NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030527].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204937 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji je pobijeno oko sto tisuća Hrvata</p>
<p>Prema svjedočenju bivšeg oznaša Zdenka Zavadlava, u Sloveniji je ubijeno oko 47.000 povratnika s Bleiburga, a žrtava je barem dvostruko više ako se bleiburškim pribroje i žrtve iz kolona križnog puta / Kako je od tada prošlo više od pola stoljeća, a imajući u vidu da i u Hrvatskoj ima dosta »svjedoka« iz tog vremena, možda bi bilo vrijeme da samostalna Hrvatska na znanstveno prihvatljiv način istraži, dokumentira i obilježi ta masovna smaknuća</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Bivši pripadnik Ozne Zdenko Zavadlav ponovno je šokirao javnost iznošenjem činjenica o pokoljima koji su Titove, komunističke snage počinile nakon završetka Drugog svjetskog rata nad ratnim protivnicima. Pokolji su se, prema Zavadlavljevim riječima, provodili organizirano i sustavno nad svim ratnim protivnicima, počev od zarobljenih njemačkih vojnika, preko slovenskih domobrana, do hrvatskih domobrana, ustaša i civila.</p>
<p>»Mi iz slovenske Ozne i Korpusa narodnog oslobođenja Jugoslavije, KNOJ-a, ubijali smo slovenske domobrane, a kada bismo uhvatili Hrvate, predavali smo ih 3. armiji. Tada je baš u dvorcu Borl bilo zapovjedništvo 3. armije Jugoslavenske vojske, koja je ondje došla nakon oslobođenja. U rovovima oko dvorca ubijali su hrvatske domobrane, ustaše i civile - žene, djecu, strace... to su uglavnom bili ljudi koji su se probijali prema austrijskoj granici, a nisu bili uključeni u Križni put. Ondje je ubijeno nekoliko tisuća ljudi«. </p>
<p>To je samo dio svjedočenja Zdenka Zavadlava, bivšeg zamjenika načelnika Ozne za područje Maribora, koji već godinama, prilično dokumentirano, govori o zločinima što su ih počinili pripadnici partizanske jugoslavenske vojske nakon završetka Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Zločine je, prema njegovom svjedočenju, organizirala i nadzirala Ozna, partizanska tajna služba, a zapovijed za takve masovne likvidacije, tvrdi Zavadlav, stigla je izravno s vrha. Tako se još jednom potvrđuje da je Josip Broz Tito zajedno sa svojim suradnicima stajao iza masovnih smaknuća zarobljenih vojnika i civila protivničke strane u Drugom svjetskom ratu. Vjerodostojnost svjedočenjima posebice daje činjenica da su na svim lokacijama za koje je ukazao da su masovna grobišta otkriveni dokazi o smaknućima.</p>
<p>Zavadlav tvrdi da je na teritoriju Slovenije pobijeno najviše do 100.000 Hrvata. Protivi se napuhavanju brojki, ali je i protiv onih koji ih smanjuju. »Ja sam danas član slovenskog Društva za otkrivanje i obilježavanje grobišta, a iscrpnim smo istraživanjima došli do toga da je u spomenuto vrijeme na teritoriju Slovenije poubijano najviše do 100.000 Hrvata«, rekao je Zavadlav. Prema njegovu mišljenju, u Teznom kod Maribora ubijeno je najviše 15.000 Hrvata koji su vraćeni iz Bleiburga (britanska ih je vojska nakon njihove predaje izručila Titovim partizanima, kako se poslije pokazalo, u sigurnu smrt).</p>
<p>Zavadlav također smatra da je podatak pokojnog predsjednika Tuđmana o 47.000 ubijenih Hrvata približno točan ali, ako se to odnosi samo na povratnike iz Bleiburga. »Žrtava je, naime, sigurno najmanje dvostruko više ako se bleiburškim pribroje i žrtve iz kolona Križnog puta«, tvrdi bivši zamjenik načelnika Ozne za Maribor.</p>
<p>Likvidacija oko 100.000 ljudi samo na području Slovenije i samo nakon završetka Drugog svjetskog rata jedan je od brojčano najvećih i najstravičnijih zločina. Kako je od tada prošlo više od pola stoljeća, a imajući u vidu da i u Hrvatskoj ima dosta »svjedoka« iz tog vremena, možda bi bilo vrijeme da samostalna Hrvatska na znanstveno prihvatljiv način istraži, dokumentira i obilježi ta masovna smaknuća.</p>
<p>No, u cijeloj je priči žalosna činjenica da poticaje za takav pristup daje umirovljeni bivši pripadnik Ozne iz Slovenije. Vjerojatno zbog grižnje savjesti, a i stoga što je došao blizu kraja životnog puta (ima 79 godina), Zavadlav je odlučio reći sve što zna o tom razdoblju, ništa ne prešućujući, čak ni svoju ulogu u tom vremenu.</p>
<p>Bilo bi dobro kad bi njegovim tragom krenuo i netko od bivših pripadnika Ozne ili neke druge partizanske strukture i iz Hrvatske. Osim toga, ako ratni zločini nikad ne zastarijevaju, kako to da dosad nitko, čak ni od onih koji su se u publikacijama javno hvalili masovnim smaknućima »klasnog neprijatelja«, nije podvrgnut ni istrazi, a kamoli da je protiv njega podignuta optužnica. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Grof Tolstoy: Ključno je znati tko je izdao zapovijed</p>
<p>Grof Tolstoy je godinama u sukobu s britanskim establishmentom zbog tvrdnji da su na kraju Drugog svjetskog rata visoki britanski zapovjednici, čak i ministar (kasniji premijer) Harold Macmillan, dopustili prisilno izručenje 70.000 što Kozaka, što Titovih protivnika, sovjetskoj odnosno jugoslavenskoj strani / Izručivši ih iz Austrije, kamo su prebjegli na kraju rata, Titu i Sovjetima poslali su ih u gotovo sigurnu smrt, smatra Tolstoy</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice), 26. svibnja</p>
<p> - Kada smo grofu Nikolaiju Tolstoyu javili o priznanju jednog od čelnika Ozne u Sloveniji Zdenka Zavadlava, koji je u 79. godini, opterećen savješću, nedavno progovorio o križnom putu, Bleiburgu te smaknućima Hrvata i ostalih odmah nakon Drugog svjetskog rata, nije se previše začudio, kao ni na vijest o otkriću novih masovnih grobnica kod Borla u Sloveniji.</p>
<p>Britanski pisac i povjesničar, autor knjiga »Žrtve Jalte« te »Ministar i pokolji«, koji godinama proučava to pitanje, kaže: »Znamo da je u ono vrijeme ubijeno mnogo ljudi, pa valja očekivati da će u godinama što dolaze biti još mnogo toga otkriveno«.</p>
<p>Grof Tolstoy je godinama u sukobu s britanskim establishmentom zbog tvrdnji da su na kraju Drugog svjetskog rata visoki britanski zapovjednici, čak i ministar (kasniji premijer) Harold Macmillan, dopustili prisilno izručenje 70.000 što Kozaka, što Titovih protivnika, sovjetskoj odnosno jugoslavenskoj strani. Izručivši ih iz Austrije, kamo su prebjegli na kraju rata, Titu i Sovjetima poslali su ih u gotovo sigurnu smrt, smatra Tolstoy. </p>
<p>Kad je čuo za Zavadlavljevo priznanje, Tolstoya je najviše zanimalo je li u tom priznanju rečeno odakle je stigla zapovijed da se izvedu smaknuća. Prenijeli smo britanskom povjesničaru da je Zdenko Zavadlav, bivši zamjenik načelnika Ozne za mariborsko područje, u jednom nedavnom intervjuu rekao: »Naredba je stigla s vrha, a zna se gdje je bio vrh«.</p>
<p>Pitanje tko je izdao zapovijed Tolstoy smatra ključnim. »Jedan sporni vid predaje tih ljudi, s britanske točke gledišta, jest tvrdnja da je Tito proglasio amnestiju početkom svibnja 1945. i naredio da nitko ne smije biti ubijen kada bude vraćen te da su podređeni ljudi u Ozni jednostavno djelovali mimo Titova znanja. Na temelju toga britanski dužnosnici tvrde da Britanci ne mogu biti krivi, jer su imali dobrog razloga vjerovati da će se s izručenim ljudima propisno postupati. Ja to nikada nisam vjerovao, a postoji i mnogo dokaza protiv toga. Ako pripadnik Ozne sad potvrđuje da su zapovijedi stizale s najviše razine, to bi išlo u pravcu toga da pokaže netočnost tog britanskog stava«.</p>
<p>Tolstoya najviše zanima britanska uloga u prisilnim izručenjima Titovim i sovjetskim vlastima i to je dugotrajni razlog njegove zavade s britanskim vrhom. Nikolai Tolstoy, sin Rusa i Engleskinje, pranećak slavnog ruskog pisca, dospio je zbog toga i u velike novčane teškoće, kad je krajem osamdesetih pomogao u sastavljanju pamfleta u kojem je za prisilna izručenja na kraju Drugog svjetskog rata poimence optužio brigadira Tobyja Lowa (kasnijeg lorda Aldingtona). </p>
<p>Sudska parnica zbog klevete, koju je pokrenuo Aldington, financijski je uništila Tolstoya. Sud je, naime, presudio u Aldingtonovu korist odredivši da Tolstoy, zbog klevete, mora isplatiti u ono vrijeme fantastičnih milijun i pol funti odštete. Kako to nije mogao, grof je proglasio bankrot. Lord Aldington je u međuvremenu umro, zaklinjući se do smrti da je nedužan, a Tolstoy dalje radi na svojim istraživanjima. Uskoro, kako nam je rekao, priprema novu knjigu s »novim otkrićima«.</p>
<p>Posljednjih je godina prikupljao dokumente za koje tvrdi da bacaju novo svjetlo na cijeli slučaj, pri čemu je uspio osigurati i materijale iz dosjea sovjetske obavještajne službe. Pristup do tih arhiva osigurao mu je tadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin. Sad još ostaju arhivi u Beogradu, za koje se nada da će ih jednog dana moći proučiti - i koji će, kada mu postanu dostupni, pomoći da se popune prazna mjesta u križaljci, tvrdi Tolstoy.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zavadlav ovako govori i piše još od 1989. godine</p>
<p>Zamjenik načelnika Ozne za područje Maribora neposredno nakon Drugog svjetskog rata Zdenko Zavadlav - kolikogod njegove izjave bile šokantne - nije nikakvo senzacionalno otkriće. Riječ je o čovjeku koji je sudjelovao u masovnim ubojstvima nakon završetka rata, što već godinama ne taji i o tome što se zbivalo neposredno nakon rata Zavadlav govori i piše još od 1989. godine. Njegove izjave, intervjui i knjige uvijek šokiraju (sami događaji koje opisuje su takvi) i ne može se kazati da se za Zavadlava doprije nekoliko dana nije znalo. </p>
<p>Prvi članak na temu poratnih masovnih strijeljanja objavio je još 1989., a prvu knjigu, »Iz dnevničkih zapisa mariborskog oznaša«, još 1990.</p>
<p>O poratnim strijeljanjima slovenskih domobrana, ustaša, domobrana, nedićevaca, ljotićevaca... govorio je i u intervjuu objavljenom u mariborskoj »Večeri« 20. svibnja 2003., upravo u povodu otkrića masovnih grobnica kod dvorca Borl. </p>
<p>Intervju je dao i vjerojatno najutjecajnijem slovenskom političkom tjedniku »Mladini« u listopadu 2001. godine. Tada je, objašnjavajući tehniku masovnih strijeljanja, mnoge šokirao otvorenošću. Opisujući strijeljanja slovenskih domobrana kazao je da se na jedan kamion ukrcalo najviše 20 ljudi, a odjednom su ukrcavana najviše četiri kamiona, jer »poslati čovjeka na onaj svijet i pokopati ga, to traje«, kazao je tada Zavadlav. Pojasnio je i da »nije bilo moguće ubiti tisuće ljudi odjednom jer Korpus narodnog oslobođenja Jugoslavije, KNOJ, nije imao dovoljno kamiona«. </p>
<p>Dakle, za bilo koga, pa ni za državno odvjetništvo (bilo čije) Zdenko Zavadlav, već godinama aktivni član Društva prešućenih grobova, nije »novotarija«.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zavadlavljev iskaz od ranije u Bajićevim rukama</p>
<p>Iskaz bivšeg oznaša, objavljen u jednom hrvatskom dnevniku, već je prošao obradu hrvatskih tužitelja, pa je prigovor »što radi državni odvjetnik« otišao u prazno</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Iskaz Zdenka Zavadlava (79), bivšeg zamjenika načelnika Ozne (Odjeljenja za zaštitu naroda) za područje Maribora, objavljen u jednim hrvatskim novinama, od ranije je u rukama Državnog odvjetništva. Državni je odvjetnik Mladen Bajić u povodu toga nedavno boravio u Sloveniji i razgovarao o istrazi sa slovenskim kolegama, pa je novinarska primjedba o tome što radi Mladen Bajić bila pucanj u prazno. Na sastanku sa slovenskim tužiteljima prikupljeni su podaci o počiniteljima ratnih zločina, posebno u svibnju 1945. godine. </p>
<p>»Mogu reći samo toliko da sam zbog toga nedavno boravio u Sloveniji i sa slovenskim kolegama dogovorio dalju suradnju«, rekao je Bajić u ponedjeljak Vjesniku. »Podaci do kojih smo odmah došli, kao i oni koji se tek prikupljaju, ipak su stvar istrage i o njima ovoga trenutka ne mogu govoriti. Isto tako, ne mogu i ne želim govoriti o tome kako je neobrađeno svjedočenje došlo do novinskih stranica. Nije li logično da se podaci o tim zbivanjima najprije obrade u Državnom odvjetništvu, a tek potom dostave medijima«, pita Bajić. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Svaka se nacionalnost obračunavala sa svojim izdajnicima«</p>
<p>Zdenko Zavadlav, nekadašnji partizan, obavještajac i zamjenik načelnika Ozne za šire područje Maribora kad su ubijani sudionici križnog puta i Bleiburga, nedavno je izjavio da je u Sloveniji ubijeno oko 100.000 Hrvata i da je zločin bio planiran i naređen iz vrha tadašnje Jugoslavije. O tome Ivan Fumić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, kaže:</p>
<p>- Mislim da je gospodin Zavadlav dao objektivnu retrospektivu događaja iz Drugog svjetskog rata i poraća. Naime, stoji činjenica da su se saveznici, SSSR, SAD i Velika Britanija, dogovorili da se svaka država obračuna s izdajnicima svojega naroda i da sudi neprijateljskim vojnicima koji su počinili zločine. Znači, o tom kažnjavanju odlučivala je svaka država. Nažalost, Jugoslavija je to rješavala likvidacijom, ubijanjem neprijateljskih vojnika. Zavadlav govori istinu.</p>
<p>• Zavadlav za to optužuje Tita i rukovodstvo.</p>
<p>- Naravno da je za to odgovoran onaj tko je na čelu države, a tada je to bio Tito i najodgovorniji ljudi. U Sloveniji je to bio Kardelj, u Hrvatskoj Bakarić. To su najodgovorniji ljudi, oni su se sigurno dogovorili kako će se raščišćavati taj problem.</p>
<p>• Je li bilo osveta, kao što govori Zavadlav?</p>
<p>- Ja sam siguran da ih je bilo. Siguran sam da je bilo i prekoračenja ovlasti, posebno kada se radi o likvidaciji političkih protivnika.</p>
<p>• Je li istina da su ubojstva počinili pripadnici istog naroda?</p>
<p>- Nažalost, tako je bilo. I u vrijeme NOB-a, kada bi netko počinio zločin, egzekuciju nad njim obavio je onaj koji je bio iste nacionalnosti. To je rađeno zato da ne dolazi do međunacionalne mržnje. Svaka se nacionalnost obračunavala sa svojim izdajnicima. To Zavadlav zna bolje od mene, jer sam ja 1945. kada sam izašao iz partizana krenuo u gimnaziju i bio sam slabo upućen u te događaje. </p>
<p>• Što mislite o njegovoj tvrdnji da je na području Slovenije ubijeno oko 100.000 Hrvata?</p>
<p>- Teško je govoriti o brojkama. Ni jedna brojka, pa ni za Jasenovac, nije do kraja utvrđena. On govori o nečem drugom, on govori o onima koji su prešli Dravu i Maribor i koji su zarobljeni, a svi zarobljeni nisu i ubijeni. </p>
<p>• Ima li među hrvatskim borcima onih koji bi progovorili o svemu tome?</p>
<p>- O tome bi relevantno mogli govoriti Milan Basta, koji je sada u Beogradu, i Ivan Dolničar iz Ljubljane, a što se tiče nekoga iz Hrvatske, zaista vam ne bih znao reći tko bi to mogao. Ljudi mojih godina, a većina je takva, tamo nisu bili. Rade Bulat, kojega neki optužuju za tako što, u svibnju 1945. bio je na školovanju u Moskvi. Inače, opći je stav našega saveza da je svima trebalo suditi, da nije smjelo biti odmazda, da se ne bi se smjelo manipulirati brojkama i da se ne bi smjeli organizirati skupovi ni u Jasenovcu niti u Bleiburgu radi širenja mržnje. U Jasenovcu nema takvih ali, nažalost, u Bleiburgu je i ove godine bilo odjevenih u ustaške uniforme.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Zlatni grb bahatosti</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Teško je reći je li glavna odlika u petak objavljene liste dobitnika saborskih nagrada za promicanje parlamentarizma političko sljepilo, bahatost, glupost ili banalna gramzivost. Jer, sve to sadrži odabir nagrađenih Zlatnim grbom.</p>
<p>Jedan zlatnik i sto tisuća kuna u gotovini težak je taj Zlatni grb! Saborskim zastupnicima očito nije bilo dovoljan apsurd da su u prigodi nagrađivati sami sebe. Pa su tome dodali iznos što ga nijedan umjetnik ili znanstvenik ne može dobiti ni uz nagradu za životno djelo. Ali zato mogu saborski zastupnici. I to za posao za koji su i te kako dobro plaćeni, a osigurana im je i povlaštena mirovina. </p>
<p>Koječega smo se u ovih 12 godina nagledali i naslušali u Saboru, od tučnjava do seksističkih uvreda i pijanih govorničkih eskapada. Ali malo je tko mogao očekivati ovako skandaloznu odluku saborskih zastupnika. Naime, ova odluka vrlo jasno pokazuje da im se živo fućka ne samo za dostojanstvo Sabora i demokratskog sustava države nego i za vlastito dostojanstvo. Jer, da im je barem do svog ugleda stalo, ipak bi malo pomnije birali laureate. Izabrali bi nekog od zastupnika koji se pamti po kvalitetnim polemikama i ozbiljnim govorima, nekog od zastupnika koji je neki dobar zakon uspio progurati unatoč svemogućim glasačkim strojevima upregnutim u stranačku stegu, nekog od zastupnika koji se istaknuo dobrim poznavanjem procedure kao temelja demokracije...</p>
<p>Ali ne, neće se valjda naši dični saborski muži mučiti prekapanjem po arhivama i zapisnicima kada posao mogu obaviti po kratkom postupku i brzo prijeći na jeftini ručak u saborskom restoranu. Pa su nagradili zastupnika s najduljim, 17-godišnjim zastupničkim stažem, iako ga javnost uglavnom pamti po istupu na Bleiburgu, kojim se zamjerio velikom dijelu nacije. Nagradili su i jednog od bivših predsjednika Sabora, najpoznatijeg po tome što je vodio državu nakon smrti predsjednika Tuđmana. Pa ga valjda sada treba nagraditi zato što nije uveo vojnu diktaturu nego je »dopustio« normalne izbore.</p>
<p>Sa saborske govornice često čujemo da je iznad Hrvatskog sabora samo Bog. Čini se da je to božansko susjedstvo našim zastupnicima malo pomutilo pamet pa su počeli vjerovati da su i oni nedodirljivi ako već nisu nepogrešivi. Srećom, ipak postoji i sredstvo za »prizemljivanje« - izbori.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Potvrda stabilnosti kune</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Plasman prvih kunskih državnih obveznica iznimno je značajan za tržište kapitala. Iako nije riječ o pretjerano velikom iznosu izdanja, taj događaj je još jedna potvrda stabilnosti kune. Takva izdanja su, uz to, dodatna prepreka mogućim monetarnim eksperimentima, od kojih pojedinci u stručnim, ali i političkim krugovima, unatoč višegodišnjoj stabilnosti kune nikako ne odustaju. </p>
<p>Plasman državnih obveznica na hrvatsko tržište kapitala bez zaštitne »devizne klauzule« prvi je korak u smanjivanju ovisnosti o inozemnom kapitalu. </p>
<p>S obzirom na to da hrvatski inozemni dug predstavlja 68 posto BDP-a, preusmjeravanje na domaće izvore financiranja može donijeti mnoštvo pogodnosti. No, one mogu doći do izražaja jedino ako sljedećih godina uslijede slična, i to značajnija, izdanja, a prikupljenim sredstvima se ne budu samo podmirivali sve veći državni rashodi. Cilj ovakvih i sličnih izdanja trebao bi biti i izlazak države iz investicijskih projekata i njihovo prepuštanje privatnom sektoru. </p>
<p>Samo izdanje vrijedno je, inače, milijardu kuna, a obveznice koje će od srijede kotirati i na Zagrebačkoj burzi moći će kupiti i obični građani.</p>
<p>Izdavanje prvih kunskih obveznica pratio je i neočekivan izbor aranžera izdanja. Za pokrovitelja i vodeće aranžere izdanja izabrane su Splitska i Riječka banka, odnosno HVB i Erste. To je prvi put da za aranžere izdanja nisu izabrane Zagrebačka i Privredna banka, što je utjecalo i na njihov negativan stav prema tom izdanju.</p>
<p>Prema raspoloživim podacima, najveći dio obveznica upisale su banke, bitno manje mirovinski i investicijski fondovi te još manje osiguravateljske kuće, koje uglavnom iskazuju rezerviranost prema kunskom izdanju državnih obveznica.</p>
<p>Građani su zasad, potaknuti najavom pojedinih ministara da će osobno kupiti novoizdane državne obveznice, upisali oko dva milijuna kuna. Krajnji sud o kvaliteti kunskih državnih obveznica dat će tržište, no aranžeri izdanja tvrde da su prinosi već sada povoljniji od sličnih izdanja drugih tranzicijskih zemalja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Čudna je ovo zemlja</p>
<p>Ionako teškom životu saborskih zastupnika, kojima porezni obveznici plaćaju sve i svašta (nagrađeni Pavletić proračunskim je novcem kupovao i četkicu za zube, notorna je istina!), ali im ni to valjda nije dovoljno da skrpaju kraj s krajem, treba još pridodati sto tisuća kuna. Ma, po čemu su to, molim lijepo, baš Pavletić i Jalšovec zaslužni za dobitak sto tisuća kuna, o kojima obični smrtnici mogu samo sanjati?</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Dodjela »Zlatnog grba«, nagrade koju su saborski zastupnici dodijelili potpredsjednicima parlamenta Vlatku Pavletiću i Baltazaru Jalšovcu, jer su, valjda, stoji u objašnjenju, posebno zaslužni za promicanje parlamentarizma, demokracije, tolerancije i ljudskih prava, u petak je čak i među narodnim tribunima izazvala nevjericu, ali i zgražanje. </p>
<p>Bio je to pravi parlamentarni skandal, koji je potom nadišao i zgradu na Markovu trgu, pretvarajući se u društveni. Neki su zastupnici bili zatečeni izborom nagrađenih, neki možda zavidni što nisu upravo oni nagrađeni, ali svi zajedno bili su osupnuti činjenicom da »Zlatni grb« u paketu sa sobom donosi i sto tisuća proračunskih kuna. Pa to je izvrsno, uistinu!</p>
<p>Ionako teškom životu saborskih zastupnika, kojima porezni obveznici plaćaju sve i svašta (nagrađeni Pavletić proračunskim je novcem kupovao i četkicu za zube, notorna je istina!), ali im ni to valjda nije dovoljno da skrpaju kraj s krajem, treba još pridodati 100.000 kuna. Ma, po čemu su to, molim lijepo, baš Pavletić i Jalšovec zaslužni za dobitak 100.000 kuna, o kojima obični smrtnici mogu samo sanjati?</p>
<p>Pavletić zato što je »dao velik doprinos mirnom prijenosu vlasti« 2000. Fantastičan argument, a što je to v.d. predsjednika Pavletić tada trebao? Je li trebao nakon regularnih izbora na kojima su građani odlučili smijeniti HDZ, i sam član te stranke, izvesti vojsku na ulice? Što mu je drugo preostalo negoli dostojanstveno obnašati najvišu funkciju u državi koju je tada dobio? Bez obzira na sve, Hrvatska je još dio Europe, a ne neka srednjoamerička država u kojoj su izbori samo farsa. Uostalom, za tih se nekoliko mjeseci obnašanja dužnosti nakon Tuđmanove smrti Pavletić ionako dobro namirio, a potom je, hitro i energično, odmah zatražio dobivanje i predsjedničke plaće i predsjedničke mirovine. Toliko o Pavletiću.</p>
<p>Nešto je bolja situacija s Jalšovcem, ali i oko njega su podijeljena mišljenja. Bio je zastupnik u svim sazivima Sabora, a promijenio je i stranku, otišavši iz HSLS-a u Libru. Boltin je predsjedavajući stil više nego osebujan, a šok velikog dijela hrvatske javnosti izazvao je prošle godine na Bleiburgu kontroverznom izjavom da se hrvatska država začela svugdje gdje su zakopane hrvatske kosti. </p>
<p>Činjenica da su upravo Pavletić i Jalšovec »potukli« nominiranog predsjednika Mesića, koji je dobio samo dva glasa, više nego zorno svjedoči o gotovo opipljivom animozitetu velike većine sabornika prema predsjedniku države. Od kojih ga neki preziru, drugi otvoreno mrze i izruguju, a dio respektira. U svakom slučaju, HNS, koji ga je za nagradu i kandidirao, trebao je debelo razmisliti o mogućnosti da Mesić ne dobije nagradu. Jer se nagrada radije dodjeljuje onome tko kupuje četkicu za zube saborskom karticom, negoli onome tko je praktički sam sebe razvlastio u korist parlamenta. Čudna je ovo zemlja.</p>
<p>Stoga je izjava HSLS-ovca Željka Glavana, koji je gotovo postiđeno rekao da su svi aktivni političari i državni dužnosnici plaćeni da promiču demokraciju te da ispada da su političari nagradu utemeljili da bi je dodijelili sami sebi, savršen opis ove apsurdne situacije. Zastupnici su nagradili sami sebe. Stoga i apeli nekih pojedinaca, koji Pavletića i Jalšovca pozivaju da daruju tih 200.000 kuna u humanitarne svrhe, djeluju naivno i smiješno. </p>
<p>Budimo pošteni; dobitnicima je ionako važniji novčani iznos, negoli nekakvo lijepo odličje koje će staviti u vitrinu i s njega brisati prašinu.</p>
<p>A proteklog se tjedna raspala još jedna politička inicijativa, opet na desno. Ta desna politička ekipa kao da je ukleta; već skoro desetljeće ne uspijevaju se složiti i združiti u jednu lijepu, veliku, desnu opciju, kakvu imaju sve pristojne zapadne države, nego se stalno nešto pokušavaju dogovoriti, a na kraju sve ostaje na pokušajima pokušaja. Pa je tako nakon jednomjesečne sapunice HDZ-HSLS-HSP-DC, koja je završila neslavno, na red stigla sljedeća, samo znatno kraća. HSP-HB-HIP.</p>
<p>No, čelnici tih stranaka, ako se već nisu uspjeli složiti u dogovorima u vezi sa zajedničkim prijeizbornim koalicijama, barem su se dogovorili da pučanstvo, a i sebe same, neće tlačiti daljnjim jalovim dogovorima koji bi se mogli pretvoriti u trakavicu, a na kraju u - veliko ništa.</p>
<p>Čini se, međutim, da se između HSP-a, kao znatno jačeg, i HB-a, kao male stranke, koja se tek treba potvrditi na izborima, ispod stola vodi borba za HIP. Obje bi stranke željele uz sebe vezati prezime Tuđman. No, jednako tako, obje stranke ne žele popustiti u svojim zahtjevima u vezi s izbornim jedinicama pa od te velike nacionalne jedinice neće biti ništa. </p>
<p>Na kraju će koaliranje na terenu izgledati po principu »miš-maša«; u zajedničkim će se savezima naći i najnevjerojatnije kombinacije... Jedan od njih je i upravo utemeljena inicijativa »Hrvatska zajedno«. U njoj se 11 neparlamentarnih stranaka pravaške i demokršćanske orijentacije dogovorilo o zajedničkom izlasku na izbore. Svašta. Moglo bi im se dogoditi da nakon izbora još budu i dužne glasova...</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvatska izvan europske glazbene unije</p>
