NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030927].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208480 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Proglasiti gospodarski pojas, ribolovnu zonu ili od svega odustati</p>
<p>U sljedećih će nekoliko tjedana i Vlada i parlamentarne stranke trebati, u vezi sa širenjem jurisdikcije u Jadranu, donijeti političku odluku / Ako se povuku korak nazad, Hrvatska će u budućnosti teško realizirati to svoje međunarodno pravo i Jadran će postati neka vrsta »zajedničkog mora« / Ako se usude proglasiti gospodarski pojas na temelju međunarodnog prava, valja računati i na probleme</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Hrvatski su mediji prepuni izvješća, analiza i komentara u vezi s najnovijom situacijom o inicijativi za proglašenje gospodarskog pojasa u Jadranu. Prevladavaju pesimistični tonovi, tvrdi se da je hrvatska diplomacija poražena, za mnoge je sve to iznenađenje, a ne nedostaje i onih koji sad tvrde kako su davno prije upozorili da će sve ovako završiti.</p>
<p>Iako se na prvi pogled tako čini, istini za volju, još ništa nije završilo. Naime, proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu uvršteno je u dnevni red Sabora. Netko to treba skinuti s dnevnog reda ili nastaviti s daljnjom procedurom. Komentirajući najnovija događanja, predsjednik Stjepan Mesić je rekao da ćemo o tome još voditi rasprave. Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović nije se složio s ocjenama da Hrvatska stoji loše s inicijativom da proglasi gospodarski pojas. »Ne treba biti tako pesimističan. Hrvatska ima izbora, neće biti lako, ali suverene države rade teške izbore u teškim situacijama«, Šimonovićeva je ocjena izrečena na predstavljanju rezultata bruxelleskog pripremnog sastanka za ministarsku konferenciju u Veneciji. </p>
<p>Šimonović je najavio da će radna skupina za praćenje europske ribarske politike »vrlo skoro« Vladi dostaviti izvješće u kojem će se dati analiza dobrih strana i mogućih šteta ako Hrvatska proglasi gospodarski pojas, odnosno proširi svoju jurisdikciju u Jadranu. Do tada će se u Vladi, vezano uz tu temu, vjerojatno suzdržavati komentara. Što je odlučeno i u kojem će se smjeru ići, definitivno će se znati vjerojatno tek u listopadu, potkraj mandata ovog saziva Sabora, za kada je kao točka dnevnog reda predviđena i rasprava o proglašenju gospodarskog pojasa.</p>
<p>Europska komisija je Hrvatsku pozvala na oprez pri širenju jurisdikcije u Jadranu, sugerirajući joj da ne poduzima nikakve poteze do sastanka u Veneciji. Rečeno je također da je za bilo kakvu odluku važna suglasnost drugih zemalja. Italija se, kako je izjavio Paolo Scarpa, podtajnik u talijanskom ministarstvu poljoprivrede zadužen za ribarstvo, protivi hrvatskoj nakani da proglasi gospodarski pojas, »jer bi to naštetilo talijanskim ribarima«. Talijanski je diplomat u razgovoru za slovensku televiziju precizirao da talijanski ribari sad love sve do hrvatskog teritorijalnog mora, a u slučaju proglašenja hrvatskog gospodarskog pojasa, to bi mogli činiti samo do sredine Jadrana. </p>
<p>Slovenija se pak, kako je izjavio Jože Sterle, državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede, slaže s uspostavom ribolovnih zona u Jadranu, »ali to treba provesti postupno i multilateralno«. Sterle je također rekao da Slovenija ne pristaje da Hrvatska proglasi svoj gospodarski pojas »koji uključuje iskorištavanje 'drugih morskih bogatstava' poput nafte i plina«. U Bruxellesu je slovensko izaslanstvo zastupalo stajalište da bi »Jadran trebalo pretvoriti u zajedničku zaštićenu zonu«. U vezi s tim Šimonović je kazao da to Hrvatskoj nije prihvatljivo, da tako nešto »ne postoji kao praksa u međunarodnom pravu« te da bi se Hrvatska u tom slučaju »suočila s 10 puta većom ribarskom flotom od svoje«.</p>
<p>Hrvatski pak politički krugovi različito reagiraju na najnoviju situaciju. Zapravo najviše suglasja ima među pravnim stručnjacima koji su se već izjasnili za to da Hrvatska, unatoč protivljenju drugih država i drukčijim preporukama iz Bruxellesa, ipak proglasi svoj gospodarski pojas, a potom pregovara s drugima. Što se tiče političkih stranaka, HSP se već izjasnio kako će inzistirati da njegov prijedlog odluke o proglašenju gospodarskog pojasa bude prva točka na dnevnom redu saborske sjednice idućeg tjedna.</p>
<p>Iz SDP-a je prije nekoliko dana javnosti neslužbeno sugerirano da bi se ta stranka, umjesto za gospodarski pojas, mogla radije opredijeliti za proglašenje ribolovne zone. U SDP-u se to obrazlagalo tvrdnjom da je sa Slovenijom lakše dogovoriti ribolovnu zonu te da bi se time zadovoljili i kriteriji EU-a koji, kako su kazali, preporuča uspostavljanje ribolovnih zona u Sredozemlju. Hrvatska seljačka stranka formalno se i dalje zalaže za gospodarski pojas, a »minimum na koji Hrvatska može pristati jest trenutačno proglašenje ekoloških i ribolovnih zona u Jadranu«.</p>
<p>Problem koji bi se u vezi s tim mogao pojaviti, a koji trebaju razriješiti stručnjaci za to područje, jest može li, primjerice, ekološku zonu proglasiti samo jedna zemlja te što time dobiva i koliko takva odluka obvezuje druge države. Što se tiče ribolovne zone, suverene države proglašavale su je bez posebnih problema. No, s obzirom na to da Hrvatska, barem kako se percipiraju njena prava, ne pripada u tu skupinu država, pitanje je kako bi Bruxelles gledao i na takav eventualni korak, iako se u Hrvatskoj shvaća kao »povlačenje na rezervni položaj«.</p>
<p>Naime, prijedlog deklaracije za venecijansku konferenciju o održivom ribarstvu u Sredozemlju predviđa najprije dogovor svih strana, potom utvrđivanje mehanizama zaštite i na kraju proglašavanje zaštićenih ribolovnih zona. To pak znači da dok i posljednja država ne da svoj pristanak, ne može se prići zaštiti, u našem slučaju, Jadrana. A do tada je taj dio mora prepušten kako europskim tako i neeuropskim ribarskim flotama, zbog čega se riblji fond u Jadranu u zadnjih pola stoljeća i više nego prepolovio.</p>
<p>Osim toga, dodatni problem mogao bi biti i to da Konvencija UN-a o pravu mora uopće ne spominje termin »ribolovna zona« nego samo isključivi gospodarski pojas. Tako bi na kraju, što je paradoks, Hrvatska pravno lakše mogla braniti eventualno proglašenje gospodarskog pojasa nego ribolovnu zonu.</p>
<p>Političku će stranu te priče, dakako uz onu stručnu, pretpostavlja se, sustavno izložiti radna skupina za praćenje europske ribarske politike u najavljenom izvješću Vladi. Iako konferencija u Veneciji u vezi s tim, kako je rekao Šimonović, neće donijeti nikakvu pravnu promjenu, nakon tog sastanka »tendencija će biti da se suzi prostor širenja jurisdikcije u Mediteranu«. </p>
<p>Dakle, u sljedećih će nekoliko tjedana i Vlada i parlamentarne stranke trebati, u vezi sa širenjem jurisdikcije u Jadranu, donijeti političku odluku. Ako se povuku korak nazad, Hrvatska će u budućnosti teško realizirati to svoje međunarodno pravo i Jadran će zapravo postati neka vrsta »zajedničkog mora«. Ako se pak usude proglasiti gospodarski pojas na temelju međunarodnog prava, valja računati i na probleme.</p>
<p>»Nema vage da se izmjeri količina tih problema, ali određenih bi problema svakako bilo - bi li se sveli samo na prve reakcije ili bi otišli tako daleko da ugroze naš ulazak u EU skupa s Bugarskom i Rumunjskom, nitko ne može procijeniti«, kazao je u vezi s tim Šimonović. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Katavić: Posljednji trenutak za proglašenje pojasa</p>
<p>UMAG, 26. rujna</p>
<p> - Osmi susret ribara Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji se održava u Umagu u petak i subotu, okupio je stotinjak ribara s cijele naše obale i znatan broj stručnjaka za ribarstvo i marikulturu.</p>
<p>Predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo HOK-a Tonči Božanić je, u ime članova Ceha, poručio hrvatskoj diplomaciji da bude odlučna u završnim pregovorima o proglašenju gospodarskog pojasa, a ministre i sabornike pozvao da konačno donesu odluku o njegovu proglašenju. Saborski zastupnik Luka Roić - izaslanik pokrovitelja skupa, predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića - rekao je da u Saboru čekaju poticaj za proglašenje gospodarskog pojasa, a osobno smatra da se o gospodarskom pojasu može razgovarati, ali ne i pregovarati.</p>
<p>Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva, ravnatelj Uprave za ribarstvo Ivan Katavić upozorio je da bilo koja odluka Republike Hrvatske o gospodarskom pojasu u ovim okolnostima, a prije ministarske konferencije u Veneciji, nosi politički rizik, ali da je posljednji trenutak da se taj pojas proglasi. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vokić Žužul: Povijesna prilika koju Hrvatska ne smije propustiti</p>
<p>»Ovo je povijesna prilika koju Hrvatska ne smije propustiti, jer je odluku o proglašenju gospodarskog pojasa trebala donijeti još ranije«, ističe Marina Vokić Žužul iz Jadranskog instituta HAZU-a. </p>
<p>Autorica knjige »Republika Hrvatska: isključivi gospodarski pojas«, koja će uskoro izaći, tvrdi da Hrvatska prema međunarodnom pravu ima suvereno pravo na proglašenje gospodarskog pojasa. »Za to nam ne treba ničija suglasnost - možemo se samo dogovarati i pregovarati, što smo već napravili«, kaže Vokić Žužul. »Hrvatska nije članica EU-a, ali ni u propisima EU-a ne postoji nikakva zabrana da se to učini«, kaže Vokić Žužul. </p>
<p>Ističe da je politička strana tog pitanja ipak nešto drugo, te da sve ovisi o našoj diplomaciji. »Slovenija se našla u boljem položaju iako nema pravo. Proglašenje gospodarskog pojasa naše je neosporno pravo koje treba braniti diplomacija. Naša diplomacija prije konferencije u Veneciji mora čvrsto utvrditi svoja stajališta«, zaključuje Vokić Žužul. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kajin: Sabor više ne može normalno raditi</p>
<p>Na dnevnom redu Sabora je 106 točaka i očekujemo još jedan paket europskih zakona - to je i za jednogodišnji rad previše, a kamoli za tri-četiri tjedna koliko nam predstoji / Hiperprodukcija zakona vodi u pravnu nesigurnost / Bilo bi najbolje kada bi se odradili samo europski zakoni, a nakon toga Sabor raspustio i krenulo u izbore, kaže Kajin</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - »Gospodo, zreli smo za raspuštanje«, rezignirano je u srijedu u Hrvatskom saboru, koji se pretvorio u cjelodnevnu farsu, zaključio IDS-ov potpredsjednik i zastupnik Damir Kajin, uzaludno apelirajući na kolege da se vrate onome zbog čega su u parlament i došli. U tom je kaosu Kajin bio jedan od najrazumnijih, shvaćajući da se Sabor pretvorio u cirkus i da stranke odmjeravaju snage započinjući predizbornu kampanju upravo u parlamentu. </p>
<p>• Je li Sabor u srijedu doživio svoj najsramotniji trenutak u posljednjih nekoliko godina?</p>
<p>- Ne, nije. Ima dana koji su bili daleko tragičniji, kada se na primjer šutjelo o našoj ulozi u Bosni ili donosila deklaracija o Domovinskom ratu. Treba shvatiti što se to događalo u srijedu, ali se ne može ničim opravdati. Kada kažem da treba shvatiti, mislim kako treba imati na umu da su za dva mjeseca izbori, da je ulog velik. Gubitak može biti golem, a dobitak je sve ono što vlast nosi - »moć«, »slava« i novac. Razumljivo je da se, kad je vlast posrijedi, nitko neće libiti igrati na sve ili ništa. Uostalom, raspoloženje građana Hrvatske nikad nije bilo podjeljenije nego je danas.</p>
<p>• Zastupnici se ljute kad ih građani kritiziraju, jer tvrde da nemaju pravu sliku o njima. No, kakvo mišljenje građani mogu imati o zastupnicima kad vide kako se ponašaju, a velik dio njih i opstruira rad Sabora? Mislite li da su ljudi razočarani?</p>
<p>- Ljudi su razočarani jer hoće odgovore na životne teme, kao što su javni dug, stanje gospodarstva i slično. S druge strane, ljudi u javnom životu su i te kako svjesni što im se može osigurati u idućem razdoblju. Mogućnosti nisu velike, a istinu naši građani ne vole čuti: ona bi glasila da se preko noći neće živjeti bolje, odnosno da smo svi mi živjeli bolje nego nam je bruto domaći proizvod omogućavao. To je ponekad teško shvatiti, pa građane valjda treba »uveseljavati« i šokirati igrokazima kakav su mogli vidjeti u srijedu.</p>
<p>• Hoće li Sabor, međutim, uopće moći normalno raditi u ova tri-četiri tjedna do raspuštanja?</p>
<p>- Sabor više ne može normalno raditi. Na dnevnom je redu 106 točaka i očekujemo još jedan paket europskih zakona. To je i za jednogodišnji rad previše, a kamoli za tri-četiri tjedna koliko nam predstoji. Ta hiperprodukcija zakona vodi u pravnu nesigurnost. Nema tog zastupnika koji to može pratiti, pogotovo u vrijeme kada su svi koncentrirani na kampanju, a u praksi se ti zakoni ne uspijevaju provesti. Jer, ono što se nije napravilo u tri i pol godine neće ni u ova tri-četiri tjedna. Zato bi bilo najbolje kada bi se odradili samo europski zakoni, a nakon toga Sabor raspustio i krenulo u izbore. Jer, u idućim će tjednima svaka politička rasprava pred kamerama nalikovati igrokazu kakav smo mogli vidjeti u srijedu, a to je dokaz da smo zreli za raspuštanje. </p>
<p>»Ova se vlast ne bavi opozicijom, novinarima ili nekim trećim«</p>
<p>• Je li u IDS-ovim stranačkim prostorijama u Saboru bilo »buba«? Imate li i vi indicija da vas se prisluškivalo?</p>
<p>- Neki su novinari spominjali takvu mogućnost, ali se ona odnosila na razdoblje koje je završilo 3. siječnja 2000. godine. I prije toga sam bio, a i danas sam član saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku, ne smatram se pretjerano meritornim suditi o obavještajnoj zajednici, ali možda sam malo upućeniji. Zato kategorički tvrdim kako nema govora o tome da bi si netko iz sadašnje vlasti priuštio luksuz da prisluškuje diplomate, oporbene prvake ili novinare, pa stoga i tvrdim da se IDS ne prisluškuje. Da je tome tako potvrđuje i podatak da nalog za tehničko snimanje mora izdati sudac Vrhovnog suda - prema mojim spoznajama, u prvih je šest mjeseci ove godine izdano oko 60 takvih naloga, a primjerice 1999. je prisluškivano oko 2700 osoba. To govori da se ova vlast ne bavi opozicijom, novinarima ili nekim trećim. Malo je vjerojatno da bi si vlast dopustila takav luksuz, jer bi informacija o tako nečemu odmah došla i do javnosti.</p>
<p>• Kako komentirate HDZ-ove tvrdnje da ih vlast prisluškuje?</p>
<p>- Komentiram to tako da je Sabor politička pozornica i nije čudno da sve što se događa na »političkoj ulici« prenosi se i u političku arenu. Tako je vlast u srijedu htjela odugovlačiti da se ministrima ne bi postavio uobičajeni broj pitanja, a HDZ je htio prekidima i na drugi način »podariti« nam svoj igrokaz, što nije korektno prema nama koji smo probdjeli noć kako bismo postavili neko važno, životno pitanje. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rambo je sa Žarkovice granatirao Dubrovnik </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Srbijanska je policija u četvrtak navečer, u selu Malo Gradište nedaleko od Beograda, uhitila Vladimira Kovačevića s nadimkom Rambo. Kovačević je bio u bijegu otkako je Haaški sud prije dvije godine obznanio optužnicu za napade na dubrovačko područje kojom su, uz njega, još bili optuženi Pavle Strugar, Miodrag Jokić i Milan Zec.</p>
<p>U međuvremenu je haaško tužiteljstvo obustavilo progon protiv Zeca, iako se on prethodno nije pojavio u Haagu, suđenje Strugaru počinje 9. listopada, a Jokić se nagodio sa Sudom i predložena mu je maksimalna kazna od 10 godina. Svi oni su, uz ostale, predvodili srpsko-crnogorsku agresiju na dubrovačko područje. Strugar je bio zapovjednik Druge operativne grupe JNA za »dubrovačko-hercegovačko ratište«, Jokić je bio na čelu Vojno-pomorskog sektora Boka, a Vladimir Kovačević Rambo bio je zapovjednik 3. bataljuna trebinjske brigade. </p>
<p> Kovačevića se smatra odgovornim za najteži napad na Grad 6. prosinca 1991. kada je 14 civila poginulo, a veći dio stare gradske jezgre bio u plamenu. Njegova je postrojba bila na visovima iznad grada (Žarkovica), odakle je golim okom mogao birati ciljeve u staroj gradskoj jezgri. Napad je izveden na prethodnu zapovijed Pavla Strugara i Miodraga Jokića.</p>
<p>Haaško tužiteljstvo Kovačevića, inače, tereti za kršenje ratnih zakona i običaja, grubo kršenje Ženevskih konvencija o zaštiti civila, za ubojstvo 43 civila tijekom granatiranja Dubrovnika i njegove okolice te za neopravdano i namjerno uništavanje povijesnih spomenika. Vladimir Kovačević je rođen 15. siječnja 1961. godine, završio je Vojnu akademiju bivše JNA, u vrijeme napada na Dubrovnik imao je čin kapetana prve klase.</p>
<p>Prema agencijskim vijestima, Ramba su uhitile posebne postrojbe srbijanske policije i predale sudu u Beogradu, gdje će biti do izručenja u Haag. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Uhićen (pravi?) Mile Novaković</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Makedonska je policija potvrdila agenciji Beta da je u četvrtak navečer na graničnom prijelazu Tabanovci-Preševo uhitila potpukovnika Vojske Srbije i Crne Gore Milu Novakovića.</p>
<p>Mediji prenose da je Novaković u pritvoru u Skopju i da se čeka dokumentacija iz Zagreba, kao i zahtjev za izručenje. </p>
<p>Mile Novaković jedan je od bivših čelnika vojske takozvane republike srpske krajine (RSK), a Okružni sud u Šibeniku ga je 28. veljače 1995. kao bivšeg zamjenika zapovjednika »oružanih snaga« osudio u odsutnosti na 20 godina zatvora ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. </p>
<p>Zajedno s Novakovićem na po 20 godina zatvora, također u odsustvu, osuđena su još tri čelnika tzv. RSK - nekadašnji »predsjednik« Goran Hadžić, »ministar obrane« Đorđe Bjegović te bivši zapovjednik »oružanih snaga« Kosta Novaković. Četvorica su kao najodgovorniji ljudi RSK izdavali naredbe svojim postrojbama da iz tenkovskog i raketnog oružja tipa »oganj« i »orkan« napadnu grad Šibenik i okolna mjesta Pirovac, Vodice, Zaton, Srimu, Skradin, Lozovac i Bilice. </p>
<p>U petak je, međutim, direktor Informativno-dokumentacijskog centra Veritas u Beogradu Savo Štrbac izjavio da »zapovjednik glavnog štaba bivše vojske republike srpske krajine general Mile Novaković - nije uhićen«. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Što zna Del Ponte, a ne zna Hrvatska </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Odnosi Hrvatske i Haaga dovedeni su do apsurda. Zato o tome apsurdu treba progovoriti krajnje otvoreno. </p>
<p>Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte je hrvatskom izaslanstvu i 25. rujna u svom sjedištu ponovila: »Imam informacije da je bjegunac u vašoj zemlji«. Na zahtjev da se te informacije kažu, konačno, ona je odgovorila obrambeno, tvrdeći da za takvo što kao stranka u postupku nije ovlaštena.</p>
<p>Nehotice, a možda i namjerno Carla del Ponte je Hrvatskoj omogućila da stupanj odgovornosti Zagreba za neizručenje Gotovine Haagu svede na minimum. Jer, u cijelosti hrvatska je vlada odgovorna samo ako ne postupi u skladu s »informacijama« koje joj je tužiteljica dostavila. Recimo, dakle, da je bilo koja tužiteljičina indicija točna, a da Hrvatska iz nekih razloga ne postupi u skladu sa sadržajem toga podatka, zna se - slijede sankcije neposlušnoj zemlji, članici međunarodne zajednice.</p>
<p>Kako Carla del Ponte »zna« podatke kojima ne raspolažu ni obavještajne organizacije ključnih europskih država, znači da odgovornost za duljinu bijega haaškoga optuženika snose baš sve te agenture. Hrvatska je u posebnom izvješću tužiteljici donijela i podatke o datumima, mjestu i osobama iz obavještajnog okruženja s kojima su hrvatske agencije u međuvremenu kontaktirale. Zašto ti agenti šute o onome što su inače rekli tužiteljici? Možda ih je tužiteljica nagovorila da šute o tome? Glasnogovornica Haaškog suda Florance Harmann nakon svega ostaje pri tvrdnji da je »za tužiteljstvo Gotovina u Hrvatskoj«. I točka.</p>
<p>Da je riječ o običnoj stranci, možda bi ta točka bila i razumljiva. No riječ je o suverenoj državi koja muku muči s Gotovininom tvrdoglavošću i političkim uvjerenjem, a pitanje je treba li ostalih 4,357.289 građana ove zemlje sankcijama i tko zna sve čime platiti ceh. Kad već tužiteljica zna, a neće reći, kad već netko od tih agenata zna, a šuti po nečijem nalogu, nije li nelogično da zemlja koja ne zna gdje je jedan jedini njezin građanin plati račun - zato što ne zna gdje je i zato što joj to nitko, od onih koji znaju, ne želi reći.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Rješenje koje nije rješenje, razred koji nije razred</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Rješenje prema kojemu će jedina HIV-pozitivna školarka čije ime znamo od ponedjeljka sjediti u razredu s još četvero učenika, nije rješenje, kao što ni razred s petero učenika nije razred. </p>
<p>Nakon višetjedne krize Vlada misli da je slučaj HIV-pozitivne djevojčice riješen, a premijer Ivica Račan izražava veliko zadovoljstvo postignutim napretkom. Kao što ovakvo rješenje nije rješenje nego prikrivanje nemogućnosti pronalaženja pravoga izlaza, i kao što takav razred nije razred nego grupa, tako ni Račanovo uvjerenje da će daljnji napori Vladina tima dovesti do potpunog prihvaćanja HIV-pozitivne školarke, ne jamči ništa. To je samo nada, koja ovisi isključivo o odluci roditelja 26 učenika koji i dalje ne dopuštaju da se njihova djeca približe HIV-pozitivnoj djevojčici. I to ne više iz neznanja, nego iz tvrdoglavosti, a možda i zlobe.</p>
<p>Zavirimo li u stvarnost, otvorit će se vrata gotovo prazne učionice. Jučer je u 2b sjedilo dvoje učenika, sutra će četvero. No 25 stolaca i dalje je prazno. Gdje je tu napredak? Stručnjaci kažu da je s takvom grupom, a ne razredom, nemoguće ostvariti razrednu nastavu, a psiholozi tvrde da to ne može biti produktivno.</p>
<p>Bilo bi lijepo čuti da je u slučaju školovanja HIV-pozitivne djevojčice nakon tri iscrpljujuća tjedna nađeno pravo rješenje. Bilo bi lijepo da u ponedjeljak, kada se otvore vrata 2b, vidimo jedinu HIV-pozitivnu školarku čije ime znamo kako sjedi u razredu sa 20 učenika. Bilo bi lijepo čuti izjavu većine od 30 i nešto kutinskih roditelja: »Pogriješili smo, bili smo grubi, jer nismo razumjeli. Oprostite nam«. I još bi bilo zgodno pročitati priopćenje iz Vlade, u kojemu stoji da je nakon niza propuštenih i zakašnjelih reakcija napokon nađeno rješenje za većinu. A ne za manjinu, u očekivanju većine.</p>
<p>U Vladi naime očekuju da će i roditelji preostalih 26 učenika s vremenom vratiti djecu u školu. Poručuju im zato da će se ove, ali i idućih školskih godina, moći vratiti, ako tako odluče. Nije jasno zašto se upravo tim roditeljima stalno tepa. Ne bi li bilo ispravnije tepati onim roditeljima koji su se ipak predomislili, onoj manjini koja je popustila? Jer, tepanje nisu kompjuteri koje Vlada namjerava pokloniti 2a i 2b razredu. Tepanje je ona nježna riječ koja je u ovome slučaju morala biti upućena zdravoj manjini, a ne nepopravljivoj većini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gotovina u društvu gospodarskog pojasa </p>
<p>»Slučaj Gotovina« je dobio društvo »slučaja gospodarskog pojasa«. Pa vladajući sada na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> moraju naći odgovor na pitanje traži li nam to Bruxelles namjerno stalno »dlaku u jajetu« ili je doista riječ o principima. Hoće li se Račan i Tomčić odlučiti na strpljivo prihvaćanje predizbornih udaraca zbog još jednog olako danog pa prekršenog obećanja ili će zaigrati na sve ili ništa?</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Proteklog su tjedna hrvatske stranke, pogotovo one najveće, biračima ponudile čitav niz razloga da 23. studenoga ne iziđu na izbore. Rojsova sramotna birtaška »rasprava« o Radoševoj ljubavnici, kineskim kravatama i pospanim šoferima bila je samo šlag na toj neprobavljivoj predizbornoj torti. </p>
<p>HDZ se pet dana poigravao s pričom o prislušnim »bubama«. Pet dana se od hadezeovaca ništa drugo nije moglo čuti osim zgražanja da ih se prisluškuje. Ali su na kraju uspjeli dokazati samo to da su previše čitali jeftine krimiće o Lunu kralju ponoći. I pokazati da nemaju ni mrvice poštovanja prema biračima. O zdravom razumu da se i ne govori. Mnogo bolje lice nisu pokazale ni stranke koje računaju da bi se mogle ugurati u eventualnu buduću koalicijsku vlast s HDZ-om na čelu. I njihovi su se čelnici zgražali i snebivali zbog prisluškivanja iako dokaza za priču nije bilo ni u tragovima. Ali nitko nije htio ulaziti u te detalje, izložiti se eventualnom bijesu velikog HDZ-a i izgubiti izglede za neku ministarsku sinekuru. </p>
<p>A ni vladajući se nisu proslavili. Njima je na naplatu stigla greška u koracima koju je još ljetos napravio Božidar Pankretić ustvrdivši da će Hrvatska sigurno proglasiti gospodarski pojas na Jadranu. A da nije pričekao da tiha diplomacija odradi svoj posao. Pa je nakon graje koju je podigla Slovenija Bruxelles Hrvatskoj »snažno sugerirao« da se ne zalijeće. Nitko ne spori da, prema međunarodnom pravu, Hrvatska ima puno pravo proglasiti pojas. Ali je Europska komisija na političkoj razini sklonija sustavu dogovora i zajedničke zaštite Mediterana nego širenju nacionalne jurisdikcije. </p>
<p>No gruba i ucjenjivačka reakcija Slovenije na najavu proglašavanja gospodarskog pojasa hrvatsku je javnost homogenizirala u želji da se gospodarski pojas proglasi što prije. I gotovo. Ako ni zbog čega drugoga onda da se Slovencima barem jednom pokaže da ne mogu uvijek nastupati s pozicije jačega. Nakon takve uvertire, svaki bi uzmak stranke vladajuće koalicije mogao skupo stajati na izborima. Vladajuća se koalicija u samom finišu mandata našla na skliskoj dasci nacionalnog ponosa koju je sama nasapunala. Jer ignoriranje preporuke Bruxellesa moglo bi ugroziti ostvarivanje obećanja da će se Hrvatska u EU učlaniti već 2007. A to je udarno predizborno obećanje stranaka na vlasti.</p>
<p>Doduše, Ivo Šimonović, zamjenik ministra vanjskih poslova, tvrdi da u Bruxellesu hrvatskoj delegaciji nitko nije rekao da možemo zaboraviti na skoro članstvo u EU ako bez suglasnosti jadranskih susjeda proglasimo gospodarski pojas. Ali je na izravan upit novinara, bi li proglašavanje gospodarskog pojasa Hrvatskoj pričinilo manje problema prije tri, četiri godine odgovorio da je, možda, najsretniji trenutak za to bio u vrijeme kada je Hrvatska i bez toga bila u poluizolaciji. </p>
<p>Dakle, mač europske političke izolacije ipak visi blizu naših glava. »Slučaj Gotovina« je dobio društvo »slučaja gospodarskog pojasa«. Pa vladajući sada na brzinu moraju naći odgovor na pitanje traži li nam to Bruxelles namjerno stalno »dlaku u jajetu« ili je doista riječ o principima. A ni među visokim državnim dužnosnicima odgovornim za vanjsku politiku nema suglasja u odgovoru na to pitanje. Nedavno mi je, na primjer, jedan visoki dužnosnik Vlade rekao da bi Velika Britanija s ratifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i priključivanju EU odugovlačila čak i da Gotovina sutra dođe u Haag, samo bi potražila neki drugi razlog, najvjerojatnije u neuspješnom povratku srpskih izbjeglica.</p>
