NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030126].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197790 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.01.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vjerujemo da će se generalnom štrajku odazvati pola milijuna ljudi</p>
<p>Kada je 1995. ZOR donesen, isti ti koji su tada bili opozicija, a sada su na vlasti, uvjeravali su nas da smo premalo energični i radikalni. Danas, kada su na vlasti kažu nam da smo protiv vlasti i da destabiliziramo hrvatsku državu. Mi definitivno jesmo protiv svake vlasti, koje god boje i orijentacije ona bila, a koja radnike i njihovo dostojanstvo baca u mrak podaništva i kmetovskog odnosa i svodi ih na poziciju najamnog radnika </p>
<p>Vlada je, unatoč protivljenju sindikata i prijetnje općim štrajkom, u četvrtak uputila u saborsku proceduru izmjene Zakona o radu, uz obećanje da će se o spornim pitanjima kroz dva-tri mjeseca, do drugog čitanja, pokušati postići dogovor. Na neuspjelim pregovorima dan ranije, premijer Ivica Račan odbio je zahtjev pet sindikalnih središnjica da u proceduru ide samo usuglašeni dio zakona, a da se sporna pitanja kao usuglašeni amandmani naknadno upute u Sabor. O daljim potezima nezadovoljnih sindikata razgovaramo sa zamjenikom predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ivanom Tomcem. </p>
<p> - Naš je prvi zahtjev bio da se cjelokupne izmjene ZOR-a povuku iz procedure. U srijedu smo ponudili kompromis Vladi da sporne institute, koji su neprihvatljivi za sindikate - smanjivanje otpremnina i otkaznih rokova, rad na određeno vrijeme, definicija malog poslodavca - ne šalje u saborsku proceduru dok ne pronađemo suglasna rješenja. Vlada to nije prihvatila, a nama Račanovo obećanje da će uz zakon naznačiti sporna pitanja nije dovoljno. I zato pet sindikalnih središnjica ne odustaje od svog zahtjeva i najavljenih sindikalnih akcija. </p>
<p> • I dalje prijetite generalnim štrajkom?</p>
<p> - Da. Generalni štrajk je zadnji metak u arsenalu sindikalnih poteza kojega nećemo ni olako niti besmisleno iskoristiti. Prije štrajka provest ćemo razne aktivnosti, prije svega u cilju osvješćivanja radništva, članova sindikata, ali i cjelokupne hrvatske javnosti da ovakve promjene imaju dalekosežne posljedice ne za danas nego za sutra. Hrvatski sindikati ne žele dati doprinos da hrvatski radnik u budućnosti bude roba koja će se prodavati i preprodavati na zelenoj tržnici, što žele u prvom redu poslodavci, uz obilatu potporu Vlade. </p>
<p>• Kada bi trebao biti generalni štrajk, je li uoči drugog čitanja u Saboru? </p>
<p> - Datum u ovom trenutku još nije dogovoren. Može biti uoči drugog čitanja, ali i u drugo vrijeme. Što se mene tiče ja bih ga sazvao prekosutra. Jedna je od ideja da u prvoj polovici veljače sazovemo sveopći sindikalni sabor svih pet sindikalnih središnjica i drugih sindikata na kojemu bi definitivno donijeli odluku o generalnom štrajku.</p>
<p>• Pozvat ćete u štrajk i druge sindikate?</p>
<p> - Pozvat ćemo sve sindikate, cijelo hrvatsko radništvo i sve građane Hrvatske.</p>
<p>• Ima li pet središnjica snage za organiziranje generalnog štrajka i koliko ste sigurno da će vas radnici podržati?</p>
<p> - Imamo i snage i znanja, i uvjeren sam da se može postići kritična masa i za mogući generalni štrajk. U štrajku računamo na ukupni korpus zaposlenih, ali i nezaposlenih, pa je moguće da se štrajku odazove i više i manje od 500.000 ljudi. </p>
<p>• Hrvatska udruga poslodavaca najavila je, bude li štrajka, da će tužiti sindikate za naknadu štete?</p>
<p> - Pokušavali su nas i do sada tužiti zbog štrajkova. Neka nam pokažu koju su tužbu dobili! HUP štiti interes kapitala, a Vlada štiti interese jačega umjesto da štiti radnika kao slabiju stranu na tržištu. To je nama jasno, jer politika bez kapitala ne može. </p>
<p>• Iz Vlade vas optužuju da pritiskom na vlast politizirate u izbornoj godini?</p>
<p> - Prema toj logici politizirali smo i 1995. kada je uz svu silu amandmana ZOR donesen. Tada su nas ti isti, koji su tada bili opozicija, a sada su na vlasti, uvjeravali da smo premalo energični i radikalni u isticanju zahtjeva. Danas, kada su na poziciji vlasti kažu nam da smo protiv vlasti, da destabiliziramo hrvatsku državu. Mi definitivno jesmo protiv svake vlasti, koje god boje i orijentacije bila, a koja radnike i njihovo dostojanstvo baca u mrak podaništva i kmetovskog odnosa i svodi ih na poziciju najamnog radnika. </p>
<p>• Ministar Vidović izjavio je da je generalni štrajk politički atak na vlast, iza kojeg se krije zahtjev za promjenu vlasti?</p>
<p> - Ministar Vidović ima pravo na svoje političko razmišljanje. Vlast nam prigovara da se grčevito držimo papirnatih i prevelikih radničkih prava u zakonu, koji se ne provodi. Ali ta ista vlast ništa ne čini da se uz pomoć pravne države i instituta koji su joj na raspolaganju zakon primijeni u praksi. Umjesto toga istupa s tezom - idemo zakon mijenjati, a ne provoditi! A takva je teza, koju gura jedna socijaldemokratska stranka, odnosno njezin predstavnik, kontra radnika, sindikata i građana Hrvatske. S takvim nastupom vlast i ne zaslužuje biti vlast. Pa neka se onda vlast i promijeni.</p>
<p> • Vlada tvrdi da će izmjena zakona potaknuti veće zapošljavanje, a pogotovo kad je riječ o radu na određeno vrijeme?</p>
<p> - To nije istina. Vlada nam nikada nije predočila procjenu koliko će se za godinu, dvije, ili pet, otvoriti radnih mjesta ako se smanje otpremnine, otkazni rokovi i druga radnička prava. Izjednačavanjem ugovora o radu na neodređeno i određeno vrijeme neće se otvarati nova radna mjesta nego će samo doći do brže izmjene radnika na istim radnim mjestima. Poslodavac će moći kroz tri godine na jednom radnom mjestu vrtjeti jednog ili 15 radnika. Potrošeni i odbačeni na burzu malo će koji radnici uspjeti skupiti 10 ili 20 godina staža kod raznih poslodavaca i ponovo se zaposliti, jer takvi radnici nikome ne trebaju. </p>
<p> Od 140.000 novozaposlenih u 2002. godini gotovo 100.000 ili 80 posto zaposleno je na određeno vrijeme. Ta kategorija građana drugog reda, koja će se i u budućnosti povećavati, definitivno je obespravljena. Jeftiniji su za poslodavce, prijavljeni na minimalnu plaću, rade bez radnog vremena, a zbog pritiska poslodavaca nisu uključeni u sindikat. Niti jedna banka u Hrvatskoj radnicima na određeno vrijeme ne daje kredit bez dva sudužnika koji rade na neodređeno vrijeme ili bez hipotekarnog jamstva. </p>
<p>• Hoće li radnici zaposleni na određeno, kao što tvrdi ministar Vidović, moći ostvariti pravo na otpremninu i otkazni rok? </p>
<p> - Ne, oni ni u kojem slučaju neće dobiti otpremninu niti će imati pravo na otkazni rok, jer se ugovor o radu na određeno ne otkazuje nego prestaje istekom roka do kojeg je zaključen ili prije bez navođenja posebnog razloga. Takav se ugovor prekida, a ne otkazuje, a to znači da radnik ne može ostvariti pravo na otkazni rok i otpremninu. </p>
<p>• Vlada tvrdi da se zaposlenima neće smanjivati prava jer ih štite kolektivni ugovori?</p>
<p> - To je još jedan biser koji ministar rada podmeće hrvatskim radnicima. Ako se smanje otpremnine i otkazni rokovi, prvi će otkaz dobiti radnici kod poslodavaca gdje nema kolektivnih ugovora. Zbog smanjenog troška otkaza poslodavci će iskoristiti priliku da se jeftinije riješe radnika. A očekujemo i da će se početi otkazivati sklopljeni kolektivni ugovori, kako bi se umjesto često ugovorenih većih iznosa isplaćivale minimalne otpremnine po zakonu.</p>
<p> I prije izmjene zakona Hrvatska udruga poslodavaca sugerirala je svojim članicama da otkažu kolektivne ugovore. To će učiniti i Vlada u javnim poduzećima, kao i 2001. kada su otkazivani kolektivni ugovori u Ini, HEP-u i nizu poduzeća. Još je veliki državni portfelj u procesu privatizacije, a Vlada će kroz ovakav zakon omogućiti novim vlasnicima da se vrlo jeftino rješavaju viška radnika. Ako bi po sadašnjem zakonu radnik za otkazni rok i otpremninu ostvario pravo na 100.000 kuna, po novome će dobiti 33.000 kuna i nešto sitno.</p>
<p> Ako poslodavac jednostrano otkaže kolektivni ugovor, primjenjuju se minimalna prava iz zakona, a jedino ako kolektivni ugovor istekne i dalje vrijede njegove odredbe sve dok se ne zaključi novi kolektivni ugovor. Zato ćemo zahtijevati da se, kao u Njemačkoj, u zakon ugradi odredba, po kojoj se i otkazani ugovor primjenjuje dok se ne zaključi novi. </p>
<p>• U malim poduzećima, a pogotovo u privatnima, sindikati nemaju članstva niti su se izborili za kolektivne ugovore. Spadnu li radnici na minimalne otpremnine dio krivice snose i sindikati? </p>
<p> - Apsolutno. Morat ćemo učiniti dodatni napor na učlanjivanju radnika u malim poduzećima u sindikate, u kojima je za mnoge poslodavce članstvo u sindikatu hereza, a sindikalni povjerenik persona non grata. No, mislimo da je potrebno donijeti zakon o kolektivnom pregovaranju kako bi se stvorio okvir za kolektivne ugovore, koji bi bili obvezujući i za takve poslodavce barem za minimalnu kategoriju prava radnika kao što su plaća, radno vrijeme, godišnji odmori. Isto tako, može se i proširenjem važenja kolektivnih ugovora na sve poslodavce, kao u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, zaštititi što veći broj radnika i u tim poduzećima. </p>
<p>• Vlada prigovara sindikatima da brane prevelika prava zaposlenih, a ne vodi brigu o nezaposlenima? </p>
<p> - I to je još jedna floskula. Pa, mi se upravo i zalažemo da se otvaraju nova radna mjesta, da se nezaposleni brže zapošljavaju, a da im se na burzi umjesto 900 kuna osiguraju veće naknade s kojima će moći preživjeti dok ne nađu novi posao. A ne da im se stavlja 'štrik' oko vrata, pa ako imaju dodatnu zaradu gube pravo na naknadu. U Hrvatskoj se sada na posao u prosjeku čeka pet godina. </p>
<p> • Uz pripremu štrajka paralelno ćete s Vladom pregovarati o mogućim kompromisnim rješenjima. Uz koje biste uvjete pristali na smanjivanje otkaznih rokova i otpremnina?</p>
<p> - Sindikati ne mogu odustati od pregovora, ali će se ti pregovori odvijati u sasvim drugom ozračju. Ne u ozračju socijalnog mira nego u ozračju stalne napetosti i sindikalnih akcija. Ne možemo prihvatiti olakšano otpuštanje ako će radnik, koji nakon 20 godina staža dobije otkaz, završiti na burzi sa 900 kuna. </p>
<p>O otpremninama, otkaznom roku, ali i o svim drugim spornim institutima razgovarat ćemo pod uvjetom da se paralelno ponude kompenzacije i konkretni projekti za brže zapošljavanje. Apsolutno tražimo povećanje naknada za nezaposlene, ali i konkretne projekte fonda zajamčenih plaća u slučaju kada se poduzeće nađe u teškoćama, projekt reforme pravosuđa i boljeg funkcioniranja pravnog sustava, te drukčija rješenja u čitavom setu radno socijalnih zakona. Mogući su pregovori jedino ako se razgovara o cijelom paketu promjena, što bi onda rezultiralo i mogućim promjenama u Zakonu o radu. A ako je to Vladi uvjet da ispuni ono na što se obećala MMF-u, tražit ćemo i vremensku odgodu primjene nekih odredbi, pa i do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. </p>
<p>Vlada se s razlogom boji </p>
<p>l Premijer Račan poručuje kako ima vremena da se do drugog čitanja postigne dogovor, a i sam će se uključiti u pregovore sa sindikatima. Vjerujete li da je dogovor moguć?</p>
<p> - Budući da smo u proteklih 15 mjeseci pregovarali, a nismo ništa ispregovarali, jer smo mi upozoravali, a Vlada sve odbijala, ne vjerujem da će se u vremenu od dva i pol mjeseca između prvog i drugog čitanja postići nekakvo suglasje. </p>
<p>Bez čvrstih argumenata s Vladine strane, projekcije novog zapošljavanja i konkretnih projekata kojima će se kompenzirati negativni učinci izmjene zakona, teško ćemo postići suglasje. </p>
<p>• Generalni štrajk je, dakle, neizbježan?</p>
<p> - Ja bih rekao generalni štrajk je moguć. </p>
<p>• Prema nekim najavama, pet sindikalnih središnjica mogle bi i istupiti iz Gospodarsko-socijalnog vijeća?</p>
<p> - Sve su opcije otvorene, pa i ta. Mi ne želimo glumiti socijalni dijalog i ne želimo formalno sudjelovati u tom tripartitnom tijelu Vlade, sindikata i poslodavaca. Spremni smo na oštre i argumentirane rasprave, ali to tražimo i od Vlade. A Vlada nas dosad svojim argumentima, ni sa stručnog, tržišnog, ni zakonskog aspekta, nije uspjela uvjeriti da nismo u pravu. </p>
<p>• Ako sindikati istupe iz GSV-a, preostaje vam samo cesta? </p>
<p> - I cesta je izlaz. Svaka cesta nekud vodi.</p>
<p>• Vlada se boji da bi mogla dovesti i do promjene vlasti? </p>
<p> - S razlogom se boji.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Govedina s osobnom kartom </p>
<p>»Kontrola govedine u Hrvatskoj je na daleko nižoj razini nego u Sloveniji. Da Hrvatska skine zabranu, ponudili bismo našu govedinu vašem tržištu, posebice u turističkoj sezoni«, kaže Izidor Krivec, direktor »Celjskih mesnina« i ističe da je do uvođenja embarga njegova tvrtka u Hrvatsku godišnje izvozila govedinu vrijednu milijun eura</p>
<p>Kad kupac dođe u mesnicu kupiti komad govedine, može bez problema pitati prodavača i dobiti informaciju o životinji koju će posjesti, primjerice kada je i gdje krava rođena, kada je zaklana, na čijem imanju, tko su joj roditelji... Neki od tih podataka pišu i na papirnatoj kartici u izlogu pokraj komada mesa. Mesar će kupcu predočiti i veterinarsku dokumentaciju o zdravlju životinje, kao i nalaz veterinarske inspekcije kojom se jamči da je meso zdravo, odnosno da nije zaraženo zloglasnom bolešću koju cijeli svijet prepoznaje pod imenom BSE, a u Sloveniji je nazivaju bolešću »norih« krava. Riječ je dakako o kravljem ludilu koje se prošli tjedan po treći put pojavilo u Sloveniji, a otkriveno je u najvećoj slovenskoj klaonici, pogonu tvrtke »Celjske mesnine« iz Celja. </p>
<p>»Kupci nam vjeruju, i potražnja za govedinom ne pada«, tvrdi vlasnica mesnice »Pri Juriju« u slovenskom gradu Velenju. Gospođa koja nam je i ispričala za hrvatske uvjete nevjerojatnu priču o kupnji govedine sa osobnom kartom, nije htjela pozirati, niti nam otkriti identitet, jer joj, kaže, nije do medijske prašine. Upravo iz sela u okolici Velenja, saznajemo u »Celjskim mesninama«, potječe krava na koju se sumnja da je zaražena. Identitet vlasnika zaražene krave, koji ju je doveo na klanje u Celje, za sada zna samo veterinarska inspekcija koja čeka da nalaz potvrdi i veterinarski institut u Švicarskoj. To bi se trebalo dogoditi za otprilike 14 dana kada će se sa stopostotnom sigurnošću moći ustvrditi da su opravdane sumnje u pojavu BSE-a, kao što su već triput u posljednjih tjedan dana pokazali rezultati kontrole istog uzorka ispitanog u Celju i Ljubljani. U tom slučaju, vlasnik »lude« krave morat će zaklati svoje cijelo stado od 30-ak krava koje trenutno žive u karanteni, što znači da niti jedna ne smije izaći iz štale. Glavom će vjerojatno platiti i druga stada u Sloveniji u kojima žive životinje koje su u bilo kakvom srodstvu s kravom čije se truplo trenutno čuva u posebnoj hladnjači celjske klaonice, dok je mozak na ispitivanju u švicarskom Bernu.</p>
<p>Na ulazu u upravnu zgradu »Celjskih mesnina« dočekao nas je šef Veterinarske inspekcije, čovjek u bijeloj kuti, koji nas upozorava da ništa ne smijemo pisati niti snimati jer je istraga još u tijeku, a ista pravila vrijede za sve novinare, kako slovenske, tako i inozemne, koji već deset dana svakodnevno posjećuju tvornicu u nadi da će saznati nove pojedinosti o slučaju koji ne silazi s naslovnica slovenskih novina.</p>
<p>Ipak, primio nas je direktor »Celjskih mesnina« Izodor Krivec koji tvrdi da govedo kod kojeg se sumnja da je zaraženo nije bilo njihovo, već ga je vlasnik doveo na klanje po nalogu veterinara. Budući da se po slovenskim propisima svako govedo starije od 24 mjeseca mora testirati na BSE, tako je bilo i u ovom slučaju. Prema direktorovim saznanjima, riječ je o kravi iz Slovenije, a ne iz uvoza. </p>
<p>Kod ovog slučaja dokazalo se da veterinarska kontrola, koja je u Sloveniji zasigurno najrigoroznija u Europi, jako dobro djeluje, napominje Krivec, dodajući da »Celjske mesnine« već godinu dana u Hrvatsku izvoze samo svinjsko meso i prerađevine, a ne i govedinu, budući da je naša zemlja zabranila uvoz slovenske govedine. Krivec smatra da takav potez Hrvatske uopće nije opravdan jer je sličnu zabranu, od svih europskih zemalja, uvela još jedino Jugoslavija, a govedina iz Celja cijelo se vrijeme izvozi u Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. </p>
<p>»Kontrola govedine u Hrvatskoj je na daleko nižoj razini nego u Sloveniji. Da Hrvatska skine zabranu, ponudili bi našu govedinu vašem tržištu, posebice u turističkoj sezoni«, kaže Krivec i naglašava da je do uvođenja embarga njegova tvrtka u Hrvatsku godišnje izvozila govedinu u vrijednosti oko milijun eura. Krivec tvrdi da je nakon prvog slučaja kravljeg ludila u Sloveniji, otkrivenog krajem 2001. godine, pala prodaja govedine, ali je do danas vraćena na prijašnju razinu. Čak štoviše, na slovenskom tržištu za govedinom trenutno vlada veća potražnja od ponude, što je, tvrdi Krivec, najbolji dokaz da potrošači vjeruju u učinkovitost rigoroznih mjera kontrole goveđeg mesa koje spada u kategoriju najkvalitetnijih proizvoda animalnog porijekla.</p>
<p>U »Celjskim mesninama« pokazali su nam da svaka krava u Sloveniji ima poseban kod napisan na žutoj pločici koja se životinji odmah po rođenju stavlja po jedna na svako uho (u slučaju da jedna otpadne, ostane druga). Kod sadrži sve moguće podatke na temelju kojih u Ljubljani postoji baza podataka o svim govedima u državi. Ako veterinarska inspekcija kod seljaka otkrije kravu bez žute pločice, odmah je upućuje na klanje, a bez obzira na rezultate veterinarskog pregleda, meso se uništava. To je, zapravo, kaznena mjera kako bi se iskorijenilo nekontrolirano držanje goveda, a uz to je strogo zabranjeno i klanje u seoskim gospodarstvima. Da je država doista toliko odlučna u provedbi propisa potvrdili su nam i uzgajivači krava u Dobrni - selu između Celja i Velenja, koji su nam, nakon dosta nagovaranja, dopustili da snimimo krave u štali. Oni se pak nisu htjeli slikati da ih slučajno netko ne bi povezivao s kravljim ludilom, čijih se posljedica, kažu nam, ne boje jer točno znaju porijeklo svojih rogatih ljubimica kojima Slovenci najčešće daju imena Drava, Sava i Soča. Seljaci su nam se požalili da kontrolu na BSE plaćaju čak 50 eura po zaklanoj kravi.</p>
<p>Dok država i proizvođači još od prvog slučaja kravljeg ludila nastoje ublažiti moguću paniku među ljudima, građani Celja priznaju da su u početku ipak bili u dilemi hoće li i dalje jesti govedinu. Božo Les nam tvrdi da normalno sve jede kao i prije, a i Štefka Naglič vjeruje da veterinarskoj kontroli ništa ne može promaknuti. Štefan Vengust priznaje da ne čita novine, pa da nije ni znao za prošlotjedni slučaj, a samo umirovljenica Marija Klemenčić kaže »da se boji nore krave«. Istodobno, njezina prijateljica Branka Lončar je prije godinu dana odlučila postati vegetarijanka. Marija, djelatnica u mesnici u središtu Celja kaže da rijetko koji kupac traži podatke o mesu koje kupuje, dok njezin kolega, zaposlen u diskontu »Mesnine«, Mihael Glmšek, zaključuje da se o slovenskim kravama zna više nego o ljudima. Vjerojatno ni ne sluteći da se s hrvatske strane Sutle vode velike rasprave treba li definitivno ukinuti, ili pak vratiti JMBG. Ljudima dakako, jer ni za jednu našu Šarulju bez broja još nije dokazano da je podlegla ludilu iz susjedstva.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U svijetu se godišnje proda više od 600.000 osoba</p>
<p>»Jedna od najbitnijih stvari na koju se trebamo koncentrirati, to je da treba procesuirati same počinitelje trgovine ljudima. Nužno je počinitelje prepoznati, potrebno je shvatiti trgovinu ljudima kao kazneno djelo«, kaže Steven Austermiller</p>
<p>Trgovina ljudima, koja se pokazala najunosnijim »crnim businessom« odmah nakon krijumčarenja oružjem, postala je globalni problem, u čije se razrješavanje uključila i Američka odvjetnička komora, Središnji ured za pravnu inicijativu za istočnu Europu (ABA CELLI)sa sjedištem u Zagrebu. Na čelu mu je već treću godinu Steven Austermiller, s kojim smo razgovarali o tom problemu.</p>
<p>»Vrlo smo uzbuđeni zbog sudjelovanja u organizaciji seminara, kao i programa izrađenog na temu trgovine ljudima, kao i ideje koncipirane oko podizanja svijesti o postojanju trgovine ljudima na ovim prostorima. Ovo je ujedno naše nastojanje i prvi program da se suci, tužitelji i ostali pravni djelatnici uključe u rješavanje problema trgovine ljudima«, rekao je na početku razgovora Austermiller, te dodao kako je to dio napora koje američko veleposlanstvo i međunarodna zajednica ulažu također na rješavanje tog problema. </p>
<p>ABA CELLI je uključen u taj dio u pravosudnoj sferi, neke druge organizacije i institucije uključene su iz drugog aspekta. Austermiller naglašava ponovo da je ovo prvi korak u podizanju svijesti o postojanju trgovine ljudima, kako bi se suci, tužitelji i ostali pravni djelatnici educirali u tom pogledu.</p>
<p>Da je to »prvi korak« u pravosuđu, kao i uopće u našem društvu, govori i činjenica da smo do sada jedine informacije o trgovini ljudima, kao mogućem »businessu«, odnosno o krijumčarenju ilegalnih migranata na kojima se enormno zarađuje, dobivali od policije. O procesuiranju kriminalaca koji se bave trgovinom ljudima, do sada nije bilo ni riječi, ni sudskih postupaka.</p>
<p> »Svakako da smo svjesni situacije, a jedna od najbitnijih stvari na koju se trebamo koncentrirati, je upravo to da treba procesuirati same počinitelje trgovine ljudima. Nužno je da počinitelje treba - prepoznati, da se prepozna trgovina ljudima kao kazneno djelo«, kaže Austermiller.</p>
<p> Na pitanje o iskustvima Amerike o tom pitanju i problemu, u koje se sve svrhe zloupotrebljava trgovina ljudima, odnosno ilegalne migracije bjegunaca iz istočnih zemalja, rekao je: </p>
<p>»U posljednjih deset godina trgovina ljudima postala je veliki business, i postoje brojne rute i kanali kojima ta trgovina ide, jedna od njih je iz istočne ka zapadnoj Europi, a to je smjer na kojem se nalazi Hrvatska. Ali tu je i ruta iz Afrike i srednjeg istoka za zapadnu Europu, zatim iz Azije u sjevernu Ameriku, te iz Južne u Sjevernu Ameriku. Svaki od navedenih »ruta« nosi drugu »vrstu« žrtava ilegalne migracije, a potom i trgovine ljudima, odnosno njihove »namjene« za unovčavanje. Teško je generalizirati, kaže Austermiller, a trgovina ljudima »koju nalazimo u ovoj regiji istočne i jugoistočne Europe su djeca i mlade žene; te u kontrastu sa Srednjim istokom, otkuda pretežno dolaze obitelji s djecom«.</p>
<p> U trgovini koja se obavlja iz istočne u zapadnu Europu pretežno je riječ o osobama koje traže mogućnost za zaradom, a to su pretežno osobe iz seoskih sredina s niskim stupnjem obrazovanja. Žene se pak najčešće javljaju na oglase koji su objavljeni u novinama, ili za »takav« posao čuju od prijatelja i kada se jave na oglas i otputuju iz zemlje, odnosno doputuju na destinaciju - doslovno, bivaju zarobljene, u tom prvom koraku ka željenoj slobodi. U prvom kontaktu s osobom koja im je ponudila »posao«.</p>
<p>»Mogu ali i ne moraju završiti u zemlji u koju su namjeravale otići, ali u svakom slučaju najčešće završavaju kao seksualni robovi. Za te žene to je grozno iskustvo u stranoj zemlji, posebno zbog činjenice da im odmah oduzmu putovnice, pod kontrolom su surovih kriminalnih skupina, koje vrlo često potplaćuju i lokalnu policiju, i gotovo da i nema nimalo simpatija i razumijevanja lokalnog stanovništva«, objašnjava Austermiller. </p>
<p>Postoji mnogo napora međunarodnih organizacija i institucija da odgovore na sva ta pitanja, postoje grupe u zemljama iz kojih pretežno dolaze te mlade žene, i koje ih obrazuju i govore im što im se može dogoditi i na koji se način odvija ta vrsta trgovine, objašnjava sugovornik. Također, američka vlada i vlade zapadnoeuropskih zemalja pružaju pomoć i educiraju pogranične službe tih zemalja da bi se sprečavali slučajevi ilegalnih migracija i trgovine ljudima.</p>
<p>Kako je napomenuo Austermiller, ABA CELLI bavi se tim ženama kada su već uhvaćene i zarobljene, a u većini dosadašnjih slučajeva trgovanja ljudima tretirano je kao ilegalna migracija i prostitucija. Kao rezultat toga, pravosudni sustav te žene, koje su u tolikoj mjeri patile, još i kažnjava.</p>
<p> »Ono što pokušavamo je približiti sucima i tužiteljima da prepoznaju slučajeve trgovine ljudima kada te 'obilježene' osobe dođu pred sud, a da nije riječ o 'običnoj', svojevoljnoj prostituciji kojom se jednostavno zarađuje. Ovo je naše prvo nastojanje da približimo sucima i tužiteljima težinu problema i u kojim razmjerima postoji«.</p>