<p>Za razliku od koristi iz vremena razjedinjene Europe šezdesetih i sedamdesetih, kada su se svi sudionici (pogrešno) osjećali dijelom istog svijeta, danas se - tako izgleda - dijele simbolične »odbijenice« za ulazak u društvo odabranih, što vas nesumnjivo tjera da iduće godine probate ponovo. Samoisplativa Eurosongova mašinerija dotle ubere svoj godišnji profit i prepušta medijsku ludnicu naivcima gladnim nebitnih vijesti </p>
<p>HRVOJE HORVAT </p>
<p>Stanje je na kraju ovogodišnjeg Eurosonga bilo, gledajući iz pojedinačnih perspektiva, vrlo loše. Istina, ideja zajedništva jest pobijedila, ali slaba je to utjeha onima koje je to zajedništvo i dobrohotno dijeljenje bodova konkurenciji ostavilo ispred praga tako željene glazbene Europe. Neke zemlje su iz pregovora s međunarodnim žirijima izvukle očite poruke: ne želimo vas! Prije svega Velika Britanija, s nijednim bodom, dobila je jasnu poruku: kolijevka pop-glazbe i rock tradicije s ove strane oceana potpuno je poražena, a mogli bismo tek pretpostaviti što bi bilo da na Eurosongu nekim čudom nastupaju i Amerikanci.</p>
<p>Ni mi se baš nemamo čemu veseliti. Dapače, jer s 15. mjestom gubimo izravan ulazak u europsku glazbenu uniju i slijedi faza ispunjavanja uvjeta za prijam iduće godine. Bez obzira što smo odavno dio Europe, ne kao Turska pobjednička pjesma, ujedno i najbolja, koja je krupnim koracima odmaknula konkurenciji služeći se njihovim lokalnim rječnikom. Čini se da se riječ regionalizam polako ali sigurno može upotrijebiti i na Eurosongu, i da plodove donose posebnosti koje tvrdoglavo gurate u prvi plan. </p>
<p>Naravno, kao i u svakoj organizaciji, postoje razlike među sudionicima koje, kao, nitko ne primjećuje do završnice. Četvero »velikih« (Britanija, Njemačka, Španjolska i Francuska) imaju prolaz u završnicu kao stalni dio Eurosongova »vijeća sigurnosti« i baš ih briga kako će se plasirati. Stoga 14. i 15., molim lijepo, van! Nekima to i nije potrebno. Italiju kao nesumnjivu glazbenu silu već u par navrata na koljenima mole da se vrati tamo, ali oni, čini se, vole plesati prema svojim pravilima. </p>
<p>Pravi mali rat vođen je u subotu na melodijama Europe i okolice, a tuklo se iz svih oružja. Čak i zabranjenih, što je pokazao ruski ženski dvojac t.A.T.U. korištenjem nedopuštenih medijskih bombi eksplicitne seksualne orijentacije. Kao takve su bile favoriti, čak i osvježenje nakon što su ostali čistunci prodefilirali pozornicom. Otkrivanje ključa po kojemu su dijeljeni bodovi opet je bilo najbolja zabava, a prava »hladnoratovska« podjela prema zemljopisnom »ključu« i crti razdvajanja (tj. spajanja) interesa primijetila se kao da je riječ o sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.</p>
<p>Za nas je obično posljednje pitanje bilo rezervirano za ono »tko nas je spriječio da pobijedimo«. Danas je i to daleko pa bi možda bolje odgovaralo pitanje »što nam sve to treba«? Bez obzira što je riječ o festivalu minorne glazbene važnosti, apetiti sudionika vole zaboraviti na činjenično stanje i baviti se »strategijama« koje zapravo i ne postoje izvan okvira te dosadne večeri. Kako onda »napraviti« pjesmu koja će se svidjeti Europi? Upravo kad im pošaljemo benignu Claudiju Beni koja nikoga ne nervira, oni nas vrate na pozicije koje smo davno preskočili s Dujmićima i ostalima.</p>
<p>Iz Rige smo se vratili poraženi, ali s osmijehom na usnama. Staro je pravilo da je važno sudjelovati a ne pobijediti. Ali nas, kao i druge, opet kopka gdje je pobjedničko pravilo? Je li bolje nasilno miješanje folklora svoga i raznih zemljopisnih područja - pa pojedini kandidati »za ulazak« spajaju jabuke i kruške u smjeru potpuno pogrešnog tumačenja suvremene etno-glazbe, s pokušajima isticanja glazbene demokratičnosti i otvorenosti - ili im se dodvoriti nekim »čistim« europskim melodijskim modelom, recimo sirupastom baladom? </p>
<p>Odgovor se može pronaći na tržištu nota. Najveći broj takmaca čini se da ipak voli fast food ikone poput Britney, Kylie i Shakire, što pokazuje hvalevrijedan internacionalizam u kojemu Amerika, Australija i Columbija diktiraju ukus staroj dobroj Europi. Koji je »smjer« Eurosonga danas? </p>
<p>Za razliku od koristi iz vremena razjedinjene Europe šezdesetih i sedamdesetih, kada su se svi sudionici, pogrešno, osjećali dijelom istog svijeta, danas se - tako izgleda - dijele simbolične »odbijenice« za ulazak u društvo odabranih, što vas nesumnjivo tjera da iduće godine probate ponovo. Samoisplativa Eurosongova mašinerija dotle ubere svoj godišnji profit i prepušta medijsku ludnicu naivcima gladnim nebitnih vijesti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Zlatni grb«: neprincipijelnost koalicijskih zastupnika</p>
<p>Ako se uz nagradu i dalje mora dodjeljivati novac, onda bih predložio da »Zlatni grb« i povelju financira Sabor, a da se novčani dio nagrade, sto tisuća kuna, prikupi dobrovoljnim prilozima zastupnika, što im po sedamsto kuna jednokratno ne bi ugrozilo standard / Stjepan Mesić, čovjek koji je imao hrabrosti usprotiviti se Tuđmanu, za života, čovjek koji se odrekao svih počasti i položaja radi svojih osobnih stavova i principijelnosti političara, ponajprije zbog pokušaja restauriranja neoustaštva i politike prema Bosni, čovjek koji je nakon pobjede na izborima 2000. godine sam inicirao, prihvatio i proveo ukidanje polupredsjedničkog autoritarnog sustava i inaugurirao parlamentarnu demokraciju, kao najveći pomak prema demokratizaciji, taj se čovjek ne može naći među dobitnicima nagrade koja je za takva postignuća i ustanovljena</p>
<p>DUŠAN KALOGJERA</p>
<p>Jedan nedavni politički događaj izazvao je dosta polemike i neslaganja. Riječ je o »Zlatnom grbu«, tek ustanovljenoj nagradi Sabora za promicanje parlamentarizma, demokracije, snošljivosti i ljudskih prava.</p>
<p>Prva je upitnost te saborske nagrade u iznosu od sto tisuća kuna, što u novčanom smislu za ovu slabašnu državu predstavlja bogatstvo ili: šezdeset sedam prosječnih mirovina, dvadeset devet prosječnih plaća, dvadeset profesorskih plaća ili stotinu studentskih stipendija. Ako je još dobije zastupnik (što je ovogodišnji slučaj), uz visoku i nezasluženu plaću, nagrada mu dobro udeblja lisnicu.</p>
<p>Analizirajući ostale nagrade iz svih oblasti života u nas ovo je, prema novčanom iznosu, zasigurno najveća, jer nagrada »Vladimir Nazor« iznosi četrdeset tisuća kuna, nagrada »Ksaver Šandor Gjalski« petnaest tisuća kuna itd., dok se nagrade HAZU sastoje od plakete, diplome i eventualno prestiža, koji za takove nagrade kod nas baš i ne znači mnogo. </p>
<p>Za nagradu HAZU mogu i sam posvjedočiti, jer je moja knjiga »Korčulanska brodogradnja« dobila 1998. nagradu »Josip Juraj Strossmayer« za najbolji izdavački pothvat iz područja tehničkih znanosti, knjiga na kojoj sam kao hrčak deset godina radio i potrošio iz svog džepa gotovo iznos koji Sabor dodjeljuje uz svoju nagradu.</p>
<p>Dakle, sto tisuća kuna dodjeljivati svojim članovima, čiji je rad na promicanju demokracije, snošljivosti i ljudskih prava u većine upitan, zaista je previše i za uvažene zastupnike, pridodajući tome i druge povlastice koje imaju, uz prosječno polupraznu ili polupunu sabornicu. Ako se uz nagradu i dalje mora dodjeljivati novac, onda bih predložio da »Zlatni grb« i povelju financira Sabor, a da se novčani dio nagrade prikupi dobrovoljnim prilozima zastupnika, što im po sedamsto kuna jednokratno ne bi ugrozilo standard.</p>
<p>Drugo što je meni upitno jest to bi li se članovi tijela utemeljitelja nagrade mogli za nju natjecati. Moje je mišljenje ne, ali ako tako mora biti, onda bi o nagradi namijenjenoj zastupnicima trebali odlučivati novinari akreditirani u Saboru i predstavnici nevladinih organizacija, koje i postoje za to da prate i bore se za unapređenje demokracije u najširem smislu. To da sabornici sami sebi dodjeljuju nagrade nije ni realno ni objektivno, a najmanje prihvatljivo.</p>
<p>Treća su moja zamjerka kriteriji za dodjelu nagrade, jer bi ovogodišnji laureati, izuzimajući Gong, teško mogli uvjeriti javnost u čemu je njihov izniman doprinos u jačanju demokracije, snošljivosti i ljudskih prava.</p>
<p>Jako bi me zanimalo obrazloženje zašto su nagradu baš dobili gospoda Bolta Jalšovec i Vlatko Pavletić, jer ne mogu dokučiti u čemu su oni nadmašili u tom djelovanju predsjednika Stjepana Mesića, koji je također bio kandidat za tu prestižnu nagradu. </p>
<p>Možda je gosp. zastupnik Bolta Jalšovec nagradu dobio za najdulje sjedenje u Saboru od 1986. godine, još iz vremena kada sam i ja tamo bio, ili zbog nadahnutog govora na Bleiburgu prošle godine, kada je rekao da se upravo na tom mjestu u svibnju 1945. godine »začela klica Hrvatske koju danas imamo«. Iako on jako dobro zna da je klica Hrvatske nikla na bojištima antifašističke borbe širom Lijepe naše i odlukama ZAVNOH-a, što će potvrditi i proslava šezdesete obljetnice tog povijesnog događaja pod pokroviteljstvom Sabora i predsjednika Republike Stjepana Mesića.</p>
<p>Gospodin Vlatko Pavletić vjerojatno je nagradu dobio za neupitno i dosljedno slijeđenje dr. Franje Tuđmana, kojemu je svoju odanost najbolje iskazao u govoru za rođendan u HNK pred svekolikom hrvatskom svitom, ili za to što je službenom karticom, kako je 22. ili 23. svibnja prenijela televizija, kupovao privatne stvari, ili za to što je službenim vozilom s vozačem odlazio na tržnicu kupovati 'grincajg', dok su umirovljenici strpljivo čekali da se zatvori tržnica kako bi skupili otpad ili dobili po nižoj cijeni. Možda je ipak njegova najveća zasluga što najredovitije sjedi u sabornici, što bi u odnosu prema ponašanju zastupnika stvarno zasluživalo nagradu.</p>
<p>Usporedba laureata i kandidata koji je na saborskom Odboru za dodjelu »Zlatnog grba« dobio samo dva glasa, a to je predsjednik Republike Stjepan Mesić, stvarno je smiješna, da ne rečem tragična.</p>
<p>Čovjek koji je imao hrabrosti usprotiviti se Tuđmanu, za života, čovjek koji se odrekao svih počasti i položaja radi svojih osobnih stavova i principijelnosti političara, ponajprije zbog pokušaja restauriranja neoustaštva i politike prema Bosni, čovjek koji je nakon pobjede na izborima 2000. godine sam inicirao, prihvatio i proveo ukidanje polupredsjedničkog autoritarnog sustava i inaugurirao parlamentarnu demokraciju, kao najveći pomak prema demokratizaciji, taj se čovjek ne može naći među dobitnicima nagrade koja je za takva postignuća i ustanovljena. Kakvi su to ljudi, ti zastupnici, kada ne daju prolaz čovjeku koji je potekao upravo iz jedne od stranaka koalicije.</p>
<p>Ja to mogu shvatiti samo kao veliki jal na uspjehe i popularnost koju predsjednik Stjepan Mesić uživa u zemlji i inozemstvu, i što je to jedini političar u zemlji koji jasno, precizno i principijelno iznosi svoje političke stavove, što mu je i najveća vrlina, kao i stranci koja ga je kandidirala.</p>
<p>Iako nije dobio tu nagradu, a prema mom mišljenju jedini ju je od političara zaslužio, on i dalje ostaje korifej promicanja demokracije i ugleda Hrvatske u Europi i u svijetu i to onakve Hrvatske kakvu priželjkuje velika većina hrvatskih građana: pravedne, pravne, bogate i uređene na zasadima i standardima moderne i suvremene Europe.</p>
<p>Na kraju moram posebno izraziti žaljenje što nagradu nisu dobili doajeni saborskog izvještavanja Josip Šmith i Jasenka Dudić. Možda bi, usprkos svemu, oni trebali napisati koji su to zastupnici i zastupnice najzaslužniji za razvoj demokracije, snošljivosti i ljudskih prava.</p>
<p>Trebalo bi ukinuti novčani dio nagrade ili primorati svakog zastupnika koji je dobije da se usmjeri u dobrotvorne svrhe.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist, publicist iz Korčule.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tko će imati petlje i prekinuti primitivizam i divljanje maturanata, tko je odgovoran za njihovu agresivnost </p>
<p>Umjesto da propagira obiteljske vrijednosti, Katolička crkva više je zaokupljena dnevnopolitičkim temama i povratom imovine. Oltar sve više postaje politička govornica i zagovornik određenih političkih opcija. Dio je odgovornosti svakako i na školskom sustavu i Ministarstvu prosvjete. Kako će i čime odgovorni u Ministarstvu opravdati činjenicu da na 1500 učenika dolazi samo jedan psiholog? / Skandalozno je da je na čelu kolone maturanata bio Milan Bandić, koji ni po čemu dobrome ne može biti uzor jer je pijan bježao od policije, a javnost uvjeravao da je alkoholiziranost posljedica osvježivača za usta. Uostalom, ovih je dana izjavio da ako maturanti na Trgu bana Jelačića malo i popiju, to će se do Jaruna ispariti. Bandić je učinio sve da se dopadne maturantima koje želi pridobiti kao svoje buduće glasače kako bi ponovo dobio najdražu igračku - fotelju gradonačelnika Zagreba </p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ</p>
<p>Ovogodišnji Dan maturanata, unatoč tome što je razbijeno manje tramvaja u Zagrebu, ipak bi po tome kako ga se obilježava napokon morao ozbiljno zabrinuti roditelje i sve druge odgovorne u društvu. Eksplozije u Zadru, prevrnuti automobil u Dubrovniku i pad motociklista u Kutini najozbiljnije su upozorenje svima. Možemo samo zahvaliti sreći da u Zadru, Dubrovniku i Kutini nije bilo tragičnih posljedica.</p>
<p>Nadati se da nakon svega problemi u vezi s Danom maturanata neće završiti samo na policijskim izvješćima o razbijenim tramvajima i broju evidentiranih pijanih koji su prevezeni kolima hitne pomoći. </p>
<p>Nemojmo preko svega ponovo olako prijeći i tako do sljedeće godine kad će se najvjerojatnije ponoviti slični događaji. Nije nikakva utjeha da je ove godine Dan maturanata u Zagrebu prošao nešto mirnije nego prethodnih godina jer je ipak razbijeno više od deset tramvaja, evidentirano desetak tučnjava i medicinski zbrinuto 27 pijanih. </p>
<p>Svi smo pomalo krivi što se dio maturanata tako ponaša. Odgovorni na svim razinama moraju se ozbiljno zamisliti što je dovelo te mlade ljude do iskazivanja tolike količine agresivnosti i destrukcije. Je li razlog tome njihova neizvjesna budućnost jer im nakon srednje škole najčešće ostaje burza rada, a onima koji uspiju upisati i završiti fakultet, kad ga završe, umjesto s faksa na posao, najčešće ostaje jedina opcija s faksa na Novi Zeland. Bez sumnje, na prvom mjestu odgovornost je svakako na obitelji. Kriza obiteljskih vrijednosti zabrinjavajuća je. Ona je u dobroj mjeri posljedica društvenih i gospodarskih prilika u kojima živimo. Roditelji opterećeni socijalnim problemima sve manje pozornosti posvećuju odgoju djece.</p>
<p> Živimo u vremenu poremećenog sustava vrijednosti. Znanje, sposobnost, odgovornost i moral nisu osobito cijenjene vrijednosti. Nasuprot njima, danas su to nepotizam, konvertitstvo, podobnost, a često i šverc i prijevara.</p>
<p>Mladima se kao uzori brzoga i lakog bogaćenja predstavljaju novokomponirani bogataši koji su pod sumnjivim okolnostima stekli novac. Kao uzori nude im se estradne i sportske zvijezde upitnih vrijednosti. </p>
<p>Nedopustivo je da razni opskurni tipovi sumnjive prošlosti, ali i sadašnjosti dobivaju prostor u zabavnim i političkim emisijama ili u gotovo svim tjednicima. Nasilje, verbalno i fizičko postalo je uobičajena, svakodnevna pojava u javnom životu.</p>
<p>Ni Crkvu se ne može amnestirati od odgovornosti. Umjesto da se bavi i propagira obiteljske vrijednosti što bi joj trebala biti primarna zadaća i biblijsko poslanje, Katolička crkva više je zaokupljena dnevnopolitičkim temama i povratom imovine. Oltar sve više postaje politička govornica i zagovornica određenih političkih opcija. Većina svećenika propovijeda Evanđelje, ali ga ne živi.</p>
<p>Dio je odgovornosti svakako i na školskom sustavu i Ministarstvu prosvjete. Kako objasniti da se već tri godine samo govori o nužnosti zapošljavanja psihologa i drugih stručnih suradnika koji bi te mlade ljude, ako to već u dovoljnoj mjeri ne čine roditelji, barem donekle pripremili za život? Kako će i čime odgovorni u Ministarstvu opravdati činjenicu da na 1500 učenika dolazi samo jedan psiholog? </p>
<p>Desetljećima su učitelji i profesori materijalno osiromašeni i društveno degradirani što dodatno umanjuje entuzijazam, nužan u njihovu teškom i složenom poslu.</p>
<p>Ako svemu tome svoj negativni doprinos daju pojedini političari koji taj ozbiljan problem instrumentaliziraju za svoje političke ambicije, onda je teško očekivati pozitivna rješenja.</p>
<p>Primjerice, želeći se dopasti budućim glasačima, zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić ovogodišnju je norijadu preimenovao u humanijadu, a sve učinio, i uspio, da je pretvori u bandićijadu. Skandalozno je da je na čelu kolone maturanata bio Milan Bandić, čovjek koji ni po čemu dobrome ne može biti uzor jer je pijan bježao od policije, a javnost uvjeravao da je alkoholiziranost posljedica osvježivača za usta. </p>
<p>Od toga nije izvukao nikakve pouke pa je ovih dana izjavio da ako maturanti na Trgu bana Jelačića malo i popiju, to će se do Jaruna ispariti.</p>
<p> Kad znamo koliko je alkohol društveno zlo, nevjerojatno je da jedan visokopozicionirani gradski dužnosnik može tako nešto izjaviti.</p>
<p>Bandić je učinio sve da se dopadne maturantima koje želi pridobiti kao svoje buduće glasače samo da bi ponovo dobio svoju najdražu igračku, a to je fotelja gradonačelnika Zagreba. Najbolja je potvrda za to izjava jednog maturanta koji je rekao: »Milan je naš čovjek, alkohol je njegovo okruženje«. </p>
<p>Što znači Bandićeva izjava da je trebalo pokazati kako razumijemo maturante i da su nam oni dobrotu vratili trostruko. </p>
<p>Je li ta vraćena dobrota što je razbijeno više od deset tramvaja, što su maltretirani građani, što je bilo nekoliko ozlijeđenih te desetke pijanih prevezenih kolima hitne pomoći? </p>
<p>Sramotno je i degradirajuće za funkciju dogradonačelnika metropole što je dopustio da ga maturanti polijevaju pivom. Bandić će sve podnositi samo da se dopadne maturantima i dobije njihove glasove. </p>
<p>Rješenje problema nije u tome što se iz gradskog proračuna na račun poreznih obveznika unajmi predobro plaćene (400 tisuća kuna) estradne zvijezde od kojih rijetke mogu biti uzor mladima, i kamion s razglasom.</p>
<p>Skandalozno je da glasnogovornica zagrebačke policije relativizira štete jer ih je bilo manje nego prethodnih godina. Što ako je bilo manje razbijanja, znači li to da za ono što je učinjeno ima opravdanje? Uz tako brojno policijsko osiguranje, snimanje kamerama i policijske helikoptere, štete su ipak prevelike.</p>
<p>Kako se dostojanstveno može obilježiti Dan maturanata, možda bi se moglo u tom pogledu naučiti nešto od naših susjeda iz Slovenije ili od nekih naših gradova! Definitivno mora netko imati petlju i prekinuti takav balkanski način obilježavanja Dana maturanata.</p>
<p> Ako je Margaret Thatcher oštrim kaznenim mjerama uspjela riješiti mnogo veći problem s nogometnim huliganima, kako onda nije moguće to učiniti s manjim dijelom agresivnih maturanata koji se ističu neprimjerenim ponašanjem.</p>
<p>Predlažem da se svima koji su načinili štetu i ugrožavali javni red i mir onemogući izlazak na maturu. Znajući da bi to čekalo sve koji se ogriješe o pravila građanskog i pristojnog ponašanja, jamčim da se više ne bi ponavljali ružni prizori s gradskih ulica na Dan maturanata.</p>
<p>Napokon bi moralo svima biti jasno da je to još uvijek nastavni dan koji se ne smije isključivo provesti u masovnom divljanju na ulici. </p>
<p>Veliku odgovornost zbog ugrožavanja građana i uništavanja javnoga dobra snosi i policija koja sve to uglavnom indolentno promatra.</p>
<p> Ako se nedavno u Zagrebu moglo biti odlučno prema nekolicini antiglobalista koji su sudski po hitnom postupku odmah kažnjeni, zašto se to ne učini i s izgrednicima koji su razbijali tramvaje i remetili javni red i mir? Hoće li bacači eksploziva u Zadru biti odgovarajuće kažnjeni?</p>
<p>Nakon svega, takvi postupci manjih skupina neodgovornih maturanata bacaju sjenu na većinu pristojnih i kulturnih djevojaka i mladića zbog kojih, među ostalim, treba stati na kraj takvom primitivizmu i nasilništvu.</p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatskoga školskog sindikata Preporod.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Čemu zakašnjela, preskupa, pogrešno koncipirana promidžba Vladinih rezultata, kome je ona potrebna</p>
<p>Prihvatimo li, a nema nam druge, da je Vladino odrađivanje mandata samo proizvod što ga je uvjerljiva većina građana Republike Hrvatske demokratski naručila od pobjedničke udruge - i što ga Vlada, unatoč tome što je dobila posao upravo licitirajući obećanjem o »paketu usluga« bitno drukčijem od onoga što nam ga je servirala prethodna »tvrtka«, nije isporučila u obećanoj kakvoći ni količini, onda su točke »nesporazuma« kristalno jasne / Sad se zakašnjelom, preskupom, pogrešno koncipiranom i - sve u svemu - nikom pa ni Račanu potrebnom kampanjom potvrđuje drevno pravilo da je opaka štuka najbolji jamac zdravlja i prirasta šarana u ribnjaku. Nažalost, opozicijska »štuka« u Saboru i na javnoj sceni bila je, od 3. siječnja 2000. do danas, samo bezuba i troma himera, nesposobna odigrati ulogu kritičara koji prijeti argumentima, vjerodostojnošću i znanjem, a ne kremenjačom u kojoj je barut namočen njezinim starim grijesima, a kresivo oglodano njezinom nesposobnošću da se suoči s nužnošću korjenite »lustracije« i programsko-kadrovskog obrata</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Zanimljivo</p>
<p> - premda za naše nemušte »tranzicijske« prilike zapravo sasvim očekivano - nitko se iz kadrovski i institucionalno impresivne hrvatske marketinške javnosti nije oglasio u povodu Vladina angažiranja američke agencije za laštenje imidža. Štoviše, niti se itko među provjerenim profesionalcima osjetio izazvan imenovanjem na mjesto Račanova savjetnika za popravljanje dojma jednog od stručno beznačajnih, ali zato partijski viziranih hard-core pripadnika medijsko-propagandnog servisa bivše vlasti.</p>
<p>Boje li se da će, progovore li o tim skandaloznim premijerovim odlukama, izgubiti ionako mršave poslove s državom? Je li riječ, barem kad je o dealu s tvrtkom Carana, o cehovskoj solidarnosti i mirenju s globaliziranošću hrvatskog tržišta takvih usluga? </p>
<p>Ili se domaći stručnjaci za politički i socijalni marketing jednostavno ne otimaju da bi radili za Vladu - znajući da nitko ne može smisliti kampanju koja će tako loš proizvod učiniti boljim u očima javnosti koja se o stvarnosti informira najpouzdanijom od svih metoda: onom vlastite kože?</p>
<p>Vjerojatno pomalo od svega - ali, s neugaslim sjećanjem na onaj mizerni uradak o »sto dana Vlade«, može se i špekulirati da bi meritum ipak bio negdje drugdje. Naime, osim što se Vlada (kako su odmah zamijetili neki komentatori) neodgovorno baca u trošak da bi građane uvjerila kako su zapravo slijepi, gluhi i zločesti kad ne vide sve njezine uspjehe - postoji i objektivna strana medalje. Račanova momčad svoje mjerljive uspjehe - da se razumijemo, zamjetno tanje od predizbornih obećanja - ostvaruje u krajnje nepovoljnu ozračju.</p>
<p>Kao prvo, unatoč tome što joj se mandat začeo u euforiji koalicijskog zajedništva - a o trijumfalnu likovanju nad poraženim i razbijenom Tuđmanovim pokretom da i ne govorimo - Vlada se već mjesecima sukobljava i svađa nad gotovo svakom točkom dnevnog reda. Natežući svaki u smjeru svojih osobno-stranačkih interesa, ministri, poput posvađanih veslača koji nikad neće dovesti barku na drugu obalu, razvlače ionako improviziran Račanov program garotom svojih sadašnjih i budućih, izbornih scenarija.</p>
<p>Možda i ne znajući koliko se građani zgražaju nad njihovim prepucavanjima, a vjerojatnije ne mareći uopće za javno mišljenje - jer im desničarski izazivači zaista nisu nikakav »faktor odvraćanja« - Račan i većina mu »kolega« (čast malobrojnim iznimkama!) dotle su se zaigrali da čak, poput neodgojena derišta, tuđe gafove i muljanja uzimaju kao pokriće za svoja. </p>
<p>Jer, ako je Čačić smlatio golem novac u (koncepcijski sasvim promašenu, a izvedbeno jadnu) propagandu onoga što propagirati ne treba, a posebice ne kao njegovo osobno postignuće, zar je to opravdan razlog da se i drugi ministri polome kako bi nam - o našemu trošku - objasnili što su sve učinili za svoju slavu?!</p>
<p>Kao drugo, meritum je negdje drugdje, zato što je Vladin informativno-promotivni »projekt« potpuno krivo nasađen. Prihvatimo li, a nema nam druge, da je Vladino odrađivanje mandata samo proizvod što ga je uvjerljiva većina građana Republike Hrvatske demokratski naručila od pobjedničke udruge - i što ga Vlada, unatoč tome što je dobila posao upravo licitirajući obećanjem o »paketu usluga« bitno drukčijem od onoga što nam ga je servirala prethodna »tvrtka«, nije isporučila u obećanoj kakvoći ni količini, onda su točke »nesporazuma« kristalno jasne.</p>
<p>Vlada je morala: dosljedno odrađivati mandat, odnosno stvarati proizvod što sukladniji onom što je obećala; uredno i uvjerljivo objašnjavati što radi, kako i zašto - i s kakvim se teškoćama susreće (jer smo i kržljav krumpir spremni platiti po cijeni besprijekornoga ako nas trgovac uvjeri da nema boljega zbog suše, odnosno više sile); od prvoga dana u Banskim dvorima voditi odgovornu, iskrenu i proaktivnu strategiju komuniciranja s javnošću, a posebice s onim socijalnim i interesnim skupinama koje su, kao žrtve prethodne vlasti, od nje očekivale rješenje svojih golemih problema.</p>
<p>U našoj zemlji postoji barem deset europski i globalno relevantnih marketinških agencija, odnosno hrvatskih filijala glasovitih inozemnih kuća, koje bi se bile rado uključile u takav, sustavan i trajan projekt odnosa Vlade s nacionalnom javnošću.</p>