<p>Ako je to točno, onda je Hrvatskoj doista najpametnije proglasiti gospodarski pojas. Jer će se i bez toga uvijek naći netko tko će tvrditi da nismo dovoljno kooperativni, dovoljno europski, dovoljno demokratični... </p>
<p>I držat će nas podalje od Bruxellesa. Tamo daleko, na brdovitom Balkanu, u društvu sa Srbijom i Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom. Jer nije nikakva tajna da hrvatsko zaostajanje za ostalim tranzicijskim zemljama nema neke velike veze s stupnjem ekonomskog razvitka, pa čak ni razvitkom demokratskih institucija, poput doista stručnoga i neovisnog pravosuđa ili strogo kontroliranih tajnih službi. </p>
<p>Nisu se na tim poljima do sada baš pretjerano dokazali ni Bugari ni Rumunji, pa su ipak pušteni u službenu europsku čekaonicu na čija vrata mi tek kucamo.</p>
<p>Hoće li se Račan i Tomčić odlučiti na strpljivo prihvaćanje predizbornih udaraca zbog još jednog olako danog pa prekršenog obećanja ili će zaigrati na sve ili ništa? HSS je nakon bruxelleskog upozorenja u četvrtak ustvrdio da je trenutačno proglašenje ekoloških i ribolovnih zona u Jadranu minimum na koji Hrvatska može pristati. No Račanovi esdepeovci su već malo pritisnuli kočnicu i tvrde da bi, slijedom bruxelleskih preporuka trebalo pregovarati sa susjedima pa tek ako pregovori propadnu u proljeće proglasiti gospodarski pojas. Gospodarski pojas, tako, polako ali sigurno iz zone svršenog čina seli u društvo predizbornih obećanja.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hrvatsko je gospodarstvo centralizirano i neprilagođeno tržištu</p>
<p>Analiza Hrvatske gospodarske komore otkriva da je bruto domaći proizvod po stanovniku u Zagrebu 10 puta veći nego u Ličko-senjskoj županiji / Veći BDP od nacionalnog prosjeka ostvaruju samo Zagreb i Istarska županija / Uz rijetke iznimke najveće hrvatske tvrtke imaju sjedište u Zagrebu, pa je logično da i BDP u glavnom gradu bude najviši</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Najnovija analiza Hrvatske gospodarske komore potvrđuje ono što se i ranije znalo</p>
<p> - da je hrvatsko gospodarstvo centralizirano i da je najveći dio poduzeća na području Zagreba, te da se na području glavnog grada ostvaruje najviši bruto domaći proizvod.</p>
<p>Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku na području Zagreba prošle je godine iznosio 15.162 dolara, u Istarskoj županiji 6981 dolar, te Primorsko-goranskoj županiji 4100 dolara. Samo Zagreb i Istra, dakle, ostvaruju BDP po stanovniku veći od nacionalnog prosjeka koji se, prema najnovijim tumačenjima iz Banskih dvora, kreće iznad 6000 dolara.</p>
<p>Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, četiri »najsiromašnije« hrvatske županije lani su bile Šibensko-kninska (BDP po stanovniku 1631 dolar), Vukovarsko-srijemska (BDP po stanovniku 1606 dolara), Brodsko-posavska (BDP po stanovniku 1527 dolara), te Ličko-senjska županija (1462 dolara). </p>
<p>Spomenute brojke, međutim, ne otkrivaju i pravo stanje životnog standarda u pojedinim hrvatskim županijama. Analiza govori o stvaranju bruto domaćeg proizvoda, a ne o njegovoj raspodjeli.</p>
<p>Sasvim je, naime, jasno da je život skuplji u glavnom gradu nego u pojedinim manjim mjestima ruralne Hrvatske, ali isto tako, ova analiza zanemaruje dohotke koje ostvaruju hrvatski stanovnici u tim krajevima s raznih osnova, od starosnih mirovina i invalidnina, do plaća ostvarenih u prosvjeti, vojsci ili policiji. Analiza ne govori o životnom standardu hrvatskih građana, nego samo o strukturi hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Da bi se stekla potpuna slika životnog standarda u svim krajevima Hrvatske trebalo bi, naime, analizirati vrstu dohotka, a usporedba BDP-a temelji se na gospodarstvu, odnosno na izravno novostvorenoj vrijednosti, pri čemu ne treba prosvjetu, zdravstvo ili policiju gledati isključivo kao potrošače, što je u nekim ranijim vremenskim razdobljima često bio slučaj.</p>
<p>U svakom slučaju, analiza Hrvatske gospodarske komore pokazuje da su gospodarski najrazvijenije hrvatske županije - Grad Zagreb i Istarska županija. Jedino u njima je, naime, BDP po stanovniku veći od nacionalnog prosjeka.</p>
<p> No ova analiza izbija i najčešće prigovore regionalno nastrojenih političkih stranaka, jer pokazuje da su Zagreb i Istra glavni pokretači gospodarskog razvoja. </p>
<p>Usporedbe radi, u Splitsko-dalmatinskoj županiji je BDP po stanovniku dvostruko niži nego u Istarskoj županiji i iznosi 2977 dolara. </p>
<p>No razloge za to ne treba tražiti u metropolizaciji Hrvatske, nego isključivo u njenoj tajkunizaciji, te djelomično u nerestrukturiranju velikih naslijeđenih gospodarskih sustava koji se nisu mogli prilagoditi tržišnoj privredi i koji u ravnopravnoj tržišnoj utakmici nisu imali što ponuditi tržištu.</p>
<p>Usporedbu ostvarenog BDP-a po županijama treba svakako promatrati u kontekstu podataka da od 400 najvećih hrvatskih tvrtki 195 ima sjedište u Zagrebu. </p>
<p>Od velikih tvrtki, dakle, 48,7 posto ima sjedište u Zagrebu, gdje su i uprave gotovo svih javnih poduzeća. One su lani ostvarivale 64 posto ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva, 69 posto ukupne dobiti nakon oporezivanja, te su zapošljavale 59 posto svih zaposlenih. Međutim, u bilancama tih tvrtki, a najbolji su primjer za to trgovačke kuće, pod prihode ostvarene u Zagrebu, pa dakle i spomenuti BDP, ubrajaju se svi prihodi ostvareni u trgovinama širom Hrvatske, koji se naravno knjiže tamo gdje je sjedište kompanije.</p>
<p>Nadalje, na posljednjoj listi Privrednog vjesnika među 400 najvećih hrvatskih poduzeća prema ostvarenom prihodu u prvih su 10 samo Vindija i TDR tvrtke izvan Zagreba, a prvih pet mjesta drže Ina, HT, Hrvatska elektroprivreda, Pliva i Konzum.</p>
<p>Među 50 vodećih hrvatskih izvoznika 22 imaju sjedište u Zagrebu, a među tvrtkama s najvećom ostvarenom neto dobiti u prošloj godini u društvu s Plivom, HT-om, Inom, VIPnetom i Zagrebačkom pivovarom - koji imaju sjedište u Zagrebu - su još TDR i njegova tvrtka kći Ronhill.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Spasimo Hrvatsku od velikih Hrvata i mafijaša</p>
<p>Alijansu su nastavili razbijati ljudi koji su od samog početka »njuškali« sve što se događa u Alijansi i okolo nje - pravi »profesionalci«, a da nisu nikad postali članovi Alijanse. Čudno ili još jedan dokaz kako tzv. tajne službe ili privatni lobiji određenih politikanata uspijevaju razbiti svaku ozbiljnu građansku inicijativu za formiranje alternative mafijašima i politikantima na vlasti. Za to im dobro dođu i neka imena uglednih i još nepotrošenih građana / Svojedobno sam mislio: Ako nas isti budu i dalje vodili, bit će isto. Sada u to nisam više uvjeren. Bit će mnogo gore! Mi doista živimo naš dvadesetpeti sat! Ipak pozivam još jednom: »Spasimo Hrvatsku« od velikih Hrvata, politikanata i mafijaša. Spasimo je od nereda, nerada i neodgovornosti odgovornih</p>
<p>IVAN GRUBIŠIĆ</p>
<p>Mi bez afera, nažalost, ne možemo. Prate nas od famoznih barikada sve do sadašnjeg prisluškivanja. Tragično je što u njima često sudjeluju ljudi znanstvenih i stručnih referenci, a upitne moralne prepoznatljivosti i temeljna poštenja. </p>
<p>Siromasi duhom, posežu za tuđim idejama, nazivima, programima sve pod etiketom profesionalizma i slobode, etičnosti i morala. Opravdavaju takve postupke zabrinutošću za opće dobro, za pravnu državu.</p>
<p>Došlo je to do izražaja prigodom osnivanja još jedne političke stranke Alijanse za pravnu državu. Dotična su gospoda već jednom zloupotrijebila projekt akademika Supeka i don Ivana Grubišića i sudjelovala u osnivanju Alijanse za treću Hrvatsku kao političke stranke 15. ožujka 2003. </p>
<p>Nakon što su se posvađali i razišli na općem saboru te navodne stranke 28. lipnja 2003., došli su do ideje da osnuju novu političku stranku, ni manje ni više, nego Alijansu za pravnu državu.</p>
<p>To su i učinili 20. rujna ovoga mjeseca u Zagrebu. Za predsjednika su postavili dobrog čovjeka prof. Zdravka Radmana, uvjeravajući ga da upravo iza te nove stranke stoje Supek i Grubišić. </p>
<p>Bila je to još jedna nesmiljena prijevara i bezočna manipulacija.</p>
<p>Alijansu su nastavili razbijati ljudi koji su od samog početka »njuškali« sve što se događa u Alijansi i okolo nje - pravi »profesionalci«, a da nisu nikad postali članovi Alijanse. Čudno ili još jedan dokaz kako tzv. tajne službe ili privatni lobiji određenih politikanata uspijevaju razbiti svaku ozbiljnu građansku inicijativu za formiranje alternative mafijašima i politikantima na vlasti. Za to im dobro dođu i neka imena uglednih i još nepotrošenih građana.</p>
<p>Nositelji projekta Alijanse Supek - Grubišić oštro su se distancirali od Alijanse za treću Hrvatsku i kao udruge i kao političke stranke već 19. veljače 2003. i osnovali Alijansu za mir i pravdu - Glas za čovjeka 5. travnja 2003. u Splitu kao udrugu i alternativu partitokratskom haranju Hrvatskom.</p>
<p>Za predsjednika te udruge izabran je don Ivan Grubišić a za počasnog predsjednika Ivan Supek. Za nas dvojicu druge Alijanse, bilo kao udruge ili političke stranke, ne postoje. S njima, radi dosadašnjega negativnog iskustva, ne želimo suradnju. Suradnja je moguća samo pod jedinstvenom Alijansom - Glas za čovjeka. Ujediniti sve članstvo još nije kasno!</p>
<p>Nažalost, ima pojedinaca koji su uredno ispunili i pristupnice i postali članovi Alijanse za mir i pravdu - Glas za čovjeka, a koji se služe svim mogućim sredstvima da i nju sruše, posebno suradnju Supeka i Grubišića na tom projektu.</p>
<p>I tu su na djelu »profesionalci«. Oni su tražili neku novu strukturu, a ne Alijansu kao savez udruga za izlazak na predstojeće izbore premda su bili na osnivačkoj skupštini Alijanse u Splitu. Čini se da su u tome donekle i uspjeli osnivanjem inicijative Alternativne Hrvatske.</p>
<p>Tu najnoviju (mislim prema nazivu i najneuvjerljiviju inicijativu), posebno kad se zna tko ju podržava, Alijansa ne može prihvatiti. </p>
<p>Osobno ću podržati Ivana Supeka kao nositelja neovisne liste, jer radimo na istom programu, u onim izbornim jedinicama gdje Alijansa ne bude imala svoju listu, a javnu podršku kandidatima na listama gospodina Supeka dat ću ovisno o tome tko će biti kandidat. </p>
<p>Nadam se da akademik Supek neće stavljati na listu osobe koje su razbijale zajednički projekt Alijanse.</p>
<p>Alijansa će pokušati izaći na izbore u onim izbornim jedinicama gdje ima svoje članstvo i svoje osnovane krugove, pod uvjetom da nađemo pouzdane, sposobne-mlađe ljude koji će prihvatiti naš program i za njega se zauzimati u eventualnom zastupničkom mandatu u Saboru. Bez stručnih, mlađih, poštenih i nepotrošenih ljudi na listama na izbore ne treba izlaziti.</p>
<p>Postavlja se pitanje: Da li, i kako dalje?! Čini se da još nije vrijeme za ozbiljnije »buđenje« naroda. Meni ostaje dvojba »gurati Mosor« i dalje posve sam (čini mi se manje glupim), nego tražiti od ljudi da se »probude«.</p>
<p>Još bi bilo bolje pridružiti se nacionalnom hodočašću u Rim, solidarizirati se s našim episkopatom nego preuzeti ulogu klauna koji viče: Spasimo Hrvatsku! </p>
<p>Uostalom, može nam se lako dogoditi istinitost određene izreke: bolje da propadne narod nego zablude toga naroda o sebi. </p>
<p>Svojedobno sam mislio: Ako nas isti budu i dalje vodili, bit će isto. Sada u to nisam više uvjeren. Bit će mnogo gore! Mi doista živimo naš dvadesetpeti sat! Ipak pozivam još jednom: »Spasimo Hrvatsku« od velikih Hrvata, politikanata i mafijaša. Spasimo je od nereda, nerada i neodgovornosti odgovornih. Alijansa - Glas za čovjeka može biti naša šansa. </p>
<p>Autor je predsjednik Alijanse za mir i pravdu - Glasa za čovjeka.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Daleko je još pravna država, daleko je Europa: Na najnižoj točki hrvatske činovničke hajdučije </p>
<p>Naši moćnici imaju neke božanske osobine. Prva je božanska osobina da su njihovi putovi nedokučivi što znači da je njihovo ponašanje nepredvidljivo. Druga je božanska osobina da moćnik nikome nije odgovoran. Ako pođemo od takvih osobina, onda su moćnici nešto više od metafore. No pa gdje su onda (gdje stoluju) naši mali bogovi? Zna se gdje su: oni su negdje u državnoj administraciji / Pojedini službenik može po volji kršiti ili ignorirati propise prema kojima je dužan raditi, a za to ga nitko neće pozvati na odgovornost, čak ni njegov neposredan šef, a kamoli neki čudak koji bi pokušao alarmirati javnost na takvo ponašanje / Svakako ostaje zanimljivo pitanje zašto neki (možda veći dio) normalno obavljaju svoj posao, a drugi se ponašaju nevjerojatno bahato. Ti drugi sigurno dobro znaju da u današnjoj administraciji nitko neće biti nagrađen ako ispravno radi niti će biti kažnjen ako radi prema vlastitom ćefu. Jer nezamislivo je u našoj situaciji da bi lošem radniku neki šef mogao reći: »Otpušteni ste«, što bi se u Americi vrlo vjerojatno dogodilo</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Jedan moj profesionalni kolega sa Zapada koji je proveo oko godinu dana u Ljubljani još u doba kada je Ljubljana bila samo glavni grad Socijalističke Republike Slovenije ovako je sažeo svoje iskustvo stečeno za vrijeme boravka u tadašnjoj Jugoslaviji: »Tako mala zemlja, a tako mnogo malih bogova u njoj«.</p>
<p>Sasvim je svejedno je li time mislio samo na Sloveniju ili na čitavu tadašnju Jugoslavensku federaciju. U svim republikama tadašnje Jugoslavije bilo je isto: svuda mnoštvo malih bogova. A tako je to i danas u svim osamostaljenim republikama bivše Jugoslavije.</p>
<p>Čitatelj mi može prigovoriti da je pojam »mali bog« samo metafora za različite moćnike koji i danas vedre i oblače kao nekad, ali da je povijesno gledano termin »mali bog« ipak neutemeljen. Pa ipak, jedan pisac u starom Rimskom Carstvu napisao je i ovo: »Kad izađeš na ulicu, prije ćeš sresti boga nego čovjeka«.</p>
<p>Naime, većina čitatelja ne zna da je vlast u Rimu (bio to sam imperator ili Senat) mogao nekoga proglasiti bogom. Uostalom, poznato je da je imperator Kaligula proglasio svoga konja senatorom. Ako je to bilo moguće, onda je još lakše bilo proglasiti nekog čovjeka bogom.</p>
<p>Pa ipak, vratimo se u naše vrijeme.</p>
<p>Naši moćnici imaju neke božanske osobine. Prva je božanska osobina da su njihovi putovi nedokučivi što znači da je njihovo ponašanje nepredvidljivo. Druga je božanska osobina da moćnik nikome nije odgovoran. Ako pođemo od takvih osobina, onda su moćnici nešto više od metafore.</p>
<p>No pa gdje su onda (gdje stoluju) naši mali bogovi? Zna se gdje su: oni su negdje u državnoj administraciji. I za našu administraciju vrijedi definicija koju je za američku administraciju nakon Drugoga svjetskog rata upotrijebio veliki američki sociolog C. Wright Mills u svojoj glasovitoj studiji White Collar: »To je sustav organizirane neodgovornosti«. Ta definicija u punoj se mjeri može primijeniti na hrvatsku državnu administraciju u cjelini. </p>
<p>Pojedini službenik može po volji kršiti ili ignorirati propise prema kojima je dužan raditi, a za to ga nitko neće pozvati na odgovornost, čak ni njegov neposredan šef, a kamoli neki čudak koji bi pokušao alarmirati javnost na takvo ponašanje. Takvi ljudi se na Zapadu nazivaju wistle blowers što je u nas neprevodivo odnosno najbliže bi bilo reći da su to ljudi koji zvone na uzbunu.</p>
<p>U tu kategoriju bi spadala npr. Ankica Lepej i Vesna Balenović, ali dobro je poznato kako su se provele.</p>
<p>Doduše božansku moć mogu imati i različite naprave, na primjer, kompjutor. Tako je nedavno neki kompjutor u Zavodu za mirovinsko osiguranje »samovoljno« izbrisao s popisa cijelu jednu kategoriju ljudi koja na temelju saborske odluke prima uz redovitu i dodatnu mirovinu. </p>
<p>Nakon nekoliko mjeseci redovite isplate tako uvećane mirovine, kompjutor se sjetio da bi im tu mirovinu trebalo izbrisati. Dakako, nakon verbalnih intervencija pogođenih umirovljenika administracija je priznala da je to pogreška pa je na kraju ta pogreška ispravljena.</p>
<p>Ali ne zna se niti će se ikad doznati tko je dao nalog kompjutoru da te dodatne mirovine izbriše. Stoga valja zaključiti da je to kompjuter sam uradio na temelju vlastite prosudbe. Ako bi to bila istina, onda bi to značilo da je napravljen robot s vlastitom inteligencijom, pa bi onda trebalo taj izum patentirati.</p>
<p>Uostalom na takvim se robotima radi u svijetu, pa je konstruiran i robot na kojem se mogu vježbati liječnici stažisti: na njemu se može mjeriti krvni tlak i vršiti neke krvne pretrage. Nije mi poznato je li neka medicinska ustanova nabavila takav robot. Vjerojatno nije, jer je takav robot vrlo skup (košta više od 30 tisuća američkih dolara), a pacijenti su ipak jeftiniji.</p>
<p>Ili da navedem drugi primjer. Riječ je o starijem gospodinu čije ime i prezime (pa čak ni inicijale) neću navesti. On je zaposlio osobu da mu vodi kućanstvo i pomaže u nekim drugim poslovima. Ali kao legalist nije je zaposlio na crno nego je prijavio na neodređeno vrijeme.</p>
<p>Ispočetka je sve teklo normalno: svaki mjesec dobivao je uplatnice od Mirovinskog zavoda i Zavoda za zdravstveno osiguranje. A onda se pojavljuje nešto čudno. Na uplatnicama Mirovinskog zavoda pojavljuje se nekakav saldo koji mu nitko nije znao objasniti što je to. Pored naznake mjesečne rate, zahtijeva se uplata veća od te rate.</p>
<p>No on se ograničio na to da uplaćuje propisanu mjesečnu ratu dok ne dobije rješenje da se rata povećala.</p>
<p>Njegove intervencije da se to ispravi bile su neuspješne, jer tako je kompjutor odredio. Na tome nije završilo. Jer u poreznoj upravi ukinuta je kategorija kućanstvo pa je trebalo prijeći na posve drukčiji način plaćanja pri čemu mu je sugerirano da zaposli još jednu osobu koja će mu voditi računovodstvo. Čak mu je jedan činovnik u poreznoj upravi zaprijetio da će vidjeti svoga boga ako ne zaposli računovođu.</p>
<p>Bitno je da se što je moguće više komplicira uplata doprinosa i da pritom neke posredničke agencije naplate svoju proviziju. Dakle, kompjutor je predvidio ili barem naslutio što se sprema u poreznoj upravi.</p>
<p>Ne mogu reći kako se dotični umirovljenik »snalazio« i kako se »snalazi«, jer bi to za njega bilo čak i opasno za zdravlje. Zaseban je problem unutarnje funkcioniranje administracije, odnosno kolanje dokumenata unutar istog nadleštva ili ureda. Tu se možemo susresti s dvije vrste administrativaca. </p>
<p>Postoji vrst administrativaca koja normalno procesuira određene predmete kako je to i propisano. Ali postoje i takvi koji jednostavno zanemaruju da pregledaju poštu koja im je stigla i da postupe dalje uzevši u obzir novopristigle dokumente. A tu je ponajprije riječ o osobama koje su se vratile u Hrvatsku i sada napokon žele srediti mirovinu. Takve osobe znaju reći: ja ću mu ponovo napisati rješenje koje već ima, a on ako je nezadovoljan neka se žali.</p>
<p>Svakako ostaje zanimljivo pitanje zašto neki (možda veći dio) normalno obavljaju svoj posao, a drugi se ponašaju nevjerojatno bahato. Ti drugi sigurno dobro znaju da u današnjoj administraciji nitko neće biti nagrađen ako ispravno radi niti će biti kažnjen ako radi prema vlastitom ćefu. Jer nezamislivo je u našoj situaciji da bi lošem radniku neki šef mogao reći You are fired (otpušteni ste), što bi se u Americi vrlo vjerojatno dogodilo.</p>
<p>Ovdje ne bismo smjeli izostaviti i jednu noviju administrativnu pošast: da pojedina tijela vlasti i s njima povezane tvrtke traže ponovnu uplatu računa koji su davno plaćeni. Čini se da takvi administratori uopće nemaju pojma da u hrvatskom pravu postoji i institut zastare i da nikad nisu imali u rukama sada važeći Zakon o obaveznim odnosima, ili se možda prave ludi. </p>
<p>Uostalom ja sam nakon trideset i šest godina dobio rješenje za porez na garažu koja je bila evidentirana u Gradskom stambenom poduzeću i za koju sam redovito dobivao uplatnice koje sam podmirivao.</p>
<p>Maheri kao »mali bogovi«</p>
<p>I na kraju kao šećer mogu spomenuti da neka lokalna tijela državne uprave rade u sprezi s pojedinim uzurpatorima koje su tobože izabrali stanari neke zgrade uz mjesečnu naknadu od npr. pet tisuća kuna, što se plaća iz pričuve. Oni sada nabijaju račune za komunalije kako to odgovara lokalnim tijelima uprave. Time se čini da je tu ipak dostignuta najniža točka te činovničke hajdučije.</p>
<p>Pa kako drukčije nazvati sve te mahere u kojima je sjedinjeno teško neznanje s potpunom neodgovornošću negoli »mali bogovi«. Daleko je pravna država, daleko je Europa!</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor, redoviti član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kutinski slučaj pljuska je svima nama u Hrvatskoj</p>
<p>Dojam je da se resorni ministri, odnosno aktualna vlast servilno dodvoravaju iracionalnim roditeljima koji demokraciju pretvaraju u anarhiju. Mjerodavni moraju biti odlučni, jer su roditelji zakonski obvezni slati djecu u osnovnu školu. Nedopustivo je da Ministarstvo prosvjete dopušta roditeljsku samovolju ispisivanja djece iz jedne škole i gostovanja te iste djece u drugoj školi. Roditeljskoj samovolji, nažalost, (ne)svjesno je pridonijela i druga kutinska škola koja je prihvatila djecu u statusu gosta</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ </p>
<p>Aktualna vlast nažalost nije imala hrabrosti i znanja uhvatiti se u koštac s nizom negativnih pojava u društvu, a u kojoj mjeri je nesposobna riješiti bilo kakav problem najbolje pokazuje slučaj male Ele. Tri tjedna od početka nastave su prošla, a problemi vezani uz taj slučaj još nisu riješeni. Nesposobnost resornih ministarstava, a posebno prosvjetnoga, više nikog ne iznenađuje. Međutim, zabrinjava da ni uži kabinet Vlade na prošlotjednom sastanku nije ponudio nikakva rješenja.</p>
<p>Javnost je u međuvremenu, istina samo deklarativno, senzibilizirana za problem, ali mjerodavne institucije koje ga moraju riješiti nemaju hrabrosti presjeći agoniju nesretne djevojčice. </p>
<p>Kutinski slučaj, kad se već dogodio, morao je biti okončan već nakon prvog tjedna nastave. </p>
<p>Sve što se događa nakon toga pljuska je svima nama, a posebice odgovornim osobama koje ga ne znaju riješiti.</p>
<p>Dojam je da se resorni ministri, odnosno aktualna vlast servilno dodvoravaju iracionalnim roditeljima koji demokraciju pretvaraju u anarhiju. Mjerodavni moraju biti odlučni, jer su roditelji zakonski obvezni slati djecu u osnovnu školu. Nedopustivo je da Ministarstvo prosvjete dopušta roditeljsku samovolju ispisivanja djece iz jedne škole i gostovanja te iste djece u drugoj školi. Roditeljskoj samovolji, nažalost, (ne)svjesno je pridonijela i druga kutinska škola koja je prihvatila djecu u statusu gosta.</p>
<p>Na tragu toga događa se još jedan apsurd. U jednoj riječkoj osnovnoj školi roditelji žele drugu učiteljicu, jer je, tvrde oni, postojeća učiteljica preblaga. Apsurd koji se može dogoditi samo učiteljima. Pogrešno i preširoka shvaćena teza da roditelji moraju biti involvirani u kreiranje politike škole.</p>
<p>Roditeljima se ne smije dopustiti neograničena mogućnost utjecaja na organizaciju i politiku škole osobito ako se to temelji na njihovu neznanju ili površnim impresijama. Ministarstvo i u riječkom slučaju neopravdano popušta i predlaže privremeno rješenje postavljanjem treće učiteljice. </p>
<p>Takvim rješenjima Ministarstvo doprinosi i daljnjoj devalvaciji učiteljskog poziva. Ako se nastavi na taj način udovoljavati roditeljima, čeka nas organizacijska anarhija, čemu nitko neće moći stati na kraj. U nekoj novoj prigodi možemo očekivati apsurdnu situaciju da će roditelji htjeti drugu učiteljicu, jer im se kod postojeće ne sviđa njezina frizura. Neodgovorno je i međusobno optuživanje mjerodavnih institucija tko je više kriv za nastali slučaj. Nakon svega Ministarstvo prosvjete mora biti odlučno i ne dopustiti upisivanje djece u bilo koju drugu školu, osim u onu koja je predviđena sukladno postojećoj mreži škola. Računajući na zakonsku obvezu roditelja da šalju djecu u školu takvim potezom napravit će se važan korak u rješavanju spomenutih i svih drugih takvih i sličnih slučajeva. </p>
<p>Autor je predsjednik Sindikata Preporod.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Dinamovac u Torcidi </p>
<p>Mile Milković, počasni ravnatelj Muzeja lijepih umjetnosti, St. Petersburg, Florida</p>
<p>U proljeće 1992. vraćajući se poslije 42 godine u Hrvatsku, kad sam bio u vlaku iz Ljubljane i približavao se Zagrebu, stotinu je misli prolazilo mojom glavom. Rekao sam si: »Bože moj, poslije toliko godina ja se vraćam i bit ću stranac u mom dragom mjestu gdje sam proveo dvije godine, studirajući arheologiju i povijest umjetnosti«.</p>
<p> Čudo se dogodilo. Poslije dolaska na kolodvor, putem prema Zrinjevcu i Jelačića trgu, odjednom sam osjetio kao da nikada nisam napustio Zagreb i kao da je sve bilo jedan dugi, ružni san. Zagreb i Hrvatska bili su kontinuitet mojih mladih dana u tada žalosnoj domovini.</p>
<p>Sjećam se studentskih dana koje sam provodio na Mejama u Meštrovićevoj vili, prenoseći starine hrvatskoga muzeja iz Klisa, i susreta s našim Meštrom u našoj novoj domovini, Americi. Za vrijeme posjeta Meštroviću u Sveučilištu Notre Dame ugodno smo razgovarali o njegovu atelieru, umjetnosti, političkim prilikama u domovini. Bio sam neobično iznenađen svježim i odličnim pamćenjem majstora o svemu u Zagrebu.</p>
<p>Osobita mi je čast da će moj skromni doprinos Meštrovićevih medalja biti u stalnom postavu u našem Arheološkom muzeju u Zagrebu i Fundaciji Ivana Meštrovića. Osobnu biblioteku dajem Sveučilišnoj knjižnici i Arheološkom muzeju u Zagrebu.</p>
<p> Otvarajući srce moram otkriti jednu veliku tajnu: ja sam bio jedini u grupi naše splitske studentske torcide koji je bio dinamovac. Kad smo igrali protiv Crvene zvezde ili Partizana, svi smo bili zajedno, ali utakmice između Hajduka i Dinama mene su uvijek odvodile na drugu stranu stadiona. Uvijek sam želio biti u Zagrebu kad sam bio u Splitu i obratno, ali se sjećajte da je sv. Jeronim rekao »Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum«.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Deset godina Zida boli</p>
<p>U petak je na Selskoj cesti obilježena 10. godišnjica Zida boli u organizaciji Centra Apel, Zajednice udruga udovica Hrvatske i Udruge nezavisnih dragovoljaca Hrvatske. Roditelji poginulih i nestalih u Domovinskom ratu te sudionici i organizatori obilježavanja 10. godišnjice na Zidu boli zapalili su svijeće a u popodnevnim su satima kod grobnice s neidentificiranim posmrtnim ostatcima te kod centralnog križa na Mirogoju položili vijence.</p>
