NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030428].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203410 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.04.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>MORH pretvorio »nemoguću misiju«u uspješnu reformu</p>
<p>MORH je od 30. prosinca prošle do 23. travnja ove godine prvi put znatnije smanjio broj službenika, namještenika u administraciji te djelatnka u vojsci / Iako se radi tek o prvoj fazi preustroja, u četiri mjeseca smanjen je broj osoblja u sustavu za gotovo 3500 / Više od 4300 ljudi je podnijelo zahtjev za dragovoljni izlazak iz vojske, a isplaćeno je i 2960 otpremnina / Nezadovoljstva nema u onoj mjeri koju su neki najavljivali</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Što ako Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) - u samo 365 dana - uspije dokazati ono u što je na početku 2003. godine malo tko vjerovao? Što ako misiju koju su mnogi nazivali »nemogućom«, MORH na kraju pretvori u pobjedu vrijednu divljenja? Ne tako davno, odgovori na ta pitanja-dvojbe gotovo su u pravilu sadržali zrno sumnje.</p>
<p>Prije četiri mjeseca bilo je, primjerice, mnogo realnije reći da se posao odgađan godinama ne da provesti, pogotovo ne u samo 12 mjeseci. Iznoseći razne procjene, i neki strani analitičari su predlagali Hrvatskoj da odustane od planirane dinamike reforme obrambenog sustava. Da izabere neki lakši, sporiji reformski put.</p>
<p>Nakon što su doneseni brojni zakoni s područja obrane, krajem prošle godine reforma je ipak počela po predviđenom planu. Prošla su samo četiri mjeseca, a onda je prošlog petka održan i sastanak državnog i vojnog vrha, kojom prigodom je vojni vrh obavijestio hrvatskog predsjedniku Stjepana Mesića i premijera Ivicu Račana o postignutim rezultatima. Najviše se sumnjalo u mogućnost smanjenja broja ljudi u obrambenom sustavu, a čini se da je MORH upravo na tom području napravio najveći pozitivan iskorak.</p>
<p>Po podacima iznesenim na sastanku na Pantovčaku, MORH je u vrlo kratkom razdoblju - od 30. prosinca prošle do 23. travnja ove godine - prvi put uspio znatnije smanjiti broj službenika, namještenika u administraciji te djelatnih vojnih osoba u vojsci. Iako se radi tek o prvoj fazi preustroja, MORH je u četiri mjeseca smanjio broj osoblja u sustavu za gotovo 3500 ljudi. Više od 4300 osoba je podnijelo zahtjev za dragovoljni izlazak iz vojske, a isplaćeno je i 2960 otpremnina. Ni nezadovoljstva nema u onoj mjeri koju su neki najavljivali. Ministrica obrane Željka Antunović to objašnjava tvrdeći da svi djelatnici iskazuju visoku razinu strpljenja i međusobnog razumijevanja.</p>
<p>»Naravno da u tako složenom sustavu ima problema i pojedinačnog nezadovoljstva. Važno je, međutim, da nema ekscesa i - što je najvažnije - bitno je da nema ozbiljnijih situacija koje bi narušile ili dovele u pitanje nastavak obrambene reforme«, naglasila je Željka Antunović krajem prošloga tjedna. Pogotovo, jer obrambena reforma ne znači samo svođenje HV-a na mirnodopski sastav. MORH, naime, istodobno »vozi na više kolosijeka«, a ostvareni prvi pravi reformski rezultati tek ukazuju koliko je posla još preostalo. Štoviše, vojni analitičari upozoravaju da na Krešimirovu trgu ne smiju usporavati tempo, ako što prije žele početi intenzivan proces pomlađivanja HV-a.</p>
<p>Na sastanku u Uredu Predsjednika najavljeno je skoro aktiviranje modela tzv. aktivne pričuve, a sljedeći korak prema manjem broju ljudi u sustavu očekuje se nakon liječničkih pregleda svih djelatnih vojnih osoba. Pogotovo onih, koji su više mjeseci ili čak godina na bolovanju. Ministrica obrane najavljuje veći broj promaknuća, osobito onih koji godinama nisu bili promaknuti, iako su ispunjavali uvjete.</p>
<p>U međuvremenu, krajem ožujka, dovršen je preustroj Glavni stožera, koji od tada potpuno djeluje kao Združeni stožer Oružanih snaga.</p>
<p>Nevjerojatno je, ali istinito: MORH trenutno ima i takve probleme, koji bi - da ih se pravodobno rješavalo - predstavljali tek slatku brigu. Riječ je o nepotrebnim vojnim nekretninama, čije održavanje godinama opterećuje vojni proračun.</p>
<p>Zato i ministrica obrane najavljuje da se MORH treba čim prije riješiti suvišnih, nepotrebnih nekretnina koje su razasute po cijeloj zemlji. U skladu s Vladinom odlukom, osim za gospodarski razvoj, poticanje poduzetništva te razvoj državne uprave, ministrica smatra da nepotrebna vojna imovina može poslužiti i za obavljanje zdravstvene, kulturne, obrazovne i djelatnosti socijalne skrbi. »Osim pitanja naknade za prepuštene zgrade, MORH-u je ključno i gdje god je to moguće razmišljamo kako i time smanjiti troškove modernizacije Oružanih snaga«, kazala je Željka Antunović.</p>
<p>Drugim riječima, visoki troškovi tjeraju MORH da se što prije riješe svega što smatra viškom. Vremena odgađanja i kalkulacija napustila su Krešimirov trg, a i u vojnom proračunu kuna je mnogo manje, nego prije.</p>
<p>Jedni je izlaz iz tog stanje za MORH bilo je, prije četiri mjeseca, početi reforme. To, što su ih neki tada nazvali »nemogućom misijom«, sada je najmanje važno.</p>
<p>NATO hvali hrvatske vojne reforme</p>
<p>Hrvatskoj i iz NATO-a stižu pohvale za provedbu obrambene reforme, ali i za obavljene pripreme za priključenje tom savezu. Vjesnik doznaje da će ministrica obrane Željka Antunović otputovati 8. svibnja s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom u Bruxelles, gdje će, očekuje se, hrvatsko izaslanstvo podnijeti izvješća o provedbi našeg prvoga godišnjeg akcijskog plana za članstvo, čime bi se zaključio prvi hrvatski ciklus MAP-a (Membership Action Plan). »O tog trenutka počet će drugi ciklus naših priprema za članstvo, nakon kojeg - prema našim planovima - vjerujemo da nastupa razdoblje ozbiljnijeg razmišljanja i o pozivnici«, tvrdi Željka Antunović. Ministrica poručuje da je reforma hrvatskog obrambenog sustava proces, koji neće završiti krajem ove godine. Reforme će se provoditi i kad MORH dođe do traženog broja ljudi i drukčijeg razmještaja Oružanih snaga. Neće prestati čak ni onda kad Hrvatska bude članicom NATO-a, naglašava Željka Antunović.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Domaći i strani liječnici potvrdili da je Bobetko u kritičnom stanju</p>
<p>Zadnjih šest mjeseci, zajedno s onima od prije desetak godina, u Bobetkovu se medicinskom dosjeu skupilo barem 15 dijagnoza, koje upućuju na to da je umirovljeni general jako bolestan čovjek i da su sva predviđanja u vezi s ishodom njegova zdravstvenog stanja nezahvalna / Nedvojbeno je da stres osamdesettrogodišnjem pacijentu pojačava osnovne bolesti / Bobetkovi liječnici otkrivaju što sve u medicinskom smislu ugrožava njegov život: imao je dva infarkta, zatajenje srca od trećeg do četvrtog stupnja (rad srca održava mu elektrostimulator), ima izrazitu srčanu aritmiju, šećernu bolest, pati od posljedica ranjavanja u Drugom svjetskom ratu te je zbog oštećenja živca invalid u lijevoj nozi</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Prošle je srijede umirovljeni general Janko Bobetko otpušten na osobni zahtjev i traženje obitelji s Kardiološkog odjela KB Dubrava u Zagrebu, gdje se liječio od polovice studenoga prošle godine. Umjesto rasprave o tome što se krije iza najnovijeg »manevra« kontroverznog haaškog optuženika i neće li taj postupak ponovno »isprovocirati« Haaški sud, jer mu se »osumnjičenik slobodno šeće«, valja podsjetiti na njegov medicinski dosje. Zadnjih šest mjeseci, zajedno s onima od prije desetak godina, u tom se dosjeu skupilo barem 15 dijagnoza.</p>
<p>»Bobetko je i dalje jako bolestan čovjek i sva su predviđanja u vezi s ishodom njegova stanja nezahvalna«, ne jednom govorio je glavni od njegovih liječnika kardiolog prof. dr. Mijo Bergovec.</p>
<p>Nakon što se lani u kolovozu pojavila haaška optužnica protiv njega, pa je zbog zapovjedne odgovornosti trebao sjesti na optuženičku klupu, izbile su u prvi plan Bobetkove bolesti. Od tada se o njima intenzivno počelo javno govoriti kao o nečemu što će ga spasiti od suđenja. Nedvojbeno je da stres osamdesettrogodišnjaku pojačava osnovne bolesti. Pod pritiskom javnosti i s Bobetkovim ovlaštenjem, njegovi liječnici otkrivaju što sve u medicinskom smislu ugrožava njegov život: imao je dva infarkta, zatajenje srca od trećeg do četvrtog stupnja (rad srca održava mu elektrostimulator), ima izrazitu srčanu aritmiju, šećernu bolest, pati od posljedica ranjavanja u Drugom svjetskom ratu te je zbog oštećenja živca invalid u lijevoj nozi. Zbog infarkta, liječio se već 1989. godine u KB »Sestre milosrdnice«, a 1994. je u bolnici u Dubravi zbog dekompenzacije srca s izljevom tekućine u desnu stranu prsišta.</p>
<p>Godinu kasnije opet je u bolnici u Vinogradskoj sa znakovima edema pluća, što je najteži oblik zatajenja srca. Postaje redoviti pacijent dr. Bergovca, a počelo se s intenzivnom diuretskom terapijom furosemidom od 175 mg na dan, što je i do četiri puta više od uobičajene doze. Na kardiologiji u Dubravi ponovo je 1998. godine zbog ventrikulske ekstrasistole, odnosno nepravilnog rada srca te u KB »Sestre milosrdnice« opet zbog tekućine u plućima, a pojavljuju se i problemi s bubrezima. U rujnu 2000. hitno dospijeva u bolnicu zbog gubitka svijesti, poremećenih elektorlita u krvi (metaboličkog disbalansa), vode u prsištu... Na holteru otkirvaju da je za nesvjestice kriva srčana aritmija. Početkom 2002. dogodio mu se drugi infarkt i hospitaliziran je u KB Dubravi.</p>
<p>Pati i od vrsokog krvnog tlaka, EKG-om se otkrivaju tahikardije, a ultrazvukom i tromb koji znači opasnost od moždanog udara ili embolije neke druge vrste. Istisna frakcija srca opada na 22 posto, a normalna je 60. Lošije rade i bubrezi, ali je ipak otpušten s bolničkog liječenja s velikom dozom lijekova: furosemid 750 mg na dan (uobičajeno je od 40 do 80 mg), spironolakton, karvedilol, amiodaron, alopurinol... Stalno je pod liječničkim nadzorom, a prepuručuje mu se mirovanje, izbjegavanje fizičkih i psihičkih napora.</p>
<p>Potpisnici izvješća o Bobetkovu zdravstvenom stanju su - osim prof. dr. Mije Bergovca, predstojnika Zavoda za bolesti srca i krvnih žila Interne klinike Medicinskog fakulteta u KB Dubravi - prof. dr. Velimir Božikov, predstojnik Interne klinike Medicinskog fakulteta u KB Dubravi, prof. dr. Boris Brkljačić, prim. dr. Josip Vincelj i doc. dr. Milan Kujundžić, sve stručnjaci s međunarodnom reputacijom.</p>
<p>Bobetko je odlučno odbijao da ga se smjesti u bolnicu, iako su mu u Dubravi pripremili jedan od luksuznih apartmana. Obilaze ga prijatelji, uz njega je stalno obitelj, ali, sudeći po izvještajima s vizita u njegovoj kući, koja je prema njihovim riječima pretvorena u samostalnu intenzivnu jedinicu (EKG, defibrilator, četiri medicinske sestre, dnevne vizite), stanje mu se stalno pogoršava gotovo proporcionalno stresu što ga izazivaju izvještaji o haaškim aktivnostima i reakcijama u zemlji.</p>
<p>Uslijedilo je još jedno pogoršanje, a raste strah da mu se neće pomoći bez stalne kardiološke skrbi, koja podrazumijeva stalnu kontrolu krvi, rada srca, itd. Trebalo mu je izravno davati antiaritmike i lijekove za liječenje hipotireoze, što jedno s drugim može biti opasno i mora se jako nadzirati. U jednom trenutku dr. Bergovec kaže da je medijski pritisak gotovo neizdrživ i za Bobetka i za obitelj. Liječnici sada dolaze dvaput na dan, ali odbijaju reći da imaju umirućeg pacijenta. Slijedi još jedno podešavanje pacemakera, koji rijetke Bobetkove pokrete izjednačava s radom srca.</p>
<p>Krajem listopada odlućeno je o davanju službenih izvještaja liječničkog konzilija. Napokon, Bobetka posjećuje i sam predsjednik Vlade Ivica Račan i uvjerava ga da ode u bolnicu, što se konačno i dogodilo lani polovicom studenoga. Tome je prethodilo znatno pogoršanje Bobetkova zdravstvenog stanja. Govorilo se da je otišao u bolnicu umrijeti. Iako, tvrdi konzilij na čelu s dr. Bergovcem, pacijent dosta spava, miruje, katkad se i gubi, on prati događaje, kontaktibilan je, prima posjete, jedno vrijeme i njegova supruga je u bolnici na drugom odjelu zbog svojih bolesti, ali je gotovo stalno uz njega.</p>
<p>U međuvremenu, Vlada oteže s isporukom optužnice, žali se Haagu na sudsko-pravne postupke, traži dodatna objašnjenja i uvjerava svijet da ima posla s čovjekom koji ne bi preživio put u Haag. Domaći sud osniva neovisnu liječničku komisiju da provjeri je li optuženik ipak spsoban suočiti se s haaškom optužnicom, ali zaključuje isto što i Bobetkov tim. Tada Bobetko proživljava još jednu tešku krizu, srčana frakcija pada na 15-16 posto, pronalaze mu ugrušak u vršku lijeve srčane klijetke... No, nakon posjeta ministar zdravstva, dr. Andro Vlahušić izjavljuje da je Bobetko »svjež, ali usporeniji« i da mu svaka fizička aktivnost ugrožava život. Unatoč svemu, »može razgovarati, čak se i našaliti«.</p>
<p>Liječnici tada izjavljuju da se stanje može popraviti. Bobetku se redovito prilagođava terapija i daje infuzijom ravno u srčanu venu. U prvoj polovici siječnja najvljuje se dolazak haaške liječničke komisije ne bi li i ona provjerila njegovo stanje, a ona početkom veljače samo potvrđuje nalaze hrvatskih stručnjaka. Sud i dalje inzistira na uručenju optužnice, što se na neki način (uz svakojake reakcije i interpretacije) i čini, pa Haag konačno prestaje inzistirati na izručenju, ali najavljuje da će pratiti svaki Bobetkov pokret.</p>
<p>Vjesnikov izvor u Dubravi otkriva sredinom ožujka da je Bobetku jako loše, ali da je dao do znanja da se u bolnici osjeća kao u zatvoru. Kao i svakom teškom pacijentu, udovoljavaju njegovoj želji da ode kući barem u posjet, što se na Uskrs i dogodilo. Nije to popuštanje kapricioznom bolesniku, tvrde liječnici, nego uobičajen, humani postupak. Stanje se pogoršava i - ma kako to teško zvučalo - Bobetko, uz podršku obitelji, odlučuje da se u okruženju najbližih suoči sa sudbinom.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Natjecanje za »Kutjevo« bitka je za zemlju</p>
<p>»Božjakovina« je uvjetovala ponudu za kupnju kombinata »Kutjevo« jamstvom države da će dobiti 50-godišnju koncesiju na zemljište koje obrađuje taj kombinat</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Poljoprivredno poduzeće »Božjakovina« koje je podnijelo ponudu za kupnju kombinata »Kutjevo« mora se uklopiti u program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u Požeško-slavonskoj županiji, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. »Božjakovina«, tvrtka u vlasništvu Envera Moralića, poslovnog čovjeka iz Njemačke, prije nekoliko godina bezuspješno je pokušala preuzeti PIK Vrbovec. To je poduzeće za vlasnički udio od 94,54 posto u »Kutjevu« ponudilo 61,5 milijuna kuna ili 1,5 milijuna kuna više od oglašene cijene.</p>
<p>U ponudi se »Božjakovina« obvezuje u idućih pet godina u »Kutjevo« uložiti 125,6 milijuna kuna te zaposliti 150 novih radnika. Ali, »Božjakovina« je ponudu uvjetovala dobivanjem državnog jamstva da će u slučaju kupnje »Kutjeva« dobiti koncesiju na njegovo poljoprivredno zemljište na najduži mogući rok - 50 godina. Taj uvjet pojašnjavaju činjenicom da i sami raspolažu relativno malim poljoprivrednim površinama nedaleko od Vrbovca, a imaju dovoljno poljoprivredne mehanizacije da odmah počnu obradu zemljišta »Kutjeva«, što smatraju i dodatnim ulaganjem.</p>
<p>Farma »Božjakovina« je bila dugogodišnji kooperant PIK-a Vrbovec, ali navodno više nije zainteresirana za preuzimanje tog PIK-a, pa nije ni predala pismo namjere za kupnju. PIK Vrbovec jedini od kombinata ponuđenih na prodaju nema poljoprivrednog zemljišta (osim »Kutjeva«, to su u prvom krugu »Đakovština« i PP Orahovica, a vrlo brzo će se objaviti natječaj i za prodaju IPK-a Osijek, PIK-a Vrbovec, Belja, Sladorane Županja i dr.). U slučaju »Kutjeva«, radi se o borbi za poljoprivredno zemljište, jer ono, osim vina i žitarica, nema znatnijih prerađivačkih kapaciteta.</p>
<p>U Ministarstvu napominju da je »Kutjevo« prije tri godine obrađivalo 7500 hektara najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta u požeškoj Zlatnoj dolini. No, prema nedavno završenom programu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, »Kutjevo« je dobilo suglasnost na 4330,08 hektara zemljišta. Za najveći dio (3041,17 ha), »Kutjevo« je dobilo suglasnost za koncesiju na 25 do čak 99 godina. Dakle, radi se o više nego upola manje hektara od onih na koje u svojoj ponudi računa tvrtka »Božjakovina«. To bi mogao biti kamen smutnje pri prodaji »Kutjeva«. Ponudu za kupnju »Kutjeva« dostavio je i predstavnik talijanske tvrtke GULL.LUX.S.A, ali, kako je ponuda bila nepotpuna i većim dijelom na stranim jezicima, Povjerenstvo za otvaranje ponuda naknadno će utvrditi je li i ona važeća. </p>
<p>Tri modela privatizacije</p>
<p>Postoje tri modela privatizacije IPK Osijek, koji zapošljava 3500 radnika i raspolože sa 24.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Model privatizacije proporcijalnom raspodjelom dijela državnih dionica na sva poduzeća-kćeri IPK-a ponudilo je Ministarstvo poljoprovrede i šumarstva. Drugi model su zajedno ponudili IPK Osijek i Slavonska banka, a treći je izradila Slavonska banka.</p>
<p>Upravni odbor HFP-a će u ponedjeljak, 28. travnja, razmotriti ponudu Slavonske banke. No, mali su izgledi da prođe model kojim se predlaže zamjena dionica za udjel u vlasničkom portfelju profitabilnih poduzeća (Kandit, uljara, šećerana, mljekara, itd.), koja imaju kupca. IPK-ovo Ratarstvo-stočarstvo, Oranice, pa i farma Orlovnjak mogli bi zbog znatnoga gubitka poljoprivrednog zemljišta imati tehnološki višak 500 radnika, jer će IPK-u Osijek nakon raspodjele državne zemlje ostati 16.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Račun bez krčmara </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Desni je centar definitivno odlučio krenuti u pohod na Banske dvore i poslati u zaborav sadašnju vladajuću koaliciju. Ili kako bi to rekao šef HDZ-a, Ivo Sanader, predvodnik novog saveza desno od centra, u komu su još HSLS, HSP i DC, »odlučni su na izborima smijeniti ovu nesposobnu vlast«. Iako je Sanader, sad neformalni glasnogovornik nove četvorke, već mjesecima uvjeren da će Račan i njegov tim uskoro biti oporba, predsjednik najveće opozicijske stranke ne bi trebao unaprijed raditi račun bez krčmara.</p>
<p> Ponajprije valja pričekati kako će proteći niz idućih dogovora s novim neformalnim partnerima Budišom, Đapićem i Granićem, a oni sigurno neće biti laki. Iako su nakon drugog sastanka u samo dva tjedna sva četvorica izašla vidno raspoložena, jer je atmosfera, kako su kazali, bila »sjajna«, pukotine među njima već se daju naslutiti. Naime, HSLS, HSP i DC žarko inzistiraju na tome da se već sada osnuje prijeizborna koalicija desnog centra, a HDZ po svaku cijenu na izbore želi izaći samostalno, a tek onda, pobijedi li, u svoje pobjedničko okrilje velikodušno prihvatiti i ostale tri stranke.</p>
<p> Doduše, mnogi će tvrditi kako realno HSLS i DC možda i nemaju previše izgleda za preskok izbornog praga. HDZ-u bi, naime, najviše odgovarao scenarij u komu će sami na izbore, održavajući time i obećanje dano biračima prije nekoliko mjeseci, a potom, postanu li pobjednici, privući sebi one stranke iz trojke HSLS - HSP - DC koje prijeđu čarobnu granicu pet posto. No trojka trenutačno ne želi popustiti Sanaderu, jer strahuju da bi ih veliki HDZ u konačnici ipak mogao »preveslati«, odluči li se u zadnji čas Tomčićev HSS prikloniti HDZ-u. Zato je sada pat situacija, unatoč blistavim osmijesima i zajedničkoj »obiteljskoj« fotografiji četiriju čelnika, stanje daleko od idile. Zlobnici tvrde da Sanader zapravo kupuje vrijeme, iščekujući željno Tomčićev mig, iako se većina kladi da je šef HSS-a i na idućim izborima odlučio ploviti sa sadašnjom lijevom posadom. Ali želje su jedno, a pragmatika u politici nešto posve drugo, pa je moguće očekivati nekoliko opcija. Ili da Sanader, pritisnut poluucjenjivačkim zahtjevima manjih stranaka ipak prekrši obećanje o samostalnu izlasku HDZ-a na izbore, stvarajući veliku desnu koaliciju, ili da sve četiri stranke ipak izađu same te se u slučaju pobjede HDZ-a priključe naknadno.</p>
<p> Bez obzira na to što neki iz trojke već sada odbijaju drugu mogućnost, busajući se kako su njihove stranke nužne HDZ-u za formiranje nove Vlade, teško je vjerovati da bi u slučaju da HDZ samostalno dobije najviše glasova, odbile Sanaderov sirenski zov.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Šijiti s onoga svijeta</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Točno četrdeseti dan od početka rata u Iraku pobjednici su pred novim mukama: iz susjednog Irana, odakle se sprema na povratak, vjerski vođa iračkih šijita ajatolah Muhamed Bakir Hakim poručuje da Amerikanci moraju što prije kući »ili ćemo ih potjerati«. »Hvala im što su nas oslobodili Saddama, ali mi želimo upravljati našom zemljom«, uzvikuje šijitski vođa, dok iz Iraka odzvanja »nećemo stranke, islam na vlast«.</p>
<p>Opasnost da islamski fundamentalizam na mala vrata uđe u Irak sve je veća i eksplozivnija. Bush stariji dobro zna u kako se delikatnoj situaciji našao kada je odustao od zauzimanja Bagdada, bojeći se da bi to šijiti mogli pogrešno shvatiti. Njegov je sin morao dvanaest godina poslije ponoviti mali-veliki rat, ali šijitski problem nije nimalo manji.</p>
<p>Vrativši se u Irak Ahmad Chalabi, kojega su svi dočekali s oprezom zbog etikete da je »američki čovjek«, kaže da se Irak mora okrenuti građanskim i demokratskim slobodama. Ali, iako Chalabi to izravno ne kaže, za to je potrebno mnogo godina, uporna rada s mladim ljudima, ulaganje novca i vješto balansiranje između vjerskih sloboda i stvaranja efikasna štita protiv fundamentalizma.</p>
<p>Da bi se to realiziralo Amerikanci moraju ostati u Iraku. S druge strane, sve je više pritisaka da odu, jer ih vjerske vođe optužuju da su okupatori. Alah svojim vjernicima obećaje blagostanje, na ovom ili onom svijetu, uz strpljenje i uzoran vjernički život, u komu ni sveti rat nije isključen. Zato se treba ponovno vratiti riječima Ivana Pavla II. koji upozorava na opasnost velikog sukoba religija i kultura.</p>
<p>Amerikanci moraju biti oprezniji više nego pri donošenju odluke o svrgavanju Saddama Husseina. Rušenje njegova mita prolazi relativno bezbolno, za koji mjesec više nitko za njim neće žaliti, ali eho iz džamija još će dugo odjekivati Irakom. Riječ imama odsad će se sve više slušati, željeli to saveznici ili ne, a potpuno ignoriranje vjere bilo bi samo kontraproduktivno. S druge strane da se saveznici povuku i zaista prepuste Iračanima da potpuno sami kroje svoju sudbinu, iranski scenarij bio bi vjerojatan.</p>
<p>Put do iračkog blagostanja pun je trnja. I Kurdi i suniti tražit će svoj dio kolača. Ništa manji ni oni koji su patili za vrijeme Saddama. Tko će imati više vremena pitanje je bez odgovora, ali ne treba zaboraviti da se jedino muslimanima ne žuri. Ako već tjeraju Amerikance da odu odmah, svoje blagostanje će dočekati, ako ne na ovom, onda sigurno na onom svijetu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Slobodni dani i uništavanje hrvatskog imidža</p>
<p>Rat i pljačka na početku, a neizbježna potreba za financiranjem rasta u nastavku života mlade samostalne države gotovo nepogrešivo su nas vodili prema današnjih 68 posto udjela inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP). Snažno oružje za sve buduće predizborne kampanje stvoreno je, a posve je izvjesno da će biti upotrijebljeno</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Baš kao nekad davno Stipe Šuvar, koji se kao visoki dužnosnik bivše države običavao prikazati na jugoslavenskim TV ekranima subotom kasno navečer kako bi usnulim Jugoslavenima uoči vikenda priopćio nove vijesti o poskupljenju ili nekoj drugoj novoj vrsti stezanja remena, tako su u ovom lijenom proširenom tjednu između Uskrsa i Prvi svibnja, kada se velik dio Hrvata odlučio za spajanje praznika i preostalih dana lanjskoga godišnjeg odmora i kada se većina odlučila za (opravdanu) apstinenciju od dnevne politike, medijima protutnjali naslovi koji će, pokažu li se točnima, posve sigurno ostati zabilježeni u povijesti.</p>
<p>»Hrvatskoj prijeti dužnička kriza«, prijeteća masna slova vrebala su u srijedu s treće stranice najnakladnijega hrvatskog dnevnika, uspoređujući tko zna koji put Hrvatsku i Argentinu. Prijeti li nam uistinu južnoamerička sudbina?</p>
<p>Domaći (većinom bankovni) analitičari i dalje nas upućuju na miran san. Osmopostotni skok inozemnog duga u samo prva dva mjeseca ove godine jasno međutim pokazuje da za brigu ima razloga i da upozorenja i dosad vrlo razumnog guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog nisu neutemeljena. </p>
<p>Brigu, međutim, nikako ne treba pretvoriti u paniku, a za dosadašnji razvitak događaja još ne treba tražiti krivce, jer svi ionako dobro znamo zašto smo danas na tom opasnu rubu prezaduženosti. </p>
<p>Rat i pljačka na početku, a neizbježna potreba za financiranjem rasta u nastavku života mlade samostalne države gotovo nepogrešivo su nas vodili prema današnjih 68 posto udjela inozemnog duga u Bruto domaćem proizvodu (BDP). Ipak, snažno oružje za sve buduće predizborne kampanje stvoreno je, a posve je izvjesno da će biti upotrijebljeno.</p>
<p>Oporba će oštro zapucati činjenicom da je od 3. siječnja 2000. inozemni dug porastao 66 posto što, moram priznati, zvuči prilično impresivno. Koaliciji za protunapad ostaju dosad nedovoljno eksponirani rezultati i činjenica da se »oni bivši« nisu niti mogli toliko zadužiti, (a nije da nisu htjeli). Dugo im vremena nitko, naime, nije htio ništa dati (politika i međunarodne financijske institucije nisu u to vrijeme u nekoliko navrata bili najskloniji Hrvatskoj), a i kad je krenulo, uvjeti su bili šugavi. </p>
<p>Mesićevo preduskrsno najavljivanje izbora za početak 2004. (također, jedan među naslovima) čini mi se zato danas, unatoč nekim drugim spominjanim ranijim datumima, prilično realnim. Nakon uspješne turističke sezone (SARS je sada jedina stvarna opasnost) i nekoliko dovršenih projekata, uspije li im preorijentirati nove dugove na domaće tržište i dogovore li se o proračunu za 2004. nitko koaliciju neće ni tjerati na odlazak.</p>
<p>Bude li sve doista teklo prema takvom zasad zacrtanom planu, oporbi neće preostati drugo do da se strpi do krajnjega zakonskog roka za izbore, ili da vreba na prvu sljedeću veću pogrešku vladajućih (iskustvo tu ne upućuje na predugo čekanje). Pustimo, međutim, predizborne igre koje u Hrvatskoj ionako nikad ne prestaju.</p>
<p>Pod, običnom smrtniku prilično šifriranim, naslovom »LEGSI indeks stabilnosti za Hrvatsku pao za jedan poen« mediji su u utorak objavili podatak da međunarodni ekonomski analitičari (LEGSI indeks stabilnosti zajednički rade Euroasia Group i Lehman Brothers investment bank) vrlo ozbiljno shvaćaju prijetnje nekih hrvatskih krugova koji bi Mesića i Račana navodno rado vidjeli na skorom doručku s Đinđićem. </p>
<p>Doda li se tome i u srijedu objavljena anketa utjecajna tjednika u kojoj je atentat na spomenuti dvojac predstavljen kao više-manje legitimno rješenje domaćih nedaća, protekli dani očito baš i nisu bili previše sretni za izgradnju hrvatskog imidža u međunarodnoj (ne samo) poslovnoj zajednici. </p>
<p>Toj slici nimalo nije pomogao niti zakasnjeli KGB-ov izvještaj o černobilskoj atomskoj havariji (još jedan među naslovima), koji među krivcima za lošu kvalitetu isporučene opreme, zajedno s bosanskohercegovačkim Energoinvestom, proziva i hrvatsku tvornicu Đuro Đaković. </p>
<p>Kako današnjem potencijalnom partneru dokazati da su ĐĐ-ove černobilske cijevi bile ispravne, da je reaktor odletio u zrak zbog nekih posve drugih razloga?</p>
