NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030730].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204653 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatskoj nedostaje sustavan rad na imidžu zemlje i gospodarstva</p>
<p>Naši su si poslovni ljudi i bez znatnije pomoći države uspijevali prokrčiti put na tržišta u okruženju, no ekonomisti često ističu da se uspjeh, na kraju, postiže i dokazuje na bogatim zapadnim, a ne na siromašnim balkanskim tržištima / Nerealno je očekivati da će diplomacija sama po sebi riješiti probleme s kojima se suočavaju hrvatski izvoznici i ulagači</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - S priličnim zakašnjenjem u odnosu prema drugima, Hrvatska u 2003. godini »otkriva« gospodarsku diplomaciju i sve koristi koje ona može donijeti domaćem gospodarstvu, posebno kad je riječ o prodoru hrvatskih poduzetnika na ino-tržišta. </p>
<p>Kako je kazao predsjednik Republike Stjepan Mesić na nedavnom seminaru za gospodarske savjetnike u hrvatskim diplomatskim i konzularnim misijama, zadatak gospodarske diplomacije u prvoj je fazi poticati izvoz hrvatskih roba na okolna tržišta. </p>
<p>Klasičnu robnu razmjenu u drugoj bi fazi valjalo ojačati poticanjem hrvatskih ulaganja na tržišta u okruženju. Jedan od ciljeva trebalo bi biti i privlačenje ino-ulagača u našu zemlju, posebno u segmentu greenfield ulaganja.</p>
<p>Govoreći o za nas zanimljivim tržištima, Mesić je apostrofirao članice Europske unije (EU), među kojima bi se u dogledno vrijeme mogla naći i Hrvatska. Isto tako, Hrvatskoj zanimljivo gospodarsko društvo predstavlja Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (Efta), ali i zemlje Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (Cefta). </p>
<p>Na kraju, domaći bi se poduzetnici mogli okoristiti i na tržištima europskog jugoistoka, koja su još - zbog nestabilnosti što ih karakterizira - svojevrsna crna rupa na geopolitičkom zemljovidu Staroga kontinenta.</p>
<p>U svom govoru, Mesić se dotakao i 150-milijunskog ruskog tržišta, pri čemu je posebno izdvojio Središnji federalni okrug. Ni ovoga puta Mesić nije zaboravio najaviti come back hrvatskoga gospodarstva na tržišta zemalja Trećeg svijeta, gdje su hrvatske tvrtke, zahvaljujući Titovu angažmanu u pokretu nesvrstanih, prije raspada bivše Jugoslavije itekako bile prisutne.</p>
<p>Hoće li hrvatsko otkrivanje tople vode, sad u području gospodarske diplomacije, rezultirati željenim učincima? Vjerojatno hoće, jer gospodarska se diplomacija i u drugim zemljama dosad pokazala uspješnim graditeljem puteva poslovnoj zajednici u njezinu prodoru na strana tržišta. </p>
<p>Istini za volju, valja reći da dio hrvatskoga biznisa ni dosad nije imao većih problema pri nastupu na stranim tržištima. Bilo da je riječ o izvozu proizvoda ili ulaganjima, poslovni su si ljudi i bez znatnije pomoći države uspijevali prokrčiti put na tržišta u okruženju.</p>
<p>U tom je smislu možda najilustrativniji primjer nastupa hrvatskoga gospodarstva na susjednom srbijanskom tržištu: premda je Srbija i Crna Gora (SiCG) jedna od rijetkih europskih zemalja s kojom još na snagu nije stupio Ugovor o slobodnoj trgovini, vrijednost robne razmjene između naše zemlje i istočnog susjeda, poslijeratnim traumama usprkos, iz godine u godinu bilježi rast, pa je SiCG već sada sedmo prema važnosti hrvatsko izvozno tržište. Dodajmo tome i da u posljednje vrijeme hrvatski kapital pokazuje zamjetan interes za ulaganje na srbijansko-crnogorsko tržište.</p>
<p>Sličan zaključak, samo popraćen znatno većim brojkama, može se izvući i za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Ta je zemlja, naime, treće prema važnosti tržište za plasman hrvatskih proizvoda. Uz to, hrvatski je kapital već godinama prisutan na bosanskohercegovačkom tržištu. Štoviše, upravo je Hrvatska najveći ino-ulagač u gospodarstvo BiH.</p>
<p>Pa ipak, malo će tko reći da postignutim rezultatima možemo biti zadovoljni. I ekonomisti često ističu da se uspjeh, na kraju, postiže i dokazuje na bogatim zapadnim, a ne na siromašnim balkanskim tržištima.</p>
<p>O tome govore i brojke koje je iznio i predsjednik Mesić. Prema tim podacima, ukupan je hrvatski izvoz i dalje više nego dvostruko manji od uvoza, a pokrivenost uvoza izvozom u nas ne doseže ni 50 posto. Usporedba s razvijenijim zemljama u okruženju pokazuje nam da je pokrivenost uvoza izvozom u Sloveniji prešla 90 posto, a u Mađarskoj je gotovo dosegla 85 posto. </p>
<p>Dok godišnji hrvatski izvoz po stanovniku već godinama tapka na mjestu i vrti se oko 1000 dolara, u Mađarskoj on doseže 3000, a u Sloveniji 4600 dolara. </p>
<p>Rješavanju dijela tih problema svakako može pridonijeti gospodarska diplomacija. Valja kazati da je prošlih godina povučen niz koraka u tom pravcu, iako gospodarske diplomacije formalno nije bilo. Dovoljno je prisjetiti se ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), liberalizacije trgovine s 30-ak europskih zemalja i nedavnog ulaska u Ceftu, ili pak aktivnosti koje poduzima Hrvatska gospodarska komora (HGK), pa da se mirne duše zaključi da gospodarska diplomacija u Hrvatskoj nije spavala. Pohvale za to, uostalom, nedavno su se mogle čuti i na skupu koji je WTO organizirao u zagrebačkom hotelu Opera. </p>
<p>Valja očekivati da će hrvatska gospodarska diplomacija nastaviti krčiti put domaćim poduzetnicima i u predstojećem razdoblju. Pritom se kao imperativ nameće što brži ulazak naše zemlje u paneuropski sustav dijagonalne kumulacije podrijetla robe, bez čega će i liberalizacija trgovine ostati samo malo više od mrtvog slova na papiru. </p>
<p>Ono što Hrvatskoj, međutim, kronično nedostaje, a s čime bi se nova gospodarska diplomacija svakako trebala uhvatiti u koštac, to je sustavan rad na imidžu zemlje i gospodarstva. </p>
<p>Ne manji problem je i nepostojanje organiziranoga nastupa hrvatskoga gospodarstva na stranim tržištima. Znatne nam minuse, k tome, svijet daje kada govori o prebirokratiziranom sustavu, koji koči rast stranih ulaganja u nas. Na kraju, utakmicu s drugima na trećim tržištima nerijetko gubimo i zato što naši poduzetnici ne mogu dobiti potrebne informacije koje bi im olakšale poslovno odlučivanje.</p>
<p>Valja se stoga nadati da će afirmacija gospodarske diplomacije konačno prokrčiti put dugotrajnije ekspanzije hrvatskoga gospodarstva na stranim tržištima. Ipak, nerealno je očekivati da će diplomacija sama po sebi riješiti probleme s kojima se suočavaju hrvatski izvoznici i ulagači. </p>
<p>Ključeve uspjeha ili neuspjeha na stranim tržištima oni ipak drže u svojim rukama. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Je li Tomac dezinformirao javnost o izborima ili su mediji objavili nešto što nije rekao</p>
<p>Neprekidni sukobi između vrha SDP-a i vodstva zagrebačkog SPD-a, kojima šef stranke Ivica Račan svakako želi što prije stati na kraj, bit će riješeni tako da se o svim strateškim odlukama zagrebački SDP-ovci konzultiraju sa stranačkom središnjicom</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Iza odluke Predsjedništva SDP-a da na svakom predsjedništvu stranke u ime zagrebačkoga Gradskog odbora sudjeluju potpredsjednik zagrebačkih SDP-ovaca Zdravko Tomac i gradonačelnica Vlasta Pavić, krije se već odavno poznato nezadovoljstvo središnjice te stranke radom najjače stranačke organizacije.</p>
<p>Neprekidni sukobi između vrha SDP-a i vodstva zagrebačkog SDP-a, kojima šef stranke Ivica Račan svakako želi što prije stati na kraj, bit će riješeni tako da se o svim strateškim odlukama zagrebački SDP-ovci konzultiraju sa stranačkom središnjicom. Doznajemo da je na zajedničkom sastanku stranačkog vodstva i predstavnika zagrebačkog SDP-a, koji je održan u ponedjeljak navečer ipak, unatoč pomirljivim izjavama nakon sastanka, bilo i povišenih tonova. Naime, doznajemo da su zagrebački SDP-ovci izmjenjivali međusobne optužbe za nekompetentnost, a Vlasti Pavić zamjereno je što je odluku o poskupljenju vode u Zagrebu, koja je kasnije povučena, donijela bez znanja i konzultacija s vrhom stranke. </p>
<p>Potpredsjedniku zagrebačkih SDP-ovaca Zdravku Tomcu, koji zamjenjuje bolesnog Milana Bandića, zamjereno je što je u javnost pustio krive informacije da će zagrebački izbori biti održani kad i parlamentarni, što znači sredinom studenoga. </p>
<p>Tomac, za kojega njegovi stranački kolege smatraju da je dovoljno diskreditirao stranku i nanio joj mnogo štete, kazao je, pak, da su mediji krivo prenijeli tu informaciju i da on takvo što nije ni govorio. Odnosno, da je riječ o njegovu osobnom mišljenju, a ne o stavu zagrebačkog ogranka SDP-a. </p>
<p>Na Predsjedništvu SDP-a govora je bilo i o koaliciji s IDS-om u osmoj izbornoj jedinici, u Istri. Poznato je, da se priprema koalicijski sporazum koji bi trebao biti završen do početka rujna. Šef stranke Ivica Račan upozoren je da su neki viđeniji IDS-ovci navodno umiješani u nečiste poslove kupnje zemljišta na Brijunima. Tako se doznaje da je Račanu na sastanku u ponedjeljak rečeno kako postoje neke naznake da je bivši istarski župan i sadašnji predsjednik Gradske skupštine u Puli IDS-ovac Stevo Žufić, suvlasnik tvrtke koja je za pet eura po četvornome metru kupovala zemljište na Brijunima od općine, a naknadno ga prenamijenila u građevinsko zemljište, čime je cijena skočila na 40 eura po četvornome metru. </p>
<p>Procjenjuje se da je tom malverzacijom izgubljeno 50 milijuna eura, koji su završili u privatnim džepovima. Premijer je, pak, navodno na to kazao kako je od vodstva IDS-a, s kojim se protekli vikend sastao u Istri, zatražio da se distancira od pojedinaca u IDS-u, koji su umiješani u sumnjive poslove. </p>
<p>SDP, poznato je, nije potpuno jedinstven u stavu da bi se u osmoj izbornoj jedinici trebalo ići u koaliciju s IDS-om koji, prema nekim procjenama, nije više »nedodirljiv« u Istri kako je nekad bio, upravo zbog malverzacija koje su navodno činili pojedini članovi te stranke. Stoga u SDP-u smatraju da bi upravo SDP trebao imati premoć u toj koaliciji, jer osma izborna jedinica ne obuhvaća samo Istru, nego i grad Rijeku i dio Primorsko-goranske županije, gdje tradicionalno SDP ima veliku biračku potporu. Međutim, službeni stav stranke je da će se s IDS-om krenuti u ozbiljne razgovore o koaliciji te vodstvo stranke vjeruje, kao uostalom i vodstvo IDS-a, da će ona dobiti potrebnu biračku potporu.</p>
<p>O eventualnim razmiricama vodstva dviju stranaka pregovarat će krajem kolovoza. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HDZ najavljuje jeftinu kampanju, ali ne i jeftine političke poruke</p>
<p>Predizborna promidžba, što se HDZ-a tiče, može početi sutra, jer su pripreme završene i na terenu i u središnjici, kaže glasnogovornik te stranke Ratko Maček / HSP-ovci će u kampanji podsjetiti što su sve učinili u gotovo 14 godina hrvatske demokracije i tako će, kaže predsjednik Anto Đapić, plasirati svoju političku robu / U DC-u dovršavaju izborni program u kojem će posebna pažnja biti usmjerena definiranju razvojno-izvozno orijentiranog gospodarstva / HB je ustrojio koalicijski glavni izborni stožer zajedno s HIP-om Miroslava Tuđmana</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Sudimo li prema izjavama čelnika stranaka centra i desnog centra, sve su u punom pogonu i pripremama za izbore što će, kako se sad čini, najvjerojatnije biti održani u studenome ove godine. </p>
<p>U tim se strankama radi danonoćno, logistika je pripremljena, sve su podružnice u punoj pripravnosti. Iako neke stranke još nisu zatvorile financijske konstrukcije za predizborne i izborne aktivnosti, ne sumnjaju da će u tome uspjeti na vrijeme. »HDZ će samostalno na izborima dobiti 35 posto glasova, a onda s partnerima formiramo vladu«, kategoričan je glasnogovornik stranke Ratko Maček. Kaže da su u HDZ-u završene sve pripreme za predizbornu promidžbu, ali i za vrijeme nakon toga, »kad HDZ na izborima dobije mandat za sastavljanje vlade sa svojim koalicijskim partnerima«.</p>
<p>»Sve je gotovo, mi smo za izbore spremni. Predizborna promidžba, što se HDZ-a tiče, može početi sutra, jer su pripreme završene i na terenu i u središnjici«, nastavlja Maček, dodajući da je u članstvu HDZ-a mnogo raznovrsnih stručnjaka za sva područja i probleme koji muče Hrvatsku, a za koje HDZ-ovci imaju rješenja. </p>
<p>HDZ će predizbornu kampanju najvećim dijelom financirati novcem dobivenim iz proračuna. U toj stranci predviđaju da će na kampanju potrošiti od dva do tri milijuna kuna, uglavnom na zakup prostora u medijima, te izradu jumbo-plakata. Velik dio novca, objašnjava Maček, namaknut će i donacijama, posebice iz inozemstva. »Naša kampanja bit će jeftina, jedino što neće biti jeftine političke poruke našim glasačima koje će oni razumjeti«, zaključio je HDZ-ov glasnogovornik.</p>
<p>Za izbore je spreman i HSP, koji predizbornu kampanju vodi već od zadnjih izbora, kontinuiranim radom u Saboru i na terenu. »Kampanja nam traje već tri godine, sad slijedi samo još preslagivanje kadrovskih kockica. Što se tiče promidžbe, sve je definirano«, objašnjava predsjednik stranke Anto Đapić.</p>
<p>HSP-ovci će u kampanji podsjetiti što su sve učinili u gotovo 14 godina hrvatske demokracije i tako će, kaže Đapić, plasirati svoju političku robu. Očekuju najbolje rezultate izbora dosad, a činjenica da će izbori biti održani prema postojećem izbornom modelu pravašima ide na ruku. U trećoj su izbornoj jedinici već dogovorili koaliciju sa Zagorskom demokratskom strankom. Đapić očekuje da će HSP u idućem sazivu Sabora imati sedam do 10 zastupnika. Što se tiče financiranja kampanje, za to su iskoristili novac iz državnog proračuna namijenjenog financiranju političkih stranaka.</p>
<p>Za izbore se temeljito i ozbiljno priprema i Demokratski centar, napominje predsjednik Mate Granić. »To znači da radimo na završnom definiranju svih stožera za sve izborne jedinice nakon što smo formirali glavni središnji stožer«, ističe dr. Granić. I u DC-u dovršavaju izborni program u kojem će posebna pažnja biti usmjerena definiranju razvojno-izvozno orijentiranog gospodarstva, novoj aktivnoj i kompetentnijoj politici prema susjednim državama kao i novom modelu odnosa s međunarodnim financijskim institucijama, te boljem funkcioniranju pravne države i uspješnijem vođenju države uopće.</p>
<p>DC-ovci očekuju najmanje deset do 12 zastupnika, a taj optimizam dr. Granić potkrepljuje rezultatima ozbiljnih istraživanja. Financijska konstrukcija je također zadovoljavajuća, jer, kaže DC-ov predsjednik, »ima ljudi, isključivo nezavisnih poduzetnika, koji vjeruju u projekt DC-a i njegov uspjeh na izborima. Vjerujemo da ćemo imati solidnu kampanju, kvalitetnu i ozbiljnu, i da će ona doprijeti do birača«.</p>
<p>»S financijama se nikad ne stoji dovoljno dobro, no postoje ljudi koji su u Hrvatskom bloku prepoznali svoju političku opciju i pripomoći će financiranju kampanje«, kaže Kruno Gašparić, saborski zastupnik i član Glavnog odbora HB-a, glasnogovornik izbornog stožera i budući glasnogovornik HB-a. </p>
<p>HB-ovci su ustrojili koalicijski glavni izborni stožer zajedno s HIP-om Miroslava Tuđmana, a trenutačno su u fazi ustroja izbornih stožera po izbornim jedinicama. Već su određeni i nositelji tih izbornih stožera, grupirali su se timovi, a težište je na izbornom programu u kojem je naglasak na gospodarskoj tematici.</p>
<p>Gašparić ističe da je cilj HB-a formirati klub zastupnika - to je minimum koji očekuju. Ali, podsjeća, realno očekuju ono što su čelnici HB-a i HIP-a Pašalić i Tuđman najavili pri potpisivanju koalicijskog sporazuma na Medvedgradu - 12 do 17 zastupnika. </p>
<p>U HB-u su uvjereni da će biti u sazivu novog parlamenta. »Naša će kampanja biti drukčija od većine kampanja političkih stranaka. Iako je naša koalicija izložena općoj blokadi, HB i HIP će je uspjeti srušiti. Važno je reći da će na našim listama biti mnoštvo nepoznatih i nekompromitiranih ljudi koji će moći mnogo toga ponuditi hrvatskom narodu«, zaključuje Gašparić.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Grijeh usputne izjave</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Kad bi netko htio naškoditi hrvatskom turizmu sigurno bi uoči ili usred sezone lansirao negativne, nejasne ili proturječne informacije o broju turista i njihovom prihvatu u Hrvatskoj. Da takve informacije plasira neka Hrvatskoj konkurentna zemlja, to bi se moglo proglasiti podmetanjem ili urotom. Nejasno je, međutim, značenje takvih informacija ako stižu iz vrha hrvatske vlasti.</p>
<p>Prvo je premijer Račan za posjeta Istri izjavio da je izostao turistički bum u zemlji. Na tu su se izjavu nalijepili uglednici nekih stranaka (iz koalicije i opozicije) koji su spremno rekli da je sezona loše pripremljena pa zato nisu izbjegnute tradicionalne »srpanjske rupe«. U pomoć je pozvana ministrica turizma koja je dotad izjavljivala da sve ide po planu. Pave Župan Rusković je odmah ponovila da je sezona izvrsna, da je u prvih šest mjeseci stiglo osam posto više turista u odnosu prema istom razdoblju lani. Potom se opet, kad je vidio kakvu je kašu zakuhao, oglasio premijer Račan. Novinari su, reče Račan, pogrešno protumačili njegovu »usputnu opasku«. Nije izostao turistički bum u cijeloj zemlji, nego samo u Istri. Nije izostao cijele sezone, nego samo prošlog vikenda. Sad je spremno ponovno uskočila ministrica i objasnila: u Istri ima manje gostiju jer su se Istrani odlučili promijeniti strukturu turista. Neka ih bude manje, ali neka troše više. Zato su digli cijene i riješili se viška gostiju slabije platežne moći, onih s istoka, nadajući se većem dolasku onih sa zapada. Ti sa zapada nisu tu namjeru odmah shvatili pa nisu stigli popuniti istočnu srpanjsku rupu.</p>
<p>Tako je zavrzlama s kvalitetom turističke sezone napokon razjašnjena. Premijer je usput komentirao brojnost turista u Istri jednoga vikenda, novinari su to pogrešno protegnuli na cijelu sezonu i cijelu zemlju, a ministrica je pojasnila da je sezona savršeno pripremljena, ali istarski hotelijeri imaju vlastite planove o promjeni strukture gostiju. Dalmacija je nadoknadila istarski manjak i općenito je u špici sve toliko dobro da nam ne gine barem osam posto uspješnija sezona od lanjske.</p>
<p>Sve je opet na svojem mjestu. Osim dvije sitnice: prva je da bi javnosti bilo drago kad bi uspjela doznati postoji li cjelovita državna strategija razvoja turizma koji je glavna hrvatska izvozna grana. Ili je to stvar lokalne samouprave i regionalnih inicijativa. Druga je rađanje i jačanje svijesti odgovornih državnih dužnosnika za vlastite izjave. U uhodanim demokracijama je poznato da premijer i guverner središnje banke u pravilu ne daju usputne izjave koje mogu biti dramatično protumačene.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Del Ponte između Ruande i bivše Jugoslavije</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>U Vijeću sigurnosti »postoji osjećaj« da obaveze Carle del Ponte treba podijeliti tako da ona zadrži dužnost glavne tužiteljice za područje bivše Jugoslavije, a ne i Ruande. </p>
<p>To je izjava glavnog tajnika UN-a Kofija Annana nakon sastanka s Carlom del Ponte u New Yorku, o temi o kojoj se u diplomatskim krugovima već dugo govori, ali nitko dosad nije javno progovorio. Iako se glavna tužiteljica protivila toj inicijativi, očito će članovi Vijeća sigurnosti sljedećih dana raspravljati o tome što je Annan obznanio. Je li to degradacija Carle del Ponte ili možda prvi korak da ulogu tužitelja za područje bivše Jugoslavije preuzeme netko drugi? Je li UN nezadovoljan radom Carle del Ponte? Ili je riječ o preopterećenosti glavne tužiteljice, koja nije mogla istodobno igrati dvije uloge?</p>
<p>Građanski rat u Ruandi odnio je 800.000 žrtava, a mnogo detalja kako su većinski Hutui planirali masakr nad manjinskim Tutsima do danas je ostalo neistraženo. Postoje dokumenti koji ukazuju da je 1994. godine Kofi Annan, kao šef mirovnih misija UN-a, zabranio zapovjedniku plavih kaciga da istražuje što se u Ruandi događa, a postoji i pismo kanadskog generala Romea Dallairea u kojem upozorava New York o pripremi pokolja. Nije tajna da je svoj dio krivnje imao i UN, zatim Amerika koja je dugo prikrivala što se tamo događa i tek na kraju pristala da se upotrijebi riječ genocid. I europske zemlje koje su naoružavale Hutue nisu amnestirane, kao ni Katolička crkva. Ostaje i znamenita rečenica bivšeg francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda koji je rekao da »u državama poput Ruande genocid nije posebno važan«.</p>
<p>Jedan od najtežih masakra u povijesti traži pomno i studiozno istraživanje u bitci za istinu. Carla del Ponte, o čijoj odlučnosti nema dvojbe, žena koja je izbjegla dva atentata i koja se ne zaustavlja do cilja, očito ni taj posao ne bi odradila rutinski. Bi li otkrivanje pune istine i danas moglo dovesti do kompromitacije mnogih, pa i Annana, drugo je pitanje.</p>
<p>Del Ponte ima s druge strane još mnogo posla i oko raščišćavanja zločina u bivšoj Jugoslaviji. Na optuženičkoj klupi još nisu Karadžić i Mladić, suđenja idu sporo, mnogo je toga još sporno. Pred Carlom del Ponte je mogućnost da uđe u povijest kao tužiteljica koja nije išla na izjednačavanje krivice u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. A za Ruandu, tamo daleko, očito je predviđen drugi scenarij.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Slanje vojnika u Irak hrvatski je nacionalni interes</p>
<p>Onoga trenutka kada najveći dio Europske unije postane sastavnim dijelom unutarnje politike moći ćemo reći da je Hrvatska integrirana. Jedno od preostalih vanjskopolitičkih pitanja, koja će takvima i ostati, je potvrđivanje međunarodne vjerodostojnosti Hrvatske angažmanom u mirovnim operacijama</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Otkako je završio solunski summit Europske unije, a predsjednik Europske komisije Romano Prodi otišao iz Zagreba, hrvatska europska agenda nije više u prvome planu. Navodno je sve tako dobro i sigurno da se više ne moramo brinuti. O Europskoj uniji u posljednje se vrijeme samo raspravljalo treba li upitnik Europske komisije pokazati javnosti ili ne. To je sasvim nebitno.</p>
<p>Mnogo je važnije da Sabor u zadanom roku i kvalitetno odradi onih 50 zakona potrebnih za usklađivanje s EU-om. Isto vrijedi i za Komisijin upitnik. Odgovori se moraju kompletirati za tri mjeseca. Zapravo, sama činjenica da smo došli do razine na kojoj se počinje odgovarati velika je stvar. Ne samo stoga što odgovaranje na Komisijin upitnik znači da smo napredovali u odnosima s EU-om, nego i stoga što se EU u Hrvatskoj polako počinje udomljivati, odnosno dolaziti na razinu domaće politike. Onoga trenutka kada najveći dio EU-a postane sastavnim dijelom unutarnje politike moći ćemo reći da je Hrvatska integrirana. I važno je da ispunjavanje kriterija ne kasni. Da opet ne prevlada filozofija »lako ćemo, možemo to obaviti i sutra«. Po mogućnosti u zadnji trenutak.</p>
<p>Koliko god to hrvatskim političarima bilo teško priznati, u ono što tek treba napraviti pripadaju i famozni politički preduvjeti. Hrvatskoj je trebalo vrlo dugo da nauči kako je svađa s međunarodnim organizacijama o povratku izbjeglica i njihove imovine sasvim neproduktivna. Trebalo joj je oko osam godina. Sasvim dovoljno vremena da se shvati kako na svaku kritiku, primjerice OESS -a, nije dovoljno odgovoriti da je ta organizacija neozbiljna i da je u Hrvatskoj samo zato jer se u njoj lijepo živi. Tako je nakon dugo vremena Račanova vlada, prije mjesec dana, odlučila da to pitanje riješi, no u međuvremenu se malo toga dogodilo. Doneseni zakoni se, naime, moraju provesti. </p>
<p>Hrvatska tako, kada je riječ o preuzetim obvezama, stalno živi od kritika, pa onda slijede spektakularne najave, nakon kojih zbog neučinkovitosti opet slijede kritike, pa onda opet nove političke najave. S nadom da će se problemi riješiti sutra, bolje nego danas, i da će ih po mogućnosti riješiti netko drugi. Otuda valja i stalno, papagajsko ponavljanje vlasti da je uspješan proces povratka pitanje vezano isključivo za novac. Malo sutra. Na kraju će se cijela priča opet svesti na političku volju da se usvojeni zakoni provedu. </p>
<p>Što se Hrvatska više približava EU, teza da političke volje ipak nema sve je opasnija. Vremena nema mnogo, upozorio je voditelj misije OESS -a Peter Semneby i opravdano ustvrdio da pitanje izbjeglica zahtijeva neprekidni angažman visokih političkih razina te dodatne napore. Konkretni rezultati moraju biti vidljivi prije nego što Europska komisija pripremi svoje mišljenje o Hrvatskoj. Zato neće biti dovoljno ako Vlada u upitniku Europske komisije odgovori da je situacija s povratkom izbjeglica izvrsna. Jedno od preostalih vanjskopolitičkih pitanja, koja će takvima i ostati, je potvrđivanje međunarodne vjerodostojnosti Hrvatske angažmanom u mirovnim operacijama. </p>
<p>Unatoč ponovno zahuktaloj javnoj raspravi o tome trebaju li hrvatski vojnici sudjelovati u mirovnim operacijama u svijetu, primjerice u Iraku, čiji je odjek u javnosti uglavnom negativan, vlast se mora ponašati u skladu s nacionalnim interesima. A taj nacionalni interes u međunarodnim odnosima u svakom slučaju govori u prilog takvom angažmanu. Stoga je bivši ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u pravu kad podržava odluku o slanju hrvatskih vojnika u mirovne misije.</p>
<p>Hrvatska je u posljednjih mjesec dana, posebice Ministarstvo obrane, s različitih međunarodnih adresa dobila laskave pohvale za reformu oružanih snaga. Tehnički je dio reforme zahtjevan, no oni koji je vode priznaju da je najteži dio onaj mentalni. Treba, naime, uvjeriti mnoge da je Hrvatskoj u interesu biti na međunarodnoj sceni i u vojnom smislu, jer se to reflektira i na političko pozicioniranje. I, naravno, uvjeriti ih da se argument, prema kojem naši vojnici ne trebaju ići negdje daleko jer se tamošnji sukobi i procesi nas ne tiču - teško može braniti. Hrvatska bi, nakon što se donesu potrebne rezolucije Vijeća sigurnosti, mogla odlučiti da će sudjelovati u mirovnoj misiji u Iraku. Dakle, učiniti sutra nešto što je trebalo još jučer.</p>
<p>U ljetnom vakuumu, kojeg zapravo nema, Hrvatska lovi integracijski zamah kod kuće na sitnicama koje život znače, a u velikom svijetu mora pokazati da je sposobna voditi integracijsku igru, posebice u vlastitoj regiji. I to ne sutra, nego danas. Kada već nije bilo jučer.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nemar države, administracije, pa i javnosti </p>
<p>Oni koji su mirovine zaradili na području Srbije i Crne Gore, a žive u Hrvatskoj, suočili su se s krajnjim nemarom države - Ministarstva rada i socijalne skrbi, administracije - Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pa i javnosti - jer ni mediji tom problemu nisu posvetili dostatnu pažnju</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Oko 4500 građana Hrvatske koji su mirovine zaradili na području Srbije i Crne Gore (SiCG), a žive u Hrvatskoj, ovih se dana suočilo s krajnjim nemarom države (Ministarstva rada i socijalne skrbi), administracije (Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, HZMO-a), pa i javnosti (jer ni mediji tom problemu nisu posvetili dostatnu pažnju) prema svojoj sudbini. Naime, iako se znalo da će, kad isplatu njihovih mirovina preuzmu mirovinski fondovi s područja Srbije i Crne Gore, dva, tri mjeseca ostati bez ikakvih prihoda, nitko se ozbiljno nije zabrinuo zbog egzistencije tih ljudi. </p>
