NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031126].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209991 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U novom Saboru 152 zastupnika</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - U novom sazivu Hrvatskog sabora sjedit će 152 zastupnika, jedan više nego u prošlom. U XI. izbornoj jedinici (dijaspora) izabrana su četiri zastupnika - dva zastupnika manje nego 2000. Pripadnici nacionalnih manjina su Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama dobili pravo birati osam zastupnika, a ne pet, kako je bilo prije skoro četiri godine. U novom sazivu sjedit će predstavnici 15 stranaka (računajući i zastupnike nacionalnih manjina, koji su ujedno i članovi stranaka). U prošlom je sazivu na početku bilo 12, a na kraju 17 stranaka.</p>
<p>HDZ je sa 66 zastupnika ponovo najjača parlamentarna stranka. U deset izbornih jedinica u Hrvatskoj osvojila je 62 mandata, čemu treba pridodati i četiri zastupnika XI. izborne jedinice (dijaspora). </p>
<p>SDP je osvojio 34 zastupnička mandata, a njegovi koalicijski partneri devet - IDS četiri, Libra tri, LS dva. Treća stranka postao je HNS s 10 zastupnika, a njihov je koalicijski partner PGS osvojio jedan mandat. </p>
<p>HSS je osvojio devet mandata u deset izbornih jedinica, čemu treba pridodati i Zdenku Čuhnil kao predstavnicu nacionalne manjine.</p>
<p>Pravaši su osvojivši osam zastupničkih mjesta osjetno osnažili svoju poziciju. Veliko iznenađenje nedjeljnih izbora, Hrvatska stranka umirovljenika, osvojila je tri mjesta u Saboru, što je dovoljno za osnivanje kluba zastupnika. Tri zastupnika osvojila je i koalicija HSLS-DC - dvoje ih je iz redova HSLS, a jedna je zastupnica izabrana iz DC-a. Hrvatska demokratska seljačka stranka, zahvaljujući uspjehu Ive Lončara, ušla je u Sabor.</p>
<p>Stranačke predstavnike, izabrane na manjinskim listama, imat će i SDSS (tri) i Stranka demokratske akcije (jednog). </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mesić i Sanader zreli za »sustanarstvo«</p>
<p>Kolikogod se činilo da su Mesićeva donedavna stranka HNS i Sanaderov HDZ na potpuno suprotnim polovima političke scene, nije nevažno sjetiti se da je i sam Mesić potekao iz HDZ-a / Predsjednik se već pokazao kao pragmatičan političar, a pretpostavlja se da će i Sanader na vlasti biti takav</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Pitanje koje je prije izbora izazvalo najviše rasprava u javnosti - komu će predsjednik Republike Stjepan Mesić povjeriti mandat za sastav nove vlade, izbornom pobjedniku ili onom tko dokaže da ima saborsku većinu, dobilo je odgovor već u izbornoj noći nakon proglašenja rezultata.</p>
<p>Iako Predsjednik nije želio decidirano reći da će mandat povjeriti prvom čovjeku HDZ-a Ivi Sanaderu, to se između redaka moglo pročitati iz svega što je u nedjelju navečer izjavio. </p>
<p>Već nakon prvih neslužbenih rezultata postalo je, naime, jasno da je HDZ trijumfirao na izborima te da sa strankama koje je u kampanji spominjao kao potencijalne partnere osigurava potrebnu saborsku većinu.</p>
<p>Predsjednik se očito nije vodio emocijama, nego je nakon Sanaderove izjave kako je uvjeren da će mu Mesić povjeriti mandat za sastav vlade, u svom stilu poručio: »I ja bih bio uvjeren, da imam toliko saborskih mandata«. Uz to je dodao da će, ostanu li takvi rezultati, biti moguće sastaviti stabilnu vladu europskog usmjerenja. Također je ustvrdio da bi, prema porukama iz HDZ-a, ako Sanader bude premijer, Hrvatska nastavila put u Europu još brže nego dosad i ispunila sve uvjete za priključenje EU. Predsjednik je ujedno ocijenio da izborni rezultati ne iznenađuju jer je dosadašnja koalicija bila nesložna te da su birači kaznili njezinu neodlučnost i petljanje.</p>
<p>Takvim stavovima prema koaliciji, iz čijih redova je i izabran na predsjedničku dužnost, te sklonosti da Sanadera proglasi mandatarom bez mnogo odugovlačenja, Mesić je zapravo širom otvorio vrata ionako neizbježnoj kohabitaciji. Iako će izborni rezultati postati službeni tek za desetak dana, potpuno je izvjesno da desna koalicija na čelu s HDZ-om ima premoć i da će u Hrvatskoj politici prvi put zaživjeti kohabitacija.</p>
<p>Kohabitacija je, naime, »sustanarstvo« predsjednika države iz jednog političkog tabora, u hrvatskom slučaju lijevog, te premijera iz drugog, desnog, tabora. Pojam kohabitacije vezuje se za francuski politički sustav u kojem je u nekoliko navrata postojalo sustanarstvo. Iako je u slučaju Francuske taj oblik suradnje između predsjednika i premijera dosta dobro funkcionirao, bar prema van, u toj državi mnogo je kritičara tog modela koji donosi velika iskušenja za stabilnost zemlje. Kako se Francuska uzima kao primjer stabilne demokracije, pitanje je kako će kohabitacija funkcionirati u Hrvatskoj?</p>
<p>Međutim, već zbog samog političkog sustava, jasno je da se Francuska i Hrvatska ne mogu uspoređivati. Hrvatska se, naime, opredijelila za parlamentarnu demokraciju s predsjednikom vrlo ograničenih ovlasti, dok Francuska ima kombinaciju parlamentarnog i predsjedničkog sustava. Francuski ustav povjerava odgovornost za nacionalnu sigurnost i njezine institucije predsjedniku koji tijekom mandata ima neotuđivu legitimnost. Upravo zbog problema koje je izazivala kohabitacija, odnosno različitog vremenskog razdoblja na koji se birao predsjednik i članovi parlamenta, od prošle se godine mandat predsjednika smanjio sa sedam na pet godina. </p>
<p>Jedan od kritičara kohabitacije svojedobno je, navodeći argumente zašto ne bi trebalo dopustiti »sustanarstvo«, ustvrdio da dva suprotstavljena tabora golemu količinu vremena i energije troše na blokadu i sprječavanje postupaka one druge strane, a ne na nacionalne interese. Zaključio je da je zapravo jedini cilj svakog tabora stvaranje problema onom drugom.</p>
<p>Jedan od najvećih ispita francuske kohabitacije dogodio se između degolističkog predsjednika Jacquesa Chiraca i socijalističkog premijera Lionela Jospina početkom 2000. Prijepor je izbio u vezi s vođenjem vanjske politike, odnosno Jospinove izjave da je »djelatnost Hesbollaha u južnom Libanonu teroristička«. Chirac je, pak, smatrao da takve izjave mogu ugroziti vjerodostojnost i nepristranost francuske vanjske politike. Iako je nesporazum ubrzo izglađen, smatra se da je on otkrio duboku pukotinu u francuskoj kohabitaciji, jer su zapravo izašle na vidjelo nejasne kompetencije šefa države i premijera u konkretnim situacijama. </p>
<p>Taj slučaj pokazuje i koliko je kohabitacija osjetljiv oblik političke suradnje dviju osoba različitih političkih orijentacija. Ona, prije svega, traži umjerene osobe nesklone izazivanju konflikata i spremne da ih, u nacionalnom interesu, izglade ako je do njih već došlo. Jesu li predsjednik Mesić i budući premijer Sanader takve osobe?</p>
<p>Zanemarujući poneku grubu i bahatu opasku, izrečenu u žaru predizborne kampanje, dosadašnja retorika i prve izjave Mesića i Sanadera idu upravo u pravcu stvaranja pomirljive političke atmosfere. Je li ona privremena zbog mira u kući ili su joj posljednje namjere iskrene, to može pokazati samo vrijeme. Kolikogod se činilo da su Mesićeva donedavna stranka HNS i Sanaderov HDZ na potpuno suprotnim polovima političke scene, nije nevažno sjetiti se da je i sam Mesić potekao iz HDZ-a, koji je, istina, napustio zbog brojnih nesuglasica.</p>
<p>Zašto mu, međutim, nakon desetak godina i unutarnjeg pospremanja, HDZ ne bi ponovo bio prihvatljiv bar kao politički sustanar? Mesić se već pokazao kao pragmatičan političar, a pretpostavlja se da će i Sanader na vlasti biti takav. Stoga njihova kohabitacija ne bi trebala biti problematična kako bi se na prvi pogled očekivalo. Ako ni zbog čega drugog, a ono zbog činjenice da je pred Mesićem još samo nešto više od godine mandata.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Carli del Ponte ne trebaju nove optužnice da bi provjerila Sanadera</p>
<p>U uvjetima kad je novca za proračun tužiteljstva i suda sve manje, kad se još ne zna kako će optužnicama biti opravdano dolarsko ulaganje u Haag, broj i sadržaj hrvatskih optužnica tužiteljici su posljednja briga / Izlazna strategija samo je jedan od razloga zbog kojih se nove optužnice ne mogu očekivati ni do kraja godine, a možda ni u siječnju, tvrde »Vjesnikovi« haaški izvori</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Kao nikad dosad, Vjesnikovi haaški i diplomatski izvori spremni su dati istovjetnu informaciju. Prvo, špekulacije o optužnicama protiv Markača, Merčepa i Krstičevića samo su špekulacije. Drugo, o nikakvoj »čestitci« u obliku novih optužnica vladi Ive Sanadera ne može biti ni govora. Treće, poslovi kojima se trenutačno bavi haaška tužiteljica Carla del Ponte za nju su daleko važniji od novih optužnica.</p>
<p>U uvjetima kad je novca za proračun Haaškog suda i tužiteljstva sve manje, kad se još ne zna kako će optužnicama biti opravdano dolarsko ulaganje u Haag, broj i sadržaj hrvatskih optužnica tužiteljici su posljednja briga. Na prvom mjestu joj je tzv. izlazna strategija, na temelju koje će se osigurati novac za rad Haaškog suda i tužiteljstva do 2010. Taj bi dokument, prema Vjesnikovim informacijama, svjetskim financijerima iz UN-a trebao objasniti koliko dolara treba biti »težak« haaški proračun za svaku od godina koje slijede. Pri čemu će se količina novca uspoređivati s ciljevima zbog kojih je tribunal u Haagu i osnovan.</p>
<p>U tom kontekstu promijenjeno je i značenje svojedobne izjave Florence Hartmann, glasnogovornice tužiteljstva, koja je ustvrdila »da vlade država na području bivše Jugoslavije znaju imena osoba koje će optužnice spomenuti, jer su ona sadržana u zahtjevima za dostavom dokumentacije za svaki pojedini predmet«. </p>
<p>Trenutačne okolnosti u tužiteljstvu zapravo povlače tu izjavu Florence Hartmann. Ponajprije zato što su zahtjevi za dokumentacijom u pravilu vrlo široki i obuhvaćaju vremenski, operativno i zemljopisno velika područja na kojima se istraga vodi. Potom, ti zahtjevi ne spominju imena budućih optuženika. Na kraju, i neka prijašnja nagađanja o imenima optuženika pokazala su se pogrešnima.</p>
<p>»Nema stvarnoga opravdanja da se u Hrvatskoj objavljuju imena Markača, Merčepa i Krstičevića«, kaže Vjesnikov haaški izvor, stoga jer iz Tužiteljstva nema nikakve potvrde da se protiv Merčepa i Krstičevića pišu optužnice.</p>
<p>Sve to pobija i tezu da će izbornu pobjedu Ivi Sanaderu tužiteljstvo »čestitati« s tri optužnice. »Izlazna strategija samo je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih se te nove optužnice ne mogu očekivati ni do kraja godine, a možda ni u siječnju«, tvrde Vjesnikovi izvori u Haagu. </p>
<p>I dosad je Carla del Ponte donosila odluke o objavi optužnica po svojem radnom rasporedu, ne vodeći računa o hrvatskim prilikama, političkim, društvenim, pravnim. Sad bi taj pristup bio osnažen i činjenicom da je za tužiteljstvo svaki novi optužni akt vlastita provjera stručnosti i profesionalnosti pred financijerima, daleko značajniji od toga kako će reagirati Banski dvori na svaki od njih. Jer, ako zatreba, »slučaj Gotovina« je trajna pričuva za pritiske na Zagreb. I zato tužiteljici ne trebaju nove optužnice da bi provjerila Sanadera i stav HDZ-a o suradnji s Haagom.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Izgledi nove vlade</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Nakon izbora 2000. gubitnici su tvrdili da šestorka neće izdržati više od šest mjeseci, a nakon ovih gubitnička strana tvrdi da će Sanaderova vlada trajati oko godinu. No, ako je Račan uspio izgurati tri i pol godine, ni Sanaderovi izgledi nisu u startu lošiji, bez obzira na to što europske koalicijske vlade u prosjeku traju oko godinu i pol.</p>
<p>I to ne samo zato što Sanader vlast neće dijeliti s čak šest stranaka ili zato što je on nakon ovih izbora bitno jači od potencijalnih partnera, nego što je Račan bio jak u odnosu na Budišu i porečku četvorku. Dugovječnosti Sanaderove vlade ide na ruku i činjenica da je Račanova vlada već odradila velik dio neugodnog posla pokretanja tranzicijskih reformi. Na primjer, nakon prvog loma radnog zakonodavstva svaka će daljnja promjena biti lakše provediva, pogotovo vladi koja uoči izbora sindikatima nije ništa obećala.</p>
<p>Sanader je proteklih godina pokazao zavidnu političku vještinu. S dobro odabranom ekipom uspio je ostati na čelu HDZ-a kada mu je malo tko predviđao pobjedu nad Pašalićem. Potom je stranku uspio vratiti na vlast, prije svega zato što je uspio izbjeći žestoku predizbornu borbu između stranaka centra i desnog centra. Nijedna od tih stranka nije oštrije napadala HDZ, računajući da će tako osigurati sudjelovanje u vladi. Sanader im nije u korijenu sasjekao tu nadu, ali nije prstom maknuo da im pomogne uvlačenjem u predizbornu koaliciju, nakon što je dobro procijenio da je uspio spriječiti rasipanje tradicionalnog biračkog tijela HDZ-a. </p>
<p>No, sve se to događalo u sjeni javnog interesa. Manevre koji ga sada očekuju pozorno promatraju brojne budne domaće i inozemne oči. Iz Europe je već stigla poruka o nepoželjnosti partnerstva s HSP-om, želi li HDZ u praksi potvrditi svoj novi imidž i biti ozbiljan sugovornik Bruxellesu. Ako Sanader to namjerava, bit će to prednost za Tomčića, iako je jasno da Tomčić samo sudjelovanjem u vlasti može barem donekle »poništiti« loše izborne rezultate HSS-a.</p>
<p>Stoga nije toliko važno pitanje hoće li HSS ući u vladu, koliko je za dugovječnost Sanaderove vlade važno hoće li HDZ uspjeti spriječiti da mu HSS kao partneru radi ono što je radio SDP-u. Istina, ne uspije li to spriječiti, pa dođe do krize vlade, Sanader se može okrenuti HSP-u. No tada ulazak u EU 2007. dolazi pod velik upitnik, što bi dugoročno HDZ moglo skupo stajati, jer je što skorije članstvo u EU jedno od rijetkih pitanja na kojima je postignut nacionalni konsenzus.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sanader mora uhvatiti posljednji vlak za Europu </p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Bruxelles je bez velikog uzbuđenja dočekao rezultate hrvatskih izbora. Javier Solana je izrazio zadovoljstvo što su izbori prošli u normalnom i korektnom ozračju te je ponovio ono što znamo i iz vremena predizborne kampanje. Europa će surađivati s novom vlasti i tražiti od nje da Hrvatska poštuje europske standarde. </p>
<p>Prevarili su se oni koji su tvrdili da će dolaskom HDZ-a na vlast Zapad okrenuti leđa Hrvatskoj. To se neće dogoditi. Europska će komisija nastaviti upravo kod one točke gdje je Račanova vlada stala. Od Hrvatske će se i dalje tražiti provođenje političkih i gospodarskih reformi, proeuropsko razmišljanje i djelovanje te ostvarivanje pune suradnje s Haaškim sudom.</p>
<p>Svjetski mediji na vidljivo dobro plasiranim mjestima pišu o povratku desnice na vlast u Hrvatskoj. Nije to nešto što bi šokiralo demokratski svijet. Tamo je uobičajeno da se ljevica i desnica izmjenjuju na vlasti i da to ne znači potrese koji bi neku zemlju odvojili od prihvaćenih demokratskih standarda. S Hrvatskom je u ovom trenutku to donekle kompliciranije samo zbog činjenice što današnji HDZ neki svjetski mediji povezuju s nacionalističkom politikom, očito brkajući vremena, okolnosti i ljude. Na novoj hrvatskoj vladi koju će sastaviti izborni pobjednik HDZ, ostaje velik zadatak pokazati da »ovaj« HDZ nije »onaj« HDZ, ponajprije na temama odnosa prema susjedima, povratku izbjeglica, odnosu prema medijima. A po svemu što se i u predizbornoj kampanji čulo od HDZ-a kao stranke, za očekivati je da će se ubuduće i kao politička snaga koja će voditi zemlju jasno opredijeliti prema svim delikatnim temama na način kako to Europa očekuje. Bivšoj vlasti ostaje zadovoljština da je u približavanju Hrvatske Europi započela dobar posao i bila na dobrom putu. Zbog čega to nije znala kapitalizirati, ostaje na razmišljanje središnjici na Iblerovu trgu.</p>
<p>Novu vlast očekuje velik posao. Ako se želi uhvatiti posljednji vlak za Europu, svima je jasno da nema vremena za razgovore o jučer, nego treba promišljati što sutra. Europa će nas i ubuduće, kao uostalom i dosad, promatrati pod povećalom, pred nas postavljati zahtjeve kojih su drugi bili pošteđeni. Sanaderova vlast će trebati pokazati i dokazati da smo država ponosna na ono što smo dosad napravili, izborili slobodu u Domovinskom ratu, izgradili modernu državu, te da je došao trenutak da uđemo i u europsku obitelj.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Malo vremena, mnogo posla, najviše odgovornosti</p>
<p>Najviši HDZ-ovi dužnosnici koji se imaju namjeru baviti vanjskom politikom, uključujući i najvjerojatnije novog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, ovih dana već intenzivno razgovaraju sa stranim veleposlanicima u Zagrebu. Sasvim je izvjesno da će poruke o opasnostima oklijevanja u vezi s haaškim pitanjima dobiti i od europske i od američke diplomacije / HDZ će obnavljajući suradnju sa SAD imati iznimno tešku zadaću, jer je bivša vlast zbog pogrešnog stava da se treba opredijeliti između SAD-a i Europe, porušila mnoge mostove s Washingtonom</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Novoj vladi u Hrvatskoj na čelu s HDZ-om ovom se izbornom pobjedom nameće rješavanje cijelog niza važnih političkih pitanja s kojim će se morati suočiti vrlo brzo i efikasno, i to iz najmanje dva razloga; prvo, jer to u četiri godine mandata nije napravila prethodna koalicija, a drugo, jer HDZ mora, zbog naslijeđa iz prošlosti, dodatno dokazati da nema namjere vraćati se na staru političku praksu. Kada je riječ o političkim uvjetima Europske unije, sasvim je sigurno da će ključno pitanje biti suradnja s Haaškim sudom. Vjerojatni budući premijer Ivo Sanader vrlo brzo će iz Haaga dobiti »novogodišnji dar« u obliku već ranije najavljivanih novih optužnica. Stoga će se vrlo brzo pokazati ima li nova vlast snage i hrabrosti da se suoči s ovim važnim pitanjem koje se tiče funkcioniranja pravne države, jednog od temeljnih preduvjeta o kojima se, kako je to naglasio Verheugen za posljednjeg posjeta Zagrebu, ne pregovara. Za razliku od Račanove koalicije kojoj se a priori vjerovalo i koja je imala za rješavanje tog pitanja podosta vremena, Sanaderov će tim u vrlo kratkom razdoblju morati dokazati kako je sposoban Hrvatsku uvesti u ključne integracije i ispuniti sve potrebne uvjete. Za taj proces nova će vlada imati samo oko dva mjeseca, jer već u ožujku sljedeće godine Europska će komisija imati mišljenje o tome je li Hrvatska sposobna za početak pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. </p>
<p>Prostora za pogreške i krive poruke uistinu nema kao ni razumijevanja međunarodne zajednice za ponavljanje poteza koje je, na primjer, povukao Račan (oklijevanje s optužnicom za Gotovinu, obećanje Bobetku da mu optužnicu neće uručiti). </p>
<p>Najviši HDZ-ovi dužnosnici koji se imaju namjere baviti vanjskom politikom, uključujući i najvjerojatnije novog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, ovih dana već intenzivno razgovaraju sa stranim veleposlanicima u Zagrebu. Sasvim je izvjesno da će poruke o opasnostima oklijevanja u vezi s haaškim pitanjem dobiti i od europske i američke diplomacije. Svako eventualno opiranje suradnji s Haaškim sudom i ispunjenju ostalih političkih preduvjeta, dovelo bi do odgađanja ispunjenja hrvatskih europskih ambicija na podosta vremena.</p>
<p>Hrvatsko napredovanje prema članstvu u NATO-u je manje-više zacrtano. Trenutačno je u tijeku drugi ciklus MAP-a, NATO-ova programa koji omogućava države u članstvo tog političko-vojnog saveza. Treba svakako napomenuti da su politički uvjeti za NATO jednaki onima u Europskoj uniji, pa će se tako i na drugoj bruxelleskoj adresi pomno promatrati potezi nove vlade u vezi s pitanjima povratka izbjeglica i njihove imovine, reforme pravosuđa, suradnje s Haaškim sudom i tretiranja medija. Nova bi vlada svakako trebala izbjeći reakcije i ponašanje kakvo je u predizbornoj kampanji pokazao Andrija Hebrang, najavivši da će u HV vratiti sve generale koje je predsjednik Mesić umirovio. </p>
<p>Za Europsku uniju, a posebice za NATO, najvažnija je civilna kontrola oružanih snaga i strogo odvajanje vojske od politike. Mesićev potez umirovljenja generala 2000. snažno je pridonio poboljšanju rejtinga Hrvatske u svim međunarodnim organizacijama. Zbog temeljnog principa da se vojska ne smije petljati i baviti politikom, Turska kao višegodišnji Unijin kandidat ne može dobiti datum za početak pregovora o punopravnom članstvu, Wesley Clark, bivši zapovjednik NATO-a za Europu, dobio je otkaz onoga trenutka kada je javno komentirao politiku NATO-ovih napada na tadašnju SRJ. HDZ će u vezi s obnovom suradnje sa SAD-om imati iznimno tešku zadaću jer je bivša vlast zbog pogrešnog stava da se treba opredijeliti između SAD-a i Europe, porušila mnoge mostove s Washingtonom. </p>
<p>Nova će vlada teško moći ići potpuno na ruku Amerikancima glede neizručivanja njihovih građana. Do odluke u vezi sa slanjem hrvatskih vojnika na misije u inozemstvo također će teško doći jer je za nju potrebna dvotrećinska većina u Saboru. Ipak, bit će potrebno mijenjati takav zakon upravo zbog NATO-a. </p>
<p>Kada Hrvatska postane članica, može se naći u situaciji da NATO od nje traži slanje postrojbi u roku 24 sata. To je nemoguće izvesti ako je za takvu odluku potrebna saborska rasprava i dvotrećinska većina. Nova će vlast također morati obnoviti konstruktivan dijalog sa susjedima, posebice onim zapadnim - Italijom i Slovenijom, kada je riječ o ublažavanju loše pripremljene odluke o proširenju jurisdikcije na Jadranu.</p>
<p>Na unutarnjem planu nova se vlast mora pobrinuti da se promijeni položaj Ministarstva vanjskih poslova i diplomacije. U protekle četiri godine, zbog besplodnih koalicijskih kompromisa, diplomacija je gubila važnost kao ključan sukreator vanjske politike. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova neopravdano je stavljeno na razinu ostalih ministarstava, a ministar vanjskih poslova čak nije bio ni član Vladina užeg kabineta. Takav je trend pridonio slabljenju diplomacije unutar sustava, vanjskom su se politikom bavili svi, što je često nanosilo velike štete. Nova hrvatska vlast ima jako malo vremena i iznimno mnogo posla, a najviše joj je potreban osjećaj odgovornosti. O njemu će izravno ovisiti daljnji napredak ove zemlje i kvaliteta života svih njezinih građana.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sunovrat politički organiziranog liberalizma </p>
<p>Sunovrat je politički organiziran liberalizam doživio u vrijeme kad su se počele poboljšavati pretpostavke za njegovo djelovanje - kolektivno više nije toliko dominantno kao što je bilo devedesetih, a srednji se sloj polako počeo oporavljati / Devedesetih su politički organizirani liberali u Hrvatskoj ostvarivali za europske standarde neuobičajeno velike uspjehe</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Nedjeljni izbori označili su krah politički organiziranog liberalizma. Naime, tri stranke koje se nazivom pozivaju na liberalizam (HSLS, LS, Libra) ostvarile su slabe izborne rezultate, pa će liberalna opcija u novom sazivu Sabora biti marginalna. </p>
<p>HSLS je doživio izborni debakl. U novom sazivu imat će dva zastupnika - Ivana Čehoka i Đurđu Adlešić. HSLS-ov gradonačelnički dvojac prolazak u Sabor može zahvaliti tomu što su lokalno jaki političari (u Varaždinu i Bjelovaru), a ne zato što ih se povezuje s liberalnom političkom opcijom. </p>
<p>Druge dvije liberalne stranke bit će u Saboru zahvaljujući milosti SDP-a koji ih je udomio na svojim listama da bi spriječio rasipanje glasova. Te su dvije stranke trenutačno toliko slabe da se bez SDP-a ni u jednoj izbornoj jedinici nisu usudile kandidirati vlastitu listu.</p>
<p>Dugoročno su, iako je riječ o strankama koje nastoje prakticirati liberalizam, pogriješile vezavši se (odnosno sklopivši koaliciju) isključivo sa SDP-om, pa ih se doživljava kao privjesak te stranke. </p>
<p>Međutim, zanimljiv je sunovrat politički organiziranog liberalizma u Hrvatskoj u prošlih desetak godina. Naime, devedesetih godina politički organizirani liberali (od kojih mnogi to zapravo nisu bili, ali pitanje naziva stranke i njezina ideologijskog sadržaja je zasebno) u Hrvatskoj su ostvarivali za europske standarde neuobičajeno velike uspjehe. Malo se liberalnih stranaka moglo mjeriti s HSLS-ovim izbornim uspjehom 1992. Čak i nakon pada 1995. na 11,5 posto glasova, HSLS je bio osjetno snažniji od goleme većine europskih liberalnih stranaka. </p>
<p>Možda najpoznatija liberalna stranka u Europi, ona Njemačke, u to se vrijeme tranzicije od Hansa Dietricha Genschera do Klausa Kinkela borila za parlamentarni opstanak. Uspjesi u to vrijeme zapravo su neočekivani, jer su uvjeti za liberalnu poziciju devedesetih bili slabi. Naime, to je vrijeme nastanka samostalne države i rata kada, prema logici stvari, kolektivno preteže nad individualnim, a upravo je pojedinac u srži liberalizma. Drugi je razlog slabih uvjeta za liberalno djelovanje u Hrvatskoj bila materijalna propast obrazovanijeg dijela srednjeg sloja koji je po tradiciji glavni ljudski rezervoar liberalizma.</p>
<p>Politički organizirani liberalizam sunovrat je doživio upravo u vrijeme kada su se počele poboljšavati pretpostavke za njegovo djelovanje. Naime, kolektivno više nije toliko dominantno kao što je bilo devedesetih, a srednji se sloj polako počeo oporavljati. Taj paradoks teško je objasniti samo osobnim sukobima i dvama raskolima među liberalima. </p>
<p>Stranke nastale raskolima, a one se trude dokazati da su upravo one prave liberalne stranke, zasad u političkom smislu nisu uspjele učiniti praktično ništa.</p>
