kamo li u nove konkurentne tehnologije, ideje ili proizvodne procese.</p>
<p>Preostaje im još neizvjesno životarenje i sve sigurniji kraj. Tako su deseci tisuća obrtnika otišli u stečaj, zatvorili obrte i priključili se vojsci nezaposlenih. A da se preostali obrtnici ne bi dugo »mučili neizvjesnim životarenjem«, pobrinuli su se sabornici, te su (nakon, među inim, prošlogodišnjeg poskupljenja zdravstvenog osiguranja prikladno kamufliranog kao osiguranje za ozljede na radu), podigli stope mirovinskog osiguranja i obračunsku osnovicu. Tako je mjesečna obaveza doprinosa poskupjela za »tričavih« 50 posto, za što u doba stabilnog tečaja kune nema nikakva razloga. To poskupljenje godišnje iznosi gotovo 3.000 kuna ili, drugačije rečeno, svaki obrtnik mora s retrogradnim djelovanjem od početka godine mirovinskom fondu, tj. državi godišnje platiti, uz dosadašnje obveze, još i iznos ravan jednomjesečnoj plaći.</p>
<p>Naravno da takav nerazuman izdatak mnogi obrtnici neće moći platiti, pa će im ova godina biti posljednja godina poslovanja. </p>
<p>Naplata obaveznog doprinosa je protuustavna, ako obveznik doprinosa nije uspio u obračunskom periodu zaraditi plaću, kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život, kako to izrijekom stoji u čl. 55 Ustava RH. Potrebno je stoga identificirati sadašnji saziv Sabora kao posve neprihvatljiv za budućnost i tako ga tretirati na predstojećim izborima. Naravno, potrebno je i učiniti sve da se ukinu postojeće promjene zakona uz povrat na prijašnje, kako bismo barem donekle sačuvali obrtništvo od posvemašnjeg uništenja. </p>
<p>OZREN KRIZMANIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Profesori nisu neprijatelji učenicima </p>
<p>U moru nesuvislih reklama koje se »vrte« na televiziji i radiju, ovoga smo tjedna zapazili jednu koja nas je neposredno pogodila i povrijedila. U njoj mladić »puni svoje baterije« pijući mliječni napitak, pri čemu se, pokušavajući biti moderan uporabom kompjuterskih (robotskih) prizora, plitko podilazi generaciji, no istodobno i šalje potpuno neprimjerenu, uvredljivu i na kraju opasnu poruku. </p>
<p>U reklami, naime, u mladićev »robotski ciljnik« najprije ulazi djevojka, koju on prepoznaje kao metu (target), a zatim profesor, nastavnik, uz kojeg se pokazuje naziv - neprijatelj (enemy)! Komu to, molim vas, treba?</p>
<p>Ako je nehotice, govori o šlampavosti, ako je zbog podilaženja, prihvatljivosti ili uvjerljivosti, neprihvatljivo je, neprimjereno, uvredljivo i na kraju opasno. Od poruke da je profesor/nastavnik neprijatelj do pucanja u njega samo je korak, i to već učinjen i na ovim prostorima. Bliži se kraj školske godine, nemojte nervozu još više zaoštravati.</p>
<p>Svi oni koji rade s ljudima znaju koliko je taj posao ponekad težak i nezahvalan. Posebno je težak i osjetljiv rad s mladim ljudima u to osjetljivo vrijeme njihova psihičkog i fizičkog traženja (puberteta). Nemojte im ga još više otežavati. Profesori im nisu neprijatelji. </p>
<p>MIROSLAV ŠAŠIĆ profesor povijesti iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Poginula trojica »Varteksovih« nogometaša </p>
<p>Silvestar Sabolčki, Kristijan Kitner i Krunoslav Sabolić poginuli su u petak ujutro oko 3,50 sati / Od siline udara njihov se automobil razdvojio na dva dijela</p>
<p>VARAŽDIN, 30. svibnja</p>
<p> - »Varteksovi« nogometaši Silvestar Sabolčki (23), Krunoslav Sabolić (24) i Kristijan Kitner (20) poginuli su u petak ujutro oko 3,50 sati u teškoj prometnoj nesreći kod raskrižja Koprivničke i Ulice Pavleka Miškine u Varaždinu.</p>
<p> Prema priopćenju varaždinske policije, »nepoznati je vozač ulicom Pavleka Miškine vozio automobil te je, došavši do kućnog broja 53 u Miškininoj ulici, zbog neprilagođene brzine, u desnom zavoju izgubio nadzor nad upravljačem. Automobil je tada sišao s ceste na fizički odvojak kolničkih traka gdje je udario u metalni stup javne rasvjete. Nakon toga se nastavio kretati naprijed, pa je oborio i dva prometna znaka i udario u drugi metalni stup. Od siline udara, automobil se razdvojio na dva dijela, a iz njega su ispala trojica muškaraca«.</p>
<p>Provedenom identifikacijom utvrđeno je da se radi o »Varteksovim« nogometašima, a policija je dala samo njihove inicijale. Zasad nije utvrđeno tko je vozio automobil, jer su mladići ispali iz auta.</p>
<p>Kako smo saznali, »Varteksovi« su se nogometaši vozili u »audiju A 3«, kojeg je koristio Sabolčki. Temeljem onoga što se vidjelo na mjestu nesreće, može se zaključiti da se radilo o zaista velikoj brzini, možda čak i do 200 kilometara na sat, a nije isključen ni utjecaj alkohola. »Audi« se neko vrijeme kretao po zelenoj površini, a jedan rasvjetni stup u kojega je udario pomaknuo je nekoliko metara, zajedno s temeljima. Dio automobila oko drugog se stupa »omotao«, a drugi dio je otklizio. Nesreća je bila takva da poginulog Sabolića neko vrijeme nije bilo moguće identificirati, nije bilo ni nikakvih dokumenata, a na mjesto nesreće, kako bi pomogao u identifikaciji, došao je i »Varteksov« trener Dražen Besek. </p>
<p>Tijela poginulih »Varteksovaca« otpremljena su na Odjel patologije varaždinske Opće bolnice radi obdukcije. Službenih informacija o tome gdje su mladići bili i što su radili nema, no priča se da su raznosili pozivnice za svadbu Sabolčkog, koja se trebala održati 21. lipnja u hotelu »Turist«. Na mjestu nesreće pronađene su i svadbene pozivnice, a djevojka Sabolčkog u petom je mjesecu rizične trudnoće. </p>
<p>Nakon tragične pogibije »Varteksovog« predsjednika Anđelka Herjavca, taj je klub, kao i cijeli Varaždin, nakon dvije godine ponovo zavijen u crno. U klubu je otvorena i knjiga žalosti, a pogreb trojice mladića bit će ponedjeljak. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dječak poginuo pri padu sa silosa visokog 40 metara </p>
<p>OSIJEK, 30. svibnja</p>
<p> - Desetogodišnji Tomislav Knobl iz Osijeka poginuo je u petak oko 12,30 sati nakon što je, igrajući se u napuštenom silosu, pao sa oko četrdeset metara visine. </p>
<p>Ova se tragedija dogodila u užem središtu Osijeka, u starom, zapuštenom silosu koji se nalazi u Gundulićevoj ulici u blizini Osnovne škole »Antuna Mihanovića«. </p>
<p>Tomislav Knobl, učenik trećeg razreda ove škole, njegov dvije godine stariji brat Josip i još jedan prijatelj čekali su početak nastave u popodnevnoj smjeni igrajući se u dvorištu škole. Znatiželjni dječaci otišli su do staroga silosa u koji su ušli kroz vrata koja je netko prije njih razvalio. </p>
<p>Tamo su se, kroz uski dio stepeništa, počeli penjati prema vrhu silosa. Kada su došli do gore, dječaci su se izvukli iz uskoga prolaza i popeli se na daske koje su poslagane tako da spajaju dvije strane vrha silosa. Tomislavov brat i prijatelj uspjeli su prijeći preko dasaka. Međutim, nesretni Tomislav je u trenutku prelaženja izgubio ravnotežu i upao u betonski lijevak za žito koji se od vrha prema dnu silosa sužava. </p>
<p>Tijelo dječaka udaralo je u betonske stranice lijevka te se zaustavilo u padu zaglavivši se na uskom dijelu lijevka na oko deset metara visine. </p>
<p>Vidjevši što se dogodilo, preplašeni dječaci sišli su sa vrha silosa te otrčali po pomoć. Na mjesto događaja odmah su stigli vatrogasci i očevidna ekipa osječko-baranjske policijske uprave. </p>
<p>S obzirom da je tijelo mrtvoga dječaka ostalo zaglavljeno u lijevku, vatrogasci su se morali uvlačiti po njega sa vrha silosa. Beživotno tijelo Tomislava Knobla uspjeli su izvući tek oko 15,30 sati. </p>
