NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030629].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193833 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska već postiže gospodarski napredak, ali zbog subjektivnog osjećaja građani to ne prepoznaju</p>
<p>I ceste i autoceste su trebale ostati u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Ta je podjela čista politička odluka donesena 2000. i nema nikakvog logičnog opravdanja / Pogledajte koliko je stotina tisuća automobila kupljeno zadnjih godina - zato se ne može govoriti o siromaštvu. Vjerojatno su nam oči veće od mogućnosti i stoga tvrdim da nismo siromašni / Tvrdim da će Zadar za 7-8 godina biti najrazvijeniji grad na jadranskoj obali i najperspektivniji grad na Mediteranu. Zapamtite ove riječi! Zadar će imati najveću luku u Hrvatskoj / Na svim glavnim prometnim pravcima benzinske će crpke raditi 24 sata, a »Jadrolinija« će voziti bez voznog reda dokle god bude gostiju</p>
<p>Glavnu turističku sezonu Hrvatska će dočekati s oko 140 kilometara novih autocesta koje iz unutrašnjosti vode prema Rijeci, Senju i Dalmaciji, od kojih su neke proteklih dana i otvorene, a posljednja se dionica u promet pušta u ponedjeljak. Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić bio je nazočan svim svečanim otvorenjima, no ni na jednom nije javno govorio, iako uloga njegovog Ministarstva u gradnji autocesta ipak nije zanemariva.</p>
<p>• Stječe se dojam da su vaše Ministarstvo i Vi kao ministar, u priči oko otvaranja novih cestovnih dionica ostali u drugom planu. Je li doista tako?</p>
<p>- Djelomično ste u pravu. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza vodi politiku cjelokupnog prometnog sustava RH, a to što su si neki pripisali veće zasluge za izgradnju tih autocesta, ne želim komentirati. U svakom slučaju, meni je drago da su te ceste otvorene. U susretu s inozemnim veleposlanicima u ovom je času lijep osjećaj biti ministar prometa Republike Hrvatske.</p>
<p> • Makar i u drugom planu...</p>
<p>- Osobno se ne osjećam u drugom planu. Ova je Vlada 2001. prvi put u povijesti Hrvatske napravila četverogodišnji program održavanja i gradnje svih javnih cesta - i autocesta i ostalih cesta. Mi smo tada odlučili do 2005. izgraditi tih 540 kilometara autocesta, poluautocesta i brzih cesta... Pod vodstvom ovog Ministarstva i mene kao zadnjeg predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske uprave za ceste, osnovane su Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Zakonom smo odredili načine financiranja obiju tvrtki. Taj četverogodišnji program objavljen je u Narodnim novinama i svaki građanin može kontrolirati izvršavanje plana. Otvorenja dionica autocesta prvi su veliki rezultati tog programa, a uz to smo izgradili i 55 kilometara državnih cesta, što nije tako medijski popraćeno. U gradnju i održavanje tih cesta uložili smo 500 milijuna kuna.</p>
<p>• Spomenuli ste neke koji su si uzeli prevelike zasluge. Na koga ste mislili?</p>
<p>- Kad je bitka gotova, ima puno generala. Mislim da svatko treba voditi brigu o svome dijelu posla, a sve što je napravljeno nije niti moja zasluga, niti zasluga bilo kojeg drugog ministra, nego cijele Vlade. Svega toga ne bi bilo bez koordinacije poslova, od poslovnih planova, lokacijskih dozvola, do financiranja, izdavanja garancija...</p>
<p>• U ponedjeljak se otvaraju dionica od čvora Gornja Ploča do Zadra i spojna cesta od Udbine do Gornje Ploče koja tu cestu veže na postojeću D1. Prije desetak dana ministar Čačić je kazao da je bio na gradilištu spojne ceste i da sumnja da će ona biti dovršena u roku. Dva dana poslije, vi ste na tom gradilištu ustvrdili da radovi dobro napreduju i da se neće s kasniti s puštanjem u promet. Zar se Vi i Čačić niste mogli dogovoriti oko davanja izjava?</p>
<p>- Svatko odgovara za svoje izjave i ne želim komentirati ničije izjave, pa ni ministra Čačića. Moram reći da je cijeli taj sustav malo nelogičan. I ceste i autoceste su, po mojem mišljenju, trebale ostati u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Sad se događa da je ovo Ministarstvo zaduženo za planiranje cesta u državi, a »Hrvatske ceste« su zadužene za izradu svih studija i projekata, što znači da mi projekt dovedemo do lokacijske dozvole i onda ga predajemo nekome tko ga samo mora realizirati, nakon što su i sredstva osigurana. Ta je podjela čista politička odluka donesena 2000. godine i nema nikakvog logičnog opravdanja.</p>
<p> • Za iduće je ljeto najavljeno uvođenje modernih vlakova koji će od Zagreba do Splita voziti četiri i pol sata. Hoće li oni biti konkurencija autocesti i je li to dobro?</p>
<p>- To je sasvim sigurno dobro. Obveza je države pružiti građanima maksimalnu infrastrukturnu opremljenost, dakle izgraditi autoceste, a željeznicu osposobiti da bude brza, komforna, sigurna i čista. Što će odabrati, stvar je svakog građanina. U interesu je građana da mogu birati. Kad će se od Zagreba do Splita autocestom stizati za nešto više od dva sata, onda će biti upitno isplati li se letjeti zrakoplovom. Nad time se treba zamisliti i Croatia Airlines. Najkasnije 2007. godine doći će do liberalizacije zračnog prometa pa će domaći avioprijevoznik dobiti konkurenciju u »Ryanairu« i drugim tvrtkama. Sasvim sigurno ćemo jednog dana morati krenuti i u privatizaciju »Jadrolinije« za što se zalažem, pod uvjetom da prije toga obnovimo flotu kako bi ona bila konkurentna. </p>
<p> • Mnogo se govori o jadranskoj orijentaciji Hrvatske. Što ona podrazumijeva po Vašem mišljenju?</p>
<p>- Država mora napraviti infrastrukturu. Mnogo se ulaže u riječku luku, tu je luka Ploča, a postoji i projekt luke Gaženica kod Zadra. Tvrdim da će Zadar za sedam-osam godina biti najrazvijeniji grad na jadranskoj obali i najperspektivniji grad na Mediteranu. Zapamtite ove riječi! Zadar će imati najveću luku u Hrvatskoj. Dubrovnik nema dovoljno mjesta u luci pa radimo neka poboljšanja kako bi veliki krstareći brodovi mogli pristajati, no luka je jednostavno ograničena prostorom. I splitska i riječka luka također su ograničene prostorom, dok Zadar ima na tisuće i tisuće hektara u Gaženici. Grad će biti povezan cestom, željeznicom, zrakoplovima. Nova luka Gaženica bit će brzom cestom spojena na autocestu i to će jednog dana biti najkraći put teretnog prometa iz Europe za Italiju. To je velika šansa za našu željeznicu da prevozi kamione. Austrijanci i Bavarci jako su zainteresirani za koridor Macelj-Zagreb-Zadar-Ancona.</p>
<p>• Je li u toj cijeloj kombinaciji Split, kao drugi po veličini hrvatski grad, izvukao kraći kraj, s obzirom da se i autocestom do njega dolazi dužim putem, preko Zadra?</p>
<p>- To je dokaz nesposobnosti splitske gradske i županijske uprave i samouprave. Zar nije tragedija da je Split zadnji od svih županija u Hrvatskoj donio prostorni plan?</p>
<p>• Treba li tu država nešto poduzeti i slažete li se s nekim idejama da sjedište vašeg ministarstva bude u Splitu?</p>
<p>- S današnjom tehnologijom bit će moguće da svako ministarstvo bude u drugom gradu. To nije nerealno. S obzirom da je ovo i ministarstvo pomorstva, osobno ne bih imao ništa protiv ureda negdje na moru, gdje bih se zasigurno mnogo ljepše osjećao nego u Zagrebu. Razvojem komunikacijske tehnologije sjednice Vlade mogle bi se održavati elektronskim putem. Možda za to još nismo spremni, ali u bližoj budućnosti to će se dogoditi. </p>
<p>Što se Splita tiče, država će uložiti više od 700 milijuna kuna u splitski cestovni prsten od Omiša do Trogira koji će biti spojen s autocestom. Država radi sve što može, ali dio tereta mogla bi ponijeti i Županija, za što je dobar primjer Zadar, iako je i u Splitu i u Zadru na vlasti ista politička grupacija.</p>
<p>• Kada će po Vašoj procjeni Hrvatska osjetiti konkretne ekonomske učinke bolje prometne povezanosti? </p>
<p>- Prvi rezultati već su vidljivi. Broj turista veći je nego lani. Ako nemamo kapaciteta da primimo goste, ni ceste nam mnogo ne znače. Ne smijemo napraviti pogrešku koju je napravila Španjolska koja je izgradnjom velikih hotela izbetonirala cijelu obalu. Istra je na izvrsnom putu jer je shvatila da turistu nisu dovoljni samo sunce i more, nego i drugi sadržaji. Dalmacija još uvijek dosta zaostaje. Hrvatska postiže gospodarski »boom«, ali zbog subjektivnog osjećaja, građani to ne prepoznaju. Pogledajte koliko je stotina tisuća automobila kupljeno zadnjih godina pa se stoga ne može govoriti o siromaštvu. Mi se stariji sjećamo kako smo nekad bili sretni da možemo birati boju pri kupnji novog yuga, a danas su dostupni svakakvi automobili i različiti krediti. No, vjerojatno su nam oči veće od mogućnosti i stoga tvrdim da nismo siromašni. I statistika govori da je Hrvatska po ekonomskim pokazateljima među prve četiri od 12 tranzicijskih zemalja.</p>
<p> • Što država može napraviti da se u turističkoj sezoni ne ponavljaju lanjske apsurdne situacije, primjerice da na cestama prema moru noću ne rade benzinske crpke ili da poslije 21 sat ne voze trajekti?</p>
<p>- Mislim da se to ove godine neće događati. Na svim glavnim prometnim pravcima benzinske će crpke raditi 24 sata, a »Jadrolinija« će voziti bez voznog reda dokle god bude gostiju. Nabavili smo novi veliki trajekt za 200 automobila i tisuću putnika koji će voziti na području Splita. Iduće godine stižu tri nova trajekta. Ništa ne ide preko noći. Mi danas još uvijek imamo 100 kilometara državnih cesta bez asfalta, no prije dvije godine bilo ih je 500 kilometara. Do 2010. Hrvatska će imati potpuno dovršenu mrežu cesta i autocesta u skladu s europskim standardima. </p>
<p>• Mogu li ti planovi pasti u vodu ako se na izborima promijeni vlast?</p>
<p>- Mislim da se toga ne treba bojati jer je program napravljen na takvim temeljima da ih nijedna politička opcija neće mijenjati jer bi to bilo suludo.</p>
<p>Osim cesta, Dubrovniku trebaju i hoteli</p>
<p>• Jeste li zadovoljni prihvaćenim rješenjem o gradnji autoceste do Dubrovnika preko Neuma?</p>
<p>- Jesam. I brza bi cesta bila dobro prometno rješenje, ali se pokazalo da je autocesta samo 20 posto skuplja. Zato smo odlučili graditi autocestu na kojoj, za razliku od brze ceste, možemo naplaćivati cestarinu. Mislim da Dubrovnik može biti zadovoljan. Ubrzo ćemo raspisati natječaj za izgradnju brze ceste od dubrovačkog aerodroma do Dubrovnika jer 70 posto turista u Dubrovnik stiže zrakoplovom. No, gradu nedostaje smještajnih kapaciteta, jer po sadašnjem interesu, da ima i 50 hotela s pet zvjezdica, oni bi bili popunjeni. </p>
<p>• Koliko nam onda vrijede samo ceste ako nema dobre turističke strategije?</p>
<p>- Turistička strategija nije toliko povezana s ulaganjem države, jer su hoteli privatni. Država treba osigurati infrastrukturu. </p>
<p>Ovoj koaliciji potreban je još jedan mandat</p>
<p>• Vjerujete li da će autocesta strankama vladajuće koalicije donijeti glasove birača i koliko će to značiti Vašoj stranci Libri?</p>
<p> - Za birače koji prate politička događanja, autoceste zasigurno neće biti presudne u odluci za koga glasovati. Što se tiče moje stranke, vjerujem da će birači znati prepoznati one ljude koji su odradili svoj posao u Saboru i Vladi, jer se točno zna koju su težinu oni ponijeli. Uvjeren sam da će moja stranka dobro proći na izborima. Ova Vlada nije napravila sve što je mogla jer se moglo bolje, brže i više, no treba gledati rezultate bez obzira na sve prigovore oporbe koja doista nema konkretnih argumenata pa koristi podmetanja, što je u politici i dopušteno. Činjenica je da ova zemlja ima najbrži rast bruto nacionalnog dohotka u Europi, nezaposlenost zadnjih 15 mjeseci kontinuirano pada, politička i ekonomska sigurnost za ulagače je visoka... Vjerujem da će birači to prepoznati i u idućem mandatu dati povjerenje ovoj koaliciji, u više ili manje promijenjenom obliku, kako bi završila započete infrastrukturne projekte i 2007. godine odvela Hrvatsku u EU.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zakon koji (ne)će odrediti sudbinu Trećeg programa HTV-a </p>
<p>Uz Hrvatsku radioteleviziju na području Hrvatske danas djeluje 14 televizijskih i 133 radijska koncesionara, dok broj osoba koje objavljuju elektroničke publikacije još uvijek - nije utvrđen</p>
<p>Prijedlog zakona o elektroničkim medijima, koji su dosad bili regulirani odredbama Zakona o telekomunikacijama i Zakona o javnom priopćavanju, između ostalog i kad se radi o davanju koncesija za radio i televiziju, što je sada u nadležnosti Vijeća za radio i televiziju, Vlada je uputila u saborsku proceduru. </p>
<p>Naime, stupanjem na snagu spomenutog zakona dodjela koncesija prešla bi u nadležnost Vijeća za elektroničke medije, dok bi Vijeće za radio i televiziju prestalo postojati. Uz Hrvatsku radioteleviziju na području Hrvatske danas djeluje 14 televizijskih i 133 radijska koncesionara, dok broj osoba koje objavljuju elektroničke publikacije nije utvrđen. </p>
<p>Pristupanje i ratifikacija Konvencije o prekograničnoj televiziji Hrvatske kao i potreba usklađivanja s direktivama Europske unije, potaknula je potrebu donošenja posebnog zakona kojim će se na cjelovit način urediti djelovanje elektroničkih medija. Isto tako, uvažavajući primjedbe inozemnih stručnjaka s ovog područja, tehnička pitanja i preduvjeti za djelovanje elektroničkih medija uređivat će se i nadalje Zakonom o telekomunikacijama, dok će se sva ostala pitanja urediti predloženim zakonom o elektroničkim medijima. </p>
<p>Zakon o telekomunikacijama posebno tretira ograničena društvena dobra kao što je radiofrekventni spektar. Planu frekvencija i koordinacija između drugih država potrebno je posvetiti posebnu pažnju, pogotovo danas kad je u svijetu utvrđeno da neiskorištene frekvencije jedne zemlje može koristiti neka druga država. </p>
<p>Hrvatska ima definiran plan korištenja frekvencija za četiri nacionalne televizijske mreže, a upravo je u tijeku postupak odabiranja najboljeg ponuđača za nacionalnu televizijsku koncesiju, odnosno mrežu koju sad koristi treći program HTV-a.</p>
<p>U ocjeni stanja u zakonu o elektroničkim medijima se navodi da dosadašnji propisi ne osiguravaju transparentnost vlasništva elektroničkih medija, niti učinkovito sprečavaju nedopuštene koncentracije poduzetnika temeljem kojih se može ostvariti monopolistički položaj, kako u području elektroničkih medija, tako i u odnosu na druge medije. Dosadašnjim propisima nije na odgovarajući način uređen položaj i djelokrug regulatornog tijela, Vijeća za radio i televiziju, niti je osiguran način provedbe nadzora nad djelovanjem elektroničkih medija u pogledu primjene zakonom propisanih obveza i načela.</p>
<p>Postojeći propisi ne uređuju obveze osoba koje prenose programske sadržaje putem informacijsko-komunikacijskih veza. Isto tako, postojeći propisi ne utvrđuju način na koji se ostvaruju državni interesi na području elektroničkih medija niti su utvrđeni načini na koji će se poticati proizvodnja i objavljivanje programskih sadržaja koji su od interesa za Hrvatsku.</p>
<p>Gotovo svi se slažu da privatizaciju Trećeg programa HTV-a treba obaviti, samo je pitanja kako je provesti. Primjerice, Vijeće za medije HHO-a već je zatražilo od Vlade da se 3. program HTV-a privatizira prema Zakonu o elektroničkim medijima držeći da će pritom biti osiguran javni interes što sad nije slučaj. Uz to, postojeći zakon prema kojem će se privatizirati 3. program, u suprotnosti je s važećim europskim propisima koje bismo trebali poštivati.</p>
<p>Pri izradi Zakona o elektroničkim medijima, pak, uvažavan je cijeli niz europskih propisa, direktiva i preporuka: o pristupu službenim dokumentima, o uređenju cyber sadržaja, o nezavisnosti i funkcijama regularnih tijela u sektoru emitiranja, o pravu novinara na zaštitu tajnosti izvora podataka, o »govoru mržnje«, o jamstvu nezavisnosti javnog emitiranja i dr. Po uzoru na ostala europska zakonodavstva ustanovljuje se regularno tijelo, Vijeće za elektroničke medije koje će preuzeti ulogu sadašnjeg saborskog Vijeća za radio i televiziju. Ovo Vijeće u odnosu na postojeće imat će širi djelokrug, jer se neće baviti samo pitanjima vezanim za radio i televiziju, već i za pravne i fizičke osobe koje se bave objavljivanjem elektroničkih publikacija. </p>
<p>Vijeće ima posebnu zadaću osigurati provedbu nadzora nad programskim sadržajima elektroničkih medija kako bi se nadzirala primjena programskih načela i obveza iz ovog zakona. Vijeće je ovlašteno u slučaju nepoštivanja programskih načela i obveza u obavljanju radija i televizije ograničiti slobodu objavljivanja programskih sadržaja iz drugih država, što je u skladu s europskim propisima. </p>
<p>Vijeće za elektroničke medije imat će devet članova. Članove Vijeća bira i razrješava Hrvatski sabor. Mandat članova Vijeća je pet godina. Izbor članova Vijeća obavlja se na temelju javnog poziva. Članovi Vijeća ne mogu biti državni dužnosnici, zaposlenici nakladnika, članovi njihovih uprava i nadzornih tijela, kao ni osobe koje obavljaju poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.</p>
<p>Propisani su i kriteriji za izbor članova Vijeća, tako da u Vijeće mogu biti izabrani samo osobe koje imaju stručno znanje, sposobnost i iskustvo u djelatnostima radija ili televizije, ili izdavačkoj djelatnosti ili kulturnoj, te da su se kao javni djelatnici istaknuli u poštivanju temeljnih vrijednosti našeg društva. Naknade za rad članova Vijeća, što nije nebitno, utvrđuje Sabor.</p>
<p> U zakonu je određeno da trajanje oglašavanja ne smije prijeći 12 minuta u jednom satu i 15 posto ukupnog dnevnog trajanja programa koji se objavljuje na državnoj i regionalnoj razini, odnosno 18 minuta u jednom satu programa i 25 posto ukupnog dnevnog trajanja programa koji se objavljuje na lokalnoj razini.</p>
<p>Trajanje oglašavanja može se povećati najviše 20 posto radi uključivanja promidžbenih poruka kojima se izravno nudi prodaja, kupnja ili najam proizvoda ili davanje usluga (teletrgovina). Nadalje, prijenos filmova i filmova snimljenih za televiziju, isključujući serije, zabavni program i dokumentarni program, može se prekidati propagandnim porukama pod uvjetom da je njihovo predviđeno trajanje dulje od 45 minuta.</p>
<p> Dakle, može se prekidati jednom u svakom cjelokupnom bloku od 45 minuta. Daljnje prekidanje je dozvoljeno ako je predviđeno trajanje filmova barem 20 minuta dulje od dva ili više cjelokupnih blokova od 45 minuta. Oglašavanje i teletrgovina neće se umetati u vijesti i u prijenos vjerskih službi. Druge informativne emisije, dokumentarni, vjerski program i programi za djecu, ako su kraći od 30 minuta, neće se prekidati promidžbenim spotovima. </p>
<p>Nedopustivom koncentracijom u području medija smatra se kada nakladnik elekroničkog medija koji ima koncentraciju na državnoj razini i ima udio u osnivačkom kapitalu drugog nakladnika koji ima istu takvu koncesiju, s više od 20 posto. Nakladnik elektroničkog medija koji ima koncesiju na državnoj razini i ima udio u osnivačkom kapitalu nakladnika koji izdaje dnevne novine koje se tiskaju u više od 3000 primjeraka, s udjelom većim od 10 posto, i obrnuto.</p>
<p>Smatra se da postoji nedopuštena koncentracija u području medija kad se radi o nakladniku elektroničkog medija koji ima koncesiju na državnoj razini i istovremeno izdaje dnevne novine koje se tiskaju u nakladi većoj od 3000 primjeraka. Nakladnik koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine pokrivanja i ima udio u osnivačkom kapitalu drugog takvog nakladnika regionalne ili lokalne razine pokrivanja na istom području s više od 30 posto.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Slovenija već 12 godina provodi administrativno etničko čišćenje« </p>
<p>»U Sloveniji se od 1992. provodi administrativno etničko čišćenje neslovenaca. Za to što tvrdim mi u HMS-u imamo pune ormare dokumenata i dokaza koji potkrjepljuju naše tvrdnje. Jer, administrativno etničko čišćenje za sobom ostavlja mnoštvo dokumenata i dokaza. Za razliku od klasičnog etničkog čišćenja gdje se leševi mogu sakriti, iza administrativno etničkog čišćenja ostaju dokumenti«, ističe Neva Miklavčič Predan. Dodaje da je »u svim državama bivše Jugoslavije rat odavno završio, a traje još samo u Sloveniji, gdje se i dalje provode deložacije staraca iz vojnih stanova, a ljudi se bez ikakvih pisanih rješenja deportiraju iz zemlje«</p>
<p>Zbog kontinuiranih oštrih kritika i optužbi službene Ljubljane da sustavno krši ljudska prava, predsjednica Helsinškog monitora Slovenije (HMS) Neva Miklavčič Predan zasigurno nije previše omiljena u susjednoj državi. Svojim desetogodišnjim angažmanom na slučaju »izbrisanih«, koji posljednjih mjeseci potresa slovenske medije, predsjednica HMS-a stekla je brojne poklonike iz redova neslovenaca, ali još i više protivnika iz najšire slovenske javnosti, koji se ne slažu s njezinim tvrdnjama da službena Slovenija već čitavo desetljeće planski etnički čisti zemlju.</p>
<p>• Posljednjih deset godina HMS, kojemu ste vi na čelu, angažiran je u obrani prava »izbrisanih« građana Slovenije. Možete li nam objasniti o čemu je riječ?</p>
<p>- Našim istraživanjima i postojećim dokumentima dokazali smo da je Ministarstvo unutarnjih poslova Slovenije krajem veljače 1992. izbrisalo iz evidencija osoba sa stalnim boravkom u Sloveniji točno 83.580 ljudi neslovenske nacionalnosti. Brisanjem iz evidencije oni su izgubili sva građanska prava, od političkih do cijelog niza socijalnih, uz ostalo i pravo na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, pravo na posao, na dokumente... Ti su ljudi pretvoreni u fantome, potpuno su obespravljeni i nemaju nikakvih prava, iako mnogi od njih u Sloveniji žive desetljećima. </p>
<p>• Pravni zastupnik udruge »Izbrisani«, bivši sudac Ustavnog suda Slovenije Mateuž Krivic, tvrdi da je taj broj znatno manji, negdje oko 18.000. Kako to komentirate?</p>
<p>- On je za jednu godinu, koliko je angažiran u toj problematici, postigao svojevrstan fenomen, smanjio je dokazanu brojku od 83.580 »izbrisanih« neslovenaca na 18.000. Međutim, za brojku kojom barata HMS postoji dokument MUP-a iz 1996. godine i tu nema nikakvih dilema. U Sloveniji je na djelu, već čitavo desetljeće, administrativno-etničko čišćenje.</p>
<p>• To su vrlo ozbiljne optužbe.</p>
<p>- Stojimo iza toga. U Sloveniji se od 1992. godine provodi administrativno-etničko čišćenje neslovenaca. Za to što tvrdim mi u HMS-u imamo pune ormare dokumenata i dokaza koji potkrjepljuju naše tvrdnje. Jer, administrativno-etničko čišćenje za sobom ostavlja mnoštvo dokumenata i dokaza. Za razliku od klasičnog etničkog čišćenja gdje se leševi eliminiranih mogu sakriti, iza administrativno-etničkog čišćenja ostaju dokumenti. Kod nas u Sloveniji za »pravo« etničko čišćenje nije bilo vremena, jer rat je trajao isuviše kratko, pa je provedeno administrativno. U miru ne možete pucati pa se onda služite drugim metodama. Naglašavam da tu nije riječ samo o nekim nacionalnostima, već su žrtve slovenskog administrativnog-etničkog čišćenja postali svi neslovenci - Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Crnogorci, Makedonci, Romi... Službena Ljubljana u posljednjih je deset godina prerasla sva postojeća »znanja etničkog čišćenja na području bivše Jugoslavije«, što mi je indirektno potvrdio i komesar za ljudska prava Vijeća Europe Avaro Gil Robles prigodom njegovog posjeta Sloveniji i upoznavanja s Izvješćem HMS-a o kršenju ljudskih prava, rađenog za UN.</p>
<p>Kao predsjednica Helsinškog monitora Slovenije vrlo sam razočarana situacijom u Sloveniji. Bili smo na sto muka kad smo trebali objasniti što se u Sloveniji događa, jer u cijeloj toj ružnoj priči nedostaje motiv. Zašto etnički očistiti državu koja nije imala problema s teritorijem, sa separatističkim nacijama kao što je to bilo u BiH ili Hrvatskoj. U Izvješću za UN kazali smo da je u Sloveniji na djelu fašizacija društva.</p>
<p>• To je još jedna u nizu teških optužbi za slovenski politički establishment.</p>
<p>- To je potpuno točno i proizlazi iz svih dokumenata koje posjedujemo. U svim državama bivše Jugoslavije rat je odavno završio, samo još traje u Sloveniji. Ovdje se i dalje provode deložacije staraca iz vojnih stanova, ljudi se bez ikakvih pisanih rješenja deportiraju iz Slovenije. Prije petnaestak dana, tajnik Ministarstva Obrane Janko Deželak rekao nam je - »što bi vi htjeli, Slovenija treba 6000 stanova za profesionalni sastav Slovenske vojske«.</p>
<p>Riječ je, dakle, o elementima konfiskacije, mi smo na pragu EU i sve bi trebalo biti u redu, a ništa nije u redu jer Slovenija već 12 godina u sjeni balkanskih ratova provodi svoj tajni nacionalni plan preko MUP-a i Ministarstva obrane. Želimo da se u Sloveniji konačno razotkrije taj tajni nacionalni plan. Tijekom posljednjeg smo desetljeća napisali pregršt pisama bivšem predsjedniku Milanu Kučanu i bivšem premijeru Janezu Drnovšeku u kojima smo ih upozorili na frapantne primjere kršenja ljudskih prava, no pravog odgovora nikad nismo dobili. Kurtoazno su odgovarali da nisu nadležni za rješavanje tih problema. Kučan nas je na koncu, 2001. godine, ipak primio i tada smo mu rekli da će mnogi obespravljeni, »izbrisani« ljudi, pravdu potražiti pred sudom u Haagu. </p>
<p>• Koga držite odgovornim za, kako tvrdite, »administrativno-etničko čišćenje«, tko su autori »tajnog nacionalnog plana«? </p>
<p>- Odgovorni su svi, cjelokupna politička elita Slovenije i svi šefovi države i bivši premijeri, od osamostaljenja Slovenije do danas. Tajni plan donesen je konsenzusom svih političkih stranaka.</p>
<p>• To o čemu govorite poprilično je frapantno jer velik dio hrvatske javnost drži da Slovenija prednjači u poštivanju ljudskih prava. Uostalom, vaša država, za razliku od Srbije, Hrvatske i BiH, nikada nije bila na udaru međunarodnih institucija zbog poštivanja ljudskih prava. </p>
<p>- Da, tu se 12 godina sustavno radilo na jednoj te istoj priči, a istovremeno se govorilo »mi u Sloveniji ne kršimo ljudska prava pa zbog toga ne trebamo nikakve udruge za ljudska prava niti međunarodni nadzor njihovog poštivanja«. Rezultati toga su da u Sloveniji postoje samo dvije udruge za praćenje ljudskih prava, HMS i Amnesty International, za razliku od vas u Hrvatskoj, koji ste imali mnogobrojne probleme, ali i puno pojedinaca i udruga koji su stali u obranu ljudskih prava. Unatoč svemu, Helsinški je monitor napravio analizu tog administrativno-etničkog genocida, koju smo potkrijepili i nekim vladinim dokumentima, sudskim presudama, materijalima koji će se proučavati sljedećih 20 godina. No, nas sada najviše zanima kako cijelu tu stvar riješiti.</p>
<p>• Gdje vidite rješenje cijelog problema?</p>
<p>- Tražimo da se svi »izbrisani« preko noći ponovno upišu u evidencije stalnih prebivatelja Slovenije, nakon čega bi im MUP trebao izdati slovenske dokumente, osobne iskaznice i iskaznice zdravstvenog osiguranja čime bi se vratili i u biračke popise. Nije u pitanju, dakle, da ti ljudi trebaju dobiti samo stalni boravak, već im se treba vratiti i nadoknaditi sve ono što im je bilo oduzeto, od prava na rad do mirovina. I tu je razlika između onoga što tražimo mi i što traži gospodin Krivic. On bi kao član bivšeg političkog establishmenta s rješavanjem 18.000 ljudi »oprao stvar« i sanirao situaciju. Time bi prebacio krivnju na nekoga, a to neće biti gospoda Milan Kučan ili Igor Baučar (ministar MUP-a u prvoj slovenskoj vladi) protiv kojega smo zbog brisanja iz evidencije podnijeli kaznenu prijavu. Prijavu smo podnijeli i protiv ravnatelja policije Marka Pogorelca koji nastavlja etničko čišćenje Slovenije deportirajući ljude iz države bez potrebnih rješenja i u lisicama - bez obzira što oni tu žive desetljećima i u Sloveniji imaju obitelji. Preko noći ih pokupe, pritvore i ujutro u lisicama voze do hrvatske ili mađarske granice. Sve to govori da je Slovenija policijska država i to uopće nije upitno.</p>
<p>• Koliko se u Sloveniji osjeća ksenofobija, ima li je?</p>
<p>- Ksenofobija je naš glavni problem. No, problem nije u odnosima između običnih ljudi, već kod političara koji ih huškaju. Na službenim mjestima činovnici na svim razinama vrijeđaju neslovence, a u najširoj javnosti udomaćio se pogrdan naziv za južnjake »čefuri«. Interesantno je da su istim pogrdnim imenom, Slovenci za Drugog svjetskog rata nazivali Židove. No, brisanje ljudi pa potom njihovo deportiranje, oduzimanje mirovina i prava na zdravstvenu zaštitu dovoljno je uvredljivo i bez psovanja. Kad su u pitanju, pak, stariji ljudi, oduzimanje mirovina i zdravstvene zaštite često ima fatalne posljedice. Riječ je, dakle, o najgoroj vrsti rasizma.</p>
<p>Slovenija ne priznaje 54.000 Hrvata</p>
<p>• Kako ocjenjujete to da u Sloveniji postoje samo dvije priznate nacionalne manjine?</p>
<p>- U početku je bilo pokušaja da se i to pravo oduzme »autohtonim« manjinama, talijanskoj i mađarskoj. No, kad to nije uspjelo, onda je službena politika započela s proklamiranjem kako »nitko u svijetu ne tretira manjine tako dobro kao Slovenija koja je raj za ljudska prava«. A 54.000 Hrvata, 47.000 Srba, 27.000 Bošnjaka, 4000 Makedonaca i tisuće Roma nitko i ne spominje. Oni ne postoje kao nacionalna manjina. Manjinska prava, podsjećam, nisu nikakav luksuz, ona postoje kako bi se manjine zaštitile i izbjegle asimilaciju, pa se stoga donose posebni zakoni. Slovenija ne samo da nema zakon o manjinama, već ne poštuje ni temeljna ljudska prava, a jedno od njih je i pravo na osobne dokumente. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Je li pametnije zabraniti građevinsku buku tijekom sezone ili na nju privikavati turiste</p>
<p>Kod nas se na prste jedne ruke mogu nabrojati hoteli s atraktivnim vikend-cijenama. Kod nas čak i Opatija i Dubrovnik spavaju poduži zimski san. Pomirili smo se sa sezonalnošću, iako prema Hrvatskoj gravitira strahovitih 200 milijuna ljudi, od čega su nam najbliži susjedi ujedno i najnaklonjeniji</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Više nismo sigurni je li pametnije raditi na tome da se zabrani građevinska tutnjava tijekom turističke sezone ili je možda bolje privikavati turiste na buku bagera, pa - tko voli nek' izvoli. Miran odmor i san gostiju ovdje nije svetinja, gradi se sve u šesnaest i nema nikakve šanse da se to promijeni. »Građevinari nam govore da im uzimamo kruh kada tražimo da se tijekom sezone ne gradi«, tvrdi ministrica turizma koja je ovih dana ipak uputila apel da se prikoči s radovima jer je sve izmaklo kontroli.
