NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030329].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 206956 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sporo zatvaranje obruča oko Bagdada</p>
<p>Saveznički pokušaj stezanja obruča oko Bagdada odvija se iz dva smjera: prvi od jugozapadnog grada Kerbale, udaljenog oko 80 kilometara od iračke metropole, a drugi, kojim nastupaju američki marinci uz potporu helikoptera i borbenih zrakoplova s jugoistoka, na 225 km od Bagdada</p>
<p>ANKARA, 28. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Borbe u Iraku, koje se već deveti dan vode na više bojišnica, ne pokazuju znake smanjenog otpora branitelja iračkog režima Saddama Husseina pred invazijskim snagama anglo-američke koalicije. Saveznički pokušaj stezanja obruča oko glavnog cilja napada, Bagdada, odvija se iz dva različita smjera: prvi vodi od jugozapadnog grada Kerbale, udaljenog oko 80 kilometara od iračke metropole, a drugi, kojim nastupaju američki marinci uz potporu helikoptera i borbenih zrakoplova s jugoistoka, nalazi se na 225 km od Bagdada. </p>
<p>Deveti dan operacije »Iračka sloboda« nije donio ozbiljnije pomicanje crta bojišnice. Iračani, koji su očito promijenili ratnu strategiju i taktiku iz razdoblja Zaljevskog rata 1991., vrlo uspješno tjeraju u bijeg američke jurišne helikoptere. Time se najučinkovitije održavaju glavne točke otpora, kako u Basri na jugu, tako i nešto sjevernijim gradovima na Siriji, Mejefu, Kerbali.</p>
<p>Istodobno, na sjeveru Iraka pod kontrolom kurdskih plemenskih frakcija Massouda Barzanija i Jalala Talabanija nastavlja se gomilanje američkih postrojbi. Izvješća s tog područja govore i o manjim kopnenim akcijama, iako se prave bitke tek očekuju. Njihov konačni ishod mogao bi zavisiti od uključivanja kurdskih paravojnih snaga koje imaju pod oružjem oko 75.000 ratnika. Pripreme kopnenog napada svakodnevno trasiraju anglo-američki zračni udari, usredotočeni na zapovjedne centre iračkih branitelja. Pad Kirkuka i Mosula, gdje se nalaze golema naftna polja olakšao bi pohod prema Bagdadu.</p>
<p>U međuvremenu, Bagdad je zasut dosad najtežim bombama, popularno nazvanim »rušitelji bunkera«. To potvrđuje očitu namjeru američkih vojnih planera da i dalje, ako je to moguće, dopru i unište tajna zapovjedna skloništa Saddama Husseina i drugih najviših iračkih državnih dužnosnika. Irački ministar informiranja Mohammed Shahaf potvrdio je u petak te napade, dodavši da je u protekla 24 sata poginulo sedam civila, a da su deseci teže ranjeni. On je na konferenciji za novinare ponovio da će Bagdad biti »najveća grobnica« Amerikanaca i Britanaca. </p>
<p>Unatoč svemu, nekakav svakodnevni život još pulsira poluopustjelim bagdadskim ulicama. Glavnim prometnicama se još kreću vozila. U gradu ima struje i vode. Telefonske veze su, kako se čini, u prekidu nakon bombardiranja zgrade glavne gradske pošte. Znakovito je da iračke civilne službe nastoje brzo otkloniti ruševine i kvarove na infrastrukturnoj mreži. </p>
<p>Bagdad je, inače, opasan s nekoliko obrambenih prstenova u opsegu od stotinu kilometara. Obrambeni obruči uspostavljeni su i oko Al Fawa, Basre i svih drugih gradova. U najtežoj situaciji se, najvjerojatnije, nalaze branitelji Basre. Taj grad na Shat Al Arabu izložen je snažnim zračnim udarima. Dosad je, kako je priopćeno, poginulo 116, a ranjeno 695 njegovih žitelja, mahom civila. Mnogo ljudskih žrtava zabilježeno je i u gradu Nasiriyi, Najafu i Kerbali. Glavni zapovjedni centar u Bagdadu raspolaže svim podacima sa terena, kako o broju poginulih i ranjenih, tako i rasporedu snaga na terenu. Vrlo se dobro održava i komuniciranje unutar gradova i sela.</p>
<p>Podaci o novim žrtvama praktički stižu svakog trenutka. Pentagon je potvrdio pogibiju 28 američkih vojnika, dok se 12 vode kao nestali. Britanci su dosad imali više od 20 mrtvih. Irački izvori, međutim, govore da se angloamerički podaci o žrtvama rata grubo falsificiraju. Prema nekim američkim prognozama, u ratu s iračkim braniteljima moglo bi poginuti oko 3000 američkih vojnika.</p>
<p>Iako Iračani pružaju žestok otpor, morat će, prema procjenama turskih generala, prije ili kasnije izvjesiti bijelu zastavu. Amerikanci će, u tom slučaju dovesti svog civilnog i vojnog namjesnika, ali izazovi koji će se naći pred njima bit će nesporno teži nego sam rat. »Pobjednike« bi mogla čekati mnoga iznenađenja.</p>
<p>Jedno od njih bit će »iračka gerila« koja se već postupno uključuje u oružane akcije. Očekuje se i pobuna naroda koju će teško stišati 75.000 američkih vojnika koji bi trebali ostati u poratnom Iraku. Računa se i sa odredima bombaša-samoubojica, a na pomolu su i druga za angloameričke saveznike neprijatna iznenađenja.</p>
<p>Značajan čimbenik iračkog rata je i jedan prirodni fenomen: česte pustinjske oluje. »General pijesak«, kako se naziva ta prirodna pojava, već je omeo izvođenje više savezničkih operacija. </p>
<p>Prema izvješćima s bojišnica, pješčane oluje ozbiljno utječu na moral američkih i britanskih vojnika. Turski izvori navode da američke postrojbe imaju još jednu ozbiljnu slabost. Tvrdi se, naime, da 30 posto vojske čine emigranti koji posjeduju »zelene kartone«, a služenje u vojsci pridonosi bržem dobivanju američkog državljanstva. Vjeruje se da su mnogi od njih slabo motivirani za akcije na bojnom polju.</p>
<p>Turski vojni stručnjaci procjenjuju da bi se za SAD mogao pojaviti još jedan ozbiljan problem - vijetnamski sindrom. Ako se rat produži na više mjeseci, američki predsjednik George W. Bush bi mogao izgubiti na sljedećim predsjedničkim izborima. Bush stariji je 1991. dobio Zaljevski rat, oslobodio Kuvajt, a ipak je izgubio izbore. </p>
<p>Američki izvori kažu da će rat u Iraku biti financiran iz tamošnjih naftnih bušotina. To je, na određen način, više puta ponovio i sam šef Bijele kuće. U petak je to potvrdio i predsjednik Vojnog komiteta američkog Senata senator Chuck Grassley. No, takve američke želje ozbiljno dolaze u sukob s francuskim, njemačkim, ruskim, pa i kineskim interesima. Francuski je šef diplomacije Dominique de Villepin ističe da glavnu ulogu u obnovi poratnog Iraka treba povjeriti Ujedinjenim narodima. Šef američkog State Departmenta Colin Powell je to energično odbacio, ali i britanski premijer Tony Blair. </p>
<p>Turska, koja je praktički proglasila neutralnost u iračkom ratu, našla se u petak ujutro ponovo na udaru američkih »tomahawka«. Taj sofisticirani projektil sa satelitskim navođenjem pao je u okolici grada Sanli Urfa. Prije tri dana, nedaleko su pala su također dva »tomahawka«. To izaziva ozbiljnu zabrinutost lokalnog pučanstva, budući da zračni koridori za korištenje tog oružja i zrakoplova vode preko njihovog grada. Inače, u petak su nakon redovite molitve zabilježeni masovni prosvjedi širom arapskog i islamskog svijeta protiv angloameričke invazije na Irak. U nekim zemljama došlo je i do novih krvavih sukoba naroda i policije.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Devet dana između kompjutorske simulacije i okrutne stvarnosti</p>
<p>Zapovjednik petog korpusa američke vojske general William Wallace priznao je kako saveznici nisu očekivali tako snažan irački otpor / Basra nije »ni blizu pada«, potvrđuju britanski vojni izvori / Saveznici su oko 80 kilometara od Bagdada, a još oko 100.000 američkih vojnika putuje u Zaljev</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Američki visoki vojni dužnosnici, devet dana nakon početka operacije »Iračka sloboda«, javno su priznali: stvari ne idu prema očekivanjima; rat će dugo trajati.</p>
<p>Zapovjednik Petog korpusa američke vojske, general William Wallace kazao je kako saveznici nisu očekivali takav način ratovanja s iračke strane. »Neprijatelj se bori bitno drukčije«, kaže Wallace.</p>
<p>Vijesti iz sata u sat potvrđuju generalovu konstataciju: Basra nije »ni blizu pada«, kako potvrđuju britanski vojni izvori, a punom žestinom nastavljaju se i borbe oko iračkih gradova za koje se mislilo da su već u rukama saveznika.</p>
<p>Kada je londonski The Times prije dva dana objavio na naslovnoj stranici veliku fotografiju nasmiješenog britanskog vojnika kako dijeli bombone iračkoj djeci vjerojatno je i uredniku tog velikog lista slika djelovala, u najmanju ruku, odudarajuće od stvarnosti. Jer, za socrealističke slike nema mjesta u Iraku proteklih devet dana, a od (očekivanog?) razdraganog iračkog dočeka saveznika nije se ostvarilo ništa. Procjene da će Iračani, izmučeni Saddamovom diktaturom, željno dočekati savezničke snage pokazale su se krivima, a nema zasad ni znakova unutarnjeg otpora Saddamovom režimu.</p>
<p>Očito, Irak se dobro ili čak odlično pripremio za rat. Saveznički obavještajni podaci su zakazali, pa tako i procjena o sedmodnevnom ratu i brzom ulasku u Bagdad. Tony Blair, završavajući dvodnevni sastanak s Georgeom Bushom, ponovno je iznenadio: »Trebat će dosta vremena da se Saddam udalji s vlasti«. Direktno je upozorio da će biti jako teško svrgnuti Saddama, i nakon te izjave učinio je politički salto mortale koji ukazuje i zbog čega su dvojica lidera vijećali u Camp Davidu.</p>
<p>»Budućnost Iraka ne bi trebali određivati Amerikanci ili Britanci, već irački narod«, kazao je Blair, otvorivši put znatnijem angažmanu Ujedinjenih naroda. Dok je još samo dan ranije Colin Powell gotovo iznerviran ključnu ulogu u poslijeratnom Iraku odredio Amerikancima, Blair je došao smekšati Busha, pogotovo njegove jastrebove. Britanski se premijer zauzeo za što reprezentativniju iračku vladu pod okriljem Ujedinjenih naroda, po završetku rata.</p>
<p>Blairov »povratak UN-u« nije slučajan. Budući događaji će pokazati da bi koalicijski scenarij mogao još više zapeti u iračkoj pustinji ili da će za (Pirovu) pobjedu trebati prijeći u novu fazu rata koja će biti surovija od dosadašnje. A tada će biti bez sumnje i mnogo više mrtvačkih sanduka na putu za Ameriku i Britaniju.</p>
<p>Odlučujući napad na Bagdad zasad je odgođen, ali ne za dugo. Saveznici su oko 80 kilometara od grada, a još oko 100.000 američkih vojnika putuje u Zaljev. Taktika će morati biti promijenjena i u borbi za glavni grad, ali će i cijena biti znatno veća.</p>
<p>Američki je predsjednik već pripremio naciju za dugi i težak rat, Blairu to tek predstoji. Zasad mu akcije na političkom nebu stoje dobro, ali će produžetak trajanja rata sve preokrenuti. Za Busha vrijeme nije problem, za Blaira će tek postati problem.</p>
<p>Blairovo inzistiranje da se UN-u, a time i Europi, vrati značaj, dolazi u trenutku kad antiratna koalicija opet šalje snažne signale protiv rata. Francuski premijer Jean-Pierre Raffarin ocijenio je da je rat u Iraku nalik na »najodurnije« sukobe 20. stoljeća. »Neki su očekivali brzi tehnološki rat, rat 21. stoljeća«, izjavio je Raffarin, rekavši da se »užas rata odvija pred našim očima u okolnostima koje nisu bile tako najavljene« i za koje javnost nije bila »pripremljena«.</p>
<p>Kompjutorske simulaciju napravljene uoči rata već su prvog tjedna pale u zaborav. Od spektakularne demonstracije ratne tehnike i vještine ostalo je možda i donekle samo ono prvo. Snažan irački otpor najavljuje da je do savezničke pobjede ili »pobjede« još dalek put.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Amerikancima se osvećuje brzoplet početak napada</p>
<p>PIŠE: FRAN VIŠNAR</p>
<p>U SAD su već započele rasprave u stilu: »Što nam se to događa u Iraku?!« Sada kada je očito da će snažni irački otpor produžiti rat, neovisni stručnjaci i poznata imena, poput npr. Henryja Kissingera, zaključuju da je »nešto bilo krivo od samog početka«. Kissinger, kojega je George Bush mlađi nekoliko puta pitao za savjet u ranoj fazi vojnih priprema, čitavo je vrijeme tvrdio da Amerikanci ne smiju ići u rat protiv Iraka bez angažiranja barem pola milijuna vojnika i prodiranja iz tri smjera: Kuvajta, Jordana i Turske.</p>
<p>Čak i obavještajni analitičari i eksperti za Irak u Pentagonu, koji žele ostati anonimni, misle da se Bijela kuća previše žurila s akcijom odnosno da nije na vrijeme koncentrirala vojnu silu u okolnim zemljama i odlučila se za napad već negdje koncem siječnja najdalje do polovice veljače, sve naravno pod pretpostavkom da je ljudstvo i materijal započela gomilati još u rujnu prošle godine. Ovako, presudne borbe za Bagdad vodit će se po najvećoj vrućini uz stalne gerilske udare po savezničkoj pozadini i bokovima.</p>
<p>Američki zrakoplovni stručnjaci (neki od njih sudjelovali su u Pustinjskoj oluji 1991. godine) tvrde da se žurba Bijele kuće sada osvećuje. George Bush stariji bio je 1990. godine daleko oprezniji. Kada je Saddam u kolovozu 1990. okupirao Kuvajt, Bush stariji smjesta je počeo slati vojsku u Zaljev i do početka siječnja 1991. godine osigurao nazočnost 550.000 američkih vojnika plus savezničke postrojbe iz tridesetak zemalja svijeta (tada su se zajedno npr. s Francuzima borili čak i Egipćani i Sirijci). </p>
<p>No, 12 godina kasnije, nevolja je u tome što američka diplomacija nije uspjela osigurati punu suradnju Turske i Saudijske Arabije koje su mogle primiti barem 260.000 američkih vojnika (60.000 Turci, 200.000 Saudijci). S još 150.000 marinaca i drugih specijalaca u Kuvajtu i 50.000 vojnika u manjim arapskim zemljama Zaljeva, dobila bi se masa dovoljna za veliki kopneni udar.</p>
<p>Amerikanci su 1990/1991. godine daleko bolje planirali svoja ratna djelovanja u tri faze: U operaciji »Pustinjski štit« dopremili su prvo ogromnu vojsku. Potom su 17. siječnja 1991. započeli »Pustinjsku oluju« sa do tada neviđenim zračnim bombardiranjem Kuvajta i Iraka i u 45 dana danonoćnih naleta razbili irački moral i volju za borbom. Tek nakon toga uslijedila je munjevita akcija »Pustinjska sablja«, kada su u 100 sati Amerikanci i saveznici na kopnu porazili i zarobili gotovo 200.000 iračkih vojnika. Intelektualna elita s vodećih američkih sveučilišta ima o svemu tome gotovo istovjetno mišljenje: »Sin nije učio od oca, nego od vojnih birokrata kojima rat na situacijskim kartama i na zaslonima kompjutora u Pentagonu izgleda lijepo, dinamično i uzbudljivo.«</p>
<p>Zračno-kopnena bitka u munjevitoj varijanti, koja je funkcionirala u svim simulacijama, u praksi se ne pokazuje najuspješnijom jer se irački moral protivno očekivanju samo pojačao, a Iračani su u prvih osam dana rata nametnuli gerilski način borbe. Oni svojom taktikom žele poručiti Washingtonu i Londonu da će cijena njihovog zauzimanja Iraka biti preskupa. Uoči pokretanja operacije »Iračka sloboda«, u onoj pripremnoj grozničavosti i euforiji, Bijela kuća više nije htjela slušati savjete koji su upozoravali na oprez i umjerenost u očekivanjima.</p>
<p>Kreacija Donalda Rumsfelda »Šok i strahopoštovanje« trebala je »zaplašiti, zaglušiti i zadiviti« ne samo Iračane nego i rijetke domaće kritičare koji su svako malo spominjali Vijetnam i Somaliju. Baš kao i u Vijetnamu, masovna i brutalna bombardiranja izazvala su kod Iračana samo prkos i ponos. Umjesto da krenu u opći juriš na predsjedničku palaču, čak su i mnogi protivnici Saddamove diktature uzeli pušku u ruke »jer je domovina u opasnosti«. Stoga ni deveti dan rata nije prekretnica, ali se od jedne velesile koja je na sebe preuzela toliko odgovornosti barem očekuje da njezini političari i vojnici usklade satove i suoče se sa realnošću.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pristati na rat znači pristati na zločin</p>
<p>Prekinuti rat znači dopustiti Saddamu da i dalje vrši zločine, vjerojatno još strašnije no dosad / Jednostrana agresija, bez odobrenja Vijeća sigurnosti, nije drugo do li zločin / Ipak, ustrajati na zahtijevanju mira je nužno jer to je duhovna hrana što nam je svima potrebna </p>
<p>PIŠE: NEVEN BUDAK</p>
<p>Hrvatska javnost već dugo (od prvog zaljevskog rata) nije uživala luksuz promišljanja tuđih ratova, jer je bila i previše zaokupljena vlastitima. Čak i kada je NATO bombardirao Beograd (što su mnogi u svijetu smatrali pravno dvojbenom akcijom), to je na neki način bio »naš« rat, naplata starih dugova, a osim toga nije bio moralno upitan, jer su zračni udari spašavali živote Albanaca na Kosovu. </p>
<p>Devedesete su godine bile godine ratova »u kući« ili »pred vlastitim pragom«, sve je bilo jasno, znalo se tko su dobri, a tko loši momci. Istočni Timor je bio daleko, a i tamo se znalo tko je na pravoj strani. O malim, prljavim ratovima u Africi, ili o beskonačnom sukobu u Izraelu, ili strahotama u Čečeniji, nije bilo potrebno razbijati glavu.</p>
<p>Tek je ovaj, drugi zaljevski rat, natjerao naše građane da se zamisle nad smislom sukoba koji bi mogao znatno izmijeniti svijet. Javila se građanska inicijativa koja je za bezuvjetni mir, javili su se oni koji bezrezervno podržavaju SAD i njezina predsjednika. Većina, pak, po starome hrvatskom običaju, svoje mišljenje ne iznosi javno, ali se osude napada na Irak ipak čuju češće i očito smatraju »politički korektnima« (da upotrijebimo jedan američki izraz).</p>
<p> Rekao bih da postoje tri razloga za neslaganje s ratom. Prvi - koji se najčešće ističe, ali za koji mislim da je najmanje važan - jest nedavno hrvatsko ratno iskustvo na vlastitoj koži. Kada bi nas istinski brinulo to što će drugi proći iste tegobe što smo ih sami pretrpjeli, tada bismo protestirali protiv svih ratova, dapače, ne bismo samo protestirali, nego bismo i pomagali da se nedaće smanje. To, međutim, koliko mi je poznato, ne činimo. Drugi razlog za osudu rata je antiamerikanizam, prisutan kod manjeg broja građana (možda jednako malog kao što je broj onih koji podržavaju sadašnju američku politiku). Treći je razlog - a tu sada nastupa moj optimizam -po mom sudu najvažniji, a radi se o osjećaju za pravednost i želju za pravno uređenim svijetom, kao i nadi da se takav svijet može postići u jedinstvu s europskim državama.</p>
<p> Kada je Irak u prvome zaljevskom ratu napao Kuvajt, u hrvatskoj javnosti nije bilo ozbiljnih dvojbi o tome treba li međunarodna zajednica intervenirati ili ne treba. Nitko u Hrvatskoj ne dvoji o tome je li Saddam Hussein zlotvor i diktator, osoba opasna po vlastiti narod jednako kao i po susjede. O tome se nije dvojilo kada je napao vlastite državljane, Kurde, kemijskim oružjem, niti kada je pripremao nuklearni program (koji su, srećom, Izraelci prekinuli), niti kada je napao Kuvajt ili obračunavao sa šiitima na jugu Iraka.</p>
<p> O tome se, istini za volju, dvojilo samo onda kada je napao Iran, jer je ostavljao dojam borca protiv radikalnog islamizma - bila je to još jedna neopravdana agresija s kojom se svijet složio, u lažnoj nadi da će veće zlo biti pobijeđeno manjim (ne potječe li, uostalom, dobar dio Saddamova naoružanja iz tog vremena, a europskog je i američkog podrijetla?).</p>
<p>Prema tome, suprotstavljanje ratu ne znači bilo kakvu podršku Saddamu. No, podrška ratu znači pristajanje na politiku sile i ukidanja međunarodnog prava. Moralna dilema ovdje nije beznačajna: suprotstaviti se nasilnom svrgavanju zločinca samo zato da se sačuva međunarodni pravni poredak i time podržati njegov ostanak na vlasti, ili tražiti njegovo rušenje po svaku cijenu, cijenu koja uključuje mogućnost agresije neke velesile na bilo koju zemlju (pa jednog dana i na Hrvatsku, recimo, zbog vode)?</p>
<p> Prekinuti rat znači dopustiti Saddamu da i dalje vrši zločine, vjerojatno još strašnije no dosad. Pristati na ovaj rat znači pristati na zločin, jer jednostrana agresija, bez odobrenja Vijeća sigurnosti, nije drugo do li zločin. </p>
<p> Među mnogim zlima što ih ovaj rat donosi (smrt, uništenje, terorizam, smanjenje gospodarskih aktivnosti, nezaposlenost), najgore je zlo na koje nas je natjerao George Bush da se, na ovaj ili onaj način, moramo svrstati na stranu zločina. Drugo je zlo da je, zajedno s Tonyjem Blairom, poveo dvije sile koje su se prije šezdeset godina borile za uspostavu pravednijeg svjetskog poretka, u rat za njegovo rušenje, prezrevši stotine tisuća njihovih vojnika koji su pali za to da se jednostrane agresije velikih sila ne bi ponovile. </p>
<p>Izlaz iz dileme pred koju smo postavljeni možda je u tome da osudimo rat, ali zahtijevamo pobjedu saveznika. Prekid rata doveo bi do još goreg kaosa u međunarodnim odnosima, a ostanak Saddama Husseina na vlasti bio bi katastrofa za Irak i međunarodnu zajednicu. Ipak, ustrajati na zahtijevanju mira je nužno, jer to je duhovna hrana koja nam je svima potrebna i koja je temelj na kojemu Europa može graditi svoja buduća mirna desetljeća.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Otpor Iračana koji mrze Saddama, ali i ideju američke okupacije </p>
<p>Ključno je saznati koji to Iračani pružaju tako žestok otpor američko-britanskim snagama / Je li riječ o onim Iračanima spremnima da se suprotstave stranom okupatoru, pa čak i onome koji tvrdi da je osloboditelj / Za Arape nije neobično da mrze i vlastite diktatore i strane okupatore</p>
<p>U nedjelju sam bio u restoranu na aerodromu O'Hare u Chicagu. U jednom dijelu restorana na televiziji se prikazivala košarkaška utakmica završnice prvenstva američkih sveučilišta (NCAA), a u drugom irački rat. Većina ljudi je gledala košarkašku utakmicu - vjerojatno zato jer je mnogo lakše pratiti rezultat. Kako ćemo znati dobivamo li u Iraku? Evo, šest stvari na koje ja obraćam pozornost: </p>
<p>1. Jesmo li okupirali Bagdad - ne sravnivši cijeli grad? Ovaj rat ne vodi se samo zato da bi se razoružao režim Saddama Husseina. On se vodi i zato da bi se taj režim zamijenio pristojnom, odgovornom iračkom vladom. To je pravi cilj ovoga rata, jer samo takva vlada može stabilizirati Irak i osigurati da se ne pojavi još jedan general sličan Saddamu. A to ne može ni početi prije no što glavni grad osvoje američke i britanske snage. </p>
<p>2. Jesmo li ubili, zarobili ili zbacili Saddama? Predsjednik Bush stalno govori da se ovaj rat ne vodi protiv jednog čovjeka. Glupost. Mi lovimo jednog čovjeka u Iraku već 12 godina i najvažnije je da on bude uklonjen, jer sve dok ne bude, i ako ne bude, Iračani neće izražavati što doista misle i osjećaju. Doista, prosječni Iračani neće ni znati što zapravo osjećaju dok diktator koji je čvrstom rukom gospodario njihovim životima više od 30 godina ne bude uklonjen i dok ne budu potpuno sigurni da se više neće vratiti. (Nemojte isključiti, čak ni sada, dogovor da Saddam mirno ode, koji predlažu Arapi). </p>
<p>3. Znamo li objasniti zašto neke iračke snage pružaju tako žestok otpor? Jesu li to najelitnije, mažene specijalne postrojbe Republikanske garde koje su najviše imale koristi od Saddamove vladavine i zato su tako voljne boriti se kako bi je održale? Ili su to ponajprije jedinice muslimana sunita zastrašene da bi padom Saddama okončala duga vladavine sunita u Iraku te da će njih zamijeniti većinski šijiti? Ili se sve to događa zato što čak i oni Iračani koji mrze Saddama vole svoju domovinu i mrze ideju američke okupacije - ti su Iračani spremni suprotstaviti se stranom okupatoru, pa čak i onome koji tvrdi da je osloboditelj? Ključno je saznati odgovor na ta pitanja zbog procesa rekonstrukcije Iraka. Uopće nije neobično za Arape da mrze i vlastite diktatore i strane okupatore. (Vidi enciklopediju pod Izrael, invazija Libanona, 1982.)</p>
<p>4. Hoćemo li dobiti ovaj rat i zadržati teritorijalni integritet Iraka? Ne možemo obnoviti Irak ako ga ne možemo održati cjelovitim. I Kurdi i Turci voljeli bi »odgristi« komad sjevernog Iraka. Bushova ekipa tvrdi da želi očuvati iračko jedinstvo, u kojem bi slučaju bilo bolje reći i Turcima i Kurdima: »Što to u našem 'ne' ne razumijete? Vi Turci nećete ući u Irak, a vi Kurdi nećete se odvojiti«.</p>
<p>5. Je li iz američke okupacije izronio neki autentični irački liberalni nacionalist koji bi mogao voditi zemlju? Neki znalci već kandidiraju svoje omiljene figure iz redova iračke oporbe kao sljedeće iračke lidere. Meni moj dojam kaže da će djelotvorno moći vladati Irakom samo netko tko je preživio Saddamovu vladavinu, a ne netko tko ju je odsjedio u Londonu ili Washingtonu. Netko tko je spreman reći 'ne' i tiraniji i stranoj kontroli nad Irakom. Ali čak ako je to netko od Iračana u egzilu, sljedeći vođa Iraka mora se pojaviti kroz neku vrstu procesa konsenzusa iz samog Iraka. Ako Bushov tim namjerava natjerati sljedećeg iračkog lidera da brzo prihvati Izrael, ili ako namjerava nametnuti nekoga tko je večerao s Richardom Perleom, takav čelnik nikad ne bi pustio korijenje. (Perle je u četvrtak dao ostavku na mjesto savjetnika Donalda Rumsfelda - prev.)</p>
<p>6. Hoće li irački arapski i muslimanski susjedi prihvatiti iračku državu koja izranja iz ovoga rata kao legitimnu? To je vrlo važno i za održivost bilo koga tko bi naslijedio Saddama, ali i za učinak liberalizacije koji bi to moglo imati na susjedne zemlje. Kad u ovom ratu već nema potpore UN-a, režim koji će naslijediti Saddama morat će se legitimizirati tako da postane nešto na što će Arapi i muslimani ukazivati kao pozitivno i reći: »Mi ne volimo kako je ovo izvedeno, ali moramo priznati da je Amerika pomogla da se izgradi nešto bolje u našem susjedstvu«. Takav je ishod ključan.</p>
<p>Ako vidite da se te stvari događaju, znat ćete da su politički ciljevi zbog kojih je ovaj rat počeo ispunjeni. Ako to ne vidite, znat ćete da smo izgubljeni u pješčanoj oluji. </p>
<p>Thomas L. Friedman, The New York Times</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Tko je smislio balvane</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Nitko ne stoji iza nas. Prometnice smo htjeli blokirati jer se omalovažava Domovinski rat, jer se sudi pobjednicima a ne agresorima, jer se branitelje podcjenjuje... Čelnici Hvidre i ostali organizatori nove hrvatske balvanizacije tvrde da nisu imali političke aspiracije. Ni jedna politička stranka nije htjela podmetnuti leđa pod balvane. Pa otkud onda protesti zbog presude Norcu koje ni Norac ne odobrava?</p>