<p> (Ne bih, lako je naslutiti zašto, o tome da su Račanovu vladu sa simpatijama i blagonaklonim razumijevanjem dočekali i mnogi ekonomisti, politički analitičari, novinari..., koji su joj mogli i htjeli pomoći u ostvarivanju intenzivna dijaloga s građanima i njihovim udrugama, a koji su sada, uključujući i dojučerašnju mu predstojnicu Ureda i vodeću kolumnisticu stranci mu toplo bliskoga Novog lista - iz razloga koji samo u premijerovoj mrzovolji stječu predznak agresivne subjektivnosti - listom među žestokim kritičarima njegove »pragme«.)</p>
<p>Nadalje, suvremeno komuniciranje s javnošću - kad je o nositeljima javnih dužnosti riječ - polazi od tri granitne konstante: ako već središnja osoba nije bogomdani komunikator, onda će nastupati rijetko i odmjereno, strateški mudro i taktički dramatično, a tekući će dijalog voditi spretna i sposobna profesionalna, odnosno neutralna osoba (poput glasnogovornika američkih predsjednika). </p>
<p>Drugo, nikad se ne najavljuje potez koji se, iz tko zna kojeg razloga, možda neće moći realizirati, i nikad se ne opravdava neuspjeh koji je bio zajamčen pogrešnom procjenom i traljavom pripremom posla. </p>
<p>Treće, nikad se ne izriču hvalospjevi onom »postignuću« koje je zapravo potpuno ordinaran dio mandata, beznačajno izvan gabarita »poslova i zadataka radnoga mjesta«.</p>
<p>Da je uvažio makar pola te jednostavne »mudrosti«, Račan se ne bi sad morao utjecati skupom i u javnosti na nož dočekanom naknadnom glancanju ostvarenja njegove Vlade, a bio bi i pravodobno presjekao solističke inicijative svojih ministara. Jer, jedna bi suvislo organizirana i profesionalno vođena »propaganda« rada Vlade kao cjeline bila bitno suzila prostor za bilo čije individualne »kreacije«.</p>
<p>Na bizaran način, sad se tom zakašnjelom, preskupom, pogrešno koncipiranom i - sve u svemu - nikom pa ni Račanu potrebnom kampanjom potvrđuje drevno pravilo da je opaka štuka najbolji jamac zdravlja i prirasta šarana u ribnjaku. </p>
<p>Nažalost, opozicijska »štuka« u Saboru i na javnoj sceni bila je, od 3. siječnja 2000. do danas, samo bezuba i troma himera, nesposobna odigrati ulogu kritičara koji prijeti argumentima, vjerodostojnošću i znanjem, a ne kremenjačom u kojoj je barut namočen njezinim starim grijesima, a kresivo oglodano njezinom nesposobnošću da se suoči s nužnošću korjenite »lustracije« i programsko-kadrovskog obrata.</p>
<p>Stoga je aktualni vođa te sljedbe posljednji koji ima moralnog prava zanovijetati zbog Račanove potemkijade, jer je »promašio ceo fudbal« ustavno-zakonske definicije parlamentarne opozicije, a i osobne političke i moralne odgovornosti. Još samo da nas razgali porukom kako je, što bi Račan rekao, sunovrativši se u oporbu zatekao veću katastrofu nego što se nadao!</p>
<p>Dakle, i bez utroška nekoliko (desetaka) milijuna kuna u »veliko spremanje« koje - s obzirom na to da Vlada, nemajući pravog izazivača, nema ni za koga laštiti svoj imidž - nema ni koncepcijske svrhe, ni taktičkog smisla, javnost će o Račanovoj momčadi misliti što već misli. Bolje sigurno ne, a gore?... </p>
<p>Ma, ni gore - jer što su ti milijuni novca poreznih obveznika prema »gubicima« Robnih zaliha, darova uvoznicima hrane zbog suše zazvane ignorantskim odnosom prema navodnjavanju, »sanaciji« privatnih banaka i državnim jamstvima osobnim prijateljima!</p>
<p>Nažalost, ono što sada građani tako (o)lako otpisuju, bez ikakva se popusta sliježe na sutrašnje račune - njihove i prije rođenja prezadužene djece. A tu istinu nikakva propagandna obmana ne može ulaštiti!</p>
<p>Autor je novinar iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Zbog krivotvorenja, ZET u utorak uvodi markice s hologramom </p>
<p>Krivotvoritelji natjerali ZET na povlačenje milijun dnevnih i mjesečnih karata jer je i prije puštanja u promet grad njima bio »preplavljen« / Nove karte imaju hologram u obliku malog kvadrata u kojemu se prelijevaju boje / U ZET-u vjeruju da će proći još dosta vremena prije nego se i on bude mogao uspješno krivotvoriti</p>
<p>ZET u utorak započinje s prodajom mjesečnih pokaznih markica za lipanj, no to samo po sebi ne bi bila vijest da serija tih markica ne izlazi s poboljšanom, hologramskom zaštitom, doznao je Vjesnik u ponedjeljak od Stjepana Grdana, rukovoditelja ZET-ova Ureda karata.</p>
<p>»U zadnje vrijeme primijetili smo dosta krivotvorenih karata, i dnevnih i mjesečnih, tako da smo u jednom trenutku bili prisiljeni povući cijelu seriju karata jer je grad bio preplavljen njima i prije nego što smo počeli s njihovom prodajom«, rekao je Grdan. Kontrolori su te karte ipak lako otkrivali, zahvaljujući UV-svjetiljki koja reagira na zaštitne boje, no u posljednje vrijeme pojavile su se »savršene« krivotvorine, koje su zetovci otkrili pukom slučajnošću. Prilikom jedne redovite kontrole jedna putnica pravdala se kontroloru da je automat na dnevnoj karti ukucao datum prethodnoga dana. Kontrolor joj nije povjerovao, zapisao ju je, no ona se žalila. Prilikom provjere te žalbe otkrilo se da ta karta nije ni došla u prodaju. </p>
<p>»To znamo zahvaljujući serijskim brojevima«, nastavio je naš sugovornik.</p>
<p> »Svaka nova serija znači ukupno milijun novih karata, ta karta bila je iz serije 33, a u prodaji je još uvijek bila 32. serija«. Još nisu uspjeli pronaći krivotvorene mjesečne karte, kao ni krivotvoritelje, no policija istražuje. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo iz PU zagrebačke, u ponedjeljak u poslijepodnevnim satima održao se sastanak ZET-a i trešnjevačke policije, na kojemu su »izmijenjena iskustva u nastojanju da pomognu jedni drugima«.</p>
<p>Ako je netko mogao uspješno krivotvoriti zaštitne boje na dnevnim kartama, u ZET-u se s pravom boje da je to isto mogao učiniti i s mjesečnim kartama i zbog toga su posegnuli za hologramskom zaštitom koja je vidljiva i prostim okom, objašnjava Grdan. Hologram je u obliku malog kvadrata u kojemu se prelijevaju boje. U ZET-u vjeruju da će proći još dosta vremena prije nego se i on bude mogao uspješno krivotvoriti. Markice s hologramom trebale su se za sve vrste mjesečnih pokaza početi prodavati već za svibanj, no kako se nije uspjelo tiskati na vrijeme umirovljeničke markice, sve je prebačeno za lipanj.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prvi obrok za premijera Račana i ministra Flegu</p>
<p>Nakon što je više mjeseci bio zatvoren zbog obnove, restoran brze hrane u zagrebačkom Studentskom centru (SC) otvara se za desetak dana, saznajemo iz Uprave SC-a. Restoran je građevinski i tehnološki potpuno obnovljen, a zanimljiv unutarnji dizajn osmislila je arhitektica Marina Nardini.</p>
<p>Iako se još službeno ne zna datum i program otvaranja, stečajni upravitelj SC-a Vlatko Jurišić rekao nam je, da će na prvi obrok biti pozvani predsjednik Vlade Ivica Račan, ministar znanosti i tehnologije Gvezden Flego i drugi uglednici.</p>
<p>Najveći problem restorana koji se nije obnavljao već 25 godina bio je, kaže Vlatko Jurišić, onaj sanitarni, zbog čega ga je sanitarna inspekcija u nekoliko navrata htjela zatvoriti. Taj je problem sad riješen. </p>
<p>Osim u restoranu, studenti će u ovim ljetnim vrućinama moći jesti i na novouređenoj terasi restorana. Voditelj prehrane Bernard Marić najavio je i proširenje ponude jela, pa će studenti ubuduće u brzom restoranu moći pojesti i sendvič, kolače ili sladoled. Svih 4,2 milijuna kuna potrebnih za ove radove i opremanje osiguralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije.</p>
<p>Prema riječima Vlatka Jurišića, u tijeku je i javni natječaj za izvođača radova za terasu iznad restorana i prostor do nje, u kojem bi za četrdesetak dana trebao proraditi i novi Internet caffé. Radovi su vrijedni 670.000 kuna, od čega većinu osigurava MZT, dio SC, a sa 100.000 projekt sponzorira IBM.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrebačka filharmonija zasvirat će na Jelačić placu</p>
<p>Svečana sjednica Gradske skupštine počinje u 14 sati / Za Dan grada nekoliko velikih projekata s više od stotinu događaja / Otvaranje novouređenog dvorišta Hrvatskog prirodoslovnog muzeja...</p>
<p>Grad Zagreb svoj će dan, 31. svibnja, obilježiti brojnim koncertima i kulturnim događanjima, za što je Grad osigurao 650 tisuća kuna, izvijestila je u ponedjeljak, na konferenciji za novinare, gradonačelnica Vlasta Pavić. U subotu se obilježava i 150 godina Zagrebačke metropolije, a kako će na misi u Katedrali i u procesiji do Kamenitih vrata sudjelovati i predstavnici Grada, održavanje svečane sjednice Gradske skupštine pomaknuto je, u odnosu na prvobitni plan, sa 12 na 14 sati.</p>
<p> Kako je rekla Andrea Zlatar, članica Poglavarstva zadužena za kulturu, program obilježavanja Dana Grada podijeljen je u nekoliko velikih projekata s više od stotinu manjih događanja po gradskim knjižnicama, kazalištima i kulturnim centrima. Najzanimljiviji će svakako biti besplatni koncerti Zagrebačke filharmonije na Trgu bana Jelačića (28. svibnja u 19.30 sati), zatim koncert Radija 101 u povodu dobivanja koncesije (30. svibnja u 20 sati), također na Trgu, te koncert marokanske etno pjevačice Natashe Atlas, 31. svibnja u 21 sat u Tvornici. Andrea Zlatar tom je prilikom pozvala građane da besplatnu ulaznicu za koncert marokanske glazbenice podignu na blagajni Tvornice od utorka, 27. svibnja u 8 sati. </p>
<p>Od kulturnih zanimljivosti izdvojeno je otvaranje novouređenog dvorišta Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, 29. svibnja u 21 sat. Atrij toga muzeja je, naime, svojevrsna geološka karta Hrvatske, jer svaki kamenčić iz njegova mozaika potječe iz drugoga dijela Hrvatske. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Na Floraartu do sada najveći broj izlagača</p>
<p>Trenutno se uređuju travnjaci, postojeće cvijeće i grmlje, prekopavaju buduće cvjetne gredice te uređuju drvene ograde i klupe</p>
<p>Pod motom »Misli na sutra«, od 4. do 8. lipnja u Boćarskom domu na Prisavlju i oko njega održat će se 38. međunarodna vrtna izložba Floraart. Trenutno se uređuju travnjaci, postojeće cvijeće i grmlje, prekopavaju buduće cvjetne gredice te uređuju drvene ograde i klupe. Zbog uređenja zatvoreno je i najljepše dječje igralište u gradu, koje će se otvoriti na dan otvaranja Floraarta, 4. lipnja u 17 sati. Hoće li nakon uređenja igralište imati koju novu spravu ili sadržaj, ostaje iznenađenje. </p>
<p>Na izložbi će izlagati do sada najveći broj izlagača, 24 inozemna i 170 domaćih. Izložba će svakodnevno biti otvorena od 9 do 21 sat. </p>
<p>Osim razgledavanja biljaka, posjetioci će na tradicionalnim štandovima postavljenim na sadašnjem parkiralištu uz Boćarski dom moći kupiti sadnice najraznovrsnijeg vrtnog, balkonskog i sobnog bilja kao i sredstva za njegovu zaštitu. Moći će dobiti i savjete za uzgoj biljaka. U vanjskom prostoru bit će izložene i vrtne sjedeće garniture, bazeni, fontane te alat i mehanizacija. U polivalentnoj dvorani (šatoru) održat će se natjecanja cvjećara, izložbe na temu cvijeća kao i prigodna prodaja marama, keramike i slika. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Grad nije ni znao za »Blue Chicken Pub«</p>
<p>Na južnom ulazu u maksimirski stadion uskoro će se otvoriti lokal pod imenom »Blue Chicken Pub«. Osim što je smješten u vanjskom krugu stadiona, a Grad mu je, očito, dao dozvolu, upitno je ime lokala. Naime, »chicken« u prijevodu znači pile, kukavica, drugim riječima, ime puba prevedeno na hrvatski značilo bi »plava kukavica«. Iz toga proizlazi da je vlasnik lokala plave dinamovce posredno nazvao - kukavicama.</p>
<p>U Gradskom poglavarstvu ne znaju je li zemljište prodano vlasniku ili je vlasniku dano samo pravo na građenje. Stoga je naš upit Poglavarstvu proslijeđen u Ured za imovinsko-pravne poslove. »Ni mi nismo znali da će tamo biti taj lokal«, rekao je u razgovoru Damir Lasić, zamjenik pročelnice Ureda za imovinsko-pravne poslove. Lasić kaže kako treba pogledati stanje zemljišta, a ono je vlasniku dodijeljeno tijekom devedesetih godina. </p>
<p>Glasnogovornik Dinama Ado Kožul rekao nam je kako je naziv smiješan te da pokazuje da vlasnici očito ne prate nogomet. »Bojim se da neće dugo stajati, a nadamo se da će teško i 'prohodati'«, rekao je Kožul. »Ne znam tko je bio tako moćan da je dobio dozvolu za to ime na ovakvom mjestu«, zaključio je Kožul.</p>
<p>Thomas Bauer, predsjednik Udruge navijača Dinama, isprva nije želio komentirati naziv, a nakon našeg inzistiranja rekao nam je kako je to ipak stvar Grada i Dinama, a ne navijača. »Ne znam shvaća li vlasnik što znači taj naziv, da to znači kukavica«, rekao je Bauer.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kocijan: Nakon norijade nije zabilježena šteta</p>
<p>Direktor Rekreacijskog športskog centra Jarun, Aleksa Kocijan, u ponedjeljak je ustvrdio kako prvi puta nakon norijade na jezeru nije zabilježena nikakva materijalna šteta. </p>
<p>To je dokaz, nastavio je Kocijan, da mladima treba ponuditi različite sadržaje kako se norijada ne bi pretvorila u pijančevanje i razbijanje. »Bio je zaista užitak promatrati ih kako slave. Jedino nam je muku zadalo smeće koje su za sobom ostavili no naše su službe već sljedeće jutro očistile sve zelene površine«, rekao je Kocijan. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ako sanitarije u hotelu nisu u redu - ode zvjezdica </p>
<p>Ako se utvrdi da higijensko-sanitarni uvjeti u njima nisu zadovoljavajući, hoteli bi za kaznu mogli ostati bez neke od svojih zvjezdica. Taj prijedlog zdravstvenih djelatnika ministrica turizma ocijenila je zasad kao zanimljivu ideju o kojoj se mora ozbiljno porazmisliti, rekao je prim. dr. Željko Baklaić, epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba na seminaru »Prevencija zaraznog trovanja hranom u ugostiteljskim objektima Grada Zagreba i Zagrebačke županije«.</p>
<p> Seminar je za hotelijere i ugostitelje u Starogradskoj vijećnici organizirao Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Prim. dr. Baklaić naglasio je da se epidemije uglavnom javljaju u malim skupinama, primjerice na svadbama ili u zatvorenim kolektivima. »Trovanje hranom rizično je, kao i svaka infekcija. Pogotovo su na to osjetljiva djeca i kronični bolesnici. Terapije za salmonelu nema, valja samo piti dosta tekućine i jesti dijetnu hranu«, istaknuo je dr. Baklaić. Dr. Tihomir Majić, pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, rekao je da je seminar namijenjen senzibiliziranju hotelijera i ugostitelja ali i javnosti na problematiku trovanja hranom. »Na taj način pomažemo očuvanju zdravlja građana, kao korisnika usluga, kao i gostiju iz zemlje i inozemstva. </p>
<p>Pazeći na namirnice u turističko-ugostiteljskim objektima jačamo i turistički imidž grada«, naglasio je dr. Majić. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Biometeorološka prognoza </p>
<p>Biometeorološka situacija bit će tijekom iduća tri dana relativno povoljna, a većina ljudi imat će miran san i biti dobrog raspoloženja, izvijestio je u ponedjeljak Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba.</p>
<p> Sve vrijednosti sumpornog i dušikovog dioksida te lebdećih čestica bit će unutar preporučenih vrijednosti. Koncentracije peluda drveća bit će umjerene, trava visoke, a korova niske.</p>
<p> Osobe alergične na pelud trava trebaju izbjegavati izlaske između 10 i 14 sati, kada je koncentracija najviša. Uz redovito uzimanje lijekova, kronični bolesnici ne bi trebali imati tegobe. H</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Springsteen ponovno u humanitarnoj akciji</p>
<p>LOS ANGELES, 26. svibnja</p>
<p> - Mnogobrojni glazbenici, među kojima su i Garland Jeffreys i Elvis Costello, prepjevali su hitove Brucea Springsteena koje će se naći na humanitarnom albumu »Light of Day«. Studijski materijal će biti objavljen u kolovozu, a sav prihod od njegove prodaje bit će uplaćen u fond za istraživanje Parkinsove bolesti. Bruce Springsteen poznat je kao pjevač koji već godinama pomaže razne humanitarne organizacije, a mnogi njegovi osobni predmeti mogu se naći na dobrotvornim aukcijama koje je donirao. Na dvostrukom albumu »Light of Day« naći će se Springsteenove uspješnice poput »Streets of Philadelphia«, »Brilliant Disguise«, »Better Days« i mnoge druge koje će izvoditi drugi popularni glazbenici. Osim albuma, u planu je i njihov zajednički koncert.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Scotland Yard vratio stvari princeze Diane</p>
<p>LONDON, 26. svibnja</p>
<p> - Nakon dugih pregovora između policije i obitelji tragično preminule princeze Diane, Scotland Yard je odlučio vratiti njenoj obitelji nekoliko stotina predmeta koji su se nalazili u njihovom posjedu. </p>
<p>Taj potez britanske policije posebno je razveselio princa Williama koji će tako ponovno doći u posjed dragocjenih pisama što ih je dobivao od majke i za koja je jako vezan, a koja su bila adresirana s »drago moje čedo«.</p>
<p>Scotland Yard je u svom posjedu imao 310 predmeta koji su pripadali pokojnoj princezi, a u policijskim su se rukama nalazili od suđenja bivšem kraljevskom batleru Paulu Burrellu, optuženom za krađu predmeta koji su pripadali Diani. </p>
<p>Još od tada su optuženi Burrell, obitelj Spencer i Kraljevska zbirka, na osobni kraljičin zahtjev pregovarali o povratku princezine imovine. Mediji su izvijestili da su ugovorom o povratku imovine obuhvaćeni gotovo svi otuđeni predmeti. Među rijetkim predmetima koji su još uvijek sporni, te se nalaze u policijskom posjedu je nekoliko komada nakita i video kasete na kojima princeza priča o svom djetinjstvu. </p>
<p>»Pregovori se nastavljaju kako bi se utvrdilo vlasništvo još nekoliko manjih predmeta u našem posjedu«, rekao je glasnogovornik Scotland Yarda, dodajući da će o preostalim spornim predmetima odlučiti Visoki sud u građanskoj parnici.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Whitney Houston u Izraelu snima sa sektom Crnih Hebreja </p>
<p>LONDON, 26. svibnja</p>
<p> - Američka pop pjevačica Whitney Houston stigla je krajem prošlog tjedna u višednevni posjet južnom dijelu Izraela. Razlog posjeta je snimanje njenog novog albuma. Popularna pjevačica je stigla u područje pustinje Negev gdje namjerava napraviti snimku s poligamističkom sektom Crnih Hebreja. Whitney Houston je u Izrael doputovala sa svojim suprugom i bivšim rap pjevačem Bobbyjem Brownom te su se uputili u pustinjski grad Dimona, gdje obitava dvije tisuće članova sekte mnogoženaca, a poznat je i po tome što je u njemu smještena izraelska nuklearka. </p>
<p>»Sve vas volim!«, zavikala je Whitney okupljenim fanovima koji su je u velikom broju dočekali u tom zabitom pustinjskom gradu. </p>
<p>Starješine Crnih Hebreja izjavile su kako će Whitney napraviti snimku o Izraelu s nekoliko članova njihove zajednice, koja je poznata po svojim zborovima i pjevačkim grupama. Prema njihovim riječima njen posjet odašilje poruku Amerikancima afričkog podrijetla kako je Izrael sigurno mjesto za putovanje. </p>
<p>Religijska grupa u Izrael je stigla 1969. godine, a od tada članovi za život profesionalno zarađuju svojim proslavljenim gospel zborovima i pjevačkim blues trupama. </p>
<p>Dva su člana čak predstavljala Izrael na izboru za najbolju pjesmu Eurovizije 1999. godine. Whitney i njena obitelj će tijekom tjedna posjetiti Eliat, Jeruzalem, Galileju i rijeku Jordan.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Madonna otvara kabala centar u Londonu</p>
<p>LONDON, 26. svibnja</p>
<p> - Pop diva Madonna potrošila je vrtoglavu svotu od tri i pol milijuna funti na novu raskošnu zgradu u Londonu, ali ovaj put se nije radilo o kupovini za njene osobne potrebe ili za članove njene obitelji. </p>
<p>Naime, glazbena ikona potrošila je novac na zgradu koja bi trebala postati centar za kabalu, formu židovstva čija je Madonna sljedbenica. </p>
<p>Madonna i njen suprug Guy Ritchie posjetili su zgradu čak četiri puta prije nego su se odlučili na kupnju, a kad sve bude gotovo to će postati drugi kabala centar u Londonu. </p>
<p>»Mislim kako je kabala vrlo punkerska i rockerska«, rekla je Madonna, dodajući kako kabala uči ljude odgovornosti. </p>
<p>»Kabala vas uči da ste odgovorni za sve, a mi ne shvaćamo da nam se sve događa s nekim razlogom«, priča prosvijetljena pjevačica. </p>
<p>Iako je Madonna najpoznatija sljedbenica kabale, ova se mistična tumačenja židovstva mogu pohvaliti i drugim slavnim sljedbenicima među kojima su Elizabeth Taylor, Goldie Hawn, Diane Keaton, Demi Moore i sir Mick Jagger. </p>
<p>Kabala nudi modernu interpretaciju starih židovskih tekstova, a njeni sljedbenici su uvjereni kako kabalistički spisi čuvaju ključ za sreću i ispunjenje života.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Steve-O, zvijezda »Jackass« družine, uhićen zbog posjedovanja droge </p>
<p>STOCKHOLM, 26. svibnja</p>
<p> - Steve-O, jedan od članova MTV-ovog bizarnog showa »Jackass« uhićen je u Švedskoj jer je promovirao egzibicije u sklopu svoje uspješne europske turneje pod nazivom - »Ne pokušavajte ovo kod kuće!«. </p>
<p>»Ugurao sam znatnu količinu marihuane, hašiša i veliku rizlu u kondom i progutao sam ga uz veliku bol dok je Mike sve to snimao kamerom«, napisao je u mailu svojim vjernim obožavateljima 28-godišnji Steve-O, pravim imenom Stephen Glover. </p>
<p>Osim što je opis svoje akrobacije i oduševljenje izdržljivošću kondoma podijelio sa obožavateljima, Steve je istu priču ispričao i pred kamerama jedne švedske lokalne televizije nakon čega ga je švedska policija uhitila. Sporni paket je pronađen, a Stephen trenutačno iščekuje presudu suca. Na sudu je Glover priznao da je imao drogu u hotelskoj sobi, ali da se šalio kad je rekao da je progutao kondom napunjen marihuanom i hašišem. Sudac je naredio da ga se zadrži u pritvoru, dok tužitelj pripremi papire kojima se njegovog klijenta tereti za dilanje i posjedovanje droge. </p>
<p>»Imao sam jednu ecstasy tabletu u torbi i pušio sam marihuanu, to priznajem«, rekao je Gover na sudu, no negirao je dilanje i unašanje droge u Švedsku, za koju tvrdi da ju je nabavio u Stockholmu. </p>
<p>Švedska je dosta rigorozna što se tiče kazni zbog posjedovanja droge - za male količine opijata koje se nađu može se dobiti do 2 godine.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Fotografsko viđenje stvarnosti i osobnosti </p>
<p>Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH na Mostri će se predstaviti fotografi Boris Cvjetanović i Ana Opalić izložbom »Uzorci vidljivosti« koja se otvara u petak,13. lipnja, s početkom u 19 sati u Muzeju Fortuny </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Na ovogodišnjemu Venecijanskom biennalu, međunarodnoj smotri likovnog stvaralaštva, što će se održati od 15. lipnja do 2. studenoga, Hrvatska će imati svoje predstavnike - fotografe Borisa Cvjetanovića i Anu Opalić koji će se, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti, predstaviti izložbom »Uzorci vidljivosti«. Tema ovogodišnjeg 50. venecijanskog biennala je »Snovi i konflikti« s podnaslovom »Diktatura gledatelja«. Izložba dvoje hrvatskih fotografa otvara se u petak,13. lipnja, s početkom u 19 sati u Muzeju Fortuny, blizu Palače Grassi, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u Ministarstvu kulture. </p>
<p>Venecijanski biennale je manifestacija od posebnog značenja za Hrvatsku koja ima dobru kulturnu suradnju s Italijom, pogotovo na likovnom planu, što se očituje u nizu naših izložaba koje su gostovale u toj susjednoj zemlji, rekao je ministar kulture dr. Antun Vujić. Otkrio je da je nastup Hrvatske na Mostri novčano najvećim dijelom pokrilo Ministarstvo kulture u iznosu od oko milijun i tristo tisuća kuna, a Poglavarstvo grada Zagreba s 300 tisuća kuna, dok su za ostali dio zaslužni sponzori. </p>
<p>Leonida Kovač, povjerenica Hrvatskog paviljona i kustosica izložbe, rekla je da Boris Cvjetanović izlaže fotografije iz serija »Bolnica«, »Radnici«, »Škola« i »Zatvor« nastale u razdoblju od 1987. do 2003. godine. Naglasila je da se radi o crno-bijelim snimcima koji prikazuju stvarnost i oblikuje društvene nazore.</p>
<p> Autor bilježi osobe, predmete, eksterijere i interijere te usputne prizore. </p>
<p>Snimci prikazuju svakodnevni život unutar institucija, koje postaju marginalizirani egzistencijalni prostori onih kojima treba nadzor. Bolesnike, radnike, učenike i kažnjenike snima pri radu u okružju ustanova. Svjetlo koje dolazi izvana obasjava likove, čini ih vidljivim, te ih oblikuje pomoću snažnih crno-bijelih kontrasta i bogatih sivih međutonova. </p>
<p>Metaforu brisanog prostora daje prikazom svjetlosnih odsjaja na prostranoj površini kamenog poda dvorca kao utočišta za bolesne. Cvjetanović rub kadra uokviruje crnim rubom što označava prozor kroz koji samo naoko pasivno promatramo svijet.</p>
<p>Ana Opalić predstavlja se serijom »Autoportreti« kojom prikazuje osobnost kao nešto promjenjivo, rekla je Leonida Kovač, te video instalacijom pod naslovom »Ne vidim« što ju je snimala od 1994. do danas. Na prvi pogled bi se moglo zaključiti da se radi o prikazu pejsaža, tvrdi Kovač, ali statičnost slike dokida dramatika prizora kojoj se pridružuje čujnost zvuka pokreta. Pomoću figura i i krajolika dokida međuprostor pojmova stvarnosti i iluzije uključujući i vremensku dimenziju.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Igra svjetla i tame </p>