<p>Oni su bez prihoda ostali nakon što su Hrvatska i SiCG potpisale Ugovor o socijalnom osiguranju, odnosno nakon što je od 1. svibnja započela njegova primjena. Hrvatska im je u svibnju isplatila zadnje mirovine na koje imaju pravo iz hrvatskog proračuna (za travanj), a Srbija i Crna Gora, koje su na temelju Ugovora preuzele isplatu tih mirovina, isplatit će ih u ritmu u kojem ih primaju i njihovi umirovljenici. Tako će oni koji su radili u Crnoj Gori prvu mirovinu dobiti vjerojatno ovih dana (crnogorske vlasti obavijestile su, naime, da je isplata tih mirovina počela 22. srpnja), a prve će mirovine iz Srbije stići tek nakon 10. kolovoza. </p>
<p>Prema dosad dostupnim podacima, umirovljenicima i tada stiže samo polovica mirovine za svibanj, jer se one u Srbiji isplaćuju u dva dijela. Drugi bi dio trebao stići 15-ak dana nakon toga, što znači da ni to neće biti rješenje egzistencije za te građane. Iako imaju pravo na dodatak u Hrvatskoj (odnosno pravo na 399 kuna akontacije dodatka), malo će njih početi koristiti to pravo. Većina, naime, za to pravo nije ni znala dok novinari nisu pokrenuli lavinu, jer je država, posebno HZMO, tu priču jednostavno prespavao.</p>
<p>Niti je bilo konferencije za novinare na kojoj bi se govorilo o tome što ljudi moraju napraviti da bi riješili svoj status, niti je ima sada, kad bi se očekivalo da se Zavod za mirovinsko osiguranje najaktivnije uključi u pregovore s mirovinskim fondovima druge države o tome kada će mirovine biti isplaćene. Štoviše, jedva, preko volje, do bola stidljivo, u šturim priopćenjima iz Zavoda se puštaju i informacije o tome da bi ljudi koji su mijenjali adresu to trebali javiti područni uredima HZMO-a, kako bi HZMO te adrese proslijedio u fondove u SiCG...</p>
<p>Zar se to nije moglo učiniti i prije razmjene podataka s njihovim fondovima, kako bi što više ljudi moglo računati da će im mirovina stići bez mnogo »lutanja«? I zar se to nije moglo učiniti na konferenciji za novinare, s koje bi dvije, tri riječi možda bile objavljene i u središnjem Dnevniku HTV-a? </p>
<p>Da priča bude još bolja, Vjesnikovi su novinari u Uredu za informiranje HZMO-a molili da se takvo što učini, jer je riječ o vrlo zamršenoj problematici koju je i nama teško pojednostaviti da građanima bude dostupna, a svaka pogrešno objavljena informacija ljude može koštati dodatnog kašnjenja mirovine. No nitko se nije ni potrudio u vezi s tim. Umjesto toga, u početku priče, iz Ministarstva rada su u samo četiri dana puštene dvije posve oprečne informacije zbog kojih su usijali telefoni u redakciji. Što da novinar kaže čovjeku koji plačnim glasom pita ima li pravo na dodatak, kad u Ministarstvu na isti njegov upit u petak kažu »ne«, a već u ponedjeljak - »naravno da ima«?! Hoće li netko zbog toga ponuditi ostavku?</p>
<p>Neki se ponašaju kao da nije riječ o ljudskim sudbinama, kao da nije riječ o pravu utemeljenom na Zakonu (o pravu na dodatak za određene kategorije umirovljenika), kao da nije riječ o Zakonu donesenom zbog potpuno istog iskustva koje su prije dvije godine u Hrvatskoj prošli građani koji su mirovinu zaradili u Bosni i Hercegovini, dakle da se tako nešto više ne bi ponovilo.</p>
<p>Istine radi, treba reći da su umirovljenici koji mirovinu već dva i pol (a uskoro će biti i tri) mjeseca čekaju iz SiCG odlično prošli. Na sudbinu onih koji su mirovinu čekali iz BiH-fondova država se nije osvrnula punih godinu dana, tek je tada, naime, nakon što su neki bez mirovine »pregrmjeli« to razdoblje, usvojen spomenuti Zakon.</p>
<p>U međuvremenu, doduše, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović te je ljude pozvao da se obrate socijalnoj skrbi, no kao da je zaboravio da samo to nije dovoljno. Oni sami ne mogu se boriti protiv fondova u BiH ili SiCG, a ovlaštena tijela u Hrvatskoj kao da to ne čine.</p>
<p>U međunarodnom pravu postoje dokumenti u kojima se kaže da je država dužna osigurati kontinuitet prava građana, u hrvatskom Ustavu postoje odredbe o zabrani diskriminacije iz bilo kojeg razloga (nije li u ovom slučaju očita nebriga prema građanima koji mirovinu nisu zaradili u Hrvatskoj?), no kao da toga nema. Je li stvar samo u tome da 4500 hrvatskih građana, iako jesu birači, nikome ne mogu donijeti prevagu na izborima, pa za njih nikoga nije briga? Ili je to znak da ovakvu nebrigu vlasti sutra može doživjeti bilo tko od nas, samo zato što i mi danas šutimo, dok 4500 ljudi ne zna što bi?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Što motivira heroje tajkunske privatizacije da uopće drže svoje radnike na platnom popisu</p>
<p>U mnogim privatiziranim i poluprivatiziranim hrvatskim poduzećima radnici mjesecima ne primaju plaću, ili je isplata plaće sasvim neregularna i nepredvidljiva. Pa što onda motivira takve radnike i zaposlenike da redovito svakog dana dolaze na posao pa čak da tada i nešto rade? Žele li heroji tajkunske privatizacije isto kao i njihovi parnjaci na Zapadu da im poduzeće stvara neki profit, ili da iz njega izvuku neku vrstu rente, koju će tada uložiti u neku off shore banku negdje na Karibima? / Dok su u Hrvatskoj ti novopečeni tajkuni nastojali prigrabiti za mali ili nikakav novac velike vrijednosti tvrtke, čini se da su se slovenski tajkuni ipak orijentirali drukčije: oni su bili zainteresirani za profit a ne rentu. Tako su nastale velike razlike između privatizacije u Hrvatskoj i Sloveniji. Ali te razlike ne možemo dokazati empirijskim podacima, jer nisu provedene nikakve komparativne studije</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV </p>
<p>Poznato je da su neki izumitelji pokušavali konstruirati perpetuum mobile, odnosno idealno zamišljen stroj koji bi radio bez utroška energije, sile, »vječni motor«. No tehnički i tehnološki stručnjaci znali su da je to utopijska zamisao koju ne treba shvatiti ozbiljno. </p>
<p>U modernim kapitalističkim sustavima i radnik je zamišljen kao neka vrsta stroja, koji treba dobro održavati (nauljiti, podmazati) što je bio zadatak posebnih stručnjaka za psihofiziologiju rada, industrijskih psihologa i drugih stručnjaka iz takve branše. </p>
<p>Ali nikome od tih stručnjaka nije nikad palo na pamet da radnika pretvore u perpetuum mobile. Tim je stručnjacima uvijek bilo jasno da će i radnik dobro funkcionirati ako mu se osigura potrebna energija. A ta energija bila je odgovarajuća plaća. Bez plaće i radnik-stroj ne bi mogao funkcionirati. Stoga u razvijenim kapitalističkim zemljama postoje različiti sustavi stimulativna nagrađivanja.</p>
<p>Ta je logika razumljiva kad se radni resursi definiraju kao proizvodni faktor koji se mora kupiti na tržištu rada. Zbog toga nikome u tim zemljama nije palo na pamet da radnike definira kao nekakav besplatni perpetuum mobile, pa da oni rade bez plaće kao što idealni vječni motor radi bez utroška energija. </p>
<p>Takva ideja mogla je pasti na pamet samo »herojima tajkunske privatizacije«. Tako se događa da u mnogim privatiziranim i poluprivatiziranim poduzećima radnici mjesecima ne primaju plaću, odnosno da je isplata plaće sasvim neregularna i nepredvidljiva. </p>
<p>Pa što onda motivira takve radnike i zaposlenike da redovito svakog dana dolaze na posao pa čak da tada i nešto rade? Ali isto se tako mora postaviti pitanje: a što motivira heroje tajkunske privatizacije da uopće drže svoje radnike na platnom popisu? Žele li oni isto kao i njihovi parnjaci na Zapadu da im poduzeće stvara neki profit, ili da iz njega izvuku neku vrstu rente, koju će tada uložiti u neku off shore banku negdje na Karibima? Drugim riječima, jesu li novopečeni hrvatski kapitalisti profit seekers ili su oni rent seekers?</p>
<p>Nažalost, u tijeku hrvatske privatizacije nemamo nikakvih empirijskih studija koje bi nam pomogle da odgovorimo na ta pitanja. A pogotovo nemamo komparativnih empirijskih studija. Upozorio bih da smo u doba »samoupravnog socijalizma« imali neke komparativne studije u kojima su ispitivane sličnosti između managementa u Hrvatskoj i Sloveniji. </p>
<p>Kad je početkom sedamdesetih godina bio izglasan amandman na nacrt novog Ustava SFRJ o »minulom radu« provedeno je komparativno istraživanje u Sloveniji i Hrvatskoj o tome kako tadašnji manageri, ali i drugi dužnosnici u poduzeću (dužnosnici organizacije SK, sindikalni dužnosnici i članovi tijela radničkog samoupravljanja) vide i shvaćaju minuli rad kao novu kategoriju. </p>
<p>Zapažene su neke manje razlike između hrvatskih i slovenskih ispitanika, ali svi su ispitanici bez razlike vidjeli u minulom radu neku vrstu imovinskog prava radnika koje se može utužiti, prenijeti u drugo poduzeće i naslijediti. Nažalost, takvo shvaćanje minulog rada nije nikada pravno definirano, pa se nisu vodile nikakve evidencije o tome koliki je minuli rad svakoga pojedinog zaposlenika. </p>
<p>Da su se vodile takve evidencije kasnija privatizacija dotičnih poduzeća nikad se ne bi mogla provesti, jer bi radnici i drugi zaposlenici mogli povesti sudsku parnicu protiv onih koji provode privatizaciju.</p>
<p>Nije teško zamisliti kakav bi bio daljnji tijek stvari. U najgorem slučaju radnicima bi se tada morala isplatiti sva sredstva koja su oni prethodno uložili u poduzeće ili bi se stvar završila time što bi dotadašnji zaposlenici bili pretvoreni u dioničare svoga poduzeća. No to nije bilo moguće napraviti pa su stvari krenule tako kako su krenule.</p>
<p>No dok su u Hrvatskoj ti novopečeni tajkuni nastojali prigrabiti za mali ili nikakav novac velike vrijednosti dotične tvrtke, čini se da su se slovenski tajkuni ipak orijentirali drukčije: oni su bili zainteresirani za profit, a ne rentu. Tako su nastale velike razlike između privatizacije u Hrvatskoj i Sloveniji. Ali te razlike ne možemo dokazati empirijskim podacima, jer nisu provedene nikakve komparativne studije. A poznato je da u posljednjem desetljeću nastaju između Hrvatske i Slovenije razlike kojih u socijalističkom razdoblju nije bilo.</p>
<p>Zanimljivo je da je u socijalističkom razdoblju bilo empirijskih studija o radničkim motivacijama za uspješan i produktivan rad tadašnjih zaposlenika. Gotovo sve su studije pokazivale da prvo mjesto u hijerarhiji motiva zauzima osobni dohodak i sigurnost zaposlenja. </p>
<p>Bilo je, dakako, i drugih studija koje su pokazivale nešto drukčiju hijerarhiju u pojedinim poduzećima koja se mogla objašnjavati Herzbergovom teorijom dvojne motivacije, koja je razlikovala intrinzične motivacije od ekstrinzičnih motivacija. </p>
<p>Prema Herzbergu, samo intrinzične motivacije su aktivni motivatori, dok su ekstrinzični faktori (u koje spada i plaća) higijenički faktori, koji sami ne stvaraju veću produktivnost, ali na neki način pomažu da se organizacija održi »u dobrom zdravlju«. </p>
<p>Tako je indijski doktorant Sethi ustanovio da u jednoj velikoj i produktivnoj zagrebačkoj tvrtki u običnih radnika i činovnika prevladavaju ekstrinzični faktori motivacije (na prvom mjestu plaća i sigurnost na radnom mjestu), a u stručnjaka i managera prevladavala intrinzična motivacija. </p>
<p>Bilo je, dakako, i drugih istraživanja, koja su upućivala na važnost nekih drugih faktora (neki su je nazivali »normativna motivacija«), a to je značilo da rad sam po sebi ima veliku vrijednost za pojedinca bez obzira na to koliki je i je li uopće plaćen. </p>
<p>To je u skladu s Marxovom teorijom prema kojoj je rad najveća čovjekova potreba. Zvučalo bi kao šala da u sadašnje vrijeme rad vrsnih intelektualaca ili drugih stručnjaka ima zapravo nultu vrijednost: od tih se stručnjaka traži da rade bez ikakva ugovora o autorskom djelu, a kad i postoji ugovor na neke smiješno male novčane iznose, nema nikakve sigurnosti da će i takva crkavica biti isplaćena. Tu bih mogao navesti mnogo primjera, ali bolje je da u to ovom zgodom ne ulazim.</p>
<p>Ako isključimo takvu normativnu motivaciju kad je riječ o »običnim djelatnicima«, tada jedino sredstvo koje ih može motivirati da rade bez plaće je pritisak, prijetnja silom uključivši ovdje otkaze kao glavni instrument sile. </p>
<p>Dakako, poznato je da se i rad robova u antičkoj Grčkoj i u rimskom carstvu, također, zasnivao na sili (ovdje treba isključiti rad robova koji su obavljali intelektualne zadaće. To su bili robovi koji su dijete vodili u školu, odakle je i nastao suvremeni termin pedagog ili pedagogija. Ali rad robova na latifundijama u ruralnim područjima, temeljio se isključivo na sili, iako su neki filozofi kao što je, na primjer, bio Aristotel zastupali ideju da robove treba dobro hraniti, jer je za roba hrana plaća.</p>
<p>Ali ovdje ne smijemo zaboraviti i jedan relativno novi primjer ropskog rada, točnije robijaškog rada, na kojem su se temeljili veliki objekti Staljinove prve petoljetke. Ti su objekti bili prezentirani zapadnoj javnosti, koja nije imala gotovo nikakvih informacija o robijaškom radu na kojem se temeljio prvi petogodišnji plan. </p>
<p>Samo je po sebi razumljivo da robijaški rad nije moguć u Republici Hrvatskoj, jer ustavni poredak ne dopušta takav rad. Prema tome, našim tajkunima odgovara da veliki »suvišak« radnika u privatiziranim poduzećima treba rješavati masovnim otkazima, čemu služe i novije izmjene Zakona o radu. </p>
<p>Dakle, radna motivacija morala bi se zasnivati na svakodnevnoj prijetnji otpuštanja »suvišnih« radnika. Kako na tu prijetnju reagiraju već sada, odnosno kako će reagirati ubuduće oni radnici koji su još zaposleni o tome nema ama baš nikakvih empirijskih studija, o tome se može samo nagađati. Kad imamo pred očima takvu stvarnu situaciju i stvarne trendove, tada su priče o »ljudskim resursima« ili o »ljudskom kapitalu« samo šarena laž u odnosu prema Europi u koju želimo ući. Ili u anglosaksonskoj terminologiji uloga znanja i znanstvenika samo je window dressing (ukrašavanje prozora).</p>
<p>Pritom namjerno izbjegavam termin »bezobrazna laž«. Zašto se sve to događa, teško je reći. Ali, kako reče veliki engleski pisac Aldous Huxley, čovjeku se događa ono što mu je slično. O tim sličnostima radije ne bih govorio - o tome sam pisao još prije četrdeset godina. Od tada je ovakvo događanje zatvorilo puni krug: od »radikalnog egalitarizma« do »intelektualne drumske hajdučije«. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>I siromašni imaju opća prava na dignitet i integritet</p>
<p>Oružje definitivno nije igračka i ne postoji nikakvo opravdanje za to što su ga, unatoč mnogim policijskim akcijama patetična naslova »Zbogom oružje«, u kućama domaćih ljudi ostale tolike količine. Nema opravdanja za »domaćine« pušaka i pištolja, ali nema opravdanja ni za sve one koji bi, prema zakonskoj obvezi, trebali trajno, danju i noću raditi na pronalaženju ilegalnog oružja, oduzimati ga vlasnicima i štititi život</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Jednoga dana, možda, na ovim prostorima oružje će prestati zamjenjivati lončanice s cvijećem i kućne ljubimce, te iz područja »kućnih ukrasa«, prijeći među zabranjene predmete, kao što je to i red. A sve dotad tragedije će se događati i ljudi će cijelog života nositi na savjesti tuđi život. </p>
<p>Duljina nečijeg života ne određuje ništa osobito, osim što je proporcionalna »prikupljenoj« pameti za prošle godine. Očekivano, a to znači da jedan djed ne može u kući držati oružje koje lako može naći njegov unuk, pa »igrajući« se ubiti svoju sestru. Oružje definitivno nije igračka i ne postoji nikakvo opravdanje za to što su ga, unatoč mnogim policijskim akcijama patetična naslova »Zbogom oružje«, u kućama domaćih ljudi ostale tolike količine. </p>
<p>Nema opravdanja za »domaćine« pušaka i pištolja, ali nema opravdanja ni za sve one koji bi, prema zakonskoj obvezi, trebali trajno, danju i noću raditi na pronalaženju ilegalnog oružja, oduzimati ga vlasnicima i štititi život. </p>
<p>Lakoća kojom se odnosi prema životu - nema opravdanja ni u mukama tranzicijskih zemalja, ni u kriminalu na balkanskim prostorima, ni u blizini zemalja kojima kriminal dominira, ni u čemu. Pa ne moramo se mi ugledati baš na najlošije. Primjer su uvijek bili - odlikaši, a ne revolveraši.</p>
<p>Tužno ljetovanje je i za obitelji još pet mladih ljudi. Dvoje ih se utopilo kupajući se u jezeru i junačeći se plivanjem na mjestu gdje je ono zabranjeno. Javnost je uvjeravana da ta plaža ima spasitelje, koji su valjda svoj zadatak shvatili tako da kada netko počne vrištati i grcati bace svoju narančastu »tikvicu« i zaplivaju prema njemu. </p>
<p>Upozorenja, prije ulaska u vodu, te sprječavanje i pomisli na to da se pliva tamo gdje je zabranjeno, valjda im nije u opisu zadatka. Kao što se nitko od odgovornih koji su kao sezonce primili na rad troje mladih ljudi, nije dosjetio da s njima razgovara i kaže im da je »more prokleto« da ga se s razlogom može voljeti, ali da se njegove ćudi moraju poštivati. </p>
<p>U protivnom vožnja pedalinom, usred ljeta, po laganoj buri, daje samo jedan rezultat - tri života manje. Bez obzira na to hoće li sezonci biti konobari, kuhari ili sobarice, vrijedi sjesti desetak minuta s njima i objasniti im da se o svojem životu imaju dužnost brinuti, te da nemaju pravo ugrožavati ni sebe ni druge. </p>
<p>Oni jesu najamni radnici, ali i najamnici imaju zadatak - ostati živi i nakon obavljanja poslova pored mora. Uzaludni su hvalospjevi kojima se pune novinske stranice, nakon svega. Neke događaje barem treba pokušati spriječiti, bez pogubna fatalizma i ispraznih priča tipa - sudbina.</p>
<p>Jer sudbina na ovim prostorima nije baš najvažnije stanje duha, što je u proteklim desetljećima i dokazano. Kada je trebalo - znalo se. Zašto sada ispada da se ništa ne zna, pa tako ni važni poslovi kao što su oni u turizmu. </p>
<p>I onda dođe jedan kupac iz zemlje, koja je do nedavno prebrojavala i krvna zrnca svojim potencijalnim turistima, te na cijeloj novinskoj stranici, a na osnovi svojih referenci o dvama hotelima i vjerojatno mnogo novca (valjda je netko provjerio njegove platežne sposobnosti) drži lekciju o tome kako nitko na ovim prostorima pojma nema o turizmu, kako će njegovo ulaganje koje se zasniva na modelu »sravnaj pa sagradi«, imati povijesno značenje i biti pravo otkriće za turizam. Sve drugo je, prema riječima dotičnoga, mlaka voda. </p>
<p>Trenutačno siromaštvo</p>
<p>Što bi netko kome bude dopušteno biti isto toliko nepristojan, a dolazi s Azurne obale, na primjer, mogao reći? Što on u prostorima u kojima je turizam prava industrija, sve zna, pa se ne odlučuje dijeliti lekcije, na osnovi činjenice da je stanje na burzi tog časa kada je on odlučio kupovati u turizmu bilo takvo, da je mogao kupiti to što želi. </p>
<p>Trenutačno siromaštvo u novcu ne znači siromaštvo u svim životnim područjima. I siromašni imaju opća prava na dignitet i integritet.</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kleveta je kleveta, zbila se na ulici ili u medijima, štoviše ona medijska zna poprimiti dimenzije linča</p>
<p>»Obične ljude«, pojedince, pa i grupe, a osobito djecu, svakako treba štititi od različitog »medijskog klevetanja« i svakovrsnog besplatnog eksploatiranja / Nedavno sam, zgranuto, gledao kako se s naslovnice jednog lista, po pultu novinskog kioska cijedila krv nesretnika kojemu je sudbina i nesreća namijenila pad s četvrtog kata. Gdje je u tom slučaju, a i inače, bila njegova sloboda, i pravo da mu netko, u miru i tišini, a ne u medijskoj galami, pomogne? Kakav je tu (zakon), kodeks u igri? Obični profitni »medij« je, poput morskog psa, nanjušio krv te odlučio njome povećati broj kuna koje će mu se sliti »u blagajnu«</p>
<p>MATO DRETVIĆ FILAKOV</p>
<p>U našim medijima klevete se godinama objavljuju, skoro u formi »tople ljudske priče«, toliko često da se na njih više nitko ni ne osvrće. Ubuduće bi morale sadržavati i štogod istine, pa bi prestale biti klevete, ili bi bile, prema izmjenama Kaznenog zakona, strože kažnjavane (možda, jer to je ipak stvar suda), no zbog toga bi mogla propasti cijela »medijska sloboda«. </p>
<p>Zato se podigla silna graja te je, navodno, stvoreno javno raspoloženje da je »sloboda medijskog klevetanja« najvažnije nacionalno pitanje, a na »braniku« izmjena »antiklevetničkog članka« ostali su samo ministrica pravosuđa i ministar kulture. </p>
<p>Da ne bi usahla »sveta« medijska sloboda, traži se, a što drugo, nego neka vrsta »medijskog imuniteta«, »imunijeg« od onoga koji uživaju saborski zastupnici. Uz »jednakije« političare tako bismo dobili još »jednakije« medijske aktiviste.</p>
<p>»Slobodni mediji« su profitne organizacije, njihov proizvod-informacija, ma kako »posvećeno« izgledao, ne razlikuje se od, npr. konzerve gulaša. Deklarirani sadržaj gulaša mora odgovarati stvarnom, pa se to i laboratorijski utvrđuje. </p>
<p>Informacija, kao deklarirana istina, trebala bi se sastojati, većinom, od provjerljivih činjenica, a ako to nije tako te je još uključena i zlonamjernost - tu je sud, pa onda ponekad i zaslužena kazna. Kleveta je kleveta, zbila se na ulici ili u medijima, štoviše ona medijska zna poprimiti dimenzije linča, pa je višestruko opakija. </p>
<p>Osobito je izraženo u odnosu prema »običnim« ljudima čije uobičajeno i profesionalno prebivalište nije medijska »močvara«, kao što je to političarima, odvjetnicima »estradnjacima«, medijskim djelatnicima i drugima, koji se tamo snalaze kao aligatori. »Obične ljude«, pojedince, pa i grupe, a osobito djecu, svakako treba štititi od različitoga »medijskog klevetanja« i svakovrsnoga besplatnog eksploatiranja.</p>
<p>Naši »slobodni mediji« uživaju u posvemašnjoj »medijskoj šutnji« o sebi, pa koristim rijetku prigodu napisati nešto i o njima. Liberalni fundamentalizam si umišlja mnoge slobode, među inim i tzv. slobodu medija. Jaše novi, stari, jahač - »slobodni medij«. Putuje sjena svih sjena.</p>
<p>Putuje još jedna povijesna laž cestom za fata morgana. Naumila nam je i prodati i kupiti našu dušu - i jedno i drugo za naš novac i naš rad. Pritom ćemo se osjećati »slobodno«. Zaslugom, recimo, novina ostat će nam, umjesto kusura, slika gole ženske-muške, za svaki mjesec, svaki dan, ako treba, a njima će preostati ono malo - zvano dobit. </p>
<p>Zato je tamo slobodna samo reklama, propaganda zamotana u »marketing« i začinjena PR-om. Njihove posljedice su stvarne i dolaze kao »lude krave«, ozonska rupa, pilići koji se hrane motornim uljem, petogrbe deve, ponoćne satelitske ševe..., te određena količina ratova.</p>
<p>Slobodno, nakon svega, kupim novine, koje hoću. Stoje tamo, na kiosku. Naše slobodne novine već dugo funkcioniraju kao jednoruki i jednooki »jackovi« - nabiješ unutra šest kuna - dobiješ auto. Stvar slobodno ide, novine su, naime, slobodne i slobodno kažu, kao što lažu i ti »džekovi«. </p>
<p>Nagradne igre danas su vrhunac »slobode štampe« u Hrvatskoj. Golim, prostim okom gledano, to je konkurencija - »tko te nabije, taj te dobije«. Ovdje je sve loše krenulo - kažu mediji - od politike, Domovinskog rata, preko gospodarstva, pretvorbe do sudstva i Haaga. Dobro, ako je to točno, onda su kao proizvođači i proizvod svega toga - ipak najgori mediji.</p>
<p>Politikom slobodno gospodare, koliko i ona njima, pa je tu rezultat neriješen. Ratuju nakon što je rat završio (revizija), pretvorili su se, ili nastali kao i drugi - znači »prijetvorno« ili »donatorski« (nema revizije), samo nema slobodnog medija da to i objavi. </p>
<p>Kad bi i postojao, pred njim bi bila nepremostiva poslovna tajna, a trebalo bi paziti i na metak. Za razliku od sudstva koje je, navodno, sporo, mediji sude i presuđuju brzo i olako, kako u domaćim tako i u onim haaškim slučajevima. </p>
<p>Od »robe«, čim im se pruži prigoda, neka tuđa stradanja i smrti u različitim oblicima, a s osobitim užicima izvještavaju o samoubojicama, naročito onima oboljelim od PTSP-a. Čine to tako minuciozno i točno da je svako izvješće ujedno i uputa za sljedećeg jadnika - koji se odlučio, samo još ne zna kako.</p>
<p>Nedavno sam, zgranuto, gledao kako se s naslovnice jednog lista, po pultu novinskog kioska cijedila krv nesretnika kojemu je sudbina i nesreća namijenila pad s četvrtog kata. Gdje je u tom slučaju, a i inače, bila njegova sloboda, i pravo da mu netko, u miru i tišini, a ne u medijskoj galami, pomogne? Kakav je tu (zakon), kodeks u igri? </p>
<p>Obični profitni »medij« je, poput morskog psa, nanjušio krv te odlučio njome povećati broj kuna koje će mu se sliti »u blagajnu«. Kakva predstava, performance za sitan novac! Pečena »šnicla«, kokoš s GMO krumpirićima i pivo u novinskoj vrećici ovlaš, poškropljenoj krivlju.</p>
<p>Nije trebalo dugo čekati da i drugi »medij« na naslovnici donese krv. »Krvavi obračun Hrvata i Srba u Švicarskoj«, vikao je. </p>
<p>Neupućeni čitač svašta je mogao pomisliti, a bila je otisnuta - neistina. Potuklo se, naime, nekoliko desetaka navijača zagrebačkog Dinama i beogradskog Partizana, koji su tako dobili opako poopćivanje za samo šest kuna. Dokazivati da Dinamovi navijači nisu nužno i Hrvati, da svi Hrvati nisu »dinamovci«, kao što »partizanovci« nisu obvezatno Srbi, niti su svi Srbi »partizanovci« - besmisleno je. </p>
<p>No kad se takvo što objavi na naslovnoj stranici »medija« - prošao vlak, pa umjesto istine o navijačima dobivamo insinuaciju o »Hrvatima i Srbima«. </p>
<p>Usput, naši »mediji« imaju od koga učiti. »Nezaustavljiva« svjetska agencija regionalno je iskoračila u poopćivanju. Prema njenim izvješćima, potukli su se »Balkanci«! Ta tko bi uopće i kupio informaciju o tuči »dinamovaca« i »partizanovaca«, no kod »Balkanaca« - profit je već izgledan, takvo je medijsko tržište već stvoreno i preparirano. </p>
<p>Posao »cvjeta« unatoč tome što, kad je riječ o nogometu i svim negativnostima s njim u vezi, »Balkan« sigurno nije na Balkanu. Eto balege »lude krave« izravno u lice i Bugarima i Rumunjima, i to - rasističke. Ne dao ti Bog da se »očešaš« o kakvu seksualnu manjinu, stići će te zaslužena liberalno-fundamentalistička kazna, no za »Balkance« nema lovostaja. Od inzistiranja na »Balkancima« samo je korak do - žice. Virtualna »balkanska žica« već postoji, u doba virtualne stvarnosti ona je stvarnija od stvarne.</p>
<p>Tri nasumce izabrana, čak i ponešto »dobroćudna« primjera, prema onima kakve sam mogao pokazati, ilustriraju medijsko »pletenje paukove mreže« - od profita pod svaku cijenu, jeftinih senzacija, krvi, poluistina, ciljanih političkih dobitaka, insinuacija, pa do izleta u (»meki«?) rasizam. </p>
<p>No ostavimo se onoga što mediji pišu, rišu i govore, to je već »pročitana« priča, pa mnogim, medijima u Hrvatskoj još malo tko vjeruje i okrenimo se onome što oni nose i prenose - reklami, propagandi, marketingu, PR-u. Eksplozivna je to smjesa svega i svačega. </p>
<p>Tek je tamo mnoštvo toga na rubu i ispod ruba istine i poštenja. Sve same bake koje to nisu, jer nisu tako deklarirane, kameleonske (hipopotamske) reklame cigareta, alkohola, ponude putova u bolji život »na malo« i na kredit, čudesne tablete za svaku vrstu zdravlja i dug život, raj kod vaše kuće, umjesto religijskoga i komunističkoga, muškoga i ženskoga mesa sprijeda i straga, idejnih rješenja koja zaudaraju na pedofiliju, bilo da su djeca objekti (kupci) ili su »subjekti« u raznim reklamnim porukama... </p>
<p>Da možda, za početak, taj košmar bude predmet kakva uređivanja? Ili je to prirodno stanje, pa su manipulacija i laž »nacionalni park« tog dijela medijske stvarnosti? Možda tamo vampiri caruju i po danu?</p>
<p>Pustimo klevetu, pa to je doista »topla ljudska priča«, nego »ubij sve (medije u sebi) i vrati se sam«. Ili da se, ipak, sve uredi tako, i zakonski - kad su razni kodeksi već obješeni mačku o rep - da sloboda medija i svakodnevna sloboda pojedinca, grupe, od medija, budu podjednako zastupljene, kako u običnoj tako i u virtualnoj stvarnosti.</p>
