NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030926].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207801 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Njima zaista ne trebaju još i politički protivnici</p>
<p>Budući da predsjednik Mesić još nije raspisao izbore, možda ne bi bilo loše vidjeti može li se to nekako odgoditi / Ako je još i postojala šansa da oni neodlučni birači ipak odluče izaći na izbore, tko će im - nakon predstave koju su mogli čuti i vidjeti - zamjeriti ako u nedjelju umjesto na biralište odu na izlet</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – To su bedastoće... To su nebuloze... Situacija je paranoična... Građani to nisu dužni trpjeti... Rafalno su u srijedu, na aktualnom saborskom prijepodnevu, ispaljivali zastupnici i članovi Vlade. </p>
<p>I na kraju zaključak: »Sabornica je pretvorena u predizbornu tribinu i pljuvaonicu. To doista nema smisla. Zreli smo za raspuštanje«. Epilog gadljivoj razini saborske rasprave dao je IDS-ovac Damir Kajin, još jednom potvrđujući da iznimaka među političarima ima. Ali one, nažalost, samo potvrđuju pravilo. A što je to narodne zastupnike, kako im tepa šef Sabora Zlatko Tomčić, natjeralo na tako strastvene izljeve političkih emocija?</p>
<p>Nije ni jedno pitanje vezano za prilagođavanje našeg zakonodavstva europskom, nije rješavanje problema nezaposlenosti, nije ni povećanje stope ekonomskog rasta, ni vanjski dug, ni raspuštanje glomaznog državnog aparata. Nisu pronašli Gotovinu, a nisu ni, usprkos svemu, odlučili proglasiti gospodarski pojas. Pretvarajući parlament, tko zna koji put, u poligon za iživljavanje vlastitih stranačkih a ovaj put i predizbornih ambicija, zastupnici su cijelo prijepodne, namijenjeno postavljanju pitanja Vladi, proveli u mlaćenju prazne slame zvane prisluškivanje.</p>
<p>Suvišno je reći da su mnogi od njih u Saboru proveli cijelu noć ne bi li izborili pravo pitati Račana nešto face to face. I nakon svega, umjesto pokojeg predizbornog boda kojem su se nadali, potpuna blamaža. Nakon aktualnog prijepodneva u srijedu, trebali bi se zapitati – kome još trebaju politički protivnici? Budući da predsjednik Stjepan Mesić još nije raspisao izbore, možda ne bi bilo loše vidjeti može li se to nekako odgoditi. Ako je još i postojala šansa da oni neodlučni birači ipak odluče izaći na izbore tko će im, nakon predstave koju su mogli čuti i vidjeti, zamjeriti ako u nedjelju umjesto na biralište odu na izlet.</p>
<p>Jedno je sigurno, HDZ je uspio u svom naumu. Uspio je na posljednju sjednicu ovog saziva Sabora, koja bi trebala biti udarna i obujmom (treba odraditi više od 100 točaka dnevnog reda) i za zemlju važnim temama, progurati čisto političku priču, i to onu koja »ne drži vodu«. Neargumentirana razina rasprave, potkrijepljena uvredljivim, tračerski vjerodostojnim podacima poput Rojsovih »Vi se u obavještajne službe razumijete kao mačak u varenu slaninu« ili »Meni nisu ljubavnice kupovale kravate, kao vami«, sve je samo ne ono za što se zastupnici tobože zalažu. Sve skupa, međutim, ne bi bilo ni tako strašno da se događa prvi put. </p>
<p>Nebrojeno su se puta dosad zastupnici iscrpljivali u takvim, uvjetno rečeno političkim temama. Dakle, onim temama koje niti su bitne za život građana, niti utječu na funkcioniranje države. Umjesto da raspravljaju o zakonima, raspravljali su o svačemu. A osim verbalnih, ne treba zaboraviti, u Saboru je bilo i fizičkih obračuna.</p>
<p>Ne tako davno, u studenome prošle godine, i sam je Tomčić, nemoćan da zadrži sve konce iscrpljujućih zastupničkih prepucavanja u rukama, zavapio: »Pa ljudi moji, ovo je cirkus!«. Taj je put riječ bila o izglasavanju kadrovskih promjena u radnim tijelima Sabora, dakle, o tome koji će zastupnik sjediti u kojem odboru. Također neviđeno važna tema.</p>
<p>Budući da je oporba napuštala sabornicu svaki put kad je ta točka stavljena na dnevni red, vladajući su je optužili za opstrukciju rada Sabora i tako je počelo verbalno prepucavanje svih sa svima. U jednom trenutku predsjednik Kluba HSS-a Luka Trconić čak je poručio kolegama »da u njihovoj psihičkoj sferi nije sve dorečeno«, a Ljubo Ćesić Rojs je tko zna koji put ponovio da tridesetak posto ljudi u Hrvatskoj zapravo ne želi ovu državu, a među njima su i neki zastupnici.</p>
<p>To je bio jedan od oglednih primjera kako izgledaju isprazne saborske rasprave nakon kojih i sami zastupnici zaključe »kako nije u redu da to serviraju građanima i da nije čudno što ljudi ne vole političare«.</p>
<p>A reakcije građana koji često iznervirani zovu saborsku Službu za odnose s javnošću najžešće su upravo na beskonačna prepucavanja zastupnika i praznu sabornicu. Uz, naravno, ljutnju zbog visokih zastupničkih plaća. Te će plaće, prema svemu sudeći, i u idućem sazivu Sabora dobivati isti ljudi, ili bar većina istih. Hoće li se oni, do konstituiranja novog Sabora, naučiti kulturnijem i tolerantnijem dijalogu, hoće li više poštovati birače koji su ih izabrali? Ma, hajdete molim vas, rekao bi premijer. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Krizmanić: Ako Sanader gubi na ugledu u predizborne svrhe, glupo je, ako ne, još je gluplje</p>
<p>Ivan Supek: Oni nisu dostojni da sjede u Saboru i želio bih da ih zamijene ljudi koji će biti neovisni, razumni i pošteni / Nadežda Čačinović: Za demokraciju je najvažnije da su političari smjenjivi. Dok se to može, neka se svađaju</p>
<p>ZAGREB, 25.rujna</p>
<p> – Što o razini parlamentarne rasprave na aktualnom prijepodnevu u srijedu u Saboru te o predizbornom »kreiranju« afere o prisluškivanju i kaosu koji je zavladao na našoj političkoj sceni misle hrvatski intelektualci?</p>
<p>Akademik Ivan Supek smatra da ono što se događa u Saboru samo dokazuje kako je »aktualni saziv Sabora potpuno trul i da ga treba hitno promijeniti«. »Oni nisu dostojni da sjede u Saboru i ja bih svakako želio da ih zamijene ljudi koji će biti neovisni, razumni i pošteni« kaže Supek, ističući da je nužno u Sabor dovesti ljude koji neće lagati i neće misliti samo na svoju korist, nego će raditi pošteno za dobro svih. Osim toga, akademik Supek naglašava da bi Sabor ubuduće trebao kreirati politiku, a ne biti samo stroj za izglasavanje zakona. Vlada bi, zaključuje, trebala biti sastavljena od stručnjaka i provoditi politiku koju zacrta Sabor.</p>
<p>Profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Mirjana Krizmanić smatra da je cijela saborska predstava u predizborne svrhe, jer je datum izbora zapravo određen. »Otvarajući tobožnju aferu prisluškivanja, a ne nudeći nikakve dokaze, Ivo Sanader samo gubi na ugledu. Ako je u predizborne svrhe, glupo je, a ako nije, još je gluplje« ističe Krizmanić. Ujedno navodi da su izjave Vladimira Šeksa, kako prislušni uređaji nisu sačuvani kao dokaz jer su jako sitni, sramotne. »Ne može se tako postupati s biračima, nismo mi ovce. Posebno je to nedopustivo od onih koji su prisluškivali novinare i nevine ljude. Ako imaju dokaze da ih se prisluškuje, neka podignu tužbu«, zaključuje Mirjana Krizmanić.</p>
<p>Profesorica filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Nadežda Čačinović smatra da razina rasprave u našem parlamentu nije ništa »lošija« od razine u nekim drugim parlamentima, primjerice u Italiji ili Izraelu, gdje se zastupnici nerijetko znaju i potući. »Više se brinem«, navodi Čačinović, »zbog kojih se tema svađaju naši zastupnici«. Problem je, ističe, što se u nas odlučuje u malom krugu ljudi, a ne to što će zastupnici jedan drugom nešto opsovati. »Za demokraciju je najvažnije da su političari smjenjivi. Dok se to može, neka se svađaju« poručuje Nadežda Čačinović. </p>
<p>I. K.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hoće li kampanja kakvu je započeo HDZ probuditi uspavane SDP-ove birače</p>
<p>Probni balon SDP-a u potpunosti je uspio: stranka je odaslala informaciju, uz ogradu da se o njoj ni na jednom stranačkom tijelu nije raspravljalo, te da je zapravo riječ o mišljenju nekih stranačkih dužnosnika</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Nakon što je na SDP-ovom briefingu u ponedjeljak jedan od visokih stranačkih dužnosnika kazao da bi bilo poželjno da SDP, HSS i HNS predizborno koaliraju u nekim izbornim jedinicama, mnogi su to protumačili kao strah najjače vladajuće stranke od novonastale koalicije HSLS-a i DC-a. Probni balon SDP-a u potpunosti je uspio: stranka je odaslala informaciju, uz ogradu da se o njoj ni na jednom stranačkom tijelu nije raspravljalo, te da je zapravo riječ o mišljenju nekih stranačkih dužnosnika. </p>
<p>Premijer Ivica Račan, ujedno predsjednik SDP-a, rezolutno je, kao i još neki stranački dužnosnici, demantirao bilo kakvu mogućnost prijeizbornog koaliranja s navedenim strankama, ali ne treba biti naivan i misliti da bi itko u SDP-u bez znanja šefa stranke izgovorio prijeizbornu ponudu. HSS i HNS i SDP su odlučili na izbore izaći samostalno, što SDP poštuje. No ostaje ipak otvorena mogućnost, što je SDP već dogovorio s IDS-om, koaliranja u pojedinim izbornim jedinicama. </p>
<p>Reakcije iz HSS-a i HNS-a bile su negativne, no to ne znači da SDP nije uspio u svojoj namjeri i dao povoda za razmišljanje o eventualnim prijeizbornim koalicijama i mogućim partnerima u pojedinim izbornim jedinicama. Jer, te se tri stranke ne mogu pohvaliti jakim ljudima baš u svih 10 izbornih jedinica pa će se, htio to netko priznati ili ne, probni SDP-ov balon možda i pokazati točnim. </p>
<p>Do izbora je ostalo nešto manje od dva mjeseca, kampanja je počela, a SDP-u, kako tvrde, u potpunosti odgovara način na koji je u kampanju krenula najjača oporbena stranka, HDZ. Očekuje se da će HDZ ići još oštrije na diskreditaciju pojedinaca, što u SDP-u, barem tako tvrde, očekuju, jer će upravo takav način probuditi uspavane SDP-ove birače. »SDP je otvoren za koalicije sa srodnim strankama«, potvrđuju Vjesniku visoki stranački dužnosnici, no uz napomenu da SDP ne namjerava koalirati s HSS-om i HNS-om prije izbora, posebice ne na državnoj razini. »Poštujemo odluku HSS-a i HNS-a, koji su odlučili sami izaći na izbore, kao i SDP«, kaže nam jedan član Predsjedništva stranke. U SDP-u samo žele poručiti da je stranka otvorena za koalicije i očekuje, ako to potvrde izborni rezultati, da će uspjeti sastaviti vladu sa sadašnjim koalicijskim partnerima. </p>
<p>Ipak, neslužbeno se doznaje da bi tri stranke ipak mogle koalirati u 11. izbornoj jedinici, u kojoj glasa hrvatska dijaspora, te da je SDP-ovcima na terenu dan naputak da procijene s kim bi bilo najbolje koalirati. No pritom se, potvrđeno nam je iz stranke, ne misli na HSS i HNS, nego na Libru i LS. </p>
<p>Međutim, sve to ne znači da tri najjače vladajuće stranke možda ipak neće koalirati u nekim izbornim jedinicama, iako o tome, kako je rečeno na briefingu SDP-a u ponedjeljak, nije bilo razgovora, a iz HSS-a i HNS-a su na SDP-ovu adresu kao reakcije stigle odbijenice. </p>
<p>U SDP-u smatraju da je javnosti upućena pogrešna poruka da se stranka pribojava koalicije HSLS-a i DC-a koja je zapravo, kažu, produžena ruka HDZ-a. Visoki su stranački dužnosnici uvjereni da će SDP dobiti dovoljnu podršku birača kako bi mogao, zajedno s budućim koalicijskim partnerima, sastaviti vladu. Napominju da je SDP na lokalnim izborima 2001. godine dobio 18 posto glasova, unatoč donekle zanemarenoj kampanji. Stoga će, tvrde u SDP-u, kampanja kakvu je započeo HDZ – s aferom o navodnom prisluškivanju – sigurno probuditi uspavane SDP-ove birače. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bajićev popis suđenja u Hrvatskoj za Carlu del Ponte</p>
<p>Glavni državni odvjetnik ponio je u Haag precizan popis ključnih postupaka za ratne zločine koji se vode na našim sudovima / To nije »izvješće« za glavnu haašku tužiteljicu - Državno je odvjetništvo htjelo na jednom mjestu skupiti sve relevantne činjenice o tom dijelu pravosudne aktivnosti</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – U prtljazi za Haag glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ponio je i precizan popis ključnih postupaka za ratne zločine koji se vode na hrvatskim sudovima. Nije riječ ni o kakvom »izvješću« za glavnu haašku tužiteljicu Carlu del Ponte. Jednostavno, Državno odvjetništvo je htjelo na jednom mjestu skupiti sve relevantne činjenice o tom dijelu pravosudne aktivnosti u nas. Rad nacionalnog pravosuđa na ratnim zločinima je ključni oblik suradnje Hrvatske i Međunarodnog kaznenog suda.</p>
<p>»Slučaj Lora«: Tijekom listopada očekuje se odluka Vrhovnog suda na oslobađajuću presudu Županijskog suda u Splitu, kojom su svake odgovornosti oslobođeni Tomislav Dujić i sedam drugih osoba.</p>
<p>»Gospićka skupina«: Županijski sud u Rijeci izrekao je kaznu od 12 godina zatvora Tihomiru Oreškoviću, sedam Stjepanu Grandiću i Mirku Norcu 10 godina zatvora. Ivica Rožić je istom presudom oslobođen optužbe, a protiv Milana Čanića je Županijsko odvjetništvo u Rijeci odustalo od gonjenja. Ovih se dana očekuje pismeni otpravak presude.</p>
<p>»Slučaj Paulin dvor«: U Županijskom se sudu u Osijeku vodi glavna rasprava protiv Nikole Ivankovića i Enesa Viteškića zbog osnovane sumnje da su počinili ratni zločin protiv civila u baranjskom selu. Uskoro se očekuje dovršenje glavne rasprave.</p>
<p>Fikret Abdić: Županijski sud u Karlovcu donio je presudu kojom je bivši čelnik Cazinske krajine osuđen na 20 godina zatvora. Bio je optužen da je 1993. godine naredio, planirao i organizirao logore i sabirne centre u Velikoj Kladuši. Vrhovni sud ovih dana treba odlučiti o Abdićevoj žalbi.</p>
<p>Zločin u Vukovaru: Županijsko tužiteljstvo je 24. prosinca 2002. godine podiglo optužnicu protiv Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića, Zvonka Jurjevića, Božidara Stevanovića, Živote Panića, Mile Mrkšića, Veselina Šljivančanina, Miroslava Radića, Vojislava Šešelja i Gorana Hadžića za zločin koji su ti pripadnici bivše JNA počinili u općini Vukovar s ciljem protjerivanja i ubijanja nesrpskog stanovništva. Navedene osobe nisu dostupne hrvatskom pravosuđu.</p>
<p>Bombardiranje Zagreba: Zagrebačko županijsko tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv Milana Martića i Milana Čeleketića zbog naređivanja i izvođenja raketnog napada na Zagreb 2. i 3. svibnja 1995. godine zabranjenim sustavom »Orkan«. Optuženici nisu dostupni.</p>
<p>Genocid u Lovasu: Još 19. prosinca 1994. godine podignuta je optužnica protiv Ljubana Tevetaka i još 17-orice, a u tijeku je glavna rasprava na Županijskom sudu u Vukovaru. Od optuženih na suđenju je Ilija Vorkapić. Glavna rasprava je u početnoj fazi.</p>
<p>Ubojstva u Popovcu: Osječko županijsko tužiteljstvo je 6. ožujka optužilo Stojana Pavlovića, Đuru Urukala, Branka Berberovića i Milana Šarića za genocid protiv većinskog hrvatskog stanovništva u tom baranjskom selu. Glavna rasprava je u tijeku.</p>
<p>Zorana Banić: Osuđena je u Zadru na 13 godina zatvora za ratni zločin počinjen u Škabrnji. Žalbu na presudu podnijeli su i branitelji i optužba, a odluka Vrhovnog suda očekuje se do kraja godine.</p>
<p>Pobuna u Baranji: Osječki županijski sud osudio je Nikolu Alaicu, Milu Bekića, Dragu Kalagaču, Petra Mamulu, Milana Prusca i Sretu Jovandića na dvije do šest godina za ratni zločin počinjen od 1991. do 1995. u Belom Manastiru. Na presudu je uložena žalba, a odluka Vrhovnog suda očekuje se uskoro.</p>
<p>Ubojstvo u Miljevcu: 22. ožujka je podnesen istražni zahtjev protiv Ante Bapca i Miše Jakovljevića osumnjičenih da su u lipnju 1992. godine ubili Miroslava Subotića. Istraga je u tijeku, jer je većina svjedoka u Srbiji.</p>
<p>Karadžićevo bombardiranje: U ožujku 1999. godine na Županijskom je sudu u Slavonskom Brodu Radovan Karadžić optužen za ratni zločin zbog osobne naredbe da se raketira hrvatsko selo Mačkovac. Tada su dvije osobe poginule, a nekoliko ih je teže i lakše ranjeno.</p>
<p>Balintov zločin u Jagodnjaku: Uskoro se očekuje početak glavne rasprave na Županijskom sudu u Osijeku protiv optuženog Miodraga Balinta za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika počinjen u kolovozu 1991. godine u Jagodnjaku, Dardi i Švajcarnici.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatsko predizborno ludilo </p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Hrvatska ovo ipak nije zaslužila. Ako je i točno da mi još nismo normalna demokratska zemlja, i ako je i točno da se u svakoj predizbornoj kampanji može očekivati i stanovita doza prljavštine, ovo što se na hrvatskoj političkoj sceni događa posljednjih dana – apsolutno je nepodnošljivo. Ovo s čime smo danas suočeni svakako nije ono na što je mislio predsjednik ove države, Mesić, kada je nedavno rekao da su vlast i oporba »očito spremni za izbore kad ih toliko zagovaraju« (pa, kao, neka im budu, sada, a ne na proljeće).</p>
<p>Nažalost, ne samo da nisu spremni, nego je Hrvatska proteklih dana suočena sa zastrašujućom nezrelošću i neodgovornošću onih koji bi je htjeli voditi. Običnog čovjeka, od kojega se očekuje da za dva mjeseca glasuje, i koji je u ovoj zemlji uglavnom osuđen na borbu za golo preživljavanje, mora obuzeti bijes kad vidi da političari (koje on plaća da bi se umjesto njega bavili politikom, jer se on sam mora baviti drugim poslovima), u još jednom vrlo osjetljivom trenutku za ovu zemlju, nisu na razini koja se od njih očekuje.</p>
<p>Naši parlamentarci ovih dana »strančare« i nabacuju se prljavštinama, a nama se čini da ih plaćamo da bi rješavali probleme ove zemlje. Inozemni dug, nezaposlenost, rastuće siromaštvo, odjednom (zbog Gotovine) upitna kandidatura Hrvatske za Europsku uniju, neuspjeh naše diplomacije u priči o gospodarskom pojasu, to bismo htjeli očekivati kao predizbornu (ili parlamentarnu) temu, no umjesto toga naši nas političari suočavaju s ludilom u borbi za vlast ili privilegije.</p>
<p>Borba za vlast sama je po sebi u redu. Jer, što bi drugo oporba nego htjela doći na vlast, i što bi drugo vladajući nego htjeli ostati na vlasti. Ali, kakvu Hrvatsku žele i nude oni koji bi htjeli na vlast, to iz njihovih početnih nastupa ne vidimo, a ako žele ono što vidimo, onda se moramo svi zabrinuti.</p>
<p>Nepojmljiv je način, recimo, na koji se prezentirala oporba u nastupima predsjednika naše najveće (oporbene) stranke: tako niska razina kampanje, za tako visoko postavljene ciljeve. Od čovjeka koji sebe vidi kao pobjednika na izborima i budućeg premijera, zaista se ne očekuje da se u tom nastojanju služi tako niskim i nezrelim sredstvima. Nevjerojatno je da vođenje ove zemlje žele preuzeti ljudi koji su u stanju iznijeti tako monstruozne optužbe (o prisluškivanju), ne nudeći za njih apsolutno nikakve dokaze!</p>
<p>Magnituda tih optužbi, međutim, jednostavno je takva da sada Sanader nema drugog izlaza nego da ih dokaže, ili da povuče konzekvencije. No, umjesto da nudi bolja rješenja za Hrvatsku, predsjednik najveće (oporbene) stranke možda drži kako je najvažnije osvojiti vlast, svejedno kakvim sredstvima. Ono jedino što je, optužujući sadašnju vlast, dospio obećati biračima, i opet je bilo pogrešno i neumjesno. On će, rekao je, kad HDZ dođe na vlast, prvo hrvatskim građanima objaviti kada će, dakle, za četiri godine, biti sljedeći parlamentarni izbori! Ali, odakle bi to Sanader mogao znati, kad je u svakoj demokratskoj zemlji normalno da premijerima i njihovim vladama nitko ne jamči da će ostati na vlasti četiri godine. Možda se dogodi kriza vlade, kriza koalicije, pa se onda mogu dogoditi i izvanredni izbori...</p>
<p>Taj tip bahatosti kakav je tom najavom pokazao mogući budući premijer samo je malo nezgodniji od njegove tvrdnje da je, nedavno, u Dublinu »lobirao za Hrvatsku«. Lobirao je za svoju stranku, i to nije nelegitimno, dakako, ali kao političar morao bi znati da je i ovo što sada izvodi »lobiranje«, ali protiv Hrvatske. Jer, Hrvatska u kojoj se za vlast bore političari koji barataju tako teškim, ali nedokazanim optužbama kao Sanader, svakako nije za Europu postala poželjniji kandidat.</p>
<p>Nevjerojatno niska razina Sanaderove predizborne kampanje mogla bi biti samo problem HDZ-a, kao i kompromitiranje te stranke koje proizlazi iz Sanaderove političke nezrelosti, neozbiljnosti i neodgovornosti. Ali, ako se ta zaraza neutemeljena, nedokaziva optuživanja proširi i na Sabor, kao što se i dogodilo s cirkusarijama kojima smo morali svjedočiti, onda je Hrvatska doista jadna zemlja: čime se ona bavi, umjesto da pogleda u budućnost.</p>
<p>Pravo pitanje zapravo glasi: jesu li akteri na hrvatskoj političkoj sceni u novostvorenoj klimi uopće u stanju normalno prezentirati ono što zastupaju, jesu li u stanju artikulirati – kakvu Hrvatsku vide i kakvu žele? Svakom normalnom građaninu ove zemlje vjerojatno se nameće dojam da ovo sada uopće nije vrijeme ni za kakve predizborne kampanje, jer – za koga i za što glasovati u zemlji koja plamti predizbornim ludilom. Ako su još nedavno ispitivanja javnoga mnijenja pokazivala da na predstojećim izborima neće biti velike apstinencije birača, sve ovo što se sada događa upravo poziva na apstinenciju i masovno odustajanje od izlaska na birališta. Kampanja jedva da je i počela, a – već nije normalna.</p>
<p>Stoga je ovo trenutak da pitamo predsjednika Mesića: nije li sada nastala situacija u kojoj bi on trebao razmisliti jesu li akteri predstojećih izbora na razini trenutka ove zemlje. Mesić, kao institucija koja raspisuje izbore, možda se više ne bi trebao rukovoditi pukim ustavnim automatizmom. Odgoditi izbore za proljeće, dok se uzavrele strasti ne smire – ne bi li to bio potez o kome bi predsjednik Mesić trebao razmisliti?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Šeksova »buba« kao krunski dokaz »hrvatskog Watergatea« </p>
<p>Sanaderu bi bilo bolje da, ako već misli da će uskoro voditi Hrvatsku, diskretno opservira što sada rade Pašalićevi obavještajni asovi/ Nacija se podijelila u dva tabora: one koji vjeruju Sanaderu i bez materijalnih dokaza i one koji mu ne vjeruju, čak i onda kada Vladimir Šeks, poput mađioničara, iz lijevog džepa sakoa naknadno vadi »bubu«</p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Ako se pažljivo analizira sve što se dosad otkrilo u najnovijoj aferi s »prisluškivanjem« najužeg čelništva HDZ-a, onda se čini da Ivo Sanader, glavni čovjek u ovoj priči i možda budući hrvatski premijer, nema baš jake savjetnike specijalizirane za obavještajno-sigurnosnu djelatnost. </p>
<p>To je čudno, jer još sam 1999. godine osobno zaključio da gospodin Sanader, tada uglađen i uspješan diplomat, dobro poznaje »prislušnu« problematiku.</p>
<p>Naime, te godine, negdje u studenome, u vrijeme kada je bolest predsjednika Franje Tuđmana ulazila u završnu fazu, na tadašnjem Trgu burze bio sam slučajni svjedok vrlo zanimljiva događaja. Tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić (u uzdrmanu HDZ-u najjači kandidat za predsjedničko mjesto) izašao je iz automobila i krenuo prema svom sugovorniku (visoku čovjeku svijetle kose). </p>
<p>Čuvar Mate Granića imao je čistu situaciju: lijevo od njega bio je parkiran policijski automobil (niže u Martićevoj) s nekoliko policajaca. Desno od njega, kod drugog vodoskoka na Trgu burze, stajao je još jedan krupan momak iz osiguranja koji je s boka pokrivao taj neobičan ulični sastanak hrvatskog ministra vanjskih poslova sa svojim glavnim pomoćnikom i vjerojatno budućim šefom hrvatske diplomacije ako Mate Granić postane ne samo predsjednikom stranke, nego predsjednikom države nakon smrti Franje Tuđmana.</p>
<p>Ivo Sanader i Mate Granić razgovarali su polako hodajući i povremeno zastajkujući. Pomislio sam: »Ova dvojica znaju svoj posao i znaju kako izbjeći izravno prisluškivanje«. Razgovarali su o nečem važnom (izmjenjivali informacije ili se dogovarali) na trgu koji je prometan, gdje ima mnogo ljudi, tramvaji stalno prolaze, a vodoskoci šume.</p>
<p>»Ako ih netko prati, operativna ekipa će teško uhvatiti čitav razgovor vanjskim mikrofonima«, zaključio sam dalje, skrenuo u prvu prodavaonicu, tamo se zadržao desetak minuta i kada sam završio kupnju, Mate Granića i Ive Sanadera više nije bilo na trgu. Te dvije vrlo važne osobe u tadašnjoj vlasti nisu se sastale u uredu vlastitog ministarstva na Zrinjevcu, niti u sjedištu stranke na ondašnjem Trgu hrvatskih velikana. </p>
<p>Jer je bauk prisluškivanja kružio Hrvatskom. </p>
<p>Danas, četiri godine kasnije, upravo u predizborno vrijeme Ivo Sanader, šef prestrojenog HDZ-a otvorio je Pandorinu kutiju i ustvrdio da ova, nova vlast na čelu s Ivicom Račanom intenzivno prisluškuje vodstvo HDZ-a, oporbu i poprilično novinara. Čim sam čuo tu vijest nisam se smijao (kao što su to učinili mnogi) nego pomislio: »Ne mrzi valjda Račan toliko Sanadera, niti ga se toliko boji da bi mu u kabinet i saborske prostorije HDZ-a tako nevješto podmetnuo prislušne uređaje. </p>
<p>Sanaderu bi bilo bolje da, ako već misli da će uskoro voditi Hrvatsku, malo bolje pročeprka i po taboru svojega dugogodišnjega pravog neprijatelja, odnosno diskretno opservira što sada rade obavještajni asovi iz nekadašnje vlasti kojima je u HDZ-ovskim unutarnjim sudarima Ivić Pašalić bio draži i bliži izbor«.</p>
<p>U stvarnosti, što je mogao napraviti Ivo Sanader kada su on i njegovi navodno u zidu saborskog ureda našli sumnjive izbočine i krakove nepoznatog podrijetla? Mogli su u tišini napraviti kompletni elektronski protunadzor (na njemački ili američki način). </p>
<p>Činjenice govore da Sanaderova ekipa ipak nema protunadzor čiji cilj treba biti nadvladavanje pokušaja bilo koga (prijatelja ili neprijatelja) da koristi minijaturne elektronske naprave za prikupljanje podataka o tome što rade, što govore i što planiraju zastupnici HDZ-a u Saboru. Ako je još u vrijeme kada je njegova stranka bila na vlasti spoznao kako se bez pardona prisluškuje (a dr. Tuđman je o svemu izvješćivan) Ivo Sanader je mogao od sadašnjeg Kluba zastupnika HDZ-a napraviti pravu »sigurnosnu sobu«, a da to nitko ne dozna. Za prostoriju takve veličine za uspostavu učinkovitog elektroničkog protunadzora potreban je tim od tri stručne osobe i najviše dva do tri dana posla.</p>