<p>Butoh je emotivni plesni pokret, kombinacija tenzije, relaksacije i dijaloga, istraživanje kontinuiteta i diskontinuiteta životnih fenomena, akcija i reakcija koja izgrađuje mirne i polagane koreografije - rekao je voditelj skupine »Sankai Juku« Ushio Amagatshu </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Predstavom »Hibiki« japanske skupine Sankai Juku, u utorak na večer u Hrvatskom narodnom kazalištu započet će jubilarni 20. tjedan suvremenog plesa, koji će ove godine trajati do 7. lipnja. Na konferenciji za tisak, priređenoj u zagrebačkom KIC-u, prvih dana tog sada prestižnog festivala prisjetila se njegova utemeljiteljica i dugogodišnja ravnateljica Mirna Žagar.</p>
<p> »Izrasli smo iz entuzijazma članova Zagrebačkog plesnog ansambla i drugih plesača. S vremenom smo organski saživjeli s gradom. Naši plesači tu su mogli dobiti sve relevantne informacije o najsuvremenijim tendencijama i svjetskim plesnim poetikama. Svaka generacija plesača utisnula je Tjednu poseban pečat, stoga on ima posebnu važnost u životu svakog plesača«, rekla je Žagar. </p>
<p>Voditelj i umjetnički direktor »Sankai Juku« Ushio Amagatshu skupinu je osnovao sredinom 70-ih u Tokyju, a u prijevodu bi ime značilo »studio kraj planine i mora«. Svoje viđenje butoh plesa Amagatshu je pojasnio: »To je čisti emotivni plesni pokret, kombinacija tenzije, relaksacije i dijaloga, istraživanje kontinuiteta i diskontinuiteta životnih fenomena, snažna akcija i reakcija koja izgrađuje mirne i polagane koreografije«</p>
<p>Na konferenciji za tisak zanimanje sudionika je izazvala činjenica što su svi plesači muškarci, što je Amagatshu objasnio kako je riječ o sasvim prirodnom pojavi i svojevrsnoj slučajnosti, jer su u prvoj skupini koju je osnovao, nakon iscrpljujućih treninga ostali samo muškarci, pa se grupa i dalje tako razvijala. </p>
<p>Butoh ples se u Japanu razvio nakon Drugog svjetskog rata, nema direktne veze s nekim tradicionalnim plesnim izrazima, a prvo je slavu stekao u inozemstvu, da bi postao popularan u Japanu. Svaka plesna butoh slika ima simbolično značenje, temeljeno na dualizmu, osobito buke i tišine, svjetla i tame. Primarnim simbolima kao što su voda i zemlja, Amagatshu suprotstavlja naizgled nespojive simbole kao što su hipertrofirana jaja ili žive paunove.</p>
<p>Organizatori su posebno istakli kako kašnjenje na predstavu »Hibiki« neće biti moguće jer će se vrata HNK zatvoriti u 19.30 sati. Karte će se prodavati svakodnevno, osim nedjelje, od 12 do 18 sati u predvorju kina »Lika«. Poseban popust od 50 posto se nudi studentima, koji će svaki dan od 13 do 14 sati uz predočenje indeksa, moći povoljnije kupovati karte. Novost na Festivalu je i »last minute« popust koji će se moći ostvariti 15 minuta prije početka svake predstave, ukoliko ostane karata. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Banka važnija od baštine</p>
<p>Na pročelju zgrade Splitske banke smještene na Peristilu prozirna stakla zamijenjena reflektirajućim / Time je grubo narušeno rješenje pok. arhitekta Nevena Šegvića, stoji u prosvjedu Društva arhitekata Splita </p>
<p>SPLIT, 26. svibnja</p>
<p> - Društvo arhitekata Splita uputilo je otvoreno pismo javnosti u kojem osuđuje devastaciju pročelja zgrade u kojoj je Splitska banka na Peristilu s koje su skinuta prozirna i montirana reflektirajuća stakla. Arhitekti tvrde kako je rekonstrukcijom pročelja prizemlja banke grubo ignorirana delikatnost arheološkog lokaliteta izvornog ugla carda i decumanusa, te autorstvo pokojnog prof. Nevena Šegvića, jednog od vodećih hrvatskih arhitekata moderne arhitekture. </p>
<p>Naime, ostakljivanjem prizemlja zgrade u kojoj je smještena poslovnica Splitske banke, Šegvić je prolaznicima i turistima omogućio pogled na rimske slojeve grada, što je novom rekonstrukcijom pročelja, po viđenju arhitekta Stanka Mladinića, potpuno onemogućeno. </p>
<p>Arhitekt Jurica Jelavić, predsjednik Društva arhitekata Splita, istaknuo je kako je u ovom slučaju interes banke stavljen ispred interesa grada. - To je loš indikator mogućih daljnjih intervencija unutar palače i još jedan u nizu učestalih slučajeva devastacije moderne arhitekture u Hrvatskoj. Ne trebaju nam aluminijski profili i stakla unutar palače. Moramo uspostaviti pažljiviji odnos prema baštini i autoru Šegviću, upozorio je Jelavić, dodavši kako Društvo arhitekata od investitora Splitske banke i mjerodavnih službi zahtijeva vraćanje devastiranog pročelja u prvobitno stanje, odnosno izradu faksimila pročelja prema originalnim nacrtima prof. Šegvića. </p>
<p>Na pitanje zašto je Dioklecijanovo kameno blago ponovo devastirano, arhitekt-konzervator Goran Nikšić iz splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture odgovorio je kako je dio izvedenih radova rađen prema dogovoru, dok je drugi odrađen mimo dogovora. - Arhitekt Mladinić obećao je da će u sljedećih nekoliko dana reflektirajuća stakla biti zamijenjena prozirnim, a interijer poslovnice Splitske banke ponovo vidljiv s vanjske strane, kazao je Nikšić. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Babilonska kula glazbe </p>
<p>Bio je to u svakom slučaju zamašan zalogaj za Orkestar Sveučilišta za glazbu i primijenjenu umjetnost iz Graza, sastavljen od studenata, makar i jedne ugledne muzičke akademije, jer Brucknerova Osma simfonija, po mišljenju velikog dirigenta Celibidachea »kruna simfonizma«, jedno je od ne samo najopsežnijih nego i za izvođenje najtežih djela svekolike glazbene literature. Utoliko je značajniji uspjeh izvedbe koju smo u neuobičajenom nedjeljnom terminu slušali u Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu, koja je dala primjeren akustički okvir često glomaznom zvuku toga djela u trajanju od gotovo sat i dvadeset minuta.</p>
<p>Nošen očitim poletom mladih glazbenika, a rukovođena veoma preciznim i jednako temperamentnim vodstvom maestra Martina Siegharta, profesora dirigiranja na toj ustanovi, izvedba je slušateljstvu djelo predstavila dovoljno cjelovito, u odgovarajućim tempima, koja je određivao iskusni maestro, dirigirajući na pamet tu čudovišnu babilonsku kulu glazbe. </p>
<p> Brucknerova Osma, kao možda ni jedna druga majstorova simfonija, progovara autohtonim glazbenim izričajem, divnim nizanjem, ali i suprotstavljanjem tematskih zamisli i ritmičkih obrazaca, s povremenim zanosnim kulminacijama. Šarm glasovita Scherza i liriku opsežnog Adagia uokviruju dramatični impulsi, dozirani ovom izvedbom u punoj snazi svojih glazbenih ljepota, pri čemu se mogu zanemariti povremeno diskretne slabosti, posebno limenih puhača. </p>
<p>Po riječima uglednog rektora Sveučilišta u Grazu Otta Kolleritscha, ovim gostovanjem u okviru Akademskog ciklusa započinje zajednička suradnja dviju glazbenih akademija, a najavljuje se i predstojeća Europska rektorska konferencija koja će se krajem ovog mjeseca održati u Grazu, uz sudjelovanje više od petsto europskih rektora. Nedjeljnu izvedbu u »Lisinskome« dosta brojno slušateljstvo nagradilo je dugotrajnim, toplim odobravanjem.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Braco Dimitrijević za Vukovar </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Svjetski poznat konceptualni umjetnik, zagrebački i londonski đak Braco Dimitrijević, čija se djela među ostalim nalaze u Tate Gallery, pariškom Centru Georges Pompidou, Stockholmu, Beču i New Yorku, predao je vrijednu donaciju - sliku »Suprematistička kompozicija s gušterom« ravnateljici Gradskog muzeja Vukovar Ruži Marić u Arheološkom muzeju Zagreb. Djelo je namijenjeno Zbirci »Muzej - Vukovar u progonstvu« koju je, podsjetimo, osmislio i pokrenuo kolekcionar i izdavač mr. Božo Biškupić.</p>
<p> Zahvalivši umjetniku na slici, Božo Biškupić istaknuo je da Zbirka danas broji više od 1400 radova, među kojima su djela vodećih hrvatskih umjetnika kao i talijanskih majstora Getulia Alvianija i Aligija Sassua. U ime Gradskog muzeja Vukovar zahvalila je ravnateljica Ruža Marić rekavši da grad Vukovar upravo priprema novi prostor za smještaj te vrijedne zbirke, koja će biti u zgradi u istoj ulici gdje je i dvorac Eltz - sjedište muzeja. Svečanom uručenju nazočili su umjetnikova supruga Nena Dimitrijević, dr. Ivan Mirnik iz Arheološkog muzeja i stručni suradnik muzeja St. Petersburg na Floridi Michael Milkovich.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Iračanki nagrada za arhitekturu </p>
<p>BRUXELLES, 26. svibnja</p>
<p> - Arhitektica iračkoga podrijetla Zaha Hadid dobila je nagradu Europske unije »Mies van der Rohe« za suvremenu arhitekturu, za projekt tramvajskog okretišta Hoenheim Nord u Strasbourgu, priopćila je Europska komisija. Nagradu za nove projekte (ne starije od dvije godine) dodijelio je međunarodni žiri od devet članova. Nagrada je utemeljena 2000. na prijedlog Europske komisije i zaklade Ludwig Mies van der Rohe iz Barcelone, po imenu glasovitog arhitekta, u sklopu programa »Kultura 2000«. Nagrada se dodjeljuje za »kvalitetu i inovacije u projektiranju, tehnici i gradnji europskih djela«, a trebala bi »pridonijeti senzibiliziranju javnosti za kulturnu važnost suvremene arhitekture«, po mišljenju Komisije. Nagrada vrijedna 50.000 eura dodjeljuje se svake druge godine, a bit će uručena 28. svibnja u Barceloni (Španjolska). (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Premijera Koljadine »Kokoši«</p>
<p>VARAŽDIN, 26. svibnja</p>
<p> - Komedija u dva čina »Kokoš« ruskog pisca Nikolaja Vladimirovića Koljade premijerno je izvedena ovih dana u podrumskoj sceni »Zvonimir Rogoz« varaždinskog HNK. Uprizorenje »Kokoši« u Varaždinu je ujedno i hrvatska praizvedba i prvo predstavljanje toga autora u Hrvatskoj. Nastupali su Jagoda Kralj-Novak kao Alla, Ljiljana Bogojević kao Dijana, Ines Bojanić kao Nonna, Stojan Matavulj kao Fjodor, Robert Plemić kao Vasilije, narator je bio Zdenko Brlek, dok su ulogama susjeda nastupili Berislav Tomičić, Stella Zadravec i Sanja Dukarić. Redatelj predstave je Dražen Ferenčina, a s ruskoga je djelo preveo Vladimir Gerić. Nikolaj Vladimirović Koljada smjestio je radnju u sobu u zajedničkom radničkom stanu u provincijskom gradiću Doščatovu. Sve se događa u naše vrijeme, a posebnost je da glumci glume glumce i njihov život. Koljada jedan je od najpoznatijih kazališnih pisaca moderne svjetske dramaturgije i cijenjen je po specifičnom scenskom izrazu, a posebno po jeziku svojih junaka. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Kerempuh« s Brešanovim »Hamletom« na festivalu u Kijevu</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Zagrebačko Satiričko kazalište »Kerempuh« gostuje u Kijevu na festivalu »Kyiv svibanjski« 27. svibnja s predstavom Ive Brešana »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja«. Taj međunarodni svibanjski festival, posvećen Danima Kijeva, ove se godine održava peti put, a sudjeluju 24 kazališta iz 21 zemlje, među kojima Francuske, Češke, Rusije, Rumunjske, Poljske, Madžarske i SAD. Zagrebačko Satiričko kazalište tu je predstavu premijerno izvelo 25. studenoga 1994. u adaptaciji i režiji Mustafe Nadarevića. Do danas je odigrana više od dvjesto puta te je sudjelovala na festivalima Dani satire i Splitskom ljetu. U predstavi igraju Ivan Brkić, Vlasta Knezović, Špiro Guberina, Ivo Gregurević, Danko Ljuština, Vedran Mlikota, Katarina Bistrović-Darvaš, Mustafa Nadarević i Antun Tudić. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Slavica Radović. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Turina prvi vratar, potpisali Štrok, Lapić i Sabolčki</p>
<p>Umjesto Tomislava Butine na Dinamova će vrata Ivan Turina / Ugovore s Dinamom u ponedjeljak su potpisala trojica igrača - Hrvoje Štrok, Stipe Lapić i Silvester Sabolčki </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Ivan Turina definitivno će preuzeti ulogu nasljednika Tomislava Butine i uskoro će potpisati novi ugovor s Dinamom na čak šest godina. Maksimirski je klub, eto, odustao od angažmana Vladimira Vasilja, Željka Pavlovića ili Franka Jurića, pa je tako u sukobu mišljenja između dopredsjednika Zdravka Mamića i trenera Miroslava Blaževića prevladalo ono Mamićevo. U svakom slučaju, Turina se doima kao doista najbolji izbor u ovome trenutku. Ugovore s Dinamom u ponedjeljak su potpisala trojica igrača - Hrvoje Štrok, Stipe Lapić i Silvester Sabolčki. Na svečanom su predstavljanju u »plavom salonu« bili samo Štrok i Lapić.</p>
<p> - Prvo bih htio otkloniti sve špekulacije oko vratara, naglasio je Mamić. - Definitivno smo se odlučili osloniti na vlastite mlade vratare - Turinu, Šarliju i Šimića. Pa, Turina je već tri godine u prvoj momčadi, Šarlija jednu... Sjetite se kad je Ladić napuštao klub. Koliko se tada pričalo o tome tko će biti njegov nasljednik, pa je iskrsnuo naš dečko, Butina. Tako je i sada s Turinom i Šarlijom.</p>
<p> Hrvoje Štrok bi mogao postati treći nogometaš, koji je osvojio naslov prvaka s oba zagrebačka prvoligaša. U Maksimiru će se priključiti svojim nekadašnjim suigračima iz Zagreba - Daliboru Poldrugaču i Ivici Oliću. Naravno, ukoliko Olić doista i ostane u Dinamu. Štrok je rođen 14. srpnja 1980. godine, a nogometni je put počeo upravo u Maksimiru.</p>
<p> - Nakon završenoga kadetskog staža u Dinamu, napustio sam Maksimir. Jedno sam vrijeme proveo i u Ponikvama, nižerazrednom klubu iz moga kvarta Gajnica, dok sam zadnju godinu juniorskoga staža igrao u Kranjčevićevoj. U Dinamu sam igrao u generaciji s Jerkom Lekom, Kristijanom Polovancem i sadašnjim Varteksovim napadačem Franom Petričevićem, kaže Štrok.</p>
<p> Stipe Lapić je Sinjanin, rođen 22. siječnja 1983. godine, a prve je korake načinio u - Hajduku! Standardni je član mlade hrvatske reprezentacije, igra na mjestu lijevog bočnog, a Dinamu je pristupio iz - PSV Eindhovena! Potpisao je ugovor na četiri godine.</p>
<p> - Igrao sam za drugu momčad PSV Eindhovena. Odlučio sam se vratiti i afirmirati u Hrvatskoj. U Nizozemskoj sam igrao i trenirao sa velikim europskim zvijezdama i to je svakako lijepo iskustvo. Žao mi je što nisam igrao za prvu momčad, ali konkurencija je bila iznimno jaka. Na mom mjestu imaju čak trojicu nizozemskih reprezentativaca. To su Ooijer, Bouma i Hofland.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Grgić otrovniji od poskoka </p>
<p>»I u novoj sezoni zadatak nam je prvo mjesto u Hrvatskoj i stvaranje momčadi. Nema imperativa Europe, osim prolaska drugoga pretkolo kvalifikacija za Ligu prvaka« </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić u ponedjeljak je bio vrlo energičan. Pa, iako je prije nekoliko dana »odrješito« ustvrdio kako barem godinu dana neće davati nikakve izjave, već je samo nekoliko sati kasnije dobio golemo oratorsko nadahnuće. Nije krio zadovoljstvo što je dolaskom Stipe Lapića pokriveno mjesto lijevog bočnog. No, upravo je ta pozicija jedan od razloga Mamićevoga povišenog tona.</p>
<p> - Ne može se ubuduće dogoditi da na lijevom boku u jednoj sezoni promijenimo sedmoricu igrača! Ove su sezone na tom mjestu igrali Čutura, Lalić, Krivić, Krznar, Polovanec, Jurić i Drpić! A mi svejedno nismo iskristalizirali tu poziciju.</p>
<p>Dinamov je dopredsjednik dodao da će osnovna poslovna strategija biti dovođenje mladih, ali već potvrđenih i afirmiranih igrača. Koji su uopće ciljevi za sljedeću sezonu? </p>
<p> - Zadatak je prvo mjesto u Hrvatskoj i stvaranje momčadi. Nema imperativa Europe, osim prolaska drugoga pretkolo. Bila bi velika pogreška kad ne bismo prošli drugo pretkolo Lige prvaka. Nakon toga možeš »naletjeti« na Manchester United, Arsenal ili nekog sličnog, pa ako ispadneš, ideš u Kup Uefe. Tko uostalom kaže da ih ne možeš i proći? No, želim još nešto naglasiti. Važno je zajedništvo naših igrača! Lijepo je vidjeti kad zajedno slave uspjehe. Ma, želim da se napiju, da »preurede« lokale, da budu zajedno! A ne da svatko ode na svoju stranu. I znate što? Dinamo ima najbolje igrače i upravo smo zato prvaci!</p>
<p> U Dinamu su, inače, posebno osjetljivi na sve češće »ubode« iz Splita.</p>
<p> - Kad sam vidio izjave Hajdukova predsjednika Grgića osjećao sam se gore nego da me poskok ugrizao za stražnjicu! Nesmiljeno optužuju naš klub i sad kad smo prvaci, baš kao i u vrijeme dok smo se još međusobno borili za taj naslov. Iza nas je stao jedan od najvećih koncerna, Siemens. Možda ih to smeta, možda se boje naše simbioze sa Siemensom... </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagreb vraća Štroka!?</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Nakon sjednice Zagrebove Uprave, koja je uzgred uglavila da će se izborna Skupština održati u četvrtak, upitno je hoće li vrijediti upravo potpisan predugovor Gorana Štroka za Dinamo. </p>
<p>Stajalište je Zagrebove Uprave, naime, da se zaokretom koji donosi Skupština kooptiranjem novih jakih sponzora na čelu s Inom, klub treba imperativno okrenuti zaštiti svojih vrijednosti. Drugim riječima, da valja zaustaviti moguće odlaske igrača, a od Dinama temeljem tzv. đentlmenskog sporazuma, da će se zatražiti da se Štrokov potpis u najmanju ruku smatra - ništavnim.</p>
<p>Otprilike nam je takvu kombinaciju mogućnosti iznio Pero Šarić, Zagrebov direktor, koji je najprije preznatiželjnim, a nepovjerljivim novinarima pojasnio da je Štrok praktički besplatno prepušten Dinamu ponajprije zbog dobrobiti hrvatskog nogometa!? Odnosno da pojača Dinamo u njegovom izlasku u Europu, čime će onda, kako tumači Šarić, cjelokupni naš nogomet dobiti na vrijednosti ako Dinamo postiže dobre rezultate.</p>
<p>Dakako da nas je zanimalo kako to Zagreb misli zadržati ponajbolje igrače koji su praktički dobili slobodne ruke jer im se, kao i Štroku, nije moglo isplatiti dugovanje skoro simboličnog značenja:</p>
<p> - Svaki novi ili dosadašnji član nove Skupštine, koja će brojati 30 članova, treba pod odmah priložiti po 50.000 kuna, članovi nove Uprave pak po 200.000 kuna. Vjerujem da ćemo dio za igrače sakupiti već u četvrtak i da ćemo ih ipak zadržati.</p>
<p> Valja još pripomenuti kako će Miro Marčinković ipak sići s predsjedničkog mjesta na koje će zasjesti predstavnik Ine, a govori se kako je dotični u biti - čovjek njegovog izbora.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Koga će Barić pozvati umjesto Roberta Kovača? </p>
<p>U Tallinnu ne smijemo primiti pogodak, ali kako ga sačuvati bez vrlo pouzdanog Roberta Kovača, kartoniranog Tudora i ozlijeđenog Šimića </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Dugo su u ponedjeljak u uredu Vlatka Markovića, predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza, sami bili glavni tajnik Zorislav Srebrić i izbornik Otto Barić. Predugo da bi ih se iščekivalo, no da ih se i dočekalo teško bi izašla i najsitnija novost uoči utorka, dana kada će Barić objaviti popis reprezentativaca za kvalifikacijsku utakmicu protiv Estonije u Tallinnu (11. lipnja).</p>
<p> Nije tajna, pak, što Barića muči. Ozljeda Roberta Kovača, središnjeg čovjeka naše obrane koji i te kako dobro zna sudjelovati u kreaciji igre. Njegova svestranost i sigurnost bili su jedan od aduta uspješne Barićeve postave u posljednjih nekoliko utakmica. </p>
<p>Kako nadomjestiti Roberta Kovača, kartoniranoga Tudora i ozlijeđenog Darija Šimića. Teško pitanje. Estonija ni u kojem slučaju nije suparnik za podcjenjivanje, to smo valjda shvatili nakon remija u Osijeku. Štoviše, Estonija je tada imala i koju priliku za pobjedu. Upravo zbog te reprezentacije i nastale su nevolje na kvalifikacijskom putu naše vrste prema Portugalu dogodine. </p>
<p>Pogodak se u Tallinnu ne bi smio primiti, a kako ga sačuvati bez toliko pouzdanog Roberta Kovača. Hoće li izbornik posegnuti za Tokićem, igračem kojeg neobično cijeni? Naime, sjećamo se Tokića baš iz dvoboja protiv Estonije u Osijeku kad je često »plivao« za hitronogim Zelinskim. </p>
<p>Uz to, Barić vodi brigu i u kakvom su stanju naši igrači u čijim je klubovima sezona mahom završena. Srećom, osim ozljede Robert Kovača ostalih neugodnosti nema. Ipak, Barić upozorava, »moram vidjeti u kakvom će stanju biti igrači nakon kraćeg odmora«.</p>
<p>Pripreme će kao i uvijek biti u Čatežu, četiri dana prije odlaska u Tallinn (9. lipnja, dva dana prije utakmice). Barić tvrdi da su upravo dobro odrađene pripreme prije dvoboja s Belgijom i Andorom bile ključne za uspjeh koji nas je vratio u igru za odlazak na europsku smotru. </p>
<p>Razmišljajući o dugotrajnom sastanku najbitnijih ljudi našeg nogometa intuitivno se pitamo hoće li biti novih lica na Barićevu popisu Izvjesni stručnjaci u čiju vjerodostojnost ne treba sumnjati tvrde: »Teško više tko može biti debitant, pa Barić je sve isprobao«. </p>
<p>- Tražio sam dugo, sada sam konačno našao pravu postavu. Stalno sam tvrdio da ćemo uspjeti, kao papagaj ponavlja i brani se Barić.</p>
<p> I nije u krivu. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Stolnotenisači pobijedili SARS</p>
<p>Nakon frustrirajuće kineske dominacije na prvenstvima u Eindhovenu 1999. i Osaki 2001. godine, u Parizu su se stvari za Europu bitno promijenile nabolje / Tamara Boroš brončanom je pojedinačnom medaljom prekinula desetogodišnji post Europljanki na svjetskim prvenstvima, a kineski su stolnotenisači - kojih je u natjecanju bilo čak sedam - u pojedinačnoj konkurenciji osvojili tek jednu broncu i ostali bez nastupa u finalu</p>
<p>PARIZ (Od Vjesnikova izvjestitelja), 26. svibnja</p>
<p> - Svjetsko stolnotenisko prvenstvo u Parizu može se iz više razloga - ne samo sportskih - smatrati punim pogotkom. Moglo se takvim smatrati već i prije samog početka, budući da je, za razliku od nekih prvenstava u drugim sportovima, ipak održano. Parižani su uspjeli pobijediti SARS ili barem strah od njega te u desetmilijunskom gradu prirediti natjecanje na kojem sudjeluje stotinjak sportaša iz zemalja zahvaćenih epidemijom atipične upale pluća. </p>
<p>Nije, naravno, dolazilo u obzir organizirati svjetsko prvenstvo bez Kineza, jer bi to otprilike bilo isto kao i organizirati plesnjak bez glazbe. Zato je francusko Ministarstvo zdravlja pribjeglo solomonskom rješenju i pozvalo brojnu kinesku reprezentaciju na višetjedne pripreme u Mondeville, grad dvjestotinjak kilometara sjeverno od Pariza. Liječnici su, tako, imali pod kontrolom eventualne simptome SARS-a, a Kinezi vrhunske uvjete za trening. Rekli bi naši stari: »I vuk sit, i ovce na broju«. Svi oni koji su u Bercyju očekivali igrače i gledatelje s medicinskim maskama na licu ostali su razočarani.</p>
<p>A gledatelja je u poznatoj pariškoj sportskoj dvorani bilo više negoli su to i najveći optimisti očekivali. Dosad se vjerovalo da se 20.000 i više gledatelja na stolnom tenisu može okupiti jedino u Kini, no ovo je Svjetsko prvenstvo pokazalo da tome ne mora nužno biti tako. Čak je i u kvalifikacijama mečeve u Bercyju svaki dan gledalo 5000-6000 ljudi, a za vrijeme završnih borbi gotovo nije bilo praznog mjesta u (pre)golemoj dvorani koja prima 22 tisuće ljudi, unatoč tome što što Francuska, inače zemlja bogate stolnoteniske tradicije, trenutačno nema igrača, pa čak ni para koji bi mogli ući među najboljih 16 na svjetskom prvenstvu.</p>
<p>Ipak, važniji su od svega rezultati koje su u Parizu ostvarili europski stolnotenisači. Nakon frustrirajuće kineske dominacije na prvenstvima u Eindhovenu 1999. i u Osaki 2001. godine, ovdje su se stvari za Europu bitno promijenile nabolje. Tamara Boroš brončanom je pojedinačnom medaljom prekinula desetogodišnji post Europljanki na svjetskim prvenstvima, a kineski su stolnotenisači - kojih je u natjecanju bilo čak sedam - u pojedinačnoj konkurenciji osvojili tek jednu broncu i ostali bez nastupa u finalu. Zlato je osvojio austrijski »taktičar« Werner Schlager. Ostvarila se, tako, prognoza Zorana Primorca da će europski stolnotenisači u Parizu prekinuti dominaciju Kineza, no šteta je što on u tome nije sudjelovao, jer se od prvenstva oprostio već u drugom kolu. </p>
<p>U svakom slučaju, Svjetsko stolnotenisko prvenstvo u Parizu bilo je odlična najava za Olimpijske igre u Ateni, naročito kad se zna da mogu sudjelovati najviše po tri predstavnika iz jedne zemlje u svakoj kategoriji. S obzirom na impresivnu parišku izvedbu Tamare Boroš, Hrvatska u Ateni ima pravo računati i na stolnotenisku medalju.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prolaz za Majoli, Kostanić, Ljubičića i Ančića</p>
<p>ZAGREB/PARIZ, 26. svibnja</p>
<p> - Četiri pobjede i jedan poraz hrvatskih predstavnika prvog dana Roland Garrosa mogao se samo priželjkivati. Premijerne pobjede na pariškom Grand Slam turniru upisali su Ivan Ljubičić i Mario Ančić. Iva Majoli i Jelena Kostanić očekivano su izborile nastup u 2. kolu, a samo je Željko Krajan porazom okončao prvi nastup u glavnom turniru šest milijuna eura vrijednog drugog Grand Slam turnira sezone. </p>
<p>Najbolje rangirani hrvatski tenisač Ivan Ljubičić tri godine je odlazio iz Pariza već nakon prvog dana potpuno razočaran porazom na startu turnira. Stoga je ove godine postavio samo jedan cilj - zaslužiti 2. kolo. Želja se ispunila nakon 100 minuta igre protiv Slovaka Karola Kučere. Konačnih 6-2, 6-3, 6-2 realan je odnos snaga 29-godišnjeg Kučere, 49. tenisača svijeta, koji u devet pokušaja nikad nije stigao do 3. kola u Roland Garrosu i 24-godišnjeg Ljubičića, 43. tenisača na ATP ljestvici, koji je upisao 14 asova. Nakon Kučere, u nastavku turnira, Ljubičića očekuje Amerikanac James Blake, koji je u ponedjeljak nadigrao sunarodnjaka Taylora Denta.</p>
<p>Bivši najbolji tenisač svijeta Čileanac Marcelo Rios još jednom je potvrdio kako je krajnje nepredvidljiv tenisač. Zbog svoje nemirne naravi znao je gubiti od najgorih, pobjeđivati najbolje. U ponedjeljak je protiv Marija Ančića osvojio samo jedan gem i predao zbog ozljede. Sada 19-godišnjeg Splićanina očekuje najveći izazov karijere, svjež i odmoran u 2. kolu će igrati protiv Amerikanca Andrea Agassija.</p>