<p>U vrijeme dok se sve to odvijalo oko silosa se okupilo mnoštvo Osječana šokiranih ovom tragedijom. Ubrzo je došao i vlasnik silosa Branislav I. koji je ispričao kako već duže vrijeme bezuspješno pokušava osigurati vrata da se ne ulazi u silos. Na prozore je postavio rešetke, no lokote na vratima gradski vandali često razvaljuju, pa tako ostavljaju mogućnost i djeci da ulaze unutra. </p>
<p>Ravnateljica Osnovne škole »Antuna Mihanovića« Reza Kulešanin šokirana ovim nesretnim slučajem kazala je kako već duže vrijeme djecu upozoravaju na opasnosti koje vrebaju u zapuštenom silosu. </p>
<p>»No, nažalost, dječja znatiželja bila je jača te se u sekundi pretvorila u tragediju«, sa nevjericom je zaključila ravnateljica.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bjegunac s Interpolove tjeralice predao se policiji</p>
<p>Sklonivši obitelj na sigurno, Ante Zirdum u petak se predao u ruke slavonsko-brodske policije</p>
<p>PULA, 30. svibnja</p>
<p> - Ante Zirdum (45), koji se od »bombaškog obračuna« na Šijani krajem veljače nalazio u bijegu, predao se u petak ujutro u 10 sati policiji u Slavonskom Brodu, nakon što je, kako je i najavio u jednim lokalnim novinama intimnim pismom, sklonio svoju obitelj.</p>
<p> Za Zirdumom je, podsjetimo, tragao i Interpol, jer je (bio) osumnjičen za pokušaj ubojstva Milana Štifanića (32) - u međuvremenu puštenog iz pritvora zbog nedostatka dokaza i nestanka Ante Zirduma. Zbog nemogućnosti policije da obavi razgovor sa Zirdumom, policija i državno odvjetništvo i dalje su ostavljali otvorenom rekonstrukciju bombaškog obračuna 20. veljače u Koperskoj ulici, nakon koje su u pritvor odvedeni Milan Štifanić (32) i Dalibor Ukota (33) iz Pule, posljednji zbog sumnje da je pomagao Zirdumu pri pokušaju ubojstva Štifanića.</p>
<p> U razgovoru sa Zirdumovim odvjetnikom Milenkom Ilićem saznali smo da se Zirdum nikad nije ni skrivao od policije, već je samo tražio vrijeme da se snađe, obećavši daće se predati čim se za to uspostave pravi uvjeti, misleći valjda pritom na sigurnost svoje obitelji. Ipak, prema dosadašnjim saznanjima Štifanić je navodno zapucao na Zirduma nakon što je on u njegovom pravcu bacio bombu. Međutim, kako saznajemo, pištolj iz kojeg je Štifanić navodno pucao nije pronađen, ali je pronađen pištolj Štifanićeve supruge, iz kojega navodno nije pucano.</p>
<p> Državni odvjetnik Vlatko Nuić rekao je da će u roku od 24 sata od predaje Zirduma, dakle, do subote ujutro u 10 sati, Zirdum biti prepraćen u Istražni centar Županijskog centra u Puli, gdje mu je određen pritvor. Ondje će ga ispitati istražni sudac, koji će odlučiti o provođenju istrage. Naime, Štifanić i Ukota bili su pušteni iz pritvora zbog nedostatka dokaza a, zapravo, zbog nedostupnosti Ante Zirduma.</p>
<p> Branitelj odbjeglog Ante Zirduma, Milenko Ilić, službeno je potvrdio vijest o predaji svog branjenika, te je najavio da će se više pojedinosti znati nakon istražnog postupka. S druge, pak, strane, branitelj Milana Štifanića, Predrag Jošanović, nije imao nikakvih komentara, čak ni na navodna govorkanja da je Štifanić spreman osvetiti se Zirdumu.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Mozgu« pljačke oriovačke banke šest i pol godina</p>
<p>Miroslavu Domoradu određena kazna zatvora u trajanju od šest i pol godina, Josipu Ćorluki od 5 godina i devet mjeseci, a Zvonimiru Bašiću od jedne godine</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 30. svibnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu u petak su proglašeni krivima pljačkaši oriovačke poslovnice »Privredne banke« koja se dogodila 6. prosinca prošle godine. </p>
<p>Ovom je presudom Miroslavu Domoradu određena kazna zatvora u trajanju od šest i pol godina, Josipu Ćorluki od 5 godina i devet mjeseci, a Zvonimiru Bašiću od jedne godine. Optuženi Andrija Kljaić, kojemu se sudilo u odsutnosti jer je trenutno nedostupan hrvatskom pravosuđu, određena je kazna zatvora u trajanju od 15 godina.</p>
<p>Optužnica županijskog državnog odvjetništva teretila je Domorada i Ćorluku za počinjeno kazneno djelo razbojništva, dok je Kljajić uz kazneno djelo razbojništva optužen i za pokušaj teškog ubojstva.</p>
<p>Četvortnooptuženog Bašića teretilo se za kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela. </p>
<p>Prema optužnici, Domorad, Kljaić i Ćorluka su 6. prosinca prošle godine oko 9,20 sati, naoružani pištoljima i automatskom puškom te maskirani utrčali u oriovačku poslovnicu banke i uz prijetnju oružja zatražili od šefa Vladimira Haringa novac. Nakon što su iz sefa pokupili ukupno 323.406 kuna, pobjegli su ukradenim »golfom« prema Grižićima.</p>
<p>U Krajačićima ih je presrela policijska patrola koja je krenula u potjeru za osumnjičenima, a Kljaić je tom prilikom iz automatske puške zapucao na policijsko vozilo. Od više ispaljenih hitaca jedno zrno je pogodilo vozilo u neposrednoj blizini policajca. </p>
<p>Znajući da su u jutro počinili pljačku, optuženi Bašić ih je istoga dana oko 22,30 sati dočekao u Slobodnici te ih je svojim automobilom prevezao do Ćorlukine kuće u Slavonski Brod, kako bi izbjegli policiju. Tu su optuženici podijelili novac, zapalili korištenu odjeću i otišli svojim kućama. </p>
<p>Obrazlažući presudu, sutkinja Jadranka Đaković je kazala kako je najstroža kazna određena nedostupnom Kljajiću jer je sudsko vijeće ocijenilo kako je on u i u pljački i u nabavi oružja imao vodeću ulogu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Sudac je, uz dva agenta-provokatora, bio vođa urote« </p>
<p>Goran Šabić, koji priznaje da je s Boljkovcem stari poznanik i prijatelj, sada tvrdi da je bio posrednik, ali »nije vidio primopredaju« </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Goran Šabić iskazujući trećeg dana na suđenju Jurju Boljkovcu, bivšem istražnom sucu iz Karlovca, porekao je da je čuo razgovore između Boljkovca i svjedoka Bosiljevca koji mu je navodno, prema optužnici, dao novac kao mito. Šabić je, istaknuo da je igrao samo ulogu posrednika, a njihovo poznanstvo i prijateljstvo datira još iz vremena Domovinskog rata.</p>
<p>Tada je Šabić bio jedan od osnivačka vojne policije u Karlovcu, a Juraj Boljkovac predsjednik Vojnog suda. Često su surađivali tada, a i danas se znaju susresti i porazgovarati.</p>
<p>Na pitanje kako je došlo do sastanka Bosiljevac - Boljkovac, Šabić je rekao: »Bosiljevac me nazvao, žaleći se da ima problema s policijom, pritvorom i s dva ili tri kaznena djela koja mu, navodno, namještaju. Pitao me imam li nekoga tko bi mogao pomoći. Ja sam organizirao sastanak s Boljkovcem. I to je sve. Kad se oni razgovarali ja sam odmaknuo, ili bih sjedio u automobilu. O čemu je bilo riječi, ne mogu svjedočiti jer ne znam, nije mi poznato ni to da je davan i priman neki novac. O novcu nije bilo riječi ni kada sam Bosiljevcu organizirao sastanke s Boljkovcem«.</p>
<p>U petak je svjedočila i supruga Bosiljevca, Biserka Bosiljevac-Stanković. Ona je od početka nagovarala muža da novac ne daje, jer nije ništa kriv, a na njenu inicijativu, razgovori njenog supruga i Boljkovca tajno su snimani, prije nego što su, navodno, traženje mita od 15.000 eura prijavili glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.</p>
<p>Njena verzija dođađaja nije se razlikovala od one koju je dao njezin suprug dan ranije, a kao razloge kaznenog progona njezinog muža spomenula je - urotu.</p>
<p>»Riječ je o dva agenta provokatora (nisu rečena njihova imena), neosporno je da je u tom kolu i sutkinja u Karlovcu Smilja Bubaš, državni odvjetnik Zdravko Car, a pipci urote sežu čak i do predsjednika suda u Karlovcu Rukavine«, kazala je supruga.</p>
