NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030125].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207957 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.01.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ogorčeni pacijenti trpe bolove i danima na hladnoći čekaju pred vratima liječničke komisije</p>
<p>»HZZO je jedina ustanova u Hrvatskoj, koja zaista zna poniziti pacijenta«, rekla je ogorčena referentica platnog prometa (48) iz Zagreba / »Pozvali su me, jer su po novom pravilniku za tumor na jajniku predviđena samo dva mjeseca bolovanja. Bila sam prije dva tjedna na operaciji, a za 28. veljače imam zakazanu drugu«, kazala je prehrambena djelatnica sa 30 godina radnog staža / »Jučer sam doživjela šok kad sam došla. Više od 80 ljudi, a to su sve bolesnici, smrzavalo se vani, jer zbog ogromne gužve nisu mogli ući u čekaonicu. Iako sam došla u 7 sati, tek je oko 11 sati izašla sestra i rekla da više ne primaju, pa sam danas došla u 6. Iako je već podne, još nisam došla na red«, ispričala je djevojka koja je došla u HZZO umjesto nepokretne majke</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Prema novom Pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti Ministarstva zdravstva, koji je 17. siječnja stupio na snagu, liječnik primarne zdravstvene zaštite dužan je nakon proteka najduljeg trajanja bolovanja poslati osiguranika Liječničkom povjerenstvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Vjesnikovi reporteri su u petak, na brojna upozorenja čitatelja našeg lista da se tamo događaju prave ljudske drame, otišli u Ivekovićevu 17 u Zagrebu, gdje liječnička povjerenstva HZZO-a odlučuju o prekidu ili produženju bolovanja.</p>
<p>Mjerodavni su novi Pravilnik predstavili kao mehanizam koji će uvesti red na tom području i omogućiti bolju organizaciju rada liječničkih komisija. One, naime, neće više morati svaki mjesec provjeravati osiguranika, nego tek po isteku najduljeg roka bolovanja.</p>
<p>Kako te nakane funkcioniraju u praksi?</p>
<p>U Ivekovićevoj 17 dočekao nas je nemali broj ogorčenih ljudi, koji su u skučenoj i zagušljivoj prostoriji čekali da ih primi komisija. »HZZO je jedina ustanova u Hrvatskoj, koja zaista zna poniziti pacijenta«, rekla nam je ogorčena referentica platnog prometa (48) iz Zagreba, koja od četvrtka čeka na red. Ima 24 godine radnog staža, na bolovanju je dvije godine zbog velikih problema s kralješnicom. U prošle dvije godine bila je na nekoliko operacija i još je čeka jedna. Komisija joj je produžila bolovanje za još 10 dana! »Ovo je sramota, pa kako ću na posao kad imam zakazanu operaciju za mjesec dana«, komentirala je još »vruće« komisijsko rješenje.</p>
<p>Prehrambena djelatnica iz Zagreba, koja ima 30 godina radnog staža, došla je na komisiju, jer je neprekidno na bolovanju šest mjeseci. »Pozvali su me, jer su po novom pravilniku za tumor na jajniku predviđena samo dva mjeseca bolovanja. Bila sam prije dva tjedna na operaciji, a za 28. veljače imam zakazanu drugu«, kazala nam je, dodavši da joj nije jasno zašto je zovu na komisiju između dviju operacija.</p>
<p>Djevojka koja je umjesto majke došla na Liječničko povjerenstvo, jer joj je majka imala operaciju na kralješnici, pa se ne može kretati, istaknula je da je šokirana lošom organizacijom i tretmanom bolesnika. »Jučer sam doživjela šok kad sam došla. Više od 80 ljudi, a to su sve bolesnici, smrzavalo se vani, jer zbog ogromne gužve nisu mogli ući u čekaonicu. Iako sam došla u 7 sati, tek je oko 11 sati izašla sestra i rekla da više ne primaju, pa sam danas došla u 6. Iako je već podne, još nisam došla na red«, ispričala nam je.</p>
<p>Odgojiteljica i zdravstvena djelatnica iz Zagreba (52) kazala nam je da se prema ljudima ponašaju kao da su ping-pong loptice. »Organizacija je katastrofalna. Bolujem od toksične strume i čeka me operacija, a ovdje satima čekam na hladnoći, od 5,30 sati«, kazala je, zaključivši da je HZZO opet zakazao, po tko zna koji put.</p>
<p>U zagušljivom hodniku prepunom nervoznih i očajnih ljudi, a na mnogim se licima očitavala bol zbog višesatnog stajanja i neizvjesnosti, čuli su se komentari kako liječničke komisije rade od 8 sati, ali već nakon 15 minuta prestaju primati pacijente. Ne postoji red niti se zna tko je na redu, kazali su. »Ponašaju se prema nama kao prema stoci. Ovdje se ne čeka satima, već danima«, ljuto je rekao čovjek na štakama, zatraživši smjenu vrha u HZZO-u.</p>
<p>Probivši se do vrata iza kojih su radile »tajanstvene komisije«, uspjeli smo ući na trenutak i pitali o tome što se i kako radi. Kratko su nam odgovorili da rade »svoj posao najbrže što mogu« te nas na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> otpravili van riječima da daljnje informacije tražimo od glasnogovornika HZZO-a.</p>
<p>Ogorčeni ljudi u zagušljivoj čekaonici</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Često smo bili svjedoci potpunog jaza između predstavnika vlasti i NVO-a«</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Posljednjeg dana prošle godine zatvoren je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u Hrvatskoj. To je, u devet godina postojanja te institucije, prvi područni ured koji je zatvoren. Od 1. siječnja ove godine počeo je djelovati novoosnovani Centar za ljudska prava, čiji je nacionalni koordinator Tin Gazivoda. U osmočlanom Upravnom odboru Centra bit će predstavnici Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, Ministarstva vanjskih poslova, Ureda za ljudska prava hrvatske vlade, Sveučilišta, Filozofskog fakulteta, Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, te predstavnici još dviju nevladinih organizacija. </p>
<p>• Koji su zadaci Centra?</p>
<p>- Centar funkcionira u sklopu tehničke suradnje između hrvatske vlade i Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava. Namjera je da on u roku godinu dana profunkcionira kao nezavisna institucija registrirana u skladu s hrvatskim zakonima. Osnovna misija Centra je nastaviti raditi na zaštiti ljudskih prava i nastaviti promatrati stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, ali tako da se zapravo pokušava biti mjestom gdje će se postići veća suradnja između Vlade, nevladinih organizacija, medija, međunarodnih organizacija i predstavnika akademske zajednice. Svi su oni na neki način djelovali, često s različitih stajališta, na zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, često i s disonantnim tonovima. </p>
<p>• Što će Centar raditi?</p>
<p>- Aktivnosti Centra definirane su projektom koji je napravio Ured visokog povjerenika u suradnji s Vladom. Osnovne su aktivnosti nastavak pomoći nevladinim organizacijama u provedbi njihovih dosadašnjih aktivnosti. Prošle je godine velik broj NVO-a koristio naš prostor za redovite sastanke, ali i za provedbu određenih programa. Nastavit će se i javne tribine o ljudskim pravima gdje će se stručnjaci, kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva, svaka dva tjedna obraćati svim onim skupinama o kojima je maloprije bilo riječi. Nastavit će se i tehnička podrška NVO-ima, ali ne u smislu sufinanciranja. Centar neće raditi na pojedinačnim slučajevima kršenja ljudskih prava. Bit ćemo referentno mjesto, svakoga tko nam se obrati uputit ćemo na instituciju za koju smatramo da može na najbolji način pokušati riješiti problem.</p>
<p>• Gdje vidite mjesto Centra u razvoju ljudskih prava i koji su najhitniji poslovi kad je riječ o ljudskim pravima u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ono što Centar može napraviti u poboljšanju zaštite ljudskih prava jest poboljšanje suradnje, komunikacije i koordinacije između predstavnika vlasti, NVO-a, akademskih institucija i medija. Dosad smo često bili svjedoci potpunog jaza između predstavnika vlasti i predstavnika NVO-a, gdje je barem dio kritike koji su jedni stavljali na račun drugih bio temeljen na subjektivnim percepcijama, umjesto na konkretnom pitanju. Vjerujem da će Centar najviše pridonijeti zaštiti ljudskih prava upravo povezujući sve one koji se u Hrvatskoj bave zaštitom tih prava i uspostavom nekih trajnih modusa za njihovu suradnju. </p>
<p>Što se tiče stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, ima više hitnih pitanja. I dalje se mora obraćati pozornost na to kako će teći proces povratka u svoje domove svih koji to žele. Važno je kako će se provoditi nedavno usvojen Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Isto tako, važno je koji će se koraci poduzeti da se poboljša situacija kad je riječ o socijalnim pravima. Konačno, važno je što će Vlada, ali i društvo, učiniti da se ekstremisti i oni koji u javnom životu nastupaju s ekstremnim stajalištima i koji u svojim javnim istupima iskazuju mržnju prema drugima, stave na ono mjesto u društvu i u državi koje im i pripada.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jergović je samo jedan od trojice nagrađenika</p>
<p>Miljenko Jergović jedan od trojice ravnopravnih laureata u kategoriji najboljih proznih djela strane književnosti / Osim Jergovića nagrađeni su i Javier Cercas za djelo »Soldati di Salamina«, u nakladi Guandra te Ahmadou Kourouma za prozu »Allah non é mica obbligato«, Edizioni e/o / Dvojica superpobjednika u kategorijama strane i talijanske književnosti bit će proglašena tek 21. lipnja nakon procjene žirija mladih </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Ne želeći biti zlonamjerni i ne htijući umanjiti ma koje strano priznanje što je u inozemstvu dodijeljeno našima umjetnicima od pera, a pokušavajući doznati nešto više o Nagradi Grinzane-Cavour što je Miljenku Jergoviću dodijeljena u kategoriji najbolje strane proze za zbirku priča »Mama Leone«, te ne nalazeći u prijeporima odgovore na naše upite, okrenuli smo stranicu Interneta koja na adresi www grinzane.net donosi sve o tom talijanskom priznanju.</p>
<p>Ono što tamo piše podosta se razlikuje od onoga što je objavljeno u dnevnom tisku. Ponajprije, treba reći da je Miljenko Jergović jedan od trojice ravnopravnih laureata kojima je u kategoriji najboljih proznih djela strane književnosti dodijeljena ta nagrada. Osim Jergovića, nagrađeni su i Javier Cercas za djelo »Soldati di Salamina«, u nakladi Guandra te Ahmadou Kourouma za prozu »Allah non é mica obbligato«, Edizioni e/o. Kome je bilo u interesu da zataji taj i te kako važan podatak? Ta ne bi se njime umanjila vrijednost našeg dobitnika, ali bi se iznošenjem vjerodostojnih, a ne retuširanih podataka izbjegla ta pomalo prljava priča u koju je sam Jergović nepotrebno uvučen.</p>
<p>O čemu je riječ? Nagrada Grinzane-Cavour, utemeljena 1982. godine, dodjeljuje se u pet kategorija: za najbolja prozna djela talijanske književnosti, za najbolja prozna djela strane književnosti, za životno djelo (međunarodno priznanje), za prijevod i za najbolji književni prvijenac. U kategorijama za stranu i domaću prozu biraju se tri ravnopravna dobitnika, pa Alberto Asor Rosa u talijanskoj konkurenciji dijeli tu nagradu s Borisom Biancherijem i Clarom Sereni. Dobitnike odabiru dva žirija: žiri kritike i žiri mladih.</p>
<p>Žiri kritike bira šest nagrađenika (tri talijanska autora i tri strana), koji su finalisti velike supernagrade. Njihova se djela šalju u centre za čitanje u 11 srednjih škola diljem Italije, u talijanske škole izvan zemlje te u šest svjetskih sveučilišta. O dva superdobitnika odlučuju tajni glasovi učenika i studenta koji se pribrajaju sudu dvanaestočlanog žirija. Tako će na ceremoniji dodjele u dvorcu Ginzane-Cavour, poznatom piemontskom vinskom središtu, 21. lipnja, dvojica budućih superdobitnika talijanske i strane književnosti primiti nagradu od 6000 eura, a ostala četiri nagrađanika dobit će 5000 eura.</p>
<p>Nagrada Grinzane-Cavour rođena je prije 22 godine u Torinu (utemeljio ga je Giuliano Soria) s nakanom povećanja razine čitanja u Italiji te približavanja suvremene domaće i svjetske književne produkcije mladima pod sloganom »knjiga kao zabava, a ne obveza«. Željelo se, kako piše na Internet stranicama tve nagrade,»povezati književnost i mlade, povijest i kulturu, tradiciju i vino«. </p>
<p>Budući da ta nagrada ima i edukativan karakter te joj nije cilj povećati prodaju, već pobuditi zanimanje za knjigu, u njenu su realizaciju uključena ministarstva prosvjete, kulture i vanjskih poslova, pa je pretvorena u kulturnu fundaciju u službi mladih. Po svemu tome, Nagrada Grinzane-Cavour posve je netipična književna nagrada koja u prvi plan ističe svoje obrazovno značenje.</p>
<p>»Nagrada Grinzane-Cavour jedna je od malobrojnih koje se u Italiji dodjeljuju za stranu književnost; time je njeno značenje veće«, kaže direktor Talijanskog instituta za kulturu u Hrvatskoj Flavio Andreis. »Od nje su važnije i glasovitije Strega, Campiello ili Viareggio, ali te su prestižne nagrade rezervirane samo za talijanske autore. Važnost te nagrade je u tome da mladi upoznaju strane pisce i literature malih zemalja koje se manje prevode«, rekao je među ostalim Andreis.</p>
<p>Zašto je, dakle, bilo potrebno prešutjeti važne i određujuće odlike tog priznanja i ne spomenuti još dvojicu autora koji ravnopravno s Miljenkom Jergovićem dijele nagradu, koju su primili i Grass, i Soyinka, i Saramago i mnogi drugi u njezinu dvadesetljetnom trajanju. Nabrajajući pet konkurenata koji su ušli u uži izbor, Predrag Matvejević, član žirija, nije spomenuo imena ostale dvojice nagrađenika kao ni činjenicu da se tek biraju superlaureati.</p>
<p>Tko nas to lažno informira: organizatori Nagrade Grinzane-Cavour na svojim web stranicama, čiju vjerodostojnost na navedenoj adresi svi mogu provjeriti, ili autori tekstova iz čijih smo napisa i doznali djelomičnu istinu o nagrađenicima. Ono što svakako treba izbjeći, a to već visi u zraku, jest mogući rat oko nagrada na stranicama dnevnih novina ili još gore - između naših pisaca koji u inozemstvu ubiru svakoj kulturi dobrodošla priznanja. Ali, za to je ipak neophodna cjelovita informacija.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Znaju li hrvatski građani na kakvu zaštitu imaju pravo u inozemstvu</p>
<p>Građani koji imaju problem u inozemstvu možda očekuju da se za njih više učini, ali mi se ne smijemo miješati u pravosuđe države primateljice, kao što očekujemo da strani diplomati ne postupaju suprotno propisima naše zemlje, kaže Petar Uzorinac, načelnik Odjela za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Na kakvu pomoć hrvatskih diplomatsko-konzularnih misija mogu računati hrvatski državljani, kad se boraveći u inozemstvu nađu u nevolji? To se pitanje sve češće postavlja, nakon što su neki slučajevi odjeknuli u javnosti. Među njima je i slučaj vozača Mladena Mirkovića, koji je u Crnoj Gori osuđen na 15 godina zatvora zbog prometne nesreće u kojoj je smrtno stradalo 12 osoba, te nedavno protjerivanje mlade Osječanke Mariam Melhem iz Izraela. Ta 19-godišnja hrvatska državljanka, čiji je otac Palestinac, provela je 65 dana u izraelskom zatvoru nakon što je njezin suprug ubijen u Jeninu u okršaju s izraelskom vojskom, a ona optužena za planiranje terorističkih akcija.</p>
<p>Tu je i slučaj hrvatskoga pomorca Antuna Belića koji u egipatskom zatvoru služi kaznu doživotnog zatvora zbog krijumčarenja 15 kilograma opijuma. Pozornost javnosti posebno su pobudile vijesti o najmanje dvije navodne otmice djece koju su njihovi očevi odveli u Irak, odnosno SR Jugoslaviju, a od diplomacije se očekuje da pomogne pri njihovu povratku u Hrvatsku.</p>
<p>Što u takvim situacijama mogu učiniti diplomatski predstavnici neke zemlje? »Mogu postupati isključivo prema članku 36. Bečke konvencije, a to znači u granicama zakona i propisa države primateljice«, kaže nam načelnik Odjela za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova Petar Uzorinac.</p>
<p>Na upit smatra li da se u navedenim primjerima hrvatska diplomacija nije dovoljno angažirala, što joj neki zamjeraju, Uzorinac kaže da su u svakom od njih konzularni službenici pokušali pomoći i olakšati položaj hrvatskih državljana.</p>
<p>To se odnosi kako na Mladena Mirkovića, tako i na Mariam Melhem i Antuna Belića, tvrdi. Primjerice, konzul u Egiptu u stalnom je kontaktu s Belićem, a pokrenut je niz inicijativa kako bi se istražile mogućnosti da mu se smanji kazna ili barem da ga se prebaci u Hrvatsku na daljnje izdržavanje kazne, kako bi bio bliže obitelji.</p>
<p>»Dakako, građani koji imaju problem u inozemstvu i njihove obitelji možda očekuju da se za njih više učini, ali mi se ne smijemo miješati u pravosuđe države primateljice. Jednako tako, očekujemo da strani diplomati ne postupaju suprotno propisima naše zemlje«, ističe Uzorinac.</p>
<p>K tome, građanin u nevolji mora pristati na ponuđenu pomoć diplomatskih predstavnika svoje zemlje, kako je precizirano u članku 36. Bečke konvencije. Konzularni dužnosnici, prema tom članku, imaju pravo posjetiti državljanina svoje države koji je zatvoren, pritvoren ili na drugi način zadržan, te poduzeti sve potrebno kako bi bio pravno zastupan. No, moraju se uzdržati posredovanja u korist državljanina koji je zatvoren ako se on tome izričito protivi.</p>
