NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030228].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 238342 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.02.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Ne tražimo od Hrvatske da odabere između Amerike i Europe«</p>
<p>Zahvalni smo Hrvatskoj na podršci u ratu protiv terorizma / Nakon mogućeg vojnog konflikta, tražit ćemo podršku od velikog broja zemalja, no nisam siguran da će to uključivati bilo kakvu vrstu vojne podrške Hrvatske / Hrvatska je mala zemlja i nije na prvoj liniji kad je riječ o krizi u Iraku ili borbi protiv terorizma, no riječ je o timskom naporu i u tome nijedna zemlja nije premala / Kad je riječ o suradnji s Haaškim sudom, glavna tužiteljica još uvijek vidi područja gdje bi se ta suradnja morala unaprijediti, kaže Rossin</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – »Jako smo zadovoljni odlukom hrvatske vlade kojom je dopušten prelet savezničkih aviona preko hrvatskog teritorija u slučaju napada na Irak. To je ono što smo tražili, to je zapravo jedino što smo tražili. Zahvalni smo Hrvatskoj na podršci u ratu protiv terorizma i njezinim naporima da se podupre rezolucija Vijeća sigurnosti 1441«, rekao je u četvrtak Vjesniku američki veleposlanik u Hrvatskoj Lawrence Rossin.</p>
<p> • Mnogo je toga rečeno i napisano o famoznom američkom non paperu. Možete li nam reći što je zapravo pisalo u tom dokumentu?</p>
<p>– Ne mogu detaljno govoriti o non paperu jer se radi o diplomatskoj komunikaciji. No, ono što je taj dokument sadržavao zapravo smo vidjeli u odluci hrvatske vlade. Naravno, dokument se više ticao detalja tehničke naravi nego nekih specifičnih zahtjeva. Ljudi misle, kad čuju riječ non paper, da se radi o nečem iznimno dramatičnom. Non paper nije vrući krumpir diplomacije.</p>
<p> • Možemo li ići korak dalje? Pod pretpostavkom da će do rata doći, hoće li SAD od Hrvatske tražiti sudjelovanje u nekoj vrsti mirovne misije u Iraku u postsadamovskoj fazi?</p>
<p>– Naravno da trenutno ne znamo kako će stvari ići, no sasvim je sigurno da ćemo imati postsadamovsku situaciju. I do toga može doći nakon vojnog konflikta, ako Saddam ne ispoštuje rezoluciju Vijeća sigurnosti 1441. Zasad ne pokazuje volju da to želi učiniti. U tom okruženju mi ćemo jasno tražiti mnogo podrške od velikog broja zemalja, no nisam siguran da će to uključivati bilo kakvu vrstu vojne podrške Hrvatske. Možda teorijski možemo govoriti o nekoj vrsti humanitarne pomoći, Hrvatska ima iskustva u razminiranju, no to je sve jako hipotetski. </p>
<p> • U hrvatskoj se javnosti mnogo toga povezalo kad je riječ o podršci SAD-u, poput izjave Vilniuske skupine, zatim bilateralnog sporazuma Hrvatske i SAD-a o vojnoj suradnji i skorog potpisivanja Jadranske povelje. Je li sve to u istoj vezi?</p>
<p>– Način na koji ste postavili pitanje je dobar. U javnosti se i među političarima pojavljuje tendencija da se povezuju stvari koje ne moraju imati veze jedna s drugom. Neki procesi koji se događaju nemaju nikakve veze s potencijalnim konfliktom u Iraku. Na primjer, Jadranska povelja je proces triju zemalja. Mi taj proces podržavamo, jer se pokušavaju približiti članstvu u NATO-u. I to na individualnoj osnovi, a ne zajednički. To nema nikakve veze s UN-ovom rezolucijom o Iraku. Vilniuska skupina je osnovana zbog istog razloga. Bilateralni sporazum Hrvatske i SAD-a o uništavanju masovnog oružja vrlo je tehničke prirode i na kraju će pomoći Hrvatskoj da stvori nove sposobnosti, da kontrolira vlastite granice i spriječi krijumčarenja oružja za masovno uništenje. I u tom smislu nije politički sporazum. </p>
<p> • Što bi se dogodilo da Hrvatska nije udovoljila američkom zahtjevu?</p>
<p>– To je hipotetsko pitanje i ne bih želio predviđati što bi se dogodilo. Pogotovo stoga što nije bilo indikacija da bi Hrvatska odbila naš zahtjev.</p>
<p> • Javnost je podijeljena. Jedni misle da bi Hrvatska kao mala zemlja trebala ostati po strani, a drugi da ona, kao dio međunarodne zajednice, mora aktivno sudjelovati u procesima. Što vi mislite?</p>
<p>– Naravno da bih se složio s drugom skupinom. Predsjednik Mesić i premijer Račan jasno su to naglasili. Oni koji tvrde suprotno su u krivu. Svijet je maleno mjesto – možete bježati, ali se ne možete skriti. Pogotovo se ne možete sakriti od oružja za masovno uništenje. Ne možete se skriti od biološkog oružja, jer ono ne nosi pasoše i ne treba prelaziti granice. Također se ne možete skriti od terorizma. Zemlje to čine zbog vlastitog interesa, a ne zbog nas. I zato trebaju sudjelovati u ratu protiv terorizma. Hrvatska je mala zemlja i nije na prvoj liniji kad je riječ o krizi u Iraku ili borbi protiv terorizma. No, Hrvatska je dio veće obitelji i kreće se prema europskim i atlantskim integracijama. A ako se napori većih zemalja zbivaju bez sudjelovanja Hrvatske u tim procesima, Hrvatskoj će biti teže da to sama postigne. Riječ je o timskom naporu i u tome nijedna zemlja nije premala.</p>
<p> • Kako ocjenjujete hrvatski napredak u ispunjavanju standarda za EU i NATO, poput povratka izbjeglica, povrata njihove imovine i suradnje s Haaškim sudom?</p>
<p>– Riječ je o iznimno važnim pitanjima u svim organizacijama, poput Europske unije i OESS-a, a o tim pitanjima se razgovaralo i prilikom godišnjeg plana MAP-a za NATO. Na tim pitanjima još treba učiniti vrlo mnogo posla. Kad je riječ o suradnji s Haaškim sudom, glavna tužiteljica još uvijek vidi područja gdje bi se ta suradnja morala unaprijediti, a pitanje generala Gotovine ostaje istaknuto.</p>
<p>Što se tiče povratka izbjeglica, Vlada je izrekla nekoliko ohrabrujućih stavova, no neka pitanja, poput stanarskog prava, su u potpunosti neriješena. Ministar Čačić je izrekao nekoliko ohrabrujućih, ali općenitih napomena, no nedostaju konkretni detalji, a oni su važni. Ljudi se u svoje domove vraćaju na temelju konkretnih detalja, a ne općenitih najava. Mi vidimo da Vlada počinje s koracima da bi provela Ustavni zakon o pravima manjina, no zakon sadržava određene rokove koje treba poštovati. O tim će pitanjima Hrvatska i međunarodna zajednica nastaviti dijalog, a različite institucije će pratiti napredak.</p>
<p> • Nakon izjave Vilniuske skupine, u Hrvatskoj se raspravljalo treba li Hrvatska stati na američku ili europsku stranu. Što vi mislite?</p>
<p>– Rekao sam predsjedniku Mesiću, premijeru Račanu i ministrici obrane da mi ne tražimo ni od jedne zemlje da bira između SAD-a ili bilo koje druge zemlje, osim možda između nas i Saddama Husseina. No, nitko nije odabrao Husseina. Mi vjerujemo kako je važno da zemlja zauzme stav po pitanju integriteta UN-a u procesu provedbe Rezolucije 1441 o uništavanju oružja za masovno uništenje. Mi ne tražimo države da odabiru između SAD-a i Francuske ili SAD-a i Njemačke ili bilo koje druge zemlje. Od Hrvatske sasvim sigurno nije traženo da to učini. Osim toga, važno je naglasiti da se ne radi o izboru Hrvatske između SAD-a i Europske unije. Pogotovo stoga jer i članice EU-a imaju različite stavove o tom pitanju. Velika Britanija i Španjolska su također članice Europske unije.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>VJESNIKOV FORUM: HRVATSKA U IRAČKOJ KRIZI - MALA ZEMLJA U OPASNOSTI OD VELIKOG RATA</p>
<p>Je li Hrvatska dobro izabrala</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Sve manja neizvjesnost vojnog rješavanja iračke krize, moguće posljedice iračke krize za Hrvatsku, njenu politiku i gospodarstvo, politička situacija u kojoj se našla Hrvatska, posebno imajući na umu nedavno potpisivanje izjave Vilniuske skupine i davanje odobrenja za prelet civilnim transportnim zrakoplovima, međunarodnopravni aspekti krize, svijet nakon krize i kako će biti uređen, teme su koje su dominirale dinamičnim i povremeno vrlo polemičnim Vjesnikovim forumom »Hrvatska u iračkoj krizi – mala zemlja u opasnosti od velikog rata« održanog u redakciji Vjesnika u četvrtak navečer.</p>
<p>Ministrica obrane Željka Antunović kazala je da mogućnost izbora uvijek postoji, pa je takvu mogućnost imala i Hrvatska u nedavnim događajima vezanim uz iračku krizu, a to što Hrvatska mora odlučivati i opredjeljivati se za nju je dobro, a ne problem. Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac istaknuo je da je situacija u Hrvatskoj slična kao i u drugim demokratskim zemljama gdje postoji velik sukob između javnosti i poteza vlasti. Za pomoćnika ministra vanjskih poslova dr. Darka Bekića stav neutralnosti i nesvrstanosti je prevladan, a Hrvatska se opredijelila težnjom za članstvom u EU i NATO-u. </p>
<p>Akademik Ivan Supek savjetovao je Vladi da ne istrčava »preko rezolucija UN-a«, a postojeća kriza nije sukob Europa – SAD. Geopolitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti dr. Vlatko Cvrtila kazao je da Hrvatska nije mogla »iskočiti« iz Vilniuske skupine, jer bi u tom slučaju bila jedina, a napomenuo je da hrvatski zračni prostor nije strateški važan. Savjetnik u Hrvatskog gospodarskog komori dr. Branimir Lokin kazao je da je nemoguće zaustaviti rat, jer se zemlje Srednje Azije, koje su sve važnije zbog broja ljudi, nafte i vode, opiru neoliberalnom konceptu koji je, prema njegovoj ocjeni, u sve jačoj krizi. </p>
<p>Zastupnik HSP-a u Saboru dr. Tonči Tadić podsjetio je da se njegova stranka protivi izjavi Vilniuske skupine, a Hrvatska se svrstala na stranu SAD-a i dala mu svu logističku potporu. Vjesnikov vojni komentator Fran Višnar napomenuo je da ponašanje Hrvatske nije moglo biti drugačije, ali na to treba staviti točku, jer u Iraku »nemamo nikakvih interesa«. Profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu dr. Adalbert Rebić rekao je da je Hrvatska na neki način počašćena time što ju se uopće pita, a u slučaju rata posebno bi bilo pogođeno »ono malo kršćana koji su ostali u Iraku«. </p>
<p>Za mirovnu aktivisticu Vesnu Teršelič vlada SAD-a iskorististila je NATO kao sredstvo pritiska na Hrvatsku. Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora dr. Žarko Puhovski napomenuo je da ne može biti govora o preventivnom ratu, jer Irak ne ugrožava niti jednu državu. </p>
<p>Forum su moderirali Vjesnikovi urednici, a u subotnjem broju bit će objavljena opširnija tema o održanom forumu, te od ponedjeljka serijal u kojem će rasprava na biti objavljena u cijelosti. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HSS: Posljednja šansa za dogovor</p>
<p>Glavna tema razgovora bit će novi model privatizacije i preustroj Fonda za privatizaciju koji, na inzistiranje HSS-ovaca, treba početi i upravljati državnim portfeljom / U našoj stranci prevladava stajalište - ako se u subotu ne dogovorimo, čim prije se trebamo razići i raspisati nove izbore, kaže bliski Tomčićev suradnik</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Vodstva SDP-a i HSS-a, dviju najjačih članica vladajuće koalicije, pokušat će u subotu raščistiti brojne nesporazume koji unatrag nekoliko mjeseci opterećuju odnose stranaka Ivice Račana i Zlatka Tomčića. Međusobni sukobi, koji su nedavno eskalirali u povodu prodaje Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež, doveli su u pitanje i opstanak vladajuće petorke, pa se sve češće u javnosti počelo govoriti i o prijevremenu izlasku na birališta.</p>
<p>To je, uostalom, nedavno najavio i lider HSS-a Zlatko Tomčić, rekavši da je »spreman potegnuti pitanje izbora ako se u razgovorima s partnerima pokaže da više ne možemo zajedno«. </p>
<p>Subotnji razgovori »seljaka« i socijaldemokrata održat će se u sjedištu HSS-a, a na njih Tomčić istrčava s »prvom ekipom« – potpredsjednici stranke Ljubica Lalić i Luka Trconić, potpredsjednik Vlade Ante Simonić, HSS-ovi ministri Božidar Pankretić i Željko Pecek te član Predsjedništva Ante Markov.</p>
<p>Kako je u četvrtak Vjesniku rekao jedan od Tomčićevih bliskih suradnika, »taj je sastanak možda posljednja šansa za dogovor«. »Propadne li, nisam siguran da ova koalicija može dalje. U našoj stranci prevladava stajalište – ako se u subotu ne dogovorimo, onda se čim prije trebamo razići i raspisati nove izbore«, naglašava visoki dužnosnik HSS-a.</p>
<p>Glavna tema razgovora Tomčića i Račana te njihovih suradnika bit će novi model privatizacije i preustroj Fonda za privatizaciju koji, na inzistiranje HSS-ovaca, treba početi i upravljati državnim portfeljom, a ne ga, kao dosad, samo rasprodavati. U Tomčićevoj stranci kažu da »ne bježe od odgovornosti i za preuzimanje čelnog mjesta u Fondu, ali samo pod uvjetom da se partneri slože o koncepciji privatizacije«.</p>
<p>»Nećemo inzistirati na tome da naš čovjek bude na čelu Fonda, još manje ćemo to koalicijskom partneru iznijeti kao ultimatum«, kaže naš izvor, ujedno opovrgavajući nagađanja da će HSS-ovci izaći pred Račana s dva svoja kandidata za čelno mjesto Fonda. Prošlih su dana, naime, pojedini mediji najavili da će Tomčić ponuditi Račanu da »izabere« između člana Predsjedništva HSS-a Luke Roića i HSS-ova ministra obrta i malog poduzetništva Željka Peceka. </p>
<p>»To su najobičnije spekulacije. Ni o jednom se konkretnom imenu u stranci još nije razgovaralo«, tvrde u HSS-u. Ipak, doznajemo da tu stranku ne zanimaju čelna mjesta u Nadzornom i Upravnom odbora Fondu, a »zainteresiranost« za mjesto predsjednika Fonda objašnjavaju »čistom logikom«. »Čini nam se logičnim da, prihvati li se naše viđenje preustroja Fonda, upravljanje njime preuzmu ljudi koji su na tom projektu najviše radili«. Podsjetimo, na projektu preustroja Fonda za privatizaciju radilo je Stručno vijeće HSS-a na čelu s Predragom Čavlović, a asistirali su mu Damir Novotny, Luka Roić, Ante Markov i Marinko Filipović.</p>
<p>Naš sugovornik iz HSS-a spominje još neka gospodarska pitanja o kojima, kaže, dvije stranke imaju potpuno različita stajališta. Među njima su i novi zakoni o telekomunikacijskom sustavu, uvođenje treće mobilne mreže u Hrvatskoj, privatizacija trećeg televizijskog kanala... »Velika tema na kojoj se sasvim razilazimo je i nuklearka Krško, odnosno pitanje što i kako dalje s njom, nakon što su Slovenci tek nedavno ratificirali međudržavni sporazum o NE, a naš Sabor još ljetos«, kažu u HSS-u i podsjećaju da će ovih dana o tome raspravljati i Sabor.</p>
<p>U Tomčićevoj stranci ne očekuju sukob sa SDP-om o novom izbornom zakonu, i to jednostavno zato što, kažu, HSS ne odustaje od svog prijedloga mješovitog izbornog sustava, »pa ćemo vidjeti u saborskoj raspravi čiji će prijedlog, naš ili SDP-ov, dobiti više glasova«. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tri SDP-ove teme za raspravu: HFP, privatizacija i izborni zakon</p>
<p>Iako je sastanak najavljivan za subotu, on će, doznaje se neslužbeno iz SDP-ovih izvora, biti održan već u petak navečer </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> – Zakon o HFP-u, kojim bi se ta institucija transformirala u fond za upravljanje imovinom, zakon o privatizaciji, privatizacija Ine i HT-a u segmentu dodjele dionica braniteljima te izborni zakon trebale bi biti teme sastanka SDP-a i HSS-a.</p>
<p>Iako je sastanak najavljivan za subotu, on će, doznaje se neslužbeno iz SDP-ovih izvora, biti održan već u petak navečer. U sjedište HSS-a uputit će se predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan, SDP-ovi potpredsjednici Vlade Slavko Linić i Željka Antunović, ministrica Gordana Sobol, ministar financija Mato Crkvenac, potpredsjednik SDP-a i predsjednik SDP-ovog zastupničkog kluba Mato Arlović, te glavni tajnik stranke Igor Dragovan.</p>
<p>Poznato je da Banski dvori nemaju ništa protiv da se HFP što prije transformira, a u tijeku su izmjene cijelog seta zakona vezanih uz Zakon o HFP-u. Oni bi se, prema najavi iz Vlade, pred Račanovim ministrima trebali pojaviti u ožujku, no prije toga trebaju proći političko usuglašavanje koalicijskih partnera.</p>
<p>Među ključnim izmjenama Zakona o privatizaciji bio bi način privatizacije kad je riječ o radnicima, a planira se i malim dioničarima, koji dionice otplaćuju po nominalnoj vrijednosti, omogućiti da im se, u slučaju jednokratne uplate od 20 posto, otpiše 80 posto vrijednosti.</p>
<p>SDP i HSS se također trebaju dogovoriti i o imenovanju novih članova Upravnog odbora HFP-a. No, kako se neslužbeno doznaje, ta će odluka vjerojatno biti prolongirana do prihvaćanja novog zakona o Fondu. Već je od ranije poznato da SDP nema ništa protiv da na čelno mjesto Upravnog odbora HFP-a sjedne HSS-ov kadar.</p>
<p>Kad je riječ o privatizaciji Ine i HT-a, SDP i HSS bi trebali uskladiti stavove o tzv. fondu za branitelje. Naime, Ministarstvo branitelja napravilo je prijedlog zakona prema kojem bi se svih sedam posto dionica svih privatiziranih državnih poduzeća namijenjenih braniteljima slijevale u jedan fond, koji bi se nakon pet godina ugasio, a branitelji bi dobili dionice fonda po njihovoj nominalnoj vrijednosti. </p>
<p>No, taj prijedlog u Vladi nije prošao, jer su u Banskim dvorima smatrali da je bolje da se braniteljske dionice slijevaju u ustanovu koja bi njima gospodarila, te ulagala u zadovoljavanje potreba branitelja, kao što je npr. izgradnja stanova. Braniteljska populacija podržava prijedlog Ministarstva, pa se u saborskoj proceduri pojavio novi prijedlog zakona, identičan onome Ministarstva, koji su predložili SDP-ovac Pavle Kalinić i HSS-ovac Stjepan Živković. Predsjednik Sabora je svojedobno kazao da je taj prijedlog dobar i da očekuje kako će dobiti parlamentarnu podršku.</p>
<p>Treća važna tema sastanka je izborni zakon. HSS je svoj prijedlog novih izbornih pravila u proceduru poslao prije nekoliko mjeseci, no u SDP-u kažu da za njega neće glasati, jer se ne radi o mješovitom nego o paralelnom sustavu koji se temelji na proporcionalnom i na većinskom sustavu. SDP će također poslati svoj prijedlog izbornog zakona u proceduru, već u petak. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je riječ o prijedlogu prema kojem bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a biralo bi se 120 zastupnika s otvorenih lista. SDP predlaže da u parlamentu sjedi osam zastupnika nacionalnih manjina, sukladno Ustavnom zakonu o manjinama, a tzv. lista za dijasporu bila bi ukinuta. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Račan ne želi da mu se, zajedno s Mesićem, pripiše osnivanje nekakvog VONS-a«</p>
<p>Kao zastupnici, može mi biti manje-više prihvatljivo da Račan ne želi od Vijeća raditi paradu. Ali, ne slažem se s tim da se odluke Vijeća ne objave, da se ne zna u kojem će pravcu ići državna politika o sigurnosnim pitanjima, kaže zastupnica DC-a</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Da nije bilo upita Vesne Škare Ožbolt premijeru Ivici Račanu na Aktualnom prijepodnevu, javnost u Hrvatskoj ne bi znala da je Vijeće za nacionalnu sigurnost osnovano i da je održalo prvu sjednicu o tzv. iračkoj krizi. Zastupnica DC-a je tako zaslužna što je, gotovo godinu dana nakon donošenja Zakona o sigurnosnim službama, i širi krug ljudi doznao da je ispunjena propisana obveza da se takvo tijelo osnuje. A bit toga tijela je provođenje spomenutog zakona. Bez Vijeća, odnosno bez Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi (koji još nije osnovan), taj je zakon mrtvo slovo. </p>
<p>Ujedno, Aktualno je prijepodne, nakon niza neslužbenih informacija (posebno o odgađanom imenovanju načelnika Obavještajne, Protuobavještajne i Vojne sigurnosne agencije), prvo ponudilo službeni podatak o nečem što je valjda važno i u ovoj državi – sigurnosnim službama i njihovoj ulozi u ostvarivanju nacionalnih interesa i sigurnosti.</p>
<p>Dakle, sad se zna da je Vijeće osnovano i da je »neki dan« održalo prvu sjednicu. Iz Račanovih se izjava u povodu iračke krize može razaznati kakav je stav toga tijela o ponašanju Hrvatske i mogućim posljedicama za zemlju. Naravno, ne precizno, ne formalno. Zašto?</p>
<p>Vesna Škare Ožbolt rekla je Vjesniku u četvrtak, za saborske sjednice, da je, nezadovoljna odgovorom na svoj upit, prišla premijeru.</p>
<p>»Račan mi je rekao da vijest o osnivanju i radu Vijeća jednostavno ne želi provlačiti kroz javnost. On kaže da se ne želi 'slikati' u vezi s radom u tom tijelu, još manje da mu se, zajedno s Mesićem, pripiše kako su osnovali nekakav svoj 'VONS', kakav je imao bivši predsjednik Franjo Tuđman«, opisala je zastupnica Škare Ožbolt tijek razgovora.</p>
<p>Odgovor na dodatno pitanje, zašto je Vijeće »tajno« osnovano i počelo s radom, nije dobila, kao ni zadovoljavajuće objašnjenje što je na toj sjednici dogovoreno o hrvatskoj strategiji glede iračke krize.</p>
<p>Zanimljivost toga razgovora je i u činjenici, koja je ostala u pozadini, da je Vijeće osnovano dok je dr. Goran Granić bio na putu u Kini. A Granić je bitan, jer je upravo on, u svom potpredsjedničkom portfelju, zadužen i za nacionalnu sigurnost. I njega, »kao člana Vlade zaduženog za nacionalnu sigurnost«, Zakon o sigurnosnim službama izrijekom spominje kao člana toga tijela.</p>
<p>Od Granića je, međutim, važnija činjenica da su sazivači sjednice predsjednik Stjepan Mesić i premijer. Uz njih u radu sudjeluju ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, pravosuđa i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. U radu sudjeluje i predsjednik Sabora. </p>
<p>Sjednicom, kaže zakon, predsjeda Mesić, a odluke supotpisuje s Račanom.</p>
<p>Kad se tako pobroje članovi i kad se zna da je Zakon o sigurnosnim službama donesen u Saboru u travnju prošle godine, onda je to i popis odgovornih što to tijelo nije dosad sazvano, konstituirano i što nije sudjelovalo u ostvarenju zakonom propisanih obveza. Posebno u odnosu na Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi, operativno tijelo koje provodi strategiju i odluke Vijeća za nacionalnu sigurnost. Znači, ni to tijelo još nije konstituirano, a zamjenik predsjednika je dr. Goran Granić.</p>
<p>»Kao zastupnici, može mi biti manje-više prihvatljivo da Račan ne želi od Vijeća raditi paradu. Ali, ne slažem se s tim da se odluke Vijeća ne objave, da se ne zna u kojem će pravcu ići državna politika o sigurnosnim pitanjima«, zaključila je Vesna Škare Ožbolt. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatski hi-tech trupci </p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Zajednički nastup na Danu poduzetnika u srijedu u zagrebačkom Hotelu Opera još je jednom pokazao: Stjepan Mesić i Ivica Račan u jednome se potpuno slažu – orijentiranost gospodarstva prema izvozu najbolji je model razvoja. </p>
<p>Predsjednik države, kada ne potpisuje protokole, toj problematici prilazi više teorijski, posve u skladu sa svojim ovlastima, pa uglavnom citira rečenice svojih savjetnika ili podatke Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Podaci ukazuju na prilično nepovoljnu strukturu hrvatskog izvoza. Savjetnici (najomiljeniji je u posljednje vrijeme Vladimir Gligorov s Bečkog ekonomskog instituta), najčešće jadikuju zbog »precijenjene kune« i lošeg stanja hrvatske prerađivačke industrije.</p>
<p>Premijer po prirodi posla mora biti praktičniji. On zna što je Vlada dosad učinila (a to nije malo, iako je premalo), zna i što Vlada namjerava učiniti – smanjiti administraciju, dodati još poreznih olakšica, olakšati preuzimanje poduzeća u stečaju...</p>
<p>Problem je, međutim, što su i dosad »vladajući« kada je o gospodarstvu riječ uglavnom znali što čine, ili barem što bi trebali činiti (ni HDZ-u uostalom nikada nije manjkalo treba–valja–mora rečenica), no samo stubu niže u vladajućoj hijerarhiji prepreke su bile i ostale konstantom.</p>
<p>Što, naime, znači bilo kakav Vladin ili predsjednički dekret ako službenik X iz ureda državne uprave za Y odluči da poduzetnik Z ima sigurno dovoljno novca da posebno plati <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> izdavanja potrebnog dokumenta? </p>
<p>Riječ je, naravno, o korupciji, znači – kriminalu, ali takvom koji se gotovo nikad ne prijavljuje, pa slijedom toga za pravosuđe ni ne postoji. Ali nisu ipak za sve krivi kratkovidna vlast i sitni kriminalci.</p>
<p>Da bi se pojačao udio izvoza u poraznoj hrvatskoj vanjskotrgovinskoj bilanci (uvoz 10,7 milijardi USD, izvoz 4,8 milijardi USD) trebalo bi i proizvesti nešto što može konkurirati na prekrcanim globalnim tržištima. Tu nam, međutim, naglo pada razina inspiracije.</p>
<p>Dosad se ipak pokazalo jedno: tko je doista nanjušio potrebe tržišta, a nije pokušao varati kupce lošom kvalitetom, danas posluje s (izvoznim) dobitkom. Jamnica, Podravka, Pliva, virovitički Tvin ili splitski SMS danas zato ne kukaju. Većina ostalih još uvijek traži krivca za vlastite neuspjehe.</p>
<p>Visoki stupanj stručnosti radnika oduvijek se spominjao kao jedna od najvećih prednosti Hrvatske u odnosu na ostatak svijeta u tranziciji. Ako to doista jest točno (a točno je da je nekad bilo tako), kako to da Hrvatska izvozi trupce umjesto namještaja?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Posljednje upozorenje prije općeg štrajka</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Velikim prosvjedom na Markovu trgu, gdje je protiv predloženih izmjena Zakona o radu demonstriralo više od šest tisuća radnika, prvi put ujedinjeni hrvatski sindikati jasno su poručili Vladi i Saboru da neće pristati na smanjivanje radničkih prava.</p>
<p>Svih pet sindikalnih središnjica i devet autonomnih sindikata izveli su radnike na ulicu kao posljednje upozorenje prije generalnog štrajka. Ne uspiju li pregovori o spornim otpremninama, otkaznim rokovima i radu na određeno štrajk bi se proveo potkraj travnja ili početkom svibnja.</p>
<p>Prođe li Vladin prijedlog izmjene ZOR-a u Saboru sindikati su odlučni pokrenuti i inicijativu za raspisivanje referenduma građana o smjeru gospodarsko-socijalne politike. Time bi ušli u sferu politike, jer bi se građani praktički izjašnjavali o tome podržavaju li politiku koalicije na vlasti.</p>
<p>Ni na javnom prosvjedu sindikalni lideri nisu se libili političkih poruka, podsjetivši vladajuće čijom su zaslugom došli na vlast. Na sljedeći prosvjed dovest ćemo 60.000 radnika, ali tada neće biti vas na vlasti, zaprijetili su sindikalisti, upozorivši kako će radničke glasove na sljedećim izborima dobiti one stranke koje će se zauzimati za dostojanstvo i prava radnika. </p>
<p>Sada, nakon što su sindikati javnim prosvjedom i prijetnjom generalnim štrajkom pokazali mišiće, dakako, slijede pregovori s Vladom i poslodavcima. Prođu li izmjene ZOR-a u petak prvo saborsko čitanje bit će dovoljno vremena za postizanje kompromisa. To više što i sindikati priznaju da su promjene nužne, ali žele da se izvedu po mjeri hrvatskog radnika i uz dogovor socijalnih partnera.</p>
<p>Iako je i Vlada tvrdo najavljivala da će prije pasti nego popustiti sindikatima, čini se da ipak stižu pomirljiviji tonovi. Potpredsjednik Vlade Goran Granić najavio je novinarima, u vrijeme održavanja prosvjeda, da je Vlada dijelom spremna popustiti sindikatima.</p>
<p>No Vlada si, čini se, priprema i elegantnu odstupnicu ako dogovor sa sindikatima ne uspije. Ako će se zbog izmjene ZOR-a previše politizirati, Vlada je spremna prekinuti cijelu priču i prepustiti je novoj vladi. Tako bi izbjegla generalni štrajk i dočekala kraj mandata bez većih socijalnih potresa.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kako je Vlada postala kontrola leta</p>
<p>Svi zrakoplovi raznih kompanija koji lete iznad nas zapravo su obični »civilni transportni zrakoplovi«. Civilni su jer nisu vojni, transportni su jer voze putnike ili teret i zrakoplovi su jer lete. Ja sam dosad, kao i mnogi, živio u strašnoj zabludi da njihove dolete, spuštanja, dizanja, odlete i prelete odobrava, kontrolira i visinskim koridorima vodi Hrvatska kontrola zračne plovidbe</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Hrvatska je, kao što se i očekivalo, odobrila korištenje svog zračnog prostora za prelete američkih i inih aviona u slučaju rata u Iraku. Hrvatska je zasad prošla jeftino, jer su neke susjedne zemlje u regiji pristale na dodatne i više oblike logistike, kao što su izlazak stranih vojnika na njihovo tlo, ustupanje zračnih i morskih luka na privremeno korištenje, prolaz oružja i vojnika njihovim teritorijem i slanje vlastitih vojnika u rat.</p>
<p>Nakon zatvorene sjednice hrvatska je vlada objavila svoju odluku o tome kako će odgovoriti na zahtjeve iz američkog non papera. Ta je odluka tako formulirana da ni nakon dodatnih objašnjenja premijera Račana i ministrice Željke Antunović saborskim zastupnicima i građanima nije bilo posve jasno na što je zapravo Hrvatska pristala. Saborski zastupnici nisu previše ispitivali, jer je velika većina tu odluku, ma što ona značila, podržala, a građani tek odgonetavaju zagonetku Vladine odluke.</p>
<p>Vlada je, naime, priopćila da je odlučila za slučaj rata u Iraku odobriti korištenje hrvatskog zračnog prostora za potrebe preleta, slijetanja i punjenja gorivom civilnih transportnih zrakoplova u hrvatskim zračnim lukama. </p>
<p>Tako formulirana Vladina odluka izazvala je stanovito iznenađenje i zbunjenost među stručnjacima za zračni promet, vojnim analitičarima i običnim građanima. Znači li ta odluka da su dosad hrvatskim nebom svi »civilni transportni zrakoplovi« letjeli bez dozvole hrvatskih vlasti?</p>
<p>Svi zrakoplovi raznih kompanija koji lete iznad nas, spuštaju se na naše aerodrome, kupe ili ostavljaju putnike i tankiraju kerozin, zapravo su obični »civilni transportni zrakoplovi«. Civilni su jer nisu vojni, transportni su jer voze putnike ili teret i zrakoplovi su jer lete. Ja sam dosad, kao i mnogi, živio u strašnoj zabludi da njihove dolete, spuštanja, dizanja, odlete i prelete odobrava, kontrolira i visinskim koridorima vodi Hrvatska kontrola zračne plovidbe. Sada, međutim, vidim da to nije tako jednostavno. Sve to, zapravo, posebnim odlukama odobrava Vlada. A ako to ne učini, e onda svi oni šaraju naše hrvatsko nebo nezakonito i bez dozvole. </p>
