NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030828].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181812 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.08.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Slučaj Gotovina u kritičnoj fazi za Hrvatsku</p>
<p>Gotovinu u središte pažnje vraća i upitnik Europske komisije koji u uvodnom tzv. političkom dijelu, pod paragrafom »J«, točka »c«, postavlja upit o »sljedećim koracima koje Vlada namjerava učiniti u hvatanju i izručenju MKS-u odbjeglog Gotovine« / U hrvatskom odgovoru na tri stranice opisan je cijeli slučaj Gotovina i ponovljeno je da su različiti, posebno diplomatski izvori - koji su »vidjeli Gotovinu«, »koji znaju gdje je on, a hrvatska ga vlast ne želi uhititi«, »koji imaju pouzdane informacije da je Gotovina u Hrvatskoj« - zapravo raspolagali lažnim podacima</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Dok je haaški bjegunac Ante Gotovina iščeznuo s udarnih stranica hrvatskih medija, u sjedištu Ujedinjenih naroda na East Riveru priprema se rezolucija, na inicijativu Velike Britanije, koja ga spominje. Naime, britanska diplomacija pokreće inicijativu kojom bi se dodatno pritisnulo zemlje bivše Jugoslavije na striktno poštivanje normi suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom (MKS) u Haagu i tužiteljstvom Carle del Ponte</p>
<p>Rezolucija bi poimenično navela Antu Gotovinu, te Karadžića i Mladića, kao »primjere« te nesuradnje. Jer, riječ je o trojici optuženika koji još nisu dostupni MKS-u.</p>
<p>Hrvatska diplomacija je, čim je doznala da se priprema rezolucija, krenula u akciju. Prvo, zašto je Gotovina stavljen u isti rang s Karadžićem i Mladićem? Drugo, zašto se ide na presedan i u rezoluciji poimenično spominju bjegunci, dakle osobe na koje se odnosi jedan akt Ujedinjenih naroda?</p>
<p>S obzirom na to da je i u New Yorku vrijeme godišnjih odmora, hrvatski su diplomati naišli na mlaku reakciju zemalja od kojih se tražila podrška kojom bi se dio rezolucije što se odnosi na Hrvatsku različito sročio, drukčije od onoga koji se odnosi na druge zemlje regije obuhvaćene nadležnošću MKS-a. </p>
<p>Dok je velik dio diplomacija nezainteresiran za »hrvatsko viđenje« akta u pripremi, druge zemlje (poput Rusije i Njemačke) smatraju da je poimenično spominjanje osoba nedohvatljivih Haagu nepotreban presedan. Treće pak smatraju da bi rezolucija trebala dovesti do konačne finalizacije mandata MKS-a, pa ni oštriji ton ne bi bio bez smisla.</p>
<p>Na te američke vijesti reagirao je u srijedu naš visoki državni dužnosnik, tvrdnjom da sankcije Hrvatskoj zbog Gotovine ne dolaze u obzir, ali da je usvajanje rezolucije izvjesno, sa sadržajem koji je Vjesniku potvrđen iz više domaćih i stranih izvora.</p>
<p>Nekako usporedo s newyorškom pričom, krenula je i zagrebačka diplomatska storija.</p>
<p>Naime, u veleposlaničkim krugovima u Zagrebu već se nekoliko dana govori da je direktor »Nacionala« Ivo Pukanić, čiji je tjednik dva puta objavio razgovor s odbjeglim Gotovinom, zatražio primanje kod britanskog veleposlanika u Hrvatskoj, Nicholasa Jarrolda. U dogovorenom terminu Pukanić je imao prilike razgovarati i s američkom veleposlanikom Ralphom Frankom.</p>
<p>Pukanić je veleposlanicima došao objasniti okolnosti u kojima je baš njegov tjednik, a na Gotovininu inicijativu, stupio u kontakt s odbjeglim optuženikom. Ujedno je porekao bilo kakvu mogućnost da je do Gotovine mogla doći hrvatska policija.</p>
<p>Sastanak je održan u strogoj tajnosti. No, poroznost diplomatskih krugova u Zagrebu ipak je omogućila da se o tome susretu nešto dozna. Tome je, naravno, pridodana i priča da je cijelu akciju jednog tjednika baš na toj razini trebalo objasniti kao novinarski, a ne i državni i politički projekt hrvatske vlade. Baš zbog toga nije čudno što je u priču upleten i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, na čiji je navodni nagovor Pukanić i krenuo u misiju »tumačenja«.</p>
<p>Točnost tih spekulacija na svoj način potvrđuje i činjenica da se predsjednik Mesić u dane generalova nastupa u »Nacionalu« spominjao kao osoba koja čak nudi svoj predsjednički kabinet kao »azil« za Gotovinu, u kojem ga nitko neće imati pravo uhititi. Bez obzira na Interpolovu tjeralicu koja je za njim raspisana.</p>
<p>Treći element koji vraća Gotovinu u središte pažnje ovdašnje javnosti tiče se upitnika Europske komisije, koji je u fazi prevođenja i redakture, a prije listopadskih sjednica Vlade na kojima bi kao konačni dokument trebao biti usvojen. U uvodnom tzv. političkom dijelu, pod paragrafom »J«, točka »c«, Europska komisija je postavila i upit o »sljedećim koracima koje Vlada namjerava učiniti u hvatanju i izručenju MKS-u odbjeglog Gotovine«.</p>
<p>U odgovoru na tri stranice opisan je cijeli slučaj Gotovina, od 8. lipnja 2001. godine kad je optužnica stigla u Zagreb do danas. Ponovljeno je, a sad i službeno verificirano, da su različiti, posebno diplomatski izvori koji su »vidjeli Gotovinu«, »koji znaju gdje je on, a hrvatska ga vlast ne želi uhititi«, »koji imaju pouzdane informacije da je Gotovina u Hrvatskoj« - zapravo raspolagali s lažnim podacima.</p>
<p>Ono što je bitno, a što stoji i u odgovoru na upitnik, tiče se činjenice da je od 8. lipnja 2001. godine do danas Gotovina izvan dohvata hrvatskih vlasti. Istina, hrvatska tijela prisile kontroliraju osobe koje bi, iz obiteljskih, političkih ili nekih drugih razloga mogle kontaktirati s bjeguncem. U akcijama kontrole prema različitim dojavama dosad nije bilo uspjeha. Široko postavljena obavještajna i policijska mreža, s obzirom na mnogo jalovih dojava, zasad potvrđuje da se Ante Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj.</p>
<p>No reakcija na sve to, posebno iz Banskih dvora, pokazuje da je povoljne okolnosti za predaju, nastale u trenutku objave prvoga intervjua, Ante Gotovina propustio. Sad je cijeli slučaj za Hrvatsku dospio u kritičnu fazu.</p>
<p>Gotovinina spekulacija s ovdašnjim integracijskim planovima za dostizanje statusa kandidata za člana EU-a u travnju 2004. godine, dovela je i do razlaza u njegovu braniteljskom timu. Neki od odvjetnika uključili su se u izradu prijedloga za promjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haagom, što ni Saboru ni Hrvatskoj ovog trenutka ne treba. Da se ne kaže da je riječ o teškom udarcu poretku sa strane koja, neosporno, instruira bjegunca u njegovoj upornosti.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Rezolucija ne prijeti Hrvatskoj sankcijama</p>
<p>Tom rezolucijom UN želi požuriti i podsjetiti sve zemlje na obvezu suradnje s Haaškim sudom / Prema informacijama iz diplomatskih krugova bliskih UN-u, sponzor te rezolucije je SAD, a ne Velika Britanija / Situacija je politički nezgodna već mjesecima, jer međunarodni predstavnici nisu uvjereni da Hrvatska čini sve kako bi se optuženi general Gotovina doveo pred Haaški sud </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Britanska diplomacija ogorčena je napisom u hrvatskim medijima da će Velika Britanija u Vijeću sigurnosti UN-a pokrenuti rezoluciju kojom će se zatražiti sankcije protiv Hrvatske zbog neizručenja Ante Gotovine Haaškome sudu. </p>
<p>»Posebice je iritantna tvrdnja da Velika Britanija čini sve kako bi spriječila ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Mi činimo sve da bi Hrvatska što prije ušla u Europsku uniju, a na tom putu pružamo joj djelatnu potporu. Hrvatska je jedina zemlja kojoj je Velika Britanija odobrila pomoć u svladavanju EU-uvjeta, a da još nije u statusu kandidata«, izjavili su Vjesniku visoki britanski diplomatski izvori.</p>
<p>Što se zapravo događa s rezolucijom koju priprema Vijeće sigurnosti? Donošenje nove rezolucije Vijeća sigurnosti koja se tiče Haaškog suda i zemalja u regiji u direktnoj je vezi s činjenicom da je glavnoj tužiteljici Haaškog suda Carli del Ponte oduzeta jurisdikcija nad Ruandom. U rutinskoj obradi rezolucija će jednostavno ponoviti sva dosadašnja načela i u osnovi ne donosi ništa novog. Rezolucija poziva sve zemlje da u potpunosti surađuju s Haaškim sudom, a navodi i sve haaške bjegunce. Radovana Karadžića, Ratka Mladića i generala Antu Gotovinu. Ta trojica moraju se što prije pojaviti pred Haaškim sudom, stoji u pripremljenoj rezoluciji.</p>
<p>Tom rezolucijom UN želi požuriti i podsjetiti sve zemlje na obvezu suradnje s Haaškim sudom, a rezolucija nema karakter prijetnje sankcijama niti se to u tekstu rezolucije navodi. Napokon, prema informacijama iz diplomatskih krugova bliskih UN-u sponzor te rezolucije je SAD, a ne Velika Britanija. Naime, u uobičajenoj praksi donošenja rezolucija Vijeća sigurnosti uvijek je poticatelj rezolucije jedna zemlja, koja se naziva sponzorom, dok se kasnije u raspravi javljaju ostale zemlje s vlastitim zamislima koje se onda također ugrađuju u tekst rezolucije.</p>
<p>Hrvatska diplomacija kazala nam je da nije iznenađena tekstom rezolucije, jer se situacija u osnovi nije promijenila već nekoliko mjeseci. Hrvatska je vlada sasvim sigurno svjesna svoje neispunjene obveze, a situacija je politički nezgodna već mjesecima, jer međunarodni predstavnici nisu uvjereni da Hrvatska čini sve kako bi se optuženi general Gotovina doveo pred Haaški sud.</p>
<p>Stajalište službenog Londona identično je onome koje je u ime Europske unije u Zagrebu izrekao predsjednik Europske komisije Romano Prodi. I London i Bruxelles neće procjenjivati surađuje li Hrvatska s Haaškim sudom ili ne, nego će prihvatiti mišljenje glavne tužiteljice i samog Suda. Zasad Carla del Ponte ne smatra da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom.</p>
<p>Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a u pripremi i upitnik Europske komisije, u kojem Hrvatska također mora precizno odgovoriti o suradnji s Haaškim sudom, podsjetnik su Vladi da se što hitnije mora suočiti s preostalim političkim kriterijima potrebnim za uspjeh kad je riječ o EU. Parlamenti Velike Britanije i Nizozemske zbog slučaja Gotovina još nisu ratificirali hrvatski Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
<p>U rješavanju problema s Gotovinom tajming je iznimno važan, jer će Hrvatska, u slučaju izbjegavanja ispunjavanja te obveze, imati problema s konačnim mišljenjem Europske komisije na proljeće, ali i s potrebnom ratifikacijom sporazuma u britanskom parlamentu. Naime, za proceduru ratificiranja bilo kojeg zakona u britanskom je parlamentu potrebno najmanje dva mjeseca.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Senzacionalistička montaža« o britanskoj blokadi Hrvatske</p>
<p>»Iz toga kako je sročen nacrt rezolucije, ni na koji se način ne može izvesti zaključak da je riječ o ultimatumu, niti da Hrvatskoj prijete sankcije«, rekao je hrvatski veleposlanik u Londonu Joško Paro / Glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova potvrdio je u izjavi za »Vjesnik« da Ujedinjeno Kraljevstvo ne predlaže sankcije UN-a protiv Hrvatske, nazvavši takve tvrdnje »besmislicom« </p>
<p>LONDON, 28. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Senzacionalističkom montažom« nazvali su hrvatski diplomatski izvori u Londonu pisanje Globusa da Britanija želi blokirati Hrvatsku u Europskoj uniji i Ujedinjenim narodima svojom rezolucijom o Haaškom tribunalu, koju želi predložiti Vijeću sigurnosti. Isti izvori tvrde da pisanje hrvatskog tjednika »ne odgovara istini«, odnosno da Globus ima »polovičnu informaciju«.</p>
<p>Kako je u razgovoru za Vjesnik naglasio i hrvatski veleposlanik u Londonu Joško Paro, »iz toga kako je sročen nacrt rezolucije, ni na koji se način ne može zaključiti da je riječ o ultimatumu, niti da Hrvatskoj prijete sankcije«. Paro je rekao da se ni iz jedne komunikacije s Foreign Officeom nije moglo naslutiti da bi se britanska diplomacija zauzimala za uvođenje sankcija, dodajući da između Zagreba i Londona ne postoje nikakve napetosti.</p>
<p>Hrvatski diplomatski izvori nisu se htjeli upuštati u podrobno komentiranje rezolucije koja nije usvojena. No ističu da u njoj nema nikakvih ultimatuma, nego ona poziva sve države na svijetu na suradnju s Haaškim tribunalom - a posebno Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>No ta se suradnja zahtijeva i od svih drugih zemalja, bilo da je riječ o Britaniji, Kanadi, Francuskoj ili, primjerice, Svaziju. Drugim riječima ako se Karadžić ili Mladić nađu na teritoriju bilo koje od članica UN-a, ono ih poziva da intenziviraju suradnju s Haaškim sudom. Što se tiče stavljanja imena Ante Gotovine pokraj Karadžićevog i Mladićevog u nacrtu rezolucije, hrvatski diplomati u Londonu tumače da je između njih načinjeno određeno semantičko razdvajanje.</p>
<p>I glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova, Foreign Officea, potvrdio je u srijedu u izjavi za Vjesnik da Ujedinjeno Kraljevstvo nikako ne predlaže sankcije UN-a protiv Hrvatske, nazvavši takve tvrdnje »besmislicom«. U Foreign Officeu podsjećaju da Vijeće sigurnosti upravo raspravlja o rezoluciji koja bi se ticala završne strategije za međunarodne sudove za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi. Taj dokument jednostavno poziva sve države da surađuju sa spomenutim tribunalima, te da uhite sve optuženike koji su još na slobodi. U tom se kontekstu, navode u Foreign Officeu, spominje Ante Gotovina. </p>
<p>Glasnogovornik Foreign Officea podsjetio je da je hrvatska vlada i prema međunarodnom i prema vlastitom zakonu dužna uhititi generala Gotovinu i prebaciti ga u Haag, te da ta obveza postoji već dvije godine. Ne bi trebalo biti nikakvo iznenađenje ako predstojeća rezolucija Vijeća sigurnosti podsjeti vladu Hrvatske na tu obvezu, kaže se u britanskom priopćenju na tu temu. </p>
<p>O stavljanju imena Ante Gotovine uz bok Karadžićevog i Mladićevog, glasnogovornik Foreign Officea je rekao da su to, prema rezoluciji Vijeća sigurnosti, »optuženi ratni zločinci«. Dodao je da Britanija ne kani ulaziti u raspravu o tome je li jedan ratni zločin veći od drugog, jer da je to tema isključivo za sud u Haagu. </p>
<p>»Gotovina, ili bilo tko drugi tko se preda, može to učiniti sa sigurnošću i dostojanstvom, a dobit će pravedno suđenje gdje može iznijeti svoju stranu.«</p>
<p>U Foreign Officeu tvrde da se Ujedinjeno Kraljevstvo »jako divi koracima koje je Hrvatska poduzela posljednjih godina da bi ispunila svoje europske i međunarodne obveze«. No, dodaju da je »tim neshvatljivije što njen napredak zapinje na malom broju pitanja«. Također ističu da »Britanija podupire ulazak Hrvatske u EU kada Zagreb ispuni kriterije EU-a. Komisija će iduće godine dati svoje mišljenje o tome je li Hrvatska spremna za pregovore u članstvu s EU-om. Da bi dobila pozitivno mišljenje, Hrvatska mora udovoljiti Kopenhagenskim političkim mjerilima, što uključuje i poštivanje pravnog poretka. Za Hrvatsku to znači punu suradnju s Haaškim sudom«. </p>
<p>Hrvatski diplomatski izvori u Londonu smatraju da naša zemlja ispunjava svoje obveze prema Haaškom sudu u dobroj vjeri i dobroj namjeri. Oni ističu kako je Hrvatska svjesna da o suradnji s tim tribunalom ovisi buduće članstvo u EU, zbog čega »vlada ulaže goleme napore ne bi li sve uvjete ispunila na vrijeme«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Potroši do lipnja da ti ne uzmu u rujnu</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>I ove će jeseni državni proračun doživjeti veliko prekrajanje. Ministar financija Mato Crkvenac jako je zadovoljan zato što se zbog nepredviđenih izdataka neće povećati ukupni rashodi jer će se rupe zakrpati novcem koji na drugim stavkama nije potrošen. </p>
<p>No, mjesta za zadovoljstvo nema. Štoviše, i ovogodišnji rebalans otvara nekoliko vrlo ozbiljnih pitanja. Na primjer: kako to da se iz godine u godinu proračunske rupe velikim dijelom krpaju novcem namijenjenim Ministarstvu poljoprivrede? Zar nam je poljoprivreda toliko savršena da u nju ne treba ulagati? Nije. Dapače, prema uvozu hrane i veličini prosječnog seljačkog posjeda lako bi se moglo zaključiti da smo pustinjska zemlja. O činjenici da se u Hrvatskoj u dovoljnim količinama za zadovoljavanje domaćih potreba proizvode samo četiri prehrambena proizvoda da se i ne govori. </p>
<p>Crkvenac puno dobroga vidi i u pola milijarde većim izdacima MORH-a. Jer, oni u dijelu otpremnina znače da se broj zaposlenih u vojsci smanjuje brže nego što je predviđeno. No, to također govori da se državni proračun zapravo kroji na slijepo, a ne na temelju ozbiljnih podataka i stručnih procjena, na primjer o raspoloženju u vojsci i kvaliteti reformskih poteza. </p>
<p>Razloge za zadovoljstvo Crkvenac vidi i u povećanim izdacima zbog zapošljavanja na temelju državnih poticaja. Tim se poticajima poslodavcima u određenom razdoblju smanjuje cijenu rada. Jer i sama vlast shvaća da je ona prevelika. Zašto su onda proračunski krojači bili tako škrti u predviđanju troškova po toj stavci? Zato jer nisu svjesni razloga zbog kojih su poticaji uvedeni? </p>
<p>Moglo bi se i u ovogodišnjem rebalansu naći još slični razloga za zabrinutost. No, najveći je u činjenici da se iz godine u godinu ponavlja isti problem - tko novac ne potroši do lipnja, u rujnu će ostati bez njega. Pa makar bila riječ i o zdravstvu ili pravosuđu s kojima je malo tko u ovoj državi zadovoljan. </p>
<p>»Selidba« dvije i pol milijarde kuna, koliko iznosi ovogodišnji rebalans, ne znači mnogo u proračunu teškom 78 milijardi. No, problemi koji se iza toga kriju veliki su jer svjedoče o neozbiljnosti u stvaranju najvažnijega godišnjeg financijskog dokumenta svake države.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ptice selice najavljuju izbore</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Osjeća se u zraku da se bliže izbori. Stranačke ptice selice zaklepetale su krilima u dosadašnjim gnijezdima i traže novo stanište. Uvijek nekako ujesen, kad se bliži vrijeme migracija, stranački aktivisti i saborski zastupnici osjete kako je došlo vrijeme da promijene sredinu, nađu nove poticaje koji će ih voditi dalje u njihovoj političkoj karijeri.</p>
<p>Nekad je sinonim za takve bio Bernardo Jurlina. Po njemu je skovan naziv »jurlinisti« za one koje bi nenadano spopao nagon za novom ideologijom, ne mora biti ni bliskom dotadašnjoj, ali prikladnoj da oni na nov način uspostave kontakt sa svojim biračima. Vukić i Beljo napustili su HDZ i od HIP-a stvorili parlamentarnu stranku barem do kraja ovog saborskog saziva. Mateša i Štern, nekad prvaci tehnomenadžerske hadezeovske struje, okrilje će možda naći u Budišinom HSLS-u.</p>
<p> Sociolog Letica je u pregovorima s HSP-om kojem bi trebao donijeti građanski štih nakon što su Đapić i prijatelji na vrijeme crne košulje zamijenili sniježnobijelim i tako toj nekad krajnje desnoj stranci navukli boju nevinosti. Igor Zidić bi također trebao pojačati Budišin tabor premda nije jasno tko bi se od njih dvojice onda odrekao predsjedničkih ambicija. Napokon, nitko još pouzdano ne zna hoće li u svojim iznenađujućim obratima Zdravko Tomac pronaći stranku koja potpuno odgovara njegovim uvjerenjima ili će ostati nezadovoljan i teška srca u SDP-u.</p>
<p>Do izbora je barem još tri mjeseca. Sasvim dovoljno vremena da mnogi nakon dugog premišljanja i vaganja odaberu stranku barem za ove izbore. Svi su oni, manje-više, nezadovoljni smjerom kojim su krenule njihove dosadašnje stranke i traže pravo mjesto gdje će sasvim slobodno, daleko od autokratskih manira bivših šefova, ostvariti svoju temeljnu želju, da služe narodu kao pravi zastupnici njegovih interesa. Neki tako lutaju i stalno traže, mijenjaju stranke kao čarape, jer one se mijenjaju, a ne oni. </p>
<p>Često neshvaćeni u bivšoj sredini, proganjani pa čak i izgnani, neumorno, za dobrobit naroda, traže svoj put. Nema granica u tom traženju ako su pravi stimulansi u igri. Neki su znali prelaziti i za, ne daj Bože, novac ili materijalne stimulanse. Takvi su, sigurno, u manjini. Ipak njih vodi u prvom redu briga da biračima omoguće pravi odabir, ma u kojoj stranci oni bili.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Emocije u novčaniku</p>
<p>Bio je potreban val velikih vrućina i deset tisuća umrlih iznad statistike vreloga pariškoga kolovoza da bi se shvatilo kako stvari ipak nisu u najboljem redu i da u idili bogate države, jedne od najmoćnijih financijskih sila u svijetu, postoje trendovi objektivno nespojivi i s blagostanjem, ali i s brigom jednih o drugima</p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO</p>
<p>Francuske pasje vrućine upozorile su na ono što se odavno zbiva u svakodnevici Europljana: starci jesu samostalni, ali su zaboravljeni. Četiri ili pet stotina leševa statističkog viška u frižiderima mrtvačnica, i medicinskih fakulteta i bolnica, leševa kojima nisu mogli naći skrbnike jer su ovi na odmoru ili im se zagubio svaki trag, ilustracija su društva koje je zaboravilo svoje seniore, jer se tako običava živjeti. </p>
<p>Najstariji naraštaji, ponosni na svoju samostalnost, u kasnim godinama više su briga zdravstvenih, socijalnih ili dobrotvornih institucija, čak i ubožnica, a manje njihovih obitelji, rođaka, najbližih... Jedni, naime, nemaju ni vremena, ni novca ni strpljenja za druge. Napuštanjem obiteljskoga gnijezda, djeca osnivaju vlastite domove, često u svakom smislu udaljene od matičnih, i veze se stanjuju. Potom pucaju. Jer, takav je život, takvi su uzusi, takva je praksa. Bio je potreban val velikih vrućina i deset tisuća umrlih iznad statistike vreloga pariškoga kolovoza da bi se shvatilo kako stvari ipak nisu u najboljem redu i da u idili bogate države, jedne od najmoćnijih financijskih sila u svijetu (svim problemima s javnim dugom i poštivanjem financijske discipline eurozone unatoč) postoje trendovi objektivno nespojivi i s blagostanjem, ali i s brigom jednih o drugima. </p>
<p>Pasje vrućine nalegle na Francusku pomele su starije. Socijalne su službe zaista dijelom odgovorne jer nisu svi starački domovi i stanovi imali primjerene rashladne uređaje - za razliku od banaka, butika, pa i ureda onih koji vode službe za skrb o najstarijima. </p>
<p>Razumljiv je bijes i frustracija dežurnih savjesti po naslovnicama francuskih listova. Društvo se suočilo s problemom na koji nije računalo i od koji je - za razliku od važnijih stvari (od državnog proračuna do nogometne reprezentacije) - debelo zaboravljen i prepušten na obradu samo nadležnim, za to plaćenim službama. I nikome više.</p>