<p> Na pitanje može li se barem okvirno govoriti o financijskom redu veličine koji se »vrti« u ovom poslu, Austermiller kaže, da je to vrlo teško reći jer to nije nigdje zabilježeno, no, godišnje se proda preko 600.000 osoba, što je vjerojatno podatak američkog State departmenta.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Loš recept »tri za dvanaest«</p>
<p>Turizam ne čine niti mogu činiti samo tzv. resursi, pa makar bili i vrhunski kao što su naši </p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Što znači i što se događa kad jedna turistička zemlja nema normalnu turističko-poslovnu politiku i kad se izvršna vlast uglavnom deklarativno odnosi prema toj gospodarskoj grani? U konkretnom slučaju, recimo, to znači da turistička Hrvatska ne bi dospjela u vrlo neugodnu ili čak tragikomičnu situaciju kao što joj se to dogodilo sa »Sunčanim Hvarom«! Od početka naše takozvane pretvorbe ili privatizacije (ne samo) turističke imovine i dobara, afera na sunčanom otoku nije, naravno, ni prva, najvjerojatnije nije ni posljednja, ima ih u toj »trakavici« dosta, a najgore što i dalje ima žalosnih nagovještaja da se »politika« uglavnom neće mijenjati.</p>
<p> Nesporazumi u turizmu, oko turizma i s turizmom traju već dugim godinama, isto toliko vremena traju državna deklarativna pjevušenja turizmu kao našoj »gospodarskoj lokomotivi« i »tvornici deviza«, isto je tako poznato da na ozbiljne primjedbe kako Hrvatska nema definiranu turističko-poslovnu i razvojnu politiku uglavnom nije bilo reagiranja »odozgo«, primjerice hotelijeri su to jasno i glasno rekli prije šest godina na svome I. kongresu (u Zagrebu), ali ih nitko nije »čuo«, isticalo se to i kasnije, ističe se i danas, ali malo tko, kako bi se žargonski reklo, »trza«... Turizmu je, izgleda, jedino preostalo brojanje gostiju i noćenja, a državi da izlaze traži u (ras)prodaji hotela i drugih turističkih vrijednosti jer je, nažalost, izgubljeno previše dragocjena vremena da se od turizma napravi pravi, odgovoran i ozbiljan posao.</p>
<p> Sad se, eto, plaća danak svim neodgovornostima, neposlovnosti, propustima, onome famoznom receptu »tri za dvanaest« (od oko tri mjeseca rada živjeti svih 12), neulaganjima u izvanpansionsku ponudu i sadržaje, preveliku uvozu roba za potrebe turizma (čak oko 70 posto, istaknuto je potkraj lanjske godine na VI. kongresu HUH-a), neodgovornom ponašanju niza uslužnih djelatnosti (neturističko radno vrijeme!) u sezonama, buki građevinskih strojeva u destinacijama usred ljeta, slabašnoj tzv. shopping-ponudi, često problematičnim cijenama usluga... I tako dalje...</p>
<p>Naravno, takvo stanje i (ne)prilike očekivano su doveli do pada turističko-poslovnog ugleda zemlje, a kad je konkretno riječ o privatizaciji turističkih objekata i dobara to praktično znači da potencijalni kupci imaju dobru podlogu za cjenjkanje ili čak kupnju za »malu lovu«! Uostalom, što su 74,5 milijuna kuna za 62,3 posto dionica tvrtke »Sunčani Hvar« koju će, dođe li do zaključivanja posla sa stranim kupcem, hrvatsko gospodarstvo zauvijek izgubiti? »Jeftino dam samo da prodam« poznati je naš slogan s raznih sajmova i rasprodaja na kojima pojam »koncesija« nikad nije važio, niti se spominjao. Uostalom, kao ni danas u odlukama o sudbinama naših hotela...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Opasne posljedice tradicionalne svinjokolje</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Od vremena tradicionalne svinjokolje, kada se za potrebe vlastitog kućanstva obavlja veliki broj klanja svinja te pripremaju različiti proizvodi od svinjskog mesa (kobasice, pršut, kulen...) prošlo je gotovo dva mjeseca. No, ovih dana izbila je epidemija trihineloze na širem području Valpova, Đakova i Osijeka.</p>
<p>Svake se godine, posebice nakon kolinja, aktualizira pitanje zaštite ljudi od trihineloze. Radi se o nametniku, tankom kao vlas, koji živi u mišićima zaraženih životinja. Da bi se stimulirala prevencija od ove opake bolesti Vlada je prije šest godina donijela poseban program osiguravši i naknadu vlasnicima zaraženih životinja. </p>
<p>Oboljelih od trihineloze 1998. godine bilo je 605, a prema podacima Zavoda za javno zdravstvo broj oboljelih od trihinele u nekoliko posljednjih godina raste. Naime, 1992. godine 20 osoba je oboljelo od trihineloze, 1993. godine 45, 1994. godine 123, 1995. godine 107 te 1996. godine 210. </p>
<p>Sreća u nesreći je da je trihinela, za razliku od, primjerice Rumunjske, kod nas zahvatila samo obiteljska gospodarstva, dok je tamo zahvatila i velike industrijske objekte. Radi se uglavnom o domaćinstvima slabijeg imovinskog stanja, koja imaju loše uvijete za držanje domaćih životinja.</p>
<p>Naime, glavni izvori zaraze svinja trihinelozom su glodavci. Osim toga, u nekim našim krajevima još uvijek se u kobasice stavlja meso divljih životinja. Upravo je vlasnik svinje od čijeg je mesa dosad zaraženo oko 50 ljudi, za kobasice kupio dodatnih 50 kilograma mesa, te nešto konjskog mesa. Svo meso je pomiješao i od njega izrađivao kobasice. </p>
<p>Dugogodišnje neprovođenje sustavne deratizacije na područjima na kojima je trihineloza tradicionalno prisutna (u pet slavonskih županija), uzrokovalo je njeno širenje i na druga područja. Primjerice, lani je na području Istre od trihineloze, od mesa koje je podrijetlom iz Slavonije, oboljelo više od 130 ljudi. Trihineloza je prisutna i u visoko razvijenim zemljama, kao što su primjerice SAD i Francuska, te Kini i Rumunjskoj. Broj oboljelih u spomenutim zemljama se mjeri u desecima tisuća. Dakle, gotovo da nema zemlje u kojoj nema trihineloze. Trihineloza je više ekonomski nego zdravstveni problem s kojim se mora naučiti živjeti. </p>
<p>Obvezni trihineloskopski pregled mesa stoji 30 kuna u vrijeme sezone kolinja. Dakle, između 15. studenog i 31. siječnja. No, problem je što na tržište, u prvom redu za osobnu potrošnju, dolazi meso koje nije pregledano. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izgleda da govori »gluhima« kad upozorava potrošače da meso i mesne prerađevine kupuju od registriranih proizvođača koji su pod kontrolom veterinarske inspekcije. Osim toga, Ministarstvo apelira da se prilikom obavljanja klanja za potrebe vlastitog domaćinstva meso odnese na pregled u ovlaštenu veterinarsku stanicu i uzme laboratorijski nalaz i račun. Naime, nije važno koliko se zaraženog mesa konzumiralo, već koliko je u njemu bilo ličinki trichinelle spiralis. </p>
<p>Trihineloza je utvrđena u oko tisuću dvorišta u pet slavonskih županija, iz kojih je uklonjeno više od 10.000 svinja. Najviše zaraženih dvorišta bilo je u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Vlasnicima bolesnih životinja država je nadoknadila štetu koja je, primjerice, samo u 2000. godini bila veća od 4,7 milijuna kuna. </p>
<p>Pored toga, konačno su se počele provoditi i mjere deratizacije, kojom je godišnje obuhvaćeno više od 50.000 obiteljskih gospodarstava, divljih deponija i odlagališta smeća. No, u nekoliko posljednjih epidemija trihineloze pokazalo se da karika u lancu puca tamo gdje je lanac najtanji. </p>
<p>Čini nam se da nije daleko dan kad će se klanje svinja i za osobne potrebe obavljati u nekoliko komunalnih klaonica. Austrija, primjerice, ima pet takvih klaonica, a Hrvatska niti jednu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Maroević, kršćanstvo i islam: u Stocu nisu pobijedili razum i moral, nego nepamet i nedobronamjernost</p>
<p>Nije se dopustilo nikakvo istraživanje, a nasilna međunarodna zajednica, koja je radila sve mimo općinskih vlasti, mimo utoka Župnoga ureda, izjavila je da je ni Bog neće zaustaviti da podigne džamiju na istom mjestu. Znamo da barem dragom Bogu nisu potrebni nasilni bogomolitelji i nasilne bogomolje / Što smo to mi drugo tražili nego da se čuje i uvaži i naš glas kao sudionika u strukturi »aktualnog stanovništva lokalne zajednice«? Nije se čuo ni katolički glas, ni pravoslavni, ni hrvatski, ni srpski, ni glas trojice stručnjaka povjesničara: dr. Mladena Ančića, dr. Ante Škegre, mr. Borisa Graljuka. Čuo se samo glas muslimanski iza kojega je stala međunarodna zajednica kojoj je valjda trebao i još poneki drugi »glas«</p>
<p>LUKA PAVLOVIĆ</p>
<p>Profesor muzeologije i zaštite spomenika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Ivo Maroević, osvrće se (»Sultanova džamija u Stocu i msgr. Luka Pavlović, koji me pokušava stručno i moralno osporiti«, Vjesnik, Stajališta, 17. siječnja 2003.) na naš odgovor, objavljen u knjizi »Stolac mjesto spora umjesto razgovora« (Stolac 2002.), na njegov stav iznesen u Vjesniku 10. svibnja 2002. u vezi s obnovom džamije na »tlocrtu kršćanskog hrama« u Stocu.</p>
<p>Da podsjetimo. U Vjesniku 10. svibnja 2002. prof. Maroević piše: »Moramo prihvatiti da je islam, što se tiče crkvenih hramova, bio u pravilu tolerantna religija, jer je u samom Carigradu/Istanbulu očuvao poznatu crkvu Svetu Sofiju i pretvorio je u džamiju, a nije je srušio i na njenu mjestu sagradio drugu građevinu.« </p>
<p>Na to smo u knjizi reagirali: »Ne bi čovjek vjerovao da jedan profesor muzeologije i zaštite spomenika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu može biti ovako umno i moralno izgubljen. Njegov je islam u toj mjeri 'tolerantan' kao kad bi jednomu kršćaninu jedan muslimanski sultan oteo ženu i doveo je u svoj harem, a da je nije ubio! </p>
<p>Pa zar nije zločin oteti ženu jednoga čovjeka i dovesti je u svoj harem, odnosno oteti neprocjenjivu crkvu Božanske Mudrosti u milijuna vjernika i staviti je u svoju islamsku službu? </p>
<p>Kako Turci kroz pet stotina godina nisu vratili tu 'Svetu Mudrost' - Hagiju Sofiju - zatim džamiju - njihovu vlasniku, Carigradskomu patrijarhatu, a ne pretvarati je napokon u muzej, 1934. godine? Zar je 'u pravilu tolerancija' da se može slobodno ukrasti, samo ne ubiti? Oteti, a ne srušiti? Zar nije i jedno i drugo protiv Božje zapovijedi; ubijanje protiv pete, a krađa i otimačina protiv sedme?«</p>
<p>Na te se riječi ljutnuo prof. Maroević citirajući u svom osvrtu našu rečenicu o njegovoj »umnoj i moralnoj izgubljenosti«, ne navodeći svoju rečenicu iz koje to proizlazi.</p>
<p>Međutim, u sadašnjem svom razmišljanju prof. Maroević pokazuje svoju i umnu i moralnu upućenost u našu problematiku, možda upravo nakon čitanja i našega priloga. I preporučuje upravo ono što mi na 126 stranica uporno - on bi rekao »gotovo dogmatski« - tvrdimo od početka do svršetka, da se na temeljima »kršćanskoga hrama« ne gradi džamija prije arheoloških istraživanja.</p>
<p>On veli: »Nitko se pametan i dobronamjeran ne bi trebao oglušiti o potrebu arheološkog istraživanja ispod ruševina Sultanove džamije u Stocu, u želji da skriveni dio povijesnih zbivanja nađe svoj materijalni trag«.</p>
<p>Samo smo to tražili i predlagali. Ali je netko htio biti i nepametan i nedobronamjeran, oglušujući se o potrebu i zakon arheološkog ispitivanja ispod ruševina Selimove džamije u Stocu. Zato smo i reagirali nazivajući takav stav i arheološki bezumnim i vjerski nemoralnim!</p>
<p>Kad su prošloga prosinca ispod Stare džamije u Bijeljeni, građene također u 16. stoljeću i srušene također 1993. godine, prigodom njezine obnove, radnici pronašli ispisane i ukrašene stećke, mjerodavna je komisija, sastavljena od članova srpskoga i muslimanskoga naroda, zaustavila radove i naredila da nema obnove džamije dok se sve ne sondira, ne ispita i ne ustanovi što je posrijedi. </p>
<p>Dapače, sada se čuju glasovi da bi na tome mjestu trebao biti entološki muzej, sa svim povijesnim elementima suživota kroz povijest Semberije.</p>
<p>U Stocu nisu pobijedili razum i moral, nego nepamet i nedobronamjernost. Nije se dopustilo nikakvo istraživanje, a nasilna međunarodna zajednica, koja je radila sve mimo općinskih vlasti, mimo utoka Župnoga ureda, izjavila je da je ni Bog neće zaustaviti da podigne džamiju na istom mjestu. Znamo da barem dragom Bogu nisu potrebni nasilni bogomolitelji i nasilne bogomolje! Ali naša međunarodna zajednica misli da i Bogu može nešto nasilno prirediti!</p>
<p>Dr. Maroević kaže: »Arheološka istraživanja ustanovila bi dokučivu povijesnu istinu, a odluka o obnovi džamije ili o nekom drugom rješenju trebala bi biti plod dosega vremena u kome će se zbiti i u kojemu bi trebale sudjelovati sve strukture aktualnog stanovništva lokalne zajednice«.</p>
<p>Pametno i dobronamjerno! Što smo to mi drugo tražili nego da se čuje i uvaži i naš glas kao sudionika u strukturi »aktualnog stanovništva lokalne zajednice«? Nije se čuo ni katolički glas, ni pravoslavni, ni hrvatski, ni srpski, ni glas trojice stručnjaka povjesničara: dr. Mladena Ančića, dr. Ante Škegre, mr. Borisa Graljuka. Čuo se samo glas muslimanski iza kojega je stala međunarodna zajednica kojoj je valjda trebao i još poneki drugi »glas«!</p>
<p>Profesor se Maroević sada pita: »Može li prezentirani arheološki nalaz potencijalne kršćanske crkve živjeti zajedno s faksimilom džamije koja će biti ponovno sagrađena iznad njega?«</p>
<p>I odmah odgovara: »Može ako se memorija i sadašnjost stave u takav odnos da među njima nema ideološke ili duhovne napetosti, ako ono što je nematerijalno u materijalnoj kulturi stavimo u odnos koegzistencije, a ne suprotstavljanja...«</p>
<p> S time se slažemo. Ali što ako ima ideološke i duhovne napetosti? Hoćemo li, unatoč tomu, opet graditi džamiju na crkvi ili ćemo odustati od takve obnove ili gradnje da bi se mogla stvoriti kakva-takva ideološka i duhovna harmonija?</p>
<p>Imamo primjera takve »ideološke i duhovne napetosti« čak i u ženidbenim odnosima i brakorazvodnim parnicama. Kad bismo sada u stadiju jednoga razvoda između muža i žene pitali: Može li se memorija i sadašnjost muža i žene staviti u takav odnos da među njima ne bude ideološke ili duhovne napetosti? Da se ne razvode zbog djece i stotinu drugih obiteljskih razloga? </p>
<p>Može, ako se ono trajno - a to je bračna ljubav - stavi u obiteljski odnos koegzistencije, a ne razvoda. Ali ljudi se rastavljaju, jer je ponestalo bračne ljubavi a nastupile »ideološke i duhovne napetosti«. Države su našle stotine paragrafa i zakona da to provedu, da muž i žena ne žive više zajedno, nego odvojeno.</p>
<p>Čak je i Crkva našla modus da supružnicima, koji više ne mogu živjeti zajedno, dopusti rastavu (ne razvod!) »od stola i postelje«, s mogućnošću pristupanja sakramentima, u supoziciji da se više ne prevjenčavaju, nego da ostane mogućnost kako bi se zapretena ljubav ponovno razbuktala, kao što se nekada zna i dogoditi.</p>
<p>Smatramo da naše dvije religije, kršćanstvo i islam, mogu živjeti jedna pokraj druge, s uzajamnim poštovanjem obreda i uvjerenja, ali ne jedna na drugoj kao što se bezumno i nemoralno dogodilo u Stocu.</p>
<p>Autor je generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Premijerova reformska premijera u posljednjoj godini </p>
<p>Nakon što se tri godine na reformskom planu potrošilo skoro pa u ništa, sada se javnosti i građanima poručuje: »Mi možemo pasti, ali reforme moraju ići«. Otkud odjednom tolika Vladina odlučnost i samouvjerenost? Otkud premijerova reformska premijera sada, u posljednjoj godini mandata. I što zapravo znači to da »vlada može pasti, ali reforme moraju ići«. Reforme, naime, uvijek provodi samo »reformska vlast«. Zna li to netko pouzdano, ono što obični građani ne znaju: da će i nova vlast biti »reformska«, pa će nastaviti tamo gdje je ova zastala</p>
<p>MLADEN KEVO </p>
<p>Ako je išta bilo svima jasno prije tri-četiri godine, onda je to činjenica da Hrvatska cijelo jedno desetljeće kasni s reformama, da ih sami građani ne samo traže nego gotovo ultimativno zahtijevaju i da je zemlja potpuno zrela za radikalan otklon od dotadašnje sumorne stvarnosti umotane u celofan velikodržavnih iluzija i plašt nacionalne sujete koji ne dopušta da se objektivno sagleda stvarni položaj nacije i države u Europi i svijetu.</p>
<p>Ne samo to, nego kroz zamagljene nacionalne naočale, s iskrivljenom dioptrijom, cijelo vrijeme sami sebi tvrdimo da stvari izgledaju neusporedivo bolje nego što tvrde tamo neka »intelektualna zanovijetala« ili pišu tamo neka »plaćenička piskarala«. </p>
<p>Tada, 2000., u toj prvoj godini mandata nove vlasti, kada se očekivalo i tražilo da se bez odgađanja sva otvorena pitanja stave na dnevni red i da se s položaja maknu svi oni koji su ga zloupotrijebili i iskoristili, tada se, cijelu tu godinu, naciju zabavljalo objavljivanjem transkripata, dvanaest mjeseci prošlo je u nadjačavanju između Pantovčaka i Banskih dvora. </p>
<p>Ono što se »nije stiglo« u toj prvoj godini - lopove izvesti pred lice pravde, maknuti sve one koji su nekompetentni i koji su »zalutali« na visoke položaje u državnoj upravi, vojsci i policiji, sudstvu i lokalnoj samoupravi, vanjskim i unutrašnjim poslovima, obavještajnoj zajednici i u javnim i državnim poduzećima - očekivalo se ali sada već sa mnogo manje optimizma i poleta da će se zbiti u 2001. godini, drugoj godini mandata novoizabrane vlasti. Tada su se, međutim, dogodili lokalni izbori koji su novoj državnoj vlasti bili važni koliko i lanjski snijeg.</p>
<p>Od prvog šoka, gubitka vlasti, nakon što je izostalo ono u što su i sami bili uvjereni - njihovo micanje - bivša vladajuća kasta se pribrala i s desničarskim mitinzima, zaštitom digniteta Domovinskog rata, raspaljivanjem nacionalnih strasti protiv Haaškog tribunala i međunarodne zajednice u cjelini krenula je u protuofenzivu. </p>
<p>Kraj 2001. tako su i bivši i aktualni dočekali prezadovoljni: bivši jer su se pribrali, prestrojili, izdržali prvi udar, prerasporedili snage, osvježili taktiku i osnažili strategiju te kao takvi mirno sada mogu ususret novoj svijetloj političkoj budućnosti.</p>
<p>Aktualni su tada, na polovici mandata bili još sretniji i imali su još više razloga za slavlje, jer su unatoč »procjenama« da će izdržati najviše trideset do devedeset dana izdržali pola mandata i što je najvažnije politički preživjeli. Baš tako, aktualna vlast je drugu godinu svog mandata doslovno preživjela.</p>
<p>Vidjevši da vrijeme leti, a da bolji život i korjenita transformacija hrvatskog društva ostaju samo misaone imenice, premijer je ponudio jedan jedini veliki i pravi projekt: Autocestu Zagreb-Split. </p>
<p>I koliko god ta cesta bila nasušno potrebna zemlji Hrvatskoj, koliko god je prometno povezivanje većinom posvađenih sjevera i juga zemlje bilo nužno i logično, značajno i pametno, autocesta zapravo cijelo vrijeme ima ulogu smokvina lista, onog kojim se prekriva nemoć i nespremnost aktualne vlasti da promijeni klimu u Hrvatskoj.</p>
<p>Politička klima nije promijenjena, društvena atmosfera nije ozdravljena, nacionalni optimizam nije rasplamsan, zdrava konkurencija i pamet nisu promovirane, pesimizam i depresija nisu dokinuti, apatija, jal i besperspektivnost, nevjerica u institucije pravne države i bolju budućnost su ostali. Dogodilo se u odnosu prema očekivanjima upravo suprotno: ubojstvo Milana Levara, afera s generalom Norcem, nacionalistički dernek na Sinjskoj alci, »doček« predsjednika Mesića u Splitu, afera s generalom Gotovinom i ova posljednja s generalom Bobetkom, sudski procesi Kutli i Guciću na jednoj, a Heraku i Andabaku na drugoj strani, sudski procesi u Remetincu, tzv. maloj i tzv. velikoj zločinačkoj organizaciji, ubojstvo Vjeke Sliška, eksplozije na Mirogoju i ispred zagrebačke gradske vijećnice, štrajk neraspoređenih policajaca...</p>
<p>I tako redom, sve do današnjega slučaja Kostelić: sve su to imenice i pridjevi jednog te istog stanja: čekanja i oklijevanja, kaskanja za događajima i odgađanja da se poduzme ono što je svima jasno da se poduzeti mora.</p>
<p>Istina, unatoč svemu, danas se u Hrvatskoj manje krade i manje laže, manje prisluškuje i manje medijski manipulira, manje se bahato troši i ne samo da se manje bahato vlada nego se ponekad stječe dojam da se glumi da se vlada, a ponekad se čini kako se situacijom uopće ne vlada.</p>
<p>Tri godine, dakle, promjene su se glumile ili odgađale, reforme su se svako malo najavljivale, a još češće prolongirale. U tri godine osim boljeg imidža u svijetu, a lošiji je, ruku na srce, bilo dosta teško postići, osim toga i postizanja makroekonomske stabilnosti, što nisu rezultati za podcjenjivanje, ali su daleko ispod praga očekivanja većine građana, malo se toga pomaklo nabolje.</p>
<p>I sada, u posljednjoj godini mandata, sada kada je mnogo političkih analitičara pomislilo kako aktualni nemaju više što vrednije reći i ponuditi, sada je odjednom ovih dana promovirana neka nova, iznenada probuđena Vladina odlučnost. </p>
<p>Sada se odjednom »i po cijenu gubitka vlasti« ide u izmjene Zakona o radu, sada se neće popustiti čak ni pod prijetnjom generalnog štrajka.</p>
<p>Nakon što se tri godine na reformskom planu potrošilo skoro pa u ništa, sada se javnosti i građanima poručuje: »Mi možemo pasti, ali reforme moraju ići«.</p>
<p>Otkud odjednom tolika Vladina odlučnost i samouvjerenost? Otkud premijerova reformska premijera sada, u posljednjoj godini mandata. I što zapravo znači to da »vlada može pasti, ali reforme moraju ići«. Reforme, naime, uvijek provodi samo »reformska vlast«. Zna li to netko pouzdano, ono što obični građani ne znaju: da će i nova vlast biti »reformska«, pa će nastaviti tamo gdje je ova zastala. </p>
<p>Ako se to pouzdano zna onda nije potrebno, a ni korektno prema biračima ustrajati pod svaku cijenu na odrađivanju čitava mandata; kada su već rezultati ispod očekivanja i gotovo mršavi, kada »vlast može pasti ali reforme moraju ići«, a i nova vlast će ionako biti »reformska«. </p>
<p>Ako je tako, radi političkog legitimiteta i javnog autoriteta u nacionalnom je interesu da izbori budu što prije i da se »započeti reformski kurs nastavi bez lomova«. </p>
<p>Bit će da je ipak posrijedi nešto drugo, još jedan taktički manevar u nedostatku prave političke strategije. To, i taština toliko svojstvena svim političarima da se ipak preživi i dočeka kraj punog mandata. I ništa više. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nelegalni štrajkovi još više destabiliziraju scenu radnih odnosa, povećavaju anarhiju na tržištu rada </p>
<p>Kolektivno pregovaranje postoji danas u vrlo različitim društvima, pri čemu valja istaknuti da među različitim nacionalnim modelima kolektivnog pregovaranja postoje prilično velike razlike. Pa ipak svi se ti realni sustavi temelje na jednom idealtipskom modelu koji je najprije uveden u SAD-u sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća uvođenjem Wagnerova zakona (Wagner Act) / U nas je poslodavac velikog broja radnika ne samo u gospodarskom sektoru, nego naročito u sektoru javnih službi država, odnosno javna vlast. Mora se postaviti pitanje može li jedna pregovaračka strana u isto vrijeme igrati dvije uloge: ulogu jedne pregovaračke strane, odnosno poslodavca, i u isto vrijeme ulogu javne vlasti kao moderatora u kolektivnom pregovaranju</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV </p>
<p>Najnoviji štrajkovi izazvali su veliku pozornost hrvatske javnosti pa stoga i djelatnika »sedme sile«. U posljednjih desetak telefonski su mi se obraćali novinari domaćih pa čak i inozemnih medija.</p>
<p>Može li se budućnost predviđati? </p>
<p>Futurologija kao posebna znanstvena disciplina zasniva se na ekstrapolaciji postojećih trendova. Pretpostavlja se, naime, da će se glavni socioekonomski trendovi produljiti i u doglednoj budućnosti. Međutim, nema nikakva jamstva da neće biti promjena u glavnim sadašnjim trendovima.</p>
<p>Ako se uzmu u obzir moguće pa čak i vjerojatne promjene, tada se mogu formulirati različiti scenariji događanja i prosuditi vjerojatnost takvih scenarija u budućnosti. Prema tome, predviđanje budućnosti ne može ići dalje od razmatranja vjerojatnoće različitih scenarija budućnosti.</p>
<p>No socijalni analitičar može pomoći time što će objasniti osnovicu na kojoj se temelje neki scenariji budućih događanja. Teško je razmatrati različite scenarije na socioekonomskoj sceni ako se ne objasni osnovni idealtipski model industrijskih odnosa koji danas prevladava na ekonomskosocijalnoj sceni. Ti se odnosi temelje na sustavu kolektivnog pregovaranja.</p>
<p>Kolektivno pregovaranje postoji danas u vrlo različitim društvima, pri čemu valja istaknuti da među različitim nacionalnim modelima kolektivnog pregovaranja postoje prilično velike razlike. Pa ipak svi se ti realni sustavi temelje na jednom idealtipskom modelu koji je najprije uveden u SAD-u sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća uvođenjem Wagnerova zakona (Wagner Act). </p>