<p>Na stranu što svi znaju što je KGB i što su uzroci nesreće već odavno ustanovljeni, riječ je o tvrdnji koja bi uzdrmala i kompanije sa znatno jačim globalnim statusom od hrvatskog Đure Đakovića. </p>
<p>Činjenicu da je Vladina namjera da u Sabor pošalje prijedlog zakona o zaštiti potrošača dosad imala više odjeka među stranim nego domaćim analitičarima svrstat ću zasad među zanimljivosti. Razlog je vjerojatno 1,3 milijuna eura koliko je Hrvatska dobila od Europske unije za primjenu tog zakona (20 posto namijenjeno je udrugama za zaštitu potrošača), ali domaća nezainteresiranost za taj proces također govori o sporu prihvaćanju načela razvijenoga tržišnog gospodarenja. </p>
<p>Istu tu poruku investitorima šalje i naša nepokolebljiva sklonost umnožavanju neradnih dana u godini (spoji-koliko-možeš-pa-uživaj), ali moram priznati, riječ je o običaju koji najviše nervira domaće poslodavce. Stranci su se, barem dosad, pokazali začuđujuće prilagodljivima - i tvrde da uživaju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Uz turističku i građevinsku ponovno otvorena i sezona - neodgovornosti!?</p>
<p>Ispada baš zgodno: o jednome trošku prvi su nam gosti stigli na otvaranje dvije sezone - turističke i građevinske na istoj rivijeri, a vrlo vjerojatno u nastavku sezone mogu očekivati još niz raznih »bisera«, uostalom, kao i dosad. Glavno je da se naše turističko vodstvo i dalje utapa u dosadnim podacima o broju noćenja...</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Nakon tko zna koliko repriza aljkavoga starta naših sezona kad je u pitanju njihova pripremljenost, doista je nejasno zašto Glavni ured Hrvatske turističke zajednice u svojoj ovogodišnjoj akciji »Čovjek - ključ uspjeha u turizmu« upravo pokreće izbor najboljega domaćina ove predsezone? Zašto je to nejasno ili bolje neprihvatljivo?</p>
<p>Naime, ako se iz godine u godinu na startu sezone ponavljaju na dlaku isti propusti (npr. neturističko radno vrijeme uslužnih djelatnosti, buka građevinskih strojeva, raskopane prometnice i ulice, komunalni nered, mršavi izvanpansionski program...) onda bi valjda trebalo među turističkim domaćinima i operativcima potražiti one najodgovornije za tu (tradicionalnu) sramotu, odnosno najneodgovornije u poslu za koji su pošteno plaćeni svih dvanaest mjeseci, a rade samo tri-četiri u godini!</p>
<p>Da, ali valjda i u Glavnom uredu HTZ dobro znaju da bi traženje i izbor tih neodgovornih bio znatno teži posao jer ima kandidata »kao u priči«, i to ne samo (!) u redovima turističkih djelatnika nego i u lokalnim, županijskim i državnim tijelima!</p>
<p>Ti se »lokalci« većinom pretrgoše u ponavljanju parole kako se u njihovim sredinama »živi za turizam i od turizma«, županijski faktori također turizam stavljaju na prva mjesta, a država mu već dugim godinama odaje (deklarativna!) priznanja u obliku parola o »grani broj jedan našega gospodarstva«, »lokomotivi naše ekonomije«, unosnom »izvozu na licu mjesta«... I tako dalje...</p>
<p>Ovogodišnji prvi gosti dočekani su, dakle, na opisani način, sva eventualna pravdanja domaćina nemaju pokrića, jer ga nemar i neodgovornost ne mogu ni imati, a priče o poremećenim turističkim tokovima zbog rata u (dalekom!) Iraku bile su samo izlike odgovornima koji su, u konkretnu slučaju, zaboravili ili se nisu htjeli sjetiti da spomenuto veliko ratno zlo u prvi plan lansira - bliže destinacije (upravo to u našemu je listu više dosad puta isticano!). </p>
<p>Lani su, podsjetimo, naši turistički operativci (posebno hotelijeri) nalazili izliku za nemar i aljkav start sezone u »preranom« Uskrsu, što je najblaže rečeno smiješno, ovaj put su se još pokušavali izvlačiti i na loše (pogrešne) meteorološke prognoze umjesto da se, jer je najavljivana kiša, pobrinu za barem neke sadržaje pod krovom.</p>
<p>Uglavnom, gosti nas ni na otvaranju sezone '03. neće po dobru pamtiti, a utješno je ipak to da nam dolaze i dalje, da je ovaj start fizički bio znatno jači od lanjskoga... pa sve to valjda znači da su se stranci »pomirili sa sudbinom« i da im je jasno kako uz »najlipše more na svitu« ipak nema smisla tražiti još nešto više što će im dodatno prazniti džepove...</p>
<p>Može još i ovako: ipak smo se mi iskazali kao dobri i fer domaćini! Kako? Na sasvim uvjerljiv način na startu sezone '03. obavijestili smo naše drage goste (slijedi, dakako, njihova usmena predaja...) da ne gaje nikakvu nadu u promjene, da ne očekuju nešto normalnije... nego i dalje buku bagera usred sezone, raskopane ulice, smrdljiva veća i manja odlagališta smeća, nedjeljom i praznicima zatvorene pošte, banke, trgovine i razne servise, a uz sve to još i skromne izvanpansionske sadržaje prema - neskromnim cijenama...</p>
<p>Istina je da je za cjelokupna zbivanja u turizmu najpozvanija i najodgovornija naša turistička organizacija na čelu s resornim ministarstvom i HTZ-om, ali nije baš mnogo manja ni odgovornost ostalih resora i sektora koji su izravno ili posredno povezani s našom »granom broj jedan« (npr. ministarstva prometa i veza, gospodarstva, poljoprivrede, zaštite okoliša, građevinarstva, unutarnjih poslova...). Dakle, ako je Hrvatska doista turistička zemlja onda je samo jedan resor nemoćan, a pogotovo ako još i ne sankcionira - lijenost i neodgovornost u svojim redovima!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Novinari osuli paljbu po Goranu Graniću zato što je javno progovorio o onome o čemu oni sami ne pišu</p>
<p>Kako su ti novinari više glasnogovornici pojedinih stranih diplomatskih i drugih predstavništava, a tek potom hrvatske institucionalizirane i šire javnosti, onda je na sceni apsurdna situacija da hrvatski mediji kritiziraju visokoga Vladina dužnosnika, a ne međunarodne protagoniste politike pritiska na Vladu</p>
<p>VJEKOSLAV KRSNIK</p>
<p>Izjava koju je potpredsjednik Vlade Goran Granić dao riječkom Novom listu (22. travnja) o veleposlanicima Velike Britanije, Sjedinjenih Država, Španjolske, i prijašnjega nizozemskog veleposlanika, te o »površno informiranim diplomatima u Zagrebu«, među koje je ubrojio i predstavnike nekih međunarodnih organizacija s pravom je izazvala reagiranja, kako u samim diplomatskim krugovima u Hrvatskoj, tako i u nekim medijima, uključujući i Vjesnik.</p>
<p>Za one do kojih ta izjava nije doprla, a Hina je nije prenijela, što na svoj način govori o potvrđenoj neprofesionalnosti Hrvatske novinske agencije koju plaćaju porezni obveznici, navest ću glavne naglaske tog intervjua.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade, govoreći o odnosu s Haaškim tribunalom, ocijenio je da su se »neki diplomati pokazali nedorasli svojem poslu«, da su »pomalo smiješni prosuđujući stvari potpuno neargumentirano«, te da su njihovi istupi »ponekad izgledali upravo tragično«.</p>
<p>Podvlačeći da je uvijek govorio otvoreno, potpredsjednik Vlade je konstatirao da se »prema Hrvatskoj kontinuirano vodi politika da ona uvijek za nešto mora biti kriva«.</p>
<p>Od jednoga visokog Vladina dužnosnika, to su uistinu teške riječi upućene diplomatima nekoliko zemalja u Zagrebu i, može se ustvrditi, čak neprimjerene komunikaciji u odnosima među zemljama.</p>
<p>Ono što me je potaknulo da se osvrnem na nju, nisu same kvalifikacije koje je iznio potpredsjednik hrvatske vlade nego odnos medija prema konkretnom slučaju koji neće ostati bez određenih posljedica za odnose Gorana Granića, pa čak i same Vlade, sa zemljama i njihovim diplomatima koje se tako kritiziralo.</p>
<p>Prema strancima servilni novinski komentatori, među koje ubrajam prije svega iz Novog lista Jelenu Lovrić i Borisa Pavelića, a iz cijenjenog dnevnika Vjesnika Brunu Lopandića, sasuli su drvlje i kamenje na izjavu potpredsjednika hrvatske Vlade. A on je zapravo rekao i preuzeo na neprikladan način odgovornost za ono što bi u njegovo ime trebali pisati baš ti novinari, kad bi vodili računa o hrvatskim nacionalnim interesima.</p>
<p>Međutim, kako su ti novinari, a to se posebno se to tiče komentatora Novog lista, više glasnogovornici pojedinih stranih diplomatskih i drugih predstavništava, a tek potom hrvatske institucionalizirane i šire javnosti, onda je na sceni apsurdna situacija da hrvatski mediji kritiziraju visokoga Vladina dužnosnika, a ne međunarodne protagoniste politike pritiska na Vladu. </p>
<p>Visoki Vladin dužnosnik ili diplomat nikako ne smije sebi dopustiti, bez obzira na okolnosti, da tako oštro i otvoreno kritizira diplomatske predstavnike pojedinih zemalja u vlastitoj zemlji. Ali to mogu u svojim analizama, osvrtima i komentarima učiniti pojedini novinari.</p>
<p>Kao što je, međutim, sve u Hrvatskoj postavljeno naglavce tako se pokazalo i u ovom slučaju.</p>
<p>U normalno organiziranim demokratskim zemljama novinari imaju dnevne i tjedne brifinge u pojedinim Vladinim tijelima o tome kakva je državna politika i kako o pojedinim, pogotovo osjetljivim temama, treba informirati javnost. To je okvir u kojemu se izražava suverenitet pojedine zemlje nad informiranjem vlastite javnosti u važnim pitanjima državne politike.</p>
<p>U Hrvatskoj jednostavno takvi brifinzi ili ne postoje ili ih vode razni »glasnogovornici«, najčešće mlade dame kojima je najvažnije da se pojave na televiziji, a obično nemaju, jednostavno, jer ne znaju, što reći.</p>
<p>Međutim, strana diplomatska i druga međunarodna predstavništva i te kako koriste tu prazninu, pa svojim kanalima i pouzdanim novinarima u svim medijima plasiraju svoja reagiranja, ocjene i prosudbe. Tako hrvatski mediji putem svojih novinara, kakva li apsurda, u pitanjima nacionalne politike postaju glasnogovornici politika pojedinih zemalja i njihovih predstavnika u Hrvatskoj.</p>
<p>Konkretno, Vjesnikov novinar Bruno Lopandić u svojim osvrtima i analizama potpuno neprimjereno koristi svoje kontakte u stranim diplomatskim predstavništvima, bolje rečeno ona koriste njega da bi putem Vjesnika pritiskali hrvatsku vladu. Ako se smatra da je Vjesnik glasilo koje izražava Vladine poglede na određena politička pitanja i teme - Vlada mu je i vlasnik, najblaže rečeno čudno je da se Vjesnikove stranice koriste da se u prvi plan stavljaju interesi stranih država, a zanemaruje Vladina državna politika.</p>
<p>Takav je i Lopandićev komentar objavljen 23. travnja pod naslovom »Je li moguć konsenzus«. </p>
<p>Kad ga se pročita stječe se dojam da ga je pisao novinar koji je iz Bruxellesa poslan da izvješćuje o političkim zbivanjima u Hrvatskoj.</p>
<p>Još je to izraženije u Novom listu koji dočekuje na nož sve što dolazi iz Zagreba, čemu se i ne treba čuditi, jer je riječki dnevnik debelo pod financijskom kontrolom inozemnih fondova.</p>
<p>Jelena Lovrić u Novom listu imputira Goranu Graniću odgovornost za rušenje Vladine vjerodostojnosti pred međunarodnom zajednicom zbog njegova vođenja politike prema Haaškom tribunalu. Ona mu čak podmeće da se »možda baš on pokazao nedorastao svome poslu, smiješno neargumentiran, upravo tragičan?« </p>
<p>Nakon svega jedino što se može zaključiti jest to da su se u konkretnu slučaju neki novinari pokazali smiješno neargumentirani i upravo tragični, jer od stabala ne vide šumu.</p>
<p>To je međutim, što se pokazuje svakim danom, samo djelić loše slike hrvatskog novinstva i novinarstva koji su daleko od sposobnosti i odgovornosti da objektivno i pošteno informiraju javnost o pitanjima šireg značenja. Zato je i došlo do tog slučaja u komu potpredsjednik Vlade u određenoj temi preuzima ulogu novinara, a novinari ga onda kritiziraju za ono što je zapravo bio njihov propust.</p>
<p>Autor je slobodni novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tužno je da je Josip Milat uskrsne blagdane potrošio za nekršćanski obračun s neistomišljenikom</p>
<p>Nigdje i nikad nisam rekao da su ravnatelji nestručni i nekompetentni za vođenje škola. Rekao sam samo da ravnatelji nisu stručni i kompetentni ocjenjivati učitelje u dijelu elemenata nastavnog sata ako nisu stručnjaci za predmet koji ocjenjuju, što tvrdim i sada. Polazeći od sebe, kao geograf, da sam slučajno ravnatelj, ne bih se smatrao stručnim ocjenjivati nastavni sat učitelja matematike, kemije, fizike, hrvatskog jezika ili bilo kojega drugog predmeta / Nije mi jasno kako to ja vrijeđam građane, jer sam među onima koji su glasali za promjene bio i ja. Ako ih netko vrijeđa onda je to Josip Milat, jer se s njim i njemu sličnim, promjene, nažalost, nisu dogodile. Neka on kaže građanima Hrvatske koliko ih koštaju svaki mjesec plaća i avionske karte do Splita i stan u Zagrebu, sve na račun poreznih obveznika</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ</p>
<p>U tekstu »Poziva ravnatelje na pobunu i proziva ih kao nestručne« (Vjesnik, Stajališta, 22. travnja) Josip Milat, potpisan kao doktor znanosti, sveučilišni profesor i ravnatelj Zavoda za unapređenje školstva, iznosi mnoštvo neistina i proizvoljnih interpretacija kako bi me, u nedostatku argumenata, što je moguće više diskreditirao. Nevjerojatno je da netko tako može biti nekim opsjednut.</p>
<p>Gotovo ništa što je napisano u tom tekstu nema veze s istinom i tekstom na koji se autor poziva. Nakon čitanja teksta doista me zabrinjava stanje autora i žalosno je da je takav čovjek ravnatelj Zavoda za unapređenje školstva. Sve više sam uvjeren da bi pod njegovim vodstvom toj ustanovi više priličio naziv Zavod za unazađivanje školstva. Tužno je da je uskrsne blagdane potrošio za nekršćanski obračun s neistomišljenikom.</p>
<p>Obračun sa mnom započinje tako što razloge moje kritike vidi u tome što se približavaju izbori pa sam se, eto, uključio u kampanju. Za razliku od njega, mene stranke i izbori ne zanimaju, a moja kampanja protiv svega što je loše u školstvu traje kontinuirano od 1994. godine.</p>
<p>Tvrdi on da nakon tri godine žalim za bivšim ministrima i ministricama prosvjete koje sam potkraj 1999., kako kaže, tako zdušno u istoj maniri napadao. Ne, ne žalim za bivšim ministrima i ministricama, ali nakon njih, što se tiče školstva, došli su još gori. To potvrđuju sve ankete provedene u posljednjih nekoliko godina. Istina je da sam napadao bivše ministre i ministrice, kao što je i on to tada činio. Nakon 3. siječnja 2000. promijenilo se samo to što on participira u vlasti pa ima obvezu i osobne interese da je brani, jer time brani i sebe, a ja nemam takvih obveza, jer nemam političkih i bilo kakvih drugih obveza ni prema kome. </p>
<p>Nadalje, on u svom obračunu sa mnom navodi čitav niz skupina ljudi za koje tvrdi, bez argumenata, da ih vrijeđam, iako to nikad i nigdje nisam učinio. Tvrdi npr. da vrijeđam ravnatelje škola koje sam proglasio nestručnim i nekompetentnim za vođenje škola i pedagoških procesa. </p>
<p>Nigdje i nikad nisam rekao da su ravnatelji nestručni i nekompetentni za vođenje škola. Rekao sam samo da ravnatelji nisu stručni i kompetentni ocjenjivati učitelje u dijelu elemenata nastavnog sata ako nisu stručnjaci za predmet koji ocjenjuju, što tvrdim i sada.</p>
<p>Polazeći od sebe, kao geograf, da sam slučajno ravnatelj, ne bih se smatrao stručnim ocjenjivati nastavni sat učitelja matematike, kemije, fizike, hrvatskog jezika ili bilo kojega drugog predmeta. Nikad nisam proglasio učitelje nesposobnim da kvalitetno realiziraju nastavu, naprotiv, smatram da su učitelji i profesori najbolji dio školskog sustava.</p>
<p>Nisam rekao da učitelji ne znaju ustanoviti korelaciju među predmetima, nego sam rekao zašto to tražiti od učitelja, ako korelacije među predmetima nema u programima za koje je odgovorno prosvjetno ministarstvo.</p>
<p>Tvrdi on da vrijeđam Ministarstvo prosvjete, naročito ministra i njega osobno, ali, dakako, ničim to ne potkrepljuje. Kaže da to činim zato što me ne pitaju za mišljenje.</p>
<p>Naprotiv, podsjećam samo da sam odbio sudjelovati u Prosvjetnom vijeću, a da sam Vladinu skupinu koja je radila na projektu obrazovanja napustio kad sam vidio kakvoj nas školi vodi taj projekt i vratio svoj dio honorara (2650 kuna) tako što sam ga uplatio Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj. On ne zna da je Ministarstvo prije tri mjeseca tražilo da mu dostavim svoj Prijedlog promjena u hrvatskom školstvu.</p>
<p>Neistina je kada kaže da vrijeđam čelnike i članove desetostruko većih sindikata, jer u tekstu druge sindikate uopće ne spominjem. Teško onim sindikatima nad kojima se Josip Milat postavlja zaštitnički.</p>
<p>Tvrdi da vrijeđam veliku većinu hrvatskih građana koji su prije tri godine glasali za promjene. Nije mi jasno kako to ja vrijeđam te građane, jer sam među onima koji su glasali za promjene bio i ja. Ako netko vrijeđa te građane onda je to među ostalim on, jer se s njim i njemu sličnim, promjene, nažalost, nisu dogodile. Neka on kaže javno građanima Hrvatske koliko ih koštaju svaki mjesec plaća i avionske karte do Splita i stan u Zagrebu, sve na račun poreznih obveznika.</p>
<p>Na kraju sam, tvrdi, uvrijedio i članove HSS-a i njihove birače. Ne znam što ima loše u tome ako sam ustvrdio da se HSS do dolaska na vlast većinom bavio pitanjima junadi i hibridima kukuruza, a prosvjetom manje, kad je to notorna činjenica.</p>
<p>Na kraju nabrajanja otkriva i stvarni motiv mojih uvreda, a to je, smatra, napad i vrijeđanje ministra prosvjete i njega, i sve to u funkciji prozirnog i ispraznog samoreklamiranja. Doista smiješno. Kada bih se želio samoreklamirati onda bih napadao utjecajnije i važnije državne dužnosnike, a ne njega, pomoćnika ministra prosvjete. Osim toga, za razliku od njega, nisam nikad platio oglas u novinama da bih polemizirao s neistomišljenicima. Osjetivši se osobno uvrijeđenim, on me optužuje da sam izvrijeđao gotovo cijeli svijet.</p>
<p>Imputira mi da mi smeta sama pomisao da bi se netko u školi drznuo mene kontrolirati i da me hvata panika od pomisli da me ravnatelj i stručni suradnik kontroliraju. Kod mene nema panike, možete mi doći na sat, možda nešto novo naučite iz zemljopisa. Da si je dao truda mogao je provjeriti da su to savjetnik (dva puta), ravnatelji i stručni suradnik u ovih petnaest godina redovito činili. Štoviše, rekao sam im da mogu doći na sat kad god žele, bez ikakve najave. Poštujem njihove obveze koje im je on nametnuo.</p>
<p>Opće je poznato da su torbe učenika nižih razreda neprimjerno teške. Ne treba za to nikakvo praćenje fizičke dimenzije opterećenosti učenika kao što se Uputama preporučuje. Morate učiteljima onda nabaviti precizne vage kako bi mogli izmjeriti težinu torbi. Ako niste znali, podsjećam, za preteške učeničke torbe krivac je Ministarstvo i hoće li one biti lakše ovisi o obveznim udžbenicima i drugim priručnicima koje propisuje Ministarstvo.</p>
<p>Spočitava mi Josip Milat što se žalim na loše udžbenike i čudi se da nisam napisao program i udžbenik zemljopisa. Misleći valjda da kao on možemo svi sve i svašta raditi. </p>
<p>Optužuje me da pozivam na pobunu ravnatelje, a rekao sam samo da se čudim da zbog nebuloznih Uputa nisu podigli glas. Ne znam gdje on iz toga vidi poziv na pobunu? Mene pobune podsjećaju na nešto mnogo gore. Začudo niti jedan ravnatelj se dosad nije osjetio prozvanim, a potpisnik Uputa jest.</p>
<p>Osim toga rekao sam da su Upute nekorektne prema većini dobronamjernih i odgovornih ravnatelja, jer se od njih traži nešto što ne mogu dobro napraviti. On tvrdi da su ravnatelji i stručni suradnici izabrani uz sindikalnu suglasnost. Volio bih znati prema kojim je to zakonskim propisima?</p>
<p>Iako je Josip Milat potpisnik Uputa, on ih odbacuje kao svoje, ali izjavljuje da se s njima gotovo (znači ne potpuno) slaže. Nevjerojatno je da netko potpisuje nešto što nije njegovo, a još manje mi je shvatljivo da potpisuje nešto s čime se potpuno ne slaže.</p>
<p>Hvali se uspjesima Zavoda na domaćem i međunarodnom planu. Ne znam, istine radi, kojim?</p>
<p>Iznosi neistinu kad kaže da nisam pročitao Strugarovu reformu. Pročitao sam, ne jednom, nego mazohistički sam pročitao svih pet verzija. Pokušava me uvrijediti tvrdnjom kako i da sam pročitao ne bih razumio.</p>
<p>Tu nije kraj neistinama i proizvoljnim interpretacijama Josipa Milata, ali cijeneći novinarski prostor, dovoljno je i toliko.</p>
<p>Autor je učitelj zemljopisa, predsjednik je Sindikata Preporod.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Foteljaši se ne brinu zbog porasta broja ovisnika, jer su u svojim kabinetima samo radi sebe samih</p>
<p>Država je sredstva ponajprije trebala usmjeravati školskoj prevenciji i izvanbolničkom tretmanu ovisnika i konzumenata droga, čiji su prihvatni kapaciteti daleko ispod potreba i zbog čega je najveći dio ovisnika bez adekvatnog stručnog nadzora, pod kontrolom dilera, na ulici gdje se kriminaliziraju... U posljednje tri godine pomoć je tražilo oko tri tisuće novih heroinskih ovisnika i tisuće starih trebalo bi držati na uzdi, no nitko ne pita koliko je liječnika i drugih specijaliziranih stručnjaka potrebno da se to provodi kako treba. Samo za te nove heroinske ovisnike trebalo je zaposliti trideset novih liječnika / Izvorna školska prevencija pomognuta je sa samo milijun kuna. Koliko posebnoga namjenskog proračunskog novca se kani trošiti pod krinkom prevencije kroz komercijalne projekte izvanškolskih sustava, za stalno tiskanje golemih količina preventivnih materijala, za »humanitarni« rad Bernardice (blizu tri milijuna godišnje!) i za urede tipa Barbirova i koliko će od toga biti koristi ili štete, nije jasno vidljivo</p>
<p>MIROSLAV MERVAR</p>
<p>Koliko društvo gubi zbog zloporabe droga, tko i prema kojim kriterijima određuje iznos novca poreznih obveznika kojim se financiraju pojedini dijelovi Nacionalnog programa za suzbijanje droga, te ima li uopće koristi od toga? </p>
<p>U uličnoj transakciji droga odlije se prema kriminalnom sustavu više od milijardu kuna na godinu, a ukupna šteta za našu zemlju teško je mjerljiva. SAD izdvaja za svoj Nacionalni program više od 19 milijardi dolara godišnje, a investicija jednog dolara u stručni program tretmana ovisnika uštedi društvu deset dolara. A kako je u nas?</p>
<p>Saborski zastupnik g. Zoran Šimatović izjavljuje da država za suzbijanje droge troši sve više novca, osobito za kojekakve nestručne projekte, a sve je manje rezultata, te raste ponuda i potražnja droga. Iz tablice o financiranju Nacionalnog programa za 2003. koju je priredio Vladin ured koji vodi dr. Barbir, nije jasno jesu li to namjenska sredstva ili je riječ o novcu koji se izdvaja za redovite aktivnosti pojedinih ministarstava, a tiču se droge?</p>
<p>Riječ je o drugom i očigledno je cilj bio impresionirati javnost tobože znatno većim ulaganjem u program, pa se nameće pitanje koliki je stvarni iznos posebnih proračunskih sredstava, te tko i kako odlučuje o njihovu trošenju. </p>
<p>Dakako, država je sredstva ponajprije trebala usmjeravati školskoj prevenciji i izvanbolničkom tretmanu ovisnika i konzumenata droga, čiji su prihvatni kapaciteti daleko ispod potreba i zbog čega je najveći dio ovisnika bez adekvatnog stručnog nadzora, pod kontrolom dilera, na ulici gdje se kriminaliziraju. U posljednje tri godine pomoć je tražilo oko tri tisuće novih heroinskih ovisnika i tisuće starih trebalo bi držati na uzdi, no nitko ne pita koliko je liječnika i drugih specijaliziranih stručnjaka potrebno da se to provodi kako treba. Samo za te nove heroinske ovisnike trebalo je zaposliti trideset novih liječnika. Predviđa se neko posve nesuvislo testiranje na droge, a tko bi nakon toga intervenirao i pružao stručnu pomoć, uopće nije spomenuto.</p>
<p>Izvorna školska prevencija pomognuta je sa samo milijun kuna. Koliko posebnoga namjenskoga proračunskog novca se kani trošiti pod krinkom prevencije kroz komercijalne projekte izvanškolskih sustava, za stalno tiskanje golemih količina preventivnih materijala, za »humanitarni« rad Bernardice (blizu tri milijuna godišnje!) i za urede tipa Barbirova i koliko će od toga biti koristi ili štete, nije jasno vidljivo.</p>
<p>No u čitavoj priči, nova struktura bila je dosljedna u jednom: po onima koji su bili inicijatori čitavog projekta, koji su stvarali temelje sustava za kontrolu droga, koji i danas apsolutno najviše rade i konkretno pridonose i slijede stručna načela, po njima treba najviše udarati, financijski ih ograničavati, opsegom posla iscrpjeti - i napokon eliminirati. Štoviše, dr. Barbir, koji se nikada nije bavio liječenjem ovisnika, nego je na mjesto predstojnika Ureda za suzbijanje droga došao prema stranačkoj podobnosti, izjavljuje da se na suzbijanju droga ništa konkretno nije napravilo, da je Nacionalna strategija samo slovo na papiru ... »gdje god taknete, nigdje se ništa nije radilo« (Arena, od 10. travnja). </p>
<p>Tvrdi da je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2001. prvi put pao broj ovisnika o opijatima. A istina je - da je porastao sa 864 na 1027. To je samo jedna od njegovih tvrdnji koja s istinom nema nikakve veze.</p>
<p>Barbirova tvrdnja da je »svijet s njima započeo«, odnosno da je tek njegovim postavljanjem na mjesto predsjednika Komisije za droge (2000.) započeto stvaranje sustava za kontrolu droga - gotovo je sumanuta.</p>
<p>Jer razvoj sustava za tretman ovisnika o drogama započet je radom pokojnoga prof. dr. Vladimira Hudolina još potkraj šezdesetih godina. Taj svjetski poznati psihijatar 1970. otvara prvi specijalizirani bolnički odjel za liječenje tih bolesnika: prvi na prostorima jugoistočne Europe. Specijalizirani programi tretmana ovisnika u zatvorima pokreću se početkom osamdesetih, prije nego u većini zemalja zapadne Europe.</p>
<p>Sredinom osamdesetih stručni tim u Vinogradskoj (po kojem danas dr. Barbir najviše udara), započinje s prevencijom HIV infekcije među ovisnicima. Zahvaljujući tom programu koji se provodi i danas, Hrvatska je bila pošteđena epidemije aidsa. </p>
<p>Naši su se ovisnici zarazili u manje od jedan posto slučajeva, a u Beogradu potkraj osamdesetih više od 50 posto, u Italiji više od 50 posto, u Austriji 40 posto. Početkom rata 1991. u Hrvatskoj se počinje razvijati suvremeni sustav za izvanbolničko liječenje ovisnika. U njihov se tretman uključuju liječnici opće medicine, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, a provodi se program tretmana uz primjenu metadona (prije negoli u Njemačkoj, Sloveniji, Norveškoj i mnogim drugim zemljama koje i danas zaostaju za Hrvatskom u koncepciji). </p>
<p>Istodobno se razvijaju programi smanjenja štete (prvi HELP u Splitu, koji je uz potporu stručnog tima iz Vinogradske ovisnicima počeo zamjenjivati prljavi pribor - injekcije, šprice - čistim, a kasnije se takav pristup širi i u druge gradove).</p>
<p>Najvažnije se dogodilo kada je kao inicijator čitavog projekta, prof. dr. Sakoman 1995. izradio elaborat Nacionalne strategije suzbijanja zloporabe droga koji je 1996. prihvatio Hrvatski sabor! </p>
<p>Na temelju tog dokumenta izrađuje se Nacionalni program u čiju su provedbu uključena sva relevantna ministarstva i državna tijela (zdravstvo, pravosuđe, prosvjeta, MUP, socijalna skrb, financije, Državno odvjetništvo, kasnije Zavod za materinstvo, obitelj i mladež i Ministarstvo obrane).</p>
<p>Uz vrlo slabu financijsku potporu stvara se mreža županijskih središta za sprječavanje i izvanbolničko liječenje ovisnosti (petnaest) koji su za kratko vrijeme s ulice u programe privukli nekoliko tisuća najtežih ovisnika. U sve se škole uvode školski programi prevencije ovisnosti, svaka škola ima svog voditelja, provodi se edukacija. </p>
<p>Educiraju se stotine liječnika opće medicine. Hrvatska se uključuje u međunarodne projekte (ESPAD 95, ESPAD 99), priključuje se programu Vijeća Europe, podupiru se znanstvena istraživanja. Pokreće se i dovršava izrada Prijedloga Zakona o drogama (1997.).