<p>Kao vođu je označila optuženoga, koji je kao glavni akter. Bosiljevcu obećao da će mu 15.000 »skinuti« s vrata agente-provokatore i »srediti« kaznene postupke koji su pokrenuti protiv njega.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hladnjača HKDU-u umjesto zarade donosila nevolje</p>
<p>Tuženi Rinaldo Parač, navodno je, Marka Veselicu prevario za više od 150.000 kuna / Posrednik u poslu bio je bivši tajnik HKDU-a Božidar Škravan, koji je nakon svega »zbrisao« </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Zagrebu vodi se postupak protiv Rinalda Parača (48), optuženog da je bivšeg predsjednika HKDU-a, Marka Veselicu, prevario za više od 150.000 kuna.</p>
<p>Po navodima optužnog prijedloga Parač je u listopadu 1996. godine sklopio ugovor s Veselicom. Veselica je Paraču dao 15.000 njemačkih maraka za kupnju furgona- hladnjače, a Parač se obvezao da će hladnjačom prevoziti meso na liniji Amsterdam Livno i tako dio novca privređivati za HKDU, odnosno da će se zarada dijeliti između Veselice i Parača. Po navodima optužnice Parač je prvo prekršio dogovor o modalitetima poslovanja, a nije kako je bilo dogovoreno, nakon toga furgon-hladnjaču vratio Veselici, nego ju je zadržao za sebe.</p>
<p>Marko Veselica je u svom iskazu na sudu rekao da je Parača upoznao preko Božidara Škravana, koji je u vrijeme kupovine hladnjače bio tajnik HKDU-a. Parač je, tvrdi Veselica, sam predložio kupnju kamiona, a on je (Veselica) smatrao da je čitav posao dobra prilika za pribavljanje sredstava za HKDU, čiji je tada bio predsjednik. Kako stranka nije imala novca Veselica je u kupnju hladnjače uložio svoje novac. Kasnije je, navodno, Parač od Veselice tražio da mu bude jamac za kredit od 35.000 kuna. Parač, stoji u optužnici, kredit nije vraćao, već je banka dug naplatila od Veselice. Marko Veselica nije, kaže, mogao tada kontrolirati što se s hladnjačom dalje događalo, jer je imao mnogo drugog posla zbog predstojeće predizborne kampanje, a tada je doživio i prometnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđen. Nakon svega Škravan, koji je trebao voditi brigu o hladnjači »je zbrisao«, kaže Veselica i objašnjava »Škravan je oštetio mene i stranku HKDU ali mi nismo protiv njega podnosili kaznenu prijavu iz političkih razloga«. </p>
<p>Veseličin iskaz potvrdio je i aktualni predsjednik HKDU-a Anto Kovačević, dodavši da je spomenuti Škravan nakon Veseličine nesreće 1997. godine pobjegao »negdje u Sarajevo«. Kovačević smatra da je jedan od razloga Škravanova bijega što je umiješan u cijeli ovaj slučaj »jer je to bila programirana krađa i pljačka«.</p>
<p>Optuženi Rinaldo Parač, kojeg brani zagrebački odvjetnik Ilija Ivanić, zanijekao je na sudu navode iz optužnice. On je, tvrdi u posao s hladnjačom ušao na nagovor Škavrana i Veselice, a Škavran je uzimao novac od obavljenog prijevoza. Također je izjavio kako je hladnjača plaćena 8 tisuća DEM, a ne 15 kako piše u Ugovoru, objasnivši »žao mi je što sam potpisao nešto što nisam pročitao jer sam imao povjerenje u Marka Veselicu«.</p>
<p>Sutkinja Rina Busti zakazala je sljedeću raspravu za 1. srpnja, a u međuvremenu će se od Interpola zatražiti podaci o trenutnoj adresi bivšeg tajnika HKDU-a, Božidara Škravana. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>DAB će prezaduženim hotelima otpisati više od 350 milijuna kuna</p>
<p>U šest hotela čiji su dugovi uglavnom veći od temeljnog kapitala pa idu u prodaju pod posebnim uvjetima, zaposleno je više od 560 ljudi / Riječ je o dubrovačkom Grand Hotelu Park, zatim hotelima Kompas, Neptun, Lero, Mlini, te Kaštelanska rivijera</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Šest hotelskih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu, (od kojih je pet s dubrovačkog područja, a šesta je Kaštelanska rivijera), Vlada je na sjednici u četvrtak odlučila oglasiti na prodaju pod posebnim uvjetima (s potraživanjima, ali po nižoj cijeni dionica od nominalne). Njihova prodaja predviđena je i u strategiji privatizacije državnog portfelja. Ove tvrtke već se pokušavalo prodati po nominalnoj cijeni, no kupci žele dionice, ali ne i dugovanja.</p>
<p>Istodobno, Vlada je dala suglasnost Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za otpis od 60 do 90 posto potraživanja prema tim tvrtkama, sa ukupno više od 560 zaposlenih, koja su početkom ove godine, samo kad je o DAB-u riječ, premašila 415 milijuna kuna. No, tu nisu uračunate kamate za ovu godinu, a ni DAB im nije jedini vjerovnik, pa su njihovi ukupni dugovi zapravo još i veći, a u nekim slučajevima višestruko nadmašuju iznos temeljnog kapitala.</p>
<p>Dakle, ne računajući kamate, DAB najviše potražuje od Hotela Mlini, 137,6 milijuna kuna, od čega će se otpisati 90 posto, a isti postotak dugovanja otpisat će se i drugom najvećem dužniku Grand Hotelu Park čiji dug je početkom 2003. iznosio 80,1 milijun kuna. Također 90 posto duga otpisuje se i Hotelu Neptun, koji duguje 63,5 milijuna kuna, zatim Kaštelanskoj rivijeri koja duguje 21,1 milijun kuna. Ukupno 80 posto od 58,6 milijuna kuna otpisat će se Hotelu Lero, a najmanji postotak otpisa duga, 60 posto, je u slučaju Hotela Kompas, koji posluje najbolje od svih navedenih tvrtki. </p>
<p>Ukupno bi, dakle, DAB otpisao više od 350 milijuna kuna potraživanja, koji će iznos dodatno narasti kad se uračunaju kamate. Točni iznosi izračunat će se i otpisati na dan sklapanja ugovora o prodaji i prijenosu dionica između Hrvatskog fonda za privatizaciju i najpovoljnijeg ponuditelja, pod uvjetom, naravno, da se takvi jave.</p>
<p>Prema podacima Hrvatskog fonda privatizaciju za prodaju je raspoloživo 73,89 posto dionica Grand Hotela Park, čiji je temeljni kapital 55,95 milijuna kuna, zatim 88,57 posto Hotela Mlini (temeljni kapital iznosi 78,03 milijuna kuna), ukupno 87,73 posto dionica Hotela Neptun čiji temeljni kapital je 28,94 milijuna kuna, te 84,57 posto Hotela Lero (temeljni kapital 16,81 milijun kuna), kao i 83,51 posto dionica Hotela Kompas (temeljni kapital 17,39 milijuna kuna) i 72,02 posto Kaštelanske rivijere (temeljni kapital 108,29 milijuna kuna).</p>
<p>Dionice koje nisu u državnom vlasništvu drže mali dioničari, zatvoreni investicijski fond Sunce (Lero i Neptun), a također određeni postoci u svakom društvu rezervirani su kao nadoknada za bivše vlasnike.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dubrovački hotelijeri zadovoljni Vladinom odlukom o otpisu dugovanja</p>
<p>DUBROVNIK, 30. svibnja</p>
<p> - »Odluka Vlade je poštena i razumna. Konačno će nam biti omogućeno da postanemo likvidni, jer bilo je teško raditi svih ovih godina pod opterećenjem tolikih dugovanja«, rekao nam je u petak direktor Neptuna Mirko Begušić. </p>
<p>On je dodao i da je dio hotelskoga menadžmenta sa strateškim partnerom zainteresiran za kupnju Neptuna. </p>
<p>Kako su za Vladinu odluku direktori dubrovačkih hotela, doznali iz medija, nisu preopširno komentirali najavljeni otpis dugovanja. Većina direktora ne krije zadovoljstvo odlukom koju su, kako kažu, godinama išćekivali. Hotelijeri su, inače, posljednji put na svoj težak položaj upozorili samo dan prije Vladine odluke, u srijedu na sastanku s ministricom turizma Pavom Župan Rusković u dubrovačkom hotelu Park, također jednom od prezaduženih hotela kojem su, uz Neptun, Lero, Kompas i HTP Mlini otpisani dugovi.</p>
<p>Direktor hotela Park Marko Ogresta rekao je da odluka o otpisu dugovanja u trenutku prodaje ne donosi ništa i ne utječe na poslovanje, ali da je u perspektivi ipak vrlo povoljna. </p>
