NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030325].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207882 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Iračani prepuštaju pustinju, obranu čuvaju za gusto naseljena područja </p>
<p>»Pustit ćemo ih da prošetaju pustinjom, ali naši će se gradovi oduprijeti«, poručio irački potpredsjednik Taha Yassin Ramadan / Priključenje pripadnika iračke elitne Republikanske garde redovitoj vojsci iznenadilo saveznike, jer se računalo da će Saddam te probrane snage čuvati za Bagdad / Prijetnja od kemijskog oružja postaje sve neizbježnijom sa svakom miljom učinjenom prema Bagdadu, tvrdi bivši zapovjednik NATO-a general Wesley Clark</p>
<p>LONDON, 24. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Irački rat počeo je ograničenim ali preciznim udarima iz zraka na Bagdad te kopnenom ofenzivom koja se u prvim satima i danima činila nezadrživom. No, zračni udari nisu, čini se, uspjeli zbrisati jezgru iračke vlasti, pa su od tada eskalirali u žešću akciju bombardiranja i raketiranja.</p>
<p>Kopnena ofenziva počela je pak doživljavati zastoje, naišavši na neočekivano jak otpor Saddamova režima. Brzo nakon svog početka u noći na četvrtak, rat je na savezničkoj strani počeo ubirati i danak među ljudstvom. Zbog svega toga donekle je ispario raniji optimizam u Washingtonu i Londonu. </p>
<p>Među prvim poginulima bilo je 12 britanskih i američkih vojnika, čiji se helikopter u petak srušio nad Kuvajtom. Nove su žrtve uslijedile kada su se dva saveznička zrakoplova sudarila u zraku, te kada je trećeg zabunom srušila američka raketa patriot. U ponedjeljak su Iračani srušili te zarobili jedan američki helikopter blizu grada Karbala, južno od Bagdada. </p>
<p>Već do kraja vikenda službeni broj poginulih na američko-britanskoj strani iznosio je 34. Iračani su na svojoj televiziji pokazali tijela četvorice američkih vojnika u lokvama krvi za koje Pentagon tvrdi da su vjerojatno smaknuti. Prikazano je i petero zarobljenih američkih vojnika, među kojima i jedna žena. Ljudska cijena dosadašnjeg kratkotrajnog rata počela je bacati u zasjenak ograničeno napredovanje koje je dosad ostvareno. </p>
<p>Britanske i američke trupe, koje su u četvrtak ušle iz Kuvajta u južni Irak, u prvim su satima bez ikakva zastoja prodirale kroz pustinju. No, ubrzo su naišle na zapreke mnogo veće od očekivanih. Džepovi otpora dočekali su ih tako na strateški važnom, naftom bogatom poluotoku Al Faw te u jedinoj iračkoj luci u Zaljevu, Umm Qasr - gdje su se i u nedjelju ponovo vodile bitke. </p>
<p>Nesmetano napredovanje prema Bagdadu, kroz nekoliko pravaca s juga, također je počelo zapinjati. Čini se da su Iračani odlučili prepustiti invazijskoj vojsci velike komade pustinje koje nisu u stanju obraniti. Otpor, pak, čuvaju za gusto naseljena gradska područja. »Pustit ćemo ih da prošetaju pustinjom, ali naši će se gradovi oduprijeti«, rekao je tako irački potpredsjednik Taha Yassin Ramadan. </p>
<p>Saveznici su stoga naišli na otpor u gradovima Nasariyah i Najaf, koji leže između granice s Kuvajtom i Bagdada te oko južnoga grada Basre. Do ponedjeljka su se bitke proširile na grad Karbalu, osamdesetak kilometara južno od Bagdada. (Na sjeveru zemlje, gdje su saveznici u ponedjeljak iz zraka bombardirali gradove Kirkuk i Mosul, napredovanje bi možda moglo teći brže. Provodeći zračnu blokadu koja je na snazi još od kraja Zaljevskog rata, britanski i američki zrakoplovi već godinama nadziru to područje i bombardiraju sustave iračke obrane.) </p>
<p>Na jugu, međutim, britanske i američke snage nije dočekala samo redovna iračka vojska, nego je Saddam Hussein u nju ubacio i pripadnike elitne Republikanske garde. To je dodatno iznenađenje, jer se ranije mislilo da će irački diktator te probrane snage čuvati za Bagdad. Većina redovnih iračkih vojnika nije previše odana Saddamu, ali pripadnici Republikanske garde uglavnom jesu. Diktator je njihovu odanost kupio i plaćama triput većim od onih u redovnoj vojsci.</p>
<p>Tajne službe</p>
<p>Do ponedjeljka prije podne, u Iraku se predalo oko 2000 redovnih vojnika iračke vojske te nešto časnika. No, u cijelosti uzevši, Saddamova je vojska pokazala neočekivanu spremnost za borbu na život i smrt. Dijelom je za to zaslužna upravo odluka iračkog vodstva da redovne trupe u izoliranim džepovima na jugu pojača pripadnicima elitnih jedinica.</p>
<p>Na bojištu su navodno prisutni i članovi iračkih tajnih službi, sa zadatkom da ohrabruju malodušne vojnike ili da ih prijetnjama tjeraju u borbu. Irački pješaci uhićeni kraj Basre izjavili su britanskim vojnim obavještajcima da su se još u petak pokušali predati, ali su ih članovi iračkih tajnih službi oružjem natjerali da se vrate na frontu. Navode da su dobili mnogo novaca i da im je rečeno kako će im obitelji stradati ako se ne budu borili. U stražnjim borbenim redovima iračkih snaga nalaze se, pak, pripadnici probranih Fedajinskih trupa, prijeteći svojim strojnicama eventualnim prebjezima. </p>
<p>Saveznici su, čini se, povjerovali tvrdnjama iračkih disidenata da redovna vojska mrzi Saddama, te da se neće htjeti boriti. No, ni to se nije pokazalo sasvim točnim. Irački ratni zarobljenici i dezerteri s kojima su dosad uspjeli razgovarati zapadni novinari, ne vole, istina, bagdadskog diktatora, ali nisu nimalo oduševljeni ni američko-britanskom invazijom na svoju domovinu. </p>
<p>Jedan irački ratni zarobljenik rekao je za New York Times da je Saddam Hussein sigurno američki agent, kad je svojoj zemlji nanio toliko zla. </p>
<p>Iračani dosad nisu pribjegli korištenju kemijskog ni biološkog oružja. Kada bi to učinili, izgubili bi svu međunarodnu podršku koju uživaju među protivnicima tekuće vojne intervencije. Također bi pokazali da su Washington i London imali pravo kad su tvrdili da Saddam posjeduje zabranjena sredstva masovnog uništenja.</p>
<p>Američkim i britanskim snagama postalo je, pak, neobično važno pronaći tajna skladišta takvih oružja u Iraku i demantirati one koji tvrde da je Saddam danas bezopasan. To je, kažu neki, postalo gotovo svetim gralom operacije »Iračka sloboda«.</p>
<p>Ako je živ, bagdadski silnik čuvat će kemijsku ili biološku opciju za mogući trenutak kada bude stjeran uza zid; dakle za končano odmjeravanje snaga u bitci za Bagdad. Prijetnja od kemijskog oružja postaje sve neizbježnijom sa svakom miljom učinjenom prema Bagdadu, tvrdi u ponedjeljak bivši vrhovni zapovjednik NATO-a, general Wesley Clark, u napisu za londonski Times. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Iračani love »leteće topovnjače«</p>
<p>PIŠE: FRAN VIŠNAR</p>
<p>U petom danu rata, Iračani i dalje podnose žestoko bombardiranje iz zraka, i koalicijskim snagama (uz Amerikance, Britance i Australce u borbama na jugu Iraka sudjeluju i Poljaci s 54 vojnika specijalne postrojbe »Grom«) pokazuju da su se dobro pripremili za gerilski rat i diverzije vijetnamskog tipa. Nekoliko iračkih generala stručnjaci su za gerilske operacije. Među ostalim taj kolegij predaju na vojnoj akademiji u Bagdadu a većinu svoje vojničke karijere proveli su u proučavanju kako u iračkim uvjetima organizirati sveopći otpor naroda kojem prijeti okupacija ili se već našao pod njom.</p>
<p>Saddamovi gerilci</p>
<p>Neki od njihovih učenika to znanje već provode u praksi. Lake, vrlo pokretljive postrojbe koje odlično poznaju teren koji su zauzeli saveznici ubačene su na jug Iraka gdje u vrlo malim skupinama izvode diverzije, uznemiravaju koalicijske snage, stvaraju zabunu i prisiljavaju intervencijsku vojsku na krajnji oprez. Ono čega se boje na savezničkoj strani, to je da »Saddamovi gerilci« na jugu ne dobiju širu podršku stanovništva u inače pretežno šijitskim gradovima i selima. Naime, dijelu šijita koji mrze Saddama ne sviđa se američki način ratovanja koji se svodi na golu snagu i vatrenu moć, a da obećane humanitarne pomoći npr. Basri (koja ima dva milijuna stanovnika) još uvijek nema.</p>
<p>Iračani su osobito pažljivo pripremili svoje specijalne snage za protuhelikoptersku borbu. Računajući da će položaje Republikanske garde Amerikanci najviše napadati sa svojim najboljim borbenim helikopterima AH-64 »Apache«, iračka pokretljiva protuzračna obrana dobila je zadatak da puca po tim »letećim topovnjačama« iz svega što ima.</p>
<p>Sami gardisti naoružali su se suvremenim varijantama ruskih protuzračnih raketa koje se ispaljuju s ramena (imaju i slične zapadne modele). Nišani se u kabinu helikoptera gdje su smješteni strijelac i pilot i u dva motora sa svake strane letjelice. S obzirom na to da je »Apache« dobro oklopljen i solidno podnosi pogotke iz lakog streljačkog oružja, irački specijalci na svaki AH-64 trebaju lansirati po nekoliko raketa s raznih strana i to u pogodnom trenutku (niti prerano, niti prekasno) kako dvočlana posada ne bi izbacila toplinske mamce za skretanje projektila ili poduzela manevre za izbjegavanje pogotka.</p>
<p>Također, svim civilnim stražama i naoružanim seljacima naloženo je da u skupinama od 20-30 ljudi neprekidno pucaju po niskoletećim »Apachima«, a osobito kad zbog bilo kojeg razloga privremeno slete ili skoro dodirnu tlo. </p>
<p>Žude za osvetom</p>
<p>Saddamovi gardisti odmah isplaćuju primamljivu nagradu i za oborenu letjelicu i za uhvaćene pilote (jedan »Apache« već je doživio takvu sudbinu). Preživjeli američki piloti potrebni su Saddamu za propagandni rat, a letjelica, pogotovo ako je u dobrom stanju, za dizanje morala vlastitih pristaša. </p>
<p>Mnogi Iračani žude za »osvetom«: 1991. godine upravo su eskadrile AH-64 uništile na stotine iračkih tenkova i na tisuće raznih vozila u Kuvajtu i Iraku. Američke bombardere i krstareće projektile ne mogu ugroziti, ali im se taj teški i vrlo skupi helikopter, simbol američke tehničke superiornosti, čini ipak dohvatljivijim ciljem. Lov na »Apache« istodobno uvježbava naoružani narod za buduću borbu protiv svih vrsta transportnih helikoptera i zračnih desanta koji će sigurno uslijediti u narednim danima. Ovaj će rat imati mnogo malih bitaka od kojih će svaka donositi svoju pouku.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kronologija Operacije iračka sloboda </p>
<p>Drugi rat u Zaljevu počeo je u noći između 19. i 20. ožujka s tri američka zračna napada na Bagdad, jedan dan nakon isteka američkoga ultimatuma za odlazak Saddama Husseina.</p>
<p>ČETVRTAK, 20. OŽUJKA </p>
<p>- Nekoliko eksplozija odjeknulo je u zoru u Bagdadu, iračka protuzračna obrana je stupila u akciju, pokrenuta su tri američka napada nakon 3.35 sati po srednjoeuropskome vremenu. Poginula je jedna osoba i ranjeno je 14 civila. Saddam Hussein i njegova okolina, koji su ciljani, ostali su živi i zdravi, prema iračkim vlastima.</p>
<p>- U Washingtonu George W. Bush je u četvrtak u 4.15 po srednjoeuropskom vremenu najavio početak vojne akcije protiv Iraka u govoru iz Bijele kuće.</p>
<p>- Saddam Hussein pozvao je svoj narod na otpor i obećao pobjedu u televizijskome obraćanju naciji, nakon prvih američkih bombardiranja.</p>
<p>- Deset iračkih raketa ispaljeno je na Kuvajt, od kojih su tri presrele proturaketene rakete »patriot« i dvije su pale u more.</p>
<p>- Četiri iračka vojnika su ubijena, a šest ih je ranjeno, prema vojnom priopćenju. Dvanaest američkih i britanskih vojnika je poginulo u Kuvajtu u nesreći helikoptera mornarice.</p>
<p>Američka administracija upotrijebila je specijalne ovlasti kako bi zaplijenila iračku imovinu u iznosu od 1,74 milijarde dolara u Sjedinjenim Državama.</p>
<p>- Tijekom večeri Bagdad bombardiraju američke snage dok kopnene američko-britanske snage ulaze na jug Iraka. Trideset i sedam civila je ranjeno u Bagdadu.</p>
<p>Diljem svijeta u glavnim gradovima brojnih zemalja sve je više osuda i poziva na završetak rata.</p>
<p>PETAK, 21. OŽUJKA </p>
<p>- Nekoliko eksplozija čulo se u Mosulu i predgrađu, na sjeveru Iraka, oko 2.30 sati po srednjoeuropskom vremenu.</p>
<p>Britanske snage preuzele su kontrolu naftnih pogona na poluotoku Fao, na jugoistoku Iraka.</p>
<p>Iračke su postrojbe, prema izjavama kuvajtskih dužnosnika, zapalile 30 naftnih bušotina na jugu Iraka.</p>
<p>Jedan marinac je ubijen u Iraku. To je prvi američki vojnik koji je stradao u borbi.</p>
<p>SUBOTA, 22. OŽUJKA</p>
<p>- Nastavljena su žestoka bombardiranja Bagdada, a pojedini su dijelovi grada prvi put ostali bez električne energije. Rakete i precizne bombe razorile su nekoliko vladinih zgrada i ciljeve oko njih, no infrastruktura je većinom ostala netaknuta. </p>
<p>- Iračani su u obrambene svrhe zapalili rovove napunjene naftom i vjerojatno skladišta goriva na rubovima grada. </p>
<p>- Savezničke su snage stekle potpunu kontrolu nad velikim naftnim poljima u okolici Basre, te zauzele grad Nasiriyu, važno prometno čvorište sjeverozapadno od Basre.</p>
<p>- U sjevernome Iraku bombardirani su Mosul i Kirkuk.</p>
<p>- Poginula su šestorica britanskih i jedan američki vojnik u sudaru dvaju britanskih mornaričkih helikoptera nad vodama Perzijskoga zaljeva.</p>
<p>- Nastavljeni antiratni prosvjedi diljem svijeta.</p>
<p>NEDJELJA, 23. OŽUJKA</p>
<p>Američko-britanske snage nastavile su snažno i brzo napredovati prema Bagdadu. Zabilježen jedan od najžešćih napada na Bagdad od početka rata. </p>
<p>- Ponovno gađani Mosul i Basra.</p>
<p>- Iračani i dalje pružaju jak otpor u lučkome gradu Umm Qasru, Basri i Nasiriyi, za koje je već više puta javljano da su zauzeti.</p>
<p>- Američke su snage stigle do grada Najafa, gdje su se sukobile s iračkim snagama.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zemlje koje pomažu SAD-u u ratu protiv Iraka</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Ukupno je 27 zemalja ponudilo pomoć SAD-u u ratu protiv Iraka, navodi Reuters. Pomoć se kreće od dozvole preleta zrakoplova, slanja medicinskih ekipa, pa do slanja kopnenih trupa, mornarice i zrakoplovstva u Perzijski zaljev.</p>
<p>Albanija - ponudila slanje trupa kao simboličku gestu.</p>
<p>Australija - poslala 2000 specijalaca, borbene mlažnjake i ratne brodove.</p>
<p>Bahrain - smještaj stožera američke 5. flote.</p>
<p>Bugarska - omogućila korištenje zračnog prostora, baza i popunu gorivom za američke borbene zrakoplove; poslala neborbene trupe za dekontaminaciju uslijed napada biološkim ili kemijskim oružjem.</p>
<p>Cipar - dopustio pristup zračnom prostoru zrakoplovima SAD-a.</p>
<p>Češka - na zahtjev SAD-a poslala neborbene trupe specijalizirane za dekontaminaciju uslijed napada kemijskim oružjem.</p>
<p>Danska - vlada odlučila sudjelovati u vojnoj akciji slanjem podmornice, korvete i medicinske ekipe.</p>
<p>Etiopija - na zahtjev SAD-a otvorila zračni prostor za prelete i dopustila slijetanje zrakoplovima koji sudjeluju u vojnoj akciji.</p>
<p>Francuska - snažna protivnica ratu u Iraku; najavila slanje u Katar osoblja i opreme za pomoć u slučaju kemijskog, bakteriološkog ili nuklearnog napada te time ispunjava pakt s tom državom.</p>
<p>Hrvatska - dopustila prelet civilnim transportnim zrakoplovima koalicije.</p>
<p>Italija - ponudila logističku potporu i korištenje vojnih baza i luka NATO-a.</p>
<p>Jordan - otvorio zračni prostor za koalicijske zrakoplove; smještaj trupa SAD-a za akcije potrage i spašavanje te raketnih sustava »patriot«.</p>
<p>Katar - smještaj pokretnog glavnog stožera središnjeg zapovjedništva SAD-a; dopustio SAD-u proširenje aerodroma.</p>
<p>Kuvajt - glavna polazna točka za invaziju na Irak.</p>
<p>Mađarska - smještaj baze SAD-a za uvježbavanje iračkih protivnika Saddamova režima.</p>
<p>Njemačka - usprkos jakom protivljenju ratu, u Kuvajt će poslati 200 do 250 specijalista za kemijsko ratovanje.</p>
<p>Oman - baza za zrakoplove SAD-a korištene u Afganistanu; tvrde da neće imati ulogu u napadu na Irak.</p>
<p>Poljska - poslala 200 vojnika; navodno neborbena podrška američkim trupama.</p>
<p>Portugal - omogućio pristup aerodromima, uključujući i aerodrom na Azorima.</p>
<p>Rumunjska - dopustila korištenje zračnog prostora i baza američkim zrakoplovima; na zahtjev SAD-a poslala vojnu policiju, specijaliste za dekontaminaciju uslijed kemijskog napada i liječnike.</p>
<p>Saudijska Arabija - američki i britanski zrakoplovi koriste bazu za kontrolu zone zabrane letenja na južnim Irakom.</p>
<p>Slovačka - na zahtjev SAD-a poslala specijaliste za dekontaminaciju uslijed napada kemijskim oružjem.</p>
<p>Španjolska - uz Veliku Britaniju glavni saveznik SAD-a; SAD koristi dvije baze u južnoj Španjolskoj; odobreno slanje medicinskog broda opremljenog zdravstvenim jedinicama za liječenje uslijed biološkog, kemijskog i nuklearnog napada.</p>
<p>Turska - otvorila zračni prostor američkim borbenim zrakoplovima.</p>
<p>Ujedinjeni Arapski Emirati - baze za američke izvidničke zrakoplove; smještaj oko 3000 vojnika koalicije.</p>
<p>Ukrajina - prihvatila zahtjev SAD-a za slanje specijalista za dekontaminaciju uslijed napada kemijskim ili nuklearnim oružjem.</p>
<p>Velika Britanija - glavni saveznik SAD-a; poslala 45.000 vojnika, borbene zrakoplove i brodove. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Obnova Iraka donijet će velike razmirice i još veće troškove</p>
<p>U SAD-u se najavljuje da će ulogu svojevrsnoga guvernera na području sigurnosti i održavanja reda nositi jedan od američkih generala, a spominje se Tommy Franks / U organizaciji Pentagona započela je obuka oko stotinu iračkih emigranata koji bi trebali pomoći u izgradnji civilne uprave / Trošak održavanja američkih vojnih snaga, koje bi osiguravale mir u Iraku u pet godina, mogao bi dosegnuti 45 milijardi dolara </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Rat protiv Saddama Husseina stvorio je dubok diplomatski jaz među članicama Europske unije. Međutim, pitanje obnove nakon rata i razvoja demokracije u Iraku nakon Saddama moglo bi postati predmet pomutnje i u odnosima između dvaju saveznika, SAD-a i Velike Britanije. </p>
<p>Naime, prema svim početnim planovima američkih dužnosnika, SAD bi imao ključnu ulogu u procesu obnove i uspostave demokracije, dok je Velika Britanija u vezi s tim bliža svojim europskim partnerima. U zajedničkoj izjavi članica EU-a objavljenoj u četvrtak stoji: »Smatramo da UN mora i dalje nositi središnju ulogu za vrijeme i nakon sadašnje krize«. Poslijeratna uprava u Iraku pod kontrolom međunarodne zajednice zapravo je jedino o čemu su se protivnici u EU uspjeli složiti. Jedina uloga koju SAD vidi za UN je, pak, eventualno mala pomoć kod dopremanja i raspodjele humanitarne pomoći i obnove nakon ratnih razaranja.</p>
<p>U SAD-u se proteklih dana najavljuje da će ulogu svojevrsnoga guvernera, ali na području sigurnosti i održavanja reda, nositi jedan od američkih generala, a u medijima se najčešće spominje Tommy Franks koji je na čelu središnje komande za akciju »Iračka sloboda«. </p>
<p>Civilnu upravu nadgledao bi također američki dužnosnik, a najizgledniji kandidat zasad je umirovljeni američki general Jay Garner koji je nadzirao pomoć Kurdima 1991. nakon prvoga Zaljevskog rata. Njemu bi odgovarala iračka ministarstva prema postojećem modelu, ali bi određenu nadležnost trebala dobiti »Prijelazna iračka uprava«, tijelo kojeg bi činili opozicijski uglednici iračke emigracije i oni u zemlji, uključujući predstavnike svih iračkih plemena i etničkih skupina. O prijelaznoj upravi govorili su i američki predsjednik George Bush i Condoleezza Rice, predsjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, naglasivši da bi prijelazna uprava vlast trebala preuzeti što je moguće ranije. Međutim, neki promatrači ističu kako je malo vjerojatno da će ta vlast biti mnogo više od nominalne titule, a jasno je da će barem tijekom prvih mjeseci sva kontrola ležati u rukama generala Franksa. Štoviše, u službenim se krugovima najavljuje mogućnost da će u svako od iračkih ministarstava biti postavljeni, većinom umirovljeni, američki dužnosnici kao »ministri iz sjene«. </p>
<p>Osim toga, već je sad u SAD-u, u organizaciji Pentagona, započela obuka oko stotinu iračkih emigranata koji bi trebali pomoći u izgradnji civilne uprave. Sličan je program pokrenulo i američko ministarstvo pravosuđa, koje je odabralo 40 Iračana pravnika koji bi nakon rata radili kao suci. U programu State Departmenta, pak, oko 250 emigranata pomaže u osmišljavanju najboljeg načina za izgradnju demokracije u Iraku. </p>
<p>Međutim, zasad još nije jasno tko bi mogao nositi ulogu kakvu ima afganistanski predsjednik Hamid Kharzai kojega su prije dvije godine odmah prihvatile sve strane. Prema medijskim navodima, neki američki dužnosnici za novog iračkog čelnika žele Ahmeda Chalabija, predsjednika Iračkog nacionalnog kongresa, jedne od opozicijskih emigrantskih grupa. Međutim, poznavatelji Iraka upozoravaju da taj izbor (u SAD-u obrazovanog bankara koji već nekoliko desetljeća živi u Londonu) u Iraku neće biti prihvaćen.</p>
<p>Jedna od velikih nepoznanica je i trošak obnove i mnogo je različitih procjena, a konačan iznos će ovisiti o stanju koje se zateče u Iraku: hoće li američke i britanske snage biti doista prihvaćene kao »osloboditelji« kao što se tvrdi i o stupnju štete nastale što bombardiranjem što djelovanjem Saddamovih snaga. Prvo će trebati podmiriti potrebe za humanitarnom pomoći i zbrinuti izbjeglice. Zatim slijedi golem trošak uspostavljanja demokratskih institucija i civilne uprave što je proces koji bi, prema raznim procjenama, mogao trajati između dvije i pet godina. </p>
<p>Tu je i pitanje odražavanja mira u zemlji jer Irak treba zaštititi od vanjskih napada, prije svega Irana, ali i mogućih unutarnjih nemira između šijita i sunita. Valja voditi računa i o Kurdima i oko 150 različitih iračkih plemena. </p>
<p>Mnoge institucije su proteklih tjedana objavile svoje procjene troškova rata i obnove Iraka. Tako neovisni washingtonski institut Centar za strateške i proračunske procjene očekuje da će troškovi samoga rata stajati oko 35 milijardi dolara. Za pomoć obećanu zemljama regije koje podupiru rat protiv Saddama iz proračuna će prema istim procjenama trebati izdvojiti 10 milijardi, dok će za humanitarnu pomoć biti izdvojeno još tri milijarde dolara. Trošak održavanja američkih vojnih snaga koje bi osiguravale mir u Iraku, a to je 40.000 ljudi u pet godina, dosegnut će prema Centru čak 45 milijardi dolara te još dodatnih devet milijardi za plaće iračkog javnog sektora. </p>
<p>Procjene iz nekih državnih izvora su slične: dvostranačko Vijeće za vanjske poslove smatra da će 75.000 vojnika u Iraku stajati 20 milijardi dolara godišnje. SAD će svakako tražiti novčanu pomoć UN-a i razvijenih zemalja, ali što bude veći zatraženi iznos to će SAD morati pristati na više kompromisa.</p>
<p>Obnova Iraka će prema procjenama Centra za strateške i proračunske procjene stajati 30 milijardi dolara, a američke tvrtke bi, naravno, dobile lavovski dio tog kolača. Manji dio troška može se pokriti zamrznutom imovinom Saddamova režima - oko 1,4 milijarde dolara u SAD-u i oko 600 milijuna u Velikoj Britaniji i drugim zemljama. SAD se nada da će moći iskoristiti prihode od prodaje »nafte iračkog naroda«, ali su zbog te zamisli već pristigle službene zamjerke Francuske. U međuvremenu, Vijeće sigurnosti UN-a je tijekom vikenda raspravljalo o djelomičnoj modifikaciji programa »nafta za hranu« koji bi se, pod privremenim nadzorom glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, nastavio čim to bude moguće. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Licemjerje velikih</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Čeka li Amerikance i Britance u Iraku sudbina poput one koju su Amerikanci doživjeli u Vijetnamu? Idu li stvari već na samom početku drukčije od onoga što je najmoćnija sila svijeta očekivala?</p>
<p>Stravične slike rata dijametralno dijele one koji podržavaju savezničku akciju od onih koji se sve ogorčenije izjašnjavaju protiv. Neutralnih više nema. Cijena ljudskog života, kao u svakom ratu, na najnižoj je točki, a - ovisno iz kojeg se kuta gleda - »naši« i »njihovi« broje se s različitim emocionalnim nabojem. Svaka nova scena u kojoj saveznički tenkovi pucaju po iračkim pustinjskim nastambama ili američki zarobljenici uplašeno govore zbog čega su u Iraku, definitivno pokazuje da je jedna knjiga - od 1945. do danas - zatvorena i da se otvara nova.</p>
<p>Licemjerje svjetske politike, u sve skladnijoj vezi s medijima, više nego ikad dolazi do izražaja. Operacija »Iračka sloboda« tutnji na tenkovima i raketama, s »vrijednim« i »manje vrijednim« žrtvama. U jednom dijelu svijeta zgražanje pobuđuje što se na televiziji pokazuju slike mrtvih vojnika, a istodobno vojska novinara registrira svaki detalj tenkovske bitke, bagdadske buktinje, zamotanih leševa u pustinjskom pijesku.</p>
<p>Američki predsjednik, na kraju vikenda, izlazi nasmiješen u pratnji supruge iz helikoptera i uz šumu reporterskih mikrofona daje svoje viđenje »o svemu pomalo«. Da se »pravo« tek očekuje, uz apel da se humano postupa sa zarobljenicima, kao što saveznici humano zarobljavaju svoje neprijatelje.</p>
<p>Vijetnamski poučak dobro bi došao i u šestom danu rata. Pitanje tko koga i zbog čega oslobađa tek će tresti svjetsku politiku. Već sada je jako izgledno da će Tony Blair možda biti prvi koji će platiti visoku cijenu ovog rata. A vjerojatno ne i jedini.</p>
<p>Od toga da se saveznici samo trijumfalno ušeću u Irak, a da Saddam nestane, očito nema ništa. Cijena ulaska u Irak bit će visoka, a plaćat će se tek u godinama koje slijede. </p>
<p>Neslužbena inauguracija novog svjetskog poretka dopuhat će i do naših obala. Ubrzo će se postaviti pitanje svrsishodnosti Haaškog suda, koje sudi i pobjednicima, koji su se branili, i poraženima, koji su napadali, s potpitanjem hoće li tako biti i nakon iračkog rata s Amerikancima i Iračanima. U malom dijelu svjetskog kolača mi ćemo i u tome biti posebni. Jer, oni koji su se najviše suprotstavljali suđenjima u Haagu sada zdušno brane savezničku intervenciju u Iraku, a očito baš i ne razmišljaju hoće li se nakon svega govoriti i o zločinima u ratu. S jedne i druge strane, naravno.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Presuda i podjele</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Riječki sud je, uz pozitivnu ocjenu i obrane optuženih Oreškovića, Norca, Rožića i Grandića, zajedno s tamošnjim Državnim odvjetništvom, profesionalno obavio svoj dio posla. </p>