Suradni program Državnog odvjetništva i centara omogućio je mladeži tretman, umjesto kaznenog progona.</p>
<p>Sve se radi uz skromna financijska sredstva, bez ikakvog ureda, bez ijedne administrativne osobe, ali uz velik entuzijazam. Nije se dopustila instrumentalizacija Nacionalnog programa u bilo čije političke svrhe ili komercijalne projekte. </p>
<p>Već 1999. znatno pada broj novootkrivenih i prvi put liječenih heroinskih ovisnika.</p>
<p>Sve to za dr. Barbira nije postojalo prije njega. On ipak bahato gazi po onom za što tvrdi da ne postoji, sebi pripisuje zasluge za uvođenje nekih novina, a sve je to davno opisano i pokrenuto.</p>
<p>Dolaskom nove vlasti, u početku jedan, a danas dva suprotstavljena lobija, iz osobnih su interesa najprije marginalizirali struku i stručnjake, a centar stručne moći odlučili su, ako treba - i razoriti. </p>
<p>Prvi im je cilj bio ovladati tim prostorom, izboriti se za što veće financije iz proračuna da bi nakon toga mogli dugoročno ostvarivati planirane interese (financijske, osobne, statusne i političko-promidžbene...) projekte i aktivnosti koji sa zaštitom mladeži od droga očigledno nemaju mnogo veze.</p>
<p>Da je to tako, pokazuje i podatak da je 1999. broj novih ovisnika, koji su evidentirani radi traženja pomoći od države bio 1644, a 2001. godine čak 2524. Veliki je porast malodobnih koji konzumiraju droge i koji tako krše zakon. Porastao je i broj umrlih ovisnika.</p>
<p>Stručnjacima, profesionalcima, na čijim je leđima i danas najveći teret posla kojim se konkretno pridonosi suzbijanju zloporabe droga, nikad nije bilo teže, zbog velikog i neizdrživa opsega posla i stanja na terenu. No foteljaši se zbog toga, čini se, uopće ne brinu. </p>
<p>Oni su ionako tamo negdje u svojim kabinetima samo radi sebe samih.</p>
<p>Autor je profesor hrvatskoga jezika i književnosti iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrepčani i dalje uživaju u kineskoj kuhinji</p>
<p>Kinezi upozoravaju: Ljudi zaboravljaju da je Kina velika zemlja, a ugrožene su samo neke pokrajine</p>
<p>Ako je suditi prema riječima vlasnika i voditelja zagrebačkih kineskih restorana, svaka mogućnost da se ovih dana uz ukusnu pekinšku patku na tanjuru nađe serviran i SARS, je isključena. Iako bi za ljubitelje kineske kuhinje bilo sigurnije da je takva ocjena stigla iz Ministarstva zdravstva, za sada nas pri odluci gdje pojesti egzotičan ručak, ohrabruje činjenica da epidemiolozi u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj nisu zabilježili ni jedan slučaj oboljenja od SARS-a. </p>
<p>Pa ipak, javnost je u subotu uspio uzbuditi kineski putnik s povišenom temperaturom koji je doznajemo trebao završiti kao konobar u jednom zagrebačkom kineskom restoranu. Sve sumnje na SARS otklonjene su u nedjelju tvrdnjom liječnika kako je zapravo riječ o običnoj prehladi. </p>
<p>Ne znamo je li upravo prehlađeni konobar bio razlog, no obilazak kineskih restorana pokazao je svu skeptičnost i suzdržanost spram medija iako smo tražili odgovor na smo jedno, jednostavno pitanje, koje usput nema nikakve veze s radnim dozvolama. Pitanje je glasilo - »Bilježite li pad posjete restoranu od pojave SARS-a?«. </p>
<p>Jedan od najpoznatiji restorana Dalekog istoka u Zagrebu je Asia u Petrinjskoj ulici. U vrijeme našeg posjeta restoran je bio dobro popunjen, a većinu gostiju činile su osobe kosih očiju. Od voditeljice Chen Tong doznajemo da pojava SARS-a nije ni na koji način utjecala na poslovanje Asije. </p>
<p>»Broj posjetitelja restorana je uobičajen pa stoga mogu zaključiti kako ne postoji strah od zaraze SARS-om«, rekla je Chen Tong. Nisu poduzimali nikakve zaštitne mjere jer, dodaje, za to nije bilo razloga. »Uostalom, ljudi često zaboravljaju da je Kina jako velika zemlja, a prema informacijama koje su nam dostupne ugrožene su samo neke pokrajine«, zaključuje Chen Tong. </p>
<p>Drugi restoran koji smo posjetili u »potrazi« za atipičnom upalom pluća bio je China house u Rapskoj ulici gdje nas je dočekao ljubazni Wenzi Chen. U Kineskoj kući također nije zabilježen pad prometa u odnosu na neke »zdravije« dane. »Radimo dobro i strah od SARS-a što se kineskih restorana tiče smatram neopravdanim, a nadam se da tako razmišljaju i Zagrepčani«, ističe Chen koji je u Zagreb stigao prije 10 godina. To ga, dodaje, praktički čini Zagrepčanom a Kinu odnosno Jin Jiang posljednji je put posjetio prije šest godina. »Gotovo svakodnevno kontaktiram s obitelji koja i dalje živi u Kini i svi su na sreću živi i zdravi«, kaže Chen. </p>
<p>Kako se priča ne bi ponavljala, gotovo istovjetne odgovore dobili smo i u restoranu China garden u Središću i Peking u Ilici. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Povoljnim kreditima do obnovljenih zgrada</p>
<p>Za obnovu krediti od 50.000 do 150.000 kuna s kamatom od 6,65 do 7,45 posto i rokom otplate do pet godina</p>
<p>Zgrade izgrađene početkom prošlog stoljeća u zaštićenom dijelu užeg centra grada čekaju bolji dani. Pročelja većeg broja zgrada već su duže vrijeme, tako, »okovana« skelama na koje su pričvršćene reklame. Upravitelji i održavatelji stambenih zgrada dosjetili su se, naime, kako jeftino urediti zgrade - reklamiranjem oglašivača i sponzora obnove. </p>
<p>Obnova je više nego potrebna jer su neke od zgrada toliko oštećene da su postale opasne po zdravlje i život građana. Hrvatski poslovni centar-Stambeno poslovno gospodarstvo pokrenuo je program sanacije oštećenih i dotrajalih zgrada. Uz pomoć Partner banke te s Gradskom plinarom, Elektrom, predstavnicima suvlasnika zgrade i Hrvatskom udrugom upravitelja zgrada ušli su u projekt s vrlo povoljnim uvjetima kreditiranja i što je najvažnije, bez puno administrativnih prepreka. Krediti su bez depozita i uz depozit od 25 posto, kreću se od 50.000 do 150.000 kuna s kamatom od 6,65 do 7,45 posto i rokom otplate do pet godina.</p>
<p>Za ovaj program sanacije trebalo je proći više od šest godina od donošenja propisa kojima je uređeno upravljanje i održavanje stambenih zgrada u Hrvatskoj. </p>
<p>Prednost će imati oni zahvati na zgradama kojima će se eliminirati opasnost po stanare. To su zamjena dotrajalih električnih i plinskih instalacija, a tek potom će se krenuti s obnovom pročelja. To bi trebalo biti razumljivo jer se prema Zakonu o mjeriteljskoj djelatnosti najmanje jednom u deset godina trebaju provjeriti instalacije plina kod stambenih zgrada. No, to je do sada učinjeno tek na jednom dijelu čeličnih plinovoda i kućnih priključaka starijih između 20 i 30 godina.</p>
<p>Hitnost obnove starih zgrada može se dočarati na primjeru nedavno uređene stambeno-poslovne zgrade u Ulici kralja Držislava 4, izgrađene davne 1922. godine. Tamo je glavni razvodni ventil vodovodnih instalacija bio smješten u kanalizacijski šaht pa je neprestano prijetila opasnost od ulaska fekalne vode u instalacije pitke vode. Nadalje, dvorišni prostori nisu imali kupaonice, a u uličnom objektu električna potrošnja bila je napravljena prema standardima koji su vrijedili u prvoj polovici prošlog stoljeća kada nije bilo toliko električnih aparata.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Grad ne zanima kamo će stanari s automobilima </p>
<p>Stanari ulice Frana Alfirevića na Volovčici nezadovoljni su radovima koje je u njihovoj ulici pokrenuo Odjel za ceste Gradskog ureda za izgradnju grada, te su sakupili 245 potpisa i Gradu uputili peticiju.</p>
<p>Grad je, naime, odlučio izgraditi u Alfirevićevoj ulici nogostupe, no nije predvidio parkirališna mjesta. Prema riječima stanara, Ivana Srzića, koji je pokrenuo peticiju, za radove nema potrebne građevinske dozvole, zbog čega su stanari posebno ljuti.</p>
<p> »Zvao sam u Ured za izgradnju grada i naišao na nerazumijevanje i neugodno se iznenadio. Odgovorni u Uredu, Krunoslav Čudina. rekao je da ga ne zanima gdje ćemo parkirati, jer on u centru gdje stanuje također nema gdje parkirati«, rekao je ogorčeni Srzić, te dodao kako mu je Čudina rekao da su prioritet pješaci. </p>
<p>»Na obnovu smo čekali 44 godine, ali nismo mislili da će izgraditi dvostrani nogostup, a da ne predvide mjesta za parkiranje. Kako sam doznao, radovi u našoj ulici vode se kao 'pojačano održavanje', što uopće ne postoji. Nogostup koji su prošle godine napravili u I. odvojku Alfirevićeve ulice, sada stanarima služi kao parkiralište, što ga čini nefunkcionalnim. Jednostavno, ljudi nemaju gdje parkirati, a za tolikim nogostupima nema potrebe, jer ulica uopće nije prometna«, rekao je Srzić, navodeći da ni jedan geometar nije obavio mjerenja, pa radnici »Nering d.o.o.«, tvrtke koja izvodi radove, mjere sami.</p>
<p>»Svjesni smo da naš zahtjev neće biti u potpunosti riješen, ali molimo da se naš prijedlog bar razmotri i da se na određenom dijelu zelenih površina naprave parkirališna mjesta«, rekao je na kraju Srzić, dodavši kako je i svoj prijedlog uputio Odjelu za promet grada Zagreba.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Natječaj odgodio otvaranje Knjižnice Božidara Adžije</p>
<p>Iako su još u siječnju iz Knjižnice Božidara Adžije najavljivali da će ona započeti s radom početkom travnja, tek je počelo njezino opremanje. Kako je rekla Dragica Previšić, voditeljica ove knjižnice koja se nalazi u Domu sindikata još od 1938. godine, bit će dobro ako knjižnica započne s radom za mjesec i pol, dva. </p>
<p>Radove je, naime, usporio natječaj za nabavu opreme. Za pravovaljanost natječaja trebalo se javiti najmanje pet kandidata. Dugo vremena nije se javio potreban broj kandidata, pa je tek nedavno potpisan ugovor s tvrtkom koja će opremiti prostore, objašnjava ravnateljica.</p>
<p> Podsjetimo, s preuređenjem se počelo još 9. rujna prošle godine, a prvo otvaranje bilo je najavljeno za 31. siječnja. Glavni ulaz vraća se na staro mjesto, na Krešimirov trg, prostori su dodatno izolirani od vlage, postavljene su sve instalacije, ponovno je ispitana statika, te su oličeni i svi zidovi knjižnice. </p>
<p>U opremanju 970 četvornih metara knjižnice, uz namještaj koji je uobičajen za knjižnice, oprematelj će instalirati i šest kompjutora, a sve prostorije opremit će tako da se i u njima jednoga dana mogu bez teškoća priključiti kompjutori. Bit će tu i WC za invalide, kao i klima uređaj. Svi zaposlenici s nestrpljenjem - zbog velikog broja stepenica u Domu sindikata - čekaju novo dizalo. </p>
<p>Knjižnica ima oko 180.000 knjiga koje se sad nalaze u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i, dijelom, u starim prostorima Gradske knjižnice na Trešnjevci. Sad je vraćena tek petina fonda, koja se obrađuje. Redovito se kupuju i nove knjige pa članovi knjižnice - njih oko 17.000, ne moraju brinuti da će im nedostajati neki naslovi .</p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dvostruka proslava Jurjeva u Velikoj Gorici</p>
<p>Obilježavanje ovogodišnjeg Jurjeva, čiju je proslavu u zadnjih dvanaest godina u Velikoj Gorici organizirala Plemenita općina Turopolja (POT), izazvalo je sukob između Grada Velike Gorice i Plemenite općine Turopolja. Grad je, naime, proslavu Jurjeva ove godine povjerio Pučkom otvorenom učilištu, a ne POT-u. To je izazvalo revolt plemenitaša koji su, unatoč tomu što od grada nisu dobili novac, organizirali vlastitu proslavu.</p>
<p> Program je počeo misom u Crkvi Blažene Djevice Marije, postrojavanjem Turopoljskih banderija i drugih povijesnih postrojbi iz više gradova Hrvatske ispred Muzeja Turopolja, a nastavljen povorkom do Donje Lomnice gdje je uz nastup KUD-ova i paljenjem tradicionalnog krijesa održana završna svečanost.</p>
<p>Župan Plemenite općine Franjo pl. Kos situaciju nam je kratko prokomentirao - »Ovo je tradicija stara 778 godina i kad smo počeli s organizacijom proslave Jurjeva, zaštitili smo je kao naše intelektualno vlasništvo. Ne znam zašto je Grad organizirao drugu proslavu, znam samo da je meni zabranjena organizacija. Grad će, kao što smo to mi dosad činili, proslavu održati u starom gradu Lukavcu, a pošto je to državno vlasništvo nad kojim ingerencije ima Grad - mi tamo nećemo ulaziti«. </p>
<p>Ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Franjo Galeković je na pitanje, je li cijeli problem nastao zbog 60.000 kuna koliko je Plemenita općina dosad dobivala za organizaciju Jurjeva, odgovorio »da je POU i dosad bio suorganizator proslave za koju je ove godine dobio 40.000 kuna, te da je u Gradu procijenjeno da bi POU u suradnji s Turističkom zajednicom proslavu mogao dići na višu razinu«.</p>
<p>Kako god bilo, Grad je gotovo na isti način kao što su to prethodnih godina radili plemenitaši, organizirao vlastitu proslavu Jurjeva u starom gradu Lukavcu, a zbunjeni Velikogoričani ne znajući više kome da vjeruju i na čiju proslavu da odu cijeli su slučaj nazvali velikom sramotom za grad. Zbunjeni su bili i brojni gosti koji su s pravom pitali »kako li se tek oko drugih, puno ozbiljnijih stvari dogovarate«. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Uskoro »tihi fond« za potrebe invalida </p>
<p>Kako pomoći osobama s invaliditetom kad im ne može pomoći država? Na to će pitanje Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida (HSUTI) uskoro odgovoriti osnivanjem tzv. tihog fonda. U taj bi se fond prikupljao novac od sponzora a osnovao bi se pri nekoj nevladinoj udruzi, možda čak i pri HSUTI-ju. Prikupljenim novcem financirale bi se, primjerice, građevinske prilagodbe kupaonica, ulaza u stambene zgrade i kuće u kojima žive invalidi, plaćala bi se pratnja onima koji trebaju obavljati razne administrativne poslove po gradu ... Valjanost rada nadziralo bi neko od Vladinih tijela. Prema riječima mr. Mirjane Dobranović, predsjednice Saveza, na ideju o osnivanju takve vrste fonda koja je zapravo još u povojima, došlo se nakon što su invalidi i njihove obitelji tražili pomoć pri izgradnji prilaznih rampi ali i za druge potrebe. Kako bi fond proradio, članovi HSUTI-ja namjeravaju tražiti pomoć, od političara, gospodarstvenika, medija i svih ljudi dobre volje. Iako su zahvalne humanitarnim akcijama, pokrenutim uz pomoć medija, osobe s invaliditetom kažu kako bi radije pomoć za »svoju muku« zatražili u tišini nego pozivajući dobročinitelje s televizijskih ekrana i novinskih stranica. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagrebački Zoološki vrt dobit će i nastavne prostore</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja </p>
<p> - U zagrebačkom Zoološkom vrtu u svibnju bi trebala početi izgradnja obrazovne dvorane s učionicom, laboratorijem i knjižnicom vrijedne gotovo tri milijuna kuna.</p>
<p> Dvorana, čije se otvorenje očekuje u rujnu i koja će biti opremljena najmodernijim multimedijskim pomagalima, prvenstveno će biti namijenjena djeci predškolske i školske dobi. U njoj će se moći dobiti potpune informacije o divljim životinjama kroz predavanja osoblja vrta, filmove i korištenje mikroskopom.</p>
<p> Sličnu dvoranu imaju gotovo svi zoološki vrtovi »koji drže do sebe« jer je edukacija o životinjama i okolišu danas jako bitna, rekao je za Hinu Mladen Anić, direktor Zoološkog vrta.</p>
<p> »Riječ je o najvećem profesionalnom i stručnom iskoraku vrta u trinaest godina, otkako sam na dužnosti direktora.«</p>
<p>Uz dvoranu, bit će izgrađen i apartman kako bi gosti Zoološkog vrta ili oni koji s transportom nerijetko završavaju u gluho doba noći mogli imati odgovarajući smještaj.</p>
<p> Zagrebački Zoološki vrt u 2003. planira investicije od 2,98 milijuna kuna, od čega najviše 2,35 milijuna za izgradnju edukativne dvorane, dok je za nabavu opreme i životinja osigurao vlastitih 628 tisuća kuna.</p>
<p> U ZOO-u se intenzivno radi na proljetnom uljepšavanju zelenih površina, nastambi i životinja. Od jeseni do proljeća zasadili smo stotinjak stabala i u suradnji s Parkom Maksimir, umjesto starih hrastova biraju druge vrste jer se hrast pokazao kao drvo koje ovdje više ne funkcionira, naveo je Anić.</p>
<p> U proljetnom uljepšavanju naročito dobro će proći slonovi kojima će uskoro biti obnovljena nastamba i izgrađen bazen s tuševima. I afričke antilope-sitatunge dobivaju nove nastambe, kao i južnoamerički majmuni za koje se sprema novi stakleni kavez. I za europske ptice izradit će se novi kavezić na mjestu gdje su nekad bili pingvini. »Njih nažalost više nemamo jer ih ne možemo držati u postojećim uvjetima.« Površina vrta je premala i za žirafe tj. za njihovu 'štalicu' koja bi trebala biti visoka najmanje osam metara. U vrtu kakav je danas zgrada za smještaj žirafa ne bi se uklapala i vizualno bi bila 'šaka u oko'«, rekao je Anić.</p>
<p> »Nesretan sam što zagrebački ZOO više nema žirafa«, dodao je podsjetivši da su dvije dugovrate žirafice bile stanovnice zagrebačkog ZOO-a 1956., ali tek nakratko, jer su uginule jedna za drugom godinu kasnije.</p>
<p> »Na proširenju na tzv. armijski trokut ću inzistirati dok mogu jer je to ključna stvar za držanje životinja poput pingvina, bijelih medvjeda ili nosoroga«, rekao je Anić.</p>
<p> »Agronomski fakultet također se bori za to zemljište i Grad će morati prelomiti kome će to na kraju pripasti«, ustvrdio je direktor ZOO-a.</p>
<p> Najavio je da će u ZOO-vrt ove godine doći pustinjske antilope, južnoamerički nojevi, neke nove ptice i gmazovi. »Očekujemo i prinove u samom ZOO vrtu i to male bjeloglave supove, sove, antilope, jelene i majmune«, rekao je.</p>
<p> Zagrebački ZOO se s jednakom pažnjom brine i za najstarije stanovnike: čimpanzu zvanog Deda i slonicu Sumu, koji su stariji od 40 godina. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Autorica Harryja Pottera bogatija od engleske kraljice</p>
<p>LONDON, 27. travnja</p>
<p> - Fenomenalni uspjeh najprije serije knjiga, a potom i filmova o Harryju Potteru, dječaku s čarobnjačkim moćima, smjestio je njegovu autoricu J. K. Rowling na 122. mjesto najbogatijih osoba u Britaniji, objavio je Sunday Times. Na njihovoj tradicionalnoj godišnjoj listi najbogatijih Britanaca ova se spisateljica plasirala bolje od kraljice Elizabete, s ukupnom zaradom od 280 milijuna funti. </p>
<p>U vrijeme pisanja prvog romana o doživljajima Harryja Pottera, J. K. Rowling je bila samohrana majka koja je preživljavala od socijalne pomoći u iznosu od svega 70 funti tjedno, a prvi je roman u cijelosti napisan po brojnim jeftinim restoranima i kafićima budući da je autorici zbog neplaćanja računa bilo isključeno grijanje u stanu u kojemu je živjela. Danas je Rowlingova, između ostalog, ponosna vlasnica jednog dvorca u Britaniji. Od njenog bogatstva čak 150 milijuna funti je zaradila s knjigama, dok je ostatak novca prihod od prodaje filmskih prava, te figurica, video igrica, majica, šalica i ostalog popratnog materijala s likom malenog čarobnjaka. </p>
<p>Kraljici Elizabeti je njenih 250 milijuna funti bilo dovoljno tek za plasman na 133. mjesto na listi najbogatijih Britanaca, dok je treću godinu za redom najbogatiji stanovnik otoka vojvoda od Westminstera vrijedan gotovo pet milijardi funti. Hans Rausing, izumitelj Tetra-Paka nalazi se na drugom mjestu s 4,8 milijardi funti, dok je na trećem mjestu vlasnik formule 1 i hrvatski zet Bernie Ecclestone. Bernie se prošle godine nalazio na petom mjestu, a ove je godine napredovao iako je vrijednost njegova ukupna bogatstva pala u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p>Globalna tržišna kretanja prošle godine nisu bila naklonjena britanskim bogatašima jer je ukupna vrijednost imovine 1000 najbogatijih osoba na otoku pala oko dva posto u odnosu na prošlu godinu. Međutim, svejedno se u Engleskoj kao i prošle godine čak 21 osoba može pohvaliti statusom milijardera.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Aguileri priznanje Svjetske udruge homoseksualaca</p>
<p>LOS ANGELES, 27. travnja</p>
<p> - Američka pjevačica Christina Aguilera najveća je zvijezda koja se u subotu navečer pojavila u Kodak Theatreu u Hollywoodu, na 14. tradicionalnoj dodjeli nagrada GLAAD (The Gay & Lesbian Alliance Against Defamation). Aguileri je tom prigodom uručeno priznanje zbog uključivanja snimki homoseksualaca u njezin spot »Beautiful«.</p>
<p>Ove se nagrade dodjeljuju onima koji su posebno u minuloj godini priznali homoseksualce i biseksualce. Aguilera je mnogobrojno društvo pozdravila otpjevavši a cappella svoj hit singl »Beautiful«, zbog kojeg je i dobila specijalnu nagradu. </p>
<p>Također krajem prošlog tjedna, ova je pjevačica proglašena najpoželjnijom ženom svijeta, a laskavu titulu dodijelili su joj muški čitatelji britanskog magazina Maxim. Dvadesetdvogodišnja Aguilera uspjela je tako iza sebe ostaviti talijansku glumicu Monicu Bellucci, koja se plasirala na trećem mjestu, i oskarovku Halle Berry koju su čitatelji smjestili na peto poziciju. </p>
<p>R diva poznata je po svojim stalnim promjenama imidža, a najveću prašinu podignula je video brojem za pjesmu »Dirty« čije je emitiranje zabranjeno u Maleziji. </p>
<p>Drugo mjesto na ljestvici osvojila je australska pjevačica Holly Valance, dok je Kylie Minogue zauzela četvrto mjesto na listi najpoželjnijih žena.</p>
<p>Čitatelji Maxima birali su svoje favorite i u nekoliko drugih kategorija - Monica Bellucci je proglašena omiljenom glumicom, najpoželjnija TV-zvijezda je Elize Du Toit, a titulu najpoželjnije prezenterice ponijela je Lisa Snowdovn, voditeljica glazbene emisije »Top Of The Pops«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bi li Hrvati tako vrištali za Madonnom?</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Upravo je fascinantno gledati što u današnje vrijeme radi marketing! Jer, da ga nema, čovjek gotovo i ne bi znao da Nova TV bira voditelja za emisiju Red Carpet, koja će biti nešto poput Glamour Cafea na nacionalnoj televiziji.</p>
<p> Dakako, znali bi redoviti gledatelji programa najmlađe hrvatske tv-kuće, te čitatelji magazina Story, organizatora cijelog showa, a oni koji su se sasvim slučajno ili pak namjerno u subotu navečer uključili u gledanje emisije »Story Supernova«, snimane uživo u Tvornici, imali su se čemu načuditi. </p>
<p>Anja Alavanja, Barbara Radulović, Marin Tironi, Predrag Šuka, Dorijan Elezović, te dvoje kandidata koji su se ove subote oprostili od zamisli da postanu voditelji - Monika Kravić i Nenad Hervatin, doista jesu zvijezde i pravo je pitanje bi li se Hrvati toliko oduševili Madonnom da je došla u Zagreb. Istina je da su u publici mahom bili tinejdžeri, no nevjerojatno je kako su spomenuti ljudi »preko noći« postali zvijezde. Prikazani ulomci snimljeni prošle srijede na središnjem zagrebačkom trgu, kao i direktan prijenos ispred Tvornice, gdje je ostalo stotinjak djece doslovce u suzama, vrišteći imena svojih miljenika, moraju nas natjerati da se zamislimo i zapitamo kako se zapravo stvara zvijezda.</p>
<p> Jer, da je Trgom prošetala Severina, ili pak Thompson, »prave« hrvatske zvijezde, vjerojatno bi tek poneko dijete dotrčalo po autogram. A u ovom su slučaju Tironi, Štuka i njihovo društvo trčali od djevojaka i mladića. Jer, to im je bio jedini izlaz. I tko onda kaže da u Hrvatskoj nema zvijezda? I da to ne mogu biti nepoznati televizijski voditelji?</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nicole Kidman u filmu »Braća Grimm«?</p>
<p>LOS ANGELES, 27. travnja</p>
<p> - Australska glumica i oskarovka Nicole Kidman u visokobudžetnom bi filmu pod nazivom »Braća Grimm« (Brothers Grimm), koji će se snimati pod redateljskom palicom poznatog Monty Pythonovca Terryja Gilliama, trebala preuzeti manju ulogu. </p>
<p>Prema neimenovanim izvorima, Gilliam je napokon dogovorio cijeli projekt čiji budžet iznosi visokih 75 milijuna dolara, a s australskom glumicom upravo se pregovara o maloj ulozi. I dok se gostovanje trenutačno najpoznatije hollywoodske glumice još ugovara, poznata su imena koja će odigrati likove poznate braće, a to su Matt Damon i Heath Ledger. </p>
<p>Snimanje biografske priče o poznatim piscima bajki počet će u lipnju u Pragu, a planira se kako će snimanje završiti za 17 mjeseci.Poznati pjevač televizijskim je gledateljima ponudio rijetke snimke iz privatne kolekcije</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Noćni razgovori Michaela Jacksona i Lady Di</p>
<p>LOS ANGELES, 27. travnja</p>
<p> - Kontroverzni i medijima uvijek zanimljivi Michael Jackson otkrio je, u emisiji emitiranoj ovog vikenda na američkoj televiziji, da je proveo mnoge besane noći u telefonskim razgovorima s pokojnom princezom Dianom tijekom kojih su dijelili svoje brojne tajne. To je prvi put da je pop zvijezda otvoreno progovorila o intimnom odnosu s nekad najpopularnijim članom britanske kraljevske obitelji. </p>
<p>»Imali smo dobar odnos. Često smo zvali jedno drugoga kasno noću tražeći rame za plakanje«, rekao je Jackson ne otkrivajući tajne koje su dijelili. »Postoji nekoliko zanimljivih priča ali ne želim previše pričati pred kamerama«.</p>