<p>LS, koji veći dio svoga trajanja (od 1997.) zasniva na jakom individualcu predsjedniku (prvo Vladi Gotovcu, a danas Ivi Bancu) marginalna je stranka koja nije uspjela iskoristiti skoro četiri godine u vlasti da bi se koliko-toliko profilirala i postala privlačna biračima. Libra, koja postoji tek nešto više od godine, organizacijski je preslaba da bi mogla imati imalo ambicioznije političke planove.</p>
<p>HSLS, najkasnije od prošlogodišnjeg raskola, djeluje kao narodnjačka stranka, a pitanje je kako će djelovati nakon nedjeljnih izbora. Dakle, birači skloni liberalnoj opciji ostali su praktički bez stranke koja bi artikulirala njihove interese i stavove.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Demokratska promjena političkog režima za sve bi demokratske snage trebala biti dobra vijest</p>
<p>Ono što me je začudilo i iznenadilo u vezi s izborima je tobožnja obnova tuđmanizma koju čak i Tuđmanova bivša stranka nije imala u svom izbornom programu... U zapadnim se medijima unisono vrti teza da se Sanaderova izborna pobjeda interpretira kao obnova tuđmanizma i hrvatskog nacionalizma... Ti mediji sugeriraju da je biračko tijelo vrlo homogeno: svi su oni isti, odnosno nacionalisti. Odlaze li time SDP i njegov lider Ivica Račan definitivno u povijest? / A zašto je (ako je) pobijedio tuđmanizam? Zato što su Hrvati odnosno njihova većina nacionalisti. Takve interpretacije mogu se naći u prvim reakcijama masovnih medija u zapadnim demokratskim zemljama. Dakako, pritom se zaboravlja da su i ovi izbori pokazali da hrvatsko biračko tijelo nije homogeno, nego da je jako procijepano na različite političke opcije</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Čekajući konačni izvještaj o rezultatima izbora za Hrvatski sabor postavlja se pitanje: što se zapravo dogodilo? Pa dogodilo se nešto što se mora dogoditi u svakom demokratskom sustavu da dotadašnja vlast bude kažnjena (od birača) zato što nije ispunila svoja obećanja na temelju kojih je dobila izbore 2000. godine.</p>
<p>Uostalom, brojne ankete što su provedene u predizbornom razdoblju upućivale su upravo na takav rezultat. Dakako, svaka stvar se može tumačiti barem na dva, a možda i na više načina. Jedna takva interpretacija pojavila se još i prije objavljivanja konačnih rezultata izbora. Naime, pojavilo se tumačenje da je riječ o obnovi tuđmanizma, što je i prirodno, jer su Hrvati nepopravljivi nacionalisti.</p>
<p>Možda se želi reći da se ovdje dogodilo nešto što se ipak nije dogodilo nakon smrti Josipa Broza Tita. Sjetimo se slogana što su ga bili lansirali tadašnji komunisti: I poslije Tita Tito. No desetak godina poslije Titove smrti titovska se država raspala, a titovska partija (SKJ) raspala se zajedno s njom.</p>
<p>Nakon Tuđmanove smrti nije lansirana parola: i poslije Tuđmana Tuđman. Međutim, sada ispada da se ipak to dogodilo s izbornom pobjedom HDZ-a. Dakle, da je za razliku od titoizma sada pobijedio tuđmanizam.</p>
<p>A zašto je (ako je) pobijedio tuđmanizam? Zato što su Hrvati odnosno njihova većina nacionalisti.</p>
<p>Takve interpretacije mogu se naći u prvim reakcijama masovnih medija u zapadnim demokratskim zemljama. Dakako, pritom se zaboravlja da su i ovi izbori pokazali da hrvatsko biračko tijelo nije homogeno, nego da je jako procijepano na različite političke opcije. No napisi u zapadnim medijima sugeriraju da je biračko tijelo vrlo homogeno: svi su oni isti, odnosno nacionalisti. Odlaze li time SDP i njegov lider Ivica Račan definitivno u povijest?</p>
<p>I to je teško tvrditi ako se ne zanemari iskustvo jednog od vođa antihitlerovske koalicije. Tu mislim u prvom redu na Winstona Churchilla. Danas je već pala u zaborav činjenica da je Churchill izgubio prve poslijeratne izbore u Velikoj Britaniji i da je morao otići u opoziciju. Za balkanske mozgove to je jedno nevjerojatno: da ratni pobjednik izgubi izbore.</p>
<p>A tko ga je pobijedio? Pa tadašnji vođa laburista Clement Atliee. Međutim, to nije značilo odlazak Churchilla u povijest. Jer dvije-tri godine nakon toga poraza Churchill ponovno dolazi na čelo britanske vlade i postaje inspiratorom i duhovnim vođom hladnog rata i »željezne zavjese«.</p>
<p>Pripomenuo bih ovdje da je jedna od glavnih parola na prvim ustavotvornim izborima u »Novoj Jugoslaviji« bila »Kralj se ženio, a Tito se borio«. No takva logika nije prevladavala u Velikoj Britaniji.</p>
<p>Neki su analitičari zastupali tezu da je taj poraz jednog od glavnih vođa antifašističke koalicije bio vrlo sličan instituciji ostracizma kakav se primjenjivao u staroatenskoj demokraciji. Naime, kad bi se neki vođa pobjedonosno vratio iz rata on bi bio poslan u časno progonstvo, jer se smatralo da takav pobjednik može izravno ugroziti demokraciju. </p>
<p>Stoga bi se obavilo glasovanje gdje se svaki građanin na posebnoj cigli (koja se zvala ostracon) izjasnio za primjenu ili neprimjenu ostracizma kako bi se zaštitio demokratski poredak u tom gradu - državi.</p>
<p>Nisam bio uvjeren da je i gubitak vlasti neposredno poslije pobjede u ratu bio zaštita samoga demokratskog sustava i da je to bio najjači dokaz zrelosti demokratskog sustava, odnosno zrelosti britanske demokracije. </p>
<p>Novo razdoblje</p>
<p>Ako kratkotrajni odlazak s vlasti protumačimo kao neku vrstu ostracizma, valja naglasiti da je Churchillov trenutak vrlo brzo došao do izražaja.</p>
<p>Naime, Churchill je 1947. godine u svom govoru u Fultonu najavio hladni rat Staljinovu SSSR-u i s tim u vezi zacrtao »željeznu zavjesu« između dvaju političkih pa i vojnih blokova i time obilježio novo razdoblje u podijeljenoj Europi. Churchill se tada barem mentalno vratio u doba boljševičke revolucije te je bio jedan od glavnih inspiratora vojne intervencije država Velike Atante u ruskom građanskom ratu. Poznata je tada bila parola kako treba ugušiti crvenu kokoš, jer će u protivnom sva europska dvorišta biti preplavljena crvenim pilićima. Churchill je pritom bio dosljedan čak i u vrijeme Drugoga svjetskog rata. </p>
<p>To, dakako, ne znači da možemo uspoređivati Ivicu Račana sa slavnim liderom Churchillom. To su političari vrlo različitoga formata.</p>
<p>Ukratko, vratimo se izborima u Hrvatskoj. Ono što je mene začudilo i iznenadilo to je tobožnja obnova tuđmanizma koju čak i njegova bivša stranka nije imala u svom izbornom programu. Nije me iznenadila, ali me je ipak zabrinula činjenica da se u zapadnim medijima unisono vrti teza da se Sanaderova izborna pobjeda interpretira kao obnova tuđmanizma i hrvatskog nacionalizma.</p>
<p>Nisam bezrazložno začuđen što takvu tvrdnju iznose ne samo neki tiskani mediji u zemljama Europske unije, nego me više zaprepašćuje nešto što je bilo sama esencija jugoslavenskog komunizma: što se nazivalo »jedinstvo misli i akcije«, a kasnije se taj isti fenomen nazivao jednoumlje.</p>
<p>Napomenuo bih da moji zapadni kolege vjerojatno nikada u životu nisu vidjeli kako funkcionira jednoumlje. Meni je i danas teško opisati atmosferu s kojom je počeo Peti kongres Komunističke partije Jugoslavije, osobito se to odnosi na stihove s kojima je kongres započeo rad. A prva su dva stiha glasila ovako: »Peti kongres složno glasa / za druga Tita i Đilasa...«.</p>
<p>Čak meni koji sam bio promatrač, teško je opisati i emocionalnu atmosferu u kojoj se odvijao taj kongres. Tako da i danas kad se susretnem s jednoumljem na bilo kojoj strani političkog spektra moram kazati da se loše osjećam.</p>
<p>Dakako, još u Titovo doba pojavio se jedan slogan Mao Zedonga: Neka cvjeta tisuću cvjetova. Što je ostalo od tog slogana ne samo u zemljama sljednicama SFRJ nego i u uzornim zapadnim demokracijama?!</p>
<p>Ukratko, demokratska promjena političkog režima demokratskim putem, ma kakav se režim s time identificira, trebala bi za sve demokratske snage biti dobra vijest.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pobjednici će pogriješiti dopuste li da ih ponese euforija</p>
<p>Haag čeka Gotovinu i pod vladom kojoj će biti premijer Ivo Sanader. Uvjereni smo da upravo jedna konzervativna vlada može Hrvatima bolje »prodati« neupitnu suradnju s Haagom nego što je to mogla socijalističko-liberalna, jer se konzervativce ne može optuživati za »izdaju« kao Račanovu »narodno-frontovsku« vladu. Ali Sanader mora uvjeriti svoje »jastrebove« da Hrvatska mora surađivati s Haagom, jer je na to »prisiljava« njen vlastiti zakon, uostalom izglasan za vrijeme prve HDZ-ove vladavine</p>
<p>GOJKO BORIĆ </p>
<p>Kome treba čestitati na rezultatima izbora u prošlu nedjelju i subotu (za dijasporu)? Mnogi će odmah odgovoriti: sjajnim pobjednicima HDZ-u i Ivi Sanaderu. Svakako. Ali na prvom mjestu hrvatskom biračkom tijelu koje se disciplinirano i demokratski ponašalo tijekom cijele predizborne kampanje i na dan (dane) izbora. </p>
<p>Hrvatski su birači napokon pokazali da su potpuno ovladali demokratskom procedurom potrebnom da izbore i najstroži, pa i zlonamjerni promatrači, proglase uzornima. Ono nekoliko jaja koja su pogodila Slavka Linića (SDP) i mimoišla Vesnu Pusić (HNS) gotovo nisu spomena vrijedna. </p>
<p>I njemački savezni kancelar Helmut Kohl, otac ponovnog ujedinjenja Njemačke, bio je na pretposljednjim izborima meta »atentata jajima«, pa od toga nitko nije pravio problem, a kamoli označio terorom kako su to u hrvatskom slučaju učinile neke žute tiskovine. </p>
<p>Prerano je analizirati rezultate ovih izbora. No ipak treba ih popratiti s nekoliko primjedbi. Pobjednici će napraviti najveću pogrješku ako dopuste da ih zbog velikog uspjeha ponese euforija. Naime, oni će morati, barem u vanjskoj politici, nastaviti tamo gdje je stala dosad vladajuća koalicija. Nitko ne može pobjeći od hrvatskih vanjskopolitičkih obveza glede ispunjavanja uvjeta za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, a ti uvjeti su djelomično vrlo kostolomni. </p>
<p>I suradnja s Tribunalom u Haagu morat će biti nastavljena, premda, možda uz neke manje korekture. Haag čeka Gotovinu i pod vladom kojoj će biti premijer Ivo Sanader. Uvjereni smo da upravo jedna konzervativna vlada može Hrvatima bolje »prodati« neupitnu suradnju s Haagom nego što je to mogla socijalističko-liberalna, jer se konzervativce ne može optuživati za »izdaju« kao Račanovu »narodno-frontovsku« vladu. </p>
<p>Ali Sanader mora uvjeriti svoje »jastrebove« da Hrvatska mora surađivati s Haagom jer je na to »prisiljava« njen vlastiti zakon, uostalom izglasan za vrijeme prve HDZ-ove vladavine. </p>
<p>Što se tiče povratka srpskih izbjeglica, na čemu inzistira Bruxelles, očito je da u središtu Europske unije postoji manjak informacija o tome vrlo kompleksnom problemu. Jer povratak Srba u Hrvatsku mora biti kao spojena posuda s povratkom Hrvata u Bosnu i Hercegovinu, posebice u Republiku Srpsku. A osim toga, to je strahovito skupo za osiromašenu Hrvatsku. </p>
<p>Zagreb bi mogao i povratak svojih građana iz dijaspore povezati s tim »srpskim pitanjem«, jer nitko u Hrvatskoj ne smije u tom pogledu biti privilegiran, pa ni Srbi. A u zapadnom inozemstvu ima barem oko pola milijuna Hrvata koji bi se rado vratili u svoju postojbinu, ako bi dobili sredstva za gradnju (kupnju) stanova ili kuća. </p>
<p>Bruxelles vjerojatno s pravom traži moderniziranje hrvatskog pravosuđa. No Zagrebu ne bi trebalo potrošiti mnogo vremena da uvjeri moćnike Europske unije kako je to problem koji se ne može riješiti od danas do sutra, i da Hrvatska u tome treba aktivnu pomoć europskih stručnjaka i izvora financiranja. </p>
<p>A što se tiče prava nacionalnih manjina, na tom je području Hrvatska ispred većine zemalja Europske unije. Apsurdno je da nacionalne manjine u Hrvatskoj dobivaju gotovo oktroirane zastupnike u Saboru bez obzira na to koliko je birača za njih glasovalo. Takva feudalna prava nema nijedna manjina u Uniji. </p>
<p>Prava manjina rješavaju se u svim zapadnim državama na lokalnim razinama. Tko je Hrvatskoj nametnuo tu besmislicu - neke vele OESS - taj joj ne želi dobro, i taj bi anakronizam, kakav su uživali u Austro-Ugarskoj Monarhiji samo visoki crkveni prelati i neki plemići, trebalo što prije ukinuti. </p>
<p>U svim ostalim poljima na šahovskoj ploči približavanja Europskoj uniji, Hrvatska je ispred Bugarske i Rumunjske, pa i ispred nekih država koje će ući u EU sredinom iduće godine. Za Sanaderovu je vladu najpreči zadatak uvjeriti Europsku uniju da u vanjskoj politici neće doći do bitnih promjena, osim što će biti hrvatskija, to jest u interesu Hrvatske, a taj interes je kompatibilan s interesima Unije. Inače, ne bi imalo smisla toliko žuditi za članstvom u Uniji. </p>
<p>U svakom slučaju, notorni mrzovoljci u Europi s golemim će povećalom pratiti prve korake Sanaderove vlade. A njih nije malo. U nekim se njemačkim medijima već govori da su Hrvati ovim izborima učinili »salto unazad«, davši većinu glasova »nacionalističkoj desnici«. </p>
<p>Te pogrdne riječi nisu izmišljotina zapadnih promatrača i novinara, one dolaze iz otrovnih tobolaca domaće proizvodnje, ponajviše iz propagandnog stožera Hrvatske narodne stranke i Goldsteinove »intelektualne ergele«. </p>
<p>Sad je na redu predsjednik Republike Stjepan Mesić da pokaže svoje državničke sposobnosti. Premda hrvatski zakon nije dovoljno jasan glede njegovih prava pri dodjeli mandata za sastavljanje nove vlade, demokratski je običaj u svim zapadnim zemljama da mandat dobiva predsjednik stranke s najviše zastupnika u parlamentu. </p>
<p>Ako njemu ne uspije sastaviti vladu iza koje stoji apsolutna većina parlamentaraca, državni poglavar daje mandat za formiranje vlade drugoj stranci po broju zastupnika. Ako i njoj ne uspije onda šef države može raspisati nove izbore. </p>
<p>No to u Hrvatskoj nikako nije potrebno. Ona nema vremena za te parlamentarne igrarije. </p>
<p>Za Sanadera je sad najvažnije dobiti mandat i stvoriti za vladanje sposobnu koaliciju koja će vjerojatno biti minimalna, ali vaš to može biti njena prednost, jer minimalna razlika između vladinih i oporbenih stranaka može djelovati disciplinirajuće na vladajuću koaliciju. </p>
<p>Sanader, također, treba očekivati da će ga ljevičarsko-liberalni mediji u inozemstvu nemilice kritizirati, i on tu mora dokazati da ima dobre živce, i da će na klevete uvijek odgovarati argumentima. Nitko ne smije hrvatskim glasačima osporavati pravo da za svoju vlast biraju koga hoće. Oni koji to, makar posredno zahtijevaju, napuštaju tlo demokracije, pa bili i najutjecajniji krugovi na Zapadu. </p>
<p>Zapad, naime, nema nikakvu vrijednost ako se ne oslanja na svoje demokratske zasade i tradicije. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zbog trulo-kompromiserske politike biračko tijelo uzdahnulo: Sanaderu, vrati se! Sve ti je oprošteno </p>
<p>Upravo bi se ta »purifikacijska« vrijednost proteklih izbora - posebice ako vođa pobjedničke stranke uspije okupiti vladu ne uvlačeći u koalicijske aranžmane stranke koje bi prekomjerno utjecale na njen koncepcijski identitet - mogla pokazati dugoročno plodnom za stabilizaciju nacionalne političke scene na europskim osnovama, pa makar se dogodila i njena ne odveć poželjna bipolarizacija, odnosno trajna podjela na nacionalističko-pragmatičnu i liberalno-pragmatičnu struju / Drugi znak higijeničarskog karaktera nedjeljnih izbora je u zaista obeshrabrujućem porazu malopoduzetničkih inicijativa, bilo stranačkih, bilo onih okupljenih oko samozvanih propovjednika »hrvatske sloge«, svakojakih »bombardera«, ljudi zarazne stručnosti, moralne vertikalnosti, uspješnosti, šarma... koji su se u igru upustili mnogobrojnim nezavisnim listama / »Seljaci« su iz ovih izbora izašli prepolovljenog broja mandata - i još su sjajno prošli, koliko god se njima mračilo pred očima kad se sjete koliko se milijuna kuna iz državnog proračuna odlilo u kupnju glasova svakojakim subvencijama, elementarno-katastrofičnim obeštećenjima, poticajima za nesposobnost stvaranja viška vrijednosti na najboljemu poljoprivrednom zemljištu u Europi. Veliku bi pogrešku učinio Ivo Sanader kad bi te - kako ih Ivo Lončar (a on ih poznaje!) naziva - »zelenomafijaške profitere« prihvatio kao koalicijske partnere</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Čini se da su nedjeljni parlamentarni izbori, osim očekivanim ishodom, urodili i neočekivanom osobitošću - zamjetno »higijenskom« funkcijom. Naime, oni jesu pridonijeli sazrijevanju »mlade hrvatske demokracije«, pročišćavanju odnosa među stranačkim skupinama i samih njih, odnosno njihovih kadrovskih sastava, programskih osnova, onoga ne uvijek lako objašnjivog »fluida« koji bjelodano različite ljude drži na okupu pod - u očima javnosti - jednoznačnom unifikacijskom egidom...</p>
<p>Upravo bi se ta »purifikacijska« vrijednost proteklih izbora - posebice ako vođa pobjedničke stranke uspije okupiti vladu ne uvlačeći u koalicijske aranžmane stranke koje bi prekomjerno utjecale na njen koncepcijski identitet - mogla pokazati dugoročno plodnom za stabilizaciju nacionalne političke scene na europskim osnovama, pa makar se dogodila i njena ne odveć poželjna bipolarizacija, odnosno trajna podjela na nacionalističko-pragmatičnu i liberalno-pragmatičnu struju.</p>
<p>Koliko je zasad moguće procijeniti, pet je znakova tog raščišćavanja. Prvi je u nestanku »drvenog željeza«, navodno, u hrvatskim uvjetima jedine moguće liberalno-socijalne sinteze s nacionalnim senzibilitetom; paradigma propasti te bizarne formule jest izborni slom udruge HSLS-DC, čiji kovači nisu imali ni toliko politološkog znanja i političkog iskustva da procijene kako jedan istospolni brak ne može biti nego - jalov.</p>
<p>Za istraživače, debakl duhovnih otaca te nemoguće misije školski je primjer negativne sinergije, žetve mršavije od sjetve, zbog notornog nepoštivanja »agrotehničkih mjera« o kojima sve piše i u novinama, a nekmoli u ozbiljnoj politološkoj literaturi.</p>
<p>Drugi znak higijeničarskog karaktera nedjeljnih izbora je u zaista obeshrabrujućem porazu malopoduzetničkih inicijativa, bilo stranačkih - nema u nas još na vidiku skupine s potencijalom turske pobjedničke »stranke niotkuda«! - bilo onih okupljenih oko samozvanih propovjednika »hrvatske sloge«, svakojakih »bombardera«, ljudi zarazne stručnosti, moralne vertikalnosti, uspješnosti, šarma... koji su se u igru upustili mnogobrojnim nezavisnim listama.</p>
<p>Iako ni do sljedećih izbora neće izblijedjeti privlačnost zastupničke sinekure, pljuska koju su mnoge individualne ambicije dobile 23. studenog svakako će većinu otrijezniti od zablude o uguravanju među političku kastu metodom wild card.</p>
<p>Treći simptom domestos-efekta proteklih izbora je u katastrofi liberala-larpurlartista, onih dviju strančica koje je SDP bio prihvatio pod svoj utilitarni kišobran, navodno da ne propadnu glasovi njihova dijela biračkog tijela, a zaista zato da se građanima prikaže kao velikodušna i demokratski-senzibilna snaga koja odgovorno »štiti izglede građanskog« u hrvatskoj politici.</p>
<p>Ali kao što je licemjerna bila ta gesta posrnulih socijaldemokrata, licemjerno je bilo i uskakanje »čistih liberala« u igru u kojoj je spaljeno i ono malo identiteta što su ga još imali - ne dosežući spoznaju da su za posljednje gostovanje u Saboru uložili posljednju mrvu svoga nekoć blistava kredibiliteta.</p>
<p>Tako liberali, i to ortodoksna struja prve stranke osnovane u praskozorje obnove hrvatskog pluralizma, nestadoše u crnoj rupi osobnih ambicija nekolicine - izgubivši zauvijek dodir s osjećajima većine građana koji su u njima nekoć vidjeli jamstvo stvarne europeizacije hrvatske demokratske, ekonomsko-socijalne i kulturne zbilje.</p>
<p>Četvrti simbol rečenoga »melioracijskog procesa« (melioracija znači poboljšavanje, a ne - odvodnju) jest gubitak tla pod nogama one čudovišne, retardirano-patetične interesne udruge koja se kiti imenom najslavnije hrvatske povijesne stranke. »Seljaci« su iz ovih izbora izašli prepolovljenog broja mandata - i još su sjajno prošli, koliko god se njima mračilo pred očima kad se sjete koliko se milijuna kuna iz državnog proračuna odlilo u kupnju glasova svakojakim subvencijama, elementarno-katastrofičnim obeštećenjima, poticajima za nesposobnost stvaranja viška vrijednosti na najboljemu poljoprivrednom zemljištu u Europi.</p>
<p>Veliku bi pogrešku učinio Ivo Sanader kad bi te - kako ih Ivo Lončar (a on ih poznaje!) naziva - «zelenomafijaške profitere» prihvatio kao koalicijske partnere, jer bi time odaslao lošu poruku i svojim biračima, i općoj javnosti: da se isplati prljav politički krameraj, da se vlast kupuje muljanjem bez ijedne programske ideje, bez morala, bez načela. </p>
<p>(Jednako bi veliku pogrešku učinio i kad bi ponudio ulazak u vladu tzv. pravašima, jer bi time bitno ugrozio svoju strategiju otklona od »povijesnog HDZ-a« - o čemu ovdje neće biti riječi, kao ni o izbornom uspjehu skupine koju je svojedobno Tuđman klonirao kako bi imao što staviti između svoga desnog ramena i zida.)</p>
<p>Na kraju, peta osobitost izbora na kojima se »HDZ vratio na vlast« - u navodnicima zato jer se ipak dogodilo nešto posve drugo - jest u snažnom prodoru liberalnih pragmatičara, iz povijesno preživjelih razloga nazvanih narodnjacima, koji će nesumnjivo voditi glavnu riječ u opozicijskom »bloku« novog saziva.</p>
<p>Naime, dok jednostavno nije moglo biti trunka istine u spekulativnoj »koaliciji nacionalnog spasa« HDZ-SDP, pravo partnerstvo - sa snažnim purifikacijskim učinkom - u budućem će Saboru nastati između pobjedničke većine (i njene vlade) i HNS-a. Ali ni u kojem slučaju neće biti riječ o sudioništvu u znaku potpore »narodnjaka« Sanaderovoj skupini, nego o njihovu doprinosu produktivnosti HDZ-ove vlade i saborske većine žestokom, argumentiranom, stručno utemeljenom i uvjerljivo izrečenom kritikom. </p>
<p>Zaista, u »narodnjačkim« liberalpragmatičarima Sanaderovi će nacionalpragmatičari steći partnere koji će ih stalno tjerati da daju najviše i najbolje od sebe - koji će im priređivati inspirativan pakao o svakoj točki dnevnog reda, zakonskom prijedlogu, saborskom glasovanju... sve ono što smušeni, neodlučni, legendarnim partijskim sitnim klijentelističkim vezom sputani SDP (nikad štuka u ribnjaku!) nije umio, niti će ikad znati.</p>
<p>Na kraju kraja, ako se neki čitatelj ovog teksta upita zašto pobjedu »pročišćenog HDZ-a« ne smatram također znakom purifikacijskog karaktera proteklih izbora - evo zašto: nije ona biračka većina koja je dala glas Sanaderovoj stranci (barem ne pretežito) učinila to zaista vjerujući da se s HDZ-om dogodilo nešto pročišćavajuće-prijelomno. </p>
<p>Naime, previše je osoba-znakova iz »slavnih dana« ostalo oko prvog čovjeka stranke, a ni u njegovu posvemašnju metamorfozu nije lako povjerovati.</p>
<p>Drugim riječima, za takav dojam nije bilo dovoljno otarasiti se onih nekoliko notornih ognjištara, ratnih profitera, manekena korupcije i likova iz fundamentalističkog taloga Tuđmanova pokreta.</p>
<p>Što onda jest presudno pridonijelo Sanaderovu uspjehu? Više od svega - mlitava, oklijevalačka, trulo-kompromiserska, (z)drugarsko-klijentelistička politika Ivice Račana. Onaj »sjajan« niz njegovih traljavih, too little - too late poteza kojima je pogubio golem politički kapital i razasuo važnu socijalnu energiju iz siječnja 2000. godine navalio je kritičnu masu doprinosa da biračko tijelo, 23. studenoga 2003., uzdahne: Sanaderu, vrati se! Sve ti je oprošteno. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Kosor: Nećemo zaustavljati već odmakle projekte</p>
<p>Već krajem tjedna, čim se u četvrtak na sjednici Gradske skupštine izglasaju detaljni planovi uređenja naselja u Španskom i Sesvetama, u Zagrebu bi trebala početi izgradnja oko 4000 »Čačićevih stanova«</p>
<p>»HDZ nije protiv POS-ovih stanova, ali je protiv toga da se oni grade na lokaciji bivše svinjogojske farme u Sesvetama. Lokacija je krajnje neprimjerena i teško prihvatljiva, jer nema nikakve infrastrukture, a za nju treba puno novca«, izjavila je Vjesniku u utorak predsjednica Povjerenstva te stranke za Grad Zagreb Jadranka Kosor, odgovarajući na pitanje, hoće li dolazak HDZ na vlast usporiti ili čak zaustaviti projekt izgradnje 4000 »Čačićevih stanova« u gradu.</p>
<p>Iako se i danas, kao i kod donošenja GUP-a u srpnju ove godine, HDZ žestoko protivio izgradnji bilo kakvih stanova na području bivše farme, Jadranka Kosor u utorak je diplomatski rekla, da će se »dovršiti svi započeti projekti, koji su u poodmakloj fazi i koji su u interesu građana«.</p>
<p>Za projekt izgradnje 4000 stanova u Španskom i Sesvetama sigurno se može reći da je u odmakloj fazi, jer bi krajem ovoga tjedna trebala početi njihova gradnja, a za većinu objekata već su odabrani i izvođači radova. Ministar javnih radova Radimir Čačić ipak u utorak, međutim, nije želio prejudicirati odluku Gradske skupštine i najaviti početak radova.</p>
<p>Gradska će skupština, naime, na sjednici u četvrtak glasati o donošenju prvih detaljnih planova uređenja od donošenja novog GUP-a. Njima bi se trebala dopustiti izgradnja nebodera u Vukovarskoj i Savskoj te POS-ovih naselja u Španskom i u Sesvetama.</p>
<p>Većih iznenađenja prilikom glasovanja ne bi trebalo biti, jer su koalicijski partneri SDP i HNS na prijašnjoj sjednici Gradskog poglavarstva jednoglasno digli ruke i za jedno i za drugo.</p>
<p>Trenutno se u Zagrebu stanovi u okviru POS-a grade u Vrbanima i u Oporovečkoj, a uskoro bi trebala početi izgradnja stanova i na drugim mjestima, poput Vukomerca, Stenjevca, Markuševca, Remetinca itd. Na listi prednosti za kupnju stanova u Zagrebu je oko 7800 imena.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Plakati na gradskim ulicama do kraja mjeseca</p>
<p>Sretna, lijepa, pomlađena lica i izdužene tjelesne linije vodećih hrvatskih političara, dotjeranih posebno za 23. studenoga, do početka prosinca prekrit će neka nova lica koja će građanima umjesto manjih poreza nuditi nove higijenske uloške, deterdžente, automobile, životna osiguranja i još mnogo toga.</p>