<p>Samo jedan sigurnosni službenik dovoljan je da »oboji« zidove i instalacije u sobi. »Bojanje« znači da on elektroničkim »čarobnim štapićem« (može se legalno kupiti u svim zapadnim trgovinama špijunskom opremom s osobito bogatim asortimanom na odjelima protuobavještajnih spravica) otkriva sve vrste aktivnih i poluaktivnih mikrofona. Njegov pomoćnik istodobno sličnim uređajem pretražuje televizijske frekvencije u prostoriji i oko nje ne bi li otkrili skrivene daljinske kamere koje uz sliku savršeno snimaju i šapat.</p>
<p>Treći član tima traži »parazitske« prisluškivače (»bube«) u telefonima koje koristi HDZ. Pritom je važno da stručnjak ima uvid u telefonsku mrežu zgrade i nedvosmislenu potvrdu nadzire li osiguranje Sabora rutinski (iz sigurnosnih razloga) sve žične i bežične telefone. Nazočnost skrivenih mikrofona koji prenose informacije elektroinstalacijama zgrade stručnjaci za elektronski protunadzor provode na način koji ne diže prašinu: u te svrhe vrlo su korisni obični komercijalni tzv. »dječji« alarmi (nalik na igračke). </p>
<p>Danas više nitko ne ozvučuje prostorije kilometrima kabela i žica. Ta praksa se počela napuštati prije 30 godina. To olakšava posao timu za protuelektronički nadzor jer ne mora više »drapati« (demontirati) cijele prostorije, skidati tapete, zavjese, lustere, micati parkete i sl. Ako nešto slično ipak postoji u zidovima i drugdje po uredima, iz džepa se vadi novi mini uređaj koji je u stanju s pomoću mikrovalova deaktivirati i takve zastarjele prislušne naprave koje su opremljene vlastitom sigurnosnom zemaljskom linijom veze.</p>
<p>Sa samo nekoliko stručnih ljudi koji svoju protunadzornu opremu nose po džepovima hlača i sakoa, Ivo Sanader je u vrlo kratko vrijeme mogao ustanoviti nadzire li netko Klub HDZ-a i druge prostorije te stranke u Saboru ili ne. I nije trebalo bacati pronađene dokaze (ako nije bila riječ o običnoj paučini s nešto žbuke i onim prozirnim paucima s dugim tankim nogama). Sačuvani prislušni uređaji (čak i oni najsitniji) bili bi nesumnjivo efektan predizborni adut i doista doveli Račanovu koalicijsku vladu u vrlo neugodnu poziciju. Ovako, nacija se podijelila u dva tabora: one koji vjeruju Sanaderu i bez materijalnih dokaza i one koji mu ne vjeruju, čak i onda kada Vladimir Šeks, poput mađioničara, iz lijevog džepa sakoa naknadno vadi »bubu« koja bi trebala biti krunski dokaz »hrvatskog Watergatea«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bushev govor u sjeni vijetnamskog sindroma</p>
<p>Opća skupština UN-a u New Yorku počela je kad su saveznici prošli pakleni tjedan u Iraku / Bushev govor u utorak bio je suprotnost onom mobilizirajućem prije godinu dana / Neuobičajeno je oštar bio istup glavnog tajnika UN-a Kofija Annana / Sada, kada je američki predsjednik zatražio povratak UN-a u Irak i uključivanje u financiranje obnove, glavni je tajnik pokazao da UN ne može biti ping-pong loptica koju će svatko udarati kako njemu odgovara</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Koliko sličnosti, a opet, kakva razlika: George Bush za govornicom UN-a prije godinu dana i u utorak. U nadahnutom govoru, punom emocija i odlučnosti, američki je predsjednik još prije godinu dana, govoreći pred Općom skupštinom UN-a, dobio punu podršku za proklamiranu borbu protiv terorizma. Govor američkog predsjednika imao je i onaj nužni mobilizirajući naboj, ali je otvarao i perspektivu i viziju za svijet koji se u jednom trenutku očito našao pred gorućim problemom – globalnim terorizmom.</p>
<p>Bushev govor otprije nekoliko dana bio je suprotnost onom mobilizirajućem. Bush je opravdavao svoje postupke no koliko se god trudio ostaviti dojam čvrstog državnika koji zna što hoće, poruke su bile zbunjujuće. Zadržat ćemo vodeću ulogu u obnovi Iraka, ali trebamo i UN. Znamo da nas mnogi kritiziraju, ali financijski teret obnove Iraka snosimo svi.</p>
<p>Opća skupština UN-a u New Yorku počela je u trenutku kad su saveznici prošli pakleni tjedan u Iraku. Sve organiziranija gerila svakodnevno izvodi diverzije, broj mrtvih i ranjenih na američkoj strani znatno je veći nego za vrijeme ratnih operacija. Bijela je kuća sve deprimiranija, jer ne ide onako kako se očekivalo. Vijetnamski sindrom lebdi iznad Iraka, splasnuo je i entuzijazam vojnih zapovjednika da će za koji tjedan gerila biti neutralizirana. Svi su svjesni da će poslijeratni kaos potrajati, a kraj nitko ne može predvidjeti.</p>
<p>Bush u svom govoru nije iznio ništa što bi se moglo označiti vizionarstvom. Ponavljao je već toliko puta izrečene ocjene o opasnosti svjetskog terorizma, ali nije ponudio opciju kako omogućiti Iračanima da sutra upravljaju svojom zemljom.</p>
<p>Nikad nađeno oružje za masovno uništenje tabu je tema od koje američki predsjednik bježi kao vrag od tamjana. U samo jednoj rečenici spomenuo je to svjetskim državnicima koji su se okupili u New Yorku.</p>
<p>Najkraće, govor je bio razočaravajući i nakon njega se nije dogodilo ništa što bi saveznicima dalo novi poticaj. Bush je dobio mlak pljesak, zabilježili su mediji. Ali je ubrzo uslijedila kanonada napada na američku doktrinu preventivnih napada kojoj je Bush ostao vjeran i u posljednjem govoru.</p>
<p>Neuobičajeno je oštar bio istup glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. Nakon niza pljuski koje je UN primio od Amerikanaca posljednju godinu Annan je žestoko kritizirao doktrinu preventivnih napada, rekavši da bi mogla dovesti do širenja bezakonja.</p>
<p>Gorak okus koji se mjesecima osjeća u dugim hodnicima zgrade UN-a kao da se prenio u Annanov govor na Općoj skupštini. Uvrijeđenost nije izostala. Annan nije mogao zaboraviti da je u presudnom trenutku UN bio isključen iz svega, ponižen i izložen podsmijehu.</p>
<p>Sada, kada je američki predsjednik zatražio povratak UN-a u Irak i uključivanje u financiranje obnove, glavni je tajnik pokazao da UN ne može biti ping-pong loptica koju će svatko udarati kako njemu odgovara.</p>
<p>Jacques Chirac je na riječima bio pomirljiviji – »mi želimo da Amerikanci uspiju« – ali je Busha doveo na tanak led. Francuzi su unaprijed rekli da neće blokirati novu rezoluciju o Iraku, ali su označili koordinate svog ponašanja. Tuđe dugove nećemo plaćati, između redaka je poručio Chirac, uz zahtjev da se što prije, najkasnije za devet mjeseci, pripremi teren za potpunu predaju vlasti iračkom narodu. Colin Powell opet smatra da je 12 mjeseci minimum za to. I ponovno bitka za formulaciju koja se razlikuje za tri mjeseca!</p>
<p>Razdor u Vijeću sigurnosti postoji i dalje i na to ne treba zatvarati oči. Mnogi su očekivali kako će Bush na neki način dati do znanja da je pogriješio što se u iračku avanturu upustio sam. Chirac je postupio lukavo i mudro. Dopustit će izglasavanje rezolucije koju nitko neće provesti. Jer, novac za Irak antiratna koalicija očito neće dati, a Amerika će, pritisnuta vijetnamskim sindromom, sve dublje tonuti u probleme.</p>
<p>Bush će, želio to ili ne, morati otići dalje od želja svojih prijatelja iz Pentagona, zbog kojih je najviše i doživio kritike u svijetu. Tek kada vrati povjerenje skeptičnih koji pentagonske scenarije ne shvaćaju nužnima i potrebnima u borbi protiv terorizma, stvorit će temelje da svijet zajednički dođe do platforme za borbu protiv terorizma.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Čekaju nas strahote, bolje da nas i nisu obavijestili</p>
<p>Pitam se, što u nas rade silni psihijatri, da mnoge uspaljene vođe ne strpaju tamo gdje im je mjesto. Kada se netko tako žarko i strasno bori, da vodi ovu upropaštenu i prezaduženu državu. Koji su to ljudi? Kao da se silom gurate u odbačenu automobilsku olupinu, da njome upravljate. Mislite, što više u toj olupini ima. Sve je pokradeno. Sjedala, kotači. Ima, ima... Još tu nešto za njih ima. Nije važno što se auto ne kreće. Sjedala su tu /</p>
<p>Naviju nas straga i mi idemo, dok ne padnemo na nos. Odmah poslije glasovanja. Onda nas iznova vrate u košaru s igračkama i zabavljaju se nečim drugim. Upropaštavaju banke, poduzeća, hotele. Igri nikada kraja. Od Sabora su napravili dječji vrtić. A tete koje ga vode, meke i premekane. Blage. Nitko još nije od prpošne dječice, koja su nas upropastila, malo dobio po guzi</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Odluka je pala. Ali ne ona slavna, Cezarova, alea iacta est, nego za nas nevine birače, zastrašujuća! Određen je nakon mučna natezanja i datum te tragedije, dan izbora. Tjedan dana prije, nekad slavnog sveca dana Republike. Crnog petka što se tiče jadnih svinja. Naime, taj dan je počinjala krmokolja na ovim veličanstvenim prostorima. Bez žrtava nema slavlja. Jasno, nevinih. Tako smo i mi nesretni birači unaprijed obaviješteni, što nas za dva mjeseca čeka. A čekaju nas strahote. </p>
<p>Bolje da nas i nisu obavijestili. Pa samo izjutra kažu, idemo na izbore. Bilo bi to stotinu puta bolje, a narod bi pjevajući nagrnuo prema glasačkim kutijama. Da što prije u njih gurnu svoju glavu i obave svoju građansku dužnost.</p>
<p>Ovako, drž gaće, a plinskih maski kao za vraga nigdje nema. Otvorene su već sada sve kanalizacijske stranačke šahte. Kulja smrad na sve strane. Prolaziš pored neke stranačke središnjice. Od smrada čepiš nos i trčeći se prebacuješ dalje. Tako u skokovima stižeš pod topli krov. A tamo na TV-u, tek te čekaju. Tri izobličena lica, izbezumljena. </p>
<p>Stranački voždovi ne sjede u foteljama, nego od bijesa, lebde. Mašu lešinarski krilima i zadaju jedan drugom smrtonosne ubode kljunovima. Te lopovi, te gad do gada. Mafija. Afera, jedna, druga, treća. Znamo mi vas ohohohooooo. Zar ste zaboravili: ja sam vam osobno vezivao pionirsku maramu oko vrata, a vi se sada pred svima pravite blesavi. </p>
<p>Pljuju jedni po drugima. Voditelj se uvija. Izmiče. Malo, malo, vadi maramicu i briše lice od srebrne pljuvačke. U mišju rupu da se skriju birači, smrad će te stići. I tamo su postavljeni uređaji, koji i mišje rupe osluškuju. Sve što je stranačko, diglo se, što na dvije, što na četiri noge. Krenulo u borbu za glasove.</p>
<p>Ovo je tek blaga uvertira. A tek, kad se u borbu za birače uključe pravi dečki, s moćnim smradnim žlijezdama, stanje će biti alarmantno. Trebalo bi pod hitno imenovati službu za mjerenje zagađenja glasačkog okoliša. Tada ćemo mi birači vidjeti tko nas vodi. Svoje narodne polubogove, kojima mi pučani ništa ne možemo. Oni su na Olimpu, a i blizu kontejnera. </p>
<p>U ovo zlatno doba prvobitne demokracije, u ovih kukavnih desetak ljeta, oni su ispod pojasa postali kentauri. Gore doktorska učena glava, a umjesto nogu ima kopita. Dirni ga ako smiješ. </p>
<p>Naši novi Prokrusti, na političkim recepcijama, u zdanjima sa samo jednom zvjezdicom, bacaju nas nemilosrdno na krevet. Režu, krate i kroje naše sudbine, da se sve dimi. Nije da ne rade. Rade! Ali očajno loše i nikako.</p>
<p> Sve nas duhovno i imovno osakatili, da smo kao nacija postali bogalji. S jednom nogom kraćom, vječno hodamo u krug.</p>
<p>Pitam se, što u nas rade silni psihijatri, da mnoge uspaljene vođe ne strpaju tamo gdje im je mjesto. Kada se netko tako žarko i strasno bori, da vodi ovu upropaštenu i prezaduženu državu. Koji su to ljudi? Kao da se silom gurate u odbačenu automobilsku olupinu, da njome upravljate. Mislite, što više u toj olupini ima. Sve je pokradeno. Sjedala, kotači. Ima, ima... Još tu nešto za njih ima. Nije važno što se auto ne kreće. Sjedala su tu. </p>
<p>Još se može dobro živjeti na sirotici Hrvatskoj dobrih desetak ljeta, a da vas nitko ne pita, što radite. A poslije nas, potop. Mladac umakne preko granice. Snađe se. Ovdje ostaju samo bolesni, prezaduženi i ojađeni ljudi. Jasno s domoljubnom mafijom, koja bez Hrvatske nikako ne može.</p>
<p>Mi smo zaboravan narod. Vječni ponavljači povijesti. Kao birači, služimo samo kao igračka političkim maherima. </p>
<p>Naviju nas straga i mi idemo, dok ne padnemo na nos. Odmah poslije glasovanja. Onda nas iznova vrate u košaru s igračkama i zabavljaju se nečim drugim. Upropaštavaju banke, poduzeća, hotele. Igri nikada kraja. Od Sabora su napravili dječji vrtić. A tete koje ga vode, meke i premekane. Blage. Nitko još nije od prpošne dječice, koja su nas upropastila, malo dobio po guzi. </p>
<p>Jedino što još nisu proveli pretvorbu u ZOO-vrtovima. Nažalost, na njih sasvim zaboravili. Inače, ako bi se itko radovao toj pretvorbi, bile bi zmije, vukovi i krokodili, koje bi novi vlasnik odmah bacio na ulicu. a te prostore pretvorio u kafiće.</p>
<p>Igraju se naši politički tkalci našim sudbinama. Od nas su istkali šareni pačvork. Kratak. Jadan. Ni golotinju više s njim ne možemo pokriti. Još će i golotinju u nas proglasiti hrvatskim proizvodom. </p>
<p>Kupuj hrvatsku bijedu.</p>
<p>Boljih u nas, da nas vode, prema svemu sudeći, nemamo. Ili su ti bolji na nebu, ili pod zemljom. Možda bi ih se i našlo, da ovi sadašnji i bivši, nisu od bistrog jezera napravili munjevito močvaru. Po njoj sada plivaju prazni kanisteri, s natpisima raznih stranaka.</p>
<p> Nitko više nema pojam, kakav je sadržaj u njima bio. Svoj na svome! Pravda i jednakost! Hoćemo pošteno! Djeca su naša radost!</p>
<p>Sve iscurilo iz klepsidre, a vrijeme u nas stalo.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U Sloveniji je već dulje na udaru tolerancija </p>
<p>Hrvatska je sklopila četiri ugovora sa Svetom Stolicom, vjeronauk je u školama, oduzeta crkvena imovina se vraća, crkveni brak ima snagu i državnoga civilnog braka i tako redom. To ne znači da nema neriješenih pitanja i da sve teče lako, ali postoji dobra volja na obje strane da se sve pozitivno riješi. Važno je pak napomenuti da Katolička crkva u Hrvatskoj otvoreno lobira za ulazak svoje države u EU. U tome ona slijedi prije svega političku zauzetost i diplomatske poteze Svete Stolice / Dr. Anton Stres kaže da je u Sloveniji već dulje na udaru tolerancija i vlada »netolerantni čin«. Netolerancija najviše pogađa Crkvu i vjernike... Nadbiskup Rode veli da će i ljudi u Sloveniji doći do svijesti da neće više vjerovati sebičnim bogatašima koji sjede u ljevičarskim frakovima. Za nas pak ostaje pitanje kako neki narod koji unutar samog sebe nije u stanju srediti važne odnose može pretendirati da bude primljen u EU</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Jedno od standardnih pitanja stabilnosti u Europi i jedan od uvjeta kandidatima za ulazak u Europsku uniju jest jesu li i kako uređeni politički i pravni odnosi između vjere i politike, između države i Crkve, odnosno vjerskih zajednica. Na početku srpnja ove godine u Zagrebu je boravio predsjednik Komisije (vlade) EU Romano Prodi i tu se susreo i s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije i potpredsjednikom Vijeća europskih biskupskih konferencija zagrebačkim nadbiskupom dr. Josipom Bozanićem. </p>
<p>Nezaobilazna tema njihova razgovora bilo je i pitanje odnosa između vjere i politike, Crkve, odnosno vjerskih zajednica i države, a osobito međuvjerskih i međukonfesionalnih odnosa. Prodi je zacijelo ponio ohrabrujuće spoznaje iz Hrvatske o tome.</p>
<p>Prodi je dao do znanja da je dobro upućen u odnose između Crkve i države u Hrvatskoj. Istaknuo je da Katolička crkva ima važnu ulogu u formiranju savjesti i osvjetljavanju puta naroda i dodao da EU računa s njenim pozitivnim doprinosom u nastojanju da Republika Hrvatska uđe u EU.</p>
<p>U Hrvatskoj su Katolička crkva i druge konfesije zakonom i posebnim ugovorima uredile svoje odnose s državom. Uzmimo za primjer Katoličku crkvu u Hrvatskoj. Hrvatska je sklopila četiri ugovora sa Svetom Stolicom, vjeronauk je u školama, oduzeta crkvena imovina se vraća, crkveni brak ima snagu i državnoga civilnog braka i tako redom. </p>
<p>To ne znači da nema neriješenih pitanja i da sve teče lako, ali postoji dobra volja na obje strane da se sve pozitivno riješi. Važno je pak napomenuti da Katolička crkva u Hrvatskoj otvoreno lobira za ulazak svoje države u EU. U tome ona slijedi prije svega političku zauzetost i diplomatske poteze Svete Stolice. Papa Ivan Pavao II. to je ovako izrazio na prvi dan svoga trećeg pohoda Hrvatskoj u lipnju ove godine kada je naglasio: »Hrvatska je nedavno predala zahtjev da postane sastavnim dijelom, također u političkom i gospodarskom pogledu, velike obitelji europskih naroda. </p>
<p>Ne mogu ne očitovati želju da se uspješno ostvari ta težnja. Bogata će baština Hrvatske sigurno pridonijeti učvršćenju Unije, bilo kao upravne i teritorijalne cjeline, bilo pak kao kulturne i duhovne stvarnosti.« A bečki kardinal Christoph Schoenborn je u Zagrebu nedavno izjavio: »Hrvatska već jest Europa«.</p>
<p>Poznato je da se zagrebački nadbiskup dr. Josip Bozanić često otvoreno i osmišljeno zauzima za ulazak Hrvatske u EU za svojih putovanja i susreta širom svijeta. A kao potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija on ima i mogućnosti da tako postupa. Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Josip Balaban nedavno je na susretu teologa i studenata bogoslovije u Grazu istakao da Hrvatskoj pripada mjesto u Europi, a da Crkva i njeni velikodostojnici više o tome govore i rade u inozemstvu nego doma. Hrvatska je biskupska konferencija štoviše najavila da će na svom skorom zasjedanju u Hvaru raspraviti i pitanje doprinosa Katoličke crkve procesu ulaska Hrvatske u europske integracije.</p>
<p>Odnos politike i vjere, države i crkve u tranzicijskim zemljama i danas je vrlo složeno i često prošlošću opterećeno pitanje. I na većini tranzicijskih zemalja koje upravo ulaze u EU lebdi duh komunističkog vremena u kojemu je vjera bila privatna stvar, crkva nepoželjna ustanova, često je smatrana političkim konkurentnom i time opasnom, a vjerovati i prakticirati svoju vjeru bilo je znak političke nepodobnosti i čak ideološke sumnjičavosti.</p>
<p>Hrvatska je u znatnoj prednosti pred većinom tranzicijskih zemalja na tom području. Iako i u Hrvatskoj ima komunističkih recidiva, koji se očituju posebno u nekim medijima, ona bi glatko dobila prolaznu ocjenu za ulazak u EU kada bi to pitanje bilo toliko važno za tu europsku integraciju.</p>
<p>Možemo s nekoliko primjera to ilustrirati. Nedavno je papa Ivan Pavao II. boravio u apostolskoj misiji u Slovačkoj, zemlji u kojoj je došlo do oštra sukoba između Crkve i politike na vlasti zbog zakona o pobačaju. Liberalna Alijansa novog građanina u parlamentu je progurala novelaciju postojećeg zakona o pobačaju s tim da je abortus legalan ako je proveden do 24. tjedna trudnoće. Postojeći zakon prihvaća granicu od 12. tjedana trudnoće.</p>
<p>Nastao je težak spor između slovačkih katolika i neoliberala, koji je prijetio padom vlade. Predsjednik republike Rudolf Schustar je stavio veto na tu novelaciju zakona i konačnu odluku dat će Ustavni sud do kraja rujna.</p>
<p>Protiv Alijanse svoj su glas digli ne samo katolici, nego i drugi kršćani u Slovačkoj, a nadbiskup František Tondra, predsjednik Biskupske konferencije još u tijeku spora poručio je političarima da pripremaju »vrlo ružan poklon papi Ivanu Pavlu II.«</p>
<p>Alijansa uz pomoć slovačkih komunista blokirala je razradu ugovora između Republike Slovačke i Svete Stolice o katoličkom školstvu i odgoju mladeži. Sve to ona čini pod parolom da ne dopušta klerikalizaciju države i društva. </p>
<p>Češki parlament je u svibnju ove godine odbacio sporazum sa Svetom Stolicom, koji je nastao nakon višegodišnjeg dogovaranja. Iako je bio potpisan prošle godine većinom glasova komunista, desničara i dijela Socijaldemokratske stranke, najjače u koaliciji, češki parlament odbacio je sporazum sa Svetom Stolicom. Navodno, po njemu bi Katolička crkva u Češkoj došla u povlašten položaj. </p>
<p>Katolička crkva u Češkoj unatoč tome razvija odgovornost u svojih vjernika za ulazak države u EU.</p>
<p>Prema mnogim znacima, najkritičnije stanje u odnosima Crkve i države među tranzicijskim zemljama je danas u Sloveniji. I kada bi se danas odlučivalo o kandidaturi Slovenije za EU zacijelo bi imala teških problema zbog loših odnosa između države i Crkve. </p>
<p>I dok se u Sloveniji Crkva izjašnjava za dijalog s državom, politika se zatvara u ustavni sud, komisije, odbore.</p>
<p>Ljubljanski nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije Slovenije, dr. Franc Rode i pomoćni mariborski biskup, dr. Anton Stres, predsjednik Komisije Pravda i mir o tome su javno govorili. A oni su i ugledni katolički teolozi. </p>
<p>Nadbiskup Rode kaže da je u Sloveniji ključni problem Crkve školski vjeronauk. U studenome 2002. godine Ustavni sud je izglasao da je vjeronauk u državnoj školi protuustavan, većina ustavnih sudaca su bivši komunisti, nevjernici i gotovo neskloni Crkvi, a njih je postavio tadašnji predsjednik Milan Kučan.</p>
<p>Sporazum između Slovenije i Svete Stolice bio je potpisan još 14. prosinca 2001., ali Ustavni sud o njemu još nije izrekao svoje mišljenje. I stoga nema nikakvih pregovora između Crkve i države. Mediji su neskloni Crkvi, ističe nadbiskup Rode, a u rukama su jedne političke stranke.</p>
<p>Dr. Anton Stres kaže da je u Sloveniji već dulje na udaru tolerancija i vlada »netolerantni čin«. </p>
<p>Netolerancija najviše pogađa Crkvu i vjernike. On iznosi i primjere netolerancije Crkve. Velika je Gospa i u Sloveniji državni praznik. A taj dan u Kopru je gradski vijećnik, nekadašnji roker Marko Brecelj spriječio zvonjavu omotavši crkvena zvona u platno pa im je time prigušio zvuk.</p>
<p>U Portorožu je došlo do incidenta kada je profaniziran Gospin kip u Strunjanu. Grupa »Laibach« je promovirala svoj novi album u jednoj staroj crkvici u koju je dovela goste koji su se tu opijali.</p>
<p>Biskup Stres posebno ističe da su slovenski mediji antiklerički, cinični, neprofesionalni i nedolični. </p>
<p>A dokle ide ljudska glupost pokazao je primjer grupe »Strelnikoff«, koja je na omot svoga CD-a stavila Majku Božju sa štakorom u naručju umjesto malog Isusa.</p>
<p>Nadbiskup Rode veli da će i ljudi u Sloveniji doći do svijesti da neće više vjerovati sebičnim bogatašima koji sjede u ljevičarskim frakovima.</p>
<p> Za nas pak ostaje pitanje kako neki narod koji unutar samog sebe nije u stanju srediti važne odnose može pretendirati da bude primljen u EU. </p>
<p>Politička vlast koja nije spremna na dijalog s vjerom i Crkvom, nego se prema njima ponaša autoritarno i krši ljudska prava i slobodu vjere, nije sposobna ni za dijalog sa susjedima.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Cijela struka uznemirena: ostaje nam moliti se Bogu za spas od posljedica zakona o kemikalijama </p>
<p>Nasilno i bez ikakve stručne podloge te usred ljeta proguralo se u proceduru jedan izrazito važan i složen zakon s područja zaštite zdravlja i života ljudi od opasnih tvari. Nikad u civiliziranom svijetu nije viđen tako brz postupak izrade bilo kojeg propisa ili čak uredbe. Na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> se ništa ne može dobro napraviti, a u ovom slučaju zakon su radili potpuni nestručnjaci za područje zaštite zdravlja, pa onda nije čudo što je nastalo nešto neprimjenjivo i opasno / Područje opasnih tvari je obuhvaćeno u nas Zakonom o otrovima i s više od deset podzakonskih akata, a više stotina ljudi u Hrvatskoj radi na njihovoj primjeni s ciljem zaštite zdravlja i života ljudi. Niti u jednoj zemlji EU-a mjerodavnosti za primjenu smjernice nisu stavljene pod gospodarstvo, a u zemljama tranzicije to je učinjeno samo u Rumunjskoj. Sve ostale zemlje predale su ovlasti najčešće zdravstvu ili zaštiti okoliša. Smatrali smo da bi nasilnom izmjenom nadležnosti uništili cijeli postojeći sustav / Formalno će biti sve u redu i ministri će u žurbi svladavanja teškoga dnevnog reda rado prihvatiti nešto što i onako ne razumiju, a reklo im se da je prijedlog bez otpora prihvaćen na nižim razinama. Javno izjavljujem da sve skupa nije prošlo bez žestokog otpora, a pogotovo nije prošlo uz potporu bilo kojeg stručnjaka za tvari koje su opasne za ljudsko zdravlje. Dapače, cijela struka je uznemirena i protivna tom i takvom prijedlogu zakona</p>
<p>FRANJO PLAVŠIĆ</p>
<p>Staro je pravilo da ljeto treba koristiti za donošenje odluka ili obavljanje poslova, koji u drugo doba godine ne bi mogli proći. </p>
<p>Dok su ljudi na dopustima možete zaposliti nećaka u svom poduzeću ili čak doktorirati, a kad dođe jesen prekasno je za osporavanje s bilo čije strane. Obično to nisu izrazito važni događaji na nacionalnoj razini nego su životno važni nesposobnim pojedincima ili skupinama. </p>
<p>Rijetko se za vrijeme dopusta, kad je većina ljudi negdje daleko po ljetovalištima, donose važnije odluke od nacionalne važnosti iako ni to nije isključeno. Neki su u sadašnjoj gotovo kaotičnoj kampanji donošenja novih zakona »usklađenih« s europskim smjernicama shvatili da mogu progurati svoje planove na brzinu i uz pozivanje na visoke državne autoritete, a u pozadini su tko zna koji interesi. Evo priče o tome.</p>
<p>Uz paket EU-ovih zakona, koji se ovih dana prema ubrzanoj proceduri šalju u Sabor, odlučeno je na Vladi tijekom mjeseca srpnja izradi zakon o kemikalijama, koji se trebao temeljiti na smjernici o razvrstavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih tvari 67/548/EEC i njenim mnogim kasnijim nadopunama. Ta odluka je bila ishitrena, jer su propisi s tog područja već postojali (donijeti 1999. i kasnijih godina) i trebalo ih je samo uskladiti sa smjernicom. </p>
<p>Ključni cilj rečene smjernice, kao i Bijele knjige iz 2002. godine s njenim novim REACH sustavom (Registration, Evaluation and Authorisation of Chemicals), jest zaštita zdravlja ljudi i okoliša od opasnih tvari. Za izradu zakona Vlada je, prema čudnoj logici, zadužila Ministarstvo gospodarstva, kojemu je zaštita ljudskog zdravlja sasvim inkompatibilna. Predstavnici tog ministarstva nisu radili zakon prema originalnoj smjernici niti prema REACH sustavu. </p>