Građevinski radovi samo su jedna od kritičnih točaka hrvatskog turizma, trenutno, doduše, najaktualnija. Međutim, po važnosti bismo je smjestili tek u donji dio mračne tablice koja i dalje čvrsto odolijeva, unatoč desetljetnom kontinuitetu i povremenim promjenama u vladi. Crne su točke, čini se, poput komunističkih vlada - kad jednom zavladaju, više ih nitko ne može maknuti. </p>
<p>Nesposobnost države da bolje poveže poljoprivredu i turizam, i da se tako, posredstvom turizma, više zaradi, smještamo na sâm vrh glavnih hrvatskih turističkih propusta. Imamo sve duže sezone (premda još uvijek prekratke), sve više turista i sve bolje hotele, a iz godine u godinu uvozimo sve više hrane, prečesto »bofla«. </p>
<p>Sigurno znate onu - »velik promet, mala zarada«. To je fraza koja savršeno pristaje domaćem turističkom trenutku. Nepovezivanje poljoprivrede i turizma, odnosno konstantan strah od uvoznih lobija, vrhunska je svinjarija zbog koje su odavno trebale pasti i mnogo jače figure, a ne samo slabi ministri resornih ministarstava.</p>
<p>Tragično je, nadalje, da država od svoga osnutka pa sve do danas nikako ne može stati na kraj sivoj ekonomiji. Na svaki prijavljeni čarter dolazi jedan crni, svaki peti privatni iznajmljivač stranac je koji državi ne plaća niti kune poreza. Cijeloga se ljeta u njegovoj kući izmjenjuju tzv. prijatelji za koje se ne plaća čak ni boravišna pristojba. Inspektorima su istovremeno vezane ruke pa se godinama bave totalnim marginalijama, iritiraju puk bahato kažnjavajući one koji plaćaju porez, dok prave prijestupnike ne smiju primijetiti.</p>
<p>To je tek jedna od posljedica nedefiniranog tretmana turizma. Vlade će ga uvijek deklarativno podržati, ali kad zagusti slijede zabijanje glave u pijesak i standardno dosadne i beskorisne saborske rasprave. Usuđujemo se čak reći i to da Sabor od uspostave samostalne hrvatske države nije donio niti jednu odluku koja bi drastično promijenila dosadašnje uzuse u ovom potencijalnom zlatnom rudniku.</p>
<p>Umjesto, primjerice, da iskoristimo prednosti koje se otvaraju izgradnjom autocesta, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza poskupljuje dozvole za individualno ronjenje na 2400 kuna te na taj način udaljava sve one koji su već ove godine mogli produžiti našu sezonu.</p>
<p>Slijedom toga uopće ne čudi da u sustavu turističkih zajednica caruju lijeni i bezidejni bezveznjaci koji će privatne apartmane uvijek pretpostaviti dobro plaćenom i uvaženom državnom poslu. Treba li komentar činjenici da dalmatinske županije ove godine ne nude gotovo nijedan novi turistički proizvod!? Čast iznimkama, ali u tom se glomaznom i skupom sustavu »nakotilo« previše bahatih ljudi kojima ništa ne mogu čak ni njihovi pretpostavljeni.</p>
<p>Idemo dalje - posvemašnja lijenost (s izuzetkom Istre) turističkih djelatnika, ali i tzv. gradskih poglavarstava, rezultira siromašnom izvanpansionskom ponudom. (Bogomdano) sunce, obala i more - i dalje ništa. Tamo gdje su morali nastupiti čovjek i njegova sposobnost da izmisli i ponudi nešto atraktivno - caruje golema rupa. I nikome ništa, svi su zaštićeni poput ličkih - zna se već čega.</p>
<p>Kod nas se na prste jedne ruke mogu nabrojati hoteli s atraktivnim vikend-cijenama. Kod nas čak i Opatija i Dubrovnik spavaju zimski san. Pomirili smo se sa sezonalnošću, iako prema Hrvatskoj gravitira strahovitih 200 milijuna ljudi, od čega su nam najbliži susjedi i najnaklonjeniji.</p>
<p> U ovakvoj se konkurenciji i ponuda katastrofalno loše noćne zabave čini manjim propustom, a u stanju smo marginalizirati i istinu da su se prvorazrednih hotela gotovo besplatno domogli tajkuni s dobrim političkim vezama....</p>
<p>Činjenica je da bi s boljom ponudom i s agilnijim ljudima hrvatski turizam mogao živjeti cijele godine. Tek bi tada imalo smisla raspravljati zarađujemo li od turizma četiri (po staroj metodologiji) ili osam milijardi dolara (po metodologiji Turističke satelitske bilance). U tom bi slučaju, naime, zarađivala Hrvatska, zarađivali bi hrvatski građani, a ne nizozemski uzgajivači rajčica, britanski stočari, marokanski ribari i hrvatski prekupci...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Prema rivijeri je sada znatno pojačan i promet - vina!</p>
<p>Eto nam i glavnoga dijela turističke sezone, a to znači i više onih gostiju koji znaju što je dobro vino i koliko vrijedi, dakle onih koji su spremni platiti to uživanje</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Dosadašnja iskustva potvrđuju da je i fino ohlađeno dobro vino za pilce na našoj jadranskoj rivijeri često bivalo »vruće«... Naravno, grijala ga je »vruća cijena«, ponegdje i do te mjere da je butelja vrhunskog vina bivala skuplja od hotelskog pansiona ili dva puta skuplja od dobro pripremljenog odreska s prilozima, a kad bi se događalo da je na stolu bivala oborita riba koju je trebalo zaliti s dobrim plavcem onda se taj nedvojbeni užitak pretvarao u glavobolju, itd. </p>
<p>Nema ni govora o nepriznavanju razmišljanja naših ugostitelja da turistički Jadran nije »karitativna ustanova«, pogotovo ne u glavnoj sezoni, ali »antikaritativne cijene« vinima, recimo, ipak moraju imati pokriće u kakvoći, te načinu nuđenja i podvorbe, preporukama o tzv. »sljubljivanju« vina i jela... U nas, izgleda, nema za to vremena jer su nam sezone kratke i tko bi još gubio vrijeme s tim »sitnicama«...</p>
<p>Već od svibnja, a pogotovo od početka lipnja promet vina prema rivijeri je pojačan, realiziraju se raniji ugovori o isporukama, uhodane veze su »na snazi«, novi se poslovi pokušavaju dogovoriti tako da sve upućuje da će vinski dio ponude biti količinski u redu. No, kakav će biti izbor vina po kakvoći i cijenama?</p>
<p>Kad je to u pitanju onda se, nažalost, još ne može govoriti o ukupnosti ponude ili, recimo, uhodanosti. Podsjetimo: već desetak godina na Zagrebačkom velesajmu u dva susjedna paviljona su turistička i vinska proljetna izložba, ali se još uvijek ne događa da se te dvije »branše« spoje usprkos tome što je vino značajan adut turističke ponude. </p>
<p>Jadranske vinske ceste? Uhodane su i sve se više uhodavaju one u Istri, tamošnji turistički djelatnici i vinari dobro su, što bi se reklo, povezani, unutrašnjost Poluotoka sve je više u (seoskoj) turističkoj ponudi, a baš loza i vino u tome imaju naglašenu ulogu. Dalje niz Jadran? Poznata iznimka je otok Krk (Vrbnik), na dalmatinskim otocima (koji imaju vrlo dobrih vina i vinskih ugođaja) čitava je priča praktično više u dobrim željama i planovima, a da se ipak domaći i strani gosti ne osjećaju neponuđenima ima, na primjer, na Hvaru, Korčuli, poluotoku Pelješcu... više dobrih i originalnih domaćina koji mogu poslužiti za primjere, što posebno vrijedi za Hvaranina Zlatana Plenkovića. Ipak, još je »na snazi« najmanje tri godine stara konstatacija hotelijera Ante Mrgudića iz Orebića da »...mnogi turisti prolaze poluotokom Pelješcem a da pojma nemaju kako se voze vinogorjem svjetski glasovite sorte plavac mali«...</p>
<p>Ali, tu je i jedan teško oprostivi - minus. Riječ je o vinskom podrumu u Bolu na Braču, stotinu godina staroj građevini izuzetne vrijednosti, koja je davno mogla i trebalo postati rijetko atraktivnim vinskim hramom i uz glasovitu plažu Zlatni rat proslaviti Bol i u tome obliku ponude. Obećanja je bivalo, ali... Eto, ovih je dana Bol ostao i bez svoje novije atrakcije - damskog međunarodnog teniskog turnira...</p>
<p>Bilo kako bilo, ovih dana vince »teče« prema našoj rivijeri, iz velikih vinoteka (zagrebački Vrutak i Gro-Prom, npr.), te podruma slavonskih, međimurskih, plešivičkih, prigorskih... vinara izlaze na tisuće i tisuće boca, pa ako se dogodi da se barem dio toga ponudi u skladu s dobrim običajima i regulama posluživanja vina i prilagođavanja jelima mogla bi sezona napokon imati i ozbiljnije vinsko obilježje. </p>
<p>Hoće li biti - pilaca? Da, bit će ih jer se najavljuje oko pet posto veći fizički promet nego lani, ali ipak treba imati na umu da te fizičke brojke neće presuđivati - odlučivat će duhovitiji aranžmani i ponuda, dakle ukupni odnos prema vinoljupcima.</p>
<p>Velika je šteta da turistička Hrvatska i dalje traga za svojim eno-gastro izvorima i to bogatstvo olako mijenja uvoznim artiklima i naslovima u pravilu manje vrijednosti. Ta je »roba« navodno unosna jer joj je oznaka »na brzinu«, a brzina nikad nije bila preporučljiva kad se radi o jelu i piću, ukratko o kulturi stola!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Dobro došli na zapadni Balkan: Nijedna nacionalna država ne može graditi identitet na neznanju drugih </p>
<p>Stoljetni strah Hrvata od germanizacije, talijanizacije i mađarizacije generirao je jugoslavensku ideju. Dakako, stvaranjem države SHS koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju doveo je u pitanje jugoslavenstvo kao ujedinjujuću ideju. Možda je Staljinov napad na Tita i njegovu Jugoslaviju ponešto ojačao jugoslavensku ideju, ali to je relativno kratko trajalo, pa je jugoslavenstvo izgubilo status ujedinjujuće ideje. Ovaj put definitivno / Ako se pojedinac na putu u neku zapadnoeuropsku zemlju ponekad i morao predstaviti kao Jugoslaven, razlog je tome više bio temeljito neznanje osnovnih pojmova i kategorija vezanih za taj geopolitički prostor. Nije tada bilo nikakvo iznenađenje ako netko, šaljući pismo iz Pariza, navede kao bitni dio adrese: Zagreb kod Beča</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Termin zapadni Balkan službeno je promoviran na zagrebačkom summitu na jesen 2000. godine, a u tom kratkom razdoblju između Zagreba i Soluna prihvaćen je kao normalan (neupitan) naziv za jugoistočni dio Europe minus Slovenija i Grčka.</p>
<p>No nije francuska diplomacija izmislila taj naziv on se može naći i u ranijim enciklopedijskim izdanjima. Tamo se zapadni Balkan definira kao brdovito područje bivše SFRJ, a pritom se izričito isključuju iz tog pojma ravničarski dijelovi bivše države kao npr. Vojvodina. </p>
<p>Dakako, i ravnice su geografski pojam isto kao i planinski masivi. Nadalje, isključuje se obalni pojas kao i otoci.</p>
<p>Tu je očito posrijedi neki drugi faktor, a ne geografija. Možemo ga označiti kao sociokulturni faktor. Stoga se na temelju geografskog faktora kao zapadni Balkan definira sjeverozapadni dio bivše Jugoslavije uključivši tu i Sloveniju.</p>
<p>Međutim, na zagrebačkom summitu pojam zapadni Balkan obuhvaća sve novostvorene države bez obzira na to jesu li to planinski masivi ili ravnice, a sam pojam proširuje se i na Albaniju, koja nikad nije bila sastavnica Jugoslavije, a isključuje se Slovenija.
Zapadni Balkan samo je drugi naziv za »regionalni pristup« u »približavanju« jugoistočnog dijela Europe Europskoj uniji i NATO-u. Nije čudo što takav »regionalni pristup« nije izazvao nikakvo oduševljenje među hrvatskim političarima. Kako je onda moguće da on bude prihvaćen kao neupitna kategorija u svakodnevnom političkom diskursu?</p>
<p>Stvar je u tome što je pojam »regionalni pristup« u međuvremenu ipak redefiniran. Naime, prije zagrebačkog summita regionalni pristup označavao je pristup Europskoj uniji u obliku konvoja u komu najsporiji brod određuje njegovu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Kad je regionalni pristup redefiniran kao individualni pristup svake zemlje u tom konvoju, on je postao prihvatljivim i onim političarima koji su se tome prije zagrebačkog summita načelno protivili.</p>
<p>Tu bi trebalo razmotriti počiva li taj novelirani regionalni - individualni pristup na nekim ujedinjujućim velikim idejama, ili pak sadržava neku strategijsku ideju, a na kraju sadržava li neku ideju kolektivnog identiteta ljudi koji žive na zapadnom Balkanu. </p>
<p>Moglo bi se, na primjer, reći da je poslije Prvoga svjetskog rata on izražavao jednu političku ideju koja bi se mogla nazvati jugoslavenskom (odnosno) južnoslavenskom idejom.</p>
<p>Uostalom, jugoslavenska ideja pojavila se znatno prije početka Prvoga svjetskog rata na prvom mjestu u Hrvatskoj, gdje se ona naziva različitim imenima (npr. Ilirski pokret u prvoj polovici devetnaestog stoljeća). </p>
<p>Njezin je zagovornik bio Josip Juraj Strossmayer. No on ističe ideju južnoslavenstva, jer ono uključuje među Južne Slavene i Bugare.</p>
<p>Bilo je i drugih političkih ideja: npr. ideja balkanske federacije koja nije bila ograničena samo na Hrvatsku. Čini se da je ta ideja još bila na životu u prvim danima poslije Drugoga svjetskog rata. Tu ideju zastupao je bugarski komunist i ujedno visoki dužnosnik Treće internacionale. U praksi bi to značilo federaciju sklopljenu između »nove Jugoslavije« i Bugarske.</p>
<p>Čini se da toj ideji nije bio nesklon ni Josip Broz Tito. No Staljin je bio žestok protivnik takve ideje, a pogotovo kad bi se ona proširila još i na Albaniju. To je svakako bio jak poticaj otvorena sukoba između Staljinova SSSR-a i Titove Jugoslavije.</p>
<p>Zanimljivo je primijetiti da su u montiranim političkim procesima račun platili Trajče Kostov iz Bugarske i Koči Dzodze iz Albanije, kao »titoisti«. Dakako, procesi protiv »titoista« proširili su se na druge zemlje istočnog bloka, u prvom redu na Mađarsku i Čehoslovačku. Tako je i ta integrativna ideja propala.</p>
<p>Međutim, francuska diplomacija nije zaboravila da je veliki dio Austro-Ugarske Monarhije bio reorganiziran kao Mala antanta. </p>
<p>Taj su savez činili Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Rumunjska i Čehoslovačka Republika. Savez je nastao 1920., a formalno je ukinut 1939., a sklopljen radi održavanja stanja stvorenog Versailleskim mirovnim ugovorom.</p>
<p>Je li to bila dublja motivacija francuske administracije još za vrijeme vladavine Françoisa Mitterranda koja u Chiracovoj inicijativi na zagrebačkom summitu 2000. godine. Teško je reći, ali cijelo razdoblje od raspada SFRJ do zagrebačkog summita obilježeno je možda nikad zaboravljenom Malom antantom.</p>
<p>Jugoslavenska ideja bila je uvjetovana položajem Trojedne Kraljevine Hrvatske u Austro-Ugarskoj Monarhiji. </p>
<p>Stoljetni strah Hrvata od germanizacije, talijanizacije i mađarizacije generirao je jugoslavensku ideju. Dakako, stvaranjem države SHS koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju doveo je u pitanje jugoslavenstvo kao ujedinjujuću ideju. Možda je Staljinov napad na Tita i njegovu Jugoslaviju ponešto ojačao jugoslavensku ideju, ali to je relativno kratko trajalo, pa je jugoslavenstvo izgubilo status ujedinjujuće ideje. Ovaj put definitivno.</p>
<p>Na kraju, je li proces koji je iniciran na zagrebačkom summitu počivao na nekom kolektivnom jugoslavenskom identitetu? Ostavimo li po strani pojedince ili manje skupine koje su propast druge Jugoslavije doživjeli kao propast Atlantide, ta ujedinjujuća ideja većinom je izbrisana iz kolektivnog identiteta.</p>
<p>Što bi značilo kad bi se neki Hrvat ili Srbin predstavio u nekoj zapadnoj zemlji kao Jugoslaven? Takvo predstavljanje imalo je smisla dok je još postojala druga Jugoslavija kao država. No stvaranje Jugoslavena kao neke tradicionalne kategorije nije ni tada bilo sasvim uspješno. </p>
<p>Uostalom, znamo kako je završilo stvaranje kategorije »sovjetskog naroda«, pa nas to upućuje da ni stvaranje jugoslavenskog naroda nije moglo biti išta uspješnije.</p>
<p>Ako se pojedinac na putu u neku zapadnoeuropsku zemlju ponekad i morao predstaviti kao Jugoslaven, razlog je tome više bio temeljito neznanje osnovnih pojmova i kategorija vezanih za taj geopolitički prostor. Nije tada bilo nikakvo iznenađenje ako netko, šaljući pismo iz Pariza, navede kao bitni dio adrese: Zagreb kod Beča. Danas su i ljudi zapadnih zemalja mnogo toga naučili iz geografije pa se takva pogreška u adresi ne bi dogodila.</p>
<p>Dakako, pogrešna adresa bi glasila »Zagreb - Jugoslavija«. Međutim, ni jedna nacionalna država ne može graditi svoj vlastiti identitet na pukom neznanju zemalja iz one zajednice kojoj se dotična zemlja zapadnog Balkana želi priključiti.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pomilovanje 22 narkodilera: kako se izrečena jedna poluistina pretvorila u potpunu neistinu</p>
<p>Rigidna teza o odvjetnicima lopovima koji zarađuju na nesreći poznata nam je još iz prijašnjih vremena. Zamislite koliko odvjetnici mogu zaraditi i mogu dobro živjeti od predmeta s tog područja, kako si to zamišlja Milanka Opačić, kad je riječ o ovisnicima koji obično kradu od roditelja, razbijaju kioske i provaljuju u ljekarne da dođu do droge / Odvjetnici brane individualno pravo čovjeka pred vlašću, pa gospođa Opačić treba, kao i njeni kolege u Saboru, shvatiti da je mnogo lakše razabrati zabludu nego otkriti istinu. Istina počiva u dubini, a zabluda uvijek leži na površini i s njom možemo lako izaći na kraj. Zato smo mi odvjetnici u svim režimima neprihvatljivi jer znamo što je istina, poznajemo jednu i drugu stranu, a svima smo nepoželjni, jer smo neovisni </p>
<p>SILVIJE DEGEN</p>
<p>Dana 17. lipnja 2003. održana je konferencija za tisak Kluba zastupnika SDP-a, na kojoj je, među ostalim, izrečena poluistina koja se pretvorila u potpunu neistinu, a ona je u obliku naslova izvješća s te konferencije objelodanjena kao činjenica: »U nekoliko godina Mesić pomilovao 22 narkodilera« (Vjesnik, 18. i 19. lipnja). </p>
<p>Neugodno sam zatečen tom profesionalnom površnošću u redakcijskoj obradi teksta, a i nekim nakaznim konstatacijama, koje su vjerojatno dio političkog habitusa nekih SDP-ovih saborskih zastupnika. </p>
<p>U tijeku konferencije za novinare zastupnici Kluba SDP-a Marin Jurjević i inače vrlo šarmantna Milanka Opačić, osim organiziranim kriminalom pozabavili su se i problemom veće ili male količine droge, te prekršajne ili pak kaznene odgovornosti počinitelja takvih djela, odnosno treba li one koji posjeduju drogu, a nisu uhvaćeni u preprodaji, kazneno goniti kao i organizirani kriminal, odnosno dilere.</p>
<p>Naravno da o tomu postoje različita mišljenja, ali u svom razmišljanju Milanka Opačić iznijela je više netočnosti. Tako, među ostalim, kaže: »Dobar dio odvjetnika počeo je dobro živjeti od predmeta s tog područja, suci su njima ispunjavali radne kvote, a Državno odvjetništvo se iscrpljivalo podizanjem optužnica protiv mladih kojima treba liječenje, a ne progon.«</p>
<p>Sve to da bi pojačala svoju tvrdnju da ne treba goniti mlade ljude, jer tako i tako »u zadnjih nekoliko godina Predsjednik Republike je pomilovao 22 narkodilera«.</p>
<p>Istina, gospođa Milanka Opačić nije rekla koji predsjednik, ali je ipak u Vjesniku izašao naslov da je Mesić pomilovao 22 dilera, a gospođa zastupnica SDP-a to nije javno demantirala, barem to ja nisam vidio.</p>
<p>Zabrinjava nešto drugo, a to je do koje mjere površnost i neznanje s političkim bezobrazlukom formiraju javno mnijenje pa se, među ostalim, o odvjetnicima govori kao o profiterima i lopovima, te o sucima, koji su upravo »zaslugom gospode iz Sabora, a i izvršne vlasti« ostali sa svojih milijun i tristo tisuća neriješenih predmeta.</p>
<p>Suci rade u okviru zakona, kao i odvjetnici koji brane individualno pravo čovjeka pred vlašću, dok, kao što gospođa Opačić kaže, državni odvjetnici se iscrpljuju, a i oni rade u okviru zakona, koji se nisu promijenili već mnogo godina, a za to je očito odgovorna vlast i Sabor.</p>
<p>Rigidna teza o odvjetnicima lopovima koji zarađuju na nesreći poznata nam je još iz prijašnjih vremena. Zamislite koliko odvjetnici mogu zaraditi i mogu dobro živjeti od predmeta s tog područja, kako si to zamišlja Milanka Opačić, kad je riječ o ovisnicima koji obično kradu od roditelja, razbijaju kioske i provaljuju u ljekarne da dođu do droge.</p>
<p>Odvjetnici brane individualno pravo čovjeka pred vlašću, pa gospođa Opačić treba, kao i njeni kolege u Saboru, shvatiti da je mnogo lakše razabrati zabludu nego otkriti istinu. Istina počiva u dubini, a zabluda uvijek leži na površini i s njom možemo lako izaći na kraj.</p>
<p>Zato smo mi odvjetnici u svim režimima neprihvatljivi jer znamo što je istina, poznajemo jednu i drugu stranu, a svima smo nepoželjni, jer smo neovisni i samo u zemljama gdje su neposredni izbori, a ne gdje odlučuje partiokracija imamo istinsko priznanje i samo tamo možemo dokazati koliko smo stručni i potrebni demokratskom društvu.</p>
<p>Što se tiče predsjednika Republike Stjepana Mesića, danas jedne od rijetkih moralnih vertikala, te »pakovanja« da je pomilovao 22 narkodilera, a Opačić privatno tvrdi da je mislila na predsjednika Franju Tuđmana, sve govori o tezi da su novinari iznimno odgovorni za interpretaciju tuđih stajališta, i to posebno osoba koje su narodni tribuni.</p>
<p>Sasvim opravdano se čudimo da se takav naslov stavlja, a to zastupnica nije kazala »ili ni mislila«. Predsjednik države je u ovom slučaju, kao i mi iz pravosuđa, očito pogođen tezom o kojoj ja stalno govorim, a to je da se državna tijela koriste načelom oportuniteta, a ne zakonitosti, pa su primjer površnosti a često i zloporabe. Vjerujem da je riječ o površnosti, a ne o umišljajnom krnjenju ugleda Predsjednika.</p>
<p>Kao dugogodišnji pravnik, javni radnik i građanin ove zemlje još jednom ističem deontologiju profesije - a naši političari su, nažalost, oduvijek samo profesionalni političari - osoba koje su odgovorne za javnu riječ na bilo kojoj razini. No, dok političari za svoje nastupe obično bivaju kažnjeni na izborima, novinari gotovo nikada ne odgovaraju za svoju površnost ili nestručnost. </p>
<p>Možda izgleda sarkastično, ali je slikovito kada kažemo da između »čovjeka i muhe nema razlike, jer oboje možemo ubiti novinama«.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Izmjene Zakona o radu pogoršat će položaj radnika </p>
<p>Želeći opravdati nove restriktivne mjere u radničkim pravima predstavnici vlasti obmanjuju javnost kada kažu da su zakonske promjene, među ostalim, u funkciji usklađivanja s europskim radnim zakonodavstvom. Nesporna je činjenica da je razina radničkih prava u europskim zemljama u čitavom nizu elemenata znatno povoljnija</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ I ZORANA JANČIKOVIĆ</p>
<p>Zakon o radu u osmoj godini primjene doživljava treće promjene. Već nekoliko mjeseci socijalni partneri vode neproduktivne pregovore o usklađivanju prijedloga izmjena zakona. Hrvatska javnost razumljivo sa zanimanjem prati promjene radnog zakonodavstva jer će one dodatno pogoršati položaj radnika. </p>
<p>U kontekstu predloženih promjena stvara se pogrešan dojam da su postojeća prava radnika zadovoljavajuća zaboravljajući kako su radnička prava već ranije drastično smanjena.</p>
<p>Želeći opravdati nove restriktivne mjere u radničkim pravima predstavnici vlasti obmanjuju javnost kada kažu da su zakonske promjene, među ostalim, u funkciji usklađivanja s europskim radnim zakonodavstvom. Nesporna je činjenica da je razina radničkih prava u europskim zemljama u čitavom nizu elemenata znatno povoljnija.</p>
<p>Milijuni Francuza štrajkaju i prosvjeduju zbog Vladine namjere da poveća radni staž za punu mirovinu sa 37,5 na četrdeset godina staža, a u nas se, na žalost, to povećanje sa trideset pet na četrdeset za žene, a sa četrdeset na četrdeset pet za muškarce dogodilo tiho bez ikakvoga značajnijeg protivljenja sindikata. </p>