<p>Iako nije igrao protiv nositelja, Željko Krajan još jednom ove sezone nije imao sreće prilikom izvlačenja parova prvoga kola pariškoga Grand Slam teniskog turnira. Nizozemac Martin Verkerk nakon sedam godina na Touru upravo posljednjih mjeseci igra najbolji tenis karijere. Premijerni ATP naslov zaslužio je u Milanu pobjedom protiv Ivana Ljubičića, obečavajuću formu potvrdio je četvrtfinalom na turniru iz Masters serije u Rimu, pa je u Pariz stigao s epitetom tenisača koji će zagorčati život favoritima. Stoga je Verkerk uzvratio Krajanu za dva poraza na ATP Challengerima u posljednje dvije godine pobjedom sa 6-3, 6-4, 6-4.</p>
<p>Iva Majoli, pobjednica Roland Garrosa 1997. godine, već se uoči dolaska u Pariz žalila na bolove u preponama. A zbog njih je jedva stigla do 2. kola. Koreanka Yoon-Jeong Cho vodila je sa 6-4 i 5-5, a onda je Majoli nanizala osam uzastopnih gemova za 4-6, 7-5, 6-0 i dvoboj 2. kola protiv 31. nositeljice Amerikanke Laure Granville. </p>
<p>Jelena Kostanić iskoristila je priliku za ogled protiv četvrte nositeljice Belgijanke Justine Henin-Hardenne. Francuskinja Sophie Lefevre, osim podrške s tribina, nije imala nikakvu prednost protiv 22-godišnje Splićanke. Istina, Lefevre je igrala mnogo nego što to pokazuje njezino mjesto na WTA ljestvici (243. tenisačica svijeta), no Kostanić je ostala uporna do kraja.</p>
<p>• Rezultati 1. kolo, tenisači:</p>
<p>El Aynaoui (23) - Dupuis 6-4, 6-4, 6-4, Hrbaty - Srichaphan (10) 6-4, 3-6, 6-0, 7-5, Malisse (26) - Calatrava 7-5, 6-4, 6-2, Schüttler (11) - Mamiit 6-1, 2-6, 6-4, 6-2, Verkerk - KRAJAN 6-3, 6-4, 6-4, Horna - Federer (5) 7-6 (6), 6-2, 7-6 (3), Moya (4) - Volandri 7-6 (7), 4-6, 6-2, 6-3, Ferreira (22) - Behrend 6-4, 6-2, 6-3, Blake (24) - Dent 6-4, 6-3, 7-6 (3), Blanco - Corretja (16) 5-7, 6-3, 6-0, 7-5, LJUBIČIĆ - Kučera 6-2, 6-3, 6-2, Kafeljnikov (17) - Boutter 6-1, 6-2, 6-4, Agassi (2) - Beck 6-2, 6-3, 6-3, ANČIĆ - Rios 6-1, 1-0, predaja, Novak (13) - Benneteau 6-2, 6-3, 6-2, Chela (31) - Saulnier 3-6, 7-6 (3), 6-3, 7-5, Coria (7) - Sa 6-3, 6-1, 6-1, Južnji (27) - Sanchez 6-3, 6-0, 6-0; tenisačice: S. Williams (1) - Rittner 6-2, 6-1, Loit - Lihovčeva (29) 6-3, 6-2, Sugiyama (16) - Pascual 4-6, 6-4, 6-4, KOSTANIĆ - Lefevre 7-5, 6-7 (5), 6-4, Miškina (11) - Safina 6-2, 6-2, Randriantefy - Stevenson (27) 6-3, 6-3, Henin-Hardenne (4) - Wartusch 6-3, 7-5, Daniilidou (14) - Pratt 6-4, 6-3, Mauresmo (5) - Razzano 6-3, 7-5, MAJOLI - Yoon-jeong 4-6, 7-5, 6-0, Rubin (8) - Nagyova 6-2, 6-4, Schnyder (19) - Pichet 6-1, 6-0, Hantuchova (9) - Jidkova 2-6, 6-0, 6-1, Shaughnessy (18) - Kuznjecova 3-6, 7-5, 11-9, Schnyder (19) - Pichet 6-1, 6-0, Raymond (21) - Asagoe 6-1, 7-5, Fernandez (28) - Pierce 6-2, 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>WTA lista: Šprem skočila za 64 mjesta </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Mlada hrvatska tenisačica Karolina Šprem napravila je jedan od najvećih skokova ove sezone na WTA listi najbojih igračica svijeta. Varaždinka je senzacionalnim finalom Strasbourga te s osvojena 172 boda napravila pomak od čak 64 mjesta - sa 163. na 99. - pa opet imamo tri tenisačice u prvih sto. </p>
<p>Iva Majoli pala je za jedno mjesto te je sada 63. sa 561 bodom, Silvija Talaja je 94. sa 389.75 bodova, dok je Jelena Kostanić pala za osam mjesta pa je 109. sa 329.5 bodova. </p>
<p> WTA lista: 1. (1) Serena Williams (SAD) 6552, 2. (2) Kim Clijsters (Bel) 4721, 3. (3) Venus Williams (SAD) 4508, 4. (4) Justine Henin-Hardenne (Bel) 3618, 5. (5) Amelie Mauresmo (Fra) 3358, 6. (6) Lindsay Davenport (SAD) 3304, 7. (7) Jennifer Capriati (SAD) 2784, 8. (8) Chanda Rubin (SAD) 2512, 9. (9) Daniela Hantuchova (Slk) 2466, 10. (11) Anastasia Miskina (Rus) 2195... 63. (62) IVA MAJOLI 561, 94. (93) SILVIJA TALAJA 389.75, 99. (163) KAROLINA ŠPREM 368.75, 109. (101) JELENA KOSTANIĆ 329.5 bodova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>ATP lista: Ančić napredovao za osam mjesta </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Hrvatski tenisač Mario Ančić napravio je značajan pomak na ATP ljestvici zahvaljujući plasmanu u četvrtfinale turnira u St. Poeltenu. Splićanin je s novih osam bodova te ukupno 47 napredovao za osam mjesta i trenutno je 61. tenisač svijeta. </p>
<p>Najbolje je plasirani Hrvat na ljestvici Ivan Ljubičić, koji je sa 95 bodova ostao na 29. mjestu, Željko Krajan zadržao je 103. mjesto sa 16 bodova, a Goran Ivanišević sa dva je boda 181. </p>
<p>ATP lista: 1. (1) Andre Agassi (SAD) 372, 2. (2) Roger Federer (Švi) 311, 3. (3) Juan Carlos Ferrero (Špa) 307, 4. (4) Rainer Schüttler (Njem) 288, 5. (5) Guillermo Coria (Arg) 281, 6. (6) Carlos Moya (Špa) 269, 7. (9) Andy Roddick (SAD) 235, 8. (7) Agustin Calleri (Arg) 214, 9. (8.) Felix Mantilla (Špa) 204, 10. (10) Gustavo Kuerten (Bra) 188... 29. (29) IVAN LJUBIČIĆ 95, 61. (69) MARIO ANČIĆ 47, 103. (103) ŽELJKO KRAJAN 16, 181. (180) GORAN IVANIŠEVIĆ 2. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Tamara Boroš 4. na svijetu</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Osvajanjem brončane medalje na SP u Parizu Tamara Boroš je napredovala i na svjetskog ITTF rang-listi najboljih. Prije Pariza Tamara je bila peta stolnotenisačica svijeta, a sada je preskočila Li Ning iz Hong Konga na četvrtoj poziciji. Kod muškaraca je prvi puta u karijeri novi svjetski prvak Austrijanac Werner Schlager došao na samo čelo ispred Kineza Lina i Nijemca Bolla. </p>
<p>Ženska rang lista: 1. ( 1.) Zhang Yining (Kina) 2.398, 2. ( 2.) Wang Nan (Kina) 2.308, 3. ( 3.) Niu Jianfeng (Kina) 2.182, 4. ( 5.) TAMARA BOROŠ (HRVATSKA) 2.059, 5. ( 4.) Lin Ling (HKG) 2.016, 6. (11.) Li Ju (Kina) 1.989,, 7. ( 9.) Guo Yue (Kina) 1.985, 8. ( 7.) Tie Yana (HKG) 1.951, 9. (10.) Guo Yan (Kina) 1.926, 10. ( 6.) Li Nan (Kina) 1.923.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>U padu zrakoplova u Turskoj poginule 74 osobe </p>
<p>KIJEV, 26. svibnja</p>
<p> - U zrakoplovu »jakovljev-42« koji se u ponedjeljak ujutro srušio u sjeveroistočnoj Turskoj, poginula su 62 španjolska vojnika i 12 članova posade. </p>
<p>Ukrajinski su mediji javili da je zrakoplov pripadao Ukrainian-Mediterranean Airu (UM Air), privatnoj zrakoplovnoj čarter tvrtki. Navodi se i da je predsjednik uprave te tvrtke jedan libanonski državljanin. UM Air je priopćio da je zrakoplov normalno održavan i da prije leta nisu primijećeni nikakvi problemi. Turski su dužnosnici izjavili da nitko nije preživio nesreću te da se izvlače tijela poginulih. Zrakoplov je prevozio španjolske vojnike na povratku iz misije u Afganistanu. Trebao se zaustaviti u Trabzonu, na sjeveroistoku Turske, kako bi uzeo gorivo i nastavio put prema Španjolskoj.</p>
<p> Zrakoplov je krenuo iz Biškeka, u srednjoazijskoj republici Kirgistanu, javila je turska agencija Anadolija, dodajući da je neznatno prije nego što se trebao zaustaviti u Trabzonu zrakoplov nestao s radara. Mediji su objavili, pozivajući se na izjave lokalnih dužnosnika, da je zbog magle vidljivost bila znatno smanjena i u trenutku nesreće iznosila je samo deset metara. Pilot je u tri navrata pokušao sletjeti, ali se u trećem pokušaju srušio.</p>
<p> Španjolsko ministarstvo obrane potvrdilo je da su poginula 62 španjolska vojnika.</p>
<p>Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma naredio je vladi da provede istragu o uzrocima nesreće ukrajinskog zrakoplova. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zove li se knjiga Florence Hartmann »Milošević - dijagonala luđaka« ili »Milošević - dijagonala laufera« </p>
<p>Milošević pokušao diskvalificirati izvješće francuskog komunikologa Renauda de la Brossea tvrdnjama o autorovu »nepoznavanju jezika, izboru neobjektivnih izvora i konstruiranju nalaza / Optuženik se posebno okomio na knjigu Florence Hartmann »Milošević - dijagonala luđaka« zbog »mržnje, ostrašćenosti i laži« / De la Brosse opovrgnuo Miloševićeve navode da srpski mediji nisu stigmatizirali hrvatski narod </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Francuski komunikolog Renaud de la Brosse, kojeg je optužba izvela kao vještaka za medijsku propagandu, u ponedjeljak je dovršio iskaz na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom. </p>
<p> Njegovo izvješće o dugogodišnjoj propagandi na prostoru bivše SFRJ, pod nazivom »Mediji u srcu jugoslavenskog rata«, Milošević je pokušao diskvalificirati tvrdnjama o autorovu »nepoznavanju jezika, izboru neobjektivnih izvora i konstruiranju nalaza«. </p>
<p> Optuženik je u protuispitivanju izdvojio neke od naslova članaka inozemnih novinara citiranih u izvješću, kao »primjere mržnje prema srpskom narodu i njemu osobno«. Naveo je naslove kao što su »Srbija - crna rupa Balkana« ili njegov portret pod naslovom »Oportunističko čudovište«, a posebno se okomio na knjigu Florence Hartmann »Milošević - dijagonala luđaka« zbog »mržnje, ostrašćenosti i laži«. </p>
<p> Glasnogovornica tužiteljstva, koja je za Hinu odbila komentirati Miloševićev napad, napisala je tu knjigu kao dopisnica pariškog Le Mondea iz Beograda devedesetih godina. </p>
<p> Dvoznačnost francuskog originala »Milošević, la diagonale du fou« s nazivom šahovske figure lovca-lude, dobila je potvrdu u različitom prijevodu na hrvatski i na srpski jezik - »...dijagonala luđaka« i »...dijagonala laufera«, o čemu je bilo riječi u sudnici. </p>
<p> Milošević je otvorio raspravu i o jednom od najdrastičnijih primjera srpske propagande iz rata u Hrvatskoj, na koji je ukazao De la Brosse - vijest iz jeseni 1991. da su »ustaše ubile 41 srpsko dijete u Vukovaru«. </p>
<p> »To je bila vijest britanske televizije ITV koju je prenio Reuters, a poslije srpski mediji. Nakon što je Reuters povukao vijest, srpski mediji prenijeli su demanti«, rekao je Milošević.</p>
<p> De la Brosse je naglasio da su se »srpski mediji naširoko koristili tom viješću a da je demanti, primjerice u Politici, objavljen u nekoliko redaka na zadnjoj stranici«. Ta je vijest pomogla da se javno mnijenje u Srbiji uvjeri da je hrvatski narod genocidan i da se utišaju protivnici rata, dodao je francuski komunikolog.</p>
<p>Opovrgnuo je i Miloševićeve navode da srpski mediji nisu stigmatizirali hrvatski narod u cjelini nizom primjera, poput stvaranja »povijesnog amalgama« poistovjećivanjem hrvatskih vlasti devedesetih godina i NDH, te stalnog povezivanja genocida nad Srbima iz Drugog svjetskog rata s genocidom koji se »Srbima priprema u Hrvatskoj i BiH«.</p>
<p> De la Brosse je ponovo citirao izjave Jovana Raškovića i Dobrice Ćosića o genocidnosti Hrvata, a spomenuo je i primjer iz knjige Florence Hartmann o usporednom emitiranju govora Franje Tuđmana i Ante Pavelića na TV Beograd.</p>
<p> Milošević je De la Brosseu zamjerio i što u izvješću navodi da je u Srbiji 46 posto nepismenih, na što je on precizirao da je riječ o postotku stanovnika bez osnovne škole podložnih TV propagandi. Optuženik je prigovorio i na tendencioznom tumačenju članaka njegove supruge Mire Marković protiv neovisnih medija, dokazavši da se radilo »o tekstu protiv srpske desnice, a ne medija«.</p>
<p> Francuski stručnjak priznao je pogrešku, ali je istodobno citirao rezoluciju stranke Mire Marković o »plaćeničkim i izdajničkim neovisnim medijima«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Objavljen kontroverzni nacrt ustava Europske unije</p>
<p>Dokumet bez uvodnog slova / Pojam »federacije« zamijenjen općenitijim pojmom »zajednice« / Predsjednik EU kao novo isticanje hegemonije velikih / Održala se funkcija ministra vanjskih poslova EU / Prijedlog ustava gotovo u potpunosti izbacuje veto / Vjera ostala nepokrivena konvencijom </p>
<p>BRUXELLES, 26. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nacrt novog budućeg ustava Velike Europe objavljen je u ponedjeljak i odmah po objavi stavljen na internet stranice, čime je Konvencija o budućnosti Europe pod vodstvom Valeryja Giskarda d'Estainga dijelom zaokružila posao pustivši prvi, iako ne u potpunosti ispregovarani i stoga kontroverzni prijedlog viđenja temelja buduće zajednice. </p>
<p> Na 148 stranica teksta mnogo je toga ostalo neizrečenoga i zaobiđenoga. Za mnoge je primarno da je pojam »federacije« zamijenjen općenitijim pojmom »zajednice« čime su uklonjeni strahovi pojedinih članica EU da novi ustav donosi stvaranje super-države. Još ranije je d'Estaing odbacio pojam Sjedinjenih Europskih Država. (Strahovi u nekim članicama ionako su u većini slučajeva korišteni za potrebe unutarnjeg međustranačkog sraza, a ne radi potencijalnih opasnosti iz teksta EU ustava, u čemu je nabolji primjer Velika Britanija.) Usprkos lavini od 1500 amandmana, predsjednik Konvencije Giscard d'Estaing i njegovi najbliži suradnici nisu prenaglašeno skrenuli sa svog zacrtanog pravca. </p>
<p>U nacrtu je, primjerice, preživjela mnogima sporna institucija izabranog predsjednika Ministarskog vijeća koji bi zamijenio postojeće polugodišnje rotirajuće predsjedništvo i na funkciji bio dvije i pol godine. Dakle, predmet unutareuropskog lomljenja kopalja i dalje je na papiru premda će žrtvovanje (nesavršenog) predsjedništva na ime (upitne) nove funkcije ostaviti neke države, naročito blok manjih zemalja, nezadovoljnima i u uvjerenju da novi predsjednik EU znači i novo isticanje hegemonije velikih. Blagoslovljena suglasnošću većine sudionika Konvencije o budućnosti Europe, druga se nova funkcija, ona ministra vanjskih poslova EU, održala kao zdravorazumsko rješenje i ide dalje u proceduru. Budući ministar vanjskih poslova EU operativno će povezivati dvije institucije - Ministarsko vijeće i Komisiju. </p>
<p>U bloku vanjske politike prijedlog EU ustava nudi više povezivanja, koordinacije, dakle snažniji zajednički vanjskopolitički istup. Riječ je o također novom, visoko kontroverznom elementu u prijedlogu EU ustava, ali će ga države-članice kritizirati opet iz unutarnjopolitičkih razloga, a ne temeljem njegove navodne neupotrebljivosti. Prijedlog ustava EU unosi novosti u sustav odlučivanja davanjem snažnijeg glasa većim zemljama te složeni način odlučivanja obogaćen s više elemenata demografije. To znači da više stranovnika znači i veći utjecaj u kreiranju politike zajednice. </p>
<p>U svrhu efikasnijeg funkcioniranja velike zajednice prijedlog gotovo u potpunosti izbacuje veto koji je u dosadašnjoj EU praksi bivao više zloupotrebljavan nego li upotrebljavan. Europska komisija smanjit će se na 15 povjerenika plus (do) 15 zamjenika prema formuli jedan povjerenik/zamjenik po državi, a jednakost će se iznaći u rotaciji funkcija. Velika povelja ljudskih prava s popisom prava europskih građana - prava na život, slobodu govora, zdravstvenu zaštitu ili na rad, trebala bi unošenjem u ustav EU postati legalno obvezujućom.</p>
<p>Do sada je samo o dobroj volji država ovisilo što će se od prava uvažavati i uključiti u zakonima reguliranu praksu. Prijedlog ne nudi ujednačavanje porezne politike u uniji zajedničkog tržišta, ali praksom priznaje specifičnosti eurozone. Eurozona će se u novoj situaciji Velike Europe sa 25 do 30 zemalja i za sada maksimalnim potencijalom od 14 članica i načinom rada i odlučivanja izdvojiti od ostatka EU korpusa. Unutar Ecofina (čine ga ministri financija EU) neformalni će skup ministara eurozone postati službenom institucijom čime će se izbjeći nelogična praksa da o poslovima manjeg, ekskluzivnog kluba monetarne unije odlučuju i ne-članovi eurozone.</p>
<p> Prijedlog EU ustava ostao je i bez obećavanog »poetičnog uvoda«. Tekst se morao dodirnuti tema europskog naslijeđa, harmonije i bogatstva življenja u višenacionalnoj i multikulturalnoj zajednici, pa i vjerskih korijena, no za sada je, bez ovakvog uvoda, vjera ostala nepokrivena konvencijom na veliko razočaranje nekih zagovornika manje sekularne opcije EU ustava. Konačno, u tekstu je i opcija izlaska iz EU. Nacrt dokumenta zahtijeva jednoglasnu podršku lidera EU u Solunu da bi se rad na ustavu prebacio međuvladinoj konferenciji i to pregovorima o finalnom sadržaju Ustava. Satnica predviđa rad za trajanja talijanskog predsjedništva Unijom i start u listopadu.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rupel se pribojava preustroja EU po »Miloševićevom modelu«</p>
<p>LJUBLJANA, 26. svibnja</p>
<p> - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izrazio je na internetskim stranicama svog ministarstva bojazan da bi buduća proširena Europska unija mogla završiti kao »Miloševićeva Jugoslavija« ako u sadašnjim raspravama o njenom preustroju bude prihvaćen centralistički model koji bi učinkovitost djelovanja pretpostavio ravnopravnosti država-članica.</p>
<p> »Problem je u tome da se ravnopravnost članica u konvenciji o preustroju i novom ustavnom ugovoru dovodi u pitanje. Naravno, može se predložiti i zapisati da se naglašava unutarnje jedinstvo Europske unije, ali je upitno hoće li EU takav stupanj jedinstva izdržati«, piše Rupel. </p>
<p>»Podsjetimo se Jugoslavije koja se je raspala jer je Milošević iz provizorne federacije pokušao napraviti jedinstvenu, dakle unitarnu zajednicu, u kojoj bi se preglasavalo ravnopravne republike«, tvrdi Rupel u svojim razmišljanjima o prijedlozima da se smanji broj zastupnika manjih država u Europskom parlamentu, te da Europska unija dobije svog predsjednika i ministra vanjskih poslova, uz smanjene ovlasti sadašnje Europske komisije kao europske vlade u kojoj sve članice imaju komesare za određena područja.</p>
<p> U prilogu »Rezerve uz prijedloge konvencije - mišljenja Slovenije o europskoj budućnosti« Rupel posebno skeptično ocjenjuje prijedloge o ukidanju predsjedavanja Europskom unijom po načelu šestomjesečne rotacije, te podsjeća da je slovensko povijesno iskustvo da raznolikost, a ne unitarnost najbolje djeluje na integraciju.</p>
<p> »Ma koliko paradoksalno zvučalo, Europu povezuju razlike, pa bi se svi zapravo morali zauzimati da se sačuva ravnopravan pristup i unaprijed definiran raspored u vođenju Vijeća ministara EU-a i njegovih najvažnijih tijela. Isto tako moralo bi ostati pravo svih država članica da imaju svog komesara u Europskoj komisiji«, navodi u svojim razmišljanjima slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.</p>
<p> On je ocijenio da sadašnji prijedlozi o preustroju EU-a smanjuju prava novih članica u odnosu na ona koja su bila ponuđena ugovorom iz Nice koji je poslužio kao pravni temelj za proširenje EU-a na nove članice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pobjedom u Bremenu SPD zaustavio seriju poraza</p>
<p>Glavni tajnik SPD-a Olaf Scholz priznao da je kampanja u Bremenu vođena s lokalnim temama, ali pobjedu vidi i kao signal potpore reformama koje SPD planira na saveznoj razini </p>
<p>BERLIN, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U najmanjoj njemačkoj saveznoj pokrajini Bremen, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) izborila je u nedjelju uvjerljivu pobjedu u izborima za novi Landtag. Socijaldemokrati su time - nakon neuspjeha na parlamentarnim izborima u Hessenu i Donjoj Saskoj - napokon uknjižili svoj prvi uspjeh nakon prošlogodišnjih izbora za Bundestag.</p>
<p>Težak poraz na izborima doživjela je Kršćansko-demokratska unija (CDU) osvojivši 29,3 posto glasova. Prije četiri godine SPD je imao 42,6 posto, a CDU nešto više od 37 posto. Savez 90/Zeleni osvojio je12,7 posto potpore birača, čime je za četiri posto popravio rezultat s posljednjih izbora.</p>
<p>CDU je, zapravo, dobila snažnu pljusku biračkog tijela, izgubivši nešto više od sedam posto povjerenja. Da bi opravdala poraz, Unija rezultate izbora tumači kao potporu dosadašnjem gradonačelniku Henningu Scherfu i kao strah birača da bi i u Bremenu na vlast mogla doći crveno-zelena koalicija.</p>
<p>Analitičari se uglavnom slažu u gledištu da socijaldemokratska pobjeda nije potvrda za kurs kancelara Gerharda Schrödera (SPD) uoči izvanrednog kongresa SPD-a za tjedna dana. Pritom se pozivaju na činjenicu da se predizborna bitka vodila oko lokalnih tema i da se Schröder držao podalje od Bremena.</p>
<p>Ali svaka je pobjeda slatka. Posebice ako dolazi nakon niza poraza. Stoga nije čudno da je pobjeda u Bremenu izazvala vidno olakšanje u središnjici SPD-a u Berlinu. Glavni tajnik SPD-a Olaf Scholz priznao je da je kampanja u Bremenu vođena s lokalnim temama, ali pobjedu vidi, ne samo kao rezultat za tu saveznu zemlju, nego i kao signal potpore reformama koje SPD planira na saveznoj razini.</p>
<p>Inače, u toj saveznoj zemlji - koju čine dva grada: Bremen i Bremerhaven, na vlasti je bila tzv. velika koalicija koju su činili socijaldemokrati i kršćanski demokrati. Scherf je bio vođa velike koalicije i gradonačelnik s karizmom. Za njega je bila odluka: ili gradska vijećnica ili mirovina.</p>
<p>On je prije izbora poručivao: »Ako 25. svibnja SPD ne bude najsnažnija stranka u vijeću - 25. ću svibnja završiti u mirovini«. Osim toga, Scherf je biračima ponavljao da će nastaviti crveno-crnu koaliciju. Nakon objavljivanja rezultata ispostavilo se da je moguća i crveno-zelena koalicija kao u Berlinu, ali Scherf ju je glatko odbio.</p>
<p>No, nema dvojbe, rezultati izbori u Bremenu bitni su i za saveznu razinu. Schröder, naime, želi da Scherf preuzme predsjedavajuće mjesto u posredničkom odboru između Bundestaga i Bundesrata, gdje se kod ključnih reformskih zakona nastoji doći do kompromisnih rješenja u prijeporu sa strankama Unije, koje imaju većinu u Gornjem domu parlamenta. To je moguće jer ostaje velika koalicija i- jer Scherf ostaje gradonačelnik u Bremenu.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Želi li Washington destabilizirati Teheran </p>
<p>Od Afganistana do Iraka, u Bushovoj adminsitraciji često je izbijala podjela na »golubove« iz State Departmenta, koji zagovaraju diplomatski pristup, te »jastrebove« iz Pentagona koji daju prednost energičnim vojnim rješenjima / Ta podjela ponovo se sada javlja i oko Irana </p>
<p>LONDON, 26. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Odnosi između Amerike i Irana, koje su dvije zemlje nedavno počele krpati nakon zastoja dugog dvadeset i pet godina, ponovo su na rubu sloma. Razlog su nedavne terorističke akcije u Saudijskoj Arabiji, u kojima su napadači-samoubojice ubili tridesetak ljudi, većinom stranaca. </p>
<p>Amerika je napade pripisala Al Qaidi, a »jastrebovi« u Bushovoj administraciji tvrde da ta teroristička mreža uživa potporu Irana. U tom svjetlu, Amerikanci sada razmatraju »agresivnu politiku pokušaja destabilizacije iranske vlade«, tvrdi ovih dana Washington Post. </p>
<p>U jeku iračke krize došlo je do stanovitog približavanja između Teherana i Washingtona. Iranski i američki dužnosnici tajno su se sastajali u Ženevi i New Yorku, u obostranim nastojanjima da poprave odnose - loše još od početka islamske revolucije u Iranu 1979. Predstavnici dviju zemalja razgovarali su uz ostalo o sastavljanju nove vlade u Iraku. U njenom bi radu trebali sudjelovati i irački politički disidenti, koji su pred Saddamom pobjegli u Iran. </p>
<p>Nakon nedavnog napada na strance u Riyadhu došlo je međutim do novog zahlađenja. Amerika, naime, optužuje Iran da je dao utočište pripadnicima Al Qaide koji su isplanirali nedavne terorističke akcije u Saudijskoj Arabiji. U to ime suspendirani su i kontakti s Teheranom. Ovih dana, američki državni tajnik Donald Rumsfeld otvoreno je optužio Iran da pruža utočište pripadnicima Al Qaide. »Nema sumnje da su u Iranu bili i da su tamo danas visoki vođe Al Qaide, koji imaju pune ruke posla«</p>
<p>Također postoje sumnje da Iran podupire iračke šiijite, koji bi htjeli destabilizirati američku administraciju u Iraku te preuzeti kontrolu nad cijelom zemljom. Neke američke dužnosnike brine i nuklearni program Irana, za koji vjeruju da ima vojnu namjenu - premda vlasti u Teheranu tvrde da je miroljubive prirode. </p>
<p>Štoviše, postoji teza da se nakon vojne intervencije u susjednom Iraku, Iran još ubrzanije nastoji domoći vlastitog nuklearnog oružja. </p>
<p>Sve najnovije optužbe protiv Irana dopiru uglavnom iz Pentagona. Jedan neimenovani dužnosnik Bushove administracije - koji se ne slaže s takvim procjenama - izjavio je međutim američkom tisku da se u izoliranim sjeveroistočnim dijelovima Irana, blizu granice s Afganistanom, sklonilo najviše desetak članova Al Qaide. Riječ je o području nad kojim vlada u Teheranu nema kontrolu. »Čemu kažnjavati ostatak Irana, samo zato što vlada ne može djelovati u tom području«, izjavio je taj dužnosnik. </p>
<p>U američkim obavještajnim krugovima vodi se i debata o tome koliko su uopće pouzdane tvrdnje da je iranska Al Qaida povezana s nedavnim terorizmom u Saudijskoj Arabiji. Donald Rumsfeld čvrsto je uvjeren da je tome tako, ali neki se dužnosnici u Washingtonu ne slažu s tom procjenom. Obavještajni podaci koji navodno upućuju na takvu vezu mogu se tumačiti na različite načine, tvrde oni. </p>
<p>Više puta do sada, od Afganistana do Iraka, u Bushovoj administraciji izbijala je podjela na »golubove« iz State Departmenta, koji zagovaraju diplomatski pristup, te »jastrebove« iz Pentagona koji daju prednost energičnim vojnim rješenjima. Ta podjela ponovo se javlja i oko Irana, s time da pentagonske »jastrebove«, kao i obično, podupiru još potpredsjednik Dick Cheney te njegovi ljudi.</p>