<p>Autor je politolog iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Odletio krov sa zgrade Kineziološkog fakulteta</p>
<p>Olujno nevrijeme koje je u ponedjeljak navečer pogodilo Zagreb najveću je štetu nanijelo zgradi Kineziološkog fakulteta na Horvaćanskom zavoju 15, s koje je otkinut cijeli krov. Prema izvještaju Policijske uprave zagrebačke šteta se procjenjuje na oko 800.000 kuna.</p>
<p>Siloviti nalet vjetra iščupao je limeno-drvenu konstrukciju veličine 2500 četvornih metara sa zgrade te je odbacio na drugi kraj fakulteta. Krov je tako letio 60-ak metara, a njegovi dijelovi padali su i po unutarnjim dvorištima pri čemu su razbijena mnoga stakla.</p>
<p>Šef financijske službe fakulteta Drago Kujundžić, rekao je, kako sve skupa izgleda stravično, u što smo se i sami uvjerili. Zgrada Fakulteta izgrađena prije 44 godine često je prokišnjavala pa je krovište projektirano upravo u svrhu da štiti od kiše i snijega. No, na jak vjetar projektanti očito nisu računali. Obnovi bi se hitno trebalo pristupiti, jer će fakultet bez krova ponovo prokišnjavati, a treba zatvoriti i velike ostakljene površine koje su se djelomično prosule i po hodnicima.</p>
<p>Fakultet je osiguran u Croatia osiguranju, a procjenitelji, koji su u utorak imali pune ruke posla, na teren će izaći u srijedu kako bi utvrdili nastalu štetu. Kako nam je rekao dekan fakulteta, Mato Bartoluci, on je o svemu izvijestio Ministarstvo znanosti i tehnologije, Sveučilište u Zagrebu i Ministarstvo financija, te se nada da će ubrzo dobiti financijsku pomoć kako bi obnova što prije počela, čime bi se spriječio nastavak novih šteta.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Srušena stabla, oštećene kuće i automobili</p>
<p>Srušena stabla, potrgane krovne antene, poplavljeni podrumski stanovi, 31 oštećen automobil, dvije oštećene stambene zgrade i tri obiteljske kuće, te udar groma u jednu kuću u Dubravi, samo su neke od posljedica nevremena koje je u ponedjeljak navečer i u noći na utorak haralo zapadnim i južnim dijelovima Zagreba, te se pobrinulo da vatrogasci i zaposlenici Zrinjevca cijeli utorak imaju pune ruke posla. </p>
<p>Između 20 sati u ponedjeljak i 4 sata u utorak vatrogasci su imali 16 intervencija. Uklanjali su potrgana stabla i grane koje su se ispriječile na prometnicama ili su prijetile sigurnosti građana i zgrada. Stabla su uklonili u Koturaškoj, Baštijanovoj, Rožatskoj, Javorskoj, Jankomiru, Badalićevoj, Ulici Milke Trnine, Legradskoj, Selskoj, s Trga Ivana Kukuljevića, te u Tržnoj, Vodnikovoj, Ulici Drage Gervaisa, Držićevoj, Drinskoj ulici i Vugrovcu. </p>
<p>Prema riječima dežurnog operativnog vatrogasca Đure Pleše, na uklanjanju stabala nastavilo se raditi od 7,20 sati u utorak i to u Medulićevoj, ulici Himper, Kunišćaku, kod zgrade Ministarstva unutarnjih poslova u Ilici, Jadranskoj i u okrugu bolnice na Šalati. </p>
<p>Vatrogascima Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba u pomoć su priskočili vatrogasci dobrovoljnih vatrogasnih društava, koji su na teren izašli devet puta radi ispumpavanja vode iz poplavljenih prostorija. </p>
<p>»Svako oštećeno stablo pokušavamo spasiti, ali ako to nije moguće siječemo ga i na njegovom mjestu sadimo novo«, objasnio nam je Ante Bušić, direktor Sektora za održavanje gradskog zelenila u Zrinjevcu.</p>
<p>Sreća je u nesreći, dodao je, da je nevrijeme Zagreb zahvatilo »ukoso«, tako da primjerice sjeverni dijelovi grada nisu bili njime značajnije zahvaćeni. »U tom dijelu su stari kesteni i druga velika stabla i da su ona popucala štete bi bile veće«, istaknuo je. </p>
<p>Zbog poplave u podvožnjaku na raskrižju Aleje Bologne i Škorpikove ulice promet je bio obustavljen četiri sata. </p>
<p>To su križanje, na poseban zahtjev policije, od šljunka očistili djelatnici Zagrebačkih cesta, a od šljunka su se čistile i druge gradske prometnice. Promet je nekoliko sati bio obustavljen i u Zračnoj luci Zagreb, zbog ispaljivanja protugradnih raketa </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Državno odvjetništvo zatražilo odgodu ovrhe nad Gradom</p>
<p>Gradonačelnica je u utorak zadužila sve gradske urede, zavode i službe, da u roku od 30 dana Poglavarstvu dostave izvješće o svim sudskim sporovima u kojima Grad zastupa Općinsko državno odvjetništvo</p>
<p>Državno odvjetništvo u petak je u ime Grada podnijelo prijedlog za odgodom ovrhe, koja je u iznosu od 61 milijun kuna prije nekoliko dana »sjela« na račun Grada u Zagrebačkoj banci. Ovrha je rezultat tužbe koju je izvjesna tvrtka GOI još 1999. godine podnijela protiv Grada, jer je ta tvrtka, nakon što je Grad s njom raskinuo ugovor o financiranju pripreme zemljišta, na tome navodno izgubila oko 47 tisuća kuna. Taj se iznos u sudskoj presudi zahvaljujući kamatama povećao na nevjerojatnih 61 milijun kuna.</p>
<p>Kako je rekla gradonačelnica Vlasta Pavić, sudski je vještak Državnog odvjetništva otkrio, da kamata nije izračunata pravilnom metodom, te da je iznos koji Grad treba platiti puno manji. Postoji sumnja, rekla je gradonačelnica na sjednici Poglavarstva u utorak, da ni glavnica koju je tužitelj uplatio nije uplaćena u navedenom iznosu, već je dio iznosa kompenziran.</p>
<p>»Zbog svega toga, u ponedjeljak smo podnijeli zahtjev za zaštitu zakonitosti i prijedlog da se cijeli postupak ponovi. Smatramo da su i zahtjev i prijedlog osnovani, ali o tome će odlučiti sud«, pojasnila je gradonačelnica dodavši da se u srijedu sastaje s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem.</p>
<p>Kako bi građani dobili pravu informaciju, gradonačelnica je u utorak zadužila sve gradske urede, zavode i službe, da u roku od 30 dana Poglavarstvu dostave izvješće o svim sudskim sporovima u kojima Grad zastupa Općinsko državno odvjetništvo, a slično će izvješće podnijeti i sâmo odvjetništvo.</p>
<p>Poglavarstvo je odlučilo s 50 tisuća kuna poduprijeti izobrazbu socijalno ugrožene djece, koju će ona dobiti u školi nogometa Hrvatskoga akademskog sportskog kluba. Gorskoj službi spašavanja koja djeluje na Medvednici isplatit će se 80 tisuća kuna, kako bi se pokrili troškovi dežurstava njihovih 56 spasitelja, s obzirom da je ove godine uvedeno noćno skijanje, pa se i broj dežurstava povećao.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prioriteti pospremljeni pod tepih </p>
<p>Glavne zamjerke odnose se na plan prema kojemu bi NK Klas dobio oko 7 milijuna kuna, dok se ne zna kad će se asfaltirati prometnice, riješiti oborinska i druga odvodnja, te mnogi drugi, daleko važniji radovi, a izgradnja nogostupa planirana je tek za 2009.</p>
<p>Mještani Mičevca, sela koje je uz Jakuševec najugroženije obližnjim odlagalištem smeća, nakon što su napokon izborili ekološku rentu, imaju problema s trošenjem dijela te rente, koji je po odluci Županijske skupštine, namijenjen isključivo za uređenje mjesta, izgradnju komunalne infrastrukture te zaštitu i očuvanje okoliša. </p>
<p>Mičevčani su, naime, vrlo nezadovoljni programom izgradnje i uređenja građevina u naselju, prema kojem bi se za to dobivalo oko 2 milijuna kuna godišnje. Zbog toga su predsjednici šest mičevačkih udruga i Zelene akcije te predstavnik područne škole, 19. srpnja uputili prigovor u Poglavarstvo Velike Gorice. Kako na sastanku koji je potom održan sa gradonačelnikom Ivanom Šukerom nije postignut dogovor, mještani su u nedjelju organizirali javnu tribinu kojoj se odazvalo oko 90 posto stanovnika Mičevca. </p>
<p>Glavne zamjerke odnosile su se na plan da NK Klas dobije oko 7 milijuna kuna, i to 50 tisuća kuna za tekuće poslovanje, a ostalo za izgradnju 2 teniska igrališta s rasvjetom, dvorane, pomoćno igralište...</p>
<p> Istodobno, druge udruge ne dobivaju ni kune, a ono što je najveći problem jest to što se u planu nigdje ne vidi kada će se asfaltirati prometnice, riješiti oborinska i druga odvodnja, te mnogi drugi, daleko važniji radovi. Ogorčene Mičevčane također jako smeta što je izgradnja nogostupa planirana tek za 2009. godinu, te što je za zaštitu okoliša predviđeno samo 215 tisuća kuna. Uređenje zelenila planirano je tek za 2008. godinu i u tu svrhu utrošit će se 408 tisuća kuna.</p>
<p> Mičevčani drže da je takav plan izvan svake pameti, pa najavljuju da će se obratiti i nekim državnim institucijama koje su zadužene za provođenje zakona. Jer, smatraju, u ovom se slučaju ne poštuje ni odluka Zagrebačke županije, niti mnogi zakoni. </p>
<p>Grad je pak »lopticu« prebacio na Mjesni odbor i traži da se mještani sami dogovore o prioritetima. Međutim, kako je predsjednik tog Odbora Ivica Barukčić, član HDZ-a, što znači da mu je gradonačelnik Šuker po stranačkoj liniji direktno nadređen, mnogi se boje da od dogovora neće biti ništa. Stoga se zalažu da se u mjestu održi referendum na kojem bi se građani izjasnili o prioritetima.</p>
<p>Poznavatelji mičevačkih prilika naglašavaju kako ovdje nije riječ o stranačkom prepucavanju, jer »pobunjeni« Mičevčani neprestano rade na podizanju kvalitete života u mjestu.</p>
<p>Nedavno su osnovali Caritas za kojeg su donacijom Zagrebačke banke već osigurali 50 metara drva za najugroženije mještane. Zelena akcija u rujnu počinje s izgradnjom eko parka i informatičkom radionicom za koju je osigurala sedam računala. Otvara se i mjesna knjižnica za koju su mještani osigurali oko 800 naslova...</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>MUP: Zagrebačke ceste htjele postaviti regulaciju bez dozvole</p>
<p>Djelatnici Zagrebačkih cesta pokušali su na početku šetališta, duž kojeg je gradilište benzinske crpke na Horvaćanskoj cesti, postaviti znakove zabrane prolaza, te pješake preusmjeriti na suprotnu stranu Horvaćanske ceste. To im, međutim, nije uspjelo, jer nisu imali odobrenje nadležnog gradskog ureda, tvrdi Davor Tor iz Ureda za odnose s javnošću Policijske uprave zagrebačke. </p>
<p>Glasnogovornik Zagrebačkih cesta, Milan Golubić, uvjerava nas, pak, da su dozvolu imali, no regulacija nije postavljena, jer su, kaže, građani otjerali djelatnike Zagrebačkih cesta i policiju.</p>
<p>Pravno uporište Zagrebačke ceste, kažu, imaju, jer su na zahtjev Gradskog ureda za izgradnju, vlasniku benzinske crpke Stjepanu Maroviću dale suglasnost za izlaz s gradilišta na Horvaćansku. »Dužni smo osigurati, odnosno nadzirati promet dok traje gradnja«, rekao je Golubić. Međutim, suglasnost nema učinka, ako se radovi ne izvode.</p>
<p> Tvrtki »Marimpex«, odnosno njenom direktoru Stjepanu Maroviću u ponedjeljak je građevinska inspektorica, naime, uručila privremenu zabranu izgradnje benzinske crpke na Horvaćanskoj cesti, dok ne ogradi gradilište i ne osigura magistralni vodovod. Marović, pak, tvrdi, da ga građani sprečavaju u ograđivanju zemljišta. Damir Pavlek, predstavnik građana, pak, kaže, kako već duže vrijeme upozorava nadležne gradske službe, da se gradilište mora ograditi iz sigurnosnih razloga. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Akcija »Spasimo pse iz šinteraja« dosad udomila 2200 pasa</p>
<p>Udruga Druga prilika koja se kroz akciju »Spasimo pse iz šinteraja« bavi spašavanjem pasa lutalica, na čelu s voditeljicom akcije Anom Horvat. u utorak, 29 . srpnja, od 9 do 10 sati u ulici Stara Peščenica 69 (pokraj Veterinarskog fakulteta) organizira udomljavanje desetak pasa. U posljednjih šest godina, Udruga je od smrti spasila čak 2200 pasa.</p>
<p>Kako doznajemo, za sada su se za pse koji će se udomljavati u četvrtak (uglavnom križanci terijera, dalmatinera, škotskih i belgijskih ovčara), prijavila tri udomitelja. Stoga organizatori pozivaju Zagrepčane, da im se u što većem broju jave na telefon 2069 - 752 ili pogledaju internetsku stranicu Udruge www.drugaprilika.com.</p>
<p>Prema riječima Ane Horvat, psi smješteni u šinteraju zakonski mogu ostati 30 dana, nakon čega ih se usmrćuje. »Naši aktivisti, ako psima ne pronađu udomitelje, vade ih iz šinteraja 29. dan i smještaju kod tri obitelji na Ravnicama, Brezovici i Gornjim Drenovcima, koje za dva eura po danu o njima skrbe do uginuća. Hotel za pse, naime, dnevno košta 60 kuna«, kaže voditeljica akcije. Problem su im, kaže, i skotne kuje te stari bolesni psi bez očiju, nogu, repa koje nažalost, nitko neće. Za sve aktivnosti od grada godišnje dobivaju 52.000 kuna, a samo akcija mjesečno stoji 15.000 kuna. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>U petak počinje Ethno ambienta u Solinu</p>
<p>KAŠTEL STARI, 29. srpnja</p>
<p> - Povodom 6. festivala Ethno-ambienta u utorak je održana konferencija za novinare u romantičnom ozračju kafića »Treći svijet« u Kaštel Starom. Kako je najavljeno, na ovogodišnjem Festivalu Salona 2003. koji traje od 1. do 3. kolovoza u solinskim Gradinama, nastupit će već prepoznatljivi poklonik ethno glazbe Mojmir Novaković s novom grupom Kries, klapa Solin, grupa Zoé iz Italije, Lo Cór de la Plana iz Francuske, Lot Lorien iz Bugarske, te Solinjanima već znani gosti Španjolske Companyia Electrica. </p>
<p>»Ovogodišnji Ethno ambient koji teži promoviranju različitih kultura orijentiran je na mediterasnske zemlje«, rekao je Mojmir Novaković jedan od inicijatora i organizatora Salone 2003., koji je ujedno zahvalio svim sponzorima koji su poduprijeli festival. Glavni organizator trodnevnog ethno spektakla koji će se održati pod pokroviteljstvom grada Solina, Ministarstva kulture RH, Županije splitsko-dalmatinske i solinske Turističke zajednice je tvrtka Kopito, d.o.o. iz Kutine. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Alka snimila spot za »Tko j... iluzije«</p>
<p>ROVINJ, 29. srpnja</p>
<p> - Za novu pjesmu Alke Vuice »Tko j... iluzije« s kojom se poznata kantautorica predstavila na Splitskom festivalu, ovih je dana u Rovinju snimljen spot. Za snimanje spota Alka je odabrala kuću za odmor svoje prijateljice Loredane Čubrilović. Osim u Boriku, elitnom vikend naselju mnogih Zagrepčana, spot je sniman na još nekoliko rovinjskih lokacija, Monseni i u kampu Veštar. </p>
<p>Uz Alku se u spotu pojavljuje i njezina prijateljica, glumica Mia Begović, koja ovo ljeto provodi na Brijunima pripremajući se za novu predstavu Lenke Udovički, te Alkina prijateljica Sandra Jurak, i Loretta Čubrilović kao anđeo. Pjesma »Tko j... iluzije« naći će se na Alkinom novom albumu čiji naziv je još uvijek tajna a koji će se na tržištu pojaviti na jesen. </p>
<p>M. Paić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Bonavia Jazz Summit« ovog vikenda u Rijeci</p>
<p>RIJEKA, 29. srpnja</p>
<p> - Četvrti »Bonavia Jazz Summit« u Rijeci će 1. i 2. kolovoza okupiti brojne, europski i svjetski poznate jazz glazbenike, a među njima su Tony Lee King Blues Band, Blues Breakers, Hot Club, Mike Sponza & et cettera blues band i drugi. Umjetnički voditelj Festivala Boško Petrović pobrinuo se da publika u ugodnom ambijentu Grand hotela Bovania uživa u »nešto mekšem i razumljivijem« jazzu, jer dosadašnja iskustva pokazuju da u Hrvatskoj vlada puno veće zanimanje za »pitomiju« jazz glazbu, u odnosu na onu klasičnu. </p>
<p>Najavljujući ovogodišnji »Bonavia Jazz Summit«, direktor marketinga tog hotela Kristijan Šustar kazao je da su ulaznice po cijeni od 30,00 kuna već u prodaji na recepciji, a 30. srpnja bit će dostupne i na Informativnom punktu riječke Turističke zajednice u samom središtu grada. Govoreći na konferenciji za novinare u ime glazbenog pokrovitelja, direktorica Hypo Alpe-Adria banke Radojka Olić, naglasila je kako taj događaj ima i humanitarnu notu, s obzirom da će se sav prihod od prodanih ulaznica utrošiti na kupnju onoga što je potrebno riječkom Centru za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju. </p>
<p>Iako su na prvom »Bonavia Jazz Summitu« 2001. godine organizatori očekivali oko stotinu posjetitelja, prodano je 200 ulaznica, a prošle godine Festival je posjetilo nekoliko stotina Riječana.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bajaga & Instruktori u splitskom kinu »Bačvice«</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Poznati beogradski glazbenik Momčilo Bajagić Bajaga nastupit će na koncertu u Splitu koji bi se trebao održati 8. kolovoza u ljetnom kinu »Bačvice«, s početkom u 22 sata. </p>
<p>Naravno, Bajaga dolazi praćen svojim Instruktorima, a zamišljeno je da show traje puna tri sata. Organizator koncerta je tvrtka »Kormoran« iz koje obećavaju da će za splitski koncert biti nabavljena vrhunska oprema, te će Splićani imati priliku uživati u dosad nedoživljenom razglasu i rasvjeti. </p>
<p>Ulaznice po cijeni od 90 kuna nalaze se u prodaji od utorka, a mogu se nabaviti u splitskim CD shopovima Dallasa, Dancing Beara, te u CD shopu »New York«. </p>
<p>U prodaju je pušteno ukupno 1650 ulaznica, koliko ih je bilo pušteno u prodaju uoči prošlogodišnjeg zagrebačkog koncerta Bajage & Instruktora, a što nije bilo dovoljno jer je pred Tvornicom bez karte ostalo nekoliko stotina ljudi. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ray Charles odgodio sve koncerte</p>
<p>LOS ANGELES, 29. srpnja</p>
<p> - Glazbena legenda Ray Charles odgodio je 14 planiranih koncerata zbog akutnih bolova u kuku, objavio je njegov glasnogovornik. 72-godišnji pjevač odgodit će sve koncerte koje je do kraja jeseni trebao održati u casinu Harrah u Escondidu u Kaliforniji. Charles, pionir soul glazbe i autor hitova poput »Georgia on My Mind«, »I Can't Stop Loving You«, održao je svoj desettisućiti koncert 23. svibnja u Los Angelesu i krajem lipnja krenuo na turneju po Sjevernoj Americi. Pjevač, slijep od svoje šeste godine i osvajač 12 Grammya, posljednji je album »Thanks for Bringing Love Around« objavio prošle godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izdavači nezakonito dogovarali cijenu albuma tri tenora </p>
<p>WASHINGTON, 29. srpnja</p>
<p> - Američka agencija za trgovinu podigla je tužbu protiv tri glazbena izdavača, jer su, suprotno tržišnim pravilima, dogovarali cijenu albuma tri tenora iz 1998. godine.</p>
<p>Agencija tvrdi da se Vivendi nezakonito dogovorio s AOL Time Warnerom da, zbog povećanja zarade, ne oglase popust na prodaju albuma, snimljenog na koncertu tenora u Parizu tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva.</p>
<p> Tri tenora - Jose Carreras, Placido Domingo i Luciano Pavarotti - nastupaju zajedno svake četiri godine od 1990. na stadionima gdje se održavaju finala Svjetskih nogometnih prvenstava. </p>
<p> Komisija tvrdi da Vivendieva podružnica PolyGram 1998. godine nije snizila cijenu albuma i videosnimke koncerta snimljenog 1990., a Warner zauzvrat nije to učinio za album i video snimku koncerta iz 1994. godine.</p>
<p> Komisija za trgovinu zabranila je PolyGramu dogovore s konkurentskim tvrtkama oko cijena proizvoda, koje su proizveli neovisno jedan od drugog.</p>
<p> Odbivši sve optužbe, Vivendievi dužnosnici najavili su žalbu na odluku Agencije za trgovinu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Schwarzenegger ipak u utrci za guvernera </p>
<p>SAN FRANCISCO, 29. srpnja</p>
<p> - Arnold Schwarzenegger, koji je nedavno najavio aktivno bavljenje politikom, još nije odlučio hoće li sudjelovati na izborima za guvernera Kalifornije 7. listopada, objavio je njegov prijatelj.</p>
<p> Glumac i republikanac po političkom opredjeljenju najavio je da će ući u utrku za guvernera, u slučaju zahtjeva za smjenom sadašnjeg demokratskog guvernera Graya Davisa.</p>
<p> »Arnold je preko vikenda temeljito razmišljao o svojoj kandidaturi, no zasad nije donio konačnu odluku«, dodao je obiteljski prijatelj.</p>
<p> Mediji nagađaju da se Arnoldova supruga Maria Shriver, televizijska voditeljica i nećakinja pokojnog demokratskog predsjednika J.F.Kennedya, oštro protivi Arnoldovu ulasku u politiku.</p>
<p>Krajnji rok za prijavu kandidata, koji namjeravaju zamijeniti Davisa, istječe 9. kolovoza. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Uvijek pada kiša kada igra Andersonov film« </p>
<p>Broj šminkera postao je u Motovunu veći od broja filmofila / Za motovunske fanove bilo je važno u živo upoznati Paula Thomasa Andersona, iako je njegov film prikazan nakon 23 sata / Filmovi drugoga dana govore o mukama ljudi koji se ne snalaze u tuđoj zemlji ili nisu dorasli manipulacijama s trgovcima nove vrste emigrantskog »roblja«</p>
<p>MOTOVUN, 29. srpnja</p>
<p> - Početak 5. Motovun filmskog festivala prošao je u očekivanoj atmosferi slavlja i nadobudnosti, ali s nešto manje publike nego što je to bilo proteklih godina. Barem kada je riječ o glavnom Kino trgu. Dogodilo se izgledao ono što je umjetnički direktor Motovuna Rajko Grlić dao naslutiti već na pulskoj press konferenciji ističući kako su oni u Motovunu valjda jedini festival koji moli svoje fanove da ne dolaze jer pretjerivanje i prevelik broj jednostavno ne može izdržati mogućnosti toga ipak malog festivala. </p>
<p>A već prvoga dana, u ponedjeljak dogodilo se također sve ono što smo predviđali i na čega smo upozoravali proteklih godina - broj šminkera postao je veći od broja filmofila. Tako je u prostoru na Kino trgu još bilo itekako slobodnih stolaca za premijernu projekciju otvorenja u 21 sat na večer, a na obližnjim se prilazima istodobno natisnulo mnoštvo »zainteresiranih«, odnosno šminkofilmofila koji su se muvali bez potrebe da sudjeluju u stvarnim događanjima.</p>
<p>Možda je ruski film »Kukavica« izabran za otvorenje ipak bio kriva procjena jer u godinama kada čak ni sjajan film »Kuća luđaka« Andreja Končalovskog ne može izazvati veliku pozornost, teško je pretpostaviti da će bilo koji ruski film, bilo gdje, a ne samo u Motovunu, privući bilo koga više od službene pristojnosti, bez obzira na vrijednost i kakvoću djela</p>
<p>Mnogo više zainteresiranih je bilo za dokumentarni film Michaela Moorea »Kuglanje za Columbine«, koji je čini se prvoga dana zainteresirao najveći broj posjetitelja. Isto je tako bilo zanimljivo za motovunske fanove u živo upoznati Paula Thomasa Andersona, redatelja filma »Punch-Drunk Love«, koji je bio na Kino trgu na programu u 23 sata.</p>
<p>Čak ni iznenadna kiša koja se sručila na Motovun nije spriječila one najvjernije da dočekaju nastavak projekcije i odgledaju film do kraja. Tim prije što u Motovunu već kruži šala kako uvijek pada kiša kada igra nekih od filmova Paula Thomasa Andersona. </p>
<p>Unatoč svemu, Motovun ide dalje u predstavljanju novih filmova. Tako je drugi festivalski dan protekao u razglašenim naslovima s velikih festivala koji i nisu najbolja ostvarenja u vrijednosnom smislu, ali su se istakli po svojim ispolitiziranim provokativnim političkim sadržajima i porukama, kao što su palestinski, slovenski i dansko-švedski film. </p>
<p>Slovenci su pokušali na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> »prodati« tiražnu temu i uspjeli su, jer film »Rezervni dijelovi« Damjana Kozolea ušao je u službeni program ovogodišnjeg Berlinalea, ponajviše zahvaljujući privlačnosti teme o trgovini ljudima. Radnja se događa u Krškom, malom gradiću u kojem se usporeni život provincije događa između nuklearne elektrane i speedwaya. Nekadašnji državni prvak u toj vrsti moto-sporta, udovac Ludvik svake noći dočekuje na hrvatsko-slovenskoj granici skupinu izbjeglica koje kombijem prebacuje do talijansko-slovenske granice. Uz njega je mladi Rudi, koji u početku ima moralnih dilema, ali vrlo brzo sve zaboravlja predajući se razmjerno lagodnom životu u kojem ima mnogo novca i malo ljudskosti. </p>
<p>Za razliku od Ludvika koji, premda sirov, prost i skučen u svojoj primitivnosti, ipak pokazuje osjećajnost, Rudi je mlad i ambiciozan, dakle bezobziran. Za njega su siroti ljudi »roba« o kojoj ne vodi brigu, niti ih pamti kao ljudska bića, nego samo kao brojke, koje može i prevariti. I dok mladić na jednoj strani vrtoglavo napreduje, »stari« Ludvik na drugoj sve je više zaokupljen vlastitim strahovima, osamljenosti i bolesti koja se vratila.</p>
<p> Iako mu nedostaje posljednji, oštri, scenaristički zahvat zbog čega obiluje praznim hodom, banalnim dijalozima, ovaj se Kozoleov film tematski idealno uklopio u vruće europske, i ne samo filmske, teme. </p>
<p> U konkurenciji je također prikazan tematski aktualan palestinski film »Božja intervencija« Ellia Suleimana, subjektivna »kronika ljubavi i patnje«, u kojoj gotovo i nema dijaloga, samo slikovnih komentara situacije u današnjem Izraelu od Nazareta do jedne od »granica« na ulasku u Jeruzalem iz smjera Ramallaha. Glavni junak E. S. istodobno je razapet između ljubavne priče s djevojkom s kojom se sastaje na spomenutoj granici i brige oko umirućeg oca koji završava u bolnici.</p>
<p>Film je previše subjektivan i besmislen u sklopu nasilja i masakra o kojima svakodnevno slušamo na vijestima, a balon s likom Arafata koji lebdi iznad Jeruzalema te se zaustavlja nad džamijom, primjer je kičastog kompromisa koji ne bi trebao biti primijenjen u filmskim temama, barem ne na takav banalan način.</p>
<p> I napokon, Lukas Moodysson, koji nas je oduševio filmom »Zajedno« prije tri godine, ovoga puta previše se zanio temom kojom ne vlada. Film »Lilja 4 Ever« zanimljiva je, iako ne do kraja obrađena, priča o šesnaestogodišnjoj Ruskinji koja prolazi teške kušnje »boljeg« života u Švedskoj sa svim prijevarama i lažima kao žrtva modernih trgovaca bijelim robljem unutar europskih granica.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Gubi li Splitsko ljeto Peristil? </p>
<p>Splitski teatar ne drži se pravilnika o korištenju Peristila / Scenografija Verdijeve opere »Nabucco« je ostala ista kao prošle godine i katastrofalna je, jer kabeli prolaze preko kapitela, ljudi se penju preko sfinge - konzervatori ne smiju dopustiti devastaciju Peristila, kaže arhitekt konzervator Goran Nikšić </p>
<p>SPLIT, 29. srpnja</p>
<p> - Sljedeće će godine najvjerojatnije izvedbe predstava na Peristilu biti zabranjene, pa bi Splitsko ljeto nakon nekoliko desetaka godina moglo ostati bez jedinstvene pozornice i simbola ljetnog festivala. Mogućnost zabrane najavio je Goran Nikšić, arhitekt-konzervator splitskoga Konzervatorskog odjela.</p>
<p> Razlog mogućoj zabrani je neodgovoran odnos prema spomeničkoj baštini i mogućnosti daljnjeg narušavanja stabilnosti kamenoga sklopa. »Ponašanje HNK Split prema Peristilu je ispod svakog kriterija i tolerancije«, ističe Nikšić, te upozorava da konzervatori već godinama pozivaju na promjenu odnosa djelatnika kazališta prema tomu spomeniku.</p>
<p> »Međutim, stalno nailazimo na njihovo odbijanje. Primjerice, scenografija Verdijeve opere 'Nabucco' je ostala ista kao prošle godine i katastrofalna je, kabeli prolaze preko kapitela, ljudi se penju preko sfinge, obrazlaže Nikšić. </p>
<p>Podsjeća da je Grad Split donio Pravilnik o korištenju Peristila, a splitski ga se teatar ne drži. »Dužnost konzervatora je da se brinu o Peristilu i ne smijemo dopustiti njegovu devastaciju. U kazalištu su bili upozoreni, ali već godinama nitko ne reagira. Nema druge nego zabraniti izvođenje predstava na Peristilu«, smatra Nikšić.</p>
<p>Obnova Peristila počela je prošle godine, a splitskim konzervatorima pomogli su stručnjaci iz Opificia delle pietre dure, jedne od najuglednijih talijanskih restauratorskih radionica sa sjedištem u Firenci, u kojoj su obavljena ispitivanja stupnja oštećenosti peristilskog kamena. </p>
<p>Nakon što dogovore način čišćenja kasnoantičkih kolonada Peristila, stručnjaci splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u rujnu će nastaviti s projektom temeljite sanacije toga najvrjednijeg arhitektonskog sklopa unutar Dioklecijanove palače.