<p>Na osnovi tog zakona može se formulirati idealtipski model kolektivnog pregovaranja (colective bargaining). </p>
<p>No najprije valja reći da je taj novi sustav industrijskih i radnih odnosa formuliran u vrijeme duboke ekonomske krize koju tadašnji socioekonomski sustav nije mogao riješiti vlastitim automatizmom kako je rješavao prijašnje recesije. </p>
<p>On je zahtijevao intervenciju države i oslonac na doktrinu britanskoga ekonomskog teoretičara Keynesa o punoj zaposlenosti i državnoj regulaciji gospodarskih tokova. To je bila teorijska osnova Rooseveltova New Deala. </p>
<p>Treba napomenuti da je stanje industrijskih i radnih odnosa u Americi prije donošenja Wagnerova zakona bilo katastrofalno. Prema nalazima jedne istraživačke komisije američkog Senata koje je sadržano u izvještajima toga senatskog tijela, u odnosima rada i kapitala vladalo je stanje »građanskog rata«. </p>
<p>Zanimljivo je da se u izvještajima senatora Kefaurea spominju izrazi »industrijsko streljivo« (industrial amunition) što uključuje ne samo obične puške i pištolje nego i sačmarice s prepiljenom cijevi. </p>
<p>Upravo poduzeća nisu priznavala radničke sindikate nego su se u obračunu sa sindikatima služila zaštitarskim agencijama (od kojih je najpoznatija bila Pinkertonova agencija). </p>
<p>Ukratko, industrijski radni odnosi nisu se zasnivali na dogovorima između uprave i sindikata nego velikim dijelom na nasilju i fizičkim obračunima.</p>
<p>Imajući na umu takvu stvarnu situaciju, Wagnerov zakon obavezuje poslodavce i njihove zaposlenike da pregovaraju »u dobroj vjeri« (ingood faith). Moglo bi se reći da je taj zakon bio jedan od temeljnih zakona New Deala.</p>
<p>Pogledajmo ukratko glavne karakteristike toga novog modela: glavni akteri kolektivnog pregovaranja su poslodavci i njihove udruge, radnici i njihove udruge, sindikati te javna vlast. Njihove su glavne funkcije definirane ovako: poslodavci i radnici, odnosno njihove udruge, trebaju pregovarati u dobroj vjeri; stoga se zabranjuje upotreba nekih taktičkih sredstava u njihovim kolektivnim pregovorima.</p>
<p>Zakon točno precizira koja se taktička sredstva poslodavaca zabranjuju kao »nekorektna«. To su unfair labor practices of menagment. Ali i sindikatima se zabranjuju »nekorektni« postupci (unfair labor practices of unions). </p>
<p>Uloga je javne vlasti da određuje pravila igre među pregovaračima i da sankcionira povredu pravila igre bilo poslodavca ili pak sindikata. Nije funkcija javne vlasti da posreduje u samom procesu kolektivnog pregovaranja, nego da služi kao neka vrst moderatora među pregovaračima.</p>
<p>Rezultat pregovaranja je kolektivni ugovor čiji ishod određuju impersonalne sile tržišta. Naime, ishod u svakom konkretnom slučaju ovisi o »relativnoj pregovaračkoj moći« (relative bargening power). </p>
<p>A relativna pregovaračka moć svake strane ovisi o situaciji na tržištu rada, odnosno o odnosima ponude i potražnje za različitim vrstama radnih usluga. </p>
<p>Kolektivni ugovor sklapa se na neko ograničeno vrijeme: to može biti jedna godina, dvije godine ili tri godine kako se pregovarači dogovore. U tom razdoblju trajanja ugovora zabranjen je štrajk. U svakom je ugovoru klauzula o zabrani štrajka (no strike clause). </p>
<p>Štrajk je dopušten samo u razdoblju kad je važenje kolektivnog ugovora isteklo pa se mora ponovno pregovarati o novom ugovoru. Ali nije dopušteno da sindikati štrajkaju zato što poslodavci eventualno krše neke ugovorne odredbe.</p>
<p>Kad je riječ o kršenju odredaba ugovora, u samom je ugovoru predviđen »žalbeni postupak« (grievance procedure). Dakako, nezadovoljna stranka može se obratiti sudu. To se objašnjava time što je štrajk dopušten samo onda kada sindikat želi izboriti radnicima neke pogodnosti (povećanje plaća, prava iz radnog odnosa i sl.) kojih u postojećem ugovoru nije bilo. </p>
<p>Ali kad je riječ o tome da sindikati žele prisiliti poslodavca da ispunjava svoje ugovorne obveze, tada nije dopušten štrajk nego procedura predviđena u samom ugovoru, odnosno tužba sudu.</p>
<p>U vezi s tim želim navesti primjer iz naše prakse kolektivnog pregovaranja. Bila je riječ o jednom hrvatskom poduzeću iz luke Ploče (ako me sjećanje ne vara to je bilo poduzeće »Flobest«). </p>
<p>To poduzeće nije uredno isplaćivalo plaće, pa je sindikat pokušao štrajkom prisiliti poslodavca na ugovorenu obvezu, a to je redovito isplaćivanje plaća. Uprava poduzeća podnijela je sudu tužbu protiv sindikata. Drugostupanjski sud prihvatio je tužbu poduzeća i zabranio štrajk. </p>
<p>Takva je presuda zaprepastila sindikaliste u Zagrebu, od kojih sam doznao za cijeli taj slučaj. A pogotovo ih je zaprepastio moj stav da je formalno-pravnom smislu viši drugostupanjski sud postupio ispravno. Nisam ih uspio uvjeriti da sud ne presuđuje na temelju onoga što je dobro i pravično (ex bono et aequo), nego prema zakonu, te da se pravo i pravda uvijek ne poklapaju.</p>
<p>U konkretnom slučaju štrajk tog sindikata nije bio legalan, nego se smatrao divljim štrajkom (wild cat strike). A takav štrajk sindikati ne smiju voditi pa čak ni podržavati ga. </p>
<p>Slušajući kolegij Rimsko pravo na Pravnom fakultetu shvatio sam da pravo (ius) nije isti pojam kao pravda (iustitia), nego da najviše pravo može biti sadržano u najvećoj nepravdi (Sumum ius in suma iniuria). Ljudima bez pravne naobrazbe to teško ide u glavu, ali pravo i pravda mogu značiti vrlo različite stvari, i na tome zapravo počiva »vladavina prava« koja se u nas popularno naziva »pravna država«.</p>
<p>Kakvo je u nas kolektivno pregovaranje? O tome nema nikakvih istraživačkih podataka, a što se tiče kolektivnih ugovora između sindikata i poslodavaca, valja imati na umu bitan otklon od prikazana idealtipskog modela. </p>
<p>U nas je poslodavac velikog broja radnika ne samo u gospodarskom sektoru, nego naročito u sektoru javnih službi država, odnosno javna vlast. Mora se postaviti pitanje može li jedna pregovaračka strana u isto vrijeme igrati dvije uloge: ulogu jedne pregovaračke strane, odnosno poslodavca, i u isto vrijeme ulogu javne vlasti kao moderatora u kolektivnom pregovaranju.</p>
<p>U konkretnom slučaju moguće je da ovlašteno državno tijelo potpiše sa sindikatom ugovor o visini plaća i drugih socijalnih prava, a da nakon toga jednim potezom pera precrta tu svoju obvezu i da visinu i strukturu plaća odredi aktom javne vlasti.</p>
<p>To je moguće i to se stvarno događa, ali na takvoj se osnovi ne može temeljiti stabilnost industrijskih i radnih odnosa, niti se na tome može zasnivati ikakvo partnerstvo poslodavaca, sindikata i tijela javne vlasti. U tim odnosima kratki spoj može se ponavljati iz mjeseca u mjesec ili iz godine u godinu.</p>
<p>Sustav kolektivnog pregovaranja odgovara ekonomiji koja se temelji na tržišnim načelima, ali on nikako ne odgovara situacija gdje je čak i u gospodarstvu prisutno državno vlasništvo. A ne odgovara ni situaciji velike centralizacije ovlaštenja u rukama države u sektoru javnih službi.</p>
<p>Takvom »kratkom spoju« nazočimo i štrajkovima prosvjetara i štrajkovima liječnika.</p>
<p>Ostane li se pri velikom udjelu državnog portfelja u gospodarstvu i pri centralizaciji javnog sektora, tada nam nitko ne može jamčiti ni tripartitno socijalno partnerstvo ni socijalni mir. Najavljene promjene u zakonu o radu mogu samo pogoršati loše funkcioniranje kolektivnog pregovaranja, jer će one povećati jaz između pregovaračke moći poslodavca (javne vlasti) i sindikata, koji je s obzirom na situaciju na hrvatskom tržištu rada već i onako prevelik.</p>
<p>Stoga takve promjene u odnosima moći mogu samo destabilizirati scenu industrijskih i radnih odnosa. A kako je Hrvatska, htjela-nehtjela već uključena u globalno tržište rada, svaka daljnja destabilizacija nacionalnog tržišta rada može uroditi nesagledivim posljedicama u budućnosti.</p>
<p>Još valja napomenuti da se iz informacija objavljenih u medijima ne može zaključiti jesu li ti štrajkovi legalni ili nelegalni, odnosno koji su štrajkovi legalni, a koji pak nelegalni. </p>
<p>Međutim, javna vlast i ne mari za pitanje legalnosti štrajkova, jer bi inače tužila sudu one sindikate koji su se upustili u organiziranje nelegalnog štrajka. A to još više destabilizira scenu radnih odnosa, točnije povećava nered i anarhiju na tržištu rada. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Prijatelji životinja - neprijatelji krzna </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Udruga »Prijatelji životinja« i ovu je subotu nastavila s kampanjom protiv krzna. Aktivisti udruge u društvu »činčile« u samom su centru Zagreba dijelili letke i CD-e kojima javnost žele upozoriti na, kako sami kažu, »najokrutniji zločin nad životinjama suvremenog doba«.</p>
<p>»Našu akciju pomogla je svjetska organizacija PETA koja broji više od 750.000 članova, a priključio im se i naš najpoznatiji glumac Goran Višnjić. Ponosni smo jer je ovo prva njihova kampanja u istočnoj Europi«, rekao je predsjednik udruge Domagoj Pintarić.</p>
<p>Kampanju tijekom koje su organizirali desetak akcija poput spaljivanja krzna ili sprovoda bundi, započeli su prije godinu dana. »O uspjehu kampanje dovoljno govori podatak da nam se dnevno priključi do 20 članova. Tako naše članstvo trenutno broji dvije tisuće aktivista«, ustvrdio je Pintarić. Iako ih javnost jako dobro prihvaća, ističe kako je Hrvatska najveći svjetski proizvođač krzna od činčila, odnosno preko 50 posto svjetske proizvodnje tog krzna dolazi iz Lijepe naše. </p>
<p> »Danas postoji toliko različitih materijala koji nas mogu zaštititi od hladnoće, a da pritom nije potrebno ubijati druga bića«, zaključio je Pintarić. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Srušio se južni zid stadiona u Kranjčevićevoj ulici</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Južni zid stadiona Nogometnog kluba »Zagreb« u Kranjčevićevoj ulici urušio se noću od petka na subotu pod još nerazjašnjenim okolnostima, izvijestila je u subotu zagrebačka policija.</p>
<p> Policija navodi da se petnaest metara južnog zida stadiona u Kranjčevićevoj ulici, visokog oko dva metra, urušilo noću oko 1,50 sati. Iako razlozi urušavanja još nisu poznati, pretpostavlja se da je riječ o dotrajalosti i neodržavanju.</p>
<p> Materijalna šteta nije utvrđena, a kako su prilikom urušavanja dijelovi zida padali na unutrašnju stranu stadiona nisu oštećeni ni automobili parkirani u blizini zida. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bez skijanja na Sljemenu u nedjelju i ponedjeljak</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Sljemensko će skijalište, zbog uređenja staza nakon vrlo aktivnog skijaškog vikenda, u nedjelju i ponedjejlak biti zatvoreno. Ovaj je vikend, naime, na Sljemenu održano pet skijaških utrka: za Prvenstvo grada Zagreba i Večernji Hypo ski kup.</p>
<p>Skijalište se ponovno otvaraju u srijedu u 9 sati, a niske temperature, koje za sljedećih nekoliko dana predviđaju meteorolozi, omogućit će kvalitetno umjetno zasnježenje Crvenog spusta.</p>
<p>Skijati noću moći će se također od srijede, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 19 do 22 sata, a cijena skijaške žičare za noćno skijanje iznosi 50 kuna. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Mecca-Cola postigla uspjeh zbog nezadovoljstva Amerikom </p>
<p>PARIZ, 25. siječnja</p>
<p> - Upitate li francuskog poduzetnika Tawfika Mathlouthija zašto je njegova Mecca-Cola postigla fantastičan uspjeh, on će vam opovrgnuti da je sve to zbog politike. Ne kupuju je samo Arapi i muslimani, već i ne-muslimani, odnosno svi oni kojima je dosta i umorni su od zločina koje je počinio SAD, izjavio je poduzetnik u telefonskom razgovoru za njemačku novinsku agenciju. </p>
<p>Ako je prodaja Mecca-Cole uistinu mjera za razinu nezadovoljstva američkom vanjskom politikom, onda bi administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha trebala na to obratiti pažnju. Naime, u samo 10 tjedana otkad je lansirao to bezalkoholno piće na tržište Mathlouthi je zaprimio narudžbe za gotovo 16 milijuna boca Mecca-Cole od jedne i pol litre. </p>
<p>Poduzetnik kaže da im je prvobitni plan bio plasirati samo 160.000 boca koje su rasprodane u prva tri dana. Mecca-Cola se distribuira u 23 zemlje, od kojih su devet europske, a Engleska je čak najunosnije tržište s 1,8 milijuna boca mjesečno. No, Mathlouthi (46) je najponosniji na 80.000 prodanih boca u SAD-u, koji je domovina suparničkog pića Coca-Cole. Na listi čekanja je čak 30 zemalja, uključujući Indoneziju, Pakistan, Venezuelu, Kubu i Južnu Afriku. Zanimljivo je da je poduzetnik započeo taj posao sa samo 22.000 eura. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Modificirani antraks ubija stanice raka</p>
<p>Genetički izmijenjen oblik antraksa možda može napasti i ubiti stanice raka uz manje popratnih učinaka od konvencionalnih načina liječenja. Nova studija pokazuje da modificirana verzija proteina antraksa učinkovito ubija tumor u miševa bez oštećenja okolnih područja. Ovoga su mjeseca objavljeni rezultati ranih testova eksperimentalnog liječenja.</p>
<p>Antraks je nedavno bio u središtu pozornosti javnosti zbog potencijalne uporabe u bioterorističkom napadu i s te je strane riječ o krajnje smrtonosnoj stvari. Međutim, u navedenoj su studiji znanstvenici zaraznu prirodu toksina antraksa učinili neškodljivom smanjivši je na ništicu u borbi protiv kancerogenih tumora. </p>
<p>U testovima na miševima s ljudskim oblikom raka, studija je otkrila da je modificirana verzija proteina antraksa smanjila veličinu tumora od 65 do 92 posto i to pri samo jednom liječenju. Dva tretmana u potpunosti eliminiraju 88 posto rijetke vrste raka koji utječe na konektivno tkivo i 17 posto teško liječivog i smrtonosnog oblika raka kože. Znanstvenici kažu da tumorozne stanice počinju odumirati već 12 sati nakon liječenja, a otrov antraksa nije oštetio kožu ili folikule kose oko tumora, što ukazuje da taj oblik liječenja ima manje negativnih popratnih učinaka od onih koje uzrokuju današnje vrste kemoterapije. </p>
<p>Iako su ove inicijalne studije obećavajuće, znanstvenici kažu da su tek u ranoj fazi razumijevanja načina kojim proteini cirkuliraju u tijelu te da je potrebno više istraživanja da bi se vidjelo ima li izmijenjena verzija antraksa jednako dobre antikancerogene učinke kod ljudi.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Uskoro nestaju banane?!</p>
<p>Banane su mnogima omiljeno voće, ali bez znanstvene pomoći mogle bi nestati u roku od deset godina. </p>
<p>Banane su sterilni mutanti inače nejestivih biljaka pa je teško stvoriti varijantu koja bi bila otporna na bolesti, a Emile Frison, znanstvenik iz Montpelliera, tvrdi da banane mogu spasiti jedino biotehnologija i genetska manipulacija. Gotovo sve postojeće jestive sorte banana podložne su gljivičnim bolestima, a hibridi proizvedeni nakon mukotrpnih pokušaja genetskoga poboljšanja okusom su sličniji jabukama nego bananama. </p>
<p>Frison vjeruje da je jedini odgovor genetski inženjering, a znanstvenici su već najavili planove za izradu genetskoga nacrta banane. No, veliki proizvođači odbili su se pridružiti znanstvenicima jer se boje da potrošači neće prihvatiti genetski modificirane banane. Mogli bismo čak i doživjeti nestanak banana koje su jeftina hrana za gladno i siromašno stanovništvo Afrike te jedan od najpopularnijih proizvoda na policama prodavaonica širom svijeta, piše »New Scientist«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Gradi se novi »Stari most« u mostaru</p>
<p>Pod ruševinama Staroga mosta nađeni su ostatci prethodnoga, drvenoga koji je kasniji kameni most obgrlio svojim temeljima. Uz Kule Taru i Helebiju tijekom arheoloških istraživanja nađeni su i ostatci kaštela što je zajedno s kulama bio dio renesansne fortifikacije. Pri započetoj obnovi odnosno faksimilnoj gradnji novoga Staroga mosta primjenjuje se način starih graditelja, ali se ugrađuje novo klesani kamen </p>
<p>Mostar, grad koji je zahvaljujući mostu i nastao prije gotovo pola tisućljeća, te tako dobio i svoje ime (grad s mostom, op.a.), mjesto je događaja koji se s pravom u europskom, pa čak i svjetskom, kontekstu može nazvati povijesnim. Naime, nedavno započeta, a ovih dana zahuktala obnova Staroga mosta, srušenoga u hrvatsko-bošnjačkom ratu 1994. godine, prvi je projekt obnove povijesne kulturne baštine koji se odvija pod okriljem Svjetske banke, a dodatno je uveličan činjenicom da se rekonstrukcija radi tehnologijom kakvu je u razdoblju od 1557. do 1566. godine primjenjivao slavni osmanlijski arhitekt Hajrudin.</p>
<p> Uz most na kojemu su 11 godina radili klesari i graditelji iz Dubrovnika i Korčule, kako nam je tijekom posjeta Mostaru kazao Ante Šajin, voditelj tehničke pripreme »Project Coordination Unita«, odnosno centra koji u suradnji s Unescom usklađuje radove, obnovit će se još 19 objekata Staroga grada s istočne i zapadne strane Neretve te tri objekta od značenja za kulturni identitet nacionalnih zajednica Mostara pa će tako nakon zgrade Hrvatskoga kulturnog društva »Napredak« započeti radovi na obnovi bošnjačkog »Vakufskog dvora«, a potom i srpskoga »Vladikina dvora«. </p>
<p>Čitav projekt doseći će vrijednost od 15,5 milijuna američkih dolara, od čega je Svjetska banka Gradu Mostaru osigurala zajam od četiri milijuna dolara, s počekom od 10, a rokom vraćanja 25 godina uz kamate od 1,5 posto. Nizozemska je odvojila dva milijuna, Turska milijun, a Republika Hrvatska doznačila je 600.000 američkih dolara kako bi Mostar ponovo dobio simbol s kojim je bio prepoznatljiv u cijelom svijetu.</p>
<p> Nakon natječaja odabran je izvođač radova na rekonstrukciji samoga mosta, turska tvrtka »ER-BU«, inače specijalizirana za obnovu starih osmanlijskih mostova. Posebnu skelu izgradilo je mostarsko poduzeće »ŽTP«, dok će superviziju svih radova kao i projekt te obnovu dviju kula i istražne arheološke radove obaviti tvrtka »Omega Engineering« iz Dubrovnika. Direktor jedinice za izgradnju Staroga mosta Rustan Čišić, s kojim smo se sreli na samom gradilištu, s lijeve strane obale Neretve, ističe da i Grad Mostar sudjeluje u obnovi sa 1,7 milijuna dolara te da je osigurao i sredstva za kupnju kamena. </p>
<p> Arheološka ispitivanja, koja je provela dubrovačka tvrtka »Omega Engineering«, dovela su i do svjetski značajnog otkrića prvoga mostarskog mosta za koji se znalo samo iz zapisa Dubrovačke Republike 1452. godine sačuvanom u Dubrovačkom arhivu. »Radi se o mostu iz sredine 15. stoljeća, koji se prvi put spominje u zapisima iz 1452. godine. Do sada se nije znalo gdje se točno nalazi taj most, no arheološkim ispitivanjima Staroga mosta otkrili smo točnu poziciju njegovih elemenata i s lijeve i s desne strane obale Neretve. Bio je to drveni most povezan čeličnim sponama, čiji je središnji dio bio viseći. Inače, vrlo su rijetki slučajevi da se pronađu takve inženjerske konstrukcije iz 15. stoljeća, a taj most, kao i njegov kameni nasljednik, bio je za to doba graditeljski pothvat i čudo mostogradnje. Uz to otkrili smo da su obje kule, Tara i Helebija (istočna), puno starije od samoga kamenog mosta. Uz kulu Helebiju, na istočnoj obali rijeke, nađeni su i ostatci kaštela koji zajedno s kulama čini renesansu fortifikaciju, koja je bila povezana tim drvenim odnosno visećim mostom. Njih je zasigurno radio neki vrlo kvalitetni inozemni inžinjer jer svi elementi pokazuju da se radi o kvalitetnom renesansnom projektu iz 15. stoljeća« - otkriva nam prof. dr. Željko Peković iz »Omega Engineeringa« pokazujući nam ostatke pronađenog prastarog drvenog vodovoda.</p>
<p> S njime se slaže i Tihomir Rozić, zamjenik direktora Jedinice za koordinaciju, koji ističe da su graditelji mosta izbacili drvene grede preko rijeke onoliko koliko su statičke mogućnosti toga doba dopuštale, a viseći dio riješili lancima i drvenim elementima. »To je značajno otkriće ne samo za ove prostore već i za povijest mostogradnje u čitavu svijetu«, naglašava Rozić dodajući da je taj most služio svrsi oko 100 godina. Arheološka istraživanja pokazala su da su Hajrudinovi graditelji tijekom gradnje Staroga mosta iskoristili drveni most obloživši većinu njegovih dijelova u tri metra debeo kameni zid, a uz slavni luk dograđen je jedino jedan vanjski zid. O tome svjedoči i zazidani kaštel koji će, prema riječima arhitekta Željka Pekovića, nakon rekonstrukcije Staroga mosta postati podzemnim muzejom mjesta na kojem je Mostar nastao. </p>
<p>Stari most biti će rekonstruiran odnosno ponovno izgrađen onako kako su to radili njegovi graditelji prije 457 godina, što potvrđuje i Tihomir Rozić ističući da će se kamen obrađivati i klesati na jednak način i istovjetnim alatom kakvim se služilo u Hajrudinovo vrijeme. </p>
<p>»Most će biti izgrađen novim kamenom jer je stari jako oštećen s obzirom na to da je predugo ležao na dnu Neretve, no bit će istih fizičkih i kemijskih odlika jer se vadi iz istoga kamenoloma udaljenoga pet kilometara od Mostara. Dimenzije svakoga kamena bit će istovjetne starim dijelovima mosta, kojih je 1088 komada, a za to možemo zahvaliti fotogrametrijskom snimku koji je 1982. godine izradio Građevinski institut iz Zagreba. Nedostajat će jedino neke zidane konstrukcije od lomljenog kamena, no one su nebitne za stabilitet i sam izgled jer su se nalazile u unutrašnjosti kamenoga mosta. S obzirom na tempo radova, nadamo se da ćemo do kraja godine završiti luk mosta te da ćemo biti spremni da Stari most zajedno s okolnim objektima svečano otvorimo na proljeće 2004. godine« - ispričao nam je Tihomir Rozić dok smo promatrali veliku čeličnu skelu tešku četrdesetak tona podignutu »na ruke« dvojice radnika s drvenog pontona s kojeg se i inače izvode svi radovi rekonstrukcije.</p>
<p> Inače, osim što moraju napraviti faksimilni Stari most, današnji graditelji »bore« se s nedostatkom prostora na kojem bi se uredilo gradilište te s nepredvidljivom ćudi rijeke Neretve, koja je nabujajući u tom najužem dijelu svoga korita prije nekoliko godina doslovce odnijela pomoćni most koji se nalazio 20 metara poviše rijeke. Tom prigodom stradali su i okolni objekti, a Neretva je s pradavne mlinice odnijela čitav krov. </p>
<p>»Radovi teku prema planu, pa će do kraja mjeseca ili najkasnije početkom veljače skela biti u potpunosti gotova. Kamen je već ispilan i čeka na ručnu obradu nakon, čega će se zalijevati olovom kako se nekada i radilo«, kaže Željko Peković dodajući da je Svjetska banka upravo dala zeleno svjetlo realizaciji projekta obnove kula »Omega Engineeringu« te na pitanje da li će rekonstruirani Stari most imati statičke osobine onoga srušenoga - odgovara da je to njegova tvrtka dokazala.</p>
<p> Za vrijeme rata svi mostovi od Jablanice do Metkovića bili su srušeni. Osim Staroga, koji se upravo gradi, i nešto niže smještenoga Lučkoga svi ostali su rekonstruirani. »Lučki most je također spomenik kulture jer se radi o prvoj armirano-betonskoj konstrukciji mosta u Bosni i Hercegovini, koji je 1911. godine izgradila Austro-Ugarska. On će također biti rekonstruiran, a vrlo je važan za prometnu komunikaciju Mostara s obzirom na to da mu gravitira i do 5000 stanovnika« - objašnjava važnost mostarskih mostova Tihomir Rozić.</p>
<p> Direktor izgradnje Staroga mosta, Rusmir Čišić kaže da je za obnovu Lučkoga mosta Vlada Federacije predvidjela oko 3,7 milijuna konvertibilnih maraka. »Već je izdvojeno 1,5 milijuna KM za ovu godinu, čime će se, nakon što se krajem mjeseca raspiše natječaj, financirati pripremni radovi. </p>
<p>To znači da će se do kraja godine očistiti korito Neretve, pripremiti gradilište, a obalni zidovi pripremiti za montažu velike lučne skele jer je rijeka na tome mjestu široka oko 60 metara« - rekao nam je Rusmir Čišić pokazujući mjesto na kojem je nekada stajao Lučki most. </p>
<p>No, za nove graditelje Staroga mosta od samog pothvata spajanja dviju obala važnija je ona druga uloga nekadašnjeg mostarskog ponosa - povezivanje ljudi i dolazak turista. »Najvažnije je da ovaj most ne spoji samo obale, već i ljude, jer ako u okolnim radnjama i magazama ne budu zajedno radili Hrvati, Srbi i Bošnjaci, onda nismo napravili pravi posao. Ako preko mosta imamo prelaziti jedino Rozić i ja, onda smo radili uzaludan posao« - naglašava i društveni značaj Staroga mosta Rusmir Čišić dodajući da njegova kći, dijete miješanog bošnjačko-hrvatskog braka, s pravom pita - »a gdje je moj dio Mostara?« Tihomir Rozić prisjeća se kako je uz Dubrovnik upravo Stari most u Mostaru bio najfotografiraniji spomenik u nekadašnjoj Jugoslaviji.</p>