<p>Ili, ipak, sve to i nije tako dramatično. Možda sam sve ove godine letio ipak samo uz dozvolu kontrole leta, a bez posebne dozvole hrvatske vlade. Možda je kvaka u tome da je hrvatska vlada ovu svoju odluku o ustupanju hrvatskog neba na privremeno korištenje nespretno prepisala iz američkog non papera koji je, eto tako, radni i neformalni dokument koji više skriva nego što otkriva. Pa je takva ispala i Vladina odluka – nejasna i podložna gore navedenim proizvoljnim tumačenjima (letim kad Račan to odobri). </p>
<p>Hrvatska je vlada tako neobično formulirala svoju odluku da se izložila nezgodnim pitanjima tako eminentnih saborskih zastupnika kao što su Dorica Nikolić i Ante Beljo. Gospođa Nikolić predbacila je ministrici obrane da ona i premijer obmanjuju javnost, jer da za prelet civilnih transportnih zrakoplova nisu potrebne posebne dozvole. Točno. Moram zaključiti da se, na vlastito iznenađenje, s navedenom zastupnicom zapravo slažem. Slično vrijedi i za nastup zastupnika Belje. </p>
<p>Neugodna saborska pitanja i zbunjenost općinstva Vlada je mogla jednostavno izbjeći, objavljujući da je američkim i drugim savezničkim zrakoplovima, koji ovuda prolaze u logističkim, a ne borbenim letovima, dopustila prelet i tankiranje u našim zračnim lukama. Iza formulacije »civilni transportni zrakoplovi« ne kriju se, naravno, avioni koji lete na redovnim ili čarter linijama iznad Hrvatske. Iza te floskule kriju se zrakoplovi koji prevoze vojnike i materijal za rat u Iraku. Ako i jesu civilni, rekvirirani su u vojne svrhe pa su automatski vojni i svejedno je koje su boje i što na njima piše.</p>
<p>Takve zrakoplove u takvoj američkoj misiji, nakon 11. rujna 2001., sigurno ne puštaju da lete sami. U njihovoj pratnji su obvezno lovci u paru koji ih štite. Prema tome, u slučaju potrebe, iznad Hrvatske će letjeti i lovci F-16, F-15 ili F-18, što ovisi o karakteru misije i daljini doleta. Pa su, automatski, potrebni i zračni tankeri za punjenje gorivom aviona u zraku. Hrvatskim nebom u slučaju rata očito neće letjeti samo »civilni transportni zrakoplovi«, nego i njihovo osiguranje i opskrba. S obzirom na odredište (Turska, Srednji istok) i položaj Hrvatske, broj takvih preleta ne bi trebao biti velik. Ali bi sigurno povremeno dovodio do zatvaranja našeg zračnog prostora, skretanja ili prizemljenja pravih civilnih transportnih zrakoplova na redovitim ili izvanrednim linijama. Što će Hrvatsku koštati i za što bi trebala tražiti naknadu štete.</p>
<p>Glavni pravci za borbene letove i logistiku trebali bi biti s druge strane Jadrana.</p>
<p>Objavljujući ovako nemušto priopćenje o vrlo jasnoj odluci Vlada je napravila dva gafa. Prvo, nije dovoljno informirala vlastitu javnost o vrlo važnoj odluci i to u vrijeme kad je i hrvatska javnost, kao i ona u drugim zemljama (osim Amerike) vrlo senzibilizirana protiv rata.</p>
<p>Drugo, Vlada je jasnom i odlučnom porukom mogla povući zgodnu usporedbu u svoju korist: »Vidite, nas su Amerikanci ipak pitali i mi smo pristali na najniži oblik suradnje – dopuštamo zračni prijevoz vojnika i logistike preko Hrvatske. A 1999., eto, Matešinu vladu nisu ni pitali nego su je samo obavijestili da američki lovci i bombarderi u borbenim letovima već lete preko Hrvatske na Jugoslaviju«.</p>
<p>P. S. Kad čekirate sljedeći let na Plesu pitajte, za svaki slučaj, ima li vaš »civilni transportni zrakoplov« dopuštenje hrvatske vlade za punjenje gorivom i polijetanje. Nikad se ne zna. Možda ćete na aerodromu ipak morati pričekati posebnu odluku sa zatvorene sjednice Vlade.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto je Austrija turistički div, a Hrvatska šepavi patuljak?</p>
<p>Austrija nema ministarstvo turizma, ali ima zakone koje ne može promijeniti šačica nezadovoljnika. Tamo je »spontano događanje naroda« kakvima mi svjedočimo iz mjeseca u mjesec (Zlatni rat, Sunčani Hvar) sasvim nezamislivo</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ </p>
<p>Austrijski turistički prihod lani je iznosio 16,5 milijardi eura, hrvatski četiri milijarde; Austriju je do studenoga prošle godine posjetilo više od 25 milijuna turista, a nas cijele godine oko osam milijuna; u susjednoj nam zemlji ima osam milijuna stanovnika, ondje su Alpe i jezera, nas ima oko 4,5 milijuna, imamo razvedenu obalu, zapuštenu unutrašnjost i zaostale radne navike. </p>
<p>Koliko ste puta u životu čuli pitanje: Što bi se dogodilo da Austrija ili Švicarska slučajno imaju obalu poput naše? </p>
<p>Zašto Austrija od turizma zarađuje četiri puta više od nas, a nema čak ni »obično« more? Mogu li njihova brojna jezera kompenzirati plavetnilo najbistrijeg mora na Sredozemlju, moraju li njihove planine bez ikakve borbe pobijediti u konkurenciji neiskorištenog ostatka turističke Hrvatske?</p>
<p>Hrvatski turizam je šepavi patuljak u usporedbi s austrijskim iz nekoliko jasnih razloga. Austrijanci žive u sređenoj državi, davno su shvatili da nema ništa od sezonskog posla pa se bore za što više gostiju, bez obzira o kojem se godišnjem dobu radi.</p>
<p>Hrvate hvata fjaka već u rujnu, nakon tri odrađena turistička mjeseca. Neće to izreći javno, ali brojnim turističkim radnicima nije cilj produženje sezone na cijelu godinu, jer onda ne bi imali vremena plandovati i baviti se vlastitim biznisom. Unutrašnjost je zaboravljena, ljudima iz unutrašnjosti zemlje čak se ne pruža prilika da, poput Dalmatinaca, odrade barem ta dva, tri mjeseca. Glavni zakon biznisa – mukotrpan rad cijele godine – kod nas nitko i ne spominje.</p>
<p>Austrija nema ministarstvo turizma, ali ima zakone koje ne može promijeniti šačica nezadovoljnika. Tamo je »spontano događanje naroda« kakvima mi svjedočimo iz mjeseca u mjesec (Zlatni rat, Sunčani Hvar) sasvim nezamislivo.</p>
<p>Prema strukturi turista, Austrija nije u velikoj prednosti pred nama. Njihovih pet najjačih tržišta su Njemačka, Austrija, Nizozemska, Velika Britanija i Italija. Kod nas također dominiraju Nijemci, slijede Talijani, Slovenci, Česi i Austrijanci. Na nama je da se zapitamo zašto turisti rado troše gomilu novca na blijede alpske alkoholne kompote, a kod nas im je sve skupo – čak i papaline za dvadesetak kuna.</p>
<p>Može li Hrvatska od turizma zarađivati 16 milijardi eura? Može, ali tek kada se posla prime sposobniji i kada se shvate zakonitosti svakog, pa i turističkog posla. </p>
<p>Turizam, dakle, prodaje noćenja – Austrija ih je do prošlogodišnjeg studenoga zabilježila 108 milijuna, a Hrvatska za cijelu godinu 44 milijuna.</p>
<p>Hrvatski se posao odradio u dva do tri ljetna mjeseca, a Austrijanci rade cijelu godinu. Još 1991. godine, 60 posto austrijskih turističkih prihoda donosio je ljetni, a 40 posto zimski turizam. Sada je taj odnos izjednačen.</p>
<p>Skupe austrijske apartmane zakupljujemo zbog ugođaja – borovi prekriveni snijegom i vatrica u kaminu – hotele zato što daju poštenu vrijednost za novac. Beč ćemo posjetiti najmanje jednom godišnje, jer nas njegova kultura uvijek vrati na razinu kojoj nastojimo pripadati.</p>
<p>A mi? Mi smo (i) po poslovnosti ostali »Mediteran kakav je nekada bio«. Imamo ugođaj koji ne znamo prodati – može li se, zapravo, poslijepodnevno jedrenje Kornatima mjeriti s alpskom vatricom – povijest koju ne znamo upakirati, niz zapuštenih hotela na najljepšim jadranskim pozicijama, gradove iz kojih turisti bježe kao vrag od tamjana i sramotno sporu birokraciju koja ništa ne želi mijenjati. Kod nas se i jedno obično golf-igralište ne može izgraditi za manje od šest godina. </p>
<p>Forsira se Jadran, od čega nema koristi bez korigiranja tamošnjih radnih navika. Istodobno se nepravedno zapostavlja unutrašnjost, koja je dovoljno atraktivna da bi mogla bitno produljiti sezonu. Slavonija i Baranja su out, Dalmacija i Kvarner in, Istra se brine sama za sebe, Zagorce i Gorane nema tko povezati, Lika ako preživi... Ma dajte, kakvog to ima smisla, jesu li jedni vrjedniji od drugih?</p>
<p>Uz ovakvo razmišljanje nikada neće biti sreće. Može se uhvatiti pet-šest milijardi eura, ali koga to može zadovoljiti kada iz sezone u sezonu gubimo tri puta više.</p>
<p>Na nedavnoj konferenciji za novinare u Münchenu jedan je njemački novinar pitao zašto mi Hrvati tako malo govorimo o svojoj unutrašnjosti. Zdenko Mičić, doministar turizma koji je vodio konferenciju, nije dao temeljit odgovor jer na to pitanje nitko ne zna odgovoriti.</p>
<p>Austrijanci govore bezdušnim jezikom biznisa – ove su godine zatvorili zagrebački Austrijski promidžbeni ured za turizam jer nisu bili zadovoljni posjetom Hrvata. Iako mi smatramo da su grdno pogriješili, oni imaju svoju računicu kojom pokazuju da smo im mi »zadnja rupa na svirali«.</p>
<p>Hrvatska se, s druge strane, širi, mi imamo turističke urede i u zemljama iz kojih nam dolazi autobus turista. Nije valjda da je toliko teško popuniti i ta dva ljetna mjeseca?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Sindikati ne znaju svoje interese »prodati« javnosti</p>
<p>Sindikati su većinom naučili štrajkati tako da danas u Hrvatskoj ima više štrajkova nego bilo gdje u Europi. To je, dakako, legitimno, ali je štetno za privredu i produbljuje socijalne sukobe. To ne znači da treba manje štrajkati, nego da treba drukčije raditi. Drugi korak u razvoju sindikata učinjen je nedavno. Riječ je o ujedinjavanju rascjepkanih sindikalnih podružnica. Sindikati su shvatili da jedino ujedinjeni mogu nešto postići / Svugdje sindikati traže povišenje plaća i to je legitimno. No plaće se mogu povećati samo ako se poveća narodni dohodak. Ne može Željezara Sisak – i druga slična poduzeća – mjesecima obustaviti proizvodnju, a radnici traže povišenje plaće? Ne može stečajni direktor Željezare voditi još tri druga poduzeća, a uz to nije ni metalurg? Iz proizvodnje Željezare i drugih sličnih poduzeća stvara se narodni dohodak iz kojeg se isplaćuju plaće liječnika i učitelja. Bez te proizvodnje jednostavno nema novca!</p>
<p>BRANKO HORVAT</p>
<p>Dolaskom Tuđmanova režima, sindikati su naučili štrajkati. No to je išlo vrlo polako. Predsjednik najvećeg sindikata bio je Dragutin Lesar, koji je nanio veliku štetu sindikalnom pokretu. Danas je on podžupan, što pokazuje kakve su njegove veze sa sindikatima i koje su njegove prave preferencije. Režim je potezom pera, i uz to neustavno, ukinuo četrdesetogodišnje radničko upravljanje svojim poduzećima i radnike sveo na sluge »koji pokorno slušaju svoje vlasnike« (Prijedlog zakona o radu), a da sindikati nisu ni riječju protestirali.</p>
<p>Kako rekoh, sindikati su većinom naučili štrajkati tako da danas u Hrvatskoj ima više štrajkova nego bilo gdje u Europi. To je, dakako, legitimno, ali je štetno za privredu i produbljava socijalne sukobe. To ne znači da treba manje štrajkati, nego da treba drukčije raditi. </p>
<p>Drugi korak u razvoju sindikata učinjen je tek nedavno. Riječ je o ujedinjavanju rascjepkanih sindikalnih podružnica. Sindikati su shvatili da jedino ujedinjeni mogu nešto postići. </p>
<p>Ali sve to pokazuje da je sindikalni pokret još na početku svog razvoja. Treba još više koraka do zrelosti i efikasnosti. Navest ću koji su to koraci.</p>
<p>Sindikati svugdje traže povišenje plaća i to je legitimno. No plaće se mogu povećati samo ako se poveća narodni dohodak. Ne može Željezara Sisak – i druga slična poduzeća – mjesecima obustaviti proizvodnju, a radnici traže povišenje plaće? Ne može stečajni direktor Željezare voditi još tri druga poduzeća, a uz to nije ni metalurg? Iz proizvodnje Željezare i drugih sličnih poduzeća stvara se narodni dohodak iz kojeg se isplaćuju plaće liječnika i učitelja. Bez te proizvodnje jednostavno nema novca! </p>
<p>Strukturni koeficijenti hrvatske privrede su takvi da nacionalni dohodak mora rasti više od četiri posto godišnje da se ne bi povećala nezaposlenost. Posljednjih trinaest godina narodni dohodak je rastao ispod četiri posto i nezaposlenost je rasla. U toj je situaciji »poticanje zapošljavanja« besmisleno. </p>
<p>Za ovu godinu Vlada je u proračunu predvidjela pet posto – predizborni postotak! – što neće biti ostvareno. Nezavisni analitičari predviđaju nešto više od tri posto. Budući da je cijeli svijet u recesiji – Europska unija predviđa rast od samo 1,4 posto, a Vlada nije predvidjela nikakve posebne mjere, predviđanje niske stope čini se realnim. </p>
<p>Kad Vladino predviđanje ne bude ostvareno, tko će biti odgovoran? Provest će se rebalans proračuna, a ministar Crkvenac bit će poslan u Japan da traži novu milijardu kredita. A ako nezaposlenost raste – i poslodavci zbog toga imaju mogućnost potpune kontrole rada – onda se ne mogu povećati plaće i štrajkovi su unaprijed osuđeni na neuspjeh. Prema tome, sindikati moraju proširiti svoj interes na privredna kretanja. </p>
<p>Objektivno je moguć dva do tri puta brži razvoj hrvatske privrede. I prevladavanje nezaposlenosti u sljedećih šest godina. Ali ne pod komandom stranog kapitala. </p>
<p>Zato treba promijeniti privredni sustav i ekonomsku politiku tržišnog fundamentalizma. To neće uraditi podanička (i neznalačka) vlada ni profiterski orijentirani poslodavci. Prema tome, za to se trebaju angažirati sindikati, ako žele smanjenje nezaposlenosti i povišenje plaća.</p>
<p>U tome će imati punu podršku u nedavno osnovanom Znanstvenom društvu ekonomista. </p>
<p>No vrijedi i obratan zaključak. Ako sindikati ne iskoriste objektivne mogućnosti, bit će odgovorni pred radnicima i pred nacijom. </p>
<p>Za usklađivanje socijalnih partnera osnovano je Gospodarsko-socijalno vijeće. Ono prolazi kroz krize, ali se ništa ne radi na tome da se poboljša. U GSV-u poslodavci i Vlada su saveznici, a protiv sindikata koji stalno ostaju u manjini sa 1:2. </p>
<p>To se dobro vidi po sadašnjoj raspravi o radničkim pravima. Prema tome, treba uravnotežiti socijalni sastav Gospodarsko-socijalnoga vijeća. To se može raditi tako da Znanstveno društvo ekonomista u nj delegira svoje predstavnike. Naime, na osnovi dosadašnjeg rada može se pretpostaviti da će znanost biti na strani radnika. Na koncu, radnici proizvode. </p>
<p>Štrajkovi učitelja i liječnika pokazuju da sindikati ne znaju svoje interese »prodati« javnosti. Štrajk počinje s velikom podrškom javnosti koja se sve više smanjuje što štrajk dulje traje. Na kraju Vlada pobjeđuje, a štrajk je neuspješan. Prema tome, sindikati moraju imati svoje specijalizirane ljude za odnose s javnosti i za strategiju štrajka. </p>
<p>No bilo bi neracionalno da takvu službu organizira svaka središnjica za sebe. Stoga treba osnovati jedinstveni institut koji će opsluživati sve sindikate. Takve institute imaju inozemni sindikati.</p>
<p>Sindikalni institut imat će više funkcija. Marketinšku, zatim analizu privrednih kretanja i prijedloga mjera, a osim toga imat će i iznimno važnu funkciju ujednačavanja platnih stavova u privredi i društvu. </p>
<p>Oko polovice narodnog dohotka apsorbira državni sektor. Jesu li plaće liječnika, sudaca, učitelja, željezničara i političara dobro odmjerene prema kvalifikacijama, naporu i drugim elementima? Mi čak nemamo ni usporedive podatke, a kamoli analizu. Taj bi posao trebao obaviti institut. </p>
<p>Posljednji korak nije nužan, ali može koristiti. Iskustvo je pokazalo da je domet štrajkova ograničen, čak veoma ograničen kad se uzme u obzir stanje u sudstvu (na primjer slučaj »Croatia Busa«). </p>
<p>Generalni štrajk je moćno oružje, ali on, i ako se uspije organizirati, opasan je i može biti uvod u opći bunt. Pored toga, generalni štrajk nanosi veliku štetu privredi. Zato se nedavno pojavio prijedlog da se organizira sindikalna stranka koja će političkim metodama izboriti mjere koje štrajkovi ne mogu. </p>
<p>To se ne čini mudrim. Sindikati nisu politička organizacija niti to trebaju postati. No postoje druge mogućnosti.</p>
<p>Mogu poslužiti iskustva engleskih sindikata koji su se povezali s Laburističkom strankom. Sindikati svake godine sudjeluju na laburističkoj konvenciji s određenom kvotom glasova, diskutiraju i glasuju o rezolucijama. </p>
<p>A Laburistička stranka zastupa interese sindikata u engleskom parlamentu.</p>
<p>Slične aranžmane imaju i neke druge europske zemlje. Sindikati bi trebali izabrati stranku koja im po svojim stavovima i postupcima najviše odgovara. </p>
<p>To vjerojatno neće biti nijedna stranka vladajućeg desnog centra. Oni se doduše vole nazivati lijevim centom, ali golema nezaposlenost, proklamirana izgradnja grabežnog kapitalizma (SDP) i postojanje banana-države pokazuje da to nisu.</p>
<p>Ako se odabere neka manja stranka, na prvim izborima uz sindikalnu podršku može postati vodećom. </p>
<p>Opisanih pet daljnjih koraka sindikati mogu poduzeti odmah. Ako shvaćaju svoj položaj i svoje zadatke. I ako ne žele da i dalje trpe neuspjehe. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Samo manifestacija poput America's Cupa može naš Jadran izvući iz sjene stoljetne talijanske dominacije </p>
<p>Bilo pred Dubrovnikom, Splitom ili Rovinjom, prirodni uvjeti su idealni – pogotovo ako se kalendar regata planira tako da se izbjegnu ljetne bonace i žege – sva tri grada, odnosno područja, imaju međunarodne aerodrome i prikladan prostor za gradnju potrebne infrastrukture (velike marine, dizalica, hangara, hotela...), a blizina zemalja snažne jedriličarske tradicije jamči fantastičan odziv publike, pa time i široku ruku mnogobrojnih sponzora posada-sudionica / Svi oni silni milijuni dolara koji se obrću u vezi s tim natjecanjem – a koji skokovito rastu sa svakim novim izdanjem Cupa – jesu impresivan argument za uozbiljenje naše priče, ali su oni, koliko god pozlaćeni enormnom zaradom novozelandskog Aucklanda od tekuće epizode, samo djelić mogućeg profita. Daleko značajniji plod ugošćivanja najglamuroznijega jedriličarskog nadmetanja, u kojemu se fantastično sljubljuju tehnologija i tehnika, sportski talent i psihofizička sprema, promocija i marketing... bio bi uspostava izvanrednoga novog branda hrvatskog turizma, nastajanje kakvo ne može potaknuti nijedno drugo natjecanje / U nas, međutim, nitko – pa ni Goranko Fižulić, koji i te kako trguje tekstilom – nije dosad uspio stvoriti globalno uspješan brand kojim bi kapitalizirao neku odliku hrvatske zemlje ili mora, upotrijebivši njihov sentimentalno-asocijacijski naboj kao osnovu za marketing game nekih proizvoda široke potrošnje. Nijedan hrvatski proizvod – pa čak ni »povijesno naša« kravata – nije postao širom svijeta nedvojbeno hrvatski celebrity predmet!</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Inicijativa uspješnog poduzetnika i ranijeg ministra gospodarstva Goranka Fižulića, lansirana iz njegova ureda predsjednika Hrvatskoga jedriličarskog saveza, da se hrvatski Jadran kandidira kao poprište sljedećih odmjeravanja posada i brodova za najstariji sportski trofej na svijetu – megaprestižan Pokal Amerike (America's cup) – većinom nailazi na podsmješljivo odmahivanje i potpunu nevjericu da bi se takvo nešto moglo uopće dogoditi.</p>
<p>Međutim, ako švicarski krstaš »Alinghi«, vlasnika Ernesta Bertarellija, s Novozelanđaninom Russellom Couttsom za kormilom, na regatnom polju pred Aucklandom pobijedi domaćine, branitelje naslova, to će se natjecanje gotovo sigurno održati 2006./2007. godine u Europi, i to vjerojatnije na Sredozemlju nego na nekomu drugomu moru.</p>
<p>Dakle, izgledni prvi povratak »staroga vrča« u Europu nakon što su ga Amerikanci, pobjednici nad cijelom flotilom jedrilica britanskog Royal Yacht Squadrona davne 1851. godine, odnijeli preko Atlantika – otvara mogućnost da se regate za Pokal Amerike prirede i na našem Jadranu.</p>
<p>Bilo pred Dubrovnikom, Splitom ili Rovinjom, prirodni uvjeti su idealni – pogotovo ako se kalendar regata planira tako da se izbjegnu ljetne bonace i žege – sva tri grada, odnosno područja, imaju međunarodne aerodrome i prikladan prostor za gradnju potrebne infrastrukture (velike marine, dizalica, hangara, hotela...), a blizina zemalja snažne jedriličarske tradicije jamči fantastičan odziv publike, pa time i široku ruku mnogobrojnih sponzora posada-sudionica.</p>
<p>Ali kao što je razumno razmatrati opravdanost naše kandidature, jasno je i da će velike turističke sile na Mediteranu – Italija, Francuska, Španjolska, Portugal... – učiniti sve da Ernesta Bertarellija impresioniraju svojim ponudama. </p>
<p>Štoviše, kolikogod postoje razlozi za europsko izdanje regata za Pokal Amerike na moru, vlasnik pobjedničkog »Alinghija« mogao bi odigrati i turbopatriotski, pa natjecanje prvi put preseliti na unutarnje vode – konkretno, na Lemansko (Ženevsko) jezero. Veliku alpsku vodu s dobrim vjetrovima na kojoj se izvrsno jedri (nema valova viših od trideset centimetara) i na kojoj se svakog vikenda bijele tisuće jedara!</p>
<p>Ima li onda, u svjetlu činjenice da je riječ o grandioznu kolaču kojim bi se svatko rado omrsio, uopće smisla spekulirati o hrvatskoj kandidaturi za domaćina America's Cupa? </p>
<p>Ima, i te kako ima – i nikako samo spekulirati!</p>
<p>Dakako, svi oni silni milijuni dolara koji se obrću u vezi s tim natjecanjem – a koji skokovito rastu sa svakim novim izdanjem Cupa – jesu impresivan argument za uozbiljenje naše priče, ali su oni, koliko god pozlaćeni enormnom zaradom novozelandskog Aucklanda od tekuće epizode, samo djelić mogućeg profita. </p>
<p>Daleko značajniji plod ugošćivanja najglamuroznijega jedriličarskog nadmetanja, u kojemu se fantastično sljubljuju tehnologija i tehnika, sportski talent i psihofizička sprema, promocija i marketing... bio bi uspostava izvanrednoga novog branda hrvatskog turizma, nastajanje kakvo ne može potaknuti nijedno drugo natjecanje.</p>
<p>Naime, nema dvojbe da je jedrenje ključna osnova nautičkog turizma – kao što se ne može osporiti ni da je upravo taj dio naše turističke ponude najperspektivniji. Bude li se razumno razvijao, težeći kvaliteti i ambijentalnoj održivosti – usklađivanju broja i vrste plovila, te sezone i načina eksploatacije flote s prirodnim kapacitetom akvatorija, marina i prirodnih sidrišta – hrvatski nautički turizam može doseći takvu razinu ekonomske uvjerljivosti da baci u zasjenak ne samo sve druge turističke discipline, nego i privredne grane kojima zasad gleda u leđa.</p>
<p>Tisuću je puta rečeno i napisano, ali nikad nije suvišno iznova istaći: nautički turizam moćan je medij za umrežavanje niza djelatnosti – od male brodogradnje i proizvodnje opreme, industrije hrane i pića, sportske odjeće i rekvizita za prateće aktivnosti pa do bezbroj usluga – i može stvoriti mnogo radnih mjesta, u cijeloj zemlji, a osobito na obali i otocima. </p>
<p>Nautički turist dubljeg je džepa i lakše ruke nego onaj koji ljetuje u paket-aranžmanu, prosječno je više razine opće i ambijentalne kulture, pa donosi više u tzv. izvanpansionskoj potrošnji, a manje je sklon agresiji na okoliš.</p>
<p>(Sramotne iznimke, vezane većinom uz nautičare iz jedne od susjednih nam zemalja, ne trebaju utisnuti negativan žig na cjelinu krstareće populacije, nego potaknuti snažnije i svenazočnije inspekcijsko i zaštitno djelovanje policije, obalne straže i naših građana na moru i obalama!)</p>
<p>Dakle, tako impresivno potencijalnoj djelatnosti hoće se odgovarajuće moćna promotora, a nema boljega od America's Cupa. Ako je daleki i glavnim emitivnim tržištima skupo dostupni Novi Zeland pobrao vrhnje – slično kao i zapadnoaustralijski Perth prije Aucklanda -kako li tek sjajno može proći destinacija u srcu Europe, na moru do kojeg se iz Londona, Hamburga, Madrida, Stockholma, Milana, Budimpešte... leti najviše dva sata!</p>
<p>No odluka je, dakako, u rukama bogatoga švicarskog farmaceuta – što nikako ne znači da je i svaka hrvatska priča o ugošćivanju America's Cupa na našemu moru bespredmetna i osuđena na debakl. Naime, uspio Goranko Fižulić ili ne, svakako treba pozdraviti njegovu inicijativu i staviti je u kontekst jedne inovativne, hrabre i ambiciozne strategije za izgradnju branda hrvatski Jadran. </p>
<p>Evo o čemu je riječ: u svijetu međunarodnog turizma termin Adria apsolutno se asocijacijski veže isključivo za talijansku obalu zajedničkoga mora – štoviše, zbog koncentracije marina, hotela i brodarskih poduzeća, pretežito za područje od Trsta do Pescare. </p>
<p>Tek će spominjanje Istre, Dalmacije ili Dubrovnika u devet desetina građana ujedinjene Europe, a o legendarnim ignorantima poput Amerikanaca ili azijskih turista da ne trošimo riječi – potaći asocijacije na hrvatski dio jadranskog prostora.</p>
<p>To zapravo znači da se promotori hrvatskog turizma, svaki put kad kažu Adria, moraju truditi da upozore kako ne misle na talijanski, nego na svoj, hrvatski Jadran.</p>
<p>Pomislite, u tom svjetlu, na čiju bi »mentalnu kartu« bila upisana linija sportske odjeće, recimo za jedrenje ili morski ribolov, kad bi na etiketi pisalo Adria; na hrvatskom – svakako ne. </p>
<p>A samo jedna grandiozna, medijski globalno raspršena sportska priredba može od našeg Jadrana učiniti apsolutni hit – samo ga manifestacija kalibra America's Cupa može izvući iz sjene stoljetne dominacije talijanskoga branda. </p>
<p>Imam u garderobi za slobodno vrijeme tri odjevna predmeta s etiketom poznatoga talijanskog proizvođača maritimno-sportskih artikala – i niti jedan od njih nije proizveden u Italiji. T-maja od finoga azijskog pamuka nosi »geografski atribut« Hong Konga, pulover od australske (ili novozelandske) vune ispleten je na Tajvanu, a hlače od panama-platna sašivene su u Tunisu. </p>
<p>Što ih ujedinjuje – i to u cjenovnoj kategoriji o kojoj anonimni proizvođači tekstila u tim zemljama mogu samo sanjati? </p>
<p>Jasno, ujedinjuje ih brand. Marka, ime, dizajn... vlasnika imena tvrtke koji iz Milana organizira i nadzire svoj globalni biznis, ubirući višak vrijednosti kojim naplaćuje svoju ingenioznost – i činjenicu da je svoju globalno poznatu etiketu mogao produktivno nasloniti na genius loci svoga geografsko-historijskog porijekla. </p>
<p>Prodajući, pod njom, čak i kozmetičku liniju, osvježavajuća pića i energetske napitke, cipele i remenje, torbe, kišobrane i suncobrane, šešire i kape, novčanike i putne torbe...</p>
<p>U nas, međutim, nitko – pa ni Goranko Fižulić, koji i te kako trguje tekstilom – nije dosad uspio stvoriti globalno uspješan brand kojim bi kapitalizirao neku odliku hrvatske zemlje ili mora, upotrijebivši njihov sentimentalno-asocijacijski naboj kao osnovu za marketing game nekih proizvoda široke potrošnje. </p>
<p>Nijedan hrvatski proizvod – pa čak ni »povijesno naša« kravata – nije postao širom svijeta nedvojbeno hrvatski celebrity predmet!</p>
<p>Nažalost, ni širom svijeta najpoznatiji hrvatski »entitet«, grad Dubrovnik, nema svoj brand. Nema znak, slogan, logo... koji bi, apliciran na stotine raznih artikala, donosio dodanu emotivno-asocijacijsku vrijednost tim robama. Onako kao što cijenu sasvim jednostavnih odjevnih predmeta nadograđuju »marke« Seychelles, Chiemsee, Mykonos ili Sylt!</p>
<p>Dakle, legitimno je, potrebno i poželjno sanjati o America's Cupu na našem Jadranu – i sve treba učiniti, okupiti sve institucije, naći sav mogući novac, udružiti sve ljude od znanja, iskustva i mašte... da bismo »slomili« gospodina Bertarellija i doveli prvo europsko izdanje naj-naj jedriličarskog natjecanja na naše more.</p>
<p>Ako se to dogodi – ništa u vezi s hrvatskim Jadranom neće više biti kao što je bilo u dugim godinama njegove štetne i krajnje neopravdane anonimnosti. </p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, član je Predsjedništva Liberalne stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Humanitarno iskustvo važan dio i hrvatske vanjske politike</p>
<p>Moderne bolnice su tehnološka središta s trajno ovisnom populacijom pacijenata (dijaliza, intenzivna njega, inkubatori, radijacija), one su nepokretne i traže posebne mjere zaštite. Hrvatsko iskustvo i stradanja i briga o bolnicama pružaju značajne mogućnosti za unaprjeđenje bolnica za vrijeme rata bilo gdje u svijetu. U tom smislu smatram da se hrvatska politika ne smije ograničiti samo na vojna i politička pitanja, nego da humanitarna pitanja zaštite bolnica i prava pacijenata trebaju biti u prvom planu djelovanja i prepoznavanja Hrvatske</p>
<p>SLOBODAN LANG</p>
<p>Ako se rat u Iraku ne može izbjeći, treba učiniti sve što je moguće kako bi civili što manje stradali i kako bi se razlikovali vojni i civilni objekti. Ne želim pisati ni o političkim niti o vojnim aspektima rata, nego o humanitarnim. U suvremenim ratovima devedeset posto žrtava su civili čije je stradanje postalo jednim od najvećih suvremenih zdravstvenih problema. </p>
<p>Istodobno u svijetu je bitno porasla humanitarna svijest i globalna obveza pomaganja civilima u nevolji za vrijeme rata. Posebnu ulogu igraju u tome bolnice i zaštita prava pacijenata. Razvijeni su i suvremeni oblici komunikacije kako putem novih suvremenih tehnologija (Internet) tako i korištenjem međunarodnih promatrača. </p>
<p>Predlažem da se odmah uvede ciljani program zaštite bolnica u Iraku i tako omogući ostvarivanje prava pacijenata u nevolji. Moji prijedlozi temelje se na iskustvu koje je stvoreno za vrijeme rata i humanitarnog rada u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji i Kosovu. </p>
<p>U nju su uključena iskustva vukovarske bolnice i stradanja pacijenata vinkovačke, dubrovačke, i niza drugih bolnica koje su bile izravno izložene ratnom stradanju od bombardiranja, granatiranja do ubijanja samih pacijenata. </p>
<p>Zajedno s Domovinskim ratom i stvaranjem hrvatske države raslo je i humanitarno iskustvo o bolnicama u ratu. Moderne bolnice su tehnološka središta s trajno ovisnom populacijom pacijenata (dijaliza, intenzivna njega, inkubatori, radijacija), one su nepokretne i traže posebne mjere zaštite. </p>