<p>Obračun mirovine u Austriji trenutačno se izračunava na temelju petnaest, a u Francuskoj dvadeset najpovoljnijih godina. Zbog nastojanja Vlade da se izračun produlji na čitav radni vijek organiziraju se masovni prosvjedi i generalni štrajkovi.</p>
<p>Podsjetimo, u nas se ta promjena dogodila mnogo drastičnije tako što je deset najpovoljnijih godina za obračun mirovine povećano na puni radni vijek, odnosno četrdeset za žene, a četrdeset pet za muškarce. </p>
<p>To je svakako jedan od razloga što je prosječna mirovina danas samo četrdeset posto prosječne plaće, a bojim se da će se taj trend smanjenja mirovine u odnosu prema prosječnoj plaći i dalje nastaviti.</p>
<p>No tu nije kraj smanjenja radničkih prava koja su se dogodila u posljednjih nekoliko godina. Primjerice, dok je promjena statusa malog poslodavca sa pet na deset zaposlenih radnika u nas prošla nezapaženo u Italiji je zbog toga prosvjedovalo više od milijun radnika.</p>
<p>Promjene uz blagoslov sindikalnih središnjica</p>
<p>Ni tu se kad je u pitanju naše radno zakonodavstvo nije stalo pa se sada predlaže još drastičnija mjera tako što bi se taj broj trebao povećati na dvadeset radnika. To bi gotovo potpuno obuhvatilo većinu malih privatnih poduzeća. Podsjetimo, svi oni koji imaju status malog poslodavca mogu otpustiti radnika bez ikakvog razloga i objašnjenja.</p>
<p>Treba na kraju podsjetiti da su se sve te promjene u našem radnom zakonodavstvu dogodile uz blagoslov sindikalnih središnjica, koje osim povremena verbalna protivljenja nisu ništa konkretno poduzimale da se drastične promjene ne dogode. Važno je spomenuti da su na čelu sindikalnih središnjica bili gotovo svi sadašnji čelnici.</p>
<p>Vladin prijedlog novih restrikcija radničkih prava moramo promatrati u kontekstu svih tih promjena i razine radničkih prava u spomenutim europskim državama. Naknada za nezaposlene u europskim zemljama omogućava pristojan život, a u nas sa 900, odnosno tisuću kuna na mjesec, ne mogu se zadovoljiti niti najnužnije životne potrebe.</p>
<p>Vladajući će reći kako je sve to odraz gospodarskih uvjeta i mogućnosti naše zemlje što bi se moglo i prihvatiti da istodobno oni koji nam to govore neće uživati tzv. povlaštene mirovine. Mirovine saborskih zastupnika, ministara i ostalih državnih dužnosnika koji odrade samo pola mandata, višestruko su veće od mirovina akademika, sveučilišnih profesora, da o učiteljima i ne govorimo.</p>
<p>Nesporna je činjenica da je uređivanje uvjeta rada najsloženije pitanje radnog zakonodavstva. Provoditi reformu radnih odnosa u državi u kojoj zapošljavanje i nezaposlenost predstavljaju jedan od osnovnih problema, ionako složen posao čini još složenijim. Nedopustivo je provoditi predložene izmjene i dopune bez socijalne reforme koja bi donekle balansirala novonastale probleme.</p>
<p>Naime, danas većina država nastoji održati kombinirani sustav socijalne sigurnosti s rastom zaposlenosti ono što se u nas događa nije na tragu tih nastojanja. U nas se smanjuju naknade za bolovanja, obuzdava se rast plaća, naknade za nezaposlene neprimjereno su male, potiče se zapošljavanje s nepunim radnim vremenom i sklapanje radnih odnosa na određeno vrijeme.</p>
<p>Vlada ne smije zaboraviti da su pravo na rad, pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje, pravo na zaradu kojom radnik može sebi i svojoj obitelji osigurati slobodan i dostojan život zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske.</p>
<p>Potreba za fleksibilnošću na području rada koja podrazumijeva što veću fluktuaciju radne snage, jednostavnije procedure otkazivanja ugovora o radu, manje otpremnine temeljni je razlog koji se navodi u uvodu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Slijedom toga u prvi plan stavljaju se fleksibilni oblici rada (privremeno zapošljavanje, zapošljavanje na određeno vrijeme, rad izvan konvencionalnog radnog mjesta).</p>
<p>Zakon o radu uređuje radne odnose i ima karakter općeg zakona na području radnog prava, stoga promjene radnog zakonodavstva trebaju biti na tragu suvremenih demokratskih procesa.</p>
<p>Sporni instituti</p>
<p>Četiri su sporna instituta u Prijedlogu; ugovor o radu na određeno vrijeme, utvrđivanje najmanjeg trajanja otkaznog roka, utvrđivanje najnižih iznosa otpremnine i definicija malog poslodavca.</p>
<p>Posljednjih mjeseci vodili su se o tim institutima pregovori između Vlade, poslodavaca i sindikata. Jedino je dogovoreno kako se nova definicija ugovora o radu na određeno vrijeme neće prihvatiti.</p>
<p>Prihvatljivije je postojeće rješenje iz više razloga. Naime, izjednačavanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme i ugovora na određeno dovelo bi do fluktuacije radne snage, stvorili bi se lakši uvjeti za otkazivanje takvih ugovora, obveze poslodavaca prema radnicima bile bi minimalne, gotovo nikakve, i na kraju to su ugovori s rokom trajanja.</p>
<p>Osim toga zloupotrebljava se i postojeća odredba koja daje mogućnost sklapanja ugovora na određeno vrijeme samo u taksativno navedenim slučajevima uz vremensko ograničenje od tri godine nakon čega to postaje ugovorom na neodređeno vrijeme. </p>
<p>Sklapaju se prividni ugovori o radu na određeno vrijeme za koje Zakon o obveznim odnosima kaže: »Prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, ali ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi važi ako je udovoljeno uvjetima za njegovu pravnu valjanost«.</p>
<p>Naime, velika većina ugovora o radu na određeno vrijeme ima sve karakteristike ugovora na neodređeno, međutim radi lakšeg otpuštanja, »čuvanja« radnog mjesta i niza drugih razloga koji idu na štetu radnika sklapaju se upravo ugovori na određeno vrijeme bez zakonskog uporišta.</p>
<p>O ostalim spornim pitanjima socijalni partneri nisu se uspjeli dogovoriti i konačna je odluka prepuštena saborskim zastupnicima.</p>
<p>Autor je predsjednik Sindikata Preporod; autorica je pravnica Sindikata Preporod.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>I Klaun iz Italije pomaže razminiranju Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Posljednji dan uličnog festivala »Cest is d' best« za posjetitelje subotnje »špice« bio je više nego zanimljiv. Opušteni ugođaj osmog dana ove manifestacije stvarali su zvukovi benda Romantico, klaviristica Aida Vidan, kao i brojni žongleri raspršeni po čitavom centru. Održala se i prezentacija jesenske kolekcije modne kuće »Zelinka«, a veliki pljesak i ovacije ispred »Mi caffea« zaslužio je klaun Kosta iz Italije. Metlom je čistio prolaznike, imitirao je njihove pokrete, penjao se po njima, klečao je na podu i nudio cvijeće mladim djevojkama, imitirao je i svinju, te kao pijetao ispijao sok iz tuđih čaša. No, vrhunac se zbio kad je s popularnim zagrebačkim likom Đovanijem (perač prozora koji je više poznat kao nogometaš, mornar, a i pilot) vozio imaginarni motor. Ukrao mu je i torbu, no sve u humanitarne svrhe.</p>
<p>»Na štandu 'I ja mogu razminirati jedan četvorni metar Hrvatske' saznao sam da su neke od mina, a koje su razasute po vašoj zemlji, proizvedene i u mojoj Italiji. To me jako rastužilo i stoga sam odlučio sav prihod od svog nastupa dati u prilog razminiranja Hrvatske«, rekao je klaun na kraju svog nastupa za koji je zaslužio buran pljesak, a približavanje velikog broja ljudi k njegovoj kapi u koju su ubacivali novac značilo je da je humana gesta uspjela. </p>
<p>I biciklisti su došli na svoje sudjelovanjem u »Žbici«, odnosno u mimohodu biciklima po nekim ulicama u samom centru grada gdje je inače tijekom čitave godine promet rezerviran samo za naše limene ljubimce. Među 80 sudionika ove biciklijade našao se i Milan Bandić, dogradonačelnik Zagreba, kao i Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za promet, a koji se brine za uređenje biciklističkih staza u gradu. Najstariji sudionik bio je pedesetdvogodišnji Marko Frančešević, dok je najmlađa sudionica bila sedmomjesečna Nika Gudlek. U utrci za slijepe osobe na tandem-biciklima dvosjedima pobijedio je Darko Butorac kojega je vodio Ferenc Havasz, a za one koji vole egzibicije na njima pobrinuo se Internet magazin bicikl.com koji je organizirao i to natjecanje. Da se bicikl može sporo voziti pokazalo je natjecanje »Usporka«, a svoj natjecateljski duh pokazale su i bebe u utrci »Bilo kuda, kiki svuda«. I što drugo zaželjeti na kraju ove ulične fešte, nego da osmi »Cest is d' best« bude još bolji.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Njegovanje tradicije zajedničkog objeda</p>
<p>Još jedna knjiga koja upotpunjuje posljednjih godina prilično bogatu izdavačku produkciju s područja gastronomije i kulinarstva - kuharica Božice Mirić i Drage Vukušića »Obiteljski objed«, s podnaslovom »Ljeto«, predstavljena je ovoga tjedna u Hrvatskom kulturnom klubu. To djelo, što ga je ilustracijama popratio slikar Matko Trebotić, svim je ljubiteljima takvog štiva podarila zagrebačka »Mozaik knjiga«.</p>
<p>»Najzanimljivija u knjizi mi je sama ideja obiteljskog ručka. Naime, s obzirom na to da je obitelj danas u raspadu, jedna od formula kako je sačuvati jest i njegovanje tradicije zajedničkog objeda. Ova je knjiga karakteristična i po tome što je prilagođena prosječnoj obitelji, što je vrlo pregledna i jednostavna«, kazao je Branimir Donat, književnik i književni kritičar.</p>
<p>Knjiga »Obiteljski objed« temeljena je na tradiciji domaće hrvatske kuhinje i dugogodišnjim iskustvima njezinih autora - nastavničkih Božice Mirić i ugostiteljskih Drage Vukušića. Riječ je o trećoj knjizi iz projekta »Obiteljskog objeda«, koja donosi ljetne tjedne jelovnike.</p>
<p>»Zadnjih smo godina izloženi pravom gastronomskom bumu u medijima. Upravo u takvoj ekspanziji treba isticati ono naše staro, domaće, i to zato što smo sigurni da su naše namirnice zdravije od mnogih stranih delicija koje nam se obilno nude na tržištu«, istaknula je autorica Božica Mirić.</p>
<p>U predstavljanju, što ga je vodio novinar Milan Sigetić, sudjelovali su i likovni kritičar Milan Bešlić, dramska umjetnica Branka Cvitković pročitala je kratak esej Veljka Barbierija o knjizi, a nazočnima se s nekoliko riječi obratio i Drago Vukušić.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Sunčani brijunski petak Johna Malkovicha</p>
<p>Za Johna Malkovicha odmor u Hrvatskoj, u Puli, započeo je radno. Prvo je u četvrtak u podne razgovarao s novinarima koji, po tipično našem običaju, nisu bili sretni zbog grupne press konferencije, a onda kad su dobili puni sat za postavljanje pitanja, jedva su iskoristili 40 minuta. Vremena za pojedinačne razgovore nije bilo, tek za televizijski show Željke Ogreste u kojem je Malkovich puni sat govorio o sebi i svojim preokupacijama (emisija će biti emitirana u petak 4. srpnja). </p>
<p>U četvrtak poslijepodne bila je svečanost dodjele odlikovanja predsjednika Mesića, koje je Malkovichu uručio gradonačelnik Pule, Luciano Delbianco, a nakon toga slavilo se na terasi »Valsabbiona« u krugu nekolicine prijatelja i poznanika do ranih jutarnjih sati.</p>
<p>Pritom, Malkovich nije krio uzbuđenje i dirnutost pažnjom kojom je bio okružen na svakom koraku svog ponovnog boravka u Hrvatskoj, a posebno u susretima s običnim ljudima koji su mu prilazili s divljenjem i respektom na ulici, plaži i u restoranima. </p>
<p>U petak je s obitelji krenuo u obilazak Istre, koji je započeo vožnjom električnim automobilima kružeći Velikim Brijunima gdje su manje bili zainteresirani za Titovu ostavštinu, a mnogo su se više oduševljavali životinjama u prigodnom Safari parku i ljepotama prirode koja je na Brijunskom otočju doista veličanstvena. </p>
<p>I teško je bilo zaključiti što ga se više dojmilo, legendarna maslina iz četvrtog stoljeća, bizantski kastrum ili rimska rezidencijalna vila u zaljevu Verige iz prvog stoljeća... Sve mirno i nenametljivo, bez buke i turističkog pretjerivanja, bez uobičajene gužve i nervoze. Točno ono što je našem gostu trebalo da se opusti i relaksira na početku svog zasluženog odmora.</p>
<p>Obilazak Istre uključivao je šetnju Grožnjanom, posjet vinariji Kozlović, ručak u restoranu »Marino« u Kremenju gdje je pohranjen otisak najvećeg tartufa na svijetu pronađenog upravo u ovom dijelu Istre. A onda povratak u Pješčanu uvalu i pripreme za odlazak na brod koji će ga odvesti u izazove jadranskih bespuća da nesmetano i bez javnosti uživa u ljepotama zemlje svojih predaka, koju će sada napokon, barem dijelom, bolje upoznati. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Hamlet« Petera Brooka izveden na Lokrumu </p>
<p>DUBROVNIK, 28. lipnja</p>
<p> - U ostacima benediktinskog samostana na otočiću Lokrumu, nadomak Dubrovnika, u petak navečer je premijerno odigran Shakespeareov »Hamlet« u adaptaciji i režiji Petera Brooka.</p>
<p> Tragediju »Hamleta« na francuskom jeziku izveo je Brookov Centar za kazališnu umjetnost (CICT) iz Pariza.</p>
<p> Publika je pljeskom nagradila Brookovo viđenje Hamleta u kojem je pozornost bila usmjerena prvenstveno na glumca i izgovorenu riječ. </p>
<p> Petnaestak Shakespeareovih likova iz drame o danskom kraljeviću izvelo je samo osam glumaca, a kostime za predstavu potpisuje glasovito ime iz vrha svjetske mode Issey Miyake.</p>
<p> Istinu o Hamletu za razliku od svih drugih Brook otkriva s glumačkim ansamblom koji dijelom čine glumci afričkog podrijetla uključujući i Williama Nadylama, koji tumači glavni lik, ali i na pozornici na Lokrumu na kojoj u Dubrovniku još nikada nije igran.</p>
<p> Od dosadašnjih 12 različitih izvedbi Hamleta od 1952. sve su predstave osim jedne izvedene na tvrđavi Lovrjencu, a Hamlet je samo 1982. godine izveden na Držićevoj poljani u staroj gradskoj jezgri.</p>
<p> Brookov se »Hamlet« izvodi na 54. dubrovačkim ljetnim igrama, ali prije njihova službenog početka zbog sindikalne zaštite glumaca kojima je kolektivnim ugovorom zajamčen dvomjesečni ljetni odmor. </p>
<p> Predstave će se odigrati i u subotu i nedjelju, a one će biti i zadnje izvedbe Brookova »Hamleta«. Brook zbog ranije preuzetih obveza i ovom prilikom nije došao u Dubrovnik, ali se njegov dolazak očekuje tijekom kolovoza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Srednjovjekovne dame i vitezovi u oklopima prošetali Stradunom </p>
<p>DUBROVNIK, 28. lipnja</p>
<p> - U Dubrovniku je u subotu svečano otvoren Povijesni renesansni sajam, čiju organizaciju potpisuje Renesansna udruga »Ragvsevm«. </p>
<p>To je ujedno i prvi put da se u Gradu održava povijesni sajam čiji organizatori ističu kako će taj događaj uvrstiti Dubrovnik na europsku kartu srednjovjekovnih sajmova.</p>
<p> Tijekom svečanog ceremonijala stotinjak izvođača u srednjovjekovnim kostimima prodefiliralo je Stradunom, te se uz prigodne darove predstavilo »knezu«.</p>
<p> Trodnevni sajam inače se održava na Poljani Ruđera Boškovića, gdje su smješteni štandovi sa suvenirima, te proizvodima tipičnima za srednji vijek i autohtonim domaćim proizvodima.</p>
<p>Uz nastupe žonglera i drugih zabavljača, organizatori su priredili i prezentacije starih zanata, dok je djecu, ali i odrasle i turiste, osobito razveselilo fotografiranje uz srednjovjekovne vitezove u oklopima. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Elvisov film bit će adaptiran za kazališnu predstavu</p>
<p>LONDON, 28. lipnja</p>
<p> - Glazbi kralja rock'n'rolla Elvisa Presleyja bit će udahnut novi život kad show zasnovan na njegovom hit filmu »Jailhouse Rock« preseli na kazališne daske. Mjuzikl zasnovan na filmu iz 1957. godine otvorit će se na londonskom West Endu prije kraja godine, a na newyorškom Broadwayu početkom 2004. godine. </p>
<p>Priča prati mladog čovjeka po imenu Vinnie koji se zaljubljuje u R glazbu nakon odlaska u zatvor. Usput spoznaje veliku životnu istinu da novac i slava ne mogu kupiti sreću. U showu će se naći i pjesme iz 1950-ih godina. </p>
<p>Elvis je imao 18 hitova koji su bili broj jedan na top ljestvicama u SAD-u, u što spadaju i njegove slavne pjesme »Hound Dog« i »Heartbreak hotel«. Umro je 1977. godine u dobi od samo 42 godine. Oko njegove smrti i danas kruže svakakve priče, a grafiti poput onoga »Elvis je živ« gotovo da su postali slogani. </p>
<p>Iako je baziran na filmu, mjuzikl će ispričati mnogo veću priču, poručuje njegov redatelj Rob Bettinson, čiji se show »Buddy« prikazivao više od 14 godina. Također će ispričati priču o rođenju rock and roll glazbe. </p>
<p>Scenarist Alan Jones, pak, obećava više od puke nostalgije. »U srcu je to univerzalna priča protiv autoriteta i potraga za vlastitim 'ja'. Riječ je o priči s kojom se mladi svih generacija mogu poistovjetiti«.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nova istraživanja pokazuju da je maslinovo ulje precijenjeno </p>
<p>U najvećoj studiji ikada provedenoj kada je o mediteranskoj prehrani riječ i jednoj od rijetkih koja je uključila odrasle osobe svih dobi, znanstvenici su otkrili da stvarni dobrotvorni učinak po zdravlje nije u maslinovom ulju već upravo u kombinaciji svih namirnica u mediteranskoj prehrani. </p>
<p>Rezultati studije provedene u Grčkoj ukazuju da se mastima bogata mediteranska prehrana povezuje s manjim rizikom od srčanih bolesti i raka. A maslinovo ulje je jednom davno dobilo ogroman kredit kojeg je zadržalo cijelo vrijeme. Međutim, kako se sada čini, moguće je da je dobilo preveliki kredit. </p>
<p>Za maslinovo ulje koje je glavni začin mediteranske prehrane vjerovalo se da je glavni razlog zašto stanovnici 16 zemalja koje graniče sa Sredozemnim morem žive duže od Amerikanaca, primjerice, i imaju manji postotak bolesti usprkos konzumiranju visokomasne prehrane. Razlog tomu leži u činjenici da većina masnoća stiže iz nezasićenih masnoća koje su zdrave za srce i mogu imati učinke na prevenciju raka, a takvo je maslinovo ulje, za razliku od ne toliko zdravih zasićenih masti. </p>
<p>Nije stoga nimalo začuđujuće što su stručnjaci otkrili da Grci koji konzumiraju mediteransku prehranu imaju značajno manji postotak smrti i bolesti od onih koji je ne konzumiraju. </p>
<p>Međutim, također su izvijestili u ovotjednom broju časopisa »The New England Journal of Medicine« da maslinovo ulje samo po sebi ne utječe značajnije na smanjeni postotak smrtnosti. </p>
<p>Maslinovo ulje igra važnu ulogu u prevenciji bolesti i smanjenju postotka smrtnih slučajeva ali nije u tome samo. Ono je tek jedno u božanstvenom miksu nekoliko čimbenika koji, kada se koriste zajedno, pomažu utvrditi tezu da jedenje pravilne prehrane može značajno reducirati rizik od rane smrti. </p>
<p>Studija je provedena na uzorku od 22.000 odrasle osobe od 20 do 86 godina iz svih regija Grčke i otkriveno je da postotak smrti opada za 25 posto kod onih koji prakticiraju mediteransku prehranu. </p>
<p>Uz maslinovo ulje kao dodatak većini jela mediteranska prehrana je bogata povrćem, voćem, orašastim proizvodima, mahunarkama i žitaricama, umjerena u unosu ribe i s malom količinom mesa i mliječnih proizvoda. </p>
<p>Ovo otkriće bi moglo objasniti zašto Azijati koji koriste druga ulja za kuhanje imaju također niski postotak bolesti i preranih smrti. Naime, iako slabo koriste maslinovo ulje, slijede ostale principe mediteranske prehrane, dakle konzumiraju mnogo mahunarki, orašastih proizvoda i minimalno procesuiranog zrnja, s malo zasićenih masnoća. Poruka ostaje dakle ista - prehrana u kojoj su zasićene masnoće slabo zastupljene, a one nezasićene u većem omjeru rezultirat će i boljim zdravstvenim ishodom. (N. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Nakladnici zakidaju pisce </p>
<p>Trećesiječanjski pisci izborili su se za stipendije Ministarstva kulture, što je smiješna zamisao, kaže Hrvoje Hitrec. Smatra i da članovi Hrvatskog društva pisaca nisu uspjeli. Vesna Parun dobitnica je nagrade »Tin Ujević« za zbirku »Suze putuju« , a Ante Matić povukao je žalbu </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Iako se na Godišnjoj skupštini Društva hrvatskih književnika, održanoj u subotu u prostorijama Društva, vjerojatno očekivao senzacionalistički rasplet vezan uz žalbu bivšega člana Ante Matića kojeg je iz DHK izbacio Upravni odbor, te točke na dnevnome redu uopće nije ni bilo. Naime, Matić je odmah nakon što su članovi Društva minutom šutnje odali počast preminulim članovima, rekao da povlači žalbu, što je Skupština prihvatila.</p>
<p>Vijest koja zaslužuje veću pozornost jest proglašenje laureata nagrade »Tin Ujević« za 2003. godinu. Tinovim vijencem ovjenčana je, u konkurenciji 82 prijavljene zbirke, pjesnička zbirka Vesne Parun »Suze putuju«. Nagrada će pjesnikinji biti dodijeljena u Vrgorcu na Tinov rođendan, 5. srpnja. </p>
<p>Govoreći o aktivnostima najstarijega hrvatskoga spisateljskog društva, njegov je dopredsjednik Anđelko Novaković izjavio da je, unatoč svim nevoljama i udarcima što ih je DHK doživio u proteklih godinu dana, ostvareno mnogo više nego proteklih godina. Kao primjere naveo je sto novih izdanja, mnoštvo tribina i književnih nagrade, okruglih stolova, predstavljanja knjiga i susreta organiziranih diljem Hrvatske, Malu knjižnicu DHK i druge aktivnosti. </p>
<p>Hrvoje Hitrec osvrnuo se na premalo zauzimanje za autorske honorare i socijalnu neosjetljivost prema piscima. Upozorio je i na to da nakladnici namjerno zakidaju književnike. Hitrec je zatražio da minimalni honorar za autorski arak (16 kartica) izvornoga proznog teksta iznosi 2800 kuna neto. »Od 40 i više milijuna kuna iz državnoga proračuna samo se mrvica dokotrljala do književnika. Trećesiječanjski pisci izborili su se pak za stipendije Ministarstva kulture, što je smiješna zamisao, isto kao i Strategija kulturnoga razvitka Ministarstva«, rekao je. Govoreći o Hrvatskom društvu pisaca, koje je nastalo nakon prošlogodišnjega raskola u DHK-u, Hitrec smatra da njegovi članovi nisu uspjeli te da su DHK napustili zbog politikantskih razloga, a ne zbog različitih poetika i estetika.</p>
<p> Ante Zemljar ponovo je osudio što je u Društvu skinuta mramorna ploča na kojoj su bila upisana imena pisaca poginulih 1941. i zatražio njezino vraćanje.</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika, izvijestio je tajnik Željko Knežević, okončalo je proteklu godinu s viškom od 141.012,87 kuna. Što se pak novčanoga plana za ovu godinu tiče, za održavanje »hladnog pogona« DHK je od Ministarstva kulture dobio 240.000 kuna manje nego što je tražio. Ante Stamać, voditelj Skupštine, upozorio je pak da Društvo do danas nije primilo niti kune za svoje publikacije od države i Grada.</p>
<p>Na Godišnjoj skupštini izabran je i 15. član Upravnoga odbora Miroslav Mađer. Između dviju skupština primljeno je 40 novih članova, a 30 ih je istupilo. </p>
<p>Na subotnjem sastanku pisaca prihvaćen je Prijedlog dopuna i izmjena Statuta Društva, prema kojemu se i na samoj izbornoj skupštini može predlagati predsjednik i dopredsjednici, što prije nije bio slučaj. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Središnja festivalska književna večer posvećena pjesniku Luki Paljetku</p>
<p>ŠIBENIK, 28. lipnja</p>
<p> - Središnja književna večer ovogodišnjeg Međunarodnog dječjeg festivala posvećena je pjesniku Luki Paljetku čija je knjiga »Brod od papira« promovirana u petak navečer u kazalištu. Knjigu su zajedno izdali MDF i riječka kuća »Adamić«, a na promociji o knjizi i autoru govorili su Tito Bilopavlović, urednik festivalskog literarnog programa, te pjesnik Jakša Fiamengo.</p>