<p>Napravili su nešto neočekivano, odnosno jednostavno su od članka do članka preveli slovenski zakon o kemikalijama. Jedino su temeljito izmijenili mjerodavnost za primjenu zakona. Umjesto Ministarstvu zdravstva, kako je u Sloveniji, oni su sve ovlasti dali Ministarstvu gospodarstva i budućem uredu za kemikalije. </p>
<p>Prijedlog je 29. srpnja 2002. godine dostavljen predstavnicima različitih ministarstava izabranih za rad na zakonu, a prva sjednica je održana 31. srpnja.</p>
<p>Predstavnici Ministarstva zdravstva nisu mogli prihvatiti takav koncept zakona zbog mnogo razloga. </p>
<p>Područje opasnih tvari je obuhvaćeno u nas Zakonom o otrovima i s više od deset podzakonskih akata, a više stotina ljudi u Hrvatskoj radi na njihovoj primjeni s ciljem zaštite zdravlja i života ljudi. Niti u jednoj zemlji EU-a mjerodavnosti za primjenu smjernice nisu stavljene pod gospodarstvo, a u zemljama tranzicije to je učinjeno samo u Rumunjskoj. </p>
<p>Sve ostale zemlje predale su ovlasti najčešće zdravstvu ili zaštiti okoliša. Smatrali smo da bi nasilnom izmjenom nadležnosti uništili cijeli postojeći sustav. Zakon je bio izrazito loše preveden bez razumijevanja onoga što tamo piše, pa se stječe dojam da prevoditelj ili ne zna slovenski ili mu hrvatski nije materinji jezik. </p>
<p>U nekoliko navrata slučajno su zaboravili umjesto »Republika Slovenija« staviti »Republika Hrvatska«, pa je tako prijedlog zaduživao Sloveniju za ove ili one stvari u Hrvatskoj. Posebno su loše bile prevedene definicije, pa je npr. ispalo kako je »uvoz svako unošenje kemikalija na carinski teritorij Republike Hrvatske«. Definicijom se izjednačavaju uvoz i provoz. </p>
<p>Dao sam samo slučajno izabrani primjer kako bih pokazao nestručnost onih koji su izradili prijedlog, a mogao sam izabrati još desetke primjera. Zbog toga sam na prvom sastanku dao ostavku vidjevši da ne mogu utjecati na tijek događaja niti doći do riječi, a tekst ostavke s obrazloženjem sam poslao mnogim tijelima državne vlasti. </p>
<p>To što je Vlada tražila hitno stavljanje u proceduru, za mene kao stručnjaka, nije značilo ništa, jer se ne mogu složiti s tolikim formalizmom da zakon mora proći bez obzira na to što je katastrofalan.</p>
<p>Sad nastupa zanimljiva priča. U radnoj grupi su ostali većinom državni činovnici, koji o zaštiti zdravlja i života ljudi ne znaju ništa, a jedan jedini preostali stručnjak za područje nije mogao ništa učiniti. </p>
<p>Radna skupina je hrabro odlučila završiti zakon do 6. kolovoza i poslati ga u daljnju proceduru, a imali su između tih dvaju datuma čak tri neradna dana. Znači da su prijedlog zakona završili u roku četiri, pet dana. U ovim krajevima tako što dosad nije viđeno. Na takvim se zakonima radi mjesecima, a posao obavljaju stručnjaci. </p>
<p>U zapisniku posljednjeg sastanka je navedeno da su svi jednoglasno prihvatili prijedlog zakona, a barem dva člana nisu se složila s osnovnom koncepcijom. Prijedlog je poslan ministarstvima na očitovanje kasno poslije podne u petak, 8. kolovoza, a oni su se morali očitovati najkasnije do 12. kolovoza. Mislim da komentar nije potreban.</p>
<p>Velikim zauzimanjem stručnjaka i zbog čvrstog stava Ministarstva zdravstva uspjelo se na različite načine tijekom druge polovice kolovoza i u početku rujna spriječiti slanje prijedloga zakona na Vladu i dalje u proceduru. </p>
<p>Prevoditeljice spornog teksta nisu odustajale od suluda prijedloga, koji me podsjeća na povjeravanje čuvanja ovaca vuku. Uspjeli smo zainteresirati za problem i predsjednika Vlade, koji je zatražio da se na ministarskoj razini razriješi problem, ali nije se moglo pomiriti stavove sukobljenih strana. </p>
<p>Uz sve to Ured za zakonodavstvo je dao vrlo lošu ocjenu prijedlogu, a sasvim jasno je rečeno da je u tom obliku neprimjenjiv. Zakon je ipak poslan Koordinaciji Vlade 22. rujna, gdje je odlučeno da treba stvar presjeći. Predstavnicima jedne i druge strane dan je zadatak da tijekom 23. rujna usklade stavove, jer zakon mora hitno na Vladu i onda pred Sabor. Samo jedan dan! Neki vrhunski stručnjaci i ja jednostavno nismo htjeli surađivati u tome predviđajući da će se tekst zakona pretvoriti u još veću zbrku nego što je bio do tada. </p>
<p>Uz silna natezanja i verbalne sukobe ipak je sastavljen tekst, koji se nikakvom kozmetikom više ne može dovesti u prihvatljivo stanje. Sporni ured za kemikalije je stavljen izravno pod nadležnost Vlade, ali su se kompetencije ministarstava posve izmiješale, a nejasnoćama i pogreškama vrvi cijeli tekst.</p>
<p>Što iz rečenog proizlazi? Nasilno i bez ikakve stručne podloge te usred ljeta proguralo se u proceduru jedan izrazito važan i složen zakon s područja zaštite zdravlja i života ljudi od opasnih tvari. </p>
<p>Nikad u civiliziranom svijetu nije viđen tako brz postupak izrade bilo kojeg propisa ili čak uredbe. Na brzinu se ništa ne može dobro napraviti, a u ovom slučaju zakon su radili potpuni nestručnjaci za područje zaštite zdravlja, pa onda nije čudo što je nastalo nešto neprimjenjivo i opasno. </p>
<p>Najgore je to što se moglo ići na jednostavno usklađivanje postojećih propisa s temeljnom EU-ovom smjernicom. To nije zakon o opasnim tvarima nego izrazito opasan zakon. Ne bi trebalo začuditi ako Vlada proslijedi zakon dalje u proceduru. Formalno će biti sve u redu i ministri će u žurbi svladavanja teškoga dnevnog reda rado prihvatiti nešto što i onako ne razumiju, a reklo im se da je prijedlog bez otpora prihvaćen na nižim razinama. Javno izjavljujem da sve skupa nije prošlo bez žestokog otpora, a pogotovo nije prošlo uz potporu bilo kojeg stručnjaka za tvari koje su opasne za ljudsko zdravlje. Dapače, cijela struka je uznemirena i protivna tom i takvom prijedlogu zakona. Nažalost, može se očekivati da će i Sabor prihvatiti ovaj strašni prijedlog zakona vjerujući kako time Hrvatsku približava europskim integracijama. </p>
<p>Kao građanin i kao stručnjak upozoravam da će to biti katastrofalne odluke, koje će nam stvoriti zbrku u državi i sasvim sigurno neće dovesti do poboljšanja zaštite zdravlja i života građana nego do vraćanja sto godina unatrag na rečenom području. Vidimo se u prošlom stoljeću ili čak na nebesima kao žrtve neke kemijske katastrofe! </p>
<p>U Hrvatskoj je zaista sve moguće, a građanima ostaje moliti se Bogu za spas od posljedica ovog zakona. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor toksikologije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Otpad preko Save prenosila bi stara sljemenska žičara</p>
<p>Stara žičara na Sljemenu ionako će se modernizirati, a staru valja iskoristiti / Predstavnik zainteresiranog investitora iz Japana predložio baliranje i energetsko iskorištavanje otpada s Jakuševca / Ideju predlaže zagrebačka tvrtka Jafra Plus, a japanska kompanija koju zastupa, Nisso Iwai, jedna je od najvećih na svijetu spremna uložiti 750 milijuna eura u zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj</p>
<p>Nekoliko mjeseci prije nego što će biti raspisan natječaj za izgradnju prve zagrebačke termoelektrane na otpad – a to bi, po svemu sudeći, moglo biti početkom iduće godine – u Gradski ured za gospodarstvo naveliko se javljaju brojne zainteresirane tvrtke i pojedinci s idejama za buduće gospodarenje otpadom. </p>
<p>Naravno, po zanimljivosti i ozbiljnosti prednjače predstavnici multinacionalnih kompanija, jer u pitanju je visoko razvijena znanost i tehnologija, a posao je vrijedan 160 milijuna eura i morat će se obaviti putem koncesije. Zasad su se za projekt zainteresirale kompanije iz Japana, Italije i Francuske.</p>
<p>Prema dosadašnjim zamislima, postrojenje bi se trebalo izgraditi pored budućeg Centralnog pročišćivača otpadnih voda, na već osiguranoj parceli pored budućeg Domovinskog mosta, u produžetku Radničke ceste. No, kako se radi o najskupljem projektu ikad planiranom u Zagrebu - možda i dvostruko skupljem od sanacije Jakuševca - do izbora konačnog rješenja moguća su i razna prekrajanja planova, naravno uz potrebnu volju politike i javnosti.</p>
<p>Na takvu mogućnost prošloga je tjedna upozorio sastanak pročelnika Prežigala s predstavnikom japanske multinacionalne kompanije Nisso Iwai. Predloženo je da se postrojenje izgradi pored postojeće toplane u Savici Šancima, kako bi, između ostalog, energija iz nove termoelektrane pokretala turbine i generatore u staroj elektrani.</p>
<p>Kao jedan od razloga za tu lokaciju, predstavnik japanske kompanije navodi blizinu deponija Jakuševec na koji će se do izgradnje termoelektrane na otpad (TENO) odložiti nekoliko stotina tisuća tona otpada, odnosno budućeg goriva za TENO.</p>
<p> A da bi se do izgradnje TENO-a sačuvala energetska vrijednost otpada, i to na suvremeni ekološki način, predlaže se da se čim prije počne s baliranjem otpada. </p>
<p>Najzanimljivije je to da bi se otpad s Jakuševca prebacivao preko Save pomoću – žičare sa Sljemena! Naime, ta »starudija«, koja se nedavno zaglavila na pola sata i ugrozila živote putnika, za dvije bi se godine trebala zamijeniti novom.</p>
<p>Sigurnost prijenosa otpada preko rijeke osigurala bi se upravo baliranjem otpada, odnosno žičara bi prenosila bale.</p>
<p>Ideju predlaže zagrebačka tvrtka Jafra Plus, a japanska kompanija koju zastupa, Nisso Iwai, jedna je od najvećih na svijetu i ujedno najveća među zainteresiranim investitorima.</p>
<p>Pročelnik za gradsko gospodarstvo Ladislav Prežigalo kaže kako je predloženi koncept i te kako isplativ jer donosi uštedu, kako pomoću postojećih turbina u toplani, tako i pomoću transporta bala žičarom.</p>
<p> »Međutim, pitanje je na kakav će otpor naići ideja kod stanara u okolnim naseljima. Osim toga, tu je i već zacrtani GUP koji TENO smješta kod Domovinskog most«, kaže Prežigalo i dodaje jedan zanimljivi detalj: »Grad je na lokaciji gdje je sada toplana planirao izgraditi TENO još 1989. godine. Mi smo tada nudili najbolje ekološko rješenje za zbrinjavanje i gospodarenje otpadom. Međutim, netko je tada okrenuo politiku i krenuo u projekt izgradnje deponija. Danas ga ova koalicija u Gradu mora završiti jer se sanacija ispočetka više ne isplati. Nas su stare gradske strukture stavile pred gotov čin, slično kao i u slučaju Dinamovog stadiona.«</p>
<p>Robert Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vlasnik zgrade u Savskoj 131 stanarima isključio plin</p>
<p>Slučaj je odmah prijavljen i nakon posjeta Inspekcijske službe Plinare Zagreb konstatirano je da je izvršeno neovlašteno zatvaranje plina / »Nama je dobro poznato da je to Đuzelovo djelo«, rekla je stanarka Barbara Sabljak </p>
<p>Nedaćama stanara zgrade u Savskoj cesti 131 očito nema kraja jer nakon što se vlasnik zgrade Veljko Đuzel u siječnju fizički obračunao s jednom od stanarki, izbacivši je pritom iz stana, u ožujku je (pre)ostalim stanarima isključio plin. </p>
<p>»Slučaj smo odmah prijavili i nakon posjeta Inspekcijske službe Gradske plinare Zagreb konstatirano je da je izvršeno neovlašteno zatvaranje plina od strane nepoznate osobe. Nama je, naravno, dobro poznato da je to Đuzelovo djelo«, rekla je stanarka Barbara Sabljak. </p>
<p>U zapisniku koji je tada napravljen, utvrđeno je kako zbog Đuzelovih zahvata na objektu (rušenja dimnjaka, na primjer), treba obaviti određene građevinske preinake kako bi plin ponovno mogao biti pušten. »Naravno, od toga ništa. Od ožujka dakle, kuhamo na struju, nemamo toplu vodu i osnovne higijenske uvjete, a sve se to odražava i na naše račune za struju. Osim toga, bliži se zima i pitanje je kako ćemo se grijati«, naglašava Barbara Sabljak. </p>
<p> Što se pak tiče Zlate Tudek koja je u siječnju izbačena iz stana, Barbara Sabljak kaže da ne živi na ulici samo zahvaljujući dobrim ljudima koji udomljavaju nju i sina, ali samo na kratko.</p>
<p> »Njena pošta još uvijek stiže na ovu adresu, jer druge nema«, dodala je. </p>
<p>Pravna zavrzlama stanarki iz Savske počela je još 1948. godine. Kuća izgrađena 1944. godine bila je u vlasništvu obitelji Baričević, a uz nju su u zgradi živjele i druge obitelji. Nakon Drugog svjetskog rata kuća i dvorište nacionalizirani su te je nekretnina dodijeljena Tvornici olovnih i aluminijskih proizvoda (TOP) iz Kerestinca, koja je u sklopu objekta imala dvije kancelarije. Stanari od tada koriste stanove kao nositelji stanarskog prava. </p>
<p>Kako TOP nije prenio nacionalizirane stanove na upravljanje Fondu Grada Zagreba, stanari ih nisu mogli otkupiti. Ta je mogućnost otvorena tek 1997. godine, kad je donesen Zakon o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. U listopadu iste godine, međutim, TOP je za 600 tisuća eura kuću prodao Veljku Đuzelu, iako stanari tvrde da je vrijednost nekretnine milijun eura. </p>
<p>»TOP je smatrao da nije dužan stanove prodati nositeljima stanarskog prava već je zgradu prodao Đuzelu. Od tada smo izloženi stalnim prijetnjama i uvredama«, kaže Sabljak. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Televizija Sljeme i Radio Sljeme, isto ime za različite tvrtke</p>
<p>Televizija Sljeme, koja je odlukom Vijeća za radio i televiziju dobila 16. rujna koncesiju za program zagrebačke televizije, ima ime koje bi se lako moglo povezati s Radio Sljemenom. Odgovorni urednik te radiopostaje Ivan Jurišić smatra kako jednaka imena neće bitno utjecati na moguće pogreške i zamjene, ali da je ipak nedopustivo da se u ta dva slučaja koristi jednako ime.</p>
<p>»Pogotovo to mislim zato što u medijskom prostoru TV Sljeme i Radio Sljeme nisu ničim povezani. Radio je, naime, dio Hrvatske radiotelevizije«, rekao nam je Ivan Jurišić. Direktor Televizije Sljeme Branko Kuzele, rekao je kako ga je za naziv televizije inspiriralo Sljeme i sljemenski televizijski odašiljač koji je najuočljiviji detalj pri približavanju Zagrebu.</p>
<p>Dodao je kako je tvrtka registrirana bez problema, a na pitanje je li zaštitu imena provjerio pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, rekao je da se o tom pitanju treba raspitati kod svojih pravnika.</p>
<p>Mogući spor objasnila nam je Željka Bregeš, voditeljice Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu. </p>
<p>Ona kaže da je kao pravna osoba registrirana tvrtka TV Sljeme, a da Radio Sljeme nije registriran, budući da kao dio HRT-a ne predstavlja pravnu osobu. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Papire o Podbrežju Ferenčak predao USKOK-u </p>
<p>Aktualni sat koji je prethodio dnevnom redu sjednice Gradske skupštine, protekao je u četvrtak uglavnom u odgovorima gradonačelnice Vlaste Pavić na pitanja oporbenih zastupnika, vezana uz tzv. zemljišne afere.</p>
<p>Najprije je Nenad Ivanković (HIP) upitao gradonačelnicu hoće li netko odgovarati za to što se dogodilo na Ferenščici, gdje je Ministarstvo zaštite okoliša neki dan ukinulo građevinsku dozvolu za gradnju jedne zgrade, što ju je bio izdao Grad. Ivanković je predložio da se u svakoj gradskoj četvrti prije izgradnje »sličnih mastodonata« provede o tome referendum među građanima. </p>
<p>Gradonačelnica mu je odgovorila da svaki takav slučaj prolazi provjeru Državnog odvjetništva. »U slučaju da se utvrde bilo kakve nepravilnosti u radu nadležnih ureda, spremna sam podnijeti posljedice«, rekla je Vlasta Pavić. </p>
<p>Aludirajući na probleme sa zemljištem u Podbrežju, zastupnik Hrvatskog bloka Radoslav Dumančić pitao je gradonačelnicu i njene bliže suradnike tko, zapravo, vlada gradom: »Poglavarstvo, mafija ili investitori s novcem?«. Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić odgovorio je da stoji iza svake riječi što ju je izrekao u vezi sa zemljištem u Podbrežju. Ponovio je kako je stav gradskog SDP-a, kao jače koalicijske strane u gradu, da u Podbrežju nema prodaje, jer je to »jedinstveno zemljište, veliko 17 hektara, koje je imovinsko-pravno čisto i namijenjeno za izgradnju POS-ovih i socijalnih stanova«. </p>
<p>Potpredsjednik Gradske skupštine, SDP-ovac Vladimir Velnić, prozvao je potom HNS-ova člana Poglavarstva Srećka Ferenčaka, da dokazima potkrijepi nedavno izrečene tvrdnje na račun triju SDP-ovih članova Povjerenstva za prodaju tog zemljišta, kojima ih je optužio da su »lopovi koji uništavaju grad«. Ferenčak je odgovorio da je sve, što je imao, iznio u svojoj prijavi USKOK-u i Državnom odvjetništvu te da ne želi više o tome s Velnićem polemizirati ni preko medija niti preko skupštinske govornice. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za puštanje tople vode HEP čeka još 205 zgrada </p>
<p>HEP-ova služba Toplinarstvo poziva predstavnike stanara u zgradama u kojima se još uvijek obavljaju radovi na instalacijama da, kad budu gotovi, pošalju potvrde o završetku radova, na adresu HEP Toplinarstvo, Miševečka 15 a. Bez takve potvrde HEP neće isporučivati toplu vodu, a riječ je o još 205 zgrada. U tim zgradama, napominje HEP, pripremu instalacija za prihvat tople vode nije dužan platiti HEP, nego stanari.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Domu sportova »seminar ozdravljenja« fra Zvjezdana Linića</p>
<p>»Gospodine, samo reci riječ« naziv je trodnevnog katoličkog seminara ozdravljenja koji vodi franjevac Zvjezdan Linić, poznatiji kao voditelj kuće Tabor u Samoboru. Seminar traje od 26. do 28. rujna, a održat će se u maloj dvorani Doma sportova. Program počinje u petak u 17 sati, a nastavlja se u subotu od 9 do 12 i od 16 do 21 sat, te u nedjelju od 9 do 15 sati. Cilj seminara je duhovna obnova, poziv na molitvu za ozdravljenje i oslobođenje od svih vrsta ovisnosti. »To je u prvom redu obnova vjere u kojoj ostvarujemo kvalitetniji duhovni život. Trebamo najprije čuti Božju riječ, a tako se otvaramo i poruci Isusa o kojemu na svakoj stranici Evanđelja čitamo kako je liječio i ozdravljao«, rekao je u četvrtak u izjavi za Vjesnik fra Zvjezdan Linić. Inače, na njegovim seminarima, uvijek dobro posjećenima, redoviti su sudionici i bolesni, invalidi, psihički nestabilne osobe i svi koji traže pomoć. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otkazana konferencija o gradnji »zagrebačkog tornja«</p>
<p>Konferencija za novinare koja se trebala održati u četvrtak povodom namjeravane izgradnje poslovnog tornja »Zagreb Tower«, na uglu Vukovarske ulice i Radničke ceste, otkazana je. U odjelu za odnose s javnošću tvrtke koja, inače nije naznačena na pozivu, ne znaju razloge otkazivanja kao ni novi datum konferencije. Nagađaju da je riječ o nedostatku potrebne dokumentacije. </p>
<p>Poslovni toranj »Zagreb Tower« trebao bi imati 22 kata i trebao bi se početi graditi na proljeće.</p>
<p> Arhitekt je Otto Barić, vlasnik tvrtke ATP projektiranje. Investitor je austrijska građevinska tvrtka Porr, a gradnja bi trebala koštati oko 48 milijuna eura. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Podijeljene prve Ravnateljeve nagrade</p>
<p>CD učilica, kao prva hrvatska interaktivna poučna igra, postala je Ravnateljeva nagrada. Osnovna škola Stenjevac i ravnateljica Mirjana Knežević, prvi su se u Hrvatskoj uključili u projekt Ravnateljeve nagrade, koji je osmišljen po uzoru na Rektorovu nagradu na sveučilištima. Ravnateljica je CD učilice podijelila ovoga tjedna najboljim učenicima škole.</p>
<p> Cilj Ravnateljeve nagrade, koju će tijekom školske godine dobiti svi najbolji učenici u Hrvatskoj, jest promicanje učenja kroz igru, uz najnovija elektronička pomagala. CD učilica je prva hrvatska PC igra znanja za učenike osnovnih škola, izrađena je prema nastavnom planu i programu a odobrilo ju je Ministarstvo prosvjete i športa. Vrijednost CD učilice potvrdio je i Zavod za unapređivanje školstva time što ju je uvrstio u materijale o obrazovanju za Europsku uniju. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Biciklističke staze skoro gotove</p>
<p>U petak bi trebale biti završene biciklističke rampe i u Ulici Republike Njemačke, najavio je Damir Pugar direktor Pugara d.o.o., tvrtke koja izvodi radove. </p>
<p>Na taj način bit će gotov građevinski dio radova na biciklističkim stazama, planiranima u Zagrebu za ovu godinu. Predstavnici biciklističkih saveza i udruga odredili su, podsjetimo, Gradskom uredu za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet kao prioritetne za uređenje biciklističkih staza Ljubljansku aveniju, Branimirovu i Ulicu Republike Njemačke. </p>
<p>Nakon građevinskog dijela uslijedit će postavljane horizontalne i vertikalne signalizacije na svim izgrađenim stazama.</p>
<p> Damir Pugar procjenjuje kako je na raskrižjima tih prometnica napravljeno nešto više od 100 rampi. </p>
<p>Ukupna vrijednost radova, uključujući PDV, iznosi 850.000 kuna. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Brod ljepote plovidbu završio u Hemingwayu</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – U preuređenom ambijentu zagrebačkog kluba Hemingway u srijedu je održan završni party Broda ljepote. Put jadranskom obalom koji je trajao petnaestak dana završen je kratkim nastupima estradnjaka na pozornici Hemingwaya koji su sudjelovali na ovogodišnjem krstarenju.</p>
<p>Vlasnica i organizatorica Broda ljepote Suzy Josipović Redžepagić izrazila je zadovoljstvo ovogodišnjim uspjehom broda kojim su obišli Krk, Senj, Pag, Mali Lošinj, Kukljicu, Murter, Biograd, Šibenik, Bašku Vodu, Tučepe i Makarsku. Međutim, iako je Suzy izrazila zadovoljstvo, neki od ovogodišnjih putnika broda nisu bili previše oduševljeni. </p>
<p>Prepuni klub uzvanika zabavljali su Leo, Donna, Paola Valić, Alan Hržica, Ivana Kindl i Jacques. Ni među uzvanicima nije nedostajalo zvijezda i zvjezdica, od estradnih do televizijskih – Vanna, Emilija Kokić, Nikita... </p>
<p>I ovoga puta, iako je Lana Klingor demantirala prekid veze, ona i Rene Bitorajac nisu se zajedno družili. Lana je večer provela u društvu Ines Preindl. S druge strane, za stolom Alke Vuice je bilo prilično veselo. Naime, Alka je večer provela u društvu beogradske glumice Jelene Golubović koja bi trebala režirati Alkinu kazališnu predstavu. Društvo im je pravila i nekadašnja tv-voditeljica Mirna Berend. Neizostavan gost tuluma manekenki bio je i Tarik Filipović koji je večer proveo u društvu prijatelja. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tvornica kutlure predstavila program nove glazbene sezone</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – U zagrebačkoj Tvornici kulture u četvrtak je novinarima predstavljena nova koncertna sezona pod nazivom »Najljepši glasovi World Music scene«.</p>
<p>Osim domaćih renomiranih glazbenika kao što su Marijan Ban, grupa Hladno pivo ili Gustafi u čijim će koncertima posjetitelji tog kluba moći uživati tijekom jeseni i zime, organizatori su se potrudili u metropolu dovesti i renomirana svjetska glazbena imena.</p>
<p>Već 3. listopada u Tvornicu dolazi Gotan Project iz Argentine čiji su novi album »La revancha del tango« glazbeni kritičari diljem svijeta prozvali jednim od najutjecajnijih glazbenih albuma godine na kojem su spojili relaksirajući zvuk tanga i plesnog ritma s argentinskom instrumentalizacijom. </p>
<p>Osim tih glazbenika Tvornica će ugostiti i Christinu Branco iz Portugala, kraljicu gypsy soula Ljiljanu Battler, Makedonku Esmu Redžepovu, brazilski Quarteto Morelenbaum, kraljicu meksičkog mariachia Lilu Downs te argentinsku glazbenu legendu Mercedes Sosa. </p>
<p>Najavama novog ciklusa koncerata u predstojećoj sezoni svoje oduševljenje nije krio niti vlasnik Tvornice Darko Putak koji je nedavno ponovo potpisao petogodišnji ugovor sa Savezom Samostalnih Sindikata Hrvatske u čijem prostoru se nalazi klub. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Splitski Gusar slavi 90. rođendan</p>
<p>SPLIT, 25. rujna</p>
<p> – Program obilježavanja 90. godišnjice osnutka splitskog veslačkog kluba Gusar bit će obilježen u petak i to velikim veslačkim spektaklom pod nazivom Gusar Challenger 2003. Organizatori očekuju da će splitska gradska luka biti ispunjena posjetiteljima i svima onima koji su se ikada okušali u veslanju, jer ih je tijekom njihovih sportskih avantura Gusar zasigurno pratio. </p>
<p> Gusar challenger zamišljen je kao vrhunski sportsko-zabavni događaj na 222 metra dugoj stazi u splitskoj luci - od starog Gusarovog doma na predjelu Matejuška do Gata Svetog Nikole u trajektnoj luci. </p>
<p>Organizatori su prvo planirali održati glavno natjecanje u samcima ali su nakon odličnih rezultata hrvatskih veslača u Milanu odlučili prirediti i revijalnu regatu dvojaca. Predsjednik Organizacijskog odbora Mirko Ivančić ističe kako će i u trkama će sudjelovati brojni svjetski priznati veslači, te osvajači olimpijskih i svjetskih medalja. </p>
<p>»Iznimno smo zadovoljni jer su se odazvali svi koje smo pozvali. To pokazuje kakav renome u svijetu ima naše veslanje i rezultati koje su Boraska, Franković, braća Skelin i ostali postigli tijekom proteklih deset godina«, istaknuo je Ivančić. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vikend u Zadru u znaku Formule 2000</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Uz zadarsku Obalu kralja Petra Krešimira u subotu će se provozati neobični morski bolidi Formula 2000. Riječ je o dvodnevnoj sportskoj manifestaciji, utrci za veliku nagradu Hrvatske koja se boduje za Svjetsko prvenstvo u Formuli 2000. Pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića, ovaj spektakl okupit će najbolje svjetske vozače morskih bolida, a nastupit će i hrvatska reprezentacija predvođena Ivanom Šolom, Splićaninom koji je uz to i reprezentativac u bobu. Uz njega će za Hrvatsku voziti i Zadranin Predrag Bjedov. </p>
<p>Pripreme za natjecanje već su uvelike počele, i već u petak će u Zadar stići vozači. Očekuje se da će tijekom subote i nedjelje utrku pratiti najmanje 10.000 Zadrana, a putem malih ekrana još sigurno 200 milijuna ljudi, s obzirom da će događaj iz Zadra prenositi brojne svjetske televizije, uključujući i HRT. </p>