<p>Hrvatsko iskustvo i stradanja i briga o bolnicama pruža značajne mogućnosti za unaprjeđenje bolnica za vrijeme rata bilo gdje u svijetu. </p>
<p>U tom smislu smatram da se hrvatska politika ne smije ograničiti samo na vojna i politička pitanja, nego da humanitarna pitanja zaštite bolnica i prava pacijenata trebaju biti u prvom planu djelovanja i prepoznavanja Hrvatske. </p>
<p>Hrvatsko iskustvo realno omogućava da se unaprijedi humanitarna zaštita i zaštita bolnica, ako se primjeni kao dio međunarodno-humanitarnog djelovanja. Zbog toga smatram da Vlada treba uvesti to djelovanje u hrvatsku međunarodnu politiku. </p>
<p>U smislu iznesenih stavova obratio sam se pismom dr. Jakobu Kellenbergeru, predsjedniku Međunarodnoga komiteta Crvenog križa, dr. Andri Vlahušiću, ministru zdravstva RH i Hrvatskom Crvenom križu. Iznio sam svoje stavove, naveo prijedloge i ponudio vlastito sudjelovanje. </p>
<p>Ovime se sada obraćam i širem krugu hrvatske javnosti. Tražim da hrvatsko humanitarno iskustvo bude važan dio hrvatske vanjske politike i njena prepoznavanja u svijetu.</p>
<p>Autor je liječnik, počasni član Hrvatskoga Crvenog križa, član je Bioetičkog savjeta i Nacionalnoga zdravstvenog vijeća.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Zagrepčani na godinu u smeće bacaju 153 milijuna eura</p>
<p>Plan Čistoće: U svakoj četvrti po jedno reciklažno dvorište/ Postojeći kapaciteti za recikliranje mnogo veći od onih koji se koriste / Izdvojenim prikupljanjem otpada Čistoća planira do 2020. smanjiti smeće iz zagrebačkih domaćinstava za 40 posto </p>
<p>Kamo se odlažu pročitane novine, a kamo stari mobiteli? Gdje se, nakon u zadnje vrijeme učestalih dočeka sportaša na glavnom gradskom trgu, ali i nakon svih sportskih i kulturnih priredbi, odlaže prikupljeni otpad? Uglavnom – u zajedničku vreću pa na Jakuševec, gdje otpad postaje smeće. »A otpad nije smeće, jer njegova je reciklaža velika hrvatska šansa i trebala bi ući u nacionalni gospodarski program«, naglašava dr. Zlatko Milanović, pomoćnik direktora za istraživanje, razvoj i tehničke poslove u Poduzeću za zbrinjavanje gradskog otpada i sanaciju (ZGOS). I Zakon o otpadu iz 1995. godine obvezuje da se otpad, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, mora sakupljati odvojeno i iskoristiti. No, nikome ništa.</p>
<p>Kada novine bacimo na ulici, u parku ili šumi, onečišćujemo okoliš, kad ih bacimo u koš, od njih nastaje smeće koje završava na Jakuševcu. A kad ih ubacimo u plavi kontejner za papir, za neko ćemo vrijeme na tom papiru ponovno čitati novine.</p>
<p> I mnoštvo limenki završava u prirodi ili na deponijima, a one su, zapravo, čisti aluminij. Recikliranjem jedne tone aluminijskih doza uštedi se pet tona boksita i utroši se 20 puta manje energije. A samo za proizvodnju jedne tone sirovog aluminija potroši se 600.000 litara vode. </p>
<p>»Prosječna godišnja reciklaža samo ambalažnog otpada, na osnovi analize troškova i dobiti, koju je napravila Austrijska savezna agencija za zaštitu okoliša, donosi dobit od 34 eura po stanovniku«, objašnjava Zlatko Milanović. Pomnožimo li ta 34 eura s brojem stanovnika u Hrvatskoj (oko 4,5 milijuna), dobit ćemo podatak da u smeće godišnje bacamo 153 milijuna eura. </p>
<p>Već izgrađene tvornice mogu već ovoga časa reciklirati sve odvojeno prikupljene količine raznog otpada. No u Hrvatskoj se reciklira samo 30.000 tona stakla godišnje, iako su tehnološke mogućnosti za 140.000 tona. Neiskorišteno tako ostaje 110.000 tona stakla (79 posto). Papirna industrija PAN reciklira godišnje 21.000 tona papira, a mogućnosti su joj 90.000 tona, a tvornica Belišće reciklira 35.000 tona papira iako može reciklirati 140.000 tona. No papir se baca u smeće, a tvornice ga uvoze.</p>
<p>»U edukaciji o otpadu treba krenuti od vrtića i škola, ustanova koje bi i same, kao primjer učenicima, trebale odvojeno prikupljati otpad. A na razini gradova i općina trebalo bi pokrenuti natjecanje u razvoju reciklaže«, predlaže Milanović. </p>
<p> U zagrebačkim domaćinstvima približno trećinu (37 posto) kućnog otpada čini biootpad (ostaci hrane te zeleni otpad – cvijeće, trava, lišće). Oko četvrtinu čine papir i karton, a ostaci staklene ambalaže i plastika čine zajedno 16 posto. Ukupno se mogu iskoristiti oko četiri petine kućanskog otpada. Prikupljanje biootpada u Zagrebu još uvijek nije razvijeno do kraja. Prikuplja se samo na dva mjesta, uključena u pilot-projekt. Tako su u potezu Petrova-Vlaška-Domjanićeva i u Zapruđu postavljene smeđe kante. »Posljednjih godina Zagrepčani s otpadom postupaju sve odgovornije, tako da problem postaje i premali broj 'zelenih otoka' i reciklažnih dvorišta«, rekao nam je Milanović. Kako saznajemo od Sanje Radović, rukovoditeljice Službe zaštite okoliša i razvoja u Čistoći, u svakoj gradskoj četvrti planira se otvaranje barem jednog reciklažnog dvorišta, tako da svakom građaninu ono bude udaljeno najviše tri kilometra ili 10 do 15 minuta vožnje od kuće. Izdvojenim prikupljanjem u Čistoći planiraju količinu otpada iz zagrebačkih domaćinstava do 2020. godine smanjiti za 40 posto. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Poglavarstvo će odlučivati o uličnim sviračima</p>
<p>Nakon Vjesnikove inicijative Ured za kulturu grada Zagreba uputio je Gradskom je poglavarstvu dopis u kojem traži trajno rješenje statusa uličnih svirača, rekao nam je u četvrtak Dragutin Palašek, pomoćnik i stručni savjetnik pročelnika Ureda za kulturu. Kako stoji u dopisu, Ured za kulturu upozorava na potrebu reguliranja statusa uličnih svirača koji svojim djelovanjem doprinose urbanom ozračju Zagreba.</p>
<p>U interesu je uličnih svirača da im Grad nekom vrstom licence omogući legalno nastupanje na gradskim površinama. To bi im, kažu, jako olakšalo rad. Gradski ured za kulturu traži stoga od Poglavarstva da ustanovi neku pravnu mogućnost kako bi se riješilo »goruće pitanje ulice«. </p>
<p>Da podsjetimo, osim Gradskog ureda za kulturu, inicijativu podržavaju i Turistička zajednica grada Zagreba, Klub Zagrepčana, ali i sami građani. Nakon pisanja o uličnim sviračima dobili smo mnoštvo prijedloga o tome kako bi to pitanje trebalo biti riješeno, no pojavila se i bojazan da bi dozvole mogle i otežati rad. </p>
<p> Sada je sve u rukama Gradskog poglavarstva, a hoće li one biti otvorene ili stisnute, ovisi o pristupu problemu, strpljivosti i dobroj volji. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Na salon Arhimed 2003. odlaze tri mlada izumitelja </p>
<p>Tri mlada zagrebačka izumitelja</p>
<p> – srednjoškolac Ivan Matuna i osnovnoškolci Milan Marković i Marin Lukas – u Moskvi će od 18. do 21. ožujka sudjelovati svojim izumima na 6. međunarodnom salonu industrijskog vlasništva Arhimedu 2003., najavio je zagrebački Savez inovatora. Na lanjskom i preklanjskom Arhimedu tri su hrvatska inovirana proizvoda prodana na ruskom tržištu, a 18 izložaka zagrebačkih i riječkih izumitelja nagrađeno je zlatnim i srebrnim medaljama. Na ovogodišnjem Arhimedu očekuje se oko 1000 izložaka iz 20-ak država. Ivan Matuna, učenik zagrebačke Elektrotehničke škole, odlazi u Moskvu s izumom »SDS-pametni sistem vožnje«, uređajem koji uzima u obzir vremenske uvjete i udaljenost od vozila ispred te automatski određuje brzinu koja omogućuje sigurno zaustavljanje. </p>
<p> Milan Marković, učenik osmog razreda zagrebačke Osnovne škole Jabukovac, izlaže »Robot, navođen svjetlom, crnom crtom ili infracrvenim signalom«. </p>
<p> Marin Lukas, također učenik osmog razreda iste škole, na Arhimedu 2003. izložit će uređaj za automatsko upravljanje solarnim kolektorom, nastao preuređenjem sklopa za upravljanje servo- motorom. Ta tri rada bila su najbolja na prošlogodišnjoj Inovi-Mladi. H</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Prežigalo najavio tužbu protiv ministra Kovačevića</p>
<p>Tu živim već 15 godina i imam sve dozvole za kuću i garažu, imam i građevinsku i uporabnu dozvolu, a dio zemlje čak sam i poklonio Gradu, rekao je Prežigalo / »Osobno ne poznajem Božu Kovačevića, niti imam želju upoznati ga, ali mu poručujem da bez argumenata ne blati moje ime«</p>
<p>»Nisam tražio nikakvu izmjenu Prijedloga GUP-a zbog svoje garaže u Vrapču i iznenađen sam, što me se zbog toga proziva u javnosti. U dogovoru s odvjetnikom odlučit ću, hoću li ili ne tužiti Božu Kovačevića«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare SDP-ov pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo.</p>
<p>Prežigalo je tako odgovorio na navode ministra Bože Kovačevića da je prema prijedlogu novog GUP-a Zagreba po sredini njegovog imanja trebala ići trasa ceste, ali da je »intervencijom nepoznatog građanina mimo javne rasprave taj put skrenut bez ikakve pravne osnove«. </p>
<p>»Tu živim već 15 godina i imam sve dozvole za kuću i garažu, imam i građevinsku i uporabnu dozvolu, a dio zemlje čak sam i poklonio Gradu za taj put. Mislim da Kovačević ovako skuplja jeftine političke poene i zbog svojih propusta prebacuje krivnju na mene«, rekao je Prežigalo.</p>
<p>»Sve ovo ne može biti slučajno. Neću dopustiti ovakvo blaćenje i zato ću razmisliti o tužbi. Osobno ne poznajem Božu Kovačevića niti imam želju upoznati ga, ali mu poručujem da bez argumenata ne blati moje ime«, zaključio je Prežigalo.</p>
<p> Rekao je također kako mu se Kovačević uopće nije najavio, a da je pred vratima njegove kuće u Perjavičkoj putini u srijedu organizirao konferenciju za novinare. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U subotu - biciklistički pohod na središte Zagreba</p>
<p>Udruga Bicikl organizira u subotu Prvu zagrebačku žbicu</p>
<p> – vožnju biciklom kroz središte Zagreba, pa će promet automobilima u centru tog dana biti privremeno ograničen. Prva zagrebačka žbica kreće u pratnji policije u 12 sati s Cvjetnog trga a pozvani su da se priključe svi zainteresirani građani, bez obzira na dob. Nakon sat i pol lagane vožnje gradskim ulicama biciklisti se u 13.30 sati vraćaju na Cvjetni trg. </p>
<p>U Udruzi ističu kako su dobili potrebnu suglasnost i dozvolu od Grada i policije i namjeravaju ovakve vožnje organizirati svakog mjeseca. »Osnovna je namjera Žbice da navikne stanovnike Zagreba da posvete jednu subotu sebi i svom gradu i da barem jedan dan u mjesecu ostave svoje automobile kod kuće i upute se u centar na biciklu«, objasnila je Darinka Širola iz Udruge Bicikl. </p>
<p>Na taj način ukazivat će se na bicikl kao prijevozno sredstvo koje ne zagađuje, a pridonosi zdravlju pojedinca. Manifestacijom se, napominje Darinka Širola, ne namjerava izazivati sukob s vozačima automobila pa će promet za automobile biti ograničen samo u ulicama u kojima će prolaziti biciklistička povorka i samo na sat i pol. </p>
<p>»Želimo 'postati vidljivi' i ukazati vozačima automobila na bicikliste kako bi oni postali ravnopravni sudionici u prometu«, kaže Darinka Širola. Vožnja biciklista kroz centar grada, dodala je, ponovno će ukazati na potrebu spuštanja rubnjaka na pločnicima što je prošlogodišnjom peticijom Udruge podržalo 6227 Zagrepčana. </p>
<p>Svi sudionici Žbice dobrodošli su, poručuju u Udruzi, ali ih se ujedno poziva da se ponašaju disciplinirano, ne pretječu kolonu i poštuju prometne znakove.</p>
<p> • Trasa »Žbice« - Okupljanje građana počinje u 11.30 sati na Cvjetnom trgu, odakle biciklistička povorka kreće u podne, nakon pucnja gričkog topa. Vožnja se nastavlja ulicama Petra Preradovića, baruna Trenka, Pavla Hatza, kneza Mislava, prolazi Trgom žrtava fašizma i dalje Zvonimirovom, Bauerovom, Vlaškom, Šoštarićevom, Branjugovom, Palmotićevom, Boškovićevom, Hebrangovom, zapadnom stranom Trga maršala Tita, Masarykovom, vraća se Preradovićevom i završava na Cvjetnom trgu. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Od petka ujutro sedmica mijenja trasu </p>
<p>Zbog istrošenosti skretnice s Kvaternikova trga na Maksimirsku cestu u smjeru Dubrave, preko te skretnice obustavit će se tramvajski promet od petka, 28. veljače u 4 sata pa do završetka sanacije. Privremeno će se zatvoriti tramvajsko stajalište Kvaternikov trg - istok, a linija br. 7 sa Savskog će mosta u smjeru Dubrave prometovati izmijenjenom trasom: Savski most - Zapruđe - Držićeva - Branimirova - Draškovićeva - Vlaška - Kvaternikov trg-jug (stajalište linija 4, 11 i 12) - Maksimirska - Dubrava. Iz Dubrave u smjeru Savskog mosta tramvajska linija br. 7 prometovat će redovitom trasom.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mesić: Konačni prijedlog novog GUP-a gotov za deset dana</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i Gradski ured za graditeljstvo traže novu javnu raspravu o GUP-u pa gradonačelnica čeka da se o tome očituje pročelnik Zavoda za planiranje grada </p>
<p>»Za deset do petnaest dana uputit ćemo Poglavarstvu konačni prijedlog izmjena i dopuna GUP-a«, najavio je u četvrtak, tijekom aktualnog sata sjednice Gradske skupštine pročelnik Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, Miljenko Mesić. »Pri završetku smo s usuglašavanjem određenih razlika u planovima«, odgovorio je Mesić na pitanje HNS-ova zastupnika Krešimira Franjića.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić Vjesniku je rekla da je pročelniku Mesiću uputila mišljenja Gradskog ureda za graditeljstvo i Ministarstva zaštite okoliša, koje je dobila u srijedu popodne. »Oni smatraju da treba raspisati novu javnu raspravu prije negoli se donese novi GUP«, pojasnila je Vlasta Pavić dodavši da sada ona od pročelnika Mesića očekuje da se očituje o tim mišljenjima.</p>
<p>Dnevni red sjednice Gradske skupštine, iako relativno dosadan, izazvao je dugotrajne i burne rasprave. Tako je zbog prihvaćanja Plana upravljanja lokalnim vodama za slivno područje Zagreba u 2003. godini, koji su izradile Hrvatske vode, ostavku na mjesto predsjednika skupštinskog Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dao Aladar Metzinger (HIP).</p>
<p>»Iako su dva skupštinska odbora dala negativna mišljenja o ovom Planu, jer za usporedbu nije priloženo izvješće o poslovanju u prošloj godini, na sjednici su ipak svi digli ruke za prijedlog. Čemu onda odbori koji ničemu ne služe i njihovi članovi koji ne misle svojom glavom?«, rezignirano je upitao Metzinger.</p>
<p>Skupština je jednoglasno prihvatila Zagrebačku strategiju za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine. Gradsko povjerenstvo za osobe s invaliditetom utemeljit će se ovih dana, dok bi u roku od tri mjeseca trebao biti gotov i konkretan plan provedbe Zagrebačke strategije.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vijeća za zaštitu okoliša u Kustošiji i Črnomercu</p>
<p>Centar za kulturu i film August Cesarec, nositelj projekta Črnomerečki potoci i mostovi, osnovat će u petak, 28. veljače u 19 sati, u Knjižnici Vladimira Nazora, Vatrogasna 6, u Kustošiji, Kvartovsko vijeće za zaštitu okoliša.</p>
<p> To vijeće, doznajemo od prof. Slavice Šoštar voditeljice projekta Črnomerečki potoci i mostovi, neće biti poput vijeća gradskih četvrti ili mjesnog odbora, već će se zasnivati na građanskoj inicijativi i suradnji. Stoga Centar poziva sve građane, a naročito stanovnike Kustošije i Črnomerca, da se odazovu pozivu i aktiviraju u vijeću. </p>
<p>U sklopu Centra dosad je organizirano niz radionica, izložba i anketa koji su omogućili prepoznavanje problema zaštite okoliša slivnog područja potoka Črnomereca i Kustošaka. »Dosad smo jako dobro surađivali s osnovim školama, udrugama i pojedincima s područja Črnomerca i Kustošije, oni su uvijek rado podržavali naše ekološke akcije. Osnivanje ovakvoga vijeća postalo je stoga nužnost i potreba stanovnika ovoga kraja«, naglasila je prof. Šoštar.</p>
<p> Anketa, provedena na uzorku od stotinjak stanovnika koji žive uz potoke, pokazala je da je čak 99 posto njih protiv zatvaranja potoka. Na anketno pitanje žele li se aktivirati u vijeću, 23 osobe odgovorile su pozitivno, te su na njihove adrese poslani pozivi za uključivanje u osnivanje kvartovskog vijeća. </p>
<p>U petak će, u sklopu programa, djeca iz Osnovne škole Kustošija prikazati kakav je dječji pogled na potoke i njihovu okolicu. Mr. Slavko Ferina održat će uvodno predavanje o održivom razvoju, te predstaviti plan Agende 21. Uslijedit će rasprava o stanju zaštite okoliša u lokalnoj zajednici, te izbor organa kvartovskog vijeća. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Međunarodna karnevalska povorka ove nedjelje na riječkom Korzu </p>
<p>RIJEKA, 27. veljače </p>
<p> – Međunarodna karnevalska povorka kao ključni događaj 20. Riječkog karnevala, u nedjelju 2. ožujka okupit će 128 maškaranih skupina iz zemlje i inozemstva s više od 10.500 sudionika, među kojima su predstavnici SAD-a, Kanade, Maroka... Ovogodišnja povorka koja predstavlja smotru narodnih običaja, te mimohod tradicionalnih maski i alegorija aktualnih događaja u zemlji i inozemstvu najveća je po broju sudionika i alegorijskih kola kojih je ove godine prijavljeno čak 93. </p>
<p>Očekuje se da će bez obzira na vremenske uvjete, povorku pratiti oko 150.000 gledatelja. Jedan od najvažnijih događaja u sklopu Riječkog karnevala je i Karnevalski bal koji se u subotu navečer, večer uoči Međunarodne karnevalske povorke tradicionalno održava u prostoru nekadašnje Guvernerove palače, a u njemu sudjeluju veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj, kao i važne osobe iz političkog, sportskog i javnog života.</p>
<p> Kako su najavili predsjednica Karnevalskog odbora, riječka dogradonačelnica Vesna Lukanović i glasnogovornik Karnevala Miroslav Krpanje, ove godine bal će tematski biti vezan uz more, a uz potpredsjednike hrvatske Vlade, maskiran će u njemu sudjelovati i ministar kulture Antun Vujić. </p>
<p> Na 20. obljetnicu Riječkog karnevala ove godine karnevalska udruga »Marabunti« u suradnji s Turističkom zajednicom Rijeke 1. i 2. ožujka organizira i »Carnival Party 2003«. Riječ je o 48-satnom događaju bez prekida u samom središtu grada; prvom multimedijskom događaju te veličine u Hrvatskoj. Cilj je okupiti glazbenike, producente moderne plesne glazbe, video umjetnike i prikazati novu viziju karnevala za 21. stoljeće.</p>
<p> Uz slobodan ulaz, program će se paralelno odvijati na Korzu i Koblerovom trgu, a s obzirom da u njemu sudjeluje 40 glazbenih producenata i DJ-a, četiri rock skupine, sedam live act nastupa i desetoro umjetnika, očekuje se oko 15.000 posjetitelja. Riječki karneval svake godine privlači sve veći broj posjetitelja, pa tako i onih virtualnih. Stoga je i ove godine Turistička zajednica Rijeke njegovo praćenje omogućila i putem Interneta. Prema statistikama »Multilink« poslužitelja za prošlogodišnju Međunarodnu karnevalsku povorku zabilježen je 96.871 zahtjev, a izravni prijenos pratilo je 8.649 posjetitelja, većinom iz Hrvatske, SAD-a, Austrije, Nizozemske, Kanade, Njemačke, Norveške,...</p>
<p> Na dan održavanja Međunarodne karnevalske povorke u Rijeku će po drugi put stići jedini »maškarani vlak« u Hrvatskoj, odnosno »Veseli Bjelovarac« koji će oko 150 maskiranih putnika iz Bjelovara povesti ujutro u 5,33 sati. Idućih dana u Rijeci će boraviti desetak novinara iz Egipta, Tunisa, Velike Britanije i Francuske, radi upoznavanja grada koji se kanidirao za Mediteranske igre 2009., kao i skupina turističkih novinara iz Nizozemske, a što će nedvojbeno značajno doprinijeti još većoj promociji Riječkog karnevala u svijetu.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kako prevesti »Mediteran kakav je nekada bio«?</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - »Mediteran kakav je nekada bio« posljednji je slogan kojim se hrvatski turizam koristi pri promidžbi na inozemnim tržištima. Slogan je relativno dobro prihvaćen, odnosno protiv njega nije bilo toliko buke kao protiv svojevremenog »Raja na zemlji«. Zbog toga raja je, podsjetimo, odstupio tadašnji ministar turizma Niko Bulić. </p>
<p> Problem je, međutim, što se značenje slogana »Mediteran kakav je nekada bio« ne da jednostavno prevesti na pojedine jezike. Dok je, primjerice, doslovan prijevod moguć na engleski jezik, u Austriji i Njemačkoj prijevod glasiti »Bezvremenska mediteranska ljepota«. Engleska inačica, navodi se u stručnom časopisu »Ugostiteljstvo i turizam«, koristi se i u Danskoj, Finskoj i Norveškoj. </p>
<p>U Mađarskoj će pak prijevod glasiti »Hrvatska, Jadran kakvog smo oduvijek voljeli«, a u Nizozemskoj otprilike »Okus čistog mediteranskog duha«. </p>
<p>Šveđanima se servira samo malo izmijenjen slogan »Tamo je Mediteran kakav je nekada bio«. </p>
<p>Kada se slogan prevede na poljski on doslovno znači »Zemlja zaostala u razvoju«. Isto tako, njime se ne fokusira Hrvatska pa se zbog svega toga u Poljskoj ponovno koristi »Mala zemlja za veliki odmor«.</p>
<p>Iste riječi, dakle, nemaju svugdje isto značenje. Slogan može biti efektan popratni dio promidžbene kampanje, ali ukoliko ne odgovara istini može imati i potpuno kontraproduktivno značenje. »Mediteran kakav je nekada bio« u svakom slučaju odgovara hrvatskoj zbilji. I danas, baš kao u stara vremena, imamo čisto more, relativno sačuvanu obalu, kulturne običaje, prehrambene navike... Iz tih vremena potječe i većina naših cesta, a nisu se previše mijenjale ni radne navike naših turističkih radnika.... </p>
<p>Podsjetimo, »Mala zemlja za veliki odmor« bio je prvi slogan hrvatskog turizma. Nakon fijaska s »rajem« povremeno se koristio i slogan »Tako lijepa, a tako blizu«. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Filharmonijski orkestar Scale privukao i velik broj političara</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Prvo pojavljivanje Filharmonijskog orkestra legendarne milanske Scale u Hrvatskoj, prema očekivanjima bilo je prvorazredni kulturni događaj na kojem se okupio veliki broj osoba iz javnog života Hrvatske. Nezapamćena gužva koja je vladala u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog te ispred nje dodatno je pojačana posebnim mjerama osiguranja i parkiranja, budući su se na koncertu pojavili premijer Ivica Račan i predsjednik Stjepan Mesić. Članovi orkestra bili su oduševljeni prijemom zagrebačke publike, a maestro Muti izrazio je želju da bi volio opet doći u Zagreb. </p>
<p>Vodeći ljudi države na koncert su došli u pratnji supruga, a uz njih dvojicu jake snage političara na koncertu su predstavljali i Vesna Pusić, Slavko Linić, Antun Vujić, Savka Dabčević-Kučar, Željka Antunović i drugi. No, mjesto u prepunoj dvorani pred maestrom Riccardom Mutijem i njegovim orkestrom, uz političare pokušali su pronaći i osobe iz kulturnog života poput Vanje Dracha, Snježane Banović, Mani Gotovac, Nedjeljka Fabrija, Dinka Bogdanića, zatim gospodarstvenika Luke Rajića i Mirka Barišića. </p>
<p>Čitav prihod od ulaznica namijenjen je akciji Crvenog križa Hrvatske i Zagrebačke banke »Pazi, ne gazi«, kojom se razminirane površine u istočnoj Slavoniji pretvaraju u dječja igrališta.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bruce Willis zamijenio Lettermana u njegovom »Late Showu« </p>
<p>LOS ANGELES, 27. veljače</p>
<p> – Američki glumac Bruce Willis »uskočio« je u srijedu kao voditelj emisije »Late Show« umjesto domaćina Davida Lettermana koji je dobio očnu infekciju, objavili su producenti emisije.To je prvi izostanak iz emisije Davida Lettermana od operacije srca početkom 2000. godine kad nekoliko tjedana nije vodio show.Prije toga Letterman (55) nije nikada izostao iz »Late Showa« gotovo 20 godina.Willis se u srijedu i inače trebao pojaviti kao gost »Late Showa« zajedno s CBS-ovim novinarom Danom Ratherom koji je nedavno napravio interview s iračkim predsjednikom Sadamom Huseinom. U emisiji su sudjelovali i glumica Carmen Electra te pjevač John Meyer. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Povećana prodaja albuma dobitnika Grammyja </p>
<p>LONDON, 27. veljače</p>
<p> – Glazbenica Norah Jones i njezin album »Come Away With Me« bilježi povećanu prodaju nakon što je 23- godišnja nova nada u nedjelju navečer osvojila čak osam Grammy nagrada.</p>
<p>Norah Jones je tako vodeća među glazbenicima koji su profitirali nedavnim dodjelama glazbenih nagrada u New Yorku i Londonu, javlja u četvrtak BBC News.</p>
<p>Od dobitnika britanskih glazbenih nagrada Tom Jones, skupina Coldplay i David Gray također su doživjeli povećanu prodaju svojih albuma. Coldplay, koji je osvojio dvije britanske glazbene nagrade i dva Grammyja, bilježi povećanu prodaju i u SAD-u, kao i drugi dobitnici Grammyja - Dixie Chicks, John Meyer i Bruce Springsteen.</p>
<p>Jazz i pop pjevačica Norah Jones postala je međunarodna zvijezda osvojivši Grammy nagrade u svim kategorijama u kojima je bila nominirana. Očekuje se da će se njezin album popeti s desetog mjesta top ljestvice među tri vodeća u Velikoj Britaniji budući da se prodaja gotovo učetverostručila.</p>
<p>Sličnu sudbinu doživljava i Tom Jones, dobitnik nagrade Grammy za životno djelo, koji bi se mogao popeti na prvo mjesto britanskih top ljestvica. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Službenik tuži poslodavca zbog kravate kao spolne diskriminacije</p>
<p>LONDON, 27. veljače </p>
<p> - Engleski sud za radne odnose u Manchesteru ovih se dana bavi pitanjem je li obveza nošenja kravate diskriminacija.</p>
<p>Službenik Matthew Thompson tužio je, uz podršku svog sindikata, britansko Ministarstvo rada zato što na posao mora odlaziti u odijelu s kravatom.</p>
<p>Prigovor glasi: njegove kolegice iz ureda mogu se odjenuti kako hoće, dopuštene su čak i obične majice.</p>
<p>Britanskom »Timesu« objasnio je da rijetko kontaktira sa strankama. »Propisi o odijevanju«, veli Thompson, »nemaju nikakva smisla. Zašto mi se prijeti s otpuštanjem u slučaju da ne nosim kravatu?« Glasnogovornik Ministarstva rada, međutim, tvrdi da na ugled vlasti bitno utječe to kako izgledaju njezini suradnici i da su zato propisi o odijevanju važni.</p>
<p>Prošle se godine na naslovnim stranicama novina našao i Dennis Fitzpatrick iz Birmninghama, jer mu je poslodavac u državnom sektoru zabranio nošenje jeansa, pa je u ured dolazio sa šarenom kravatom i u škotskoj suknji. »Protiv toga se nisu bunili, premda sam izgledao nakićen kao karnevalski vol.«</p>
<p>U londonskom Cityju, najvećoj financijskoj četvrti u Europi, propisi o odijevanju bankara bili su postali manje strogi u vrijeme Interneta i burzovnog uspona. U međuvremenu, kravata je opet postala obveza. Ležerno i istodobno lijepo odijevanje, uspijeva, ipak, tek rijetkoj gospodi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Na mjestu WTC-a stajat će još viši Libeskindov toranj</p>
<p>WASHINGTON, 27. veljače </p>
<p> - Kompleks uglatih zgrada sa šiljastim tornjem visokim 541 metar koji je zamislio arhitekt Daniel Libeskind izabran je u srijedu kao plan za novi Svjetski trgovački centar u New Yorku, objavila je agencija Associated Press. </p>
<p> Nova zgrada visoka 1776 stopa koje simboliziraju godinu nastanka Sjedinjenih Država bit će viša od starih tornjeva blizanaca uništenih u terorističkom napadu 11. rujna 2001. koji su sa svojih 411 metara jedno kratko vrijeme bili najviši na svijetu, kao i od sada najviših zgrada na svijetu tornjeva blizanaca Petronas u malezijskom glavnom gradu Kuala Lumpuru koji imaju 452 metra.</p>
<p> Projekt je odabrao odbor koji su činili predstavnici Tvrtke za razvitak donjeg Manhttana, lučkih vlasti New Yorka i New New Jerseya, guverner države New York George Pataki i gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg, javlja Associated Press pozivajući se na neimenovani izvor.</p>
<p> Libeskindov projekt odabran je između devet drugih za ponovnu izgradnju na mjestu svjetskog trgovačkog centra gdje je poginulo gotovo 2800 ljudi. </p>
<p> Šiljasti toranj imat će vrtove iznad 70 kata. Dio temelja uništenog WTC-a Libeskind je ostavio kao spomenik.</p>
<p> Liebeskind je poljski Židov rođen 1946., a u Sjedinjene Države došao je s 13 godina. Jedan od njegovih radova je Židovski muzej u Berlinu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>»Vilin poljubac« Mutijeve geste</p>
<p>Riccardo Muti i Scalina Filharmonija su jedinstvena reproduktivna cjelina – idealan primjer kako jedan šef dirigent neprekidnim radom oblikuje svoj orkestar do pravoga savršenstva / Ostvarujući nevjerojatnu izbalansiranost zvuka, oplemenjenu kolorističkim, nekad pretjeranim obilježjem, orkestar je precizno odgovarao na svaki pokret, koji put i čitavim tijelom, i na svaku sugestiju maestra Riccarda Mutija </p>
<p>Prvorazredan glazbeni i društveni događaj! To je najkraća ocjena nastupa Filharmonijskoga orkestra milanske Scale u Zagrebu pod ravnanjem njegova šefa dirigenta Riccarda Mutija. Uz neviđenu jagmu za ulaznicama, pred prepunim auditorijem velike dvorane »Lisinski« birane publike na čelu s najvišim državnim, diplomatskim i drugim uglednicima, koncert je u srijedu protekao u svečanu raspoloženju i završio dugotrajnim ovacijama, na kraju s mnogo cvijeća i gomilom fotoreportera i snimatelja koji su tek tada pušteni u dvoranu. </p>
<p>Program koncerta bio je zanimljivo sastavljen, bez podilaženja slušateljstvu. Tako se u sredini večeri našla veoma rijetko izvođena suita iz baleta »Vilin poljubac« Igora Stravinskoga, uokvirena s dva ranoromantična djela, nastala gotovo u isto vrijeme koncem dvadesetih godina 19. stoljeća – predigrom opere »Wilhelm Tell« Gioacchina Rossinija i Schubertovom Simfonijom u C-duru, opravdano nazvanom »Velika«.</p>