<p>Zahvalivši se zaslužnima za izdavanje njegove nove zbirke pjesama, Luko Paljetak je govoreći o knjizi rekao kako je ona nastala u kratkom vremenu, govori o svijetu životinja i ljudi, a zgodne ilustracije, osim što tumače pjesmu, ujedno otvaraju prolaz u svijet dječje mašte. Pjesme su kraće i time bliže klasičnijoj formi. »Stvarajući pjesme poslužio sam se novinama koje su pune pitanja, dilema, a ujedno su i najjeftiniji materijal. Želio sam ukazati na banalnost svijeta, novina... Što se naslova tiče, on se može tumačiti na više načina, on je metafora«, rekao je Paljetak koji se ovom promocijom vratio na festival na kojem, stjecajem okolnosti, nije bio još od početka rata kad se festival zbog granata održavao u sportskoj dvorani. »Za mene je ovo čast što je središnja književna večer posvećena upravo meni. Festival je ugledna institucija s dugim vijekom trajanja i ne bi oni svakoga pustili na ovu pozornicu«, dodao je Paljetak zahvalivši se svima koji su zajedno s njim krenuli na ovu plovidbu.</p>
<p> Na promociji zbirke »Brod od papira« došlo je jako malo ljudi, svega pedesetak poklonika poezije. Slika je to koju ovaj dragi pjesnik i veliki prijatelj festivala nije zaslužio, a kritika se upućuje organizatorima koji su na središnju književnu večer trebali znati koga se treba pozvati. Na više nego poluprazno gledalište nije bio imun ni sam Paljetak koji se u svom nastupu osvrnuo na tu okolnost. »Vidim puno praznih loža, ali ja ne vidim prazninu. Ja tamo vidim svoje prijatelje, vidim mjesta koja su, inače, prazna, vidim one koji su isprazni. Sve što je prazno nije i pusto. Svaka loža je strofa, u svaku ložu možemo staviti po jedno pitanje. Evo, večeras u carskoj loži vidim jedno dijete. Dijete to i jeste - ono je kraljević, car, princeza«, komentirao je Paljetak. A na promociji knjige koja je započela izvrsnim scenskim uprizorenjem više pjesnikovih pjesama za što je zaslužan redatelj iz Šibenika Pero Mioč i članovi stalnog Dramskog studija, nije bilo nikoga od predstavnika Grada, a upravo je Šibenik ove godine proglašen gradom kulture u Hrvatskoj. Njihov nedolazak dovoljno govori o tomu koliko znaju cijeniti poeziju i činjenicu da je Ministarstvo kulture ovom gradu podarilo tako važnu jednogodišnju ulogu.</p>
<p>O zbirci pjesama »Brod od papira« Jakša Fiamengo rekao je kako je knjiga, metaforički rečeno, plovidba, ona je more, a svaka pjesma je jedan putnik. S knjigom se treba pažljivo rukovati kako se ne bi iz nje izlilo more i kako brod ne bi doživio sudbinu Titanica.</p>
<p>Tito Bilopavlović je podsjetio da su ranijih godina središnje festivalske književne večeri bile posvećene, primjerice, Enesu Kiševiću, Danijelu Načinoviću, Jakši Fiamengu i drugima, a ove se godine, kao urednik literarnog programa festivala, odlučio za pjesničku veličinu kakav je Luko Paljetak kojemu se treba pokloniti.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Borimo se za opće dobro, a ne za biračku naklonost dobivenu praznim obećanjima</p>
<p>»Mislim da se podcjenjuje uloga Ureda za kulturu koji se smatra 'kućnom blagajnom'. Ne samo da želimo da 'kulturnjaci' dobiju novac, već moramo formirati svijest potrošača našeg novca. Istina da se 'samoupravna svijest' gdje grad i država 'moraju baš meni dati' prilično teško mijenja« / »Na žalost, ove godine nema velikih izložaba. Nedostaje ambicija koja Zagreb izjednačuje s jednako vrijednim europskim prijestolnicama. Sve naše kazališne kuće zajedno nemaju tehničku opremljenost kao najmanje dvorane u Sloveniji«</p>
<p>Kroz čitavu je povijest intelektualna elita čuvala duh kulture iz koje je ponikla. Od carskog Rima, srednjeg vijeka, blistave renesanse, krvave Francuske revolucije pa sve do kaotičnog 21. stoljeća traje bitka uma i politike. Vladimir Stojsavljević Vaki, intelektualac impresivne biografije - maštovit pisac, plodotvoran dramatičar, radikalan novinar i redatelj, promotor mnogih važnih zagrebačkih kulturnih događaja, među ostalim i jedan od organizatora Tjedna suvremenog plesa i Eurokaza, hrabro se prije dvije godine prihvatio teške funkcije pročelnika Gradskog ureda za kulturu. Kakvo je stanje zagrebačke kulture danas, hoće li Zagreb postati europski centar i što nas sve čeka objasnio nam je gospodin Stojsavljević.</p>
<p> • Mislim da nikad nismo imali mlade i radikalne političare poput braće Kennedy. Srećom, imali smo intelektualnu elitu što je očuvala hrvatski identitet i kulturu kroz stoljeća. Kako Vi kao intelektualac plivate u opasnim političkim vodama, punim »pirana«, da tako slikovito kažem?</p>
<p>- Ono što je intelektualna pozicija u nekom društvu to je čvrsti stav pojedinca koji bi u suštini trebao biti nepokolebljiv. Uvažavam ljude koji svojim tezama doprinose društvenom dobru i razvoju. Moja osobna pozicija nije takva. Temeljno, moj dosadašnji posao bio je nalik ovome, a to je posredovanje između raznih društvenih energija kako bi se zaštitile snage koje u datim okolnostima djeluju nezaštićeno. Posao pročelnika je baš nešto što odgovara ovom opisu. Inače, mislim da se podcjenjuje uloga Ureda za kulturu koji se smatra »kućnom blagajnom«. S Andreom Zlatar pokušavam uredu dati stratešku važnost.</p>
<p> • Matoš je davno pisao da »Zagrepčani žive bez osjećaja za vrijednost djela i osoba u nekakvoj amoralnoj, nekritičnoj i anarhijskoj atmosferi, poznavajući tek vrijednost novca, ne poznavajući sila, kao što je dostojanstvo, duha, srca i značaja«. Prijeti li Zagrebu »carstvo« mediokriteta?</p>
<p>- Matoš je bio briljantan neovisni um čije misli i danas vrijede. Na žalost, ako stvari stavljate u kontekst, onda mi danas nemamo Matoša, s tim što osobno mislim da je temeljni kulturni problem grada poslovična nesložnost umjetnika. Naš trud trenutno se sastoji u tome da nagovorimo ljude u pojedinim djelatnostima da priznaju pravo prioriteta. Primjerice, u kazalištu će vam jedan ravnatelj tvrditi da je njegova kuća najvažnija, ali ni drugi neće pristati na manju poziciju. To je žalosna istina. Evo, ravnatelj koji već 10-ak godina vodi kuću čija je uloga plasirati domaćeg dramskog pisca, slavodobitno u tiražnom tisku govori o tome kako »odlazi preko Save osnovati kuću s istom funkcijom«.</p>
<p> • Kad govorim o prosječnosti, moram izraziti žaljenje kao Zagrepčanka što dobivamo jedan zastarjeli Muzej suvremene umjetnosti kao i Rijeka. Što Vi mislite?</p>
<p>- Ako taj problem prilagodimo ulozi grada u povijesti, onda Muzej suvremene umjetnosti ima ulogu duhovne katedrale, te bi trebao biti velebno zdanje, tako dizajnirano da u njega mogu ući umjetnici koji poznaju sukus vremena. U nas je cijela priča s MSU pokrenuta s relativno skromnim ciljem pa je skroman i završetak priče.</p>
<p> • Grad već dugo čeka udomljavanje dviju sjajnih zbirki - hrvatskih slikarica dr. Josipa Kovačića i antimuzej Vladimira Dodiga Trokuta. Hoće li što biti od toga?</p>
<p>- Na najboljem smo putu da se priča o zbirci Kovačić privede kraju. S Trokutom je priča složenija, utoliko što su njegovi zahtjevi nedosljedni. Antimuzej je specifična i u svjetskim razmjerima sjajna ideja koju živi autor adaptira prema trenutnim okolnostima. Vjerujem u sretan ishod. Od donacija se radi presložen proces, a stvar je jednostavna. Ljudi gradu nešto daruju i trebalo bi biti posve prikladno da se poštuju uvjeti koje donator postavi.</p>
<p>• Kako danas funkcionira Ured za kulturu? </p>
<p>- Objektivno, ne samo da nam je želja da »kulturnjaci« dobiju novac, već moramo formirati svijest potrošača našeg novca. Istina da se ta »samoupravna svijest« gdje grad i država »moraju baš meni dati« poprilično teško mijenja. Mi smo zato ove godine raspisali natječaj za programe u kulturi ranije, ne bi li ostalo prostora za što temeljitije dogovaranje. Na žalost, ove godine nema velikih izložaba, ali smo održali sastanak s predstavnicima djelatnosti na kojem su i oni potvrdili da većih ambicija nije bilo. Naše je da ih potaknemo. Jedina veća izložba bit će »Secesija« pokojnog Vladimira Malekovića. Svakako, nedostaje ambicija koja Zagreb izjednačuje s jednako vrijednim europskim prijestolnicama. Stidljiv pokušaj u tom smislu bile su lanjske izložbe kineske umjetnosti i ruske avangarde.</p>
<p> • Arhitekt Nikola Polak, točnije nevladina organizacija Academia Moderna predložila je da Zagreb bude kulturna prijestolnica Europe 2005. Znate li Vi što o tome?</p>
<p>- Nesreća je u tome što ljudi misle da svojom inicijativom mimo instanci koje su za to zadužene, mogu poticati stvari. Gavella je davno kazao: »I kuharica ima ideju, no zbog toga nije režiser«. Apsolutno mi je stalo da se provedu sve radnje koje će dovesti Zagreb do tog statusa, a one su mukotrpne jer svi ti mudrozborci kao da ne šetaju »istim gradom«. U Zagrebu je poražavajuća činjenica da nema dvorane tehnički opremljene čak za jedan osrednji spektakl kakav se radi u Europi. Sve naše kazališne kuće zajedno nemaju tehničku opremljenost kao najmanje dvorane u susjednoj Sloveniji - mislim na svjetlo i ton. Nemamo velikih pozornica za izvedbe, a to je preduvjet za Grad kulture.</p>
<p> • Znači li to da Zagreb više nema arhitekata - vizionara?</p>
<p>- Struka je kriva jer »ždere« supstancu tako što u svakoj prigodi u prvi plan stavlja sindikalna pitanja. Doista, nema vizionara. Ministar kulture dr. Antun Vujić imao je sjajnu ideju da se gradi nova opera, što je dočekano podozrivo.</p>
<p> • Zašto nam teatarski život nalikuje na bojišnicu i što je s plesačima koji desetljećima vape za prostorom? </p>
<p>- Što se kazališta tiče, mi već dvije godine predlažemo da se smanje programi, ali na sljedeći način: zagovaramo ideju da su tri premijere u sezoni po kući što je zasad dovoljno. To bi omogućilo više novca za opremanje kuća. Svjesni smo da time otvaramo dva problema - zaposlenost i potencijale ansambala s jedne strane, a s druge mogućnost promptnog reagiranja na aktualnost. Želja nam je da kazališta ubuduće što više ulažu u opremu. Plesna zagrebačka scena unatoč doista vrhunskim rezultatima, nikad nije imala svoj centar počam od toga da ne postoji viša škola, pa do toga da ne postoji specijalna kuća za tu vrstu predstava. Sve to govorim u doba kad je porast interesa za ples velik i to u zadnjih 10 godina, pa meni iz dosad nepoznatih razloga nema inicijative da se ta plesna scena udomi. Mi smo baš u pregovorima da od bivšeg kina »Lika« načinimo takav jedan centar gdje bi se mogle producirati plesne predstave i educirati mladi.</p>
<p> • Kako stojimo s književnošću?</p>
<p>- U književnoj se djelatnosti udomaćio običaj da popratnim programima privlačimo čitatelje. No, tu postoji društveni problem vidljiv u odnosu na kulturu u užem smislu: trebalo bi od dječjeg vrtića stvoriti visok interes za čitanje. Realitet je suprotan. Naši su klinci zatrovani estradom, a Mozarta ne mogu čuti do tinejdžerskog doba. Umjesto da čitaju jednu od najboljih spisateljica svijeta - Ivanu Brlić Mažuranić, oni čitaju svakovrsni bofl. Koliko god se mi trudili poboljšati uvjete proizvodnje kulturnih proizvoda, dok se širi društveni interes ne zapita kako mi to obavljamo, rezultata neće biti. Grad Zagreb je odlučio kupiti udžbenike pučkoškolcima što je u socijalnom smislu lijepa gesta, ali ne može narediti tko će te udžbenike odabrati! Drugim riječima, stvar ovisi o anonimusima koji mogu dati prednost nekoj gluposti..</p>
<p>• Hoće li grad Zagreb napokon dobiti svoj žuđeni Centar za film?</p>
<p>- Mi se mučimo dokazati stanovitim političkim strukturama koliko je važan filmski centar u Studentskom centru. Takva prikazivačka djelatnost omogućuje pravodobno informiranje studenata o filmskoj umjetnosti, a oni su i najvažnija ciljana publika. Nama se suprotstavljaju ljudi koji ne prave razliku između edukacije i art-net distribucije. Istina je da političar ne mora biti obrazovan jer je biran »voljom naroda«, ali što je realitet? Pomanjkanje povjerenja u struku. </p>
<p>Koliko god Vesna Pusić imala plemenitu ideju da nezavisne kultur-tregere postavi na pozicije poput moje, ostaje - cesta duga godinu dana! Kultura nije samo stvar identiteta pojedinca i naroda. Ona je temelj socijalnih relacija. To znači da bavljenje samo novcem nikuda ne vodi. Nužno je zajedničko dogovaranje na svim razinama. Zato smo uspostavili vrlo dobar odnos s Ministarstvom kulture, no pojedinci i dalje imaju jednu priču za ministra, a drugu za ured. To je naprosto smiješno. Volio bih da ljudi shvate da se Andrea Zlatar i ja borimo za opće dobro po profesionalnim kriterijima, a ne za biračku naklonost zadobivenu praznim obećanjima!</p>
<p> • Proteklih su tjedana učestali napadi na Ured. Zašto?</p>
<p>- Ti su napadi rezultat neznanja o tome kako funkcionira ured. Bitno je da mi inzistiramo na tome da se držimo zakonskih pretpostavki pa i pod cijenu da one nisu usklađene sa stvarnim potrebama. Tako je to u svim djelatnostima. Inzistiramo da svi programi u kulturi prođu zakonsku proceduru koju Zakon o financiranju precizno opisuje. Nama je cilj što manje uvažavanje »političkih preporuka« kojih ima. Osobno nisam zagriženi ljevičar, ali da u kontekstu ideologije dajemo prednost lijevim konceptima - jest činjenica. U tome vidim demokratsku dinamiku, a žalosno je da stanovite društvene snage misle po načelu »sad smo mi na vlasti«. Meni osobno to ništa ne znači, jer standardi za kulturu jednoga grada nisu ideološki. Uostalom, o napadačima govori i činjenica da još uvijek ne razlikuju funkcije. Gospođa Zlatar je član gradske vlade, znači gradska ministrica, a ja sam samo pročelnik ureda.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Ljudima želim vratiti radost fotografiranja«</p>
<p>»Želja mi je na renoviranom kamenom mostu u Tribunju okupiti sve Tribunjce, zatim ovoga ljeta u Kistanjama sve janjevačke Hrvate, pa na otvaranju Branimirova centra u Zagrebu sve Branimire i Branimirke iz Hrvatske, a potom na jesen snimiti tisuću berača grožđa u Kutjevu...«, najavljuje Strikoman </p>
<p>Vodičanin Šime Strikoman, diplomirani filmski snimatelj, likovni umjetnik i fotograf, karijeru je započeo kao ratni snimatelj, da bi se potom okrenuo turističkoj i gospodarskoj fotografiji. Danas je u Hrvatskoj najpoznatiji po svojoj ediciji »Terra Croatica« koja je, kako nam i sam priznaje, nastala kao izdanak poznatije »Terre Incognite«.</p>
<p>»Želio sam kao snimatelj i fotograf iza sebe ostaviti nešto vrijedno pa sam tako pokrenuo tu ediciju koja je dosad doživjela evo već devet brojeva. Smatrao sam, naime, kako je velika šteta da neki naši običaji i događaji prolaze pokraj nas prilično tiho pa sam ih odlučio snažnije predstaviti javnosti, a pritom sam neobične događaje koji nisu bili toliko eksponirani, obradio aparatom na svoj način. Ja u tim svojim mapama svakom događaju, bez obzira zbiva li se on u maloj ili velikoj sredini, posvećujem istu pozornost«, kaže Strikoman.</p>
<p>Prva mapa iz edicije »Terra Croatica« posvećena je vodičkim žudijama - čuvarima Isusova groba. Ta se tradicija, naime, više nego igdje drugdje sačuvala upravo u Vodicama. Strikoman je potom krenuo u Rogoznicu gdje se svetkuje blagdan Gospe od Kapelice. Riječ je o atraktivnom i iznimno slikovitom običaju prijenosa Gospine slike brodom s poluotoka na kopno i obratno.</p>
<p>U Tisnu na otoku Murteru Strikoman je snimao proslavu Gospe od Karavaja, na otoku Kornatu slavlje Gospe od Tarca tijekom kojega mještani Murtera i okolnih krajeva brodicama odlaze na Tarac prve nedjelje u mjesecu srpnju. Šime je nakon toga odlučio napraviti iskorak i prijeći granice svoje Županije - krenuo je u Dubrovnik na feštu svetog Vlahe. Kad se i ona našla na njegovoj mapi, uputio se u Zagreb gdje je snimao crkvu svetog Petra smještenu u središtu grada. </p>
<p>»Točno, ta se crkva nalazi u samom središtu grada, ali malo tko, prolazeći pokraj nje, baci pogled gore i detaljnije pogleda to zanimljivo zdanje. Kad su neki Zagrepčani vidjeli tu mapu, nisu mogli vjerovati da su na stotine puta prošli pokraj te crkve, a da zapravo nisu vidjeli ništa od tih ljepota«, govori nam Strikoman kojega je osvojila i manifestacija Grgurevo u Požegi kojoj nije odolio pa je i nju ovjekovječio na svojoj sljedećoj mapi. Iduća je bila posvećena Sinjskoj alci, a posljednja, deveta, Kornatima koje je ovoga puta snimao iz zraka.</p>
<p>No, nije to sve. Snimao je Strikoman i Varaždin, Mariju Bistricu, Krašić, Zlarin, Krku..., ali te fotografije još čekaju svoje mjesto u mapama. Inače, sve su njegove fotografije u mapi veličine 30x30, i u obliku kocke koja simbolizira Hrvatsku. Svaka mapa pritom ima 12 listova. Odgovarajući na upit o odjeku što su ga izazvale u javnosti, Strikoman kratko odgovara da kod sebe nema nijednu od objavljenih mapa što dovoljno govori o potražnji. A on bi sam, dodaje, bio najsretniji kada bi godišnje radio bar šest mapa. </p>
<p>»Događaja i običaja doista je mnogo pa je prava šteta ne predstaviti sve to javnosti na nešto drugačiji način, umjesto da uvijek iznova radimo jedne te iste fotografije kojima se predstavljamo u zemlji i svijetu«, reći će Strikoman. </p>
<p>U posljednje se vrijeme taj vodički umjetnik sve više posvećuje i snimanju tzv. milenijskih fotografija. »Prva milenijska fotografija nastala je zbog toga što sam zapravo želio o Vodicama napraviti knjigu. No, kako je to bio financijski težak projekt, odlučio sam se za milenijsku fotografiju svih Vodičana. Trebalo je animirati ljude da dođu na rivu i slikaju se. Razgovarao sam sa svećenicima i nastavnicima koji su mi u tome svesrdno pomogli pa se na toj mojoj prvoj masovnoj fotografiji našlo točno 1036 Vodičana, od najmlađih do najstarijih. Kako bih je uopće mogao snimiti, morali su mi pomoći vatrogasci i HEP s dizalicama i kranovima. Prilog o mojoj prvoj milenijskoj fotografiji emitirao je i svjetski poznati CNN«, prisjeća se Strikoman.</p>
<p>Iduća milenijska fotografija bila je snimljena u donjem dijelu šibenskog gradskog perivoja gdje je, ispred spomenika kralju Krešimiru, okupio 81 kraljevog imenjaka, odnosno imenjakinju, Krešimire i Krešimirke »od 7 do 77«. Nije prošlo dugo, a Strikomanu je uspjelo na jednome mjestu - za novu milenijsku fotografiju - okupiti 120 žudija iz Vodica, Prvića, Metkovića i Vrlike. Prije mjesec dana u središtu je Vodica na novoj milenijskoj fotografiji okupio i snimio 600 motora te preko 1000 motorista, što je bio izniman događaj za Vodice. Nakon motorista na svoje su, ove subote, po svoj prilici došli i planinari. </p>
<p>Šime Strikoman ima i obilje planova za budućnost. »Želja mi je na renoviranom kamenom mostu u Tribunju okupiti sve Tribunjce, zatim ovoga ljeta u Kistanjama sve janjevačke Hrvate, pa na otvaranju Branimirova centra u Zagrebu sve Branimire i Branimirke iz Hrvatske, a potom na jesen snimiti tisuću berača grožđa u Kutjevu... Moja osnovna poruka glasi - želim dokumentirati jedno vrijeme uz pomoć ljudi, vratiti im radost fotografiranja koja se negdje zagubila. Ljudi vole sudjelovati u ovakvim zbivanjima u kojima su izravni sudionici, oni se za to pripremaju, poziraju...«</p>
<p> Strikoman najesen s Vladimirom Tadejom počinje snimanje filma »U krilu bake masline« koji govori o 1500 godina života masline u Kaštelima, a zatim će s producenticom iz New Yorka, Louis Biantchi, snimati dokumentarni film u Zaostrogu...</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Stoljeća privremenog smještaja hrvatske povijesti </p>
<p>Jedan nesporazum u komunikaciji gotovo je doveo do novoga skandala u kulturi. Apel Upravnog vijeća Hrvatskog povijesnog muzeja upućen ministru kulture i javnosti, kojim se zbog alarmantnog stanja u muzejski neprimjerenoj gornjogradskoj palači požuruje donošenje odluke o premještanju Muzeja na novu lokaciju, shvaćen je kao nerazumni pritisak, iako je po tvrdnjama ravnateljice zapravo podrška ministrovim nastojanjima da HPM dovede do cilja - primjerenog</p>
<p> i stalnog doma</p>
<p>Apel koji je minulog tjedna Upravno vijeće Hrvatskoga povijesnog muzeja uputilo Ministarstvu kulture i hrvatskoj kulturnoj javnosti ponovno je uzburkao i inače nemirne vode hrvatske kulture, kojoj skandala nikada ne manjka. Tim se apelom, naime, upozorava kako je Hrvatska vjerojatno jedina europska država bez stalnog muzejskog postava posvećenoga vlastitoj povijesti te se inzistira da se Hrvatskomu povijesnom muzeju napokon omogući konačni smještaj, odnosno da se ubrza postupak donošenja odluka o premještanju Muzeja iz skučene gornjogradske barokne palače Rauch u zgrade Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta na Marulićevu trgu u Zagrebu. </p>
<p>Taj je apel nemalo iznenadio ministra kulture dr. Antuna Vujića koji je na samom početku svoga ministarskog mandata pokrenuo inicijativu za preseljenje Muzeja na Marulićev trg o čemu uvelike pregovara i s ministrom znanosti dr. Gvozdenom Flegom koji je pokazao razumijevanje za rješenje toga problema. Šanse za ostvarenje tog projekta tim su izglednije što je veći dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta već preseljen u novu zgradu fakulteta na Bijeničkoj cesti. Koliko je osjetljivo to pitanje preseljenja u zgradu drugoga korisnika najbolje posvjedočuje i nedavno neutemeljeno posizanje Sveučilišta, odnosno Rektorata za zgradom Hrvatskoga državnog arhiva, koja je u vlasništvu države. Dvije zgrade PMF-a na Marulićevu trgu, pak, u vlasništvu su Grada, kupljene još 1931. godine. Stoga je u pregovore o sudbini Hrvatskoga povijesnog muzeja uz ministre Vujića i Flega uključen i Vladimir Stojsavljević, pročelnik gradskog ureda za kulturu, koji također potvrđuje izvedivost Vujićeve nakane. To pak znači da i Grad i Država žele i nastoje udomiti Muzej koji je već 157 godina, dakle, od trenutka postojanja, u privremenom smještaju. Kad sve bude usuglašeno, konačnu će odluku donijeti Vlada. </p>
<p>U dio priprema za preseljenje Hrvatskoga povijesnog muzeja na novu i konačnu lokaciju ide niz drugih i dugih pregovora i dogovora. Stoga su nakon ministrove inicijative, već 23. svinja 2001. o tome na zajedničkoj sjednici raspravljali Vijeće za kulturna dobra i Hrvatsko muzejsko vijeće. Kako je Hrvatski povijesni muzej krajem te godine u Ministarstvo kulture uputilo »Apel za zaštitu muzejske građe« zbog šteta u depoima nastalim prilikom pjeskarenja Meštrovićeva paviljona na Trgu žrtava fašizma, gdje se nalazi dio fundusa Muzeja, Hrvatsko muzejsko vijeće o tome je raspravljalo u veljači 2002. potvrđujući nužnost što bržeg rješavanja smještaja Muzeja u primjereno zdanje.</p>
<p>Treba, naime, napomenuti da su Zakonom o Hrvatskom povijesnom muzeju (NN 27/1991.) u jednu muzejsku instituciju spojeni Povijesni muzej Hrvatske i Muzej revolucije naroda Hrvatske, ali je Meštrovićev paviljon, u kojem je do tada bio Muzej revolucije, vraćen Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. Pa iako je tim Zakonom, u članku 10, navedeno da će »prostor za obavljanje poslova Muzeja osigurati Republika Hrvatska«, to do danas nije učinjeno. Stoga Hrvatski povijesni muzej sa 15 zbirki (zbirka kamenih spomenika, zbirka slika, grafika i skulptura, likovna zbirka 20. stoljeća, sakralna zbirka, zbirka predmeta svakodnevnoga života, zbirka zastava i zastavnih vrpci, zbirka odora, zbirka heraldike i sfragistike, zbirka odlikovanja, plaketa, medalja i značaka, zbirka oružja, dokumentarna zbirka I. i II., zbirka fotografija, filmova i negativa, kartografska zbirka i knjižnica) u kojima se nalazi 145 tisuća predmeta i dalje radi u skučenom prostoru Rauchove palače na 3090 četvornih metara. U Meštrovićevu paviljonu u podstanarskom je odnosu s podrumskim spremištem građe negdašnjeg Muzeja revolucije i četiri radne sobe za kustose. U gornjogradskoj palači nema prostora za stalni postav već samo za povremene izložbe, a dragocjeni fundus se čuva u neprimjerenim uvjetima.</p>