<p> »Nekada je na mostarsku zračnu luku slijetalo više zrakoplova nego u Sarajevo, a radilo se pretežito o čarter letovima. Po Mostaru su od proljeća do zime tekle rijeke turista posjećujući Stari most. Nadamo se da će se nakon njegove rekonstrukcije ta vremena vratiti, a ohrabruju nas podatci da je samo prošle godine obližnje Međugorje posjetilo 1,5 milijun turista, te da se brojne dubrovačke putničke agencije raspituju o obnovi mosta jer je i njima u interesu svojim gostima ponuditi Mostar kao izletište« - kaže na kraju našeg posjeta Mostaru i gradilištu Starog mosta Tihomir Rozić.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Danas su skandali veće predstave od predstava</p>
<p>»Teatar je zaraza. Kad je čovjek nečim zaražen, onda se teško može izliječiti. Tako je i s teatrom, on postane dijelom života ili paralelnim životom. Imam sreću da mogu živjeti taj paralelni život koji je meni još uvijek interesantniji, jer se u njemu prelamaju neke sudbine, od efemernih političkih aktualnosti. Danas ne postoje ravnatelji kazališta koji bi imali autoritet. Postoji samo organizacijska zbrka, dok se politika suviše, u negativnom smislu, umiješala u upravljačke strukture«, kaže Pero Kvrgić</p>
<p>Prije su postojale stroge klasifikacije. Glumci su bili ili tragedi, ili heroji, ili naivke, salonski ljubavnici... Čak je i u oglasima pisalo »traže se tri ljubavnika i dva heroja«. A onda je došlo vrijeme kada su se izbrisale te stroge granice, kada je tragično bilo komično i obratno, kada je komedija imala tragične predznake. Tako da se u tom mom glumačkom načinu jednostavno sve isprepliće, radi se o specifičnom osjećanju života i kazalištu. Tako je prije petnaest godina govorio Pero Kvrgić u jednom intervjuu. </p>
<p>Doista, tijekom 55 godina njegove prisutnosti u hrvatskome glumištu Kvrgić je dokazao da nije glumac ni ovog ni onog teatra, već samog kazališta, jedna od rijetkih teatarskih osobnosti i u svjetskim teatarskim rasporedima, dramski umjetnik koji je obilježio cijelu kazališnu epohu. Ne priklanjajući se brojnim teatarskim modama i trendovima što su se često naprasno izmjenjivali na ovim prostorima, on je ustrajao na onom, najtežem glumačkom putu istraživanja mogućnosti kazališta da prenese na pozornicu sliku svijeta u kojoj ćemo se i sami prepoznati, postavljajući neprestance pitanja na koja ćemo ponekad iznalaziti odgovore. Prije 35 godina Pero Kvrgić prvi put se predstavio publici kao Gospodin iz tramvaja u »Stilskim vježbama« i do danas privlači gledatelje svojim čudesnim glumačkim bravurama u toj predstavi. </p>
<p> l Kakva je atmosfera pratila premijernu izvedbu »Stilskih vježbi« godine 1968.?</p>
<p>- Prije premijere ravnatelj Teatra ITD Vjeran Zuppa garantirao nam je deset izvedbi, za razliku od ostalih predstava kojima je garantirano dvadeset izvedbi. Naime, nije se vjerovalo da će »Stilske vježbe« ići kod publike. Umjesto deset, imali smo 1000 izvedbi, umjesto jedne sezone izdržali smo eto 35. U vrijeme kada su premijerno izvedene »Stilske vježbe«, bile su nešto posve novo, eksperimentalno, nešto izvan svih žanrovskih određenja. Već na generalnoj probi bile su sjajne reakcije. Publika je ponajbolje reagirala upravo na naše poigravanje s jezičnim šablonama, sa stereotipovima, ukazivanje na, s jedne strane, ograničenost jezika, a s druge na njegovu veliku moć. Tijekom proba mi smo se odlično zabavljali, a sjajno nas je prihvaćala publika, napose ona studentska. Tako je i danas. Evo, prije nekoliko dana smo igrali u ITD-u »Stilske vježbe« i bile su urnebesne reakcije, dok su u gledalištu sjedili većinom mladih ljudi. </p>
<p> l Koliko su se »Stilske vježbe promijenile« od premijere do danas?</p>
<p>- Nisu se mnogo promijenile. Mijenjali smo samo aktualije, tako na primjer danas umjesto dinar, kažemo kuna. Predstava je od premijere bila čvrsto strukturirana, tako da ništa u njoj nismo morali mijenjati.</p>
<p> l Kako to da se niste zamorili sve te godine igrajući u istoj predstavi?</p>
<p>- Za to je zaslužna publika. Publika daje polet, ona je stvarni partner u kazalištu. Kada je publika zaigrana, tada smo i mi zaigrani. Dogodi se da prije predstave osjetim umor i sumnju, da se pitam zašto tako dugo to igram, no onda izađem na pozornicu, prepoznam raspoloženje u gledalištu i ništa se više ne čini besmislenim.</p>
<p> l Što se događalo s hrvatskim teatrom od prve izvedbe »Stilskih vježbi« do danas?</p>
<p>- U ono vrijeme, 1968. godine, Teatar ITD je bio u naponu snage, predstavljao je nešto novo i u estetskom i u organizacijskom smislu. U ITD-u nije bilo ni stalnih redatelja ni ansambla. Otvarala se mogućnost izbora glumaca. Radilo se u svako doba dana i svako doba noći. I društvo je bilo uzavrelo - bilo je to vrijeme intenzivnih studentskih zbivanja. »Stilske vježbe« igrane su u Studentskom centru koji je tada bio živ centar ispunjen brojnim sadržajima i događanjima. Tu su bili izložbeni prostori, teatar, kino, izlazio je časopis »Razlog«..., bila je jedna živa situacija koja je proizvodila uznemirenost i napetost što je postojala i izvan kazališta te se prelijevala u Teatar ITD. Studentska publika je dolazila u Teatar ITD, a on je bio mnogo slobodniji od ostalih kazališnih institucija. Izvodili su se najnoviji tekstovi svjetske literature - Camus, Sartre, Genet, Valery... Bio je to prodor jedne drugačije literature i drugačijeg kazališta. U to vrijeme Vjeran Zuppa je bio duša toga kazališta, a cijeli je Teatar ITD živio za predstavu - od tehnike do tonaca, tako da nije čudno da su mnogi »bježali« iz institucija u ITD.</p>
<p> l A kako je danas? </p>
<p>- Danas je Studentski centar prazan, pust, u njemu nema gotovo ničega osim menze. Kada poslije predstave izlazite iz ITD-a, izlazite u sumrak, u tamu, čak su i ulazna vrata zatvorena. Teatar je postao izoliran od žive društvene situacije.</p>
<p> l Iz perspektive godina koje ste proveli u našem teatru koje biste periode izdvojili kao najznačajnije?</p>
<p> - Teško je to odrediti. Postoje periodi kada se u kazalištu nešto značajno događalo, kada je kazalište predstavljalo pokret, a ne samo puko igranje predstava. Primjer za to su događanja vezana uz Dramsko kazalište »Gavella« 1952., 1953. godina, pa taj »zlatni period« Teatra ITD. ITD je zapravo bio inicijativa za stvaranje grupa koje će poslije obilježiti naše kazalište. Danas je to raspršena, dekoncentrirana i kaotična situacija u kojoj se ponekad dogodi neka dobra predstava. Zanimljivo je da su glumci počeli pisati dramske komade - od Filipa Šovagovića do splitske skupine glumaca. To je bez sumnje interesantan pokazatelj, možda i odgovor na kriznu situaciju, pokušaj glumaca da sami pokušaju stvarati teatar ili pak reakcija na redateljski teatar. </p>
<p> l Kada ste se najbolje osjećali u teatru? </p>
<p>- Najbolje sam se osjećao 1953. kada se osnivalo Dramsko kazalište »Gavella« i 1968. kada su se događali ne samo kazališni, već i društveni pomaci. Kada smo izašli iz Hrvatskoga narodnog kazališta, bila je to mala pobuna, pokušaj stvaranja drugačijeg teatra. A i u društvu su se tada događale značajne promjene, usmjerene prema decentralizaciji, napose nakon Kongresa književnika u Ljubljani i povijesnog Krležina istupa.</p>
<p> l Je li u to vrijeme kazalište imalo važnu ulogu u društvu? </p>
<p>- Danas je kazalište manje važno. Ne zaboravimo da u to vrijeme nije bilo medija. Bili su to zadnji ostatci, zadnji eho kazališne reprezentativnosti. Kod nas su tada gostovali veliki svjetski teatri - Vilarov teatar, Brookov teatar, Laurence Olivier... Kada smo radili »Don Juana«, glumci iz teatra Jeana Vilara, koji je tada gostovao u Zagrebu gledali su našu predstavu. Od nastupa stranih glumaca živio je cijeli grad. Sjećam se da je Vilarov teatar s Gerardeom Philipeom spektakularno dočekan na kolodvoru. Interesantno, poslije 70-ih, Roger Planchon, prvi koji je otkrio Becketta, s glumcima se uvukao inkognito u Zagreb, gotovo ih nitko nije primijetio. Došlo je vrijeme medija i kazalište više nije imalo tu reprezentativnu funkciju.</p>
<p> l Kako ste reagirali na brojne trendove, odnosno pomodnosti što su prolazili kroz hrvatsko kazalište u posljednjih 50-ak godina?</p>
<p>- Nisam prihvaćao modu i trend kao modu, već sam pokušao kroz svoj organizam to apsolvirati. Nisam se povodio za modom, jer ona zastarijeva, jer od modernog je uvijek nešto modernije. Bilo je kod nas i fizičkog teatra i teatra ideja, teatra apsurda, neverbalnog teatra i happeninga. Bilo je trendova koji su nas doticali površno. Sve je to više sličilo na primanje utjecaja izvana nego što je ostavljalo dubljeg traga.</p>
<p> l Kako se danas osjećate u hrvatskom teatru?</p>
<p> - U penziji sam i igram ono što mi se ponudi. Danas teatar ostaje na mladima. Sada u Satiričkom kazalištu »Kerempuh« pripremam Ionescovu »Instrukciju«. Prije pedesetak godina ona je bila otkriće, danas je klasika. Više ne posjeduje onu ubojitost koju je imala nekada. </p>
<p> l Kako tumačite trenutačnu, sve očitiju krizu hrvatskoga kazališta?</p>
<p>- Kriza postoji. Ona je u organizaciji i upravljanju teatrima. Danas ne postoje ravnatelji kazališta koji bi imali autoritet. Postoji samo organizacijska zbrka, dok se politika suviše, u negativnom smislu, umiješala u upravljačke strukture. Danas su skandali veće predstave od bilo koje predstave. </p>
<p> l Kako komentirate reakciju glumaca na gostovanje u Beogradu i na koprodukcijski projekt s Crnogorskim narodnim pozorištem?</p>
<p>- Trebali bismo živjeti u vrijeme mira, unatoč svemu što se dogodilo u ratu. U interesu kazališta i države je da se u perspektivi razvijaju dobri odnosi, unatoč svim traumama što to nosi u sebi.</p>
<p> l Što biste poručili mladim glumcima, onima koji tek ulaze u kazališta?</p>
<p>- Nemam sklonosti za poruke. One se uvijek obrnu u anti-poruke kako nas uče Beckettovi ili Ionescovi likovi. U svakom slučaju, imamo mnogo talentiranih mladih glumaca i glumica i jedino što im preostaje je da se bore za svoj prostor, za svoju egzistenciju. Imamo mlade glumce, za razliku od redatelja, što je zapravo veliki nedostatak hrvatskoga glumišta. Možda je to grijeh Gavelline škole ili je pak stvar Akademije. Danas se na Akademiju upisuju glumci i redatelji nakon završene srednje škole, dok su nekad redatelji morali prvo završiti neki fakultet. Bili su zreliji i imali nekog životnog iskustva, kao što je Gavella bio prvo kazališni i literarni kritičar, Stupica arhitekt sa širokim horizontom obrazovanja.</p>
<p> l Je li potpuno nestao duh Gavellina teatra iz hrvatskoga glumišta? </p>
<p>- Mislim da jest, ostale su samo knjige koje se rijetko čitaju. Vidi se to i po odnosu prema govoru u našem recentnom kazalištu. Utjecali su na to i trendovi, napose neverbalni teatar. Naime, postoji jedna elementarna stvar u kazalištu, a to je da se mora razumjeti što glumac govori. Upravo to je kod nas veliki nedostatak, što ukazuje na veliki nemar u našem teatru. Glumci se ne razumiju, ne čuju s pozornice. Apsurdno je da su glumci u tjelesnoj ekspresiji ekspresivniji nego u govoru. Na Akademiji ih uče kako se govori, ali se čini kao da su im se zamjerili heksametri. Pitanje je to odnosa prema govoru i prema pedagogiji.</p>
<p> l Što Vas još privlači u teatru? </p>
<p>- Teatar je zaraza. Kad je čovjek nečim zaražen, onda se teško može izliječiti. Tako je i s teatrom, on postane dijelom života ili paralelnim životom. Imam sreću da mogu živjeti taj paralelni život koji je meni još uvijek interesantniji, jer se u njemu prelamaju neke sudbine, od efemernih političkih aktualnosti.</p>
<p> l Imali li teatar budućnosti, odnosno hoće li opstati u vremenu snažnih diktata medija i novih tehnologija? </p>
<p>- Teško je biti prorok. No, kazalište je najstarija institucija, jer je uza sve krize još uvijek nezamjenjiv. Teatar nije medij, niti posrednik, nego predstavlja neposredni kontakt čovjeka s čovjekom. Unatoč svim katastrofičnim i apokaliptičnim perspektivama, kazalište je možda ipak neuništivo.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>I osmijeh je materijal za gradnju kuće</p>
<p>Nakon Pariza i Bruxellesa, Strasbourg je novo odredište izložbe arhitekture Dinka Kovačića, koja naslovom »Sklad dalmatinskog krajolika i mediteranskoga urbanizma« otkriva graditeljski rukopis i moto stvaralaštva arhitekta. Uz kuće za ljude Kovačić gradi i kućice za ptice, naglašavajući i tako suživot arhitekture i prirode te potrebu zajedništva u otuđenu svijetu </p>
<p>U centralnom holu Palače Vijeća Europe u Strasbourgu, istoga dana kada počinje zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, u ponedjeljak 27. siječnja, otvara se izložba hrvatskog arhitekta Dinka Kovačića nazvana »Sklad dalmatinskoga krajolika i mediteranskoga urbanizma«. U Strasbourg ona je stigla iz Bruxellesa, gdje je bila predstavljena u izložbenim prostorima CIVA-e, Međunarodnog centra za arhitekturu, urbanizam i krajolik (do 21. siječnja), odmah nakon izložbe glasovitoga brazilskog arhitekta i urbanista Oskara Niemeyera. Toj bruxelleskoj prethodila je, pak, pariška u Palači Unescoa. No sve je počelo u zagrebačkome Muzeju arhitekture HAZU, na poziv i prijedlog akademika Miroslava Begovića, gdje je izložbu vidjela hrvatska veleposlanica pri Unescou Neda Ritz te joj otvorila vrata za europsku turneju na kojoj se sada nalazi.</p>
<p> Već sam naslov izložbe otkriva tajnu Kovačićeve arhitekture. Govori o skladnom suživotu prirodnog i ljudskom rukom izgrađenog, a to je ono po čemu se prepoznaje rukopis tog neobičnoga arhitekta koji se s maksimalnim respektom odnosi prema zatečenom krajoliku za koji projektira kuće - stambene, poslovne, školske, hotelske, ugostiteljske, obiteljske, vikendaške..., ali i tradiciji iz koje je proistekao njegov osjećaj za oblikovanje. Mediteransko je to okružje koje ima svoje datosti, koje treba poznavati i njemu se prilagoditi. Poštovati kamen i ono malo škrte zemlje koja dozvoljava raslinju da okružju pruži zeleni dah kao znak života i sjenu za odmor od sunčane jare.</p>
<p>U prostoru koji mu je dao kulturološki okvir Dinko Kovačić stvara modernu arhitekturu što i u surovom ambijentu kamenjara na kojemu je, primjerice, u izduženim vertikalama izrastao Split III, ima dušu. U zdanjima što su obično označena otuđenošću, Kovačić stvara susjedske enklave upućene jedne prema drugoj, što omogućuju prisnije susrete kakve pruža stanovanje u kalama i kaletama. A prostor stana raspoređuje tako da funkcionira obiteljski koheziono. Mjera humanog na prvom je mjestu. A ona zahtijeva i odnos prema okolini i okolišu. Dio toga okoliša su i ptice. Dok neki ruše lastavičja gnijezda, taj simbol kućne sreće, Dinko Kovačić i na betonskim zdanjima gradi kućice za ptice, cvrkut kojih pridonosi ugodi stanovanja i na velikim visinama. Dozvoljavajući penjanje puzavica duž bijelih pročelja, stvara i ugođaj ili privid vrta tamo gdje je on zapravo nemoguć.</p>
<p>A kad projektira tamo gdje zbog arhitekture ipak mora pasti koji bor ili maslina, nastoji da žrtve budu što manje, da objekt provuče kroz stranputice kamena i zelenila na taj način da se međusobno prožimaju. Stoga često zna reći da nastavlja gradnju na onome temelju što ga je podigla priroda sama. Kamene gromade zato su njegov integralni projektni zadatak. On ih ne uklanja, nego koristi kako bi potencirao graditeljski efekt. A on funkcionira na jedinstvenom principu koji možda najbolje ilustrira njegov srednjoškolski centar u Splitu za koji sâm arhitekt kaže: »Sagradio sam je od kamena, betona, stakla, mladića i djevojaka; čak i osmijeh je materijal s kojim sam sagradio tu kuću«.</p>
<p>Upravo zbog toga to je jedna od rijetkih škola na kojoj nema grafita, u kojoj nema odbačenih otpadaka, u kojoj cvrkuću ptice, u kojoj se svi rado susreću i žive, jer je to prostor sagrađen po mjeri i želji korisnika - učenika, što su prethodno anketirani. A oni su poželjeli: »Napišite na ulazu SRETNO kao rudarima kad ulaze u rudnik«. I to je bio njegov moto. I zato su ovdje đaci sretni jer je i škola dobila intimnost doma, zelenilo i klupu za odmor, baš onakvu kakva se nalazi u gradskim parkovima.</p>
<p>Učenici i arhitekt ovdje su se lako našli, jer im je zajednička želja bila sreća. A sreća je ono što umjesto prijetvornog nadomjestka zadovoljstva (potrošačkog glamura) Dinko Kovačić želi korisnicima njegovih kuća. Sretan treba biti u vlastitu domu, na poslu, u školi, na odmoru. Zato svaka od tih kuća na svojstven način treba omogućiti taj potreban dio sreće. Zato kuća treba biti i u suglasju s krajolikom. A kad je neko stablo ugroženo gradnjom, što je nekad neizbježno, onda mu Kovačić odaje memento - barem motom kao što je: »Maslina je obećala betonu da će rasti ravno« primijenjenim pri gradnji hotela Bretanide u Bolu na Braču. I kada je projektirao komercijalno distribucijski centar Tvornice duhana Rovinj u Splitu vodio ga je moto »Priča o pingvinima, krijesnicama i prijateljstvu«. </p>
<p>Glavni Kovačićev moto je da »arhitektura nije da o njoj ljudi govore, nego da se u njoj ugodno živi«. Pa ipak, o arhitekturi Dinka Kovačića treba govoriti. Ne samo zbog ovih spomenutih osobitosti, nego i zbog njezinih oblika, prostornih odnosa, primjene suvremenih, ali i tradicionalnih materijala, korištenju oblutaka u interijerima, zbog funkcionalnog odnosa punine zidnih ploha i prozorskih otvora, zbog prožimanja interijera i eksterijera, zbog niza dorađenih detalja što toj arhitekturi i kada je i monumentalna osiguravaju intimnost prostora, mjeru čovjeka i ponajprije humano življenje.</p>
<p> Izložba arhitekture Dinka Kovačića pokazuje kako moderna arhitektura kada crpi stvaralačko nadahnuće s izvorišta vlastite graditeljske baštine i ambijenta s kojim je srasla, a pogotovo kad je natopljena žudnjom za zajedništvom i tračkom sreće, dosiže neslućene razmjere kvalitete. Upravo zato dobro je da se nalazi na europskoj turneji, otkrivajući tako otuđenu svijetu »naročitosti« prirodnih i graditeljskih ljepota dalmatinskoga dijela Mediterana, odnosno sačuvanog raja hrvatskog priobalja. No, po povratku u domovinu, izložbu bi trebalo i njome prošetati, jer je edukativni primjer kako se treba graditeljski pažljivo odnositi prema prostoru koji treba, zbog one sreće, sačuvati pred najezdom neumjerena kapitala što okolo sije jeftinu hangarsku gradnju, nadomještajući sreću hinjenim zadovoljstvom. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ljudi iz velike zgrade</p>
<p>Sve do kraja svibnja u venecijanskoj Palači Grassi može se razgledati reprezentativna izložba nazvana »Faraoni«. Više od tri stotine izložaka iz najcjenjenijih muzejskih i privatnih zbirki prikazuje razdoblje autoritativnih pojedinaca koji su smatrani posrednicima između ljudi i bogova</p>
<p>Nakon brojnih umjetničkih perioda, tendencija, izuzetnih pojedinačnih pojava te kulturološki zasnovanih izložbenih projekata, ovoga puta venecijanska Palača Grassi publiku dočekuje reprezentativnom izložbom jednostavnog naslova »Faraoni«. Uobičajena gužva pred ulazom, mogućnost predbilježbe za ulazak putem Interneta, kao i razrađene marketinške popratne »sitnice« dio su ustaljenog izložbenog procesa koji pratimo već gotovo dva desetljeća. I u njemu se teško nailazi na iznenađenja.</p>
<p>One rijetke začuditi će gotovo dvostruko skuplje ulaznice, ali i kultura plaća »danak« uvođenju eura. Osim toga, primjećuje se tendencija osobito dugog trajanja izložbe, cijena koje uvelike premašuje oslabljene sposobnosti nekoć moćnog, glavnog sponzora Fiata. Jedanaest mjeseci (izložba traje od prošlog rujna sve do konca svibnja) trebalo bi biti dovoljno vremena za sve zainteresirane. </p>
<p>Određenjem temeljnih povijesnih perioda, preddinastijskog, starog, srednjeg i novoga carstva te njihovih međuperioda, izložba postupno raslojava teme, pojave i ličnosti Novog carstva kojem je posvećena posebna pozornost. Više od tri stotine izložaka iz muzeja u Kairu te vodećih svjetskih muzejskih i privatnih zbirki egipatske umjetnosti, nizom detalja svjedoče o sjaju i veličini davne epohe u kojoj su pojedinci bili smatrani bogovima.</p>
<p>Trećina predmeta dolazi dakako iz Kaira, u kojem je nedavno preuređen muzej poznat po Tutankamonovoj i Ramzesovoj zbirci, što već godinama putuju u sklopu svojevrsne svjetske turneje. Kolosalni, više od tri metra visok ostatak Tutankamonovog kipa sa zataknutim bodežom o pojas te precizno isklesanom nabranom suknjom svojom pojavom, monumentalnošću i karakternim osobinama dočekuje posjetitelje u društvu ostalih, široj publici dobro poznatih božanskih likova. </p>
<p>Sjaj dinastičkih perioda sažet je u riječi faraon (termina koji je u novo doba došao posredstvom Biblije), a zapravo znači veliku zgradu. No, vremenom je postao oznakom vladara koji su tijekom tisućljeća nastanjivali te »velike zgrade«. Njihovu raskoš dočaravaju pojedini arhitektonski ukrasi dopremljeni na izložbu, dok se za pravi dojam ipak treba uputiti na afrički kontinent.</p>
<p> Faraoni, postavljeni od bogova da bi na zemlji uspostavili mir i red, a odagnali zlo i kaos, postali su personifikacijom stilskih mijena što se očituju u detaljima njihove opreme te položaja tijela. Galerija portreta vladara kroz tri tisućljeća u pojedinim primjerima svjedoči o spoju božanske i vladarske simbolike, na izložbi prikazane nizom koji kreće od Kefrena i seže sve do Kleopatre. Radi se o jedinstvenim pojavama utemeljenima na konfliktu, u kojima se božanska i ljudska priroda faraona prikazuju podjednako u ulozi božanskog djeteta kao i zvijeri.</p>
<p>Brojni dijelovi ratničke opreme govore o poimanju faraona kao osiguravatelja ravnoteže na svijetu, a sjajni primjeri bitaka na reljefima kao i scene vojnih pobjeda začinjeni su brojnim detaljima. Njihovim očitavanjem i prepoznavanjem se dopire do magičnih sila što ih takvi prikazi posjeduju (ne treba zaboraviti da su upravo zbog »magičnosti« neki istraživači i zaljubljenici u egipatsku umjetnosti svoju strast platili životom, jer današnje doba ne podnosi spore iz prošlosti očuvane upravo na zidnim slikama).</p>
<p>Izložbom »Faraoni«, kojom priređivači nastavljaju sjajnu seriju (sjetimo se Feničana i Etrušćana) slojevitih prikaza velikih civilizacija, nastoji se predstaviti i ostale aspekte koji su uz faraone uvelike utjecali na razvoj te propast egipatskog društva. Administracija, religija, odnosi s drugim zemljama, pisari, sluge i ostali podanici u službi najviših ciljeva, skromnim prisustvom u obliku malih kipova, »pomoćnih« likova na freskama i reljefima te nizom očuvanih predmeta »svakodnevne« uporabe (ako u božanskom okruženju uopće smijemo govoriti o svakodnevici) dio su slike svijeta određenog složenim odnosima između bogova, ljudi i njihovih posrednika. </p>
<p>Poput iščitavanja hijeroglifa, i izložbu postepeno otkrivamo slijedeći itinerer koji su zamislili njeni priređivači (osobito glavna kustosica Christiane Ziegler), sve do njena kraja - smrti faraona koji umjesto u pijesku i piramidama svoj »vječni nespokoj« doživljava u muzejskim i galerijskim dvoranama. No to je, vjerojatno, cijena slave koju je potrebno platiti da bi se ostalo uz bok s bogovima. </p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Francuska akademija prepoznaje hrvatsku arheologiju </p>
<p>U najvišoj francuskoj znanstvenoj instituciji - Académie française - minulog je tjedna podnijeto izvješće o francusko-hrvatskoj suradnji u arheologiji, što je događaj bez presedana, koji ukazuje na dobar rejting hrvatske arheologije, kao znanstvene discipline, u Francuskoj. Korijeni te pozicije hrvatske arheologije sežu u 1910. godinu kada je za dopisnog člana Francuske akademije izabran don Frane Bulić </p>
<p>U petak, 24. siječnja, s dnevnim redom koji uključuje izvješće o francusko-hrvatskoj suradnji u arheologiji koje su podnijeli akademici Jacques Fontaine i Jean Marcadé, s posebnim osvrtom na dosadašnje rezultate i s posebnim naglaskom na perspektive, Francuska akademija humanističkih znanosti (Académie des Inscriptions et Belles Lettres) učinila je korak, prema mojim saznanjima, bez presedana. U najvišoj francuskoj znanstvenoj instituciji podnosi se izvješće o francusko-hrvatskoj suradnji u jednoj znanstvenoj disciplini. Čast da bude predmet toga izvješća pripala je hrvatskoj arheologiji. </p>
<p>Nekomu koji vodi arheološko-historijsku kolumnu pruža se slučajno prigoda da bude poput dnevnog izvjestitelja. Međutim, on to ne bi htio biti, premda bi bilo korisno, budući da sigurno neće biti nikoga koji će iz Pariza hrvatskim medijima plasirati tu vijest. Nalazi li se problem u medijima ili u hrvatskoj arheologiji? Je li za nju to neka vijest? Je li za Hrvatsku to neka vijest?</p>