<p> Dio javnosti predstavljen alkarima, drugim stanovnicima Sinja, članovima različitih braniteljskih udruga i nekih stranaka, časnost suda je uvjetovao oslobađajućom presudom.</p>
<p>Kako je odvjetničke umjerene komentare o sudskoj odluci sasvim zaglušilo nezadovoljstvo zbog osuđujućih presuda, to je Hrvatska, nakon još jednog od malobrojnih postupaka protiv optuženih počinitelja ratnih zločina, opet osuđena na novu podijeljenost.</p>
<p>Tvrdnja da je sama dužnost u Domovinskom ratu, bez obzira na rang, automatski oslobodila branitelje i nositelje političke vlasti na napadnutim hrvatskim područjima svake moguće odgovornosti, isključivi je stav jedne strane nakon riječke presude. Tvrdnja da netko mora odgovarati za zločine počinjene pod plaštem Domovinskog rata uporište je druge strane koja ističe kako su ljudi pobijeni mecima koji s obranom i linijom bojišnice nisu imali veze.</p>
<p>Nepomirljivost tih opcija sudarila se u kvalifikaciji suda (sud je izdajnički čim ne oslobađa optuženike) te primjeni nacionalnih zakona. Sudarila se i u ocjeni rada državnih tijela koja su (a vidljivo je to iz iskaza niza riječkih svjedoka) učinila sve da kad se »slučaj Gospić« već dogodio, počiniteljima ne dogodi ništa.</p>
<p>Treba li danas riječki sud platiti cijenu što optužbi, procesa i osude nije bilo odmah nakon što su nadležni - u politici i u pravosuđu - doznali da je zločina bilo.</p>
<p>Kome će se nakon riječke presude više vjerovati. Onima kojima su nacionalni sud i zakon sredstvo zaštite dostojanstva goleme većine branitelja na račun manjine koja je posegnula za zločinom? Ili onima koji će blokirati ne samo cestu i sud, grad ili dio zemlje, nego i punu istinu o Domovinskom ratu koji nije uvjek bio to što oni svojim blokadama brane?</p>
<p>Zasad je riječ o prvostupanjskoj presudi. Pritisak na riječki sud je zapravo pritisak na Vrhovni sud koji odlučuje o žalbi.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Je li Irak podijelio Hrvatsku</p>
<p>Dok je Vlada »vrludala« u svojim stajalištima o Iraku, čega su svjesni i oni sami (potpis Vilniuske skupine, a potom zamjetno distanciranje od Amerikanaca!), Mesić je, ruku na srce, od početka izbijanja krize stalno govorio jedno te isto</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Otkako je prije nekoliko dana započeo toliko očekivani američki napad na Irak, svijet, pa tako i Hrvatska, vrte se isključivo oko toga. Rat, za kojega se već sada može naslutiti da neće biti ni kratak ni lak kao što je prepotentno očekivala Busheva administracija, zacijelo će promijeniti globalne odnose u svijetu. Jasno je da će se to odraziti i na Hrvatsku, u kojoj se također vijesti prate 24 sata, računaju se posljedice koje će iračka kriza donijeti, građani strahuju od nestašice goriva, ali i povećanja njegove cijene...</p>
<p>Zbog iračke krize su nagriženi mnogi politički i međudržavni odnosi. Već se nazire i nova geografska karta svijeta, nastave li se dosadašnja savezništva između SAD-a i nekolicine europskih država hladiti velikom brzinom kao dosad.</p>
<p>I u Hrvatskoj se zbog Iraka još jednom dogodio nesporazum na liniji Pantovčak-Banski dvori. Predsjednik Mesić s jedne strane, a premijer Račan i Vlada s druge, svojim su oprečnim izjavama o iračkoj krizi po tko zna koji put pokazali smetnje na vezama i šumove u komunikacijskom kanalu. Dok je Vlada »vrludala« u svojim stajalištima o Iraku, čega su svjesni i oni sami (potpis Vilniuske skupine, davanje potpore SAD-u, a potom zamjetno distanciranje od Amerikanaca!), Mesić je, ruku na srce, od početka izbijanja krize stalno govorio jedno te isto. On se najprije pozvao na obraćanje pape Ivana Pavla II., koji je apelirao da se mirno riješi sukob, ustvrdivši da bi intervenciju u Iraku trebalo podržati jedino ako je odobri Vijeće sigurnosti UN-a. Iz Vlade takve izjave nisu dolazile, ali je Račan kazao da se Mesić prije svoje izjave o Iraku nije konzultirao s Vladom.</p>
<p>I baš kad su se znatiželjni mediji ponadali da su Mesić i Račan opet u zavadi, ovaj put zbog Iraka, Mesić se potrudio i spustio loptu, potvrđujući da Račan i on zastupaju jednaka stajališta, samo se razlikuju u retorici. No, pažljivi su promatrači ipak mogli vidjeti značajnu razliku, jer Mesić je od početka bio vrlo suzdržan u tome što bi to Hrvatska trebala učiniti u vezi s Irakom. </p>
<p>Vlada je, s druge strane, nakon brzopletog potpisa na vilniusku izjavu ipak poslušala glas naroda i uzela u obzir činjenicu da više od 70 posto građana ne podržava američku intervenciju. Zato se Račanova administracija na kraju i ogradila od SAD-a, ne želeći Hrvatsku gurati u taj sukob koji nas se zapravo izravno previše i ne tiče. Osim, dakako, neizravnih posljedica koje ćemo svakako imati...</p>
<p>Već se oglasila ministrica turizma, koja skeptično poručuje da je zbog rata u Iraku upitna turistička predsezona koja je upravo pred vratima. Turističke rezervacije za Hrvatsku su stopirane, jer turisti u ovom trenutku ne žele riskirati putujući zrakoplovima ili uopće napuštajući svoje domove. Rat u Iraku uistinu nije mogao početi u gori trenutak za Hrvatsku, jer je od sezone očekivalo 4,4 milijarde dolara! Hrvatska se ipak počela pripremati za (kratkoročne ili dugoročne, još se ne zna) posljedice iračkog rata.</p>
<p>I upravo kad je Račanova vlada zauzela rezerviran stav prema ratu, stigla je pljuska od američkog veleposlanika Lawrenca Rossina u Hrvatskoj, koji je sasuo salvu kritika na Račana i ekipu. Ovaj put je Rossin, koji je ipak samo činovnik američke administracije, debelo iskočio iz nepisanih pravila diplomatske komunikacije. Dapače, u njegovim se riječima dala iščitati i prijetnja hrvatskoj vladi jer se distancirala od SAD-a.</p>
<p>Amerikanci su ipak pretjerali u svojim ucjenama tipa »ako niste za nas, onda ste protiv nas«. Rossin je izgovorio teške riječi koje kao pristojan diplomat ne bi smio. Hrvatska, naime, nije nekakva kolonija u zabiti koja bi trebala dopustiti da neki administrativac, pa predstavljao on i najmoćniju svjetsku velesilu, može lupati pljuske kako se sjeti!</p>
<p>Ali, zato u HDZ-u i dalje vlada slavljeničko raspoloženje. Nakon što su ankete pokazale rast rejtinga stranke nakon nedavne pobjede na lokalnim izborima u Virovitici, hadezeovcima su krila dodatno porasla nakon što ih je Rossin na sva zvona ishvalio zbog njihove potpore Americi za udar na Irak. Ne samo da se Rossin, kako je sam rekao, »divi« Sanaderu nego je čak i »impresioniran« kako se HDZ-ov šef dobro razumije u iračku problematiku i nužnost američke intervencije.</p>
<p>Iako u dijelu samog HDZ-a vlada veliko nezadovoljstvo zbog Sanaderove bezuvjetne potpore Amerikancima, jer se dio »originalnih« HDZ-ovaca, još odanih pokojnom predsjedniku Tuđmanu, protivi »amerikanizaciji« stranke, nezadovoljstvo se gura pod tepih. Sanader se ne uzrujava, jer će ionako sve potencijalne nezadovoljnike, nakon »prijateljske« kritike, ne bude li moglo drukčije, staviti pred Časni sud stranke. A zna se što nakon toga slijedi svima koji su se drznuli suprotstaviti mišljenju stranačkog vrha.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>U sadašnjim okolnostima misija Haaškoga suda nema gotovo nikakvoga političkog smisla</p>
<p>Svakako bi trebalo uputiti one koji su došli na takvu morbidnu ideju samooptuživanja da malo prevrnu arhive i knjižnice, te da pokušaju pronaći slične primjere u svojim državama, ili u povijesti. Trebalo bi, na primjer, zapitati Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, imaju li u svojoj bogatoj tradiciji ijedan primjer gdje je netko prikupljao optužujuće dokaze sam o sebi, slao ih sudu, otišao na taj sud dragovoljno, i mirno čekao presudu / Nakon višegodišnjega mukotrpnoga rada čitave vojske istražitelja, sudaca, tužitelja, javnih i tajnih svjedoka, i nakon potrošenih stotina i stotina milijuna dolara poreznih obveznika, na čitavom prostoru bivše Jugoslavije, nema ni najmanjeg znaka kajanja koji bi potvrdio da se iole postižu odgojni i preventivni ciljevi. Umjesto toga događa se suprotno, osumnjičeni i osuđeni postaju nacionalni junaci... Ujedinjeni narodi bi najprije trebali diskretno prihvatiti slabe rezultate svoje institucije koju su utemeljili, plaćali, i usmjeravali. Potom, bi trebali ubrzati završetak tekućih suđenja i postupno početi raspuštati haašku nabujalu administraciju. Nakon toga bi mogli smireno, detaljno i hladne glave analizirati, za budućnost, važne činjenice</p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>Nedavni smrtonosni pucanj na srbijanskog premijera u Beogradu definitivno je dokazao da svjetska politika u jugoistočnoj Europi ima mnogo više neuspjeha nego uspjeha. Takav zaključak posebno se odnosi na Haaški sud za koji gotovo svi vjeruju da je izravno pridonio beogradskom atentatu, pa zatim i uvođenju izvanrednog stanja i destabilizaciji čitave regije. </p>
<p>Kada se svemu tome dodaju gorka iskustva iz Hrvatske, gdje su više puta uočeni vrlo ozbiljni znakovi uzdrmane vlasti kao posljedica optužnica iz Haaga, svatko se mora upitati, zašto je to sve tako? I što s tim sudom toliko nije u redu da neprestano izaziva učinke suprotne od željenih? I napokon, najvažnije pitanje, što treba učiniti da bi ta međunarodna institucija izašla iz slijepe ulice u koju je očito zalutala? </p>
<p>Najprije treba podsjetiti da je Međunarodni kazneni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ruande utemeljen zbog istih razloga zbog kojih postoje svi sudovi ovoga svijeta; prije svega zato da bi, uz zadovoljštinu žrtvama, imao odgojni i preventivni učinak. </p>
<p>Pritom se razumije da iza Haaškoga, kao i iza svakoga suda, stoji politika koja putem pravde pokušava spriječiti neželjene pojave i pritom postići svoje ciljeve.</p>
<p>Premda u početku svima nisu bili potpuno jasni ciljevi koji se kriju iza Haaga, danas više nije tako. </p>
<p>Sada gotovo svi znaju da je suđenje ratnim zločincima neizbježno i osuda politike koja je takve zločine svjesno ili nesvjesno omogućila, ili im se nije učinkovito i energično usprotivila. Zatim, da bi suđenja i kazne trebali pomoći prigušivanju nazora za koje se vjeruje da, s vremena na vrijeme, potpaljuju balkansku bačvu baruta, i pokreću mase u krvave i okrutne ratove.</p>
<p>Postavljeni ciljevi u teoriji se još nekako i mogli razumjeti, ali u praktičnom životu to nitko ne može izvesti. </p>
<p>Naime, u svim državama na koje se odnosi mjerodavnost Haaga, i u svim njihovim strukturama, i u golemoj većini, su oni koji su, u najboljem slučaju, prešutno odobravali politiku koju sada međunarodna zajednica namjerava osuditi. Kada se tome pribroji i nepregledna većina stanovništva koja je sve donedavno klicala svojim vođama, i na izborima im čitavo desetljeće davala legitimitet, onda se svako mora zapitati - tko tu nije normalan? </p>
<p>Ili tko u međunarodnoj zajednici može graditi politiku na takvoj iluziji, prema kojoj bi neka država trebala dragovoljno rovariti po tamnim stranama svoje prošlosti da bi na kraju osudila samu sebe? I to treba učiniti protivno uvjerenju stanovništva koje je, na ovaj ili onaj način, masovno sudjelovalo u toj politici, i koje i danas duboko vjeruje da je Haaški sud potreban samo suprotnoj strani. </p>
<p>Svakako bi trebalo uputiti one koji su došli na takvu morbidnu ideju samooptuživanja da malo prevrnu arhive i knjižnice, te da pokušaju pronaći slične primjere u svojim državama, ili u povijesti. Trebalo bi, na primjer, zapitati Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, imaju li u svojoj bogatoj tradiciji ijedan primjer gdje je netko prikupljao optužujuće dokaze sam o sebi, slao ih sudu, otišao na taj sud dragovoljno, i mirno čekao presudu. </p>
<p>Naravno da takvih primjera nema! </p>
<p>Međutim, čini se da svjetskim političarima i nije previše važno što tako nešto nije nikada izvedeno i što se protivi svakoj logici, i stvarnom životu. Čini se da oni misle kako mogu učiniti sve što im padne na pamet, pa makar zbog toga i čitave države, i regije, i njihovi stanovnici ponirali u kaos, i makar postizali učinke suprotne od planiranih.</p>
<p>Od svega je najzanimljivije da ti isti koji na zapadnom Balkanu pokušavaju provesti nemoguće, točno znaju što treba činiti kada se zaista žele postići ciljevi slični onima koje su postavili Haagu. </p>
<p>Prikupi se dovoljno velika sila, zatim se ratuje i okupira država, i tek nakon toga se organizira suđenje ratnim zločincima; i tako se postiže i zadovoljština, i odgojno-preventivni utjecaj. </p>
<p>Potom se sve to upiše u knjige kojima se poučavaju mladi naraštaji, i onda se još desetljećima, u svakoj prigodi, podsjeća na to što je učinjeno. </p>
<p>I tek tako, nakon mnogo, mnogo godina, mogu se možda očekivati generacije iz čije će pameti biti izbrisano sve što treba biti zaboravljeno. </p>
<p>Međutim, to je moguće učiniti samo ako je država okupirana, kao što se sada to planira s Irakom, ili kao što je bilo poslije Drugoga svjetskog rata. Ako nema okupacije nema ni suđenja koje bi imalo neke ozbiljnije pozitivne učinke. </p>
<p>Uostalom, da je to tako vidi se po dosadašnjim, ne previše uvjerljivim, rezultatima Haaškoga suda. </p>
<p>Nakon višegodišnjega mukotrpnoga rada čitave vojske istražitelja, sudaca, tužitelja, javnih i tajnih svjedoka, i nakon potrošenih stotina i stotina milijuna dolara poreznih obveznika, na čitavom prostoru bivše Jugoslavije, nema ni najmanjeg znaka kajanja koji bi potvrdio da se iole postižu odgojni i preventivni ciljevi. Umjesto toga događa se suprotno, osumnjičeni i osuđeni postaju nacionalni junaci.</p>
<p>Zbog takve, općenito poznate situacije, jedino preostaje zaključiti da misija Haaškoga suda u sadašnjim okolnostima nema gotovo nikakvoga političkog smisla. Što je još gore, svojim djelovanjem povremeno destabilizira države i učvršćuje, za međunarodnu zajednicu, neprihvatljive politike. </p>
<p>Nakon takva zaključka više se i ne postavlja pitanje treba li nešto promijeniti u radu te institucije, nego što treba učiniti da bi se svjetska birokracija što prije izvukla iz još jednoga neuspješnog pokusa.</p>
<p>Načelno, u zatečenoj situaciji postoje dva izlaza.</p>
<p>Prema prvom rješenju Ujedinjeni narodi bi najprije trebali diskretno prihvatiti slabe rezultate svoje institucije koju su utemeljili, plaćali, i usmjeravali. Potom, bi trebali ubrzati završetak tekućih suđenja i postupno početi raspuštati haašku nabujalu administraciju. </p>
<p>Nakon toga bi mogli smireno, detaljno i hladne glave analizirati, za budućnost, važne činjenice. </p>
<p>Posebno bi mogli zaključiti da je svako ozbiljno međunarodno procesuiranje za ratni zločin iznimno teško izvedivo, pa makar države na to pristale i potpisale, pa makar to i uvele u svoje zakonodavstvo, pa makar i bile pritiskane sa svih strana. A ako, i kada, dođe do ponekoga procesa postižu se potpuno suprotni učinci od očekivanih.</p>
<p>Tako bi barem morali zaključiti Ujedinjeni narodi i njihovi službenici kada bi se malo bolje nego do sada zamislili i koncentrirali na taj problem. Međutim, ako to ne mogu, i ako se ne dođe do takvoga zaključka, postoji i drugo moguće rješenje. </p>
<p>Prema tome rješenju, Haaški sud bi mogao nastaviti što je započeo, ali samo tako da politička stabilnost bude apsolutni prioritet u svim njegovim postupanjima. To znači da ni u kojem slučaju, i nikada, i ni u jednom detalju, optužnice ne smiju uzdrmati bilo koju državu. </p>
<p>Takve političke zahtjeve, ako se to želi, lako je pretočiti u pravne formulacije. </p>
<p>Dovoljno je propisati da odlazak optuženih na suđenje u Haag mora biti dragovoljan i da u toj proceduri nema obveze domicilne vlasti. Istodobno, optuženima koji ne žele svojevoljno izaći pred lice pravde mora se bez sustezanja i bez milosti suditi u odsutnosti. </p>
<p>Možda je suđenje u odsutnosti u sukobu s ponekim idealnim pravnim načelom, ali sigurno nije sa zdravim političkim razumom. Takva suđenja, s jedne strane ne bi slabila i tako izrazito nejake reformske snage, a s druge bi pak strane pravda bila zadovoljena više i brže nego sada. </p>
<p>O krajnjim učincima nije ni potrebno govoriti, dovoljno je samo pomisli koliko bi danas dalje u svom razvoju bila Hrvatska da nema oko vrata obješen kamen Haaga, i da se od nje ne traži da učini ono što ne može ispuniti. Ili koliko bi danas bila stabilnija regija i na koga bi mogli pucati atentatori iz Beograda da srbijanski premijer nije imao obvezu žurno isporučiti optužene za ratne zločine. </p>
<p>Na kraju, dobro bi prošla i svjetska politika koja bi s pomoću instituta suđenja u odsutnosti dosad sigurno završila sve haaške procese i mogla bi ponosno zaključiti da je barem jedan posao na jugoistoku Europe završila kako treba i kako je jedino moguće. </p>
<p>Autori su strateški i poslovni konzultanti iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Stare mržnje prema SAD izbile na površinu</p>
<p>Možda zato što u Europi postoji toliki otpor ratu, možda zbog stava pape Ivana Pavla II. ili zato što Irak ovoga puta nije nikoga napao - činjenica je da protivljenje ovome ratu nema presedana u Argentini. Protuamerički osjećaji - tradicionalni na ljevici i na krajnoj desnici - prelijevaju se u cijelo društvo: otpor ratu sad je zahvatio različite generacije i slojeve... Na površinu su izbile stare mržnje prema Sjedinjenim Američkim Državama, potisnute svakodnevnim životom, a Argentinci se podsjećaju na mnoge sukobe, a osobito na protuargentinski stav Amerike </p>
<p>CARMEN VRLJIČAK</p>
<p>Koliko utječe rat na argentinsku izbornu borbu? Valja priznati da je vanjska politika uvijek bila sporedna u argentinskom javnom mnijenju, isključujući izvanredni slučaj rata na Malvinima. </p>
<p>Ni sudjelovanje Argentine u ratu u Perzijskom zaljevu 1991., niti napadi u Buenos Airesu na izraelsko veleposlanstvo i na AMIA (Središte židovskih ustanova) 1992. i 1994., ni ugovor o nacrtu argentinsko-čileanske granice na području ledenjaka, nisu imali utjecaja na izbore.</p>
<p>Danas su stvari drukčije. Možda zato što u Europi postoji toliki otpor ratu, možda zbog stava pape Ivana Pavla II. ili zato što Irak ovaj put nije nikoga napao - činjenica je da protivljenje ovome ratu nema presedana u Argentini. </p>
<p>Protuamerički osjećaji - tradicionalni na ljevici i na krajnoj desnici - prelijevaju se u cijelo društvo: otpor ratu sad je zahvatio različite generacije i slojeve. </p>
<p>Kad već tako stoje stvari, bilo koja riječ o ratu ili pogrešni korak kojeg kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima (27. travnja) ima golem odjek i može ga izbaciti iz utrke. </p>
<p>Jedan od onih za koje bi ovaj rat mogao biti poguban je Carlos Menem, koji se jasno svrstao uz Sjedinjene Države, premda je, kad je opazio stanovito društveno neraspoloženje u vezi sa svojim izjavama, požurio pojasniti da on nije pristaša rata.</p>
<p>Na Menema utječu dva čimbenika. Jedan je gotovo apsolutni otpor ratu i sve glasniji antiamerikanizam. Drugi je rašireno mišljenje da Argentina već više od deset godina na koljenima ispunjava naloge »velike zemlje sa sjevera« - kao što je bilo sudjelovanje argentinskih ratnih brodova u Zaljevu, od kojega Argentina nije imala velike koristi. </p>
<p>Tako su na površinu izbile stare mržnje prema Sjedinjenim Državama, potisnute svakodnevnim životom. Javno se podsjećamo na mnoge sukobe, a osobito na protuargentinski stav Amerike u ratu za Malvine. </p>
<p>Zbog svega toga primjećuje se promjena raspoloženja prema Sjedinjenim Državama. Ne samo da je ljudima dosta pojednostavljenja i linearnosti Hollywooda i Mc Donald'sa nego se sve više traži da se Sjedinjene Države na neki način kazne. A u tu kaznu ne spadaju samo novinari, banke i poduzeća vezani uz Sjedinjene Države, nego i političari koji su upali u zlosretne izjave. </p>
<p>A u tome Menem prednjači. Sada mu se teško distancirati od svoje prošlosti. Vrijeme mu je posljednjih mjeseci donosilo razne obrate i njegova politička spretnost kao da je izgubila na fleksibilnosti.</p>
<p>Kad je pokušao naći dvosmisleni put - vežući se uz Ameriku, ali ne uz rat - to je u javnosti dočekano još gore. »Ljudi dopuštaju Menemu da laže, ali ne da se ne odredi«, govore analitičari. Premda teško može bilo koga prevariti kad televizijski Kanal 9, koji tako očito navija za njega, naziva ovaj rat »oslobođenjem Iraka«.</p>
<p>Autorica je novinarka »La Nacióu«, sveučilišna profesorica i spisateljica (posljednji joj je roman »María Josefa Ezcurra, zabranjena Belgranova ljubav«).</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Unatoč svemu, neće Amerika kazniti Hrvatsku, ali više neće vjerovati onima koji su je iznevjerili</p>
<p>Naivno je misliti da bi samo slučaj i improvizacija, ili samo goli gospodarski interes, mogli usmjeravati politiku zemlje čiji vojni proračun gotovo da je veći nego ukupni vojni proračun svih ostalih zemalja svijeta zajedno, njih 191. Zemlja koja je uspjela sa samo pet posto svjetske populacije postati silom koja nosi 43 posto svjetske gospodarske proizvodnje te 50 posto svih svjetskih znanstvenih otkrića i inovacija, uspjela je to, jer jako dobro zna prepoznati svoj nacionalni interes, cijeni svoje vrijednosti i dugoročno zna planirati svoje strategije / Razlog tolikih medijskih napada na Busha nije samo Irak, to nije jedina američka vojna intervencija posljednjih godina, on je ideološke naravi. Stvar je u tome da vrijednosti koje Bush promiče smetaju onima koji žele, kroz nestanak temeljnih moralnih načela i vrijednosti na kojima je ostvarena zapadna civilizacija, ostvariti društva otvorena za njihove špekulacije</p>
<p>Vrlo je znakovito da u Hrvatskoj, u osudi američke politike prednjače upravo oni mediji i udruge koji su bili najžešći i u kritici politike predsjednika Tuđmana. I to upravo oni mediji koji, bez Amerikancima izvučenog kapitala, teško da bi opstali na tržištu. Feral Tribune, koji financira Soros, osvanuo je s naslovnicom teksta »udri jače manijače« ispod slike američkog predsjednika koji bejzbolskom palicom napucava zemaljsku kuglu, a zagrebačka Stojedinica vulgarnim se komentarima svakodnevno izruguje američkom vojnom angažmanu u Iraku i Busha naziva diktatorom</p>
<p>PREDRAG HARAMIJA</p>
<p>Netom što je američki veleposlanik u Hrvatskoj na odlasku Lawrence Rossin nedavno izjavio da će Hrvatska snositi posljedice nedosljedne politike u vezi s ratom u Iraku, hrvatski vrh se zbunjeno i ustrašeno ustrčao. Vrli kreatori hrvatske vanjske politike, nakon što su stavivši svoj potpis na papir Vilniuske skupine rekli Americi »da«, te ubrzo, ozareni masovnim antiameričkim demonstracijama, skupili hrabrost i »odlučno« i jednodušno rekli Americi »ne« (osim uz placet UN-ova Vijeća sigurnosti), sad, ustrašeni, reteriraju.</p>
<p>Račan se tako počeo ograđivati od Mesićevih izjava, a Tomčić lukavo izjavljuje da ga više od rata zanima što će biti poslije rata. Kao da je odlučnost tih političara ishlapila zajedno s Saddamovom samouvjerenošću. Vidjevši odlučni nastup američkih trupa u Iraku, postaju svjesni da je pad Saddama Husseina pitanje dana i počinju kalkulirati nisu li pogriješili ne svrstavši se odmah uz pobjedničku stranu.</p>
<p>Pogriješili su, jer su - kao i mnogi mediji - prepuni ovih dana optužbi na račun samovolje, bahatosti, proizvoljnosti, nedosljednosti itd. američke politike, Busheve postupke shvatili kao agresivnu samovolju, osvetu, ili sebičnu politiku vođenu isključivo gospodarskim interesom, a ne kao dio dugoročne promišljene strategije. Nisu shvatili da se način promišljanja politike Busheve administracije duboko razlikuje od njihova. </p>
<p>Busheva politika nije improvizacija, politika bez vizije, niti je politika nastala tek nakon njegova dolaska na vlast. Ona je dosljedna i jasna i nastavak je politike počete još za predsjednika Reagana. Politike čiji korijeni sežu do američke Deklaracije o nezavisnosti. </p>
<p>Naivno je misliti da bi samo slučaj i improvizacija, ili samo goli gospodarski interes, mogli usmjeravati politiku zemlje čiji je vojni proračun gotovo veći nego ukupni vojni proračun svih ostalih zemalja svijeta zajedno, njih 191. </p>
<p>Zemlja koja je uspjela sa samo pet posto svjetske populacije postati silom koja nosi 43 posto svjetske gospodarske proizvodnje te 50 posto svih svjetskih znanstvenih otkrića i inovacija, uspjela je to, jer jako dobro zna prepoznati svoj nacionalni interes, cijeni svoje vrijednosti i dugoročno zna planirati svoje strategije. </p>
<p>Stotine tisuća američkih vojnika u Zaljevu nisu tamo otišli zbog plaće, otišli su zato jer vjeruju u ono što čine i imaju snažni osjećaj domoljublja.</p>
<p>Vrlo je jednostavno Busha ocijeniti kao »ratnog huškača, nestrpljivog napasti Irak kako bi uzvratio dug naftnim korporacijama koje su financirale njegovu kampanju«, kao što su to učinili neki mediji. No učiniti to znači napraviti vrlo opasnu i temeljnu pogrešku. Busheva administracija ima sasvim jasnu i određenu viziju budućnosti Amerike i svijeta, i duboko su uvjereni u pozitivnost te vizije.</p>
<p>Za današnje hrvatske političare od ključne je važnosti shvatiti tu viziju. Preporučio bih onima koji vode Hrvatsku, a koji na sjednicama vlade, dok ih snima televizija, tako mudro zure i kuckaju u računala, da pronađu na Internetu stranice http://www.newamericancentury.org i prouče ih. </p>
<p>Učine li to shvatit će da su temelji političke vizije »nove američke desnice«, kako neki nazivaju aktualnu američku vlast konzervativnijih republikanaca, jasno utvrđeni još prije šest godina, 3. lipnja 1997. kad je, donošenjem i potpisivanjem osnivačkih načela, stvorena udruga nazvana Projekt za novo američko stoljeće (Project For The New American Century). </p>
