NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030227].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 220427 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.02.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kajin: Hrvatska je napredovala jer se danas ipak pita bi li ustupila zračni prostor</p>
<p>Budiša: Vlada je svojom odlukom obvezala Hrvatsku/Sanader (HDZ): Vlada je donijela dobru odluku / Jukić (HSP): Vlada je izabrala stranu i pristala je podržati američku akciju koja nije legitimna, bez zaključaka Vijeća sigurnosti UN-a / Kramarić (LS): Postoji opasnost eskalacije terorističkih napada nakon rata u Iraku, a njihov bi cilj mogla postati i Hrvatska / Škare Ožbolt (DC): O Vladinoj odluci nije potrebno mišljenje parlamenta</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Zastupnici u Hrvatskom saboru za Vjesnik su prokomentirali Vladinu odluku o ustupanju zračnog prostora civilnim transportnim zrakoplovima koalicijskih snaga pod vodstvom SAD-a, kojima je namjera razoružavanje Iraka. </p>
<p>Ivo Sanader (HDZ): Vlada je donijela dobru odluku. S obzirom na to da je Hrvatska dio antiterorističke koalicije, nadam se da će zemlje Europske unije postići suglasnost među sobom, jer transatlantska suradnja Europe i SAD-a nema alternative. HDZ ima razumijevanja za američke zahtjeve, jer je oružje za masovno uništenje ozbiljna prijetnja. Ne želim unaprijed govoriti o tome hoće li HDZ podržati odluku Sabora u slučaju da strana vojska stupi na teritorij Hrvatske, no o svakom daljnjem američkom zahtjevu treba raspravljati u Saboru. </p>
<p>Pavle Kalinić (SDP): Sve zemlje u hrvatskom okruženju dale su suglasnost za korištenje zračnog prostora, a na teriroriju Njemačke, koja sada "diže prašinu", nalaze najveće američke vojne baze u Europi. Jasno je da Hrvatska nije imala izbora, no trebali smo već naučiti da se takvi ustupci trebaju dobro naplatiti. </p>
<p>Vlado Jukić (HSP): HSP se protivi ustupanju zračnog prostora. Vlada je izabrala stranu i pristala je podržati američku akciju koja nije legitimna, bez zaključaka Vijeća sigurnosti UN-a. Odluka Vlade je samo nastavak politike koja je započela potpisom na Vilniuskoj skupini, bez obzira na njezino kasnije reteriranje. </p>
<p>Dražen Budiša (HSLS): HSLS se protivi Vladinoj odluci. Premijer Ivica Račan je odluku Vlade stavio u kontekst UN-ove rezolucije 1441, što znači da ju je ona prihvatila kao osnovu za mogući rat, a prema tome Hrvatska preuzima određene obveze. Hrvatsko sudjelovanje u antiterorističkoj koaliciji je dvojbeno, jer je i sama koalicija dvojbena, s obzirom na to da je osnovana zbog posljedica 11. rujna 2001., a ne zbog rata u Iraku. </p>
<p>Zlatko Kramarić (LS): Jedna je stvar biti dio svjetske antiterorističke koalicije, što LS podržava, a drugo je neposredno sudjelovanje u njoj. LS se zalaže za korištenje diplomatskih sredstava, dok je vojna opcija jedino moguća sukladno zaključcima Vijeća sigurnosti. Postoji opasnost eskalacije terorističkih napada nakon rata u Iraku, a njihov bi cilj mogla postati i Hrvatska. </p>
<p>Damir Kajin (IDS): Vlada je napravila golemu pogrešku stavljanjem potpisa na vilniuski dokument bez potpore parlamenta. Nejasno je zašto Vlada sada, kada može računati na potporu, izbjegava izjašnjavanje Sabora. Hrvatska je, međutim, napredovala jer se 2003. ipak pita bi li ustupila zračni prostor, dok to 1999., kada je bio napad na Jugoslaviju, nije bio slučaj. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt (DC): Odluka Vlade nije važna, jer ona nije postojala ni kod napada na SRJ 1999. Važno je, međutim, znati hoće li zrakoplovi nositi nuklearno oružje. Smatram da o Vladinoj odluci o ustupanju zračnog prostora nije potrebno mišljenje parlamenta. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Američki protestanti podržavaju Busha i preventivni rat</p>
<p>Predsjednika podržavaju prezbiterijanci, baptisti i metodisti, dok je većina kršćanskih crkava u svijetu protiv preventivnog rata </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Ono što mnogi ekumenski napori nisu uspjeli, učinila je iračka kriza, okupivši oko zajedničkog smjera većinu kršćanskih crkava u nepodijeljenom protivljenju anglo-američkoj politici tzv. preventivnog rata. Kažemo većinu, jer su najutjecajnije i najsnažnije protestantske crkve u SAD-u - prezbiterijanci, baptisti i metodisti - dale nedvosmislenu podršku George Bushu i njegovoj novoj vojno-političkoj strategiji. </p>
<p>I dok sestrinske protestantske crkve u Europi, okupljene u ženevskom Ekumenskom vijeću, zajedno s katolicima i pravoslavcima, svijetu upućuju poruke kojima jasno daju do znanja da tzv. preventivni rat kojim se smjera na nasilnu promjenu vlasti u jednoj međunarodno priznatoj i suverenoj državi nije moralno opravdan, i dok domicilna Anglikanska crkva u Velikoj Britaniji žestoko kritizira proameričku politiku premijera Tonyja Blaira, a zajedno s njom i britanski baptisti, dotle prekooceanski protestanti podržavaju Busha.</p>
<p>Amerika danas nije više ona iz pionirskih dana. Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do strahovite ekspanzije imigranata iz Trećeg svijeta, pogotovo katolika iz Latinske Amerike, koji su najbrže rastuća vjerska zajednica u SAD-u. Protestantske zajednice u SAD-u, razvedene, često suprotstavljene, počele su gubiti vodeću inicijativu na velikom sjevernoameričkom kontinentu. Istina, njihova je snaga još respektabilna, što pokazuju izbori za američkog predsjednika. Samo jedan predsjednik u povijesti SAD-a nije bio protestant, katolik John Fitzgerald Kennedy. A posljednja dvojica - Bill Clinton i George Bush, pripadnici su najutjecajnijih protestantskih zajednica u SAD-u - baptističke i metodističke. </p>
<p>I dok je baptist Clinton zagovarao umjereno miroljubivu politiku, metodist Bush je zauzeo borbeni stav za uzvratni udarac koji neprijatelju neće ostaviti prostora za sumnju: »Amerika više nije ona stara!« A grlati evangelistički propovjednici poput Jerryja Falwella i Pata Robertsona, pružaju mu svu medijsku podršku dok »grme« američkim televizijskim kanalima kao da »neprijateljima Amerike i kršćanstva« žele poručiti: »Amerika je još ona stara, pionirska, protestantska i velika«. </p>
<p>Sadašnja situacija u kojoj se Amerika, prvi put nakon rata za nezavisnost, našla u situaciji da bude ugrožena i da se brani na vlastitu teritoriju, više je nego povoljna da se na velika vrata proklamira velik povratak tradicionalnim i konzervativnim vrijednostima.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Preventivni rat je apsolutni nonsens« </p>
<p>U SAD-u je zavladala domoljubna euforija i američki baptisti su, nažalost, podržali Busha / Ne postoji objektivna kriza. Postoji »navučena« kriza i »nategnuti« argumenti</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Kako hrvatski baptisti gledaju na američku politiku tzv. preventivnog rata pitali smo predsjednika skupštine Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj i baptističkog pastora u Rijeci Giorgia Grlja. </p>
<p>»Velika je razlika kako na to gledaju baptisti u Americi i kako na to gledamo mi u Hrvatskoj. Tamo je zavladala domoljubna euforija i američki baptisti su, nažalost, podržali George Busha. To mi je jako žao i time želim reći da smo mi apsolutno protiv toga da se ovakve situacije rješavaju ratom. Poglavito stoga što ne postoji nikakva objektivna kriza. Postoji »navučena« kriza, postoje »nategnuti« argumenti. U ovom trenutku Saddam Hussein nije prijetnja nikome oko sebe niti je koga napao. Prema tome, preventivni rat je apsolutni nonsens s bilo koje točke gledišta, a pogotovo kršćanske etike«, ističe pastor Grlj stajalište baptističke zajednice u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, i druge protestantske zajednice u Hrvatskoj koje surađuju u Protestantskom evanđeoskom vijeću (PEV), imaju slično mišljenje i ne nalaze nikakvo opravdanje za preventivni rat. </p>
<p>Pastor Grlj također potvrđuje da su jedino američki baptisti podržali Busha: »Koliko znam, na jednoj inicijativi sjevernoameričkih kršćanskih vođa iz različitih denominacija, isključujući dakle domaće baptiste, čelnik britanskih baptista je također supotpisao peticiju Bushu i Blairu protiv rata. I britanski anglikanci su također neki dan bili kod Blaira da mu izjave svoje moralno neslaganje s takvim neopravdanim ratom, a upravo očekuju i prijem kod Busha«. </p>
<p>Uzroke radikalizmu spomenutih američkih protestantskih zajednica pastor Grlj objašnjava ovako: »U Americi je poznato da jedan određeni segment evangelikalnog kršćanstva jest konzervativan, zbog toga što im se čini da su u društvu nestala sva uporišta. Oni se stoga boje kamo će to društvo otići ako ne ostanu na zasadama koje su se za njih pokazale dobrima, i koje su jedno vrijeme dobro funkcionirale, iako se danas pokazuju konzervativnima.« </p>
<p>G. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Velika Britanija šalje u Zaljev 42.000 vojnika </p>
<p>LONDON, 26. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U sklopu priprema za rat s Irakom, Velika Britanija nedavno je najavila slanje 75 ratnih zrakoplova u zonu Zaljeva. Nad Sjevernim Irakom već od ranije patrolira 25 britanskih zrakoplova koji zajedno s američkima provode zračnu blokadu što ju je UN nametnuo još nakon Zaljevskog rata. </p>
<p>Kada se sve zbroji, Britanija će uskoro u tom području držati stotinu svojih ratnih letjelica, te više od 8000 pripadnika Kraljevskih zračnih snaga. One bi u početnim fazama rata trebale pomoći da se ostvari »uistinu velik prasak«, o kakvu sada govori Pentagon. </p>
<p>London je objavio i slanje oko 30.000 kopnenih trupa, uključujući tu i nešto komandosa, u područje Zaljeva, kao i flotu od 17 ratnih brodova. Kada se zbroje pripadnici svih triju britanskih vojnih rodova koji će se uskoro naći u toj regiji, ispada da će ih biti oko 42.000. Vjeruje se, međutim, da će se znatan dio britanskih kopnenih snaga koristiti za dužnosti u pozadini, a ne za ratovanje na fronti. Zadatak koji će možda biti povjeren britanskim trupama jest čuvanje iračkih naftnih izvora da ih Saddam ne zapali radi sabotaže, kao što je 1991. učinio u Kuvajtu. </p>
<p>Osim vojnog, za Ameriku je, međutim, jednako važan i diplomatski doprinos Britanije. Vojno, Amerikanci praktički mogu ratovati i sami, ako žele. No, diplomatska im potpora postaje sve važnija zbog američkog javnog mnijenja koji rat s Irakom želi jedino ako ga odobri međunarodna zajednica. Saveznici Americi trebaju i radi kasnije skupe rekonstrukcije Iraka koja će mnogo stati. Washington, istina, planira da se troškovi toga barem dijelom pokriju prihodima od iračke nafte. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Njemačka stavila na raspolaganje 10.000 vojnika</p>
<p>BERLIN, 26. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako je njemačka vlada najglasnija u Europi u zahtijevanju mirne opcije za razoružanje režima Saddama Husseina, učinila je gotovo sve što su Sjedinjene Države i NATO zatražili od nje za ratnu opciju. Naime, nitko s njemačke (ni s američke) strane nije javno ustvrdio da je bilo što drugo traženo od Berlina. </p>
<p>Bundeswehr osigurava američke i britanske vojarne u Njemačkoj. Odobren je slobodan prelet borbenih zrakoplova preko njemačkog zračnog prostora, kao i sva logistika koja služi savezničkim vojnicima i vojnim objektima u Njemačkoj. </p>
<p>Postoje, međutim, prijepori u vezi s tim treba li dopustiti vođenje rata protiv Iraka s njemačkog tla, bude li se on vodio bez UN-ove rezolucije. Unatoč navodnim pravnim preprekama, ipak je teško zamisliti da bi njemačka vlada to uskratila Amerikancima. Uostalom, Berlin se nakon izvjesnog kolebanja složio da u Tursku pošalje raketne sustave »patriot« i zrakoplove AWACS. </p>
<p>Njemačka je Bushovu globalnom ratu protiv terorizma stavila na raspolaganje oko 10.000 vojnika. Tako su, osim kontingenta Bundeswehra u Afganistanu, tamo i specijalne postrojbe. Njemačka fregata Bayern i 12 drugih brodova patroliraju oko Roga Afrike.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nepotrebna lekcija haaškom suđenju Slobodanu Miloševiću</p>
<p>Je li haaško tužiteljstvo na suđenju Slobodanu Miloševiću u delikatnoj ili nekoj drugoj poziciji, najmanje je stvar Hrvoja Šarinića, koji tri dana obavijesnim razgovorima informira haaške istražitelje u Zagrebu, uporno tvrdeći ovdašnjoj javnosti da on nije osumnjičenik, da čak nije ni svjedok... / Sam Šarinić kaže da istražitelji pred njim listaju stotine stranica materijala i povremeno zastaju kako bi mu uputili pitanje. Kojeg se to predmeta taj debeli materijal tiče da se o njemu moralo razgovarati tri dana po pet sati dnevno?</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Kroničari zagrebačkih susreta haaških istražitelja sa svjedocima s hrvatske strane »osuđeni« su da sadržaj postupaka razaznaju isključivo iz šturih izjava danih im pred željeznim vratima ureda Suda u Selskoj ulici. Iznimka su izjave koje je nakon saslušanja davao umirovljeni admiral Davor Domazet. One su dane u obližnjem kafiću.</p>
<p>U potonjem slučaju, novinari su od »obavijesnog sugovornika« Hrvoja Šarinića mogli čuti i »ocjenu« suđenja Slobodanu Miloševiću.</p>
<p>»Tužiteljstvo je, izgleda, tanko. Svjedoci im više zastupaju optuženika, nego što ga terete. Zato će morati pozvati i lordove Owena i Carringtona, pa i Albraightovu kako bi pojačali tužiteljsku stranu«, rekao je u utorak Šarinić. Da se radi o pravniku, bio bi to grubi prekršaj ocjenjivanja procesa u toku. To se jednostavno ne radi. Nepravnički položaj ipak mu, iz osobnog opreza, ne omogućava da se uz obavijesno sudjelovanje u postupku pojavljuje i kao kritičar postupka koji se vodi protiv druge osobe, pa makar to bio i Milošević.</p>
<p>Zar je Šarinić za dva dana saslušanja zaboravio da je osobno najavio da će odgovarati istražiteljima o okolnostima iz 1991. godine, odnosno o sadržaju svoje knjige o Tuđman-Miloševićevim sastancima? A baš je tog utorka, opet po vlastitoj izjavi, odgovarao na pitanja u vezi s Bljeskom i Olujom, s najavom da će o događajima nakon Oluje zaključiti svoj obavijesni susret s istražiteljima. Najava i sadržaj ispitivanja, očito, međusobno nemaju nikakve veze.</p>
<p>Drugo, Šarinić je uporno za svojih javnih nastupa ponavljao da je njegov status pred istražiteljima »obavijesni«. Ali, prethodni suradnici haaških istražitelja, kao svjedoci, na primjer, nisu razgovarali s ljudima iz Haaga tri dana kao on. Kakve to obavijesti skupljaju istražitelji o predmetu Milošević, bez obzira što su dvojica zadnjih svjedoka optužbe izvrnuli svoju ulogu. Povijesno gledano, Šarinićeva uloga, kad bi i bila točna njegova procjena da valja ublažiti posljedice svjedoka-prevratnika, nije takva da bi se to moglo shvatiti kao ozbiljno.</p>
<p>To, što je na razgovore dolazio bez odvjetničke pratnje, također ne znači ništa. Svaka sudski podvrgnuta stranka sama odabire način na koji će pred sudom nastupiti. Ali, isto tako, neće, poput Šarinića, uporno ponavljati da nije »pozvan kao osumnjičenik«, čak i kad ga se za taj status ne pita.</p>
<p>Zapravo, o značenju Šarinićavih trodnevnih susreta s istražiteljima se ništa ne zna. Zašto on, zašto baš sada, u kojoj ulozi i s kojim konačnim ciljem? A da se o ulozi pred istražiteljima i ne govori. Ako je točna njegova opaska da je on samo medij »obavijesnih razgovora«, onda je taj status samo još jedan »hrvatski« presedan u suradnji s Haaškim sudom. Budući da je tih presedana, posebno u slučaju Bobetko, a i inače, u tzv. hrvatskim predmetima, bilo i previše, zvuči nevjerojatnim da se ta presedanska praksa nastavlja. U strahu da Hrvatskoj presedani ne - prisjednu.</p>
<p>Službeni se Zagreb, zasad, suzdržava od bilo kakvih komentara svjedočenja bivšeg premijera i bivšeg šefa kabineta pokojnog predsjednika Republike. Ni Vjesnikovi izvori u Haagu ne žele na bilo koji način procijeniti postupak »obevijesnika« Šarinića u odnosu na Miloševićevo suđenje. Razlog tih uzdržanosti se zna. I haaška i hrvatska strana znaju da krug osoba za koje je u bilo kojem smislu zainteresirano tužiteljstvo Suda, sa Šarinićem ne završava. Ali, upozorenje je tu. Nakon što je zbog starosti i bolesti izmakao umirovljeni general Janko Bobetko, Šarinić je prva politička osoba u izravnom kontaktu sa službenicima Haaga. Kontekst u kojem je to obavljeno sa Stjepanom Mesićem je drukčiji i za eventualno zaključivanje je pogrešno izjednačavati ih. Čak ni u smislu političke dužnosti, koju su obojica obavljali u za Haag »zanimljivo vrijeme«. Jer, Mesić je bio akter, a što se Tuđmana i Miloševića tiče, Šarinić je tek svjedok.</p>
<p>No, u prosijavanju tih okolnosti, »sitnica« ostaje - portfelj ministra-predsjednika, koji je Šarinić obavljao. Istina, samo osam mjeseci, ali ipak obavljao i koji bi, nakon svega, mogao uskrsnuti kao ključni razlog zbog kojeg je tako davno najavljeno, a tek ovih dana realizirano - Šarinićevo saslušanje. Sam Šarinić kaže da istražitelji pred njim listaju stotine stranica materijala i povremeno zastaju kako bi mu uputili pitanje. Kojeg se to predmeta taj debeli materijal tiče da se o njemu moralo razgovarati tri dana po pet sati saslušanja dnevno?</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>(Ne)odgovornost iz oporbenih klupa</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Aktualno prijepodne na početku 30. sjednice Sabora nije, kao što se očekivalo, proteklo u znaku žestoke rasprave o Vladinoj odluci da koalicijskim snagama pod vodstvom SAD-a dopusti korištenje hrvatskoga zračnog prostora te slijetanje i točenje goriva za zrakoplove. Vjerojatno je to najbolji dokaz da je Vlada povukla jedini mogući potez za malu zemlju koja se našla između američkoga čekića i nakovnja europskih protivnika vojne intervencije u Iraku bez blagoslova Vijeća sigurnosti UN-a.</p>
<p>Činjenica da su samo četiri zastupnika imala primjedbe na Vladinu odluku, koja je donesena bez konzultiranja sa Saborom, pokazala je da su oporbeni čelnici u raspravama o toj temi u posljednjih desetak dana obilato koristili to što su oporbeni. Time, naime, ne snose »službenu« odgovornost za približavanje Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u. Zato je Sanaderov HDZ i mogao odlučno podržati američke stavove bez obzira na stavove Francuske, Njemačke i ostalih europskih protivnika vojne intervencije bez pokrića u posebnoj odluci Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo kao što je i Budišin HSLS mogao Bushu reći odlučno 'ne' i sve koji to ne čine proglasiti pudlicama. Ni Sanader ni Budiša, naime, ne moraju već sutra pregovarati s NATO-om i EU-om. </p>
<p>Da moraju, i oni bi vjerojatno bili oprezniji u formuliranju službenih stavova Hrvatske, ma što osobno mislili o Bushovim i Chiracovim pozicijama. Muk u saborskim klupama, nakon kratka Račanova izlaganja, pokazao je da su i oni toga svjesni. Jednako kao što su svjesni da im, uoči skorih parlamentarnih izbora, nije pametno bespotrebno stati na žulj bilo koje od velikih zemalja koje danas »ratuju« zbog pokretanja rata u Iraku, a sve su već mnogo dublje uvučene u pripreme za vojnu akciju od Hrvatske, ma koliko joj se deklarativno protivile. </p>
<p>Upravo će zbog toga biti vrlo zanimljivo slušati saborsku raspravu, pokrenu li Amerikanci ratni stroj bez UN-ova zelenog svjetla i zatraže li aktivniju ulogu Hrvatske u njoj, što po Ustavu mora odobriti Sabor. Tek će se tada vidjeti koliko vješto i principijelno samostalno oporbeni »junaci« plivaju u vodama međunarodne politike koja, sviđalo se to nama ili ne, ipak uvelike kroji sudbinu Hrvatske, pa i njezine unutarnjopolitičke scene.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Atomsko sporazumijevanje</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Slovenski parlament potvrdio je u utorak navečer većinom glasova međudržavni sporazum s Hrvatskom o Nuklearnoj elektrani Krško.</p>
<p>Po hitnom postupku u srijedu ujutro uvršten je na dnevni red zasjedanja Hrvatskog sabora HSLS-ov prijedlog o poništenju odluke o ratificiranju međudržavnog sporazuma sa Slovenijom o NE Krško.</p>
<p>Sabor je sporazum potvrdio u lipnju 2002., što je uzrokovalo prvu veliku krizu koalicije, pad Vlade, a time i odlazak Dražena Budiše (HSLS) s tek osvojenog položaja potpredsjednika Vlade.</p>
<p>»Ako, ne daj Bože, skupite dovoljno ruku i ratificirate sporazum, sami smo sebi vezali ruke za sva vremena jer će se svi eventualni arbitri u slučaju arbitraže o Krškom pozivati na ovaj sporazum«, upozoravao je 28. lipnja prošle godine zastupnik Tonči Tadić (HSP) u saborskoj raspravi uoči potvrđivanja sporazuma.</p>
<p>»Hrvatska ovim sporazumom štiti svoju najveću investiciju od 600 milijuna dolara, koliko je uloženo u Krško, te njime uređuje vlasničke odnose i vraća se u upravljačku strukturu nuklearke, čime će moći utjecati i na konačnu cijenu struje«, branio je sporazum, prkoseći interesima šefa svoje stranke (HSLS), tadašnji ministar gospodarstva Hrvoje Vojković.</p>
<p>Naoko nepomirljivih stajališta, obojica su bili u pravu - jednom u parlamentu usvojena pravila bit će sigurno početna točka u svakoj arbitraži, no bez čvrstog međudržavnog sporazuma Hrvatska gubi bilo kakav utjecaj na nuklearku.</p>
<p>Je li ipak trebalo ustrajati na za Hrvatsku povoljnijem sporazumu, koji Slovencima ne bi oprostio dugove i spremio pola nuklearnog otpada u Hrvatskoj?</p>
<p>Logika i oporba bile su za pokušaj novih pregovora. Politička realnost nalagala je njegovo što brže potvrđivanje.</p>
<p>Brzim zatvaranjem barem jedne bolne točke u hrvatsko-slovenskim odnosima (tu su još državna granica i Ljubljanska banka) Hrvatska se trebala naći u prednosti, a zapravo je malo tko očekivao da će i slovenski parlament prihvatiti sporazum. </p>
<p> Šestomjesečno slovensko odugovlačenje, ali i njihova strelovita brzina ratifikacije čim je Hrvatska uputila predarbitražnu ponudu, jasan su znak da mogućnosti uporabe Krškog kao oružja u političkim borbama još nisu do kraja iskorištene.</p>
<p>Pitanje: usvoji li Sabor Budišin prijedlog i poništi svoju prošlogodišnju odluku, treba li (opet) otići Vlada? Ako je, naime, jednom već pala kada je sporazum ratificiran...</p>
<p>A što se nuklearke tiče, njena gradnja 30 kilometara kraj Zagreba bila je i ostat će najvećom pogreškom.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Bagdad odlučuje o sudbini zajedničke europske politike</p>
<p>Harmonizirani na domaćem terenu, Europljani će u UN-u biti jednako udaljeni dok se situacija ne raščisti. Francuska će i dalje biti protiv druge rezolucije, Španjolska će je tražiti, Nijemci i Francuzi obećali su svoj prijedlog, Britanci će poduprijeti SAD</p>
<p>LADA STIPIĆ - NISETEO</p>
<p>Sudbina zajedničke europske sigurnosne i obrambene politike odlučuje se u Bagdadu. Pristane li Saddam Hussein - u toj svojoj »sretnoj« zemlji s trećinom neuhranjene djece, koja pak čuči na drugim po veličini svjetskim rezervama nafte - uništiti nove skupe projektile koji imaju domet za 30 kilometara veći nego što je to UN-ovim dokumentima dopušteno, razloga za napad neće biti. Neće biti dovoljno snažnih razloga koji bi zamazali oči svijetu i onom dijelu javnosti, ponajprije američke, koja još vjeruje da se tisuće vojnika gomilaju radi obrane demokracije i borbe s diktaturom. Priprema same akcije demokratizacije diktature uključuje i korištenje terena jedne druge diktature, koja također leži na četvrtini poznatih svjetskih naftnih rezervi, ali je saveznik, dijeli naftne profite, pa se preko njene nedemokracije prešutno prelazi... </p>
<p>Odluči li se Bagdad oglušiti na Blixove zahtjeve, i bude li Saddam s vlasti silazio spektakularno, uz pirotehniku, Europa u tom slučaju također neće birati jer je izbor jedan scenarij.</p>
<p>Stoga se može zaključiti da će Europa nastupati jednim vanjskopolitičkim glasom, kao koordinirana cjelina, čim se poklope okolnosti i kada svi budu znali na čemu su. Dakle, kada Saddam uništi rakete i nastavi iskazivati volju za suradnju, Europa će jednoglasno otkriti da nema potrebe izvlačiti mačeve i potom slušati da su mir i demokracija došli u Irak zbog istinske prijetnje oružjem te da Saddam ne bi popustio da nije bilo svih onih vojnika. </p>
<p>Europa će morati istupiti s jednim zajedničkim glasom i u onom drugom slučaju jer, odbije li Saddam ispuniti zahtjeve, nijedan mirotvorac, uključujući i principijelnog njemačkog kancelara Schrödera, nema argumenata da ne izglasa odluku o davanju na upotrebu zračnog prostora, luka, zrakoplova i o otvaranju fondova za zadovoljavanje osnovnih potreba izbjeglica. </p>
<p>Zasad, dok se ne zna na koju će stranu krenuti Irak, Unijini čelnici mogu samo slijegati ramenima jer će njezine članice u Vijeću sigurnosti, glasujući po vlastitoj želji ili savezničkoj volji, svaka ići na svoju stranu. Zajednički pristup u izjašnjavanjima pred Vijećem sigurnosti poželjan je, preporučljiv, ali nije obvezujuća konstanta nastupa Unijinih suverenih država na svjetskom terenu. Kao i politike, i njihova tumačenja su u raskoraku. »Propustili smo stvoriti naš istinski zajednički pristup u okvirima zajedničke vanjske politike«, posuo se pepelom čovjek koji je formalno šef vanjskopolitičkog Unijina zajedništva, visoki izaslanik Javier Solana. »Nadali smo se da ćemo postići više i u tom svjetlu nepostizanje cilja naš je promašaj«, posuo se pred novinarima glasnogovornik Europske komisije.</p>
<p>Budući da obično biva onako kako jači hoće, svi dobri dometi izvanrednog zasjedanja Europskog vijeća raspršili su se do daljnjega pred spoznajom da će na Vijeću sigurnosti Španjolska i Francuska glasati suprotno.</p>
<p>Čelnici EU-a su na izvanrednom skupu poručili da vrijeme za UN-ove inspekcije nije bezgranično i da na kraju puta, potroše li se sva raspoloživa sredstva, ostaje ratna opcija. To se zove zajedništvo. Nakon što su lideri usuglasili stavove i »isklesali« zajedničku politiku prema iračkoj krizi, njihovi vanjskopolitički operativci ponovo su se razbježali svatko na svoju poziciju.</p>
<p> Razliku u stavovima su na zadnjem zasjedanju Vijeća ministara izrekli, naime, isti oni koji su u siječnju izjednačili stavove glede pristupa EU-a, nakon toga su na to potpuno zaboravili, da bi ih grčko Predsjedništvo pozvalo na summit i podsjetilo da se čak i u Uniji dogovoreno mora poštivati.</p>
<p>Očito je da se čelnici EU-a razilaze čak i kod ocjene jesu li se razišli ili nisu. »Ne, nismo pogriješili niti smo učinili propust, iako smo trebali biti u stanju dogovoriti se o našem zajedničkom pristupu, a nismo. Trudili smo se svi i sada jedino tvrdim da sam propustio provesti namjeru«, snuždeno će Solana. </p>
<p>Harmonizirani na domaćem terenu, Europljani će u UN-u biti jednako daleko dok se situacija ne raščisti. Francuska će, dakle, i dalje biti protiv druge rezolucije, Španjolska će je tražiti, Nijemci i Francuzi obećali su svoj prijedlog, Britanci će poduprijeti ono što Amerikanci kažu i zajedno sa Španjolcima postati glavni promotori svih prednosti američkog prijedloga. </p>
<p>Za razliku od te političke platforme zajedničke vanjske i sigurnosne politike, koja je usuglašena samo tamo gdje zapravo i ne daje nekih dramatičnih rezultata, osim što stvari drži na ledu, Unijina politika prema Balkanu, ona konkretnija, ekonomska, radi više nego dobro. </p>
<p>Eurozona nema problema s političkim interesima država-članica, što uistinu upozorava da je pravi život negdje drugdje i da porast cijene nafte u određenom vremenskom razdoblju uvijek završava rastom inflacije i gubljenjem razvojnog ritma.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Hrvatski strah od knjige: Nijedna država socijalne slučajeve i nepravde ne rješava reformom školstva </p>
<p>Nije svaka fantazmagorija ideja: »nacvrckani socijalistički čekić pleše nad bezdanom isprženih iluzija« - pa nek' si misli tko što hoće! Svaka je gluparija prolazila ako je imala atribut samoupravno, socijalističko ili marksističko, kao donedavno hrvatsko, kršćansko ili nacionalno. Tu negdje počinje ludilo iliti »razaranje uma«, odnosno »pomračenje u podne« / Siromaštvo i loš kućni odgoj ne mogu biti isprika školskome neuspjehu. Niti smiju dobri učenici i dobri roditelji zbog toga ispaštati - u vreći zdravih jabuka neće trula ozdraviti nego će sve zdrave istrunuti. Sa škrtih drevnih Dinarida do metropole ne stižu samo slasni janjci, nego i mnogi bosonogi kršni momci koji, nakon što ostaviše srce na zavičajnom kamenjaru u potrazi za glavom na alijenantnom asfaltu, postadoše vrhunskim intelektualcima</p>
<p>LUCIANO LUKŠIĆ</p>
<p>Dajući sve više prostora sudionicima u raspravi o reformi obrazovnoga sustava da argumentirano obrazlažu i/ili brane svoje stavove, Vjesnik nastavlja svoju plemenitu misiju.</p>
<p>Najzanimljiviji je svakako intervju s prof. dr. Stipom Šuvarom (Vjesnik, Teme dana, 13. veljače). Slažem se s mnogim njegovim stavovima, no ovom bih se prigodom osvrnuo na one o kojima imam suprotno ne samo mišljenje nego i iskustvo onih »koji pojma nemaju što ste tada pokušali mijenjati«. To se iskustvo iskazuje pri kraju intervjua riječima: »lijepe ideje se u praksi najčešće pretvaraju u karikature«. </p>