<p> Bili smo u Hrvatskoj proteklih par mjeseci svjedoci fantastične medijske prezentacije izbora Miroslava Radmana u, kako se to posvuda naglašavalo, Francusku akademiju znanosti kao prvoga Hrvata izabranog u redovito članstvo te institucije. Znanstvena disciplina toga renomiranog genetičara i molekularnog biologa time je sigurno doživjela još jedno priznanje, a sâm profesor Radman, u formalnom smislu, vjerojatno, vrhunac svoje karijere.</p>
<p> Dobro je da i jedan znanstvenik u našim medijima ima tretman koji obično imaju samo političari, estradne i sportske zvijezde, premda bi - kada je o znanstveniku riječ - ipak bilo dobro da taj tretman respektira činjenice. Tako bih želio ovdje navesti neke činjenice o Francuskoj akademiji, odnosno o pet francuskih nacionalnih akademija koje čine Institut. </p>
<p>Francuski Institut koji je utemeljen francuskim ustavom 22. kolovoza 1795. sa zadaćom da »skuplja otkrića i usavršuje umjetnost i znanost« tijekom svoje više od dva stoljeća duge povijesti mijenjao je ustrojstva, broj i sastav razreda, odnosno akademija. Današnji sustav od pet akademija čine Académie française, koja nema vanjskih, stranih članova, te četiri akademije koje imaju nacionalne i inozemne članove, te zapravo jesu pojedini akademijski razredi: Académie des Inscriptions et Belles Lettres (humanističke znanosti), Académie des sciences (fundamentalne, prirodne znanosti), Académie des beaux-arts (umjetnosti) i Académie des sciences morales et politiques (društvene znanosti).</p>
<p> Svatko tko poznaje sustav akademija, zna da su to nacionalne institucije, koje za redovite članove mogu imati državljane svoje nacije. Prema tome, ne može jedan Hrvat, Englez ili Kinez biti izabran za redovitog člana Francuske akademije. To može biti izabran samo Francuz. Prema tome, s aspekta Francuske akademije, izbor profesora Radmana znači izbor istaknutog i zaslužnog francuskog državljanina koji je rođen u inozemstvu. To ničim ne umanjuje veličinu i zasluge Miroslava Radmana, dapače, ali to čak po francuskoj nacionalnoj doktrini ne može imati nikakve veze s njegovom etničkom pripadnošću, budući da se francustvo definira kao građanstvo. Međutim, ovi redci nemaju namjeru umanjiti slavu profesora Radmana, oni žele upozoriti na dignitet jedne znanstvene discipline, koja je jedina od svih hrvatskih znanstvenih disciplina prisutna u Akademiji u Parizu. </p>
<p>Nefrancuski državljani, dakle, mogu biti birani za dopisnog inozemnog ili pridruženog člana francuske Akademije, pa tako i spomenute Akademije humanističkih znanosti (Académie des Inscriptions et Belles Lettres), i samo uz ta imena, u popisu članova Akademije, navodi se da su iz Hrvatske, Engleske ili Kine. Upravo navedena Akademija ima u toj nefrancuskoj kategoriji jednog člana iz Hrvatske. Značenje toga izbora je utoliko veće ako imamo u vidu da je tim izborom bio primljen jedini hrvatski član svih pet francuskih akademija, dakle u svim kulturnim, umjetničkim i znanstvenim disciplinama. </p>
<p>Što se arheološke pak znanosti tiče, jedini prethodnik sadašnjemu članu dopisniku je don Frane Bulić, koji je bio izabran 1910. godine. Sama Académie des Inscriptions et Belles Lettres vuče svoje korijene još više od 130 godina prije spomenutog datuma utemeljenja Instituta, budući da ju je 1663. god. utemeljio Colbert, najglasovitiji ministar Luja XIV., samo 29 godina nakon što je Richelieu osnovao Académie française, pa je ona u protokolarnom nizu uvijek prva iza Académie française. Današnji naziv Akademija nosi od 1716. Akademija u svom djelovanju posebno gaji studije od najstarijih razdoblja Mediterana do Dalekog istoka, od Egipta i Mezopotamije do Indije, Kine i Japana, zatim klasične studije vezane uz grčku i rimsku civilizaciju te studije srednjovjekovlja i renesanse. U sastavu Akademije bili su i jesu najpoznatiji francuski i inozemni povjesničari, filolozi, epigrafičari, arheolozi, naravno, među ovim potonjima poglavito oni koji su imali značajne veze s francuskom znanošću.</p>
<p>Dakle, nedvojbeno je, na žalost, makar za sada, da je kao jedina znanstvena disciplina koju je Francuska akademija znanosti i umjetnosti - recimo to tako hrvatskim terminom, bez obzira na to što se to tako ne kaže u Francuskoj - doista prepoznala u Hrvatskoj, izrasla arheologija. Nije to ni fizika ni biologija. Hrvatska arheologija je imala i ima svoj rejting u Francuskoj. Već desetak godina se objavljuju znanstvene publikacije u koediciji francuskih i hrvatskih institucija (Split-Salona i Istra).</p>
<p>Stoga je ovo prilika da naglasimo da i znanost u zemlji i znanstvenici u domovini mogu biti na europskom nivou. Stalno korespondiranje s europskom i svjetskom znanošću naravno da je condicio sine qua non znanstvenog rada. Ali oni koji su se odlučili ostati u domovini, posebno naravno oni u humanističkim znanostima, ne bi trebali imati zapreke da postignu rezultate koji će biti europski, odnosno, ako ih ne postignu, bit će to isto kao kad i jedan Parižanin ne postigne europski rezultat. Primjeri, još u proteklom desetljeću među nama djelatnih, sada na žalost preminulih glasovitih arheologa, povjesničara i povjesničara umjetnosti Duje Rendića-Miočevića, Mate Suića, Cvite Fiskovića, Krune Prijatelja, Branka Fučića i Andre Mohorovičića, samo nas u tome dodatno uvjeravaju.</p>
<p>Francuska je, kao velika kultura, gajila u svom biću partikularizam i univerzalnost. Kulturi, znanosti i umjetnosti davala je privilegirano mjesto. Osobito Pariz bio je i svojevrsna mega-pozornica. A naravno da kupola Akademije, koja je uostalom i koncipirana da nadsvodi taj hram znanosti i umjetnosti, te da ga time uzdigne na najviše visine, s druge strane Seine, nasuprot Louvreu, nekadašnjoj Palači monarhije, neizbježno u svojoj formaliziranosti ponekad djeluje daleko od suvremenog i ubrzanog znanstvenog života. Međutim, pogled na konkretna izvješća, publikacije, sastanke i znanstvene skupove, uvjerit će nas da pod tom kupolom ima života koji na neki način sublimira sve one druge živote koji su izvan te kupole, uvjerit će nas da je tu jedan medij koji može biti i integrativan i provokativan u nacionalnoj i internacionalnoj znanosti.</p>
<p>Kao institucija od najvišega nacionalnog ranga, Akademija je sticala i nasljedstvom bogatu imovinu. Imovinu u spomeničko-umjetničkim pojedinačnim vrijednostima ili pak u nekretninama, u dvorcima i imanjima, u Parizu, njegovoj okolici i diljem Francuske. Mnoge palače služe danas za znanstvena i umjetnička okupljanja i sudjeluju u difuziji znanosti i umjetnosti s matičnom palačom u Parizu.</p>
<p>Napokon, u Akademiji ima doista i mudrih ljudi. Tako je to bilo od grčkih vremena. Ne, stoga, slučajno završavam ovaj članak riječima jedne dame, Jacqueline de Romilly, članice Académie française i Académie des Inscriptions et Belles Lettres (poneki su naime akademici članovi dvije od pet akademija), o odnosu jezika i slobode (jedna od prvotnih zadaća Académie française jest da skrbi o francuskom jeziku):</p>
<p> »U političkoj domeni, očito je da se svaki građanin mora snalaziti u tekstovima i zakonima, zna uočiti što je lažna propaganda, a što ozbiljni argumenti, zna - prije nego što će glasovati - što doista žele predstaviti različiti kandidati, te da zna eventualno, bez nejasnoća, u tijelima kojima pripada, objasniti svoje zahtjeve ili želje. Dobro vladanje jezikom jest zdrava praksa demokracije. Kada je u Ateni u 5. st. pr. Kr. zaživjela demokracija, ubrzo su procvjetale retoričke i jezične škole.«</p>
<p>Emilio Marin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatska obrana uništila Francuze</p>
<p>U nedjelju (16 sati po hrvatskom vremenu) naši će rukometaši igrati protiv Mađarske i pobjeda protiv sjevernih susjeda bi nam donijela prvo mjesto u skupini. </p>
<p>FUNCHAL (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 25. siječnja</p>
<p> - Hrvatska i dalje reda iznenađenja u svojoj skupini C na Svjetskom prvenstvu. U dvoboju 4. kola naši su rukometaši pobijedili svjetske prvake Francuze sa 23-22 (11-10) i dali si priliku da sami odlučuju u nedjelju o svom plasmanu u skupini. Naime, u nedjelju (16 sati po hrvatskom vremenu) naši će rukometaši igrati protiv Mađarske i pobjeda protiv sjevernih susjeda bi nam donijela prvo mjesto u skupini. Ne uspijemo li pobijediti Mađare, tada će naš plasman ovisiti o ishodu dvoboja Francuske i Rusije. Radi se o tome da ako Hrvatska pobijedi, onda ima osam bodova. Može kasnije i Francuska pobijediti Rusiju i imati osam bodova kao i Hrvatska, ali kako je u međusobnom dvoboju Hrvatska uspješnija, pripast će joj i prvo mjesto u skupini. U svakom slučaju, našim je igračima pao golem teret s leđa, a za to su se morali žestoko boriti.</p>
<p>Nakon pobjede protiv Rusije naši su igrači rekli kako bi voljeli ponoviti onako čvrstu 3-2-1 obranu, koncentriranost u napadu i uspjeli su u tome. Primjerice, Fernandez će sanjati hrvatsku 3-2-1 formaciju i vratara Šolu - imao je šest promašaja i dvije pogreške, a pogodak je uspio dati tek iz sedmerca. Efikasnošću se ne mogu pohvaliti ni ostali francuski strijelci, Cazal, Narcisse i Golic. No, zato su se Francuzi »iskazali« u obrani, koja je poznata po svojoj oštrini, a ukrajinski je sudački par to tolerirao. Tako je udarac u prsa dobio Sulić, Goluža dvaput, Lackovića i Metličića su tukli gdje su stigli, a Ivanu Baliću su Francuzi, izgleda, slomili rebro. Naime, liječnik reprezentacije Josip Feldbauer je nakon utakmice otišao s Balićem na snimanje rebra, a po prvim dojmovima rebro je slomljeno. A to nikako ne bi bilo dobro, ni za Balića niti za reprezentaciju. Ali to nije spriječilo naše igrače koji su toliko željeli pobjedu.</p>
<p>- Prvo smo strahovito željeli odigrati što bolje. A kako smo znali igrati protiv obrane 5-1? Pa, kad od prvog dana priprema izbornik s nama trenira napad na obranu 5-1, nakon mjesec dana smo morali nešto naučiti. Sad smo tako i odigrali, rekao je Blaženko Lacković, priznajući da Francuzi nisu gledali u koji dio tijela udaraju.Naši su reprezentativci svo vrijeme kontrolirali rezultat, Francuzi su se primakli na pogodak razlike, ali nisu mogli ni izjednačiti. Bilo je pogrešaka i u našoj igri, ali naši igrači nisu posustajali, nisu dali Francuzima nijednu priliku.</p>
<p>- I opet je presudila naša bolja obrana. Odigrali smo je točno kako smo se dogovorili. U napadu smo uspjeli razvući njihovu 5-1 formaciju, igrali smo široko i uspjeli ih probiti. Zbilja je teško igrati protiv Francuza koji igraju vrlo grubo. U prvom su me poluvremenu udarili u prsa, izgubio sam zrak, nisam mogao doći k sebi, govorio je Renato Sulić koji nijednom nije ustuknuo u hrvanju s francuskom obranom. </p>
<p>- Bit će nam lakše protiv Mađarske. Velik smo posao napravili i sad sami odlučujemo o sebi, veli Sulić.Kako prvenstvo odmiče, naši rukometaši igraju sve bolje. A to ohrabruje i daje nadu da bi ipak mogli stići do Atene. </p>
<p> • Dvorana Tecnopolo</p>
<p>HRVATSKA - FRANCUSKA 23-22 (11-10)</p>
<p>HRVATSKA: Šola, Matošević, Kaleb 3, Balić 3, Sulić 3, Lacković 4, Zrnić, Vori, Dominiković, Džomba, Valčić 2, Goluža 3 (2), Špoljarić, Metličić 5.</p>
<p>FRANCUSKA: Martini, Omeyer, Fernandez 1 (1), Dinart, Burdet, Gille 3, Kempe, Narcisse 3, Anquetil 2, Golic 6, Houlet, Richardson 3, Abati 2 (1), Cazal 2.</p>
<p>SUCI: A. i V. Ljudovik (obojica Ukrajina). GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 2 (2), Francuska 3 (2)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 6 minuta (Sulić, Goluža, Metličić), Francuska 4 minute (Houlet, Burdet).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Petar METLIČIĆ.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Janičino uuuhhh i aaahhh!</p>
<p>»Prva je vožnja bila - uuuhhh!, a druga - aaahhh! Ne znam što bih rekla, ali staza mi nije bila dobra. Morala sam biti bolja, ali nije mi išlo. Ne mogu reći da nisam dala sve od sebe, ali nešto me tu smeta...«, izjavila je Janica. Ana Jelušić i Nika Fleiss slabijom vožnjom nisu uspjele izboriti drugu vožnju. Ani je na kraju pripalo tek 57., a Niki 63. mjesto, u utrci u kojoj je pobijedila Šveđanka Anja Paerson</p>
<p>MARIBOR, 25. siječnja </p>
<p> - Janica Kostelić zauzela je 17. mjesto u sedmoj ovosezonskoj utrci veleslaloma Svjetskoga kupa na mariborskom Pohorju. Pobjednica veleslaloma bila je Šveđanka Anja Paerson s vremenom 2.24.63, a Janičin je zaostatak za njom bio 2.73 sekunde. Drugo mjesto pripalo je Austrijanki Nicole Host (+1.22), a treća je bila Njemica Martina Ertl (+1.63). </p>
<p>Ana Jelušić i Nika Fleiss slabijom vožnjom nisu uspjele izboriti drugu vožnju. Tako je Ani na kraju pripalo tek 57., a Niki 63. mjesto. Skroman Janičin učinak ostavio je pomalo razočaranima tisuću hrvatskih navijača koji su se okupili na Pohorju. Međutim, očekuje se bolji rezultat u nedjelju u slalomu, a najavljen je dolazak mnogo više hrvatskih navijača. </p>
<p>U prvoj je utrci Janica dosegla 16. mjesto, s vremenom 1.13.47, što je bilo 2.20 sekundi sporije od tada najbrže Šveđanke Paerson. Odmah nakon prve utrke dalo se razaznati kako Janica nimalo nije zadovoljna. </p>
<p>- Nije bilo dobro, očekivala sam bolje. Druga je vožnja prilika za ispravak, ali smeta me što ovdje ne mogu spojiti dvije uspješne vožnje. </p>
<p>Janica je nažalost bila u pravu. Niti u drugoj vožnji nije zablistala, nije se uspjela othrvati psihološkoj barijeri koju joj predstavljala staza. Naposljetku, zauzela je tek 17. mjesto, što joj ipak nije smetalo da se pomalo i nasmije pred novinarima.</p>
<p>- Prva je vožnja bila - uuuhhh!, a druga - aaahhh! Ne znam što bih rekla, ali staza mi nije bila dobra. Morala sam biti bolja, ali nije mi išlo. Ne mogu reći da nisam dala sve od sebe, ali nešto me tu smeta...</p>
<p>Na pitanje hoće li je taj učinak natjerati da eksplodira u nedjeljnome slalomu, Janica Kostelić odlučno je odgovorila: </p>
<p>- Neće! Uvijek skijam tako kako skijam. Možda bi u ovom primjeru bilo dobro da me taj problem natjera na eksploziju, ali kod mene to tako ne ide. </p>
<p>O nedjeljnom slalomu još uvijek najbolja svjetska skijašica kaže: </p>
<p>- Sve će ovisiti o tome kakva će biti staza. Voljela bih da bude tvrđa i brža. Moram priznati da nisam zadovoljna snijegom ovdje. </p>
<p>Najave masovnog dolaska hrvatskih navijača Janici nimalo ne smetaju: </p>
<p>- Znam da će u nedjelju ovdje biti nekoliko tisuća mojih navijača. To mi je priznanje, ponosna sam zbog toga, ali molim ih da se ne ponove scene s lanjske utrke. Znam da uvijek može biti nekoliko njih koji namjerno izazivaju nered, ali doista bih željela da sve izgleda lijepo kao danas. </p>
<p>Ipak, Janica je u subotu bila na pobjedničkom postolju. Europsko udruženje sportskih novinara proglasilo je Janicu Kostelić najboljom europskom sportašicom u prošloj godini. U objašnjenju te nagrade stoji da je Janica kao europska skijašica šokirala sportski svijet osvajanjem četiri olimpijske medalje, od čega su tri zlatne. Pokal Staklarne Rogaška Crystal Janici je uručio predsjednik udruženja europskih sportskih novinara Šveđanin Leif Nilsson. Tako su naši navijači ipak imali prigodu razviti svoje zastave i skandirati Janičino ime. </p>
<p>Direktor reprezentacijeVedran Pavlek objasnio je nešto slabiju subotu u Svjetskom kupu Janice Kostelić:</p>
<p>- Ne može se svaki dan pobjeđivati. Janica nije ni bolja ni lošija nego jučer. Sad ćemo se usredotočiti na slalom, a situacija je u Svjetskom kupu još sasvim u našu korist. </p>
<p>Naposljetku, istaknimo i to da naši navijači u subotu nisu napravili nijedan incident, a moramo pohvaliti i ponašanje domaćina Slovenaca, pa i službenog spikera, koji su iskazivali veselje dolaskom hrvatskih gostiju, pa čak i glasno navijali u eteru za Janicu, kao da je njihova. Kao primjer duhovitosti i dobrohotnosti organizatora svjedoči i puštanje hrvatske pjesme odmah nakon Janičina ulasku u cilj. Na zvučnicima je zasvirala Severinina pjesma - Ante!</p>
<p>Raspored nedjeljnog slaloma, 9.30: 1. vožnja, 12.30: 2. vožnja</p>
<p>• Rezultati: 1. Anja Paerson (ŠVE) 2:24,63, 2. Nicole Hosp (AUT) + 1,22, 3. Martina Ertl (NJE) + 1,63, 4. Michaela Dorfmeister (AUT) + 1,70, 5. Karen Putzer (ITA) + 1,89, 6. Tanja Poutiainen (FIN) + 1,91, 7. Tina Maze (SLO) + 1,92, 8. Maria J.R. Contreras (ŠPA) + 1,99, 9. Genevieve Simard (KAN) + 2,06, 10. Eveline Rohregger (AUT) + 2,10 (1:13,11-1:13,62), 11. Sonja Nef (ŠVI) + 2,22... 17. JANICA KOSTELIĆ (HRV) + 2,73. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ivica nastavlja dominaciju?</p>
<p>Pet slalomskih utrka prije kraja sezone Ivica ima 144 boda više od drugoplasiranog Rainera Schönfeldera, koji je ujedno i prošlogodišnji pobjednik utrke u Kitzbühelu</p>
<p>ZAGREB 25. siječnja</p>
<p> - U sjeni Janičine slalomske utrke na mariborskoj »Zlatnoj lisici«, gdje će najbolja skijašica svijeta praktički biti na domaćem terenu, Ivica Kostelić će, također u nedjelju, tražiti nove slalomske bodove u austrijskom Kitzbühelu. Pet utrka prije kraja sezone Ivica ima 144 boda više od drugoplasiranog Rainera Schönfeldera, koji je ujedno i prošlogodišnji pobjednik utrke u Kitzbühelu. No, Austrijanac će sigurno imati težak teret na »leđima« jer će morati osvijetliti obraz svoje zemlje budući da se u subotu niti jedan austrijski skijaš nije popeo na pobjedničko postolje u subotu kada je vožen spust.</p>
<p>Prošle sezone Ivica je na ovoj stazi imao drugo vrijeme prve vožnje, iza Slovenca Mitje Kunca, ali je u drugoj vožnji bio sporiji od Schönfeldera za punu sekundu, što je Austrijancu donijelo ukupno prvo mjesto, a Kosteliću šesto. Prednost našem skijašu u odnosu na konkurenciju sigurno će biti bolji uvjeti za treniranje tijekom ovoga tjedna. Naime, za razliku od ostalih, Ivičina je ekspedicija boravila u Innerkremsu, gdje su imali idealne uvjete, dok su ostali u Kitzbühelu trenirali po mokrom i dubokom snijegu. Uz to, Ivica je na treninzima vozio odlično.</p>
<p>Prva vožnja počinje u 10.30 sati, a druga u 13.15. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Rahlvesu spust u Kitzbühelu </p>
<p>KITZBÜHEL, 25. siječnja</p>
<p> - Američki skijaš Daron Rahlves pobjednik je spusta u Kitzbühelu, najslavnije utrke u karavani Svjetskoga kupa, održanog u subotu. </p>
<p>Organizatori spusta na slavnom su Hahnenkammu, koji su se prethodnih dana mučili s obilnim sniježnim padalinama, danas imali problema s maglom. Start je utrke stalno odgađan te je na kraju utrka počela s tri sata zakašnjena, oko 14 sati. Također, staza je bila znatno kraća, umjesto 3,3 kilometra najbolji su spustaši vozili samo dva kilometra »skijaškog Wimbledona«. U takvim se prilikama najbolje snašao Daron Rahlves, koji je upisao drugu pobjedu u sezoni. </p>
<p>Švicarac Didier Cuche zaostao je za Rahlvesom pet stotinki sekunde, a Kjetil Andre Aamodt osam. Stephan Eberharter bio je četvrti. Povratnik Hermann Maier bio je šesti, čime je osigurao mjesto u austrijskoj reprezentaciji za SP u St. Moritzu.</p>
<p>• Rezultati: 1. Daron Rahlves (SAD) 1:09.63, 2. Didier Cuche (Švi) 1:09.68, 3. Kjetil Andre Aamodt (Nor) 1:09.71... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ispali i Boroš i Primorac</p>
<p>Dvoje naših najboljih predstavnika ispalo je u osmini finala. Dok je Tamaru Boroš porazila 23. igračica svijeta Kineskinja Jiang Huajun, Zoran Primorac izgubio je od 17. igrač svijeta Koreanca Ryu Seung Min </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Nakon dvoboja osmine finala otvorenog prvenstva Hrvatske u stolnom tenisu Hrvatska više nema predstavnika u pojedinačnoj konkurenciji. Zoran Primorac bez ispaljenog metka poražen je od 17. igrača svijeta Koreanca Ryu Seung Mina. Zoki nikako nije uspijevao zaustaviti napade Korejana koji je u sva četiri seta brzo stvorio razliku nedostižnu za našeg stolnotenisača.</p>
<p>U ženskoj konkurenciji u ždrijebu su ostale samo dvije Evropljanke. Među njima na žalost nije naša Tamara Boroš koja je ispala u igri protiv 23. igračice svijeta, Kineskinje Jiang Huajun, sve do sredine drugog seta činilo se da će se Tamara lagano plasirati u četvrtfinale. No, Kineskinja je tada počela odlično blokirati udarce naše stolnotenisačice koja je radila sve više pigrešaka. Tamara se uspjela vratiti u trećem setu, no nakon toga sve je otišlo na stranu Kineskinje koja je odlično uzvraćala napade pete igračice svijeta.</p>
<p>U paru s Rumunjskom Mihaelom Steff Tamara se plasirala u polufinale pobjedom nad Japankama Fuinumom i Hiurom. </p>
<p> Zoran Primorac već je u petak imao velikih problema kada je morao odigrati dva meča u sedam setova da bi dohvatio 3. kolo. Tamara Boroš nije imala tako velikih problema, ali ni njoj nije bilo lako. Protiv Xu Yan povela je sa 2-0, ali Singapurka se nije predavala i uskoro je bilo 2-2. Tamara se vratila u petom setu, no u sljedećem se morala suočiti sa vodstvom Xu Yan 7-2. Ipak, odličnim udarcima izborila je meč sa Korejankom Jun Hye Kyung protiv koje je bilo puno lakše. Boroš je posustala samo u četvrtom setu, dok je u ostalima prilično sigurno čuvala prednost.</p>
<p>Svi ostali hrvatski predstavnici ispali su u prvom kolu. </p>
<p>Svjetska prvakinja i olimpijska pobjednica, Kineskinja Wang Nan u prvom je kolu lako pobijedila Slovenku Halas, ali je već u drugom ispala od Korejanke Lee Eun Sil.</p>
<p>Rezultati hrvatskih predstavnika, stolnotenisači, 1. kolo: Boll (Njem) - TOŠIĆ (HRV) 4-0, PRIMORAC (HRV) - Karakašević (Jug) 4-3 (11-7, 13-15, 8-11, 11-9, 4-11, 11-1, 12-10), Lai Chak Ko (HKG) - KARLOVIĆ (HRV) 4-2, Yingchao Hou (Kin) - KRIVIĆ (HRV) 4-0; 2. kolo: PRIMORAC - Keen 4-3 (8-11, 6-11, 11-7, 11-8, 11-8, 11-13, 11-8); 3. kolo: Primorac-Ryu Seung Min 0-4 (9-11, 5-11, 5-11, 7-11); </p>
<p>stolnotenisačice, 1. kolo: Odorova (Svk) - BAKULA (HRV) 4-1, BOROŠ (HRV) - Yan Xu (Sin) 4-2 (12-10, 11-9, 8-11, 7-11, 11-5, 12-10), Ganina (Rus) - PAOVIĆ (HRV) 4-0, Umemura (Jap) - VAIDA (HRV) 4-2; 2. kolo: BOROŠ - Hye Kyung Jun 4-1 (11-7, 11-9, 12-10, 5-11, 11-8); 3. kolo: Boroš - Jiang Huajun 2-4 (11-5, 10-12, 11-7, 5-11, 7-11, 8-11); parovi, stolnotenisačice, 1. kolo: Boroš/Steff - Plavšić/Golić 4-2 (5-11, 11-5, 15-17, 11-9, 11-7, 11-3);</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Williams kompletirala »Serena Slam«</p>
<p>»Osvojiti četiri uzastopna Grand Slam naslova, to se ne događa svaki dan. Mislim da se mogu smatrati pravom Grand Slam prvakinjom jer morate biti prilično dobri za tako nešto«, kazala je mlađa sestra Williams</p>
<p>MELBOURNE, 25. siječnja</p>
<p> - Serena Williams osvojila je sve što se može osvojiti. Neupitnu dominaciju u ženskom tenisu potvrdila je premijernom pobjedom na Australian Openu, odnosno četvrtim uzastopnim Grand Slam naslovom. Ili kako je prva tenisačica to nazvala - »Serena Slam«. </p>
<p>Ujutro su dvije sestre Williams zajedno gledale crtane filmove, a navečer je 15 mjeseci mlađa Serena otišla u povijest kao peta tenisačica koja je uspjela nanizati trijumfe na »četiri najveća«. A četvrto uzastopno finale sestara Williams, prve i druge tenisačice svijeta, bilo je najneizvjesnije dosad. Ipak, nakon dva sata i 22 minute i četvrti put je slavila Serena, šestu pobjedu u 11 međusobnih dvoboja zaslužila je 7-6 (4), 3-6, 6-4 rezultatom. Inače, finale je odigrano na 44 stupnja Celzijusa, a Venus je nakon poraza priznala kako je njena sestra pobijedila ne toliko zbog bolje fizičke spreme već zbog mentalne snage.</p>
<p>Prije Serene samo su Maureen Connolly, Margaret Court, Martina Navratilova i Steffi Graf uspjele što i 21-godišnja Amerikanka, a samo Connolly nije svjedočila regrutiranju nove članice »Grand Slam« kluba na središnjem terenu u Melbourneu. Ipak, Connolly, Court i Graf su »četiri najveća« osvojile u jednoj kalendarskoj godini, dočim su Navratilova i Williams isto uspjele u dvije sezone. Ali, to nije spriječilo Serenu da se svrsta među nedodirljive.</p>
<p>- Osvojiti četiri uzastopna Grand Slam naslova, to se ne događa svaki dan. Mislim da se mogu smatrati pravom Grand Slam prvakinjom jer morate biti prilično dobri za tako nešto. Mislim da svatko ima pravo na taj naslov, bez obzira je li osvojio »četir najveća« u jednoj godini ili nije, komentirala je Serena, koja je osim pokala zaradila i 670.000 američkih dolara.</p>
<p>• Rezultat, tenisačice, finale: S. Williams (1) - V. Williams (2) 7-6 (4), 3-6, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Varteks i kamen ingrad lakše će do licence nego Dinamo i Hajduk!</p>