<p>Proteste na prometnicama zakuhala je uzavrela politička klima koju ipak podgrijavaju neki političari da bi dodatno uzdrmali sadašnju vlast pred izbore. Ima pravo Račan kad kaže da iza tih napada na demokratsku vlast stoje politički mentori. To su isti oni koji su stajali i iza mitinga na splitskoj rivi, iza slabašne reprize u Zagrebu, iza događanja naroda u Sinju zbog Norca i Alke... Nije nužno da oni uvijek govore. Nekad je dovoljno da budu prisutni i tako pošalju poruke potpore. Nekad je dovoljno da napišu govore onima koji su na ulici umjesto njih.</p>
<p>Autor grozne prijetnje hrvatskom državnom vrhu o doručku s Đinđićem ispričao se jer je izjavu dao »nakon 40 sati nespavanja na prvoj blokadi«, a htio je »prenijeti vlasti poruku naroda«. U posebnom priopćenju pak tvrdi da se sporne izjave i ne sjeća jer je bio u potpunom duševnom stresu. Drugi se, međutim, sjećaju da je tu nesuvislu izjavu pročitao s nekog papira, a netko je te riječi na taj papir suvislo morao napisati. Je li to napisao on sam ili neka druga ruka, možda nikad nećemo saznati. Ipak, nije teško uočiti velike razlike u stilu, intonaciji i smislu onoga što Pavlović ili Čondić govore uživo i onoga što čitaju s papira. Ne čudi stoga što je i drugi nesuđeni sudionik doručka s Đinđićem, hrvatski predsjednik Mesić (nakon te prijetnje bijesan kao nikad), izjavio u Virovitici u petak da je veći problem u onima koji su taj tekst napisali, te inspirirali one koji prijete. Takvi se i dalje otvoreno vrzmaju i po strankama i u Hrvatskom saboru. To su oni koji dobivaju od predsjedavajućeg u Saboru opomene ili zabranu daljeg govora o nekoj točki dnevnog reda. Šampion u toj kategoriji je Ljubo Ćesić Rojs, slijede ga Anto Kovačević, Drago Krpina, sad i Joško Kontić...</p>
<p>Nitko, pa ni oni sami, neće reći da stoje iza Hvidrinih blokada (premda razumiju zašto su branitelji ljuti), oni se ograđuju od Pavlovićeve izjave, ali i dalje u hrvatskom parlamentu stvaraju ili s ulice prenose buntovnički i prevratnički žar. Logično je stoga zaključiti da, unatoč službenim ogradama iz stranačkih središnjica, i stranke kojima oni pripadaju iz svega toga izvlače neku političku korist. Pitanje svih pitanja zato glasi - tko je Hvidri smislio ili podmetnuo balvane.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>I država katkad može biti dobar vlasnik</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Raspravom o poslovanju Hrvatskog telekoma, Hrvatskih pošta, Hrvatske brodogradnje</p>
<p> - Jadranbroda, Astre, Narodnih novina i Vjesnika, Vlada je završila analizu poslovanja dvadesetak velikih državnih poduzeća. Ostvareni poslovni rezultati u prošloj godini, ali i u razdoblju od 2000. do početka 2003., pokazuju da i država katkad može biti dobar vlasnik. </p>
<p>Neka od tih poduzeća, iako to najčešće mogu zahvaliti svome monopolističkom položaju, posluju s visokom dobiti, a gotovo svi smanjuju gubitke. </p>
<p>Jasno je da u tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu postupak racionalizacije poslovanja ide sporije nego u privatnim tvrtkama, da su otpori takvome restrukturiranju to veći što su poslovni sustavi veći i što je veći broj u njima zaposlenih radnika.</p>
<p>Tvrtke u državnom vlasništvu imaju vrlo optimistične investicijske planove, kako za 2003. godinu u kojoj planiraju investirati gotovo 20 milijardi kuna, tako i za nekoliko sljedećih godina. Ti bi investicijski planovi, unatoč dobrim namjerama - osobito kada su u pitanju Hrvatske željeznice koje u sljedećih pet godina planiraju investirati čak 15,3 milijarde kuna - mogli ispasti neostvarivi, jer nisu u svim slučajevima jasni izvori financiranja. Od državnog proračuna očekuje se puno, a čak su i stručnjaci Svjetske banke skeptični glede kredibiliteta HŽ-a i održivosti njegovih investicijskih planova.</p>
<p>Financijska konsolidacija poduzeća u vlasništvu države ne bi trebala ipak biti sama sebi svrhom, nego isključivo ima smisla kao preduvjet njihove djelomične ili potpune privatizacije.</p>
<p>U prednost tržišne konkurencije svi smo se mogli uvjeriti kada se pojavio drugi GSM-operater na hrvatskom tržištu, dok najveće pritužbe potrošača dolaze upravo na rad (i obračun usluga) onih tvrtki koje imaju isključivi ili djelomični monopol (HEP, Ina, HT). O tome treba voditi računa i prilikom najavljene pravne zaštite tržišnog položaja Hrvatskih pošta. Logično je da država štiti vlastitu tvrtku (u kojoj radi oko 12.000 radnika), ali ne na račun ravnopravne tržišne utakmice s drugim tvrtkama za dostavu. Jasno je da se poslovni prihodi HP-a smanjuju ulaskom na tržište drugih tvrtki za dostavu (primjerice City expressa), no poštivanjem već postojećih zakona i ažurnijim radom Državnog inspektorata dalo bi se, i bez dodjele prava monopola, ukloniti nelojalnu konkurenciju s tržišta.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Opomena hrvatske hobotnice</p>
<p>Metodama, kojima smo svjedočili proteklih dana, ne brani se nacionalni interes nego isključivo ekonomski interes određenih skupina kojima ne odgovara pravna država koja funkcionira bez »daljinskih upravljača«. Pa bezočno iskorištavaju presude za ratne zločine kako bi pokazali da sucima ne treba vjerovati i da je sasvim u redu na cesti odlučivati o tome koje presude smiju biti izrečene, a koje ne smiju. Danas generalu Norcu, sutra nekom šverceru automobila, preksutra nekom tajkunu, korumpiranom političaru... </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Optimizam je u Hrvatskoj pao na niske grane. Utvrdila je to ozbiljna anketa koju je za američki IRI proveo Puls. No, ako optimizam jedva podiže glavu sa zemlje, glavu opet visoko dižu mračnjaci. Dižu i glavu i glas, a ne miruju im ni ruke. Posebice pod okriljem mraka. Neki novi balvanaši podižu neke nove barikade. Neki stari »mineri« i dalje dižu u zrak automobile. Premijer se gradom vozi uz pojačano osiguranje. </p>
<p>Kako da običan građanin bude optimist ako i dalje ne postoje granice ponašanja u javnosti koje se u uređenim društvima ne mogu nekažnjeno prelaziti. Kako biti optimist u društvu u kojem se demonstrativnih, morbidnih istupa pred kamerama ne libe čak ni oni koji se pozivaju na likove i djela srbijanskog političko-mafijaškog podzemlja. I to, navodno, baš u ime hrvatskih nacionalnih interesa, pravde i ponosa. Nemaju ti bukači, doduše, više masovnu mitingašku potporu. Međutim, za postavljanje podmuklih bombi i balvana na cesti - dakle stvaranja kaosa i nesigurnosti - dovoljno je samo par spretnih ruku koje ne žele uređenu pravnu državu jer im onemogućava da rade sve što im padne na pamet. </p>
<p>Hrvatsko je društvo ovih dana doživjelo vrlo ozbiljnu opomenu vezanu uz reakcije na presudu generalu Norcu i »gospićkoj skupini«. Zloguka napomena o doručku s Đinđićem i bibinjski borovi na cesti do krajnosti ogoljuju rezultate neučinkovitosti i neodlučnosti vlasti u hvatanju u koštac s mračnim mrežama. One se uspješno i plodonosno pletu u svakom ratu i svakom društvenom prevratu. Nije to mogla izbjeći ni Hrvatska, ali se pet godina nakon rata, na trećesiječanjskim izborima, birala vlast od koje se očekivalo da će se temeljitije uhvatiti u koštac s tim ljudima i njihovim podzemnim organizacijama koje društvu onemogućavaju zdrav razvoj. No, ona to nije učinila.</p>
<p>Što je umjesto toga radila? Građani smatraju, pokazuje IRI-jeva anketa, da je previše pričala o sebi, a premalo se bavila problemima koji ih najviše tište - nezaposlenošću i gospodarskim oporavkom. Velika je opomena tvrdnja čak 89, odnosno 95 posto ispitanika da bi za stranke najvažnija trebala biti zaštita ljudskih prava i suzbijanje korupcije. Građani očito smatraju kako su im temeljna prava nezaštićena i da su žrtve korupcije. </p>
<p>Da su u pravu, svjedoči i notorna činjenica da se iza brave nije našao još ni jedan od tajkuna zbog kojih je tisuće ljudi završilo u bijedi nezaposlenosti ili rade na crno, a ni bombašima još nitko nije uspio stati na kraj. Svima znani veliki tajkuni i medijski razvikani bombaški pothvati samo su svima vidljiv vrh sante problema na koju se Hrvatska nasukala.</p>
<p>Talijani su svojedobno snimili dobru televizijsku seriju o mafiji nazvanu »Hobotnica«. Hobotnica je, uistinu, izvrsna usporedba za mafiju i njezine krake koji se uvlače u sve važne pore društva. Od vrha koji operira po otmjenim društvenim i političkim salonima do cestovnih bombaša i ubojica koji obavljaju najprljaviji dio posla. Zato se s njom i tako teško boriti. Međutim, to i jest posao vlasti. Jer dok je mafijaška hobotnica čvrsto priljubljena uz važne društvene točke, obični građani nemaju nikakve šanse za pristojan život. </p>
<p>Zato je u IRI-jevoj anketi čak 68 posto ispitanika izjavilo da stvari u Hrvatskoj idu u lošem smjeru. I ići će sve dok hrvatska hobotnica bude tako jaka, sve dok svoje interese bude nekažnjeno zamatala i u celofan nacionalnog interesa. Iako je svima jasno da se metodama kojima smo svjedočili proteklih dana ne brani nikakav nacionalni interes nego isključivo ekonomski interes određenih skupina kojima ne odgovara pravna država koja funkcionira bez »daljinskih upravljača«. Pa bezočno iskorištavaju presude za ratne zločine kako bi pokazali da sucima ne treba vjerovati i da je sasvim u redu na cesti odlučivati o tome koje presude smiju biti izrečene, a koje ne smiju. Danas generalu Norcu, sutra nekom šverceru automobila, preksutra nekom tajkunu, korumpiranom političaru... </p>
<p>Prema informacijama iz dobro obaviještenih izvora, hrvatska je koalicijska vlast prije Đinđićeva ubojstva ozbiljno zagrizla u neke od krakova hobotnice, koja je hrvatsko društvo tako čvrsto stegnula i ne da mu da napreduje. Spremala su se, navodno, i neka spektakularnija uhićenja. Bila bi neprocjenjiva šteta ako bi se od toga odustalo.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Što je važnije od lijeka?</p>
<p>Nije problem u tome hoćemo li u ljekarni moći kupiti jeftini aspirin, nego hoćemo li za liječenje raka, AIDS-a ili drugih teških bolesti dobiti spasonosni lijek koji negdje u svijetu postoji, za koji znamo, ali do kojeg ne možemo jer nemamo novca / Neka se farmaceutske tvrtke isprse i financiraju liječenje dok se ne dokaže djelotvornost i tada neće biti zapreke da lijek i za tu bolest dođe na listu i oboljeli budu izliječeni</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Ljudi se s pravom pitaju kako to da ova zemlja ne može platiti svojim bolesnim građanima lijek koji im može spasiti život. Zar smo uistinu toliko siromašni da se za šestero oboljelih od GIST-a (garstrointestinalnog karcinoma) ne može kupiti lijek pa čak i ako jednomjesečna terapija famoznim glivecom stoji 21.000 kuna? Da je pravde na ovome svijetu, prodali bismo nekoliko skupih automobila iz »plemenite ergele« ispred Vlade, Sabora ili većeg broja državnih tvrtki, pa bismo spasili živote ovoj šestorici ili im, najmanje, produljili život. </p>
<p>Međutim, ne može. Ne stoga što nekog nije briga za narod, nego stoga što stvari nisu tako jednostavne. Zašto bismo ih lišavali statusnih simbola kad imamo sustav solidarnosti u zdravstvu u koji svi izdvajamo da bi se punio državni proračun, pa i zdravstveni fond. Nažalost, nije taj sustav tek prebacivanje novčića iz jedne blagajne u drugu, čak ni kad su u pitanju životi. Ima on svoju birokratsku logiku koju podržava hrpa nekih propisa, zakona i paragrafa i ništa manji broj ljudi u nekim uredima na raznim razinama koji čine neke komisije i povjerenstva. Za te je »djelitelje sudbine« provođenje sistema, čini se, važnije nego vapaj odlazećih. </p>
<p>Pravo na zdravstvenu zaštitu zapisano je i u Ustavu, ali je u životu, priznajmo, nekima pristupačnija više, nekima manje, ovisno o novcu, vezama ili nečijoj dobroj volji. Nije problem u tome hoćemo li u ljekarni moći kupiti jeftini aspirin, nego hoćemo li za liječenje raka, AIDS-a ili drugih teških bolesti dobiti spasonosni lijek koji negdje u svijetu postoji, za koji znamo, ali do kojeg ne možemo jer ga ne možemo platiti. Sistem zdravstvene solidarnosti ne funkcionira, naime, onako kako obični ljudi zamišljaju da bi trebao funkcionirati. Istina je da se zdravstveni fond puni iz poreza i davanja iz plaća, dakle iz naših džepova, ali kad kune uđu u sustav, kao da gube osnovno poslanje - solidarnost.</p>
<p>Ovih je dana i ministar zdravstva priznao da se reforma zdravstva ne događa baš kako je planirano. Još nedavno je čelni čovjek jedne važne zdravstvene ustanove neslužbeno rekao kako uvelike sumnja da će se lako ostvariti nakana novog zakona o zdravstvenoj djelatnosti kao dio reforme prema kojoj će se za sva pitanja lijekova formirati agencija koja će kontrolirati lijekove i odlučivati što treba, a što ne i sve to bez pretjeranog birokratiziranja. Time se neizravno priznaje da problemi postoje, ali pitanje je kad će se što mijenjati. </p>
<p>Da bi sada neki lijek ušao u uporabu, treba tri godine za registraciju (za ispitivanja i proceduru), a posebna priča je stavljanje na listu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ovih je dana lista lijekova na recept znatno proširena novim lijekovima, ali je povećan broj onih koji se izdaju na recept uz participaciju. </p>
<p>Hrvati inače na lijekove troše više od tri milijarde kuna na godinu, pretjerano troše atibiotike, a čelnici HZZO-a tvrde da ima i pet politika lijekova s kojima svako vuče na svoju stranu: liječnici, farmaceuti, HZZO, ministarstva zdravstva i financija. Toj logici, a ne oboljelima i pritisku javnosti, pripisana je i težnja da se, eto, i glivec za GIST stavi na listu, ali se to nije dogodilo. Zato što navodno nije dokazano da taj skupi lijek doista liječi tu bolest. Postoje tek neke naznake, istraživanja u svijetu koja i kod nas treba potvrditi. Kažu, neka se farmaceutske tvrtke isprse i financiraju liječenje dok se ne dokaže djelotvornost i tada neće biti zapreke da lijek i za tu bolest dođe na listu i oboljeli budu izliječeni.</p>
<p>Nije lako biti toliko čvrst pa ljudima uskratiti zadnju nadu i braniti se argumentima o maloj pojavnosti te bolesti i opravdanjem da uzimanje iz blagajne od lijekova za jedne uskraćujemo drugima, te da se može dijeliti samo ono što se ima. No, Hrvatska troši na zdravlje 16 milijardi kuna, a što ima važnije od lijeka? U pravu su kad kažu da treba utvrditi »konzistentnu politiku lijekova«, nije loša ni ideja da se zaposli menadžera za lijekove, i da ga se dobro plati, ali pravo je pitanje kako sada pojednostaviti proceduru i spašavati živote? </p>
<p>Je li rješenje u općenarodnim akcijama prikupljanja novca kao, primjerice, za pužnice gluhoj djeci ili inkubatore u rodilištima, mamografe - tim se primjerima, naime, pokazalo da je solidarnost imanentna ovom narodu - ili bi zdravstvene vlasti trebale konačno pokrpati crne rupe u kojima se utapa zdravstveni novac i aktivirati ga za solidarnost. Možda bi nekoga trebalo podsjetiti da se vlast u svijetu dobiva ili gubi upravo na zdravstvenim programima, reformama i rješenjima u prilog zdravlju za sve.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Pozivam Igora Ratkovića na suradnju, a ne na sukob </p>
<p>Metodama vještog retoričara, gospodin Ratković uporno i sustavno stvara u javnosti negativnu sliku Fakulteta, njegovih aktivnosti, nastavnika, studenata i svega vezanog za fakultet. Količina mržnje, nesnošljivosti i destruktivnosti unesena u te članke, zapanjujuća je. Ne sjećam se da je napisao ili izrekao ijednu pozitivnu misao o svojem fakultetu... Dok bi gospodin Ratković studij strojarstva ukinuo, mi ga upravo sada proširujemo novim smjerovima... Ali gospodin Ratković o tome ne može znati, jer s nama kontaktira samo ovako, preko novina, tonom koji je smišljen da vrijeđa, a ne da potiče na suradnju</p>
<p>MLADEN CRNEKOVIĆ</p>
<p>Redoviti čitatelji ovoga lista vjerojatno su uočili seriju članaka gospodina Igora Ratkovića na stranicama ove Vjesnikove rubrike. Svi ti članci imaju istu temu i stil: blaćenje Fakulteta strojarstva i brodogradnje kao ustanove i njenih djelatnika osobno. </p>
<p>Metodama vještog retoričara, gospodin Ratković uporno i sustavno stvara u javnosti negativnu sliku Fakulteta, njegovih aktivnosti, nastavnika, studenata i svega vezanog za fakultet.</p>
<p>Količina mržnje, nesnošljivosti i destruktivnosti unesena u te članke, zapanjujuća je. Ne sjećam se da je napisao ili izrekao ijednu pozitivnu misao o svojem fakultetu.</p>
<p> Da, napisao sam - »svojem« fakultetu, jer je gospodin Ratković godine 1982. diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Što se to tako strašno dogodilo i koje to njegove akademske ambicije nisu ostvarene pa se odlučio tako žestoko okomiti na ustanovu u kojoj se obrazovao? </p>
<p>Je li moguće da društvo financira akademsku ustanovu punu neznalica, besperspektivnih područja i dekadentnih profesora, a da to samo gospodin Ratković zna? Je li gospodin Ratković uistinu tako prosvijećen da vidi nešto što nitko drugi ne vidi, ili je posrijedi nešto drugo?</p>
<p>Ako se pažljivo čitaju njegovi članci jedno se mora priznati, piše vrlo zanimljivim stilom i njegova je retorika vrlo uvjerljiva. Ali isto se tako brzo uviđa da on ne iznosi nikakve činjenice. Gospodin Ratković iznosi svoja lirska viđenja pojedinih stvari, a najčešće su to sjećanja na događaje iz vremena kada je on studirao.</p>
<p>On svakako ima pravo i na liriku i na sjećanja, ali ih upotrebljava za ciljeve koji nisu nimalo naivni niti bezazleni - napada uglednu akademsku instituciju i odbija od studija strojarstva potencijalne studente. Time nanosi štetu cijelom društvu.</p>
<p>Nije mi namjera u detaljima pobijati njegove optužbe, jer to ne zavrjeđuju, ali u zadnjem napisu dijelom je raskrinkao sam sebe. Naime, on već unaprijed tvrdi da je odgovor gospođice Danice Maljković, studentice FSB-a, »pomno instruiran«, a »očekivanje da o strojarskim problemima u Hrvatskoj progovori biće ženskog roda« dovoljno govori s kojim predrasudama gospodin Ratković ulazi u polemiku.</p>
<p>Ako samo i pokušate odgovoriti na njegove napade dobijete etiketu da ste instruirani (još samo fali: od narodnih neprijatelja i stranih plaćenika), jer, eto, na Fakultetu nema dovoljno sposobnih ljudi da mu odgovore. Ako ste pritom još i pripadnica »ženskog roda« - prema definiciji - nemate pravo glasa, jezik za zube.</p>
<p>Teško da se s takvim pogledom na svijet može raspravljati i zato gospodin Ratković rijetko dobije odgovor na svoje frustrirane napade.</p>
<p>A sada činjenice. Znakovito je da nijedan djelatnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje (ne znam za studente) nije član Hrvatskoga društva za robotiku (HDR). Zar uistinu na cijelom Fakultetu nema dovoljno pametnog čovjeka za HDR? </p>
<p>Autor tih redaka bio je jedan od osnivača toga društva i njegov dopredsjednik. </p>
<p>Nikakvih vidljivih niti nevidljivih neslaganja unutar društva nije bilo (nisu izrečena javno niti osobno), a onda sam u stilu, karakterističnom za gospodina Ratkovića (zamislite, jednom e-poštom!), maknut s tog položaja (kaže se: dao je ostavku). Bez javnog objašnjenja, rasprave ili pristanka ostalih.</p>
<p>To je sudbina onih koji imaju svoju viziju, a ona se ne poklapa s vizijom gospodina Ratkovića.</p>
<p>Gospodin Ratković je godine 1982. upisao poslijediplomski studij, pogodite gdje. Zamislite, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. </p>
<p>Zašto bi to učinio ako je tijekom studija bio tako ogorčen »gospodinom šarafićem«? </p>
<p>Poslijediplomski studij nije završio, što je njegova osobna stvar. Negdje u to vrijeme počelo je njegovo otvoreno sukobljavanje s pojedincima na Fakultetu, jer zamislite, dekadentni profesori nisu sa zahvalom prihvatili njegovu viziju. Od tada njemu je cijeli Fakultet neprijatelj i ne propušta prigodu obračunati sa svima koji imaju bilo kakve veze s Fakultetom.</p>
<p>Unatoč tome, gospodinu Ratkoviću sam 1998. ponudio da stane pred studente FSB-a i ispriča svoju priču o području kojim se navodno bavi, svoju viziju. </p>
<p>Najprije je pristao, onda smo nekoliko puta predavanje odgodili, a na kraju je odustao s obrazloženjem da »nema vremena«. Na tom principu Fakultet sigurno ne može funkcionirati.</p>
<p>Ovoga trena FSB ima najbolje opremljen robotički laboratorij u Hrvatskoj. To je skupa oprema i treba je dobro iskoristiti. Do danas HDR nije pokušao uspostaviti nikakav kontakt, nisu zainteresirani za robote koje imamo. </p>
<p>Interes drugih je veliki. Osim naših studenata dolaze nam učenici srednjih škola, od kojih neki poslije dolaze na studij. Zar bi svi ti ljudi dolazili da im ne nudimo ništa?</p>
<p>Tvrditi da na studiju strojarstva nema studenata jednostavno ne odgovara činjenici koju svatko može provjeriti. Dok bi gospodin Ratković studij strojarstva ukinuo, mi ga upravo sada proširujemo novim smjerovima. Dosadašnje usmjerenje prerasta u smjer Robotika i mehatronika, a već desetak godina imamo kolegije koji se bave umjetnom inteligencijom (umjetne neuronske mreže, sustavi neizrazite logike i kognitivne mreže), što se primjenjuje kako u robotici tako i u drugim područjima. </p>
<p>Ali gospodin Ratković o tome ne može znati, jer s nama kontaktira samo ovako, preko novina, tonom koji je smišljen da vrijeđa, a ne da potiče na suradnju.</p>
<p>Za razliku od toga Hrvatsko društvo za robotiku jedva skupi dovoljno ljudi da može održati godišnju skupštinu (slika u glasniku Hrvatske zajednice tehničke kulture). Rasprava o planu rada za 2002. odvijala se u studenom 2002. godine (!). O prosječnoj starosnoj dobi članova Društva da i ne govorim.</p>
<p>Ali ne želim blatiti HDR, želim mu uspjeha u radu. Samo se bojim da će uz takvu zatvorenost prema struci i dalje biti na rubu egzistencije. Jer imati viziju nije dovoljno, viziju treba i ostvariti.</p>
<p>Siguran sam da gospodin Ratković neće odoljeti izazovu da odgovori na ovaj članak. I ne sumnjam da će u odgovoru nadmašiti sam sebe. Ali repliku neće dočekati, jer za to nema vremena niti potrebe. Nama su važniji naši studenti i posao kojim se bavimo i koji volimo.</p>
<p>Najsretniji bih bio da se ove jalove rasprave završe i da se vratimo struci. Zato pozivam gospodina Ratkovića na suradnju, a ne na sukob. Neka svojim doprinosom i konstruktivnim prijedlozima utječe kako bismo ispravili ono što treba promijeniti, prihvatili ono što se ne može promijeniti i naučili razlikovati to dvoje.</p>
<p>Ruka suradnje je pružena. Želi li je netko s druge strane prihvatiti?</p>
<p>Autor je doktor znanosti, izvanredni je profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Slovenija uskoro raskida s jugoslavenskom prošlošću</p>
<p>Ulaskom Slovenije i Mađarske u EU, granice Unije snažno će se pomaknuti prema jugu. To će otežati promet roba i ljudi, a mala Slovenija dobit će na svojoj važnosti, što bi moglo izazvati teškoće ostalim zemljama bivše Jugoslavije. Novo stanje traži od zemalja jugoistočne Europe građenje dobrih političkih i gospodarskih odnosa, osobito prema Sloveniji / Članstvo u EU donosi bespoštednu konkurenciju i probleme za poljoprivredu, međutim, može se očekivati da bi se za njega izjasnila većina hrvatskih građana, no svakako s manjim postotkom od 90 posto zabilježenih u Sloveniji. Ulazak u EU znači gubitak dijela suvereniteta čime se u Hrvatskoj neki teško mire s obzirom na to da su njena sloboda i samostalnost stečene u krvavom ratu. S druge strane mnogi vide u EU prigodu za izlazak iz krize i gospodarski napredak</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Mjesecima je u Sloveniji najveću pozornost privlačio referendum na kojem su se građani izjasnili o stupanju te države u Europsku uniju i Sjevernoatlantski savez. Taj politički događaj, najvažniji nakon glasovanja o slovenskoj samostalnosti, dogodio se 23. ožujka 2003. godine. Pristaše EU-a zabilježile su uvjerljivu pobjedu, jer je 90 posto izašlih na referendum glasovalo za priključenje. Za ulazak u NATO izjasnilo se 67 posto birača.</p>
<p>Ishod referenduma o pristupanju EU bio je očekivan. Na to su već dugo upućivala ispitivanja javnog mijenja. Članstvo u EU Slovenci smatraju nečim posve prirodnim jer su stoljećima živjeli u sklopu Habsburške Monarhije, velike zajednice naroda i zemalja, i sada se nakon višedesetljetne stanke vraćaju u današnju europsku zajednicu.</p>
<p>Međutim, prilično iznenađuje dobar rezultat glasovanja u vezi s NATO-om, jer je još donedavno podrška tom članstvu bila samo nešto iznad 50 posto. Protivnici učlanjivanju u NATO upozoravali su na skupoću tog članstva i izražavali bojazan da će slovenski vojnici sudjelovati u vojnim NATO-ovim pothvatima. Usto su tvrdili da Sloveniji ne prijeti nikakva opasnost.</p>
<p>Nepovjerenje prema Sjevernoatlanskom savezu smanjeno je uoči referenduma. Ubojstvo srpskog premijera Zorana Đinđića, jedinoga istaknutog demokratski i europski usmjerenog političara u Srbiji, pokazalo je da područje jugoistočne Europe i dalje ostaje nemirno i da ostaje opasnost od oružanih sukoba na Balkanu. </p>
<p>Rat u Iraku upozorio je na to da je početak dvadeset prvoga stoljeća obilježen ratnim zbivanjima koja prijete širenjem. Sve je to povećalo u Sloveniji broj građana koji smatraju da im sklanjanje pod krilo NATO-a jamči spokojniji život.</p>
<p>Poticaj glasačima dala je i izjava paneuropskog pokreta koju su potpisali, uz ostale, i donedavni slovenski predsjednik Milan Kučan i ljubljanski biskup Franc Rode. Od istaknutih Slovenaca jedino je rektor ljubljanskog sveučilišta Jože Mencinger ostao tvrdim protivnikom članstva u NATO-u.</p>
<p>Nedjeljnom referendumu nije se odazvalo oko 40 posto nositelja biračkog prava, što je neočekivano, vjerovalo se da će izostati oko 30 posto građana. Prvi razlog je opća ravnodušnost prema politici, koja sve više vlada među Slovencima, a znakovita je za politički stabilne zemlje. Slovenija, zahvaljujući gospodarskoj uspješnosti, mirna je zemlja, sve sličnija zapadnim državama razvijene demokracije.</p>