<p> Naravno, riječ je o jumbo-plakatima koji su postavljeni na dozvoljena mjesta i koje su, prema tvrdnjama zagrebačkih agencija za oglašavanje, stranke zakupile do kraja studenoga. </p>
<p> Agencija Metropolis Media, doznajemo, ukupno je na području cijele Hrvatske, postavila tisuću plakata, od čega 40 posto otpada na Zagreb.</p>
<p> »Troškove uklanjanja snosit ćemo, naravno, mi, a takva je praksa i s ostalim agencijama«, rekao je direktor prodaje Slobodan Tomić.</p>
<p>Političke stranke koristile su se i uslugama agencije Outdoor koja je u Zagrebu postavila 600 plakata. »Prvi predizborni plakati postavljeni su sredinom listopada. Ovisno o financijskim mogućnostima, stranke su zakupile prostor na dva tjedna ili mjesec dana«, rekla je direktorica agencije Gabrijela Klarić. </p>
<p>Neki su, usprkos svojim europskim opcijama, metropolu na sasvim balkanski način zagušili plakatima, a troškove uklanjanja snosit će, naravno, građani Zagreba. U borbi za glasove, osim na dozvoljenim mjestima, plakati su tako završavali na pročeljima zgrada, rasvjetnim stupovima, u pothodnicima i svim ostalim iskoristivim mjestima. Iz Gradskog poglavarstva pak doznajemo da će za njihovo uklanjanje biti utrošeno 100 tisuća kuna ali i da će ovog puta stranke morati snositi troškove uklanjanja posljedica takvoga nepropisnog ponašanja. To do sada nije bio slučaj iako kazna iznosi do 2000 kuna, odnosno 100 kuna, ako komunalni redar uhvati počinitelja na djelu.</p>
<p> Inače, uklanjanje jednog plakata stoji 11 kuna a grad mjesečno i bez predizbornih kampanja utroši za to i do 300 tisuća kuna. Tijekom 2000. godine kad su održani trećesiječanjski izbori, u Zagrebu je uklonjen 21.221 plakat dok je u prvih šest mjeseci ove godine s javnih površina skinut 10.071 plakat. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Arheološka iskapanja na Gornjem gradu zaustavljena do proljeća</p>
<p>Utorak je u ovoj godini bio posljednji dan arheoloških iskapanja na Vranicanijevoj poljani, a razlog pauze do prvih dana proljeća sljedeće godine su loši vremenski uvjeti, rekao je Vjesniku Boris Mašić, kustos - arheolog Muzeja grada Zagreba i voditelj istraživanja.</p>
<p>Od lipnja, kada je sve krenulo, uspjelo se istražiti sve planirano. Iskopani su dijelovi kapucinskog samostana iz 18. stoljeća, kao i dijelovi Fernbachove palače, izgrađene u isto vrijeme. </p>
<p>»Radove su usporavale pregradnje iz novijeg vremena (18., 19, pa i 20. stoljeće). Veoma zanimljiv nalaz su i zidovi koji ukazuju na jedan stariji građevinski sloj iz 17. stoljeća«, rekao je Mašić, kojemu je na iskapanju pomagala i arheologinja Ana Kordić. </p>
<p>Pronašli su klasičnu talijansku majoliku (keramičko posuđe), zanimljiv nalaz je jedno odlikovanje iz Drugog svjetskog rata, no ne zna se koja je vojska u pitanju jer ga još nisu očistili. Tu je i nekoliko klasicističkih pečnjaka - dijelova kaljeve peći, zatim keramičke posude iz vremena građenja samostana, kao i zidovi stariji od čitave strukture. Ovaj dio napravljen je od nepravilnog kamena i oblutka, za razliku od većeg dijela koji je od cigle.</p>
<p> Životinjske kosti na koje se naišlo nisu nikakvo iznenađenje, no arheologe čudi što nisu naišli na ljudske kosti, jer kopali su i u samostanskom dvorištu za koje znaju da je imalo groblje.</p>
<p>Inače, kapela sv. Marije iz 14. stoljeća, čiji se prozor može vidjeti u sklopu Hidrometeorološkog zavoda, većim dijelom se nalazi zakopana ispod Zavoda. Pavlinski majur je bio istočnije, prema kuli Lotrščak, a Fernbachova palača bila bi u središnjem dijelu ovog arheološkog nalazišta koje zauzima oko 600 četvornih metara. </p>
<p>Tek će se na proljeće ući u značajnije slojeve, dublje, gdje se očekuje više pokretnih nalaza. Dosad je iskopano 1,5 metara zemlje, a računa se da treba iskopati još toliko. </p>
<p>A sve je ovo počelo zbog sanacije južnog bedema iz 13. stoljeća uz Strossmayerovo šetališe, no zbog zanimljivosti starijih objekata na koje se naišlo, možda će se iskapanja i proširiti, misli naš sugovornik. Inače, sve je to dio šireg projekta revitalizacije Gornjeg grada. Investitor je grada Zagreb preko Muzeja grada Zagreba, no sve bi to bilo nezamislivo bez vrijednih radnika Zrinjevca Frane Bilanovića i Ive Ljubanovića. S krampom i lopatom u ruci pomagale su im i mlade snage: Neno Metikoš, Ivica Sučić, te Dragan Grozdanić, novinar suradnik u Zarezu i Hrvoje Belobrajdić, suradnik Sportskih novosti. I sad neka netko reče da novinarski kruh nije težak.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Umjesto ZKM-u, 10 milijuna kuna fakultetima</p>
<p>Novac se umjesto za uređenje »birtije« mogao uložiti »pametnije«, rekao je Bandić i podsjetio na dogovor prema kojemu bi grad dodijelio fakultetima pet do deset milijuna kuna potpore</p>
<p>Na sjednici zagrebačkog Gospodarsko-socijalnog vijeća u utorak se, samo dva dana prije no što će doći na prvo čitanje u Gradskoj skupštini, raspravljalo o prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2004. godinu.</p>
<p>Vladimir Ferdelji iz Hrvatske udruge poslodavaca zapitao se zašto je Grad prestao financijski pomagati uređenje Centra za proizvodne postupke. </p>
<p> U njemu su se trebale razvijale nove tehnologije, važne za razvoj proizvodne industrije, ali i za obrazovanje studenata tehničkih fakulteta.</p>
<p> »Centar, čija je izgradnja počela prije više od dvije godine, samo je djelomično opremljen. Budući da je smješten u prostorijama Prvomajske koja je otišla u stečaj, morat će iseliti i bilo bi lijepo da Grad osigura novi prostor za taj centar«, apelirao je Ferdelji.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić ocijenio je kako potpomaganje centra nije smjelo biti prekinuto. »To je bila velika glupost koju ćemo ispraviti, a preispitat ćemo i odluku o financiranju uređenja atrija u sklopu Zagrebačkog kazališta mladih, za što se planira izdvojiti 10 milijuna kuna«, odgovorio je Bandić. On je uvjeren kako bi se umjesto za uređenje »birtije« taj novac mogao uložiti »pametnije«, podsjećajući na dogovor Grada sa Zagrebačkim sveučilištem, prema kojemu bi Zagreb dodijelio fakultetima pet do deset milijuna kuna simbolične potpore.</p>
<p>Više bi se proračunskog novca trebalo ulagati za poticanje zapošljavanja što bi trebala biti i glavna tema GSV-a, mišljenje je sindikalca Marija Ivekovića.</p>
<p> S njim se složio i njegov kolega Damir Gašparović, zauzimajući se za beskućnike kojima bi se, smatra, trebao osigurati krov nad glavom, a ne da »spavaju pod krošnjama stabala«. </p>
<p>Mirko Blažun (iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske) predložio je da se na zasebnoj sjednici razmotri o pregovorima o politici plaća u gradskim poduzećima za 2004. godinu. No gradski »ministar« financija Slavo Kojić u uvodu je istaknuo kako je proračun za 2004. (oko 4,9 milijardi kuna), iako i 4,5 do 6,5 posto veći u odnosnu na ovogodišnji (postotak ovisi o tumačenjima), još uvijek nedovoljan da se zadovolje svi apetiti. </p>
<p>Zaključeno je da GSV još ne donosi nikakva očitovanja o proračunu, dok ga prethodno ne razmotri posebno povjerenstvo. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sniženje cijene Zaposovih tepiha i do 70 posto</p>
<p>I ove godine, od 27. studenoga do kraja prosinca, tvrtka Zapos, koja za proizvodnju tepiha zapošljava slijepe osobe, priprema velika sniženja cijena tepiha i staza od prvoklasne novozelandske vune, postojanih boja i zaštićenih od moljaca.</p>
<p>Svi su tepisi ručno rađeni i mogu se naručiti po želji kupca i to po dimenziji, obliku, izboru boja i vlastitom dizajnerskom rješenju. Sniženja na gotove proizvode su i do 70 posto, a na nove narudžbe do 20 posto. Adresa Zaposove trgovine je Šenoina 34, radno vrijeme je od osam do 16 sati, a po dogovoru i u drugo vrijeme. Sve informacije mogu se dobiti na telefon broj 01/4812-506. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>U Guinnessovoj knjizi Janica Kostelić, Goran Ivanišević i bijeli tartuf iz Buja </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Samo na temelju vizualnih podataka Robot Doki prepoznaje žene sa 100 postotnom, a muškarce s 96 postotnom točnosti te je predstavnik umjetne inteligencije koji nabolje raspoznaje osobu po spolu, jedna je od tisuća natuknica »Guinnessove knjige rekorda 2004.«, koja je predstavljena u utorak navečer u Zagrebu. </p>
<p> Od 1955. kad je prvi put izdana, »Guinnessova knjiga rekorda« prevedena je na 37 jezika, tiskana je u 100 zemalja u preko 100 milijuna primjeraka te je najprodavanija autorska knjiga svih vremena.</p>
<p> Hrvatska je zastupljena lanjskima rekordima, jer će »najveći hrvatski doručak« i »kravata oko Arene« ući u postupak za sljedeće izdanje.</p>
<p> Naveden je rekord Janice Kostelić, jedne od četiri žene koje su osvojile po tri zlatne medalje u alpskom skijanju. Goran Ivanišević uvršten je kao nositelj najboljeg wimbledonskog rezultata s pozivnicom. </p>
<p> Najskuplja mirovna operacija bila je UNPROFOR-ova (1992-1996), koja je bila teška 4,6 milijardi dolara.</p>
<p> Najveći bijeli tartuf na svijetu je hrvatski iz Buja, težak 1,31 kg. </p>
<p> U Guinnessovu knjigu rekorda nastojat će ući Siniša Martinović s Plavog radija iz Zagreba koji će 19. prosinca pokušati oboriti rekord dužine vođenje radijske emisije, koju drži BBC s 33 sata neprekidnog radijskog govornog programa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Tvornici obilježena deveta godišnjica Jobimove smrti </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Obilježavanje devete godišnjice smrti legendarnog brazilskog glazbenika Antonia Carlosa Jobima, okupilo je u ponedjeljak u Tvornici zagrebačke štovatelje njegova opusa koji su izvodili riječki Quartet Sensitive, te brazilski Quartet Morelenbaum čiji je frontman godinama surađivao s Jobimom. </p>
<p>Riječki glazbenici već su izdali album »Afternoon With Jobim«, pa je najveći dio njihova sjajnog nastupa otpao upravno na materijal s tog albuma. No, okupljenoj publici su predstavili i dio materijala s novog još uvijek neobjavljenog albuma. Nakon što su oni odličnom svirkom ugrijali publiku, na scenu je izašao poznati brazilski Quartet Morelenbaum koji je nastao nekoliko godina prije Jobimove smrti. Quartet vode supružnici Morelenbaum, a zahvaljujući sjajnim izvedbama Jobimova opusa danas su najpoznatiji svjetski izvođači njegove glazbe koji nastupaju diljem svijeta. Njihov prvi zagrebački koncert prošao je odlično na opće oduševljenje publike, ali i samih glazbenika koji nisu skrivali da su oduševljeni Zagrebom i zagrebačkom publikom. Inače uz supružnike Paolu i Jaquesa Morelenbauma ovaj kvartet sačinjavaju Jobimov sin Paolo i unuk Daniel, koji su ga nažalost zbog brojnih obaveza napustili, pa je njihovo zagrebačkog gostovanje održano u drugoj postavi. Njihov zagrebački nastup ujedno je označio i početak dvotjedne europske turneje u sklopu koje će ovaj kvartet, između ostalog, posjetiti Madrid, Rim i Pariz. Na koncertu su izvedeni brojni standardi poput »Dindi«, »Desafinado«, »Wave« ili »Amor em paz«, ali su izvedene i neke pjesme skladatelja Ryuichija Sakamota, s kojim je Morelenbaum također surađivao. </p>
<p>U svakom slučaju radilo se o koncertu koji je naprosto trebalo poslušati, a uz već klasičan Jobimov opus potvrda toga je činjenica da je Jaques Morelenbaum uz Jobima surađivao i sa Stingom, Davidom Byrneom, Cesariom Evorom i brojnim drugim svjetski priznatim glazbenicima. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tindersticks u Močvari</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Posljednje desetljeće u Europi vrlo popularna britanska skupina Tindersticks, gostovat će u klubu Močvara u srijedu. Britanski sekstet karakterizira neobičan zvuk koji ih izdvaja iz gomile izvođača koji dominiraju britanskom glazbenom scenom. Mračan romantizam u stilu Leonard Cohena ili Ian Curtisa iz Joy Division filtriran kroz bizaran pop Lee Hazlewooda, prati žaloban vokal Stuart Staplea i violina Dickona Hinchliffea. Desetogodišnje postojanje bez promjena u postavi obilježeno je brojnim turnejama i bogatim popisom izdanja. Na koncertu u Zagrebu predstavit će između ostaloga i posljednji album »Waiting For The Moon« izdan za Beggars Banquet u lipnju ove godine.</p>
<p>Kao predgrupa nastupit će Devastations iz Australije, a karte su u pretprodaji po 120 kuna. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Najbolji album u povijesti imaju Beatlesi</p>
<p>NEW YORK, 25. studenoga</p>
<p> - Već je uobičajeno da se s približavanjem kraja godine počnu pojavljivati različite liste najboljih ili najgorih pjesma, filmova itd. Cijenjeni magazin Rolling Stone je sastavio listu 500 najboljih pop albuma snimljenih u cijeloj glazbenoj povijesti i napravili su prilično očekivanu listu s uobičajenim izdvojenim bendovima i albumima, s naglaskom na rani rock'n'roll. Tako su se na prvom mjestu, kako je već postalo i pravilo, našli The Beatles, ovdje s albumom »Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band«. </p>
<p>Liverpulska četvorka ima četiri albuma među prvih deset. Drugi na listi su The Beach Boys s »Pet Sounds«, pa slijedi »Revoler« Beatles, zatim »Highway 61 Revisited« Boba Dylana, te »Rubber Soul« The Beatles. Do pozicije deset izredali su se još Marvin Gaye, Rolling Stones, The Clash, pa opet Beatles i Bob Dylan. </p>
<p>Lista pati od kroničnog nedostatka novije glazbe, a najnoviji visoko smješteni album je Nirvanin »Nevermind« koji je sedamnaesti, dok je jedini hip-hop album među prvih 100 »It Takes a Nation of Millions to Hold Us Back« Public Enemy koji je na poziciji 47. Na listi su od svježijih glazbenika još Michael Jackson, U2, The Clash, Sex Pistols i Ramones. </p>
<p>Glazbe iz devedesetih gotovo da uopće nema na listi koju popunjavaju stari rockeri poput The Who, Led Zeppelin, Elvisa Presleya i sličnih.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tim Allen u božićnoj komediji »Skipping Christmas«</p>
<p>LOS ANGELES, 25. studenoga</p>
<p> - Američki glumac Tim Allen, koji je s filmovima o Djedu Mrazu imao izvrstan uspjeh na kino blagajnama, božićno ozračje nastavlja i u novoj komediji »Skipping Christmas«, utemeljenoj na popularnom romanu Johna Grishama »Kako preskočiti Božić«. Projekt studija Revolution režirat će Joe Roth, a snimanje bi trebalo početi u travnju iduće godine, piše Hollywood Reporter.</p>
<p>Allen će glumiti čovjeka koji pokušava izbjeći strku oko Božića i sve njegove zamke i umjesto toga otići na odmor sa suprugom. No, kad mu kći u zadnji čas odluči doći kući na praznike, prisiljen je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ponovo ostvariti božićni ugođaj.</p>
<p>Knjigu je za film adaptirao Chris Columbus, koji je režirao prva dva nastavka filma »Sam u kući«, za producentsku kuću 20th Century Fox, kada je na njezinom čelu bio Roth. </p>
<p>»Tim Allen je savršen za ulogu Luthera Kranka. Njegovi komičarski instinkti i fin način portretiranja karaktera uvijek su pametni i iskreni«, rekao je Columbus.</p>
<p>Allenov najnoviji projekt je komedija »In the Pink«, koji u kina dolazi ujesen 2004. Prije godinu dana glumio je u velikom hitu »Santa Clause 2«. Roth je 2001. režirao romantičnu komediju »Ljubimica Amerike« u kojoj glumi Julia Roberts. Grishamov roman »Kako preskočiti Božić« treću je godinu zaredom na ljestvici književnih uspješnica New York Timesa. Iako je Grisham ponajprije poznat kao autor sudskih romana po kojima je već snimljeno nekoliko filmova, čini se da se jednako dobro snalazi i s ležernijom tematikom. Ostaje samo vidjeti hoće li i film doživjeti jednak uspjeh kao drugi filmovi temeljeni na njegovim književnim uspješnicama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Objavljeni prvi negativni komentari za novi Gibsonov film</p>
<p>NEW YORK, 25. studenoga</p>
<p> - Rabin, svećenik, profesor teologije, filmski kritičar i nekoliko čitatelja The New York Posta odvažili su se i pogledali piratsku snimku novog filma Mela Gibsona koji prati posljednje sate u Isusovom životu. Nakon zajedničkog gledanja novinar ovog dnevnika ih je intervjuirao, te izvijestio javnost o njihovim nimalo laskavim reakcijama. </p>
<p>Film se u kino dvoranama neće prikazivati do 25. veljače i baš je zbog toga akcija New York Posta izazvala užasavanje u Hollywoodu. Naime, šefovi studija ovu ilegalnu projekciju nazvali su »užasnom i neetičnom«, a naveli su i »potpuni nedostatak suosjećanja prema umjetnicima«, te »kršenje prava koje se riječima uopće ne može opisati«. </p>
<p>Glasnogovornik New York Posta brani novine tvrdeći da je reportaža tek pratila kontroverze oko Gibsonovog prikaza Židova u njegovom filmu o smrti Isusa Krista. »Zbog tako velike kontroverze i medijske pažnje oko još neprikazanog filma, smatrali smo to sasvim legitimnom novinarskom pričom, rekao je glasnogovornik. </p>
<p>Inače, Gibsonov film već od samih priprema za snimanje izaziva brojne kontroverze, pa su tako brojne židovske zajednice već prigovarale zbog negativnog prikazivanja njihovog naroda. S druge strane Vatikan se oglasio izuzetno pozitivnim ocjenama za Gibosonov film, iako su mnogi prigovarali činjenici da Djevicu Mariju u filmu tumači seks simbol Monica Belluci. Valja napomenuti i kako je prvo puštanje foršpana za ovaj film izazvalo rušenje brojnih servera i zagušenje prometa na internetu.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Olympia slavi 50 godina</p>
<p>PARIZ, 25. studenoga</p>
<p> - Čuvena pariška koncertna dvorana Olympia proslavit će 2004. pedeseti rođendan koncertima Stinga, Lynde Lemay, Michela Sardoua, Beach Boya Briana Wilsona, Sonnyja Rollinsa i Diane Krall, te rođendanskim programom 26. travnja. Proslava prvih pola stoljeća koncertne dvorane održat će se na mjestu gdje ju je otvorio pokojni Bruno Coquatrix, preminuo 1979. godine.</p>
<p>Tijekom tiskovne konferencije održane ovih dana u Parizu, generalni direktor tvrtke Universal France i predsjednik Olympije rekao je da je »dvorana u dobrom stanju« nakon toliko godina te nema razloga da se proda. Radi se o tvrtki s 44 zaposlenika i zaradom od »nekoliko milijuna eura« od čega polovica dolazi od bara i prodaje pića. Za iduću godinu Olympia organizira 325 koncerta, program za 2005. je već sastavljen, a u pripremi je i sezona 2006.</p>
<p>U 2004. se predviđa nekoliko značajnih koncerata i to nastupi Juliette Greco u veljači, Eddyja Mitchella u ožujku sa 16 nastupa, pet koncerata Stinga u svibnju, Michela Sardoua tijekom cijelog listopada, kao i nastupi novih talenata kao što su Kyo, la Grande Sophie i Tete. Pedeseti rođendan bit će obilježen i na 2. programu francuske televizije France 2, a radio RTL posvetit će čitavu večer koncertnoj dvorani uoči proslave 50. obljetnice dvorane inaugurirane 5. veljače 1954. nastupom Gilberta Becauda.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Brazil želi dokazati da je kava zdrava</p>
<p>COSTA DO SAUIPE, 25. studenoga </p>
<p> - Brazil, zemlja s najvećom proizvodnjom kave, nada se da će uvjeriti ljude da je piju što više i olakšati globalnu krizu izazvanu prevelikom opskrbom tržišta ako dokaže da je kava zdrava. </p>
<p>Ta zemlja koja nudi školskoj djeci »odmor za kavu« pokušat će dokazati da kava može pomoći pri smanjenju broja oboljelih od srčanih bolesti i protivi se uvriježenom mišljenju da kava izaziva zdravstvene probleme, među kojima nervozu i visoki tlak.</p>
<p> Brazilska vlada financira istraživanje na kojem radi 200.000 liječnika kako bi utvrdila postoji li veza između srčanih bolesti i pijenja kave.</p>
<p> Profesor Darcy Lima, koji predvodi studiju, izjavio je da će to istraživanje ukazati liječnicima na prednosti koje pruža kava.</p>
<p> »To je kao otkriće da aspirin pomaže kao prevencija srčanog udara«, rekao je Lima, profesor na Institutu neurologije Saveznog sveučilišta Rio de Janeira.</p>
<p> On je dodao da kava čini ljude budnima i sretnima te je ukazao na uspjeh programa »odmora za kavu« u brazilskim školama u kojima djeca dobivaju bijelu kavu.</p>
<p> Direktor Međunarodne organizacije za kavu Nestor Osorio rekao je da će brazilski napori za dokazivanje korisnih učinaka kave po zdravlje, kao i poboljšanja njezine kvalitete, povećati potrošnju. </p>
<p> Ispitivanje javnog mišljenja koje je provela industrija kave pokazalo je da je zabrinutost za zdravlje glavna prepreka povećanju broja potrošača. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Najbolji talijini miljenici </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Dodjela Nagrada hrvatskoga glumišta održana je u Hrvatskom narodnom kazalištu u ponedjeljak na večer u glamuroznom i spektaktularnom stilu što ga je osmislio redatelj Krešimir Dolenčić. Glumac Dražen Čuček vodio je kroz program, koji je bio bogat kako vizualnim tako i auditivnim elementima. Nakon specifično otpjevane himne u interpretaciji Zrinke Cvitešić, Jasne Bilušić, Renate Sabljak i Nikite, manifestacija je započela impresivnim bubnjarskim nastupom hrvatskih glumaca. O tome tko će ove godine dobiti nagradu odlučivao je žiri u vokalno- instrumentalno plesnom sastavu: Branka Cvitković (predsjednica), Jagoda Martinčević, Denis Derk i Miljenko Grgić (članovi za operu), Želimir Mesarić, Joško Ševo, Davor Borčić, Boris B. Hrovat (članovi za dramu), Dalibor Paulik, Mladen Mordej Vučković i Botir Ohundedajev (članovi za balet).</p>
<p>Nagradu za životno djelo primili su Vladimir Gerić, redatelj, dramatičar, dramaturg i prevoditelj dramskih tekstova na kajkavski jezik, te Ratimir Kliškić, operni umjetnik, jedan od najvećih belcanto baritona.</p>
<p>Osim nagrada za životno djelo, za koje se znalo otprije kome će biti dodijeljene, ostali su svoju neizvjesnost razriješili tek prilikom dodjeljivanja nagrade. Tako se nagađanje o najboljoj dramskoj predstavi u cjelini, na nečju radost i tuđe nezadovoljstvo, razriješilo dodjelom nagrade predstavi Festivalskog dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara »Amfitrion« u režiji Janusza Kice. Time su se možda otvorile nove polemike, ili su se zatvorila usta svim kritikama.</p>
<p> »Oganj« Blagoja Berse najbolja je operna predstava u cjelini, a njezin redatelj Božidar Violić ovjenčan je nagradom za najboljega redatelja. Najboljom baletnom predstavom proglašen je Prokofjevljev »Romeo i Julija« čiji je redatelj i koreograf Dinko Bogdanić. Edina Pičanić u ulozi Julije dobila je nagradu za najbolje ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.</p>
<p>Damir Zlatar Frey nagrađen je za najbolje redateljsko ostvarenje - za predstavu »Božanska glad«, a Alan Bjelinski za dirigentsko ostvarenje u predstavi »Mačak u čizmama«.</p>
<p>Za najbolje glumce proglašeni su Nataša Dorčić i Željko Konigsknecht, najbolji operni pjevači su Neven Belamarić i Dubravka Šeparović Mušović, a najbolji baletani su Svebor Sečak i Mihaela Devald Roksandić.</p>
<p>Nagrade za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina dobili su glumci Ana Begić i Jasmin Telalović te operni pjevač Tomislav Mužek.</p>
<p>Nagrade su im dodjeljivali oni koji nisu izloženi oku javnosti, ali bez kojih kazalište ne može funkcionirati: portiri, krojači, scenski majstori, blagajnici i drugi. Dodijeljene su i nagrade za najbolju TV dramu i radio dramu, najbolju predstavu za djecu te mušku i žensku ulogu ostvarenu u tim predstavama, za najbolju scenografiju i kostimografiju. Također je dodijeljena nagrada Talijanskoj drami u Rijeci za predstavu »Ribarske svađe« što ju je odabrala publika glasujući preko Interneta. </p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Izjave nagrađenih </p>
<p>Nakon završene svečanosti zatražili smo neke dobitnike nagrada za kratki komentar.</p>
<p>Božidar Violić, nagrađen za redateljsko ostvarenje za operu »Oganj«: Čini mi se da je »Oganj« solidna predstava u kojoj smo uspjeli prezentirati iznimno i zanimljivo kvalitetno Bersino djelo, a ja sam iznenađen što su me se sjetili nakon dugog vremena.</p>
<p>Alan Bjelinski, nagrađen za najbolje redateljsko i koreografsko ostvarenje za balet »Mačak u čizmama«: Izuzetno sam počašćen i zahvalan cijelom ansamblu, a naročito orkestru, koji je s velikim užitkom sa mnom radio. Najviše se veselim novim predstavama, a publika koja nije uspjela vidjeti »Mačka«imat će ga priliku pogledati u veljači.</p>
<p>Nataša Dorčić, nagrada za najbolju žensku ulogu u predstavi »Na Tri krala ili kak hočete«: Jako mi je velika čast što sam dobila nagradu od svoje struke. Moram priznati da su mi uljepšali život u godini koja mi nije bila nimalo životno laka. Čovjek se osjeća barem malo bolje kad dobije ovakvu nagradu.</p>
<p>Željko Königsknecht, nagrada za najbolju mušku ulogu u predstavi »Zločin i kazna«: Cijeli sam život etiketiran kao komičar i zato mi je posebno drago što sam dobio nagradu za dramsku ulogu. Nagrada hrvatskoga glumišta mi je najdraža nagrada jer je to priznanje kolega i zato mi je posebno drago što sam je dobio.</p>
<p>Dubravka Šeparović-Mušović, nagrada za najbolju žensku ulogu u operi »Idomeneo«: Ova nagrada mi je potvrda da sam na pravom putu i da je ispravno to što radim. Svoj posao radim s velikim tempom i žarom, a bez neprocjenjive ljubavi koja je u njega uložena ništa ne bi moglo funkcionirati. Drago mi je da je HNK u meni prepoznao pjevačicu s potencijalom.</p>
<p>Svebor Sečak, nagrada za najbolju mušku ulogu u baletu »Peer Gynt«: »Peer Gynta smatram svojom životnom rolom i drago mi je da sam je odigrao u Hrvatskome narodnom kazalištu Ivan pl. Zajc u Rijeci. Naime, to kazalište prolazi teške krize i drago mi što sam svojom ulogom dokazao kako i riječko kazalište može postići vrhunske rezultate.</p>
<p>Mihaela Devald Roksandić, nagrada za najbolju žensku ulogu u baletu »Giselle«: Uloga Giselle je obilježila moju karijeru. To je velika uloga moga povratka na scenu s kojom sam se definitivno vratila u formu i zato sam sretna što sam za nju dobila nagradu.