<p>Naši klubovi koji prema sadašnjem položaju na prvenstvenoj ljestvici imaju zajamčen nastup u Europi zadovoljavaju neke kriterije, prije svih sportske, jer svi prvoligaški klubovi imaju razvojni program mlađih dobnih uzrasta na razini koju traži Uefa. Kad je riječ o kriteriju osoblja i administracije, te pravnom, situacija je također pozitivna, no najviše problema leži u financijskim i infrastrukturnim uvjetima. Sustavom licenciranja polako se, ali sigurno ostvaruju ideje interesne skupine unutar Uefe, poznatije pod imenom G-14, koja već nekoliko godina traži formiranje lige najjačih (najbogatijih) europskih klubova, licenciranjem će se »pročistiti« klubovi koji igrama zaslužuju nastupe u najprestižnijem europskom klupskom natjecanju, ali nisu toliko marketinški zanimljivi</p>
<p>Hoće li hrvatski klubovi u bližoj budućnosti uopće smjeti nastupati u klupskim natjecanjima Europskog nogometnog saveza (UEFA)? To je pitanje koje si sigurno postavljaju čelnici hrvatskih prvoligaških klubova koji u bližoj budućnosti žele ostaviti kakav-takav trag kad je riječ o nastupima u Ligi prvaka i Kupu Uefa. Već je neko vrijeme europski nogomet upoznat s novim propisima koje nalaže Uefa, odnosno s uvođenjem sustava licenciranja europskih klubova od sezone 2004/05.</p>
<p>Podsjećamo, od spomenute sezone klubovi koji ne ispune kriterije koje je postavila Uefa neće dobiti licencu, odnosno neće dobiti »zeleno« svjetlo za »loptanje« u financijski unosnim europskim natjecanjima, bez obzira na sportske uspjehe u domaćem prvenstvu.</p>
<p> Uefa traži ispunjavanje pet kriterija, a to su sportski, infrastrukturni, osoblje i administracija, pravni i financijski, a svaki se posebno ocjenjuje stupnjevima A, B, C i D. Najstroži je A stupanj koji mora biti ispunjen točno kako propisuje Uefa da bi se dobila licenca. B stupanj je manje zahtjevan, jer nudi alternativna rješenja. Primjerice, u stavku 1.10 priručnika o licenciranju stoji da klub mora imati na raspolaganju stadion za odigravanje Uefinih klupskih natjecanja, a postoje dva rješenja. Ili, da je klub zakonski vlasnik stadiona ili da ima potpisan ugovor s vlasnikom stadiona o korištenju. Neispunjavanje C stupnja ne može ugroziti izdavanje licence, ali propisuje opomene i kazne, dok je D stupanj objašnjen samo kao preporuka.</p>
<p>Naši klubovi koji prema sadašnjem položaju na prvenstvenoj ljestvici imaju zajamčen nastup u Europi zadovoljavaju neke kriterije, prije svih sportski, jer svi prvoligaški klubovi imaju razvojni program mlađih dobnih uzrasta na razni kojeg traži Uefa. </p>
<p>Kad je riječ o kriteriju osoblja i administracije, te pravnom, situacija je također pozitivna, no najviše problema leži u financijskim i infrastrukturnim uvjetima. Danas nema stadiona u Hrvatskoj koji bi položio Uefin ispit. Primjerice, naša dva najveća stadiona, Maksimir u Zagrebu i Poljud u Splitu, trenutačno imaju dozvolu za odigravanje utakmica pod ingerencijom Uefe, no sigurno je da će se kriteriji postrožiti u procesu licenciranja. </p>
<p>Maksimirski stadion nema niti jednu natkrivenu sjedalicu, sanitarni čvor nije na zavidnoj razini (pogotovo na zapadnoj tribini gdje su postavljeni montažni nužnici), gužve na ulazu u stadion su učestale, a budući da se početak radova kojima bi se dovršile sjeverna i zapadna tribina odugovlači zaista je upitno hoće li »ruglo na kraju grada« dobiti licencu. Uz sve navedeno valja dodati da su nedavne vremenske neprilike također ostavile traga u Maksimiru. Otapanje snijega uzrokovalo je poplave u svim ložama, a velika je prijetnja urušavanje stropova i zidova, a keramičke su pločice jednim dijelom otpale. Odugovlačenje s nastavkom radova na stadionu još više potencira loše stanje Maksimira, i to je osnovni razlog za brigu da ne dođe do katastrofe i, ne daj Bože, potrebe da iz Dinamovih prostorija moraju zvati vatrogasce i hitnu pomoć. </p>
<p> Poboljšanje nekih dijelova splitskog stadiona također će biti neminovnost. Krov »poljudske ljepotice« ima »pozitivan nalaz« inspektora, ali pitanje je hoće li stanje stadiona zadovoljiti Uefu za godinu i pol. Uz to, potrebno je preurediti i ulaze stadiona i raspored prostorija unutar stadiona koji nije praktičan (svlačionice). </p>
<p>Najbolje kotiraju stadioni Varteksa i Kamen Ingrada za čije bi se dotjerivanje trebalo napraviti najmanje preinaka. S obzirom na povoljnu financijsku situaciju i u varaždinskom i u veličkom klubu za očekivati je da bi ti klubovi najlakše došli do licence, naravno ako to zasluže plasmanom u prvenstvu. </p>
<p>Velik problem predstavlja i financijski kriterij prema kojem klubovi ne smiju imati dugove iz aktivnosti transfera, a ni prema zaposlenicima, a poznato je da i Dinamo i Hajduk vode sudske sporove s bivšim igračima upravo zbog (ne)podmirenih obveza. Ipak, Uefa će tolerirati dugovanja ukoliko će obje strane potvrditi da je podmirenje dugova u tijeku, ali lako se može dogoditi da, primjerice, Cvitanović i Prosinečki to neće potvrditi, jer dosad nisu dobili novac kojeg potražuju putem suda.</p>
<p>Nakon svega je bitno »podcrtati« još jednu situaciju koja bi mogla loše utjecati na naš nogomet, ako državne vlasti ili nogometni savez ne odluče bitno pridonijeti u poboljšavanju uvjeta u našim klubovima. Naime, postoji mogućnost da klub koji je osvojio nacionalno prvenstvo, a u konačnici nije zadovoljio kriterije za Uefinu licencu, izgubi pravo nastupa u europskim klupskim natjecanjima, ali mjesto gubi i zemlja iz koje klub dolazi. Propozicije natjecanja u Ligi prvaka i u Kupu Uefe, koje će definirati tu »škakljivu« temu bit će donesene godinu dana prije početka sezone 2004./05., dakle ovoga ljeta. Ali, postoji mogućnost da drugoplasirana momčad prvenstva ne može zamijeniti prvaka, čak i ako ispunjava svih pet kriterija. </p>
<p>Time dolazimo do jednostavnog i logičnog zaključka da će samo »bogati« osjetiti čari Lige prvaka i Kupa Uefe, a za siromašne nitko ni ne pita. Takve su reakcije bile i nakon sastanka Uefinog voditelja sustava licenciranja Marcela Benza s direktorima hrvatskih prvoligaških klubova. Dojma smo da se polako, ali sigurno, ostvaruju ideje interesne skupine unutar Uefe, poznatije pod imenom G-14, koja već nekoliko godina traži formiranje lige najjačih (čitaj najbogatijih) europskih klubova.</p>
<p> Licenciranjem će se, u biti, »pročistiti« klubovi koji igrama zaslužuju nastupe u najprestižnijem europskom klupskom natjecanju, ali nisu toliko marketinški zanimljivi, pa uzrokuju financijske gubitke (manja posjećenost utakmica, manji iznosi za TV-prava) drugim klubovima. Ako ne dođe do drastičnih ublažavanja kriterija ispada da će Uefa zadovoljiti skupinu G-14, ne gledajući koga su izostavili iz svoje »nogometne obitelji« i uz sljedeću poruku onima koji ne dobiju licencu - »žao nam je, ali niste ispunili uvjete«.</p>
<p>LJubomir Puškarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="27">
<p>Iraku prijeti i do 400 raketnih napada dnevno </p>
<p>Prema izvorima u Pentagonu američka tv-kuća CBS tvrdi da će irački ciljevi biti zasuti američkim projektilima krajem veljače ili početkom ožujka. Nad Irakom je izbačeno 360.000 letaka s pozivom stanovnicima da slušaju američke radio postaje. FBI je pak objavio da svakodnevno ispituje američke Iračane u potrazi za informacijama koje bi pomogle u napadu na Irak</p>
<p>WASHINGTON/ZÜRICH, 25. siječnja</p>
<p> - Američki napad na Irak krenut će negdje u ožujku i uključivati 300 do 400 raketnih napada na iračke ciljeve svakoga dana, objavila je u petak američka TV postaja CBS pozivajući se na izvore u Pentagonu. Unatoč masovnom izdavanju naredbi za pokret u područje Perzijskog zaljeva u posljednjim tjednima, Sjedinjene Države neće moći okupiti dovoljan broj vojnika za napad na Irak do kraja veljače ili početka ožujka, objavio je CBS. U procjeni da napad neće početi u veljači pridružio se u subotu i Washington Post.</p>
<p> CBS navodi da se plan napada, pod radnim nazivom »šok i strahopoštovanje«, fokusira na »psihološko uništenje neprijateljskog morala i želje za borbom umjesto na fizičko uništenje njegove borbene sile«. »Ako Pentagon ostane pri aktualnom planu, jednoga dana u ožujku napad će početi lansiranjem 300 do 400 krstarećih projektila na iračke ciljeve - više nego što ih je ispaljeno u cijelom Zaljevskom ratu. </p>
<p>Drugog dana lansiranje će se ponoviti i tako dalje..«, objavio je CBS. Američki je cilj uništiti irački režim i stoga je plan sastavljen »kako bi se iračke divizije zaobišle što je više moguće«, tvrdi televizija.</p>
<p> U međuvremenu je FBI objavio da svakodnevno ispituje američke Iračane u potrazi za terorističkim ćelijama, špijunima i informacijama koje bi mogle pomoći u napadu na Irak. »Većina njih su protivnici postojećeg iračkog režima, ali među njima možda ima i nekih čija je lojalnost suprotna američkim interesima«, rekao je neimenovani dužnosnik FBI-ja. </p>
<p> Sjedinjene Države računaju na potporu »najmanje desetak« vlada ako se odluče napasti Irak bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, izjavio je u subotu američki državni tajnik Colin Powell. Powell je rekao da te vlade, baš kao i Washington, žele usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti kojom bi se autorizirao napad na Irak, ali neće na tome inzistirati. »Postoji izvjestan broj zemalja koje su naznačile da bi htjele usvajanje nove rezolucije, ali i bez nje, bit će uz nas«, kazao je Powell, koji je u subotu doputovao u Švicarsku zbog sudjelovanja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. »Ne želim vam nabrajati te zemlje, ali znajte da nećemo biti sami. Mislim da će se potpora i povećavati«, rekao je Powell. </p>
<p> Nastojeći smanjiti napetosti s europskim saveznicima Sjedinjene Države razmatraju odgodu za vjerojatno nekoliko tjedana prije nego pritisnu Ujedinjene narode da donesu odluku o iračkom poštivanju rezolucija Vijeća sigurnosti, piše u subotu The New York Times.</p>
<p> Američki dužnosnici su rekli da su voljni prihvatiti odgodu kako bi inspektori nastavili svoj posao nakon što u ponedjeljak 27. siječnja podnesu izvješće Vijeću sigurnosti, piše list. </p>
<p>Za vrijeme odgode administracija predsjednika Busha bi nastojala uvjeriti suprotstavljene saveznike u potrebu eventualne vojne akcije u Iraku. Dužnosnici su međutim rekli kako ne žele da inspekcije traju još tri ili četiri mjeseca, navodi The New York Times. </p>
<p> Saveznički zrakoplovi koji patroliraju zonama zabrane letenja nad Irakom u petak su izbacili 360.000 letaka kojima Iračane pozivaju da slušaju američke radio postaje. Leci su izbacivani u područjima južno od Bagdada. Na njima su navedene frekvencije američkih vojnih radio postaja koje emitiraju informacije o rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a i lošim potezima režima Saddama Husseina. </p>
<p>Istodobno iz iz New Delhija stiže vijest da će Irak iskoristiti svaku metodu u obrani zemlje od napadača. To je zjavio je u subotu predsjednik iračkog parlamenta Sadun Hamadi koji je ujedno odbacio svaku mogućnost da irački čelnik Saddam Hussein odstupi s vlasti kako bi se izbjegao rat. »Ustat ćemo i boriti se. Iskoristit ćemo svaku metodu da nanesemo štetu i prouzročimo žrtve onima koji nas neopravdano napadnu«, rekao je Hamadi, koji boravi u posjetu Indiji. Izrazio je i nadu da će u slučaju rata sve arapske, ali i neke druge zemlje stati uz Irak. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Do kraja ožujka optužnica protiv Vojislava Šešelja</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Što se krije iza najava da se lider radikala Vojislav Šešelj nalazi na haaškim optužnicama i da će do kraja ožujka završiti u Sheveningenu, pitaju se srbijanski politički krugovi temeljeći interes na činjenici da je i sam Šešelj u posljednje vrijeme opet počeo govoriti o svom odlasku i prijetiti se kako će, ako dobije vizu, sam platiti avionsku kartu i tamo stvari rješavati na kaubojski način. </p>
<p>Predsjednik Srpske radikalne stranke nalazi se na popisu optuženika u sklopu »zajedničkog zločinačkog pothvata« čiji je predvodnik Slobodan Milošević. Samo od procjene unutarnjih i vanjskih političkih (ne)prilika ovisi kad će ta optužnica biti objavljena. Ta je vijest beogradskom tjedniku NIN stigla od visokog predstavnika srbijanske vladajuće koalicije i više diplomata koji imaju bliže kontakte s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. Isti izvori kažu kako će vlasti u Srbiji do 31. ožujka dobiti još jedan zahtjev iz Haaga, Washingtona i Bruxellesa koji će se, navodno, odnositi na glavnog oporbenog lidera u Srbiji.</p>
<p>Kao što je poznato, posljedica balkanske turneje američkog veleposlanika za pitanja ratnih zločina Pierrea Richarda Prospera jasno je i nedvojbeno očekivanje da Beograd izruči Ratka Mladića i preostalu dvojicu od vukovarske trojice - Miroslava Radića i Veselina Šljivančanina. U Haag je u istome tjednu dobrovoljno otišao bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović, ali to nije ublažilo pritiske na Beograd, ocjenjuje NIN. Prospera su navodno u Beogradu pitali jesu li informacije o Šešelju točne, no on ih nije mogao potvrditi. </p>
<p>Šešelj je već bio viđen kao siguran putnik za Haag poslije propalih predsjedničkih izbora u rujnu prošle godine kad je osvojio zavidnih milijun biračkih glasova. Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte najavila je 15. rujna da je protiv predsjedničkog kandidata, kojega je iz zatvora podržao i Milošević, otvorena istraga što je, pretpostavlja se, trebalo poslužiti njegovoj predizbornoj diskreditaciji. On je to, naravno, iskoristio u promidžbene svrhe izrugujući se Tribunalu. </p>
<p>NIN podsjeća da je u prvoj presudi suda protiv bosanskog Srbina Duška Tadića spomenuto da je Šešelj zastupao tezu da Drugi svjetski rat nije završen, dok se srpskim radikalima u pretpretresnom podnesku protiv Miloševića posvećuje 12 točaka. Uz zajednički zločinački pothvat navodi se i da su Šešeljevi dobrovoljci spomenuti u 35 točaka optužnice koje se odnose na Voćin, Vukovar, Bratunac, Sarajevo, Foču, Trebinje, Šipovo, Srebrenicu, ali se Šešelj ne spominje u kosovskim optužnicama. </p>
<p>U međuvremenu lider radikala bavi se organiziranjem mitinga solidarnosti s iračkim narodom. Za NIN je izjavio kako pretpostavlja da objavljivanje transkripata njegovih razgovora sa Milanom Martićem u zagrebačkom tisku, u kojima je nagovarao Martića da bombardira Zagreb, ima nekakve veze s onima koji lansiraju te priče. »Ali ja bih i danas to isto rekao, tražio bih ponovno da raketira Zagreb«, rekao je Šešelj te objasnio da mu je »bolje u Haagu, nego pod dosovskom vlašću«. </p>
<p>Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, radikali imaju istu ili veću podršku od Demokratske stranke premijera Zorana Đinđića, odnosno oko 12 posto. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mesić: Beograd nam mora platiti 15 milijardi eura ratne odštete </p>
<p>BANJA LUKA, 25. siječnja</p>
<p> - Jugoslavenska agresija nanijela je Hrvatskoj materijalnu štetu koja prema postojećim procjenama iznosi 15 milijardi eura i taj iznos mora se nadoknaditi, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p> U intervjuu kojeg u subotu objavljuju banjolučke »Nezavisne novine« Mesić je kazao da je Hrvatska nedvojbeno bila žrtva jugoslavenske odnosno srbijanske agresije. »Kako će se šteta plaćati i u kojim rokovima to je pitanje međudržavnih sporazuma. Da smo bili žrtve, to je jasno jer ako su naši građani zarobljeni u Vukovaru i drugim gradovima išli u logore u Srbiju, onda se ne može Srbija opravdavati da ona s tim ratom nema ništa«, kazao je Mesić.</p>
<p> Odgovarajući na pitanje o tome koliku će odštetu Hrvatska tražiti od SR Jugoslavije Mesić je kazao kako misli da se radi »o tridesetak milijardi maraka«. »To je tek procjena ali kolika je točna šteta, znat će se naknadno«, kazao je hrvatski predsjednik.</p>
<p> Mesić je također najavio kako će se kandidirati za novi predsjednički mandat. »Velika je šansa da ću se kandidirati za predsjednika jer mislim da sam dobro obavio posao, da sam stvorio novi imidž Hrvatskoj, otvorio suradnju sa državama u Europi i izvan Europe«, kazao je Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Slovenskog ministra okoliša napadaju zbog nuklearke Krško </p>
<p>LJUBLJANA, 25. siječnja</p>
<p> - Ratifikacija sporazuma o nuklearki Krško u slovenskom parlamentu i dalje je neizvjesna, a dodatne nepoznanice u to je pitanje unijela odluka hrvatske vlade da podrži eventualni predarbitražni postupak HEP-a protiv slovenskog suvlasnika, ocjena je koju ovih dana iznose slovenski mediji. </p>
<p> »Slovenska i hrvatska vlada morale bi se dogovoriti o metodologiji izračunavanja vrijednosti nuklearke, a gradonačelnik Krškoga Franci Bogovič, najistaknutiji protivnik ratifikacije sporazuma, dovodi u pitanje položaj ministra za okoliš i prostor Janeza Kopača zbog njegove želje da se sporazum ratificira«, piše u subotu ljubljansko Delo. »Smatram da se Kopač ne bi više smio baviti pitanjem nuklearke. On je političar koji zbog vlastite kredibilnosti ne može učiniti korak natrag, iako bi to u ovom trenutku bio logičan potez«, izjavio je Bogovič za Delo.</p>
<p> Vodeći slovenski list navodi da je probleme i Bogovičevu reakciju izazvala jedna Kopačeva izjava o tome da se jedino ratifikacijom sporazuma može spriječiti »krađa hrvatske imovine« koju sada, napominje list, znaju ponavljati na hrvatskoj televiziji kad je riječ o tom otvorenom pitanju.</p>
<p>Gradonačelnik Krškoga navodi da je Kopač tek nedavno pristao razmisliti o mogućnosti da se sporazum ipak ne ratificira i da se hrvatski udio u nuklearki otkupi (u čemu se hrvatski i slovenski stavovi dijametralno razlikuju zbog cijene). Kopač je u svojim zadnjim javnim istupima u vezi navodne ponude za predarbitražni postupak rekao da odgovor na predarbitražnu ponudu neće biti potreban ako slovenska strana sporazum ratificira i ako stupi na snagu.</p>
<p>Delo navodi da pojedine slovenske stranke u vladi i oporbi ipak drže da bi predarbitražni postupak ipak bio »možda najbolje rješenje« jer bi odgodio ratifikaciju i omogućio pregovore u kojima bi slovenska strana kao argument upotrijebila i najnovije europske regulative o skladištenju radioaktivnog otpada koji govori da se on skladišti u zemlji u kojoj se nalazi nuklearni objekt. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bivši čelnik MUP-a optužen za otmicu Stambolića i 30 ubojstava </p>
<p>BEOGRAD, 25. siječnja</p>
<p> - Beogradska policija pronašla je jučer u trgovačkom centru »Kotobanja« više od tri kilograma heroina i oružje, a suvlasnik centra optužio je za to bivšega zapovjednika specijalaca srbijanskog MUP-a, rekavši da je odgovoran za oko 30 političkih ubojstava i otmicu bivšeg srbijanskog predsjednika Ivana Stambolića. Prema prvim objavljenim informacijama objekt je bio vlasništvo Ljubiše Buhe, ali je to potom MUP Srbije demantirao ustvrdivši da je centar vlasništvo »grupe građana«.</p>
<p> Buha, koji se već mjesecima krije u inozemstvu, javio se jučer telefonom beogradskoj Televiziji B92, tvrdeći da su dvanaest osoba suvlasnici, te da je on jedan od njih. Odbacio je povezanost s drogom i za sve optužio Dušana Spasojevića, od ranije poznatog policiji, te Milorada Ulemeka-Lukovića Legiju, bivšeg zapovjednika Jedinica za specijalne operacije Državne sigurnosti MUP-a Srbije.</p>
<p> Buha tvrdi kako ima dokaze da su oni počinili oko 30 ubojstava, da su sudjelovali u atentatu u Budvi na vođu Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića, kao i u atentatu na Ibarskoj magistrali krajem 1999., kad su poginula četvorica visokih dužnosnika te stranke. Također ih je optužio i za nerazriješenu otmicu bivšeg predsjednika Srbije Ivana Stambolića u kolovozu 2000. tvrdeći da je Stambolić otet istim kombijem koji je korišten i pri uhićenju Slobodana Miloševića 2001., te da je broj kombija bio poznat i tadašnjem šefu Službe državne sigurnosti Radomiru Markoviću, kojem se upravo sudi za zločin na Ibarskoj magistrali. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>SFOR u Rogatici pronašao skrivene granate </p>
<p>SARAJEVO, 25. siječnja</p>
<p> - Pripadnici stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) pronašli su i zaplijenili veću količinu topničkog streljiva skrivenog u jednoj tvornici tekstila u Rogatici, u istočnom dijelu Republike Srpske.</p>
<p> Kako je priopćeno iz zapovjedništva njemačko-talijanske skupine koja nadzire prostor istočne Bosne, pripadnici redovitih postrojbi SFOR-a i vojne policije obavili su pretres tvornice »Rotex« u petak ujutro otkrivši tom prigodom veću količinu topničkih granata i detonatora. </p>
<p>U priopćenju se pojašnjava kako je pretres tvornice obavljen nakon dužeg nadziranja pogona »Rotexa« i pažljive provjere prikupljenih informacija. Radnici tvornice u potpunosti su surađivali s pripadnicima SFOR-a tijekom pretresa koji je protekao bez ikakvih izgreda, a svo otkriveno streljivo bit će uništeno.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="33">
<p>Croatiabus i Muzička naklada slike pravne nekulture i destruktivnosti</p>
<p>Sjajan opis kriminala u pretvorbi Croatiabusa i samozvanih upravnih odbora koja su imala dovoljno vremena da upravljaju naravno samozvano, društvenim dobrima, neodoljivo podsjeća i na »šlučaj Goljak«, odnosno Muzičke naklade. Jednako kao i Trpimir Sulić, koji je po struci oceanograf i biolog, u pretvorbi Muzičke naklade glavna zvijezda je Željko Žnidarić, pravnik po struci, a građevinski poduzetnik po afinitetu.</p>
<p>Stanari Goljaka i Novog Goljaka već četiri godine postavljaju pitanje našoj javnosti kako je dotični imenovan na mjesto predsjednika Nadzornog odbora Muzičke naklade? Koje je dotični Žnidarić imao nakane, osim uništiti jedinu tvornicu žičanih instrumenata u Hrvatskoj, a sve poradi skupog zemljišta?! Tko stoji iza Željka Žnidarića i koji je to loby koji je upravo njega izabrao za glavnog igrača? I kako reče Željko Žnidarić za tjednik Nacional...»tvornica je bila puna neradnika i štakora, stanari se na moje građevinske pothvate ljute jer su zločesti i ne razumiju napredak, mislio sam graditi kondominij. ali sam se predomislio, ne prihvaćam sjenu u njihovim vrtovima kao ozbiljan razlog...»Žnidarić je pulen onih koji su namjerno ukinuli GUP, a sve zbog svojih interesa, kako bi, između ostalih, uništili Croatiabus i Muzičku nakladu, a sve da bi se bez ijedne kune dočepali skupocjenih gradjevinskih terena!</p>
<p>Odvjetnik Jadranko Črnko posve je u pravu (Vjesnik, 23. siječnja 2003. rubrika Stajališta). Sve su to slike i primjeri hrvatske pravne nekulture i destruktivnosti! Ima li volje da se kazne svi domaći Sulići i Žnidarići, koji misle da su u pravu jer je tako tekla pretvorba barem još stotinjak zagrebačkih poduzeća? Po njihovim riječima ispada da ako je kriminal bio generalna »špranca« za pretvaranje »našeg u njihovo«, da je valjda i po zakonu, jer ako kradu svi oko mene onda valjda mogu i ja!</p>
<p>JADRANKA M. MITROVIĆ, dipl.oec. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pravo na krov nad glavom svima, a ne samo njima </p>
<p>Potaknut najavljenim izmjenama Zakona o najmu stanova iznio bih nekoliko činjenica i pitanja za razmišljanje hrvatskoj javnosti, Vladi Republike Hrvatske i zastupnicima Hrvatskog sabora:</p>
<p>Nekoliko tisuća hrvatskih građana i njihovih obitelji Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme komunističke vladavine pretvoreno je u podstanare jer im je oduzeto stanarsko pravo, a nisu mogli otkupiti (konfiscirane) stanove! S perspektivom da postanu beskućnici, ako se budućem vlasniku stana npr. ne bude sviđala boja njihovih očiju ili kose!</p>
<p>Zbog čega je država nekim svojim građanima i njihovim obiteljima oduzela (konfiscirala) stanarsko pravo, a da to ničim nije nadoknadila? (Ili se pod naknadom podrazumijeva mogućnost da cijeli život provedu po sudovima pokušavajući izjednačiti svoja prava s ostalim građanima i besmisleno troše novac na odvjetnike?)</p>
<p>Zašto neki građani nisu mogli otkupiti konfiscirane stanove, iako su predali zahtjev, dok su drugi sve do sredine 1993. godine bez problema otkupljivali iste takve stanove? O kakvoj se tu jednakosti pred zakonom radi? O kakvim osnovnim ustavnim pravima?</p>
<p> Svi prijašnji, a vjerujem i sadašnji državni »dužnosnici«, otkupom stanova ostvarili su svoje pravo.</p>
<p>Kako to da su država Hrvatska i njezini zakonodavci jednostavno zaboravili da su neke obitelji u preko stotinjak godina radnog staža isto toliko godina odvajali za tuđe stambeno zbrinjavanje - pa i stanove svih mogućih donedavnih i sadašnjih državnih »dužnosnika« - dok je drugima taj staž uzet u obzir kod izračuna niže otkupne cijene stana?</p>