<p>Osnivačka načela te inicijative potpisali su mnogi američki intelektualci i političari konzervativnije i izrazito domoljubne orijentacije: Dick Cheney, Donald Rumsfeld, Bill Bennett, Jeb Bush, Gary Bauer, Francis Fukuyama, Elliott Abrams, Paul Wolfowitz, Vin Weber, Paula Dobriansky, Steve Forbes i drugi. </p>
<p>Većina tih imena danas je u najužoj ekipi predsjednika Busha. To nisu puki »konzervativni izolacionalisti«, kako ih neki rado nazivaju, nego prije ljudi odani Americi, a pogleda usmjerenih prema zbivanjima u cijelom svijetu.</p>
<p>Kako u načelima ističu, nezadovoljni nedosljednom vanjskom i obrambenom politikom Clintonove administracije te nedostatkom strateške vizije američke uloge u svijetu, potpisani se odlučuju to promijeniti i pokrenuti podršku američkom globalnom vodstvu. </p>
<p>Okrenuti su budućnosti i zabrinuti za sposobnost učinkovita odgovora SAD na ugroze koje mogu doći te smatraju da »kratkotrajne komercijalne koristi ne smiju nadvladavati temeljna strateška promišljanja«.</p>
<p>Smatraju da Amerika ima »ključnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Europi, Aziji i Srednjem istoku« te da je važno »oblikovati okolnosti prije nego izbiju krize i presresti ugroze prije nego postanu pogubne«. </p>
<p>Zato »nužno je povećati vojni proračun, ojačati veze s demokratskim saveznicima i suočiti se s neprijateljskim režimima, promovirati političke i gospodarske slobode u svijetu, te prihvatiti odgovornost za američku jedinstvenu ulogu u očuvanju i proširenju međunarodnog poretka sukladnog našoj sigurnosti, prosperitetu i našim principima...«</p>
<p>Važno je pripomenuti da su potpisani svjesni kako »takva reaganovska politika vojne snage i moralne jasnoće možda nije moderna danas«, no ipak su odlučni u ostvarivanju vrijednosti za koje se zauzimaju kako bi osigurali »sigurnost i veličajnost SAD u stoljeću koje dolazi«. </p>
<p>Novo je stoljeće došlo, a na čelo SAD-a došao je predsjednik Bush s više ljudi koji dijele načela spomenute udruge. Baš kao što su i predvidjeli u svojim načelima, doživjeli su i doživljavaju nerazumijevanje u javnosti, posebice onom njenom dijelu koji podgrijavaju ljevičarski mediji i skupine. </p>
<p>Jasno je bilo očekivati da će se od, takve konzervativne »nemoderne« politike, istaknutih vrijednosti poput domoljublja, obitelji i vjere, nakostriješiti dlaka na glavi pripadnicima mreže anacionalnih međunarodnih financijskih mešetara i bulumente njihovih ljevičarskih medijskih i političkih plaćenika bez osjećaja za dom i domovinu. O tomu svjedoči medijska hajka kojoj su izloženi u svijetu, pa i aktivnost dijela tiska u Hrvatskoj umreženog i financiranog iz takvih izvora. </p>
<p>Razlog tolikih medijskih napada na Busha nije samo Irak, to nije jedina američka vojna intervencija posljednjih godina, on je ideološke naravi. Stvar je u tome da vrijednosti koje Bush promiče smetaju onima koji žele, kroz nestanak temeljnih moralnih načela i vrijednosti na kojima je ostvarena zapadna civilizacija, ostvariti društva otvorena za njihove špekulacije.</p>
<p>Postoji tu i sličnosti s Hrvatskom: upućeni znaju da pravi razlog napada na predsjednika Tuđmana nije bio u njegovoj navodnoj »militantnosti« ili »autoritativnosti« nego u njegovoj konzervativnoj ideologiji i u njegovoj borbi s onima koji odriču narodima i državama pravo na samosvojnost, na postojanje. </p>
<p>Vrlo je znakovito da u Hrvatskoj, u osudi američke politike prednjače upravo oni mediji i udruge koji su bili najžešći i u kritici politike predsjednika Tuđmana. </p>
<p>I to upravo oni mediji koji, bez Amerikancima izvučenog kapitala, teško da bi opstali na tržištu. </p>
<p> Feral Tribune, koji financira Soros, osvanuo je s naslovnicom teksta »udri jače manijače« ispod slike američkog predsjednika koji bejzbolskom palicom napucava zemaljsku kuglu, a zagrebačka Stojedinica vulgarnim se komentarima svakodnevno izruguje američkom vojnom angažmanu u Iraku i predsjednika Busha naziva diktatorom. </p>
<p>Vratimo se na početno pitanje. Unatoč svemu, neće Amerika kazniti Hrvatsku. No onima koji su je iznevjerili više vjerovati neće. Kreatori današnje hrvatske politike vrlo su brzo zaboravili da su, u velikoj mjeri i zahvaljujući Americi i njenim institucijama, odnosno »nevladinim udrugama« pobijedili na izborima. Kako su samo marljivo, dok su bili oporba, hodočastili po svijetu i zdušno prikazivali Tuđmanovu vlast kao nedemokratsku.</p>
<p>Sjećaju li se tko im je plaćao putne troškove? Sjećaju li se još tko je organizirao svu silu seminara za uvježbavanje tadašnje oporbe, tko ih je uvjerio u nužnost zajedničkog nastupa? Tko je pripomagao tzv. nezavisnima, a sada o Vladi ovisnim medijima? </p>
<p>Istina, bilo je tu i pojedinačnih interesa pojedinih međunarodnih financijskih špekulanata bliskih jednom segmentu Clintonove administracije, no u cjelini s koliko su naivne dobrodušnosti Amerikanci očekivali od tadašnje oporbe stvarne pomake daljnjoj demokratizaciji i razvitku Hrvatske. </p>
<p>Nažalost, na neki način Hrvatska je kaznila samu sebe. Proigrala je povjerenje koje je mogla dobiti. Svojim vrludanjem i neodlučnošću pokazala je da ne zna što hoće, da nije dosljedna, i izgubila poštovanje koje je imala.</p>
<p>Hrvatsku u doba njenih pobjedničkih i bljeskovitih vojnih oslobodilačkih akcija svijet možda nije volio, no poštovao ju je svakako. A to je ono što vrijedi u međunarodnoj politici. Tu ljubavi nema, no postoji uvažavanje onih koji pokažu odlučnost. Uvažavanje koje je temelj budućih trajnih savezništava. </p>
<p>Hrvatska se nikad ne bi oslobodila da se pouzdavala isključivo u neučinkoviti UN te svu svoju strategiju temeljila na rezolucijama Vijeća sigurnosti. Da Hrvatska nije sama izgradila svoju vojsku, i da se Amerikanci nisu uključili, teško da bismo danas bili slobodni, jer samo po Ujedinjenim narodima srpska bi paravojska i dan-danas stajala na Kupi, blizu Zagreba. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, bivši državni tajnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Pavić ne želi komentirati posudbu gradskog novca Sulićima</p>
<p>»Dokumentaciju Croatia busa predali smo državnom odvjetniku Mladenu Bajiću i zamjenici Snježani Frković s kojom kontaktiramo«, rekla je gradonačelnica / Mario Iveković: Sastanak s gradonačelnicom je veliki pomak / U petak novi sastanak</p>
<p>Nakon četiri mjeseca bezuspješnih pokušaja otpušteni radnici Croatia busa sastali su se u ponedjeljak s gradonačelnicom Vlastom Pavić. Po završetku sastanka kojem su uz zamjenike gradonačelnice Stipe Tojčića i Milana Bandića, prisustvovali i pročelnik ureda za prostorno uređenje Davor Jelavić te direktor Autobusnog kolodvora Vjekoslav Karara, obje su strane izrazile zadovoljstvo postignutim dogovorom o daljnjoj suradnji.</p>
<p> »Razgovarali smo o potraživanjima gradskih trgovačkih društava spram Croatia bus. Prema dokumentima kojima raspolažemo taj dug se kreće oko 30 milijuna kuna«, rekla je Vlasta Pavić. Gradonačelnica je opet istaknula kako je Poglavarstvo putem Državnog odvjetništva aktivno uključeno u rješavanje slučaja tvrtke iz Heinzelove ulice. </p>
<p>»Cjelokupnu dokumentaciju vezanu za Croatia bus predali smo državnom odvjetniku Mladenu Bajiću i zamjenici Snježani Frković s kojom smo u stalnom kontaktu«, rekla je Pavić koja se u slučaju posudbe milijun kuna od strane Autobusnog kolodvora dužniku Croatia busu, suzdržala od komentara.</p>
<p> Naime, direktor Autobusnog kolodvora Karara je na sastanku objasnio kako je posudba novca sukladna pravilima poslovanja. </p>
<p>Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković sastanak s gradonačelnicom ocijenio je kao veliki pomak.</p>
<p> »Zadovoljni smo činjenicom da se kao zainteresirana strana u predmetu Croatia bus osim Hrvatskog fonda za privatizaciju, Ministarstva financija napokon oglasio i grad Zagreb«, rekao je Iveković koji smatra kako posudba novca u uvjetima u kojim se dogodila nije bila moralna.</p>
<p> Kako dug poduzeća nije jedino otvoreno pitanje između Grada i Croatia busa, za petak je dogovoren novi sastanak.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Radio 101 na regionalnoj frekvenciji od 8. svibnja</p>
<p>Na novoj regionalnoj frekvenciji za grad Zagreb i Zagrebačku županiju Radio 101 želio bi početi emitirati na svoj 19. rođendan, 8. svibnja ove godine, kazao je u ponedjeljak direktor ove radio postaje Dario Dusper.</p>
<p> No, točan datum početka emitiranja na novoj frekvenciji utvrdit će se u dogovorima sa Zavodom za telekomunikacije, nakon sagledavanja svih tehničkih parametara, dodao je.</p>
<p> Predstavnici 'Stojedinice' na konferenciji za novinare ponovno su izrazili zadovoljstvo prošlotjednom odlukom Vijeća za radio i televiziju da se toj postaji da suglasnost za emitiranje na frekvenciji 101 MHz. Petogodišnja koncesija za grad Zagreb i Zagrebačku županiju tom je radiju dodijeljena u ožujku prošle godine. Tada je predviđeno da će 'Stojedinica' program emitirati na frekvenciji 88,1 MHz, koju koristi Radio Sljeme.</p>
<p> U namjeri da ponovno počne emitirati na staroj i »nepravedno oduzetoj frekvenciji« Radio 101 poduzeo je sve kako bi s Radio Sljemenom zamijenio frekvencije, no zamjena nije bila moguća do donošenja novog Zakona o HRT-u, pojasnila je novinarka 'Stojedinice' Zrinka Vrabec Mojzeš.</p>
<p> Kazala je kako je ta postaja svojim programom i sadržajima odavno pokazala da je »javni radio«, zbog čega je i zaslužila da se čuje izvan Zagreba, što će im biti omogućeno dodijeljenom regionalnom frekvencijom 101 MHz.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»SDP i HNS trguju svojim direktorima«</p>
<p>Klub gradskih zastupnika Hrvatskog bloka tvrdi kako je Ladislav Prežigalo, SDP-ov predsjednik Skupštine trgovačkih društava Grada, na Skupštini društava 15. ožujka prikazao netočne podatke o njihovom poslovanju za prošlu godinu. Gradski zastupnik i tajnik Gradske organizacije HB-a, Tomislav Jelić u ponedjeljak je na tiskovnoj konferenciji utvrdio kako je u 3,27 milijardi kuna prikazanog prihoda s oko 729 milijuna kuna sudjelovao gradski proračun. Na taj način pokriveni su gubici trgovačkih društava, rekao je Jelić. </p>
<p>»Prežigalo je rekao da su od ukupno 23 gradska trgovačka društva samo četiri poslovala s gubitkom. Ako se u obzir uzme prodaja dionica Zagrebačke banke s gubitkom je poslovalo njih devet«, tvrdi Jelić. U Zagrebačkim cestama, nastavlja, prikazana je dobit od 7,5 milijuna kuna, dok to isto poduzeće 55 posto financijskih sredstava dobiva iz proračuna.</p>
<p>Jelić je spomenuo kako ne stoje ni Prežigalovi podaci za Vodoopskrbu i odvodnju, napomenuo je da je u Zagrebu nebaždareno čak 25.000 brojila za vodu.</p>
<p> »Direktor Gradskih groblja sklopio je štetan ugovor za 1,36 milijuna kuna, a zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić kaže kako to nije za raspravu na Skupštini trgovačkih društava i odmah poteže pitanje poslovanja Vodoopskrbe i odvodnje kojoj je na čelu SDP-ov čovjek«, rekao je Jelić. </p>
<p>Zaključio je da HNS i SDP zapravo »trguju preko svojih direktora iako je obojicu trebalo smijeniti«. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vlasnici isključenih »060« linija najavili prosvjed</p>
<p>Nakon što je u petak, u skladu s odlukom Hrvatskog zavoda za telekomunkacije, Hrvatski telekom (HT) počeo s isključivanjem komercijalnih 060 telefonskih linija, reakcije ne jenjavaju. Ogorčeni vlasnici tih linija najavili su prosvjed kojim će pokušati izboriti svoja prava.</p>
<p> Odluka o isključivanju linija, podsjetimo, temelji se na povredi članka 29. Zakona o telekomunikacijama i članka 170. Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga kojim se zabranjuju usluge »spolne naravi« što, navodno, pruža linija »060«. </p>
<p>Koliko ih je do sada isključeno, prema riječima M. K., jednog od vlasnika (podaci poznati redakciji), teško je utvrditi jer vlasnici strukovno nisu povezani. </p>
<p> »Svi vlasnici linija neka se jave na broj 01/ 3640-315, kako bismo zajedno pokušali riješiti problem«, rekao je M.K. najavivši mogućnost prosvjeda ispred Zavoda u Jurišićevoj ulici, kao i pokretanje spora na Upravnom sudu. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U utorak javno izlaganje Prostornog plana</p>
<p>U drugom paviljonu Zagrebačkog velesajma (zapadni ulaz) od subote traju nove javne rasprave o Prostornim planovima grada Zagreba (PPGZ), te Generalnim urbanističkim planovima (GUP) Zagreba i Sesveta. </p>
<p>Prvo od triju najavljenih javnih izlaganja, i to o predloženom PPGZ-u, građani će na Velesajmu moći poslušati u utorak, 25. ožujka u 18 sati. </p>
<p>U isto vrijeme na istom mjestu u četvrtak, 27. ožujka, održat će se i javno izlaganje o prijedlogu GUP-a grada Zagreba. </p>
<p>Sesvećani će, pak, na javno izlaganje o predloženom PPGZ-u i GUP-u Sesveta moći doći u četvrtak, 27. ožujka u 18 sati, u Plavu dvoranu Područnog ureda Gradske uprave Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Kerempuhu otvoren 12. LIDRANO </p>
<p>Susreti u literarnom, dramskom i novinarskom stvaralaštvu učenika i osnovnih škola Grada Zagreba</p>
<p> - LIDRANO, otvoreni su u ponedjeljak u kazalištu Kerepuh, a održavat će se svaki dan do četvrtka u kazalištu Vidra. Riječ je o dvanaestom susretu učenika osnovnih škola, na kojem će se za Županijsko natjecanje odabrati 19 literarnih i 13 novinarskih radova, te tri školska lista i tri dramske predstave. Ovogodišnji LIDRANO pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za obrazovanje i šport, organizira OŠ »Antun Gustav Matoš« i XI. Gimnazija u čijim će se prostorijama tijekom trajanja susreta održavati okrugli stolovi. U srijedu u 12 sati u Hrvatskom školskom muzeju, na Trgu maršala Tita biti će izložba školskih listova. Teme na LIDRANU su, kao i svake godine, slobodne, a najbolje će radove odabrati Prosudbena komisija sastavljena od profesionalnih pisaca, kazališnih djelatnika i novinara. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Biometeorološka prognoza</p>
<p>Biometeorološka prognoza Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba od 25. do 27. ožujka pokazuje da će se slijedećih nekoliko dana nastaviti razdoblje povoljnih biometeoroloških prilika, što će donijeti dobar radni učinak, miran san i općenito dobro raspoloženje.</p>
<p> Koncentracije peluda drveća u zraku su umjerene, ali zbog zatopljenja možemo očekivati njihov porast, kaže se u prognozi. Vrijednosti dušikovog i sumpornog dioksida unutar su preporučenih, a vrijednosti lebdećih čestica unutar graničnih.</p>
<p> Kroničnim plućnim bolesnicima, posebice astmatičarima i alergičnima na pelud drveća ne preporučuju se jutarnji izlasci zbog niskih temperatura i povišenih koncentracija peludi u zraku. Srčanim, a posebno koronarnim bolesnicima također se preporuča izbjegavanje jutarnjih izlazaka na hladnoću bez prethodno uzetih lijekova. Lijepo vrijeme tijekom dana treba iskoristiti za duže šetnje, što vrijedi i za reumatske bolesnike kojima će tegobe biti znatno blažeg intenziteta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Hvar u Zagrebu započeo proslavu 135 godina turizma</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - »Ja se za ovu priliku ne zovem Gibonni, već Stipišić. Moji su iz jednog mjesta pokraj Svete Nedije, bavili su se pčelarstvom, a papiri koji to dokazuju stari su gotovo 400 godina«, kazao je splitski kantautor, koji korijene vuče s Hvara, mnogobrojnoj publici okupljenoj u nedjelju navečer u kazalištu Komedija, na proslavi »135 godina turizma Hvara« pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića. Gibonni je za tu priliku, uz pratnju violinista Marka Ramljaka i pijanista Gojka Tomljenovića, izveo dvije pjesme nastale na Hvaru - »Libar« i »Tempera«. </p>
<p>Na pozornici u Komediji zapjevala je i Gabi Novak, također porijeklom s Hvara, koja je uz pratnju sina Matije izvela »Kuću za ptice«, a potom i »Pamtim samo sretne dane«. Na svečanosti koju je vodila Sandra Bagarić premijerno je prikazan film posvećen prirodnim i kulturnim vrijednostima Hvara - »Croatian Dream Hvar«, a umjetnički fotograf Stephan Lupino uz glazbeni je aranžman DJ-a Mexa Silvera i pratnju Matije Dedića na poseban način predstavio svoj photo-session. </p>
<p>Uzvanici u Komediji, među kojima su bili predsjednik Mesić, ministrica Antunović, Jozo Radoš, Milan Bandić i mnogi drugi, mogli su vidjeti i dijelove hvarskih predstava - »Ribanje i ribarsko prigovaranje«, »Šaka zemje«, »Stori Letrat« i »Muke Sv. Lovrinca«, koje su izveli glumci Hvarskog pučkog kazališta, dok su se za klapsku glazbu pobrinuli Pučki pjevači iz Staroga Grada. </p>
<p>Nakon svečanosti u kazalištu, zaljubljenici u otok Hvar zabavili su se na partyju priređenom u restoranu »Kaptol klub«, gdje su servirani kulinarski specijaliteti s najsunčanijeg hrvatskog otoka. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zagrebački Tjedan mode otvara vrata</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Budući da Zagreb smatraju modnom prijestolnicom u ovom dijelu Europe, sasvim je logično da i on dobije svoj Tjedan mode pod nazivom »Audi Fashion Week Zagreb« po uzoru na Pariz, London, Milano, New York, ali i Skopje i Sarajevo. Tako će se od 25. do 29. ožujka u Muzeju za umjetnost i obrt održati 30-tak modnih revija domaćih i inozemnih kuća uz najavljen dolazak svjetskih dizajnerskih imena- Mariele Burani, Gimmija Baldininija, majku Naomi Campbell Valery, te Gaija Mattiolu. </p>
<p>Zagrebački Tjedan mode započet će u utorak modnom revijom mladih kreatora Tekstilno tehnološkog fakulteta. Istog će se dana publici predstaviti i dizajneri iz susjednih država-Amna Kunovac iz Sarajeva, Ilija Kostadinov iz Skopja, Urša Drofenik iz Slovenije, gosti iz Novog Sada i Rijeke, te modna kuća Lantea i Magma. </p>
<p>Srijeda je rezervirana za zajedničku dječju reviju Turbo Limača, Vis a Vis Kids, Barbie, te za reviju Talijanske škole mode Callegari, Emke i Mure. </p>
<p>Učilište Profokus, koje obrazuje modne dizajnere i vizažiste, i Škola primijenjene umjetnosti predstavit će se u četvrtak, a istog će se dana održati i samostalna modna revija Shoe-Be-Do-Shoesa, Varteksa, Croate i Corine Del Conte. </p>
<p>Modno događanje uveličat će i Jadranka Gaće, Vesna Pretković, te modni saloni Diadema, Marđino, Nada Makjanić Kunić, salon Banovac i Linea Exclusiv, te Verica Rakočević. </p>
<p>U petak će se dodijeliti i nagrada »Manda«, brončana statua Sanje Kolovrat Jurkić za najbolju hrvatsku kolekciju. Nagrade će se dodijeliti i najboljem mladom kreatoru, renomiranom kreatoru i gostu kreatoru, kao i najboljem fotografu i manekenki. </p>
<p>Posljednji dan zagrebačkog modnog događanja ostavljen je za članove ULUPUH-a, Đenisu Pecotić, Branku Donassy, Nadu Došen, Staša Čimbur i druge, kao i za revije Palmersa, Wolforda, Lisce, talijanskih kuća Dolce, Moschino, Fendi, Max i drugih. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vatreni party uoči dodjele Oscara</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Vatra je definitivno obilježila »Noć Oscara«, cocktail party Nove TV i UCD - a, koji je održan u nedjelju uvečer u Kristalnoj dvorani hotela Opere povodom 75. dodjele nagrada Američke filmske akademije. Naime, mnogobrojni uzvanici, među kojima smo primijetili poznata lica iz zagrebačkog kulturnog i javnog života. </p>
<p>Iščekujući program, koji je u Kristalnoj dvorani prenošen uživo, uživali su u raskošnom domjenku i višesatnom bogatom programu koji su otvorili bacači plamena, nakon čega su, dok je barmen žonglirao s vatrenim bocama, djelatnici Nove TV razrezali tortu iz koje su gorjele prskalice. </p>
<p>Vatra se u Kristalnoj dvorani nije gasila ni kada je zasvirala poznata grupa Cubismo uz čiju su glazbu kao šećer na kraju mnogi i zaplesali.</p>
<p>I. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kratki animirani filmovi uvod u »Matrix Reloaded«</p>
<p>LOS ANGELES, 24. ožujka</p>
<p> - Iako do premijere dugo očekivanog nastavka hit filma »Matrix« treba proći nešto manje od dva mjeseca, atmosfera oko filma već se počela zagrijavati. Naime, tvorci »Matrixa« snimili su nekoliko kratkih animiranih filmova pod nazivom »Animatrix«, od kojih se prvi već počeo prikazivati u američkim kinima prije projekcije filma »Dreamcatcher« nastalog po romanu Stivena Kinga i u režiji proslavljenog Lawrencea Kasdana. </p>
<p>Riječ je 11-minutnom kompjutorski animiranom crtiću »The Final Flight of the Osiris« koji pričom priprema publiku na događaje u drugom nastavku »Matrixa« čija se premijera očekuje 15. svibnja. Prema riječima tvoraca »Matrixa« braće Larryja i Andyja Wachowskog, devet kratkometražnih crtića će proširiti i objasniti svijet Matrixa, te će poslužiti kao odličan uvod u filmske nastavke. Za režiju prvog kratkometražnog dijela serije »Animatrix« braća Wachowski su odabrali autora revolucionarnog kompjutorski animiranog filma »Final Fantasy«, temeljenog na popularnim video igricama. </p>
<p>»No, dobra vijest je da ne morate pogledati ovaj crtić prije gledanja samog filmskog nastavka Matrixa«, napominju autori. </p>
<p>U produkciju prvog dijela ove animirane serije je utrošeno 13 mjeseci rada i pet milijuna dolara, a autori nakon svjetske premijere filma planiraju izdati DVD izdanje »Animatrixa«.</p>
<p>Autori su istovremeno snimili drugi i treći nastavak »Matrixa«, a napisali su scenarij i utjecali na razvoj 20 milijuna dolara vrijedne video igrice »Enter the Matrix«, pa je jasno kako će »Matrix« definitivno obilježiti tekuću godinu.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dianine haljine vraćene njenom batleru</p>
<p>LONDON, 24. ožujka</p>
<p> - Bivšem batleru pokojne princeze Diane Paulu Burrellu policija je vratila predmete za krađu kojih je prethodno bio optužen.</p>
<p>Riječ je o 30 predmeta, među kojima su haljine, odijela, šeširi te par Chanelovih cipela koji su držani kao dokazni materijal u procesu protiv Paul Burrella.</p>
<p>Burrell je izjavio da su to sve Dianini darovi njegovoj ženi Mariji, koja je istog konfekcijskog broja kao i pokojna princeza. </p>
<p>U njegovom posjedu je i radni stol kojega su Princ Charles i Diana 1981. dobili na vjenčani poklon od stanovnika Aberdeena.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Potpuni obrat u liječenju AIDS-a</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Oboljelima od AIDS-a možda bi se moglo pomoći terapijom usmjerenom na slabljenje njihova obrambenog sustava, objavili su američki znanstvenici u stručnom časopisu Immunity.</p>
<p> Dosad su znanstvenici pokušavali upravo suprotno - kako bi eliminirali virus AIDS-a, poticali su jačanje obrambenoga sustava oboljelih. Znanstvenici okupljeni oko Donalda Sodora sa Sveučilišta Texas u Dallasu uspoređivali su reakcije na infekciju virusom slabljenja imuniteta kod ljudi i kod jedne vrste majmuna.</p>
<p> Kako su očekivali, primati nisu pokazali nikakve simptome bolesti. Pri tome je imunološka reakcija primata na infekciju virusom slabljenja imuniteta, varijantu HIV-a kod majmuna, bila slaba. Vjerojatno simptomi oboljelih od AIDS-a nisu samo posljedica razmnožavanja virusa nego i štetne pretjerane reakcije vlastite tjelesne obrane, zaključio je Sodora. Ciljano prigušenje obrambene reakcije možda bi moglo pomoći pacijentima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Imotski: Prosvjed Hvidre zbog osude Norca</p>
<p>IMOTSKI, 24. ožujka</p>
<p> - »Presuda kojom se general Mirko Norac osuđuje na dugogodišnju zatvorsku kaznu zato što je branio Gospić, na koji je padalo tisuću granata dnevno, shvaćamo kao poruku aktualne vlasti svim hrvatskim braniteljima i dragovoljcima Domovinskog rata. Danas Mirko Norac, a sutra svi mi koji smo branili Hrvatsku« - izjavio je u ponedjeljak predsjednik imotske Hvidre i potpredsjednik Hvidre RH Ante Puljiz Zlatak. </p>
<p>Koordinacija HDZ-a za grad Imotski i svih osam okolnih općina izdala je priopćenje sa zajedničkog sastanka u kome se kaže da je sa žaljenjem i tugom primila vijest o visokoj zatvorskoj kazni generalu Norcu. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prekidaju trudnoću lijekom protiv čira</p>
<p>SANTO DOMINGO, 24. ožujka</p>
<p> - Zbog zabrane pobačaja žene u Latinskoj Americi prekidaju neželjenu trudnoću jeftinim lijekom protiv čira. To je u Dominikanskoj Republici postalo uobičajeno i neke ljekarne prodaju Cytoteca koliko i aspirina ili lijekova za prehladu, izvijestila je ljekarnička udruga.</p>
<p> »Nitko još ne zna najbolji način njihove uporabe, no ondje gdje je abortus zabranjen ili nesiguran to bi mogla biti najsigurnija metoda«, kaže dr. Beverly Winikoff, direktorica Populacijskog vijeća u New Yorku.</p>
<p> Cytotec se počeo upotrebljavati kasnih 80-tih godina prošlog stoljeća kao lijek protiv čira, no sve se više koristi i za pobačaj, osobito u zemljama gdje je abortus kažnjiv, ponegdje i s 20 godina zatvora.</p>
<p> Borci protiv pobačaja zalažu se za njegovo povlačenje s tržišta i tvrde da uporaba Cytoteca znači legalizaciju pobačaja. »Katolička crkva oštro osuđuje svaki pobačaj, bez obzira obavlja li se on lijekovima ili na neki drugi način«, rekao je Nelson Acebedo, tajnik nadbiskupije u Santo Domingu.</p>
<p> Žene koje žele pobaciti uzimaju osam do 16 jeftinih pilula. Ilegalni kiruški pobačaji stoje od 400 do tisuću dolara. Neprecizni zakoni i nedostatak kontrole te popularnost lijeka u Latinskoj Americi omogućuju da se lijek nabavi i bez recepta. Osim na Kubi i u Portoriku, abortus je u Latinskoj Americi zabranjen. Svake se godine na tom području obavi četiri milijuna illegalnih pobačaja, a šest tisuća žena umre, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Dva istinska pobjednika ovogodišnje oscarovske dodjele - filmovi</p>