Edina Pličanić, nagrada za mlade umjetnike do 28 godina za ulogu Julije u baletu »Romeo i Julija«: Julija je došla u trenutku kad sam bila spremna za tu ulogu i zato mi puno znači. Ta me je uloga definirala kao umjetnicu i drago mi je što je to nagradom potvrđeno.</p>
<p>Katarina Bistrović Darvaš, nagrada za sporednu žensku ulogu u predstavi »Marat Sade«: Najviše sam truda uložila u ulogu Charlotte i možda mi je zato najdraža. Mislim da je cijeli trud Teatra Ulysses nagrađen ovom nagradom, a meni je drago što sam od njih dobila na povjerenje takvu ulogu. Žao mi je što sam prilikom dodjele nagrade propustila zahvaliti trima najbitnijim osobama, Milku Šparembleku, Nigelu Osbourneu i Mladenu Vasariju, pa bih to učinila ovom prilikom.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pljuska u operi i psovka u baletu</p>
<p>Kazališnim umjetnicima često nisu dovoljne brojne nagrade, kritike, intervjui. Često im se čini da je presudno osvanuti na kolor-sličici u nekoj žutoj reviji ili se jednu minutu pojaviti u razvikanoj televizijskoj emisiji, koje zanimaju toalete i cipele, uzvanici i njihova pratnja. Opojna su to sredstva kojima ni hrvatsko glumište ne može odoljeti. Danak se poslije plaća aferama s pljuskama i psovkama. I zaboravi se na smrt Đanija Šegine </p>
<p>Hrvatsko glumište proslavilo je još jedan svoj dan. U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu svečano su podijeljene nagrade i održana priredba. Blještav sjaj održan je unatoč sjenama. Svojim su poljupcem dvojica voditelja na svečanosti bacila udicu da bi, kako su rekli, tabloidi imali što slikati i o čemu pisati. Vidjet ćemo što će doista privući više pozornosti - njihov poljubac, toalete i cipele koje su se nosile, nazočni uzvanici i njihova pratnja, ili pak izuzetna umjetnička dostignuća u drami, operi i baletu, rad i trud koji do njih vodi, ili možda rad i trud ljudi iza scene bez kojih nema kazališta, a koji su na ovoj dodjeli prvi put dovedeni na scenu kao dio svečanosti. Kao uručitelji nagrada prvi put su nastupili rekviziteri, garderobijerke, blagajnice, inspicijenti, maskeri, scenski radnici, kazališni portiri.</p>
<p> U zadnje vrijeme glavne su vijesti o kazalištu kako je primadona pljusnula dirigenticu ili da baletni ravnatelj vrijeđa balerine. O tome se piše i izvan stranica kulturnih rubrika. Koliko su sami kazališni djelatnici krivi što ispadi privlače više pozornosti od stvaralačkog čina?</p>
<p>U objašnjavanju ispada daju se nespretne izjave koje stvari još više zapetljavaju. Objašnjavajući zašto sopranisticu Mirellu Toić nije uvrstila u podjelu uloga opere »Nabucco« i zašto je za premijeru angažirana inozemna pjevačica, dirigentica Nada Matošević ustvrdit će kako je premijeri željela osigurati europsku razinu. Pri tome je zaboravila da upravo pjevanje Mirelle Toić već godinama, kao i danas, daje europsku razinu Riječkoj operi. U cijelom slučaju ništa, pa ni primadonina bolest ne može opravdati njezin fizički nasrtaj na kolegicu. Ponekad su pale pljuske i u drugim kazalištima, ali za njih nitko nije znao jer nisu iznošene u javnost. No, pojedini mediji kao da su jedva dočekali primadoninu pljusku dirigentici u operi da bi se raspisali, dok svojedobni primadonini vapaji o sramotnome materijalnom položaju kazališta nisu bili toliko zanimljivi.</p>
<p> U nominacijama baletnih nagrada nije bilo kategorije u kojoj nije bilo istaknuto ime Dinka Bogdanića kao koreografa predstava, a nagrađeni su njemu prvom upućivali riječi zahvale za pomoć u ostvarenju svojih umjetničkih dostignuća. U isto vrijeme neki mediji senzacionalistički govore o njegovu navodnom vrijeđanju balerina, iznoseći jednu stranu slučaja nastalog u neimenovanu izvoru koji se raširio preko posrednika.</p>
<p>Vrijeđa li doista ravnatelj njemu podređene pojedince, ili su teže riječi pale općenito u žaru rada? Razlika je jesu li navodne uvrede izrečene u bifeu, ili u baletnoj dvorani. Možda je ravnatelj opravdano bio izazvan ne dobivši očekivani radni tj. umjetnički rezultat od pojedinaca. Prema općemu mišljenju u javnosti i unutar Hrvatskoga narodnog kazališta, Dinko Bogdanić ostvario je u kratkom vremenu ono za čim su publika i baletni ansambl dugo težili. Žalili su se da nemaju priliku dovoljno plesati, da je malen broj predstava, da nema mogućnosti za napredovanje.</p>
<p> Dinko Bogdanić je povećao, proširio i obogatio repertoar, povećao broj predstava, razmahao solistički potencijal. Zacijelo ni on nije savršen, a je li doista odjednom postao takav negativac da se njime bavi i noćnomorni Željko Malnar? Teško je u to povjerovati, pogotovo kada se uoči kako se u cijeli »slučaj« spremno uključuju neki kojima ne odgovaraju Bogdanićevi rezultati i to da se redovito pri svakome novom baletnom uspjehu ističu njegov rad i zasluge.</p>
<p>Pljuska u operi i psovka u baletu pokazuju kako je malo potrebno da sjajne umjetničke rezultate, ostvarene velikim radom i mukom, prekrije sjena. Ne radi se samo o radu i rezultatu pojedinca jer kazalište je kolektivan čin. I dostojanstvo kazališta je kolektivan čin. Kazališnim umjetnicima često nisu dovoljne brojne nagrade, kritike, intervjui. Često im se čini da je presudno osvanuti na kolor-sličici u nekoj žutoj reviji ili se jednu minutu pojaviti u razvikanoj televizijskoj emisiji, koje zanimaju toalete i cipele, uzvanici i njihova pratnja. Opojna su to sredstva kojima ni hrvatsko glumište ne može odoljeti. Danak se poslije plaća aferama s pljuskama i psovkama. </p>
<p>Završio je značajan dan za hrvatsko glumište. Uzbuđenje je bilo veliko, za nominirane i nagrađene, za one koji su ih došli bodriti. Uzbuđenje je bilo toliko da je ponešto i zaboravljeno. Hrvatsko glumište zaboravilo je na svojega prvaka Đanija Šeginu, laureata svoje nagrade za životno djelo. Ne bi svečanost bila pomućena niti radost manja da je hrvatsko glumište odalo počast Đaniju Šegini, koji u vrijeme svečane dodjele nagrada još nije bio ispraćen na posljednji počinak.</p>
<p>Možda je to znak kako je došlo vrijeme da se na našim pozornicama povede više računa o međusobnom uvažavanju, čuvanju digniteta kazališta i njegova dostojanstva prema javnosti. Međusobno uvažavanje nadasve je potrebno kako se ne bi ponavljalo ono što se dogodilo ovogodišnjem dobitniku Nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje, splitskom opernom prvaku baritonu Ratomiru Kliškiću. Kliškić primio je tu nagradu na pozornici operne kuće koja dugo nije uvažavala najzrelije razdoblje njegova umjetničkog potencijala i nije koristila njegovu suradnju u vremenu kojemu je nedostajalo opernih baritona, naročito onih njegova formata. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mjesec dana hrvatske arhitekture</p>
<p>Središnja izložba Salona daje pregled najboljih arhitektonskih ostvarenja u protekle tri godine / Odabir radova i postav izložbe obavio je talijanski arhitekt i teoretičar Stefano Boeri / Popratna izložba - »Zadarski magnificat« Nikole Bašića </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Trideset i osmo izdanje Zagrebačkoga salona počinje u četvrtak u 19 sati u Gliptoteci HAZU i traje sljedeći mjesec dana. Ta tradicionalna manifestacija s područja likovne umjetnosti ovaj put je, nakon tri godine, posvećena arhitekturi. Među brojnim novostima Salona zacijelo je najveća novi multidisciplinarni pristup u kojem će se uz središnju izložbu naći i tematske izložbe te tribine u kojima će uz arhitekte sudjelovati dizajneri i likovni umjetnici.</p>
<p> Novost je i međunarodni internetski natječaj »Granice: druga strana globalizacije«, o temi osmišljavanja granica Republike Hrvatske s novom Europskom unijom, umjesto dosadašnje sekcije »Prijedlog«, rekao je u utorak predsjednik Organizacijskog odbora Zagrebačkog salona Saša Randić.</p>
<p>Dvije odrednice ovogodišnjeg Salona u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata i Društva arhitekata Zagreba su problematizacija uloge arhitekture u sadašnjim urbanim prilikama i razmatranje hrvatske arhitektonske produkcije od 2000. do 2003. unutar suvremenih europskih kretanja. Za razliku od prijašnjih izdanja, kada se davao pregled arhitektonske produkcije, ovogodišnja središnja izložba Salona pruža pregled najboljih ostvarenja u spomenutom razdoblju.</p>
<p> Stoga su organizatori pozvali neutralnog selektora, talijanskog arhitekta i kritičara Stefana Boerija i potpuno mu prepustili odabir radova. Od pristigloga 441 rada Boeri je za izložbu odabrao njih 75, mahom radova mladih autora, od kojih je 65 u konkurenciji za nagrade. Dobitnike velike nagrade 38. zagrebačkog salona i tri jednakovrijedne Organizacijski će odbor proglasiti i dodijeliti na otvorenju. </p>
<p>Novost 38. zagrebačkog salona, za koju se organizatori nadaju da će postati tradicija, jest i izložba prethodnog dobitnika Velike nagrade. Tako će u sklopu središnje manifestacije u Gliptoteci biti postavljena popratna izložba »Zadarski magnificat« Nikole Bašića, dobitnika Velike nagrade na 35. zagrebačkom salonu, posljednjem posvećenom arhitekturi. Istoga dana, u četvrtak, u 21 sat u Klubu arhitekata otvaraju se izložba istraživačkog laboratorija talijanske skupine »Multiplicity«, skupine izbornika Stefana Boerija i prostorna instalacija Ivane Franke »Transparent« na istome mjestu.</p>
<p> Likovni dio Salona popratit će i izložba grafizama britanske umjetnice Helene Binet »Misliti arhitekturu«, od 12. prosinca u Klubu arhitekata, te cvjetna instalacija Darka Fritza »404 Moved Temporarily« na sjevernoj strani Ulice Hrvatske bratske zajednice. </p>
<p>U sklopu popratnih predavanja za spomenuti je predavanje izbornika Boerija u petak u ZKM-u, razgovor o temi »Granice, druga strana globalizacije« dan poslije u Europskome domu te seminar »Nelegalna izgradnja - hrvatska i talijanska iskustva« 16. prosinca u Novinarskom domu. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Wilder napokon na hrvatskoj sceni</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Zbog jednostavnosti pristupa i načina na koji Thornton Wilder razmišlja o scenskoj imaginaciji, smatram da bi svaka kazališna sredina trebala vidjeti njegove komade, rekao je redatelj Rene Medvešek u utorak na novinarskoj konferenciji objašnjavajući odabir Wilderove drame »Naš grad« što će se premijerno izvesti u Zagrebačkom kazalištu mladih u petak.</p>
<p> Medvešek je podsjetio kako se Wilder u Hrvatskoj igrao samo jedanput, 1954. u amaterskoj predstavi Studentskoga eksperimentalnog kazališta u Zagrebu te kako je ta drama, nastala ranih četrdesetih, unatoč popularnosti i igranosti bila često pogrešno shvaćena zbog inovacije na planu forme. Novost koju je Wilder unio u američku dramu bio je scenski minimalizam i način vođenja radnje, što potpuno odgovara Medvešekovoj estetici. Začetnik afirmativne drame u »Našem gradu« pokazuje svijet običnih ljudi i sudbina koje su svima poznate i bliske, gdje junaci spoznaju i ispravljaju svoje pogreške i prihvaćaju vlastito mjesto pod suncem. </p>
<p>U postavu je uključen gotovo cijeli ansambl ZKM-a, djeca iz Učilišta Dramskog studija ZKM-a, te mladi glumci čija karijera tek započinje - Marko Makovičić i Kristina Krepela kao i mlada glazbena suradnica Kristina Bjelopavlović. Kristini Krepeli, koja je uloge ostvarivala na Dubrovačkim ljetnim igrama, ovo je prvi put da glumi u nekom drugom kazalištu i prema njezinim riječima ispunio joj se životni san kad je dobila ponudu raditi s Reneom Medvešekom. Glumac Rajko Bundalo izjavio je da ga nakon trideset godina profesionalne karijere jedan komad doveo do otkrića što čudo od kazališne scene uistinu jest - grobnica povijesti u kojoj redatelji i kazališna ekipa tu povijest oživljuju ili potkopavaju. </p>
<p>K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Unesco nije odbio Arenu za svoj registar </p>
<p>Trebalo bi ponoviti kandidaturu pulske Arene za Unescov registar svjetske spomeničke baštine , rekla je Vesna Girardi-Jurkić </p>
<p>PULA, 25. studenoga</p>
<p> - Prema izvornim dokumentima koji su objelodanjeni uz suglasnost Unesca jasno je da upis pulskoga Amfiteatra u registar svjetske spomeničke baštine nije odbijen, nego je odgođen, i to zbog stručnih razloga i želje Unesca da se pulska Arena stavi u kontekst drugih amfiteatara. Kandidatura se može ponoviti, rekla je uz ostalo dr. Vesna Girardi-Jurkić u utorak prilikom predstavljanja 9. broja časopisa »Histria Antiqua«. </p>
<p> Girardi-Jurkić izrazila je nadu da će nova vlada i Ministarstvo vanjskih poslova potaknuti Grad Pulu da obnove kandidaturu Arene i drugih pulskih arheoloških spomenika za upis u Unescov registar. U novome broju »Histrie antique« objavljeni su nakon 15 godina radovi s prvog znanstvenog skupa održanog u lipnju 1988. pod nazivom »Tri arene: Pula, Verona, Rim«.</p>
<p> Istom prigodom, predstavljajući novi časopis dr. Emilio Marin, direktor Arheološkog muzeja u Splitu, na osnovi predočene građe u časopisu ustvrdio je kako očito nema dvojbe da je na revitalizaciji Arene prije nepunih 20-ak godina rađeno sustavno na znanstvenim načelima i odgovorno, te da je i zbog toga ukupni rezultat kvalitetan.</p>
<p> Tim koji je radio na revitalizaciji Arene, pristupio je očito poslu po svojim svjetonazorima temeljenim na uvidu u prethodne zahvate, koji su također temeljito obrađeni u časopisu, što ne znači da druga ekipa ne bi pristupila drukčije. Naspram svojedobnih osporavanja zahvata u Areni, najbitnije je da je uravnotežena njezina funkcija kao spomenika i suvremene pozornice uklopljene u živo urbano tkivo na kojoj su se kao i prije dvije tisuće godina odvijali razni spektakli - ocijenio je Emilio Marin. Pritom je spomenuo i dvojbe koje su trenutno u žarištu javnosti oko daljnjih zahvata i u Dioklecijanovoj palači kao i o ostacima amfiteatra u Saloni. </p>
<p>Predstavljanje najnovije broja časopisa »Histria Antiqua« je uvod u međunarodno arheološko savjetovanje »Ekonomija i trgovina kroz povijesna razdoblja« koje ove srijede počinje u Puli i traje do subote uz sudjelovanje 50-ak znanstvenika iz brojnih europskih zemalja.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Hajduk se uzda u strpljenje, sreću i loš Romin dan </p>
<p>Hajduk svoju priliku vidi u tome da što dulje drži rezultat 0-0, a anuliranje Romine prednosti tražit će kroz kontranapade i prekide / »Treba se koncentrirati na igru, pružiti svoj maksimum te pristupom i borbenošću zadovoljiti navijače. No, svi moramo biti strpljivi, a mi na travnjaku oprezni. Moramo pokazati da smo prava momčad. Sigurno ćemo igrati drukčije nego u Rimu, ali nećemo srljati«, kazao je Tomislav Rukavina </p>
<p>SPLIT, 25. studenoga</p>
<p> - Prije uzvrata u četvrtak protiv Rome u uzvratnom dvoboju 2. kola Kupa Uefe igrači Hajduka umjereni su optimisti. Svjesni su kvalitete Rimljana, ali i činjenice da im rezultat 0-1 otvara vrata senzaciji. Naoružavaju se »bijeli« strpljenjem i pune akumulatore samopouzdanja kako bi u četvrtak pred prepunim gledalištem odigrali partiju snova. </p>
<p>Na Olimpicu je Tomislav Rukavina pokazao da je istinsko pojačanje Hajduka, vrhunski je zapovijedao obranom. U Splitu ga u četvrtak čeka mnogo posla, a s obzirom na to da je dobro upoznat s Rominim načinom igre (tri godine igrao za Veneziju) pred uzvrat kaže: </p>
<p>- Roma je favorit, vrlo je kvalitetna momčad i ima pozitivan rezultat. Mi ćemo u Splitu morati igrati drukčije i dat ćemo im više prostora nego u Rimu. Međutim, moramo biti strpljivi, jer Roma sve kažnjava. Vidite da u svom prvenstvu sve gazi, kaže Rukavina. </p>
<p>Hajduk svoju priliku vidi u tome da što dulje drži rezultat 0-0, a anuliranje Romine prednosti tražit će kroz kontranapade i prekide. Sigurno je da će među najzaposlenijima na travnjaku biti Rukavina, koji nam je približio svoja razmišljanja: </p>
<p>- Treba se koncentrirati na igru, pružiti maksimum i navijače zadovoljiti pristupom i borbenošću, No, svi moramo biti strpljivi, a mi na travnjaku oprezni. Moramo pokazati da smo prava momčad. Sigurno da ćemo igrati drukčije nego u Rimu, ali nećemo srljati. </p>
<p>I dok će Rukavina voditi bitku s Rominim napadačima, Dragan Blatnjak će vjerojatno biti u vrhu napada. Od Vulićeva igrača od povjerenja očekuje se da napravi ono što se u talijanskoj ligi nije dogodilo već 685 minuta, a to je da zatrese mrežu rimske momčadi. Blatnjaku je ova sezona prva na međunarodnoj sceni:</p>
<p>- Gledali smo videozapise i nismo pronašli nijednu manu ili slabost u Rominoj igri. Stvarno djeluje i igra moćno. U Rimu sam osjetio što znači biti nogometaš i stvarno je bio gušt istrčati na Olimpico. Veselim se uzvratu, a ne treba više ponavljati da je Roma favorit. Borit ćemo se i pokušati pronaći svoje zrno sreće. Navijači moraju biti strpljivi, kao i mi. Prvi sam put doživio ovu ludnicu za ulaznicama, a da sam ih imao 2000 bilo bi mi ih malo. </p>
<p>I Rukavina i Blatnjak slažu se da u Rominoj momčadi ima niz vrlo kvalitetnih igrača, ali obojica su istaknula da je Emerson ključni igrač Capellove momčadi, premda Totti uživa status božanstva. </p>
<p>- Emerson je Capellova produžena ruka na travnjaku. Impresionira igrom, njihov je najkompletniji nogometaš. O Emersonu ovisi Romina igra, uglas će Blatnjak i Rukavina. </p>
<p>Dva dana prije utakmice Splitom se proširila priča da je iz zoološkog vrta na Marjanu ukraden vuk (Romin simbol) te da će ga dovesti na uzvratnu utakmicu. Vijest je izazvala paniku, a analogija nas je odmah vratila u 1984. godinu, kad je na travnjaku zaklan pijetao, simbol Tottenhama, u polufinalu Kupa Uefe na Poljudu. Hajduk bio rigorozno kažnjen. No, iz zoološkog vrta demantiraju tu priču. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatska perspektiva - igranje u Austriji</p>
<p>Pred hrvatskim je nogometom subotnje izvlačenje skupina za EP u Portugalu 2004. godine, a ubrzo i za kvalifikacije za SP. Uz to, uskoro je i vrijeme licenciranja klubova za nastup u Europi, a budući da se na nogometnoj infrastrukturi u Hrvatskoj ne poduzima skoro ništa, izlaz je u igranju u susjednim državama </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Plasmanom nogometaša na EP Hrvatski je nogometni savez zatrpan čestitkama. No, unatoč razlozima za slavlje koje Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, ne prestaje ponosno isticati, žureći usput s Draženom Ladićem u Lisabon na inspekcijsko putovanje po Portugalu, prvi čovjek Saveza Vlatko Marković kao da je u nekom drugom, i to »crno-bijelom« filmu. Njegov se istup na konferenciji za novinstvo sveo na onu latinsku: »Ne bacajte biserje pred svinje.«: </p>
<p>- Kako ne bih bio deprimiran!? Jedna smo od pet zemalja koje na EP imaju i A i mladu selekciju, a reprezentacija nam je uvažavana na svakom koraku. No, kad se sjetim kakav je stav vlasti prema nogometu i sportu općenito i u kakvim se uvjetima u nas radi, pogotovo s mladima, te da je glavno, zapravo jedino izvorište igrača amaterski nogomet bez ijednoga specijaliziranog centra, dođe mi muka. Koliko još nogomet i sport moraju napraviti da bismo zaslužili pozornost mjerodavnih? Posebno je naglasio kako je neraspoložen kad se vrati s putovanja na kojima, u svojstvu člana tehničke komisije Uefe, ima dužnost otvaranja raznih trenažnih centara i kampova: </p>
<p>- Dobro da u doigravanju nismo dobili Latviju, čiji dobri rezultati nisu slučajni. Da samo znate kakav sam tamo nedavno nogometni centar otvorio, s pet igrališta s umjetnom travom, dvoranom nogometnih dimenzija, itd. Svi nešto grade, podižu i planski ulažu, a u nas nailazimo na maćehinski odnos prema sportu na koja god vrata zakucamo. Najradije više nikamo ne bih putovao, da ne vidim što drugi rade i imaju. </p>
<p>Markovićevo neraspoloženje u trenutku kad bi trebao razmišljati o predstojećim danima, pogotovo suboti, kad se u Lisabonu u podne izvlače skupine EP-a, nije bez razloga. Samo se nadovezalo na prethodnu temu koja se bavila pitanjem kako u Hrvatskoj napreduju pripreme za obavezno licenciranje naših klubova, u sklopu Uefine akcije podizanja standarda nogometne infrastrukture. Riječ je o imperativnoj mjeri, koja se primjenjuje od iduće godine, jer se bez licence klubovi neće moći natjecati u europskim i kupovima i domaćim natjecanjima, od Prve do Treće lige. Dakako s modificiranim, ublaženim mjerilima. </p>
<p>Iz izlaganja Ivančice Sudec, specijalistice Saveza o temi licenciranja, nudilo se mnogo preciznih podataka. Dakako, u svima se govorilo o stanju u nas, koje se, kako kažu analize, previše ne miče prema naprijed. Čak je u tom pogledu i vječni optimist Srebrić na trenutak pokleknuo, govoreći kako je nešto ipak učinjeno. Rekao je da su na dva stadiona oličene ograde. </p>
<p> - Neće čuditi budu li reprezentacije, pa i klubovi svoje međunarodne utakmice igrali u Austriji, zavapio je Marković, napuštajući skup. </p>
<p>Prava je sreća da postoji Srebrićev optimizam zadjenut u Euripidovu izrečicu: »Nikad se nemoj zamoriti pomažući državi.« Odmah je za podizanje morala iz tajnog džepa izvadio ceduljicu s popisom svih koji bi željeli igrati s Hrvatskom. Tako je uz poziv na siječanjski turnir u Hong Kongu (od 21. do 31. siječnja 2004.) dodao da bi od 5. do 15. siječnja 2004. Kinezi željeli udomiti Hrvate u tri, četiri utakmice. Ponovno je osnažen poziv za susret s Meksikom početkom godine u SAD-u. Zatim slijede susreti sa Švedskom i Rumunjskom te najvjerojatnije Austrijom. Pitanje je međutim što će Hrvatskoj donijeti subotnji lisabonski ždrijeb skupina za EP, kojem će nazočiti delegacija HNS-a u sastavu Marković, Srebrić, Barić, Vrbanović, Uljan, ali i ždrijeb u Frankfurtu 5. prosinca za kvalifikacije za SP. Ovisno o tome, znat će se kad će se igrati s Englezima, Nijemcima... </p>
<p>Uzgred, prva polovica prosinca rezervirana je za sjednice svih komisija saveza zbog priprema za sjednicu Izvršnog odbora HNS-a 16. ili 18. prosinca. Tada se, među ostalim, očekuje da se članovi hrvatske nogometne vlade i javno većinski deklariraju o Bariću kao pogodnom izboru za Portugal, kad su već neki od njih tražili njegovu imperativnu smjenu. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamova (ne)realna vjera u prolaz</p>
<p>»Sjetite se prošle godine kada nas je Fulham u Zagrebu pobijedio sa 3-0. U uzvratu smo prvi postigli gol i potom je Olić imao priliku. Dakle, nada postoji... A Fulham je ipak jača momčad od Dnjipra«, naglasio je Niko Kranjčar</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Kako li je samo uvjerljivo djelovao Zdravko Mamić kad je pred novinarima zagrmio da će Dinamo u Ukrajini sasvim ozbiljno loviti plasman u 3. kolo Kupa Uefe i da je takav scenarij i te kako izvediv. Hm, kakav neupućeni promatrač bi, slušajući maksimirskog dopredsjednika, doista mogao pomisliti kako su Dinamovi nogometaši u prvome dvoboju stvorili takvu rezultatsku zalihu kakvu ne bi dostigla niti nekakva All-star selekcija ukrajinske lige, a kamoli Dnjipro.</p>
<p> No, stvarnost je pomalo drukčija. Taj je Dnjipro prije tri tjedna čvrstim bunkerom amortizirao ionako plahe Dinamove napade i pritom, iz kontranapada, dvaput zaljuljao »plavu« mrežu za konačnih 0-2. Maksimirski je vratar u obje akcije bio sâm na vjetrometini, doista se pretvorivši u »lakoga samca«, s obzirom da su preostala tri člana naoko stabilnog četverca napustili čamac i - zaplivali... Dva ukrajinska kontranapada relativno su lako protutnjala kroz maksimirsku obranu. Kako god bilo, energična Mamićeva retorika i vjera u prolaz u uzvratnoj utakmici u četvrtak (17 sati po hrvatskom vremenu) u Dnjipropetrovsku, kakvu smo primijetili i kod samih igrača, vrlo su pohvalni.</p>
<p> Činjenica je, međutim, da su Ukrajinci vrlo dobra momčad i da se oslanjaju na jedva gledljivi bunker, vrebajući svoju priliku iz kontranapada. I posve je jasno da je takav obrambeni zid i te kako teško probiti. I upravo ovdje, dakle, dolazimo do Mamićevih - dvostrukih mjerila. Upravo se on, naime, nalazi u skupini glavnih kritičara i zazivača smjene izbornika Otte Barića, pozivajući se pritom na »argument« kako je ovaj izbornik »doveo reprezentaciju u situaciju da mora strepiti za plasman na EP«, dodajući da se Hrvatska morala lakše obračunati sa Slovencima u dodatnim kvalifikacijama. No, nije li u svemu ovome uočljiva gotovo neizbježna analogija i sa samim Dinamom? Nije li se i Dinamo morao - lakše obračunati s Dnjiprom? Jer, i »plavi« su sad u situaciji da moraju strepiti za prvo mjesto u hrvatskom prvenstvu i za plasman u 3. kolo Kupa Uefe. Gledajući pojedinačnu kvalitetu igrača, čini se da je slovenska selekcija u odnosu na hrvatsku isto što i Dnjipro u odnosu na Dinamo.</p>
<p> Sve u svemu, maksimirski su nogometaši posrnuli i u nedjeljnoj prvenstvenoj utakmici u Gradskom vrtu, gdje ih je Osijek pobijedio sa 3-2, »podarivši« im prvi prvenstveni poraz ove sezone.</p>
<p> - To nam se dogodilo u najnezgodnije vrijeme, naglasio je Dinamov kapetan Niko Kranjčar. - Ali, dignut ćemo se. Neovisno o tome tko će proći u 3. kolo, bitno je da dobrom igrom u Dnjipropetrovsku vratimo samopouzdanje koje nam je sad narušeno. Svaki se sportaš nada uspjehu, pa tako i mi. Uostalom, sjetite se prošle godine kada nas je Fulham u Zagrebu pobijedio sa 3-0. U uzvratu smo prvi postigli gol i potom je Olić imao priliku. Dakle, nada postoji... A Fulham je ipak jača momčad od Dnjipra. U svemu će ovome velikoga utjecaja imati i sreća. Istina je da su Ukrajinci favoriti, ali ako nas krene, mislim da smo sposobni dostići rezultatski zaostatak iz prve utakmice.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Milan, Chelsea i Manchester korak do osmine finala </p>
<p>Branitelj naslova europskog prvaka Milan u prošlom je kolu u završnici uspio stići do sva tri boda na gostovanju u Bruggeu te si tako znatno olakšati zadatak u Amsterdamu. Naime, milanskim »crveno-crnima« odgovara i bod protiv Ajaxa </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Dva kola prije kraja natjecanja po skupinama nogometne Lige prvaka bila su poznata dva sigurna sudionika osmine finala, a nakon petoga kola postoji mogućnost da se Realu i Juventusu priključi još nekoliko klubova. </p>
<p>Skupina E </p>