Budući da konzervatori žele očuvati izvorne vrijednosti svih detalja peristilskoga spomeničkog sklopa, koji se nalazi u vrlo lošem stanju, obnova će proteći bez velikih i oštrih zahvata, s primjenom neagresivnih metoda čišćenja nečistoće s površine kamena.</p>
<p> Već su napravljeni pokusi čišćenja primjenjujući nekoliko metoda - od lasera i vode do upotrebe kemijskih sredstava. Konzervatorski i restauratorski zahvati na Peristilu posljednji put učinjeni su prije više od prije 120 godina, a najnovija istraživanja pokazala su da su stupovi na više mjesta vrlo oštećeni, bilo da se radi o pukotinama ili pojavi ljuskanja površine kipova.</p>
<p> Zbog aktivnog djelovanja agresivnih soli i debelih naslaga prljavštine kamen se osoljava, a na jednom mjestu popuštaju temelji i lukovi. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Retrospektiva Ive Dulčića</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Moderna galerija u Zagrebu završila je velik projekt retrospektivne izložbe Ive Dulčića (1916.-1975.), koja će se otvoriti 31. srpnja navečer, izvijestio je u utorak Igor Zidić, ravnatelj Galerije. Bit će izloženo oko 350 Dulčićevih djela u različitim tehnikama, a izložba je otvorena do 28. rujna.</p>
<p> »Taj pritajeni junak obnove hrvatskog slikarstva, na njegovu putu iz konvencija tradicionalne umjetnosti i iz okova socrealističke doktrine prema europskom modernitetu - dočekuje u naše dane svoju najraskošniju izložbu, svoju najpotpuniju prezentaciju«, zapisao je u pozivu na sastanak uz izložbu, 30. srpnja, Igor Zidić.</p>
<p> Zbog seminarskoga rada kojim je negativno komentirao službenu socijalističkorealističku umjetničku praksu Dulčić je 1946. bio isključen s posljednje godine studija te se povukao u Dubrovnik, gdje je slikao u tišini obiteljskoga doma i vodio slikarski tečaj. </p>
<p> Dulčić je slika i prilika naše borbe za Europu duha, veliku Europu kršćanske i humanističke tradicije, a usuprot soc- globalizacijskom pritisku nakon 1945., napominje Zidić, dodajući kako je njegovo slikarstvo »vrijednost bez sjena, neupitno i trajno dobro hrvatske umjetnosti«.</p>
<p> Prvom samostalnom izložbom 1950. u Zagrebu Dulčić je zaključio ciklus intimističkih poruka te se okreće boji i svjetlu, što je urodilo novim ciklusom. U trećem slikarskom ciklusu vraća se figuraciji te radi sakralna djela. Dulčić se potvrdio i kao jedan od najistaknutijih hrvatskih portretista. Djela mu se nalaze u javnim zbirkama u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci i Splitu te u privatnom posjedu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uvijek radosno dočekivani gosti </p>
<p>Priznanje i statua Svetoga Vlaha kao znak prijateljstva i odanosti Grada i Zagrebačkih solista </p>
<p>Ovogodišnjim nastupom Zagrebačkih solista na 54. dubrovačkim ljetnim igrama počelo je obilježavanje njihove 50. obljetnice. Od prvog nastupa u Dubrovniku 13. rujna 1954. godine rodila se neraskidiva ljubav između Dubrovnika, Dubrovačkih ljetnih igara i Zagrebačkih solista koja traje do današnjeg dana. Dubrovnik ih je uvijek radosno dočekivao i na njihovim koncertima nije bilo praznih stolica, a ponekad ni stajaćih mjesta, kao što se to dogodilo i na koncertu 28. srpnja u Kneževu dvoru. </p>
<p>Ovog su puta Zagrebački solisti ugostili pijanista Jeana-Marca Luisadu, glazbenika od formata, koji se najviše posvetio komornoj glazbi, a ovom prigodom priklonio se Prvomu koncertu za glasovir i gudače u e-molu op. 11 Frederica Chopina. Luisada je umjetnik izvanredno čiste artikulacije, jasne fraze, vrlo suptilan, nenametljiv, a prisiljava publiku da ga bez daha sluša, nalazeći najkraći put do osjećajne sfere svakoga nazočnoga. U svojim nakanama je imao podršku Zagrebačkih solista.</p>
<p>Preostali dio programa ispunili su stari plesovi i napjevi, Treća suita za gudače Ottorina Respighija te Divertimento Bele Bartoka. Današnji umjetnički savjetnik Tonko Ninić očito inzistira na onim elementima u radu ansambla koji su Zagrebačke soliste doveli do samog svjetskog vrha komorne glazbe.</p>
<p> Ansambl nakon neke male krize očito ide k usponu do ponovnih visokih priznanja. Zagrebačkim solistima predsjednica Turističke zajednice grada Dubrovnika Nives Miloš predala je Priznanje i statuu Svetoga Vlaha kao znak prijateljstva i odanosti Grada i Zagrebačkih solista.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rachlin poziva prijatelje </p>
<p>DUBROVNIK, 29. srpnja</p>
<p> - Dubrovačko raznovrsno i bogato kulturno ljeto, od 10. srpnja do 25. kolovoza, u znaku je Dubrovačkih ljetnih igara, sada već 54. festivalske sezone koja - sudeći po dosadašnjem sudu kritike i odazivu publike - bilježi novu uspješnu stranicu svoje kronologije. No, od ovoga ljeta, odmah po završetku Igara, Dubrovnik će ponuditi novi festival koji je, na neki način, proistekao iz Igara. Naime, Prvi festival komorne glazbe »Julian Rachlin i prijatelji« zaokružen je koncertni koncept, proizašao nakon nastupa slavnog violinista Rachlina i njegovih prijatelja u neponovljivim koncertima u Kneževu dvoru.</p>
<p> U organizaciji dubrovačke agencije Rathanea koju vodi Petar Mihočević, svojedobno ravnatelj Igara i jedan od najzaslužnijih za ciklus koncerata »Rachlin i prijatelji«, priprema Festival komorne glazbe na kojem će, uz Rachlina i njegove prijatelje, nastupiti bečki glazbeni sastav Trology širokog repertoara, od klasike do Lennona. Festival je već predstavljen u Beču, a u Dubrovniku se najavljuje plakatima Mersada Berbera. Bit će to glamurozno vraćanje zasebnog festivala koji je nekoliko ljeta bio dijelom dubrovačke koncertne ponude. Festival će ponuditi koncerte svjetski znanih umjetnika i okupiti mnogobrojnu inozemnu publiku, najavljuje Mihočević.</p>
<p>Tradicionalno, što je već postalo dijelom prepoznatljive dubrovačke alternativne festivalske scene, Art radionica Lazareti i voditelj Slaven Tolj pripremaju novo izdanje Karantene - festivala alternativnog kazališta i performancea koji će u Dubrovniku biti održan po završetku Dubrovačkih ljetnih igara i prvih dana rujna. Tolj i ovoga ljeta nastoji okupiti zanimljive i intrigantne kazališne grupe i umjetnike iz zemlje i inozemstva, a program će biti obogaćen i koncertima uglavnom u samom prostoru Lazareta.</p>
<p> Središnji sadržaj Karantene trebale bi biti zajedničke produkcije te umjetničke udruge i umjetnika koji će u Dubrovniku premijerno prikazati svoje projekte. Tako će Karantena iznova biti onaj dobrodošli dubrovački alternativni teatarski odušak izdvojene estetike alternativnih prizvuka. Projekti će biti ostvareni pred publikom u Klubu Otok i Lazaretima, ali i drugim prostorima grada. Time će, nakon 54. ljetnih igara</p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Solisti nastupili 82 puta na Igrama </p>
<p>DUBROVNIK, 29. srpnja</p>
<p> - Ansambl Zagrebački solisti ove godine slavi svoju pedesetu obljetnicu. Upravo tom prigodom u dubrovačkoj galeriji »Dučić, Masle, Pulitika« u utorak je u organizaciji Cantusa priređeno druženje novinara sa Solistima, čiji su rad među ostalima predstavili sadašnji i nekadašnji koncert majstori Karlo Slobodan Fio i Tonko Ninić. Zagrebački solisti čak su 82 koncerta održali na Dubrovačkim ljetnim igrama, od kojih prvi u Kneževu dvoru 13. rujna 1954. godine. Na druženju bilo je govora i o monografiji i slavljeničkom CD-u toga ansambla. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tomislav Mužek potpisao ugovor</p>
<p>SPLIT, 29. srpnja</p>
<p> - Mladi talentirani tenor Tomislav Mužek potpisao je u utorak dvogodišnji ugovor o stalnom angažmanu u splitskom HNK, u sezoni 2003./2004., čime će splitska nacionalna kazališna kuća biti pojačana za jednog od najperspektivnijih europskih tenora. Svečani čin potpisivanja ugovora, koji je u ime HNK potpisao intendant Milan Štrljić, obavljen je na konferenciji za novinare u atriju kazališta. Istom zgodom najavljen je Mužekov solistički koncert na Peristilu u srijedu, uz glasovirsku pratnju Darka Domitrovića, na kojem će poznati tenor pjevati napoletanske kancone. </p>
<p>- Splitski HNK bio je prvi koji je izrazio spremnost i veliku želju da budem njihov član, što rado prihvaćam, jer volim more i Mediteran. Osim toga, moja dosadašnja dva nastupa u operama »I Pagliacci« i «Ljubavni napitak« splitska publika je primila izvanredno - kazao je Mužek najavivši da će tijekom sezone sudjelovati u dvadesetak programa kada bude slobodan od obaveza na europskim opernim pozornicama. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamo protiv Maribora kao protiv Juventusa </p>
<p>»Igrački smo i tehnički jači od Maribora. Ali, bitan je pristup. Sigurno je da će Maribor jurišati 200 na sat, ali i mi se moramo postaviti kao da igramo protiv, recimo, Juventusa / Ne bih rekao da je Olić bio 50 posto Dinama kao što tvrde Slovenci. To je stvarno pretjerana brojka. Vjerujem da je Bartolović dovoljno kvalitetan da adekvatno zamijeni Olića«, kaže Dinamov trener Nikola Jurčević</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - »Najvažnija utakmica sezone!« »Biti ili ne biti!« »Jedina utakmica s imperativom pobjede!« Tako su predstojeće okršaje protiv Maribora u drugom pretkolu Lige prvaka etiketirali sami čelnici maksimirskoga kluba. Prvi dvoboj na rasporedu je već u srijedu (20.15 sati) na mariborskom Ljudskom vrtu, a uzvrat 6. kolovoza u Zagrebu. Pobjednik ovih dvoboja u trećem će se kolu namjeriti na kijevski Dinamo. </p>
<p>Prošla prvenstvena sezona još praktički nije bila niti završila, a Dinamovi su trudbenici već tada inzistirali na važnosti dvoboja drugoga pretkola. Jedini je cilj u novoj sezoni probiti se u treću kvalifikacijsku rundu. Naravno, i osvojiti naslov praka Hrvatske. Ulazak u Ligu prvaka nije nužan, ali treće pretkolo... E, to je već »sveta misija«. Takva nam se razmišljanja Dinamovih čelnika, u ovome trenutku, doista čine i sasvim realnima. No, pitanje je može li se toliko inzistiranje na imperativu pobjede negativno odraziti na mladu momčad. Može li, naposljetku, i mladi trener Nikola Jurčević izdržati takav pritisak?</p>
<p> - Ma, pritisak je na svima nama, naglasio je Jurčević. - Sami smo si ovu utakmicu označili kao najvažniju u sezoni. Dakle, svi smo na ispitu. No, imamo mi i nekolicinu iskusnijih igrača od kojih su neki već igrali i u Ligi prvaka, u Kupu Uefe, imaju iskustva u reprezentaciji... Dakle, iza sebe već imaju nastupe u velikim utakmicama. Oni bi trebali preuzeti veliki teret odgovornosti i pomoći ovima mlađima da se što bolje snađu.</p>
<p> Dinamovi su igrači apsolutno spremni za Maribor! Tako, barem, tvrde u samome klubu. Štoviše, kapetan Niko Kranjčar je poručio da jedva čeka okršaje s »violičastima«. Sličnoga je razmišljanja i trener Jurčević. </p>
<p> - Apsolutno smo spremni! Drago mi je da smo s posljednjih nekoliko nastupa malo podignuli atmosferu u momčadi. U početku priprema smo imali malih problema s rezultatima, ali kasnije je sve sjelo na svoje mjesto. Na kraju priprema smo pobijedili Partizan. Dobro, utakmica je prekinuta, ali smo u tom trenutku vodili 2-0, pa to ipak tretiram kao pobjedu. Nakon toga smo osvojili Superkup uvjerljivom pobjedom protiv Hajduka, a na to se nadovezala i pobjeda u prvom prvenstvenom kolu protiv Zadra. U toj su utakmici, doduše, bili vidljivi određeni problemi u našoj obrani. Ali, mogu reći da smo se kao momčad uigrali, iskristalizirali smo standardnih 13-14 igrača i po tom pitanju nema lutanja, dodao je Jurčević.</p>
<p> Dinamovi su ciljevi posve jasni: pobijediti već u srijedu u Mariboru. No, maksimirski će čelnici biti iznimno zadovoljni i neodlučenim ishodom.</p>
<p> - Igrački smo i tehnički jači. Ali, bitan je pristup! Sigurno je da će Maribor jurišati 200 na sat, ali i mi se moramo postaviti kao da igramo protiv, recimo, Juventusa. Mariborova igra je slična onoj slovenske reprezentacije. Borbeni su, kompaktni, svi stoje iza lopte, a postoji i nekoliko iznimno nadarenih individualaca. Tu su Rakovič, Pekič, Čeh, Karič, Teinovič... Još donedavno su imali zapaženu ulogu i u Ligi prvaka. Kao klub, dakle, imaju određeno iskustvo.</p>
<p> Maribor je, međutim, vrlo loše zakoračio u novu sezonu. U prvom prvenstvenom kolu ih je pobijedio najljući suparnik, ljubljanska Olimpija, i to čak sa 6-1.</p>
<p> - Termini njihovih i naših utakmica su bili praktički istodobni, tako da su u izvidnici bili naši asistenti Stipić, Bago i Jozak. Na startu nove sezone, imali dva različita lica. Nakon poraza protiv Olimpije, na svome su terenu svladali novoga prvoligaša Dravu iz Ptuja sa 4-1. Naravno, Stipić i Bago su me o svemu detaljno informirali. Vidljivo je da je Maribor nezgodan protivnik, kvalitetna momčad i ni u kojem je slučaju ne smijemo podcijeniti. Osim toga, Slovenci će biti i iznimno motivirani s obzirom da igraju protiv hrvatskoga predstavnika. </p>
<p> Odlazak Ivice Olića iz maksimirskoga kluba Slovenci tretiraju kao golemi Dinamov nedostatak. Štoviše, neki ondje tvrde da su »plavi« sada čak 50 posto slabiji. </p>
<p> - Ne bih rekao da je Olić bio 50 posto Dinama. Teško je raditi procjene na takav način. Evidentno je da je on jedan od najjačih napadača u Hrvatskoj, ali ja vjerujem da je Bartolović dovoljno kvalitetan da ga adekvatno zamijeni. Onih 50 posto je stvarno pretjerana brojka. No, možda Mariborčani na taj način sebi žele povećati optimizam. Uostalom, oni svjesno nama nameću ulogu favorita, što je na neki način i logično. Ipak smo mi prvaci Hrvatske i imamo više zvučnijih imena u svome sastavu. Ali, sigurno je da oni gaje i te kakav optimizam i da imaju veliku ambiciju u ova dva okršaja, zaključio je maksimirski trener.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Hrvati, nogomet više nije vaš nacionalni sport«</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Dan uoči prvog dvoboja 2. pretkola nogometne Lige prvaka između slovenskog prvaka Maribora i zagrebačkog Dinama, među navijačima mariborskih »ljubičica« miješaju se optimizam i - strah. Oni optimističniji najavljuju pobjedu sa 2-0, koja bi bila veliki kapital pred uzvrat u Zagrebu, dok malodušni, poljuljani visokim porazom sa 1-6 od Olimpije na startu prvenstva strahuju da će im i Dinamo »podariti« pet pogodaka. Na forumu mariborskog dnevnika Večer mogu se pročitati sljedeći komentari: </p>
<p>»Kek i njegovi dečki odlučni su pobijediti s dva pogotka prednosti. Nakon toga ćemo preskočiti i drugi Dinamo i ući u Ligu prvaka, baš kao i 1999. godine. Neka ne traže alibi ako ne uspiju. Mi navijači tražimo pobjedu.« </p>
<p>Ima i onih bezobraznijih:</p>
<p>»Hrvati zaboravljaju da nogomet više nije njihov nacionalni sport, nego skijanje. Janice i Ivice, dobit ćete po p....« </p>
<p>Opezniji poručuju:</p>
<p>»Važno je da ne primimo pogodak u prvih 20 minuta te da ga po mogućnosti zabijemo. Ako ga primimo, onda smo gotovi.« </p>
<p>Ima i pesimista:</p>
<p>»Časni oproštaj od Europe bio bi ravan naslovu prvaka Slovenije. Strah me je da ne 'fasujemo petardu'.«</p>
<p>»S tako sporom obranom Maribor nema šanse.« </p>
<p>A upravo je s posljednjim čovjekom mariborske obrane, iskusnim Stipom Balajićem (34), dan uoči dvoboja objavljen intervju u Večeri, gdje je Balajić dvoboje s Dinamom svrstao među najznačajnije u karijeri.</p>
<p>- Bez obzira na to što sam odigrao pregršt europskih utakmica u dresu Maribora, čak i u Ligi prvaka prije četiri godine, dvoboji protiv Dinama nešto su posebno. Ja sam Dalmatinac, a poznato vam je što Dalmatincima znače utakmice protiv Dinama. Svima nam je cilj jasan, u srijedu u Ljudskom vrtu ostvariti rezultat koji će nam dati realne izglede za prolazak. Dinamu prepuštamo ulogu favorita, ali sigurno nismo bez izgleda. Osobno, želio bih da u prvom dvoboju pobijedimo bez primljenog pogotka, i 1-0 bi bilo dovoljno. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Nek' pokažu na terenu da su bolji«</p>
<p>VINKOVCI, 29.srpnja</p>
<p> - Pred nogometašima Cibalije utakmica je istine. Wolfsburg je pravi lakmus papir vinkovačkih nogometnih vrijednosti. Ugledni bundesligaš velika je prepreka Cibalijinim europskim ambicijama. Polufinalna utakmica Intertoto kupa (srijeda, 17 sati)., počinje sat vremena ranije od predviđenog. </p>
<p>Cibalia je, naime, podignula »palac gore« na Wolfsburgov zahtjev za pomicanjem termina, kako bi Nijemci mogli uhvatiti zrakoplovnu liniju za povratak kući, u sjedište Volkswagenove automobilske industrije. </p>
<p> - Nema predaje. Postoji samo jedno mjesto na kojem će Wolfsburg morati potvrditi da je doista bolji od nas - na terenu. Naša velika prednost je neopterećenost rezultatom, kaže Ivan Maroslavac, Cibalijin kapetan.</p>
<p>Nikakvih nepoznanica oko sastava nema. Među jedanaest najspremnijih vraća se Vedran Ivanković. </p>
<p>- Imamo dobro uigranu momčad koja je kvalitetno reagirala tijekom pripremnih utakmica, kao i u dosad odigranim susretima Intertoto kupa, te u prenstvenoj premijeri na Kantridi. Nije vrijeme ni za kakve eksperimente, krenut ćemo prokušanom formacijom i koncepcijom. </p>
<p>Dakle, maksimalna taktička disciplina u obrani, te naglasak na igri kratkih, brzih progravanja u napadu. Budemo li se držali dogovora iz svlačionice, mislim da možemo uoči uzvrata ostvariti aktivan rezultat. Bio bih zadovoljan već i s tim da ne primimo pogodak, jasan je trener Lušić.</p>
<p>Momčad Wolfsburga ne treba posebno predstavljati. Sastav trenera Jürgen Röbera krcat je ekstra skupim zvijezdama, predvođenim ljetošnjim pojačanjem Andresom D'Alessandrom.</p>
<p>Usluge povremenog 22-godišnjeg argentinskog reprezentativca, pristiglog ovoga ljeta iz River Plate, Wolfsburg je platio 9 milijuna eura, što je rekordan iznos u povijesti kluba. </p>
<p>U Wolfsburgu igraju i četvorica Hrvata - bivši igrač Hajduka Marino Biliškov, zatim Marko Topić, Mirko Hrgović, te reprezentativac Tomislav Marić, kojeg zbog ozljeda neće igrati u srazovima protiv Cibalije koja će igrati u sastavu: Marić, Križanović, Jozinović, Lučić, Leutar, Ivanković, Maroslavac, Jurić, Ćorić, Lajtman, Ratković.</p>
<p>David Beidenegel</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Terminator« i »Car«</p>
<p>Phelps i Popov obilježili su osam plivačkih dana na Svjetskom prvenstvu u Barceloni. U bazenu se nisu suočili, no bljesak njihovih ostvarenja zajednički je obasjavao plivalište u dvorani Sant Jordi. Oni su dvije generacije, dva svijeta i dva poimanja plivanja. Zajednička im je tek plivačka veličina</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Aleksandar Popov nakon 11 se godina vratio u Barcelonu kako bi završio posao započet na Olimpijskim igrama 1992. Popov je tada osvojio zlatne olimpijske medalje i na 50 i na 100 metara slobodnim načinom, što je kasnije ponovio na OI u Atlanti 1996. godine, ali i na Svjetskom prvenstvu u Rimu 1994.</p>
<p>Uoči Svjetskog prvenstva u Barceloni pričalo se o nekim drugim dečkima. Prognoziralo se, već prema običaju, koliko će zlatnih medalja osvojiti Ian Thorpe, kako će proći njegovi dvoboji s Pieterom van den Hoogenbandom, što će napraviti Michael Phelps... Prvi je, međutim, »na štih« došao Popov, koji je već prvog dana plivačkih natjecanja maestralno otplivao posljednju dionicu štafete 4x100 metara slobodno i doveo Rusku štafetu do pobjedničkog postolja. Dva se dana kasnije u utrci na 100 metara slobodno obračunao s Van den Hoogenbandom i Thorpeom, a treće je zlato osvojio u utrci na 50 metara slobodno, isplivavši sa 21.92 najbolji rezultat u posljednje tri godine u toj disciplini. »Kraljevski dubl«, pobjede u utrkama na 50 i 100 metara slobodno, ostvario je tako i četvrti put u svojoj karijeri. Apsolutni plivački car koji će karijeru okončati na Olimpijskim igrama u Ateni, nakon čega ga čeka visokopozicionirano mjesto u ruskoj vladi.</p>
<p>Kad je Popov na OI u Barceloni osvojio dvije zlatne medalje, Michael Phelps je imao samo sedam godina. Nizao je prve plivačke kilometre u rodnom Baltimoreu i vrlo vjerojatno nije imao pojma što se događa s druge strane Atlantika. Njemu je sudbina ionako namijenila glavnu ulogu u nekoj drugoj Barceloni... U posljednjih godinu dana isplivao je niz fantastičnih rezultata u različitim disciplinama i trebao je samo izabrati u kojima će od njih doći u Barcelonu po zlatna odličja. </p>
<p>Od početka natjecanja u Barceloni Michael Phelps se ponašao poput plivačkog terminatora. Svjetske je rekorde rušio već u polufinalnim utrkama, jednom je srušio dva svjetsjka rekorda unutar sat vremena (100 leptir i 200 mješovito), da bi u finalnoj utrci na 100 metara leptirovim načinom pokazao da ipak ni on nije nepobjediv. Iako je Phelps plivao fantastičnih 51.10, njegov sunarodnjak Ian Crocker štoperice je zanrznuo na »nemogućih« 50.98 i uzeo mu zlato. Phelps je, tako, u Barceloni izjednačio rekord Marka Spitza iz Münchena 1972. godine, oborivši na istom natjecanju čak pet svjetskih rekorda, no za razliku od Spitza ili Popova nije ostao nepobjediv i nepobijeđen do kraja. </p>
<p>»Car« i »Terminator« obilježili su osam plivačkih dana na Svjetskom prvenstvu u Barceloni. U bazenu se nisu suočili, no bljesak njihovih ostvarenja zajednički je obasjavao plivalište u dvorani Sant Jordi. Oni su dvije generacije, dva svijeta i dva poimanja plivanja. Zajednička im je tek plivačka veličina....</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Podravku pojačale Budimir i Gilca </p>
<p>Od 1. do 11. kolovoza Podravka će se spremati na Rogli, od 14. do 16. kolovoza sudjeluje na turniru u mađarskoma Nagyátadu, a od 28. kolovoza do 2. rujna u Luksemburgu </p>
<p>KOPRIVNICA, 29. srpnja</p>
<p> - Prvo je okupljanje hrvatskih prvakinja, rukometašica Podravke Vegete, stručnog stožera i vodstva organizirano u ponedjeljak u koprivničkoj sportskoj dvorani. Predstavljene su nove Podravkine igračice Andrijana Budimir i Ionela Gilca. </p>
<p>Osim Franić i Tarle, koje su na pripremama kadetske reprezentacije za EP na prozivci su bile Stančin, Knezović, Bračko, Vresk, Hobjila, Hodak, Čuljak, Sirovec, Jurić, Tatari i povratnica iz Trešnjevke Popović. Uz njih će u temeljnim pripremama sudjelovati četiri igračice iz drugog sastava: Ema Blažeković, Maja Turinski te Maja i Melita Koščak. U Podravkinu su stručnom stožeru Neven Hrupec, pomoćnica Đurđica Zečević, trener druge ekipe, voditelj podmlatka i izbornik juniorske reprezentacije Goran Mrđen te fizioterapeut Bojan Savić. </p>
<p>Od 1. do 11. kolovoza Podravka će se spremati na Rogli, predviđeni su susreti s ljubljanskim Krimom, zatim od 14. do 16. kolovoza sudjeluje na turniru u mađarskoma Nagyátadu, a od 28. kolovoza do 2. rujna u Luksemburgu. LC Brühl iz švicarskog St. Gallena pristao je da obje utakmice 1. pretkola za ulazak u Ligu prvakinja odigra u Đurđevcu 13. i 14. rujna, kako je Podravka naknadno tražila. </p>
<p>Popis prinova nije zaključen, jer prijelazni rok traje do 31. srpnja. Bivše igračice Pensa (Brodosplit), Raguž (TVIN Trgocentar) i Bilobrk (Brodosplit?) još nisu tražile ispisnice, niti su se njihovi klubovi raspitali za odštetu. Za Raguž je odšteta 148.000 kuna, za Bilobrk 19.000 eura te za Pensu 10.000 eura. Oko Andrijane Budimir nije sve raščišćeno, jer Kometal polaže pravo na odštetu, a Budimir, njezina menadžerica i ljudi iz Podravke tvrde da je sve čisto. Međutim, slučaj će arbitrirati međunarodna rukometna organizacija (EHF), koja je obećala dostaviti pismeno rješenje ovog tjedna. </p>
<p>Podravka Vegeta bi u sastavu željela imati Dijanu Golubić na desnom krilu, juniorsku i seniorsku reprezentativku, koja nije našla zajednički jezik s Lokomotivom, te je među ostalim mogućnostima spominjala i Podravku, a raniji su pregovori zapeli oko visine ugovora. Želja je Podravke i Tea Golubić, lijevo krilo iz Sesveta, kadetska i juniorska reprezentativka. Sve će biti riješeno do 31. srpnja. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Josipa Jeličić osvojila srebro </p>
<p>PARIZ, 29. srpnja</p>
<p> - Drugog dana natjecanja na sedmom izdanju Olimpijskog festivala europske mladeži (EYOF) koji se održava u Parizu, 17-godišnja članica zagrebačke MLadosti Josipa Jeličić je osvojila srebrno odličje u bacanju diska. Kada se činilo kako će Hrvatska i drugog dana natjecanja na 7. izdanju Olimpijskog festivala europske mladeži (EYOF) ostati bez medalje, u posljednjoj dosciplini atletskog programa Josipa Jeličić je osvojila srebrno odličje u bacanju diska. (Hina)</p>