<p>Neke se zemlje, poput Sjedinjenih Država, Njemačke, Velike Britanije, Turske i Španjolske, svim sredstvima bore da zaštite svoje građane u inozemstvu, posebno one koji su osuđeni na smrt zbog posjedovanja ili preprodaje droga, ili samo zato što su u intimnoj vezi s državljanima zemlje primateljice. Naime, u nekim muslimanskim zemljama strancima su zabranjene veze s domaćim stanovništvom, a za takve prekršaje predviđena je i smrtna kazna.</p>
<p>Hrvatska je diplomacija obvezna zaštititi svoje građane u inozemstvu i pomoći im najviše što može u raznim slučajevima: pri uhićenju, suđenju, ali i bolesti, smrti, gubitku dokumenata...</p>
<p>Iako nas u Ministarstvu vanjskih poslova uvjeravaju da je pomaganje našim državljanima u svijetu uobičajen rutinski posao, ipak se postavlja pitanje može li se u konkretnim slučajevima učiniti i više, primjerice uz pomoć trećih zemalja u onim državama u kojima nemamo diplomatska predstavništva. </p>
<p>Čini se da ni hrvatski građani ne znaju uvijek svoja prava - pa ni ne traže uvijek zaštitu od diplomatskih misija u svijetu - a kamoli da ih pokušaju ostvariti određenim pritiskom, pa i medijskim.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Tomčićeva žrtva kvalitete</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Sunčani Hvar je prodan Slovencima a koalicija se nije raspala i Vlada nije pala. Zlatko Tomčić je još prije nekoliko dana ozbiljno prijetio da će se HSS do kraja opirati prodaji hotelskoga kompleksa Termama Čatež. Kad su ga, nakon Vladine odluke protiv koje su glasovali haesesovci, novinari saletjeli očekujući možda čak i pad Vlade i prijevremene izbore, Tomčić je koncilijantno rekao kako se »nada da je pronađen model izlaska iz problema privatizacije«.</p>
<p>S druge strane ni Račan nije likovao jer je progurao ono za što se SDP zalagao od početka. Premijer je rekao kako se ubuduće ni jedna velika hotelska tvrtka neće privatizirati dok se ne provede rasprava koja bi trebala pokazati može li netko »to obaviti a da se pritom izbjegnu međunarodni natječaji i ne ugrozi kredibilitet zemlje«. </p>
<p>Očito su se SDP i HSS dogovorili da više ne diraju i ne koče prodaju Sunčanog Hvara Slovencima jer bi to, nakon korektno provedenog međunarodnog natječaja, upravo ugrozilo međunarodni kredibilitet Hrvatske. Ali pravila igre za buduće privatizacije uključivat će HSS-ov uvjet da nema prodaje strancima dok se ne utvrdi da nema domaćih snaga koje bi mogle učinkovito i profitabilno voditi takvu tvrtku. Taj bi deal mogao vrijediti za privatizaciju manjih i srednjih poduzeća dok pretvorba većih ionako neće proći bez stranoga kapitala.</p>
<p>Tomčić je očito Račanu ponudio žrtvu kvalitete vjerujući, ne bez razloga, kako time dobiva bolju poziciju u svim budućim sukobima sa SDP-om. HSS je i dalje ključna karika u koaliciji, pa će Račan vrlo pažljivo odmjeravati snage s Tomčićem, vodeći računa o opstanku sadašnje i mogućem ustroju buduće postizborne koalicije. Tomčićeve su ambicije poznate i on vodi računa da kad nastupa kao predsjednik Sabora istodobno naglasi da vodi HSS, na primjer u petak prilikom susreta sa sindikalnim vođama.</p>
<p>Ponovno uspostavljenu harmoniju između SDP-a i HSS-a na skliskom terenu privatizacije, gdje izgleda kao da socijaldemokrati štite ulazak stranoga kapitala, a haesesovci interese lokalne uprave i radnika, potakla je sigurno i činjenica da ni jednima ni drugima ne odgovara nikakav raspad koalicije u ovom trenutku. Papa tek treba stići, nazire se obećavajuća turistička sezona i nikome ne trebaju izbori prije ljeta. U tome se potpuno slažu i vladajuća koalicija i još nedovoljno spremna oporba.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Koliko će trajati liječnički štrajk?</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Unatoč optimističnim najavama nakon prvog dana pregovora između socijalnih partnera o zahtjevima liječnika-štrajkaša, već drugi dan ponovila se neizdrživa pat-pozicija. Vlada nudi ono što je već poznato, a Hrvatski liječnički sindikat šuti, kako tvrde njegovi čelnici, jer je tako dogovoreno. U praksi na terenu to znači i dalje radni štrajk i produljivanje svojevrsne agonije u odnosu s pacijentima koji u smanjenom broju traže liječničku pomoć. Možda to dokazuje tezu jedne liječničke sindikalne povjerenice da sada Hrvati traže liječničku pomoć upravo onoliko koliko je to stvarno potrebno. No, građani su u ovom času taoci i jedne i druge strane, bilo da ih se čeka da okrive liječnike za nečiji dramatični svršetak (čime daju povod za radikalnije mjere) bilo da ih se senzibilizira na to kako je težak, a odgovoran rad liječnika. </p>
<p>Problem je u tome što ni jedanaesti dan štrajka u vjerojatno najvažnijoj branši (nakon obrane) nema približavanja dviju strana unatoč pomirljivom rukovanju na početku pregovora. Je li tako zato što se drugi dan pregovora nije pojavio potpredsjednik Vlade Ante Simonić, koji je dobio poslanje arbitra za spuštanje lopte i hlađenje glava? On je svakako dobar izbor za »apaurinsku« terapiju, pa je šteta da nije došao, jer su prvi koraci učinjeni tek nakon što se on pojavio. </p>
<p>Treće je pitanje zašto su se dvije strane vratile na početak? Ministar je i sam rekao da ne zna što se događa i što zapravo Sindikat hoće, pa se valja pitati znaju li socijalni partneri razgovarati? Nije li ih trebalo najprije uputiti na tečaj komunikologije kako bi izbjegli sumnje o nedostatku dobre volje, odnosno uvjerenju da je za demokraciju dovoljno iznijeti svoje argumente i čekati da se stvari dogode. </p>
<p>Nije prvi put da se kod nas (dugo) štrajka, no ovaj se štrajk tiče cjelokupnog stanovništva, i to na najosjetljivijem području. Utoliko je teže inzistirati baš na svim pozicijama. A da nije tako, pregovori ne bi bili ni potrebni; hitna ipak radi, liječnici će dobiti i plaće, može se štrajkati do besvijesti. U međuvremenu će se ispucati koji rafal i tako sve dok nekome ne pukne film. Bit će dobro ako se to ne dogodi na nekom pacijentu ili na novinarima koji su na pragu odluke da ignoriraju taj štrajk i ne izvještavaju dok se strane konačno ne počnu sporazumijevati. Za pravo im daje iskustvo sa štrajkom slovenskih liječnika koji je trajao tri tjedna na način sličan hrvatskom. Samo za informaciju, kažu da su dobili gotovo sve što su tražili...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kako se Vlada igrala Sabora prodajući Sunčani Hvar</p>
<p>Zašto HSS nije javno progovorio o indicijama dvojbene vlasničke strukture Termi Čatež? Zašto je novinarima i kuloarskim kanalima informiranja prepustio da se bave informacijom prema kojoj 10 posto dionica Termi drži investicijski fond čiji je većinski vlasnik - Ljubljanska banka?</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Članovi Vlade su se u četvrtak malo igrali saborskih zastupnika. Valjda im je posao članova Vlade dosadio. Zaželjeli se ljudi malo saborske razbarušenosti, polemiziranja i kontriranja. Najprije je potpredsjednik Ante Simonić, u maniri predsjednika kluba zastupnika neke od saborskih stranka, najavio i obrazložio zašto će četvorica HSS-ovaca u Vladi glasovati protiv prodaje Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež. Na to je drugi potpredsjednik Vlade, Goran Granić, u istoj maniri najavio zašto će članovi Vlade iz njegove Libre glasovati za prodaju. Za puni saborski ugođaj nedostajalo je samo ono teatralno saborsko ustajanje i važno zauzimanje pozicija za govornicom. </p>
<p>I kao da to nije bilo dovoljno, HSS-ov ministar malog poduzetništva Željko Pecek zatražio je petnaestominutnu stanku! Jer je, eto, u zadnji trenutak ustanovio da baš na njegovom kompjuterskom ekranu nema informacije o Sunčanom Hvaru. A da nedostaje, shvatio je nakon što je zavirio u susjedni ekran ministra europskih integracija Nevena Mimice. No, stanka mu nije odobrena jer se uspostavilo da je informacija i njemu dostupna, što mu je zorno, pritiskom prstom na ekran, pokazala jedna od djelatnica u Vladi. I sve to nakon što se, doslovce preko noći, u pitanje doveo dogovor postignut na kasnonoćnoj sjedeljci šefova koalicijskih stranaka da će se Sunčani Hvar prodati Slovencima, a HSS-ovci će u glasovanju biti suzdržani. Zašto su onda ipak glasovali protiv, a ne kao suzdržani? </p>
<p>Službeno, HSS nema ništa protiv ulaska stranoga kapitala u Hrvatsku, a ne smeta mu ni to što se Sunčani Hvar prodaje baš Slovencima. Oni samo duboko razumiju tradicionalni mentalitet i emocije Hvarana, pribojavaju se i monopola jedne tvrtke nad gospodarstvom cijelog jednog grada, nisu baš sigurni da je ponuđena odgovarajuća cijena a čini im se i da bi vlasnička struktura Termi mogla biti dvojbena. </p>
<p>I baš u tom, posljednjem »grmu« leži zec. Terme Čatež kotiraju u prvoj kotaciji Ljubljanske burze i na njoj dobro stoje. Znači, riječ je o ozbiljnoj kompaniji. Budući da se dionicama tvrtke svakodnevno trguje, i njezini se vlasnici mijenjaju iz dana u dan. </p>
<p>Gdje je onda problem? HSS-ovci se na Vladi nisu udostojili javnost upoznati s indicijama koje su spominjali a koje ukazuju na moguću dvojbenu vlasničku strukturu. To su prepustili novinarima i kuloarskim kanalima informiranja. Prema tim informacijama 10 posto dionica Termi drži jedan investicijski fond iza kojega, kao većinski ulagač, stoji - Ljubljanska banka! Tu smo, dakle! Ona ista banka koja već 12 godina hrvatske štediše, ali i državu, vuče za nos i odbija isplatiti im novac koji su u njoj držali za vrijeme stare države. </p>
<p>Zašto sve to HSS nije javno rekao? Odgovor možemo samo pretpostavljati. Pa zaključiti kako je HSS odlučio da je na slučaju Sunčani Hvar ubilježio dovoljno bodova kod birača, pa se sada prodaji Sunčanog Hvara Slovencima može suprotstaviti samo na formalnoj razini, znajući da četiri glasa protiv nisu dovoljna za zaustavljanje prodaje ako se druge stranke na vlasti slažu s prodajom. A one su to više nego jasno pokazale na sjednici užega kabineta uoči Vladine sjednice na kojoj se donosila formalna odluka. </p>
<p>Ovako je ostao i vuk sit i koza cijela. SDP je pokazao da ne poklekuje pred svakim zahtjevom svojih partnera, ma koliko o njima ovisio, ako želi izgurati do redovnih izbora. A HSS je pokazao da nije mali tihi sljedbenik, nego stranka koja ima svoje izraženo »ja«, bez obzira na partnerovu snagu. </p>
<p>HSS-u se mora priznati da je vrlo vješto izabrao temu na kojoj će biračima pokušati dokazati da nije stranka koja je koncentrirana samo na selo i poljoprivredu. A to mu je bilo prijeko potrebno nakon što su posljednji lokalni izbori pokazali da u gradovima stoji prilično loše. U Zagrebu je čak ispao iz gradske skupštine. A bez glasova u gradskim izbornim jedinicama, ni jedna stranka ne može računati na ozbiljni udio u vlasti. Privatizacija je, naime, u očima većine hrvatskih građana još uvijek projekt koji zaslužuje najvišu razinu sumnjičavosti i propitivanja, pa HSS-ovo inzistiranje na privatizacijskim temama većina birača smatra dobrodošlim. </p>
<p>Zanimljivo je pritom da je HSS istodobno elegantno propustio zaigrati neku važniju javnu ulogu u polemikama koje Hrvatsku ovih dana potresaju zbog prijedloga izmjena Zakona o radu, koje će iz temelja promijeniti pravila igre na tržištu rada. Dakle, riječ je također o temi koja se tiče svih građana. HSS je u tim polemikama ostao upadljivo sa strane, mirno prepustivši SDP-u da se eksponira kao glavni protivnik, odnosno sugovornik sindikatima koji prijete generalnim štrajkom.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Netolerantna Ljubica</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Ni med cvetjem ni pravice. Zato je jedna Ljubica, ona HSS-ova, ovih dana dobila priliku da sa saborske govornice prospe svoje stavove o homoseksualnosti. Dokazalo se, pritom, da pravice među ljubicama nema: jer, dok one koje tek trebaju proviriti ispod snježnog pokrivača blagim mirisom pronose svoje ime i nemaju pravo na saborsku plaću i ugled narodnog zastupnika, HSS-ova Ljubica - koja sve to ima - progovorila je s toliko netolerancije, nerazumijevanja i neprihvaćanja drugih, da se pitamo čime je to zaslužila.</p>
<p>»Iako su oni (homoseksualci, op. a.) često radišni i čestiti ljudi koji u svojoj usamljenosti traže prijateljstvo, njih savjetovalištima i drugim oblicima pomoći treba dovesti do spoznaje da čovjekova spolnost svoje prirodno ostvarenje može naći jedino u drugom spolu«, kaže, naime, ona. A što saborska zastupnica time zapravo želi reći, osim da boluje od niza predrasuda kojima i nas - valjda po funkciji savjetnika - želi trovati?! Da među homoseksualcima ima i onih koji nisu čestiti i radišni ljudi? Da je usamljenost bunilo koje vodi do izbora »pogrešnog« partnera? Ili da ljude (manjinu) treba mučiti dok svoju spolnu orijentaciju (pri čemu je sasvim svejedno je li ona bolest ili izbor) ne podrede stavu jedne druge manjine (netolerantnih ljudi, ili HSS-a, kako god hoćemo) o jedinoj 'orijentaciji' koja je, eto, njima prirodna? I što ako savjetnik ne uspije u »uvjeravanju«?</p>
<p>Ukratko, i u HSS-u ima čestitih i tolerantnih ljudi koji znaju da čovjeku, bez obzira na njegova uvjerenja, nije dano da tuđe živote kroji vlastitim aršinom, ali neki to nisu. Možda bi nekoliko sati u savjetovalištu njima zapravo pomoglo da promijene 'orijentaciju' i da nas ne vrijeđaju?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Maroević, kršćanstvo i islam: u Stocu nisu pobijedili razum i moral, nego nepamet i nedobronamjernost</p>
<p>Nije se dopustilo nikakvo istraživanje, a nasilna međunarodna zajednica, koja je radila sve mimo općinskih vlasti, mimo utoka Župnoga ureda, izjavila je da je ni Bog neće zaustaviti da podigne džamiju na istom mjestu. Znamo da barem dragom Bogu nisu potrebni nasilni bogomolitelji i nasilne bogomolje / Što smo to mi drugo tražili nego da se čuje i uvaži i naš glas kao sudionika u strukturi »aktualnog stanovništva lokalne zajednice«? Nije se čuo ni katolički glas, ni pravoslavni, ni hrvatski, ni srpski, ni glas trojice stručnjaka povjesničara: dr. Mladena Ančića, dr. Ante Škegre, mr. Borisa Graljuka. Čuo se samo glas muslimanski iza kojega je stala međunarodna zajednica kojoj je valjda trebao i još poneki drugi »glas«</p>
<p>LUKA PAVLOVIĆ</p>
<p>Profesor muzeologije i zaštite spomenika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Ivo Maroević, osvrće se (»Sultanova džamija u Stocu i msgr. Luka Pavlović, koji me pokušava stručno i moralno osporiti«, Vjesnik, Stajališta, 17. siječnja 2003.) na naš odgovor, objavljen u knjizi »Stolac mjesto spora umjesto razgovora« (Stolac 2002.), na njegov stav iznesen u Vjesniku 10. svibnja 2002. u vezi s obnovom džamije na »tlocrtu kršćanskog hrama« u Stocu.</p>
<p>Da podsjetimo. U Vjesniku 10. svibnja 2002. prof. Maroević piše: »Moramo prihvatiti da je islam, što se tiče crkvenih hramova, bio u pravilu tolerantna religija, jer je u samom Carigradu/Istanbulu očuvao poznatu crkvu Svetu Sofiju i pretvorio je u džamiju, a nije je srušio i na njenu mjestu sagradio drugu građevinu.« </p>
<p>Na to smo u knjizi reagirali: »Ne bi čovjek vjerovao da jedan profesor muzeologije i zaštite spomenika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu može biti ovako umno i moralno izgubljen. Njegov je islam u toj mjeri 'tolerantan' kao kad bi jednomu kršćaninu jedan muslimanski sultan oteo ženu i doveo je u svoj harem, a da je nije ubio! </p>
<p>Pa zar nije zločin oteti ženu jednoga čovjeka i dovesti je u svoj harem, odnosno oteti neprocjenjivu crkvu Božanske Mudrosti u milijuna vjernika i staviti je u svoju islamsku službu? </p>
<p>Kako Turci kroz pet stotina godina nisu vratili tu 'Svetu Mudrost' - Hagiju Sofiju - zatim džamiju - njihovu vlasniku, Carigradskomu patrijarhatu, a ne pretvarati je napokon u muzej, 1934. godine? Zar je 'u pravilu tolerancija' da se može slobodno ukrasti, samo ne ubiti? Oteti, a ne srušiti? Zar nije i jedno i drugo protiv Božje zapovijedi; ubijanje protiv pete, a krađa i otimačina protiv sedme?«</p>
<p>Na te se riječi ljutnuo prof. Maroević citirajući u svom osvrtu našu rečenicu o njegovoj »umnoj i moralnoj izgubljenosti«, ne navodeći svoju rečenicu iz koje to proizlazi.</p>
<p>Međutim, u sadašnjem svom razmišljanju prof. Maroević pokazuje svoju i umnu i moralnu upućenost u našu problematiku, možda upravo nakon čitanja i našega priloga. I preporučuje upravo ono što mi na 126 stranica uporno - on bi rekao »gotovo dogmatski« - tvrdimo od početka do svršetka, da se na temeljima »kršćanskoga hrama« ne gradi džamija prije arheoloških istraživanja.</p>
<p>On veli: »Nitko se pametan i dobronamjeran ne bi trebao oglušiti o potrebu arheološkog istraživanja ispod ruševina Sultanove džamije u Stocu, u želji da skriveni dio povijesnih zbivanja nađe svoj materijalni trag«.</p>
<p>Samo smo to tražili i predlagali. Ali je netko htio biti i nepametan i nedobronamjeran, oglušujući se o potrebu i zakon arheološkog ispitivanja ispod ruševina Selimove džamije u Stocu. Zato smo i reagirali nazivajući takav stav i arheološki bezumnim i vjerski nemoralnim!</p>