<p>Organizatori utrke nadaju se da će ih poslužiti vrijeme, jer o vremenskim prilikama veoma ovisi ishod utrki u kojima se na morskoj površini razvija i brzina od 200 kilometara na sat. </p>
<p>Bolidi će se natjecati u nekoliko disciplina, a završna utrka, koja je na programu u nedjelju popodne dat će i pobjednika natjecanja. Uz sportska događanja, Zadar će u subotu i nedjelju obilovati i brojnim pratećim manifestacijama, poput koncerata i partyja. Svoj dolazak je potvrdio predsjednik Mesić, a organizatori očekuju da će ovo atraktivno natjecanje privući i neka svjetski poznata imena poput Slavice Ecclestone, a nagađa se i o dolasku slavnog Sylvestera Stalonea. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sir Ianu McKellenu nagrada Britanskoga nezavisnog filma </p>
<p>LONDON, 25. rujna</p>
<p> – Glumcu Sir Ianu McKellenu odat će se počast za doprinos britanskoj filmskoj industriji na ovogodišnjoj dodjeli nagrada Britanskog nezavisnog filma 4. studenoga. </p>
<p> Zvijezda filma »Gospodar prstenova« primit će nagradu za osobnost u svijetu zabave na 6. godišnjoj svečanosti koja će se održati u Londonu.</p>
<p> Film Stephena Frearsa »Dirty Pretty Things« dobio je najviše nominacija - sedam, uključujući onu za najbolji film. Kandidati za najboljeg glumca su Ewan McGregor za ulogu u filmu »Young Adam« i Joaquin Phoenix za »Buffalo Soldiers«. </p>
<p> Među kandidatkinjama za najbolju glumicu su Helena Bonham Carter i Olivia Williams u filmu »The Heart of Me«, Tilda Swinton za film »Young Adam« te Samantha Morton za ulogu u filmu »In America«. </p>
<p> Za nagradu za najboljeg redatelja natječu se Danny Boyle (»28 dana kasnije«), David McKenzie (»Young Adam«), Jim Sheridan (»In America«) i Michael Winterbotton (»In This World«). </p>
<p> U kategoriji najboljeg filma nominirani su »Buffalo Soldiers«, »28 dana kasnije«, »Magdalene Sisters« te »Dirty Pretty Things«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Billy Crystal domaćin svečane dodjele Oscara</p>
<p>BEVERLY HILLS, 25. rujna</p>
<p> – Američki glumac Billy Crystal vodit će sljedeću svečanu dodjelu Oscara, predviđenu za 29. veljače 2004. u Hollywoodu, objavili su u srijedu organizatori. </p>
<p>»Bilo je ili prihvatiti ili se kandidirati za guvernera Kalifornije«, reagirao je šaljivo Billy Crystal koji je ceremoniju dodjele vodio već sedam puta. Večer dodjele Oscara, najuglednijih nagrada američke kinematografije, prenosi se u čitavom svijetu. </p>
<p> Nominirani za Oscara bit će poznati 27. siječnja. </p>
<p> Billy Crystal (56), otkriće filma »Kad je Harry sreo Sally« iz 1989. godine, već je vodio taj ugledni događaj od 1990. do 1993., kao i 1997., 1998. i 2000. godine, i ti su mu nastupi priskrbili ukupno četiri nagrade američke televizije Emmy. Godine 2001. i 2003. glumac Steve Martin zabavljao je prisutne na dodjeli američkih filmskih nagrada, dok je to 2002. radila Whoopi Goldberg. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Objavljene nepoznate pjesme Jacquesa Brela</p>
<p>PARIZ, 25. rujna</p>
<p> – Barclay-Universal objavio je ovih dana pet nepoznatih pjesama, nedovršenih uradaka Jacquesa Brela iz 1978., kad je snimio svoj posljednji album, s kojima se ljubitelji tog belgijskog kantautora otprije nekoliko godina mogu upoznati u Zakladi Jacquesa Brela u Bruxellesu. </p>
<p>Skladbe pod nazivom »Svibanj 40.«, »Katedrala«, »Bez zahtjeva«, »S otmjenošću« i »Ljubav je mrtva« uvrštene su u cjelovito izdanje glazbenikova djela na 15 albuma, kao i u kompilaciju s njegovih 40 najpoznatijih pjesama koje Barclay objavljuje istog dana.</p>
<p> Tekstove tih pjesama prije nekoliko godina objavila je kuća Robert Laffont pod nazivom »Tout Brel«, kojega je džepno izdanje ponovio nakladnik 10/18.</p>
<p> Brel je tih pet pjesama počeo snimati u rujnu 1977., kad je počeo raditi na albumu koji je bio njegov posljednji (pjevač je umro 9. listopada 1978. u 49. godini). </p>
<p> Dvije pjesme (»S otmjenošću« i »Bez zahtjeva«) skladali su Brel i aranžer Francois Rauber. Treću (»Ljubav je mrtva«) skladao je Brelov vjerni suradnik, pijanist Gerard Jouannest. Četvrtu i petu (»Svibanj 40.« i »Katedrala«), dva monologa, napisao je sam Brel.</p>
<p> Glazbenik je u početku htio snimiti dvostruki album. Od 5. rujna do konca listopada 1977. snimio je sedamnaest naslova, što je bilo previše za jednu ploču, a premalo za dvostruki album. Brel je tada odlučio zadržati dvanaest pjesama i izbaciti pet naslova koji su još bili u fazi pripreme. Te će pjesme biti glavni adut »cjelovitog« izdanja (koje je već bilo objavljeno u prigodi desete i dvadesete obljetnice njegove smrti) Brelove diskografije i nove zbirke pjesama »Best of« koja je prati.</p>
<p> Dvadeset petu obljetnicu Brelove smrti - kao i četrdesetu obljetnicu smrti Edith Piaf - obilježit će prva ili ponovljena izdanja nekoliko knjiga. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Pjesnik koji sadi krila anđela</p>
<p>»El Viento de las Estrellas Oscuras« (Vjetar s tamnih zvijezda) knjiga je izabranih stihova iz Štambukove poetske zbirke »Croatiam Aeternam«, što su ih na španjolski preveli i prepjevali Željka Lovrenčić, Andrés Rajević i Andrés Morales Milohnić / Predgovor je napisao glasoviti Antonio Skármeta</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – »Konačno imamo poeziju Drage Štambuka na španjolskome i naš plan plovidbe suvremenom lirikom je proširen i usavršen. Jedan od najcjenjenijih poetskih glasova u Europi, hvaljen zbog prijevoda njegove poezije, između ostalih jezika, na engleski i francuski, Štambuk pjeva svoje tankoćutne i tajanstvene stihove iz dubinske Hrvatske.« </p>
<p>Tim je riječima čileanski pisac svjetskoga ugleda i hrvatskoga podrijetla Antonio Skármeta popratio u svome predgovoru novu pjesničku zbirku dr. Drage Štambuka »El Viento de las Estrellas Oscuras«, netom objavljenu u Santiago de Chileu, a predstavljenu u četvrtak u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. Skármeta je Štambuka pritom nazvao »pjesnikom koji sadi krila anđela«.</p>
<p>»El Viento de las Estrellas Oscuras« (Vjetar s tamnih zvijezda) knjiga je izabranih stihova iz Štambukove poetske zbirke »Croatiam Aeternam«, što su ih na španjolski preveli i prepjevali Željka Lovrenčić, Andrés Rajević i Andrés Morales Milohnić.</p>
<p>»Štambuk se puno puta pojavljuje kao filozof, kao stoik, koji ne dvojeći ni trenutka, koristi profinjenu ironiju i kritiku za ispitivanje drugih, kao i za samoispitivanje kako bi obavio ispit savjesti, pojedinačne i skupne, u složenoj intelektualnoj i emotivnoj sudbini svojega ljubljenog hrvatskog naroda«, rekao je na predstavljanju knjige Andrés Morales Milohnić, jedan od najznačajnijih pjesnika Južne Amerike. Morales je Štambuka nazvao pjesnikom vremena, usporedivši ga zbog toga s velikim hispanoameričkim pjesnicima poput Pabla Nerude. </p>
<p>Magijska istodobnost njegovih stihova, reći će Morales, podsjeća pak na Constantina Kavafisa ili Yorgosa Seferisa.</p>
<p>Skármeta pak Štambuka prije svega vidi kao pjesnika mjere, čiji stihovi »smještaju njegovu uzdrhtalu suvremenu intimu u širi kontekst kulturne povijesti«. Na kraju predgovora Skármeta zaključuje da u Štambukovim pjesmama tjeskobe, nostalgije i izgnanstva nema ničega što bi izražavalo nacionalizam nadahnut osvetništvom.</p>
<p>Boris Maruna, novoimenovani hrvatski veleposlanik u Čileu, istaknuo je da čileansko prihvaćanje Hrvata moramo zahvaliti ponajprije našoj emigraciji u toj dalekoj zemlji, ljudima poput Andrésa Moralesa.</p>
<p>U predstavljanju ove poetske zbirke sudjelovala je i Željka Lovrenčić, koja je prije osam godina u Čileu potaknula prevođenje Štambukove poezije na španjolski jezik, te Drago Štambuk. Književni susret vodio je dopredsjednik DHK Anđelko Novaković.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatska u mozaiku europske književnosti</p>
<p>Na Frankfurtskom sajmu knjiga od 8. do 13. listopada predstavit će se 36 hrvatskih nakladnika / Hrvatska sudjeluje u projektu »Mali jezici – velike literature: autori iz jugoistočne i srednje Europe«, a u Frankfurtu će gostovati Julijana Matanović, Nedjeljko Fabrio i Zoran Ferić</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Na 55. frankfurtskom sajmu knjiga od 8. do 13. listopada izlagat će 36 hrvatskih nakladnika, a svoje tekstove na sajmu će osobno predstaviti predstavnici triju različitih poetika u suvremenoj domaćoj književnosti: Julijana Matanović, Nedjeljko Fabrio i Zoran Ferić. Novost ovogodišnjeg, četrnaestog zajedničkog nastupa hrvatskih nakladnika u Frankfurtu je sudjelovanje u projektu »Mali jezici – velike literature: autori iz jugoistočne i srednje Europe«, što će u svojevrsni mozaik europske književnosti okupiti nakladnike i književnike iz Mađarske, Poljske, Grčke, Litve, Cipra i Češke, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske u Hrvatskoj gospodarskoj komori. </p>
<p>Hrvatski štand u paviljonu 5, smješten uz štandove susjednih srednjoeuropskih zemalja, otvoriti će ministar kulture dr. Antun Vujić, a nastup u Frankfurtu nastavak je uspješnog predstavljanja na sajmu knjiga u Leipzigu, kazao je Zdenko Ljevak, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske. Hrvatski nakladnici od nastupa u Frankfurtu očekuju uspostavu jačih kontakata sa stranim izdavačima, čime bi domaća književnost postala prisutnija na svjetskoj sceni, najavio je dopredsjednik Zajednice dr. Srećko Lipovčan. Što se tiče samog nastupa, na hrvatskom će se štandu naći fotografije triju pisaca koji gostuju na sajmu, podaci o njima i njihove knjige te velik popis hrvatskih autora nagrađenih u domovini i svijetu ove godine. </p>
<p>Veći dio prostora ove će godine biti podređen kulturnom, a manji komercijalnom nastupu. </p>
<p>Uz projekt »Mali jezici – velike kulture«, u četvrtak, 9. listopada predviđeno je sudjelovanje na stručnom skupu »Uspješno promicanje književnosti manje poznatih jezika na primjeru Zaklade za produkciju i prijevode nizozemske književnosti«. Isti dan na hrvatskom štandu predviđeno je i predstavljanje njemačkog izdanja »Kuharskog kanconijera« Veljka Barbierija, a dva dana poslije je tribina »Hrvatske knjiga – most prema svijetu«. </p>
<p>Njemački nakladnik Folio Verlag na nacionalnom štandu predstavit će njemačko izdanje »Smrti djevojčice sa žigicama« Zorana Ferića. Uz predstavljanje tekstova i razgovore s autorima Lipovčan je najavio i već tradicionalni nastup domaćeg glazbenika, a ove godine će to biti kantautor Ibrica Jusić. </p>
<p>Ovogodišnji nastup naših nakladnika i knjižara na 200 četvornih metara u Frankfurtu stoji 650.000 kuna, što je nešto manje nego prošle godine. Prema riječima predsjednika Povjerenstva za sajmove pri Zajednici najveći dio troškova od ove godine snose sami nakladnici, a nastup potpomažu i Ministarstvo kulture, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Hrvatska gospodarska komora te sponzori. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Marinkovićevi europski obzori </p>
<p>Predviđen vrlo bogat izdavački program, a bit će predstavljeno i nekoliko izvanredno vrijednih knjiga / Znanstveni skupovi o Ranku Marinkoviću i Kruni Prijatelju </p>
<p>SPLIT, 25. rujna</p>
<p> – Od 29. rujna do 4. listopada Split će biti domaćin 15. tjedna knjige mediteranske tematike u okviru kojeg će biti održana dva međunarodna znanstvena skupa te predstavljeno i 15 hrvatskih izdavača koji se bave temom Sredozemlja. </p>
<p>U začetku Knjiga Mediterana bila je zamišljena kao svojevrstan sajam knjiga, no s godinama se pretvorila u bogati skup izdavača koji predstavljaju svoja nova izdanja, a međunarodno obilježje daju joj znanstveni skupovi.</p>
<p> Ovogodišnji, šesti po redu skup iz niza komparativne književnosti, u kojem se obrađuje recepcija hrvatske književnosti u svijetu, bavit će se europskim obzorima opusa Ranka Marinkovića. U radu skupa sudjelovat će stručnjaci iz Hrvatske, Italije, Španjolske i Njemačke, a razmatrat će, među ostalim, Marinkovićevu recepciju u Sloveniji i Italiji, njegovo viđenje engleske kulture i autorovu liriku.</p>
<p>Drugi skup »Umjetnički dodiri dviju obala«, koji će biti posvećen pokojnom povjesničaru umjetnosti i akademiku Kruni Prijatelju, održat će se krajem listopada zbog opsežnosti programa ovogodišnje Knjige Mediterana.</p>
<p>Predsjednik splitskoga Književnog kruga, akademik Nenad Cambi istaknuo je da će vrlo bogat biti izdavački dio programa, a bit će predstavljeno nekoliko izvanredno vrijednih knjiga. </p>
<p>Valja istaknuti kritičko izdanje »Historie Salonitane« Tome Arhiđakona. Izdanje koje potječe od Franje Račkoga iz 1894. godine nije bilo kritičko, već je rađeno na temelju Vatikanskoga kodeksa. U novoj knjizi je tiskan i prijevod prof. Olge Perić, a pomoć joj je pružila i prof. Mirjana Matijević Sokol, obje sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.</p>
<p>Organizatori Tjedna knjige mediteranske tematike su Književni krug Split, Filozofski fakultet u Zagrebu i splitski Zavod za znanstveni i umjetnički rad. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Još jedan u nizu promašaja</p>
<p>Film »Lara Croft Tomb Raider: Kolijevka života« u režiji Jana De Bonta s Angelinom Jolie u glavnoj ulozi / Dosadan, usporen i nemaštovit film o Lari Croft koja prolazi pola svijeta u potrazi za Pandorinom kutijom</p>
<p>Prije nekoliko dana na televizijskom programu je bila dokumentarna emisija iz Hollywooda u kojoj su se, između ostalog, neki od producenata žalili, plačući nad vlastitom sudbinom, kako im je strašno teško jer moraju ulagati velike novce, a nikada nisu sigurni kako će neki od njihovih hit-umotvorina proći pred publikom. Dakako, velike su zvijezde presudne u takvim računicama, ali ni oni ne jamče stopostotno uspjeh. </p>
<p>Zašto? Jednostavno zato što se u zamahu zgrtanja novca sve manje razmišlja o stvarnim vrijednostima koje film treba posjedovati, prije svega dobru priču, kvalitetan scenarij, razrađene dijaloge, a sve se više okreće glupim djetinjastim zapletima bez glave i repa koji su podređeni tehnološkom iživljavanju sa specijalnim efektima, kompjutorima i kaskaderskim scenama.</p>
<p> S obzirom na to da su godinama uspijevali na slične načine, velike kompanije se ne predaju, pa nastavljaju u nedogled nizati druge, treće, četvrte nastavke s avanturama svojih junaka, koje su sve bljeđe, neuvjerljivije i suhoparnije, udaljujući se od prvotnoga predloška i gubeći i ono malo intrige kojom su osvajali. </p>
<p>Jedan od izrazitih primjera takvih ovoljetnih promašaja, kojih je bilo nekoliko, zasigurno je drugi film posvećen Lari Croft, obožavanoj junakinji dječjih kompjutorskih igrica. Ta nadaleko poznata »pljačkašica grobova« privukla je s prvim filmom neočekivano velik broj gledatelja i zaradila 300 milijuna dolara, što je bilo iznenađenje jer većina hollywoodskih znalaca nije očekivala takvu pomamu za ukočenom, ratobornom, androidnom lutkom. </p>
<p>Kako je neočekivano dobro krenulo s prvim filmom, bosovi su zaključili da što prije treba iscijediti još više novca, pa su prionuli u snimanje drugoga filma, odnosno još jednog nastavka na zadane teme koji je trebao biti raskošniji i spektakularniji od prvoga.</p>
<p> I unatoč uspjehu odrekli su se redatelja Simona Westa, te angažirali Jana De Bonta, stručnjaka za »brzinu, akciju i avanturu«, Nizozemca koji se prvo proslavio kao snimatelj, te je onda napravio »Brzinu« i od tada pokušava dokazati kako je i dalje jako dobar i komercijalan, premda mu sve manje vjeruju. Posebno, poslije ovog filma. </p>
<p>Jer »Lara Croft: Kolijevka života« sve je samo ne brzi film. To je radnja prepuna praznog hoda, tromih šetnji i gotovo nikakve akcije glavne junakinje, čija usporenost je iritantna, baš kao i cjelokupne scenarističke ideje Deana Georgarisa (prema priči Stevena E. de Souza i Jamesa V. Harta). </p>
<p>Ovoga puta Lara Croft prolazi pola svijeta u potrazi za Pandorinom kutijom, koja je skrivena na afričkom kontinentu u području nazvanom »Kolijevka života«.</p>
<p> Pri tome se nadmudruje s opasnim znanstvenikom i manijakom, nobelovcem dr.Jonathanom Reissom, koji želi postati vlasnikom kutije i zavladati svijetom zla.</p>
<p> Osim prijašnjih prijatelja tu je i novi lik, njezin bivši dečko i bivši agent, koji dolazi iz zatvora u Kazahstanu i nema uvijek pouzdane namjere.</p>
<p>I tako oni s još nekolicinom »nesretnika« lutaju od Grčke i Engleske do Afrike i Azije, gdje su posebno u Kini u potrazi za zločestim Kinezima koji su se udružili sa zloglasnim Reissom, i tako u krug bez smisla i razloga. Priča je glupa i za prepričavanje, a kako ne za gledanje, i ne može ju spasiti ni Angelina Jolie sa svom svojom atraktivnom opremom u uskom svjetlucavom kombinezonu, s ratobornim pogledom i mlakim temperamentom. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Turner je slikao Portsmouth</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 25. rujna</p>
<p> – Dvije slike engleskoga slikara Williama Turnera prikazuju Portsmouth, a ne Veneciju kako se do sada smatralo. Do toga su otkrića došli stručnjaci istražujući Turnerova djela prije postavljanja nove izložbe, javlja BBC. </p>
<p> Kustos galerije Tate Britain Ian Warrell, koji priprema izložbu »Turner i Venecija«, ustvrdio je da dva njegova djela nedavno izložena u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti prikazuju motive Portsmoutha, a ne Venecije.</p>
<p> »Platna su veća od onih s krajolicima Venecije koje je Turner napravio u razdoblju od 1840. i 1846.«, objasnio je Warrel. »Kad slike pogledate izbliza, očito je da su pristaništa bliže nego što su ona prikazana na slikama s motivima Venecije. Osim toga, na njima se mogu vidjeti britanski vojnici u crvenim uniformama, a to nije logično za tadašnje venecijansko okruženje, no nije i nelogično za neku britansku luku. Ustvrdili smo da je riječ o Portsmouthu.«</p>
<p> Warrell drži da je riječ o slikama koje predstavljaju dolazak francuskog kralja Louisa-Philippea u luku Portsmouth 8. listopada 1844. kojemu je prisustvovao i Turner. </p>
<p> Jedna od slika koja je prije bila vođena pod nazivom »Praznični prizori iz lagune, Venecija (1840.-1845.)« preimenovana je u »Dolazak Louisa-Philippea u Portsmouth 8. listopada 1844.«, a slika »Procesija brodova s dimom u daljini, Venecija (1845.)« preimenovana je u »Iskrcavanje Louisa-Philippea u Portsmouthu, 8. listopada 1844.«</p>
<p> »Turner i Venecija« prva je velika izložba posvećena slikarovim posjetima Veneciji, a otvorit će se 9. listopada u galeriji Tate Britain u Londonu. Bit će izloženo više od 50 ulja na platnu i više od sto akvarela, serigrafija, mapa i skica te spomenuta dva djela prije vođena pod pogrešnim nazivima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Filozofija seksualnosti Igora Primorca</p>
<p>RIJEKA, 25. rujna</p>
<p> – »Suvremena filozofija seksualnosti« prvi je zbornik našega uglednog profesora filozofije na jeruzalemskom Hebrejskom sveučilištu, Igora Primorca, koji je u četvrtak predstavljen i riječkoj javnosti. Suvremena filozofija seksualnosti, koju ova knjiga želi predstaviti hrvatskom čitatelju, kazao je autor, nije tek posljednje, aktualno razdoblje u razvitku te filozofske grane, nego i njen pretežiti i značajni dio.</p>
<p> »Ne kanim zanijekati značaj filozofskih rasprava o seksualnosti tijekom prethodnih stoljeća. No, činjenica je da su se filozofi, od starih Grka, pa do prve polovice dvadesetog stoljeća, temom seksualnosti u pravilu bavili tek usputno i ukratko, gotovo uvijek u kontekstu sustavne rasprave o nekoj drugoj, ponajprije etičkoj temi«, kazao je Primorac dodavši da su jedine iznimke u tom pogledu Platonova »Gozba« i Schopenhauerova »Metafizika spolne ljubavi«. O knjizi su govorili i dr. Miomira Matulović, dr. Snježana Prijić- Samardžija, dr. Elvio Baccarini te izdavač Kruno Zakarija. </p>
<p>Lj. M. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamovih (pre)uvjerljivih 3-1</p>
<p>»Da je sudac svirao jedanaesterac, nitko mu ne bi mogao zamjeriti. Bilo je kontakta između suparničkog igrača i mene, ali nisam ga srušio«, kaže Dinamov branič Andre Mijatović / »Jesam li mogao bolje reagirati? Ne znam. Pokušao sam zatvoriti drugu stranu. Kad je lopta letjela, mislio sam da ću je obraniti, no Torghelle je pucao nisko i ušla je u mrežu«, rekao je Dinamov vratar Marko Šarlija </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Je li trener mađarskog prvaka MTK Sandor Egervari ikad čuo za našeg nekad popularnog tv komentatora Mladena Delića? Ne znamo odgovor, ali znamo da je Egervari u srijedu, neposredno nakon poraza protiv Dinama u Maksimiru, posegnuo za metaforom kakvu je nekad često koristio upravo Delić. »Ovo je bila utakmica za infarkt«, govorio je vidno uzbuđeni i razočarani mađarski trener nakon što je Dinamo, uz golemu dozu sreće, pobijedio MTK s rezultatski uvjerljivih 3-1 (1-1) u prvom dvoboju 1. kola Kupa Uefa. Opet je bilo vidljivo da je na Dinamove utakmice, kako smo i upozoravali, poželjno ići s kutijicom tableta u džepu. Onima za smirenje...</p>
<p>Rani pogodak Torghellea, već u trećoj minuti, potom velika Illesova prilika za 0-2, nekoliko opasnih mađarskih prodora u Dinamov šesnaesterac, periodična kanonada prema Šarlijnim vratima te jedanaesterac za MTK dvije minute prije kraja jasno ukazuju na to da je maksimirski klub te večeri imao vraške sreće dograbiti zahvalnu prednost od dva pogotka razlike uoči uzvrata za tri tjedna u Budimpešti. </p>
<p>Dinamov je trener Nikola Jurčević nakon utakmice napomenuo kako je zadovoljan i rezultatom i - igrom svoje momčadi!? Ovaj nam je prvi segment shvatljiv, ali drugi... Istina je da je Dinamo nanizao nekoliko dobrih prilika, da je u razmaku od minutu i pol dvaput vibrirala vratnica mađarskih vratiju i da je gostujući vratar Vegh u tim trenucima morao spašavati gotovo siguran pogodak. No, ne treba zaboraviti ni to da je sudac zažmirio na Torghelleov pad u domaćem kaznenom prostoru, nakon klinča s Mijatovićem. </p>
<p> – Da je svirao jedanaesterac, nitko mu ništa ne bi mogao zamjeriti, priznao nam je Mijatović dan nakon utakmice. – Bilo je kontakta između suparničkog igrača i mene, ali nisam ga srušio. Bili smo blizu jedan drugome i on se sapleo o moje noge. Ali, sudac je to kasnije kompenzirao jedanaestercem u korist Mađara pri kraju utakmice, pri čemu je isključio Drpića. No, mislim da je isto tako, kod dosuđenog jedanaesterca za Dinamo, trebao isključiti njihova igrača, jer je srušio Štroka kao posljednji igrač obrane...</p>
<p>Mnogi promatrači ovog dvoboja tvrde kako je Marko Šarlija bio možda ponajbolji Dinamov igrač. A kad je vratar najbolji, onda je jasno da nešto ne štima s njegovim suigračima, s igrom »u polju«...</p>
<p> – Zadovoljan sam, bilo je dobro, napomenuo je Šarlija. – Imali smo i sreće kod njihova promašenog jedanaesterca. A i navijači su napravili sjajan štimung. Mislim da su oni glavni razlog što je MTK-ov igrač promašio udarac s 11 metara. Uplašio se, vidjelo mu se na licu... Uglavnom, mogli smo postići još dva, tri pogotka, ali smo ih isto toliko mogli i primiti!</p>
<p> A što je s MTK-ovim pogotkom, je li Šarlija mogao učiniti nešto više? Prvi je krivac, naravno, Dino Drpić, kojeg je Torghelle nadskočio na vrhu peterca. A kada momčad primi pogodak glavom sa pet metara, tad i vratar snosi dio krivice. </p>
<p> – Jesam li mogao bolje reagirati? Ne znam. Pokušao sam zatvoriti drugu stranu. Kad je lopta letjela, mislio sam da ću je obraniti, no Torghelle je pucao nisko i ušla je u mrežu.</p>
<p> Bilo kako bilo, ukupan dojam vezan za Šarliju ipak je sjajan. Još je donedavno imao status tek trećega vratara, iza Ivana Turine i Marija Jozića. No, sad su obojica ozlijeđeni. </p>
<p> – Mogu reći da je to i mene iznenadilo. To je tako, kad se jednome smrkne, drugome svane. Žao mi je što su se moji prijatelji ozlijedili, ali sad sam i ja dobio priliku. Za sada je dobro, vidjet ćemo kako će biti dalje. Iskreno, ne osjećam se kao standardni prvi vratar. Ako dođem do tog statusa, nitko neće biti sretniji od mene. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ljubičić bolji od Ančića </p>
<p>BANGKOK, 25. rujna</p>
<p> – U dvoboju drugoga kola 550.000 dolara vrijednog Thailand Open ATP turnira u Bangkoku Ivan Ljubičić bio je bolji od Marija Ančića sa 6-1, 6-4. Bio je to prvi dvoboj 24-godišnjeg Ljubičića i pet godina mlađeg Ančića na ATP Touru, u kojem je trenutačno najbolje plasirani hrvatski tenisač (44. na listi) potpuno dominirao. Ljubičiću je to 23. pobjeda ove godine u kojoj ima i 20 poraza, a Ančiću 19. poraz u sezoni, u kojoj je skupio 12 pobjeda. </p>
<p>Nakon polufinala Milana i Dubaija, Ljubičiću je plasman u četvrtfinale Bangkoka najbolji doseg sezone, a priliku za treće polufinale tražit će u dvoboju protiv boljeg iz okršaja Danca Kennetha Carlsena i domaćeg favorita Paradorna Srichapana. U turniru su od poznatijih tenisača ostali još Španjolci Carlos Moya i Juan Carlos Ferrero. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Verkerk predao Draperu </p>
<p>ŠANGAJ, 25. rujna</p>
<p> – Rezultati dvoboja 2. kola 380.000 dolara vrijednog ATP turnira u Šangaju: Canas – Taino 6-7 (1), 6-4, 7-6 (3), Draper – Verkerk 6-7 (4), 1-0 predaja, Arthurs – Suzuki 6-2, 6-2, Soderling – Gimelstob 6-4, 6-4, Philippoussis – Salzentstein 6-1, 7-5. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Slijedi povratak atletike na maksimirski stadion</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Iako to zvuči sasvim nevjerojatno, u podnožju tribina maksimirskog stadiona napravljeno je nešto u korist atletike. Naime, na Sveticama, samo stotinjak metara zapadno od stadiona, Atletski klub Zrinjevac uredio je pravo atletsko bacalište.</p>