<p>Prvu hrvatsku medalju na Igrama, što se od 26. srpnja do 2. kolovoza održavaju u Parizu, 17-godišnja članica zagrebačke Mladosti osvojila je bacivši disk u posljednjem pokušaju na 45.42 metra.</p>
<p>"Sretna sam što sam osvojila srebrnu medlju, ali i pomalo tužna što nisam bila prva. Natjecanje je bilo vrlo neizvjesno, no nisam zbog toga bila nervozna. Bila sam maksimalno koncentrirana."</p>
<p>Josipa Jeličić je vlasnica najboljeg rezultata ove sezone u svom uzrastu (49.11), međutim prije nastupa u Parizu sudjelovala je na Europskom prvenstvu za mlađe juniore u Finskoj, te na juniorskom prvenstvu u Kanadi, pa je praktički cijeli sedmi mjesec na putu.</p>
<p>"Nakupilo se malo umora, no vjerovala sam kako na Igrama mogu do medalje i to sam ostvarila,« dodala je Josipa.</p>
<p>Predstavnika u finalu imali smo i u utrci na 3.000 metara, međutim Blaž Zelić je »puknuo« i na koncu osvojio predposljednje, 18. mjesto s rezultatom 9:16.00.</p>
<p>Priliku za borbu za medalju imat će i Željko Vincek koji je izborio plasman u finale na 400 metara. Vincek je rezultatom 48.84 osvojio prvo mjeto u svojoj polufinalnoj skupini. U finale su se plasirali i Ivana Čerkez u bacanju kugle, te Jan Bičanić u bacanju diska. Ivana je imala sedmi rezultati kvalifikacija (13.04 metara), dok je Bičanić finale izborio jedanaestim rezultatom izlučnih nadmetanja (50.40 m). Goran Rapaić je zapeo u kvalifikacijama skoka u dalj, osvojivši šesto mjesto u prvoj polufinalnoj skupini sa skokom 6.64 metara. U prvoj rundi najecanja ispala je i Klara Sušić na 100 metara s preponama (15.32), baš kao i Nikolina Horvat na 400 metara (58.47). Marija Lončarević je u polufinalu na 1.500 metara bila predposljednja, 11. u skupini (5:13.79)</p>
<p>Stolnotenisači su uspješno otvorili natjecanja u Carpentier Sport Centru. Tomislav Kolarek, Ivan Slamić, Ivanka Bilobrk, te Sanja Pauković upisali su pobjede u svojim prvim nastupima po skupinama. </p>
<p>Plivači su i drugog dana natjecanja na Vallerey bazenu ostali bez A finala. Najbolji rezultat ostvario je Aleksandar Damjanić, koji je na 100 delfin bio šesti u B finalu, te ukupno 14. (59.22). Za poredak od 9. do 16. mjesta borila se i Sara Ambrus, koja je rezultatom 2:31.73 bila posljednja u B finalu. Ante Krizan je na 200 prsno bio 21. (2:31.42), Dominik Straga 22. na 400 slobodno (4:19.01), Martina Šestak 26. na 200 mješovito (2:38.75), dok je Zrinka Korač bila 27. na 100 slobodno (1:03.17). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Njemačka vojska u Iraku - cijena za poziv Schröderu u Bijelu kuću</p>
<p>Nakon razgovora s američkim potpredsjednikom Richardom Cheneyjem, Joschka Fischer je izjavio kako postoji »veća otvorenost« prema uključivanju UN-a u mirovni proces u Iraku</p>
<p>BERLIN, 29. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prema pisanju njemačkih medija, njemački diplomati ovih dana ispituju teren nastojeći saznati kad će biti pravi trenutak za posjet njemačkog kancelara Bijeloj kući. O posjetu Bushovom ranču u Teksasu, kao što je bio nedavni talijanskog premijera u Silvia Berlusconija, u vladinoj četvrti u Berlinu ne usuđuju se ni sanjati. </p>
<p>Dakako razlog tomu je američko-njemačka svađa vezana za ratni i poslijeratni Irak. Neki analitičari tvrde da nada u skori posjet kancelara Gerharda Schrödera Bijeloj kući ovisi u prvom redu o tome hoće li Njemačka poslati svoje postrojbe u Irak, možda u okviru NATO-a, kako to priželjkuju u Washingtonu.</p>
<p>Za sada, Nijemci oprezno kalkuliraju. Kategorično »ne«, bez obzira koliko bi ono bilo po volji javnosti u Njemačkoj, ponovo bi opteretilo teškom mukom poboljšane njemačko-američke odnose. A također bi se vrlo lako moglo ispostaviti neodrživim ako UN i NATO pozovu Njemačku da ispuni svoju dužnost. Nije moguće predvidjeti kako bi se točno mogle podijeliti zadaće i teret međunarodnog angažmana. No, nema sumnje, Njemačka ni u kom slučaju neće moći imati ulogu samo običnog promatrača.</p>
<p>Washington i dalje ignorira UN. Bush je nedavno opetovano odbio zahtjev za donošenjem nove rezolucije UN-a o Iraku, na čemu insistiraju prije svega Francuska i Njemačka. SAD i EU ovisni su jedna o drugom upravo u toj regiji. Analitičari drže da samo ako oni ujedine svoje sposobnosti može biti gospodarskog napretka i mirne stabilnosti. </p>
<p>Svakako, Berlin u igri oko slanja njemačkih vojnika Irak nastupa samouvjerenije. To je pak povezano s tim da se iz dana u dan potvrđuje kako je zabrinutost protivnika rata u Iraku iz »stare Europe« bile opravdana. </p>
<p>Ipak, šef njemačke diplomacije Joschka Fischer nedavno je u Washingtonu oprezno izbjegao da prema tom kriteriju mjeri dosadašnji stav Berlina koji je i doveo do raskola s predsjednikom Bushom. No, on je također oprezno, ali ipak zamjetljivo, ostao pri tome da se ništa nije promijenilo u zahtjevu za odustajanjem od samostalne američke akcije u Iraku i predavanjem potpune nadležnosti u ruke UN-a.</p>
<p>Ono što se sada nazire je novo natezanje u UN-u. Iza zatvorenih vrata tamo se raspravlja o međunarodnim stabilizacijskim snagama. Ako ta rasprava stvarno rezultira novim UN-ovim mandatom, to bi imalo znatne posljedice. Bilo bi to priznanje Washingtona da je preventivni rat, vođen suprotno međunarodnom pravu i pod namještenim pretpostavkama, na kraju bio neuspješan. Bilo bi to priznanje nezaobilazne uloge UN i značaja »stare Europe«. </p>
<p>Uostalom, nakon razgovora s američkim dopredsjednikom Richardom Cheneyjem, Joschka Fischer je izjavio kako postoji »veća otvorenost« prema uključivanju UN-a u mirovni proces u Iraku. On je neumorno je ponavljao želju Njemačke da UN intenzivnije bude uključeni u Irak, kao i činjenicu da u ovom trenutku Njemačka nije u poziciji ponuditi vojnu pomoć.</p>
<p>No, za sigurnost u zemlji u kojoj nema mira potrebne su neke mirovne snage. Natezanje u Vijeću sigurnosti oko toga tko bi ih trebao dati događa se iza kulisa. SAD poziva sve države da se uključe u multilateralni kontingent, a zemlje poput Francuske, Rusije ili Indije ne žele sudjelovati bez nove rezolucije u kojoj bi UN ponovno dobio središnju ulogu. Bush, međutim, ukazuje da već postojeća rezolucija 1483 poziva zemlje članice da daju svoj doprinos stabilnosti i sigurnosti. </p>
<p>S druge strane, Schröder ponavlja kako je postojanje iračke prijelazne vlade i novi mandat UN-a uvjet da bi se uopće povela rasprava hoće li Berlin poslati njemačke vojnike za potporu američkim i britanskim postrojbama u Iraku. Prema svemu tomu, čini da do Schröderova posjeta Bijeloj kući neće tako brzo doći. Stoga u Berlinu lijepo zvuči retorika jednog od najutjecajnijih demokratskih senatora Teda Kennedyja koji oštro kritizira američku iračku politiku i traži pomirbu Washingtona s Berlinom (i Parizom), jer samo s njima može stabilizirati Irak. Bijeloj kući Kennedy spočitava da nema nikakvu koncepciju za Irak i da stavlja na kocku živote američkih vojnika. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Francuzi će raditi duže do pune mirovine</p>
<p>Do 2020. godine radni vijek će se sa 37,5 rastegnuti na 42 godine za sve bez razlike tko im je poslodavac, država ili privatna tvrtka / Prije osam godina pokušaj iste reforme s istim ekonomskim argumentima doveo je na ulice milijune ljudi i srušio vladu Alaina Juppéa</p>
<p>BRUXELLES, 29. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francuzi će raditi duže do pune mirovine. Uposleni u državnim službama na poslu će provesti četiri desetljeća da bi zaradili punu mirovinu, i po dužini rada izjednačit će se do 2008. godine s radnicima privatnog sektora. Do 2020. godine, radni vijek će se sa 37,5 rastegnuti na 42 godine za sve bez razlike tko im je poslodavac, država ili privatna tvrtka. </p>
<p>Ovo je srž novog mirovinskog zakona u Francuskoj. »Izbjegli smo osiromašenje naših mirovinskih fondova i kolaps kompletnog mirovinskog sustava«, zadovoljno je izjavio premijer Jean-Pierre Raffarin nakon ove velike pobjede za njegovu vladu desnog centra, pa i njega osobno. Reforma znači pobjedu i za onako problematičnu državnu blagajnu Republike Francuske, predebelo potonulu u nedopušteni dug po EU uzusima. </p>
<p>Reforma je čvrsto utemeljena u financijskim činjenicama. Računa se da bi zadržavanje starog sistema mirovina i beneficija u vremenima oko 2020. godine svake godine povećavalo državni deficit za pedesetak milijardi eura ili polovicu sadašnjeg zajedničkog proračuna EU, usporedbe radi. Prije osam godina, pokušaj iste reforme s istim ekonomskim argumentima doveo je na ulice milijune i srušio vladu Alaina Juppéa. </p>
<p>Raffarin je u svoju prvu značajnu reformu krenuo srčano, uvjeren da će reforma proći, dijelom zbog zamjetne većine stranaka desnog centra u oba doma francuskog parlamenta, dijelom radi klime i spoznaje da Francuska stari, a mirovinski fondovi bivaju sve manje izdašni. Za razliku od Juppéa, Raffarin je u ovim novim okolnostima ostao nedirnut i neimpresioniran masovnom pobunom Francuza, javnim »naricanjem« nad produženim radnim vijekom i kaosom izazvanim serijom štrajkova. </p>
<p>»Rijetko je kad u našoj povijesti stvorena tolika razlika između mišljenja parlamentarne većine i glasa naroda«, lamentirao je u otvorenom pismu francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu zastupnik parlamentarne manjine Alain Bocquet. Pobuna budućih umirovljenika zapravo je davno skršena. </p>
<p>Ne osvrćući se na bijes ulice, vlada se je dogovarala sa sindikatima kada su ovi pristajali na razgovore i uglavnom tjerala svoje racionalno računajući na parlamentarnu većinu u finalu demokratskog procesa prihvaćanja reforme. Zbog udobne većine u oba doma parlamenta, vlada se nije previše bavila poplavom od oko 11.000 amandmana na originalni prijedlog zakona, popustivši samo u nekim »kozmetičkim« dijelovima i spasivši srž reforme: više rada do pune mirovine i izjednačavanje svih radnika u zemlji, bez obzira na poslodavca. </p>
<p>»Ne, ovo nije nikakva pobjeda jednih nad drugima, ovo je pobjeda cijele nacije«, kazao je o ekonomski zdravorazumskoj odluci premijer obzirno se dotičući javnog nezadovoljstva. »Mi, kao vlada, učiniti ćemo sve što je u našoj moći da uklonimo svaki trag gorčine, jer sve nas zabrinjavaju ožiljci stvoreni ovom borbom stavova; reforma je sve nas koštala mnogo energije.« </p>
<p>Dakle, dijalog je sljedeća etapa provedbe mirovinske reforme, a Raffarin je nakon 14 mjeseci u uredu ostvario promjene za koje je malo tko očekivao da će ići toliko glatko i proći bez »revolucije i barikada«. S odobrenjem Gornjeg doma parlamenta reforma je na sigurnom, i jedini element koji manjka u proceduri je potpis predsjednika Jacquesa Chiraca. Predsjednik po slovu zakona mora potpisati dokument u sljedeća dva tjedna. </p>
<p>Premijer je obećao socijalni dijalog "»njemačkog tipa« u trokutu vlada-sindikati-poslodavci. »Trudit ću se stvoriti, konstruktivniju klimu«, objasnio je na konferenciji za novinare. </p>
<p>Raffarin ne namjerava svoj reformski put zaustaviti nakon prvog trijumfa. Sljedeći je na udaru drastičnijih promjena sustav socijalne sigurnosti i dubinske promjene u zdravstvenom osiguranju. Raffarin govori o »racionalizaciji«. Najveći sindikati obećavaju »pakao na jesen«. </p>
<p>S jubilarnim »Tour de France« u zadnjim danima kruženja zemljom i s praznicima na vrhuncu, premijer i zemlja imati će nešto ljetnog odmora od svih uzbuđenja, da bi na jesen, već u rujnu, osvježeni i napunjenih baterija, krenuli u nove okršaje. Možda i rat. A da je to s mirovinama gotova stvar, usprkos obećanjima oporbenih stranaka lijevog centra o otvaranju pitanja zakonitosti reforme pred Ustavnim sudom, kazuje i informacija iz sindikata radnika elektroprivrede. </p>
<p>Štrajk radi mirovinske reforme predviđen za sam kraj srpnja otkazan je. Kasno je za pobune, prva reforma iz lanca velikih je »sjela«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zid između Palestine i Izraela prepreka u razgovorima Busha i Sharona</p>
<p>Izrael najavio puštanje iz zatvora više od petsto Palestinaca, kao ustupak prije razgovora Ariela Sharona sa Georgeom Bushom / I američki se predsjednik protivi gradnji ograde koja bi razdvajala Palestince i Izraelce</p>
<p>ANKARA, 29. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelska vlada donijela je odluku da se iz zatvora pusti 550 Palestinaca, među kojima i 210 članova radikalnih palestinskih skupina Hamas i Islamski džihad. Tvrdi se da nitko od zatočenika koji će se ovog tjedna početi postupno puštati na slobodu nije bio umješan u ubojstva izraelskih građana. Prema nekim procjenama, u izraelskim zatvorima nalazi se između šest i osam tisuća Palestinaca.</p>
<p>Ta značajna odluka uslijedila je neposredno uoči washingtonskog sastanka (u utorak) izraelskog premijera Ariela Sharona i američkog predsjednika Georgea W. Busha. Puštanjem na slobodu Palestinaca iz izraelskih zatvora želi se očito predstaviti kao znak dobre volje kojim se uoči američko-palestinskog summita nastoji potaknuti dodatni optimizam glede oživotvorenja već zacrtanog srednjoistočnog »Putokaza mira«. Taj dokument su, ranije, pripremili SAD, Rusija, EU i UN.</p>
<p>Izrael, u nastojanju da pokaže kako mu je uistinu stalo do stabilnog i trajnog mira, ali i jačanja mjera povjerenja s Palestincima, povukao je još jedan ohrabrujući potez: ukinuo je tri kontrolne postaje oko grada Ramallaha, na Zapadnoj obali gdje se nalazi sjedište palestinskog vođe Yassera Arafata. Jedan od tri takva punkta, Surda, blokirao je pune dvije i pol godine vezu sa palestinskim selima sjeverno od Ramallaha. Druga takva cestovna prepreka, Ein Arik, kontrolirala je jugozapadne prilaze najvećem palestinskom gradu. Sharonov kabinet je također oslobodio neke palestinske financijske fondove.</p>
<p>Donošenje tih odluka, naročito o oslobađanju zatočenih pripadnika militantnih skupina Hamas i Islamski džihad, nije bilo nimalo lako. Dijelovi tajne obavještajne službe Mossad i vojnog vrha usprotivili su se tom potezu. Oni smatraju da bi ti ishitreni iskoraci mogli samo ojačati palestinske militantne skupine i oslabiti započeti mirovni proces. </p>
<p>Međutim, izraelski ministar pravde odbacio je te optužbe istaknuvši da će oslobođeni Palestinci ojačati položaj premijera Mahmouda Abbasa. Na tu pomirljiviju stranu stao je i izraelski premijer Sharon. On je ukazao da se oslobađaju oni Palestinci koji nisu optuženi za ubojstva. Vjeruje kako je to nužan ustupak ako se žele ojačati izgledi za oživotvorenje »Putokaza mira«. </p>
<p>No, za vladu palestinskog premijera Abbasa ti izraelski ustupci očito nisu dovoljni. Zahtijeva se bezuvjetno oslobađanje svih zatvorenika, a Hamas je zaprijetio prekidom vrlo krhkog primirja ako do toga ne dođe. Stoga se očekuje da bi šef Bijele kuće mogao izvršiti dodatni pritisak na Sharona kako bi se povećao broj oslobođenih zatvorenika (Abbas zahtijeva najmanje 3000) i osiguralo ubrzanije povlačenje izraelskih postrojbi sa okupiranih palestinskih područja. Traži se i uklanjanje obruča oko palestinskog vođe Yassera Arafata. </p>
<p>Međutim, ključni palestinski zahtjev je da Sharonova vlada obustavi izgradnju vrlo skupe elektrificirane ograde između dijelova Zapadne obale i Izraela. Na toj crti našao se i šef Bijele kuće. Znakovito je da je Bush tijekom nedavnih razgovora sa Abbasom u Washingtonu nazvao podizanje izraelske ograde »zidom«. Upotrijebio je za tu prepreku isti termin kao i Palestinci. Američki predsjednik se založio za hitno i bezuvjetno prekidanje započete izgradnje tog prvog zida u 21. stoljeću koji se, na žalost, podiže između Izraelaca i Palestinaca. Mnogi arapski, pa i neki zapadni komentatori nazvali su tu novu prepreku »zidom izraelsko-palestinskog plača«. </p>
<p>Palestinci se pribojavaju da se izgradnjom zida želi očuvati status quo, odnosno iscrtati buduće granice između židovske i palestinske države. Premijer Abbas, kojeg je Bush javno pohvalio zbog njegove »mirovne vizije i osobne hrabrosti«, rekao je da Izraelci mogu graditi zid, ali samo na onim dijelovima gdje granica između Izraela i palestinskih teritorija nije sporna. </p>
<p>Izraelski komentatori ocjenjuju da zid neće utjecati na pogoršanje odnosa s Palestincima. A to bi moglo značiti da će izraelski premijer ustrajati na njegovoj izgradnji. Takav dojam se mogao steći i nakon razgovora koje je Sharon imao sa predstavnicima moćne židovske zajednice u SAD, ali i Bushovom savjetnicom za nacionalnu sigurnost Condoleezzom Rice. </p>
<p>U svakom slučaju, očekuje se da će i američki potpredsjednik Dick Cheney i državni tajnik Colin Powell tijekom odvojenih razgovora sa Sharonom nastojati isposlovati još neke izraelske ustupke Palestincima. Amerikancima su ti ustupci itekako važni kako bi, u uvjetima iračke okupacije, arapskim zemljama i javnosti pokazali da ne drže samo jednu, izraelsku stranu. Vjeruje se, naime, da bi razrješenje srednjoistočnog mirovnog čvora doprinijelo ne samo ugledu Amerikanaca u tom dijelu svijeta, već i stišavanju gerilskih akcija u Iraku.</p>
<p>Pritisci Bushove administracije na Izrael ograničeni su važnom ulogom koju moćni židovski lobi ima u američkim predsjedničkim izborima. Dosadašnja praksa potvrđuje da je gotovo svako zamjeranje židovskim krugovima koštalo izbora ili reizbora mnoge predsjedničke kandidate.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zajednička politika NATO-a u EU prema zapadnom Balkanu</p>
<p>BRUXELLES, 29. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - NATO i EU dogovorili su usklađeni pristup na prostoru njihove intenzivne aktivnosti, regiji zapadnog Balkana. Dokument je i prvi ove vrste za oba partnera. »Zapadni je Balkan prostor gdje naša suradnja zaista izgleda razumljiva, zapravo neizbježna«, komentirao je glasnogovornik NATO-a Yves Brodeur. »Imamo iste ciljeve, želimo što bržu stabilizaciju i normalizaciju ovog prostora i to je razlog zašto je ovo zajedništvo pretočeno u službeni akt«, komentira glasnogovornik dokument. »Partnerstvo NATO-a i EU zaista je donijelo mir i stabilnost na Balkan a ovaj naš dogovor o usklađenom pristupu sigurnosti i stabilnosti na Balkanu naglašava dva osnovna elementa; prvo riječ je o zajedničkom strateškom pristupu i drugo, ukazuje na našu dosljednost ističući spremnost obaju partnera na kontinuitet rada.« </p>
<p>NATO i EU će posebno insistirati i smatrati integracijskim uvjetima suradnju s Tribunalom za ratne zločine. Spominje se politička scena pod snažnim utjecajem podzemlja u dijelovima regije, sa primjerom događanja u Srbiji/Crnoj gori nakon ubojstva premijera. EU i NATO će insistirati na značajnim elementima svojih integracijskih strategija, NATO na Partnerstvu za mir, a EU na sigurnosnim elementima iz Procesa stabilizacije i pridruživanja. Novo područje aplikacije usklađenog pristupa NATO-a i EU jest pravosuđe i unutarnji poslovi, uz znakovitu rečenicu »primjereni instrumenti moraju biti na mjestu radi suprotstavljanja kriminalu i korupciji na najvišim razinama društva«. </p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Milo Đukanović mogao bi se povući </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, upravo traju procjene bi li bilo bolje za efikasan rad crnogorske vlade da se premijer Đukanović povuče uslijed talijanskih optužbi za navodnu upletenost u šverc cigaretama jer one istodobno nanose štetu interesima Crne Gore</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - U vrhu crnogorske vladajuće Demokratske partije socijalista vode se interne konzultacije o mogućnosti da se crnogorski premijer i predsjednik stranke Milo Đukanović povuče s tih dužnosti, pišu u utorak podgoričke Vijesti, pozivajući se na krugove bliske premijeru i drugim dužnosnicima DPS-a. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, upravo traju procjene bi li bilo bolje za efikasan rad crnogorske vlade da se Đukanović povuče zbog talijanskih optužbi za navodnu upletenost u šverc cigaretama jer one istodobno nanose štetu interesima Crne Gore bez obzira što ih se drži neutemeljenima. </p>
<p>Kao što je poznato, novi ciklus optužbi stigao je u proteklih par mjeseci nakon što je tužiteljstvo u Napulju od onoga u Bariju preuzelo istragu o švercu cigareta između Italije, Crne Gore i zapadne Europe. U tom se kontekstu, kao i prije izvjesnog vremena svjedočenjima brojnih aktera i svjedoka ilegalne trgovine cigaretama u zagrebačkom tjedniku Nacional, Đukanović spominje kao suodgovorna osoba. O upletenosti visokih crnogorskih dužnosnika u šverc cigaretama pisao je u posljednje vrijeme i svjetski tisak. </p>
<p>Prije Đukanovićevog odstupanja trebalo bi, pišu Vijesti, naći pravno rješenje kojim bi domaće zakonodavstvo dalo imunitet Đukanoviću za sve što se događalo tijekom njegova predsjedničkog i premijerskog mandata, i to po formuli sličnoj onoj po kojoj je Boris Jeljcin svojedobno otišao u političku mirovinu. Kako tvrde neimenovani sugovornici lista iz premijerovog okruženja, kontinuirani napadi na Đukanovića usporavaju rad vlade i dovode u pitanje ugled Crne Gore u inozemstvu. U vrhu DPS-a, navode Vijesti, već razmišljaju i o Đukanovićevom mogućem nasljedniku, ali i o tome kako tijekom operacije izbjeći ozbiljnije političke potrese i spriječiti izvanredne izbore. </p>
<p>Premijer Đukanović je u nekoliko navrata najavljivao da će se povući jer se umorio od politike i zato što se želi baviti biznisom: prvi put sredinom 90-tih, a prema tvrdnji sugovornika Vijesti iz rukovodstva DPS-a, Đukanović je na jednoj od sjednica Predsjedništva stranke, odmah poslije izbora u listopadu prošle godine, nevoljko i poslije dugog nagovaranja najbližih suradnika i savjetnika pristao odraditi još ovaj mandat, najavljujući da poslije toga definitivno napušta politiku. Međutim, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je u nekoliko navrata odbio mogućnost Đukanovićeve involviranosti u protuzakonitu rabotu tvrdeći da se radi o smišljenoj akciji nekih domaćih i inozemnih aktera na njegovoj kompromitaciji.</p>
<p>U vladajućoj stranci ne žele komentirati poziv predsjednika Grupe za promjene Svetozara Jovićevića upućen premijeru Đukanoviću i vladi da se povuku. Jovićević je, drugi put u posljednjih 15 dana, zatražio od premijera da o tome »ozbiljno razmisli« i da je situacija takva da je Đukanović postao »teret za Crnu Goru«, iako mu se ne može osporiti »nekoliko velikih političkih poteza«, od kojih posebno ističe to što je Đukanović uspio kod građana intenzivirati nedovoljnu svijest o državnosti Crne Gore. </p>
<p>Crnogorska oporba, koja je prije dva mjeseca napustila parlament revoltirana ukidanjem izravnih televizijskih prijenosa sjednica, likuje nad svakim novim napadom na premijera. »Već je svakome jasno da je Milo Đukanović gotov i to ne znaju samo naivni«, tvrdi čelnik liberala Miodrag Živković, dodajući da se aktualni predsjednik Srbije i Crne Gore i potpredsjednik stranke Svetozar Marović već sprema za prvog čovjeka DPS-a. Kao argument, navodi Marovićeve izjave oko uhićenja Ratka Mladića i pravnom putu za rješenje talijanske »afere Đukanović«. </p>
<p>Međutim, treba imati u vidu da oporba, naklonjena jačim vezama s Beogradom i protiv referenduma o crnogorskoj samostalnosti koji bi se, prema odredbama Beogradskog sporazuma, trebao održati kroz dvije i pol godine, oduvijek potencira političke razlike između Đukanovića i Marovića, pri čemu drugog vidi kao pobornika zajedničke države sa Srbijom. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Slovenske stranke odvojeno na izbore za Europski parlament</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Na izborima za europski parlament tri najjače slovenske političke stranke neće nastupati zajedno, nego će najvjerojatnije, javlja ljubljansko Delo u ponedjeljak, izaći s tri odvojene liste. </p>
<p>U lipnju iduće godine, u Sloveniji će se prvi put izabrati europoslanici, a u Europski parlament će ih otići sedam. Cijela Slovenija će biti jedna izborna jedinica, a zastupnici će se birati po načelu proporcionalnosti.</p>
<p>Slovenske političke stranke započele su s izbornim pripremama, a, iako zakon o zastupnicima u europskom parlamentu omogućuje zajedničke liste dviju i više stranaka, najvjerojatnije se to u slučaju Slovenije neće dogoditi. </p>