<p>Iz skupine E nadomak su prolasku u drugi krug Stuttgart i Manchester United, kojima je potreban samo po bod kako bi i teoretski osigurali jedno od prva dva mjesta u skupini. Vodeći sastav njemačkog prvenstva, koji na terenu sjajno predvodi kapetan Zvonimir Soldo, plasirat će se u osminu finala čak i ako ne pobjedi na svom stadionu škotski Rangers, za taj je uspjeh Stuttgartu dovoljan i bod. U slučaju da Rangersi ne svladaju Stuttgart, Manchester United bi se čak i u slučaju poraza u Ateni od Panathinaikosa kvalificirao među 16 najboljih. Grčki je sastav u prva četiri kola osvojio tek bod i tako izgubio sve izglede za prolazak u osminu finala, ali još može dostići Rangerse na trećem mjestu i nastaviti natjecanje u Europi kroz Kup Uefe. </p>
<p>Skupina F </p>
<p>Madridskom Realu bi se kao drugi sastav u osmini finala iz skupine F već u srijedu mogao priključiti Porto. Prošlosezonski osvajač Kupa Uefa za taj rezultat treba svladati na svom Antasu na papiru mnogo slabiji sastav Partizana. Predstavnik Srbije i Crne Gore izgubio je oba svoja dosadašnja dvoboja na gostovanjima pritom ne postigavši niti pogodak pa se prolazak Porta čini kao gotova stvar, tim više što njihov glavni suparnik za drugo mjesto Marseille zaostaje za četiri boda. Usto je i lošiji u međusobnom omjeru, u srijedu igra protiv Reala, a idućeg ga vikenda očekuje i veliki obračun u domaćem prvenstvu protiv na jugu Francuske omraženog Paris Saint-Germaina, odnosno Vedran Runje i suigrači vjerojatno su već usmjerili misli prema nedjelji dok je utakmica u srijedu »nužno zlo«. </p>
<p>Skupina G </p>
<p>Londonski Chelsea nakon dva je uspjeha protiv Lazija uvjerljivo zasjeo na čelo skupine G i osigurat će ulazak među najboljih 16 čak ako osvoji i samo bod na svom terenu protiv praške Sparte. Za drugo mjesto vodit će se velika borba između preostala tri sastava, a veliki favorit uoči početka natjecanja, Lazio kreće s najlošije pozivcije tako da više nema pravo na pogrešku. Prvu utakmicu koju moraju pobijediti rimski »nebesko-plavi« igraju na svom Olimpicu protiv Bešiktaša.</p>
<p>Skupina H</p>
<p>Branitelj naslova europskog prvaka Milan u prošlom je kolu u samoj završnici uspio stići do sva tri boda na gostovanju u Bruggeu te si tako znatno olakšati zadatak u Amsterdamu. Milanskim »crveno-crnima« odgovara i bod protiv »kopljanika«, ali i to će biti težak zadatak s obzirom na formu koju u posljednje vrijeme pokazuje mladi i talentirani sastav Ajaxa. Posebna opasnost za već ostarjelu obranu Milana bit će iznimno hitri i vješti Wesley Sneijder, Rafael van der Vaart i Zlatan Ibrahimović. </p>
<p>Celta iz Viga nakon nedjeljnog je poraza sa 0-2 od Athletica iz Bilbaoa u prvenstvu Španjolske stigla u zonu gdje joj prijeti ispadanje, no u Ligi prvaka stoji mnogo bolje. U slučaju da pobjedi Club Brugge na svom Balaidosu u petom kolu, Celta će se u posljednjem kolu u izravnom dvoboju protiv Milana na San Siru imati priliku plasirati u osminu finala.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Červar: »Ne možemo prihvatiti da se grade samo kulturni objekti «</p>
<p>»Djeci i mladima trebamo usaditi entuzijazam za kojim svi čeznemo. Sport je mnogima bio dodatna snaga. Kao najviši oblik socijalizacije sport razvija etičke norme i ne dijeli ljude« rekao je u ime svih laureata Lino Čerar</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Odbor Državne nagrade športa »Franjo Bučar« ove je godine dodijelio čak 14 nagrada - dvije za životno djelo i 12 godišnjih. Ta »inflacija« nagrada nije ostala bez komentara među uzvanicima, baš kao i pojedine nagrade koje sa sportom i istinskim sportskim zaslugama imaju vrlo malo veze. Svi su se, tako, nasmijali na duhovitu konstataciju kako u dvorani nazočni Dragutin Šurbek nikad nije dobio nagradu »Franjo Bučar« jer vjerojatno ne udovoljava kriterijima. Šurbek je, naime, osvojio »samo« 37 medalja na svjetskim i europskim prvenstvima u stolnom tenisu. Druga najčešća opaska vezana uz dobitnike nagrade jest ona da je očito »dovoljno samo prošetati Kineziološkim fakultetom u Zagrebu da bi se ušlo u najužu konkurenciju za dobijanje nagrade«. Također je je poprilično neobično da je među 12 dobitnika godišnje nagrade tek jedna aktivna sportašica iz porodice olimpijskih sportova, Nataša Vezmar (»Iznenađena sam nagradom, tekvondoaši su, obično, uvijek zadnji na redu«). Previše nelogičnosti i da bi ova nagrada mogla opstati i zadržati svoj ugled bez bitnih preinaka.</p>
<p>Najzanimljiviji od svega bio je, pak, govor rukometnog izbornika i novopečenog saborskog zastupnika Line Červara, koji se u ime svih laureata zahvalio na nagradi, nakon čega mu je u kuloarima dodijeljen epitet »novi Bučar«. Červar je između ostaloga rekao: </p>
<p>- Ne želimo prihvatiti činjenicu da nije moguće donijeti pravi Zakon o sportu, kao ni to da mi nemamo veze s kulturom. Ne možemo prihvatiti da se grade samo kulturni objekti - poneki luksuzni i velebni - a da su nam sportski objekti nepotrebni. Djeci i mladima trebamo usaditi entuzijazam za kojim svi čeznemo. Sport je mnogima bio dodatna snaga. Kao najviši oblik socijalizacije sport razvija etičke norme i ne dijeli ljude... Pobjeda je imperativ u svim područjima života, no pobjeda nije uvijek znak uspješnosti u sportu i životu. Mi dobitnici nagrade priznati smo u svom gradu i u svojoj domovini, a to je jako teško... </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Ne lažem, Penn mi je rekao da je bio umoran«</p>
<p>Dražen Anzulović je priznao kako bi sada drukčije slagao momčad nego u srpnju kada je birao igrače za novu sezonu</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - U »tornju« se u utorak malo govorilo o Partizanu, suparniku Cibone VIP u 4. kolu Eurolige na gostovanju u Beogradu u četvrtak. </p>
<p>Trener cibosa Dražen Anzulović potrošio je gotovo sat vremena u svojevrsnom »brainstormingu« s novinarima, razgovarajući o igrama njegove momčadi, odnosu s igračima i problemina koji su se nadvili nad momčad hrvatskog doprvaka... </p>
<p>Nakon dvoboja protiv Reflexa u kojem su košarkaši Cibone »čudesno« izgubili nakon vodstva sa 20 koševa prednosti, moglo se zaključiti da je pred Anzulovićevom momčadi zanimljiv tjedan. Izjave Cibonina stratega nakon utakmice kako od nekih igrača nije dobio ono što je očekivao te kako je Penn zbog umora tražio izmjenu u sedmoj minuti, navodile su na zaključak da tu nije kraj pričama iz »tornja«. Nakon utakmice Anzulović je održao sastanak s igračima. </p>
<p>- Pokušao sam utjecati na neke promjene, ali nisam siguran da sam postigao željeni učinak. Htio sam ući u dubinu problema, zbog čega momčad toliko oscilira, ali nisam dobio povratnu informaciju. Mislim da igrači prebacuju odgovornost. Traže alibi na terenu i izvan njega, no to nigdje ne vodi, jer ako momčad ne »rinta« ne terenu 40 minuta nema pobjede, kazao je Anzulović. </p>
<p>Na njegovu je izjavu o Pennovu umoru sâm igrač odgovorio kako nije umoran, već ima snage za 40 minuta igre. Na to je reagirao Anzulović: </p>
<p>- Govorio sam istinu, ako hoćete možemo pregledati snimku kako bismo utvrdili tko je što rekao. O meni se sad može zaključiti da sam lažac, a to je zbilja previše. Penn mi je kazao da je umoran, uostalom od Zadra do Reflexa imao je jedan trening. </p>
<p>Potegnulo se pitanje i nositelja igre i vođe momčadi. </p>
<p>- Nositelji igre trebali bi biti Penn, Rimac, Golemac i Žižić. Ako govorimo o vođi na terenu, to se ne može odrediti deklarativno. Penn i Rimac bi to trebali biti, ali zasad, jedan to hoće, a drugi neće. Što se tiče Sesara, prekasno se priključio momčadi da bi se nametnuo, kazao je Anzulović koji je priznao kako bi sada slagao momčad drukčije nego u srpnju: </p>
<p>- Previše sam očekivao od nekih igrača, trebaju mi karakterni igrači. Cibona ima kvalitetu, ali se igrači moraju stalno dokazivati. </p>
<p>Na pitanje o brojnim izmjenama u momčadi, Anzulović je odgovorio: </p>
<p>- Do poluvremena ću uvijek izmijeniti desetoricu, tražeći najraspoloženije. To je koncept od kojeg neću odstupiti. </p>
<p>Jedan je kolega doveo do apsurda stalne Anzulovićeve rošade, računajući kako se od 12 igrača mogu složiti čak 792 petorke na terenu. Naravno, kad bi za to bilo vremena u 40 minuta. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U polufinalu nema favorita </p>
<p>Jadran i Mladost odigrat će polufinalni dvoboj na Poljudu u 19 sati, a Primorje i Jug susrest će se u 20.30 na Kantridi </p>
<p>SPLIT, 25. studenoga</p>
<p> - U srijedu se igraju polufinalne utakmice Hrvatskoga vaterpolskoga kupa, a za oglede Jadran - Mladost (19 sati, Poljud) i Primorje - Jug (20.30 sati, Kantrida) može se kazati da favorita nema.</p>
<p> To su u ovom trenutku naše najbolje momčadi i za koplje odskaču po kvaliteti od ostatka klubova. </p>
<p>Splitski je ogled zanimljiviji, jer igraju stari suparnici, iako su oba kluba u novom ruhu. Jadran trenira zemljotresni trener Dragan Matutinović, a okupio je niz igrača (Sarić, Oreb, Školneković, Đogaš) s kojima je osvajao trofeje u drugom splitskom klubu POŠK-u. Mladost, pak, vodi debitant na prvoligaškoj sceni Milorad Damjanić, a nema više Šimenca, Štritofa i Vićana. Prije dvadesetak dana mladostaši su na Poljudu »potopili« jadranaše sa 8-5. Stoga Matutinović kaže: </p>
<p>- Nama je u Splitu najvažnije pobijediti, makar s pogotkom prednosti. Želim vidjeti pomak u našoj igri, prije dvadesetak dana lakoćom su nas pobijedili. </p>
<p>Tada smo primili četiri pogotka s dva metra od Čomakidzea i dva iz rekontre. Mnogo smo radili baš na tim detaljima u igri i zanima me hoće li moji igrači »zatvoriti« njihova »sidruna«. </p>
<p>Medijska uvertira splitskoj utakmici prošla je u sugestivnom razmišljanju »žabaca« da je kazna neigranja Vjeki Kobešćaku tempirana kako bi Mladost bila oslabljena baš protiv Jadrana. </p>
<p>- Ne želim komentirati gluposti. Čude me izjave o namještenoj kazni. Našeg je igrača Bošković zbog nesportskog ponašanja na utakmici kaznio disciplinski sudac, a zatim sam ga ja dodatno kaznio. Pa, moramo odgajati sportaše. Pitam se zašto je Mladost nervozna kad je dosad sve pobjeđivala, kaže Matutinović. </p>
<p>Dubrovački jugaši, poneseni subotnjim uspjehom u Euroligi protiv Honveda, momčadi vaterpolskih zvijezda, žele u Rijeci ostvariti rezultat koji im omogućava miran uzvrat. Malo im nelagode stvara bolest ljevorukog Kržića, ali i Primorje će nastupiti bez reprezentativca Burića. Mladi je i daroviti Jugov trener Emil Nikolić rekao: </p>
<p>- Emocionalno smo ispražnjeni nakon velike igre i pobjede protiv Honveda. </p>
<p>Problem predstavlja bolest iskusnoga Kržića, koji je u subotu odigrao utakmicu karijere. Primorje je poželjniji protivnik od Jadrana ili Mladosti, a želja nam je da već u Rijeci ostvarimo rezultat koji širom otvara vrata finala. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>CROP pomaže zagrebačkoj kandidaturi za SP </p>
<p>»Tjedan dana prije zagrebačkog turnira održava se i ITTF Pro Tour u Ateni. Očekuje se nastup cijele stolnoteniske elite koja će, nadamo se, svratiti i do Zagreba«, kazao je direktor turnira Ivo-Goran Munivrana </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Zagreb je početkom ove godine bio domaćin možda najjačega stolnoteniskog turnira svih vremena. Gotovo da nije bilo igrača koji nešto znači u svjetskom »pingiću«, a da tih dana svoje znanje nije pokazivao za stolovima u Domu sportova. Organizatori osmog izdanja Međunarodnog prvenstva Hrvatske, popularnog CROP-a, očekuju da će se slična situacija ponoviti od 21. do 25. siječnja sljedeće godine. </p>
<p>- Tjedan dana prije zagrebačkog turnira održava se i ITTF Pro Tour u Ateni. Bit će to generalna proba za Olimpijske igre, pa se očekuje nastup cijele stolnoteniske elite koja će, nadamo se, svratiti i do Zagreba, kazao je u uvodu predsjednik Hrvatskoga stolnoteniskog saveza i direktor turnira Ivo-Goran Munivrana, progovorivši potom i o nekoliko atraktivnih imena koja su već potvrdila dolazak u hrvatsku metropolu. </p>
<p>- U stolnotenisku se arenu nakon ozljede vratio veliki Jan-Ove Waldner, koji će na tom putu povratka doći i u Zagreb. </p>
<p>Siguran je i nastup svjetskog prvaka Wernera Schlagera, kao i Tima Bolla, koji je baš u Zagrebu 2001. postao europski prvak. Za Kineze se do posljednjeg trenutka ne zna koga će poslati, ali tko god dođe bit će među najvećim kandidatima za naslov.</p>
<p>Sljedeći CROP bit će posebno važan i zbog kandidature Zagreba za domaćinstvo Svjetskog prvenstva 2007. godine. Glavni je hrvatski grad među četiri kandidata (uz Chicago, Stockholm i korejski Jeju), između kojih će ITTF 3. ožujka sljedeće godine odlučiti o domaćinu najveće svjetske smotre. </p>
<p>- U stolnoteniskim krugovima ne daju nam previše izgleda, ali spremni smo primiti se organizacije. Brojne hrvatske stolnoteniske legende bit će naš adut, kao i Tamara Boroš, najbolja neazijska igračica svijeta. Jedina slaba točka nam je prazna dvorana. Zato nam je ITTF postavio uvjet da posljednja dva dana CROP-a u dvorani mora biti minimalno 1500 gledatelja, naglasio je Munivrana, dodavši:</p>
<p>- Do prije dvije, tri godine bilo je relativno lako dobiti organizaciju SP-a ili EP-a. No, nakon EP-a u Zagrebu i SP-a u Parizu, koji su prvi put prenošeni na Eurosportu, sponzori su doživjeli veliku promociju i zanimanje je znatno poraslo. </p>
<p>Zato je ovo povijesna prilika za Zagreb, ubuduće će biti znatno teže dobiti domaćinstvo, zaključio je predsjednik HSTS-a. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska će u Veneciji pokušati ublažiti političku štetu zbog širenja jurisdikcije na Jadranu</p>
<p>Europska unija podržava samo stvaranje ribarskih zona, a jednostrane odluke ne rješavaju probleme, nego ih stvaraju, rekao je povjerenik Fischler/ Hrvatska smatra da će proglašenje ekološko-ribolovnog pojasa biti korisno za sve jadranske države, rekao je Ivan Šimonović/ Neslužbene najave govore da će Hrvatska u Veneciji morati dodatno objašnjavati zašto se odlučila na unilateralni potez, kad je Europska komisija prije godinu dana Vijeću ministara preporučila da EU mora zaštititi vlastiti riblji fond</p>
<p>VENECIJA, 25. studenoga (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja) </p>
<p> - Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Franz Fischler u utorak je u Veneciji, ne spominjući posebno ime Hrvatske, izjavio kako Europska unija podržava samo stvaranje ribarskih zona i osudio jednostrane odluke o tom pitanju. </p>
<p>Na ministarskoj konferenciji EU o održivom razvoju ribarstva na Sredozemlju, Fischler je rekao: »Nema nikakve sumnje da pristup koji predlažemo mora biti u skladu s Konvencijom UN-a i Pomorskim zakonom, posebice kada je riječ o zatvorenim i poluzatvorenim morima i pravu zemalja koji nemaju neke prednosti zbog zemljopisa. Suradnja je srce naše Konvencije. Bilo koja rasprava o tome tko ima pravo proglasiti jurisdikciju na moru po međunarodnom pravu je kontraproduktivna. Naša je zadaća da organiziramo suradnju na najbolji način na koji možemo«, naglasio je Fischler. </p>
<p>»Naš pristup mora biti osjetljiv na geopolitičke specifičnosti svake podregije. Želio bih požuriti zemlje koje graniče na Jadranskom moru da učine sve napore, kako bi međusobno surađivale i postigle dogovor u tom osjetljivom području. Jednostrane odluke šalju krive signale i stvaraju probleme, a ne rješavaju ih«, izjavio je Fischler.</p>
<p>Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović izjavio je kako je održao bilateralne sastanke s talijanskim i slovenskim predstavnicima, a prema njegovim riječima, ni jedna strana nije imala ništa protiv da se na proljeće sljedeće godine u Hrvatskoj održi poseban sastanak svih zemalja na Jadranu oko zajedničkog gospodarenja tim morem. Zamoljen da komentira govor povjerenika Europske komisije za poljoprivredu, Šimonović je izjavio kako je taj govor sastavljen iz »slatkih i gorkih dijelova«. Također je rekao kako ne stoje kritike da je Hrvatska svoj potez proširenja jurisdikcije na Jadranu izvela nekoordinirano. Razgovori o tom pitanju nastavljaju se i drugog dana ministarskog sastanka EU-a u srijedu u Veneciji.</p>
<p>»Hrvatska želi što prije biti domaćin sastanka o zaštiti i gospodarenju Jadranom i nastaviti razgovor sa svim zainteresiranim zemljama, jer smatra da će proglašenje ekološko-ribolovnog pojasa biti korisno za sve jadranske države«, rekao je Šimonović prije početka skupa. </p>
<p>Na sastanku u Veneciji, Hrvatska će pokušati ublažiti političke štete koje je pretrpjela zbog proširenja jurisdikcije na Jadranu, jer je taj potez naišao na negodovanje Italije i Slovenije te predstavnika Europske komisije. </p>
<p>Venecijanski sastanak ministara poljoprivrede EU-a trebao bi poslužiti donošenju zajedničke ribarske politike EU-a u svim europskim morima. Nacrt završne deklaracije predviđa uspostavu ribarskih zaštićenih zona do čega se treba doći dijalogom i koordinacijom. </p>
<p> Šimonović je izjavio da ne očekuje iznenađenja na sastanku, a na upit očekuje li pritisak zbog već donesene hrvatske odluke o ekološko-ribolovnom pojasu, rekao je da je lako zagovarati širenje jurisdikcije na moru. </p>
<p>»Od tog poteza koristi neće imati samo Hrvatske, nego i sve zemlje na Jadranu«, rekao je Šimonović. Potvrdio je da će se u bilateralnim razgovorima s Italijom razgovarati o mogućnosti dogovaranja izlovnih kvota iz zone koju je Hrvatska nedavno proglasila. </p>
<p>Kada je, pak, riječ o Sloveniji, Šimonović je istaknuo da ribarska politika između dvije zemlje funkcionira dobro, jer je dogovorena, a da se hrvatsko-slovenski problem svodi na neriješeno pitanje granice. Na upit novinara zašto Hrvatska proglašava pojas kad će ionako izlovne kvote određivati EU, Šimonović je odgovorio da će takve dogovore Hrvatska voditi s bolje nacionalne pozicije.</p>
<p> Slovenski ministar poljoprivrede Franci But izjavio je u Veneciji kako je Slovenija spremna nastaviti razgovore sa Hrvatskom oko zaštite Jadrana, jer je zaštita Jadrana »naš zajednički interes«. »Ne smijemo miješati dva pitanja, zaštite Jadrana i problema kojeg Hrvatska i Slovenija imaju oko utvrđivanja granice«, izjavio je But, dodavši, kako je Slovenija spremna sudjelovati na sastanku svih zemalja na Jadranu oko zaštite ribljeg fonda i gospodarenja njegovim resursima. But je još kazao kako je Slovenija spremna za rješavanje graničnog pitanja arbitražom, jer je, kako je dodao, prostora za dogovor izuzetno malo.</p>
<p> Sastanak o Jadranu inicirao je u Veneciji zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, i najavio da bi se mogao održati već u ožujku. Zaključeno je i da će se nastaviti bilateralni razgovori i pregovori s talijanskim i slovenskim predstavnicima, započeti u Veneciji. Hrvatska će inizistirati na nastavku multilateralnog razgovora, rekao je Šimonović. </p>
<p>Neslužbene najave govore o tome da će tijekom sastanka u Veneciji Hrvatska morati dodatno objašnjavati zbog čega se odlučila na unilateralni potez s obzirom na to da je Europska komisija još prije godinu dana Vijeću ministara EU-a uputila dokument u kojem je preporučila da EU mora zaštititi vlastiti riblji fond.</p>
<p> U tom se dokumentu naglašava važnost dogovaranja, a u jednom se dijelu dokumenta čak poimence spominju Hrvatska i Tunis kao primjeri zemalja sa specifičnom situacijom jer su im teritorijalna mora u zatvorenim morima, pa se predlažu i sporazumi o ribolovu.</p>
<p>Na sastanku ministara poljoprivrede o zaštiti mora Hrvatska nema svog ministra poljoprivrede Božidara Pankretića, koji je izostanak opravdao bolešću. Umjesto njega, u Veneciju je doputovao njegov pomoćnik za ribarstvo Ivan Katavić. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Robertson: O novoj hrvatskoj vladi sudit ćemo prema djelima </p>
<p>BEOGRAD, 25. studenoga</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a George Robertson rekao je kako NATO od nove hrvatske vlade očekuje suradnju s Haaškim sudom, izgradnju tržišne privrede i ubrzavanje gospodarskih i vojnih reformi. »Mi ćemo o budućoj hrvatskoj vladi suditi po onome što bude činila. Oni (HDZ) kažu da su snaga novog doba, da su napustili Tuđmanovo nasljeđe, da su suvremena konzervativna stranka. Nadam se da su u pravu i bolje je da su u pravu. Jer, nema budućnosti u ekstremizmu iz prošlosti«, rekao je Robertson koji u srijedu stiže u posjet Beogradu. </p>
<p>U intervjuu agenciji Beta rekao je i da atlantski saveznici žele da Srbija i Crna Gora postane sastavni dio euroatlantske obitelji, ali je upozorio kako »nema budućnosti za njih ako bi se vratile na nedemokratski i propali, poraženi ekstremni nacionalizam«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Clarku nedostaje novca za kampanju, Bush uvjerljivo vodi</p>
<p>Wesleyu Clarku je u nevolji priskočila pop zvijezda Madonna i održala večer prikupljanja novca za njegovu predsjedničku kampanju / Bush bi, prema telefonskoj anketi provedenoj među 1330 registriranih birača, osvojio 49 posto glasova, a iza njega je kandidat Demokratske stranke, general Wesley Clark sa 42 posto glasova</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Kada bi se američki predsjednički izbori održavali ovih dana, na njima bi pobijedio sadašnji predsjednik George W. Bush, rezultat je najnovije ankete među registriranim biračima koju tradicionalno zajedno provode Time i CNN. Bush bi, prema telefonskoj anketi provedenoj među 1330 registriranih birača od 18. do 19. studenoga, osvojio 49 posto glasova, a iza njega je kandidat Demokratske stranke, general Wesley Clark sa 42 posto glasova. U izravnom sučeljavanju s demokratskim kandidatima (Dick Gephardt, Joseph Lieberman i Howard Dean) Bush bi pobijedio s prednošću od 52 prema 39 posto. </p>
<p>Birači koji na izborima daju glasove demokratima, međutim, prednost daju guverneru Vermonta Howardu Deanu, a ne Wesleyu Clarku. Dean je nadmašio Clarka s 14 prema 12 posto glasova, a slijede demokrati senator Joseph Lieberman (11 posto), John Kerry (devet posto), Dick Gephardt (šest posto), zatim John Edwards i Al Sharpton, obojica po pet posto glasova. Dvojicu najistaknutijih demokratskih kandidata za predsjedničku utrku, Howarda Deana i Wesleya Clarka, inače, ovih dana muče neugodni problemi. The New York Times objavio je priču o Deanovom izbjegavanju odlaska u vojsku 1970. godine za vrijeme Vijetnamskog rata. Dvadesetjednogodišnji student sveučilišta Yale, Dean, na vojni poziv odgovorio je rendgenskim snimkama svog ortopeda sa zahtjevom da ga isključe iz vojne obuke zbog problema s kralježnicom. Radilo se o spondilozi, bolovima u donjem dijelu kralježnice koji se ponekad šire i na noge. </p>
<p>Priča o izbjegavanju vojne službe bila je uobičajena pojava u to vrijeme i ne bi privukla ničiju pažnju da se ne radi o čovjeku koji se danas, 33 godine kasnije, natječe da ga stranka nominira za predsjedničkog kandidata. Dean je dobio odgodu služenja vojnog roka, međutim, sam je u jednom intervjuu izjavio kako bi vjerojatno otišao u vojsku da nije spomenuo svoje zdravstveno stanje. »Istina je, nisam se baš žurio da uđem u vojsku«, priznao je Dean smatrajući kako iskustvo s vojskom ne bi trebalo bitno utjecati na njegov izbor. </p>
<p>Njegovi stranački protukandidati senator John Kerry i general Wesley Clark ne misle tako i upravo naglašavaju svoja vojna iskustva kao posebne adute. Da stvar bude gora, Dean je deset mjeseci nakon diplome, umjesto u vojsku, s istom dijagnozom otišao na skijanje u Aspen. Takva aktivnost, prema njegovim riječima, nije predstavljala opasnost za njegovu kralježnicu kao što bi to bile rigorozne vojne vježbe. Neugodnu sliku o tim događajima nije mogla opravdati čak niti Deanova majka Andree Maitland Dean, koja je izjavila kako ove pojedinosti iz prošlosti njezina sina »ne daju baš dobru sliku« u javnosti. </p>
<p>Wesley Clark, s druge strane, ovih dana ima problema sa svojom kampanjom. Prema riječima Johna Zogbyja, čelnika istoimene organizacije za ispitivanje javnog mnijenja, Clark ima veliki potencijal kao kandidat, međutim ima problema u ostvarenju svojih ciljeva. Nedostaje mu novca, ostao je bez nekoliko važnih osoba u svom stožeru i odlučio je nesudjelovati na predizbornim stranačkim sučeljavanjima u nekoliko važnih saveznih država; primjerice u Iowi gdje samo za minimalne šanse za prolazak na sastancima stranačkih izbornih odbora treba mjesece provesti na terenu. </p>
<p>Clark, veliki protivnik Busheve intervencije u Iraku, unatoč tome što posjeduje vrline koje tradicionalno nedostaju demokratima (poput sudjelovanja u Vijetnamskom ratu) mogao bi doživjeti neuspjeh upravo zbog takvih »tehničkih« problema. Prvi udarac zadao mu je Donnie Fowler, glavni menadžer njegove kampanje, a zatim je zaredao niz neuspjelih televizijskih rasprava. </p>
<p>Novine su izvukle i jednu njegovu izjavu, koja je iz današnje perspektive pravi gaf, izgovorenu tijekom republikanske večere u Arkansasu u svibnju 2001. godine. Clark je tada rekao: »Jako mi je drago da na čelu imamo tako velik tim, ljude kao što su Colin Powell, Don Rumsfeld, Dick Cheney, Condoleezza Rice ... ljude koje dobro znam, ili našeg predsjednika Georgea W. Busha. Oni su nam sada potrebni«. </p>
<p>Upravo ova izjava, procjenjuju analitičari, bit će snažan adut u rukama Busheva stožera u predsjedničkoj kampanji. Clarkova kampanja trenutačno je usredotočena na rane stranačke izbore u New Hampshireu, mjestu koje se već dugo smatra prekretnicom u predsjedničkim kampanjama i gdje veliku prednost već sada ima njegov stranački protukandidat Howard Dean. Analitičari vjeruju da će Clarkova sudbina biti odlučena u South Carolini. Ako tamo ne pobijedi, njegova kampanja mogla bi biti okončana već u veljači iduće godine.</p>
<p>Clarku je u nevolji prije nekoliko dana priskočila velika pop zvijezda Madonna. Prošle nedjelje u svom domu u Los Angelesu održala je večer prikupljanja novca za njegovu predsjedničku kampanju. Tom prilikom Clark i Madonna su razgovarali, nakon čega je pop ikona, kažu »dobro upućeni izvori«, izašla impresionirana Clarkovom inteligencijom i vizijom Amerike. Clark nije htio komentirati susret koji je trebao ostati tajna. Prema riječima osobe koja je nazočila susretu, Madonninu potporu nitko ne bi smio podcjenjivati, jer ona je »često ispred događaja«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mirovni plan izraelskih naseljenika bez palestinske države</p>
<p>JERUZALEM, 25. studenoga</p>
<p> - Izraelski naseljenici u utorak su predstavili osnovne crte svojeg »mirovnog plana« u kojem se ne predviđa stvaranje palestinske države ni uklanjanje ijednog naselja, odgovarajući tako na »Ženevsku inicijativu« i »Putokaz mira«.</p>