<p>O promašaju tadašnje karikaturalne reforme zasnovanoj na »lijepim idejama« pisao sam već 1986. u Školskim novinama i u Marksističkom obrazovanju. </p>
<p>U tim sam službenim školskim časopisima metode i domete reforme usporedio s onima kineske »kulturne revolucije« i nagovijestio propast socijalističkoga političkog sustava. </p>
<p>Je li »lijepa ideja« nastojanje da »bi se svim srednjoškolcima omogućilo što šire obrazovanje uz mogućnost da dođu do prvog zanimanja, ali i da svi mogu ići na studij« (?!) a da pritom »osnovnu školu niste ni taknuli«(!?).</p>
<p>Uza sve dužno poštovanje prema cijenjenome profesoru, te »ideje« ne samo da nisu ni lijepe, ni znanstvene, nego nisu niti ideje (ma koliko blagonaklono definirali taj pojam). </p>
<p>Nije svaka fantazmagorija ideja: »nacvrckani socijalistički čekić pleše nad bezdanom isprženih iluzija« - pa nek' si misli tko što hoće! Svaka je gluparija prolazila ako je imala atribut samoupravno, socijalističko ili marksističko, kao donedavno hrvatsko, kršćansko ili nacionalno.</p>
<p>Tu negdje počinje ludilo iliti »razaranje uma«, odnosno »pomračenje u podne«.</p>
<p>Malo je poznavatelja djela Karla Marxa, ne samo u nas nego i u svjetskim razmjerima koji se može mjeriti s prof. Šuvarom. </p>
<p>Stoga bih ga ovom prigodom podsjetio na Marxovu kritiku primitivnih komunista: »Primitivni komunist samo je dovršenje... zavisti (protiv bogatijih) i težnje za nivelacijom s obzirom na predstavljeni minimum. On ima određenu ograničenu mjeru«. Bit se primitivnog komunista očituje u njegovoj apstraktnoj negaciji »čitavoga svijeta obrazovanja i civilizacije«, te povratkom »neprirodnoj jednostavnosti čovjeka siromašna i bez potreba«.</p>
<p>Naš narod ima za tu pojavu jednostavnije objašnjenje: »došli divlji i otjerali pitome«. To je ono što se dogodilo u povijesti socijalističkih revolucija/reformi/pokreta i u čemu od početka leži klica njihova povijesnoga neuspjeha. </p>
<p>Od karikature do tragedije samo je korak - komedijaš nikad ne zna da je po svojoj biti na sceni zadužen da zabavlja publiku (poput publicista Željka Mataje, Stajališta, 14. veljače, »U potrazi za benderizmom na najboljem tragu Ostap«) a ne da otvara logore, proganja i zatvara nevine ljude.</p>
<p>Ne tvrdim da je dr. Šuvar to ikada radio. No bobu nije rekao bob, i to će ga pratiti dok je živ.</p>
<p>Siromaštvo i loš kućni odgoj ne mogu biti isprika školskome neuspjehu. Niti smiju dobri učenici i dobri roditelji zbog toga ispaštati - u vreći zdravih jabuka neće trula ozdraviti nego će sve zdrave istrunuti. </p>
<p>Sa škrtih drevnih Dinarida do metropole ne stižu samo slasni janjci, nego i mnogi bosonogi kršni momci koji, nakon što ostaviše srce na zavičajnom kamenjaru u potrazi za glavom na alijenantnom asfaltu, postadoše vrhunskim intelektualcima. </p>
<p>Prije dvadesetak godina - u ovome listu - u tekstu »Posao kao zadovoljstvo«, tadašnji predsjednik Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizičku kulturu i tehničku kulturu SR Hrvatske, dr. Šuvar piše da »se djeca često izlažu teroru starijih, koji iz pretjerane ljubavi prema njima i iz tobožnje brige za njihovu dobrobit po svaku cijenu forsiraju da budu odlikaši«, uče ih parazitizmu, te poentira tvrdnjom »da se za (bolji život) treba izboriti vlastitim radom«. </p>
<p>Ni danas se taj odnos nije promijenio, nego se »intenzivirao«. </p>
<p>Dok su mnoga djeca izvrgnuta nasilju i poniženju svih vrsta već u obiteljskom domu, drugu prate (do diplome) ne samo »preporuke« raznih kulturnih, zdravstvenih i političkih institucija, diplomata, policijskih dužnosnika, zastupnika, ministara, nego i njihovih (dužnosničkih) šofera i tjelohranitelja! </p>
<p>No imao sam čast i zadovoljstvo raditi sa stotinama marljive djece, skromnih materijalnih mogućnosti, ali s iznimno etičnim i intelektualnim krepostima koji su isključivo svojom zdravom motivacijom, otvorenim očima i čista srca svladavali i najteže zadaće, te postizali odlične rezultate. </p>
<p>Međutim, kao što je nedavno na ovim stranicama objelodanio prof. Županov, na fakultetima se većinom zapošljavaju djeca »kontroliranoga podrijetla«.</p>
<p>U istinitost te tvrdnje može se uvjeriti i prof. Šuvar u ustanovi u kojoj radi. </p>
<p>Ni na jednom od tih područja ne može pomoći niti najbolja reforma školstva.</p>
<p>Socijalne slučajeve i nepravde nijedna država ne rješava reformom školstva, nego kontinuiranim praćenjem djeteta - u obitelji (od rođenja do odlaska u školu), putem lokalne pedijatrijske, školske medicinske, socijalne, defektološke i psihološke službe, savjetovanjem i doškolovanjem roditelja, financijskom pomoći, stipendijama i nagradama, kvalitetnom školskom prehranom, besplatnim prijevozom učenika do škole. </p>
<p>Te primjerenim zakonodavstvom, odnosno kaznama za nemarne i nasilne roditelje, sve do oduzimanja djeteta (Švedska, na primjer). </p>
<p>Najvažnija je uloga škole stvaranje navike čitanja od najranijih dana s ciljem »buđenja ljubavi« za knjigom. Našoj je djeci knjiga, za razliku od informatičke videotehnologije, postala anakroni predmet vrijedan prezira. Neusporedivo je važnije da djeca steknu naviku i užitak čitanja složenih književnih djela, nego da rješavaju zaglupljujuće testove »znanja« za neku »ocjenu«.</p>
<p>Putujući maštom 1001 noć Divljim Kurdistanom ili 20000 milja pod morem, upoznajući Cosettu, Gavrocha ili Olivera Twista, u prvome desetljeću života, dijete će naučiti više o povijesti i zemljopisu tih krajeva no učenjem šturih povijesnih činjenica ili bubanja desetogodišnjih statističkih podataka o proljetnom prosjeku kiša u Provansi ili Novom Južnom Walesu. </p>
<p>Do svršetka srednje škole morali bi »apsolvirati« ne samo »teže« autore poput Dantea, Cervantesa, Shakespearea, Melvillea, Dostojevskoga, Tolstoja, Thomasa Manna, Hessea, Krležu, Joycea, nego i filozofska djela poput »Kritike čistoga uma«, »Fenomenologije duha« i »Tako govoraše Zaratustra«. </p>
<p>Ne zbog sudjelovanja na kvizu »milijunaš«, niti da bi samo bili »kulturne osobe«, niti da bi sami znali (kritički) misliti, nego i da bi se osjećali bogatijima, sigurnijim u sebe, sretnijima, skorojevićkim milijunašima nasuprot.</p>
<p>A sve to darovano bogatstvo klasične mudrosti nedirnuto leži na policama hrvatskih knjižnica i vapi za čitateljima iz svih društvenih slojeva. To je osobno bogatstvo ne samo doživotno neotuđivo i nepotrošivo i može se stalno uvećavati i prenositi na druge.</p>
<p>A vi ste, profesore Šuvar, sve to htjeli riješiti svođenjem četverogodišnje nastavne programe povijesti, zemljopisa, fizike, kemije itd. na ubrzane dvogodišnje instant tečajeve u prenatrpanim razredima, s nepripremljenim nastavnicima, udžbenicima i logistikom (»obrazovanje u slobodnim mrežama«) (?!), te s ponavljanjem obvezatnih sedam sekretara SKOJ-a, sedam neprijateljskih ofenziva, uz prigodno ritualno patriotsko navijanje za partizane na Sutjesci i na Neretvi. </p>
<p>Iz opis(iv)anoga se obrazovnoga sustava pobjednikom »izlazilo« jedino logikom da »ono što te ne ubije čini te jačim«.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, profesor filozofije i teorije spoznaje iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Lijepa naša domovino« ili »lijepa vaša kupovino«</p>
<p>Problem koji se u nas očito ne razumije ni u glavama u upravama trgovačkih društava, ni u glavama osnivača i dioničara, ni u glavama političara, a nerijetko ni sudova - da u trgovačkim društvima stvarno nema vlasnika - pa iz tog razloga Zakon o trgovačkim društvima i ne govori o vlasništvu trgovačkog društva, nego o udjelu, ovlaštenjima i pravima koja proizlaze iz udjela u kapitalu društva, a koji postaje temeljem djelovanja trgovačkog društva i koji trebaju učinkovito upotrebljavati u posebnom i općem interesu te štititi uprave tih društava / Ako je pak Damir Kajin u pravu da uprave ne treba zvati na odgovornost »jer bi se gospodarski sustav raspao« - tada je stvar još gora, jer je time stvarno izrečeno da nezakonitost vlada, ali da bi nam inzistiranjem na provođenju zakona bilo još gore! Iz toga bi proizlazilo da smo se »uvalili u blato«, ali da iz njega ne smijemo izlaziti i primjenjivati zakone koje smo donijeli! </p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Budući da zastupnik treba izražavati interese zastupanoga, pitanje je koji su naši stavovi i interesi ako naš saborski zastupnik iz IDS-a Damir Kajin sa saborske govornice traži da se uprave trgovačkih društava ne poziva na odgovornost, a ostali naši zastupnici protiv takvog apsolutno destruktivnog traženja ne kažu ni slovo!</p>
<p>Ako time stvarno zastupaju naše opće interese, zaključiti je da su naši opći interesi u Hrvatskoj u uspostavljanju neodgovornosti i destrukciji Zakona o trgovačkim društvima i pravnog sustava - pa je pitanje zašto uopće donosimo zakone?</p>
<p>Sudeći prema mnogo čemu, ni Damir Kajin ni mnogi saborski zastupnici niti razumiju smisao Zakona o trgovačkim društvima, niti imaju spoznaju općeg smisla donošenja zakona. </p>
<p>A sukladno tome ozbiljno je upitno imaju li valjanu spoznaju smisla općeg dobra i države kao cjeline koja treba uspostavljati i bdjeti nad pravilima kao uvjetom ostvarivanja općeg dobra.</p>
<p>Zakon o trgovačkim društvima (osim uvjeta pravnog osnivanja, registracije, tekućeg donošenja odluka i prestanka trgovačkih društava) kao najvažnije regulira upravo pitanje odgovornosti - navodeći i samu riječ odgovornost u više od pedesetak svojih članaka.</p>
<p>Osim malog dijela (u pravilu početne) odgovornosti osnivača, osnova tog zakona upravo je u odgovornosti uprava trgovačkih društava.</p>
<p>Zašto uprava? Zato što uprave trgovačkih društava imaju višestranu i višeslojnu odgovornost: i prema osnivačima kao davateljima kapitala komu je namjena da im se uloženi kapital oplodi, i prema radnicima koji su u njima zaposleni i ostvaruju svoju egzistenciju, i prema poslovnim partnerima radi ispunjenja poslovnih obveza trgovačkog društva, i prema državi kao izvor poreznih i drugih davanja i, napokon, prema društvu kao cjelini u smislu potrebe funkcioniranja trgovačkog društva kojim upravljaju, kao kompatibilnog dijela cjeline gospodarskog sustava.</p>
<p>Uprave trgovačkih društava, kao prvo, upravljaju tuđim kapitalom (kapitalom trgovačkog društva), koji je nastao ulaganjem kapitala drugih osoba.</p>
<p>Problem koji se u nas očito ne razumije ni u glavama u upravama trgovačkih društava, ni u glavama osnivača i dioničara, ni u glavama političara, a nerijetko ni sudova - da u trgovačkim društvima stvarno nema vlasnika - pa iz tog razloga Zakon o trgovačkim društvima i ne govori o vlasništvu trgovačkog društva, nego o udjelu, ovlaštenjima i pravima koja proizlaze iz udjela u kapitalu društva, a koji postaje temeljem djelovanja trgovačkog društva i koji trebaju učinkovito upotrebljavati u posebnom i općem interesu te štititi uprave tih društava.</p>
<p>Društva kapitala način su udruživanja mnogo manjih kapitala za zajednički komplementarni gospodarski cilj i upravo je odgovornost uprava trgovačkih društava da ga koriste na temelju zakonskih pravila njihovo elementarno pravo i dužnost.</p>
<p>Dakle, ono što uprave trgovačkih društava osnovno imaju njihova je odgovornost izravno prema »kapitalu konkretnoga trgovačkog društva« kojim upravljaju prema ovlastima osnivača, a kako bi se taj kapital konstruktivno koristio na dobrobit i bivših vlasnika tog kapitala (kao dividenda ili profit) i cjeline zajednice (kroz poreze, zapošljavanje i razvoj gospodarskih aktivnosti).</p>
<p>Ako uprave trgovačkih društava ne ispunjavaju svoju funkciju te višestrane odgovornosti tada djeluju gospodarski i društveno neodgovorno i destruktivno.</p>
<p>To su primjeri kada uprave trgovačkih društava omogućavaju, na primjer, negospodarsko »isisavanje« kapitala za nečiji posebni interes i korist, dovode društvo do »uvenuća« kako bi se eventualno ostatak prodao »za jednu kunu« ili kapitalizirao kao nekretnine (ili druga vrijednost) za nečiji osobni džep. </p>
<p>Time oslabljuju ukupni gospodarski sustav, koče razvoj i zapošljavanje - te djeluju na štetu mnogih, a na korist nekih - što je protivno osnovnom smislu postojanju trgovačkih društava.</p>
<p>Ako saborski zastupnici traže da se takve uprave trgovačkih društava ne poziva na odgovornost - ili nemaju pojma o mnogo čemu ili djeluju »gospodarsko veleizdajnički«! A iza toga slijedi zaključak da oni ili ne znaju prave interese hrvatske države i društvene zajednice ili te interese ozbiljno zanemaruju!</p>
<p>A zastupnik koji zanemaruje interese zastupanoga - nije pogodan zastupati ga! I tako se dolazi do pitanja koga onda stvarno zastupaju zastupnici u Hrvatskom saboru? </p>
<p>Formalno zastupajući građane, zastupaju li oni najšire opće gospodarske interese hrvatskih ljudi i države, zastupaju li manje domaće neformalne »koristoljubive skupine za osobno snalaženje«, zastupaju li nejasne uske krugove međunarodnog kapitala i moći ili samo najuže - svoje apanaže?</p>
<p>Ako je pak Damir Kajin u pravu da uprave ne treba zvati na odgovornost »jer bi se gospodarski sustav raspao« - tada je stvar još gora, jer je time stvarno izrečeno da nezakonitost vlada, ali da bi nam inzistiranjem na provođenju zakona bilo još gore!</p>
<p>Iz toga bi proizlazilo da smo se »uvalili u blato«, ali da iz njega ne smijemo izlaziti i primjenjivati zakone koje smo donijeli! Bravissimo, zastupniče i pravniče Kajine (i ostali sunositelji takvog zastupanja)!</p>
<p>No ako bi Kajin u našoj gospodarskoj i pravnoj brbljaonici bio, s jedne strane, donekle u pravu, postavljaju se druga pitanja: ne valjaju li nam zakoni, oni koji su dužni održavati njihovu primjenu, ili oboje?</p>
<p> I najvažnije - kako to razriješiti?</p>
<p>Budući da je gotovo istodobno s Kajinovim traženjem ispijen šampanjac i stavljen naš zahtjev za pristup Europskoj uniji, postavlja se pitanje želimo li mi s Europom razvijati dalje svoj destruktivni (ne)gospodarski i (ne)pravni duh i koliko ima stvarne svijesti u »postavljača zahtjeva za ulaskom u Uniju« da želimo prihvatiti njene gospodarske i pravne standarde?</p>
<p>Ako neodgovorne uprave ne treba pozivati na odgovornost i primjenjivati zakone - zaključiti je da vrana vrani oči ne kopa, odnosno da je »politička neodgovornost sukladna gospodarskoj neodgovornosti«! A tada je politika »opće rasprodaje« jedini hrvatski izlaz za nuždu zbog političke moći onih koji ne spoznaju bitno, koja će (ras)prodajom hrvatskih resursa i mogućnosti našu prirodnu odgovornost prema nama sutra zamijeniti našom odgovornosti prema njima!</p>
<p>Nećemo valjda dopustiti da zbog (ko)rekcija tranzicijsko-bezglave tapkajuće jurnjave jednog dana netko fingirajući navodni globalizacijski patriotizam »korigira« i Mihanovićeve himnične stihove »Lijepa naša domovino« u stihove »lijepa vaša kupovino«, a naziv Lijepe naše u »Lijepa naša - sretno vaša«!</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Izmjene Zakona o radu ne slijede ustavno načelo</p>
<p>U trenutku kad se bitno mijenja položaj radnika, kad radnik prestaje biti subjekt rada, a »sporazum o ustupanju radnika« je upravo to, valja se vratiti na Ustav. Prema Ustavu, radniku je dostupno svako radno mjesto pod jednakim uvjetima. Predložene izmjene i dopune Zakona o redu ne poznaju pojam radnog mjesta i ne propisuju odredbe o radničkoj jednakopravnosti. Tako je i s plaćom... / Ako se prihvati »sporazum o ustupanju radnika«, bitno će se promijeniti uloga javnopravnih ustanova zdravstvenoga, invalidskoga i mirovinskog osiguranja, a zapošljavanje kao javna djelatnost doći će pod veliki upitnik. Najamni rad će biti izvor zarade, a radnička će solidarnost iz te djelatnosti jednostavno nestati</p>
<p>NIKOLA MUSLIM</p>
<p>Prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu u područje bi se rada imao uvesti Sporazum o ustupanju radnika. Ima institucionalni karakter, pa se u zakonskim promjenama predlažu i odredbe nužne za takvu vrst sporazumijevanja.</p>
<p>Tako su riješeni subjekti sporazumijevanja, sadržaj sporazuma o ustupanju radnika i odnosi koji će se pojaviti u svakom konkretnom slučaju kad dođe do »ustupanja radnika«. </p>
<p>Riječ je o ugovoru o radu za privremeno obavljanje poslova, otkazu toga ugovora, vremenu na koje se »radnik može ustupiti«, obvezi agencije (koja ustupa radnika) prema radniku, obvezi korisnika (poslodavca koji koristi radnikov rad) i naknadi štete.</p>
<p>Prema prijedlogu Zakona o radu, subjekt sporazumijevanja o »ustupanju radnika« imala bi biti agencija za privremeno zapošljavanje i korisnik - drugi poslodavac. </p>
<p>Predložena odredba za Zakon glasi: </p>
<p>»Agencija za privremeno zapošljavanje (u daljnjem tekstu agencija) je poslodavac koji na temelju »sporazuma o ustupanju radnika«, ustupa radnika (u daljnjem tekstu: ustupani radnik) drugom poslodavcu (u daljnjem tekstu: Korisnik) za obavljanje privremenih poslova. </p>
<p>Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima samo u zemlji pod uvjetom da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost, da je registrirana prema propisima o trgovačkim društvima i evidentirana pri ministarstvu nadležnom za poslove rada...«</p>
<p>Dakle, agencija za privremeno zapošljavanje ubuduće bi posredovala u zapošljavanju u sklopu svoje djelatnosti. Kako bi se agencija registrirala prema propisima za trgovačka društva, djelatnost agencije bi izvjesno imala naplatni karakter. Agencija bi zarađivala na »sporazumu o ustupanju radnika«.</p>
<p>Samo usput napominjem da je u Republici Hrvatskoj djelatnost zapošljavanja javnopravnog karaktera i da sve poslove obavlja Hrvatski zavod za zapošljavanje sa svojim jedinicama u većim hrvatskim gradovima. Zavod se financira na temelju doprinosa za zapošljavanje, sukladno konvenciji Međunarodne organizacije rada.</p>
<p>Prema prijedlogu, postojao bi »ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova«. </p>
<p>To znači da bi u zakonu postojalo više tipova i vrsta ugovora o radu. Naime, tim ugovorom o radu za privremeno obavljanje poslova bila bi riješena plaća »ustupanog radnika«.</p>
<p>U prijedlogu za izmjene i dopune Zakona o redu predviđeni su i otkazni rokovi koji će se moći razlikovati od otkaznih rokova stalno zaposlenih. Agencija ne bi smjela ustupati korisniku (poslodavcu) radnika za obavljanje »privremenih poslova« za neprekidno trajanje dulje od jedne godine.</p>
<p>Predložene obveze za agenciju u odnosu prema radniku stavljaju tu agenciju u položaj koji ima dosadašnji poslodavac, ali se nigdje više ne spominje radni odnos. Za korisnika radnikova rada izričito je rečeno da se on »smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredaba ovog i drugih zakona i propisa kojima su uređeni zaštita zdravlja, zaštita na radu i posebna zaštita određenih grupa radnika«. </p>
<p>Na kraju predložena je i odredba o naknadi štete koju bi pretrpio »ustupljeni radnik« na radu ili u vezi s radom kod korisnika.</p>
<p>Izmjene i dopune Zakona o radu očito će imati važno mjesto u zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske. Najprije će trebati pričekati da se vidi kako će »sporazum o ustupanju radnika« (cedere, secedere, decinare, permitere, lat. cessio, rus. ustup, njem. abstufung, vorsprung i dr.) uopće ući u hrvatsko pravo. </p>
<p>Nije riječ toliko o doktrinarnom, politikantskom i sličnom karakteru koliko o pravnim pitanjima što će ih u praksi nametnuti primjena budućeg zakona.</p>
<p>Ugovorni karakter odnosa u svijetu rada otvara načelno pitanje cjelokupnog radnog zakonodavstva. Ako bi se stalo na stajalište da je ugovor o radu privatnopravne naravi, cjelokupno radno zakonodavstvo moglo bi doći pod znak pitanja. U ovom času može se samo upozoriti na ustavna prava građana.</p>
<p> Prema članku 54. Ustava, »svakom je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužno«. U Ustavu je radnik subjekt rada. Radnik kao subjekt rada »ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojanstven život«.</p>
<p>Dalje, Ustav je zajamčio građanima pravo na zdravstvenu zaštitu (čl. 58. Ustava). U članku je 56. st. 1. propisao: »Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje.« </p>
<p>U sadašnjem sustavu postojao je radni odnos. Onaj tko je zaposlen imao je pravo na plaću i naknade, pravo na profesionalnu orijentaciju, pravo na osposobljavanje i obrazovanje, pravo na zaštitu života i zdravlja, pravo na uvjete rada, na radno vrijeme, odmore, dopuste, godišnji dopust i na naknade za slučaj bolesti, ozljede na radu, profesionalne bolesti i invalidnosti, te na pravo na mirovinu.</p>
<p>Postoje i prava što ih svaki radnik osigurava članovima obitelji (bračnom drugu, djeci, roditeljima pod propisanim uvjetima i dr.), a ona uključuju obrazovanje, pravo na zdravstveno osiguranje, prava iz invalidskog i mirovinskog osiguranja i dr.</p>
<p>Ta prava nije »davala država«, nego su se izvodila iz radničke solidarnosti. </p>
<p>U trenutku kad se bitno mijenja položaj radnika, kad radnik prestaje biti subjekt rada, a »sporazum o ustupanju radnika« je upravo to, valja se vratiti na Ustav.</p>
<p>Prema Ustavu, radniku je dostupno svako radno mjesto pod jednakim uvjetima. Predložene izmjene i dopune Zakona o redu ne poznaju pojam radnog mjesta i ne propisuju odredbe o radničkoj jednakopravnosti. </p>
<p>Tako je i s plaćom. Odredba o plaći »ustupanog radnika« sadržajno i formalnopravno ne slijedi ustavno načelo.</p>
<p>Kako će se radnicima osiguravati ostala prava, to, također, nije jasno vidljivo u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu. Što će ubuduće značiti ustavno načelo o socijalnom osiguranju i socijalnoj sigurnosti, to je pitanje otvoreno u svoj svojoj složenosti. Ako radnik nije subjekt rada, onda je sve moguće. </p>
<p>Prema prijedlogu, mijenjao bi se i položaj poslodavca. Jedan tip poslodavca bio bi korisnik, a drugi tip agencija za privremeno zapošljavanje.</p>
<p>Ako se prihvati »sporazum o ustupanju radnika«, bitno će se promijeniti uloga javnopravnih ustanova zdravstvenoga, invalidskoga i mirovinskog osiguranja, a zapošljavanje kao javna djelatnost doći će pod veliki upitnik. Najamni rad će biti izvor zarade, a radnička će solidarnost iz te djelatnosti jednostavno nestati.</p>
<p>Nepotrebno je isticati, da se promjene Zakona o radu tiču prava, obveza i odgovornosti na kojima egzistira društvo i država. To nužno povlači za sobom ustavno načelo o Republici Hrvatskoj kao socijalnoj državi. To načelo označava povezanost građana u zajedničkim težnjama, zajedničkom utjecaju jednih na druge, u stanovitom stupnju jedinstva shvaćanja čovjekova statusa i položaja u državi.</p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatskoga društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Upitan koncert Stonesa u kolovozu - organizator dužan na sve strane</p>
<p>Protiv Marijana Crnarića, organizatora koncerta Rolling Stonesa održanog u Zagrebu 20. kolovoza 1998. i njegove tvrtke Vinil koja je sada u stečaju, podignuto je nekoliko kaznenih prijava, a on se i sada pojavljuje kao suorganizator koncerta Stonesa u kolovozu u Zagrebu / Crnarića tuži ZAMP zbog pola milijuna kuna duga, Dubrovačka banka zbog dva milijuna kuna i Državno odvjetništvo zbog utaje poreza na štetu Grada Zagreba, u iznosu od 800.000 kuna / Bez podmirenja prethodnih dugova i osiguranja naplate organizator ne može dobiti dopuštenje za novi koncert </p>
<p>Koncert grupe Rolling Stones, najavljen za kolovoz ove godine, možda se neće održati.</p>
<p> Zabranu za održavanje koncerta moglo bi donijeti Hrvatsko društvo skladatelja - Zaštita autorskih muzičkih prava (HDS - ZAMP), koje izdaje odobrenja za sve oblike javnog iskorištavanja glazbe.</p>
<p> Protiv Marijana Crnarića, organizatora koncerta Rolling Stonesa održanog u Zagrebu 20. kolovoza 1998. godine i njegove tvrtke Vinil, koja je sada u stečaju, podignuto je, naime, nekoliko kaznenih prijava. A Crnarić se pojavljuje i kao organizator koncerta Stonesa u kolovozu u Zagrebu, ovaj put u suradnji s glazbenom udrugom Kajda koja je također u dugovima. Kako saznaje Vjesnik, Kajda duguje 463.070 kune.</p>
<p> »Ako organizator koncerta ne podmiri prethodne dugove i ne osigura naplatu, ne može dobiti dopuštenje za organizaciju novoga koncerta«, rekao je Tomislav Radočaj, direktor HDS-ZAMP-a.</p>
<p>Protiv Crnarića prvu je kaznenu prijavu podigao HDS-ZAMP zbog spomenutog duga, drugu Dubrovačka banka zbog dva milijuna kuna, a treću, optužnu prijavu vodi Državno odvjetništvo zbog utaje poreza na štetu Grada Zagreba, u iznosu od 800.000 kuna. Kako doznajemo, u Državnom odvjetništvu u tijeku je i obrada za neplaćeni PDV od prihoda s koncerta. Ako se, naime, u obzir uzme samo promet od prodaje karata, on bi iznosio 14,5 milijuna kuna, od čega bi PDV bio oko tri milijuna kuna. </p>
<p>Suradnju s Crnarićem i Vinilom HDS-ZAMP počeo je 1998. godine. Iako je bilo problema, nije bilo kritično, tvrdi odvjetnik HDS-a Pavle Fellner. »U ugovoru sklopljenim s Crnarićem, Vinil je morao platiti HDS-ZAMP-u pet posto od bruto prihoda u određenim rokovima«, ispričao nam je Fellner. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Crnarić od početka nije ispunjavao obveze pa je HDS zaprijetio da će staviti zabranu održavanja koncerta, na što ima pravo po članku 94 Zakona o autorskim pravima. »Crnarić je kasnio s uplatama, no kako je to bio veliki događaj, nismo mu radili probleme. Nakon koncerta pokušali smo naplatiti akceptne naloge i utvrdili smo da je Vinil u financijskoj blokadi. Nismo uspjeli naplatiti ni mjenicu koju nam je Crnarić dao«, rekao je Fellner.</p>
<p> Nakon toga je HDS podigao kaznenu prijavu da se preispita poslovanje vezano uz koncert, jer se pretpostavljalo da on nije jedini oštećen. Nakon toga je Crnarić, tvrdi Fellner, Vinil »otjerao« u stečaj.</p>
<p> »Kad smo saznali da Crnarić priprema novi koncert, nasmijali smo se, jer ne vjerujemo da netko može očekivati da će taj koncert završiti podmirenim dugovima«, zaključio je Fellner.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zbog decentralizacije školama više novca</p>
<p>Za financiranje decentraliziranih funkcija u školstvu, (nabavka materijala i imovine, tekuća i investicijska ulaganja) Grad će u 2003. godini za osnovno školstvo izdvojiti 100 milijuna kuna, a za srednje škole i učeničke domove još 67 milijuna. Gradsko je poglavarstvo, naime, na sjednici u srijedu donijelo kriterije i mjerila po kojima će se financirati decentralizirane funkcije u osnovnim i srednjim školama, te učeničkim domovima. </p>
<p>Tako će škole mjesečno po učeniku dobivati 30 kuna, po razrednom odjelu 250 kuna, po osnovnoj i srednjoj školi 6000, te po područnoj školi 500 kuna. Učeničkom domu koji je samostalna ustanova ide 4000 kuna mjesečno, dok će dom u sastavu srednje škole dobivati 1000 kuna.</p>
<p>»Ovime će se mjesečna sredstva po učeniku povećati za 30 posto, a po školi čak 140 posto«, naglasio je Ivica Lazanja, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport.</p>
<p>Za financiranje javnih potreba u predškolskom odgoju Grad će ove godine izdvojiti 521,5 milijun kuna, za osnovno školstvo 51,9 milijuna kuna, a za srednje školstvo 15,6 milijuna kuna. </p>
<p>Poglavarstvo je prihvatilo i izmjene i dopune Zagrebačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2003. do 2006. Kako je rekao pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar, uspostavit će se i gradski registar invalida, a primjena Strategija značit će uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u redovite vrtiće i škole, kako bi se ona što bolje integrirala u društvo. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>GUP mora u MUP</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja može GUP ispitati i osporiti tek nakon njegovog usvajanja, što je Kovačević najavio, ako se prijedlog GUP prihvati bez ponovne javne rasprave</p>
<p>Prijedlog Generalnog urbanističkog plana (GUP) došao je »na tapet« i Bože Kovačevića, ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja i predsjednika Gradske organizacije Liberalne stranke. </p>
<p>Riječ je, kaže Kovačević, o nezakonitom skretanju predviđene trase produžetka Ulice Perjavička putina zbog kuće izgrađene na toj trasi. Radi se o elitnom dijelu grada, podsljemenskoj zoni sjeverozapadno od bolnice u Vrapču.</p>
<p>»U postojećem planu iz 1992. i u prijedlogu GUP-a predviđeno je proširenje i uređenje ulice Perjavička putina i njena daljnja izgradnja trasom na kojoj je danas kuća s dvorištem. Privatnom intervencijom, nakon provedene javne rasprave i nakon zakonskog roka za podnošenje primjedbi na prijedlog GUP-a, naknadno je u prijedlog GUP-a ucrtana nova trasa prometnice«, objasnio je Kovačević u srijedu na Perjavičkoj putini, istaknuvši da stoga »GUP mora na MUP, kako bi se utvrdilo o čijim interesima se tu radi«.