<p>Sve to razlogom je nestrpljenja i posizanja za apelima koji bi, kako vjeruju u Hrvatskom povijesnom muzeju, mogli pospješiti ili ubrzati dugu proceduru donošenja konačne odluke o preseljenju. Dugo je čak postojala nada da će se graditi nova zgrada muzeja, pa je krajem prošloga stoljeća izrađen i muzeološki program s koncepcijom razvoja i programom prostornih potreba (oko 12.000 četvornih metara), koji je Muzejsko vijeće Hrvatske prihvatilo još 1998. godine. No, kako nema izgleda za izgradnju nove zgrade (u tijeku su tri muzejske investicije: gradi se Muzej krapinskoga pračovjeka na Hušnjakovu kraj Krapine, kamen temeljac Muzeja suvremen umjetnosti bit će položen u kolovozu, a u završnici su pripreme za gradnju Muzeja Narona u Vidu kraj Metkovića), a situacija u postojećem zdanju alarmantna, Hrvatski povijesni muzej oduševljeno je prihvatio inicijativu ministra Vujića za preseljenjem na Marulićev trg.</p>
<p>Tim potezom muzej bi se našao upravo na onome mjestu gdje je početkom prošloga stoljeća bila predviđena njegova gradnja. Zemaljska vlada, naime, raspisala je 1906. godine natječaj za nacrte Hrvatskoga zemaljskog muzeja i Sveučilišne knjižnice, gradnja kojih se predviđala u južnome dijelu Zapadnoga perivoja (današnji Marulićev trg). Zgrada Hrvatskog zemaljskog muzeja, iz čijeg je »historičkog« odjela nastao Povijesni muzej, trebala se graditi, kako je to predvidio Milan Lenuci još 1903., »južno od ceste, vodeće preko Zapadnoga perivoja« (današnji zeleni val prema istoku) »onako kako je na trgu Franje Josipa smješten Umjetnički paviljon«. </p>
<p>No, već 1907. godine to je dovedeno u pitanje, jer se razrađuju drugačiji gradski planovi, te se na prostoru Zapadnog perivoja nastoje grupirati sveučilišne zgrade. Željelo se taj potez posvetiti znanosti i prosvjeti, a Istočni perivoj (Zrinjevac, Strossmayerov trg i Trg kralja Tomislava) umjetnosti i kulturi. Stoga je 1912. odlučeno da se zgrada Narodnoga zemaljskog muzeja gradi na Aademičkom trgu (Strossmayerov trg) na mjestu Kemijskoga instituta koji se trebao rušiti i preseliti u Zapadni perivoj, na poziciji gdje je prvotno planiran Zemaljski muzej. Pola te zamisli je ostvareno, a pola propalo.</p>
<p> Na Marulićevu trgu (tadašnjem Mažuranićevom) podignute su dvije zgrade Kemijskoga instituta: prva, koju je projektirao Vjekoslav Bastl, već 1913., a druga, koju je kao parafrazu na prethodnu zamislio Egon Steinmann, petnaestak godina kasnije. Iako je odmah 1913. Lav Kalda za Akademički trg projektirao zgradu Narodnoga muzeja, ona nikada nije realizirana. Tako se neizvjesna sudbina Narodnoga muzeja, osnovanog još 1846. godine, nastavila.</p>
<p>Prije osnutka Narodnoga muzeja, iz kojega su kasnije nastala tri muzeja - Prirodoslovni, Arheološki i Povijesni, muzejska građa koju su preporoditelji prikupili s ciljem osnutka muzeja privremeno je smještena u kući baruna Raucha na Markovom trgu. Kad su ilirci 1846. od Gospodarskog društva otkupili Narodni dom u Opatičkoj 18, u njezin su prizemni dio smjestili Narodni muzej koji 1866. postaje zemaljskim zavodom pod zaštitom Sabora, ali pod upravom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Dvije godine kasnije prirodoslovne se zbirke sele u zgradu staroga Amadeova teatra u Demetrovoj ulici (gdje je i danas), a kasnije će mu biti pridodane i geološko-paleontološki te Minerološko-petrografski odjel.</p>
<p> Kada je 1880. dovršena nova zgrada Akademije na Akademičkom trgu, u nju s JAZU seli i Arheološki odjel. Tu će s povijesnim zbirkama ostati do 1945. kada se Arheološki muzej (osamostaljen kao muzejska institucija 1939.) premješta u današnju zgradu muzeja na Zrinjskome trgu. S njime sele i povijesne zbirke. Tek 1951. formira se samostalni Povijesni muzej Hrvatske. Njegova građa, međutim, ostaje u Arheološkome muzeju sve do 1959. godine. Te godine dovršena je nova Gradska vijećnica te gradonačelnik Većeslav Holjevac Hrvatskom povijesnom muzeju ustupa Rauchovu palaču u Matoševoj ulici, gdje je do tada bila Vijećnica. Na toj je adresi i danas. </p>
<p>Stalno u privremenom smještaju, uglavnom podstanar, Hrvatski povijesni muzej pod različitim se nazivima, čitavo jedno stoljeće seljakao iz zgrade u zgradu, a još pola stoljeća očekuje prikladan stalni smještaj. U takvim okolnostima u kojima nikako ne dospijeva do zgrade u kojoj će biti moguće ostvariti stalni postav, nervoza raste i unatoč obećanjima, a možda i stoga što ih je mnogo bilo i ranije. Nekoć se govorilo o mogućem preseljenju u zgradu gimnazije na Rooseveltovu trgu, gdje je poslije udomljen Muzej Mimara. Pričalo se i o izgradnji muzeja na Vranicanijevoj poljani (tu se trebala graditi i Muzička akademija). Predlagalo se i preseljenje u zgradu učiteljske škole u gornjogradskoj Habdelićevoj ulici, te u Centar za kulturu na Trešnjevci. Bilo je čak i ideja da se Muzejski prostor (danas Klovićevi dvori) na Jezuitskom trgu, nakon što ga je Mimara odbio preuzeti, prenamjeni za potrebe Hrvatskog povijesnog muzeja.</p>
<p>Posljednje obećanje o preseljenju na Marulićev trg staro je već dvije godine. Iako izgledno, možda se doima nestvarno, još jedno u nizu. Da bi pospješilo ostvarenje zamišljenoga projekta, Upravno vijeće Muzeja je na kraju svog mandata sročilo apel i prvo ga uputilo Hrvatskom muzejskom vijeću koje je o njem raspravljalo 18. lipnja. Deset dana kasnije na zajedničkom sastanku ministara Vujića i Flege te ravnateljice Muzeja Ankice Pandžić govorilo se o svemu što još treba učiniti, ponajprije o iseljenju korisnika koji su još u zgradama na Marulićevu trgu. A nakon svega u medijima se obznanjuje apel, koji je shvaćen kao nerazumni pritisak na proceduru koja je u tijeku. Ravnateljica Muzeja, pak, apel tumači kao podršku nastojanjima ministra kulture dr. Antuna Vujića da svoju ideju dovede do konačnoga cilja.</p>
<p>Jedan nesporazum u komunikaciji gotovo je doveo do novoga skandala u kulturi. Trebat će pripaziti da ih ne bude i više, jer u Hrvatskom povijesnom muzeju očekuju obje zgrade PMF-a na Marulićevu trgu, a ministar ipak misli samo na jednu, koja ima upravo toliko prostora koliko je po muzeološkome programu potrebno Hrvatskom povijesnom muzeju - oko 12.000 četvornih metara. Iako se nakon 157 godina iščekivanja strpljenje pomalo gubi, trebalo bi izdržati još malo. U svakom slučaju bilo bi dobro da o stotoj obljetnici raspisa natječaja za projektiranje Hrvatskoga zemaljskog muzeja na Marulićevu trgu (1906.), Hrvatski povijesni muzej, kao njegov sljednik, svoj konačni dom ostvari na toj adresi. To možda i nije tako nestvarno.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Agassi sve teže pobjeđuje</p>
<p>Usprkos godina Andre Agassi je prvi favorit u Wimbledonu, no nakon pobjede protiv Younesa El Aynaouija priznao kako »Ne postoji puno tenisača koji mogu igrati dobro, a spavaju manje od mene«</p>
<p>LONDON, 28. lipnja</p>
<p> - Andre Agassi sve teže pobjeđuje. Iako je stigao do drugog tjedna Wimbledona 5-7, 6-4, 7-6 (4), 7-6 (4) pobjedom protiv Marokanca Younesa El Aynaouija, i sâm je priznao kako zbog sina Jadena Gila i supruge Steffi manje spava.</p>
<p>- Ne postoji puno tenisača koji mogu igrati dobro, a spavaju manje od mene. Mislim kako je sve teže i teže. Nema više toliko vremena i odmora kao prije. Ponekad su to stvari koje presuđuju, rekao je Agassi, koji će uskoro dobiti i drugo dijete.</p>
<p>Možda će neki ovo shvatiti kao šalu 33-godišnjeg Amerikanca sa mlađim tenisačima, koji mogu samo sanjati fizičku i psihičku spremu Veličanstvenog ćelavca. Jer, ipak je Agassi prvi favorit u All England klubu. Nedavno se još jednom dočepao »broj jedan« stolice na ATP ljestvici, a ovosezonske poraze može izbrojati na prste jedne ruke. No, obitelj je uvelike promijenila stvari u životu i karijeri vlasnika osam Grand Slam naslova. Neke nisu ugodne, ali puno je više dobrih...</p>
<p>- Prije svega imam preskrasnu stvar koja zaokuplja moj život i uopće ne mislim o tenisu kad sam s obitelji. A to vam pomaže, naročito kad ste stariji, priznao je Agassi.</p>
<p>Statističari su uoči zasigurno najzanimljivijeg ogleda osmine finala Agassija i Australca Marka Philippoussisa »izbacili« zanimljivi podatak. Otkako je tenis postao profesionalan sport 1968. godine, samo su Pat Cash i Jimmy Connors osvojili Wimbledon kao očevi. Evonne Goolagong je još uvijek jedina tenisačica koja je kao majka 1980. godine otišla do kraja u All England klubu. Nijedna druga nije osvojila Grand Slam nakon što je rodila. Boris Bekker, Andres Gomez i Petr Korda osvajali su jedan Grand Slam turnir kao očevi, ali višestrukim vlasnicima pokala jednog od »četiri velika« Ivanu Lendlu, Johnu McEnroeu i Stefanu Edbergu očinstvo je prekinulo njihov pohod na najvrednije trofeje.</p>
<p>Prvi tjedan Wimbledona bez ožiljaka su preživjeli još neki, koji se prije mogu pohvaliti reternom umjesto servisom na »svetoj travi«. Tako će Španjolac Juan Carlos Ferrero će u ponedjeljak igrati protiv Francuza Sebastiena Grosjeana. A i u dvoboju Belgijanca Oliviera Rochusa i Nijemca Alexandera Poppa će biti dosta igre između servisa. Prošlogodišnji finalist nakon Slovaka Karola Kučere očekuje glavnu britanski uzdanicu Tima Hemana.</p>
<p>Omiljena priča britanskih novinara nakon Ive Karlovića postala je 17-godišnja Ruskinja Marija Šarapova. Već 11 godina živi u SAD i trenira na Akademiji Nicka Bolittierija. Nakon sunarodnjakinje Jelene Bovine u subotu je nadigrala i Srpkinju Jelenu Dokić. I odmah se počelo pričati o njenim mogućnostima među preostalom konkurencijom. </p>
<p>A osim Šarapove u osmini finala su još četiri Ruskinje Vera Zvonareva, Jelena Dementijeva, Anastazija Miškina i Svetlana Kuznjecova, koja u ponedjeljak igra protiv Šarapove. Ruskinje će pokušati pomrsiti račune glavnim favoritima sestrama Williams, Belgijankama Clijsters i Henin-Hardenne i Amerikankama Capriati i Davenport.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, 3. kolo: Nalbandian (6) - Kučera 6-4, 5-7, 6-7 (7), 6-4, 6-2, Henman (10) - Soderling 6-3, 6-1, 6-4, Ferrero (3) - Sargsian 6-4, 6-4, 2-6, 6-4, Grosjean (13) - Moodie 6-7 (5), 6-2, 6-4, 6-4, Agassi (2) - El Aynaoui (27) 5-7, 6-4, 7-6 (4), 7-6 (4), Philippoussis - Štepanek (35) 4-6, 7-6 (7), 6-4, 7-6 (6), O. Rochus - Nieminen (30) 7-6 (5), 6-3, 6-1, Popp - Novak (11) 6-3, 6-4, 7-6 (3);</p>
<p>tenisačice: Capriati (8) - Morigami 6-4, 6-4, Henin-Hardenne (3) - Molik 6-4, 6-4, S. Williams (1) - Granville (28) 6-3, 6-1, Pierce - Raymond (23) 4-6, 6-3, 7-5, Miškina (10) - C. Martinez (18) 6-3, 6-3, Kuznjecova (18) - Loit 6-1, 6-2, Sharapova - Dokić (11) 6-4, 6-4, Dementijeva (15) - Kapros 6-3, 6-1. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Odlična Adere ispratila Bislett stadion u povijest</p>
<p>Milijunsku nagradu Zlatne lige neće dijeliti naša Blanka Vlašić, koja je u Oslu preskočila vrlo dobrih 1.95, no u strašnoj konkurenciji to joj je bilo dovoljno tek za podjelu osmog mjesta</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Odlična etiopska dugoprugašica Berhane Adere obilježila je start ovogodišnje Zlatne lige, a ujedno posljednji miting na Bislett stadionu u Oslu. Stadion koji je u svojoj 38-godišnjoj povijesti bio svjedok čak četiri svjetska rekorda legendarnog Sebastiana Coea, u petak je vidio drugu najbržu žensku utrku na 5000 metara svih vremena. Berhane Adere istrčala je sjajnih 14:29.32, zaostavši tek nešto više od sekunde za svjetskim rekordom Kineskinje Bo Jiang iz 1997. godine (14:28.09). Adere je nakon najveće utrke u životu izjavila kako joj je jedini cilj bio pobijediti, a tek nakon tri istrčana kilometra postala je svjesna da može dostići i svjetski rekord. </p>
<p>- Tek kad sam čula da netko viče »svjetski rekord«, pokušala sam »stisnuti«. Bila je to fantastična utrka, mislila sam da je svjetski rekord dostižan, no danas sam bila prespora, istaknula je Adere, čije su dvije sunarodnjakinje Werknesh Kidane i Tirunesh Diababa na drugom i trećem mjestu potvrdile odličnu formu etiopskih atletičarki, za kojima nimalo ne zaostaju ni njihovi muški kolege. </p>
<p>Tako je i kod muškaraca na 5000 metara pobjeda otišla u Etiopiju, mladom Kenenisi Bekeleu, kojeg neki već smatraju nasljednikom velikog Hailea Gebrselassiea. Rezultatom 12:52.26 Bekele je otvorio lov na milijun dolara koji će podijeliti atletičari koji ostvare svih šest pobjeda u ovogodišnjim disciplinama Zlatne lige.</p>
<p>Milijunsku nagradu sasvim sigurno neće dijeliti naša Blanka Vlašić, koja je u Oslu preskočila vrlo dobrih 1.95, no u strašnoj konkurenciji to joj je bilo dovoljno tek za podjelu osmog mjesta. O tome kakva je konkurencija bila u ženskom skoku u vis govori i podatak da su iza Blanke ostale i svjetska prvakinja Hestrie Cloete te odlične Ruskinje Ana Čičerova i Marina Kupcova. Isti je rezultat kao i naša najbolja atletičarka ostvarila i europska prvakinja Kajsa Bergqvist. Pobjeda je pripala ukrajinskoj veteranki Ingi Babakovoj (2.01) kojoj je to bio najljepši dar za 36. rođendan. </p>
<p>Kubanka Yamile Aldama ostvarila je u troskoku najbolji rezultat u posljednje dvije godine (15.11). Na 100 metara slavio je Britanac Mark Lewis-Francis (10.12), ispred sunarodnjaka i europskog rekordera Dwaina Chambersa (10.15). Teško je ipak očekivati da će Lewis-Francis ostati u konkurenciji za milijun dolara kad se u Zlatnu ligu uključe Tim Montgomery i Maurice Greene. Chandra Sturrup s Bahama slavila je na 100 metara s rezultatom 10.96, stotinku bržim od Amerikanke Kelli White.</p>
<p>U ostalim disciplinama Zlatne lige slavili su Južnoafrikanac Mbulaeni Mulaudzi na 800 m (1:44.11), Latvijac Stanislavs Olijars na 110 m s preponama (13.14), Amerikanac Nick Hysong u skoku s motkom (5.70) i Rus Sergej Makarov u bacanju koplja (85.61), te Mozambičanka Maria Mutola na 800 m (2:00.62), Ukrajinka Irina Liščinska na 1500 m (4:04.62) i Australka Jana Pittman na 400 m s preponama (54.42). Sljedeći je miting Zlatne lige na rasporedu idućeg petka u Parizu. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvatska s Danskom, Španjolskom i Portugalom </p>
<p>Zanimljivo je da je hrvatska reprezentacija bila smještena u četvrtu jakosnu skupinu. Naime, Europski se rukometni savez strogo držao pravila i Hrvatsku tamo smjestio zbog posljednjeg, 16. mjesta na EP-u 2002. u Švedskoj</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Hrvatski će rukometaši na Europskom prvenstvu u Sloveniji (od 22. siječnja do 1. veljače) igrati u skupini B (Ljubljana) protiv Danske, Španjolske i Portugala. Tako je odlučio ždrijeb u Portorožu, a zanimljivo je da je hrvatska reprezentacija bila smještena u četvrtu jakosnu skupinu. Naime, Europski se rukometni savez (EHF) strogo držao pravila i Hrvatsku tamo smjestio zbog posljednjeg, 16. mjesta na EP-u 2002. u Švedskoj, s čime svjetski naslov nema veze. Dance i Španjolce naši su igrači pobijedili na SP-u, ali ovo je novi ispit vrijednosti naših zlatnih dečkiju.</p>
<p>- Nije loše, nećemo kukati. S obzirom na to kakve smo suparnike imali na SP-u u Portugalu, ovo je podnošljivo. Bit će nam teško, jer će svi ići na nas, svatko želi pobijediti svjetske prvake. No, idemo dalje, prolazimo prvi krug, kazao je Slavko Goluža, kapetan naše reprezentacije. U drugom dijelu EP-a skupina B križa se sa skupinom A, u kojoj su Švedska, Rusija, Ukrajina i Švicarska. Nakon utakmica u skupini, tri prvoplasirane reprezentacije idu dalje i prenose bodove iz skupine. Prve dvije momčadi iz te dvije nove skupine idu u polufinale, trećeplasirani igraju za peto mjesto, a četvrtoplasirani za sedmo... </p>
<p>- Švedska je favorit u skupini A (Velenje) i grist će jer lovi plasman na Olimpijske igre u Ateni. No Ukrajina više nije tako jaka, igrat će bez velikog Iločmana. Činjenica je da moramo zaboraviti SP, u Sloveniji je novo natjecanje, gdje se opet moramo dokazati, rekao je Goluža. Dok iz iskusnog Goluže ponajprije izlazi oprez, mladi kružni reprezentativni napadač Renato Sulić zvuči prilično optimistično.</p>
<p>- Iako nam u skupini neće biti lako, mislim da se ne trebamo bojati za uspjeh. Trebamo se dobro pripremiti. Ne sumnjam u to da će Lino Červar i Irfan Smailgaić sve dobro analizirati, pripremiti videokazete i plan rada. Neće biti lako, ali možemo biti optimisti, uvjereno će Sulić. Na Europskom će prvenstvu u skupini C (Celje) igrati Island, Češka, Slovenija i Mađarska, a u skupini D (Koper) ogledat će se Njemačka, Francuska, Srbija i Crna Gora te Poljska. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Ozlijedio sam se jer sam htio zabaviti publiku«</p>
<p>»Htio sam pokazati svoj talent i zabaviti publiku. Prepun adrenalina, utrčao sam na čovjeka kojem sam nakon skoka htio opaliti 'bananu'. No, on je bio luđi od mene. U doskoku sam pao na lijevu nogu, koja zbog podloge nije imala rotaciju«</p>
<p>PULA, 28. lipnja</p>
<p> - Članovi hrvatske muške rukometne reprezentacije, nakon pobjede nad Bjelorusijom i osiguranog odlaska na Europsko prvenstvo u Sloveniju, umjesto na slavlje požurili su u bolnicu, gdje se zbog teške ozljede lijevoga koljena liječi prvi vratar Vlado Šola. Nakon atroskopije i čišćenja koljena, Vlado Šola preselio se u pulski hotel Histriju, gdje intenzivno provodi terapiju prema programu somatopeda Stanislava Peharca. Nakon terapije, za koju Šola tvrdi da su temeljne pripreme bez stanke, o ozljedi i hrvatskoj reprezentaciji kaže:</p>
<p>- Ozlijedio sam se jer sam publici htio pokazati svoj talent i zabaviti ih. Prepun adrenalina, utrčao sam na čovjeka kojem sam nakon skoka htio opaliti »bananu«. No, pokazao se luđim od mene. Nakon njegova saginjanja, nastavio sam let, a u doskoku sam pao na lijevu nogu, koja zbog podloge nije imala rotaciju, za razliku od tijela. Posljedica je bila puknuće vanjskog i istegnuće unutarnjeg ligamenta lijeve noge. </p>
<p>• Publika vas je nakon toga bodrila i nadala se vašem povratku u susret. </p>
<p>- Njihovo mi je bodrenje natjeralo suze na oči. Neizmjerno sam zadovoljan što se unatoč našoj bojazni nakon Kranja publika pokazala fenomenalnom. Uz onakvo navijanje, doveo bih svoju djecu na tribine, koje su se tresle od pozitivnih vibracija. Svjetske su prvake na terenu bodrili svjetski prvaci s tribina. </p>
<p>• Mnogi su se pribojavali da će motiv nakon naslova svjetskih prvaka ishlapiti.</p>
<p>- Ako netko razmišlja da smo nakon svega bez motiva, griješi. Sport ne živi od uspomena već od dokazivanja. Reprezentacija je prije svega čast i zadovoljstvo, a tek nakon svega obaveza za kvalitetu kao što je naša.</p>
<p>• Ponovno imamo priliku vladati svijetom barem desetak godina.</p>
<p>- U Hrvatskoj je netko razmišljao dugoročno te posadio temelje iz kojih je izrasla nova rukometna bajka. Nakon silnih neuspjeha i razočaranja, možemo kazati da dolaze dani ponosa i radosti. </p>
<p>• Lino Červar donio je u rukomet nešto novo. </p>
<p>- Pa, rukomet je uvijek isti, a razliku donose ljudi koji igraju rukomet za koji suparnik zasad nema rješenja. Balić, Metličić, Sulić, Đomba i Dominiković odlično se razumiju i uz trenerski tandem te psihologiju Line Červara uvijek postoji prednost koja se može iskoristiti. </p>
<p>• Kako teče rehabilitacija?</p>
<p>- Tek sam započeo. Atroskopija je bila prvi korak, koja je napravljena kako ne bi došlo do blokade koljena. Nakon razgovora s ljudima kojima najviše vjerujem, njemačkom liječniku koji me operirao prije tri godine i Stanislavom Peharcem, došao sam u Pulu kako bih krenuo iz početka. Uvjeren sam da će me čovjek koji je na teren vratio 200-tinjak ljudi s istim ili težim ozljedama i meni pomoći da se vratim na klupska i reprezentativna vrata. Terapija, koja počinje u 7 sati, a završava oko 16 nakon masaža i odlazaka u teretanu, osim što će riješiti probleme, omogućit će mi da budem i bolje pripremljen od onih koji nisu bili ozlijeđeni, zaključio je neuništivi Vlado Šola.</p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ferrari potvrđuje dominaciju </p>
<p>Ferrari, McLaren-Mercedes, Williams-BMW ili Renault. Od te se četvorke ponovno očekuje raspodjela pobjedničkog postolja. Ferrari je trenutačno u prednosti, a i prošle je godine ondje pobijedio. Iznenađenja su uvijek moguća, no sumnjamo da će ih biti...</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Utrkom za Veliku nagradu Europe počinje druga polovica kalendara u natjecanju formule 1. Prema viđenom u prvom dijelu sezone, nastavak bi mogao biti zanimljiv, no ako je suditi po posljednjim utrkama, gledatelji će biti lišeni svake neizvjesnosti. Drugim riječima, ono što bi moglo uslijediti uvelike će nalikovati viđenom prošle godine - dominaciji jedne momčadi - Ferrarija, i njezina prvog vozača Michaela Schumachera. </p>
<p>Najave koje su govorile da će novi bolid Ferrarija F2003-GA »pomesti« konkurenciju, ne samo da su se obistinile, nego im se ne nazire kraj. Dodamo li tome vozačke sposobnosti Ferrarijevih pilota, jasno je da su »propeti konjići« favoriti u svim utrkama ovogodišnjega kalendara. Iznimka neće biti ni nedjeljna utrka u Nürburgringu. U prilog izrečenom ide podatak da je prošlogodišnja utrka za Veliku nagradu Europe završila dvostrukom pobjedom Ferrarija (Barrichello prvi, Schumacher drugi). </p>
<p>U momčadi McLaren-Mercedesa još odugovlače s predstavljanjem novog bolida. Prema najnovijim saznanjima debitirat će tek u Silverstonu, a dotad će Kimi Raikkonen i David Coulthard pokušati držati priključak s Ferrarijem, vozeći stari bolid. No, pitanje je hoće li i u Velikoj Britaniji novi bolid na stazu, jer je predstavljanje »čuda tehnike« već nekoliko puta najavljeno, pa odgođeno.</p>
<p>Momčad Williams-BMW-a najveća je enigma sezone. Svi znaju da njihovi vozači Juan Pablo Montoya i Ralf Schumacher znaju i te kako dobro voziti, ali ostaje pitanje zašto imaju samo jednu pobjedu (Montoya u Monacu) u sezoni. Naime, jednu pobjedu ima Giancarlo Fisichella iz Jordan-Forda, koji je, objektivno lošiji vozač u ipak lošijem bolidu od Williamsova dvojca. Renault je, prvenstveno zbog hrabre vožnje Fernanda Alonsa stekao mnogo poklonika. Mladi je Španjolac ukupno treći u poretku vozača, a uz pomoć druge Renaultove violine Jarna Trullija momčad je ukupno četvrtoplasirana. </p>
<p>Od ove se četvorke ponovno očekuje raspodjela pobjedničkog postolja. Naravno, iznenađenja su uvijek moguća, no sumnjamo da će ih biti. Ostale će momčadi hvatati bodovne mrvice koje će ime spomenuti favoriti ostaviti...</p>
<p>• Poredak konstruktora: Ferrari 85, McLaren-Mercedes 76, Williams-BMW 64, Renault 47, Jordan-Ford 11... </p>