<p>Slovenska vlada svojim je različitim stajalištima prema ratu i Iraku zbunjivala građane, što im je moglo otežati odluku o članstvu u NATO-u i odvratiti ih od referenduma. Ljudima nije bilo jasno hoće li u ratnim zbivanjima njihova država imati aktivniju ili pasivniju ulogu. Mnogi glasači smatrali su da će se na referendumska pitanja ionako pozitivno odgovoriti pa da njihov glas nije bitan, a na slabiji pristup biralištima utjecalo je i sunčano vrijeme pogodno za izlete ili odlazak na popularno skijaško natjecanje.</p>
<p>Referendumska nedjelja završila je slavljem na Prešernovu trgu u Ljubljani, a okupljenu masu ljudi pozdravljali su vladajući i oporbeni političari. Romano Prodi, predsjednik Europske komisije, i George Robertson, glavni tajnik NATO-a, pozdravili su slovensko povjerenje u europsku zajednicu i Sjevernoatlanski savez.</p>
<p>O tome kakav će učinak na regiju imati ulazak Slovenije u EU i NATO govorio je Radio Deutsche Welle (25. ožujka). Istaknuto je kako će se ulaskom Slovenije i Mađarske u EU granice Unije snažno pomaknuti prema jugu. To će otežati promet roba i ljudi, a mala Slovenija dobit će na svojoj važnosti, što bi moglo izazvati teškoće ostalim zemljama bivše Jugoslavije.</p>
<p>Novo stanje traži od zemalja jugoistočne Europe građenje dobrih političkih i gospodarskih odnosa, osobito prema Sloveniji. Ulaskom u EU i NATO Republika Slovenija postaje neka druga država koja time potpuno raskida sa svojom jugoslavenskom prošlošću.</p>
<p>Kako bi referendum o ulasku u EU i NATO prošao u Hrvatskoj?</p>
<p>Članstvo u EU donosi bespoštednu konkurenciju i probleme za poljoprivredu, međutim, može se očekivati da bi se za njega izjasnila većina hrvatskih građana, no svakako s manjim postotkom od 90 posto zabilježenih u Sloveniji. </p>
<p>Ulazak u EU znači gubitak dijela suvereniteta čime se u Hrvatskoj neki teško mire s obzirom na to da su njena sloboda i samostalnost stečene u krvavom ratu. </p>
<p>S druge strane mnogi vide u EU prigodu za izlazak iz krize i gospodarski napredak.</p>
<p>Članstvo u NATO-u traži znatna izdvajanja za vojsku, međutim, Hrvatska ima dugu granicu sa Srbijom i BiH, zemljama u kojima još mnogo toga nije riješeno i gdje nisu isključeni novi sukobi, osobito u ovom razdoblju kad je stanje u svijetu zaoštreno ratom Iraku. U Srbiji se još mnogi nisu odrekli velikosrpskog programa, što je pokazala brojnost onih koji su na izborima dali svoj glas četničkom vojvodi Vojislavu Šešelju.</p>
<p>Stoga se može očekivati da bi se hrvatski glasači, s još svježim ratnim uspomenama, i više nego slovenski, izjasnili za ulazak Hrvatske u sigurnu luku Sjevernoatlantskog saveza.</p>
<p>U Sloveniji se na referendumu istodobno odlučivalo o dvama toliko važnim pitanjima da bi svako zasluživalo posebno izjašnjavanje. U Hrvatskoj će vrijeme za referemdum o NATO-u nastupiti uskoro, nadajmo se za godinu, dvije, a referendumu o EU možemo se nadati potkraj 2006. ili na početku 2007. godine.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Haaški sud pomaže Hrvatima, i ne samo njima, da izbistre pogled i prepoznaju svoje prave heroje</p>
<p>Nije problem u tome što »Sud, osuđujući herojske branitelje, hoće da sruši dignitet njihove borbe«, nego je problem samih vlada, nastalih na temelju parlamentarne većine stranaka koje su bile u opoziciji za vrijeme dominacije nacionalističkih (ratnih) režima, što biračku potporu na valu koje su stekle mandat za obrat nisu upotrijebile kao energiju radikalnog obračuna s prošlošću / Sud poziva na partnerstvo u kažnjavanju zločina (radi njegove globalne načelne osude, a time i u korist stvaranja ozračja prevencije) vlasti zemalja s kojima surađuje, ali i civilne javnosti u njima. Namjera tvoraca Suda bila je stvoriti ustanovu međunarodnoga pravnoga, ali i etičko-moralnoga, vrijednosnog poretka, koja bi s vremenom svoje prave partnere pronašla u građanima cijeloga svijeta</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ </p>
<p>Pažljivo čitam i nerijetko »potpisujem« ono što za Stajališta napišu Zlatko i Mila Jazbinšek, jer je riječ o autorima transparentne vrijednosne orijentacije i čvrsto argumentirana diskursa. Ipak, od svih razloga koje su naveli u prilog tezi da »u sadašnjim okolnostima, misija Haaškoga suda nema gotovo nikakvoga političkog smisla« (Vjesnik, Stajališta, 25. ožujka), mogu prihvatiti jednu jedinu - da je Tribunal, dosadašnjim presudama, ostvario zanemarive pedagoške učinke u političko-medijskim i građanskim javnostima na bivšemu jugoslavenskom prostoru.</p>
<p>S drugim dvjema njihovim ključnim postavkama - da je Zoran Đinđić (posredno) žrtva Suda, jer je ubijen zbog nakane da u Haag otpremi još mnoge optuženike s popisa Carle del Ponte, te da je ta-i-takva ustanova jalova i nepotrebna, jer nema za sobom sile kojom bi provela »demokratizacijsku okupaciju« zemlje-agresora - nikako se ne mogu složiti.</p>
<p>Srbijanski je premijer, naime - što je ocjena uvjerljive većine analitičara - ubijen zato što je po putu svoga političkog uspona posijao previše mina mutnih kompromisa s podzemljem, a ne zbog principijelne odlučnosti da otpravi u Haag sve one u sjeni čije »slave« Srbija neće moći proživjeti katarzu kojom bi se očistila od mračne prošlosti. </p>
<p>Zar iskrena tuga, prožeta tjeskobom i strahom od propasti (ionako dvojbena) reformskog projekta, koja se čita u očima stotina tisuća Beograđana koji polažu cvijeće i pale svijeće na mjestu Đinđićeve pogibije, ne govori da se ipak probudila srbijanska javnost koja se radikalno želi otarasiti »lica s potjernica«, makar koliko ta »lustracija« zahtijevala energije i novih žrtava?</p>
<p>Stoji, svakako, da pritisak Suda žestoko destabilizira vlasti u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj... (Crna Gora kao da je zaboravljena, iako se i tamo nevine, u političkom vrhu, broji na prste jedne ruke!), ali je to klimav argument u prilog tezi o njegovoj promašenosti. </p>
<p>Jer nije problem u tome što »Sud, osuđujući herojske branitelje, hoće da sruši dignitet njihove borbe«, nego je problem samih vlada, nastalih na temelju parlamentarne većine stranaka koje su bile u opoziciji za vrijeme dominacije nacionalističkih (ratnih) režima, što biračku potporu na valu koje su stekle mandat za obrat nisu upotrijebile kao energiju radikalnog obračuna s prošlošću.</p>
<p>Konkretno, da ostanemo u vlastitom dvorištu, sumnja li itko kako bi Šime Lučin, da je - odmah po preuzimanju Ministarstva unutarnjih poslova - pokrenuo odlučnu istragu o »insinuacijama« Milana Levara (umjesto što je zdravo-za-gotovo prihvatio da su se ključni papiri »zagubili« u vrijeme Ivana Penića), bio nagrađen snažnom potporom javnosti, kao i da bi time bili pravodobno obeshrabreni raznorazni stožeri za rušenje pravne države i prijetnje demokratskim institucijama u zemlji? </p>
<p>Druga teza Jazbinšekovih - da suđenje za ratne zločine, bez okupacijske »pacifikacije« država-agresora (onako kako su, nakon Drugoga svjetskog rata, »obrađeni« Njemačka i Japan), nema izgleda postati prihvaćenom praksom - na još je klimavijim nogama. </p>
<p>Kao prvo, djelujući na temelju upravo takvoga sadašnjeg Statuta, Sud poziva na partnerstvo u kažnjavanju zločina (radi njegove globalne načelne osude, a time i u korist stvaranja ozračja prevencije) vlasti zemalja s kojima surađuje, ali i civilne javnosti u njima. Namjera tvoraca Suda bila je stvoriti ustanovu međunarodnoga pravnoga, ali i etičko-moralnoga, vrijednosnog poretka, koja bi s vremenom svoje prave partnere pronašla u građanima cijeloga svijeta.</p>
<p>U tom svjetlu, izraziti sumnju u takav karakter Suda zapravo je svrstavanje na stranu onih koji ga odbijaju kao instrument (ne)pravde prema mjeri političke arogancije velikih i moćnih, jer oni nikad neće dopustiti da se sudi (i) njihovim državljanima, makar bjelodano bilo da su okaljali ruke ratnim zločinom, zločinom protiv civilnog stanovništva, pa i samim genocidom.</p>
<p>Podsjetio bih da je, u povodu osnivanja stalnoga Međunarodnog suda za ratne zločine, ugledni naš pravnik dr. Ivo Josipović, i sam kandidat za njegova suca, rekao da je već sjajno što se takav tribunal uopće počinje izgrađivati, jer to svjedoči o sazrijevanju globalnoga javnog mnijenja u prilog uspostavi postojanog instituta sudski verificirane pravde u korist žrtava pogube rata. </p>
<p>Upravo je svjetska demokratska i civilna javnost glavni partner tog suda, kao i onoga u Haagu, a posve je prirodno da mu neke vlade (američka, u prvom redu) podmeću klipove i ucjenjuju male zemlje da supotpišu »vječnu nevinost« njihovih ratnika, ma gdje bili.</p>
<p>Na kraju, kad je o hrvatskoj demokratskoj i civilnoj javnosti riječ, njeni izgledi da dosegne status educiranog partnera Haaškoga suda ugroženi su dvojako - djelovanjem fronte otpora i samoj ideji da se sudi »onima čiji je jedini zločin što su ustali protiv agresora«, te ništa manje štetnom Vladinom igrom gnjilih kompromisa s bukačkim (rentijerskim!) »glavnim stanom« te skupine. </p>
<p>Nažalost, nitko nije bolje od aktualnih donositelja odluka o provedbi »suradnje s Tribunalom« legitimirao svojedobnu »presudu« Milana Vukovića prema kojoj onaj tko sudjeluje u obrambenom ratu jednostavno (načelno!) ne može počiniti ratni zločin.</p>
<p>To pitanje za nas, građane zemlje koja je bila izvrgnuta bestijalnoj agresiji i koja se, premda uz previše nepotrebnih mrlja na »dignitetu Domovinskog rata«, uspjela obraniti i sačuvati svoj teritorijalni integritet, bolno je iz razloga posve drukčijeg od onih za koje se, kao »za jedan štap«, drže zatočenici Vukovićeve dogme. Naime, gdje su naši heroji obrambenoga rata?</p>
<p>Gdje su, tko su ljudi koji su obranu strateški osmislili, taktički proveli, časno ratnički odradili? Ne pitam tko su i gdje su »vitezovi« zbog suđenja kojima, pred našim sudovima ili u Haagu, pukovnici kaosa priređuju masovne skupove, izlijevaju žuč u svojim opskurnim tiskovinama, balvaniziraju ceste... nego gdje su i tko su neprijeporni junaci, oni nad čijim legendama ne lebde mračni oblaci sumnje u postupke ove ili one vrste?</p>
<p>Tko su i gdje su oni hrvatski heroji iz rata 1991. - 1995. koji bi svojom karizmom obasjavali legendu o ratu za časne i transparentne ciljeve, ratu vođenom na častan i transparentan način, ratu iz kojega je hrvatski narod izašao kao častan pobjednik, s transparentnim povijesnim zapisom o krvavu osvajanju samostalnosti i prava na zemlju svojih predaka?</p>
<p>Haaški sud, što mu Zlatko i Mila Jazbinšek ne priznaju, pomaže Hrvatima - i ne samo njima - da izbistre pogled i prepoznaju takve svoje heroje, a da one koji nisu bili u stanju prihvatiti i podnijeti izazov časna sudjelovanja u drami koja ultimativno provjerava sve ljudske vrijednosti, otpreme u prošlost kakvu su si skrojili manjkom hrabrosti za osvajanje budućnosti. </p>
<p>Na kraju kraja, u tom je kontekstu krajnje etički i moralno neprihvatljivo nazivati takvu partnersku pomoć »morbidnim pozivom na samooptuživanje«, dok je »argument« da Haaškom sudu treba opovrći svaku vrijednost, jer ga nikad neće uvažiti Amerikanci (i makar tko još) debelo je, i prije agresije na Irak, spuznuo ispod razine svake principijelnosti!</p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, član je Predsjedništva Liberalne stranke.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Ljubav od jeseni 1925. </p>
<p>Joža Horvat, književnik</p>
<p>Ja sam svojevrsni vodozemac. Rođen na čvrstom tlu, ali po horoskopu u znaku ribe i voda je moja trajna ljubav. Rijeka Mura... riba... riba i moja rodna Kotoriba!</p>
<p>Prema želji i odluci mog oca, daleke 1925., Selska cesta u Zagrebu, zamijenila je Kotoribu. Sava zamijenila Muru. Konje i kola zamijenila čudesna životinja - tramvaj!</p>
<p> Sada, dok ispisujem ove retke, navršio sam osamdeset i osam. Oduzmem li četiri godine koje sam proveo kao partizan te približno četiri godine skitnje kojekuda po svijetu preostaje da sam vezan uz Zagreb punih sedamdeset godina. </p>
<p>Zavolio sam Zagreb prve nedjelje u mjesecu rujnu 1925. godine! Od svitanja bijaše nebo vedro, a zatim sunce, plamena neman. Tog je dana rana jesen prošetala ulicama našega grada.</p>
<p>Otac mi je bio pekar i ja sam u slobodno vrijeme prodavao pecivo oko Zapadnog kolodvora, dok mi je ostali dio grada u najvećoj mjeri bio nepoznat. Toga lijepoga nedjeljnog jutra dok je rana jesen kitila drveće rumenilom, rekao sam majci da idem na misu u obližnju crkvu Svetoga Duha, a potom na igralište uz crkvu.</p>
<p>Kad sam napustio kuću ni slutio nisam da me crkva tog jutra neće vidjeti. Na raskršću Selske i Ilice, odjednom se u meni rodila neodoljiva želja da prošećem Ilicom. Desno i lijevo, u podužem nizu tek po koja visoka kuća i u njoj osvijetljen izlog. Na Trgu bana Jelačića podosta svijeta. Pod šarenim kišobranima prodavači voća i povrća dozivali su kupce, dok su Šestinčanke u slikovitim nošnjama nudile prolaznicima svoje rukotvorine. Na mramornom postolju ban Jelačić zajašio ždrijepca, izvukao sablju i nekome prijeti.</p>
<p>U neposrednoj blizini »Gradske kavane« stajalište je tramvaja. Kola su krcata putnicima. Kao da sam čitav život sanjario i priželjkivao baš taj trenutak, sumanut, zaletim se i uskočim u kola u trenutku kad je kondukter zazvonio najavivši odlazak. Dok mi je kondukter naplatio kartu, već se tramvaj uspinjao Bakačevom ulicom ususret Katedrali. Nastavljamo vožnju duž Nove Vesi. Među prolaznicima često zapažam fratra ili opaticu. Uskoro eto nas na Gupčevoj zvijezdi, posljednjoj stanici.</p>
<p>Putnici se razišli kud koji, a ja ostah zagledan ispred sebe u planinu. Medvednica kao dvogrba deva protegla se s jednog na drugi kraj. Negdje u planini izvire potok Medveščak, koji protječe tu pored mene, natkrit s ponekim mostićem. Uz potok proteže se ulica Medveščak u kojoj se uzdiže samo poneka novosagrađena kuća. Kraj tolikih imenica i pridjeva vezanih uz medvjeda, ne krije li Medvjednica još kojeg živog medvjeda?</p>
<p>Na povratku posjetio sam Zoološki vrt. U jezeru pračakaju se šarani. Dva bijela labuda plivaju jedan pored drugog smireno, dostojanstveno. Najviše posjetitelja privukao je zaigrani majmun »Štefek«, vezan lancem uz neki panj.</p>
<p>Tog dana sretan, ispunjen ljepotama, dobre volje i zadovoljan, na povratku kući rekoh sam sebi: U ovom ću gradu živjeti, u njemu ću umrijeti i tu zauvijek počivati. A bio sam dječak u desetoj godini.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ožvald: Imam dokaze da je direktor Groblja poslovao nezakonito</p>
<p>Po nepovoljnom ugovoru za gradnju grobnica na Markovu polju cijena izrade grobnica 65 posto skuplja od one prihvaćene na javnom natječaju za groblja Mirogoj i Miroševec</p>
<p>Saga oko otkaza ugovora o radu, koji je neki dan Darko Borovina direktor Gradskih groblja uručio Davoru Ožvaldu, voditelju sektora prodaje i nabave, nastavlja se. Kako smo već pisali, Ožvald zamjera direktoru da ga je smijenio samo zato da bi se s njim obračunao, jer je, kaže, »direktora prijavio Skupštini društva zbog niza nepravilnosti u radu kojima je oštetio poduzeće za više od milijun kuna«. </p>
<p>Iako novinari do izjave Darka Borovine gotovo nikad ne mogu doći, u srijedu je u našu redakciju ekspresno stigao nepotpisani demanti iz Gradskih groblja. U četvrtak smo, samo zahvaljujući sjednici Gradske skupštine, »ulovili« direktora Groblja. »Ožvald je otkaz dobio zbog slabijih rezultata rada, pa mu je ponuđeno manje zahtjevnije mjesto voditelja groblja Miroševec«, tvrdi Borovina dodavši, da mu kao direktoru »ostavimo pravo da se okruži suradnicima kojima želi«.</p>
<p>Iako mu je naša novinarka pokušala objasniti da je to javna stvar, a ne poslovna tajna, direktor nam nije htio na uvid dati ugovor, za koji ga Ožvald tereti da je njime napravio štetu poduzeću. Riječ je o Trećem dopunskom ugovoru za gradnju grobnica na Markovu polju, po kojemu je cijena izrade grobnica za to groblje 65 posto skuplja nego one prihvaćene na javnom natječaju za groblja Mirogoj i Miroševec.</p>
<p>»Dopunski je ugovor rezultat osnovnog ugovora iz 1996. godine koji je trebao biti okončan još 1998. Međutim, nakon što je 15. siječnja 2001. godine stiglo upozorenje odvjetnika tog izvođača, da se ugovor i dalje mora poštivati, direktor je potpisao Treći dopunski ugovor. Na to ga nitko nije tjerao, a čak je i bivši direktor Josip Reljić takav štetan ugovor za svog mandata odbio potpisati«, objasnio nam je Ožvald.</p>
<p>S obzirom na 80-ak grobnica koje godišnje prodamo na svim grobljima, dodaje, začuđuje da je direktor Borovina naručio njih 514, odnosno zalihu za sljedećih pet godina! »Još je gore to, što ih moramo platiti odmah po izradi, pa su krajem 2002. godine na naplatu došle krajnje nepovoljne obveze prema tom ugovoru«, tvrdi Ožvald. Borovina je to objasnio »željom da uredi groblje u Sesvetama, što bi ljude nagnalo da tamo više kupuju grobnice«.</p>
<p>Davor Ožvald u četvrtak se sastao s odvjetnikom, koji je u otkazu ugovora pronašao niz osnova za prigovor. Ožvald će mjesto voditelja na Miroševcu privremeno prihvatiti, ali će Upravi podnijeti žalbu na otkaz. Ako to »ne upali«, pokrenut će radni spor na sudu.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Cipele od konja i pitona</p>
<p>Unikatne ženske cipele napravljene od kože divljeg konja, kao i od pitona, te muške cipele od kože buffala, tek su dio ponude na Danima kože i obuće koji se do nedjelje održavaju u Boćarskom domu. Osim cipela iz kolekcije jesen-zima 2003./2004., čije cijene dosežu i 150 eura, izlagači iz Hrvatske Kostajnice, Zaprešića, Osijeka, Slatine, Pule i Koprivnice nude posjetiteljima i kalupe za izradu cipela po cijeni od 10 do 14 eura, te đonove od termoplastike, PVC-a, kože i umjetne kože, a sve po pristupačnim cijenama.</p>
<p>Slovenski izlagači, uz to, nude termo-plastične granule za obućarsku industriju, no i cijevi za bijelu tehniku i vodu što baš i ne spada na ovaj sajam. Đorđe Milosavljević, jedini izlagač iz Srbije, godinu dana je već na hrvatskom tržištu, zadovoljan je sajmom, no prigovor je uputio carini zbog koje su zakasnili na sajam. </p>
<p>I još da je organizator postavio koševe za smeće, sve bi bilo spremno za ugovaranje poslova što izlagači posebno očekuju tijekom vikenda. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Radnice tvrtke INKO d.d. nastavile sa štrajkom</p>
<p>Radnice privatne ugostiteljsko-prehrambene tvrtke INKO d.d., njih šesnaest, nastavilo je štrajkati u petak tražeći da im se isplate plaće koje kasne i do pet mjeseci. Štrajk je proglašen u četvrtak u lokalu »11« na okretištu tramvaja Črnomerec i u lokalu u Petrinjskoj 85. »Jedna plaća navodno je uplaćena, ali će radnice sa štrajkom nastaviti sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi«, poručila je predsjednica Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske Vesna Dejanović.</p>
<p>Radnice su u petak vraćene u lokal »11«nakon što su iz njega u četvrtak istjerane i sada u njemu provode obustavu rada. U lokalu u Petrinjskoj radi jedna »štrajkbrejkerica« i to na više poslova, pa je sindikat tamo uputio inspekciju rada. Vlasnik »11« Oskar Matić situaciju nije htio komentirati. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sakupljeno već 21.000 »kubika« glomaznog otpada</p>
<p>Od početka akcije odvoza glomaznog otpada, 24. veljače, djelatnici Čistoće sakupili su do četvrtka, 28. ožujka, u 1619 odvoza čak 21.000 prostornih metara otpada. </p>
<p>»Iako je Čistoća putem medija već mnogo puta apelirala na građane da odbačenu bijelu tehniku i druge otpadne predmete od metala i automobilske gume posebno odvoje od ostalog otpada, oni na to uopće ne obraćaju pozornost«, kaže Zdravko Stoilković iz Čistoće. Razvrstavanjem bi građani pomogli radnicima u selektiranju otpada radi lakše reciklaže. </p>
<p>Ovaj tjedan završio je odvoz u Dubravi. Ekipe Čistoće u ponedjeljak kreću iz Markuševca. Već 3. travnja su u Vidovcu, slijedeći dan u Zelenom Brijegu, 7. travnja odvoze iz Dotrščine, 9. iz Bukovca i 11. travnja stižu u Maksimir. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>HGK usklađuje cjenik usluga Autobusnog kolodvora</p>
<p>Skupština trgovačkih društava razmatrala je u petak privremene rezultate poslovanja deset trgovačkih društava u vlasništvu grada za 2002. godinu.</p>
<p>Kako je izvijestio predsjednik Skupštine Ladislav Prežigalo, devet je društava poslovalo s dobiti od 20,4 milijuna kuna. Najveći su »dobitaši« Robni terminali (7,5 milijuna kuna), Autobusni kolodvor (4,5), Zagrebparking (3,5) i Zagrebački velesajam (dobit od tri milijuna kuna, nakon velikog gubitka od 14,6 milijuna u 2001. godini). Jedino je Zrinjevac ostvario gubitak od 4,2 milijuna kuna.</p>
<p>Deset je poduzeća u prošloj godini u radove ukupno uložilo 215 milijuna kuna, što je 39 posto manje od planiranog. Najviše je uloženo u gradnju vodoopskrbne mreže (85,6 milijuna kuna), te mreže odvodnje (38 milijuna). Radovi na robnim terminalima u Jankomiru i na Žitnjaku koštali su 28 milijuna kuna, a obnova Tomislavova doma 10 milijuna.</p>
<p>Prežigalo je rekao, i da je Svjetska banka darovala 8,35 milijuna kuna za treću fazu radova na pročistaču otpadnih voda (eliminacija dušika i fosfata). Najavio je i da cjenik usluga Autobusnog kolodvora uskoro ide na usklađivanje u Hrvatsku gospodarsku komoru, što se najviše odnosi na nedavno uvođenje peronske karte. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Dva kreatora i dvije modne kuće otkazali gostovanje na Tjednu mode </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Prvi hrvatski Tjedan mode u četvrtak je predstavio nove kolekcije Varteksa, Croate i Corine Del Conte, kao i kolekcije učilišta Profokus i učenika škole primijenjene umjetnosti. Iako su se velike modne kuće predstavile s najnovijim kolekcijama, najveću pažnju publike ipak su privukle revije mladih kreatora Tekstilno tehnološkog fakulteta i talijanske škole mode Calegari, koji su pokazali svu raskoš vlastitog dizajnerskog talenta na samom početku zagrebačkog modnog tjedna. </p>
<p>No, organizatorima je od prvog trenutka zamjereno što za prezentaciju njihovih modela nisu angažirani profesionalni manekeni već su maštovite kreacije nosili njihove kolege i prijatelji. </p>
<p>Osim beogradske dizajnerice Verice Rakočević, čija se revija očekivala s velikim nestrpljenjem, i splitske dizajnerice Nade Makjanić Kunić, koje su, vjerojatno zbog organizatorskih propusta, otkazale nastup na »Audi Fashion Week Zagreb«, isto su odlučile i modna kuća Lantea i Angel iz Varaždina. Mnogi zamjeraju organizatorima i premali prostor u kojima se održavaju revije. Naime, većina se revija održava u predvorju Muzeja za umjetnost i obrt, što zasigurno nije najbolje rješenje, kako za posjetitelje, tako i za promociju samog događaja koji se po prvi put organizira u Hrvatskoj i od kojeg se očekivalo mnogo više, unatoč nesumnjivo velikom trudu koji ulaže organizatorica i direktorica projekta Suzy Josipović-Redžepagić. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pada prva klapa na snimanju filma »Libertas«</p>
<p>DUBROVNIK, 28. ožujka</p>
<p> - U subotu u pet sati ujutro započinje snimanje najvećeg projekta hrvatske kinematografije, filma »Libertas« o životu dubrovačkog književnika Marina Držića koji nakon šest godina priprema i dvije godine rada na scenariju Ive Brešana, Mirka Kovača i Feđe Šehovića, režira Veljko Bulajić. O veličini tog projekta govori veliki broj angažiranih statista te kostimi dopremljeni iz Zagreba, Praga, Sofije i Italije kao i lokacije snimanja, jer osim Hrvatske film će se snimati još i u Crnoj Gori te Italiji. </p>
<p>»Projekt spada među najskuplje projekete hrvatske kinematografije a posljednju godinu proveli smo u pripremama za snimanje u Dubrovniku, Kotoru, Firenci i Veneciji. Takav skupi projekt uspjet ćemo realizirati jer će talijanska televizijska kuća RAI I zajedno sa producentskom kućom DDC iz Rima u njega uložiti više od pola financijskih sredstava. Oni su uložili sredstva dovoljna za jedan talijanski film i to samo zbog toga jer vjeruju u scenariji, autora i filmske radnike iz Hrvatske te stoga što vjeruju da će zadovoljiti suvremene potrebe, prije svega da će privući publiku u kino dvorane širom svijeta. S druge strane Hrvatsku će taj film stajati kao bilo koji drugi odnosno pola milijuna eura iako je riječ o tako velikom projektu«, kazao je redatelj Veljko Bulajić prilikom cocktail partyja koji je kao dobrodošlicu filmskoj ekipi upriličila hotelska kuća »Dubrava Babin kuk« u čijem će hotelu brojni filmaši odsjesti dok se film o najvećem dubrovačkom komediografu svih vremena bude snimao u Dubrovniku i njegovoj okolici. Uz skoro sve poznatije hrvatske glumce koji će glumiti u u filmu »Libertas«, glavne uloge tumače hrvatski glumac Sven Medvešek i talijanska glumica Sandra Ceccarelli koji se unatoč očekivanju u petak navečer nisu pojavili na prijemu.</p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lisa Marie Presley nije ponosna na brak s Jacksonom</p>
<p>LOS ANGELES, 28. ožujka</p>
<p> - Bilo je to jedno od najčudnijih spajanja u showbizu - neuspjeli brak između samoproglašenog kralja popa i kćeri kralja rock and rolla 1994. godine.</p>
<p>Međutim, Lisa Marie Presley tvrdi kako ju je Michael Jackson, drugi od njezina tri supruga, doista privlačio. U intervjuu časopisu Rolling Stone Lisa Marie Presley kaže da ju je zavela njegova tajnovitost, da ga je željela zaštiti od optužbi za zlostavljanje djece te da je mislila da mogu zajedno spasiti svijet. </p>
<p>»Ne mogu reći koje su bile njegove namjere, ali mogu vam reći da sam se ja potpuno zaljubila i da sam 'upala' u cijelu stvar zbog čega nisam ponosna«, kazala je Lisa Marie Presley (35) u članku kojim za 8. travnja najavljuje objavljivanje svojeg albuma »To Whom It May Concern«.</p>