<p> Anja Šovagović-Despot i Joško Ševo pročitali su imena svih 1247 osoba kojima se izgubio svaki trag. Na kraju okupljanja svećenik je održao dio pogrebnog obreda.</p>
<p>Zid boli su 26. rujna 1993. godine na Selskoj cesti, pred tadašnjim sjedištem UN-a u Zagrebu, počele podizati obitelji poginulih, ubijenih, zarobljenih, nasilno odvedenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila, a priključili su im se i suborci, prijatelji i prognanici koji su na taj način počeli graditi otvorenu knjigu stradanja hrvatskog naroda.</p>
<p> Kako je rekla Zdenka Farkaš, predsjednica Centra Apel, »splet crvenih i crnih cigala na kojima su upisana imena nestalih, zarobljenih, poginulih i ubijenih glas je hrvatske žrtve, odnosno apel za humanost i ljudska prava upućen međunarodnoj zajednici«. Organizatori su naglasili kako su obitelji stradalih u Domovinskom ratu, koristeći opeku umjesto papira, uputili trajan apel koji istovremeno upozorava na razorene i uništene domove, sela i gradova. Na taj su način iskazali odlučnost da saznaju istinu o svojim najbližima, da dostojanstveno pokopaju poginule te da ponovno izgrade razrušene domove.</p>
<p> U govoru što ga je pročitala Zdenka Farkaš, organizatori su se u prvom redu obratili predsjedniku RH Stjepanu Mesiću, predsjedniku Vlade RH Ivici Račanu i predsjedniku Hrvatskog Sabora Zlatku Tomčiću, koje su pozvali da se energično zauzmu kod Vijeća sigurnosti i glavnog tajnika UN-a za izmjenu Statuta Međunarodnog suda za krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjenog na području bivše Jugoslavije. Statut je, smatraju, protivan načelima na kojima je osnovan UN. Ako sud, kažu organizatori, nema isključivu zadaću osuditi odgovorne za rat, onda je upitno i njegovo postojanje i svrha.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Četiri kamenoloma na Medvednici pred zatvaranjem?</p>
<p>Na prostorima sadašnjih kamenoloma Vukov Dol, Bizek, Podsusedsko Dolje i Ivanec trebale bi biti zone rekreacije i odmora / Problem je u tome što kamenolomi nemaju vremenski ograničenu koncesiju za eksploataciju, a gradske vlasti već planiraju izgradnju modernih objekata za zimske sportove </p>
<p>Na području Parka prirode Medvednica nalaze se četiri aktivna kamenoloma, odnosno odobrena eksploatacijska polja koja bi se, ako se prihvati prijedlog Prostornog plana Parka prirode Medvednica, trebali »ugasiti«, odnosno prestati s radom. </p>
<p>Od njih četiri, tri - Vukov Dol, Bizek i Podsusedsko Dolje - nalaze se u nadležnosti Grada, dok je četvrti, Ivanec, u nadležnosti Zagrebačke županije.</p>
<p>Naime, na mjestima gdje se sada vadi kamen, prema prijedlogu Prostornog plana Parka prirode nalazit će se zone rekreacije i odmora. Prostorni plan, međutim, tek sada se razmatra u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p>Problem je, međutim, što kamenolomi nemaju vremenski ograničenu koncesiju za eksploataciju, a to nije u skladu s planovima za izgradnju modernih objekata za zimske sportove što ih već pripremaju gradske vlasti.. Tako je, primjerice poduzeće Tempo koncesionar Podsusedskog Dolja gdje vadi tehnički građevni kamen. Ta tvrtka ima rješenje što ga je Gradski ured za gospodarstvo izdao još 1994. godine i na temelju kojega »može legalno eksploatirati mineralnu sirovinu«. Međutim, istim odobrenjem nije određen rok eksploatacije, što znači da poduzeće može vaditi kamen dok god želi. No rješenjem je definirana ukupna količina sirovine što se može izvaditi, te način eksploatacije, određen rudarskim projektom</p>
<p>U 2002. godini Tempo je tražio od Grada, što mu je i odobreno, proširenje eksploatacijskog polja za četiri i pol hektara. Međutim, u Gradskom uredu za gospodarstvo ističu kako za to proširenje još nije izdana rudarska koncesija, niti je sklopljen ugovor o koncesiji, te nije ni definiran rok eksploatacije, niti je ona na tom mjestu dopuštena.</p>
<p>Kamenolom Vukov Dol eksploatira tvrtka Geomid iz Sesveta, koja iz eksploatacijskog polja također vadi tehnički građevni kamen, dok se u kamenolomu Bizek, koncesionara Naše katedrale vadi arhitektonski građevni kamen. Ni ti kamenolomi nemaju vremenski ograničenu koncesiju, nego jedanput godišnje, prema odredbama Zakona o rudarstvu, dostavljaju podatke o preostalim rezervama mineralnih sirovina na svojem području.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Milan Šećković zarobio nas je u našem vlastitom dvorištu«</p>
<p>Milan Šećković, vlasnik licence za izbor Miss Hrvatske (ove godine održava se upravo ove nedjelje u Zagrebu), manje je poznat i kao vlasnik tvrtke Vajda koja u šumi na vrhu zagrebačke Grmoščice ima pogone za obradu perja i punjenje perjem tekstilnih proizvoda poput jastuka, jakni i sličnog. Upravo je ta tvornica kamen spoticanja na koji upozorava obitelj Petan iz neposredbne blizine. </p>
<p>Naime, Šećković već godinama gnjavi Petanove koje je dobio za susjede kad je kupio perjaru. Ta je obitelj, naime, oduvijek ulazila u svoje dvorište iz dvorišta perjare, pa je do dolaska Šećkovića za prolaz do svojega dvorišta morala koristiti glavni ulaz u perjaru, koji se nalazi na samom kraju ceste Grmoščice desne. </p>
<p>Prijašnji je vlasnik imao čuvara, pa su članovi obitelji Petan bez problema prolazili kroz glavni ulaz i nakon radnog vremena perjare. Međutim, s dolaskom Šećkovića čuvar je nestao pa su nastali problemi. Poslije 15 sati ulaz se zaključava, a ključeve dobiva Fata, Šećkovićeva radnica koja živi u kući pored ulaza. Priča s Fatom na kraju je završila tako što sad obitelj Petan ključeve traži od suda.</p>
<p> Sutkinja je bila na očevidu još u ožujku ove godine i već je tada mogla vidjeti svu apsurdnost situacije: Petanima se ne da ključ da ulaze kroz glavna vrata tvorničkog kompleksa, a s druge strane, iz vlastitoga dvorišta mogu ući u dvorište Šećkovićeve perjare kad god hoće. Dakle, moglo bi se reći i da im ključ treba za - izlaz iz dvorišta.</p>
<p>»Naravno da je cijela stvar besmislena, jer kad bismo i htjeli krasti po perjari, kao što se Fata i boji, ključevi nam ne bi ni trebali, jer možemo ulaziti iz vlastitog dvorišta«, kaže Đurđa Petan, samohrana majka koja živi sa sinom i bolesnom majkom.</p>
<p>Baka Vera kaže da ima već 81 godinu, između ostalog i bolesne noge, i da se ne može verati po šumi kroz duboki jarak da bi izašla iz dvorišta. A Fatu moliti neće, kaže, pa čak i ako dođe Hitna.</p>
<p>»Mojem je unuku prijetila da će ga ubiti. Ona i Šećkovićka govore nam 'marš'! I kako da onda razgovaramo? Proljetos je po mene usred noći morala doći Hitna, ali se nismo usudili ići do Fate. Onda joj je druga susjeda zaprijetila policijom, pa sam se izvukla. A kad smo kupili nove krevete, morali smo ih nositi kroz šumski jarak, pa kroz stražnji ulaz u naše dvorište. Ostali smo zarobljeni u vlastitom dvorištu«, kaže baka Vera. Njezina kći Đurđa veli, pak, kako se pokušala dogovoriti s Adelom, »ali ona je školovana žena i ne želi imati posla sa seljacima«.</p>
<p>Vjesniku također nije pošlo za rukom dobiti odgovore od gospođe Šećković, jer u petak, dva dana prije izbora za Miss (i Mistera) Hrvatske, na telefon perjare nitko se nije javljao. No, odgovori bi se mogli dobiti i na sudu. Uskoro će treće ročište.</p>
<p>Robert Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pogodovanje moćnima i Bandićev obračun s HNS-om</p>
<p>Jesu li u Zagrebu na vidiku prijevremeni izbori? Svađe i međusobne optužbe gradskih koalicijskih partnera, naime, sve su češće i žešće </p>
<p>Prema onome što su zastupnici i novinari u četvrtak, pred sam izmak snaga na maratonskoj sjednici Gradske skupštine, čuli od čelnika gradskog SDP-a i zamjenika gradonačelnice Milana Bandića, lako bi se moglo zaključiti da je bivši gradonačelnik odlučio raskrstiti s koalicijskim partnerom.</p>
<p>»Više neću popuštati vašim ucjenama kako bi se održala koalicija, niti ću zbog vas završavati na Rebru«, poručio je on haenesovcima na njihov poziv da im se javno ispriča zbog toga što je u svibnju izjavio da su natječaji za direktore devet gradskih poduzeća 2001. bili farsa, jer je HNS inzistirao na svojim ljudima.</p>
<p>Kako su HNS-ovci tada, ako je vjerovati Bandiću, koaliciju uvjetovali ostankom jednog njihova čovjeka na mjestu direktora Plinare, moglo bi se pretpostaviti da Zagreb očekuju prijevremeni izbori. Zagrebačku vlast, naime, zadnjih mjeseci potresaju mnogo jače svađe i međusobne optužbe od onih iz 2001., koje sad izgledaju kao mačji kašalj. Hoće li međusobna neslaganja i podmetanja, međutim, dovesti do ranijeg raspada koalicije i raspisivanja novih izbora (redovni su 2005.), kao što predviđa i gradski HDZ, vidjet ćemo vrlo brzo.</p>
<p>Do kraja godine trebali bismo doznati i hoće li detaljni planovi koji se brzinom svjetlosti izrađuju za lokacije u Vukovarskoj i Savskoj ulici, dopustiti investitorima - Zdravku Mamiću i njegovu partneru Josipu Kordiću, te Tomi Horvatinčiću - da tamo izgrade nebodere. Oporba je uvrštavanje njihovih lokacija u Program mjera unapređenja prostora po hitnom postupku ocijenila pogodovanjem bogatima. Pravaš Miroslav Rožić rekao je da se za te investitore izrađuju planovi jer je »jedan od njih moćan, a drugi rabijatan«. Na to je reagirao SDP-ov potpredsjednik Skupštine Vladimir Velnić: »Zar ovdje ima ljudi kojima smeta pogled s visina? A kako vi, gospodo katastrofičari, zamišljate Zagreb - s potleušicama? Tko je protiv bogatih?«. HDZ-ovac Mario Starešinić na to je odgovorio, da »bogate ljude stvara ova vlast, koja je korupciju uvela u sve gradske pore«. </p>
<p>M. Majić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>HNK traži rješenje za parkiranje</p>
<p>Oko 550 djelatnika Hrvatskog narodnog kazališta potpisuje peticiju sa zahtjevom da im Uprava omogući parkiranje u 2. i 3. zoni, što bi donekle, ali ne i u potpunosti, riješilo njihov problem. Ovu vijest rekla nam je djelatnica Kazališta koja je htjela ostati anonimna.</p>
<p> Naime, unatoč rampi i znakovima zabrane, promet se ipak odvija i na prostoru oko Hrvatskog narodnog kazališta na Trgu maršala Tita. Na prilaznoj cesti i pločniku bilo je ovih dana oko 13 sati parkirano čak tridesetak automobila. Tako je onemogućen prolazak vozilima hitne pomoći i vatrogascima, a time su neizravno ugroženi i ljudski životi. Otežano je i kretanje invalida pa oni moraju prolaziti sredinom ceste, što smanjuje njihovu sigurnost. Ni to nije sve: da bi zaobišli rampu i stigli do mjesta na kojemu parkiraju, automobili moraju voziti i preko gradskog travnjaka koji održavaju radnici Zrinjevca.</p>
<p>L. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Glazbene nagrade Mobo 50 Centu i Justinu Timberlakeu</p>
<p>LONDON, 26. rujna</p>
<p> - Kontroverzni britanski reper 50 Cent imao je u četvrtak navečer, na dodjeli glazbenih nagrada Mobo (Music of Black Origin - glazba crnačkog podrijetla) najviše razloga za slavlje, jer upravo je on dobitnik čak triju nagrada. Ipak, najboljim izvođačem Rhythm proglašen je Justin Timberlake, američka bijela pop-zvijezda, kojemu su protukandidatkinje bile dive Ashanti, Beyonce Knowles, Kelly Rowland i Terri Walker.</p>
<p> Timberlake, koji se kao ni Christina Aguilera, dobitnica nagrade za najbolji video spot, nije pojavio na dodjeli prestižnih nagrada, bio je jedini muškarac nominiran u kategoriji izvođača R, a bio je kandidat i za nagradu za najbolji album. Ipak, ona je pripala 50 Centu, kojemu su u ruke stigle i nagrade za najboljeg izvođača hip hop-a i najbolji singl »In Da Club«.</p>
<p> Big Brovaz, šesteročlana skupina iz Londona, osvojila je nagradu za najbolje nove izvođače, a u suradnji s Punjabi MC i zajedničku nagradu za najbolju britansku izvedbu godine.</p>
<p> Gitarist i pjevač George Benson dobio je nagradu za životno djelo, a funk band Kool & The Gang nagrađen je za iznimno ostvarenje.</p>
<p> Nagrade Mobo dodjeljuju se izvođačima svih boja kože za širok raspon glazbe crnačkoga podrijetla - R, hip-hop, rap, jazz, reggae i gospel. O većini nagrada odlučuje publika glasanjem. (P.B.P, H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U 54. godini umro Robert Palmer</p>
<p>PARIZ, 26. rujna -Britanski rock pjevač Robert Palmer preminuo je u petak u Parizu. 54-godišnji glazbenik poznat po velikom hitu »Addicted to Love« iz 1985. godine, nije uspio preživjeti infarkt, objavljuju francuski mediji. </p>
<p>Pjevač je u Parizu bio na dvodnevnom odmoru u društvu svoje partnerice Mary Ambrose, a infarkt je doživio u petak u ranim jutarnjim satima. </p>
<p>Palmer je u Pariz stigao nakon snimanja TV showa u Londonu, a iz Pariza je namjeravao krenuti u Švicarsku, u kojoj je živio posljednjih 16 godina. Poznat je kao veliki glazbenik, dobro prihvaćen s obje strane Atlantika. Tijekom osamdesetih, kada je postizao najveće uspjehe, postao je i dobitnik najprestižnije nagrade grammy, a svaki njegov album bio je rasprodan u platinastoj nakladi.</p>
<p>Robert Palmer rođen je 1949. godine u Batleyju, Yorkshire, a djetinjstvo je proveo na Malti, gdje je njegov otac radio. U Yorkshire se vratio u tinejdžerskim godinama, a prvi je band osnovao s 15 godina.</p>
<p>U dvadesetoj je godini napustio posao grafičkog dizajnera i preselio se u London nastojeći ostvariti san i postati pjevač. Osnovao je band s Elkie Brooks.</p>
<p>Solo pjevač postao je 1974. godine te izveo hitiće »Every Kinda People« i »Johnny and Mary«, da bi 1982. ušao među prvih 20 na britanskoj top ljestvici s pjesmom »Some Guys Have All The Luck«. </p>
<p>No, bez sumnje, njegov najveći hit bila je pjesma iz 1986. - »Addicted To Love«, za koju je dobio i grammy. Pamtit ćemo ga i po pjesmi »Simply Irresistible«.</p>
<p>U osamdesetima je Palmer oduševljavao i nastupajući u grupi The Power Station, koju je osnovao sa članovima Duran Duran Johnom i Andyjem Taylorom, te bubnjarom skupine Chic Tonyjem Thompsonom. </p>
<p>Prepoznatljiv je bio i po stilu odijevanja, klasičnim odijelima, a glazbeni magazin Rolling Stone proglasio ga je najbolje odjevenim muškarcem 1990. godine. Posljednji album »Drive« Palmer je objavio u svibnju ove godine.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Još jedna tužba Catherine Zeta-Jones </p>
<p>LOS ANGELES, 26. rujna</p>
<p> - Velška glumica Catherine Zeta-Jones tuži francusku kozmetičku kuću koja je, prema glumičinim riječima, lagala da ona rabi njezine proizvode. Glumica traži 15 milijuna dolara odštete s kamatama od kuće Caudalie koja prodaje kozmetičke proizvode na bazi vina, priopćio je sud u Los Angelesu.</p>
<p> Prema glumičinoj tvrdnji, kozmetička je kuća na svojoj internetskoj stranici objavila da ona »kupuje čitav asortiman Caudalie za njegu kože«, premda nikad nije rabila ni kremu ni losion i nije kuću ovlastila da rabi njezino ime. </p>
<p> Podignuta je i tužba protiv američke tvrtke Neiman-Marcus Group Inc. koja prodaje proizvode Caudalie i preko koje ih je glumica navodno kupila, kao i tvrtka za trgovinu luksuznim nekretninama sa sjedištem u Las Vegasu u kojemu je kupalište Caudalie. Supruga Michaela Douglasa i dobitnica ovogodišnjeg Oscara za najbolju sporednu ulogu u »Chicagu« tužila je obje tvrtke da su reklamirale francusku marku putem prijepornih oglasa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Armani i Prada napokon u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Armani i Prada na oduševljenje brojnih ljubitelja ekskluzivnih i dakako skupih modnih krpica, imaju stalno prebivalište na zagrebačkoj adresi Draškovićeva ulica 1. Tamo je u četvrtak otvorena prva trgovina tvrtke Sportina Group Slovenija koja je osim u Hrvatsku modne velikane dovela i u ostale države srednje i jugoistočne Europe. </p>
<p>U prostoru površine 340 četvornih metara što ga je osmislio poznati talijanski arhitekt Paolo Lucchetta, klijenti će moći uz već spomenute, kupiti odjeću, obuću kao i modne dodatke robnih marki Miu Miu, Versus, Versace Jeans Couture, Exste, Just Cavalli i Camper. </p>
<p>»Nadamo se da će vrhunski opremljena trgovina atmosferom i događanjima ispuniti zahtjeve dinamičnog čovjeka koji ne teži samo zadovoljenju potrebe odijevanja, već mjesto koje ispunjava njegovu dušu i potrebu za estetikom«, istaknula je vlasnica Sportina Group Slovenija Jožica Flander Bajrović. </p>
<p>Otvorenju trgovine kojem su prisustvovali direktor Armani Collezione Corrado Massini, direktor Armani jeansa Ivano Gasparetto te direktor Prada sport Angelo Coleto, zasigurno se najviše razveselila voditeljica programa Vlatka Pokos koja je nosila crnu Armanijevu haljinu vrijednu 8,5 tisuća kuna. Odabrani pripadnici zagrebačkog manje-više modno osviještenog miljea među kojima Alka Vuica, Nina Badrić, Suzi Josipović Redžepagić, Iva Majoli i drugi, nakon razgledavanja novih kolekcija jesen/zima 2003./2004, zabavljali su se u pubu The Hole In One. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Voditeljima Story Super Nove žuti metalni ljubimci </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Instant zvijezdama Story Super Nove Anji Alavanji, Ivoni Pandži, Nenadu Hervatinu i Dorijanu Elezoviću u petak je tvrtka Autocommerce u svom salonu podijelila potpuno opremljene najnovije automobile fiat punto u žutoj boji. Tom je prilikom predstavljen novi punto koji je u na svim prodajnim mjestima Fiata brandiran kao Punto Story Super Nova. Od svih zvijezda svome se novom žutom ljubimcu najviše veselila Anja Alavanja budući da je direktor marketinga Autocommerca Agim Skura ključeve prvog Fiata uručio upravo njoj. »Naša je boja žuta. Uistinu smo sretni. Svi smo osim Ivone, koja trenutačno pohađa auto-školu, jako dobri i iskusni vozači. Budući da nismo visoki, punto je idealan automobil za naše potrebe«, ističu Anja, Ivona, Dorijan i Nenad, nadajući se da će i ostale »zvijezde« njihova showa uskoro sjesti u nove metalne ljubimce. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Novi lijek popravio stanje mladiću oboljelom od kravljeg ludila</p>
<p>BELFAST, 26. rujna </p>
<p> - Otac jednoga sjevernoirskog mladića koji umire od ljudskog oblika bolesti kravljeg ludila u petak je novinarima izjavio da se otkad mu je dopušteno da sinu da novi eksperimentalni lijek bolesnikovo stanje »malo, ali primjetno popravilo«.</p>
<p>Jonathan Simms (19) iz Belfasta prva je osoba koja je u pokušaju usporenja Creutzfeldt Jakobove bolesti primila pentosan-polisulfat (PPS), lijek koji se obično rabi za liječenje cistitisa, u obliku injekcije u mozak. Pentosan ili hemiceluloza je jedan od složenih polisaharida koji se hidrolizom razlaže u pentoze, a pentosan-polisulfat se rabi za olakšanje bolova pri kroničnoj upali mjehura i kao sredstvo za zaštitu probavnog sustava pri lječenju zračenjem.</p>
<p>»Nije mrtav, a to je najvažnije. Gutanje mu se poboljšalo, pa sada može sam progutati slinu, a to je za ljude koji boluju od te bolesti velika stvar,« rekao je agenciji Reuters pacijentov otac Don Simms. </p>
<p>»On živi deset mjeseci dulje od prosjeka a dva su mi stručnjaka stručnjaka u dvjema raznim zemljama rekla da mu preostaje godinu dana života,« kaže Simms otac.</p>
<p>Za Creutzfeldt - Jakobovu bolest, koja je neizlječiva i smrtonosna, a povezuje se s jedenjem mesa od goveda zaraženog goveđom spongiformnom encefalopatijom poznatom kao kravlje ludilo.</p>
<p>U petak su se stručnjaci sastali u jednom hotelu u Belfastu radi rasprave o tomu je li PPS na bilo koji način stabilizirao Jonathanovo stanje i produžio mu život. Jonathan je lijek počeo primati nakon što je u prosincu prošle godine njegova obitelj pobijedila u sudskom sporu. Zdravstvenim je vlastima naime trebala sudska odluka jer lijek još nije bio isproban na ljudima a Jonathana je bolest onesposobila za donošenje odluka o pristanku na eksperimentalno liječenje.</p>
<p>»Ja ne radim za prodaju PPS-a, o tome trebaju odlučivati druge obitelji,« rekao je Simms kad su ga pitali bi li lijek trebalo davati i drugim žrtvama te bolesti. »Ali prema informacijama koje sada imamo - i koje nitko još nije imao - ne bih htio da druge obitelji koje žele pokušati s tim spojem moraju prelaziti preko istih prepreka kao mi.«</p>
<p>U Britaniji je osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća ubijeno 3,7 milijuna grla stoke zbog straha od kravljeg ludila. Od potvrđenog ili nepotvrđenog ljudskog oblika te bolesti umrlo je u Britaniji gotovo 120 ljudi. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Trajni zagrljaj djetinjstva</p>
<p>Predstavljene su nadrealističke kompozicije snoviđenja / Umjetnica kolažira format s istakama kartona, ali i rastvara površinu šupljinama aktivirajući novostvoreni volumen / Iluzija radnje, prostora i vremena odvija se na kaotičan način </p>
<p>Dječji svijet viđen očima odraslog čovjeka u likovnom stvaralaštvu slijede oni umjetnici čija je mašta ispunjena neiscrpnim nadahnućima živog sjećanja na djetinjstvo. Likovni svijet slikarice Nives Kavurić-Kurtović, koji od četvrtka predstavlja na izložbi »Vrsta koja izumire« u zagrebačkoj Galeriji Canvas, nalazi uporište u infantilnom izrazu, ali ga stvaralački nadilazi. Predstavljeno je 30 slika u kombiniranoj tehnici crtanja i slikanja od tuša preko gvaša do akrilika na papiru i platnu.</p>
<p>Umjetnica sliku gradi reljefno lijepeći plohe na dvodimenzionalnoj ravnini ili ih oduzimajući od nje. Kolažira format s istakama kartona kojima izlazi u treću dimenziju, ali i rastvara površinu šupljinama aktivirajući novostvoreni volumen. Time njezine slike dobivaju enformelističke vrijednosti, taktilnost, te pozivaju na dodir. </p>
<p>Na tako nastaloj reljefnoj površini gradi nadrealističke kompozicije snoviđenja, svijeta na granici sna i jave, intimizma koji pokazuje javnosti.</p>
<p>Protagonisti njezinih izvanvremenskih doživljaja postavljeni su u prostoru neodređenog obzorja. To su antropomorfne i animalne kreature pojednostavljenih oblika, ali snažne ekspresije. Naga ljudska tijela su bez anatomije s naznakama spola svedenih na geometrijske likove. Glava i udovi znaju biti nepovezani s tijelom te preveliki u odnosu na njega. Posebno su predimenzionirane ruke kojima umjetnica daje zaštitnička svojstva zagrljaja, ali i ona koja plaše kao u noćnom košmaru.</p>
<p>Kolorit svodi na osnovne boje, na akromatiku, a tu je i ružičasta boja čovjekove puti. Posebnu pozornost pridaje crtežu kao osnovi slikarstva. Služi se plošnim odlikama pigmenta materijalizirajući plohu prugama, vijugama, točkicama. Prostornost postiže nizanjem planova jednog iznad drugoga, granicu obzorja postavlja na liniji poviše donjeg ruba formata, a kompoziciju zna organizirati oko kubusa obrnute perspektive. Nerijetko izlazi izvan zadanog formata nastavljajući slikati na okviru.</p>
<p>Iluzija radnje, prostora i vremena odvija se na kaotičan način s neočekivanim obratima. Tu su poprsja s glavama dvostrukih profila muškarca i žene te djeca različite starosti, od zametaka preko novorođenčadi do onih vrtičke dobi. Doživljaj upotpunjuju raznorazni sisavci, glavonošci i kolutičavci. Formati su u obliku kvadrata, te pravokutnika od kojih ima onih izduženih sa stiješnjenim prizorima. Na njima se zbiva radnja poput one s nastavcima u stripu koju naglašava tekstom, simbolima, strelicama, poljupcima ili srcima. </p>
<p>Prizore okružuje crni fond ili bjelina, kao vječna borba Erosa i Thanatosa u kojemu pobjeđuje čovjekov urođeni nagon za životom, plašeći se za ljudski rod kao »vrstu koja izumire«, kako se i zove izložba. Plodnost i materinstvo duboko se usjeklo u misaoni tijek umjetnice koja je razradi teme rađanja i života kao fenomena posvetila čitav stvaralački opus, čemu se pridružuje predstavljeni ciklus.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mala književnost u velikom projektu</p>
<p>Ovogodišnji nastup hrvatskih nakladnika u Frankfurtu neusporedivo je bolje pripremljen od prijašnjih / Hrvatska prvi put sudjeluje u projektu »Mali jezici - velike literature: autori iz jugoistočne i srednje Europe«, što će omogućiti da se veći broj posjetitelja upozna s hrvatskom književnosti </p>
<p>Nastup 36 hrvatskih nakladnika na skorašnjem Frankfurtskom sajmu knjiga ove je godine neusporedivo pripremljeniji od prijašnjih godina. Gostovanje na najvećem i najcjenjenijem svjetskom sajmu knjiga pruža priliku da i hrvatski nakladnici barem malo pokušaju izaći iz vlastitih (uskih) jezičnih okvira i predstaviti se na tržištu velikih jezika i kultura. Prvi put na Frankfurtskom sajmu, a to vrijedi i za druge sajmove, Hrvatska se s piscima i nakladnicima predstavlja u okviru međunarodnog projekta »Mali jezici - velike literature: autori iz jugoistočne i srednje Europe« u kojemu uz Hrvatsku sudjeluje još sedam zemalja - Mađarska, Poljska, Grčka, Litva, Cipar i Češka, doznajemo od dopredsjednika Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Srećka Lipovčana. </p>
<p>Lipovčan je vrlo zadovoljan što hrvatski nakladnici ravnopravno sudjeluju u okviru projekta koji postoji već neko vrijeme, što je rezultat napora hrvatskih nakladnika da stupe u vezu s kolegama koji slične stvari rade u drugim zemljama. Projekt se odvija u sajamskim prostorima i izvan njih u uglednom Muzeju ikona. Nekoliko večernjih termina u Muzeju otvoreni su za publiku i stručnjake, i to u dva dana, u petak i subotu, a brojni su termini na samom Frankfurtskom sajmu, i to u hali 5.0 u kojoj se nalaze nacionalno projekti ostalih šest zemalja sudionica projekta. Nama je ukazano povjerenje da otvorimo projekt nastupima ne samo hrvatskih pisaca, već i susjednih, naglašava Lipovčan.</p>
<p>Domaći pisci imaju samo jedan nastup na našem štandu, na otvaranju, a nakon toga će gostovati na drugim štandovima - grčkom, poljskom, mađarskom i ruskom, zajedno s kolegama iz tih zemalja. Publika će tako nužno biti brojnija nego što bi bila za pisce samo iz jedne zemlja. </p>
<p>Time je već postignuto nešto vrlo važno - više ljudi će to vidjeti. Vrlo je važno i to da ti ljudi koji će susrete pratiti i razgovarati s autorima mogu steći čvrst dojam o kome je riječ i uspoređivati, smatra Lipovčan.</p>
<p>Uspoređujući nastup u Frankfurtu s prijašnjim godinama Lipovčan je uvjeren da je ovogodišnji nastup apsolutno korak dalje. »Ovo je način da ne budemo autisti na vlastitom štandu na koji dolaze samo Hrvati. Sada ćemo biti otvoreni za više publike. Ljudi će dolaziti slušati neke mađarske ili poljske pisce koji će gostovati na našem štandu , moći će razgovarati s našim nakladnicima i piscima koji nastupaju«, kaže Lipovčan. Tako se stvara i mreža i mogućnosti dijaloga i informiranja, a to do sada nikad nije bio slučaj u tolikoj mjeri. Što se tiče posjeta, Lipovčan očekuje da će broj onih koji će sada biti informirani o Hrvatskoj, biti veći i do deset puta nego prijašnjih godina, a time se pruža velika šansa da se u tim dijalozima i upoznavanjima urednika, nakladnika i pisaca postigne veći uspjeh prijevoda hrvatskih pisaca na veće svjetske jezike. </p>