<p>Što smo skrivili da nas vlastita država tako kažnjava? Mnogi od nas sudjelovali smo u Domovinskom ratu. Dok smo se mi borili na ratištu našim su novcem sanirane opljačkane banke i poduzeća! Jednim zakonima amnestiralo se kriminalce, a drugim se poštene ljude tjeraju na ulicu!</p>
<p> Jasno da je ta nepravda posljedica koncepcije društva s tristotinjak bogatih (i stambeno dobro zbrinutih) obitelji. Nije mi jasno zašto je aktualna Vlast (državna uprava) nastavila s istim nepravdama. Zar može biti demokracije tamo gdje se ne poštuju ljudska prava, gdje za ljude nema radnih mjesta, ni krova nad glavom? </p>
<p>ŽELJKO KAŠAJ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Porezom na alkohol do novca i za veće liječničke plaće</p>
<p>Liječnici s pravom štrajkaju, jer se tolika odgovornost u poslu, toliki mar, te znanje, mogu postići samo školovanjem od 6-13 godina (fakultet-staž-specijalizacija), a u SAD-u i u zapadnim europskim zemljama se to vrednuje dvostrukom višom plaćom u odnosu na druge četverogodišnje studije.</p>
<p> Inače, nitko neće ići studirati medicinu, kao što i mnogi idu studirati pravo (na pr.), da bi kao suci sa manje truda imali veće plaće.</p>
<p>Novac sabornici i Vlada ne žele skupiti u tu svrhu u slučaju poreza na alkohol. Njegovim povećanjem bi se smanjili alkoholni problemi i bilo bi više novaca, ne toliko i samo za alkohološku prevenciju, liječenje i oporavak u klubovima liječenih alkoholičara, nego bi se vrlo osjetno povećao novac za zdravstveni proračun, pa time i za plaće liječnika. U slučaju prihvaćanja zakona o vinu kao hrani (sramotno, jer se radi o opojnom i otrovnom sredstvu) taj bi se porez smanjio, i zdravstveni proračun bi trpio, do čega ne smije doći. </p>
<p>Prim. dr. sc. DARKO BREITENFELD predsjednik Zajednice klubova liječenih alkoholičara Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Treba li braniti akademika Supeka?</p>
<p>Akademik Ivan Supek svojim je istupima u posljednje vrijeme izazvao mnoge negativne reakcije. Nakon jedne od njih ustao mu je u obranu novinar Milan Puljiz (Vjesnik, od 22. siječnja 2003. u rubrici Stajališta). Kaže da je to »ogorčeni prosvjed zbog neizazvana napada na jednu od najvećih hrvatskih intelektualnih i moralnih vrijednosti našega doba«, a o nastupu akademika Supeka kaže: »Nije bitno o čemu je govorio i što je rekao. Javnost zna da takvi govornici ne govore bedastoće«.</p>
<p> Nisam gledao tv-emisiju »Znakovi vremena«, pa ne znam je li točno da je gledatelj akademika Supeka »jednostavno obasuo uvredama, nenadano i grubo«. Ako je to točno, ma koji povod napadima bio, s uvredama i grubostima ne bismo se smjeli složiti. Ovdje se ipak postavljaju barem dva pitanja: Prvo, brani li Milan Puljiz osobu Ivana Supeka ili ideologiju koju on zastupa? U Hrvatskoj je na žalost premnogo na najgrublji način napadanih osoba, ali u njihovu se obranu ustaje vrlo selektivno. Milan Puljiz u svome tekstu spominje još neka napadana imena, no pri tom ne krije svoja ideološka stajališta.</p>
<p>Drugo je pitanje jesu li napadi na akademika Supeka baš »neizazvani«. </p>
<p>PETAR BAŠIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="37">
<p>Puljanin poginuo u »roveru« </p>
<p>PULA, 25. siječnja</p>
<p> - Od posljedica teške prometne nesreće, koja se dogodila u subotu, u 14,45 sati, na cesti Pula - Fažana, u pulskoj je Općoj bolnici umro 16-godišnji Marko Mutić iz Pule, izvijestila je istarska Policijska uprava.</p>
<p> Nesreća se dogodila kad je osobni automobil »rover«, pulske registracije, kojim je upravljao 19-godišnji Dean M. iz Pule, u blizini raskrižja prema Štinjanu, najvjerojatnije zbog neprilagođene brzine, sletio s ceste i udario u stablo. U nesreći je teško ozlijeđen njegov suputnik Marko Mutić, koji je nakon pola sata umro u bolnici, kazala je glasnogovornica istarske policije Štefanija Prosenjak-Žumber. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Vozač kamiona pobjegao s mjesta nesreće</p>
<p>SLUNJ, 25. siječnja</p>
<p> - Na Plitvičkoj cesti (D-1) kod mjesta Slušnica nedaleko Slunja u subotu se dogodila prometna nesreća u kojoj je ozlijeđeno više osoba, saznajemo u Policijskoj upravi karlovačkoj. Nesreća se dogodila tako što je zasad nepoznati vozač nepoznatog teretnog vozila i registarskih oznaka, vozeći od Slunja prema Plitvicama, dolaskom u mjestu Slušnica prešao iz lijeve prometne trake slunjske zaobilaznice na desnu i tom prilikom udario svojim vozilom u osobno vozilo KA 853-BE vlasnika Z.K. (37) iz Rakovice. Uslijed udarca vozač osobnog automobila Z.K. izgubio je kontrolu nad vozilom i prevrnuo se na krov. U toj prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobila je putnica Ž.Š. (62), a lakše Z.K. (37), I.K. (73) i A.K. (37). Svi su prevezeni u Opću bolnicu Karlovac. Materijalna šteta na vozilu je veća od 20.000 kuna. Policija traga za nepoznatim vozačem kamiona. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pištoljem opljačkao trgovinu</p>
<p>VARAŽDIN, 25. siječnja</p>
<p> - U petak navečer nepoznata je osoba počinila razbojništvo nad djelatnicom S. K. u trgovini TP »Varaždin« u Optujskoj ulici, priopćila je varaždinska policija. Nepoznati je počinitelj ušao u trgovinu, u djelatnicu uperio pištolj i naredio joj da otvori blagajnu iz koje je ukrao oko 3000 kuna. Policajci još tragaju za počiniteljem. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vozeći pijan udario u biciklistkinju</p>
<p>ČAKOVEC, 25. siječnja</p>
<p> - U noći od petka na subotu dogodila se prometna nesreća u mjestu Slemenice, na državnoj cesti Čakovec-Mursko Središće. Osobnim automobilom čakovečke registracije pod utjecajem alkohola upravljao je M.H. (19) iz sela Mačkovca kod Čakovca. On je automobilom prešao na lijevu stranu ceste i udario u bicikl koji je vozila H.O. (29) iz Krištanovca u općini Vratišinec. Tom prigodom bicklistkinja je zadobila tešku tjelesnu ozljedu i prevezena je u Županijsku bolnicu u Čakovcu, odakle je nakon liječničke obrade puštena na kućnu njegu. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dvije krađe u Karlovcu</p>
<p>KARLOVAC, 25. siječnja</p>
<p> - Na području Karlovca u noći od petka na subotu dogodile su se dvije krađe. U petak iza ponoći oko 00.40 sati, dvije su osobe uz rijeku Koranu u blizini Športskog centra »Korana«, Mekušanski lug bb., od 60-godišnje Karlovčanke S.P. otele novčanik. Neposredno nakon prijave karlovačkim policajcima počinitelji su pronađeni i kod njih je pronađen dio novca i dokumenata oštećene. Druga krađa zbila se u obiteljskoj kući u Goršćakima vlasnika S.M. (53). Provalnik je ukrao osam kutija cigareta, a potrgana je aktovka sa šifrom vlasnika (!?) u kojoj je držao dokumente.</p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="42">
<p>Direktor Termi spreman Vladi na uvid dati knjigu dioničara </p>
<p>LJUBLJANA, 25. siječnja </p>
<p> - Direktor Terma Čatež Borut Mokrovič izjavio je u razgovoru za ljubljansko Delo da je spreman dati na uvid vlasničku strukturu svoje tvrtke, što je jedan od razloga zbog kojih su se u Hrvatskoj javili otpori prema njihovu preuzimanju hotelsko-turističkog poduzeća Sunčani Hvar. »Hrvatskoj vladi dat ćemo ispis iz knjige dioničara kako bi sama prosudila ima li u tome što sumnjivo. Između 1500 naših dioničara je i jedna hrvatska tvrtka te više stranih fizičkih osoba«, izjavio je Mokrovič. Kako navodi Delo, najveći dioničar Termi Čatež je ljubljansko poduzeće DZS, a među većima su i dva državna fonda te investicijsko društvo Maksima koje je prema nekim raspoloživim podacima u 79-postotnom vlasništvu Nove Ljubljanske banke. Mokrovič je naglasio da će Terme Čatež, ako se uspješno zaključe završni pregovori o preuzimanju Sunčanog Hvara, uložiti u tu tvrtku između 50 i 70 milijuna eura, te zatražiti koncesiju za gradnju dviju marina na Hvaru. Slovenski tisak u komentarima o zadnjim zapletima u vezi s natječajem za prodaju hvarske tvrtke ističe protivljenje oporbenih stranaka i lokalnih vlasti u Hvaru zbog »rasprodaje nacionalnog bogatstva«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Karlovačka pivovara« prodana »Heinekenu«</p>
<p>KARLOVAC, 25. siječnja</p>
<p> - U sjeni medijske buke prodaje Sunčanog Hvara, značajnog za gospodarstvo otoka Hvara i cijele Dalmacije, ovih dana dogodila se i prodaja, bolje reći zamjenska transakcija, »Karlovčake pivovare«, simbola gospodarskog razvoja grada Karlovca i Karlovačke županije s više od 100 godina tradicije, pivarskom gigantu »Heinekenu«. Na konferenciji za novinare, održane u petak, glavni manager »Karlovačke pivovare« Alex Tudor nije odgovorio na novinarska pitanja oko toga kolika je financijska vrijednost »Karlovačke pivovare« u ovom trenutku i kolika je ponuda »Heinekena«, odnosno o kojoj je financijskoj transakciji riječ. Uz to, glavni manager »Karlovačke pivovare«, koji je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sazvao tiskovnu konferenciju, nije odgovorio na pitanja novinara hoće li »Karlovačka pivovara« proizvoditi u svojim pogonima pivo »Heineken« i hoće li se ugasiti proizvodnja »Karlovačkog piva«. Uz to nije bilo ni odgovora hoće li budući vlasnik »Heineken« inzistirati na smanjenju broja radnika, a na konferenciji nije bilo riječi o tome s kolikim prihodom i dobiti je »Karlovačka pivovara« završila prošlu godinu. </p>
<p>Nije bilo ni odgovora na pitanje je li »Heineken« pregledao poslovne knjige, no nakon Tudorove izjave da pregovori između »Heinekena« i Lukšić grupe traju dvije godine očito je da su knjige pregledane. </p>
<p>Spomenuta transakcija je kompromis kojim će dobiti Karlovačka županija i sama Pivovara, rekao je Tudor. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>UN: U svijetu je 180 milijuna nezaposlenih</p>
<p>NEW YORK, 25. siječnja</p>
<p> - Dvogodišnje usporavanje gospodarskog rasta dovelo je do rekordnih 180 milijuna nezaposlenih diljem svijeta uz male izglede da se stanje popravi ove godine, objavljeno je u petak u New Yorku u izvješću UN-ove Međunarodne organizacije rada (ILO). »Stanje zaposlenosti u svijetu se dramatično pogoršava«, upozorio je glavni direkotr ILO-a Juan Somavia. »Dok se deseci milijuna ljudi pridružuju nezaposlenima neizvjesni izgledi za globalni ekonomski oporavak malo je vjerojatno da će se trend okrenuti u 2003.« U novobjavljenoj studiji »Globalni ekonomski trendovi« ILO procjenjuje da je od 2000. broj nezaposlenih u svijetu porastao za 20 milijuna na ukupno 180 milijuna. Posebice su jako pogođeni žene i mladi, koji često rade na poslovima osjetljivim na ekonomske šokove. Somavia je upozorio da globalna recesija može imati teške posljedice na socijalnu i političku stabilnost velikih dijelova svijeta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="45">
<p>Pregovori propali, štrajk se nastavlja</p>
<p>Ministar tvrdi da je HLS ponudio sporazum koji sadrži sve odlike strukovnog kolektivnog ugovora na što Vlada ne može pristati. Sindikat, rekao je Vlahušić, i dalje zahtijeva 45 posto višu plaću za liječnike, što je neprihvatljivo i socijalno neosjetljivo prema svim građanima. Babić tvrdi da ministar ne govori istinu i da bi više voljeli pregovarati s potpredsjednikom Vlade Simonićem </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Nakon trećeg dana unatoč optimističnim najavama, u subotu su neočekivano propali pregovori između Glavnog štrajkaškog odbora Hrvatskoga liječničkog sindikata (HLS) i Ministarstva zdravstva. Iako je dan prije, u petak, bilo razriješeno 95 posto točaka spora između dvaju socijalnih partnera, štrajk u bolnicama nastavlja se kao i dosadašnjih 12 dana pružanjem smanjenog opsega usluga pacijentima. </p>
<p>Ipak, rečeno je da će novi krug pregovora biti održan u ponedjeljak. </p>
<p>»Ministarstvo je u sporazumu koje je pripremalo za danas stavilo sve o čemu se još u petak nismo mogli dogovoriti«, rekao je u subotu novinarima dr. Andro Vlahušić, ministar zdravstva, nakon sat i pol pregovaranja. U subotu im je Štrajkaški odbor ponudio takav sporazum koji sadrži sve odlike strukovnog kolektivnog ugovora na što Vlada ne može pristati, jer u Hrvatskoj nijedna grana nema takav sporazum. Vlahušić je dodao da je zbog toga žalostan, kao i zbog svih kolega koji su savjesno i odgovorno radeći sudjelovali u štrajku.</p>
<p> Nije postignut ni dogovor o plaćama. Ministar je ponovio već objavljenu listu prosječnih primanja za prosinac koja iznose oko deset tisuća kuna. Na to su Sindikatu ponudili povišicu od tisuću kuna u prosjeku, a za liječnike koji rade u težim uvjetima i do dvije tisuća kuna. Sindikat, rekao je Vlahušić, inzistira i dalje na povišici od 45 posto, što je neprihvatljivo i socijalno neosjetljivo prema svim građanima, posebno umirovljenicima koji žive i s manje od 1500 kuna na mjesec. </p>
<p>Vlahušić takvo ponašanje smatra ucjenama i kaže da ne može sebi objasniti takvo stajalište i rezolutno odbijanje HLS-a. Ispričao se svim hrvatskim građanima ako zbog toga nemaju ili neće dobiti zdravstvenu zaštitu, pozivajući ih da se jave s pritužbama na dežurni telefon Ministarstva zdravstva.</p>
<p> Dodao je i kako stječe dojam, prema informacijama s terena i od ravnatelja zdravstvenih ustanova, da liječnici odgovorno obavljaju svoj posao i sve više od onog što je istaknuto na početku štrajka. Liječnici primarne medicine doskočili su ograničavanju postupaka tako što na uputnicama za bolničko liječenje stavljaju oznaku hitnosti. </p>
<p>Dr. Ivica Babić, predsjednik HLS-a, izjavio je da ministar ne govori istinu, te da su se na pregovorima u subotu pojavili s konkretnim rješenjima o pitanjima usuglašenim dan prije. Za ministra kaže da se služi jeftinom retorikom jer Sindikat traži i manje nego što je iznio novinarima.</p>
<p> »Sve je bilo dobro dok smo načelno pregovarali, ali u trenutku kad smo to pretočili u brojke ministar je okrenuo ploču«, tvrdi Babić navodeći da su ministrove brojke netočne. Sindikat je u tako definiranim zahtjevima tražio da se osnovne plaće za sve liječnike povećaju za dvije tisuće kuna. Zbog takvog ministrova načina ponašanja, rekao je Babić, ubuduće će se od Vlade tražiti jamstva. Dodao je i to da će se pregovori nastaviti i s ministrom zdravstva ako tako odredi Vlada, ali da bi više voljeli da s druge strane bude dr. Ante Simonić, potpredsjednik Vlade, s kojim su pregovarali bolje. Babić je najavio da će opsežne informacije o neuspjelim pregovorima dati u ponedjeljak na konferenciji za novinare u HLS-u. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Studenti protiv župana</p>
<p>OSIJEK, 25. siječnja</p>
<p> - Predstavnici Hrvatske akademske zajednice Osijek i Nezavisne udruge studenata »J. J. Strossmayer« u subotu su u ime stotinjak okupljenih studenata ispred zgrade Županije osječko-baranjske održali konferenciju za novinare s porukom: »Sram Vas bilo župane Bognaru!«. </p>
<p>Naime, nakon što su članovi ovih udruga nedavno za medije iznijeli kako »u županijskoj vlasti vlada nepotizam i nepoštenje prema studentima Osječkog sveučilišta«, Osječko-baranjski župan Ladislav Bognar od njih je zatražio javnu ispriku. </p>
<p>»Ako se ne ispričamo, župan Bognar nam je zaprijetio da ćemo zapamtiti tko je na vlasti u ovoj Županiji i kako ćemo se uskoro pokajati za sve što smo izrekli. No, ispričati se nećemo jer smatramo kako je naša kritika bila opravdana«, naglasila je Jasminka Šimić, članica predsjedništva NUS-a.</p>
<p>Istaknuvši kako su svojim prijetnjama župan Bognar i »njegov pijun-glasnogovornik Goran Flauder« u studentima samo probudili i uzburkali nacionalni i ljudski ponos, tajnik HAZ-u Darijan Rudan poručio im je: »Ne bojimo vas se, sile nečiste!«</p>
<p>»Vi i vaši obećavali ste nam 's faksa na posao'. Posao nam niste našli, a neke sada pokušavate odvući 's faksa u zatvor'. No, niste i nećete slomiti duh hrvatskih studenata jer, naučili smo nešto i od vas župane Bognaru - kakav čovjek ne treba biti!«, kazao je Darijan Rudan. </p>
<p>Predsjednica NUS-a Manuela Gligorić osvrnula se i na odgovor Žarka Puhovskog, predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora, na njihove zamolbe da ih zaštiti od županovih prijetnji. </p>
<p>»Iako nismo očekivali baš preveliku podršku, iznenadio nas je njegov odgovor u kojem nam odbija pružiti pomoć jer 'ne zna našu adresu'. Znamo da nije problem u adresi, već u pismu i onome tko ga je napisao, jer da smo pisali ekavicom ili možda ćirilicom, našao bi nas brzo i lako«, zaključila je Manuela Gligorić. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zašto gradonačelnica ne želi otkriti što dogovara s Unescom? </p>
<p>Gradonačelnica Dubravka Šuica kaže kako se boji da će biti proglašena devastatorom kulture. SDP-ovi vijećnici upozorili su da će radovi na obnovi biti smanjeni zbog toga što Zavod mora plaćati naknade za postavljanje skela unutar zidina i za kamione koji dovoze i odvoze materijal. Zašto propada ljetnikovac Pucić i što će poduzeti konzervatorski odjel Ministarstva kulture? </p>
<p>DUBROVNIK, 25. siječnja</p>
<p> - Sjednicom dubrovačkog Gradskog vijeća u petak dominirala je tema ugroženosti spomeničke baštine nakon što je u posljednje vrijeme bilo nekoliko incidenata koji svjedoče da je zaštićena povijesna cjelina Dubrovnika u vrlo lošem stanju. </p>
<p>»Dubrovnika posebno su osjetljivi na kulturnu i spomeničku baštinu grada. S obzirom na brojna oštećenja spomenika u posljednjih nekoliko mjeseci, klub SDP-a predlaže Gradskom vijeću da se održi posebna sjednica o zaštiti dubrovačke spomeničke baštine«, predložio je vijećnik Josip Mikulić. </p>
<p>Vijećnici SDP-a većinu pitanja u vezi s ugroženošću spomeničke baštine postavili su izravno dubrovačkoj gradonačelnici Dubravki Šuici. Među ostalim, pitali su o obnovi kamenog mosta između tvrđave Revelin i gradskih zidina koja je trebala već odavno započeti. </p>
<p>SDP-ovi vijećnici smatraju i da ne treba naplaćivati gradsku komunalnu naknadu Zavodu za obnovu Dubrovnika zbog postavljanja skela unutar gradskih zidina tijekom obnove. Upozorili su i da se mora plaćati naknada za kamione koji dovoze i odvoze materijal za obnovu dubrovačkih spomenika. </p>
<p> SDP-ov vijećnik Pero Portolan smatra da će zbog takve odluke biti smanjeni radovi na obnovi grada pa sve institucije i pojedince koji izvode te radove treba osloboditi plaćanja takvih davanja.</p>
<p> Predsjedniku Uprave P.A. Atlas Oscaru Hasbunu esdepeovci su uputili pitanje zašto se ništa ne poduzima da se spriječi propadanje najvrednije dubrovačke barokne palače - ljetnikovca Pucić na Pilama.</p>
<p>Božo Letunić iz SDP-a zatražio je odgovor od Dubrovačkog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i njegova inspektora zaštite kulturnih dobara na pitanje jesu li, u skladu s člankom 21. Zakona o zaštiti i čuvanju kulturnih dobara, opomenuli poduzeće Atlas kao vlasnika i odredili mu rok i mjere za sprečavanje propadanja ljetnikovca Pucić? Namjerava li Odjel sam obnoviti ljetnikovac, a trošak naplatiti od Atlasa? </p>
<p>Osvrnuvši se na SDP-ov prijedlog o tematskoj sjednici Gradskog vijeća, Dubravka Šuica rekla je da ga objeručke prihvaća te da joj je drago da je to prijedlog oporbenih socijaldemokrata u Gradu. </p>
<p>»Vjerujem da će, kad prijedlog dolazi iz SDP-a, zasigurno bolje odjeknuti u javnosti jer ono što sam osobno doživjela kao i Poglavarstvo u zadnjih desetak dana ne bih nikom poželjela. Od jednog benignog apela za akcijom stvar je prerasla u novinske napise poput: 'Destrukcija i devastacija umjesto obnove'. Vjerujem da nam se to sad neće dogoditi«, izjavila je gradonačelnica osvrćući se na gnjev javnosti koji je izazvala prozivajući krivce za devastaciju spomeničke cjeline, među kojima ne vidi ni sebe niti svoju gradsku upravu.</p>
<p> Odgovarajući na pitanje o naplati naknada za skele i za kamione Zavoda za obnovu Dubrovnika, pozvala se na Zakon o obnovi Dubrovnika i naglasila da je upravo zbog toga nekoliko puta željela razgovarati s ministrom kulture Antunom Vujićem i ostalim ministrima članovima Upravnog vijeća Zavoda. </p>
<p>»Ministarstvo kulture inercijom je davalo 60 posto za obnovu Dubrovnika što iznosi devet milijuna kuna, no nismo se dogovorili o programu«, izjavila je. Gradonačelnica je dodala da su tri tvrtke ovlaštene za obnovu postigle dogovor s gradskim Uredom za komunalne djelatnosti o plaćanju naknade za zauzimanje javne površine prilikom postavljanja skela po mnogo povoljnijoj cijeni.</p>
<p> Istaknula je da su devet milijuna koje daje Ministarstvo kulture, te po još tri milijuna, koliko za obnovu Dubrovnika trebaju izdvajati Dubrovačko-neretvanska županija i Grad, kap u moru. Gradonačelnica je otkrila da je poduzela neke korake prema Unescu o kojima ne želi javno govoriti jer se boji da će je proglasiti devastatorom spomenika. </p>
<p>Umjesto originalnog Orlanda na Stradunu - replika?</p>
<p>Odgovarajući na vijećničko pitanje što se radi na zaštiti Orlandova stupa, gradonačelnica Dubrovka Šuica rekla je da su na poziv i trošak Grada taj spomenik ovih dana pregledali talijanski stručnjaci tvrtke Ser. Co. Tec. na čelu s Dariom Almesbergerom. Dr. Almesberger mi je rekao da su oštećenja nastala zbog korozije metalnih dijelova, te djelovanja mora i mulja ispod stupa, a najmanje zbog jarbola i zastave. U naredna dva dana stanje će biti privremeno sanirano i na Orlandov stup ponovo postavljen jarbol koji će moći nositi primjerenu zastavu, prvo zastavu Sv. Vlaha, zatim hrvatsku, te Dubrovačkih ljetnih igara. Za trajno rješnje Almesberger predlaže, kao i Miljenko Domjan, da Orlandov stup premjestimo na neko vrijeme u muzej, a na njegovo mjesto na Stradunu postavimo repliku, rekla je Šuica. </p>
<p>Šuica pokušala obmanuti Vijeće pomiješavši kune i marke? </p>
<p>Pred dubrovačke vijećnike tek sad je stiglo izvješće o poslovanju Javnog poduzeća Vrtlar za 2001. godinu. Najveći dio izvješća posvećen je, rekla je pročelnica Ureda za gospodarstvo Katarina Šilje, »dubrovačkom Obrovcu« - uljari na otoku Šipanu. Objasnila je da je riječ o potpuno promašenom poslu napravljenom za vrijeme HSS-ova gradonačelnika Vida Bogdanovića jer je rok otplate ulaganja čak do 40 godina, a cijela stvar opterećena je nejasnim vlasničkim odnosima između Vrtlara i privatnog poduzetnika Mate Vekića. </p>
<p>»Obećali smo Šipancima da ćemo napraviti sve da uljara proradi. Teško da će biti profitabilna, ali ćemo naći načina kako da taj prostor iskoristimo. Platit ćemo Vekiću 250.000 eura i početi raditi već narednu sezonu maslina. </p>
<p>Vrtlar je prodao 8000 četvornih metara građevinskog zemljišta za 13 milijuna kuna, a prije nekoliko godina prodalo se 4500 četvornih metara za milijun kuna. Ne želim nikoga optuživati no usporedite te činjenice!«, osvrnula se Šuica na rad tog poduzeća za njezina, odnosno Bogdanovićeva mandata. </p>
<p> No uslijedilo je objašnjenje HSS-ova vijećnika Stjepana Tomašića i nekadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Vrtlara, koji je rekao da je 4500 četvornih metara na javnoj dražbi prodano ne za milijun kuna već milijun maraka. To je potvrdio i direktor poduzeća Nikša Metković, pa su oporbeni vijećnici stekli dojam je HDZ-ova gradonačelnica neistinitim podacima pokušala obmanuti Gradsko vijeće i javnost.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Šezdeset posto hrvatskih šuma još uvijek minirano</p>
<p>PAKRAC, 25. siječnja</p>
<p> - Najveći problem za Hrvatske šume, Šumariju Pakrac, je činjenica da je od 13.000 hektara šuma minirano čak 60 posto, pa na te površine nemaju pristup. Do Domovinskog rata u pakračkoj šumariji bilo je zaposleno 140 radnika, a danas samo 40. Minirane šume utječu i na posao, tako da radnici Šumarije godišnje posijeku oko 32.500 prostornih metara drveta, a što je polovica planiranih količina. Gubitke u poslovanju podmiruje bjelovarska Uprava šuma, kojoj prostorno pripada i pakračka šumarija. Najveći gubitci bit će u bukovim šumama, jer bukva, ako se ne posiječe na vrijeme, s godinama propada. Prethodnih godina prednost u razminiranju imala su poljoprivredna zemljišta, te kuće i prostor oko kuća. No, ove godine bit će razminiran šumski put u dužini od oko 20 km, a što će omogućiti pristup do 2000 hektara pakračkih šuma. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Epidemija trihineloze u Đakovu jenjava</p>
<p>ĐAKOVO, 25. siječnja</p>
<p> - Tijekom vikenda na području Đakovštine nije zabilježen niti jedan novi slučaj trihineloze pa je dosad na zaraznom odjelu KB »Osijek« s tog područja obrađeno ukupno 20 pacijenata, od kojih je njih deset hospitalizirano. Dva pacijenta već su puštena kući, tako da je na liječenju još pet odraslih osoba i troje djece.</p>