<p>Neko je vrijeme, kaže Lisa Marie, glumila dobru suprugu - ljubila Jacksona na dodjeli MTV Music Awards u rujnu 1994. godine na zahtjev njegova menadžera i branila ga u zajedničkom intervjuu 1995. s Diane Sawyer.</p>
<p>S druge strane Jackson bi nestao krajem tjedna i prepuštao joj da laže novinarima o tome gdje se nalazi te je nervirao tvrdeći novinaru TV Guidea da se njezin otac Elvis Presley podvrgao operaciji nosa.</p>
<p>Do dodjele MTV Music Awards 1995. godine sve je bilo gotovo. </p>
<p>»Na kraju je postalo stvarno ružno«, kazala je Lisa Marie Presley. Zatražila je razvod, a on se nije odazivao nekoliko tjedana. Zbog te je traume završila s dvogodišnjim psihičkim i fizičkim slomom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>J. Lo snimila duet s Bonom, Craig David sljedeći </p>
<p>LOS ANGELES, 28. ožujka</p>
<p> - Jennifer Lopez je u nedavnom chatu sa svojim obožavateljima na Internetu otkrila da je snimila duet s frontmanom irske rock skupine U2, Bonom Voxom.</p>
<p>»Snimila sam pjesmu s Bonom koja još nije objavljena«, rekla je Lopez, a prenio Entertainment LAUNCH Music. </p>
<p>»Čekali smo pravo vrijeme da je objavimo. Bit će krasno ako jednom ugleda svjetlo dana«. Za sada nema službene potvrde da će duet s Bonom biti objavljen.</p>
<p>Jennifer Lopez je svoje obožavatelje obavijestila da bi voljela snimiti duet s britanskom R zvijezdom Craigom Davidom. </p>
<p>Čini se da postoje veliki izgledi da se duet Davida i Jennifer Lopez uskoro snimi. Britanska R senzacija izjavio je da bi volio snimiti pjesmu s Jennifer Lopez ako nađu pravu stvar.</p>
<p>»Jennifer Lopez želi raditi sa mnom već jako dugo, a i ja bih htio raditi s njom. Ali, mislim da treba raditi zajedno iz pravih razloga ili ako postoji pjesma koja odgovara oboma«, kazao je David. </p>
<p>»Sve u svoje vrijeme. Posebno ako Ben Affleck ne bude u sobi, bit će nam u redu«, našalio se David. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bill Wyman ne žali što je napustio Stonese </p>
<p>PARIZ, 28. ožujka</p>
<p> - Bill Wyman izjavio je u četvrtak u Parizu da »uopće ne žali« što je napustio Rolling Stonese 1993. godine i, osim u »iznimnim prilikama«, ne namjerava se priključiti jednog dana svojim nekadašnjim kolegama iz skupine kojoj je 30 godina bio stup.</p>
<p>U razgovoru povodom izlaska knjige o avanturi skupine, »Rolling With The Stones«, William Perks alias Bill Wyman, rekao je da su »deset zadnjih godina bile najbolje u njegovom životu«.</p>
<p>»Oženjen sam, imam troje djece, napisao sam četiri knjige, imam vlastitu skupinu. Ovo je bez sumnje najsretnije razdoblje mojeg života«, kazao je on.</p>
<p>»Da sam ostao sa Stonesima 1993. godine, to bi bilo isključivo iz financijskih razloga. Danas bih bio bogatiji za dodatnih 20 milijuna u dolarima, francima ili funtama. Ali, iskreno, uopće ne žalim«, kazao je Wyman.</p>
<p>»Ostali smo u dobrim odnosima, uostalom moja supruga i djeca idu idući mjesec na otok Moustique s Jerry ž. Viđamo se redovito, kao obitelj smo, ali nemamo potrebu cijelo vrijeme biti zajedno«.</p>
<p>Basist koji se priključio Rolling Stonesima 1962. godine jer je jedini, prema legendi, imao pojačalo, poriče glasine da će se bendu priključiti na ovogodišnjoj turneji. </p>
<p>»Prilika bi trebala biti iznimna, npr. koncert prenošen satelitom. Osim toga, trebali bi me zamoliti da nastupam s njima, što nisu učinili«, dodao je on. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mjesečev kamen ukraden iz Hondurasa vraćen SAD-u</p>
<p>MIAMI, 28. ožujka</p>
<p> - Američka vlada ponovno je postala vlasnikom komadića stijene s Mjeseca koju je na Zemlju donijela posada Appola 17 i koja je kasnije ukradena vladi Hondurasa.</p>
<p> Sud u Miamiju vratio je pravo vlasništva nad kamenčićem vladi SAD-a na temelju činjenice da je ukradena, a potom prokrijumčarena u SAD, pri čemu je prekršen Zakon o vlasništvu. </p>
<p>Komadić stijene veličine zrna grožđa, koju je vlada SAD-a poklonila Hondurasu prije 30 godina, jedan je poslovni čovjek s Floride prije pet godina ponudio na dražbi tvrdeći da ga je za pet milijuna dolara kupio od nekoga umirovljenog časnika vojske Hondurasa. </p>
<p>Sudac Adalberto Jordan je presudio da stijena, koju je bivši američki predsjednik Richard Nixon poklonio Hondurasu 1973. radi popularizacije NASA-ina svemirskog programa, nikada nije promijenila zakonitog vlasnika.</p>
<p>Lokalni mediji pišu da je stijena zaplijenjena u jednoj akciji lova na prodavače lažnih mjesečevih stijena. Policajce navikle na prodaju falsifikata iznenadilo je kad se pokazalo da se radi o jednome od brojnih primjeraka donesenih u posljednjoj misiji na Mjesec i podijeljenih uglavnom stranim vladama.</p>
<p>Dužnosnici koji su pokrenuli tužbu rekli su novinarima još u ranijim fazama procesa kako očekuju da će nakon presude predmet opet biti poslan u Honduras.</p>
<p> (Hina, d.b.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Tehnologija modernih glazbenih stremljenja</p>
<p>Festival se otvara izvedbom opere »Obrazom uz obraz« Juana Trigosa / Ovogodišnji Biennale u znaku je propitivanja tehnoloških mogućnosti glazbe / Predstavljen opsežni katalog Biennala / Dolazi niz zanimljivih gostiju </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Međunarodni festival suvremene glazbe Muzički biennale Zagreb, 22. po redu, počinje izvedbom opere »Obrazom uz obraz« meksičkog skladatelja Juana Trigosa u petak 4. travnja u Hrvatskome narodnom kazalištu, a trajat će do 12. travnja. Ovogodišnji Biennale, kojemu je list Vjesnik medijski pokrovitelj, u znaku je propitivanja tehnologije kao odrednice glazbenog stvaralaštva i odnosa tehnologije i umjetnosti, a važan je i kao predigra za sljedeći 2005. godine, koji će ujedno biti i festival Svjetski dani glazbe, najavio je direktor MBZ Ivo Josipović na predstavljanju dvojezičnog, hrvatsko-engleskog kataloga manifestacije u petak u Kulturnom centru Kaptol centra.</p>
<p>Predstavljajući program Biennala, umjetnički direktor Berislav Šipuš upozorio je posebno na višednevni simpozij pod nazivom »Glazbene konstelacije digitalnog doba« posvećen problematici digitalne glazbe, koji će se održati u klubu net.kulture mama. </p>
<p>U popodnevnom terminu u 17 sati svakodnevno su na programu koncerti elektronske glazbe. U večernjim terminima već u subotu je na programu praizvedba opere basne Igora Kuljerića »Životinjska farma« u Hrvatskome narodnom kazalištu. Režiju potpisuje Leo Katunarić, a libreto Igor Kuljerić i Sonia Bičanić. Preradu poznate Orwelova romana Kuljerić je napravio kao vrstu povijesne paradigme.</p>
<p>Velika međunarodna koprodukcija »East AKA West« Riccarda Nove na programu je sljedeći dan u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. U izvedbi sudjeluju glazbenici iz Indije, Njemačke, Italije i hrvatski ansambl Cantus, pod dirigentskom palicom Andree Molina. Dva dana poslije, u utorak u istom prostoru nastupa London Simfonietta s dirigentom Martynom Brabbinsom s djelima Jonathana Harveya, Dai Fujikura, Elise Chohan, Sarah Waterman, Johna Crofta, Edwarda Kellyja, Jamesa Padleyja, Steve Reicha, Jonathana Harveyja i Dubravka Detonija.</p>
<p>Komorna opera za sopran, video i vrpcu »One« Michela van der Aa na programu je u srijedu u Kazalištu Gavella. Izvedba protagonistice Barbare Hannigan nadopunjena je video projekcijom i elektroničkim zvukovima. Kanadski ansambl »Le Carre des Lombes« nastupa u četvrtak u ZKM-u plesnim projektom »Concerto grosso pour corps et surface metallique« u koreografiji Daniela Desnoyers. Na pozornici prekrivenoj tankim pločicama od reflektirajućeg materijala pet plesača stvara zvučnost i istodobno proživljava tek pronađenu pokretnost i žitkost. </p>
<p>Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem dirigenta Aluna Francisa u petak u dvorani Vatroslava Lisinskoga i izvodi djela Stevea Reicha, Marcela Wenglera, Milka Kelemena, Kalja Saariaho i Srećka Bradića. Posljednji dan festivala, subota, rezerviran je za nastup portugalskog Gulbenkian Balleta s »Napolitanskim pjesmama«. </p>
<p>Popodnevni termini u 17 sati predviđeni su za koncerte elektronske glazbe. Večernji i noćni termini predviđeni su za individualne izvođače, među kojima su Fred Frith, California Ear Unit, Patrice Barthes & CIE, Matija Dedić, Vladislav Delay, Kim Cascone i Mikael Stavostrand. </p>
<p>Programi se održavaju u Hrvatskom narodnom kazalištu, Hrvatskome glazbenom zavodu, dramskom kazalištu Gavella, Muzeju Mimara, klubovima Močvara, Tvornica i KSET te Zagrebačkom kazalištu mladih. </p>
<p>Ugledni gosti</p>
<p>Na ovogodišnji Muzički biennale dolazi niz vrlo cijenjenih gostiju. Glasoviti američki skladatelj Steve Reich na Biennalu predstavlja četiri skladbe: »Different trains«, »Clapping Music«, »New York Counterpoint« i »Duet for Two Violines and Strings«. Britanski skladatelj, improvizator i multiinstrumentalist Fred Frith nastupa 5. travnja u Lisinskome. Dan prije Blixa Bargeld izvest će solistički vokalni performance u Gavelli. Svoje opere zagrebačkoj publici predstavit će i skladatelj Michel van der Aa i Juan Trigos, a iz Portugala stiže plesna senzacija Gulbenkian Ballet.</p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U sigurnom zagrljaju Školske knjige</p>
<p>Potpisivanjem sunakladničkog ugovora sa Školskom knjigom časopisu je zajamčena distribucija, mjesečni ritam izlaženja i isplata honorara suradnicima / Založit ćemo se da se slobodnom književnom riječi sudjeluje u konstituiranju današnjeg razorena građanskog društva - kazao je Milan Mirić</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Treći broj časopis »Republika«, koji je nastavio izlaziti pod okriljem Društva hrvatskih književnika i pod patronatom nove redakcije na čelu s akademikom Antom Stamaćem, tiskat će se u nekoliko tisuća primjerka. »Njime ćemo zasuti škole, fakultete, strane i domaće knjižnice« - kazao je na predstavljanju ovoga mjesečnika s najdužim neprekidnim stažem izlaženja dr. Dragomir Mađerić u ime Školske knjige, koja se nakon svoje mecenatske pomoći ovom časopisu sada pojavljuje kao sunakladnik, prihvaćajući troškove tiskanja i distribucije. Tomu činu zajedništva bila je i posvećena konferencija za tisak što je u petak održana u prostorijama DHK i koja je zgoda iskorištena da više saznamo o koncepciji časopisa i njegovim nakanama.</p>
<p> »Ovim činom željeli smo pomoći tomu prestižnom časopisu koji se s gotovo šezdesetogodišnjom tradicijom upisao u naš književni život i u svome novom izdanju otvara stranice svim intelektualcima bez obzira na njihove političke i druge predilekcije«, dodao je predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul. Na taj je način zajamčen mjesečni ritam izlaženja i isplata honorara suradnicima. Mađerić i Žužul postali su tako dijelom sunakladničkoga vijeća, koje se, međutim, ni u kom smislu neće miješati u uređivačku koncepciju časopisa.</p>
<p>»Republika« neće samo biti snimka aktualne književne situacije u nas, već će zrcaliti i kulturna i politička zbivanja ako se ona tiču kulturološkoga konteksta - pojasnio je glavni urednik Ante Stamać. »Uz to nastojat ćemo da časopis bude ogledalo suvremenog hrvatskog jezičnog izražavanja, a duhovnost će mu priskrbiti njegovi suradnici«, dodao je Stamać.</p>
<p>Izvršni urednik Milan Mirić upozorio je da je »Republika« što ju je uređivao Velimir Visković u mnogome nalikovala Akademijinu »Forumu«, što više neće biti slučaj, jer po njemu, časopisi nisu skladišta/magazini tekuće književne produkcije. U tom smislu nije naslijeđen kontinuitet pređašnje redakcije časopisa, koji je mahom izlazio kao dvobroj ili trobroj. Sadašnja »Republika« zalaže se ponajprije da zadrži jednomjesečni ritam, ostavljajući traga u javnosti svojim stajalištima. Kao autonoman časopis založit će se da se slobodnom književnom riječi sudjeluje u konstituiranju današnjeg razorena građanskog društva. U tom smislu promijenjen je podnaslov časopisa koji ne želi biti zatvoren u bjelokosnu kulu lijepe književnosti.</p>
<p>»Stoga ćemo naručivati tekstove od različitih intelektualaca koji misle iz pojedinačne struke o općoj stvari - u tom smislu shvaćamo zadaću našeg časopisa. Nemamo književni manifest, no želimo okupiti slobodne intelektualce koji će konstituirati slobodno građansko društvo«, bio je jasan Mirić.</p>
<p>»Iako smo skupina heterogenih osobnosti, onim što radio želimo utjecati na korigiranje nezavidne situacije u hrvatskom društvu«, pridometnuo je treći član uredništva dr. Antun Pavešković. </p>
<p>Valja reći da novinarski skup nije iskorišten da bi se ponovno razvlačila polemička trakavica koja se vodi između uredništva »Republike« i »Književne republike«, koja je u javnosti dočekana s općim negodovanjem.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Maniristička glad za slikama</p>
<p>Zbirci od tridesetak Rotinih i Bonifacijevih grafičkih listova sačuvanih u Hrvatskoj pridodan je i srebrni umivaonik zlatara Oracija Fortezze, jedini u domovini sačuvani njegov rad / Rota objedinjuje rimski klasicizam i sjevernjački naturalizam / Bonifacio je blizak Parmigianinovu bakropisnom stilu</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Grafički listovi dvojice šibenskih majstora iz druge polovine 16. stoljeća Martina Rote Kolunića i Natala Bonifacija razasuti su u muzejima širom Europe. Tridesetak njihovih radova iz hrvatskih zbirka od četvrtka su izloženi u Kabinetu grafike HAZU u Zagrebu. Njihovim grafikama na ovoj izložbi pridružen je i jedini u Hrvatskoj sačuvan rad njihova suvremenika i sugrađanina, zlatara i gravera Oracija Fortezze, a to je gravirani srebrni umivaonik s bogatim ikonografskim programom okupljenim oko likova antičke mitologije i prikaza tadašnje borbe kršćana i Turaka.</p>
<p>Rota je predstavljen bakrorezima renesansnih slikara, među kojima su i kopije Michelangelova »Posljednjeg suda« i nekoliko Tizianovih djela te portretima i zemljovidima. Bonifacijevo djelo manjeg je opsega, a predstavljaju ga tri velika bakropisna plakatna lista s prikazima premještanja vatikanskog obeliska za vrijeme Siksta V. i ilustracije knjiga.</p>
<p>Autor postava dr. Milan Pelc istaknuo je na otvorenju izložbe da je njihov rad slabo poznat u domovini i izrazio nadu da će ova izložba pridonijeti prepoznavanju njihovih zasluga. Govoreći o dometima trojice majstora, Pelc je kao najkvalitetnijeg izdvojio Rotu. Toga učenika venecijanskog majstora Marcantonija Raimondija i kasnijeg portretista na habsburškom dvoru Pelc je predstavio kao profiliranog umjetnika s razmjerno čvrstim stilom u kojem objedinjuje rimski klasicizam i sjevernjački naturalizam blizak Albrechtu Düreru.</p>
<p> Natale Bonifacio prvenstveno je bio bakropisac. Stil mu je slobodniji od Rotina, a potez ležerniji. Pelc ga je opisao kao umjetnika bez čvrstog profila određene škole, ali s dosta slobode povezuje ga s Parmigianinovim bakropisnim stilom. Prosuđujući njihova djela, Pelc u njima vidi prevagu komunikacijskog nad umjetničkim aspektom i smatra ih pretečama slikovnog komuniciranja i današnjeg doba gladi za slikama. Izložba ostaje otvorena do 19. travnja.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Tajni darovatelj zadržao Reynoldsov portret u britaniji</p>
<p>Slika »Portret Omaija« Joshue Reynoldsa ostat će britansko nacionalno blago zahvaljujući neimenovanom dobročinitelju / Galeriji Tate nepoznati će darovatelj pokloniti 12,5 milijuna funti kako bi se slika kupila i zadržala u Velikoj Britaniji</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 28. ožujka</p>
<p> - Jedna od najskupljih slika ikada prodanih u Velikoj Britaniji - »Portret Omaija« sira Joshue Reynoldsa, ostat će britansko nacionalno blago zahvaljujući anonimnom dobročinitelju. Galeriji Tate nepoznati će darovatelj pokloniti 12,5 milijuna funti kako bi se slika kupila i zadržala u Velikoj Britaniji, objavio je BBC. »Portret Omaija« bio je ponuđen na prodaju 2001., no ponuda galerije Tate bila je odbijena. Djelo je konačno prodano za 10,3 milijuna funti, što je druga najviša cijena za neku britansku sliku. Najskuplja je bila slika Johna Constablea »The Lock«, koja je 1990. prodana za 10,7 milijuna funti.</p>
<p> Vlada je u prosincu stavila privremenu zabranu na izvoz slike sira Joshue iz Britanije zbog njezine povijesne vrijednosti. Djelo je prvi put predstavljeno 1776. u Kraljevskoj akademiji umjetnosti, a trenutno je pohranjeno u spremištu aukcijske kuće Christie's u južnom Londonu. Sir Joshua je bio prvi predsjednik Kraljevske akademije. </p>
<p> Slika, koja prikazuje polinezijskog dječaka dovedenog u Britaniju 1774., nastala je u vrijeme velikih istraživačkih putovanja i otkrića u Australiji i Aziji. Želja da se slika zadrži u Britaniji bila je tako velika da je sir David Attenborough, predsjednik počasnog odbora Zaklade za umjetnost, predvodio zadnji očajnički pokušaj za prikupljanje novca. »Ovo je zaista velikodušna ponuda«, izjavio je on.</p>
<p> »Nisam se često osjećao potaknutim da javno poduprem inicijativu za spašavanje nekog umjetničkog djela, no »Omai« je iznimna slika. Reynolds predstavlja jedan od rijetkih trenutaka kad se dva svijeta susreću prvi put. Slika nas živo podsjeća na to kako umjetnost može premostiti kulturne razlike«, kaže David Attenborough. Direktor galerije Tate, Sir Nicholas Serota izjavio je da se donacija može ubrojiti u »najveće geste u povijesti filantropije«. </p>
<p> Omaija su istraživači otkrili na otoku kraj Tahitija i doveli u Englesku, gdje mu je njegov egzotični izgled osigurao status uglađenog divljaka u londonskom društvu. Sir Joshua je dobio priliku da naslika Omaija zahvaljujući ugledu cijenjenog umjetnika, a sliku je čuvao u svojoj londonskoj galeriji. Nakon njegove smrti kupio ju je Frederick, 5. grof od Carlislea, zaštitnik i bliski prijatelj Sir Joshue. Slika je od 1776. do 2001. bila smještena u obiteljskom dvorcu Howard kraj Yorka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Festival »Talijani« u Parizu </p>
<p>RIM, 28. ožujka</p>
<p> - Francusko-talijanska kulturna smotra pod nazivom »Talijani«, koja će se od rujna do prosinca održati u Parizu, omogućit će upoznavanje s kazalištem, pjesništvom i filmom poluotoka, priopćio je u utorak u Rimu njezin organizator, redatelj Maurizio Scaparro. Projekt je kruna četverogodišnjeg rada udruge »Talijansko kazalište« sa sjedištem u Parizu, dodao je Scaparro na konferenciji za tisak u palači Farnese, francuskom veleposlanstvu. Smotra će se otvoriti 23. rujna, s predstavom »Don Giovannija«, a završit će adaptacijom »Uspomena« venecijanskog pisca Carla Goldonija, preminulog u siromaštvu u Parizu 1793. Istodobno će se u kinu Latina u četvrti Marais prikazivati talijanski filmovi s retrospektivama posvećenim Lucchinu Viscontiju, Robertu Rosselliniju i Ettoru Scoli. Francuski veleposlanik Loic Hennekinne pozdravio je taj »lijepi projekt koji će Francuzima omogućiti da bolje upoznaju talijansku kulturu«, a pokazat će i da su Francuzi i Talijani međusobno bliski i da žele surađivati. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vjekoslavu Ćosiću francusko odličje </p>
<p>ZADAR, 28. ožujka</p>
<p> - Veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj Francis Bellanger uručio je u ime Ministarstva prosvjete Francuske odličje »Časnika akademskih palmi« prof. dr. Vjekoslavu Ćosiću, predavaču na Odjelu za francuski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. »Čast mi je boraviti u Zadru, važnom sveučilišnom gradu, koji, zahvaljujući znanstvenicima kao što je laureat prof. Ćosić, zauzima istaknuto mjesto u promicanju francuskog jezika i kulture u Hrvatskoj«, rekao je veleposlanik Bellanger pri uručivanju odličja prof. Ćosiću. »Odličje nije samo priznanje momu radu nego i priznanje Odjelu, Sveučilištu i samom gradu Zadru, a ujedno svjedoči i o pozornosti kojom francuska vlada prati rad zadarskog Odjela za francuski jezik i književnost«, istaknuo je prof. Ćosić. Predaja visokog francuskog odličja upriličeno je u Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta u četvrtak na večer, a nazočili su mu brojni predstavnici znanstvenog, političkog i vjerskog života grada Zadra. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Massimo u »Tvornici« </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - U zagrebačkoj »Tvornici kulture« u subotu 29. ožujka nastupa Massimo s pratećim sastavom Alkemičari. Ekskluzivna zagrebačka promocija povratničkog albuma »Massimo« bit će proširena i izborom starih Massimovih pjesama u sklopu programa »25 godina novog vala«. Jer, prva postava s kojom se Massimo Savić predstavio širokoj publici bila je zagrebačka grupa Dorian Gray, oformljena početkom osamdesetih. Dorian Gray su bili domaći zastupnici art rocka Japan, Davida Bowieja ili Roxy Music, a Massimo kao vođa skupine najodgovorniji za medijski proboj. Osim pjesama s dva albuma Doriana Graya - uključujući i zaštitni znak »Sjaj u tami«, obradu teme »The Sun Ain't Gonna Shine Any More« Walker Brothersa - Massimo će na koncertu u »Tvornici« izvesti i nekoliko prearanžiranih starih pjesama sa samostalnih albuma koji su uslijedili nakon prestanka rada Dorian Gray. </p>
<p>H. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Otto Barić: »Samo jedan gol bi mogao biti dovoljan«</p>
<p>»Pokušat ćemo sve da pobijedimo, ali pritom moramo biti i pažljivi. U takvim utakmicama najčešće jedan pogodak odlučuje o pobjedniku. Iako su Belgijanci brzi i elastični, a pogotke su u ovim kvalifikacijama postizali u prvih desetak minuta utakmica, mislim da će u Zagrebu morati biti oprezniji«, kaže Barić koji ima samo jednu dvojbu - Rapaić ili Babić. Čini nam se da je Hajdukov nogometaš u prednosti ispred mladića koji ne igra loše u Bayeru iz Leverkusena </p>
<p>ČATEŽ, 28. ožujka</p>
<p> - Što je napravljeno - napravljeno je! Šest dana priprema Barićevih izabranika za bitnu kvalifikacijsku utakmicu za EP u Portugalu dogodine, protiv Belgije u Zagrebu u subotu (18.30, stadion Maksimir) prošlo je čudesno brzo.</p>
<p>Uz uobičajene poteškoće, lagane ozljede i viroza, nekih krucijalnih zapreka nije bilo. </p>
<p>Koliko je Barić uspio pripremiti, uigrati i motivirati momčad za subotu ostaje nam vidjeti. Jer, samo je jedan način ocijenjivanja priprema. Rezultat i samo rezultat. Zna se dobro što Hrvatskoj jedino »igra« u Maksimiru. Samo pobjeda.</p>
<p>Jedino što se ni na trenutak nije promijenilo tijekom šestodnevnih priprema u Čatežu i Brežicama jest Barićev optimizam i samouvjerenost. Od uobičajenih fraza »imat ćemo momčad« i »sve ću učiniti« Barić je otišao i korak dalje. </p>
<p>- Štimung je izvanredan, nikad bolji!</p>
<p>Neka je sve tako, tko sretniji od nas. Barić je tijekom razmišljanja i rada u Sloveniji praktički iskristalizirao prvu momčad. Možda ima jednu dvojbu, no i u to sumnjamo. Barić želi pobijediti Belgijance s opreznom igrom, bez primanja zgoditka, kako bi rizik sveo na najmanju moguću mjeru.</p>
<p>Tako će zacijelo na vratima biti Pletikosa, vratar koji je u obje dosadašnje partije protiv Belgije, ali i kao uvijek u reprezentaciji, na visini zadatka. Zadnja trojica će biti Šimunić, Robert Kovač i Šimić. Šimunić i Šimić pazit će na Soncka i Mpenzu, Robet Kovač bit će dodatni osigurač.</p>
<p>Središnjih pet bit će redom, s lijeva na desno; Živković, Rapaić, Tudor, Rosso, Srna. S jednom ispravkom. Živković će igrati nešto odotraga kako bi čuvao velik prostor iza Rapaića koji bi trebao bježati i prodirati prema naprijed. Živković je tu jedna vrsta osigurača. </p>
<p>Tudor kao posljednji vezni igrač, pozicija koju tako dobro zna odigrati u Juventusu, zadužen je za razigravanja, ali i sprečavanje suparničkih napada. Na desnoj strani bit će Rosso i posve na crti Srna. Rosso i Srna neće iza sebe imati osigurače poput Rapaića, stoga od njih dvojice izbornik zahtijeva dodatnu pozornost, kada jedan krene naprije, drugi mora ostati odostraga. Prema riječima Barića Rosso je sposoban baciti Srnu u vatru, dočim Srna zna prodrijeti do srca kaznenog prostora.</p>
<p>U napadu bi trebali biti Tomislav Marić i Pršo. Koliko će oni dobiti lopti od vezne linije, naše stare boljke ove reprezentacije. </p>
<p>Ipak, priznao je Barić da za ovaj sastav ima jednu malu dvojbu. Kome dati prednost, Rapaiću ili Babiću. Čini nam se da je Hajdukov nogometaš u prednosti ispred mladića koji ne igra loše u Bayeru iz Leverkusena, klubu koji ove godine proživljava veliku krizu. </p>
<p>- Ako ću imati hajdučkog Rapaića onda nećemo imati problema, jasan je Barić.</p>
<p>Rapaić je, kao i uvijek, kamen smutnje. Momak koji u svojim klubovima zna odigrati sjajne partije, u reprezentaciji je daleko od takvih igara. Zato u ovoj postavi Babić slovi kao prva alternativa. U konkretnom slučaju Rapaiću. </p>
<p>- Igramo s opasnom reprezentacijom, mi tako tretiramo Belgijance. Znam da ćemo morati svi dati stopostotni angažman ako želimo uspjeti. U ovih šest dana priprema sve smo učinili da bismo stvorili duh koji će nam pomoći da na terenu damo sve od sebe. Ja ću još prije utakmice obaviti neke razgovore s igračima, pokušati spriječiti možebitna belgijska iznenađenja. U petak smo još pogledali utakmicu Belgije u gostima protiv Estonije. Belgijanci su tada pobijedili sa 1-0. U toj snimci se da vidjeti kako Belgija igra u gostima. </p>
<p>Nije Barić zaboravio, kako on tumači, i »minu« koju su mu podmetnuli novinari.</p>
<p>- Napravila se aferica oko kapetana. Ne znam zašto. Meni se ni jedan igrač, pa niti Šimić, nije požalio što ne nosi traku. Zašto se tako piše je ne znam. </p>
<p>Ipak, na kraju je Barić pristojno zahvalio novinarima na praćenju reprezentacije.</p>
<p>- Ja vam se doista moram zahvaliti što ste napravili da atmosfera u dočekivanju utakmice bude ugodna i poticajna, bez obzira na neke minuse. Vidim da su i igrači već u tom ugođaju, meni odgovara da svi moji izabranici žive za tu utakmicu. Kada je tako meni je posve svejedno kakva je momčad Belgija. Tako ja rezoniram, rekao je Barić i dodao:</p>