<p>Bez obzira na ambiciozan program nastupa domaćih nakladnika koji izlažu najnovija izdanja, a posebice naslove koji bi, po njihovu mišljenju, mogli biti zanimljivi publici na stranom tržištu, ne treba odmah očekivati čuda nakon završetka Frankfurta, smatra Lipovčan, ali množina informacija koja će ove godine biti dostupna, za razliku od prethodnih, daje veliku nadu da smo na pravom putu. </p>
<p>Zajednički nastup domaćih nakladnika pokazuje raznolik i objektivan presjek što se u Hrvatskoj tiskalo prošlih godinu dana. Na štandu će se naći i dosta dvojezičnih knjiga, što je bitan korak prema stranim knjižarskim tržištima. U tom smislu Lipovčan je kao odličan potez istaknuo nedavno njemačko izdanje »Kuharskog kanconijera« Veljka Barbierija koje će biti predstavljeno na našem štandu. </p>
<p>Domaći su nakladnici optimistični uoči nastupa u Frankfurtu. Naklada Ljevak tako će se predstaviti s kompletnom produkcijom iz 2003. i dugogodišnjim projektima Krleže, kritičkim izdanjem sabranih djela Milana Begovića, najnovijim knjigama s područja povijesti umjetnosti i dijelom dvojezične produkcije vezane uz kombinacije talijanskog, engleskog, francuskog, njemačkog, mađarskog i slovačkog. </p>
<p>Direktor Zdenko Ljevak, ujedno i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, od frankfurtskoga nastupa očekuje interes drugih nakladnika s kojima može razgovarati o distribuciji dvojezične literature. Ljevak očekuje da će naći interes za biblioteku za turizam i prodati autorska prava te se nada uspješnoj suradnji s njemačkim, češkim i talijanskim nakladnicima. </p>
<p>Glavni adut izdavačke kuće »Profil international« su talijansko i njemačko izdanje »Kuharskog kanconijera« Veljka Barbierija. Od nastupa u Njemačkoj urednik Drago Glamuzina očekuje proširenje kontakata sa stranim autorima i prodavanje autorskih prava stranim izdavačima. Kuharicu s autentičnim jelima u Profilu smatraju odličnim potezom za sljedeću turističku sezonu.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zaboravljena djeca s one strane Atlantika</p>
<p>Jedan od najuglednijih čileanskih i južnoameričkih suvremenih pjesnika Andrés Morales Milohnić (rođen 1962. godine u Santagu) stigao je prije koji dan u Zagreb, sa svojom majkom Višnjom Morales Milohnić, rođenoj u Hrvatskoj, kako bi predstavio poetsku zbirku jednoga od svojih najdražih pjesnika dr. Drage Štambuka »El Viento de las Estrellas Oscuras« (Vjetar s tamnih zvijezda). Morales je u četvrtak na večer bio i gost večeri poezije, priređene njemu u čast u Knjižnici S. S. Kranjčevića. Tom su prigodom o pjesniku govorili Jorge Dupouy Grez, veleposlanik Čilea u Hrvatskoj, prevoditeljica Željka Lovrenčić i Drago Štambuk, a stihove je čitao glumac Dubravko Sidor.</p>
<p>Osim što je istaknuti pjesnik i sveučilišni profesor književnosti na dva sveučilišta u Santiagu, gdje predaje klasičnu i suvremenu španjolsku književnost i europsku poeziju, Andrés Morales Milohnić intenzivno radi i na promicanju Hrvatske u toj južnoameričkoj državi u kojoj živi oko 150.000 ljudi hrvatskoga podrijetla. Morales je bio i direktor Hrvatsko-čileanskoga kulturnog centra u Santiagu i jedan od pokretača osnivanja Katedre za hrvatski jezik na vodećem sveučilištu u Čileu - Universidad de Chile.</p>
<p>Poezija toga pjesnika je hermetična i kritična, katkada gorka i mračna, a pjeva o ljudskoj boli, Mediteranu, samoći, ljubavi, dekadenciji svijeta i ljepote... Morales je za svoje pjesništvo, prevedeno na osam jezika, primio brojna nacionalna i međunarodna priznanja. </p>
<p>Pjesnikovo gostovanje u Hrvatskoj bila je prigoda da doznamo nešto više o njegovoj poeziji, ali i o stvaralaštvu drugih čileanskih pjesnika hrvatskoga podrijetla te o recepciji hrvatske književnosti u toj dalekoj zemlji.</p>
<p> l Jednom ste rekli da poezijom želite prodrijeti u misao i srce kako bismo otkrili sposobnost sanjanja. Možete li nam to pobliže objasniti?</p>
<p>- Vrlo dobro pitanje, ali veoma teško. Poezija ima sposobnost da otvori srce i intelekt čovjeka. Ali, isto tako, ima sposobnost da probudi njegove najbolje i najgore snove. Zato pjesnik sa svojom poezijom mora biti medij kako bi se čitatatelj na neki način mogao razotkriti i otkriti svijet, ljepotu, iluziju...</p>
<p> l Na predstavljanju pjesničke zbirke Drage Štambuka otkrili ste da je poezija za Vas krv i rana, nešto što diše u svim vremenima. Nije li to u suprotnosti s težnjom poezije da okriva sposobnost sanjanja?</p>
<p>- Nema suprotnosti između sna i rane zato što je san rana u vremenu. To je jedan poetski odgovor, a ne logičan.</p>
<p> l Koje su književne preokupacije čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla?</p>
<p>- Osim nekih iznimaka kao što je Ramon Diaz Eterović, Antonio Skármeta i ja, većina čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla nema izravan odnos s hrvatskom stvarnošću niti s hrvatskom poviješću, zbog čega je i tematika njihovih djela bliža Čileu nego Hrvatskoj. Oni su toliko uklopljeni u čileansku stvarnost da su ipak malo izgubili svoje korijene.</p>
<p> l Kakva je recepcija hrvatskoga pjesništva i uopće hrvatske književnosti u Čileu?</p>
<p>- Mislim da se kod nas veoma slabo poznaje moderna europska literatura uopće - francuska, njemačka i engleska, a o književnosti maloga naroda kao što je hrvatski još se manje zna. A još se manje zna o hrvatskoj književnoj povijesti, Krleži, Gunduliću..., gotovo ništa. No, isto tako, i u Hrvatskoj se vrlo malo zna o čileanskim piscima, zna se samo za Pabla Nerudu, a u Čileu ima veoma mnogo književnika. Zato smo Željka Lovrenčić i ja pokušali napraviti most između naših kultura kako bismo to nadoknadili.</p>
<p>l Kakav status pjesnici uživaju u Vašoj domovini? Sigurno Vam je poznato da u Hrvatskoj, primjerice, nije lako biti pjesnik i da je unosnije napisati roman ili novelu nego zbirku poezije.</p>
<p>- Ista situacija je i u Čileu. Roman se prodaje, a poezija ne. Ali ako napišeš jednu veoma dobru pjesmu, ostaješ zabilježen u povijesti književnosti. Nasuprot tomu, jedan dobar roman ima svoje trenutke, i odlazi. Za mene osobno poezija je najsnažnija u književnosti.</p>
<p> l Rekli ste da biste voljeli upoznati mnogo hrvatskih pjesnika i sudjelovati u prevođenju njihovih stihova na španjolski jezik. Spremate li možda već nešto u vezi s tim?</p>
<p>- Veoma mi se sviđa hrvatska poezija. Imam različite zamisli, ali prvo bih volio da se napravi jedna dobra dvojezična antologija hrvatskoga pjesništva, od početka do suvremene poezije. Mislim da je to više nego dovoljno, jer je to golem posao.</p>
<p>Milijun hrvatskih iseljenika </p>
<p> l Jeste li zadovoljni s pozornosti koju Hrvatska pokazuje prema književnome radu čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla?</p>
<p>- Pozornost koju Hrvatska pokazuje prema čileanskim književnicima hrvatskoga podrijetla je ekskluzivna zbog volje nekih osoba koje su prevodile čileanske autore hrvatskoga podrijetla. Iako će to zvučati malo polemično, iskreno mislim da madre patria, da je tako nazovemo, pomalo zaboravlja svoju djecu s onu stranu Atlantika. To je normalno zbog političkih i povijesnih okolnosti koje su se dogodile u modernoj Hrvatskoj, ali sad je već vrijeme da se shvati da više od milijun hrvatskih iseljenika živi na drugoj strani Atlantika i da želi da ih se prizna u Hrvatskoj.</p>
<p> To ima veze s političkom voljom, ali isto tako i s kulturnom vizijom, koja nije baš bila tako dobra kakva je trebala biti. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sezona nova, problemi stari </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Konferenciju za novinare u povodu nove sezone zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta, sazvane u bivšem kinu »Apolo« u petak, obilježile su mnoge dobre vijesti, no još više je bilo onih koje je čelništvo u dijalogu s prisutnima iznosilo s mnogo žuči. </p>
<p>Broj sjedala u gledalištu smanjit će se za 100 mjesta, ulaznice za Dramu su pojeftinile a pronađena je Udruga pokrovitelja na čelu s Mirkom Barišićem, koji će financijski pomagati. Također, u HNK, otvara se i posebna kazališna prodavaonica po uzoru na svjetska kazališta.</p>
<p>Intendant Mladen Tarbuk idalje inzistira na velikom broju premijera, pa će ih ove sezone biti 14 jer kaže da »ništa gore od nezaposlenog ansambla« kojih plaće stoje 48 milijuna kuna. »Deset godina se nije riješilo financiranje HNK i odnos udjela države i grada nikada nije bio 51 prema 49, a dug od 4 milijuna kuna koji me je dočekao na početku mandata, do danas nije riješen. Imamo i nenaplaćenih sudskih presuda, a od HNK novac potražuju - Vlasta Ramljak, Tatjana Novković i supruga preminulog Jovana Ličine«, rekao je intendant.</p>
<p>Nevolje HNK, kako je naglasio, trajno su vezane uz drugu scenu, pa unatoč tome što je kino »Tuškanac« najpogodniji za to, HNK je, protivno vlastitim željama, dobio na tromjesečno korištenje »Apolo« koji bi za upotrebu trebalo temeljito rekonstruirati. Intendant je ponovno podsjetio na potrebu gradnje Opere. »Zato što moramo raditi što financijeri kažu, na početku sezone smo izgubili podosta dana«, kazao je Tarbuk, misleći, kako je poslije razjašnjeno, na termine dvorane koje je potrošio Festival svjetskog kazališta. Uz to na konferenciji se moglo čuti kako je nelogično da Grad Zagreb iz Fondova međunarodne suradnje uzima milijun i pol kuna za Festival svjetskog kazališta, a ne želi podržati gostovanja HNK. </p>
<p>»Ministarstvo kulture odobrilo je za gostovanje HNK 20 tisuća kuna, a gdje mi možemo s tim novcima putovati«, pitao se intendant. </p>
<p>Ravnateljica Drame Sanja Ivić najavila je da će prva premijera biti 1. listopada, i to »Kazimir i Karolina« Ödöna von Horvátha, dok je »Priča sa zapadne strane«, veliki projekt Baleta, Opere i Drame, zakazan za 25. listopada. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Umro Anđelko Novaković</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - U petak u 11 sati i 15 minuta iznenada je preminuo Anđelko Novaković, pjesnik, esejist i kritičar, u nekoliko mandata potpredsjednik i tajnik Društva hrvatskih književnika i voditelj njegovih stručnih i promotivnih aktivnosti. </p>
<p>Rođen je 1. kolovoza 1951. na Priku (Omiš), diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bio je niz godina stručni suradnik u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, glavni urednik omiške »Morske vile« i biblioteke »Perun«. Objavio je s Draženom Budišom i Božidarom Petračem »Pet stoljeća hrvatske filologije«, Zagreb, 1981., »Jedan uvod u Marinkovićevo djelo«, Zagreb, 1988., i poetsku zbirku »Anđeli utihe u ornjima razlike«, Zagreb, 1990. Priredio za tisak niz knjiga i zbirka pjesama, zbornik »Život i djelo I. G. Kovačića« i drugo. Organizirao je mnoge znanstvene skupove i izložbe. Bio je predsjednik Društva Poljičana »Sv. Jure« i tajnikom Sekcije DHK i Hrvatskog PEN centra za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu. </p>
<p>B. Dž.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Ako su »sredili« Hajduk, zašto ne bi i Dinamo </p>
<p>»Poštivat ćemo Dinamo, bez obzira na medijske napise o njegovoj slaboj igri, jer imaju rutinu pobjeđivanja«, tvrdi trener Inkera Josip Kuže, koji će Dinamu suprotstaviti prilično napadačku momčad</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Subotnju prvenstvenu utakmicu protiv Dinama sigurno možemo okarakterizirati srazom godine za nogometaše Inkera. Nakon nedavnih slabih rezultata, ispadanja iz kupa te poraza u Varaždinu, »keramičari« će se pokušati predstaviti u što boljem izdanju kako bi pronašli puteljak koji bi ih izveo iz krize. Je li Dinamo baš prava momčad za to? Sigurno je da u slučaju poraza nitko neće prigovoriti Zaprešićanima, jer su »plavi« kvalitetnija momčad, i s te strane puleni Josipa Kužea zapravo nemaju što izgubiti. No, ako se ponovi slab pristup igrača s prošlih utakmica, u što ipak sumnjamo jer je dvoboj protiv Dinama velik motiv, Inkerova će se kriza nastaviti. Ipak, u Zaprešiću mnogima kroz glavu prolazi misao: »Ako smo sredili Hajduk, zašto ne bismo i Dinamo!« </p>
<p>- Poznato je da su dvoboji protiv Dinama i Hajduka imali poseban značaj za klub. Poštivat ćemo Dinamo, bez obzira na medijske napise o njegovoj slaboj igri, jer imaju rutinu pobjeđivanja. Ako pružimo sve od sebe i ako će moji igrači individualnim kvalitetama i borbenošću pridonijeti našoj igri, vjerujem da ćemo igrati dopadljivo. Pokušat ćemo osvojiti bodove, ali bitno je da steknemo iskustvo potrebno za oglede protiv ravnopravnih suparnika, najavio je trener Zaprešićana. </p>
<p>Tezu da Inker nema što izgubiti potkrijepio je i Kuže, koji će »modrima« suprotstaviti prilično napadačku 4-4-2 formaciju, željnu nadigravanja. Dosad je obrambeni red bio prilično napučen, ali budući da će utakmicu zbog ranije dobivenih crvenih kartona propustiti Milić i Radeljić Kuže se odučio na više napadački orijentiranih igrača u sastavu: Horvat - Vidak, Pecelj, Brnas, Bodrušić - Terkeš, Skulić, Dujmović, Lalić - Katulić, Karabogdan. Razlog zbog kojeg se Kuže opredijelio za napadački tandem Katulić-Karabogdan vjerojatno leži u sporosti Dinamove obrane, što napominju mnogi stručnjaci. Naime, ta su dvojica kao stvorena za protunapade kojima će Inker pokušati slomiti »plave«. </p>
<p>- Ne mislim da je Dinamova obrana spora, ne vidim im slabosti, očekivano je kazao Kuže u petak.</p>
<p>Kapetan Inkera Krunoslav Vidak spada u skupinu zahvalnijih »keramičara«, a o dvoboju protiv Dinama je rekao: </p>
<p>- Tijekom tjedna smo se osvježili, motiva imamo napretek, dat ćemo sve od sebe. Nedostatak kvalitete nastojat ćemo nadoknaditi borbenošću, a ako zaigramo u pravom izdanju dinamovci će se morati pošteno oznojiti žele li pobijediti. </p>
<p>Inače, Inker od ovoga tjedna ima i organiziranu skupinu navijača, osnovan je Klub navijača Inker Zaprešić. Podsjećamo, u Inkerovu prvoligaškom »mandatu« početkom 90-ih skupina navijača nosila je ime »Divlje svinje«, no novi mandat zaslužuje i novo ime, koje će skoro biti izabrano. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jurčević: Mediji sve omalovažavaju </p>
<p>»Uzmimo primjer ljubljanske Olimpije. Kod kuće je odigrala 1-1 protiv Liverpoola! A što bi, primjerice, bilo da smo mi dobili Ljubljančane za suparnike? Novinari bi vjerojatno smatrali da Dinamo mora pobijediti Olimpiju barem sa 4-0! Samo čekate da izgubimo neku utakmicu, pa da nas 'sameljete'!«, govorio je ljutiti Dinamov trener Nikola Jurčević</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - »Protiv Inkera će nam biti teško, jer ima vrlo dobru momčad«, hladnim je glasom, vidno ljutitog raspoloženja, procijedio Dinamov trener Nikola Jurčević. Štoviše, ovih nekoliko riječi kompletan su njegov opus s konferencije za novinare uoči subotnjega prvenstvenog okršaja protiv Inkera u Zaprešiću (13.30 sati). Mislimo, pritom, na opus posvećen samoj utakmici. </p>
<p>Već je u startu našeg druženja s maksimirskim trenerom bilo primjetno da je nešto »divlje u zraku«, jer Jurčević nije u kategoriji onih koji na novinarska pitanja odgovaraju šturo, s već odavno prožvakanim i prostituiranim frazetinama, poput ove o »teškom protivniku«. Uvijek je razgovorljiv, sklon analizama, polemikama s novinarima... Takav je, barem, bio do ovog petka. Mirni i simpatični zagrebački dečko, kako mu nerijetko tepaju mediji, sad je prvi put pred novinarima govorio - kroz zube. Čak je i na uobičajenu molbu da referira početnu postavu za subotnju utakmicu nezainteresirano dobacio, gledajući prema prozoru: </p>
<p> - Sastav? Neće biti previše promjena.</p>
<p> Na primjedbu kako baš i nije željan razgovora, hladno je replicirao: </p>
<p> - Odgovorio sam na svako vaše pitanje. </p>
<p>Dakle, što je to ražestilo maksimirskog trenera? Riječ je, naime, o »vječitoj« temi, o sukobu između (pre)osjetljivih igrača ili trenera te (ne)objektivno visokih kriterija kakve Dinamu postavlja većina medija. Nakon nekoliko »minuta šutnje« Jurčević je ipak istresao dio svog nezadovoljstva: </p>
<p> - Istina je da smo gubili protiv MTK na svom terenu, ali smo taj rezultat - u europskoj utakmici! - preokrenuli na 3-1 u našu korist. A onda novinari pišu onako tendenciozno... Mediji sve minoriziraju. Uzmimo primjer ljubljanske Olimpije. Kod kuće je odigrala 1-1 protiv Liverpoola! A što bi, primjerice, bilo da smo mi dobili Ljubljančane za suparnike? Novinari bi vjerojatno smatrali da Dinamo mora pobijediti Olimpiju barem sa 4-0! Ma, samo čekate nekakav naš poraz, pa da nas »sameljete«!</p>
<p> Dijelom je Jurčevićeva ljutnja shvatljiva. Primjerice, češke su Teplice istu večer pobijedile Kaiserslautern u gostima, Hertha je u Berlinu odigrala mršavih 0-0 protiv poljskog Groclina, a Barcelona također skromnih 1-1 u gostima kod slovačkog Puchova... Gledajući iz takvoga kuta, Dinamov je nastup u srijedu bio i te kako uspješan. Jurčević, s druge strane, ne može pobjeći od konstruktivne kritike. Sumnjamo da će htjeti negirati tezu da u posljednje vrijeme »plavi« doista igraju neuvjerljivo, da se vraški muče probiti suparničku obranu (bez obzira na ova tri pogotka Mađarima), da obrambeni red vrlo često sliči na obično klizište, da je Dinamo inferioran u skok igri i zato prima pogotke po gotovo identičnoj matrici... Dinamov rezultat protiv MTK zaslužuje apsolutnu pohvalu, ali to, nažalost, ne možemo reći i za samu igru.</p>
<p> U cijeloj je ovoj priči, međutim, zanimljivo to što se gotovo niti jedan medij nije obrušio na Jurčevića, koji to neizravno i priznaje: </p>
<p>- Krivo mi je zbog igrača. </p>
<p>Nadalje, neprihvatljivo je i njegovo generaliziranje svih medija, što je kasnije i sam priznao kao pogrešku. U svakom slučaju, trenutačna Dinamova igra zaslužuje i te kakvu kritiku, tako da gnjev maksimirskog trenera nije do kraja utemeljen. </p>
<p> A utakmica u Zaprešiću? Dinamo neće moći računati na kapetana Niku Kranjčara i Dumitrua Mitua. Obojica imaju bolove u bedrenom mišiću. Protiv »žutih« bi, dakle, trebali istrčati: Šarlija - Mijatović; Sedloski, Drpić - Mikić, Tomić, Agić, Mujčin; Štrok - Eduardo, Zahora.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kranjčar bez izgleda za povratak u Kranjčevićevu</p>
<p>Privremeni trener Damir Petravić nada se da bi subotnjom pobjedom protiv Rijeke u Kranjčevićevoj (16 sati) možda on mogao nastaviti voditi tradicionalno konfuzan klub </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Iako je iz Kranjčevićeve bilo odaslato da će se momčad Zagreba solidarizirati sa svojim trenerom Zlatkom Kranjčarom ako ne bude vraćen na posao kojem je sam podnio pismenu ostavku, život ipak ide dalje. Drugim riječima, Kranjčarov pomoćnik Damir Petravić, kojeg je uprava odredila da vodi subotnju utakmicu protiv Rijeke, ne razmišlja o tome da time i završava njegov iznenadni opus prvog trenera. Dakako, ne bude li u međuvremenu znatnih zaokreta na temelju kojih bi Kranjčar ipak mogao biti vraćen na posao, a usput Zagreb u Kranjčevićevoj pobijedi Rijeku. </p>
<p>No, budući da igrački apel, na čelu s Robertom Prosinečkim, ipak nije bio toliko ultimativan kao što su neki vjerovali, Petravić se ima pravo nadati i vjerovati u staro pravilo kako često slučaj nekome otvori vrata raja. Stoga Petravić izjavljuje: </p>
<p> - Ne bude li u utorak, kad zasjeda Zagrebova uprava, Kranjčar ipak vraćen na posao, možda mi se i posreći. Možda se uprava odluči za mene kao rješenje. Naravno, samo pod uvjetom da pobijedimo Rijeku, koja doduše na gostovanjima još nije kapitulirala. Moje je uvjerenje da ih možemo dobiti, jer kad objektivno pogledamo kakvim sve imenima raspolažemo, nema dvojbe da smo momčad za vrh Hrvatske. </p>
<p>Priznavši da je iznenađen imenovanjem za vođenje subotnje utakmice, Petravić je rekao da se odmah nakon toga ubacio u film intenzivnog razmišljanja o njoj. Svjestan je da Rijeku mora pobijediti, ali ne taktikom »grlom u jagode«, otvoreno napadački. Stoga je, kao iznenađenje, najavio više budnosti u obrani, što se ogleda u prelasku na 3-5-2 formaciju. Objavio je i sastav za dvoboj, s naglaskom da ne računa na ozlijeđenog Franju: Stojkić - Smoje; Ješe, Spahić - Žilić, Biskup, Pilipović, Marić - Prosinečki - Đalović, Lovrek. </p>
<p>O postojećem stanju oglasio se i Robert Prosinečki: </p>
<p>- Nisam očekivao takvu situaciju u klubu, no vjerujem da će je uprava znati što prije riješiti. U Zagreb sam došao prvenstveno zbog Kranjčara, no kad sam već ovdje i kad se već dogodila sva ta brzopletost, moramo se okrenuti stvarnosti. Naime, moramo se mobilizirati kako bismo eventualnom pobjedom nad Rijekom osigurali mir u klubu i tako lakše prebrodili ovu krizu. </p>
<p>Iako neki još misle da bi se s Kranjčarom ipak mogla produljiti suradnja, od toga gotovo sigurno neće biti ništa. Predsjednik kluba Proštenik misli da je prošlih dana pružao Kranjčaru dovoljno prilika za međusobni razgovor, a da trenerovo oglušivanje na pozive ne bi primio s određenom dozom taštine. Budući da je Kranjčar tek sa zakašnjenjem shvatio nijanse međusobne komunikacije, za njega je bilo prekasno, ali i nepovoljno u vezi s prelamanjem mogućih potraživanja. Tko ga je, naime, silio da svoju uvrijeđenost time što mu je Proštenik dao još jednu priliku zaodjene u pismenu ostavku? </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Nitko nije pretplaćen na prvu momčad« </p>
<p>»Najavio sam promjene, jer nisam zadovoljan učinkom pojedinaca na ranijim utakmicama. Nitko nije pretplaćen na mjesto u prvom sastavu. Pernar je vrijedno radio, nametao se kroz treninge i zaslužuje priliku«, kazao je Lušić </p>
<p>VINKOVCI, 26. rujna</p>
<p> - Cibalia je izvrsno otvorila sezonu - nakon tri odigrana kola uknjižila je sedam bodova i držala je vrh ljestvice. U 4. kolu u Vinkovcima je gostovao Hajduk, a momčad Srećka Lušića 70-ak je minuta držala Splićane u rezultatskom minusu. Međutim, u posljednjih dvadesetak minuta Cibalia je prokockala vodstvo 2-1 i od tog je trenutka sve krenulo u neželjenom smjeru. Lopta je prestala slušati vinkovačke nogometaše, koji su nakon idućih pet kola s vodećeg mjesta na ljestvici skliznuli do samog začelja. </p>
<p>- Neugodno je biti u ovom položaju, ali smatram da nije ništa alarmantno, budući da smo odigrali samo tri utakmice kod kuće i imali pet gostovanja. U sljedećim kolima očekujemo povećanje bodovnog salda, jer smo u iduća četiri kola triput domaćini, kaže trener Lušić. </p>
<p>Ipak, igra koju prezentiraju njegovi nogometaši ne ulijeva povjerenje. Previše je pogrešaka, taktičke nediscipline, a u posljednjoj je utakmici protiv Zadra čak i pristup bio vrlo loš. </p>
<p>- Ne slažem se u cijelosti. Pogrešaka je bilo, one su evidentne, a radi se o individualnim propustima užeg dijela obrane. Na pristup ne mogu imati ozbiljnije primjedbe, ali na realizaciju mogu. U Kranjčevićevoj i Zaprešiću promašili smo, bez pretjerivanja, od 12 do 15 zicera, a nismo postigli pogodak. Osnovni je preduvjet za rezultatski uzlet svakako drastično popravljanje napadačke učinkovitosti. </p>
<p>Uoči Varteksa, prema mišljenju mnogih ključne utakmice, Lušić se odlučio na neke kadrovske inovacije. U sastav vraća Dražena Pernara, Marija Lučića prebacuje u vezni red, a povratnik iz Izraela Darko Raić-Sudar igrat će stopera. </p>
<p>- Utakmica protiv Varteksa vrlo je važna, ali ne i ključna, jer je prvenstvo praktički još u uvodnoj fazi. Što se tiče igračkih promjena, njih sam najavio igračima, jer sam nezadovoljan učinkom pojedinaca na ranijim utakmicama. Nitko nije pretplaćen na mjesto u prvom sastavu. Pernar je vrijedno radio, nametao se kroz treninge i zaslužuje priliku.</p>
<p>Posljednjih su se dana mogle čuti i informacije o nesportskom životu nekih igrača. Lušić o tome kaže: </p>
<p>- Pooštrili smo kontrolu koju ćemo provoditi do daljnjega. Ne može se dogoditi da igrači gube noći nesportskim životom, jer se zna da samo jedna 'vesela' noć poništi tjedan dana mukotrpnog treninga. To je sve što ću o tome reći, ostalo ćemo raspraviti u svlačionici, iza zatvorenih vrata. </p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Zvao bih Kranjčara da se nije ozlijedio« </p>
<p>»Zaista mi je žao što je Niko ozlijeđen. Imao sam ozbiljnu namjeru zvati ga, a sada je to teško. Želim mu da što prije bude spreman, ali mi se čini da je njegova ozljeda ozbiljnija i očito dugotrajnije naravi nego što se prikazuje« </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Iako je Otto Barić, izbornik hrvatske reprezentacije, naizgled u ritmu traganja za idealnim dijelovima mozaika za skorašnji kvalifikacijski susret s Bugarskom u Zagrebu 11. listopada, spreman je sugovornika primiriti jednim potezom. Bez susprezanja će nakon nizanja svojih najsvježijih opservacija reći da je sve pod kontrolom i da zapravo uopće nema dvojbe oko kandidata, koje će objaviti 1. listopada. Ističe kako mu je istinski žao što se ozljeda Nike Kranjčara znatno teže naravi nego što se mislilo, a baš ga je htio zvati: </p>
<p>- Kontroliram sva zbivanja u kojima sudjeluje netko od mogućih kandidata. U četvrtak sam bio zadovoljan što sam pri povratku iz Velike gledao susret Feyenoord - Karnten, jer je Mario Marić igrao vrlo dobro. Povrh toga, postigao je krasan pogodak glavom, a gromovitim je udarcem pogodio i vratnicu. </p>
<p>Ističući kako se i tom beskompromisnom igrom Marić nameće, Barić je naglasio još jedno ime. </p>
<p>- Što se ostalih kandidata koje pratim tiče, obradovala me igra Petrića protiv Hajduka, jer je, kao što znate, glavni problem trenutačno vezan uz napadače. Bitno je i saznanje što rekonvalescent Pršo na svoj zahtjev igra za mladu momčad, ali je važno da igra i da je sve bliži prvom sastavu. </p>
<p>Barić je s posebnim naglaskom progovorio o statusu Mikija Rapaića, jer se ispostavlja da je jedna od presudnih karika reprezentacije: </p>
<p>- Baš sam razgovarao s njime i vidio kako ozbiljno trenira. Rekao mi je da mu neće nedostajati niti utakmica, jer će ovih dana početi igrati za Hajdukovu mladu momčad u Ligi mladih.</p>
<p>S neskrivenim zadovoljstvom Barić priča o opservaciji Bišćanove igre u srijedu u Ljubljani prilikom susreta Olimpija - Liverpool te razgovoru s njime: </p>
<p> - Ugodno mi je bilo saznanje da je Bišćan bio vrlo sretan i zadovoljan što sam ga gledao i pozvao na razgovor. Prema mom mišljenju, on može znatno više, igra vrlo ozbiljno i ostavlja dojam pravog profesionalca. Prije je igrao riskantno i išao prema naprijed, a sad onako kako trener želi. Fizički djeluje sjajno, vrlo dobro pripremljeno i bit će naš važan igrač. </p>
<p>O Kranjčarovoj je ozljedi Barić kazao: </p>
<p> - Zaista mi je žao. No, treba vidjeti kako će se to razvijati. Imao sam ozbiljnu namjeru zvati ga, a sada je to teško. Želim mu da što prije bude spreman, ali mi se čini da je njegova ozljeda ozbiljnije i očito dugotrajnije naravi nego što se prikazuje.