<p>Jackson se prisjetio kako ga je pokojna princeza odvela u stranu neposredno prije dobrotvornog koncerta na Wembleyu 1988. godine, te zamolila da otpjeva svoj veliki hit »Dirty Diana«. </p>
<p>U istoj su emisiji nazvanoj »Michael Jackson: Private Home Movies« prikazani brojni isječci i video zapisi iz njegove osobne kolekcije, pa su gledatelji mogli vidjeti kako skupina djece baca zvijezdu u bazen ili poznatu glumicu Elizabeth Taylor kako mu na ranč Neverland dovozi slonicu Gypsy. Svakako najbizarnije snimke su one na kojima se Michaela Jacksona može vidjeti maskiranog u lik legendarnog Charliea Chaplina. </p>
<p>»Jackson je odlučio prikazati ove rijetke snimke nakon što mu je dokumentarac Martina Bashira nanio veliku štetu«, objasnili su pjevačevi glasnogovornici.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Shelley Morrison uhvaćena u krađi</p>
<p>LOS ANGELES, 27. travnja</p>
<p> - Shelley Morrison, glumica koja u popularnom humorističnom serijalu »Will & Grace« tumači lik otkvačene služavke, uhićena je prošle srijede pod sumnjom da je krala u jednoj trgovini u Los Angelesu. Šezdesetšestogodišnja glumica, koja je privedena pod imenom Rachel Dominguez, puštena je nakon plaćanja jamčevine u iznosu od 20.000 dolara. Krađa se dogodila u trgovini Robinson-May u LA-u, a vrijednost ukradenih predmeta iznosi više od 400 dolara. </p>
<p>Saslušanje će, izjavio je policijski časnik Don Cox, biti održano 14. svibnja. </p>
<p>Komentar nemilog događaja nije komentirao nitko s televizijske postaje NBC koja emitira višestruko nagrađivanu seriju. </p>
<p>Glumica rođena u Bronxu, udana je za pisca Waltera Domingueza, a tijekom 40-godišnje glumačke karijere pojavila se u mnoštvu televizijskih i filmskih hitova. </p>
<p>Televizijska publika mogla ju je vidjeti u filmskom hitu »Flying Nun« iz 1960. godine u kojem je nastupila pored Sally Field, kao i u ulozi u soap operi »General Hosiptal« te filmu »Fools Rush In« iz 1997. godine.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>U potrazi za grofom Drakulom </p>
<p>Koreograf Yves Thuwis s petoricom mladića od 14 do 20 godina u predstavi »Muškarci« bavi se istraživanjem fenomena machizma te buđenjem homoseksualizma / Glumac i pisac David Drake u predstavi »Drakulin sin« ekspresivno raskrinkava zamršeno obiteljsko stablo</p>
<p>Prvi »Queer Zagreb« otpočeo je kao što dolikuje ambicioznom projektu koji pokušava ucijepiti novost u srčiku svega građanskog ustaljenoga, svega »mainstream«, svega što podržava filozofiju »neuzburkivanja«. Otpočeo je glasno, sa zviždanjem, pljeskanjem, odmahivanjem ruke i slijeganjem ramena. Ukratko, bez ravnodušja.</p>
<p> U kazalištu »Gavella« okupilo se u petak na večer mnogo zainteresiranih gledatelja u nestrpljenju očekujući predstavu »Muškarci« i otvorenje Festivala, a sučelice njima s druge strane ulice - prosvjednici, pripadnici nekih religioznih zajednica. Za njih je homoseksualizam grijeh, a pojam queer je sinonim za tu »pojavu« ili možda bolest. Ukratko, sve koje su dolazili na »Queer« pozivali su na obraćanje. </p>
<p>Oni koji su ušli u »Gavellu«, dočekalo je kazalište »Kopergietery« (u prijevodu »Ljevaonica bakra«) iz belgijskoga Ghenta. Koreograf zavidne reputacije u flamanskom svijetu Yves Thuwis s petoricom mladića od 14 do 20 godina u predstavi »Muškarci« bavio se istraživanjem fenomena machizma, njegova nastajanja i potiranja te buđenjem homoseksualizma.</p>
<p> Jednostavnost, minimalizam i krutost pokreta, repetativnost, ideja slobodne igre, nekoherentnost koncepta, ilustrativna glazbena disco i rock pratnja - glavne su odlike plesnog projekta koji se događa u školskoj svlačionici.</p>
<p>Posebna zvijezda »Queer Zagreba« je nezaobilazno ime njujorške kazališne scene, glumac i pisac David Drake, rođen 1963. godine, koji u predstavi »Drakulin sin« izvedenoj u subotu u Zagrebačkome kazalištu mladih ekspresivnom naracijom raskrinkava grane i grančice svoga zamršena obiteljskog stabla. </p>
<p>To je autobiografska pripovijest koje seže do Vlada Drakule, rumunjskog grofa poznatog po borbi s Turcima, horor ikone. Zanimljivo je da je Drakea istraživanje dovelo i do Hrvatske, jer su njegovi predci, upravo iz Like, emigrirali u SAD, a pripadali su srpskoj nacionalnosti.</p>
<p> Analizu i cijeli njegov itinerari po Europi prema kojoj je imao određene predrasude (kao što i Europljani imaju i prema Amerikancima) potakao je njegov kompliciran i hladan odnos s ocem. Drake upozorava na skučenosti u mišljenjima, olako stavljanje etničkih etiketa, rastući šovinizam i globalnu amerikanizaciju, a sve kroz pripovijest o osobnoj povijesti i krvnom srodstvu.</p>
<p> Drakeova gluma u praznom prostoru bila je impresivna, no gotovo dvosatna izvedba tražila je punu koncentraciju i velik angažman gledatelja.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Opus nemira i strasti </p>
<p>Izložba je otvorena 24. travnja, na dan kad je prije 28 godina istaknuti kipar, slikar i pisac umro u Zagrebu / Djelo obilježeno zanosom </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - U komornome prostoru Galerije »Apedemak« upravo je postavljena prigodna izložba skulptura i crteža Vanje Radauša (Vinkovci, 29. IV. 1906. - Zagreb, 24. IV. 1975.), otvorena u četvrtak na večer - 24. travnja, na dan kad je prije 28 godina taj istaknuti kipar, slikar i pisac umro u Zagrebu. S druge strane, upozoravaju u galeriji, bliži se i stoljetnica od rođenja toga stvaraoca koji je svojim djelom posebno zadužio noviju hrvatsku umjetnost. Naime, Radauš je zaslužan na području umjetnosti još i po tome što je djelovao kao pedagog, te što je snimao i proučavao kulturno povijesne spomenike u Slavoniji. </p>
<p>Izložba je koncipirana retrospektivno. Sadrži dvadesetak skulptura u bronci, gipsu, aluminiju i terakoti te petnaestak crteža u tušu i gvaševa iz ciklusa »Dekalkomanija«. Priređivači nazvali su je »Nemiri i strast« određujući Radauša kao umjetnika koji je sve činio u zanosu, pun strasti i stvaralačkog nemira. Najstarije skulpture na izložbi datiraju iz druge polovice tridesetih godina, gvaševi iz ciklusa »Dekalkomanija« nastali su 1962./1963., a crteži u tušu 1974./1975. Izložba je popraćena reprezentativnim katalogom koji donosi među inim osvrt Stanka Špoljarića i reprodukcije u boji svih izložaka.</p>
<p> Kao što je poznato, Vanja Radauš u prvom razdoblju stvara pod utjecajem Rodina i Bourdellea, no postupno afirmira vlastit ekspresionistički pristup. Plastiku mu označuje nemirna čvrsta forma - sve do snažno ritmizirane poetične transpozicije. Od 1924. do 1930. studira kiparstvo u Zagrebu kod Rudolfa Valdeca, Roberta Frangeša Mihanovića i Ivana Meštrovića, potom u Francuskoj. Godine 1932. pristupa grupi »Zemlja« i u njoj ostaje do zabrane, do 1935. Već 1937. radi dekalkomanije, čime je nedvojbeno preteča poratne nefigurativne umjetnosti lirskog nadahnuća u nas.</p>
<p>Radauš je bio i poticajan likovni pedagog. Od 1945. do 1969. profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i voditelje Majstorske radionice za kiparstvo (1950. - 1975.). Član je HAZU od 1947. Zadnje pak godine života posvetio je istraživanju novih mogućnosti na polju apstrakcije, iako je većina njegovih djela nastala unutar figuracije ekspresivnog naboja. Izložba u Galeriji »Apedemak« ostaje otvorena do 3. svibnja.</p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Neka prvo gostovanje ne bude i posljednje </p>
<p>Pod ravnanjem engleskog dirigenta Bramwella Toveya gosti su se predstavili u najboljem svjetlu / Pijanist Rudolf Buchbinder uzorno izveo Beethovenov 3. koncert za glasovir i orkestar / Vrhunac večeri Peta simfonija P. I. Čajkovskoga </p>
<p>Još jedan ugledni svjetski orkestar</p>
<p> - Filharmonijski orkestar iz Luxembourga, najstarija i najznačajnija kulturna ustanova Velikog Vojvodstva nastupio je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u subotu u ciklusu »Lisinski subotom«. Pod ravnanjem odličnog engleskog dirigenta Bramwella Toveya gosti su se predstavili u najboljem svjetlu, s lijepo sastavljenim standardnim programom.</p>
<p> Bila je to Uvertira operi »Strijelac vilenjak« Carla Marie von Webera, Treći koncert za glasovir i orkestar u c-molu Ludwiga van Beethovena sa sjajnim solistom Rudolfom Buchbinderom i Peta simfonija u e-molu Petra Iljiča Čajkovskoga. Dobro raspoloženi gosti zadovoljnoj su publici poklonili još dva lijepa dodatka, uvertiru operi »Ruslan i Ljudmila« Mihajla Glinke i »Nymrod« iz Enigma varijacija Edxarda Elgara.</p>
<p>Filharmonijski orkestar iz Luxembourga ima dugu 70-godišnju tradiciju s velikim dirigentima na čelu i s velikim ugledom u Europi i svijetu. U orkestru sviraju vrsni glazbenici 17 nacija, uključujući i pet domicilnih (Talijana, Nijemaca, Belgijanaca, Francuza i Nizozemaca). Među njima istaknuto mjesto zauzima sjajna američka timpanistica Bonny Lynn koja je od 1968. godine do 1974. djelovala u Zagrebu u SOHRT-a i Zagrebačkoj filharmoniji (Boris Papandopulo napisao je za nju Koncert za timpane i orkestar). Publika ju je prepoznala i priredila joj prave ovacije. </p>
<p>No, tu su i drugi odlični solisti, naročito u redovima puhača, a među gudačima isticala se dionica kontrabasa. Ugledni pijanist Rudolf Buchbinder, bečki đak, proslavio se u svojoj bogatoj karijeri ponajviše izvedbama opusa Ludwiga van Beethovena, pa je njegova interpretacija Majstorova 3. koncerta za glasovir i orkestar bila uistinu uzorna uz odličnu suradnju orkestra. Uz stilski čistu, čvrstu i preciznu okosnicu glazbenici su pružili obilje lijepih fragmenata i fraza, virtuoznih pasaža, dojmljivih akcenata i krešenda, uz lakoću i eleganciju koja je zračila iz toga popularnog djela. </p>
<p>Maestro Bramwell Tovey, britanski dirigent svjetskoga ugleda, upoznao je Filharmonijski orkestar Luxembourga prije 20 godina, a od ove je sezone i šef-dirigent, iako surađuje i s drugim velikim orkestrima u Europi, SAD-u i Kanadi.</p>
<p> Njegovo znanje, muzikalnost i sugestivnost, uz uzornu dirigentsku gestu i prisan odnos prema glazbenicima stvaraju uzajamno povjerenje i vrlo dojmljive interpretacije, koje će pamtiti i naša sredina.</p>
<p> Vrhunac koncerta je bila koncizna, suptilna i emotivna izvedba Pete simfonije Petra Iljiča Čajkovskog, kao i dodatci, koje je publika ispratila ovacijama. Bilo bi nam drago da ovo njihovo prvo gostovanje u Zagrebu ne bude i posljednje.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Glumci-pisci nisu slučajnost</p>
<p>Predstava »Kraljevo« izazvala je najviše polemike na okruglom stolu / Velik broj gledatelja napustio predstavu »Komšiluk naglavačke« prije svršetka</p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Ovogodišnje 13. izdanje Marulićevih dana, festivala hrvatske drame i autorskog kazališta, koji se u Splitu održava od 22. do 29. travnja, u znaku je uprizorenja suvremenih dramskih tekstova.</p>
<p> Prva polovica festivala obilježena je nastupima osječkog HNK s predstavom »Kraljevo« u režiji Vladimira Gerića i koreografiji Milka Šparembleka, dubrovačkog kazališta Marina Držića, koje je izvelo pastoralu »U lugu onomuj« Nikole Nalješkovića u režiji Renea Medvešeka, dvjema predstavama splitskog HNK - »Nosi nas rijeka« Elvisa Bošnjaka u režiji Nenni Delmestre i »Nevažne priče« Trpimira Jurkića u režiji Gorana Golovka. »Komšilukom naglavačke« Nine Nujić u režiji Saše Anočić predstavio se riječki glumački ansambl HNK Ivana pl. Zajca. </p>
<p>Iako je splitska publika aktivno uključena u splitska događanja (Nagradu publike na zatvaranju festivala dodijelit će najboljoj predstavi), nije pokazala veliko zanimanje za sudjelovanje u radu okruglih stolova koji se pod vodstvom Tajane Gašparović i Darka Lukića priređuju nakon odgledanih predstava. </p>
<p>Do sada najslabije posjećena predstava »Kraljevo« izazvala je najviše polemike na okruglom stolu, a za štimung se pobrinuo Predrag Raos. Redatelju Vladimiru Geriću zamjerio je što je na kraju predstave na pozornicu uveo dva mlada skejtera nazvavši ih majmunima, a glumici Aniti Schmidth, koja je svom liku Anke pripisala atribute snažne i hrabre žene, pojasnio je kako je riječ o običnoj prostitutki.</p>
<p> Oko okruglog stola priređenog nakon nastupa dubrovačkog kazališta Marina Držića okupila se umjetnička ekipa smirenijih strasti. Komentirajući Medvešekove redateljske poteze u predstavi »U lugu onomuj«, izbornik Hrvoje Ivanković istaknuo je kako je Medvešek ponudio čistog Nalješkovića razigravajući nukleus koji leži u pastorali kao žanru.</p>
<p> Izvedbe dviju predstava splitskoga ansambla: Bošnjakove »Nosi nas rijeka« i Jurkićeve »Nevažne priče« ponovo su otvorile pitanje fenomena splitskih glumaca-pisaca. »Pojam glumca-pisca poznat je još od antike, pa zato tu pojavu u suvremenom kazalištu ne treba mistificirati. Sasvim slučajno se dogodilo da se u jednoj generaciji pojavilo više onih koji svoju kreativnost usmjeravaju i izvan kazališnih dasaka dublje zadirući u problematiku svijeta oko sebe«, rečeno je na okruglom stolu.</p>
<p> Prva predstava odigrana izvan kazališne zgrade »Komšiluk naglavačke« riječkog HNK izazvala je različite reakcije kod publike, jer je veliki broj gledatelja nakon prvog čina napustio gledalište. Predstava je odigrana na nedovršenoj pozornici Kulturnog središta mladih, a izbornik Ivanković istaknuo je kako je ulaskom u taj prostor predstava zadržala sve kvalitete koje je imala i u Rijeci.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Uspjeh hrvatskih violončelista u Italiji </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - U talijanskom gradu Goriziji upravo je završilo Međunarodno natjecanje mladih violončelista iz regija i zemalja zajednice Alpe-Adria, nazvano po osnivačima manifestacije »Alfredo i Wanda Marcosig«. Natjecanje se odvijalo u četiri dobne kategorije. Naši natjecatelji pobijedili su u dvije. Kajana Pačko i Luka Šulić, studenti prof. Valtera Dešpalja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, osvojili su prve nagrade u kategorijama za natjecatelje starije od 14 godina. Visoko su se u svojim kategorijama isto tako plasirali Lana Beraković, Zita Varga i Valentina Črnjak, koje su osvojile druge nagrade. U kategoriji B počasne diplome osvojile su tri hrvatske mlade violončelistice: Petra Kušan, Klara Romac i Lada Weigand. To je do sada najveći uspjeh naših mladih violončelista na natjecanju u Goriziji. Pobjednicima predstoji koncertna turneja u Salzburgu, Grazu, Klagenfurtu i Mlecima. Mladi glazbenici održat će koncert i u Zagrebu, 2. svibnja u 17 sati u Društvu hrvatskih skladatelja u Berislavićevoj ulici. </p>
<p>Z. S.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Spomen na Pavla Rittera Vitezovića</p>
<p>SENJ, 27. travnja</p>
<p> - Nizom svečanosti u Senju obilježena je 350. obljetnica rođenja Pavla Rittera Vitezovića, rođenog u Senju, koji se svrstava među najplodnije hrvatske pisce široke tematike. U okviru znanstvenog skupa u Senju, kojem su u prošli petak nazočili brojni uzvanici, potpredsjednik Hrvatskog sabora Zdravko Tomac, izaslanik predsjednika RH Stjepana Mesića, otkrio je na senjskom gradskom trgu spomen obilježje posvećeno Pavlu Ritteru Vitezoviću. O životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića govorio je dr. Milan Moguš, potpredsjednik HAZU. »Mi koji danas živimo trebamo nastaviti djela naših velikana, njima se trebamo inspirirati jer i danas nam kao i u Vitezovićevo vrijeme treba sloge, domoljublja i zajedništva«, rekao je Zdravko Tomac. U senjskome Gradskome muzeju predstavljena je nova poštanska marka posvećena Pavlu Ritteru Vitezoviću, pri čemu je predstavljena preslika Ritterova rukopisa Latinsko hrvatskoga rječnika. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Otvoren SLUK 2003.</p>
<p>OSIJEK, 27. travnja</p>
<p> - Susret lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske (SLUK), 19. po redu, otvoren je u Dječjem kazalištu Osijek u subotu na večer nakon što je u Gradskoj galeriji Waldinger otvorena izložba posvećena redatelju Marinu Cariću, odnosno njegovu radu u lutkarskom teatru. U nazočnosti brojnih posjetitelja i ravnateljice Dječjeg kazališta Jasminke Mesarić, izložbu je otvorio Igor Mrduljaš, koji je između ostalog rekao da se u Carića može osjetiti dubina i kazališna iskrenost. Potom, u prostoru Dječjeg kazališta prisutne je pozdravila ravnateljica Mesarić i Kosovka Kužat Spaić u ime Organizacijskog odbora SLUK-a, dok je ovogodišnju manifestaciju, koja će trajati do utorka, otvorio predsjednik Gradskog vijeća Alen Prnjat. Istom je prigodom upriličena predstava redateljice Dubravke Crnojević Carić »Sretni kraljević« Oscara Wildea u izvedbi Dječjeg kazališta Osijek. Tijekom nedjelje na rasporedu je bilo pet od ukupno 15 predstava koje će biti prikazane na ovogodišnjem SLUK-u. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Najbolja »Bajka o ribaru i ribici« </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Predstava »Bajka o ribaru i ribici« Gradskog kazališta »Žar ptica« u režiji Roberta Waltla proglašena je najboljom predstavom »3. naj, naj, naj festivala« koji je trajao od 21. do 27. travnja u GK »Žar ptica«.</p>
<p> Nagrade u 11 kategorija je u nedjelju na večer u ime zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić, uručila Andrea Zlatar, članica Gradskog poglavarstva za kulturu. Zlatnu »Žar pticu« za najbolju scenografiju dobila je Kruna Tarle, za najbolju kostimografiju Goran Lelas, za kreaciju lutaka Vesna Balabanić. Specijalnu nagradu po izboru ocjenjivačkog suda za likovnu i glazbenu kreaciju osvojila je predstava »Mir vama« Gradskog kazališta lutaka Rijeka, a za najbolju skupnu igru »Štorija ud Otavija i Nikolete«, u izvedbi Istarskog narodnog kazališta - Kazališna kuća Pula te za glumački nastup i usuglašavanje ideja Nebojša Borojević. Laureatkinja za najbolju epizodnu žensku ulogu je Nina Kaić, za najbolje glumce ravnopravno se dodjelila Hrvoju Zalaru i Dušanu Bućanu, dok je najboljom glumicom proglašena Maja Kovač za predstavu »Bajka o ribaru i ribici«. Nagradu za najbolju režiju predstave »Bajka o ribaru i ribici« osvojio je Robert Waltl. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatska na krovu Europe</p>
<p>Ne vjerujem da je ikad u finalima europskih prvenstava viđena lakša pobjeda. Potpuno smo deklasirali Talijanke. I prije utakmice sam govorio svom pomoćniku da ćemo sigurno slaviti, istaknuo je nakon utakmice hrvatski izbornik Nino Matjačić</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Hrvatske odbojkašice osvojile su naslov europskih kadetskih prvakinja. Naše su djevojke u finalu potpuno deklasirale Italiju, prepustivši im samo 45 poena u cijelom meču. Hrvatska je do velike pobjede stigla u Domu odbojke Bojana Stranića za kojeg se doista teško sjetiti kada je posljednji put bio ispunjen gotovo do posljednjeg mjesta i tako dobro raspoložen. Gotovo 2000 gledatelja rekordan je posjet u povijesti europskih odbojkaških prvenstava. A za odličnu atmosferu u dvorani najzaslužniji je bio Sven Ušić, otac naše najbolje kadetkinje Senne Ušić i nekadašnji košarkaš Cibone koji je cijelo vrijeme dirigirao navijanjem.</p>
<p>U takvoj atmosferi mlade hrvatske odbojkašice jednostavno nisu mogle odigrati loše. Talijanke su, doduše, u utakmicu krenule sa vodstvom 6-1, no do kraja seta naše su im djevojke prepustile još samo sedam poena. Odbojkašice s Apeninskog poluotoka u drugom su se setu držale do 10-10, a onada je ponovno krenula nezaustavljiva hrvatska serija koja je Talijankama ostavila još samo četiri poena. Treći set je protiv demoraliziranih Talijanki za našu reprezentaciju bio samo rutina. </p>
<p>Senna Ušić odigrala je briljantno, kao uostalom i cijelo prvenstvo, no treba istaknuti i njenu suigračicu iz Azene Dianu Reščić, koja je igrala odlično na mjestu tehničarke. Svojim servisima oduševila je Marina Škender, a značajan učinak imale su i Ivana Kamenjarin, Hana Čutura, Ivana Miloš i Lucija Cigić, kao i sve ostale djevojke koje su svoju priliku čekale na klupi. Ušić je proglašena i najboljom igračicom prvenstva, dok je Reščić dobila priznanje za najbolju tehničarku.</p>
<p>- Ne vjerujem da je ikad u finalima europskih prvenstava viđena lakša pobjeda. Potpuno smo deklasirali Talijanke. I prije utakmice sam govorio svom pomoćniku da ćemo sigurno slaviti. Pobijedilo je veliko hrvatsko srce, euforično je nakon utakmice pričao hrvatski izbornik Nino Matjačić, dok je Senna Ušić dodala:</p>
<p>- Još nisam svjesna što smo napravili, trebam prespavati da shvatim. Ova predivna publika na s je nosila do pobjede. Da nam je netko prije prvenstva rekao da ćemo doći do naslova sa samo jednim izgubljenim setom, sigurno mu ne bismo vjerovali.</p>
<p>Dodajmo još kako je u utakmici za treće mjesto Srbija i Crna Gora svladala Rusiju sa 3-1.</p>
<p>• Dom odbojke Bojana Stranića</p>
<p>HRVATSKA - ITALIJA 3-0 (25-13, 25-14, 25-18)</p>
<p>HRVATSKA: Ušić 21, Škender 9, Pehar, Račić, Reščić 4, Čutura 3, Bečić, Miloš 2, Starčević, Kaleb, Kamenjarin 9, Cigić.</p>
<p>ITALIJA: Ortolani 2, Garzaro 5, Crisanti 3, Vitez 3, Brusegan, Decordi, Rroco, Pincerato, Angeloni 9, Luraschi 4, Agostinetto 1, Masoni.</p>
<p>SUCI: Dudek (Polj) i Bakounovič (Blr). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Senna UŠIĆ</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hajduku bodovi, Varteksu vratnice</p>
<p>Hajduk je slabom igrom došao do tri boda, ali ova nedjeljna utakmica dobra je opomena da se bez žara teško može voditi utrka za Dinamom</p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka su se protiv Varteksa u 26. kolu prvenstva Hrvatske provukli kroz ušicu igle. Pobijedili su 1-0 pogotkom Bule, ali su Varaždinci imali nekoliko prigoda te su uz malo sreće mogli izvući neodlučeni rezultat. </p>
<p>Prvo poluvrijeme prošlo je poput usporenog filma. Nedostatak agresivnosti i borbenosti uspavao je i publiku, a uzbuđenja su nuđena na kapaljku. Tek poneki bljesak Rapaića i Srne nisu bili dovoljni za prolaznu ocjenu. »Krojači« su se ovoga puta na Poljud došli nadigravati i prijetili su više nego u prošlom splitskom okršaju. Varteksov napadač Jolić nije imao sreće u 20. minuti. Prošao je lijevom stranom, izdriblao Vejića, te snažnim udarcem zatresao vratnicu. Već u sljedećem napadu Varaždinci su ponovno zaprijetili, a Vejić je sa nekih 40 metara srušio Jančevskoga. I može biti sretan što mu je sudac Svilokos pokazao samo žuti karton. Do odlaska na odmor »bijeli« su imali još par poluprigoda, no bez agresivnosti nisu mogli slomiti otpor Varteks. </p>
<p>Trener Hajduka Zoran Vulić u svlačionici je ostavio Krpana, a uveo Bulea. Izmjena mu je bila pun pogodak jer je Bule u svom prvom kontaktu s loptom savladao Mađarića. Pogodak je donio veliko olakšanje među hajdukovcima, a bio je znak da Varaždinci krenu u izjednačenje. Već u prvom napadu nakon kretanja s centra Jolić je ponovno bio u prilici, ali je Neretljak izbacio loptu u korner. Par minuta potom Hajduka je poljubila sreća jer je izvanredno nabačenu loptu Hrmana Huljev je proslijedio u vratnicu. Sredinom nastavka proslavio se vratar Varteksa Mađarić koji je s tri izvrsne obrane Srni, Rapaiću i Vejiću spriječio povećanje vodstva. U 78. minuti Jolić je mogao praktički donijeti naslov prvaka Dinamu. Greškom Neretljaka izbio je sam ispred Pletikose, ali se prepao reprezentativnog vratara. Hajduk je slabom igrom došao do tri boda, ali ova nedjeljna utakmica dobra je opomena da se bez žara teško može voditi utrka za Dinamom. </p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - VARTEKS 1-0 (0-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6.5 - Vuković 6, Vejić 6, Neretljak 6.5 - Srna 6, Andrić 6, Računica 6.5 (od 86. Deranja -), Đolonga 5.5 - Turković 5.5 (od 65. Carević 6), Rapaić 6.5 - Krpan 5.5 (od 46. Bule 6.5).</p>
<p>VARTKES : Mađarić 6.5 - Toplak 5.5, Granić 6, Vučković 5.5, Fumić 5.5 - Huljev 5 (od 70. Marijanović -), Kastel 5.5, Jančevski 6, Hrman 6 (od 86. Halilović -) - Sklepić 5 (od 64. Novinić -), Jolić 6.</p>
<p>SUDAC: Vlado Svilokos (Sisak) 6.5. GLEDATELJA 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bule (46)</p>
<p>ŽUTI KARTONi: Vejić, Toplak, Fumić, Kastel, Vuković, Rapaić, Andrić, Đolonga.</p>
<p>CRRVENI KARTONI:</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nino BULE.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bez Boška Balabana u Stockholm</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Nakon Igora Tudora i Boško Balaban zaobići će prijateljski ogled hrvatske nogometne reprezentacije u srijedu protiv Švedske u Stockholmu. Na okupljanju reprezentativaca iz Zagreba u nedjelju navečer Balaban se pojavio pred liječnicima reprezentacije, a nakon što su ga oni pregledali izbornik Barić referirao je pred novinarima da Dinamov »topnik« nije sposoban za nastup:</p>