»Uzurpiran je javni prostor i umjesto da se sankcionira uzurpator, mijenja se prijedlog GUP-a«, ističe Kovačević dodajući da će LS inzistirati na novoj javnoj raspravi kao i na objašnjenju zašto su nakon roka za predaju primjedbi u prijedlog GUP-a unesene nezakonite izmjene. Njegovo ministarstvo, pak, GUP može ispitati i osporiti tek nakon njegovog usvajanja, što je Kovačević najavio, u slučaju da se prijedlog GUP-a prihvati bez nove javne rasprave. </p>
<p>Dodatni problem je i u tome što je cijelo područje klizište na kojemu se bez prethodno istraživanja ne bi smjelo graditi.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Dr. Slaven Letica na čelu zagrebačkog savjeta HSLS-a</p>
<p>HSLS Grada Zagreba osnovao je stručni savjet kojem će na čelu biti dr. Slaven Letica, najavljeno je u srijedu na stranačkoj konferenciji za novinare. Gradski HSLS ugovorio je suradnju i sa nezavisnim zastupnikom Gradske skupštine Ivanom Valekom, bivšim članom HNS-a.</p>
<p> Stručni savjet bit će sastavljen od polovice HSLS-ovaca i polovice nestranačkih stručnjaka. Savjet će se, objasnio je, baviti temama svakodnevnog života - GUP-om, gospodarstvom, zdravstvenom zaštitom, problemima invalida i socijalno ugroženih kategorija građana itd.</p>
<p>Gradski zastupnik Ivan Valek odazvao se pozivu na suradnju s gradskim HSLS-om, ali do kraja svog mandata namjerava ostati nezavisni zastupnik. »Na Skupštini ću prenositi stavove HSLS-a od kojeg očekujem da mi osigura logističku potporu«, kaže Valek. </p>
<p>Član Gradskog vijeća stranke Darinko Kosor napomenuo je kako se na dnevnom redu sjednice Skupštine, zakazane za četvrtak, ponovno nije našla ni jedna važna točka. »Očito je da se koalicijski partneri SDP i HNS ne mogu dogovoriti oko ključnih stvari«, rekao je Kosor. Te dvije stranke, dodao je, najglasnije govore o pravnoj državi i poštivanju zakona, a s druge strane namjeravaju mimo zakonske procedure progurati Generalni urbanistički plan bez donošenja Prostornog plana. »Stranke koje se ne namjeravaju pridržavati zakona, ne zaslužuju imati udjela u vlasti«, poručio je Kosor. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gripa i u osnovnim školama </p>
<p>Iako je prije nekoliko dana izoliran virus gripe, u ambulantama domova zdravlja nismo primijetili veći priljev pacijenata. Dr. Vesna Šoić iz Higijensko-epidemiološke ispostave Zavoda za javno zdravstvo pri Domu zdravlja Zagreba zapad, kaže kako je na području koje obuhvaća taj dom zdravlja - Trešnjevka, Črnomerec, Podsused... nekoliko pojedinačnih slučajeva oboljenja s temperaturom do 40 stupnjeva, suhim kašljem i općom slabošću. Bolesnici su uglavnom osnovnoškolci i srednjoškolci, među kojima je gotovo uvijek najveći postotak oboljelih od gripe. Umirovljenika kao i osoba srednjih godina za sada nema. Razlog tome dr. Šoić pronalazi u njihovoj velikoj procijepljenosti. Protiv gripe se prošle godine na području Trešnjevke cijepilo oko 14 tisuća osoba. Da Zagrepčani ozbiljno shvaćaju tu zaraznu bolest, govori činjenica da raste interes za tzv. individualnu zaštitu rizičnih skupina. Prvenstveno su to svi kronični srčani, plućni i drugi bolesnici, šećeraši te oboljeli od zloćudnih bolesti.</p>
<p>Ni u črnomerečkoj ispostavi Doma zdravlja zapad nije bilo većih gužvi i zaraženih gripom. Liječnici očekuju da će više oboljelih biti za desetak dana. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U četvrtak i petak prijave poreza od 8 do 19 sati </p>
<p>Kako su za prijavu poreza ostala još samo dva dana, Zagrepčani oboružani papirima opsjedaju porezne uprave. Kako smo doznali u Poreznoj upravi - Ispostavi VI, u Sopotu, tamo je do srijede primljeno oko 100.000 prijava a dnevno kroz tu upravu prođe i do 1200 osoba. Gužve na šalterima sve su veće. </p>
<p>Poučeni iskustvom, »poreznici« će za one koji sve ostavljaju za zadnji čas, u četvrtak i petak, 27. i 28. veljače, raditi od 8 do 19 sati. Onima pak, koji iz bilo kojeg razloga prijave ne budu mogli donijeti osobno, poručuju da ih pošalju poštom. Pri tome treba imati na umu da na kuverti treba biti otisnut poštanski žig s datumom najkasnije od petka. </p>
<p> Rok za obradu poreznih prijava je mjesec travanj, a prvim povratima poreza Zagrepčani se mogu nadati u svibnju. Poreznici u Sopotu napomenuli su kako će posao oko poreza ove godine biti još složeniji jer će se povrat poreza uplaćivati na tekuće račune građana. »U igri« će tako biti još više brojki koje će se sve morati pažljivo prekontrolirati. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Još uvijek nepoznate nominacije za »Crnog mačka« </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Novinarska rock nagrada »Crni mačak«, koja se dodjeljuje već šestu godinu za redom, ovogodišnjim će dobitnicima biti dodijeljena 21. ožujka u Osijeku, rečeno je na tiskovnoj konferenciji održanoj u srijedu.</p>
<p>Istina, za sada se čak ne znaju niti nominacije za ovu prestižnu diskografsku nagradu, no lako je za pretpostaviti kako će glavnu riječ voditi reperi El Bahattee i Edo Maajka, te skupine Cubismo i Gustafi, barem ako je suditi po hvalospjevima glazbenih kritičara. Naime, za novinarsku nagradu »Crni mačak« nominiraju se najpoznatiji izvođači urbane rockerske glazbe, popa, hip-hopa i klupske glazbe, s izdanjima objavljenim u Hrvatskoj, te druga dostignuća s područja hrvatske urbane glazbene scene. </p>
<p>O dobitnicima nagrade odlučit će 109 hrvatskih novinara koji prate glazbu u tiskovinama i elektronskim medijima. </p>
<p>»Prva i najznačajnija promjena u odnosu na dosadašnje 'Crne mačke' je uvođenje kategorije za najboljeg pop izvođača«, rekao je na konferenciji glazbeni kritičar Aleksandar Dragaš, predsjednik Savjetodavnog tijela za dodjelu ove nagrade. Dragaš je rekao kako se nekadašnja kategorija za najboljeg izvođača elektronske glazbe spojila s kategorijom za hip hop glazbu, a uvedena je i nova kategorija za debitanta godine. </p>
<p>»Za debitanta godine mogu se natjecati izvođači koji su unutar izbornog razdoblja objavili debi album, dok se za najveću nadu mogu natjecati oni izvođači koji nisu objavili debi album, ali su u istom razdoblju iznimnom kvalitetom privukli pažnju publike ili medija«, objasnio je Dragaš razliku između debitanta godine i nade godine. Ostaje nejasno zašto su organizatori insistirali na održanoj tiskovnoj konferenciji. Naime, otkriveno je jedino da su uvedene dvije nove kategorije, te da su dvije postojeće spojene u jednu zajedničku kategoriju, a nije bilo govora o tome tko su nominirani glazbenici ili voditelji priredbe. Oni će biti poznati tek 6. ožujka, kada je na redu nova konferencija za novinare. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Manu Chaou istekao ugovor s Virginom </p>
<p>PARIZ, 26. veljače</p>
<p> - Manu Chao je došao do kraja svojeg ugovora s Virginom, koji ga je vezivao od 1989., i sad razmišlja o obliku budućeg ugovora s nekom diskografskom kućom, priopćila je tvrtka Corida, zadužena za glazbenikov menagement dodajući da on trenutačno priprema live album. </p>
<p>»Manu Chao trenutno želi razmisliti o obliku svojeg rada u budućnosti i ne želi se odmah vezati s nekom diskografskom kućom, bilo Virginom ili nekom drugom«, dodaje se u priopćenju.</p>
<p>Manu Chao (koji će 21. lipnja navršiti 42 godine) trenutačno nastupa u malim španjolskim klubovima s pjevačem Firminom Muguruzom iz baskijske grupe Negu Gorriak. </p>
<p>Španjolskom se pjevaču-antiglobalistu često predbacivalo zbog ugovora s multinacionalnom kompanijom (Branson je 1992. prodao Virgin diskografskoj grupi EMI), no Manu Chao je uvijek bio protiv toga da ga se označava kao jednoga od »velikih« i nesklon, s druge strane, idealiziranju neovisne produkcije.</p>
<p>Na početku svoje karijere kao član grupe Mano Negra, Manu Chao je snimao za alternativnu kuću Boucherie Production koja je u međuvremenu propala.</p>
<p>Od 1989., kad je Mano Negra objavila svoj prvi album, Manu Chao je imao ugovor s Virginom na čijem je čelu tada bio Richard Branson.</p>
<p>S grupom Mano Negra Manu Chao je objavio šest albuma, između ostalih »Puta's Fever«, »King of Bongo« 1991. te »Casa Babylon« 1993. godine. Nakon stanke, započinje solo-karijeru i postaje jedan od najpopularnijih francuskih pjevača, i to ne samo u Francuskoj nego u cijelome svijetu.</p>
<p>Za Virgin je objavio tri solo-albuma i to »Clandestino« 1988., koji je samo u Francuskoj prodan u više od milijun primjeraka, »Proxima Estacion... Esperanza« 2001. te jedan 'live' album.</p>
<p>Prema top-listi koju je 2001. objavio Figaro Enterprises, Manu Chao se našao na 4. mjestu najunosnijih imena francuske glazbe, iza Mylene Farmer, Patricka Bruela i Jean-Jacquesa Goldmana, ostvarivši te godine zaradu od 6,17 milijuna eura. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Shakira protiv rata </p>
<p>LONDON, 26. veljače</p>
<p> - Kolumbijska latino zvijezda Shakira, koja se trenutačno nalazi na svojoj »Mongoose« turneju, s kojom je došla na pola puta, ne propušta priliku da izrazi svoje nezadovoljstvo američkom ratnom politikom. Naime, jedna od najpopularnijih pjevačica današnjice pridružila se kampanji protiv rata u Iraku na način da na kraju svakog svog nastupa na turneji emitira film koji opisuje zlo rata kroz lutkarsku priču. </p>
<p>»Mislim da mi svi rat doživljavamo kao virtualnu pojavu, vjerujući da bombe padaju na krovove auta. No, realnost je sasvim drugačija. Rat ubija ljude, djecu, majke i milijune nevinih osoba. Dolazim iz Kolumbije u kojoj sila oružja djeluje već nekoliko desetljeća i znam koje su posljedice rata i psihološke traume nakon njega. Vjerujem da uvijek postoji mirna solucija u rješavanju problema«, izjavila je pjevačica. </p>
<p>Shakira nije prva glazbena zvijezda koja je istupila protiv rata u Iraku. Ona se pridružila podužoj listi svjetski poznatih glazbenika u kampanji za mir među kojima su se našli i Audioslave, Massive Attack, System Of A Down i mnogi drugi glazbenici.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Žrtva silovanja Romana Polanskog lobira za njegovog Oscara </p>
<p>LOS ANGELES, 26. veljače</p>
<p> - Žrtva silovanja koje je redatelj Roman Polanski počinio prije 25 godina uputila je zahtjev glasačima koji će odlučivati o ovogodišnjim Oscarima da ocjenjuju film »Pijanist« prema njegovoj kvaliteti. Samantha Geimer obratila se javnosti člankom objavljenim u Los Angeles Timesu u nedjelju pod nazivom »Sudite o filmu, ne o čovjeku« u kojem poziva gledatelje i one koji će odlučivati o ovogodišnjim Oscarima da ocijene film prema njegovoj kvaliteti, a ne u svjetlu zločina koji je počinio Polanski nad tada 13-godišnjom djevojkom. »Ja mu zaista više ne zamjeram, no prema njemu ne gajim nikakve simpatije«, piše Geimer, dodajući da je on za nju stranac. »No, vjerujem da bi film Romana Polanskog trebao biti ocijenjen prema kvaliteti samog filma. Ono što redatelj radi danas i od čega živi zaista nema nikakve veze s prošlošću niti s onim što mi je učinio«.Geimer je rekla da je Polanski priznao krivnju za silovanje nakon što su se odvjetnici nagodili da će ga osuditi na zatvorsku kaznu za vrijeme koje je već do tada odslužio. No sudac je odbio nagodbu te je Polanski pobjegao iz SAD-a kako bi izbjegao moguću kaznu zatvora od 50 godina. Film »Pijanist« povećao je izglede za osvajanje Oscara nakon što je proteklog vikenda osvojio nagradu za najbolji film i najbolju režiju Britanske filmske i tv akademije (BAFTA) te sedam francuskih filmskih nagrada Cesar. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Milijun dolara vrijedna gaža Paula McCartneyja </p>
<p>NEW YORK, 26. veljače</p>
<p> - Bivši Beatles, Paul McCartney, prošlog je tjedana svirao za milijun dolara na rođendanskoj zabavi</p>
<p>Naime, Sir Paul McCartney nastupio je na proslavi pedesetog rođendana CNN-ove producentice Wendy Whitworthone nakon što je njen muž Ralph Whitworth ponudio McCatneyu milijun dolara za gažu na rođendanskoj zabavi. Nakon koncerta u San Diegu, bivši je Beatles sav honorar donirao dobrotvornoj organizaciji Adopt-A-Minefield koja se bori protiv nagaznih mina, čiji je aktivist i njegova supruga Heather Mills. Slavljenica se rasplakala kad se McCartney pojavio na zabavi zabavljajući goste oko sat i pol.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Gitara Georgea Harrisona u muzeju Beatlesa u Liverpoolu </p>
<p>LIVERPOOL, 26. veljače</p>
<p> - Prva gitara Georgea Harrisona, samozatajnog člana Beatlesa, preminulog u studenom 2001., izložena je od utorka u muzeju o povijesti Beatlesa u Liverpoolu, na sjeverozapadu Engleske, u čast 60. obljetnice njegova rođenja. Instrument, jednostavnu akustičnu gitaru Edgmond nizozemske proizvodnje, posudio je privatni britanski kolekcionar nastanjen u SAD-u, objavila je kustosica muzeja Sandra Quayle. Kupljena za oko tri funte od razrednog kolege sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća novcem posuđenim od majke, gitara danas vrijedi 500.000 funti. »To je obična gitara, ali meni je upravo zato lijepa«, izjavila je Quayle. »Predstavlja vrijeme kad su glazbeni instrumenti bili dostupni svima i bilo koja skupina prijatelja mogla je osnovati bend«. »George je bio zahvaćen tom groznicom i tako su nastali Beatlesi«, dodala je ona. Rođen 25. veljače 1943. godine, glazbenik koji je živio na imanju u Henley-on-Thamesu, preminuo je od posljedica raka u 58. godini 29. studenoga 2001. u Los Angelesu, gotovo 21 godinu nakon ubojstva Johna Lennona, četvrtog člana Beatlesa, u New Yorku 8. prosinca 1980. godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Maloljetnici potroše petinu proizvodnje alkoholnih pića</p>
<p>CHICAGO, 26. veljače</p>
<p> - Čak polovinu alkoholnih pića proizvedenih u Sjedinjenim Državama popiju maloljetnici i odrasli alkoholičari, pokazala je studija objavljena u utorak, koju su proizvođači već napali kao površnu i pokušaj manipulacije. </p>
<p> »Alkohol je tvar koja se u Americi najčešće zlorabi, a prodaja djeci, maloljetnicima i alkoholičarima ključna je komponenta zarade industrije alkoholnih pića«, rekao je Joseph Califano, predsjednik Nacionalnoga centra za ovisnost koji je sastavio izvješće.</p>
<p> Studija je zaključila da su maloljetnici i alkoholičari 1999. potrošili oko 57 milijardi dolara na pivo, vino i žestoka pića, što je gotovo pola ukupne prodaje od 116,2 milijarde dolara te godine.</p>
<p> »Mislimo da je to još jedan pokušaj da se manipulacijom podataka dobiju senzacionalni naslovi«, rekla je Lisa Hawkins iz Vijeća za žestoka alkoholna pića. »Selektivno su pregledali tri različita izvora podataka i izabrali one podatke koji im mogu najbolje poslužiti«, rekla je.</p>
<p> Studija je pokazala da su u 1999. maloljetnici konzumirali gotovo 20 posto svih alkoholnih pića, odnosno piva, vina i žestokih pića u vrijednosti od 22,5 milijardi dolara.</p>
<p> Odrasli su kao alkoholičari definirani ako piju više od dva pića na dan, a na njih je u 1999. otpalo 30 posto konzumacije alkohola i potrošili su 34,4 milijarde dolara, kaže se u studiji objavljenoj u ovotjednome broju časopisa Američke zdravstvene udruge (AMA), poznate po borbi protiv opijanja. Industrija alkoholnih pića odmah je priopćila da je za studiju alkoholičar definiran kao odrasla osoba koja u danu popije više od dva pića, što američke savezne preporuke za pravilnu prehranu još smatraju »umjerenim« konzumiranjem.</p>
<p> Na to je Clifano, bivši američki ministar zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, odgovorio da »njihov napad pokazuje... da ih najviše zanima kako ljudima prodati više od dva pića na dan«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Britanski umirovljenik nije onaj Bond kojega traži FBI</p>
<p>JOHANNESBURG, 26. veljače</p>
<p> - Zove se Bond, ali nije onaj Bond. Američki su dužnosnici zaključili da Derek Bond (72), koji je u Južnoj Africi uhićen kao bjegunac s međunarodne tjeralice i popisa najtraženijih kriminalaca što ga FBI objavljuje, doista onaj kojim se predstavlja: mirni britanski umirovljenik koji je tijekom svoga »vinskog putovanja« po južnoafričkim vinskim podrumima postao žrtvom krađe identiteta. </p>
<p>»Svakako mu dugujemo ispriku i objašnjenje«, rekao je Reutersu John Lewis, pomoćnih američkog državnog odvjetnika. </p>
<p>Time završava dvotjedna nevolja mirnog umirovljenika i člana Rotary kluba iz Bristola. Uhićen je još 6. veljače jer su njegovo ime, broj putovnice i osobni opis odgovarali onima što pripadaju bjeguncu kojeg su u Texasu tražili zbog velike višemilijunske telemarketinške prevarantske sheme. </p>
<p>Da je riječ o zabuni i krađi identiteta, na što se Bond od prvoga dana pozivao, otkriveno je tek kad je pravi varalica nakon anonimne dojave uhićen u Las Vegasu, gdje se pojavio pod svojim aliasom, kao Derek Sykes.</p>
<p>Sličnost je velika i, iako je Bond cijelo vrijeme tvrdio da on nije onaj s popisa najtraženijih kriminalaca, američke i južnoafričke vlasti bile su uvjerene da u rukama imaju pravoga bjegunca. Njegova su djeca pokrenula cijeli medijski rat za njegovu slobodu. </p>
<p>U utorak je u Lewisov ured u Houstonu nazvao netko tko je ustvrdio da se u nekom hotelu u Las Vegasu pojavio čovjek koji djeluje kao netko s Interpolove tjeralice. Kad su mu prišli agenti FBI-a, taj je čovjek priznao da je on taj čije se ime spominje u telemarketinškoj podvali. »Na kraju smo shvatili da čovjek u Južnoj Africi nikako ne može biti onaj kojega tražimo.«</p>
<p>Bond, međutim, nije mogao biti pušten na slobodu odmah čim je zabuna otkrivena, nego je moralo proći još nekoliko sati, jer je proces izručenja Americi već pokrenut. On se, naime, da bi se cijeli cirkus skratio, prije nekoliko dana odrekao prava na osporavanje izručenja, nadajući se da će svoj pravi identitet lakše dokazati u Americi.</p>
<p>DeAngela Burns-Wallace iz američkog veleposlanstva izrazila je žaljenje zbog tog odugovlačenja: »Zao nam je što se to dogodilo, ali radili smo prema normalnoj proceduri za izručenje sukladno međudržavnom sporazumu.« (Reuters, d.b.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Književnici traže zajamčeni honorar </p>
<p>Stanje s autorskim honorarima pogoršava se godinama, a dodatni problem je i neuređeno polje autorskih prava između književnika i televizije i kazališnih kuća - čulo se na tribini u Društvu hrvatskih književnika </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Književni honorari su premali, književnici su u zaostatku za svojim kolegama glazbenicima i glumcima na području zaštite autorskog prava, a Hrvatskoj je nužno potreban novi zakon o knjizi i izdavaštvu. Tako bi se ukratko mogle opisati teme kojih su se u srijedu dotaknuli sudionici tribine »Autorska prava - regulativa i praksa« u Društvu hrvatskih književnika. </p>
<p>Glavni dio rasprave posvećen je autorskim honorarima i problemima nakladnika. Hrvoje Hitrec naglasio je da se stanje s autorskim honorarima pogoršava godinama, a dodatni problem je i neuređeno polje autorskih prava između književnika i televizije i kazališnih kuća. Hitrec se zalaže za utvrđivanje najmanjeg zakonom zaštićenog autorskog honorara, koji bi nakladnik bio obvezan isplatiti autoru bez obzira na broj prodanih knjiga, jer većinu nakladnika subvencionira Ministarstvo kulture.</p>
<p> Damir Mikuličić iz Vijeća zajednica nakladnika i knjižara podsjetio je da se knjige u Hrvatskoj prodaju u malim nakladama i samim time nema mogućnosti za isplatu velikih honorara autorima i prevoditeljima. Govoreći o prijedlogu zajamčenog minimalnog honorara, direktor tvrtke Zagrebgraf Milan Osmak rekao je da takvu mjeru država može nametnuti samo izdavačima u svom vlasništvu. Prema njemu, država daje golem novac za izdavaštvo, ali intelektualni rad je podcijenjen. Rješenje Osmak vidi u zajedništvu književnih udruga, jer u današnjoj situaciji ne postoji cehovska i sindikalna zaštita.</p>
<p> Predsjednik Udruge hrvatskih nakladnika Zvonko Maštrović ne smatra da se nakladništvo dovoljno subvencionira, već se proračunska sredstva dijele selektivno. Maštrović tvrdi da se pravila natječaja za subvencije Ministarstva kulture krše, jer u Vijeću za knjigu sjede predstavnici trgovačkih društava, a protivi se i praksi otkupa knjiga za knjižnice. On predlaže da knjižnice dobiju vlastita sredstva kojima će same otkupljivati naslove, a ne prema odlukama Ministarstva. Maštrović se osvrnuo i na zakon o obveznom primjerku koji nakladniku nalaže da daruje devet primjeraka svake knjige, nazvavši to »državnom pljačkom nakladnika«.</p>
<p> Što se tiče tiskarstva, iznesen je podatak da zadnjih godina pada broj domaćih knjiga koje se tiskaju u Hrvatskoj. U dvosatnoj raspravi čulo se da postoji nacrt budućeg zakona o autorskom pravu koji čeka usuglašavanje s europskim naputcima i međunarodnim tijelom za uređenje intelektualnog vlasništva (WIPO), te da su književnici zakinuti na polju autorskih prava daleko više od drugih umjetnika. Konkretan pomak u tom smjeru dao jer Ante Obuljen iz pravne službe HRT-a ponudivši ugovor s književnim udrugama o minimalnoj naknadi za prikazivanje i prodaju djela. Sudionici su se složili da je Hrvatskoj potreban zakon o knjizi.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U znaku Juliana Rachlina </p>
<p>Julian Rachlin ugledan je litvanski glazbenik međunarodne karijere, znan i našoj sredini / Dubrovačke ljetne igre nekoliko puta ugostile su njegovo društvo »Rachlin & Friends«, a protekle godine čuo ih je i Zagreb </p>
<p>U utorak u ciklusu »Svijet glazbe« Koncertne direkcije Zagreb u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupila je Litvanska sinfonietta s netipičnim rasporedom programa, u kojem je gost Julian Rachlin bio solist u svim točkama, i to na oba svoja instrumenta: violini i violi, s djelima Bacha, Brittena i Vivaldija.</p>
<p>Julian Rachlin je ugledan litvanski glazbenik međunarodne karijere, dobro znan i našoj sredini kao vrsni komorni muzičar. Dubrovačke ljetne igre više puta su ugostile njegovo društvo »Rachlin & Friends«, a u studenome prošle godine čuo ih je i Zagreb. Stoga se sa zanimanjem očekivao njegov nastup i kao solista uz orkestar, i to na oba instrumenta koja je izučio. No, taj je nastup bio upitan iz nekoliko razloga i nije nas posve oduševio. </p>
<p>Koncert je počeo s gotovo pola sata zakašnjenja, jer je Rachlin odlučio promijeniti program. Umjesto Bachovog Koncerta za violinu, gudače i kontinuo u E-duru BWV 1042, najavio je Bachov Koncert za dvije violine u d-molu BWV 1043 koji je poželio odsvirati sa svojim profesorom Borisom Kušnirom, i to u povodu 15. obljetnice svojih javnih nastupa.</p>
<p> Rachlin je naime kao 13-godišnjak dobio nagradu za »Mladog glazbenika godine« (1988.) na eurovizijskom natjecanju u amsterdamskom Concertgebowu. Na poziv Lorina Maazela debitirao je na Berlinskom festivalu s Francuskim nacionalnim orkestrom te je na poziv Riccarda Mutija svirao s Bečkom filharmonijom, kao njezin najmlađi solist u povijesti. Bio je to početak svjetske karijere, ali je posve neuobičajeno da se tako rano obilježava obljetnica umjetničke djelatnosti. </p>
<p>Uz dužno poštovanje i priznanje profesoru i lijepoj gesti njegova đaka, popularni Bachov dvostruki violinski koncert u d-molu BWV 1043, unatoč lijepim trenucima poput eteričnog Adagija, nije bio ujednačen niti dovoljno tonski upečatljiv, ali niti dovoljno izražajan. Stoga je bolji dojam pružila skladba Lachrymae za violu i gudače op. 48a Benjamina Brittena, u kojoj je Rachlin pokazao veliko umijeće i na tom instrumentu, uz uzornu suradnju orkestra u uzajamnom istraživanju širokog spektra zvučnosti kojom se odlikuje to dojmljivo djelo, inspirirano pjesmama Johna Dowlanda (Odrazi).</p>
<p>U drugom dijelu koncerta koji je bio u znaku cjelovitog ciklusa Četiri godišnja doba za violinu, gudače i čembalo Antonia Vivaldija, Rachlin se ponovno vratio violini osebujnom interpretacijom koja je, doduše, bila virtuozna, ali je izlazila iz stilskih okvira s ekstremnim kontrastima u tempu, dinamici i agogici, ali i uz manje tehničke probleme. Naime, mijenjanje instrumenta, pogotovo u jednoj večeri, vrlo je opasno jer zahtijeva stanovitu prilagodbu.</p>
<p> Zanimljiv je to eksperiment, no koji se osvećuje. Stoga bi nam bilo draže, a bilo bi korektnije prema ansamblu, da smo mogli čuti i koju samostalnu orkestralnu točku u kojoj bi se i vrsni gudači Litvanske sinfoniette u punom svjetlu predstavili zagrebačkoj publici. Nadamo se da će za to imati još prilike.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kulturna poveznica s Europom</p>
<p>Dokument su potpisali talijanski veleposlanik Fabio Pigliapoco i mr. Naima Balić, pomoćnica ministra kulture RH / Ovo je prvi takav ugovor i uvod u potpisivanje kulturnog sporazuma koji bi trebao uslijediti u listopadu u Opatiji</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Protokol o suradnji na području kulture i obrazovanja između Italije i Hrvatske potpisan je u srijedu prije podne u Ministarstvu kulture RH u Zagrebu. Dokument su potpisali s talijanske strane veleposlanik u Hrvatskoj Fabio Pigliapoco, a s hrvatske mr. Naima Balić, pomoćnica ministra kulture. Ovo je prvi put da dvije susjedne zemlje potpisuju takav ugovor, i to za razdoblje od 2003. do 2007. godine.</p>
<p> To je uvod u potpisivanje kulturnog sporazuma koji bi trebao uslijediti u listopadu u Opatiji, kada će biti priređen susret 53 ministra kulture iz čitavog svijeta s ministrima Vijeća Europe. Potom je u Talijanskom institutu za kulturu otvorena izložba talijanskog slikara Attilija Forgiolija iz Milana. Dan talijanske kulture u RH u znaku je gostovanja Orkestra Filharmonije milanske Scale pod vodstvom maestra Riccarda Mutija u KD »Vatroslav Lisinski«. </p>
<p>Potpisani ugovor obuhvatit će na području kulture i obrazovanja niz zajedničkih projekata između dvaju naroda, a bavit će se pitanjima nacionalnih manjina, nastave jezika, stipendija, baštine, ljudskih prava i drugo, rekao je ministar kulture RH dr. Antun Vujić. Istaknuo je da je taj dokument potpisan na osnovi obostranih interesa dviju zemalja koje povezuje jadranska obala.</p>
<p>Države su time potvrdile da imaju srodna gledišta i obvezale se na odgovornost u širenju suradnje koja nadilazi stavke. Naglasio je da su države već imale bilateralnu suradnju te onu u okviru Kvadrilaterale te Jadransko-jonske inicijative, što pokazuje duboku povezanost i simpatije koje gaje jedna prema drugoj.</p>
<p>Veleposlanik Italije Fabio Pigliapoco mišljenja je da potpisani protokol izlazi izvan sredozemnih okvira i zalazi u europske, otkrivajući da se Italija zalaže za bezuvjetan ulazak Hrvatske u EU. Nakon što je naša zemlja u Ateni podnijela zahtjev za članstvom u EU, iz Bruxellesa je, kaže, dobio vijesti da njegovo rješavanje napreduje velikom brzinom, a zalaganje Italije će se nastaviti od 1. srpnja, kada preuzmu predsjedanje Unijom. Potpisivanje protokola nazvao je još jednom ciglom u zidu kuće koju dvije zemlje zajedno grade, a to je građevina Europe. </p>