<p>Društva preokupirana jurnjavom »za vlašću, zlatom ili za hljebom«, kako bi rekao pjesnik, nemaju dovoljno vremena, energije i emocija, a izgleda čak ni tradicije za brigu o najstarijem dijelu zajednice. Društvene navade suprotne su demografiji. Brojke upozoravaju da se u zadnjih četrdeset godina prosječan životni vijek šezdesetogodišnjakinje produljio za četvrtinu, od 19 na gotovo 24 godine, i da u tom dugom životnom nizu vode baš Francuskinje, najdugovječnije stanovnice Europske unije. </p>
<p>Prosječan je Europljanin istodobno svoj život poslije šezdesete produljio za petinu i dočekat će, statistički, kraj života oko osamdesete. Francuzi su, prema Unijinoj statistici, pri vrhu dugovječnih. S vrućinama ili bez njih. Kada živa u hladu preskoči tropsku četrdeseticu i kad se sparine ne miču, kada starci završavaju u frižiderima, a leševe nitko ne traži te ih na kraju ukopavaju među siromasima (kao što se nekad činilo s pjesnicima ili skladateljima većima od svoje socijalne sudbine), nije zgorega podsjetiti na prognozu da će za petnaestak godina udjel šezdesetgodišnjaka i starijih u stanovništvu biti oko 27 posto. Znači, svaki novi val vrućine ili možda val hladnoće ili neka slična nepredviđena okolnost ponovno će puniti frižidere u mrtvačnicama. I sve zadužene za brigu o starcima prisiliti na lov za »vlasnicima« umrlih da bi ovi na kraju svoga dugog života ipak dobili pravo na ono posljednje dostojanstvo, primjeren ukop i oproštaj dostojan ljudskog bića. </p>
<p>Događa se da starci umru i da mjesecima tako leže, a da se nitko ne zapita gdje su. Takve priče obično iskoče na novinskim stranicama, izazovu prolaznu nelagodu, ali život teče dalje. Do novog zaboravljenog starca. </p>
<p>Val pasjih vrućina u Francuskoj pojedinačne je slučajeve staračkog umiranja u samoći i zanemarenosti koncentrirao s nekoliko desetaka u nekoliko stotina zaboravljenih posmrtnih ostataka, ostavljenih službama socijalne države. </p>
<p>Kada su počele stizati vijesti da je sparina pokosila tisuće starih pacijenata, neki su francuski parlamentarci iz oporbe tražili ostavku ministra zdravstva kao osobe najodgovornije za ovu ljetnu katastrofu. Nitko se, nažalost, nije sjetio postaviti pitanje odgovornosti i »ostavke« nasljednika starih ljudi koji bi, napokon pronađeni, kukali kako im je, eto, preskupo ukopavati »njihova« starca nakon što su platili troškove frižidera. </p>
<p>Žalosna strana vreloga europskog ljeta imat će ipak poneku dobru posljedicu upozori li na činjenicu da se čak i u najbogatijim društvima, koja nisu ni u tranziciji ni u problemima, često događa da emocije, umjesto rascvjetane u srcu, leže zaleđene u novčaniku.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Puše li politika u policijski balon</p>
<p>Policija glasnogovori o svakom svom, pa i najsitnijem potezu. Glasnogovornike nemaju ni Državno odvjetništvo ni sudovi. Zato su se mediji nalijepili na »plavce« jer oni su jamstvo za krupne naslove</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Kako je slučaj Ante Barbira postao</p>
<p> - skandal?</p>
<p>Najprije su novine objavile da je splitska policija uhitila državnog dužnosnika Antu Barbira zbog pljačke 17.000 kuna iz fonda Udruge HELP. Onda su se »spojenim medijskim posudama« podaci o opsegu navodna Barbirova kriminala raširili na sve strane. Pamti se off the record izjava Mladena Bajića: »Ne znam zašto, ali užasno se bojim tog slučaja Barbir i poteza tužitelja u Splitu«.</p>
<p>Samo koji dan kasnije Bajićev se strah pretvorio u stvarnost. Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu potvrdilo je odluku istražnog suca o puštanju iz pritvora, pa čak i vođenje istrage protiv Barbira.</p>
<p>Takvim se ishodom potom pozabavila politika. Stranački šef Libre Jozo Radoš, a u toj je stranci i Barbir, cijeli je slučaj »protumačio« stranačkim igrama policije. I naveo primjere.</p>
<p>Mislav Žagar (HNS) osumnjičen je za korupciju, a ništa mu se ne događa. Pronevjera uz splitskom HT-u teška 18 milijuna kuna čiji je čelni čovjek HDZ-ovac, a ništa. Špijunske veze Đurđe Adlešić (HSLS), kao bivše predsjednice Odbora za nacionalnu sigurnost u parlamentu prošle su bez policijskog spektakla. Anto Đapić (HSP) optužen je za krađu magisterija, pa ništa. Ništa se ne događa ni nakon optužbi HDZ-a za reketarenje poduzetnika.</p>
<p>Radoš je sve posložio tako da ispada kako je Barbir došao pod policijski udar samo zato što je iz njegove Libre. No, cijela priča ima i svoju pravosudnu stranu.</p>
<p>Policija glasnogovori o svakom svom, pa i najsitnijem potezu. Glasnogovornike nemaju ni Državno odvjetništvo ni sudovi. Zato su se mediji nalijepili na »plavce« jer oni su jamstvo za krupne naslove. To bi bilo jedno od mogućih objašnjenja i za »slučaj Barbir«.</p>
<p>Suradnja policije i Državnog odvjetništva trenutačno je u povojima. I Bajić i ministar Šime Lučin zadovoljni su prvim koracima. Međutim, pokazuje se na »aferi Barbir«, stvari ne idu uvijek glatko. Poznavatelji ovdašnjih pravosudnih prilika tvrde da u policiji i dalje ima mnogo improvizacije. Kaznene prijave nisu uvijek napisane prema slovu zakona. A parada u medijima je dignuta. Tako se dogodi da čak i male ribe postaju junacima velikih novinskih naslova, a kamoli jedan državni dužnosnik.</p>
<p>Kad se govori o radu pravosuđa, nerijetko baš policija tvrdi da je »obradila« stotine kriminalaca, ali da stvari stoje u Državnom odvjetništvu i na sudovima. Tako kako se kaže, ispada da policija nije kriva što su tužitelji slabi, a suci lijeni i nesposobni.</p>
<p>Uloga glasnogovornika u policijskom radu (sad ih imaju i lokalne policijske postaje) pridonijela je otvaranju policije građanima i općoj javnosti. I to je dobro. Što, međutim, u slučajevima poput Barbirova? Tko je zapravo bio meta bombastičnih naslova. Barbir osobno ili Vlada, čiji je dužnosnik, ukupno.</p>
<p>Sad su medijske vode protekle. Barbir, čak i da je najneviniji, više ne smije u Ured za borbu protiv zloporabe opojnih droga. Mediji su ga kaznili nepovjerenjem, sumnjom, ispisanim recima.</p>
<p>No, na tome se nije stalo. Novine su najavile, pazite, najavile, da će policija tek doći u Vladin ured koji je do jučer vodio Barbir. Kako je policija mogla uopće išta glasnogovoriti bez pregleda radnoga mjesta s kojeg je, da jest, Barbir jedino mogao 'zdipiti' 15.000 kuna? Mogla je, i to je problem. Problem koji će karijerom platiti osumnjičeni Barbir i Vlada, ali ne i policija.</p>
<p>O tome koliko daleko može ići ta ludorija svjedoči i Radoševa teza da su za uhićenje znali i ministar Lučin i premijer Račan, jer valjda je logično da oni znaju da se »lisiči« jedan dužnosnik Banskih dvora. I što je logičnije nego zaključiti da su se to dva esdepeovca urotila protiv jednog dužnosnika iz Libre.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska 1994. proglasila svoj gospodarski pojas</p>
<p>Donošenjem Pomorskoga zakonika Hrvatska je još 1994. godine jasno definirala i proglasila što su to unutrašnje morske vode, teritorijalno more, gospodarski pojas te epikontinentski pojas. Neprijeporno je da je zakon pravodobno i pravovaljano stupio na snagu, te ga ne treba šire elaborirati. Što je najvažnije, još uvijek je na snazi i nije do sada promijenjen / Za Sloveniju je evidentno da ima vrlo malo morske površine - bez pretjerivanja možda veličine kojih desetak olimpijskih bazena - pa bi joj bilo kudikamo bolje da gradi dobrosusjedske odnose umjesto da glumi nekakvu strogoću kad je još uvijek zapravo kandidat za status »noćnog portira« Europske unije</p>
<p>JOSIP TOLIĆ</p>
<p>Poruke iz slovenskoga državnog vrha te razni pritisci odnosno ultimatumi koji ovih vrućih ljetnih dana pristižu na račun Hrvatske zbog nakane da proglasi svoj gospodarski pojas na moru, ne silaze s udarnih vijesti gotovo svih medija. Prema svemu sudeći, samo su nastavak lanjske uzavrele atmosfere u sporenju zbog prava ribarenja u Piranskom zaljevu. </p>
<p>Za Sloveniju je evidentno da ima vrlo malo morske površine - bez pretjerivanja možda veličine kojih desetak olimpijskih bazena - pa bi joj bilo kudikamo bolje da gradi dobrosusjedske odnose umjesto da glumi nekakvu strogoću kad je još uvijek zapravo kandidat za status »noćnog portira« Europske unije.</p>
<p>Stoga je vrijedno poručiti novom slovenskom premijeru Antonu Ropu da je Republika Hrvatska tamo još 1994. godine izglasala i donijela Pomorski zakonik te na taj način definirala sve što se odnosi na more pa tako proglasila i svoj gospodarski pojas. </p>
<p>U glavi prvoj, dio drugi, a članak šesti kaže se: »Suverenitet RH na moru prostire se na unutrašnje morske vode i teritorijalno more RH, na zračni prostor iznad njih te na dno i podmorje tih morskih prostora. U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite očuvanja i unapređivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti«.</p>
<p>U glavi trećoj članak 19., pak, definira: »Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskog pojasa«. U članku 20. dalje se navodi da »vanjska granica teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka točka udaljena 12 morskih milja od najbliže točke polazne crte«.</p>
<p>U glavi četvrtoj, a članku 33. detaljno se definira gospodarski pojas: »Gospodarski pojas RH obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom«. Nadalje, članak 34.: »U svojemu gospodarskom pojasu RH ostvaruje suverena prava radi: a) istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima, b) proizvodnje energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova«. </p>
<p>Člankom 35. kaže se da »ovlaštena tijela RH imaju pravo i dužnost poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i gospodarenja živim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu RH, uključujući pregled, inspekciju, uzapćenje stranoga broda i sudske postupke o uzapćenju ili zadržavanju stranoga broda i o izrečenim kaznama odmah se obavještava, diplomatskim putem država zastave broda«. A člankom 36. da »u gospodarskom pojasu RH ima isključivo pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskom podzemlju«.</p>
<p>»Na svim umjetnim otocima, uređajima i napravama na gospodarskome pojasu RH primjenjuju se carinski i porezni propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku stranaca i kazneni propisi RH«, piše još u članku 40.</p>
<p>Jasno je tako da se gospodarski pojas ne može proširivati dalje - osim do granice međunarodnih voda (mogao bi se eventualno smanjiti za koju milju). Primjerice, kako bi se u Piranskom zaljevu ostavilo Sloveniji izlaz na otvoreno more.</p>
<p>Zanimljiv je i članak 47. prema kojem će se »progon stranoga broda poduzeti ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno s njime, povrijedilo ovaj zakon, druge propise RH ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava«.</p>
<p> »Progon stranoga broda može početi samo ako se sumnjivi brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno sa sumnjivim brodom, nalazi u unutrašnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentskim pojasom RH i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje«, opisuje taj zakonski članak. Može se stoga zaključiti da je Hrvatska donošenjem Pomorskoga zakonika još davne 1994. godine jasno definirala i proglasila što su to unutrašnje morske vode, teritorijalno more, gospodarski pojas te epikontinentski pojas. Neprijeporno je da je zakon pravodobno i pravovaljano stupio na snagu, te ga ne treba šire elaborirati. Što je najvažnije, još je na snazi - nije promijenjen.</p>
<p>Autor je časnik trgovačke mornarice iz Zadra.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Selimova džamija u Stocu ostaje kamen smutnje</p>
<p>Reis Cerić se na stolačkoj svečanosti upustio u netolerantan i povijesno sumnjiv diskurs. Za njega je čaršijska džamija u Stocu »bosanski dragulj«, a da sakralne objekte ruše »oni koji ne mogu podnijeti različitosti u BiH što je plod uske duše i civilizacije«... Kako čovjek može govoriti o poštivanju različitosti kada je zabranjivao u Sarajevu za rata prodavati slaninu, koja muslimana jest grešno jelo, ali je ostalom svijetu poslastica... Što se tiče »različitosti u BiH«, ne daj Bože da se u tu zemlju vrate vremena šerijata i sultana Selima I. Recidiva tih vremena i danas ima u Bosni i Hercegovini. Tako se na zemlji vlasnika kršćana u Bugojnu sagradi velebni Islamski centar, a u Kalibunaru, četvrti Travnika, naseljenoj katolicima, gradi se džamija, i to na zemlji vlasnice Hrvatice / Ne pamtim da su reis Cerić ili muftija Smajkić ikad digli svoj glas u obranu konfesionalne manjine u BiH. Pamtim, pak, kada je reis Cerić u rujnu 1994. godine bježao iz Sarajeva u Zenicu da se ne bi morao sastati s papom Ivanom Pavlom II. ili kada je muftija Smajkić izmišljao nasilno i masovno pokrštavanje hercegovačkih muslimana. Ne znam ni kada su osudili ijedan konkretni muslimanski zločin nad Hrvatima, pa i Srbima, a u ime svoje vjere i poštivanja ljudskih prava i sloboda</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>U nazočnosti više od tri tisuće vjernika muslimana, u Stocu je svečano otvorena obnovljena Sultan-Selimova džamija. Bila je točno prije deset godina sravnjena sa zemljom za ratnog sukoba između armije BiH i HVO-a. O njezinoj obnovi, u istim gabaritima, vodila se žestoka polemika u kojoj je politika, prije svega međunarodne zajednice, ušutkala i ponizila i povijest i znanost. Tako se već sada može tvrditi da će obnovljena Sultan-Selimova džamija u Stocu biti i nadalje kamenom smutnje u BiH između katolika i muslimana, što će reći Hrvata i Bošnjaka-muslimana. </p>
<p>Svojom nazočnošću svečanost otvaranja obnovljene Sultan-Selimove džamije uveličali su mostarski dogradonačelnik Hamdija Jahić, zatim reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić, mostarski muftija Seid ef. Smajkić, a od brojnih stolačkih intelektualaca novinarske vijesti spominju samo dr. Rusmira Mahmutčehajića, koji se u krugu bosanskohercegovačkih muslimana smatra hrvatofilom i time označava, u najmanju ruku, nacionalno i intelektualno sumnjivim. </p>
<p>Zapažen je izostanak hrvatskih političara iz Stoca i Hercegovačko-neretvanske županije kao i Katoličke crkve. Sve se to i očekivalo, jer su u tome neminovni tragovi prljave politike protiv povijesti i znanosti. </p>
<p>Već ti podaci uvjerljivo govore da polemikama o mjestu podizanja Sultan-Selimove džamije u Stocu i njezine poslijeratne obnove ostaju širom otvorena vrata. Osim toga, govori reisa Cerića i muftije Smajkića unose nove povode za polemike i ostavljaju inficirana mjesta novim napetostima, nesporazumima i polemikama. </p>
<p>Padom Bosne 1463. godine, pa kasnije i Hercegovine, točnije zemlje Humske, pod tursku okupaciju zatvara se prva knjiga povijesti te zemlje, a otvara druga. Ubijena je država Bosansko Kraljevstvo, njezin vladar kralj Stjepan Tomašević se pod turskom prijevarom predao osvajaču, a okrutno je umoren jer mu je živa koža oderana s tijela. </p>
<p>Prvih desetljeća turske okupacije nad Bosnom okupator je na izvjestan način trpio suživot kršćana i islama. S prvim godinama vladavine sultana Selima I. (1467-1520), koji je u povijesti označen kao yavuz, što na turskom jeziku znači okrutan, počinje žestok progon »nevjernika«.</p>
<p>Selim je uz pomoć janjičara prisilio Bajazida II. da mu preda prijestolje i na njega je zasjeo 1512. godine. Krvavo je ugušio ustanak šijita u Maloj Aziji, pa se zbog toga sukobio s perzijskim Safaridima. Osvojio je ratom Siriju, srušio je mamelučkog sultana u Egiptu, pa pod njegovu vlast dolazi Hejaz sa svetim mjestima Mekom i Medinom. </p>
<p>Sultan Selim I. uložio je silnu energiju u podizanje džamija u osvojenim krajevima pa i u Bosni i Hercegovini. Njegov cilj bio je islamizacija osvojenih područja. U tome svome žaru rušio je crkve i na njihovim temeljima gradio džamije ili je kršćanske bogomolje jednostavno pretvarao u džamije. </p>
<p>Stolac je bio poprište jedne takve zamisli sultana Selima I. U njemu je podigao džamiju, nazvanu čaršijskom, jednu od četiri poznate stolačke muslimanske bogomolje. U ratnom sukobu između Armije BiH i HVO-a, točno prije deset godina, sve četiri povijesne džamije doživjele su tragediju brisanja s lica zemlje. Kada sam nešto poslije toga obilazio Stolac, bio sam tužan zbog takve sudbine džamija kao i pogorjele Begovine. </p>
<p>Prema vrlo uvjerljivim podacima, čaršijska džamija u Stocu, ona koju podiže sultan Selim I. na početku šesnaestoga stoljeća, a ne u petnaestom stoljeću, kako se piše, sagrađena je na ostacima kršćanskoga sakralnog objekta. Stoga je nastojanje na obnovi čaršijske džamije bio znanstveni izazov za povjesničare i arheologe te za znanstveno-istraživački projekt kojim bi se utvrdilo je li uistinu tu prije bila katolička crkva. </p>
<p>Tome su se pristupu žestoko suprotstavili čelnici Islamske zajednice u BiH i muslimanski političari, a dobili su svestranu i svesrdnu potporu međunarodne zajednice, osobito tadašnjega visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha. Politika je svojim nasiljem zapriječila znanstveno istraživanje i time povijesti ostavila još jedan izvor nesporazuma, napetosti i svađa između katolika i muslimana, Hrvata i Bošnjaka-muslimana u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Sa sultanom Selimom I. i za njegova nasljednika Sulejmana II. (1520-1566) život katolika u BiH iznimno je težak. Dotadašnja turska uprava nije uspijevala staviti pod svoj politički i konfesionalni nadzor kršćane. Oni su ne samo živjeli, bili vidljivima u javnom životu, nego su i radili nove crkve i postavljali križeve uz putove. </p>
<p>Stoga je ulema u BiH počela upotrebljavati političku moć osmanlijskog imperija da bi uvela šerijatsko pravo u sve pore društvenog i političkog života, da državu u svemu podčini vjeri. Za Selima I. prispjela je 1516. iz Carigrada naredba da se sve novopodignute crkve sruše, a križevi počupaju i da se ubuduće ne smiju postavljati. Za Selima I. izdana je naredba da se od »grada Drame do Bosne sve poturči«.</p>
<p>Uskoro počinje progon kršćana u BiH, ruše se franjevački samostani u Konjicu, Visokom, Kraljevoj Sutjesci i Fojnici. </p>
<p>U svjetlu svega toga teško je razumjeti današnje stolačko veličanje sultana Selima I., okrutnog diktatora i progonitelja kršćana. Osim toga, i njegova čaršijska džamija samo je dokaz njegove netolerancije kršćana i spomenik je tuđe vladavine u BiH, a što džamiji ne oduzima ni kulturno-povijesnu dimenziju ni vjersku ulogu. </p>
<p>Reis Cerić se na stolačkoj svečanosti upustio u netolerantan i povijesno sumnjiv diskurs. Cerić je uzviknuo da je Bosnom od Kulina bana prošlo na stotine vladara, dobroćudnih i zloćudnih, ali je jedna stvar u BiH bila ista - »zakon svačije vjere da se poštuje«. Za njega je čaršijska džamija u Stocu »bosanski dragulj«, a da sakralne objekte ruše »oni koji ne mogu podnijeti različitosti u BiH što je plod uske duše i civilizacije«.</p>
<p>Puno riječi prosuo je Cerić koje bismo rado slušali kada bi bile istinite i vjerodostojne. Kako čovjek može govoriti o poštivanju različitosti kada je zabranjivao u Sarajevu za rata prodavati slaninu, koja muslimana jest grešno jelo, ali je ostalom svijetu poslastica. </p>
<p>Kulin ban je bio katolik, čak i mecena Katoličke crkve. Dovoljno je podsjetiti na kamenu ploču s natpisom i ukrasom s Kulinove crkve u Kučevskom zagorju, sagrađene oko 1183. godine. Dubrovački povjesničar Ranjina spominje još dvije crkve koje je Kulin dao sagraditi. Prije sedam stoljeća na Bilinu polju u Zenici prvaci Bosanske crkve su se javno odricali svojih zabluda, a to nije činio i Kulin ban jer je bio vjerni sin Rimske crkve. </p>
<p>Da je banom Bosne bio 1463. godine, sudbina bi mu glavu s ramena skinula. </p>
<p>Što se, pak, tiče »različitosti u BiH«, ne daj Bože da se u tu zemlju vrate vremena šerijata i sultana Selima I. Recidiva tih vremena i danas ima u Bosni i Hercegovini. Tako se na zemlji vlasnika kršćana u Bugojnu sagradi velebni Islamski centar, a u Kalibunaru, četvrti Travnika, naseljenoj katolicima, gradi se džamija, i to na zemlji vlasnice Hrvatice. Tako se u BiH i danas krše ljudska prava i pravo na privatno vlasništvo. </p>
<p>Mostarski muftija Smajkić, pak, sasvim opravdano zatraži u Stocu da se rušitelji čaršijske džamije privedu pravdi, da odgovaraju za svoje zločine. </p>
<p>A europski je civilizacijski standard da je u društvenim i političkim pa i u vjerskim procesima veća odgovornost na većini - nacionalnoj, političkoj, kulturnoj, konfesionalnoj i bilo kojoj drugoj. </p>
<p>Ne pamtim da su reis Cerić ili muftija Smajkić ikad digli svoj glas u obranu konfesionalne manjine u BiH. Pamtim, pak, kada je reis Cerić u rujnu 1994. godine bježao iz Sarajeva u Zenicu da se ne bi morao sastati s papom Ivanom Pavlom II. ili kada je muftija Smajkić izmišljao nasilno i masovno pokrštavanje hercegovačkih muslimana. Ne znam ni kada su osudili ijedan konkretni muslimanski zločin nad Hrvatima, pa i Srbima, a u ime svoje vjere i poštivanja ljudskih prava i sloboda. </p>
<p>Praksa je u BiH da nitko ništa ne poduzima kada se provocira manjinu ili kada se njezina prava gaze. Valjda će doći i ta vremena da će neki Paddy Ashdown dignuti glas protiv ugrožavanja manjine!</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Borba za jedini park u kvartu</p>
<p>Kada je građevinska dozvola jednom izdana, povratka nema, kažu u Uredu za graditeljstvo / Zanimljivo je da isti projekt, za koji je u srpnju izdana građevinska dozvola, prije nekoliko mjeseci, zbog neslaganja stanara s projektom, nije mogao dobiti ni lokacijsku dozvolu</p>
<p>Nakon što su djeca u utorak navečer u znak prosvjeda zapalila vatru pored gradilišta na Ferenčici, dvadesetak je stanara toga naselja u srijedu od ranog jutra nastavilo s dežuranjem i potpisivanjem peticije protiv izgradnje stambene zgrade na jedinom dječjem igralištu u tom kvartu, između Leprovičke, Ivekovićeve i Ivanićgradske ulice.</p>
<p>Radovi na tom području počeli su, naime, u ponedjeljak, a da okolni stanari nisu znali da uopće postoji građevinska dozvola. Zbog toga odonda traje prosvjed stanara i djece, koja su se samoinicijativno udružila, jer ne žele ostati bez jedinog mjesta za igru u svom susjedstvu.</p>
<p>Prema riječima predstavnika stanara Nenada Horvatovića, kojega je u utorak primila i gradonačelnica Vlasta Pavić, zanimljivo je da isti projekt, za koji je u srpnju izdana građevinska dozvola, prije nekoliko mjeseci, zbog neslaganja stanara s projektom, nije mogao dobiti ni lokacijsku dozvolu. Tada se, priča Horvatović, s istim projektom pojavio novi investitor - Bramgrad-projekt - koji je uspio dobiti i lokacijsku i građevinsku dozvolu, jer se navodno ustanovilo da s njegovim zemljištem graniči samo Grad Zagreb, koji se, pak, nije protivio takvoj izgradnji.</p>