<p>Kad su prošloga prosinca ispod Stare džamije u Bijeljeni, građene također u 16. stoljeću i srušene također 1993. godine, prigodom njezine obnove, radnici pronašli ispisane i ukrašene stećke, mjerodavna je komisija, sastavljena od članova srpskoga i muslimanskoga naroda, zaustavila radove i naredila da nema obnove džamije dok se sve ne sondira, ne ispita i ne ustanovi što je posrijedi. </p>
<p>Dapače, sada se čuju glasovi da bi na tome mjestu trebao biti entološki muzej, sa svim povijesnim elementima suživota kroz povijest Semberije.</p>
<p>U Stocu nisu pobijedili razum i moral, nego nepamet i nedobronamjernost. Nije se dopustilo nikakvo istraživanje, a nasilna međunarodna zajednica, koja je radila sve mimo općinskih vlasti, mimo utoka Župnoga ureda, izjavila je da je ni Bog neće zaustaviti da podigne džamiju na istom mjestu. Znamo da barem dragom Bogu nisu potrebni nasilni bogomolitelji i nasilne bogomolje! Ali naša međunarodna zajednica misli da i Bogu može nešto nasilno prirediti!</p>
<p>Dr. Maroević kaže: »Arheološka istraživanja ustanovila bi dokučivu povijesnu istinu, a odluka o obnovi džamije ili o nekom drugom rješenju trebala bi biti plod dosega vremena u kome će se zbiti i u kojemu bi trebale sudjelovati sve strukture aktualnog stanovništva lokalne zajednice«.</p>
<p>Pametno i dobronamjerno! Što smo to mi drugo tražili nego da se čuje i uvaži i naš glas kao sudionika u strukturi »aktualnog stanovništva lokalne zajednice«? Nije se čuo ni katolički glas, ni pravoslavni, ni hrvatski, ni srpski, ni glas trojice stručnjaka povjesničara: dr. Mladena Ančića, dr. Ante Škegre, mr. Borisa Graljuka. Čuo se samo glas muslimanski iza kojega je stala međunarodna zajednica kojoj je valjda trebao i još poneki drugi »glas«!</p>
<p>Profesor se Maroević sada pita: »Može li prezentirani arheološki nalaz potencijalne kršćanske crkve živjeti zajedno s faksimilom džamije koja će biti ponovno sagrađena iznad njega?«</p>
<p>I odmah odgovara: »Može ako se memorija i sadašnjost stave u takav odnos da među njima nema ideološke ili duhovne napetosti, ako ono što je nematerijalno u materijalnoj kulturi stavimo u odnos koegzistencije, a ne suprotstavljanja...«</p>
<p> S time se slažemo. Ali što ako ima ideološke i duhovne napetosti? Hoćemo li, unatoč tomu, opet graditi džamiju na crkvi ili ćemo odustati od takve obnove ili gradnje da bi se mogla stvoriti kakva-takva ideološka i duhovna harmonija?</p>
<p>Imamo primjera takve »ideološke i duhovne napetosti« čak i u ženidbenim odnosima i brakorazvodnim parnicama. Kad bismo sada u stadiju jednoga razvoda između muža i žene pitali: Može li se memorija i sadašnjost muža i žene staviti u takav odnos da među njima ne bude ideološke ili duhovne napetosti? Da se ne razvode zbog djece i stotinu drugih obiteljskih razloga? </p>
<p>Može, ako se ono trajno - a to je bračna ljubav - stavi u obiteljski odnos koegzistencije, a ne razvoda. Ali ljudi se rastavljaju, jer je ponestalo bračne ljubavi a nastupile »ideološke i duhovne napetosti«. Države su našle stotine paragrafa i zakona da to provedu, da muž i žena ne žive više zajedno, nego odvojeno.</p>
<p>Čak je i Crkva našla modus da supružnicima, koji više ne mogu živjeti zajedno, dopusti rastavu (ne razvod!) »od stola i postelje«, s mogućnošću pristupanja sakramentima, u supoziciji da se više ne prevjenčavaju, nego da ostane mogućnost kako bi se zapretena ljubav ponovno razbuktala, kao što se nekada zna i dogoditi.</p>
<p>Smatramo da naše dvije religije, kršćanstvo i islam, mogu živjeti jedna pokraj druge, s uzajamnim poštovanjem obreda i uvjerenja, ali ne jedna na drugoj kao što se bezumno i nemoralno dogodilo u Stocu.</p>
<p>Autor je generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Premijerova reformska premijera u posljednjoj godini </p>
<p>Nakon što se tri godine na reformskom planu potrošilo skoro pa u ništa, sada se javnosti i građanima poručuje: »Mi možemo pasti, ali reforme moraju ići«. Otkud odjednom tolika Vladina odlučnost i samouvjerenost? Otkud premijerova reformska premijera sada, u posljednjoj godini mandata. I što zapravo znači to da »vlada može pasti, ali reforme moraju ići«. Reforme, naime, uvijek provodi samo »reformska vlast«. Zna li to netko pouzdano, ono što obični građani ne znaju: da će i nova vlast biti »reformska«, pa će nastaviti tamo gdje je ova zastala</p>
<p>MLADEN KEVO </p>
<p>Ako je išta bilo svima jasno prije tri-četiri godine, onda je to činjenica da Hrvatska cijelo jedno desetljeće kasni s reformama, da ih sami građani ne samo traže nego gotovo ultimativno zahtijevaju i da je zemlja potpuno zrela za radikalan otklon od dotadašnje sumorne stvarnosti umotane u celofan velikodržavnih iluzija i plašt nacionalne sujete koji ne dopušta da se objektivno sagleda stvarni položaj nacije i države u Europi i svijetu.</p>
<p>Ne samo to, nego kroz zamagljene nacionalne naočale, s iskrivljenom dioptrijom, cijelo vrijeme sami sebi tvrdimo da stvari izgledaju neusporedivo bolje nego što tvrde tamo neka »intelektualna zanovijetala« ili pišu tamo neka »plaćenička piskarala«. </p>
<p>Tada, 2000., u toj prvoj godini mandata nove vlasti, kada se očekivalo i tražilo da se bez odgađanja sva otvorena pitanja stave na dnevni red i da se s položaja maknu svi oni koji su ga zloupotrijebili i iskoristili, tada se, cijelu tu godinu, naciju zabavljalo objavljivanjem transkripata, dvanaest mjeseci prošlo je u nadjačavanju između Pantovčaka i Banskih dvora. </p>
<p>Ono što se »nije stiglo« u toj prvoj godini - lopove izvesti pred lice pravde, maknuti sve one koji su nekompetentni i koji su »zalutali« na visoke položaje u državnoj upravi, vojsci i policiji, sudstvu i lokalnoj samoupravi, vanjskim i unutrašnjim poslovima, obavještajnoj zajednici i u javnim i državnim poduzećima - očekivalo se ali sada već sa mnogo manje optimizma i poleta da će se zbiti u 2001. godini, drugoj godini mandata novoizabrane vlasti. Tada su se, međutim, dogodili lokalni izbori koji su novoj državnoj vlasti bili važni koliko i lanjski snijeg.</p>
<p>Od prvog šoka, gubitka vlasti, nakon što je izostalo ono u što su i sami bili uvjereni - njihovo micanje - bivša vladajuća kasta se pribrala i s desničarskim mitinzima, zaštitom digniteta Domovinskog rata, raspaljivanjem nacionalnih strasti protiv Haaškog tribunala i međunarodne zajednice u cjelini krenula je u protuofenzivu. </p>
<p>Kraj 2001. tako su i bivši i aktualni dočekali prezadovoljni: bivši jer su se pribrali, prestrojili, izdržali prvi udar, prerasporedili snage, osvježili taktiku i osnažili strategiju te kao takvi mirno sada mogu ususret novoj svijetloj političkoj budućnosti.</p>
<p>Aktualni su tada, na polovici mandata bili još sretniji i imali su još više razloga za slavlje, jer su unatoč »procjenama« da će izdržati najviše trideset do devedeset dana izdržali pola mandata i što je najvažnije politički preživjeli. Baš tako, aktualna vlast je drugu godinu svog mandata doslovno preživjela.</p>
<p>Vidjevši da vrijeme leti, a da bolji život i korjenita transformacija hrvatskog društva ostaju samo misaone imenice, premijer je ponudio jedan jedini veliki i pravi projekt: Autocestu Zagreb-Split. </p>
<p>I koliko god ta cesta bila nasušno potrebna zemlji Hrvatskoj, koliko god je prometno povezivanje većinom posvađenih sjevera i juga zemlje bilo nužno i logično, značajno i pametno, autocesta zapravo cijelo vrijeme ima ulogu smokvina lista, onog kojim se prekriva nemoć i nespremnost aktualne vlasti da promijeni klimu u Hrvatskoj.</p>
<p>Politička klima nije promijenjena, društvena atmosfera nije ozdravljena, nacionalni optimizam nije rasplamsan, zdrava konkurencija i pamet nisu promovirane, pesimizam i depresija nisu dokinuti, apatija, jal i besperspektivnost, nevjerica u institucije pravne države i bolju budućnost su ostali. Dogodilo se u odnosu prema očekivanjima upravo suprotno: ubojstvo Milana Levara, afera s generalom Norcem, nacionalistički dernek na Sinjskoj alci, »doček« predsjednika Mesića u Splitu, afera s generalom Gotovinom i ova posljednja s generalom Bobetkom, sudski procesi Kutli i Guciću na jednoj, a Heraku i Andabaku na drugoj strani, sudski procesi u Remetincu, tzv. maloj i tzv. velikoj zločinačkoj organizaciji, ubojstvo Vjeke Sliška, eksplozije na Mirogoju i ispred zagrebačke gradske vijećnice, štrajk neraspoređenih policajaca...</p>
<p>I tako redom, sve do današnjega slučaja Kostelić: sve su to imenice i pridjevi jednog te istog stanja: čekanja i oklijevanja, kaskanja za događajima i odgađanja da se poduzme ono što je svima jasno da se poduzeti mora.</p>
<p>Istina, unatoč svemu, danas se u Hrvatskoj manje krade i manje laže, manje prisluškuje i manje medijski manipulira, manje se bahato troši i ne samo da se manje bahato vlada nego se ponekad stječe dojam da se glumi da se vlada, a ponekad se čini kako se situacijom uopće ne vlada.</p>
<p>Tri godine, dakle, promjene su se glumile ili odgađale, reforme su se svako malo najavljivale, a još češće prolongirale. U tri godine osim boljeg imidža u svijetu, a lošiji je, ruku na srce, bilo dosta teško postići, osim toga i postizanja makroekonomske stabilnosti, što nisu rezultati za podcjenjivanje, ali su daleko ispod praga očekivanja većine građana, malo se toga pomaklo nabolje.</p>
<p>I sada, u posljednjoj godini mandata, sada kada je mnogo političkih analitičara pomislilo kako aktualni nemaju više što vrednije reći i ponuditi, sada je odjednom ovih dana promovirana neka nova, iznenada probuđena Vladina odlučnost. </p>
<p>Sada se odjednom »i po cijenu gubitka vlasti« ide u izmjene Zakona o radu, sada se neće popustiti čak ni pod prijetnjom generalnog štrajka.</p>
<p>Nakon što se tri godine na reformskom planu potrošilo skoro pa u ništa, sada se javnosti i građanima poručuje: »Mi možemo pasti, ali reforme moraju ići«.</p>
<p>Otkud odjednom tolika Vladina odlučnost i samouvjerenost? Otkud premijerova reformska premijera sada, u posljednjoj godini mandata. I što zapravo znači to da »vlada može pasti, ali reforme moraju ići«. Reforme, naime, uvijek provodi samo »reformska vlast«. Zna li to netko pouzdano, ono što obični građani ne znaju: da će i nova vlast biti »reformska«, pa će nastaviti tamo gdje je ova zastala. </p>
<p>Ako se to pouzdano zna onda nije potrebno, a ni korektno prema biračima ustrajati pod svaku cijenu na odrađivanju čitava mandata; kada su već rezultati ispod očekivanja i gotovo mršavi, kada »vlast može pasti ali reforme moraju ići«, a i nova vlast će ionako biti »reformska«. </p>
<p>Ako je tako, radi političkog legitimiteta i javnog autoriteta u nacionalnom je interesu da izbori budu što prije i da se »započeti reformski kurs nastavi bez lomova«. </p>
<p>Bit će da je ipak posrijedi nešto drugo, još jedan taktički manevar u nedostatku prave političke strategije. To, i taština toliko svojstvena svim političarima da se ipak preživi i dočeka kraj punog mandata. I ništa više. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nelegalni štrajkovi još više destabiliziraju scenu radnih odnosa, povećavaju anarhiju na tržištu rada </p>
<p>Kolektivno pregovaranje postoji danas u vrlo različitim društvima, pri čemu valja istaknuti da među različitim nacionalnim modelima kolektivnog pregovaranja postoje prilično velike razlike. Pa ipak svi se ti realni sustavi temelje na jednom idealtipskom modelu koji je najprije uveden u SAD-u sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća uvođenjem Wagnerova zakona (Wagner Act) / U nas je poslodavac velikog broja radnika ne samo u gospodarskom sektoru, nego naročito u sektoru javnih službi država, odnosno javna vlast. Mora se postaviti pitanje može li jedna pregovaračka strana u isto vrijeme igrati dvije uloge: ulogu jedne pregovaračke strane, odnosno poslodavca, i u isto vrijeme ulogu javne vlasti kao moderatora u kolektivnom pregovaranju</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV </p>
<p>Najnoviji štrajkovi izazvali su veliku pozornost hrvatske javnosti pa stoga i djelatnika »sedme sile«. U posljednjih desetak telefonski su mi se obraćali novinari domaćih pa čak i inozemnih medija.</p>
<p>Može li se budućnost predviđati? </p>
<p>Futurologija kao posebna znanstvena disciplina zasniva se na ekstrapolaciji postojećih trendova. Pretpostavlja se, naime, da će se glavni socioekonomski trendovi produljiti i u doglednoj budućnosti. Međutim, nema nikakva jamstva da neće biti promjena u glavnim sadašnjim trendovima.</p>
<p>Ako se uzmu u obzir moguće pa čak i vjerojatne promjene, tada se mogu formulirati različiti scenariji događanja i prosuditi vjerojatnost takvih scenarija u budućnosti. Prema tome, predviđanje budućnosti ne može ići dalje od razmatranja vjerojatnoće različitih scenarija budućnosti.</p>
<p>No socijalni analitičar može pomoći time što će objasniti osnovicu na kojoj se temelje neki scenariji budućih događanja. Teško je razmatrati različite scenarije na socioekonomskoj sceni ako se ne objasni osnovni idealtipski model industrijskih odnosa koji danas prevladava na ekonomskosocijalnoj sceni. Ti se odnosi temelje na sustavu kolektivnog pregovaranja.</p>
<p>Kolektivno pregovaranje postoji danas u vrlo različitim društvima, pri čemu valja istaknuti da među različitim nacionalnim modelima kolektivnog pregovaranja postoje prilično velike razlike. Pa ipak svi se ti realni sustavi temelje na jednom idealtipskom modelu koji je najprije uveden u SAD-u sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća uvođenjem Wagnerova zakona (Wagner Act). </p>
<p>Na osnovi tog zakona može se formulirati idealtipski model kolektivnog pregovaranja (colective bargaining). </p>
<p>No najprije valja reći da je taj novi sustav industrijskih i radnih odnosa formuliran u vrijeme duboke ekonomske krize koju tadašnji socioekonomski sustav nije mogao riješiti vlastitim automatizmom kako je rješavao prijašnje recesije. </p>
<p>On je zahtijevao intervenciju države i oslonac na doktrinu britanskoga ekonomskog teoretičara Keynesa o punoj zaposlenosti i državnoj regulaciji gospodarskih tokova. To je bila teorijska osnova Rooseveltova New Deala. </p>
<p>Treba napomenuti da je stanje industrijskih i radnih odnosa u Americi prije donošenja Wagnerova zakona bilo katastrofalno. Prema nalazima jedne istraživačke komisije američkog Senata koje je sadržano u izvještajima toga senatskog tijela, u odnosima rada i kapitala vladalo je stanje »građanskog rata«. </p>
<p>Zanimljivo je da se u izvještajima senatora Kefaurea spominju izrazi »industrijsko streljivo« (industrial amunition) što uključuje ne samo obične puške i pištolje nego i sačmarice s prepiljenom cijevi. </p>
<p>Upravo poduzeća nisu priznavala radničke sindikate nego su se u obračunu sa sindikatima služila zaštitarskim agencijama (od kojih je najpoznatija bila Pinkertonova agencija). </p>
<p>Ukratko, industrijski radni odnosi nisu se zasnivali na dogovorima između uprave i sindikata nego velikim dijelom na nasilju i fizičkim obračunima.</p>
<p>Imajući na umu takvu stvarnu situaciju, Wagnerov zakon obavezuje poslodavce i njihove zaposlenike da pregovaraju »u dobroj vjeri« (ingood faith). Moglo bi se reći da je taj zakon bio jedan od temeljnih zakona New Deala.</p>
<p>Pogledajmo ukratko glavne karakteristike toga novog modela: glavni akteri kolektivnog pregovaranja su poslodavci i njihove udruge, radnici i njihove udruge, sindikati te javna vlast. Njihove su glavne funkcije definirane ovako: poslodavci i radnici, odnosno njihove udruge, trebaju pregovarati u dobroj vjeri; stoga se zabranjuje upotreba nekih taktičkih sredstava u njihovim kolektivnim pregovorima.</p>
<p>Zakon točno precizira koja se taktička sredstva poslodavaca zabranjuju kao »nekorektna«. To su unfair labor practices of menagment. Ali i sindikatima se zabranjuju »nekorektni« postupci (unfair labor practices of unions). </p>
<p>Uloga je javne vlasti da određuje pravila igre među pregovaračima i da sankcionira povredu pravila igre bilo poslodavca ili pak sindikata. Nije funkcija javne vlasti da posreduje u samom procesu kolektivnog pregovaranja, nego da služi kao neka vrst moderatora među pregovaračima.</p>
<p>Rezultat pregovaranja je kolektivni ugovor čiji ishod određuju impersonalne sile tržišta. Naime, ishod u svakom konkretnom slučaju ovisi o »relativnoj pregovaračkoj moći« (relative bargening power). </p>
<p>A relativna pregovaračka moć svake strane ovisi o situaciji na tržištu rada, odnosno o odnosima ponude i potražnje za različitim vrstama radnih usluga. </p>
<p>Kolektivni ugovor sklapa se na neko ograničeno vrijeme: to može biti jedna godina, dvije godine ili tri godine kako se pregovarači dogovore. U tom razdoblju trajanja ugovora zabranjen je štrajk. U svakom je ugovoru klauzula o zabrani štrajka (no strike clause). </p>