<p>»Chicago« i »Pijanist« - izražavaju pobjedu artizma nad nasiljem, politikom, taštinom i licemjerjem / Nesumnjivo je najveći gubitnik Martin Scorsese i njegov film »Bande New Yorka« / Četiri dobitnika Oscara nisu došli na svečanost dodjele, na kojoj je bilo mnogo antiratnih pozdrava, a prednjačio je Michael Moore koji je prozvao Busha / U konačnom zbroju Europljani su jako dobro prošli, tako su Roman Polanski i Pedro Almodovar postali zasluženo predvodnici svjetske autorske kinematografije </p>
<p>LOS ANGELES, 24. ožujka (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Dva istinska pobjednika ovogodišnje oscarovske dodjele, filmovi »Chicago« i »Pijanist«, izražavaju trijumf artizma nad nasiljem, politikom, taštinom i licemjerjem. »Chicago« sa šest Oscara za najbolji film, sporednu žensku ulogu, scenografiju, kostimografiju, zvuk i montažu i »Pijanist« s tri »najvažnija« Oscara, za režiju, scenarij i glavnu mušku ulogu - pokazuju stanje unutar prosjeka glasača Američke akademije za filmsku umjetnosti i znanost. Njihov ukus rasporedio se između dvaju klasičnih, ali vrhunski napravljenih filmskih ostvarenja, s jedne strane gotovo staromodnog mjuzikla, s druge židovske ratne priče o preživljavanju.</p>
<p> Ipak, nije sve tako jednostavno kako se čini, jer poruke koje šire ta dva filma mnogoznačne su i univerzalne za svako i vrijeme i mjesto. »Chicago« je okrenut mašti i slavi koje pokreću svjetove, pogotovo ovaj, filmski, napose hollywoodski, koji je napokon poslije 35 godina nagradio jedan mjuzikl (posljednji je bio nagrađen »Oliver«, 1968. godine). »Pijanist« je vrhunsko filmsko djelo koje ne govori samo o stradanju Židova, nego je i dio autentičnih biografija dvojice ljudi, poljskoga glazbenika Wladyslava Szpilmana i redatelja Romana Polanskog.</p>
<p>Upravo nošen vlastitim bolnim uspomenama na djetinjstvo u getu, Polanski je odlučio da njegov film ne bude ponajviše posvećen patnji i nasilju, nego trijumfu čovječnosti i snazi umjetnosti koja »ruši« ne samo zidove geta, nego probija čak i zvučne barijere hladnog njemačkog pukovnika, a ne ostavlja ravnodušnim ni članove Akademije koji otklanjaju medijske manipulacije i podvale konkurencije, a što s tim filmom nemaju nikakve veze.</p>
<p> Tako se nepravda prema velikom redatelju okrenula u njegovu korist dajući mu pravo da bude nagrađen za ono što je zaslužio i u čemu je ove godine bez konkurencije. Ipak, glasači nisu bili dovoljno hrabri da ga nagrade i za film, premda bi bilo logično da se najboljim proglasi onaj film koji ima najboljega scenarista, redatelja i glumca?!</p>
<p> U konkurenciji filma na stranome jeziku pobijedila je još jedna židovska priča iz Drugoga svjetskog rata, to je film »Nigdje u Africi« Caroline Link iz Njemačke (bila je već nominirana 1997. godine za film »Beyond Silence«). Zanimljivo da je to tek drugi Oscar za Njemačku poslije 21 godine. Prvi Oscar pripao je filmu »Limeni bubanj«, Volkera Schlöndorfa, 1979. godine. </p>
<p>Caroline Link nije došla u SAD jer se ne slaže s ratnom situacijom i ratom, a slično su postupili Will Smith, Cate Blanchet, Jim Carrey, Paul Newman, redatelj Peter Jackson i još dva dobitnika Oscara, japanski animator Hayao Miyazaki (za dugometražni animirani film »Spirited Away«) i popularni američki reper Eminem (za originalnu pjesmu »Lose Yourself«). </p>
<p>Tako su čak četiri Oscara ove godine barem privremeno ostala bez zaštite i topline svojih novih vlasnika. Za sve je kriv rat, obrisi kojega se nisu mogli ukloniti, niti izbrisati, niti zaboraviti u ime slavlja. Dapače. Tako je bilo mnogo antiratnih pozdrava na početku (znakova i značaka cijelo vrijeme te dojmljive poruka za vrijeme same svečanosti). Umjetnici ipak nisu mogli ostati ravnodušni, unatoč zabrani i vremenskom ograničenju u njihovim porukama ispreplitali su se nostalgija, plač, vapaj, sentiment, politika, patetika i obiteljski ponos.</p>
<p> Prednjačio je kontroverzni Michael Moore, koji je konkretno prozvao Busha, zatim Adrien Brody, koji je rekao neka Bog blagoslovi i čuva sve one koji su u iračkom ratu neovisno o tome na kojoj su od strana, a poseban pozdrav poslao je svomu prijatelju Zarobinskom, koji je negdje na ratištu u Iraku. Za mir se izjasnio i Chris Cooper, dobitnik Oscara za sporednu mušku ulogu, dok je mladi meksički glumac Gael Garcia Bernal (poznat po ulogama u filmovima »Pasja ljubav« i »I tvoju mamu također«), govoreći o idealima glasovite slikarice Fride Kahlo, naglasio kako bi »ona zasigurno bila na našoj strani, protiv rata, agresije i nasilja«. </p>
<p>Predsjednik Akademije Frank Pearson nije mogao ostati »dužan« pa je naglasio kako je dobro što se ljubav prema filmu ni u kome od nas nije promijenila, što nas može spasiti od nevolja u kojima se nalazimo. Barbra Streisand naglasila je ponos što pripada zemlji u kojoj vladaju slobode da ljudi pa i umjetnici mogu reći, napisati, otpjevati što žele. I tako redom, Nicole Kidman, Pedro Almodovar...</p>
<p>Poruke slavljeničkog glamuroznog Hollywooda izmjenjivale su se s grubim demonstracijama u blizini Kodak Theatrea, ali i slikama iz Iraka, s ratišta, i vijestima o 15 poginulih vojnika, 12 zarobljenih, o tri nestala novinara i jednom mrtvom fotoreporteru. Rat je ušao u ljude, čak i kada su protiv njega. </p>
<p> Što se gubitnika tiče, nesumnjivo je najveći Martin Scorsese i njegov film »Bande New Yorka«, spektakularna oda povijesti, nasilju, slobodi i bezobzirnosti, koji nije osvojio ni jednoga Oscara. Svi su ga pretekli, tako da su osim filmova »Chicago« (6) i »Pijanist« (3) po dva Oscara osvojili »Frida« (šminka, originalna glazba), »Gospodar prstenova: Dvije kule« (vizualni efekti, montaža zvuka), a po jednog »Adaptacija« (sporedna muška uloga), »Put do uništenja« (kamera), »Sati« (glavna ženska uloga) i »Razgovaraj s njom« (Pedro Almodovar).</p>
<p>U konačnom zbroju Europljani su jako dobro prošli, tako su Roman Polanski i Pedro Almodovar postali zasluženo predvodnici ne samo europske nego svjetske autorske kinematografije u kojoj se ponajprije razmišlja o dijalogu i dragocjenosti riječi kojima se oblikuje kreacija, kao preslika redateljevog osebujnog stila i pogleda na svijet univerzalnih poruka. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Michael Moore: »Sram vas bilo, gospodine Bush«</p>
<p>Američki redatelj Michael Moore, nagrađen Oscarom za film »Bowling for Columbine«, iskoristio je tu prigodu da osudi rat u Iraku. Popevši se na pozornicu, vrlo brzo je uobičajeni zahvalni govor dobitnika pretvorio u žestok napad na predsjednika Georgea W. Busha. »Živimo u doba kad imamo izmišljene izborne rezultate«, rekao je Michael Moore, smjerajući na prijeporan izbor Georgea W. Busha koncem 2000. »Živimo u doba kad nas je jedan čovjek poslao u rat zbog izmišljenih razloga«. »Protivimo se tom ratu, gospodine Bush. Sram vas bilo, gospodine Bush, sram vas bilo! Papa je protiv vas, svršeno je s vama«, zaključio je američki redatelj. Tek što je sišao s pozornice, Michael Moore je svoj »napad« na, kako sam kaže, »uljeza« u Bijeloj kući obrazložio pred novinarima. »Amerikanac sam i ne odričem se svoje nacionalnosti čim uđem na vrata Kodak Theatra«, rekao je redatelj. »U ovoj zemlji je divno što možete reći što mislite«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Moore i Brody protiv rata </p>
<p>MICHAEL MOORE (dobitnik Oscara za dugometražni dokumentarni film »Bowling for Columbine«) izazvao je najviše reakcija. Prvo je doživio ovacije nakon što je dobio Oscara za dugometražni dokumentarni film »Bowling for Columbine«, a nakon oštra govora neki su mu čak i zviždali, dok su drugi oduševljeno pljeskali, a treći rezignirano sjedili bez pokazivanja ikakva stava. </p>
<p>Poslije na u razgovoru s novinarima Moore je naglasio: »Ja sam Amerikanac i volim svoju zemlju, zato imam pravo govoriti što se događa i snimati filmove o onome što mislim da ne valja kako bih ukazao ljudima na negativnosti. Moja odgovornost je, kao što je odgovornost i vas novinara, da ne stojim po strani i pravim se kao da se ništa ne događa. </p>
<p>Mi koji radimo dokumentarne filmove moramo biti pobornici istine, bez obzira na to kako i za koga ona bila neugodna. Moramo biti iskreni i očistiti sve ono što ne valja, zato sam ustao protiv rata i protiv Busha, jer ja volim svoju zemlju i na strani sam demokracije.« </p>
<p>ADRIEN BRODY, dobitnik Oscara za glavnu mušku ulogu u filmu »Pijanist«, imao je najduži govor od svih nominiranih, čak je izborio drugu minutu u kojoj je dao izravnu antiratnu poruku posvećenu prijatelju koji je američki vojnik negdje u Iraku.</p>
<p>Brody je poslije rekao novinarima: »Bio sam u potpunom šoku. U početku nisam znao ni gdje sam, ni tko sam, a onda sam se polako vraćao u stvarnost tako da mi je trebalo više vremena da složim ono bitno što želim reći. Sada, nakon što je prošlo nešto vremena, preplavljuje me osjećaj ugode. Veselim se dakako, ali o slavlju malo razmišljam. Teško je slaviti u ovim okolnostima kada je tuga svuda oko nas, kada su ljudi zabrinuti i okrenuti tomu opasnom konfliktu. Moj prijatelj Zarobinski je vojnik u ratu, negdje u Iraku, nadam se da je gledao barem dio prijenosa jer nekoliko puta me je zvao od tamo i rekao da vjeruje u mene.« </p>
<p>NICOLE KIDMAN, dobitnica Oscara za glavnu žensku ulogu u filmu »Sati«, odmah po dolasku iza pozornice je upitala novinare što je uopće govorila i kako se ponašala jer se ničega ne sjeća. Zna samo da je ipak plakala premda je obećala samoj sebi da će se svladati. Također se ispričala novinarima što ih ne gleda u oči, jer je bez svojih naočala pa sve gleda kroz maglu. Ona je s ponosom ponovila svoj iznimni odnos s majkom, sretna što ju je učinila ponosnom.</p>
<p>»Cijeli život sam željela i sve činila da svoje roditelje, posebno majku, učinim ponosnim. Premda sam ih ponekad i razočarala, danas sam napokon postigla taj cilj. I sretna sam što se takav odnos prenosi na sljedeću generaciju, zato bi bila neizmjerno sretna da i ja sa svojom kćerkom postignem takav odnos. Ona je bila s nama na dodjeli i poslije mi je rekla kako je cijelo vrijeme znala da ću pobijediti. </p>
<p>Volim to što radim, bez obzira na to igrala u komedijama ili dramama, svejedno je, ako je uloga dobra. Imala sam sreću da sam od ranih godina, kada sam počela raditi u televizijskim serijama u Australiji, surađivala sa sjajnim učiteljima koji mi i danas pomažu, koji su jednostavno obilježili moj glumački put svojim iskustvom i spremnošću da ga prenesu na mene i obogate moje glumačke pokušaje«, rekla je Kidman. </p>
<p>CATHERINE ZETA-JONES, dobitnica Oscara za sporednu žensku ulogu u filmu »Chicago«, sjala je od zadovoljstva. Premda osam i pol mjeseci trudna, ona je pjevala pjesmu iz filma i kaže kako joj to nije bio napor, nego zadovoljstvo.</p>
<p>»Od ranog jutra, od 9.30 pripremala sam se za taj nastup i bila sam potpuno sabrana na pjevanje tako da nisam imala vremena misliti na Oscara i eventualni dobitak ili gubitak. To se pokazalo dobro, tako da sam kada me je Sean Connery prozvao, bila u pravom šoku. Večeras su mi se ostvarili svi moji snovi. Uopće rad na tome filmu najljepše je iskustvo koje mi se dogodilo u profesionalnom životu, svi smo zajedno bili sjajna ekipa, svatko je radio za svakoga, nije bilo taštine ni nadigravanja ni prenemaganja. A za to je najzaslužniji redatelj Robin Marshall, koji je dragocjen i želim što prije s njim ponovno raditi.« </p>
<p>Catherine je na kraju priznala da dijete koje će se uskoro roditi ipak ne će dobiti me po Oscaru, unatoč tomu što joj taj kipić mnogo znači.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dobitnici Oscara 2003. </p>
<p>Film: »Chicago« (producent Martin Richards, Miramax)</p>
<p>Režija: Roman Polanski (»Pijanist«)</p>
<p>Glavna ženska uloga: Nicole Kidman (»Sati«) </p>
<p>Glavna muška uloga: Adrien Brody (»Pijanist«) </p>
<p>Sporedna ženska uloga: Catherine Zeta-Jones (»Chicago«)</p>
<p>Sporedna muška uloga: Chris Cooper (»Adaptacija«)</p>
<p>Originalni scenarij: Pedro Almodovar (»Razgovaraj s njom«)</p>
<p>Scenarij prema književnom djelu: Ronald Harwood (»Pijanist«)</p>
<p>Kamera: »Put do uništenja« (Conrad L. Hall)</p>
<p>Scenografija: »Chicago« (John Myhre i Gord Sim)</p>
<p>Kostimografija: »Chicago« (Collen Atwood) </p>
<p>Montaža: »Chicago« (Martin Walsh) </p>
<p>Šminka: »Frida« (John Jackson i Beatrice De Alba) </p>
<p>Originalna glazba: »Frida « (Elliot Goldenthal) </p>
<p>Originalna pjesma: »Lose Yourself« - »8 Milja«, glazba: Eminem, Jeff Bass i Luis Resto, tekst: Eminem</p>
<p>Film na jeziku koji nije engleski: »Nigdje u Africi« - Caroline Link (Njemačka) </p>
<p>Zvuk: »Chicago« (Michael Minkler, Dominic Tavella i David Lee) </p>
<p>Montaža zvuka: »Gospodar prstenova: Dvije kule« (Ethan Van der Ryn i Michael Hopkins) </p>
<p>Vizualni efekti: »Gospodar prstenova: Dvije kule« (Jim Rygiel, Joe Letteri, Randal William Cook i Alex Funke).</p>
<p>Dugometražni dokumentarni film:» Bowling for Columbine« - Michael Moore i Michael Donovan</p>
<p>Kratki dokumentarni film: »Twin Towers« - Bill Guttentag i Robert David Port</p>
<p>Dugometražni animirani film: »Spirited Away« - Hayao Miyazaki (Japan)</p>
<p>Kratki animirani film: »The ChubbChubbs!« - Eric Armstrong</p>
<p>Kratki igrani film: »This Charming Man« - Martin Strange - Hansen i Mie Andreasen (Danska)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ines Rebac Knežević tragom renesanse </p>
<p>KUTINA, 24. ožujka</p>
<p> - U Galeriji kutinskoga Muzeja Moslavine izlaže akademska slikarica Ines Rebac Knezović, profesorica likovne umjetnosti na gimnaziji u Đakovu. U predstavljenim radovima za glavnu temu materinstva umjetnica se koristi renesansnim uzorima Michelangela, Leonarda i Rafaela. »No oni su samo predložak za 'stilske vježbe' u traženju osobnog izraza, kao i vidljivo namjerno ostavljeni rubovi jutene plahte s izvučenim koncima koji uokvirujući glavnu temu rustikalnošću kontriraju lazurnom paspartuu«, kaže u prikazu izložena 33 rada (ulja na platnu i kombinirana tehnika) povjesničar umjetnosti i kustos Galerije Muzeja Moslavine prof. Mladen Mitar. Izložba Ines Rebac Knezović, koja uz materinstvo sadrži i sakralne motive, u Kutini je otvorena do 4. travnja. Umjetnica je godine 1991. diplomirala je na Odjelu kiparstva Filozofskog fakulteta u Rijeci (nekada Pedagoškog) u klasi prof. Josipa Diminića. Prošle godine diplomira je i na Accademii di Belle Arti di Brera u Milanu u klasi prof. Giuseppea Marrinelle. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Završen književni festival »WriteOn«</p>
<p>ZADAR, 24. ožujka</p>
<p> - Čitanjem odlomaka iz proznih djela pojedinih autora, a potom koncertom jazz-rock skupine »Black Coffee«, u subotu na večer u kinu »Gotham« završeno je dvodnevno druženje hrvatskih i britanskih pisaca. Književni festival pod nazivom »WriteOn 2003.« održavao se u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar i na Filozofskom fakultetu zadarskoga Sveučilišta, a na njemu su uz književnike sudjelovali i profesori, prevoditelji, kritičari i predstavnici nekoliko hrvatskih izdavača. Organizator festivala, British Council u Hrvatskoj, želio je hrvatskoj čitateljskoj publici približiti noviju britansku prozu, ali i potaknuti književni dijalog između hrvatskih i britanskih autora. Na okruglom stolu održanom u Gradskoj knjižnici, na kojemu je glavna tema bio odnos hrvatske i britanske književnosti, upućene su kritike izdavačima i prevoditeljima, a raspravljalo se i o statusu pisca. Govoreći o statusu pisca, i britanski profesori i književnici istaknuli su da ne mogu živjeti od svoga pisanja. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Festival ženskog filma u Creteilu</p>
<p>PARIZ, 24. ožujka</p>
<p> - »Odvažne« redateljice iz sjeverne Europe i baltičkih zemalja su u središtu pozornosti festivala ženskog filma koji se održava od 21. do 30. ožujka u Creteilu, pariškom predgrađu, najstarijeg i najvažnijeg međunarodnog skupa redateljica koji ove godine slavi svoju 25. obljetnicu. Redateljice iz Estonije, Finske, Islanda i Latvije prikazat će svoje filmove u programu »One su odvažne«, među kojima je i Dankinja Susanne Bier s filmom »Otvorena srca«, ljubavnom pričom s problemima i moralnim dvojbama, koji će se pretpremijerno prikazati 25. ožujka na večeri danskog filma. Biser festivala je »Frida« - portret revolucionarne meksičke slikarice Fride Kahlo u tumačenju Salme Hayek, koju će Amerikanka Julie Taymor prikazati pretpremijerno na svečanoj večeri 28. ožujka, i završna »Sjeverna noć«, s koncertom Barbare Lune. Prikazat će se dvadeset dugometražnih i trideset kratkometražnih filmova. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Dado Pršo i Tomislav Marić »preporučili« se izborniku Bariću</p>
<p>Pršo je u posljednjih osam utakmica postigao pet pogodaka, a uz to je imao i pet asistencija. Vrlo je produktivan igrač. Imamo i Tomislava Marića, koji je u pet utakmica zaredom postizao pogotke. Njih dvojica su se »preporučili«, kazao je nogometni izbornik Otto Barić</p>
<p>ČATEŽ, 24. ožujka</p>
<p> - Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić djeluje smireno na početku petodnevnih priprema naših nogometaša za važan kvalifikacijski dvoboj protiv Belgije za plasman na EP, koji će se odigrati 29. ožujka u Zagrebu. Iako na pripreme nisu stigli još svi igrači, Barić tvrdi da je sve pod kontrolom. Još u nedjelju navečer stigli su Pletikosa, Butina, Robert Kovač, Tokić, Živković, D. Šimić, Tomas, Babić, Rapaić, Srna, T. Marić, Pršo, Rosso i Balaban, u ponedjeljak su se priključili Leko, Tudor, Šimunić i Mornar, u utorak će doći Niko Kovač, a u srijedu Mario Stanić, koji u utorak igra utakmicu za svoj Chelsea. Budući da je Mumlek ozlijeđen, očekuje se da bi izbornik još mogao zvati Andrića ili Agića. </p>
<p>- U ponedjeljak smo održali prvi trening odnosno neku vrstu rastrčavanja. Mnogi su igrači za vikend igrali, neki čak vrlo dobro, a nema smisla previše ih umarati. Teško ih je opterećivati s dva treninga na dan, jer su u svojim klubovima navikli trenirati jednom dnevno. Stoga ćemo u utorak u 17 sati odigrati prijateljsku utakmicu protiv reprezentacije ovog dijela Slovenije, da vidimo kako igrači reagiraju nakon napora u svojim klubovima, kazao je Barić na početku prigodne konferencije za novinare u Termama Čatež, tradicionalnoj bazi naše reprezentacije, i dodao: </p>
<p>- Čekamo još Niku Kovača. Unatoč slomljenom nosu, bit će ovdje spreman za rad i kandidaturu za momčad. Od utorka ćemo najozbiljnije prionuti radu. I Belgijanci se sastaju tek u ponedjeljak poslijepodne, pa nismo u zaostatku. Najvažnije je da smo ovdje posve zadovoljni uvjetima, terenom i mirom. Ovo je mjesto stvoreno za dobar rad. </p>
<p>Uslijedilo je i pitanje za Barića. Zanimalo nas je koliko je Olićeva ozljeda poremetila njegovu viziju koncepcije za utakmicu protiv Belgije: </p>
<p>- Želio sam igrati s Olićem, iako njemu nije išlo u nekoliko posljednjih utakmica. S njime imamo jedan stil igre, koji je bez njega nemoguć. Smiješno je igrati na sprint ako je napadač spor, kao što je smiješno igrati na glavu ako igrač nije skakač. Tako je i s Olićem ili bez njega. Dakle, njegov nam izostanak ne otežava posao, već prisilno traži drugu koncepciju. Tu smo da to napravimo na treninzima i da se odlučimo za najpovoljniju napadačku varijantu, ističe Barić.</p>
<p>Izbornika smo podsjetili da su se gotovo svi naši napadači tijekom vikenda upisali u strijelce. </p>
<p>- Naravno da sam time zadovoljan, ali to nas ne smije zavaravati. Pršo je u posljednjih osam utakmica postigao pet pogodaka, a posljednju, protiv Le Havrea, odigrao je izvrsno. Uz tih pet pogodaka imao je i pet asistencija, što je sjajan učinak. Stalno je među najboljima, prošlog je mjeseca, prema glasovanju pedesetak francuskih novinara, bio drugi najbolji igrač Prve francuske lige. Vrlo je produktivan igrač. Imamo i Tomislava Marića, koji je u pet utakmica zaredom postizao pogotke. Njih su se dvojica, da tako kažem, »preporučili«. Zato i treniramo, da bi njih, ali i ostale naviknuli na međusobnu suradnju. Ne smijem zaboraviti ni Stanića, i on bi mogao biti napadač, iako ne igra na tom mjesto u svom klubu, izjavio je Barić i nastavio: </p>
<p>- Moram ponoviti da ne postoji slučaj Balaban. On se u posljednje vrijeme jako trudio, ali zaista mu nije išlo. No, Balaban je tip igrača koji u 20 minuta može mnogo toga napraviti. Uglavnom, budite sigurni da ćemo napraviti sve kako bismo protiv Belgije imali najbolju momčad. Moramo biti optimisti. Imamo igrače i vremena za rad, a imat ćemo i momčad </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Protiv Belgijanaca vjerojatno bez Carevića </p>
<p>U nedjelju se u Tuheljskim toplicama Mario Carević pojavio s posljedicama sedmodnevne viroze. Izbjegao je prva dva treninga i tek se očekuje ocjena mjerodavnog liječnika</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Mladi hrvatski nogometni reprezentativci - igrači do 21 godine - također su pred ozbiljnim ispitom. No, za razliku od svojih starijih uzora, utakmica u petak s vršnjacima iz Belgije nema obilježje hvatanja neke posljednje slamke za ostanak u konkurenciji za nastup na EP-u. Dapače, susretom u Zaprešiću (15.30 sati) trebao bi se potvrditi odličan start u kvalifikacijama, pobjedama po 3-1 protiv Estonije i Bugarske.</p>
<p> To bi drugim riječima upućivalo na zaključak kako se Belgijancima u Zaprešiću ne piše dobro. Možda i neće kad utakmica započne, ali kako stvari trenutačno stoje, izbornik Martin Novoselac nema bezbrižne sate. Osim što su Srna i Babić prekomandirani u Barićevu konkurenciju, Novoselac se zbog viška kartona morao odreći i vrlo važnih Ješe i Rubila.</p>
<p> Budući da vrag nikad ne spava, na pripremama koje su započele u nedjelju u Tuheljskim toplicama Mario Carević pojavio se s posljedicama sedmodnevne viroze. Izbjegao je prva dva treninga i tek se očekuje ocjena mjerodavnog liječnika, nakon čega će se znati hoće li Carević ostati u konkurenciji ili će biti pozvan netko drugi:</p>
<p> - Kakav god da bio liječnikov sud, ne volim u takvoj situaciji igrača opterećivati i gurati u vatru. Stoga mi se čini vrlo bliskom mogućnost da na Carevića ne računam.</p>
<p> Rekao nam je to Martin Novoselac, čiji glas pritom baš nije zvučao zvonko. S razlogom, jer je spomenuo i Osječanina Gorana Ljubojevića, koji je stigao s upalom tetiva, čime neprilike ne prestaju:</p>
<p> - Uz Ljubojevića, i Rački je bio dugo ozlijeđen, neki pak igrači kao Buljat, Drpić i Zahora nemaju baš neku minutažu u svojim klubovima, i sve to ne bi bila neprilika da nismo mali narod kojem je selektivni temelj objektivno ipak dosta uzak. </p>
<p> Srećom da je ovog puta shvaćena ozbiljnost situacije pa je Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, zanemario kurtoaznu servilnost i inzistirao na dolasku Mladena Petrića, iako je njegov Grasshopper poduzeo sve da ga sačuva za važan susret u srijedu. Petrić će se nakon odrađene epizode u Zaprešiću priključiti Barićevim izabranicima u Čatežu i konkurirati za kvalifikacijski susret A reprezentacije u srijedu, 4. travnja protiv Andore.</p>
<p> Novoselac je, za razliku od Barića, predvidio trening-utakmicu, koja će se u utorak u 15.30 sati najvjerojatnije odigrati u Vrapču.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dinamo opasniji bez Olića? </p>
<p>»Znate li što je Hajdukov igrač Miše rekao našem liječniku Jankoviću? Da zapravo ni ne znamo da smo tek sad nadrapali, jer Mitu ide na mjesto centarfora. No, ne smijemo se sad opustiti. Igrači su me nakon Velike molili da im dam dva slobodna dana. U njihovim naivnim glavama to se čini opravdanim«, kaže Miroslav Blažević </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Hoće li Dinamo biti opasniji bez - Ivice Olića!? Daroviti maksimirski napadač pauzirat će čak mjesec i pol dana zbog ozljede jagodične kosti, koja mu je u sudaru sa suparničkim vratarom na utakmici u Velikoj napuknula na čak tri mjesta. Olić bi, tako, mogao propustiti četiri od deset kola, koliko ih je na rasporedu u Ligi za prvaka.</p>
<p>A otkud, dakle, upit hoće li Dinamo biti bolji bez Olića? Pa, u vrh će se napada preseliti Dumitru Mitu, koji je dosad djelovao u veznom redu. Štoviše, Mitu je u jesenskome dijelu sezone figurirao kao ponajbolji Dinamov igrač, a tek bi se sad trebao vratiti svojoj primarnoj ulozi - vrhu napada. Zanimljivo, na sličan način razmišljaju i u Hajduku... Tako barem možemo nazrijeti iz dijaloga kojeg nam je prepričao Dinamov trener Miroslav Blažević, između Dinamova liječnika Saše Jankovića i Hajdukova braniča Ante Miše...</p>
<p> - Znate li što je Miše rekao Jankoviću? Da zapravo ni ne znamo da smo tek sad nadrapali, jer Mitu ide na mjesto centarfora. No, ne smijemo se baš opustiti. Pa, od zahuktalog Zagreba možemo izgubiti dva boda i već bi nam u startu doigravanja mogli doći problemi, naglasio je Ćiro.</p>
<p>A kako uopće maksimirski trener analizira dosadašnji dio sezone? Najboljim je igračem, primjerice, ocijenio Silvija Marića.</p>
<p> - On je, doduše, imao neviđene oscilacije. Ali, unatoč tome bio je pravi u - pravim trenucima. Neki su pisali da sam ga maltretirao, ali to nije istina. To zna i sâm Marić. U jesenskom dijelu sezone najkonstantniji je bio Dumitru Mitu. Ma, ja sam i očekivao da će on u drugom dijelu biti neusporedivo lošiji. Znao sam, također, da će i Olić imati tešku sezonu, i to baš zato što je u prethodnoj bio prvi strijelac prvenstva. Katkad se kod igrača pojavi samozadovoljstvo, kao što je to svojedobno, primjerice, bio slučaj sa Šukerom. Ali, to se može dogoditi s igračima koji još nisu dovoljno stabilizirali sportsku kulturu. Evo, igrači su me nakon Velike molili da im dam dva slobodna dana. U njihovim naivnim glavama to se čini opravdanim. A ja znam da u 48 sati odmora funkcije padaju. Zato ću im u srijedu dati slobodno, i to je to. U dvoboju protiv Zagreba u Kranjčevićevoj, na početku proljetnog dijela prvenstva, Dinamova je momčad, kako tvrdi Ćiro, pokazala svoje najbolje ovogodišnje izdanje.</p>