<p>- Nije trenirao zadnja dva dana, ne bi u Švedskoj bio potpuno spreman, ozljeda mu je uvijek svježa, referirao je Zoran Bahtijarević, liječnik reprezentacije. Također liječnik, Boris Nemec, prisnažio je da bi bio preveliki rizik voditi Balabana na put, i čak vidi upitnim njegov nastup iduće nedjelje u prvenstvu.</p>
<p>Sve je to saslušao izbornik Otto Barić, koji međutim misli da neće nikog naknadno pozivati. Ipak, ostavio si je mogućnost odluke za ponedjeljak prije podne, imajući u vidu izbor između Agića i Vejića. Možda će netko od njih dvoje ipak spakirati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kovčege i krenuti put Stockholma.</p>
<p>Uzgred, izbornik se podosta čudio čemu novinari pokazuju toliko zanimanje za okupljanje reprezentativaca kad se zna da su u Zagreb trebala stići samo trojica i to iz Dinama. Ostali će doći u Švedsku kako ih najbolje vodi red vožnje zrakoplova. Splićani će direktno iz Splita odletjeti u Frankfurt, a svi ostali naši igrači razasuti po inozemnim klubovima hvatat će najpovoljnije veze da stignu po mogućnosti do glavnog grada Švedske do 13 sati u ponedjeljak.</p>
<p>Barić je odustao od pozivanja Marija Marića, jer je njegov brat Tomislav u subotu uhvatio 30 minuta igre, za izbornikove kombinacije sasvim dovoljno. Time što neće biti Tudora zbog zamolbe njegovog kluba Barić vidi otvorenu mogućnost za provjeru nekolicine igrača:</p>
<p>- Normalno da bi želio protiv Švedske izvesti što bolju momčad, ali pitanje je trebam li primjerice forsirati Srnu koji je protiv Varteksa djelovao vrlo iscjeđeno. Ima još igrača koji su negdje na polovici pripremljenosti, tako da će sigurno određenu minutažu dobiti Šerić, Mornar, Tomas, Niko Kovač. Uostalom, glavna svrha susreta protiv Švedske i jest provjera stanja određenih igrača.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Olić razveselio Ćiru, aktualiziran »slučaj Balaban«</p>
<p>Dinamov je trener Miroslav Blažević u petak na konferenciji za novinare kazao kako problem oko Balabanove izjave zapravo ne postoji, a ako postane da će ga odstraniti. Čini se da je »slučaj Balaban« u roku 24 sata aktualiziran, jer je Ćiro neposredno nakon pobjede protiv Cibalije izjavio kako Balabana možda očekuje drastična kazna</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Jedna manje, još šest do kraja. Takva se razmišljanja sigurno motaju po glavi Dinamovim navijačima, stručnom vodstvu i igračima. Naime, nakon subotnje 3-0 pobjede, ostvarene bez previše problema »modri« su ostvarili ono najbitnije, upisali nova tri boda i zadržali prednost u odnosu na Hajduk. No, pitanje je hoće li se Dinamo pripremati za sljedeću utakmicu protiv Kamena sljedećeg vikenda u idili koja je vladala uoči sraza protiv Cibalije. </p>
<p>Naime, trener Miroslav Blažević je nakon utakmice aktualizirao »slučaj Balaban«. Podsjećamo, »plavi« napadač je nakon zadobivene ozljede gležnja u Bjelovaru u prijateljskoj utakmici prošloga tjedna kazao kako ne trebao igrati baš svaku »divlju utakmicu po raznim selima«, te kako bi takve utakmice trebale služiti za dokazivanje igračima koji se bore za status u prvoj momčadi. Ćiro se, inače, u petak na konferenciji za novinare nije htio posebno osvrtati na taj slučaj, iako je kazao i tada da je Balaban svojom izjavom uvrijedio suigarče. Nakon subotnje pobjede Balaban je postao »slučaj«. Blažević je, naime, izjavio kako Balabana možda očekuje drastična kazna, te da su naivni oni koji su očekivali da će lako prijeći preko toga. Što se dogodilo tijekom petka i subote malo tko može objasniti, ali za pretpostaviti je da će Blažević ipak kazniti svoga napadača jer mu je, kako je i sâm kazao narušen autoritet. Dakle, idućih dana očekuje se odluka Dinamova stratega.</p>
<p>Inače, »plavi« su u subotu odigrali prosječnu utakmicu, imali su inicijativu tijekom cijelog dvoboja, no povremena zbunjenost u završnici napada, pogotovo u prvih 30-ak minuta, bila je glavni razlog neodlučenog rezultata do pogotka Olića iz opravdano dosuđenog jedanaesterca u 34. minuti. Zapravo, pogotkom »modre devetke« riješeno je pitanje pobjednika jer bi izjednačenje bilo iznenađujuće s obzirom na prikazanu igru Vinkovčana. No, utakmica je možda mogla imati i drugi tijek da je u 26. minuti sudac Novak dosudio kazneni udarac za goste kad je Butina, čini se, oborio Bartolovića u šesnaestercu nakon jednog protuudara gostiju. Blaževića će svakako razveseliti Olićevo prekidanje dugoga golgeterskog posta, ne samo zbog interne oklade da će Olić sustići Balabana na ljestvici strijelaca, već jer je ovime hrvatski reprezentativac najavio svojevrsno »buđenje«, odnosno postizanje pogodaka i u sljedećim utakmicama. Valja napomenuti da se Olić mogao još barem dva puta upisati u strijelce kad je bio »oči u oči« s gostujućim vratarom Marićem. </p>
<p>Posebna priča u posljednje dvije prvenstvene utakmice maksimirskog kluba je taktika. Naime, iako Ćiro uporno tvrdi da je dosljedan formaciji 4-4-2 koju je počeo uvježbavati i koristiti na zimskim pripremama, i prije sedam daa u Varaždinu i u subotu u Maksimiru spomenuta se formacija teško može nazrijeti. Uopće ne želimo kritizirati ovaj Blaževićev potez, dapače, igranje s četvoricom u posljednjoj liniji zaista je nepotrebno najprije zbog trenutačno slabih hrvatskih klubova, izuzevši Hajduka, sa čijim se napadačima mogu obračunati i trojica Dinamovih braniča. Konkretno, posljednji su red činili Sedloski, Drpić i Polovanec, a Poldrugač se priključio središnjici koja je s lakoćom stvarala višak igrača. No, »veznjaci« su proradili kako treba tek u drugome dijelu, a na raspoloženost desne strane utjecao je ulazak oporavljenog Marija Jurića koji je bio inicijator drugoga pogotka te je nerijetko stvarao probleme Vinkovčanima. Iako sumnjamo da će jedna slaba partija Mihaela Mikića izbaciti iz prve postave, jer Blažević zna istaknuti da je nezamjenjiv, Jurić se subotnjom igrom sve više nameće...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagreb Open riješio dvojbe izbornika Čulina</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Na zagrebačkom Jarunu završeno je Otvoreno veslačko prvenstvo Zagreba, a riješene su i dvojbe direktora i izbornika reprezentacije Igora Čulina. Utrka koja se iščekivala s najviše nestrpljenja bila je ona četverca bez kormilara, u kojoj je pobjedu odnijela kombinirana posada u sastavu Smoljanović, Vujević, Čuljak i Francetić. Taj rezultat i definitivno je potvrdio njihova mjesta u reprezentativnom osmercu. Uz njih ondje će se naći i druga drugoplasirana posada na nedjeljnoj utrci (Boraska, Vučičić, Bajlo, Marić).</p>
<p>- Bio sam skeptičan nakon prvog dana, no četverac je pokazao da ima mogućnosti da se posade formiraju kao i prošle godine i da potvrde dosadašnje rezultate. Izmjene u posadama do Milana ovisit će isključivo o veslačima, izjavio je Čulin.</p>
<p>Dakle, na Svjetskom kupu u Milanu Hrvatska bi trebala nastupiti u dvojcu «bez» (N. i S. Skelin), četvercu «bez» (Martinov, Saraga, Dragičević, Jukić) i osmercu (Smoljanović, Vujević, Čuljak, Francetić, Boraska, Vučičić, Bajlo, Marić i kormilar Petriško).
• Rezultati, seniori A, četverac «bez»: 1. Smoljanović, Vujević, Čuljak, Francetić (HVS) 6:04.17, 2. Boraska, Vučičić, Bajlo, Marić (HVS) 6:05.71, 3. Martinov, Saraga, Dragičević, Jukić (HVS) 6:06.92, dvojac na pariće: 1. Vekić, Šindler (MLA) 6:30.82, 2. Krišto, Cvitan (TRE) 6:32.61, 3. Žugić, Ružić (MLA) 6:40.86..., seniorke A, samac: 1. Rajle (IKT) 7:58.70, 2. Kešerac (IKT) 8:02.61, 3. Omrčen (IKT) 8:10.66, juniori A, dvojac na pariće: 1. Larga, Stračina (JZD) 6:52.86, četverac na pariće: 1. Tomić, Štefinec, Majić, Žuženić (TRE) 6:24.98, juniorke A, samac: 1. Brkić (IKT) 8:27.47. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Cibona je i dalje naša najbolja momčad«</p>
<p>U prvom dijelu prvenstva imali smo odličan omjer od pet pobjeda i dva poraza. Nadam se da ćemo tako nastaviti, tim više jer nam svi favoriti dolaze u Trnsko, istaknuo je Anzulović</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Košarkaši Zagreba nemaju previše vremena za tugovanje nakon uvjerljivog poraza protiv Splita u 7. kolu Ožujsko lige za prvaka. U utorak ih čeka novi ispit, u Trnsko stiže momčad gradskog suparnika Cibone VIP. U klubu s južne strane Save već su taj dvoboj proglasili povijesnim, no trener zagrebaša Dražen Anzulović ipak je snizio tenzije: </p>
<p>- Mislim da nije niti približno tako. Momčad cijele sezone pruža dobru igru, jedna utakmica neće ništa promijeniti, niti se odraziti na budućnost kluba.</p>
<p>Protiv Splita zagrebaši su propustili prigodu, nakon Zadra, »skinuti« još jednog favorita na gostovanju. Trener Anzulović je kratko prokomentirao neuspjeh svoje momčadi. </p>
<p>- Igrači su bili previše boljažljivi. Razumijem da su respekitirali Dina Rađu, ali ipak nisu trebali biti blokirani u napadu. U obrani nismo bili toliko loši, ali u napadačkom dijelu nismo imali pravu ideju. Ipak nam je nedostajao pravi Ivan Tomas koji nije trenirao dva tjedna. Kad sam vidio da nemamo previše izgleda, odlučio sam ga odmoriti kako bi sačuvao snagu za utorak.</p>
<p>Protiv Cibone Zagreb će biti kompletan, igrat će i Damir Miljković koji je protiv Splita zaradio nekoliko šavova. </p>
<p>Osim borbe za naslov prvaka, domaće prvenstvo zanimljivo je stoga što će momčadi boriti za tri mjesta koje vode u Goodyear ligu sljedeće sezone. Trener Anzulović nada se da bi se Zagreb mogao ugurati u taj trojac. </p>
<p>- U prvom dijelu prvenstva imali smo odličan omjer od pet pobjeda i dva poraza. Nadam se da ćemo tako nastaviti, tim više jer nam svi favoriti dolaze u Trnsko. Kod kuće smo uvijek pružali bolje igre, iako je momčad dokazala karakter, pobjedivši u vrućim Jazinama. Kao što uvijek ističem, ako nam se pruži prigoda, znat ćemo ju iskoristiti. </p>
<p>Mnogi smatraju da će hrvatska košarka, nakon Cibone, dobiti novog prvaka. </p>
<p>- Na kraju će odlučivati sitnice, možda čak i ozljede igrača. Bez Tomasa mi smo bili druga momčad. Smatram da je, bez obzira na sve probleme, Cibona još uvijek naša najkvalitetnija momčad, jer ima 12 vrhunskih igrača. Nakon svih problema od prije desetak dana, svi su sjeli za isti stol. Cibosi su shvatili da ne mogu ići dalje ako se ne budu držali zajedno. Iza njih je vrlo teško razdoblje, ali su se ipak vratili nakon tri lakše utakmice, kazao je strateg košarkaša Zagreba. </p>
<p>Za veliki derbi zagrebačkih klubova u Trnskom u utorak, Anzulović je najavio: </p>
<p>- Nadam se da će doći što više gledatelja i da će uživati u košarci. Protiv Cibone moramo odigrati daleko nadahnutije u napadu, obrana nam uglavnom nije predstavljala problem. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Miškina dovršila posao, Šprem osvjetlala obraz</p>
<p>Karolina Šprem se definitivno pokazala kao džoker koji će u budućnosti biti jak hrvatski adut. S druge strane, Majoli je otklonila svaku sumnju u možebitne nesporazume s Prpićem kao i kuloarske priče o traženju financijske podrške za nastup u reprezentaciji</p>
<p>MOSKVA, 27. travnja</p>
<p> - Već u prvom nedjeljnom dvoboju nestala je i posljednja nada hrvatske ženske teniske reprezentacije, Ruskinje su zaslužile treći pobjedonosni bod u ogledu prvog kola Svjetske skupine Fed kupa i sada u četvrtfinalu očekuju Slovenke. Najbolja ruska tenisačica Anastazija Miškina riješila je sve dvojbe i potvrdila ulogu apsolutnog favorita 6-2, 7-5 pobjedom protiv Ive Majoli. A nedovoljno oporavljena 25-godišnja Zagrepčanka je, kao i protiv Dementijeve u subotu, i protiv Miškine djelovala prilično iscrpljeno, bez dovoljno zraka u plućima. </p>
<p>- Igrala sam bolje nego u subotu i reket je bio dobar, ali to nije bilo dovoljno protiv Miškine. Imala sam šansu u drugom setu, vjerojatno bih preokrenula da sam tada iskoristila priliku, komentirala je Majoli, koja se u subotu žalila na žice reketa.</p>
<p>Obraz hrvatskog ženskog tenisa spasila je Karolina Šprem 6-4, 6-3 pobjedom protiv Jelene Lihovčeve. Nakon hvalevrijedne igre protiv Miškine u subotu, 18-godišnja Šprem je protiv Lihovčeve igrala potpuno neopterećeno, te se premijernom Fed kup pobjedom još jednom pokazala kao najbolja hrvatska tenisačica ove sezone. Inače, ruski izborik Tarpišev ukazao je povjerenje Lihovčevoj nakon što se Dementijeva, koja je prošlog tjedna osvojila prvi WTA naslov, a iz Moskve putuje u Bol, žalila na umor. </p>
<p>- Baš sam bila napaljena na taj meč, iako nije ništa značio u rezultatskom smislu. Ali ovo je moja prva pobjeda za reprezenatciju i to mi puno znači, rekla je Šprem.</p>
<p>A u posljednjem dvoboju izbornik Prpić je odlučio priliku pružiti mladim nadama Dariji Jurak i Mateji Mezak, koje je uigrana ruska kombinacija Miškina/Dementijeva nadigrala sa 6-4, 6-4. </p>
<p>Prije puta u Moskvu, poglavito kada je izbornik Prpić saznao kako na raspolaganju neće imati Silviju Talaju, Jelenu Kostanić i Ivu Majoli, priželjkivalo se »skupo prodavanje kože«. Iako su Ruskinje bez većih problema stigle do 2. kola, ipak je Prpić uvidio na koga može računati u nadolazećim sezonama. Karolina Šprem se definitivno pokazala kao džoker koji će u budućnosti biti jak hrvatski adut. S druge strane, Majoli je otklonila svaku sumnju u možebitne nesporazume s Prpićem kao i kuloarske priče o traženju financijske podrške za nastup u reprezentaciji. Usprkos tek preboljenoj virozi i protivljenju liječnika, Majoli se odlučila pomoći mladim i neiskusnim hrvatskim reprezentativkama, vidjevši kako Kostanić i Talaja sigurno neće moći putovati u Moskvu zbog ozljeda. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: RUSIJA - HRVATSKA 3-1 (Miškina - Šprem 6-1, 3-6, 6-0, Dementijeva - Majoli 6-1, 6-4, Miškina - Majoli 6-2, 7-5, Lihovčeva - Šprem 4-6, 3-6, Miškina/Dementijeva - Mezak/Jurak 6-4, 6-4), ŠVEDSKA - ITALIJA 3-2 (Arvidsson - Serra-Zanetti 6-4, 6-7(2), 6-3, Nooni - Pennetta 6-4, 6-3, Arvidsson - Pennetta 6-0, 6-4, Nooni - Serra-Zanetti 0-6, 6-2, 6-4, Arvidsson/Wolfbra - Pennetta/Vinci 6-2, 6-1), BELGIJA - AUSTRIJA 5-0 (Clijsters - Fauth 4-6, 6-2, 6-2, Henin-Hardenne - Wartusch 6-2, 6-1, Clijsters - Wartusch 6-2, 6-2, Callens - Fauth 7-6 (0), 6-2, Callens/Clijsters - Bammer/Meusburg 6-2, 6-2), NJEMAČKA - SLOVAČKA 2-3 (Barna - Cervanova 3-6, 6-2, 6-2, Weingartner - Hantuchova 6-2, 6-7 (5), 5-7, Barna - Hantuchova 6-2, 3-6, 1-6, Weingartner - Cervanova 2-6, 1-6, Rittner/Muller - Fislova/Kurhajcova 7-5, 7-6 (4)), ARGENTINA - SLOVENIJA 2-3 (Salerni - Pisnik 5-7, 3-6, Garbellotto - Srebotnik 1-6, 2-6, Salerni - Srebotnik 3-6, 7-6 (1), 1-6, Gussoni - Matevžič 6-4, 6-2, Gussoni/Salerni - Križan/Pisnik 6-2, 3-6, 6-4), ŠPANJOLSKA - AUSTRALIJA 3-2 (Ruano-Pascual - Molik 3-6, 4-6, Serna - Pratt 6-3, 6-2, Martinez - Pratt 6-1, 6-2, Serna - Molik 6-4, 6-1, Medina/Ruano-Pascual - Molik/Stubbs 6-4, 2-6, 3-6), FRANCUSKA - KOLUMBIJA 5-0 (Dechy - Zuluaga 6-1, 6-7 (7), 6-4, Mauresmo - Castano 5-1 predaja, Mauresmo - Zuluaga 6-4, 6-4, Dechy - Farah 6-2, 6-2, Loit/Razzano - Farah/Escamilla 6-1, 6-1), SAD - ČEŠKA 3-0 (V. Williams - Bedanova 6-1, 6-0, S. Williams - Benešova 7-5, 6-1, S. Williams - Bedanova 6-2, 6-2) </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Nove žrtve SARS-a u Kini, Tajvanu i Hong Kongu, novi oboljeli u Azerbajdžanu i Indiji</p>
<p>PEKING, 27. travnja</p>
<p> - Hong Kong je u nedjelju prijavio novih 12 smrtnih slučajeva od atipične upale pluća (SARS), a u Kini je u posljednja 24 sata od iste bolesti umrlo još devetero osoba. </p>
<p> Kina je uz devet smrtnih slučajeva objavila i da je zabilježeno 160 novih oboljenja. </p>
<p>Vlasti Pekinga u karantenu su smjestile gotovo 8.000 građana koji su bili u bliskom kontaktu s osobama koje su možda zaražene virusom akutne upale pluća (SARS), objavile su u nedjelju zdravstvene vlasti Pekinga. </p>
<p> Masovna karantena uvedena je u najmanje pet dijelova grada, među kojima i studentske domove u tri studentska naselja, bolnicu i jedno gradilište, objavile su vlasti. Do nedjelje ujutro izolirano je ukupno 7.672 ljudi. U Pekingu je dosad zabilježeno 1114 vjerojatno zaraženih ljudi, 56 preminulih i 1.200 sumnjivih slučajeva.</p>
<p> Radi suzbijanja širenja zaraze u glavnom kineskom gradu od nedjelje su zatvorena sva kina, kazališta i druga javna mjesta za zabavu, a za svibanj su otkazane i sportske manifestacije. Studentima su pak zabranjena bilo kakva putovanja.</p>
<p> Diljem svijeta SARS-om (teški akutni respiratorni sindrom) je zaraženo gotovo 5.000 ljudi, a oko 300 ih je umrlo. </p>
<p> Tajvanske su vlasti u nedjelju, nakon prvog smrtnog slučaja od SARS-a, objavile da će zabraniti dolazak ljudi iz Kine, Hong Konga, Sinagpura i Kanade. Broj ljudi vjerojatno zaraženih SARS-om na Tajvanu je ovoga tjedna s 33 porastao na 55, dok se broj sumnjivih slučajeva popeo s 50 na 72. U nedjelju je zabilježen i prvi smrtni slučaj.</p>
<p>Američki predsjednik Goerge W. Bush ponudio je Kini pomoć u borbi protiv epidemije SARS-a i ocijenio »izvanrednima« napore Pekinga u borbi protiv bolesti, izvijestila je u subotu agencija Nova Kina. Bush je ponudio »svaku moguću podršku i pomoć« u telefonskom razgovoru s kineskim predsjednikom Hu Jintaom, precizirala je službena kineska agencija.</p>
<p>U Azerbajdžanu je pet osoba na bolničkom promatranju zbog sumnje na SARS, jer su u njih otkriveni simptomi slični SARS-u. Izvor iz Ministarstva zdravlja u Bakuu kaže da je jedna od osoba za koje se sumnja da boluju od SARS-a prošloga tjedna doputovala iz Kine.</p>
<p> Testovi pokazuju da jedna osoba u Kalkuti boluje od SARS-a, javile su vlasti u Indiji. Time je u Indiji zabilježen šesti slučaj virusa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Irak pred osnivanjem prijevremene vlade</p>
<p>ANKARA/ABU DABI/TEHERAN, 27. travnja</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush će sljedeći tjedan i službeno objaviti kraj rata u Iraku. Turneju po Zaljevu započinju državni tajnik Colin Powell i ministar obrane Donaldu Rumsfeldu, koji je već doputovao u Emirate. Rumsfeld će posjetiti i Irak. </p>
<p>U međuvremenu Bush čeka da ga glavni zapovjednik američkih snaga u Zaljevu, general Tommy Franks, obavijesti da su sukobi s iračkim braniteljima okončani, što bi moglo biti za dva ili tri dana.</p>
<p>Američke snage objavile su u nedjelju da su uhitile iračkoga generala Hussama Mohammada Amina al-Yasina, šefa Iračkog nacionalnog direktorata za monitoring, ključnu osobu tijekom UN-ovih inspekcija naoružanja. U Bagdadu bi u ponedjeljak trebali započeti razgovori o uspostavi prve prijelazne iračke vlade na čelu s američkim generalom Jayom Garnerom koji će u ulozi premijera okupiti više od 60 predstavnika različitih etničkih i vjerskih skupina kako bi postavio temelje iračke budućnosti. Garner je rekao da će njegova premijerska uloga biti vremenski ograničena i jasno definirana.Garnerova ekipa sastala se u nedjelju s predstavnicima bivših bagdadskih gradskih vlasti. (Dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bush će proglasiti kraj rata, Garner novi irački »premijer«</p>
<p>Jay Garner će u ulozi šefa prijelazne vlade okupiti više od 60 predstavnika različitih etničkih, vjerskih i drugih skupina kako bi postavio prve temelje iračke budućnosti / Glavna zadaća prijelazne vlade bit će izrada nacrta novog ustava zemlje, pravosudne i gospodarske reforme, te organiziranje prvih općih demokratskih izbora</p>
<p>ANKARA, 27. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dok se američki predsjednik George W. Bush priprema da sljedećeg tjedna i službeno objaviti kraj rata u Iraku, dva njegova ključna ministra započinju široku turneju po regiji Zaljeva i šire kako bi uvjerili zemlje saveznice da su ciljevi pohoda savezničke vojne koalicije na Irak bili opravdani i nužni. Riječ je o državnom tajniku Colinu Powellu i ministru obrane Donaldu Rumsfeldu koji imaju zadaću uvjeriti pojedine vlade u potrebu američke nazočnosti u obnovi i izgradnji poratnog Iraka.</p>
<p>U međuvremenu, šef Bijele kuće čeka da ga glavni zapovjednik američkih snaga u Zaljevu, general Tommy Franks obavijesti da su sukobi s iračkim braniteljima okončani. To bi se moglo dogoditi već za dva ili tri dana. Bush će u planiranom obraćanju naciji naglasiti planove široke obnove Iraka, uspostavu prijelazne vlade i demokratskih institucija u zemlji.</p>
<p>U Bagdadu bi u ponedjeljak trebali započeti razgovori oko uspostave prve prijelazne iračke vlade na čelu s umirovljenim američkim generalom Jayom Garnerom. To je drugi takav skup od nasilnog obaranja sa vlasti režima iračkog predsjednika Saddama Husseina Garner će u ulozi premijera okupiti više od 60 predstavnika različitih etničkih, vjerskih i drugih skupina kako bi postavio prve temelje iračke budućnosti. Što se tiče njegove osobne premijerske uloge, Garner je rekao da će biti vremenski vrlo ograničena i jasno definirana.</p>
<p>Prema Garneru, glavna zadaća prijelazne vlade bit će izrada nacrta novog ustava zemlje, pravosudne i gospodarske reforme, te organiziranje prvih općih demokratskih izbora. Očekuje se i izrada nacrta posebnog dokumenta pod nazivom »Povelja o slobodama«. U njemu će biti naglašene sve građanske slobode, uključujući i slobodu govora i izražavanja vlastitih stajališta, pravo vjeroispovijesti i neprikosnovenosti privatnog vlasništva. </p>
<p>Garner je u nedjelju priopćio kako Washington i saveznici nemaju interesa da upravljaju Irakom. »Također ne postoji bojazan od ikakvog oblika okupacije te zemlje«, poručio je. Znakovito je, međutim, da bi u ime Amerikanaca mogli upravljati u inozemstvu »istrenirani« i obučeni irački emigranti. Oni će, kako prenose vodeći svjetski listovi, igrati odlučujuću ulogu u uspostavi nove iračke civilne administracije. Radi se o bivšim azilantima, žestokim protivnicima svrgnutog Saddamovog režima koji su privrženi washingtonskoj administraciji. </p>
<p>Donald Rumsfel je, prije odlaska u regiju Zaljeva da će Amerikanci ostati u Iraku i Afganistanu sve dok te zemlje »ne dobiju stabilne vlade«. Rumsfeld je pritom opovrgnuo tvrdnje da SAD želi uspostaviti trajne vojne baze u Iraku. On je jasno stavio do znanja da Washington ima više strateških opcija nakon uklanjanja Saddamovog režima. </p>
<p>U međuvremenu, Amerikanci čine velike napore da pokažu Iračanima i svijetu da je Saddam Hussein bio zločinac koji je terorizirao vlastiti narod, a da je oružjem masovnog uništenja predstavljao ozbiljnu prijetnju svojim susjedima.</p>
<p> Mnogi Iračani su tek sada saznali za uporabu kemijskog oružja u mjestu Halabja, gdje je 1988. ubijeno oko 5000 civila. Iznose se i dokazi o Saddamovoj izravnoj povezanosti sa zloglasnom terorističkom organizacijom Al Qaidom i njihovim čelnikom Osamom bin Ladenom.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Powell na Srednjem istoku pokreće mirovni proces</p>
<p>Powellova turneja mogla bi odgoditi potpisivanje Jadranske povelje između Hrvatske, Makedonije, Albanije i SAD kojom se daje snažna američka potpora ulasku ovih zemalja u NATO koju je američki državni tajnik trebao potpisati 2. svibnja u Washingtonu</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell planira ovoga tjedna otputovati na veliku Srednjoistočnu turneju što se tumači i pokušajem započinjanja mirovnih pregovora između Izraela i Palestine.</p>
<p>Obnova palestinsko-izraelskih pregovora trebala bi započeti po tzv. Road mapu, mirovnom planu koji su zajedničkim snagama sastavili SAD, UN, Europska unija i Rusija. Na realizaciji tog plana već duže vrijeme inzistira britanska diplomacija koja smatra da je to jedan od ključeva stabilnosti za cijelu regiju. Od samog početka iračke krize, diplomacija Tonyja Blaira nagovarala je Bushovu administraciju da pokrene taj mirovni proces.</p>
<p>Powellova turneja mogla bi ponovno odgoditi potpisivanje Jadranske povelje između Hrvatske, Makedonije, Albanije i SAD, dokumentom kojim se daje snažna američka potpora ulasku ovih zemalja u NATO. Jadransku povelju američki državni tajnik trebao je zajedno sa ministrima vanjskih poslova triju balkanskih zemalja potpisati 2. svibnja u Washingtonu.</p>
<p>Colin Powell planira putovati u Egipat, Izrael, teritorij Palestinske samouprave, Jordan, Saudijsku Arabiju, Siriju, no planirani posjet Izraelu i palestinskim područjima i dalje je pod znakom pitanja jer se još uvijek očekuje potvrda Muhameda Abbasa kao premijera što je jedan od uvjeta za započinjanje pregovora iz Road mapa. Glasovanje se očekuje u utorak.</p>