<p> Veleposlanik je također otvorio izložbu pastela s prikazima krajolika talijanskog slikara Attilija Forgiolija, o kojoj je govorio akademik Tonko Maroević. Umjetnik se predstavio ciklusom slika vrlo osebujne osjećajnosti, odlikuje ga sposobnost pretvaranja motiva u površinu koja vibrira, a prizore opisuje ljepota. Umjetnost 20. stoljeća se bojala ljepote kao likovne kvalitete u korist ekspresivnosti, dodao je Maroević, a Forgioli je u svojim djelima spojio ljepotu i ekspresivnost u jedinstvenu cjelinu. Istaknuo je vrijednost njegove izražajnosti u kojoj je povezao tradiciju i suvremenost. U ime domaćina pozdravnim riječima nazočnima se obratio Flavio Andreis, ravnatelj Talijanskoga instituta za kulturu. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mladi - žrtve zavađenih </p>
<p>Priču o mladim ljubavnicima režira Petar Veček, a glume Luka Dragić kao Romeo i Zrinka Cvitešić kao Julija </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Jedna od najizvođenijih drama na svijetu »Romeo i Julija« Williama Shakespearea premijerno će, u režiji Petra Večeka, biti izvedena 2. ožujka u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK). Uz prevoditeljsku suradnju Zvjezdane Timet, »Romea i Juliju« na scenu će postaviti redatelj Petar Veček, kojemu je to prvi put da režira u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, najavljeno je na konferenciji za novinare.</p>
<p> Izrazivši zadovoljstvo ekipom s kojom je radio na predstavi, Veček je rekao da očekuje da će predstava biti dobra. Romea će glumiti Luka Dragić, a za Juliju su se pripremile dvije glumice - Zrinka Cvitešić i Dijana Vidušin. Na premijeri Juliju će glumiti Zrinka Cvitešić (mijenja Dijanu Vidušin, koja je odustala od nastupa na premijeri zbog uganuća noge).</p>
<p> Romeove prijatelje glume Alen Šalinović (Benvoglio) i Borko Perić (Mercuzio). U predstavi, među inima glume Božidar Orešković (Capuletti, glava veronske obitelji u zavadi s Montecchima), Vlasta Ramljak (Gospođa Capuletti), Dušan Gojić (Montecchi, glava veronske obitelji u zavadi s Capulettima).</p>
<p> Scenograf je Zlatko Kauzlarić Atač, kostimografkinja Ingrid Begović, a glazbu je skladao Darko Hajsek. Borbene scene ostvarene su sudjelovanjem osam članova zagrebačkoga karataškog kluba »Tempo«, u koreografiji Ilije Smoljenovića.</p>
<p> Shakespeareovi »Romeo i Julija« ne silaze s repertoara mnogih svjetskih kazališta otkad je potkraj 16. stoljeća ta tragedija napisana. Kritičari se slažu da u svakom vremenu i prostoru u kojem se izvodi tragedija dobiva nova značenja. Obitelji Montecchi i Capuletti po tim tumačenjima nisu samo dvije zavađene veronske obitelji, nego prizma kroz koju se prelama ludilo svjetske povijesti, ističe se u najavi premijere. </p>
<p> Priča o mladim ljubavnicima iz 16. stoljeća smatra se najljepšom, ali i najtužnijom ljubavnom pričom svjetske književnosti, u kojoj ljubav u sukobu s mržnjom i ružnom političkom stvarnošću gubi igru, a tim gubitkom, odnosno smrću, ona pak zadobiva vječnost. (Hina) projekti</p>
<p>Igor Kuduz</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»To protect and to serve«</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - U galeriji Križić Roban od srijede se može razgledati izložba fotografija Igora Kuduza pod nazivom »TO PROTECT AND TO SERVE«. Radi se o amaterskim fetiš-fotografijama, prikazima koji odstupaju od svih znanih pravila tzv. umjetničke fotografije, ambijentima slutnje u kojima ništa konkretno nije izrečeno do kraja. Autora, prema vlastitim riječima, zanima razlika između internetskog fetiš-materijala i pozornosti koji je posvetio odnosima uspostavljenim i prikazanim na svojim radovima: »Ima li većeg zadovoljstva od pružanja istinske pažnje onom drugom, bez obzira o kome ili čemu se radi? Bezuvjetne pažnje u svim svojim segmentima, pažnje koja je ciljana, osviještena i kao takva, u potpunoj suprotnosti s lažnim ili prikrivenim. Ja nisam siguran u odgovor pa pitanje postavljam dalje«, zapisao je autor u popratnom tekstu izložbe. Kuduz ne smatra potrebnim objašnjavati prirodu naglašavanja amaterske fetiš fotografije, jer je prema njegovom mišljenju »fetišu 'amaterstvo' pravi prirodni okoliš, nepretenciozan i predan do kraja«. Izložba ostaje otvorena do 7. ožujka 2003. i može se razgledati svakog radnog dana od 17 do 20 sati, ili prema dogovoru. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Deset zemalja na Reviji amaterskog filma </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Za ovogodišnju Reviju amaterskih filmova (RAF), priredbe urbane naravi, koja će se održati od 2. do 8. ožujka u Zagrebu, prijavilo se 118 filmova iz 10 europskih zemalja. Po ocjeni organizatora ovogodišnji šestodnevni program Revije održavat će se na 11 gradskih lokacija i bit će mnogo radniji od prošlogodišnjeg, a uključivat će filmske projekcije, radionice, predstavljanja i partye. Za razliku od većine video i filmskih festivala posebnost je te filmske priredbe, kako napominje organizator, što se prikazuju svi filmovi koji su na Reviju stigli po pravilima javnog poziva. Revija amaterskog filma u Zagrebu zamišljena je kao program koji uključuje prikaz amaterskih filmova i videoradova iz Europe i svijeta. Organizatori će pozvati 30 autora da prate Reviju, a filmovi će biti prikazivani na nekoliko gradskih lokacija. Ovogodišnji RAF poduprli su Gradski ured za kulturu, Ministarstvo kulture i Institut Otvoreno društvo Hrvatska/program CLUBTURE. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Teško protiv H(e)rminatora </p>
<p>»Nedaće dodatno mobiliziraju igrače. To je bilo vidljivo i na posljednjoj Varteksovoj utakmici protiv neugodne Cibalije. Osim toga, imaju dvojicu napadača koji su mobilni, brzi, probojni... Imaju i kvalitetne nogometaše koji djeluju iz drugoga plana. A tu se ponajprije ističe onaj, kako se zove... Herman!«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Nisam kontaktirao s Dinamom«, energično je ustvrdio Varteksov branič Silvester Sabolčki, uklonivši tako sve glasnija nagađanja da upravo on, uz suigrača Ivana Režića, predstavlja svojevrsnu »petu kolonu« u varaždinskom klubu. U Varteksu je u trenucima dok taj klub još uvijek figurira kao legitimni kandidat za lov na naslov prvaka, odjednom - zaiskrilo. Sabolčki i Režić odbili su potpisati nove ugovore, iako su klupski čelnici navodno pristali na sve njihove uvjete. Sami igrači, doduše, tvrde suprotno... U svakom slučaju, obojica su se u međuvremenu našli na »hlađenju« i privremeno ispali iz momčadi, pa ih vjerojatno neće biti ni na nedjeljnom prvenstvenom okršaju protiv Dinama u Maksimiru.</p>
<p> Čim je niknula afera, kuloari su, baš kako je to već i uvriježeno na našoj nogometnoj sceni, automatski provukli i - zaključke. U srži ovog incidenta leži navodna sprega između spomenutoga Varteksova dvojca s jedne strane te Dinamova čelnika s druge. Režić i Sabolčki donedavno su bili neizostavni dio Varteksove udarne postave, a budući da je varaždinski klub još uvijek jedan od kandidata za naslov, najlakše je aferu bilo povezati - s Dinamom, tim više što je maksimirski izvršni dopredsjednik Zdravko Mamić svojedobno naglasio kako je upravo Sabolčki jedna od glavnih Dinamovih meta idućeg ljeta.</p>
<p> No, insinuacije o Mamićevim navodnim »instrukcijama« Sabolčkom (i Režiću) ipak su, čini se, izvan okvira realnosti. Naposljetku, Dinamo u ovom trenutku ima čvrsta četiri boda prednosti u odnosu na drugoplasirani Hajduk, a čak šest u odnosu na Varteks, prvoga splitskog pratitelja. Pa, zar bi si Dinamovi čelnici doista dopustiili takvo diskreditiranje vlastitog i klupskog ugleda u trenucima kad imaju i te kako zahvalnu bodovnu zalihu? Neki, pak, zagovaraju tezu kako postoji svojevrsni varaždinsko-splitski »komplot« protiv Dinama, prema kojem bi Varteksu pripao naslov pobjednika Kupa, iz kojeg je Dinamo već iskliznuo prije Nove godine, dok bi Varaždinci zauzvrat na neki način pomogli »hajducima« u lovu na naslov. Štoviše, čak je u takvu priču lakše povjerovati nego u onu o Varteksovoj »petoj koloni«. No, obje su varijante zapravo obična fikcija. Proljetni dio sezone još praktički nije niti startao, a već su krenule razne »halucinacije«. Kako li će sve to izgledati potkraj sezone? Sportske će teme, čini se, sve više podsjećati na recenziju kultne filmske trilogije Kum...</p>
<p> U Dinamu se uopće ne žele baviti takvom vrstom kalkulacija. Trener Blažević nije nasjeo niti na sitnu novinarsku provokaciju i upit: »Bi li kojeg Varteksova igrača doveo u Maksimir?«</p>
<p> - Pa, bih! Ma, sve da i mislim drukčije, opet bih vam odgovorio potvrdno.</p>
<p> Potpitanje o Sabolčkom i Režiću elegantno je preskočio, skrenuvši temu na Veldina Karića. Naposljetku, i Karić je trenutačno »na ledu« zbog sukoba s trenerom Draženom Besekom. Doduše, ovaj slučaj zasad nitko ne pokušava povezati s Dinamom. </p>
<p> - Karić bi se prvo morao ošišati. A posljednji put mi je rekao da bi to i učinio.</p>
<p> Iskrice u Varteksovoj svlačionici, čini se, ipak ne mogu zavarati Ćiru uoči nedjeljnog okršaja u Maksimiru.</p>
<p> - Jako se bojim takvih i sličnih događaja. Ništa mi nije bilo gore nego vidjeti cirkus u Zagrebovoj svlačionici prije gradskog derbija. Takve nedaće, čini se, uvijek dodatno mobiliziraju igrače. To je bilo vidljivo i na posljednjoj Varteksovoj utakmici protiv neugodne Cibalije, koju su glatko pobijedili, i to bez zvijezda u svom sastavu. Osim toga, imaju dvojicu napadača, koji su mobilni, brzi, probojni... Imaju i kvalitetne nogometaše koji djeluju iz drugog plana. A tu se ponajprije ističe onaj, kako se zove... Herman!</p>
<p> Naravno, Blažević je pritom mislio na poznatoga varaždinskoga nogometnog »H(e)rminatora« - Danijela Hrmana.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tottijeva renesansa u Valenciji </p>
<p>Marko Babić je pogotkom u 73. minuti ublažio poraz Bayera koji je u četiri utakmice ostao bez ijednog boda </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Samo 36 minuta trebalo je veteranu Alanu Sheareru za tri pogotka kojima je Newcastle uvjerljivo, sa 3-1 (3-0) svladao Bayer iz Leverkusena u 4. kolu skupine A nogometne Lige prvaka. Zanimljivo, i prije tjedan dana Newcastle je u Leverkusenu pobijedio Bayer jednakim rezultatom. Englezi su tako zadržali šanse za prolaz u četvrtfinale, dok su Nijemci ostali bez ikakvih izgleda za nastavak natjecanja. Bivši kapetan engleske reprezentacije načeo je mrežu »apotekara« u 5. minuti kada je na dodavanje Garyja Speeda pored obrane Bayera sa šest metara glavom pogodio mrežu vratara Butta. Shearer nije imao milosti šest minuta kasnije kada je presjekao dodavanje Krisa i poslao loptu u mrežu. Bayer je potom u 20. minuti mogao smanjiti zaostatak, ali je Neuville slabo pucao jedanaesterac, Vratar Newcastlea Given obranom se iskupio za skivljeni jedanaesterac na Franci. Alan Shearer je u 36. minuti pokazao kako se treba izvesti najstoža kazna i tako postigao prvi »hat-trick« nakon rujna 1999. godine. Četvrti poraz iz četiri utakmice pogotkom u 73. minuti ublažio je hrvatski nogometaš Marko Babić kojem je to peti pogodak u Ligi prvaka ove sezone. </p>
<p>Barcelona je u Milanu ostvarila ono po što je i došla, osvojila je bod protiv Intera odigravši 0-0, te se tako sasvim približila prvom mjestu u skupini A. Inter je bio agresivniji većim dijelom utakmice, ali samo su jednom izradili čistu priliku za pogodak. Zbilo se to na samom startu drugog poluvremena kada je Christian Vieri glavom neometan s pet metara pucao pored gola. Inače, sve dobro što bi napravili sjajni vezisti Javier i Cristiano Zanetti, te Stephane Dalmat, upropastili bi potpuno indisponirani bočni igrači Guly i Morfeo. Kakva je bila igra potonjeg dvojca najbolje svjedoče zvižduci kojima su ih »počastili« domaći navijači.</p>
<p>Također, u Interu se ne bezrazložno mogu žaliti i na nevjerojatan peh s ozljedama. Trener Hector Cuper za ovaj dvoboj nije mogao računati na Crespa, Emrea, Almeydu, Okana... da bi se tijekom utakmice ozlijedili i Kallon i Dalmat. Previše čak i za klub s tako bogatim igračkim kadrom,</p>
<p>U skupini B, momčad Rome osvojila je prve bodove u drugom dijelu natjecanja u Ligi prvaka, pobijedivši u gostima Valenciju 3-0. Kapetana Rome Francesco Totti pokazao je koliko znači za momčad Fabia Capella, postigao je dva pogotka i asistirao Emersonu. Gosti su tako uzvratili Španjolcima za poraz u prošlom kolu kad je Valenicija slavila na Olimpijskom stadionu sa 1-0. Totti je posao zgotovio za deset minuta. U 25. minuti pogodio je mrežu vratara Canizaresa nakon kornera koji je izveo Candela. Pet minuta poslije Totti je preciznim udarcem sa desetak metara povisio na 2-0, da bi u 36. minuti dodao Emersonu koji je postavio konačnih 3-0. U drugom poluvremenu obrana Rome nije posustala nakon vodstva, što im se često znalo događati ove sezone. </p>
<p>Na vrhu skupine B, redoslijed je ostao nepromijenjen, jer su vodeće momčadi Ajax i Arsenal, kao i prije tjedan dana u Londonu (1-1), podijelili bodove u amsterdamskoj Areni odigravši bez pogodaka 0-0. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Dinamo nije bolji od Hajduka«</p>
<p>»U Varaždinu svatko zna svoj posao, ne moram se brinuti za plaće, mogu se koncentrirati na rad«, objašnjava Petričević dobre igre u ovoj sezoni / »Budući da smo se u Splitu uspješno nadigravali protiv Hajduka ne znam zašto nam to ne bi uspjelo i protiv Dinama«, optimistično je kazao mladi Zagrepčanin uoči derbija u Maksimiru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Moj je Petričević bolji i od Olića i od Balabana.« Tim je riječima trener Varteksa Dražen Besek nedavno ocijenio 23-godišnjeg napadača Franu Petričevića, koji je prošloga ljeta preselio iz sadašnjeg drugoligaša Hrvatskog dragovoljca u Varteks gdje igra najbolju sezonu u karijeri.</p>
<p> Zanimljivo, mladi Zagrepčanin nije ostavio značajnijeg traga u prošloj sezoni, napose jer je u dva navrata bio ozlijeđen (stopalo i stražnji butni mišić) zbog čega nije trenirao nekoliko mjeseci, pa je do kraja prvenstva ubilježio 12 nastupa, bez postignutog pogotka. No, ova je sezona potpuna suprotnost prošle. </p>
<p>U dosadašnjem dijelu prvenstva postigao je šest pogodaka i nerijetko je bio među ponajboljim igračima u momčadi »bumbara«.</p>
<p>Karijeru je počeo u zagrebačkom niželigašu Španskom, a do seniorskog uzrasta trenirao je u Dinamu, gdje je i završio omladinsku školu. No, senior je postao u »krivo« vrijeme. </p>
<p>Naime, kako i sâm kaže, teško je bilo probiti se u prvu momčad u sezoni 98/99 kad su u Dinamu igrali Viduka, Marić i Cvitanović. Odlučio se za posudbu u Croatiju Sesvete gdje je proveo godinu dana i potom preselio u Siget.</p>
<p>• Koji je razlog sjajnim igrama u ovoj sezoni. Što nije »štimalo« u Sigetu?</p>
<p>- Rad struke u Hrvatskom dragovoljcu i Varteksu se ne može uspoređivati i to je najveći razlog moga uspona. Iako sam mnogo naučio u Dinamu gdje su me trenirali Rora, Deverić i Dautbegović, najviše sam napredovao u Varteksu. Kad sam došao u Hrvatski dragovoljac sve je bilo u redu do prošle sezone koja je bila slaba, često smo mijenjali trenera, sve je krenulo nizbrdo, a sputale su me i ozljede. U Varaždinu je »zdravija« okolina, svatko zna svoj posao pa tako i ja. Ne moram se brinuti za plaće i slično, mogu se koncentrirati na rad. </p>
<p>• Koliko vam je pomogao trener Dražen Besek?</p>
<p>- Njegova je uloga velika. Nije mi baš najbolje krenulo kad sam došao, no Besek je vjerovao u mene i »forsirao« me. Počeo sam sve bolje igrati, stigli su i pogoci, pa sam i dohvatio mjesto u prvih 11. </p>
<p>• Nakon 3-0 pobjede protiv Cibalije najavili ste osvajanje tri boda u sljedećoj utakmici protiv Dinama u Maksimiru. Otkud vam toliko samopouzdanje?</p>
<p>- Tu sam izjavu izrekao više u šali. Osvajanje boda u Maksimiru bio bi uspjeh, ali »leži« nam maksimirski travnjak, znali smo ih dobro »istamburati« (u posljednje četiri prvenstvene utakmice u Zagrebu Varteks je tri puta pobijedio, op. a.) pa ne bi bilo iznenađenje da odnesemo bodove iz metropole. </p>
<p>• Obrana »modrih« slovi kao najslabiji dio momčadi, a to vama kao napadaču zapravo najviše odgovara, zar ne?</p>
<p>- Daj Bože da baš ja presudim derbi, ali ne bih rekao da je obrana najslabija, možda samo po imenima. Evo, cijelo se vrijeme diže »hajka« protiv Daria Smoje, a upravo je on postigao odlučujući pogodak protiv Zagreba. Ipak, siguran sam da ćemo stvoriti nekoliko prilika i moramo ih iskoristiti. Dinamo nije bolji od Hajduka, a budući da smo se u Splitu uspješno nadigravali protiv »bijelih« ne vidim razlog zašto nam to ne bi uspjelo i protiv Dinama, nema razloga da se »zatvorimo«. Uostalom, malo je nedostajalo da odnesemo bodove iz Splita, ali nismo imali ni sreće. </p>
<p> • U slučaju remisa u Zagrebu vrh će se prvenstvene ljestvice još više zgusnuti. Kako prognozirate nastavak prvenstva?</p>
<p>- Bit će napeto. No, pravu snagu Varteksa, Dinama i Hajduka ćemo vidjeti u Ligi za prvaka jer će tada svaka utakmica biti svojevrsni derbi. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagreb odbio Vasiljeve uvjete, arbitraža aktualizirana </p>
<p>»Spominju se ponude iz Ukrajine i Rusije, ali me odlazak u te zemlje ne zanima, bez obzira na odlične financijske uvjete, radije ću čekati ljeto i neku drugu ponudu«, tvrdi Zagrebov vratar Vladimir Vasilj </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Trakavica vezana uz (ne)odlazak vratara NK Zagreb Vladimira Vasilja dobila je novu epizodu u srijedu. Naime, Zagreb, odnosno sportski direktor Drago Marić, ponovno nisu prihvatili uvjete Vasiljeva predstavništva, kojeg su činili odvjetnik Marko Filipović i menadžer Ivan Cvjetković. Kako nam je kazao Cvjetković, Zagreb nije prihvatio Vasiljevu ponudu, iako je bila kvalitetna. </p>
<p>- Odlučili smo aktualizirati postupak raskida ugovora pri Arbitražnom sudu Hrvatskoga nogometnog saveza. Nastavkom ovog postupka želimo pokrenuti stanje s mrtve točke, a ističem da Zagreb samo može izgubiti ako arbitražni postupak dođe do kraja, jer će tada Zagreb Vasilju biti obvezan isplatiti ukupan dug. Međutim, ako prihvate naše uvjete, Vasilj će oprostiti 60-70 posto duga i tražiti da se ne stvaraju problemi u slučaju inozemne ponude. U međuvremenu će poštivati ugovorne obveze, rekao je Cvjetković.</p>
<p>A što o svemu misli Vasilj?</p>
<p>- Ne bih volio da raskinemo ugovor preko arbitraže jer me za Zagreb vežu lijepe uspomene. Nadam se da ću ostati do isteka ugovora, ako u međuvremenu ne stigne povoljna ponuda. Želim pomoći treneru Jurčeviću i Zagrebu u cilju plasmana u Ligu za prvaka, a ako u tome ne uspijemo, barem da bezbrižno dočekamo kraj sezone. </p>
<p>• Imate li konkretnih ponuda?</p>
<p>- Ponude zasad nisu konkretne, ali mogle bi biti ako dođe do novih nesuglasica. Spominju se Ukrajina i Rusija, ali te me zemlje ne privlače, bez obzira na odlične financijske uvjete. Radije ću čekati ljeto i neku drugu ponudu. No, jedno je sigurno. Ako već odem iz Zagreba, sigurno neću ostati u Hrvatskoj. A u pričama da su me kontaktirali neki hrvatski klubovi nema ni trunke istine, nitko me nije zvao.</p>
<p>• Gledate li optimistično na nastavak Zagrebova proljeća?</p>
<p>- Bit će opasno ako zaredamo nekoliko loših rezultata, jer tada sve krene nizbrdo i to jako brzo. Kamen Ingrad ima najteži raspored do doigravanja nakon nas, ali upravo je to naša prilika. Bilo bi sjajno kad bismo u posljednjem kolu protiv Hajduka odlučivali o ulasku u Ligu za prvaka. Ako se to dogodi, uvjeren sam da će Hajduk otići iz Kranjčevićeve bez osvojenog boda, pogotovo ako pristupimo na isti način kao i protiv Dinama i ako će teren biti dobar. Hajduk igra odlično kod kuće, ali u gostima nemaju snage razoružati domaćina kao što je to nama učinio Dinamo, koji, prema mom mišljenju, nema konkurencije za osvajanje naslova prvaka. Ako ovako nastave, prednost će im se najmanje udvostručiti.</p>
<p>• Nedavno ste spomenuli osnivanje sindikata igrača. Možete li objasniti kako ste došli na tu ideju?</p>
<p>- Volio bih nakon igračke karijere sa svojim najboljim prijateljima, također starijim nogometašima, osnovati sindikat igrača, prvenstveno radi njihove zaštite u Hrvatskoj. Takve udruge već postoje u inozemstvu, pa ne vidim razlog zašto ne bi oživjele i kod nas. </p>
<p>Klubove bi se natjeralo da, kad je riječ o isplatama igračima, isplaniraju cijelu sezonu, jer se samo u tom slučaju igrači mogu potpuno usredotočiti na rad, rekao je na kraju Vasilj.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Besek: Dinamo nas se boji, a u strahu su velike oči </p>
<p>»Ne opterećujem se svojim odnosom s Blaževićem, no neću dozvoliti ni podcjenjivački stav prema meni. Momčadi će na terenu sve pokazati, tko je bolji, a tko lošiji. Konačno, utakmica protiv Dinama nosi samo tri boda i još uvijek ne odlučuje ni o čemu« </p>
<p>VARAŽDIN, 26. veljače</p>
<p> - Bumbari se još ne pale na veliki derbi! Stanje u varaždinskom prvoligašu uoči odlaska u Maksimir isto je kao i prije svake druge utakmice. Niske temperature u Varaždinu vjerojatno ne dozvoljavaju rasplamsavanje aferica koje su priprijetile razaranjem idilične slike o Varteksu. Problemi se ne guraju pod tepih, dapače o njima se javno govori, ali kao da ništa ne može nauditi Beseku, Herjavcu i momčadi.</p>
<p>Režić i Sabolčki u čudnom su tretmanu. Novopečeni reprezentativci zbog odbijanja novih ugovora s Varteksom proživljavaju nimalo lake dane. Odvojeni su od momčadi i s posebnim trenerom odrađuju svoje treninge. Jedina izjava koja se od njih može dobiti jest: »Ima još vremena!«</p>
<p> Trener Besek kao da previše ne žali za, nesumnjivo, kvalitetnim igračima. I Veldin Karić je smrznut na varaždinskoj hladnoći. Igrač koji je još jesenas bio strah i trepet svih obrana ne može pronaći mjesto u udarnoj jedanaestorici. Zabušavanje na treninzima i koji kilogram viška oko struka ostavljaju ga za sada samo na klupi Varteksa. Besek se svjesno odrekao usluga trojice igrača reprezentativnog potencijala.</p>
<p>• Nije li Varteks osjetno oslabljen takvim pristupom?</p>
<p> - Nije mi jasno zašto se sada potencira pitanje Karića, ili izostanak Režića i Sabolčkog. Pa već sam rekao da se kod mene, odnosno u Varteksu samo radom dolazi do pozicije u momčadi. Tko ne može zadovoljiti taj kriterij, neće ući u sastav i tu ostajem dosljedan. Za mene je važno da igrači daju sve od sebe, tražim puni angažman. Ako treba, trenirat ću i deset igrača, ali ću znati da su pravi.</p>
<p>• Pripremate momčad za gostovanje u Maksimiru, dok iz Zagreba poručuju da Varteks nema što tražiti u Zagrebu? </p>
<p>- Poznata je izreka da su u strahu velike oči, odnosno velike riječi. Igrači Dinama hrabre se takvim izjavama, jer osjećaju strah, a tko ima što tražiti u Maksimiru pokazat će utakmice. Mi znamo da će odlučivati igrači koji će taj dan biti raspoloženi. Stvar je pripreme igrača koliko će podleći i koliko će na njih utjecati atmosfera derbija. Igrači moraju pokazati stabilnost, moraju funkcionirati u momčadi i pokazati sve svoje kvalitete. Za mene pojedinac ne predstavlja ništa ako nije u funkciji momčadi, ako ne uspijeva sebe podrediti kolektivnom rezultatu.</p>
<p>• Doživljavate li utakmicu protiv Dinama istodobno kao svoj osobni dvoboj sa Ćirom Blaževićem?</p>
<p>- Ne! Blažević je čovjek pun iskustva i znanja. Nemam potrebu dokazivati se pred njim, to nisam osjetio ni kad sam ga pobijedio kao trenera Osijeka prošle sezone. Međutim, neću se dati ni podcjenjivati. Ne opterećujem se našim odnosom, no neću dozvoliti ni podcjenjivački stav prema meni. Mislim da će momčadi na terenu sve pokazati, tko je bolji a tko lošiji. Konačno, utakmica protiv Dinama nosi samo tri boda. Bez obzira uzmemo ih mi ili domaćini još se ništa neće odlučiti.</p>
<p> Kao i uvijek, bez pretjerane euforije i napuhavanja, Varteks očekuje svoj nastup u nedjelju u Maksimiru. Takva strategija često se do sada pokazala djelotvornom. Hoće li i ovaj put Varaždinci pjevati na Varaždinbregu »Zagreb, Zagreb, selo kraj Varaždina« ?</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Janica tri sekunde iza prve </p>
<p>Prvo mjesto na treningu osvojila je Francuskinja Melanie Suchet (1.33.15), Janica je sa 35. mjestom imala zaostatak od 2.93 sekunde/ »Janica je vozila trening spusta kako ga uvijek vozi, polako i oprezno, čak i preoprezno u donjem dijelu staze«, kaže direktor Vedran Pavlek </p>
<p>INNSBRUCK/ ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Janica Kostelić u srijedu je vozila trening vožnju spusta nedaleko Innsbrucka, grada u kojem će se uskoro održati trodnevno natjecanje Svjetskog kupa. U petak i nedjelju vozit će se Super G, u subotu će se skijašice natjecati u spusta. </p>
<p>Janica bi trebala voziti sve tri utrke,a ovih dana je upravo u Innsbrucku trenirala spust kojeg je odlučila voziti unatoč još nezaliječenom koljenu.</p>
<p> Prvo mjesto na treningu osvojila je Francuskinja Melanie Suchet (1.33.15), druga je bila njena sunarodnjakinja Carole Montillet (+0.36) a treća Austrijanka Katja Wirth (+0,81). Janica je sa 35. mjestom imala zaostatak od 2.93 sekunde. </p>
<p>- Janica s dobro osjeća, zdrava je, nije bolesna. Vozila je trening spusta kako ga uvijek vozi u prvom treningu, polako i oprezno. Čini mi se čak da je na donjem dijelu staze bila i preoprezna. Staza je inače lijepa, ima dva srednja skoka koja Janici ne stvaraju probleme. No, zato ima pet do šest grba koje mogu biti opasne po njeno koljeno. No, ona je čvrsto odlučila nastupiti i tu nema pogovora, kaže direktor reprezentacije Vedran Pavlek. </p>
<p>U četvrtak će se u 12.30 održati drugi trening spusta. </p>
<p>Nastup Janice Kostelić u sve tri utrke od petka do nedjelje u Innsbrucku može pripomoći našoj skijašici da s novom zalihom bodova i te kako uveća svoje šanse za ukupan trijumf u Svjetskom kupu. </p>
<p>• Ukupan poredak Svjetskog kupa: Janica Kostelić (Hrvatska) 1342, Karen Putzer (Italija) 790, Anja Pearson (Švedska) 760, Michaela Dorfmeister (Austrija) 697. </p>
<p>A.K.K.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nika Fleiss treća u veleslalomu</p>
<p>CORNO ALLE SCALE, 26. veljače</p>
<p> - Hrvatska skijašica Nika Fleiss zadržala je odličnu formu sa Svjetskog prvenstva, nastavivši s dobrim rezultatima na FIS utrkama. U talijanskom skijalištu Corno Alle Scalli u veleslalomu voženom u srijedu osvojila je treće mjesto.</p>
<p>Taj bi rezultat bio i bolji da u prvoj vožnji nije načinila grešku, zbog koje je izgubia prilično vremena. U četvrtak Niku očekuje njezina omiljena disciplina - slalom.</p>
<p>Ana Jelušić nije ni u srijedu mogla skijati zbog povišene temperature. Treća hrvatska predstavnica Yvonne Schnock odustala je u prvoj vožnji. Inače, pobjednica veleslaloma je Talijanka Morandini, za kojom je Amerikanka Gretchen zaostala 16 stotinki.</p>
<p>• Rezultati: 1. Claudia Morandini (Ita) 2:45.70, 2. Mielke Gretchen (SAD) 2:45.86, 3. NIKA FLEISS (HRV) 2:46.54. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ivica se u Yongpyongu osjeća kao na Sljemenu</p>
<p>Norvežanin Lasse Kjus zbog umora odustao od dalekoistočne turneje, ali najveći Ivičini suparnici spremni su za obračune u Južnoj Koreji i Japanu</p>