<p> Sve tri partiture pružale su mogućnost orkestru i dirigentu za sasvim iznimne izvede, u kojima se prije svega očitovala suživljenost ansambla i dirigenta koji idealno surađuju i u cjelini i u svakom interpretativnom detalju. Ostvarujući nevjerojatnu izbalansiranost zvuka, oplemenjenu kolorističkim, nekad pretjeranim obilježjem, orkestar je precizno odgovarao na svaki pokret, koji put i čitavim tijelom, i na svaku sugestiju slavnoga maestra.</p>
<p> Posebno je vidljivo kako Riccardo Muti inzistira na dinamičkim razlikama, čime postiže sjajnu plastičnost u predstavljanju tematskog gradiva. Napomenimo usput da smo prije nekoliko dana na istome mjestu pratili nastup njegova učenika, maestra Nicola Luisottija, koji je očito nasljedovao Mutijev način komuniciranja s orkestrom. A što se tiče odnosa Riccarda Mutija i Scaline Filharmonije, oni su jedinstvena reproduktivna cjelina – idealan primjer kako jedan šef dirigent neprekidnim radom oblikuje svoj orkestar do pravoga savršenstva. </p>
<p>Već prva točka večeri, predigra Rossinijevu »Wilhelmu Tellu« pokazala je vrhunsku kvalitetu nastupom solista, a zatim ansambla violončela u znamenitom uvodu toga stavka. A na njegovu kraju u zadihanom tempu pokazalo se kakve su mogućnosti toga orkestra s kojim majstor poput Mutija može ostvariti što god zaželi. Tom temperamentnom izljevu kontrast je donijela izrazito lirska suita baleta »Poljubac vile« Stravinskog, gdje su očaravali detalji svirke toplim tonom posebno savršenih puhača poput flaute ili rogova. A Schubertova simfonija upotpunila je te sve dojmove.</p>
<p> Dirigirajući cijeli program iz nota, maestro Muti je ovdje znao orkestru prepustiti gotovo samostalnu igru virtuoznim, sugestivnim znakovima lijeve ruke. U cjelini smo i to djelo (zapravo najljepšu Schubertovu simfoniju) doživjeli kao monumentalnu glazbenu fresku.</p>
<p> Ovacije na kraju izborile su i dodatak, virtuozno odsviranu predigru Bellinijevoj »Normi« – gotovo kao upozorenje da je pred nama ipak ponajprije orkestar najslavnije europske operne kuće. </p>
<p> Prvo gostovanje Filharmonijskoga orkestra Scale iz Milana i vodećega talijanskog dirigenta Riccarda Mutija iščekivano je u Zagrebu s uzbuđenjem nakon dva prijašnja propala pokušaja drugog organizatora, a ostvareno je u organizaciji UniCredito Italiano i Zagrebačke banke uz suorganizatora Koncertnu dvoranu »Vatroslav Lisinski«. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tko je odgovran za devastaciju Dubrovnika</p>
<p>Zbog alarmantnog stanja dubrovačke baštine, na traženje vijećnika SDP-a sazvana tematska sjednica Gradskoga vijeća / Grad i Županija nisu podmirili financijske obveze / Država kriva zbog lošeg Zakona o obnovi Dubrovnika / Konzervatori donosili pogrešne odluke </p>
<p>DUBROVNIK, 27. veljače</p>
<p> – Gradsko vijeće Grada Dubrovnika u petak na večer održat će tematsku sjednicu o temi očuvanja i obnove spomeničke baštine na koju su pozvani ministar kulture Antun Vujić i glavni konzervator RH Miljenko Domijan. Razlog toj tematskoj sjednici je alarmantno stanje u kojem se nalazi dubrovačka spomenička baština te, posebice, nedavno urušavanje rive u staroj gradskoj luci, kao i napuknuće jednog od najpoznatijih simbola Dubrovnika i njegove stoljetne slobode, Orlandova stupa.</p>
<p> Svoja izvješća o stanju spomeničke baštine gradskim vijećnicima podnijet će dubrovački Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture RH te Zavod za obnovu Dubrovnika, nakon čega će po svemu sudeći uslijediti duga i burna rasprava, posebice stoga što se nakon oštrog napada čelnika gradske uprave na novinare, koji su kritički pisali o »maćehinskom« odnosu prema spomenicima, digla prava medijska bura. </p>
<p>Ono što će najviše »bosti« oči gradskoj, ali i županijskoj vlasti jest činjenica da nisu ispunili financijske obveze prema Zavodu za obnovu Dubrovnika, za razliku od države koja je iz proračuna uredno doznačila predviđenih devet milijuna kuna. Takvim odnosom prema ZOD-u, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija »izbili« su sami sebi bilo kakvu osnovu za kritiziranje drugih, ili prebacivanje barem dijela odgovornosti na državu odnosno mjerodavna ministarstva.</p>
<p> No, ni država tu nije nevina, ponajprije zbog lošeg Zakona o obnovi Dubrovnika. Ministarstvo kulture, u okviru kojega je Uprava za zaštitu kulturnih dobara odnosno dubrovački konzervatorski odjel, nosi pak teret pogrešnih konzervatorskih odluka zbog kojih su neki spomenici obnovom u velikoj mjeri devastirani. Sve to razlogom je lošeg stanja dubrovačke spomeničke baštine. </p>
<p> Kao krivce za takvo stanje spomenika ne smiju se izostaviti katastrofalni potres koji je Dubrovnik pogodio 1979. godine te, po mnogim stručnim mišljenjima, neprimjeren način obnove koji je uslijedio i koji se, na žalost, i dalje primjenjuje, kao i nedavna srpsko-crnogorska agresije kada je pod nebrojenim granatama doslovce izrešetan taj spomenik svjetske baštine. No, prozivanje »jučerašnjih« krivaca i pozivanje na naslijeđene i započete projekte obnove, Dubrovniku neće donijeti bolje sutra. Zato se Dubrovčani nadaju da će tematska sjednica Gradskog vijeća, u cilju spašavanja Dubrovnika, ipak ujediniti sve suprostavljene strane.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Srce, um i drzovitost</p>
<p>Izbor radova Mije Vesovića nastalih između 1976. i 2003. drugi je dio zajedničke izložbe fotografija Ivana Posavca i Mije Vesovića / Vesovićeve fotografije djela su čovjeka koji gleda i – vidi, rečeno je na otvaranju izložbe </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Izložba fotografija Mije Vesovića, otvorena u srijedu na večer u Galeriji Klovićevi dvori, drugi je dio zajedničke izložbe fotografija Ivana Posavca i Mije Vesovića. Posavčeve fotografije publika je na istom mjestu mogla pogledati u studenom prošle godine, a do 6. travnja ima priliku vidjeti i Vesovićeve radove. Autorica izložbe Marina Viculin predstavila je izbor radova nastalih između 1976. i 2003. godine, uglavnom portrete.</p>
<p>Vesovićeve fotografije, rekao je na otvaranju Drago Štambuk, djela su čovjeka koji gleda i, za razliku od mnogih, vidi. One imaju srce i um, ali i jednu drzovitost i opasnost, osobine koje Vesović nosi sa sobom, osobito kada slika portrete. Te osobine spojene s autorovom iznimnom osjetljivošću činjenice su i istina jednog vremena. </p>
<p>Po mišljenju Marine Viculin autori su različite umjetničke osobnosti, ali postoji jedna zajednička jezgra iz koje izrastaju njihovi opusi i čime oni čine jednu nit koju je ona pokušala predočiti kroz njihovu izložbu. Ideja na kraju nije izvedena, što zbog tehničkih uvjeta, što zbog velikog opsega radova. Obojica autora su danas fotografi u punoj snazi, iza kojih stoji velik broj radova, ali koji su zadnjih godina malo izlagali. Kroz jednu pripovijest u dvije izložbe kustosica Viculin pokušala je, kako sama kaže, pokazati ono najbolje što su kroz niz godina učinila ta dva autora kroz zajednički projekt Studio MO.</p>
<p> Karijeru su započeli u isto vrijeme, osamdesetih godina. Nakon velikih izložbi koje su u tom desetljeću održali u Muzeju suvremene umjetnosti obojica su radili manje izložbe novih ciklusa, a ova skupna izložba u dva dijela prvi je sustavniji prikaz njihova rada. Marina Viculin priznala je kako joj je neposredni poticaj za ovu izložbu bila nemogućnost da mlađi naraštaji vide veći broj njihovih radova, čime gube dragocjen putokaz, tim više što je kod nas i malo knjiga takve tematike.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rekord - 213 filmova </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Na 12. dane hrvatskoga filma, koji će se održati od 11. do 16. ožujka u Studentskom centru (SC), prijavilo se rekordnih 213 filmova ili više od tri tisuće minuta filma, rečeno je na konferenciji za novinare u četvrtak. Među 213 prijavljenih srednjometražnih i kratkometražnih filmova najviše je dokumentaraca (78) i namjenskih filmova (41). Slijede igrani i eksperimentalni filmovi (27 i 25) te glazbeni spotovi (24). Najmanje se prijavilo animiranih filmova (18). Idući tjedan selekcijska komisija objavit će koji su filmovi ušli u konkurenciju, rekao je Mladen Martić, voditelj Programa kulture SC-a i tajnik »Dana«. Istaknuo je da se »apsolutni rekord« prijavljenih filmova u dosadašnjih 12 godina pojavljuje u godini u kojoj srednje i kratkometražne filmove nije novčano poduprlo ni Ministarstvo kulture ni neki veći producent. Martić je pozdravio što se Festival iz »Kinoteke« vratio u SC, s obzirom na to da je taj prostor »primjereniji«.</p>
<p> Kao novost ovogodišnjih »Dana«, voditelj press službe Davor Šišmanović, najavio je jutarnje projekcije za novinare i filmaše te večernje za širu publiku. Na oba termina, međutim, mogu doći svi zainteresirani jer je publici tradicionalno ulaz na sve projekcije od popratnih do glavnih besplatan, dodao je. Voditelj MM-a Ivan Paić najavio je pretprogram u sklopu kojeg će se, od 28. veljače do 10. ožujka, među ostalim, prikazati program posvećen kritičaru Vladimiru Vukoviću, ciklus filmova o Zagrebu, revija amaterskog filma i izbor dokumentarnih filmova. Glavni festivalski program održat će se u Teatru , u Kinu SC bit će otvorenje i zatvaranje Festivala te projekcija hrvatskih filmova na temu ljubavi iz 80-ih, po izboru Darija Markovića, a u MM-će se održati »Salon odbijenih«, projekcija filmovi koji ne će ući u konkurenciju. U sklopu pretprograma u Kinu SC, 5. ožujka premijerno će se prikazati film »Prezimiti u Riju« Davora Žmegača. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Društvo hrvatskih književnika, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, raspisalo je natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige: nagrade »Judita«, »Davidias« i »Slavić«, izvijestilo je u četvrtak Društvo hrvatskih književnika (DHK). Nagrada »Judita« dodijelit će se za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2002., nagrada »Davidias« za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini i nagrada »Slavić« za najbolji objavljeni prvijenac u prošloj godini. Autori ili nakladnici, kako je izvijestio danas DHK, trebaju dostaviti jedan primjerak objavljene knjige do 15. ožujka na adresu: Društvo hrvatskih književnika (Nagrade Dana hrvatske knjige), 10000 Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I. Nagrade će biti dodijeljene na Dan hrvatske knjige – 22. travnja u Splitu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Čarobna zemlja Ivana Kuduza</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – U novom prostoru Galerije »Dubrava« upravo je postavljena izložba novih slika i grafika Ivana Kuduza (1943.) iz ciklusa »Terra magica«, u kojem prepoznajemo poticajno ishodište toga niza ostvarenog u duhu lirske apstrakcije. To je »čarobna zemlja« – krajolik naših otoka i obale, posebno obilježen suhozidom što omeđuje pašnjake i maslinike, zemljom crvenicom te morskom plaveti. Kuduz se time pridružio djelu Otona Glihe i drugih koji su inovirali sliku sredozemnog pejsaža, ali je ostao prepoznatljiv, napose u kolorističkoj paleti. Autor je rođen u Brezovcu kod Bjelovara. Diplomirao je 1968. na ALU u Zagrebu, u grafičkoj klasi prof. Alberta Kinerta. Od 1970. do 1972. suradnik je Majstorske radionice Krste Hegedušića. U sedamdesetim godinama primio je šest nagrada za slikarstvo i grafiku u Zagrebu, Rijeci, Somboru i Splitu. Njegova izložba u »Dubravi« ostaje otvorena do 15. ožujka. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sabor kulture traži jaču potporu Ministarstva kulture</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Hrvatski sabor kulture na skupštini u četvrtak uputio je otvoreno pismo Ministarstvu kulture s molbom za jaču novčanu potporu te sudjelovanje u utvrđivanju Programa kulturnog razvitka i valorizaciji programa amaterskih kulturno- umjetničkih udruga. Istodobno, Sabor zahtijeva da Ministarstvo utječe na tijela vlasti u županijama, gradovima i općinama da bi oni materijalno pomagali rad amaterskih udruga. Također se traži da Ministarstvo financira odlazak amatera na međunarodne festivale i natjecanja. Hrvatski sabor kulture krovna je udruga u Hrvatskoj i obuhvaća 12 županijskih zajednica sa 798 članica i više od 70 tisuća članova, te 149 članica s više od 19 tisuća članova izvan županijskih zajednica. Iako u Hrvatskoj gotovo nema općine u kojoj ne postoji neki oblik amaterizma, ta djelatnost ipak ne uživa odgovarajuću potporu, ističe tajnik HSK-a Damir Bačić. Na skupštini, na mjesto dosadašnjeg predsjednika Ive Livakovića izabran je Zdravko Obradović. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Janica sjajna, druga na treningu spusta </p>
<p>Nakon superveleslaloma u petak, u subotu će se voziti spust, a u nedjelju ponovno superveleslalom / Na dva treninga spusta Janica je osvojila 35. i drugo mjesto </p>
<p>INNSBRUCK, 27. veljače</p>
<p> – U petak i nedjelju vodeća će skijašica Svjetskoga kupa nastupiti u utrci superveleslaloma, a u subotu će na stazi u Innsbrucku voziti spust. O te tri utrke Janica Kostelić razmišlja kao o krasnoj prilici da s novom bodovnom zalihom uveća ili sačuva svoju prednost ispred konkurentica u nadmetanju za Kristalni globus, a mali joj je globus za pobjednicu u slalomu praktički nadohvat ruke. Nakon tri utrke u Innsbrucku, do kraja Svjetskoga kupa preostalo je još samo šest utrka. </p>
<p>Da bi Janica i u spustu mogla postići dobre rezultate svjedoči i činjenica da je na spustaškom treningu u petak bila čak - druga. Prvo je mjesto pripalo Njemici Regini Häusl s vremenom 1:32.64, a Janica je imala zaostatak od samo 12 stotinki. Treća je bila Njemica Martina Ertl sa 13 stotini zaostatka. </p>
<p>Dan prije, također na treningu spusta, Janica je bila tek 35. sa skoro tri sekunde zaostatka iza Francuskinje Melanie Suchet. Direktor reprezentacije Vedran Pavlek to ovako objašnjava: </p>
<p> – Vozila je drugi trening izvrsno, a što je najbolje i osjeća se zdravo i spremno. Dakle, moguće je da Janica bude odlična u spustu. Prvog je dana trening spusta vozila malo preoprezno, a kad se opustila bila je izvanredna. </p>
<p>No, prije i nakon spusta, u petak i nedjelju vozit će se dvije utrke superveleslaloma. </p>
<p>– Nema više nikakve dvojbe da je Janica svestrana skijašica i da u svakoj disciplini može osvajati bodove, pa tako i u spustu i superveleslalomu. Očekujem veoma dobre Janičine rezultate. Sve će tri utrke voziti bez velikog pritiska i mislim da će nas opet razveseliti. Uvjeren sam da neće razočarati.</p>
<p>Inače, očekuje se da će Janicu na tri utrke bodriti znatan broj hrvatskih navijača. U Innsbrucku živi mnogo naših ljudi, koji su već najavili dolazak na obližnje padine.</p>
<p> • Poredak superveleslaloma: 1. Carole Montillet (Fra) 307, 2. Karen Putzer (Ita) 252, 3. Renate Götschl (Aut) 248, 4. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 215, 5. Hilde Gerg (Njem) 200 bodova... </p>
<p> • Ukupni poredak: 1. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 1342, 2. Karen Putzer (Ita) 790, 3. Anja Paerson (Šve) 760, 4. Michaela Dorfmeister (Aus) 697, 5. Martina Ertl (Njem) 619 bodova...</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mujčin: Gdje ću igrati? Pa, u Ligi prvaka! </p>
<p>»Svaka čast Varteksu, ali nam nitko ne može parirati ako pokažemo što znamo. Puni smo samopouzdanja prvenstveno zbog sjajnog ozračja u svlačionici«, kazao je Edin Mujčin, koji poraz rezultatom 3-4 od Varteksa u Maksimiru 1996. godine smatra najtežim u Dinamovu dresu </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Umjesto uobičajenoga jutarnjeg druženja Dinamova trenera Miroslava Blaževića s novinarima, u četvrtak su pred »sedmu silu« došli Edin Mujčin i Goce Sedloski. Ako je suditi prema njihovu vedrom raspoloženju izgleda da u Maksimiru vlada savršeno ozračje uoči važne utakmice protiv Varteksa u 19. kolu prvenstva (nedjelja, 15.45 sati). Ipak, razloga za slavlje ponajviše ima Mujčin, koji je dobio simboličan dar radne zajednice u povodu 300. nastupa za »modre«. </p>
<p>Na početku druženja objasnili su što očekuju od nedjeljnog derbija.</p>
<p>Mujčin: Očekujem nastavak pobjedničkog niza, jer smo od početka priprema pobijedili sve suparnike. Svaka čast Varteksu, ali nam nitko ne može parirati ako pokažemo što znamo. Ipak, uzavrelo stanje u njihovoj svlačionici vrlo nam lako može biti »pila naopako«. Ako pobijedimo, sigurno je da ćemo ih praktički izbaciti iz borbe za prvo mjesto. Puni smo samopouzdanja, prvenstveno zbog sjajnog ozračja u svlačionici.</p>
<p>Sedloski: Siguran sam u pobjedu. Iako dobro igraju, nemaju što tražiti na našem travnjaku, a pogotovo ne tri boda. </p>
<p>Poznato je da su nakon utakmica protiv Varteksa u Maksimiru igrači Dinama nerijetko odlazili s gorkim okusom u ustima, a poraz sa 3-4 na proljeće 1996. godine Mujčinu se posebice urezao u pamćenje. </p>
<p>– To mi je najteži poraz u Dinamovu dresu. Izgubili smo od mnogih klubova, na razne načine, ali tu utakmicu nikad neću zaboraviti. Čak mi nije bilo gore ni nakon poraza od Newcastlea u kvalifikacijama za Ligu prvaka godinu dana kasnije. </p>
<p>Ružna sjećanja nisu dugo bila na »lageru«, već se Ćirin međunarodni dvojac posvetio vedrijim temama, a u njih spada i nedavno uvedeni sustav igre s četvoricom u posljednjem redu, koji zasad dobro funkcionira.</p>
<p>– Dobro se snalazimo, uostalom, taj mi je sustav poznat još iz vremena kad je trener bio Ilija Lončarević. Ćiro inzistira da se obrana što više uključuje u napad, pogotovo kod prekida, što je i odlučilo dvoboj protiv Zagreba, naglasio je Sedloski. </p>
<p>Varaždinci dolaze u Maksimir »nabrušeni« kao i obično, ali sigurno je da će neki imati i motiv više. Priliku za dokazivanje neće imati Sabolčki i Režić, koje bi Dinamo volio vidjeti u svojim redovima, jer su izbačeni iz prve momčadi. No, bivši je Dinamovac Frane Petričević već kazao kako bi volio presuditi nedjeljni derbi. </p>
<p>– Logično je da se svatko želi dokazati u Maksimiru, ali poručujem svima, pa i njemu da će im biti teško. </p>
<p>Mujčin je protiv Zagreba zaigrao na lijevom krilu, a na pitanje koje će mjesto zauzeti protiv Varaždinaca, dao je prilično šaljiv odgovor:</p>
<p> – Gdje ću igrati? Pa kako je krenulo - u Ligi prvaka, kazao je i dodao kako Ćiro još nije utvrdio sastav. </p>
<p>Inače, slobodan su dan uz njih dvojicu u četvrtak dobili Butina, Marić i Mitu. Ulaznice su u prodaji od petka, i to po sljedećim cjenama: loža 60 kuna, tribina zapad 40, istok 30 i sjever 20. Stadion se otvara u 14.15 sati. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Amoruso mora pred disciplinsku komisiju </p>
<p>GLASGOW, 27. veljače</p>
<p> – Obrambeni igrač Glasgow Rangersa Lorenzo Amoruso mogao bi snositi posljedice zbog nedoličnog ponašanja na utakmici protiv Ayr Uniteda. Naime, Nogometni savez Škotske pozvao je Amorusa na razgovor nakon pregledavanja snimke s te utakmice, na kojoj se vidi da Talijan pljuje na napadača Ayr Uniteda Jamesa Gradyja.</p>
<p>Na sastanku Nogometnog saveza Škotske zaključeno je da postoji dovoljno elemenata zbog kojih bi Amoruso trebao odgovarati disciplinskoj komisiji. </p>
<p>(Reuters/K. Đ.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Na ulicama Moskve pretučen bivši sudac</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Bivši čelnik ruske sudačke nogometne organizacije, Sergej Khusainov (48) pretučen je na jednoj od moskovskih ulica. Khusainova je napala skupina napadača, koja ga je zaskočil nakon izlaska iz jedne prodavaonice. »Nisam prepoznao napadače, no uvjeren sam kako je ovaj napad povezan s mojim novim poslom«, kazao je Khusainov, koji je nakon prekida suđenja osnovao nogometnu akademiju. Posljednjih mjeseci bivši sudac s FIFA-ine liste dobivao je telefonske prijetnje zbog vrbovanja »klinaca« za svoju akademiju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zlato za Frederikssona i Björgen, Kezele 45. </p>
<p>VAL DI FIEMME/ZAGREB</p>
<p> – Šveđanin Thobias Fredriksson i Norvežanka Marit Björgen osvojili su zlatne medalje u sprintu na 1.5 kilometara na svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju u talijanskom Val di Fiemmeu.</p>
<p> Fredriksson je slavio s rezultatom 3:12.1, osam desetinki brže od Norvežanina Bjerkelia, i sekundu brže od njeogvog sunarodnjaka Hetlanda. U ženskoj konkurenciji Marit Björgen je slavila s rezultatom 3:28.8, ispred Njemice Claudii Künzel (3:29.9) i Norvežanke Hilde Pedersen (3:30.6).Hrvatski predstavnici u ovoj disciplini nisu uspjeli izboriti završni krug. Damir Jurčević je u kvalifikacijama zauzeo 57. mjesto s rezultatom 3:25.3, dok je Alen Abramović bio 63. s rezultatom 3:31.3. Maja Kezele je u ženskoj konkurenciji bila 45. s rezultatom 3:55,9. (Hina)</p>
<p>REZULTATI: ŽENE:</p>
<p>1. Marit Bjoergen (Nor) 3:28.8</p>
<p>2. Claudia Kuenzel (Njem) 3:29.9</p>
<p>3. Hilde Pedersen (Nor) 3:30.6</p>
<p>4. Beckie Scott (Kan) 3:31.1...</p>
<p> MUŠKARCI:</p>
<p>1. Thobias Fredriksson (Šve) 3:12.1</p>
<p>2. Haavard Bjerkeli (Nor) 3:12.9</p>
<p>3. Tor Arne Hetland (Nor) 3:13.5</p>
<p>4. Tobias Angerer (Njem) 3:13.7...</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Cibosi propustili uloviti plijen u Istanbulu </p>
<p>Porazom 62-68 protiv istanbulskog Efes Pilsena košarkaši Cibone VIP već su na startu Eurolige umanjili ionako male šanse za eventualno iznenađenje u skupini D</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Nakon istanbulske utakmice dobra vijest za košarkaše Cibone je da su ipak uspjeli zaustaviti momčadi Efes Pilsena ispod 70 poena. Loša vijest je da su cibosi unatoč tome izgubili jer su uspjeli ubaciti skromnih 62 poena. </p>
<p> Porazom 62-68 protiv istanbulskog Efes Pilsena, u 1. kolu drugog kruga Eurolige, košarkaši Cibone VIP već su na startu umanjili ionako male šanse za eventualno iznenađenje u skupini D. Podsjetimo, nakon šest kola, samo će prvoplasirana momčad na »final four« početkom svibnja u Barcelonu. U svim kombinacijama cibosa za prolaz dalje bila je ukalkulirana i pobjeda u Istanbulu. Teško da će Petrovićeva momčad stvari moći popraviti za tjedan dana na gostovanju u Moskvi kod momčadi CSKA koju mnogi svrtstavaju u najuži krug favorita Eurolige.</p>
<p>Unatoč neinventivnoj igri u napadu i brojnim greškama, cibosi nisu bili bez prigode za pobjedu. Samo dvije minute prije kraja gosti su imali zaostatak od četiri poena. Nade Zagrepčana potopio je Kaspars Kambala koji je već u slijedećem napadu preko indisponiranog Prkačina ubacio koš i dodatno bacanje. Cibonin centar ponovno je imao velikih problema s Litavcem u obrani,dok je u napadu pogodio samo dvaput iz sedam pokušaja. Nakon utakmice Petrović je kazao: </p>
<p>– Prije dva mjeseca u Istanbulu smo doživjeli najteži poraz na gostovanju u Euroligi, stoga smo htjeli što više usporiti ritam utakmice. U završnici smo napravili previše grešaka. </p>
<p>Ovog puta Efes Pilsen nije izgledao moćno kao prije gotovo dva mjeseca kada je turska momčad uvjerljivo pobijedila cibose (91-57). Momčad trenera Oktaya Mahmutija bila je i više nego zrela za poraz, ali Cibona nije znala iskoristiti slabosti Turaka. Efes je bio dodatno oslabljen neigranjem hrvatskog igrača Jurice Golemca koji ima važnu ulogu u hijerarhiji turske momčadi. </p>
<p>– Možda se činilo da smo bili blizu pobjedi, ali koliko blizu, toliko i daleko. Efes nije odigrao ništa posebno, ali zaslužili su pobjedu, kazao je Haris Mujezinović koji je također bio ispod svog učinka ubacivši samo tri poena. </p>
<p>Osim serije Andreja Štimca u prvoj četvrtini i Slavena Rimca u trećoj, Petrovićeva momčad je tražila igru u napadu. Zoran Planinić nije uspio povezati Cibonine napade, bolje nije išlo niti Davoru Kusu, pa je igra cibosa izgledala prilično skromno. </p>
<p>Samo šest poena minusa ipak za Cibonu ljepše zvuči nego minus 34. </p>
<p>– Čestitao bih mojim igračima, pokušat ćemo pobijediti u ostalim utakmicama, zaključio je Aco.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pamesa - Zadar 105-84</p>
<p>VALENCIA</p>
<p> – Košarkaši španjolske Pamese uvjerljvo su pobijedili momčad Zadra sa 105-84 (51-44) u prvoj utakmici četvrtfinala Uleb kupa. Zadar je u utakmicu krenuo vrlo loše, poveli su Španjolci 11-0, ipak uspjeli su Zadrani u 15. minuti približiti se na 34-32. Ponajviše zahvaljujući novom Amerikancu McDolandu (19 poena), te seriji koševa Popovića (14) i Tvrdića (12). Momčad Pamese je uzvratila tricama kojima je došla do čak 25 poena prednosti (77-52) u 27. minuti. </p>
<p> • Dvorana Fuente de San Luis. </p>
<p>PAMESA – ZADAR 105-84 (28-16, 23-28, 31-24, 23-16)</p>
<p>PAMESA: Hopkins 8, Montecchia 16, Robles 28, Kammerichs 13, Rodilla 4, Garcia, Luengo 13, Oberto 16, Tomašević 7. </p>
<p>ZADAR: Tvrdić 12, Vladović, Popović 14, Longin 5, Perinčić 5, Šamanić 3, Špralja, Erjavec 14, Banić, Meeks 12, Pavić, McDonald 19. </p>
<p>I. K.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Final four« u Tel Avivu </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – »Final four« košarkaške Goodyear lige održat će se u Tel Avivu od 3. do 5. travnja. Nakon dana odgode i dugog vijećanja u slovenskom gradiću Otočecu, čelnici Goodyear lige odlučili su domaćinstvo povjeriti izraleskom klubu. Direktor lige Josip Bilić je nakon sastanka pojasnio odluku: </p>
<p>– Od tri ponude, procijenili smo da Tel Aviv može pružiti najbolju organizaciju. Sigurnosno stanje nije upitno, Maccabi je sve dosadašnje utakmice organizirao besprijekorno. </p>
<p>Iako su Beograd i Crvena zvezda dugo konkurirali kao najveći favoriti za dobivanje domaćinstva, iako je potom i Zagreb bio nadomak dobivanja organizacije završnog turnira »kuglica«, se ipak zaustavila na broju Maccabija. Sastanak koji je u srijedu trebao biti vrlo kratak, protegnuo se na više od tri sata.</p>
<p> Navodno su u izgledima bili poravnati Beograd i Zagreb, pa su se čak pozvali i klubovi utemeljitelji lige, Budućnost i Bosna. Kako sarajevski klub nije dao suglasnost za Beograd, čast organizacije 2. »final foura« pripala je Tel Avivu i Maccabiju. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kukoč odličan, poraz Bucksa</p>
<p>Kukoč je zabio 23 koša, ali njegov je klub izgubio šesti puta u zadnjih sedam utakmica</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 27. veljače</p>
<p> – Unatoč odličnoj igri Tonija Kukoča, njegovi su Bucksi izgubili šesti put u posljednjih sedam utakmica. Ovog su ih puta na domaćem terenu pobijedili Sunsi sa 118-112, kod kojih je briljirao Stephon Marbury. On je u drugom poluvremnu ubacio 35 poena, a ukupno 41. Kukoč je za 34 minute igre ubilježio 23 koša (šut 6-12), pet skokova i dva dodavanja, a trice je gađao 4-8. </p>
<p>Sixersi su i dalje neporaženi nakon All-Stars pauze. Ubilježili su sedmi uzastopni trijumf, pobijedivši momčad Memphisa sa 111-107, a uz standardno dobrog Allena Iversona, odlične partije pružili su Eric Snow i Keith van Horn. Snow je upisao prvi »triple-double« u karijeri, postigavši 22 koša, 11 skokova i 10 asistencija. Keith van Horn dodao je 21, a Iverson je bio najbolji strijelac sa 34 poena. Kod Grizzliesa najbolji je bio Pau Gasol sa 32 koša. </p>
<p>Indiana je i dalje u »crnom nizu«. Izgubili su šesti put zaredom, što im se nije dogodilo u posljednjih šest godina. U srijedu su ih na svom terenu pobijedili Celticsi sa 71-69. Odlučujuću tricu zabio je Walter McCarty 25 sekundi prije kraja susreta. Najbolji strijelci kod Celticsa bili su Antoine Walker sa 18 koševa i Paul Pierce sa 16. Šundova nije bilo u momčadi Bostona. </p>
<p> Iako su u gostima gotovo bezopasni, na domaćem su terenu Bullsi respektabilna momčad. Uostalom, kod kuće imaju omjer 18-9, a u gostima 3-29. Zahvaljujući Jalenu Roseu u srijedu su pobijedili Raptorse sa 103-95. Rose je upisao 26 poena, sedam skokova i šest asistencija. Bagarić nije bio u momčadi Chicaga. </p>
<p> • Rezultati: LA Clippers – Golden State 94-108, Seattle – Atlanta 93-76, Denver – Portland 84-94, Chicago – Toronto 103-95 (Bagarić nije bio u momčadi), Minnesota – Utah 92-85, New Orleans – Miami 91-82, Milwaukee – Phoenix 112-118 (Kukoč za 34 minute postigao 23 koša, 5 skokova i 2 asistencije), Boston – Indiana 71-69, New Jersey – New York 105-76, Philadelphia – Memphis 111-107. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Po pobjedu na krilima portugalskog zlata</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Nakon Svjetskog prvenstva u Portugalu koje će Hrvatskoj ostati u najljepšem sjećanju, pozornost rukometne javnost okreće se četvrtfinalu Lige prvaka. Među osam najboljih europskih momčadi je i naš prvak Zagreb koji u subotu u Ledenoj dvorani Doma sportova (18 sati) ugošćuje francuski Montpellier.</p>
<p>– Igramo protiv izuzetno kvalitetne momčadi koja možda nema toliko jaka imena, ali ima odličan kolektiv. Povremeno igraju vrlo prljavo u obrani, na što moramo posebno pripaziti, kao i na njihove kontre i polukontre. Imamo priliku da nakon Svjetskog prvenstva napravimo nešto veliko i na klupskom planu, naglasio je u uvodu konferencije za novinare trener Zagreba Nino Marković.</p>
<p>Tijekom stanke zbog SP-a Zagreb se pojačao sa čak četiri nova igrača. Riječ je o vrataru Mariju Kelentriću, lijevom krilu Ukrajincu Vitaliju Natu, te o vanjskim igračima, Makedoncu Branku Angelovskom i mladom Splićaninu Dragi Vukoviću.</p>
<p>– Novi igrači nisu imali puno vremena da se uklope, ali to nije toliko bitno jer je njihova želja za pobjedom velika. Zbog ozljede neće igrati Ivan Markovski, ali oko toga ne treba praviti probleme jer na desnom krilu dobro mogu odigrati i mladi Krešimir Remeta i Zlatko Horvat, kazao je Marković dodavši:</p>
<p>– Moramo ići po pobjedu, a bili bismo zadovoljni sa tri do pet pogodaka prednosti. Budemo li igrali kao u Kielu, pobjeda sigurno neće izostati.</p>
<p>Blaženko Lacković jedan je od igrača koji se u Portugalu okitio zlatnim odličjem, no na tome ne želi stati.</p>