<p>• Poredak vozača: M. Schumacher (Fer) 54, Raikkonen (McL) 51, Alonso (Ren) 34, R. Schumacher (Wil) 33, Montoya (Wil) 31, Barrichello (Fer) 31, Coulthard (McL) 25, Trulli (Ren) 13...</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Iskustvo presudilo </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Kao i prije dvije godine, nogometaši Zagreba već su se na startu oprostili od sudjelovanja u Intertoto kupu. U uzvratu protiv Kopra Zagrepčani su odigrali 2-2 (0-1), a budući da su u prvom susretu gosti pobijedili sa 1-0, Slovenci idu dalje.</p>
<p>Obzirom na broj dana priprema koliko je Zagreb imao za sobom, bila je to sasvim pristojna utakmica. Obostrano podosta živa, moglo bi se reći - prava prvenstvena. I jednoj i drugoj strani bilo je stalo do plasmana u daljnji krug natjecanja.</p>
<p>Zagreb je zavrijedio obzirom na brojne prigode i više od konačnih 2-2. Domaći su, iako u prosjeku sedam godina mlađi od Koprana, sa mnogo zalaganja i odlučnosti krenuli u susret, željni uspjeha. No, upravo se iskustvo pokazalo kao prevaga i ovom prigodom, kao i prije šest dana u Kopru.</p>
<p>Zagreb se, pogotovo u prvom dijelu, svojski napromašivao, što dakako ne može proći bez posljedica. Lopta im dugo nije htjela u suparničku mrežu, ali su zato Koprani došli do pogotka u pravom trenutku. Igrala se 27. minuta, Trenevski se spremao izvesti slobodan udarac s 18 metara. Pogodio je preko živog zida točno iznad glave zagrebovog napadača Babića, koji je stao uz vratnicu i dobrim dijelom zasmetao Pelinu. Ubrzo je izgledalo da će Zagreb poravnati jer Đalović je savladao vratara, ali je veteran Poljšak izbacio loptu sa gol-crte. Uglavnom, igralo se u jednom smjeru, prema vratima gostiju, pogotovo u nastavku kad su zaigrali još zatvorenije.</p>
<p>Zagreb je nastavio napadima, doduše jalovim, najprije je u 60. minuti Barišić mogao postići pogodak, ali je pogodio vratara, da bi se Zagreb nečemu ponadao pet minuta kasnije. Tada je Đalović svoju upornost nagradio pogotkom, no, umjesto da ishod krene u korist Zagreba, u jednoj protuakciji Barišić je srušio suparničkog igrača, što je bio klasični jedanaesterac. Nakon što je Trenevski ponovno dobro gađao, pobjednik je bio odlučen, ali su domaćini nastavili prema suparničkim vratima ne bi li izbjegli poraz. U tome su uspjeli, nakon što je u 81. minuti Lovrek milimetarski gurnuo Brunčevića u prigodu koju dotični nije mogao promašiti.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - KOPER 2-2 (0-1)</p>
<p>ZAGREB: Pelin 6 - Žilić 6,5, Ješe 6,5, Barišić 6, Spahić 6 - Novaković 6, (od 46. Mamić 6), Biskup 6 (od 67. Milas -), Mujdža 6,5, Babić 6 (od 67. Brunčević 6) - Lovrek 6, Đalović 6,5.</p>
<p>KOPER: Hasič 7 - Gunjač 6,5, Ščulac 6,5, Poljšak 6, Rastovac 6 - Kremenovič 6 (od 88. Grižonič -), Benedejčič 6 (od 82. Brne -), Kovačevič 6, Božičič 6 - Jakomin 6, (od 89. Bogatinov -), Trenevski 7.</p>
<p>SUDAC: Sandor (Ukrajina) 7. GLEDATELJA: 1200.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Trenevski (27.), 1-1 Đalović (65.), 1-2 Trenevski (70. - 11m), 2-2 Brunčević (81.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jakomin, Poljšak, Benedejčič, Novaković, Gunjač, Barišić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Viktor TRENEVSKI.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Na SP 2006. 32 reprezentacije, Oceanija bez izravnog mjesta</p>
<p>PARIZ, 28. lipnja</p>
<p> - Na Svjetskom nogometnom prvenstvu koje će se 2006. godine održati u Njemačkoj sudjelovat će 32 reprezentacije, a isti broj reprezentacija sudjelovat će i na SP 2010., zaključak je sastanka Izvršnog odbora Svjetskog nogometnog saveza (FIFA) održanog u Parizu.</p>
<p>Južna Amerika imat će pravo na četiri reprezentacije koje će izravno izboriti nastup na SP, dok će petoplasirana reprezentacija tamošnjih kvalifikacija moći izboriti SP kroz dodatne kvalifikacije. Najveći gubitnik pariškog sastanka je Oceanija koja je ponovno ostala bez ijednog mjesta koje izravno vodi na SP, odnosno pobjednik oceanijskih kvalifikacija će SP morati izboriti kroz dodatne kvalifikacije.</p>
<p>Izvršni odbor je te zaključke donio omjerom glasova 22-1, a jedini koji se usprotivio bio je predstavnik Oceanije, koji je zatim demonstrativno napustio sastanak. Naime, u prosincu prošle godine IO FIFA-e je zagarantirao jedno izravno mjesto Oceaniji, a sada je tu odluku opovrgnuo.</p>
<p>Kao razlog takve odluke predsjednik FIFA-e je naveo slab nastup Novog Zelanda na Kupu Konfederacija koji se održava u Francuskoj. Novi Zeland je izgubio sva tri svoje utakmice uz gol-razliku 1-11. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="28">
<p>Picula: Ohrabreni smo potporom za naše ambicije </p>
<p>WACHAU, 28. lipnja</p>
<p> - Hrvatska je ohrabrena potporom za svoje europske ambicije koju je dobila na međunarodnom skupu u Austriji, izjavio je u subotu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.</p>
<p> »Mi o sebi mislimo da smo dosta napravili i da imamo dobru europsku perspektivu ali kada na samo jednom mjestu toliko austrijskih i europskih uglednika iz političkog, diplomatskog, znanstvenog i novinarskog života i doslovce to ponove, onda smo više nego ohrabreni«, izjavio je novinarima ministar Picula, koji sudjeluje na tradicionalnom Europskom forumu Wachau u Donjoj Austriji.</p>
<p> Europski forum Wachau jedan je od najuglednijih međunarodnih skupova posvećen pitanjima proširenja i reforme institucija EU-a. Održava se jedanput godišnje u organizaciji austrijskog ministarstva vanjskih poslova i Pokrajinske vlade Donje Austrije. U dosadašnjoj praksi, uz sudionike iz zapadnoeuropskih država. bili su pozivani uglavnom visoki dužnosnici i ministri zemalja kandidata za pristup EU. Ove godine pozvana je i Hrvatska.</p>
<p> »Tjedan dana nakon sastanka na vrhu u Grčkoj Hrvatska je dobila prigodu da na još jednom međunarodnom skupu dobije potvrdu da se na nju ozbiljno računa kao na buduću članicu Europske unije«, rekao je Picula.</p>
<p> »Upravo na ovakvim skupovima svi koji istupaju u ime Hrvatske moraju pokazati visok stupanj odgovornosti da govore više o reformama, o poslu koji idućih nekoliko godina moramo napraviti a ne o datumu primitka u Europsku uniju. Mogućnost da se pridružimo EU do konca desetljeća više je nego izvjestan«, rekao je ministar Picula. </p>
<p> Šef hrvatske diplomacije je rekao da Hrvatska mora zadržati postojeći ritam prilagodbi Europi. »Moramo dovršiti posao i započeti novi - Europa više nije mitska zona domaće politike, Europa je tehnički posao«, naglasio je ministar Picula. </p>
<p> On je sudjelovao na osobni poziv austrijske ministrice vanjskih poslova Benite Ferrero-Waldner na prvoj plenarnoj sjednici Europskog foruma Wachau 2003. koji je bio posvećen temi »Kretanje prema proširenoj Uniji i regionalna perspektiva«. U radu tog dvodnevnog međunarodnog skupa sudjeluje oko 200 sudionika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izraelci i Palestinci učinili prvi korak prema miru </p>
<p>Nakon što je Izrael objavio da će se povući s dijela okupiranih područja u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, tri glavne oružane palestinske skupine - Hamas, Islamski džihad i Fatah - u subotu su objavile spremnost na uvjetovani prekid vatre</p>
<p>JERUZALEM/GAZA, 28. lipnja</p>
<p> - Sporazum između Izraela i Palestinaca o povlačenju izraelskih snaga s dijela okupiranih palestinskih područja udahnuo je novi život u srednjoistočni mirovni plan čija je provedba zbog izljeva nasilja zapela ubrzo nakon što su obje strane početkom lipnja prihvatile mirovnu inicijativu. Napredak u provođenju mirovnog plana zasigurno nije slučajan jer je u subotu na Srednji istok stigla Condoleezza Rice, savjetnica za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Georgea W. Busha. Američka je administracija pozdravila sporazum o povlačenju izraelske vojske s dijela okupiranih područja kao »prvi značajni zajednički korak« u provođenju mirovnog plana što su ga uz SAD, iznijeli Europska unija, Ujedinjeni narodi i Rusija. </p>
<p>»Potez Izraela predstavlja upravo ono na što su pozivali predsjednik Bush i ostali čelnici«, izjavio je američki državni tajnik Colin Powell. </p>
<p>Prema sporazumu koji je postignut u petak izraelske će se snage u ponedjeljak početi povlačiti iz nekih dijelova pojasa Gaze i iz grada Betlehema na Zapadnoj obali. Pozivajući se na »visoke izvore«, izraelski državni radio i vojni radio objavili su da će do povlačenja vojske iz Betlehema doći odmah nakon povlačenja iz pojasa Gaze, iako se ne navodi točan datum te operacije.</p>
<p>Izraelski vojni dužnosnici na terenu razgovarat će u nedjelju s palestinskim dužnosnicima o detaljima povlačenja iz pojasa Gaze, čiji je sjeverni dio vojska ponovo okupirala nakon što je iz tog sektora ispaljivana raketna paljba na jug Izraela, posebice grad Sderot, kaže se u radijskom izvješću. Nakon izraelskog povlačenja, područja će preuzeti palestinska vojska kako bi spriječila moguće napade palestinskih oružanih skupina. </p>
<p>Državni radio dodaje da »ako Palestinci ne budu poštovali svoje obveze i zaustavili napade i protuizraelske atentate organizirane iz tih područja, izraelska vojska će se smatrati slobodnom djelovati protiv terorističkih organizacija«.</p>
<p>I palestinske oružane skupine objavile su da su spremne tromjesečni prekid vatre. U subotu su tri glavne militantne skupine - Hamas, Islamski džihad i Fatah - objavile da će u roku od 24 sata, dakle do nedjelje, objaviti primirje. </p>
<p> »Ali to primirje je uvjetovano posebice s prekidom ubojstava, izraelskih upada na palestinska područja, agresije i uništenja kuća kao i oslobađanjem palestinskih zatočenika«, izjavio je Mohammad al Hindi, jedan od čelnika radikalnog pokreta Islamski džihad. On je precizirao da se Islamski džihad »neće osjećati obveznim poštivati to primirje ako Izrael bude kršio te uvjete«.</p>
<p>Prema pisanju palestinskog dnevnog lista Al Ayyam »tri pokreta bi trebala istodobno službeno objaviti tromjesječno primirje od antiizraelskih napada, u nedjelju u 11 sati po lokalnom vremenu u Gazi, Ramallahu i Kairu«.</p>
<p>Visoki dužnosnik Hamasa je najavio u petak »sporazum« s Fatahom i Islamskih džihadom o načelima primirja, a izaslanstvo upućeno je u Kairo kako bi izložilo egipatskim čelnicima dokument o primirju u antiizraelskim napadima, doznaje se od palestinskog izvora.</p>
<p>Analitičari smatraju da Busheva savjetnica u Izrael dolazi kako bi od palestinskog premijera Mahmouda Abbasa zatražila da raspusti militantne skupine, ne da traže dogovor s njima. Očekuje se da će Abbas zauzvrat zatražiti da SAD svojim utjecajem spriječi izraelske vojne operacije dovoljno dugo kako da bi palestinske vlasti mogle uvesti sigurnost. Rice će se u nedjelju sresti s izraelskim premijerom Arielom Sharonom i njegovm najbližim suradnicima. U tim će razgovorima, pretpostavlja se, predstavnica Busheve administracije zatražiti od Izraelaca da se suzdrže od napada na palestinske oružane skupine i poduzmu korake za ukidnaje nekih židovskih naselja na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze. (AFP/Reuters/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Blairova vlada protiv BBC-ja </p>
<p>Blairov šef komunikacija Alastair Campbell, kojeg je BBC optužio za lažiranje izvješća o iračkom arsenalu, zatražio je ispriku BBC-ja zbog objavljivanja neistinitih tvrdnji. No, šef informativnog programa Richard Sambrook optužio je Downing Street da provodi »taktiku zastrašivanja«, a samog Campbella da traži osobnu osvetu </p>
<p>LONDON, 28. lipnja</p>
<p> - Umjesto stišavanja, rat riječima između britanske vlade i najvažnijeg javnog informativnog servisa British Broadcasting Corporationa, BBC-ja, u subotu je dobio novi zamah, nakon što je Alastair Campbell, direktor komunikacija premijera Tonyja Blaira u istupu na konkurentskoj televiziji Channel 4 ponovo zatražio ispriku BBC-ja i optužio BBC za »ponašanje lasice«. </p>
<p>Campbell smatra da mu BBC duguje ispriku za objavljene tvrdnje da je upravo on napuhao obavještajno izvješće o iračkom oružju za masovno uništavanje što ga je vlada predstavila u rujnu prošle godine. Prema novinaru BBC-ja Andrewu Gilliganu, koji se poziva na izvore unutar obavještajne zajednice, upravo je Campbell u dosje ubacio tvrdnju da bi Saddam Hussein oružje za masovno uništavanje mogao upotrijebiti u roku od 45 minuta. Gilliganov izvor je ustvrdio da je sporni podatak dodan izvješću iako su obavještajne službe to smatrale malo vjerojatnim. </p>
<p>Blairov šef komunikacija je to službeno opovrgnuo i u svom iskazu pred vanjskopolitičkim odborom Donjeg doma parlamenta pred kojim se morao pojaviti u srijedu. Ustvrdio je da taj podatak nije naknadno dodan jer je bio i u prvom nacrtu izvješća o iračkom arsenalu. BBC je optužio da laže, zatražio je ispriku i naložio da BBC do četvrtka navečer odgovori na više pitanja o svojemu pokrivanju toga slučaja. </p>
<p>No, BBC je ustrajao na istinitosti objavljene informacije. U obranu kuće i novinara stao je šef informativnog programa Richard Sambrook koji je Campbellu uputio poduže pismo. U njemu je optužio Downing Street za provođenje »taktike zastrašivanja« i ustvrdio da se BBC nema zašto ispričavati. </p>
<p>Na devet stranica pisma Sambrook je između ostalog napisao: »Vjerujemo da vodite osobnu osvetu protiv novinara čije vam je izvještavanje u nekoliko navrata izazvalo probleme«. </p>
<p>No, Campbell je odbacio navode da se radi o osobnoj osveti i ustvrdio da se nikad nije susreo s »tim tipom«. »Ovo nije svađa između mene i BBC-ja. Ovo je pokušaj vlade da natjera BBC prizna kako neutemeljeno napada integritet ove vlade, integritet premijera i obavještajnih službi«, pojasnio je svoj stav Blairov suradnik u televizijskom istupu. </p>
<p>Sukob, čija ogorčenost iznenađuje mnoge promatrače, nastavio se time što je vlada u subotu objavila da još uvijek čeka na »zadovoljavajuće« odgovore na pitanja postavljena BBC-ju u četvrtak. Radi se u prvom redu o pitanju vjerodostojnosti izvora, koji je prema stavu Blairova kabineta, krajnje upitan. »Sada možete objaviti sve što želite samo zato što vam je to netko rekao. Pitanje je li to istina uopće nije važno«, ukorio je Campbell BBC, dodajući da ta kuća nije iznijela ni »trunka dokaza« kojim bi potkrijepila svoje tvrdnje. </p>
<p>Iako vlada odbacuje navode da je napad na BBC zapravo pokušaj da odvrati pozornost javnosti od činjenice da ni nakon intezivne pretrage na terenu u Iraku još nije pronađeno oružje za masovno uništavanje, mnogi promatrači vjeruju da je posrijedi upravo to. Oni su potvrdu za svoj stav pronašli i u iskazu koji je ministar vanjskih poslova Jack Straw u petak dao pred parlamentarnim istražnim odborom. Straw je naime rekao da je rat u Iraku opravdan čak i ako se sporno oružje nikad ne pronađe, a to je sad, dva mjeseca nakon pada Bagdada, sasvim vjerojatna mogućnost. (BBC/Hina/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kwasniewski i Putin o režimu za Kalinjingrad </p>
<p>KALINJINGRAD, 28. lipnja</p>
<p> - Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski stigao je u subotu ujutro u vojnu luku Baltiisk u ruskoj enklavi Kalinjingrad na razgovore sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom o bilateralnim i međunarodnim odnosima, kao i o vizama za stanovnike te ruske enklave, koja će nakon priključenja Poljske i baltičkih država Europskoj uniji ostati izolirana od matične zemlje. </p>
<p> Dvojica šefova država su na ratnom brodu Maršal Ustinov bili nazočni najvećim pomorskim manevrima koje je poduzela Rusija na Baltiku u posljednjih 20 godina, u kojima je sudjelovala i njezina sjevernomorska i baltička flota.</p>
<p> Putin i Kwasniewski razgovarali su i o političkim i gospodarskim bilateralnim odnosima i o pitanjima međunarodne politike. Jedna od tema razgovora dvojica predsjednika, prema očekivanjima, je i problem tranzita stanovnika ruske enklave Kalinjingrad preko poljskog teritorija i vize koje Poljska, buduća članica Europske unije, namjerava uvesti 1. listopada. Početno je Varšava namjeravala uvesti vize 1. srpnja.</p>
<p> »Za socijalna pitanja i vize smo uspjeli naći rješenja«, izjavio je poljski predsjednik u petak, dan uoči polaska za Kalinjingrad. Prema glasnogovorniku poljskog ministarstva, »dvije strane su se približile u svojim pozicijama«, prenijela je poljska novinska agencija. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>UN u Jakarti lobira za oslobađanje Suu Kyi</p>
<p>JAKARTA, 28. lipnja</p>
<p> - Visoki izaslanik Ujedinjenih naroda Razali Ismail sastao se u subotu s indonezijskim ministrom vanjskih poslova na razgovorima posvećenim mianmarskoj oporbenoj čelnici u zatočeništvu, Aung San Suu Kyi, i novim koracima u lobiranju za njezino oslobođenje, doznaje se iz indonezijskih vladinih izvora. </p>
<p> U međunarodnoj zajednici raste ljutnja i zabrinutost zbog zatočenja mianmarske oporbene čelnice i dobitnice Nobelove nagrade za mir, koju su tamošnje vojne vlasti zatočile 30. svibnja, a Europa i SAD zaprijetile su Mianmaru (bivšoj Burmi) oštrim sankcijama ako je ne oslobode.</p>
<p> Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u Jakarti Marty Natalegawa rekao je da je sastanak indonezijskog šefa diplomacije Hassana Wirajude s posebnim izaslanikom UN-a Razalijem Ismailom uslijedio nakon prošlotjednog okupljanja ministara vanjskih poslova zemalja ASEAN-a, na kojemu je novi predsjedatelj postala Indonezija te da je do sastanka došlo na zahtjev izaslanika UN-a.</p>
<p>Razali je odigrao ključnu ulogu i prilikom ranijeg zatočenja i oslobađanja čelnice mianmarske demokratske oporbe Suu Kyi, kada je u svibnju 2002. uvjerio mianmarsku vojnu huntu da je pusti iz kućnog pritvora. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>UN poziva Castra da oslobodi zatočene disidente</p>
<p>NEW YORK, 28. lipnja</p>
<p> - Predstavnica UN-ove Komisije za ljudska prava za Kubu Christine Chanet pozvala je predsjednika Fidela Castra da oslobodi 50 Kubanaca nedavno osuđenih na dugogodišnje kazne zatvora pod optužbom za izdaju. Chanet pozvala je na oslobađanje osuđenih nakon što je kubanski Vrhovni sud prošloga tjedna potvrdio presude. UN-ova Komisija za ljudska prava usvojila je 21. travnja rezoluciju kojom traži da Kuba dopusti posjet Christine Chanet koja je zadužena provesti istragu o građanskim slobodama na Kubi. Visoki povjerenik za ljudska prava Sergio Vieira de Mello ranije je izjavio kako će tražiti da Kuba dade detaljne informacije o procesima na kojim je osuđeno 50 Kubanaca. Castrov je režim brutalno pooštrio mjere represije na Kubi, i predstavnike oporbe, među kojima su mnoge renomirane ličnosti i novinari, u travnju osudio na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od ukupno 1454 godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="34">
<p>Jelinčić dijeli Jadransko more, a slične su idiotarije već nanijele dovoljno štete i žrtava</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Stajališta od 18. svibnja akademik Davorin Rudolf iznio je svoj stav o kontroverznom slovenskom političaru Zmagi Jelinčiču i njegovoj bizarnoj ideji o sukcesiji Jadranskog mora, koje je nekad bilo jugoslavensko, a nikad samo hrvatsko, pa ga treba podijeliti na novonastale države na tlu bivše Jugoslavije.</p>
<p> Kako javlja ljubljanski tjednik Mag, Jelinčič već za 20. rujna priprema veliku međunarodnu konferenciju na tu temu. Pozvani su predstavnici Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije, Bugarske i Rusije. Službene Slovenije neće biti, ali će biti Jelinčič. Hrvatska nije pozvana jer nju nitko neće ništa pitati. Doći će i inozemni stručnjaci za takve diobe, jer će se raspravljati i o promjenama teritorijalnih granica, koje također Jelinčiča ne zadovoljavaju. </p>
<p>Naime, kako kaže, Istra nije nikad bila hrvatska, nego je poslije Drugoga svjetskog rata nepravedno oduzeta Sloveniji. To su skrivili Kardelj i Bakarić koji su dogovorili slovensko-hrvatsku granicu na rijeci Dragonji, a ne niže dolje na rijeci Mirni.</p>
<p> Janezu Janši prigovara se da u času raspada Jugoslavije nije na Mirnu poslao svoje teritorijalce da uspostave novu granicu. Sada će to riješiti Jelinčič, koji zna s kime i kako će to učiniti. Mislim da mu je ideja sljedeća: Sloveniji ide Istra, od Rijeke do Umaga te otoci Cres, Lošinj, Krk i Brijuni. Hrvatskoj će biti dosta mora od Bakra do Karlobaga, senjska bura, Goli otok i slani otok Pag. Srbiji i Crnoj Gori sve od Karlobaga do Prevlake jer, zato su se borili. Budući da Slovenci vole Dalmaciju, uzet će još sunčani Hvar i zeleni Brač. Da bi Bosanci bili za slogu, njima Neum i Ploče te poluotok Pelješac da se imaju gdje kupati.</p>
<p> Još je Jelinčič Talijanima obećao Zadar u zamjenu za Trst! Sasvim ozbiljno. </p>
<p>Na tu Jelinčičevu provokaciju nema nikakva reagiranja ni s hrvatske ni sa slovenske strane, na što se s pravom žali akademik Rudolf. A znamo da su slične idiotarije na ovim prostorima nanijele velike štete i žrtava. Rudolf smatra da će to imati političke učinke u Sloveniji (a i u Hrvatskoj) jer će u javnom mišljenju poticati animozitet i nesnošljivost između građana obiju država, stvarajući ujedno sliku Hrvatske i Slovenije kao egoističnih i arogantnih zemalja, što sve otežava i narušava i njihove međusobne odnose.</p>
<p>Novinar Vilko Luncer pak, također u rubrici Stajališta, drži da je Jelinčič marginalan i neopasan tip kojemu u ime demokracije, dijaloga, tolerancije i zajedništva treba dopustiti da iznosi svoja stajališta i baca pasje bombice. Možda bi gospodin Luncer mogao tražiti akreditaciju za Beograd, odakle bi čitatelje Vjesnika izvještavao o diobi plavog Jadrana! Gospodin Luncer je upotpunio sliku o »liku i djelu« Zmage Jelinčiča pa sad znamo s kim imamo posla. Stoga je malo vjerojatno da on sam, u ime svoje stranke, bez dodatne podrške i pomoći, organizira skup u Beogradu.</p>
<p> Slušao sam akademika Rudolfa na okruglom stolu na RTV Sloveniji, gdje je stručno i politički razložno objašnjavao hrvatska stajališta, s opaskom da je parafirani dogovor Račan - Drnovšek o granici na moru i kopnu otežavajuća okolnost za Hrvatsku na eventualnoj međunarodnoj arbitraži.</p>
<p>IGOR JUGOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Novi novčani udar Toplinskih mreža</p>
<p>Impresionirala me reportaža novinarke Nataše Zečević: »Gdje i što rade bivši direktori gradskih trgovačkih poduzeća« (Vjesnik, 12. lipnja). Ta reportaža mogla je imati i naslov: »Kako rastrošni sinovi vladaju Zagrebom«?!</p>
<p>Cijeli život sam Zagrepčanac i ne samo da dišem u ovom gradu nego i dišem s tim gradom. Drugim riječima živim život sa Zagrebom, živim njegovu prošlost i sadašnjost i svjedokom sam da upravljanje gradom nije nikad bilo na nižoj razini. </p>
<p> Suvremenik sam Vece Holjevca, koji je znao i htio pretvoriti časnu prošlost Zagreba u svijetlu budućnost. Grabež i rasipništvo nikad nikomu nisu učinili dobro pa neće ni Zagrebu. Politizacija menadžmenta i stručnih funkcija grada uništava te tako teško uspostavljene funkcije, čime se gube i golema sredstva koja građani teškom mukom i s velikom ljubavi odvajaju za svoj grad.</p>
<p>Slučaj inž. Zvonimira Tumbrija, kao i ostali slučajevi iz spomenute reportaže, tragičan je i stoga što nije osamljen i dobro ilustrira što se događa u neuspješnom upravljanju gradskim gospodarstvom.</p>