<p>Prema riječima predsjednika kluba Borisa Stepinca, to je tek prvi korak prema osnivanju bacačke škole AK Zrinjevac (uskoro ponovno AK Dinamo), u kojem su svojedobno bacali i poznati kladivaši Zvonko Bezjak i Srećko Štiglić. Štoviše, bacalište na Sveticama nosit će naziv »Goić-Račić« u spomen na dvojicu znamenitih hrvatskih kladivaša Pedra Goića i Krešimira Račića. Preuređene su također svlačionice i teretana u klupskim prostorijama, a Stepinac je naglasio da se nastavlja borba za atletsku stazu na maksimirskom stadionu, za čije je uređenje već izrađen idejni projekt. Realizacija istog bi, prema riječima nadležnih iz Gradskog ureda za sport, trebala biti dovršena za otprilike dvije godine. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hajduk uzeo po što je došao </p>
<p>Vidljiv je pomak, iako ne velik, u Hajdukovoj igri. Iz utakmice u utakmicu mozaik je jasniji, a posljednji su uspjesi ojačali zajedništvo u svlačionici. Rezultat prve utakmice protiv »skakavaca« doprinos je za još bolje dane, ali valja biti oprezan jer, kako se kaže, vrag nikad ne spava, što se vidjelo i u srijedu navečer</p>
<p>ZÜRICH, 25. rujna</p>
<p> – Hajduk je, odigravši u prvom dvoboju 1. kola Kupa Uefe neodlučeno 1-1 protiv Grasshoppera u Zürichu, otvorio vrata drugom kolu. U 90 mu je poljudskih minuta za tri tjedna za prolaz dovoljan i remi bez pogodaka. Nijedan član Hajdukove ekspedicije nije krio sreću i zadovoljstvo razvojem događaja. </p>
<p>Posebno je poglavlje, pak, ozračje u gledalištu tijekom utakmice. Više od 7000 Hajdukovih navijača okupilo se na stadionu Hardturm i pomagalo »bijelima« izvući se iz neugodne situacije u kojoj su bili krajem prvog poluvremena. Naime, hajdukovci su gubili sa 0-1 (pogodak Eduarda), a igrali su nervozno i sa strahom. Nastavak je donio bolje izdanje Splićana te brzo izjednačenje pogotkom Neretljaka. Dojam je da bi rezultat bio i povoljniji da nije isključen Andrić u 77. minuti. S desetoricom se igrača Hajduk posljednji dio utakmice samo branio, a vratar Sunara s nekoliko je obrana uvelike pomagao ostvarivanju željenog rezultata. </p>
<p>Mato Neretljak, strijelac Hajdukova pogotka kojem je Eduardo pobjegao kad je zatresao Sunarinu mrežu, nakon utakmice je rekao: </p>
<p>– Kod Eduardova pogotka Petrić je izvanredno nabacio loptu. Bila je neuhvatljiva za mene, ali i za Sunaru. Činilo mi se da je zapucao. Kod izjednačenja sam osjetio gdje će ići lopta i dok je još letjela bio sam siguran da ću zabiti. Ovo je odličan rezultat i uvjeren sam da ćemo napokon prekinuti niz od devet godina ispadanja u 1. kolu. </p>
<p>Švicarci su se predstavili kao solidna momčad, u kojoj kvalitetom odskaču dva igrača - Nunez i naš Petrić. Nuneza je blokirao Miladin, dok je Petrić dobro mučio obranu Splićana te je asistirao za pogodak Eduarda. Obojica su spremna kreirati neugodne situacije u uzvratu i trebat će ih dobro paziti. </p>
<p>Premda je trener Grasshoppera Marcelo Koller nakon susreta bio razočaran rezultatom, rekao je: </p>
<p>– Zadovoljan sam igrom, bili smo bolji suparnici. Pogoci iz udarca iz kuta redovito nam se događaju, a ovaj remi uvjetuje našu igru u uzvratu. Moramo postići barem pogodak. Hajdukov je trener Zoran Vulić pak istaknuo: </p>
<p>– Ne može se reći da smo s dvije noge u 2. kolu, ali je važno da smo napravili posao po koji smo došli. Ambijent je bio južnoamerički i zahvaljujem našim navijačima na podršci, premda je šteta što su bacili bengalke na travnjak. Bojali smo se Nuneza, a Petrić je pokazao da je bolji igrač. </p>
<p>Vidljiv je pomak, iako ne velik, u Hajdukovoj igri. Iz utakmice u utakmicu mozaik je jasniji, a posljednji su uspjesi ojačali zajedništvo u svlačionici. Rezultat prve utakmice protiv »skakavaca« doprinos je za još bolje dane, ali valja biti oprezan jer, kako se kaže, vrag nikad ne spava, što se vidjelo i u srijedu navečer. Zbog nepromišljenosti, jedan je od boljih igrača na utakmici, Andrić, isključen, a Računica je pak nesmotrenošću dobio žuti karton, i to parni. Prema tome, i Računica i Andrić svojom su se brzopletošću i dekoncentracijom isključili iz uzvratnog ogleda te time oslabili svoj klub. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Besek morao platiti ceh </p>
<p>»Postavili smo uoči sezone visoke, ali realne ciljeve, a to su ponovni izlaz u Europu, osvajanje jednog od trofeja i dulji ostanak u Kupu Uefe. Međutim, već dulje nismo zadovoljni ni rezultatom ni igrom i ceh je platio Dražen Besek«, kaže Varteksov predsjednik Davor Daraboš </p>
<p>VARAŽDIN, 25. rujna</p>
<p> – Dražen Besek više nije trener Varteksa! Samo desetak sati nakon poraza 1-3 od Debrecena u prvoj utakmici prvog kola Kupa Uefa, nakon prospavane noći, u četvrtak rano u jutro članovi Odbora za hitnost i Stručne komisije kluba odlučili su Beseku otkazati povjerenje.</p>
<p> Novinarima je klupsku odluku priopćio Davor Daraboš, predsjednik kluba:</p>
<p> – Na početku sezone postavili smo visoke ciljeve koje želimo postići, a to je ponovni izlaz u Europu, osvajanje jednog od trofeja i dulji ostanak u Kupu Uefa. Momčad je tako i posložena, pa vjerujemo da su to realni ciljevi. Međutim, već duže vrijeme nismo zadovoljni ni rezultatom ni igrom. Odbor za hitnost i Stručna komisija odlučili su da Besek više nije trener. Momčad će do slijedeće sjednice Izvršnog odbora koju očekujemo vrlo brzo preuzeti Branko Janžek. Vjerujemo da će promjena trenera biti zapravo šok-terapija za cijelu momčad te da će to rezultirati boljom igrom i rezultatima, kazao je Daraboš.</p>
<p> Da se nešto čudno događa u momčadi naznačili su i događaji na samoj utakmici. Naime, iako je njegovo ime stajalo u zapisniku, Ivan Režić nije sjedio na klupi za pričuve. Obrazloženje? Nije htio biti rezerva. Takvo ponašanje gotovo bez presedana nije viđeno u hrvatskom nogometu, pa je Daraboš upitan kakve će sankcije zbog samovolje snositi igrač koji je nedavno obnovio ugovor.</p>
<p> – Riječ je o jednom od najtežih prekršaja klupskog pravilnika, a Režić će sigurno prema njemu biti adekvatno, odnosno drastično kažnjen. </p>
<p> Iako su na kraju neslavne varaždinske večeri i poraza od Mađara, gledatelji su vikali »uprava napolje«, struka se složila da su podbacili igrači, a na kraju je smijenjen trener. </p>
<p> Branko Janžek, čovjek iz kluba, preuzet će Varteksovu momčad četvrti put, ali, kaže, samo do utakmice u subotu i gostovanja u Vinkovcima kod Cibalije. Najavljuje se hitna sjednica Izvršnog odbora na kojoj će biti izabran novi trener. Daraboš uvjerava novinare da još nemaju ni jedno konkretno ime. Ipak pokušavamo zbrojiti dva i dva. Momčadi treba motivacija i šok-terapija, Miroslav Blažević nije više trener Mure, a donedavno je između dva Murina treninga dolazio na »gablec« u Varaždin. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Razišli se Zagreb i Kranjčar </p>
<p>Dosadašnji Zagrebov trener Zlatko Kranjčar teško je podnio ulogu isključivoga krivca za izvjestan bodovni podbačaj, ali je ipak bio spreman povući ostavku da u međuvremenu događanja nisu otišla predaleko </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Zlatko Kranjčar više nije učitelj Zagreba. Ostavka koju je ponudio u srijedu, razočaran time što mu se kao jedina prilika ostanka nudila subotnja utakmica s Rijekom, još se mogla povući. Izgledalo je da će tako i biti, ali su u međuvremenu iskrsnule takve okolnosti koje su se pokazale nepremostivim preprekama za obje strane. Tako će u subotu protiv Rijeke momčad voditi Kranjčarov pomoćnik Damir Petravić. </p>
<p>Kranjčarova se ostavka kuhala nekoliko dana, a prokuhala je kad je Mladen Proštenik, Zagrebov predsjednik, javno spomenuo subotnju utakmicu s Rijekom kao Kranjčarovu posljednju šansu. Takav izostanak predsjednikove diskrecije, začinjene dan kasnije izjavom kako ne bi imao ništa protiv da u klubu umjesto Kranjčara radi primjerice ambiciozni Branko Ivanković, uvrijedio je Kranjčara toliko da je ovaj ispisao ostavku, ali ne kao svršen čin. </p>
<p>Očekivao je u najmanju ruku neku vrstu korigiranja predsjednikove izjave odnosno hitni sastanak Uprave kluba, koja bi analizom utvrdila stvarne razloge podbačaja, pri čemu ne bi trebalo »gađati« samo po treneru, nego i onome tko tolerira ustroj kluba, sastavljen od nogometnih analfabeta. A budući da se zna reći kako iza svakog imalo ambicioznijega kluba mora stajati i određena logistika (koje Zagreb nema!), nije ni čudno da se dogodi – podbačaj. Time, smatra Kranjčar, nije samo svojina jedne osobe, nego i svih koji su trebali znati predvidjeti kakav se kruh iz kakvog tijesta može zamjesiti. </p>
<p>Jedna od međutočki koja je upućivala na pomirenje duhova dogodila se u četvrtak prijepodne. Tad su kod Stjepana Budinskog, direktora kluba, zasjeli na razgovoru predstavnik igrača Robert Prosinečki i trener Zlatko Kranjčar. Prosinečki je pritom prenio igračku poruku da im ne diraju trenera, tako da je opći ugođaj upućivao na mogućnost rješavanja nesporazuma. Uz opasku da je posljednja riječ trebala biti Proštenikova ili onoga tko je iznad njega u Ini, Tomislava Dragićevića!?</p>
<p>Predsjednik kluba se naknadno oglasio mišlju da je najbolje da o svemu progovori Uprava kluba, ali ne prije utorka, jer se u međuvremenu nikako ne može sastati. Kranjčaru takav rasplet nije odgovarao, pogotovo jer je predsjednik ozbiljno počeo tehnicirati mogućim Kranjčarovim nasljednicima. U prvom redu Brankom Ivankovićem, koji je već prije bio u klupskim kombinacijama, ali se tada činio preskupim. Sada, kad bi istodobno trebalo plaćati i njega i Kranjčara, a pritom sve više produbljivati dug igračima, novac više očigledno nije problem. </p>
<p>Proštenik za svoje hitno izjašnjavanje nije želio čuti, pa i po cijenu da Kranjčar to shvati kao poruku »uzmi ili ostavi«.</p>
<p> U Kranjčaru je prevladao ponos, pa u iščekivanju nekoga novog rješenja nije preostalo ništa drugo nego da Proštenik imenuje Petravića glavnim trenerom momčadi u subotu u Kranjčevićevoj u vrućoj utakmici protiv Rijeke. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Srna »pocrvenio«, Skoko načeo Blackburn</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultati prvih utakmica 1. kola nogometnog Kupa Uefe: Dinamo Zagreb (Hrv) – MTK (Mađ) 3-1 (0-1 Torghelle 3., 1-1 Eduardo 37., 2-1 Agić 48., 3-1 Sedloski 56. - 11 m), Grasshoppers (Švi) – Hajduk (Hrv) 1-1 (1-0 Eduardo 40., 1-1 Neretljak 56.), Varteks (Hrv) – Debrecen (Mađ) 1-3 (0-1 Sandor 24., 1-1 Kastel 45., 1-2 Kiss 57., 1-3 Tombi 89.), Gençlerbirligi (Tur) – Blackburn Rovers (Eng) 3-1 (Josip Skoko postigao je prvi pogodak za domaćina u 42. minuti), Sartid (SCG) – Slavia (Češ) 1-2, Panionios (Grč) – Nordsjaelland (Dan) 2-1, CSKA Sofija (Bug) – Torpedo Moskva (Rus) 1-1, Hapoel Ramat Gan (Izr) – Levski (Bug) 0-1, Maccabi Haifa (Izr) – Publikum (Slo) 2-1, Hertha (Njem) – Groclin (Polj) 0-0, Zimbru (Mol) – Aris (Grč) 1-1, Uniao Leiria (Por) – Molde (Nor) 1-0, Utrecht (Niz) – Žilina (Svk) 2-0, Kaiserslautern (Njem) – Teplice (Češ) 1-2, MyPa (Fin) – Sochaux (Fra) 0-1, Cementarnica (Mak) – Lens (Fra) 0-1, Salzburg (Aut) – Udinese (Ita) 0-1, Brřndby (Dan) – Viktoria Žižkov (Češ) 1-0, Spartak Moskva (Rus) – Esbjerg (Dan) 2-0, Metalurg Donjeck (Ukr) – Parma (Ita) 1-1, Gaziantepspor (Tur) – Hapoel Tel Aviv (Izr) 1-0, Apoel (Cip) – Mallorca (Špa) 1-2, Ventspils (Lat) – Rosenborg (Nor) 1-4, Puchov (Slk) – Barcelona (Špa) 1-1, Dinamo Bukurešt (Rum) – Šahtar (Ukr) 2-0 (Darijo Srna je u momčadi gostiju zaradio crveni karton u 52. minuti), Malatyaspor (Tur) – Basel (Švi) 0-2, Newcastle United (Eng) – NAC Breda (Niz) 5-0, Auxerre (Fra) – Xamax (Švi) 1-0, AIK Stockholm (Šve) – Valencia (Špa) 0-1, Olimpija (Slo) – Liverpool (Eng) 1-1, Ferencvaros (Mađ) – Křbenhavn (Dan) 1-1, OB Odense (Dan) – Crvena zvezda (SCG) 2-2, Dundee (Ško) – Perugia (Ita) 1-2, La Louviere (Bel) – Benfica (Por) 1-1, Southampton (Eng) – Steaua (Rum) 1-1, PAOK (Grč) – Lyn (Nor) 0-1, Hearts (Ško) – Željezničar (BiH) 2-0, Austria Beč (Aut) – Borussia Dortmund (Njem) 1-2, Roma (Ita) – Vardar (Mak) 4-0, Manchester City (Eng) – Lokeren (Bel) 3-2, Sporting (Por) – Malmö (Šve) 2-0, Villarreal (Špa) – Trabzonspor (Tur) 0-0. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bilobrk uprskala, pa izjednačila </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nakon pobjede u Čakovcu dan ranije (30-26), najbolje su hrvatske rukometašice u srijedu u drugoj pripremnoj utakmici za skorašnje Europsko prvenstvo remizirale protiv norveške reprezentacije. </p>
<p>Gledali smo zanimljivu, borbenu, brzu i učinkovitu igru oba sastava. Naše su odlično počele, vodile su sa 10-4 i 11-5, ali su neugodne Norvežanke »rasle« iz minute u minutu. Budući da Hrvatice osam minuta nisu postigle pogodak, poluvrijeme je završilo s izjednačenih 12-12. Osokoljene tim preokretom, izabranice Marit Breivik rezultat su kontrolirale na dva, tri pogotka prednosti, što je potrajalo do 43. minute, kad je Marija Čuljak izjednačila na 19-19 razornim udarcem iz daljine. </p>
<p>Sve je slutilo na dramatičnu završnicu, jer je i sedam minuta do kraja rezultat bio neodlučen - 24-24. Tad je najbolja Norvežanka Kristine Lunde dva puta tresla našu mrežu, a Hrvaticama je nadu vratila Martina Kevo. Kad je Anđa Bilobrk »uprskala« dva napada Tomčevih djevojaka, činilo se da je na pomolu poraz »crvenih«, ali je dvadesetak sekundi prije kraja baš Bilobrk izjednačila i postavila konačan rezultat. </p>
<p>Najzapaženija je pojedinka bila Lunde sa devet pogodaka, a od naših su imponirale obje vratarke, Barbara Stančin s devet obrana u prvom dijelu, i Ivana Jelčić s osam u drugom. </p>
<p>Sportska dvorana Zrinjevac </p>
<p>HRVATSKA – NORVEŠKA 26-26 (12-12)</p>
<p>HRVATSKA: Stančin, Jelčić, Bubalo 2, Arslanagić 1, Hodak 2, Kolega, Pušić 1, Pensa 1, Mitrović 1, Kevo 4, Šarić 2, Čuljak 5, Vresk 5 i Bilobrk 2. </p>
<p>NORVEŠKA: Leganger, Katrin Lunde, Aamodt 3, Hinkel, Lybekk 1, Breivang 4, Kristine Lunde 9, Hammerseng 2, Hilmo 1, Harsaker 2, Borseth i Hynne. </p>
<p>SUCI: Dražen Matovina i Tihomir Kasunić (oba iz Hrvatske). GLEDATELJA: 600. </p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Kristine Lunde (Norveška). </p>
<p>A. Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rukometaši posljednji u Danskoj</p>
<p>FARUM</p>
<p> – Svjetski prvaci, hrvatski rukometaši zauzeli su posljednje mjesto na Scandinavian Openu u Danskoj. Nakon poraza od domaćina u utorak (21-28), naši su u utakmici za treće mjesto izgubili i od Norveške 25-27 (13-16). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hrvatski tenisači domaćini Francuskoj </p>
<p>Ždrijeb nije pomilovao hrvatske tenisače, budući da su Francuzi postavljeni kao treći nositelji i jedna su od najboljih i najkompletnijih reprezentacija na svijetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska Davis kup reprezentacija igrat će iduće godine, u 1. kolu Davis kupa (od 6. do 8. veljače) protiv Francuske na domaćem terenu. </p>
<p>Ždrijeb nije pomilovao hrvatske tenisače, budući da su Francuzi postavljeni kao treći nositelji i jedna su od najboljih i najkompletnijih reprezentacija na svijetu. Uostalom, prošle su godine igrali finale Davis kupa (poraz od Rusije), a igrači poput Grosjeana, Clementa i Escudea stalni su članovi gornjeg doma ATP ljestvice. Njihova kombinacija Llodra i Santoro jedan od najboljih svjetskih parova. Uz to, Francuzi su utoliko težak suparnik, jer su jednako dobri igrači na svim podlogama. </p>
<p> • Parovi 1. kola: Australija (1) – Švedska, SAD (7) – Austrija, Rusija (4) – Bjelorusija, Argentina (5) – Maroko, Rumunjska – Švicarska (6), HRVATSKA – Francuska (3), Kanada – Nizozemska (8), Češka – Španjolska (2). </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ivo Karlović u četvrtfinalu Šangaja</p>
<p>ŠANGAJ, 25. rujna</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivo Karlović prvi put u karijeri se plasirao u četvrtfinale nekog ATP turnira. Naime, u osmini finala »Heiniken Opena« u Šangaju, Karlović je sa 6-1, 7-6 (5) pobijedio petog nositelja Nijemca Nicolasa Kiefera. U četvrtfinalu suparnik Karloviću bit će australski igrač gromovitog servisa Wayne Arthurs.</p>
<p>• Rezultati osmine finala: Karlović – Kiefer 6-1, 7-6 (5), Soderling – Gimelstob 6-4, 6-4, Philippoussis – Salzenstein 6-1, 7-5, Draper – Verkerk 6-7 (4), 1-0 predaja Verkerka, Arthurs – Suzuki 6-2, 6-2. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Washington i London zabrinuti, ni traga o Saddamovom oružju </p>
<p>Mediji s obje strane Atlantika špekuliraju o slabom uspjehu poslijeratne potrage za iračkim oružjem masovnog uništavanja/ Izvješće o tome, koje je procurilo prije službenog objavljivanja, navodno je toliko razočaralo Bijelu kuću, da ga ona još tjednima ne namjerava dati na uvid Kongresu </p>
<p>LONDON, 25. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bivši Saddamov ministar obrane Sultan Hashim Ahmed, koji se prošlog petka predao američkim snagama u Iraku, dobio je od Amerikanaca imunitet, javio je u četvrtak BBC. Bijela kuća zacijelo se nada da će od njega dobiti važne podatke o zabranjenom iračkom programu naoružanja. </p>
<p>Takve informacije dobro bi došle političarima u Washingtonu i Londonu, budući da dosadašnja potraga za Saddamovim nekonvencionalnim arsenalom nije dala ploda. Međunarodna ekipa koja je zadnjih mjeseci vodila tu potragu upravo sastavlja izvješće u kojem se priznaje da ništa konkretno nije nađeno. </p>
<p>Dokument sastavlja tzv. Grupa za pretraživanje Iraka, sastavljena od 1400 stručnjaka za naoružanje. Grupa, koju vodi specijalni savjetnik CIA-e, David Kay, u lipnju je od američke vojske preuzela zadatak da nađe Saddamov arsenal. Tragalo se za kemijskim i biološkim oružjima, balističkim sustavima za njihovo lansiranje, te tragovima nuklearnog programa. No, intenzivna potraga nije otkrila ni najmanji trag zabranjenih oružja, tvrdi u četvrtak Guardian. Britanski list poziva se na neobjavljeno izvješće Grupe, čiji je sadržaj već procurio s obje strane Atlantika. </p>
<p>Citirajući američke obavještajne izvore, Guardian ističe kako je izvješće toliko razočaralo Bijelu kuću, da ga ona još tjednima ne kani dati na uvid Kongresu. List također prenosi mišljenje jednog američkog obavještajnog izvora, kako su lanjske američke obavještajne procjene, »da Saddam posjeduje stotine tona kemijskih i bioloških agensa, bile netočne«.</p>
<p>U sličnom tonu, o slabom uspjehu dosadašnje potrage javlja i BBC, koji se poziva na anonimni izvor iz Bushove administracije. Taj izvor tvrdi da Grupa u nacrtu svog izvješća kaže kako je malo vjerojatno da je Irak prije rata prebacio svoj arsenal u neku drugu zemlju, poput Sirije. Spomenuti izvor također navodi da inspektori Grupe za pretraživanje Iraka nisu otkrili čak ni »sićušne količine materijala za nuklearno, kemijsko ili biološko oružje«, kao ni laboratorije, niti balističke sustave za lansiranje. No, špekulira se da je Grupa ima indicije da su se Iračani spremali proizvesti kemijsko i biološko oružje. Materijalnih dokaza međutim nema, šuška se u Londonu i Washingtonu. New York Times također prenosi da David Kay i njegova ekipa nisu pronašli konkretno oružje, nego samo opremu dvojne namjene, koja se eventualno mogla upotrijebiti za njegovu proizvodnju.</p>
<p>Ako je sve to točno, a materijalnih dokaza nema, valja očekivati da će se američka i britanska administracija morati jače osloniti na dokumentarne dokaze. Možda bi oni mogli pokazati da je Saddamov režim do vlastitog kraja bio barem teoretski sposoban proizvesti oružja masovnog uništenja, te da je planirao nastaviti proizvodnju kada se smanji međunarodni pritisak i nadzor. </p>
<p>Takva je, oružja, Irak, uostalom već izrađivao i ranije, prije prvog Zaljevskog rata. Downing street će se možda braniti i time kako činjenica da traženi arsenal nije nađen ne znači da nije ni postojao. </p>
<p>Pitanje što je Saddam točno imao prije zadnje vojne intervencije nosi veliku političku težinu. I London i Washington naveli su postojanje zabranjenog arsenala kao veliku prijetnju i važni razlog za rat. Vjeruje se da tajming najnovijih izvješća ne bi mogao biti gori za Tonyja Blaira, kojim prema zadnjoj anketi, objavljenoj u četvrtak u Guardianu, nije zadovoljno čak 61 posto Britanaca. Glavni razlog nezadovoljstva je upravo irački rat. </p>
<p>Vladini izvori u Londonu potvrdili su da su provaljeni navodi o izvješću Grupe za pretraživanje Iraka u osnovi točni. No, oni traže da ljudi još pričekaju sa zaključcima, jer se radi o nedovršenom nacrtu prijelaznog izvješća – budući da Grupa dalje nastavlja rad. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Amerika zabrinuta zbog aktivnosti Al Jazeere </p>
<p>WASHINGTON, 25. rujna </p>
<p> - Sjedinjene Američke Države izrazile su zabrinutost zbog aktivnosti katarske satelitske televizijske postaje Al Jazeere u Iraku, koju je Vijeće za privremenu upravu Iraka optužilo da »potiče terorizam«. </p>
<p> Istodobno, dužnosnik američkog State Departmenta, govoreći nakon što je Vijeće nametnulo ograničenja novinarima Al Jazeere i dubaijske televizije Al Arabiye, ustrajao je na važnosti slobode govora i slobode medija. Vijeće za privremenu upravu Iraka, koje su imenovale SAD i koje je podređeno američkim okupacijskim vlastima, uvelo je ograničenja dvjema televizijskim postajama u utorak, navodeći da je cilj tog poteza slanje jasne poruke drugim postajama koje bi mogle izazvati nemir među Iračanima.</p>
<p> Dužnosnik State Departmenta, koji je želio ostati neimenovan, rekao je da SAD čvrsto podupiru načela slobode govora i slobode medija, te ih smatraju standardima do kojih moraju držati nacije koje žele uspostaviti demokraciju i biti međunarodno prihvaćene.</p>
<p> No, američki dužnosnik je i nadodao da je Washington ipak zabrinut zbog emitiranja vrpci Al Qaide i potencijala koji Al Jazeera predstavlja za jačanje komunikacije među teroristima. »Također smo zabrinuti zbog ponašanja Al Jazeere u Iraku u vezi kontakta sa skupinama uključenim u napade na koalicijske snage i druge«, rekao je američki dužnosnik. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Projekt auoceste na koridoru 5C financirat će BiH?</p>
<p>SARAJEVO, 25. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Branko Dokić, ministar transporta i komunikacija BiH izjavio je da bi država trebala financirati izradu studije izvodivosti gradnje autoceste na trasi paneuropskog prometnog koridora 5C: »Ministarstvo transporta i komunikacija već će na idućoj sjednici zatražiti od Vijeća ministara BiH da financira izradu projektne dokumentacije za izgradnju autoceste na koridoru 5C«, rekao je Dokić. </p>
<p>Prema pisanju banjolučkih Nezavisnih novina, ministar je pojasnio da je riječ o zaključku donesenom na sastanku Koordinacijskog tima za izgradnju autoceste kroz BiH. »Nismo odlučili kako ćemo pronaći sredstva koja nisu mala. No, vjerujem da ćemo i to pitanje riješiti vrlo brzo«, izjavio je Dokić.</p>
<p>Zastupnički dom državnog parlamenta, iako je bilo planirano, nije u srijedu raspravljao o izgradnji autoceste na koridoru 5C, budući da još nije pripremljeno izvješće o ovom pitanju. No, čini se da izjava ministra Dokića najavljuje mogući preokret kada je riječ o stavu Vijeća ministara BiH i drugih tijela vlasti u BiH spram gradnje te prometnice.</p>
<p>Naime, uz obrazloženje da BiH nema novca za izradu tzv. feasibility studije, Vijeće ministara BiH je ranije prihvatilo preliminarnu ponudu bosansko-malezijske kompanije Bosmal da ta privatna tvrtka plati izradu studije izvodivosti te ostale pripremne poslove, uključujući otkup zemljišta na trasi buduće autoceste.</p>
<p>Bosmalu je postavljen četveromjesečni rok da osigura za to potrebnih 300 milijuna eura, a iz Bosmala su prije dva tjedna pompozno priopćili kako im je Bank Islam Malaysia predao pismo namjere za osiguranje bankarskog jamstva na taj iznos. No, ta bi sredstva trebala postati operativna tek kad Vijeće ministara BiH potpiše koncesijski ugovor s Bosmalom za izgradnju autoceste, što je bitno različito u odnosu na navode iz Bosmalovog pisma namjere u kojem se osiguranje inicijalnih sredstava nije uvjetovalo potpisivanjem koncesijskog ugovora. Očito se zbog toga Vijeće ministara još nije očitovalo o Bosmalovim bankovnim jamstvima.</p>
<p>Ako Vijeće ministara BiH prihvati Dokićev prijedlog, to bi moglo značiti da se otvara put za raspisivanje međunarodnoga natječaja za izgradnju autoceste na koridoru 5C, za što je zainteresirana i Republika Hrvatska. I RH je (u iznosi između 7 i 9 milijuna dolara) ponudila financirati izradu građevinsko-tehničke studije, idejnog rješenja, studije utjecaja na okoliš, opravdanosti i stručne podloge za lokacijsku dozvolu autoputa na 330 kilometara dugom bosansko-hercegovačkom dijelu koridora 5C.</p>
<p>»Mi ćemo o svim ponudama raspravljati na idućoj sjednici Vijeća ministara BiH. Ne znam kakav će se stav zauzeti, ali znam da ćemo tražiti da država financira izradu projektne dokumentacije«, rekao je Branko Dokić.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Drnovšek izbjegava predsjedničke obveze</p>
<p>LJUBLJANA, 25. rujna</p>
<p> - Slovenski predsjednik Janez Drnovšek našao se u zadnje vrijeme na meti kritika da ne ispunjava potpuno dužnosti koje ustav predviđa za predsjednika države, osobito ako se prva godina njegova mandata uspoređuje s aktivnošću njegova prethodnika Milana Kučana.</p>
<p> »Bojim se da funkcija predsjednika Republike nije u skladu s njegovim karakterom, on je komunikacijski defenzivan i ne voli javnost«, rekao je za komercijalnu tv-postaju POP-TV politički analitičar Vlado Miheljak.</p>
<p> U devet mjeseci otkako je na sadašnjoj funkciji Drnovšek je imao 13 posjeta inozemstvu, ali se u zemlji rijetko pojavljuje u javnosti, osim kad to neizostavno zahtijevaju protokolarne obveze, a niti ne komentira političke događaje, rezultate referenduma ili odluku o ukidanju obveznog vojnog roka, iako je po funkciji vrhovni zapovjednik oružanih snaga.</p>
<p> »Uloga je predsjednika republike da brine za stabilnost države, pa nije ništa loše ako u stabilnim vremenima ne istupa u javnosti«, ocijenio je, međutim, za POP-TV ustavni sudac Ciril Ribičič.</p>