<p> - Igrali smo u iznimno teškim uvjetima. A ja sam jako sretan da smo se pripremali u abnormalnim uvjetima, po snijegu i blatu... Još sam tada pretpostavio da bi se moglo dogoditi da i u službenim utakmicama naiđemo na takve, loše uvjete. I upravo to se i dogodilo. Prvo poluvrijeme dvoboja protiv Rijeke na Kantridi maksimirski trener izdvaja kao najveće razočaranje u pet proljetnih kola.</p>
<p> - Mislim da sam i ja utjecao na tako loše poluvrijeme, jer se stvorila pretjerana tenzija, koja je blokirala tečnost igre. Sad u Velikoj nije bilo loše i želio bih da mi to vjerujete.</p>
<p> U Velikoj, međutim, nije bilo mjesta za Niku Kranjčara. Mladi Dinamov vezist cijelu je utakmicu sjedio na klupi, no u doigravanju bi ipak trebao biti nositelj Dinamove momčadi.</p>
<p> - Veliki sam optimist i mislim da će ovo doigravanje biti potpuna i definitivna afirmacija njegova talenta. Ne treba zaboraviti da je preko ljeta skinuo 12 kilograma...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Prkačinu lakše bez kapetanske vrpce </p>
<p>Nakon dugo vremena glavnu su ulogu među cibosima imali visoki igrači Haris Mujezinović i Nikša Prkačin. Njihov je zajednički učinak bio vrlo dobar - 43 koša, 19 skokova, sedam asistencija i šest osvojenih lopti </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Zagreba nisu uspjeli iznenadili momčad Cibone VIP u Ožujsko ligi za prvaka. U samo tjedan dana Petrovićeva je momčad dva puta pobijedila Zagreb, prvo u Goodyear ligi, a zatim u 1. kolu domaćeg prvenstva (87-77). </p>
<p>Nakon dugo vremena glavnu su ulogu među cibosima imali visoki igrači Haris Mujezinović i Nikša Prkačin. Njihov je zajednički učinak bio vrlo dobar - 43 koša, 19 skokova, sedam asistencija i šest osvojenih lopti. Čini se da je oduzimanje kapetanske vrpce koristilo Nikši Prkačinu, koji je u posljednje tri utakmice znatno podignuo formu. Trener Petrović je, izgleda, pogodio kad je kazao kako je uloga kapetana momčadi samo opterećivala Prkačina i kako je bolje da se koncentrira samo na igru, a ne na suce. </p>
<p>Sam Prkačin o tome ima drukčije mišljenje: </p>
<p>- Ma, nije to, jednostavno imam veću minutažu nego prije. Dobro sam odigrao posljednje tri utakmice. Mislim da možemo dobro odigrati i protiv Efesa. Ako zaustavim Kambalu, pola će posla biti obavljeno.</p>
<p>Uz centre, Slaven Rimac bio je na uobičajenom razini, ubacivši 18 poena. Ciboninu raspoloženu četvorku zaključit ćemo s Amerikancem Darrenom McLintonom, koji je odlično prepoznavao situacije na terenu, dobro se snašao i u Zagrebovoj zoni, američkim igračima ne baš omiljenoj. McLinton je ponovno bio precizne ruke i za tricu, pogodivši dvije iz dva pokušaja. Dobra igra u dvoboju protiv gradskog suparnika ohrabrila je i trenera Cibone VIP Aleksandra Petrovića uoči utakmice protiv Efes Pilsena u srijedu: </p>
<p>- Ako zadržimo ovakvu igru i protiv Efesa, možemo se nadati pobjedi kojom bismo zakomplicirali situaciju u našoj skupini. </p>
<p>Cibona je do pobjede protiv Zagreba mogla doći i uvjerljivije, no u drugom su poluvremenu Petrovićevi igrači imali razdoblja opuštanja. Zagreb pak nije do kraja znao iskoristiti minute »odmora« cibosa, trener Anzulović u nedjelju nije imao raspoloženih igrača koji bi mogli preokrenuti rezultat. Najbolji igrači Damir Miljković i Ivan Perinčić odigrali su prosječno, a Ivan Tomas zabljesnuo je s nekoliko asistencija, no ništa više od toga. </p>
<p>- Posebno sam ljut na Miljkovića, koji je bio katastrofalan, kazao je Dražen Anzulović, misleći na obrambene zadaće svog braniča na Slavenu Rimcu, koji se lagano dizao na šut gotovo svaki put kad je primio loptu. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Starčević odustaje od nagodbe </p>
<p>SPLIT, 24. ožujka</p>
<p> - Iako je već obavljena tiha smjena na mjestu trenera KK Split Croatia osiguranje, gdje je Petar Skansi zamijenio Mladena Starčevića, računi su ipak ostali neraščišćeni. Naime, nitko od klupskih čelnika Starčevića nije obavijestio o smjeni, niti mu je ponudio ikakvu nagodbu. Stoga njegova zastupnička agencija Nane Sport, zbog neispunjenih ugovornih obaveza, pismeno zahtijeva raskid na štetu kluba. Raskid tog ugovora, odnosno jednostrani prekid suradnje, u ovom je slučaju nastao Skansijevim preuzimanjem trenerske funkcije. </p>
<p>Takav razvoj događaja Starčeviću bi trebao donijeti isplatu dvogodišnjih mjesečnih primanja, što je pak nešto više od 100.000 eura. Inače, dosadašnji trener nije primio plaću više od sto dana, čime je također prekršen ugovor. Sad je, dakle, evidentno da će Starčević i njegovi zastupnici ustrajati na naplati dvogodišnjeg ugovora i da se više neće pokušati nagoditi s klubom.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Još je prerano za nastup u Svjetskom kupu«</p>
<p>Zrnčić-Dim: »Realno je očekivati ulazak u Svjetski kup za dvije sezone« / Ratkić: »Za priključivanje Ivici Kosteliću i A reprezentaciji trebamo još mnogo trenirati, ali smo na pravom putu da to uskoro i ostvarimo« </p>
<p>INNERKREMS</p>
<p> - Za razliku od hrvatske A ženske skijaške reprezentacije, koja ima tri skijašice (Janica Kostelić, Nika Fleiss i Ana Jelušić), muška A reprezentacija zasad ima samo jednog člana, Ivicu Kostelića. No, pogled na B reprezentaciju skijaša govori da bi se Hrvati za godinu, dvije mogli veseliti uspjesima još nekih naših skijaša. Među njima su i 17-godišnjaci, Ivan Ratkić i Natko Zrnčić-Dim, koji su u ovoj sezoni rezultatima nagovijestili još bolju budućnost našega muškog skijanja. S obojicom smo razgovarali na Otvorenom hrvatskom prvenstvu u alpskom skijanju u austrijskom Innerkremsu.</p>
<p>• Kako komentirate sezonu, čime ste zadovoljni, čime ne i u kojoj ste disciplini napravili najveće uspjehe?</p>
<p>Zrnčić-Dim: Zadovoljan sam cijelom sezonom, pogotovo u početku, kad sam postizao vrlo dobre rezultate, tada sam i ubilježio prvu FIS pobjedu u veleslalomu. Na kraju sam malo pao u formi, jer sezona dugo traje, a ne mogu cijelu sezonu držati top formu. Najjača mi je disciplina veleslalom. Istina, trenutačno bi baš i ne ide u toj disciplini, što potvrđuje i rezultat u prvenstvu (šesto mjesto, op. a.), ali je trenutačno bolji slalom u kojem sam nedavno osvojio 13. mjesto na Svjetskom juniorskom prvenstvu.</p>
<p>Ratkić: Također nemam značajnijih zamjerki. Najkonstantniji sam bio u superveleslalomu i veleslalomu. Iako sam postigao najbolji rezultat u superveleslalomu, trebao bih na kraju sezone biti na 250. mjestu FIS ljestvice. Nisam zadovoljan slalomom, često sam izlijetao. Važno je da završavam utrke, a ovako se to odrazilo na poredak na FIS ljestvici.</p>
<p>• Koji su vam planovi za sljedeću sezonu? </p>
<p>Zrnčić-Dim: Teško je prognozirati rezultate u muškoj konkureciji, ali iduće ću se sezone oprobati na deset utrka Europskoga kupa, pa na još jednom Svjetskom juniorskom prvenstvu u Mariboru...</p>
<p>Ratkić: Ako još poboljšam superveleslalom i veleslalom iduće sezone vjerujem da ni napredak u slalomu neće izostati, doći će sam po sebi.</p>
<p>• Ivica Kostelić nerijetko zna kazati kako bi i on, poput Janice, volio imati još skijaša u A reprezentaciji. Koliko ste još daleko od takvih rezultata?</p>
<p>Zrnčić-Dim: Još je rano za Svjetski kup. Sljedeća bi sezona trebala biti uvertira za ulazak. Realno je očekivati ulazak u Svjetski kup za dvije sezone.</p>
<p>Ratkić: Za priključivanje Ivici i A reprezentaciji trebamo još mnogo trenirati, ali smo na pravom putu da to i uskoro ostvarimo jer imamo sve uvjete. Ne već iduće sezone, ali mogao bih napraviti zapaženije rezultate na ostalim natjecanjima, a za dvije godine u Svjetskom kupu.</p>
<p>• Koliko su vam Kostelići pomogli u karijeri? Pomažu li vam savjetima? </p>
<p>Zrnčić-Dim: Da nema njih, sumnjam da bih uopće postojalo hrvatsko skijanje, a time ni nas, jer su ušli u vrh i time sve pokrenuli, odnosno stvorili temelj za nas mlađe. Sve nam je osigurano, a na nama je samo da treniramo. Uglavnom radimo s trenerima, ali nas uvijek netko od njih savjetuje na natjecanjima na kojima svi nastupamo poput ovog, počevši od Ane, Nike, Janice i Ivice, pa sve do Ante Kostelića. Meni pomažu još od malih nogu, s osam sam godina bio s njima na pripremama na Hintertuxu.</p>
<p>Ratkić: Kostelići su mi apsolutna, stopostotna pomoć, počevši od dogovaranja sponzorstava i plaćanja uvjeta u kojima treniramo. Oni su zaista sjajni. Treniramo na najboljim stazama koje možemo dobiti, tu je i najbolja oprema, a time se utječe i na rezultate. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Grčić debitira, vraćene Koljanin i Janeš</p>
<p>Na turniru u Neubrandenburgu reprezentativke će voditi trener reprezentacije Vatromir Srhoj, a izbornik Tomac u Hrvatsku će doći na završnice prvenstva i Kupa</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Željko Tomac, novoimenovani izbornik hrvatskih rukometašica, koje će u prosincu nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj, objavio je popis reprezentativki koje će ovog vikenda nastupiti na međunarodnom Weise kupu turniru u Neubrandenburgu. To su sljedeće igračice:</p>
<p>vratarice Barbara Stančin (Podravka), Ivana Jelčić (Lokomotiva) i Jasenka Pilepić (TVIN Trgocentar); desna krila Renata Hodak (Podravka) i Dijana Golubić (Lokomotiva); lijeva krila Nikica Pušić (Lokomotiva) i Ljerka Vresk (Podravka); kružne napadačice Božica Palčić (Podravka), Tihana Šarić (Sonic Osijek) i Ana Grčić (Salonaštit); vanjske napadačice Anita Koljanin i Mateja Janeš (Giessen Lützelinden), Svjetlana Pasičnik (Lokomotiva), Anđa Bilobrk (Podravka), Maida Arslanagić (Lokomotiva) i Zdenka Krušelj (TVIN Trgocentar).</p>
<p>U slučaju da se neka od igračica s popisa ne može odazvati, u pričuvi su Sanela Knezović, Maja Zebić, Antonela Pensa, Andreja Hrg i Tanja Nenadić.</p>
<p>Kako izbornik Tomac ima obaveza u Norveškoj, na ovoj će akciji reprezentaciju voditi trener Vatromir Srhoj i trener vratarica Zdenko Kordi.</p>
<p>- Otkad smo imenovani, nas trojica smo stalno u kontaktu. Tomac i ja smo razgovarali koje igračice pozvati, objašnjava trener Srhoj. - Odlučili smo ne zvati igračice iz inozemstva, igračice koje imaju kvotu od 30 dana i neke iskusnije igračice, dok ne porazgovaramo s njima žele li se uključiti u pripreme za SP.</p>
<p>Nakon dosta vremena na reprezentativnom su popisu dvije desne vanjske napadačice Anita Koljanin i Mateja Janeš, obje igračice njemačkog Lützelindena.</p>
<p>- Nedavno sam pričao s koordinatorom za ženski rukomet Jankom Golešom i rekao je da prati kako njih dvije igraju, stalno i dobro igraju. Igračice na tom mjestu nedostaju, Lützelinden je blizu, pa nema razloga da ih ne vidimo kako će se snaći, veli Srhoj.
Novo je ime na popisu Ana Grčić, kružna napadačica Salonaštita. </p>
<p>- Kako nismo zvali Maju Mitrović, Božica Palčić jedini je pivot. I Šarić i Grčić igraju na toj poziciji, mlade su i ovo im je prilika da pokažu koliko mogu, kaže dalje trener reprezentativki.</p>
<p>S obzirom na nedavni izbor stručnog stožera hrvatskih rukometašica, malo je teško organizirati igračice na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. No, poziv na ovako jak turnir bilo bi šteta odbiti. Tim više što će tamo igrati rukometašice koje će nastupiti na SP. Zato rezultat u Neubrandenburgu nije imperativ, već je važnije da se vide mogućnosti i snalažljivost naših potencijalnih reprezentativki, a isto tako i suparnica.</p>
<p>Izbornik Tomac prvi će put hrvatske rukometašice uživo vidjeti u svibnju. On će tada doći u Hrvatsku na završnicu prvenstva i Kupa Hrvatske, pa će vidjeti najviše reprezentativki.</p>
<p>Hrvatske rukometašice okupit će se u srijedu navečer u zagrebačkom hotelu Panorama, u četvrtak putuju u Njemačku, a od petka počinje turnir. Prve su suparnice Hrvaticama Njemice (petak, 18.30 sati), u subotu igraju protiv Francuske (15 sati), a turnir završavaju dvobojem protiv Litve (16 sati).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Stotine mrtvih i ranjenih, Blair najavio juriš na Bagdad </p>
<p>Žestoki saveznički napadi na Bagdad i Naisiryu / Južno od glavnog iračkog grada američki »Apachi« žestoko su napadali položaje i zdanja elitne Republikanske garde kod Karbale/ Zapovjednik središnjeg zapovjedništva američkih snaga general Tommy Franks potvrdio je da je napadnuta Republikanska garda te da će se napadi na nju nastaviti /Britanski premijer Blair izjavio da američke i britanske snage pokušavaju stići do Bagdada što je brže moguće / Moskva traži sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Saveznici su s nesmanjenom žestinom u ponedjeljak nastavili napadati iračke ciljeve. Bagdadom su odjekivale eksplozije tijekom jutra upravo u trenutku kada se irački predsjednik Saddam Hussein obraćao naciji. Glavni irački grad su navečer četvrti put u ponedjeljak, potresle jake eksplozije, ali ovoga se puta nisu oglasile sirene za uzbunu niti protuzračana obrana. </p>
<p> Amerikanci su tijekom poslijepodneva žestoko napale Nasiriyu gdje se već nekoliko dana nekoliko dana suočavaju s jakim iračkim otporom. Grad se intenzivno bombardira, a na to područje pristiže i veliki broj marinaca te borbenih helikoptera »Huey« i »Apache«.</p>
<p> I Mosul, grad na sjeveru Iraka, bio je ponovno metom zračnih napada, dok se iz Dohuka čulo desetak eksplozija. Katarska televizija Al Jazzera prikazala je, pak, oblake dima koji su se dizali nad gradom. </p>
<p>Opsežne kopnene borbe nastavljaju se, kaže Franks </p>
<p>Otvara li se nova fronta na sjeveru Iraka? Sudeći prema sve većem broju američkih vojnika na tom području kao i prvim zračnim uzbunama na isturenim obrambenim iračkim položajima, odgovor bi mogao biti potvrdan. Naime, američke snage napale su prvi put iračke položaje duž zone koja dijeli Kirkuk od gradića Gamgamal u Kurdistanu, koji kontrolira Patriotska unija Kurdistana (PUK). Snažne eksplozije odjekivale su duž planinskoga lanca koji kontroliraju Iračani, a udaljen je oko 1,5 kilometara od Gamgamala. </p>
<p>Južno od glavnog iračkog grada američki »Apachi« žestoko su napadali položaje i zdanja elitne Republikanske garde kod Karbale, grada udaljenog 110 kilometara južno od Bagdada.</p>
<p> Irački ministar informiranja Mohammed Saeed al-Sahaf na konferenciji za novinare objavio da su seljaci oborili dva helikoptera, dodavši da Irak drži zarobljeno nekoliko američkih i britanskih vojnika, te da će ih, suprotno Ženevskoj konvenciji, prikazivati na televiziji jer su »kriminalci...i plaćenici«.</p>
<p>I zapovjednik središnjeg zapovjedništva američkih snaga general Tommy Franks potvrdio je da je napadnuta Republikanska garda te da će se napadi na nju nastaviti. </p>
<p>Saveznici drže oko 3000 iračkih ratnih zarobljenika</p>
<p>Naglasio je da otpor nekih iračkih jedinica nije bio iznenađenje i da su američke snage imale »silovitih borbi«. Prema Franksovim riječima američke i britanske snage drže »oko 3000« iračkih ratnih zarobljenika. »Opsežne kopnene borbe nastavljaju se. Napredak prema ciljevima je brz i u nekim slučajevima dramatičan. Kao što znate naše se snage kreću brzo«, dodao je.</p>
<p> Franks je potvrdio da se dva člana posade helikoptera »Apache« srušenog iznad Bagdada, smatraju nestalima. </p>
<p> Prema iračkim izvorima, u napadima posljednja 24 sata ubijene su 62 osobe, a više od 400 je ranjeno. Saveznici također potvrđuju da imaju velike gubitke. Dva američka ili britanska vojnika su poginula, a treći je uhićen u južnom Iraku. Time se broj poginulih Britanaca popeo na 17. </p>
<p>Inače, u svojem je govoru Saddam Hussein pozdravio iračke oružane snage i narod, te obećao neprijatelju »dug rat s teškim posljedicama«. »Radimo na tome da sukob bude dug i s teškim posljedicama po njih«, kazao je Saddam odjeven u vojničku odoru govoreći o Amerikancima i Britancima.</p>
<p>Istaknuo je da se neprijatelj nalazi u zamci u koju će sve više upadati što više bude napredovao unutar iračkoga teritorija.</p>
<p>Na iračkom naftnom polju Rumaili u ponedjeljak su se pojavili irački borci koji su prisilili američke snage da to područje proglase zabranjenom zonom. Male skupine Iračana pojavile su se i na drugim mjestima južnoga Iraka koje su u zadnja četiri dana, invazijom iz Kuvajta, zauzele američke i britanske snage. </p>
<p>Poljski vojnici iz posebne postrojbe GROM izveli su »nekoliko uspješnih operacija u priobalnom području Zaljeva«, izjavio je u ponedjeljak poljski premijer Leszek Miller. Istaknuo je da nije bilo gubitaka. Prema poljskom tisku, ta je postrojba sudjelovala u borbama u luci Umm Qasr. </p>
<p>Prvih dvanaest savezničkih vojnika ranjenih u Iraku prebačeni su u američku vojnu bolnicu Landstuhl, nekoliko kilometra udaljenu od baze u Ramsteinu. Najmanje sedam od njih ozlijeđeno je u borbama koje se u posljednjih nekoliko dana vode u Iraku, izvijestili su službeni izvori.</p>
<p>Američki vojnici razmješteni u blizini tursko-iračke granice počeli su se spremati za odlazak, jer je Pentagon odlučio ne pokretati ofenzivu na Irak s turskog teritorija nakon što za to nije dobio zeleno svjetlo Ankare. </p>
<p>Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov zatražio je u ponedjeljak održavanje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj bi se raspravljalo o ratu u Iraku. »UN i Vijeće sigurnosti ne mogu, naravno, ostati po strani i ne uključiti se u ovo što se događa u Iraku«, prenosi agencija Interfax riječi ruskog ministra. »Nadamo se da će ovo pitanje uskoro biti predmetom pomne i detaljne rasprave u Vijeću sigurnosti«, rekao je Ivanov.</p>
<p> Američke i britanske snage pokušavaju stići do Bagdada što je brže moguće, izjavio je u ponedjeljak britanski premijer Tony Blair zastupnicima u donjem domu britanskog parlamenta dodavši da se uskoro očekuju odlučujući sukobi s iračkim snagama. »Savezničke snage na čelu s američkim 5. Korpusom su na putu u Bagdad. Nalaze se na oko sto kilometara južno od Bagdada u blizini Karbale«, rekao je, napomenuvši da će oni uskoro će naići na diviziju Medina Republikanske garde što će »biti odlučujući trenutak«. Kako je kazao, to su snage najbliže Sadamu i njihov će otpor biti vrlo jak. Međunarodna zračna luka strateški važne Basre je sada »osigurana«, obavijestio je zastupnike Blair.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Franks: Irački otpor za nas nije iznenađenje </p>
<p>SAYLIYA 24. ožujka </p>
<p> - Zapovjednik središnjeg zapovjedništva američkih snaga general Tommy Franks u ponedjeljak je na konferenciji za novinare izjavio da je iračka elitna Republikanska garda napadnuta u blizini Bagdada te da će napadi na nju biti nastavljeni i u idućim danima.</p>
<p> Franks je rekao da otpor nekih iračkih postrojba nije bio iznenađenje i da su američke snage imale »silovitih borbi«. Franks je istaknuo da njegove snage postižu napredak u invaziji na Irak. Franks predviđa da će operacije čišćenja trajati malo dulje. »Opsežne kopnene borbe nastavljaju se. Napredak prema ciljevima je brz i u nekim slučajevima dramatičan. Kao što znate naše se snage kreću brzo«, dodao je. Franks je rekao da se dva člana posade helikoptera »Apache« koji je srušen iznad Bagdada, smatraju nestalima. Kako je rekao Franks, američke i britanske snage drže »oko 3.000« iračkih ratnih zarobljenika. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Blair: Uskoro odlučujući sukob s iračkom divizijom Medina </p>
<p>LONDON, 24. ožujka</p>
<p> - Američke i britanske snage koje se bore u Iraku pokušavaju stići do Bagdada što je brže moguće, izjavio je u ponedjeljak britanski premijer Tony Blair govoreći u parlamentu dodajući kako se vrlo skoro očekuju odlučujući sukobi s iračkim snagama. </p>
<p> »Savezničke snage na čelu s američkim 5. korpusom su na putu u Bagdad. Nalaze se na oko sto kilometara južno od Bagdada u blizini Karbale«, rekao je britanski premijer. »Uskoro će naići na diviziju Medina Republikanske garde i to će biti odlučujući trenutak«. Kako je rekao, to su snage najbliže Saddamu i njihov će otpor biti vrlo jak.</p>
<p> Međunarodna zračna luka strateški važnog grada Basre u južnom dijelu Iraka je sada »osigurana«, obavijestio je zastupnike Blair. Dio iračkih snaga u Basri, sastavljen od »žestoko odanih službi sigurnosti« još se opire, rekao je Blair. »Oni su opkoljeni, ali su još uvijek sposobni nanijeti našim postrojbama velike gubitke i zato se tamo krećemo s oprezom«, dodao je. On je rekao da bi turski upad u irački Kurdistan bio »potpuno neprihvatljiv« te je istaknuo da je to turskim vlastima jasno dano do znanja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Newsweek: Informacije za napad na Saddama dao irački dužnosnik </p>
<p>NEW YORK, 24. ožujka</p>
<p> - Američki napad na Saddama Husseina u četvrtak ujutro pokrenut je na temelju informacija jednog visokog iračkog dužnosnika, koji je američkoj obavještajnoj službi CIA-i otkrio mjesto gdje bi irački predsjednik trebao provesti noć, piše u nedjelju američki tjednik Newsweek. List tvrdi da je taj Saddamu blizak irački dužnosnik, kojeg je nedavno »regrutirala« CIA, obavijestio u srijedu svoju američku vezu da irački predsjednik, vjerojatno sa svoja dva sina, treba provesti tu noć u skloništu ispod jedne kuće u rezidencijalnoj četvrti Bagdada. </p>
<p>Čim je dobio tu informaciju, direktor CIA-e George Tenet obavijestio je ministra obrane Donalda Rumsfelda i predsjednika Georgea Busha, koji je nešto poslije jedan sat iza ponoći po srednjoeuropskom vremenu dao zeleno svjetlo za operaciju eliminiranja prvog čovjeka iračkog režima, piše Newsweek. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Majka zarobljenog vojnika Bushu: Učinite sve da se moj sin vrati živ kući</p>
<p>»Ovo je kao ružan san, gledate na televizoru svojeg zarobljenog sina«, rekla je Anecita Hudson, dodajući da nije dobila nikakvih prethodnih obavijesti od vladinih dužnosnika o zarobljavanju svog sina</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Majka jednog od zarobljenih američkih vojnika u Iraku, čije snimke su preko katarske televizije Al Jazeera obišle u nedjelju svijet, zamolila je američkog predsjednika putem medija da »učini nešto da spasi njezina sina«.</p>
<p>Anecita Hudson iz Almogorda u američkoj saveznoj državi New Mexico rekla je da je prepoznala svog 23-godišnjeg sina Josepha Hudsona koji je bio stacioniran u Fort Blissu u Teksasu, gledajući filipinsku televizijsku postaju na koju je pretplaćena. »Prepoznala sam svog sina i rekla 'O, moj Bože'. Gledala sam ga, izgledao je tako preplašen. Počela sam plakati«, rekla je Anecita, inače filipinskog podrijetla, prebirući prstima po krunici u domu svojih prijatelja. Na pitanje što bi rekla predsjedniku Bushu, da ima prigodu, odgovorila je: »Molim vas, učinite nešto za mog sina. Ne želim da se prehladi i ne želim da bude gladan. Samo ga vratite kući živa«. </p>
<p>Kako javljaju mediji, Anecita Hudson rekla je da se njezin sin sam identificirao na televizijskoj snimci, ali nije dao nikakve druge informacije. Kaže kako joj se čini da nije ranjen, za razliku od njegovih zarobljenih suboraca. »Ovo je kao ružan san, gledate na televizoru svog zarobljenog sina«, rekla je, dodajući da nije dobila nikakvih prethodnih obavijesti od vladinih dužnosnika o zarobljavanju svog sina. </p>
<p>Američki dužnosnici nisu odmah objavili identitet bilo kojeg od vojnika koji su, prema izvješću iračke televizije, zarobljeni ili ubijeni u zasjedi u blizini Nasiriye, glavnom prijelazu preko rijeke Eufrat sjeverozapadno od Basre. Senator Pete Domenici, republikanac iz New Mexica, izjavio je da mu je ministar obrane Donald Rumsfeld rekao da »uvjeri obitelji, uključujući i Hudsonove, da američka vlada čini sve da osigura siguran i brz povratak zarobljenih američkih vojnika. </p>
<p>Pohvalio je mlade vojnike, uključujući i Josepha, kao dobro obučene, do kraja odane domovini i velike dobrovoljce«. </p>
<p>Anecita Hudson rekla je da je Josephova žena, Natalie Hudson, bila na brifingu u bazi Fort Bliss u nedjelju. </p>
<p>Tamo su joj poručili da ne govori ništa o stanju svog muža. Joseph i Natalie imaju petogodišnju kćer. Molim se da ga drugi vojnici izbave iz zatočeništva, rekla je Josephova supruga. </p>
<p>Joseph Hudson završio je srednju školu u Almogordou, a volio je odlaziti u školsku teretanu, ribati, kuglati se i kartati s prijateljima, rekla je njegova majka. Joseph je u vojsku otišao da bi osigurao dobru budućnost, a ne radi odlaska u rat. On je mehaničar koji se specijalizirao za popravak kamiona. Njegov brat Anthony Hudson (18) kaže da je čuo kako mu je brat zarobljen dok se tuširao u nedjelju. »Poludjet ću. Uopće me nije briga za sebe. Pošaljite me tamo, ja ću ga vratiti. Obećavam to«, rekao je vidno potresen bratovom sudbinom. </p>
<p>Osim Josepha, još dvojica zarobljenih američkih vojnika, viđenih na katarskoj televiziji, pripadnici su logističke postrojbe u sklopu 111. protuzračne artiljerijske brigade koja je stacionirana u Fort Blissu. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Schröderovu SPD-u raste popularnost zbog stava prema ratu u Iraku</p>
<p>BERLIN, 24. ožujka</p>
<p> - Njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu i njegovoj Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD) naglo je porasla popularnost od kada je počeo rat u Iraku.</p>
<p>Kako javlja tjednik Stern, pozivajući se na rezultate ispitivanja javnog mišljenja što ga je proveo institut Forsa, SPD-u je na dan početka napada na Irak popularnost porasla za četiri posto. Oporbenoj demokršćanskoj Uniji CDU/CSU popularnost je istodobno pala za tri posto. </p>
<p>Prvi porast popularnosti SPD-a, nakon parlamentarnih izbora u rujnu prošle godine, pripisuje se proturatnoj politici te stranke. </p>
<p>Unatoč porastu popularnosti, SPD se još uvijek s 32 posto glasova ispitanika nalazi daleko iza Unije CDU/CSU za koju bi glasovalo 45 posto ispitanih građana.</p>
<p>Da biraju između Gerharda Schrödera i predsjednice CDU-a Angele Merkel, za sadašnjega kancelara odlučilo bi se, kaže anketa, 43 posto ispitanika dok bi za Merkel glasovalo njih 34 posto.</p>