<p>S obzirom na to da će zastupnici različitih slovenskih stranaka - Janšin SDS, Bajukov NSi i SLS u europskom parlamentu sjediti u istoj zastupničkoj skupini, pojavile su se spekulacije o zajedničkim kandidacijskim listama, no, od toga, izgleda, ipak nema ništa. Naime, izvršni odbor SLS-a je još prošlog tjedna odlučio da će ta stranka na izbore izaći samostalno s vlastitom kandidacijskom listom, a tko će biti njezin nositelj još se ne zna. Ako u rukovodstvu stranke ne bude nikakvih promjena, najvjerojatnije je da će listu nositi Janez Podobnik, a ako promjena na jesen ipak bude, moguće je da nositelj liste postane sadašnji predsjednik stranke Franci But.</p>
<p>I ostale stranke su procijenile da im se na izbore više isplati izaći odvojeno, a neke od njih su od zajedničkih lista odustale zbog činjenice da se nisu uspjele dogovoriti o tome tko će biti na kojem mjestu. </p>
<p>Janez Janša, predsjednik SDS-a je izjavio da je logično da je želja europskog parlamenta da se stranke koje sudjeluju na izborima za europski parlament natječu i na nacionalnim izborima, i dodaje da Europa vjerojatno razumije da bi se, u slučaju Slovenije, tako stranka koja »kod kuće« sudjeluje vlasti, morala kandidirati zajedno s oporbom. »Hoćemo li izaći sami ili s još nekim, odlučit ćemo početkom iduće godine«, kazao je Janša. </p>
<p>Andrej Bajuk, predsjednik NSi-ja tvrdi da još ništa nije konačno odlučeno, a o zajedničkoj listi sa SLS-om, kaže: »Još nismo o tome razgovarali, iako u pogledu Europe imamo slična stajališta, za razliku od stajališta u pogledu Slovenije, u kojima se razlikujemo. Osim toga, oni su u vladi, a mi nismo, što nas dodatno udaljava«. </p>
<p>Franci But, predsjednik SLS ne vidi ništa tragično u činjenici da će stranke na parlamentarne izbore najvjerojatnije izići odvojeno. </p>
<p>»Nadam se samo da se međusobno nećemo napadati«, kaže But, dodajući da se njegova stranka intenzivno priprema za izbore te da će s listom svojih kandidata izići u kasnu jesen. </p>
<p>Lojze Peterle, predstavnik Slovenije u Europskom parlamentu tvrdi da Europa priželjkuje zajednički nastup slovenskih stranaka, te se nada da će Slovenija u zemlji na najvažnija mjesta postaviti sposobne ljude. Peterle također dodaje da bi bilo besmisleno da tri stranke u Europi kandidiraju zajednički a kod kuće razdvojeno. </p>
<p>S obzirom na izborni zakon, neki su ocijenili da bi za ulazak u europski parlament stranke trebale doseći prag od čak četrnaest posto, a po istim procjenama bi prodor na europsku političku scenu mogao biti neuspješan za SLS, stranku koja u sadašnjoj slovenskoj koalicijskoj vladi sudjeluje s tri ministarska mjesta. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Granica sa Slovenijom neće »eksplodirati«, ali...</p>
<p>Vjesnik je objavio izvrstan razgovor (novinar Marko Barišić) s akademikom i stručnjakom za međunarodno pravo gospodinom Vladimirom Iblerom o predstojećem »savjetovanju« što ga ove jeseni u Beogradu namjerava organizirati kontroverzni slovenski političar Zmago Jelinčič Plemeniti, s temom razgraničenja na moru i podjele nekakvog »jugoslavenskog« mora na bivše socijalističke republike iz sastava SFRJ.</p>
<p>Koliko su mi podaci dostupni, akademik Ibler rođen je 1913. dakle ima 90 godina, a kakva bistrina uma, lakoća izražavanja i fina, blaga ironija koja govori mnogo i o akademiku i o onima koje opisuje. Bez govora mržnje, bez prejakih riječi, Vladimir Ibler jasno je opisao problem s granicom na moru i činjenicu da se neće upustiti u avanturu Jelinčičeve beogradske konferencije, jer bi joj time dao važnost i značenje koja ona nikako ne zaslužuje. Time dobiva za pravo i novinar gospodin Luncer, koji je o tome na stranicama Vjesnika zastupao slično stajalište.</p>
<p>Umjesto odlaska u Beograd, predlažem da se u Zagrebu organizira skup na razini hrvatske i slovenske akademije znanosti i umjetnosti, obaju ministarstava vanjskih poslova i ministarstava za europske integracije, stručnjaka za međunarodno i pomorsko pravo, javnih djelatnika i publicista, i da se na najstručniji, a ujedno i javni način odgovori na pitanje: kako naći najoptimalnije, za obje strane zadovoljavajuće rješenje u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu i kako, konačno, pomaći s mrtve točke to pitanje svih pitanja u hrvatsko-slovenskim političkim odnosima. Nakon toga vjerojatno bi se lakše pronašla i rješenja drugih otvorenih pitanja, od kojih je za hrvatsku stranu svakako goruće ono o povratku dugovanja štedišama Ljubljanske banke, gdje - po mom najdubljem uvjerenju - slovenska strana zastupa bešćutno i diskriminirajuće rješenje, trpajući ta dugovanja fizičkim osobama u nekakvi opći paket »sukcesije«. oko čega se juridički možda i može nekako »plesati«, ali je u moralnom smislu sramotno i nedostojno za slovenske vlasti i državu. Diplomacija nastoji sve gurati pod tepih, barem do okončanja izbora u Hrvatskoj (»sada nije vrijeme«), a onda će valjda doći i neki izbori u Sloveniji, dok sve ne potpadne pod zastaru.</p>
<p>Ne mislim da će morska granica između Hrvatske i Slovenije »eksplodirati«, ali ni jedan problem nije dobro tako dugo držati otvorenim. Akademik Vladimir Ibler pokazao je kako se o važnim stvarima može govoriti smireno, dobronamjerno i vrhunski kompetentno.</p>
<p>Bilo bi dobro da se na taj način oglasi i ozbiljna i meritorna slovenska strana, a onda da se priredi veliki skup stručnjaka, s poštenim namjerama i velikim znanjem na jednoj i na drugoj strani. </p>
<p>ANTE MARINOVIĆ dr. prof., Sesvete</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kaj se »našem« Zmagi snilo, sad mu se izgleda i ostvarilo </p>
<p>Ako je netko dosad možda i bio »nevjerni Toma« glede, već neko dulje vrijeme najavljivanog Zmaginog »summita« (u rujnu o.g., slovenski mediji barataju s datumom od 20. rujna) o lešinarskom čerečenju i komadanju »federativnog Jadranskog mora« u njegovoj i bog te pitaj čijoj ne sve još režiji, neka pod urgentno i bez nekog suvišnog i nepotrebnog oklijevanja posegnu (ako kojim slučajem još nisu pročitali) za člankom Vjesnikovog novinara Marka Barišića naslovljenoga: »Zmago Jelinčič u Beogradu organizira međunarodnu konferenciju o podjeli 'jugoslavenskog mora'(!)« (Vjesnik - »Teme dana«, 23. srpnja 2003.). (Pozor: onima slabijeg - srčano i emocionalno osjetljivog - zdravstvenog stanja preventivno se preporuča: ne čitati! Samo na osobnu odgovornost!)</p>
<p>Već je akademik Davorin Rudolf u svom članku: »Zmago jodla, ojka i arlauče, Slovenci osluškuju i smiju se, a odgovora s ovu stranu meje nema« (Vjesnik - »Stajališta«, 19. svibnja 2003.) dao nagovijestiti: »Iz Slovenije je diplomatskim putem (preko našeg veleposlanstva u Ljubljani) zatražena moja adresa«. Dakako nije teško pogoditi: to se je za Rudolfov naslov zabrinula Slovenska nacionalna stranka (SNS), odnosno čelnik te stranke - Zmago Jelinčič, koji ga žele, kao stručnjaka za međunarodno pravo, pozvati na beogradski skup. I evo, kako nas novinar Marko Barišić informira, taj »željno« očekivani pismeni Zmagin poziv stigao je ovih dana na splitski naslov i na ruke akademika Rudolfa. Također iz Barišićeva članka saznajemo da to i nije jedino pismo upućeno u Hrvatsku s istom nakanom, primio ga je na zagrebačku adresu još jedan naš akademik - Vladimir Ibler (a čije je pismo njegovom suglasnošću objavljeno u Vjesniku u cijelosti).</p>
<p>Tko je sve kod nas u Hrvatskoj dobio takva ili pisma sličnog (Zmaginog) sadržaja, zasad je još uvijek sub rosa.</p>
<p>I kao (obično) »vrag mi ne da mira«, vršljajući ovih ljetnih dana policama zagrebačkih, sve brojnijih, antikvarijata (neka, neka njih), sama od sebe i ničim izazvana »podala« mi se u ruke i odmah netom u trajno »ropstvo« knjiga: »Kralji dinastije Svevladičev - najstarejši skupni vladarji Hrvatov in Srbov 454-614« (Univerzitetna tiskarna - Ljubljana 1931., 207 str.), čiji je autor znani (ali treba reći i često i dosta osporavani) slovenski povjesničar Jože Rus.</p>
<p>Tako u 19. poglavlju te knjige naslovljenom »Teorije o prihodu (dolasku - op. G.P.) Hrvatov« pratimo kako: »(...) su skoro svi otoci, te Split, Trogir i Zadar pomorskim silama srednjega vijeka imali značenje dragocjenih točaka, vrijednih ljudske krvi i ratovanja«. J. Rus na istoj stranici (130.) izričito ističe i naglašava (nota bene: godina je 1931.): »Na ovom mjestu i u ovoj prilici moram izreći svoje žalovanje, kako hrvatska povijesna znanost još do dana današnjega (' ne diši') ne miriše na more i njegovim političko-zemljopisnim vrednotama (istaknuo - kao i J. Rus - G.P.)«.</p>
<p>Nepredvidljive su te povijesne silnice i čudni su puti Božji, govori se. I eto, »dogodio« se Hrvatskoj na početku XXI stoljeća i trećeg nam milenija jedan samozvani »plemeniti i pravedni sukcesor jugoslavensko-federativnog mor(j)a«, a i granica u unutarnjosti negdašnje SFRJ - Zmago Jelinčič. Plemeniti (kako se je samo plemenito na kraju »balade« svoga pisma akademiku Ibleru - i sam osobno potpisao). </p>
<p>Rekli bi naši i Rudolfovi Splićani: »Neš ti sukcesora, Zmage«. Međutim, iz »Mire« (Zmage) tri vraga vire!</p>
<p>GINO PRENC dr. med., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Plinske komore« nisu ulaznica za Europu </p>
<p>U Vjesniku od utorka, 29. srpnja objavljeno je pismo dr. Željka Poljaka o tunelu Tuhobić i opasnim ispušnim plinovima koji se tu zadržavaju i truju vozače i putnike.</p>
<p>Ne mogu vjerovati da je to istina, ali ipak znajući naš mentalitet, izgleda da jest! Već dugi niz godina živim u inozemstvu i nisam imao pojma da u Hrvatskoj ne postoji služba koja bi, u takvom slučaju, imala ovlasti odmah zabraniti promet tunelom bez valjane ventilacije.</p>
<p> Naravno i Hrvatska ima Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša, ali nema službu, po uzoru na ovdašnji DEQ (Department of Enviromental Quality)...ili odgovarajući zavod za kontrolu kvalitete okoliša koji kontrolira sve: od kvalitete vode pa do toga ispušta li nečiji automobil preveliku dozu nedopustivih ispušnih plinova.</p>
<p>Upravo neposredno prije nego sam počeo pisati ovaj tekst, vidio sam na putu do posla, kada je s tegljača ispala kanta s motornim uljem, zbog čega sam više od 30 minuta kasnio na posao. Nadležne službe istog su trenutka zaustavile sav promet na tom dijelu autoceste.</p>
<p>U Hrvatskoj je to nepojmljivo, jer o tome valjda ne postoje zakonske odredbe, niti su predviđene kazne koje bi</p>
<p>prekršitelje »oštro ošinule po džepu«. Drugim riječima, ugrožavanje zdravlja zakonski je dopustivo.</p>
<p> S druge, pak, strane hoćemo u Europu! To me pomalo podsjeća na sedamdesete godine prošlog stoljeća kad smo na Jadranu gradili »grandiozne hotele«, a na konobara se čekalo i po sat vremena.</p>
<p>Suglasan sam s dr. Poljakom da je krajnje vrijeme da se za ekološki kriminal i za ugrožavanje zdravlja ljudi uvedu oštre kazne, jer tek kada dokažemo da znamo čuvati naše prirodne ljepote i brinuti se o svom okolišu, imat ćemo se čime ponositi pred strancima.</p>
<p>IVO MIMICA Portland, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Masovna tučnjava prekinula rođendansko slavlje</p>
<p>VARAŽDIN, 29. srpnja</p>
<p> - U nedjelju u jutro u disko klubu »Sokol« u Trnovcu Bartolovečkom, prema izvješću varaždinske policije, izbila je masovna tučnjava između trojice mladića s jedne i skupine mladića s druge strane.</p>
<p>Trojica mladića policiji su prijavila da su napadnuti, no policajci napadače još nisu otkrili, jer su se svi razbježali. Mladići su u tučnjavi i ozlijeđeni i iako su ozljede, prema policiji, okarakterizirane kao lakše, nije sve bezazleno kako se činilo na početku.</p>
<p>Jedan se mladić, naime, nalazi u bolnici na postoperativnoj njezi, jer su mu operirane tetive na ruci, dok je drugi kirurški obrađen odmah nakon događaja. </p>
<p>Prema pričanju mladića kojeg smo posjetili u bolnici, on i prijatelji došli su u »Sokol« kako bi proslavili rođendan. Kad su došli unutra, popili su piće i otišli plesati, no već su tada primijetili da ih skupina mladića »čudno gleda«. Zato su izašli iz lokala, no mladići su krenuli za njima, a na parkiralištu su im počeli dobacivati i gađati ih pivskim bocama. Njemu je ruka razrezana kad se branio od udarca bocom, a mladići su, ne želeći ulaziti u sukob, odmah sjeli u automobil, kojeg su njihovi napadači bocama oštetili. </p>
<p>Budući da je automobil bio okrenut prema Međimurju, krenuli su u tom smjeru, kako ne bi došlo do novih napada. Stali su u policijskoj postaji u Čakovcu, a međimurski su ih policajci odmah ispitali o događaju i pregledali automobil. Do Čakovca im je trebalo više od pola sata, a tamo su čuli da je varaždinska policija tek tada kretala na mjesto događaja. Ozlijeđeni mladić kaže i da se varaždinski policajci, kad su došli prijavljivati događaj, nisu za to baš previše zanimali, iako su stradali i oni i automobil.</p>
<p>U bolnici je saznao i da oni nisu bili jedini koje su nepoznati mladići napali te noći, već da su, navodno, »iscipelarili« i neku djevojku, a napali su i zaštitara disko kluba. Prema njegovim saznanjima, napadači su lokalni mladići.</p>
<p>Policija još nije podnijela nikakvu prijavu ni protiv koga.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nautičari s talijanske jahte spašeni u posljednji trenutak </p>
<p>Na 15-metarskoj talijanskoj jahti »Bruna« nalazilo se petero odraslih nautičara i jedno dijete / Uzrok potonuća »Brune« na dubinu </p>
<p>od 37 metara još se ne zna, ali se pretpostavlja da je havarija rezultat nekontroliranog prodora vode</p>
<p>PULA, 29. srpnja</p>
<p> - U ponedjeljak oko 10 sati na 12 nautičkih milja od Pule potonula je 15-metarska talijanska motorna jahta »Bruna«, na kojoj se nalazilo petero odraslih nautičara i jedno dijete, no njih je neposredno nakon potonuća pronašla i spasila posada talijanske jahte »Izabel«, dok ih je iz mora izvukla i do Pule prevezla posada njemačke jahte »Panta rei«. Unatoč teškim posljedicama i potpunog brodoloma, nijedan član posade nije ozlijeđen. </p>
<p>Uzrok potonuća »Brune« na dubinu od 37 metara još se ne zna, ali se pretpostavlja da je havarija rezultat nekontroliranog prodora vode kod motora i zahoda i to najvjerojatnije zbog nekog kvara. To je potvrdio i vlasnik jahte Lino Zampiro, iako je tjedan dana ranije jahtu servisirao u jednom talijanskom »škveru«.</p>
<p>Prema riječima zapovjednika potonule jahte Lina Zambira, supruga Julija on i njihova malodobna nećakinja Bruna Giacomella, te prijatelji Giancarlo Bottaro, Michel Nasa i Meri Nasa (američki državljani) u sedam su sati isplovili iz talijanske luke Albarella prema Puli, gdje su namjeravali započeti desetodnevno krstarenje hrvatskom obalom.</p>
<p>Međutim, oko 10 sati u visini Malog Brijuna primijetili su da u jahtu kroz zahod nezaustavljivo prodire morska voda. Nije im uspijevalo pronaći kvar, niti zaustaviti prodor vode u brod koji je sve više tonuo. Nazvali su talijansku službu za spašavanje u Veneciji koja je potom o havariji odmah obavijestila hrvatsku Nacionalnu središnjicu za traganje i spašavanje na moru u Rijeci koja je potom obavijestila svoju ispostavu u Puli.</p>
<p>Puljani su odmah krenuli u spašavanje tonućeg broda, a u akciju su se uključili i zrakoplovi iz vrsarske Zračne luke za slučaj da mornari ne uspiju odrediti poziciju broda. Ipak, intervencija Lučke kapetanije Pula prekinuta je pola sata nakon dojave o havariji, jer je Talijanima javljeno da je talijanska jahta »Izabel« primijetila brodolomce. No, izvukla ih je posada njemačke jahte »Panta rei« koja se također nalazila u blizini, te je šestero nautičara dovezla u Pulu. </p>
<p>»Sva sreća da je vrijeme bilo dosta povoljno i da su se brodolomci brzo snašli, pa su se prije potonuća jahte odmah ukrcali na splav za spašavanje, na kojoj smo ih i pronašli«, rekao je dr. Karl J. Hundhammer, vlasnik njemačke jahte koja je izvukla brodolomce. </p>
<p>Kako je rekao voditelj Službe za spašavanje na moru LK Pula Lucio Doffetti, brodolomci se osjećaju dobro i do okončanja istrage o uzrocima brodoloma bit će smješteni u nekom od pulskih hotela. O događaju je odmah po dolasku u Pulu obaviješteno i američko veleposlanstvo u Zagrebu, budući da su Meri i Michel Nasa američki državljani.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pretučen potpredsjednik Općinskog vijeća Vratišnice</p>
<p>ČAKOVEC, 29. srpnja</p>
<p> - Josip Srpak, član HSS-a i potpredsjednik Općinskog vijeća Vratišnica pretučen je u nedjelju ujutro u Gornjem Kraljevcu u blizini deponija smeća.</p>
<p>Policija o tom događaju nije izvijestila, već se o svemu priopćenjem u utorak oglasio HSS Međimurske županije, oštro osudivši napad i tražeći od svih koji su zaduženi da štite sigurnost i pravni poredak građana, da savjesno obavljaju svoj posao, kako bi se počinitelj primjereno kaznio.</p>
<p>Objašnjenje događaja potražili smo u policiji, a od glasnogovornice PU međimurske Irene Branović saznali smo da su se to nedjeljno jutro verbalno i fizički sukobili četrdesetdevetogodišnji i pedesetpetogodišnji muškarci iz Gornjeg Kraljevca. Stariji muškarac tom je prilikom željeznom cijevi udario mlađeg muškarca po glavi, no ovaj mu je cijev uspio otrgnuti iz ruku, pa ga je njome, kad je stariji muškarac počeo bježati, udario po nozi i nanio mu teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Taj je muškarac zadržan u bolnici na daljnjem liječenju, dok protiv mlađeg muškarca slijedi kaznena prijava zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda.</p>
<p>Predsjednik HSS- a Međimurske županije Marijan Vukšić, rekao nam je, pak, da su Srpaka, dok je šetao s unukom, napali Robert Srpak i Nikola Debelec i to zbog, kaže Vukšić, neizdavanja građevinske dozvole, s čim napadnuti Srpak nema nikakve veze. </p>
<p>»Njih su ga dvojica izudarali metalnom šipkom i otišli, dok je Srpak ležao u nesvijesti. Ostavili su ga tako ozlijeđenog, a našli su ga susjedi. Operiran je odmah po dolasku u bolnicu«, kaže Vukšić. </p>
<p>On je i potpisao stranačko priopćenje, u kojem se još ističe da su u Međimurskoj županiji već duže vrijeme svjedoci prijetnji i napada na osobe iz javnog života, osobito na one koje su na bilo koji način uključene u politički rad.</p>
<p>»Napad na čelnika Općinskog vijeća Vratišinca Josipa Srpaka gnjusan je dokaz neznanja i agresivnosti i to zbog toga jer napadač nije uspio u svojoj nakani da na nezakonit način postigne cilj. Iako se približava predizborno vrijeme, HSS će znati odgovoriti na sve pokušaje napada, bili oni verbalne ili neke druge naravi«, zaključuju HSS-ovci. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Godinu dana za prijetnju sutkinji i svjedoku</p>
<p>Sutkinji Marici Stanić prijetio je riječima: »Nestat ćeš! Izgubit ćeš posao koji radiš, jer je predsjednik Mesić moj prijatelj«</p>
<p>OSIJEK, 29. srpnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkog Općinskog suda, Našičanin Josip Ligda proglašen je krivim zbog počinjenog kaznenog djela prijetnje koju je uputio sutkinji Općinskog suda u Našicama Marici Stanić i svjedokinji Ani Hulak, te mu je određena kazna zatvora u trajanju od godinu dana. Međutim, kazna se neće izvršiti ukoliko Ligda ne počini kazneno djelo u iduće tri godine. </p>
<p>Optužnica ga je, naime, teretila da je 11. travnja ove godine u vrijeme ročišta u parničnom postupku radi uzdržavanja djece, kojeg vodi sa bivšom suprugom na Općinskom sudu u Našicama, nakon izricanja novčane kazne zbog vrijeđanja svjedokinje Ane Hulak, sutkinji Marici Stanić, koja je vodila parnicu, rekao: »Nestat ćeš! Izgubit ćeš posao koji radiš, jer je predsjednik Mesić moj prijatelj«. </p>
<p>Potom se na sudskom hodniku ponovno obratio svjedokinji Ani Hulak rekavši joj: »Đubre lažljivo, krmačo! Pazi sredit ću te, još ćeš ti mene zapamtiti«. </p>
<p>S obziromk da je jedna od oštećenica sutkinja našičkoga suda, kako bi se uklonila mogućnost sudske pristranosti, ovaj je slučj dodijeljen Općinskom sudu u Osijeku.</p>
<p>Optuženi Josip Ligda pobijao je sve navode iz optužnice, tvrdeći da nije kriv za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Također je istaknuo da ni jednoj od oštećenica nije uputio riječi prijetnje koje spominje optužba.</p>
<p> Zastupnik optužbe, Željko Ivanušić u završnoj je riječi ustvrdio da svako kazneno djelo prijetnje izazva strah kod osobe kojoj je ona upućena. O pretrpljenom strahu sutkinje Marice Stanić dovoljno govori činjenica, zaključio je tužitelj, da je ona nakon rasprave zatražila od djelatnika pravosudne policije povratnu informaciju je li optuženi napustio zgradu suda. </p>
<p>Najavivši žalbu na ovakvu presudu, branitelj optuženog Mario Pavičić naglasio je da se u ovome slučaju može raditi samo o uvredi, ali ne i o kaznenom djelu prijetnje.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Umrli u bolnici nakon teških prometnih nesreća</p>
<p>VUKOVAR/KARLOVAC, 29. srpnja</p>
<p> - Dvadesetšestogodišnji Stjepan Plišo iz Vukovara preminuo je u osječkoj Kliničkoj bolnici od posljedica teške prometne nesreće koja se dogodila u ponedjeljak oko 15,20 sati u Vukovaru na križanju ulica Priljevo i Matice Hrvatske.</p>
<p>Nesreća se dogodila kad se Nikola V. (70) iz Ivanić Grada, upravljajući osobnim vozilom marke »nissan«, švicarskih registracijskih oznaka TG 438777, neoprezno uključivao u promet na cestu s pravom prvenstva prolaza. </p>
<p>Oduzevši prednost prolaza automobilu marke »yugo 55« s oznakama VU 869-H, kojim je upravljao Stjepan Plišo, Nikola V. je svojim vozilom udario u desnu bočnu stranu »yuga«, koji je od siline udarca odbačen izvan kolnika na nogostup te se zaustavio udarivši u stup ulične rasvjete. Vozač »yuga« tom je prilikom zadobio teške tjelesne ozljede pa je kolima hitne pomoći odmah prevezen u Kliničku bolnicu u Osijeku. Unatoč borbi liječnika da mu spase život, Stjepan Plišo preminuo je oko 18,15 sati. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici vukovarsko-srijemske policijske uprave, dok je protiv Nikole V. podnesena odgovarajuća kaznena prijava. </p>
<p>Uslijed zadobivenih teških tjelesnih ozljeda u prometnoj nesreći koja se u noći na utorak dogodila u naselju Jelaši nedaleko Turnja u Općoj bolnici Karlovac je unatoč brzoj intervenciji liječnika preminuo 48-godišnji Zagrepčanin Mladen Rod. Do nesreće je došlo kada je Rod upravljajući svojim osobnim automobilom registarskih oznaka ZG 336 TV prešao iz nepoznatih razloga na suprotnu stranu kolnika Plitvičke ceste udarivši u osobno vozilo mađarskih registarskih oznaka kojim je upravljao 49-godišnji Z.P. U frontalnom sudaru teške tjelesne ozlijede zadobio je Mladen Rod i njegova suputnica O.R. (72) također iz Zagreba, te su prevezeni u karlovačku bolnicu. </p>
<p>U vozilu madžarskih registarskih oznaka bilo je lakše ozlijeđenih putnika.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Visoka cijena nepažnje i nepromišljenosti</p>
<p>Od početka godine u Hrvatskoj se utoplio 49 ljudi/Liječnici savjetuju kupačima da ne precjenjuju svoje tjelesne mogućnosti</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Cijele prošle godine u Hrvatskoj se utopilo 77, a od 1. siječnja do 29. srpnja ove godine 49 osoba. Statistike pokazuju da su »najcrnji« ljetni mjeseci lipanj, srpanj i kolovoz, a broj utopljenika početkom jeseni pada. </p>
<p>U protekla dva mjeseca na našim su se rijekama, jezerima i moru utopile 32 osobe. </p>
<p>Dvadeset ih se utopilo na Jadranskom moru, a od tog broja desetoro je stranih turista. Na zagrebačkom se Jarunu u istom razdoblju utopilo četvero ljudi. Srećom da tim crnim brojkama nije veći broj djece. Naime ove godine ih se utopilo troje. </p>
<p>Analize pokazuju da je najveći broj utapljanja posljedica nepromišljenosti i nepažnje kupača.</p>
<p>Liječnici upozoravaju da se neplivači i oni koji nisu sigurni u svoje fizičke sposobnosti moraju strogo držati obale. Starijim se osobama, a među takvima je najveći broj utopljenika, preporuča da prije odlaska na plivanje, posjete liječnika koji će procijeniti rizik od tjelesnog napora.</p>
<p>Posebno veliku opasnost predstavlja alkohol, a u opasnosti su i osobe koje uzimaju razne lijekove. Alkohol i lijekovi u kombinaciji sa tjelesnim naporom kao što je plivanje često su uzrok srčanog ili moždanog udara plivača.</p>
<p>Opasno je i skakanje u vodu, tako da nevješte i neiskusne osobe prilikom doskoka nerijetko gube svijest, a moguće su i teške ozlijede kralježnice.</p>