<p> Drukčije mišljenje ima Miha Ribarič, pravni stručnjak i savjetnik za ustavna pitanja bivšega predsjendika Milana Kučana. On pravi usporedbu s njemačkim ustavom, gdje je položaj predsjednika države određen kao »politički neutralan«, ali to ne znači da se mora suzdržavati nastupa u javnosti. »Neutralnost predsjedničke funkcije preporuka je kako tu dužnost obnašati, a ne i njezino konkretno određenje. Nadležnosti koje predsjednik ima ukazuju na to da se pod time ne misli na političku rezerviranost ili indiferentnost«, rekao je Ribarič. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Osovina Schröder-Chirac-Putin i dalje oponira Georgeu Bushu </p>
<p>Iako su izjavili kako nisu promijenili svoj odnos prema intervenciji u Iraku trojica europskih lidera neće blokirati američku rezoluciju o Iraku / Nitko od njih se ne želi previše udaljiti od pobjednika u iračkom ratu, kako bi osigurali svoj budući utjecaj i interese u Iraku i regiji</p>
<p>BERLIN, 25. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder i američki predsjednik George Bush prevladali su nesuglasice oko rata u Iraku. Barem u to žele uvjeriti javnost. </p>
<p>Međutim, poznavatelji »govora tijela« primjećuju da, unatoč nazivanja njemačkog kancelara samo imenom Gerhard, Bush se prigodom snimanja »srdačnog rukovanja« pred novinarima nije uspio niti jednom nasmijati. Nakon sastanka sa Bushem u New Yorku na marginama Opće skupštine UN-a, Schröder je ocijenio da dvije zemlje imaju podjednak interes za uspostavljanje stabilnosti i demokracije u Iraku. On je najavio spremnost Njemačke da osposobljavanjem iračkih policajaca pomogne u ostvarenju tog cilja.</p>
<p>Američka je strana poslije sastanka u kojem su sudjelovali i šefovi diplomacija Colin Powell i Joschka Fischer, sukob s Nijemcima proglasila okončanim. U analizama njemačkih novina prevladava skepsa i procjena da je u pitanju kratkoročna računica obiju strana. Münchenski Süddeutsche Zeitung piše da Bush svoju motivaciju crpi »iz američkih problema u Iraku koji mu zadaju glavobolju i na unutarnjopolitičkom planu, ali i iz nade da bi time mogao njemačku vladu donekle udaljiti od još uvijek nepopustljivih Francuza«. List predmnijeva da Schröder i Fischer znaju da je stabiliziranje Iraka u europskom interesu, ali nisu Bushu samo zbog toga izašli u susret, »već i zbog činjenice da im ponestaje daha u čvrstom zagrljaju Jacquesa Chiraca«. </p>
<p>Neki, međutim, tvrde da se Schröder upravo uz oslonac na Pariz i Moskvu uspio othrvati američkoj hegemoniji na međunarodnoj sceni i izboriti da se njemačka vanjska politika konačno kreira u Berlinu.</p>
<p> Oporba koja je dosad žestoko kritizirala berlinsku crveno-zelenu vladu zbog zahlađenja odnosa s ključnim njemačkim saveznikom ne vjeruje da je 40-minutni razgovor njemačkog kancelara i američkog predsjednika doveo do zatopljenja odnosa. Dapače, upozorava da se nastavlja stvaranje osovine Pariz-Berlin-Moskva.</p>
<p>Što je, zapravo, ostalo od osovine Pariz-Berlin-Moskva? Nije prošla ni godina dana od trenutka kada su, prigodom susreta u Petersburgu Schröder, Chirac i Putin osnovali »osovinu otpora« predstojećoj invaziji na Irak. Pariz, Moskva i Berlin bili su jedinstvenog stajališta i usprotivili su se ratu u Iraku. Šest mjeseci nakon toga, osovina je popustila, a otporu nije više bilo ni traga ni glasa. </p>
<p>Prigodom susreta njemačkog kancelara te francuskog i ruskog predsjednika u New Yorku najavilo se da oni »nastavljaju svoju liniju u pitanju Iraka«. </p>
<p>No, sva su trojica američkom predsjedniku Busu ponudila pomoć u rješavanju krize u Iraku. Trojka se sastala nakon što Schröder obavio razgovor sa američkim predsjednikom.</p>
<p>Nova rezolucija UN-a koja je u razradi najvjerojatnije će dobiti Schröderovu potporu. Tu je mogućnost on sam najavio. Putin je također rekao da bi mogao zamisliti mirovne postrojbe UN-a u Iraku pod američkom zapovjedništvom. </p>
<p>Jedino se Chirac s tim nije složio. Francuska i dalje inzistira da se ovlasti i suverenitet nad Irakom što prije prebace na same Iračane. S tim u vezi, francuski predsjednik je pred Općom skupštinom UN-a izjavio: »U Iraku je prenošenje suvereniteta na irački narod, koji bi sam trebao preuzeti sudbinu u svoje ruke, neophodno za stabilnost ove zemlje i obnovu.« UN mora dati mandat mirovnim trupama za Irak«, dodao je Chirac. »Glavni dio postrojbi čine Amerikanci, ali oni moraju surađivati sa drugim narodima«. Za francuskog predsjednika je nezamislivo da francuski vojnici budu pod američkom zapovjedništvom. </p>
<p>Pa, ipak, Francuska neće uložiti veto na novu rezoluciju. Ona će samo inzistirati na roku za preuzimanje suvereniteta nad zemljom od strane Iračana. To je zahtijevao i ruski predsjednik Vladimir Putin. Hoće li i Rusija poslati svoje vojnike u Irak, to će ovisiti od razgovora Putin-Bush ovog vikenda u Camp Davidu. </p>
<p>Međutim, dvojbe nema, u jednom su Putin, Chirac i Schröder suglasni: Nitko od njih se ne želi previše udaljiti od pobjednika u iračkom ratu, uz istodobno korištenje američkih poratnih nevolja, kako bi osigurali svoj budući utjecaj i interese u Iraku i regiji.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Drašković: Pokušava se ublažiti Miloševićeva odgovornost</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Optužnica protiv Slobodana Miloševića, Milorada Lukovića (Ulemeka) Legije, Radomira Markovića, Nebojše Pavkovića i Milorada Bracanovića za ubojstvo Ivana Stambolića i atentat na Vuka Draškovića temelji se na procjeni specijalnog tužitelja Jovana Prijića da je Milošević »stvorio kod Legije i neposrednih izvrštelja odluku za ubojstvo Stambolića i pokušaj ubojstva Draškovića«.</p>
<p>Miloševićeva Socijalistička partija Srbije osudila je podizanje optužnice protiv svoga lidera. Kako kažu, lažno je optužen za događaje s kojima nema nikakve veze. Stranački drugovi tvrde da se radi o aktu političkog terora. Nije zadovoljna ni nesuđena žrtva, predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković. On je za B92 izjavio kako smatra da je u pitanju ublažavanje odgovornosti Slobodana Miloševića i Radomira Markovića.</p>
<p> »Marković je u svom priznanju rekao da je Milošević nekoliko puta tražio da svi lideri opozicije budu dinamitom dignuti u zrak kad se zajedno pojave na nekoj pozornici«, podsjetio je Drašković.</p>
<p>Oglasio se i Živorad Kovačević član Odbora koji se borio za oslobađanje Ivana Stambolića. On je ponovio je da je ubojstvo Stambolića specifično zbog prijateljstva s Miloševićem koji je označen kao naručitelj likvidacije. »Mislim da su snimci posmrtnih ostataka mnoge trgli i da su sebi rekli 'kad je mogao ubiti svog prijatelja, bez stvarnih političkih razloga, onda je isto tako hladnokrvno mogao napraviti i sve drugo što mu se pripisuje'«, prenose beogradski mediji Kovačevićeve riječi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Omotnicu u kojoj je bila pošiljka s tuđim slikama dostaviti u poštanski ured</p>
<p>U Vjesniku od 25. rujna, u rubrici Pisma čitatelja, objavljeno je pismo gospodina Srećka Šepovića pod naslovom »Kako je moguće da se u istom pismu uz moje nađu i nečije tuđe slike«, na koje smo dužni odgovoriti.</p>
<p>Gospodin Šepović, naime, piše da je njegova sestra, kojoj je iz Švicarske poslao pismo i fotografije sa zajedničkog ljetovanja u Hrvatskoj, u istoj omotnici pronašla i jedno pismo na francuskom i čitavu hrpu slika iz Grenoblea, te navodi kako ne zna komu bi se obratio.</p>
<p>Uz ispriku gospodinu Šepoviću i njegovoj sestri, želimo istaknuti da se njegova sestra može obratiti Hrvatskoj pošti kako bi se utvrdilo što se, i gdje, zapravo dogodilo.</p>
<p>Naime, moguće je da tijekom razrade i prijevoza poštanskih pošiljaka iz inozemstva, ako nisu dobro upakirane, dođe do oštećenja pošiljke. U tom se slučaju pošiljka službeno prepakira i stavlja u novi, najčešće plastični omot kako bi sadržaj bio zaštićen do uručenja primatelju. Međutim, u tom slučaju poštanska uprava u kojoj je došlo do oštećenja uvijek stavlja i obavijest o tome gdje je pošiljka prepakirana, upravo iz razloga da bi se mogle riješiti eventualne reklamacije korisnika. Zato molimo gospođu koja je primila tuđe slike da omotnicu u kojoj je bila pošiljka, sa svom popratnom dokumentacijom, dostavi u svoj poštanski ured, kako bismo mogli pokrenuti odgovarajući postupak radi utvrđivanja činjeničnog stanja. </p>
<p>STELA PRISLAN FUJS, Voditeljica odnosa s javnošću HPZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Recikliranje neistine o Hrvatskome helsinškom odboru za ljudska prava </p>
<p>List Vjesnik je 24. rujna objavio članak Željka Peratovića »Prisluškivači novinara i političari iz HDZ-ove vlasti nisu pronašli nikakvu lustraciju« koji reciklira neistinu o Hrvatskome helsinškom odboru za ljudska prava sljedećom formulacijom: »ni predsjednik HHO-a Žarko Puhovski nije negodovao nad tim... što je afera 'Kameleon'... puštena da ode u zastaru«. Riječ je o prisluškivanju HHO-a i nekih organizacija koje su tada surađivale s njime u razdoblju koje je prethodilo posljednjim parlamentarnim izborima. </p>
<p>Peratović se pritom poziva na »neke analitičare«, no riječ je o jednostavno provjerivoj neistini (»analitičari« nisu ni razgovarali sa mnom u vrijeme nastupanja zastare, jer im, izgleda, nije ni bilo stalno do istine). Istina je da, doduše, nisam »negodovao« (jer to i ne smatram komunikacijski primjerenom sastavinom javnoga djelovanja), ali sam u sedam navrata tražio objašnjenja o stanju postupka i prosvjedovao protiv njegova zavlačenja (od toga u četiri navrata pisanim putem, s time da pisma sadržajno potvrđuju usmenu komunikaciju u međuvremenu). </p>
<p>ŽARKO PUHOVSKIZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nikomu nismo dali mandat da nam napravi hipoteku od 4.320 dolara po stanovniku </p>
<p>Svi sudionici emisije Forum (prikazane na HTV-u 23. rujna) slažu se da bi državni dug od 19,2 milijarde dolara mogao postati Damaklov mač ako prijeđe granicu od 70 posto bruto društvenog proizvoda.</p>
<p>Sve analize pokazuju, tvrdi dr. Ivo Sanader, da je glavnina zaduženja otišla za »jelo i piće«, a i dalje odlazi »u vjetar«, što znači u potrošnju, ne oplođuje se: kreditiraju se automobili, stanogradnja, gradi se ili će se graditi pet velikih muzeja, a tu su i neprimjerene plaćetine u državnim institucijama i Saboru u odnosu prema onima koji u proizvodnji stvaraju dohodak. Upravo obnovljeno Ministarstvo kulture progutalo je 25 milijuna kuna, a u tome Ministarstvu sjedi 400 službenika.</p>
<p>Krivca se traži u Međunarodnom monetarnom fondu i padu vrijednosti dolara jer svi se zajmovi obračunavaju u dolarima. Najbitnije u cijeloj stvari je to što nam je uvoz dvostruko veći od izvoza. Godinama smo uvozili voće, povrće, svinjetinu i govedinu i onda kad je tih proizvoda bilo viška na našem tržištu, a zna se tko je tada ubirao vrhnje.</p>
<p> Pa evo, sada se uvozi perutnina iz Ptuja, a naša je proizvodnja zdrave piletine daleko iznad dnevne potrošnje (»Cekin« i ostali peradari). Slavonski stočari zbog dampinškog uvoza i dalje muku muče. O ilegalnom uvozu tralja i bofl obuće da i ne govorimo.</p>
<p>Da ne bismo i dalje »lajali na mjesec« i na zarađenih 100 trošili 107 kuna, pod hitno valja riješiti sljedeće dileme: Hrvatski sabor je izabrao hrvatsku Vlada, hrvatska Vlada stvara posredno ili neposredno sve državne dugove, a hrvatski birači izabrali su saborske zastupnike. No, nota bene, hrvatski birači nisu nikomu dali mandat u ruke da im napravi hipoteku po glavi od 4.320 dolara. Toliko naime iznosi dug kad se rasporedi po svima. I sad se zna da je dug zao drug. </p>
<p>Carski rez je conditio sine qua non i mora se napraviti. Stoga pođimo od diplomacije. Razvidno da brojna naša veleposlanstva nemaju velikog utjecaja na smanjenje našeg uvoza odnosno povećanje izvoza.</p>
<p>Mi birači, govorim u pluralu jasno i glasno, kategorički zahtijevamo da se javno objave, u detaljima, svi troškovi Ministarstva vanjskih poslova, te da se materijalni izdaci prepolove. Za 15 posto valja sniziti plaće saborskim zastupnicima i svim ostalim ministarstvima izuzev zdravstva i znanosti.</p>
<p> Do daljnjega treba zaustaviti sve neproizvodne investicije, a sve sljedeće investicije u autoceste prepustiti stranim koncesionarima (ubiranje cestarine). Vlasnicima privatiziranih tvrtki, koji su otkupom umjetno obezvrijeđenih dionica izbjegli plaćanje poreza u kupoprodajnim transakcijama, razrezati porez kakav se plaća pri kupnji automobila – bio bi to minimum svih minimuma duga prema vlastitom narodu.</p>
<p>Ubuduće bi sav novac od prodaje »obiteljskog srebra« trebalo iskoristiti za stimuliranje izvoza to za navodnjavanje žednih polja i uvoz krava muzara. Lažne invalidnine treba kao i sve povlastice ukloniti po kratkom postupku. </p>
<p>MIRKO ŠARČEVIĆŽupanja</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nije samo kiša kriva što je krumpir postao »luksuzna« namirnica </p>
<p>Sjećam se dobro djetinjstva u poslijeratnim godinama, nestašica svega. Poslaše nas, neishranjene srednjoškolce iz gladne Dalmatinske zagore na oporavak u Zadar. Bilo je tamo veliko skladište savezničke vojske pri tvornici »Maraska«, puno suhe hrane i konzervi, od gulaša do graha. A bilo je u enormnim količinama i nekad sirotinjske hrane, danas skupog specijaliteta, norveškoga bakalara.</p>
<p> Svaki drugi dan za stolom, nije ni jelovnik trebalo pisati, znalo se – bakalar, a krumpira nigdje. Izdržali smo dva tjedna, a onda je počeo masovan bijeg pješice iz obećanog Zadra natrag u sirotinjsku Zagoru, tamo je bar krumpira bilo.</p>
<p>Danas u mome Samoboru ili bolje reći, sve do danas, svako poslijepodne kod popodnevnog počinka budili bi me Međimurci koji su iz svega glasa vikali »krumpiiiraaaaa«. Od nedavno nema ih više, treba poći na tržnicu pa kod prekupaca kupiti, do jučer bagatelnu robu po kunu, danas od pet do osam kuna kilogram, ovisno o prekupčevoj proviziji ili zemlji porijekla, ovisno je li krumpir nizozemski ili austrijski.</p>
<p> Bože moj, i krumpir postade luksuzna namirnica! Kažu, suša svela urod na trećinu, a navodnjavanja nema (u Hrvatskoj se navodnjava samo 0,5 posto obradivih površina). Ali, nije svemu kiša kriva.</p>
<p> Zove me prijatelj u Gorski kotar, u Mrkopalj, da mi pokaže što je to krumpir. Krumpira ne da ima dovoljno, već je urod natprosječan. A što je sa sušom? Pa, noćne rose ima u izobilju. Što je godina sušnija, na tim nadmorskim visinama urod je bolji, krumpir veći, jer što je više kiše, krumpir je vodnjikaviji i trune.</p>
<p> Gorski kotar je divan. Šume, proplanci, uska polja, a zemlje neobrađene koliko ti srce želi. Moj prijatelj, umirovljenik iz Rijeke, osigurao je sam sebi svu zimnicu koju raskošna priroda gotovo sama čovjeku nudi. A država – ako nema, uvest ćemo!</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆSamobor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Liječnik prijetio fotoreporteru: »Gospodine, udarit ću vas«</p>
<p>Kurjaka se tereti da je u bolnici Sveti Duh te u svojoj privatnoj poliklinici »Moderni medicinski centar«, neovlašteno presađivao ljudske jajne stanice i za niz drugih nezakonitosti</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Zdenko Konjić u četvrtak je u sklopu predistražnih radnji saslušao bivšeg predstojnika Klinike za ginekologiju i porodništvo zagrebačke opće bolnice Sveti Duh, dr. Asima Kurjaka.</p>
<p> Kurjaka se tereti da je u bolnici Sveti Duh te u svojoj privatnoj poliklinici »Moderni medicinski centar«, neovlašteno presađivao ljudske jajne stanice, te za niz drugih nezakonitosti. Za kazneno djelo nedozvoljenoga presađivanja dijelova ljudskog tijela zakonom je zapriječena kazna od 6 mjeseci do 8 godina zatvora. Osim Kurjaka kaznenom prijavom su obuhvaćeni njegova supruga Biserka Funduk Kurjak, njegova suradnica Sanja Kupešić, te dvojica kolega , dr. Erden Radončić i Ernest Suharek.</p>
<p>U četvrtak je osim Kurjaka sasalušana i sanja Kupešić, dok je Kurjakova supruga svoj izostanak ispričala bolešću. Kako doznajemo, Kurjak je u svojem prilično dugom iskazivanju koje je trajalo oko dva sata porekao navode iz kaznene prijave protiv njega, te predao i kaznene prijave protiv dviju novinarki, »Globusa« i »Slobodne Dalmacije« te protiv dr. Alberta Despota, člana povjerenstva koje je Ministarstvo zdravstva osnovalo radi ispitivanja navodnih Kurjakovih malverzacija. Kurjak, pak, sumnja da su dvije novinarke dale svoje diktafone Despotu da bi on njima neovlašteno snimao Kurjakove telefonske razgovore. Nakon saslušanja kod suca Konjića, Kurjak je oko 13 sati pri izlasku iz zgrade Županijskog suda, ugledavši okupljene novinare i fotoreportere, naglo počeo trčati pokušavši izbjeći fotografiranje. Najprije je počeo bježati desno, prema zgradi Vrhovnog suda, da bi nakaon pretrčanih desetak metara zastao te potrčao u suprotnom smjeru, prema Đorđićevoj. Fotoreporteru Jutarnjeg lista, koji je također potrčao paralelno s njim, pokušavši ga sustići i fotografirati sa razdaljine od nekoliko metara, Kurjak je dobacio: »Gospodine, udarit ću vas.«</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za ubojstvo u »Shakespeareu« šest i pol godina zatvora</p>
<p>Roman Baković bio je pogođen s dva hica i od ozljeda je preminuo / Treći hitac slučajno je pogodio Maria Barića, nanijevši mu tešku tjelesnu ozljedu, a zahvaljujući brzoj intervenciji liječnika njegov je život spašen</p>
<p>SPLIT, 25. rujna</p>
<p> – Županijski sud u Splitu osudio je u četvrtak Hrvoja Ninčevića (27) iz Solina na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od šest godina i šest mjeseci, proglasivši ga krivim za ubojstvo Romana Bakovića, te za općeopasnu radnju kojom je doveo u opasnost život Marija Barića.</p>
<p> Obrazlažući presudu, predsjednik Sudskog vijeća sudac Slavko Lozina ustvrdio je da je Ninčević 24. kolovoza 2002. godine u splitskoj diskoteci »Shakespeare« ispalio dva hica u Bakovića, pogodivši ga u grudi i trbuh, te mu zadao ozljede od kojih je ovaj 2. rujna iste godine preminuo. Treći hitac slučajno je pogodio Maria Barića, nanijevši mu tešku tjelesnu ozljedu, a zahvaljujući brzoj intervenciji liječnika njegov je život spašen. Romano Baković bio je zaposlen kao redar u diskoteci »Shakespeare«, a te se noći sukobio s Ninčevićevim prijateljem Brankom Dokićem. Nakon verbalnog prepucavanja, Baković se iznenada okrenuo prema Ninčeviću koji je, preplašen njegovim ponašanjem, počeo uzmicati. Riječima – »Molim te, nemoj to raditi« – Ninčević je pokušao spriječiti Bakovića, a kada više nije imao gdje uzmaknuti, izvadio je pištolj iz pojasa i ispalio tri metka. Dva su pogodila Bakovića, dok je treći hitac teško ranio gosta diskoteke Maria Barića. </p>
<p>Sudsko vijeće nije u potpunosti prihvatilo pravnu kvalifikaciju djela iz optužnice, čiji su zastupnici ustrajali na tome da je Ninčević počinio kazneno djelo teškog ubojstva. Sudac Lozina ustvrdio je, pak, da je Ninčević, unatoč smanjenoj ubrojivosti, počinio kazneno djelo ubojstva do kojeg je došlo u prekoračenju nužne obrane. Također je rekao da ne može biti govora o tome da je Ninčević smišljeno došao u diskoteku s namjerom da ubije Bakovića, kojeg je poznavao površno, jer prema prikupljenim iskazima svjedoka, Baković uopće nije znao hoće li tu večer doći na posao, budući da je imao lakše zdravstvene tegobe. </p>
<p>Navodeći olakotne okolnosti, sudac Lozina je kazao kako je Sudsko vijeće uzelo u obzir Ninčevićevu iskrenost, kajanje i sućut zbog počinjenog kaznenog djela, kao i činjenicu da do sada nije bio osuđivan, niti je nasilna osoba.</p>
<p> Kao otegotnu okolnost Sudsko vijeće je uzelo u obzir činjenicu da je Ninčević pucao u prepunoj diskoteci, te da je, kako je obrazložio sudac Lozina, samo puka sreća spriječila veće krvoproliće. Stoga je Ninčević osuđen za kazneno djelo tzv. običnog ubojstva u prekoračenju nužne obrane, i to na minimalnu zatvorsku kaznu u trajanju od pet godina. </p>
<p>Naime, Zakon za takvu vrstu kaznenog djela predviđa kaznu zatvora od pet do 15 godina. Za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine Ninčević je osuđen na dvije godine zatvora, pa mu je Sudsko vijeće odmjerilo jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od šest godina i šest mjeseci. Hrvoje Ninčević nalazi se u pritvoru od 24. kolovoza 2002. godine, gdje će i ostati do pravomoćnosti presude. Odvjetnici optuženog Ninčevića, baš kao i zastupnici optužbe, najavili su žalbe na presudu.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vijeće će odluku donijeti na zatvorenoj sjednici </p>
<p>Mlađanov odvjetnik, Silvije Degen, žalio se na presudu od 15 godina zatvora, zbog »krivo utvrđenih činjenica, krive primjene materijalnog prava i spornog psihijatrijskog vještačenja«</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Vijeće Vrhovnog suda Hrvatske razmatralo je u četvrtak žalbu odvjetnika Silvija Degena na presudu Srđanu Mlađanu, kojega je Županijski sud u Zagrebu u studenome prošle godine osudio na zatvorsku kaznu od 15 godina.</p>
<p> Predstavnik zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva na istoj sjednici očitovao se zahtjevom da se žalba odbije. Odluku o žalbi Vrhovni će sud donijeti na zatvorenoj sjednici i u pismenom obliku odaslati strankama. Izvjestiteljica vijeća je sutkinja Erika Kocijančić a predsjednica vijeća Senka Klarić Baranović. </p>
<p>Mlađanov odvjetnik Silvije Degen žalio se na presudu zbog krivo utvrđenih činjenica, krive primjene materijalnog prava, osporavajući psihijatrijsko vještačenje.</p>
<p>Srđan Mlađan je imao samo šest mjeseci manje prije nego što je navršio 21 godinu, kada je na okrutan način zagrebačkog policajca Milenka Vranjkovića Kinga, koji ga je pokušao legitimirati, a prije toga je opljačkao filijalu Sisačke banke i držao kao taoce cijelu jednu obitelj prije nego se predao policiji. On je dva dana prije ubojstva na ilegalnom tržištu kupio pištolj »beretta« u Požegi, kojim je usmrtio policajca. Tijekom jednog ranijeg nagradnog izlaska iz Požeškog zatvora opljačkao je i gradsku ljekarnu »Škoko« i odnio 8.000 kuna za što je pred Županijskim sudom u Požegi osuđen na pet godina zatvora.</p>
<p>Mlađan, kao trostruki ubojica (dvije prethodne žrtve su iz Siska i Petrinje, ubijene nasumce) osuđen je maksimalnom kaznom od 15 godina. koliko zakon predviđa za mlađe punoljetnike.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pismenim putem odluka o 300.000 kuna naknade štete </p>
<p>Savka Čović je tužbu podnijela zbog teksta objavljenog u »Jutarnjem listu« pod naslovom »Zaklada Ankice Tuđman, UNS i Ured predsjednika protuzakonito su u zgradi MORH-a na Pantovčaku 258«</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna </p>
<p> – Rasprava u sudskom sporu u kojem je Savka Čović tužila Europapress holding, izdavača Jutarnjeg lista i traži 300.000 kuna zaključena je na Općinskom sudu nakon što su saslušani novinari tog lista Andrea Koščec i Krešimir Žabec, autori teksta koji je predmet tužbe. </p>
<p>Čović je tužbu podnijela zbog teksta objavljenog u »Jutarnjem listu« od 5. prosinca 2000. godine pod naslovom »Zaklada Ankice Tuđman, UNS i Ured predsjednika protuzakonito su u zgradi MORH-a na Pantovčaku 258«.</p>
<p>U tekstu podnaslova »cijena ispod tržišne« navodi se »Zgradu na Pantovčaku 258 nasuprot Uredu predsjednika počela je raditi gospođa Savka Čović. Ali nakon što su nadležne službe procijenile da na toj lokaciji iz sigurnosnih razloga ne mogu stanovati ili raditi osobe koje nisu pouzdane, tijekom 1995. godine MORH je počeo pregovore o kupnji kuće na kojoj su do tada sagrađeni temelji, nosivi zidovi i stropne ploče. Dana 4. prosinca 1995. godine, između Savke Čović kao investitora i MORH-a sklopljen je ugovor o kupoprodaji i isplaćeno je 5,378.095 kuna iz proračuna«. Te navode tužiteljica smatra neistinitima. Izjavila je i da su je nakon objave teksta počeli nazivati telefonom i prijetiti joj da će ubiti nju i njezinu obitelj. </p>
<p>Zbog tih »teških duševnih boli« potražuje 300.000 kuna. Novinarka Koščec na sudu je pred sutkinjom Andrejom Krstanović Čadom izjavila kako je ona zajedno s Žabecom napisala taj tekst, a napisala ga je na temelju kupoprodajnih ugovora koje je prethodno vidjela te nakon sastanka s osobom iz MORH-a koju na sudu nije htjela navesti. Pritom, izjavila je, nije smatrala da bi članak mogao biti uvredljiv, te nekom e štetio, a vjerovali su da su informacije istinite. Nadalje je izjavila kako je uredništvo Jutarnjeg vidjelo sporni tekst prije objave, ali ne i glavni urednik. </p>
<p>Na pitanje otkud joj podatak da na spomenutoj adresi ne mogu stanovati osoba koje nisu pouzdane, odnosno da Čović nije pouzdana, Koščec je izjavila da se to nije izravno odnosilo na Čović, jer u tom trenutku nisu ni znali da je to ona. Sve su podatke, izjavila je, dobili od svog izvora, te dokumentacije u kojoj se navodila i Čović.</p>
<p>Novinar Žabec također je izjavio kako je tekst zajednički uradak njega i Koščec, s time da je svatko radio svoj dio, a njegov je bio vezna uz MORH, od kojeg je, na vlastiti zahtjev, i dobio odgovor. Pokušao je dobiti i podatke iz Vlade, koja ga je potom uputila na MORH, dok je pokušaj kontaktiranja s Ankicom Tuđman ostao bio neuspješan, s obzirom da nisu uspjeli doći do nje. </p>
<p>Na pitanje koje su to »nepouzdane osobe«, Žabec je odgovorio da je riječ o osobama koje su opasne , a u spornom se članku odnosi na neke civilne osobe koje su htjele kupiti kuću, odnosno tamo stanovati. Naveo je i kako je Čović u članku spomenuta na osnovu podataka koje je Koščec dobila od svojih izvora. </p>
<p>Odluku će stranke u postupku dobiti pismenim putem. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Odbačen zahtjev za izuzećem sudaca </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Predsjednik zagrebačkog Županijskog suda, Božidar Rumenjak, odbacio je zahtjev za izuzećem predsjednika sudskog vijeća u slučaju Nevenke Tuđman, suca Vladimira Pavlekovića, te suca – porotnika Miroslava Šovanja, tako da je suđenje u četvrtak formalno počelo ispočetka.</p>