<p>Početak pregovora između Izraela i Palestine značio bi novi veliki korak, nakon što su posljednji napori prije dolaska Ariela Sharona na vlast u Izraelu, gotovo urodili plodom. Pregovori će biti teški, je su obje strane zahvaćene valom nasilja, napada i velikog broja civilnih žrtava. »Mislim da će nam ovaj put biti još teže nego za posljednjeg pokušaja. Nasilje je uistinu eskaliralo«, izjavio je za Vjesnik jedan izraelski diplomat. Predstavnici europskih diplomacija pozdravili su taj korak, naročito stoga što se Europska unija nakon velikih problema i unutarnjih podjela zbog rata u Iraku, vraća na međunarodnu scenu kao ravnopravni pregovarač.</p>
<p>Europska unija je od samoga početka inzistirala na mirovnom planu za izraelsko palestinski sukob, a aktivno je sudjelovala u izradi Road mapa. </p>
<p>Ta inicijativa za Europsku uniju, odnosno njezinu zajedničku vanjsku politiku je neobično važno, jer predstavlja jednu od rijetkih tema o kojoj su europska Petnaestorica prošle godine postigli konsenzus. Stoga je odmah nakon Powellove najave putovanja, Europska komisija priopćila kako u provedbi tog mirovnog sporazuma »neće ostati po strani«. Namjeravamo u potpunosti odigrati svoju ulogu, izjavila glasnogovornica Europske komisije Emma Udwin. </p>
<p>Američka administracija priznala je da je uspješnost mirovnog procesa između Izraela i Palestine jedan od ključeva za stabilnost u regiji, no diplomati strahuju hoće li se puna pažnja moći posvetiti samo jednom problemu, uz one sa Sjevernom Korejom i Sirijom. Europska unija je reagirala i zbog glasina da se u američkom Kongresu pokušava spriječiti da EU u ovom mirovnom procesu dobije značajniju ulogu. </p>
<p>Važna etapa na Powellovom putu bit će Sirija. Nakon izmijenjenih teških riječi i otvorenih američkih prijetnji zbog toga što je Sirija navodno cijelo vrijeme pomagala Saddamov režim, Powell je u najavi putovanja izabrao nešto pomirljivije tonove. »Sirija je svjesna onoga zbog čega smo zabrinuti i o tome ćemo razgovarati. Već sam se ranije susretao sa predsjednikom Assadom i ministrom vanjskih poslova i siguran sam da ćemo imati otvoren, snažan dijalog čemu se veselim«, izjavio je Powell. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Saddam Hussein dogovarao savezništvo s Al Qaidom i Bin Ladenom</p>
<p>»Sunday Telegraph tvrdi da ima dokaze o vezama bivšeg iračkog režima s terorističkom mrežom Osame bin Ladena / Taj je list objavio i da su Francuzi odavali Saddamu što namjeravaju Amerikanci</p>
<p>LONDON, 27. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Novinari britanskog lista Sunday Telegraph pronašli su u Bagdadu dokumente za koje kažu da su »prvi dokaz o izravnoj vezi između terorističke mreže Osame bin Ladena s režimom Saddama Husseina«. Američka je administracija svoju vojnu intervenciju u Iraku najviše opravdavala upravo navodnim vezama između Saddama i Bin Ladena. No, britanske i američke tajne službe nisu te tvrdnje uspjele potkrijepiti čvršćim dokazima, pa će se sada vjerojatno baciti na izučavanje materijala kojih se domogao Sunday Telegraph.</p>
<p>Papiri su otkriveni u razrušenom sjedištu iračke tajne službe Mukhabarat u Bagdadu. Oni otkrivaju da je još u ožujku 1998. u iračku prijestolnicu bio pozvan jedan izaslanik Osame bin Ladena. Svrha sastanka bilo je stvaranje veza između iračkog režima i Bin Ladenove terorističke mreže Al Qaida, a jedne i druge ujedinjavala je mržnja prema Americi. Sastanak je išao tako dobro, da je boravak Al Qaidinog čovjeka u Bagdadu bio produžen za tjedan dana, a tijekom njegova trajanja raspravljalo se i o posjetu samog Osame bin Ladena Iraku.</p>
<p>Novinari Sunday Telegrapha pronašli su ukupno tri stranice, pričvršćene zajedno, od čega su dvije bile pisane na službenom papiru iračke tajne službe. Riječ je o dopisivanju unutar Mukhabarata, u okviru priprema za dolazak Al Qaidinog predstavnika koji je u Irak stigao iz Sudana. Samo nekoliko mjeseci nakon tog susreta, Amerika je izdala tjeralicu za Bin Ladenom, nakon što je Al Qaida izvela eksplozije u američkim veleposlanstvima u Keniji i Tanzaniji. Veze s Bin Ladenom postale su škakljivo pitanje. Stoga su irački agenti u jednom trenutku nespretno pokušali prikriti veze s njime, premazavši mu ime u službenim memorandumima »korektur lakom«. Bin Ladenovo ime bilo je jasno vidljivo nakon uklanjanja sasušenog bijelog sloja. </p>
<p>Iz nađenih dokumenata vidi se da je Bin Ladenov izaslanik koji je posjetio Bagdad bio osoba njegovog povjerenja. No iz njih se ne vidi je li kasnije došlo i do susreta između iračkih dužnosnika s Osamom bin Ladenom. Jedna opaska u pronađenim dokumentima spominje samo da su se Iračani spremali poslati usmenu poruku šefu Al Qaide; vjerojatno iz straha da pisana poruka ne bude uhvaćena. </p>
<p>Bagdadsko otkriće vremenski se podudara s hvatanjem bivšeg šefa Mukhabaratovih vanjskih operacija, Farouka Hijazija koji je u petak uhićen blizu sirijske granice. Washington tvrdi da je Hijazi bio ključna iračka veza s Al Qaidom. Poznato je da su on i drugi predstavnici Mukhabarata krajem devedesetih godina prošlog stoljeća putovali u Afganistan da tamo uspostave veze s Bin Ladenovom terorističkom mrežom. </p>
<p>Ne zna se točno kakvog su uspjeha pritom imali, ali po mišljenju dijela analitičara, između Iračana i Al Qaide na kraju su se ispriječile nepremostive ideološke razlike.</p>
<p>Časopis Newsweek tvrdio je također za Hijazija da se u travnju 2001. u Pragu sreo i s Mohammedom Attom, vođom otmičara koji su u rujnu iste godine izveli teroristički udar na Ameriku. Drugi izvori doveli su to međutim u sumnju.</p>
<p>Sunday Telegraph ranijih je tjedana u Bagdadu pronašao i dokumente koji pokazuju da su Rusi slali Iraku povjerljive podatke, te su Saddamov režim uz ostalo obavijestili i o sadržaju razgovora koje je Tony Blair u Rimu vodio sa Silvijem Berlusconijem. No, čini se da Rusija nije jedina koja je bila na vezi s Bagdadom. Ove nedjelje je Sunday Times objavio da je Francuska redovno izvještavala Saddamov režim o svojim službenim kontaktima s američkim dužnosnicima.</p>
<p> Pozivajući se na dokumente pronađene u razrušenoj zgradi iračkog ministarstva vanjskih poslova, list navodi da su francuski »prijatelji Iraka« redovno javljali Saddamu što spremaju Amerikanci.</p>
<p> Obavijestili su ga navodno čak i o razgovorima između Jacquesa Chiraca i Georgea Busha - što je iračkom silniku moglo pomoći u pripremama za rat. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Berlin i Parizpočinju se privikavati na »Pax Americana« </p>
<p>BERLIN, 27. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki bi predsjednik George Bush dobro postupio ako bi sada pokazao svoju veličinu i zadovoljio se time da vojno osigurava poslijeratni poredak Iraku, čuje se u idealistički intoniranim službenim berlinskim izjavama. No, nitko ne vjeruje da će se Bush time zadovoljiti. </p>
<p>Transatlantski se jaz, znači, neće smanjiti. Svađe oko i zbog rata u Iraku naškodile su, naime, odnosima Washingtona s osovinom Berlin-Pariz (stara Europa); osim toga, te su nesuglasice marginalizirale UN i podijelile EU.</p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder i američki predsjednik George Bush ne govore jedan s drugim još od studenoga prošle godine, od summita NATO-a u Pragu. Iz istih razloga Bush se nije čuo s francuskim predsjednikom Jacqesom Chiracom više od dva mjeseca. </p>
<p>Nakon anglo-američke pobjede u ratu protiv režima Saddama Husseina, Chirac je prvi čestitao Bushu i objasnio da sukob između Francuske i Sjedinjenih Država više ne postoji. Isto je učinio Schröder i poželio je da se ratna pobjeda pretvori i u političku. Schröder je, štoviše, na summitu EU u Ateni izjavio da je pri kraju sukob koji je prouzrokovao raskol, a koji je Njemačka prva počela. Potom je, u intervjuu Spiegelu, priznao da je u svađi sa Amerikancima pretjerao u podizanju tona. </p>
<p>Francuska i Njemačka poslije pada Bagdada prihvaćaju da su suočene s novim svjetskim poretkom (Pax Americana) i shvaćaju da se u EU i Vijeću sigurnosti UN-a treba poći od te činjenice. EU je postigao suglasnost oko toga da je za sudbinu Iraka »presudna središnja uloga UN-a«. </p>
<p>Europa je sad više-manje jedinstvena u stavu da je dobro što više nema Saddama i njegove diktature te da je nužno pomoći iračkom narodu kako bi se što prije vratio u normalan život i obnovila zemlja. </p>
<p>No, ostali su neki prijepori. Slično kao prije rata kad su govorili da Bushu treba legitimitet UN-a, sada se iz Berlina i Pariza poručuje da je za poslijeratni Irak važnije djelovanje UN od djelovanja Amerike. </p>
<p>U Berlinu se, kao i prije rata, glasno postavlja pitanje: ima li Irak oružje za masovno uništavanje za koje se tvrdilo da predstavlja prijetnju i vitalnim američkim interesima i svjetskom miru i sigurnosti? Sami Amerikanci o tome sada ne govore, nego zahtijevaju da se Iraku ukinu sankcije. </p>
<p>Amerikanci ne čekaju. Oni su već počeli obnovu iračke infrastrukture i podijelili unosne poslove svojim tvrtkama. Istodobno, Sjedinjene Države traže da Rusija, Njemačka i Francuska otpišu Iraku oko 20 milijardi dolara duga. </p>
<p>No, američka je politika opterećena porokom da je Irak oslobodila napadačkim ratom bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a. Taj se »crimen« u potpunosti ne može odstraniti čak ni uspješnom obnovom zemlje. U političkoj procjeni Iračana i drugih Arapa, on bi ipak bio znatno umanjen kad bi se u Iraku mogao uspostaviti slobodan državnopravni poredak, a u cijeloj regiji sigurnost. Sve to se može dogoditi samo uz vodstvo UN-a tvrdi, službeni Berlin. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>HDZ BiH između pobjedničke atmosfere i poruka iz Zagreba</p>
<p>SARAJEVO, 27. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Osmi sabor HDZ-a BiH održan je u subotu u Mostaru pod za ovu stranku gotovo idealnim okolnostima. Nakon dvogodišnje izolacije, apstinencije od vlasti i gotovo ilegalnog djelovanja, HDZ je pobijedio na izborima u listopadu prošle godine i skupa s partnerima iz SDA, SDS-a, Stranke za BiH i PDP-a ponovno preuzeo ključne poluge u administraciji na svim razinama. </p>
<p>Dočekao je i promjenu visokog predstavnika. Nakon odlaska Wolfganga Petritscha i dolaska Paddyja Ashdowna, gotovo su harmonizirani odnosi vodeće hrvatske stranke s međunarodnom zajednicom u BiH. Ta stranka ima razloga likovati i nad sudbinom svojih glavnih političkih oponenata među hrvatskim biračima. Za većinu manjih stranaka moglo bi se reći da uopće ništa ne rade. One nešto veće, poput Zubakovog NHI-ja, »Radom za boljitak« Lijanovića ili Prlićeve Proeuropske stranke imaju ogromne probleme - bivši ili sadašnji lideri su im u stalnom sukobu s zakonom, suočeni s optužbama za kriminal, poput korupcije, milijunskih carinskih ili poreznih prijevara i slično.</p>
<p>U takvoj, naizgled vrlo dobroj situaciji, bilo je jasno da od, ponegdje pompozno najavljivanih, ozbiljnih unutarstranačkih sukoba na Saboru neće biti ništa.</p>
<p>Sve je manje-više proteklo mirno i bez senzacija. Bariša Čolak koji je nakon smjene Ante Jelavića obnašao dužnost predsjednika stranke, u subotu je potvrđen kao lider HDZ-a BiH, sada bez oznake vd. Imao je čak i protukandidata Zorana Marića, kojega je potukao s 393 naspram 102 glasa izaslanika. Čolak je osmi predsjednik HDZ-a BiH u 13 godina postojanja te stranke. Prije njega na toj su dužnosti bili Davor Perinović, Stjepan Kljuić, Milenko Brkić, Mate Boban, Božo Rajić, Dario Kordić i Ante Jelavić.</p>
<p>Ipak, za HDZ BiH, ali mnogo više za Hrvate u ovoj zemlji, čije interese ta stranka pretendira zastupati, stvari su daleko od idealnih. Osim Hercegovine, u svim drugim područjima hrvatski utjecaj i prisutnost stalno slabi. Rezultati povratka, uz sve napore, nisu baš blistavi. Katolici i Hrvati su na područjima gdje su manjina česta meta napada, o čemu je upravo pred Uskrs javno u više navrata govorio kardinal Vinko Puljić. </p>
<p>Politički položaj također je klimav. Brojne tihe revizije ustavnih rješenja iz Daytona zapravo su najviše oslabile poziciju Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, čemu je HDZ dao ogroman doprinos lošom politikom i ranije tvrdoglavim suprotstavljanjem međunarodnoj zajednici. Sjene afera iz prošlosti također su još prisutne, a na koncu bi mogle stajati pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića koji je na stranačkom saboru u Mostaru, uz aktualnog predsjednika Federacije BiH Niku Lozančića i Antu Spajića, izabran za potpredsjednika Stranke.</p>
<p>Naposljetku, tu su i dva aktualna događaja, nimalo ugodna za HDZ BiH. Skandal s nestankom putovnica iz konzulata RH u Mostaru i predaja Šuškove dokumentacije Haaškom tribunalu, podsjećaju da HDZ BiH ne može obući novo ruho sve dok ne bude raščišćeno ono što se događalo u prošlosti.</p>
<p>U tom kontekstu, pitanje je koliko HDZ-u BiH mogu značiti i dobra donijeti poruke gostiju na Saboru koji su oštro kritizirali sadašnju vlast u Hrvatskoj veličajući politiku pokojnih Franje Tuđmana i Gojka Šuška. Vlast u Zagrebu prije 3. siječnja 2000. godine vjerojatno je pokazivala veći interes za probleme Hrvata u BiH; sadašnja Vlada možda je pretjerala u suprotnom smjeru, ali treba reći da je »operacionalizacija« ranije pomoći na terenu i izbor provoditelja hrvatske službene politike u BiH često imao katastrofalne posljedice upravo po Hrvate u BiH. Uostalom, i sam je Čolak u svom govoru na Saboru, priznao da je hrvatski narod u BiH u neravnopravnom položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.Za Hrvate u BiH, koje sada predstavlja HDZ, očito je jedino rješenje pronalaženje »novog puta« izgradnje države, a povratak na staro i bilo kakve isključivosti dokazano su pogubna politika.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Sve napredne zemlje štite intelektualno vlasništvo</p>
<p>Hrvatska udruga restoratera prozvala je na svojoj opatijskoj konferenciji za novinare, održanoj 24. travnja, Hrvatsko društvo skladatelja, Zaštita autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP) kao neku fantomsku udrugu koja ubire financijski reket a pod zaštitom Vlade RH, a gospodin Siniša Križanec pozvao je korisnike glazbe u javnosti na neplaćanje tog financijskog reketa - autorskih naknada.</p>
<p> Upravo stoga primorani smo još jednom hrvatske ugostitelje i javnost upoznati s našim radom i zakonskim propisima s područja zaštite intelektualnog vlasništva, pa tako i autorskog prava.</p>
<p>Republika Hrvatska svojim Ustavom jamči i proklamira zaštitu intelektualnoga vlasništva i poput svih iole razvijenijih zemalja upravo u intelektualnom vlasništvu vidi pokretača cjelokupnog, pa tako i gospodarskog, razvoja društva i zemlje. Jednako tako, Republika Hrvatska je članica Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih djela, te je odredbe te konvencije, kao i druga suvremena dostignuća pravne zaštite autorskog pravila, ugradila i stalno ugrađuje u svoj zakonodavni sustav - Zakon o autorskom pravu.</p>
<p>Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) neprofitna je strukovna udruga s gotovo stogodišnjom tradicijom i poput svake udruge ona jest privatna. No, upravo i poštivanje privatnog vlasništva pokazivač je stupnja razvoja društva i zemlje. Udruga restoratera - također privatna udruga - štiteći (opravdane) privatne interese svojih članova, mora pokazati dolično poštovanje prema tuđim pravima i interesima.</p>
<p>U sklopu Hrvatskog društva skladatelja posluje posebna stručna služba Zaštita autorskih muzičkih prava (ZAMP) - koja jedina u Republici Hrvatskoj ispunjava posebne zakonom propisane uvjete za obavljanje poslova zaštite autorskih prava, te posjeduje za to rješenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Tako ovlaštena, služba ostvaruje i štiti autorska prava svih hrvatskih autora (njih oko 4300) i više od dva milijuna inozemnih autora. Tu djelatnost HDS ZAMP godinama obavlja sukladno Zakonu o autorskom pravu, a naše poslovanje oduvijek je bilo javno i transparentno.</p>
<p>Poziv hotelijerima i restoraterima na nepoštivanje zakonskih propisa i neplaćanje autorskih naknada shvaćamo pomalo iracionalnim jer takvi postupci mogu naškoditi samo i jedino hotelijerima i restoraterima. Ne samo da su autorske naknade u Republici Hrvatskoj višestruko niže nego li u ostalim zemljama Europe i svijeta, već je HDS ZAMP unatoč toj činjenici u nekoliko navrata sve skupine korisnika glazbe u javnosti pozvao na suradnju na stručnom dotjerivanju i preciziranju kriterija tarife.</p>
<p>Nadalje, HDS ZAMP ima sporazume s Hrvatskom udrugom hotelijera i restoratera koja okuplja gotovo sve hrvatske hotelijere i brojne restoratere, zatim gotovo sa svim županijskim obrtničkim i gospodarskim komorama i mnogim strukovnim udruženjima ugostitelja i obrtnika. Niti jedan od naših sporazumnih partnera nije sporazume otkazao niti se na njih žalio.</p>
<p>Međutim, takav poziv upućen upravo od strane gospodina Siniše Križanca zapravo nas i ne čudi, jer riječ je o vrlo neurednom korisniku glazbe u javnosti koji je odnedavna suočen i s kaznenom prijavom. Hrvatska udruga restoratera ne bi trebala biti taocem osobnih odnosa i problema g. Križanca. Poziv na udruženo gaženje zakona i tuđeg prava, kakav je sadržan u pozivu s navedene konferencije za tisak, možemo tumačiti jedino kao udruživanje radi postizanje nedopuštenog cilja.</p>
<p>MARINA FERIĆ HDS ZAMP, Ured za odnose s javnošću</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za Hrvate u BiH još nije sve izgubljeno </p>
<p>Promjenom vladajuće garniture u Bosni i Hercegovini nije se ništa promijenilo u položaju najmalobrojnijeg naroda (Vjesnik, 26. travnja 2003. prilog »Panorama«, »Dayton pred Ustavnim sudom«).</p>
<p> Nezavidan položaj hrvatskoga naroda nije se promijenio ni za milimetar. Odlaskom oktroirane vlasti, personificirane u Zlatku Lagumdžiji i inačici mu Krešimiru Zubaku, iz reda najmalobrojnijih, te povratkom HDZ-a i SDA, hrvatski puk ne živi ni bolje, ni ravnopravnije. Oni koji bi trebali štititi princip pariteta i ravnopravnog odlučivanja (barem u Federaciji) brinu se samo koliko će namaknuti za sebe stanova i kuća. Luksuzne »genschere« suvišno je i spominjati.</p>
<p>Dužnosnici najjače stranke u BH-Hrvata odjednom više ne spominju ugrozu od dva druga naroda! Važno je da oni participiraju u vlasti, makar i neznatno. Nije im ni važno što se Hrvati ne vraćaju na svoja ognjišta.</p>
<p>S druge strane, Srbi učvršćuju zatečeno stanje, uz pomoć francusko-engleskoga lobija. Bošnjacko-muslimanska kasta, uz pomoć Aktivne islamske omladine i Muslimanskoga bratstva igra na vrijeme i golemi prirodni priraštaj. Hrvatske stranke (i institucije u cjelini) još nisu odredile strateški interes Hrvata BiH. Ideja tzv. trećeg entiteta, koja je plasirana iz desno-separatističkog dijela HDZ-a, ne pije vode, jer ju ne odobrava međunarodna zajednica! A, kad bi i dozvolila raspravu izbio bi spor kuda povući granice hrvatskoga dijela?</p>
<p> Da nije izgubljeno Bugojno, koje Hercegovinu veže sa središnjom Bosnom, moglo bi se, kao ultima ratio, o toj ideji i raspravljati.</p>
<p>Držim da još nije sve izgubljeno. Bosnu valja urediti kao visoko decentraliziranu zemlju. Nužno je ukinuti fantomsku tvorevinu tzv. Republiku Srpsku. Preduvjet za to je dogovor s bošnjačko-muslimanskom stranom. I pored svih nesuglasica valja sjesti za zajednički stol, htjeli to ili ne.</p>
<p>Hrvatski tajkuni iz RH, umjesto da investiraju (Todorić, Vidošević) u propalu Srbiju, trebaju ulagati u hrvatska područja BiH, kako bi Hrvati ostali na svojim područjima.</p>
<p>Samo teritorijalnim preustrojem BiH na povijesne županije Hrvati bi očuvali svoj identitet.</p>
<p>TADIJA LJUBIČIĆ član Predsjednistva HČSP-a Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvatska trpi štete zbog ambicija sudačkog ceha</p>
<p>Dobro je poznato da vojska provodi drugim (prisilnim) metodama politiku svake zemlje. Isto tako dobro je znano da je upravo zbog tih razloga u svim demokratskim zemljama vojsci zabranjeno iznositi stavove o politici. Tamo gdje se ne poštuje taj princip, neminovno se formiraju razne vojne hunte sa tragičnim posljedicama za narod.</p>
<p>Dobro je poznato da sudovi provode drugim (prisilnim) metodama zakone svake zemlje. Isto tako dobro je znano da je upravo zbog tih razloga u svim demokratskim zemljama, sucima zabranjeno iznositi stavove o zakonima. Tamo gdje se ne poštuje taj princip, neminovno se formiraju razne sudačke hunte sa fatalnim posljedicama.</p>
<p>Nad Hrvatskom, kao Damaklov mač, prijeti već takva opasnost i takve ambicije su već dosta napredovale.</p>
<p>Vidjevši u prijedlogu novog Kaznenog zakona prijetnju za takve ambicije, cehovska Udruga hrvatskih sudaca (UHS), na svojoj izvanrednoj sjednici, žestoko se okomila na zakonodavnu i izvršnu vlast (Vjesnik, 26. travnja 2003. »Kazneni zakon ponovno uvodi verbalni del«</p>
<p>Toj udruzi, na čelu sa Vladimirom Gredeljom, nije bila dobra ni HDZ-ova nije dobra ni ova a neće biti dobra ni buduća vlast.</p>
<p>Hrvatska trpi velike štete zbog tog ceha, pa apeliram na vlast da konačno obuzda ambicije sudačkog ceha da postane hunta.</p>
<p>IVAN KABALIN dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ispred »Mercatonea« u Lučkom stradala obitelj</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - U Ventilatorskoj ulici u Lučkom kod Trgovačkog centra Mercatone u nedjelju se oko 13,30 sati dogodila teška prometna nesreća u kojoj je stradala tročlana obitelj. </p>
<p>Kako smo doznali na mjestu događaja vozač osobnog automobila »ford escort«, registarskih oznaka ZG 2053-G u blagom je lijevom zavoju Ventilatorske ulice po mokrom kolniku izgubio nadzor nad vozilom te je na njega naletio kamion registarskih oznaka ZG 202-ZC privatnog autoprijevoznika. </p>
<p>U naletu kamiona cijeli stražnji kraj »ford escorta« je u potpunosti uništen. Dijete koje je sijedilo na stražnjem sjedalu automobila, zadobilo je teške tjelesne ozljede opasne po život, dok su roditelji prošli s lakšim ozljedama. </p>
<p>Vozač kamiona ostao je neozlijeđen.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bankomat ispraznio aparatom za autogeno zavarivanje</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - U noći na subotu opljačkana su dva bankomata, jedan na Brežovanki a drugi, pak, na Savskoj cesti.</p>
<p>Prema policiji, bankomat »Hrvatskih pošta« u Brežovanki ispražnjen je nakon što je nepoznati kradljivac prikladnim alatom najprije obio vrata pošte, a zatim obio i metalne ladice sefa bankomata odakle je odnio oko 12.000 kuna.</p>
<p>Bankomat »Zagrebačke banke« u Savskoj 62 kradjlivac je opljačkao koristeći aparat za autogeno zavarivanje. Iz tog bankomata lopov je odnio oko 99.000 kuna. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>S ilegalcima je preko Sarajeva i Plovanije mogao stići i SARS</p>
<p>Sarajevska zračna luka od ranije je poznata po masovnom prihvatu putnika iz dalekoistočnih zemalja / Prema podacima UN-a samo se u jednoj godini ka krijumčarenju ljudima zarađeno je sedam milijardi dolara / Najviše ilegalaca u Hrvatsku dolazi iz BiH, s kojom Hrvatska ima najdulju kopnenu granicu </p>
<p>ZAGREB/RIJEKA. 27. travnja</p>
<p> - Nakon što je policija u Rijeci u subotu privela istražnom sucu 17 osoba osumnjičenih za krijumčarenje ljudi i droge, salušani su kod istražnog suca, određeno im je zadržavanje, a u ponedjeljak se nastavlja sa saslušavanjem. Osnovano se sumnja da se uhićena skupina udružila za počinjenje navedenih kaznenih djela.</p>
<p>U petak je pak nakon prelaska hrvatske granice, u Sloveniji zatečeno osam Kineza, u blizini graničnog prijelaza Plovanija. Iako je dogovorena deportacija ilegalaca u zemlju iz koje su došli, djelatnici PU istarske nisu ih prihvatili jer su dvije osobe imale povišenu temperaturu, te se pojavila i sumnja na oboljenje od SARS-a.</p>
<p> Ova je skupina Kineza doputovala avionom iz Pekinga (grada koji je Svjetska zdravstvena organizacija preporučila »izbjegavati«).</p>
<p>Sletjeli su u Sarajevo, a potom iz BiH ilegalno prešli u Sloveniju. Sarajevska zračna luka od ranije je poznata po masovnom prihvatu putnika iz istočnih zemalja, zbog mogućnosti dobivanja vize, a koji potom put prema konačnim odredištima ilegalno prevaljuju preko Hrvatske i Slovenije. Kako je pak Moskva jedna od ruta za Kineze, u subotu su na pulskom aerodromu pojačano bili kontrolirani turisti koji su u dva zrakoplova stigli iz tog grada.</p>
<p>Krijumčarenje ljudima je, nakon ilegalne trgovine oružjem, postalo kriminalna djelatnost broj dva u svijetu. Prema podacima UN-a samo se u jednoj godini u tom »crnom biznisu« zaradilo 7 milijardi dolara. Koliko je krijumčarenje unosno dokazuje slučaj iranskog kurira uhićenog u BiH, kod kojeg je pronađeno 30.000 tadašnjih njemačkih maraka, te dijamanata i zlata u vrijednosti od tri milijuna kuna.</p>