<p> Nakon američke pobjede u Afganistanu i Iraku, Iran se osjeća pomalo ugrožen time što ga sada okružuju dvije proameričke zemlje. S druge strane, Saddamova sudbina podsjeća režim u Teheranu da bi se i on lako mogao naći na udaru - u kojem bi mu slučaju nuklearna bomba bila dosta moćan oslonac. Sve te činjenice moraju američki dužnosnici uzeti u obzir. Oni se u utorak sastaju u Bijeloj kući da bi raspravili kako dalje nastupiti prema Iranu, zemlji koju je predsjednik Bush još početkom 2002. svrstao u čuvenu »osovinu zla«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rusija »naglo« okrenula leđa predsjedniku Nijazovu</p>
<p>Moskva optužila turkmenistanskog vlastodršca Saparmurata Nijazova za vojnu suradnju s talibanima, za transport droge iz Afganistana, za plan o »deportaciji« pripadnika ruske manjine ... / Analitičari postavljaju pitanje »zašto sada«</p>
<p>MOSKVA, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Potpuno neočekivano Rusija je okrenula leđa »doživotnom« predsjedniku Turkmenistana Saparmuratu Nijazovu zaoštravajući političke odnose s tom susjednom tromilijunskom zemljom koja je ujedno i članica Zajednice Neovisnih Država.</p>
<p>Još početkom travnja Putin je sa svim počastima primio u Kremlju Nijazova koji je tom prilikom potpisao dugoročni ugovor prema kojem se Turkmenistan obvezao da će cjelokupnu svoju proizvodnju plina (Turkmenistan je jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina) prodavati i transportirati na Zapad isključivo koristeći ruske magistralne plinovode. Pošto je taj ugovor obećavao veliku zaradu Rusiji promatrači su zaključili da je to i bila cijena što Moskva »zatvara oči« i štiti Nijazova kojeg Zapad optužuje za despotsko upravljanje zemljom. Da ne pokvari odnose s Nijazovim, Moskva je svojedobno otkazala i gostoprimstvo liderima turkmenistanske političke opozicije koji su morali pobjeći iz zemlje. Štoviše, Kremlj se oglušio i na negodovanje ruske nacionalne manjine u Turkmenistanu koja je optuživala Nijazova da vodi politiku njihovog protjerivanja iz zemlje.</p>
<p>Međutim, »grom je puknuo« u rusko-turkmenistanske odnose minulog vikenda kada je predsjednik ruskog parlamentarnog odbora za vanjske odnose Dmitrij Rogozin pred skupinom novinara javno optužio Nijazova da još surađuje s talibanima u Afganistanu. Optužio ga je također da je pokrovitelj transporta afganistanske droge preko Turkmenistana u Rusiju. Prema ruskim obavještajnim podacima preko Turkmenistana u Rusiju stiže 35 posto narkotika iz Afganistana, a preko Tadžikistana, 15 posto. </p>
<p> Štoviše, Rogozin je ustvrdio da ima tzv. »turkmenistanski dossier« koji je vrlo neugodan za predsjednika Nijazova i koji zabrinjava Rusiju. Stoga će Moskva već sredinom lipnja taj dossier otvoriti pred članovima pet ruskih parlamenatarnih odbora. Iz tog dossiera Rogozin je novinarima jedino otkrio da su u njemu dokazi koji upućuju na zaključak da su turkmenistanski stručnjaci uoči američkog napada na Afganistan talibanima osposobljavali oružje sovjetskog porijekla, ali i da je Turkmenistan u vrijeme tog rata opskrbljivao talibansku vojsku naftom.</p>
<p> Ti kompromitirajući podaci za Nijazova bili su javnosti poznati i ranije, pa je sada u Moskvi glavno pitanje zašto se službena Rusija neočekivano okrenula protiv turkmenistanskog vlastodršca. Tim više što je ulogu glasnogovornika tog ruskog političkog zaokreta dobio Dmitrij Rogozin koji je svojedobno slovio i kao ozbiljan kandidat da zamjeni Igora Ivanova na mjestu ministra vanjskih poslova.</p>
<p> Najveći broj analitičara drži da je glavni razlog napada na Nijazova njegova nedavna odluka kojom se u toj zemlji ukidaju dvojna državljanstva pa se Rusi kojih je Turkmenistanu ostalo još samo oko 120.000 moraju u roku od dva mjeseca opredijeliti koje će državljanstvo zadržati.</p>
<p>Pošto je nakon raspada SSSR-a za rusku nacionalnu manjinu koja je tada brojila 350.000 ljudi »klima« u Turkmenistanu krajnje je nepovoljna, u Moskvi drže da se iza odluke Nijazova o ukidanju vojnog državljanstva krije plan o masovnoj »deportaciji« Rusa u Rusiju.</p>
<p> Takav razvoj situacije bio bi krajnje nepovoljan za predsjednika Putina uoči ruskih parlamentarnih izbora do kojih je ostalo još samo šest mjeseci ali i predsjedničkih izbora do kojih je ostalo deset mjeseci. U predizbornoj kamapanji ruska opozicija dobila bi priliku da optuži Putina da je potpisivanjem ugovora o transportu turkmenistanskog plina zapravo prodao interese ruske nacionalne manjine u toj bivšoj sovjetskoj republici. Međutim, ima promatrača u Moskvi koji u oštrom i otvorenom napadu na Nijazova vide signal i poruku turkemenskom vlastodršcu da ne dolazi na proslavu 300. obljetnice Sankt Petreburga jer ga američki predsjednik George Busha i drugi zapadni državnici koji u petak stižu na proslavu u grad na Nevi, ne žele vidjeti u svoj blizini.</p>
<p> Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Manjinci koji nisu glasali ipak su »glasali«, a da to nisu ni znali </p>
<p>Tjedan dana nakon izbora za članove Vijeća nacionalnih manjina Državno izborno povjerenstvo još nije sredilo i objavilo izborne rezultate. Iako nakon općih izbora imamo službene podatke već za dva dana, za ove se ne zna ni koliko ćemo još čekati. Vjerojatno je nekomu teško priznati istinu, ali i naći opravdanje za neuspjeh ovih mini izbora. </p>
<p>U međuvremenu se o tim izborima mnogo pisalo u dnevnom tisku, tako da čuđenju nema mjesta. Manjinski saborski zastupnici upozoravali su da je vlada izbore odredila na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pa nije bilo vremena da se oni promišljeno i dobro organiziraju. Medijski su izbori ocijenjeni kao farsa, odnosno lakrdija što se u konačnici pretvorilo u katastrofu.</p>
<p> Vlada odbija svaku odgovornost jer izbori nisu raspisani prerano (sic!). Prekasno ili prerano, rezultat je da su kandidature bile podnesene samo u 220 od mogućih 469 vijeća i da je kandidata bilo 3600, što je upola manje od potrebnog broja. I odaziv birača bio je više nego loš. U Zagrebu je od oko 30 tisuća Srba glasalo tek njih 970 ili 2,84 posto. Još su slabije glasali ostali. Slovenci s udjelom od 2,01 posto, što znači da su glasali samo oni sa kandidatske liste i članice pjevačkog zbora Slovenskog doma! Od Austrijanaca su na izbore izašli samo dvojica, a dva kandidata Nijemaca dobili su svaki po šest glasova i eto izbornog problema.</p>
<p> Bolje su se iskazali Bošnjaci, čemu su pomogli Muslimani koji su glasanjem i posebnom izjavom tako postali Bošnjaci. Koliko je to u skladu s Ustavnim zakonom o pravima manjina koji zabranjuje poduzimanje mjera kojima se mijenja omjer među stanovništvom na područjima koja pripadaju nacionalnim manjinama? U Bosni i Hercegovini su 1993. godine ozakonjeni Bošnjaci kao narod, a ukinuti Muslimani, dok su u popisu stanovništva Hrvatske 2001. Muslimani popisani kao manjina. Trebalo je proći još deset godina da hrvatska Vlada riješi pitanje bošnjačke manjine na osebujan i sporan način. Kad se hoće, sve se može. </p>
<p>Najšokantniji komentar za slabi odaziv manjinskih birača dao je potpredsjednik Sabora Mato Arlović, vjerojatno glavni koautor odluke o izborima. Prema Novom listu od 20. svibnja, Arlović je šefu Ureda promatračke unije u Hrvatskoj Hansu Eweu objasnio da je to posljedica opredjeljenja manjina za građansku opciju, te da su se ljudi odbili identificirati kao pripadnici nacionalnih manjina! Znači, manjinci koji nisu glasali ipak su »glasali«, a da to i ne znaju. </p>
<p> Čekamo jasno obrazloženje. Veliki je politički gaf i velika uvreda svim pripadnicima nacionalnih manjina da su odbili što jesu, svoju narodnost, materinski jezik, svoju kulturu i običaje, čime se svi ponose. Rekao Mato i ostao živ! Ne znam što čekaju lideri nacionalnih manjina da se ne izjasne o tome istupu!? </p>
<p>Nadamo se da neće biti dodatnih izbora kako predlaže OESS. Zar nisu doista bezvezno utrošena 22 milijuna kuna? Koliko se kuća i stanova moglo sagraditi za te novce?</p>
<p>Na kraju, da opet ne čekamo pet minuta prije 12, donesimo u Saboru što prije odluku o novom izbornom zakonu te o načinu kako će se birati osam zastupnika nacionalnih manjina. Vremena nema baš previše. </p>
<p>IGOR JUGOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zanemaren pravi doprinos demokratskom i parlamentarnom razvitku, a ističu se neistine</p>
<p>Odluka Hrvatskog sabora donesena na prijedlog Odbora za dodjelu »Zlatnog grba«, sastavljenog od parlamentaraca kompetentnih da ocijene doprinose demokraciji i parlamentarizmu, izazvala je pravu buru kritika u našim medijima. Pritom je zanemaren pravi doprinos demokratskom i parlamentarnom razvitku dan u dužem razdoblju, a izdvajaju se neki događaji i pridaje im se prevelika važnost.</p>
<p>Tako se Baltazaru Jalšovcu spočitava njegov govor u Bleiburgu, a zanemaruje njegovo 17-godišnje djelovanje u Saboru i politički utjecaj u Međimurju koje je, dobrim dijelom zahvaljujući njegovoj popularnosti, prihvatilo liberalne političke ideje.</p>
<p>Akademik Vlatko Pavletić je još 1952. objavio pledoaje za pluralističko mišljenje »Neka bude živost«, 1953. članak »Put zvan tolerancija«. Imao je iznimno poticajnu i kreativnu ulogu u pripremi i odvijanju događaja koje zovemo Hrvatskim proljećem. Teško je naći čovjeka zaslužnijeg za razvitak demokracije u Hrvatskoj. Valja istaći da je to platio zatvorom i dugogodišnjom prisilnom šutnjom. No to je sve u našem tisku zaboravljeno ili uzgred spomenuto, a ističu se periferne stvari, pa i niz neistina.</p>
<p>Tako Vjesnik (26. svibnja u članku »Privatni računi plaćeni saborskom karticom«) piše o saborskoj kartici, a takva niti postoji niti je ikad postojala. Isto tako je izmišljeno da je Pavletić u Saboru pio kalifornijska vina, dapače tražio je posluživanje isključivo domaćih pića.</p>
<p>Lift je ugrađen tek potkraj njegova mandata, a nije istina da je kao predsjednik Sabora naređivao ograničenja u korištenju toga uređaja. </p>
<p>Nije se izborio za predsjedničku mirovinu i ne obavlja potpredsjedničku dužnost kao volonter, što dalje neosnovano iznosi Vjesnikov novinar, već je u Hrvatskom saboru u redovnom radnom odnosu.</p>
<p>Sjednicama predsjedava uvijek kad mu to povjeri predsjednik Hrvatskoga sabora.</p>
<p>U tisku se prigovara iznosu nagrade, a bilo bi opravdanije podvrgnuti kritici sramotno niske nagrade koja se dodjeljuju za kulturna i znanstvena dostignuća. </p>
<p>Dr. ŽELJKO SABOL voditelj Službe Hrvatskog sabora za odnose s javnošću, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Njegovati kulturu pluralizma i političke snošljivosti</p>
<p>Ključno je znati na kojoj se točci svoje neprekidne povijesne evolucije Hrvatska trenutačno nalazi i do koje točke razvoja želi doći. Mi možemo biti u zabludi iz čitavog niza razloga kako priključenje Europskoj uniji nije poželjno za Hrvatsku, ali moramo isto tako biti svjesni ako želimo ikakav napredak i poboljšanje kvalitete života u našoj zemlji - da je ono neizbježno i potrebno. </p>
<p>Moguće je da Hrvatska poslije trećeg siječnja u stvarnosti i predstavlja novu demokraciju, ali ne i u ustavnom pogledu. Suprotno uvriježenim očekivanjima, ta stvarnost može uroditi još mnogim godinama neprekidne političke borbe pod vodstvom političkih stranaka koji ostaju čvrsto ukorijenjene u građanstvo, a ne u zrelo političko društvo. Društvo u kojem bi i mladi političari trebali dobiti svoju priliku da pokušaju promijeniti stanje naslijeđeno od naftalinom natopljenih i uvijek iskusnijih političara koji su do sada ponosno vodili našu zemlju, a kada su je upropastili samo su se povukli s političke scene i nikom ništa!</p>
<p>U ovoj zemlji nedostaje konzultiranja vladajućeg miljea sa zajednicom, s takozvanim običnim pukom, zato pozdravljam i podržavam HNS-ova nastojanja da svojim akcijama kao nedavno održan anketni referendum o neposrednom biranju lokalnih čelnika upozna građane što se, zapravo, događa gore na Markovu trgu i da shvate da su oni ti koji bi trebali odlučivati kojim će osobama dodijelit svoje povjerenje!</p>
<p>Isto tako, dok se trenutačno po medijima vrti izjava ministra vanjskih poslova Tonina Picule kako Europska unija trenutno priprema upitnik za Hrvatsku i koji će nam biti uručen vjerojatno sredinom idućeg mjeseca, a kako bi prvi nacrt mišljenja Europska komisija mogla pripremiti i poslati tijekom siječnja sljedeće godine, logično bi bilo da vlada ili neke političke stranke započnu sa što aktivnijom edukacijom građanstva o tome što Hrvatska dobiva, ali i što treba promijeniti u svojoj politici da bi postala punopravni član velike Europske obitelji. </p>
<p>No put prema istinski demokratskom društvu nije uvijek posut ružama. I zahtijeva stalno zalaganje i suradnju države i političkih stranaka, što uključuje njegovanje kulture pluralizma i političke snošljivosti, kojega bi ako želimo biti istinski dio Europe trebalo biti više.</p>
<p>ANA MARIJA CEROVEČKI</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Pucnjava u Kranjčevićevoj</p>
<p>U poznanika s leđa ispalio 6 metaka / Počinitelj se predao nakon pregovora s policijom</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - U ponedjeljak oko 18,50 sati u pucnjavi u Kranjčevićevoj ulici teško je ranjen Mirko Baljak (32). Kako je priopćila zagrebačka policija, u njega je nakon višesatnog druženja u obližnjem kafiću »Aztec«, u iznajmljenom stanu u Kranjčevićevoj 22 pucao njegov poznanik. Kako neslužbeno saznajemo, riječ je o Čedomiru Kojiću (54). </p>
<p>Ranjeni je Baljak uspio izaći iz zgrade i jedan ga je prolaznik odvezao automobilom u Kliniku za traumatologiju. Kako smo saznali u bolnici oko 22 sata još je trajala operacija, a ranjeni je u životnoj opasnosti. Pogođen je sa šest metaka s leđa. Nakon pucnjave Kojić se zatvorio u stan. Policija je ubrzo opkolila mjesto događaja a na teren su izašle i interventne postrojbe PU zagrebačke. Drama je okončana oko 20,30 sati kada se Kojić predao.</p>
<p>Glasnogovornica zagrebačke policije objasnila je da je s Kojićem pregovaralo nekoliko ljudi. Šef Operativno komunikacijskog centra PUZ-a uspio je telefonom nazvati Kojića i dogovoriti da mu u stan dođe pomoćnik zapovjednika policijske postaje Trešnjevka i to uz uvjet da bude nenaoružan i odjeven u bijelu majicu. Kad je policajac u bijeloj majici došao pred vrata stana, Kojić je otvorio vrata i tada je uhićen. </p>
<p>Glasnogovornica Saraja potvrdila je kako je ranjeni muškarac od prije poznat policiji, dok počinitelja nemaju u evidenciji. Ranjeni je također bio naoružan, međutim, nije uspio upotrijebiti pištolj koji je po izlasku iz zgrade odbacio na pločnik.</p>
<p>Marin Dešković i Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Potvrđena kazna od pet godina za nesreću i smrt majke i bebe</p>
<p>Igor Žigrović je u listopadu 1998. godine u pijanom stanju izazvao prometnu nesreću u kojoj su poginule Blaženka Ostojić (24) i njezina dvomjesečna kći</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Županijski je sud potvrdio presudu Općinskog suda kojom je Igor Žigrović osuđen na pet godina zatvora jer je u listopadu 1998. godine u pijanom stanju izazvao prometnu nesreću u kojoj su poginule Blaženka Ostojić (24) i njezina dvomjesečna kći Melita. </p>
<p>Naime, Žigrović je upravljajući automobilom Slavonskom avenijom velikom brzinom i u pijanom stanju izgubio nadzor nad »peugeotom 405«, registracijskih oznaka ZG 771-ZK, te prešao preko rubnih kamena i u suprotnom smjeru naletio na »BMW«, u kojem se nalazila obitelj Ostojić. Nakon toga došlo je do lančanog sudara još nekoliko vozila. </p>
<p>Žigrović je tada izrečena i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri godine. Vrijeme »odbrojavanja« za tu sigurnosnu mjeru počet će teći tek nakon odsluženja zatvorske kazne. </p>
<p>Sutkinja Maja Štampar Stipić u obrazloženju presude je navela da je iz iskaza svjedoka, sudskih vještaka, a i samog Žigrovićevog priznanja nedvojbeno utvrđeno počinjenje kaznenog djela. Upravo je priznanje bila olakotna okolnost tijekom određivanja zatvorske kazne. Otegotne okolnosti su njegova ranija kažnjavanost za prekršaje u prometu, kao i bezobzirnost prilikom izazivanja ove nesreće. Također je otegotnim okolnostima sud cijenio smrt majke te dvomjesečne djevojčice, kao i činjenicu da je time Draganu Ostojiću uništen život.</p>
<p> Na tu su se presudu žalili okrivljenikovi odvjetnici, smatrajući da je izrečena kazna previsoka, te zastupnica optužbe koja je smatrala, suprotno, da je izrečena kazna suviše blaga.</p>
<p>No, u obrazloženju Županijskog suda se navodi da je sutkinja Općinskog suda Maja Štampar Stipić pravilno ocijenila sve okolnosti i izrekla primjerenu kaznu. Također je utvrđeno da tijekom suđenja nije bilo propusta u pogledu Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Godinu i pol dana za prisvajanje tuđih parcela </p>
<p>Sudac Tihomir Gavranović, koji se brani sa slobode, nije se pojavio na izricanju presude </p>
<p>OSIJEK, 26. svibnja</p>
<p> - Pred praznom optuženičkom klupom, u ponedjeljak je na osječkom Općinskom sudu izrečena nepravomoćna presuda kojom je sudac Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Vukovaru Tihomir Gavranović (41) iz Vinkovaca proglašen krivim za počinjena kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, te krivotvorenja službene isprave.</p>
<p>Okrivljeni sudac koji se brani sa slobode nije se pojavio na izricanju presude kojom je osuđen na godinu i pol zatvora, a koja se neće izvršiti ukoliko optuženi Gavranović u iduće tri godine ne počini kazneno djelo. </p>
<p>Podsjetimo, optužnica Općinskog državnog odvjetništva tereti ga da je od 4. do 6. svibnja 1998. godine korekturnim lakom u zemljišnoj knjizi prebrisao stvarne podatke, te kao vlasnika dvije parcele u mjestu Berak upisao svoju majku Evicu Gavranović. Nakon što je te podatke ovjerio pečatom Općinskog suda u Vukovaru optužuje ga se da je, kako bi prikrio pravog vlasnika, iz zbirke isprava istrgnuo rješenja prema kojima su sporne parcele iz vlasništva PIK-a prešle u vlasništvo Ljubice i Rade Perenčević iz Berka, čime je svojoj majci pribavio imovinsku korist od oko 30.000 kuna.</p>
<p>Obrazlažući presudu, sudac Zvonko Vekić je istaknuo kako je obrana optuženog, koja se svodila na to da mu je cijeli ovaj proces »namješten« od strane pravosudnih dužnosnika Općinskog i Županijskog suda u Vukovaru, te vukovarskog Općinskog državnog odvjetništva, ocijenjena neistinitom. Osim toga, tijekom dokaznoga postupka provedena su i dva grafološka vještačenja iz kojih proizlazi kako je rukopis spornog teksta u zemljišnoj knjizi najvjerojatnije optuženikov koji je za to imao i motiv jer je dvije sporne parcele prepisao na svoju majku.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Punac drvenim kolcem ubio zeta</p>
<p>ČAKOVEC, 26. svibnja</p>
<p> - Zvonko Cmrečnjak (46) ubijen je u nedjelju poslijepodne u dvorištu neograđene kuće u Gornjem Koncovčaku u Međimurju. Do smrti ga je drvenim kolcem po glavi izudarao njegov punac Ivan F.(46).</p>
<p>Njih su se dvojica, kako smo saznali od istražnog suca, sreli na spomenutom dvorištu i posvađali se, a punac je uzeo kolac i zeta njime udarao po glavi dok nije preminuo. Pretpostavlja se da su obojica bila u alkoholiziranom stanju, a susjedi pričaju da i inače nisu bili u dobrim odnosima. Obiteljski su odnosi bili narušeni jer se Ivan F., navodno, nije mogao pomiriti s tim što se njegova dvadeset četverogodišnja kćer udala za starijeg muškarca s kojim ima petoro djece. </p>
<p>Svi su zajedno živjeli u istoj kući u Gornjem Koncovčaku, a Ivan F. je, navodno, imao problema s alkoholom. Neko se vrijeme i liječio od alkoholizma, no opet je počeo piti. U ponedjeljak je priveden istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda koji ga je ispitao. Ivan F. branio se šutnjom, protiv njega je podnesen istražni zahtjev, a određen mu je i pritvor. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Imotska policija zaplijenila 65 kilograma marihuane</p>
<p>SPLIT, 26. svibnja</p>
<p> - Imotska policija prekinula je u nedjelju poslijepodne krijumčarski lanac opojnih droga, zaplijenivši 65 kg marihuane, skrivene u bijelom kombiju kojim je upravljao 29-godišnji Metkovčanin O. Š.</p>
<p> Djelatnici imotske policije presreli su oko 17.30 sati u Cisti Velikoj bijeli kombi, dubrovačkih registarskih oznaka i pretragom vozila pronašli 65 kg marihuane, koja je bila zapakirana u nekoliko vreća, i tako sortirana, skrivena u dvije kartonske kutije. Načelnik Odjela za droge PU splitsko-dalmatinske Josip Buljan izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da je marihuana, čija se vrijednost na narko tržištu procjenjuje na više od 50 tisuća eura, uvezena iz BiH. </p>
<p>Načelnik Buljan nije želio detaljnije govoriti o akciji zapljene droge, ustvrdivši da u interesu kriminalističke istrage koja je u tijeku, ne može otkriti identitet osoba koje su sudjelovale u krijumčarenju droge, budući da je O. Š. vjerojatno imao više pomagača. </p>
<p>Ni načelnik imotske policije Željko Ajduk u interesu istrage nije mogao odgovoriti na pitanje je li počinitelj kaznenog djela od ranije poznat policiji, kao ni na upit je li krijumčara drogom netko prokazao ili je pak slučajno zatečen s marihuanom. Detalji oko zapljene marihuane u Imotskoj krajini bit će poznati po okončanju kriminalističke istrage, nakon koje će osumnjičeni</p>
<p>O. Š. će biti priveden istražnom sucu. U svakom slučaju, riječ je o najvećoj količini marihuane koja je u ovoj godini zaplijenjena na području odgovornosti PU splitsko-dalmatinske, koja je u prvih pet mjeseci ove godine zaplijenila više od 152 kg ove opojne droge. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Preuzeo svu krivicu jer je bio najmlađi?</p>
<p>Bivši gardist optužen da je u studenom 1991. iz kombija pucao na policajca/Ranjeni policajac ostao invalid</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Nakon što je optuženi iznio svoju obranu i stranke održale završne govore, u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu završilo suđenje Robertu Boriću, optuženome za pokušaj ubojstva policajca na dužnosti Ivice Radičića, navodno počinjenog u Zagrebu 1991.</p>
<p> Borića se tereti da je kao pripadnik Zbora narodne garde, 24. studenog 1991. godine iz kombija, kojim se sa svojim suborcima pokušao probiti kroz policijsku blokadu, pucao u policajca te ga teško ranio. Ivicu Radičića, koji je od posljedica ranjavanja ostao teški invalid, prije propucavanja je navodno »oteo« Borićev suborac Rajko Mladenović te ga ugurao u kombi. Kada je policajaca pokušao pobjeći, Borić koji je tada imao 18 godina, navodno mu je pucao u leđa.</p>
<p>Borić je u ponedjeljak ispričao da je kao osamnaestogodišnjak stupio u Zbor narodne garde, te da ja prija kobnoga događaja uglavbnom čuvao stražu u vojarni. »Toga dana Vajstina i Mladenović su me pozvali da idem s njima kombijem, a s nama je bio i još jedan Englez, profesionalac koji nam se pridružio toga dana«.</p>
<p>»Kada smo naišli na policijsku blokadu kod Inine zgrade, Vajstina je otišao pričati s policajcima, a kada se vratio do kombija, odjednom je počela pucnjava sa svih strana. Ja nisam vidio da je s njima do kombija došao neki policajac, a kada su Vajstina i Englez bili ranjeni i ja sam počeo pucati, ne nišaneći« , ispričao je optuženi.</p>
<p>»Nakon pucnjave Vajstinu i Engleza smo odveli u bolnicu, a Mladenović mi je rekao da treba zaštititi njih dvojicu. Isprva nisam razumio na što zapravo 'cilja', no ubrzo mi je postalo jasno da hoće da ja na sebe preuzmem svu krivicu«, nastavio je Borić. »Rekao mi je da sam ja najmlađi te da sam maloljetan, pa će zbog toga sankcije prema meni biti blaže, te je posebno spomenuo da treba zaštiti Engleza, jer je profesionalni vojnik«.</p>
<p>Borić je objasnio da je zbog toga u svome prvome iskazu, danom u istrazi neposredno nakon događaja, rekao da je on pucao u Radičića.</p>
<p>Presuda će biti objavljena u utorak.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zbog 1.600 kuna ugurali ga u automobil, tukli ga i oteli mu cipele</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Pred županijskim sudom u Zagrebu, u ponovljenoj raspravi za otmicu, (predsjedava sutkinja Lana Petö Kujundžić), sudi se skupni mladića. Na optuženičkoj klupi ponovno su se našli Marko Bogović, Renato Stipetić, Marko Babić, Bruno Konješić i Kristijan Pilko i jedan maloljetnik. Njih se tereti za teško kazneno djelo otmice Denisa Horvata iz 2001. godine.</p>
<p> Prema optužnici, otmičari su Denisa Horvata na silu ugurali u »renault 4«, vozali ga po gradu, tukli ga i vezali lisicama, a sve zbog duga od 1.600 kuna. Optužnica ih tereti da su se njih petorica organizirala i smislila plan kako će utjerati, navodni, dug. Pritom su ga i ostavili zatočenog u potkrovlju u Hrvojevoj ulici. Na rastanku su ga, navodno, obilno »počastili« udarcima, a oduzeli su mu i cipele, kapu i ključeve od stana.</p>
<p> Svi optuženici ponovno su izjavili da se ne osjećaju krivima. </p>
<p> U utorak će se pred sud pozvati svjedok čije su ime i identitet otkriveni tek na raspravi u ponedjeljak, a po hitnom postupku istog dana pred sudom će se pojaviti i stručnjak, predstavnik - specijalne policije. Novi svjedok imat će zadatak da objasni okolnosti, pod kojima je oštećeni ostao bez naušnica, dok su ga, navodno, maltretirali otmičari, a zadatak pripadnika specijalnih postrojbi sastojat će se u tome da u sudnici stručno objasni pojedinost, važnu za ishod postupka. Pitat će ga se je li oštećenom, s obzirom na njegovu visinu i tjelesnu građu bilo moguće uteći iz zatvorene sobe u potkrovlju, sa velike visine, gdje je trebao skočiti iz uskog prozora, pritom se uhvatiti za oluk, popeti se olukom na kosi krov i preko krova naći spas u jednoj liječničkoj ordinaciji i pozvati pomoć.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Gredelj tužio Pupovca zbog »jezika ulice«</p>