<p> Naime, u srijedu je došlo do promijene vijeća, pa je tako sudac Željko Horvatović na mjestu jednoga od porotnika zamijenio sutkinju Rajku Tomerlin Almer. Ponovno se izjasnivši o optužnici koja ih tereti za milijunske pronevjere, Nevenka Tuđman je izjavila da se ne smatra krivom, dok je Knežević rekao da se smatra krivim samo za neka od djela. </p>
<p>Vijeće je odbacilo i prijedlog branitelja Nevenke Tuđman, odvjetnika Ante Vukorepe, za izdvajanjem zapisnika sa svjedočenjem drugooptuženoga Kneževića, kao nezakonitog, zbog činjenice da je on prvi put saslušavan u Općinskom državnom odvjetništvu. Knežević je naime, iskaz davao još dva puta: pred istražnim sucem i na glavnoj raspravi, te je u oba slučaja iskazivao istovjetno.</p>
<p>Doneseno je i rješenje da će se provesti i knjigovodstveno vještačenje međusobnog poslovanja tvrtki »TNT plus« te »Telekoma«.</p>
<p>Nastavak suđenja biti će određen pismenim putem.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Udruga malih dioničara ne odustaje od kupnje Jadroplova</p>
<p>Za 72,03 posto dionica Jadroplova Udruga je ponudila 35 milijuna kuna, a ponuda, kako kaže predsjednik Udruge Vladimir Kaliterna, ne sadrži bankovno jamstvo jer njega treba platiti</p>
<p>SPLIT, 25. rujna</p>
<p> - »Izuzetno sam zadovoljan što postoji interes za kupnju naše tvrtke, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo. No, ne zanosim se ponudom švicarske tvrtke Doris Maritime Services SA, koja se čini vrlo atraktivnom. Od otvaranja ponuda do realizacije ponuđenoga treba proći gotovo porođajne muke«, rekao nam je u četvrtak predsjednik Uprave Jadroplova Stjepan Papić, nakon što su dan ranije u Hrvatskom fondu za privatizaciju otvorene ponude za kupnju 72,03 posto dionica Jadroplova. </p>
<p>Ponuda tvrtke DMS je jedina potpuna i jedina sadrži bankovno jamstvo, a DMS za dionice nudi 30,12 milijuna kuna. Udruga malih dioničara Jadroplova nudi 35 milijuna kuna za dionice, a američka tvrtka Great Circle Capital LLC samo 250.000 USD.</p>
<p>»Uvjeren sam da će Upravni odbor HFP-a donijeti pravu odluku i učiniti ono što je najbolje za Jadroplov«, dodao je Papić.</p>
<p>Ponuda Udruge malih dioničara Jadroplova nije prihvaćena zbog nedostatka bankovnog jamstva za isplatu dva posto početne, odnosno ponuđene cijene.</p>
<p>»Bankovno jamstvo jednostavno nismo predočili jer ono stoji. No, jamčili smo sa svojih 2030 dionica kao zamjenom za bankovnu garanciju, kako bismo pokazali da smo ozbiljni. Naš program je daleko najbolji, a što je najvažnije – domaći je«, ističe predsjednik Udruge malih dioničara Vladimir Kaliterna. </p>
<p>Prema njegovim riječima, stanje koje je prikazano »u papirima« nije točno, jer Jadroplov vrijedi mnogo više.</p>
<p>»HFP bi mogao puno bolje proći i više profitirati. Spremni smo dati i svih 12 posto dionica kao jamstvo. No, imamo dojam da nas netko namjerno želi eliminirati«, drži Kaliterna.</p>
<p>Mali dioničari poručuju kako se ne namjeravaju predati i da će se za Jadroplov boriti posredstvom političara i medija, kako bi tvrtka ostala u Hrvatskoj i »vratila se tamo gdje je nekad bila«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Osam sektora stvara 94 posto vrijednosti gospodarstva</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Raspon vrijednosti BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj je velik i kreće se od najnižih 1462 dolara u Ličko-senjskoj županiji do 15.162 dolara u Zagrebu. Najnoviji su to rezultati studije »Intelektualni kapital: Uspješnost u hrvatskom gospodarstvu«, koja je u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljena u četvrtak, na godišnjoj skupštini Zajednice za unaprjeđivanje intelektualnog kapitala Sektora za poslovno obrazovanje HGK.</p>
<p>Iako je riječ o drugoj takvoj studiji u Hrvatskoj, ovo je prva koja donosi podatke o BDP-u županija. Ishodište analize HGK predstavlja podatak prema kojem novostvorena vrijednost u gospodarstvu Hrvatske u ukupnom društvenom proizvodu sudjeluje s oko 49 posto, dok ostatak BDP-a stvaraju javne i ostale službe. Zanimljivo je spomenuti kako je udio hrvatskoga gospodarstva u ukupnom BDP-u porastao od 1998. godine, kada je iznosio samo 41 posto. Ovi su podaci predstavljali temelj za izračun približnog BDP-a po županijama.</p>
<p>Analiza je pokazala da među županijama samo Grad Zagreb i Istarska županija, s BDP-om po stanovniku od 6981 dolara u prošloj godini, imaju BDP po stanovniku veći od nacionalnog prosjeka, dok su sve ostale županije ispod njega. </p>
<p>Autori studije upozoravaju na važnost aktiviranja intelektualnog kapitala, koji je ključni čimbenik u stvaranju novih vrijednosti u suvremenom gospodarstvu, a koji je u Hrvatskoj uglavnom zanemaren. </p>
<p>U tu svrhu, studija donosi analizu koja omogućuje mjerenje učinkovitosti intelektualnog kapitala na korporativnoj, lokalnoj, sektorskoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Iako gospodarstvo stvara preko 60 posto ukupne dodane vrijednosti u Hrvatskoj, u prošloj je godini došlo do pada učinkovitosti hrvatskoga gospodarstva. Kako je masa dodane vrijednosti u 2002. godini porasla 8,8 posto u odnosu na godinu ranije, to znači da su izdvajanja za zaposlene rasla brže od stvaranja vrijednosti, kažu autori studije. </p>
<p>»U 2002. godini hrvatsko gospodarstvo uopće nije poslovalo tako uspješno kao što se može zaključiti iz službenih izvora. Rast BDP-a po stanovniku rezultat je samo niskog tečaja dolara, a nikako povećane uspješnosti gospodarstva. Ako se u izračun uzme korigirani tečaj dolara, onda se, kao i kod učinkovitosti, vidi pad«, naglašavaju autori studije.</p>
<p>Od 17 sektora, njih osam stvara čak 94 posto vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu. Pritom na prva četiri sektora - a to su prerađivačka industrija, trgovina, prijevoz, skladištenje i veze, te građevinarstvo, otpada čak 75 posto dodane vrijednosti, stoga su pokretač razvoja hrvatske ekonomije. Ono što zabrinjava je vrlo niska učinkovitost turističkog sektora, za kojeg autori studije kažu da predstavlja »crnu rupu«.</p>
<p>Najučinkovitije gospodarstvo u Hrvatskoj lani je imala Istarska županija, u kojoj se nalazi i gospodarski najučinkovitija hrvatska općina - Kršan. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zapelo izdavanje zadarskih municipalnih obveznica</p>
<p>ZADAR, 25. rujna</p>
<p> - Otvaranje pristiglih ponuda konzultantskih kuća za financijskog savjetnika pri izdavanju municipalnih obveznica Zadra odgođeno je za sljedeći tjedan. Zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta smatra da je raspon ponuđenih cijena, od 200.000 do dva milijuna kuna, prevelik i da je to preskupo. On smatra da povjerenstvo neće odabrati nikoga i da će gradske vlasti posao obaviti samostalno ili će zatražiti pomoć nekog stručnjaka iz Zadra. Na natječaj se javilo sedam tvrtki, a poznato je da su među njima zagrebačke tvrtke TEB, KPMG Croatia, Investco i Inženjerski biro. Pravi posao tek će biti izbor pokrovitelja desetogodišnjih zadarskih obveznica. Planirana je emisija od 140 milijuna kuna, čime bi se financirala izgradnja bazena, sportske dvorane i zatvorene garaže. Procjenjuje se da je za realizaciju tih projekata potrebno osigurati 15 milijuna eura. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Predsjednik radničkog savjeta Elke bio je Vladimir Musulin</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – U tekstu »Malim dioničarima Elke sada je jasno zašto su ostali bez dividende«, objavljenom u Vjesniku u četvrtak 25. rujna, potkrala se nenamjerna pogreška. Naime, trebalo je stajati da je predsjednik radničkog savjeta koji je donio odluku o pretvorbi bio Vladimir Musulin, sadašnji član Uprave Elke, a ne Ivan Meliš, kako je navedeno u tekstu. Ispričavamo se gospodinu Melišu i čitateljima.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Boris Galić novi predsjednik Uprave Allianza </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Novi predsjednik Uprave Allianza Zagreb je Boris Galić, a dosadašnji predsjednik Uprave Stephan Brem odlazi na novu dužnost unutar Allianz grupe na ruskom tržištu, objavljeno je u četvrtak.</p>
<p>Boris Galić je dosad bio član Uprave Allianza, gdje je došao s mjesta predsjednika Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hagenin servis proradio nakon tri dana</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Nakon što su pretplatnici Hageninog servisa, putem kojeg se distribuiraju obavijesti o vrijednostima obračunskih jedinica fondova i mirexa, tri dana bili bez usluge, u četvrtak je taj servis proradio.</p>
<p>Kako saznajemo u Hageni, obavijesti nisu stizale zbog tehničkih problema, a iz istog razloga dnevne vrijednosti od 18. rujna nisu se objavljivale ni na Hageninoj internetskoj stranici. </p>
<p>Problem je, navodno, bio u tome što je sustav trebalo prilagoditi činjenici da su ugašena dva mirovinska fonda (Helios i Erste), no u službenom odgovoru iz Hagene to nam nisu potvrdili. U međuvremenu, pretplatnici te usluge i osiguranici u drugom i trećem mirovinskom stupu o tehničkim problemima nisu bili obaviješteni.</p>
<p>Vrijednosti obračunskih jedinica pojedinih fondova osiguranici su u međuvremenu mogli provjeriti na internetskim stranicama mirovinskih fondova, koji ih i inače objavljuju uglavnom redovito. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Industrijska proizvodnja porasla 4,7 posto</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Industrijska proizvodnja od lipnja do kolovoza ove godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, veća je od proizvodnje ostvarene lani za 4,7 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nastavljen rast vrijednosti Ifo indeksa </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Već peti mjesec uzastopno njemački Ifo indeks poslovnog povjerenja bilježi rast vrijednosti. Nakon 90,8 bodova u kolovozu, u rujnu je dosegnuo 91,9 bodova, dok su analitičari najavljivali skok na 91,7 bodova. Vrijednost indeksa koja se odnosi na poslovna očekivanja porasla je na 105,2 boda. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nasdaq potaknuo pad tehnološkog sektora</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Vodeći europski indeksi su u četvrtak uglavnom pali, peti dan za redom, potaknuti prije svega strahovanjem da će rast cijena nafte povećati troškove poslovanja. Iznimka je bio Dax koji je, nakon 8,4-postotnog pada tijekom prethodna četiri radna dana u četvrtak do poslijepodneva porastao 1,07 posto, na 3342,6 boda, potaknut rastom njemačkog Ifo indeksa poslovnih očekivanja.</p>
<p>Suprotno tome, indeks 50 najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 izgubio je 0,28 posto, spustivši se na 2470,3 boda. Londonski FTSE 100 pao je 0,39 posto, na 4219,9, a pariški CAC 40 0,63 posto, na 3243,24 boda. Milanski MIB 30 izgubio je 0,24 posto, spustivši se na 25.485 bodova.</p>
<p>Najviše je gubitnika bilo među dionicama tehnološkog sektora. Philips je pao 2,6 posto, slično kao i francuski Thomson. Nokia i STMicroelectronics su izgubili oko 1 posto.</p>
<p>Na tehnološki sektor je neizbježno utjecao znatan pad na Nasdaqu dan ranije. Naime, Nasdaq Composite je u srijedu izgubio čak 3,1 posto, spustivši se na 1843 boda, dok su Dow Jones Industrial Average i S 500 izgubili 1,9, odnosno 1,6 posto. U četvrtak je neposredno nakon otvaranja DJIA pao 0,2, a Nasdaq Composite porastao 0,1 posto. </p>
<p>U financijskom sektoru prevladavali su različiti trendovi. Tako je među najvećim dobitnicima bila nizozemsko-belgijska grupacija Fortis, čije su dionice porasle 3,1 posto nakon što je najavljeno uvrštenje američke podružnice Fortisa na burzu. Nizozemski div ING je zato pao 4,3 posto, nakon što je JP Morgan Chase smanjio rejting njihovih dionica. Inače, dionica ING-a je od ožujka skočila više od 90 posto. </p>
<p>Smanjen je i rejting dionica nizozemskog osiguravatelja Aegon, dok je ocjena Allianza povećana. Aegon je zato pao 1,8, a Allianz porastao 2,7 posto. </p>
<p>Nakon nekoliko dana gubitaka, BMW i VW su porasli 1, odnosno 1,4 posto. Međutim, ostale europske automobilske grupacije su pale – DaimlerChrysler je izgubio 0,7, Peugeot 2,6, a Renault 3,2 posto.</p>
<p>Tokyjski indeks Nikkei 225 u četvrtak je pao 1,8 posto, na 10.310,04 boda.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>HDZ pokazao videovrpcu o demontaži »bube«, ali je upitno gdje je i kada snimljena </p>
<p>Na snimci se vidi ruka kako iz utičnice s inventarnim brojem 0998 ili 8660 vadi nešto što bi mogao biti prislušni uredaj / U pozadini je samo bijeli zid, pa se ne može zaključiti je li videozapis doista napravljen u Klubu HDZ-a, a ne zna se ni kad je snimljen / Predsjednik Kluba HDZ-a Šeks pokazao je »prislušni uredaj identičan nađenom«/ Tajnica Sabora Orčić kaže da samo utičnice za Internet imaju inventarni broj, s tim da je najviši 300 / Novinari otkrili u svojoj sobi u Saboru termostat s identičnim brojem</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Nakon što su početkom tjedna ustvrdili da ih vladajući krugovi prisluškuju, čelnici HDZ-a u četvrtak su novinarima pokazali videozapis »demontaže prislušnih uredaja iz kabineta predsjednika Kluba Vladimira Šeksa«. </p>
<p>Glasnogovornik stranke Ratko Maček popodne je u prostorijama Kluba novinarima pustio videovrpcu. </p>
<p> Na snimci se vidi ruka kako iz utičnice s inventarnim brojem 0998 ili 8660, ovisno o tome s koje se strane čita, vadi nešto što bi mogao biti prislušni uredaj. U pozadini se vidi samo bijeli zid, pa se prema kadrovima nikako nije moglo zaključiti je li snimka doista napravljena u Klubu HDZ-a. Na vrpci nije bilo ni datuma, pa je nejasno kad je snimanje obavljeno, a Šeks je novinarima ponovio svoju tvrdnju od srijede da je to učinjeno nedavno.</p>
<p> Nakon projekcije, Šeks je slavodobitno iz gornjeg džepa izvadio, kako je rekao, prislušni uredaj identičan nađenom koji se pri demontaži, iako su je, tvrde hadezeovci, obavili stručnjaci, navodno uništio. </p>
<p>Na upit zašto novinare nisu odmah obavijestili da su u prostorijama Kluba pronašli prislušni uredaj, Šeks je odgovorio kako su smatrali da je to izoliran slučaj. </p>
<p>»Stoga nismo poduzimali druge korake, a pogotovo nismo željeli informirati nalogodavce ozvučenja Kluba. Tek kad se ta djelatnost razmahala, onda je predsjednik HDZ-a izašao u javnost s informacijom da se stranku prisluškuje. Slične informacije dobili smo i od nekih oporbenih političara koji su vidjeli transkripte vrpci na kojima su bili snimljeni njihovi razgovori, a potvrdu smo dobili i od pouzdanih informatora iz obavještajnih službi«, izjavio je predsjednik Kluba HDZ-a. </p>
<p>Ponovio je priču od srijede da su čelnici HDZ-a, prije demontiranja prisluškivača, inscenirali razgovor »o intrigantnim temama«, a da su vladajući političari podatke izgovorene u tom razgovoru, kasnije iznijeli kao informaciju.</p>
<p> Šeks je dodao da HDZ nije obavijestio policiju ili Državno odvjetništvo o cijelom slucaju »jer oni znaju što im je dužnost«.</p>
<p> Prislušni uređaj koji je pokazao novinarima, okruglog je oblika i na sebi ima dva kraka, a HDZ ga je, rekao je Šeks, dobio od saborskih sigurnosnih službi. </p>
<p>Okupljeni novinari obasuli su Šeksa brojnim pitanjima, dok ih je Maček prekidao riječima: »Hvala vam, kolege« ili »Ovo nije presica«.</p>
<p> Budući da ih snimka i fotografije nisu uvjerile u vjerodostojnost HDZ-ovih tvrdnji, inzistirali da ih se pusti u Šeksov kabinet kako bi vidjeli odgovaraju li inventarni brojevi utičnica onima prikazanim na snimci. </p>
<p>»Ne, niste fer, mi smo napravili ono što ste tražili od nas«, ponavljao je Maček, ali je na kraju ipak pustio novinare u susjednu sobu. </p>
<p>Utičnice su se mogle vidjeti samo izdaleka i nije ih bilo dopušteno snimati. Ipak, neki su se novinari uspjeli uvjeriti da se inventarni brojevi slažu. </p>
<p>No, tajnica Sabora Danica Orčić kazala je da utičnice u parlamentu nemaju inventarni broj osim onih za Internet, s tim da je njihov najviši inventarni broj 300 pa brojeva 0998 ili 8660 nema.</p>
<p>Naknadno, novinari su otkrili da identična utičnica s istim serijskim brojem ispod poklopca postoji i u novinarskoj sobi u Saboru. Razgovarali su sa zastupnikom HSP-a Tončijem Tadićem, fizičarom po struci, koji je ustvrdio da nije riječ o utičnici nego o termostatu, koji se, čini se, više ne upotrebljava. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sjeme koje sadrži GMO moći će se sijati samo tamo gdje odredi Vlada</p>
<p>Izričito se zabranjuje namjerno uvođenje GMO-a u okoliš u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim zonama, na područjima namijenjenim eko-poljoprivredi i turizmu, te u zaštitnim zonama utjecaja/ Unatoč najavi, nije se glasovalo o predloženim zakonima o sprječavanju sukoba interesa i o pošti, a razlog je navodno to što Vlada nije dostavila svoje amandmane na te zakone niti se očitovala o zastupničkim amandmanima </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Sabornicu je u četvrtak obilježila smirenija atmosfera od one kakva je vladala u srijedu, kada je više nalikovala predizbornoj areni. Razlog je vjerojatno u tome što su zastupnici raspravljali o setu »tehničkih« zakona, kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim. </p>
<p>Prije te rasprave, donesen je Zakon o zaštiti prirode. Podržani su i Vladini amandmani kojima se ograničavaju zone u kojima će se genetski modificirani proizvodi moći uvoditi u okoliš kako se ne bi ugrozile autohtone biljne vrste i smanjile šanse za proizvodnju zdrave hrane. </p>
<p>Sjeme koje sadrži GMO moći će se tako sijati isključivo na površinama koje, na prijedlog ministarstava zaštite okoliša i poljoprivrede uredbom utvrdi Vlada. Izričito se zabranjuje namjerno uvođenje GMO-a u okoliš u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim zonama, na područjima namijenjenim eko-poljoprivredi i turizmu, te u zaštitnim zonama utjecaja.</p>
<p>Prošao je i Zakon o morskim lukama i pomorskom dobru, kojim se pravnim osobama koje su do sada obavljale lučke djelatnosti daje pravo prvenstvene koncesije. Zakonom se osigurava veći utjecaj jedinica lokalne samouprave pri davanju koncesija za upravljanje morskim lukama i korištenje pomorskog dobra, a prihvaćen je i SDP-ov amandman kojim je dopušteno osnivanje više lučkih uprava u jednoj županiji, čime će se lučke uprave i na otocima. Vlada je prihvatila i amandman HSP-a, po kojemu će u sporovima u vezi s koncesijama u prvom stupnju odlučivati Upravni sud, a ne Ministarstvo, kako je bilo predvedeno. </p>
<p>Sabor je prihvatio i zakone o općoj sigurnosti proizvoda, o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjene suglasnosti te o priznanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Unatoč najavi, nije se glasovalo o predloženim zakonima o sprječavanju sukoba interesa i o pošti, a razlog je navodno to što Vlada nije dostavila svoje amandmane na te zakone niti se očitovala o zastupničkim amandmanima.</p>
<p>Raspravljen je Konačni prijedlog zakona o zaštiti autorskih i srodnih prava kojim se predlaže da o visini autorske tarife, u ime korisnika autorskih djela pregovaraju Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora te Udruga vlasnika radijskih i televizijskih postaja. Autore bi predstavljali Hrvatska udruga skladatelja i Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava, dok bi nadzor obavljalo vijeće za intelektualno vlasništvo koje bi se osnovalo u sklopu posebnog zavoda. </p>
<p>Prijedlog zakona podržali su svi klubovi, a Tonči Tadić (HSP) upozorio je na samovolju koja je do sada vladala pri određivanju autorske tarife zbog nepostojanja odgovarajućih zakonskih rješenja. »Ako neki poljoprivrednik u Baranji svojim kravama pušta Mozarta da bi davale više mlijeka, on će zaraditi više novca. Stoga bi trebao platiti naknadu prema kvadraturi svoje štale koja mu je poslovni prostor. A ne znamo kome će ju plaćati jer je Mozart umro bez nasljednika«, kazao je Tadić, koji smatra da bi provedbu zakona trebala nadzirati državna inspekcija. </p>
<p> Zdenko Haramija (HSS) ističe da je autorsko djelo privatno vlasništvo i da je stoga neprimjereno da ga kontrolira država. </p>
<p>Klubovi zastupnika podržali su i konačne prijedloge zakona o normizaciji i mjeriteljstvu, smatrajući ih bitnim za jačanje izvoza te razvoj hrvatskoga gospodarstva i industrije. Zakonom o normizaciji predlaže se tehničko usklađivanje hrvatskih normi sa smjernicama EU-a po jedinstvenom postupku, čime bi se otklonile tehničke prepreke u slobodnom kolanju roba i usluga na tržištu te zaštitili potrošači od loših proizvoda i usluga. Predviđa se osnivanje nacionalnog normirnog tijela koje bi pripremalo i izdavalo norme, predstavljalo ih pred europskim institucijama i brinulo se o njihovoj provedbi.</p>
<p>Hrvatska, po riječima zamjenika ministra znanosti Zdenka Franića, mora uskladiti još oko 10.000 normi, a u EU neće moći ući dok ne pokaže da se norme primjenjuju, a ne samo deklaracijski usvajaju u sustav, istaknuo je.</p>
<p>Predloženim zakonom o mjeriteljstvu uredila bi se zaštita potrošača i okoliša od pogrešnih mjerenja koja bi se uskladila s mjerilima kakva koriste zemlje EU-a.</p>
<p>U Hrvatskoj. po Franiću, postoji pet državnih etalona akreditiranih prema europskim normama (za masu, gustoću, temperaturu, tlak i duljinu), a priprema ih se još nekoliko (za silu, električnu jačinu, tlak zraka). Zakonom se predviđa osnivanje nacionalne mjeriteljske ustanove i inspekcije.</p>
<p>Parlamentarni klubovi u raspravi su isticali važnost donošenja tih zakona, osobito zbog podizanja kvalitete i konkurentnosti hrvatskih proizvoda i usluga te zaštite potrošača. </p>
<p>Jure Radić (HDZ) prigovorio je odredbama po kojima bi Vlada postavljala osobe na upravljačka mjesta u tijelima čije je osnivanje predloženo zakonima (nacionalna normirna i mjeriteljska ustanova), naglašavajući važnost da te ustanove bude neovisne o državnoj vlasti i da njima upravljaju isključivo stručnjaci.</p>
<p>Milan Jelovac/Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kolarević: Vlasti odgovara izostanak javnog nadzora nad HRT-om</p>
<p>Zatražit ćemo očitovanje predsjednika Sabora zašto se vladajući nisu dogovorili o svojih šest kandidata za Vijeće, rekla je predsjednica Vijeća Jadranka Kolarević </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – »Vladajućoj koaliciji odgovara izostanak javnog nadzora nad HRT-om, što je vrlo neodgovorno«, rekla je Jadranka Kolarević, predsjednica Vijeća HRT-a.</p>
<p>Predviđena sjednica Vijeća u četvrtak nije održana zbog nedostatka kvoruma, što se ponavlja već drugi put, pa je priređena konferencija za novinare na kojoj su članovi Vijeća pozvali Sabor da napokon imenuje Programsko vijeće.</p>
<p>Kolarević je podsjetila da je Zakon o HRT-u donesen prije osam mjeseci, a javni poziv za imenovanje članova Programskog vijeća upućen je još u ožujku. »Radi se o namjeri da se odužuje s imenovanjem Programskog vijeća, a ne o problemima u proceduri«, kazala je Kolarević i dodala da se na HRT-u događaju »prekrupne promjene bez nadzora i bez odgovornosti«. Pozvala je članove Vijeća koji se ne odazivaju na sjednice da daju ostavke, kako bi se i formalno utvrdilo da Vijeće ne postoji. Naime, Vijeće zakonski ima 25 članova, a pet ih je u nekoliko posljednjih mjeseci dalo ostavke. Dakle, za kvorum je potrebno 13 članova Vijeća. </p>
<p>»Zatražit ćemo očitovanje predsjednika Sabora zašto se vladajuća koalicija nije dogovorila o svojih šest kandidata za Vijeće. Oporba je svojih pet kandidata dogovorila«, rekla je predsjednica Vijeća. Privremeni glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić također je uputio apel da se formira Programsko vijeće. »Mi ne možemo funkcionirati bez trajnih mandata i javnog nadzora«, naveo je Galić. »Privremenost nije dobro stanje, posebno kad HRT ulazi u stanje oštre konkurencije«, zaključio je Galić. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>MORH: U Vojnoj policiji nema pobune</p>
<p>U Ministarstvu obrane smatraju da su bombastični naslovi i tvrdnje o navodnoj pobuni vojnih policajaca neosnovani proizvod neozbiljnih spekulacija jednog domaćeg dnevnika</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – »Ne komentiramo anonimne predstavke. Primamo more takvih pisama, no na njihov sadržaj u pravilu se ne osvrćemo«, izjavio je – komentirajući u četvrtak medijske napise o pobuni vojnih policajaca – zamjenik načelnika Službe za odnose s javnošću Ministarstva obrane, pukovnik Zoran Komar.</p>
<p>Na upit kako komentira u četvrtak objavljen tekst u kojem »Večernji list« iznosi ozbiljno upozorenje o navodnoj pripremi pobune vojnih policajaca, Komar je rekao da se radi o »posve neosnovanim tvrdnjama i bombastičnom naslovu«. Potvrdio je, međutim, da su u Kabinetu ministrice obrane, ali i drugim instancama u MORH-a, u srijedu doista zaprimili anonimnu predstavku iz koje je – pretpostavlja – i domaći dnevnik zaključio da je riječ o nezadovoljstvu vojnih policajaca.</p>
<p>Komar, međutim, odbacuje spekulacije o navodnim pripremama pobune u Vojnoj policiji i objašnjava zašto MORH anonimne predstavke samo interno provjerava, bez komentara u javnosti.</p>
<p>»U sustavu postoji redovita procedura prema kojoj se rješavaju problemi. Ako je netko nezadovoljan, postoje uhodani mehanizmi pomoću kojih se može upozoriti na eventualni problem. Preduvjet je, naravno, da autor pisma objavi i svoje ime i prezime«, kaže Komar.</p>
<p>Nakon lavine anonimnih pisama, u kojima se spekuliralo o nezadovoljstvu, pa i pobuni pilota HRZ-a, na redu je, čini se, Vojna policija. Jedan domaći dnevnik na temelju anonimne predstavke zaključuje da u Vojnoj policiji raste nezadovoljstvo koje je, navodno, poprima elemente prave pobune. Navodno se u cijelu priču pokušava uključiti i vrhovni zapovjednik, a nagađa se i o pripremi novih predstavki.</p>