<p>»To smo tražili i na tome smo radili već dvije godine. Stalno smo govorili kako zbog kamata ne možemo poslovati. Hvala Bogu da će nam se dugovi otpisati«, kratko je rekao prvi čovjek Lera Frano Stjepović.</p>
<p>Očito još uvijek zatečen najnovijom viješću direktor HTP-a Mlini, Pero Memed, rekao je kako će ipak pričekati da i službeno dobije toliko očekivanu odluku o otpisu, pa ju tek onda komentirati. </p>
<p>U Kompasu su, pak, uvjereni kako će nakon otpisa dugova biti mnogo lakša prodaja hotela. Ta će kuća, podsjećamo, već treći put biti ponuđena na prodaju, a njihovi zaposlenici, koji su već ranije pokazali zainteresiranost za tzv. radničko dioničarstvo (po uzoru na hotel Osmine iz Slanoga), sada vide svoju šansu. </p>
<p>U tom stilu glasio je i komentar direktora Kompasa Nikole Bogoje, koji je naglasio kako je »otpis duga vezan uz buduću kupovinu hotela i da će se ponašati ovisno o tome«.</p>
<p>Podsjećamo, analiza poslovanja 36 dubrovačko-neretvanskih hotelskih kuća što ju je početkom ove godine objavila Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik, pokazala je da su svi hoteli zajedno u devet mjeseci 2002. na ime kredita ukupno dugovali 1,2 milijarde kuna.</p>
<p>To je bilo 20 posto manje nego prethodne godine, ali su se neki hoteli u međuvremenu dodatno zadužili. Prosječna zaduženost svih hotelskih kuća u odnosu na vrijednost temeljnog kapitala bila je 68 posto, dok je u istom razdoblju 2001. iznosila 76 posto. U manjem broju hotela ukupni gubici i kreditna zaduženja višestruko su premašila upisanu vrijednost njihova temeljnog kapitala. </p>
<p>Kako nisu u mogućnosti, čak ni djelomično, podmirivati preuzete obveze zatezne su kamate s toga osnova kod njih dosegnule enormne iznose. Poseban su problem, pak, predstavljala nagomilana dugovanja temeljem kredita iskorištenih za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica, čiji su otpis hotelijeri također godinama tražili.</p>
<p>Prema neslužbenim podacima, ukupna dugovanja Kompasa prema svim vjerovnicima, a najveći je DAB, iznose oko 56 milijuna kuna, što je 3,2 puta više od temeljnog kapitala. Hotel Mlini duguje ukupno oko 170 milijuna kuna, hotel Park 111 milijuna kuna, a Neptun navodno oko 75 milijuna kuna. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dionica Erste & Steiermärkische banke u JDD kotaciji Zagrebačke burze</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Erste & Steiermärkische banka u petak je, kao šesto po redu društvo, uvrštena u kotaciju javnih dioničkih društava (JDD) Zagrebačke burze. Savjetnik pri uvrštenju bila je brokerska kuća Erste vrijednosni papiri, a istog dana počelo je i trgovanje tom dionicom pod burzovnim simbolom BJBA-R-A, pod kojim se njome i dosad trgovalo u TN kotaciji. </p>
<p>U izdanju je ukupno 61.801 dionica, svaka nominalne vrijednosti 4400 kuna.</p>
<p>Erste & Steiermärkische banka nastala je spajanjem Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke. Na hrvatskom bankarskom tržištu djeluje od 1989. godine, kao Bjelovarska banka, a pod novim imenom započela je s radom u rujnu 2000. godine. Većinski vlasnici ESB-a su najveća austrijska privatna bankovna grupa Erste Bank der Österreichischen iz Beča, čija aktiva je teška 51,96 milijardi eura, te Steiermärkische Bank und Sparkassen iz Graza, najveća regionalna banka u Austriji s bilancom od 5,46 milijardi eura.</p>
<p> Dvije austrijske banke drže oko 83 posto dionica Erste & Steiermärkische banke, a treći najveći dioničar je Petar Radaković, sadašnji predsjednik Uprave Riječke banke, koji ima nešto više od jedan posto dionica. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vanjskotrgovinski deficit 2,2 milijarde dolara</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Pokrivenost uvoza izvozom od svega 45,5 posto, vanjskotrgovinski deficit znatno veći od vrijednosti izvoza, uz osjetno sporiji rast robnog izvoza od uvoza neke su od karakteristika robne razmjene s inozemstvom za prva četiri mjeseca ove godine. </p>
<p>Izraženo u kunama, u razdoblju od siječnja do travnja 2003. ukupni je hrvatski robni izvoz iznosio 13,2 milijarde kuna, što je za 7,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je uvezeno roba za nešto više od 29 milijardi kuna, a uvoz bilježi rast za 13,2 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 15,8 milijardi kuna, podaci su koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku. Zbog značajnog pada vrijednosti tečaja dolara u odnosu na kunu, za oko 16,8 posto, stope rasta robne razmjene izražene u dolarima osjetno su veće od onih u kunama. Izraženo u dolarima, hrvatski je robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine iznosio 1,88 milijardi dolara, što predstavlja povećanje za 29 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Netko ipak mora raditi i nedjeljom</p>
<p>U velikoj želji da zaštitimo radnička prava treba paziti da neki radnici zbog toga ne ostanu bez posla, upozorava Vladimir Wagner, član predsjedništva Hrvatske udruge katoličkih gospodarstvenika / Trgovcima koji rade nedjeljom taj rad treba biti posebno plaćen, pojašnjava Wagner, dok Marinko Mikulić vlasnik Pan-papirne industrije činjenicu da neke njegove trgovine rade nedjeljom pojašnjava »pritiskom konkurencije«</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Da bi svi dijelovi društva funkcionirali, neophodno je na žalost da velik broj ljudi radi i nedjeljom. No to ne znači da se radnicima koji rade toga dana, to ne treba nadoknaditi nekim drugim slobodnim danom u tjednu, rekao je nam Vladimir Wagner, član predsjedništva Hrvatske udruge katoličkih gospodarstvenika.On je inače i vlasnik metaloprerađivačkog poduzeća Dalit, koje zapošljava 420 radnika. Wagner ističe da bi zabrana rada trgovina nedjeljom značila ukidanje jedne i pol smjene i da bi mogla značiti i otkaze za dio zaposlenih.</p>
<p>»Stoga moramo paziti da radnike ne ostavimo bez posla u velikoj želji da zaštitimo njihova prava«, mišljenja je Wagner. Poslodavac, naime, ukinućem rada nedjeljom neće nastradati, već će to prije osjetiti radnik.</p>
<p>Trgovina, smatra on, u Hrvatskoj postaje i turistički fenomen. Prije su Hrvati vikendom putovali u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku kako bi kupovali namirnice, a danas državljani tih zemalja dolaze u shopping u Hrvatsku.</p>
<p>Rješenje ovog problema on vidi u tome da se ne radi svake nedjelje, već da se drugačije organizira i preraspodijeli posao. </p>
<p>»I osobno nekada moram raditi nedjeljom, jer moja tvrtka radi za automobilsku industriju i brodogradnju, gdje su radovi uvjetovani rokovima naručitelja. No nastojim da moji radnici rade najviše jednu nedjelju mjesečno«, rekao je Wagner. On pritom naglašava da se to u njegovu poduzeću plaća kao prekovremeni rad ili vrednuje kroz preraspodjelu tjednog broja radnih sati.</p>
<p>Vladimir Mrčela, predsjednik Hrvatske udruge katoličkih gospodarstvenika, naglašava da se u gospodarskom uspjehu ne smije zanemariti duhovni kapital. Svaki uspjeh, tvrdi on, sinergijski je rezultat materijalnog, intelektualnog i duhovnog kapitala. </p>
<p>Mrčela tvrdi da na poslovni rezultat tvrtke od 10 do 20 posto utječe materijalni dio. Za rezultate rada od 20 do 30 posto zaslužan je intelektualni kapital, dok od 50 do 60 posto otpada na duhovni kapital. On se, kaže, bavi graditeljstvom i nikada ne radi nedjeljom. </p>
<p>Mladen Figurić, predsjednik Socijalne akademije, koja je izrasla iz spomenute Udruge, zalaže se za pravo na život dostojan čovjeka i za poštivanje njegova svjetonazora, te sukladno tome podržava zabranu rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danima. </p>