<p>– I dalje želim uzimati naslove. Ne znam zašto poslije svjetskog zlata ne bismo mogli uzeti i europski klupski naslov.</p>
<p>Direktor Zagreba Bartol Kaleb objavio je kako je INA postala novi sponzor kluba, a pregovara se sa još nekoliko tvrtki. Vrlo brzo uslijedit će i konačni preustroj kluba u dioničko društvo.</p>
<p>Kraj konferencije obilježio je oštar istup glavnog klupskog menadžera Zorana Gopca koji je izrazio svoje ogorčenje kritikama pomoćnog trenera Mirka Bašića na račun poslovanja kluba i dovođenje pojačanja.</p>
<p>– Bašić je trener golmana, samo mali kotačić u funkcioniranju kluba, ali neće to još dugo biti ako ovako nastavi.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tuksar i Cinkuš na putu Ivaniševića i Beckera</p>
<p>Kao i u prethodnim izdanjima tako su i ove godine na rasporedu tri turnira i završni Masters, a sve to od 8. ožujka do 5. travnja / Nagradni fond svakog turnira je 25.000 dolara, pobjednik svakog turnira dobiva 21 ATP bod, a pobjednik Mastersa osvaja 31 bod</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Prije 31 godinu fanatični teniski djelatnici zamislili su vrlo ambiciozan projekt na ovim prostorima. Serija teniskih turnira na istarskom poluotoku zamišljena je kao pokušaj sprege turizma i sporta, promocije bijelog sporta u bivšoj državi i hrvatske obale strancima. Sve je počelo sa dva turnira, a 31 godinu kasnije ITF Satellit Istarska rivijera razvila se u prepoznatljivu ikonu hrvatskog sporta i turizma. Velikani hrvatskog i svjetskog tenisa upravo su na Istarskoj rivijeri stekli potrebno samopouzdanje i krenuli u pohod na vrh svjetskih ljestvica sa nezaboravnim uspomenama iz Hrvatske. Goran Ivanišević, Boris Becker, Thomas Muster, Goran Prpić, Magnus Gustafsson, Cedric Pioline, Peter Korda, Niklas Kulti, Bohdan Ulihrach, Dominik Hrbaty i mnogi drugi prve značajnije korake u karijeri napravili su na terenima u Rovinju, Poreču, Vrsaru i Opatiji.</p>
<p>Kao i u prethodnim izdanjima tako su i ove godine na rasporedu tri turnira i završni Masters, a sve to od 8. ožujka do 5. travnja. Nagradni fond svakog turnira je 25.000 američkih dolara, pobjednik svakog turnira dobiva 21 ATP bod, dočim pobjednik Mastersa osvaja 31 bod.</p>
<p>Već tradicionalan problem organizatora sportskih manifestacija je slab inters sponzora, dakle manjak novca. S time je suočen i direktor Istarske rivijere Branimir Horvat, a ove godine slamku spasa ponudio je Hrvatski teniski savez.</p>
<p>– Kao glavni sponzor nametnuo se Hrvatski teniski savez, a u nedostatku ostalih sponzora. Osim što su novčano pomogli Istarskoj rivijeri, financirat će i sve troškove osam mladih hrvatskih tenisača, za koje će biti organizirana ekipa trenera i popratne logistike, a kako bi izborili što bolje rezultate, rekao je Horvat.</p>
<p>Samo su Saša Tuksar i Ivan Cinkuš izborili pravo nastupa u glavnom ždrijebu prvog turnira, koji se održava u Poreču od 11. do 16. ožujka, a zahvaljujući plasmanu na ATP ljestvici. Ivan Stelko očekuje pozivnicu organizatora, barem za prvi turnir, dok će Krešo Ritz, Marko Vukelić, Ante Andrić, Ivan Cerović i Ivan Beroš morati igrati kvalifikacije.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Miladin: Priprema za Pomorac kao za derbi </p>
<p>»Očekuje nas teška utakmica, jer moramo pobijediti, a Pomorac će se povući i čekati svoju priliku. Sigurno će igrati bunker«, rekao je Hajdukov igrač Darko Miladin </p>
<p>SPLIT, 27. veljače</p>
<p> – Hajduk se oprezno priprema za subotnji ogled u Kostreni protiv Pomorca. Splićani ga smatraju iznimno važnim, a gostovanje na Kvarneru najtežim zadatkom do doigravanja, pogotovo jer je Pomorac nastavak prvenstva započeo pobjedom u Zadru, pa je, smatraju na Poljudu, napunio jedra optimizma. Utrka s Dinamom ne ostavlja previše prostora, traže se pobjede, a Darko Miladin ističe: </p>
<p>– Pripremamo se kao za derbi. Očekuje nas teška utakmica, jer moramo pobijediti, a Pomorac će se povući i čekati svoju priliku. Sigurno će igrati bunker, što je lako na malom travnjaku u Kostreni. Teren manjih dimenzija olakšava obrambenu taktiku. No, moramo biti strpljivi i pokušati izvući tri boda. </p>
<p>Miladin je prije dvije godine slomio nogu i iako je prošlu godinu igrao, zapravo je dobru formu najavio tek na ovosezonskim pripremama. Nedostajalo je sigurnosti u igri zbog oporavka i čestih promjena uloge u momčadi. </p>
<p>– Ozljedu sam zaboravio, a i na pripremama sam igrao na mjestu koje mi odgovara, što se osjetilo u mojim igrama. Tijekom jeseni često sam igrao stopera i više razmišljao o čuvanju suparnika nego o igri. Osim toga, kad ste u posljednjem obrambenom redu i najmanja je pogreška lako uočljiva. Uvjeren sam da ću na proljeće igrati dobro. Ohrabrile su me igre tijekom priprema, pogotovo na Trofeju Marjan, a i trener Vulić me više ne gura na mjesto stopera. Najbolji sam na desnom boku, ističe Miladin. </p>
<p>Hajdukova su nadanja da će do početka doigravanja smanjiti Dinamovu bodovnu prednost. Upitali smo Miladina koliko je to realno:</p>
<p>– Imamo, barem na papiru, bolji raspored. Nakon Pomorca, igramo na Poljudu protiv Zadra i Osijeka te na kraju idemo u goste Zagrebu. </p>
<p>Hajduk se osnažio za ovo proljeće. Nitko nije otišao, pa je dolaskom Rapaića i Turkovića konkurencija za mjesto u momčadi pooštrena. </p>
<p>– Rapaić i Turković kvalitetni su igrači, koji su pojačanja. Već su se u prvoj utakmici, u pobjedi protiv Slavena, obojica potvrdili. U prvom dijelu prvenstva, kad bi jedan ili dva igrača izostali, trener Vulić morao je pozivati juniore. Bilo je problema sa sastavljanjem momčadi. </p>
<p>Miladin zbog žutih kartona nije nastupio u prvom ogledu protiv Slavena Belupa, a sigurno će zaigrati u subotu protiv Pomorca na desnom boku u veznom redu. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Roma potpuno zakomplicirala skupinu B</p>
<p>Roma je u srijedu nanijela prvi domaći poraz Valenciji u Ligi prvaka te se vratila u borbu za čevrtfinale </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Koliko je nogometna Liga prvaka nepredvidljivo natjecanje svjedoci smo iz tjedna u tjedan. Tko je uopće mogao prognozirati da će Manchester United sa 3-0 svladati Juventus u Torinu samo šest dana nakon što je bitno oslabljeni sastav »zebri« potpuno nadigrao taj isti Manchester United na Old Traffordu? Još je nevjerojatniji rezultat iz Valencije, gdje je Roma, koja u prva tri kola drugoga kruga nije osvojila niti bod, a posrće i u talijanskom prvenstvu, također sa 3-0 nadvisila Valenciju koja puna dva mjeseca nije znala za poraz, a na svojoj Mestalli do srijede navečer nikada nije izgubila u Ligi prvaka. </p>
<p>Svi ti ishodi upućuju samo na jedno, a to je da ništa nije sigurno dok god postoji i teoretska mogućnost za bilo kakav drugi ishod. Tako sigurnim četvrtfinalistima možemo smatrati tek Manchester United i Milan, koji su osigurali čak i prvo mjesto u svojoj skupini, dok još postoji mogućnost po kojoj Barceloni ovih 10 bodova neće biti dovoljno za jedno od prva dva mjesta u skupini A. Radi se tek o teoriji, jer bi Barcelona trebala izgubiti oba svoja preostala dvoboja, od Bayera u Barceloni te Newcastle Uniteda u Newcastleu, i to sa 0-2 ili više od dva pogotka razlike. Usto, Inter i Newcastle trebali bi u međusobnom dvoboju odigrati neodlučeno te Inter mora pobijediti Bayer u Leverkusenu.</p>
<p>Ipak, mnogo je vjerojatnije da će upravo dvoboj Intera i Newcastlea na San Siru 11. ožujka biti odlučujući za drugo mjesto u skupini.</p>
<p>Situacija u skupini B najkompliciranija je. Arsenalu, Ajaxu i Valenciji s ta tri boda osvojena na Mestalli pridružila se Roma. Nije isključena mogućnost da se iz ove skupine u četvrtfinale ode i s osam bodova.</p>
<p>U najboljoj je situaciji da se pridruži Milanu kao drugi iz skupine C aktualni europski prvak madridski Real. No, za taj bod prednosti ispred Borussije iz Dortmunda nisu zaslužni ni Figo, ni Zidane, ni Roberto Carlos, ni Raul, ni Ronaldo, već – Javier Portillo. Uz sve skupocjene zvijezde, »kraljevski je klub« morao spašavati 20-godišnji momak iz njihove škole. Teško će Real u preostala dva kola bilo što prepustiti »slučaju« i ispustiti tu prednost.</p>
<p>Ključna utakmica za drugo mjesto u skupini D odigrat će se 12. ožujka na torinskom Delle Alpiju, gdje će Juventus ugostiti Deportivo. Oba sastava uoči tog dvoboja imaju po četiri boda, a osim što igra na svom terenu, Juventus je u prednosti i stoga što bi ostao ispred Deportiva i u slučaju neodlučenog rezultata. Naime, susret tih suparnika u La Coruńi završio rezultatom 2-2, a teško je očekivati da će torinski sraz završiti primjerice rezulatom 3-3. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="48">
<p>Biljana Plavšić osuđena na 11 godina zatvora</p>
<p>HAAG, 27. veljače</p>
<p> - Bivšu predsjednicu Republike Srpske Biljanu Plavšić (72) Haaški sud je u četvrtak osudio na 11 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti u BiH za koje je priznala krivnju. Biljana Plavšić bila je predsjednica Republike Srpske od 1996. do 1998. i najviša je državna dužnosnica koju je dosad osudio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). </p>
<p> Glavna tužiteljica Carla del Ponte zatražila je za optuženicu kaznu od 15 do 20 godina zatvora. Palvšićkina obrana tražila je da kazna ne bude viša od osam godina, jer bi dulja navodno bila doživotna.</p>
<p>U listopadu prošle godine Biljana Plavšić priznala je krivnju za progon nesrpskog stanovništva u BiH kao zločin protiv čovječnosti, a tužiteljstvo je zauzvrat odustalo od sedam ostalih točaka optužbe koji su je teretili za genocid i ratne zločine.</p>
<p> Uz priznanje krivnje i »dubokog i bezuvjetnog kajanja«, u popratnom dokumentu bivša čelnica RS teško je optužila Slobodana Miloševića kao »inicijatora i izvšitelja politike etničkog čišćenja u BiH«, a uz njega i svoje nekadašnje najbliže suradnike Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Ratka Mladića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Powellu nije šokantno ispaljivanje rakete u Japansko more </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Iako je politika sadašnje američke diplomacije u cjelini tvrda i nepopustljiva, u nekim detaljima vidi se da može biti i prilagodljiva, popustljiva, pa i dobrohotna. Pokazuju to i najnoviji potezi prema Pyongyangu. Američka administracija proglašava režim Sjeverne Koreje nepredvidljivim, neodgovornim, lupeškim, sklonim rizičnim izazivanjima, ukratko dostojnim »osovine zla« u koju ga je predsjednik Bush svrstao zajedno s Irakom i Iranom. Pa ipak, u utorak je State Department objavio da će Sjevernoj Koreji obnoviti pošiljke pomoći u hrani, doduše ne u nekadašnjem obimu, nego samo između 35 i 75 posto prošlogodišjih količina, odnosno 40.000 metričkih tona. Najavljena je i spremnost da se pošalje i dodatnih 60.000 metričkih tona. </p>
<p>Iako američki dužnosnici izjavljuju da ne koriste hranu kao političko oružje, administracija je pomoć u hrani i nafti obustavila u prosincu, kako bi pokazala nezadovoljstvo što Sjeverna Koreja - po izričitom priznanju svojih predstavnika - nije odustala od svoga nuklearnog programa, kako je bilo predviđeno sporazumom iz 1994. Prema američkim podacima, SAD je od 1995. isporučio 1,9 milijuna metričkih tona hrane, u vrijednosti većoj od 620 milijuna dolara. </p>
<p>State Department je također tvrdio, ali bez uvjerljivih dokaza, da pomoć namijenjena izgladnjeloj djeci i ženama možda odlazi vojnoj i partijskoj eliti te posljednje tvrđave staljinizma. Državni tajnik Colin Powell je u utorak dao na znanje kako će ovogodišnje količine ovisiti o tome hoće li biti omogućeno da se temeljitije prati kako se i kome pomoć daje. Pyongyang je dosad ograničavao nadzor, tražeći da inspektori svoj dolazak na mjesta za raspodjelu pomoći najave pet dana ranije. </p>
<p>Kako objasniti najnoviju popustljivost američke administracije? Naravno, prvo pada na pamet poznata metafora »mrkve i batine«. Iako su metafore obično mnogo bliže istini nego činjenice - kako upravo reče Norman Mailer, ne mogu se odbaciti ni sasvim pragmatični razlozi, a prvenstveno trenutna zaokupljenost Irakom. Kim Jong Il će doći na red poslije obračuna sa Saddamom Husseinom. Powell je na sadašnjoj dalekoistočnoj turneji (Tokio, Peking i Seoul), kao i od nekih sugovornika na inauguraciji novog predsjednika Južne Koreje, tražio da upotrijebe svoj utjecaj kako bi naveli Pyongyang da pristane na »multilateralni forum« na kojem bi se riješila kriza. </p>
<p>Prema očekivanjima američke administracije, skup s više zainteresiranih sudionika bio bi vjerodostojniji i prema tome korisniji. Na njemu bi se moglo efikasnije izvršiti pritisak na Sjevernu Koreju da odustane od svog programa proizvodnje raketa i nuklearnog oružja. No, Pyongyang uporno traži da razgovara i pregovara samo s najvažnijim partnerom, Washingtonom, a prije nego pristane na razoružanje želi da se normaliziraju diplomatski odnosi i potpiše pakt o nenapadanju, što bi mu jamčilo kakvu takvu sigurnost. I sve, naravno, trebala bi popratiti odgovarajuća odšteta za odustajanje od najopasnijih oružja. </p>
<p>No, umjesto podrške za svoja stajališta, Powellu je u Pekingu rečeno da bi američka diplomacija trebala »što je prije moguće« pristati na »izravni dijalog« s Pyongyangom. I u Seoulu je čuo od predsjednika Južne Koreje da je »ključ rješenja« krize na Korejskom poluotoku u dijalogu Pyongyanga i Washingtona. Pa čak i saveznik poput australskog ministra vanjskih poslova, Alexander Downer rekao je: »Sviđalo se nekome ili ne sviđalo - a meni se baš i ne sviđa - ali rješenje će se morati tražiti bilateralno«. </p>
<p>U sadašnjoj fazi »mrkve«, odnosno stvaranja pogodnijeg ozračja za dijalog, Powell je čak umanjivao značenje sjevernokorejskih najnovijih provokacija. Npr. za ispaljivanje rakete u Japansko more, izvedeno samo nekoliko sati prije nego je - u prisustvu brojnih inozemnih izaslanstava - novi južnokorejski predsjednik polažio zakletvu, Powell je rekao da »nije posebno šokantno«. Da se nalazimo u fazi »batine« u američkoj politici prema Pyongyangu, bio bi to povod za ogorčene diplomatske prosvjede i tko zna kakve protumjere. Jer, čak i nesvrstane zemlje, među kojima je i Sjeverna Koreja, na svom summitu u glavnom gradu Malezije, Kuala Lumpuru, bile su neugodno iznenađene. Indonezijski ministar vanjskih poslova ocijenio je da ispaljivanje rakete otežava rješenje, a svakako ne spada u riječi dijaloga. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kojim putem američka ratna oprema ide na Srednji istok?</p>
<p>Iako glasnogovornik američke baze u Vicenzi tvrdi da se uopće nije razmatralo da vojna oprema putuje preko Hrvatske i Slovenije do Turske, opovrgavaju ga neki talijanski listovi i antiglobalističke skupine u Italiji</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Talijanski pacifisti danima prosvjeduju pred američkom vojnom bazom u Camp Darbyju, pokraj Pise, blokirajući pruge kojima bi trebali proći vlakovi s američkom vojnom opremom za rat u Iraku. Predviđeno je da ta oprema iz Vicenze stigne u Livorno i tamo bude prebačena na brodove i otpremljena na Srednji istok. </p>
<p>Opasnošću i nevoljama koje izazivaju, prosvjednici skreću pozornost na važno pitanje: jesu li pravci kretanja ratnog materijala doista precizno definirani.</p>
<p> Američki pukovnik Thomas Collins, glasnogovornik baze u Vicenzi, izjavio je za talijanski dnevnik Corriere della Sera, kako »zamisao da ratni teret putuje preko Slovenije i Hrvatske do Turske uopće nije razmatrana« i da su to »neutemeljene glasine«. </p>
<p>Drugi talijanski dnevnik, La Repubblica, istodobno piše da Amerikanci razmišljaju o tome da »20 konvoja s oružjem i oklopnim vozilima koje trebaju poslati u Tursku, preusmjere na kopneni put, preko Slovenije, Hrvatske i Balkana« i tako odustanu od prolaska od Vicenze do Pise i zatim morem, sve kako bi izbjegli »pacifističko podmetanje noge i pobunu lučkih radnika u Livornu«. </p>
<p>Dnevnik sarkastično primjećuje da je za dopuštenje tranzita, koje je u Italiji dano besplatno, turska saveznička vlada tražila od Pentagona i dobila 16 milijardi dolara, odnosno 24 milijuna dolara ili eura po kilometru, a »ne tapšanje po ramenu ili poziv na izlet u Bijelu kuću«. Time, zaključuje autor komentara, Bushova coalition of the willing (koalicija voljnih) postaje coalition of the billing (savez računa za isplatu).</p>
<p>Il manifesto pak piše da antiglobalistička skupina Dissobbedienti ima »plan B« ako će vlakovi s oružjem biti preusmjereni iz Italije prema kopnenim putovima preko bivše Jugoslavije sve do Turske. Čelnik te organizacije Luca Casarini izjavio je da se za alternativni plan »pokret već organizira sa slovenskim i hrvatskim drugovima radi inicijativa sličnih onima poduzetim u Italiji«. </p>
<p>Slovenska vlada primila je još prije dva tjedna notu američke administracije u kojoj se traži da transport američke vojne opreme namijenjen Turskoj prođe kroz Sloveniju. </p>
<p>Ljubljanski Dnevnik objavio je da bi željeznički transport stigao iz Italije, te nastavio put preko Hrvatske ili Mađarske do odredišta u Turskoj. Amerikanci su uz dopis priložili popis vojne opreme smještene u 20 konvoja, u kojoj su tenkovi, oklopna vozila, laserska oprema i streljivo. </p>
<p>Hrvatsko je ministarstvo obrane tim povodom prije tjedan dana, na upit hrvatskih dnevnih novina, objasnilo da bi Hrvatska morala udovoljiti zahtjevu za »neškodljivi prolaz« kroz svoje more ako bi Slovenija zatražila da teret dođe morskim putem do njezine luke. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Lov na Saddama, druga prilika za Tommyja Franksa</p>
<p>Suprotno svojoj odluci tijekom rata u Afganistanu, kad je cijelo vrijeme rata proveo u svom zapovjedništvu u bazi MacDill u Tampi na Floridi, Franks je u, sada već gotovo potpuno izvjesnom ratu proti Iraka, odlučio biti bliže bojišnici / Kritičari smatraju da je Franks odbijanjem pokretanja kopnene ofenzive u Afganistanu omogućio Bin Ladenov bijeg</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Zapovjednik glavnog stožera američke vojske, general Tommy Franks dobio je još jednu priliku koju ne smije propustiti. Američki predsjednik George W. Bush i ministar obrane Donald Rumsfeld, unatoč brojnim kritikama na račun generala s četiri zvjezdice i najodlikovanijeg američkog artiljerca iz Vijetnamskog rata odlučili su ne samo da Franks vodi ratne operacije protiv Iraka, već i da će mu dati mandat da upravlja tom zemljom u prvim danima nakon američke akcije svrgavanja iračkog predsjednika. </p>
<p>Suprotno svojoj odluci tijekom rata u Afganistanu, kad je cijelo vrijeme rata proveo u svom zapovjedništvu u bazi MacDill u Tampi na Floridi, Franks je u, sada već gotovo potpuno izvjesnom ratu proti Iraka, odlučio biti bliže bojišnici. </p>
<p>Za takvu odluku imao je najmanje dva velika razloga. Prvi se odnosi na brojne kritike da se tijekom rata u Afganistanu nalazio predaleko od ratnih zbivanja, zapovijedajući iz udobnog i klimatiziranog zapovjedništva s pogledom na more na Floridi. Franks se, prema kritičarima, poput velikih američkih generala iz Drugoga svjetskoga rata kako što je Patton, morao nalaziti bliže ratnim zbivanjima. </p>
<p> Rat protiv Afganistana američka administracija proglasila je velikom pobjedom, iako je nakon te prve operacije u američkom ratu protiv terorizma ostala velika mrlja. Osama bin Laden, glavni cilj akcije i vođa terorističke organizacije Al Qaida, koji je prema mišljenju Washingtona organizirao napade na SAD 11. rujna 2001., nikada nije uhvaćen i nastavlja slati svoje opasne pozive na konačni obračun s Amerikom. Iako još nema pouzdanih dokaza radi li se o autentičnim porukama, činjenica je da je svojim bijegom iz područja Tora Bore, Osama bin Laden snažno uzdrmao samopouzdanje Amerikanaca. </p>
<p>Kritičari smatraju da je Franks odbijanjem pokretanja kopnene ofenzive omogućio Bin Ladenov bijeg i tvrde da je trebao nastaviti slijediti primjer svog prethodnika, generala Normana Schwartzkopfa koji je tijekom Zaljevskog rata 1991. svoje zapovjedništvo preselio u Saudijsku Arabiju. Branitelji Franksove strategije smatraju pak da je Franks reagirao u skladu s napretkom u komunikacijskim i informacijskim tehnologijama, te da je dobro vodio rat zahvaljujući upravo tome što ga je vodio s udaljenosti. Većina kritičara ipak ga smatra glavnim krivcem za bijeg Osame bin Ladena, što on nikad nije priznao. Znak da priznaje pogrešku mogao bi biti upravo njegov dolazak u područje Zaljeva kako bi bio u blizini kada se krene u lov na Saddama Husseina, koji, »procurilo« je iz Pentagona, ne smije trajati duže od 48 sati. </p>
<p>Za Franksa, 56-godišnjaka iz Oklahome, rat protiv Iraka bit će nesumnjivo najveći izazov u dugoj vojničkoj karijeri. Iako je poznat kao »vojnik blatnih čizama« - što je aluzija na sklonost društvu sa suborcima na bojišnici i konvencionalnom načinu ratovanja - general Franks već je osigurao mjesto u povijesti kao prvi zapovjednik modernog ratovanja vođenog iz udaljenog zapovjedništva uz pomoć sofisticiranih komunikacijskih uređaja i preciznih projektila dalekog dometa. </p>
<p>Sudeći prema računalnim simulacijama i virtualnim vojnim vježbama što su početkom godine vođene u američkoj vojnoj bazi u katarskoj pustinji, rat protiv Iraka zasigurno će biti još jedan korak dalje u tom smislu. </p>
<p>No, sudeći po broju američkih vojnika u području Zaljeva, čini se da se rat protiv Iraka ovaj put neće voditi samo ispaljivanjem kiše projektila. Pentagon računa da mu je za obračun s Irakom potrebno 250.000 vojnika. </p>
<p>Iako su kritike na njegov račun bile doista velike i oštre, Franks i dalje uživa punu potporu američkog predsjednika i ministra obrane kojima je osobno odgovoran. Njihovu potporu nije izgubio ni nakon nedavne afere zbog navodnog kršenja ograničenja u službi vezanih za njegovu suprugu Cathy. Franks je početkom godine ispitivan nakon dojave najmanje jednog podređenog da je prekršio neka pravila vojnog ponašanja glede svoje supruge. Tvrdilo se da je Franks, između ostaloga, dopustio svojoj supruzi da prisustvuje razgovorima u kojima je bilo riječi o tajnim materijalima, a istraga se vodila i oko toga je li Franks državnoj blagajni nadoknadio troškove prijevoza vojnim zrakoplovom za svoju ženu. Dužnosnici administracije ostali su čvrsto uz generala. »On uživa moje puno povjerenje i poštovanje, i znam da uživa povjerenje i poštovanje predsjednika SAD«, odgovorio je kritičarima ministar obrane Donald Rumsfeld. </p>
<p>Prema planovima obnove Iraka nakon Saddama Husseina, što ih je javnosti u srijedu obznanio američki predsjednik Bush, Franks će imati zadaću sličnu svojim slavnim prethodnicima koji su vodili kampanju obnove Europe i Japana nakon Drugoga svjetskog rata. Franks će biti na čelu kampanje vrijedne nekoliko milijardi dolara namijenjenih višegodišnjem procesu uspostave demokracije i prosperiteta u Iraku. Bush je obećao da će savezničke snage u Iraku »pružiti sigurnost i štititi granice zemlje« što će, kako je rekao , zahtijevati »potporu mnogih zemalja, uključujući i SAD«. Franks će imati zadaću zaštite iračkih naftnih polja od pokušaja njihova uništenja kao i zaštite iračkih prirodnih resursa od sabotaža koje bi mogao poduzeti režim na samrti. </p>
<p>Prema Bushovim riječima, Washington već ima dovršene planove zaštite »običnih Iračana« - opskrbe hranom, zbrinjavanja izbjeglica i nastavka procesa uništenja sumnjivih pogona za proizvodnju kemijskog i biološkog oružja. Planom je također predviđeno i otvaranje 55.000 distribucijskih opskrbnih centara koji će biti pod nadzorom UN-ovog programa »nafta za hranu«, kojemu će Washington donirati »nekoliko deseta milijuna dolara«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Rat u Iraku dio Bushove srednjoistočne strategije</p>
<p>WASHINGTON, 27. veljače</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush rekao je kako će mogući rat u Iraku biti poluga za postizanje širih regionalnih ciljeva, mira na Srednjem istoku i demokratizacije arapskog svijeta. Bush je govoreći u institutu American Enterprise u Washingtonu, konzervativnom institutu od kojega je, kako se tvrdi, preuzeo mnoge ideje, braneći mogući rat u Iraku prikazao taj rat kao dio šire regionalne strategije svoje administracije s konačnim ciljem postizanja mira na Srednjem istoku i demokratskih reformi arapskih zemalja. </p>
<p>Ocijenivši da su najveća opasnost za sigurnost u 21. stoljeću odmetnički režimi s oružjem masovnog uništavanja povezani s terorističkim organizacijama, Bush je rekao kako će opasnost koju predstavlja Irak biti uklonjena mirno ili silom. »Nadamo se da će irački režim udovoljiti zahtjevima Ujedinjenih naroda i razoružati se mirno i potpuno. Ako ne, pripravni smo razoružati Irak silom. U svakom slučaju, ta opasnost će biti uklonjena« ,rekao je Bush.</p>
<p> On je ocijenio kako će »djelovanje protiv te opasnosti također pridonijeti i dugoročnoj sigurnosti i stabilnosti« u svijetu. »Amerika će iskoristiti svaku prigodu za traženje mira, a kraj sadašnjeg režima u Iraku će stvoriti takvu prigodu«, rekao je Bush ukazujući na šire implikacije rata u Iraku kako ih on vidi. Bush je ocrtao strategiju u kojoj će skidanje diktatorskog režima Saddama Husseina s vlasti u Iraku i uspostava demokratske vlasti ukloniti destabilizirajući čimbenik na Srednjem istoku i biti primjer drugim zemljama u regiji. »Oslobođeni Irak će pokazati snagu slobode za preobražaj ove važne regije, donoseći nadu i napredak u živote milijuna«, rekao je on.</p>
<p>On je kazao kako arapski intelektualci traže od arapskih vlada slobodu, te da se govori o novoj arapskoj povelji koja zagovara interne reforme, političko sudjelovanje, ekonomsku otvorenost i slobodnu trgovinu. Nazvavši preuzetnim i uvredljivim tvrdnje da jedna petina svijeta, islamski svijet nije dotaknut nekim potrebama on je kazao kako se osjećaju znakovi želje za slobodom i u tom svijetu. »Sloboda i demokracija će uvijek i svagdje imati veću privlačnost nego slogani mržnje i teror«, kazao je Bush. »Novi režim u Iraku će biti primjer slobode za druge zemlje u regiji«, rekao je on ukazujući na to kakvu ulogu Iraku u regiji namjenjuju Sjedinjene Države. </p>
<p>Američki dužnosnici su rekli kako Sjedinjene Države već mjesecima planiraju Irak nakon Saddama. Plan je da se nakon okupacije što je brže moguće uspostavi civilna američka vlast koja će uz što veće sudjelovanje Iračana pripremiti zemlju za izbore i demokratsku državu. Bush je kazao kako Sjedinjene Države ne namjeravaju okupirati nego osloboditi Irak. »Ostat ćemo u Iraku koliko bude nužno, ali ni dana duže«, rekao je on.</p>
<p>Drugi cilj koji Bush namjerava postići izmjenom režima u Bagdadu je poticaj miru na Srednjem istoku za koji smatra da će se lakše postići demokratizacijom arapskih režima. </p>
<p>»Uspjeh u Iraku će započeti i novu fazu za srednjoistočni mir i započeti napredak prema istinski demokratskoj palestinskoj državi«, kazao je on. »Palestinska država mora biti reformirana i miroljubiva država koja će zauvijek napustiti uporabu terora«, rekao je.</p>
<p>Izrael bi, rekao je američki predsjednik, trebao podržati takvu državu i usmjeriti se što brže na konačni sporazum te prekinuti izgradnju naselja na okupiranim teritorijima. Sa svoje strane, arapske države moraju poduprijeti takvu državu i jasno reći da će živjeti u miru s Izraelom. »Stari obrasci sukoba na Srednjem istoku mogu se prekinuti ako svi napuste gorčinu i mržnju i nasilje i nastave ozbiljno s ekonomskim razvitkom, političkim reformama i pomirbom«, tvrdi Bush.</p>
<p>Analitičari drže kako su Sjedinjene Države usmjerene na uklanjanje Saddam Husseina i uklanjanje oružja masovnog uništavanja kao neposredni cilj, ali istovremeno vjeruju da će uspješna misija u Iraku uspostaviti prijateljsku, prozapadnu vladu i pomoći temeljni preobražaj regije istodobno jačajući američke interese. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>CDU piše Bushu: »Neka Vas Bog čuva, gospodine predsjedniče«</p>
<p>BERLIN, 27. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Gospodine predsjedniče stidimo se zbog ponašanja naše vlade kako u Vijeću sigurnosti tako i u NATO-u. Vlada kancelara Schrödera je našu zemlju ekonomski ruinirala, a sada će nanijeti štetu i našem sigurnosnom interesu.«</p>
<p>To, uz pozdrav »Neka Vas Bog čuva, gospodine predsjedniče«, stoji u pismu što su ga članovi Kršćanskodemokratske unije (CDU) iz Brandenburga ovih dana uputili američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu. Pismo je u brandenburškom glavnom gradu Potsdamu uzvitlalo veliku političku prašinu. Prijeti i kriza u pokrajinskoj socijaldemokratsko-kršćanskodemokratskoj koalicijskoj vladi. Brandenburški premjer Matthias Platzeck (SPD) u svom komentaru kaže da ga pismo podsjeća na vrijeme DDR-a kad su »zdrave snage« pisale u Moskvu.</p>
<p>I posjet Angele Merkel Washingtonu dobiva, u svjetlu tog pisma, novu dimenziju. Očito je da CDU na svim razinama koristi krizu u američko-njemačkim odnosima kako bi se nametnuo kao alternativa. Merkel u Washingtonu, kao i njezini stranački prijatelji predvođeni bivšim generalom Jörgom Schönbohmom (CDU) u Brandeburgu, patetično prisežu na kontinuitet američko-njemačkog prijateljstva i osporavaju kancelaru Schröderu pravo da govori u ime svih Nijemaca. </p>
<p>Za većinu Nijemca takav nastup vođe oporbe Washingtonu ravan je rušenju tabua, odnosno znači »prljanje vlastitog gnijezda«. Svima je također jasno da Merkel ne dočekuju u Bijeloj Kući zato što ih je šarmirala, već zato što i ona, kao predsjednica najveće oporbene stranke, oblikuje politiku u Njemačkoj, a poglavito zato što u pitanju Iraka ima stajalište suprotno od Schröderova.</p>