<p>Na kraju prenosimo i upute liječnika za pružanje prve pomoći utopljenicima; Pri izvlačenju iz vode važno je odmah imobilizirati glavu ili vrat. Nakon toga se utopljeniku laganim pritiskom na leđa, brzim pokretima u roku od 15 do 20 sekundi izbaci voda iz dišnih puteva. ukoliko se i nakon toga utvrdi da utopljenik ne diše i da nema pulsa treba početi masažu srca i davanje umjetnog disanja, odnosno upuhivanje zraka na nos. </p>
<p>Postupak je to za koji su osposobljeni svi vozači motornih vozila, a uči se i u osnovnoj školi. </p>
<p>S masažom srca i umjetnim disanjem treba nastaviti sve do dolaska ekipe Hitne pomoći.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Mađarski Nepszabadsag: Hrvatska je puna</p>
<p>Broj mađarskih turista u posljednjih nekoliko vikenda dvostruko je povećan u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi mađarski dnevni list na temelju podataka mađarske carinske službe / U Hrvatskoj turističkoj zajednici ove godine očekuju ukupno 400.000 Mađara, odnosno oko 25 posto više nego lani</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Nepszabadsag, jedan od vodećih mađarskih dnevnih listova, u utorak je, uz najavu na naslovnici, objavio tekst na cijeloj stranici posvećen hrvatskom turizmu. Tekst pod naslovom »Hrvatska puna« govori o svim prednostima i manama hrvatskoga turizma, a povod mu je bio izjava mađarskog glasnogovornika carine da je tijekom nekoliko posljednjih vikenda u Hrvatsku otišlo dvostruko više mađarskih turista nego lani. Posebnost teksta je isto tako u tome što bitno odudara od izrazito negativnih dosadašnjih uradaka iz pera njihova zagrebačkog dopisnika. </p>
<p> Tekst ipak počinje u negativnom tonu, smatra Marin Skenderović, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Budimpešti, no daje realan prikaz hrvatske turističke realnosti. </p>
<p>U uvodu se, dakle, govori o u hrvatskim medijima prešućenoj vijesti da je nedavno kod jednog od otoka uhvaćen veliki bijeli morski pas, te se, potpuno glupo i nepotrebno, navodi stari navod iz Novog lista kako zadarskim područjem haraju crne udovice, a da u hrvatskim bolnicama nema dovoljno lijeka protiv njih.</p>
<p>»Zbog tog smo teksta, bez ikakvog razloga, imali na desetine otkaza« reći će nam Skenderović. U nekoliko se rečenica spominju i požari te gužve na cestama.</p>
<p>Međutim, glavna je poruka članka da je Hrvatska puna, i da joj se sve veći broj Mađara iz godine u godinu vraća - u Puli je, stoji u tekstu, svaki drugi turist Mađar. Ako se ovako nastavi brzo će steći status primarnog tržišta jer su ove godine, po broju posjetitelja, sa šestog mjesta istisnuli Poljake. Naglašava se kako su Mađari vjerni i hrabri gosti jer su kod nas dolazili i u vrijeme Domovinskog rata. </p>
<p>Detaljno su, nadalje, opisane nove dionice autocesta i plan njihove daljnje izgradnje, te je upućena preporuka da se, ako je to ikako moguće, izbjegava putovanje subotom. </p>
<p>Dio stranice posvećen je turoperatorima i žalbama da smo preskupi u punoj sezoni, dok će se »obični« gosti potužiti na poskupljenja bez pokrića (ako nisu potkrijepljena novim ulaganjima). Mađarima smeta i neinventivnost hrvatskih turističkih radnika.</p>
<p> Visoke izvanpansionske cijene više nisu glavni prigovor prosječnog mađarskog turista. Sada nam zamjeraju što u hotelima nema ljudi koji bi znali mađarski, ali i to što hrvatski carinici na granici turistima oduzimaju prekomjerne količine hrane i pića. </p>
<p>Inače, prošle je godine Hrvatsku posjetilo 318.000 Mađara, ove će ih godine, procjenjuje Marin Skenderović biti oko 400.000. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Predsjednik Uprave TDR-a Ante Vlahović ima 12,74 posto dionica TDR-a</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Od srijede 30. srpnja u kotaciju javnih dioničkih društava bit će uvrštene redovne i povlaštene dionice Tvornice duhana Rovinj. Trgovanje počinje istog dana pod burzovnim simbolima TDR-R-A za redovne i TDR-P-B za povlaštene dionice, izvijestila je Burza.</p>
<p>Savjetnik pri uvrštenju bila je Zagrebačka banka.</p>
<p>TDR je lani bio deseta po veličini hrvatska tvrtka prema ukupnom prihodu, a prema dobiti prije i nakon oporezivanja bio je peti na korporacijskoj ljestvici uspješnosti Privrednog vjesnika.</p>
<p>Temeljni kapital TDR-a iznosi 164 milijuna kuna i podijeljen je na 164.000 dionica, od čega 96.159 redovnih, te 67.841 povlaštenih dionica, svaka nominalne vrijednosti 1000 kuna.</p>
<p>Od 1990. kad je privatiziran, TDR je započeo provoditi agresivnu strategiju rasta. Osnovana su i predstavništva u Sloveniji, BiH, Srbiji, i Makedoniji, a na izvoz trenutačno otpada oko polovice TDR-ove prodaje. Godine 1998. TDR je kupio Tvornicu duhana Zagreb, pa je time stekao snažnu tržišnu poziciju za regionalno širenje.</p>
<p>Krajem ožujka 2001. TDR stječe većinski udjel u Jadranturistu Rovinj, a krajem lipnja 2001. putem podružnice u cjelovitom vlasništvu, Adria Resorts d.o.o., preuzima većinsko vlasništvo u Aniti Vrsar i time započinje s investiranjem u turističku djelatnost i diverzifikaciju svojeg poslovanja. Ovi turistički kapaciteti čine pet posto turističkih kapaciteta Hrvatske, odnosno 22 posto ukupnih kapaciteta Istre.</p>
<p>Grupa TDR danas, u cjelovitom i/ili pretežitom vlasništvu ima 11 društava: TDR, Tvornica duhana Zagreb, Istragrafika Rovinj, Viržinija Virovitica, Duhanprodukt Pitomača, Duhan Rijeka, Ronhill d.o.o. Kanfanar, Adria Resorts d.o.o. (preko koje upravlja društvima Jadranturist i Anita), Dugraf d.o.o., Rovinj, Jadran-trgovina d.o.o. Rovinj, Rovita d.o.o. Kutjevo, kao i tvrtke predstavništva u inozemstvu. Viržinija, Duhanprodukt i Rovita spojile su se krajem srpnja 2003. u tvrtku Hrvatski duhani d.d. Virovitica.</p>
<p>Vlasnici TDR su mali dioničari. Najveći upisani dioničar je Zagrebačka banka kao skrbnik za svih 96.159 ukupno izdanih redovnih dionica s pravom glasa. Dioničari koji imaju udjel u ukupno izdanom temeljnom kapitalu TDR-a veći od pet posto su predsjednik uprave TDR-a Ante Vlahović, s udjelom od ukupno 20.900 dionica, što čini 12,744 posto temeljnog kapitala, te član uprave Plinio Cuccurin, s udjelom od ukupno 12.790 dionica, što čini 7,799 posto temeljnog kapitala. Obojica su inače i članovi Nadzornog odbora Tvornice duhana Zagreb. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>BAT ostvario 25 posto nižu dobit</p>
<p>LONDON, 29. srpnja</p>
<p> - British American Tobacco (BAT), drugi po veličini svjetski proizvođač cigareta, izvijestio je u utorak o 25-postotnom padu dobiti u prvoj polovici ove godine.</p>
<p>No, obećao je povećati isplatu dividendi za 10 posto, jer očekuje da će iduće godine ponovno ostvariti skok zarade. Najavljeni rast poslovnih rezultata potaknuo je rast BAT-ovih dionica na tržištima kapitala za 0,7 posto. </p>
<p> U prvoj polovici godine dobit prije oporezivanja je smanjena na 762 milijuna britanskih funti (oko 1,24 milijarde dolara).</p>
<p>Analitičari očekuju da će BAT nakon preuzimanja talijanskog ETI-a sudjelovati i u privatizaciji turskog proizvođača cigareta Tekel i da će kupiti američkog rivala RJ Reynoldsa. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zoranu Kordi iz Nationala oduzeta brokerska dozvola</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Komisija za vrijednosne papire oduzela je na pet mjeseci (od 1. kolovoza do 31. prosinca ove godine) dozvolu za obavljanje brokerskih poslova brokeru Zoranu Kordi iz ugašene zagrebačke brokerske kuće National. National je, podsjetimo, svojim klijentima prouzročio štetu koja navodno premašuje 30 milijuna kuna, a podaci se još prikupljaju, te je moguće da to nije konačni iznos. Korda je, kako saznajemo u Komisiji, bez naloga kupovao vrijednosne papire, a u Komisiji su zaključili da je oduzimanje dozvole na pet mjeseci dovoljna kazna za nezakonitosti koje je počinio. Nakon isteka tog roka, objašnjavaju, on ponovo može tražiti da mu Komisija izda dozvolu za obavljanje brokerskih poslova. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>EBRD odobrio kredit Molu od 150 milijuna eura</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 29. srpnja</p>
<p> - Mađarska naftna kompanija MOL objavila je u utorak da je potpisala s Europskom bankom za obnovu i razvoj sporazum o kreditnoj liniji od 150 milijuna eura na sedam godina. U Molu ističu da je to najveća pojedinačna kreditna linija, koju je EBRD odobrio nekoj srednjoeuropskoj naftnoj tvrtki. </p>
<p>Iz Mola ističu kako su sada zaokružili prikupljanje potrebnih kreditnih sredstava, u ukupnoj vrijednosti od 750 milijuna eura. Uz sredstva EBRD-a, riječ je i o 600 milijuna eura vrijednih revolving zajmova, ugovorenih prije mjesec dana. Prema ocjenama analitičara Erste banke, Mol za dovršenje ugovorenih transakcija (Ina i Slovnaft) treba oko 735 milijuna eura. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Američke banke zbog Enrona pristale platiti 300 milijuna dolara</p>
<p>NEW YORK, 29. srpnja</p>
<p> - Dvije najveće američke financijske institucije, J.P. Morgan Chase i Citigroup, pristale su platiti oko 300 milijuna dolara, kako bi se riješile optužbi da su pomogle propalom energetskom divu Enronu manipulirati s financijskim izvješćima, te tako navodile ulagače na krive odluke. Time su se nagodile s američkom vladom oko optužbi da su pomogle Enronu, koji je propao krajem 2001, navodeći ulagače na krive zaključke stvaranjem složenih financijskim transakcija kako bi se prikazao bolji tijek gotovine i prikrila dugovanja.</p>
<p> U odvojenim postupcima, sudski je istražitelj ustvrdio da je pronašao dokaze da su te banke i ostali znali za Enronove sheme, no da su mu ponudile »značajnu pomoć« kako bi nastavio s njima. Istražitelj, odvjetnik Neal Batson, kazao je da činjenice ukazuju na to da su i Barclays, kanadska Imperial Bank of Commerce, Deutsche Bank i Merrill Lynch također znali za Enronove malverzacije, ali su mu unatoč tome pomagali. </p>
<p> Nagodbom je dogovoreno da J.P. Morgan mora platiti 135 milijuna dolara američkoj Komisiji za vrijednosne papire, a Citigroup 101 milijun. Novac će biti iskorišten kako bi se nadoknadila šteta Enronovim žrtvama. </p>
<p> Ova nagodba uslijedila je samo četiri mjeseca nakon što je još jedan američki bankarski div, Merrill Lynch, pristao platiti 80 milijuna dolara kako bi se riješio optužbe da je pomogao Enronu napuhati dobit i prevariti ulagače. (Hina/AP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Vrhovnik podnio neopozivu ostavku, bankari ga drže odgovornim za krah »Lenca«</p>
<p>»Ostavku podnosim da bi se izbjegle neosnovane konotacije i podmetanja kojima bi se potpora Vlade brodogradilištu dovela u vezu s mojim osobnim odnosima s članovima Vlade i stranačkom pripadnošću«, kaže dosadašnji predsjednik Uprave »Lenca« u svojoj ostavci/ Banke-kreditori dale su načelnu suglasnost za daljnje financiranje »Lenca«, ali će se cijela financijska konstrukcija moći realizirati tek nakon što kreditni odbori pojedinih banaka odobre taj plan financiranja i pretvaranja dijela potraživanja u vlasničke udjele</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Iako su poslovne banke-kreditori brodogradilišta »Viktor Lenac« u utorak postigle načelni dogovor o zatvaranju financijske konstrukcije za dokapitalizaciju »Lenca«, direktor Damir Vrhovnik podnio je neopozivu ostavku. </p>
<p>Ostavku je uputio predsjedniku Nadzornog odbora i, barem formalnom, najvećem dioničaru »Lenca« Giancarlu Zacchellu, te svim bankama-kreditorima brodogradilišta. </p>
<p>Vrhovnik u ostavci izražava spremnost da nastavi obavljati svoje redovne dužnosti do formalnog razrješenja i dok Nadzorni odbor ne imenuje novoga direktora. Nedavno je Nadzorni odbor Vrhovnika ponovno imenovao predsjednikom Uprave »Lenca« na mandat od četiri godine. Kako doznajemo, Vrhovnik je na bolovanju, a brodogradilištem rukovodi njegov zamjenik Ognjen Antunac. </p>
<p>»Osjećam se odgovornim za stanje u brodogradilištu, jer kao što sam bio zaslužan za uspjehe, objektivno sam odgovoran za neuspjehe u poslovanju«, stoji, među ostalim, u Vrhovnikovu pismu.</p>
<p>Ističe da ostavku podnosi »da bi se izbjegle neosnovane konotacije i podmetanja kojima bi se potpora Vlade brodogradilištu dovela u vezu s mojim osobnim odnosima s članovima Vlade i stranačkom pripadnošću«. Osim toga, Vrhovnik navodi da zbog zdravstvenih tegoba (operacija ruke, op. a.) u skoroj budućnosti neće moći raditi punim kapacitetom.</p>
<p>»Nadam se da će moja ostavka pomoći da se Vlada prema brodogradilištu, radnicima, kooperantima i 15 tisuća ljudi čija egzistencija ovisi o brodogradilištu, odnosi isto kao i prema drugim velikim hrvatskim brodogradilištima«, ističe Vrhovnik.</p>
<p>Dodaje da su stvorene pretpostavke za izlazak brodogradilišta iz krize te da osobnim moralnim činom daje dodatni doprinos tome.</p>
<p>Međutim, kako doznajemo, njegova ostavka ima i svoju pozadinu, koja je manje moralna, a više ima veze s taštinom prvog čovjeka »Lenca«. Banke-kreditori dale su načelnu suglasnost za daljnje financiranje »Lenca«, ali će se cijela financijska konstrukcija moći realizirati tek nakon što kreditni odbori pojedinih banaka odobre taj plan financiranja i pretvaranja dijela potraživanja u vlasničke udjele. To se može očekivati tek u studenome ili najranije krajem listopada ove godine, što je prekasno za »Lenac«, jer njegovi radnici i dobavljači novac očekuju u narednih desetak dana. </p>
<p>Banke su dogovorile i okvirne rokove za provedbu pojedinih aktivnosti, u što je uključeno i sazivanje nove skupštine dioničara i izbor nove uprave i nadzornog odbora brodogradilišta. No u međuvremenu »Lencu« su potrebna obrtna financijska sredstva, koja mu može osigurati jedino Vlada izravno iz proračuna ili kreditom kod neke državne banke (Hrvatske poštanske banke?), a spominje se i ranije odobreni, a nerealizirani, kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak od oko 60 milijuna kuna. </p>
<p>Bankari, kako neslužbeno doznajemo, nisu bili spremni odustati od micanja Vrhovnika iz vrha tvrtke. Njega se drži osobno odgovornim za krah »Lenca« te su ga, iako ima veliku potporu dijela Vlade, predstavnici banaka odlučili potisnuti u drugi plan. Umjesto traženja njegove neodgodive i neopozive ostavke, ponuđeno je alternativno rješenje - višečlana uprava od najmanje tri, a najviše pet članova u koju bi prije svih ušao predstavnik HVB-a te možda IFC-a ili Raiffeisen banke. Bilo bi to prijelazno rješenje do potpunog micanja Vrhovnika iz Uprave »Lenca«, koji u prijelaznom razdoblju, prema mišljenju bankara i IFC-a, ipak treba voditi netko dobro upoznat sa svim problemima njegova poslovanja.</p>
<p>Vrhovniku su, međutim, takvi zahtjevi bili odbojni i neprihvatljivi i stoga je odlučio sam ponuditi neopozivu ostavku, o čemu u službenom pismu ostavke nema ni slova.</p>
<p>U njemu Vrhovnik pozitivno govori o bankama-kreditorima i njihovu dogovoru o financijskom restrukturiranju »Lenca« te osiguranju sredstava za završetak ulaganja.</p>
<p>Vrhovnik napominje da su dogovori s dobavljačima i kooperantima u tijeku te kako je uvjeren da će oni uspješno završiti. Podsjeća da brodogradilište ima ugovorene poslove od oko 35 milijuna dolara, te smatra kako se »može tvrditi da će uskoro ugovoriti nove projekte vrijedne oko 40 milijuna dolara«, a da će »početkom rada 'doka 11' u rujnu brodogradilište moći uspješnije nastupiti na tržištu«.</p>
<p>Kao najvažnije probleme istaknuo je neisplatu plaća i opravdano nezadovoljstvo radnika te odlazak stotinjak radnika i inženjera. Dodaje da je zbog toga te zbog nelikvidnosti tvrtke smanjena proizvodnja, a zbog toga su, pak, kasnila dva remonta brodova, te je dodatno smanjen ugled brodogradilišta.</p>
<p>Vrhovnik smatra da je za izmjenu negativnih trendova i vraćanje povjerenja poslovnih partnera nužna brza i cjelovita potpora Vlade putem jamstava za financiranje ugovorenih poslova, kratkoročne pozajmice za plaće i zajma za financijsko rekonstruiranje brodogradilišta.</p>
<p>Račun brodogradilišta »Viktora Lenca«, inače, blokiran je od prošlog tjedna radi potraživanja dvaju kooperantskih poduzeća. </p>
<p>Sindikati brodogradilišta najavili su za 1. kolovoza štrajk zbog neisplate 37 posto plaće za svibanj te lipanjske plaće.</p>
<p>Damir Herceg i Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Klimatizacijski uređaji povećavaju potrošnju struje </p>
<p>Na riječkom je području tijekom srpnja u odnosu na isto razdoblje lani potrošnja struje povećana za sedam posto/ Zbog suše poluprazne sve akumulacije na Cetini (Peruča, Đale, Prančevići, Buško blato)/ Na dubrovačkom je području opskrba električnom energijom uredna </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Potrošnja električne energije u Hrvatskoj sve je veća, a razlog su ekstremni vremenski uvjeti, točnije sve veća ugradnja klimatizacijskih uređaja zbog velikih vrućina. </p>
<p>Na riječkom je području tijekom srpnja u odnosu na isto razdoblje lani potrošnja struje povećana za sedam posto. Tijekom zadnjih nekoliko godina ljetna potrošnja struje raste i polako se približava zimskoj. Razlog su sve brojniji klima-uređaji, kojih je samo u posljednjih mjesec dana u Rijeci ugrađeno nekoliko tisuća. </p>
<p>Od svibnja, kada su Splitsko-dalmatinsku županiju zahvatile tropske vrućine, a temperatura dosegla visinu i do 36 Celzijevih stupnjeva, prodaja klima povećala se za nekoliko puta. </p>
<p>Osim toga, ovogodišnja dugotrajna suša na cijelom dalmatinskom području, te u susjednoj BiH, barem što se tiče cetinskog sliva, znatno je umanjila hidroenergetske potencijale, a time i proizvodnju električne energije, što je sve skupa pridonijelo i »slobodnoj« potrošnji struje. Naime, sada su poluprazne sve akumulacije na Cetini (Peruča, Đale, Prančevići, Buško blato). Prema procjenama dispečerske službe Hrvatske elektroprivrede u Splitu, na području srednje Dalmacije se dnevno troši i više od devet milijuna kilovatsati, što je znatno iznad lokalne proizvodnje struje u dalmatinskim hidroelektranama. Struje bi se dnevno moglo potrošiti i više, ističu stručnjaci, ali bi se tada trebali odlučiti na ono najgore - potrošiti sve »zlatne rezerve«. A rezerve hidroenergetskih potencijala sada su u svim akumulacijama dalmatinskog područja, odnosno u akumulacijama cetinskog sliva, više nego skromne. </p>
<p>»Na dubrovačkom je području opskrba električnom energijom uredna i svi korisnici dobivaju struju bez većih problema«, rekao nam je direktor »Elektrojuga« Branko Glavor. Inače, grad Dubrovnik dnevno troši oko 28 megavatsati dok hidroelektrana »Dubrovnik« u Platu ima 108 megavatsati akumulirane snage. Budući da je njezino minimalno opterećenje 55 megavatsati električnom energijom iz Plata, Dubrovnik se ne napaja izravno zbog nedostatka elektrovoda kojima bi se višak energije distribuirao u ostatak Dalmacije, odnosno Hrvatske.</p>
<p>Sve je veća i potrošnja električne energije na distribucijskom području varaždinske »Elektre«. Kako nam je rekao Marijan Komerički, voditelj »Elektrine« službe za odnose s potrošačima, u lipnju ove godine na varaždinskom je području potrošeno 33,904 milijuna kilovatsati električne energije, što je za 6,76 posto više nego u istom mjesecu lani, kada nisu bile tako visoke temperature. I tu je povećana potrošnja rezultat sve veće ugradnje klima-uređaja.</p>
<p>Veći utrošak električne energije ipak je u zimi, pa je tako u siječnju ove godine, koji će ostati zapamćen po izrazito niskim temperaturama, potrošeno 14,38 posto kilovatsati električne energije više nego u vrućem ovogodišnjem lipnju. </p>
<p>Vjesnikovi dopisnici</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HEP: Ako se ne pogorša stanje na tržištu, opskrba strujom uredna</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Ako se ne pogoršaju dodatno okolnosti u hrvatskom elektroenergetskom sustavu i na europskom tržištu, uredna opskrba električnom energijom svih potrošača u Hrvatskoj nastavit će se, objavili su u utorak iz Hrvatske elektroprivrede (HEP).</p>
<p>U HEP-u naglašavaju da hrvatski elektroenergetski sustav i dalje radi u iznimno nepovoljnim okolnostima, odnosno uz povećanu potrošnju i istodobni otežani rad hidroelektrana zbog ovogodišnje suše.</p>
<p>Naime, dok je prijašnjih godina prosječna dnevna potrošnja električne energije iznosila između 32 i 37 milijuna kilovatsati, ove je godine ona povećana na 40 milijuna kilovat sati. Oko dvije trećine potrošnje električne energije HEP pokriva proizvodnjom termoelektrana (uključujući i NE Krško), a preostale potrebe proizvodnjom hidroelektrana i uvozom.</p>
<p>Proizvodnjom hidroelektrana u Hrvatskoj se namiruje oko 40 posto godišnje potrošnje, a zbog dugotrajne suše u akumulacijama HEP- ovih hidroelektrana trenutno se nalazi manje od petine moguće količine vode, odnosno 40 posto planiranih količina za ovo razdoblje.</p>
<p> Stoga u HEP-u naglašavaju kako zbog potrebe čuvanja vode za razdoblje do kraja godine »oprezno gospodare s preostalom akumuliranom vodom« i hidroelektrane koriste minimalno.</p>
<p> U ovim okolnostima oslonac domaćeg elektroenergetskog sustava predstavljaju termoelektrane, kažu u HEP-u, naglašavajući kako one predstavljaju najskuplji izvor električne energije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Stipe Breko: Alka ne smije biti desničarski predizborni dernek</p>
<p>Prva točka ove cirkuske predstave koja traje već nekoliko godina davno je odigrana / Druga točka iste cirkuske predstave bila je odstranjivanje iz alkarske povorke najtrofejnijih alkara zato što su se usprotivili divljaštvu i primitivizmu članova Upravnog odbora Viteškog alkarskog društva / Treća točka je bila gubitak pokroviteljstva predsjednika Republike Hrvatske nad alkarskim nadmetanjima / Četvrta točka ove cirkusijade odigrana je nedavno: smijenjen je Ante Kotromanović, zamjenik alkarskog vojvode, navodi se među inim u priopćenju</p>
<p>SINJ, 29. srpnja</p>
<p> - U povodu ovogodišnje, 288. alkarskih svečanosti u utorak je Udruga veterana i poštovatelja Sinjske alke održala konferenciju za novinare u hotelu Alkar te im podijelila i priopćenje. U povodu posljednjih događaja u vezi s održavanjem 288. sinjske alke, posebice onih koji se odnose na izbor zamjenika vojvode, Udruga veterana i poštovatelja Alke sa žaljenjem konstatira da su se politička prepucavanja i pripetavanja oko Alke nastavila i ove godine nesmanjenom žestinom, navodi se u priopćenju, koje je potpisao predsjednik Udruge Stipe Breko.</p>
<p> »Nakon prošlogodišnje Alke koja je inače protekla u dostojanstvenom ozračju, prvenstveno zahvaljujući vojvodi Anti Kontromanoviću, s ponosom smo očekivali da će napokon prestati daljnje obezvređenje ovog našeg najvećeg blaga u baštini naših pradjedova, ali smo se nažalost, prevarili. Ljudi su zalutali u Upravu VAD-a zajedno sa svojim političkim mentorima. Pobrinuli su se da se i ove godine o Alci govori kao o zgodnoj prilici za 'desničarski predizborni dernek', baš kao i proteklih godina.« Međutim, o svom stavu o događajima u Alci, Udruga napominje:</p>
<p>»Prva točka ove cirkuske predstave koja traje već nekoliko godina davno je odigrana. Podsjetimo, pretprošle godine je spriječen i slavodobitnik u primanju darova, donedavnog pokrovitelja Alke - predsjednika Republike Hrvatske. Druga točka iste cirkuske predstave bila je odstranjivanje iz alkarske povorke najtrofejnijih alkara zato što su se usprotivili divljaštvu i primitivizmu članova Upravnog odbora Viteškog alkarskog društva. Treća točka je bila gubitak pokroviteljstva predsjednika Republike Hrvatske nad alkarskim nadmetanjima, te izbor novog pokrovitelja u 'puku Sinja i cetinskog kraja, kojega inače nitko nije ni pitao slaže li se s time ili ne. Četvrta točka ove cirkusijade odigrana je nedavno: smijenjen je Ante Kotromanović, zamjenik alkarskog vojvode, čovjek koji se drznuo podići glas razuma i glasno reći: 'Ne!' rušiteljima povijesti i tradicije; 'ne!' politikantima i spletkarima koji bezobzirno gaze po svim vrijednostima do kojih drže ljudi ovoga kraja, a koje Alka već stoljećima tako vjerno simbolizira.«</p>
<p>Zaključivši da se to stanje neće moći prevladati preko noći, jer je potrebno i više godina da se Alka i Sinj oporave od štete koja im je nanesena, u priopćenju je upućeno pitanje Sinjanima: »Hoćete li i dalje stajati po strani ili će svatko od nas dignuti svoj glas i pronaći način kojim će pomoći da se Alka izvuče iz gliba i žrvnja politike u koje je ubačena?«.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Objavljena imena 17 kopljanika</p>