<p>Sve je ovijeno velom anonimnosti, što dovodi u pitanje vjerodostojnost navodnog nezadovoljstva. Spominju se uglavnom općeniti razlozi, kao što je nepoštivanje zakona, lažni invalidi u Vojnoj policiji, pa i različito vrednovanje istog obrazovanja.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Većina pomoraca teško će dočekati punu mirovinu </p>
<p>RIJEKA, 25. rujna</p>
<p> – Pomorce najviše muči nesigurnost radnog mjesta, a zbog kronične premorenosti sve većeg broja pomoraca budući da brodovlasnici smanjuju broj članova posade u utrci za što većom dobiti, većina pomoraca teško će dočekati punu mirovinu. Posljedica »11. rujna« je i konvencija o sigurnosti plovidbe na osnovi koje je Hrvatska donijela Zakon o sigurnosti i zaštiti trgovačkih brodova i naših luka, pa će ubuduće posade brodova biti dodatno obučavane za eventualne napade terorista i pirata na brodove.</p>
<p>To je, među inim, rekao Vladimir Svalina, predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske, na konferenciji za novinare u četvrtak u Rijeci u povodu 25. rujna, Svjetskog dana pomorstva. Na svjetskom tržištu pomoračke radne snage ima 1,2 milijuna pomoraca od kojih su čak tri posto (27.000) Hrvati. U toj žestokoj međunarodnoj konkurenciji hrvatski časnici palube i stroja vrlo su cijenjeni, odnosno još su osjetno bolje plaćeni od svojih kolega iz drugih bivših socijalističkih zemalja. Svalina je napomenuo da su u prošlih nekoliko godina porasle plaće i na brodovima domaćih brodara, pa sad kod onih uspješnijih kormilar prima 1430 dolara, a zapovjednik broda 6000 dolara mjesečno.</p>
<p>Sindikalna povjerenica u »Jadroliniji« Marica Njegovan napomenula je da na brodovima tog putničkog brodara plaće nisu u skladu s uvjetima rada, osobito u odnosu na velik broj prekovremenih sati. Posebno je naglasila neriješen problem pomoraca »Jadrolinije« poginulih u Domovinskom ratu. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hrvatska je možda u doba poluizolacije trebala proglasiti gospodarski pojas </p>
<p>Na sastancima u Bruxellesu Hrvatskoj je snažno sugerirano da se, umjesto da proglasi gospodarski pojas, dogovara sa susjedima o zajedničkoj zaštiti, kaže zamjenik šefa diplomacije Ivan Šimonović / Hrvatska je kao suverena država pred »teškim izborom«, kaže Piculin zamjenik, jer mora naći kompromis između zaštite strateških nacionalnih interesa učlanjenja u EU i zaštite Jadrana </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – Hrvatska bi mogla imati političkih problema na putu učlanjenja u Europsku uniju ako proglasi gospodarski pojas ili zaštićenu ribolovnu zonu bez suglasnosti susjednih zainteresiranih država.</p>
<p> Taj se zaključak nameće poslije kraćeg razgovora novinara sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Ivanom Šimonovićem, nakon što je o rezultatima sastanaka u Bruxellesu izvijestio Vladu na zatvorenom dijelu sjednice. Šimonović se nije želio upuštati u procjenu opasnosti da proglašenje gospodarskog pojasa ili zaštićene ribolovne zone bez suglasnosti drugih država ugrozi strateški cilj učlanjenja u Europsku uniju 2007. godine.</p>
<p>»Na taj način nitko u Bruxellesu nije bio spreman razgovarati«, tvrdi zamjenik ministra vanjskih poslova i dodaje da »širenje nacionalnog suvereniteta neke države nikada nije lako i ne prolazi bez problema«.</p>
<p> Na izravni upit novinara bi li proglašavanje gospodarskog pojasa Hrvatskoj pričinilo manje problema prije tri, četiri godine, Šimonović je odgovorio da je, »možda, najsretniji trenutak za to bio u vremenu kad je Hrvatska bila u poluizolaciji«.</p>
<p>Hrvatski dokument sa stručnim - pravnim, ekološkim i ribarskim - argumentima za brzu uspostavu zaštite Jadrana, koji je ugroženiji od Mediterana, putem gospodarskog pojasa, u Bruxellesu je dobro primljen. No, na političkoj razini Europska je komisija sklonija sustavu dogovora i zajedničke zaštite nego širenju nacionalne jurisdikcije, pa je Hrvatskoj i »snažno sugerirano« da krene tim sporijim putem, rekao je Šimonović. </p>
<p>»Nesporno je pravo Hrvatske da kao suverena država proglasi gospodarski pojas, ali Europska komisija zagovara zaštitu u sklopu ribolovnih zona uz suglasnost svih zainteresiranih država«, izjavio je. »Komisija zagovara prijelaz s logike nacionalne isključivosti prema logici suradnje, što će se odraziti i u završnom dokumentu sastanka u Veneciji«, naglasio je Šimonović. </p>
<p>U pravnom smislu, nakon Venecije ništa se neće promijeniti, ali će u praksi biti mnogo teže bez političkih problema proglasiti gospodarski pojas ili zaštićenu ribolovnu zonu ako se s tim ne suglase zainteresirane države, smatra Šimonović. </p>
<p>Hrvatska je sada kao suverena država pred »teškim izborom« jer mora pronaći kompromis između zaštite strateških nacionalnih interesa učlanjenja u Europsku uniju i zaštite Jadrana, kaže zamjenik šefa diplomacije.</p>
<p> A koliko je situacija teška, svjedoče i sve izraženije tendencije da se Europska unija politički prikloni stavu da se Mediteran štiti zajednički, za što se zauzima Slovenija a čini se i Italija, što Hrvatskoj sigurno ne odgovara jer bi se njezina ribolovna flota u Jadranu suočila s deset puta jačim flotama. </p>
<p>Sljedeći potezi Vlade na tom području ovisit će o drugom izvještaju stručne radne skupine za proučavanje europske ribarske politike koje će sadržavati i procjene mogućih pozitivnih i negativnih posljedica mogućih poteza, najavio je Šimonović. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada: Do zatražene informacije u roku 15 dana </p>
<p>U Sabor poslan zakon o pravu na pristup informacijama / Izmjenama Kaznenog zakona uvodi se novo djelo klevete, uz već postojeće koje pretpostavlja da je počinitelj svjesno iznosio neistinu / Dodaje se kazneno djelo klevete u kojem počinitelj nije znao jesu li činjenice koje iznosi istinite ili neistinite / Novi krediti za poticanje žena i mladih u poduzetništvu, te program pomoći poduzetnicima početnicima bez obzira na dob </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Vlada je u četvrtak predložila izmjene Kaznenog zakona prema kojima se uvodi novo djelo klevete, uz već postojeće koje pretpostavlja da je počinitelj svjesno iznosio neistinu. Tome se sada dodaje kazneno djelo klevete u kojem počinitelj nije znao jesu li činjenice koje iznosi istinite ili neistinite. U takvoj se situaciji često nalaze novinari koji prenose ono što su čuli. Prema obrazloženju izmjena tog zakona, novinari će pred sudom opravdati takvu klevetu pravom i dužnošću novinara da obavještava javnost, pod uvjetom da je neistina iznesena u dobroj vjeri.</p>
<p> Novinar će, dakle, plaćati kaznu tek ako se dokaže da je znao da objavljuje neistinu. </p>
<p>U izmjenama Kaznenog zakona o kojima će Sabor odlučivati po hitnom postupku, Vlada predlaže i ukidanje automatske zamjene novčane kazne zatvorskom ako se kazna ne plati. Umjesto toga Vlada predlaže da se kazna najprije pokuša prisilno naplatiti uz pomoć Porezne uprave, a tek ako to ne bude moguće, slijedi zatvorska kazna.</p>
<p>Ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek predstavio je nove kreditne linije za poticanje žena i mladih u poduzetništvu, te program pomoći poduzetnicima početnicima bez obzira na dob. Krediti za mlade do 30 godina i žene imaju dva posto kamata, poček je dvije godine, a rok otplate od dvije do deset godina. </p>
<p>Kredite će odobravati ministarstvo u suradnji s lokalnom upravom, a prednost će, tvrdi Pecek, imati projekti koji uvode nove tehnologije, proizvodni programi, pogotovo izvozno orijentirani, zatim poduzetnici koji obećavaju povećati zapošljavanje te oni koji već imaju predugovore. </p>
<p>Poduzetnicima početnicima, bez obzira na dob u kojoj se upuštaju u prvi poduzetnički pothvat, Ministarstvo će pomoći sufinanciranjem dijela troškova osnivanja tvrtke ili obrta. Uz to, Ministarstvo će posebnu pažnju posvetiti obrazovanju novih poduzetnika pa će na Internetu otvoriti web portal za mlade i žene poduzetnice te organizirati informativne tribine i radionice.</p>
<p>Po hitnom postupku Sabor će odlučivati i o Prijedlogu zakona o pravu na pristup informacijama. On obvezuje tijela javne vlasti da zatraženu informaciju mora dati u roku od 15 dana ako nije riječ o informaciji koja je prema zakonskim kriterijima proglašena državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom, odnosno o informaciji koja se ubraja u zaštićene osobne podatke. </p>
<p>Informacija se može uskratiti ako bi njezino prosljeđivanje ugrozilo istragu nekog kažnjivog djela, vođenje sudskog postupka te ako bi izazvalo ozbiljnu štetu za život, zdravlje, sigurnost ljudi ili okoliša ili onemogućilo provedbu gospodarske i monetarne politike. </p>
<p>Zeleno svjetlo Vlade dobio je i Konačni prijedlog zakona o pomilovanju. Jedna od najvažnijih novina tog zakona je odredba prema kojoj će pomilovanje biti moguće ne samo za osuđenike koji su osuđeni prema hrvatskim zakonima nego i za one koji kaznu izdržavaju u Hrvatskoj. Na samoj sjednici Vlada je, na prijedlog ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, u predloženi zakon ubacila i odredbu prema kojoj se molbi za pomilovanje mora priložiti stručna procjena sklonosti ponavljanju djela.</p>
<p>U Sabor su po hitnom postupku poslani i prijedlozi zakona o elektronskoj trgovini koja dosad nije bila zakonski regulirana, zatim o industrijskom dizajnu te o patentu. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mimica: Argumenti o Gotovini dobro predstavljeni, ali za njih nema razumijevanja u Haagu </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna </p>
<p> – Ministar europskih integracija Neven Mimica ocijenio je u četvrtak da su hrvatski argumenti u vezi sa slučajem generala Ante Gotovine dobro predstavljeni Europi, ali očito ne nailaze na razumijevanje. »Vjerujem da su hrvatski argumenti dobro predstavljeni, ali razina njihova razumijevanja još nije ista u Haagu i Zagrebu«, rekao je Mimica novinarima u Banskim dvorima. Naveo je da barem dvije zemlje (Velika Britanija i Nizozemska) suradnju s Haagom stavljaju na sam vrh zahtjeva povezanih s ratifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p> Mimica je istaknuo da je nakon njegova nedavnoga posjeta Londonu jasno da je uvjet za ratifikaciju ili potpuna suradnja s Haagom koja bi bila potvrđena u izvješću glavne haaške tužiteljice Vijeću sigurnosti UN-a, ili rješenje slučaja Gotovina. </p>
<p> Potvrdio je da je službeni London upozorio Zagreb, da čak iako Gotovina nije u Hrvatskoj, to Hrvatsku ne oslobađa obveze da surađuje s drugim zemljama na ispunjavanju naloga Haaškoga suda. </p>
<p>Neovisno o tomu što neke zemlje blokiraju proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada nije dopustila da to uspori proces usklađivanja zakona, naglasio je Mimica.</p>
<p> Hrvatska je, naveo je, prošle i ove godine uskladila stotinjak zakona s onima u Europskoj uniji.</p>
<p> Do konca 2006. do kada se zakonodavstvo u cijelosti mora uskladiti, trebat će prihvatiti oko šesto zakonskih i podzakonskih akata, rekao je ministar. Vlada je u četvrtak prihvaćanjem četiriju zakona iz europskog paketa završila ovogodišnji posao s tim u vezi. </p>
<p> Još ostaje velik posao, možda čak i veći od obavljenoga, kaže Mimica. Vlada, naime, treba prihvatiti nacionalni program približavanja Europskoj uniji za iduću godinu, u kojemu bi se precizno navelo što sve treba učiniti u zakonodavnoj sferi, te na drugim područjima. Rekao je da izravne ocjene kvalitete donesenih zakona i njihove usklađenosti sa standardima Unije nema, a moguće ju je očekivati tek na početku procesa pregovaranja o ulasku u EU. Mimica predviđa da bi taj proces mogao početi potkraj 2004. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić vjeruje da će birači prepoznati tko će Hrvatskoj jamčiti sigurnu budućnost </p>
<p>Predsjednik Mesić, koji je bio na svečanosti u Pazinu u povodu Dana Istarske županije, podržao je zahtjeve istarskih boraca da ih se u pravima izjednači s braniteljima / Borci NOB-a zaslužni su da uopće imamo Hrvatsku, a borci Domovinskog rata za to što su je obranili, rekao je Mesić / Na prigovore da se antifašističke stečevine ne afirmiraju u obrazovnom sustavu, Mesić je kazao kako se i sam uvjerio da se u udžbenicima objavljuju Pavelićeve slike i tvrdnje da je »Dalmaciju ustupio Mussoliniju ne svojevoljno«</p>
<p>PAZIN, 25. rujna</p>
<p> – Predsjednik Stjepan Mesić, koji je u četvrtak boravio u Istri, govoreći o skorim parlamentarnim izborima, izjavio je kako očekuje da će predizborna promidžba proteći u fer, poštenoj atmosferi.</p>
<p>»Vjerujem da će sve političke stranke pritom poštivati hrvatske zakone i demokratska načela. Vjerujem i da će hrvatski građani prepoznati one koji će omogućiti razvoj Hrvatske, sigurnu budućnost i perspektivu. Siguran sam da će novoizabrani Hrvatski sabor i nova hrvatska vlada na najbolji mogući način ispuniti zadaće u razvitku Hrvatske«, rekao je Mesić na svečanosti u povodu obilježavanja Dana Istarske županije u Spomen-domu sjedinjenja i slobode u Pazinu. </p>
<p>Sudionicima skupa obratili su se i predsjednik Županijske skupštine Stevo Žufić te istarski župan Ivan Jakovčić.</p>
<p> Podsjećajući na odluku Istarskog sabora o priključenju Hrvatskoj, Mesić je istaknuo da je prije 60 godina Istra tom odlukom osigurala nacionalnu slobodu, te pravo na demokraciju i razvoj. Naglasio je da su rujanska zbivanja 1943. u Istri među najsvjetlijim događajima u povijesti Istre i Hrvatske, te da je narodni ustanak bio izraz težnje za nacionalnim i socijalnim oslobođenjem od tuđinske vlasti i sjedinjenjem s maticom domovinom. </p>
<p>Time je ispunjena višestoljetna težnja naroda Istre i Rijeke da se priključe domovini Hrvatskoj, naglasio je predsjednik Mesić.</p>
<p>Žufić je naglasio da su obilježavanje antifašističkih jubileja u Istri podržali premijer Ivica Račan i predsjednik Stjepan Mesić, čime se očituje pozitivan odnos sadašnje hrvatske vlasti prema antifašizmu i njegovim stečevinama. </p>
<p>Jakovčić je ustvrdio da je Istra danas najpropulzivnija i najdinamičnija hrvatska regija, ali se time ne zadovoljava. Istra se želi ubrzano razvijati i priključiti se modernoj Europi u čemu ima potporu premijera i predsjednika države. »Ali, Istra se nalazi i u vrtlogu mnogih političkih i gospodarskih interesa. A samo čvrsto zajedništvo može nam omogućiti da iskoristimo sve prilike i ne učinimo pogreške. Svaka konfrontacija donosi veliki gubitak energije i gubitak uopće«, zaključio je Jakovčić. </p>
<p>Mesić se susreo s čelnicima Saveza boraca Istarske županije, a na sastanku je bio i predsjednika SABH-a Ivica Fumić. Istarski antifašisti zatražili su još jednom da se u pravima izjednače s braniteljima iz Domovinskog rata te da im se priznaju stečena prava, koja su im oduzeta. </p>
<p>Oštro su zamjerili Predsjedništvu Sabora što ni na koji način nije obilježilo povijesne odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom Hrvatskom, pitajući što bi Hrvatska bila bez tih krajeva. </p>
<p>Predsjednik Mesić podržao je zahtjeve istarskih boraca i zauzeo se za novi zakon dodajući da će novi sastav Hrvatskoga sabora i Vlade prioritetno raspravljati o tome. Istaknuo je kako su borci NOB-a zaslužni da uopće imamo Hrvatsku, a borci Domovinskog rata za to što su je obranili. </p>
<p>Na prigovore da se antifašističke stečevine ne afirmiraju u obrazovnom sustavu, Mesić je kazao kako se i sam uvjerio da se u udžbenicima objavljuju Pavelićeve slike na cijeloj stranici, kojeg se u tekstu amnestira tvrdnjom da je »Dalmaciju ustupio Mussoliniju ne svojevoljno«.</p>
<p> »U tom kontekstu nije ni čudo što nam učenici po Hrvatskoj ispisuju ustaške grafite«, zaključio je predsjednik Mesić. </p>
<p>Upitan je li tijekom boravka u Sjedinjenim Državama bilo govora o slanju hrvatskih snaga u Irak te o neizručivanju Amerikanaca ICC-u, Predsjednik je odgovorio kako službeno o tome nije razgovarao, ali bilo je susreta na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a, kao što je to i uobičajeno tijekom takvih skupova. .</p>
<p> Na upit je li mu se javio general Ante Gotovina, Mesić je rekao: »Ne, nije«. </p>
<p>Predsjednik je u u pratnji župana Jakovčića razgledao Park prirode - Hrvatska u minijaturi u Rovinju, Zvjezdarnicu u Višnjanu te najpoznatiju istarsku spilju Baredine. U Motovunu Mesiću je predstavljen plan razvoja istarskoga turizma do 2010. godine.</p>
<p>Kako Vjesnik saznaje, za mjesec dana upravo bi se u Motovunu trebalo sastati deset vodećih slovenskih i hrvatskih gospodarstvenika u nazočnosti dvojice predsjednika država.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Radnici PPK Valpovo traže poništenje nezakonitog preuzimanja tvrtke </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> – »Vladu smo upoznali s problemima PPK Valpovo jer je tvrtka suočena s nezakonitim pokušajem tajkunizacije«, rekao je u četvrtak Zdravko Turčinović, glavni sindikalni povjerenik, nakon razgovora s ministricom pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović i Božidarom Pankretićem, ministrom poljoprivrede i šumarstva. Dodao je da je na sastanku zaključeno da treba vjerovati u pravnu državu. </p>
<p>Istodobno je dvjestotinjak radnika tog kombinata mirno prosvjedovalo na Markovu trgu. </p>
<p>Radnici kažu da su nezadovoljni nezakonitim preuzimanjem PPK Valpovo. Riječ je o jedinom poljoprivrednom kombinatu u Slavoniji koji nije saniran niti konsolidarin novcem poreznih obveznika, već posluje pozitivno i isplaćuje plaće za 850 uposlenih.</p>
<p> »Dionice tajkunu po 30 kuna - dionice radnicima po 455 kuna. Zašto i do kada«, »Poboljšajmo platni deficit - izvezimo korupciju«, »Tržimo naše upravljanje nad 53 posto našeg vlasništa« pisalo je na transparentima. </p>
<p>Također traže da se poništi odluka osječkog Trgovačkog suda koji je upisao u sudski registar čelnike novog Nadzornog odbora i Uprave Ivu Brzicu i Edina Lehu prije pravomoćne sudske odluke. Od Vlade traže da im se osigura pošteno suđenje na Visokom trgovačkom sudu kojem su podnijeli žalbu, a protiv odluke Trgovačkog suda iz Osijeka. Uz to, traže da Hrvatski fond za privatizaciju otkupi Brzičine dionice (42 posto) koje je, kažu, nezakonito stekao, kako bi mali dioničari mogli preuzeti vlasništvo nad tvrtkom.</p>
<p>Josip Pavić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prerađivačkoj i duhanskoj industriji (PPDIV) rekao je da radničko dioničarstvo, prema ESOP programu »nije mrtvo«.</p>
<p> Radnici Valpova nedavno su zabranili Brzici i Lehi ulazak u tvrtku. Lokalni tajkuni, iako tvrde suprotno, ne žele razvijati tvrtku već je rascjepkati i prodati, a radnike poslati na Zavod za zapošljavanje, ističu radnici.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Radnici blokirali luke jer se »ozakonjuje otimačina«</p>
<p>RIJEKA / ZADAR / SPLIT / PLOČE / DUBROVNIK / ŠIBENIK, 25. rujna</p>
<p> – Lučki sindikati blokirali su u četvrtak između 9 i 10 sati luke u Rijeci, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku prosvjedujući protiv Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je Sabor prihvatio upravo u četvrtak. </p>
<p>Sindikalisti smatraju da se tim zakonskim rješenjem »ozakonjuje otimačina« oduzimanjem koncesija lučkim tvrtkama i njihovim radnicima. </p>
<p> Prosvjed je bio samo upozorenje, a ako se Vlada ogluši na njega, uslijedit će potpuna blokada luka teškom mehanizacijom do ispunjenja zahtjeva, najavljuju sindikalisti.</p>
<p> Prema riječima koordinatora lučkih sindikata Ivice Marevića, predsjednika Nezavisnog sindikata Luke Ploče, u prosvjedu je sudjelovalo oko 1200 od ukupno 2500 lučkih radnika, a protekao je bez incidenata.</p>
<p>U Splitu je Koordinacija lučkih sindikata blokirala sjevernu luku. Mirni prosvjed, bez blokade, održali su i sindikalisti splitske trajektne luke.</p>
<p>»Tražimo od zastupnika da ne prihvate Vladin prijedlog kojim se ozakonjuje otimačina. Prihvaćanjem tog zakona bio bi urušen branik Ustava koji nizom odredaba jamči zaštitu stečenih prava, koja su nastala ulaganjem kapitala i rada«, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata lučkih radnika Luke Split Srećko Stanić, prenoseći stav Koordinacije.</p>
<p>Predsjednica Samostalnog sindikata Luke Split Ljiljana Kuzmanić poručila je da će, ako se ne udovolji sindikalnim zahtjevima, uslijediti trajna blokada svih jadranskih luka do ispunjenja zahtjeva.</p>
<p>Radnici Luke Zadar nisu se pridružili blokadi. Prema riječima tajnice Sindikata Slađane Maršan, većina je radnika, njih oko 130, na čekanju zbog smanjenog opsega poslova pa prosvjed i eventualna blokada ne bi imali nikakvog učinka. Zadarski sindikat uputio je pismo potpore kolegama. </p>
<p>Dubrovački su dokeri blokirali grušku luku. Radnicima su se obratili povjerenici Nezavisnog sindikata Luke Gruž Pero Đamarija i Sindikata lučkih radnika Teo Romić. Predočeno im je i pismo upućeno pučkom pravobranitelju Anti Klariću u kojem ga se upozorava na još težu situaciju koja će uslijediti primjenom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.</p>
<p>Đamarija je istaknuo da se očekuju zastoji u dodjeli lučkih koncesija, a time će se i dalje generirati nered i bezakonje na tom području. »Nepreciznost formulacije prava i obveza budućih koncesionara uvjetovat će borbu za opstanak gdje će primarno biti smanjenje troškova. Stoga će se neminovno smanjiti broj zaposlenih i iznos radničkih nadnica. Dovoljan argument za tu tvrdnju jest činjenica da sve hrvatske luke pretovare samo četiri i pol milijuna tona robe godišnje«, rekao je Đamarija.</p>
<p> Mnogi su upozorili i na poteškoće što ih očekuju kad počnu plaćati koncesiju u visini 59.000 eura, te zaključili kako će učiniti sve da zadrže dodijeljenu koncesiju.</p>
<p> U protivnom, poručuju, krenut će u »nenajavljene akcije«. </p>
<p>Tristo i pedeset radnika Luke Rijeka blokiralo je ulaze u luku na Brajdi i Brajdici, ali, unatoč najavama, nisu iskoristili tešku lučku mehanizaciju. Posao je obustavila jedna smjena u trenutku kad su u luci na iskrcaju robe bila dva broda, a zaposleni u administraciji promatrali su prosvjed s prozora.</p>
<p>Predsjednik Samostalnog sindikata radnika riječke luke Roberto Zubčić naglasio je da lučki radnici tom blokadom žele ukazati na nevolje koje mogu imati zbog provedbe Zakona. </p>
<p>Riječki dokeri smatraju da im je dvanaestogodišnja prvenstvena koncesija na lučke terminale prekratko vrijeme pa su tražili tridesetogodišnju koncesiju, koju će dobiti oni koncesionari koji budu ulagali u nove lučke djelatnosti.</p>
<p>Početkom idućeg tjedna Koordinacija lučkih sindikata na sastanku u Zadru analizirat će se učinci blokade i odlučiti o mogućim novim sindikalnim akcijama. Na Vjesnikov upit hoće li riječki lučki radnici opet izaći na gradske ulice, kao što su učinili 7. srpnja 2001. nezadovoljni stanjem u Luci, Zubčić je rekao da će Sindikat sve pokušati kako ne bi došlo do toga. </p>
<p> »Jer, kad smo prije dvije godine došli pred zgradu Gradskog poglavarstva, gradonačelnik Vojko Obersnel savjetovao nam je da čupamo travu po Luci ako nemamo što drugo raditi«, prisjetio se Zubčić. </p>
<p>K. Cikoja, I. Dragičević, D. Herceg, M. Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Žuvanić osudio blokadu luka</p>
<p>Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić u četvrtak je najoštrije osudio jednosatnu blokadu hrvatskih luka koju su organizirali sindikati, nezadovoljni rješenjima iz Zakona o morskim lukama i pomorskom dobru. Žuvanić tvrdi da lučki radnici time rade protiv sebe i države, jer će »ako se dozna da radnici u lukama ne žele raditi, brodovi otići u druge luke«. Ministar dodaje da je u srijedu razgovarao s predstavnicima sindikata, ali nije doznao čime su u Zakonu nezadovoljni. Žuvanić naglašava kako nisu točne tvrdnje radnika da će ostati bez posla, jer se svim lukama i lučkim radnicima daje pravo prvenstva pri dodjeli koncesije.</p>
<p> Podsjetivši da su na prijedlogu zakona gotovo tri godine radili ugledni stručnjaci, ministar je ustvrdio da je »Zakon dobar, što je u četvrtak izglasavanjem potvrdio i Hrvatski sabor«. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Rupel: Sastanak u Bruxellesu »iznenađenje« Hrvatskoj </p>
<p>LJUBLJANA/NEW YORK, 25. rujna</p>
<p> – Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je da je pripremna konferencija u Bruxellesu o održivom razvoju Sredozemlja potvrdila ispravnost slovenske pozicije u sporu s Hrvatskom zbog najave proširenja jurisdikcije na Jadranu. Sastanak u Bruxellesu odvijao se u skladu s našim očekivanjima i pokazao da je naša politika u vezi s hrvatskom namjerom da proglasi isključivi gospodarski pojas bila ispravna, rekao je Rupel u razgovoru za slovensku tiskovnu agenciju STA.</p>
<p> »Europska unija izgrađuje zajedničku politiku prema tim pitanjima i odbija jednostrane poteze, a tu se hrvatska strana donekle prenaglila u ocjenama«, kaže Rupel. »Vjerujem da su nepotrebno uzburkali strasti i uznemirili mnoge, prije svega u Sloveniji, ali i u EU i Italiji«, dodao je.</p>
<p> Slovenski šef diplomacije ocijenio je da je sastanak za Hrvatsku bio »opće iznenađenje« jer se oslanjala na nekakav »svoj osjećaj« kad je u pitanju Unijina potpora ideji o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa.</p>
<p>Rupel je istaknuo kako su njegove riječi o rezerviranosti Slovenije prema uključenju Hrvatske u EU pogrešno protumačene te da je Slovenija jedna od rijetkih država koja podupire uključenje zapadnog Balkana u Uniju, i politički i financijski.</p>
<p>Nakon jednog sastanka o financiranju daljnjeg proširenja Unije, neki sudionici »rekli su neka sami financiramo uključenje Hrvatske ako nam je do toga tako stalo«, izjavio je slovenski ministar. »Ono što želim reći jest da smo mi bili ti koji su plivali protiv struje«, dodao je Rupel, koji u New Yorku sudjeluje na zasjedanju Opće skupštine UN-a. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030926].
|