<p>Neki komentatori tvrde da je Merkel u Washingtonu odoljela iskušenju da se baci Amerikancima zagrljaj. Štoviše, da je nastupila samouvjereno, i nije se ustručavala kritike usmjerene prema pojedinim Bushovim potezima, primjerice, glede politike zaštite čovjekove okoline i uvođenja carina na uvoz europskog čelika. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Turska zatvorila granicu prema Iraku</p>
<p>Turska upozorava da će će na sjeveru Iraka biti dvostruko više njenih nego američkih vojnika / Upozorenje je upućeno Kurdima koji žele na tom području osnovati vlastitu državu, a čemu se Turska protivi / Irak zaprijetio Turskoj da bi zajedno sa susjednim Kuvajtom, mogla postati ciljem iračkog vojnog odgovora</p>
<p>ANKARA, 27. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Turskoj se sve više osjećaju snažni vjetrovi novog rata u Perzijskom zaljevu. Vlada premijera Abullaha Güla naredila je povlačenje cjelokupnog osoblja veleposlanstva u Bagdadu, nakon čega je zatvoren i granični prijelaz Habur. Ti su potezi dio dogovora službene Ankare i Washingtona, ali i najkonkretniji nagovještaj da bi se repriza Zaljevskog rata iz 1991., ovaj put mogla okončati na iračkom tlu. </p>
<p>Turski parlament koji se trebao sastati se u četvrtak da konačno prihvatiti uvjetovanu ratnu suradnju sa SAD, odgodio je svoju sjednicu za subotu. Dvije zemlje nastoje tajnim kanalima riješiti još neka preostala pitanja, posebice o poratnoj sudbini Iraka. Turska zahtijeva čvrsta jamstva da taj rat neće ugroziti teritorijalni integritet i suverenitet Iraka, a time dovesti do nastajanja novih država na tom geostrateški osjetljivom području. S tim u vezi, najavljen je za petak i sastanak Vijeća nacionalne sigurnosti (MGK) u kome vojska ima odlučujuću riječ.</p>
<p>Službena Ankara se opravdano pribojava da bi saveznička invazija na Irak mogla voditi njegovom etničkim i vjerskim podjelama. U takvim okolnostima, moglo bi doći do uspostave prve neovisne kurdske države, u povijesti, na iračkom tlu, što zabrinjava Tursku jer na njenom tlu živi najbrojnija kurdska etnička zajednica.</p>
<p>Turski parlament bi se trebao izjasniti o dolasku i razmještaju oko 62.000 američkih vojnika na području Gaziantepa, Diyarbakira, Mardina, Malatye, Batmana i Silopija. Ako dolazak Amerikanaca dobije »zeleno svjetlo«, u turske zračne luke sletjelo bi uskoro 255 američkih vojnih zrakoplova i 65 borbenih helikoptera. Turski vojni stratezi su, kako se saznaje, ozbiljno zabrinuti navodnom činjenicom da je administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha naoružala kurdske skupine sofisticiranim teškim oružjem. Time se, kako se tvrdi, otvara put uspostavi prve neovisne kurdske države u povijesti. </p>
<p>Irački potpredsjednik Taha Yassin Ramadan upozorio je Ankaru da ne »otvara vrata« dolasku američkih vojnika. Zaprijetio je da bi Turska u tom slučaju, zajedno sa susjednim Kuvajtom, mogla postati ciljem iračkog vojnog odgovora. Čini se, međutim, malo vjerojatnim da bi te bagdadske prijetnje mogle zastrašiti Tursku. Razlog za to leži u započetom raspoređivanju proturaketnih projektila »patritot« u Diyarbakiru i drugim gradovima neposredno uz iračku granicu. Tim vrlo učinkovitim raketnim sustavima upravljat će skupina od oko 220 nizozemskih vojnika. </p>
<p>Dok se u gradu Salahedinu održava skup vrlo šarolike iračke oporbe, posvećen budućnosti te zemlje bez Saddama Husseina, brojna turkmenska etnička zajednica (poglavito živi u Kirkuku i Mosulu) upozorila je da njihovo oslobođenje zavisi od dolaska turskih postrojbi. No, hoće li turske trupe ući u to područje gdje se nalaze velika naftna polja, zavisit će od dugoročnih američkih energetskih planova. Ono što se pouzdano zna je činjenica da turski vojni stratezi neće ni po koju cijenu dopustiti da se u to »osjetljivo područje« infiltriraju paravojne postrojbe kurdskih frakcija Massouda Barzanija i Jalala Talabanija. </p>
<p>Čelnik vladajuće Stranke pravde i razvitka (AKP) izrazio je nadu da će najviše predstavničko tijelo u zemlji odobriti stacioniranje američkih vojnika na turskom tlu, a većoj skupini dopustiti da se s naoružanjem i opremom prebaci na sjever Iraka. Ishod glasovanja je krajnje neizvjestan budući da u taboru AKP postoje neslaganja oko dolaska američkih trupa. Oporbena Republikanska narodna stranka (CHP) Deniza Baykala je najoštriji kritičar dolaska američkih vojnika.</p>
<p>Ulje na vatru rata dolila je izjava šefa inspektorskog tima Hansa Blixa da se Irak ne želi razoružati. Dok se u Vijeću sigurnosti očekuje sukob oprečnih stajališta SAD i Velike Britanije na jednoj, te Francuske, Njemačke, Kine i Rusije na drugoj strani, uslijedila je uznemirujuća izjava saudijskog šefa diplomacije princa Sauda al Faisala. On je upozorio Amerikance da su u zabludi ako vjeruju da će moći kontrolirati Irak poslije rata. Dvor u Riyadhu je, istodobno, opovrgnuo napise u nekim novinama da je Amerikancima dano dopuštenje za korištenje vojnih baza na saudijskom tlu u slučaju napada na Irak. </p>
<p>U međuvremenu, uslijedile su ozbiljne prijetnje iračkih Kurda Turskoj. Kurdski parlament je objavio priopćenje u kojem se ističe da bi turska intervencija u Iraku mogla dovesti do vrlo ozbiljne situacije. Čini se malo vjerojatnim da bi ta prijetnja mogla zaplašiti Tursku koja po svaku cijenu, želi spriječiti uspostavu neovisne kurdske države na iračkom tlu. Čelnik vladajuće AKP Recep Tayyip Erdogan izjavio je da će na tom području (sjever Iraka) biti dvostruko više turskih nego američkih vojnika. Otuda i sve zamjetnije bojazni da bi razvoj zbivanja na iračkom tlu mogao dovesti do izravnih tursko-kurdskih oružanih sukoba. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Saddamov intervju posvadio Bijelu kuću i CBS </p>
<p>Američka administracija tvrdi da joj televizijska mreža nije dopustila odgovoriti na »laži i propagandu« iračkog predsjednika / Novinar Dan Rather iznenađen optužbama </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer optužio je televizijsku mrežu CBS da nije dopustila vladi da odgovori na intervju koji je Saddam Hussein dao novinaru Danu Ratheru. Fleischer tvrdi kako je CBS inzistirao da na Saddamove riječi odgovori osobno predsjednik George Bush. </p>
<p>Fleischer je agenciji Reuters izjavio kako je Bijela kuća ponudila da se u emisiji u kojoj je emitiran razgovor s iračkim predsjednikom pojavi predstavnik američke administracije kako bi se suprotstavio onome što je nazvao »propagandom, lažima i neodgovornim izjavama«. </p>
<p>Također je rekao kako je CBS izrazio zanimanje za komentar Bijele kuće na Saddamove tvrdnje da Irak nema oružje za masovno uništenje te ponudu Bushu da se zajednički pojave u živo pred televizijskim kamerama, samo ako mogu o svemu tome razgovarati s predsjednikom Bushom. Taj je zahtjev Bijela kuća odbila zato što bi Bushovo pojavljivanje u tom kontekstu moglo »implicirati moralno izjednačavanje« dvojice predsjednika. </p>
<p>No, mreža CBS, koja je cijeli intervju s iračkim predsjednikom objavila u srijedu navečer, zanijekala je te optužbe. Glasnogovornica CBS-a Sandy Genelius ustvrdila je kako nije točno da je mreža za komentar Saddamova intervjua tražila Busha ili bilo koga drugoga. Objasnila je da je Bijela kuća prvo predložila da Fleischer kratko komentira program, ali CBS nije na to pristao. Fleischer pak zanijekao da je on trebao biti taj koji opovrgava »Saddamovu propagandu«. </p>
<p>Promatrači upozoravaju da najnovija prepirka na relaciji Bijela kuća - CBS ponovo u prvi plan stavlja pitanje o ulozi koju igraju, ili bi trebali igrati američki mediji u praćenju iračke krize.</p>
<p>Dan Rather, kojega ovih dana, preuzimajući dijelove njegova razgovora sa Saddamom, svjetske agencije nazivaju veteranom američkog televizijskog novinarstva, prvi je američki novinar kojemu je irački vođa dao intervju u posljednjih desetak godina. </p>
<p>Nakon reakcije Bijele kuće, Rather je rekao da nije očekivao kritiku zbog razgovora s iračkim vođom kojega većina Amerikanaca doživljava kao najvećeg neprijatelja Sjedinjenih Država. Naglasio je samo: »Ja sam reporter, a reporteri nastoje razgovarati sa svima na svim stranama. Ne znam ni jednog novinara koji se ne bi prihvatio toga intervjua«. Prošle je godine Rather izjavio da je val patriotizma koji je preplavio Ameriku nakon terorističkih napada 11. rujna potkopao slobodu medija u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pobuna Blairovih zastupnika zbog iračke politike</p>
<p>Čak je 199 zastupnika, gotovo trećina Donjeg doma, glasalo za amandman koji se protivi vladinoj intervencionističkoj politici prema Iraku / U Parizu su pak ključni ljudi Chiracove stranke zabrinuti oko implikacija francuskog veta u Vijeću sigurnosti </p>
<p>LONDON, 27. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tony Blair nastavio je u četvrtak raditi na daljem mobiliziranju podrške za vojnu intervenciju protiv Saddama, sastavši se s predsjednikom španjolske vlade Joseom Mariom Aznarom. Britanski premijer prethodnog je dana pretrpio težak moralni poraz u parlamentu, gdje su se zastupnici masovno pobunili zbog Iraka. Premda su mu gledanja na iračku krizu dijametralno oprečna od Blairovih, i francuski predsjednik Jacques Chirac ima kod kuće određenih problema. </p>
<p>U Londonu je čak je 199 zastupnika – gotovo trećina Donjeg doma - glasalo za amandman koji se protivi vladinoj stajalištu o Iraku. Među zastupnicima koji su time osudili Blairovu oštru intervencionističku liniju bilo je čak 122 njegovih vlastitih laburista. Radilo se o najvećoj zastupničkoj pobuni protiv bilo koje od dosadašnjih britanskih vlada. </p>
<p>Uz pomoć oporbenih konzervativaca, koji ga, ironijom sudbine, u iračkom pitanju podržavaju zdušnije od vlastite stranke, Blair je iz tog odmjeravanja snaga na kraju izašao s potrebnom većinom - ali i s načetim autoritetom.</p>
<p>Britanski premijer i dalje uživa prerogativ da sam odluči o slanju britanskih trupa u mogući rat protiv Saddama. No, ako bi to učinio na svoju ruku u dosluhu s Amerikancima, ali bez odobrenja UN-a, prijete mu teški dani kod kuće. Taj mu potez ne bi oprostilo ni britansko javno mnijenje, niti proturatni elementi u vlastitoj stranci. </p>
<p>Brojke pokazuju da je pobunjenih laburističkih zastupnika danas trostruko više nego na početku iračke krize, što pokazuje da proturatni osjećaji puštaju korijenje. Tim vitalnijom po politički opstanak Tonyja Blaira postaje nova rezolucija UN-a, koja bi odobrila slanje trupa u Irak. Francuska je jedna od glavnih protivnica takve rezolucije, koju su Vijeću već predložili Britanci i Amerikanci. Zajedno s Nijemcima, Francuzi favoriziraju nastavak inspekcija oružja, umjesto vojne intervencije.</p>
<p>No, i francuski predsjednik Jacques Chirac počinje imati problema s vlastitom strankom, UMP. Prema nekim podacima čak polovina njenih zastupnika u Nacionalnoj skupštini protivi se mogućem francuskom korištenju veta u Vijeću sigurnosti za novu američko-britansku ratnu rezoluciju. Predsjednik Chirac i dalje uživa potporu za svoju strategiju nastavka inspekcija u zamjenu za rat – ali čelnici i zastupnici UMP-a strahuju od implikacija mogućeg veta. </p>
<p>Prema pisanju lista Le Monde, više istaknutih prvaka Chiracove stranke tvrdi da bi francuski veto u Vijeću sigurnosti bio ekstremna mjera, koja bi mogla dovesti do sloma u odnosima Pariza i Sjedinjenih Država te u odnosima s mnogim europskim partnerima.</p>
<p> Postoji također bojazan da bi takav veto ozbiljno štetio NATO-u, ali i položaju Pariza u Europi. Neki otvoreno govore da bi veto značio »nož u leđa Americi«. Le Monde tvrdi da je takvu poziciju početno zauzimalo samo nekoliko proamerički nastrojenih pripadnika Chiracove stranke, ali da joj se sada priklanja većina njenog vodstva.</p>
<p>U skupštinskoj raspravi o Iraku u srijedu, Chirac je dobio široku potporu zastupnika, koji odobravaju njegovu dosadašnju taktiku. Međutim u vrhu vladajućeg UMP-a rađa se pitanje ima li Francuska odgovarajuću izlaznu strategiju, ako se sukob u Vijeću sigurnosti zaoštri. Elementi Chiracove stranke vjeruju također da francusko svrstavanje s Rusijom i Kinom, do kojeg je došlo oko Iraka, nema budućnosti. Oni osuđuju i to što se Pariz našao na istoj strani s pacifistički nastrojenim Nijemcima - smatrajući Francusku vojnom silom, koja ima svoje međunarodne obaveze. No, posrijedi je vjerojatno i bojazan o kojoj će Chirac morati povesti računa da bi brza i uspješna američko-britanska vojna intervencija u Iraku ostavila Francusku vojno i diplomatski na marginama.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Schröder i Putin ne žele da jedna država upravlja svijetom </p>
<p>MOSKVA, 27. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Više nije riječ o američkom ratu protiv Iraka i sudbini Saddama Husseina. U pitanju je mnogo više: smije li se popustiti i dopustiti da najmoćnija država sama upravlja i odlučuje o odnosima u svijetu i tako sruši postojeća pravila međunarodnog prava i poretka.</p>
<p> To je temeljna poruka iznenadnog i kratkog boravka njemačkog kancelara Gerharda Schrödera u srijedu uvečer Moskvi te njegovih pregovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Naime, kako su nakon pregovora ustvrdili Putin i Schröder, u ovom je trenutku većina od 15 članica Vijeća sigurnosti UN protiv donošenje nove angloameričke rezolucije koja bi dala Washingonu automatsko pravo započinjanja rata protiv Iraka. Protiv takve rezolucije su i tri (Francuska, Rusija i Kina) od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Međutim, oštrim pritiscima i različitim obećanjima Amerika traži osobito od još neopredijeljenih članica Vijeća sigurnosti ( Angola, Gvineja, Pakistan, Čile) da podrže njezin ratni plan i tako eventualno osiguraju većinu za svoj prijedlog nove rezolucije UN. </p>
<p> Nakon večernjih pregovora u Kremlju, Putin i Schröder su potvrdili da pozicija Rusije i Njemačke ostaje neizmijenjena. Moskva i Berlin i dalje drže da se iračka kriza može i mora riješiti mirnim, političkim putem i da zbog razoružanja režima Saddama Husseina, međunarodni inspektori trebaju nastaviti svoj rad u Iraku. Međutim, što su sve razgovarali i stvarno dogovorili ruski predsjednik i njemački kancelar zasad nije poznato pošto su najveći dio pregovora u Kremlju vodili »u četiri oka« na njemačkom jeziku bez prevodioca. </p>
<p>Jedno je nesporno, na sastanak s Putinom Schröder nije došao samo da zajednički utvrde kako su Rusija i Njemačka protiv rata u Iraku. Po svemu sudeći dva su lidera usuglasili taktiku suprotstavljanja američkom ratnom planu. Tim više što njihovo suprotstavljanje američkom ratnom planu ima i jednu izuzetno delikatnu političko diplomatsku dimenziju, a Putin ne želi kvariti odnose Rusije s Bushom i SAD. Naime, zaoštravanje iračke krize otišlo je tako daleko da više nije u pitanju samo sudbina Saddama već i politička sudbina Bushove administracije. Ili neće biti Saddama ili će Bush izgubiti slijedeće predsjedničke izbore.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="58">
<p>Novi slogan glasi: »Hrvatska, kraj za ronjenje«</p>
<p>Izmijenjeni Pravilnik o obavljanju podvodnih aktvnosti počeo se primjenjivati od prošle subote, a nosi potpis aktualnog ministra pomorstva, prometa i veza.</p>
<p>Kao osoba koja se petnaestak godina profesionalno bavi ronjenjem, a pri tome sam jedan od onih koji posebno poštuju tekovine sjećam se ne baš sa sjetom kada su prethodnici današnjeg ministra prometa, pomorstva i veza donijeli zakon o zaštiti »svega«. Posebno je bio zaštićen dio otoka Molata.</p>
<p>Sadašnji pak Pravilnik mogao bi poslužiti kao model po kojem bi, recimo zagrebačkoj djeci, trebalo zabraniti da samostalno idu u školu jer - mogu ugroziti arheološke kocke na Ilici, jer djecu na putu do ili iz škole, možemo ih uvijek smatrati »nekontroliranom masom«.</p>
<p> Po istoj analogiji odlazak djece u školu morao bi se organizirati preko turističke zajednice, a dijete koje bi htjelo u školu ići samo, moglo bi to ako prethodno plati 5.000 kuna pristojbe. Taj bi novac mnogo pomogao Ministarstvu prosvjete i športa, a apsolutno bi povećao broj onih koji uopće ne bi išli u školu.</p>
<p>Budući da je vožnja automobilom izuzetno opasna i da je broj nesreća na cesti svake godine u porastu, predlažem da se po uzoru na Vaš model organiziranog ronjenja turisti na granici prekrcavaju u autobuse i u maksimalnoj sigurnosti razvoze u hotele, a oni koji žele sami razgledavati Hrvatsku da uplate 2.400 kuna naknade za individualnu vožnju. </p>
<p>S istim »valjanim« razlozima s kojima se pristojba uvodi za individualno ronjenje i podvodne aktivnosti, možemo očekivati prijedlog da se za individualan odlazak liječniku uvede pristojba od 10.000 kuna za »kontinentalce«, odnosno 15.000 kuna za otočane, jer ona uključuje i korištenje morskih putova.</p>
<p> Za malo novca promijenit će se sav propagandni materijal HTZ-a, pa će nam novi slogani na europskim sajmovima biti: »Mala zemlja za velike zabrane«, ili »Hrvatska, kraj za ronjenje«.</p>
<p>DAMIR VELIMIRinstruktor ronjenja Svjetske ronilačke federacije</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Saddam bi bio najbolje društvo Miloševiću</p>
<p>Na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku pred Međunarodnim sudom u Haagu u srijedu je svjedočio bivši američki diplomat Herbert Okun (Vjesnik, 27. veljače »Milošević je kontrolirao i JNA i krnje predsjedništvo«). </p>
<p> Dedinjem su se redali emisari raznih strategija sve dok Slobodan Milošević nije dobio i službeni naslov balkanskog Saddama. </p>
<p>Tek takvog moglo ga se odvesti u Haag. Da je Saddamu također tamo mjesto olako se zaboravlja. Ironija je da se naivni tzv. mirotvorci toliko brinu za irački narod, kad se zna pod čijom tiranijom taj narod najviše trpi.</p>
<p>Irački je narod desetljećima prepušten vlastodržju i desetkovan po nalogu diktatora Saddama.</p>
<p> Ovih dana bezazleni prosvjednici stupaju ulicama hrvatskih gradova, e da bi se zaštitio Saddamov režim. Međutim, nitko nije na svijetu izašao na ulicu prosvjedovati, kada su tri mjeseca rušili Vukovar!</p>
<p>Novi vrli svijet je u previranju i dezorijentiran, a zaskrabuljeni demonstranti na ulicama štite Saddama, koji odbija suradnju s Ujedinjenim narodima.</p>
<p>RUDI ŠPORERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatsko »ne« ratu ne čuje se dovoljno glasno</p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Gerhard Schröder ulažu, kako izvještava Vjesnik u broju od 27. veljače, posljednje napore da SAD odvrate od namjere da same, bez privole Ujedinjenih naroda, krenu u rat protiv Iraka. S koliko uspjeha tek će se vidjeti.</p>
<p> Danas je na meti Irak, sutra će to biti Iran i tako dalje, a sve je bilo planirano davno prije. Prekosutra će na meti, kada se poništi autoritet UN-a, biti bilo koja druga zemlja koja vodi samostalnu politiku prema svojim nacionalnim interesima, ako ne budu sukladni svjetskom centru moći.</p>
<p> Svatko može kao pojedinac pa i političar, ukoliko je njegovo osobno uvjerenje da je rat protiv Iraka sada nužan, osobno se kao dragovoljac uključiti i otići na moguće buduće ratište.</p>
<p>Glasam, međutim, da se uopće ne dogodi ovaj rat, kojemu se može zamisliti početak, ali nipošto i kraj, rat koji u konačnici može postati svjetski sukob civilizacija u kojem će biti ugrožena i sama Europa, i hrvatsko ne ratu.</p>
<p> Oni kojima je rat sredstvo za ostvarenje cilja osuđeni su na propast, ali je prijetnja mnogo veća – da za sobom povuku i sve nas ostale.</p>
<p>MILJENKO KORDIĆRijeka</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prvo kompjuterizirano naselje u Zagrebu</p>
<p>Udruga Dugave (Dragovoljna udruga građana za audiovizualne komunikacije) radi na programu upoznavanja i promociji novih mogućnosti preko Interneta.</p>
<p> Naravno, otvoreni smo i za članove iz ostalih naselja,ali se ponosimo da su Dugave, kolijevke modernog urbanog audio - vizualnog komuniciranja.</p>
<p>Uz pozitivan rezultat projekta želimo svi našim članovima omogućiti priključak na KDS i uspostavljanje besplatne lokalne mreže (LAN-Dugave), digitalan prijem kodiranih satelitskih programa i komercijalni pristup Internetu po najpovoljnijoj cijeni.</p>
<p> Namjera nam je međusobno se umrežiti i postaviti lokalne servere na više lokacija u Dugavama koji će posluživati informacije različitih karaktera Internet surferima Dugava. Prije deset godina u Dugavama smo imali i svoju lokalnu televiziju) koja je zabranjena dekretom Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Želja nam je ponovno osposobiti stare projekte kojima su se bavili entuzijasti Dugava za mlade generacije i proširiti horizonte. Nalazimo se u 21. stoljeću, tehnologija napreduje, imamo mogućnost iskorištavanja upravo te napredne tehnologije, a »privatni poduzetnici« nam to onemogućavaju. </p>
<p>JOSIP ŠABIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>Poginuo zaletjevši se punom brzinom u naplatnu kućicu</p>
<p>Na cesti nije bilo vidljivih tragova kočenja, pa se pretpostavlja da je vozač zaspao</p>
<p>ŽUPANJA, 27. veljače</p>
<p> – Tridesetogodišnji Slovenac Janko Berčon iz Ljubljane na mjestu je preminuo u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 9 sati na autocesti Zagreb - Lipovac, kod naplatnih kućica na izlazu prema Županji. </p>
<p>Kako doznajemo iz policije, nesreća se dogodila kada je Berčon, upravljajući osobnim automobilom marke mercedes, registracijskih oznaka LJU- CO515, pod još nerazjašnjenim okolnostima u punoj brzini udario u zaštitnu metalnu ogradu od koje se odbio i zabio u betonsku prilaznu ogradu naplatnih kućica. </p>
<p>S obzirom da na cesti nema tragova kočenja, pretpostavlja se kako je vozač zaspao tijekom vožnje ili pak zbog guste magle i prebrze vožnje nije uočio da se približava naplatnim kućicama. </p>
<p>Nakon što je udario u betonsku prilaznu ogradu, automobil se odbio te se zaustavio udarivši u dvije naplatne kućice.</p>
<p> Od siline udara, vozač Berčon na mjestu je preminuo, dok su sa lakšim ozljedama prošli djelatnik Hrvatskih autocesta Dražen M. (22) iz Sikirevaca koji je bio u jednoj od udarenih naplatnih kućica te Ruda Đ. (45) iz Požege, djelatnik poduzeća Kamen-Ingrad koji se nalazio u blizini. </p>
<p>O kakvom je udarcu riječ svjedoči i potpuno uništeni automobil te činjenica da su mrtvo tijelo stradalog slovenskog vozača, koje je potom prevezeno na Odjel patologije vinkovačke Opće bolnice, morali izvaditi vatrogasci režući lim smrskanoga vozila. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće, u kojoj je nastala materijalna šteta od 500.000 kuna, obavili djelatnici policijske Uprave vukovarsko-srijemske, a promet autocestom ubrzo je normaliziran. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mostarski taksist je preživio, kazna tri i pol godine</p>
<p>Sudac je u obrazloženju presude rekao da je sud posebno cijenio iskrenost, životnu dob i težak život okrivljenika / Županijsko državno odvjetništvo odustalo je od kaznenog progona Ćosićevog polubrata Milovoja Vuletića</p>
<p>SPLIT, 27. veljače</p>
<p> – »Izricanje zakonom zapriječene najniže kazne od osam godina zatvora bilo bi odmazda, a sud ne sudi radi odmazde, nego izriče kaznu primjerenu svim okolnostima počinjenja kaznenog djela«. Tim je riječima u četvrtak predsjednik Vijeća Županijskog suda u Splitu, sudac Zoran Matulović, obrazložio nepravomoćnu presudu od tri i pol godine zatvora Danijelu Ćosiću (26) iz Slivna, optuženom za pokušaj teškog ubojstva iz koristoljublja mostarskog taksista Salka Kodre. </p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo odustalo je od kaznenog progona protiv Ćosićevog polubrata Milovoja Vuletića (21), kojem se na teret stavljalo pomaganje u izvršenju kaznenog djela.</p>
<p>Prema navodima optužnice, prema dogovoru, polubraća su se 5. siječnja ove godine iz Drinovaca u BiH, očevim, odnosno, očuhovim mercedesom s pločicama IM 609-K uputili u Mostar. Na gradskom taksi stajalištu Ćosić je od Kodre zatražio da ga preveze do Drinovaca. Po dolasku na osamljeno mjesto na Drinovačkom brdu, od taksista je zatražio da zaustavi automobil, da bi mu u glavu iz pištolja kalibra 7,65 milimetara, ispalio četiri hica.</p>
<p>U optužnici je stajalo, da je Ćosiću pištolj dao Vuletić, jer su se namjeravali domoći njegova automobila i novca. Kodro je zadobio tri prostrijelne rane glave i ustrijelnu ranu vrata, ali je preživio. Pomislivši da je taksist mrtav, Ćosić mu je iz džepa hlača uzeo 1.500 njemačkih maraka, te ga odvukao izvan ceste. Sve to vrijeme Vuletić ga je pratio njihovim automobilom, da bi potom uzeo taksii i sredio ga za prodaju. </p>
<p>Sudac Matulović je kazao kako je sud posebno cijenio iskrenost, životnu dob i težak život okrivljenika, koji je iznoseći svoju obranu, na kraju, djelomično priznao kazneno djelo kojim ga se tereti. No, sudsko vijeće nije moglo prihvatiti da je djelo počinjeno u afektu, te da mu krajnji cilj nije bilo stjecanje imovinske koristi. </p>
<p>Sudsko vijeće Ćosiću je do pravomoćnosti presude produljilo pritvor, u kojem je od 11. svibnja 2002. godine. Tužiteljstvo je najavilo žalbu Vrhovnom sudu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Policajcu za primanje mita od Kineza dvije godine </p>
<p>Svom bivšem kolegi policajci su postavili zasjedu, a on se branio da mu je kineski bračni par novac podmetnuo u džep</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Zbog optužbe da je od kineskog državljanina Xiangbao Qiana primio mito u iznosu od 5.000 kuna, na zagrebačkom Županijskom sudu u četvrtak je na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine osuđen bivši policajac Sedme policijske postaje Zvonimir Hrovat (35).</p>
<p>Podsjetimo, bivšeg inspektora u Odsjeku za suzbijanje krivotvorenja isprava i prostitucije pri Odjelu za suzbijanje organiziranog kriminaliteta Sedme policijske postaje optužnica je teretila da je 20. prosinca 2001. godine u službenim prostorijama od Xiangbao Qiana zatražio da mu preda pet tisuća kuna jer mu je dodijeljen predmet u kojem je zatražena obrada nad Chuauhua Liu, suprugom oštećenog, zbog sumnje da je počinili kazneno djelo krivotvorenja isprava.</p>
<p>Supruga oštećenog je, naime, podnijela zahtjev za zamjenu kineske vozačke dozvole za hrvatsku, no utvrđeno je kako je kineska vozačka krivotvorena, pa je Hrovat kazao oštećenom kako može srediti problem oko vozačke te kako o tome ovisi daljnji ostanak supruge oštećenog u Hrvatskoj.</p>
<p>Istog dana, Xiangbao Qian je u kafiću »Jureta« u Prečkom predao Hrovatu 2.500 kuna a ostatak 27. prosinca u kafiću »Clarissa«, gdje su policajci svom kolegi postavili klopku a nakon što je Kinez sve prijavio policiji.</p>
<p>Smatravši kako se ne osjeća krivim, Hrovat je se branio tvrdnjama kako su mu se Xiangbao Qian i njegova supruga ulagivali i zvali ga u kineski restoran, nudeći mu mito da sredi problem oko vozačke dozvole i »progleda im kroz prste«, što je on odbijao, kazavši im da zbog toga može izgubiti posao. Osim toga toga Hrovat je tvrdio kako mu je kineski bračni par podmetnuo novac u džep, napomenuvši kako je oštećeni »prljava i lažljiva osoba«.</p>
<p>Oštećeni je u svom iskazu, pak, naveo kako mu je Hrovat u dva navrata kazao ukoliko mu preda novac »neće biti problema oko supruginog ostanka u Hrvatskoj te kako se nakon tri godine nitko neće sjećati tog slučaja«.</p>
<p>Tijekom postupka svjedočila je i Min Ma, koja je tijekom sastanka oštećenog i policajca bila tumač te se prisjetila da je njezin sunarodnjak pitao Hrovata može li mu pomoći, pozvavši ga pritom na ručak. Min Ma se također prisjetila da je Qian ponudio Hrovatu 2.500 kuna, stoga što toliko stoji vozačka dozvola u Kini, te da je osuđeni to odbio, kazavši mu kako zbog toga može izgubiti posao pa je zatražio pet tisuća kuna »jer toliko iznosi njegova plaća«, nakon čega su dogovorili isplatu.</p>
<p>U završnim riječima Marinka Orlić, tužiteljica iz Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kazala je kako je u dokaznom postupku neosporno dokazano da je Hrovat primio mito, te da se optuženog proglasi krivim. Obrana je u završnim riječima, pak, predložila sudskom vijeću, kojim je predsjedao sudac Marin Mrčela, da Hrovata oslobodi optužbe, »jer je Qianov stav prema postupku omalovažavajući i da je svojim ponašanjem tijekom postupka obezvrijedio sud, branitelja i optuženog«.</p>
<p>U obrazloženju presude, sudac Mrčela je kazao da su svi iskazi ispitanih svjedoka suglasni oko Hrovatovog primitka novca te da je obrana neprihvatljiva i kontradiktorna, osobito u dijelu u kojem osuđeni tvrdi da mu je novac podmetnut.</p>
<p>»Osuđeni je kao čuvar zakonitosti i moralnosti, dokazanom izravnom namjeromda pribavi protupravnu imovinsku korist, među ostalim, svojim izopačenim ponašanjem potkopao vladavinu prava i time kod naših i stranih državljana stvorio dojam da se primljenim darom može narušiti pravo«, zaključio je sudac Mrčela u obrazloženju presude.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Bijesna mačka ugrizla djevojčicu</p>
<p>SENJ, 27. veljače</p>
<p> – Iako je na području Senja evidentirana pojava bjesnoće kod lisica, stanovnici grada pod Nehajem, neugodno su bili iznenađeni kada su doznali da je u prigradskom naselju Trbušnjak trinaestogodišnju djevojčicu, Martinu Biondić, mačka lutalica ugrizla za ruku i nogu prilikom hranjenja. </p>
<p>Nakon što je bijesna mačka ugrizla Martinu pokušala je napasti i Martinina oca koji se uspio obraniti od divljeg napada mačke koja je po sadašnjim saznanjima lutalica. Ono što je iznenađujuće je podatak da je naknadnom analizom iz Veterinarskog instituta u Zagrebu potvrđeno da je mačka bila bijesna i da je to uzrok Marininih zdravstvenih tegoba. </p>