<p>Kada je prije dvije tri godine bio najveći »ilegalni pritisak« na hrvatske granice, kroz našu je zemlju godišnje prošlo oko 75.000 ilegalaca, što je tzv. tamna brojka - tri puta veća od broja uhićenih u pokušaju bijega. No, u posljednje je vrijeme taj pristisak bio znatno smanjen, među ostalim, i zbog niza međusobno potpisanih ugovora pojedinih zemalja o readmisiji.</p>
<p>Tridesetak kilometara od Zagreba djeluje Prihvatni centar za strance, u koji se smještaju uhićeni ilegalci dok im se ne osiguraju potrebni dokumenti, putne karte, i ostalo, za što je u devet mjeseci prošle godine bilo potrošeno više od 630.000 dolara. Dnevno strani ilegalac Hrvatsku stoji oko 200 kuna, a primjerice, samo za deportaciju 47 Albanaca, krajem listopada prošle godine izdvojeno je 19.500 dolara. </p>
<p>Ilegalaca je najviše dolazilo iz BiH, s kojom Hrvatska ima granicu dugu 971 kilometar, granica sa SRJ duga je 335 kilometara, s Mađarskom 355, te sa Slovenijom 688 kilometara.</p>
<p> Hrvatska se policija s problemom ilegalaca suočava samo kao s posljedicom, jer »uzrok tim ilegalnim kretanjima je ponajprije gospodarska i politička situacija u zemlji iz koje ilegalci dolaze«. Takav ilegalni put osim što fizički i financijski iscrpljuje bjegunce »u bolji život«, sad prijeti i smrtonosna bolest koja također dolazi iz istočnih zemalja. Hoće li smanjiti broj ilegalnih putovanja ili će zbog rizika samo povećati njegovu cijenu?</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Koliko još karika ima »zlatni« krijumčarski lanac</p>
<p>RIJEKA, 27. travnja</p>
<p> - Subotnje tajnovito privođenje 17 hrvatskih državljana, žitelja Istarske i Primorsko-goranske županije, osumnjičenih za protuzakonito prebacivanje ljudi preko granice i krijumčarenje droga svjedoči da je riječ o samo dijelu međunarodnog krijumčarskog lanca, kojeg su u suradnji sa Interpolom i Uskokom prekinuli službenici Kriminalističkog odjela policijskih uprava Istarske i Primorsko-goranske županije.</p>
<p>Osim MUP-ovog subotnjeg priopćenja o ovoj impresivnoj akciji, ni u nedjelju se u Rijeci nije moglo saznati nove detalje o uhićenima koje je saslušao istražni sudac Županijskog suda u Rijeci Duško Tišma, a uz prisustvo šefa riječkog Uskoka Dorisa Hrasta. U nedjelju ni Tišma ni Hrast nisu nam bili dostupni.</p>
<p>Ovaj kriminalistički lanac je išao iz Albanije, preko Jugoslavije i BiH do Hrvatske, gdje je prolazio kroz tri županije - Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Istarsku, nastavljao se u Sloveniji, te završavao u Zapadnoj Europi. To potvrđuje da je ovaj krijumčarski kanal bio dobro uhodan, a u odnosu na krijumčarsku »magistralu« od prije nekoliko godina koja je išla u blizini graničnih prijelaza Rupa i Pasjak, sad su krijumčari u Sloveniju prelazili u Istri. Sve to svjedoči o nedovoljno dobrom čuvanju hrvatske granice, ali i o nedovoljnoj kontroli kretanja ljudi, vozila i roba kroz Hrvatsku. Uskok se u ovu akciju uključio jer je u pitanju međunarodno krijumčarenje, a prema podacima koje je prikupila policija uhićene osobe su u prošloj i ovoj godini u Zapadnu Europu prebacile najmanje 75 Jugoslavena i Albanaca, te tako zaradile 113.000 eura. Ova vrlo složena policijska akcija je započeta prije nekoliko mjeseci, a sad se očekuje da se iza rešetaka nađu i druge »karike« ovog »zlatnog« krijumčarskog lanca.</p>
<p>Istražni sudac Tišma u ponedjeljak bi trebao nastaviti sa ispitivanjem sedamnaestorice osumnjičenih, koji se sada nalaze u pritvoru riječkog zatvora. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pješak poginuo na zebri, jer je vozač bio pijan </p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Prelazeći Gundulićevu ulicu na obilježenom pješakom prijelazu u nedjelju oko 1,20 sati poginuo je Splićanin Roko Dvornik (21), na kojeg je naletjelo osbono vozilo. </p>
<p>Prometnu je nesreću »yugom« registracije ST 923-KT izazvao je Dražen L. (20), iz Splita, kojem je nakon nesreće policija alkotestom izmjerila 1,83 promila alkohola u krvi.</p>
<p>Kako doznajemo u splitskoj policiji, Dražen L. je iz Starčevićeve ulice, ne zaustavljajući se, skrenuo u desno u Gundulićevu gdje je udario u »fiat punto« s pločicama ST 763-IC, za čijim se upravljačem nalazio Ante L. (28) iz Splita. Od siline udarca oba su automobila izletila izvan kolnika, da bi »fiat« zahvatio i odbacio pješaka na zebri. »Fiat« je potom udario u dvije betonske polukugle na pločiniku, koje je izvalio iz ležišta, a zatim udario i u parkirano »yugo«, registrirano poločicama ST 181-BZ, koje je pak udarilo u stablo.</p>
<p>Teške tjelesne ozljede zadobio je putnik iz »fiata« K. D. </p>
<p>(16) iz Osijeka, no izvan je životne opasnosti, dok su lakše ozlijeđeni vozač »fiata« i drugi putnik u njemu E. H. (15) iz Zagreba. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mladić se zbog droge upustio u 23 krađe</p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Nakon kriminalističke obrade koju su proveli službenici Druge splitske policijske postaje, istražnom je sucu splitskog Županijskog suda uz kaznenu prijavu za 21 tešku krađu te dvije krađe priveden Danijel I. (28) iz Splita te mu je određen pritvor.</p>
<p>Kriminalističkom obradom je utvrđeno kako je dvadesetosmogodišnjak tijekom veljače, ožujka i travnja ove godine provalio u 20 vozila i jednu samoposlugu, a da je »lakše« krađe počinio iz dva vozila. </p>
<p>Na »meti« su mu bila tri radio-kazetofona, dva zvučnika, osam mobitela, pet jakni, biljarski štap, novac i dokumenti, sveukupno vrijedni oko 30.000 kuna.</p>
<p>Dio ukradenih predmeta je pronađen i vraćen vlasnicima. </p>
<p>Ostale je ukradene predmete Danijel I. prodao, a od novca kupovao drogu. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Iz »Dioklecijana« ukradeno nakita za 388.000 kuna</p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Nepoznata je osoba u noći na subotu, bušeći rupe u stropu i betonskom zidu provalila u zlatarnice Dioklecijan i Domenik na splitskoj Rivi. </p>
<p>Iz Dioklecijana je nestala zlatnina vrijedna 388.000 kuna, dok iz Domenika provalnik nije ništa ukrao.</p>
<p>Nasilno otvorivši drvena balkonska vrata na prvom katu zgrade, provalnik je najprije ušao u prostorije splitske Hrvatske udruge likovnih umjetnika. </p>
<p>Iz njihovih prostorija alatom je probušio rupu u betonskoj ploči, kroz koju se spustio u prizemlje, u zlatarnicu Dioklecijan, u vlasništvu Renate B. (23) iz Splita. </p>
<p>Iz Dioklecijanovog WC-a ponovno je na isti način napravio otvor na zidu koji tu zlatarnicu odvaja od Domenika, u vlasništvu Domenika B. (28) iz Splita. Iz Domenika, utvrđeno je očevidom, ništa nije ukradeno.</p>
<p>Za počiniteljem se intenzivno traga. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U skupini dilera iz Arbanasa i četiri djevojke </p>
<p>ZADAR, 27. travnja</p>
<p> - Djelatnici Odjela kriminaliteta droga PU zadarske u suradnji s PU splitskom-dalmatinskom i uz kordinaciju MUP-a u subotu su i nedjelju priveli 15 osoba sa zadarskog područja zbog sumnje za udruživanje radi preprodaje opojnih droga i posredovanja u preprodaji. </p>
<p>Rečeno je to u nedjelju na izvanrednoj tiskovna konferencija na kojoj su govorili zamjenik županijskog državnog odvjetnika Slobodan Denona, glasnogovornica PU zadarske Sandra Poljak-Jurinčić te načelnik Odjela kriminalističke policije, Edi Rogić.</p>
<p>Nakon višemjesečne kriminalističke obrade u subotu je privedeno 19 osoba, 15 ih je uhićeno, a 11 osoba je privedeno istražnom sucu Županijskog suda u Zadru, Vladimiru Mikolčeviću. U nedjelju su privedene još četiri osobe. </p>
<p>Zbog trajanja kriminalističke obrade Rogić nije iznio podatke o kojim se osobama radi, no, napomenuo je kako je pretragom stanova osumnjičenih policija pronašla 170 grama heroina, 5,5 grama marihuane, 108 grama sredstava za miješanje s heroinom i drugim opojnim drogama, 120 tisuća kuna, 4.600 eura, 100 komada streljiva za pištolj i pušku, te dvije ručne bombe. Rogić je također najavio kako će ovih dana u Zadru biti još uhićenja. »Ovo je veća policijska obrada u posljednjih nekoliko godina u Zadru, u kojoj je uključen priličan broj osoba«, rekao je Edi Rogić. </p>
<p>Slobodan Denona najavio je kako će istražni sudac uhićenima najvjerojatnije odrediti pritvor sa zahtjevom za pokretanje istrage. Svi uhićenici su sa zadarskog područja, ali nisu svi iz zadarskog predjela Arbanasi gdje je subotu provedena velika policijska racija. </p>
<p>Godine uhićenih kreću se od 23 do 46 godina, a među njima su i četiri djevojke od kojih jedna ima 17 godina. Prilikom privođenja uhićeni nisu pružali otpor. </p>
<p>Budući da slijede nova uhićenja, novinari su postavili pitanje gdje će svi uhićeni biti smješteni te može li svatko od njih naći svoga odvjetnika, jer jedan odvjetnik više ne može braniti više osoba u istom kaznenom postupku, no na tiskovnoj je netko prokomentirao kako barem u Zadru ima dovoljan broj odvjetnika. Rogić i Denona pak nisu željeli komentirati pitanja koliko je i je li ova akcija povezana s bibinjskom šestorkom, budući da je scenarij akcije sličan prošlogodišnjem kada je bilo privedeno više mještana Bibinja osumnjičenih za udruživanje radi preprodaje opojnih droga.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nađen mrtav u svom dvorištu </p>
<p>ČAKOVEC, 27. travnja</p>
<p> - Policijska uprava međimurska u nedjelju poslije podne izvijestila je da je 27. travnja oko ponoći u selu Dunjkovcu, u općini Nedelišće, u Glavnoj ulici u dvorištu svoje kuće pronađen mrtav muškarac. Istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu Nevenka Bogdanović odredila je za 28. travnja sudsku obdukciju, navodi policija. </p>
<p> Riječ je o Josipu Makoteru (54), zidarskom majstoru, zaposlenom kod privatnog obrtnika. Na glavi, navodno, ima trag udarca opekom. Od susjeda se doznaje da je Josip Makoter bio sklon alkoholu, da ga je ranije napustila supruga, a od njega se prije kraćeg vremena odselila kći s mužem i djetetom. Neko vrijeme, nakon povratka iz bivšeg Sovjetskog Saveza, gdje je radio kao djelatnik građevnog kombinata »Međimurje«, prema pričanju susjeda. u njegovoj je kući, uz suprugu, živjela i žena iz Rusije koju je ondje upoznao. </p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Na Bundeku našao mumificiranog muškarca</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Šetajući u subotu poslijepodne oko jezera Bundek jedan šetač u obližnjem grmlju pronašao je mumificirano tijelo nepoznatog muškarca.</p>
<p>O svom pronalasku šetač je odmah obavijestio policiju koja je nakon obavljenog očevida mrtvo tijelo uputila na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati, gdje će se obdukcijom otkriti uzrok smrti.</p>
<p>Kako je priopćeno u PU zagrebačkoj, kod muškarca nisu pronađeni nikakvi osobni dokumenti a ni tragovi nasilja. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Sastanak OPEC-a nije zaustavio pad cijena nafte </p>
<p>Cijena nafte na svjetskom tržištu padala je gotovo cijeli prošli tjedan, a osobito pred kraj, nakon zbunjujuće odluke OPEC-a o istodobnom povećanju službene proizvodne kvote za 4 posto, na 25,4 milijuna barela dnevno, te smanjenju stvarne proizvodnje, koju OPEC procjenjuje na 27,4 milijuna barela dnevno, a ostali izvori na 26,8 milijuna. </p>
<p>Kako je tržište zaključilo da ta odluka neće utjecati na ponudu nafte, cijena je nastavila padati. Tako je cijena Brent nafte na tržištu u Londonu u petak završila na 24,09 dolara za barel, spustivši se u sedam dana za gotovo sedam posto. Vrijednost američke WTI nafte koja kotira na Nymexu u istom je razdoblju pala za čak 14 posto, na 26,26 dolara po barelu. </p>
<p>Neposredno prije napada na Irak, odnosno krajem veljače, cijena nafte u New Yorku skakala je i do 39,99 dolara za barel, što znači da se u nepuna dva mjeseca stropoštala za čak 13 dolara po barelu ili za 32 posto.</p>
<p>Najnovija vrijednost OPEC-ove cjenovne košarice u četvrtak je pala na 23,97 USD po barelu, što je znatno manje od rekordne cijene iz prvog tromjesečja od 30,55 USD. U zadnjih nekoliko mjeseci proizvođači nafte zaista su uživali u visokim cijenama, osobito kada ih usporedimo s prosječnim cijenama proteklih godina. Tako je prosječna vrijednost OPEC-ove košarice lani bila 24,36 USD po barelu, a preklani 23,12 dolara. </p>
<p>Trenutačno je izuzetno teško procijeniti odnos ponude i potražnje nafte na svjetskom tržištu, a i pitanje je kada će i u kolikom obujmu na tržište početi stizati iračka nafta, što bi moglo promijeniti tržišnu ravnotežu. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Drugi sastanak Privremenog odbora između RH i EU</p>
<p>U Bruxellesu će se u utorak održati drugi sastanak Privremenog odbora za provedbu Privremenog sporazuma između Hrvatske i Europske unije, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Jedna od glavnih tema ovog sastanka bit će nastojanje Hrvatske da uđe u paneuropski sustav dijagonalne kumulacije porijekla robe. Podsjetimo, riječ je o trgovinskom sustavu, u kojem se nalaze EU, EFTA i CEFTA, tri baltičke zemlje i Turska, a kojim se proizvodu izrađenom u jednoj zemlji omogućuje stjecanje porijekla te zemlje iako on sadrži elemente proizvedene u drugim europskim zemljama, te carinskih povlastica pri izvozu utvrđenih ugovorima o slobodnoj trgovini.</p>
<p> Ulaskom u CEFTA-u Hrvatska je dogovorila primjenu paneuropskih pravila o porijeklu robe, no samo u trgovini s članicama te integracije, dok se u robnoj razmjeni s drugim zemljama i trgovinskim blokovima koristi bilateralna kumulacija porijekla robe. Nesudjelovanje u tom paneuropskom sustavu smatra se jednim od glavnih razloga stagnacije hrvatskog izvoza, pa procjene govore da se, unatoč liberaliziranoj trgovini s tridesetak zemalja, samo između 30 i 40 posto domaće robe na inozemna tržišta uspijeva plasirati bez carina. Zbog toga je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić nedavno u Bruxelles uputio pismo u kojem traži primanje Hrvatske u paneuropski sustav porijekla robe. </p>
<p>Hrvatski i EU članovi Privremenog odbora razgovarat će i o nizu drugih političkih i gospodarskih pitanja, među kojima valja izdvojiti probleme u trgovini šećerom i sirom između Hrvatske i EU. Privremeni odbor je, inače, najviše tijelo za nadzor i provedbu Privremenog sporazuma između Hrvatske i EU. </p>
<p>Riječ je o ugovoru koji je na snazi do završetka ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Unije, a obuhvaća njegove trgovinske odredbe. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Krediti dalmatinskim poduzetnicima</p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Splitsko-dalmatinska županija obradila je čak 2.000 poduzetničkih kreditnih upita.</p>
<p> Povjerenstvo je pozitivno riješilo 365 zahtjeva, od kojih je realizirano 108 kredita od 91,2 milijuna kuna. Oko 4,3 milijuna kuna, lani je Županija utrošila na subvencioniranje kamata, a oko 256.000 kuna odobreno je kao potpora za izradu poduzetničkih projekata. Prošle godine promijenjena je struktura ulaganja po djelatnostima u korist proizvodnje i prerade, trgovine na veliko i malo, poslovnih usluga i obrazovanja. </p>
<p>Bez obzira na porast broja odobrenih kredita, otoci i područja od posebne državne skrbi bilježe stagnaciju, dok je u Dalmatiskoj zagori uočen pad potražnje za kreditima. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Kinez za kojeg se sumnjalo da ima SARS izlazi iz bolnice</p>
<p>Pregledima smo potvrdili da pacijent nema upalu pluća, nema promjena u krvnoj slici, a opskrba kisikom mu dobro funkcionira, rekao je prim. dr. Vladimir Car iz Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«/ Kinez, koji je samo prehlađen, u nedjelju se osjećao vidno bolje, na Klinici je isprva boravio u izoliranoj sobi u koju mu je medicinsko osoblje ulazilo s balkona i pod punom zaštitnom spremom - u nepropusnom odijelu te s maskom i naočalama na licu - ali su te mjere u nedjelju ukinute </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Dvadesetosmogodišnji Kinez za kojeg je se sumnjalo da boluje od SARS-a dva je dana boravio u Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, a u ponedjeljak ujutro bit će pušten iz bolnice. Izjavio je to za Vjesnik prim. dr. Vladimir Car, šef Odjela za nejasna febrilna stanja. Kinez je iz Pekinga preko Moskve stigao u Hrvatsku, gdje je, na zahtjev epidemiološke službe, zbog temperature od 37,6 s aerodroma prevezen u Kliniku na pretrage. Pacijent je po dolasku izoliran u posebnu bolesničku sobu. »Iako je tek temperatura od 38 stupnjeva granica za dijagnosticiranje SARS-a, pregledima smo potvrdili da pacijent nema upalu pluća. Ustanovljeno je, također, da nema promjena u krvnoj slici te da pacijentu opskrba kisikom dobro funkcionira«, naglasio je dr. Car. Dodao je da pacijent ima prehladu, a temperatura mu je već u nedjelju pala na normalnu. </p>
<p>Ministar zdravstva Andro Vlahušić rekao nam je da je Klinika za infektivne bolesti, kao nacionalna bolnica za zarazne bolesti, spremna prihvatiti i liječiti eventualne pacijente sa SARS-om, kao i druge bolesnike s još rizičnijim zaraznim bolestima. »U planu je nabava suvremenije opreme i dijagnostike za Kliniku, koja će služiti svim pacijentima. Međutim bojazan od SARS-a neće ubrzati te procese«, rekao je Vlahušić. Dodao je da će sobe s negativnim tlakom, (koje sišu zrak prema unutra) stoga još malo pričekati jer ni one ne mogu jamčiti stopostotnu sigurnost, što potvrđuje i primjer Toronta. </p>
<p>Opremanje dvije takve sobe s negativnim tlakom, kako doznajemo na Klinici, stajale bi između 2,3 do 2,7 milijuna kuna.</p>
<p>Kinez na Klinici za infektivne bolesti, kako smo se uvjerili, u nedjelju je boravio u izoliranoj sobi u koju se ulazi s balkona. Medicinsko osoblje ulazilo mu je pod punom zaštitnom spremom u nepropusnom odijelu, s maskom i naočalama na licu. Sva odjeća na izlazu se bacila u koš za smeće. Dr. Car nam je rekao da su već tijekom nedjelje ukinute sve zaštitne mjere, jer za njih više nema potrebe. Oko podneva u nedjelju, pacijent, koji u Zagrebu treba raditi kao kuhar u jednom kineskom restoranu, je primio i posjet svog poslodavca. Za vrijeme našeg posjeta Klinici, ležao je na krevetu, vidno oporavljen. Medicinske sestre ležerno su obavljale svoj redovni posao, rekavši nam da ih nije strah i da su, ako se i pojavi neka zarazna bolest, one su spremne za njezino liječenje. Zaštitnu proceduru dobro znaju i samo je se treba pridržavati. Dr. Car nam je rekao da nema potrebe za pregledom preostalih šest Kineza koji su u Hrvatskoj stigli u pratnji pacijenta, jer oni na aerodromu nisu pokazivali nikakve znakove prehlade ili neke bolesti. </p>
<p>Prema njegovim riječima, sobe s negativnim tlakom prijeko su potrebne Klinici, jer im dolazi čak 90 posto »graničnih slučajeva« za koje ostali liječnici ne znaju od čega boluju. Klinikom, pak, u vrijeme epidemije gripe dnevno zna proći i do 300 pacijenata. </p>
<p>»Zbog prijetnje biološkim ratom moramo biti u stupnju pripravnosti za sve moguće poznate bolesti, kao i one bez jasne dijagnoze. Dok u Hrvatskoj još nema takvih slučajeva da bi izolacijske sobe bile rentabilne, u njih se mogu smještati osobe koje su pozitivne na ' bazil tuberkulozu' ili su inficirane patogenom bakterijom MRSA, meticilin rezistentni stafilokokus aureus«, rekao je Vjesniku dr. Miroslav Lisić, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti. Prema njegovim riječima, od pojave MRSA pate sve naše bolnice, poglavito odjeli intenzivne skrbi, jer ta bakterija uzrokuje dosta hospitalizacija.</p>
<p>Nove izolacijske sobe na Klinici, kako doznajemo, trebale bi imati pretprostor s pozitivnim tlakom u koji zrak može ulaziti, ali ne i izlaziti. U tim će se sobama zrak mijenjati čak šest do 12 puta na sat. Sav zrak koji ide prema van prolazit će kroz hepa-filtar, koji 99,7 posto zadržava čestice manje od pet milimikrona, dakle zaustavlja prodor svih visokoinfektivnih agensa.</p>
<p>Pojavi li se neka visokorizična bolest, Klinika za infektivne bolesti izolirat će čitav odjel. »Zbog prijetnje variolom 1972. u Klinici se sve medicinsko osoblje izoliralo zajedno s pacijentima. To znači da nije bilo izlazaka za liječnike i medicinske sestre«, podsjeća dr. Lisić.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»HSLS se ne treba vezati ni uz HDZ niti uz SDP«</p>
<p>Za Hrvatsku je pogubno cijepanje biračkoga tijela na lijevi i na desni blok / Moguća je prijeizborna koalicija HSLS-a i DC-a u četiri jedinice</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Nakon dvije runde razgovora što ih je proteklih dana Ivo Sanader, čelnik glavne oporbene stranke, vodio s Draženom Budišom, Matom Granićem i Antom Đapićem, javnost još ne zna je li dogovorena predizborna koalicija HDZ-HSLS-DC-HSP. O tome hoće li, i s kime, socijalni liberali koalirati, razgovarali smo u nedjelju s potpredsjednikom HSLS-a i saborskim zastupnikom Ivanom Čehokom. </p>
<p>• Je li vas predsjednik stranke Budiša detaljnije informirao o razgovorima sa čelnicima HDZ-a, DC-a i HSP-a?</p>
<p>- Nije, jer u međuvremenu nije bilo sjednice Maloga vijeća. Prije sastanka sa Sanaderom, Granićem i Đapićem obavijestio nas je samo o spremnosti i potrebi da predsjednici četiriju oporbenih stranaka razgovaraju o nekim konkretnim stvarima, poput zahtjeva upućenoga vladajućima da odrede datum novih izbora. </p>
<p>• Je li realna mogućnost da te četiri stranke ipak zajednički izađu na predstojeće izbore?</p>
<p>- Što se HSLS-a tiče, mislim da to ne bi bilo pametno. Osobno nisam sklon predizbornome koaliranju. Ali, i to je moguće, ako se dvije stranke o tome dogovore, pa se to onda koncentrično prenese i na ostale. Zasad mi se čini da će, ipak, svaka od tih stranaka samostalno na izbore. </p>
<p>• A nakon izbora?</p>
<p>- To će ovisiti o izbornim rezultatima. Vjerojatno nijedan od dvaju blokova - ni onaj desni na čelu s HDZ-om, niti onaj lijevi sa SDP-om - neće dobiti većinu potrebnu za sastavljanje nove vlade. Moguće je da i jedan i drugi blok osvoje relativnu većinu, pa će trebati tražiti partnere u centrističkim strankama, prije svega u HSLS-u i u HSS-u. Za HSLS bi, dugoročno, najbolje bilo da se ni uz koga ne veže, nego da ostanemo samostalni, te da čvrsto zastupamo stanovište kako je za Hrvatsku pogubno cijepanje biračkoga tijela na lijevi i na desni blok. </p>
<p>• Donedavno ste u HSLS-u decidirano tvrdili da ćete sami na izbore. Potpredsjednica stranke Đurđa Adlešić prva je najavila mogućnost koaliranja s DC-om, da bi Budiša sad i proširio listu mogućih partnera. Otkud ta nedosljednost? </p>
<p>- Ne radi se ni o kakvoj nedosljednosti. Na Malome vijeću HSLS-a nedavno smo načelno spomenuli mogućnost da u nekim jedinicama koaliramo s nekom od stranaka političkoga centra, i to samo zato da se glasovi ne rasipaju. Pritom nismo mislili ni na HDZ niti na neku od lijevih stranaka, nego prije svega na HSS i na DC. </p>
<p>• Tomčićev HSS ne dolazi u obzir za predizbornu suradnju, jer će sam pred birače. Ostaje, dakle, Granićev DC. U kojim bi jedinicama mogli zajedno na izbore?</p>
<p>- Ocijenimo li da bi, zbog nerasipanja glasova, bilo pametno dogovoriti prijeizbornu koaliciju, to bi se odnosilo na tri do četiri jedinice. Time se ne bismo odrekli svoje samostalnosti. Naprosto, treba biti i malo pragmatičan, ne zatvoriti do kraja vrata takvoj suradnji. Granićev DC vjerojatno može bolje proći u izbornim jedinicama na istoku zemlje, dok HSLS može računati na bolje rezultate na sjeverozapadu Hrvatske. Tu se onda otvara prostor za našu moguću suradnju i prije izbora. </p>
<p>• Većina dosadašnjih istraživanja smješta HSLS ispod izbornoga praga od pet posto. Pribojavate li se mogućnosti da socijalni liberali, prvi put od osnivanja stranke, ne uđu u Hrvatski sabor? </p>
<p>- Po postojećem izbornom zakonu s deset jedinica, HSLS sasvim sigurno ostaje parlamentarna stranka. Možemo, doduše, očekivati vrlo 'šarolike' rezultate, pa i to da u nekim jedinicama dobijemo manje od pet posto glasova. Našoj stranci, što se unutarnjih odnosa tiče, treba neko razdoblje otrežnjenja. Ali, s druge strane, uvjeren sam da su ovo zadnji izbori na kojima će hrvatski građani birati između dvaju velikih političkih blokova. </p>
<p>Već na idućima, građani će početi birati osobe, bez obzira na stranke i bez obzira na to vuku li one korijene iz lijevoga ili desnoga spektra. A tu je upravo naša šansa. I HSLS, dakako, želi i na ovim izborima ostvariti što bolji rezultat. Ali, dugoročno gledano, bilo bi pogrešno sad ulaziti u velike koalicije, uglaviti se u političke blokove. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zašto se ne rješava kaznena prijava protiv bivšeg direktora Željezare </p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić sastat će se u ponedjeljak u Zagrebu s Nadzornim odborom i Upravom splitske Željezare, kako bi se, u skladu s Odlukom Vlade, utvrdila odgovornost za loše stanje u toj tvornici, koja je opterećena ukupnim dugovanjem od 312 milijuna kuna. </p>