<p>Voditelj instituta Forsa Manfred Güllner objasnio je da su nakon početka rata mnogi birači, koji su SPD-u nakon uvođenja mjera štednje okrenuli leđa, ponovno vratili SPD-u dok Angela Merkel »plaća račun« za svoju proameričku politiku. U međuvremenu i unutar CDU-a raste nezadovoljstvo zbog bezgranične potpore stranačkog vrha SAD-u. Premijer savezne pokrajine Saarland Peter Müller smatra da bi Unija trebala podržati i one snage u društvu koje ne podržavaju ovaj rat. </p>
<p>I bivši glavni tajnik CDU-a Heiner Geisler, kritizirao je proamerički stav Angele Merkel. Geisler smatra da je demokršćanska baza jasno protiv ratne opcije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Platili smo školovanje, a ne priznaju nam položene ispite</p>
<p>Već dulje vrijeme spremali smo se da javnosti obznanimo kako smo mi izvanredni studenti prevareni na Institutu u Križevcima i to na najgrublji način.</p>
<p> Generacije stočarskog i poljoprivrednog smjera: 1987., 1988. i 1989. godine. U dobrom dijelu tada je iskorišteno vrlo teško stanje u zemlji, prelaz iz jednog sustava u drugi, i rat je (tu) bio pred vratima. Mislimo da nitko to ne može osporiti da to nije bio financijski inženjering, odnosno »pranje novaca«.</p>
<p> Šezdeset (60) izvanrednih studenata je prevareno na fakultetu koji se tada zvao Poljoprivredni fakultet Zagreb u suradnji s Institutom u Križevcima. Tada je za prvi i drugi semestar svaki student platio unaprijed 1000 DM (što je sada cca 500 eura) što ukupno iznosi 60.000 DEM (cca 30.000 eura). Od 60 studenata studij su završile samo dvije izvanredne studentice, koje su tada bile djelatnice Instituta u Križevcima. Što znači da mi drugi nismo završili studij. Bilo je kolega studenata koji su dolazili iz BiH-a na studiranje, nitko od njih nije završio započeti studij, ne zato što nisu bili dobri ili nisu znali, nego zato što je Institut nametnuo pogrešan režim studiranja (polaganja ispita) odnosno obrazovanja. Europa i svijet svojim građanima omogućuje školovanje, osobito kada se radi o proizvodnim zanimanjima, a u nas stalno se donose nove uredbe, novi zakoni i reforme, ali to sve na štetu onih koji se školuju ili doškoluju. Šikanira se ljude koji hoće biti korisni ovome društvu. Institut je donio Uredbu da nakon 10 godina ukine, tj. briše iz evidencije sve što su studenti odslušali od predmeta po semestrima i položili ispite. Smatramo da je promašen osnovni cilj fakulteta, tj. Instituta u naobrazbi mladih ljudi, i onih koji žele izvanredno studirati. Na Institutu koji su od profesora ostali od prošlih generacija ili bolje rečeno staroga kadra je još samo profesor Miško Novosel.</p>
<p> Učilište je izgubilo na rejtingu, iako se hvali sa stoljetnom tradicijom. Profesorima je samo bila bitna hijerarhija, tko će biti gdje, a ne obrazovanje. Mi studenti spomenute generacije ne možemo više nastaviti školovanje, jer nam se odslušani predmeti i položeni ispiti ne priznaju. Ako se želimo ponovno školovati, moramo sve iz početka. Bacili smo tisuće i tisuće kuna u tuđe džepove, izgubili smo vrijeme (troškove puta) itd. Upravi Instituta nije bitno što pred školom učenici piju, puše, drogiraju se, alkoholiziraju, ispisuju grafite... Uredba za vandale ne treba, ali za nas izvanredne studente kad nas treba lišiti prava - treba. Stalno je dovođeno do značajnih promjena na gore u strukturi utjecaja instituta i obrazovanja studenata. Ovo je najpotresnije doba u povijesti školstva, jer upravo se donose takva nesretna rješenja. Jedan običan primjer kako se je sa studentima poigravalo: kada smo odslušali predavanja i vježbe do posljednje minute kod profesora Novosela, nije nam potpisao indekse, nego je rekao: dragi kolege kada izađete na ispit svima ću vam priznati i potpisati indekse. Kada su se neki studenti pojavili na ispitu, rekao je: »Ja se vas kolega ne sjećam da ste bili na predavanju i vježbama«.</p>
<p> Ovo je najbolji primjer kako su studenti gubili godinu. Zašto se sada Institut ograđuje i zatvara oči pred problemima? Uzeli su nam novac i sada ih baš briga za nas. Tko ima pravo izbrisati nekome ono što je on položio? Mi o tome želimo potaknuti raspravu i sada iz zrelijeg kuta gledišta rasuditi zašto smo bili žrtve nerazumnih školovanih ljudi. Žedni smo pravde. Tražimo da nam se vrate naši odslušani kolegiji i položeni ispiti, odnosno mogućnost da nastavimo započeti studij VI. stupnja.</p>
<p>DALIBOR KOVAČEVIĆ Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Demokracija ne uspijeva na pustinjskom tlu</p>
<p>Amerikanci nakon uspješnog završetka rata namjeravaju ostati u Iraku dok se ne organizira demokratski poredak u toj zemlji. Demokratizacija Iraka je vrlo upitna jer:</p>
<p>Demokracija je poredak koji je nastao u Europi i prilagođen je Europljanima. I najčešće se teško ukapa u neeuropske civilizacije i kulture. A niti u Europi nije nastala naglo, već su joj prethodili razni politički, filozofski, znanstveni, vjerski i drugi procesi kroz stoljeća, koji izvan Europe gotovi i nisu postojali.</p>
<p>Iračani nisu ili nisu dovoljno upoznati s parlamentarizmom, strankama, pravnom državom ili ljudskim pravima u našem europskom smislu. Tradicija, religija, društvena shvaćanja i način razmišljanja Iračana sasvim su drukčiji od naših europskih, a niti nemaju nikakvog demokratskog iskustva iz prošlosti. </p>
<p>Vidi se da skoro nigdje izvan Europe nema država s funkcionirajućim demokracijama, makar su je neke države pokušale razviti, bilo samostalno, bilo pod stranim tutorstvom. Ima svega mali broj neeuropskih demokratskih zemalja (SAD, Kanada, Australija...), ali to su zemlje mnogobrojnih useljenika iz Europe, koji su sa sobom donijeli i svoju baštinu.</p>
<p>Nadalje, za demokraciju je potreban određeni konsensus stanovništva, svijest o pripadništvu jednoj državi, bilo na nacionalnoj, bilo na nekoj drugoj osnovi. Velika većina stanovništa mora se poistovjetiti s tom zemljom kao takvom i ne dovoditi je u pitanje. </p>
<p>Tog zajedništva na kojem bi se gradila demokracija u Iraku, zemlji različitih naroda i vjera, nema. Granice zemalja Bliskog istoka nastale su raspadom Turskog carstva i kasnijim igrama zapadnih sila. Nikada nisu uspješno prošle proces stvaranja modernih nacija. </p>
<p>Irak i ubuduće može realno funcionirati samo kao neka vrsta (polu)diktature. Hoće li Iračanima, o čijem se dobru Amerikanci tobože tako jako brinu, biti tada mnogo bolje?</p>
<p>ROBERT LEHPANER dipl. ing., Dugo Selo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Branitelji i umirovljenici na cijeni su samo pred izbore </p>
<p>Kao i svake predizborne godine i ove se poprilično zahuktavaju redovi u političkim strankama pripremajući razne scenarije dodvoravanja biračima ne bi li si osigurali budućnost barem idućih pet godina. </p>
<p>Na cijeni su ponovo umirovljenici kojih ima gotovo više nego radnika koji su isto tako poželjna skupina glasača, zatim dodvorava se i namiguje ženskim glasovima, poljoprivrednicima čiji glas svi žele, liječnicima, profesorima i drugim obespravljenim profesijama kojima se nudi stavljanje na sam vrh društvene ljestvice poštovanih u zamjenu za njihove glasove.</p>
<p> Atraktivni postaju i nezaposleni kojima se nude razni oblici zapošljavanja itd, .. svi oni atraktivni sve do objave rezultata izbora nakon tog trenutka sve ove i druge nebrojene socijalne skupine postaju samo teret vlasti, a njihove probleme vlast pokušava ignorirati.</p>
<p>Koliko će se i u kojoj mjeri stranke dodvoravati socijalnim skupinama ovisi o procjeni veličine te socijalne zajednice. </p>
<p>Neki procjenjuju kako u Hrvatskoj ima oko 400.000 branitelja Domovinskog rata.</p>
<p>No i danas je vrlo upitan prijedlog Zakona o pravima branitelja. Vlast ni danas nema popisa branitelja ili ga ne želi izraditi, pa kako onda predviđati uvođenje nekih prava? </p>
<p>Ukoliko bi i stvarno bilo prihvaćeno sve ovo što se predlaže imali bismo više štete jer bi doveli do daljnjih podjela među braniteljima. No nemali problem bio bi i razočarenje branitelja još jednim lažnim obećanjima koja su u stvarnosti ipak zbog materijalnih razloga i nekih drugih ne mogu provesti. </p>
<p>BERNARD STIPIĆ Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Podrška Americi i kockanje nacionalnim interesima</p>
<p>Kao svojedobni član-utemeljitelj HDZ-a, želio bih upozoriti gospodina Ivu Sanadera i njegove savjetnike na kratkovidnu i po Hrvatsku štetnu politiku podrške američkom avanturizmu. </p>
<p>Ne smijemo zaboraviti, da je Hrvatska prije tek nešto više od pola stoljeća teško stradala, jer je hrvatska 'desnica' odlučila slijediti tadašnju velesilu, ne samo u trenutku kada se je - kao moguće i danas - ta velesila doimala nepobjedivom, već je na tom putu ustrajala sve do gorkog ali predvidivog kraja. Ako je '41, kad je Njemačka Hrvatskoj 'poklonila' državnost, takva politika mogla imati (kakvog-takvog) opravdanja, danas, kad je Hrvatska svoju suverenost morala ponovno uspostaviti zalogom vlastitih žrtava, takva je politika ravna kockanju nacionalnim interesima.</p>
<p>HRVOJE LUKATELA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>U izravnom sudaru izletio iz »zastave« i poginuo </p>
<p>OSIJEK, 24. ožujka</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak oko 0.30 sati na državnoj cesti 518 na izlazu iz Antunovca prema Ernestinovu, jedna je osoba poginula dok je jedna zadobila teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Do nesreće je došlo kada je Hrvoje Šuto (30) iz Ernestinova, upravljajući osobnim vozilom marke »zastava«, registracijskih oznaka OS 362-S, zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad upravljačem. </p>
<p>U tom je trenutku njegovo vozilo u punoj brzini prešlo na suprotnu stranu kolnika te je došlo do izravnog sudara sa automobilom marke »dacia« s oznakama OS 643-K, kojim je iz suprotnog smjera upravljala Marica S. (46) iz Hrastina. </p>
<p>U snažnome sudaru dva automobila, od siline udarca Šuto je ispao iz vozila te je od zadobivenih višestrukih teških tjelesnih ozljeda na mjestu preminuo. Marica S. zadobila je teške ozljede te je prevezena u osječku Kliničku bolnicu gdje je i zadržana na liječenju. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili istražni sudac osječkog Županijskog suda te djelatnici postaje prometne policije PU osječko-baranjske. </p>
<p>Kako je izvijestila policija, i proteklog su vikenda na području Osječko-baranjske županije proveli akciju »Noć bez alkohola« koja je trajala od petka do nedjelje u vremenskom razdoblju od 21 do 4 sata. Izvršen je nadzor ukupno 994 sudionika u prometu, od čega je zatečeno ukupno 50 vozača koji su upravljali vozilima pod utjecajem alkohola, a od toga broja ih 34 bilo u dobi od 18 do 30 godina. </p>
<p>Sa najvećom koncentracijom alkohola u organizmu (2,55 promila) zatečen je tridesetšestogodišnji vozač bicikla u Valpovu u subotu oko 23,30 sati. </p>
<p>U vrijeme provođenja akcije dogodile su se četiri prometne nesreće od koje su dvije uzrokovali vozači pod utjecajem alkohola. </p>
<p>U ovim nesrećama nije bilo ozlijeđenih, već je nastala samo materijalna šteta. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Povratnik iz Njemačke poginuo pod traktorom</p>
<p>ČAKOVEC, 24. ožujka</p>
<p> - Teška prometna nesreća u kojoj je pod vlastitim traktorom život izgubio Franjo Janković (61), umirovljeni povratnik iz Njemačke iz međimurskog sela Male Subotice, dogodila se u ponedjeljak u jutarnjim satima. </p>
<p>Kako se doznaje u policiji Janković je u predjelu zvanom Vrbelje, blizu autoceste Goričan - Zagreb, čistio svoju parcelu, izvlačeći traktorom panjeve preostale od porušenih stabala. </p>
<p>Kako se poljoprivrednim radovima počeo baviti tek prije godinu dana, nakon povratka s dugogodišnjeg rada u Njemačkoj, nije bio vičan traktoru i drugim strojevima. </p>
<p>Doznajemo da se tragedija dogodila tako, da je unesrećeni Janković pokušao izvući veliki panj, pri čemu se traktor propeo na zadnja dva kotača i prevrnuo unatrag. Kako traktor nije imao kabinu, odnosno drugu zaštitu, čitava težina prignječila je Jankovićevo tijelo. Od zadobivenih ozljeda preminuo je na mjestu nesreće. </p>
<p>Ovo je prvi ovogodišnji nesretni slučaj s traktorom. Svake godine u Međimurju se događa po nekoliko nesreća pri uporabi traktora izvan prometnica, odnosno pri poljskim ili šumskim radovima. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pronađen mrtav na autoputu pokraj »toyote«</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak oko 5.25 sati policija je zaprimila dojavu da na zaustavnom traku 22. kilometra autoputa Zagreb - Karlovac u smjeru Zagreba, pored »toyote corolle« nepomično leži muškarac.</p>
<p>Dolaskom do mjesta događaja policajci su utvrdili da uistinu na cesti leži mrtav čovjek, na kojem su na prvi pogled bile uočljive ozljede.</p>
<p>Okolnosti pod kojim je nepoznati muškarac smrtno stradao utvrđuju se te je u tijeku kriminalistička obrada. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ljerka Ercegović zbog isteka roka puštena iz pritvora </p>
<p>Osumnjičena je da je Hrvatsku poštansku banku, zloporabom položaja i ovlasti, oštetila za 10 milijuna ondašnjih DEM</p>
<p>RIJEKA, 24. ožujka</p>
<p> - Bivša predsjednica Uprave Hrvatske poštanske banke Ljerka Ercegović puštena je u nedjelju iz pritvora Okružnog zatvora u Rijeci i u nastavku postupka u tzv. aferi Fenixve branit će se sa slobode. </p>
<p>Ercegović, osumnjičena da je zloporabom položaja i ovlasti oštetila HPB za 10 milijuna njemačkih maraka, puštena je zbog isteka roka od dva mjeseca zadržavanja u pritvoru. Istražni sudac Duško Tišma odluku o ukidanju pritvora zbog isteka roka donio je u petak.</p>
<p> Drugoj dvojici osumnjičenika za kaznena djela u postupku Josipu Bepu Španjolu i Branku Vukušiću pritvor istječe danas te bi o njihovu puštanju iz pritvora odluku trebalo donijeti Izvanraspravno vijeće. </p>
<p>Četvrtom osumnjičeniku Milošu Španjolu pritvor istječe sredinom tjedna. </p>
<p> Ercegoviće se sumnjiči da je odobrila izdavanje kredita riječkoj tvrtci Fenixve za gradnju garaže i stambeno-poslovnog kompleksa u središtu Rijeke. Miloš Španjol, tadašnji direktor Fenixvea, sumnjiči se da je iznos tog kredita prenio na račun tvrtke GHB u čijem je vlasništvu opatijski casino »Rosalia«. Na čelu tvrtke GHB bio je Branko Vukušić, a većinski vlasnik brat Miloša Španjola, Josip Bepo Španjol. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uhićen osuđeni pljačkaš »Ininog« kombija </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - U Sesvetama je u nedjelju oko 11.30 sati uhićen Željko Orešić, koji je početkom ovog mjeseca u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu zbog pljačke »Ininog« kombija osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora. Kako je izvijestila policija, Orešić, za kojim je bila raspisana tjeralica, prilikom uhićenja nije pružao otpor.</p>
<p>Podsjetimo, Orešić je zajedno s Antunom Lovikom, osuđenim na osam godina zatvora, 19. ožujka prošle godine na Livadarskom putu presreo kombi u kojem je bio utržak sa 34 benzinske postaje s ukupno 1.241.699 kuna.</p>
<p>Pljačka je izvedena poprilično »filmski«. Dvojica naoružanih razbojnika su, naime, presreli kombi s novcem Crvenog križa kombijem koji su prethodno ukrali i na njega stavili ukradene registracijske oznake, da bi zatim pobjegli također ukradenim »fiat unom«. Tijekom suđenja Lovik je svu krivicu pokušao svaliti na odbjeglog Orešića, tvrdeći kako je u vrijeme pljačke bio u svojoj kući, što sudsko vijeće pod predsjedanjem sutkinje Erne Dražančić nije povjerovalo. Inače, Lovik je već ranije osuđivan zbog pljački, ali ga je 2001. godine pomilovao Predsjednik RH. </p>
<p>V. M</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pušio pijan pa zapalio kuću i teško se opekao</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Prošle je subote zagrebačka policija zabilježila dva požara na obiteljskim kućama u Trnju, dok je dan kasnije zabilježen požar na vikendici u Bartini kod Jastrebarskog.</p>
<p>Iz zasad neutvrđenog razloga je u subotu oko 22 sata izbio požar u obiteljskoj kući vlasnik Zorana Š. (46) u Njivicama 3 na području Trnja, a kojom prilikom je vlasnik teško ozlijeđen.</p>
<p>Liječnička mu je pomoć pružena u Klinici za plućne bolesti, gdje je zadržan na liječenju. Požar su ugasili vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba, a očevid će se dovršiti nakon što vlasnik bude pušten iz bolnice.</p>
<p>Istu večer, oko 22.40 sati izbio je požar u prizemlju obiteljske kuće Marka G. (75) u Karašićkoj ulici. </p>
<p>Naknadno je utvrđeno da je do požara došlo zbog pada cigarete na krevet na kojem je ležao vlasnik a koji je, najvjerojatnije, bio pod utjecajem alkohola te nije primijetio kako je vatra zahvatila krevet, tapete, posteljinu i njegovu odjeću. </p>
<p>Liječnička pomoć mu je pružena u Klinici za traumatologiju, gdje je utvrđeno kako je zadobio opekline 3. i 4. stupnja. Materijalna šteta iznosi 15.000 kuna.</p>
<p>Dan kasnije, oko 8.20 sati zbog zapaljenja čađi u dimnjaku izgorjela je vikendica Borisa K. (53) u Bratini kod Jastrebarskog. Kako je utvrđeno očevidom, zbog zapaljenja čađi zagrijao se dimnjak nakon čega je vatra zahvatila drvenu vikendicu.</p>
<p>Krov na vikendici je u potpunosti izgorio, a materijalna šteta iznosi oko 200.000 kuna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Buking zastao, ali hotelijeri nisu pesimisti</p>
<p>Od 37 anketiranih hotelskih poduzeća 28 najavljuje da će ove godine ostvariti dobit u ukupnom iznosu od 50,6 milijuna eura (ili 46,1 posto više nego lani)/ Osam poduzeća planira gubitak od 7,7 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - »Sada je jasno da rat neće kratko trajati, što će ostaviti posljedice, pogotovo na predsezonu«, izjavila je ministrica turizma Pave Župan-Rusković u ponedjeljak u Hotelu Sheraton gdje je održana sjednica Predsjedništva i Upravnog odbora Hrvatske udruge hotelijera (HUH). </p>
<p>Ponovivši da buking još uvijek stoji, ali i da strani turoperatori predviđaju brzi oporavak nakon stabiliziranja stanja u Iraku, odnosno da glavna sezona i postsezona najvjerojatnije neće doći u pitanje, ministrica je kao glavnu novost istaknula kako se u Vladi zalaže za diferenciranu stopu PDV-a. Ne zna, doduše, od koje će se sezone to primjenjivati (od ove sigurno ne), ali najavljuje da će turizam imati dvije stope, s tim da bi hotelijerstvo imalo PDV od šest do osam posto. </p>
<p> Zbog općenite sporosti hrvatske birokracije u donošenju odluka Pave Župan-Rusković nije mogla konkretno odgovoriti gotovo ni na jedno pitanje hotelijera (pitali su je, među ostalim, što će biti s neprivatiziranim tvrtkama na jugu zemlje, s PIF-ovima i zemljištima oko turističkih poduzeća). </p>
<p>Iako su svjesni trenutne situacije, hotelijeri nisu pesimisti. Ivan Šorić, predsjednik HUH-a, ističe kako smo zbog položaja i dostupnosti automobilima u povoljnijem položaju od drugih. I on predviđa solidnu glavnu sezonu i postsezonu. Zasad nema previše otkazanih rezervacija, a najviše otkazuju Izraelci. </p>
<p>Vlado Galičić, direktor Ureda HUH-a, smatra kako će ove sezone biti teško obraniti lanjske rezultate. Tvrdnje su, istinabog, posljedica posljednjih događaja u Iraku, jer je najnovija anketa HUH-a, napravljena na uzorku od 37 najjačih domaćih turističkih poduzeća, vrlo optimistična. </p>
<p>Dakle, 37 anketiranih hotelijera tijekom 2003. godine planira ostvariti ukupni prihod od 424 milijuna eura, 10,6 posto više nego 2002. Ukupna godišnja iskorištenost kapaciteta lani je iznosila 45 posto, a ove se godine planira pet posto više.</p>
<p> Od 37 anketiranih hotelskih poduzeća 28 najavljuje da će ove godine ostvariti dobit u ukupnom iznosu od 50,6 milijuna eura (ili 46,1 posto više nego lani).</p>
<p>S druge strane, osam poduzeća planira gubitak od 7,7 milijuna eura. </p>
<p>Zadnjeg dana prošle godine 30 hotelskih poduzeća iskazalo je 32,3 milijuna eura duga prema dobavljačima. Zbog priprema predstojeće sezone zadužilo se 21 poduzeće u iznosu od 45,7 milijuna eura. Zaduženja hotelijera zbog priprema sezone kreću se u rasponu od 20.000 do 9,4 milijuna eura. </p>
<p>Za poboljšanje kvalitete i ponude 31 tvrtka planira potrošiti 98,7 milijuna eura, a investicije se, ovisno o poduzeću, kreću od 50.000 do 11,6 milijuna eura. Većina hotelijera (27) povećat će cijene osnovnih usluga za prosječno 6,8 posto, dok će se izvanpansionske usluge (kod 16 poduzeća) povećati za prosječno pet posto. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uprava PIK-a Vrbovec ne poštuje kolektivni ugovor </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - U PIK-u Vrbovec ne poštuje se potpisani kolektivni ugovor, a problemi su nakon dvije godine medijske šutnje isplivali na površinu jer se najveća domaća mesna industrija uskoro treba privatizirati, rekao je regionalni povjerenik sindikata zaposlenih u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji (PPDIV) Ivica Rogić.</p>
<p>Dodao je da je sindikat šutio kad je iz PIK-a moralo otići tisuću radnika za vrijeme konsolidacije tvrtke. Radnici su se odrekli 35 milijuna kuna od 70 milijuna koliko su potraživali u postupku financijske konsolidacije, odnosno svaki radnik PIK-a Vrbovec odrekao se 29.000 kuna. Ukupni dugovi PIK-a Vrbovec iznosili su preko milijardu kuna. </p>
<p>Prema Rogićevim riječima, Uprava PIK-a nije ponudila ugovore o radu za više od 140 radnika te nije osnovala fond za posebne namjene u propisanom roku te je time oštetila radnike koji su u teškom materijalnom položaju. Uz to, Uprava nije donijela pravilnik koji regulira dodatak za uvjete rada i tako je oštetila 520 radnika u proizvodnji za 10 posto osobnog dohotka.</p>
<p>U sindikatu su posebno nezadovoljni posljednjom isplaćenom plaćom, koja je u skladu s potpisanim kolektivnim ugovorom trebala biti 27 posto veća. Primjerice, zaposleni u proizvodnji dobili su 1900 kuna.</p>
<p> Uz to, budući da se nitko iz Nadzornog odbora i Uprave PIK-a Vrbovec, kao ni ministar poljoprivrede i šumarstva nisu odazvali sastanku koji su zatražili sindikati i Radničko vijeće, odlučeno je da održe javnu sjednicu ispred ulaza u krug tvrtke.</p>
<p>Sindikalni povjerenik PPDIV-a u PIK-u Vrbovec Stjepan Leboš rekao je da Uprava kombinata nije u propisanom roku donijela pravilnik o stimulativnom dijelu plaće radnicima koji su uložili dodatni trud na svojim radnim mjestima.</p>
<p> Međutim, u sindikatu se više ne žele odricati prava radnika u korist tvrtke koja uskoro treba biti privatizirana. Osim toga, u sindikatu se nadaju da će odgovorni, u prvom redu ministar Božidar Pankretić i krizni menadžment PIK-a Vrbovec, vrlo brzo ponuditi odgovarajuća rješenja, odnosno započeti s primjenom nedavno potpisanog kolektivnog ugovora.</p>
<p>Predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec Bojan Bevc kaže da kombinat nikad nije imao kolektivni ugovor te da razumije nervozu u sindikalnim redovima prije vrlo brze privatizacije. Dodao je da je za posljednju plaću zaposlenih u PIK-u, prema novom kolektivnom ugovoru, isplaćena akontacija jer sam kolektivni ugovor još nije specificiran. </p>
<p>Prema Bevcovim riječima, spomenuti problemi oko kolektivnog ugovora mogu se riješiti, ali je nužno da dvije strane sjednu za stol. Primjerice, od 158 radnika bez ugovora, devet ih je odbilo potpisati ponuđeni kolektivni ugovor, kaže Bevc.</p>
<p>Govoreći o skoroj privatizaciji PIK-a Vrbovec, Bevc je rekao da onaj tko ga kupi u svojim rukama držati proizvodnju mesa u Hrvatskoj. Za kupnju mesne industrije iz Vrbovca, koja sad uredno posluje, odnosno podmiruje sve obveze, postoji šest pisama namjere, zaključuje Bevc.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zašto je rok za privatizaciju Ine s ožujka prebačen na lipanj? </p>
<p>Još uvijek nisu poznati kriteriji na temelju kojih će se izabrati najbolja ponuda te što je dosad ponuđeno / Zna se jedino da će Vlada za strateškog partnera izabrati kompaniju koja zadovolji Inin strateški plan razvoja i ponudi najpovoljniju cijenu za 25 posto dionica</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Narednih bi dana, prema riječima ministra gospodarstva Ljube Jurčića, trebali početi dodatni razgovori s potencijalnim ulagačima u Inu - OMV-om, MOL-om i Rosneftom, o detaljima njihovih ponuda. </p>
<p>To je najbolji dokaz da se neće ostvariti posljednjih mjeseci česte najave predstavnika Vlade da će prva faza privatizacije Ine završiti do kraja ožujka. Prema ministrovim riječima, novi je rok za privatizaciju 25 posto plus jedne dionice Ine kraj lipnja ove godine. No zasad još, koliko je poznato, nitko javno nije pojasnio zbog čega je rok produžen za tri mjeseca.</p>
<p>Zato nije čudno da su se odmah počele širiti glasine kako su u pozadini neslaganja u vladajućoj koaliciji, kao što je to bilo i kod privatizacije Sunčanog Hvara, te da je i kraj lipnja samo privremeni rok jer bi strateški partner Ine mogao biti izabran tek nakon izbora.</p>
<p>I analitičari lista Financial Times upozorili su nedavno da je hrvatska Vlada u predizbornoj godini uz očekivane reforme usporila i privatizaciju Ine.</p>
<p>No, navodnog sukoba o privatizaciji Ine između SDP-a i HSS-a o kojem se šapuće u kuloarima - nema, tvrdi Petar Čavlović, predsjednik Stručnog vijeća i član Predsjedništva HSS-a. Treba, dodaje, pustiti Ministarstvo gospodarstva i Vladu da na miru što bolje obave svoj posao po Zakonu o privatizaciji Ine. »Zalažemo se za transparentno i pošteno odlučivanje pa očekujemo objavljivanje podataka o dobivenim ponudama potencijalnih strateških partnera jer zasad o njima ne znamo ništa«, kaže Čavlović.</p>
<p>Nerijetko se mogu čuti i mišljenja da je rok za privatizaciju Ine možda produžen zbog zbivanja oko Iraka i nesigurne situacije na svjetskim tržištima naftom. Jer pad svjetskih cijena nafte smanjuje i procijenjenu vrijednost Ine. </p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva kažu da proces privatizacije nacionalne naftne kompanije nije odgođen nego samo usporen. Pritom podsjećaju da sredinom siječnja otvorene ponude vrijede 120 dana te da se radilo o obvezujućim, ali ne i konačnim ponudama. </p>