Izbornik je komentirao i nastup naših klubova i pojedinaca u 1. kolu Kupa Uefe: </p>
<p>- Hajduk je djelovao i prošao vrlo dobro, Dinamo je mogao proći i bolje i lošije, a oba kluba imaju šansu proći dalje. Nazočio sam u Velikoj utakmici Kamena Ingrada i Schalkea. Domaćin je protiv jakog suparnika djelovao bolje, ali će ipak teško proći dalje. No, razočarao me Varteks. </p>
<p>O najsvježijim trenerskim smjenama na klupama Varteksa i Zagreba izbornik također ima jasno mišljenje:</p>
<p>- Klubovi su vrlo nestrpljivi i treneru gotovo ne daju priliku da nešto stvori, jer vrlo brzo prestanu vjerovati u njega, a sami su ga s mnogo pompe doveli. Uz to, mislim da su često i treneri preglasni, pa i zbog toga imaju problema. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kup Nacija Austrijancima, Posilović izdala povjerenje</p>
<p>Hrvatska reprezentacija u sastavu Andrea Novak, Martina Posilović, Dražen Gagro, Renato Levanić nije izborila drugi krug natjecanja. Osim na parkeru, gdje su zaslužili posljednje mjesto, izabranici Ante Šimleše nisu se proslavili ni izvan skakališta</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Austrijski jahači Sabine Seeburger-Schranz, Mario Bichler, Anton Martin Bauer i Michael Stenbrecher pobjednici su osmog izdanja Samsungovog Kupa nacija, održanog u sklopu Međunarodnog konjičkog natjecanja u preskakanju prepona na zagrebačkom Hipodromu. Nakon dvije manše Austrijanci su imali samo četiri kaznena boda, odnosno jedno rušenje prepone. Prvi naslov pobjednika Kupa nacija nakon Budimpešte prije šest godina Austrijanci su zaslužili s dva mlada reprezentativaca, koji su se prvi put okušali u ovom zahtjevnom natjecanju. Irska je sa osam kaznenih bodova osvojila drugo mjesto, dok su na trećem mjestu Talijani sa 21 kaznenim bodom.</p>
<p>Zagrebački Hipodrom vjerojatno nikad nije svjedočio ovako neizvjesnom natjecanju. Posljednji jahač je odlučivao o pobjedniku. Švicarac Mandli Beat je u Zagreb stigao kao najveća zvijezda, a odlazi kao najveći tragičar. Njegov konj L. B. Omar otkazao je poslušnost u najgorem mogućem trenutku, na prvoj preponi posljednje manše. Sve do tada je izgledalo kako Švicarcima nitko ne može oduzeti najviše mjesto na pobjedničkom postolju. No, nakon diskvalifikacije Beata Švicarci su »skliznuli« na razočaravajuće sedmo mjesto.</p>
<p>Hrvatska reprezentacija u sastavu Andrea Novak, Martina Posilović, Dražen Gagro, Renato Levanić nije izborila drugi krug natjecanja. Osim na parkeru, gdje su zaslužili posljednje mjesto, izabranici Ante Šimleše nisu se proslavili ni izvan skakališta. Martina Posilović je, naime, kada je natjecanje već počelo, pokušala uvjeriti izbornika kako je ona najiskusnija te stoga zaslužuje jahati posljednja. Naravno, Šimleša je odbio i zabranio Posilovićki nastup do kraja turnira. Potpuno neprofesionalan potez hrvatske reprezentativke, a nakon diskvalifiakcije Andree Novak u prvoj manši zbog neposlušnosti konja, odvojio je Hrvatsku drugog kruga natjecanja...</p>
<p>• Rezultati, treća utakmica (za mlade konje): 1. Marc Boes, »Kondor Se« (Bel) 0 kaznenih bodova (45.19 sekundi, 30.67), 2. Sencer Can, »Mad Max« (Tur) 0 (50.65, 30.82), 3. Schurtenberger Niklaus, »Ivoire Du Thot« (Švi) 0 (46.75, 30.89)... 14. MAJA TRAJBAR, »Chek It Chok« (HRV) 0 (52.75, 40.87)... 22. RENATO LEVANIĆ, »Cortina« (HRV) 8 (48.86, 36.85)... 28. ANDREA NOVAK, »Come On« (HRV) 4 (48.20), 29. IVANA GLAVAŠ, »Versus« (HRV) 4 (49.90)... 31. DENIS GUGIĆ, »Lancelot« (HRV) 4 (52.01)... 34. MARTINA POSILOVIĆ, »Lara« (HRV) 8 (50.57), 35. KRISTINA GRILEC, »Glücksfee« (HRV) 9 (55.77), 36. RENATO LEVANIĆ, »High Sky«(HRV) 9 (71.99);</p>
<p>četvrta utakmica (akumulator sa jokerom): 1. Angel Nijagolov, »Graziana« (Bug) 65 bodova (50.32 sekundi), 2. Michael Kerins, »Quiletto« (Irs) 65 (53.13), 3. Schwizer Pius, »Pilgrim 2« (Švi) 65 (53.79)... 19. DENIS GUGIĆ, »Winston« (HRV) 57 (69.64)... 24. ANDREA NOVAK, »La Femme Fatale« (HRV) 52 (63.04)... 32. MIRNA BAČIĆ, »Hotesse De Jugerie« (HRV) 43 (84.86)... 35. MARKO HERCIGONJA, »Landon« (HRV) 31 (86.70)... 42. TANA CAR, »Cover Girl« (HRV) 13 (73.30);</p>
<p>peta utakmica, Samsung Kup nacija: 1. Austrija 4 kaznena boda (230.26 sekundi), 2. Irska 8 (229.28), 3. Italija 21 (229.74)... 9. HRVATSKA 75.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Cibona zove igrača koji je Virtus otjerao u stečaj </p>
<p>Potraga Cibone intenzivirala se nakon neizvjesne situacije s petom Slavena Rimca / Bečirovič je bio vrlo blizu prekida košarkaške karijere zbog rijetke anomalije koljena. Prošlu je godinu pauzirao zbog nakon složene operacije </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Slovenski košarkaš Sani Bečirovič pregovara s Cibonom oko angažmana za novu sezonu koja počinje za tjedan dana. Dok su košarkaši hrvatskog doprvaka a turneji po Španjolskoj, čelnici kluba u potrazi su za još jednim pojačanjem na poziciji razigravača i braniča šutera. </p>
<p>Bečirovič, koji je svojevremeno s velikom pompom stigao iz ljubljanske Olimpije u bolonjski Virtus, upravo je takav profil igrača. Potraga Cibone intenzivirala se nakon neizvjesne situacije s petom Slavena Rimca koji nije otputovao s momčadi u Španjolsku. Liječnici čekaju da se Rimcu smiri upala, pa će za nekoliko dana moći točnije odrediti terapiju ili predložiti čak operativni zahvat. </p>
<p>- Istina je da sam razgovarao s tri igrača, Bečirovič je jedan od njih. Jako mi je zanimljiv, ali sve se rješava kod direktora Miličevića. Htio bih što prije imati čistu situaciju u momčadi, javio je trener Cibone Dražen Anzulović iz Valencije. </p>
<p>Slovenski reprezentativac bio je vrlo blizu prekida košarkaške karijere zbog rijetke anomalije koljena. Prošlu je godinu pauzirao zbog nakon složene operacije, no prema riječima hrvatskog trenera Mladena Starčevića koji je s Bečirovičem u Mariboru, njegovo stanje se normaliziralo i spreman je vratiti se europskoj košarci. </p>
<p>- Bečirovič je spreman za najveće napore, trenutno je na oko 80 posto mogućnosti. Sigurno nije zaboravio igrati košarku, on je igrač stvara prednost na terenu, a takvi su rijetki. Ovo ljeto bio je tri tjedna u kampu Denver Nuggetsa koji su ga izabrali u drugom krugu NBA drafta. Sve treninge je prošao bez problema, pojasnio je Starčević. </p>
<p>Za Bečiroviča je bio zainteresiran Efes Pilsen, ali se nisu dogovorili. Sada je 22-godišnji Slovenac između Cibone i Krke. </p>
<p>- Krka je korak ispred u dogovorima, sve će se znati kada se Cibona vrati iz Španjolske, kazao je Starčević. </p>
<p>Zanimljiva je priča oko Bečiroviča i njegovog bivšeg kluba, bolonjskog Virtusa. Zbog Bečirovičevih potraživanja od oko milijun eura, Virtus je preseljen u niži rang natjecanja. Slavni bolonjski klub, prvak Europe i 15-erostruki prvak Italije, završio je u Drugoj ligi i u novoj sezoni, s novim vlasnikom Claudiom Sabatinijem, kreće u natjecanje pod imenom Carisbo FuturVirtus Castelmaggiore. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Amerikancima postaje previsoka cijena obnove Iraka</p>
<p>»Američkom narodu nikad nije rečeno da idemo u Irak kako bismo izgradili novu naciju, stvorili novu vladu, demokratizirali tu zemlju i Srednji istok... Rečeno mu je da idemo tamo zbog oružja masovnog uništenja«, izjavio je demokratski senator Robert Byrd</p>
<p>LONDON, 26. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nedavni zahtjev američkog predsjednika Georgea Busha za golemom dodatnom svotom od 87 milijardi dolara za obnovu Iraka tek mora dobiti odobrenje američkog Kongresa. No demokratski senatori već koriste priliku za napad na Bushevu administraciju. Optužuju je da ranije nije obavijestila ni Kongres, niti narod, o tome koliko će zapravo skupa biti intervencija u Iraku. </p>
<p>Među stavkama koje sada treba odobriti nalazi se, primjerice, pet stotina stručnjaka za istraživanje zločina protiv čovječanstva - a svaki od njih stajao bi po 200.000 dolara. Isto toliko koštao bi i svaki irački zaštićeni svjedok. </p>
<p>Kompjutorska studija iračke poštanske službe stajala bi pedesetak milijuna dolara. Troškovi gradnje dva zatvora za ukupno 8000 ljudi procijenjeni su na 400 milijuna dolara ili 50.000 dolara po svakom zatvoreniku. Premda javno nastoje podržati svog predsjednika, čak su i republikanci postali nervozni pred tim brojkama. Demokrati su pak krenuli u otvorenu ofenzivu. </p>
<p>Američki državni tajnik Donald Rumsfeld ovih je dana pred Senatskim odborom za troškove prkosno izjavio da je 87 milijardi dolara mala cijena za Ameriku. »Moramo se obračunati s teroristima i pomoći oslobođenim narodima Iraka i Afganistana da se podignu iz ruševina tiranije«, rekao je on. Demokratski senatori postavili su mu međutim vrlo oštra pitanja, u čemu je prednjačio energični 85-godišnji senator Robert Byrd. »Američkom narodu nikad nije rečeno da idemo u Irak kako bismo izgradili novu naciju, stvorili novu vladu, demokratizirali tu zemlju i Srednji istok. Ljudima to nije rečeno. Rečeno im je da idemo tamo zbog oružja masovnog uništenja«, kazao je Byrd. </p>
<p>Civilni američki administrator Iraka Paul Bremer, naišao je na sličan neprijateljski doček u Odboru Senata za oružane snage. Bremer je tamo tvrdio da jedan dio Bushevog paketa, u iznosu od 20,3 milijardi dolara, označenih za rekonstrukciju Iraka, neophodan kako bi se ta zemlja stabilizirala. Demokratski senator Edward Kennedy na to je ovako replicirao: »Neki od nas imaju problema kada ružičastu sliku koju vi opisujete, veleposlaniče Bremer, pokušaju usporediti s onim što čitaju da se događa na terenu, te nastoje shvatiti razliku.« Kennedy je dodao: »Kažete nam, ako ne sredimo infrastrukturu, da će to biti sve veći i veći rasadnik terorizma?«</p>
<p>Demokrati pokušavaju na dvoje podijeliti iračke troškove za iduću godinu. Po tom prijedlogu posebno bi se razmatralo 66 milijardi dolara, koje traži Pentagon, a posebno dvadesetak milijardi dolara za obnovu Iraka. </p>
<p>Bune se već i neki republikanski kongresnici koje birači pitaju zbog čega naftom bogata zemlja poput Iraka ne može sama financirati vlastitu rekonstrukciju. </p>
<p>Kada je George Bush ranije u obraćanju naciji najavio da će od Kongresa zatražiti 87 milijardi dolara za nastavak okupacije i obnovu Iraka i Afganistana, njegov je zahtjev premašio sva očekivanja. Zbog tog dodatnog troška, američki proračunski deficit dogodine bi se mogao povećati za 20 posto. U usporedbi sa svojim glavnim saveznikom Tonyjem Blairom, George Bush još uvijek dobro prolazi kod domaćih birača, jer većina Amerikanaca smatra da je rat u Iraku bio opravdan. </p>
<p>No sa Capitol Hilla stižu u zadnje vrijeme sve neugodnija pitanja o tome kako to da još nije pronađeno Saddamovo zabranjeno oružje zbog kojega se išlo u rat, te o konačnoj cijeni čitave iračke epizode. Neki republikanski političari tvrde, doduše, da brojka od 87 milijardi dolara nije sasvim realna. Čini se da je Busheva administracija napuhala troškove, kako bi izbjegla da se dogodine mora ponovo pojavljivati pred Kongresom i tražiti nova sredstva za Irak. Također će dio novca diskretno biti skrenut na tajne vojne operacije i projekte koje se ne želi stavljati na velika zvona. No kada se sve uzme, divovski dodatni troškovi neće obradovati američku javnost koja je tradicionalno dosta skeptična prema ideji međunarodne pomoći. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izraelski piloti protiv nezakonitih akcija, Sharon prijeti novim udarima na Palestince</p>
<p>List »Mariw« upozorava da mnogi, a ne samo pobunjeni piloti, pokazuju neslaganje s izraelskim akcijama na okupiranim palestinskim teritorijima/ No, zapovjednik izraelskog ratnog zrakoplovstva ocijenio je da je »peticija neposluha« nož u leđa oružanim snagama i izraelskoj demokraciji</p>
<p>ANKARA, 26. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon izjavio je kako će oružane snage nastaviti loviti palestinske militante, unatoč protivljenja međunarodne zajednice. U intervju kojega su u četvrtak navečer prenijela tri nacionalna tv kanala, doslovce je rekao: »Mi ćemo ih tući i nastaviti tući«.</p>
<p>Bio je to prvi javni odgovor izraelskog premijera na peticiju koju je u srijedu na adresu njegove vlade uputila skupina od 27 rezervnih i aktivnih pilota ratnog zrakoplovstva.</p>
<p>Pobunjeni piloti ili kako ih neki već nazivaju »glasovi probuđene ljudske savjesti«, usprotivili su se nekontroliranim akcijama kažnjavanja Palestinaca kao, kako se kaže, u vrijeme pravog rata. Drže kako su zračni udari na prenapučena palestinska naselja na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze »nezakoniti i nemoralni«. </p>
<p>Sharon je, koristeći riječ »loviti«, a ne bombardirati Palestince, optužio vojne buntovnike za miješanje u politiku. Podsjetio je da se slična situacija dogodila i 1982. tijekom akcije izraelske vojske u Libanonu. »Bio je to očit pokušaj da se sruši legalno izabrana vlada i izraelska demokracija«, podsjetio je Sharon. </p>
<p>Zapovjednik izraelskog ratnog zrakoplovstva general Dan Halutz čvrsto je stao na stranu ratobornog premijera Sharona. Ocijenio je da »peticija neposluha« predstavlja zabadanje noža u leđa oružanim snagama i izraelskoj demokraciji. Prava lavina optužbi na račun »pobunjenika« došla i od strane drugih članova vlade i vojnog vrha. Zamjenik zapovjednika izraelskog vojnog zrakoplovstva Elizer Sneydi nazvao je, kao i šef diplomacije Shaul Mofaz, pilotski istup »nemoralnim činom«. No, general Nati Sharoni ima nešto drukčije mišljenje. Smatra da je mnogo toga što je izneseno u peticiji izraelskih pilota, prihvatljivo, napominjući da se, ipak, nije smjelo reagirati na takav javni način. </p>
<p>Dnevni Mariw zamjećuje kako mnogi, a ne samo pobunjeni piloti, u privatnim razgovorima iznose svoja neslaganja s akcijama zračnih udara koja se izvode na okupiranim palestinskim teritorijima. »Iz borbenih zrakoplova se ne vide žrtve, a među njima se često nalazi i mnogo djece ali i drugih nevinih osoba«, ističe komentator lista. </p>
<p>Jedan od pobunjenih pilota, časnik Alon, koji je u međuvremenu zajedno sa još sedmoricom kolega dobio otkaz u izraelskoj vojsci, izjavio je listu Yediot Aharonot kako je postiđen zbog zračnih udara na palestinske ciljeve. »U mojim očima ti napadi su nemoralni i potpuno nezakoniti«, rekao je Alon. Dometnuo je kako se prilikom izvedbi vojnih akcija ne vodi nikakva briga o tome hoće li se koristiti bombe teške 250, 500 ili 1.000 kilograma. On smatra kako su akcije odmazde izraelske vojske neprimjerne situaciji na terenu. »Ovo je 2003. i Izrael se ne nalazi u ratu za goli opstanak«, kaže on. Istaknuo je kako ne želi biti ubojicom nevinih ljudi. Bez obzira na dobiveni otkaz, upućivanje peticije je označio kao visokomoralni ljudski čin.</p>
<p>»Čini se malo vjerojatnim da bi pobuna dvadesetsedmorice mogla promijeniti kurs izraelskog premijera Sharona prema Palestincima«, zamjećuju u petak gotovo jednodušno vodeći arapski listovi. Potvrdili su to u petak i novi izraelski napadi na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. Njihova bilanca je bila - pet ubijenih Palestinaca i jedan izraelski vojnik. Sharon je svoj prkos iskazao ponovo u petak istaknuvši kako je odlučan protjerati palestinskog vođu Yassera Arafata. </p>
<p>Zanimljivo je da karizmatskog palestinskog čelnika kao glavni srednjoistočni problem vidi i američki državni tajnik Colin Powell. Priznao je kao se konzultira sa EU, Rusijom i UN-om tražeći potporu za Arafatovu smjenu. Mnogi u tome vide davanje neizravne podrške Sharonu i njegovoj vladi da nastavi kurs prema palestinskim militantima i terorističkim skupinama. </p>
<p>No, i pored svega, sigurno je: buntovni izraelski piloti mogli bi otvoriti oči i uši izraelske, ali svjetske javnosti glede neprimjernih akcija kažnjavanja čitavog jednog naroda koji ne traži ništa drugo nego svoja zakonita prava sadržana u 29 rezolucija međunarodne zajednice, a koje Izrael nije nikad poštovao. Činjenica da će se »slučaj vojne pobune« uskoro naći pred zastupnicima Knesseta mogao bi, ako ništa drugo, oslikati i drugu stranu medalje izraelsko-palestinskih sukoba.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Reformom obrane BiH bliža NATO-u</p>
<p>Postignut je kompromis o načinu preustroja sustava obrane u BiH čime su stvoreni uvjeti za priključenje zemlje programu Partnerstvo za mir</p>
<p>SARAJEVO, 26. rujna</p>
<p> - Osam godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina na putu je da dobije jedinstveno civilno i vojno zapovjedništvo nad svojim oružanim snagama! U četvrtak navečer postignut je kompromis o načinu preustroja sustava obrane u BiH, koji uz jedinstveno zapovjedništvo i gotovo identične odore (uz državna vojnici će na odorama moći zadržati i entitetska obilježja), ipak predviđa postojanje odvojenih entitetskih vojski!</p>
<p>James Locher, predsjedatelj Povjerenstva za reformu obrane u BiH izvijestio je u petak političke direktore Upravnoga odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) o tome da su otklonjene sve dvojbe oko predloženog modela preustroja obrane, odnosno dokumenta na 245 stranica u kojem je spomenuto Povjerenstvo izložilo svoje prijedloge o tome kako bi ubuduće trebale izgledati oružane snage u BiH.</p>
<p> Taj dokument sada bi trebao biti upućen u parlamentarnu proceduru. Najviše primjedbi ranije je imala bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) tvrdeći da su promjene tek kozmetičke naravi. SDA je tražila radikalnije promjene koje bi dovele do potpunog ukidanje postojećih nacionalnih sastavnica oružanih snaga.</p>
<p> No, nakon snažnog pritiska međunarodne zajednice, čiji su predstavnici tvrdili da bi ukidanje vojski RS i Federacije BiH predstavljalo reviziju Mirovnog sporazuma, te kompliciranih pregovora - sporazum je ipak postignut.</p>
<p>»Ovim Sporazumom se oružane snage BiH stavljaju pod državnu kontrolu, a Bosna i Hercegovina će dobiti ministarstvo odbrane na državnoj razini i približiti se NATO-programu Partnerstvo za mir. Osigurava se i vojna interoperabilnost te nadzor i potpuna transparentnost«, rekao je James Locher.</p>
<p>Enes Bećirbašić, glavni tajnik Stalnog vojnog povjerenstva BiH, tijela koje je dosad mijenjalo državno ministarstvo obrane, ustvrdio je kako će predložena rješenja, ako budu usvojena u parlamentu, predstavljati najznačajnije reforme u ovoj oblasti od potpisivanja Daytonskog sporazuma. On je pojasnio da bi na čelu budućeg ministarstva obrane, uz ministra trebala biti i dva pomoćnika, te da bi po hijerarhiji odmah iza ministra bio načelnik stožera vojske. Zajednički vojni stožer predstavljat će operativno zapovjedništvo oružanih snaga, a odluke o mobilizaciji i angažiranju vojnih postrojbi donosit će se na državnoj razini, s tim da bi entitetske vlasti mogle angažirati vojsku samo u slučaju prirodnih katastrofa.</p>
<p>Ministar obrane Federacije BiH Miroslav Nikolić rekao je nakon prihvaćanja sporazuma da je riječ o »teškoj pobjedi kompromisa«, te je pojasnio kako će u Vojsci Federacije BiH ostati Zajedničko vojno zapovjedništvo, a u Vojsci Republike Srpske (VRS) Generalštab. No, njihova bi uloga ubuduće trebala biti tek administrativna. I ministar obrane Republike Srpske Milovan Stanković govorio je o prednostima postignutog sporazuma, te rekao da će dokument, ako bude usvojen, zadovoljiti postavljene obrambene kriterije i Bosnu i Hercegovinu učiniti vjerodostojnim kandidatom za prijem u euroatlantske integracije.</p>
<p>Reforma obrane trebala bi donijeti značajne uštede, no pojavit će se i neki novi troškovi, pa će tako uspostava ministarstva obrane i zajedničkog vojnog stožera stajati u idućoj godini više od 12 milijuna eura. Parlamentarna procedura usvajanja dogovorenih zakonskih rješenja mogla bi biti okončana, kako se procjenjuje, do kraja ove godine. NATO bi u prosincu ove i u svibnju iduće godine trebao razmatrati bosanskohercegovačku kandidaturu za ulazak u Partnerstvo za mir, tako da bi BiH mogla postati članica ovog saveza možda već u lipnju 2004. godine, za što je sada stvoren važan preduvjet.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Alija Izetbegović bori se za život</p>
<p>Ogroman je interes javnosti za Izetbegovićevo zdravlje, što liječnicima, kako tvrde, otežava posao / Bivši bošnjački lider napunio je 8. kolovoza 78 godina života i upravo su njegova životna dob i raniji zdravstveni problemi u najvećoj mjeri utjecali da se nakon pada pojave ozbiljne komplikacije</p>