<p>Štrajk je dopušten samo u razdoblju kad je važenje kolektivnog ugovora isteklo pa se mora ponovno pregovarati o novom ugovoru. Ali nije dopušteno da sindikati štrajkaju zato što poslodavci eventualno krše neke ugovorne odredbe.</p>
<p>Kad je riječ o kršenju odredaba ugovora, u samom je ugovoru predviđen »žalbeni postupak« (grievance procedure). Dakako, nezadovoljna stranka može se obratiti sudu. To se objašnjava time što je štrajk dopušten samo onda kada sindikat želi izboriti radnicima neke pogodnosti (povećanje plaća, prava iz radnog odnosa i sl.) kojih u postojećem ugovoru nije bilo. </p>
<p>Ali kad je riječ o tome da sindikati žele prisiliti poslodavca da ispunjava svoje ugovorne obveze, tada nije dopušten štrajk nego procedura predviđena u samom ugovoru, odnosno tužba sudu.</p>
<p>U vezi s tim želim navesti primjer iz naše prakse kolektivnog pregovaranja. Bila je riječ o jednom hrvatskom poduzeću iz luke Ploče (ako me sjećanje ne vara to je bilo poduzeće »Flobest«). </p>
<p>To poduzeće nije uredno isplaćivalo plaće, pa je sindikat pokušao štrajkom prisiliti poslodavca na ugovorenu obvezu, a to je redovito isplaćivanje plaća. Uprava poduzeća podnijela je sudu tužbu protiv sindikata. Drugostupanjski sud prihvatio je tužbu poduzeća i zabranio štrajk. </p>
<p>Takva je presuda zaprepastila sindikaliste u Zagrebu, od kojih sam doznao za cijeli taj slučaj. A pogotovo ih je zaprepastio moj stav da je formalno-pravnom smislu viši drugostupanjski sud postupio ispravno. Nisam ih uspio uvjeriti da sud ne presuđuje na temelju onoga što je dobro i pravično (ex bono et aequo), nego prema zakonu, te da se pravo i pravda uvijek ne poklapaju.</p>
<p>U konkretnom slučaju štrajk tog sindikata nije bio legalan, nego se smatrao divljim štrajkom (wild cat strike). A takav štrajk sindikati ne smiju voditi pa čak ni podržavati ga. </p>
<p>Slušajući kolegij Rimsko pravo na Pravnom fakultetu shvatio sam da pravo (ius) nije isti pojam kao pravda (iustitia), nego da najviše pravo može biti sadržano u najvećoj nepravdi (Sumum ius in suma iniuria). Ljudima bez pravne naobrazbe to teško ide u glavu, ali pravo i pravda mogu značiti vrlo različite stvari, i na tome zapravo počiva »vladavina prava« koja se u nas popularno naziva »pravna država«.</p>
<p>Kakvo je u nas kolektivno pregovaranje? O tome nema nikakvih istraživačkih podataka, a što se tiče kolektivnih ugovora između sindikata i poslodavaca, valja imati na umu bitan otklon od prikazana idealtipskog modela. </p>
<p>U nas je poslodavac velikog broja radnika ne samo u gospodarskom sektoru, nego naročito u sektoru javnih službi država, odnosno javna vlast. Mora se postaviti pitanje može li jedna pregovaračka strana u isto vrijeme igrati dvije uloge: ulogu jedne pregovaračke strane, odnosno poslodavca, i u isto vrijeme ulogu javne vlasti kao moderatora u kolektivnom pregovaranju.</p>
<p>U konkretnom slučaju moguće je da ovlašteno državno tijelo potpiše sa sindikatom ugovor o visini plaća i drugih socijalnih prava, a da nakon toga jednim potezom pera precrta tu svoju obvezu i da visinu i strukturu plaća odredi aktom javne vlasti.</p>
<p>To je moguće i to se stvarno događa, ali na takvoj se osnovi ne može temeljiti stabilnost industrijskih i radnih odnosa, niti se na tome može zasnivati ikakvo partnerstvo poslodavaca, sindikata i tijela javne vlasti. U tim odnosima kratki spoj može se ponavljati iz mjeseca u mjesec ili iz godine u godinu.</p>
<p>Sustav kolektivnog pregovaranja odgovara ekonomiji koja se temelji na tržišnim načelima, ali on nikako ne odgovara situacija gdje je čak i u gospodarstvu prisutno državno vlasništvo. A ne odgovara ni situaciji velike centralizacije ovlaštenja u rukama države u sektoru javnih službi.</p>
<p>Takvom »kratkom spoju« nazočimo i štrajkovima prosvjetara i štrajkovima liječnika.</p>
<p>Ostane li se pri velikom udjelu državnog portfelja u gospodarstvu i pri centralizaciji javnog sektora, tada nam nitko ne može jamčiti ni tripartitno socijalno partnerstvo ni socijalni mir. Najavljene promjene u zakonu o radu mogu samo pogoršati loše funkcioniranje kolektivnog pregovaranja, jer će one povećati jaz između pregovaračke moći poslodavca (javne vlasti) i sindikata, koji je s obzirom na situaciju na hrvatskom tržištu rada već i onako prevelik.</p>
<p>Stoga takve promjene u odnosima moći mogu samo destabilizirati scenu industrijskih i radnih odnosa. A kako je Hrvatska, htjela-nehtjela već uključena u globalno tržište rada, svaka daljnja destabilizacija nacionalnog tržišta rada može uroditi nesagledivim posljedicama u budućnosti.</p>
<p>Još valja napomenuti da se iz informacija objavljenih u medijima ne može zaključiti jesu li ti štrajkovi legalni ili nelegalni, odnosno koji su štrajkovi legalni, a koji pak nelegalni. </p>
<p>Međutim, javna vlast i ne mari za pitanje legalnosti štrajkova, jer bi inače tužila sudu one sindikate koji su se upustili u organiziranje nelegalnog štrajka. A to još više destabilizira scenu radnih odnosa, točnije povećava nered i anarhiju na tržištu rada. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Ponosni na otvorenost svijetu </p>
<p>Ivanka Brkanović, profesorica na Učilištu Elly Bašić </p>
<p>Zagreb je grad moje mladosti, grad u kojem živim od studentskih dana; u njemu sam započela živjeti u ritmu velegrada i konačno uspjela u ostvarenju mladenačkih ideala.</p>
<p>Kao mlada Karlovčanka u traženju nečega novog - tu prvenstveno mislim na glazbu - neprestano sam bila u nekom grču hoće li mi biti dostupno da upijem u sebe sve ono lijepo i kvalitetno što mi Zagreb nudi. Naravno da je bilo i razočaranja. Ustajala bih s bukom tramvaja, sudarala se u hodu s mnogo meni nepoznatih lica, prošetala se prelijepim zagrebačkim parkovima i izgubila bih se u nekoj tihoj ulici da u miru saberem svoje misli i krenem dalje.</p>
<p>Pomalo s nostalgijom prisjetit ću se šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je Zagreb proživljavao možda najkreativnije umjetničke trenutke. Muzički biennale je započeo svoj avangardni hod i »šokirao« slušateljstvo naviknuto na tradicionalni pristup izvođenju glazbenih djela. Peter Brook i njegov teatar približili su evropski teatar Zagrebu, a tu su bila gostovanja Maria del Monaca, Gileljsa, Stokowskog, Richtera. Zagreb je ugostio i Stravinskog, Brittena, Šostakoviča, pa kako da mi, njegovi građani, ne budemo ponosni na njegovu otvorenost svijetu. Opera, drama i balet Hrvatskog narodnog kazališta okupljali su mlađu publiku koja je izvođačima bacala cvijeće, ali i zvižduke.</p>
<p>Volim Zagreb jer su u njemu živjeli i stvarali pjesnici Tin Ujević, Nikola Šop, Vjekoslav Majer, Dobriša Cesarić, Miroslav Krleža - pa biti tada sudionikom njihovih Večeri poezije bila je za studente posebna čas. U takvom druženju uz čašicu pića započinjali bismo prijateljstva, tamo su se rađale ljubavi, koje možda i danas traju. </p>
<p>Sa sjetom primjećujem da nema više Kazališne kavane iz Tinova doba, zatvorena je kavana Korzo, sastajalište naših profesora, a i mnoga druga okupljališta umjetničkog svijeta više ne postoje. Grad je promijenio svoj unutarnji izgled.</p>
<p>Unatoč tome, volim Zagreb jer još uvijek ima duh jednog pravog srednjoevropskog grada, sa savršenom i skladnom arhitekturom jezgre, sa sačuvanim secesijskim zgradama, višestoljetnim Gričom, Kaptolskim kulama i kurijama. Što bi mi sve to značilo da Zagreb nema svoju dušu, a to čine ljudi koji u njemu žive.</p>
<p>Lice grada mijenja se prema godišnjim dobima. Lijep je u proljeće, kada drveće propupa u parkovima, kada zamiriše cvijeće u vrtovima i na prozorima. Zagreb je lijep u ljeti kada se užari asfalt i kada gomila ljudi postaje manja. Volim ga u jesenima s otpalim lišćem i ogoljelim granama, a za mene najljepši je zimi kada se budi sa snijegom na granama parkova.</p>
<p>Volim uspinjaču, koja me vodi u Crkvu sv. Marka. Volim baroknu Crkvu sv. Katarine, Dvoranu hrvatskog preporoda, muzeje Gornjeg grada, zatim te stare zgrade s mirisom vlage; volim zvona Katedrale, volim udarac topa s Griča u podne, volim sjediti u kafićima »Tkalče«, a ponajviše volim svoj Zrinjevac.</p>
<p>Gledajući s balkona zgrade u kojoj živim, a nju je gradio i bio vlasnikom veliki hrvatski slikar Vlaho Bukovac, ne mogu a da ne osjetim bol i zapitam se: »Što ste učinili, Zagrepčani, Hrvati, za svojeg velikog slikara koji je, kao i mnogi drugi, otišao u tuđinu i umro u Pragu?«. Danas mu nema ni spomena na kući, a s njegova ateljea »netko« želi izbrisati ime i postojanje njegovo.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Hrabri telefon« u pet godina nazvala 2752 djeteta</p>
<p>Na oko 1,2 milijuna djece u Hrvatskoj samo 24 psihologa i 34 psihijatra / Grad uložio u Polikliniku 2,5 milijuna kuna, Ministarstvo rada i socijalne skrbi 500.000 </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović otvorio je u petak u Argentinskoj 2 prvu polikliniku za zaštitu fizički, emocionalno i seksualno zlostavljane djece. Tim je povodom istaknuo kako u Hrvatskoj skupa s djelatnicima novootvorene poliklinike na 1,200.000 djece dolaze samo 24 dječja psihologa odnosno 34 dječja psihijatra. </p>
<p>Zabrinjavajući je podatak, naglasio je ministar, da je kod nas čak 30 posto fizički zlostavljane djece, a dvije trećine sve djece izloženo je nekom obliku emocionalnog zlostavljanja. Dodao je kako se nada da će poliklinika smještena na oko 400 četvornih metara pružiti odgovarajuću skrb budućim pacijentima te osim prevencijskih i psihoterapeutskih obrada biti i referalni centar za zlostavljanu i zanemarivanu djecu. To više, što je u proteklih pet godina Hrabri telefon, na kojem su volontirali dobrovoljci i sadašnji djelatnici Poliklinike, zazvonio čak 2752 puta. Svaki je poziv bio priča za sebe, rekao je Vidović, dodajući kako pred problemom zlostavljanja i zanemarivanja djece ne smijemo zatvarati oči. </p>
<p>Predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Snježana Biga-Friganović, rekla je kako je Poliklinika rezultat suradnje stručnih institucija i Ministarstva rada i socijalne skrbi. »Osim o izmjenama Zakona o obitelji koji će još više štititi prava djeteta, u Saboru se ovih dana raspravlja i o nasilju, posebice onom nad djecom«, kazala je Biga-Friganović. Kao vrijedan pomak na bolje najavila je skorašnje pokretanje institucije dječjeg pravobranitelja. </p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić istakla je, pak, kako grad Zagreb čini sve za traumatiziranu djecu, jer samo odgovornim radom stanje se u tom smislu može poboljšati. Kako je rečeno, gradske su vlasti u nabavku opreme za Polikliniku uložile 2,5 milijuna kuna, a Ministarstvo rada 500.000 kuna. </p>
<p>Zahvaljujući nazočnima, ravnateljica Poliklinike Gordana Buljan-Flander rekla je kako se nada da će se brojke o zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci i pored rada klinike u buduće smanjivati. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sindikalci: »Prava radnika kod nas manja nego u EU«</p>
<p>Zagrebačka koordinacija Hrvatske udruge sindikata u petak je izvijestila o svojim akcijama i pripremama za generalni štrajk zbog izmjena Zakona o radu kakve je najavila Vlada. »Vlada je prijedlog izmjena već uputila Saboru na prvo čitanje, unatoč protivljenju svih pet sindikalnih središnjica. Još gore je to, što je to učinila prije 7. veljače - roka s kojim je prethodno upoznala socijalne partnere. Zato izgleda da ćemo morati organizirati sindikalne i industrijske akcije ne bismo li spriječili usvajanje izmjena Zakona na način kao što to želi Vlada«, rekao je voditelj Županijskog ureda HUS-a u Zagrebu Mario Iveković.</p>
<p>Sindikalne središnjice su, napomenuo je, već dostavile Vladi svoje primjedbe na predložene zakonske izmjene. </p>
<p>Iveković je mišljenja kako Vlada pokušava uvjeriti javnost da su izmjene ZOR-a neminovne jer da bi u protivnom moglo doći do kolapsa hrvatskog gospodarstva. »A to, što Vlada već tri godine radi bez ikakvih rezultata, nema za njezine članove nikakvih posljedica ni značaja. Sindikalna scena ne može i neće dozvoliti hrvatskoj Vladi da se za svoje propuste vadi izmjenama ZOR-a«, zaprijetio je Iveković. </p>
<p>Dopredsjednik HUS-a Ozren Matijašević upozorio je kako je prijedlog izmjena ZOR-a napravljen na izravnu štetu radnika i kako se njegovim eventualnim usvajanjem neće ostvariti gospodarska dobrobit. Pokušaj uspoređivanja našeg ZOR-a sa zakonima 11 zemalja EU, smatra Matijašević, »ne drži vodu« jer da su »realna prava naših radnika miljama daleko od prava radnika u tim zemljama«. </p>
<p>Najavio je da će sindikat o svojoj »opravdanoj borbi« izvještavati javnost, te da će na okrugle stolove koje će o tome organizirati u svim većim gradovima, pozivati saborske zastupnike i predstavnike političkih stranaka, kako bi ih se pokušalo navesti da ne podrže usvajanje izmjena ZOR-a.</p>
<p>»Najbolnije izmjene su«, navodi Matijašević, »one koje se odnose na reguliranje rada na određeno vrijeme, smanjenje otpremnina (i 60 posto) i otkaznih rokova, te mogućnost da i firme sa 20 zaposlenih daju otkaze bez objašnjenja«. </p>
<p>Sindikalci su zaključili da su oko pojedinih točaka ZOR-a spremni pregovarati.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U Plivi otkazan kolektivni ugovor</p>
<p>Početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru između sindikata i Uprave farmaceutske industrije Pliva d.d. započeo je otkazivanjem postojećeg kolektivnog ugovora koji se odnosio na 3400 radnika, a sklopljen je 10. prosinca 2001. godine. Uprava je takvu odluku donijela u četvrtak, na prijedlog njezina pregovaračkog tima koji smatra da su prijedlozi sindikata za izmjenu postojećeg kolektivnoga ugovora, dostavljeni 20. prosinca 2002., nerealni, te se očekuje obrazloženje.</p>
<p>U odluci Uprave koju potpisuje njezin predsjednik Željko Čović, stoji kako će se do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže do isteka tromjesečnog otkaznog roka, u Plivi primjenjivati pravila sadržana u dosadašnjem kolektivnom ugovoru. Ako ni do tada ne dođe do potpisivanja novog ugovora, na snagu će stupiti Plivin Pravilnik o radu.</p>
<p>»Otkazivanje kolektivnog ugovora zasigurno nije dobar početak kolektivnog pregovaranja, ali sindikat će poduzeti sve da se sačuvaju postojeća prava radnika«, rekla je predsjednica Samostalnog sindikata Pliva - EKN Jasenka Maloseja. Sindikat je stoga u petak pregovaračkom timu Uprave izrazio negodovanje zbog činjenice da je informaciju o otkazivanju KU-a Uprava objavila u Aktualnostima i putem Plivinog Interneta, prije nego što su tu obavijest dobili sindikati kao socijalni partneri.</p>
<p>»Ako se očekuje da sindikat obrazloži zahtjeve što ih je dostavio, ne vidimo razloga za otkazivanje postojećeg kolektivnog ugovora«, zaključuje se u priopćenju Samostalnog i Novog sindikata Plive, upućenom članstvu. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Zbog jake konkurencije teško je plasirati domaće proizvode«</p>
<p>Pomoćnik ministra za poljoprivredu i šumarstvo Ivica Grbac u petak je u Hotelu Palace otvorio trodnevnu manifestaciju Dani lovstva, ribolova i vina u gradu Zagrebu. Cilj te manifestacije jest da se građani upoznaju s aktivnostima i rezultatima djelovanja lovaca, sportskih ribolovaca, proizvođača i prerađivača slatkovodne ribe te vinara s područja Zagreba.</p>
<p>Protiv lovaca se, prema mišljenju pomoćnika ministra, vodi neprimjerena medijska kampanja, jer oni su, prije svega zaštitari koji vode brigu o prehrani divljači i ekologiji šuma. </p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Josip Janeš rekao je da će njegov Ured raditi na promociji i uvoditi u tržište zagrebačke proizvođače vina te uzgajivače i prerađivače ribe i poticati ih na proizvodnju. »Zagreb je veliko tržište, ali zbog jake konkurencije u njemu nije uvijek lako plasirati domaće proizvode«, rekao je Janeš. </p>
<p>Predsjednik Lovačkog saveza grada Zagreba Branko Radić napomenuo je kako će se staviti još veći naglasak na suzbijanje nezakonitog lova, zaštitu prirode i očuvanje okoliša. Tako je za Park prirode Medvednica, koji je proglašen nelovnim područjem, izrađen posebni program skrbi za divljač. </p>
<p>U akcijama čišćenja šuma od glomaznog otpada lovcima će se, kao i do sada, pridružiti i ribolovci, rekao je predsjednik Saveza sportskih ribolovnih društava Alojzije Bonić.</p>
<p>Nakon predstavljanja sudionika Dana lovstva, ribolovstva i vina, manifestacija se nastavlja u subotu u Parku prirode Medvednica, gdje će se spravljati lovački i riblji specijaliteti. Prihod od prodaje bit će raspoređen u dobrotvorne svrhe. Posljednjeg dana, u nedjelju, u Brezovici će za lovačka društva grada Zagreba biti organiziran lov. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Za informatizaciju gradske uprave u ovoj godini 20 milijuna kuna</p>
<p>»Birokratski problemi, posebice s neuređenim zemljišnim knjigama i katastrom nekretnina, uz previše ljudi koji u njoj rade, glavni su razlog sporosti i neučinkovitosti gradske uprave«, rekao je u petak na okruglom stolu Hrvatske narodne stranke (HNS) na temu »Birokracija i pravosuđe«, Stipe Tojčić, zamjenik zagrebačke gradonačelnice za gospodarstvo.</p>