<p>Socijalna akademije je, inače, neprofitabilna i nevladina udruga koja se bavi promidžbom vrednota i načela socijalnog nauka Katoličke crkve. </p>
<p>»Poštujem pravo na zaštitu prava radnika, kao i pravo na rad, no kako je nužno uskladiti potrebe korisnika usluga s interesom posla jasno je da netko mora raditi i nedjeljom. To se odnosi na sektore zdravstva, sigurnosti (policija, vojska, vatrogasci) i slučajevi kada tehnološki proces proizvodnje zahtijeva neprekidanje rada«, rekao nam je Figurić. </p>
<p>On ističe da je prihvatljivo da trgovine koje se bave prodajom osnovnih prehrambenih proizvoda rade nedjeljom svega nekoliko sati, no da to ne bi smjelo postati pravilo. </p>
<p>Marinko Mikulić, vlasnik i direktor Pan-papirne industrije, vlasnik tri robne kuće i lanca trgovina, zabranio bi rad nedjeljom, jer svaki čovjek mora imati dan za odmor i obitelj. No neke njegove trgovine ipak rade nedjeljom. Mikulić, koji se inače predstavlja katoličkim gospodarstvenikom, to objašnjava time što ga »konkurencija pritišće«, te pojašnjava da se radi o najviše 60 zaposlenika od ukupno 375 radnika, koliko je zaposleno u njegovim tvrtkama.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Svjetska banka darovala Hrvatskoj 718.000 dolara</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Ministar financija Mato Crkvenac i direktorica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Indira Konjhodžić potpisali su u petak ugovore o dvije nove darovnice Svjetske banke Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 718.000 dolara.</p>
<p>Riječ je o darovnici Ministarstvu pravosuđa, u iznosu od 350.000 dolara, kojom Svjetska banka podupire reformu sudstva. U drugom slučaju, radi se o darovnici od 368.000 dolara, koju je Svjetska banka dodijelila Ministarstvu financija s ciljem jačanja procesa pripreme i nadzora nad izvršenjem državnog proračuna.</p>
<p>»Iako imamo dobru suradnju i s drugim međunarodnim financijskim institucijama, upravo je Svjetska banka ona institucija koja najviše podupire rješavanje razvojnih problema Hrvatske«, kazao je Mato Crkvenac nakon potpisivanja ugovora o 30. i 31. po redu darovnici Svjetske banke Hrvatskoj.</p>
<p>Crkvenac je dodao kako ove darovnice pomažu Hrvatskoj da se pripremi za ulazak u Europsku uniju, čemu se Zagreb nada 2007. godine. Izrazio je i očekivanje da će Hrvatska do kraja srpnja ispuniti uvjete za povlačenje druge tranše zajma Svjetske banke za strukturne prilagodbe (SAL), u iznosu od 100 milijuna dolara. </p>
<p>Direktor Regionalnog ureda Svjetske banke Andrew N. Vorkink kazao je kako će Odbor direktora ove međunarodne institucije u lipnju odobriti treći projekt Svjetske banke u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci. Riječ je o zajmu vrijednom 156,5 milijuna dolara, namijenjenom modernizaciji Luke Rijeka i izgradnji riječke obilaznice. U rujnu prošle godine potpisani su ugovori o zajmu za reformu katastra i zemljišnih knjiga, u vrijednosti 26 milijuna dolara, te za ulaganje u mirovinski sustav, u iznosu od 27,3 milijuna dolara. Time je Svjetska banka u Hrvatsku tijekom proteklih 12 mjeseci plasirala sredstva vrijedna 210 milijuna dolara, zaključio je Vorkink.</p>
<p>Prema Crkvenčevim riječima, Hrvatska je u proteklih desetak godina od Svjetske banke dobila darovnice u iznosu od 12,8 milijuna dolara, 270,5 milijuna jena i 352.800 tisuće funti. U pripremi su i neki novi projekti sa Svjetskom bankom, poput predprivatizacijskog ulaganja Međunarodne financijske korporacije (IFC), u Hrvatsku poštansku banku, kojom će IFC steći vlasnički udjel od 25 posto u Poštanskoj banci.</p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Zabranjen uvoz mesa i mesnih prerađevina iz šest europskih zemalja i Kanade</p>
<p>Zabrana uvoza živih goveda, ovaca, svinja, koza, domaće peradi i riba odnosi se na Mađarsku, Poljsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku i Bugarsku nakon što su te zemlje na nedavnom skupu Cefte u Ljubljani priznale da u prehrani životinja, ponajprije svinja, upotrebljavaju zabranjeno mesno-koštano brašno / Zabrana stupa na snagu za pet dana </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - »Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva zabranilo je uvoz živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz šest europskih zemalja i Kanade u Hrvatsku kako bi spriječilo unošenje transmisivnih spongiformih encefalopatija ili kravljeg ludila«, rekao je u petak ministar Božidar Pankretić na konferenciji za novinare. </p>
<p>Pankretić je naglasio da se zabrana uvoza živih goveda, ovaca, svinja, koza, domaće peradi i ribe odnosi na Mađarsku, Poljsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku i Bugarsku nakon što su te zemlje na nedavnom skupu Cefte u Ljubljani priznale da u prehrani životinja, ponajprije svinja, upotrebljavaju zabranjeno mesno-koštano brašno. </p>
<p>Prema Pankretićevim riječima, zabrana će stupiti na snagu za pet dana nakon objave u Narodnim novinama, na što je upozorio domaće uvoznike hrane kako bi se izbjegle nepotrebne gužve na državnoj granici. </p>
<p>Naredba se neće primjenjivati na pošiljke za koje bude jamčeno da se u hranidbi tih životinjskih vrsta ne koriste proizvodi animalnog podrijetla. Što se tiče zabrane uvoza suhomesnatih proizvoda podrijetlom od goveda, svinja, ovaca, koza, peradi i ribe, u Ministarstvu zbog toga ne očekuju nestašicu mesa na domaćem tržištu. Pankretić kaže da postoje velike zalihe, ponajprije svinjskog mesa na domaćem tržištu. Osim toga, ne očekuje se ni povećanje cijena zbog zabrane uvoza.</p>
<p>U Hrvatsku je između siječnja i travnja uvezeno ukupno 5,726.181 kilogram svinjskog mesa samo iz Europske unije.</p>
<p> Iz srednje i istočne Europe, unatoč konkurentskoj cijeni domaćih uzgajača svinja, uvezeno je 2,256.602 kilograma svinjetine od čega samo iz Mađarske 1,592.139 kilograma. </p>
<p> Uvoz iz Kanade, kaže Pankretić, gdje je ovih dana zabilježen prvi slučaj kravljeg ludila bio je »više nego simboličan«.</p>
<p>Hrvatska je započela sa sustavnom revizijom postojeće nacionalne legislative vezane uz kravlje ludilo i usklađivanje s legislativom Unije. Ali prije nego što svoje proizvode budemo mogli nesmetano izvoziti na tržište Unije, moramo regulirati cijepljenje od svinjske kuge koja prijeti s graničnih područja sa Srbijom i BiH, zaključio je ministar.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U strukovnim školama šesnaest novih programa </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar donio je u petak odluku o upisu učenika u srednje škole. U prve razrede moći će se upisati 58.836 učenika i to - 12.083 u gimnazije, 22.751 u četverogodišnje strukovne programe za tehnička i srodna gospodarska zanimanja, te 9456 u trogodišnje strukovne programe za zanimanja u industriji i gospodarstvu. </p>
<p>Gotovo 3700 učenika moći će se upisati u trogodišnje strukovne programe za zanimanja u obrtništvu (klasični oblik obrazovanja), a 1700 u trogodišnje strukovne programe za zanimanja u veznim obrtima (dvojni oblik obrazovanja). U jednogodišnje i dvogodišnje strukovne programe za stjecanje niže stručne spreme odobren je upis 130 učenika, dok će se u prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju i ponašanju upisati 726 učenika. Umjetničke škole moći će upisati 1699, a privatne škole 940 učenika. </p>