<p>Predsjednik Nadzornog odbora Mijo Rogulj izjavio je kako mu nije jasno zašto se proziva sadašnje čelništvo Željezare, koje je preuzelo tvornicu samo nekoliko dana prije nego što joj je HEP obustavio isporuku električne energije. </p>
<p>Čelnik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević smatra da je najveća odgovornost na bivšem predsjedniku Uprave Peri Antunoviću, kojeg je, kako ističe, i potpredsjednik Vlade Slavko Linić detektirao kao glavnog krivca za agoniju Željezare i njenih 420 radnika. Za nedavna posjeta Splitu, Linić je ustvrdio da je Željezara, u čiju je modernizaciju uloženo 22 milijuna eura državnih jamstava, primjer neracionalnog trošenja novca. </p>
<p>Linić je na prošlotjednoj sjednici Vlade, na kojoj su Željezari odobrena državna jamstva u iznosu od 57 milijuna kuna, zamjerio HEP-u što je protežirao bivšu upravu koja je i nagomilala gubitke, dok je novoj upravi isključena struja zbog 7,5 milijuna kuna duga, nagomilanog za mandata tadašnjeg čelništva tvornice. </p>
<p>Inače, protiv bivšeg predsjednika Uprave Pere Antunovića, policija je već podigla kaznenu prijavu zbog nanošenja financijske štete poduzeću, u iznosu od oko 38 milijuna kuna. Kaznena je prijava proslijeđena tadašnjem županijskom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, ali do danas nije procesuirana. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Afrić: Kad je SARS u pitanju, bolje je puhati i na hladno</p>
<p>PULA, 27. travnja</p>
<p> - Viša nadzorna sanitarna inspektorica dr. Branka Butorac, koja je nakon pregleda kineskih ilegalnih prebjega u petak popodne na graničnom prijelazu Plovanije tim Kinezima zabranila ulazak u Hrvatsku, u nedjelju je za Vjesnik izjavila da je riječ o epidemiji koja poprima značajke pandemije - dakle, zarazne bolesti koja se iz jednog ograničenog područja počinje širiti po cijelom svijetu. »Ono što mi kao država možemo napraviti jest da se maksimalno zaštitimo od te bolesti, a sve u skladu s napucima Svjetske zdravstvene organizacije, poštujući naše ovlasti koje imamo kao državne službe«, rekla je dr. Butorac.</p>
<p>Ona još, kako je naglasila, čuva dva termometra na kojima se vide temperature dvojice mladih Kineza (38,6 i 37,1), kod kojih postoji mogućnost da su zaraženi SARS-om. Eventualnoj panici u javnosti nema mjesta, rekla je, ali »činjenica jest da temperature ukazuju kako se radi, a možda i ne radi, o bolesti SARS«.</p>
<p>»Nijednog trenutka nisam potvrdila da je riječ o SARS-u, jer za to sljedećih devet dana neće biti potvrde. Nismo od svega htjeli raditi ultra-vijest niti smo željeli dizati paniku, ali s obzirom na to da se to tiče svakog državljanina Hrvatske, bilo je potrebno realno izvijestiti javnost o svim događajima vezanim uz ovaj slučaj«, rekla je dr. Butorac, naglasivši da su samo prva izvješća bila pomalo »napuhana«, dok su kasnije novinari zaista objektivno odradili svoj dio posla.</p>
<p>Pomoćnik ministra zdravstva Ivo Afrić rekao je da se najviše boji ilegalnih prebjega koji su nepredvidljivi jer se kreću nepoznatim putovima i teško ih se pronalazi, a ne zna se ni s kime i kada dolaze u dodir. Dodao je da su zračne luke najsigurnija mjesta jer se kontrola može obaviti u stabilnim uvjetima, uz dobru organizaciju, dok su morski i kopneni prijelazi najteži za provođenje zdravstvene kontrole turista, putnika i »ilegalaca«. </p>
<p>Na pitanje je li možda oko svega podignuto previše prašine, Ivo Afrić odgovorio je da ne misli tako.</p>
<p>»Bolje je u ovakvim slučajevima puhati i na hladno, nego se ponašati po onoj uzrečici 'lako ćemo'«, rekao je Afrić.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>EU već ima imena onih koji skrivaju Gotovinu</p>
<p>EU neće od Hrvatske tražiti popis ljudi za koje se smatra da pomažu u bijegu Anti Gotovini, listu rade sami, no »bilo bi im drago da Vlada, ako ima neke korisne informacije, to dostavi u Bruxelles«</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Europska unija intenzivno razmišlja o proširenju liste nepoželjnih u Uniji na one osobe koje štite odbjegloga haaškog optuženika Antu Gotovinu, potvrdili su Vjesniku europski diplomatski izvori.</p>
<p>»Još uvijek nismo sastavili konačan popis, no imamo neke ideje«, kazali su izvori. EU-diplomati odbili su razgovarati o konkretnim imenima, kao i o datumu kada bi prošireni popis bio spreman za objavu. »Riječ je o otvorenoj listi koja se tiče svih onih na području bivše Jugoslavije koji aktivno pomažu haaškim optuženicima u njihovom izbjegavanju pravde, bez obzira na nacionalnost i državljanstvo«, potvrdili su EU-diplomati. Dodali su da je za svako novo ime na listi potrebna odluka koju donose europska petnaestorica. </p>
<p>EU neće od Hrvatske tražiti popis ljudi za koje se smatra da pomažu u bijegu Anti Gotovini, listu rade sami, no »bilo bi im drago da Vlada, ako ima neke korisne informacije, to dostavi u Bruxelles«. </p>
<p>Na listi će se naći svi za koje se ustanovi da aktivno i djelatno pomažu u skrivanju optuženog Ante Gotovine, bez obzira na njihov položaj i funkciju koju obavljaju u javnosti.</p>
<p>Takva mjera EU-a ipak je ograničena, jer se svodi samo na zabranu putovanja u zemlje Europske unije, no smatra se da će i ona pomoći u što skorijem uhićenju i započinjanju procesa pred Haaškim sudom svima optuženima na području bivše Jugoslavije.</p>
<p>Europska unija je prije tjedan dana na na službenom sastanku u Ateni otvorila listu onih koji neće smjeti putovati u zemlje Europske unije. Lista je otvorena s dvojicom državljana BiH za koje se ustanovilo da aktivno i logistički pomažu u skrivanju jednog od glavnih haaškim optuženika Radovana Karadžića. Prema neslužbenim informacijama, lista je otvorena na prijedlog visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna, čiji je ured detektirao prva dva imena. Visoki predstavnik je nedavno boravio u Hrvatskoj da bi od službenog Zagreba ishodio potporu u zajedničkoj borbi protiv organiziranoga kriminala. Ustanovljeno je, naime, da se popis onih koji su činili ratne zločine i onih koji se bave organiziranim kriminalom u dobroj mjeri poklapa. </p>
<p>Nakon službenog posjeta glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte Zagrebu, tenzije su malo popustile, a Del Ponte je nakon sastanka na brifingu za predstavnike međunarodne zajednice ustvrdila da i dalje nije do kraja zadovoljna suradnjom Hrvatske s Haaškim sudom. Zbog takve ocjene teško je očekivati da će Velika Britanija i Nizozemska odmah ratificirati, odnosno notificirati hrvatski sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, potvrdili su Vjesniku europski diplomati. </p>
<p>Problem u komunikaciji između Haaga i Zagreba nastao je zbog potraživanja određene vrste dokumentacije, ali i zbog optužbe glavne tužiteljice da Hrvatska ne čini dovoljno u pokušaju uhićenja Ante Gotovine. Hrvatska je strana, pak, ustvrdila da su sve informacije o mjestu skrivanja Gotovine, koje su došle izvana, bile zastarjele i pogrešne, jer ih je hrvatska policija odmah provjerila i pravodobno djelovala. To je na sastanku s premijerom Ivicom Račanom Carla del Ponte i priznala. </p>
<p>Hrvatska je vlada u više navrata potvrdila da nema nikakve namjere izbjeći međunarodno preuzete obveze, uključujući i suradnju s Haaškim sudom.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Račan u ponedjeljak i utorak u Mađarskoj</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Predsjednik hrvatske vlade Ivica Račan boravit će u ponedjeljak i utorak u posjetu Mađarskoj tijekom kojeg će se sastati s mađarskim premijerom Peterom Medgyessyjem, predsjednikom države Ferencom Madlom i predsjednicom parlamenta Katalin Szili te s predstavnicima hrvatske manjine. </p>
<p>Uz Račana u Mađarsku putuju ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić i ministar gospodarstva Ljubo Jurčić te premijerova supruga Dijana Pleština. </p>
<p>Račan će u ponedjeljak razgovarati s predsjednicom parlamenta Katalin Szili, a potom će ga primiti predsjednik države Ferenc Madl da bi se na kraju dana susreo i s predstavnicima hrvatske manjine u Mađarskoj. </p>
<p>U utorak, drugi dan posjeta, hrvatski će premijer razgovarati s mađarskim premijerom Petrom Medgyessyjem, na čiji poziv i putuje u Budimpeštu.</p>
<p>Račanu je poziv uručio mađarski ministar vanjskih poslova Laszlo Kovacs tijekom posjeta Hrvatskoj u veljači. Budući da je tada, između ostalog, bilo riječi o potrebi unaprjeđivanja gospodarske suradnje dviju zemalja, za očekivati je da će se u ponedjeljak i utorak nastaviti razgovori o ulaganju mađarskih tvrtki u Hrvatsku. Jedna od važnih tema razgovora sigurno će biti i namjera MOL-a da sudjeluje u privatizaciji Ine, ali i potpora Mađarske Hrvatskom ulasku u EU. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Saborsko izaslanstvo nije otputovalo u najavljeni posjet Kanadi zbog teškoća s vizama</p>
<p>U pripremi odlaska na konzularnom su se planu pojavile za mene nepremostive teškoće u smislu predviđenog viznog postupka, izjavio je Tomčić/ Od nekih članova izaslanstva traženo je da odgovore na pitanja koje sadržava obrazac D20, a koje se odnosi na pitanja o vojnoj postrojbi u kojoj su služili u Domovinskom ratu, njezinu kretanju i slično</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Saborsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Hrvatskoga sabora Zlatkom Tomčićem nije u nedjelju, kako je bilo predviđeno, otputovalo u službeni posjet Kanadi zbog teškoća vezanih uz vizni postupak, potvrdio je Tomčić Hini. </p>
<p>Izaslanstvo na čelu s Tomčićem, koji je vrlo suzdržano govorio o razlozima neodlaska, u Kanadu, pozvao je predsjednik Zastupničkog doma kanadskog parlamenta Peter Miliken i to je trebao biti prvi službeni susret parlamentaraca dviju država. </p>
<p>»Poziv sam primio s radošću (...), no u pripremi odlaska na konzularnom su se planu pojavile za mene nepremostive teškoće u smislu predviđenog viznog postupka«, izjavio je Tomčić. </p>
<p> Dodao je da se, »uvažavajući i poštujući zakone i postupke domaćina«, ispričao svojem kolegi Milikenu što ne može doći u službeni posjet, te da je o tome obavijestio i kanadskog veleposlanika u Zagrebu. </p>
<p> O pojedinostima iz pisma Milikenu i razgovora s veleposlanikom Tomčić nije želio govoriti. »Detalje neću iznositi, jer smatram da bi to otežalo našemu Ministarstvu vanjskih poslova uređenje tih odnosa na primjereniji način«, izjavio je predsjednik Sabora. </p>
<p>Smatra da je postupio ispravno, štiteći dignitet Republike Hrvatske i dužnosti koju obnaša. </p>
<p>»Vjerujem također da će moj postupak biti dobar poticaj da dva ministarstva vanjskih poslova urede područje konzularno-viznih postupaka na primjereniji, ali recipročan način«, istaknuo je.</p>
<p>Predsjednik Sabora dodao je da je poziv primio s radošću i zbog činjenice da u Kanadi živi više od 300.000 hrvatskih iseljenika, s čijim se predstavnicima trebao sastati. </p>
<p>Iako je Tomčić odbio konkretnije govoriti o razlozima zbog kojih je otkazan put u Kanadu, neslužbeno se doznaje da je pravi razlog u postupcima i upitima koji su se, u sklopu viznog režima, postavljali hrvatskim parlamentarcima.</p>
<p> Prema tim informacijama, od njih je traženo da odgovore i na pitanja koja su bila isključivo osobne prirode i koja su se odnosila na članove njihovih obitelji. Od nekih članova izaslanstva, doznaje se, traženo je da odgovore na pitanja koje sadržava obrazac D20, koji je Kanada uvela 1996., a u sklopu kojeg hrvatski državljani u dobi od 18 do 65 godina koji traže vizu moraju odgovoriti i na pitanja vezana za vojnu službu, primjerice o vojnoj postrojbi u kojoj su služili (u Domovinskom ratu), njezinu kretanju i slično.</p>
<p>Hinin izvor napominje da je to zanimljivo jer je Kanada službeno ukinula obrazac D20 za hrvatske diplomate i visoke dužnosnike koji putuju u tu zemlju, a koji su, umjesto toga, uz popunjenu viznu tiskanicu prilagali životopis.</p>
<p>Hrvatska je u lipnju 1997. ukinula vize za turističke posjete kanadskim državljanima.</p>
<p>Neslužbeni izvor s hrvatske strane kaže kako problemu s vizama pridonosi i činjenica da Hrvatska već šest mjeseci nema veleposlanika u Kanadi te da Kanada u Zagrebu nema konzulat.</p>
<p>Odlazak saborskog izaslanstva, kaže neslužbeni izvor, bila je prilika da se progovori o otvorenim pitanjima, te da se pojača politička i gospodarska suradnja dviju država i robna razmjena, koja je prošle godine iznosila samo 22 milijuna američkih dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Poreznici obrađuju 560 bogataša koji su utajili porez </p>
<p>Crkvenac naglašava da je riječ o doista najvećim utajivačima koji imaju vile, jahte, skupe automobile, a prijavili su relativno male prihode na koje su platili porez/ Njihov identitet je porezna tajna, no ministar kaže da ima ljudi svih zanimanja, od kojih su neki već platili utajeni porez, a protiv njih je podnesena i kaznena prijava </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - »Porezni inspektori upravo obrađuju 560 slučajeva imućnih poreznih obveznika za koje imamo dokaze da su utajili porez, jer je njihova imovina mnogo veća od prijavljenih prihoda«, otkriva za Vjesnik ministar financija Mato Crkvenac. </p>
<p>»Neki su već dobili rješenjima i platili porez koji su utajili. Iznijeli smo im argumente koje nisu mogli pobiti, nego su prihvatili nalaze porezne inspekcije«, naglašava ministar financija i dodaje da su među otkrivenim slučajevima ljudi različitih profila i zanimanja. Crkvenac naglašava da je riječ o uistinu najvećim utajivačima koji imaju vile, jahte, skupe automobile, a prijavili su relativno male prihode na koje su platili porez. </p>
<p>»Ministarstvo financija ne želi proniknuti u svaku kunu ili euro, ali svi moraju znati da živimo u državi u kojoj vladaju neka pravila«, kaže Mato Crkvenac, napominjući da se država i on kao ministar moraju pridržavati porezne tajne, pa ne može u javnost iznositi bilo kave podatke o ljudima kojima su poreznici ušli u trag kontrolom podrijetla njihove imovine. </p>
<p>»Ne smijem govoriti o detaljima«, ističe Crkvenac i naglašava da nije riječ ni o kakvoj kampanji ili posebnoj akciji nadzora obveznika, nego da se na otkrivanju utajivača putem provjere njihove imovine sustavno, daleko od očiju javnosti, radi već više od dvije godine. Takav način rada porezne službe mnogi osuđuju jer ih podsjeća na kontrolu podrijetla imovine koju je provodila komunistička vlast u bivšoj Jugoslaviji. Međutim, poput većine europskih država, i Hrvatska ima porezne zakone po kojima su poreznici, objašnjava Crkvenac, dužni usklađivati podatke o prihodima koje pojedinci ostvaruju, prijavljuju i na njih plaćaju porez, s podacima o njihovoj imovini koju su stekli u tom istom razdoblju.</p>
<p>»Ako je vrijednost nečije imovine mnogo veća od prijavljenog prihoda, jasno je da je riječ o neskladu. Porezni inspektori takve slučajeve trebaju detaljno i odgovorno istražiti. Kad se utvrdi utaja, pojedinci moraju platiti porez koji nisu platili, ali ih se i kazneno procesuira, jer su počinili kazneno djelo utaje poreza«, otkriva ministar Crkvenac. Prema njegovim riječima, poreznici moraju na sve načine otkrivati utajivače »zbog svih drugih ljudi koji malo zarađuju i teško žive, a pošteno plaćaju porez«.</p>
<p>»U Hrvatskoj postoji mali broj ljudi koji su vrlo drski i na očigled svih drugih varaju državu«, zaključuje Crkvenac.</p>
<p>Crkvenac: Mediji prenapuhali priču o velikim zaduženjima države</p>
<p>Ministar Crkvenac tvrdi da su mediji prenapuhali priču o velikim zaduženjima države.</p>
<p>»Inozemni javni dug države, uključujući i dugove jedinica lokalne samouprave i javnih poduzeća te državna jamstva koja se potencijalno mogu pretvoriti u dug, čine 52,6 posto našeg društvenog bruto proizvoda. Ta visina duga nije pretjerano zabrinjavajuća. Naš je dug manji od dugova većine država u tranziciji koje sada ulaze u Europsku uniju«, ističe Crkvenac.</p>
<p>Mato Crkvenac i Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Županijski sud u utorak o Rajićevu izručenju Haagu</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Tročlano vijeće Županijskog suda u Zagrebu u utorak će na sjednici utvrditi činjenice potrebne za donošenje odluke o izručenju Ivice Rajića (45) Haaškom sudu.Vijećem će predsjedavati sudac Dražen Tripalo, a na sjednici će, osim haaškog optuženika Rajića i njegovih branitelja, biti i predstavnik Državnog odvjetništva.</p>
<p>Prema Ustavnom zakonu o suradnji s Haaškim sudom, Vijeće će udovoljiti zahtjevu za izručenjem ako utvrdi da se zahtjev odnosi na Rajića i da su kaznena djela za koja je optužen u nadležnosti Haaškog suda. </p>
<p>Na rješenje županijskog suda o izručenju moguća je žalba Vrhovnom sudu u roku osam dana. Žalba zadržava izručenje, a o njoj odlučuje peteročlano vijeće Vrhovnog suda, čije je rješenje konačno. Na pravomoćnu odluku moguće je podnijeti ustavnu tužbu, no ona ne odgađa izručenje. Zbog bolesti optuženika ili »drugog naročito opravdanog razloga« izručenje privremeno može odgoditi ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović. Jedan od Rajićevih branitelja Željko Olujić već je nekoliko puta najavio da će se protiviti izručenju jer Rajić želi da mu se sudi u Hrvatskoj, a ne u Haagu. Ivica Rajić optužen je da je kao zapovjednik druge operativne skupine HVO-a iz Kiseljaka odgovoran za pokolj najmanje 16 muslimanskih civila u srednjobosanskom selu Stupni Dol u listopadu 1993. godine. Haaška je optužnica podignuta 1995., no Rajić se uspješno skrivao sve do travnja ove godine, kada je uhićen u Splitu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pravoslavni vjernici proslavili Uskrs</p>
<p>Ljudi ovoga svijeta neprestano govore o reformama u društvu pokušavajući stvoriti novoga čovjeka ali zaboravljajući pritom na Isusove poruke, istaknuto je u uskrsnoj poruci patrijarha Pavla vjernicima Srpske pravoslavne crkve.</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Pravoslavni vjernici su u nedjelju diljem Hrvatske proslavili uskrsni blagdan po julijanskom kalendaru. </p>
<p>U zagrebačkoj crkvi Sv. Preobraženja Gospodinova uskrsnu je liturgiju predvodio protojerej zagrebački Milenko Popović. Okupljenim vjernicima Srpske pravoslavne crkve (SPC) pročitao je uskrsnu poruku koju su potpisali patrijarh Pavle i ostali episkopi SPC-a, članovi Svetog Sinoda. Središnji dio te poruke odnosi se na nepromjenjivost Crkve po ortodoksnom vjerovanju. </p>
<p>»Ljudi ovoga svijeta neprestano govore o reformama u društvu pokušavajući stvoriti novoga čovjeka, ali zaboravljajući pritom na Isusove poruke, čime postaju zarobljenici ništavila i prolaznosti«, kaže se u poruci. Pritom se vjernike upozorava da bi »takvi u ovom trenutku htjeli reformirati i Crkvu živeći u zabludi da je ona slična zemaljskim, ljudskim organizacijama koje se, da bi opstale, moraju stalno mijenjati i prilagođavati«. </p>
<p>Uskrsnu liturgiju u Osijeku predvodio je episkop osječkopoljski i baranjski Lukijan u crkvi Uspenija Presvete Bogorodice. Čestitao je Uskrs pravoslavnim vjernicima, ali i katolicima i ostalim kršćanima koji su Uskrs proslavili prošle nedjelje. U svojoj je propovjedi istaknuo kao osnovnu poruku da je Krist uskrsnuo za svakoga čovjeka bez obzira na rasu, naciju ili vjeru. Uskrsnu liturgiju u vukovarskoj crkvi Sv. Nikolaja služio je protojerej Dušan Marković, prvi paroh vukovarski, a u drugoj vukovarskoj pravoslavnoj crkvi Sv. Petke liturgiju je služio protonamjesnik Jovan Radivojević, drugi paroh vukovarski. U Vinkovcima je liturgija, koju je predvodio protonamjesnik vinkovački Predrag Azap, služena u prostorijama Kulturno-umjetničkog društva »Lisinski«. </p>
<p>Gordan Pandža i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Račanu odgovaraju izbori u proljeće, ali mu za to treba dogovor s oporbom</p>
<p>SDP bi na proljeće mogao kapitalizirati važnu činjenicu - mogući status Hrvatske kao zemlje-kandidatkinje za EU/ Do kraja godine Sabor bi po hitnom postupku trebao usvojiti pedesetak zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom EU-a, pa se vladajući namjeravaju sastati s oporbenim čelnicima ne bi li ti zakoni lakše prošli saborsku proceduru</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Političko pitanje bez premca u Hrvatskoj je kada će biti održani izbori. Barem za jedan dio političara, prije svega oporbenih. Vodeći ljudi »desne koalicije«, koja još formalno ne postoji, zahtijevaju od vladajućih da točno odrede kada će izbori biti održani - na jesen ili u sljedeće proljeće. Argumentiraju to činjenicom da se stranke moraju pripremiti za izbore. No, zaboravljaju da smo ionako u izbornoj godini, pa bi sve stranke, a posebice oporbene, trebale biti spremne za izbore, ma kada oni bili. </p>
<p>Vladajuća koalicija očito nije zauzela konačan stav o datumu izbora unatoč činjenici što je na jednom od sastanaka čelnika petorke prije nekoliko tjedana dogovoreno da će izbori biti održani na jesen. Slijedom toga, mediji su »izračunali« da bi hrvatski građani mogli na parlamentarne izbore izaći ili 26. listopada ili 9. studenoga. No, vodeći SDP-ovci, kao što su Mato Arlović i Slavko Linić, naglašavaju da bi izbori trebali biti održani ipak početkom sljedeće godine. To mišljenje dijele još neki vodeći ljudi u toj stranci, a i predsjednik Stjepan Mesić prošli je tjedan izjavio da procjenjuje kako će izbori biti na proljeće. </p>
<p>Njihova je logika jednostavna - do kraja godine Sabor bi po hitnom postupku trebao usvojiti pedesetak zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije. Također, bilo bi dovoljno vremena da se donese proračun za sljedeću godinu. Ističu, naime, da Hrvatskoj, koja je poslala Uniji zahtjev za članstvo, ne bi išlo u korist da mora zbog vremenske stiske donijeti odluku o privremenom financiranju. Naime, ako bi izbori bili održani 9. studenoga, u roku 20 dana, prema Ustavu, treba se konstituirati Sabor. Znači, Hrvatska bi po toj računici tek krajem studenog dobila novi parlament i Vladu, koji bi u izuzetno kratkom roku trebali izglasovati proračun. Ako se proračun ne stigne izglasovati u kalendarskoj 2003., mora se pribjeći odluci o privremenom financiranju. </p>
<p>Također treba imati na umu da parlament, ako bi izbori bili na jesen, ne bi radio gotovo od 15. rujna, pa je teško očekivati da bi se pedesetak zakona, od kojih gotovo 50 posto nije ni došlo do Sabora, izglasuje na vrijeme. Poznato je da premijer Ivica Račan na sljedećoj sjednici Vlade, koja će zbog prvosvibanjskih praznika biti održana u srijedu, namjerava zatražiti od svih državnih tijela da se ubrza rad na njihovoj izradi i donošenju. Ipak, rokovi su prekratki. </p>
<p>U SDP-u se također nadaju da bi izbori na proljeće mogli kapitalizirati još jednu važnu činjenicu. Naime, iz Bruxellesa, tvrde, postoje signali da bi Europska komisija o hrvatskoj kandidaturu za EU mogla odlučiti već do 15. prosinca. Ako se taj presedan dogodi, jer inače Komisija o kandidaturi zemalja koje priželjkuju članstvo u EU, odlučuje i po godinu dana, a ne treba zaboraviti da je Hrvatska zahtjev za članstvo predala u veljači u Ateni, postoje realni izgledi da do idućeg proljeća dobijemo status kandidata za EU. Tako bismo postali punopravnom članicom 2007., što je jedan od ciljeva Račanove vlade. </p>
<p>Datum izbora stoga je ipak jedno od važnih pitanja koja muče hrvatske političare unatoč tome što vladajući naglašavaju da je najvažnije ispuniti sve uvjete za EU-članstvo, što podrazumijeva i dobru pripremu za odgovore na pitanja koja Europska komisija šalje zemljama koje žele postati kandidati. Stoga, neslužbeno se doznaje, vladajuća koalicija namjerava organizirati i sastanak s oporbenim čelnicima ne bi li se uskladili stavovi o zakonima koji se trebaju donijeti da bi kasnije bez problema prošli saborsku proceduru. </p>
<p>Drugo je, pak, pitanje tko će s kime na izbore. Od vladajućih stranaka jedina se za prijeizbornu koaliciju s LS-om javno izjasnila Libra. Ostale stranke namjeravaju i dalje same na izbore, no ipak, neslužbeno doznajemo, među petorkom postoje naznake načelnog dogovora da vladajuća koalicija nakon izbora ponovi sadašnju suradnju. U SDP-u smatraju da bi bilo dobro sa strankama sadašnje vladajuće koalicije surađivati od izborne jedinice do izborne jedinice, odnosno, dogovoriti se o kandidatima ovisno o situaciji na terenu. No suradnja ne uključuje samo vladajuću koaliciju, nego i regionalne stranke koje podržavaju SDP-ov program.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030428].
|