<p>- Ruku na srce, mi ćemo pokušati sve da pobijedimo, ali pritom moramo biti i pažljivi. U takvim utakmicama najčešće jedan pogodak odlučuje o pobjedniku. Iako su Belgijanci brzi i elastični, a pogotke su u ovim kvalifikacijama postizali u prvihdesetak minuta utakmica, mislim da će u Zagrebu morati biti malo oprezniji.</p>
<p>Na posljednjem treningu prije utakmice, u petak navečer, Barić je još isprobavao neke varijante i, suđeno prema viđenom, neće mijenjati postavu koju novinari već dugo predskazuju kao početnu. Nema ozlijeđenih i bolesnih, a niti povrijeđenih, i kako Barić kaže - Hrvatska zaista spremna čeka Belgiju.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Debitant između belgijskih vratnica!</p>
<p>Između vratnica Belgijanaca neće stajati prvi vratar Geert De Vlieger, koji zbog ozljede ahilove tetive teško hoda, već će braniti Francky Vandendriessche</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Nakon popodnevnog treninga belgijske nogometne reprezentacije, koja je u Zagreb stigla u petak ujutro, izbornik Aimé Anthuenis sigurno nema baš razloga za pretjerani optimizam uoči subotnje kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo 2004. protiv Hrvatske. Naime, između vratnica Belgijanaca neće stajati prvi vratar Geert De Vlieger, koji zbog ozljede ahilove tetive teško hoda, već će braniti Francky Vandendriessche. </p>
<p>Situacija za belgijskoga izbornika ne bi bila toliko alarmantna da je spomenuti čuvar mreže, recimo, drugi vratar reprezentacije. No, kad je riječ o igraču kojem je ovo prvi reprezentativni poziv, a u ovoj je sezoni primio čak 53 pogotka u belgijskom prvenstvu, u kojem brani za jedanaestoplasirani Mouscron, čini nam se da Anthuenis ima razloga za zabrinutost.</p>
<p>U ovakvoj situaciji postoji jedna povezanost između Hrvatske i Belgije. Dok će hrvatski navijači iščekivati plodonosan učinak Dade Prše, koji će u subotu debitirati u kockastom dresu, Belgijanci će se nadati da će upravo Vandendrissche u prvom nastupu zablistati i ukrotiti prijetnje «vatrenih».</p>
<p>Uoči popodnevnog treninga belgijski se izbornik obratio novinarima:</p>
<p>- Ova će utakmica, uz onu protiv Bugarske za dva mjeseca, pokazati koliko vrijedimo, jer smo dobro odigrali posljednje utakmice protiv Estonije i Alžira.</p>
<p>Anthuenis je usporedio posljednju utakmicu protiv Hrvatske, u kojoj su slavili «kockasti» sa 1-0, i subotnju.</p>
<p>- Drugačije su okolnosti, sastavi su praktički novi. Samim time što igramo u Zagrebu, bit će nam teško kao i prije godinu i pol. Vaš izbornik Barić ima na raspolaganju nekoliko vrlo dobrih igrača, iako se nisu iskazali u posljednjim utakmicama u kojima sam primijetio da imate problema u napadu. No, sad će igrati i Rosso i Rapaić i Srna...</p>
<p>Inače, subotnju će utakmicu pratiti i bivši belgijski reprezentativac s 84 nastupa, Enzo Scifo, koji je u hrvatsku metropolu došao samo kao promatrač. Naime, iako se očekivalo da će Scifo po završetku igračke karijere preuzeti neku funkciju u nogometnom savezu, trenutačno se odmara. »Zaskočili« smo ga dok je čekao sunarodnjake u zračnoj luci i zamolili ga za prognozu rezultata.</p>
<p>- Pobijedit će Belgija sa 1-0 zato što je Hrvatima potrebna pobjeda, pa će navaliti u napad, što bi ih moglo skupo stajati, ustvrdio je Scifo te usporedio oba sastava:</p>
<p>- Belgija ima još jednu dobru generaciju. Logično je da reprezentaciji treba vremena da se uigra, ali ima dobrih igrača. Vrlo je slična situacija i s Hrvatskom. Slabije poznajem ove igrače, ali znam da igraju u velikim klubovima.</p>
<p>Izbornik Anthuenis će u Maksimiru izvesti više obrambeni nego napadački sastav, čemu svjedoči uvođenje Engleberta umjesto Baseggija u veznom redu. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Belgijanci uzeli bod</p>
<p>Gosti iz Belgije pokazali su se kao ravnopravni suparnik, u nastavku fizički bolje pripremljen, tako da je konačnih 1-1 realan ishod ove utakmice</p>
<p>ZAPREŠIĆ, 28. ožujka</p>
<p> - Mlada hrvatska nogometna reprezentacija, igrači do 21 godine, nisu iskoristili priliku da u dvoboju s direktnim konkurentom odskoče sami na čelo ljestvice osme kvalifikacijske skupine za nastup na EP. Gosti iz Belgije pokazali su se kao ravnopravni suparnik, u nastavku fizički bolje pripremljen, tako da je konačnih 1-1 (1-0) realan ishod ove utakmice. </p>
<p>Hrvatskim se nogometašima nije mogao poželjeti bolji početak od onog kako je krenuo ogled pred raspoloženim gledateljstvom u Zaprešiću. Igrala se druga minuta, Carević je dobro nabacio iz kornera u gostujući peterac, najviši je bio Drpić i doveo Hrvate u vodstvo. Dakako, očekivalo se da će ovako rana prednost biti poticaj više za domaćina i dobar uvod u novu pobjedu. No, umjesto toga, tek na bljeskove vidjeli smo domaće igrače na sceni, dok su Belgijanci sve više i više prijetili. Ipak, zbog nekoliko slikovitih minijatura, najčešće u režiji Kranjčara, Carevića i Petrića, očekivalo se povećanje vodstva i upravo je na kraju nedostajao taj još jedan bitan pogodak. </p>
<p>Belgijanci su tijekom poluvremena očito dobro proučili slabosti domaćina, najčešće ogledane u njihovom preslabom otvaranju u fazi mogućeg protuudara. Trud se gostima isplatio u 58. minuti kada je Daerden od središta igrališta povukao sve do domaćeg peterca, a onda između Drpića i Božića loptu formalno zakucao u »rašlje« nemoćnog Šarlije. Protokom vremena sve je više dolazila do izražaja bolja fizička pripremljenost Belgijaca, ali i njihova svrsishodnija organizacija igre. Zbog toga su domaćini sve rjeđe prijetili, i sve se više zadovoljavali jednim bodom. No, i on bi im izmaknuo iz ruku da u predzadnjoj minuti Šarlija nije sjajnom obranom sačuvao mrežu. </p>
<p>• Stadion Inkera</p>
<p>HRVATSKA - BELGIJA 1-1 (1-0) </p>
<p>HRVATSKA: Šarlija 7 - Drpić 6, Božić 6, Lučić 6, Mikulić 6 - Šafarić 6, Carević 6 (od 80. Žgela -) , Kranjčar 6 (od 65. Brkić -), Pranjić 6 - Zahora 6 (od 60. Ljubojević 6), Petrić 6.</p>
<p>BELGIJA: Mardulier 6 - Swerts 6, Turaci 6, Hempte 6, Mudingayi 6 (od 65. Geraerts 6), Deschacht 6 - Chacelle 6 (od 80. Ngalula -), Walasiak 6 - Blondel 6 (od 86. Djamga -), Daerden 6.5 - Vanderbergh 6.</p>
<p>SUDAC: Rodomonti (Italija) 7. GLEDATELJA: 3.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Drpić (2.), 1-1 Daergen (58.) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko ŠARLIJA</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Maksimiru se očekuje 25.000 gledatelja </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Na nogometnoj utakmici Hrvatska - Belgija policija očekuje 25.000 gledatelja, među kojima i 200-tinjak Belgijanaca, izvijestila je zagrebačka policija. Iako se ne očekuju nikakvi izgredi ni navijački sukobi, utakmica je ipak ocijenjena događajem visokoga sigurnosnog rizika. </p>
<p>- Takva se ocjena daje svim međunarodnim sportskim susretima, kazao je načelnik Odjela osiguranja zagrebačke policije Zlatko Đukić, dodavši da će mjere osiguranja biti povećane i zbog napete situacije u svijetu nakon napada na Irak.</p>
<p> Susret će početi u 18.30 sati, a policija poziva građane da na maksimirski stadion počnu dolaziti već oko 16 sati, kako bi se izbjegle gužve zbog pregleda posjetitelja. </p>
<p>Prije susreta, tijekom i nakon toga policija će, osim područja oko stadiona, pojačano osiguravati središte grada, željeznički i autobusni kolodvor te ulice koje od središta vode do Maksimira. Tijekom utakmice policija će snimati tribine i teren, kako bi naknadno otkrila počinitelje mogućih izgreda, a pojačano će nadgledati i južni dio zapadne tribine, gdje će biti belgijski navijači. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Talijani se boje Finaca</p>
<p>Po važnosti se izdvajaju susreti Rumunjska - Danska (skupina 2), Nizozemska - Češka (skupina 3), Ukrajina - Španjolska (skupina 6) i Italija - Finska (skupina 9)</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Dvoboj Hrvatske i Belgije u Maksimiru jedina je utakmica subotnjeg programa u našoj, skupini 8 kvalifikacija za Europsko prvenstvo u nogometu, koje će se 2004. godine odigrati u Portugalu. Osim te, za našu reprezentaciju ključne utakmice, u subotu će se odigrati još 17 dvoboja u preostalih devet skupina, a po važnosti se izdvajaju susreti Rumunjska - Danska (skupina 2), Nizozemska - Češka (skupina 3), Ukrajina - Španjolska (skupina 6) i Italija - Finska (skupina 9).</p>
<p>Od početka kvalifikacija u skupini 2 bilo je jasno da će se za prvo mjesto, koje izravno vodi u Portugal, te za drugo, koje vodi u dodatne kvalifikacije, boriti tri reprezentacije, Danska, Rumunjska i Norveška. Budući da se radi o podjednakim sastavima, svaki kiks, pogotovo na domaćem terenu velik je korak unatrag, a Rumunji su već napravili taj korak, izgubivši kod kuće od Norvežana, pa im protiv Danaca u Bukureštu ne odgovara ništa osim pobjede. Danci su se, pak, s prvoga teškog gostovanja, onog u Norveškoj vratili s bodom, a vjerojatno bi ih takav učinak zadovoljio i u subotu.</p>
<p>Nizozemci i Česi od samog su početka natjecanja u skupini 3 ostalim reprezentacijama dali do znanja da nemaju previše izgleda za odlazak na EP, a u subotu će u Rotterdamu u prvom međusobnom dvoboju krenuti u razrješavanje pitanja prvog mjesta. Dvoboj u Rotterdamu trebao bi biti upisan i po tome što bi Frank de Boer trebao postati prvi igrač sa 100 nastupa u dresu oranja.</p>
<p>Španjolci posljednjih godina najčišće prolaze kvalifikacije za sva velika natjecanja, a u sličnom su stilu započeli i ove. Iako imaju utakmicu manje od glavnih konkurenata, Ukrajinaca i Grka, na čelu su skupine 6, te bi u slučaju pobjede u Kijevu praktički osigurali odlazak u Portugal. Posao gostima bit će olakšan i stoga što Ukrajinci ne mogu računati na dvojicu svojih standardnih članova prve postave, Serhija Rebrova i Olega Lužnija.</p>
<p>Talijani uvijek teško prolaze, kako kvalifikacije, tako i natjecanja po skupinama na velikim natjecanjima, ali uvijek pronađu izlaz iz labirinta. Čini se da će im ovog puta ipak biti mnogo teže nego inače. Nakon tri utakmice, za vodećom reprezentacijom skupine 9 Walesom zaostaju teško nadoknadivih pet bodova. A u kakvom su stanju azzurri svjedoči i izjava njihova izbornika Giovannija Trapattonija uoči dvoboja protiv Finske u Palermu:</p>
<p>- Finska ima najjaču reprezentaciju u povijesti. No, bez obzira na to, moramo pobijediti.</p>
<p>Možda će olakotna okolnost za Talijane biti ta što za Finsku neće moći igrati Jari Litmanen. U drugom subotnjem dvoboju skupine 9 Wales će ugostiti Azerbajdžan i pokušati zadržati svoj stopostotni učinak.</p>
<p>Aktualni europski prvak Francuska svoju će »šetnju« prema Portugalu nastaviti u Lensu, gdje ugošćuje Maltu, a težak posao u lovu na nova tri boda ne bi trebali imati ni Nijemci koji igraju na svom terenu protiv Litve, niti Englezi koji će u goste Lihtenštajnu. </p>
<p>Vrlo je zamršena situacija u skupini 4, u kojoj sve reprezentacije osim San Marina imaju izglede za prva dva mjesta. Favoriti uoči početka kvalifikacija, Šveđani i Poljaci, krenuli su »šepavo«, a to su ponajviše iskoristili Latvijci, koji su na vrhu sa sedam bodova iz tri utakmice. Stoga je dvoboj Poljske i Mađarske u Chorzowu. </p>
<p>Irci će se pod vodstvom novog izbornika Briana Kerra pokušati vratiti u borbu za vrh u skupini 10 nakon dva uvodna poraza. Irsko »uskrsnuće« trebalo bi započeti u Gruziji. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Cibona VIP - Hiron 75-72</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Iako je mislio odmoriti Rimca, Mujezinovića i Prkačina, trener Cibone VIP Aleksandar Petrović morao je koristiti sve raspoložive snage kako bi njegova momčad ostvarila »tanku« pobjedu protiv Hirona 75-72 (36-41) u 2. kolu Ožujsko lige za prvaka. </p>
<p>Dvije i pol minute prije kraja Hiron je još vodio 67-66, no onda je Slaven Rimac pogodio tricu i preokrenuo utakmicu koju su uglavnom kontrolirali gosti. Nakon utakmice Petrović je bio frustriran jer se osiom blijedog izdanja njegovih igrača ozlijedio gležanj Nikša Prkačin. </p>
<p>• KC Dražena Petrovića</p>
<p>CIBONA VIP - HIRON 75-72 (24-15, 12-16, 24-16, 15-15)</p>
<p>CIBONA VIP: KRUNIĆ 2, Kus, Rimac 10 (2-2), KRASIĆ 6 (1-2), Prkačin 3 (1-4), Mujezinović 12 (1-3), Planinić 9, ŠTIMAC 11, Mance, McLINTON 14 (3-4), RUŽIĆ 8 (0-1), Alihodžić.</p>
<p>HIRON: Samac, Primorac 17 (4-8), ČAMAGAJEVAC 8 (3-4), BARAČ 8 (1-4), Sokolov, Perica, Tešanović, VUČKOVIĆ, Baranović 5, ŠUŠNJAR 17 (3-4), Gulin 14 (0-1), BRDAR 3. </p>
<p>SUCI: Anzulović (Zagreb) i Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 200. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Slaven RIMAC </p>
<p>• U drugoj utakmici odigranoj u petak Zadar je kod kuće svladao Hermes Analiticu sa 101-88. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Njemačka - Hrvatska 28-19</p>
<p>NEUBRANDENBURG, 28. ožujka</p>
<p> - Hrvatske su rukometašice loše započele nastup na Weise kupu u Neubrandenburgu. U utakmici prvog kola rukometašice Njemačke su ih pobijedile sa 28-19 (13-11). Hrvatska je igrala u sastavu Stančin, Jelčić, Pušić, Vresk, Hodak 1, Golubić, Pasičnik 9 (2), Bilobrk 2, Koljanin, Janeš 4, Šarić 1, Krušelj 1, Grčić 1 i Pensa. Ovo je bila prva utakmice reprezentacije koja se okupila i otputovala na turnir, bez ijednog odrađenog treninga, pa je najveći problem bila neuigranost hrvatske ekipe.</p>
<p>Sljedeći dvoboj će naše rukometašice odigrati u subotu (15 sati), a suparnice će im biti igračice Francuske. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Na Bagdad dvotonske bombe, u Zaljev dolazi još 100.000 vojnika </p>
<p>Postrojbe na terenu dolaze na položaje koji im omogućavaju da gotovo sa svih strana napadnu glavni irački grad ili da ga drže pod opsadom, što je kao mogućnost naznačio i američki ministar obrane Donald Rumsfeld koji je rekao: »Bagdad treba izolirati prije zauzimanja«/ Chris Vernon, glasnogovornik savezničkih snaga, izjavio je kako je Basra »daleko od toga da dospije u naše ruke«</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Jesu li Amerikanci i Britanci bili previše samouvjereni kada su krenuli na Irak? U početku je na sav glas najavljivana relativno brza akcija kojom će se svrgnuti diktatorski režim predsjednika Saddama Husseina, dok će osloboditelje Iračani dočekati raširenih ruku uz glazbu i ples. No sada izjave različitih dužnosnika postaju sve opreznije, pa tako i sve izvjesnija postaje činjenica da će rat trajati još dugo. U prilog činjenici da se nije očekivao takav irački otpor (bez obzira na pješčane oluje kojima je sada, kao što se to obično kaže, sezona) govori i vijest da će još 100.000 američkih vojnika otputovati u Zaljev i pridružiti se vojnicima kojih je u regiji već 300.000. </p>
<p>U međuvremenu se na terenu i dalje vode žestoki okršaji. Bagdad je u petak, na muslimanski sveti dan, doživio najžešće savezničko bombardiranje u proteklih devet dana iračkoga rata. U napadima su prvi put korištene i dvotonske bombe.</p>
<p>Američki dužnosnici rekli su da su bombe i krstareći projektili pogodili više komunikacijskih i zapovjednih objekata u glavnom gradu, uključujući i toranj koji su pogodile dvije satelitski navođene bombe od po 2115 kilograma bačene iz bombardera B-2. Gađani su vladini uredi, uključujući ministarstva informiranja, planiranja i vanjskih poslova. </p>
<p>Američke snage nalaze se na 80 kilometara od Bagdada. Postrojbe na terenu dolaze na položaje koji im omogućavaju da s gotovo svih strana napadnu grad ili da ga drže pod opsadom, što je kao mogućnost naznačio i američki ministar obrane Donald Rumsfeld koji je rekao: »Bagdad treba izolirati prije zauzimanja«.</p>
<p>Žestokih je sukoba bilo i u blizini Najafa. Tamo su u sukobu s 1500 Iračana Amerikanci, koji zapadnom obalom Eufrata napreduju prema Bagdadu, koristili tenkove, topništvo i helikoptere.</p>
<p> Irak pak tvrdi da su kazetne bombe u Najafu ubile 26 civila, a 60 ozlijedile. Irački ministar informiranja Moammad Saeed al-Sahaf kazao je da su koalicijske trupe odbačene na oko 50 kilometara od grada.</p>
<p>Jedan od zapovjednika američke vojske predviđa u idućih 48 do 72 sata teške borbe oko Kerbale, šiitskoga svetoga grada oko 50 kilometara sjeverno od Najafa. Dodao je da položaje oko grada drži iračka brigada s oko 6000 vojnika i tenkova. Neki od njih pripadnici su divizije Medina u sklopu Republikanske garde, a dio obični vojnici.</p>
<p>Tijekom petka desetak eksplozija odjeknulo je Nasiriyom gdje je uništeno središte iračkog zapovjedništva. Prema riječima dužnosnika, na grad je bačena najmanje jedna bomba od 900 kilograma. </p>
<p>Nema mira ni u Basri, gradu oko kojeg se danima vode jake borbe i koji se nalazi u obruču britanskih snaga koje su očito precijenile svoje snage. Naime, Chris Vernon, glasnogovornik savezničkih snaga, izjavio je da je Basra »daleko od toga da dospije u naše ruke, a trenutačno nemamo načina za dopremu humanitarne pomoći u grad«. Dodao je da se borbe vode u gradskim predgrađima, ali da saveznici još nisu ušli u središte grada zbog mogućih kolateralnih žrtava. Prema Vernonovim riječima, rješenje za Basru je uništiti kontrolu stranke Baath i paravojnih snaga koje ona nadzire. Britanska vojska izvijestila je o napadu paravojnih postrojbi na oko 1000 civila koji pokušavaju izaći iz grada</p>
<p>Britanski brod za opskrbu pristao je napokon u luci Umm Qasr na jugu Iraka i to je prvi brod s pošiljkom humanitarne pomoći Iračanima otkad je počeo američki rat protiv Iraka. Brod »Sir Galahad«, koji je dopremio 200 tona hrane, lijekova i vodu, čekao je u blizini luke dok nisu završene operacije čišćenja mina. U petak su stigla i dva kamiona s humanitarnom pomoći iz Kuvajta u pogranični grad Safwan.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Blair: Bit će teško svrgnuti Saddama s vlasti </p>
<p>LONDON, 28. ožujka</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair upozorio je u petak da će biti teško svrgnuti Saddama Husseina s vlasti i da bi to moglo potrajati. »Trebat će dosta vremena da se Saddama udalji nakon 20 godina vlasti nad Irakom«, rekao je Blair u razgovoru za radio BBC.</p>
<p>Govoreći nakon susreta s američkim predsjednikom Georgeom Bushom i glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom, Blair je dodao da je sudbina iračkoga naroda u njegovim vlastitim rukama. »Budućnost Iraka ne bi trebali određivati Amerikanci ili Britanci, nego irački narod«, istaknuo je britanski premijer. On se izjasnio u prilog »što reprezentativnijoj iračkoj vladi«, koja će biti uspostavljena pod okriljem Ujedinjenih naroda nakon završetka rata.</p>
<p>Također je istaknuo da postoje »stvarne veze« između militantnih skupina i država koje posjeduju oružje za masovno uništenje. »Ta je sigurnosna prijetnja stvarna. Veza između terorističkih skupina i odmetnutih zemalja koje posjeduju oružje za masovno uništenje je stvarna«, rekao je Blair za BBC. (Reuters/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tri milijarde funti za rat u Iraku</p>
<p>LONDON, 28. ožujka </p>
<p> - Britanski ministar financija Gordon Brown najavio je dodatnih 1,25 milijardi britanskih funta za financiranje troškova rata u Iraku. Pred Donjim domom parlamenta izjavio je da će s novim iznosom specijalna rezervirana sredstva britanskog ministarstva obrane za rat dosegnuti ukupno tri milijarde funti. Ministarstvo će u te fondove posegnuti za potrebe financiranja vojne akcije u Iraku. </p>
<p> »Mislim da će oba doma parlamenta željeti jasno pokazati našu zahvalnost oružanim snagama, našu odluku da im osiguramo potpunu podršku, te željeti uputiti naše izraze sućuti obiteljima 22 britanska vojnika koji su izgubili živote.« Brown je, također, rekao kako se dodatnih 120 milijuna funta dodjeljuje ministarstvu za međunarodni razvitak za humanitarnu pomoć Iraku.</p>
<p> Prije početka rata Brown je izjavio da će Britanija »platiti koliko bude potrebno« za akciju svrgavanja Saddama Husseina. Iznosi britanskih ratnih troškova zasjenjeni su svotama o kojima se govori kada je riječ o Sjedinjenim Državama. Početkom tjedna američki je predsjednik George W. Bush zatražio 74,7 milijardi dolara za plaćanje prvih šest mjeseci rata. Iznos koji je Bush zatražio temeljio se na procjenama trajanja sukoba samo 30 dana. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Američke tvrtke preprodavale rusko oružje Iraku </p>
<p>Pozivajući se na tajno izvješće State Departmenta, moskovski list Gazeta tvrdi da je sedam američkih tvrtki preko trećih zemalja prodavalo sporno oružje Saddamu / Moskva prosvjedovala zbog američkih »prikrivenih prijetnji« ruskim diplomatima u Bagdadu </p>
<p>MOSKVA, 28. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusko-američki diplomatski sporovi zbog rata u Iraku postaju sve intenzivniji i oštriji. Nakon verbalne svađe, dvije su zemlje počele razmjenjivati i prosvjedne note. Tako je u petak rusko ministarstvo vanjskih poslova predalo State Departmentu prosvjednu notu u kojoj se osuđuje »prikrivene prijetnje« ruskim diplomatima u Bagdadu što ih je ovih dana u intervjuima moskovskim medijima izrekao američki ambasador u Rusiji Alexander Wershbow. </p>
<p>U tim je intervjuima Wershbow poručio ruskom veleposlaniku u Bagdadu da mu je najpametnije da zatvori diplomatsko predstavništvo i zajedno sa svojim diplomatima napusti Irak dok ne bude prekasno. »Ako ostanu u Bagdadu, za njih će iz dana u dan biti sve opasnije«, priprijetio je Wershbow. </p>
<p>Pritom je optužio i ruske proizvođače oružja da su, unatoč sankcijama UN-a, isporučivali najsuvremeniju ratnu opremu Iraku. Rusija je već prije toga kategorički odbacila američku notu u kojoj se Moskva optužuje da je prodavala Iraku opremu za ometanje satelitskih sustava navođenja ratnih zrakoplova i raketa, te protutenkovsko oružje i opremu za noćno promatranje.</p>
<p>Pozivajući se na povjerljive dokumente, ruski mediji sada optužuju američke tvrtke da su kupovale od Rusije spornu ratnu opremu i oružje, a potom preko trećih zemalja preprodavale to oružje Iraku. Pod naslovom »Irakgate«, moskovski dnevni list Gazeta objavio je na prvoj stranici povjerljiv izvještaj koji je State Department u veljači ove godine predao Kongresu i u kojem je poimenično navedeno sedam američkih tvrtki koje su prodavale opremu i oružje zemljama Srednjeg istoka, među ostalima i Iraku, ali i drugim državama koje je američka vlada svrstala u »osovinu zla«.</p>
<p>»Američki Kongres zna da su, unatoč zabrani, njihove tvrtke preprodavale oružje Iraku, ali njih ne kažnjavaju, nego Washington prijeti ruskim prozvođačima vjerojatno i stoga da pred svojom i svjetskom javnošću opravda neuspjehe svoje vojske u Iraku«, piše Gazeta. </p>
<p>Istodobno, ruski generali zaključuju da su Amerikanci previše izreklamirali svoje visoko precizno oružje, jer je irački rat pokazao da ono i nije tako precizno kako je Pentagon tvrdio i uporno u to uvjeravao svijet.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pronađeni posmrtni ostaci nestalog Ivana Stambolića</p>
<p>BEOGRAD, 28. ožujka</p>
<p> - »Posmrtni ostaci Ivana Stambolića, nekadašnjeg predsjednika Srbije koji je nestao u Beogradu 25. kolovoza 2000., pronađeni su na Fruškoj gori, sjeverno od Beograda«, izjavio je u petak srbijanski ministar policije Dušan Mihajlović na konferenciji za novinare. Mihajlović je kazao da su Stambolićevi posmrtni ostaci pronađeni u noći na petak, a da su u otmici i ubojstvu sudjelovala četiri pripadnika Jedinice za specijalne operacije, koji su uhićeni. Srbijanski ministar policije nije naveo njihova imena u interesu istrage.</p>
<p>»Stambolićevo je tijelo na Frušku goru dopremljeno poslije otmice u Beogradu, on je likvidiran s dva metka i pokopan u unaprijed pripremljen grob«, rekao je Mihajlović. </p>
<p>»Motiv ubojstva je, nesumnjivo, bio političke naravi i ukazuje na naredbodavca, pa će se zbog toga saslušati Slobodana Miloševića, koji je u pritvoru Haaškog suda, i njegovu suprugu Miru Marković«, rekao je srbijanski ministar policije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Na slobodi još jedino glavnoosumnjičeni Milorad Luković Legija</p>
<p>Rasvijetljeno ubojstvo Stambolića - »najveći misterij režima Slobodana Miloševića«/ U okršaju s policijom ubijeni vođe »zemunskoga klana« Dušan Spasojević Šiptar ili Duća te Milivoje Luković Kum / U Požarevcu je privedena i zadržana u pritvoru i Milica Gajić, supruga Marka Miloševića</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Klupko u kojem se isprepleću siva zona politike i mračni kriminal u Srbiji se munjevito odmotava, a događaji se mijenjaju doslovce preko noći. Prema najnovijim policijskim izvješćima, koje je u petak objavio ministar unutarnjih poslova Dušan Mihajlović, tijekom noći između četvrtka i petka pronađeni su posmrtni ostaci bivšeg predsjednika Srbije Ivana Stambolića, koji je nestao u Beogradu 25. kolovoza 2000., neposredno prije raspisivanja predsjedničkih izbora u tadašnjoj Jugoslaviji. Tim je pronalaskom razriješen »najveći misterij režima Slobodana Miloševića«.</p>
<p>Stambolićevi su ostaci iskopani iz jedne jame na Fruškoj gori. Sad se pouzdano zna da su ga u beogradskom parku Košutnjak otela četvorica pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO - bivše »Crvene beretke«), na Novom Beogradu zamijenili vozilo, odvezli ga na Frušku goru udaljenu oko 50 kilometara, likvidirali ga s dva metka i zakopali u unaprijed pripremljenu jamu napunjenu živim vapnom. </p>
<p>Policija počinitelje već ima iza rešetaka, što ne izaziva iznenađenje s obzirom na to da su u proteklih desetak dana privedene i uhićene gotovo sve osobe iz srbijanskoga kriminalnog okruženja te da se oni međusobno »cinkaju« ne bi li se izborili za olakšice zaštićenog svjedoka.</p>