<p>SARAJEVO, 26. rujna Od Vjesnikova (dopisnika)</p>
<p> - Alija Izetbegović bori se za život i to je činjenica koja malo koga u Bosni i Hercegovini ostavlja ravnodušnim, bilo da je riječ o brojnim poštovateljima počasnog predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) ili, s druge strane, manjini onih koji u Izetbegoviću vide otjelovljenje mnogih zala ovoga svijeta i najradije bi ga, umjesto u bolesničkoj postelji, vidjeli na optuženičkoj klupi suda za ratne zločine.</p>
<p>Izetbegović je u Kliničko-bolnički centar Sveučilišta u Sarajevu primljen 10. rujna, s traumatskim ozljedama koje je zadobio pri padu u svom domu. Slomljena su mu bila četiri rebra, a imao je manje ozljede ruke i vrata. 78-godišnji bivši predsjednik Predsjedništva BiH trpio je užasne bolove, no sarajevski liječnici uspjeli su stabilizirati njegovo zdravstveno stanje. </p>
<p>Nažalost, kao što su liječnici i strahovali, šest dana nakon primitka u bolnicu, pojavile su se komplikacije uzrokovane problemima s cirkulacijom krvi u lijevoj nozi, a zatim i krvarenjem u prsima. Liječnički konzilij proglasio je prije tjedan dana Izetbegovićevo zdravstveno stanje kritičnim, naglasivši da poduzima sve potrebne terapijske mjere da bi se takvo stanje prevladalo.</p>
<p>U srijedu je liječnički konzilij koji sačinjavaju vodeći sarajevski medicinski stručnjaci priopćio da je Izetbegović podvrgnut »minimalno intenzivnoj« kirurškoj intervenciji kojom je pod nadzor stavljeno krvarenje u lijevom prsištu, koje zapravo liječnike najviše i brine i moglo bi biti fatalno po život pacijenta. Kirurška intervencija većeg obujma zasad je odbačena zbog lošeg općeg Izetbegovićevog zdravstvenog stanja. On je već godinama srčani bolesnik, a upravo se zbog problema sa zdravljem 2001. godine povukao iz političkog života.</p>
<p>Bivši bošnjački lider napunio je 8. kolovoza 78 godina života i upravo su njegova životna dob i raniji zdravstveni problemi u najvećoj mjeri utjecali da se nakon pada pojave ozbiljne komplikacije.</p>
<p>Ogroman je interes javnosti za Izetbegovićevo zdravlje, što liječnicima, kako tvrde, otežava posao. Za brojne obične ljude Izetbegović je još uvijek jedini pravi predsjednik, premda već godinama ne sudjeluje u aktivnom političkom životu, a njegova stranka SDA u kraćem je razdoblju, tijekom 2001. i 2002. godine, bila u oporbi. Iako teško bolestan, mnogi tvrde da je Izetbegović i nakon povlačenja ostao jedna od ključnih figura bošnjačke političke scene, te da se nijedna ključna odluka nije donosila bez konzultacija s njim. Mnogi ga žele posjetiti i sada u bolnici. Neki istinski zabrinuti za njegovo zdravlje, neki jer je to, nažalost, stvar političkoga prestiža.</p>
<p>Izetbegović sam odlučuje koga će primiti u kraće posjete, barem tako tvrdi šef liječničkog konzilija dr. Ismet Gavrankapetanović. Među onima koji su posjetili Izetbegovića bio je i bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je 20. rujna boravio u BiH u povodu ceremonije otvaranja srebreničkog Memorijalnog centra.</p>
<p>Glad javnosti za informacijama o Izetbegovićevom zdravstvenom stanju je ogromna, a širenje glasina nije zaustavilo niti očitovanje liječničkog konzilija da će biti otvoreni i realno izvještavati o njegovoj bolesti. Premda u dijelu javnosti kritiziraju svakodnevna priopćenja liječničkog konzilija, te to uspoređuju s pompom koja je pravljena oko bolesti nekih drugih lidera s područja bivše Jugoslavije, čini se da je ovakav potez liječničkog konzilija opravdan. </p>
<p>Barem u dva ili tri navrata Sarajevom su se proširile glasine da je Izetbegović umro, a posebno je neukusna bila priča da se ta informacija krije od javnosti da se pozornost ne bi skrenula s Clintonovog dolaska u Srebrenicu i otvaranja tamošnjeg Memorijala. Ovakve glasine proširile su se čak i izvan granica BiH, i mnogi su ljudi iz Hrvatske, Slovenije i drugih zemalja zvali svoje prijatelje u Bosni da provjere je li to točno. »Doista mi je već postalo mučno odgovarati na pitanja je li Izetbegović umro«, kaže nam jedan član obitelji bivšeg bošnjačkog lidera i njegov blizak suradnik. Sam Izetbegović je upoznat s takvim glasinama i sigurno mu ne padaju lako, kao ni njegovim liječnicima kojima, objektivno, otežavaju posao.</p>
<p>Naravno, Izetbegovićevo zdravstveno stanje je tako teško da je fatalni ishod moguć u svakom trenutku. Ali, jednako tako, ono što članovima njegove obitelji, poštovateljima i liječnicima ulijeva nadu je činjenica da je Izetbegović ranije već prebrodio teške zdravstvene probleme.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Slovenija ne želi vratiti stanove bivšim pripadnicima JNA</p>
<p>LJUBLJANA, 26. rujna</p>
<p> - Slovenska vlada potvrdila je kako je u zadnje vrijeme dobila više zahtjeva za povratak službenih stanova koje su koristili pripadnici nekadašnje JNA, ali smatra da takvi zahtjevi nisu opravdani.</p>
<p>Te je stanove slovenska vlada 1991. preuzela od bivše JNA, a podneseni zahtjevi da se vrate njihovim prijašnjim korisnicima, koji se pozivaju na sporazum o sukcesiji bivše Jugoslavije, što su ga potpisale države-slijednice, većinom su neutemeljeni - priopćila je slovenska vlada u odgovoru na pismeno pitanje zastupnika oporbe Rudolfa Petana. Stajalište je slovenske vlade u vezi s tim pitanjem kako su, sukladno zakonu, stanarsko pravo izgubili svi oni koji su stan trajno prestali koristiti. A isto vrijedi i ako se stan nije koristio više od šest mjeseci.</p>
<p> Bivši oficiri JNA, koji su živjeli u Sloveniji do odlaska nekadašnje vojske u listopadu 1991., u svojim zahtjevima tvrde kako im je stanarsko pravo oduzeto suprotno tadašnjim propisima te zahtijevaju njegov povrat ili mogućnost otkupa stanova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Češka vlada preživjela glasovanje o povjerenju </p>
<p>PRAG, 26. rujna</p>
<p> - Vladajuća koalicija češkog premijera Vladimira Spidle preživjela je u petak glasovanje o povjerenju u parlamentu koje je zatražila oporba u nastojanju da spriječi paket mjera fiskalne reforme, javile su agencije. Oporbi su nedostajala dva glasa za natpolovičnu većinu potrebnu za iskazivanje nepovjerenja vladi i izazivanje prijevremenih izbora.</p>
<p>U češkom parlamentu vladajuća koalicija ima minimalnu većinu - 101 zastupnika od ukupno 200, a na glasovanju je dobila 100 glasova. Jedan zastupnik vladajućih suzdržao se glasovanja, a jedan oporbeni nije bio nazočan, pa je nepovjerenje vladi iskazalo 98 zastupnika. Koalicija triju stranaka lijevog centra preživjela je slično glasovanje o povjerenju u ožujku. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bush pozvao OPEC da svojim potezima ne šteti američkom gospodarstvu</p>
<p>WASHINGTON, 26. rujna </p>
<p> - Nakon ovotjedne neočekivane odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da snizi proizvodne kvote, američki predsjednik George W. Bush pozvao je Saudijsku Arabiju i druge zemlje članice tog kartela da ne povlače poteze koji bi mogli naštetiti američkom gospodarstvu.</p>
<p> Takva vrlo neuobičajena poruka američkog predsjednika OPEC-u ukazuje na zabrinutost američke administracije glede potencijalnih učinaka viših cijena energenata na slabašan gospodarski oporavak te zemlje pred predsjedničke izbore iduće godine. »Moja je reakcija takva da se nadam da naši prijatelji u OPEC-u ne bi učinili ništa što bi moglo naštetiti našem gospodarstvu«, odgovorio je Bush na upit novinara za mišljenje o takvoj OPEC-ovoj odluci, koja bi mogla izazvati rast cijena goriva ove zime. Glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan rekao je da se administracija savjetuje s članicama OPEC-a, koje kontroliraju polovicu svjetske trgovine naftom, istakavši da cijene nafte trebaju određivati tržišne sile. »Cijene nafte trebale bi biti određene tržišnim silama tako da možemo osigurati dovoljnu opskrbu. Postojanje dovoljne i dostupne opskrbe energentima u interesu je i zemljama proizvođačima i zemljama potrošačima«, rekao je on. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ubojica Anne Lindh je umno poremećeni Srbin </p>
<p>STOCKHOLM, 26. rujna </p>
<p> - Osumnjičenik za ubojstvo švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lind je Srbin Mihajlo Mihajlović (25), piše u petak beogradski »Blic«, pozivajući se na izvještaje švedskih medija. Drugi srbijanski mediji kažu da je osumnjičenikovo ime Mihailo Mihailović.</p>
<p> »Blic« prenosi napise pojedinih švedskih medija koji pišu da je uhićeni podrijetlom iz Srbije, da je rođen u Švedskoj, kamo su njegovi roditelji emigrirali početkom sedamdesetih godina. </p>
<p>Prema policijskim izvorima, Mihailović je navodno psihički poremećena osoba, »s dugom poviješću nasilničkog ponašanja«, piše beogradski »Blic«. Sud u Stockholmu u petak je donio odluku da se osumnjičeniku, uhićenom u srijedu zbog sumnje da je ubio švedsku ministricu vanjskih poslova Annu Lindh, produlji boravak u pritvoru, izvijestio je sudac Göran Nilsson. Prema švedskom zakonu, tužiteljstvo ima pravo osumnjičenika držati u zatvoru tri dana.</p>
<p> Prema pisanju švedskog tiska, osumnjičeni je raskrinkan zahvaljujući DNK analizi kose uzete s kape koja je bila ostavljena nedaleko od mjesta zločina, a na kapi je pronađena i kosa ministrice Lindh.</p>
<p> Glasnogovornica policije Stinna Wessling izjavila je kako policija za sada ne želi komentirati informacije iz tiska, dok protiv uhićenog i službeno ne bude podignuta optužnica.</p>
<p> Tužiteljice Agneta Blidberg i Krister Petersson na raspolaganju imaju na temelju produljenog pritvora još dva tjedna, do 10. listopada, a za to vrijeme prikupit će dodatne informacije te i službeno podići optužnicu, a osumnjičenik će u međuvremenu biti podvrgnut psihijatrijskom promatranju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Objavljivanje visine javnog duga bez objave i pripadajućih kamata je obmana javnosti</p>
<p>Vanjska zaduženost Republike Hrvatske stalno je među naslovnim temama raznih medija, stoga je čudno da ni novinari ni ekonomisti nemaju hrabrosti objaviti pravo stanje stvari: naime, vanjski neprestano rastući dug, u trenutno priznatom navodnom iznosu glavnice od oko 19-ak milijardi dolara, zapravo čini samo dio stvarnog zaduženja. </p>
<p>Nitko se ne usuđuje spomenuti stvarnu veličinu duga, tj. glavnicu s pribrojenim kamatama. Uz uvjet da glavnica prestane rasti, uz pribrojene pripadajuće kamate, koje će Hrvatska neizostavno morati platiti, sveukupni vanjski dug se kreće oko stvarnih vrtoglavih 36 milijardi (desetak posto na 10 godina), a i to samo pod uvjetom da trenutno prestane bilo kakvo daljnje zaduženje, te da se dugovi redovno servisiraju, tj. redovito i na vrijeme otplaćuju i kamate i glavnica.</p>
<p>Vlada RH, umjesto da se kategorički ogradi od bilo kakve mogućnosti novog zaduženja, i dalje se namjerava zaduživati »po potrebi za tekuće proračunske deficite«, što znači za nekontroliranu potrošnju, a ne investicije! Stanje hrvatskoga vanjskog zaduženja je, dakle, puno ozbiljnije, složenije i od najcrnjih prognoza.</p>
<p> Prema tome, svako objavljivanje visine javnog duga, tj. samo glavnice, a bez objave i svih pripadajućih kamata je obmana javnosti. Takvo prikrivanje o pravom stanju zaduženja ne čini se zbog neznanja, već radi obmane prosječnog birača, a u cilju stjecanja političke moći, što je pak kažnjivo i po važećim zakonskim propisima.</p>
<p> Skrivanje pravog stanja zaduženosti je s pozicije aktualne vlasti razumljivo - jer bi priznavanjem pravog duga zapravo priznali svoju nesposobnost, osobni interes, odnosno kriminal, koji je u tome sudjelovao. </p>
<p>Da je to golemo zaduženje nastalo investicijama u privredu i nova radna mjesta, umjesto u potrošnji i raznim sumnjivim tajkunskim transakcijama, poput promašene pretvorbe i privatizacije, danas uz tu golemu svotu barem ne bismo imali nezaposlenih, te bismo prema tome imali razvijeniju industriju, od koje bi se moglo očekivati da će ipak zaraditi za vraćanje toga golemog zaduženja. </p>
<p>Danas ne postoji konkretna financijska konstrukcija, konzistentna politika niti gospodarstvo, pa čak niti ideja, kojom bi se moglo nositi s postojećim dugovanjima. </p>
<p>Dugu treba pridodati i očajnu bilancu uvoza-izvoza, katastrofalnu sušu i klimatske promjene uopće, nove bolesti-nametnike na bilju, požare, nedostatak visokoobrazovanog kadra, njihovu potplaćenost i bijeg u emigraciju, nezaposlenost, nepotizam i korupciju, negativni natalitet, tehnološko zaostajanje, nepoštivanje ustava, zakona i opću pravnu nesigurnost, prodavanje privrednih resursa strancima, opću anti-poduzetničku klimu itd.</p>
<p> Sve su to otežavajuće okolnosti, u kojima treba raditi, zaraditi i platiti inozemni dug, što stanje čini još mnogo ozbiljnijim nego to javnosti prezentira vladajuća politika.</p>
<p>Iz navedenog je vidljivo da su izračuni o zaduženosti svakog stanovnika hrvatske od oko 4.500 dolara po stanovniku samo pusta optimistična maštanja, dočim je u stvarnosti taj dug gotovo dvostruko veći, te se, da bude još gore, i dalje povećava.</p>
<p>Kako se odgovornost od vlasti ne može očekivati, jer odgovorna vlast ne bi takvo zaduženje nikada dopustila, preostaje samo slaba nada, da će na sljedećim izborima pobijediti oni kandidati koji nisu do sada sudjelovali u nastanku ove, najvećim dijelom neopravdane zaduženosti. </p>
<p>VELJKO DOBRANIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nisam bio djelatnik Phenomene</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici »Zagreb« od četvrtka 25. rujna objavljen je kraći izvještaj s konferencije za novinare direktora tvrtke Phenomena d.o.o. Seada Alića koji me je, nezadovoljan što nije dobio koncesiju za zagrebačku televiziju, optužio da sam kriv za odluku Vijeća za radio i televiziju koja nije po njegovoj volji.</p>
<p> Novinaru Vjesnika sam izjavio, ali nije objavljeno, da nisam bio djelatnik Alićeve tvrtke, već samo vanjski suradnik projekta Kulturnog centra u Centru Kaptol od početka rujna 2002., kada mi je Alić obećao potpisati honorar kojim bi se regulirala ta vanjska suradnja do 10. siječnja 2003., kada smo se razišli jer honorare nije uredno plaćao, nego bi mi novac nekoliko puta isplatio na crno, te i stoga što nije želio potpisati spomenuti ugovor.</p>
<p>Pišući o Alićevoj žalbi Vijeću zbog mog navodnog utjecaja na odluku Vijeća, Vjesnik je trebao navesti da je potpredsjednica Vijeća za radio i televiziju Marina Mučalo izjavila da moje pismo Vijeću uopće nije uzeto u obzir jer je stiglo prekasno.</p>
<p> Zaključak koji slijedi jest da Sead Alić nije kvalitetno i uvjerljivo predstavio svoj projekt zagrebačke televizije pa je koncesiju dobila tvrtka koja je bila uvjerljivija. Inače, Alić je na svojoj konferenciji za novinare izjavio, kako je prenijela Hina, da sam ja »članovima Vijeća najavljivao i dodatne tekstove koji su trebali kompromitirati i neke od članova Vijeća ukoliko Phenomena dobije koncesiju«, što je kleveta.</p>
<p>DRAGO PILSEL novinar iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Papi bi se Hrvatska trebala odužiti </p>
<p>Mnogo se toga dogodilo prošloga ljeta o čemu bih sada, početkom rane jeseni izrekao svoje mišljenje. Odlazi nadbiskup Giulio Einandi, prvi nuncij u Hrvatskoj, odlazi sa zasluženim pljeskom. </p>
<p> Papa Ivan Pavao Drugi mnogo nas je zadužio. Pamtim njegove riječi na misnim slavljima na trećem pohodu Hrvatskoj - mir vam dajem i mir vam ostavljam, to radite meni na spomen. I odužimo se tomu papi iz Krakova, iz nekadašnje Bijele Hrvatske, riječju, djelom i molitvom. Volio bih kad bi mu i Hrvatska dala spomen da mu se oduži na odgovarajući način. </p>
<p>Mnogo je zla u svijetu. Ublažimo razlike, a umjesto oružja razvijajmo dijalog, raspravljajmo o svemu što nas razdvaja i ne dopustimo da nas zarobi moć, sebičnost i laž.</p>
<p> Kako je izgubio život Andrija Hebrang, tko ga je ubio i gdje je njegov grob - pitanje je koje traži istiniti odgovor. Mislim i na mnoge žrtve i razaranja u Domovinskom ratu. Razoreno je u tome ratu gospodarstvo, nestali su novci i zlato, zastale su investicije, stambena izgradnja, infrastruktura, nadgradnja, pogoršane su demografske prilike u Hrvatskoj. </p>
<p> I pitam se zar je moguće da se ispričavamo i agresoru, a da oštećeno i razoreno nije nadoknađeno, naplaćeno... Mnoge institucije i pojedinci u Hrvatskoj očekuju naknadu, a tek onda je prihvatljiva i isprika.</p>
<p>NIKOLA PETRANOVIĆ Rijeka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Jezerčiću godinu, Mikuliću dvije godine i osam mjeseci</p>
<p>Osuđeni Jezerčić sucu je predbacio da mu, čitajući presudu, »nije gledao u oči« / Jezerčić i Mikulić opet su proglašeni krivima za kazneno djelo iznude nad oštećenim Brankom Markanom, a Mikulić je osuđen i zbog kaznenog djela uspostave ropskog odnosa nad oštećenikom </p>
<p>OSIJEK, 26. rujna</p>
<p> - Ovdje se nije sudilo novinarima, nego meni. Stoga ste, dok ste čitali presudu i njezino obrazloženje, trebali mene gledati u oči, kazao je bivši načelnik osječko-baranjske policijske uprave Dubravko Jezerčić (48), sucu osječkog Općinskog suda Zvonku Vekiću nakon izricanja nepravomoćne presude kojom su on i umirovljeni policajac Tomislav Mikulić (30), proglašeni krivima za počinjena kaznena djela koja su im se stavljala na teret. </p>
<p>Naime, i nakon ponovljenoga suđenja, Jezerčić i Mikulić opet su proglašeni krivima za kazneno djelo iznude nad oštećenim Brankom Markanom, dok je Mikulić osuđen i zbog kaznenog djela uspostave ropskog odnosa nad oštećenikom. Stoga je malo vijeće predvođeno sucem Vekićem, Jezerčiću odredilo kaznu zatvora u trajanju od godinu dana, dok je Mikuliću određena zatvorska kazna od dvije godine i osam mjeseci. </p>
<p>Podsjetimo, riječ je o ponovljenom suđenju budući da je osječki Županijski sud, zbog proceduralnih propusta, ukinuo presudu Općinskoga suda donesenu u studenome 2000. godine po kojoj je Jezerčić bio osuđen na godinu dana zatvora, a Mikulić na dvije godine i deset mjeseci. </p>
<p>Prvooptuženog Mikulića i drugooptuženog Jezerčića tereti se da su u rujnu 1996. godine iznudama prisilili Branka Markana da Jezerčiću ispod cijene proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je potom Jezerčić otvorio restoran »Grand«. Mikulić je optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva jer je Markana prisilio da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka te ga tjerao da za njega i njegove prijatelje obavlja teške fizičke poslove bez ikakve naknade. </p>
<p>Obojicu optuženika teretilo se i da su iste godine prevarili Ivana Dopsaja, vlasnika zemljišta u Dubrovačkoj ulici u Osijeku, na kojemu je sagrađeno parkiralište restorana »Grand«. Međutim, kako je Dopsaj tijekom oba suđenja iskazao da se ne smatra prevarenim, za to su kazneno djelo oslobođeni optužbe.</p>
<p>U obrazloženju presude, sudac Vekić je rekao da sudsko vijeće smatra da su tijekom postupka dokazani navodi iz optužnice, a da su iskazi svjedoka koje je predložila obrana, ocijenjeni neuvjerljivima. Obojica optuženika ostaju na slobodi do pravomoćnosti presude, a u kaznu će im se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru. </p>
<p>»Šokiran sam«, naglasio je Jezerčić nakon izlaska iz sudnice, kazavši da je, ipak, pretpostavljao da bi ishod mogao biti ovakav s obzirom na »neovisnost hrvatskog pravosuđa«.</p>
<p>»Stvarno je čudno što sudsko vijeće nije slijedilo instrukcije višeg suda, odnosno Županijskog suda, koji je poništio raniju presudu u kojoj se nalazi pravni nonsens, odnosno tvrdnja da nisam dokazao svoju nevinost«, istaknuo je Jezerčić, dodavši da u svakom drugom sudskom postupku, prema svim zakonima, tužiteljstvo treba dokazati eventualnu krivicu optuženog. </p>
<p>Dodao je da »pravu istinu zna on, Branko Markan, dragi Bog i fukare koje su mu sve to smjestile«. </p>
<p>Prvooptuženi je Mikulić kratko rekao da je presuda sramotna te »da je pred Bogom čist«. </p>
<p>Oštećeni Markan najavio je da će pokrenuti i građansku parnicu u kojoj će od optuženika, za nadoknadu duševnih boli, tražiti milijuna kuna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Supruzi u kafiću prostrijelio rame </p>
<p>PITOMAČA, 26. rujna</p>
<p> - Tomo H. (46) iz Pitomače pištoljem marke PHP, u ugostiteljskom objektu »7«, u središtu Pitomače, u četvrtak pola sata poslije podneva ustrijelio je svoju suprugu Snježanu (31), izvijestila je Policijska uprava virovitičko-podravska.