<p>»Radi se o zgradi sa oko sedam katova, visine 26 metara, s podzemnom garažom u koju bi se ulazilo iz Leprovečke ulice. Ona je, pak, toliko uska, da će sigurno biti prometnih čepova i problema s parkiranjem, s obzirom na to da će neke od obitelji koje dosele u zgradu sigurno imati i više od jednog automobila«, kaže Nenad Horvatović.</p>
<p>Za njegova posjeta, kaže, gradonačelnica ga je obavijestila da je građevinska dozvola izdana mimo znanja pročelnika Ureda za graditeljstvo Davora Jelavića, u vrijeme dok je on bio na godišnjem odmoru. Zbog toga je Vlasta Pavić od Ureda zatražila detaljno izvješće o predmetu pa, iako je u srijedu održala konferenciju za novinare vezanu uz tijek građevinskih radova u gradu, taj slučaj još nije htjela komentirati.</p>
<p>U Uredu za graditeljstvo ustvrdili su, pak, da pročelnik i ne mora znati o čemu se radi u svakoj izdanoj dozvoli posebno. »Insinuacije« stanara, prema kojima je građevinska izdana samo četiri dana prije donošenja novoga Generalnog urbanističkog plana, jer on tu nije predviđao izgradnju, u Uredu proglašavaju neosnovanima. I po novom je GUP-u, kažu, to mješovita, M1 zona. »Čovjek gradi na svom privatnom zemljištu i ima sve potrebne dozvole, a nakon što se jednom donese građevinska dozvola, povratka nema«, zaključuju u Uredu za graditeljstvo.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U prvoj židovskoj školi nastava počinje 8. rujna</p>
<p>Prva privatna židovska osnovna škola s pravom javnosti otvorit će svoja vrata učenicima 8. rujna, kad počinje nastava i u drugim osnovnim školama u Hrvatskoj, rekao je u srijedu ravnatelj te škole Željko Burcar.</p>
<p> Škola je smještena u samome središtu Zagreba, u Amruševoj ulici, prostor se sad uređuje i škola će dočekati spremna svojih prvih 15 učenika, koliko ih je do sada prijavljeno, istaknuo je Burcar.</p>
<p> Prva privatna židovska osnovna škola nosi ime po zagrebačkoj dječjoj glumici Lauder Lei Deutsch koja je nastupila prvi put još kao djevojčica, i za koju su Tito Strozzi i Josip Deči napisali posebni igrokaz »Čudo od djeteta«. Početkom svibnja 1943. Leu su, zajedno s majkom Ivkom i bratom Sašom, iz Zagreba odveli gestapovci. Umrla je u vlaku za Auschwitz s nešto više od 16 godina. </p>
<p> Prvo školsko zvono 8. rujna potvrdit će da je ostvarena ideja o osnivanju židovske osnovne škole koju su prije oko godinu dana potaknuli roditelji djece koja pohađaju vrtić u sklopu zagrebačke Židovske općine.</p>
<p> U Židovsku osnovnu školu, istaknuo je Burcar, mogu se pak, osim židovske djece, upisati i djeca drugih vjeroispovijesti, kao i djeca roditelja koji nisu vjernici.</p>
<p> Redovitu nastavu učenicima će držati dva učitelja, a za grupu predmeta u kojoj su hebrejski jezik, židovska kultura i povijest te židovski vjeronauk kao izborni predmet, učitelje će osigurati zagrebačka Židovska općina.</p>
<p> Jer, kako je objasnio Burcar, za tu grupu predmeta, koju će učenici početi učiti već od prvoga razreda, potrebni su posebno obrazovani učitelji koji su znanja stjecali u Izraelu, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Nastavni program za tu grupu predmeta nosi naziv Talam i osmišljen je u Kanadi a provoditi će se iz udžbenika verificiranih za taj međunarodni program. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sa četiri medalje imaju pravo biti neskromni </p>
<p>»Ponosni smo jer smo upravo mi ostvarili najveći uspjeh od kada Hrvatska nastupa na međunarodnim informatičkim natjecanjima. Iako zvuči neskromno moramo reći da smo očekivali dobar plasman«, poručili su u srijedu na konferenciji za novinare mladi hrvatski informatičari Luka Kalinovčić, Davor Bonači, Luka Donđivić i Marko Živković koji su na XV. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi u Wisconsinu u SAD-u osvojili ukupno četiri odličja. </p>
<p> Luka Kalinovčić, učenik trećeg razreda zagrebačke XV. gimnazije, osvojio je prvu zlatnu medalju u povijesti naših nastupa na informatičkim olimpijadama, a s još dva srebra Davora Bonačija, Luke Donđivića i broncom Marko Živković naši su mladi informatičari doveli Hrvatsku na 12. mjesto u svijetu. Na konferenciji je objavljeno i da je Hrvatska izabrana za domaćina XIX. međunarodne informatičke olimpijade koja bi se na prijedlog Hrvatskog informatičkog saveza trebala održati 2007. godine u Dubrovniku. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U Velikoj Gorici isplata pomoći za knjige u školama</p>
<p>Nabavku knjiga za osnovnoškolce Velika Gorica sufinancira sa oko 50 posto odnosno sa 170 kuna za učenike od prvog do četvrtog razreda a sa 350 kuna za više razreda. Kako je za Vjesnik rekao pročelnik Ureda za školstvo i predškolski odgoj Neven Topoljnjak, novac će se isplaćivati u školama, na roditeljskim sastancima, a pravo na njega imaju svi oni koji imaju prebivalište na području Grada. Što se pak tiče srednjoškolaca i studenata, Grad će nastaviti s praksom dodjele stipendija onim najboljima i lošijeg materijalnog statusa. </p>
<p>Od svih velikogoričkih srednjih škola, u prvom je upisnom roku popunjena samo Zrakoplovna škola. U drugim su školama u srijedu primane prijave za treći upisni rok a najviše slobodnih mjesta bilo je u Strukovnoj školi za zanimanje automehaničar, Ekonomskoj te u Gimnaziji, u kojoj je ostalo šest mjesta za matematički i tri za sportski smjer. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pavić najavila novo parkiralište kod Zapadnog kolodvora </p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić u srijedu je na konferenciji za novinare izvijestila, da radovi na svim većim zagrebačkim gradilištima napreduju dobro te da će biti dovršeni u roku. Obnova Klaićeve i Austrijske ulice potrajat će, tako, najkasnije do 15. rujna. U srijedu su pak, nakon dva dana prometnih čepova i privremenih zatvaranja prometa okončani radovi kojima su Zagrebačke ceste sanirale opasne rupe na križanju Holjevčeve i Dubrovačke avenije u Novom Zagrebu. </p>
<p>Gradonačelnica je ustvrdila kako je najvećih problema bilo pri obnovi Voćarske ulice, jer u Vodoopskrbi i odvodnji na početku radova nisu znali koliko će poslovi biti složeni. Dodatni problem stvorili su radnici HT-a, koji su probili zadane rokove. Radovi u Voćarskoj bit će gotovi do 10. rujna. Gradonačelnica je potvrdila, da se neće ukidati parkirna mjesta ispod drvoreda u Jagićevoj ulici, već će se stoljetna stabla zaštititi posebnim kasetama. </p>
<p>U blizini te ulice, prekoputa Zapadnog kolodvora, točnije na sadašnjoj tratini između Hanuševe i Talovčeve ulice, u sljedećih će mjesec dana, najavila je gradonačelnica, niknuti novo nadzemno parkiralište. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Caritas Zagrebačke nadbiskupije 800 djece vodi na odmor </p>
<p>U organizaciji Caritasa Zagrebačke nadbiskupije posljednja ovoljetna skupina višečlanih zagrebačkih obitelji krenut će u četvrtak na ljetovanje u Caritasovo odmaralište u Rovinju, javila je danas Ika. U tom je odmaralištu ovoga ljeta odmor provelo više od 300 djece u pratnji 140 odraslih osoba. Caritas Zagrebačke nadbiskupije omogućio je ljetni odmor u dvjema kućama na moru u Nerezinama i Rovinju, te u jednoj kući u planinama u Žumberku, za više od 800 djece.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Story Supernova Music Talents show osvojio i Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Nakon obilaska 12 gradova u Hrvatskoj, gledani reality show Nove TV Story Supernova Music Talents stigao je i u Zagreb. O iznimno velikom interesu svih onih koji bi u životu htjeli živjeti od pjesme svjedoči i gužva pred zagrebačkom A1 Galerijom koja je trajala tri dana zaredom, što je i potvrdilo očekivanja da će zagrebačka audicija za Story SuperNova Music Talents show biti i najveća dosad. Od ukupno 5.000 prijavljenih, najveći broj na audiciju je došao u Zagreb - njih više od tisuću, pa će zbog velikog broja kandidata emisija iz Zagreba biti prikazana u dva dijela. </p>
<p>Nakon Karlovca, Varaždina, Osijeka, Koprivnice, Slavonskog Broda, Šibenika, Zadra, Dubrovnika, Splita, Makarske, Rijeke i Pule, Story SuperNova Music Talents dala je i trinaestu šansu svima koji priliku da pokažu što znaju još nisu iskoristili. Iako nekima pjevanje i nije najjači adut, taj su nedostatak uspješno kompenzirali dobrim nastupom, stylingom ili jednostavno - šarmom. </p>
<p>Kao i do sada u žiriju su bili Đorđe Novković, Miroslav Škoro.</p>
<p>Na kraju niza audicija, koje završavaju idućeg tjedna u Gospiću, show će ući u svoj najzanimljiviji dio, a kulminirat će na koncertu koji Nova TV najavljuje za 13. prosinca kada će se znati tko je imao najviše sreće. Pobjednik će dobiti ugovor s producentskom kućom na godinu dana, snimanje albuma i video spota, dobru TV promociju za kreiranje pjevačke karijere, koncert i automobil. </p>
<p>Po završetku audicija od dvjestotinjak finalista broj će se odabirom smanjiti na 25, koji će postati sudionici novog reality showa. Na kraju će se sedam najboljih kandidata spojiti sa sedam kandidata OBN -ova showa SuperNova Music Talents, koji će sudjelovati u šest finalnih emisija u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Mostaru, Banjoj Luci i Sarajevu. Pobjednik će potpisati ugovor s Croatia Recordsom i održati božićni koncert u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Finalisti izbora za Best Model of Croatia stigli u Dubrovnik</p>
<p>DUBROVNIK, 27. kolovoza</p>
<p> - Petnaestak djevojaka i mladića koji će se u nedjelju natjecati na izboru The Best Model of Croatia u utorak je stiglo u Dubrovnik gdje će obaviti završne pripreme. Samo natjecanje održat će se u Kneževu dvoru, a spektakl koji će snimati TV Nova vodit će Vlatka Pokos dok će u glazbenom dijelu nastupiti brojna imena glazbene estrade poput Vanne, Alke Vuice, Vesne Pisarović, Ivane Kindl, Petra Graše i Giuliana te Brešković Brothersa. Natjecatelji na izboru The Best Model of Croatia, među kojima dio njih već nosi titule s regionalnih natjecanja, nakon cocktaila dobrodošlice u hotelu Dubrovnik President i hotelskom kompleksu Dubrava Babin Kuk narednih dana uvježbavat će koreografiju za to prestižno natjecanje. Kako nam je kazala vlasnica licence tog izbora za Hrvatsku Sandra Gurdulić, natjecatelji će ovih dana sudjelovati na brojnim događajima u Dubrovniku poput cocktaila s Best modelima u Eastwest klubu na plaži Banje te na bazenu hotela Dubrovnik President.</p>
<p>A. Hauswitwchka</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Karlovac »glumi« siromašnu državicu</p>
<p>KARLOVAC, 27. kolovoza</p>
<p> - Trgovi i manje ulice u karlovačkoj gradskoj jezgri Zvijezda bit će ponovno, kao u nekoliko navrata u posljednje vrijeme, scenografija za još jedan igrani film. </p>
<p>Ovoga puta za engleski film pod nazivom »Groznica« u režiji Carla Gabriela Nera. Film će se inače snimati u Zagrebu, njegovoj okolici i na otoku Krku. </p>
<p>Karlovac bi trebao »odglumiti« siromašnu državicu, a Zagreb bi poslužio kao kulisa za urbanu sredinu SAD-a i Velike Britanije. </p>
<p>»Prve scene u Karlovcu snimat će se 16. i 17.rujna, a producentska kuća Prva klapa iz Zagreba trebala bi u četvrtak, 28. kolovoza, u 17 sati na karlovačkom Trgu bana Jelačića odabrati ni manje ni više nego 100 statista, po mogućnosti tamne puti i loše odjevenih«, rekao je Tomo Škec iz ove producentske kuće, koja je bila zadužena i za odabir statista za filmove »Duga mračna noć«, »Četverored«, »Serafim«, »Konjanik i Družba Isusova«. Svi su ovi filmovi dijelom snimani u starom centru Karlovca i njegovoj okolici. O ovom filmu i njegovom sadržaju se u Karlovcu malo zna, a i novinari su iz poluslužbenih izvora saznali da će film biti snimljen u produkciji Jasona Bluma i da je hrvatski producent Igor Nola.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Jimi Hendrix najveći gitarist svih vremena</p>
<p>LONDON, 27. kolovoza</p>
<p> - Legendarni glazbenik Jimi Hendrix proglašen je najboljim gitaristom svih vremena nakon završetka glasovanja koji je organizirao glazbeni časopis Rolling Stone. </p>
<p>Ikona kasnih šezdesetih zaslužila je tu »titulu« jer je »električnu gitaru učinio prekrasnom«, izjavio je njegov kolega, gitarist Pete Townsend koji je svoje ime također ugledao na listi 50 najboljih. </p>
<p>Gitarist grupe Who prisjetio se jednog od Hendrixovih showova kao jedinog takve vrste koji je ostavio dubok trag na njega i njegova prijatelja Erica Claptona, s kojim je zajedno slušao svirku.</p>
<p>Među sto najboljih svoje je ime mogao pronaći BB King koji je zahvaljujući »njegovim žicama i prekrasnom vibratu svoju gitaru Lucille učinio da plaće poput žene«. Blues legenda svoje je ime pronašla u lijepom društvu, među Chuckom Berryjem, Ry Cooderom, Jimmyjem Pageom i Keithom Richardsom.</p>
<p>Na drugo se mjesto plasirao Duanne Allman koji je osnovao rock sastav Allman Brothers Band. Duanne je preminuo 1971. godine. </p>
<p>Tek su dvije žene uspjele ući na popis najboljih gitarista svih vremena - Joan Jett, koja se nalazi na broju 87, i Joni Mitchell na broju 72. </p>
<p>Najmlađi na popisu je Jack White, 28-godišnji dečko zvijezde filma »Dnevnik Bridget Jones« Renee Zellweger, a White svira u bandu White Stripes.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Renee Zellweger otpustila šetačicu svojih pasa</p>
<p>LOS ANGELES, 27. kolovoza</p>
<p> - Američka glumica Renee Zellweger otpustila je svoju slavnu šetačicu pasa jer je navodno upravo ona tabloidima davala privatne informacije o njoj. Annie Lever dvije je godine šetala tri psa popularne glumice, zvijezde »Chicaga« i filma »Dnevnik Bridget Jones«. Kako je sve više tračeva o Renee završavalo u tabloidima, glumičina asistentica dala joj je otkaz.Lever kaže da je povrijeđena i da se osjeća kao da je izbačena iz obitelji. Ipak Lever godišnje i dalje zarađuje 200 tisuća dolara od šetanja kućnih ljubimaca slavnih osoba, među ostalima i pse Mikea Myersa i Stevena Spielberga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Iglesiasu nije ni na kraj pameti oženiti Kurnjikovu</p>
<p>LONDON, 27. kolovoza</p>
<p> - Izgledaju kao zaljubljeni par, to nema sumnje. No, unatoč činjenici da s Anom Kurnjikovom izlazi već više od godinu dana, Enrique Iglesias još uvijek tvrdi da je slobodan. </p>
<p>I unatoč činjenici da su nebrojeno puta viđeni zagrljeni i u veoma prisnim odnosima, »samac« Enrique i dalje vrti istu priču - da s Anom Kurnjikovom nikada nije bio u ozbiljnoj vezi. Štoviše, dodaje, nakon tjedan dana u njezinom društvu, više ne zna kud bi sa sobom od dosade.</p>
<p>Španjolac je britanskom Evening Standardu izjavio: »Grozno mi je što to moram kazati, no još uvijek nisam pronašao djevojku s kojom se vidim na 'duge pruge'. Pravu, stalnu vezu nisam imao već pet godina«.</p>
<p>28-godišnji Iglesias također je otkrio kako mu nije ni na kraj pameti oženiti 22-godišnju Kurnjikovu. </p>
<p>»Ne vjerujem u brak, vjerujem u vezu. Poznajem znatno više ljudi koji su sretni u stalnoj vezi od sretnih u braku«.</p>
<p>Naime, nedavno je objavljeno kako su se Iglesias i Kurnjikova u tajnosti oženili na Karibima, no tu su priču oboje negirali.</p>
<p>Sin poznatog oca, koji je već uspio prodati 30 milijuna albuma diljem svijeta, vezu s teniskom zvijezdom započeo je u veljači prošle godine nakon što je ona gostovala u njegovu video spotu za pjesmu »Escape«. Ubrzo zatim, Ana se uselila u njegov dom u Miamiju.</p>
<p>Iglesiasa, međutim, svrstavaju među najveće srcolomce na estradnoj sceni, budući da je već bio u vezi s glumicom Jennifer Love Hewitt, te pjevačicom Christinom Aguilerom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Što je stariji - to je bolji</p>
<p>Početak s mnogo obećanja i raskošnim programom / Ipak razočarao prvi prikazani film o turskim iskustvima na Cipru - »Blato« Derviša Zaima u konkurenciji »Protiv struje« / »Anything Else« je vrlo zabavan i duhovit film, jedno od svježijih ostvarenja Woodyja Allena posljednjih godina / Woody Allen na Lidu sa svojim glumcima </p>
<p>VENECIJA, 27. kolovoza (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> - »Film je kao vino«, kaže Moritz De Hadeln, ravnatelj venecijanske Mostre u drugoj godini svoga mandata, i dodaje: »Postoje neke godine kada su urodi bolji nego u drugima, a ja se nadam da će upravo ova godina pokazati takve rezultate i biti bolja od ostalih.«</p>
<p> A da bi i konkretnim primjerom potkrijepio takav stav, De Hadeln je ovogodišnja festivalska događanja vezao uz jednoga od partnera 60. Mostre, a to su najbolja vina koja proizvodi baron Federico Bianchi Duca di Cazalanza. Bit će to spoj tradicije i novih tehnologija i primjer kako se sve zajedno može idealno uklopiti unutar filmskoga svijeta. </p>
<p> Za svečanost otvaranja u srijedu na večer ponuđena su najbolja vina iz istočnog dijela pokrajine Veneto i to je prigoda da slavni gosti kušaju ono najbolje što nudi slavna obitelj vinskih proizvođača iz Italije. </p>
<p> Za novinare je započelo službeno prikazivanje filmova već dan ranije, u utorak, kada je na rasporedu bio ciparski film »Blato« Derviša Zaima u konkurenciji »Protiv struje«.</p>
<p>Premda je imao intrigantnu ideju s pričom o četiri turska prijatelja koji na različite načine svladavaju ratne strahote koje su prošli u sukobu s Grcima, redatelj se izgubio u pretencioznim pokušajima da spoji različite žanrove od komedije do drame, od ljubavne drame do obiteljskih intriga, od prijateljstva do izdaje, od socijalne do ratne problematike. Ipak, previše za jedan mali i mnogima ne do kraja razumljivi film.</p>
<p>Woody Allen otvara festival s filmom izvan konkurencije »Anything Else«, a napokon je i osobno na Lidu pa je nesumnjivo najveća zvijezda početka Mostre. S obzirom na to da je Woody Allen došao u Veneciju s cijelom svojom ekipom, što znači glumcima Christinom Ricci i Jasonom Biggsom, jasno je koliko mu je stalo do predstavljanja toga filma.</p>
<p>»Anything Else« je djelo u tipično allenovskom stilu, koji se ponavlja, ali u različitim varijacijama. Najintrigantnije je ono zrnce autobiografskih činjenica koje autor povjerava unutar svojih vječno smušenih, zbrkanih i nadasve brbljavih zapažanja.</p>
<p>Ovoga puta to je priča o mladiću, mogućem piscu koji se na prvih pogled zaljubljuje u mladu, slobodoumnu djevojku. Iako često sluša uobičajene fraze o životu, on se u sudaru s nepredvidivom djevojkom uvjerava na vlastitom iskustvu da ljubav može biti itekako problematična i teška bez obzira na idiličnost situacije. Njegov mentor, zaštitnik i savjetnik je u liku koji tumači sam Woody Allen. U toj idealnoj glumačkoj i autorskoj opciji autor u obliku eseja daje savjete iz svakodnevnog života, o ljubavi, poslu, ženama. židovstvu, New Yorku... Film je vrlo zabavan i duhovit, jedno od svježijih ostvarenja Woodyja Allena posljednjih godina.</p>
<p>Allen kaže da se za oboje glavnih glumaca s lakoćom opredijelio jer dugo vremena prati njihov rad i želio ih je jednom angažirati u vlastitom filmu, tim prije što je riječ o mladim glumcima koji uvjerljivo nose obilježja svojega naraštaja, pa ništa nije morao dodatno izmišljati.</p>
<p>Christina Ricci je poznata po ulogama u filmovima »Obitelj Adams«, »Ledena kiša«, »Male sirene«, »The Oppossite of Sex«, dok je Jason Biggs postao poznat zahvaljujući ulozi u filmu »Američka pita« kada je kao Jim Levinstein oduševio tinejdžere svojega naraštaja. </p>
<p>Oboje glumaca su oduševljeni prilikom da surađuju s Allenom, ma kako to teško bilo, što i sami priznaju, ali »bila je to škola koja se mnogostruko isplatila«, uvjeravaju nas mlade hollywoodske zvijezde tvrdeći da su ne samo radili u za njih drugačijim uvjetima s nepredvidljivim Allenom, nego su i međusobno surađivali.</p>
<p> Kada je o zvijezdama riječ, za prve festivalske dane organizatori očekuju dolazak redatelja Roberta Rodrigueza i glumice Salme Hayek, pa su, osim što se njihov film »Bilo jednom u Meksiku« nalazi na službenom programu drugoga dana, priredili i posebnu 3-D projekciju trećega nastavka filma »Spy Kids« za 1700 djece, kojima će biti podijeljene besplatne karte i naočale kako bi mogli pratiti tu projekciju. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ne želim biti u Kusturičinu društvu</p>
<p>Poznati filmski redatelj Veljko Bulajić za nagradu Vijeća filmskih autora Europe predložen je skupa s Emirom Kusturicom i Aleksandrom Petrovićem / Bulajić je odbio nominaciju zbog neslaganja s Kusturičinim podržavanjem režima Slobodana Miloševića </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Filmski redatelj Veljko Bulajić ne želi primiti nagradu za životno djelo Vijeća filmskih autora Europe za koju su, uz njega, predložena još dvojica filmskih redatelja s područja bivše Jugoslavije, Emir Kusturica te postumno Aleksandar Petrović. Bulajić odlučno odbija bilo kakvu vezu s nagradom za koju je predložen i njegov kolega Emir Kusturica zbog neslaganja s Kusturičinim podržavanjem režima Slobodana Miloševića. </p>
<p>U poruci koju je poslao Vijeću nakon što je primio obavijest da je predložen za nagradu, a koju prenosi jedan dnevni list, Bulajić je zahvalio za nagradu i naveo da ga principijelni razlozi prisiljavaju da ne prihvati nagradu. »Savjest mi, naime, odbacuje svaku pomisao na to da budem u društvu s Emirom Kusturicom, koji je u vrijeme rata, s pozicija Slobodana Miloševića iskazivao netrpeljivost i šovinizam, ignorirao umiranje i patnje Vukovara, rušenja gradova i dugu zločinačku opsadu Sarajeva«, navodi Bulajić u svom pismu, dodajući da bi rado primio priznanje kad ne bi bilo navedenih razloga. </p>
<p>Veljka Bulajića za nagradu je predložilo Vijeće filmskih autora. Sama odluka o dobitniku trebala bi biti koncem godine, a dodjela nagrade u proljeće. Poznati redatelj odmah je reagirao da, kako sam kaže, preduhitri bilo kakav kontakt s nekadašnjim kolegom.</p>
<p>»Svojom izjavom nemam namjeru niti pravo da utječem na eventualno odbijanje prijedloga za dodjelu priznanja i Emiru Kusturici. Svojim stavom želio bih samo sebe distancirati. Jasno sam naveo razloge zbog kojih ne želim biti u društvu s Emirom Kusturicom«, izjavio je Veljko Bulajić za Vjesnik.</p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Fakovski recepti za smijeh </p>
<p>Neformalna družba književnika već drugu godinu na Trgu Škor u Starome Gradu na književnim večerima čitala je izvatke iz svojih djela / Na taj način umjetnici neposredno doživljavaju reakcije publike na štivo </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Članovi Festivala alternativne književnosti (FAK) na ljetnoj turneji Hvarom održali su u Starome Gradu na Trgu Škor dvije književne večeri. Organizatori kulturnog događaja su bračni par Meira Mujičić i Jovica Brajović, voditelji Galerije »Moria«, koji već drugu godinu za redom, priređuju druženja književnika i publike. </p>