<p>Istraga je utvrdila da je motiv likvidacije bio politički. Cilj je bio ukloniti Stambolića, mogućega kandidata na predsjedničkim izborima. »To jasno ukazuje na to tko bi mogao biti inspirator ili nalogodavac tog zločina. Zbog toga ćemo saslušati i Slobodana Miloševića u Haagu i njegovu suprugu Miru Marković«, potvrdio je Mihajlović. </p>
<p>Spomenuta je noć bila kobna i za dvojicu osumnjičenih za ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića, odnosno vođa »zemunskoga klana«. Naime, u okršaju s policijom u Barajevu, na južnoj periferiji Beograda, smrtno su stradali i Dušan Spasojević Šiptar ili Duća te Milivoje Luković Kum. Iz vrha organizacije nedostupan je policiji ostao još jedino Milorad Luković (bivše prezime Ulemek) Legija, ujedno i ključna figura koja spaja politiku i kriminal i u zločinima koji se upravo rasvjetljavaju utjelovljuje međusobnu vezu dvaju naoko odvojenih svjetova - Arkanove paravojske, specijalnih policijskih postrojbi, Miloševićeva režima i okrutnih ubojstava, otmica, narko-biznisa i krađa. </p>
<p>Protiv Spasojevića (35) dosad je podneseno 27 kaznenih prijava od kojih je za nekoliko njih osuđen na manje zatvorske kazne. Luković (34) nije bio osuđivan, iako je protiv njega podneseno 28 kaznenih prijava. </p>
<p>Odgovor zašto su im policijski dosjei takvi također postoji - daje ga činjenica da je uhićen donedavni zamjenik državnog tužitelja Srbije jer je i sam priznao kako je godinama na platnom popisu »zemunskoga klana«, a ista je sudbina zadesila i nekolicinu sudaca.</p>
<p> Sve razvidniju ulogu u političko-kriminalnim poslovima dobivaju i žene, odnosno supruge osoba iz tih miljea. Već je uhićena Svetlana Ražnatović, udovica neprijepornoga kralja podzemlja Željka Ražnatovića Arkana za čije su se nasljedstvo borili važni kriminalci. Ceca je poslije Arkanove smrti postala zaštitni znak njegove ostavštine, a tek će se vidjeti koliko je bila upetljana u organizirani kriminal ili je više bila marioneta u rukama svojih prijatelja i kumova poput Spasojevića i Legije s kojima je, pišu beogradski mediji, bila intimna prijateljica. </p>
<p>U Požarevcu je u četvrtak privedena i zadržana u pritvoru i Milica Gajić, supruga Marka Miloševića, kojoj je policija pretražila kuću. Marko Milošević, kojeg traži Interpol zbog nasilništva i prijetnji smrću, napustio je Beograd još 2000. s najmanje pet putovnica u džepu, a trag mu se gubi u Rusiji. </p>
<p>Iza rešetaka su i vrlo važni ljudi poput Rade Markovića, šefa državne sigurnosti u vrijeme ubojstva Ivana Stambolića, jer je već osuđen zbog pokušaja atentata na Vuka Draškovića, a pod istragom su Legijin prethodnik u »Crvenim beretkama« Franko Simatović Frenki i njihov osnivač, šef državne sigurnosti prije Markovića - Jovica Stanišić. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Srbija: Hrvatski državljani i dalje samo s propusnicom?</p>
<p>SUBOTICA/ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Državljani Republike Hrvatske i dalje bi na teritorij Srbije mogli ulaziti uz turističku propusnicu, koja se izdaje na graničnim prijelazima, iako Hrvatska nije na popisu zemalja za koje ne važi vizni režim, neslužbeno se doznaje u petak u pograničnoj policiji Srbije i Crne Gore (SCG). </p>
<p>Srbijanski je MUP objavio popis s 24 države čiji će državljani moći ući na teritorij Srbije uz pomoć turističke propusnice koja će vrijediti 30 dana. Odredba vrijedi od 1. travnja do 30. rujna ove godine, a na listi zemalja nije Hrvatska. Dužnosnici pogranične policije SCG-a neslužbeno su izjavili kako se, bez obzira na taj popis, i Hrvatska nalazi među zemljama čiji državljani za ulazak neće od 1. travnja do 30. rujna trebati vize nego samo turističku propusnicu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Sesvećani nisu protiv POS-a, a pomutnju unosi HSS</p>
<p>Potaknuta netom održanom javnom raspravom o GUP-u u Sesvetama pišem ovo pismo. Želim dati svoje mišljenje prvo kao Sesvećanka koja svoj cijeli život živi u tom dijelu grada Zagreba i koja je ogorčena raspravom koja se pretvorila u javni politički skup onih koji su argumentirano ili neargumentirano protiv urbanističkog plana i poticane stanogradnje koja bi se trebala realizirati na bivšoj svinjogojskoj farmi. Nakon izlaganja stručnjaka iz Gradskog poglavarstva, kolega Stublić je javnu raspravu podigao na takvu atmosferu koja je bez argumenata bez sagledavanja situacije i prihvaćanja objašnjenja osudila i odbila GUP i potencijalnu izgradnju stanova iz Programa poticajne stanogradnje.</p>
<p> U dnevnom tisku izašli su članci kako su Sesvećani protiv predstavljenog programa što nije točno. Sesvete ne predstavlja grupa ljudi koja je bila na javnoj raspravi koji su u trećoj životnoj dobi i imaju sređena sva životna pitanja. Oni jesu najglasniji, a dokaz da i nije sve tako argumentirano kako su oni to htjeli predstaviti jest izjava jednog od prisutnih koji je izjavio »Mi ne možemo predstaviti argumente, ali možemo reći da smo protiv...«. Izgradnja 3000 stanova na čestici gdje je bila farma ne znači pretvoriti Sesvete u prenapućeno područje Zagreba gdje će se sjatiti 15.000 ljudi, kako su to neki naglasili, nego znači izgradnju čitave infrastrukture, vrtića, škola, sportske dvorane i otvaranje poslovnih prostora koja opet znače mogućnost novog zapošljavanja. Nadalje, na konstatacije da će se doseliti novih 15.000 ljudi, što je ionako prevelika brojka s kojom se barata, želim samo reći koliko se Sesvećana prijavilo za POS i koliko Sesvećana živi kao podstanari i koji nemaju riješeno svoje stambeno pitanje. Na žalost, na javnoj raspravi ja sam htjela postaviti pitanje kao Sesvećanka, ali se sve kanaliziralo na raspravu političkih stajališta. Postavila sam pitanje da li je istina da se neće svih 3200 metara četvornih zauzeti izgradnjom jer Sesvetski obrtnici prvenstveno bune da je tamo trebala biti obrtnički centar. Na žalost, zbog ispolitizirane atmosfere nisam dobila odgovor na pitanje i nakon toga me se za sve javno prozivalo. Dakle, prisutne apsolutno nije zanimalo kako se sve može riješiti zato što postoji mogućnost da se i obrtnici smjeste na toj lokaciji. Dakle, javna rasprava inscenirana je od strane HSS-a, gradskog zastupnika Dumančića i ostalih prisutnih gdje nije bilo ni želje ni volje za sagledavanje situacije i za eventualnim traženjem kompromisnog rješenja. Želim još jednom naglasiti da nisu svi Sesvećani protiv izgradnje stanova iz programa POS-a na bivšoj formi nego da su oni protiv samo neargumentirano glasniji. </p>
<p>ARNELA ALIHODŽIĆ Sesvete</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za prof. Babića »skoncentrirati se nije pogrješno«</p>
<p>Svojom skromnom primjedbicom kako cijenjeni Igor Zidić, predsjednik Matice Hrvatske, govori »skoncentrirati se« umjesto ispravno »koncentrirati se«, a književnik Nedjeljko Fabrio »na Rijeci« umjesto »u Rijeci« (Vjesnik 3. veljače 2003.) dirnuh, čini se, u zaštićene veličine, te izazvah, vjerovali ili ne, gnjev samog Ilije Gromovnika!</p>
<p>Naime, pored inih, izvoljevao je, s određenom vremenskom distancom, dakako, reagirati i veleuvaženi lingvist Stjepan Babić (»Je li i Fabrio nepismen?«, Fokus 7. ožujka 2003.). </p>
<p>Cijenjeni jezikoslovac prof. Babić tvrdi kako »srpski jezikoslovci zapinju za riječ skoncentrisati kao i Dinko Šimatović za skoncentrirati, ali nešto blaže«. Odmah sam, dakle, prekoren zbog toga što ne bijah blag poput srpskih jezikoslovaca, pa ću se ubuduće morati, dakako, ugledati upravo na njih i glede hrvatskog jezika biti znatno - blaži! Jer, po prof. Babiću niti »toliki drugi nipošto ne daju za prvo Dinku Šimatoviću za tako oštru osudu«. Pametnom dosta! Na kraju članka cijenjeni prof. Babić navodi kako je »zaključak jednostavan: skoncentrirati nije pogrješno« te da ja to jednostavno niti »nisam trebao navesti kao pogrješku«. Dobro, nikad više!</p>
<p>U sljedećem pak članku (»O 'nepismenosti' Nedjeljka Fabrija«, Fokus od 14. ožujka 2003.) cijenjeni prof. Babić izvoljeva me još strože prekoriti jer navodi da »što Dinku Šimatoviću bi da se tako sablažnjava zbog jezika dvojice od naših najboljih književnika i proglašava ih nepismenim, ne zna. Ta zar Šimatović zaista misli da Nedjeljko Fabrio ne zna razlikovati prijedlog u od prijedloga na,« te zaključuje kako »veza na Rijeci nije pogrješna«.</p>
<p>U trećem nastavku svog stručnog razglabanja moje nestručne upadice (»Fabrijeva ljepotica«, Fokus od 21. ožujka 2003.) prof. Babić niže cijeli niz lingvističkih »nepažljivosti« tj. »ne najboljih izraza hrvatskog književnog jezika Nedjeljka Fabrija« a da bi onda sasvim mirno zaključio kako je, eto, sasvim »ljudski griješiti«! Hm, moja malenkost ne smije skromno i uzgred natuknuti kako je doista ljudski griješiti, a pogotovo ne viknuti »ljudi, car je gol!« jer mi se odmah na glavu sruči kabla prijekora sa samih lingvističkih orkanskih visova. Međutim, ako je, dakle, ispravno reći »skoncentrirati se« i biti »na Rijeci«, za što se dobrano trsi prof. Babić, onda bih skromno primijetio da mi se čini kako je njegova uvodno iznijeta hipoteza po kojoj »ako su Igor Zidić i Nedjeljko Fabrio nepismeni, onda u Hrvatskoj pismenih ljudi nema!« nekako podosta bliska - istini. </p>
<p>DINKO ŠIMATOVIĆ dipl. pravnik, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Buić pušten iz pritvora nakon iskaza ključnog svjedoka</p>
<p>Suđenje će biti nastavljeno 15. travnja svjedočenjem Štifanićeve supruge Gordane</p>
<p>PULA, 28. ožujka</p>
<p> - Robert Buić (34) u petak je pušten iz pritvora, gdje je, zbog mogućeg utjecaja na svjedoke u postupku koji se zbog lihvarskih ugovora i kamatarenja vodi protiv njega i Milana Štifanića (32), boravio od 3. ožujka.</p>
<p> Sudac Općinskog suda u Puli Zdravko Garić tako je odlučio nakon što je svjedok Miro Puh (56) u petak izjavio da mu Buić nije prijetio te da on sam smatra da mu je, iako je sadržaj izjave istinit, kaznena prijava protiv Roberta Buića »podmetnuta od policije«. Mirko Puh bio je posljednji ključni svjedok za dio optužnice koji tvrdi da su ugovori sklapani prijetnjama, pa se stoga i državni odvjetnik Vlatko Ivandić suglasio s njegovim puštanjem. </p>
<p>Poduzetnik iz Svetvinčenta Miro Puh započeo je svjedočenje tvrdnjom da on nije prijavio policiji Roberta Buića, kojega kao »dobrog dečka« zna već sedam godina, nego je na policiji potpisao izjavu kojom je opisano kako je tada već uhićeni Buić stekao punomoć na Puhovu nekretninu. </p>
<p>»Nisam pogledao prvu stranicu tog dokumenta na kojoj je pisalo 'kaznena prijava'«, rekao je Puh koji je na izravno pitanje državnog odvjetnika je li početni dug od pet tisuća DEM dragovoljno i slobodno isplaćivao, odgovorio sa: »Da, slobodne volje sam mu vraćao dug«. Pritom je dodao da je Buiću početnih pet tisuća maraka vraćao prvo sa 10 tisuća maraka, pa mu je dao četiri tisuće, potom prošle godine opet 10 tisuća maraka, a prije mjesec dana Puhov je sin Buiću dao i jedan neregistrirani auto. Uza sve to, Miro Puh Buiću je dao i punomoć na nekretninu, za koju je rekao da je nije potpisao na silu, ali ipak traži njezino poništenje. </p>
<p>» Znao sam da Robert tu nekretninu neće prodati pa sam punomoć zato i potpisao. Vjerovao sam da ćemo sigurno naći neki kompromis, da ćemo ići na marendu i sve to riješiti«, rekao je Puh. Dodao je na pitanje suca da Buićeve izjave »pazi kako se ponašaš«, »otet će ti mlađeg sina i unuka ako ne platiš« i slično, nije doživljavao osobno niti kao prijetnju, »jer ga Buić poštuje kao starijeg«. </p>
<p>Miro Puh uložio je novac u benzinsku crpku koja se uskoro prodaje, a njegov dio otići će bankama za kredite, kako je rekao o svom trenutnom imovinskom stanju. Također je naglasio da se Buića ne boji, te da dugo poznaje cijelu njegovu obitelj. To se moglo primijetiti i na sudskom hodniku, i u obližnjem kafiću, gdje je prijateljski sjedio s Buićevim ocem Ratkom, koji je u petak odbio svjedočiti protiv sina Roberta. </p>
<p>O okolnostima kojima se Buića i Štifanića tereti da su prijetili Deanu i Darinki Pastva očitovala se Pastvina zaručnica Marijana Bešenić (21). Ona je potvrdila događaje od posudbe novca do iseljenja o kojima se dan ranije očitovao Dean Pastva, ali je naglasila da se na njezinom zaručniku nije primijetio ni strah, ni bilo što neobično čak i onda kad je ona Deanu saopćavala da ga je Buić zvao. </p>
<p>Suđenje se nastavlja 15. travnja svjedočenjem Štifanićeve supruge Gordane. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Talijan u automobilu prevozio 105 ubijenih ptica</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - U osobnom automobilu talijanskih državljana u srijedu navečer je pronađeno 105 ubijenih ptica, od kojih su 75 zaštićene zakonom o zaštiti prirode.</p>
<p>Kako se navodi u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, inspekcija zaštite prirode, uz pomoć policije pronašla je ptice u srijedu oko 20 sati dok su se Talijani vozili automobilom od Krapine prema slovenskoj granici</p>
<p> Pretpostavlja se da su ptice ubijene na području Zagorja. </p>
<p>Nakon postupka pred carinskim organima jedan je talijanski državljanin kažnjen novčanom kaznom od 100.000 kuna (84.200 kuna iznosi odštetna vrijednost ptica, 20.000 kuna kazna za izbjegavanje carinskog nadzora i 511 kuna troškovi prevoditelja).</p>
<p> Do uplate novčane kazne Talijanu je kao jamčevina oduzet automobil, a on je priveden u policijsku postaju Krapina radi dovršenja kriminalističke obrade.</p>
<p>Inspekcija zaštite prirode podnijet će zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a okrivljenik će također odgovarati pred općinskim sudom u Krapini za kazneno djelo protuzakonitog lova zaštićenih vrsta.</p>
<p>U priopćenju Ministarstva se navodi da će se ubijene ptice do završetka sudskog postupka čuvati u hladnjači Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. ></p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatski telekom oštetili za najmanje 16 milijuna kuna</p>
<p>Ni tužiteljstvo ni policija, iako je informacija o prijavi u javnost izašla još u veljači, ne žele navoditi detalje kaznene prijave</p>
<p>SPLIT, 28. ožujka</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u petak je zatražilo otvaranje istrage protiv 11 osoba osumnjičenih da su kaznenim djelima protiv službene dužnosti i sigurnosti platnog prometa Hrvatskom telekomu d.d. Zagreb pričinili štetu od najmanje 16 milijuna kuna, priopćila je splitska županijska državna odvjetnica Inka Jurišić.</p>
<p> Kaznena djela, kojima je većem broju fizičkih i pravnih osoba pribavljena znatna imovinska korist, počinjena su u razdoblju od 1995. do 2001. godine. Riječ je o bivšem upravitelju TKC-a Split Juraju Buzoliću (52), njegovu pomoćniku Nediljku Ževrnji (53), pomoćniku upravitelja za financijske poslove Marinku Dlaci (52), rukovoditelju gradnje TKC-a Tonću Marinkoviću (53), inženjerima nadzora Mariju Srziću (48), Jerku Uremu (52), Ranku Maroviću (36), Anti Santriću (45), Mati Kusiću (52), Borisu Ćeliću (45), glavnom TKC-ovom blagajniku Zdenku Hanu (59). </p>
<p>Ni tužiteljstvo ni policija, iako je informacija o prijavi u javnost izašla još u veljači, ne žele navoditi detalje kaznene prijave. Neslužbeno doznajemo kako se prijava odnosi na davanje TKC-ovih </p>
<p>građevinskih poslova bez raspisivanja javnog nadmetanja, preplaćivanju izvođenih građevinskih </p>
<p>radova te izvođenju građevinskih radova bez potrebitih dozvola. </p>
<p>Tužiteljstvo je od Policijske uprave splitsko-dalmatinske, njezina Odjela gospodarskog kriminaliteta u petak zatražilo i dodatnu kriminalističku obradu u ovom predmetu i to u odnosu na određene činjenice i poslovne događaje koji nisu obuhvaćeni istražnim zahtjevom.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Naizgled savršeni zločin </p>
<p>Optuženi je bio solidno obrazovani pravnik i uspio je za samo nekoliko minuta sa noža ukloniti sve, pa čak i mikrotragove /Sutkinja je, obrazlažući presudu, istakla da je okrivljeni, međutim, pokazao veliku upornost u počinjenju kaznenog djela, zadavši ubijenoj četiri uboda u prsa i pet reznih rana po rukama</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Predsjednica raspravnog vijeća Županijskog suda Duška Zastavniković Duplančić izrekla je Marku Mažuraniću (66) kaznu zatvora od osam godina za ubojstvo prtijateljice Mirjane Šišnjić (50), počinjeno 11. ožujka prošle godine.</p>
<p> U obrazloženju presude sutkinja je istakla kako je okrivljeni pokazao upornost u izvršenju kaznenog djela zadavši ubijenoj četiri uboda u prsa od kojih je jedan bio u srce i smrtonosan, kao i još i pet reznih rana na rukama žrtve koja s branila. Time je, makar je bio smanjeno ubrojiv, ali ne i bitno, počinio izrazit umišljaj. Osim toga na njegovoj košulji vještaci su našli krv koja je DNK analizom ustanovljeno da pripada žrtvi, a na pokojničinim rukama otkriveni su tragovi vlakana koji nedvojbeno pripadaju odjeću okrivljenog Mažuranića.</p>
<p>Tragična priča odigrala se u proljeće protekle godine između troje prijatelja: Marka Mažuranića najboljeg srednjoškolca u svojoj generaciji, diplomiranog pravnika, boema, i bivšeg političkog zatvorenika, profesorice kemije Mirjane Šišnjić, majke dvoje odrasle djece i Kazimira Šnemana, inženjera zrakoplovstva.</p>
<p> Šneman je, kao glavni svjedok govorio o događaju jer se sve odigralo u njegovu stanu. </p>
<p>Nakon cjelodnevnog pijenja po gradu našli su se kod njega, a kasnije je došla i Mirjana Šišnjić. Svjedok koji izravno nije vidio ubojstvo, a imao je u sebi oko dva promila alkohola, rekao je sudskom vijeću da je nakon ubojstva potrčao potražiti hitnu pomoć, a na ulici je susreo kasnije okrivljenog Marka Mažuranića. Ovaj je nosio nož i govorio da se ide prijaviti policiji. Nož je, za samo pola sata nađen dvadesetak metara u travi. </p>
<p>U tijeku istrage i rasprave pred sudom vjerovalo se da će se razjasniti osnovni motiv ubojstva, kao i da će vještačenje oružja zločina, (lovačkog noža) to potvrditi. No i u nalazu vještaka, a i u završnom govoru županijske državne odvjetnice, rečeno je da je nož bio potpuni čist, bez otisaka prstiju, bez tragova krvi! U dijelu obrazloženja presude rečeno je da je Mažuranić, kao odličan pravnik uspio za samo nekoliko minuta sa noža ukloniti sve, pa i mikrotragove. Kako, to samo on zna. Motiv ubojstva također je ostao zavijen velom misterije, a o njemu pouzdano zna samo Marko Mažuranić. Nikad nije bilo svađe između žrtve i okrivljenoga, a ovaj nikada nije pokazivao agresivnost.</p>
<p> Zamjenica državnog odvjetnika Marija Jambor zatražila je za okrivljenoga primjerenu kaznu, navodeći sve materijalne dokaze (nož, krv na odjeći Mažuranićevoj, vlakna sa njegove majice na žrtvinim rukama), navodeći da je porastao broj sličnih kaznenih djela, a prema tome je povećana i društvena opasnost.</p>
<p>Branitelj Marka Mažuranića, Zvonimir Raić, obratio se vijeću tvrdnjom da djelo nije dokazano. Na nožu nisu nađeni nikakvi tragovi, dvojbeno je da je okrivljeni mogao tako daleko odbaciti nož, a gotovo je nevjerojatno da se u tih nekoliko minuta mogao tako očistiti da na njemu nisu našli tragove ni vještaci opremljeni najboljom opremom. Okrivljeni se branio izjavom da se ničega ne sjeća. Za pronađena tekstilna vlakna odvjetnik je istakao kako se radi samo o indicijama, jer je njihovo prenošenje sa odjeće žrtve na počinitelja moglo dogoditi i ranije, jer su često bili zajedno.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pogazio dijete pa pobjegao ne pruživši mu pomoć </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Zagrebačka policija poziva očevice prometne nesreće u kojoj je u četvrtak popodne ozlijeđen 12-godišnji dječak da se jave u najbližu postaju ili na telefon 92.</p>
<p>Kako je priopćeno u PUZ-u, nesreća se dogodila oko 14.30 sati na križanju Ulice svetog Mateja i ulice SR Njemačke. Na dječaka je naletio mlađi vozač nepoznatog automobila, najvjerojatnije je riječ o »VW golfu II« crvene boje. Dječak je uredno prelazio kolnik po obilježenom pješačkom prijelazu, a raskrižje nema semafora.</p>
<p>Vozač je pobjegao s mjesta nesreće, ne pruživši djetetu pomoć. 12-godišnjak je prevezen u Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj ulici, gdje je utvrđeno da srećom nije teško ozlijeđen. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Policija riješila četiri razbojstva</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Zagrebačka policija je u zadnjih nekoliko dana razriješila četiri razbojstva, a privedene su 4 osobe.</p>
<p>Kako se navodi u policijskom priopćenju, utvrđeno je da su dva hrvatska državljanina starosti 23 godine 7 ožujka navečer u Samoboru na Trgu Matice hrvatske fizički napali jednog mladića od kojeg su oteli ručni sat i novac.</p>
<p>Jedan je 29-godišnjak priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu zbog sumnje da je zajedno s četvoricom još nepoznatih mladića 22. ožujka napao dvojicu muškaraca i opljačkao ih. Lopovi su dvojicu istukli i jednom od njih iz ruksaka uzeli 30 kuna, mobitel i sunčane naočale, oštetivši ga za 600 kuna.</p>
<p>U četvrtak navečer uhvaćen je 22-godišnjak koji je oko 22 sata jednoj mlađoj ženi pokušao istrgnuti torbicu s ramena. Ona se opirala, a kad je razbojnik izvadio pištolj počela je vikati, nakon čega je ovaj pobjegao svojim automobilom. Kasnije je ipak identificiran i uhićen. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ovisnik o drogama nađen mrtav na ušću Jadra u more</p>
<p>SPLIT, 28. ožujka</p>
<p> - Slučajni prolaznik u četvrtak poslijepodne u Vranjicu, na ušću Jadra u more, pronašao je tijelo Željka Tomića (38) zvanog Kijo iz Splita. Pored tijela je pronađen nož, a na vratu je uočena plitka rezna rana. </p>
<p>Obdukcija je u tijeku, a prema prvim rezultatima, najverojatnije je riječ o samoubojstvu.</p>
<p>Tomić je, inače, splitskoj policiji poznat po kaznenim djelima zloporabe droge, zbog kojih je i osuđivan. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pao s krova i poginuo</p>
<p>POREČ, 28. ožujka</p>
<p> - U Ćukima u općini Vižinada poginuo je Željko Nović (35) i to dok je obavljao građevinske radove na krovištu kuće u izgradnji u vlasništvu talijanskog državljanina N.M. Neposredno prije nesreće Nović se s još dvojicom radnika, Ž.L. (36) iz Buja i Z.P. (35) iz Umaga popeo na krovište kuće visoke 9 m kako bi betonirao krov. Skelom i dizalicom oni su podigli tačke pune betona. </p>
<p>Nakon što su ga isuli, Ž.L. je počeo ravnati beton po krovu, a Nović je krenuo na drugi kraj, ali se spotaknuo i pao s devet metara visine na zemljani iskop. Pritom je zadobio teške tjelesne ozljede od kojih je poslije 14 sati preminuo u Općoj bolnici Pula. Očevid će naknadno obaviti inspektor rada, a državno odvjetništvo nije izlazilo na teren. Radnici su bili zaposleni u firmi »Interier design studio« iz Poreča. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U sudaru »golfa« i kamiona poginula trojica </p>
<p>VARAŽDIN, 28. ožujka</p>
<p> - Na državnoj cesti Varaždin - Zagreb, na predjelu zvanom Cifrekov breg kod Novog Marofa, u petak popodne dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su smrtno stradale tri osobe,a dvije teško ozlijeđene. </p>
<p>Prema navodima policije, do nesreće je došlo kad je vozač tamnoplavog golfa bosansko-hercegovačkih registracija, koji se kretao prema Zagrebu, preko pune cvrte pretjecao kamion te se, kad ga je već prestigao, izravno sudario s kamionom »mercedes« ZG 2446 AK koji mu je dolazio ususret.</p>
<p> Na mjestu su poginuli Osmir Midhat (29) i Agan Grabovac (48), a Husein Dobrnjić (55) nešto kasnije preminuo u varaždinskoj Općoj bolnici. Admir M. (32) i Vlado B. (51), putnici u golfu, teško su ozlijeđeni i smješteni su u varaždinsku bolnicu.</p>
<p> Iako se u početku pretpostavljalo da su stradali muškarci »Konstruktorovi« radnici, jer je u blizini gradilište autoceste Goričan - Zagreb, doznali smo da ipak nisu radnici tog poduzeća. Svi su nastradali državljani BiH, a pretpostavlja se da su se vraćali iz Slovenije u kojoj su vjerojatno radili, budući da je na mjestu nesreće nađena iskaznica jednoga od njih na kojoj je bilo navedeno slovensko prebivalište. </p>
<p> Mercedesov kamion »actros« s kojim su se sudarili u vlasništvu je prijevoznika M. P. iz Velike Gorice, koji je, kako smo neslužbeno doznali, sam njime upravljao. </p>
<p> Na mjesto nesreće izašli su novomarofski policajci i vatrogasci te dežurni istražni sudac varaždinskog Županijskog suda. Cesta je bila zatvorena nekoliko sati, a promet se odvijao okolnim putem kroz Paku.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Od Ministarstva naplatili 5,5 milijuna nezarađenih kuna</p>
<p>OSIJEK, 28. ožujka</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku podnijelo je u petak istražnom sucu osječkog Županijskog suda istražni zahtjev protiv bivšeg ravnatelja Studentskog centra u Osijeku Mirka Pakozdija, te protiv rukovoditelja PJ Prehrana studenata osječkog STUC-a Željka Žiže, rukovoditelja financijsko-računovodstvenih poslova osječkog STUC-a Krune Galića i Slavka Stiplošeka, predsjednika Samostalnog sindikata osječkog STUC-a. </p>
<p>Kako je izvijestio Općinsko državni odvjetnik Miroslav Dasović, spomenutu četvoricu sumnjiči se da su zloporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju počinili više kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja na štetu osječkog Studentskog centra. </p>
<p>»Osim toga, u tijeku je i kriminalistička obrada i drugih poslovnih događaja za koje postoji osnovana sumnja da predstavljaju nezakonite radnje odgovornih osoba u osječkom STUC-u«, stoji u priopćenju općinskog državnog odvjetnika Dasovića. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, Pakozdija se sumnjiči da je samostalno ili u suradnji sa preostalom trojicom osumnjičenih grubim kršenje pravila poslovanja, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi, osječki STUC oštetio za oko milijun kuna. </p>