Tomo i Snježana sjedili su s društvom u kafiću kada je Tomo H. izvadio pištolj i jedan metak ispalio u suprugu koja mu je sjedila nasuprot. Pogodio ju je u desno rame, a zatim je skočio Josip Đ., koji je s njima bio u društvu, uhvatio ga za ruku u kojoj je držao pištolj i spriječio da ispali još koji hitac. Tomo H. mu je tada priprijetio ubojstvom, ali su ga uspjeli savladati. </p>
<p>Snježani H. je pružena pomoć, a zatim je prevezena u Opću bolnicu u Virovitici gdje je utvrđeno da joj je prostrijelna rana kroz desno rame slomila dva rebra i krv joj se izlila u prsište. Iako teške, te ozljede nisu opasne po život, kažu liječnici. </p>
<p>O ovome događaj policiju je izvijestio Josip Đ., koji je u pitomačku policijsku postaju odnio pištolj. Tomo H. je zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela ubojstva u pokušaju, prijetnje i dovođenja u opasnost života i imovine uz kaznenu prijavu odveden u istražni odjel Županijskog suda u Bjelovaru.</p>
<p>Slavica Bakić Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Optuženi: »Puklo mi je, ali nisam htio nikoga ozlijediti« </p>
<p>Psihijatrijski vještak Miroslav Goreta je naglasio da kod Budimira nije ustanovljena nikakva duševna bolest, niti su nađeni ikakvi psihopatološki elementi koji bi ukazivali na umanjenje sposobnosti prosuđivanja / Psihotične slike koje je iznosio prilikom ispitivanja, vezane na to da njegovim postupcima upravlja Hitler, ne mogu se, kazao je vještak, smatrati autentičnom psihozom </p>
<p>ČAKOVEC, 26. rujna</p>
<p> - Na čakovečkom je Županijskom sudu u petak završen dokazni postupak na suđenju Marselu Budimiru, optuženom za ubojstvo, pokušaj ubojstva, otmicu i razbojništvo.</p>
<p> Budimir je, prema optužnici, 12. veljače ove godine opljačkao poslovnicu Varaždinske banke u Nedelišću, ukravši oko 311.000 kuna, a tijekom bijega ubio je policajca Željka Murka. Pucao je i na policajca Stjepana Balića, a vikendaša Mirka Špicara prisilio da ga u svom automobilu izvede iz policijskog okruženja.</p>
<p>Budimir je na raspravi prvi puta iznio svoju obranu, budući da se dosad branio šutnjom. Rekao je da se na razbojništvo odlučio jer mu je toga dana »puklo«. Sve što je radio u životu loše mu je išlo, a zbog svih materijalnih teškoća, životnih trauma i problema znao je piti tablete koje je nabavljao od svog prijatelja ovisnika. Toga dana se užasno osjećao, tableta više nije imao, pa se odlučio na pljačku. Ukrao je automobil, uzeo pušku, koje ju inače kupio radi vlastite sigurnosti jer se bavio iznajmljivanjem automobila i zbog toga imao problema, a obukao je i pancirnu košulju, koju je inače stalno nosio.</p>
<p>Vozio se bez cilja, a kad je ugledao banku u Nedelišću, odlučio ju je opljačkati. Mislio je i da će manja šteta biti ako opljačka banku, nego da nekome provali u kuću. Ušao je u banku i zaprijetio da mu daju novce, što su oni i učinili.</p>
<p>»Rekao sam da ću ih pobiti, ali samo da ih zastrašim. Nisam ih namjeravao pobiti, niti sam koga namjeravao ozlijediti«, rekao je Budimir. </p>
<p>Nakon pljačke sjeo je u automobil i krenuo prema Varaždinu. Rekao je i da je bio sav rastresen i rastrojen, osjećao je veliku krivnju te je i zaplakao. Automobil je zatim ostavio na nekom puteljku i dalje krenuo pješice. Kad je došao na Dravski most, vidio je policijski automobil, pa se spustio do jarka i krenuo prema Dobšinoj grabi. U tom se trenutku blizu njega zaustavio policijski kombi, pa je počeo bježati. Čuo je i povik: »Stoj, policija« i pucanj, no nije se zaustavljao. U ruci je inače držao torbu u kojoj su bili puška, odjeća i novac od pljačke.</p>
<p>Vidio je i da netko trči za njim, a kad ga je policajac počeo sustizati, izvadio je pušku i ispalio rafal pokraj njega. </p>
<p>»Nije mi bilo ni na kraj pameti pucati u njega. Ne mogu još ni dan danas doći k sebi kako je taj jedan metak njega pogodio. Da sam znao da sam ga pogodio, bacio bih tu prokletu pušku i stao, ne bih dalje bježao. I danas sam zbog toga u depresiji i ružno sanjam«, kazao je optuženi. Kad je vidio da je Murk pao na zemlju, mislio je da je legao, a drugi je rafal zatim ispalio radi upozorenja, jer je vidio da ga je Murk pogledao i optuženi je samo želio da ga prestane progoniti. </p>
<p>Nakon toga je došao do Špicarove vikendice ispred koje je vidio automobil, pa je pomislio da je netko unutra. Špicaru nije prijetio puškom, već mu je, budući da su policajci bili svuda okolo, samo rekao: »Daj me vozi otuda. Platit ću ti, samo mi nemoj raditi nikakvo sranje«. Kad su sjeli u automobil, Budimir je Špicaru dao novac, a Špicar ga je i uzeo.</p>
<p>Automobilom ipak nisu mogli daleko, pa je Budimir izašao. Kad je vidio da je policija oko njega, pušku je bacio u vodu i odlučio preplivati rijeku. Kad je izašao van, bilo mu je jako hladno, hodao je naokolo, a policajci su se odjednom stvorili oko njega i počeli ga tući po cijelom tijelu, no na to se, kako je rekao, »uopće ne žali«. Uhitili su ga i odveli u postaju. </p>
<p>Na raspravi je saslušan i psihijatrijski vještak Miroslav Goreta, koji je naglasio da kod Budimira nije ustanovljena nikakva duševna bolest, nisu nađeni nikakvi psihopatološki elementi koji bi ukazivali na umanjenje sposobnosti niti je ovisnik. Psihotične slike koje je iznosio prilikom ispitivanja, vezane na to da njegovim postupcima upravlja Hitler, nisu mogli, kazao je vještak, smatrati autentičnom psihozom, već je to bila njegova reakcija na to što je osumnjičen za teška kaznena djela. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poginuo vozač »golfa«, dvojica lakše ozlijeđena</p>
<p>Nesreću je skrivio pijani vozač »mazde«, koji je prošao s lakšom ozljedom</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 26. rujna</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, a dvije su lakše ozlijeđene u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 22 sata u Šamačkoj ulici u Vrpolju. </p>
<p>Kako je izvijestila policija, do nesreće je došlo kada je Josip V. (44), upravljajući osobnim automobilom marke »mazda MX-5«, pulskih registracijskih oznaka, zbog vožnje pod utjecajem alkohola (0,68 promila) desnim kotačima zahvatio zemljanu površinu uz rub ceste. </p>
<p>Automobil se tada zanio, a kako je Josip V. htio vratiti vozilo na kolnik, u punoj je brzini naglo skrenuo lijevo pa je, prešavši preko svoje kolničke trake, prešao na suprotnu. Kako je u tom trenutku iz suprotnoga smjera naišao automobil »VW golf«, slavonskobrodskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao Antun Peha (48), došlo je do silovitog direktnog sudara. </p>
<p>Nakon udarca, »mazda« se nekoliko puta okrenula na kolniku te je završila na zemljanoj površini, dok je »golf« sletio u odvodni kanal. </p>
<p>Teško ozlijeđeni vozač »golfa« Antun Peha odmah je kolima hitne pomoći prevezen u Opću bolnicu u Slavonskom Brodu gdje je, unatoč naporima liječnika da mu spase život, preminuo oko 23 sata. Sedamnaestogodišnji A.P. koji je bio s njim u automobilu, lakše je ozlijeđen. </p>
<p>Sa lakim je ozljedama prošao i pijani vozač koji je skrivio nesreću. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili istražni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stjepan Franić te županijski državni odvjetnik Stjepan Haramustek, uz asistenciju policijskih službenika. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Optuženi Bandić državnog odvjetnika prozvao »Slobodanom«</p>
<p>Dogovorivši sastanak s vlasnikom lokala, Željkom Kukecom, Miletić mu je rekao da »dolaze po dogovoru sa Stipom oko naplate 800.000 kuna«</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - »Jel' Vi patite od amnezije«, upitao je prvooptuženi Zoran Miletić, inače zaštićeni svjedok i pokajnik u suđenju tzv. zločinačkoj organizaciji, svjedoka i policajca Joška K. u petak na Općinskom sudu tijekom suđenja njemu i Ivanu Bandiću za pokušaj iznude, nakon što je svjedok na većinu pitanja odgovarao »ne sjećam se«.</p>
<p>U optužnici se navodi da su njih dvojica 10. svibnja prošle godine oko devet sati došli u lokal »Stil« kako bi za Stjepana Jurića Kivija, vlasnika ugostiteljskog objekta »Kiwi«, pribavili »znatnu i nepripadajuću imovinsku korist«.</p>
<p>Dogovorivši sastanak s vlasnikom lokala »Željkom Kukecom Miletić mu je rekao da »dolaze po dogovoru sa Stipom oko naplate 800.000 kuna«. Ako ne plati, Miletić je rekao da ga mogu strpati u prtljažnik i odvesti bilježniku gdje će svoj stan i lokal prepisati na njih, a Bandić mu je tada rekao: »Nemoj da se s tobom previše zajeb..., jer ćemo tvoj dug predati Andriji, koji će dug naplatiti po cijenu tvoje glave«. Vlasnik im je platio jedan iznos, nakon kojeg je Miletić uhićen, a u policijskoj je stanici, navodno, novac odbacio u pepeljaru. </p>
<p>Na pitanje sjeća li se svjedok da je Miletić odbacio novac, Joško K. je odgovorio potvrdno, te kako je bio nazočan očevidu. Ostalih se pojedinosti uglavnom nije sjećao. No, na pitanje optuženog Bandića je li mu svjedok ikad rekao »Vadi se kako znaš, kopaj se, Miletić je druker«, Joško K. je rekao da »tisuću posto to nije rekao«. </p>
<p>Miletićev je branitelj zatražio ukidanje pritvora, no, sudac Zorislav Kaleb je odbio, zbog mogućnosti Miletićeva bijega i ponavljanje kaznenog dijela. </p>
<p>Branitelj je naime, tvrdio kako je Miletić bio kod kuće i na poslu, a ne u bijegu zbog čega je raspisana i međunarodna tjeralica, dok je sam Miletić sučev navod kako ga je nazvao iz Slovenije, Miletić obrazložio da je suca nazvao iz Zagreba, ali sa slovenskog broja. Branitelj je istaknuo i kako je moguće da je Miletić odbacio novac, no, niti na njegovim rukama, a ni na odjeći nikad nisu pronađeni tragovi novca. Miletić je to prokomentirao »Imao sam vešmašinu kod sebe«. </p>
<p>Tijekom rasprave Bandić je nekoliko puta ometao raspravu raznim upadicama, kao »tijekom uhićenja nisam pretresen, jer nije ni bilo potrebe, ali su me mučili i svinjski vukli u auto i ozlijedili mi nogu«. </p>
<p>Naveo je da će iza 23. studenog se vidjeti gdje će tko biti, dok je zamjenika državnog odvjetnika Hrvobrana Jajića, nazivao »Slobodan«. </p>
<p>No, Bandić se na kraju rasprave ispričao, a podne je obilježio prekriživši se te izmolivši molitvu.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Ruski Lukoil kupio Beopetrol za 210 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - U srpskoj Agenciji za privatizaciju u petak je potpisan ugovor o prodaji 79,5 posto dionica Beopetrola, druge po veličini srpske naftne tvrtke, ruskom Lukoilu za 210 milijuna eura.</p>
<p>Lukoil je za većinski udio Beopetrola, nastalog od 1990. oduzete Inine imovine u Srbiji, ponudio 117 milijuna eura u gotovini, ulaganja od 85 milijuna eura u razvoj tvrtke u narednih pet godina i ulaganja u socijalni program od 8 milijuna eura. </p>
<p>Srpski ministar za privredu i privatizaciju Aleksandar Vlahović je prodaju Beopetrola Lukoilu ocijenio značajnim događajem koji za srpsko gospodarstvo znači novu investiciju, kao i ulazak jedne od najjačih naftnih kompanija na srpsko tržište. Riječ je, naime, o najvećoj ruskoj naftnoj kompaniji i šestoj po veličini privatnoj naftnoj kompaniji na svijetu. Zapošljava oko 150.000 radnika u Rusiji i još 30 zemalja te pokriva 20 posto proizvodnje i 18 posto prerade nafte u Rusiji. Planovi Lukoila su da broj benzinskih crpki širom svijeta sa sadašnjih 4000 povećaju na 8000. U tome će im pomoći i preuzimanje Beopetrola koji sa 207 benzinskih crpki drži oko 20 posto srpskog tržišta.</p>
<p>U srpskom ministarstvu očekuju da će Lukoil pomoći Beopetrolu da se prilagodi tržišnim zahtjevima i osuvremeni ponudu te ga tako pretvori u konkurentnu i profitabilnu kompaniju. To će potaknuti i konkurenciju na srpskom tržištu i omogućiti kvalitetnije restrukturiranje Naftne industrije Srbije, a kasnije i njenu uspješnu privatizaciju, vjeruju u Beogradu. Pritom napominju da to neće naškoditi položaju NIS-a na tržištu, jer po Uredbi o prometu nafte i derivata srpske vlade, svaka naftna tvrtka, pa tako i Lukoil, može u Srbiju uvoziti samo naftu koju mora prerađivati u NIS-ovim rafinerijama u Pančevu i Novom Sadu.</p>
<p>Na novinarska pitanja o tvrdnjama Ine da se prodaje njihova oduzeta imovina, Vlahović je ponovio da je u tom poslu »sve čisto«. Da se i jednog trenutka sumnjalo u neizvjesnost te prodaje zbog upitnog vlasništva ne bi u nju ni ušli, rekao je. Dodao je da »ne želi komentirati niti utjecati na odluke Ine«, te da Ina, ako misli da je prodajom Beopetrola oštećena, može pomoć zatražiti od nadležnih sudova. No Ina je to već učinila. Već se nekoliko godina vodi spor pred Trgovačkim sudom u Beogradu, a u tijeku je i pokretanje spora pred Međunarodnim sudom u Strasbourgu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Financijski forenzičari protiv prijevara u tvrtkama</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - U organizaciji hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje u petak je u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljen novi proizvod namijenjen prevenciji, ranom otkrivanju i utvrđivanju uzroka i vrsta prijevara i korupcije u tvrtkama. Riječ je o forenzičarskim uslugama u financijskom poslovanju, koje pružaju timovi, sastavljeni od računovođa, revizora, pravnika i stručnjaka za elektronske baze podataka.</p>
<p>Kako je istaknuo James Walker, direktor konzultantske tvrtke Deloitte & Touche za Jadransku regiju, razlika između revizora i forenzičara je što prvi daju mišljenje je li kompanija istinito prikazala financijsku situaciju u ograničenom razdoblju uzimajući uzorak određene dokumentacije, a forenzičari gledaju svaki detalj i transakciju u dužem razdoblju, te njihova izvješća mogu imati i po 5000 stranica. Osim što otkrivaju prijevare, forenzičari u financijskom poslovanju pojavljuju se i u ulozi svjedoka u sudskim postupcima protiv prevare, korupcije i neregularnih aktivnosti. No, na zahtjev klijenta provjeravaju i druge stvari - od prilika u zemlji u kojoj on želi početi poslovati, do ljudi koje namjerava zaposliti, poslovnih partnera s kojima planira surađivati. </p>
<p>Pružaju i konzultantske usluge u poslovima osiguranja, odnosno istražuju do koje mjere su gubici podložni isplati odštete. Deloitte & Touche osnovala je forenzični odjel u Češkoj još 1998. godine, te su prvi u srednjoj Europi počeli pružati ovu vrstu usluga, po čemu danas zauzimaju vodeće mjesto na tržištu Češke, Poljske i Mađarske, ali imaju odjele i u Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj te Jadranskoj regiji (Hrvatska, Slovenija, BiH). Usluge pružaju svojim korporativnim klijentima, institucijama iz javnog sektora, ali i vladama. Za srednjoeuropske zemlje navode da u »dio lokalne kulture spada rad uprava tvrtki na isisavanju novca iz kompanija«. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zoran Košćec i Boris Santo novi članovi NO Varteksa</p>
<p>VARAŽDIN, 26. rujna</p>
<p> - Nakon promjene u vlasničkoj strukturi Varteksa, došlo je i do promjena i u Nadzornom odboru najveće tekstilne tvrtke. Tako je skupština dioničara Varteksa u petak donijela odluku o razrješenju Krešimira Starčevvića, zamjenika predsjednika HFP-a i Zdravke Vidaček, predstavnice malih dioničara. U NO su imenovani Zoran Košćec, poduzetnik, i Boris Santo, predsjednik Uprave Coninga.</p>
<p>Prema obavijesti Milana Horvata, savjetnika pri uvrštenju Varteksa u prvu kotaciju Varaždinske burze, 18. rujna na Varaždinskoj burzi je provedena transakcija koja je dovela do promjene u vlasničkoj strukturi Varteksa. Slavonski fond prodao je dionice Aurum osiguranju, Fima holdingu, Vladimiru, Zoranu i Draženu Košćecu te Stjepanu Igrecu. </p>
<p>Najveći paket Varteksovih dionica - 23,747 posto - ima ZIF Pleter, čiji je osnivač Fima, a njen direktor Milan Horvat član NO Varteksa. Novi predsjednik UO Udruge malih dioničara i član NO tvrtke Stjepan Igrec ima 10,027 posto, a trezorske dionice čine 6,02 posto. Anica Igrec ima 2,958 posto, Privredna banka 2,93, Aurum osiguranje 2,264, Vladimir i Zoran Košćec po 1,658, Dražen Koščec 1,641 i nasljednici Anđelka Herjavca 1,617 posto. Tako deset najvećih dioničara drži 54,52 posto vlasničkog udjela. Upravo Aurumova kupnja Varteksovih dionica izazvala je najviše špekulacija, koje nisu uspjeli potvrditi, da Radimir Čačić kupuje Varteks. </p>
<p>K. Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Podravka u Koprivnici otvorila novu tvornicu</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Podravka je u petak u koprivničkoj industrijskoj zoni Danica otvorila novu tvornicu Podravka jela. Tvornica kapaciteta 12.500 tona godišnje (odnosno oko 130 milijuna različitih pojedinačnih pakiranja) dograđena je uz već postojeću tvornicu Vegete, s kojom čini jedinstvenu proizvodno-tehnološku cjelinu. </p>
<p>Gradnja je trajala godinu dana, a cjelokupna investicija vrijedna je 123 milijuna kuna. Tvornicu je otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić.</p>
<p>U novoj tvornici radit će 230 radnika. Moderna i sofisticirana tehnologija proizvodnje omogućit će znatnu uštedu repromaterijala, sirovina, ambalaže i energije rada u odnosu na raniju tehnologiju, a komunikacija unutar tvornice odvija se putem računala. Nova tvornica omogućit će i veliku fleksibilnost za nove proizvodne programe, poput proizvodnje juha u šalici.</p>
<p>Podravka juhe danas se prodaju u više od 30 zemalja. Program Podravka jela ostvario je u prvih šest mjeseci ove godine 131,4 milijuna kuna prihoda, što je 4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Nova tvornica otvara i druge mogućnosti, poput proizvodnje u suradnji s drugim kompanijama u regiji. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Treća tranša INtegre u iznosu od 15 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Zbog velikog zanimanja građana, od 1. listopada Zagrebačka banka ponudit će i treću tranšu INtegra uloga, a za upis je predviđeno ukupno 15 milijuna eura. Ulaganje je moguće ugovoriti u poslovnicama Banke do kraja listopada, no u prethodne dvije tranše cjelokupni iznos upisan je prije isteka predviđenog roka.</p>
<p>Kako navode iz Banke, treća tranša INtegra uloga omogućava nerizično ulaganje od najmanje 1000 eura na razdoblje od četiri godine, pri čemu se ovoga puta nudi prosječan prinos u otvorenim investicijskim fondovima Zagrebačke banke ZB trend i ZB global (70:30 posto). Inače, ZB trend je fond koji pretežito (70 posto) ulaže u dionice, a oko 30 posto u obveznice, dok za ZB global vrijedi suprotan omjer.</p>
<p>U Zagrebačkoj banci ističu da se ulaganjem u INtegru klijentima pruža mogućnost posrednog sudjelovanja na svjetskim i domaćim tržištima novca i kapitala, uz istodobno zadržavanje sigurnosti cjelokupnog ulaganja, kao kod klasične oročene štednje. Po dospijeću INtegre, nakon četiri godine, isplaćuje se uložena glavnica uvećana za ostvareni prosječni prinos spomenutih fondova ako je veći od zajamčenog prinosa ili glavnica uvećana za zajamčeni prinos. Također, ističe se, ulagačima su njihova sredstva neizravno na raspolaganju, u vidu posebnih mogućnosti financiranja. Tako, ako to žele, mogu među ostalim dobiti Visa Classic Plus kreditnu karticu bez upisnine i bez članarine za prvu godinu korištenja i koristiti revolving kredit uz kamatnu stopu od 5,99 posto, te lombardni kredit bez naknade uz kamatnu stopu od 6,49. </p>
<p>U prethodnim tranšama INtegre upisano je 25 milijuna eura i prije isteka roka za upis, što, drže u Zagrebačkoj banci, potvrđuje atraktivnost ovakve vrste alternativnih ulaganja u Hrvatskoj. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tehnološke i naftne kompanije potaknule pad</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Europski blue chip indeksi su pali i u petak, nastavljajući trend koji je započeo tjedan dana ranije, a među gubitnicima su bile prije svega naftne i tehnološke kompanije. Svi europski naftni divovi su pali - BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, izgubio je 2,2 posto, a Shell i Royal Dutch 2,3, odnosno 2,1 posto. Francuski Total je izgubio 1,8 posto.</p>
<p>FTSE 100 se, najvećim dijelom zbog dionica BP-a i Shella, spustio više od ostalih važnijih indeksa - do poslijepodneva je pao gotovo 1 posto, na 4161,1 bod. Frankfurtski Dax je izgubio 0,31 posto, spustivši se na 3315,8 bodova. Pariški CAC 40 je pao 0,6 posto, na 3211, a milanski MIB 30 0,68 posto, na 25.177 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 pao je 0,9 posto, na 2444,23 boda, dok je tjedni pad dosegao 3,4 posto.</p>
<p>U New Yorku su u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite izgubili 0,3, odnosno 0,6 posto. Tokyjski Nikkei 225 u petak je neznatno porastao - 0,08 posto, na 10.318,44 boda.</p>
<p>U tehnološkom sektoru, među gubitnicima su bili proizvođači čipova - STMicroelectronics i Infineon su pali 4,7 odnosno 2 posto, a ASML je izgubio 4,3 posto. Philips i francuski Thomson pali su 1,3, odnosno 3,4 posto. Cap Gemini i SAP izgubili su 3,5 odnosno, 1,5 posto. </p>
<p>Među znatnijim gubitnicima bila je njemačka modna kuća Escada, druga po veličini tekstilna kompanija u zemlji, čije su dionice pale gotovo 5 posto nakon vijesti o gubitku od 44 milijuna eura u trećem tromjesečju. </p>
<p>Među telekomima, Deutsche Telekom je pao 0,4, a BT Group je porastao 1,2 posto. Prema medijskim navodima, fond Georga Sorosa, Soros Private Equity, i tvrtka Apollo Management povećali su ponudu za preuzimanje Inmarsata, za pet posto na ukupno 1,43 milijardi dolara. Taj bi korak mogao potaknuti i povećanje konkurentne ponude fondova Apax Partners i Permira Advisors. </p>
<p>Udjele u Inmarsatu drže, uz BT i DT koji svoje udjele u Inmarsatu žele prodati, i norveški Telenor, japanski KDDI i američka grupacija Lockheed Martin. Telenor je pao 2,8, a KDDI porastao 0,5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Granić: Svi oni koji tvrde da je general Gotovina u Hrvatskoj, neka za to pruže dokaze ili neka ušute</p>
<p>Izjava glasnogovornice Florence Hartmann da je haaški optuženik, general Ante Gotovina u Hrvatskoj, »bila je nepotrebna i nije bila u funkciji sastanka s Carlom del Ponte«, rekao je potpredsjednik Vlade, ističući kako je »hrvatskoj vladi neprihvatljivo da se iznose tvrdnje bez ikakvih dokaza« / U dvije godine ova vlada nije dobila ni jedan dokaz da je Gotovina u Hrvatskoj. Da smo dobili informaciju od bilo koga, koja bi se pokazala valjanom, Vlada bi ispunila svoje obveze, rekao je Granić / Na sastanku u Haagu nije bilo riječi o novim optužnicama / Vjerujem da ulazimo u fazu kad će haaško tužiteljstvo prepuštati slučajeve hrvatskom pravosuđu, kaže Granić </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - »Svi oni koji tvrde da je general Gotovina u Hrvatskoj, ili neka za to pruže dokaze, ili neka ušute«, rekao je u petak potpredsjednik Vlade zadužen za odnose s Haaškim sudom Goran Granić.</p>
<p> Naglasivši da je glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann pogrešno interpretirala njegov radni sastanak s glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte, Granić nije želio iznositi detalje tog susreta, koji je bio u četvrtak u Haagu. No, istaknuo je kako je izjava Florence Hartmann da je je haaški optuženik general Ante Gotovina u Hrvatskoj, »bila nepotrebna i nije bila u funkciji sastanka s Carlom del Ponte«. </p>
<p>»Hrvatskoj je vladi neprihvatljivo da se iznose tvrdnje bez ikakvih dokaza«, kaže Granić. </p>
<p>»U dvije godine ova vlada nije dobila ni jedan dokaz da je general Gotovina u Hrvatskoj. Da smo dobili bilo kakvu informaciju od bilo koga, koja bi se pokazala valjanom, Vlada bi ispunila svoje obveze«, ustvrdio je potpredsjednik Vlade. »General Gotovina nije pod hrvatskom jurisdikcijom«, dodao je Granić, naglašavajući da se s predstavnicima tužiteljstva razgovaralo ne samo o slučaju Gotovina nego o ukupnoj suradnji hrvatske vlade s Tribunalom. Granić očekuje da će 6. listopada, kad bi Carla del Ponte trebala posjetiti Zagreb, biti potpisan usuglašeni dokument koji precizno definira sve detalje suradnje, uključujući i slučaj Gotovina. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade istaknuo je da se na sastanku nije govorilo o novim optužnicama. »Ne bismo ni prihvatili razgovore na tu temu, jer su optužnice u ingerenciji Tribunala. Naša je zadaća ispuniti obveze, što ćemo napraviti u cijelosti«, rekao je Granić.</p>
<p>Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, koji je bio u hrvatskom izaslanstvu u Haagu, uručio je predstavnicima tužiteljstva sve dokumente o slučajevima ratnih zločina koje je Državno odvjetništvo od 1991. do danas procesuiralo, započelo procesuirati, ili istraživati, ili je odustalo od njih. </p>
<p>»Vjerujem da ulazimo u fazu kad će haaško tužiteljstvo prepuštati slučajeve hrvatskom pravosuđu«, kazao je Granić dodajući da u Haagu nije bilo govora o konkretnim slučajevima, ali je Bajić predao tužiteljstvu više od četiri tisuće dokumenata. </p>
<p>Govoreći o tzv. tehničkoj suradnji, odnosno o slanju potrebnih dokumenata u Haag u vezi sa slučajevima koji se tamo vode, Granić kaže da tu otvorenih pitanja nema.</p>
<p> Takav zaključak trebao bi biti potvrđen i 6. listopada u Zagrebu, gdje će se glavna haaška tužiteljica, među ostalim, razgovarati i s glavnim državnim odvjetnikom Bajićem. »Vlada će u tom smislu ispuniti sve što je u njezinoj ingerenciji, s vrlo preciznim rokovima, što je i usuglašeno s tužiteljstvom«, potvrdio je Granić. </p>
<p> U Banskim dvorima očekuje se intenzivna suradnja Državnog odvjetništva i haaškog tužiteljstva kako bi hrvatsko pravosuđe preuzelo od Haaga dio slučajeva. </p>
<p>Ponovivši kako je sastanak u Haagu u četvrtak bio radni, Granić je izjavio da Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom i haaško tužiteljstvo već više od dva tjedna provode rekapitulaciju suradnje. Ide se od slučaja do slučaja da se ne bi dogodilo kao nedavno, kad je Haag zatražio od Hrvatske dokumentaciju pokojnog ministra obrane Gojka Šuška koja je tužiteljstvu poslana prije nekoliko mjeseci. »Nitko nema pravo dovoditi u pitanje hrvatske temeljne interese. Igra skrivača mora završiti. Vrlo je važno da se utvrde sve činjenice, među ostalim i slučaj Gotovina«, rekao je Granić, dodajući kako je takvo stanje suradnje s Haagom neodrživo, jer ne koristi ni Vladi, ni tužiteljstvu, ni međunarodnoj zajednici.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Stjepan Mesić odriče se starih kadrova</p>
<p>Pantovčakom su prodefilirali kadrovi iz Mesićeva izbornog stožera i bivše stranke / U pozadini odlazaka često su afere / Predsjednik svoje savjetnike na odlasku u pravilu pohvali s preporukom da su »dobro obavljali posao« i da »na njihov rad nije imao prigovora« / Neki odlaze u mirovinu, neki u veleposlanstva, neki u privatno poduzetništvo </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - U trogodišnjem mandatu predsjednika Stjepana Mesića njegovim su uredom, što u savjetničkim, što u glasnogovorničkim i drugim funkcijama, prodefilirali brojni ljudi: neki iz izbornog stožera, poznanici iz poslovnih krugova, kadrovi iz HNS-a, Mesićeve bivše stranke. U pozadini tih dolazaka i odlazaka ponekad su i nepolitičke afere, poput najnovije vezane uz smjenjivanje savjetnika za kulturu i sport Zdravka Jelenovića.</p>
<p>Neki je dan objavljeno da je s dužnosti maknut na vlastiti zahtjev. Priča je počela još lani, napisima o Jelenovićevu fizičkom razračunavanju s članovima uže obitelji, no predsjednik Mesić ga se odrekao tek ovih dana. I Jelenović, poput svojih prethodnika, s Pantovčaka odlazi na novu dužnost, navodno u hrvatski konzulat u Zürichu.</p>
<p>Ljetos je Mesić ostao i bez vanjskopolitičkog savjetnika Tomislava Jakića. Žrtvovan je, kažu kuloari, zbog političkih pritisaka premijera Ivice Račana što nikad nitko, dakako, nije javno priznao. Mesić u pravilu svoje savjetnike na odlasku pohvali i otprati s preporukom da su »dobro obavljali svoj posao« i da »na njihov rad nije imao prigovora«.</p>
<p>Tko se još sjeća prvih Mesićevih kadrovskih križaljki? Primjerice, Damira Vargeka ili Branka Zebića? Obojica su bili šefovi Predsjednikova kabineta. Prvi još u samim počecima, Mesićev je znanac otprije, direktor arhitektonskog studija AS, a s Pantovčaka je otišao zbog zdravstvenih je razloga. Dobri poznavatelji i Mesića i Vargeka znali su reći: »Za Vargeka je bolje da se povukao, jer se kao posve nepolitična osoba teško može snaći u političkim strujama kakve okružuju šefa države u hrvatskim okolnostima«. Vargeka je na mjestu šefa Mesićeva kabineta zamijenio Branko Zebić, došljak iz Ministarstva vanjskih poslova kamo se, nakon kraćeg stolovanja na Pantovčaku, i vratio. Djelatnici Ureda predsjednika i danas kažu da im je više odmagao nego pomagao.</p>
<p>Vargekov i Zebićev nasljednik je, na iznenađenje mnogih, bio Željko Dobranović. Postao je predstojnik Ureda predsjednika unatoč najavama da se ta funkcija, što ju je u doba predsjednika Franje Tuđmana obnašao Hrvoje Šarinić, za Mesićava mandata neće uvoditi. Ipak, iz MORH-a je stigao Dobranović kao Mesićev Šarinić, s obrazloženjem da zbog mnogo posla na Pantovčaku i sadašnji predsjednik mora imati predstojnika Ureda. Željko Dobranović je bio blizak prijašnjoj vlasti u čije se vrijeme istaknuo kao glavni pregovarač u rješavanju pitanja granice s BiH. </p>
<p>Njegovim su iznenadnim imenovanjem bili zatečeni i javnost i Pantovčak, mnogi su za njega prvi put čuli tek kad ga je Mesić postavio za predstojnika svog ureda. Govorkalo se da je Mesiću Dobranović »nametnut izvana«, povezivalo ga se s krugovima oko Tomislava Karamarka, tada predstojnika UNS-a i Mesićeva savjetnika za nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Iako istaknut borac i predizborni operativac za Mesićevo ustoličenje na mjestu predsjednika, Karamarko je relativno brzo izgubio Predsjednikovo povjerenje. Navodno u vrijeme kad se na Pantovčaku beznadno čekao general Mirko Norac. Priča vodi do spekulacija o Karamarkovim vezama prema Norcu koji ipak nije stigao na prijavak svom vrhovnom zapovjedniku. Zato je, navodno, Karamarko izgubio Mesićevo povjerenje, čime si je potpisao i otpusnicu s Pantovčaka. Danas je obavještajni milje zamijenio poduzetništvom - suvlasnik je zaštitarske tvrtke iz čijih je redova i osobni tjelesni čuvar novinarskog magnata Ninoslava Pavića. </p>