<p>Gosti »A« festivala ove su godine bili: Boris Dežulović, Sinan Gudžević, Ivica Ivanišević, Ervin Jahić, Miljenko Jergović, Senko Karuza, Simo Mraović, Tahir Mujičić, Goran Nuhanović, Jurica Pavičić, Slobodan Prosperov Novak i Ante Tomić. Selektor ovogodišnje manifestacije bio je Nenad Rizvanović. Radi se o književnicima koji već imaju iza sebe niz objavljenih djela. Oni su čitali izvatke iz svojih knjiga, te na taj način upoznavali javnost s njima. Neki od njih čitali su već tiskana djela, dok su drugi predstavljali ona koja još nisu dostupna. </p>
<p>Festival je otvorio Tahir Mujičić čitajući svoje sonete. Ivica Ivanišević kazivao je dijelove zbirke eseja »Sto mu jelenskih rogova«, a Jurica Pavičić retke iz novog romana »Crvenkapica« itd. Od posebnosti izdvaja se duhoviti recital voditelja priredbe Sime Mraovića, a publiku je najviše nasmijao komiški pisac, kuhar i ugostitelj Senko Karuza kratkim pričama i vodičem po otoku u 50 pojmova.</p>
<p>U telefonskom razgovoru za Vjesnik Ante Tomić, koji je čitao zapise iz svojega romana »Ništa nas ne smije iznenaditi«, rekao je da je takav način predstavljanja djela dobar jer njime umjetnici osjete izravne reakcije publike na štivo. Nakon čitanja teksta književnici su razgovarali s okupljenima, a ugodno druženje nastavilo se zajedničkim uživanjem u morskim specijalitetima i domaćem vinu. Vesela atmosfera vrele ljetne noći potrajala je do sitnih sati. </p>
<p>Uoči »A« festivala u Galeriji »Juraj Plančić« otvorena je izložba Magde Dulčić i Alema Čurina pod naslovom »Strip i ilustracija«, a njihovi crno-bijeli crteži prikazuju vedute Staroga Grada s ritmičkim nizom kuća uz obalu. Književne večeri na Trgu Škor pratilo je stotinjak posjetitelja željnih poetskih i proznih osvježenja u ove sparne dane. Organizator namjerava da »A« festival u Starome Gradu postane tradicionalan, te se nada da će iz godine u godinu privlačiti sve više ljubitelja književnosti. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>PIF otvaraju mađarski lutkari </p>
<p>Sudjelovat će 22 kazališta iz 11 zemalja / Ovogodišnji PIF posvećen je mađarskom lutkarstvu</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Najstariji međunarodni zagrebački festival PIF - međunarodni festival kazališta lutaka, ove godine održava se 36. put, od petka 29. kolovoza do petka 5. rujna. Na ovogodišnjem PIF-u gostuju 22 kazališta iz 11 zemalja, od kojih šest iz Hrvatske.</p>
<p> U skladu s tradicijom festivala da svake godine bude posvećen nekoj zemlji s jakom lutkarskom tradicijom i školom, ove godine PIF je posvećen mađarskom lutkarstvu, najavila je na novinarskoj konferenciji u srijedu umjetnička voditeljica PIF-a Livija Kroflin. </p>
<p>Popratni program PIF-a obuhvaća izložbu »100 godina - 100 lutaka« iz fundusa lutkarske zbirke Mađarskoga kazališnog muzeja i instituta, što se otvara u petak u Kuli Lotrščak, dan poslije u Teatru razgovor o Kongresu i festivalu UNIMA-e, Svjetske kazališne udruge, što će se održati sljedeće godine u Rijeci te razgovor o mađarskom lutkarstvu u ponedjeljak u maloj dvorani Teatra </p>
<p>PIF u petak u 17,30 sati ispred Kule Lotrščak otvara predstava »Stop« Obiteljskog kazališta lutaka Mikropódium iz Mađarske, a potom slijedi otvorenje izložbe lutaka i šetnja Trgom bana Jelačića za najmlađe u društvu lutka Pifka, maskote festivala. Svečano otvorenje festivala u 20 sati u Teatru priredit će predstava »Životinje« španjolskoga kazališta El Retablo.</p>
<p> Od 22 predstave u tjedan dana festivala Livija Kroflin posebno je istaknula »Prizore iz Becketta«, predstavu za odrasle u izvedbi gostiju iz Poljske, Wroclavskoga kazališta lutaka, »Frank Einstein« kazališta Green Ginger iz Walesa, koje ove godine prvi put gostuje na PIF-u, dvije predstave iz Slovenije - »Pješčani čovjek« Kazališta lutaka Konj iz Ljubljane i »Taj veseli dan ili Matiček se ženi« u režiji Vite Taufera i izvedbi Lutkarskoga kazališta Ljubljana te »Ljuštenje« izraelskoga kazališta Poopik. </p>
<p>Ove godine PIF se održava, uz već tradicionalne prostore Teatra i kazališta Komedija, i u dva nova - Tvornici kulture i Teatru Žar ptica. PIF prate dva žirija koji će podjelom nagrada u petak 5. rujna u Teatru zatvoriti festival, međunarodni stručni žiri u sastavu Angelika Pauels (Njemačka), Boris Goldovski (Rusija) i Helena Braut (Hrvatska), koji će dodijeliti nagradu festivala i nagrade za posebna ostvarenja , i dječji žiri koji će izabrati najbolju predstavu. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dani poezije u Medani</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Pod naslovom »Dani poezije i vina« ovih dana održavaju se sedmi međunarodni susreti pjesnika mlađega naraštaja u Medani (Slovenija). Susreti su priređeni u suradnji s nakladničkim kućama: Verband der Bücherwürmer - Lana, Edition Korrespondenzen - Beč, Drew a Srd - Bratislava, Meandar - Zagreb i Opoka. Sudjelovat će dvadeset i pet pjesnika iz dvadeset zemalja. Održat će se i niz koncerata i filmskih projekcija te susret nakladnika, koji je predviđen u subotu. Hrvatsku će predstavljati Kemal Mujičić Artnam, autor triju zbirki pjesama (»Petkom poslije ribe«, »Ples« i »Zona Zoo«). </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izlažu Kljaković i Mikulić </p>
<p>SPLIT, 27. kolovoza</p>
<p> - Izložba mladih akademskih slikara Tisje Kljaković i Nene Mikulića otvorena je u utorak u prostoru Konzervatorske galerije grada Splita. Riječ je o o opusu od po 15 radova u tehnici akrilika na drvu nastalih ove godine. Autorima je ovo treća izložba, nakon splitskog Salona Galić i šibenske Studio-galerije Svetog Krševana. Oboje autora je diplomiralo slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu, 2002./2003., kao prvi u klasi kod prof. Gorkog Žuvele. Osim slikarstvom, Mikulić se već godinama bavi novinarskom karikaturom i stripom. Izložba će biti postavljena do 10. rujna. Otvarajući izložbu, Matko Trebotić je istaknuo da je predstavljeni opus »vratio dignitet likovnoj struci«. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Zagrepčani bez izgleda protiv uglednijeg imenjaka</p>
<p>Ukupnim rezultatom 5-1 u dvije utakmice kijevski Dinamo se po sedmi put uzastopno plasirao u Ligu prvaka / Izostala najavljivana agresivnost Zagrepčana</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Kijevski je Dinamo naizgled lagano, bez suviše napora, »nokautirao« svoga zagrebačkog imenjaka i tako se već sedmi put uzastopno plasirao u nogometnu Ligu prvaka. U uzvratnom okršaju 3. pretkola ukrajinski je prvak u Maksimiru pobijedio sa 2-0 (0-0), te se, uz 3-1 pobjedu iz prvoga dvoboja, probio do najcjenjenijega europskoga natjecanja. »Plavi« će sada, eto, svoj ovosezonski europski opus nastaviti u Kupu Uefe, a ime svoga protivnika saznat će u petak.</p>
<p>I u drugoj smo utakmici, eto, svjedočili priči o »velikom« i »malom« Dinamu. Jasno je da maksimirski klub u europskim razmjerima još uvijek nema onakvu težinu kao njegov ukrajinski imenjak. No, ova mlada generacija zagrebačkih nogometaša u dosadašnjim je utakmicama na trenutke ipak pokazala tendenciju da bi u dogledno vrijeme mogla dostići kvalitativnu razinu svoga slavnijeg imenjaka. Nažalost, tu tendenciju nisu uspjeli pokazati u izravnim okršajima protiv ukrajinskoga prvaka. Ukupnih 5-1 čvrst su pokazatelj odnosa u kvaliteti. Maksimirska priča o tome kako je kijevskih 3-1 isuviše velika razlika i kako ukrajnski prvak u toj utakmici nije djelovao suviše čvrsto ipak su neuvjerljive. </p>
<p>Kada je Šackih u prvim sekundama drugoga poluvremena pogodio Jozićevu mrežu bilo je jasno da su se maksimirska maštanja o Ligi prvaka rasplinula. Gusjev je opalio prema vratima, Jozić odbio točno do Šackiha, a ovaj spretno zavaljao loptu u mrežu. Konačnih 2-0 u 70. je minuti postigao Brazilac Rincon. Opet je zagrebačka obrana bila dekoncentrirana prilikom prekida. Spretni je Brazilac glavom u padu, sa vrha peterca, postigao pogodak za konačnu kijevsku »petardu« u dvije utakmice. </p>
<p>Sjajan ambijent i 26 tisuća raspoloženih gledatelja ipak nisu stvorili dovoljna krila za let do Lige prvaka. Zanimljivo, »plavi« su se prodrmali tek nakon prvoga primljenog gola. Očekivani uragan prema kijevskim vratima pretvorio se zapravo u - lagani povjetarac. I to posve bezopasan »vjetrić« za snažni ukrajinski bunker... Maksimirski su nogometaši uoči ove utakmice uporno naglašavali kako bi najbolje bilo zatresti gostujuću mrežu već u prvome poluvremenu. No, u tom razdoblju nisu uputili niti jednu ozbiljniju loptu prema vratima Šovkovskog! Jednostavno, bilo je vrlo teško pronaći rupu u čvrstome obrambenom zidu Kijevljana. Uostalom, i sami su Ukrajinci najavili kako im najviše odgovara utakmica u kojoj suparnik napada i u kojoj se oni moraju braniti i oslanjati se na kontranapade. U Maksimiru je to bilo itekako vidljivo...</p>
<p>Ponovno je Eduardo pred kraj prvoga poluvremena jednim potezom oduševio navijače. Spretnom je fintom u protivničkom kaznenom prostoru iz igre izbacio dvojicu braniča, ali je lopta ipak otišla izvan igrališta. Doduše, dvije najbolje prilike u prvome dijelu imali su Kijevljani, i to unutar samo tridesetak sekundi. Prvo je Gusjev u padu pokušao lobati Jozića, ali je lopta otišla pored vrata. Potom je Drpić bio suviše statičan, propustio loptu do Šackiha, koji ga je potom i vješto predriblao. No, i ovaj je put ukrajinski napadač bio neprecizan.</p>
<p>»Plavi« su tek nakon prvoga primljenog pogotka zaigrali nešto žustrije i ofenzivnije. A to je pak otvaralo prostor za kijevske kontranapade. Poneki individualni pokušaji Kranjčara ili Eduarda nisu mogli ozbiljnije zabrinuti Šovkovskog. Mladi je Dinamov kapetan početkom drugoga dijela opalio dvije »bombe« prema gostujućim vratima, a nedugo nakon toga je i Mijatović glavom pokušao zatresti mrežu... Lopta, međutim, nikako nije pronalazila put do željenoga cilja. Nakon drugoga kijevskog pogotka Jozić je uspio nekako izvuči loptu iz samih rašlji i tako spasiti još jedan pogodak u svojoj mreži. Hackjevič je vrlo dobro gađao...</p>
<p>Bilo kako bilo, »plavi« su u dvije utakmice protiv kijevskoga imenjaka primili čak pet pogodaka. Nažalost, ovo doista i jest realan odnos kvalitete hrvatskoga i ukrajinskoga prvaka. Što bi tek bilo da su se maksimirski nogometaši nekim čudom probili u Ligu prvaka i da im u goste dođe nekakav gigant poput Reala ili Manchester Uniteda? Neovisno o ovome visokom porazu domaća je publika ipak zdušno zapljeskala »plavima« nakon same utakmice. A antibiotik za ovu neuspješnu večer pokušat će pronaći u Kupu Uefe, ali i u nedjelju, kad u Maksimir dolazi - Hajduk.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO (Z) - DINAMO (K) 0-2 (0-0)</p>
<p>DINAMO (Z): Jozić 5,5 - Mijatović 5, Sedloski 5,5, Drpić 5 - Mikić 5, Tomić 5,5 (od 58. Poldrugač 5,5), Agić 5,5, Mujčin 5,5; Kranjčar 6 - Eduardo 6 (od 83. Zahora -), Bartolović 5 (od 72. Štrok -).</p>
<p>DINAMO (K): Šovkovski 6,5 - Gavrančić 6,5 (od 84. Oniščenko -); Dmitrulin 7, Fjedorov 6,5, Nesmačni 7 - Gusjev 7,5, Leko 6 (od 87. Sablić -), Ghioane 6,5 - Rincon 7 (od 72. Hackjevič -), Bjelkevič 6,5; Šackih 7.</p>
<p>SUDAC: Larsen (Danska) 6. GLEDATELJA: 26.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Šackih (46.), 0-2 Rincon (70.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Agić i Gavrančić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Oleg GUSJEV.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nova imena Tokić i Vranješ</p>
<p>Iz Kuće nogometa novinarima upućen apel neka budu afirmativni i dobronamjerni barem dok traje akcija Andora - Bruxelles, pa se pod time predmnijeva i suzdržanost sedme sile od mogućih sugestija preseljenja nekog od igrača iz mlade u A reprezentaciju upravo za ove dvije bitne utakmice </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Dogodi li se kojim slučajem da nedjeljni uobičajeno prevrući derbi Dinamo - Hajduk ostavi za sobom čak i najgore repove, o tome i svemu sličnom iz našeg nogometa idućih dana zbog svekolike dobrobiti bolje da se uopće ne piše i govori! Kao što u sljedećih 15-ak dana, koliko traje vezana akcija Andora - Burxelles, nije upitno čačkati po bilo čemu vezanim uz Barićeve izabranike, kojih je 20 upravo objavio za spomenute presudne kvalifikacijske susrete 6. odnosno 10. rujna. Preostalu dvojicu, i to s hrvatskih travnjaka, objaviti će u petak.</p>
<p> Razlog zbog kojeg se prigodom objavljivanja kandidata za skore kvalifikcijske susrete u Andori i Bruxellesu na redovitoj konferenciji za novinstvo u HNS-u apeliralo na privremenom novinarskom bacanju pera u trnje o svemu što nije afirmativno, vrlo je jasan. Cilj je naime, iz kuta Zorislava Srebrića glavnog tajnika HNS-a, a tako razmišlja i izbornik Otto Barić, »doseg svekolike homogenizacije svih kojima je stalo do hrvatskog plasmana na EP«! </p>
<p> Kako malo kome nije stalo do plasmana u Portugal i Barić i Srebrić trebali bi biti spokojni. I sedma sila, naime, ima i te kakakv interes da naši igraju uspješno i idu dalje. Ruku na srce, mislimo kako je iluzorno očekivati da će se u ime toga baš sve što nam se dešava u nogometu i uz reprezentaciju trebati prešutiti i uljepšati, kako bi to neki željeli. Makar »to bilo dobro u ime homogenizacije«. Zašto bi, primjerice, maksimirski derbi Dinamo - Hajduk u ime toga trebao biti prikazan ljepši nego što jest? Zašto bi nekog reprezentativca prepunih džepova i slave tijekom priprema trebalo prikazivati u boljoj formi nego što jest? Zar samo zato jer to tako konstruktivnije zvuči? </p>
<p>Osim direktnog poziva na homogenizaciju, solidarnost i nesuzdržano sijanje optimizma, nazočne je novinare zapljusnuo i - indirektni. Srebrić je, naime, prenio stajalište stručnog stožera mlade reprezentacije koja je neki dan satrla Engleze, da se niti pod razno ne dira u nju. Odnosno da se recikliraju i ne objave svi oni mogući apeli i sugestije koje idu za time da se već za susrete s Andorom i Belgijom u tu akciju uključe i ponajbolji igrači iz te vrste. Na tomu se inzistira, između ostalog, i zato jer je najednom istaknut dodatni interes hrvatskog nogometa, a to je ne samo plasman mlade reprezentacije na EP. Nego posredstvom EP i osvajanja do 5. mjesta sad se također ozbiljno priželjkuje plasman na OI u Ateni sljedeće . godine. Drugim riječima, ako se sve to želi postići, valja igrače ostaviti u toj vrsti, makar proigrali kao Zlatko Kranjčar u najboljim danima. </p>
<p>Što se tiće Barićevog uglavnom očekivanog opredjeljenja prema pozvanim igračima, vijest je tek ponovno pozivanje Maria Tokića i poslije duljeg vremena Jurice Vranješa. U odnosu na listu pozvanih za Englesku otpali su Hrman i Šerić. Budući da Srna i Živković zbog viška kartona neće moći igrati protiv Andore, Barić je još u dvojbi zbog dvije pozivnice. Sigurno je da će ta dva igrača potražiti u Hrvatskoj, a bit će to kako kazuje, jedan igrač za vezu i jedan napadač. Zlu ne trebalo pokaže li se da je kojim slučajem zašepalo s Pršinim oporavkom, odnosno Rapićevom formom. Evidentno je da u toj konkurenciji neće biti Špehara zbog ponovnog ispada, odnosno Šokote kojemu se obnovila ozlijeda.</p>
<p>Na prvom treningu u ponedjeljak 1. rujna u Čateškim Toplicama Bariću se moraju javiti sljedeći igrači: Pletikosa, Butina, Šimić, Tomas, Robert i Niko Kovač, Šimunić , Tokić, Leko, Rosso, Babić, Vranješ, Rapaić, Tudor, Marijo Marić, Olić, Mornar, Pršo, Živković i Srna. U srijedu 3. rujna je u Brežicama predviđena jedina trening utakmica, za Andoru se putuje dva dana kasnije. U Andori se ostaje do ponedjelja, kad se kreće za Bruxelles. U srijedu je početak utakmice s Belgijom u 20.15 sati. Mladu reprezentaciju za susret s Belgijom Martin Novoselac objavit će u ponedjeljak.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Estonci nakon tri dana puta došli na dvoboj bez izgleda</p>
<p>VARAŽDIN, 27. kolovoza</p>
<p> - Nogometaši Varteksa će u četvrtak u 18 sati u Varaždinu na svom stadionu odigrati uzvratnu utakmicu pretkola Kupa Uefe protiv predstavnika Estonije Levadie Maardu. Bit će to utakmica bez posebnog natjecateljskog naboja jer je Varteks praktično osigurao prolaz pobjedom u Tallinnu 3-1. Već tada se tada Levadija pokazala protivnikom skromnog nogometnog znanja koji nije mogao ozbiljnije zaprijetiti Varteksu.</p>
<p> Gosti su u takvoj situaciji svoj put u Varaždin shvatili kao izlet i razgledavanje ljepota Hrvatske. Skroman klupski proračun nije im dozvolio zakup zrakoplova, pa su na put krenuli prije tri dana autobusom. Nakon prijeđenih više od 2000 kilometara i spavanja u Poljskoj i Mađarskoj sretno i umorno stigli su u varaždinski hotel »Turist« gdje bez većih ambicija čekaju utakmicu. </p>
<p>U Varteksu poraz protiv Hajduka polako zaboravljaju, a sve češće se priča o predstojećem prvenstvenom ogledu protiv Zagreba, ali se ne zaboravlja na formalnu obavezu u Kupu Uefe. Besek je i dalje poslovično ozbiljan:</p>
<p>- Nikako ne smijemo podcijeniti Levadiju. Riječ je o profesionalcima koje moramo poštivati pristupom na samom terenu. Moramo zadovoljiti svoju publiku novom pobjedom i pogocima, a i zbog poboljšanja Uefinog koeficijenta hrvatskom nogometu ne razmišljamo o ničem drugom nego o pobjedi. </p>
<p> Besek najavljuje da će u vrhu napada igrati Karić i Jolić, dok će ostatak sastava pretrpjeti izmjene u odnosu na onaj koji je izgubio utakmicu u Splitu</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ergotić ispustio finale</p>
<p>Europski doprvak u skoku u dalj je rezultatom 7.87 u kvalifikacijama zauzeo 14. mjesto na svijetu / Najveće iznenađenje petog dana prvenstva napravila je Kanađanka Perdita Felicien pobjedom na 100 metara prepone</p>
<p>PARIZ (Od Vjesnikova izvjestitelja), 27. kolovoza</p>
<p> - Siniša Ergotić se ipak nije uspio plasirati u finale skoka u dalj na Svjetskom prvenstvu u Parizu. Europski doprvak je u kvalifikacijama zauzeo 14. mjesto i tako zamalo propustio nastup u završnom natjecanju. Ergotićev najbolji skok bio je dug 7.87 metara, a za plasman u finale trebalo je skočiti 10 cm više. </p>
<p>Tijekom Ergotićevog boravka u Parizu sve je ukazivalo na to da će na Svjetskom prvenstvu konačno »eksplodirati«. Daljine koje je ostvarivao na treninzima bile su obećavajuće, a prema riječima glavnog trenera reprezentacije Žarka Martineka naš je najbolji skakač čak i sa skraćenim zaletom skako blizu osobnog rekorda (8.23). No, kvalifikacije svjetskog prvenstva su ipak nešto drugo. </p>
<p>Svoja tri skoka u kvalifikacijama najbolje će opisati sam Ergotić:</p>
<p>1. skok (7.62m): - Ušao sam u natjecanje malo premekano, no odlučio sam tako i nastaviti jer se dosad pokazalo da ako skačem tvrdo ne ispadne dobro.</p>
<p>2. skok (7.87m): - Nakon skoka sam podigao ruke zbog unutarnjeg zadovoljstva jer je taj skok bio dobro odrađen posao. Znao sam da nije riječ o daljini preko osam metara, ali bio je to dobro izveden skok.</p>
<p>3. skok (protrčavanje kroz pijesak koje su suci izmjerili 5.65m): - Klasično, zadnji skok je zadnja šansa. Zaletiš se, zažmiriš i skočiš. Malo je, međutim, onih koji najbolje skoče baš u tom zadnjem kvalifikacijskom skoku. To je najčešće tek oproštaj od natjecanja.</p>
<p>Ergotićev nastup u Parizu teško je ocijeniti naročito velikim podbačajem. Ni rezultat, ni plasman nisu loši, iako skokovi ispod osam metara »ne plijene«. On sam svoj će nastup ocijeniti dobrim:</p>
<p>- I trener Martinek kaže da je ovo bilo bolje negoli prošle godine u kvalifikacijama na Europskom prvenstvu u Muenchenu, kada sam na kraju osvojio srebrnu medalju. Dakle, nije bilo loše.</p>
<p>Pariške kvalifikacije bile su, inače, kobne i za svjetskog prvaka Ivana Pedrosa (ozlijedio se u prvom skoku), europskog prvaka Olekseja Lukaševiča, Amerikanca Savantea Strinfellowa, Kareema Streete-Thompsona...</p>
<p>Najveće iznenađenje petog dana Svjetskog prvenstva napravila je, inače, Kanađanka Perdita Felicien (»Šokirana sam!«) pobjedom na 100 metara prepone (12.53), ispred Brigitte Foster (»Razočarana sam!«) i Mieshe Mckelvy (»Uzbuđena sam!«). U finalu na 1500 metara su Francuzi, Kenijci i Španjolac Estevez napravili sve kako bi usporili utrku (prolaz na 800 metara bio je 1:56) i eventualno isfiniširali Hichama El Guerrouja, no ništa nije moglo zaustaviti Marokanca u pohodu na četvrti uzastopni naslov. </p>
<p>Ni Ana Guevara nije imala nikakvih problema u finalu trkačica na 400 metara, no sebi i prvenstvu priuštila je rezultat kakav u ovoj disciplini nismo vidjeli već godinama. Sa 48.89 popela se na osmo mjesto ljestvice svih vremena. Desetobojci su bili daleko neraspoloženiji od sedmobojki, pa je njihov nastup protekao poprilično nezapaženo. Sve do pretposljednje discipline vodio je Kazahstanac Karpov, da bi nakon lošeg nastupa u bacanju koplja skliznuo na treće mjesto.</p>
<p>• Rezultati finala, atletičari, 1500m: 1. El Guerrouj (Mar) 3:31.77, 2. Baala (Fra) 3:32.31, 3. Heško (Ukr) 3:33.17... hodanje, 50km: 1. Korzeniowski (Polj) 3;36:03, 2. Skurigin (Rus) 3;36.42, 3. Erm (Njem) 3;37:46... desetoboj: 1. Tom Pappas (SAD) 8750 bodova, 2. Roman Šebrle (Češ) 8634, 3. Dmitrij Karpov (Kaz) 8374... </p>
<p>atletičarke, 100 prepone: 1. Felicien (Kan) 12.53, 2. Foster (Jam) 12.57, 3. McKelvy (SAD) 12.67... 400m: 1. Guevara (Mek) 48.89, 2. Fenton (Jam) 49.43, 3. Thiam (Sen) 49.95... kugla: 1. Kriveljova (Rus) 20.77 m, 2. Ostapčuk (Bje) 20.12, 3. Pavliš (Ukr) 20.08...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ljubičić i Karlović s 24 asa u 2. kolo</p>
<p>Ivan Ljubičić i Ivo Karlović »ugradili« su jednak broj asova (24) u pobjede protiv Francuza Paula-Henrija Mathieua, odnosno Španjolca Felixa Mantille / Silvija Talaja je ekspresno okončala posao protiv Dally Randriantefy s Madagaskara, dok je Roko Karanušić namučio Argentinca Juana Ignacia Chelu</p>
<p>NEW YORK </p>
<p> - I dok su ponedjeljak na US Openu obilježili porazi hrvatskih tenisačica, utorak je donio tri pobjede i jedan poraz hrvatskih predstavnika na posljednjem Grand Slam turniru sezone. Ivan Ljubičić i Ivo Karlović »ugradili« su jednak broj asova (24) u pobjede protiv Francuza Paula-Henrija Mathieua, odnosno Španjolca Felixa Mantille. Silvija Talaja je ekspresno okončala posao protiv Dally Randriantefy s Madagaskara, dok je Roko Karanušić namučio Argentinca Juana Ignacia Chelu, ali više nije mogao.</p>
<p>Najviši tenisač na Touru Ivo Karlović iskoristio je svoje najjače oružje za 14. uzastopnu pobjedu na Touru. Servis je izvrsno funkcionirao protiv 21. nositelja Mantille, koji se ne snalazi najbolje na betonu. Div sa Šalate iskoristio je tri od sedam »break« prilika, dok je Mantilla zaslužio tri »break« prilika, ali nije nijednu materijalizirao. Nakon Mantille, 208 centimetara visoki Zagrepčanin očekuje Marokanca Hichama Arazija.</p>