<p>Ovo je prvi takav slučaj na području Senja, ali i okolnih gradova i općina u Ličko senjskoj županiji u zadnjih desetak i više godina. Veterinari pretpostavljaju da je virus bjesnoće mačka dobila od zaražene lisice, ili neke druge životinje koje obitavaju u velebitskim vrletima. Na području Ličko senjske županije općine i gradovi temeljem odluka o načinu držanja pasa i mačaka provode postupke s neregistriranim životinjama, tako je samo tijekom 2002 godine po neslužbenim podacima ustrijeljeno više od 200 pasa lutalica i oko 150 mačaka.</p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pokreće se istraga protiv vlasnika »Klariko voća«? </p>
<p>Andriju Klarića se sumnjiči da je 25. veljače prošle godine oteo direktora tvornice »Dona«, u Donjoj Stubici, Mirka Malolažu</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda donio je rješenje o pokretanju istrage protiv vlasnika »Klariko voća«, Andrije Klarića, zbog otmice. </p>
<p>Klarića se sumnjiči da je 25. veljače, prošle godine oteo direktora tvornice »Dona«, u Donjoj Stubici, Mirka Malolažu te ga uz pomoć dvojice nepoznatih muškaraca, ukrcao u svoj terenac i prevezao u motel »Stari hrastovi«, blizu Lipovca.</p>
<p> Tamo su , navodno, Malolažu prisiljavali da potpiše sporazumni raskid ugovora o radnom odnosu sa »Donom«, čiji je »Klariko« vlasnik. Nakon što ga na to nisu uspjeli natjerati, Malolažu su ostavili u motelu i otišli. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Kupci Željezare nisu dostavili garanciju kakvu je zahtijevala Vlada</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Švicarski kupac Željezare Sisak, tvrtka Conares Trading, koja je u Zagrebu otvorila predstavništvo Conares Balkan preko kojeg su za ruski Mečelj kupili Željezaru Sisak, u četvrtak nije dostavio bankovnu garanciju za Željezaru kakvu je zahtijevala Vlada. </p>
<p>Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i Vlada od novog su »vlasnika« Željezare zahtijevali dostavljanje bankovne garancije u iznosu šest milijuna eura do kraja veljače. Ministar Jurčić inzistirao je na bankovnoj garanciji zato što ona jamči isplatu plaća za 1700 radnika u razdoblju od šest mjeseci u slučaju da Conares odustane od proizvodnje u Željezari. </p>
<p>Kako doznajemo, ministru Jurčiću u četvrtak ujutro dostavljena je takozvana akreditiv garancija, i to ne službenim putem nego kao faks poruka, a u njoj se spominje nadležnost arbitražnog suda u Parizu. Naime, problem je takve garancije što ako se želi naplatiti ne može se to učiniti dok se ne dobije odluka arbitražnog suda u Parizu o naplati. Podsjetimo, samo pokretanje spora na arbitražnom sudu u Parizu stajalo bi 100.000 dolara. Iz izvora bliskih Vladi doznajemo kako se ministar Jurčić neće složiti s takvom vrstom garancije te je neće ni iznijeti na redovnoj sjednici Vlade.</p>
<p>Usto, garanciju je izdala Uralsko-sibirska banka, a nije poznato prihvaćaju li hrvatske banke garanciju te banke. </p>
<p>Kako doznajemo, izmjene kupoprodajnog ugovora koje je zahtijevala Vlada su napravljene. Vlada je, podsjetimo, tražila izmjenu ugovora jer je original ugovora na engleskom jeziku te zato što se u ugovoru spominje da su u slučaju spora nadležni sud u Londonu i arbitražni sud u Parizu. Saznajemo kako su se predstavnici Conares Tradinga i Mečelja složili s promjenom jezika ugovora na ruski odnosno hrvatski te da su priznali nadležnost hrvatskih sudova. No kako doznajemo iz izvora bliskih Vladi, ministar Jurčić još uvijek nije dobio izmijenjeni ugovor.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Propali pregovori Uprave HEP-a i sindikata Tehnos </p>
<p>Ako se spor ne riješi, od 4. ožujka ujutro u šest sati stručnjaci Tehnosa neće povećavati snagu rada elektrana zbog čega će danju u elektroenergetskom sustavu nedostajati znatne količine struje / Taj manjak Uprava HEP-a će nadoknaditi povećanim uvozom ili će morati uvesti redukcije</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Propali su prije nekoliko dana započeti pregovori Uprave Hrvatske elektroprivrede i Nezavisnog strukovnog sindikata operativnih radnika HEP-a Tehnos, doznajemo od njegovog predsjednika Miljenka Prugovečkog.</p>
<p>Naime, Uprava HEP-a je odbila njihov prijedlog tipizacije i vrednovanja radnih mjesta s obrazloženjem da je to već riješeno u kolektivnom ugovoru. Njega je doduše potpisao samo većinski Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES), dok su ga ostali HEP-ovi sindikati odbili. Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović pozvao je Tehnos da i oni naknadno pristupe tom kolektivnom ugovoru te da u dogovorima o dodacima i budućim kolektivnim pregovorima iznesu svoje prijedloge i zahtjeve te ne organiziraju najavljeni štrajk, koji će svima štetiti.</p>
<p>Ali u Tehnosu ne odustaju od štrajka, čiji su početak najavili za 4. ožujka, te tvrde da su za to sada ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti, a i dalje postoje svi razlozi za štrajk. »Uprava je u cijelosti odbila naš prijedlog kolektivnog ugovora o tipizaciji i vrednovanju radnih mjesta za HEP d.d. i njegove tvrtke-kćeri«, kaže Prugovečki.</p>
<p>»Tvrdnje Uprave da je sve iz našeg prijedloga već uređeno u postojećem kolektivnom ugovoru samo su djelomično točne jer se Tehnos ne slaže s načinom kako je to napravljeno. Naime, tipizacija i vrednovanje radnih mjesta kao ni vrednovanje uvjeta rada nisu u kolektivnom ugovoru nego ih je Uprava uredila pravilnikom o radu«, kaže Prugovečki. Pritom napominje da Tehnos ne traži ništa više nego što je imao na temelju kolektivnih ugovora od 1998. do 2000. i podsjeća da ih je posljednja Uprava jednostrano otkazala.</p>
<p>On ipak još sasvim ne isključuje mogućnost da se spor riješi mirnim putem jer su doznali da će ovih dana o njihovim zahtjevima raspravljati Vlada. Možda se nakon toga ipak nađe rješenje prihvatljivo za obje strane, navodi predsjednik Tehnosa.</p>
<p>Prema njegovim riječima, članovi Tehnosa su razočarani što od svoje sindikalne središnjice SSSH-a nisu dobili nikakvu podršku pa razmišljaju da Tehnos prijeđe u neku drugu središnjicu. </p>
<p>Ako u međuvremenu spor s poslodavcem ne riješe mirnim putem, najavili su da će o načinu provođenja štrajka javnost obavijestiti u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Prema dosadašnjim najavama, njihovi stručnjaci neće od 4. ožujka ujutro u šest sati povećavati snagu rada elektrana zbog čega će danju u elektroenergetskom sustavu nedostajati znatne količine struje. Taj manjak Uprava HEP-a će nadoknaditi povećanim uvozom ili će morati uvesti redukcije, kažu u Tehnosu. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Prve količine Jane već su na zapadnom tržištu</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Prirodnu mineralnu vodu Jamnica, tvrtke koja posluje u sastavu Agrokora, međunarodni je žiri na sajmu vode Aqua Expo, koji se do 2. ožujka održava u Parizu, nagradio vodenim Oscarom (EAUSCAR) kao najbolju (nefrancusku) gaziranu prirodnu mineralnu vodu. Za nagrade je konkuriralo četrdesetak najpoznatijih svjetskih proizvođača mineralnih voda. </p>
<p>Sajam voda održava se četvrtu godinu zaredom, a ove se godine prvi put dodjeljuju nagrade. Jamnicina nagrada tim je vrjednija što je osvojena u Francuskoj, vodećoj zemlji u proizvodnji i izvozu mineralnih i izvorskih voda, među kojima je za aromatiziranu vodu nagradu osvojio Perrier, a za negazirane francuski proizvođač Nestle Aquarel.</p>
<p>U podzemlju kod Jamničke Kiselice, na dubini većoj od 500 metara, skuplja se voda koja ispire više od 30 minerala. Prošla godina bila je za Jamnicu izuzetno uspješna jer je ostvarila rekordnu proizvodnju i prodaju mineralnih i izvorskih voda. </p>
<p>Na domaćem tržištu prodaja mineralne vode povećana je 4,6 posto, a ukupnom prodajom od oko 213 milijuna litara prirodne mineralne i izvorske vode potvrdila je svoju poziciju regionalnog lidera u proizvodnji voda. No, i na hrvatskom je tržištu jaka konkurencija slovenskih voda te uskoro mineralne vode Knjaz Miloš iz Srbije. </p>
<p>Osim u proizvodnji mineralnih voda izvrsni rezultati su zabilježeni su i u prodaji prirodne izvorske vode Jana. U samo nekoliko mjeseci, koliko je prisutna na tržištu, a zbog njene kvalitete te dobro provedenom marketinškom kampanjom Jana je zabilježila odlične rezultate u prodaji.</p>
<p>Jamnica je, pak, prodajom mineralnih voda u 2002. godini zadržala vodeći položaj u regiji jer drži 80 posto domaćeg tržišta te 50,5 posto tržišta BiH, gdje je taj udio ostvarila zajedno s preuzetim sarajevskim proizvođačem Kiseljakom. </p>
<p>Nakon obnavljanja ratom razrušene punionice mineralne vode i izgradnjom nove punionice u Jamničkoj Kiselici 1993. godine, izgradnje nove punionice voćnih sokova u Jastrebarskom te podruma Mladina, Jamnica je polovinom prošle godine otvorila i svoju četvrtu tvornicu – punionicu izvorske vode u Svetoj Jani. Ova greenfield investicija ukupno je vrijedna 200 milijuna kuna.</p>
<p> Proizvodi te punionice trebali bi u dvije godine postati glavni izvozni aduti Jamnice. Tijekom prosinca 2002. godine Jamnica je u Svetoj Jani započela i s proizvodnjom bezalkoholnog pića na bazi izvorske vode s dodatkom voćnog soka i vitamina pod robnom markom Juicy Fruits.</p>
<p>U Agrokoru ne kriju da pošto je Jamnica osvojila regionalno tržište velike izvozne planove imaju s Janom, koja bi trebala dobiti znak ekološki prihvatljivog proizvoda, koji bi se onda mogao prodavati i na mjestima rezerviranim samo za tzv. zdravu hranu. Prve količine Jane već su izvezene na tržišta Velike Britanije, Švicarske, Kanade i BiH. </p>
<p>Hrvatska je među rijetkim zemljama u svijetu koja ima više nego dovoljno pitke vode. Prema podacima Državne uprave za vode, vode ima barem dvostruko više od domaćih potreba. Ni količina ni kakvoća vode, kako kažu, nije upitna. </p>
<p>S druge strane, nijedna državna institucija nema popis svih koji pune boce vodom, odnosno prodaju »čistu vodu«. Naime, na domaćem tržištu, unatoč tome što je voda iz slavina još dobra za piće, može se naći blizu 30 vrsta mineralnih i izvorskih vode. </p>
<p>Prema rezultatima istraživanja domaćeg tržišta, Podravka kao proizvođač mineralne vode drži količinski tržišni udio od 20,5 posto, te vrijednosni udio od 19,1 posto. </p>
<p>U posao s proizvodnjom mineralne i izvorske vode na domaćem tržištu sljedeće bi se godine trebao uključiti i Badel 1862. Badel je, naime, lani u Apatovcu kod Križevaca položio kamen temeljac za tvornicu mineralne i izvorske vode, a investicija je vrijedna 80 milijuna kuna. </p>
<p>Badel 1862 tvornicu vode namjeravao je kupiti još prije 30 godina, ali je tada umjesto Kalničke kupljena Jamnička kiselica, koja je početkom devedesetih godina prodana Agrokoru. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Božo Kovačević za referendum o projektu Družba Adria</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Hoće li se na kraju o sudbini projekta Družba Adria za izvoz ruske nafte preko Jadranskog naftovoda i Omišlja odlučivati na referendumu? Čini se da ni takva mogućnost nije isključena.</p>
<p>Naime, brojne eko udruge sve glasnije traže zaustavljanje tog, po njima, za okoliš vrlo opasnog projekta, a s raspisivanjem referenduma se slaže i ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević. </p>
<p>On je u srijedu navečer na tribini svoje Liberalne stranke u Puli izjavio da bi ozbiljna Vlada referendumom trebala riješiti tako važno pitanje kao što su dileme vezane uz primjenu ugovora o tom velikom projektu.</p>
<p>Neki su njegove riječi shvatili kao najavu da će Vlada organizirati takav referendum. Međutim, Kovačević je u četvrtak kratko pojasnio da je samo iznio svoj osobni stav kako bi trebalo raspisati referendum, ali da o tome još ne postoji nikakva vladina odluka. Detaljnije objašnjenje svojih riječi najavio je u petak na konferenciji za novinare Liberalne stranke. </p>
<p>Do tada se može samo nagađati misli li Kovačević ili njegova stranka eventualno Vladi ili lokalnoj zajednici predložiti organizaciju takvog referenduma. Ako se odluče za takvo rješenje, a državne ili lokalne vlasti prihvate prijedlog, pitanje je da li bi referendum bio samo informativni ili i obvezujući te na kakvo bi se pitanje tražio odgovor. Na kraju, ako bi bio obvezujući, a većina zatraži zaustavljanje projekta Družba Adria, upitno je kakve bi bile posljedice zbog već potpisanih ugovora vlada i transportnih kompanija iz šest zemalja (Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske) koje su uključene u posao?</p>
<p>U Jadranskom naftovodu u četvrtak nisu htjeli komentirati ministrovu izjavu. Samo su kratko odgovorili da nisu dobili nikakvu službenu obavijest o održavanju referenduma o provedbi projekta Družba Adria. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Španjolci zainteresirani za ulaganja u hrvatski turizam i željeznice</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Generalni direktor Visokog vijeća Španjolske gospodarske komore Fernando Gomez Aviles i predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević potpisali su u četvrtak Protokol o suradnji i osnivanju Zajedničkog poslovnog vijeća, s ciljem poboljšanja gospodarske suradnje između dviju mediteranskih zemalja. </p>
<p>Poboljšanje gospodarske suradnje između Španjolske i Hrvatske osobito je važno u svijetlu očekivanja službenoga Zagreba da se u drugom krugu proširenja priključi Europskoj uniji (EU), čija je Španjolska članica od 1986. godine. Na to je upozorio i Ramon de Miguel, španjolski državni tajnik za europska pitanja, koji je prisustvovao potpisivanju Protokola. On je tom prilikom istakao kako pitanje hrvatskoga ulaska u Uniju nije samo političko pitanje, već ima i vrlo značajnu ekonomsku dimenziju, koja podrazumijeva i jačanje poslovnih kontakata između hrvatskih tvrtki i onih iz Španjolske i EU. </p>
<p>Potpisivanju Protokola prisustvovao je i potpredsjednik Vlade Goran Granić, koji je ponovio da će Hrvatska do kraja 2006. godine biti spremna za punopravno članstvo u Uniji. Granić je dodao i kako je cilj Hrvatske kao male zemlje razviti otvoreno, stabilno i konkurentno gospodarstvo.</p>
<p>Potpisanim Protokolom predviđa se osnivanje Zajedničkog poslovnog vijeća, koje će biti otvoreno svim članicama španjolskih gospodarskih komora i HGK-a. Cilj toga tijela, istaknuto je na svečanosti potpisivanja Protokola, bit će promoviranje međusobne suradnje tvrtki i institucija, zatim predlaganje izvršnoj vlasti mjera ekonomske, trgovačke i tehnološke suradnje, te razvijanje svih ostalih aktivnosti koje će doprinijeti povećanju gospodarske suradnje između Hrvatske i Španjolske. </p>
<p>Inače, prema podacima HGK-a, ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i Španjolske prošle je godine iznosila oko 216 milijuna USD. Od toga, hrvatski izvoz u Španjolsku vrijedio je 35,5 milijuna USD, te je bio za osam posto manji nego godinu ranije. S druge, strane, uvoz u Španjolsku porastao je 42 posto, dosegavši vrijednost od 180,5 milijuna USD. Saldo robne razmjene (i) sa Španjolskom za Hrvatsku je, dakle, bio negativan, a minus je lani prešao 216 milijuna USD. </p>
<p>Na popisu najznačajnijih hrvatskih izvoznih proizvoda u Španjolsku vodeća mjesta drže cement, dijelovi sjedala, strojevi, polietilen, furnir, šperploče i parket. Iz Španjolske, s druge strane, najviše uvozimo automobile, ribe, teretne brodove, električne aparate i voće. </p>
<p>Nakon potpisivanja Protokola u HGK-u je održan poslovni susret predstavnika sedam španjolskih i desetak hrvatskih tvrtki i institucija. Kako doznajemo, Španjolci su posebno velik interes iskazali za ulaganja u hrvatski turizam, posebno nautički, kao i za pojedine infrastrukturne projekte, naročito u segmentu željeznica. Na poziv Gospodarske komore Malage, za travanj se najavljuje posjet Španjolskoj dijela hrvatskih tvrtki, potencijalnih dobavljača za španjolski turistički sektor, a u organizaciji HGK-a.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Burze: HVB izgubio 15 posto</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Nakon jutarnjeg pada europski su se indeksi u četvrtak poslijepodne dijelom oporavili nakon što su newyorške dionice neposredno nakon otvaranja porasle. Međutim, londonski FTSE 100 je sa 3551,2 boda i dalje bio 1,17 posto niži nego u srijedu. U Frankfurtu je DAX, pak, porastao 0,79 posto na 2469,59 bodova, a pariški CAC 40 je dobio 0,56 posto dosegavši 2673,34 boda. U Milanu je MIB 30 sa 22.914 bodova bio 0,11 posto viši nego u srijedu, ali indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 0,68 posto na 2099,43 boda. </p>
<p>U New Yorku je Dow Jones Industrial Average u prvim trenucima trgovanja neznatno pao, ali je zato širi S 500 porastao solidnih 0,5 posto. Nasdaq Composite je dobio 0,3 posto. U Tokyju je Nikkei 225 neznatno porastao – 0,03 posto na 8359,38 bodova.</p>
<p>Među najvećim gubitnicima u Frankfurtu je bila HVB, čije su dionice tijekom dana izgubile više od 15 posto zbog glasina da ta druga po veličini njemačka banka planira emisiju konvertibilnih obveznica vrijednu do 4 milijarde eura. Međutim, do poslijepodneva su se dionice HVB-a nešto oporavile – uz cijenu od 8,5 eura bile su 11 posto niže nego u srijedu. </p>
<p>München Re, jedan od većih dioničara HVB-a, pao je 3 posto, a HVB-ov veći rival Deutsche Bank je dobio 2,9 posto. Drugdje u financijskom sektoru, Zürich Financial je porastao 7 posto nakon što je izvijestio o gubitku od 3,4 milijarde dolara – koji je bio u skladu s očekivanjima analitičara. Rezultate – 10 posto veću operativnu dobit od 1,7 milijardi eura – je objavio i francuski osiguravatelj Axa, čije su dionice dobile 3,5 posto.</p>
<p>Razočaravajući su, pak, bili rezultati ABB-a čije su dionice pale 9 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Burze: HVB izgubio 15 posto</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Nakon jutarnjeg pada europski su se indeksi u četvrtak poslijepodne dijelom oporavili nakon što su newyorške dionice neposredno nakon otvaranja porasle. Međutim, londonski FTSE 100 je sa 3551,2 boda i dalje bio 1,17 posto niži nego u srijedu. U Frankfurtu je DAX, pak, porastao 0,79 posto na 2469,59 bodova, a pariški CAC 40 je dobio 0,56 posto dosegavši 2673,34 boda. U Milanu je MIB 30 sa 22.914 bodova bio 0,11 posto viši nego u srijedu, ali indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 0,68 posto na 2099,43 boda. </p>
<p>U New Yorku je Dow Jones Industrial Average u prvim trenucima trgovanja neznatno pao, ali je zato širi S 500 porastao solidnih 0,5 posto. Nasdaq Composite je dobio 0,3 posto. U Tokyju je Nikkei 225 neznatno porastao – 0,03 posto na 8359,38 bodova.</p>
<p>Među najvećim gubitnicima u Frankfurtu je bila HVB, čije su dionice tijekom dana izgubile više od 15 posto zbog glasina da ta druga po veličini njemačka banka planira emisiju konvertibilnih obveznica vrijednu do 4 milijarde eura. Međutim, do poslijepodneva su se dionice HVB-a nešto oporavile – uz cijenu od 8,5 eura bile su 11 posto niže nego u srijedu. </p>
<p>München Re, jedan od većih dioničara HVB-a, pao je 3 posto, a HVB-ov veći rival Deutsche Bank je dobio 2,9 posto. Drugdje u financijskom sektoru, Zürich Financial je porastao 7 posto nakon što je izvijestio o gubitku od 3,4 milijarde dolara – koji je bio u skladu s očekivanjima analitičara. Rezultate – 10 posto veću operativnu dobit od 1,7 milijardi eura – je objavio i francuski osiguravatelj Axa, čije su dionice dobile 3,5 posto.</p>
<p>Razočaravajući su, pak, bili rezultati ABB-a čije su dionice pale 9 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Sindikati prijete općim štrajkom ako Vlada ne odustane od izmjena Zakona o radu </p>
<p>Sindikati u rezoluciji zahtijevaju da se izmjene tog zakona ne donose bez dogovora socijalnih partnera / Izostane li dogovor, sindikati će provesti referendum među članstvom o općem štrajku / »Mijenjajte sebe, a ne Zakon o radu«, poručili su sindikalisti Vladi / Jurić: Nećemo dopustiti smanjenje radničkih prava i zajedno ćemo se boriti da se predloženi zakon ne prihvati u Saboru / Kunst: Koalicija na vlasti ne samo da je prevarila radnike već se pretvorila u grobara radničkih prava / Sever: Tražimo da se donese zakon po mjeri radnika, a ne MMF-a i kapitala / 2003. - godina borbe za dostojanstvo radnika</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Više od šest tisuća sindikalnih povjerenika iz cijele države prosvjedovalo je u četvtak oko podneva na Markovu trgu protiv predloženih izmjena Zakona o radu. Duga kolona prosvjednika stigla je na Markov trg s prvog svesindikalnog sabora održanog u Tvornici, koji je potvrdio odluku o općem štrajku ne uspiju li pregovori s Vladom o spornom zakonu. </p>
<p>Na javnom prosvjedu, koji je prvi put zajedno organiziralo pet sindikalnih središnjica i devet autonomnih sindikata, izviždani su premijer Ivica Račan i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. </p>
<p>»Mijenjajte sebe, a ne Zakon o radu!«, poručili su sindikalisti Vladi, a saborskim zastupnicima pak da ne dižu ruke protiv radnika koji su ih doveli na vlast.</p>
<p>Na Račanove riječi puštane s razglasa da teret reformi treba rasporediti na sve slojeve društva, a ne samo na radnike, prosvjednici su odgovorili bučnim zviždukom, čegrtanjem i stihovima Alke Vujice »Laži, laži, laži me, ti to radiš najbolje«.</p>
<p>»Bili smo u mraku socijalizma i HDZ-a, a sada smo u mraku koalicije«, »Ne režite granu na kojoj sjedite«, »Lažljivi vlastodršci, ako jednom prevarite narod drugu priliku nećete dobiti« - neke se od parola s transparenata, a uočena je i karikatura na kojoj Račan i Vidović stišću radnike u kontejneru držeći u ruci omču u obliku Zakona o radu.</p>
<p>»Nećemo dopustiti smanjenje radničkih prava i zajedno ćemo se boriti da se predloženi zakon ne izglasa u Saboru«, rekao je predsjednik SSSH-a Davor Jurić, dodavši da su sindikati spremni na dogovor i dijalog o svim otvorenim pitanjima. </p>
<p>»Ako nas je danas na Markovu trgu više od 6000, sljedeći put bit će nas 60.000, ali tada neće biti vas«, poručio je Jurić vlasti. »Tko to zasluži i dâ svoj glas za radnička prava, taj će dobiti i radničke glasove na izborima«, istaknuo je Jurić praćen zvižducima odobravanja. </p>
<p>»Koalicija na vlasti ne samo da je prevarila radnike već se pretvorila u grobara radničkih prava, a sada radnike kroz izmjene Zakona o radu hoće vratiti u feudalizam i učiniti kmetovima«, smatra čelnik URSH-a Boris Kunst podsjetivši da je na Markovu trgu pogubljen Matija Gubec.</p>
<p>»Gospodo i drugovi, prije ćemo mi vas razvlastiti iz vaših feuda nego što ćete vi nas vratiti u kmetstvo«, poručio je Vladi i Saboru Kunst. Rekao je da su se političari, kada su došli na vlast, vozili na romobilima, a sada su namjerno ostavili automobile na Trgu da smetaju prosvjedu. </p>
<p>»Obespravljenim radnicima sada se u sklopu izmjena Zakona o radu želi oduzeti i dostojanstvo i spustiti ih na najnižu razinu, što hrvatski sindikati neće dopustiti. Tražimo da se donese zakon po mjeri radnika, a ne MMF-a i kapitala«, istaknuo je predsjednik NHS-a Krešimir Sever. </p>
<p>»Jadna je vlast koja je spala na to da se okružuje policijom i čuva od svojih radnika«, rekao je Sever poručivši Vladi i Saboru da je vlast promjenljiva i da bi trebali služiti narodu, a ne njime vladati.</p>
<p>»Ako su izmjene Zakona o radu politika, onda je prosvjed politički skup. Bojim se da ćemo prije promijeniti vlast nego što oni izmijene taj zakon«, ustvrdio je predsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba. </p>
<p>Uz manje političkih poruka vlasti govorio je Stjepan Kolarić u ime autonomnih sindikata, rekavši da se radništvo nadalo ekonomskom prosperitetu i kraju siromaštva i nepravdi. Izmjene Zakona o radu svjedoče suprotno jer Vlada ostavlja radništvo da u korist kapitala skuplja mrvice.</p>
<p>»Slažemo se da treba nešto mijenjati u Zakonu o radu, ali počet ćemo od ministra rada Vidovića«, naglasio je uz zvižduke odobravanja čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak. Sindikati su, rekao je, protiv neoliberalne politike Vlade i neće dopustiti fleksibilizaciju tržišta rada na štetu radnika. </p>
<p>Na svesindikalnom saboru, održanom u Tvornici prije javnog prosvjeda, oko 1500 sindikalnih zastupnika donijelo je rezoluciju kojom je 2003. proglašena godinom borbe za dostojanstvo radnika. Traže da rad na određeno bude iznimka, a ne pravilo, zatim više naknade za nezaposlene i jaču pravnu zaštitu radnika. </p>
<p>Sindikati u rezoluciji zahtijevaju da se izmjene Zakona o radu ne donose bez dogovora socijalnih partnera. Izostane li dogovor, provest će referendum među članstvom o općem štrajku. Svesindikalni sabor donio je odluku o zaštiti štrajkaša, pa će poslodavce koji će priječiti radnike da štrajkaju staviti na crnu listu i pozvati građane na bojkot njihovih proizvoda. </p>
<p>Sindikati će, odlučeno je na saboru, pokrenuti i inicijativu za raspisivanje referenduma građana o smjeru gospodarsko-socijalne politike države, koji bi se proveo ako ne prođu sindikalni zahtjevi u izmjeni Zakona.</p>
<p>»Mi ćemo odlučiti kad ćemo prikupljati potpise građana za raspisivanje referenduma, pa makar to bilo i uoči samih izbora«, upozorio je Krešimir Sever. U Hrvatskoj se zbog izmjena Zakona o radu konačno ujedinio sindikalni pokret, rekao je na kraju sabora Davor Jurić, uz poziv ujedinjenim sindikatima da se ponovo okupe na drugom sindikalnom saboru 1. svibnja u Maksimiru. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Gubitke zdravstvenih ustanova pokrivat će županije</p>
<p>Konačni prijedlog zakona o registru godišnjih financijskih izvještaja - sve tvrtke Fini do 30. travnja moraju predati izvješća o financijskom poslovanju ili će ih se brisati iz registra Trgovačkog suda, najavio Crkvenac </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Na iznimno kratkoj sjednici Vlada je u četvrtak gotovo bez rasprave u saborsku proceduru uputila pet zakona, među kojima će širu javnost najviše zanimati nacrt prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti.</p>
<p>Planiranje sustava odnosno mreže institucija zdravstvene zaštite bit će u nadležnosti Vlade, a prvi puta će se moći osnivati i trgovačka društva koja će se baviti zdravstvenom zaštitom, što su do sada mogle samo ustanove. </p>
<p>Ministar zdravstva Andro Vlahušić posebno je naglasio da se gubici zdravstvenih ustanova više neće pokrivati iz državnog proračuna odnosno da će gubitke morati pokrivati osnivači, dakle županije. To se neće odnositi samo na bolnice u vlasništvu županija nego i na domove zdravlja, koji će se osnivati po jedan za svaku županiju a u gradu Zagrebu bit će ih tri. </p>
<p>U zakonu se, također, predlaže da se zabrani štrajk u ustanovama i službama hitne medicinske pomoći, a detaljno je propisana i procedura za pokretanje štrajka u ostalim dijelovima sustava, u kojoj se ne mogu preskakati postupak mirenja i arbitraža.</p>
<p>U drugo čitanje u Sabor je upućen zakon o registru godišnjih financijskih izvještaja po kojem će sve hrvatske tvrtke Fini do 31. ožujka morati predati izvješća o financijskom poslovanju s time da je ove godine rok produljen do 30. travnja. </p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac naglasio je da će Fina od Trgovačkog suda tražiti da iz svog registra izbriše, dakle ugasi, sve tvrtke koje izvješća ne predaju do utvrđenog roka.</p>
<p>Zeleno svjetlo Vlade dobio je i Nacrt prijedloga zakona o zaštiti prirode u kojem se djelomično regulira i ograničena uporaba genetski modificiranih organizama ali će to područje biti u potpunosti zakonski pokriveno tek kada se donese zakon o hrani koji će urediti pitanja uvoza i stavljanja na tržište hrane i stočne hrane koja sadrži genetski modificirane organizme. </p>
<p>Budući da se važeći zakon o humanitarnoj pomoći u praksi pokazao preuskim okvirom za sve razvijeniju i stručniju humanitarnu djelatnost nevladinih organizacija, Vlada je donijela i konačni prijedlog novog zakona o humanitarnoj pomoći. Jedna od najvažnijih novosti je uvođenje novih oblika pomoći, na primjer, laičke i stručne psihosocijalne pomoći, te socijalnih servisa koje humanitarne organizacije pružaju socijalno ranjivim skupinama građana. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Do 2007. sve će hrvatske ceste biti na razini europskih zemalja</p>
<p>Hrvatske ceste sklopile su sporazum s Privrednom bankom o dugoročnom kreditiranju županijskih uprava za ceste, pri čemu će HC biti sudužnik / Ugovor o sudužništvu potpisan je s predstavnicima županijskih uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske i Šibensko-kninske županije, koje će uzeti 5,7 milijuna eura kredita</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Osnovni cilj Hrvatskih cesta d. o. o. je modernizacija cijele mreže državnih i županijskih cesta koje bi najkasnije do 2007. trebale biti uređene na razini razvijenih zapadnoeuropskih zemalja. To je u četvrtak istaknuo direktor sektora za financije i ekonomske poslove Hrvatskih cesta (HC) Željko Vivoda, napomenuvši da će viši standard biti postignut većim ulaganjima u održavanje i to novcem od naknade za ceste koju vozači plaćaju pri registraciji vozila, novcem iz državnog proračuna, ali i kreditima.</p>
<p>Hrvatske ceste sklopile su, naime, sporazum s Privrednom bankom o dugoročnom kreditiranju županijskih uprava za ceste, pri čemu će HC biti sudužnik. Ugovor o sudužništvu potpisan je u četvrtak s predstavnicima županijskih uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske i Šibensko-kninske županije, kojem su prisustvovali i župan bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs i župan šibensko-kninski Duje Stančić.</p>