<p>Također, Pakozdija se sumnjiči i da je kao odgovorna osoba, zajedno sa suosumnjičenicima, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za STUC, sastavljao isprave neistinitog sadržaja kojima su neistinito prikazivali stanje i kretanje sredstava te su temeljem toga od Ministarstva znanosti i tehnologije tijekom 1999. godine neutemeljeno naplatili više od 5,5 milijuna kuna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>HVB prodaje 25 posto Bank Austria</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Njemačka bankarska grupacija HVB najavila je u četvrtak prodaju do 25 posto dionica Bank Austria putem javne ponude »što je ranije moguće«. HVB time namjerava povećati iznos dostupnog kapitala na zadovoljavajuću razinu i time zaustaviti strahovanja ulagača zbog pada likvidnosti te druge po veličini njemačke banke. Dionice HVB-a drastično su pale proteklih mjeseci, a uz slabije rezultate poslovanja takva su kretanja potaknula i strahovanja da bi se banka mogla odlučiti na izdanje konvertibilnih obveznica ili povećanje dioničkog kapitala.</p>
<p>Izvršni direktor HVB-a Dieter Rampl kazao je da će banci biti potrebno oko 1,7 milijardi eura svježega kapitala, no prihodi od prodaje udjela u Bank Austria, najvećoj austrijskoj banci, neće biti dovoljni. Naime, iako je HVB 2000. godine 100-postotni udio Bank Austria platila oko 7,8 milijardi eura, očekuje se da će predstojeća javna ponuda njenih dionica na Bečkoj burzi, koja će najvjerojatnije biti organizirana u lipnju, donijeti između 1 i 1,25 milijardi eura. HVB je Bank Austria platila vlastitim dionicama, ali je njihova cijena od tada pala sa oko 70 eura na 7,2 eura u prvoj polovici ožujka. U četvrtak poslijepodne se cijena im se kretala oko 7,7 eura, 1 posto više nego dan ranije. </p>
<p>HVB se kao banka s najvećim kreditnim portfeljem u Europi našla posebno pogođena gospodarskim usporavanjem i velikim brojem stečajeva u Njemačkoj. Lani je HVB zabilježila neto gubitak od 858 milijuna eura, a najteže je bilo posljednje tromjesečje u kojem je grupacija zabilježila gubitak od 926 milijuna eura.</p>
<p>U četvrtak je Rampl kazao da će poslovanje banke ove godine obilježiti preokret - najavljeno je brže smanjenje troškova, više otkaza i smanjenje rizične imovine. Postojeći program smanjenja broja zaposlenih započet 2001. godine povećan je, tako da će umjesto ukupno 9100 biti zatvoreno 11.100 radnih mjesta, i to do kraja 2003., godinu dana prije planiranog roka. Troškove poslovanja banka će time ove godine smanjiti sa prošlogodišnjih 7,08 milijardi eura na manje od 7 milijardi. Ukupnu vrijednost rizične imovine HVB će, osim toga, smanjiti za 100 milijuna eura odnosno oko 30 posto. Temeljne operacije HVB-a, najavio je Rampl, ove će godine ostvariti operativnu dobit od 300 do 600 milijuna eura. </p>
<p>Kako bi se usredotočila na temeljne operacije HVB će u četvrtom tromjesečju ove godine u potpunosti izdvojiti svoj odsjek za nekretnine HVB Real Estate Bank. Tako će dioničari HVB-a na četiri dionice matične grupacije dobiti po jednu dionicu nove banke. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HVB ne odustaje od najavljenog spajanja Splitske i HVB Bank Croatia</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Uprave HVB Bank Croatia Goran Gazivoda potvrdio nam je da HVB Grupe namjerava prodati 25 posto dionica Bank Austria</p>
<p>Creditanstalta. </p>
<p>Tada HVB Group preostaje 75 posto dionica plus jedna dionica Bank Austrije - istaknuo je Gazivoda.</p>
<p>»Kako će naša matična kuća, Bank Austria Creditanstalt, koja je unutar HVB </p>
<p>Grupe zadužena za regiju srednje, istočne i jugoistočne Europe, povećati svoj temeljni kapital za 25 posto, steći će dodatna sredstva za ekspanziju na ovom području, dok će istovremeno HVB Grupa povećati svoju kapitalnu osnovu. Za nas u Hrvatskoj to može značiti samo pozitivan pomak«, istaknuo je u petak predsjednik Uprave HVB Croatia. Kako će se spomenute transakcije odraziti na najavljeno spajanje HVB Croatije i Splitske banke, za koje je najavljeno da će od srpnja poslovati pod jedinstvenim imenom Splitska banka - članica HVB Grupe? »Ovaj proces se neće odraziti na ime banke u Hrvatskoj, niti na proces integracije koji teče prema planu i koji bi trebao biti završen 1. srpnja ove godine«, naglasio je Gazivoda. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HFP smijenio NO Vodičanke koji je razriješio direktora Burića</p>
<p>VODICE, 28. ožujka</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju donio je u četvrtak rješenje po kojem smjenjuje Nadzorni odbor turističke tvrtke Vodičanka iz Vodica. Naime, na inicijativu trojice članova NO Vodičanke Ante Mioča, Milana Bujasa i Josipa Zanze glasovalo se o smjeni dotadašnjeg direktora poduzeća Dubravka Burića, a kako su ta trojica glasovala za smjenu, dok su ostala dvojica članova bila protiv, Burić je većinom od tri glasa smijenjen. Obrazloženja smjene nije bilo, a postupak smjene iznenadio je i HFP, koji je većinski vlasnik Vodičanke. </p>
<p>HFP se u četvrtak oglasio kratkim priopćenjem za javnost u kojem stoji kako je postupak članova NO Vodičanke posve neprihvatljiv, a poduzet je bez ikakvih prethodnih konzultacija s HFP-om, koji mu se izričito protivi. NO je smijenio direktora Burića na svoju ruku, a o tome čak nije ni obavijestio HFP. »Zato ćemo promijeniti članove NO koji predstavljaju Fond, s čime se suglasilo i Ministarstvo turizma«, stoji u priopćenju za javnost koji je potpisala glasnogovornica Mare Bulić-Mrkobrad.</p>
<p> Očito je, dakle, da su Mioč, Zanze i Bujas radili na svoju ruku i da je njihov postupak bio političke naravi, a kakva je bila njihova stvarna namjera, za sada nije poznato. Pretpostavlja se da su na čelnom mjestu tvrtke kojoj uskoro slijedi privatizacija htjeli imati »svog« čovjeka. S Burićem je prije nekoliko dana dogovoreno razvrgavanje menadžerskog ugovora koji je trebao vrijediti sve do 2005. godine. Hoće li novi sastav NO na direktorsko mjesto vratiti Burića, vidjet će se uskoro. Inače, Burić je član HSLS-a, a Mioč, Bujas i Zanze istaknuti članovi SDP-a. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatske željeznice od 2005. tri poduzeća </p>
<p>Pregovori s Bombardierom o nabavci nagibnih vlakova »u vrlo visokoj fazi« / Žuvanić: Predložit ćemo financiranje željeznica iz trošarine na naftne derivate</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - »Program razvoja Hrvatskih željeznica projekt je visokog prioriteta za Hrvatsku, po svojoj financijskoj težini i značaju ravan projektu gradnje autoceste Zagreb-Split. Ujedno, ovo je nakon 15 godina prvi put da se pokreće osmišljen projekt razvoja željeznica i kontinuitet provedbe toga projekta ne smije doći u pitanje«, kazao je u petak ministar pomorstva prometa i veza Roland Žuvanić predstavljajući razvojni program Hrvatskih željeznica od 2003. do 2007., novine koje donosi novi Zakon o željeznici koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, te program financiranja i upravljanja lokalnim prugama. Žuvanić je također kazao da će se predložiti da se kontinuirani prihod za tekuće poslovanje HŽ-a osigura dijelom i na način da 60 lipa iz trošarine na naftne derivate ide na račun željeznica od 1. siječnja 2004. godine, što bi godišnje iznosilo do 1,3 milijarde kuna, ali benzin zbog toga ne bi poskupio. Od 2005. taj bi prihod išao HŽ-ovom poduzeću koje bi brinulo o infrastrukturi.</p>
<p> Jedan od ciljeva HŽ-a je da do 2007. postane jedan od tri regionalna lidera u prijevozu roba i putnika željeznicom. Nadalje, cilj HŽ je da u 2007. godini prijevoz tereta dosegne 20 milijuna tona, a broj prevezenih putnika 40 milijuna. U planu je povećanje produktivnosti po godišnjoj stopi od 12,4 posto, povećanje prihoda od prijevoza 5,7 posto godišnje, smanjenje subvencija u putničkom prijevozu 2,3 posto godišnje, smanjenje broja zaposlenih na 12.630 u 2007. godini, a od 2005. godine željeznički prijevoz trebao bi poslovati pozitivno.</p>
<p>Prema HŽ-ovoj strategiji, koridorske i magistralne pruge bit će dotad elektrificirane i osposobljene za minimalnu brzinu vožnje od 160, odnosno 120 kilometara na sat. Lokalne pruge osposobit će se za minimalne brzine od 80 kilometara i imat će osigurane putne prijelaze. Završit će se modernizacija postojećeg voznog parka i nabaviti novi vlakovi.</p>
<p> HŽ od 2003. do 2007. godine planira u izgradnju i modernizaciju uložiti 15,262 milijarde kuna, od čega je za infrastrukturu namijenjeno 10,36 milijardi kuna, a ostalo za prijevoz. Financijski najvrijednije investicije pritom su kapitalni remont ličke pruge (650,1 milijun kuna), elektrifikacija pruge Oštarije-Knin-Split (566,7 milijuna kuna), modernizacija pruge Beli Manastir-Osijek-Slavonski Šamac/Metković-Ploče (710 milijuna kuna), te nabavka nagibnih vlakova. </p>
<p>Kako je rekao pomoćnik ministra zadužen za željeznice Nikola Kancijan, pregovori s Bombardierom, proizvođačem nagibnih vlakova su »u vrlo visokoj fazi«, no sve još mora odobriti Nadzorni odbor HŽ-a. Ocijenjeno je da je Bombardier ponudio bolje tehničke i financijske uvjete nego druga dva proizvođača, Talgo i Pendolino (u sastavu Alstroma).</p>
<p> Nakon modernizacije i nabavke novih vlakova vrijeme putovanja od Zagreba do Vinkovaca skratilo bi se sa 3 na 2 sata i 44 minute, od Zagreba do Osijeka sa 4 na 3 sata, od Zagreba do Rijeke sa 3 sata i 42 minute na 2 sata i 45 minuta, a od Zagreba do Splita sa 7 sati i 18 minuta na 4 sata i 55 minuta.</p>
<p> Programom financiranja i upravljanja lokalnim prugama planirano je da država kao vlasnik infrastrukture ulaganjem 750 milijuna kuna osposobi lokalne pruge za minimalnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 60 kilometara na sat, s izuzetkom pruga Sisak Caprag-Karlovac i Slavonski brod-državna granica, koje ostaju van funkcije. Poradi zaštite ove investicije osposobljene pruge ostaju u funkciji najmanje 20 godina. Za organizaciju prijevoza na lokalnim prugama u HŽ-u će se osnovati posebna jedinica. Županije će s organizatorom prijevoza ugovarati broj vlakova, kapacitete, vrijeme polaska, troškove, cijene prijevoza i druge pojedinosti. Pokriće razlike u cijeni prijevoza za 2004. godinu i nadalje preuzimaju županije i gradovi.</p>
<p>Govoreći razlozima donošenja novog Zakona o željeznici, koji bi se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2005., Žuvanić je kazao da su to liberalizacija tržišta željezničkih usluga i harmonizacija hrvatskog zakonodavstva s EU, a novi zakon je i osnova za daljnju transformaciju HŽ-a, odnosno njegovu podjelu na tri poduzeća - infrastrukturu, putnički i teretni prijevoz. Infrastruktura bi pritom ostala javno dobro u općoj uporabi, odnosno u vlasništvu države, a prijevoz bi se ponudio tržištu.</p>
<p>»Ne mislimo da će se formirati privatni željeznički prijevoznik, ali moramo otvoriti mogućnost operaterima iz primjerice susjednih zemalja da dođu na ovo tržište«, rekao je Žuvanić.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hoće li novi zakon propisati isključiv monopol Hrvatskih pošta?</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - U Vladi se ozbiljno razmišlja da se novim zakonom o poštama onemogući da privatne tvrtke dostavljaju pismonosne pošiljke. Taj bi zakon najviše pogodio u velikim gradovima razvijene tvrtke, na primjer zagrebački City express, koje su od HP-a već u velikoj mjeri preuzele dostavu komunalnih računa, bankovnih izvadaka, računa za kartice, pa čak i sudskih poziva. A to su učinile zato što su mogle ponuditi niže cijene dostave jer rade samo u gradovima, gdje se posao lako i jeftino organizira, pa nemaju troškove što ih ima HP zbog mreže koja je organizirana za dostavu u svaki kutak zemlje.</p>
<p>Doduše, i postojeći zakon kaže da je dostava pisama monopol HP-a, a privatnicima omogućava samo dostavu tiskanica. No, problem je, očito, u definiranju tiskanica odnosno pisama. Zagovornici monopola HP-a tvrde da je pismo svaka pošiljka koja se dostavlja na ime i prezime, bez obzira na to da li se radi o samo jednom komadu papira bez omotnice. Usvoji li se novi zakon, koji sadrži takvu definiciju, privatnici će biti izbačeni s velikog dijela već osvojenog tržišta. </p>
<p>Zagovornici takvog zakona tvrde da je to jedini način da se HP spasi od gubitaka koje bilježi jer skuplju dostavu po ruralnim područjima ne može pokriti pružajući usluge u gradovima gdje su ga privatnici uvelike istisnuli s tržišta. HP mora dostavljati pošiljke i na otoke i u planinska sela, a ako mu se ne omogući monopol na dostavu pisama, gubitke će pokrivati državni proračun. Dakle, tvrdi naš izvor u Vladi, svi će porezni obveznici plaćati gubitke koji su nastali samo zato što je privatnicima dopušteno da zarađuju tamo gdje im se najviše isplati, a ostala su područja prepustili HP-u. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Burze: München Re izgubio više od 10 posto</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Cijene dionica na europskim burzama i u petak su pale, nastavljajući trend koji prevladava od početka tjedna - nakon pozitivnih reakcija ulagača u očekivanju brze pobjede koalicijskih snaga tijekom prvih dana napada na Irak, postalo je jasno da će rat potrajati i da bi posljedice po svjetsko gospodarstvo mogle biti znatne. Strahovanja zbog visokog troška rata u Iraku potaknula je pad dolara i funte, a cijena sirove nafte je i dalje rasla.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,58 posto spustivši se na 3707,4 boda, ali frankfurtski DAX je prošao znatno lošije - izgubio je čak 2,87 posto spustivši se na 2509,91 bod. Pariški CAC 40 je pao 1,22 posto na 2689,56 bodova, a milanski MIB 30 0,59 posto na 22.390 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je izgubio 1,15 posto spustivši se na 2164,69 bodova. </p>
<p>U New Yorku su Dow Jones Industrial Average i S 500 neposredno nakon otvaranja pali oko 0,6 posto, a tehnološki Nasdaq Composite je izgubio 0,4 posto. Dan ranije, DJIA je pao 0,7 posto na 8147,8 bodova, a Nasdaq je izgubio 0,5 bodova spustivši se na 1377,8 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je pao 1,06 posto na 8280,16 bodova.</p>
<p>Najveći gubitnik među europskim blue chipovima u petak je bio najveći svjetski reosiguravatelj München Re, čije su dionice pale 10,5 posto nakon slabih rezultata objavljenih u četvrtak. Njegov rival Swiss Re je, pak, porastao 1,2 posto - rezultati švicarskog reosiguravatelja u četvrtak su zadovoljili ulagače. Drugdje u financijskom sektoru prevladavao je negativan trend.</p>
<p>Nakon znatnog pada proteklih dana Shell i Royal Dutch su dobili 1,4 i 0,6 posto, dok su BP i Total Fina Elf pali 0,5 i 0,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Liječnički konzilij: Bobetko gotovo nepokretan</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka </p>
<p> - Liječnički konzilij umirovljenoga generala Janka Bobetka priopćio je u petak da je bolesnik i dalje na liječenju u jedinici intenzivne kardiološke skrbi u Kliničkoj bolnici »Dubrava« u Zagrebu, te da je posljednjih mjesec dana praktički nepokretan u krevetu. </p>
<p>Kardiopulmonalni status i učinjeni laboratorijski nalazi pokazuju i dalje zatajivanje srca teškoga stupnja te istisnu frakciju smanjenu na oko 15 posto. Registriraju se znatni poremećaji srčanog ritma, a postoje klinički i laboratorijski znaci daljnjeg pogoršanja bubrežne funkcije. Uz to, priopćeno je, »bolesnik je uznemiren, depresivan i povremeno agitiran«.</p>
<p> I dalje se provode potrebni oblici intenzivne skrbi i liječenja, navodi se u priopćenju koje su potpisali članovi liječničkoga konzilija Mijo Bergovec, Veljko Božikov, Ivo Čikeš, Boris Starčević, Dubravka Kocijan-Hercigonja, Josip Vincelj i Berislav Radić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mimica: Kad bi se ocjenjivalo prema Izvješću, Hrvatska bi sigurno bila kandidat za EU </p>
<p>Komisija prvi put spomenula da ujedinjenje Staroga kontinenta neće biti gotovo dok i zemlje 'zapadnog Balkana' ne postanu dio EU-a/ Hrvatskoj plus za doprinos regionalnoj suradnji, napredak u zakonodavstvu glede povratka izbjeglica, provedbu SSP-a i mirovinsku reformu/ Minus za nedovoljnu suradnju s Haagom, korupciju, Zakon o HRT-u</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Ministarstvo za europske integracije zadovoljno je najnovijim izvješćem Europske komisije o procesu stabilizacije i pridruživanja u jugoistočnoj Europi, objavljenom prije nekoliko dana, kazao je u petak ministar za europske integracije Neven Mimica.</p>
<p>»Kada bi ovo izvješće bilo avis (mišljenje Europske komisije o pogodnosti zemlje da dobije status kandidata, op. a.), Hrvatska bi sigurno bila kandidat. Proučili smo avise drugih zemalja i zaključili kako je niz zemalja u njima zapravo dobilo slabije ocjene nego Hrvatska u ovom izvješću«, istaknuo je Mimica. </p>
<p>Dodao je da će se Vlada na idućoj sjednici očitovati o Izvješću Europske komisije te o ulozi naše zemlje u tom procesu. Osim toga, Ministarstvo će uskoro sastaviti popis konkretnih zadataka, koje svako ministarstvo mora učiniti kako bi se otklonile primjedbe Bruxellesa.</p>
<p>U drugom godišnjem izvješću Europske komisije o zemljama »zapadnog Balkana« od 26. ožujka, kaže se da je Hrvatska tijekom protekle godine napredovala u političkoj i ekonomskoj tranziciji te da bitno odskače od ostatka regije. Među plusove službenom Zagrebu Bruxelles je, između ostalog, ubrojio doprinos naše zemlje regionalnoj suradnji, napredak u zakonodavstvu kojim se regulira povratak izbjeglica i provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) te mirovinsku reformu. U Ministarstvu za europske integracije su posebno zadovoljni što je Komisija u Izvješću prvi put napisala da proces ujedinjenja Staroga kontinenta neće biti završen dok i zemlje »zapadnog Balkana« ne postanu dio Unije. </p>
<p>S druge strane, među minusima koje su nam iz Bruxellesa uputili, a koji se bitnije ne razlikuju od onih upućenih prošle godine, izdvajaju se nedovoljna suradnja Zagreba s Haaškim sudom, korupcija, Zakon o Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), stanje u pravosuđu i neusvajanje strategije zaštite i integracije Roma. Isto tako, ukazuje se na spore reforme obrazovnog i zdravstvenog sustava te privatizaciju. </p>
<p>Unatoč tome, u Ministarstvu kažu da Hrvatska nema razloga za nezadovoljstvo, jer su neke od primjedaba Bruxellesa u međuvremenu otklonjene, dok se na otklanjanju drugih radi. Ističu i kako vjeruju da će sredinom travnja hrvatska kandidatura dobiti zeleno svjetlo Vijeća ministara Unije nakon čega posao preuzima Europska komisija, koja izrađuje avis. Ako je suditi prema iskustvu drugih zemalja, izrada avisa trajat će oko godinu dana nakon čega bi Hrvatska trebala dobiti status kandidata i otvoriti pregovore s Bruxellesom, zaključio je Mimica. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kajin: Ovakav zakon neće dovesti do jeftinijeg i za građane prihvatljivijeg zdravstva</p>
<p>Oporbeni su klubovi, osim DC-a, odbili predloženi zakonski projekt/ Vlahušić: Reformsko objedinjavanja uprava ukinut će 130 direktorskih mjesta, 300 mjesta pomoćnika i oko 500 mjesta u upravnim vijećima u kojima su lokalni političari/ Kostović: Nije korektno na kraju mandata donositi tako dalekosežne zakone/ Jadranka Katarinčić Škrlj: Zakon ne donosi ništa novo, jer je neprecizan, preopćenit, rastezljiv i ne rješava otvorena pitanja u zdravstvu/ Podrška Vladinom izvješću o zdravstvenoj reformi</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Nakon što je Hrvatski sabor u petak ujutro većinom glasova prihvatio Vladino izvješće o zdravstvenoj reformi, zastupnici su raspravili Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se ta reforma nastavlja. </p>
<p>Po riječima ministra zdravstva Andre Vlahušića, novost je u prijedlogu zakona uključivanje lokalne i regionalne samouprave u planiranje zdravstvene mreže, o kojoj konačnu odluku donosi Vlada.</p>
<p>Prijedlogom zakona predviđa se osnivanje trgovačkih društava u zdravstvu, što se posebno odnosi na lječilišta, jer kaže ministar, njihov dosadašnji ustroj kao ustanova ograničavao ih je u razvoju, pa im treba dopustiti da ostvare dobit. Zakon predviđa i mogućnost otkaza za djelatnike koji bez odobrenja svoje ustanove rade u drugoj, rekao je Vlahušić, dodajući da dopunski rad treba legalizirati te da su suglasnost za to dobila već 53 liječnika KBC-a Rebro. </p>
<p>Ministar je najavio da Vlada ne namjerava ukidati domove zdravlja, već ih objediniti u jedinstvenu upravu, po jednu u svakoj županiji, a u Zagrebu bi ih trebalo biti tri. Kazao je da u domovima zdravlja treba poboljšati primarnu zdravstvenu zaštitu, a vratit će se i centri za mentalno zdravlje, dok će na razini županija djelovati jedinstvena hitna pomoć.</p>
<p>Reformsko objedinjavanja uprava ukinut će 130 direktorskih mjesta, 300 mjesta pomoćnika i oko 500 mjesta u upravnim vijećima u kojima su lokalni političari, najavio je Vlahušić.</p>
<p>Oporbeni su klubovi, osim DC-a, odbili predloženi zakonski projekt, ukazujući pri tome na niz manjkavosti. Najviše kritika oporba je uputila na predviđeno uvođenje trgovačkih društava u sustav, decentralizaciju zdravstvene zaštite, te reorganizaciju sustava primarne zdravstvene zaštite. </p>
<p> Nacrt zakona je u suprotnosti s Ustavom, smatraju klubovi IDS-a i HSLS-a koji predlažu prethodnu raspravu, a u tome ih podržava i HDZ. Tako Ivica Kostović (HDZ) Vladi zamjera što zakon na raspravu stiže izolirano, bez drugih najavljenih zakona u području zdravstva. Upozorava kako nema procjene koliko će planirani zahvati koštati i zamjera da »nije korektno na kraju mandata Vlade donositi tako dalekosežne zakone«.</p>
<p>»HSLS neće podržati donošenje zakona, jer on ne donosi ništa novo, jer je neprecizan, preopćenit, rastezljiv i ne rješava otvorena pitanja u zdravstvu«, tvrdi Jadranka Katarinčić Škrlj. Ocjenjuje da zakon ne daje odgovore na tri najbitnija koncepcijska pitanja - na decentralizaciju zdravstvenog sustava, nastavak, obim i način privatizacije i reorganizaciju primarne zdravstvene zaštite. </p>
<p>»Ovakav prijedlog zakona neće dovesti do jeftinijeg i za građane prihvatljivijeg zdravstvenog sustava«, smatra Damir Kajin (IDS). Predlaže da primarna zaštita bude u nadležnosti gradova, a ne županija kao što to regulira zakon. »Nemojte da nas privatizacija zdravstva podijeli na one koji će moći osigurati sve vrste liječenja i one koji to sebi neće moći priuštiti«, upozorava Kajin.</p>
<p>Za razliku od Viktora Broža (Libra) koji najavljuje potporu svoje stranke jer smatra da je prijedlog zakona »dobra osnova« i upozorava da stroga decentralizacija transfuzijske medicine kakva je predložena, ne bi bila korisna, Tonči Tadić (HSP) drži kako je o zakonu »nesvrsishodno« raspravljati bez cijelog niza zakona iz zdravstvenog paketa koje Sabor tek treba donijeti. »Imat ćemo jednaku zdravstvenu zaštitu kao i ranije, ali skuplju, kaže Tadić. Predloženo pripojenje Hrvatskog zavoda za toksikologiju koji se bavi kemijskom sigurnošću HZZO-u, po njemu je nepotrebno, opasno i besmisleno.</p>
<p>Snježana Biga Friganović (Klub SDP-a), protivi se oporbenim zahtjevima za prethodnim čitanjem. Ona se zauzima za jasnije zakonsko definiranje odnosa između liječničkog rada u javnom (državnom) i privatnom sektoru, kako bi se, kaže, otklonile moguće zloporabe i osigurala kvalitetna dostupnost liječnika. I Miroslav Furdek (HSS) podržao je Vladin zakonski projekt, no naglašava kako bi bilo dobro da se takav zakon donese konsenzusom. Apelira da se još jednom razmotri treba li ukinuti Zavod za toksikologiju.</p>
<p>Odgovarajući na zastupničke zamjerke, ministar Vlahušić je najavio da bi se paket zdravstvenih zakona pred Saborom trebao naći u travnju. Također je najavio da je Vlada spremna na kompromisna rješenja u slučaju eventualnog nezadovoljstva liječnika svojim statusom, ako ta rješenja ne bi značila obustavu rada.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hebrang: U tri i pol godine zdravstveni sustav oštećen za 5, 9 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Kadrovska i financijska devastacija, zapošljavanje u zdravstvu po političkoj podobnosti, nepostojanje jasne koncepcije razvoja, kao i izostanak komunikacije s Hrvatskim liječničkim sindikatom, primjedbe su dr. Andrije Hebranga, potpredsjednika HDZ-a, na aktualno stanje u zdravstvu što ih je izložio u petak na okruglom stolu o krizi u zdravstvu koji su organizirali HDZ i Zagorska demokratska stranka (ZDS), u hotelu Dubrovnik. Već se tri i pol godine čeka na novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, kao i na novu organizaciju zdravstvenog sustava. Pritom nitko ne kontrolira financiranje niti ulaganje u skupe projekte poput onoga u Općoj bolnici u Koprivnici. U tu je bolnicu, naglasio je dr. Hebrang, uloženo 28 milijuna američkih dolara, a nisu predstavljeni gotovo nikakvi rezultati. </p>
<p>Tijekom aktualne reforme zdravstva koja traje već tri godine ukradeno je 43 milijuna kuna koji su otišli u privatne džepove, najviše kroz plaćanje intelektualnih usluga. Zdravstveni sustav je u tri i pol godine oštećen za 5,9 milijardi kuna. Riječ je, među ostalim, o 1,7 milijarde kuna zajma HZZO-a, 1,5 milijardi kuna za koliko je zdravstvo zakinuto smanjenjem doprinosa i 1,2 milijarde zajma za sanaciju bolnica.</p>
<p>»Prije tri godine smijenjena su 237 člana upravnih vijeća svih zdravstvenih ustanova. Na ta mjesta često su postavljane nekompetentne osobe iz struka koje nemaju veze sa zdravstvom. Ukupno je smijenjeno 210 članova Udruge liječnika dobrovoljaca Domovinskog rata«, tvrdi Hebrang. </p>