<p>Novost je ove godine upis u trogodišnje strukovne programe jedinstvenog modela obrazovanja za obrtnička zanimanja, za što je otvoreno dodatnih 6598 mjesta. Riječ je, saznajemo u Ministarstvu prosvjete, o 16 novih programa za strukovne trogodišnje škole, svrstanih u četiri grupe - elektrotehnika, obrada drva, strojarstvo, te osobne i ostale usluge.</p>
<p> U području elektrotehnike novi programi su elektromehaničar, elektroinstalater i elektroničar-mehaničar, u obradi drva stolar, a u strojarstvu instalater grijanja i klimatizacije, vodoinstalater, plinoinstalater, alatničar, tokar i strojobravar. U školama za osobne i ostale usluge novi programi otvoreni su za frizere, fotografe, soboslikare-ličioce, pismoslikare i pedikere. </p>
<p>Ministar je odlukom potvrdio da će se prijave za prvi upisni rok predavati 26. i 27. lipnja od 8 do 16 sati, a objava rezultata (ljestvice poretka na oglasnim pločama) objavit će se 30. lipnja najkasnije do 12 sati. Upisi će biti 1. srpnja, a dva dana kasnije predavat će se prijave u drugom upisnom krugu. Objava rezultata i upis učenika slijedi 4. srpnja. Jesenski upisni rok počet će 27. kolovoza. </p>
<p>Prema postocima odobrenih mjesta, gimnazije zauzimaju 20,5 posto, četverogodišnje strukovne škole 39 posto, trogodišnje strukovne škole 37 posto, a ostale škole (prilagođeni programi, umjetničke, vjerske, privatne) 3,5 posto. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kako je funkcionirala veza Canjuga - Batarelo</p>
<p>Od prosinca 2002. do sredine travnja 2003. godine telefonskom su linijom Krunoslav Canjuga i Mirko Batarelo uhvaćeni u »rješavanju« predmeta koji obuhvaćaju kaznena djela izbjegavanja carinskog nadzora, udruživanja radi počinjenja kaznenog djela, zloporabe položaja i ovlasti, zloporaba u gospodarskom poslovanju, zloporabe opojnih droga, prikrivanja nezakonito dobivenog novca...</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Mučna je i mračna priča o tome što su sve policajci čuli na priluškivanoj telefonskoj vezi između Mirka Batarela, zagrebačkog odvjetnika i Krunoslava Canjuge, bivšeg županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu od prosinca 2002. godine do sredine travnja 2003. Susreli su se i s nezakonitom aktivnošću tužitelja Canjuge. </p>
<p>Recimo, u slučaju osobe pod istragom radi izbjegavanja carinskog nadzora (članak 298. KZ), Canjuga obavještava branitelja optuženika Batarela da je protiv njegova branjenika slučaj preuzeo Uskok zbog sumnje da se optuženik u izvršenju djela udružio i s drugim osobama i time počinio djelo iz 333. članka KZ. Iz ispisa se može nazrijeti da Canjuga stvar drži pod kontrolom na način koji neće previše opteretiti Batarelova klijenta.</p>
<p>U drugom slučaju, nakon koordinativnog sastanka u uredu svog šefa, Mladena Bajića, Canjuga obavještava Batarela o »zgodnom« klijentu protiv kojeg se priprema predmet zbog zloporabe položaja i ovlasti (337. članak KZ). Batarelo i Canjuga na ručku istog dana izmjenjuju sve potrebne informacije nakon čega odvjetnik stupa u kontakt s osobom protiv koje se priprema postupak i koji dan kasnije predaje punomoć o njegovu zastupanju Županijskom sudu. Za vrijeme izvida u jednoj građevinskoj tvrtci u povodu sumnje za kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, Canjuga zove Batarela i obavještava ga da kaznena prijava još nije podnesena. Za buduću »stranku« izvidi se obavljaju u vezi s putnim nalozima, a Batarelo o svemu što je čuo od Canjuge obavještava jednog drugog uposlenika te tvrtke.</p>
<p>Predmet u Županijskom državnom odvjetništvu u povodu djela iz 173. članka KZ (zloporaba opojnih droga) i 279. (prikrivanje protuzakonito dobivenog novca) pod punom je Canjuginom kontrolom. Zato je moguće da predmet od Canjuge preuzima njegov zamjenik tri dana prije no što referira o stanju spisa. Taj tužitelj, bez konzultacije s Uskokom (sedam mjeseci je radio na tom slučaju) i Uredom glavnog državnog odvjetnika, preinačuje optužnicu u dijelu koji se tiče droge, ali i u dijelu koji se tiče prikrivanja izvora novca. Za drugo djelo čak je u to vrijeme postojala sumnja izražena u izvješću Ureda za sprječavanje pranja novca. Sumnja se činila opravdanom, jer zajednički godišnji prihodi osumnjičenika nisu prelazili 200.000 kuna, a kupili su nekretnina vrijednih više od 1,6 milijuna kuna.</p>
<p>O izmjeni optužnice svojeg zamjenika Canjuga je obavijestio Batarela prije no što je spis došao na sud. Zašto Batarela? Zato, što je on bio branitelj jedne od dviju osoba osumnjičenih u tom spisu. Mirko Batarelo (53) pravničku je karijeru počeo u zagrebačkoj Carini, a prelaskom u odvjetnike vrlo brzo postaje jedan od najistaknutijih odvjetnika u Zagrebu. Mnogo ga se spominjalo u »aferi Ortynski«. Tvrdio je strankama, ali i javno, da su njegove veze s moćnim glavnim državnim odvjetnikom takve da može »srediti« i najteže slučajeve. </p>
<p>Batarelove odvjetničke metode, od hvaljenja vezama do plaćanja ručkova, proslava, kupnji automobila i drugim materijalnim naknadama za »usluge«, pojavile su se u »slučaju Canjuga« i s materijalnim tragovima policijskih snimaka njegovih telefonskih razgovora. Canjugine tužiteljske »metode« slučajno su uletjele u priču. Ali, njima je grubo povrijedio ne samo povjerenje svojih kolega već i odredbe Zakona o Državnom odvjetništvu i Pravilnika o unutarnjem poslovanju te službe.</p>
<p>Canjuga je Batarelu bio dragocjen suradnik, a uzusi Kodeksa odvjetničke etike o odnosima prama klijenatu uopće ga nisu zanimali. Zasad se gotovo sigurno može reći da će Mladen Bajić povesti protiv Canjuge stegovni i postupak suspenzije. Vijeće časti Odvjetničke komore uskoro bi trebalo na dnevnom redu imati svog člana Mirka Batarela.</p>
<p>Čvrste veze</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Borovo: Počela isplata otpremnina</p>
<p>VUKOVAR, 30. svibnja</p>
<p> - Vukovarsko »Borovo« u petak je počelo isplatu otpremnina zaposlenicima koji su proglašeni tehnološkim viškom, priopćeno je iz Uprave tvrtke. U priopćenju se navodi kako će se otpremnine isplatiti samo onim radnicima koji su potpisali izjavu o zbrinjavanju, a da prethodno nisu potpisali ugovor s odvjetnikom Šimom Filipovićem o zastupanju u radnom sporu koji su radno neangažirani radnici Borova imali s Upravom Borova oko isplate otpremnina.</p>
<p> »Zaposlenicima koji su potpisali izjavu s odvjetnikom Šimom Filipovićem do daljnjega ne možemo isplatiti otpremnine zbog rješenja Općinskog suda u Vukovaru, donesenog prema prijedlogu odvjetnika Filipovića, kojim se radnicima zabranjuje pljenidba sredstava u korist odvjetnika Filipovića«, navodi se u priopćenju i dodaje se kako pravna služba čini sve kako bi se zaštitila prava radnika.</p>
<p> »Ako takvo rješenje suda ostane na snazi, Borovo bi trebalo ustegnuti deset posto od otpremnine svakog radnika koji je potpisao ugovor o zastupanju s odvjetnikom Filipovićem i tih deset posto prebaciti odvjetniku Filipoviću, što bi njemu donijelo više od dva milijuna kuna«, izjavio je novinarima predsjednik Uprave Borova Ninoslav Bajza, dodajući kako je, prema informacijama kojima raspolaže, ugovor o zastupanju s odvjetnikom Šimom Filipovićem potpisalo oko 600 radnika Borova.</p>
<p> U izjavi za Hrvatski radio Vukovar odvjetnik Šimo Filipović rekao je, međutim, kako on traži samo obustavu isplate »svojih deset posto, a ostatak koji pripada njegovim strankama, radnicima Borova koje zastupa, Borovo može isplatiti već danas«.</p>