<p>Ove smo godine, rekao je, iz proračuna za informatizaciju izdvojili oko 20 milijuna kuna, što je namijenjeno završetku digitalizacije katastra, te za nabavku kompjutora. O sâmom projektu informatizacije Poglavarstvo će raspravljati za tri mjeseca.</p>
<p> Projekt se, kaže Tojčić, ne može realizirati u samo jednom mandatu. Bitno je pokrenuti ga, kako bi se svake godine za njega izdvajala sredstva iz proračuna.</p>
<p>»Skupo je, ali uloženo će nam se svima višestruko vratiti. Građani više neće čekati mjesecima u redovima kako bi ishodili potrebne potvrde, dozvole ili predali dokumente, već će sve to moći putem Interneta. Takva će virtualna komunikacija omogućiti i veću transparentnost u radu gradske uprave«, zaključio je Tojčić. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Na dubrovačku Festu 2003. dolaze i slovenske »Sestre«</p>
<p>DUBROVNIK, 24. siječnja</p>
<p> - Predstavnici Organizacijskog odbora »Feste 2003. Dubrovnik« na konferenciji za novinare u petak još su se jednom osvrnuli na detalje vezane uz taj humanitarni koncert, namijenjen borbi protiv droge. Među ostalim je potvrđeno da za Festu, što će se održati 31. siječnja pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika, vlada izniman interes, čemu je dokaz i dosad prodan velik broj karata. </p>
<p>Umjetnička ravnateljica Feste Tereza Kesovija pohvalila je podršku Dubrovčana, te Grada i Dubrovačko-neretvanske županije, ujedno najavivši i niz popratnih događanja od kojih je izdvojila »Festu od maškarata«, 29. siječnja u Gradskoj kavani, koncert obitelji Dedić te nastup poznate slovenske grupe »Sestre«, koju je šira javnost upoznala tijekom nastupa na Euroviziji.</p>
<p>Koncert će prenositi Hrvatski radio, dok će ga Hrvatska televizija prikazati u dva dijela - u nedjelju, 2. veljače na Drugom programu u 21 sat, te u istom terminu 9. veljače. Sve će pjesme, koje će izvesti 26 izvođača i dvije klape, biti izvedene uživo i u novim aranžmanima. </p>
<p>Najavljujući planove za 2004., među kojima je i osnivanje svojevrsne škole za mlade pjevače, Tereza Kesovija je naglasila i važnost promocije samoga Dubrovnika, dok je voditeljica Feste Darija Mikulandra otkrila kako će se u sklopu ovogodišnje Feste održati modni performance na kojem će nastupiti poznata imena, poput Jelene Rozge, Nives Ivanković, Glorije Šoletić...</p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zbog pomanjkanja snijega odgođen »Veleslalom zvijezda za Malu kuću«</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Zbog pomanjkanja snijega na Bijelom spustu na Sljemenu humanitarna akcija »Veleslalom zvijezda za Malu kuću«, koja se trebala održati 26. siječnja, privremeno je odgođena. »Akcija će se održati već slijedeće nedjelje u kojoj će postojati uvjeti za njeno održavanje«, stoji u priopćenju Hrvatske glazbene unije, koja je organizirala humanitarni događaj. Riječ je o ustanovi koja se bavi terapijom i rehabilitacijom djece s višestrukim hendikepima. Veleslalomom šezdesetak hrvatskih pjevača, sportaša i glumaca i prodajom suvenira prikupljat će se novac za uređenje 1200 četvornih metara prostora bivših pogona Končar dizala u Selskoj ulici, koje je ustanova dobila od grada. Trenutačno je »Mala kuća« smještena na 100 četvornih metara, gdje terapeuti mogu raditi s tek 50 djece, dok pomoć samo u Zagrebu mjesečno treba oko 450 djece. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jerry Springer kandidat za senatora?</p>
<p>COLUMBUS, 24. siječnja</p>
<p> - Jerry Springer, domaćin kontroverznog televizijskog talk showa, otkrio je novinarima kako mu je želja kandidirati se za američkog senatora iduće godine. </p>
<p>Springer, pripadnik Demokratske stranke, rekao je kako će na ljeto odlučiti hoće li izazvati republikanskog kandidata Georgea Voinovicha u utrci za senatorsko mjesto tijekom 2004. godine. Također je dodao kako bi se mogao kandidirati za gradonačelnika Cincinnatija 2005, odnosno guvernera 2006. godine. </p>
<p>Međutim, Jerry je itekako svjestan da bi mu svjetski poznati »Jerry Springer Show« u takvoj političkoj borbi mogao odmoći, te je u svom stilu objasnio: »Taj show sa sobom nosi pozitivne i negativne konotacije - to što me svi prepoznaju jest i pozitivno i negativno«.</p>
<p>Springer je izračunao kako bi mu za pobjedu nad republičkim kandidatom trebalo 25 milijuna dolara, što mu ne bi predstavljalo prevelike probleme jer je i sam prilično bogat ponajviše zahvaljujući uspjehu svog showa. </p>
<p>Uz to što je financijski sposoban uključiti se u ovakvu kampanju, Springeru u prilog ide činjenica da se već prije prilično uspješno bavio politikom. Naime, Jerry Springer je odmah nakon stjecanja pravne diplome krajem šezdesetih počeo raditi u uredu senatora Roberta F. Kennedyja, a nakon njegova ubojstva se i sam posvetio politici. Već 1977. godine Springer postaje gradonačelnik Cincinnatija izabran najvećim brojem glasova u gradskoj povijesti, a u dobi od 33 godine bio je jedan od najmlađih gradonačelnika u zemlji. Iako je ostao zapamćen kao vrlo uspješan gradonačelnik, Springer se pet godina kasnije posvetio televizijskoj karijeri, te je postao političkim komentatorom. Za taj je rad između 1984. i 1993. godine čak sedam puta bio nagrađen Emmyjem, a svoj talk show dobiva 1991. godine. Njegov show ubrzo postaje najgledanijim dnevnim programom koji se emitira na 190 američkih televizijskih postaja, te u preko 40 stranih zemalja. </p>
<p>Međutim, ukoliko i ne uspije u politici Jerry se ne treba bojati za svoju budućnost. Objavio je knjigu, uz Davida Lettermana, Jayja Lena i Conana O'Briena smatraju ga najboljim televizijskim voditeljem talk emisija, a nastupio je i u nekoliko filmova. No, to nije sve jer je poznat kao odličan Elvisov imitator, pjeva rock'n'roll u poznatim klubovima House of Blues, te Vippers Room Johnnyja Deepa, nastupao je ispred Billyja Ray Cyrusa na njegovoj turneji, a izuzetno je angažiran u brojnim humanitarnim akcijama.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Craig David se suočava s prvim neuspjehom u karijeri</p>
<p>NEW YORK, 24. siječnja</p>
<p> - Nakon što je doživio svjetsku slavu u rodnoj Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama prvim albumom, Craig David se suočava s prvim neuspjehom u karijeri. Taj 21-godišnji pjevač bio je 2000. godine ljubimac kritičara i trgovaca s prvim albumom »Born To Do It«. Disk je prodan u sedam milijuna primjeraka, dva su singla, »Fill Me In« i »Seven Days«, bili pravi hitovi u SAD-u, a David je bio nominiran i za dvije nagrade Grammy. No, drugi nosač zvuka »Slicker Than Your Average« zasad je komercijalno razočaranje. </p>
<p>Objavljen u studenom prošle godine, album je do sada prodan u samo 200.000 primjeraka, a prvi singl »What's Your Flava?« nije baš najbolje prošao na radio postajama. No, David nije previše potresen dosadašnjim rezultatima, tvrdeći da upravo neizvjesnost daje pravu čar diskografskoj industriji. </p>
<p>David i njegova matična kuća Atlantic Records ne predaju se i upravo je objavljen drugi singl, »Hidden Agenda«, koji više podsjeća na stil s prvog albuma. Prema riječima jednog od predsjednika Atlantic Recordsa Craiga Kellmana, dva su razloga slabog uspjeha novog albuma: objavljen je u studenom, mjesecu kad se objavljuje najviše novih albuma, a sa stilom prvog singla David nije išao na sigurnu, već provjerenu kartu.</p>
<p>Davidov stil se opisuje kao britanski garage, kombinacija ritmova reggaea, popa, dancea i R s bubnjevima i basom. David je usavršio tehniku zvuka dok se probijao kao DJ u britanskim plesnim klubovima.</p>
<p>David je bio tinejdžer kad je počeo nastupati kao DJ u Southamptonu gdje je rođen. Iako okružen kriminalom i drogom, osjećao je da može napredovati samo uz glazbu. Osim toga, kao DJ zarađivao je mnogo više od svojih vršnjaka. Samo puštanje ploča mu je brzo dosadilo, pa je počeo pjevati i izvoditi rap na hitove, čime je praktički započeo svoju karijeru. Uskoro je objavio svoj prvi album i trenutačno postao zvijezda u Europi. </p>
<p>Među onima kojima se svidio bili su Bono Vox i Elton John, koji je čak izjavio da je David najbolji pjevač u Velikoj Britaniji. Zahvaljujući svom uspjehu u Europi, David se brzo probio i u SAD-u, gdje su mu mediji poklanjali mnogo pozornosti, čak i prije objave prvog singla. </p>
<p>Časopis People svrstao ga je prošle godine među najljepše ljude godine, a zahvaljujući kombinaciji glazbenog talenta i izgleda njegov je debitantski album posao bestseler. Samo u SAD-u album je prodan u 1,5 milijuna primjeraka. No, uz uspjeh dolazi i kritika. Tako su, djelomično zbog njegove blage naravi, njegovu glazbu neki proglasili prenježnom. Osim toga, neki pripadnici pokreta garage nisu bili zadovoljni njegovim korištenjem tog stila uz prerade i ostale stilove na albumu na kojem se kao gost pojavljuje i Sting.</p>
<p>David se ne zanosi prvim uspjehom niti nedavnim kritikama na novi album. Također izbjegava rastrošnost i raskoš. Prva velika investicija od zarađenog novca bila je kuća za majku.</p>
<p>»Zbog brzine kojom možeš ostvariti uspjeh i ponovno pasti na dno, moj je moto 'radi svoj posao', ostani vjeran samom sebi i usredotočen na ono što radiš«, kaže Craig David. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Odbačene optužbe za silovanje protiv supruga pjevačice Celine Dion</p>
<p>LAS VEGAS, 24. siječnja</p>
<p> - Američka policija odbacila je optužbe za silovanje protiv Renea Angelila, supruga glazbene dive Celine Dion. Par je podnio tužbu tražeći preko 8 milijuna funti odštete. </p>
<p>Yun Kyeong Sung Kwon optužila je Angelila da ju je silovao u hotelskoj sobi u Las Vegasu, negdje u ožujku 2000. godine, ali policija je odustala od optužbi zbog nedostatka dokaza. Kwonova je tvrdila kako ju je Angelil slijedio u hotelski lift protiv njene volje i seksualno zlostavljao u hotelskoj sobi.</p>
<p> Međutim, ona i njen suprug su odmah nakon odbacivanja optužbi protiv Anglelilija uhićeni, te optuženi za iznudu, zavjeru i podmićivanje svjedoka. </p>
<p>»Slučaj protiv Angelilija je napokon i službeno zaključen«, izjavio je za BBC Jeff Carlson, iz policije Las Vegasa. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Za izgradnju na mjestu WTC-a natjecat će se i Gaudijev projekt iz 1908. godine</p>
<p>NEW YORK, 24. siječnja </p>
<p> - Izbor arhitekata koji se natječu za ponovnu izgradnju Svjetskog trgovinskog centra (WTC) u New Yorku postupno se kristalizira, a u konkurenciji su najmanje tri imena.</p>
<p> No, u posljednjim tjednima prije formalnog otvaranja natječaja obožavatelji pokojnoga španjolskog arhitekta Antonija Gaudija, poznatog po brojnim umjetničkim građevinama u Barceloni, najavili su da će i oni podnijeti plan za projekt temeljen na futurističkoj zgradi u obliku rakete koju je Gaudi nacrtao 1908. kao mogući predložak za jedan hotel u New Yorku.</p>
<p> Do Božića je javnosti predstavljeno devet dizajna nove zgrade Svjetskog trgovinskog centra. Prema dosadašnjim ocjenama, u najozbiljnijoj konkurenciji naći će se Britanac Norman Foster, Nijemac Daniel Libeskind i američka arhitektonska tvrtka Peterson Littenberg Architecture.</p>
<p> New York Times je izvijestio kako istraživanje javnoga mnijenja pokazuje da određenu prednost imaju Fosterovi »ljubeći tornjevi«, nazvani tako jer su njegovi tornjevi blizanci na tri mjesta spojeni kako bi izgledali kao jedan.</p>
<p> Libeskindov spiralni toranj bio bi visok 592 metra, dok se projekt Peterson Littenberga sastoji od dva tornja visoka 467 metara. Fosterovi bi tornjevi bili po visini jednaki Libeskindovom</p>
<p> Bude li izabran neki od ta dva projekta, nova bi zgrada WTC-a postala najviša zgrada na svijetu.</p>
<p> Svaki ponuđeni projekt mora obuhvaćati i spomenik za više od 3000 osoba poginulih u srušenim tornjevima blizancima WTC-a, Pentagonu i zrakoplovu koji se srušio u Pennsylvaniji u terorističkim udarima na SAD 11. rujna 2001. Također moraju biti sadržani vrtovi, prostori s dućanima, uredski prostori i prostori za zabavu.</p>
<p> Do konačnog je izbora još dug put. Gradski se dužnosnici ipak nadaju da će izbor do kraja veljače suziti na jedan do dva projekta, a svaki će morati biti prilagođen tako da obuhvati i izgradnju podzemnog i nadzemnog prometnog prostora.</p>
<p> Gaudi, koji je bio jedan od vodećih stilista Art Nouveaua s početka 20. stoljeća, načinio je 1908. predložak za hotel u obliku rakete ili stalagmita koji bi, da je izgrađen, bio visok 394 metra ili tek 23 metra niži od Empire State Buildinga koji je 1931., kada je zgotovljen, postao najviša zgrada na svijetu.</p>
<p> NYT navodi da će skupina Gaudijevih obožavatelja u Španjolskoj i SAD-u njegov projekt ponuditi na proljeće kada se i formalno otvori natječaj za novi WTC.</p>
<p> »Kada bi samo znali za ovu zgradu, Njujorčani bi je odmah zavoljeli«, izjavio je suizdavač časopisa Rojo iz Barcelone Marc Mascort i Boix. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Na većini je beletrističkih pera oroz s mušicom</p>
<p>U današnjoj Hrvatskoj caruje situacija koja je apsolutno izvrnuta slika one legende o frigijskom kralju Midi - u nas sve što visokotiražni mediji dotaknu, uglavnom pretvaraju u destrukciju / Događa nam se ponovni i dobrovoljni povratak u autsajderstvo / Šutio sam o službenom štokholmskom pismu, ne htijući njegovim objelodanjivanjem izazvati bijes medijski fantastično povezanih i moćnih destruktivaca i lobista / Cjelokupna »Jadranska trilogija« pojavit će se u Mađarskoj i u Njemačkoj, dočim »Smrt Vronskoga« uskoro izlazi u Rusiji </p>
<p>Ovih dana zatekla nas je vijest da je hrvatski pripovjedač, dramatičar, esejist, prevodilac, književni i kazališni kritičar Nedjeljko Fabrio, nakon što je ovjenčan Herderovom nagradom, ušao u širi izbor za Nobelovu nagradu. A kako se je ta laskava vijest poklopila s 40. godišnjicom obilježavanja njegova književna rada, zamolili smo ovoga pisca čije je djelo odlikuje vrhunski stilistički artizam i visoka intelektualna odgovornost prema činu pisanja za kraći razgovor. </p>
<p>• Ovih dana javnost ste iznenadili objavom vijesti da ste kandidatom za Nobelovu nagradu o kojoj ste dugo šutjeli. Mislite li da ste odabrali pravo vrijeme za objavu tako laskave i ekskluzivne vijesti?</p>
<p>- Uredništvo Vijenca odlučilo je nedavno jednim razgovorom sa mnom obilježiti 40. obljetnicu izlaska iz tiska moje prve knjige. Bila je to monografija »Odora Talije«, djelo o kazalištu Drage Gervaisa, što ga je bio objavio, uz preporuku Marijana Matkovića, tadašnji Pododbor Matice hrvatske na Rijeci. Iako se već dugo sustežem od intervjuâ, njihova me zamolba ugodno iznenadila, jer sam i ja sam na takvo što bio posve zaboravio. Pa sam, nakon za me tipičnog otezanja, iz zahvalnosti ipak pristao. A kako dugo nisam u novinama vodio javne razgovore, nakupilo se štošta zanimljivoga (ta pjesnici su vazda čuđenje u svijetu!), pa tako i činjenica da sam prije pola godine dobio službenu obavijest kojom mi Švedska akademija saopćava da sam kandidat za Nobelovu nagradu za književnost.</p>
<p> Bio sam to prije pola godine rekao jedino mom prisnom prijatelju akademiku Nikoli Batušiću i zamolio ga da o tome šuti. Sada sam to, onako uz put, rekao za Vijenac i pri tome načinio grešku jer je ta izjava pala u krivo vrijeme, to jest kontaminirala se s polemikama oko nekih drugih nagrada našim piscima. No, ako sam i izabrao krivi trenutak, nema od toga veće štete: druge nagrade će se dodijeliti, i to nam svima služi na čast, a ja ću, vjerojatno još nekoliko idućih godina biti u štokholmskom bubnju.</p>
<p>• Što očekujete od te nominacije i zašto Vam je trebalo pola godine da je podijelite s hrvatskom javnošću? Je li posrijedi strah od međusobno zaraćene hrvatske književne scene?</p>
<p>- U današnjoj Hrvatskoj caruje situacija koja je apsolutno izvrnuta slika one legende o frigijskom kralju Midi koji je sve što bi dotakao pretvarao u zlato. U nas sve što visokotiražni mediji dotaknu, uglavnom pretvaraju u destrukciju, pa pred tom apologijom zla i potvore ne ostaje vam ništa drugo nego spasonosni bijeg u preventivni oprez, dakle u što savršeniju izolaciju.</p>
<p> Događa nam se dakle ponovni i dobrovoljni povratak u autsajderstvo, koju smo ulogu u životu sjajno izvježbali u najcrnjim godinama poratne prošlosti (kad sam u mom riječkom domicilu bio prešućivan dvadesetak godinicah) i u kojem su autsajderskom ruhu čak dvije generacije autsajdera književnika, krugovaška i razlogovska, napisale najvrednije stranice hrvatske konotativne književnosti. Pa sam tako ja mjesecima lijepo šutio o jednom službenom štokholmskom pismu, ne htijući njegovim objelodanjivanjem izazvati bijes medijski fantastično povezanih i moćnih destruktivaca i lobista, kojim su me, kao upozorenje, javno bili počastili a piena voce već nakon nedavno uručene mi Herderove nagrade. </p>
<p>No ne treba ići tako daleko pa očekivati išta usporedivo s već pomalo davnim primjerom Ive Andrića. Oni koji dospiju na švedski akademijski popis kandidata, neka se radije drže glasovite izreke Pierrea de Coubertina o važnosti samoga sudjelovanja u igri, pa će mirno spavati.</p>