<p>Predsjednik Srpskog narodnog vijeća izjavio je na sudu da se ne namjerava ispričati predsjedniku Udruge hrvatskih sudaca, »jer se ne smatra krivim«</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - U ponedjeljak je na Općinskom sudu u Zagrebu održana rasprava u povodu tužbe predsjednika Udruge hrvatskih sudaca Vladimira Gredelja protiv predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV), Milorada Pupovca.</p>
<p>Povod tužbi za uvredu je Pupovčeva izjava sa konferencije za novinare SNV-a koju je 26. listopada prošle godine objavio Vjesnik.</p>
<p> Pupovac je tada, komentirajući napade na Miloša Vojnovića, kandidata za mjesto suca u Vukovarskom županijskom sudu, izjavio da »o kandidaturi Miloša Vojnovića za suca Županijskog suda u Vukovaru može odlučivati samo DSV, a ne jezik ulice koji predvodi predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj. Gredelj se u svojim argumentima ne poziva ni na jedan zakonski i pravni dokument, jer ni ne postoji odredba koja bi zbog sudjelovanja u ratu onemogućavala daljnju djelatnost u mirnodopskom razdoblju«.</p>
<p>Milorad Pupovac je u ponedjeljak sucu Zdravku Majeroviću rekao kako se ne namjerava ispričati Vladimiru Gredelju. </p>
<p>»Ne smatram se krivim. Nije bilo namjere uvrede, riječ je bila o ocjeni i kritičkom mišljenju o javnom istupu gospodina Gredelja, a ne ocjena osobe Gredelja«, rekao je Pupovac podsjetivši da je Miloš Vojnović preminuo od srčanog udara 25. listopada, istu večer nakon spomenute konferencije za novinare, sazvane zbog kampanje protiv njega.</p>
<p>Sljedeća rasprava zakazana je za 26. lipnja, kada će se saslušati i tužitelj Gredelj, a od Vjesnika će se zatražiti primjerak izdanja od 26. listopada prošle godine. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Građani kupili već dva milijuna kunskih državnih obveznica</p>
<p>Obveznice nose veći prinos nego oročena štednja u bankama, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju izdanja vrijednog milijardu kuna / Obveznice su korak ka dodatnom afirmiranju kune kao valute za dugoročnu štednju</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Prvu emisiju kunskih državnih obveznica u ukupnom iznosu od milijardu kuna namijenjenu domaćem tržištu, odnosno institucionalnim investitorima, ali i građanima, predstavili su u ponedjeljak zamjenik i pomoćnik ministra financija Damir Kuštrak i Hrvoje Radovanić, te predstavnici uprava Riječke i Splitske banke, koje su pokrovitelji i aranžeri izdanja. Ulaganje u ove obveznice atraktivno je i stoga što one nose veći prinos nego oročena štednja u bankama, istaknuto je tom prigodom. </p>
<p>Iz spomenutih banaka ističu i da je ovo izdanje važan korak ka dodatnom afirmiranju kune kao valute za dugoročnu štednju i investicije. Realni prinos na kunske obveznice nudi uvjerljivo najveći realni srednjoročni prinos među svim tranzicijskim srednjoeuropskim zemljama, a očekuje se i visoka likvidnost tih obveznica.</p>
<p>Obveznice imaju rok dospijeća pet godina, fiksnu godišnju kamatnu stopu od 6,125 posto, uz polugodišnju isplatu kupona. U srijedu, 28. svibnja bit će uvrštene u prvo kotaciju Zagrebačke burze, a dan kasnije počinje trgovanje pod burzovnim simbolom RHMF-O-085A. </p>
<p>Prema podacima Riječke i Splitske banke, oko 40 posto izdanja upisale su banke, oko 20 posto mirovinski fondovi, oko 10 posto otpada na ostale institucionalne investitore i stanovništvo, a preostalih 30 posto na inozemne investitore. Njihov interes bio je daleko veći, ali s obzirom da je ova emisija primarno namijenjena domaćem tržištu, upis inozemnih investitora u primarnoj emisiji limitiran je na 30 posto. Iz Riječke i Splitske banke ističu da je u posljednjih nekoliko dana povećan interes stanovništva za upisom obveznica, a dosad je građanima plasirano oko dva milijuna kuna.</p>
<p>Predstavljajući obveznice, Kuštrak je istaknuo je da su stvoreni svi preduvjeti da se na hrvatskom tržištu može plasirati ovakav instrument financiranja, te kazao da mu je »drago što se proširio krug banaka koje mogu aranžirati ovakvo izdanje«. </p>
<p>Najavio je da će i on u utorak osobno kupiti nešto obveznica, predviđajući da će im vrlo brzo cijena biti veća od nominale (1 kuna). To je, kako saznajemo, tržište već potvrdilo, iako se još ne može trgovati.</p>
<p>Kuštrak je podsjetio i da se uskoro navršava deset godina od početka primjene prvog hrvatskog stabilizacijskog programa u Hrvatskoj (listopad 1993.), te da od tada vlada makroekonomska stabilnost, stabilan tečaj i niska inflacija, a i u ovoj (pred)izbornoj godini, dodao je, svi su makroekonomski indikatori vrlo pozitivni. Povremeno, dodao je, ima problema s proračunskim deficitom, no on će i ove godine biti ispod 5 posto, kazao je Kuštrak.</p>
<p>Goran Gazivoda, predsjednik uprave HVB Croatia (koja se spaja sa Splitskom bankom) , istaknuo je da »ovaj posao dolazi u pravo vrijeme za naše banke, odnosno u vrijeme njihova spajanja«.</p>
<p>Sava Dalbokov, član uprave Riječke banke, kazao je da je ovo izdanje obveznica presedan koji je tržište dugo čekalo, te da se zahvaljujući njemu produžava kunska krivulja prinosa. </p>
<p>Kunske obveznice, prema njegovim riječima predstavljaju vrlo atraktivno ulaganje i u regionalnim okvirima, jer u usporedbi sa Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom, Češkom i Poljskom, osiguravaju najveći realni prinos (5-godišnji prinos umanjen za predviđenu inflaciju iznosi nešto manje od 4 posto).</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>PBZ i Zagrebačka banka bojkotiraju kunske obveznice</p>
<p>Izdavanje prvih kunskih obveznica pratio je i (ne)očekivani izbor aranžera izdanja. Za pokrovitelja i vodeće aranžere izdanja izabrane su Splitska i Riječka banka, odnosno HVB i Erste koje na hrvatskom tržištu dosad nisu imale sličnih iskustava.</p>
<p>To je prvi put da za aranžere izdanja nisu izabrane Zagrebačka i Privredna banka, što je utjecalo i na njihov negativan stav prema tom izdanju, kao i na ponašanje mirovinskih fondova u njihovu vlasništvu, što nikako nije dobro za sekundarno tržište jer će biti smanjena likvidnost. </p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje u cijelosti je kao i matična banka bojkotirao izdanje, a slično je postupila i Zagrebačka banka. AZ mirovinski fond navodno je ipak upisao određeni iznos državnih obveznica. Slično, ali ipak blaže, su se ponijele i druge banke koje su kandidirale za aranžere izdanja - Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria banka, te Hrvatska poštanska banka.</p>
<p>Kunskim državnim obveznicama nisu oduševljeni niti osiguravateljske kuće, koje ipak više vjeruju deviznim klauzulama. Među značajnijim stranim kupcima kunskih državnih obveznica su, kako saznajemo, upravo bankarske grupacije aranžeri izdanja. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HT uvodi jeftinije telefoniranje i nižu cijenu pretplate </p>
<p>HT uvođenjem tzv. socijalnog paketa ispunjava jedan od tri Vladina zahtjeva / Radi se o većem ulaganju u fiksnu telefoniju i poboljšanju uvjeta za korištenje Interneta</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Hrvatski telekom pripremio je tarifne pakete kako bi omogućio siromašnijim građanima korištenje fiksne telefonije pod posebnim uvjetima. Radi se uvođenju tzv. socijalnih tarifa, kao i nižoj cijeni pretplate. Uz to, uskoro će jeftinije telefonirati i oni čije potrebe odudaraju od uobičajenih korisničkih navika, odnosno oni koji imaju više međunarodnih poziva. </p>
<p>U HT-u ističu da je mjesečna naknada u Hrvatskoj upola manja nego prosječna naknada u EU, te za oko 20 posto manja u odnosu na prosjek zemalja srednje i istočne Europe. Naime, U HT-u tvrde da nema ni jedne zemlje u Europi koja nema mjesečnu naknadu (telefonsku pretplatu) u fiksnoj telefoniji. </p>
<p>Naprotiv, nakon liberalizacije telekomunikacijskog tržišta mjesečne naknade, uz sniženje cijena, narasle su i do 38 posto u EU i 75 posto u zemljama srednje i istočne Europe. Mjesečna telefonska pretplata, primjerice, u Sloveniji iznosi 13,2 eura, Mađarskoj 13,1 euro, Poljskoj 10,7 eura, a u Hrvatskoj 8,1 euro ili 60 kuna plus PDV. U spomenutu cijenu mjesečne pretplate nije uračunat bonus, koji iznosi 10 kuna.</p>
<p>S druge strane, mjesečna telefonska pretplata u fiksnoj telefoniji iznosi u Norveškoj 21,2 eura, Austriji 17,4 eura, Nizozemskoj 17,2 eura, u Danskoj 15,8 eura, Švedskoj 13,7 eura, Njemačkoj 13,3 eura, te Francuskoj 13 eura.</p>
<p> Osim povoljnijeg telefoniranja za siromašnije, Vlada je od HT-a zatražila i veća ulaganja u fiksnu telefonsku mrežu i u napredne tehnologije, te poboljšanje uvjeta korištenja Interneta. Hrvatska je, naime, po broju fiksnih telefonskih linija (40,8 posto) ispred većine zemalja kandidata za EU, ali zabrinjava sve veća razlika između broja fiksnih telefonskih priključaka (oko 1,750.000) i korisnika mobitela na domaćem tržištu, na kojem stupanj pokrivenosti iznosi oko 55 posto.</p>
<p>Zasad nije poznato na koji će način HT ispuniti druge preuzete obveze, iako prostora za snižavanje cijena ima. HT je u 2002. bio najuspješnija tvrtka u okviru Deutsche Telekoma, koji je, kažu u HT-u, dobrim dijelom došao u sadašnje probleme zbog previše dereguliranog telekomunikacijskog tržišta u Njemačkoj. Drugim riječima, fiksni troškovi DT-a nisu rasli u odnosu na realne troškove.</p>
<p>HT je u 2002. ostvario prihod od 7,4 milijarde kuna, što je osam posto više nego u 2001. godini. Dobit HT-a je iznosila rekordnih 1,8 milijardi kuna, a tvrtka ove godine planira investirati 1,3 milijarde kuna. </p>
<p>U HT-u kažu da se puno prigovora odnosi na trajanje obračunske jedinice, koja varira te ovisi o ponudi tarifnih modela. Najčešći je raspon od jedne do 240 sekundi. Osnovni je princip manja mjesečna naknada veća obračunska jedinica i obrnuto, što znači da se obračunske jedinice kompenziraju minimalnom dužinom razgovora.</p>
<p>Nominalne cijene u fiksnoj telefoniji su usporedive sa zemljama u našem okružju, ali su telefonske usluge manje pristupačne korisnicima. Nove cijene su »u proceduri odobravanja, te će uskoro biti predstavljene javnosti«, zaključuju u HT-u.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Certifikati novim savjetnicima za poduzetništvo</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Čak 860 polaznika s područja cijele Hrvatske s uspjehom je završilo seminar za izobrazbu savjetnika za poduzetništvo, a u ponedjeljak su certifikate potrebne za obavljanje tog posla dobila 152 nova savjetnika s područja Zagreba i dijela Zagrebačke županije. </p>
<p>Riječ je o programu Vlade i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, koji se provodi u suradnji s inkubatorima i poduzetničkim centrima čiji je glavni cilj razvijanje savjetodavne mreže na lokalnoj i državnoj razini. </p>
<p>»U dvije godine Ministarstvo je odobrilo 3,5 milijarde kuna kredita za razvoj poduzetništva, a u planu je dodjela još četiri milijarde kuna kredita. Samo novac, međutim, nije dovoljan da se dosegne razina poduzetništva kakva je Hrvatskoj zbog nastavka gospodarskog razvoja i pridruživanja Europskoj uniji neophodna. Poduzetnicima su potrebna nova znanja i vještine i u tome bi im trebali pomoći specijalizirani savjetnici, kakve smo sada dobili, a njihovo obrazovanje već u ovoj će se godini dopuniti dodatnim programima izobrazbe«, rekao je Željko Pecek, ministar za malo i srednje poduzetništvo. </p>
<p>Zahvaljujući suradnji s Odjelom za tranziciju Ministarstva obrane, najviše polaznika seminara, koji je trajao 32 sata, bilo je iz Ministarstva obrane. Od ukupno 152 polaznika, njih 111 pripadnici su MORH-a, a najbolji su odabrani da rade kao savjetnici u tranzicijskim uredima u okviru MORH-ova programa Spectra za tranziciju i zbrinjavanje izdvojenog vojnog osoblja.</p>
<p>B. Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ogromni gubici japanskih banaka</p>
<p>TOKYO, 26. svibnja</p>
<p> - Vodeće japanske banke zabilježile su goleme gubitke u poslovanju drugu godinu uzastopno, produbivši sumnju ulagača raspolažu li one s dovoljno kapitala kako bi se nosile s golemim gubicima u dioničkim portfeljima i troškovima raščišćavanja loših zajmova.</p>
<p>UFJ Holdings, najmanja među četiri tzv. megabanke, objavila je ukupan gubitak u iznosu od 608,02 milijarde jena (5,21 milijardu dolara). Taj je gubitak manji u odnosu na 1.230 milijardi jena zabilježenih godinu dana ranije, no i dalje naglašava slabost njezina kapitala. </p>
<p> Ulagači s nestrpljenjem išćekuju poslovna izvješća drugih banaka da vide da li stroga računovodstvena pravila, koja su potaknula vladu na spašavanje od propasti pete najveće tamošnje banke Resona Holdings, izazivaju poteškoće u radu i drugih banaka i povećavaju sustavne rizike. </p>
<p>U UFJ Holdingsu predviđaju da će se vratiti pozitivnom poslovanju do kraja tekuće godine s nekih 150 milijardi jena. No, analitičari drže da će banke teško postići povećanje zarada u stagnirajućem gospodarstvu, u kojem deflacija dodatno pogoršava situaciju u bankarskom sustavu opterećenom lošim zajmovima, koji se procjenjuju na oko 40.000 milijardi jena.</p>
<p> Resona, čije je nedavno priznanje da ima problema s kapitalom potaknulo nove zabrinutosti glede tog sektora, izvijestila je o gubitku od 838 milijardi jena (7,17 milijardi dolara), trostruko većem od očekivanoga.</p>
<p> Za pogoršanje stagnacije u japanskom gospodarstvu tijekom proteklih deset godina ponajviše se krive golemi iznosi loših zajmova, kojima je opterećen tamošnji bankarski sustav. Iako su kamatne stope gotovo na nultoj razini, kompanije teško dolaze do novih zajmova kod banaka koje se, pak, međusobno okrivljuju za održavanje na životu tvrtki u umirućim industrijama, kada bi stečaj možda bio zdravija opcija. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatska bi trebala s regijom što prije ući u europski sustav dalekovoda </p>
<p>Tu inicijativu potvrdio i posebni koordinator Pakta Erhard Busek rekavši da je plan postići taj cilj do početka 2006. / Ostvarenje tog cilja, na kojem inzistira Europska komisija, trebalo bi pridonijeti ukidanju monopola u svakoj državi, te pojeftiniti cijenu električne energije za potrošače / Hrvatska je zainteresirana za regionalnu suradnju, neovisno o individualnom putu prema EU, kaže nacionalna koordinatorica za Pakt Spomenka Cek / Postoji niz ideja o napredovanju regije, a one koje Hrvatskoj ne budu odgovarale, neće ih ni prihvatiti </p>
<p>CAVTAT, 26. svibnja </p>
<p> - »Europska komisija je putem Pakta stabilnosti zatražila od posebnog koordinatora Pakta Erharda Buseka da potakne sve zemlje jugoistočne Europe da započnu pripreme, i političke i pravne, za što hitnije stvaranje zajedničkog sustava električne energije u regiji. Taj sustav mora biti u skladu sa standardima i pravilima Europske unije kako bi se te zemlje mogle što prije uključiti u zajedničko tržište električne energije Europske unije«, izjavili su u ponedjeljak Vjesniku diplomatski izvori.</p>
<p> Takvu inicijativu potvrdio je i sâm Busek naglasivši kako je plan postići taj cilj do početka 2006. godine. Njime bi trebalo započeti prilagođavanje zajedničkom tržištu električne energije Europske unije kako bi cijela regija što prije postala dijelom zajedničkog europskog sustava napajanja tim energentom. Ostvarenje tog cilja, na kojem Europska komisija snažno inzistira, trebalo bi pridonijeti i ukidanju monopola u svakoj državi, te pojeftiniti cijenu električne energije za potrošače.</p>
<p> Od Hrvatske se očekuje da od samoga početka aktivno sudjeluje u pregovorima kako bi se to tog cilja što prije došlo, rekli su diplomatski izvori. </p>
<p> U Cavtatu se u ponedjeljak i utorak održava dvodnevni sastanak Pakta stabilnosti na kojemu se prvi put razgovara o svim trima temama odjednom - demokratizaciji, ekonomskom napretku i sigurnosti. Te teme unutar Pakta podijeljene su na tri radna stola.</p>
<p> Drugoga dana sastanka regionalnim stolom predsjedavat će hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a u radu skupa sudjelovat će i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Hrvatska kao domaćin sastanka Pakta stabilnosti ima priliku aktivno sudjelovati u radu te regionalne inicijative, a jedan od ključnih uvjeta Europske unije upravo je regionalna suradnja.</p>
<p> »Hrvatska je počašćena samom činjenicom da je domaćin sastanka i time šalje signale da je uistinu zainteresirana za regionalnu suradnju, neovisno o našem putu prema Europskoj uniji koji je individualan«, izjavila je nacionalna koordinatorica za Pakt stabilnosti Spomenka Cek. </p>
<p>Dodala je da je u pogledu gospodarske suradnje učinjeno mnogo jer je potpisan niz ugovora o zoni slobodne trgovine, u čemu je Hrvatska na vodećem mjestu. To konkretno znači, izjavila je Spomenka Cek, da je Hrvatska liberalizirala više od 80 posto svoje trgovine ne samo sa susjedima nego i šire. To smatram apsolutno pozitivnim jer se to pozitivno odražava na naš izvoz i na trgovinske odnose općenito, naglasila je. </p>
<p>Nacionalna koordinatorica ustvrdila je da EU pozitivno gleda na te procese, podsjetivši na važnost stvaranja Cefte. Ipak, rekla je da o napredovanju regije postoji niz različitih ideja. One koje Hrvatskoj ne budu odgovarale, neće ih ni prihvatiti, istaknula je Spomenka Cek. </p>
<p>Pakt stabilnosti u novom je zamahu kako bi pojačao svoju ulogu u regiji, a uživa punu potporu Europske unije. Sve snage Pakta, regionalne inicijative bit će usmjerene prema osposobljavanju zemalja u regiji da što prije ispune europske kriterije.</p>
<p> Sastanak Pakta istodobno se smatra dijelom priprema za solunski sastanak na vrhu Europske unije u lipnju, kad bi se i službeno trebao prihvatiti i predstaviti novi oblik politike prema zapadnom Balkanu. Ključ je te politike snažniji, partnerski pristup zemljama u regiji kako bi bile što sposobnije prihvatiti europske kriterije potrebne za ulazak u punopravno članstvo Unije. </p>
<p> U nadolazećem razdoblju Pakt će se, uz ekonomske projekte, koncentrirati na borbu protiv organiziranog kriminala i na sređivanje graničnog sustava kako bi se olakšale komunikacija i trgovina, a s druge strane spriječile ilegalne aktivnosti. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Iliescu: Između Rumunjske i Hrvatske nikad u povijesti nije bilo sukoba </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Rumunjski predsjednik Ion Iliescu posjetio je u ponedjeljak Hrvatski sabor i razgovarao s njegovim predsjednikom Zlatkom Tomčićem. U izjavi nakon sastanka, Iliescu je istaknuo da između Rumunjske i Hrvatske nikad u povijesti nije bilo sukoba, ali je nedavna situacija na području bivše Jugoslavije utjecala na bilateralne odnose dviju zemalja. »Danas se stanje počinje normalizirati uključujući i razvoj gospodarstva. Razvoj regionalne suradnje koristan je za obje zemlje koje teže integraciji u euroatlanske strukture. Kako bi taj zajednički cilj bio ostvaren, važna je naša suradnja«, izjavio je rumunjski predsjednik. Tomčić je izrazio zadovoljstvo što je u rumunjskom izaslanstvu bio i zastupnik hrvatske manjine u rumunjskom parlamentu, na čiji će poziv posjetiti Rumunjsku 2. srpnja.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Libra i LS zajedno preko praga, a HSLS svojim putem</p>
<p>Dorica Nikolić (HSLS): Danas liberali nisu ona snaga kakva su bili kad je HSLS bio jedina oporba HDZ-u / Jozo Radoš (Libra): Liberalna ideja nije ugrožena, ali bi bilo bolje ako bi liberalne stranke bile složnije, što znači i snažnije / Ivo Banac (LS): Kao politička tendencija, liberalna je ideja mnogo jača od onoga što pokazuju izborni rezultati stranaka liberalnog predznaka</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Koliko su liberali respektabilna politička snaga u Hrvatskoj i kakvim se rezultatima stranke liberalnog predznaka mogu nadati na predstojećim parlamentarnim izborima? I sami su čelnici liberalnih stranaka svjesni da liberalna opcija više nema onu snagu kakvu je imala devedesetih, kad je HSLS kao jedina liberalna stranka suvereno vladao oporbenom političkom scenom, okupljajući značajne političke snage. U međuvremenu se HSLS rascijepio čak dva puta i nastale su nove stranke - LS i Libra. Ipak, svi dužnosnici stranaka liberalnog predznaka - HSLS-a, LS-a i Libre, nadaju se izbornom uspjehu.</p>
<p>Liberalni profil </p>
<p>»Danas liberali nisu ona snaga kakva su bili kad je HSLS bio jedina oporba HDZ-u«, mišljenja je Dorica Nikolić. Glavna tajnica HSLS-a naglašava da tzv. čisti liberalizam sad u Hrvatskoj možda nema takvu perspektivu kakvu ima socijal-liberalizam a to je, kaže Nikolić, upravo ono što zastupa HSLS, jer je to stranka koja u sebi nosi i važnu socijalnu komponentu. </p>
<p>»U vrijeme kada se HSLS osnivao, nismo mislili da će socijal-liberalizam biti pravac koji će biti primarno zastupljen, no pokazalo se da je Hrvatska socijalno osjetljiva zemlja, kao što su i ostale tranzicijske zemlje, pa je socijal-liberalizam u prvom planu, nasuprot 'čistom liberalizmu' koji će se uvijek mučiti s tim hoće li ili neće prijeći izborni prag«, smatra Dorica Nikolić.</p>
<p>Jozo Radoš, predsjednik Libre, stranke koja je nastala drugim raskolom HSLS-a prošlog ljeta, naglašava da je HSLS napustio liberalni prostor i da je sad bliže izrazito desnim strankama, pa s takvim HSLS-om ne računa kao s liberalnom snagom. »Unatoč svemu što se dogodilo, smatram da liberalne stranke još imaju znatnu snagu na političkoj sceni, a ona može i porasti pravilnim vođenjem politike«, kaže Radoš, ponajprije misleći na suradnju Libre i LS-a. »Nema spora o liberalnom karakteru tih dviju stranaka«, ističe predsjednik Libre. </p>
<p>Mišljenja je i da HNS, koji nije nominalno liberalna stranka, također ima liberalni profil, a toj grupaciji pribraja i SDP, koji prema njegovim riječima također dijelom provodi liberalnu politiku. »Stoga smatram da liberalna ideja nije ugrožena, ali bi bilo bolje ako bi liberalne stranke bile složnije, što znači i snažnije«, kaže Radoš, dodajući da u tom smislu Libra i zagovara suradnju liberalnih stranaka, plod čega su Librini vrlo dobri kontakti s LS-om.</p>
<p>Vrlo je sličnog mišljenja i Ivo Banac, predsjednik LS-a, koji također ističe suradnju LS-a i Libre na jačanju liberalne opcije u Hrvatskoj. »Kao politička tendencija, liberalna je ideja mnogo jača od onoga što pokazuju izborni rezultati stranaka s liberalnim predznakom«, ocjenjuje Banac, dodajući da liberalnu misao u Hrvatskoj zagovara niz stranaka, te da je liberalna ideja mnogo ozbiljnije zastupljena u Hrvatskoj nego što je to slučaj u ostalim tranzicijskim zemljama. »LS zagovara zbližavanje liberalnih stranaka, posebice s Librom, i mišljena sam da zajedno možemo prijeći izborni prag«, kaže Banac. </p>
<p>No i Banac i Radoš priznaju da je njihova suradnja još u ranoj fazi te da dogovora još nema. Bude li sve išlo prema planu, predsjednik Libre prognozira da bi koalicija tih dviju stranaka na sljedećim izborima mogla osvojiti desetak zastupničkih mjesta u parlamentu. »Takve prognoze potkrepljuju i najnovija istraživanja, prema kojima su LS i Libra vrlo blizu osvajanja po jednog zastupnika u svakoj izbornoj jedinici«, kazao je Radoš.</p>
<p>Takvom se rezultatu nadaju i u HSLS-u, koji LS i Libra više ne smatraju partnerom. »Cilj nam je osvojiti minimalno jednog zastupnika po izbornoj jedinici, a u nekima se nadamo da će ih biti i više«, ističe Dorica Nikolić. Što se tiče snage HSLS-a da ponovno osvoji biračko povjerenje, ona kaže da je neosporan uspjeh stranke bio rezultat postignut sa SDP-om na trećesiječanjskim izborima, no jednako tako, koalicija sa SDP-om bila je i najveći neuspjeh HSLS-a, jer stranka djelovanjem u Vladi nije uspjela provesti ono što zastupa u svom programu.</p>
<p>»HSLS je u koaliciji koja je osvojila izbore postao samo jedna od šest stranaka, a i dijelu HSLS-ovih ministara bilo je draže obnašati vlast nego zastupati temeljna načela HSLS-a«, objašnjava glavna tajnica razvoj događaja u HSLS-u prošlog ljeta, koji je itekako utjecao na rejting stranke i javno mnijenje o liberalima u Hrvatskoj.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Radin: Vlada nije ozbiljno pristupila izborima</p>
<p>Čuhnil: Nevjerojatno je da je Vlada mogla očekivati takve rezulate / Santo: Nije poslana obavijest svakom biraču pojedinačno o vremenu i mjestu izbora / Đukić: Na listama kandidata za vijeća nacionalnih manjina trebala je biti i politička opcija koju zastupaju</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Vladino priopćenje o održanim izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, održanima 18. svibnja, u kojem piše da je sama rasprava o pripremi i usvajanju Ustavnoga zakona o prasvima nacionalnih manjina »bila medijska priprema predstojećih izbora, da Vlada izbore nije prerano raspisala i da su prvi izbori prošli u okviru očekivanog odziva«, među manjinskim saborskim zastupnicima izazvalo je čuđenje i nezadovoljstvo.</p>
<p>»Nevjerojatno je da je Vlada mogla očekivati takve rezulate«, rekla je Zdenka Čuhnil, saborska zastupnica Čeha i Slovaka. »Zanima me znači li to da je Vladin stav zapravo stav Mate Arlović, potpredsjednika Hrvatskog sabora, koji je rekao da manjine žele integraciju bez identiteta, odnosno da žele građansku opciju.« Ona tvrdi da je Vlada učinila dva propusta koji joj se ne mogu oprostiti. Prvo, nije osigurala novac za izbornu promidžbu i pristup medijima te, drugo, nije osigurala dovoljan broj biračkih mjesta i dostupnost tim mjestima.</p>