<p>A najbolje rangirani hrvatski tenisač Ivan Ljubičić nije se puno mučio protiv mladog Francuza Paula Henrija Mathieua. Neizvjesnosti je bilo tek u prvom setu, i to kad je Ljubičić skoro ispustio dva »breaka« prednosti. Nakon Mathieua u 2. kolu Ljubičić će pokušati uzvratiti Amerikancu Andyu Roddicku, ponajvećem favoritu na US Openu, za poraz u Montrealu.</p>
<p>Nakon poraza Ive Majoli, Karoline Šprem i Jelene Kostanić prvog dana US Opena, u utorak je Silvija Talaja uspjela proći prvu prepreku. I pritom je ispustila samo tri gema. Dally Randriantefy s Madagaskara ravnopravno se nadigravala s Talajom samo do sredine prvog seta. Sve je bilo vrlo brzo gotovo, za 48 minuta Talaja je sa 6-3, 6-0 zaslužila drugu pobjedu na Grand Slam turnirima u posljednje dvije godine.</p>
<p>No, čini se kako je put u Flushing Meadowsu za 25-godišnju Makaranku ipak okončan ovom pobjedom. Naime, u drugom kolu Talaju očekuje druga nositeljica Belgijanka Justine Henin-Hardenne, koja nije izgubila nijedan meč na betonu ove godine.</p>
<p>A Roko Karanušić je u utorak igrao premijerni dvoboj na nekom od »četiri velika«. Usprkos 6-4, 7-6 (3), 6-3 pobjedi 33. nositelja Argentinca Juana Ignacia Chele, Karanušić ponosno odlazi iz New Yorka. Nakon tri pobjede u kvalifikacijama pružio je dostojan otpor Cheli, iako je ostao bez osvojenog seta.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, tenisači: Arazi - Salzenstein 6-1, 7-6 (4), 6-3, Roddick (4) - Henman 6-3, 7-6 (2), 6-3, Tursunov - Kuerten (14) 5-7, 6-2, 6-2, 4-6, 7-6 (1), KARLOVIĆ - Mantilla (21) 6-4, 6-4, 6-4, LJUBIČIĆ - Mathieu 6-4, 6-2, 7-5, Calleri (19) - Eschauer 7-6 (4), 7-6 (2), 1-6, 6-4, A. Costa (25) - Sluiter 7-6 (5), 7-6 (3), 2-6, 6-3, Agassi (1) - Corretja 6-1, 6-2, 6-2, Schalken (12) - Boutter 6-2, 6-3, 6-2, Gonzalez (15) - Chang 6-3, 7-5, 5-7, 6-4, Kafelnikov (28) - Vliegen 3-6, 7-6 (1), 6-2, 6-2, Srichaphan (11) - Saulnier 2-6, 6-2, 6-3, 7-6 (4), Schüttler (8) - Arthurs 4-6, 6-3, 6-2, 6-4, Chela (33) - KARANUŠIĆ 6-4, 7-6 (2), 6-3;</p>
<p>tenisačice: Cervanova - Bovina (16) 4-6, 7-6 (3), 6-4, Farina-Elia (20) - Salerni 6-4, 6-1, Capriati (6) - Torrens Valero 6-0, 6-1, Dementieva (11) - Vaskova 6-2, 6-3, Schiavone (29) - Fislova 6-4, 6-4, Srebotnik (33) - Drake 0-6, 7-6 (2), 6-1, Myskina (7) - Nagyova 6-2, 3-6, 6-1, Asagoe - Maleeva (10) 6-4, 6-3, Henin-Hardenne (2) - Kapros 7-5, 6-3, Serna (30) - Jeong Cho 3-6, 6-2, 6-1, Dokić (22) - Gagliardi 6-4, 6-2, Gaianeh Mikaelian (32) - Weingartner 6-3, 6-1, Sugiyama (15) - Martinez-Ganados 6-1, 6-0, TALAJA - Randriantefy 6-3, 6-0. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Četverac s kormilarom bez finala</p>
<p>U prilično neizvjesnoj utrci repesaža četveraca s kormilarom Ivan Rebić, Davorin Šindler, Petar Lovrić, Ante Murer i kormilar Luka Travaš osvojili su peto mjesto, a samo su prva četiri vodila u finale</p>
<p>MILANO, 27. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski četverac s kormilarom nije se uspio plasirati u finale Svjetskog prvenstva u Milanu. Iako je u ovoj neolimpijskoj disciplini bilo prijavljeno samo osam posada, našima je uspjelo biti među one dvije koje su ostale bez završnice. U prilično neizvjesnoj utrci repesaža Ivan Rebić, Davorin Šindler, Petar Lovrić, Ante Murer i kormilar Luka Travaš osvojili su peto mjesto, a samo su prva četiri vodila u finale.</p>
<p>Četverac bez kormilara veslat će u C finalu. Naša je posada u srijedu u razveslavanju osvojila treće mjesto u svojoj skupini i tako izborila utrku za plasman od 13. do 18. mjesta. Treći su u razveslavanju bili i Ivan Jukić i Bojan Žugić u dvojcu na pariće, no oni su na taj način izborili D finale. </p>
<p>U četvrtak su na rasporedu polufinalne utrke u kojima će nastupiti Mirna Rajle- Brođanac u lakom skifu, braća Skelin u dvojcu bez kormilara, te osmerac.</p>
<p>• Rezultati, repesaž, četverac »sa«: 1. Francuska 6:12.80, 2. Njemačka 6:13.59, 3. Novi Zeland 6:14.75, 4. Italija 6:14.91, 5. HRVATSKA (Rebić, Šindler, Lovrić, Murer; Travaš) 6:15.67; razveslavanje za C finale, četverac »bez«: 1. Francuska 6:06.73, 2. Češka 6:06.74, 3. HRVATSKA (Dragičević, Vučičić, Bajlo, Marić) 6:08.91; razveslavanje za D finale, dvojac na pariće: 1. Nizozemska 6:29.00, 2. Ukrajina 6:35.38, 3. HRVATSKA (Jukić, Žugić) 6:38.06. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Jokić priznao krivnju za bombardiranje Dubrovnika </p>
<p>Prema nagodbi, Tužiteljstvo će na raspravi zatražiti da se umirovljenog admirala osudi na 10 godina zatvora/ Optužnica je teretila Jokića za sustavnu kampanju nasilja nad stanovnicima Dubrovnika, rašireno i namjerno neopravdano uništavanje civilnih objekata, kulturnih, povijesnih i vjerskih spomenika, ubojstva </p>
<p>HAAG, 27. kolovoza (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Časni sude, kriv sam«, izjavio je u srijedu umirovljeni admiral Jugoslavenske ratne mornarice Miodrag Jokić pred sudskim vijećem Haaškog suda za ratne zločine pod predsjedanjem suca Alphonsa Oriea. </p>
<p>Na temelju nagodbe s Tužiteljstvom, Jokić je priznao krivnju za bombardiranje staroga grada u Dubrovniku 6. prosinca 1991. te kršenje ratnog prava i običaja. </p>
<p>Neočekivano prihvaćanje drugi put izmijenjene optužnice uslijedilo je tri dana nakon Jokićeva dolaska u Haag. </p>
<p>Jokić je u dogovoru s Tužiteljstvom privremeno oslobođen u veljači prošle godine s obvezom da se u Haagu pojavi uoči početka suđenja. Dogovor s Tužiteljstvom o sadržaju prihvaćene optužnice »garniran« je i stavom Tužiteljstva da je zatvorska kazna od 10 godina za admiralove teške povrede ratnog i humanitarnog prava zadovoljavajuća za ekipu Carle del Ponte. To su za sada jedini poznati elementi sporazuma optuženika-pokajnika i Tužiteljstva.</p>
<p>Prema proceduri, Jokićev će se slučaj izdvojiti iz optužnice »Dubrovnik« i tretirat će ga se odvojeno od slučaja generala Pavla Strugara i kapetana Vladimira Kovačevića Ramba. Pokajnicima se ne sudi, uoči odmjeravanja kazne saziva se sudska rasprava gdje imaju riječ i optužba i obrana, ponekad istupaju svjedoci koji govore u prilog jedne ili druge, ili kao u slučaju Biljane Plavšić, obje strane.</p>
<p>Jokić se dobrovoljno predao Sudu 12. studenoga 2001. godine. Tada je, dva dana po dolasku u Haag, u sudnici odbacio sve navode iz optužnice. Optužnica je kasnije revidirana da bi zadnja velika korekcija, ona koja je odgovarala Jokiću do mjere da ju je prihvatio, uslijedila uoči neočekivanog zasjedanja sudskog vijeća i Jokićeva priznanja krivnje.</p>
<p>Jokićevo se priznanje odnosi na osobnu odgovornost, kao zapovjednika, za bombardiranje Dubrovnika u prosincu 1991. godine i za nepoštivanje međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Sedamnaest stranica dugačka optužnica, koju je sve do srijede dijelio sa Strugarom i Kovačevićem, teretila ga je za sustavnu kampanju nasilja nad stanovnicima Dubrovnika, rašireno i namjerno neopravdano uništavanje civilnih objekata, kulturnih, povijesnih i vjerskih spomenika, ubojstva. Tekst optužnice sadrži imena civila ubijenih i ranjenih u tom napadu na Dubrovnik.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Đapić i Jelinčič na slovenskoj TV: Da smo na vlasti, sva bi otvorena pitanja bila riješena </p>
<p>LJUBLJANA, 27. kolovoza (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Iako je srijeda, barem što se slovenskih medija tiče, bila neuobičajeno miran dan u odnosu na aktualne trzavice između službenog Zagreba i Ljubljane, hrvatska najava proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu i dalje je glavna tema najšire slovenske javnosti. </p>
<p>U tom kontekstu slovenski su mediji, ali ne na udarnim mjestima, javili o priopćenju talijanskog veleposlanstva u Zagrebu kojim se opovrgavaju izjave predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, te o dolasku otpravnice poslova talijanskog veleposlanstva u Ljubljani Adriane Apollonije na razgovor u slovensko ministarstvo vanjskih poslova. Mediji u Ljubljani ističu da je talijanska otpravnica poslova rekla slovenskim diplomatima da je »Italija zainteresirana za cjelovitu zaštitu Jadrana uz sudjelovanje svih zainteresiranih država na tom području, tako i Slovenije. Zajamčila je«, prenosi Delo, »da će Italija poštovati interese Slovenije te da će je uključiti u bilo koje dogovore s Hrvatskom o uspostavi gopodarskog pojasa na Jadranu«. Naglasila je da će svi dogovori proteći u sklopu Europske unije.</p>
<p>I dok se mediji bave svakodnevicom, poput umiranja životinja u Ljubljanskom zoološkom vrtu (Slovenske novice), neizvjesnom budućnosti slovenskih vinara na europskom tržištu (Delo) i pravom cijenom besplatnih udžbenika za osnovne škole, politički i novinarski krugovi u srijedu su prepričavali televizijsko sučeljavanje zastupnika slovenskog Državnog zbora Zmage Jelinčiča i zastupnika Hrvatskog sabora Ante Đapića. </p>
<p>Susret dvojice parlamentaraca desne provenijencije u utorak navečer u emisiji »Odjeci« TV Slovenije, koja svojom koncepcijom podsjeća na HTV-ov »Meridijan 16«, uzburkao je duhove u intelektualnim i medijskim krugovima. </p>
<p>»Zar je potrebno da dvojica političkih marginalaca dobiju mjesto u tako udarnoj emisiji nacionalne televizije«, pitaju se ljubljanski novinari ističući kako bi bilo prikladnije da se duel Jelinčič-Đapić odigrao na nekoj od komercijalnih televizija.</p>
<p>Inače, dvojica političara, uz to što su iznijela potpuno oprečna stajališta prema aktualnim problemima u odnosima Zagreba i Ljubljane, suglasila su se tek u jednom - da su oni na vlasti, sva bi otvorena pitanja bila riješena.</p>
<p> Đapić je rekao Jelinčiču kako ga najviše smeta što o pitanju granica na moru razgovara s Beogradom. Jelinčič mu je na to uzvratio pozivom na konferenciju »o sukcesiji Jadrana« koja će se održati u rujnu u srbijanskoj prijestolnici. </p>
<p>Ljubljanskim medijskim kuloarima u srijedu se pronijela vijest da su se u utorak navodno sastali državni tajnik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Iztok Mirošič i zamjenik talijanskog ministra vanjskih poslova Roberto Antonione, no do potvrde te vijesti u srijedu se nije moglo doći. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Napad na katoličku redovnicu u Sarajevu</p>
<p>SARAJEVO, 27. kolovoza</p>
<p> - U utorak se u Sarajevu dogodio još jedan napad na službenike Katoličke crkve, a ovakvi događaji u glavnom bosansko-hercegovačkom gradu sve više postaju pravilo.</p>
<p> Kako je priopćila KTA, u utorak, 26. kolovoza oko 12.30 sati časna sestra koja radi kao pomoćnica u Generalnom tajništvu Biskupske konferencije BiH doživjela je na sarajevskoj tržnici Markale niz verbalnih napada i vrijeđanja. Jedan od prodavača na ovoj tržnici, vidjevši sestru u redovničkoj odori, počeo je s verbalnim napadima psujući kardinala Vinka Puljića i vrijeđajući časnu sestru prostim riječima. Kada mu je sestra rekla da će zvati policiju, napadač je uz psovke odgovorio: »Svoj sam na svome, što mi tko može.« </p>
<p>Po riječima ove sestre, to je samo jedan u nizu napada koje je doživjela ove godine u gradu Sarajevu. Zanimljivo je da se najnoviji incident dogodio samo pet dana nakon vandalskoga divljanja na katoličkim i pravoslavnim grobljima u središtu grada te u blizini mjesta gdje su prije nekoliko tjedana također verbalno vrijeđani kardinal Vinko Puljić i banjalučki biskup Franjo Komarica. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Za politiku Zapada »nevažni« pokolji u Liberiji</p>
<p>Dok se u Iraku registrira svaki napad gerilaca, Liberija koja pliva u krvi građanskog rata ostaje na rubu medijske i političke pozornosti/ 150.000 američkih, britanskih i drugih vojnika pacificira Irak bez mandata UN-a, EU, navodno, za Liberiju ne može skupiti niti nekoliko stotina vojnika za mirovne snage u Liberiji</p>
<p>BERLIN, 27. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zašto Njemačku, Europsku uniju i općenito Zapad više zanima ono što se događa u Iraku, nego ono što se događa u Liberiji? Dok se u Iraku registrira svaki napad gerilaca, događanja u zapadnoafričkoj zemlji koja pliva u krvi građanskog rata ostaju na rubu medijske i političke pozornosti.</p>
<p>Istodobno dok oko 150.000 američkih, britanskih i drugih vojnika pacificiraju Irak bez mandata UN-a, EU, navodno, za Liberiju ne može skupiti niti nekoliko stotina vojnika za mirovne snage u Liberiji.</p>
<p>U Liberiji je u posljednje vrijeme više nasilja nego u Iraku. Iz te zemlje, tjedan dana nakon potpisivanja mirovnog sporazuma stižu vijesti o sukobima i novim pokoljima. Pobunjenici su kod grada Nimba, oko 250 kilometara sjeveroistočno od Monrovije, počinili pokolj nad civilnim stanovništvom. </p>
<p>»Ne znamo koliko je ljudi ubijeno, mogu biti stotine njih, mogu biti tisuće«, izjavio je general Benjamin Yeaten iz glavnog stožera vladinih snaga.</p>
<p>Razlog za nedostatak interesa nije to što se krvavi građanski rat događa daleko u crnoj Africi. Pokolji, silovanja, ubijanja, sve je to EU nedavno nagnalo u akciju. Naime, za Kongo je po žurnom postupku formirana i upućena mirovna jedinica od oko 1500 vojnika, uglavnom Francuza. </p>
<p>Govorilo se da je to na tragu zajedničke politike Europske unije na Crnom kontinentu. Njemačka je odlučila dati logističku pomoć. S UN-ovim mandatom pokušava sada ta interventna postrojba osigurati red i mir, barem u Buniji. Dakako, koliko će dugoročno ta akcija biti djelotvorna pokazati će vrijeme. </p>
<p>Poznavatelji tamošnjeg stanja tvrde da je upitno i koliko je cijela stvar diplomatski vješto izvedena. Čini se ništa neće biti jasnije prije nego što Europljanima uspije glavne aktere sukoba, a oni se nalaze u Ugandi i Ruandi, dovesti za pregovarački stol. No, takvo nešto se još uvijek ne nazire. U slučaju Liberije, EU se drži potpuno nezainteresirano. Nitko javno ne zastupa vojnu intervenciju pod mandatom UN-a. Očito nikome ne pada na pamet da, kao u Kongo, i u Liberiju pošalje mirovnu postrojbu. Liberija se prepušta Sjedinjenim Državama. Pritom se službeno tvrdi da je intervencija u Kongu već iscrpila kontingent Europske unije za Afriku. Njemačka, navodno ne može poslati niti 100 vojnika. </p>
<p>S druge strane, upućeni promatrači tvrde da EU, u slučaju da postoji politička volja, može u Liberiju poslati 3000 vojnika. </p>
<p>To znači, postoje drugi razlozi. U potrazi za njima, nekim se njemačkim analitičarima nameće i sumnje da ne postoji europska, nego samo francuska politika prema Africi. </p>
<p>Naime, kao što je poznato, Kongo je dio frankofonskog svijeta. Stoga je Kongo francuskoj politici važniji, pa su se tamo poslani vojnici. Naravno za takvo nešto nije bilo problem ishoditi blagoslov Berlina. Pritom Pariz međunarodnoj javnosti, posebno Sjedinjenim Državama, šalje poruku: Francuska se protivila ratu u Iraku, ali ispunjava svoje obveze i preuzima odgovornost pod mandatom UN-a.</p>
<p>Konačno, misija u Kongu za Francuze nije posebno opasna. U Liberiji i u vezi s njom sve je drukčije. S tom zemljom ni Francuska, a niti nijedna druga europska država nema posebnih povijesnih i političkih veza. Očito da ne postoje gospodarski i geopolitički interesi kao što ih Amerikanci i Britanci imaju u Iraku. Konačno, nema ni traga zajedničke politike u Europske unije Africi. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bremer: Obnova Iraka stajat će desetke milijardi dolara</p>
<p>Prema procjenama, SAD će za održavanje vojne operacije u Iraku mjesečno morati izdvajati četiri milijarde dolara/ U četiri mjeseca okupacije Iraka, poginulo više američkih vojnika nego tijekom šestotjednog rata, potvrdio Pentagon</p>
<p>WASHINGTON/NEW YORK, 27. kolovoza </p>
<p> - Obnova Iraka stajat će »više desetaka milijardi dolara«, a dosad se u financijskoj potpori angažiralo 45 zemalja, priopćio je američki civilni upravitelj Iraka Paul Bremer, čije riječi u srijedu prenosi The Washington Post. Bremer je ocijenio da će samo ponovna uspostava distribucije električne energije stajati dvije milijarde dolara. a distribucija vode 16 milijardi dolara, za što će biti potrebne četiri godine.</p>
<p>Prema procjenama stručnjaka, SAD će za održavanje vojne operacije u Iraku mjesečno morati izdvajati četiri milijarde dolare. Procjene su objavljene u trenutku kada je američki Kongres objavio da je državni deficit narastao na rekordnih 480 milijardi dolara.</p>
<p>Više američkih vojnika poginulo je u Iraku otkad je američki predsjednik George W. Bush proglasio 1. svibnja završetak glavnih američkih vojnih operacija u toj zemlji, nego tijekom samog rata, objavio je u utorak Pentagon. U četiri mjeseca okupacije Iraka poginulo je više vojnika, nego tijekom šestotjednog rata. </p>
<p>Američko središnje zapovjedništvo potvrdilo je da je u u srijedu u bombaškom napadu zapadno od Bagdada ubijen je jedan američki vojnik, dok su trojica ranjena, dok je u drugom napadu u samom Bagdadu poginuo jedan vojnik. U izvješću Središnjeg američkog zapovjedništva stoji kako je napad zapadno od Bagdada, u gradu Falluja, izvršen improviziranim eksplozivnim oružjem, dok je u Bagdadu vojnik poginuo tijekom napada na kovoj.</p>
<p>Time se ukupan broj poginulih američkih vojnika popeo na više od 140 ubijenih od početka svibnja, uključujući i šezdesetak vojnika nastradalih od neprijateljske vatre, dok je preostalih osamdeset nastradalo u neborbenim okolnostima poput prometnih nesreća i drugih oblika nezgoda, izvijestili su iz Pentagona. </p>
<p>Ukupno 138 američkih vojnika poginulo je od početka rata u ožujku do 1. svibnja. Od početka ratnih operacija, ukupno je 278 američkih vojnika poginulo, 178 od neprijateljske vatre, a 100 vojnika u neborbenim okolnostima, kažu u Pentagonu. </p>
<p>Osoblje sjedišta UN-a u New Yorku, među kojima i glavni tajnik Kofi Annan, sudjelovalo je u utorak u tihom mimohodu pred zgradom Ujedinjenih naroda u spomen na svoje kolege ubijene nedavno u terorističkom napadu u Bagdadu.</p>
<p>Hijerarhijski izmiješano osoblje, oko dvije tisuće ljudi prema procjeni ureda glasnogovornika, među kojima uz Annana i 15 veleposlanika zemalja članica Vijeća sigurnosti, u tišini se dvadesetak minuta polako kretalo oko velikog vodoskoka ispred zgrade UN-a dvadesetak minuta. Nije održan nikakav govor, a Kofi Annan se nije obazirao na pitanja novinara. Samo su se tri natpisa isticala u okupljenoj masi: »Kada će to završiti?«, »Nikada vas nećemo zaboraviti« i »Dosta, dosta«. </p>
<p> Vijeće sigurnosti je prekinulo svoje konzultacije o prijedlogu rezolucije kojom bi se zaštitilo humanitarno osoblje u situacijama sukoba, kako bi njihovo osoblje moglo sudjelovati u tihoj manifestaciji.</p>
<p> U Ženevi, drugom po veličini centru Ujedinjenih naroda nakon New Yorka, više od 2000 osoba je manifestiralo u tišini »u sjećanje na prijatelje i kolege«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ohrabrujući početak multilateralnih pregovora o Sjevernoj Koreji</p>
<p>PEKING, 27. kolovoza</p>
<p> - Prvi dan multilateralnih pregovora posvećenih rješavanju krize na Korejskom poluotoku završen je, rekao je u srijedu neimenovani japanski glasnogovornik.</p>
<p>Kina je nakon ručka izrazila svoje stajalište nakon čega su uslijedili brojni bilateralni i trilateralni razgovori, dodao je glasnogovornik. Bilateralne razgovore održali su između ostalog, SAD i Sjeverna Koreja, javlja japanska agencija Kyodo, citirajući izvor uključen u razgovore. »Usporedo s multilateralnim pregovorima, Sjeverna Koreja i Sjedinjene Države održale su bilateralni sastanak«, izjavio je japanski predstavnik na sastanku. </p>
<p>Sjeverna Koreja traži od SAD-a bilateralne razgovore, dok SAD inzistira na multilatelarnom formatu.</p>
<p>Kina pak predlaže da se postojeći razgovori iskoriste kao okvir za dogovaranje kompromisa. </p>
<p>Prema ruskoj agenciji Itar-Tass, Sjeverna Koreja je u srijedu tijekom sastanka izjavila kako nuklearno oružje ne posjeduje niti ga namjerava razvijati. No sjevernokorejski zamjenik ministra vanjskih poslova Kim Yong Il je istakao kako će Pyongyang razviti »moćnija sredstva zastrašivanja« ukoliko se njegovim zahtjevima ne udovolji. </p>
<p> Kina, Južna Koreja, SAD, Sjeverna Koreja, Rusija i Japan - šest zemalja koje predstavljaju njihovi zamjenici ministara vanjskih poslova, tri će dana pregovarati s ciljem da privole Sjevernu Koreju da napusti svoj nuklearni program.</p>
<p>Kineski ministar vanjskih poslova Li Zhaoxing izjavio je da je prvi dan pregovora šest zemalja o sjevernokorejskoj krizi u Pekingu bio uspješan i označio važan korak prema miroljubivom rješenju sjevernokorejske nuklearne krize. »Čuo sam da su razgovori ovog jutra i poslijepodneva bili vrlo uspješni«, rekao je Li u razgovoru s pregovaračima. »Čestitam vam na tome.</p>
<p>To ujedno znači da su svi postigli značajni konsenzus te da se svi nadaju kako će Korejski poluotok biti stabilan, miran i denukleariziran«, rekao je Li. </p>
<p> Ruski pregovarač na razgovorima u Pekingu o sjevernokorejskoj nuklearnoj krizi izjavio je u srijedu da nije optimističan nakon što su Washington i Pyongyang već na samom otvaranju sastanka iznijeli oštre zahtjeve, javile su ruske novinske agencije. »Ne bih rekao da sam vrlo optimističan«, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Losjukov, a prenio je Interfax.</p>
<p>Sjeverna Koreja, najzatvorenija zemlja na svijetu koju već više od pola stoljeća vodi ista dinastija, priznala je da pokušava razviti atomsko oružje te izašla iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Svih šest zemalja sudionica razgovora u Pekingu o sjevernokorejskoj nuklearnoj krizi složilo se da bi trebalo održati drugi krug razgovora kasnije ove godine, javile su ruske novinske agencije prenoseći izjavu glavnog moskovskog pregovarača. »Sva izaslanstva su se složila da se ovaj proces pregovora ne smije odgađati i da treba održati još jedan krug razgovora sličnih ovima prije kraja godine«, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksander Losjukov, čelnik ruskog izaslanstva, u izjavi za Interfax. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Islamizirani Francuz optužen za teroristički napad u Casablanci</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Islamizirani Francuz Pierre Robert alias Abou Abderahmane, a tek mu je 31 godina života, pojavio se u utorak prvi put pred krivičnim sudom u Rabatu, glavnom gradu Maroka, kao prvooptuženi u skupini od 33 »islamistička terorista«. </p>