<p>Spomenuta reportaža potakla me da napišem o još jednom udaru na džep građana koji se ilustrira kao toplinski udar Toplinskih mreža HEP-a. Naime, do ove godine u cijeni toplinske energije bilo je sadržano i ljetno pražnjenje te jesensko punjenje toplinskih sustava stambenih zgrada po stručnim radnicima Toplinskih mreža. </p>
<p>Ove godine dosjetili su se triku da to ljetno pražnjenje sustava nije potrebno, u cilju popravka i preinaka kućnih instalacija. Ako neka kuća to želi, što većina treba, onda to košta novih tisuću kuna po zgradi.</p>
<p>I ovaj slučaj pokazuje kako razni »rastrošni gradski sinovi« dolaze do novca građana, koji se onda nemilice troši. </p>
<p>IVAN PAJ, dipl. ing. strojarstva, konzultant za transfere tehnologija u mirovini, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Krivo navedeno ime glavnog tajnika HBK</p>
<p>Zahvaljujem Vjesniku što je u izdanju od petka 27. lipnja prenio osvrt kojeg sam u Novome listu od četvrtka 26. lipnja potpisao pod naslovom »Skandal u misi za domovinu«. </p>
<p>Nažalost, tehničkom je greškom u kraćenju teksta ispušteno ime glavnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije, a to je mons. Vjekoslav Huzjak. Mons. Franjo Prstec nije, kako je objavio Vjesnik, glavni tajnik HBK nego župnik župne Svetoga Marka na Gornjem gradu. </p>
<p>DRAGO PILSEL kolumnist i komentator 'Novog lista'</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="37">
<p>U teškoj prometnoj nesreći na Plitvicama smrtno stradala jedna osoba, a dvadesetak ih je ranjeno</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 28. lipnja</p>
<p> - U općini Plitvička jezera, u mjestu Plitvice, u subotu oko 12,40 sati došlo je do teške prometne nezgode u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, šestero je zadobilo teške tjelesne ozljede, dok je oko više od 20 osoba zadobilo lakše tjelesne ozljede. Prema prvim podatcima dobivenim u operativno komunikacijskom centru PU Ličko-senjske, osobno vozilo marke Fiat Tipo reg. ozn. ZG 578 EV, namjeravajući pretjecati kolonu, prednjim je dijelom udarilo u autobus marke mercedes Croatiaturista (Croatiabus) reg. oznaka ZG 868 OP. U sudaru se osobno vozilo okrenulo na cesti a potom udarilo u stijenu. Autobus je nakon sudara s Fiatom sletio s kolnika, no nije se prevrnuo.</p>
<p> U sudaru je osoba N. N. iz Fiata smrtno stradala, dok je unesrećenim osobama pružena na licu mjesta hitna medicinska pomoć. Teško stradale osobe prevezene su kolima Hitne pomoći u Opću bolnicu Karlovac, dok je helikopterom HV-a dio stradalih prebačen u Novu bolnicu u Zagrebu. Promet se državnom cestom D1 u pravcu juga i obratno preusmjeravao na Grabovac, Ličko Petrovo Selo, Prijeboj. Uviđaj na mjestu nesreće obavlja istražni sudac te djelatnici PP Korenica. </p>
<p>D. Prša</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Počinitelj dvostrukog ubojstva brani se samoobranom </p>
<p>SPLIT, 28. lipnja</p>
<p> - Ivica Buljan koji je osumnjičen da je u petak poslije podne počinio dvostruko ubojstvo u središtu Sinja, priveden je u subotu u Istražni centar Županijskog suda u Splitu, gdje je dao iskaz sucu Marku Brdaru o, još uvijek, nerazjašnjenim okolnostima koje su dovele do stravičnog pokolja u gradskom parku. Unatoč šturim informacijama, splitska policija ipak je potvrdila da su u petak oko 15 sati u samom središtu Sinja, u Livanjskoj ulici, nedaleko Doma kulture, ubijeni 32-godišnji Ante Buljan i 29-godišnji Darko Odak, u koje je, kako je utvrđeno kriminalističkom obradom, pucao 35-godišnji Ivica Buljan, ispalivši u dvojicu mladića više hitaca iz pištolja marke »Češka zbrojovka« kalibra 7,65 mm. </p>
<p>Nažalost, ubojica je, kako se pretpostavlja, ispalio čak desetak hitaca u dvojicu mladića, pogodivši ih u predio prsnog koša, pa su liječnici, nakon što je policija prevezla ustreljene mladiće u sinjski dom zdravlja, mogli konstatirati smrt. </p>
<p>Osumnjičeni Ivica Buljan bez opiranja se predao policiji, a očevici tog stravičnog događaja tvrde da je zločin počinio nakon verbalnog sukoba, nakon čega je uslijedio i fizički obračun, čiji je tragični epilog završio dvostrukim ubojstvom. Inače, Ivica Buljan, podrijetlom iz Sinja, vlasnik je salona namještaja u Zagrebu, a za pištolj kojim je, kako policija sumnja, počinio dvostruko ubojstvo, imao službenu potvrdu i oružani list. Budući da je istražni postupak u tijeku, službenih informacija još uvijek nema, iako iz sinjske policije doznajemo da osumnjičeni do sada nije imao problema sa zakonom. Policija ne bi trebala imati teškoća u rekonstrukciji stravičnog događaja, upravo zbog toga što se on dogodio usred dana, i to u samom središtu Sinja pred očima brojnih prolaznika i djece koja su se igrala u parku. </p>
<p>Kako saznajemo, tijekom iskaza sucu Marku Brdaru, osumnjičeni Ivica Buljan je istakao da je oružje uporabio u nužnoj obrani.</p>
<p>N. Musulin, D. Stella</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pronađen automobil revolveraša s Knežije?</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja </p>
<p> - Zagrebačka policija pronašla je tamnoplavu »opel vektru« za koju sumnja da su je koristila dvojica muškaraca prilikom oružanog obračuna u petak, na Knežiji u Zagrebu.</p>
<p> Glasnogovornica policije Stanka Saraja nije željela otkriti gdje je pronađen auto registracije ZG 696 ZZ. Policija sumnja da su se tim automobilom dovezla dvojica muškaraca i ispred kafića »Stara Knežija« pucala na trećeg, koji je uzvratio hitcima iz vatrenog oružja, najvjerojatnije pištolja.</p>
<p> Policija, u interesu istrage, još ne želi otkriti u kojoj je fazi potraga za osobama koje su pucale. Objavila je samo da traga i za bijelim golfom registarskih oznaka ZG 5975 AF, a da najnoviji vatreni obračun u Zagrebu za sada ne može dovesti u vezu s bilo kakvim kriminalnim skupinama.</p>
<p> Plicija apelira na građane koji imaju bilo kakvih saznanja o revolveraškom obračunu da se jave na telefon 92 ili u najbližu postaju.</p>
<p>Kako smo pisali, dvojica muškaraca pucali su iz automobila na trećeg koji je stajao preko puta kafića u Ulici braće Cvijića na Knežiji, a on im je uzvratio vatru, nakon čega su svi pobjegli. Sve se događalo u stambenom naselju u blizini škole i dječjeg vrtića. Po dosadašnjim podacima nitko nije ranjen, oštećena su dva automobila. Vozač poštanskog kombija završio je u bolnici zbog šoka, nakon što je njegovo vozilo pogođeno jednim metkom.</p>
<p>Glasnogovornica PUZ-a Stanka Saraja izjavila je kako je policija odmah nakon pucnjave blokirala sve izlaze iz grada, a angažirane su i susjedne policijske uprave. Obavljen je niz razgovora sa osobama iz zagrebačkog kriminalističkog miljea, a neslužbeno se saznaje da je pucano na Damira Dragića Zubu, osobu blisku optuženicima u, prošle godine, nepravomoćno okončanom suđenju »zločinačkoj organizaciji«. Zubo je, od strane obrane, bio predložen za svjedoka, međutim, nije svjedočio jer mu se nije mogao uručiti poziv.</p>
<p> Po podacima koje je policija dobila od anonimnog svjedoka koji se javio telefonom, na Zubu su iz tamno plave »opel vectre«, oznaka ZG9575-AF, pucali jedan mlađi muškarac duže smeđe kose i jedan stariji, kraće sijede kose. U policiji kažu i kako su svjedoci koji su već saslušani »vrlo šturi«. </p>
<p>Utvrđen je kalibar oružja iz kojega se pucalo, ali u interesu istrage policija još ne može objaviti taj podatak. </p>
<p>D. G., Hina</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ne zna se čije je tijelo pronađeno kod Pirovca</p>
<p>ŠIBENIK, 28. lipnja</p>
<p> - U subotu do 13 sati u šibenskoj policiji nije se moglo saznati čije je mrtvo tijelo dan ranije pronađeno uz morsku obalu u mjestu Prosika nedaleko Pirovca. Poznato je samo da je leš pronađen u raspadajućem stanju te da je riječ o muškarcu. Očevid je obavio istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku, Igor Ninić, po čijem je nalogu mrtvo tijelo muškarca nepoznate životne dobi prebačeno na Odjel patologije u šibenskoj bolnici. U policiji nisu željeli nagađati o kome je riječ jer je na ovom području nestalo više osoba, međutim, javnost je odmah nakon saznanja o pronalasku tijela nepoznatog muškarca kod Pirovca cijelu priču povezala s nestalim župnikom don Mijom Stjepićem iz Posedarja u Zadarskoj županiji. U petak oko podne, dvojica muškaraca iz Splita, koji su se na tom dijelu uz jadransku magistralu zaustavili kako bi se osvježili, u moru su ugledali leš i o tome odmah obavijestili policiju koja je odmah izišla na teren i obavila očevid. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Utopio se u Bosutu</p>
<p>VINKOVCI, 28. lipnja</p>
<p> - Kako je izvijestila Policijska uprava vukovarsko-srijemska, proteklog petka između 13 i 15 sati u vinkovačkoj Ulici Josipa Kozarca bb, u rijeci Bosut se utopio osamdesettrogodišnji Jovan J. Iz Vinkovaca. Tijelo nesretnog starca iz rijeke su čamcem ophodne policije izvadili djelatnici spomenute policijske uprave. Mrtvozornik dr. Tomislav Mišković utvrdio je da nema drugih tragova nasilne smrti. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Otuđeno 280.000 kuna</p>
<p>VALPOVO, 28. lipnja</p>
<p> - U petak navečer, iz obiteljske kuće četrdesetosmogodišnjeg S. B. iz Valpova otuđene su vrijednosti koje se procjenjuju na oko 280.000 kuna. Kako je utvrdila policija, u vremenu između 21.30. i 23.30 sati, nepoznati je počinitelj ušao u kuću kroz otvoren prozor i otuđio veću količinu novca, zlatnog nakita i dva sata koji su vlasništvo N. B. (47) iz Valpova. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Poginuo prelaskom u suprotni trak </p>
<p>OSIJEK, 28. lipnja</p>
<p> - U osječkoj Ulici sv. Leopolda Mandića ispred kućnog broja 111/b, u petak, Nikola Dražić (68) zadobio je teške ozljede uslijed prometnog udara i preminuo je u Kliničkoj bolnici Osijek. Upravljajući osobnim automobilom oznaka OS 173 - DJ prešao je na suprotni kolnički trak i izgubio kontrolu nad vozilom.</p>
<p> »Ford escort« kojim je upravljao Dražić odbačen je u odvodni kanal gdje se automobil prevrnuo na krov. Nesretni je čovjek preminuo u bolnici oko 19.20. sati. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Uhićen podmetač mina</p>
<p>ZALUŽNICA, 28. lipnja </p>
<p> - Još u ožujku 2003. godine službenici PU ličko-senjske obavili su pregled terena oko mjesne crkve u mjestu Zalužnica u općini Vrhovine, prilikom čega su u neposrednoj blizini vrata ograde koja okružuje tamošnju pravoslavnu crkvu pronašli protupješadijsku antimagnetnu minu. </p>
<p>Provedena je kriminalistička obrada nad I. K. iz Otočca, koji je priznao navedeno kazneno djelo, navodeći da je tijekom kolovoza 1995. godine, nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, revoltiran pogibijom dvanaest pripadnika HV-a i MUP-a, postavio minu pored ulaznih vrata crkve u mjestu Zalužnica, a jednu pored ograde mjesnog groblja u mjestu Doljani.</p>
<p> I. K. je doveden u Istražni centar Županijskog suda u Gospiću. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pokušaj iznude »težak« devet milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - U jeku potrage za »knežijskim revolverašima« u petak oko 16,30 sati zagrebačka je policija dobila dojavu o talačkoj situaciji na devetom katu »Zagrepčanke« u Savskoj 41, nakon čega su na mjesto događaja poslane postrojbe interventne policije PUZ-a. Kako je u subotu priopćeno, policiju je telefonom pozvao direktor tvrtke »Euro market«, Zdravko Barbaroša (51), tvrdeći kako se u njegovom uredu nalaze dvojica naoružanih muškaraca koji traže novac. Shvativši da dolazi policija, dvojica iznuđivača su pokušali pobjeći, međutim, uhvaćeni su na samom izlazu iz zgrade. Uhićen je i njihov kolega koji ih je čekao u automobilu ispred zgrade. </p>
<p>Kriminalističkom obradom je utvrđeno da su »reketari« već duže vrijeme prijetili smrću Barbarošu i njegovoj obitelji, tražeći povrat navodnog duga od devet milijuna kuna. </p>
<p>Trojac iznuđivača je nakon ispitivanja u policiji priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu, uz prijavu za pokušaj iznude. Kako je rečeno u policiji, jedan je iznuđivač Zagrepčanin, drugi Zadranin, a treći je državljanin BiH. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Siemensovi čelnici sastaju se s Mesićem u Dubrovniku </p>
<p>DUBROVNIK, 28. lipnja</p>
<p> - U dubrovačkom hotelu »Excelsior« u ponedjeljak i utorak zasjedat će Nadzorni odbor Siemensa AG iz Austrije, pod vodstvom predsjednika i glavnog direktora te korporacije Heinricha von Pierera. U Dubrovnik će doputovati najviše izaslanstvo Siemensa, s predsjednikom uprave Albertom Hochleitnerom, članovima Konradom Pernstichom, Peterom Schonhoferom, Brigitte Ederer i Franzom Geigerom te članom Nadzornog odbora zaduženim za Europu Jürgenom Radomskym. </p>
<p>Najavljeno je da će u stanci sjednica Nadzornog odbora predstavnici Siemensa, na čelu s Heinrichom von Piererom i Mirkom Barišićem iz hrvatskog Siemensa, održati radni sastanak s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Razgovarat će o budućim ulaganjima te tvrtke u Hrvatsku i procesu ulaska u Europsku uniju.</p>
<p>Na sastanku Nadzornog odbora, koji se održava jednom na godinu, raspravljat će se o budućim smjernicama poslovanja, cijeni Siemensovih dionica te o kretanjima i trendovima u regiji koja obuhvaća sedam zemalja - Austriju, Slovačku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru te Rumunjsku. To je prvi put da se Nadzorni odbor austrijskog Siemensa održava u Hrvatskoj, i to u Dubrovniku. Odbor se svake godine održava na nekoj od atraktivnih lokacija u Europi, a za Dubrovnik se zauzimao hrvatski Siemens. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hotelu »Meteor« prihod umanjen za 100.000 eura </p>
<p>SPLIT, 28. lipnja</p>
<p> - Makarska rivijera ostvaruje odlične turističke rezultate, a prema informacijama Turističke zajednice splitsko-dalmatinske i turističkih ureda s makarskog područja u ljetovalištima na području od Brela do Živogošća boravi 14.760 gostiju, što je za četiri posto više nego u lipnju prošle godine. Najbrojniji su strani turisti kojih je ukupno 14.150, dok je domaćih tek 610. U hotelima boravi 7,5 tisuća gostiju, tri autokampa su popunjena s oko 2000 gostiju, dok se ostatak gostiju odmara u privatnom smještaju. Međutim, zbog obližnjeg gradilišta hotela »Park«, poznati makarski hotel »Meteor«, u kojem trenutno boravi 490 turista, do konca svibnja imao je gotovo 2000 storniranih noćenja od strane jedne od vodećih inozemnih turističkih agencija. Loš buking u tom hotelu nastavljen je i u lipnju, pa u »Meteoru« računaju da će hotel do početka glavne turističke sezone izgubiti oko 3000 turističkih noćenja. Time će ukupni prihodi u toj vodećoj makarskoj hotelskoj kući biti umanjeni za više od 100.000 eura. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="48">
<p>Zasjedanje Sabora pod teretom oporbenog bojkota </p>
<p>Čini se da četiri oporbene stranke neće glasovati o samo tri zakona i desetak izvješća. Naime, kažu da se bojkot ne odnosi na zakone važne za pristupanje Europskoj uniji. Koalicija preuzima HDZ-ovu praksu - glasovanje jedan dan u tjednu </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Nastavak rada 33. sjednice Hrvatskoga sabora koja bi prema ustavnom roku trebala završiti do 15. srpnja, uz rasprave obilježit će bojkot glasovanja zastupnika četiriju oporbenih stranaka HDZ-a, HSLS-a, HSP-a i DC-a. </p>
<p>Odluku o bojkotu glasovanja u Saboru, koji treba započeti u utorak, čelnici stranaka donijeli su u četvrtak. Tada su od vladajuće koalicije zatražili i da što prije odredi datum izbora.</p>
<p> Zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor u subotu je u izjavi Vjesniku istaknula: »Bojkotom ne možemo isprovocirati izbore jer nemamo većinu. Pravi je razlog za bojkot odluka vladajućih da Sabor ne daje vjerodostojno tumačenje Zakona o lokalnoj samoupravi vezano uz stanje u Osijeku. To je u suprotnosti s temeljnim demokratskim principima jer mi mislimo da Županijska skupština zapravo ne postoji i da treba raspisati izbore. Oni su rekli da to nije tako i zato svojom većinom trebaju osigurati i glasovanje o zakonima. Mi ćemo raspravljati, ali nećemo glasovati osim o zakonima važnim za pristup Uniji i o našim zakonima i amandmanima«, rekla je Jadranka Kosor. </p>
<p>Predsjednik Kluba SDP-a Mato Arlović najavio je mogućnost da se glasovanje ubuduće obavlja samo jedan dan u tjednu, vjerojatno u petak. Time bi se zastupnici vladajućih prisilili da barem taj jedan dan budu u punom sastavu u sabornici. Takva je praksa postojala u vrijeme HDZ-ove vladavine, a zanimljivo je da su joj se protivile sadašnje vladajuće stranke.</p>
<p>U javnosti je stvoren dojam da oporba bojkotiranjem glasovanja želi prisiliti vladajuće da što prije raspišu izbore, odnosno da isprovocira izbore. No, povod bojkotu je kriza u Skupštini Osječko-baranjske županije, odnosno saborska odluka da se ne daje vjerodostojno tumačenje Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi o tome je li rad te skupštine legalan.</p>
<p> Naime, 25 vijećnika HDZ-a, HSLS-a i HSP-a u travnju je podnijelo ostavku, a pridružio im se i jedan vijećnik HSS-a, na čije je mjesto ta stranka imenovala njegova zamjenika, a mandat mu je ratificiralo preostalih 25 vijećnika vladajućih stranaka.</p>
<p> Oporba smatra da je Županijska skupština ostavkama 26 vijećnika ostala bez kvoruma i da treba raspisati izbore te je podnijela tužbe Ustavnome i Upravnom sudu te Županijskome sudu u Osijeku. </p>
<p>Sam bojkot saborskog glasovanja bit će zapravo djelomičan jer se, najavila su četvorica predsjednika, neće odnositi na zakonske prijedloge važne za pristup Europskoj uniji, te na zakone i amandmane koje su predložile njihove stranke.</p>
<p> Zanimljivo je da je većina zakona koje do kraja sadašnje sjednice treba prihvatiti upravo »europskoga« karaktera. To su konačni prijedlozi zakona o radu i o zaštiti na radu, prijedlozi zakona o hrani, o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, te o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, zatim zakoni o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave te o trgovačkim društvima. </p>
<p>Na dnevnom redu za raspravu i glasovanje uvršteni su prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o područjima posebne državne skrbi te Odluka o osnutku etičkoga povjerenstva kao saborskog radnog tijela, koje je u proceduru poslala HSLS-ova zastupnica Đurđa Adlešić. Tu je i HSLS-ova interpelacija o radu Vlade u slučaju generala Gotovine te HSP-ov prijedlog o povlačenju iz sporazuma DružbAdria. </p>
<p>Budu li dosljedni svojoj najavi, zastupnici HDZ-a, HSLS-a, HSP-a i DC-a trebali bi bojkotirati glasovanje o svega desetak točaka ako na njih nisu podnijeli amandmane. Među njima su izmjene i dopune Kaznenog zakona, Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju, izmjene i dopune Zakona o investicijskim fondovima i Prijedlog odluke o donošenju prostornog plana Nacionalnog parka Kornati. Ostalo su izvješća, poput onog o radu pučkoga pravobranitelja, o poslovanju Financijske agencije, o radu HZMO-a i godišnje izvješće HNB-a. </p>
<p>S obzirom da je do izbora ostalo još najviše devet mjeseci i da će o zakonodavnoj aktivnosti Sabora ovisiti i davanje mišljenja Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi za EU, preuzimanje vrlo praktičnog rješenja od bivše vlasti da se u parlamentu glasuje samo jedan dan u tjednu - ne treba čuditi.</p>
<p>Dva načina za bojkot</p>
<p>Glasovanje se može bojkotirati na dva načina. Oporbeni zastupnici mogu jednostavno izići iz sabornice i ako u njoj ne ostane najmanje 76 zastupnika ostalih stranaka, kao i onih neovisnih, neće biti kvoruma pa se ni ne može glasovati. </p>
<p>Drugi je način da zastupnici ostanu u sabornici, ali da prije glasovanja ne stave ključić za identifikaciju u sustav za elektroničko glasovanje. Njihova prisutnost tada neće biti registrirana, no, ako vladajući ne osiguraju kvorum, moći će se pribjeći ručnom glasovanju pri kojem kvorum s galerije broje saborski službenici. </p>
<p>Tako se čini da je najefikasnija metoda bojkota izlazak iz sabornice koji je bio čest prije uvođenja elektronike. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Puštena u promet rekonstruirana dionica D-1 </p>
<p>SINJ, 28. lipnja</p>
<p> - U Dicmu kod Sinja u subotu je je na prigodnoj svečanosti puštena u promet rekonstruirana dionica državne ceste D-1 Zagreb-Split, u što su Hrvatske ceste uložile 20 milijuna kuna. </p>
<p> Tim zahvatom otklonjen je najveći prometni čep, što će bitno povećati protok vozila i poboljšati sigurnost sudionika u prometu na toj dionici D-1. </p>
<p> Osim prokopanog usjeka na samom vrhu brda Križice, između Dicma i Dugopolja, čime su uklonjena dosadašnja dva opasna zavoja, izgrađene su i duple kolničke trake od po jedan kilometar - jedna iz smjera Dicma, a druga iz smjera Dugopolja.</p>
<p> Radove je prije ugovorenog roka završilo Poduzeće za ceste Split, a rekonstruiranu dionicu D-1 u Dicmu simbolično je otvorio zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza Mijo Bezer, uz nazočnost brojnih uzvanika.</p>
<p> Predstavnici Hrvatskih cesta najavili su da će se nastaviti rekonstrukcija te, inače jedne od najopterećenijih cesta u Hrvatskoj, i to na dijelu od Dugopolja, odnosno spoja na buduću autocestu do Klis Grla (naselja iznad Klisa), gdje završava brza cesta Split-Grlo, i to proširenjem na četiri kolničke trake. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Završila radionica »Hrvatsko narodno ruho« </p>
<p>ZAOSTROG, 28. lipnja</p>
<p> - U Zaostrogu je završio višednevni tečaj na temu »Hrvatsko narodno ruho« koje je u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Posudnice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, održan u Franjevačkom samostanu u Podbiokovlju. </p>
<p>Riječ je naime o radionici hrvatskih narodnih nošnji i tradicijskih tekstilnih vještina, koja je prva takve vrste u Hrvatskoj, pa i šire, u kojoj je 16 polaznika usvojilo temeljna znanja o krojenju, šivanju i izradi pučkih nošnji te o raznim načinima njihova ukrašavanja.</p>
<p> Voditelj radionice odnosno praktičnog višednevnog tečaja, koji je počeo radom 22. lipnja ove godine, Josip Forian je rekao da su se polaznici bavili izradom vezova i ostalih tekstilnih tradicijskih vještina. Dodao je da su se polaznici tečaja u drugom dijelu radionice bavili i konkretnim radnim aktivnostima, primjerice u izradi same nošnje. Očito zadovoljan uspjehom Forian je naglasio kako je glavni cilj osposobiti polaznike za samostalnu izradu pošto je cijena narodnih nošnji sada na tržištu prilično visoka.</p>
<p>Voditeljica Odjela za folklor Hrvatske matice iseljenika Srebrenka Seravić je podsjetila i na činjenicu kako su se , osim članova folklornih i kulturno-umjetničkih sekcija, u tu akciju uključili i oni koji su skloni izvornom folkloru.</p>
<p>- To je bio jedan od glavnih razloga što smo se odlučili na ovakvu radionicu odnosno višednevni tečaj na kojemu su polaznici uz članove hrvatskih KUD-ova i program uključeni i predstavnici folklornih ansambala hrvatskih iseljenika iz Austrije, Kanade i Vojvodine.</p>
<p>Međutim polaznici radionice »Hrvatsko narodno ruho« su također uživali u bogatoj baštini ne samo unutar Franjevačkog samostana nego i u prirodnim i kulturnim znamenitostima i ljepotama Zaostroga, tog malog, slikovitog i pitomog mjesta na Makarskoj rivijeri. </p>