<p> Tehnološkim viškom u Borovu je proglašeno 1746 već više od deset godina radno neangažiranih radnika. Sukladno sporazumu postignutom između Uprave Borova, Hrvatskog fonda za privatizaciju, Sindikata i predstavnika radnika, svakom radniku koji je proglašen tehnološkim viškom Borovo će isplatiti otpremninu u iznosu od 1500 kuna po godini staža. U taj iznos uračunate su i zaostale, a neisplaćene plaće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Podigao jarbol i izvjesio srpsku zastavu</p>
<p>KAŠLJEVAC, 30. svibnja</p>
<p> - Gotovo cijelo prije podne i dio poslijepodneva svoje je susjede u petak na neobičan način živcirao S. H. (41) iz Bjelovara. U dvorištu svoje vikendice u Kašljevcu on je podigao drveni jarbol visok 15 metara, te na njemu izvjesio srpsku i crnogorsku zastavu ukupne veličine 160x300 cm. Iziritirani mještani su oko 17,40 pozvali policiju koja je po izlasku utvrdila da je S. H. neovlašteno izvjesio zastavu strane države koja mu je privremeno oduzeta uz potvrdu. </p>
<p>Protiv njega će biti pokrenut prekršajni postupak zbog prekršaja protiv javnog reda i mira. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Cijene na tržištu neće divljati zbog suše«</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda još ne divljaju zbog katastrofalne suše, ali ako se to dogodi, postoje mehanizmi da zaustavimo njihov rast, kaže Pankretić. Ministar je napomenuo da će se, nakon banaka, u saniranje posljedica suše idući tjedan uključiti i osiguravajuća društva. Za spas domaćeg stočarstva, dodao je, Ministarstvo će osigurati kukuruz po prihvatljivim cijenama.</p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska može 2004. očekivati poziv u NATO </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja </p>
<p> - Hrvatska se NATO-u približava dobrim tempom i 2004. godine očekujemo poziv u Savez, ocijenilo je u petak hrvatsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.</p>
<p> »Naše približavanje ide brže nego što je slučaj s drugim zemljama. U nekoliko godina postigli smo ono za što je nekima trebalo desetak i više godina«, rekao je član izaslanstva Marin Jurjević nakon povratka s proljetnog zasjedanja te skupštine u Pragu. Dodao je da Hrvatska može očekivati poziv u NATO 2004. godine.</p>
<p> Prema njegovim riječima, NATO ne postavlja Hrvatskoj nikakve uvjete izvan standardnih, a to su promicanje demokracije, pravne države i ljudskih prava.</p>
<p> Predsjednik izaslanstva Viktor Brož zadovoljan je što je u izvješću Pododbora za istočnu i srednju Europu spomenut napredak Hrvatske u odnosu na zemlje Vilniuske skupine. No, upućene su kritike na položaj nacionalnih manjina, osobito talijanske, te na nedovoljnu suradnju s Haaškim sudom.</p>
<p> Brož smatra da su članice NATO-a uglavnom nadvladale prijepore vezane uz rat u Iraku i suglasne su da je potrebno širiti Savez, izmijeniti postupke odlučivanja i izgraditi europske obrambene snage koje ne bi trebale biti konkurencija, nego partner NATO-u.</p>
<p> Prijetnja terorizmom i oružjem za masovno uništenje glavni je ujedinjujući čimbenik Sjedinjenih Država i Velike Britanije s jedne te »stare Europe« s druge strane, naglasio je Brož. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Zastupnici još duguju građanima uređenu državu </p>
<p>Prisjećajući se 30. svibnja 1990. predsjednik Sabora Tomčić izjavio da »u kolektivnom sjećanju našeg naroda taj dan simbolizira početak ostvarenja temeljnih ciljeva Hrvatske«/ Arlović naglasio da je najveći dio zadaća Sabora od 2000. u ispunjavanju međunarodnih obveza kako bi Hrvatska postala dio euroatlantskih asocijacija </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - »Hrvatski sabor ponosi se ulogom koju je odigrao u posljednjem desetljeću. A u idućem razdoblju pred njim stoji jednako zahtjevan zadatak, a to je postizanje članstva u Europskoj uniji i NATO-u«, rekao je, među ostalim, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić u petak na svečanoj sjednici u povodu Dana Sabora kojim se Hrvatska podsjeća na 30. svibnja 1990. godine kad je konstituiran prvi višestranački parlament. Istaknuo je da će stoga sljedeće razdoblje biti obilježeno dovršetkom započetih reformi, »koje su u izravnoj korelaciji s našom međunarodnom pozicijom i integracijskim ciljevima kojima težimo«.</p>
<p>Prisjećajući se 30. svibnja 1990., Tomčić je rekao da taj dan, bez ikakve dvojbe, »čini povijesno razmeđe dviju epoha hrvatske povijesti. U kolektivnom sjećanju našeg naroda taj dan simbolizira početak ostvarenja temeljnih ciljeva Hrvatske, početak puta kojim se još krećemo«. </p>
<p>Potpredsjednik Sabora Mato Arlović naglasio je da je najveći dio zadaća Sabora od 2000. godine bio u funkciji ispunjavanja međunarodnih obveza kako bi Hrvatska postala dio euroatlantskih asocijacija. </p>
<p>Rekao je da su to zadaće koje zastupnici duguju hrvatskim građanima kako bismo živjeli u uređenoj, modernoj, demokratskoj i slobodnoj državi u kojoj se ostvaruju socijalna pravda i vladavina prava.</p>
<p> Arlović je podsjetio da je Sabor u ovom mandatu donio 504 zakonska akta, od kojih se 151 odnosi na potvrđivanje međunarodnih bilateralnih i multilateralnih ugovora. U sljedećem razdoblju Sabor će raditi na usuglašavanju oko 50 zakona.</p>
<p>Osvrćući se i na postignuća koalicijske vlade i parlamenta, rekao je da je u provedbi reformi Sabor imao važnu ulogu.</p>
<p> »Iako ponekad žestina rasprava daje privid pravog neprijateljstva među parlamentarnim strankama, to su uvijek bile rasprave političkih suparnika, a ne neprijatelja. Na to ukazuje i podatak da je gotovo svaki drugi zakon donesen jednoglasno«, naglasio je Arlović.</p>
<p>Na sjednici je dodijeljena nagrada »Zlatni grb« potpredsjednicima Sabora akademiku Vlatku Pavletić i Baltazaru Jalšovcu te nevladinoj udruzi Gong.</p>
<p> Pavletić je izrazio nadu da će ta nagrada postati tradicionalna i dodjeljivati se u ozračju povoljnijem od sadašnjeg i za nagradu i za nagrađene. </p>
<p>»Svjedoci smo, ne samo u svezi s tim, bujanja netrpeljivosti, a naše je zajedničko uvjerenje da je bit demokracije dijalog, a ne mržnja«, rekao je Pavletić koji je u svoje i Jalšovčevo ime zahvalio na nagradi - zlatniku, povelji i iznosu od sto tisuća kuna.</p>
<p>Baltazar Jalšovec osobnim je primjerom i u politici, i u gospodarstvu, dokazao da se rezultati mogu ostvariti samo upornim i požrtvovnim radom, izjavila je tajnica Sabora Danica Orčić, podsjetivši da je Jalšovec u saborskim klupama proveo 17 godina i pet mandata. Također je rekla da je Vlatko Pavletić, političar i književnik, jedan od inicijatora i autora Deklaracije o hrvatskom književnom jeziku te početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća osuđen kao hrvatski nacionalist.</p>
<p> »Dao je velik doprinos toleranciji, zaštiti i promicanju ljudskih prava, razvoju civilnoga društva, očuvanju mira i uzornom prijenosu vlasti nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika«, istaknula je Orčić. </p>
<p>Nevladinoj udruzi Gong »Zlatni grb« je dodijeljen zbog edukacije građana o izbornim pravima te promicanju parlamentarizma. U ime te udruge nagradu je primio zagrebački srednjoškolac Dino Mileta, rekavši da je prima za 1500 srednjoškolaca iz udaljenih krajeva Hrvatske kojima će tim novcem biti omogućen posjet Saboru. </p>
<p>Na svečanoj sjednici, uz saborske zastupnike, bili su hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivica Račan te drugi visoki državni dužnosnici, crkveni dostojanstvenici i predstavnici vjerskih zajednica, članovi diplomatskog zbora, te uglednici iz javnoga života Hrvatske.</p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Jalšovec će od nagrade kupiti traktorske dijelove, Pavletić će odlučiti idući tjedan</p>