<p>Optužen je da je s tim svojim suradnicima, pripadnicima muslimanskoga integrističkog pokreta Salafia Jihadia, organizirao i proveo stravični samoubilački atentat u Casablanci, 16. svibnja ove godine, kada je poginulo 45 ljudi. Ako mu se krivnja dokaže, prijeti mu smrtna kazna.</p>
<p>Međutim, to je suđenje, koje je izazvalo veliku pozornost marokanskih i francuskih medija, odmah odgođeno na nekoliko dana - do kraja ovoga tjedna - jer je prvooptuženi islamizirani Francuz odbacio branitelja koji mu je bio dodijeljen, optuživši ga da je usko povezan s obavještajnim službama Kraljevine Maroka.</p>
<p>Inače, marokanske vlasti opisale su Pierrea Roberta odnosno Aboua Abderahmanea kao »ključnu kariku« u lancu tajnih islamističkih terorističkih skupina koje nastoje »pobuniti narod i uspostaviti neovisnu islamsku državu«.</p>
<p>Taj islamizirani Francuz ima vrlo neobičan životopis. Vrlo je mlad, 1989., sa 17 godina (rođen je 1972.), prešao na islam i odmah se iz Francuske preselio najprije u Tursku, a zatim u Iran i Pakistan, gdje je uspostavio veze s radikalnim islamističkim organizacijama te se uvježbao u rukovanju raznoraznim oružjem i obrazovao za proizvodnju eksplozivnih naprava. Sredinom 90-ih godina konačno se smjestio u Tangeru, na sjeveru Maroka, zapravo na marokanskoj strani Gibraltara, i oženio s Marokankom, »fanatičnom muslimankom«.</p>
<p>Upravo je ondje, zahvaljujući zdušnoj pomoći svoje supruge, počeo uspostavljati veze s lokalnim islamskim »integrističkim« skupinama, a preko njih sve više i s islamistima u cijelome Maroku. Na neki je način, kako sada pišu marokanski i francuski mediji, preuzeo vodstvo nad svim tim skupinama, nastojeći uvesti i legalizirati teoriju »džihada«, vjerskoga rata, s ciljem da se, na primjer, po ugledu na Iran, sruši monarhija u Maroku i uspostavi »islamska republika«. A mislio je ići i dalje: taj je islamizirani Francuz planirao atentate i u Francuskoj.</p>
<p>No, u Maroku, za razliku od susjednog Alžira, gdje »ustanak«, zapravo građanski rat islamističkih ekstremista protiv »laičke« vlasti traje već dvadesetak godina, činilo se da islamisti nemaju nikakvih šansi. Stravičnim samoubilačkim atentatom u Casablanci, sredinom svibnja, sa 45 žrtava, pokazalo se da ni ta »proeuropski« usmjerena kraljevina nije zaštićena od vala islamističkog ekstremizma. Tek se sada, tri mjeseca poslije, otkrilo kako je taj atentat organizirala upravo ta ekstremistička islamistička skupina zvana Salafia Jihadia.</p>
<p>Među čelnicima te dosad gotovo nepoznate organizacije, kako se čini, upravo je 31-godišnji Francuz Pierre Robert, koji je prijelazom na islam promijenio i svoje ime u Abou Abderahmane. Njemu sada, kao i većini od njegova 33 »suradnika«, ozbiljno prijeti smrtna kazna. Inače, odmah nakon samoubilačkog atentata u Casablanci uhićena je skupina »islamskih skstremista« za kojima nitko nije bio siguran da su sudjelovali u tome atentatu. No, 14 je njih na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> već osuđeno na smrtnu kaznu, ali se sada izvršenje tih kazni odgađa do daljnjega.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Samo imigranti mogu zaustaviti »starenje Europe«</p>
<p>ALPBACH, 27. kolovoza</p>
<p> - Samo imigranti mogu zaustaviti »starenje Europe«, ustvrdili su demografi na forumu u Alpbachu u austrijskom Tirolu.</p>
<p>Politika poticanja obitelji nije dovoljna, izjavio je austrijski istraživač Reiner Münz, koji smatra da bi trebalo osmisliti politiku privlačenja određenih skupina imigranata.</p>
<p> Po njegovim riječima, sve studije kretanja stanovništva do 2025. godine upozoravaju na ekstremno starenje i pad broja stanovnika u industrijaliziranim zemljama, uključujući i Europsku uniju.</p>
<p> Jedina iznimka su Sjedinjene Države, gdje će stanovništvo neznatno porasti, čak i bez daljnje imigracije.</p>
<p> Europa, s druge strane, nije toliko privlačna imigrantima zbog negativnog društvenog i političkog odnosa prema došljacima, koje se povezuje sa siromaštvom, ekonomskom, društvenom i vjerskom neprilagodljivošću.</p>
<p> Austrijska članica Europskog parlamenta Ursula Stenzel smatra da je do toga dovela zabrana rada i prisiljavanje imigranata da žive na teret države, dok se u Americi očekuje da pronađu posao kad uđu u zemlju.</p>
<p> Samo u Austriji živi između 50.000 i 60.000 ilegalnih imigranata koji završavaju na tzv. modernom tržištu robova sa slabo plaćenim ilegalnim poslovima.</p>
<p> Prema službenim statističkim podacima, broj poroda u Beču opao je u posljednjih 40 godina za 42 posto. Prosječan broj djece po ženi u reproduktivnoj dobi iznosio je 1963. godine 2.82, a 2000. godine pao je na samo 1.34. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Porez na nekretnine, pritisak na stanovništvo da ih prodaju bogatim strancima</p>
<p>S obzirom na dosadašnja uglavnom očajna legislativna iskustva o radu vlasti u Republici Hrvatskoj, najnovija razmišljanja naših ministara o oporezivanju imovine izazivaju popriličan strah i nelagodu u narodu.</p>
<p> Desetljećima, pa i stoljećima, jedini oblik ikakve suvisle štednje na ovim prostorima, zbog neprekidna političkog previranja i genocida nad hrvatskim življem, bilo je ulaganje u zemlju i nekretnine.</p>
<p> Sada to vlasništvo Hrvata nad hrvatskim nekretninama ozbiljno ometa kolonizaciju zemlje, te će se pokušati siromašno stanovništvo opteretiti porezima na nekretnine, kako bi ga se prisililo da nekretnine prodaju bogatašima, tj. strancima, kako bi se tobože »nekretnine stavile u funkciju«, što su drske demagoške laži za narod.</p>
<p> To što vlasnici nekretnina ne mogu u ovakvim lošim gospodarskim uvjetima osmisliti i opravdati ikakva ekonomska ulaganja ili eksploataciju - nije krivnja vlasnika, nego aktualne politike, koja je uglavnom namjerno proizvela ovako loše gospodarske uvjete.</p>
<p> U normalnim gospodarskim uvjetima svaki bi vlasnik po logici stvari ostvarivao prihod od imovine, a u ovako bizarnom i protuhrvatsko induciranom gospodarstvu vlasništvo vlasnika opterećuje, a sada mu se još i prijeti novim porezima. </p>
<p>Uostalom, zašto bi itko tko je vlasnik nekog neobrađenog zemljišta plaćao porez samo zato što je zemljište neiskorišteno, a osobito danas kada ga nema nikakve ekonomske logike obrađivati. Pa i oni koji isključivo žive od poljoprivrede i uz državne poticaje ne mogu osigurati normalnu egzistenciju, nego su prečesto prisiljeni prosvjedovati.</p>
<p> Zašto bi vlasnik neke livade plaćao porez na neizgrađeno građevinsko zemljište, osobito ako je primjerice bez njegova znanja i volje zemljište prenamijenjeno iz poljoprivrednog u građevinsko, a i zašto bi ga itko prisiljavao na gradnju, za koju nema novaca, niti drugog ekonomskog interesa ili logike? Pa i to što netko želi na svome imanju uživati u prirodi, a ne graditi razne objekte, slobodan je izbor pojedinaca vlasnika i nikako ne može biti predmet oporezivanja.</p>
<p>Dakle, smisao takvog poreza nije, kako se to demagoški lažno tvrdi, oporezivati bogate, jer bi takav porez isključivo ovisio o tome da li se nekretninom ostvaruje prihod ili ne, u kojem slučaju vrijedi postojeći porez na dohodak ili dobit, nego je smisao prisilno izvlastiti siromahe (tj. većinu) i tako im oteti vlasništvo nad nekretninama. </p>
<p>Mnogi su danas, naime, izuzetno siromašni, pa ipak nisu i ne žele rasprodati djedovinu, zapravo obiteljsku ušteđevinu, koja ima oblik nekretnina. To im pravo jamči i Ustav RH, pa bi svaki oblik poreza koji bi prisiljavao narod na prodaju nekretnina, jer ne mogu plaćati porez na njih, bio i izravno protuustavan.</p>
<p>VJEKOSLAV SERDARUŠIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nedopustive vanjskopolitičke pogreške Vlade</p>
<p>Hrvatska vanjska politika još jednom se nalazi u defenzivi i postaje »taocem« naših susjeda, što je posebno izraženo na primjeru proglašenja gospodarskoga pojasa. Rezultat je to, djelomice, »objektivnih« okolnosti, ali prvenstveno nesposobnosti Vlade i nadležnog ministarstva i ministra da tijekom cijelog mandata postignu za Hrvatsku bitne ciljeve. Najvažniji cilj nije ni EU, niti NATO, već, što su mnogi, pa izgleda i samo Ministarstvo, izgubili iz vida: definitivno utvrđivanje granica Republike Hrvatske.</p>
<p> Što se tiče Slovenije, to su višegodišnja nezakonita okupacija dijela teritorija Republike Hrvatske (Sv. Gera) i od slovenskih visokih vladinih i stranačkih dužnosnika javno iskazane teritorijalne pretenzije u Savudrijskoj vali, pa čak i prema dijelu Istre. Budući da su ti stavovi konstanta slovenske politike proteklih 13 godina, oni nisu slučajni i jesu izuzetna opasnost, prema kojoj se Vlada RH postavlja podcjenjivački, neautoritativno, nekompetentno (primjer je pristanak parafiranjem, kasnije u Saboru odbijenog prijedloga, premijera Račana na »rasprodaju« teritorija). I u svim ostalim neriješenim slučajevima - Ljubljanska banka (pitanje je koliko je novca ostalo u Beogradu, a koliko u Ljubljani), Nuklearka Krško (upravljačka struktura, neisporučena struja, otpušteni hrvatski zaposlenici) - više je nego očito da Slovenija nastoji ostvariti svoje interese na račun Hrvatske, ne imajući niti najmanje namjere, dogovorno, vratiti Hrvatskoj otetu imovinu, niti odustati od teritorijalnih pretenzija.</p>
<p>Nakon niza »popuštanja« Bosni i Hercegovini (sjetimo se samo dugogodišnje okupacije dijela Kostajnice), podržavanja statusa quo u Posavini, ostaje, za Hrvatsku izuzetno važan, problem Neuma, koji »presijeca« Hrvatsku, te posebno, nerazumljivo, popuštanje u pitanju korištenja luke Ploče, čime Hrvatska dopušta »uvlačenje« međunarodnih predstavnika u upravljačku strukturu Luke. Posljednji primjer izgradnje autoputa kroz BiH jasno pokazuje kakve su namjere muslimanskog dijela vladajuće strukture BiH u odnosu na RH, te kakav će taj odnos biti i ubuduće. </p>
<p>Glede istočnog susjeda (Srbija i Crna Gora) nastavlja se okupacija dijela hrvatskog teritorija uz Dunav, te pritom ostaju neprikrivene teritorijalne aspiracije. Upitan je i sporazum o Prevlaci, je li to uspjeh za RH ili samo još jedan u nizu primjera odricanja interesa Hrvatske za »dobrobit« postignutog sporazuma? </p>
<p>Niti u jednom primjeru odnosa s navedenim susjedima Vlada nije polučila uspjeh, nije preuzela inicijativu, niti je »internacionalizirala« problem, uvijek čekajući da kod susjeda nastupi pravi trenutak. Stoga vrijeme koje prolazi, pak, ide na ruku njima, jer se okupacija teritorija nastavlja. Nastoji se postići međunarodna klima da Republika Hrvatska pristane na granicu sredinom Dunava, na izlaz Slovenije na otvoreno more, na graničnu liniju na izlazu iz Boke u korist Crne Gore itd.</p>
<p> Vidljivo je da Republika Hrvatska, ni u jednom slučaju, ne aspirira na tuđe, ali svi pokušavaju uzeti nešto hrvatskog teritorija, pa čak i kroz »šaljive« skupove o diobi »jugoslavenskog« mora. Za to vrijeme naša vlada šuti, čeka...</p>
<p>DAMIR TUČKAR, dipl. ing Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kakve smo odgovore u upitniku Europske komisije dali glede sprječavanja utaje poreza</p>
<p>Kao građanina ove zemlje koja se enormno zadužuje u inozemstvu (a dugove će otplaćivati naši pra-pra-unuci) zanima me upitnik Europske komisije u vezi s pranjem prljavoga novca i utajom poreza.</p>
<p>Kao što nam je poznato, na Zapadu se utaja poreza smatra najvećim grijehom i dolazi pod kazneni zakon. Poznat je primjer Marc Rich, koji je u Sjedinjenim Državama Amerike optužen za 65 kaznenih djela - utaja poreza od 48 milijuna dolara putem svoje off-shore kompanije.</p>
<p>Institut za javne financije izračunao je da se godišnje u nas utaji deset milijardi kuna. Nad tim podatkom trebao bi zastati dah ne samo Ministarstvu financija, nego i čitavoj Vladi.</p>
<p>Za utaju poreza, pranje prljavog novca i enormno bogaćenje postoji takozvani off-shore sistem, koji se u nas slobodno reklamira u dnevnim novinama već gotovo desetak godina.</p>
<p>OECD, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, zaprijetila je sankcijama svim poreznim rajevima i zatražila reforme u off-shore bankarstvu. Na OECD-ovoj crnoj listi našlo se 35 države, koje moraju urediti off-shore bankarstvo i onemogućiti pranje prljavog novca i utaju poreza, što je još više naglašeno u borbi protiv terorizma. </p>
<p>Stoga bi me veoma zanimalo kakve smo mi odgovore dali Europskoj komisiji glede sprečavanja utaje poreza. </p>
<p>BOŽIDAR IVANKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Ubio brata jer mu je branio da se priključi na vodovod </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Višegodišnje svađe, razmirice i neriješeni imovinsko pravi odnosi između braće Dragutina (59) i Josipa (61) Fiketa kulminirali su ubojstvom starijeg brata u srijedu oko 7,40 sati u dvorištu njegove obiteljske kuće u Kušovačkoj 10.</p>
<p> Naime, u jednom trenutku revoltirani je Dragutin kuhinjskim nožem nekoliko puta ubo brata u vrat, prsište i leđa, od čega je ubrzo i preminuo. </p>
<p>Kako doznajemo od najstarijeg brata, Milana Fiketa, posljednja je svađa koja je završila tragično bila zbog pitke vode. Naime, u zajedničkoj kući s dva ulaza braća su prvo imala hidrofor. No, kada se uvodio gradski vodovod, Josip je platio priključak, dok je Dragutin ostao na hidroforu. No, ovogodišnje su suše ispraznile Dragutinov bunar i on se htio priključiti na gradski vodovod što mu brat Josip, premda su zajednički napravili šaht nije dopustio. Najstariji brat Milan nam je rekao da to nije bila prva svađa između dvojice braće, no, nikad nije bio fizičkih sukoba, već je sve uvijek završavalo verbalnim sukobom. Braća su se, navodno, svađala i zbog neriješene podjele kuće, koju je sagradio njihov otac. Najstariji se brat odselio nekoliko metara dalje, te u pojedinosti sukoba mlađe braće nije bio do kraja upućen.</p>
<p>No, nije mu jasno, zašto Josip nije dao bratu da se priključi na vodu, ako su zajedno gradili šaht. </p>
<p>Obiteljske su se razmirice proširile tako da, po riječima Milana Fiketa, ni supruge Dragutina i Josipa međusobno nisu razgovarale. </p>
<p>Kada smo u njihovom dvorištu pokušali doznati što se dogodilo, još ne znajući da je riječ o obitelji brata ubojice, nervozna i bahata pripadnica obitelji Dragutina Fiketa vičući nam je dobacila. »što hoćete da vam kažemo? Da su vrištali? Odite tamo preko pa njih pitajte« (misleći pritom na obitelj ubijenog Josipa).</p>
<p>Očevid na mjestu ubojstva obavili su istražni sudac Milan Došen, uz nazočnost zamjenice županijskog državnog tužitelja i ekipe za očevid. </p>
<p>Dragutin Fiket priveden je u jutarnjim satima u policiju, a u večernjim satima je prepraćen u istražni odjel Županijskog suda. Tijelo ubijenog Josipa prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Poljak će 1,5 milijuna kuna iz štednje dobiti od države</p>
<p>Poljskom su štediši »Glumine banke« u zamjenu bile ponuđene nekretnine u Ivancu, ali odluka o tome zbog propusta u ivanečkom Općinskom sudu nikad nije provedena</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, poljskom državljaninu Wieslawu Walkiewiczu mora platiti 1,426.263 zajedno sa zateznim kamatama od rujna 1998. godine. Država bi mu trebala nadoknaditi i parnične troškove u iznosu od 58.680 kuna.</p>
<p>Naime, kako se navodi u presudi koju je donijela sutkinja Andrea Krstanović Čada poljski je državljanin bio štediša »Glumina banke« u kojoj je na računima imao 144.476,33 američkih dolara i 138.091,59 njemačkih maraka. Kako je banka završila u stečaju poljskom je vjerovniku kao naknadu novčanog iznosa koji mu nije mogla isplatiti ponudila nekretninu u Ivancu. Tako je »Glumina banka« nakon što je s Walkiewiczem potpisala ugovor 31. srpnja 1998. godine o ustupanju potraživanja, zemljišno knjižnom odjelu u Ivancu podnijela prijedlog za uknjižbu prijenosa nekretnine u vlasništvo Poljaka., a što je Općinski sud u Ivancu i zaprimio. </p>
<p>Međutim, taj sud nikada nije proveo uknjižbu vlasništva spomenute nekretnine na Poljaka, te je nekretnina 8. rujna iste godine uknjižena kao vlasništvo također jednog od vjerovnika »Glumina banke« Kärtner Landes und Hypotheken Bank. </p>
<p>Kako je »Glumina banka« podnijela Općinskom sudu prijedlog za uknjižbu na ime Poljaka, tako je s 31. srpnjem njemu prestao status deviznog štediše i vjerovnika te banke. No, kako je Walkiewiczu ukinut status štediše, a obećanu nekretninu nije dobio, zbog propusta i nezakonitog rada Općinskog suda u Ivancu, prouzročena mu je šteta u iznosu od 1,426.263 kuna. </p>
<p>Iako je tužena strana tvrdila da prijedlog za uknjižbom prijenosa vlasništva nikada nije podnesen Općinskom sudu u Ivancu, zagrebački je sud uvidom u spise ivanečkog suda ustanovio da je tužbeni zahtjev u potpunosti osnovan, jer je prijedlog za uknjižbom zaprimljen. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Djevojka stradala na pješačkom prijelazu</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Sedamnaestogodišnja pješakinja N. I. bila je žrtva 24-godišnjeg vozača »peugeota 205«, zagrebačkih registracija, koji je na nju naletio na pješačkom prijelazu.</p>
<p>Dogodilo se to u utorak oko 19 sati, kada je vozač bez položenog vozačkog ispita, prometne dozvole i tehničkog pregleda, vozeći Zapoljskom ulicom stigao na križanje s Racinovom. Vozio je brzinom većom za 10- 30 km na sat od odzvoljene za naseljeno mjesto i tom je brzinom stigao i do pješačkog prijelaza. Kočio je, jer su pješaci već bili na prijelazu, ali se zbog brzine vozilo zanijelo i udarilo N. I.</p>
<p> Djevojka je odbačena pala na kolnik i pritom zadobila teške ozljede, te je prevezena u KB Merkur.</p>
<p>Nakon naleta na pješakinju »peugeot« je lijevim kotačem udario u rubni kamen i sletio na nogostup, zabivši se u živicu, pa u stablo. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Optužen i »nestali s pedaline« Hrvoje Ovčariček</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Suđenje Nikoli Lekšiću, Mariju Magdiću, Hrvoju Ovčaričeku, Nenadu Šerepecu i Dejanu Novaku, koje optužnica tereti za veći broj razbojstava, nastavljeno je u srijedu na zagrebačkom Županijskom sudu.</p>
<p> Budući da se Ovčaričeka smatra nestalim, od nesreće koja se dogodila 19. srpnja, kada je sa još dvije »pedalinom« otplovio na otvoreno more, gdje ih je zahvatila oluja, postupak protiv njega je u srijedu izdvojen.</p>
<p> Podsjetimo, Ovčariček se zadnji put javio 19. srpnja u 2,20 sati mobitelom, tvrdeći da je na pedalini oko kilometar od obale te da im je potrebna pomoć. Nakon dva dana potrage pronađeno je tijelo jedne od djevojaka, Anđeline Žmire (30) iz Sinja. Ovčariček i druga djevojka nikad nisu pronađeni. </p>
<p>Inače, tužiteljstvo tereti Lekšića, Magdića, Ovčaričeka, Šerepeca i Novaka da su pod vodstvom državljanina SRJ Đorđa Vasiljevića Atile, koji se nalazi u bijegu, te protiv kojega još nije podignuta optužnica, opljačkali pošte u »Mamutici« i na Vinecu, »Erste i Steirmärkische banku« na Kennedijevu trgu, te Prvu sportsku kladionicu u Hećimovićevoj ulici. </p>
<p>Nikola Lekšić je u srijedu priznao krivicu te iznio svoju obranu. Tvrdi da ga je na neka od razbojstava natjerao Atila, koji je u to vrijeme hodao sa njegovom sestrom. »Pričao mi je da je pobjegao iz zatvora u Beogradu i spominjao je neko ubojstvo. Bio sam mu tada dužan oko 2.000 kuna. Kada sam odbio njegov prijedlog da idemo opljačkati jednu poštu, Đorđe mi je rekao da idem ili ja ili moja sestra, pa sam pošao s njim«, ispričao je Lekšić.</p>
<p>Magdić je, pak, iskazujući u srijedu, tvrdio da je njega Lekšić nagovorio da idu opkljačkati prodavaonicu PKK, no prodavačica ih je prestrašila i otjerala. »Opsovala nam je balavu mater, te počela vikati pa smo pobjegli«.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Državljanin BiH poginuo u nedozvoljenoj sječi šume</p>
<p>JASENOVAC, 27. kolovoza</p>
<p> - U srijedu oko 8.25 sati u šumskome predjelu Jazovička greda, u vlasništvu Šumarije Jasenovac, kraj Košutarice nedaleko Jasenovca, prilikom pripreme ogrjeva za zimu, poginuo je Ivo Čavlović (45), državljanin Bosne i Hercegovine, inače, s neprijavljenim boravkom u Novskoj. Tijekom očevida na mjestu nesreće utvrđeno je da je Ivo Čavlović s još 26-godišnjim muškarcem bez dozvole sjekao hrastova stabla, pripremajući ogrjev za vlastite potrebe. Do nesreće je došlo u trenutku kad je Čavlović motornom pilom podrezao jedno stablo, koje se okrenulo na panju i mijenjajući smjer palo na njega. </p>
<p>Z. S.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U »volvu« iz BiH švercao 204 šteke cigareta</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - U petak 22. kolovoza, policijski službenici PP Ivanić Grada, u zagrebačkoj su ulici u Graberju Ivanićkom zaustavili »volvo«, te na stražnjem sjedalu i u prtljažniku pronašli kartonske kutije i platnene putne torbe pune cigareta. Automobilom zagrebačkih registracija upravljao je 43-godišnji muškarac, osumnjičen da je počinio kaznena djela izbjegavanja carinskog nadzora i nedozvoljene trgovine, te je uhićen i odveden u policiju, izviješćeno je u srijedu u PU zagrebačkoj. U daljnjoj kriminalističkoj obradi, temeljem naloga Županijskog suda pretraženo je vozilo, te je u kabini i prtljažniku pronađeno ukupno 204 šteke cigareta, od kojih 152 šteke bijelog i plavog »ronhilla«, u kojima su bile kutije s poreznim markicama RH »for export only« i 52 šteke »walter wolfa« i »ronhilla« super lights, s poreznim markicama Federacije BiH. Cigarete su bile namijenjene za daljnju prodaju, a vozač je s »volvom« granicu prešao na nepoznatom mjestu.</p>
<p>Osim spomenutih kaznenih djela, švercera se tereti i za prekršaj iz čl. 17. st. 1 Zakona o posebnom porezu na duhanske prerađevine, te je protiv njega podnijeta prijava Ministarstvu financija, Carinskoj upravi i Carinarnici Zagreb. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Optužen i »nestali s pedaline« Hrvoje Ovčariček</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Suđenje Nikoli Lekšiću, Mariju Magdiću, Hrvoju Ovčaričeku, Nenadu Šerepecu i Dejanu Novaku, koje optužnica tereti za veći broj razbojstava, nastavljeno je u srijedu na zagrebačkom Županijskom sudu.</p>
<p> Budući da se Ovčaričeka smatra nestalim, od nesreće koja se dogodila 19. srpnja, kada je sa još dvije »pedalinom« otplovio na otvoreno more, gdje ih je zahvatila oluja, postupak protiv njega je u srijedu izdvojen.</p>
<p> Podsjetimo, Ovčariček se zadnji put javio 19. srpnja u 2,20 sati mobitelom, tvrdeći da je na pedalini oko kilometar od obale te da im je potrebna pomoć. Nakon dva dana potrage pronađeno je tijelo jedne od djevojaka, Anđeline Žmire (30) iz Sinja. Ovčariček i druga djevojka nikad nisu pronađeni. </p>