<p>Taj samostan inače i tim programom ove godine ima značajno mjesto u turističkoj promidžbi Hrvatske. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Napokon započinje obnova lipičke ergele</p>
<p>LIPIK, 28. lipnja</p>
<p> - Poslije višegodišnjih najava i priprema te nakon natječaja i poslova povjerenih daruvarskoj »Vodoprivredi« za dva do tri dana započet će obnova lipičke ergele, spomenika kulture, koja potječe iz prve polovice 19. stoljeća, a dao ju je sagraditi grof Janković. Dio strojeva već je na gradilištu, a u prvoj fazi obnavljat će se u ratu teško oštećena 180 metara duga zgrada ergele. U sastavu ergele, obnovu još čeka pet objekata, a za početak radova ove godine Ministarstvo kulture osiguralo je 300.000 kuna. Na ta sredstva i »Poljoprivreda Lipik«, u čijem je vlasništvu ergela, izdvojila je 300.000 kuna, a podnesena je i molba Ministarstvu turizma da dio sredstava namijenjenih za obnovu turističkih znamenitosti namijeni obnovi ergele. </p>
<p>Prema riječima Đorđa Podunavca, djelatnika »Poljoprivrede«, još prošle godine Ministarstvo kulture osiguralo je 400.000 kuna koje su utrošene za izradu projekata i nabavu građevinskog materijala.</p>
<p>U lipičkoj »Poljoprivredi« nadaju se da će u obnovljene prostore ergele, između ostaloga, smjestiti i lipicance koji su tijekom agresije na Hrvatsku i uništenjem ergele otjerani u Srbiju. Za sada o sudbini lipicanaca u »Poljoprivredi«, osim da su smješteni nedaleko Novog Sada, nitko ne može reći nešto više. </p>
<p>Z. S.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Deveta obljetnica europskog sela roda </p>
<p>ČIGOČ, 28. lipnja</p>
<p> - U Čigoču, europskom selu roda, u subotu je nizom kulturno-umjetničkih, ekoloških i športskih manifestacija obilježena deveta obljetnica toga sela u kojem je svoja staništa našao najveći broj roda u Hrvatskoj. Po riječima Edvarda Bogovića, voditelja promidžbene i turističke službe, u Čigoču ima 106 kuća na kojima je 47 gnijezda s preko 200 roda, tako da selo ima više roda nego stanovnika. U prijepodnevnim satima održana je biciklijada u kojoj je sudjelovalo preko stotinu sudionika, dok su umijeća iskazali i streličari. Posebna atrakcija bili su predstavljanje konjskih zaprega i vožnja kočijama, prezentacija pješačkih staza te izložba tradicijskih zanata. </p>
<p>Inače, rode na svojem putu do Čigoča provedu šest do sedam tjedana i prelete 1200 do 1500 kilometara. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tomčić: Preustrojiti HFP zbog budućeg tijeka privatizacije</p>
<p>»U privatizaciji ćemo još imati velikih problema jer se gospoda iz HFP-a, pa i neki članovi Vlade, još nisu oslobodili potrebe arbitrirati kome, kako i koji hotel prodati«, rekao je Tomčić gostujući na Radiju 101. Odluku oporbene četvorke o bojkotu saborskog glasovanja nazvao je legitimnim postupkom, dodajući da ipak »nema straha za rad Sabora« </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić gostovao je u subotu u emisiji »Intervju tjedna« zagrebačkoga Radija 101, komentirajući aktualne događaje i odgovarajući na pitanja slušatelja. Uz ostalo, naglasio je da je za budući tijek privatizacije potrebno preustrojiti i kadrovski redefinirati Hrvatski fond za privatizaciju (HFP). </p>
<p>Rekao je da ovakav Fond više ne može egzistirati te da »ovakvim načinom privatizacije i sluganskim odnosom prema nalogodavcima više nije produktivan«.</p>
<p> Komentirajući skoru privatizaciju hotela, Tomčić je izjavio kako nije riječ samo o ekskluzivnim hotelima nego i o onim manje luksuznim. »U sljedećem tijeku privatizacije imat ćemo još velikih problema jer se gospoda iz HFP-a, pa i neki članovi Vlade, još nisu oslobodili potrebe arbitrirati kome, kako i koji hotel prodati«, ocijenio je.</p>
<p> Predsjednik Sabora izrazio je nadu kako će vlast imati snage mirno promijeniti tijek privatizacije, i to ponajprije zakonima o privatizaciji i o imovinskom fondu Republike Hrvatske, te redefiniranjem HFP-a. </p>
<p> Za privatizaciju Ine Tomčić je rekao da su za nju nadležni Vlada i Hrvatski sabor, koji je donio Zakon o privatizaciji te tvrtke, a ne HFP, te da u dosadašnjem tijeku privatizacije tog poduzeća nije bilo »eskapada«.</p>
<p> »U sljedećih desetak dana morat ćemo donijeti odluku koja nije samo ekonomska nego i politička. Ona ovisi i o tome kakvu viziju Ine ima garnitura na vlasti, točnije hoće li Ina postati regionalni igrač ili samo prerađivač nafte«, rekao je Tomčić.</p>
<p> Nedavnu odluku četiriju oporbenih stranaka, HDZ-a, HSLS-a, HSP-a i DC-a, da će bojkotirati glasovanje u Hrvatskom saboru, osim kad je riječ o njihovim prijedlozima ili zakonima koji se usklađuju sa zakonodavstvom Unije, nazvao je legitimnim postupkom, dodajući da ipak »nema straha za rad Sabora«.</p>
<p> S tim u vezi, Tomčić je rekao da će se vladajuća koalicija »preustrojiti« te da će se vjerojatno odrediti jedan dan kad će njezini zastupnici morati biti u sabornici na glasovanju o zakonima. Tog trenutka, naglasio je, »moći ćemo donositi sve odluke«.</p>
<p> Na pitanje jednog slušatelja, komentirao nedavnu blokadu računa MUP-a koja je nastala nakon sudskih odluka u korist policajaca koji su tužili MUP zbog neplaćenih prekovremenih radnih sati. Opovrgnuo je navodne izjave da se zbog tih isplata policajcima nakon kolovoza neće isplaćivati plaće i takve tvrdnje nazvao neozbiljnima.</p>
<p> Tomčić je komentirao i pitanja poput domaće poljoprivredne proizvodnje, rada trgovina nedjeljom koji treba zakonski regulirati, subotnju gay povorku u središtu Zagreba te otvaranje novih autocesta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Homoseksualci ponovno pozvali javnost na toleranciju</p>
<p>Ovogodišnji Pride, održan pod geslom »Opet ponosno«, prošao je bez ijednog fizičkog izgreda, što prije svega treba zahvaliti izuzetno jakom policijskom i zaštitarskom osiguranju</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Svoj stav o istospolnoj ljubavi i toleranciji u subotu je povorkom kroz centar Zagreba javnosti po drugi put odaslalo 200-tinjak pripadnika lezbijeske, gej, biseksualne i transrodne populacije. Ovogodišnji Pride, održan pod geslom »Opet ponosno«, prošao je bez ijednog fizičkog incidenta, što prije svega treba zahvaliti izuzetno jakom policijskom i zaštitarskom osiguranju. Pa ipak, policija je preventivno privela sedam osoba, od kojih su četiri maloljetne. </p>
<p>Nakon okupljanja na Zrinjevcu koji je bio zatvoren željeznom ogradom, povorka je oko 11.30 sati krenula kroz grad, Praškom ulicom do Trga bana Jelačića, zatim Margaretskom do Cvjetnog i Teslinom nazad na Zrinjevac. »Budite miroljubivi, ne odgovarajte na verbalne provokacije, a za fizičke će se pobrinuti policija«, poručeno je sudionicima skupa prije polaska. Sudionici su bili oboružani zviždaljkama i transparentima »Ponosan sam peder«, »Muka mi je od objašnjavanja«, »Hvala božicama što sam lezbijka« ... Duž cijelog mimohoda jedan je policijski kordon, sastavljen od interventne policije iz cijele Hrvatske, »pokrivao« put sudionika dok je drugi pratio sudionike štiteći ih od izgrednika. Osim verbalnih vrijeđanja sudionika i izvikivanja poput »Ubij, ubij pedera«, fizičkih sukoba nije bilo. Čak da je netko i pokušao napasti pripadnike ili im se samo približiti, bio je spriječen. </p>
<p>Od dvije grupe mladića, povorka je zvižducima, nacističkim pozdravima i izjavama poput »Marš iz Zagreba«, dočekana na izlasku iz Praške i dolaskom na Trg bana Josipa Jelačića. Građani su uglavnom mirno promatrali povorku, ali neki sa smiješkom, neki u čudu, a neki podrugljivo. Na povremene ispade mladića sudionici povorke odgovarali su bukom i zviždanjem. </p>
<p>Po povratku na Zrinjevac okupljenima su se obratili organizatori i njihovi gosti. Predsjednik udruge »Iskorak« Dorino Manzin rekao je kako je nakon prošlogodišnjeg neshvatljivog nasilja nad sudionicima prvog Gay Pridea bilo potrebno puno hrabrosti da se ponovno okupe. »Diskriminacija je javna stvar i o njoj treba javno govoriti jer još uvijek ne živimo u slobodnom društvu«, istaknuo je Manzin. Slaba edukacija uzrokuje neznanje, a upravo neznanje o vlastitoj seksualnosti, smatra Manzin, stvara predrasude i mržnju. »Svijet nije crno-bijeli i zato smo izašli na ulice kako bismo pomogli da Hrvatska u kojoj su žene domaćice s kuhačom, a muškarci hrabri borci, izađe iz srednjeg vijeka«, rekao je Manzin. </p>
<p>Koordinatorica lezbijske grupe »Kontra« Sanja Juras upozorila je kako i među homoseksualcima vlada netolerancija prema transrodnim osobama. »Stav javnosti počeo se mijenjati prije godinu dana kad smo prvi put odlučili izaći na ulice Zagreba. Iako nas podržava sve više ljudi, zakoni to još uvijek ne čine, a vrijeme je da se i to promijeni«, napomenula je Juras. Osim prijedloga zakona o istospolnim zajednicama, koji je jednoglasnom odlukom Vlade poslan u saborsku proceduru, Juras je naglasila važnost zakona o azilu za osobe diskriminirane na osnovi njihovog spolnog opredjeljenja te zakona o ravnopravnosti spolova, kao prve, ozbiljne korake ka tolerantnom društvu. »Svoje smo zahtjeve sveli na minimum, stoga političari budite svjesni da Hrvatska na putu u EU mora zaštititi prava homoseksualaca«, rekla je Juras. </p>
<p>Osobama istospolnog seksualnog opredjeljenja podršku su baš kao i prošle godine izrazili predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić i predsjednik HHO Žarko Puhovski. »Malo vas je danas na Zrinjevcu, no to potvrđuje da se za nova dostignuća u ljudskim pravima i slobodama uvijek bori manjina«, naglasio je Pusić istaknuvši da je seksualno opredjeljenje privatna stvar svakog pojednica te kako se usprkos društvenim pritiscima uspijevaju izboriti za nove iskorake na području ljudskih prava.</p>
<p>Puhovski je ocijenio kako su sudionici Gay Pridea heteroseksualci koji su se solidarizirali s homoseksualcima. »Ovakva situacija, kad je najmanje upravo onih za čija se prava ovdje bori, podsjeća me na američku teoriju nošenja vrata koja će tek drugi otvoriti. Na svjetskom nivou je jedino policija koja je maksimalno osigurala sudionike Pridea, i tako nam barem dala da vidimo za što plaćamo porez«, zaključio je Puhovski. Pisma podrške uputili su i saborski zastupnik Furio Radin i ministrica Gordana Sobol. </p>
<p>»Evo, stigli smo i preživjeli. Vratili smo se u kavez!«, dobacila je predstavnica Centra za ženske studije Rada Borić, koja je za ovu priliku stigla čak iz Finske, gdje na sveučilištu u Helsinkiju predaje hrvatski jezik i književnost. Okružena s nekoliko svojih studentica, profesorica Borić prenijela je »Vjesniku« neka uvriježena mišljenja iz Finske. »U Finskoj se, kao i u ostaloj razvijenoj Europi, napad na osobe drukčije seksualne orijentacije tumači kao napad na demokraciju, jer je osnovna vrijednost demokratskog sustava pojedinac i njegova sloboda izbora. Čini nam se da će Hrvatskoj trebati još najmanje deset godina da za ovakve skupove neće trebati takvo enormno osiguranje policije«, komentirala je profesorica. Iako je završetak skupa bio predviđen za 15 sati, program je završio nešto prije 14 sati. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, policija je sa Zrinjavca odvezla sve sudionike. </p>
<p>Nataša Zečević, Robert Jureša i Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Rojsov pucanj u prazno </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Najveći bukač među saborskim zastupnicima, nedavno suspendiran iz HDZ-a, Ljubo Ćesić Rojs, prošli se tjedan ponovo »izborio«, čini se, za posljednji komadić medijske slave. Valjda pogođen izbacivanjem iz stranke, saborskim je hodnicima na sva usta najavljivao kako će zastupničkim klubovima, pa i novinarima, u petak dati videouradak koji će, tvrdio je, definitivno raskrinkati njegova dojučerašnjeg šefa, a danas smrtnog neprijatelja, Ivu Sanadera.</p>
<p> »Preokrenut će vam se želudac kad vidite sadržaj kasete pa ćete morat' u Sabor donijeti i lavore«, vikao je Rojs i grohotom se smijao po saborskim hodnicima i restoranu, aludirajući na navodno seksualno opredjeljenje dojučerašnjeg mu šefa stranke. </p>
<p>I nakon toga došao je »Dan D« kad je Ćesić Rojs trebao ispuniti obećanje. Gonjen cijeloga tog dana povećom skupinom saborskih izvjestitelja, Rojs je smijući se, odmahivao rukom. »Kaseta se već vrti na privatnim projekcijama pa probajte doći do nje«, nemušto je odgovarao.</p>
<p> Uzaludna su bila novinarska inzistiranja »na danoj riječi i zastupničkoj časti«. Rojs je ostao neumoljiv i nešto kasnije šmugnuo iz Sabora. Tako je u petak završila najnovija u nizu njegovih saborskih eskapada. </p>
<p>Nakon što je godinama medijsku pozornost »navlačio« mahanjem crnom knjižicom poput one koju ima Broj Jedan iz grupe TNT u stripu »Alan Ford«, prijeteći njome i optužujući svoje kolege za homoseksualizam, mafijaštvo i udbaštvo, bučnim replikama, čak i fizičkim nasrtajima na neistomišljenike, taj suspendirani hadezeovac odlučio se za korak dalje. I pritom očito - promašio! </p>
<p>Uz službene podatke po kojima je za svoga saborskog mandata »zaradio« 24 opomene, pri čemu mu je pet puta oduzeta riječ, a dvaput je udaljen sa sjednice, ostat će i zabilježen još jedan, doduše neslužben. Da Rojs ne drži riječ i puca u prazno.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Godišnje se upisuje 40.000 studenata, a diplomira tek trećina </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - »Preobrazba iz industrijskog društva u društvo znanja uvjet je preobrazbe u tržišno gospodarstvo. Drugim riječima, sveučilišta trebaju preuzeti brigu za gospodarski razvoj zemlje. No, u Hrvatskoj je premalo visoko obrazovane radno sposobne populacije, tek ih je 15 posto za razliku od europskih zemalja koje su provele ili još provode školske reforme. U njima se ta stopa kreće između 25 i 30 posto«, rekao je prorektor Riječkog sveučilišta Pero Lučin, predstavljajući u subotu svoj i ujedno HNS-ov projekt reforme sustava visokog obrazovanja i znanosti u Centru Kaptol. </p>
<p>Lučin je naglasio kao veliki problem nizak postotak onih koji završe studij. Lani se na hrvatska sveučilišta upisalo 42.000 studenata, a iste godine diplomiralo ih je 14.000, među kojima 10.000 na četverogodišnjim studijima. </p>
<p>»Godišnje bi trebalo diplomirati između 35.000 i 40.000 studenata da bismo u sljedećih deset godina u obrazovanju dostigli jednu Finsku«, kaže Lučin. Hrvatska treba promijeniti politiku i poticati obrazovanje, koje bi trebalo biti visoko na Vladinoj listi prioriteta. </p>
<p>Objasnio je da se projektom želi decentralizirati upravljanje sustavom visokog obrazovanja, sveučilištima dati punu autonomiju, uskladiti studijske programe s onima u Europi, uspostaviti sustav cjeloživotnog obrazovanja i onaj za unapređenje kvalitete studiranja, te uvesti sustav kreditnih bodova koje bi studenti mogli prikupljati po različitim europskim sveučilištima.</p>
<p>Gost rasprave, dekan zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Neven Budak, ocijenio je projekt reforme odličnim rekavši kako provedbu bilo kakvih promjena često usporavaju profesorski krugovi na fakultetima koji se boje da će izgubiti pozicije. Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti Vilim Ribić pozvao je na stvaranje integriranog, umjesto dosadašnjeg fragmentiranog sveučilišta te zaključio da Ministarstvo znanosti i tehnologije ne treba pripajati nijednom drugom ministarstvu, već treba ostati samostalno.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Đapić: Nakon izbora HSP će biti u koalicijskoj vlasti </p>
<p>RIJEKA, 28. lipnja</p>
<p> - »Počela je predizborna kampanja, a to potvrđuje otvaranje svakog metra autoceste. Izbori se mogu očekivati već ujesen nakon užurbane kampanje vladajuće koalicije i približavanja SDP-a i HSS-a posljednjih tjedana«, izjavio je predsjednik HSP-a Anto Đapić na konferenciji za novinare u subotu u Rijeci. </p>
<p>Đapić kaže da će, iako je tvrdio da će izbori biti u proljeće 2004., vladajuća koalicija probati iskoristiti pozitivne učinke otvaranja dionica utoceste kako se to ne bi razvodnilo do proljeća. </p>
<p>Đapić je dodao da oporba mora biti potpuno spremna za to, podsjetivši da je ovih dana o tome razgovarao u Saboru s čelnicima DC-a, HSLS-a i HDZ-a. </p>
<p>Istaknuo je i da su četiri oporbene stranke odlučile u Saboru parlamentarnoj većini otežavati kvorum pri glasovanju, kako bi dale do znanja da se nisu pomirile s kršenjem Ustava u slučaju krize u Skupštini Osječko-baranjske županije. HSP očekuje da vladajuća koalicija najkasnije do sredine srpnja odredi datum izbora, optimist je i tvrdi da će nova vladajuća koalicija biti desnog centra, HDZ, HSP, HSLS i DC. </p>
<p>HSP na državnoj razini izlazi samostalno, »jer u izbornoj kampanji za sobom ne želimo vući ničije repove. Očekujemo da se bez nas neće moći formirati nova parlamentarna većina. Mi smo jedini među strankama koji smo 13 godina gradili svoju poziciju tako da jedini hrvatskom narodu možemo otvoreno pogledati u oči ne odričući se svog političkog naslijeđa, pokazujući da smo stasali kao stranka.</p>
<p>Vezano uz HSS-ove tvrdnje da će dobiti 20 posto glasova, Đapić je odbio govoriti o postocima, ali smatra da će njegova stranka postići bolji izborni rezultat, te da je spremna nakon izbora biti dio vladajuće koalicije.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Simonić odgovara Đapiću: Ništa se ne rješava nadmudrivanjem</p>
<p>RIJEKA, 28. lipnja</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka u Rijeci je predstavila kadrovske potencijale i program 8. izborne jedinice koja obuhvaća Istru i dio Rijeke. Predsjednik izbornog stožera bit će potpredsjednik Vlade dr. Ante Simonić, a potpredsjednik Oliver Mitrović. </p>
<p> HSS očekuje da će izbori biti sredinom studenog, rekao je Simonić poručujući da neće ulaziti ni u kakve predizborne koalicije. U stranci očekuju da će u 8. izbornoj jedinici prijeći izborni prag. Vodit će afirmativnu izbornu kampanju, naglašavajući tradicijske vrijednosti stranke koja iduće godine slavi stotu obljetnicu utemeljenja.</p>
<p> Simonić je, među ostalim, naglasio da će u vrhu HSS-ovih prioriteta biti rješavanje gospodarskih problema, nezaposlenosti, zatim poticanje razvoja poduzetništva, turizma i poljoprivrede, a govorit će i o problemima mladih i obrazovanju. Na molbu da komentira Đapićeve tvrdnje kako će na parlamentarnim izborima HSP osvojiti više glasova od HSS-a, Simonić je odgovorio da se nadmudrivanjima koja je stranka jača ne rješavaju problemi, te da će HSS učiniti sve da se u zemlji bolje živi. Poručio je da izborna kampanja mora biti temeljena na sukobljavanju programa, a ne na izbornim plakatima.</p>
<p> Jedan od potpredsjednika HSS-a Damir Badžek podsjetio je da ta stranka iznimnu pozornost posvećuje poljoprivredi. No, smatra da se u Primorsko-goranskoj županiji ne vodi dosta brige o tome pa predlaže da se u Odjelu za gospodarstvo utemelji odjel za poljoprivredu zbog problema s kreditima koji su teško dostupni. Naveo je i podatke da Županija ima oko 1000 stočara, 2000 poljoprivrednih proizvođača upisanih u registar i 675 ribarskih obrta.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mate Granić: Hrvatska treba definirati granice sa susjedima</p>
<p>ZADAR, 28. lipnja</p>
<p> - »Da bi se razvijalo priobalno i otočno gospodarstvo, Hrvatska najprije treba definirati granice sa Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom te proglasiti gospodarski pojas u Jadranskom moru. Vlada nema jasnu, nedvosmislenu i odlučnu pomorsku orijentaciju Hrvatske i zato nema ni jasne vizije razvitka priobalnoga gospodarstva«, istaknuo je Mate Granić, predsjednik Demokratskog centra, na prvoj sjednici Glavnoga odbora te stranke održanoj u subotu u zadarskome hotelu »Kolovare«. </p>
<p>Glavna tema bila je »Gospodarski razvoj hrvatskog priobalja«, a čelnici DC-a raspravljali su o gospodarstvu, turizmu, razvitku otoka, privatizaciji i o zaštiti okoliša. DC vidi Hrvatsku kao mediteransku zemlju čiji je razvitak uvjetovan završetkom autoceste do Dubrovnika te donošenjem novoga zakona o privatizaciji. Ne smiju se ponavljati pogreške drugih mediteranskih zemalja, poput Španjolske, u kojima se divljom i nekontroliranom gradnjom uništila obala. More i obala među najatraktivnijim su dijelovima Hrvatske budući da država od turizma očekuje više od 20 posto bruto nacionalnog proizvoda. </p>
<p>Loše provedena privatizacija, pogotovo u Dalmaciji, u prvi plan postavlja pitanje treba li privatizirati velike turističke komplekse jer se njihovom prodajom strancima prodaju i naši najveći turistički aduti. Ujedno, turizam kao strateška odrednica razvitka Hrvatske time mnogo gubi na značenju, upozoreno je na sjednici. Ako bi hrvatske tvrtke ulagale u veće hotele i turističke komplekse, država bi vezala kapital i tako ostvarila najveću dobit, ali i zaštitila nacionalne interese. Trenutačni dug Hrvatske iznosi oko 17,5 milijardi dolara. Ako se takav trend zaduživanja nastavi, dug će uskoro biti 20 milijardi dolara, upozorili su čelnici DC-a. </p>
<p>Izborom Zadra za prvu sjednicu Glavnoga odbora stranke, DC je želio pokazati da kao nacionalna stranka vodi računa o svim dijelovima Hrvatske, a neki gradovi, poput Zadra, zbog sve intenzivnijeg razvitka, ponajprije zbog dolaska autoceste, postaju i važniji od Zagreba. Na tim će naglascima DC graditi i svoj izborni program na idućim izborima, zaključak je sjednice.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Herman: Protiv vojnog roka 40 tisuća potpisa</p>
<p>OSIJEK, 28. lipnja</p>
<p> - Na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića u subotu su završno prikupljani potpisi za peticiju »Šest mjeseci voljno« kojom se traži ukidanje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj. Predsjednik Hrasta - Libre za Osječko-baranjsku županiju Vilim Herman istaknuo je da je peticiju, koju je potaknula Libra, dosad potpisalo 40.000 građana. Na području Osijeka, Đakova, Belog Manastira i Valpova prikupljeno je oko 15.000 potpisa.</p>
<p> Izrazivši zadovoljstvo zbog velikog odziva građana, Herman je rekao kako očekuju oko 50.000 potpisa u gradovima u kojima je organizirano potpisivanje.</p>
<p>Već dosadašnji broj potpisa, objašnjava, omogućuje da se pokrene parlamentarna procedura o pitanju obveznog služenja vojnog roka. Pritom Herman naglašava da oni govore o obveznom služenju vojske, jer treba »sprečavati stereotipe o tome da se ovom akcijom nastoji ukidati Hrvatska vojska«. </p>
<p>U subotu je nastavljena akcija što je započela proteklog četvrtka kojom se prikupljaju knjige za terapijsku zajednicu Cenacolo iz Šarengrada. Građanima su dijeljeni letci »Znanjem zajedno u borbi protiv ovisnosti«. </p>
<p>Herman je na štandu na Trgu održao 45. »putujuću kancelariju« u sklopu koje u protekle četiri godine prima građane na razgovor, pokušavajući im pomoći u rješavanju njihovih poteškoća. Kako je izjavio za Vjesnik, dosad je razgovarao s 800 građana koji su mu govorili ponajviše o problemima vezanim uz stanovanje, invalidnine i mirovine. Građani su se žalili i na sporost administracije i radnih sporova, a bili su nezadovoljni i zbog otkaza. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030629].
|