<p>YONGPYONG/ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Devet tisuća kilomatera od srca skijaške Europe, u kojoj je odrađen veći dio najtecanja za Svjetsku kup, skijaši očekuju svoj prvi ovosezonski nastup na Dalekom istoku. U subotu će u južnokorejskom Yongpyongu voziti veleslalom, u nedjelju slalom. Naš slalomski prvak Ivica Kostelić, koji će na azijskom kontinentu pokušati osigurati novi slalomski globus, stigao je na korejske padine među prvima, zajedno s Japancima i američkim reprezentativcima, što se pokazalo dobrim potezom.</p>
<p>Naime, dok se Ivica, oporavljen od 15-satnog leta, u srijedu već skijao, dotle su ostale reprezentacije, austrijska, slovenska, talijanska..., tek pristizale u Yongpyong i prvi će susret sa snijegom imati tek na službenim treninzima. </p>
<p>- Ivica je upoznao teren, maglovito je, a snijeg je dosta vlažan i težak, nije poput američkoga. Još će ga uoči utrka i poprskati, tako da će staza biti zaleđena. Inače, staze su dosta duge i dosta strme, što Ivici odgovara, izvijestio je iz Yongpyonga Ozren Müller, glasnogovornik Hrvatskoga skijaškoga saveza. </p>
<p> Sve reprezentacije smještene su u istom hotelu, neposredno uz žičaru, dok u Europi to baš i nije slučaj, uglavnom su reprezentacije raštrkane i imaju malo prigode međusobno se družiti. </p>
<p>- Ne osjećamo se kao u Europi, ovdje smo svi nekako izolirani, ali se svi držimo skupa i za promjenu baš je dobro, atmosfera je odlična, hotel je izvrstan, a kuhinja je internacionalna, prenosio je Müller i Ivičine dojmove, dok je naš prvak već spavao snom pobjednika. </p>
<p> Skijaši među sobom dosta rogobore zbog odluke Međunarodnog skijaškog saveza da se u samoj završnici sezone Svjetski kup seli na Daleki istok, pa onda opet vraća u Europu. </p>
<p>- Kraj je sezone, svi su već umorni, pa su i pomalo ljutiti što su morali tako daleko potegnuti zbog četiri utrke. Recimo, Norvežanin Lasse Kjus neće ni doći ovdje, jer je preumoran za takvu ekshibiciju. I još neki neće doći, ali Ivičini najveći suparnici su ovdje, kaže Müller.</p>
<p>I u subotu (veleslalom) i u nedjelju (slalom) prve utrke voze se u 9 sati ujutro po lokalnom vremenu, dok će u Hrvatskoj tada biti osam sati manje (dakle jedan sat iza ponoći). Start veleslaoma ja na 1400 m nadmorske visine, a slaloma na 1000 m, pa ne čudi da Ivica poručuje kako je u Yongpyongu kao na Sjemenu. </p>
<p>R. E.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Draganja sigurno pliva prema Barceloni </p>
<p>Na američkim sveučilišnim natjecanjima Duje Draganja, među ostalima, redovito pobjeđuje i aktualnog olimpijskog i svjetskog prvaka na 50 i 100 m slobodno Anthonyja Ervina </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Prvi su dio natjecateljske sezone u Americi - zapravo seriju međusveučilišnih dvoboja - plivači sveučilišta Berkeley okončali sa samo jednim porazom. Bolja od njih bila je tek vrsta najjačega plivačkog sveučilišta Stanforda. No, i u tom dvoboju, baš kao i u ogledima Berkeleya s Las Vegasom, Michiganom, Arizonom, Dallasom i drugima, ime pobjednika utrke na 100 yardi slobodno (na američkom sveučilištu plivaju se dionice u yardima) bilo je isto - Duje Draganja. </p>
<p>Najperspektivniji svjetski plivač i jedna od glavnih hrvatskih uzdanica na OI u Ateni iduće godine, svoju drugu studijsku godinu u Americi odrađuje u bazenima s gotovo maksimalnim učinkom. Među tisućama američkih sveučilištaraca Draganja je trenutačno u vrhu, među petoricom najboljih, u čak tri discipline: na 50 y (20.01) i 100 y (43.41) slobodno te na 100 y (47.41) leptirovim načinom. Rezultati dionica plivanih u yardima značit će nešto tek malobrojnima, pa je stoga mnogo zanimljiviji podatak to da Draganja, među ostalima, redovito pobjeđuje i aktualnog olimpijskog i svjetskog prvaka na 50 i 100 metara slobodno Anthonyja Ervina, na 100 slobodno redovito, a na 50 nešto rjeđe. Osim toga, Draganja je član štafeta Berkeleya 4x50 y slobodno, 4x100 y slobodno i 4x50 y mješovito, koje su trenutačno na prvom mjestu sveameričkih plivačkih ljestvica.</p>
<p>Međutim, vrhunac sveučilišne sezone u Americi tek predstoji. U ožujku je najprije prvenstvo divizije Pac-10, a zatim i NCAA prvenstvo. Upravo je na ta dva natjecanja Draganja lani isplivao rezultate koji su ga istaknuli kao jednog od favorita - pokazalo se s pravom - Europskog prvenstva u Berlinu. Draganjini ovogodišnji rezultati jamče da će i ove godine u završnici američkoga sveučilišnog prvenstva igrati zapaženu ulogu i nametnuti se kao jedan od favorita za odličja na - Svjetskom plivačkom prvenstvu u Barceloni, u srpnju ove godine.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kambala uništio Cibonine snove</p>
<p>Petrovićeva momčad zaustavila je Turke na planiranih 70-ak poena, ali ovog puta zakazao je Cibonin napad</p>
<p>ISTANBUL, 26. veljače</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP vraćaju se po drugi put ove sezone iz Istanbula s porazom. Momčad Efes Pilsena svladala je cibose 68-62 (33-26) u 1. kolu skupine D, drugog kruga Eurolige. </p>
<p>Petrovićeva momčad snizila je ritam utakmice, zaustavila je Turke na planiranih 70-ak poena (68), ali ovog puta zakazao je Cibonin napad. Osim bljeska Štimca na početku utakmice i Rimca u nastavku, Cibona nije imala raspoloženog igrača. Posebno su zakazali Prkačin i Mujezinović koji su zajedno ubacili sedam poena. S druge strane opet je bio razigran latvijski centar Kambala koji je ubacio 25 poena i skupio deset skokova. Usprkos brojnim greškama, Cibona je dvije minute prije kraja imala prigodu preokrenuti rezultat. Košem Planinića cibosi su stigli na četiri poena zaostatka (55-59), ali je već u slijedećem napadu Kambala pogodio koš i dodatno bacanje i time zapečatio pobjedu svoje momčadi. </p>
<p>• Dvorana »Abdi Ipekçi«</p>
<p>EFES PILSEN - CIBONA VIP 68-62 (11-11, 22-15, 16-17, 19-21).</p>
<p>EFES PILSEN: Arslan 2, BROWN 24 (11-14), Onan 3 (3-4), GRANGER, Ekmen, TUNCERI 5 (2-2), Pastal, Peker 6, KAMBALA 25 (1-4), Pars, YILMAZ 3. </p>
<p>CIBONA VIP: Krunić, Kus, Rimac 13, KRASIĆ 3, Prkačin 4, Mujezinović 3 (1-2), PLANINIĆ 14 (5-9), ŠTIMAC 12 (5-5), Mance 4 (2-2), MAMIĆ 8 (2-2), Ružić, ALIHODŽIĆ 1 (1-2).</p>
<p>ŠUT: Efes Pilsen 21-34 (62%), Cibona 18-38 (47%).</p>
<p>TRICE: Efes Pilsen 3-12 (25%), Cibona 4-9 (44%).</p>
<p>SKOKOVI: Efes Pilsen 24 (22+2), Cibona 24 (21+3).</p>
<p>SUCI: Ramos i Martin (Špa), Bitton (Izr). GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Kaspars KAMBALA.</p>
<p>• Ostali rezultati, skupina E. Panathinaikos - Skipper 81-67, skupina F: Benetton - Tau Ceramica 81-68. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>I Šešelj se sam brani, a od suda traži dokumente isključivo na srpskom </p>
<p>HAAG, 26. veljače</p>
<p> - Čelnik srpskih radikala Vojislav Šešelj u srijedu je prvo pojavljivanje pred Haškim sudom, koje obično traje vrlo kratko, pretvorio u dugu sudsku sjednicu zatraživši da se optužnica pročita u cijelosti i s dodacima.</p>
<p>Na početku sjednice, na kojoj se trebao izjasniti o krivnji, rekao je kako je njegova »definitivna odluka da se pred Međunarodnim kaznenim sudom brani sam«, dodavši da će kasnije uzeti pomoćnike ili pravne savjetnike, ali ga oni neće zastupati pred sudom. Šešelj je redoviti profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, a sudac Wolfgang Schomburg obraćao mu se s »doktore Šešelj«.</p>
<p>Optuženik je odbacio sučeve sugestije da bi mu, iako je doktor prava, koristilo da uzme branitelja, posebno zbog udjela britanske pravne tradicije u postupku. </p>
<p> Uz zadržanu teatralnost kao i u političkim nastupima, u svom prvom pojavljivanju u sudnici Šešelj je pokazao da će iskoristiti sve pravne mogućnosti za otezanje i opstrukciju postupka. Sudac je ograničio čitanje optužnice na 90 minuta.</p>
<p> Šešelj je od suda zatražio i da mu se pribave svi relevantni dokumenti Haaškog suda, potrebni za obranu i to »isključivo na srpskom jeziku«.</p>
<p> Tijekom sjednice uložio je niz prigovora na prijevod tvrdeći da ne razumije (hrvatske) izraze kao što su »točka, obrana; zapadni Srijem, suradnja«.</p>
<p> Šešelj je u pritvoru Haaškog suda od ponedjeljka, 24. veljače. Prema optužnici objavljenoj 14. veljače, u osam točaka tereti ga se za zločine protiv čovječnosti, a u šest točaka za kršenje ratnog prava i običaja zbog sudjelovanja u zajedničkom zločinačkom pothvatu na čelu kojeg je bio Slobodan Milošević. Prema optužnici cilj tog zločinačkog pothvata bilo je prisilno uklanjanje većine Hrvata, Bošnjaka i drugog nesrpskog stanovništva s trećine teritorija Hrvatske, većih dijelova BiH i dijelova Vojvodine radi njihova priključenja novoj državi pod dominacijom Srba. </p>
<p> Uoči odlaska za Haag, Šešelj je ponovo izabran za predsjednika oporbene Srpske radikalne stranke (SRS), a tisućama je pristaša u nedjelju na »mitingu ispraćaja« na beogradskom Trgu Republike obećao da će u Haagu »raskrinkati antisrpsku zavjeru« i vratiti se kao pobjednik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Raketa »al samoud 2« može pogoditi Teheran ili Tel Aviv</p>
<p>Ako je Saddam Hussein »dovoljno glup da se odbije razoružati«, tada će Amerika izboriti rezoluciju koja odobrava rat, tvrdi Richard Holbrooke / Postoji, naravno, i druga mogućnost - da Saddam sprema zamku za Britance i Amerikance, kada tvrdi da ne da svoje rakete »al samoud« 2. Ako potom najavi da će uništiti poneki od tih zabranjenih projektila, nastojat će to prikazati kao znak neviđene suradnje s UN-om</p>
<p>LONDON, 26. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na novogodišnjoj proslavi prije dvije godine, Saddam Hussein je stajao na podiju u Bagdadu i promatrao najveću iračku vojnu paradu od Zaljevskog rata, pucajući »usput« iz puške u zrak. Pregledavajući snimke tog događaja, obavještajni stručnjaci u zapadnim prijestolnicama zabrinuto su primijetili da je tijekom parade kroz Bagdad bilo provezeno i nekoliko raketa. Bili su to projektili »al samoud« 2, oni isti koji sada podižu temperaturu na stranicama novina. Londonski Times tvrdi u srijedu, da te rakete zapravo imaju mnogo veći domet nego se pretpostavljalo, te da Saddam njima lako može pogoditi Tel Aviv ili Teheran. </p>
<p>Međunarodni inspektor oružja Hans Blix nedavno je utvrdio da »al samoud« 2 za nekih 30 kilometara premašuje radijus od 150 km, koliko UN dopušta Iračanima. Stoga Blix sada traži uništenje svih tih raketa, a Bagdad se tome protivi. Times pak tvrdi kako UN i neki nezavisni stručnjaci za projektile smatraju da se spornoj iračkoj raketi lako može dodati još jedan motor, jer je tako konstruirana. U tom bi slučaju, »al samoud« 2 postao još opasniji. Stručnjaci navode kako specifikacije za tu raketu i njen ruski motor »volga« SA2 upućuju na mogućnost da Irak zapravo pokušava razviti mnogo jači projektil, većeg dometa kojim bi mogao prijetiti čitavoj regiji.</p>
<p>UN je Iraku 1994. odredio da promjer nove rakete ne smije prelaziti 600 milimetara. Ograničenje je bilo donijeto upravo zato da se spriječi montiranje drugog motora. No Irak je s »al samoudom« 2 prekršio tu odredbu. Promjer spornog projektila je 760 milimetara. »Tu možete montirati dva motora«, izjavio je bivši UN-ov inspektor za rakete Tim McCarthy listu Times. On je objasnio da s još jednim motorom ta raketa može ponijeti veće punjenje ili povećati svoj domet dva do tri puta. </p>
<p>Izvor blizak Hansu Blixu izjavio je da inspektori misle kako Irak možda želi kopirati indijsku raketu »prahtvi«. Ona također ima dva motora i u stanju je ponijeti teret od 1000 kilograma, a to onda može biti čak i manje nuklearno oružje. Neki nezavisni stručnjaci nagađaju da je »al samoud« možda zamišljen kao dvofazna raketa, kojoj krajnji domet može biti i do 2000 kilometara.</p>
<p>Britanski i američki obavještajni krugovi već dugo znaju da Saddamovi znanstvenici pokušavaju napraviti smanjenu verziju zabranjenih »scudova«, raketa koje je Saddam koristio u Zaljevskom ratu za napade na Izrael. </p>
<p>Kad se u javnosti, na iračkoj vojnoj paradi, prije dvije godine, prvi put pojavio »al samoud« 2, bio je to znak Saddamovog prkosa. Taj se prkos nastavlja. U intervjuu koji je ovih dana dao za američku TV mrežu CBS, Saddam je nagovijestio kako će se oduprijeti UN-ovom zahtjevu da uništi te rakete. Hans Blix, kako je poznato, traži da Irak već u subotu počne uništavati te rakete. Saddam je, međutim, rekao: »Mi nemamo projektile koji bi premašivali dopušteni domet.« </p>
<p>Njegov otpor UN-u bio bi pravi poklon Georgeu Bushu i Tonyju Blairu, jer oni kroz Vijeće sigurnosti upravo pokušavaju progurati rezoluciju koja bi odobrila napad na Irak. Vijeće je vrlo podijeljeno oko toga treba li u Iraku vojno intervenirati ili ne. Najbolje bi ga mogao ujediniti Saddam Hussein bude li prkosio inspektorima oružja. »Ako je Saddam dovoljno glup da se odbije razoružati, tada će Sjedinjene Države dobiti svoju rezoluciju«, rekao je o tome Richard Holbrooke, nekadašnji posebni izaslanik Clintonove administracije. Postoji, naravno, i druga mogućnost, da Saddam sprema zamku za Britance i Amerikance kad tvrdi da se neće razoružati. Ako potom najavi da će uništiti poneki zabranjeni projektil, nastojat će to prikazati kao znak neviđene suradnje s UN-om.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Islamske države namjeravaju naftu koristiti kao način pritiska </p>
<p>KUALA LUMPUR, 26. veljače</p>
<p> - Članice Organizacije islamske konferencije (OIC) odlučile su koristiti naftu kao način pritiska na Zapad kako bi spriječile rat protiv Iraka.Međutim, još se nisu odlučile za taktiku, izjavio je u srijedu malezijski premijer Mahatir Mohamed.</p>
<p> »Iznesen je prijedlog da koristimo naftu kao način pritiska«, rekao je Mohamed na kraju posebnog sastanka čelnika 49 islamskih zemalja među kojima je 20 najvećih proizvođača i izvoznika nafte, poput Saudijske Arabije i Kuvajta. »Ovo o čemu govorimo vrlo je opasno. Neki kažu da bi moglo imati ozbiljne posljedice, ali ako ne razmislimo i o tome, nećemo moći izvršiti nikakav pritisak«. Izaslanici na posebnom sastanku OIC-a izrazili su žestoko protivljenje namjerama SAD-a i Velike Britanije da napadnu Irak ako ta država ne preda oružje za masovno uništenje za koje London i Washington tvrdi da Bagdad skriva. Istodobno, oni su pozvali Irak da poštuje rezoluciju 1441 Vijeća sigurnosti UN-a te da u potpunosti surađuju s inspektorima UN-a. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Saddam Hussein: Umrijet ću u Iraku </p>
<p>U ekskluzivnom intervjuu s američkim novinarom Danom Ratherom, irački predsjednik zanijekao je bilo kakve veze s Al Qaidom, odbio mogućnost da uništi naftne izvore i brane te poručio kako bi bilo nemoralno da napusti zemlju </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Umrijet ću u ovoj zemlji i sačuvati našu čast«, rekao je irački predsjednik Saddam Hussein u ekskluzivnom intervjuu za američku tv mrežu CBS, emitiranom u utorak. Na pitanje veterana američkog TV novinarstva Dana Rathera razmišlja li o azilu kako bi »spasio svoj narod od smrti i razaranja«, irački je predsjednik odgovorio: »Tko odluči napustiti svoju zemlju i svoj narod, nije vjeran svojim načelima. Mislim da bi svatko tko ponudi azil Saddamu bio nemoralan.« </p>
<p>U intervjuu koji je Saddam Hussein nakon mnogo godina dao nekom američkom novinaru, a koji je tv-mreža CBS navodno skupo platila, irački vođa tvrdi da Irak nema projektila koji imaju veći domet od propisanog. Također je rekao kako osjeća da je blizu rat kojim ga Sjedinjene Države žele ukloniti s vlasti.</p>
<p>Zanijekao je da ima ikakve veze s terorističkom organizacijom Al Qaidom, ustvrdivši da je »gospodin Bin Laden« sam nedavno opovrgnuo da Irak ima bilo kakve veze s njim. </p>
<p>»Ako dođe do invazije na vašu zemlju, hoćete li zapaliti naftne izvore? Hoćete li srušiti brane ili vodocrpilišta i tako se suprotstaviti invaziji«, upitao je Dan Rather. Irački mu je predsjednik odgovorio: »Irak ne pali svoja prirodna bogatstva i ne razara svoje brane. No, nadamo se da iračke brane i naftne izvore neće uništiti oni koji odluče izvesti invaziju na zemlju.«</p>
<p>Upitan što je najjvažnija stvar koju želi da Amerikanci shvate u ovom ključnom povijesnom trenutku, Saddam Hussein odgovara Ratheru: »Prvo, recite im da irački narod nije neprijatelj američkog naroda.« Pritom je ponudio da Amerikancima kaže sve što ih zanima u izravnom tv-dijalogu s predsjednikom Bushom.</p>
<p>»Spreman sam razgovarati s gospodinom Bushom pred tv-kamerama. Tada bih ja rekao ono što imam reći o američkoj politici, a on bi mogao reći što misli o iračkoj politici. Volio bih da to bude uživo na televiziji na pošten i fer način«, rekao je Saddam, naglasivši da se Irak ne želi natjecati s Amerikom u oružju.</p>
<p>»Samo tražim priliku da se pojavim pred američkim narodom i ostalim narodima u izravnoj raspravi s gospodinom Bushom. To bi bila i prilika za njega, ako je doista uvjeren u svoja stajališta, da cijeli svijet uvjeri u razloge koji opravdavaju rat. A nama bi to bila prilika da kažemo svijetu svoje razloge zbog kojih želimo živjeti u miru«, rekao je Saddam Hussin u neočekivano pomirljivom tonu. </p>
<p>Upitan na kraju šali li se kad predlaže tv-debatu s Bushom, Saddam je odgovorio: »Ne, ne šalim se. Predlažem to iz poštovanja prema američkoj javnosti. Razgovor bi mogao donijeti mir. Zašto ga ne bismo održali?«</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Alija Izetbegović bio u Handžar diviziji?</p>
<p>Optužbe da je počasni predsjednik SDA služio u vojnoj postrojbi koja je ratovala na strani Hitlera imaju prizvuk aktualnih političkih obračuna koje neki vole voditi u »prošlosti«</p>
<p>SARAJEVO, 26. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Alija Izetbegović, bivši bošnjački lider i aktualni počasni predsjednik vladajuće Stranke demokratske akcije reagirao je na optužbe da je kao mladić služio u Handžar diviziji, SS postrojbi iz Drugog svjetskog rata koja je bila sastavljena pretežno od bosanskih muslimana.</p>
<p>»Notorna je laž da sam služio u Handžar diviziji. Kad je ona osnovana, imao sam 16 i pol godina. Jedina vojska u kojoj sam služio bila je JNA, od 18. travnja 1945. do 4. ožujka 1946. godine, navedeno je u pismenoj reakciji Alije Izetbegovića na tekst objavljen u subotu u Dnevnom avazu, vezano uz optužbe bivšeg diplomata u New Yorku Darka Trifunovića.</p>
<p>Naravno, to nije prva takva optužba na račun Izetbegovića i organizacije Mladi muslimani kojoj je pripadao, i zbog čega su ga komunističke vlasti dva puta osudile na zatvorske kazne u montiranim političkim procesima.</p>
<p>Tako je prije nešto više od pola godine, prilikom obilježavanja 27. srpnja kao dana antifašističkog ustanka naroda BiH, na skupu održanom nedaleko od Zenice, Dragutin Kosovac, predsjednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), kazao da »neki oštre noževe za nova klanja« i u tom kontekstu izravno spomenuo organizaciju kojoj je pripadao Izetbegović</p>
<p>»Neki oštre noževe za nova klanja i najbolji primjer za to je četničko orgijanje na Manjači, Put Mladih Muslimana - ulica koja još postoji u Sarajevu, a koja nosi ime organizacije koja je vrbovala muslimansku mladež za Handžar divizije, te podizanje novih spomenika ustašama«, kazao je Kosovac.</p>
<p>Međutim, iz Udruge građana Mladi muslimani, oštro su reagirali na ove optužbe: »Notorna je laž da je organizacija Mladi muslimani vrbovala muslimansku mladež za Handžar diviziju, jer ona nije imala nikakve veze s Handžar divizijom. Komunisti su protiv organizacije u razdoblju od 1944. do 1953. godine pokrenuli desetak montiranih sudskih procesa, ali ni oni nikada nisu optužili Mlade muslimane za bilo kakvo sudjelovanje u formiranju Handžar divizije, navedeno je u priopćenju te udruge građana koja nastavlja tradiciju spomenute muslimanske organizacije. </p>
<p>Oni su naveli da je tvrdnja o povezanosti Mladih muslimana i Handžar divizije zapravo izmišljotina književnika Derviša Sušića u njegovom djelu »Parergon«: »Pozivamo gospodine Kosovca da navede ime jednog jedinog pripadnika Mladih muslimana koji je bio u Handžar diviziji. Za uzvrat, mi ćemo njemu navesti stotine imena ljudi koji su stasali u krilu njegove Komunističke partije, a koji su u toku rata bili koljači, ili se svrstali na stranu dželata bošnjačkog naroda.</p>
<p>Inače, kao i druge osjetljive teme iz prošlosti, i uloga Mladih muslimana i Izetbegovića u Drugom svjetskom ratu izazivala je kontroverzne komentare koji su često korišteni u dnevnopolitičke svrhe. Tako su iz ljevičarskih krugova često dolazile optužbe da su Izetbegović i njegova SDA zapravo pokušali revidirati antifašističku poziciju BiH u Drugom svjetskom ratu. Optužbe su se, među ostalim, odnosile na to da je Armija BiH, umjesto da se na ideologijskoj razini vezala za bosanske antifašiste, tumačena kao slijednik muslimanskih handžar divizija iz Drugog svjetskog rata, koje su ratovale za Adolfa Hitlera.</p>
<p>Pravi problem s definiranjem bosanskog antifašizma bio je taj da su komunisti, koji su i sami provodili zloćudni teror, pokušavali poistovjetiti cijeli antifašistički pokret s vlastitom političkom ideologijom. Kada je riječ o samoj Handžar diviziji, ona je nastala nakon poznatog »Memoranduma« koji su neki od lidera bosanskih muslimana uputili Hitleru 1942. godine. U tom Memorandumu kritizirana je ustaška djelatnost u BiH i tražena veća autonomija u odnosu na Zagreb i vlasti NDH. Prijedlog o stvaranju jedne divizije isključivo od bosanskih muslimana izvorno je Himmlerov prijedlog, a prihvaćen je nakon što je načelo stvaranja SS divizija od »dragovoljaca« iz okupiranih zemalja bilo već praktično provjereno u praksi. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Le Monde« optužen da ugrožava Francusku i demokraciju!</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - U Francuskoj je na pomolu velika afera u čijem je središtu najugledniji dnevni list Le Monde. Naime, u srijedu se u francuskim knjižarama, uz veliku reklamu u konkurentskim medijskim kućama, kao što je na primjer i tjednik L'Express, pojavila knjiga »Skriveno lice Le Mondea«, u izdanju ugledne izdavačke kuće »Tisuću i jedna noć«. Autori su novinari Pierre Péan i Philippe Cohen koji su nekada pisali u tom listu koji danas, nakon velikih uredničkih i grafičkih promjena, ima rekordnu nakladu od 600.000 primjeraka.</p>
<p>Ta knjiga na 634 stranice, koja se prodaje po 24 eura, nastoji dokazati kako je Le Monde opasnost za francusku demokraciju, da ugrožava samu Francusku. Autori, u biti, optužuju »metode vladanja« tročlane uprave tog lista, koju nazivaju »sumnjivom i pogibeljnom trojkom«. Ta trojka - glavni direktor Jean-Marie Colombani, direktor redakcije Edwy Plenel i predsjednik nadzornog odbora Alain Minc - kako pišu autori te knjige, pate od »temeljne fobije: Francuske i njezine države«. A ta se fobija, navodno, temelji na prošlosti njihovih roditelja.</p>
<p>Naime, prema tim autorima, prva su dvojica čelnika Le Mondea zaraženi »razornom korzikanskom strašću« (podrijetlom su s Napoleonove Korzike), a treći je »trockist po uvjerenju« i »tajni agent CIA-e«. U redakciji toga danas najuglednijega francuskog dnevnog lista, prema dvojici autora knjige, vlada »klima posvemašnjega straha«, a financijsko je stanje te tvrtke takvo da će se uskoro pokazati kako je Le Monde, zapravo, »slučaj Enron na francuski način«. I dodaju: »Pogibelj je postala to veća za francusku demokraciju što je Le Monde još, zahvaljujući aureoli svoje slavne i časne prošlosti, utjecajan list koji dominira francuskom javnošću.« </p>
<p>Pritom je zanimljivo da je tu priču u srijedu prvi objavio upravo Le Monde, i to na svojoj prvoj stranici i u nepotpisanom komentaru. »Kritika Le Mondea zapravo nije samo posve legitimna već je i dobrodošla. Očito je da prvi i najugledniji frankofonski dnevnik na planetu Zemlji, ovaj naš list, koji će u prosincu 2004. proslaviti svoj 60. rođendan, ima mnogo utjecaja i moći, više nego svi njegovi konkurenti. I to im treba oprostiti: ambicija je svakoga dnevnog lista da bude što više čitan, slušan, komentiran i priznat«, ironično se tvrdi u tom komentaru, uz najavu da će se vrlo skoro, upravo u tom listu, otkriti sve karte, dakle i istina o toj »prljavoj knjizi« i njezinim autorima. Zapravo već u broju od četvrtka.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sharon postigao koalicijski dogovor</p>
<p>JERUZALEM, 26. veljače</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon postigao je u srijedu ujutro sporazum o sastavu desno orijentirane koalicijske vlade, objavila je njegova stranka Likud.</p>
<p> U priopćenju Likuda navodi se da će dogovor biti službeno potpisan s centrističkom strankom Shinui, desnim strankama Nacionalnom unijom te Nacionalnom vjerskom strankom, koja podržava širenje židovskih naselja na okupiranim područjima.</p>
<p> Sharon, čija stranka unatoč pobjedi na izborima 28. siječnja nije uspjela dobiti većinu u Knessetu, sada će voditi koaliciju koja će u parlamentu imati 68 mjesta. Desno usmjerenje ove vlade moglo bi zakomplicirati međunarodne napore da se okončaju gotovo dvije i pol godine izraelsko-palestinskog nasilja. »Predstavnici Shinuia, Likuda, Nacionalne unije i Nacionalne vjerske stranke u srijedu rano ujutro završili su sastav vlade i formuliranje politike nove vlade«, dodaje se u priopćenju. Sharon će novu vladu predstaviti u četvrtak. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Okun: Milošević je kontrolirao i JNA i krnje predsjedništvo </p>
<p>Herbert Okun govorio o povlačenju Srbije s Konferencije EZ-a o Jugoslaviji u listopadu 1991. i odbijanju Carringtonova plana: »Bio je to težak udarac konferenciji i signal da samo Srbija želi nastaviti rat« / Vance i Okun bili su 19. studenoga 1991. u Vukovaru, šokirani razmjerima razaranja grada i stradanja stanovništva / Vojarna JNA, navodni razlog napada, bila je neoštećena, izjavio je svjedok </p>
<p>HAAG, 26. veljače</p>
<p> - Na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY) u Haagu u srijedu je svjedočio veteran američke diplomacije Herbert Okun. Bio je zamjenik posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a u vrijeme agresije na Hrvatsku 1991./92.</p>
<p>Kao zamjenik Cyrusa Vancea, posebnog UN-ova izaslasnika, Okun je u tom razdoblju sudjelovao na ključnim sastancima s Miloševićem, čelnicima JNA, saveznih vlasti i lokalnih Srba o prekidu vatre u Hrvatskoj i dovođenju mirovnih snaga UN-a. </p>
<p> Okun je vodio bilješke na sastancima koje su kasnije služile kao osnova za Vanceova izvješća glavnom tajniku UN-a. Devet svezaka tih bilježaka uvedeno je kao dokaz na Miloševićevu suđenju.</p>
<p> Govoreći o tim sastancima, svjedok je potvrdio da je Milošević »imao faktičnu kontrolu nad JNA i krnjim predsjedništvom« te »da je definitivno bio čovjek koji je kontrolirao stvari«.</p>
<p> Glavni sudac Richard May, ustvrdio je da »još nitko to nije tako jasno rekao«.</p>