<p> Planom, čiji su autori 14 parlamentarnih zastupnika iz redova izraelske krajnje desnice i stranke Likud premijera Ariela Sharona, predviđa se »iskorjenjivanje terorizma, napuštanje načela razmjene »zemlje za mir«, upravna autonomija za Arape i konačni regionalni sporazum u kojem se isključuje stvaranje palestinske države i uklanjanje naselja«, izjavio je za izraelski vojni radio vođa kolonista Ben Tzvi Lieberman. »Taj je plan odgovor na 'Ženevsku inicijativu' i 'Putokaz mira', koji nude vrlo loša rješenja«, pojasnio je Lieberman.</p>
<p> Ženevsku inicijativu, koju su pripremili političari izraelske oporbe i bivši palestinski dužnosnici, nudi odgovor na sva temeljna pitanja izraelsko-palestinskog sukoba, pa tako i grada Jeruzalema koji će, prema njihovu planu, biti podijeljen, pravo na povratak izbjeglica a iscrtava i granice buduće palestinske države. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Gruzija pred gospodarskim slomom</p>
<p>TBILISI, 25. studenoga</p>
<p> - Gruzijska privremena predsjednica u utorak je izjavila da je njezina zemlja pred gospodarskim kolapsom. »Stanje je veoma teško. Jučerašnji podaci pokazuju da smo pred ekonomskim kolapsom«, rekla je Nino Burdžanadze članovima vlade. »I gore je nego što smo mislili. Moramo poduzeti radikalne mjere«, rekla je.</p>
<p> Dosadašnji predsjednik Eduard Ševardnadze u nedjelju je, nakon trotjednih oporbenih prosvjeda, podnio ostavku. Njega često optužuju da je 11-godišnjom vladavinom doveo zemlju na rub kolapsa. Gruzija je u sukobu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) koji joj je odbio pozajmiti novac u sklopu programa smanjivanja siromaštva sve dok se Ševardnadzeova vlada ne pozabavi masovnom korupcijom i poreznom nedisciplinom. Izvori bliski Pariškom klubu kreditora kažu da se Gruzija prvo mora pomiriti s MMF-om da bi uopće mogla s bogatim zemljama razgovarati o restrukturiranju duga. </p>
<p>Rusija i SAD, suparnice u pokušajima stjecanja kontrole nad ogromnim naftnim bogatstvom Kaspijskog mora, uspostavile su savez kako bi osigurale miran prijelaz vlasti u Gruziji, rekli su diplomati i analitičari. Oni su izjavili da su se Moskva i Washington složili da će njihovim vlastitim interesima najviše koristiti ako uspiju dogovoriti da se predsjednik Eduard Ševerdnadze mirno povuče s vlasti, nakon što su ga oslabili masovni prosvjedi zbog navodno lažiranih općih izbora. Ševardnadze je to i učinio u nedjelju.</p>
<p>Rusija je strahovala da bi nova previranja na njezinoj osjetljivoj južnoj granici mogla omogućiti militantima da pojačaju napade na ruske snage u Čečeniji. SAD je pak bio zabrinut da bi nastavak političkih nemira mogao poremetiti izgradnju naftovoda i plinovoda koji prolaze Gruzijom kako bi te dragocjene ogromne energetske rezerve Azerbajdžana stigle na zapadna tržišta preko Turske. Odlazak Ševardnadzea je gotovo sigurno rezultat kompromisnog sporazuma između SAD-a i Rusije, tvrdi ruski analitičar Igor Bunin. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Novom europskom ustavu Britanija prijeti vetom </p>
<p>London ističe da se ne želi odreći nacionalnih prava u obrani, vanjskoj politici i poreznoj politici / Vladini izvori u Londonu tvrde da postoje stvari preko kojih Britanija neće prijeći, te da joj nije stalo do nagodbe s EU »po svaku cijenu« </p>
<p>LONDON, 25. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon svog londonskog summita u ponedjeljak, Jacques Chirac i Tony Blair pokušali su projicirati sliku zajedništva. No, nije išlo. Francuski predsjednik zagovara samostalno vojno planiranje u EU, a britanski premijer želi da ono ostane pod kapom NATO-a. To nije jedino u čemu se Britanija razilazi s nekim europskim partnerima. London je upravo neslužbeno zaprijetio vetom novom ustavu EU ako u njemu ne uspije izboriti ustupke oko obrane, vanjske politike i poreza. </p>
<p>Britanski dužnosnici signalizirali su takav oštriji stav nakon razgovora Blair-Chirac, u kojima se dvije strane nisu mogle složiti kako valja jačati europsku obranu. Moguće je da vlada u Londonu namjerno postavlja doista visoke zahtjeve, kao polaznu točku u završnim pregovorima o novom europskom ustavu.</p>
<p>Vladini izvori u Londonu tvrde međutim da se ne radi o blefu. Oni navode da postoje stvari preko kojih Britanija neće prijeći, te da joj nije stalo do nagodbe s EU »po svaku cijenu«. </p>
<p>Anonimni dužnosnik britanske vlade izjavio je Daily Telegraphu da će, u najgorem slučaju, EU morati i dalje funkcionirati bez ustava, koji bi, doduše, bio »vrlo poželjan, ali nije u kategoriji apsolutno potrebnog«. Stvari će se komplicirati, »ali život će teći dalje u skladu s postojećim poveljama«, rekao je on. </p>
<p>Već dvije godine pregovara se unutar EU o nacrtu novog ustava, koji bi trebao prirediti teren za primanje 10 novih zemalja iduće godine. Time bi broj članica narastao od sadašnjih 15, na 25. Pregovori su upravo ušli u završnu fazu, uoči summita svih lidera EU idućeg mjeseca u Bruxellesu. Bilo bi to prvi put da Europska unija dobije svoj ustav - kojeg mora prihvatiti svih 25 zemalja. Zadnju verziju nacrta pripremaju Talijani, koji trenutačno drže rotirajuće predsjedništvo EU. Britanija međutim prijeti vetom, tvrdeći da prijedlog novog ustava sadrži stvari preko kojih ona ne želi prijeći. </p>
<p>Ukratko, London ne želi da se obrana EU u budućnosti odvoji od NATO-a. I u vanjskoj politici Britanci žele zadržati određeni nacionalni utjecaj - pa traže da ministri vanjskih poslova polažu račun nacionalnim vladama, a ne Europskoj komisiji.</p>
<p> Britanija ne želi da Europa ima glavnu riječ u krivičnom pravu, a htjela bi zadržati i nacionalni veto u poreznim pitanjima, te određenu riječ u socijali.</p>
<p>Druge zemlje također imaju primjedbe na nacrt novog ustava, najviše oko toga kako će biti zastupljene u tijelima proširene EU. Ali, postoji opasnost da bi jače diranje u nacrt moglo ugroziti taj dokument, utanačen u dugotrajnim i mukotrpnim pregovorima. London ipak prijeti vetom koji bi blokirao cijeli proces i revoltirao europske partnere. </p>
<p>Neki međutim ne uzimaju te prijetnje sasvim ozbiljno. Vanjskopolitički glasnogovornik oporbenih britanskih konzervativaca, Michael Ancram, optužio je tako Blairovu vladu da samo pozira. Činjenica da se ona oslanja na anonimne izvore, umjesto da dade otvoreno priopćenje, upućuje na to da su njene zadnje izjave više »magla i dim«, nego istinska promjena pravca, tvrdi Ancram. BBC također komentira da je u svemu možda prisutan »element blefa«, u samoj završnici pregovora o budućem ustavu EU. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Islamski fanatici pokušavaju zaustaviti turski ulazak u EU</p>
<p>Najnovija saznanja u istrazi upućuju da bi iza terorističkih napada u Turskoj mogle biti snage koje ne žele da se ta zemlja okrene Zapadu i Europskoj uniji </p>
<p>ANKARA, 25. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan izjavio je da su bombaši samoubojice koji su izvršili napade na dvije istanbulske sinagoge, te londonsku banku HSBC i britanski generalni konzulat, bili pripadnici - međunarodne terorističke skupine. Međutim, on je rekao da turske snage sigurnosti nisu potpuno sigurne da iza tih krvavih napada u Istanbulu stoji međunarodna teroristička mreža Al Qaida.</p>
<p>Takva pretpostavka mogla bi se najvjerojatnije temeljiti na činjenici što je DNA ispitivanje potvrdilo kako su sva četvorica bombaša samoubojica bili Turci, a ne pripadnici nekih drugih nacionalnosti. Erdogan je napade opisao kao »vjerski motivirane«. Drži kako »neki ljudi«, na taj način, žele promovirati ideju o sukobu civilizacija. Turski premijer nije obznanio na koje ljude misli. No, poznato je da je glavni zastupnik i tumač ideje o sukobu civilizacija iranski predsjednik Mohammad Khatami. </p>
<p>Na što bi ta Erdoganova primjedba mogla upućivati, pokazat će najvjerojatnije rezultati opsežne istrage o istanbulskim terorističkim napadima.</p>
<p> Službena Ankara u međuvremenu čini sve kako se serija samoubilačkih napada u Istanbulu, a možda i nekim drugim velikim turskim gradovima ne bi nastavila.</p>
<p> U takvoj situaciji, Turskoj su nužna dva prioriteta: prvo, preko uništenih terorističkih jezgri i njihovih bombi osigurati put zemlje u Europsku uniju (EU) i, drugo, spriječiti ugrožavanje sigurnosti stranog kapitala u zemlji. </p>
<p>Turska, koja pokazuje znakove izlaska iz duboke gospodarske i financijske krize, našla bi se u vrlo nezavidnoj situaciji kada bi postala nesigurna za strana ulaganja.</p>
<p> Stoga je jedna od prvih Erdoganovih poruka bila upućena upravo stranim investitorima kojima jamči punu sigurnost. A teroristima je, osim policijskih kordona, izaslao i poruku da će zbog svojih zlodjela biti »prokleti i na ovom i na onom svijetu«.</p>
<p>Prema tvrdnjama šefa istanbulske policije Celalettina Cerraha, napad na britanske mete mogao se izbjeći da nije bilo nesmotrenih informacija u ovdašnjem tisku.</p>
<p> On je na pogrebu dvojice policajaca, koji su čuvali britanski generalni konzulat u Istanbulu, rekao da su mediji neodgovorno objavili povjerljive podatke o policijskoj istrazi napada na dvije sinagoge.</p>
<p> »Prije toga, snage sigurnosti su bile samo sat vremena od uhićenja njihovih počinitelja«, ustvrdio je Cerrah. Pritom je dodao kako je ishitreno objavljivanje informacija, u ime slobode tiska, odgovorno za smrt više desetaka osoba. </p>
<p>suda istanbulskih terorističkih zločina u Vijeću sigurnosti UN i prosvjedi više tisuća žitelja grada na Bosporu ispred razorenog britanskog konzulata, pokazali su da će se »podzemne skupine« uskoro morati sukobiti s žestokom akcijom vlasti. </p>
<p>Turski i svjetski stručnjaci za borbu protiv terorizma pokušavaju odgovoriti na pitanje zašto se upravo ta islamska zemlja našla na udaru terorista? </p>
<p>U objašnjenju tog fenomena, uzima se njezin vrlo povoljan zemljopisni položaj, odnosno blizina Iraka. Turski primjer sekularizma okrenut Zapadu i zapadnim, a ne tradicionalnim islamskim vrijednostima, očito bode oči islamskih fanatika koji se teško mogu pomiriti sa tom zbiljom. Na tom putu prema zapadu prijelomnu povijesnu točku predstavljalo je ukidanje kalifata (3. ožujka 1924.) koji je označavao simbol muslimanskog jedinstva i solidarnosti. Turski reformator i prvi predsjednik Mustafa Kemal Atatürk je, nakon ukidanja kalifata, zatvorio vjerske škole i sudove. Umjesto njih, ustanovio je radikalni program sekularizacije i laicizma. Sekularni nacionalisti smatraju da je Atatürk uzor koji je dokazao da suvremeni islamski vjernici mogu živjeti u svjetovnoj i demokratskoj državi. Ali za Osamu bin Ladena, Atatürk i njegovi današnji sljedbenici uopće nisu muslimani, već otpadnici koji su izdali svoju kulturu i vjeru i približili Tursku nemuslimanskom Zapadu. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Nije li vrijeme za još jednu vladu nacionalnog jedinstva</p>
<p>Rezultati izbora nedvosmisleno pokazuju da, bez obzira na predznak nove vladajuće koalicije, u Lijepoj našoj na ovaj način još godinama neće biti unutarnje stabilnosti, pravoga gospodarskog napretka, a o približavanju EU da i ne govorimo.</p>
<p>Međutim, budući da praktično sve »glavne« stranke, dakle one koje će u Saboru sada imati više od pet-šest zastupnika, na sva usta govore o identičnim ciljevima, nije li vrijeme za još jednu vladu nacionalnog jedinstva, vlast nacionalnog spasa? Jer koliko god svi ti pojmovi bili patetični i otužni, koliko su god sve slične forme i situacije u Hrvatskoj već izlizane i dosadne, ovo je, na žalost, ponovno jedna od povijesnih prekretnica. </p>
<p>Ulazak u Europsku uniju cilj je i prioritet gotovo svim strankama te velikoj većini građana. Višetjednim pregovorima koji će donijeti nestabilnu vladu izgubit ćemo jedino za što se još vrijedi boriti: mogućnost da postanemo dio normalnoga svijeta. </p>
<p>Gospoda i drugovi koji će se ovih dana natezati oko fotelja, službenih automobila i mobitela još jedino sada, posljednji put, mogu pokazati da su im Hrvatska i njezini građani ipak važniji od funkcija i vlastitog probitka: Vrijeme je da svi sjednu i u nekoliko se sati dogovore oko glavnih ciljeva koje treba ostvariti u sljedeće tri-četiri godine, a koji se ionako poklapaju u svim programima (održavanje gospodarskog rasta, poštivanje načela pravne države i građanskoga društva, puna suradnja s Haagom, ulazak u NATO i EU...).</p>
<p> Nakon toga čvrsta i stabilna vlada koju čine predstavnici svih najvećih stranaka i u kojoj neće biti trgovine ispod stola, opstruiranja i političkih prepucavanja, ozbiljno i predano radit će isključivo u interesu Hrvatske, prema unaprijed dogovorenoj točnoj raspodjeli dužnosti i odgovornosti.</p>
<p>Cilj je jedan, jasan i nedvosmislen. Ako je političarima stalo do ove zemlje, to je jedini način na koji joj mogu pomoći. </p>
<p>No budući da to već spada u zonu znanstvene fantastike, meni će osobno, čini mi se, biti pametnije da obitelj počnem pripremati na odlazak. Ambicije nam neće biti visoke: Svi bismo mi voljeli u zapadnu Europu, ali i Češka nudi odlične mogućnosti mladim stručnjacima, za koju godinu u EU će biti čak i Rumunjska, par godina poslije možda i Albanija. Svi - osim Hrvatske, u kojoj će vrli »stručnjaci« i dalje d'Hontovim metodama izračunavati koliko im točno pripada impulsa na službenome mobitelu.</p>
<p>DAMIR BILIČIĆ Duga Resa</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jesmo li pravna država?</p>
<p>Ovih dana objavljeno je u dnevnom tisku da se vodi kazneni postupak protiv odgovorne osobe u jednom zavodu (Hidrometeorološkom) i nekim djelatnicima u jednoj bolnici (Merkur), jer su obavili neke kupovine izravnim ugovaranjem, a ne natječajem, kako je Zakonom o nabavi roba i usluga propisano.</p>
<p>Iz istih razloga tako se vodi kazneni postupak protiv nekih bivših viših djelatnika Hrvatske vojske. Istodobno je Vlada odlučila da se projektiranje za KBC Rebro direktno ugovori, dakle, bez natječaja, kako zakon propisuje, a radi se o milijunskim svotama. </p>
<p>Nije poznato da je Sabor, koji je donio taj zakon, dao Vladi diskreciono pravo da se ne drži zakona. Ako joj nije dao to pravo, onda je odluka Vlade protuzakonita, a ona odgovorna osoba koja je potpisala taj ugovor čini kazneno djelo, bez obzira na odluku Vlade. Postavlja se dakle pitanje - je li Državno odvjetništvo reagiralo na taj potpis ugovora? Ako nije, onda se ponašamo kao banana republika, a ne kao pravna država koja želi u Europu. </p>
<p>BRANKO VADLJA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bilo je izjava koje prelaze granice demokratskog izričaja</p>
<p>U demokratskom društvu je sloboda izražavanja javne riječi jedan od načina spontane, ali i uljudbene komunikacije, oslobođene straha autoritarnosti i stege jednoumlja. U predizbornoj kampanji sloboda izražavanja često prelazi uvriježeni kodeks ponašanja, granicu tolerantnosti, premda se i tomu »progleda kroz prste«, zbog euforične borbe takmaca za vladajuće pozicije.</p>
<p> Međutim ono što smo čuli neposredno pred izbornu šutnju, u toku te šutnje i za vrijeme samog održavanja izbora u mnogome prelazi granice i toleranciju demokratskog izričaja! </p>
<p> Poput »sve kad bismo i trebali surađivati s HDZ-om, to bismo mogli učiniti jedino ako bi Istra prethodno postala samostalnom regijom« (Jakovčić, dan prije šutnje). Ili u vrijeme samih izbora - »ne bismo se mogli pomiriti da pobijedi stranka, koja ima tvrdi ultranacionalistički karakter, stranka koja bi nas odvela u potpunu izolaciju i propast« (Kajin).</p>
<p> O tim izjavama ni predsjednik izbornog povjerenstva nije htio dati svoje mišljenje. Prepustio je to medijima.</p>
<p> Ucjena Hrvatske istarskom regijom nije nikakva nova stvar. Kajin je to svojedobno izjavio u podužem intervjuu danom za Hinu, u Puli, 20. listopada 2002. g., a vezano uz »slučaj« Bobetko. Kazao je on tada, sasvim otvoreno, da bolesni general ne može držati Hrvatsku za taoca, a ako Vlada ne uhiti optuženika ili mu ne preda optužnicu, pa to izazove sankcije: »Naša će stranka odmah pozvati na raspisivanje prijevremenih izbora te liberalizaciju i regionalizaciju Hrvatske!« Pravo »domoljublje«!</p>
<p> Nakon izbora mogli smo, međutim, čuti, pročitati izjave i komentare stranih medija zapadne demokracije u kojima između ostalog stoji da je najveći broj biračkih glasova dobila stranka, koja je zaslužna za neovisnost Hrvatske (pa tako valjda i Istre kao njena sastavnog dijela)! I ugodnu izjavu iz Bruxellesa, centra EU, kojom se podržava buduća Vlada na njenu putu pristupa Europskoj uniji.</p>
<p> Stoga takve nedemokratske izjave čelnika IDS-a idu samo u prilog onima koji ovu zemlju dijele po shemi crno-bijelo, a nimalo ne služe u korist zajedničkom dobru. Takve su izjave daleko od uljudbe uzornog demokratskog ponašanja, a nisu samo iznimka koja bi se mogla tolerirati isključivo predizbornom euforijom i nazvati slučajnim incidentom. </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Samobor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Dvoje mrtvih, kamion je auto gurao stotinjak metara</p>
<p>PODRAVSKA MOSLAVINA, 25. studenoga</p>
<p> - Dvije su osobe na mjestu poginule u teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u utorak oko 9,20 na državnoj cesti između Podravske Moslavine i Viljeva, nedaleko od Donjeg Miholjca. </p>
<p>Ta teška prometna nesreća dogodila se kada se Željko Penić, (43) iz Male Bršljanice kod Garešnice osobnim automobilom »golf«, registracijskih oznaka PŽ 687-AR kretao iz smjera Podravske Moslavine prema Viljevu. </p>
<p>U jednom je trenutku, pretpostavlja se zbog brzine neprilagođene mokrom i skliskom kolniku, Penić izgubio kontrolu nad upravljačem. Njegov se automobil zanio i djelomično okrenuo na cesti te je prešao na suprotnu stranu ceste.</p>
<p>Baš je u tom trenutku iz suprotnoga smjera naišao kamion s prikolicom, registracijskih oznaka OS 255-DT, a kojim je upravljao D.J. (25) iz Markušice, pa je došlo do njihova izravnog sudara. </p>
<p>O kojoj se silini udarca radilo svjedoči i 'golf' koji se doslovce prepolovio na dva dijela! </p>
<p>Dok se nije zaustavio stotinjak metara dalje, kamion je prednji dio automobila gurao i gotovo samljeo pod kotačima dok je drugi dio 'golfa' odbačen u kanal.</p>
<p>Od silovitog udarca u kamion, na mjestu je nesreće poginuo vozač iz »golfa« Željko Penić, čije je tijelo ostalo među ostacima automobila koji su odbačeni u kanal.</p>
<p> Poginula je i njegova suputnica i sumještanka Miranda Verković (42) koja je ispala iz automobila nasred prometnice, nedaleko od mjesta sudara. </p>
<p>Vozač kamiona, koji je ostao neozlijeđen, pokušao je izbjeći vozilo koje je naglo skrenulo pred njegov kamion, no kako se sve odigralo u sekundi, nije stigao niti zaustaviti kamion niti ga dovoljno pomaknuti u stranu. </p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće obavio istražni sudac Županijskog suda u Osijeku uz asistenciju djelatnika postaje prometne policije osječko-baranjske policijske uprave. </p>
<p>Prometovanje cestom između Podravske Moslavine i Viljeva ponovno je uspostavljeno tek oko 13 sati odnosno nakon završetka očevida. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Četiri mjeseca uvjetno za premlaćivanje vlasnika kafića</p>
<p>Protiv Matije Hublina optužba je odbačena, a optužbe su oslobođeni Franjo Sekovanić i Nenad Kušić</p>
<p>VARAŽDIN, 25. studenoga</p>
<p> - Robert Šimunec nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na četiri mjeseca uvjetnog zatvora, uz dvogodišnji rok kušnje, zbog nanošenja tjelesnih ozljeda. </p>
<p>Protiv Matije Hublina optužba je odbačena, dok su Franjo Sekovanić i Nenad Kušić oslobođeni od optužbe. Protiv svih njih privatnu je tužbu podnio Zvonko Vnučec, jer su ga, kako se navodi u tužbi, 14. listopada 2001. godine u buffetu »Zvona« u Butkovcu bez ikakvog povoda napali i pretukli.</p>
<p> Oštećeni Vnučec tvrdio je da je toga dana oko 21,30 sati sjedio za šankom, kad je osjetio udarac u sljepoočnicu. Sišao je sa stolca i ispred sebe vidio Šimunca, dok su u njegovoj blizini bili Kušić i Sekovanić. Uhvatio je Šimunca za majicu i udario ga dva puta, a tada je osjetio udarac u leđa i pao na pod. Šimunec ga je, kazao je, nastavio udarati po glavi i po cijelom tijelu,, no samo je pretpostavio da su ga tukli i Kušić i Sekovanić. Nekako je ipak uspio pobjeći u drugu prostoriju, a kazao je i da okrivljenoga Hublina nigdje nije vidio, osim kad je sve bilo gotovo. Vnučec misli i da je sukob izbio zbog konobarice koja je radila u buffetu i to zato jer mu se ona nekoliko dana ranije žalila na ponašanje okrivljenih, koji joj »nisu dali mira«.</p>
<p> Šimunec je u svojoj obrani potvrdio da je došlo do sukoba te kazao da ga je Vnučec, kad je ušao lokal, počeo vrijeđati i psovati, ali je mislio da će se Vnučec samo »izgalamiti« i prestati. Namjeravao je s ostalim optuženima samo proći pokraj Vnučeca i doći do separea, no Vnučec ga je tada udario šakom u bradu. Nakon toga ga je Šimunec »zgrabio« i njih su se dvojica počeli tući. </p>
<p>Prestali su kad je došla Vnučecova supruga koja je počela vikati i vrištati. Dignuo se i otišao van iz lokala, a za njim su pošli i ostali okrivljenici. Napomenuo je da je sukob izbio samo između njega i Šimunca, dok ostali u tome nisu sudjelovali. </p>
<p> Matija Hublin potvrdio je da su se potukli samo Vnučec i Šimunec, a oni su se toga dana uputili u kafić kako bi s vlasnikom razgovarali o tome zašto ih stalno napada, vrijeđa ih i prijeti im. Kad su ušli unutra, Vnučec i Šimunec su se »zgrabili«, a nakon kraćeg vremena Hublin je rekao Sekovaniću da ide to prekinuti. Sekovanić i Kušić maknuli su Šimunca, a u tom je trenutku došla i Vnučecova supruga. Hublin je rekao i da je Vnučec bio krvav po licu, dok je Šimunec, osim krvavog lica, imao i razderanu majicu. Oni su otišli van i pričekali policiju.</p>
<p> Sekovanić i Kušić potvrdili su Hublinovu priču, rekavši da su se potukli samo Vnučec i Šimunec, a u buffet su došli kako bi razjasnili Vnučecovo ponašanje prema njima.</p>
<p> Vnučecov odvjetnik tijekom suđenja povukao je tužbu protiv drugooptuženog Hublina, pa je sud slijedom toga i odbio optužbu.</p>
<p> Sud je utvrdio i da je sukob započeo Šimunec, što je on prešutio, smatrajući da će tako umanjiti svoju odgovornost. Povjerovao je obranama optuženih, jer su iskazivali uvjerljivo, a njihove su obrane potvrdili i svjedoci. Sud je smatrao je i da nije dokazano da su Kušić i Sekovanić također tukli Vnučeca, pa ih je oslobodio. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Susjeda ubo nožem u nos zbog silovane kćeri?</p>
<p>Netrepeljivost, sukobi i svađe između dviju obitelju traju, navodno, od devesetih godina, a nisu prestali ni nakon pokušaja ubojstva </p>
<p>VELIKA GORICA, 25. studenoga</p>
<p> - U srijedu je pred Vijećem velikogoričkog Županijskog suda održana glavna rasprava za pokušaj ubojstva koji se u prosincu 1999. godine dogodio u Zaprešiću. </p>
<p>Stjepan Golub (62), je tog dana, prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva, rasklopnim nožem ubo svog susjeda Krešimira Turkovića u nos, u neposrednoj blizini oka, zbog čega je ta ozljeda okarakterizirana kao posebno teška.</p>
<p>Opisujući događaj, oštećeni Turković, kao i njegova kći i punica, izjavili su da netrpeljivost između susjeda traje još od početka 90-ih godina, te da optuženi smatra da mu je oštećeni silovao kćer. Turković je nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu oslobođen te optužbe, međutim, Vrhovni je sud postupak obnovio. Naveli su također da je Golub prijetio Turkoviću da će mu izvaditi oči, makar zbog toga morao doći u njegov krevet. Zanimljivo je da prijetnje i sukobi nisu prestali ni nakon pokušaja ubojstva, pa policija i dalje stalno mora intervenirati kod obadvije obitelji.</p>
<p>Okrivljeni je pak izjavio da će se zasada braniti šutnjom, odnosno da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.</p>
<p>Sudski vještak psihijatar, kazao je da je kod okrivljenog Goluba utvrđen višestruki poremećaj ličnosti (paranoja, organski psihosindrom i drugo), zbog čega je i liječen u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. Psihijatar smatra da je Golub u trenutku počinjenja kaznenog djela bio smanjeno uračunljiv, te da mu je zbog opisane psihopatologije potreban stalni nadzor psihijatra. </p>
<p>Budući da su iskazi svjedoka bili nešto drukčiji od onih koje su dali istražnom sucu, Vijeće je odlučilo da se provede vještačenje kontaktnih tragova, kako bi se utvrdilo jesu li sukobljeni bili u neposrednom kontaktu prije napada (je li bilo naguravanja i slično). Nova rasprava je zakazana za 26. siječnja 2004. godine.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Pogledao sam ga, a njemu je iz glave curila krv»</p>
<p>»U namjeri da prikrije kazneno djelo, glavu svećenika Vjekoslava Mičude prekrio je plahtom te mu pucao u glavu iz neposredne blizine. Svećenik je odmah preminuo, nakon čega su napadača zaskočili svećenici Dujo Mijić i Igor Horvat te ga poslije dulje borbe uspjeli savladati«, navodi se, među ostalim, u optužnici koja, osim za teško ubojstvo, Matu Boroza tereti i za razbojništvo</p>
<p>VUKOVAR, 25. studenoga</p>
<p> - Ne osjećam se krivim za kaznena djela koja mi se stavljaju na teret. Razumio sam optužnicu, ali ja se uopće ne sjećam što se dogodilo te večeri, istaknuo je u utorak na početku suđenja pred velikim vijećem Županijskog suda u Vukovaru Mato Boroz (40), zvani Legija iz Vinkovaca, kojega se tereti da je krajem ožujka u vinkovačkoj župi Bezgrešnog Začeća Marijina iz koristoljublja ubio svećenika Vjekoslava Mičudu. </p>
<p>Podsjetimo, ovo je suđenje trebalo početi koncem listopada, no tada je, dok je zamjenik županijskog državnog odvjetnika Emil Mitrovski čitao optužnicu, optuženome pozlilo. Uhvatio se za srce te pao na pod. Potom je prevezen u Opću bolnicu Vukovar na EKG i na internistički pregled i tada je utvrđeno da je doista riječ bila o poremećaju rada srca. Zbog toga je sudac Bešenski prekinuo glavnu raspravu, te novu zakazao za utorak. </p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti ga da je 24. ožujka ove godine u prostorijama rimokatoličkog župnog stana župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima ubio svećenika Vjekoslava Mičudu. Kobne je večeri, naime, maskiran ušao u župni stan te je, uz prijetnju pištoljem, svećenike Igora Horvata, Duju Mijića i Vjekoslava Mičudu, prisilio da mu daju novac. Svećenici su mu predali ukupno 815 kuna i 50 eura, mobitele i bankovnu karticu. </p>