<p>Jedno bi apsolutno trebalo zaintrigirati sociologe, patologe javnoga života i književne znanstvenike: kako to da nikada nismo imali bolju beletristiku, a na većini je takvih pera danas oroz s mušicom? Zato neka se nikom od nas kandidata za ovu ili onu nagradu ne zaziva sreća!</p>
<p>• Posljednjih mjeseci kao dobitnik Herderove nagrade mnogo ste putovali: bili ste dva puta u Beču i Budimpešti, a obišli ste i mnoge hrvatske gradove. Kakav je odjek Vaših djela u inozemstvu i je li Vam Herder donio nove prijevode?</p>
<p>- S obzirom na to da Herderova nagrada pokriva golemo područje od baltičkih država do Crnoga mora uključivo i Grčku, naravno da se u tim nacionalnim kulturama javlja zanimanje za upoznavanje djela dobitnika te nagrade. Kako je sa mnom tu nagradu dobio u Beču i gospodin Petar Esterhazy, ja mu na svakom koraku pomažem udomljivanje u hrvatskom jeziku. Na vaše precizno pitanje odgovorit ću lakonski, u skladu s atmosferom u nas danas koja nas tjera na nepovjerenje i oprez: cjelokupna »Jadranska trilogija« pojavit će se u Mađarskoj i u Njemačkoj, gdje su me i otprije poznavali, dočim »Smrt Vronskoga« uskoro izlazi u Rusiji. O ostalom - potom.</p>
<p>• Znate li nešto više o ovogodišnjim nominacijama za Nobelovu nagradu?</p>
<p>- Dakako da ne znam ništa, kao što ne znam ni tko je mene nominirao. Svakako netko iz inozemstva.</p>
<p>• Kako ste zadovoljni recepcijom Vašeg novog romana »Triemerona«?</p>
<p>- Stvar je u tome da nije svaki kritičar ama baš za svako djelo. A kad ipak pristanete pisati o nečem što vam nikako ne leži, to je kao da vodite ljubav sa ženom koja vam se gadi. Osim toga, nema zahtjevnoga umjetničkog djela koje je do kraja »pročitano«. I toga svaki graditelj umjetnine mora biti svjestan, pogotovo kad je u pitanju lingvostilistika u beletristici, odnosno orkestracija u glazbi. Samo autor znat će zašto je trianglu dao da se oglasi u fortissimu od stotinu i dvadeset glazbenika, kad i on sam zna da se taj cilik tamo uopće neće čuti.</p>
<p>• Nakon završene »Jadranske trilogije«, koja obaseže više od tisuću stranica, kamo ćete okrenuti svoj spisateljski brod? Što sada radite?</p>
<p>- Doći će nešto kao epilog za me ključne ideje o praznim obiteljskim stolicama koje je pojela povijest. Neki moj Gustav von Aschenbach susreće naime svijet koji više ne poznaje povijest. Bit će to priča o napokon ljudskoj sreći.</p>
<p>No, prije toga (jer u mene inkubacija traje užasno dugo) objavit ću opsežnu knjigu pod naslovom »Sjevernojadranski i drugi eseji«, kao i »Izabrana djela« u pet knjiga, ali isključivo beletrističkoga štiva.</p>
<p>• Dobitnikom ste nekoliko uglednih srednjoeuropskih nagrada za promicanje suživota u Srednjoj Europi i obnovu europskoga kulturnog duha. Nije li to i temeljna ideja na kojoj se zasniva slobodna i ujedinjena Europa koja je Vaš opus čini se počela prepoznavati? Može li se dogoditi proboj u tu Europu bez snažnog lobija koji bi Vas gurao?</p>
<p>- Stajao sam dugo na posljednjoj stranici trilogije što je sažela dvije stotine godina ljudske patnje, to jest ludih nadanja u povijest na ovom dijelu europskoga kontinenta. (Mislim da me u tome najbolje razumiju i tumače Zdravko Zima i Julijana Matanović.) Pa se postavilo logično pitanje što reći onomu imaginarnom čitatelju koji će, ajmo reć, u dubini 21. stoljeća htjeti pročitati tamo nekoga davnoga autora kojemu su inicijali N.F.? Završna rečenica trilogije donijela je rješenje: »Dona nobis pacem!« »Daj nam mir!« Ono što svima nama treba da bismo živjeli bez povijesti i bili sretni jest mir. Osobni i kolektivni i svjetski. Zato mi rasulo što ga svakodnevno živim i koje je proželo sve pore javnoga života, kao osvjedočeno koncilijantnom čovjeku pada od svega najteže.</p>
<p> Ne mogu suditi o kontroverzama u medicinskoj, u sudskoj, u sportskoj itd. praksi, u kojima smo do grla, ali kad je posrijedi pisana umjetnička riječ (umjetnost riječi!), sjećam se jedne mudre izjave Petra Šegedina: u svakom stoljeću najviše pet spisateljskih imena ostaje živjeti u vremenima. Pa kad je tako, a jest, zar svoj i tuđi život pretvoriti u pakao zbog himbenoga ulaska u hrvatsku književničku Walhallu?</p>
<p> Dajmo ne budimo smiješni! Još jedan meni dragi pokojnik, Dalibor Cvitan, pada mi na pamet u ovim mutnim vremenima. Uvjeravao me da se bez strašnoga osobnoga angažmana, da ne kažem guranja, ne može uspjeti u književnome životu i da posthumna rehabilitacija ne postoji. U tome se nikada s njim nisam složio. Bach je punu stotinu godina spavao baš kao Trnoružica, i dočekao poljubac svoga kraljevića na bijelom konju u obliku dvadesetogodišnjega Mendelssohna - sporio sam se s Daliborom. I danas bih da je živ, iako daleko manje vjerujući u ono što se zove poslanje. Vates.</p>
<p>• Danas niste članom nijedne književne udruge od kojih svaka promiče svoje autore. Gdje su danas nezavisni pisci i uopće prava hrvatska nadstranačka inteligencija?</p>
<p>- Riječ je o optičkoj varci: danas je naime većina djelatnih beletrista i književnih znanstvenika izabrala i izborila sebi status nezavisnoga stvaraoca. No, kako kao takvi nisu zanimljivi senzacionalističkim medijima/lobijima, to u javnosti (koju oblikuju baš spomenuti centri javne moći) oni ostavljaju dojam da ih je brojčano malo ili da su manje važni. Osobno, ne smetaju mi takve podjele, jer mislim da svaki čovjek ima pravo na izbor po srodnosti. Ali iz jednoga višeg pogleda na našu književnost, takvo što me istinski boli.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Balanchine za novu generaciju </p>
<p>Izvest će se koreografije na glazbu Stravinskog i Čajkovskog / Balanchine je novost na repertoaru HNK i izazov mladim plesačima koji nisu imali prilike upoznati njegova djela, rekao je Dinko Bogdanić </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Povodom dvadesete godišnjice smrti koreografa Georgea Balanchinea balet zagrebačkog HNK 1. veljače premijerno će izvesti tri njegove koreografije - »Apolon Musaget« na muziku Igora Stravinskog te »Čajkovski pas de deux« i »Serenada« P. I. Čajkovskog, najavio je u petak ravnatelj baleta HNK Dinko Bogdanić. Balanchineove koreografije prenijela je Brigitte Thom, a orkestrom će ravnati gost dirigent Alehxandar Kalajdžić.</p>
<p> Balanchineove koreografije je zagrebačka publika imala priliku do sada vidjeti samo jednom prije nešto manje od dvadeset godina, a Bogdanić je naglasio kako je Balanchine novost na repertoaru HNK i izazov mladim plesačima koji nisu imali prilike upoznati njegova djela. U njima je zadržana originalna jednostavna scenografija i kostimografija za praizvedbu »Serenade« 1934. jer je kod Balanchinea najvažniji element pokret. Za sve izvedbe su predviđene dvije podjele, a solisti su Irena Pasarić, Olja Jovanović, Mihaela Devald, Saule Ashimova, Edina Pličanić, Jaš Otrin, Tomislav Petranović, Tomaž Rode i Leonard Jaskovina. Balanchineovi baleti donacija su »George Balanchine Trust« ></p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Mikrokozmos Einsteinovih snova </p>
<p>Koreografkinja Mirjana Preis spojila je dvoje plesača oko jednog kaputa kao mikrokozmosa njihovih bića / Mnogo vještine i spretnosti u preciznoj plesnoj igri s kaputom iskazali su Dina Ekštajn i Bojan Valentić </p>
<p>Svijet hirovitosti, ono što netko želi ili ne želi, ili misli da želi, a nije svjestan da mu to zapravo nije važno, zaokupili su koreografkinju Mirjanu Preis u novoj predstavi »Kaputt« Studija za suvremeni ples. Osim nedoumica i traženja, još važnijim pokazala je posljedice koje prate postavljena pitanja i njihov odraz na pojedinačne osobnosti.</p>
<p> Koreografkinja Mirjana Preis bila je svojedobno članica Studija za suvremeni ples. Nakon usavršavanja u svjetskim centrima suvremenog plesa, ostvarila je brojne koreografije na našoj suvremenoj plesnoj sceni i na televiziji. U »Kaputtu« je načinila i odličan odabir glazbe (ali koje?) te iskoristila njezinu ritmiku za nadahnuto iznošenje dramaturške cjeline predstave koja je izvedena na sceni »Polanec« Zagrebačkoga kazališta mladih. Kostime je osmislila Minja Maretić-Murtić, a svjetlo oblikovao Olivije Marečić.</p>
<p>»Zamislite svijet u kojem su uzrok i posljedica hiroviti. Ponekad uzrok prethodi posljedici, a ponekad posljedica uzroku. Ili možda uzrok uvijek leži u prošlosti, dok je posljedica u budućnosti, a budućnost i prošlost su isprepletene. Zamislite da je vrijeme zaobljena krivulja koja se vraća na svoje ishodište. Svijet se ponavlja, precizno bez kraja. Većina ljudi ne zna da će ponovo proživjeti svoje živote«, piše Alan Lightman u »Einsteinovim snovima«.</p>
<p> Slijedeći tu misao kao vodilju, Mirjana Preis spojila je svoje dvoje plesača oko jednog kaputa kao mikrokozmosa njihovih bića. Igra s kaputom spaja i razdvaja, oko njega se sve vrti u savršeno razrađenoj, plesački i tehnički uigranoj suradnji. Kaput se preokreće i mijenja veličinu prema potrebi, a kao »kaputt«, u igri riječi, odaje da je slomljen i dotrajao, ali ga svejedno žele. Ta igra na simpatičan način predočava sve ljudske mane, vrline, tuge, osamljenost, gorčinu, zavist, sreću i, najviše, potrebu za zajedništvom. Mnogo vještine i spretnosti u toj preciznoj plesnoj igri s kaputom i bez njega iskazali su Dina Ekštajn i Bojan Valentić.</p>
<p>Studio za suvremeni ples ostvario je nakon duljeg vremena ovu uspješnu predstavu, uz potporu Gradskoga ureda za kulturu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pronađene originalne Haydnove partiture </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 24. siječnja</p>
<p> - Originalne operne partiture austrijskog skladatelja Josepha Haydna, za koje se smatralo da su izgubljene u Drugome svjetskom ratu, pronađene su u Mađarskoj, objavilo je ovih dana tamošnje ministarstvo kulture. Partiture neprocjenjive vrijednosti bit će smještene u Mađarsku nacionalnu biblioteku, izjavila je Agota Doba, državna konzervatorica. »Ispitivanja koja su proveli povjesničari umjetnosti dokazuju da se zaista radi o originalima«, objasnila je Doba. Ministarstvo kulture otkupilo je partiture od jednog antikvara, koji ih je našao kod privatne osobe. Smatralo se da su Haydnove partiture izgorjele u požaru budimpeštanske biblioteke za vrijeme Drugog svjetskog rata. Vjerojatno su partiture izašle iz kolekcije prije bombardiranja (Budimpešte), jer nisu bile niti oštećene niti nagorjele. Partiture su djelomice rukom pisane, a djelomice tiskane i imaju pečat mađarske plemićke obitelji Esterhazy. Haydn (1732.-1809.) je bio glazbenik na dvoru Esterhazyjevih. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Iznad svih mreža</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - U Galeriji »Zvonimir« Ministarstva obrane postavljena je izložba ulja i akvarela »Iznad svih mreža« Vanje Hudine (1973.), slikara koji samostalno izlaže od 1999., no koji se istom sada odlučio za prezentaciju u Zagrebu, u gradu gdje je rođen. Za tu prigodu slikar je odabrao 20-ak novijih akvarela te 50-ak ulja iz razdoblja 1992. - 2002., iz kojih je razvidno da je apsolvirao nekoliko figurativnih faza približivši se ekspresiji kolorita. Hudina je pohađao Školu primijenjene umjetnosti. Tijekom školovanja za izborni predmet odabire animirani film te s grupom autora, pod supervizijom Joška Marušića, radi film »Kocka«, prikazan na prvom festivalu Dani hrvatskoga filma. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti, u slikarskoj klasi prof. Zlatka Kauzlarića Atača. Član je Fotokluba »Zagreb«. Bavi se i grafičkim dizajnom, a piše i kratke priče. Njegova izložba u Galeriji »Zvonimir« može se pogledati do 30. siječnja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Gainsboroughova zbirka izložena u Londonu </p>
<p>LONDON, 24. siječnja</p>
<p> - Zbirka slika i crteža britanskog umjetnika Thomasa Gainsborougha (1727. - 1788.), inače izložena u njegovoj rodnoj kući u Sudburyju na istoku Engleske, može se vidjeti u Londonu od 22. siječnja do 21. veljače u umjetničkoj galeriji Agnew's. Manjeg opsega nego izložba djela ovog umjetnika koju je nedavno ugostila Galerija Tate, ova zbirka ipak pruža dobar pregled Gainsboroughova stvaralaštva te, osim važnih djela iz mladih dana, objedinjuje i njegove najljepše crteže. »Crteži u olovci nisu studije već scene ovjekovječene na licu mjesta ili crteži koje je crtao iz zadovoljstva«, objasnio je Hugh Belsey, kustos muzeja Gainsborough u Sudburyju. Na većini radova tema su krajolici koje je umjetnik najviše volio i kojima se u potpunosti posvetio. Portreti iz zbirke, od kojih je jedan naslikao u dobi od samo 17 godina, čuvaju trag Gainsboroughova predromantičnog osjećaja za prirodu. Svrha je izložbe prikupiti sredstva za obnovu muzeja. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Ponoviti rusko izdanje </p>
<p>»Francuzi su se pokazali najboljom momčadi u skupini. Igraju brzo, najbolje su usvojili moderni rukomet, pravilno raspoređuju minutažu među igračima, nema premorenih pa mogu držati jak ritam cijelo vrijeme«, kaže Kasim Kamenica, bivši trener Rukometnoga kluba Zagreb, a sad savjetnik slovenske vrste koji prati skupinu C na Madeiri </p>
<p>FUNCHAL (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 24. siječnja</p>
<p> - Odličnom su izvedbom hrvatski rukometaši izašli kao pobjednici iz dvoboja protiv Rusije, slavivši nakon teških 60 minuta sa 28-26. Hrvatska 3-2-1 obrana, koju je vodio Denis Špoljarić, zaustavila je ruske napade, momčad Vladimira Maksimova nikako nije mogla pronaći igrača koji bi to probio. A staro je pravilo da sve kreće od dobre obrane, koje se potvrdilo u susretu protiv olimpijskih pobjednika.</p>
<p>Krila su nam bila odsječena, Nikša Kaleb na lijevoj je strani dvaput pogodio iz kontre i jednom s krila, dok je obrnut bio učinak Vedrana Zrnića na desnom krilu. No, zato su naši vanjski napadači, kao i kružni napadač Sulić, napravili većinu posla, raspodijelivši odgovornost. Golema je bila želja Petra Metličića, koji je uz četiri pogotka imao i pet asistencija. Osim osvojenih bodova koji su ih vratili u igru za drugi krug Svjetskog prvenstva, najvažnije je da su naši igrači premostili barijere u glavi koje su ih pritiskale prema dnu. Odlučili su se boriti, hrabro su igrali, napravili su sve što se od njih očekivalo. Istina da ruska »komanda« na SP-u nema Pogorelova, Kudinova, Kulešova, Kodžkova i Voronjina, da je sve palo na leđa Andreja i ozlijeđenog Igora Lavrova, Torgovanova, Tučkina, Gorpišina i Kokšarova, no Rusi nikad nikad nisu lagan suparnik. Da bi se slomilo Ruse, treba mnogo borbe, želje i snage. A naši su igrači sve to pokazali. Izdanjem protiv Rusa naznačili su da bi im se moglo vjerovati, da neće iznevjeriti ni sebe ni navijače.</p>
<p>Dobro je došao dan odmora nakon sudara s Rusima, jer Hrvate čeka naporan vikend, tjelesno i još više psihički. U subotu u 18 sati po hrvatskom vremenu sudarit će se naši sa svjetskim prvacima Francuzima, koji su najuvjerljivija momčad skupine C. Imaju tri pobjede, protiv Saudijske Arabije 30-23, protiv Mađarske 29-24 i protiv Argentine 34-18. Dugo igraju zajedno, izbornik Claude Onesta i dalje uz sebe ima kao savjetnika legendarnog Daniela Costantinija, koji je ovu momčad stvarao deset godina. Uvježbani su do automatizma, mogu pronaći jedan drugog i loptu gotovo žmirečki. Posebno je poznata njihova obrana, formaciju 5-1 razradili su kao nijedna momčad. No, njihova igra dosta ovisi o sudačkim kriterijima. Naime, Francuzi igraju prilično oštru obranu, pa im odgovaraju suci koji to dopuštaju. A na ruku im ide i činjenica što su svjetski prvaci, pa su kriteriji malo fleksibilniji.</p>
<p>- Francuzi su se pokazali najboljom momčadi u skupini. Igraju brzo, najbolje su usvojili moderni rukomet, pravilno raspoređuju minutažu među igračima, nema premorenih, pa mogu držati jak ritam cijelo vrijeme. Veliki su favoriti za obranu naslova prvaka, misli Kasim Kamenica, bivši trener RK Zagreb, a sad savjetnik slovenske vrste koji prati skupinu C na Madeiri.</p>
<p>No, naši se igrači ne žele time zamarati. Jedino što žele jest ponoviti izdanje kao protiv Rusa ili čak odigrati i bolje. Bio bi velik uspjeh kad naši igrači ne bi izgubili protiv Francuza, no ako i izgube, nova je prilika protiv Mađarske u nedjelju.</p>
<p>Postoji zanimljivost u povijesti naše reprezentacije. Naime, naši su igrači svaki put otišli do medalje nakon što su pobijedili Rusiju. Tako je bilo na SP-u 1995. na Islandu, gdje su osvojili srebro, i na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti. Istina, ovo je drugo vrijeme, druga momčad, ali lijepo zvuči.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Janica u lovu na »lisicu«</p>
<p>Najbolji je Janičin rezutat na »Zlatnoj lisici« peto mjesto mjesto, ali ne u slalomu, nego u veleslalomu 2001. godine / U subotnjem veleslalomu (9.45 i 12.45) Janica bi osvajanjem novih bodova bila još bliže naslovu ukupne pobjednice Svjetskoga kupa </p>