<p> Okun je opisao i kako je Milošević na sastanku 18. studenog 1991. prihvatio Vanceov prijedlog o mirovnim snagama UN-a u Hrvatskoj, preuzimajući obvezu i u ime JNA, srpskih paravojnih snaga i lokalnih srpskih vlasti. Za Milana Babića i Gorana Hadžića, čelnike Srba u Hrvatskoj, Milošević je rekao da »oni neće biti nikakav problem u vezi s mirovnom operacijom«, izjavio je svjedok. </p>
<p> Bivši američki diplomat govorio je i o povlačenju Srbije s Konferencije EZ-a o Jugoslaviji u listopadu 1991. i odbijanju mirovnog plana lorda Carringtona, predsjednika te konferencije. »Bio je to težak udarac konferenciji i signal da samo Srbija želi nastaviti rat«, rekao je Okun.</p>
<p> Govorio i o Vanceovu i svom dolasku u Vukovar 19. studenoga 1991. kad su, kako je zapisao, bili šokirani razmjerima razaranja grada i stradanja stanovništva, dok je vojarna JNA, navodni razlog napada, bila gotovo neoštećena. Citirao je podatak iz memoara Borisava Jovića da je blokada vojarne prekinuta još u rujnu 1991. Potvrdio je da su granicu Srbije i Hrvatske s hrvatske strane čvrsto kontrolirali JNA i lokalna srpska milicija. </p>
<p> Herbert Okun, američki diplomat od 1955. do 1991., bio je i zamjenik predsjedatelja međunarodne konferencije o Jugoslaviji od rujna 1992. do svibnja 1993. Kao svjedok optužbe govori i o ratnim zbivanjima u BiH, a očekuje se da će svjedočiti do petka. </p>
<p> Taj iskusni američki diplomat bio je tajnik veleposlanstva SAD-a u Moskvi 1962. u vrijeme kubanske krize kad je prevodio Hruščovljeva pisma za Kennedyja. Osamdesetih godina bio je veleposlanik u Njemačkoj, kasnije stalni predstavnik SAD-a pri UN-u, a nakon zasutavljanja rata u Hrvatskoj i mirovnih napora u BiH, od 1993. do 1997. s uspjehom je radio na rješavanju spora između Grčke i Makedonije. Bio je profesor međunarodnog prava na Yaleu, a sada predaje međunarodne odnose na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Održana statusna konferencija u slučaju Blaškić </p>
<p>HAAG, 26. veljače</p>
<p> - Na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu (ICTY) u srijedu je pred Žalbenim vijećem u predmetu »Blaškić« održana redovita statusna konferencija na kojoj je izraženo očekivanje da će se ubrzati žalbeni postupak koji traje već gotovo tri godine. </p>
<p>Na kratkoj sjednici, pod predsjedanjam suca Fausta Pocara, utvrđeno je kako je u postupku oko uvođenja novih dokaza preostalo još da obrana podnese odgovor na nove protudokaze tužiteljstva do 5. ožujka, nakon čijeg će razmatranja vijeće donijeti odluku. Ono može poništiti presudu i odlučiti o ponavljanju suđenja po nekoliko ili svim točkama optužnice pred prvostupanjskim vijećem, ili sámo raspraviti o novim dokazima i izmijeniti presudu.</p>
<p> General Blaškić, bivši zapovjednik Operativne zone Srednja Bosna HVO-a, osuđen je u 3. ožujka 2000. na 45 godina zatvora za ratne zločine u Lašvanskoj dolini tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba 1993. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hrvatska želi što prije postati kandidat s potencijalima, kaže Picula</p>
<p>BRUXELLES, 26. veljače</p>
<p> - Hrvatska želi svoj status »potencijalnog kandidata« što prije dovesti do statusa »kandidata s potencijalima«, poručio je u srijedu u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Ministar je govorio pred diplomatima, lobistima, Unijinim dužnosnicima i novinarima na »Političkom doručku« koji je organizirao Centar za europsku politiku. </p>
<p> »Prvo i najvažnije, posvećeni smo vrijednostima demokratskih i naprednih društava i vjerujemo u ujedinjenu, snažnu Europu. Kao tranzicijska zemlja, svakodnevno mnogo radimo kako bismo se približili standardima. Drugo, nudimo rastuću ekonomiju koja može poslužiti kao spojnica s ekonomijama zapadnog Balkana i, konačno, strateški važan doprinos Hrvatske Uniji jest pozitivni politički i gospodarski utjecaj zemlje u regiji«, rekao je Picula.</p>
<p> »Hrvatska je zahvalna za pomoć koju dobiva od Europske komisije kroz program Cards«, izjavio je hrvatski ministar. No, dodao je da taj novac nije dovoljan i da su Hrvatskoj sada potrebni pretpristupni programi koji imaju jači i brži učinak na reformske procese.</p>
<p> Ministar Picula istaknuo je da je Hrvatska svjesna obveza koje mora ispuniti i da je na tome već dosta učinjeno ponajprije u povratku izbjeglica i suradnji s Haaškim sudom.</p>
<p> Hrvatska želi nastaviti regionalno surađivati sa susjedima, bez obzira na svoj status. Trebamo stabilnu i prosperitetnu BiH, te Srbiju i Crnu Goru, ne samo zbog sigurnosti nego i zbog velikih mogućnosti ulaganja i tržišta, naglasio je Picula.</p>
<p> Upitan pripada li Hrvatska »staroj« ili »novoj« Europi, kako je europski kontinent podijelio američki ministar obrane Donald Rumsfeld aludirajući na razjedinjenost u pogledu iračke krize, ministar Picula odgovorio je da Zagreb čvrsto vjeruje da je potrebno iskreno partnerstvo Europe i SAD-a</p>
<p> »Želimo li nadoknaditi izgubljeno vrijeme, nije dovoljno trčati nego trebamo letjeti. Letjeti se ne može samo s jednim krilom, zato Hrvatskoj treba i Europa i SAD«, rekao je Picula.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Palmer: Hrvatska nije dio zapadnog Balkana</p>
<p>BRUXELLES, 26. veljače </p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula sastao se u srijedu u Bruxellesu s Christophom Palmerom, ministrom za Europu u vladi njemačke pokrajine Baden-Württemberg i predsjednikom Odbora za proširenje Unije u Bundesratu. </p>
<p> Palmer, koji snažno zagovara hrvatsko približavanje Uniji, izjavio je hrvatskim novinarima da Hrvatska nikako ne pripada zapadnom Balkanu zbog povijesnih, kulturnih i gospodarskih karakteristika. »Ujedinjena Europa mora individualno vrednovati hrvatske uspjehe. Hrvatska više ne može čekati deset ili više godina koliko će trebati ostalim zemljama u regiji da uđu u EU«, izjavio je. Na dan kad je Hrvatska predala zahtjev za EU, 21. veljače, Palmer je u njemačkom dnevniku Die Welt kao gost-komentator objavio članak »Hrvatska treba 2007. ući u EU«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Panić o optužnici pred vukovarskim sudom: »To je seoski sud i to je njihov problem« </p>
<p>BEOGRAD, 26. veljače</p>
<p> - Nekadašnji načelnik generalštaba JNA Života Panić, danas umirovljeni general-pukovnik, protiv kojega je Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru upravo podignulo optužnicu za ratne zločine, nazvao je vukovarski sud »seoskim«.
»To je njihov problem. Nemam ja tu što komentirati, to je seoski sud«, rekao je Panić za novosadski Dnevnik od srijede, govoreći o optužnici u kojoj se, uz njega, za ratne zločine optužuju Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Zvonko Jurjević, Božidar Stevanović, Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin, Miroslav Radić, Goran Hadžić i čelnik radikala Vojislav Šešelj koji se dobrovoljno predao Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. Tom je listu Savo Štrbac, predsjednik nevladine organizacije Veritas, izjavio da se u Hrvatskoj vodi sudski postupak za ratni zločin protiv 4530 ljudi, među kojima je 35 Hrvata, a ostali su srpski civili ili pripadnici bivše JNA. Štrbac je dodao da je Hrvatska dosad putem Interpola objavila tjeralice za 395 optuženih, među kojima je 12 uhićeno u inozemstvu i izručeno Hrvatskoj. List prenosi i izjavu novosadskog odvjetnika Nemanje Aleksića da Srbija, kao članica Interpola, mora surađivati s tom organizacijom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Neovisno o Hrvatskoj, Slovenija blokirala novac u američkim bankama </p>
<p>LJUBLJANA, 26. veljače </p>
<p> - Predstavnik slovenske vlade za sukcesijska pitanja Rudi Gabrovec izjavio je u srijedu da je Ljubljana u više američkih banaka intervenirala radi blokade dijela nekadašnjih federalnih sredstava kako ona ne bi pripala samo Srbiji i Crnoj Gori.</p>
<p> Gabrovec je za agenciju STA izjavio da je Slovenija djelovala samostalno da bi zaštitila svoje interese, a nije se »pridružila hrvatskom zahtjevu« za blokadu sredstava u trima američkim bankama, kako je to interpretirao jedan hrvatski dnevnik. Prema njegovim informacijama, nakon nedavne odluke američke administracije da ukine financijske sankcije koje su vrijedile za Srbiju i Crnu Goru, deblokirano je 62 milijuna dolara. Sve zemlje sljednice osim Srbije i Crne Gore smatraju da je među sredstvima i dio koji je pripadao saveznim institucijama, pa ih stoga treba podijeliti prema okvirnom sukcesijskom sporazumu iz Beča na sve sljednice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Rumsfeld: Rat se može izbjeći ako Saddam napusti zemlju </p>
<p>KAIRO, 26. veljače</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld rekao je u razgovoru za panarapsku televiziju al-Jazeeru, emitiranom u srijedu, da rat u Iraku može biti izbjegnut ako irački predsjednik Saddam Hussein podnese ostavku i ode u egzil. Rumsfeld je istaknuo da je sudbina Iraka i njegova naroda u rukama iračkog čelnika koji ima tri izbora: može u potpunosti surađivati s UN-ovom inspekcijom oružja, može odbiti suradnju i krenuti u rat, ili može jednostavno napustiti zemlju.</p>
<p> Izjavio je da Sjedinjene Države žele da Saddam dobrovoljno ode iz zemlje, ali je naglasio da irački predsjednik nije jedini uzrok iračke krize. »Riječ je o tome da Irak posjeduje oružje za masovno uništavanje«, naglasio je Rumsfeld. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Amerika će uskoro imati 280.000 vojnika u Zaljevu</p>
<p>Američki general Eric K. Shinesky je na sastanku Vojnog odbora američkog Senata rekao kako je Irak »značajan« djelić na svjetskoj zemljopisnoj karti pa je tako velika koncentracija okupacijskih snaga nužna za izvođenje učinkovitog napada / Turska je angažirala oko 100.000 vojnika zbog kontroliranja sve ratobornijih Kurda i zaštite svojih interesa </p>
<p>ANKARA, 26. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izvješća koja pristižu sa tursko-iračke granice upućuju na zaključak da je sve bliži vojni rasplet iračke krize. Na granici s Irakom već je raspoređeno oko 100.000 dobro uvježbanih turskih vojnika, a uzavreloj predratnoj atmosferi doprinosi i ubrzano moderniziranje tamošnjih vojnih baza u američkoj izvedbi. Ako turski parlament u četvrtak izglasa odluku kojom se dopušta raspoređivanje 62.000 američkih vojnika na jugoistoku Turske i njihov prelazak na irački sjever, vojna akcija u režiji Pentagona mogla početi i prije nego što to mnogi očekuju.</p>
<p>Ako su točna izvješća o 200.000 američkih vojnika stacioniranih na području Perzijskog zaljeva, onda bi SAD uskoro mogao tamo imati više od 260.000 ljudi pod oružjem. Američki general Eric K. Shinesky je na sastanku Vojnog odbora američkog Senata rekao kako je Irak »značajan« djelić na svjetskoj zemljopisnoj karti pa tako velika koncentracija okupacijskih snaga nužna za izvođenje učinkovitog napada. Po njemu, te postrojbe imat će i zadaću i da spriječe poratne etničke napetosti i sukobe. </p>
<p>General Shinesky smatra kako bi, u takvoj situaciji, potpora saveznika i prijatelja bila dobrodošla i korisna. On pritom nije mogao točno odrediti koliko bi se dugo američke okupacijske snage mogle zadržati u regiji. U svakom slučaju, zamijetio je kako je to veliki vojni napor, budući da se u sve izvjesnijim vojnim operacijama protiv režima iračkog predsjednika Saddama Husseina angažira gotovo polovica ukupnog američkog vojnog ljudstva. </p>
<p>Ratna je atmosfera naročito prisutna na sjeveru Iraka koji se nalazi pod kontrolom paravojnih postrojbi kurdskih frakcija Massouda Barzanija i Jalala Talabanija. Dvojica kurdskih čelnika se u svojim autonomnim oblastima, koje praktički imaju sve atribute državnosti i neovisnosti od bagdadskog režima, ponašaju kao šefovi već suverenih država. Više od 150 stranih novinara koji su dobili dozvolu prelaska preko turskog teritorija, mogli su čak promatrati i paradu kurdskih postrojbi uz pratnju vojne glazbe.</p>
<p>Do demonstriranja »kurdske vojne sile« došlo je neposredno uoči dolaska Zalmaya Khalizada, američkog predstavnika koji pokušava ujediniti vrlo šaroliku frontu protusaddamovskih iračkih oporbenih snaga. Taj američki Afganistanac, koji je odigrao veliku ulogu u stišavanju etničkih sukoba u svojoj bivšoj domovini, trebao bi, zajedno sa kurdskim, turkmenskim, šijitskim, kršćanskim i drugim prvacima iračkih vjerskih i nacionalnih zajednica povezati pokidane konce suradnje iračke oporbe. Time bi se trebali osigurati preduvjeti za novi politički irački ustroj nakon uklanjanja sa vlasti Saddamovog diktatorskog režima. </p>
<p>No, to će se teško ostvariti zbog oprečnih interesa i različitih viđenja novog, »demokratskog Iraka«. Kurdi žele preuzeti pod svoju upravu gradove Kikruk i Mosul, čemu se većinsko turkmensko pučanstvo protivi. Turska, nezaobilazan čimbenik budućeg raspleta iračke drame, također se energično protivi takvom kurdskom pokušaju.</p>
<p>Službena Ankara se pribojava da bi naftom osnažena kurdska regija vodila prema uspostavi neovisne kurdske države, ali i prenošenja kurdskog sindroma nezavisnosti« u Tursku gdje živi snažna i brojna kurdska etnička zajednica. </p>
<p>To objašnjava i gotovo kronično odgađanje ankarskog dopuštenja za dolazak američkih vojnika na tursko tlo. Vlada premijera Abdullaha Güla je u ponedjeljak tu presudnu odluku prepustila parlamentu. A to bi, prema nekim saznanjima, moglo značiti da veliko cjenjkanje Washingtona i Ankare o uvjetima dolaska oko 62.000 američkih vojnika još nije okončano. </p>
<p>Turska također želi punu američku potporu u zbrinjavanju iračkih izbjeglica i u zaštiti turkmenskog pučanstva. Nasuprot tome, kurdski vođe, naročito Massoud Barzani kojega turski tisak naziva »malim Saddamom«, zaprijetili su vojnim sukobom s turskim snagama ukoliko one prodru dublje u irački teritorij prema Kirkuku i Mosulu. Protiv nazočnosti turskih postrojbi na iračkom tlu su i mnoge arapske zemlje te Iran koji u tome vide nezasluženo širenje turskog utjecaja u regiji. </p>
<p>Svi ti lokalni planovi mogli bi biti »račun bez krčmara« ako branitelji Saddamova režima budu motivirani za obranu. Radio Tikrit, koji se naziva po rodnom mjestu iračkog vlastodršca, prestao je emitirati iračku himnu. Ta američka propagandna radio postaja koja program emitira preko predajnika u zrakoplovu, poziva časnike Republikanske garde na predaju i dezerterstvo. »Odbijte sva naređenja Saddama Husseina prije nego što bude kasno«, kaže se u poruci koja se emitira od 19. veljače.</p>
<p>Međutim, sam Saddam Hussein je za američku TV postaju CBS izjavio kako će prije umrijeti negoli napustiti zemlju. Zamoljen da prokomentira američki prijedlog za azil, koji ima podršku više arapskih zemalja, Saddam je odgovorio da je svatko tko mu nudi takvu »uslugu« osoba bez ikakva morala. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="58">
<p>Zračni prostor, a ne teritorij</p>
<p>U Vjesniku od 25. veljače 2003. godine objavljeno je izvješće sa novinske konferencije predsjednika LS-a dr. Ive Banca pod naslovom »Banac: O korištenju hrvatskog teritorija dovoljna je Vladina odluka«. U tekstu izvješća se također u trećem pasusu spominje korištenje hrvatskog teritorija. S tim u vezi dužni smo reagirati, jer je riječ o netočno i pogrešno interpretiranoj izjavi gospodina Ive Banca. Naime, riječ je bila o hrvatskom zračnom prostoru (što je u nadležnosti Vlade), a ne o hrvatskom teritoriju, a to je bitna razlika. </p>
<p>KARL GORINŠEK glavni tajnik LS-a</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zadar vapi za Generalnim urbanističkim planom</p>
<p>Već polustoljetni urbanistički vakum u Zadru nije moguće više prikrivati tzv. provedbenim urbanističkim planovima. Takvi su planovi u pravilu samo pokriće za uzurpacije, ionako rastrganog i trulog gradskog tkiva, a Zadru treba revitalizaciju, kao regionalnog središta.</p>
<p>To se, međutim ponavlja iz godine u godinu, radi se s provedbenim planovima, ili čak bez njih, a odugovlači s donošenjem Generalnog urbanističkog plana.</p>
<p>Valjalo bi, kao prvo, provesti temeljitu inventuru, vidjeti u čemu grad infrastrukturalno zaostaje, što nije učinjeno od tzv. oslobođenja do danas, a odnosi se prvenstveno na evidentnu stješnjenost u gradskoj luci. Na površinu bi onda isplivao i kriminalni napad na Istarsku obalu. Vidjelo bi se što treba učiniti s kućom Wolff i drugima i koji su zahvati potrebni, uključujući produljenje i dogradnju gata ispred Foše. Za spas dosad zatrpavanog pomorskog Zadra valja smjesta zaustaviti opasne nasrtaje te prijeći na već utvrđene sanacijske zahvate.</p>
<p>Osim toga Zadru nedostaje nekih dvadesetak kapitalnih institucija, zavoda, komunalnih poduzeća i ustanova.</p>
<p>Gradsko poglavarstvo moralo bi stoga raspisati međunarodni natječaj za novi geneneralni urbanistički plan Zadra, a pred Ministarstvom kulture obnoviti inicijativu o upisu Zadra u Svjetski fond kulturne baštine.</p>
<p>Dr. ŠANDOR LOVRIĆ za Zeleni forum, Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Stanari Dugava plaćaju dvostruku tv-pretplatu</p>
<p>Posljednjih nekoliko godina u naselju Dugave jedna tvtka ubire harač, kakv nije zamisliv ni u jednoj drugoj europskoj zemlji. </p>
<p>Kako je sve počelo? Jedna od stavki u ugovorima o kupnji stana glasi: »Kupac stana postaje vlasnik svih instalacija i ima pravo korištenja zajedničkih prostorija u objektu«. Za cijenu četvornog metra stana, u ondašnjim uvjetima, dobivali smo visoki standard stanovanja, među ostalim, i jedinstveni antenski sustav i kabelsku televiziju. Istina, neki od ulaza od samog su početka, imali lošu tv-sliku ili su čak bili bez slike. </p>
<p>Jedno se vrijeme održavanje mreže, ali i proizvodnja našeg dugavskog tv-programa naplaćivala s dobrovoljnih 10 kuna mjesečno. To je, u međuvremenu, palo u vodu.</p>
<p> Uopće mi nije jasno odakle se pojavila tvrtka »Antena« ni kako je dobila koncesiju, ako je točno da su sve instalacije u zgradi vlasništvo stanara. Doznali smo ipak da je potpisnik te tzv. koncesije Ministarstvo pomortva, prometa i veza, odnosno Dominik Filipović.</p>
<p>Mjesečni iznos više nije dobrovoljnih 10. nego obveznih 29 kuna, a uz to plaćamo i redovitu televizijsku pretplatu. »Antena« tu pristojbu pravda tobožnjim davanjima državi. Točno je, međutim, da državi od naših 29 ide samo jedna kuna, a koncesionaru ostaje još 28 kuna, pa kad se to pomnoži sa 4500 domaćinstava, puta 12 mjeseci godišnje, za »održavanje« im ostaje 1.512.000 kuna. Time bi se mogla održavati i osrednja eskadrila aviona.</p>
<p>TOMISLAV ČIZMEK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jedna je Vesna Parun!</p>
<p>Jedna od najboljih hrvatskih pjesnikinja (neki kažu i najbolja!) Vesna Parun već se duže vrijeme liječi u bolnici u Stubičkim Toplicama. Ne može se kretati bez invalidskih kolica. Živi u skromnoj sobici. Osim što se ovdje liječi, tu i piše, unatoč toga što je prošla osamdesetu godinu života. U invalidskim kolicima uspjela je napisati i nekoliko knjiga. Soba joj je premala za sve stvari, kojih i nema tako mnogo.</p>
<p>Vesni je potrebna pomoć. Objavila je u vlastitom izdanju i neke knjige, ali očito nema onih koji bi ih i kupili, pa se sve nalaze u bolnici. A ona, skromna, kakva je bila tijekom cijeloga života, ne traži mnogo, nego da joj se vrati novac koji je teškom mukom izdvojila za tiskarske troškove.</p>
<p>Može li se ovoj velikoj hrvatskoj književnici pomoći danas? Ona nema nikog posebnog koji bi joj svakodnevno pomagao, a nedvojbeno je zaslužila bolji tretman.</p>
<p>Osim brojnih obećanja, poglavito od Grada Zagreba, ništa nije dobila. Ono malo što su joj i pomogli, tek je kap u moru.</p>
<p>Jedna je Vesna Parun! Znaju li to oni koji odlučuju o njezinoj sudbini?</p>
<p>Ova primadona hrvatske i europske književnosti, koju život nikada nije mazio, toliko je ogorčena (s pravom!) da ne želi da joj se nakon smrti odužujemo, bilo nazivom ulica, trgova ili kulturnih ustanova. Čak ni spomen-pločom, kakva se podiže pojedinim piscima još u vrijeme njihova života!?</p>
<p>Vesni Parun se mora pomoći danas! Sutra će možda biti prekasno.</p>
<p>Možda će se gospođa Parun i ljutiti na mene, što javno prozivam i zovem, ali to je najmanje što mogu učiniti za ovu, na žalost, nepokretnu ženu. </p>
<p>MlLADEN PAVKOVIĆ novinar i publicist, Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>Krenuo u šetnju pa preminuo u liftu</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Krenuvši u srijedu oko 9.45 sati u jutarnju šetnju, u dizalu je prirodnom smrću preminuo stanar zgrade u Sigetu 16 F, V.L. (69).</p>
<p>Kako smo doznali na mjestu događaja od brojnih susjeda, koji su se okupili oko dizala u kojem je preminuo stanar, preminuli V.L. je uvijek bio dobre volje, nasmijan, a nerijetko je fićukao ulazeći u vežu.</p>
<p>O smrti stanara policiji je dojavio jedan njegov susjed, koji je pozvavši dizalo na svoj kat, u njemu zatekao beživotno tijelo. </p>
<p>Odmah nakon dojave u zgradu su pristigli policajci novozagrebačke Šeste policijske postaje koji su obavili očevid i obavijestili mrtvozornike, koji su tijelo nakon očevida prevezli u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati, gdje će se obdukcijom utvrditi pravi uzrok smrti. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vinko Rodić je pucao u već mrtvog Bagarića?</p>
<p>Obrana tvrdi da je pokojni Bagarić sam izazvao svoju smrt </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Iznošenjem obrana optuženika te završnim govorima stranaka u srijedu je na Županijskom sudu u Zagrebu završeno suđenje za ubojstvo Zlatka Bagarića, a za što su optužena trojica braće Rodić.</p>
<p>»Žao mi je što se to dogodilo i ispričavam se obitelji Zlatka Bagarića«, izjavio je na kraju svoje obrane prvookrivljeni Lazar Rodić. On je opisao i sve što se te noći 15. srpnja 1998 godine događalo od Bagarićeva dolaska u lokal NK Dubrava pa do njegove smrti. Bagarić je došao oko 4 sata ujutro u društvu Nikice Jelavića i Miljenka Žaje Krojfa, te još nekoliko muškaraca i dvije djevojke. Po Rodićevim riječima Bagarić je uskoro po dolasku postao agresivan. razbijao je čaše a zatim maltretirao pjevačicu, a kad je ona otišla počeo je udarati pjevača. »I sad me je strah kad se svega sjetim«, rekao je Lazar Rodić i dodao da je nasilje kulminiralo oko 6 sati ujutro kada je otišla pjevačica. Bagarić je tada navodno pitao »Di je kurva, tko je mene pitao smije li otići«. Bagarić je po svjedočenju Lazara Rodića nakon toga natjerao njegovog brata Zorana da pjeva a kad ovaj to nije htio zaprijetio mu je riječima »Pjevaj, ubit ću te. Sjebat ćeš mi godišnji odmor, završit ću zbog tebe u zatvoru«. Lazar je kaže izvukao brata Zorana iz Bagarićeva zagrljaja a ovaj ga je (Bagarić) zatim počeo tući pištoljem po glavi. Od straha se Lazar Rodić i pomokrio. Sve su s rukama u džepovima promatrali Jelavić i Krojf, tvrdi Rodić.</p>
<p>Treći brat, Vinko, oko 7 sati ujutro pozvao je policiju iz svoje kuće. Dolazak policije međutim nije smirio situaciju. Lazar Rodić je izašao iz lokala i pokušao pucati na Bagarića, međutim policajci i brat Zoran oteli su mu iz ruku strojnicu »agram«, iz koje je u naguravanju ispaljen jedan metak. </p>
<p>Tada je, navodno Lazar Rodić vidio da se Bagarić okrenuo prema njemu i s pištoljem u ruci rekao »sve ću vas uništiti«. Rodić je potrčao za Bagarićem srušio ga a zatim mu njegovim pištoljem (istim kojim ga je ovaj ranije tukao) ispalio smrtonosni metak u glavu. </p>
<p>Kako se čulo na suđenju sporno je može li se Vinka Rodića (koji tvrdi da se ne sjeća što je učinio) teretiti za ubojstvo iako je on nakon Lazara ispalio u Bagarića još dva metka i to jedan u glavu a drugi u prsa. Obrana naime tvrdi da je vještačenjem utvrđeno da je prvi hitac (Lazarov) bio smrtonosan i bez obzira jeli Bagarić bio formalno još živ Vinko Rodić je pucao u već mrtvog čovjeka. </p>
<p>Tužitelj Ivica Ovčar istaknuo je kako smatra da je u ovom slučaju dokazano ubojstvu s umišljajem. Tužitelj je pojasnio kako je nedvojbeno da je pokojni Bagarić izazvao incidente, koji su međutim okončani dolaskom policije kada je sve smireno, a tada je počeo drugi događaj, odnosno ubojstvo. </p>
<p>Obrana je zatražila da se lazaru Rodiću presudi zbog ubojstva u afektu budući da je zbog ponašanja žrtve kod njega postojao »najveći stupanj redukcije ubrojivosti«. Za Vinka i Zorana Rodića zatražena je oslobađajuća presuda. </p>
<p>Presuda će biti objavljena u petak.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nakon jednogodišnje stanke opet - odgoda</p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Nakon gotovo godinu dana od posljednje rasprave, u srijedu je na splitskom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Vinku Budiši (41) zvanom Mrki, bivšem zapovjedniku Specijalne policije, optuženom za ubojstvo devetnaestogodišnjeg Milenka Đekića pred splitskom diskotekom Palladium 1996. godine.</p>
<p> Prema riječima svjedoka Duška Krnjića Ivelića. koji je te kobne večeri sa svojom skupinom svirao u diskoteci, iza tri sata ujutro do njega na šanku je sjedila skupina pijanih mladića koji su lupali pivskim bocama i prolijevali pivo po šanku.</p>
<p>»Konobari im više nisu htjeli davati piće, a tada je došao i Budiša koji je od njih zatražio da se smire. Tada je došlo do sukoba. Budiša je istrčao van, a mladići za njim. Ja sam otišao spremiti instrumenta da bih nakon minute čuo pucanj. Izašao sam van i pedesetak metara od Palladiuma na tlu vidio jednog mladića kako se trza«, svjedočio je Krnjić Ivelić.</p>
<p>Voditelj osoblja u Palladiumu Leo Žanko također se sjeća pijane skupine mladića na čije su se agresivno ponašanje te večeri žalili konobari. Nakon što ih je upozorio jedan od tih mladića mu je zaprijetio kako će ga pepeljarom udariti u glavu, kada je on otišao u svoj ured zvati policiju. U kafiću je vidio i Budišu, kojeg je častio pićem.</p>
<p>»Pucanj nisam čuo. Kada sam izašao iz svog ureda pred lokal već se sve dogodilo«, kazao je Žanko.</p>
<p>Suđenje se odgađa do daljnjeg, budući je Budišin branitelj predložio pozivanje novih svjedoka.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Đapić: »Čudan mi je Zekanov brzi napredak u karijeri«</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Sudski postupak u kojem je Đino Zekan, nekadašnji tjelohranitelj Dobroslava Parage i bivši zaposlenik zaštitarske tvrtke »Tigar Cikatić« zbog uvrede i klevete podnio protiv poznatog majstora borilačkih vještina Branka Cikatića održan je u srijedu na Općinskom sudu tijekom kojeg je saslušan predsjednik Hrvatske stranke prava Anto Đapić.</p>
<p>Privatnu je tužbu Zekan podnio 2001. godine zbog izjava koje je Cikatić dao »Jutarnjem listu« i »Sportskim novinama« kada je, između ostaloga, rekao da je Zekan tijekom rata špijunirao za Muslimane, te da je oko sebe okupljao ljude koji su kriminalci. Također je tada rekao, navodi se u tužbi, da je Zekan budala, kriminalac i bolesnik, koji ga je opljačkao za dva milijuna kuna. </p>