<p>I dok se zaraženi oporavljaju, u istragu o izvoru zaraze uključila se i policija koja bi trebala utvrditi stvarni izvor epidemije trihineloze u Đakovštini. Naime, nakon što je utvrđeno da su svi zarađeni konzumirali suhomesnate proizvode koje je obitelj Barišić iz Dragotina, sela pokraj Đakova, spravila od mesa domaćih i divljih svinja, ostalo je i nakon svih analiza nedorečeno koje je meso stvarni izvor zaraze. Zbog izbjegavanja mogućih novih sličnih slučajeva i još drastičnijih posljedica, nadležni bi to konačno trebali učiniti, jasno i nedvosmisleno. Neobjavljivanje cjelovitih nalaza dodatno zbunjuje javnost.</p>
<p>No, čini se da u lancu odgovornih za dragotinski slučaj neki još uvijek ne vode računa upravo o tome, odnosno o obvezi pravodobnog, cjelovitog i istinitog informiranja javnosti. Tko je to prvi trebao učiniti možda pokaže policijska istraga.</p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Antunović: Opasne ocjene i ozbiljne optužbe na račun Oružanih snaga </p>
<p>Lažne informacije širilo se zato da se pokuša zaustaviti ili usporiti vojna reforma, smatra ministrica. Ministarstvo obrane zatražit će od Državnog odvjetništva da procijeni ima li u tim tvrdnjama temelja za pokretanje kaznenog postupka. Čini se da su i neki nedavno umirovljeni visoki časnici prekršili obvezu čuvanja državne tajne </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Preustroj Oružanih snaga započeo je i, vjerujte mi, više ga nitko ne može zaustaviti. Zbog toga, međutim, nije dovedena u pitanje obrambena sposobnost, poručila je u subotu ministrica obrane Željka Antunović. U povodu medijskih rasprava o stanju u Oružanim snagama, na konferenciji za novinare u Ministarstvu obrane zajedno s načelnikom Glavnog stožera generalom Josipom Lucićem, odlučno je opovrgnula tvrdnje da je navodno nezadovoljstvo vojnih pilota u Zadru dovelo u pitanje sigurnost zemlje. </p>
<p>»Obrambeni sustav u svakom je trenutku sposoban jamčiti sigurnost Hrvatske, a to znači udovoljiti svim zadaćama koje su definirane Ustavom i zakonima«, naglasila je Željka Antunović, a »o tome svjedoče službena izvješća i analize Ministarstva obrane«. Komentirala je događaje u vezi s anonimnim pismom i teze da je dio vojnih pilota Vojnog učilišta »Rudolf Perišin« zbog novog obračuna plaća bio u »tihom« štrajku.</p>
<p> »Potpuno neosnovano tvrdilo se da u vojsci ima neposluha i da je linija zapovijedanja narušena. Iz svega toga izvodio se neutemeljen zaključak da je sigurnost zemlje načeta ili čak narušena«, objasnila je ministrica.</p>
<p>»U javnosti su iznesene opasne ocjene i ozbiljne optužbe na račun Oružanih snaga, a kao osnova za to pokušali su se iskoristiti svakodnevni događaji unutar vrlo složenog obrambenog sustava Hrvatske«, naglasila je ministrica Antunović. </p>
<p>Prema njezinim riječima, neke dopušene i očekivane događaje unutar sustava Ministarstva obrane u kojem radi gotovo 40 tisuća ljudi, pokušalo se u javnosti podići na razinu incidenta. Širenje lažnih informacija potaknuto je, smatra, pokušajima da se vojna reforma zaustavi ili makar uspori, no taj je proces počeo i ništa ga ne može zaustaviti.</p>
<p>Ministrica se osvrnula i na ocjenu da su Zrakoplovstvo i Mornarica navodno zapostavljeni rodovi u odnosu na Kopnenu vojsku. Takve su tvrdnje izvučene iz konteksta ekspertne analize NATO-saveza, iako je taj dokument nepristrano i neobvezujuće samo upozorio na trenutačna ograničenja u razvoju nekih rodova Hrvatske vojske.</p>
<p>»Nema argumenata za tvrdnju da vodeće civilne i vojne strukture obrambeno-sigurnosnog sustava zanemaruju modernizaciju Mornarice i Zrakoplovstva, a favoriziraju Kopnenu vojsku. Jednako tako, neutemeljena su nagađanja da razvijamo Kopnenu vojsku da bi u međunarodnim mirovnim misijama, poput one u Afganistanu, Hrvati mogli poslužiti kao topovsko meso«, rekla je.</p>
<p>Iz Ministarstva obrane najavili su da će od Državnog odvjetništva zatražiti da ocijeni je li takvim tvrdnjama o stanju u Oružanim riječ uznemirena javnost i učinjeno kazneno djelo širenja lažnih vijesti. </p>
<p>Na konferenciji za novinare rečeno je da su dezinformacije, čini se, širili i neki nedavno umirovljeni visoki časnici HV-a. </p>
<p>Čak i da u tim dezinformacijama ima nečega, upravo bi oni koji ih šire bili najviše odgovorni za moguće loše stanje u Oružanim snagama, kaže Željka Antunović, no nije željela otkriti imena. </p>
<p>»Na temelju medijskih napisa, objavljenih u zadnje vrijeme, lako se može zaključiti tko je prekoračio ovlasti, tko je prekšio obvezu čuvanja državne tajne, tko je uoči umirovljenja prekoračio subordinaciju i zapovjedni lanac i tko je širio dezinformacije prema drugim strukturama vlasti«, zaključila je ministrica. Novi Načelnik GS OS RH general Josip Lucić dodao je da su hrvatske oružane snage na propisanom stupnju borbene spremnosti, a sigurnost zemlje nije ugrožena, dok je ministrica obrane pozvala sve pripadnike OS RH da »ne nasjedaju na pokušaje manipulacija i širenja dezinformacijama«.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tomčić: HSS traži poništenje Vladine odluke o prodaji Sunčanog Hvara</p>
<p>HSS sumnja da je Upravni odbor HFP-a svoj prijedlog o prodaji Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež temeljio na nepotpunom i tendencioznom materijalu. </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka, druga po snazi u vladajućoj koaliciji, traži poništenje odluke hrvatske vlade o prodaji Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež i poništenje međunarodnog natječaja na kojem su Terme Čatež »dobile« tu najveću hrvatsku hotelsku kuću, izjavio je u subotu Vjesniku predsjednik Hrvatskoga sabora i HSS-a Zlatko Tomčić. HSS će zatražiti i utvrđivanje odgovornosti te smjenu svih za koje se dokaže da su »petljali« u toj prodaji.</p>
<p> Iako nam Tomčić to nije htio potvrditi, razlozi za tako žestoku reakciju predsjednika Sabora i HSS-a imaju uporište u ozbiljnoj sumnji da je Upravni odbor Hrvatskoga fonda za privatizaciju svoj prijedlog o prodaji Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež temeljio na nepotpunom i tendencioznom materijalu, u kojem nije bilo podataka iz kojih se vidi da su Terme Čatež 31 milijun eura namijenile za gradnju dviju novih marina na Hvaru, što uopće nije bio predmet ponude na međunarodnom natječaju.</p>
<p> »Siguran sam da u Fondu za privatizaciju ima krivaca, a neizravna je odgovornost i na ministrici turizma koja nije reagirala na podatke o dinamici i kvaliteti ulaganja koje su ponudile Terme Čatež, odnosno drugi ponuđač tvrtka Kompas«, rekao nam je Tomčić dodavši da zasad još ne može potvrditi hoće li lanac odgovornosti ići i dalje. Prema njegovim riječima, HSS će tražiti i da se do kraja raščisti odnos Hrvatske prema Novoj Ljubljanskoj banci te da se precizno utvrdi je li ta banka, kako se nagađa, u strukturi vlasništva Termi Čatež.</p>
<p>»Oni koji su dužni hrvatskoj državi ne mogu ni na koji način sudjelovati u našoj privatizaciji«, izričit je bio Tomčić. </p>
<p>Nadalje, njegova će stranka zatražiti od Državnog odvjetništva da žurno dovrši istragu koja se vodi oko nekih spornih vlasničkih odnosa hrvatskih građana u Sloveniji. O kakvoj je istrazi riječ, Tomčić nam zasad nije htio ništa preciznije govoriti. </p>
<p>Neslužbeno saznajemo da u debelom materijalu na osnovi kojeg su članovi Upravnog odbora HFP-a, a ovaj tjedan i članovi hrvatske vlade, nisu na isti način obrađena ulaganja koja su za hvarske hotele ponudili Kompas i Terme Čatež. Naime, tek se vrlo pomnom analizom naknadno otkrilo da su Terme Čatež u hvarske hotele spremne uložiti oko 14 milijuna eura, dok je Kompas ponudio čak 50 milijuna eura. Zanimljiv je, nadalje, podatak o dinamici ulaganja - Terme Čatež dvije trećine ponuđenog novca uložile bi tek u petoj godini, dok je Kompas ponudio ravnomjernije ulaganje s naglaskom na prve tri godine.</p>
<p> Već su ti podaci trebali biti dovoljni, kaže naš izvor, za upozorenje članovima Upravnog odbora HFP-a, ali i članovima Vlade, da s ponudom slovenskih Termi Čatež nešto ne štima. Osim toga, između Kompasove ponude od 50 milijuna eura i 14 milijuna eura Termi Čatež toliko je drastična razlika da je naprosto neshvatljivo, naglašava naš izvor, da ministrica turizma nije reagirala na to nego je u više navrata javno izjavljivala da je ponuda Termi Čatež neusporedivo najbolja. </p>
<p>»Stoga su opravdane sumnje da se taj podatak namjerno prešućivao, kao i onaj da su Terme Čatež 31 milijun eura namijenile izgradnji dviju marina na Hvaru, što se međunarodnim natječajem uopće nije tražilo«, upozorava Vjesnikov izvor.</p>
<p>Po svemu sudeći, slučaj Sunčanog Hvara ni izbliza nije razriješen odlukom Vlade o prodaji slovenskim Termama Čatež. Premda se nakon Vladine odluke protiv koje su bili samo HSS-ovi ministri, činilo da su se u stranci Zlatka Tomčića »pomirili« s prodajom Sunčanog Hvara, to ni izbliza nije točno. Rigorozni zahtjevi o kojima je u subotu Nedjeljnom Vjesniku govorio Zlatko Tomčić, to i potvrđuju. A potvrđuju i mogućnost da to iznova uzdrma odnose u vladajućoj koaliciji, i to baš na pitanju pretvorbe i privatizacije, oko čega se posljednjih nekoliko mjeseci vodio pravi rat između Račanova SDP-a i Tomčićeva HSS-a. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ivo Banac novi predsjednik LS-a</p>
<p>Nazvavši HDZ strankom »nereformiranog hrvatstva, a pravog lopovluka«, Banac je jasno naglasio kako LS neće dopustiti povratak HDZ-a na vlast. SDP je nazvao »lažnom ljevicom, a pravom manipulacijom« </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Ivo Banac izabran je u subotu za predsjednika LS-a, na trećem saboru LS-a, pobijedivši sa šest glasova razlike u drugom krugu protukandidata i dosadašnjeg predsjednika stranke Zlatka Kramarića. Potpuno neočekivano, LS-ovci su se opredijelili za radikalnu politiku profesora s američkog sveučilišta Yale, Ive Banca, odbacivši u završnici unutarstranačkih izbora umjerene metode dosadašnjeg predsjednika Zlatka Kramarića. </p>
<p>Banac je osvojio 250 glasova nasuprot Kramarićevih 244 glasa i tako postao prvim čovjekom Liberalne stranke u sljedeće dvije godine. Treći predsjednički kandidat, Božo Kovačević, otpao je u prvom krugu glasanja za predsjednika. </p>
<p>»Od ovog trenutka počinju promjene, ne samo u LS-u, već i u Hrvatskoj. Neka svi relevantni dobro čuju, neka cijela Hrvatska dobro čuje - LS se opredijelio za uspjeh i učinkovitost. Gotovčeva je stranka ponovo stala na noge«, poručio je okupljenim LS-ovcima novi predsjednik. Nazvavši HDZ strankom »nereformiranog hrvatstva, a pravog lopovluka«, Banac je jasno naglasio kako LS neće dopustiti povratak HDZ-a na vlast.</p>
<p> No nije štedio ni sadašnje koalicijske partnere: SDP je nazvao »lažnom ljevicom, a pravom manipulacijom«, naglašavajući kako je većina LS-ovog članstva razočarana nesposobnom Račanovom politikom. »Nećemo dozvoliti bipolarnu Hrvatsku, gdje bi se za kormilom izmjenjivale dvije nedemokratske stranke - SDP i HDZ. Močvara neće proći«, istaknuo je Banac. LS-ovci nisu prihvatili Kramarićevu ideju o okrupnjavanju političke scene i jačanje građanske opcije kao glavni zadatak LS-a u sljedećem razdoblju, zamjerivši u raspravi koja je prethodila samom izboru predsjednika dosadašnjem vodstvu stranke loš rejting u javnosti i zapostavljenost u koaliciji. Pozivali su na povratak na početna načela kakva je LS imao kada je stranka stvorena, dok su neki otvoreno zamjerili na pregovorima s HSLS-om, uz naglasak da razlozi zbog kojih se LS odvojio od HSLS-a, nisu nestali. </p>
<p>Ivo Banac je po izboru za predsjednika stranke pozvao protukandidate Zlatka Kramarića i Božu Kovačevića na pozornicu, što je pozdravljeno burnim pljeskom okupljenih. Odmah nakon završetka sabora stranke, novi je predsjednik sazvao sjednicu novoizabranog predsjedništva, naglasivši kako u akciju namjerava krenuti odmah, te graditi liberalni centar s onima koji to žele. </p>
<p>Iako je u medijima Banac proglešavan autsajderom, koji nema šanse osvojiti predsjedničku poziciju, u stranačkim se kuloarima moglo čuti da je njegovoj pobjedi pripomogao oštar govor na samom saboru, ali i marljivo lobiranje prije njega. On je također najavio da će već u subotu navečer imenovati povjerenike za svaku pojedinačnu županiju i za svaki veći grad u Hrvatskoj, da će od njih tražiti izvješće o kretanju u stranci, te konkretne mjere za povratak članstva. </p>
<p>U hotelu Sheraton u Zagrebu LS-ovci su izabrali Karla Gorinšeka za glavnog tajnika stranke, koji je na tom mjestu zamijenio Helenu Štimac Radin. Ona je zajedno s Andreom Feldman i Zlatkom Kramarićem izabrana na dužnost podpredsjednika LS-a. Izabrano je također trinaest članova predsjedništva LS-a, te 40 članova središnjeg odbora. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Najvažnije je spriječiti povratak HDZ-a na vlast</p>
<p>»Ja baš nisam pretjerano prilagodljiv čovjek, pa ću pokušati da se koalicija prilagodi meni. Mislim da ono što treba u ovom trenutku napraviti važnije je od LS-a i drugih stranaka vladajuće koalicije. Ono što moramo napraviti jest da ova koalicija pobijedi na sljedećim izborima«</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Ivo Banac, novoizabrani predsjednik LS-a komentirao je odnose u koaliciji neposredno nakon izbora za predsjednika LS-a. </p>
<p>• Kakve raekcije očekujete u vladajućoj koaliciji na vaš izbor na mjesto predsjendika LS-a?</p>
<p>- Uvijek sam za dogovor, ali nisam za trgovinu. Sve će ovisiti o našim partnerima, i siguran sam da ćemo postići dogovor o suradnji. Ako je to nemoguće, tražiti ćemo druge načine da LS afirmiramo u Hrvatskoj i da postanemo stožerna stranka liberalno-demokratskog centra. </p>
<p>• Koalicija radi tri godine i vjerojatno je da će partneri očekivati da se vi kao novi čovjek uklopite. Kako konkretnije vidite suradnju?</p>
<p>- To će vjerojatno tako biti, ali ja baš nisam pretjerano prilagodljiv čovjek, pa ću pokušati da se oni malo prilagode meni. Mislim da ono što treba u ovom trenutku napraviti važnije je od LS-a i drugih stranaka vladajuće koalicije. Ono što moramo napraviti jest da ova koalicija pobijedi na sljedećim izborima. Ova koalicja je već zapravo prihvatila mogućnost da izgubi izbore, a to nije ono za što bih se ja založio. Najvažnije je spriječiti povratak HDZ-a na vlast i ako je to naš cilj, onda ćemo se dogovoriti. Ako ne, onda će oni koji ne žele povratak HDZ-a na vlast, vlastitim snagama učiniti sve da se to onemogući. </p>
<p>• LS je prema sadašnjim istraživanjima slaba stranka. Mislite li da je s tako malim rejtingom moguće napraviti promjene?</p>
<p>- Sutra, prekosutra, do kraja tjedna, nadam se da ćemo promijeniti situaciju. Evo novog igrača na političkoj sceni. Napravili smo važan i radikalan zaokret i to svi moraju uvažavati, bez obzira kako su ankete prije tri tjedna ili mjesec dana govorile o našim mogućnostima. Nadam se da će liberalno-demokratska inteligencija u Hrvatskoj, koja je bila vrlo pasivna i skeptična, dobro razmisliti da li je vrijeme da još uvijek sjede po strani. Mislim da je vrijeme da se dobro organiziramo i da na sljedeće izbore izađemo svi zajedno s planom da Hrvatsku usmjerimo prema europskim integracijama i prema proeuropskoj politici. </p>
<p>• Može li se dogoditi da LS izađe iz koalicije?</p>
<p>- Može, no ništa nećemo raditi na prečac. Ako se pokaže da u ovakvoj kombinaciji ne možemo naprijed, onda ćemo izaći. Ali do tada ima još mnogo vremena. </p>
<p>• SDP ste nazvali lažnom ljevicom. Ako tako mislite, kako mislite s njima surađivati?</p>
<p>- SDP je vrlo upitna ljevica. Svi njihovi programi govore protiv lijevog opredjeljenja. Ono što sam rekao jest moja impresija, a meni bi bilo drago da oni krenu s prepoznatljivom socijaldemokratskom politikom, kako bismo se mi s njima mogli lakše dogovoriti. Moramo napraviti neki red na političkoj sceni, tako da se konačno zna što je socijaldemokracija, što je liberalizam, što je konzervativizam, što je nacionalistička desnica. Mislim da ćemo u tome uspjeti. </p>
<p>• Kako gledate na pregovore s HNS-om koji su, prema Kramarićevim riječima, propali?</p>
<p>- To je jučerašnja vijest. Morat ću sjesti s Vesnom Pusić i s njom razgovarati od početka. Ne znam kakvi su bili pregovori, ali vjerujem da možemo pronaći razne načine za suradnju, jer sigurno HNS ne želi biti gubitnikom na sljedećim izborima. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sanader: Premijer i Vlada su nesposobni</p>
<p>BELI MANASTIR, 25. siječnja</p>
<p> - »HDZ ne može pristati na politiku koju vodi Račanova vlada prema područjima koja su najviše stradala u ratu jer Hrvatska nije samo Zagreb, ona mora voditi računa o svakom svom dijelu«, istaknuo je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u subotu u Belom Manastiru na tribini o područjima od posebne državne skrbi. Nakon tribine zasjedalo je Predsjedništvo stranke.</p>
<p>Na skupu su bili predstavnici baranjskih općina i gradonačelnik Belog Manastira Ivica Buconjić. Sanader je podsjetio da politika nije vladanje nego služenje, a vlast se svojim neodmjerenim izjavama da građani danas žive bolje, ali to neće priznati u posljednje tri godine udaljila od naroda.</p>
<p> Upozorivši na neosjetljivost Vlade prema područjima koja su podnijela najteži teret rata, predsjednik HDZ-a naveo je slučaj Borova. Naglasio je da njegova stranka podupire Upravu poduzeća jer je dala dobar program zbrinjavanja radnika i time pokazala da joj je stalo do tih ljudi.</p>
<p> »Potrebna nam je stručna vlada, a danas imamo nesposobnog premijera i Vladu«, primijetio je Sanader osvrnuvši se i na gradnju autoceste Zagreb-Split. Kako je rekao, HDZ smatra da bi to trebala biti prometnica Dubrovnik-Split-Zagreb jer je upravo Dubrovačko-neretvanska županija na repu svih zbivanja i skrbi. Poručio je HNS-u da će se istražiti kome se daju ugovori za gradnju autoceste. Ako se dokaže da ih neki dobivaju ucjenama za potporu HNS-u ili ulazak u tu stranku, onda će HDZ zatražiti i saborsku raspravu o tome. </p>
<p>Sanader je poručio da će stranka do izbora biti spremna i kadrovski i programski, te da će na njih izaći samostalno. Rekao je i da će pozvati na suradnju stranke centra i desnoga centra, odnosno one koje imaju srodan politički i gospodarski program, a to svakako neće biti SDP i HNS.</p>
<p>Opovrgnuo je tezu da su hrvatski branitelji borci za privilegije i da HDZ ponovo radi na stvaranju nekakve povlaštene kaste boraca, kao što je bilo u komunizmu. Sanader je upozorio da su hrvatski branitelji i danas spremni na žrtvu, ali traže poštovanje, a ne da ih se ponižava. Naravno da se zato u njima rađa otpor i da će HDZ biti njihov odvjetnik, bez obzira koliko to SDP-u smetalo, zaključio je.</p>
<p>Potpredsjednica HDZ-a Jadranka Kosor najavila je da će, kad stranka bude imala svoju vladu, prioritet biti provedba Zakona o područjima posebne državne skrbi. Zalagat će se i za porodne naknade i za pronatalitetnu politiku jer 2050., prema nekim statistikama, u Hrvatskoj će biti milijun ljudi manje, a pitanje je koliko će od toga biti Hrvata. </p>
<p>Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks ustvrdio je da su SDP i Račan otvorili izbornu kampanju nastojeći pokazati da su u posljednje tri godine postigli velike uspjehe, a postoje indicije da će se »silom i zloporabama služiti da bi se i dalje održali na vlasti«.</p>
<p>Snježana Čanić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kosor: »Bahatost više ne stanuje kod HDZ-a«</p>
<p>VALPOVO, 25. siječnja</p>
<p> - »Ponosni smo na vrijeme u kojem smo na čelu s dr. Tuđmanom ostvarili tisućljetni san hrvatskog naroda o slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj«, rekao je u Valpovu dr. Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a na proslavi 13. godišnjice osnutka HDZ-a u Valpovštini koja je u petak navečer održana u Gradsko-školsko sportskoj dvorani uz više od tisuću članova i simpatizera.</p>
<p> »Mi u HDZ-u«, nastavio je Sanader, »imamo znanja i iskustva voditi ovu državu, jer to smo činili i u najtežim vremenima, pa ćemo biti u stanju to činiti i u miru«. HDZ je stranka, kako je rekao, koja će stvoriti perspektive za svakog hrvatskog građanina za razliku od aktualne vlasti koja rasprodaje Hrvatsku.</p>
<p>S ovog skupa Sanader je u ime HDZ-a poslao poruku osječko-baranjskom županu Ladislavu Bognaru da mora otići sa sadašnje funkcije, jer demokracija ima svoja pravila, a on nije dobio povjerenje županijske skupštine. </p>
<p>Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Valpovo i gradonačelnik Valpova, Tomislav Ivić istaknuo je da je Valpovo jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj gdje je HDZ na vlasti od prvog dana, što je pokazatelj da su građani prepoznali ljude i stranku koja radi za dobrobit grada i građana. Ivić je naglasio i da je u proteklom razdoblju u Valpovu uloženo preko 150 milijuna kuna u razvojne projekte i kapitalne objekte, te da je Valpovo na razini županije otišlo najdalje u izgradnji Zone male privrede. </p>
<p>Na proslavi su među ostalim gostima govorili i Vladimir Šeks, predsjednik kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru, te Jadranka Kosor potpredsjednica HDZ-a. Šeks je istaknuo da je HDZ jedina istinska alternativa vladajućoj koaliciji koja broji zadnje dane na vlasti, a Jadranka Kosor je naglasila da je HDZ shvatio poruku birača od 3. siječnja, te da bahatost više ne stanuje kod HDZ-a.</p>
<p>V. Vazdar</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Predstavljena inicijativa HNS-a »Za novu javnu upravu«</p>
<p>VARAŽDIN 25. siječnja</p>
<p> - »Stvoreni su uvjeti za novu, učinkovitu, transparentnu i obrazovanu javnu upravu koja će postati brz i pouzdan servis na usluzi građanima. Poboljšanju sistema javne uprave može prije svega pomoći donošenje odgovarajućih propisa«, rekao je na konferenciji za novinare u subotu na središnjem varaždinskom Trgu kralja Tomislava, Zlatko Horvat, predsjednik varaždinske gradske podružnice HNS-a. </p>
<p>Predstavljanju inicijative svoje stranke pod nazivom »Za novu javnu upravu« bili su nazočni i članovi Izvršnog odbora gradske podružnice HNS-a Dubravka Kanoti, Marijan Bakulić i Ivica Dubovečak.</p>
<p> HNS-ovci su naglasili kako javna uprava nije samo Gradska vijećnica, već je čine sve javne službe. Akcija nije napad na ljude koji rade u tim službama, no sadašnji sustav javne uprave nameće birokratiziranje, rečeno je. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Papa u Rijeci 8. lipnja</p>
<p>LOVRAN, 25. siječnja</p>
<p> - Središnje misno slavlje koje će prilikom trećeg pastoralnog pohoda Hrvatskoj predvoditi papa Ivan Pavao II. u Rijeci će se održati na Delti za blagdan Duhova, 8. lipnja, u 10 sati. Rečeno je to prilikom susreta novinara s članovima Povjerenstva za medije riječke nadbiskupije u Lovranu, u povodu blagdana Sv. Franje Saleškoga, zaštitnika novinara. O pripremama za dolazak Svetog Oca, uz riječko-senjskog nadbiskupa mons. dr. Ivana Devčića, govorili su prof. dr. Emanuel Hoško, mons. Dinko Popović i generalni vikar mr. Emil Svažić.</p>
<p> Ne dvojeći da će organizacijski odbori profesionalno i dobro odraditi svoj posao, Hoško smatra da - iako se tvrdi da Delta može primiti 200.000 ljudi - s obzirom na Papine posjete Osijeku, Đakovu, Zadru i Dubrovniku, u Rijeci 8. lipnja neće se okupiti više od 35.000 ljudi iz te i okolnih županija. Misli da će skup biti moralni fijasko bez potpore medija u pripravi sudionika da izgrade dojam na nečemu što cijene, znaju i poštuju, a ne samo na onom što vide. </p>
<p> Devčić je pak bio više optimističan vjerujući da će se na misi u Rijeci sigurno okupiti 70.000 vjernika. Crkveni dostojanstvenici predložili su medijima da pripreme Papin dolazak objavljujući serijale o papama, te o dosadašnjim porukama. Očekuje se i da se više govori o dosadašnjim posjetima, a manje o tehničkim detaljima.</p>
<p>Rečeno je i da je Papa tijekom nedavnog posjeta hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića Vatikanu, upitao Predsjednika jesu li njegove poruke u Hrvatskoj ostvarene. Istaknuto je da je Papin posjet u lipnju još jedna prilika da se svi odgovorni sjete njegovih riječi. Papa će u pratnji 50 talijanskih novinara iz Rijeke, gdje će biti organiziran službeni državni doček, s krčkog aerodroma putovati prema drugim hrvatskim odredištima. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030126].
|