<p>MARIBOR, 24. siječnja</p>
<p> - Očekuje se da će dvije utrke tradicionalne »Zlatne lisice« ukupno pratiti čak 30.000 gledatelja, tvrde mariborski organizatori, koji ističu da će to biti jedna od najspektakularnijih »lisica« u 39-godišnjoj povijesti tog natjecanja. Dakako, naše su misli usmjerene prema Janici Kostelić, koja će nastupiti i u subotnjem veleslalomu i u nedjeljnom slalomu. </p>
<p>Naša je skijašica stigla u Maribor još u četvrtak. Naravno, odmah je požurila na trening. Inače, Janica za dosadašnjih nastupa na Pohorju nije imala prilike domoći se pobjedničkog postolja. Još 1999. godine bila je sedma u slalomu. Lani je osvojila 10. mjesto. Prije dvije godine slalom se nije održao zbog visoke temperture, čak +19 Celzijevih stupnjeva na početku siječnja. Tad se Janica samo zbog tisuća hrvatskih navijača na skijama odvezla više po travnatoj nego po sniježnoj stazi. Najbolji Janičin rezutat na »Zlatnoj lisici« peto je mjesto, ali ne u slalomu nego u veleslalomu 2001. godine. </p>
<p>Ove godine Janica očekuje jedno od prvih pet, šest mjesta u veleslalomu. Nova bodovna zaliha pospješila bi joj kročenje staze prema naslovu najbolje u ukupnom poretku. Uostalom, ove je godine Janica izvrsna u veleslalomu. </p>
<p>- Čini mi se da mi staza ne odgovara. No, jedno je suditi po treningu, na natjecanju je uvijek drugi dojam, rekla je Janica i dodala kako je velika podrška hrvatskih navijača neće opteretiti. </p>
<p>Janica će odmah nakon subotnjeg veleslaloma primiti i lijepo priznanje Udruge europskih profesionalnih sportskih novinara za najbolju sportašicu 2002. godine. Kristalna vazu uručit će joj švedski novinar Leif Nilsson.</p>
<p>Dakako, Janica će pokušati u nedjeljnom slalomu dohvatiti nove bodove koji bi joj trebali pomoći u osvajanju naslova slalomske pobjednice. Njezino deveto mjesto u slalomu značilo bi upravo to. U preostala tri slaloma više je nitko ne bi mogao dostići. Uz Janicu, na veleslalomu i slalomu nastupit će naše dvije mlade nade, Nika Fleiss i Ana Jelušić. Prema informacijama iz Innerkremsa, gdje su trenirale zajedno s Janicom i Ivicom, obje su u dobroj formi. </p>
<p>U Mariboru je zbog »Zlatne lisice« stanje praktički opsadno. Čak 6000 službenih osoba radit će na organizaciji, a očekuje se desetak tisuća gostiju, ponajviše iz Hrvatske. Najviše zadovoljstva organizatori iskazuju pripremljenošću staze. Na stazi je pola metra tvrdog i starog snijega, i uz hladne noći bit će odlično pripremljena za oba dana. Uvećan je i nagradni fond, koji je za svaku utrku 68.000 eura, a pobjednicama pojedine utrke pripada 27.000 eura. Lanjska je pobjednica »Zlatne lisice« bila Švicarka Sonja Nef, s pobjedom u veleslalomu i trećim mjestom u slalomu.</p>
<p>Prijavljeno je čak 350 novinara, a press centar prvi je put napravljen odmah do staze, u velikoj dvorani hotela Habakuk. </p>
<p> • Raspored »Zlatne lisice«, subota, 9.45: prva vožnja veleslaloma, 12.45: druga vožnja veleslaloma. Nedjelja, 9.30: prva vožnja slaloma, 12: druga vožnja slaloma. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ivanišević ponovo kod »doktora Igle«</p>
<p>»Hodao bih pješice do Tibeta kad bi znao da će mi to pomoći« jadao se wimbledonski pobjednik</p>
<p>HEILBRONN, 24. siječnja</p>
<p> - Možete samo zamisliti koliko je razočarenje kod tenisača kada nakon mukotrpne rehabilitacije i deset mjeseci stanke uvidi kako je sve to možda bilo uzalud. A nakon predaje protiv Nizozemca Raemona Sluitera u 2. kolu ATP Challengera u Heilbronnu, Ivanišević nije mogao sakriti ogromnu tugu.</p>
<p>- Hodao bih pješice do Tibeta kad bi znao da će mi to pomoći, jadao se wimbledonski pobjednik.</p>
<p>Koliko god je bio raspoložen nakon pobjede protiv Rusa Andreja Stoljarova i 31 asa u prvom službenom nastupu nakon operacije ramena, toliko je dotaknuo dno nakon četiri gema protiv drugog nositelja 100.000 američkih dolara vrijednog Challengera. Toliko je izdržao u drugom nastupu prije nego je bol u laktu i bicepsu iznad lakta postala neizdrživa.</p>
<p>- Nikad nisam bio ovako izgubljen. Bilo je vremena kada sam gubio u serijama ali nikad nisam bio ovako očajan. Davis kup? Ma ne mogu mislit o ničemu, a kamoli o Davis kupu, pričao je Ivanišević.</p>
<p>Iz Heilbronna Ivanišević odlazi u München kod doktora Wolfarta Müllera, liječnika nogometaša Bayerna, poznatog pod nadimkom »doktor Igla«. Tamo će biti podvrgnut biljnim inekcijama, koje bi trebale riješiti problem.</p>
<p>- Ma neka mi da 30 injekcija samo neka bol prestane. Išao sam na operaciju samo da se ovako ne oprostim od tenisa. Mislim da me Bog doslovno shvatio kad sam ga molio: Samo neka osvojim Wimbledon i ne moram više nikad igrati tenis. Moram ga sada moliti da ublaži, želim još malo igrati. Uskoro ću dobiti sina i htio bih da me vidi kako igram, a ne da čuje o meni iz priča, zaključio je Ivanišević. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dva trilera Zorana Primorca</p>
<p>Tamara Boroš i Zoran primorac plasirali su se u osminu finala, dok su svi ostali naši predstavnici ispali u prvom kolu</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Zoran Primorac morao je odigrati dva meča u sedam setova da bi dohvatio 3. kolo Međunarodnog prvenstva Hrvatske u stolnom tenisu.</p>
<p>Primorac je pred domaćom publikom uvijek imao problema, a tako je bilo i u petak. Protiv 68. igrača svijeta, Jugoslavena Aleksandra Karakaševića, Primorac je dobio prvi set, no nakon toga je počeo griješiti i Karakašević je poveo sa 3-2. Nakon odlično odigranog šestog seta, Primorac je dobro otvorio i odlučujući, ali Jugoslaven se uspio vratiti. Naš je stolnotenisač ipak pokazao da ima jače živce slavivši sa 12-10. </p>
<p>Još više problema Primorac je imao u sljedećem kolu. Nizozemac Trinko Keen dobio je prva dva seta i činilo se da će se naš igrač ponovno prerano oprostiti od zagrebačkog turnira. Ipak, počeo je igrati koncentriranije i poveo sa 3-2. Kod 10-4 u šestom setu činilo se da je sve gotovo, ali Keen je spasio čak sedam meč-lopti i izborio sedmi set. Tu je uspio spasiti još dvije meč lopte, ali treću je Primorac ipak iskoristio i plasirao se u osminu finala.</p>
<p>Tamara Boroš nije imala tako velikih problema, ali ni njoj nije bilo lako. Protiv Xu Yan povela je sa 2-0, ali Singapurka se nije predavala i uskoro je bilo 2-2. Tamara se vratila u petom setu, no u sljedećem se morala suočiti sa vodstvom Xu Yan 7-2. Ipak, odličnim udarcima izborila je meč sa Korejankom Jun Hye Kyung protiv koje je bilo puno lakše. Boroš je posustala samo u četvrtom setu, dok je u ostalima prilično sigurno čuvala prednost.</p>
<p>Svi ostali hrvatski predstavnici ispali su u prvom kolu. </p>
<p>Svjetska prvakinja i olimpijska pobjednica, Kineskinja Wang Nan u prvom je kolu lako pobijedila Slovenku Halas, ali je već u drugom ispala od Korejanke Lee Eun Sil.</p>
<p>Rezultati hrvatskih predstavnika, stolnotenisači, 1. kolo: Boll (Njem) - TOŠIĆ (HRV) 4-0, PRIMORAC (HRV) - Karakašević (Jug) 4-3 (11-7, 13-15, 8-11, 11-9, 4-11, 11-1, 12-10), Lai Chak Ko (HKG) - KARLOVIĆ (HRV) 4-2, Yingchao Hou (Kin) - KRIVIĆ (HRV) 4-0; 2. kolo: PRIMORAC - Keen 4-3 (8-11, 6-11, 11-7, 11-8, 11-8, 11-13, 11-8); stolnotenisačice, 1. kolo: Odorova (Svk) - BAKULA (HRV) 4-1, BOROŠ (HRV) - Yan Xu (Sin) 4-2 (12-10, 11-9, 8-11, 7-11, 11-5, 12-10), Ganina (Rus) - PAOVIĆ (HRV) 4-0, Umemura (Jap) - VAIDA (HRV) 4-2; 2. kolo: BOROŠ - Hye Kyung Jun 4-1 (11-7, 11-9, 12-10, 5-11, 11-8); parovi, stolnotenisačice, 1. kolo: Boroš/Steff - Plavšić/Golić 4-2 (5-11, 11-5, 15-17, 11-9, 11-7, 11-3).</p>
<p>Vedran Božićević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatska protiv Njemačke za prvo mjesto u skupini</p>
<p>Izbornik Neven Spahija odabrao je sljedeću desetoricu za utakmicu protiv Nijemaca: Planinić, Tomas, Ukić, Baždarić, Stojić, Marcelić, Pašalić, Skelin, Žižić, Kasun </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Posljednja utakmica kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Švedskoj između košarkaša Hrvatske i Njemačke dat će odgovor na pitanje koja će reprezentacija zauzeti prvo mjesto u skupini C. </p>
<p>Obje momčadi već su osigurale plasman na EP ovog rujna u Švedskoj, pa dvoboj neće imati prevelik rezultatatski značaj. Oba izbornika moći će provjeriti potencijal novih igrača u reprezentaciji. Izbornik Neven Spahija tako je oslobodio puta u Leverkusen iskusne Nikšu Prkačina i Mateja Mamića, Damir Omerhodžić ovog je puta bio prekobrojan, 11. igrač. Protiv Nijemaca će zaigrati sljedeća desetorica: Zoran Planinić, Ivan Tomas, Roko Leni Ukić, Marino Baždarić, Mario Stojić, Davor Marcelić, Drago Pašalić, Mate Skelin, Andrija Žižić i Mario Kasun.</p>
<p>- »Akcija Švedska« se nastavlja, protiv Njemačke će provjeriti još neke igrače. To ne znači da ćemo odustati od rezultata, sigurno želimo pobijediti Njemačku, bila bi to sjajna stvar za samopouzdanje ove pomlađene reprezentacije. Moram reći da su Baždarić i Kasun iskoristili prigodu protiv BiH, u subotu će u toj situaciji biti Tomas i Žižić. U svakom slučaju, nakon Njemačke suzit će se krug kandidata, kazao je uoči dvoboja izbornik Neven Spahija. </p>
<p>Prošla su vremena kad je hrvatska košarka bila u prednosti pred Nijemcima. Na EP-u 1999. u Francuskoj njemački su košarkaši pobijedili našu reprezentaciju, a prošlog su ljeta u Indianapolisu, predvođeni sjajnim Dirkom Nowitzkim stigli do svjetske bronce. U prvoj utakmici kvalifikacija u Dubrovniku Njemačka je pobijedila Hrvatsku sa 78-71.</p>
<p>- Poznata nam je snaga njemačke reprezentacije, godinama igraju zajedno. U odnosu na SP, u sastavu neće biti, naravno, Nowitzkog i Bradleya, te Pešića, svi su ostali igrači tu, istaknuo je Neven Spahija. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prvenstvo ćemo sigurno osvojiti</p>
<p>Vinko Dobrić nekad je bio izbornik hrvatske muške reprezentacije, a u posljednje je vrijeme bio stručni tajnik Zagrebačkog odbojkaškog saveza. U Mladosti će ostati do kraja prvenstva, a tad će na klupu sjesti trener koji će u klubu ostati barem četiri godine</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Nenad Komadina više nije trener odbojkašica Mladosti. Smjena je došla nakon završetka natjecanja u Ligi prvakinja, u kojoj su mladostašice ubilježile svih šest poraza uz samo jedan osvojeni set. </p>
<p>- Na taj smo se potez odlučili ponajprije zbog zasićenja Nenada Komadine, koji je postao žrtva rada u juniorskoj i seniorskoj reprezentaciji te Mladosti. Zbog njegova angažmana u reprezentaciji, Mladost je pripreme počela mjesec i pol dana kasnije, što je dovelo do takvih rezultata u Ligi prvaka. Zato smo na klupu doveli poznatog igrača i trenera Vinka Dobrića, kazao je predsjednik kluba Ante Baković. </p>
<p>Novi trener pohvalio je prethodnika što je nakon šest godina vratio naslov hrvatskih prvakinja na Savu. </p>
<p>- Komadina je uveo novi, »muški« model igre, umjesto dotadašnjega ruskog, koji je u Mladosti i reprezentaciji primjenjivan 10 godina. Nastojat ću dopuniti taj model kakvim u Hrvatskoj igra samo Azena, i to joj očito donosi rezultate. Azena je i u skorašnjem Kupu najveći favorit, no Mladost je službeni prvak i obveza joj je biti najbolja u Hrvatskoj. Prvenstvo ćemo sigurno osvojiti!</p>
<p>Dobrić je napomenuo kako za obranu naslova Mladosti nisu potrebna pojačanja.</p>
<p>- Ipak, Marija Anzulović mora igrati. S njom su nam izgledi za osvajanje Kupa 30, 40 posto veći. </p>
<p>Vinko Dobrić nekad je bio izbornik hrvatske muške reprezentacije, a u posljednje je vrijeme bio stručni tajnik Zagrebačkog odbojkaškog saveza. U Mladosti će ostati do kraja prvenstva, a tada će, prema najavi predsjednika Bakovića, na klupu sjesti trener koji će u klubu ostati barem četiri godine.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ples opet Rusima</p>
<p>MALMÖ, 24. siječnja</p>
<p> - Ples na ledu opet je u vlasti ruskih parova. Pobjednici su Irina Lobačova i Ilija Averbuh, a treći Tatjana Navka i Roman Kostomarov. Među njih su se, na najveće iznenađenje, uvrstili bugarski par Albena Denkova sa ruskim partnerom Maksimom Staviskim i ruskim trenerom. Četvrti su Ukrajinci Jelena Grušina i Ruslan Gončarov. Jedini koji su bili blizu Rusima učenici su Čeha Pavela Skotnickog Kati Winkler - Rene Lohse, koji su unatoč neobičnog njegovog pada peti. Još jedan ruski par, ali pod izraelskom zastavom, Galit Chait - Sergej Sahnovski je šesti.</p>
<p>Inače, ples na ledu otišao je još korak dalje prema Varieteu što je posebno naglasio bugarski par u kostimima iz faraonskih vremena! Uz to, ostalo je i nadalje pitanje što su suci ovdje (osim pobjednika) mogli uzeti kao mjerilo nečijih uspjeha ili neuspjeha? </p>
<p>Povlačenje Alekseja Jagudina iz klizanja (ozljeda opasna za trajni invaliditet) nije moglo naškoditi europskom umjetničkom klizanju. Naprotiv, otvorila se perspektiva mladima veoma nadarenim klizačima, a i pružila se mogućnost međunarodnom klizačkom savezu u njegovoj želji da razbije rusku klizačku »falangu«.</p>
<p>Tako je nakon kvalifikacija, obaveznih sastava, na drugo mjesto iza nenadmašivog Jevgenija Plušenka izvio mladi Francuz Brian Joubert upravo služivši se Jagudinovim načinom slobodnog klizanja. Treći je bio drugi Rus Ilija Klimkin, dok je drugi Francuz Stanick Jeannette četvrti opet ispred trećeg Rusa Stanislava Timčenka (koji je nastupio umjesto ozlijeđenog Aleksandra Abta).</p>
<p>Iza ovoga rusko-francuskog dvoboja poredali su se veoma nadareni mladi Švicarac Stephan Lambiel na šestom, pa Nijemci Lindemmann (sedmi) i nepoznati Silvio Smalun (deveti), Gruzijac Murvanidze (osmi) i Rumunj Chiper (deseti).</p>
<p>• Rezultati, parovi: 1. Irina Lobačeva/Ilia Averbukh (Rus) 2 boda, 2. Albena Denkova/Maxim Staviski (Bug) 4, 3. Tatjana Navka/Roman Kostomarov (Rus) 6, 4. Elena Grušina/Ruslan Gončarov (Ukr) 8, 5. Kati Winkler/Rene Lohse (Njem) 10;</p>
<p>klizači: 1. Jevgenij Plušenko (Rus) 0.5 bodova, 2. Brian Joubert (Fra) 1, 3. Ilia Klimkin (Rus) 1.5, 4. Stanick Jeannette (Fra) 2, 5. Stanislav Timčenko (Rus) 2.5. </p>
<p>Ž. S.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Modra« momčad pod Ćirinim rentgenom </p>
<p>Trener Dinama je zasad u fazi vaganja, »skenira krvnu sliku« svoje momčadi tražeći odgovor na pitanje je li ona uopće spremna prihvatiti novi sustav igre</p>
<p>POREČ, 24. siječnja</p>
<p> - Tri pogotka u prvih deset minuta! Nastave li Dinamovi nogometaši s takvom statistikom i u prvenstvenim utakmicama, maksimirske će tribine nedvojbeno biti krcate. Doduše, od ona tri spomenuta pogotka, dva su Dinamova, dok jedan ipak pripada suparničkim nogometašima. Važno je tek to da su maksimirski igrači u svojoj ovogodišnjoj premijeri, odigranoj na terenu Zelene lagune u Poreču, pobijedili Slaven Belupo sa 3-1 te tako pobjednički zakoračili u 2003. godinu.</p>
<p>Posve nova formacija maksimirske momčadi, prekid golgeterskog posta Darija Zahore i »otkriće« Marka Bašića detalji su koji su obilježili Dinamovu ovogodišnju premijeru. Trener Miroslav Blažević u četvrtak je predstavio novi, posve drukčiji sustav igre od onoga koji je koristio u jesenskom dijelu sezone. Ćiro je, uostalom, posljednjih desetak dana glasno najavljivao prijelaz na novu formaciju u kojoj neće biti uloge zadnjeg braniča, a sada je takve najave i proveo u praksi. Zasad je, međutim, teško prognozirati hoće li Blažević imati hrabrosti ustrajati u ovoj ideji i hoće li njegova momčad doista u proljetnom dijelu sezone igrati novim, 4-4-2 sustavom. </p>
<p>Ćiro je zasad u fazi vaganja, »skenira krvnu sliku« svoje momčadi tražeći odgovor na pitanje je li ona uopće spremna prihvatiti ovakve promjene. Zasad se čini da jest. No, samo jedan dvoboj, i to pripremnoga karaktera, premali je uzorak za donošenje konkretnog zaključka. Zasad tek možemo konstatirati kako se čini da je Ćiro na dobrom tragu i da bi ova momčad mogla bezbolno prihvatiti novu formaciju. A što kaže Blažević? On je, kako tvrdi, više nego zadovoljan načinom na koji je momčad reagirala na novi sustav igre.</p>
<p>- Zadovoljan sam sinkronizacijom linija u momčadi, ali to još nije ono što će uslijediti. Težak teren znatno je onemogućavao tečnost igre, ali neovisno o tome, bilo je mnogo dobrih akcija i atraktivnih poteza. Posebno me iznenadilo što su naši mladi igrači, oni koji su nastupili u drugom poluvremennu, odigrali taktički zrelo.</p>
<p> Ćiro je, naime, u prvom poluvremenu izveo udarni sastav, dok su u drugih 45 minuta terenom »vladali« mlađi igrači, donedavni juniori. Svakako je najugodnije iznenađenje 18-godišnji Marko Bašić, inače nogometaš o čijoj karijeri brigu vodi hrvatski reprezentativac Dario Šimić. Bašić je defanzivni igrač, a u obrambenom kvartetu pred vratarem Butinom igrao je desnog braniča. Čvrst je, bez kompleksa ulijeće u »klinčeve« sa suparničkim igračima i doista djeluje pouzdano. Doduše, mnogi bi njegovi startovi u nekoj ozbiljnijoj utakmici bili sankcionirani kartonima... Bašića je na kraju pohvalio i trener.</p>
<p> Dan kasnije je, međutim, ovome mladom igraču nateklo koljeno. Na utakmici je ozlijedio menisk i neko će vrijeme biti izvan pogona...</p>