<p>Đapić je sutkinji Sandi Bramberger Ostoić objasnio da Zekana poznaje od 1992. godine kada je došao u Hrvatsku stranku prava i bio predstavljen u stranci kao »iskusan ratnik iz Hercegovine«, te da je vrlo brzo napredovao u HSP-ovoj hijerarhiji osiguranja i tako vrlo brzo postao i glavni čovjek u osiguranju tadašnjeg predsjednika Parage. Taj brzi napredak u karijeri Đapić vidi neobičnim, osobito ako se ima u vidu da je prema njegovim informacijama on bio pripadnik Tutine »Kažnjeničke bojne«. Naveo je i da su s Tutom imali loša iskustva, jer su upravo pripadnici Tutine »bojne« ubili generala HOS-a Blažu Kraljevića. U daljnjem diskreditiranju Zekana Đapić je naveo da je svojedobno »potpisao priopćenje za javnost u kojem je lažno predstavio i prozvao saborskog zastupnika HSP-a Vladu Jukića kao poznatog kradljivca automobila«. </p>
<p>Svjedok sa Cikatićem nikad nije razgovarao o Zekanu, iako je znao kako je otišao raditi u njegovu tvrtku, no, nije mu jasno kako je Cikatić zaposlio »takvu nepouzdanu osobu«. </p>
<p>Na upit Cikatićeve braniteljice Višnje Drenški Lasan je li bio član komisije koja je radila popis bojovnika HOS-a kojima treba priznati status hrvatskih branitelja, a na kojem je bio i Zekan, Đapić je rekao kako je bio u Komisiji te: »Nismo ulazili u vrijednosne kriterije tko je kakav čovjek, već samo je li netko bio pripadnik HOS-a«. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Đakovo uznemirile priče o pokušajima otmice djece</p>
<p>ĐAKOVO, 26. veljače</p>
<p> - Sve učestalije priče i upiti građana o tobožnjim pokušajima otmica djece i kretanju sumnjivim automobila i osoba koje pokušavaju stupiti u kontakt s djecom s namjerom da ih otmu, unijeli su nemir i zabrinutost među roditelje đakovačkih osmoškolaca.</p>
<p> Tragom tih priča novinari su zatražili službenu informaciju od načelnika policijske postaje Đakovo Mirka Viteza. On je potvrdio da je policija dosad zaprimila tri dojave o sumnjivim automobilima i osobama, jednu iz Semeljaca i dvije iz đakovačkog naselja Sjever, no nakon provjere nije otkriveno ništa što bi upućivalo na bilo kakve sumnjive radnje, a najmanje na otmice o kojima se učestalo govori, pojasnio je Vitez. Stoga je iz policije upućen poziv građanima da ne pridonose širenju neprovjerenih informacija i priča, odnosno nepotrebne psihoze straha. </p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ranio se sastavljajući pištolj</p>
<p>VINKOVCI, 26. veljače</p>
<p> - Muškarac srednjih godina čiji. identitet policija nije htjela oktriti, u utorak je oko 14 sati sam sebe ranio dok je sastavljao pištolj 'CZ' M-57, kalibra 7,62 milimetra za koji nije imao dozvolu za držanje i nošenje. </p>
<p>Naime, on je parkirao svoj automobil uz autocestu Lipovac-Zagreb na parkiralištu Ljubanj. Tamo je htio sastaviti pištolj, no došlo je do ispaljenja metka koji mu je prostrijelio lijevu potkoljenicu teško ga ozlijedivši. On je nakon toga prevezen u vinkovačku Opću bolnicu, a kriminalistička obrada je u tijeku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Kako smanjiti utrostručeni uvoz sira iz EU? </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić u četvrtak putuje u Bruxelles kako bi u povjerenstvu za poljoprivredu i ribarstvo Europske unije ishodio da se sir iz EU na hrvatsko tržište izvozi bez izvoznih subvencija, kaže pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić. </p>
<p>Dodao je kako se uvoz osjetno jeftinijeg sira iz EU na domaće tržište u 2002. godini utrostručio, iako je sir na petom mjestu liste uvoznih proizvoda iz EU u Hrvatsku. </p>
<p>Ispred sira na popisu uvoznih proizvoda iz EU su svinjsko meso, čiji se uvoz lani povećao sa 23 na 32 milijuna eura, zatim paleta dijetetskih proizvoda te riba, u prvom redu za prehranu tuna, u vrijednosti 18 milijuna eura. </p>
<p>Prema Božićevim riječima, Pankretić će predložiti povjereniku Europske komisije za poljoprivredu i ribarstvo Franzu Fishleru da se Hrvatska svrsta u skupinu sa baltičkim i zemljama CEFTE-a, bez Slovenije, te Vatikanom u koje se sir izvozi bez izvoznih subvencija. Sad je, naime, uvozni sir iz EU jeftiniji od devet litara domaćeg mlijeka. </p>
<p>S druge strane, Hrvatska očekuje ukidanje obaveznog depozita za izvoz domaćeg šećera na tržište EU. Božić ističe da je incident s izvozom domaćeg šećera u Grčku riješen tako što EU provjera nije utvrdila da domaće šećerane izvoze šećer uvezen iz EU.</p>
<p> Naime, depozit na izvoz šećera stvara dodatni trošak (15 eura po jednoj toni) domaćih šećeranama. Božić se uzda da će depozit na šećer uskoro biti povučen jer je ovakav »dodatni trošak« zabranjen prema pravilima WTO-a.</p>
<p> Međutim, hrvatska strana će morati obrazložiti povećanje carine na uvoz izoglukoze. Neslužbeno se doznaje da će EU ponuditi Hrvatskoj rješenje prema kojem bi uvozne kvote imale nultu carinu, bez izvoznih subvencija. No, ovakvo rješenje ne odgovara Hrvatskoj jer naša zemlja ionako nema izvoznih subvencija.</p>
<p>Ohrabruje da je domaći izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2002. godini povećan za rekordnih 19 posto, a prosječan izvoz industrijskih proizvoda za 3,3 posto. Radi se o izvozu robe u vrijednosti 580 milijuna dolara. </p>
<p>No, i uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda lani je bio rekordan, odnosno povećan je za 18 posto. U brojkama, radi se o rekordnom uvozu hrane i repromaterijala u iznosu 1,035 milijardi dolara.</p>
<p>Hrvatska ima pozitivnu izvoznu bilancu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s BiH u iznosu 181 milijun dolara, Japanom (izvoz tuna) u iznosu 45 milijuna dolara, Jugoslavijom u vrijednosti nešto manjoj od 45 milijuna dolara itd.</p>
<p>S Mađarskom imamo ukupni trgovački deficit u robnoj razmjeni u iznosu 100 milijuna dolara. Deficit s Mađarskom, kaže Božić, udvostručio se nakon ulaska Hrvatske u CEFTA-u. </p>
<p>Što se tiče vrlo malih izvoznih kvota EU za riblje konzerve (180 tona), iako je Hrvatska na europsko tržište godišnje izvozila između 5000 i 10.000 tona tih konzervi, Božić kaže da se i na tom polju mogu očekivati promjene u politici EU. </p>
<p>Istina, ne može se očekivati jednostrano proglašavanje gospodarskog pojasa u Jadranskom moru, kojemu se protivi Italija, nego »zaštićenih ribolovnih zona«. Božić je napomenuo da 90 posto srdela u hrvatskom teritorijalnom moru umire od starosti, a ne od »prekomjernog izlova«. Uz to, domaći ribari koriste pet do šest posto biomase kad jer riječ o izlovu tzv. plivajuće ribe. </p>
<p>Talijanski ribari, pak, godišnje iz »zajedničkog mora« bez carine izvezu ribe u vrijednosti između 150 i 250 milijuna eura. Ali problem nije samo u neproglašenom gospodarskom pojasu nego i u tome što mi nemamo suvremenu ribarsku flotu niti veletržnica ribe, kojih Italija ima 68. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Dubrovački obrtnici: Skupi jesmo, ali imamo što prodati</p>
<p>DUBROVNIK, 26. veljače</p>
<p> - Nakon što su u ponedjeljak predstavljeni rezultati ankete Turisti na kružnom putovanju po Mediteranu, što ju je izradilo Veleučilište Dubrovnik u suradnji s Turističkom zajednicom grada i Lučkom upravom, to je istraživanje u srijedu bilo tema konferencije za novinare predstavnika Udruženja obrtnika Dubrovnika. Istaknuvši kako im nije cilj kritika ankete, koju su, dapače, ocijenili dobrodošlom i hvalevrijednom, objasnili su kako rezultati, u prvom redu oni koji ukazuju na slabu potrošnju gostiju (10 do 15 dolara po putniku) zato što se u gradu nema što kupiti, zapravo ne odgovaraju stvarnom stanju. Nije istina da nemamo što prodati, Dubrovnik je oduvijek bio grad koji je znao ponuditi autohtone suvenire i u kojem se može potrošiti i do 100 dolara po osobi, ustvrdili su obrtnici na čelu s predsjednikom Udruženja Borisom Filičićem, ujedno sugeriravši izlaz(e).</p>
<p>Najvažnjim faktorom slabe potrošnje izdvojili su vrlo kratko vrijeme što ga putnici na kružnom putovanju provode u Gradu. Anketa spominje prosjek od pet sati, dok oni tvrde da je to i mnogo manje, što bi, po njima, ubuduće trebalo promijeniti ili barem skratiti vrijeme što ga turisti provode u raznim aktivnostima umjesto u šopingu. Međutim, upravo kad je posrijedi kupovina ograničavajući je faktor, tvrde obrtnici, svojevrsna propaganda kojom se putnicima već na brodu sugerira da smo skupi i da nemaju što kupiti jer je brodarima u interesu da gost što više potroši na brodu, a to je vjerojatno i razlog da njihovi vodiči zajedno s našima obilaze Grad ne dopuštajući turistima »skretanje« s uobičajenih ruta. Istina, priznaju trgovci, »skupi jesmo, ali je tome uzrok i PDV, zbog kojega, primjerice, obična majica u nas stoji 10 dolara, a u Grčkoj samo četiri«. S druge, pak, strane, dodaju oni, postoje daleko jeftiniji i kvalitetniji proizvodi nego što su oni u Europskoj uniji (npr. izvorska voda), zbog kojih je potrebno načiniti komparativne liste s cijenama naših i proizvoda u EU, a sve u cilju razbijanja negativnog imidža o skupoći koji opterećuje naš turizam.</p>
<p>Zaključuju stoga da ovdašnja ponuda i potražnja »nije loša«, ali da za takav dojam odgovornost snose i oni koji to tvrde, a što ponekad, kažu, čini čak i Ministarstvo turizma. Izlaz vide u intenzivnijoj suradnji s turističkim zajednicama, predstavnicima brodara i kompanija te Udruženjem obrtnika i Upravom Grada. Prvim korakom ka budućem dogovoru i suradnji najavili su i skori razgovor s dubrovačkim poglavarstvom. </p>
<p>Naime, ustvrdila je u ime trgovaca Dubravka Šimunović, sliku o lošoj ponudi valja žurno rješavati jer bi se u protivnom moglo dogoditi da već nakon ovoljetne sezone više dubrovačkih trgovina zauvijek zatvori vrata. Trgovci su spremni, kaže ona, raditi i do ponoći, a sve je ostalo stvar organizacije. U protivnom, zaključila je, događat će se i dalje slučajevi poput lanjskoga kada je Grad samo u jednom danu posjetilo čak devet brodova, a trgovci u prosjeku »zaradili« 120 kuna.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ina rafinerija nafte Sisak izdvaja poslovnu zonu</p>
<p>SISAK, 26. veljače</p>
<p> - Ina rafinerija nafte Sisak lani je preradila 2.167.000 tona nafte, što je 2 posto više od plana. Polovica sirovine s domaćih je naftnih polja, a ostalo je ruska i sirijska nafta. </p>
<p>»Postrojenja sisačke rafinerije proizvela su planirane količine ukapljenog naftnog plina, benzina i plinskog ulja. Koksa i bitumena proizvedeno je nešto više od plana, a loživog ulja manje. Najviše prerađevina plasirano je na domaćem tržištu, a izvozilo se u BiH, Sloveniju i Srbiju. Ove godine Rafinerija će raditi kapacitetom koji odgovara traženoj količini dizel goriva i benzina euro kvalitete«, rekao je za Vjesnik direktor Ina rafinerije nafte Sisak Boris Čavrak.</p>
<p> Oko 40 milijuna dolara stoje manje rekonstrukcije postrojenja, koje omogućuju da u svojevrsnom prijelaznom razdoblju Rafinerija više proizvodi po euro kvaliteti. Srednjoročni je plan kapitalno ulaganje u izgradnju postrojenja za hidrodesulfurizaciju (HDS), koje će maksimalno smanjiti udio sumpora u prerađevini. »Ključ svega je u tome da Ina izabere strateškog partnera koji će prihvatiti opstanak i ulaganje u razvoj i riječke i sisačke rafinerije«, izjavio je Boris Čavrak.</p>
<p> U želji da smanji troškove poslovanja i potakne razvoj poduzetništva u Sisku, Rafinerija je u suradnji s gradskom upravom pripremila dokumentaciju za izdvajanje svoga sjevernog dijela. Gradu Sisku bit će stavljeno na raspolaganje 200.000 četvornih metara zemljišta s infrastrukturom i objektima koje je Rafinerija uglavnom već napustila, dok je oko 7000 četvornih metara poslovnog prostora spremno za uporabu. Zamjenik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Ivan Knok taj je projekt ocijenio kao jednu od najbolje pozicioniranih zona u Hrvatskoj. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Rusija i tri susjedne zemlje planiraju stvaranje zone slobodne trgovine</p>
<p>MOSKVA, 26. veljače</p>
<p> - Rusija, Ukrajina, Bjelorusija i Kazahstan planiraju stvoriti zajedničku gospodarsku zonu, kaže se u izjavi predsjednika tih četiriju bivših sovjetskih republika. Očekuje se da će dokumenti o stvaranju zone slobodne trgovine biti gotovi u rujnu.</p>
<p> Zajednička komisija, čije će sjedište biti u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu, određivat će carine i pristojbe koje će vrijediti za sve četiri zemlje, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax. Nova organizacija značit će korak dalje od sadašnje carinske unije između Rusije i nekih drugih bivših sovjetskih republika povezanih u Zajednicu nezavisnih država (ZND), kazao je glasnogovornik Kremlja. </p>
<p> O stvaranju zone slobodne trgovine raspravljalo se na neslužbenom sastanku na vrhu zemalja ZND-a održanom u siječnju. </p>
<p> Trgovinska razmjena između bivših sovjetskih republika danas je slabija nego u vrijeme postojanja Sovjetskog Saveza. Ruski ministar trgovine German Gref kazao je da će prije stvaranja jedinstvene gospodarske zone u sve četiri zemlje biti nužno provesti sveobuhvatne promjene. Prema njegovim riječima, rujanski rok »izrazito je nategnut«. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Blagi oporavak američkih indeksa </p>
<p>NEW YORK/ ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Na europskim burzama Irak i Sjeverna Koreja najviše su zabrinjavali ulagače. Pritom je najviše bio pogođen indeks frankfurtske burze DAX, koji je izgubio 3,34 posto svoje vrijednosti, spustivši se na najniže razine od sredine 1996. Na njegov pad uvelike je utjecao oštar pad cijena dionica Bayera i Deutsche Telekoma. Londonski Ftse indeks nešto je manje bio pogođen, oko 2,17 posto, završivši na 3.621 bodu, potaknut padom cijena dionica osiguravatelja, predvođenih Prudentialom, i bankarskog sektora.Cijene dionica na američkim burzama u utorak su se do kraja poslovanja uspjele oporaviti nakon početnih gubitaka izazvanih slabim podatkom o povjerenju potrošača u Sjedinjenim Državama i jačanjem napetosti vezanih za Irak i Sjevernu Koreju.</p>
<p> Njujorški Dow Jones indeks ojačao je tako 0,65 posto, dosegnuvši 7.909 bodova. Tehnološki Nasdaq dobio je na vrijednosti neznatno manje od toga, oko pola posto, završivši na 1.328 bodova, nakon ostvarenog pada za više od dva posto. </p>
<p> U početku trgovanja cijene dionica su padale pod utjecajem objave neočekivano snažnog pada potrošačkog povjerenja u SAD-u u veljači, i to na najnižu razinu od listopada 1993. To je pogoršalo raspoloženje ulagača već uznemirenih vijestima da je Sjeverna Koreja ispalila raketu u Japansko more, očito za vrijeme vježbi. No, prema kraju dana odlučili su se na veće kupnje dionica Wal-Marta, Home Depota i Hewlett-Packarda. »Tržište baš nije bilo jako uzdrmano slabim podatkom o povjerenju potrošača, a držalo se bolje nego su ljudi očekivali,« ocijenio je ukratko izvršni direktor u U.S. Bancorp Piper Jaffray, Mark Donahoe. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada dopustila prelet, slijetanje i opskrbu gorivom civilnih transportnih aviona </p>
<p>Na temelju opredjeljenja o suzbijanju terorizma i sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje, Vlada će udovoljiti zahtjevu za pružanje usluga koalicijskim snagama pod vodstvom SAD-a u provedbi operacija razoružanja Iraka, kako je određeno rezolucijom 1441 Vijeća sigurnosti UN-a, navodi se u odluci Vlade / Samo još jedna zemlja u susjedstvu pristala na tako nisku razinu suradnje</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Na zatvorenoj sjednici u srijedu na kojoj je bio i predsjednik Republike Stjepan Mesić, Vlada je odlučila da će koalicijskim snagama pod vodstvom SAD-a, u slučaju postavljanja zahtjeva, odobriti korištenje zračnog prostora Republike Hrvatske za potrebe preleta, te slijetanje i punjenje gorivom civilnih transportnih zrakoplova u hrvatskim zračnim lukama. </p>
<p>»Na temelju opredjeljenja Republike Hrvatske o suzbijanju terorizma i sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje, o čemu su se Vlada, Sabor i predsjednik Republike višekratno očitovali, Vlada će udovoljiti zahtjevu za pružanje usluga koalicijskim snagama pod vodstvom SAD-a u provođenju operacija koje imaju za cilj razoružanje Iraka, kako je određeno rezolucijom 1441 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda«, stoji u odluci donesenoj u srijedu ujutro, prije početka 30. sjednice Sabora.</p>
<p> O provedbi odluke brinut će posebna radna skupina u kojoj će biti predstavnici ministarstava obrane, unutarnjih i vanjskih poslova te prometa i veza i Hrvatske kontrole zračne plovidbe.</p>
<p>Tu je odluku Vlada donijela na temelju američkog neformalnog zahtjeva, tzv. non-papera, uručenog prošli tjedan, u kojem je američka vlada od zemalja antiterorističke koalicije zatražila da se očituju o razini na kojoj su spremne uključiti se u moguću vojnu akciju. </p>
<p>Prema informacijama iz izvora bliskih državnom vrhu, Hrvatska se o non paperu očitovala kao zadnja zemlja u regiji, a samo je još jedna od susjednih zemalja pristala na tako nisku razinu suradnje.</p>
<p>Ostale će se u moguću vojnu akciju uključiti na razne dodatne načine, dozvolama za prelet uz izlazak stranih vojnika na svoje tlo, ustupanjem zračnih i morskih luka na privremeno korištenje, provoz oružja i vojnika kopnenim putovima te slanjem svojih jedinica u rat.</p>
<p>Granić i Žuvanić protiv </p>
<p>Kao što naknadno saznalo u saborskim kuloarima, Vlada nije jednoglasno donijela odluku. Protiv su glasali potpredsjednik Vlade Goran Granić i ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić, dok je treći ministar iz redova Libre, ministar zdravstva Andro Vlahušić, glasao za odluku. Prema neslužbenim izvorima, Granić i Žuvanić bili su protiv jer nije prihvaćen Granićev prijedlog da se u odluku dodatno uvrsti opredjeljenje Hrvatske kako će inzistirati da se prije pokretanja vojne akcije iscrpe sve ostale mirne opcije. Račan je to odbio uz obrazloženje da je takvo opredjeljenje već zapisano u stajalištu Vlade o iračkoj krizi, prihvaćenom 13. veljače. Ostali sudionici zatvorene sjednice Vlade takav ishod glasanja ne ocjenjuju dramatičnim jer smatraju da on ne odražava stranačke razlike u pogledima na rješavanje iračke krize, nego ga iščitavaju kao odraz osobnih odnosa. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Vlada spremna razmotriti i bolja rješenja od predloženih u ZOR-u</p>
<p>Vlada ne smije povući prijedlog fleksibilizacije rada zbog ambicije da se i u tom području pomogne i zaštiti radnike, rekao je premijer Ivica Račan govoreći o predloženim izmjenama Zakona o radu/ Linić: U ožujku izmjene Zakona o stečajnom postupku kao i konačni zakon o jednokratnom oporezivanju imovine/ Lučin: Od 150 otpuštenih policajaca, koji se Vladinom odlukom trebaju vratiti u službu, do sada se vratilo oko 60, a ostali će u idućih nekoliko mjeseci/ Pančić: Ministarstvo neće iz uporabe izbaciti test MMPI-2 </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Vlada neće povući svoj prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) jer želi unaprijediti i fleksibilizirati radno zakonodavstvo, ali i zaštititi radna prava, kazao je premijer Ivica Račan u srijedu na Aktualnom prijepodnevu, odgovarajući na pitanje Ante Kovačevića (HKDU) o tome hoće li Vlada povući svoj prijedlog iz saborske procedure, ocijenivši ga »antihumanim i debelo na strani divljeg kapitala, a ne radnika«. </p>
<p>Račan je odgovorio da Vlada ne smije povući prijedlog fleksibilizacije rada zbog ambicije da se i u tom području pomogne i zaštiti radnike. »Tema o radnom zakonodavstvu je prisutna već dugo na hrvatskoj političkoj sceni i tamo će ostati sve dok ne pokažemo sposobnost da u fleksibilizaciji rada i neophodnoj promjeni radnog zakonodavstva napravimo očekivan i potreban korak dalje«, istaknuo je premijer. </p>
<p>Ali, raspravu o izmjenama ZOR-a, nastavio je Račan, »pojedini socijalni partneri pokušavaju potpomoći i nekim argumentima koji ne pripadaju dijalogu, ali to je njihovo legitimno pravo«. No, Račan se nada da će rasprava o izmjenama ZOR-a, koja će uskoro doći na prvo saborsko čitanje, završiti dogovorom i zajedničkim rješenjem Vlade i socijalnih partnera, dodajući kako je Vlada spremna razmotriti i bolja rješenja.</p>
<p>Na upit zastupnika HB-a Ivića Pašalića o položaju Hrvata u Donjem Lapcu, premijer Račan je odgovorio da će se ispitati krše li se prava građana i prava nacionalnih manjina i prava o ravnopravnosti vjerskih zajednica. »U Donjem Lapcu Hrvati kao pripadnici većinskog naroda imaju manje prava od bilo koje nacionalne manjine«, kazao je Pašalić, dodajući da je od hrvatskih udruga koje su bile smještene u srednjoškolskom centru u Donjem Lapcu zatraženo da privremeno izađu iz tih prostora, da bi se nakon preuređenja tamo vratile udruge sa srpskim predznakom.</p>
<p>Zdenka Babić-Petričević (HDZ) je upitala kada će se osigurati ravnopravnost Hrvata u udbinskoj općini, na što je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović kazala da Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada u toj općini, gdje se Hrvati žale da ih Srbi diskriminiraju. </p>
<p>Krunoslav Gašparić (HB) upitao je zašto Vlada nije dostavila zatraženu dokumentaciju odvjetničkom timu generala Ante Gotovine »čime ignorira sudsku odluku«, a potpredsjednik Vlade Goran Granić je odgovorio da je ta odluka suda ukinuta, odnosno, postupak je vraćen na početak.</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin je opovrgnuo navode Ivice Tafre (HB) da »MUP progoni direktora splitskog HTC-a Jurja Buzolića«, kazavši da unutarnji nadzor u splitsko-dalmatinskoj policijskoj upravi nije ništa neuobičajeno.</p>
<p>Zdravku Bušić (HB) je pak zanimalo zašto se često koristi termin Zapadni Balkan u vezi s pristupom Hrvatske EU, na što je premijer naglasio da se Vlada protivi svakom zagovaranju regionalnog pristupa. </p>
<p>»Regionalnim pristupom ne treba plašiti hrvatsku javnost. Individualni zahtjev za članstvo u EU i njegovo individualno vrednovanje govori da takav pristup ne dolazi u obzir«, objasnio je Račan, dodajući da ne želi ulaziti u zemljopisna određenja, a Hrvatska je i srednjoeuropska i mediteranska i balkanska zemlja. Također, nastavio je premijer, mnogo je ljudi smatralo da je zahtjev za članstvom u EU preuranjen, ali on je dočekan pozitivno, a očekuje se i pozitivan razvoj situacije. »Ne želim govoriti o godinama, no ako je Rumunjskoj i Bugarskoj obećan ulazak u EU 2007., nadam se i vjerujem da je to realno i za Hrvatsku«, uvjeren je Račan. »Očekujemo pozitivan odnos prema našem zahtjevu već u travnju ove godine na jednom tijelu EU, odnosno, u lipnju na Vijeću EU«, kazao je Račan, odgovarajući Vedranu Lendiću (SDP) na pitanje kako Hrvatska stoji s približavanjem Europi nakon prošlotjednog podnošenja aplikacije u Ateni. </p>
<p>Marina Jurjevića (SDP) je interesiralo kakva je kvaliteta osiguranja pripadnika Vojne policije koji će biti upućeni u mirovnu misiju u Afganistan te jesu li točni napisi u medijima da ti vojnici nisu kvalitetno osigurani u slučaju ranjavanja ili smrti. </p>
<p>»Riječ je o potpuno neistinitim, neutemeljenim i zlonamjernim izmišljenim informacijama u tisku«, odgovorila mu je ministrica obrane Željka Antunović, objasnivši da je MORH sklopio ugovor s jednom osiguravajućom kućom i »na najbolji način i širokogrudno« osigurao hrvatske vojnike u slučaju smrti, ranjavanja ili trajnog invaliditeta za njihova sudjelovanja u mirovnoj misiji ISAF-a, a dodatno su osigurani i članovi njihovih obitelji.</p>
<p>»Ta su prava proširena i specijalnim zaštitnim mjerama u slučaju dodatnog rizika tijekom boravka u Afganistanu, odnosno nesretnog slučaja, ratnih događanja, sabotaže, revolucije, terorizma i nasilja«, istaknula je ministrica. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić je najavio da bi Vlada idući mjesec trebala Saboru predložiti izmjene Zakona o stečaju, kako bi se smanjili troškovi stečajnog postupka i skratili stečajni rokovi te osposobile najstručnije osobe za vođenje stečajnog postupka, odgovarajući Damiru Kajinu (IDS), koji je upitao hoće li Vlada otvoriti stečajeve u 50.000 blokiranih poduzeća te je li utvrdila mjere za skrb o radnicima. </p>
<p>Linić je najavio upućivanje u saborsku proceduru i Konačnog prijedloga zakona o jednokratnom porezu na imovinu, kojim će se procesuirati počinitelji nezakonitih radnji u privatizaciji. </p>
<p>»U narednih sedam dana, očekujemo dovršetak posla u nadležnim ministarstvima, pa ćemo potkraj ožujka imati zakonski prijedlog koji ćemo uputiti Saboru«, istaknuo je Linić, odgovarajući na pitanje Branislava Tušeka (SDP). </p>
<p>Dorica Nikolić (HSLS) upitala je ministra Lučina kada će se na posao vratiti otpušteni policajci, a ministar je uzvratio da se od 150 otpuštenih policajaca, koji se Vladinom odlukom trebaju vratiti u službu, do sada vratilo oko 60, a ostali bi se trebali vratiti u idućih nekoliko mjeseci.</p>
<p>Željko Pavlic (Libra) upitao je ministra Lučina što MUP poduzima na suzbijanja sve većeg broja razbojstava, koja sve češće za posljedicu imaju teško ranjavanja ili pogibiju. Lučin je odgovorio da se na meti razbojnika gotovo uvijek nađu nedovoljno zaštićeni objekti te pozvao sve građane i tvrtke, posebno one koje se bave novčarskom djelatnošću, kao i lokalne jedinice, da se bolje zaštite.</p>
<p>Kazao je i da je Vlada osnovala radnu skupinu koja bi trebala utvrditi sigurnosne minimume kakve moraju zadovoljavati institucije koje se bave novčarskim djelatnostima.</p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić kazao je da Ministarstvo neće iz uporabe izbaciti test MMPI-2, naglasivši kako je taj test namijenjen dijagnosticiranju PTSP-a jedini licenciran u Hrvatskoj, a njegovu primjenu podržava i Hrvatsko psihološko društvo, odgovarajući na upit Jadranke Kosor (HDZ).</p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Nema privatizacije »Vjesnika«</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Vraćam se u 2000. da bih probao na neki način istaknuti odluke Vlade. Imali smo 'Tisak' koji je bio potpuno opustošen i financijski upropašten zbog velikog utjecaja g. Kutle. Imali smo Večernji list koji je bio netransparentno prodan, s potpunim nepoznavanjem podataka o tome tko ga je prodao i tko ga je kupio. Imali smo Slobodnu koja je također bila financijski upropaštena zbog djelovanja Kutle i imali smo potpuni financijski kaos u Vjesniku«, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić, odgovarajući u srijedu za saborskog aktualnog prijepodneva na zastupničko pitanje Vesne Podlipec (SDP) o tome što Vlada poduzima u vezi s privatizacijom Slobodne Dalmacije, kako ta novinska kuća »ne bi bila nova žrtva, poput 'Sunčanog Hvara'«. </p>
<p>Linić je podsjetio i da se Vlada, znajući da su javni mediji »osjetljivo područje«, još 2000. dogovorila s vjerovnicima da se krene u postupak stečaja »Tiska«, pa danas ta financijski konsolidirana tvrtka djeluje. </p>
<p>»Uspjeli smo završiti priču oko Večernjeg lista i više nemamo financijskih problema niti vlasničkih sukoba. Isto tako smo vrlo jasno rekli da će se financijski konsolidirati Vjesnik i da se Vjesnik zadržava zajedno s tiskarom i da za ove vlade neće biti privatizacijskih procesa. Za sada se ta odluka nije promijenila«, nastavio je dalje Linić. </p>