<p>Zato, unatoč dobivenoj procjeni Vladinih savjetnika za privatizaciju Ine, ne žele objavljivati što u njima piše jer se očekuje da će nakon skorih razgovora svi ponuđači poboljšati svoje ponude pa bi objava podataka štetila daljnjem konkurentskom nadmetanju. A Vlada, naravno, želi dobiti što bolje konačne obvezujuće ponude. </p>
<p>Članovi Vladinog Savjeta za privatizaciju Ine, u kojem su predstavnici svih koalicijskih stranaka, odlučili su da će se sa svakim ponuditeljem (austrijski OMV, mađarski MOL i ruski Rosneft) detaljno pregovarati o sadržaju transakcijskih isprava (ugovor o prodaji dionica, sporazum dioničara i ugovor o suradnji) i postojećeg strateškog plana Ine. Savjet će, po odluci Vlade, raditi kao njeno operativno tijelo koje će donositi sve »postupovne« odluke u procesu privatizacije Ine. </p>
<p>Iz Vlade najavljuju da će se osigurati maksimalna transparentnost privatizacije, apsolutno jednaki uvjeti podnošenja ponuda za sva tri ponuditelja, najveći mogući stupanj zaštite radnih i socijalnih prava radnika Ine, kao i redovito izvještavanje javnosti o tijeku privatizacije. No javnost još uvijek nema nikakvih detaljnijih službenih informacija o kriterijima na temelju kojih će se izabrati najbolja ponuda te što je dosad ponuđeno. Zna se jedino da će Vlada za strateškog partnera izabrati kompaniju koja zadovolji Inin strateški plan razvoja i ponudi najpovoljniju cijenu za 25 posto dionica.</p>
<p>No prije toga slijedi još jedna naporna pregovaračka runda između Vlade i zainteresiranih ulagača. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Porasle cijene nafte </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Cijena sirove nafte u ponedjeljak se lagano oporavila jer su se američke i britanske snage tijekom vikenda susrele sa žešćim otporom iračkih trupa nego što su očekivale. Istodobno, saveznici su pretrpjeli i gubitke u zadnja dva dana, što je zabrinulo tržište te potaklo rast cijene nafte. </p>
<p>Stoga je vrijednost londonske Brent nafte do 13 sati porasla na 25,6 dolara po barelu, nakon što je u petak pala na najnižu razinu u zadnja četiri mjeseca - 24 dolara za barel. </p>
<p>Neki trgovci stanje na tržištu opisuju kao »lutriju« jer se cijena kreće ovisno o tome kako pristižu vijesti s ratišta, bilo provjerene ili neprovjerene. Tako se u zadnjih nekoliko dana špekuliralo o tome jesu li savezničke trupe uspjele staviti pod kontrolu postrojenja za proizvodnju nafte Rumalia na jugu zemlje, gdje se uobičajeno proizvodi nešto više od milijun barela dnevno, što je 40 posto iračkih kapaciteta za proizvodnju nafte. Osobito je upitno kontroliraju li saveznici jedno od najvećih naftnih polja na svijetu - južnu Rumaliju, koje proizvodi 700.000 barela dnevno. </p>
<p>U međuvremenu rastu politički nemiri u Nigeriji, koja je također među vodećim svjetskim izvoznicima nafte. Zbog toga su naftne kompanije u Nigeriji bile primorane zaustaviti dio proizvodnje, koji se do ponedjeljka ujutro popeo na 645.000 barela dnevno, što je 30 posto proizvodnje nafte u Nigeriji i nešto malo manje od jedan posto svjetske potrošnje nafte.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatska udruga banaka predlaže privremeni povratak JMBG-a </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Budući da su na dnevnom redu 31. sjednice Hrvatskog sabora prijedlozi Zakona o izmjenama i dopunama zakona o matičnom broju i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o osobnoj iskaznici, Hrvatska udruga banaka predložila je u ponedjeljak klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru da im stručnjaci izlože probleme koji su se već pojavili i dugoročne posljedice do kojih može doći ako se hitno ne promijene postojeći zakoni koji nalažu brisanje Jedinstvenog matičnog broja građana iz javnih isprava.</p>
<p>Primjena zakona od početka 2003. donijela je teškoće u poslovanju i značajne dodatne troškove, u manjoj mjeri bankama, a više nizu drugih sustava od bitne važnosti za djelovanje državne uprave (mirovinski, zdravstveni, porezni...).</p>
<p>U sadašnjoj situaciji, dolazi do toga da se ruši jedan sustav koji je dobro funkcionirao, a da nema ničega što bi ga nadomjestilo. Stoga HUB predlaže da se, privremeno, stvari vrate na staro, a tek nakon argumentirane rasprave koja će ponuditi alternativna rješenja, počne postupni prijelaz na neki novi sustav. Takva promjena zahtijeva više vremena, a budući da se sada svakim danom gube podaci moguće je da će nastati rupa koju niti jedan novi sustav neće moći popuniti. </p>
<p>Iz toga proizlazi hitnost djelovanja, jer će još uvijek trošak povratka na staro biti višestruko manji od nastavljanja ovakve prakse, s trajnim posljedicama.</p>
<p>Nitko ne dovodi u pitanje nužnost zaštite privatnosti i samog JMBG-a i upravo tu treba koncentrirati napore i sredstva kako bi se približili europskim standardima, konkretno: omogućiti građanima uvid u podatke koji se o njima u elektroničkom obliku čuvaju u državnoj upravi i omogućiti građanima uvid u sve transakcije tih podataka u smislu tko, kada i s kojeg mjesta je to učinio, smatraju u HUB-u.</p>
<p>JMBG je isto što i ime i prezime, ali je savršeniji jer osobu jednoznačno određuje. Zato ga treba i dalje i mnogo intenzivnije koristiti, a posvetiti se treba poboljšanju upotrebe JMBG-a u državnoj upravi - zaključak je Udruge banaka. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pad dolara i burzovnih indeksa</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Nakon prošlotjednog naglog rasta indeksa, u očekivanju brzog zaključenja krize u Iraku, razočaravajući razvoj situacije tijekom proteklog vikenda u ponedjeljak je uzrokovao pad cijena na većini svjetski burzi. Najveći su gubitnici na europskim burzama bili osiguravatelji, tehnološke kompanije i u turistički sektor. </p>
<p>Vijesti da koalicijske snage napreduju slabije nego što se očekivalo utjecale su i na devizno tržište - euro je u ponedjeljak porastao prema dolaru sa 1,054 dolara u petak na 1,065 dolara. Prema švicarskom franku dolar je pao sa 1,399 na 1,385 franaka.</p>
<p>U Londonu je FTSE 100 pao 2,66 posto, na 3758,3 boda, a frankfurtski DAX, na kojem ni jedna dionica nije uspjela ostvariti pozitivan pomak, izgubio je čak 3,76 posto spustivši se na 2612,88 bodova. Pariški CAC 40 je sa 2790,12 bodova bio 3,48 posto niži nego u petak, a milanski MIB 30 je pao 1,73 posto, na 22.782 boda. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 3,35 posto na 2230,96 bodova.</p>
<p>Newyorški su indeksi drastičan pad zabilježili odmah po otvaranju - Dow Jones Industrial Average pao je 2,2 posto, a širi S 500 2,1 posto. Tehnološki Nasdaq Composite je izgubio 2,3 posto. DJIA i S 500 su u petak skočili 2,8 odnosno 2,3 posto, a Nasdaq je dobio 1,3 posto.</p>
<p>Jedino je tokyjski Nikkei 225 porastao 2,93 posto na 8435,07 bodova. Tokyjska je burza u petak bila zatvorena zbog praznika - i propustila znatan rast zabilježen drugdje u svijetu - te su u ponedjeljak cijene dionica nadoknadile propušteno. Na ostalim azijskim burzama, jednako kao i u Australiji, cijene su pale.</p>
<p>Među vodećim europskim osiguravateljima najveći je gubitnik nizozemski Aegon, čije su dionice pale 6,6 posto, a slijedili su Allianz i Axa s gubitkom od 5 odnosno 4,8 posto. Reosiguravatelji München Re i Swiss Re, koji bi ovoga tjedna trebali objaviti rezultate za prošlu godinu, pali su 2,1 odnosno 4 posto. Dionice banaka također su bilježile znatne gubitke. Deutsche Bank je pala 5,4 posto, BNP Paribas 5,5, a Credit Suisse 4,8 posto. Nizozemski ING i ABN Amro pali su 5,6 i 5 posto. </p>
<p>U tehnološkom sektoru, najveći gubitak među blue chipovima - 7,1 posto - zabilježio je Phillips. Proizvođač čipova Infineon pao je 5,5 posto, a softverska kuća SAP 4,7 posto. Nokia i Siemens izgubili su oko 4 posto. Znatan je bio i gubitak vodećeg europskog turoperatora TUI čije su dionice pale 8,7 posto, nakon što je najavio stože mjere smanjenja troškova.</p>
<p>Naftne su kompanije također pale. BP, najveća komponenta FTSE 100, je pao 2,2 posto, a Shell i Royal Dutch su izgubili 1,9 odnosno 1,7 posto. Total Fina Elf pala je 2,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Oreškoviću 15, Norcu 12, Grandiću 10 godina zatvora </p>
<p>Orešković, Norac i Grandić nepravomoćnom presudom proglašeni krivima za ratne zločine počinjene 1991. nad civilima u gospićkom području, Rožić oslobođen / Ubijeni civili, njih 50, nisu ni na koji način sudjelovali u ratnom sukobu niti su pomagali neprijatelju, rekla je sutkinja Šarić / »Smrtonosni sastanak« održan u Gospiću </p>
<p>RIJEKA, 24. ožujka</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Velikog vijeća Županijskoga suda u Rijeci kojim je predsjedala sutkinja Ika Šarić, prvooptuženi iz »gospićke skupine« Tihomir Orešković osuđen je u ponedjeljak na 15 godina, četvrtooptuženi Mirko Norac Kevo na 12, a trećeoptuženi Stjepan Grandić na 10 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog 1991. nad civilima u gospićkom području. U nedostatku dokaza sud je oslobodio krivnje drugooptuženog Ivicu Rožića, kao i prije dvadesetak dana iz istoga razloga petooptuženog Milana Čanića. </p>
<p>U presudi se navodi kako je nesporno utvrđeno da su optuženici krivi za odvođenje i likvidaciju pedesetak civila srpske i hrvatske nacionalnosti s gospićkog područja od 14. do 25. listopada 1991. godine. </p>
<p>Nakon izricanja presude, napuštajući prepunu sudnicu u kojoj je bilo oko 80 ljudi, u trenutku kad ga je oslobođeni Rožić zagrlio, Norac je tiho zaplakao. U sudnici je bio i Norčev otac te desetak alkara u civilu zajedno s alajčaušem Ivanom Zoricom. </p>
<p>Istodobno, Orešković se smiješio, ali su zato lica njegovih odvjetnika Željka Olujka i Bosiljka Mišetića bila vrlo smrknuta. Inače, u sudnicu su mogli ući samo oni koji su imali posebno odobrenje predsjednika Suda, a prije ulaska prošli su nekoliko temeljitih kontrola pravosudne i civilne policije. </p>
<p>Sutkinja Šarić istaknula je da Županijski sud u Rijeci nije tražio taj predmet, već da je 14. rujna 2000. godine Županijski sud u Gospiću zatražio od Vrhovnoga suda Republike Hrvatske da se suđenje »gospićkoj skupini«, umjesto u Gospiću, održi u nekom drugom gradu. Vrhovni je sud tada dodijelio taj predmet Županijskom sudu u Rijeci. </p>
<p>Prema presudi, Orešković kao tajnik operativnog štaba Gospića i Norac kao zapovjednik 118. brigade HV-a dali su uhititi civile srpske i hrvatske nacionalnosti, te naredili njihovu likvidaciju na Pazarištu i Lipovoj glavici. Grandić je bio taj koji je na Pazarištu zapovjedio da se puca u civile, navodi se u presudi.</p>
<p>Dodaje se i da ti civili nisu pružali otpor, niti su sudjelovali u ratnim operacijama protiv Hrvatske, a nisu bili ni špijuni. </p>
<p>Sudsko vijeće je, među ostalim, na temelju iskaza nekih od 150 saslušanih svjedoka zaključilo da je »smrtonosni sastanak« održan, a da su oni koji su mu nazočili kasnije pucali u civile na Pazarištu. Kad je riječ o svjedocima, u presudi se navodi da se nekima prijetilo i govorilo kako moraju svjedočiti. Za sud Orešković nije bio tek puki tajnik operativnog štaba, a ne brani ga ni to što nije imao čin. Naime, prema izjavama svjedoka, zapovijedao je vojnom policijom i pokazalo se da je bio najutjecajnija osoba tada u Gospiću. </p>
<p> Norac je, pak, bio zapovjednik 118. brigade, a sud je zaključio kako on ne može negirati svoju zapovjednu odgovornost zato što ta postrojba nije bila ustrojena u inkriminirano vrijeme. </p>
<p> Prema presudi, prilikom strijeljanja civila na plantaži borova Norac je sam usmrtio jednu ženu čiji je identitet nepoznat, a tada je htio ubiti jednog mladića, ali mu je pištolj triput zatajio. Sud je utvrdio da je Rožić odveo trojicu muškaraca iz Karlobaga, ali nije utvrđeno da su mu to naredili Norac i Orešković, niti je utvrđeno tko je te ljude ubio na predjelu Crni dabar na Velebitu 1991. </p>
<p> Tijekom suđenja Rožić je priznao da je u listopadu 1991. u Gospiću sudjelovao u odvođenju civila na informativne razgovore. Kao olakotnu okolnost prilikom određivanja kazne, sud je uzeo u obzir Oreškovićevo sadašnje zdravstveno stanje, Grandićeve obiteljske prilike i Norčevu mladost u vrijeme kad je počinjen ratni zločin. Također, uzeto je u obzir i to da njih trojica ni prije ni poslije 1991. nisu počinili kazneno djelo za koje bi bili osuđeni, a korektno su se držali i pred sudom. </p>
<p>Sutkinja Šarić naglasila je i njihov doprinos obrani u situaciji kad su »mnogi veliki i pošteni Hrvati otišli iz Gospića«. </p>
<p>Nakon pročitane presude, sutkinja se osvrnula na primjedbe optuženika i svjedoka tijekom suđenja zašto se na optuženičkoj klupi nisu našli svi koji su sudjelovali u likvidaciji civila u Gospiću. Nije stvar suda da odlučuje o tome nego županijskog državnog odvjetništva, zaključila je. </p>
<p>Osuđenici ostaju u pritvoru i mogu se žaliti na presudu u roku od 15, a na pritvor u roku od dva dana. Orešković je u pritvoru od 12. rujna 2000., Grandić od 19. prosinca te godine, a Norac od 21. veljače 2001. Pritvor će im biti uračunat u zatvorsku kaznu.</p>
<p>Jukić: »Presedan je da se sudi onima koji su oslobodili zemlju«</p>
<p>Mirko Ružić, branitelj oslobođenog Ivice Rožića, rekao je da je očekivao oslobađajuću presudu jer protiv Rožića nije bilo ni jednog dokaza ni u istrazi niti tijekom suđenja. Kaznu izrečenu Oreškoviću, Norcu i Grandiću smatra odmazdom ističući da je riječ o ljudima koji su obranili Hrvatsku. Što se tiče dokaza protiv njih, Ružić misli da su ih svjedoci iznijeli pod pritiskom. Sinjski gradonačelnik Mate Jukić rekao je da je ta »presuda za navodne ratne zločine sramotna«, te da je za njega sve to bilo »suđenje Hrvatskoj«. »Svjetski je presedan da se sudi vojnicima koji su oslobodili svoju zemlju«, zaključio je Jukić. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Jurčić danas s Kopačem o Ugovoru o NE Krško </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka </p>
<p> - Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u utorak će u Zagrebu sa slovenskim ministrom okoliša, prostora i energije Janezom Kopačem razgovarati o provedbi Ugovora o Nuklearnoj elektrani Krško.</p>
<p> Radni sastanak o provedbi odredaba Ugovora između vlada Hrvatske i Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju NE Krško, te Društvenog ugovora održat će se u Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p> S hrvatske strane, na sastanku će biti pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Roman Nota, savjetnik za nuklearnu sigurnost u Ministarstvu Ivo Valčić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivo Čović i voditelj HEP-ova tima za NE Krško Kažimir Vrankić. </p>
<p>Na sastanku se očekuju i slovenski državni tajnik za energetiku Đorđe Žebeljan, direktor Uprave Republike Slovenije za nuklearnu sigurnost Andrej Stritar, direktor Elektro-Slovenije (ELES) Vekoslav Korošec i prokurist ELES GEN d.o.o. Branko Ogorevc.</p>
<p> Međudržavni ugovor o NE Krško potpisan je 19. prosinca 2001. na ministarskoj razini, a čelnici dviju elektroprivreda tada su potpisali Društveni ugovor o NEK-u. Hrvatski je sabor ratificirao Ugovor 3. srpnja 2002., a slovenski parlament 25. veljače ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Europski parlament podupire hrvatsku molbu za EU </p>
<p>»Čestitam Hrvatskoj zbog presude 'gospićkoj skupini', jer ona dokazuje da je Hrvatska spremna suočiti se sa stvarnošću i da njeno pravosuđe ipak bolje funkcionira nego što smo se nadali«, rekla je Doris Pack/ Domovinski rat nije bio etničkoi čišćenje</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - »Europski parlament podupire hrvatsku molbu za članstvo u EU te poziva Zagreb da ispuni kopenhagenske kriterije i surađuje s Haaškim sudom«, rekla je u ponedjeljak Doris Pack, predsjednica Odbora Europskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Europe. Novinarima je to izjavila nakon razgovora s izaslanstvom Hrvatskoga sabora, koje je vodio predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac.</p>
<p>»Europski je parlament prošli tjedan raspravljao o kandidatima za članstvo u EU i Hrvatska je jedina zemlja koja je spomenuta«, naglasila je. </p>
<p>Osvrnuvši se na odnose Hrvatske i Haaškog suda, Pack je rekla da joj je poznata »situacija u Hrvatskoj« te kako razumije da treba razlikovati »rat u Bosni i Hercegovini od Domovinskog rata u Hrvatskoj«. »Složili smo se da je potrebno napraviti tu razliku, ali i da osobe koje su počinile zločine trebaju biti dovedene pred Haaški sud«, izjavila je, dodavši da se zločini počinjeni u Hrvatskoj ne mogu smatrati etničkim čišćenjem. </p>
<p> »Čestitam Hrvatskoj zbog presude 'gospićkoj skupini', jer ona dokazuje da je Hrvatska spremna suočiti se sa stvarnošću i da njeno pravosuđe ipak bolje funkcionira nego što smo se nadali«, rekla je Doris Pack na susretu s članovima saborskog Pododbora za odnose s Europskim parlamentom.</p>
<p> Voditelj izaslanstva Europske komisije u Zagrebu Jacques Wunenberger iznio je neke pojedinosti iz godišnjeg izvješća o stanju u Hrvatskoj koje će podnijeti ovaj tjedan </p>
<p>Doris Pack trebao je primiti i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, no susret je otkazan jer je Tomčić obolio od gripe. </p>
<p>Izaslanstvo Europskog parlamenta sastalo se i sa zamjenicom ministra za europske integracije Mirjanom Mladineo pohvalivši napore tog ministarstva za usklađivanje s propisima EU-a. </p>
<p>Doris Pack razgovarala je i sa zamjenikom ministra vanjskih poslova dr. Ivanom Šimonovićem, koji je obrazložio hrvatski stav prema ratu u Iraku i izrazio spremnost Hrvatske da sudjeluje u poslijeratnoj obnovi Iraka i razvoju demokracije. </p>
<p>Marijan Lipovac i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Linić: Projekt u razvojne svrhe, a ne u političke</p>
<p>Ovaj projekt potvrđuje odgovornost Vlade i svih sudionika u njemu radi aktiviranja istarskih gospodarskih potencijala u razvojne svrhe, osobito turističkih, istaknuo je potpredsjednik Vlade</p>
<p>NOVA VAS, 24. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak je u Novoj Vasi nedaleko od Buja počela gradnja zapadnoga kraka »istarskoga ipsilona« dugog 54 kilometra. Početak radova postavljanjem povelje u temeljni kamen označili su ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić i potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p>»Taj projekt nije ni politički ni izborni, poput HDZ-ove ceste od Buja do Nove Vasi, koja nije vodila nikamo. Ovaj projekt potvrđuje odgovornost Vlade i svih sudionika u njemu radi aktiviranja istarskih gospodarskih potencijala u razvojne svrhe, osobito turističkih«, istaknuo je Linić. </p>
<p>Naglasio je da se u nastavku gradnje »istarskog ipsilona« očituje spoj javnog i privatnog interesa, tj države, privatnoga koncesionara Bina-Istre i francuskog izvođača radova Bouygues. Partneri su se dogovorili o financiranju gradnje prometnice od Dragonja do Pule te prve dionice od Pazina do Vodnjana, a ukupan iznos je 282 milijuna eura. </p>
<p>Prema Linićevu mišljenju, ta dionica istarske kapitalne prometnice važna je za državu, jer je Vlada pokazala maksimalnu odgovornost u trogodišnjem pregovaranju s domaćim i stranim partnerima, a potvrdila se i kao strana na koju strani ulagači mogu računati.</p>
<p>Čačić je kazao da je zadovoljan što se Vlada nastavkom gradnje »istarskog ipsilona« uspjela iskazati kao poželjan partner među svjetskim ulagačima, a za Istru i državu je nastavak gradnje važan, jer Istra ostvaruje 40 posto ukupnoga hrvatskog turističkog prometa. Čačić je uvjeren kako će iz Istre već za 10 godina stići zahtjev da se gradi puni profil autoceste istom trasom. </p>
<p>Generalni direktor Bina-Istre Mannuel de Boutray, pak, izrazio je zadovoljstvo što je novim aneksom ugovora, vrijednim 282 milijuna eura, zaokružen cijeli projekt nove prometnice, a posebice što je nastavak gradnje osiguran na međunarodnom tržištu kapitala. </p>
<p>Cestarina na tunelu Učka i vijaduktu Mirna bila je uvjet za postizanje dogovora s Vladom i ta je varijanta prihvaćena i u Istri.</p>
<p>U ime izvođača radova francuske tvrtke Bouygues, Christian Gazaignes napomenuo je da će se prometnica završiti u tri etape. U prvoj, Medaki-Nova Vas, dugoj 29 kilometara, gradit će se vrlo zahtjevan vijadukt preko Mirne s betonskim stupovima visokim 100 metara, od kojih će 60 biti ukopano u zemlju. U drugoj fazi slijedi dionica Nova Vas-Umag, dugačka 12 kilometara, a u trećoj dionica Vodnjan-Pula, koja će biti izvedena s četiri trake. Radovi će biti gotovi za dvije godine ne bude li teškoća s otkupom zemljišta.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>U nadzorne odbore državnih tvrtki najmanje jedan predstavnik radnika </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - U nadzornim odborima poduzeća u vlasništvu države, jedinica lokalne uprave i samouprave, te javnim ustanovama, neovisno o broju zaposlenih, bit će najmanje jedan predstavnik radnika, dogovoreno je u ponedjeljak na pregovorima Vlade, sindikata i poslodavaca o izmjenama Zakona o radu. </p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca protivi se ulasku radničkih predstavnika u nadzorne odbore privatnih poduzeća. Poslodavci će se o tom pitanju očitovati sljedećeg ponedjeljka, kada se nastavljaju pregovori. </p>
<p>Na sljedećoj rundi pregovora radna grupa Vlade, sindikata i poslodavaca raspravit će i o pravima za vrijeme nezaposlenosti, najnižoj plaći te osnivanju fonda za zaštitu radničkih potraživanja u slučaju stečaja ili insolventnosti poslodavca.</p>
<p>Sindikati su zatražili da se najviše naknade za nezaposlene povećaju sa 900 na 1200 kuna, a vrijeme primanja naknade produži s maksimalnih 12 na 16 mjeseci. Naknade nisu povećavane sedam godina, a sindikati traže da se ubuduće vežu uz postotak prosječne plaće.</p>
<p>O prijedlogu sindikata Vlada će se očitovati u ponedjeljak, nakon što Ministarstvo financija izračuna koliko bi više naknade na burzi koštale državu, te analizira moguće izvore novca. </p>
<p>Lj. Marković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Godišnje četiri milijuna žrtava trgovine ljudima</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska spada u zemlje koje su prepoznale problem trgovine ljudima i spremne su preduhitriti to zlo suvremenog svijeta«, kazala je Željka Antunović, potpredsjednica Vlade i predsjednica Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovine ljudima, predstavljajući dokumentarni film: »Pogledaj i razmisli: ropkinje 21. stoljeća«, koji govori o trgovini ljudima. </p>
<p>Godišnje u svijetu ima oko četiri milijuna žrtava trgovine ljudima, rečeno je na predstavljanju filma. Također, istaknuto je da je najčešći oblik kaznenog djela trgovanja ljudima trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja. </p>
<p>»Ne možemo očekivati rješenje problema preko noći, već treba uspostaviti humanije odnose među ljudima, efikasniju državu i pravosuđe, te višu razinu ljudskih prava«, kazala je Antunović. Dodala je kako nacionalni odbor djeluje vrlo kratko, no »postignuta je puno viša razina koordinacije nego što je bio slučaj kod pojedinačnih inicijativa«. »Koordinacija unutar hrvatskog društva i na međunarodnoj razini je jedan od uvjeta efikasnosti suzbijanja trgovine ljudima«, istaknula je Antunović. </p>
<p>»Siguran smještaj, prevencija, edukacija i dobra kaznena politika osnovni je uvjet pomoći ženama - žrtvama trgovine, ali i suzbijanja lanca trgovine«, ustvrdila je Slavica Kušić, predsjednica udruge »Rosa«. Dodala je da će samo sigurna i zbrinuta žena pristati svjedočiti protiv kriminalaca i tako pridonijeti razbijanju tog lanca. </p>
<p>»Problem je vrlo složen i prelazi granice zemlje, pa i regije«, kazala je Kušić, dometnuvši da su žene uvijek specifične žrtve procesa globalizacije, te nedostatka adekvatnog zakonodavstva, političkih i ekonomskih mjera. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Željezaru Split uništavaju lobiji koji uvoze željezo«</p>
<p>Promašena makroorganizacija glavni je uzročnih krize u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatski fond za privatizaciju je u stečaju, jer loše upravlja svojom imovinom i prodaje tvrtke tako da jedva pokriva svoje troškove i ne puni proračun. U zadnje tri godine prodao je 31 poduzeće, od čega četiri za po jednu kunu, kazao je Rogulj</p>
<p>SPLIT, 24. ožujka</p>
<p> - »Splitska Željezara je s radnicima ugovorila reprogramiranje njihovih potraživanja, sa 58 od 60 vjerovnika dogovoreno je i reprogramiranje 159 milijuna kuna da se otplati u 24 rate s tim da 25. budu kamate. Idućih 150 milijuna kuna duga su dugoročni krediti koji će se redovito otplaćivati. Tržište je pokazalo interes za naše proizvode. Time je Željezara osigurala uvjete za pokretanje proizvodnje«, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare splitsko-dalmatinskog HSLS-a član stranke i predsjednik Nadzornog odbora Željezare Split Mijo Rogulj, koji tvrdi da njegovu tvrku uništavaju lobiji koji uvoze željezo, a cijena splitskih proizvoda je konkurentna u svijetu.</p>
<p>Rogulj naglašava da je splitska Željezara tipičan primjer neučinkovita sustava koji je dopustio šestogodišnje gomilanje gubitaka i preinvestiranost. »Promašena makroorganizacija glavni je uzročnih krize u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatski fond za privatizaciju je u stečaju, jer loše upravlja svojom imovinom i prodaje tvrtke tako da jedva pokriva svoje troškove i ne puni proračun. U zadnje tri godine prodao je 31 poduzeće, od čega četiri za po jednu kunu«, kazao je Rogulj, dodavši da je neophodno osnivanje agencije koja će na osnovi koncesije upravljati državnim tvrtkama i, za razliku od Fonda, prodavati ih u trenutku kad najviše vrijede. »Hrvatska brodogradnja ne može klasičnim brodovima konkurirati Istoku. Zato se mora okrenuti gradnji sofisticiranijih brodova za što treba ulaganje u restrukturiranje proizvodnje i novu tehnologiju te veće državne subvencije«, kazao je član HSLS-a i privatni poduzetnik Ante Lović, dugogodišnji član Brodosplitove uprave. On smatra da hrvatska brodogradnja ima perspektivu te dovoljno stručnog kadra. »Nezadovoljni smo zataškavanjem stanja u gospodarstvu. Ne vidimo subjekte i političke faktore koji ukazuju na izlaz iz tunela u kojem smo se našli. Stanje je katastrofalno u Dalmaciji iz Dugog Rata, šibenskom TLM-u, splitskoj Željezari i Brodosplitu. Oslonili smo se samo na more i sunce, kao prije 30 godina i očekujemo da nam oni riješe probleme«, upozorio je predsjednik splitsko-dalmatinskog HSLS-a i saborski zastupnik Ivica Škarić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Branitelji i alkari blokirali Sud, većih izgreda nije bilo</p>