<p>Ukupna vrijednost oba kredita je 5,7 milijuna eura. Takve je kredite, u ukupnoj visini 30 milijuna eura, dosad uzelo devet od 20 županijskih uprava za ceste. Svaka županijska uprave za ceste može podići kredit u visini svojih godišnjih redovnih prihoda, s tim da godišnja rata otplate ne može premašiti 20 posto redovnih prihoda.</p>
<p>Obnova ukupno 20.707 kilometara županijskih i lokalnih cesta uključivat će rekonstrukciju kritičnih dionica i rješavanje problema cestovnog prometa u prigradskim i gradskim područjima, a više će se ulagati i u obnovu cesta na otocima.</p>
<p>Vivoda je naglasio da je do prije nekoliko godina svim cestama i autocestama u Hrvatskoj upravljala bivša Hrvatska uprava za ceste, pa se novac namijenjen održavanju redovito trošio za investicije. Dok su se otvarali novi kilometri autocesta, postojeće su ceste propadale. Izdvajanjem Hrvatskih cesta, koje se brinu samo za državne i županijske ceste, ustanovilo se da novac iz registracije i državnog proračuna nije dovoljan. Iz tih redovnih prihoda je 2001. godine ostvareno samo 42 posto potrebnih projekata obnove cesta, za što je potrošeno 612 milijuna kuna, a 2002. je s 800 milijuna ostvareno 55 posto predviđenoga. Zahvaljujući kreditima, sredstva kojima će raspolagati županijske uprave ove bi godine trebala porasti na milijardu kuna, kojima će se 72 posto cesta dovesti do potrebnog standarda. U HC-u najavljuju da će, istodobno, u idućih nekoliko godina obnoviti i 500 kilometara državnih magistralnih cesta.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Rojs: Napadaju me zajedno vrh HDZ-a i petorka</p>
<p>Oni koji danas vode HDZ prebahati su - čast iznimkama - i zato ćemo platiti cijenu na idućim izborima / Na ministarska mjesta upravo kane zasjesti oni, koji su bili bahati i prije 3. siječnja 2000. godine i koji su imali debele koristi dok su bili ministri / Od sada ću javno prozivati, imenom i prezimenom, lopove iz vlastite stranke, jer oni su samo opsjednuti time kako pobrati vrhnje i opet se uspeti na vlast, za razliku od Tuđmana, koji je bio opsjednut hrvatskom državom i narodom, tvrdi Rojs</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – »Vrh HDZ-a stoji iza novih napada na mene, zajedno s vladajućom petorkom«, tvrdi HDZ-ov saborski zastupnik i umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs. Afera u vezi s navodnom Rojsovom umiješanošću u milijunske malverzacije ne jenjava, a Rojs ističe da »nije riječ ni o pljački niti o lopovluku«. Jer, »ako je krađa i lopovluk izgraditi ono što smo napravili moji ljudi i ja za doček Svetog Oca, onda se ja ponosim time i najveći sam lopov i kradljivac; ako je krađa i lopovluk pomaganje Hrvatima iz BiH, ja sam i tu najveći lopov, ali nije krađa dati ratni brod koji je vozio iz Splita na Brijune zbog Rade Šerbedžije«.</p>
<p>»Ulizice oko 'velikog vođe'«</p>
<p>Rojs je uvjeren da iza napada na njega stoji sam vrh HDZ-a zajedno s vladajućom petorkom. »Onako se blatnjavo ni o kome ne bi pisalo da nije bilo blagoslova HDZ-a«, uvjeren je Rojs. Zašto bi u tome sudjelovao vrh HDZ-a? »Zato što vođa naše stranke nema snage ni da me pogleda u oči, a kamoli da me pita treba li mi nešto«, odgovara Rojs. Tko iz vrha stranke stoji iza tih napada? »Ulizice koje su se okupile oko 'velikog vođe'«, uzvraća Rojs, dodavši da nakon što je počela »haranga protiv njega«, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader uopće ga nije pozvao na razgovor, a kamoli pitao ga o čemu se radi. Kaže da je još prije 15 dana poslao Sanaderu pismo u ime Zajednice »Gojko Šušak« sa zamolbom da primi osam generala i njega na razgovor.</p>
<p>»Dva dana nakon toga počeli su napadi na mene. Izvucite zaključak sami! I zato odgovorno tvrdim da vrh HDZ-a stoji iza ovih napada.« Kaže i da ga vodstvo stranke također ne poziva na obilježavanja obljetnice stranke. »U HDZ-u ne može govoriti nitko tko ne veliča današnjeg HDZ-ovog 'velikog vođu'. Umjesto da se okrenemo problemima i rješenjima kako izaći iz tih problema, HDZ-ovci danas moraju pripremiti govore u kojima veličaju 'velikog vođu'. Ja to neću! Zato me i mogu izbaciti iz stranke, ali HDZ iz mene neće«, objašnjava Rojs. Čak i ako ga maknu iz stranke, napominje, on će i dalje zastupati program Franje Tuđmana i Gojka Šuška. »Tvrdim da je od programa oca domovine ostalo samo ime HDZ i ništa drugo. Pogledajte samo intervju Miomira Žužula, koji se već spominje kao budući ministar vanjskih poslova. Vodstvo HDZ-a je već podijelilo sve buduće dužnosti.«</p>
<p>Rojs komentira i činjenicu da Sanader prije nekoliko dana nije želio nastupiti u HTV-ovoj emisiji »Forum« pod navodnim izgovorom da su sugovornici bili ispod njegove razine. »Ispod koje razine? Oni koji danas vode HDZ prebahati su - čast iznimkama - i zato ćemo platiti cijenu na idućim izborima. Na ministarska mjesta upravo kane zasjesti oni, koji su bili bahati i prije 3. siječnja 2000. godine i koji su imali debele koristi dok su bili ministri. Od sada ću javno prozivati, imenom i prezimenom, lopove iz vlastite stranke, jer oni su samo opsjednuti time kako pobrati vrhnje i opet se uspeti na vlast, za razliku od Tuđmana, koji je bio opsjednut hrvatskom državom i narodom«, tvrdi Rojs.</p>
<p>Kaže i to da se u raspravi o Zakonu o radu u HDZ-ovu Klubu zastupnika čuo i prijedlog da se podrži taj petorkin model ZOR-a. »Htjeli su da HDZ bude protiv radnika, da glasamo za takav zakon i podržimo Ivicu Račana. Zato kažem da nam izbori uopće i ne trebaju, ako ćemo podržavati politiku Račana i petorke. Ostavimo onda Račana da vlada idućih 50 godina ili ga klonirajmo«, kaže Rojs.</p>
<p>»HDZ - firma pred stečajem«</p>
<p>Pitali smo ga i to je li HDZ zapravo u nekakvom prešutnom dogovoru sa SDP-om. »Na saboru HDZ-a glasao sam za Pašalića, a ne za Sanadera. Između dva zla, birao sam manje. Ali, trebali smo tada izabrati treću osobu. Ja priznajem rezultate stranačkih izbora, ali neću šutjeti o tome što radi ovo vodstvo, koje vodi stranku u ponor. HDZ je firma koja ima dobo ime, ali je pred stečajem i još nam samo nedostaje stečajni upravitelj«, zaključio je Ljubo Ćesić Rojs.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Đukić: Nastavlja se politika etničkog čišćenja</p>
<p>Dok sam ja načelnik, u prostorijama škole neće se služiti ni mise ni liturgije. U Lapcu Hrvati nisu ugroženi, jer u školi gdje su većina učenika Srbi, svi su nastavnici Hrvati. I u policiji rade samo Hrvati, rekao je predsjednik SNS-a</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Saborski zastupnik Srpske narodne stranke i načelnik općine Donji Lapac Milan Đukić oštro je, na konferenciji za novinare u četvrtak, govorio o politici Račanove vlade prema srpskoj nacionalnoj manjini. </p>
<p>Đukić je SDP-ovu politiku nazvao »perfidnim nastavkom HDZ-ove politike etničkog čišćenja«. Povod njegovu istupu je izjava Ivića Pašalića u Saboru da su »Hrvati u Donjem Lapcu ugroženi, jer je Milan Đukić zabranio služenje mise u prostorijama srednje škole«.</p>
<p>Premijer Račan je kazao da će Vlada razmotriti Pašalićevu primjedbu. »Time je Račan«, smatra Đukić, »izrazio spremnost za uvođenjem prinudne uprave u Donjem Lapcu kao što je učinjeno u Vojniću«.</p>
<p>»Dok sam ja tamo načelnik, u prostorijama škole neće se služiti ni mise ni liturgije. U Lapcu Hrvati nisu ugroženi, jer u školi gdje su većina učenika Srbi, svi su nastavnici Hrvati. I u policiji rade samo Hrvati. Zašto premijer Račan ne smijeni ministricu pravosuđa, jer u Donjem Lapcu i Udbini nema gruntovnih knjiga, a u Lapcu još nemamo suca«, pitao je Đukić.</p>
<p>Kao diskriminacijsku mjeru Vlade ocijenio je i Zapisnik o postupku stupanja u posjed, koji Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo daje na potpisivanje Srbima koji traže povrat imovine.</p>
<p>»Vlasnicima treba ostaviti mogućnost da sami odlučuju žele li kome iznajmljivati imovinu dok se ne vrate u nju, a ne da to odlučuje Vlada«, rekao je Đukić.</p>
<p>Ujedno, predsjednik SNS-a se čudi optimizmu premijera Račana pri predaji hrvatskog zahtjeva za primanje u EU, »kad ova vlada nije učinila ništa po obvezama koje je preuzela«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vlada spremna popustiti u pregovorima o Zakonu o radu</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Goran Granić i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović zaduženi su u četvrtak, na zatvorenoj sjednici Vlade, za vođenje pregovora sa sindikatima o izmjenama Zakona o radu. Po potrebi, pridružit će im se i drugi resorni ministri. Najlakši dio pregovora vodit će se, najavio je Granić u kraćem razgovoru s novinarima nakon Vlade, o trajanju otkaznih rokova i visini otpremnina za određene kategorije zaposlenih.</p>
<p>Time je Granić posredno potvrdio informacije da je Vlada sklona popustiti u pregovorima sa sindikatima. </p>
<p>Stavovi Vlade i sindikata najteže će se uskladiti na području rada na određeno vrijeme. Potpredsjednik Granić tvrdi da od sindikata, osim zahtjeva da se postojeći zakon ne mijenja, u Vladu još nije stigao ni jedan konkretan prijedlog za promjenu Vladinog viđenja fleksibilnije regulacije tržišta rada.</p>
<p>Sindikati se najviše protive promjenama pravila za ugovaranje rada na određeno vrijeme jer tvrde da oni, uz nesigurnost, takvim zaposlenicima donose i nepremostive prepreke u ostvarivanju nekih drugih prava, na primjer uzimanju bankovnih kredita. Granić, pak, tvrdi da podaci Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje najbolje pokazuju da postojeći sustav ne regulira dobro tu materiju. Budući da sadašnji zakon točno propisuje u kojim se slučajevima može zapošljavati na određeno vrijeme, Granić očekuje da će sindikati u pregovorima ponuditi barem proširenje popisa razloga za takve ugovore.</p>
<p>Granić smatra da je moguće donijeti taj zakon do kraja mandata, ali tvrdi da će, ako osjeti da se u pregovorima politizira i nastupa demagoški, tražiti da se »prekine taj cirkus i posao prepusti novoj vladi«. </p>
<p>Dok su novinari razgovarali s Granićem, na Markovu trgu održan je sindikalni prosvjed protiv izmjena Zakona o radu. Premijer Ivica Račan bio je spreman primiti vodstvo prosvjeda, no oni ipak nisu ušli u Banske dvore. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Haag ponovo prijeti Hrvatskoj </p>
<p>Haaški sud ozbiljno razmišlja o slanju obveznog naloga, sub poene, Hrvatskoj jer Vlada u Zagrebu već godinu i pol odbija predati Haagu dokumente vezanu uz ulogu Hrvatske vojske u ratu u BiH, reklo je Vjesniku nekoliko visokih diplomatskih izvora / Hrvatska će navodno dobiti još mjesec dana da bi stigla ispuniti obveze / Hartmann: Imamo podatke gdje je Gotovina i njih smo predali hrvatskim vlastima. Gotovina se slobodno kreće hrvatskim teritorijem pa je tu riječ o kršenju preuzetih obveza </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Dužnosnici Haaškog suda i predstavnici ključnih europskih zemalja smatraju da Hrvatska izbjegava suradnju s Haaškim sudom jer još nije ništa učinila u vezi s uhićenjem generala Ante Gotovine, unatoč tome što su podaci o tome gdje se on skriva dostavljeni hrvatskim vlastima. </p>
<p>Osim toga, Haaški sud ozbiljno razmišlja o upućivanju obveznog naloga - sub poene Hrvatskoj jer Vlada u Zagrebu već godinu i pol odbija isporučiti Haagu dokumente vezanu uz ulogu Hrvatske vojske u ratu u Bosni i Hercegovini, reklo je Vjesniku nekoliko visokih diplomatskih izvora. </p>
<p>Takvo stanje, ako se nastavi, moglo bi zakomplicirati odnose Hrvatske i Europske unije, nakon što je Hrvatska 21. veljače predala zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji. </p>
<p>Te informacije potvrdila je glasnogovornica glavne tužiteljice Haaškog suda Florence Hartmann. </p>
<p>»Naša ocjena suradnje za neku zemlju temelji se na konkretnim stvarima, a ne na političkim izjavama. Tužiteljstvo je zabrinuto razinom suradnje, to što Hrvatska još nije uhitila haaškog optuženika Gotovinu smatramo potpunim neuspjehom, pogotovo zato što imamo podatke gdje je Gotovina. Te podatke predali smo hrvatskim vlastima. Gotovina se slobodno kreće hrvatskim teritorijem pa je tu riječ o kršenju preuzetih obveza«, izjavila je glasnogovornica Carle del Ponte. </p>
<p>Florence Hartmann potvrdila je da Sud nije zadovoljan ni suradnjom kad je riječ o traženju posebnih dokumenata.</p>
<p> »U pogledu pristupa određenim arhivima ta suradnja teče sporo i nepotpuno, a neke dokumente već mjesecima ne dobivamo. U tome se vlasti u Zagrebu ponašaju slično kao one u Beogradu. Ne žele omogućiti pristup dokumentaciji koja se odnosi na događaje u BiH«, rekla je glasnogovornica Hartmann. Prema njezinim riječima, tužiteljstvo se u slučaju neuspjeha može obratiti sudskom vijeću i ukazati na poteškoće. </p>
<p>Tada sudsko vijeće izdaje obvezujući nalog za predaju dokumenata s točno utvrđenim rokom. </p>
<p>Diplomatski su izvori rekli Vjesniku kako će se s tim nalogom pričekati otprilike još mjesec dana da bi Hrvatska stigla ispuniti obveze. </p>
<p>Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte prije dva tjedna održala je brifing za veleposlanike akreditirane u Nizozemskoj. Tada je ustvrdila da s područja bivše Jugoslavije Haagu još nije izručeno 26 optuženika. Za takvo stanje okrivila je države u regiji koje ne surađuju sa Sudom. </p>
<p>Govoreći o Hrvatskoj, spomenula je Gotovinin slučaj, kao i činjenicu da Hrvatska već duže vrijeme Sudu ne želi predati zatražene dokumente. </p>
<p> Hrvatska je strana još prošli tjedan potvrdila Vjesniku da su haaški zahtjevi bili »preširoki« objasnivši da je zato teško u kratkom roku naći sve tražene dokumente. »Ova vlada želi surađivati s Haaškim sudom«, potvrdili su izvori bliski Vladi. No, takve tvrdnje ne uzimaju u obzir u Haagu. </p>
<p> »Takvo objašnjenje ne možemo prihvatiti. Ispunjavanje međunarodnih obveza u suradnji s Haaškim sudom nije pitanje političkih i diplomatskih pregovora. Riječ je o sudu i stvari su vrlo konkretne - ili se surađuje ili se ne surađuje«, istaknula je Florence Hartmann.</p>
<p>Hrvatski premijer Ivica Račan izjavio je u Ateni prošli petak kako ne treba sumnjati u namjere hrvatske vlade da ispuni svoje obveze, te da će uhititi odbjeglog generala Gotovinu »iako se to neće svidjeti dijelu hrvatske javnosti i medija«.</p>
<p>No, problem je u tome što velik broj europskih zemalja ne vjeruje hrvatskoj vladi da želi iskreno surađivati s Haaškim sudom. Strani diplomati smatraju da bi se ta pitanja trebala riješiti vrlo brzo, najkasnije do solunskog sastanka na vrhu na kojem Europska unija treba donijeti odluku o daljnjem odnosu prema zemljama zapadnog Balkana. </p>
<p> Trenutačno u Uniji Velika Britanija, Nizozemska i Irska ne prihvaćaju stajalište hrvatske vlade da Hrvatska nije dovela u pitanje poštivanje svojih međunarodnih obveza. Hrvatskoj bi to moglo stvoriti probleme u proceduri unutar Unije budući da je u odlučivanju o tretiranju novih kandidata za EU, prema sporazumu iz Nice, potrebna jedinstvena odluka petnaestorice. </p>
<p> Ipak, kako su Vjesniku rekli diplomatski izvori, u Uniji je postignut dogovor da se na sjednici Vijeća ministara u travnju ne blokira proces odobravanja izrade mišljenja o sposobnosti Hrvatske da se s njom započnu pregovori o punopravnom članstvu. </p>
<p> Jedna od zemalja koja ističe važnost suradnje s Haaškim sudom jest Velika Britanija, čiji parlament još nije ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU. Premijer Račan sredinom ožujka putuje u službeni posjet Londonu, pa se očekuje da razgovori s britanskim premijerom Tonyjem Blairom i ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom neće biti nimalo ugodni.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Nemamo najava da bi se u zrakoplovima prevozilo oružje, kaže Antunović</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - »Odlukom o odobravanju korištenja zračnog prostora, ako to zatraže međunarodne koalicijske snage, Vlada je presjekla pokušaje političkog ocrnjivanja državne vlasti zbog navodne neodlučnosti«, izjavila je u četvrtak ministrica obrane Željka Antunović. </p>
<p>Nakon svečanog otvorenja Centra za samostalno učenje stranih jezika na Hrvatskom vojnom učilištu »Petar Zrinski«, ministrica je istaknula da Vlada nije bila neodlučna, nego je prije konačne odluke pomno pratila međunarodna zbivanja kako bi što bolje definirala hrvatske interese.</p>
<p> Na otvorenju Centra, zajedničkog projekta Hrvatske, SAD-a i Velike Britanije vrijednog oko 300.000 kuna, bili su britanski veleposlanik Nicholas Jarrold i američki veleposlanik Lawrence G. Rossin.</p>
<p>U ime Sjedinjenih Država, veleposlanik Rossin zahvalio je Hrvatskoj za pruženu potporu u borbi protiv terorizma, u sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje, te na posljednjoj odluci Vlade o ustupanju zračnog prostora koalicijskim snagama. </p>
<p>Željka Antunović objasnila je kako se Vladina odluka odnosi na mogućnost dopuštenja preleta civilnih zrakoplova bude li to zatraženo od Hrvatske. </p>
<p>Ono što zrakoplovi budu prevozili, prema njezinim riječima, bit će notificirano prema međunarodnim sporazumima i pravilima, a vladina međuresorna skupinu definirat će pravila korištenja zračnog prometa, koridora preleta i slučajeve nužnog slijetanja zbog kvara ili uzimanja goriva.</p>
<p>»Nemamo najava da bi se u zrakoplovima prevozilo oružje, no kad bi ga i bilo, to bi se pitanje rješavalo notifikacijom sadržaja, odnosno postupkom prijave i odobravanja sadržaja koji se namjerava prevoziti«, objasnila je ministrica obrane. Dodala je da bi se, slučaju preleta zrakoplova s neuobičajenim teretom, obavljale i dodatne sigurnosne pripreme.»Mogu samo reći da se od Hrvatske zasad traže vrlo razumne i realne usluge, a Sjedinjene Države i ostali partneri spremni su platiti sve troškove preleta«, zaključila je. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Granić: Vlada još ne razmišlja o eventualnoj prodaji nuklearke </p>
<p>Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici odbila podržati HSLS-ov prijedlog da se zakonski povuče saborska ratifikacija ugovora sa Slovenijom o NE Krško </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici odbila podržati prijedlog HSLS-a da se zakonski povuče saborska ratifikacija ugovora sa Slovenijom o Nuklearnoj elektrani Krško, koji je s polugodišnjim zakašnjenjem početkom tjedna ratificirao i slovenski parlament. </p>
<p>Prema riječima potpredsjednika Vlade i predsjednika Nadzornog odbora HEP-a Gorana Granića, Vlada očekuje da će Slovenija najdulje za petnaestak dana Hrvatsku službeno obavijestiti o ratifikaciji, a zatim slijedi dogovor o terminu ulaska Hrvatske u posjed nuklearke i ugovorenog preuzimanja obveza u upravljanju i nadzoru te isporuci energije. U međuvremenu će HEP, prema već dobivenom nalogu, izraditi prijedlog odštete koju će Hrvatska tražiti zato što se ugovor nije ostvarivao od 1. srpnja 2002. Odšteta može biti novčana, ali može se podmiriti i u obliku isporuke energije.</p>
<p>Granić opovrgava tvrdnje da Vlada odbija povući ratifikaciju zbog političkih razloga, u želji da se barem jedan problem sa Slovenijom skine s dnevnog reda. Odluku Vlade Granić je objasnio tvrdnjom da još nitko nije utvrdio što bi Hrvatska dobila povlačenjem ratifikacije, a sigurno je da bi izgubila bi ključno pravo da koristi svoje vlasništvo u rasponu od isporuke struje do odluke o eventualnoj prodaji. </p>
<p>No, to ne znači da se već razmišlja o prodaji, jer je to odluka koju treba dobro odvagnuti uzimajući u obzir mnoge elemente, među kojima su, na primjer, cijena na svjetskom tržištu energenata i Protokol iz Kyota.</p>
<p> Naime, zamjenski izvori električne energije vezani su za emisije koje Protokol ograničava za svaku zemlju, a Hrvatska upravo pregovara o tim kvotama. Pritom se zalaže za kvotu koja bi se utvrdila na temelju prosjeka republika bivše države, a ne na temelju emisija elektrana na svom teritoriju, jer bi je to stavilo u vrlo neugodan položaj, objašnjava Granić. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Kopač: Slovenija spremna razgovarati o otkupu hrvatskog dijela nuklearke </p>
<p>LJUBLJANA, 27. veljače </p>
<p> - Da međudržavni sporazum o NE Krško, što ga je slovenski parlament ratificirao u utorak, stupi na snagu, bit će potrebno otprilike tri tjedna, ocijenio je u razgovoru za ljubljansko Delo od četvrtka ministar za okoliš i prostor Janez Kopač. . Kopač je rekao da je slovenska strana već izradila osnovne pretpostavke za razgovore o otkupu hrvatskog udjela u Krškom, ali se čeka da ratificirani sporazum stupi na snagu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Norac: Nisam bio ni na kakvom 'smrtonosnom sastanku'</p>
<p>RIJEKA, 27. veljače</p>
<p> - »Nisam bio ni na kakvom 'smrtonosnom sastanku' niti je takav sastanak održan u Kriznom štabu Gospića na kojem je navodno odlučeno o likvidaciji gospićkih Srba. Uz to, ništa mi nije poznato ni o likvidaciji civila na Pazarištima i Lipovoj Glavici«, rekao je četvrtooptuženi iz »gospićke skupine«, umirovljeni general Mirko Norac. </p>
<p>On je u četvrtak počeo iznositi obranu pred Velikim vijećem Županijskog suda u Rijeci. Norac je odbacio i sudsku optužbu da je potkraj 1991. zajedno s Tihomirom Oreškovićem naredio likvidacije civila.</p>
<p> Ustvrdio je da je za ta smaknuća prvi put čuo tek kad su leševi civila pronađeni na Velebitu, a da je za likvidaciju civila na Pazarištu saznao kasnije iz novina. Norac je u sudnici izvjesio i veliki zemljovid Like kako bi mogao objasniti tijek ratnih zbivanja na tom području 1991. Podsjetio je da je od dolaska u Gospić, u rujnu 1991. organizirao obranu grada, a priznao je da, poput drugih ratova, ni Domovinski rat nije bio imun na krijumčarenje oružja i alkohola, pljačke kuća i bježanje s crte obrane. Zbog toga je, rekao je Norac, povjerenik Vlade za Liku Ante Karić naredio da se uspostave kontrolne točke oko Gosića.</p>
<p>I dok je Norac iznosio obranu, odjednom se ustao trećeoptuženi Stjepan Grandić zatraživši od sutkinje Ike Šarić da ga pusti iz sudnice. Na njezin upit zašto želi izaći, Grandić je odgovorio da mu je »slabo jer ne može slušati što Norac govori«. </p>
<p>Suđenje je prekinuto na pola sata, a zatvorski liječnik izvijestio je sudsko vijeće da Grandić ima povišeni tlak, no nakon primljenih lijekova nastavio pratiti suđenje. </p>
<p>Norac se je prisjetio da je 9. na 10. listopada 1991. u operativnom stožeru za Liku održan sastanak čelnih ljudi obrane Gospića i Perušića na kojem je Karić rekao da se vojska izležava, te da bi trebalo zauzeti Lički Osik i Ljubovo. »Nastao je muk, a ja sam rekao da taj zadatak Hrvatska vojska ne može izvršiti, jer u tom trenutku nije bila dovoljno naoružana ni uvježbana. To je ustvrdio i Grandić. Karić na to rekao da taj zadatak treba obaviti bez obzira na žrtve«, ispričao je Norac. Naglasio je da su takvim Karićevim stavom svi bili zatečeni. Norac je naglasio kako to što vojnik ima pušku, ne znači da je spreman i ići u napad oslikavši tadašnje stanje u HV-u. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>DSV oslobodio Lozinu stegovne odgovornosti </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Državno sudbeno vijeće (DSV) oslobodilo je u četvrtak stegovne odgovornosti Slavka Lozinu, suca Županijskog suda u Splitu, kojeg je predsjednik tog suda Igor Benzon teretio za zloporabu položaja i prekoračenje službene ovlasti. </p>
<p> Benzon je tražio da DSV pokrene stegovni postupak protiv Lozine i kazni ga zbog njegovih istupa na konferenciji za novinare Udruge hrvatskih sudaca. Naime, Benzon je tvrdio da je Lozina u tom istupu neovlašteno komentirao »slučaj Lora« u kojem je upravo sudio, kao i slučaj Vinka Budiše kojem je Lozina sudio za ubojstvo.</p>
<p>DSV je zaključio da u Lozininu ponašanju nema elemenata stegovnih djela za koje ga je teretio Benzon. Možda se može raditi o Lozininom etički neprihvatljivom ponašanju, no ono se ne može podvesti pod stegovno djelo, istaknulo je Državno sudbeno vijeće. </p>
<p>Vijeće je pokrenulo stegovni postupak zbog zastara protiv sudaca Općinskog suda u Splitu Vedrane Šimundže, Roberta Pešutića, Damira Primorca i Ante Unkovića, a odbilo je zahtjev za stegovni postupak protiv Mate Mimice. Vođenje tih stegovnih postupaka tražio je Vlado Madunić, predsjednik Općinskog suda u Splitu. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Lalić: Arogantnim vozačima dozvolu treba trajno oduzeti</p>
<p>Većina klubova predlaže treće čitanje/ Kajin: Predviđene kazne prestroge s obzirom na platežne mogućnosti hrvatskih građana/ Jarnjak: Odredbe zakona trebale bi biti što sličnije onima iz zemalja odakle dolazi najviše turista/ Pavlic: U slučaju pojačane uporabe svjetala moglo bi doći do povećanja količine žarulja u otpadu </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> – Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama doživio je u četvrtak brojne kritike saborskih zastupnika, a o njemu će se vjerojatno održati rasprava i u trećem čitanju, što su predložili SDP, HSS, LS, HDZ i DC. Protiv donošenja zakona izjasnili su se HSLS, HSP i HB.</p>
<p>Kako je rekao zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk, zakonske odredbe usklađene su s međunarodnim propisima, a kazne za prometne prekršaje smanjene su, osim za one prekršaje koji su najčešći uzroci stradanja u prometu. </p>
<p>Svjetla na motornim vozilima ubuduće bi morala biti upaljena i danju i noću, a dobna granica do koje vrijedi vozačka dozvola podignuta je sa 70 na 75 godina. Zabranjuje se uporaba mobitela za vrijeme vožnje, a odustalo se od preimenovanja autoškola u škole vožnje. Mladi vozači ne bi morali imati mentore i probne vozačke dozvole, ali ograničila bi im se brzina vožnje i zabranilo konzumiranje alkohola. Za ostale vozače najmanja dopuštena količina alkohola u krvi bila bi 0,5 posto.</p>
<p>»Samo brza i pravomoćna presuda za bilo koji prekršaj je najbolja preventiva. Uz predviđena rješenja pitanje je hoćemo li opet imati zastaru predmeta«, upitao je Ivan Jarnjak (HDZ), koji smatra da bi odredbe zakona trebale biti što sličnije onima iz zemalja odakle dolazi najviše turista. Spomenuo je i da prijedlog zakona nije usklađen s drugim postojećim zakonima koji se odnose na cestovni promet. </p>
<p>Miroslav Korenika je upozorio, u ime Kluba SDP-a, na veliku prometnu nedisciplinu u Hrvatskoj koja dovodi do nesreća i smatra da bi kaznenu politiku trebalo pooštriti.</p>
<p>»U autu se može piti Coca- Colu ili lizati sladoled i nikom se ništa neće dogoditi. Ali zbog telefoniranja će nas se kažnjavati«, kazao je Damir Kajin (IDS), koji smatra da su predviđene kazne prestroge s obzirom na platežne mogućnosti hrvatskih građana i predlaže da kazne za vozače s količinom alkohola u krvi od 0,5 do 0,8 posto budu minimalne. Dodao je i da bi strani vozači trebali u Hrvatskoj imati isti tretman kao i u svojim zemljama u pogledu količine alkohola u krvi i založio se za strože kažnjavanje vozača koji su konzumirali drogu.</p>
<p>»Rigorozne kazne sigurno će utjecati na vozače, no time se neće osigurati sigurnost u prometu jer su značajan faktor kod prometnih nesreća prometnice koje su bogate rupama, blatom, neočišćene i neodržavane«, rekla je Ljubica Lalić, u ime Kluba HSS-a. Dodala je da bi arogantnim vozačima dozvolu trebalo trajno oduzeti i da bi prag tolerancije alkohola u krvi trebalo smanjiti.</p>
<p>HSLS neće podržati zakon, a njegov zastupnik Mario Kovač posebno se usprotivio podjeli nadležnosti za prometna pitanja između više ministarstava. Upozorio je da obavezu upaljenih svjetala danju imaju samo skandinavske zemlje, Mađarska i Slovenija te da bi u slučaju da im se priključi i Hrvatska strani turisti mogli dolaziti u neugodne situacije zbog nepoznavanja naših prometnih propisa. </p>
<p>»Vozači su dobili mogućnost da se sami dogovore u slučaju manje nesreće. A što ako se ljudi u traženju dogovora bez policije potuku ili ako zbog temperamenta traženje dogovora rezultira nećim gorim«, upitao je Krunoslav Gašparić (HB).</p>
<p>»Ovaj zakon izgleda kao da je rađen za FNRJ kada je cijela zemlja bila doslovce prometno nepismena. Danas kad imamo moderne prometnice, vozni park i resorno ministarstvo za promet trebaju nam moderna rješenja koja može dati samo struka koja je ovdje gurnuta posve na margine«, rekao je Miroslav Rožić, u ime Kluba HSP/ HKDU, upozorivši da male autoškole skraćivanjem programa utječu na smanjenu sigurnost u prometu. </p>
<p>»Kaznena politika želi se prebaciti na prekršajne sudove koji će ponovno biti prenatrpani, a kaznama se očito želi puniti državni proračun«, rekla je Vesna Škare-Ožbolt (DC). I ona se usprotivila prijedlogu da kod manjih nesreća vozači sami mogu dogovoriti naplatu štete bez prometne policije jer bi to samo statistički smanjilo broj nesreća. </p>
<p>Željko Pavlic je, u ime Libre, predložio da vozila mladih vozača budu posebno označena. Upozorio je da bi u slučaju pojačane uporabe svjetala moglo doći do povećanja količine žarulja u otpadu. </p>
<p>U popodnevnim nastavku sjednice, Sabor je raspravio prijedlog odluke o održavanju vojne vježbe »Zajedničko sudjelovanje 2003« u okviru Partnerstva za mir. Riječ je o prvoj multinacionalnoj vježbi koja će se održati u rujnu u akvatoriju srednjeg Jadrana. </p>
<p>Primjedbe na odluku imao je samo Tonči Tadić (HSP) koji je upitao kakve će biti njezine implikacije na turističku posezonu. Odgovorio mu je zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić, kazavši da će vježba trajati samo četiri dana te da neće ometati pomorski promet.</p>
<p>Milan Jelovac, Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030228].
|