<p>S Pantovčaka se, dakle, odlazi i u mirovinu i u poduzetničke vode. Jakić i Dobranović utočište su našli u mirovini. Dobranović se kasnije snašao i u poduzetništvu i danas je direktor »Defima«, tvrtke za defendološka istraživanja.</p>
<p>Poduzetničkog duha ima i prva Mesićeva glasnogovornica Vjera Šuman, danas vlasnica ugostiteljskog objekta u Brsečinama pokraj Dubrovnika. Iako se na glasnogovorničkom mjestu nije profesionalno proslavila, argument za otpravnicu našli su joj prelistavajući dosjee s fakultetskim diplomama koju Vjera Šuman nije imala. U plejadi savjetnika koji su za Mesićava trogodišnjeg mandata bili na Pantovčaku su i Stanko Nick i Stjepan Zdunić. Nick je danas veleposlanik u Mađarskoj, kamo je otišao s mjesta vanjskopolitičkog savjetnika. Za razliku od Nicka, kojeg je promaknuo u veleposlanika, dojam je da se gospodarskog savjetnika Zdunića odrekao preko noći. Za njegova se mandata Mesić razilazio s Vladom o aranžmanu s MMF-om. Zdunić je napustio Ured predsjednika a da mu Mesić - koji je u to vrijeme bio na putu - nije uručio oproštajno razrješenje. Predsjednik Mesić se sa svojim savjetnicima nije opraštao osobno, što su osjetili i Zdunić i Jakić i prolaznik Branko Zebić.</p>
<p>Tko je sljedeći?</p>
<p>Otpravljao ih je uglavnom putem posrednika dok je na službenom putu ili godišnjem odmoru.</p>
<p>Tko je sljedeći? Zasad se ništa ne nagađa, iako je lako primijetiti da je uz Mesića na javnim manifestacijama Siniša Jagodić, volonter u Uredu na mjestu tajnika za odnose s javnošću, inače direktor Zagrebačkog radija. U koji bi se Mesićev tim mogao ubaciti Jagodić još se ne prognozira, no čini se da bi i on mogao nekoga u dogledno vrijeme zamijeniti na nekoj funkciji.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Flego: Bio sam naivan, pogriješio sam s Veleučilištem u Splitu</p>
<p>Dio moje nesposobnosti je što u godinu dana nisam riješio problem Veleučilišta u Splitu, no bezakonju je došao kraj, kaže Flego / Novi način studiranja na nekim fakultetima već od iduće akademske godine/ Studij postaje jeftiniji</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Budući da rektor Veleučilišta u Splitu Boris Anzulović ne pokazuje namjere da će poštivati Vladin nalog i uskladiti poslovanje te visokoškolske državne institucije sa zakonima, ministar znanosti Gvozden Flego još će jednom slučaj Veleučilišta prepustiti na rješavanje Vladi. Vlada bi o Veleučilištu trebala raspravljati i, vjerojatno, donijeti konačnu odluku o budućnosti Veleučilišta najkasnije do 18. listopada. </p>
<p>Flego je u petak, na konferenciji za novinare, ustvrdio da je Veleučilištu dano dovoljno šansi da ispravi nepravilnosti u poslovanju. »Dio moje nesposobnosti je što u godinu dana nisam riješio problem Veleučilišta. Pogriješio sam, bio sam naivan. Nisam se uspio dogovoriti s prof. Anzulovićem. Došli smo do točke u kojoj to više ne smijemo tolerirati«, rekao je Flego. Istaknuo je da iz Veleučilišta izlaze studenti s kvalifikacijama koje se ne mogu upisivati u radne knjižice. »Ako zbog toga krenu masovne tužbe studenata protiv Veleučilišta, ta će institucija bankrotirati, a naknadna šteta past će na državni proračun«, dodao je.</p>
<p>Ponovivši da Veleučilište, koje ne priznaje Upravo vijeće kao tijelo upravljanja, radi protuzakonito (od otvaranja novih studija, upisa studenata i financijskog poslovanja), Flego je zaključio da tom bezakonju treba stati na kraj. »Kao ministar ću progoniti bezakonje, jer sam funkcijom zadužen za provođenje zakona i od toga ne mislim odustati«, rekao je. Upozorio je čelnike lokalnih samouprava koji su, protivno naputku Ministarstva izdali Veleučilištu dopusnice za rad, da time krše pozitivne propise države. Studentima koji su se tijekom ljeta predbilježili za upis na Veleučilište poručio je da to čine na vlastitu odgovornost. Ministarstvo znanosti uputilo je Državnom odvjetništvu požurnicu za izradu nalaza nad Veleučilištem. Čim nalaz bude gotov, ministar će sa slučajem upoznati državnog odvjetnika. </p>
<p>Govoreći o provođenju bolognskog procesa u Hrvatskoj, odnosno usklađivanju visokoškolskog obrazovnog sustava s europskim, Flego je konstatirao da su u tom pogledu napravljeni znatni pomaci te da Hrvatska neće zaostajati za zemljama zapadne Europe. U formalno-organizacijskim aspektima Hrvatska je, tvrdi ministar, došla i dalje od nekih članica EU-a, novi način studiranja počet će se u Hrvatskoj primjenjivati od školske godine 2005./2006., a na nekim fakultetima od iduće školske godine. Flego očekuje da će primjenom bolognskog procesa Hrvatska imati više visokoobrazovanih ljudi uz manje napore i kraće vrijeme studiranja. »Time će studij postati jeftiniji«, najavio je. Dodiplomski studij će prema novome trajati tri godine, specijalistički najmanje dvije, a poslijediplomski uglavnom tri godine.</p>
<p>U Ministarstvu znanosti u tijeku je restrukturiranje međunarodne suradnje. Cilj je (prema uzoru na skandinavske zemlje) primijeniti model međunarodne suradnje prema kojemu se ne potpisuju opći međudržavni ugovori, nego ugovori za konkretne projekte s konkretnim institucijama. Hrvatska sad aktivno surađuje s 20-ak zemalja, a na snazi je 66 bilateralnih sporazuma i programa, koji se obnavljaju svake dvije ili tri godine. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sve više presuda protiv prognanika</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Iako je prošlo već 90 dana otkad je Vlada donijela odluku o rješavanju problema naplate najma za stanove i kuće, koje su prognanici i povratnici koristili u progonstvu, ni jedan slučaj još nije riješen, rekao je u petak predsjednik Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) Josip Kompanović na konferenciji za novinare nakon redovite sjednice ZPH. On je upozorio na velik broj presuda protiv prognanika koji su tijekom rata koristili tuđe kuće, a svote koje moraju platiti kreću se čak od 100 do 200 tisuća kuna. Doneseno je oko 200 presuda, a još je dvjestotinjak sporova u tijeku, naglasio je Kompanović upozorivši da su ti ljudi u teškom položaju, jer su im ovrhe »sjele« na plaće i mirovine ili im se plijeni imovina.</p>
<p>»Nakon naše uporne borbe, Sabor je u srpnju 2002. godine zaključio da se stradalnicima koje država nije tijekom rata organizirano smjestila, nego su koristili nečiju privatnu imovinu i moraju platiti najam, vrati novac. Vlada na to nije reagirala godinu dana, a sredinom ove godine zaključila je da se sudski sporovi moraju riješiti nagodbama. Onima koji su već platili najamnine, novac treba vratiti u roku 30 dana. No, još ništa nije riješeno«, rekao je Kompanović, istakavši da je na konferenciju pozvana i ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, ali se nije ni odazvala niti ispričala.</p>
<p>Naglasio je da će ZPH sam potaknuti projekte za oživljavanje gospodarstva u područjima posebne državne skrbi, gdje je stanje iznimno teško budući da je stopa nezaposlenosti viša od 50 posto, a demografska slika gora nego prije jednog stoljeća. »Pokušat ćemo pripremiti novi zakon o područjima posebne državne skrbi, kojim bi ta područja dobila status slobodnih gospodarskih zona. Zajednica povratnika također će, rečeno je, uputiti pismo svim strankama za koje ocijeni da će i nakon izbora ostati u parlamentu i upoznati ih s problemima povratnika. One stranke koje podrže prognaničke zahtjeve i pokažu interesa za rješavanje te problematike moći će računati na podršku oko 400 tisuća povratnika i 200 tisuća useljenika.</p>
<p>I. K.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Političari nisu ni moralna niti intelektualna elita«</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - U organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, političke zaklade Hanns-Seidel-Stiftung i Goethe Instituta, u petak je u Zagrebu održan simpozij »Etika i politika - odgovornost za javno djelovanje«. Potpredsjednik Vlade dr. Ante Simonić primijetio je da se od političara očekuje zauzetost za društvenu pravdu, ali da političari najčešće nisu elita vlastite sredine, ni po intelektualnim sposobnostima niti po moralnim osobitostima. »Zato je suvremeni čovjek sve ravnodušniji prema politici, jer predobro zna političare da bi ih se gnušao i političku odgovornost da bi je se klonio«, istaknuo je Simonić, zaključivši da time ne može ništa učiniti da bi politiku promijenio.</p>
<p>Njemački veleposlanik u RH dr. Gebhardt Weiss ustvrdio je da veza između etike i politike nije stvar teorije, već realnog djelovanja, a dr. Stjepan Baloban, voditelj Centra za socijalni nauk Crkve, upozorio je da je u pozadini krize politike zapravo kriza etike. Baloban je ustvrdio da je u Hrvatskoj važno pitanje o utjecaju vjere na politiku, ali da se od religije ne može očekivati da preuzme poziciju moći i riješava probleme, koje bi pojedinac sam trebao riješiti.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Jugoslavija se dvaput obnavljala iz nužde«</p>
<p>ZADAR, 26. rujna</p>
<p> - U organizaciji njemačke zaklade Fridrich Naumann, u hotelu Pinija u Petrčanima u petak je počeo 8. dijalog povjesničara iz Hrvatske i Sbrije i Crne Gore. Pozdravljajući nazočne uime organizatora, voditelj zagrebačkog Ureda zaklade Hans-Georg Fleck najprije je objasnio izostanak povjesničara sa zadarskog Sveučilišta, rekavši da unatoč njegovom velikom zalaganju nije uopće došlo do sastanka s rektorom Damirom Magašem te da je Zaklada, mjesec i pol kasnije, dobila odgovor: »Nije vrijeme za ovakav skup, jer su grobovi još svježi«.</p>
<p>»Odlučili smo ovaj dijalog otvoriti na znanstvenim činjenicama, ali ne na način da skupu nazoče samo opozicijski povjesničari, nego smo pokušali pridobiti vodeće povjesničare i znanstvenike, jer važno je da se mitovi i laži razotkriju«, poručio je Fleck. Na skupu su ipak sudjelovala dva predstavnika Zadarskog sveučilišta.</p>
<p>Prvi dio skupa otvorila je Dunja Melčić temom »Raspad Jugoslavije u širem povijesnom kontekstu 20. stoljeća«. Ona je kritički govorila o reagiranjima europskih znanstvenika u vezi s raspadom bivše SFRJ, ocijenivši da oni nisu shvatili epohalne razmjere tog događaja te da su na djelu bili povijesni uvjeti zbog kojih se Jugoslavija dvaput obnavljala kao savezništvo iz nužde.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nastaviti borbu za svoj jezik, kulturu i povijest</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - »Hrvati će u Crnoj Gori postojati i opstati koliko su u stanju postaviti se u odnosu na većinu. Koliko se izborimo za sebe, toliko ćemo i postojati«, rekao je u petak don Branko Sbutega, svećenik iz Dobrote, na okruglom stolu »Hrvati Crne Gore«, održanom u prostorijama Hrvatske matice iseljenika u povodu Tjedna hrvatskih manjina, koji je ove godine posvećen Hrvatima u Crnoj Gori.</p>
<p>Na skupu je bilo riječi o prošlosti i sadašnjosti tamošnjih Hrvata, o problemima s kojima su se suočavali otkako su od Drugog svjetskog rata Boka Kotorska i Bar pripojeni Crnoj Gori. »Po popisu iz 1910. godine, Hrvati su činili većinu u mnogim gradovima na crnogorskoj obali Jadrana, a danas su svedeni na vrlo mali postotak«, rekao je Tripo Schumbert, predsjednik Hrvatskog građanskog društva. Istaknuo je da su od tada tamošnji Hrvati izloženi iseljavanju i asimilaciji. Dalibor Burić, predsjednik Hrvatske građanske inicijative, govorio je o političkom organiziranju i djelovanju tamošnjih Hrvata i naglasio da će se ubuduće boriti za svoj položaj, ali i za boljitak svih drugih u Crnoj Gori. Zdenka Babić-Petričević, predsjednica Pododbora Hrvatskog sabora za hrvatsku manjinu i iseljeništvo pozvala je Hrvate u Crnoj Gori da se bore za svoj jezik, kulturu i povijest, a Andrija Jakovčević iz Odjela MVP-a za hrvatske manjine i iseljeništvo obećao je da će Hrvatska pomoći u njihovu stjecanju manjinskih prava.</p>
<p>U radu okruglog stola sudjelovali su i mnogi drugi, koji su uglavnom uspoređivali nekadašnje stanje i položaj crnogorskih Hrvata sa sadašnjim.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mesić: Apsolutno sam siguran da nedopuštenih prisluškivanja nije bilo </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - »Ja odgovorno tvrdim da nedozvoljenih prisluškivanja nije bilo. Kao što znate, obavještajne službe meni odgovaraju i ja sam apsolutno siguran da se to nije dogodilo«. Tako je u petak, prigodom svečanog otvaranja hotela Aristos u Buzinu, Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, odgovorio na pitanje Vjesnikova novinara je li, ipak, moguće da je Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, izmislio aferu s prisluškivanjem budući su pred nama parlamentarni izbori.</p>
<p>»Znate vrijeme je izbora«, nastavio je Mesić, »i svatko mora skrenuti na sebe pažnju«. Iznio je i primjer sada već pokojnog predsjednika jedne države koju nije htio imenovati. Taj političar, kao mlad bio je i kandidat za parlament svoje zemlje odmah nakon Drugog svjetskog rata. Kako bi privukao pažnju na sebe, jer tada nitko za nj nije znao, stavio je bombu pod svoj automobil. Nakon toga, svi su o tome pričali. »Kao što vidite ljudi se svačim služe u predizbornoj kampanji.« Na upit znači li ta usporedba da takva budućnost čeka i Sanadera, rekao je da Sanadera on nijednom riječju nije spomenuo.</p>
<p>Mesić se osvrnuo se i na odnos SDP-a i HNS-a u Zagrebu, koji bi možda mogao isprovocirati prijevremene izbore.</p>
<p>»Oni koji priželjkuju izbore iznenadit će se kako nisu znali napraviti političke procjene. Tek otvorena pitanja moraju se zatvarati, a neriješena pitanja treba rješavati, jer svađe ne vode nikamo«, rekao je. »Naši građani su pametni i oni znaju da ovaj grad nije radi vijećnika, kao da ni ova država nije radi zastupnika, nego su svi oni tu radi hrvatskih građana. S druge strane, mnogi se vladaju kao da je grad napravljen upravo po njihovoj mjeri i kao da sve ovisi o njima. Prevarit će se jako, a ako ovako nastave sigurno će isprovocirati prijevremene izbore samo će se dugo sjećati da su nekada mislili kako grad ne može bez njih«, zaključio je pradsjednik Mesić. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>VE ukinulo post-monitoring dijalog s Hrvatskom</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Parlamentarna skupština Vijeća Europe u petak je donijela odluku da se ukida tzv. post-monitoring dijalog s Republikom Hrvatskom, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. </p>
<p> Ta odluka slijedila je nakon pozitivnog izvješća i preporuke koje je izradila izvjestiteljica i predsjednica Odbora za monitoring VE Josette Durrieu, a potvrdio Odbor za monitoring na sjednici održanoj u Parizu 10. rujna ove godine, navodi se u priopćenju. </p>
<p> Odlukom o ukidanju post-monitoring dijaloga odaje se priznanje RH za napredak ostvaren u ispunjavanju brojnih obveza koje je Hrvatska preuzela primitkom u članstvo VE. Još u rujnu 2000. godine Parlamentarna skupština VE ukinula je monitoring za RH. </p>
<p> Odlukom o ukidanju post-monitoring dijaloga potvrđena je visoka razina razvitka demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava u RH - temeljnih vrijednosti na kojima se zasnivaju aktivnosti Vijeća Europe kao najstarije europske demokratske institucije koja u svojem članstvu okuplja 45 zemalja.</p>
<p> »S obzirom da se među uvjetima koje je pratio Odbor za monitoring VE nalaze i politički uvjeti potpune suradnje s haškim tribunalom, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa i slobode medija, izvjesno je da ovom odlukom VE šalje politički važan signal ne samo RH nego i drugim međunarodnim tijelima, potičući istodobno i na ostvarivanje daljnjih rezultata u ostvarivanju njezina strateškog cilja - učlanjenja u EU«, zaključuje se u priopćenju.</p>
<p> Na zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo predvođeno Mirjanom Ferić-Vac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tomac piše Račanu: Zbog očuvanja vlasti spremni smo na koaliciju i s crnim vragom</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Zdravko Tomac podnio je neopozivu ostavku na sve dužnosti u SDP-u i istupio iz stranke. O tome je 23. rujna pismom obavijestio predsjednika SDP-a Ivicu Račana, a javnost na konferenciji za novinare u petak. </p>
<p>»Osjećam se kao čovjek koji se nakon dugogodišnjeg braka rastaje od žene«, rekao je Tomac, koji u pismu navodi da njegova odluka vjerojatno neće iznenaditi predsjednika stranke.</p>
<p> »Prije će te oraspoložiti s obzirom na tvoje javne poruke u kojima mi predbacuješ da moje putovanje iz SDP-a ne traje samo dugo, nego i predugo«, piše Tomac Račanu. Tomac će do kraja mandata nastaviti djelovati kao nezavisni zastupnik. Izjavio je i da nije razmišljao o tome hoće li stranka tražiti njegovu smjenu s mjesta predsjednika Odbora za vanjsku politiku. </p>
<p>Jer, Tomac je neopozivu ostavku dao samo na funkcije u stranci, a to je članstvo u Glavnom odboru, dužnost potpredsjednika zagrebačkog SDP-a te članstvo u Gradskom odboru zagrebačkog SDP-a. </p>
<p>Svoju političku budućnost Tomac, kako je rekao, vidi u Forumu hrvatske sloge čiji se članovi kao neovisna građanska lista namjeravaju kandidirati na skorim parlamentarnim izborima, ali samo u prvoj izbornoj jedinici - Zagrebu. Odbacio je mogućnost da se kandidira na predsjedničkim izborima ili da obnaša ikakvu političku funkciju, osim zastupničke ako za nju dobije biračku potporu.</p>
<p>»Nije mi stalo do vlasti«, izjavio je Tomac. </p>
<p>Ističući kako ne pripada krugu političara koji zbog fotelja odstupaju od svojih ideja, Tomac zamjera bivšoj stranci što se nije više pozabavila nacionalnim pitanjem. Zagovarajući općenacionalni konsenzus i vladu koja bi bila nalik vladi nacionalnog jedinstva, Tomac naglašava da je Hrvatska u ovom trenutku podijeljena pa je nužno da se konsenzusom svih političkih opcija postigne ulazak u Europsku uniju 2007. godine. Sumnja da bi se taj cilj mogao ispuniti ne bude li konsenzusa jer zamjera svim strankama da se samo brinu za to koliko će mandata dobiti, kao i da se sva politika »okreće sebi«, što bi se moglo katastrofalno odraziti na hrvatski put prema Uniji. </p>
<p>Pod konsenzusom svih političkih opcija o važnim nacionalnim pitanjima Tomac ne misli na ukidanje pluralizma. Ustvrdio je i da je, ako ništa nikada u životu nije napravio, ponosan na vrijeme dok je bio član Vlade nacionalnog jedinstva. </p>
<p>Kaže da ne namjerava promijeniti svoje političke ideje te ostaje i dalje djelovati kao hrvatski socijaldemokrat, ali izvanstranački.</p>
<p> Razočaran je radom koalicije na vlasti jer nije ispunila predizborna obećanja, te je dopustila da se Domovinski rat banalizira i kriminalizira. »Svaki pokušaj negiranja Vukovara i svega što se događalo, katastrofa je za Hrvatsku«, istaknuo je Tomac upozoravajući Račana u pismu i da »se vrlo sustavno i smišljeno iz dana u dan sve više mijenja prošlost, pa se velikosrpska agresija pretvara u sukob u kojem su sve strane podjednako krive i u kojoj nema žrtve i agresora«. </p>
<p>Izričito je zamjerio SDP-u što je koalirao s HNS-om, političkom snagom koja, tvrdi Tomac, zagovara tezu da je Hrvatska počinila agresiju na BiH te da je uzrok rata bio dogovor velikosrpskog i velikohrvatskog nacionalizma o komadanju BiH. </p>
<p>Bivšoj stranci zamjera što je u koaliciji i s LS-om koji, prema Tomcu, kao i HNS, zastupa »anacionalni globalizam«. Naglasio je da se usprotivio imenovanju Ive Banca, predsjednika LS-a, na dužnost ministra okoliša, ali je zbog stranačke stege »dignuo ruku«. </p>
<p>»S pravom se može reći da smo zbog očuvanja vlasti spremni na koaliciju i s crnim vragom«, napisao je Tomac Račanu. Poručio mu je i da će se boriti svim snagama da se Hrvatska ostvari kao demokratska država, da se uspostavi sloga u ostvarivanju nacionalnih interesa, da se Hrvatska izgrađuje kao država socijalne pravde i pravice, u kojoj je cilj politike »dobar život svima, a ne samo odabranima«. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ela od ponedjeljka u razredu s još četvero učenika</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - HIV-pozitivna djevojčica Ela ići će od ponedjeljka u razred s još četvero učenika. Takav je dogovor postignut nakon individualnih razgovora s kutinskim roditeljima koji od početka školske godine odbijaju da njihova djeca pohađaju isti razred s HIV-pozitivnom djevojčicom pa je ona zbog toga dosad sjedila u razredu sa samo jednim učenikom.</p>
<p> U petak je to potvrđeno i iz Vlade, nakon što su premijera Ivicu Račana o takvoj odluci izvijestili ministri prosvjete i zdravstva, Vladimir Strugar i Andro Vlahušić, te stručnjaci iz međuresorske radne skupine. </p>
<p>U Osnovnoj školi »Stjepan Kefelja« u Kutini oformit će se od ponedjeljka dva razreda. U 2.a razredu bit će devetero učenika, a u 2.b petero učenika, među njima i Ela. Roditeljima preostalih 26 učenika, koji i dalje žele ispisati djecu iz te škole, bit će omogućeno da upišu djecu u druge škole. No, moći će djecu u bilo koje vrijeme tijekom ove i sljedećih školskih godina vratiti u školu »Stjepan Kefelja« ako tako odluče, poručeno je nakon sastanka u Vladi.</p>
<p>Također je dogovoreno da će u dva druga razreda škole »Stjepan Kefelja«, učiteljicama pomagati volonteri-učitelji, te psiholog. Uz to, u svim kutinskim predškolskim i školskim ustanovama sustavno će se provoditi edukacija o AIDS-u. </p>
<p>U Vladi ocjenjuju da je nakon višetjedne krize zbog upisa HIV-pozitivne djevojčice u kutinsku osnovnu školu, postignut »velik uspjeh i da se može očekivati daljnji napredak u stvaranju svih preduvjeta za njezino školovanje i život cijele obitelji u Kutini«. To je rezultat mnogih sastanaka i individualnih razgovora s roditeljima kutinske djece, stoji u priopćenju. Premijer Račan zadovoljan je postignutim napretkom. Premijer je uvjeren i kako će daljnji napori Vladinog tima dovesti do toga da Ela i njezina obitelj budu potpuno prihvaćene u sredinu u kojoj žive. Vlada će u znak potpore kutinskoj djeci iz 2.a i 2.b razreda OŠ »Stjepan Kefelja« darovati četiri računala »kako bi im nastava i školske aktivnosti bile što zanimljivije«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>I Prodi upozorava Hrvatsku da ne proglašava gospodarski pojas </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna </p>
<p> - Premijer Ivica Račan izjavio je u petak da je dobio pismo Romana Prodija, predsjednika Europske komisije, ali je odbio komentirati njegov sadržaj, rekavši kako nije na njemu da ga javno objavljuje. Dodao je da je pismo ljubazno intonirano, što je u skladu s međusobnim dobrim odnosima. Na inzistiranje novinara, Račan je ipak rekao da pismo sadrži i politički važne teme vezane uz namjeru Hrvatske da uđe u Europsku uniju. Premijer je najavio da će 9. listopada u Bruxellesu uručiti Prodiju odgovore na upitnik Europske komisije. </p>
<p> No, u pismu Prodi se osvrće na hrvatske namjere da proširi jurisdikciju na Jadranu. To je, rekao je Račan, »još jedno upozorenje da s obzirom na naše namjere da uđemo u EU, prihvatimo europske kriterije ponašanja, te da se sve odluke donose u dogovoru sa susjedima i svim zemljama s kojima ćemo jednog dana biti u Uniji«.</p>
<p> U svemu tome nema ništa novoga u odnosu na ono što se već čulo u Bruxellesu, dodao je premijer.</p>
<p> »Znamo da moramo štititi naše ekonomske i ekološke interese, a istodobno ne smijemo naštetiti ni našim namjerama da uđemo u Europsku uniju. Vlada i koalicija na taj način i rade«, naglasio je. Račan je rekao i da su iz Bruxellesa došli savjeti da se ne donose separatni potezi prije venecijanske konferencije, zakazane za studeni. Vlada će, međutim, tek odlučivati kako će riješiti taj problem.</p>
<p>Premijer je rekao da svaki potez donesen prije ili poslije venecijanskog skupa, može izazvati određene komplikacije. Sada treba dobro izvagati što će se poduzeti, istaknuo je. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Odbijen Inin zahtjev za poskupljenje plina </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti odbilo je u petak Inin zahtjev za povećanje dobavnih cijena prirodnoga plina od 1. listopada za 21 posto. To znači da Inina cijena ostaje nepromijenjena do 1. siječnja. </p>
<p>»Zahtjev smo odbili jer nije u skladu s Tarifnim sustavom za dobavu prirodnog plina za tarifne kupce, dakle one koji ne mogu birati dobavljača, te Zakonom o energiji«, rekao je predsjednik Vijeća dr. Mićo Klepo. Glavna je primjedba da u zahtjevu nije definirana cijenu domaćeg plina prema odredbama Tarifnog sustava koji propisuje da Vijeću treba dostaviti sve elemente za izračun cijene kako bi ono moglo procijeniti opravdanost zahtjeva.</p>
<p> Umjesto toga, Ina je cijenu domaćeg plina odredila internim sporazumom svoga Sektora proizvodnje i Službe komercijalnih djelatnosti.</p>
<p>U Ini smatraju da Vijeću nisu dužni predočiti strukturu cijene domaćeg plina. Ali traže da domaći plin bude vrednovan kao strani bez transportnih troškova. Više cijene zatražili su zato što im je ruski Gazprom, od kojeg kupuju gotovo pola ukupno potrebnih količina plina, ove godine već nekoliko puta povisio cijene pa su domaće cijene mnogo niže od uvoznih. Zato bi se, najavljuju, ove zime mogli povećati problemi u opskrbi jer neće imati dovoljno novca za ulaganja u osiguravanje novih nužnih količina plina.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Lučin: Cilj je MUP-a približavanje standardima EU </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova naveo je kao prioritetnu zadaću policije suzbijanje organiziranog kriminala / Ravnatelj policije istaknuo je da policija postiže izuzetne rezultate te da je sigurnosno stanje na visokoj razini / Broj najtežih kaznenih djela u stalnom je padu već treću godinu, a stopa njihove razriješenosti u porastu, rekao je Ostojić</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - »Dosadašnji rezultati projekta 'Policija u zajednici' pokazuju da je tim modelom povećana učinkovitost policije i države u suzbijanju javnog nereda. Stvaranje bliskog odnosa između građana i policije već se odrazilo na postizanje boljih rezultata u suzbijanju kriminala«, rekao je petak ministar Šime Lučin na svečanoj akademiji u povodu Dana policije. </p>
<p>Lučin je naglasio da je, nakon provedene depolitizacije, demilitarizacije i profesionalizacije policije, cilj MUP-a izgraditi model rada policije u skladu sa standardima Europske unije. Ministar je rekao da je prioritetna zadaća policije suzbijanje organiziranog kriminala »budući da on kao transnacionalna pojava ugrožava sigurnost i kvalitetu života u svim dijelovima Europe. Zato njegovo suzbijanje zahtijeva koordinirani pristup policija europskih zemalja«.</p>
<p>Ravnatelj policije Ranko Ostojić istaknuo je da policija postiže izuzetne rezultate te da je sigurnosno stanje na visokoj razini. Broj najtežih kaznenih djela u stalnom je padu već treću godinu, a stopa njihove razriješenosti u porastu, rekao je.
Ravnatelj policije naveo je niz uspjeha svojih službenika, kao što su visoka stopa riješenih ubojstava, otkrivanje počinitelja nekoliko teških razbojništava, smanjenje broja ukradenih automobila, uspješne akcije razbijanja lanca dječje pornografije na Internetu, nekoliko rekordnih zapljena droge... Ostojić je istaknuo i uspjehe u razotkrivanju gospodarskog kriminala, navodeći da je u protekle tri godine prijavljeno više od 23 tisuće kaznenih djela s utvrđenom materijalnom štetom višom od 12,5 milijardi kuna.</p>
<p> Ravnatelj je ponosan na uspješnu organizaciju lipanjskog posjeta Svetog Oca Hrvatskoj, a zadovoljan je sigurnosnim aspektom turističke sezone.</p>
<p>»Ista muka muči gotovo sve policije svijeta«, rekao je Ostojić govoreći o neriješenim slučajevima podmetnutih eksplozija dodajući kako nakon takvih događaja ostaje vrlo malo materijalnih tragova, a često izostaje iskrena suradnja oštećenih s policijom.</p>
<p>Ravnatelj je ustvrdio da se ispunjavaju obveze prema Haagu podsjetivši na uhićenje optuženog Ivice Rajića. </p>
<p>Na akademiji su uručene nagrade i zahvalnice najboljim službenicima. Uz mnoge uzvanike iz javnog i političkog života, akademiji je nazočila i majka prve žrtve Domovinskog rata, policajca Josipa Jovića. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U Negoslavcima ekshumirano 11 žrtava </p>
<p>NEGOSLAVCI, 26. rujna</p>
<p> - U četiri dana iskapanja iz novootkrivene masovne grobnice u blizini Negoslavaca, ekshumirani su posmrtni ostaci jedanaest žrtava. Riječ je o civilima srednje i starije dobi, među kojima ima žena, a na glavama su vidljive prostrijelne rane. </p>
<p>Kako je u petak rekao pukovnik Ivan Grujić, predstojnik Vladina ureda za zatočene i nestale, prema dosadašnjim informacijama te su osobe najvjerojatnije ubijene prije pada Vukovara u zatvoru u Negoslavcima.</p>
<p> »Poznato nam je da su u taj zatvor dovođeni ljudi iz Sotina te s područja Bogdanovaca i Cerića, a preživjeli su prebacivani u logore na području tadašnje SR Jugoslavije«, dodao je. Budući da je na posmrtnim ostacima dobro očuvana odjeća i vidljive karakteristike, identifikacija bi trebala biti završena za 30 dana.</p>
<p> Ekshumaciji žrtava bio je prisutan, uz brojne obitelji nestalih i zatočenih branitelja i civila, ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić. </p>
<p>Ponovo je pozvao sve osobe koje su na tim područjima živjele početkom devedesetih godina i imaju informacija o ubojstvima i masovnim grobnicama, da se jave. </p>
<p> »Pozivam ih da informacije dostave nadležnim tijelima jer bez saznanja i istine o svemu što se događalo u hrvatskom Podunavlju, neće biti potpuno moguć proces normalizacije odnosa Hrvatske i Srbije i Crne Gore, ali niti normalan život na ovim prostorima«, zaključio je Pančić.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030927].
|