<p>»U namjeri da prikrije kaznena djela, glavu svećenika Vjekoslava Mičude prekrio je plahtom te mu je pucao u glavu iz neposredne blizine. Svećenik je odmah preminuo, nakon čega su napadača zaskočili svećenici Dujo Mijić i Igor Horvat te ga poslije dulje borbe uspjeli savladati«, navodi se, među ostalim, u optužnici koja, osim za teško ubojstvo, Boroza tereti i za razbojništvo.</p>
<p>Na raspravi su u utorak saslušana spomenuta dva svećenika koji su ključni svjedoci u ovome postupku. </p>
<p>Po riječima svećenika Igora Horvata (26), kobne se večeri optuženi skrio u jednu od soba u prizemlju Župnog stana dok su se u crkvi održavali redoviti biblijski susreti. Nakon što su vjernici otišli, a svećenici otišli u svoje sobe na katu Županog stana, naoružani pljačkaš pozvonio je na vratima koja vode na kat. </p>
<p>»Kada sam mu otvorio vrata, on mi je uz prijetnju pištoljem zapovijedio da krenem gore. Dok smo se penjali na kat, ispalio je jedan hitac prema zidu kao znak upozorenja«, kazao je Horvat, dodavši da je optuženi imao masku na glavi. </p>
<p>Začuvši pucanj, iz svojih su soba tada izašli i svećenici Dujo Mijić te Vjekoslav Mičuda. Nakon što je razbio telefon koji se nalazio u hodniku, optuženi je, prijeteći pištoljem, zatražio od svećenika da mu donesu sav novac koji imaju. </p>
<p>»Od mene je uzeo i mobitel, dok je od pokojnog Vjekoslava tražio bankovnu karticu i pripadajući 'pin'. Kada je zgrabio plijen, natjerao nas je da uđemo u jednu prostoriju i zapovijedio nam da sjednemo na krevet. Dok smo pokojni Vjekoslav i ja sjedili na krevetu, Dujo se naslonio na radijator. Odjednom je optuženi zgrabio plahtu, stavio ju Vjekoslavu preko glave i ispalio hitac u lijevu sljepoočnicu. Pogledao sam ga, a njemu je iz glave curila krv«, kroz suze je ispričao mladi svećenik. U tom je trenutku počeo plakati i optuženi, pa je sudac odredio kratku stanku. </p>
<p>Slično je iskazao i svećenik Dujo Mijić koji je dodao da je cijelo vrijeme pokušao razgovorom urazumiti pljačkaša. </p>
<p>»Kada je ispalio hitac Vjekoslavu u glavu, skočio sam na njega. Ispalio je još jedan metak koji se zabio u parket na podu, a zatim je počeo bježati. Ponovno sam se bacio na njega, pa smo pali na pod i počeli se hrvati. U tom hrvanju pljačkašu je tada ispao pištolj, a Igor ga je zgrabio i njegovom drškom nekoliko puta udario optuženog po glavi. Nakon što smo ga ošamutili sjeo sam na njega i tako smo dočekali policiju«, kazao je svećenik Mijić. Policija je ubrzo stigla, jer ih je časna sestra, Ljubica Bosilj, koja se nalazila na drugom katu, pozvala čim je čula pucnjeve. </p>
<p>Optuženi Boroz od 24. ožujka nalazi se u pritvoru jer je, kako stoji u optužnici, »u vrijeme počinjenja kaznenih djela pokazao izrazitu brutalnost, okrutnost i veliku količinu kriminalne volje«. Suđenje se nastavlja. </p>
<p>Optuženi je masakriranom prijatelju glavu skinuo s kolca</p>
<p>Optuženi je Boroz 1981. godine pristupio »Legiji stranaca« gdje je proveo nekoliko godina. Po riječima njegov supruge, ratovao je u Džibutiju i Bejrutu gdje je i ranjen. Supruzi je rekao da je u Džibutiju masakriran njegov prijatelj, čiju je glavu skinuo s kolca. Potom je kratko radio kao agent sigurnosti za francusku policiju, dok se početkom devedesetih priključio braniteljima u Starim Jankovcima gdje je dobio nadimak Legija. Ima čin natporučnika, a odlikovan je spomenicom Domovinskog rata i Domovinske zahvalnosti. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oslobođen optužbe za odavanje tajne »Nacionalu«</p>
<p>»Nakon dvije i pol godine skinuta je ljaga s moga i imena moje obitelji«, rekao je nakon oslobađajuće presude bivši operativac Odjela za suzbijanje organiziranog krimininala PU dubrovačko-neretvanskoj Alen Nikolac</p>
<p>DUBROVNIK, 25. studenoga</p>
<p> - Zbog nedostatka dokaza Općinski sud u Dubrovniku u ponedjeljak je nepravomoćno oslobodio Alena Nikolca (29) iz Dubrovnika, bivšeg operativca Odjela za suzbijanje organiziranog krimininala PU dubrovačko-neretvanske, optuženog za odavanje službene tajne.</p>
<p>Nikolac je optužen da je 6. veljače, 2001., rabeći lozinku kolege Tončija Lučića, iz kriminalističkih evidencija informacijskog sustava MUP-a, izlistao podatke o kaznenim prijavama protiv Gorana Jungića i Radovana Buvača. Potom da je, rabeći svoju lozinku, iste te podatke izlistao za Davora Plečka s namjerom da podaci, označeni kao službena tajna, budu dostupni javnosti. </p>
<p>Podaci su objavljeni, 27. veljače 2001., u tjedniku Nacional u tekstu naslovljenom »Radovan Buvač ključni je svjedok protiv 'zagrebačke mafije', a istodobno uz znanje policije ubire reket zagrebačkom poduzetniku«. Objavljeni su i faksimili triju policijskih dokumenata, kojima je u zaglavlju stajalo »Opća abecedna evidencija«. Bili su to popisi kaznenih djela za koja su prijavljeni Jungić, Buvač i Plečko. Na objavljenim faksimilima vidjelo se, za svakog od njih, koliko ima kaznenih prijava i za koja djela.</p>
<p>»Nakon dvije i pol godine skinuta je ljaga s moga i imena moje obitelji«, rekao je Nikolac. Dodao je da je očekivao oslobađajuću presudu, te da sada očekuje i povratak na radno mjesto u MUP-u.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Analitičari Bank Austrije predviđaju usporavanje gospodarskog rasta i investicija u Hrvatskoj</p>
<p>Ekonomisti Bank Austria Creditanstalta Hrvatskoj predviđaju u 2003. ostvarenje gospodarskoga rasta od 4,5 posto, a sljedeće godine očekuju rast BDP-a od 3,5 posto </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj već je bilo primjetno usporavanje gospodarskog rasta, a u 2003. godini gospodarski rast iznosit će 4,5 posto, procjenjuju analitičari Bank Austria Creditanstalta. Oni u 2004. očekuju usporavanje dinamike rasta na 3,5 posto. </p>
<p>Gospodarski rast dosad se temeljio primarno na rastu investicija i osobne potrošnje, a uz usporenu dinamiku rasta plaća, najnoviji trendovi u bankarstvu ukazuju također na slabljenje privatne potrošnje i investicija.</p>
<p>»Rast kredita, koji je početkom godine bio 30 posto veći od prošlogodišnjeg, smanjio se uslijed ograničavajućih mjera Hrvatske narodne banke na 22 posto u kolovozu«, izjavila je Marianne Kager, glavna ekonomistica Bank Austrije Creditanstalta. </p>
<p>Visoka dinamika kredita privatnim osobama zasad je tek neznatno oslabila i trenutačno iznosi još uvijek 31 posto više od prošlogodišnje. Za razliku od toga, porast kredita poduzećima prepolovio se u usporedbi s najvišim vrijednostima protekle godine, spustivši se na manje od 10 posto. Stoga ekonomisti Bank Austria Creditanstalta očekuju i usporavanje rasta investicija do kraja godine, pogotovo jer će i javni sektor najvjerojatnije polako početi smanjivati svoj program izgradnje i investicija. </p>
<p>Trend usporavanja gospodarskog razvoja nastavit će se, prema procjenama Bank Austrije, i sljedećih godina. Daljnje zaoštrenje monetarne politike HNB-a početkom studenoga nastavit će preko bankarskog tržišta kočiti privatnu potrošnju i investicije. Nakon parlamentarnih izbora se osim toga očekuje veća suzdržljivost u javnoj potrošnji s obzirom na provedbu novih investicijskih projekata, kako bi se izbjegla prevelika proračunska opterećenja. </p>
<p>Povećanjem BDP-a od 3,5 posto, hrvatsko gospodarstvo će i nadalje bilježiti privlačnu dinamiku. </p>
<p>»Osim toga će se gospodarski rast postaviti na ujednačeniju i zdraviju osnovu«, smatra Marianne Kager. </p>
<p>Hrvatska, ocjenjuju analitičari Bank Austrije, nastavlja s gospodarskim približavanjem zemljama Europske unije, a iduće godine intenzivirat će se napori u cilju približavanja EU. </p>
<p>Hrvatska je u proljeće podnijela zahtjev za približavanje EU i priprema se za pristup 2007., zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. S BDP-om od 5600 eura po stanovniku Hrvatska je ove godine dosegnula dvostruko veći standard od Rumunjske i Bugarske. </p>
<p>Prema paritetu kupovne moći u Hrvatskoj BDP po stanovniku iznosi oko 10.000 eura. </p>
<p>»Time je Hrvatska dosegnula razinu Poljske, koja će u svibnju 2004. pristupiti Europskoj uniji«, smatra Walter Pudschedl, stručnjak Bank Austrije Creditanstalta za Hrvatsku. </p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tvrtke nagrađenih menadžera ostvarile su lani 1,4 milijarde kuna prihoda</p>
<p>Među menadžerima javnih poduzeća najuspješniji Stanko Kovač, direktor Hrvatskih autocesta / Najbolji menadžeri velikih poduzeća Ljerka Cerc (Inker) i Vladimir Ferdelji (Elektro-kontakt) / Mladi menadžeri godine Ernest Tolj (Eurocable) i Petar Žic (Marina Punat) / Nagrada za životno djelo Anti Gavranoviću </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika Croma (HUM Croma) predstavila je u utorak 10 laureata nagrade menadžer godine 2003. u osam kategorija koji su izabrani među 60-ak nominiranih. Njihove tvrtke u prošloj su godini ostvarile više od 1,4 milijarde kuna prihoda.</p>
<p>U kategoriji velikih poduzeća menadžerima godine proglašeni su Ljerka Cerc, glavna direktorica i članica Uprave Inkera iz Zaprešića, te predsjednik Uprave zagrebačkog Elektro-kontakta Vladimir Ferdelji. </p>
<p>Najuspješniji menadžer u kategoriji poduzeća srednje veličine je Dušan Dragičević, predsjednik Uprave tvrtke Metis iz Rijeke, koja se bavi skupljanjem, reciklažom i trgovinom ostacima i otpacima. Najbolji menadžer među onima koji vode mala poduzeća je Ivan Senčar, osnivač i direktor obiteljske tvrtke Euro-Unit iz Slakovca. Tvrtka na području srednje Europe zastupa proizvođača glazbenih instrumenata i opreme Yamahu. U kategoriji mladi menadžer godine nagradu su dobili Ernest Tolj, osnivač i predsjednik Uprave tvrtke Eurocable Group, te Petar Žic, direktor i s obitelji većinski vlasnik tvrtke Marina Punat. </p>
<p>Najuspješnijim menadžerom javnih poduzeća proglašen je Stanko Kovač, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta. Poduzetnikom godine proglašen je direktor obiteljske tvrtke Istradrvo (iz Rošina kraj Poreča) Marijan Ritoša. Tvrtka se specijalizirala za obnovu ugostiteljskih objekata i interijera. Projekt menadžer godine je Marijan Bušić, suvlasnik i član Uprave tvrtke zagrebačke tvrtke Potomac i utemeljitelj ustanove Academia Cravatica, koji je od modne marke Croata stvorio svjetski prepoznatljiv hrvatski nacionalni brand. </p>
<p>Nagrada za životno djelo pripala je Anti Gavranoviću, izdavaču, uredniku i novinaru najstarijeg hrvatskog poslovnog tjednika Privrednog vjesnika. Jedina kategorija u kojoj ove godine nije dodijeljena nagrada je menadžer stranog poduzeća.</p>
<p>Predsjednik udruge Croma Ivan Soviček istaknuo je da tvrtke koje vode nagrađeni menadžeri izvoze oko 60 posto svoje proizvodnje, da su u ovoj godini izravno otvorile oko 350 novih radnih mjesta, a neizravno su, preko svojih partnera, utjecale na otvaranje još između 1500 i 2000 radnih mjesta. Prema njegovim riječima, prioritet HUM Crome je edukacija menadžera preko Croma Business Academy koja je ove godine počela s radom.</p>
<p>Esad Čolaković, glavni menadžer Crome, napomenuo je da su nagrade dobili oni koji su u kontinuitetu, a ne samo ove godine, ostvarili impresivne rezultate.</p>
<p>U organizaciji HUM Crome u utorak je održana i međunarodna konferencija na temu Uloga nadzornih odbora u korporativnom upravljanju, s ciljem da to bude uvod u osnivanje Sekcije članova nadzornih odbora, odnosno uvod u kontinuirani profesionalni dijalog između investitora, nadzornih odbora i uprava društava.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pliva se priprema za razdoblje nakon azitromicina</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Farmaceutska kompanija Pliva u utorak je u Londonu održala četvrti Dan istraživanja i razvoja kako bi javnost informirala o najnovijim postignućima vezanim uz portfelj proizvoda. Tijekom 2003., kako je objavljeno, podnesena je registracijska dokumentacija za gotovo 600 generičkih molekula, a u fazi razvoja nalazi se više od 60 generika za tržište EU i SAD-a. </p>
<p>Istodobno, ističe se, ostvaren je značajan napredak u kliničkom razvoju novih kemijskih entiteta (NCE). Iz Plive podsjećaju, da je od 1999. kada je donesena odluka o razvoju generičkog poslovanja, prosječni godišnji broj podnesenih registracija bio veći od 500. No, ova je godina za Plivu bila posebno važna budući da je uslijedio prvi val odobrenja u srednjoj, istočnoj i zapadnoj Europi. Ta odobrenja, ističe se, potvrđuju Plivini strategiju za generičke lijekove, a nakon ekspanzije u SAD u prošloj godini, očekuje se da će broj podnesenih registracija na tom tržištu u narednim godinama rasti.</p>
<p> Član Uprave Plive za Istraživanje i razvoj Radan Spaventi istaknuo je da Pliva nastavlja ispunjavati obećanja dana investitorima. »Ostvareni napredak na projektima unutar razvojnog portfelja proizvoda jasno pokazuje da Pliva uspješno razvija cijeli niz generičkih lijekova, 'specialty' farmaceutskih proizvoda i novih kemijskih entiteta. Vjerujemo da će takav snažan portfelj do 2006. osigurati Plivi kako održivi razvoj, tako i njen prijelaz iz razdoblja azitromicina u razdoblje nakon njega«, kazao je Spaventi.</p>
<p>Član Uprave Plive zadužen za Farmaceutiku Želimir Vukšić istaknuo je da rezultati Plive za treće tromjesečje jasno pokazuju početak organskog rasta farmaceutskog poslovanja koje je u skladu s očekivanjima investitora. </p>
<p>»Vjerujemo da će više od 700 registracija za nove lijekove koji čekaju odobrenje za prodaju, te više od 60 molekula u fazi razvoja i u budućnosti potvrditi uspjeh naše strategije«, rekao je Vukšić.</p>
<p>Od siječnja do studenog ove godine Pliva je podnijela 590 prijava na globalnoj razini i to za 30 molekula ili 105 proizvoda. Tijekom tog razdoblja dozvolu za prodaju u srednjoj i istočnoj Europi dobilo je 7 molekula, u zapadnoj Europi 12 molekula, te 2 u SAD. Više od 600 lijekova je u postupku registracije, a odobrenje čeka 518 proizvoda u srednjoj i istočnoj Europi, 120 u zapadnoj Europi te 9 u SAD.</p>
<p> Torasemide N, novi je proizvod (zasnovan na kristalnom obliku razvijenom u Plivi), već je na britanskom njemačkom tržištu, a očekuje se da će na tržišta SAD, te ostatka Europe biti lansiran 2004. U Njemačkoj je lani podnesena registracija za Katadolon dual, nenarkotski analgetik za kroničnu bol u križima, te za novi farmaceutski oblik primjene postojeće molekule flupiritina. Registracija je u tijeku, a procjena je da će novi proizvod biti na tržištu 2005. </p>
<p>Očekuje se i da će tijekom 2004. na tržišta zapadne Europe i SAD-a biti lansirani i prvi Plivini citostatici. Također, supstancija PLD147, novi oralni citostatik iz skupine spojeva platine, trenutačno se nalazi u fazi razvoja za liječenje tumora solidnih tkiva. U tijeku je uključivanje bolesnika u ispitivanje, a paralelno s kliničkim vrše se i dodatna pretklinička ispitivanja. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Riječka luka ove će godine pretovariti 28.000 kontejnera</p>
<p>RIJEKA, 25. studenoga</p>
<p> - U riječku luku u utorak je pristao kontejnerski brod-matica Merkur Bay kapaciteta 2400 kontejnera, kojim su veliki svjetski kontejnerski operatori Lloyd Triestino di Navigazione S.P.A. i CMA CGM The Franch Line iz Marseillesa uspostavili izravnu brodsku tjednu liniju između Rijeke i Kine. </p>
<p>U svom prvom dolasku u riječku luku Merkur Bay dovezao je 414 kontejnera, uglavnom za Mađarsku. Prije nekoliko mjeseci kontejnerski servis između Rijeke i svijeta uspostavio je i vodeći izraelski operater Zim Line.</p>
<p>Prema riječima direktora Luke Rijeka Denisa Vukorepe ove godine planiraju ostvariti promet od 28.000 kontejnera, što je 10.000 kontejnera više nego prošle godine, dok u 2004. planiraju promet od 35.000 kontejnera.</p>
<p> Napomenuo je kako dolaskom velikih svjetskih operatera riječka luka postaje dio kontejnerskog sustava Europe. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača rekao je kako će u naredne dvije godine obala kontejnerskog terminala na Brajdici biti produžena za još 50 metara (ukupno 250 metara) kako bi uz nju mogli pristajati i najveći brodovi - matice. D. H.Međunarodne pričuve HNB-a premašile 7,6 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke sredinom studenoga porasle su na 7,625 milijardi dolara, odnosno na najvišu razinu do sada. Od 7. do 14. studenoga, odnosno u roku od samo tjedan dana, međunarodne pričuve HNB-a porasle su za 542 milijuna dolara. Posljednji put tako nagli rast na tjednoj razini ostvaren je u veljači ove godine (538 milijuna dolara), a dogodio se kada su hrvatske obveznice plasirane na europsko tržište.</p>
<p>Usporedbe radi, navode analitičari Raiffeisen banke, tijekom cijele prošle godine međunarodne su pričuve HNB-a povećane za 1,18 milijardi dolara.</p>
<p>Na rast pričuva sredinom ovoga mjeseca utjecao je priljev sredstava od prodaje udjela u Ini. Dio tih pričuva (oko 400 milijuna dolara) konvertiran je u kune (za potrebe proračuna), dok je preostalih oko 100 milijuna dolara ostalo u depozitima središnje države kod HNB-a.</p>
<p>Na kretanje međunarodnih pričuva djelovalo je i slabljenje dolara, koji je u promatranih tjedan dana za više od dva posto deprecirao prema euru i time utjecao na daljnji rast pričuva u dolarskim iznosima. Nastavak slabljenja dolara u drugoj polovici ovoga mjeseca (kada je dolar dosegnuo povijesni minimum prema euru) stvara pritisak na daljnji rast međunarodnih rezervi. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ulagači nezadovoljni rezultatima Münchener Rücka</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Nakon jutarnjeg pada europski su indeksi do utorka poslijepodne neznatno porasli, potaknuti, među ostalim, i novim naznakama oporavka u najvećem gospodarstvu eurozone. </p>
<p>Naime, indeks poslovnog optimizma njemačkog instituta Ifo porastao je sedmi mjesec za redom, na 95,7 bodova, najvišu razinu od siječnja 2001. Međutim, negativan su utjecaj imali rezultati Münchener Rücka slabiji od očekivanih. Rasle su prije svega dionice automobilskog sektora.</p>
<p>Frankfurtski Dax je porastao tek 0,1 posto, na 3740,7, slično kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 koji je dosegao 2583,4 boda. Pariški CAC 40 je dobio 0,4 posto dosegavši 3426,1, a londonski FTSE 100 je porastao 0,22 posto, na 4392 boda.</p>
<p>U New Yorku je Dow Jones Industrial Average u prvih pola sata trgovanja neznatno pao, na 9742, a Nasdaq Composite neznatno porastao, na 1948,6 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je, nakon praznika dan ranije, u utorak porastao 1,09 posto, na 9960,2.</p>
<p>Münchener Rück je u trećem tromjesečju, nakon 15 mjeseci uzastopnih gubitaka, ostvario neto dobit od 152 milijuna eura, no analitičari su očekivali viši iznos. Taj najveći svjetski reosiguravatelj pao je čak 6,5 posto, a Swiss Re 0,7 posto.</p>
<p>Među dobitnicima je bio AdidasSalomon, čije su dionice porasle 2,9 posto nakon što su dvije investicijske banke povećale njegov rejting. Konkurentna Puma je dobila 2 posto.</p>
<p>Francuska oglašivačka tvrtka Publicis porasla je 0,8 posto. Njena je podružnica Starcom/MediaVest dan ranije dobila 350 milijuna dolara vrijedan ugovor Coca-Cole za oglašivanje na američkom tržištu. Coca-Cola je, naime, nezadovoljna uslugom, raskinula dugogodišnju suradnju s američkim Interpublicom. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Hoće li HSS prihvatiti koaliciju s HDZ-om </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Čelnik HSS-a Zlatko Tomčić počet će u srijedu pregovore o mogućoj koaliciji s predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom, rekla je u utorak glasnogovornica stranke Marijana Petir u stanci sjednice proširenog Predsjedništva HSS-a. Petir nije znala reći ni kada ni gdje će se održati pregovori, ali je ponovila da šef HSS-a na njih ide s tri uvjeta - koncepcija integralne nacionalne ekonomije, stručna vlada i jača uloga parlamenta. </p>
<p>Prema njezinim riječima, vodstvo stranke nije niti će razgovarati o mogućoj koaliciji s HDZ-om, a neće usvajati ni posebnu platformu za pregovore. »Naši su uvjeti za moguću koaliciju odavno poznati, pa stoga i nema razloga da vodstvo stranke posebno o tome raspravlja«, naglasila je. </p>
<p>Novinare je zanimalo hoće li se Tomčić u srijedu sastati i s predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom. »Nemam nikakvih informacija o tome«, kratko je odgovorila. Na pitanje znači li to da HSS ulazi u koaliciju s HDZ-om ako Sanader prihvati njihova tri uvjeta, Petir je rekla da je to »hipotetsko pitanje na koje je besmisleno odgovarati«. </p>
<p>Neslužbeno, od jednog člana Predsjedništva HSS-a saznajemo da će Tomčić ipak prihvatiti koaliciju s HDZ-om, premda su mišljenja u vodstvu stranke o tome podijeljena. Naš nam je izvor rekao i da bi stranka, ostajući na vlasti, »mogla profitirati, mogla bi nastaviti neke već započete projekte, ali je veliko pitanje kako bi na to reagiralo najšire članstvo HSS-a i javnost«.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zdravstvene ustanove dužne 2,5 milijardi kuna iako su dobile više no lani </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Upravno vijeće Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) nezadovoljno je poslovanjem zdravstvenih ustanova, jer se dio novca namijenjenog zdravstvenoj zaštiti prelio u kapitalna ulaganja, obnovu i kupnju aparata.</p>
<p> Naime, za prvih devet mjeseci ove godine sve zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, od bolnica do ljekarni, zadužile su se kod dobavljača za oko dvije i pol milijarde kuna, a od toga na dugove dulje od ugovorenih 90 dana za isporuke lijekova, zavoja, namirnica i svih drugih potrepština, usluga i energenata otpada 1,16 milijardi. Na bolnice otpada milijardu kuna duga. Dakle, zdravstvo je i dalje u dugovima unatoč sanaciji starih potraživanja i tome što su bolnice ove godine dobile gotovo 950 milijuna kuna više nego lani. Izvješće o poslovanju zdravstvenih ustanova bila je tema sjednice Upravnog vijeća HZZO-a u utorak. Nakon nje je na konferenciji za novinare rečeno da ukupni prihodi iznose 7,45 milijardi kuna, što je 18 posto više nego lani. Inače, u zdravstvo je u prvih devet mjeseci ove godine uloženo 43 posto više, a u bolnice čak 63 posto više nego lani. </p>
<p> »Zavod uredno isporučuje novac bolnicama u roku od 90 dana, ali dalje ne može nadzirati njegovo trošenje», rekao je predsjednik Upravnog vijeća dr. Nikica Gabrić. I Gabrić i Ljubica Đukanović, direktorica HZZO-a ističu da nemaju kontrolne mehanizme kojima bi se zaustavilo takvo trošenje novca. Što će poduzeti da se ta potrošnja na račun zdravstvene zaštite smanji, odlučuju vlasnici bolnica, dakle država i županije. </p>
<p>Prema riječima Ljubice Đukanović, oko trećine duga odnosi se na neplaćanje lijekova i sanitetskog materijala. Napomenula je da neke bolnice u devet mjeseci nisu platile ni jedan jedini račun za lijekove, ali nije otkrila o kojima je riječ. </p>
<p>No, rekla je da to neće ugroziti opskrbu lijekovima i drugim materijalima iako postoji mogućnost da neki dobavljači, na primjer »Medika«, zatraže blokadu bolničkih računa. </p>
<p>HZZO je najavio i dva velika projekta. Prvi se odnosi na uvođenje »smart kartice« kao evidencijske isprave u zdravstvenom osiguranju. Na njoj će se uz uobičajene podatke o imenu osiguranika, broju osiguranja, uplati doprinosa, dopunskom osiguranju, moći unositi i podaci o izabranom liječniku, te korištenim pravima iz osiguranja. »Smart kartica« uvodi se u sklopu informatizacije zdravstva koja je u tijeku.</p>
<p> Drugi projekt, jedinstvena prijava za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, trebao bi pojednostaviti postupak za ostvarenje prava na ta dva osiguranja. Bit će dovoljno prijaviti se na jedan od ureda, što bi trebalo smanjiti gužve.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sakoman: Borba protiv ovisnosti opet je na početku</p>
<p>Moje imenovanje voditeljem radne grupe za metadon čiste su gluposti, rekao je »Vjesniku« prof. dr. Slavko Sakoman, bivši voditelj Komisije za suzbijanje ovisnosti i autor Nacionalne strategije</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - »Moje imenovanje voditeljem radne grupe za metadon čiste su gluposti«, rekao je Vjesniku prof. dr. Slavko Sakoman, poznati stručnjak i voditelj Odjela za liječenje ovisnosti u KB-u Sestara Milosrdnica. Bivši voditelj Komisije za suzbijanje ovisnosti i autor Nacionalne strategije za borbu protiv narkomanskog zla trebao je biti imenovan, kako je objavljeno u novinama, voditeljem radne grupe za metadon u Ministarstvu zdravstva, nedugo prije imenovanja Bernardice Juretić predstojnicom Vladina ureda za droge.</p>
<p>Sakoman smatra da se time htjelo javnosti prikazati da je on ponovno u »poziciji« te je stoga opet »izvučen« metadon zbog kojeg su ga napadali svi izvan medicinske struke. Napadali su ga oni koji ne samo da nisu znali što s njim, nego su gotovo srušili sustav za borbu protiv ovisnosti. U Ministarstvu zdravstva netko se, pod pritiskom javnosti, sjetio njega da »riješi ono što je u Nacionalnoj strategiji riješio prije 10 godina«. To je, smatra Sakoman, prava farsa. Sad bi, eto, i on - uz Bernardicu Juretić u Vladinu uredu za droge - trebao biti uključen u sustav i time bi trebao biti zadovoljan i zaboraviti sve što je bilo...</p>
<p>Sakoman se zapitao bi li trebao surađivati s Bernardicom, »osobom čije diplome nitko nije vidio i koja se kao tzv. psiholog upleće u pitanje medicinskog tretmana«. Struka u svijetu, naime, metadonsku terapiju (koja je u Nacionalnoj strategiji samo dio terapije za dio ovisnika) smatra najboljom u liječenju ovisnika. U nas je i dalje provode entuzijasti, kaže Sakoman, i dodaje da su tobože nedostatni protokoli za njezinu primjenu izmišljeni da bi se javnost uvjerilo da on nešto ipak nije napravio. Istina je da se metadon može dobiti na ulici kao i heroin, apaurin, tramadol, kokain, itd., ali samo zato što nije proveden dio Strategije u kojem je riječ o tomu kako to spriječiti. Ključna je bila edukacija liječnika, a ne protokoli koji samo otežavaju prilagodbu terapije potrebama pacijenata.</p>