<p>Potpredsjednik Sabora Baltazar Jalšovec je u petak potvrdio da će dobivenih sto tisuća kuna utrošiti u kupnji traktorskih dijelova. »Jako je častan posao ulagati u poljoprivredu i strojeve, te se modernizirati jer bez toga nema budućnosti. U Hrvatskoj ima tisuće i tisuće ljudi boljih od mene, ali već sam 17 godina u Hrvatskom saboru i nisam sjedio bez veze, nego sam se borio za hrvatsko selo. Podsjećam da je 1986. donesen Zakon o geografskom porijeklu vina kojim je povećan zemljišni maksimum i otvoren put seljacima da se šire i pripremaju za Europsku uniju u koju danas idemo«, kazao je Jalšovec.</p>
<p>Drugi dobitnik akademik Vlatko Pavletić rekao je da će u ponedjeljak ili utorak odlučiti kako će potrošiti nagradu od sto tisuća kuna nakon što razmotri probleme vezane uz svoje zdravstveno stanje. Smatra da je nagradu dobio zasluženo i demokratski.</p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Sabor: Stari ključić razlog blokade sustava elektroničkoga glasovanja</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Stari, odnosno identifikacijski ključić koji je jedan zastupnik zaboravio zamijeniti, razlog je blokade sustava elektroničkoga glasovanja, doznaje se u petak u Saboru. Zbog određenih tehničkih dorada u dijelu sabornice dio zastupnika trebao je ranije dobivene ključeve zamijeniti novima, no da svi nisu poštivali princip »staro za novo«, pokazalo se već na početku glasovanja o pedesetak zakona u četvrtak. Da se slične stvari ne bi ponovile, s tvrtkom Siemens, koja je ugradila sustav elektroničkoga glasovanja, pokušat će se naći rješenje kako se u slučaju da se pojave novi neispravni ključići ne bi blokirao cijeli sustav, nego bi se ta prijava ignorirala, kažu u Saboru. U Saboru ne žele otkriti identitet »zaboravljivog« zastupnika. Neslužbeno, riječ je o članu kluba nacionalnih manjina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Rojs: Na američkoj sam »crnoj listi« zbog podvale HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - »To je podvala iz HDZ-a, kojom me u izbornoj godini žele politički eliminirati. Ne vjerujem da George Bush, predsjednik svjetske velesile, ima vremena i potrebe baviti se sitnicama. Od imovine imam kuću, vikendicu i džip. Neka mi to uzmu, ako je to cijena koju moram platiti zbog ugleda koji uživam u narodu«, kazao je zastupnik HDZ-a Ljubo Ćesić Rojs, komentirajući tvrdnju da su ga SAD i američki predsjednik George W. Bush stavili na popis osoba koje treba kazniti, jer pomažu optuženima za ratne zločine, ne surađuju s Haaškim sudom i krše Daytonski sporazum.</p>
<p>»Diskvalifikacija mene i mojih prijatelja Ante Gotovine, Stanka Sopte i Ante Jelavića počela je još 1998., kad je u SAD-u na sastanku kod Madeleine Albright tadašnji Clintonov izaslanik Robert Gelbard govorio da sam razarač kojem treba potkresati krila. Smetalo im je što se oko mene okupljaju Hrvati u BiH. Tad je Ivić Pašalić, tadašnji savjetnik predsjednika Tuđmana za unutarnju politiku, obećao da ću biti umirovljen. Iste godine, tadašnji je ministar obrane Andrija Hebrang doznao da se priprema optužnica protiv generala Gotovine. Te je godine osmišljen pakleni plan kako nas maknuti«, kazao je Rojs.</p>
<p>Razlog zbog kojega bi HDZ radio na njegovoj diskvalifikaciji, Rojs pronalazi u izjavama iz samog HDZ-a da ga se ne može kontrolirati, ali i u njihovu strahu da se on na sljedećim izborima ne pojavi sa svojom listom za dijasporu. Kaže da napade na sebe doživljava kao »posljedicu sprege pojedinaca iz HDZ-a, SDP-a i HNS-a, koji se za javnost politički sukobljavaju, ali su zajedno u građevinsko-cestovnom lobiju«. Rojs ipak nije želio govoriti tko ga iz HDZ-a želi ukloniti, već je samo dodao: »Neka se pogleda tko je ove godine bio u SAD-u na molitvenom doručku«. To je i više nego jasna aluzija na Juru Radića.</p>
<p>Želeći dokazati tu navodnu spregu pojedinaca iz HDZ-a, SDP-a i HNS-a, Rojs je naveo primjer kako je tvrtka Konstruktor, koja se vezuje uz Juru Radića, gradila objekte za remont brodova na nuklearni pogon u brodogradilištu Viktor Lenac, koje vodi SDP-ov tajkun Damir Vrhovnik. Zato Rojs tvrdi: »Logično je da im smetam, jer želim spriječiti da se oni koji su opljačkali Hrvatsku i omogućili dolazak koalicije na vlast 3. siječnja vrate na ministarske položaje«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Prosječna neto plaća isplaćena za ožujak 3846 kuna</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja </p>
<p> - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak ove godine je iznosila 3846 kuna, te je u odnosu na veljaču nominalno povećana za 1,6 posto, a realno za 1,1 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku.</p>
<p> Najviša je prosječna neto plaća za ožujak isplaćena je u financijskom posredovanju, osim osiguranja i mirovinskih fondova - 6527 kuna. Najniža prosječna neto plaća od 1927 kuna u ožujku isplaćena je u štavljenju i obradi kože.</p>
<p> Promatrano prema glavnim djelatnostima, u poljoprivredi, lovu i šumarstvu je prosječna neto plaća isplaćena za ožujak ove godine iznosila 3148 kuna, a u prerađivačkoj industriji 3463 kune. Prosjek za građevinarstvo je 3346 kuna, trgovinu 3290 kuna, a najviši je prosjek - 6359 kuna, zabilježen u financijskom posredovanju.</p>
<p> Istodobno je prosječna neto plaća isplaćena za ožujka u javnoj upravi i obrani iznosila 4456 kuna, obrazovanju 3965 kuna, a zdravstvu 4450 kuna.</p>
<p> Uspoređujući podatke za treći mjesec ove godine s onima iz ožujka lani, najveći je nominalni rast isplaćene neto plaće zabilježen u proizvodnji duhanskih proizvoda - za čak 20,8 posto, na 5949 kuna. Najveći nominalni pad, za 31,1 posto, na 5518 kuna, istodobno se bilježi u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih uređaja i opreme.</p>
<p> Prosjek neto plaća isplaćenih za prva tri mjeseca ove godine na državnoj je razini iznosio 3841 kunu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Glas Koncila«: U hrvatskom društvu sada imamo medije pretežno lijeve političke orijentacije </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Katolički tjednik Glas Koncila smatra da su određene političke opcije u suvremenom hrvatskom društvu medijski potisnute te uopće ne dolaze do izražaja u cjelokupnoj javnosti. </p>
<p> U redakcijskom komentaru najnoviji broj lista od 1. lipnja piše da to potvrđuje i grčevita borba saborskih zastupnika, osobito iz stranaka koje imaju malo zastupnika, da Hrvatska televizija prenosi saborska zasjedanja, jer je to jedini način da se njihova mišljenja i stavovi vjerodostojno predstave javnosti.</p>
<p> »Za razliku od stabilnih demokratskih društava s dugom tradicijom, koja imaju medije klasificirane od konzervativnih do progresivnih, od pretežno bliskih desnim do pretežno bliskih lijevim političkim opcijama, u hrvatskom društvu sada imamo medije pretežno lijeve političke orijentacije«, tvrdi list.</p>
<p> Piše da je posebno bolno i na neki način tragično kad je tako usmjeren apsolutno najjači medij u našoj zemlji - Hrvatska televizija - i to u znatnom dijelu svoga informativnog programa te posebno u pojedinim unaprijed snimljenim emisijama koje su tobože dio razonodnoga programa, a zapravo su instrument sasvim izričite ideološke i političke propagande koja nimalo ne uvažava stvarno opće dobro ili stvarne općenacionalne naše interese.</p>
<p> »Javna glasila u Hrvatskoj izložena su perfidnim pritiscima i instrumentalizaciji određenih političkih krugova jedne opcije i sve do sada tim pritiscima i toj instrumentalizaciji ne uspijevaju ili ne žele odolijevati«, smatra list. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030531].
|