<p>Tibro Santo, saborski zastupnik mađarske manjine, misli da Vlada izborima za manjinsku samoupravu pridaje važnost koliko i izborima za mjesnu samoupravu, pa otud i njezina očekivanja o odzivu birača. Čak su, kaže Santo, postupali kao pri izborima za mjesnu samoupravu, jer nisu poslali obavijest svakom biraču pojedinačno o vremenu i mjestu izbora. Njemu i manjini koju zastupa neprihvatljiv je takav stav, jednako kao i Arlovićeva tvrdnja da manjine podržavaju građansku opciju. To je, po njegovu mišljenju, u suprotnosti s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i zato što se time zapravo ne poziva većinu na provedbu Ustavnog zakona.</p>
<p>Furio Radin, saborski zastupnik Talijana, smatra neprihvatljivim Vladin stav da je rasprava i prihvaćanje Ustavnog zakona bila medijska priprema za izbore, a pred Vladinim zaključkom da su prvi izbori prošli u sklopu očekivanog, osjeća se, rekao je, bespomoćnim. Budući da je Vlada očekivala takav odziv birača, kaže Radin, »mogu samo zaključiti da nije ozbiljno pristupila izborima«. On drži da su državne ustanove prve koje moraju uspostavljati uvjete za uspjeh izbora, a ne prednjačiti u podržavanju njihova neuspjeha. Također smatra da su kritike glede tih izbora upućene Vladi bile jako utemeljene, a ne neutemeljene, kako tvrdi Vlada. Zato, neka se svi zamisle što je na ove izbore izašao jedan od 10 pripadnika manjina, izjavio je Furio Radin.</p>
<p>Vladino priopćenje je u skladu sa suštinom samog instituta Ustvanog zakona, koji se zove manjinska samouprava, naglasio je Milan Đukić, zastupnik Srba u Hrvatskom saboru. Međutim, on probleme koji su se očitovali prigodom izbora dijeli na tehničke (broj biračkih mjesta i popisi birača) i na one što se odnose na zaštitu ljudskih prava i sloboda, a tiču se smisla i pitanja što je to manjinska samouprava, odnosno nacionalno vijeće.</p>
<p>Primjerice, rekao je Đukić, u općini gdje žive i imaju vlast, znači i legalitet i legitimitet, pripadnici jedne etničke, u vijeća su izabrani politički neistomišljenici te manjine, koji po prirodi stvari, po tome što je uloga vijeća, mogu osporavati rad lokalne samouprave. Ili, u suprotnom, ako bi predstavnici lokalne samouprave dobili i vijeća, onda su ta vijeća suvišna. Tvrdi da je na listama kandidata za vijeća trebala biti i politička opcija koju kandidati zastupaju. Ovako, kadija te tuži, kadija ti sudi, zaključio je Milan Đukić.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Prijave za studij medicine na engleskom do 4. srpnja</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u sljedećoj akademskoj godini (2003./2004.) uvest će program dodiplomskog studija medicine na engleskom jeziku u trajanju od 12 semestara (6 godina), rečeno je na tom fakultetu. </p>
<p>Prednost programa, kako ističu na Medicinskom fakultetu, uz nastavu na engleskom bit će i u modificiranom programu prilagođenom američkim i europskim standardima te međunarodnim nostrifikacijskim ispitima.</p>
<p> Za studij medicine na engleskom jeziku postoji interes, kako među strancima, djecom naših iseljenika treće i četvrte generacije, tako i među hrvatskim građanima koji taj studij žele studirati na engleskom jeziku, rečeno je na fakultetu.</p>
<p> Na studij će se upisati do 50 studenata za osobne potrebe, a cijena studiranja je sedam tisuća eura godišnje ili 7200 eura u dvije rate, prije početka svakog semestra.</p>
<p>Prijave se primaju do 4. srpnja za prvi upisni rok, odnosno do 3. rujna za drugi upisni rok. Razredbeni ispit će se provoditi iz biologije, kemije i fizike na engleskom jeziku 11. srpnja u prvom roku, a 5. rujna u drugom roku. Kandidati moraju imati završenu četverogodišnju srednju školu, dobro poznavati engleski jezik i imati solidna predznanja iz biologije, kemije i fizike. Detalji će biti objavljeni 29. svibnja na konferenciji za novinstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Osnovat ćemo novu CEFTA-u na jugoistoku Europe«</p>
<p>Mi namjeravamo europsku trgovinsku asocijaciju pretvoriti u jugoistočnu europsku asocijaciju slobodne trgovine / Nakon posljednjeg proširenja EU-a, izvan te zone ostat će Hrvatska, Rumunjska i Bugarska. Mislim da će to ići u smjeru stvaranje nečega, što je prije bila CEFTA, jer je CEFTA poslužila kao »centar za obuku« za zajedničko europsko tržište </p>
<p>CAVTAT, 26. svibnja</p>
<p> - Pakt o stabilnosti nakon četiri godine postojanja bilježi novi zamah u radu. U Cavtatu, na sastanku svih triju radnih stolova, razgovarali smo s posebnim koordinatorom Pakta Erhardom Busekom.</p>
<p>• U najavi cavtatskog sastanka govorilo se o tome kako Pakt o stabilnosti ulazi u novu fazu u kojoj će se intenzivnije raditi na ostvarenju ciljeva Pakta - oporavku regije u svim granama kako bi se što prije dostigli europski standardi. Slažete li se s tom ocjenom?</p>
<p>- Mislim da možemo govoriti o napretku u regiji. Posljednji izbori koji su se održali u regiji bili su demokratski i držim da se stvari kreću u dobrom smjeru. Napredovalo se u vezi s pitanjem slobode medija, procesa demokratizacije, a i infrastrukturni projekti su se povećali za 50 posto. Naravno da još ima problema poput civilne sigurnosti, povratka izbjeglica ili pitanja organiziranog kriminala, no moram naglasiti da organizirani kriminal nije samo regionalni već i globalni problem. Ono što smo nekad zvali crisis menagement, dakle upravljanje krizom, sve više postaje crisis prevention, odnosno sprječavanje da do krize uopće dođe. To je napredak ka cilju ulaska ovih zemalja u Europsku uniju.</p>
<p>• Pakt o stabilnosti je doživljavao velike kritike posebice zemalja u regiji kad se radi o ekonomskom dijelu pomoći za gospodarski razvitak. Često se govorilo da novca za takvo što Pakt uopće nema?</p>
<p>- Ne radi se o tome. Nedostatak novca nije problem, novca na raspolaganju ima, no najviše je problema u vezi sa samom regijom, odnosno s razvojem projekata na temelju kojih se odobravaju sredstva. Ako projekata nema ili nisu dobro napravljeni, ne možete potrošiti novac. Mi podržavamo svaki projekt, jer smo zainteresirani da se krene naprijed. Često nam se događa da se projekti blokiraju zbog, primjerice, nesređenih vlasničkih odnosa u samoj zemlji. Često nije jasno tko je vlasnik zemljišta na kojem se projekt treba realizirati ili pak pravila rada na takvim projektima nisu u skladu s pravilima Europske unije. Moram reći i da neke zemlje oklijevaju u izradi projekata i to zbog nekih unutarnjopolitičkim problema.</p>
<p>• Kakvo je stanje u Hrvatskoj?</p>
<p>- Neki projekti su u tijeku, neki nam nedostaju. Jako nam je važan projekt prometne povezanosti Koridorom 5, ali to treba napraviti u suradnji s Bosnom i Hercegovinom. Na ovom sam sastanku zamolio hrvatske predstavnike da dodatno pojačaju aktivnost kako bi se neki projekti napravili zajedno sa susjednim zemljama, posebice u odnosu na infrastrukturu.</p>
<p>• Mnogi u Hrvatskoj još se osjećaju nelagodno kad se spominje osnivanje zajedničkog ekonomskog prostora u jugoistočnoj Europi?</p>
<p>- Nema razloga za nelagodu. Radi se o uvjetu za ulazak na zajedničko europsko tržište. Mi namjeravamo europsku trgovinsku asocijaciju pretvoriti u jugoistočnu europsku asocijaciju slobodne trgovine. Nakon posljednjeg proširenja EU-a, izvan te zone ostat će Hrvatska, Rumunjska i Bugarska. Mislim da će to ići u smjeru stvaranje nečega, što je prije bila CEFTA, jer je CEFTA poslužila kao »centar za obuku« za zajedničko europsko tržište. Hrvatska bi tu trebala biti oprezna, jer često iz redova hrvatskih dužnosnika, kad se spominje ta tema, dolaze ocjene da to nije potrebno. No, nemojte zaboraviti, EU gleda regiju kao cjelinu.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Račan: Tražit ću od Inspektorata rigorozne kontrole rada nedjeljom</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - »Državnom inspektoratu poslat ću zahtjev za rigorozniju kontrolu rada nedeljom«, kazao je premijer Ivica Račan u ponedjeljak u Saboru nakon sastanka Predsjedništva i Kluba zastupnika SDP-a. Naglasio je da SDP nije za rad nedjeljom kao što mu to se želi imputirati.</p>
<p>»Nismo ni mi za rad nedeljom, treba ga destimulirati i treba kontrolirati da radnici koji rade nedeljom budu za to plaćeni«, kazao je Račan, dodavši da za reguliranje te problematike postoji niz primjera u Europskoj uniji od kojih treba uzeti najbolje rješenje. Upravo je rad nedeljom, protiv čega su se pobunili trgovci, koji su dobili podršku i Katoličke crkve, bila jedna od tema sjednice Predjedništva SDP-a. Esdepeovci se zalažu da se poštuje zakon, jer bi tvrtke koje rade nedjeljom trebale platiti svoje rednike 30 posto više, a mnogi poslodavci tu zakonsku odredbu ne poštuju. Stoga će se, kazao je premijer, aktivirati Državni inpektorat, temeljem čijeg će se nalaza sankcionirati poslodavci koji ne poštuju zakonske odredbe. </p>
<p>Osvrćući se na rast rejtinga SDP-a, koji prema nekim istraživanjima ima 16,5 posto biračke podrške, Račana je kazao da nije zabrinut rastom rejtinga, kao što nije bio zabrinut ni njegovim svojedobnim padom. »Žao mi je, svi će morati računati dobrim rejtingom SDP-a«, istaknuo je. SDP trenutačno provodi veliko terensko istraživanje na uzorku od 4000 ispitanika u svim izbornim jedinicama, a rezultati bi trebali biti poznati do sredine lipnja. </p>
<p>SDP će osnovati i radnu grupu za odnose s medijima, na čiji je cilj aktivnije komunicirati s javnošću i medijima, te aktivno reagirati na događaje. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ako uskladimo zakone, Komisija bi već u prosincu razmatrala hrvatsku molbu </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Članovi koordinacije klubova vladajuće koalicije, ojačani predstavnicima užeg kabineta Vlade predvođenim premijerom Ivicom Račanom, postigli su u ponedjeljak u Saboru, na sastanku iza zatvorenih vrata, dogovor o dinamici i načinu donošenja zakona kojim će se hrvatsko zakonodavstvo uskladiti s europskim. </p>
<p>»U hitnom postupku razmatrat će se pedesetak prijedloga zakona koji su vezani za pristupanje Europskoj uniji, a bude li potrebna šira rasprava o pojedinim amandmanima, oformit će se ad hoc radne skupine«, rekao je nakon sastanka koordinacije potpredsjednik Sabora Mato Arlović. Naglasivši kako će Sabor zasjedati do 15. srpnja, najavio je da će vjerojatno biti potrebno sazvati izvanrednu sjednicu Sabora o čemu će odlučiti njegovo predsjedništvo.</p>
<p> Objasnio je da je rok za taj opsežan posao usklađivanja hrvatskoga s europskim zakonodavstvom 15. listopada. Arlović je dopustio mogućnost da zbog »europskih« zakona neki drugi zakonski prijedlozi izgube prioritet, no to će ovisiti o hrvatskim unutarnjim prilikama, potrebama i interesima.</p>
<p>»Ni jedan zakon koji bi bio toliko važan za unutrašnja pitanja i probleme u Hrvatskoj neće biti stavljen po strani, odvagat će se što su prioriteti«, objasnio je. Dodao je da brzina prihvaćanja tih zakona neće utjecati na njihovu kvalitetu jer su mnogi, ističe, već prošli prvo čitanje. »Već na ovoj sjednici bit će doneseno desetak zakona iz 'europskog paketa'«, rekao je, a ostalo he dosta zakona koji imaju »stručno-tehničku dimenziju«.</p>
<p>Na pitanje kad se u Hrvatskoj očekuje upitnik Europske komisije s oko četiri tisuće pitanja, Arlović je odgovorio da bi taj dokument trebao stići u lipnju, no objasnio je da o toj temi nisu posebice razgovarali.»Podržali smo Vladu i njene zaključke da se na sva postavljena pitanja po mogućnosti odgovori do kraja listopada«, kazao je. </p>
<p>Najavio je da će se sastati predsjednici oporbenih i vladajućih klubova, a očekuje se postizanje dogovora svih parlamentarnih stranaka o dinamici i načinu usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. </p>
<p>Neslužbeno se saznaje da će se taj sastanak održati već u srijedu, 28. svibnja, u stanci saborske sjednice. </p>
<p>Arlović nije htio dovoditi u izravnu vezu određivanje datuma izbora i rokove za donošenje »europskih« zakona. Upitan ovisi li datum izbora o rokovima usklađivanja zakonodavstva, odgovorio je niječno.</p>
<p> »O tim rokovima ovisi nešto daleko važnije - stvaranje pretpostavki Vladi da do kraja listopada usuglasi zakonodavstvo s Europskom unijom te da odgovori na upitnik Europske komisije kako bi joj početkom studenog dostavila cjelovito izvješće. Komisija bi onda eventualno već sredinom prosinca prvi put razmotrila hrvatski zahtjev, što bi za nas bilo izuzetno važno, jer je riječ o državnim i nacionalnim interesima«, naglasio je. </p>
<p>Opisujući tijek sastanka proširene koordinacije, Arlović je kazao kako se govorilo i o mogućem postizanju dogovora Hrvatske i BiH vezano uz ratifikaciju sporazuma o luci Ploče i mogućem koridoru kroz Neum. Sabor je svojedobno predložio da se sporazumu doda aneks u formi protokola kojim bi se dodatno regulirao način upravljanja lukom Ploče. </p>
<p>»Čini se kako postoje mogućnosti da se između BiH i Hrvatske postigne rješenje, no o tome se neće raspravljati dok od Vlade ne dobijemo aneks koji će vjerojatno imati formu protokola«, izjavio je Arlović.</p>
<p>Novinare je izvijestio da će se Odbor za Ustav i Poslovnik u utorak očitovati o tome po kojem se postupku donosi odluka o slanju vojnih promatrača u mirovnu misiju na granici Indije i Pakistana. »Budući je riječ o UN-ovoj misiji, postoje mišljenja da o tome ne bi trebao odlučivati Sabor nego samo Vlada koja bi nakon toga obavijestila parlament«, kazao je. </p>
<p>Arlović je najavio da će u srijedu Sabor glasovati o izmjenama Poslovnika vezanim uz elektronsko glasovanje o kojima je raspravljao Odbor za Ustav pa se očekuje da će njegova primjena početi potkraj tjedna.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Haag predao Hrvatskoj dokumente o ratnom zločinu u Paulinu Dvoru </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Tužiteljstvo Haaškoga suda u ponedjeljak je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske predalo istražne materijale o ratnom zločinu u Paulinu Dvoru, izjavila je glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann. </p>
<p> »Preko Ureda ICTY-ja u Zagrebu Državnom odvjetništvu predani su dokazi za predmet Paulin Dvor koji je tužiteljstvo istraživalo, ali ga nije dovelo do stupnja optužnice«, izjavila je Hartmann za Hinu. Materijali su predani na hrvatsku inicijativu koju »tužiteljstvo ohrabruje i podupire«. </p>
<p>Pred Županijskim sudom u Osijeku Županijsko državno odvjetništvo podiglo je 13. ožujka ove godine optužnicu protiv Nikole Ivankovića (44) i Enesa Viteškića (34) za ratni zločin u Paulinu Dvoru. Optužnica ih tereti da su 11. prosinca 1991., kao pripadnici 130. brigade HV-a, iz osvete zbog smrti suborca ubili 19 mještana Paulina Dvora srpske nacionalnosti. U svibnju 2002. haaški istražitelji u masovnoj grobnici pokraj Gospića otkrili su tijela 18 civila iz Paulina Dvora. Sumnja se da su leševi tajno prebačeni u grobnicu Rizvanušu pokraj Gospića. </p>
<p>Florence Hartmann napomenula je i da tužiteljstvo planira podići još tridesetak optužnica protiv osoba s cijelog prostora bivše Jugoslavije. </p>
<p>Optužbe će se uglavnom odnositi na one iz »vrha zapovjednog lanca«. Izravne izvršitelje zločina ICTY neće procesuirati, ali zato nacionalni sudovi trebaju inicirati postupke protiv njih i drugih prekršitelja humanitarnog prava, rekla je Hartmann. </p>
<p> Izrazila je spremnost tužiteljstva da ustupi istražne materijale, navodeći da »tužiteljstvo neće čuvati dokumente o predmetima koje neće voditi«. </p>
<p> Tužiteljstvo je prošli tjedan predalo osam kutija materijala o zločinu na Ovčari vlastima u Beogradu gdje se priprema suđenje osumnjičenim izravnim počiniteljima zločina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Uskoro prijave za članstvo u Vijeću za građanski nadzor nad službama </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost pripremio je u ponedjeljak javni poziv institucijama i zainteresiranim građanima za kandidaturu u Vijeću za građanski nadzor nad sigurnosnim službama. Rok za prijavu je 15 dana od objave javnog poziva.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Odbora Ante Markova, poziv će uskoro biti objavljen u medijima i Narodnim novinama, a procedura će biti slična onoj za izbor članova Vijeća HRT-a.</p>
<p>U skladu sa Zakonom o sigurnosnim službama, Sabor će imenovati sedam članova Vijeća, od kojih jedan nužno mora biti diplomirani pravnik, jedan diplomirani politolog, a jedan diplomirani elektrotehničar. Uz visoku stručnu spremu, u obzir će se uzimati i dosadašnji rad kandidata na području razvoja demokracije, zaštite ljudskih prava, te educiranost u nadzoru nad tim službama. Nakon završetka natječaja Odbor će utemeljiti komisiju koja će razmotriti prijave i prijedlog imenovanja za članove Vijeća poslati Saboru.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zašto Strugar kasni s odlukom o upisima u srednje škole i s novim udžbenicima</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - »Nije nam jasno zašto se sa svime toliko kasni ove godine. Uz to što još nisu donijeli katalog udžbenika za novu školsku godinu - i to u godini kad Zagreb prvi put sam kupuje udžbenike svojim osnovcima i mora se dobro pripremiti za taj posao, ministar Strugar još nije donio ni odluku o upisima u srednje škole«, žale se u gradskim i županijskim uredima za obrazovanje. </p>
<p>Iako ne postoji zakonski rok za odluku o upisu u srednje škole koju donosi ministar prosvjete i u kojoj se, među ostalim, propisuju upisne kvote i datum upisa, običaj je bio da se uredima za prosvjetu ta odluka dostavi do 15. svibnja. </p>
<p>Umjesto toga, županijskim i gradskim uredima stigla je potkraj prošloga tjedna odluka o izmjenama i dopunama odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole, što ih je još više zbunilo.</p>
<p>Na tom dokumentu stoji da je pisan 15. travnja, a uredi su ga dobili između 20. i 22. svibnja. </p>
<p>Prijave za upis u srednje škole trebale bi se predavati 26. i 27. lipnja, no i to još mora potvrditi ministar. </p>
<p>»Do 27. svibnja usklađuju se elementi i kriteriji o upisima nakon čega će ministar Strugar donijeti odluku o upisima u srednje škole i proslijediti je županijskim uredima«, kaže glasnogovornica Ministarstva prosvjete Danijela Grizelj. </p>
<p>Tvrdi da nije riječ o kašnjenju, jer je 10. lipnja rok za objavu natječaja o upisu u srednje škole te da se do tada sve stigne učiniti. </p>
<p>Uredi, međutim, upozoravaju da Ministarstvo kasni i s izdavanjem brošure za upise koja se svake godine uoči upisa dostavlja školama - po jedan primjerak za svaki razred. U Ministarstvu kažu da ni u tome ne kasne, jer je kraj školske godine za osmaše kojima je brošura namijenjena, 15. lipnja, pa se brošure mogu uputiti u škole i nekoliko dana prije toga. Takav odgovor ne zadovoljava urede jer su zatrpani pozivima škola, naviklih da se formalnosti oko upisa rješavaju do 15. svibnja. </p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, u Ministarstvu kasne s odlukom o upisima u srednje škole zbog usklađivanja novog dvojnog oblika izobrazbe u strukovnim školama s elementima i kriterijima upisa. Dovrše li se elementi i kriteriji do utorka, odluka o upisu u srednje škole mogla bi se naći u prosvjetnim uredima još ovaj tjedan.</p>
<p>Katalog udžbenika za novu školsku godinu još je jedan nedovršeni posao u Ministarstvu prosvjete, no za njega priznaju da kasni, iako opovrgavaju da to znači kako će udžbenici kasniti u knjižare. Katalog bi mogao izaći idući tjedan, nakon što stručna povjerenstva za odabir udžbenika promotre žalbe, pristigle na ocjene udžbenika. </p>
<p>Naime, stručna povjerenstva Ministarstva prosvjete negativno su ocijenila 67 udžbenika, a rok za žalbe na njihovo mišljenje istekao je u petak u ponoć. Dotad su nakladnici predali Ministarstvu prosvjete 47 žalbi, od kojih 33 za udžbenike u osnovnim i 14 za one u srednjim školama. Povjerenstva imaju rok od 15 dana da razmotre žalbe, no kako ne bi bilo još većeg kašnjenja, ona će ih, kažu u Ministarstvu, obraditi u najbržem mogućem roku.</p>
<p>U Ministarstvu još ne žele govoriti na što su se konkretno žalili nakladnici, no ističu da je uglavnom riječ o metodičkoj neusklađenosti novih udžbenika.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Požare će gasiti osam timova iz Hrvatske, BiH i SCG</p>
<p>DUBROVNIK, 26. svibnja</p>
<p> - U sjedištu Javne vatrogasne postrojbe »Dubrovački vatrogasci« u ponedjeljak je održan sastanak predstavnika vatrogasaca Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Srbije i Crne Gore o zajedničkom gašenju požara na tromeđi. Sastanak su organizirali predstavnici Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu. Projekt će stajati 205.000 eura i financirat će ga SAD, Švicarska i Norveška.</p>
<p>Posebni koordinator Pakta Erhard Busek naglasio je kako nije dovoljan dogovor o suradnji samo na državnoj razini, već ga treba provesti i na lokalnoj. </p>
<p>»Prirodne i druge nesreće ne poznaju granice, a zajedničkim djelovanjem može ih se spriječiti«, rekao je Busek.</p>
<p>Zajedničko gašenje obavljat će osam timova iz sve tri države s ukupno 72 vatrogasca. Oni će se tijekom lipnja i srpnja obučavati u Zagrebu i djelovat će »prema zajedničkim načelima«. </p>
<p>Istaknuto je da će vatrogasci, u skladu s dogovorom i planovima, moći brzo prelaziti granicu i gasiteljima susjednih država pružati pomoć.</p>
<p>Šef hrvatske misije pri EU Vladimir Drobnjak naglasio je kako osnovna zadaća Pakta nije samo pomoći zemljama da se uključe u eurointegracije, nego i ljudima na ovim prostorima učiniti život ljepšim i sigurnijim. </p>
<p> Dodao je da se na tom projektu zajedničkog gašenja požara pokazuje što stvarno znači regionalna suradnja na lokalnoj razini.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mesić i Iliescu: Sve bolja suradnja Rumunjske i Hrvatske </p>
<p>Hrvatski i rumunjski predsjednik smatraju da treba pojačati robnu razmjenu koja sada iznosi skromnih 40 milijuna dolara te prometnu povezanost posebno naglasivši plovidbu Dunavom / Iliescu istaknuo da će njegova zemlja prenijeti Hrvatskoj svoja iskustva na putu približavanja prema EU / Mesić kazao da bez vukovarske luke na Dunavu nema gospodarskog oporavka Vukovara </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Suradnja Rumunjske i Hrvatske u uzlaznoj je liniji na svim razinama. Ubuduće treba pojačati robnu razmjenu koja sada iznosi skromnih 40 milijuna dolara, te poboljšati prometnu povezanost, posebno kad je riječ o plovidbi Dunavom. </p>
<p>Sukus je to razgovora predsjednika Stjepana Mesića u Zagrebu s rumunjskim predsjednikom Ionom Iliescuom koji je u ponedjeljak stigao u uzvratni dvodnevni posjet Hrvatskoj.</p>
<p>Rumunjski je predsjednik najavio da će se najesen u Bukureštu sastati mješoviti gospodarski odbor i gospodarski predstavnici dunavskih zemalja. </p>
<p>»Svi oblici suradnje dolaze kao podrška na našim putovima priključenja Europskoj uniji«, istaknuo je Iliescu dodajući kako će njegova zemlja prenijeti Hrvatskoj iskustva vezana uz približavanje Uniji. I Mesić je ponovio da su EU, NATO i razvoj privrede strateški ciljevi obiju zemalja i na tom planu moraju surađivati. Plovidba Dunavom bitna je za obje zemlje, istaknuo je Mesić napominjući da bez vukovarske luke na Dunavu nema ni gospodarskog oporavka Vukovara. </p>
<p>»Govorili smo i o naftovodima i plinovodima, pogotovo o naftovodu DružbAdrije kojim se opskrbljuju mnoge zemlje. Ono što nas posebno zaokuplja jest pitanje sigurnosti prometovanja naftom kroz Jadransko more i Mediteran«, upozorio je hrvatski predsjednik skrećući pozornost na to da je potreban ekološki nadzor prijevoza nafte tankerima. </p>
<p>Problema u vezi s mogućim zagađenjem okoliša svjestan je i rumunjski predsjednik Iliescu. Nafta je, rekao je, najveći zagađivač koji treba zamijeniti drugim energetskim izvorom. </p>
<p>Nakon razgovora dvojice predsjednika i pratećih izaslanstava, potpisana su dva dokumenta - sporazum o suradnji diplomatskih akademija ministarstava vanjskih poslova Rumunjske i Hrvatske, te ugovor između dviju vlada o prijevozu na unutarnjeplovnim putevima.</p>
<p>Rumunjske je novinare zanimalo kad će se otvoriti dionica naftovoda od Omišlja prema Constanci, čime se otvara mogućnost transporta nafte od Kaspijskog jezera prema Europi. </p>
<p>Predsjednik Mesić odgovorio je da su ostala neriješena još neka tehnička pitanja, a da će se rješenje ubrzati potpisivanjem sporazuma o transportu ruske nafte između svih zemalja kojima prolazi naftovod DružbAdrije. </p>
<p>Hrvatski su novinari pitali rumunjskog predsjednika jesu li stigle kritike iz Europske unije nakon što je njegova zemlja odlučila sa SAD-om potpisati sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Odgovorio je kako su odlučili potpisati taj sporazum svjesni da to od njih traži prijateljska Amerika, ali i uvažavajući činjenicu da EU nema zajednički stav o tom američkom sporazumu. </p>
<p>»Već smo tri godine u pregovorima za priključenje Uniji. Nadamo se da ćemo 2004. završiti s tim pregovorima i već nagodinu postati punopravni član EU«, zaključio je rumunjski predsjednik istaknuvši da nije bilo pritisaka Europske unije zbog toga što je rumunjski parlament ratificirao sporazum sa SAD-om. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030527].
|