<p>Sakoman najavljuje da neće surađivati s ljudima koji su ga godinama maltretirali, a među njih, osim B. Juretić i Gorana Granića, ubraja i Vladina potpredsjednika i bivšeg voditelja Ureda za droge, Antu Barbira, premda situaciju s ovisnošću u Hrvatskoj smatra pogoršanom: do 1999. godine broj se ovisnika smanjivao, kao i broj umrlih zbog predoziranja (overdose), a sad smo opet na početku. Za B. Juretić kaže da je »kriva osoba na krivom mjestu« i ponavlja što je već rekao Vjesniku da bi Ured, koji je sada opstrukcija autonomnom i kreativnom radu stručnjaka u cijeloj državi, trebalo ukinuti, odnosno mogao bi biti dio Ministarstva zdravstva.</p>
<p>Njemu se, naposljetku, nitko nije ispričao zbog laži da je uzeo novac od narkomana za svoje knjige te je teško i pomisliti da bi surađivao s ljudima koji su mu to smjestili. O uvjetima na njegovu bolničkom odjelu kaže da su katastrofalni: 2046 narkomana na skrbi, u dnevnoj bolnici je 400 ovisnika na jednog liječnika, a prema standardu smije ih biti od 50 do 100. Unatoč tomu najvažnije mu je nastaviti borbu s ovisnošću, a o daljnjem forumskom djelovanju kaže da će dobro razmisliti.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Đapić: Za sastavljanje nove vlade pregovori s HSS-om nepotrebni </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - »Budemo li sudjelovali u novoj vlasti s HDZ-om, za HSP ćemo tražiti mjesto potpredsjednika Vlade i jedno državno ministarstvo«, istaknuo je Anto Đapić, predsjednik HSP-a, na konferenciji za novinare u utorak. Dodao je da će pravaši poštovati predizborni dogovor prema kojemu žele koalirati s HDZ-om, HSLS-om i DC-om, ali nisu skloni koaliranju s HSS-om. </p>
<p>Naglasio je da četiri stranke HSP, HDZ, HSLS i DC imaju većinu u idućem sazivu Sabora te da za sastavljanje Vlade nije potrebno pregovarati s HSS-om. </p>
<p>»Skloniji sam Vladi bez HSS-a jer tanka parlamentarna većina ne mora biti problem ako svi budu odgovorni«, rekao je Đapić koji i od predstavnika nacionalnih manjina očekuje korektnost što »znači suzdržanost u odnosima parlamentarne većine i oporbe«.</p>
<p> HSP neće ići u koaliciju sa zastupnicima srpske manjine u slučaju da u sastavljanju nove vlade budu sudjelovali zastupnici nacionalnih manjina. »Nećemo ići u vlast po svaku cijenu, jer nam je ugled previše važan«, naglasio je čelnik HSP-a dodajući kako bi pregovori s HSS-om eventualno dolazili u obzir tek nakon završetka razgovora četiriju stranaka. </p>
<p>Govorećio o konkretnim razilaženjima s HDZ-om, Đapić je naveo nerealnost obećanja da će PDV biti snižen na 20 posto. »HSP nije htio davati nikakva obećanja koja se ne mogu ispuniti«, ustvrdio je. Također, HSP ima jasan stav prema kojemu su haaške optužnice u kojima se navodi etničko čišćenje Srba iz Hrvatske, neprihvatljive. »To je primarno HDZ-ov problem, no, ako se ne uspijemo dogovoriti, o tome će građani odlučiti referendumom«, rekao je Đapić. HSP nije za izmjene Ustavnoga zakona o suradnji sa Haaškim sudom, prema kojima bi o optužnicama odlučivali sudovi, a ne politika.</p>
<p>Slaven Letica, neovisni kandidat s liste pravaša, najavio je da će HSP uskoro organizirati brifing s veleposlanicima zemalja Europske unije kako bi im pokazao da je riječ o europskoj stranci kojoj EU nije cilj, nego sredstvo postizanja nacionalnog i socijalnog prosperiteta.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pusić zamjera Račanu što se olako predao</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - »Naše je mišljenje da je dosadašnja koalicija morala pokušati sastaviti parlamentarnu većinu. Iz mojih razgovora i konzultacija imam dojam da je koalicija imala šansu i da još ima šansu sastaviti parlamentarnu većinu s obzirom na činjenicu da su rezultati tako tijesni i jednoj i drugoj opciji«, ustvrdila je u utorak na konferenciji za novinare Vesna Pusić, predsjednica HNS-a. Pusić smatra da »ništa lakše u sastavljanju parlamentarne većine neće biti ni HDZ-u«. Razgovarala je s dosadašnjim koalicijskim kolegama i pokušala ih uvjeriti da još uvijek ima šanse za vladu lijevog centra. Iako je SDP priznao poraz i od toga odustao, Vesna Pusić je i dalje optimistična i nada se da »to nije trajno« i da treba pričekati te vidjeti »hoće li Sanader uspjeti složiti vladu«.</p>
<p>Vesna Pusić kazala je da ju je predsjednik SDP-a Ivica Račan obavijestio kako će na konferenciji za novinare objaviti da odustaje od pokušaja formiranja koalicijske vlade te da ide u oporbu. »Kolega Račan me o tome obavijestio, ja sam ga odgovarala, ali nisam uspjela«, izjavila je Pusić ne krijući razočarenje, ali iz čijih se izjava može zaključiti da još nije sve gotovo. Iako će predsjednik HDZ-a Ivo Sanader prvi dobiti ponudu za sastavljanje vlade, Pusić nije sigurna da će to ići lako i da će u tome uspjeti. </p>
<p>Pusić zamjera Račanu što se olako predao. Sa Zlatkom Tomčićem nije razgovarala o pokušaju formiranja lijeve koalicije iako i dalje smatra da bi im se HSS priklonio. »Da su se pokazale šanse da mi složimo parlamentarnu većinu, dalo bi se dogovoriti s HSS-om koji je za obje strane«, tvrdi. Nije željela otkriti s kim je sve razgovarala jer to, kazala je, ne bi bilo fer zato što je sada na dnevnom redu pokušaj HDZ-a da složi većinu i vjerojatno su »svi sa svima razgovarali«. </p>
<p>Na Račanove komentare kako nije podbacio SDP nego njegovi koalicijski partneri, HSS i HNS, Pusić je uzvratila: »Mislim da je to rečeno u trenutku postizbornog uzbuđenja. Treba samo prebrojiti glasove, mi smo dobili devet zastupnika više, a SDP 10 zastupnika manje«.</p>
<p>Budući da se iz nekih HDZ-ovih predizbornih poruka dalo zaključiti kako su spremni zaustaviti neke od investicija bivše vlade, novinari su pitali predsjednicu HNS-a boji li se da bi neki HNS-ovi projekti, poput poticane stanogradnje, mogli biti zaustavljeni? »Naravno da se bojimo, ne zato što su to naši projekti, nego zato što su to dobri projekti. Ako se dogodi to da odemo svi skupa u opoziciju, logično je da ih ne možemo više voditi, a riječ je o korisnim i kvalitetnim projektima i bojimo se da bi oni mogli biti zaustavljeni. Nadamo se da se to neće dogoditi, ali to nije više u našim rukama«, odgovorila je. </p>
<p>Činjenica da će HDZ vladati na razini države, a SDP i HNS u Zagrebu, za predsjednicu narodnjaka je dovoljno velika promjena da se »ekipa koja vlada u Zagrebu napokon maksimalno uozbilji«. </p>
<p>Prve poteze HDZ-a koji će ići na smanjenje PDV-a i podizanje životnog standarda građana, Pusić je prokomentirala kao »promjenu retorike koju su imali u vrijeme kad su bili opozicija«. </p>
<p>Iako su narodnjaci u predizborno vrijeme govorili da im je i 15 mandata u Saboru loš rezultat, njihova predsjednica danas tvrdi: »Kao stranka smo doživjeli uspjeh, jer su članovi HNS-a sada peterostruko jači nego u prošlom sazivu«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kosor potpredsjednica Vlade, Šeksu Sabor, Žužulu MVP, Šukeru financije, Đapiću MUP ili MORH, a Selemu kultura </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Čelništvo SDP-a i njegov predsjednik Ivica Račan u ponedjeljak su priznali poraz i čestitali novom izbornom pobjedniku HDZ-u, te njegovu predsjedniku Ivi Sanaderu. Oglasio se i predsjednik Republike Stjepan Mesić poručivši da će mandat za sastavljanje nove vlade povjeriti Sanaderu, kao i da će konzultacije o mandataru vlade započeti nakon 5. prosinca. HDZ je samostalno u novom sazivu Sabora ostvario 62 mandata (bez budućih partnera), osvojio većinu te je izbornom pobjedom Ivo Sanader ostvario i sigurnu poziciju predsjednika buduće vlade. Već u izbornoj noći, nakon objavljivanja prvih neslužbenih rezultata, predsjednik HDZ-a je najavio da je već razgovarao s čelnicima HSP-a, HSLS-a, DC-a, a u igri je i HSS. S predsjednikom HSP-a Antom Đapićem Sanader se sastao u utorak da bi započeli daljnje dogovore o mogućem ulasku HSP-a u novu vladu, dok je razgovor Sanadera i predsjednik HSS-a Zlatka Tomčića zakazan za srijedu. Upravo će od tog razgovora ovisiti buduće kombinacije u novoj vladi.</p>
<p>Naime, stara je priča da Sanaderu - koji Europi, ali i Hrvatskoj želi pokazati da je riječ o modernoj stranci centra, proeuropski i demokršćanski, a nikako nacionalistički orijentiranoj - Đapićev HSP u biti ne odgovara. Unatoč tome što se HSP prije koji mjesec odrekao ustaštva, ali i ublažio neke stavove, sam je Sanader u izjavi za javnost kazao kako će imati na umu činjenicu da HSP ima loš imidž u međunarodnoj zajednici. </p>
<p>Predsjednik HSP-a je izjavljivao da njegova stranka neće u novu vladu po svaku cijenu, a jasno je poručio i kako će se zalagati da buduću vladu formiraju HDZ, HSP, ali i HSLS i DC, bez obzira na loše rezultate te koalicije.</p>
<p>Đapić, naime, nije sklon koaliranju s Tomčićem, jer pravaši drže da je HSS do zadnjeg dana podržavao Račanovu vladu. Đapić je također vrlo jasno rekao kako je stranka zainteresirana za mjesto potpredsjednika nove vlade ili predsjednika Sabora, a jednako tako smatraju da im pripada pravo i na nekoliko državnih ministarstava, od kojih najviše priželjkuju MUP i MORH. Ne budu li pravaši zadovoljni, u obzir dolazi i naizgled nevjerojatna mogućnost da HSP započne suradnju sa SDP-om.</p>
<p>U javnosti su se već pojavile razne varijante scenarija za sastavljanje nove vlade. Jedna od njih je da će doći do koalicije HDZ-a i HSS-a, zajedno sa zastupnicima srpske manjine koji su već potvrdili mogućnost potpore HDZ-u, a tu opciju Sanaderu navodno sugerira međunarodna zajednica. Na taj bi način, tvrdi se u diplomatskim krugovima, Sanader definitivno s HDZ-a skinuo pečat nacionalističke stranke. </p>
<p>U drugoj bi varijanti buduća vlada bila sastavljena od HDZ-a, HSP-a te koalicije HSLS-DC, a tu opciju najviše podržavaju upravo HSP, HSLS i DC. Međutim, tu se slučaju otvara pitanje HSP-ova imidža u međunarodnoj zajednici. U sljedećem se scenariju govori o vladi HDZ-a, HSS-a i HSP-a, koja bi jamčila stabilnost vlasti desne koalicije, ali opet se ponavlja problem HSP-ova imidža. </p>
<p>Kao što se slažu kockice za to koje će stranke sastavljati novu vladu, tako se spekulira i s imenima budućih ministara. Iako se nagađa da će zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor sigurno biti potpredsjednica nove vlade, čuje se i priča da će preuzeti Ministarstvo rada i socijalne skrbi. No, Kosor to nije željela ni potvrditi niti demantirati. Prilično je sigurno da bi Kosor doista mogla naslijediti Željku Antunović na mjestu potpredsjednice Vlade, što joj, kao najbližoj Sanaderovoj suradnici, i pripada. Kao novi ministar vanjskih poslova spominje se Miomir Žužul, čovjek s dugogodišnjom diplomatskom karijerom u SAD-u, dobrim međunarodnim vezama te jedan od najbližih Sanaderovih suradnika. Žužul je navodno vrlo zainteresiran za to mjesto te je njegov dolazak na Zrinjevac realan. Odavno se kalkulira da će Ivan Šuker, potpredsjednik HDZ-a, i prvi na HDZ-ovoj listi u VI. izbornoj jedinici koji je stranci donio i šest saborskih mandata, preuzeti Ministarstvo financija. Šuker se, naime, u svom dosadašnjem saborskom radu najviše bavio pitanjima ekonomije i gospodarstva. Šuker, međutim, tvrdi da se o ministarskim foteljama u HDZ-u nije razgovaralo. Petar Selem, kazališni redatelj spominje se kao novi ministar kulture. I Selem tvrdi da se u stranci o podjelama mjesta u Vladi nije razgovaralo. </p>
<p>Što se tiče mjesta predsjednika Sabora, u kuloarima se šire priče da je Vladimir Šeks itekako zainteresiran za njega, no on sam o tome ne želi govoriti.</p>
<p>Jedino što je sigurno u svim ovim kombinacijama jest to da je Ivo Sanader novi hrvatski premijer, koji će, nakon dobivanja mandata za formiranje vlade od predsjednika Mesića i konzultacija s koalicijskim partnerima, objaviti sastav nove vlade. A ona bi u Banske dvore mogla ući prije Nove godine.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kajin: Dosadašnja vlast zaslužila je pouku, ali Hrvatska nije zaslužila vlast HDZ-a </p>
<p>Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, prognozirao je da nova vlada neće izdržati godinu dana, te da će netko nakon toga ponovo morati pokrenuti Hrvatsku kao 3. siječnja 2000. / Pobjednicima izbora neće biti lako sastaviti novu vladu, kaže Gordana Sobol (SDP) </p>
<p>RIJEKA, 25. studenoga</p>
<p> - »HDZ je pobjednik ovih izbora, a koalicija SDP-IDS pobjednička je u VIII. izbornoj jedinici. Nakon izbora Istra, Rijeka i Primorje dokazali su da su ostali svoji, istodobno poručujući centralnoj vlasti koju politiku doživljavaju svojom«, rekao je na konferenciji za novinare u utorak nositelj liste koalicije SDP-IDS Damir Kajin (IDS), komentirajući rezultate izbora zajedno s Gordanom Sobol (SDP).</p>
<p> »Možda je dosadašnja vlast zaslužila pouku, ali Hrvatska nije zaslužila vlast HDZ-a«, naglasio je Kajin. Smatra da dolazak HDZ-a na vlast može biti poguban za Hrvatsku jer su, istaknuo je, oni nacionalisti, dok je HSP, njihov mogući partner u vlasti, krajnja desnica. </p>
<p> Prognozirao je da nova vlada, makar bila riječ o krajnje pragmatičnim ljudima, neće izdržati godinu dana pa će netko nakon toga ponovo morati pokrenuti Hrvatsku kao 3. siječnja 2000. Potpredsjednik IDS-a ističe da Hrvatskoj nikad nisu bile potrebnije stabilnost i suradnja s međunarodnim asocijacijama, neovisno o tome je li riječ o pravosudnima kao što je to Haaški sud, ili financijskima. Ustvrdio je da će samo jedno odbijanje suradnje s Haagom Hrvatsku vratiti na poziciju iz devedesetih. Novoj je vlasti stoga poručio neka procesuira događanja iz devedesetih godina koja su kompromitirala Hrvatsku i tako pretekne Carlu del Ponte.</p>
<p>Govoreći o programu pobjedničke stranke, Kajin je ocijenio da on ne vodi povećanju socijalnih prava nego daljnjem prebacivanju tereta s gospodarstva na radnike. Rekavši da je istok zemlje glasao za HDZ, a razvijeniji dio za stranke ljevice, ustvrdio je kako je to znak da Hrvatsku treba radikalno decentralizirati. Solidarnost je nužna, ali ovakav ustroj vodi daljnjoj podjeli Hrvatske koja će pucati po političkim i regionalnim šavovima, upozorio je Kajin. Izrazio je i bojazan da će nakon ovih izbora »i BiH i Srbija krenuti udesno«. </p>
<p>Smatra i da je rasipanje glasova kroz 30 lista detroniziralo trećesiječanjsku koaliciju, čime je nezadovoljan. </p>
<p> Gordana Sobol je naglasila da je SDP zadovoljan i brojem glasova na državnoj razini jer je veći od onih što su pokazivala prijeizborna istraživanja. Istaknula je da pobjednicima izbora neće biti lako sastaviti novu vladu čija će glavna zadaća biti održati stabilnost i nastavak razvoja Hrvatske.</p>
<p> Na upit novinara, Kajin se osvrnuo i na izjavu čelnika IDS-a Ivana Jakovčića da će tražiti referendum za autonomiju Istre. Prema Kajinovim riječima, IDS ostaje pri svojim čvrstim programskim osnovama, a to će vjerojatno prepoznati predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Izrazio je nadu da će se krenuti u decentralizaciju jer o njoj ovisi budućnost zemlje.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić i kardinal Bozanić razgovarali o izborima </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, i tom prigodom čestitao mu na kardinalskom imenovanju, priopćeno je iz Predsjednikova ureda.</p>
<p>U razgovoru u kojem su sudjelovali i msgr. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački, msgr. Vjekoslav Huzjak, generalni tajnik HBK-a, te Predsjednikovi savjetnici za unutarnju i vanjsku politiku, dr. Igor Dekanć i dr. Ivica Maštruko, sugovornici su razmijenili mišljenja o aktualnim zbivanjima u zemlji i inozemstvu. </p>
<p> Bozanić i Mesić razgovarali su o proteklim izborima, pri čemu je Predsjednik istaknuo kako od nove vlade očekuje dobru suradnju i odgovornost u rješavanju nagomilanih problema. </p>
<p>U srdačnom razgovoru sugovornici su, uz opću ocjenu kako su protekli izbori bili rezultat napretka demokracije u našoj zemlji, izrazili uvjerenje da će prioriteti nove vlade biti nastavak procesa pridruživanja Hrvatske u međunarodne integracije, poduzimanje potrebnih mjera za oživljavanje hrvatskog gospodarstva i njegovo izvozno usmjeravanje, poticanje zapošljavanja, te završetak procesa obnove i povratka prognanika i izbjeglica.</p>
<p> Istaknuto je također kako je potrebna gospodarska suradnja i korektni politički odnosi sa susjednim zemljama, uključujući i brigu za Hrvate koji tamo žive.</p>
<p> Kardinal Bozanić pozvao je predsjednika Mesića na proslavu Srednjoeuropskog katoličkog dana sljedeće godine u Mariazellu, što je načelno prihvaćeno.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Budiša i Granić povlače se iz vrha stranaka, Pašalić pokreće privatni biznis</p>
<p>Granić: Posvetit ću se pisanju sjećanja na razdoblje rata u Hrvatskoj i BiH, Washingtonski i Daytonski sporazum i nastanak hrvatske diplomacije / Pašalić: Bilo bi neodgovorno da se nakon 12 godina stanke nastavim baviti medicinom / Tomac: Rezultati izbora su katastrofa / Rojs: Želio bih se vratiti u HV, jer sam svoj čin general bojnika samo zamrzao, a nisam umirovljen</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Rezultati izbora od 23. studenog za mnoge dosadašnje saborske zastupnike i druge političare znače trenutni prekid ili čak definitivan kraj daljnje istaknutije političke karijere. Od oko 170 ljudi, koji su nakon trećesiječanjskih izbora bili u Saboru ili Vladi, mjesto u Saboru izborilo je nešto više od 60. Dio dosadašnjih dužnosnika nije se ni kandidirao, primjerice potpredsjednik Vlade Goran Granić, potpredsjednici Sabora Vlatko Pavletić, Ivica Kostović i Baltazar Jalšovec, kao ni zastupnici Ivan Milas, Jure Radić, Drago Krpina, Zlatko Mateša, Nikica Valentić iz HDZ-a ili Ivo Škrabalo iz Libre.</p>
<p>Među istaknutijim političarima, koji nisu uspjeli ući u Sabor, neki su predsjednici parlamentarnih stranaka koji su ujedno i zastupnici - Dražen Budiša (HSLS), Mate Granić (DC) i Ivić Pašalić (HB), a svoj prvi saborski mandat nije uspio izboriti ni predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman. Na Markovom trgu neće biti ni potpredsjednika Sabora Zdravka Tomca, potpredsjednika Vlade Ante Simonića, predsjednika Kluba HSS-a Luke Trconića, glavne tajnice HSLS-a Dorice Nikolić, predsjednika i jedinog zastupnika HND-a Zlatka Canjuge, predsjednika HKDU-a Ante Kovačevića, SBHS-a Damira Jurića ni SNS-a Milana Đukića.</p>
<p>Po mnogima najosebujniji saborski zastupnik Ljubo Ćesić Rojs u XI. je izbornoj jedinici sa svojom nezavisnom listom prešao izborni prag, ali to mu nije dovoljno za još jedan mandat.</p>
<p>Dražen Budiša je već najavio da se na predstojećem saboru HSLS-a neće ponovno kandidirati za predsjednika te da će otići u mirovinu, za koju ima sve uvjete. No, nije isključio mogućnost ponovnog aktiviranja u politici. I Mate Granić kaže da se na predstojećoj stranačkoj konvenciji neće kandidirati za predsjednika DC-a, ali da će nastaviti bavljenje politikom, samo manjim intenzitetom. »DC će ući u buduću vladu, o čemu smo već razgovarali s predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom, ali ja neću obnašati nikakvu dužnost. Kako ću pomagati budućoj koaliciji, to je stvar dogovora. Svakako ću uzeti time out i više se posvetiti pisanju sjećanja na razdoblje rata u Hrvatskoj i BiH, Washingtonski i Daytonski sporazum i nastanak hrvatske diplomacije. Za sada planiram objaviti dvije knjige«, kaže Granić.</p>
<p>Iako je po struci dijabetolog, kaže da se više neće vraćati u medicinu. Povratak izvornoj profesiji odbacuje i najpoznatiji »doktor« hrvatske politike Ivić Pašalić, koji namjerava i dalje stati na čelu HB-a.</p>
<p>»Bilo bi neodgovorno da se nakon 12 godina stanke nastavim baviti medicinom. HB ide dalje, mi smo mlada stranka, koja postoji tek godinu dana i iako ćemo uskoro imati izborni sabor, ne razmišljam o ostavci. Planiram i pokretanje privatnog biznisa, ali ne znam još kojeg«, kaže Pašalić. Sabor stranke će početkom godine imati i HIP, a njegov predsjednik Miroslav Tuđman najavljuje svoj daljnji politički angažman. Ujedno će i raditi kao profesor informatologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Zdravko Tomac, potpredsjednik Foruma hrvatske sloge, ubuduće će imati više vremena za angažiranje u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, gdje je zastupnik, te na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je profesor. </p>
<p>»Budući da se Hrvatska na ovim izborima još više podijelila na dva bloka, Forum - kao udruga za dijalog i zajedništvo - tek sad ima što raditi. Rezultati izbora su katastrofa, jer je nestao politički centar i žao mi je što HSS, HSLS i DC nisu prihvatili koaliciju koju smo im predlagali radi uspostave trećeg bloka u odnosu na SDP i HDZ. Glavna zadaća će nam stoga biti obnova centra«, rekao nam je Tomac. </p>
<p>Zlatko Canjuga planira ostati na čelu HND-a, a posebno će uložiti trud kako bi javnosti uspješno predstavio novi stranački program. Ante Simonić i dalje će biti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.</p>
<p>Iako je izbačen iz stranke, Ljubo Ćesić Rojs zadovoljan je pobjedom HDZ-a, čijim članom se i dalje smatra. »Moje vrijeme tek dolazi, jer će ljudi prepoznati da znam raditi. U ovih godinu dana, koliko mogu dobivati zastupničku plaću, nastojat ću se odmoriti od politike. Zašto ne bih dobivao plaću džaba kad na to imam pravo!? Nakon toga, želio bih se vratiti u HV, jer sam svoj čin general bojnika samo zamrzao, a nisam umirovljen«, kaže Ljubo Ćesić Rojs.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Guciću, Čeoviću i Vuletiću jednomjesečni pritvor </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Županijski sud u Zagrebu izdao je u utorak rješenje na temelju kojeg će se provesti istraga protiv Josipa Gucića, Antuna Čeovića, Vinka Vuletića i Krste Romića zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo davanja i primanja mita. Tim su rješenjem Gucić, Čeović i Vuletić zadržani na mjesec dana u pritvoru, a Romić je pušten da se brani sa slobode.</p>
<p>Uskok tereti svu četvoricu da su u sudskim postupcima pred nadležnim sudovima tražili i dobili novčanu naknadu za izradu financijskih i knjigovodstvenih elaborata tako da prvooptuženi Gucić dobije na sudu spor. </p>
<p>Davatelji mita, Gucić i Romić su, prema rješenju istražnog suca Zorana Luburića, osnovano sumnjivi da su davanjem novca (od 5000 do 50 tisuća eura) naveli Čeovića i Vuletića na kazneno djelo davanja lažnog iskaza pred sudom. Učinjeno je to u više postupaka koji su pred sudovima vođeni protiv Gucića i Romića, a policijskom akcijom praćenja i prisluškivanja utvrđeni su datumi i mjesta gdje je dogovoreno sklapanje tog nezakonitog posla. Gucić je pritom tražio od vještaka da naplatu drugog dijela »honorara« očekuju nakon što osobno na sudu obrane elaborat i za njega ishode pozitivnu sudsku odluku. Tako je neisplaćeno ostalo 25.000 eura u slučaju spora u vezi s poslovanjem tvrtke »Rudar d.o.o«. Jer, u međuvremenu se u dogovor Gucića i vještaka ubacila policija i utvrdila način na koji je dogovoren sporazum o davanju i primanju novca.</p>
<p> Što se Gucića tiče, prihvaćen je razlog za pritvor zbog mogućnosti da okrivljenik počini novo, a isto kazneno djelo. Odbačen je zahtjev Uskoka da se pritvor odredi i zbog bojazni da bi Gucić mogao pobjeći i time postati nedostupan sudu za nastavak postupka. Luburić smatra da takva opasnost ne postoji, iako je Gucić svojedobno na nekoliko mjeseci nestao iz Hrvatske i javio se tek iz bolnice u Münchenu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Država i društvo nisu učinili dovoljno na suzbijanju nasilja nad ženama«</p>
<p>Prema policijskim podacima, u proteklih godinu i pol u Hrvatskoj je ubijeno 17 žena, a u 25 posto slučajeva ubojstvo je spriječeno u posljednji trenutak </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Postavljanjem srebrnih silueta s imenima žena koje su u posljednjih godinu i pol ubili njihovi partneri, Ženska mreža Hrvatske obilježila je u utorak na Trgu bana Josipa Jelačića Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tom akcijom Ženska mreža započela je regionalnu kampanju pod nazivom »16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama« kojom se želi upozoriti na obiteljsko nasilje. </p>
<p> Kampanja se istodobno provodi u 20 zemalja.</p>
<p> Prema policijskim podacima, u proteklih godinu i pol u Hrvatskoj je ubijeno 17 žena u dobi od 26 do 66 godina, a u 25 posto slučajeva ubojstvo je spriječeno u posljednji trenutak. Žene su ubili njihovi supruzi, bivši supruzi ili izvanbračni partneri.</p>
<p>»Država i društvo nisu učinili dovoljno na suzbijanju nasilja nad ženama«, izjavila je Sanja Sarnavka, jedna od sedam koordinatorica Ženske mreže i koordinatorica udruge B.a.B.e. No, ističe, zahvaljujući radu ženskih organizacija sve je više prijava jer žene ne žele trpjeti nasilje.</p>
<p> Uz rat, koji je prema Sarnavkinim riječima, pridonio nasilju nad ženama, velik je problem što je hrvatsko društvo još u znatnoj mjeri patrijarhalno. </p>
<p>»U Hrvatskoj su učinjene znatne promjene na višoj razini pa ženske udruge dobro surađuju s Ministarstvom unutarnjih poslova i Državnim odvjetništvom«, napomenula je Sarnavka. No dodaje da bi još trebalo poraditi na suradnji među nadležnim resorima, te na educiranju policije i djece od dana kad krenu u vrtić.</p>
<p> Na pitanje u kojoj se hrvatskoj regiji najviše provodi nasilje nad ženama, Sarnavka je odgovorila kako nije rađeno pravo istraživanje, ali, prema sadašnjim podacima, to je Slavonija, a slijedi Dalmacija. »Napominjem da je to podatak s terena, znači ne pravo istraživanje«, rekla je Sarnavka, dodajući kako također može biti riječ o tome da Slavonke više prijavljuju nasilje nego Dalmatinke. </p>
<p>Na novinarski upit treba li pružiti psihološku pomoć i muškarcima koji provode nasilje, Sarnavka se suglasila da je to potrebno, no napomenula je kako bi prvo trebalo pomoći ženama koje su zlostavljane. </p>
<p>Kao poseban problem koordinatorica ističe nedostatak prihvatilišta za žene žrtve nasilja. »Treba se zabrinuti kad služba za socijalni rad kao rješenje nudi ženi smještaj djece u dom, a njoj napuštanje doma, što znači da ona mora bježati dok nasilnik ostaje kod kuće«, komentirala je. Unatoč nedostatnom broju skloništa, nasilje treba prijaviti policiji, obratiti se liječniku i službi za socijalni rad, a postoji i velika mreža ženskih udruga koja je spremna pomoći, kaže Sanja Sarnavka. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031126].
|