<p>Kazao je i da Vlada nije odustala od namjere za privatizacijom Slobodne Dalmacije, uz dogovor s malim dioničarima i zainteresiranima za dionice među zaposlenima u Slobodnoj, ali da prije toga mora kompenzirati štetu koju je »Kutlina privatizacija« nanijela dioničarima i zaposlenicima tog splitskog lista. Podsjetio je da je Vlada donijela odluku da će sa 26 posto svojih dionica pokušati kompenzirati štete zaposlenima i malim dioničarima u Slobodnoj. </p>
<p>»Ima onih koji bi ulagali u Slobodnu Dalmaciju i na Vladi je da namiri nastalu štetu i potom otvori postupak privatizacije jer su tom poduzeću nužno potrebna dodatna sredstva za daljnje uspješno poslovanje«, zaključio je Linić. </p>
<p> l Predstavnici Sindikata novinara Slobodne Dalmacije (SD), predvođeni glavnom povjerenicom Ljubicom Vuko te predsjednikom Udruge polagatelja prava na dionice SD-a Ilijom Maršićem, u srijedu ujutro su pred zgradom Sabora dijelili materijale o pretvorbi te novinske kuće, kao i odluci Vrhovnog suda, da je pretvorba tog lista obavljena u skladu sa zakonom. </p>
<p>Već u rano jutro sastali su se s ministricom pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, a dogovorili su i sastanak s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem i predsjednikom Kluba SDP-a Matom Arlovićem. </p>
<p>Sindikalci SD-a prosvjeduju zbog odluke Vrhovnog suda, koji je prihvatio žalbe osumnjičenika Frane Mitrovića, Metoda Jurišića, Miroslava Kutle, Pere Jurkovića, Ante Letice, Ivana Kaleba, Ante Bušića i Ivića Pašalića. Zaposlenici Slobodne tvrde da je odluka Vrhovnog suda »amnestirala kriminal u pretvorbi i privatizaciji« te novinske kuće. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Župan Bognar bi mogao odustati od ostavke</p>
<p>OSIJEK, 26. veljače</p>
<p> - »Još uvijek postoji mogućnost da sutra povučem svoju ostavku i to ću vjerojatno učiniti ako se tako dogovorim s klubom vijećnika SDP-a i ostalim klubovima«, rekao je osječko-baranjski župan Ladislav Bognar u srijedu na konferenciji za novinare. </p>
<p>Po njegovim riječima, ako u koaliciji smatraju da bi zbog zaustavljanja krize bilo korisno da povuče ostavku i da se ipak ide na glasovanje o povjerenju županu i poglavarstvu, možda bi se kriza i nadmudrivanje u koaliciji moglo okončati. </p>
<p>Govoreći o razlozima zbog kojih su se kako je rekao, »toliko uzbudili Glavaš i njegovi suradnici«, župan je spomenuo »vrlo čudne radnje u zoni«. Kao primjer naveo je više pozajmica tvrtki Osimpeks u ukupnome iznosu od više stotina tisuća kuna. Govorio je i o odluci Županijskog poglavarstva i Branimira Glavaša iz 2000. o isplati 400.000 kuna Zoni na teret proračuna Županije iz sredstava za hitne intervencije u gospodarstvu i potporu poduzećima, a za praćenje promidžbenih aktivnosti Zone. Spomenuo je i 900.000 kuna posudbe Medijskom centru »Glas Slavonije«, te primanja članova Uprave Zone veća od 10.000 kuna.</p>
<p>»Više ništa nećemo raditi preko medija, revizija će obaviti svoj posao«, naglasio je Bognar.</p>
<p>Govoreći o stanju u koaliciji, župan je rekao da je, kada se odlučilo napraviti reda u Slobodnoj zoni, dobio dojave da će biti smijenjen i »da će oni nekoliko ljudi iz koalicije kupiti«. Ocjenjuje da je u koaliciji sada na djelu truli kompromis, što je način da se ona pred građanima kompromitira. »Koalicija mora raščistiti s pojedincima u svojim redovima koji su ju rušili, dali se kupiti i radili suprotno dogovorima«, poručio je Bognar. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Hrvatsko-crnogorske ophodnje u uvali Cipavici</p>
<p>DUBROVNIK, 26. veljače</p>
<p> - U akvatoriju s unutrašnje strane poluotoka Prevlake, odnosno na ulazu u Boku Kotorsku, uskoro će početi ophodnje pomorske policije plovilom koje će imati zajedničku, hrvatsko-crnogorsku posadu. O tome je u srijedu u Dubrovniku održan sastanak načelnika PU dubrovačko-neretvanske Gorana Lokasa i Sretena Malevića, načelnika Centra sigurnosti iz Herceg Novog.</p>
<p>Prema priopćenju s tog sastanka, dvojica policijskih načelnika tom su prigodom razgledali i posebno plovilo, gumeni čamac dugačak 7,5 metara s kabinom za dva člana posade, pokretan dvama izvanbrodskim motorima kojima postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 38 čvorova na sat.</p>
<p>Međudržavnim Protokolom o privremenom režimu na poluotoku Prevlaci, koji su na graničnom prelazu Konfin 15. prosinca prošle godine potpisali ministri vanjskih poslova Republike Hrvatske i SR Jugoslavije Tonino Picula i Goran Svilanović, nije određena morska granica između dviju država. Zato je Crnoj Gori privremeno pripala nadležnost nad cijelim akvatorijem s istočne strane poluotoka Prevlake, odnosno rta Oštro, a dio mora u uvali Cipavici proglašen je zajedničkim, pa će njime patrolirati mješovite policijske ophodnje.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Najskuplja je košarica u Šibensko-kninskoj županiji</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Prosječni troškovi života četveročlane obitelji u veljači su iznosili 5.240 kuna što je 0,5 posto više nego u istom mjesecu lani, pokazuje sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). </p>
<p> Smanjeni su troškovi prehrane za 2,7 posto i odijevanja za 5,7 posto, dok su troškovi prijevoza porasli za 14,5 posto. SSSH upozorava da je po podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna hrvatska plaća u prosincu iznosila 3.823 kune, što je bilo dovoljno za pokrivanje 73 posto životnih troškova. </p>
<p> Prosječna hrvatska obitelj i dalje je trebala najviše izdvojiti za prehranu, 1.782 kune, i stanovanje, 1.572 kune. </p>
<p> Troškovi obrazovanja i kulture iznosili su 629 kuna, odijevanja 524 kune, prijevoza 471 kunu i higijene 262 kune, izračunali su u SSSH- u. </p>
<p> Najviši životni troškovi zabilježeni su u Šibensko-kninskoj županiji (5.700 kuna), a najniži u Dubrovačko-neretvanskoj (4.781 kunu).</p>
<p> Troškovi su u Zagrebu iznosili 5.632 kune, Puli 5.614 kuna, Rijeci 5.309 kuna, Osijeku 5.071 kunu, Splitu 4.993 kune i Dubrovniku 4.781 kunu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>S pohoda Hrvatskoj Papa će se u Rim vratiti iz Zadra</p>
<p>ZADAR, 26. veljače</p>
<p> - »Ivan Pavao Drugi boravit će u Zadru u ponedjeljak, 9. lipnja, na blagdan Marije Majke Crkve, gdje će u prijepodnevnim satima na Forumu predvoditi Službu riječi. Na zadarsku zračnu luku Papa bi s Krka trebao sletjeti u 10,40 sati, zatim je predviđen njegov posjet Katedrali sv. Stošije, a potom predvođenje Službe riječi. Očekuje se da će Sveti Otac boraviti u Zadru oko sat i pol«, rekao je msgr. Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski, na konferenciji za novinare u srijedu. </p>
<p>Msgr. Prenđa predstavio je koordinacijski i organizacijski odbor i devet pododbora utemeljenih za pripremu dolaska Svetoga Oca u Zadar. U koordinacijskom odboru su msgr. Prenđa, Šime Prtenjača, župan zadarski, Božidar Kalmeta, gradonačelnik Zadra i Ivan Katalinić, načelnik Policijske uprave zadarske. </p>
<p>»Posjet Svetoga Oca Zadru ima iznimno duhovno i pastoralno značenje i bit će veliko ohrabrenje mjesnoj crkvi, vjernicima, svećenicima i nadbiskupu za našu vjernost Kristu i za življenje Evanđelja«, rekao je msgr. Prenđa. </p>
<p>Zadarska nadbiskupija je pred jubilejem od 1700 godina mučeništva sv. Stošije (Anastazije), srijemske mučenice, koja je bila spaljena u doba cara Dioklecijana, 304. godine. Biskup Donat donio je 810. godine njezine svete ostatke u Zadar i od tada se sv. Stošija slavi kao zaštitnica Zadra. Kako je istaknuo msgr. Prenđa, treći posjet Svetoga Oca Hrvatskoj i njegova riječ »bit će prihvaćeni kao potpora nastojanjima i putokaz nade da možemo od Boga izmoliti snagu za poslanje naše Crkve u novim povijesnim okolnostima unatoč nemalim poteškoćama«. Msgr. Ivan Mustać, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, rekao je da će Biskupija uputiti poziv Hrvatskoj mornarici, zrakoplovstvu te brodovima i brodicama da toga dana ispune Zadarski kanal i uveličaju Papin boravak te da ujedno i prime njegov blagoslov. Na konferenciji su sudjelovali i Ivo Grbić, dožupan, te Ana Lovrin, dogradonačelnica, koji su naglasili da će Županija i Grad učiniti sve u organizaciji boravka Pape u Zadru, potvrdivši riječi msgr. Mustaća, da »ako smo osvojili zlato u skijanju možemo osvojiti i zlato u Papinom dolasku u Hrvatsku i Zadar«. Prema dosadašnjim planovima, Ivan Pavao Drugi trebao bi iz Zadra izravno otići u Rim.</p>
<p>Ljubica I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Račan: Ako zatraže ulazak stranih vojnih snaga, odluku može donijeti isključivo Sabor</p>
<p>Premijer je rekao kako je »poznato da su i dosad kroz hrvatski zračni prostor, s povremenim slijetanjem i uzimanjem goriva, prolazili određeni zrakoplovi. I nismo uvijek znali niti smo mogli znati što prevoze« / Račan izjavio da se Vlada prethodno konzultirala s članicama Unije i SAD-om i da je »logičnu i neizbježnu« odluku donijela uz razumijevanje tih zemalja / Račan izrazio zabrinutost zbog sve većih razlika u stavovima o iračkoj krizi između SAD-a i nekih zemalja Unije, rekavši da »to nije dobro« </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Hrvatska će vlada, u sklopu svojih mogućnosti, udovoljiti zahtjevu za pružanje usluga koalicijskim snagama pod vodstvom SAD-a u provedbi operacija razoružanja Iraka, kako je to određeno rezolucijom 1441 Vijeća sigurnosti UN-a. Vlada odobrava korištenje hrvatskog zračnog prostora za potrebe preleta, te slijetanje i punjenje gorivom civilnih transportnih zrakoplova u hrvatskim zračnim lukama, izjavio je predsjednik Vlade Ivica Račan na Aktualnom prijepodnevu, kojim je u srijedu započela 30. redovita sjednica Hrvatskoga sabora.</p>
<p>Rekao je kako je »poznato da su i dosad kroz hrvatski zračni prostor, s povremenim slijetanjem i uzimanjem goriva, prolazili određeni zrakoplovi. I nismo uvijek znali niti smo mogli znati što ti zrakoplovi prevoze«.</p>
<p>Premijer je izvijestio zastupnike o odlukama sa zatvorene sjednice Vlade održane u srijedu ujutro, koje su, istaknuo je, donesene na temelju općeg svjetskog opredjeljenja o suzbijanju terorizma i uništenju oružja za masovno uništenje.</p>
<p>Račan je dodao kako Vlada još vjeruje da će iračka kriza biti riješena političkim sredstvima jer je i za Hrvatsku, a i za Europsku uniju, rat zadnja opcija pa se svi nadaju da nije neizbježna. Vlada je donijela odluku kojom dopušta da se koalicijske snage koriste hrvatskim zračnim prostorom i zračnim lukama u slučaju rata u Iraku, vjerujući u mirno rješenje iračke krize i u to da neće morati odlučivati o nekim drugim oblicima usluga snagama pod vodstvom SAD-a, rekao je Račan. </p>
<p>Premijer je izjavio da se Vlada prethodno konzultirala s članicama Europske unije i SAD-a, i da je odluku donijela uz razumijevanje tih zemalja »na neki način kao logičnu i neizbježnu«.</p>
<p> Istaknuo je i da su države koje se neposredno protive stavu Sjedinjenih Država o razrješenju iračke krize, dobile čak i šire zahtjeve nego Hrvatska i odlučile su pružiti određene usluge koalicijskim snagama. </p>
<p>»Nadamo se da će Vlada tom odlukom pridonijeti mirnom razrješenju iračke krize i da nećemo morati raspravljati o nekim drugim oblicima usluga koje bi se tražile od Hrvatske«, naglasio je premijer.</p>
<p>Podsjetio je da bi odluku o dopuštanju ulaska stranih vojnih snaga na hrvatski prostor mogao donijeti isključivo Hrvatski sabor, kao i da će, bude li to zatraženo od Hrvatske, ta tema doći na saborsku raspravu i odlučivanje.</p>
<p>Premijer je ponovio stav Vlade da se iračka kriza nastoji riješiti mirnim putem vjerujući da će politička sredstva razriješiti krizu, a da će rat biti krajnja opcija ne budu li diplomatske mjere dale rezultate.</p>
<p> »Iz više razloga, hrvatski se građani više nego ostali protive ratnoj opciji, prije svega zbog ratnih strahota i razaranja kroz koja su prošli u najnovijoj povijesti«, naglasio je Račan. No, izrazio je zabrinutost zbog sve većih razlika u stavovima o iračkoj krizi između SAD-a i nekih zemalja Europske unije, rekavši da »to nije dobro«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Antunović: Vlada nije ustupila zračni prostor oružanim snagama stranih država</p>
<p>Vijeće za nacionalnu sigurnost već je raspravljalo o iračkoj krizi, odgovorio je premijer Račan na pitanje Vesne Škare-Ožbolt (DC) koju je zanimalo zašto to vijeće još nije utemeljeno kako bi preuzelo stratešku zadaću zaštite nacionalne sigurnosti u atmosferi sve izglednijeg rata u Iraku</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Osnovano je Vijeće za nacionalnu sigurnost koje je na zadnjoj sjednici razmatralo iračku krizu, rekao je premijerIvica Račan u srijedu ujutro u Saboru tijekom Aktualnog prijepodneva. Time je odgovorio na zastupničko pitanje Vesne Škare-Ožbolt (DC), koju je zanimalo zašto to vijeće još nije utemeljeno kako bi preuzelo stratešku zadaću zaštite nacionalne sigurnosti u atmosferi sve izglednijeg rata u Iraku.</p>
<p> »Proteklih smo tjedana na različitim razinama i u različitim sastavima analizirali različite implikacije iračke krize koje pogađaju Hrvatsku«, objasnio je Račan naglasivši da će se nastaviti s tom praksom.</p>
<p>Vladina dozvola o korištenju zračnog prostora potaknula je oporbene zastupnike, među njima i Želimira Janjića (HSLS), da pitaju zašto o tako važnoj temi prethodno nije raspravljao Sabor, kao što su to već učinili mnogi europski parlamenti.</p>
<p>Vlada nije odlučila ustupiti zračni prostor oružanim snagama bilo koje države nego civilnim zrakoplovima na mogući zahtjev, odgovorila je ministrica obrane Željka Antunović. </p>
<p>Napomenula je da Vlada nije ustupila zračni prostor oružanim snagama stranih država nego civilnim transportnim zrakoplovima.</p>
<p>Dorica Nikolić u ime Kluba HSLS-a ocijenila je da premijer i ministrica Antunovć obmanjuju javnost, rekavši da za prelet civilnih (transportnih) zrakoplova nije potrebna posebna dozvola.</p>
<p>Na slično pitanje HDZ-ova zastupnika Ante Belje, ministrica Antunović odgovorila je da Vladina odluka ni na koji način ne ugrožava hrvatske interese, da nije u suprotnosti sa stavovima Europske unije i »u određenom smislu znači suradnju i sa Sjedinjenim Državama, koje su Hrvatskoj također prijateljski naklonjene i partnerske«.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić: Hrvatska ne ide u rat, ali saveznicima mora osigurati logističku potporu</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Hrvatska ne ide ni u kakav rat, ali članica je antiterorističke koalicije i u tom smislu ima određene obveze. Svojim saveznicima mora osigurati određenu logističku potporu, izjavio je u srijedu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić komentirajući Vladinu odluku o američkim zahtjevima u slučaju rata u Iraku. </p>
<p>Hrvatska ne sudjeluje ni u kakvom ratu, ali svojim saveznicima mora osigurati određenu logističku potporu, rekao je Mesić novinarima u hotelu »Opera«, gdje je otvorio Dan poduzetnika. </p>
<p>To će raditi i Njemačka koja je sada u jednoj drugoj poziciji, ali Njemačka će znatno više pridonositi bude li se to tražilo, istaknuo je.</p>
<p> Predsjednik je naglasio kako još postoje mogućnosti za mirno rješenje: »Još nismo sigurni, ovo su samo pretpostavke da će akcija uopće uslijediti. Još postoji mogućnost da se spasi mir, to ćemo još vidjeti«. </p>
<p>Komentirajući akciju nekoliko aktivista Građanske incijative koji su u srijedu, nakon izvješća premijera Ivice Račana o odlukama Vlade, sa saborske galerije izvjesili transparent s porukom »Dosta je ratova«, Mesić je izjavio da je svatko razuman protiv rata. Hrvatska, ponovio je, ne ide ni u kakav rat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>U travnju stižu više mirovine </p>
<p>Zbog redovnog usklađivanja s porastom troškova života i plaća, mirovine </p>
<p>od 1. siječnja rastu 1,65 posto </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Slijedom redovnog usklađivanja s porastom troškova života i plaća, mirovine od 1. siječnja rastu 1,65 posto, doznajemo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Prvu tako uvećanu mirovinu umirovljenici će dobiti u travnju, kad se isplaćuju mirovine za ožujak, a s njom trebaju stići i zaostaci povećanja za siječanj i veljaču. </p>
<p>Riječ je, doduše, o neslužbenom podatku koji tijekom ožujka tek treba potvrditi Upravno vijeće HZMO-a. No, s obzirom na dosadašnju praksu, s tim ne bi trebalo biti problema.</p>
<p>Kako doznajemo u Zavodu, prosječna plaća za razdoblje od srpnja do prosinca 2002. iznosila je 5458 kuna, a od siječnja do lipnja 5274 kune. Odnos između ta dva prosjeka daje indeks 103,5 što znači da su plaće u prosjeku 3,5 posto više. Istodobno, troškovi života u drugom polugodištu prošle godine smanjeni su 0,2 posto. Postotak povećanja mirovina, podsjetimo, dobiva se zbrajanjem tih postotaka i dijeljenjem s dva što daje 1,65 posto.</p>
<p>Izračunali smo što to povećanje znači za umirovljenike s prosječnim primanjima, koji su u siječnju dobili mirovinu od 1550,05 kuna (bez dodatka). Slijedom povećanja, prosječna mirovina za ožujak bit će otprilike 25,5 kuna viša, odnosno oko 1575,5 kuna. A s tom mirovinom umirovljenik bi u travnju trebao primiti i oko 51 kunu zaostatka (po 25,5 kuna za siječanj i veljaču).</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Nepovoljna struktura izvoza guši hrvatsko gospodarstvo, kaže Mesić </p>
<p>Iskorištavanjem velikih razvojnih potencijala Hrvatska bi mogla postati »svojevrsna Finska jugoistočne Europe« / Bez ulaganja najmanje dva posto BDP-a u istraživanje i razvoj ne može se očekivati gospodarski napredak </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Orijentiranost gospodarstva prema izvozu najbolji je model razvoja, kazao je predsjednik RH Stjepan Mesić u srijedu prilikom otvaranja Dana poduzetnika, savjetovanja Hrvatske udruge poslodavaca, koje ove godine nosi naziv »Izvozom do rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva«. </p>
<p>Predsjednik Mesić je istaknuo da je, prema zaključcima analize hrvatskog gospodarstva Bečkog instituta za međunarodna ekonomska istraživanja, struktura hrvatskog izvoza izuzetno nepovoljna, uz veliku zastupljenost radnointenzivnih industrija i vrlo nisku komponentu tehnološki naprednih proizvoda u izvozu. Istovremeno, uvoz raste bitno većom stopom od izvoza - uvoz je lani porastao 17 posto, na 10,7 milijardi dolara, u usporedbi s 5-postotnim rastom izvoza, na 4,8 milijardi dolara. Tako je lani pokrivenost uvoza izvozom pala sa 51 posto zabilježenih 2001. na 43 posto. </p>
<p>Takav rast uvoza potiče u prvom redu potrošnja građana koju financira rastuća kreditna aktivnost banaka. Potrošnja orijentirana prema uvozu je uz povećanu javnu potrošnju te stanogradnju velikim dijelom odgovorna za višu stopu rasta BDP-a, naglasio je predsjednik Mesić. Kao primjer nepovoljne strukture vanjske trgovine istaknuo je drvnu industriju koja izvozi sirovinu, dok se finalni proizvod uglavnom uvozi. Prošle je godine u tom sektoru, međutim, prvi put zabilježen vanjskotrgovinski deficit.</p>
<p>Najvažniji ciljevi hrvatske gospodarske politike su zapošljavanje i izvoz koji bi trebao rasti stopom većom od rasta BDP-a, rekao je predsjednik Mesić, dodavši da bi izvozna strategija Hrvatske trebala biti usmjerena prema tržištu EU, zemalja CEFTA-e, susjednih zemalja jugoistočne Europe te brzorastućem tržištu Rusije. Iskorištavanjem velikih razvojnih potencijala, zaključio je predsjednik, Hrvatska bi mogla postati »svojevrsna Finska jugoistočne Europe«.</p>
<p>Ključnu važnost ulaganja u istraživanje i razvoj istaknuli su Miroslav Čavlek, pomoćnik ministra znanosti, i predsjednik Akademije za tehničke znanosti Juraj Božičević. Prema Čavleku, bez ulaganja najmanje dva posto BDP-a u istraživanje i razvoj - uz približavanje prosjeku EU od oko tri posto - ne može se očekivati gospodarski razvoj. </p>
<p>Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek predstavio je program razvoja inovacija, u okviru kojeg je lani odobreno 116 poticaja nakon 50, odnosno 86 u odobrenih u prethodne dvije godine, te ostale programe Ministarstva za poticanje poduzetništva.</p>
<p>Sudionici Dana poduzetnika upoznati su i s radom Finske udruge tehnoloških parkova TEKEL osnovane 1988. radi uspostave mreže znanstvenih parkova, stvaranja centara za ekspertizu te mobilizaciju i koordinaciju sveučilišnih potencijala. TEKEL obuhvaća 20 tehnoloških parkova s oko 1700 tvrtki i 15.000 stručnjaka i različitih davatelja usluga. Centri za ekspertizu usmjeravaju znanstveno istraživanje u praktične i komercijalne svrhe, a posebno su orijentirani ka dvadesetak industrijskih i razvojnih područja te je uspostavljeno osam klastera - farmacija, IT, softver, biomaterijali, medicinski uređaji, drvo, prehrana i tzv. multipolis network.</p>
<p>Razvoj klastera - grupe tvrtki u određenom sektoru, od proizvodnje do distribucije i plasmana proizvoda, s visokim stupnjem suradnje sa znanstvenim i Vladinim institucijama te zajedničkom infrastrukturom - na samom je začetku. Poticanje razvoja klastera jedan je od zadataka Hrvatske inicijative za konkurentnost, projekta koji vode tvrtke J. E. Austin i Nathan Associates, a financira ga USAID, američka agencija za međunarodni razvoj. </p>
<p>Charles Conconi, predstavnik J. E. Austina, naveo je Italiju kao jedan od uspješnih primjera klasteringa zanimljiv u svjetskim razmjerima. Tako među ostalim talijanskim klasterima valja istaknuti, recimo, klaster proizvođača keramičkih pločica Sassuolo u regiji Emilia Romagna, koji drži 30 posto svjetske proizvodnje i čak 60 posto ukupnog svjetskog izvoza vrijednog više od 10 milijardi dolara godišnje. </p>
<p>U okviru Dana poduzetnika, četvrtog po redu, predstavljeno je i nekoliko uspješnih hrvatskih tvrtki: Hespo iz Preloga, splitski SMS, ALFA iz Velike Gorice te Agrokor i Fima. U srijedu je dodijeljena i Povelja najuspješnijoj županiji, koju je za proteklu godinu, prema broju i dobiti poduzetnika, izvozu po stanovniku i stopi rasta izvoza, zaslužila Istarska županija.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Sukcesijski dogovor zasad samo o raspodjeli umjetnina</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Na sedmom sastanku Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ, održanom u utorak u Zagrebu, dogovorena je samo podjela umjetničkih djela dok će se o raspodjeli nekretnina pregovori nastaviti.</p>
<p>»Dogovoreno je da će se 15. travnja na sastanku u Skopju potpisati zaključak o raspodjeli umjetničkih djela«, priopćila je novinarima voditeljica Odbora Tatjana Kralj Draganić pojašnjavajući da je ostavljen rok od mjesec dana, do 15. svibnja, za okončanje primopredaje tih umjetnina. </p>
<p>Što se tiče nekretnina, pregovori će se dalje nastaviti jer će se lista za podjelu nadopuniti novim zgradama u Londonu i Trstu. </p>
<p>Problem je što više država sljednica pokazuje interes za istim nekretninama, te je potrebno postići kompromis. »Posebice su sporne nekretnine bivše SFRJ u Moskvi, New Delhiju, Egiptu te u zemljama Europske unije«, kazala je Tatjana Kralj Draganić. </p>
<p>Prema njezinu mišljenju, razgovori su bili dobri i konstruktivni a cilj im je stvoriti što bolju podlogu da bi se jednog dana došlo u posjed tih nekretnina. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Hrvatska blokirala sredstva bivše SFRJ u tri američke banke</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Hrvatska je ovog tjedna blokirala oko 40 milijuna američkih dolara bivše SFRJ deponiranih u tri njujorške banke, potvrdio je u srijedu u Zagrebu zamjenik glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi.</p>
<p>»Od hrvatskog veleposlanstva u SAD-u dobili smo potvrdu da su tri banke obećale do daljnjega zamrznuti ta sredstva dok se ne postigne sporazum o sukcesiji ili dok se ne donese sudska odluka koju bi banke morale ispoštovati«, kazao je Koketi.</p>
<p>Riječ je o računima u bankama JP Morgan Chase u kojoj je 37,5 milijuna dolara, Bank of New York u kojoj je deponirano 2,2 milijuna i American Express Bank s manjim iznosom od 18 tisuća dolara. </p>
<p>Manji iznosi bivše države nalaze se na računima još tri američke banke, no njihovu blokadu Hrvatska nije zatražila jer bi sudski troškovi podnošenja zahtjeva za blokadom bili veći od iznosa na tim računima. Radi se o iznosima od oko 700, 900 i 1.400 američkih dolara.</p>
<p> Koketi je dodao da Hrvatska zna za još neke račune na kojima su sredstva iz bivše SFRJ, no da njihova blokada nije zatražena jer je riječ o novcu pravnih osoba, odnosno raznih tvrtki iz bivše SFRJ.</p>
<p>Po Koketiju novac u tri njujorške banke blokiran je u zadnji čas, jer je u utorak stupila na snagu odluka Američkog ureda za nadzor inozemne imovine (OFAC) o odmrzavanju dijela financijskih sredstava bivše SFRJ pohranjenih kod američkih institucija.</p>
<p> Na osnovu podataka OFAC-a o bankama i nominalnim iznosima deponiranih sredstava bivše SFRJ državno je odvjetništvo kao zakonski zastupnik države u imovinskim sporovima u inozemstvu angažirao američkog odvjetnika Ritchija Thomasa iz Washingtona kako bi blokiralo novac, kazao je Koketi.</p>
<p>Usluge tog američkog odvjetnika Hrvatska plaća po tarifi od 210 do 500 američkih dolara po satu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Šarinić gotovo siguran da će ga zvati u Haag kao svjedoka</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Hrvoje Šarinić bio je u srijedu poslije 15 sati, na kraju trećeg dana saslušanja pred haaškim istražiteljima, gotovo siguran da će uskoro dobiti poziv da se kao svjedok pojavi na suđenju Slobodanu Miloševiću.</p>
<p> Prema njegovu mišljenju, trebao bi pomoći Sudu u rekonstrukciji događaja koji potvrđuju da je Beograd izravno upravljao nad civilnim i vojnim vođama krajinskih Srba u Hrvatskoj. </p>
<p>Bivši premijer Vlade i bivši šef kabineta dr. Franje Tuđmana time je navijestio nastavak svojih kontakata s predstavnicima haaškog tužiteljstva, ovaj puta u strožoj formi svjedočenja u sudnici u kojoj već godinu dana traje glavna rasprava protiv Miloševića. </p>
<p>Kao i prethodna dva dana, i u srijedu je Šarinić bio zadovoljan time kako je proteklo saslušanje. Novinarima je pred ulazom u sjedište ureda Haaškog suda u Zagrebu, na Selskoj cesti, navijestio kako bi, ako se ispune njegova očekivanja službenog poziva iz Haaga, volio dobiti pomoć Vladina ureda za odnose s Haagom. Na neki način zamjerio je tom uredu što mu nije ponudio pomoć i u posljednja tri dana. </p>
<p>»Naravno da bi se ta pomoć trebala odvijati najviše u dostavi dokumentacije koja mi zasad nije bila dostupna. Ne bih želio da za svjedočenja u Haagu moram odgovarati na Miloševićeva pitanja, a da moji odgovori nemaju uporišta u tim dokumentima«, rekao je Šarinić.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030227].
|