<p>SINJ, 28. srpnja</p>
<p> - V. d. alkarskog vojvode brigadir Hrvatske vojske Ivan Čikara je u konzultaciji s alajčaušem Ivanom Zoricom objavio imena 17 kopljanika, koji će se natjecati za slavodobitnika ovogodišnje, 288. alke u nedjelju, 3. kolovoza, a prije toga u petak i subotu za pobjednika Bare i Čoje. To su: Ivan Zorica (alajčauš), Tonči Bešlić (zamjenik alajčauša), Boško Vladović, Ante Poljak, Joško Marić, Jakov Jerkan, Darko Jadrijević, Nenad Bikić, Dušan Ivandić, Mladen Vučković, Denis Gugić, Mario Šušnjara, Ivica Filipović-Grčić, Ante Runje, Nenad Marić, Ivo Zorica i debitant Hrvoje Filipović-Grčić. Za svog ađutanta, vojvoda je odredio alkara Stipu Šimundžu, a za pratitelje barjaka Kristijana Bikića, Petra Tomaševića, Tina Radanovića, Alena Filipović-Grčića i Andriju Hrgovića. Alkarski barjak nosit će Dragan Malbaša.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»'Slobodna' akvamarin« s 30 posto teksta manje</p>
<p>SPLIT/DUBROVNIK, ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Novinari i urednici Slobodne Dalmacije u utorak su na Matejuški, Rivi, Pazaru, Ribarnici, Marmontovoj ulici, Trajektnoj luci i Bačvicama u Splitu građanima besplatno dijelili prve primjerke svojih redizajniranih novina. Dizajn nove Slobodne potpisuje međunarodno priznati dizajner Mirko Ilić. Osim što je, umjesto u crnoj, tiskana u modroj boji, u Slobodnoj je i 30 posto manje teksta, nego dosad. Time će, moderno koncipirane novine, smatraju u Slobodnoj, potpunije će zadovoljiti potrebe čitatelja.</p>
<p>Članovi uredništva i novinari dubrovačkog dopisništva Slobodne također su u utorak dijelili svojim sugrađanima, na Stradunu, besplatne primjerke svojih novina, predstavljajući im, kako su kazali, novu i pobošljanu Slobodnu u »retro looku«. Dubrovčani su je odmah nazvali »Slobodna akvamarin«.</p>
<p>Novinari i urednici Slobodne Dalmacije u utorak su Zagrepčanima na tri lokacije podijelili šestotinjak primjeraka redizajnirane Slobodne. Na uglu Bogovićeve i Gajeve, na Trgu bana Jelačića i u Mihanovićevoj ulici Zagrepčani su razgledali novi splitskih dnevnih novina, a posebice su bili znatiželjni umirovljenici. Slobodna Dalmacija dijeljena je i u Zadru, Šibeniku, Biogradu i Kninu. U gradovima od Dubrovnika do Zadra podijeljeno je 5000 primjeraka Slobodne«. </p>
<p>I. D./A. H./I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Onečišćen Park prirode »Papuk« </p>
<p>ORAHOVICA/KUTJEVO, 29. srpnja</p>
<p> - U Parku prirode »Papuk« uz prometnicu Kutjevo-Orahovica nalazi se 15-ak odbačenih bačava s opasnim tvarima i katranskom smjesom, te velike količine otpadnog asfaltnog materijala odbačena u potok Rikino Vrelo, izjavio je u utorak inspektor zaštite prirode iz Ministarstva zaštite okoliša Željko Vuković.</p>
<p> »Vidljivo je kako je iz odbačenih bačava više dana istjecala opasna tvar u zaštićeni dio Parka prirode 'Papuk' i u potok Rikino Vrelo, što je prava ekološka katastrofa«, rekao je inspektor Vuković nakon obilaska terena.</p>
<p> Pretpostavivši da je iscurilo više od sto litara opasna otpada, kazao je da je upitno kako će se priroda od toga oporaviti. </p>
<p> Vuković je rekao da je na očevid došao na poziv Nadzorne službe Parka prirode »Papuk« koja je prije sedam dana otkrila nepravilnosti i reagirala na njih, no bez uspjeha. </p>
<p> Nadzornik u Parku prirode Časlav Sikora izjavio je kako je, čim je uočen opasan otpad, zatraženo od izvođača radova Cesta d.d. »Požega« koji na prijevoju Petrovu vrhu rekonstruira i popravlja prometnicu, da ukloni opasni otpad. Inspektor Vuković je izjavio da izvođač radova nije dostavio Parku prirode uvjete zaštite prirode te pretpostavlja da ih i nema, što je još jedan velik propust.</p>
<p> Zbog promjena i oštećenja u zaštićenu dijelu prirode bit će podnesena prekršajna, a za odlaganje asfaltnog otpada u potok Rikino Vrelo i oko njega kaznena prijava Državnom odvjetništvu u Požegi. Vuković je rekao i da je o svemu već izvijestio ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Ivu Banca.</p>
<p> Rekao je kako bi »bilo najdjelotvornije da se takvim poduzećima onemogući sudjelovanje na natječajima za poslove kojima je ulagač država, posebice za poslove u zaštićenim dijelovima prirode«.</p>
<p> Ravnatelj Javne ustanove Parka prirode »Papuk« Ivica Samardžić ustvrdio je kako je »riječ o pravoj ekološkoj katastrofi jer je opasan otpad ugrozio biljni svijet, tlo i okoliš parka«. </p>
<p> Bogatstvo bioraznolikosti Parka prirode »Papuk« golemo je po broju biljnih vrsta kojih je na razmjerno malom prostoru više od 1160, među kojima je velik broj zaštićenih, posebno ugroženih i rijetkih biljnih vrsta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Veliki požar u parku prirode pokraj Nacionalnog parka Paklenica </p>
<p>STARIGRAD / STANKOVCI, 29. srpnja</p>
<p> - Zadarski vatrogasci ni u utorak nisu imali vremena za predah. Gorjelo je kod Stankovaca i iznad Starigrada na Velebitu, u Parku prirode Veliko Rujno koji graniči s Nacionalnim parkom Paklenica. Gašenje na požarištima znatno je otežavala jaka bura. </p>
<p>U Stankovcima je u popodnevnim satima požar lokaliziran, a izgorjelo je oko 20 hektara borove šume i niskog raslinja. Kako se požar na Velikom Rujnu nije uspio lokalizirati sve do večeri, još nisu poznati razmjeri katastrofalne vatrene stihije. Gori na površini od oko tri kilometra duljine i oko dva kilometra širine, a vatrena je zahvatila je i gustu borovu šumu. Nošena vjetrom, brzo se proširila na gustu šumu na nepristupačnom terenu.</p>
<p>Vatra koja je u utorak oko 11.50 sati izbila na južnom području Stankovca zaprijetila je obližnjoj benzinskoj crpki INA-e. Vatrena stihija zahvatila je oko 20 hektara borove šume i niskog raslinja zaprijetivši obiteljskim kućama i seoskim gospodarstvima. </p>
<p>M. Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada će nastojati spasiti brodogradilište i održati radna mjesta, kaže Jurčić</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Vijest da su banke koje su vlasnici riječkoga brodogradilišta »Viktor Lenac« spremne potpisati sporazum i osigurati 25 milijuna dolara financijske pomoći tom brodogradilištu, u Banskim dvorima u utorak nisu komentirali. Nije bilo komentara ni na vijest da je Damir Vrhovnik, predsjednik Uprave »Viktora Lenca«, podnio ostavku na tu dužnost koja bi trebala stupiti na snagu za tri mjeseca. Neslužbeno se samo doznaje da je Vrhovnik otišao na liječenje u Švicarsku.</p>
<p>Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić je, komentirajući novonastalu situaciju u »Lencu«, samo kratko izjavio da će Vlada, bez obzira na to kako će se stvari odvijati, nastojati spasiti brodogradilište i održati radna mjesta. »Vlada će to napraviti u onoj mjeri u kojoj će to biti ekonomski isplativo«, kratko je kazao Jurčić. </p>
<p>Dobro obaviješteni izvori kažu da Vlada vjerojatno neće na sjednici u srijedu odobriti »Lencu« 2,5 milijuna eura pomoći, a ni Ministarstvo gospodarstvo nije pripremilo prijedlog u tom smislu. </p>
<p>Postavlja se i pitanje za koga Vlada spašava »Viktor Lenac« - je li za vlasnike koji su se u dosadašnjem poslovanju pokazali potpuno nesposobnima? Moglo se također čuti kako bi možda bilo najbolje da se »Lenac«, koji je s ekonomskog stajališta ionako bankrotirao, vrati u državno vlasništvo jer država ionako najviše pomaže tom brodogradilištu i spašava ga od stečaja.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Lobi u MORH-u daje poslove drugim brodogradilištima«</p>
<p>Lokas Solus: Od ministrice Željke Antunović tražimo da se javno izjasni je li MORH zainteresiran za naše poduzeće kao servis ili kao logističku bazu / Predstavnci sindikata smatraju da u MORH-u postoji lobi koji poslove preusmjerava u druga brodogradilišta koja nisu, kao šibensko, specijalizirana za remont vojnih brodova i naoružanja</p>
<p>ŠIBENIK, 29. srpnja</p>
<p> - Neovisni sindikat zaposlenika Remontnog brodogradilišta u Šibeniku traži od ministrice obrane Željke Antunović očitovanje o stavu MORH-a o tom poduzeću u roku sedam dana te da njegovo izaslanstvo primi na razgovor. Od ministrice tražimo da se javno izjasni je li MORH zainteresiran za naše poduzeće kao servis ili kao logističku bazu, rekao je u utorak na konferenciji za novinare Ivo Lokas Solus, predsjednik Neovisnog sindikata.</p>
<p>Sindikalci zahtjevaju da budu prisutni kad se budu razmatrale ponude koje će stići na natječaj (već četvrti), koji će se raspisati idućeg tjedna za dodjelu koncesije nad Remontnim brodogradilištem. Sindikat Remontnog brodogradilišta smatra da je stanje u poduzeću, u kojem je od 400 zaposlenih ostalo samo 250, vrlo teško, a sudbina radnika neizvjesna. Zato smo spremni i na radikalnije poteze kao što su prosvjedi i blokade, zaprijetili su predstavnici sindikata koji su svojedobno dobrano apelirali da se Remontno brodogradilište proda slovenskom KIM-u. Ponuda KIM-a na posljednjem natječaju za dodjelu koncesije nije prošla ,a izabrana je ona tvrtke Sidrište koja je kasnije otpala jer je Sidrište odbilo potpisati ugovor o preuzimanju koncesije.</p>
<p>Prema riječima Ozrena Matišaševića, dopredsjednika HUS-a odnos Vlade i resornog Ministarstva obrane spram Remontnog brodogradilišta je tragičan.Novinarima je ispričao kako su nedavno sindikalci pohodili MO gdje su se sastali sa pomoćnikom Krunoslavom Mazalinom koji ih je ohrabrio i podrzao u zahtjevima da MO preuzme RB u cijelosti, dok je zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić bio po tom pitanju suzdrzan, odnosno bio je i za i protiv takvog prijedloga kojeg je pak ministrica obrane odbacila izjavljujući nesluzbeno kako nema šanse da MO preuzmu RB. "Ministrica je to izrekla u vrijeme dok su dva broda HRM u našem remontnom poduzeću na remontu.Istovremeno dok naša brodogradilišta propadaju, MUP kupuje brodove iz talijanskih brodogradilišta kakvi su se mogli izgraditi u hrvatskom brodogradilištu Greben na Korčuli, rekao je Ozren Matišašević.Nikomu nije pala ni vlas sa glave što je na zadnjem natječaju za dojelu koncesije u RB odabrana pogrešna tvrtka pa se sada raspisuje novi natkječaj, dodao je Matijašević koji je pohvalio kontakte gradonačelnika Šibenika Milana Arnautovića sa talijanskom grupom Ferretti koja je, navodno zainteresirana za privatitaciju RB.Prije bilo kakve privatizacije nuzno je da se Ministarstvo obrane odredi spram svojih potreba vezanih uz ovo remontno poduzeće u stečaju u kojem zaposlenici već tri mjeseca nisu vidjeli plaću ,a opseg posla pao je ispod 20 posto.</p>
<p>Na konferenciji se čulo niz primjedbi na račun MORH-a koji je, tvrde sindikalci, donijelo niz problematičnih odluka kakvom smatraju i onu o preuzimanju velikogoričkog Zrakoplovnog zavoda sa 800 radnika, a istdobno se zrakoplovi šalju na remont u Rumunjsku. MORH nigdje, osim u Šibeniku, ne može održavati svoje brodove o čemu svjedoči i sadašnji remont dvaju vojnih brodova te sklopljeni ugovori za remont još tri vojna broda, čulo se na konferenciji kojoj su bili nazočni i Branko Peran te Drazen Pavlinović, članovi rukovodstva sindikata. Predstavnci sindikata smatraju da u MORH-u postoji lobi koji poslove preusmjerava u druga brodogradilišta koja nisu, kao šibensko, specijalizirana za remont vojnih brodova i naoružanja. Istakli su slučaj brigadira Zirovića koji je od stečajnog upravitelja Remontnog brodogradilišta Draška Lambaše tražio jednostrani raskid ugovora za dva broda na što stečajni upravitelj nije pristao. Radionica specijalizirana za remont ruskih motora M-504, ugrađenih u dva najnovija i najveća broda HRM-a, predstavlja, uz artiljerijsku radionicu, jedan od najjačih razloga zbog kojih MORH mora zadržati određene kapacitete u Šibeniku, rečeno je na konferenciji.</p>
<p>Brigadiru Ziroviću sindikalci zamjeraju što je donio odluku da se kopča motora M-504 koja je u RB dovezena radi remonta transportira brodom HRM-a na montazu u "Kraljevicu" iako troškovi takvog transporta u gorivu i mazivu iznose gotovo polovicu iznosa ponude RB za iste radove (170 tisuća kuna). Zapovjednik broda "Petar Krešimir IV" odbio je ukrcati kopču na brodsku palubu iz sigurnosnih razloga pa je ona naknadno otpremljena u brodogradilište "Kraljevica" vozilom Remontnog brodogradilišta.Razlozi proteziranja Kraljevice leze u činjenici da ovaj brogadir ima na raspoaganju besplatni hotelski smještaj u Kraljevici , optuzuju članovi Sindikata RB-a.</p>
<p>I letimični pogled na remontna postrojenja ovog poduzeća koje je prije rata zapošljavalo preko 1200 radnika svjedoči o rasulu koje je zavladalo u svim njegovim segmentima.Poduzeće je u stečajnom postupku već skoro godinu dana, posla je malo ,a plaća nema već tri mjeseca.Stoga ne čudi slika koju smo ugledali na jednom od dokova na kojemu je jedan od zaposlenika u nedostaku pravog posla udičario bacajući sa remontnog doka udicu i loveći "špariće". </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vlada danas o Prijedlogu zakona o privatizaciji</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Vlada će na svojoj sjednici u srijedu između ostalog raspravljati o Prijedlogu zakona o privatizaciji te o Prijedlogu zakona o hrvatskom imovinskom fondu. </p>
<p>Prema zakonu o privatizaciji, imovinu države privatiziralo bi se pod novim uvjetima, te bi bio određen državni portfelj. Njega bi činile dionice i poslovni udjeli koji su sada u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Zavoda za zdravstveno i Zavoda za mirovinsko osiguranje te trgovačkih društava i javnih poduzeća u vlasništvu države, kao i ustanova čiji je država osnivač. Privatizaciju dionica i poslovnih udjela iz državnog portfelja provodio bi HFP.</p>
<p>Vlada će raspravljati i o zakonu o hrvatskom imovinskom fondu, koji bi zapravo preuzeo sve funkcije HFP-a s time da bi se i dopunio djelokrug njegova rada. </p>
<p>Također, na dnevnom redu je i izvješće o izvršenju državnog proračuna za prvih šest mjeseci ove godine, a i zakon o zaštiti svjedoka koji predviđa razne mjere kojima će država nastojati zaštititi svjedoke važne za razne kaznene procese. </p>
<p>Govora će biti, najavljeno je, i o projektu uređenja Prevlake. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Picula odgovara OESS-u: Sankcije za klevetu među najblažima prema nekim europskim demokracijama</p>
<p>Ministar vanjskih poslova ističe da razlozi promjena Kaznenog zakona i izmjene koje se unose pokazuju nastojanje hrvatske vlade da se donese što bolji zakonski okvir za područje medija utemeljen na europskim vrijednostima i standardima</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula odgovorio je pismom OESS-ovu predstavniku za slobodu medija koji je izrazio rezerve prema izmjenama i dopunama Kaznenog zakona jer bi one mogle negativno utjecati na slobodu medija, priopćilo je u utorak Ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p>U Piculinu odgovoru ističe se da se zakon mijenja isključivo radi ispravljanja nelogičnosti u dosadašnjim odredbama koje su bile bez ikakve praktične vrijednosti.</p>
<p>Kad je riječ o kaznenom djelu klevete, piše Picula Freimutu Duveu, OESS-ovu predstavniku za slobodu medija, sankcije predviđene u hrvatskom kaznenom zakonu među najblažima su u usporedbi s nekim razvijenim europskim demokracijama.</p>
<p>Picula je obavijestio Duvea da je u sklopu izmjena i dopuna Kaznenog zakona ukinut članak 48. koji je određivao kaznenu odgovornost glavnog urednika na temelju objektivne odgovornosti.</p>
<p>Prema priopćenju, Picula tvrdi da razlozi promjena zakona i izmjene koje se unose pokazuju nastojanje hrvatske vlade da se donese što bolji zakonski okvir za područje medija utemeljen na europskim vrijednostima i standardima.</p>
<p>OESS je prije mjesec dana uputio pismo Vladi u kojem traži da se izmijeni prijedlog Kaznenog zakona.</p>
<p>Šef OESS-ove misije u Hrvatskoj Peter Semneby u ponedjeljak je u Splitu izjavio da bi to pitanje trebalo biti uređeno kao u prijašnjem zakonu koji je bio svojevrstan štit medijima.</p>
<p>Kleveta, smatraju u OESS-u, može biti samo predmet građanske parnice osobe protiv novinara, ali odšteta koju sud dosuđuje ne smije ugroziti opstanak tog medija ili novinara. Iako postoje još neke zemlje u kojima je kleveta kazneno djelo, poput Njemačke, gdje se taj članak zakona ipak desetljećima ne primjenjuje, uvođenje te odredbe u hrvatsko zakonodavstvo bio bi veliki korak unatrag, smatra OESS. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Prva sjednica Odbora za izgradnju spomenika Domovini </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Na prvoj sjednici Odbora za izgradnju spomenika Domovini, u utorak, raspravljalo se o preliminarnom Planu aktivnosti za izgradnju spomenika Domovini te o mogućoj lokaciji za izgradnju spomenika Domovini, priopćeno je iz Vlade.</p>
<p> Premijer Ivica Račan naglasio je tijekom sastanka kako je izuzetno važno utvrditi mjesto na kojem će biti spomenik Domovini, ne samo zbog njegovog značenja za Hrvatsku, već i zbog njegove pristupačnosti hrvatskim građanima i svima onih koji posjećuju Hrvatsku.</p>
<p> Na sastanku je zaključeno kako bi mjesto izgradnje spomenika Domovini bio Grad Zagreb, a o mogućim lokacijama odlučilo bi stručno tijelo, odnosno Vijeće za arhitekturu i urbanizam, u kojem bi pored stručnjaka, bili i predstavnici Vlade, Hrvatskog sabora i Poglavarstva Grada Zagreba. </p>
<p> Na sastanku je prihvaćen prijedlog Odbora da Vijeće za arhitekturu i urbanizam da u roku od dva mjeseca prikupi alternativna rješenja za odabir lokacije te ga dostavi Odboru. </p>
<p>Time bi se otvorile mogućnosti za ostvarenje daljnjih aktivnosti vezanih uz izgradnju spomenika Domovini, stoji u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»ZAVNOH je dokaz političkoga kontinuiteta hrvatske državnosti«</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odlikovao je devetoricu vijećnika Prvog zasjednja ZAVNOH-a Redom hrvatskog pletera u povodu 60. obljetnice zasjednja, od kojih troje nisu bili nazočni današnjoj svečanosti uručenja odlikovanja u Uredu Predsjednika. </p>
<p> Odlikovani su Šime Balen, Marko Belinić, Ivan Kranželić, Milka Livada, Mauricije - Moro Magašić i Simo Todorović, a svečanosti uručenja nisu nazočili Milka Bogunović-Lovrić, Ivan Kukoč i Savo Zlatić. </p>
<p>Mesić je istaknuo da je njihova uloga prije 60 godina bila važna i presudna za temelje današnje hrvatske države. »ZAVNOH je dokaz političkoga kontinuiteta hrvatske državnosti«, istaknuo je Predsjednik. </p>
<p>»Hrvatska je u prvim godinama II. svjetskog rata dala znatan doprinos u borbi protiv fašizma, a sudjelovanjem u II. svjetskom ratu na strani antifašizma hrvatski su partizani dali doprinos današnjoj hrvatskoj državnosti«, kazao je Mesić naglasivši da je antifašistički pokret ujedinio Europu i zemlje izvan nje.</p>
<p>»U temelje hrvatske države ugrađen je antifašizam, politika nacionalne slobode, poštivanje nacionalnih manjina te demokracija kao univerzalno načelo suvremenog političkog ustroja«, kazao je Mesić. </p>
<p>Zahvaljujući u ime odlikovanih, Mauricije Magišić istaknuo je da su ponosni na svoju antifašističku ulogu i prošlost. »U krvavoj borbi protiv okupatora, domaćih izdajica ustaša i četnika te kvislinga stvarali smo i temelje za buduću demokratsku i antifašističku vlast«, rekao je podsjetivši i na nezaobilaznu i važnu ulogu Narodnooslobodilačke vojske. »Zahvaljujem na visokim odličjima sa željom da brže razvijamo slobodnu, demokratsku, socijalnu i europsku državu Hrvatsku«, kazao je Magišić.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Istra izašla iz višetjednog turističkog minusa</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Prema podacima turističkih zajednica, na Jadranu je 523.053 registriranih turista, osam posto više nego prošle godine. Riječ je o odličnom rezultatu, jer se nalazimo u punoj sezoni kada su prilično neuobičajeni ovakvi indeksi. Hrvatska je, dakle, protekli vikend zaista doživjela pravi turistički »boom«.</p>
<p>Porast broja gostiju bilježe sve jadranske turističke regije. Istra je napokon izašla iz višetjednog minusa i sa 168.636 prijavljenih gostiju bilježi plus od četiri posto. Podatak je tim važniji jer je Istra trenutačno u procesu ciljane promjene strukture gostiju (dizanjem cijena nastoje privući bogatiju klijentelu) što je dosad rezultiralo očekivanim minusima. Inače, najviše prijavljenih turista ima Rovinj, a Poreč još uvijek lovi lanjske rezultate. </p>
<p>Kvarner je također u plusu - registrirano je 125.595 turista, tri posto više nego prošlogodišnjeg srpnja. </p>
<p>Dalmacija je ugostila 228.822 gostiju, respektabilnih 13 posto više nego 2002. Šibensko-kninska županija, primjerice, ima 39.707 turista, 15 posto više nego lani. Zanimljivo je da domaćih gostiju ima 30 posto više. </p>
<p>Splitsko-dalmatinska županija ugošćava 78.873 turista, 10 posto više nego lanjske godine. Od toga više od polovice prijavljenih (42.140) boravi u privatnom smještaju. Hoteli su privukli 26.830 gostiju.</p>
<p>Privatni iznajmljivači najbolje rade i na zadarskom području. Kod privatnika je smješteno više od 30.000 turista, dok ih je na području Županije registrirano 78.000, što je porast od 17 posto u odnosu na lanjsku godinu. </p>
<p>Treba, međutim, napomenuti da će i Dalmacija sljedećih godina prolaziti kroz faze koje su dosad opterećivale Istru. Naravno, žele li držati korak sa suvremenim turističkim trendovima.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Iduće godine udrugama invalida oko 37 milijuna kuna od dobiti Hrvatske lutrije</p>
<p>Uskoro će biti raspisan natječaj za programe koji će se na taj način financirati, a novac će udrugama biti proslijeđen nakon što se donesu odluke o prihvaćanju tih programa, naglasio je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - »Za razliku od približno 10 milijuna kuna, koliko su udruge osoba s invaliditetom lani dobile od ukupne dobiti Hrvatske lutrije, za 2003. godinu bit će im dodijeljeno 34,14 milijuna kuna, i to prvi put prema modelu koji je Ministarstvo rada i socijalne skrbi dogovorilo s predstavnicima udruga i koji će se primjenjivati i ubuduće. Mislimo da smo time dobili puno kvalitetniji sustav raspodjele novca koji je jamac da će raspodjela i ubuduće biti transparentna«, istaknuo je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović na konferenciji za novinare u utorak na kojoj je predstavio model prema kojem će se novac podijeliti između udruga.</p>
<p>Za udruge čija djelatnost spada u područje Ministarstva rada ukupno je namijenjeno nešto manje od 37 milijuna kuna, odnosno 32 posto od ukupne dobiti Hrvatske lutrije koja je prenesena u Državni proračun. No, 2,4 milijuna kuna od toga dodijelit će se onima koji se bave humanitarnom i socijalnom djelatnošću, dok se ostatak, oko 28 posto od ukupnih sredstava, dijeli na udruge invalida. »Uskoro će biti raspisan natječaj za programe koji će se na taj način financirati, a novac će udrugama biti proslijeđen nakon što se donesu odluke o prihvaćanju tih programa«, naglasio je ministar.</p>
<p>Novac će udrugama raspoređivati Ministarstvo rada i Koordinacija udruga, na temelju zajednički utvrđenih postotaka, uz obvezu udruga da Ministarstvu podnesu izvješće o tome za što je novac utrošen. Kako se očekuje da bi dobit Hrvatske lutrije do kraja godine mogla biti i dvadesetak posto veća od dosad iskazanih 130 milijuna kuna, Vidović je istaknuo kako to znači i veća izdvajanja za udruge invalida i one koje se bave humanitarnim radom.</p>
<p>»Očekujemo da ćemo definiranim modelom raspodjele novca od Lutrije riješiti problem ostvarivanja osnovne djelatnosti udruga i da ćemo time pridonijeti osnaživanju civilne inicijative«, naglasio je Vidović te dodao kako je to u duhu reforme sustava socijalne skrbi.</p>
<p> Predstavnici udruga su predložili da se poslovi vezani uz raspodjelu novca udrugama ne izdvajaju iz Ministarstva rada u Zavod za socijalnu zaštitu, kako bi udruge u potrošnji novca ostale direktno odgovorne Vladinom tijelu. Predstavnici Saveza udruga invalida Hrvatske upozorili su, pak, kako bi, bez obzira na ta sredstva, Ministarstvo trebalo u proračunu za iduću godinu osigurati novac za pokriće troškova »hladnog pogona« udruga.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030730].
|