<p>Po njegovim riječima, HDZ je tijekom tri i pol godine u medije poslao 17 dokumenata koji upozoravaju na nepravilnosti u zdravstvu a nisu objavljeni. HDZ i ZDS slažu se da je izdvajanje više od 17 milijuna kuna za intelektualne usluge u zdravstvu za 2001. preveliko. </p>
<p>Hebrang je ustvrdio i da je ministar Andro Vlahušić prilikom podnošenja svog izvješća u Saboru iznio i nekoliko netočnih podataka u vezi s očekivanim produljenjem života, perinatalnom smrtnosti i bolestima srca povezanim s kampanjom protiv pušenja. Prim. dr. Stjepan Bačić je rekao da su neke od nepravilnosti u zdravstvu i ukidanje odnosno preseljenje brojnih bolničkih odjela. Ulaže se u KBC Rebro i OB Sveti duh ali ne i u bolnice u Kninu i Vukovaru te zagrebački KB Merkur, konstatirao je. »Nastavlja se devastacija vukovarskih zdravstvenih ustanova koje su najviše pretrpjele za vrijeme rata«, rekla je dr. Vesna Bosanac. »Na 64 stanovnika u tome području ima samo jedan pedijatar, a specijalizacije se ne odobravaju. Treba ozbiljno porazmisliti i o primjerenoj zdravstvenoj zaštiti za povratnike i stradalnike Domovinskog rata, za koje nema mjesta kod njihovih prijašnjih liječnika«, naglasila je. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Odbijen prijedlog izmjena Izbornog zakona</p>
<p>Nije prihvaćen ni amandman da se pripadnicima manjina dade dvostruko pravo glasa, jer su protiv bili SDP i Libra</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u petak nije prihvatio prijedlog izmjena Izbornog zakona. Za izmjene su glasovali zastupnici SDP-a i Libre, protiv su bili manjinski zastupnici Tibor Santo, Zdenka Čuhnil i Milan Đukić, dok su preostali manjinski zastupnici Furio Radin i Borislav Graljuk bili suzdržani, kao i Zdenka Babić-Petričević (HDZ). </p>
<p>Odbor nije prihvatio amandman da se pripadnicima manjina dade dvostruko pravo glasa koje predviđa i Ustav. Za amandman su bili svi manjinski zastupnici, SDP i Libra su bili protiv, a Babić-Petričević suzdržana. Taj amandman stoga će Saboru predložiti Klub nacionalnih manjina, a zastupnik srpske manjine Milan Đukić predložio je da se Srbima daju tri fiksna zastupnička mjesta. Zastupnica češke i slovačke manjine Zdenka Čuhnil kazala je da će te manjine izgubiti svoja stečena prava, s obzirom da bi, prema prijedlogu, svog zastupnika ubuduće birali zajedno s romskom i ruskom manjinom. »U Hrvatskoj organizirano djeluje 16 manjina, a pravo na izbor svog zastupnika dobilo bi njih 24, među njima i Vlasi kojih ima samo 12. Zašto se onda isto pravo ne da Belgijancima kojih ima 44, ili Britancima kojih je 131? Zbog jakih migracija, hoće li jednom svoje zastupnike dobiti i Kinezi i Tajlanđani«, upitala je Čuhnil, podsjetivši na ustavnu odredbu o autohtonim manjinama.</p>
<p>Predsjednik Slovenskog doma iz Zagreba Darko Šonc odredbu o stečenim pravima smatra dvojbenom s obzirom da su Slovenci i Muslimani 1997. izbrisani iz preambule ustava.</p>
<p>Zdenka Babić-Petričević kazala je da će HDZ i Odbor za useljeništvo predložiti amandman kojim bi iseljenici dobili šest fiksnih mjesta u Saboru dok bi preostali broj ovisio o broju izašlih na izbore. Za prijedlog SDP-a kojim bi se predstavnici dijaspore skidali sa stranačkih lista, a pravo glasa vezalo uz mjesto prebivališta kazala je da ga je mogla predložiti jedino anacionalna stranka poput SDP-a. Predstavnik Odbora za Ustav odgovorio je da će mišljenje o tome dati građani na izborima.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Poništena odluka o otkazu policajcu koji je pisao prijavu protiv Bandića </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Prema odluci Upravnog suda Republike Hrvatske, Disciplinski sud Ministarstva unutarnjih poslova morat će ponoviti postupak protiv Krešimira Mihića, policajca Policijske uprave zagrebačke, čime je, praktički, poništena odluka Drugostupanjskog suda Ministarstva unutarnjih poslova na osnovu koje je, »zbog povrede službene dužnosti«, Mihiću bio uručen otkaz. </p>
<p>Upravni sud je ustvrdio da postupak uručivanja otkaza Krešimiru Mihiću »nije bio proveden prema pravilima postupka, niti je činjenično stanje pravilno utvrđeno«. Tom odlukom Upravnog suda, Krešimir Mihić je ponovno dobio priliku izboriti se za povratak na posao.</p>
<p> Krešimir Mihić je policajac koji je javno preko medija upozorio da je pod pritiskom pretpostavljenih morao prepraviti prvobitno izvješće u kojem je napisao da je pijanog tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića morao izvlačiti iz njegova džipa, te je zbog te izjave dobio bezuvjetni otkaz. </p>
<p>Mihić, koji je prema drugostupanjskoj presudi Disciplinskog suda MUP-a dostavio zapisnik novinarima, bio je u ophodnji koja je došla na mjesto prometne nesreće 5. siječnja prošle godine oko 22.20 na Ksaverskoj cesti. U rukom pisanom izvješću napisao je da je Bandića morao izvlačiti iz automobila. Kasnije je, na nagovor pretpostavljenog rukovoditelja Mile Klanca, morao ispustiti taj dio, kao i dvojica njegovih kolega. Kad je na inzistiranje javnosti policija ipak morala izvijestiti o nesreći, također se izgubio dio o Bandićevu neposluhu prema policajcima. Prema presudi Drugostupanjskog suda MUP-a, Mihićev najveći grijeh je bio navodno njegovo dostavljanje kopije tog izvješća novinaru Jutarnjeg lista, iz čega se mogla »ostvariti bitna imovinska korist«.</p>
<p>Prema mišljenju Upravnog suda, »u očajničkom nastojanju da Mihića proglasi krivim, Disciplinski sud je to obrazložio navodom da izvješća nisu dostavljena novinarima, već nepoznatoj neovlaštenoj osobi«. </p>
<p>Ž. G.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Konstituirano Ravnateljstvo HRT-a</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Novo Ravnateljstvo HRT-a zamijenilo je u petak Upravno Vijeće HRT-a, u skladu s novim Zakonom o HRT-u.</p>
<p>Kako je priopćeno s HRT-a, novi su članovi Ravnateljstva održali konstituirajuću sjednicu.</p>
<p> Ravnateljstvo čine privremeni glavni ravnatelj Mirko Galić, privremeni ravnatelj Hrvatske televizije Vanja Sutlić, privremena ravnateljica Hrvatskog radija Ivanka Lučev, privremeni ravnatelj Glazbene proizvodnje Josip Guberina i predstavnik Radničkog vijeća HRT-a Branimir Bilić. Oni će ostati na tim mjestima do izbora za čelna mjesta po novom Zakonu o HRT-u. </p>
<p>Ravnateljstvo odlučuje o raspolaganju imovinom, ulaganjima, donosi plan razvoja i program rada, te usvaja izvješća o poslovanju. Zaduženo je i za donošenje financijskog plana i prihvaćanja završnog računa, prati uspješnost rada HRT-a i donosi opće akte, osim onih koji su u ovlastima Vijeća HRT-a, odnosno budućeg Programskog vijeća. Tom Vijeću bar jednom godišnje mora podnijeti izvješće o radu. Ravnateljstvo odluke donosi većinom glasova ukupnog broja članova. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Međunarodni festival vremenskih prognoza u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - »Promjena klime: Kakva je budućnost naše zemlje?«, tema je četverodnevnog Međunarodnog festivala vremenskih prognoza, koji će u nedjelju početi u Zagrebu.</p>
<p> To je zapravo nastavak Festivala koji je prije tjedan dana otvoren u francuskom Senatu. Festival je i osnovan u Francuskoj 1991. godine.</p>
<p>»Festival namjerno bira provokativne teme da bi znanstvenu meteorologiju što više približio javnosti«, istaknuo je Ivan Čačić, hrvatski suorganizator Festivala, dodavši da treba istražiti koliko čovjek utječe na nužne klimatske promjene.</p>
<p>Festival će se sastojati od tematskih rasprava i okruglih stolova o klimatologiji, medijima, tehnologiji, a dodijelit će se i meteorološki »oscari«.</p>
<p> Dio programa Festivala su i susreti i natjecanja zvijezda prognoza najpopularnijih tv postaja, kao što su Weather Channel, Sky News, TF1 i Rai Uno.</p>
<p>Od planiranih 120 sudionika u Zagrebu ih se, zbog rata u Iraku, očekuje 80, rečeno je na predstavljanju.</p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Antunović: Obrambeni sustav daleko od idealnog, ali presjekli smo praksu gomilanja problema </p>
<p>Vojna reforma nema nikakve veze s politikom. Nju nisu osmislili političari nego stručnjaci, a uloga je politike da provede prihvaćene planove, istaknula ministrica / Najavila je reviziju vojnih objekata / Do ljeta u MORH-u planiranih 27.000 ljudi </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Hrvatski obrambeni sustav daleko je od idealnog. No usprkos nagomilanim problemima, itekako smo spremni dovršiti preustroj tog velikog i vrlo složenog sustava, istaknula u petak ministrica obrane Željka Antunović. </p>
<p>Na medijskoj prezentaciji o reformi Oružanih snaga« održana u Regionalnom središtu za kontrolu naoružanja (RACVIAC) u Rakitju, ministrica je rekla da su vidljivi prvi rezultati unatoč velikom broju nagomilanih problema koji se godinama nisu rješavali. Budući da isprva sitni problemi godinama nisu rješavani, oni danas nepotrebno zadržavaju i oduzimaju energiju, upozorila je Željka Antunović. Odgađanje je, kaže, bio način na koji su mnogi oportunistički postupali u sustavu obrane u zadnjih 12 godina. Prema njezinim riječima, time su se problemi u MORH-u i Hrvatskoj vojsci samo usložnjavali.</p>
<p>»Oportunizam i reforma ne mogu ići zajedno«, objasnila je ministrica. Naglasila je da će MORH, pod njezinim vodstvom, prenositi javnosti istinu o stanju u Ministarstvu i Oružanim snagama, koliko god ona bila teško prihvatljiva jer uključuje redukciju i rezove. </p>
<p>Govoreći o reformama, ministrica je kazala da Ministarstvo trenutačno vozi na »više paralelnih kolosijeka«.</p>
<p> Smanjenje sastava Oružanih snaga i administrativnog dijela, restrukturiranje i nova teritorijalna podjela samo su neka područja u kojima se provodi reforma. O koliko je složenom poslu riječ, svjedoče ministričini podaci o sistematizaciji i formalnoj procjeni ukupno 40.000 ljudi koji su je na početku mandata dočekali u sustavu. Nakon zdravstvenih pregleda, procjena i utvrđivanja kriterija započeo je najosjetljiviji posao. U sustavu je trenutačno nešto više od 34.000 ljudi. Budući da je još 4100 djelatnih vojnih osoba podnijelo zahtjev za dragovoljno napuštanje sustava, u MORH-u vjeruju da bi do kraja lipnja mogli ostvariti planirani broj od 27.000 ljudi.</p>
<p>»Reforma MORH-a nema i ne smije imati nikakve veze s politikom. Nju nisu osmislili političari, nego stručnjaci, što znači da je uloga politike u tome da prihvaćene planove - provede«, istaknula je. </p>
<p>Ocijenila je da je postignut napredak u području demokratske kontrole i transparentnosti rada HV-a u zadnjih nekoliko godina. Ministrica je pritom naglasila važnost raspoznavanja i razgraničenja nestašluka pojedinaca u sustavu od ozbiljnih tema. Precizirala je da utjecajna politička osoba treba voditi tijek obrambene reforme, a politiku treba potpuno eliminirati iz Oružanih snaga.</p>
<p> Upozorivši da neki izvan sustava pokušavaju opstruirati reformu, Antunović je navela primjer obraćanja jednog lokalnog sinjskog političara koji je svečanu prisegu iskoristio za politički govor. »Pokušao je plasirati monstruoznu tezu da se reforma MORH-a provodi radi obračunavanja s rodoljubima i braniteljima Domovinskog rata«, podsjetila je ministrica, istaknuvši da takve i slične poruke u Hrvatskoj ne nailaze na plodno tlo.</p>
<p> U mirnodopsko vrijeme, HV, smatra Antunović, treba što više surađivati s civilnim društvom. »Oružane snage koštaju svaku zemlju i njezine porezne obveznike, valja pronaći pravi način korištenja tih snaga u miru. To je jedan od velikih ciljeva koji HV u reformi treba postići«, poručila je ministrica. </p>
<p>Najavila je da će MORH u provesti reviziju potrebnih i nepotrebnih objekata. Zgrade koje su im strateški važne bit će iskorištene, a svi ostali vojni objekti bit će namijenjeni u civilne svrhe.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić: Od isprike nema nikakve koristi </p>
<p>No, nije najveći krivac onaj koji je prijetio pa se ispričao, nego oni koji su napisali takav tekst i inspirirali one koji prijete, izjavio Mesić tijekom posjeta Virovitičko-podravskoj županiji / »Nije svaki sukob među djecom međunacionalni«, smatra Predsjednik / Govoreći o hrvatskom gospodarstvu, istaknuo je da treba poticati izvoznike, a destimulirati uvoz </p>
<p>VIROVITICA, 28. ožujka</p>
<p> - Komentirajući prijeteću izjavu i zatim ispriku predsjednika sinjske Hvidre Dražena Pavlovića, predsjednik Republike Stjepan Mesić rekao je u petak u Virovitici kako se »lako sada ispričati«, te da »od toga nema nikakve koristi«. </p>
<p> »No«, dodao je Mesić, »nije najveći krivac onaj koji je izrekao prijetnju i poslije se ispričao. Veći je problem s onima koji su napisali taj tekst i inspirirali one koji prijete«.</p>
<p> Predsjednik se osvrnuo i na tvrdnje saborskih zastupnika LS-a i IDS-a Zlatka Kramarića i Damira Kajina da Hrvatskoj prijeti ustavna kriza zbog nepoštivanja roka za donošenje izbornog zakona. Rekao je da nema razloga za krizu jer se i postojeći zakon u tom roku može modificirati. »No, to, naravno, ne znači da je netko amnestiran i da taj posao oni kojima je to dužnost nisu trebali učiniti na vrijeme«, izjavio je Mesić. </p>
<p> Tijekom posjeta Virovitici, Predsjednik je prokomentirao i tučnjavu srpskih i hrvatskih učenika u vukovarskoj Trećoj srednjoj školi, naglasivši da »ne treba svakom sukobu, posebice među djecom, pripisivati značaj međunacionalnog sukoba i tako mu pridavati veću pozornost nego što zaslužuje«. </p>
<p>U Virovitičko-podravskoj županiji predsjednik Mesić sastao se s predstavnicima županijske vlasti. Posjetio je i Dom za psihički bolesne odrasle osobe te virovitičku Udrugu distrofičara i invalida. </p>
<p> U slastičarnici »Dora« popio je kavu s Virovitičanima i odgovarao na njihova pitanja. Građani su ga uglavnom pitali osjeća li se sigurnim s obzirom na prijetnje koje mu dolaze s raznih strana. »Da, osjećam se potpuno sigurnim«, potvrdio im je Mesić. </p>
<p>Predsjednik je posjetio i dvije najveće virovitičke tvornice - drvnu industriju Tvin i tvornicu šećera Viro koje su i najveći izvoznici te županije. </p>
<p>»Te su tvornice uspjele organizirati proizvodnju na svjetskoj razini i svoje proizvode plasirati na svjetsko tržište. Država treba stvoriti takvu regulativu koja će pomagati upravo takvim poduzećima i poticati ih da budu još uspješnija, a one koji se oslanjaju samo na uvoz destimulirati i tako ih usmjeriti da ulažu u proizvodnju koja će biti konkurentna na svjetskom tržištu«, naglasio je Mesić. Predsjednik smatra da hrvatska privreda mora promijeniti smjer od pretežito uvozne u pretežito izvoznu, a drago mu je da postoje i županije kojima je to uspjelo. </p>
<p>Slavica Bakić-Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Časni sud Hvidre provest će istragu o Pavlovićevoj izjavi </p>
<p>»Zašto nitko nije kritizirao Mesićevu izjavu, danu mjesec dana nakon Šuškove smrti, da će predsjednik Tuđman čekati Novu godinu sa Šuškom«, upitao čelnik Hvidre Varaždinec / Hvidra zadovoljna uspjehom prosvjeda i osuđuje policijsku intervenciju </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Na prosvjedu Hvidre u četvrtak sudjelovalo je oko 2000 ljudi. Prosvjednici nisu izazvali incidente s policijom i Hvidra ne stoji iza »balvana« postavljenih na cesti u blizini Bibinja. Uz to, utvrdit će se odgovornost čelnika sinjske Hvidre Dražena Pavlovića zbog njegove izjave. To su glavni naglasci s konferencije za novinare Predsjedništva Hvidre održane u petak u Zagrebu.</p>
<p> Predsjednik Hvidre Damir Varaždinec osudio je izjave premijera Ivice Račana, ministra unutarnjih poslova Šime Lučina i predsjednika Republike Stjepana Mesića koji su kritizirali prosvjed.</p>
<p> »Iza prosvjeda stoji samo Hvidra, a ne, kako premijer Račan tvrdi, neke političke stranke. Nemamo ništa s borovima postavljenim na cesti na ulazu u Bibinje i tražimo hitnu istragu tog slučaja. Još jednom se ograđujemo od Pavlovićeve izjave čiju će odgovornost ispitati Hvidrin sud časti«, kazao je Varaždinac. </p>
<p>Ali, pitamo se kako to da nitko nije reagirao kada je sadašnji predsjednik Mesić, samo mjesec dana nakon smrti Gojka Šuška, rekao da će predsjednik Tuđman čekati Novu godinu sa Šuškom«, izjavio je Varaždinec.</p>
<p>Predsjedništvo Hvidre smatra da je prosvjed uspio i stoga što su na njega reagirali i dužnosnici iz državnog vrha koji se» nikad ne odazivaju na pozive branitelja da sudjeluju u rješavanju braniteljskih problema«. Varaždinec je zamjerio članovima izvršne vlasti što su se u velikom broju pojavili na »gay paradi«, a na Hvidrine skupove ne dođe ni ministar branitelja.</p>
<p> Smatra da je 90 posto hrvatskih generala obuhvaćeno haaškim istragama pa se zato brine za sudbinu ostalih branitelja. Prema njegovu mišljenju presuda Mirku Norcu, Tihomiru Oreškoviću i Stjepanu Grandiću »potvrdila je srpsku tezu da je Hrvatska izrasla na zločinu i da su Srbi imali pravo uzeti oružje u ruke«.</p>
<p> Glavni tajnik Hvidre Ante Kardum zamjerio je policiji što je tijekom prosvjedu u zagrebačkom naselju Laništu fizički micala prosvjednike, pa i teške invalide u kolicima. Osvrćući se na presudu riječkoga suda, Kardum je izjavio da »među nama žive rušitelji naših gradova i snajperisti kojima nitko nije sudio i koji još primaju hrvatske mirovine«.</p>
<p> Najavljeno je da će Časni sud Hvidre provesti istragu o izjavi Dražena Pavlovića, koji je jedu predsjedniku Mesiću, premijeru Račanu i Manoliću poželio »brzi doručak s Đinđićem«. Kako je istaknuto, ako se pokaže da je tom izjavom naštetio Hvidri, Pavlović može biti kažnjen u rasponu od opomene do isključenja iz udruge.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Državno odvjetništvo zatražilo od HTV-a snimku Pavlovićeve izjave </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo je u petak od Hrvatske televizije videozapis izjave predsjednika sinjske Hvidre Dražena Pavlovića za koju se sumnja da je izrečena kao prijetnja premijeru i predsjedniku države.</p>
<p>U priopćenju zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika Krunoslava Canjuge navodi se da je radi »daljnjeg utvrđivanja činjenica i okolnosti« zatraženo od HTV-a da dostavi videozapis s konferencije za novinare, a od Radio Sinja tonsku snimku kontakt-emisije emitirane »u svezi s izricanjem presude tzv. gospićkoj skupini«. </p>
<p>Ustvrdivši da je od policije dobilo bilješku o informativnom razgovoru s Pavlovićem, Državno odvjetništvo nije izvijestilo o detaljima tog razgovora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hrvatska ne može biti politički talac Bobetkovh »savjetnika«</p>
<p>Diplomatski pritisak koji iz europskih i svjetskih krugova kreće prema Zagrebu pritišće državu, a ne Bobetka i njegove odvjetnike i »savjetnike«</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Haaška postupovna pravila, članak 53. bis, kažu: optužnica se dostavlja optuženiku. I ništa više. Hrvatski zakon o kaznenom postupku dostavu optužnice regulira s mnogo više detalja. Bitno je da se zna da je optužnica posredovanjem Vlade, putem Ministarstva pravosuđa i predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, dostavljena istražnom sucu toga suda Zoranu Luburiću. </p>
<p>S obzirom na karakter predmeta, ne treba očekivati da će sudski dostavljač optužnicu nositi u KB Dubrava. Učinit će to sudac Luburić. Optuženik u bolesničkoj sobi Janko Bobetko može odbiti primiti optužnicu. Tog trenutka se, prema hrvatskom zakonu, optužnica smatra uručenom i sve što se tiče kasnijih rokova i drugih postupovnih pravila počinje teći od tog trenutka. Sasvim bi drukčija priča bila da se trenutno boravište optuženika ne zna. Ovako, na adresi u KB Dubrava, već i odbijanje da primi optužnicu za Bobetkov procesni položaj znači da je on dokument haaškog tužiteljstva mogao primiti, ali to nije učinio.</p>
<p>Znači, sve dosad spominjane uloge branitelja Bosiljka Mišetića i Petra Šale, uloga oglasne ploče suda, dostava na neki treći način, padaju u vodu. Dostava optužnice istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu i njegova obveza da s tim upozna optuženika dovoljna je za zadovoljenje procesnih obveza i prema hrvatskim i prema haaškim pravilima o primanju optužnice.</p>
<p>U tim okolnostima posebno zanimljiv postaje nalaz hrvatskih, odnosno haaških medicinskih stručnjaka o Bobetkovoj sposobnosti da sudjeluje u postupku na Haaškom sudu. Integralni tekst haaške ekspertize o Bobetkovu zdravstvenom stanju nitko u Hrvatskoj nije vidio.</p>
<p>Spor o Bobetkovoj procesnoj sposobnosti izbio je nakon što je hospitalizirani general u KB Dubrava primio medalju čelnika Novske i pritom održao politički govor. Haaške uši i oči u Hrvatskoj registrirale su taj televizijski (medijski) nastup. Od tada su za Hrvatsku počeli problemi s uručenjem optužnice.</p>
<p>Jer, nesavršeni birokratski mehanizam Haaškog suda i tužiteljstva, koji nedovršen Bobetkov spis smatra smetnjom u evidenciji obavljenih poslova, traži rješenje te smetnje u sklopu mandata Vijeća sigurnosti UN-a. </p>
<p>Ta se logika temelji na dva načela: Prvo: Bobetko neće vidjeti unutrašnjost Scheveningena. Drugo: ako Bobetko, zbog narušena zdravlja i nepokretnosti, ne može biti prevezen u Haag, može barem primiti optužnicu i očitovati se o njoj. Na isti način na koji se očituje o hrvatskim političkim okolnostima, i telefonski i javno.</p>
<p>Naravno, ta je pretpostavka proizašla iz Bobetkovih telefonskih razgovora iz bolnice, njegova televizijskog nastupa i govora pred kamerama.</p>
<p>U tim okolnostima valja razumjeti odbijanje predstavnika hrvatske države da i dalje, politički, budu taoci hospitaliziranog generala i njegovih političkih savjetnika. Jer, diplomatski pritisak koji iz europskih i svjetskih krugova kreće prema Zagrebu pritišće državu, a ne Bobetka i njegove odvjetnike i »savjetnike«.</p>
<p>Zahtjev za uručenje optužnice upućen je Vladi, ona ga je proslijedila Ministarstvu pravosuđa, a odatle je upućen Županijskom sudu u Zagrebu. Predsjednik tog suda Božo Rumenjak je predmet uputio istražnome sucu svoga suda Zoranu Luburiću. Luburić je pak pozvao u pomoć liječničke vještake da bi se Bobetkovo zdravstveno stanje utvrdilo još jednom. Nakon njihova izvješća, može se očekivati da će haaški liječnici opet doći provjeriti točnost tih nalaza.</p>
<p>Ključna prijetnja za Hrvatsku je u sljedećem: ne uruči li se optužnica na jedan od opisanih načina, Haaški sud će smatrati da je optužni akt ipak nekako dostavljen Bobetku, optužnica će se smatrati uručenom, ali se uhidbeni akt i zahtjev za transferom neće stornirati.</p>
<p>Bobetko, njegovi »savjetnici« i odvjetnici u tim uvjetima zapravo i nemaju mnogo izbora. Osim da na teret hrvatske države strovale teret neispunjene haaške obveze.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Roditelji poginulih branitelja s Račanom: Obiteljske mirovine osloboditi od poreza </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka </p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivica Račan sastao se u petak s predstavnicima Hrvatske zajednice udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata koji su ga izvijestili o aktivnostima te problemima s kojima se suočavaju, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću. Hrvatska zajednica okuplja 8500 članova u 46 udruga, a u sklopu aktivnosti provodi i uspješan program psihološke pomoći.</p>
<p> Na sastanku, predstavnici Zajednice postavili su pitanje oslobađanja od poreza obiteljskih mirovina roditelja poginulih branitelja iz Domovinskog rata, koje su sukladno zakonu podložne oporezivanju. </p>
<p> Premijer Račan izrazio je razumijevanje za problem s kojim se suočavaju korisnici obiteljskih mirovina.</p>
<p> Uzimajući u obzir problem roditelja poginulih branitelja i posebnost situacije u kojoj se nalaze, zaključeno je da traže suglasnost Republičke koordinacije udruga Domovinskog rata o specifičnosti problema i njegovoj prioritetnosti kako bi njihov zahtjev bilo moguće poduprijeti, stoji u priopćenju.</p>
<p> Na sastanku je bio i Ivica Pančić, ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Jeftinije telefoniranje za siromašne i pristup Internetu </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - U Vladi očekuju da će Hrvatski telekom polovicom svibnja upoznati javnost s novim tarifnim pravilima koja će izići u susret siromašnijim korisnicima fiksne telefonije. Vlada je to od HT-a službeno zatražila u četvrtak. Zatraženo je pojeftinjenje pristupa Internetu te povećanje ulaganja u fiksnu mrežu u suradnji s domaćim dobavljačima opreme. S Upravom HT-a o tome se već razgovaralo. U igri su dva modela koja bi trebala smanjiti troškove onih koji sami malo nazivaju jer si ne mogu priuštiti velike račune: smanjenje pretplate i povećanje broja besplatnih impulsa u sklopu sadašnje cijene pretplate.</p>
<p> HT će Vladu i javnost upoznati s konačnim prijedlogom u sklopu rasprave o rezultatima poslovanja u 2002., dakle nakon obrade završnoga računa. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Radnicima Borova isplata potraživanja za mjesec dana </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Uprava »Borova«, predstavnici radnika i nadležnih ustanova potpisat će 31. ožujka sporazum o zbrinjavanju viška zaposlenih, a radnička potraživanja mogla bi biti isplaćena u idućih mjesec dana, najavio je u petak predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović.</p>
<p>Na temelju sporazuma 1746 radnika proglašenih viškom dobit će 1500 kuna po godini staža, u što su uključene i otpremnine, rekao je Begović. Prosječan staž radnika proglašenih viškom iznosi 23 godine, pa će za sve njih trebati osigurati između 60 i 65 milijuna kuna. Prije realizacije sporazuma radnici trebaju potpisati izjavu o prihvaćanju nagodbe za isplatu potraživanja. Novac će se osigurati pozajmicom uz jamstvo države, a Borovo će ga vratiti prodajom nekretnina, nisu u njegovoj temeljnoj funkciji. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030329].
|