<p>Inače, tužiteljstvo tereti Lekšića, Magdića, Ovčaričeka, Šerepeca i Novaka da su pod vodstvom državljanina SRJ Đorđa Vasiljevića Atile, koji se nalazi u bijegu, te protiv kojega još nije podignuta optužnica, opljačkali pošte u »Mamutici« i na Vinecu, »Erste i Steirmärkische banku« na Kennedijevu trgu, te Prvu sportsku kladionicu u Hećimovićevoj ulici. </p>
<p>Nikola Lekšić je u srijedu priznao krivicu te iznio svoju obranu. Tvrdi da ga je na neka od razbojstava natjerao Atila, koji je u to vrijeme hodao sa njegovom sestrom. »Pričao mi je da je pobjegao iz zatvora u Beogradu i spominjao je neko ubojstvo. Bio sam mu tada dužan oko 2.000 kuna. Kada sam odbio njegov prijedlog da idemo opljačkati jednu poštu, Đorđe mi je rekao da idem ili ja ili moja sestra, pa sam pošao s njim«, ispričao je Lekšić.</p>
<p>Magdić je, pak, iskazujući u srijedu, tvrdio da je njega Lekšić nagovorio da idu opkljačkati prodavaonicu PKK, no prodavačica ih je prestrašila i otjerala. »Opsovala nam je balavu mater, te počela vikati pa smo pobjegli«.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Savjet HNB-a povećao devizni dio obvezne pričuve banaka na 35 posto</p>
<p>Kunsko izdvajanje obvezne pričuve na deviznu pasivu banaka povećano je sa dosadašnjih 25 posto, što bi trebalo rezultirati smanjenjem likvidnosti banaka za 2,1 milijardu kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je na sjednici, pod predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog, donio odluku kojim se devizni dio obvezne rezerve banaka povećava sa 25 na 35 posto. </p>
<p>Naime, kako je priopćeno iz HNB-a, Savjet je donio Odluku o izmjeni odluke o obveznoj pričuvi kojom se udio obvezne pričuve na deviznu pasivu banaka koji se izdvaja u kunama povećava sa 25 posto na 35 posto.</p>
<p> To je prva od mjera koje će HNB prema potrebi poduzimati, u skladu s opredjeljenjem iz Dodatnog memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici, kojeg su Vlada i HNB uputili Međunarodnom monetarnom fondu 4. srpnja ove godine.</p>
<p>U tom dokumentu među ostalim stoji da je »mjera usmjerena na usporavanje kreditne ekpanzije, koja je uvedena na početku 2003. privremena, te da HNB namjerava krajem 2003. zamijeniti tu mjeru bonitetnim i više cjenovno orijentiranim mjerama. U međuvremenu, HNB neće oklijevati pojačati učinke postojeće mjere tako što će povećanjem minimalne obvezne pričuve smanjiti likvidnost bankovnog sustava ako to bude potrebno zbog kretanja domaće inflacije, rasta kredita i kretanja na tekućem računu platne bilance. Na kraju, prilikom drugog preispitivanja provedbe programa naglasak će biti stavljen na bilo koje monetarne i druge mjere koje će možda biti nužne za zadržavanje eksternih kretanja u okviru ciljeva programa«.</p>
<p> Donošenje te prve mjere posljednjih je dana najavljivao sam guverner Rohatinski, koji je procijenio da će neposredni učinak povećavanja izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve biti neutraliziranje oko 2,1 milijardu kuna, za koliko bi se trebala smanjiti nelikvidnost banaka. </p>
<p> Guverner je već najavio i moguće nove mjere monetarne politike u slučaju da ova mjera ne da očekivane rezultate. U tom bi slučaju HNB išao na povećanje opće stope obvezne rezerve sa 19 na 22 posto, a ako ni ta mjera ne donese željene rezultate, Rohatinski je najavio mogućnost kapitalnih restrikcija, odnosno uvođenje beskamatnog depozita za zaduživanje banaka u inozemstvu u iznosu od 30 posto toga zaduženja. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupan inozemni dug na krajem lipnja ove godine iznosio je 18,56 milijardi dolara, što je u usporedbi s početkom godine povećanje od 3,22 milijarde dolara. U ukupnom inozemnom dugu na državu je krajem lipnja otpadalo 7,37 milijardi dolara, odnosno 37,8 posto, što je gotovo milijardu dolara više nego krajem 2002. godine. Za istu vrijednost, sa četiri na pet milijardi dolara, povećan je dug banaka, dok na ostale sektore otpada 4,7 milijardi dolara inozemnog duga.</p>
<p>Podaci središnje banke pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove godine deficit tekućih transakcija platne bilance iznosio 2,45 milijardi dolara, i u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećan je 49,3 posto. (D.M./Hina/RBA)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Samo Bugarska ima veći udio vanjskog duga u BDP-u od Hrvatske </p>
<p>Hrvatski vanjski dug još krajem svibnja ove godine iznosio je 18,995 milijardi dolara, što je 3,7 milijardi dolara ili 24,3 posto više nego krajem prošle godine. On je u lipnju smanjen na 18,56 milijardi dolara. Međutim, vanjski dug neosporno raste od kraja prošle godine. </p>
<p>Kakvo je stanje u drugim zemljama u regiji?</p>
<p>Analitičari Raiffeisen banke navode kako su u proteklih nekoliko godina Rumunjska, Slovenija, Bugarska i Slovačka imale u nominalnim iznosima manji vanjski dug od Hrvatske. Slovenija i Bugarska posljednih godina imaju manji bruto domaći proizvod od Hrvatske, slovački je BDP neznatno veći, a rumunjski dvostruko veći od hrvatskog. </p>
<p>Da bi se dobila jasnija slika opterećenja vanjskog duga za gospodarstvo važniji je uvid u pokazatelje vanjske zaduženosti. Jedan od najvažnijih pokazatelja stanja vanjskog duga je udio vanjskog duga u BDP-u, koji pokazuje koliko opterećenje predstavlja dug za ekonomsku aktivnost u određenoj godini. Obično odnos do 30 posto, napominju analitičari RBA, ukazuje na nisku razinu tog pokazatelja, dok udio iznad 60 posto ukazuje na visoku razinu.</p>
<p>U toj drugoj skupini nalazi se Hrvatska, jer je vanjski dug krajem 2002. premašio 68 posto BDP-a. Jedino Bugarska ima pokazatelj veći od 70 posto, ali za razliku od Hrvatske bugarski vanjski dug stagnira. </p>
<p>Rumunjska je krajem prošle godine imala udio vanjskog duga od 28,6 posto BDP-a. Tendenciju rasta udjela vanjskog duga u BDP-u pokazuju Mađarska, Slovenija i Poljska, ali najviši porast prošle godine bilježi Hrvatska. Spomenute tri države imaju veći kreditni rejting od Hrvatske, što im omogućuje i povoljniji pristup stranim tržištima. </p>
<p>S obzirom na tendenciju porasta hrvatskog vanjskog duga i na nepovoljne tendencije nekih pokazatelja, može se zaključiti da Hrvatska u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe ima uglavnom nepovoljnije pokazatelje stanja vanjskog duga. To znači, zaključuju analitičari RBA, da inozemni dug treba biti predmet pojačane pažnje. Na to upozorava i Hrvatska narodna banka, čije najnovije mjere idu u pravcu smanjenja deficita na tekućem računu platne bilance, što bi trebalo utjecati i na kretanje vanjskog duga. Uz nastavak rasta BDP-a, analitičari RBA, očekuju da će se udio inozemnog duga u BDP-u u narednom razdoblju smanjivati.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U 2003. Croatia Airlines očekuje oko 12 milijuna kuna neto dobiti</p>
<p>U prošloj godini gubitak smanjen sa 96 na 23 milijuna kuna / Lani je CTN ostvario 143 milijuna kuna dobiti iz poslovanja, no godina je završena s gubitkom zbog otplate kredita za zrakoplove i tečajnih razlika / Temeljni kapital CTN-a povećava se za 75 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Prošlu 2002. godinu, u kojoj je u stečaju završio 41 zračni prijevoznik, a izgubljeno je 213.000 radnih mjesta u samim zrakoplovnim kompanijama, te još oko 200.000 u industriji povezanoj sa zrakoplovstvom, Croatia Airlines (CTN) završio je sa 1,27 milijardi kuna prihoda, te 143 milijuna kuna operativne dobiti. </p>
<p>U usporedbi sa 2001. godinom prihodi su povećani za oko 88 milijuna kuna, a operativna dobit za 46,5 milijuna kuna (ili 48 posto). No, zbog otplate kredita za obnovu zračne flote (provedenu od 1999. do 2000., kada su svake godine kupljena po dva nova Airbusa), te troškova tečajnih razlika koji su dosegnuli čak 46,81 milijun kuna, konačni rezultat Croatia Airlinesa za prošlu godinu je neto gubitak od 23,82 milijuna kuna. </p>
<p>Ipak, u usporedbi sa 2001. kada je iznosio 96,56 milijuna kuna, gubitak je smanjen za gotovo 75 posto, istaknuo je u srijedu na skupštini dioničara Croatia Airlinesa glavni direktor CTN-a Ivan Mišetić.</p>
<p>No, planira se da će nacionalni zračni prijevoznik ovu godinu završiti pozitivno, odnosno s oko 12 milijuna kuna neto dobiti. Ovi su planovi potkrijepljeni podacima o padu dugoročnih zaduženja, te rastu operativne dobiti.</p>
<p>Raste i broj putnika, pa je tako do kraja srpnja 2003. godine prevezeno 798.000 putnika, što je 77.400 više nego u istom razdoblju prošle godine, a trend rasta zadržan je i u kolovozu. Milijunti ovogodišnji putnik očekuje se početkom rujna, što je tri tjedna prije nego lani, rečeno je u srijedu.</p>
<p>Inače, Croatia Airlines je sa deset vlastitih i jednim iznajmljenim zrakoplovom lani prevezao ukupno 1,32 milijuna putnika, što je šest posto više nego u 2001.), te 4930 tona tereta, što je 5 posto manje nego godinu ranije, a kako je kazao Mišetić, nema dovoljno tereta koji bi mogao podnijeti cijenu zračnog prijevoza, uz sve snažniju i jeftiniju konkurenciju cestovnog i željezničkog prijevoza. </p>
<p>U domaćem prometu broj putnika povećan je za četiri posto, a u međunarodnom za šest posto. Charter turistički letovi bilježe 9-postotni rast broja putnika, a najviše ih je prevezeno iz Njemačke i Velike Britanije. </p>
<p>Lani je ukupno ostvareno 13.654 kilometara naleta, 21.870 uzlijetanja, 29.150 sati leta, a putnički faktor popunjenosti iznosio je 56,5 posto. Prošle je godine ukupno 79,2 posto polazaka bilo u roku od 15 minuta od planiranog vremena (isto kao i 1991. godine), a najvažniji uzroci zakašnjenja u 60,6 posto slučajeva bila su prethodna zakašnjenja, dok su u 12,6 posto slučajeva krivci za zakašnjenje zračna luka i državni organi.</p>
<p>Mišetić je također istaknuo i da su poduzeća u vlasništvu Croatia Airlinesa uspješno poslovala, pa je Amadeus Croatia ostvario 1,66 milijuna kuna operativne dobiti, Obzor putovanja oko 260.000 kuna, a Pleso prijevoz 1,12 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu, broj zaposlenih u CTN-u lani je povećan sa 977 na 1051 osobu, od čega su 52 posto žene.</p>
<p>Glavna skupština dioničara u srijedu je, uz financijska izvješća za 2002. godinu prihvatila i odluku da se lani ostvaren gubitak prenese u ovu godinu, a da se zadržana dobit u iznosu od 160,06 milijuna kuna rasporedi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih godina. </p>
<p>Na još četiri godine produljen je mandat Nadzornom odboru CTN-a u kojem su Damir Kuštrak, Žarko Kraljević, Zlatko Gareljić, Boris Špem, Zdenko Mičić, Damijan Muštra, Petar Turković i Drago Duralija. </p>
<p>Također je donesena odluka da se (zbog planirane druge faze obnove flote, odnosno nabave novih zrakoplova) do kraja godine poveća temeljni kapital za 75 milijuna kuna, na ukupno 949,97 milijuna kuna, i to izdavanjem novih 375.000 redovitih dionica nominalne vrijednosti 200 kuna. Sve nove dionice upisat će Republika Hrvatska, sadašnji većinski dioničar sa 94,08 posto udjela u temeljnom kapitalu. </p>
<p>Inače, drugi najveći dioničar je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka koja ima 2,43 posto, te Hrvatski fond za privatizaciju koji ima 1,64 posto. Ostali dioničari su poduzeća i fizičke osobe, koji pojedinačno imaju manje od jedan posto udjela. </p>
<p>Skupština je prihvatila izmjenu Statuta u koji su dodane djelatnosti »građenje, projektiranje i nadzor nad gradnjom«, zbog planirane gradnje nove tehničke baze i prostora za održavanje zrakoplova, kao i nove poslovne zgrade CTN-a u Zračnoj luci Zagreb.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Porezne olakšice na sve stambene kredite </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo financija početkom rujna će, kako saznajemo, konačno objaviti dugo očekivani pravilnik o porezu na dohodak, kojim se detaljno reguliraju porezne olakšice poput ulaganja u stanove, otplate stambenih kredita, plaćanja zdravstvenih usluga.... </p>
<p>Kao što je ranije bilo najavljeno, poreznim olakšicama priznat će se kamate na stambene kredite u godišnjem iznosu do 12.000 kuna, pri čemu će se olakšice odnositi i na kredite koji se već otplaćuju, a ne samo na buduće stambene kredite. Građani će imati pravo na olakšicu pod uvjetom da se ne radi o povlaštenom stambenom kreditu, odnosno kreditu ugovorenom uz godišnju kamatnu stopu od najmanje šest posto. Isto toliko, dakle 12.000 kuna, priznat će se porezne olakšice za sva investicijska ulaganja u stan ili kuću, pod uvjetom da o učinjenim radovima postoje računi izdavača radova i da je porezni obveznik prijavljen na spomenutoj adresi, odnosno da se radi o njegovu stanu. </p>
<p>Novi pravilnik regulira i poreznu olakšicu za podstanare u iznosu od najviše 12.000 kuna godišnje, ali istodobno se priznaje najviše 50 posto ugovorene najamnine, što treba dokumentirati ugovorom o najmu stana. Porezne olakšice odnose se na 2003. godinu, što znači da će ih građani moći iskoristiti prilikom podnošenja prijave poreza na dohodak tijekom prva dva mjeseca 2004. </p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da je spomenuti pravilnik dovršen već dulje vrijeme i dosad se čekalo samo dopuštenje, odnosno potpis ministra financija Mate Crkvenca. U Ministarstvu financija su, međutim, očito odlučili i spomenute porezne olakšice predstaviti javnosti uoči izborne kampanje. U prosincu prošle godine usvojene su izmjene Zakona o porezu na dohodak, što znači da se spomenuti pravilnik iščekuje već punih devet mjeseci. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Scor podbacio, Hannover Re iznad očekivanja</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Europski su indeksi u srijedu porasli, potaknuti prije svega dionicama tehnološkog sektora, ali je pomak uglavnom bio niži od 0,5 posto. Tako je frankfurtski DAX do poslijepodneva porastao tek 0,1 posto na 3458,77 bodova. Londonski FTSE 100 je dobio 0,45 posto dosegavši 4196 bodova. U Parizu je CAC 40 je porastao 0,29 posto na 3266,1, a MIB 30 u Milanu 0,17 posto na 25.413 bodova.</p>
<p>Najveći dobitnik na indeksu europskih blue chipova DJ Stoxx 50, koji je porastao 0,27 posto na 2496,15 bodova, bila je Nokia. Dionice finske kompanije, potaknute slabljenjem, porasle su 3,7 posto. Među dobitnicima su bili i proizvođači čipova - nizozemski ASML je porastao 5,1, a Infineon i STMicroelectronics 3 odnosno 1,7 posto. </p>
<p>Francuski reosiguravatelj Scor je pao 8 posto nakon što je izvijestio o rezultatima slabijim od očekivanih - 9-postotni pad prihoda na 2,07 milijardi eura u prvom polugodištu. Na rezultate grupacije znatno je utjecalo slabljenje dolara jer znatan dio prihoda (lani 43 posto) Scor ostvaruje u SAD-u. </p>
<p>Rezultate je u srijedu objavio i Hannover Re, peti po veličini svjetski reosiguravatelj, koji je u prvom polugodištu nadmašio očekivanja analitičara, pa je dionica kompanije porasla jedan posto. Najveći svjetski reosiguravatelj München Re i Swiss Re porasli su 0,5 i 0,2 posto. </p>
<p>Među većim dobitnicima (4,7 posto) bio je i nizozemska maloprodajna grupacija Ahold, koja je najavila prodaju svog američkog lanca Golden Gallon. </p>
<p>Očekivani gospodarski oporavak i u srijedu je potaknuo rast dionica kompanija čije je poslovanje bliže vezano uz ciklička gospodarska kretanja, primjerice grupacije za luksuzne proizvode. Tako je LVMH porastao 2,4 posto, Pinault-Printemps Redoute 3,8, a Christian Dior 3,3 posto.</p>
<p>Neposredno nakon otvaranja newyorških burzi u srijedu Dow Jones Industrial Average je pao 0,1 posto na 9332,6 bodova. U prvih pola sata trgovanja Nasdaq Composite i S 500 su pali 0,2 posto na 1767,2 odnosno 994,7 bodova. U Tokyju je Nikkei 225 u srijedu također pao - 0,23 posto na 10.308,99 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Picula: U rezoluciji UN nema govora o prijetnji sankcijama Hrvatskoj</p>
<p>Rezolucija UN-a bit će vjerojatno izglasana u četvrtak, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova / U nacrtu se traži da sve države regije pojačaju suradnju s Haagom, te da Karadžić, Mladić i Gotovina budu izručeni / U slučaju Hrvatske, to znači ponovno postavljanje pitanja optuženog Gotovine, ali Picula je zanijekao da je riječ o prijetnji sankcijama Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u srijedu je rekao kako će se rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a o razdvajanju mandata haaškog tužiteljstva opet zatražiti puna suradnja svih zemalja s Haaškim sudom. U slučaju Hrvatske, to znači ponovno postavljanje pitanja optuženog generala Ante Gotovine, ali je Picula zanijekao da je riječ o prijetnji sankcijama protiv Hrvatske.</p>
<p> Tjednik Globus, naime, objavio je kako je Britanija protiv Hrvatske u UN-u pokrenula ozbiljnu političku akciju zbog neizručenja Gotovine te da bi ona mogla završiti uvođenjem UN-ovih sankcija Hrvatskoj.</p>
<p> Picula je u razgovoru za HTV i Hinu objasnio kako je osnovni cilj te rezolucije, koja će najvjerojatnije biti izglasana u četvrtak, da razdvoji mandate tužiteljstva za zločine na području bivše Jugoslavije od onih za Ruandu, te da odredi izlaznu strategiju rada Suda koji bi trebao završiti 2010. </p>
<p> Vijeće »poziva sve države, a posebno Srbiju i Crnu Goru, Hrvatsku, BiH te Republiku Srpsku u BiH, da pojačaju suradnju i pruže svu potrebnu pomoć Haaškom sudu posebno predajom Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kao i Ante Gotovine te svih drugih optuženika ICTY-u, i poziva te kao i druge optuženike u bijegu da se predaju ICTY-u«, navodi se u nacrtu rezolucije koju sponzorira i Britanija.</p>
<p> Picula objašnjava kako je tim člankom »Velika Britanija pokazala još jednom dosljednost i kontinuitet svoje vanjske politike inzistirajući na punoj i bezuvjetnoj suradnji svih zemalja s Haaškim sudom, što u hrvatskom slučaju znači i spominjanje neriješenog slučaja generala Gotovine«. »Prema tome, ne može se govoriti o uvođenju sankcija Hrvatskoj, ali isto tako, mi u Hrvatskoj moramo biti potpuno svjesni da je suradnja s Haagom nešto što se treba shvatiti krajnje ozbiljno jer s uspješnim rješavanjem problema na našem putu u EU i NATO-u neriješeni problemi dobivaju dodatnu težinu«, ističe. Ocijenio je očitim da se Gotovinina nevinost, odnosno odgovornost može jedino dokazati u Haagu. </p>
<p>Rekao je i da će stalni predstavnik Hrvatske pri UN-u u obraćanju Vijeću, u povodu izglasavanja rezolucije, obrazložiti hrvatsku poziciju prema dosadašnjoj suradnji s Haagom, ali i »izraziti ozbiljnu rezervu prema izjednačavanju razine odgovornosti odbjeglih ratnih zločinaca kao što su Mladić ili Karadžić, od osumnjičenog ali i optuženog generala Gotovine«. Ono što ih povezuje samo je činjenica da su sva trojica trenutačno nedostupni Sudu, kaže Picula. Gotovinino pojavljivanje pred Tribunalom »doista bi rasteretilo Hrvatsku sumnjičenja surađuje li i u kojoj mjeri s Haaškim tribunalom«, ocijenio je. </p>
<p> Upitan o daljnjim potezima hrvatske diplomacije prema Londonu, koji je zaledio postupak ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Picula je najavio da je pred Hrvatskom »aktivan rujan« kako bi dokazala Londonu da je suradnja s Haagom neprekinuta i neupitna. Istaknuo je da moguća neratifikacija u britanskom parlamentu vuče ozbiljne posljedice jer postoji krajnji rok u kojem sve države EU-a to moraju učiniti. »Ako bi barem jedna propustila ratificirati naš SSP, ostaje obveza da taj sporazum ratificira deset novih članica EU-a, a što će to značiti za naš cilj ulaska u Uniju možete i zamisliti - kasniji početak pregovoranja i stjecanja kandidacijskog statusa. To moramo izbjeći«, kaže Picula. »Utoliko i slučaj Gotovine dobiva posebnu dodatnu političku težinu.« Hrvatska diplomacija procjenjuje da bi listopa, odnosno studeni mogli biti krajnji rok do kada bi se morala obaviti ratifikacija u britanskom parlamentu, a da se ne izazove veća odgoda hrvatskih aspiracija prema euroatlantskim integracijama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Kuba: Neke županije lažirale liste škola s otežanim uvjetima rada</p>
<p>Zatražili smo od potpredsjednika Vlade Gorana Granića da intervenira i smijeni one koji su davali lažne podatke, rekao je Dalimir Kuba </p>
<p>DUBROVNIK, 27. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Dalimir Kuba na konferenciji za novinare u srijedu u Dubrovniku, na kojoj je među ostalim bilo riječi o poziciji SHU-a u pregovorima za proračunsku 2004., kazao je da je konačni sindikalni cilj plaća prosvjetara na razini europskoga prosjeka. </p>
<p>To znači da bi, primjerice, plaća učitelja sa 15 godina staža trebala biti 30 posto veća od plaće početnika. Uglavnom, SHU će od Vlade tražiti da ispuni svoj program, odnosno i dalje će forsirati pomake u osnovici plaće, dodatno honoriranje staža, a razmotrit će i mogućnosti mijenjanja Uredbe o koeficijentima. </p>
<p>SHU, naglasio je također Kuba, nije zadovoljan »utvrđivanjem škola s otežanim uvjetima rada«.</p>
<p>Po listama, naime, što ih je Sindikat dobio, ispada da je dobar dio podataka »lažiran«. Kuba je pritom naveo primjer Novalje koju se, kazao je, ne može naći na listi »ugroženih škola«. Liste iz kojih je očito da su se neke županije natjecale u tome koja će dati lažnije podatke, SHU neće potpisati, naglasio je. Dodao je da je zbog toga zatražio od potpredsjednika Vlade Gorana Granića da »intervenira i smijeni one koji su davali lažne podatke«. Što se tiče Dubrovačko-neretvanske županije, lista nije upitna i korektno je napravljena, dodao je Kuba. U Županiji nema ni viška djelatnika, nego dapače manjka u predmetnoj nastavi. Kuba je najavio početak naplate tzv. doprinosa solidarnosti neposredno iz neto plaće zaposlenika i to nakon što se početkom ove školske godine među zaposlenicima provede referendum o tome prihvaćaju li kolektivni ugovor ili ne. O referendumu naime ovisi hoće li zaposlenici koji nisu članovi Sindikata plaćati 0,65 posto sindikalne članarine, s obzirom da uživaju prava iz kolektivnog ugovora. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Ako je Sunčani Hvar bio slučaj, onda je Primošten teška afera« </p>
<p>PRIMOŠTEN, 27. kolovoza</p>
<p> - Vinko Bolanča, načelnik Općine Primošten i Stipe Petrina, predsjednik Općinskog vijeća, uputili su u srijedu predsjedniku države Stipi Mesiću, premijeru Ivici Račanu, predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću te predsjednicima klubova zastupnika svih stranaka i državnom odvjetniku zahtjev za osnivanjem saborskog povjerenstva za ispitivanje zakonitosti pretvorbe poduzeća »Primošten« d. d.</p>