<p>Ne skrivajući ogorčenost odlukom branitelji su, uz pogrdne riječi potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću i predsjedniku Stjepanu Mesiću, nasrnuli na ulaz Suda koji je osiguravala policija / Među okupljenima u sudnici bio je i predsjednik Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić, koji je na upit namjerava li Stožer organizirati prosvjede odgovorio da će se pričekati odluka Vrhovnog suda</p>
<p>RIJEKA, 24. ožujka</p>
<p> - Oko 500 branitelja Domovinskog rata, članova stradalničkih udruga i alkara (šest je autobusa pristiglo samo iz Cetinske krajine), očekujući presudu »gospićkoj skupini«, u ponedjeljak ujutro okupilo se ispred zgrade riječkog Županijskog suda. Prije toga su prošli riječkim Korzom, s hrvatskim zastavama i transparentima »Na zapovid vojvodo«, »Istina i narod na tvojoj su strani«, »Hoćemo vojvodu«, uz Thompsonove te pjesmu »Jure i Boban« i »Ima jedna duga cesta«. Zbog okupljanja je, uz jake sigurnosne mjere specijalne i civilne policije, zatvoren dio Ulice žrtava fašizma.</p>
<p>Iščekivanje je prekinuto u 10.55 sati, kad je s prozora Suda netko uzviknuo »izdaja«. Ne skrivajući ogorčenost odlukom branitelji su, uz pogrdne riječi upućene potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću i predsjedniku Stjepanu Mesiću, nasrnuli na ulaz Suda koji je osiguravala policija.</p>
<p>»Bando crvena«, »cigani«, »za koga smo se borili«... uzvikivali su okupljeni, kroz plač pjevajući »oj Ivice i Stipane, pojest će vas crne vrane«. Suze nisu mogli suzdržati ni alkari, brišući ih hrvatskom zastavom.</p>
<p> Nakon presude alkari su se, za razliku od ostalih, koji su nezadovoljstvo iskaljivali i na novinarima, mirno povukli i napustili Rijeku.</p>
<p>Među okupljenima u sudnici bio je i predsjednik Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić. U izjavi za Vjesnik kazao je da je »odluka Suda sramotna, jer je riječ o hrvatskim junacima i osloboditeljima«. Čondić je izrazio nadu da će Vrhovni sud »pobiti odluku partijskog suda u Rijeci«, uvjeren da se »epilogom suđenja 'gospićkoj skupini' iskrivljavaju povijesne činjenice i istina«.</p>
<p>»Suočeni smo s institucionalnom kriminalizacijom Domovinskog rata. Ovom odlukom ugroženi su temelji hrvatske države koja počiva na Domovinskom ratu, koji je bio pravedan i osloboditeljski«, izjavio je Čondić. Na novinarski upit namjerava li Stožer organizirati prosvjede, Čondić je odgovorio da će se pričekati odluka Vrhovnog suda, nakon čega će se razmotriti daljnje aktivnosti Stožera.</p>
<p>Bilo je i onih koji su se unosili novinarima u lice, vičući da su upravo oni krivi što su njihovi suborci osuđeni na kaznu zatvora, poručujući da se mnogi trebaju zapitati kolike će kazne dobiti kada branitelji budu sudili.</p>
<p>Predsjednica Zajednice udruga udovica Domovinskog rata Neda Balog kroz suze je kazala da su »kazne strašne«, uspoređujući ih s kaznom od 11 godina koju je za ratne zločine dobila Biljana Plavšić, »ali u mnogo boljim uvjetima«.</p>
<p>Željko Olujić, branitelj Tihomira Oreškovića, napomenuo je da odluka Županijskog suda u Rijeci nije konačna i da su optuženi osuđeni za dva inkriminirana djela, a oslobođeni za Karlobag. </p>
<p>Olujić smatra da je kazna drakonski visoka. »Sudio je sud koji za to nije nadležan. Začuđeni smo odlukom, ali ona ipak podliježe kontroli. Vjerujem da ću uspjeti dokazati da Orešković nije počinio djela zbog kojih je osuđen«, rekao je Olujić.</p>
<p>Oko 13 sati skupina prosvjednika je blokirala raskrižje Ulica žrtava fašizma i Fiumare, nedaleko od Okružnog zatvora - njih 40-ak leglo je na cestu i zaustavilo promet na 20 minuta. Policija se odmah našla na mjestu događaja, ali ni u jednom trenutku nije reagirala. </p>
<p>Glasnogovornica Policijske uprave primorsko-goranske Mirjana Kulaš potvrdila je da većih izgreda nije bilo. Osim što su novinari u jednom trenutku gađani praznom staklenom bocom i upaljačem, može se reći da je sve ostalo u okvirima verbalnih ispada. </p>
<p>Među prosvjednicima su viđeni i saborski zastupnici HSLS-a Joško Kontić i Željko Glavan.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Kao pobjednička vojska, moramo imati i pobjedničkoga generala«</p>
<p>»Ne odstupamo ni milimetra! Ovaj je narod razočaran presudom, šokiran i vrlo nesretan, jer je junak Domovinskog rata, alkarski vojvoda i ponosni general Mirko Norac dobio zatvorsku kaznu, rekao je Neven Vučković, dopredsjednik Hvidre Županije splitsko-dalmatinske</p>
<p>SINJ, 24. ožujka</p>
<p> - Nakon izricanja presude »gospićkoj skupini« nekoliko je stotina Sinjana u ponedjeljak blokiralo dionicu državne ceste D-1 Zagreb - Split koja prolazi središtem Sinja, te most u obližnjem Trilju. Okupljeni Sinjani i stanovnici Cetinske krajine ističu da blokadom prometnica žele dati »potporu svome mještaninu, generalu Mirku Norcu« te »upozoriti hrvatsko sudstvo na nepravdu koju je nanijelo svome narodu«. Blokada ceste trajala je i navečer, a Sinjanima su se pridružili branitelji, alkari i članovi stradalničkih udruga koji su se vratili iz Rijeke. Ipak, most na Cetini u središtu Trilja deblokiran je poslije 19 sati. No, oko 18 sati blokirana je Jadranska magistala kod Kaštela, na poziv kaštelanske Hvidre. Glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske Tina Disopra izvijestila je da je promet preusmjeren na staru kaštelansku cestu. </p>
<p>Neven Vučković, dopredsjednik Hvidre Županije splitsko-dalmatinske, najavio je da će dionice državne ceste koja prolazi kroz Sinj biti blokirana sve dok se general Norac ne pojavi slobodan u rodnom gradu Sinju.</p>
<p> »Ne odstupamo ni milimetra! Ovaj je narod razočaran presudom, šokiran i vrlo nesretan, jer je junak Domovinskog rata, alkarski vojvoda i ponosni general Mirko Norac dobio zatvorsku kaznu. Sudili su mu ljudi kojima je osigurao fotelje i slobodu. To je sramotno, ne samo za Cetinsku krajinu nego i za cijeli hrvatski narod«, ustvrdio je Vučković.</p>
<p>Očekujući oslobađajuću presudu za Norca, dodao je Vučković, Sinjani su od ranog jutra pripremali svečani program na Trgu dr. Franje Tuđmana, no nakon vijesti iz Rijeke okupili su se na državnoj cesti i blokirali je. Među prosvjednicima je bio i Damir Talaja, član Poglavarstva Županije splitsko-dalmatinske, koji tvrdi da je »Norac osuđen iz političkih razloga«. </p>
<p>»Nije ljudski da čovjek koji je u 21. godini otišao braniti svoju domovinu bude osuđen. Riječ je o čovjeku koji jednostavno nije dopustio da se ostvare velikosrpski ciljevi i sada mu se za to sudi«, kazao je Talaja. On tvrdi da je »Hrvatska izgubila kompas, što se vidi kroz vanjsku i unutarnju politiku. Potvrda tome je i da su svi hrvatski generali, pod okriljem aktualne politike, završavali u Haagu ili u domaćim zatvorima«, zaključio je Talaja.</p>
<p>»Želimo podsjetiti hrvatsko pravosuđe da je Biljana Plavšić u Haagu dobila blažu kaznu od generala Norca, kojeg treba hitno osloboditi. Suditi treba Mesiću i Račanu«, kazao je Sinjanin Branimir Sablić.</p>
<p>Nakon izricanja presude u Rijeci mnogi su Sinjani izašli iz svojih kuća, noseći u rukama plakate s likom Mirka Norca i, kako nam je kazao Vučković, ne vjerujući u odluku suda, okupili se na glavnom gradskom trgu. Mirna blokada prometnice prošla je uz nadzor samo nekoliko policajaca koji nisu ni jedanput intervenirali.</p>
<p>Među prosvjednicima je bio i profesor u sinjskoj Tehničko-industrijskoj školi Luka Jukić, koji smatra da je »donesenom presudom hrvatsko pravosuđe pokazalo pravi kukavičluk«. Podsjetio je na 1991. godinu kad je Sinj svakodnevno bio granatiran, a brana Peruča srušena što je, kazao je, »veći zločin od napada na New York«. »Danas kad svijet daje podršku diktatoru i zločincu Saddamu Husseinu, naše se sudstvo ponaša kukavički. Osudili su Norca, a da su pritom svi dokazi protiv njega bili nepouzdani«, istaknuo je Luka Jukić.</p>
<p>Nezadovoljstvo presudom u Rijeci pokazali su i djelatnici Radio Sinja, a dežurni novinar Ivica Glavan kazao nam je da »vjerojatno ne postoji Sinjanin koji generala Norca ne smatra junakom i svojim spasiteljem«. </p>
<p>»U ime svih Sinjana kažem da ne podržavamo nikakav ekshibicionizam ili događanja naroda iz kojih bi moglo proizaći nešto negativno. Samo mislimo svojom glavom i jednostavno nismo zadovoljni presudom. Ako smo bili pobjednička vojska, onda moramo imati i pobjedničkog generala. Mirko Norac u budućnosti će biti opjevan kao veliki mučenik i heroj hrvatskog naroda i Sinj ga nikome i nikada neće dati«, zaključio je Glavan. </p>
<p>»Ovo je šok za cijelu Sinjsku krajinu i sve Hrvate koji su vjerovali da će Norac biti oslobođen«, ističu ogorčeni Sinjani. </p>
<p> Sinjsko Poglavarstvo u svojem priopćenju ocjenjuje da se radi o političkoj presudi. »Ovo je presuda cijeloj Hrvatskoj i Domovinskom ratu«, ističe se u priopćenju. </p>
<p>Sinjski gradonačelnik Mate Jukić je istaknuo da Sinjani ne vjeruju u presudu iako poštuju pravnu državu i zakonodavstvo koje je takvu presudu i donijelo. »Smatramo da je presuda sramotna, jer se pobjednicima ne može suditi. Ovo je jedan od presedana u Europi i svijetu«, kazao je Jukić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Sve je počelo na »smrtonosnom« sastanku 16. listopada 1991.</p>
<p>Prva točka optužnice teretila je Oreškovića i Norca da su 16. i 17. listopada na sastanku Kriznoga štaba Gospića prisutnima naredili likvidaciju više osoba srpske narodnosti zatočenih u Perušiću / Optužnica je navodila kako je tada naređeno da se desetero zatočenika prebaci na lokaciju Pazarište i tamo likvidira</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Što se događalo u Gospiću i okolici sredinom jeseni ratne 1991. godine?</p>
<p>U to je vrijeme Tihomir Orešković bio tajnik Kriznog štaba Gospića. Ivica Rožić bio je pripadnik interventnog voda HV-a. Stjepan Grandić je zapovijedao 2. bataljunom HV-a stacioniranim u Perušiću. Mirko Norac bio je zapovjednik 118. brigade HV-a. Optužnica iz siječnja 2001. godine spominjala je i Milana Čanića, Norčeva zamjenika, ali je zastupnik optužbe, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Rijeci Doris Hrast, u međuvremenu odustao od optužbe protiv njega.</p>
<p>Prva točka optužnice teretila je Oreškovića i Norca da su 16. i 17. listopada na sastanku Kriznoga štaba Gospića prisutnima naredili likvidaciju više osoba srpske narodnosti zatočenih u Perušiću.</p>
<p> Optužnica je navodila kako je tada naređeno da se desetero zatočenika prebaci na lokaciju Pazarište i tamo likvidira.</p>
<p>Druga je točka prvotne optužnice teretila Oreškovića, Norca i Čanića da su Stjepanu Grandiću naredili da zatoči 19 osoba srpske i hrvatske narodnosti iz Gospića i okolice.</p>
<p>U trećoj se točki teretilo Grandića da je, prema nalogu Oreškovića, Norca i Čanića, zatočenike morao prevesti na lokaciju Lipova Glavica i tamo ih likvidirati.</p>
<p>Četvrta točka optužnice teretila je Norca i Oreškovića da su naredili Ivici Rožiću da pokupi troje civila iz Karlobaga, odvede ih na mjesto Crni Dabar i tamo ubije. Prema mišljenju suda, taj dio optužnice nije dokazan pa je Ivica Rožić oslobođen optužbe.</p>
<p>Tijekom procesa od siječnja 2001. do ponedjeljka, 24. ožujka 2003., kad je sutkinja Ika Šarić izrekla usmenu, nepravomoćnu presudu, sudom je prošlo 150 svjedoka. Mnogo je svjedoka saslušano i u pripremi optužnice.</p>
<p>Svjedoci su u istrazi i na suđenju rekli da je Mirko Norac naručio pripremu prijevoza i zapovjedio određenim osobama da ljude s popisa koji je dostavio Krizni štab pokupe iz njihovih kuća, privedu i kasnije likvidiraju. Za to mu je dosuđeno 12 godina zatvora.</p>
<p>Tihomira Oreškovića su svjedoci tijekom procesa teretili da je sazvao i predsjedavao sastanku gospićkoga Kriznoga štaba. On je u tim izjavama opisan i kao osoba koja je organizirala hvatanje civila u Gospiću i njihovo odvođenje u Perušić. Za to mu je nepravomoćno izrečeno 15 godina zatvora.</p>
<p>Stjepana Grandića su svjedoci povezali sa zatočenjem 19 osoba srpske i hrvatske narodnosti u Gospiću i okolici i njihovim prijevozom u Perušić, gdje je obavljena i likvidacija. Za to mu je dosuđeno 10 godina zatvora.</p>
<p>Osim niza osoba koje i danas žive u gospićkoj okolici, tijekom procesa su na sudu svjedočili i Josip Manolić, Josip Perković, Smiljan Reljić i Jerko Vukas iz policijsko-obavještajnih službi te Ante Karić, tadašnji predsjednik Kriznog stožera Like koji je u pismu predsjedniku Franji Tuđmanu i upozorio na zločine počinjene na gospićkom području krajem 1991. godine. Posredno, svjedok je bio i ubijeni Milan Levar, sudionik tih događaja, koji je teško optuživao pojedince iz ondašnjeg gospićkog vojnog i civilnog vodstva.</p>
<p>U međuvremenu, u »slučaj Gospić« bili su uključeni i haaški istražitelji, posebno u vrijeme potrage za grobovima žrtava za čiju se pogibiju teretilo četvoricu optuženika. Odatle je i proizašlo nagađanje da su Haaški sud i tužiteljstvo »prepustili« gospićku skupinu sudovanju nacionalnoga suda.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Levar je želio skinuti odgovornost za zločine s hrvatskog naroda</p>
<p>Haaško je tužiteljstvo tražilo od hrvatske policije da štiti Milana Levara / Pokojni je Levar odgovornima za zločine smatrao Tihomira Oreškovića i Mirka Norca, ali je spominjao i brojna druga imena </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Uhićenju »gospićke skupine«, kojoj su u ponedjeljak u Rijeci izrečene presude za ratni zločin nad civilnim stanovništvom, prethodilo je ubojstvo gospićkog dragovoljca Milana Levara. On je ubijen u dvorištu obiteljske kuće u Gospiću 28. kolovoza 2000. godine. Komentirajući Levarovo ubojstvo, predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan kazali su da je riječ o političkom atentatu i da je Levar ubijen zbog onoga o čemu je govorio.</p>
<p>A Levar je od 1993. pa do zadnjeg trena života javno govorio o zločinima počinjenim u Gospiću 1991., imenujući konkretne osobe kao organizatore, nalogodavce i ubojice. Među onima koje je smatrao odgovornima za zločine su i imena sadašnjih osuđenika, ali i nekih osoba koje su ranije oslobođene optužbi ili im se uopće nije sudilo. </p>
<p>Levar je svjedočio i u prostorima haaškog tužiteljstva, ali nije prihvatio ponudu Haaškog suda da se odseli iz Hrvatske. Zato je Sud poslao zahtjev ministru unutarnjih poslova Ivanu Peniću da hrvatska policija osigura zaštitu Milanu Levaru u Hrvatskoj. Šime Lučin, sadašnji ministar policije, javno je posvjedočio da je takav zahtjev stigao u MUP iz Haaškog suda za Penićeva mandata, ali nije realiziran »jer se negdje zagubio«.</p>
<p>Bilo je i dvojbi je li Levar uopće svjedočio u Haagu, odnosno je li njegovo svjedočenje relevantno. Pokojnikova supruga Vesna kaže da je osobno dala pristanak da se iskaz koji je Milan dao haaškim istražiteljima može koristiti na riječkom sudu. Riječki tužitelj Doris Hrast u završnoj je riječi na ovom procesu kazao da je Levar sa skupinom prijatelja otkrio neke od leševa ubijenih civila, čije se ubojstvo željelo prikriti.</p>
<p>Tihomir Orešković, prvooptuženi kojem je izrečeno 15 godina zatvora, ustvrdio je tijekom suđenja da je nalog za njegovo uhićenje i pretres stana bio pravdan ubojstvom Milana Levara.</p>
<p>Drugoosuđeni Mirko Norac dugo je godina šutio na Levarove javne optužbe da je i on jedan od odgovornih za ratni zločin u Gospiću, da bi tek sredinom 2000., nakon jednog Levarova intervjua, izjavio da je riječ o optužbama psihički nestabilne osobe.</p>
<p>Tko je pratio novinske napise od prvih Levarovih istupa u javnost i uspoređivao ih s informacijama koje je iznosila optužba u Rijeci, mogao je uočiti veliku podudarnost.</p>
<p>U bogatoj Levarovoj ostavštini, koja je dostupna i policijskim i pravosudnim tijelima, među ostalim je zabilježeno da je Ivica Rožić Roka, oslobođen zbog nedostatka dokaza, odgovoran za postavljanje smrtonosnih bombi Srbima povratnicima u Liku nakon »Oluje«.</p>
<p> Ravnatelj policije Ranko Ostojić više se puta javno pohvalio da policija ima dokaze protiv osobe odgovorne za postavljanje tih bombi. Ministar policije Šime Lučin je kazao da u gospićkoj policiji postoji kaznena prijava protiv odgovornih za ubojstvo Milana Levara, ali da se dokazi još prikupljaju kako bi mogli izdržati provjeru suda.</p>
<p>Pokojni je Levar uvijek govorio da je cilj njegovih svjedočenja privesti pravdi odgovorne za zločine i time sprati ljagu sa svih onih koji su se u ratu časno borili, ljagu s hrvatskog naroda i države. Je li taj cilj dosegnut nakon riječkih presuda, tumačenja su vrlo različita... </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račan: Presuda se osporava na sudu, a ne na ulici </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Premijer Ivica Račan odbio je, dolazeći u ponedjeljak navečer na sjednicu Predsjedništva SDP-a komentirati presudu »gospićkoj skupini« donesenu u ponedjeljak u riječkom Županijskom sudu, te upozorio kako se nepravomoćna presuda osporava na sudu, a ne na ulici. </p>
<p> Račan je rekao kako »ne želi komentirati presudu, jer to nije dobro da čini kao predsjednik Vlade, tim više što je riječ o presudi koja nije pravomoćna«. »O tome možemo više razgovarati kada presuda bude pravomoćna«, dodao je. »Ono što sada očekujem od drugih, a i sam radim, je da se poštuje pravna država, i proces kojim se Hrvatska dokazuje da je pravna država. To znači da sam ožalošćen ako bi se osporavanje ove presude događalo na ulici. Hrvatska je pravna, a ne samo demokratska država i to osporavanje presude može biti u sudnici, a ne na ulici«, izajvio je Račan. </p>
<p> »Duboko vjerujem da će se s mnogih strana dati doprinos Hrvatskoj kao pravnoj državi«, rekao je, te dodao da »to očekuje u ovom trenutku«. </p>
<p>D. Zečić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Arlović: Barikade štete Hrvatskoj, a ne pomažu osuđenicima</p>
<p>Radoš (Libra): Osobno imam razumijevanja za dramu Mirka Norca, no ne mogu pristati na političke manipulacije i barikade / Sanader (HDZ): Nadamo se oslobađajućoj presudi, pozivamo na mir i dostojanstvo / Granić (DC): Vjerujem da će se obrana nastaviti boriti / Budiša (HSLS): Naša stranka ne komentira sudske presude / Blažeković (HNS): Presuda se može komentirati tek kad postane pravomoćna</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Komentirajući presude »gospićkoj skupini«, potpredsjednik SDP-a Mato Arlović kazao je da su apsolutno neprihvatljive barikade na hrvatskim cestama, te uputio one koji su ih postavili da, umjesto barikada, imaju mogućnost žalbenog postupka. Arlović je naglasio da je riječ o nepravomoćnoj presudi na koju postoji pravo žalbe i dodao da barikade na cestama štete Republici Hrvatskoj, a ne pomažu osuđenicima.</p>
<p>Jozo Radoš, predsjednik Libre, nada se da je presuda utemeljena pravnom prosudbom, a nikako zbog unutarnje ili vanjske politike. »U to trebaju vjerovati svi građani Hrvatske, a posebno političari. Osobno imam razumijevanja za dramu Mirka Norca, no ne mogu pristati na političke manipulacije i barikade na cestama«, rekao je Radoš.</p>
<p>Ivo Banac, predsjednik LS-a, ističe da su zločini u Gospiću evidentno počinjeni, dodajući da presude koje su izrečene odgovaraju težini djela. Barikade na cestama su, prema Bančevu mišljenju, dokaz da u Hrvatskoj postoje ljude koji ne poštuju hrvatski pravni poredak ako presude ne odgovaraju njihovom doživljaju pravde.</p>
<p>»S velikim žaljenjem primili smo vijest o presudi generalu Norcu i ostalima iz tzv. gospićke skupine, jer general Norac ima nemjerljive zasluge u obrani i oslobađanju hrvatske od velikosrpske agresije. Budući da nije riječ o pravomoćnoj odluci, nadamo se oslobađajućoj presudi i vjerujemo da će pravda i istina pobijediti. Koliko god nam bilo teško, pozivamo na mir i dostojanstvo«, rekao je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader na konferenciji za novinare u povodu presude. Dodao je da HDZ već tri godine »najoštrije osuđuje političku klimu koju aktualna vlast širi Hrvatskom, u kojoj se Domovinski rat i hrvatski branitelji ponižavaju i kriminaliziraju. Da nije bilo Norca i drugih hrvatskih branitelja, Gospić bi bio drugi Vukovar. Hrabrost takvih ljudi bila je jedna od pretpostavki slobode. Danas kad se slobodni demokratski svijet bori protiv međunarodnog terorizma, uloga naših branitelja u obrani Hrvatske još više dobiva na značenju«, kazao je Sanader.</p>
<p>Ljubica Lalić, potpredsjednica HSS-a, nije željela komentirati presudu, jer na njoj, kao dijelu zakonodavne vlasti, nije da komentira sudske presude. No, istaknula je da je stav HSS-a o Domovinskom ratu poznat - »to je bio častan, opravdan i oslobađajući rat«. HSS smatra da su domaći sudovi kompetentni za razotkrivanje bilo čega što bi na Domovinski rat moglo baciti sjenu. Lalić je također kazala kako ne želi vjerovati da su izrečene kazne rezultat pritiska Haaškog suda. »Vrlo je teško ozbiljno komentirati presudu ako se ne znaju sve okolnosti«, kazala je Lalić. Ne isključuje mogućnost prosvjeda, ali se nada da će hrvatski narod pritom pokazati zrelost.</p>
<p>Predsjednik DC-a Mate Granić također misli da se nepravomoćne presude ne komentiraju, dodajući da to nije dobro za bilo kojeg političara. »Vjerujem da će se obrana nastaviti boriti«, kazao je Granić, koji smatra da je bolje što se gospićkoj skupini sudilo u Hrvatskoj nego u Haagu. Za njega su reakcije iz Sinja očekivane, jer je general Norac, jedan od osuđenih, za taj kraj heroj. Također je kazao kako ne misli da je Haaški sud utjecao na presudu, »jer on to ne može. No, mora se voditi računa o svim elementima«.</p>
<p>Anto Đapić, predsjednik HSP-a, misli da je »suđenje 'gospićkoj skupini' suđenje Domovinskom ratu«. Njegova je stranka ogorčena što je uopće došlo do suđenja, ali nisu iznenađeni presudom. Objašnjavajući svoje mišljenje da je suđenje »gospićkoj skupini« napad na Domovinski rat, Đapić kao dokaz ističe što je na dan Norčeva uhićenja državno odvjetništvo aboliralo srpske teroriste. Također kaže kako je ovo suđenje pokazalo da Hrvatska donosi odluke koje se od nje očekuju.</p>
<p>Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, nije želio komentirati presudu jer njegova stranka »ne komentira sudske presude«.</p>
<p>Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, ističe da je presuda »gospićkoj skupini« prvostupanjska i da je proces još u tijeku. »Ne bismo komentirali sudske odluke, jer u HNS-u smatramo da je posao suda da donosi presude«, kazao je Blažeković, dodajući da se presuda može komentirati tek kad postane pravomoćna. Za blokade na cestama u sinjskoj krajini Blažeković kaže da nisu u redu, dodajući da se problemi ne rješavaju na cestama, nego u institucijama.</p>
<p>Marijan Lipovac i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Biskup Bogović: Je li trebalo braniti Gospić</p>
<p>GOSPIĆ, 24. ožujka</p>
<p> - U povodu nepravomoćne presude trojici iz tzv. gospićke skupine, gospićko-senjski biskup Mile Bogović izjavio je da najprije izražava svoje žaljenje što je u Gospiću i okolici stradalo, bez redovnog suđenja, više ljudi srpske nacionalnosti. </p>
<p> »Okolnosti u kojima se tada nalazio Gospić, kaže presuda, ne mogu opravdati ta stradanja. Konačni pravorijek još nije donesen. </p>
<p>Niti imam pravo, niti želim dovoditi u pitanje ispravnost sudskog postupka. Sud je neke činjenice uzeo u pretres, a druge nije, sud je neke ljude dobio na obradu, a druge nije«, istaknuo je biskup. Kako napominje, »ono što ga posebno boli je činjenica da su na optuženičku klupu stavljeni branitelji Gospića prije nego njegovi napadači«.</p>
<p> »Ne mogu shvatiti da i među njima nema krivaca. </p>
<p>Ne tražim da se njih sada uhiti, ali imam pravo postaviti i sebi i hrvatskoj javnosti pitanje: je li trebalo uopće braniti Gospić i Hrvatsku ako na optuženičku klupu, u obranjenoj Hrvatskoj, stavljamo branitelje prije napadača«, izjavio je. Kako pojašnjava biskup Bogović, »time se ne želi postaviti iznad suda i politike, nego samo izraziti svoju tugu nad onim što nam se događa«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Račan s Rossinom: Razlike u vezi s Irakom ne bi trebale bitno utjecati na odnose Hrvatske i SAD </p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Premijer Ivica Račan razgovarao je u ponedjeljak ujutro u četiri oka s američkim veleposlanikom Lawrenceom Rossinom. Polusatni sastanak dogovoren je potkraj prošloga tjedna. </p>
<p> Račan je u ponedjeljak navečer izjavio kako s Rossinom nije razgovarao o posljedicama hrvatskog stava glede iračke krize niti misli da bi Hrvatska zbog svog stava trebala imati neke posljedice. Dodao je kako su SAD u ratu te se stoga riječi koje se ponekad upotrebljavaju trebaju promatrati i u odnosu na tu situaciju. »Zaključili smo da razlike oko Iraka ne bi trebale bitno utjecati na odnose dviju država«, kazao je Račan, dodavši kako se s veleposlanikom Rossinom složio u uvjerenju da će Hr-vatska i SAD i ubuduće surađivati.</p>
<p> Između ostalog, kazao je Račan, suradnja će se odvijati i na borbi protiv terorizma, ali i u poslijeratnoj obnovi Iraka. Premijer je također dodao kako su prijateljski odnosi Hrvatske SAD-a toliko sustavni da pojedine razlike na njih ne bi smjele baciti bitnu sjenu. </p>
<p>S. Kapetanić i D. Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030325].
|