<p>U zahtjevu se traži da se provjeri pridržava li se vlasnik poduzeća odredbi ugovora o kupnji i prijenosu dionica - taj je ugovor Hrvatski fond za privatizaciju lani 14. kolovoza potpisao s mađarskom Diamant marinom. Prošla je godina dana, a da kupac nije ispunio svoje obveze, tvrde Petrina i Bolanča. Navode tako da se kupac ugovorom obvezao obnoviti hotele Zora i Slava »ali to do danas nije uradio te nije počeo obnovu hotela Raduča«. Kupac se također obvezao u prvoj godni zadržati svih 267 radnika »što nije ispunio jer ih je danas u poduzeću puno manje, a sav rukovodeći kadar doveden je iz Mađarske«, stoji u zahtjevu za osnivanjem povjerenstva.</p>
<p>»Kupac se obvezao da će u svojim djelatnostima poštivati propise o zaštiti okoliša, međutim toga se nije pridrzavao već je pristupio nezakonitom povećanju kapaciteta u marini Kremik pa je tako ona ovog ljeta postala ekološka crna rupa«, pišu Bolanča i Petrina. </p>
<p>Primoštenski čelnici pitaju se i kako je na natječaju za prodaju većinskog paketa dionica »Primoštena« mogla biti izabrana tvrtka Diamant marina koja je osnovana sa svega 24.000 kuna kapitala. Ako je »Sunčani Hvar« bio slučaj, onda je »'Primošten' d.d. teška afera u kojoj sudjeluju mnogi članovi Vlade i vladajuće koalicije kao i HFP«, tvrdi se na kraju pisma.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tri udruge suspendirane, dvije već same napustile ZUNH</p>
<p>Lani je ZUNH iz državnog proračuna i iz donacija dobio 450.000 kuna, a nitko ne zna u što je utrošen taj novac, kaže čelnik suspendirane sunjske udruge Franjo Jurić/ Financira se konkretne programe, ali oni nam nisu ponuđeni, ističe predsjednik ZUNH-a Tomo Aračić protiv kojeg je čelnik benkovačke udruge još u svibnju podnio kaznenu prijavu tužiteljstvu u Kninu</p>
<p>SUNJA, 27. kolovoza</p>
<p> - Upravni odbor Zajednice udruga naseljenika Hrvatske (ZUNH), čije je sjedište u Kninu, početkom kolovoza u Vojniću je donio odluku o privremenoj suspenziji udruga članica iz Sunje, Gline i Benkovca »zbog ometanja rada Upravnog odbora ZUNH-a, narušavanja ugleda naseljenika i utjecaja ZUNH-a«. Mjere privremene suspenzije odnose se i na članove Upravnog odbora, ujedno i predsjednike triju udruga, Franju Jurića, Mladena Ivanovića i Antu Bilaća, te na sve članove Skupštine ZUNH-a iz tih udruga.</p>
<p> »Tu sam odluku dobio neki dan, a nitko ne zna tko je od članova Upravnog odbora ZUNH-a uopće bio u Vojniću. Iako sam predsjednik Udruge naseljenika općine Sunja, dopredsjednik ZUNH-a i član toga odbora, nisam bio pozvan na sjednicu. Moj je 'grijeh' što sam počeo ukazivati na netransparentnost rada čelništva Zajednice, od kada je njen predsjednik postao Tomo Aračić. Lani je ZUNH iz državnog proračuna i iz donacija dobio 450.000 kuna, a nitko ne zna u što je utrošen taj novac. Prikazano je čak 350.000 kuna 'nematerijalnih troškova', ali bez specifikacije. Udruge članice nisu dobile ni kune«, izjavio je Vjesniku Franjo Jurić. </p>
<p>»Kako Aračić može tek tako suspendirati cijelu jednu udrugu koja kod nas u Sunji okuplja oko 1800 članova?«, ističe Jurić.</p>
<p> »Iako sam član UO-a ZUNH-a ni ja nisam dobio poziv za tu sjednicu u Vojniću. Inače, planirao sam na Skupštini predložiti smjenjivanje Tome Aračića. Općinskom državnom odvjetništvu u Kninu još u svibnju sam podnio kaznenu prijavu protiv Aračića«, ističe predsjednik Udruge izbjeglih - useljenih Hrvata Benkovca Anto Bilać.</p>
<p> Predsjednik ZUNH-a Tomo Aračić iz Knina tvrdi, pak, suprotno. »Zajednica je tek u nastajanju. Imamo 27 organizacija useljenika. Normalno je da dolazi do nesporazuma ali ponajviše zbog toga što većina čelnika ne zna što bi udruge zapravo trebale raditi. ZUNH radi na temelju projekata i edukacijskih programa, a nije dužan financirati rad udruga. Možemo financirati konkretne programe ali nama takvi programi nisu bili ponuđeni«, kaže Aračić. </p>
<p> Kako doznajemo, udruge naseljenika iz Knina i Virovitice već su samovoljno istupile iz ZUNH-a, a na tom je putu, navodno, i udruga iz Plaškog.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Artukovićev grob nepoznat u skladu s propisima</p>
<p>Nakon što je objavljeno da je Andrija Artuković umro, Okružni sud u Zagrebu objavio da će se postupiti u »skladu s uputstvom o izvršenju smrtne kazne«, a što je, pak, značilo da Artuković nema pravo na posmrtno obilježje</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Obitelj ustaškog ratnog zločinca, uz ostalo i ministra unutarnjih poslova NDH Andrije Artukovića pokušava saznati gdje se nalazi (ako ga uopće ima) njegov grob. Artuković je, nakon što su ga vlasti SAD-a izručile, u svibnju 1986. godine u Zagrebu osuđen na smrt. Sve molbe za pomilovanje odbijene su, a kazna nikad nije izvršena zbog slabog zdravstvenog stanja Artukovića. </p>
<p>Umro je u Zagrebu, u zatvorskoj bolnici, 16. siječnja 1988. godine, a vijest o njegovoj smrti čuvana je u tajnosti sljedeća dva dana. Tada je Okružni sud u Zagrebu objavio da će se postupiti u »skladu s uputstvom o izvršenju smrtne kazne«, a što je, pak, značilo da Artuković nema pravo na posmrtno obilježje. Dakle, činjenica da se ne zna gdje je Artuković pokopan, te da to ne zna ni njegova najuža obitelj, u skladu je s onodobnim propisima.</p>
<p>Slučaj nepoznatog groba, kakav je Artukovićev, nije jedinstven. Naime, nakon završetka Nürnberškog procesa i izvršenja smrtne kazne u jesen 1946. tijela nacista tajno su prebačena u Dachauu gdje su u bivšem koncentracijskom logoru posljednji put upaljene peći krematorija. Njihov pepeo prosut je na tajnom mjestu u rijeku Isar. Razlog za to bio je itekako opravdan - nije se htjelo da javnost zna gdje su nacisti pokopani (ili gdje je njihov pepeo bačen) kako to mjesto ne bi postalo mjesto hodočašća nacističkih sljedbenika i, zapravo, središte neonacističkog kulta. </p>
<p>Praktički na identičan način postupile su izraelske vlasti s Adolfom Eichmannom. On je, nakon što je u Jeruzalemu osuđen na smrt, i pogubljen 31. svibnja 1962. godine. Obješen je, leš je spaljen, a pepeo je prosut u Sredozmeno more. </p>
<p>Osim što se, ponekad, ne zna gdje je (i kako) završio leš osobe osuđene na smrt, ponekad se ne zna ni kako je završio netko tko nije uopće osuđen. Najpoznatiji domaći primjer za to jest komunist Andrija Hebrang. On je uhićen u svibnju 1948. godine. Nije mu suđeno, u zatvoru mu se gubi svaki trag. Ne zna se točno ni kada je umro, a ni kako (je li se ubio ili je ubijen). Najvjerojatnije je skončao 1949. godine. Također nije poznato što je učinjeno s njegovim lešom. Smrt Andrije Hebranga možda je i posljednja velika misterija iz socijalističkog razdoblja. Upitno je hoće li njegova sudbina ikada biti poznata, svi koji su bili izravno umiješani u slučaj Hebrang mrtvi su, a nešto bi o tome eventualno mogao znati Aleksa Đilas, sin pokojnog Milovana Đilasa.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Unatoč zaustavljenoj nuklearki Krško i ispadu dalekovoda nema redukcije</p>
<p>Struja koja nedostaje odmah je osigurana jačim radom dalmatinskih hidroelektrana i uvozom iz Austrije / Očekujemo da će nuklearka Krško u četvrtak nastaviti proizvodnju, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović / U HEP-u u srijedu još nisu znali zašto je iz sustava ispao dalekovod prema Mađarskoj te je li uzrok kvar u nuklearki </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Unatoč zaustavljanju Nuklearne elektrane Krško u utorak u 9.15 sati i ispada iz sustava 400-kilovoltnog dalekovoda prema Mađarskoj, Hrvatska elektroprivreda je u srijedu ujutro brzom reakcijom spriječila poremećaje u opskrbi potrošača strujom. </p>
<p>Struja koja nedostaje - jer nuklearka osigurava između 10 i 15 posto HEP-ovih dnevnih potreba iako zbog suše radi smanjenom snagom, a dalekovod Tumbri-Heviz u Mađarskoj vrlo je važan za uvoz struje - odmah je osigurana jačim radom dalmatinskih hidroelektrana i uvozom iz Austrije. Potrošači tako nisu ni osjetili što se dogodilo.</p>
<p> Trenutačna je situacija stabilna, dalekovod je u međuvremenu ponovo proradio, a prema neslužbenim informacijama očekujemo da će nuklearka u četvrtak nastaviti proizvodnju, rekao je u srijedu predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.</p>
<p>Iz nuklearke su priopćili da je uzrok automatskog zaustavljanja nepravilan rad izolacijskog ventila na glavnom parovodu tijekom njegova testiranja, te da će naknadno izvijestiti zašto se to dogodilo i kad će se elektrana opet uključiti u elektroenergetski sustav. Pritom napominju da nije registriran nikakav utjecaj na okoliš i ljude.</p>
<p>U HEP-u u srijedu još nisu znali zašto je iz sustava ispao dalekovod prema Mađarskoj te je li uzrok tomu kvar u nuklearki. </p>
<p>Čović je ta dva događaja nazvao prvim većim ispadima u elektroenergetskom sustavu, ističući da su tijekom višemjesečnih suša svi proizvodni i prijenosni objekti dobro funkcionirali. </p>
<p>»Sada je stanje stabilno i pod nadzorom, ali bi više takvih poremećaja odjednom - primjerice, kvar u dvjema termoelektranama - moglo poremetiti opskrbu unatoč našim naporima da sve poteškoće što je moguće prije sredimo«, rekao je Čović. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatski vojni policajci otputovali u Afganistan</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - U srijedu navečer s vojnog dijela Zračne luke Pleso ispraćeno je dvadeset i četvero pripadnika Vojne policije, među kojima i dvije žene, put Afganistana gdje će u Mirovnoj misiji ISAF zamijeniti svoje hrvatske kolege koji su na toj dužnosti bili proteklih šest mjeseci.</p>
<p> Izražavajući ponos što hrvatski vojni policajci kreću u vojne misije u svijetu, ministrica obrane Željka Antunović naglasila je da je ova akcija dio značajnih reformi koje se provode u Hrvatskoj vojci. </p>
<p>Načelnik Glavnog stožera HV general Josip Lucić istaknuo je da će Hrvatska vojska biti prilagođena domaćim potrebama ali i izazovima izvan naših granica. </p>
<p> »Sretan sam što u Hrvatsku više ne dolaze mirovne snage već da naši vojnici sudjeluju u mirovnim misijama u svijetu« rekao je Lucić. Ispraćaju voda Vojne policije kojem zapovijeda poručnik Hari Brkljačić u ime Vrhovnog zapovjednika HVOS predsjednika Stjepana Mesića bio je nazočan i njegov savjetnik za vojna pitanja i obranu general Petar Stipetić. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić odlikovao Einaudija</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza </p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u srijedu u oproštajni posjet apostolskog nuncija u Hrvatskoj msgr. Giulija Einaudija i odlikovao ga Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za njegove zasluge u razvitku odnosa između Hrvatske i Svete Stolice.</p>
<p> Mesić je istaknuo da je msgr. Einaudi mnogo pomogao Hrvatskoj tijekom više od 11 godina koliko je obnašao dužnost apostolskog nuncija u Hrvatskoj i uručio mu odlikovanje »za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Hrvatske i Svete Stolice«. </p>
<p> Primivši odlikovanje, msgr. Einaudi izjavio je da je dirnut tom gestom te da ona nije upućena samo njemu nego i Svetom Ocu koji je uvijek bio benevolentan prema Hrvatskoj. »Sveti Otac osjeća posebnu ljubav prema hrvatskom narodu« i smatra Hrvatsku »zemljom velike tradicije - kršćanske i duhovne«, kazao je msgr. Einaudi. </p>
<p>Einaudija je primio i premijer Ivica Račan, zahvalivši mu tom prigodom na svemu što je kao visoki predstavnik Vatikana učinio za Hrvatsku, navodi se u priopćenju Ureda Vlade za odnose s javnošću.</p>
<p> »Pomoć Svetog Oca i Vatikana, kad je bilo najteže, bila je presudna za Hrvatsku, i na tome su zahvalni svi ljudi dobre volje i svi oni koji to znaju cijeniti«, naglasio je Račan dodajući kako je upravo sve to bilo vidljivo prilikom zadnjeg posjeta Svetog Oca. </p>
<p> Msgr. Einaudi je rekao da Sveti Otac zagovara moralnu i duhovnu podršku Svete Stolice za ulazak Hrvatske u EU te da se od Hrvatske očekuje da bude duhovni i moralni vodič ostalim zemljama regije, stoji u priopćenju. On je poželio nastavak djelovanja u pravcu solidarnosti i dijaloga s Crkvom te brz ulazak Hrvatske u Europsku uniju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HSLS i DC pregovaraju o predizbornoj suradnji</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša potvrdio je u srijedu da je s vodstvom DC-a razgovarao o predizbornoj suradnji i da će se pregovori nastaviti.</p>
<p> »Sve odluke o suradnji s DC-om, kao i određivanje nositelja izbornih lista u nadležnosti su Velikog vijeća stranke. Budući da je Veliko vijeće već odlučilo da HSLS samostalno nastupi na izborima, mi se i dalje pripremamo za samostalan izlazak. No, Veliko će se vijeće sastati u idućih petnaestak dana i odlučiti hoće li eventualna koalicija ipak biti realizirana. Do tada ne želimo govoriti detaljnije o razgovorima koje vodimo«, rekao je Budiša.</p>
<p>Nije želio potvrditi spekulacije koje su se pojavile u javnosti o tome da je s DC-om zapravo sve dogovoreno, od raspodjele izbornih jedinica do nositelja izbornih lista. </p>
<p>Iz DC-a pak neslužbeno doznajemo da su razgovori ocijenjeni pozitivno, ali još nisu dogovoreni svi detalji. Naime, trenutačno je »u igri« raspodjela izbornih jedinica sedam naprama tri u korist HSLS-a, a DC bi želio još jednu izbornu jedinicu te da taj omjer bude šest naprama četiri. U DC-u također napominju da je oduvijek postojala obostrana želja za suradnjom tih dviju stranaka, a sada se, također obostrano, želi i predizborna koalicija. </p>
<p>Ako dođe do definitivnog dogovora, gotovo je sigurno da će nositelj zajedničke liste za prvu izbornu jedinicu biti Mate Granić, a Dražen Budiša predvodit će listu desete izborne jedinice.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nikolić: Nije u redu što će samo djeca u Zagrebu dobiti besplatne udžbenike </p>
<p>Besplatni udžbenici za sve hrvatske đake stajali bi državu 120 milijuna kuna, kaže glavna tajnica HSLS-a / »Ministri Mato Crkvenac i Vladimir Strugar ne bi se trebali ponašati kao Superhik nego kao Robin Hood«, izjavila je Dorica Nikolić</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - »Budući da Hrvatska ima Ustavom zajamčeno besplatno školovanje, smatramo da nije uredu što će samo djeca u Zagrebu dobiti besplatne udžbenike«, rekla je glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić na konferenciji za novinare u srijedu.</p>
<p>Objasnila je da se HSLS zauzima za načelo »knjiga svima, a ne samo njima«, odnosno da se uvede praksa koja vlada u većini zemalja Europske unije. Knjige ne treba dobiti učenik na svoje ime, nego škola prema broju učenika koje je upisala, navodi Dorica Nikolić. Učenici potom, ističe, knjige zadužuju u knjižnici i vraćaju ih na kraju školske godine, a ako knjigu oštete, plaćaju štetu. Takav običaj, smatra, potaknuo bi učenike da bolje čuvaju knjige, ali i nakladnike da tiskaju kvalitetnije udžbenike.</p>
<p> Besplatni udžbenici za sve hrvatske učenike stajali bi državu 120 milijuna kuna, kaže Dorica Nikolić. To ne bi, naglašava, trebao biti znatniji problem ministru financija Mati Crkvencu budući da, najavljujući rebalans proračuna, govori »o izmjenama i dopunama«.</p>
<p> »Umjesto silnih jamstava koje je izdala Vlada, iako je na početku mandata rekla da neće izdati ni jedno, trebalo bi odvojiti novac za udžbenike. Ministri Mato Crkvenac i Vladimir Strugar ne bi se trebali ponašati kao Superhik, nego kao Robin Hood«, zaključila je glavna tajnica HSLS-a.</p>
<p>Saborski zastupnik te stranke Želimir Janjić istaknuo je, pak, kako će se kaos s udžbenicima i gužve pred knjižarama, čini se, ponoviti i ove godine. Isključivi su krivci za to, ustvrdio je Janjić, Ministarstvo prosvjete i ministar Strugar. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Simonić: Obrazovanje u Hrvatskoj na niskoj razini</p>
<p>VINKOVCI, 27. kolovoza</p>
<p> - »Bez obrazovanja ni jedna zemlja nema budućnosti, a Hrvatska ne može biti zadovoljna učinkovitošću obrazovnog sustava i njegovim financiranjem«, rekao je potpredsjednik Vlade Ante Simonić. </p>
<p>On je u srijedu s ministrom prosvjete i športa Vladimirom Strugarom bio na tematskoj sjednici Poglavarstva Vukovarsko-srijemske županije o školstvu. </p>
<p> »U Hrvatskoj 700 tisuća ljudi nema završenu osnovnu školu, ne znamo koliko je ukupno studenata, a želimo potkraj 2010. imati 200 tisuća onih koji završavaju studij«, istaknuo je Simonić i ocijenio da je obrazovanje u Hrvatskoj na iznimno niskoj razini. </p>
<p>Prema njegovim riječima, za plaće prosvjetnih radnika ove je godine osigurano oko 200 milijuna kuna pa su povećane između 4 i 11 posto. A samo za besplatan prijevoz učenika izdvojeno je oko 24 milijuna kuna. </p>
<p> Decentralizacijom školstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji preuzete su 54 osnovne škole i 15 srednjih, rekao je župan Nikola Šafer. Dodao je da je u srednje škole upisano 8549 učenika u 354 odjeljenja i 72 zanimanja. U osnovnim školama upisana su 18.154 učenika u 932 odjeljenja. </p>
<p> Ministar prosvjete Strugar ocijenio je stanje u školstvu stabilnim. Rekao je kako je u posljednje tri godine u Hrvatskoj izgrađeno 147 školskih objekata. </p>
<p>Najavio je da će u suradnji s Hrvatskim telekomom od ove godine učenicima biti omogućeno da se svakodnevno 10 sati besplatno služe Internetom. </p>
<p>Na upit novinara o manjinskim školama, Strugar je rekao da taj problem treba rješavati u skladu s mrežom škola koju predlažu jedinice lokalne samouprave. Rješenje je živjeti zajedno, razumjeti se i mladim ljudima pružiti kvalitetno školovanje te vidjeti da hrvatska država ide prema Europskoj uniji, istaknuo je.</p>
<p> Simonić je u Vinkovcima otvorio Ekonomsku i trgovačku školu Ivana Domca.</p>
<p>Snježana Čanić Divić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sever: Vlada umanjuje važnost vanjskog duga </p>
<p>Vlada je u manje od četiri godine udvostručila vanjski dug koji je 1999. iznosio 9,7 milijardi na 18,9 milijardi dolara, rekao je predsjednik NHS-a / Najveći generatori duga u Hrvatskoj su država i banke, istaknuo je Sever </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - »Vlada umanjuje važnost previsokog vanjskog duga koji pritišće leđa hrvatskih građana i viši je od duga bivše Jugoslavije«, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), na konferenciji za novinare u srijedu. </p>
<p>Istaknuo je da je Vlada u manje od četiri godine udvostručila vanjski dug koji je 1999. iznosio 9,7 milijardi dolara, na 18,9 milijardi dolara. </p>
<p>»Ukupni dug Jugoslavije 1990. iznosio je 17,7 milijardi dolara, a Hrvatska je već u svibnju to uspjela premašiti«, naveo je Sever. »Najveći generatori duga u Hrvatskoj su država i banke, a Vlada se ponaša kao da je to uopće ne zabrinjava i zato joj želimo zazvoniti na uzbunu«, upozorio je dodajući kako će se otplata kredita zasigurno prelomiti preko leđa hrvatskih građana. </p>
<p>Naglasio je da je dug Argentine pred financijskim slomom države iznosio 5905 američkih dolara po stanovniku, a hrvatski je dug po stanovniku vrlo blizu tome - 4280 dolara. </p>
<p>»Hrvatska je jedna od rijetkih država u kojoj središnja, nacionalna banka nema kontrolu nad zaduživanjem«, kazao je Sever. »Očekuje se povećanje kamata u bankama, a uskoro će se vidjeti i reakcije Međunarodnog monetarnog fonda«, naglasio je. </p>
<p>Prema Severovim riječima, vanjski dug vjerojatno će se odraziti na plaćama radnika, korisnika državnog proračuna. »Dug će nam otežati i pristup Europskoj uniji, jer polako gubimo kreditni rejting«, ocijenio je. </p>
<p>NHS će tražiti hitno sazivanje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća kako bi se i na toj razini raspravilo o alarmantnom iznosu vanjskog duga. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Čim prije proglasiti gospodarski pojas na Jadranu</p>
<p>SPLIT/ DUBROVNIK, 27. kolovoza</p>
<p> - »Bez obzira na slovenske diplomatske note, u idućih mjesec-dva dana Hrvatska će proglasiti isključivi gospodarski pojas na Jadranu. Podržavamo Vladine napore i mislimo da je sada pravi trenutak za donošenje tog zakona«, kazao je u srijedu član predsjedništva splitsko-dalmatinskog HSS-a Lovre Bućan, ističući da je Hrvatskoj gospodarski pojas neophodan radi zaštite ribljeg fonda, ekološke zaštite mora, uspostave kontrole i sigurnosti. </p>
<p>Čak i Europska komisija potiče članice u Sredozemlju da u svojim zemljama proglase gospodarske pojaseve, tvrdi Bućan.</p>
<p>»U skladu s primanjem u Europsku uniju, situacija je kristalno jasna. Hrvatska može proglasiti gospodarski pojas ne pitajući nikoga za dozvolu, kao što je to napravilo 135 otočnih i obalnih država u svijetu. Riječ je 23.000 četvornih kilometara u kojima Talijani godišnje izlove ribe u vrijednosti od 200 milijuna eura. Taj prostor ne podliježe nikakvoj regulativi. Danas se 12 nautičkih milja od Šolte može voditi nuklearni rat«, kaže Bućan.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede već je za iduću godinu iz proračuna planiralo izdvojiti 45 milijuna kuna koje će se uložiti u luke i ribarice. </p>
<p>»Proglašenje gospodarskog pojasa omogućit će propisivanje strožih mjera za podizanje sigurnosti plovidbe, omogućiti sklapanje sporazuma o ribarstvu sa zemljama EU čime bi se njihovim ribarskim brodovima dopustilo iskorištavanje viška dopustivog izlova uz odgovarajuću novčanu naknadu«, zaključuje Bućan.</p>
<p>I čelnici dubrovačko-neretvanskog HSS-a, potpredsjednik i član Županijskog odbora dubrovačko-neretvanskog HSS-a, Vedran Leleković i Mladen Lukšić, u srijedu su pozvali predsjednika Sabora i HSS-ova čelnika Zlatka Tomčića da što žurnije na saborski dnevni red stavi izglasavanje gospodarskog pojasa u Jadranu. </p>
<p>Leleković, inače zamjenik dubrovačko-neretvanskog župana, pozvao je i hrvatsku Vladu da ispuni zadatke na obnovi ribarske flote te na boljem policijskom nadzoru hrvatskih voda. On je naglasio da su proglašenje gospodarskog pojasa, njegov nadzor i obnova ribarske flote, koja je tehnološki zastarjela vrlo važni i za pučanstvo otoka s obzirom da samo na kranjem jugu ima nekoliko brodogradilišta koja su upravo specijalizirana za gradnju ribarica i posebnih plovila za policijske namjene. Lukšić, inače uzgajivač ribe, govoreći o prednostima gospodarskog pojasa kazao je da bi se njegovim proglašenjem kontrolirao izlov ribe te bi se na taj način ujedno i obnovio riblji fond s obzirom da su neke vrste ribe zbog nekontroliranog izlova nestale iz Jadrana. Kako su naglasili, Hrvatska ima puno pravo proglasiti gospodarski pojas; reakcije susjednih zemlja nazvali su neukusnima, pozivajući se na UN-ovu povelju o pravu mora iz 1982. koja regulira institut gospodarskog pojasa.</p>
<p>Irena Dragičević i Anton Hauswitschka</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030828].
|