<p>Maksimirski je trener, inače, na utakmici protiv Koprivničanaca svojim igračima dao zadatak da svatko od njih, u 45 minuta na terenu, pretrči barem tri kilometra. Pod posebnom su prismotrom bili Dario Smoje i Niko Kranjčar.</p>
<p>- Smoje je pretrčao 3600, a Kranjčar 3650 metara. Osim toga, Smoje je u 85 posto izravnih dvoboja sa suparnicima izašao kao pobjednik. To je dijelom i zbog toga što ima odličnu intervenciju na prvu loptu. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mladost prva provjera za »bijele«</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Zagreba u subotu će odigrati treću prijateljsku utakmicu od početka priprema, te prvu otkako treniraju u Medulinu, a protivnik će im biti istarski županijski ligaš Mladost iz Fažane. Nakon utakmica protiv Croatije iz Sesveta i Inkera koje su odigrane u nemogućim uvjetima za igru zbog snijega, ovaj se dvoboj može okarakterizirati kao prva provjera Jurčevićevih ideja. Kako je naveo trener Jurčević svi će dobiti priliku, u prvom poluvremenu će zaigrati 7-8 igrača koji bi trebali biti »kostur« momčadi za proljeće, a kvotu od 11 mjesta u momčadi upotpunit će igrači koji su došli na probu. U drugome dijelu nastupit će kombinirana momčad. »Pjesnicima« se u petak priključio Tonči Žilić, bivši igrač Šibenika.</p>
<p>- Izuzetno sam zadovoljan atmosferom, radom i redom, zadovoljno je istaknuo strateg Zagreba te pohvalio prinove.</p>
<p>- Svi su ostavili dobar dojam, ali treba pričekati reakciju na jači intenzitet priprema koji slijedi.</p>
<p>• Kako se snašao Japanac Yoneyama?</p>
<p>- Odlično, vidi se da je iskusan i kvalitetan igrač. Dobar je tehničar, ima preciznu dugu loptu. Vidjet ćemo što će biti s njim, jer, naposljetku, treba dogovoriti i njegova primanja.</p>
<p>Poznato je da su financije jedan od najvećih problema aktualnog prvaka, pa se može dogoditi da Yoneyama napusti »bijele«. No, valja istaći da je Japancima san igrati u Europi, te da su u većini slučajeva spremni smanjiti svoja potraživanja.</p>
<p>Inače, Jurčević nakon priprema želi imati na raspolaganju 25 igrača, uključujući tri vratara, a momčad će pomladiti s dva juniora (dosad su se najviše nametnuli Babić i Mujdža, op.a). </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Saddam se priprema za kemijski rat</p>
<p>Iračka oporba u egzilu došla je do podataka iz iračke vojske da se elitnim jedinicama dijele zaštitna odijela i atropin </p>
<p>LONDON, 24. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - BBC se domogao iračkih dokumenata koji upućuju na to da se Saddam Hussein priprema za ratovanje kemijskim oružjem. Riječ je o pisanim materijalima koji pokazuju da su najvažnijim jedinicama iračke vojske izdana zaštitna odijela za slučaj kemijskog rata, kao i atropin, koji je protuotrov za nervne agense. Podatke o Saddamovom vojnom programu prikupila je oporbena Iračka nacionalna koalicija na tajnim sastancima s pripadnicima Saddamovih vojnih snaga. </p>
<p>Neki od njih opisali su dijelove Saddamovog vojnog programa na rukom pisanim papirima, koje su irački oporbenjaci potom tajno prebacili na Zapad i dostavili BBC-u. </p>
<p>Među tim materijalima nalaze se opisi iračkih planova za napade na brodove u Perzijskom zaljevu pomoću podmornica bez posade. No najvažnijim se smatraju upravo podaci o dijeljenju atropina i kemijskih zaštitnih odijela elitnoj iračkoj Republikanskoj gardi i tzv. Specijalnoj republikanskoj gardi. </p>
<p>Ako oproba dobiva informacije od elitnih iračkih vojnih jedinica, to bi značilo da Saddamu prijeti pobuna u njegovoj neposrednoj blizini, izjavio je za BBC bivši šef CIA-e za južni Irak Bob Bear. On je rekao: </p>
<p>»Specijalnu republikansku gardu kontrolira Saddamova obitelj. To znači da ona zaista želi da Saddam ode. Ako te informacije potječu od Specijalne republikanske garde, onda je Saddam možda bliže kraju nego što mislimo.«</p>
<p>Iračka nacionalna koalicija sastavljena je od bivših časnika iračke vojske koji su se okrenuli protiv Saddama i danas uglavnom žive u izgnanstvu. Glavni tajnik Koalicije, bivši brigadni general Tawfik al Yassiri potvrdio je u izjavi za BBC da dokumenti potječu od osoba koje još služe u iračkoj vojsci.</p>
<p>»Imamo članove naše organizacije u većini vojnih baza i gradova u Iraku, od vojnika do generala«, izjavio je Al Yassiri. On i njegovi suradnici tvrde da su protuotrovi i zaštitna odijela za kemijsko ratovanje nabavljeni u inozemstvu i prokrijumčareni u Irak. </p>
<p>Više nezavisnih zapadnih stručnjaka verificiralo je navedene podatke, zaključivši da su oni vjerojatno točni. </p>
<p>To međutim još nije dokaz da Saddam posjeduje kemijska oružja, niti da planira kemijski odgovor u slučaju napada na Irak. No, radi se o jakoj indikaciji. Američki i britanski vojni stratezi već neko vrijeme nagađaju o mogućnosti da Irak upotrijebi bespilotne letjelice kako bi po međunarodnim trupama raspršio bojne otrove, no i tu se radi samo o sumnjama. Ako dođe do vojne intervencije, Amerika ne bi koristila zabranjena kemijska sredstva. Doista je jedino objašnjenje da ih Saddam kani sam upotrijebiti i da zato iračkim vojnicima i treba protukemijska zaštita. </p>
<p>BBC-evo izvješće zacijelo će zainteresirati međunarodne inspektore koji u Iraku tragaju upravo za zabranjenim oružjima. Britanija je još lani objavila izvješće u kome se tvrdi da Saddam raspolaže zalihama nervnih agensa VX i sarina, koje nije uništio iako je morao, niti ih je prijavio inspektorima naoružanja. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Irački susjedi pozvali SAD na suzdržanost</p>
<p>Od bagdadskog režima Saddama Husseina zatraženo je da potpuno surađuje s vojnim inspektorima UN, a od SAD-a da se, bez nove »ratne« rezolucije Vijeća sigurnosti, ne upušta u novi rat u Zaljevu</p>
<p>ANKARA, 24. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šefovi diplomacija šest iračkih susjeda pozvali su u petak u Istanbulu međunarodnu zajednicu da poduzme maksimalne napore kako bi se osigurao mir i sigurnost u neuralgičnom području Perzijskog zaljeva. Od bagdadskog režima Saddama Husseina zatraženo je da potpuno surađuje s vojnim inspektorima UN, a od SAD-a da se, bez nove »ratne« rezolucije Vijeća sigurnosti, ne upušta u novi rat u Zaljevu. Ministri su istodobno od međunarodnih inspektora (UMNOVIC) i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) zatražili da savjesno i temeljito, bez ikakvih pritisaka sa strane, okončaju započeti posao. </p>
<p>U zajedničkoj izjavi ministara Egipta, Irana, Jordana, Saudijske Arabije, Sirije i zemlje domaćina Turske upozoreno je da bi preuranjeni vojni napad bez široke međunarodne potpore mogao donijeti gotovo apokaliptične posljedice ne samo po regionalni i svjetski mir i sigurnost, već i svjetsko gospodarstvo. </p>
<p>Ministarska je šestorka savjetovala Saddamu da istražiteljima pruži uvjerljive dokaze kako ne posjeduje zabranjeno oružje masovnog uništenja. </p>
<p>Prvotni istanbulski dokument koji je pripremila Turska bio je znatno oštriji prema iračkom režimu. No, na intervenciju sirijskog šefa diplomacije Farouqa al Share, završna je deklaracija znatno razvodnjena. U prvi se plan ističe užasavajuća mogućnost stradanja stotina tisuća iračkih civila, ali i pokretanja milijunskog izbjegličkog vala koji bi krenuo uglavnom u smjeru Turske.</p>
<p>Sunitska Saudijska Arabija, čiji režim pritišću sve glasniji pozivi za promjene kako u zemlji tako i inozemstvu, pokazuje zamjetan strah da bi vlast u Iraku mogli preuzeti neprijateljski raspoloženi šijiti. A to bi, prema procjenama dvora u Riyadhu. moglo voditi uspostavi šijitske transverzale. Riječ je o mogućem povezivanju šijita iz Irana preko Iraka sa njihovim vjerskim istomišljenicima u »pustinjskoj kraljevini«, jedinoj državi u svijetu koja nosi ime po vladajućoj obitelji Saud. U petak, na stranicama saudijskih Arapskih vijesti pojavio oštar komentar pod naslovom koji sve govori: »Može li se izmijeniti američka imperijalna politika?«</p>
<p>Iran se pribojava da bi na kormilo Iraka, nakon nasilnog svrgavanja Saddama Husseina, mogla doći proamerička vlada. Jordanska kruna se plaši ne samo za svoje gospodarske interese u Iraku, već i vala pobune protiv vlastite politike nesolidarnosti prema bagdadskom režimu. </p>
<p>Ulični prosvjedi također brinu Egipat čije se aktualne vlasti već nalaze pod udarom snažnih kritika da ne čine dovoljno u zaštiti Palestinaca. Sirija, koja se nalazi na američkoj listi zemalja koje sponzoriraju terorizam, strahuje da bi i sama jednog dana mogla doživjeti iračku sudbinu. </p>
<p>Među zemljama koje najmanje žele rat je i Turska zbog svoje specifične geostrateške pozicije i velikih političkih, gospodarskih i drugih interesa. No, ta velika euroazijska zemlja se već praktički opredijelila za »pobjedničku« američku koaliciju. Američki ministar obrane Donald Rumsfel je u četvrtak jasno potvrdio kako službena Ankara tijesno surađuje sa Washingtonom. Turska praktički i nema drugog izbora osim da se aktivno uključi u cjelokupni zaplet i rasplet iračke krize. Turski premijer Abdullah Gül je o tome upoznao njemačkog šefa diplomacije Joschku Fischera koji je, iz prikrajka, pratio istanbulski skup. </p>
<p>Iako su sve naglašenije Američki predsjednik Bush bi mogao vrlo brzo narediti pokretanje vojne invazije na Irak. On će, svoja ratna stajališta iznijeti u govoru naciji koji se očekuje u utorak. Samo dan ranije, Hans Blix i Mohammed ElBaradei iznijet će u Vijeću sigurnosti UN svoja prva službena zapažanja o iračkom kemijskom, biološkom ili nuklearnom oružju. No, i prije tog svjedočenja, američki državni tajnik Colin Powell i njegov britanski kolega Jack Straw su dali do znanja kako odbacuju europsko protivljenje skorom napadu na Irak. </p>
<p>Na crti oštrih protivnika rata, koju su snažno podvukli Njemačka i Francuska, našle su se i Rusija i Kina. Glas otpora ishitrenoj akciji nasilnog uklanjanja Saddamova režima čuo se i na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom gradu Davosu. Predstavnici nekoliko zemalja upozorili su Washington da bi jednostrani ratni iskorak prema Iraku mogao ugroziti američke gospodarske i druge interese. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Seoul i Pyongyang dogovorili mirno rješenje nuklearnog pitanja</p>
<p>Dok SAD traži da UN preuzme raspravu o Pyongyangu, Rusija smatra da je preuranjeno iznositi sjevernokorejski problem pred Vijeće sigurnosti</p>
<p>SEOUL/WASHINGTON/MOSKVA, 24. siječnja</p>
<p> - Sjeverna i Južna Koreja priopćile su da su postigle dogovor o suradnji u prevladavanju sukoba oko sjevernokorejskog programa razvoja nuklearnog oružja, objavila je rano u petak južnokorejska novinska agencija Younhap.</p>
<p> To je objavljeno nakon nekoliko dana bilateralnih ministarskih sastanaka u Seoulu. Dvije strane dogovorile su se da će održati novi krug razgovora u travnju. U srijedu se izaslanstvo Južne Koreje založilo za poluotok bez nuklearnog oružja, dok su izaslanici Sjeverne Koreje ponovili da nemaju namjeru razvijati nuklearno oružje.</p>
<p> Paralelno s nuklearnim pregovorima, dužnosnici su ispitivali i mogućnosti otvaranja cesta i željezničkih linija između dvije zemlje. Inače, Sjedinjene Države očekuju od UN-a da preuzme u razmatranje sjevernokorejski nuklearni program što prije, ali neće činiti pritisak za donošenje sankcija protiv Pyongyanga, izjavio je američki državni podtajnik John Bolton u petak. </p>
<p>»Možda sam bio optimističan«, rekao je Bolton na konferenciji za novinare u Tokiju na kraju svoje azijske turneje. »Naš je cilj održati sastanak s IAEA-om i dalje smo optimistični da će se sastanak održati u skoroj budućnosti. To bi trebala biti treća rezolucija koju treba podnijeti pred Vijeće sigurnosti«, dodao je Bolton. Upitan o mogućnosti nametanja ekonomskih sankcija Sjevernoj Koreji, Bolton je odgovorio kako su »sve opcije otvorene«.</p>
<p> Rusija smatra »preuranjenim« iznositi sjevernokorejski problem pred Vijeće sigurnosti UN-a, izjavio je u petak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Losjukov. »Prebacivanje razgovora o sjevernokorejskom problemu pred Vijeće sigurnosti Pyongyang će smatrati pokušajem pritiska, a sankcije će biti shvaćene kao izjava rata«, rekao je Losjukov.</p>
<p> »Takvi razgovori pred Vijećem sigurnosti su preuranjeni«, dodao je ruski dužnosnik. »Sjeverna Koreja je kategorički protiv internacionalizacije procesa rješavanja. Smatra da SAD pokušava privući druge zemlje radi pritiska na Pyongyang«, istaknuo je Losjukov koji je boravio u glavnom sjevernokorejskom gradu od 18. do 21. siječnja susrevši se više puta sa sjevernokorejskim predsjednikom Kim Jong Ilom. »Sjeverna je Koreja uvjerila Rusiju da ne razvija program nuklearnog naoružanja«, rekao je Losjukov. »Optimistični smo jer su nam prilikom ovog posjeta rekli da ne proizvode nuklearno oružje«, dodao je ruski dužnosnik. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Crnogorske birače tjeraju na izbore</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava Slobodan Franović ocijenio je da pritisci na zaposlene u javnim poduzećima i državnim institucijama da obavezno glasuju na ponovljenim predsjedničkim izborima, zakazanima za 9. veljače ulaze u sferu krivičnih djela i da svaki takav slučaj mora biti procesuiran. </p>
<p>Ova je reakcija stigla nakon što su podgoričke Vijesti objavile informaciju da na stranačkim skupovima vladajuće Demokratske partije socijalista premijera Mila Đukanovića, koji se svakodnevno održavaju po općinama i mjesnim zajednicama, dužnosnici stranke otvoreno govore kako građani koji primaju plaću iz državnog proračuna svakako moraju izići na birališta. Tajnik DPS-a Podgorice Novak Vukčević čak je izjavio da se »neće stvarati pritisak na ljude da izađu na izbore, ali da će se upozoravati korisnike proračuna da će biti na njihovu štetu ako ne glasuju«.</p>
<p>Nakon što su ovakve vijesti o ucjeni birača uznemirile javnost, Franović je potvrdio da se Helsinškom odboru uoči prethodnih izbora održanih 22. prosinca (propalih uslijed nedovoljnog odziva), telefonom javilo nekoliko građana želeći prijaviti da je na njih vršen pritisak da glasuju ili pak bojkotiraju izbore, ali da posljednjih dana takvih prijava nije bilo. »Svim građanima koji su nam se obratili preporučili smo da sve eventualne prijetnje i ucjene prijave nadležnim sudskim organima. Također, poručujem svim građanima, da u slučaju pritisaka oko izlaska na izbore u uredu CHO mogu dobiti besplatan pravni savjet odvjetnika. Takvi slučajevi imat će prioritet, i Helsinški odbor će ih pratiti do konačnog sudskog razrješenja«, objasnio je Franović.</p>
<p>Naglasio je također da je uoči izbora vrlo važno razgraničiti dopuštene vidove kampanje od onoga što je zabranjeno: »Biračko pravo je temeljno pravo građana, a ne stranaka. Pravo glasa je zajamčeno ustavom i međunarodnim dokumentima, nije utvrđeno kao obaveza, i svaki građanin je slobodan odlučiti hoće li ga iskoristiti«. Posao vlasti je, tvrdi predsjednik CHO, da stvori ambijent u kojemu svaki birač može iskoristiti to pravo kako smatra za shodno, i da za to ne može snositi posljedice. Jasno je, zaključio je, da nitko nema pravo na bilo koji način na građane vršiti pritisak da glasuju. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Strategija EU za Balkan: Ubrzanje procesa pridruživanja</p>
<p>Moramo ojačati našu politiku u regiji i dati nov poticaj našoj balkanskoj politici, poručio je u pismu premijerima Grčke i Italije predsjednik Europske komisije Romano Prodi / Zanimljivo je i znakovito da Prodi u kontekstu regionalnih problema ne spominje Hrvatsku niti navodi bilo koji problem koji bi se nje ticao</p>
<p>BRUXELLES, 24. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na Balkanu je naš posao uglavnom nezavršen, moramo ojačati našu politiku u regiji. Na solunskom summitu, pravoj prilici za to, dati ćemo nov poticaj našoj balkanskoj politici, poručio je u pismu premijerima Grčke i Italije (zemljama koje predsjedavaju Europskom unijom u 2003. godini) predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Skupa s pozivom premijerima na razradu pristupa pitanju Balkana Prodi se založio za sustavniju, ambiciozniju mediteransku politiku EU. </p>
<p>Prodi podsjeća da je summit EU u Kopenhagenu najavio intenzivnije bavljenje regijom jugoistočne Europe. Ističe kako ni u kom slučaju ne razmatra »stvaranje novog ugovornog okvira«, držeći da je postojeći okvir procesa stabilizacije i pridruživanja adekvatan te da svi raspoloživi instrumenti nisu u potpunosti iskorišteni. konstatirajući očit napredak na svim područjima od stabilnosti i sigurnosti do ekonomije, Prodi podsjeća da je proces stabilizacije i pridruživanja priznat kao vodeći politički okvir. </p>
<p>Uspjesi obavezuju, budući da je Uniji preostalo mnogo rada i svih vrsta ulaganja u regiju, jer Makedonija je ostala nesigurna, BiH se još nije razvila u politički samoodrživu zemlju,</p>
<p> Albanija je u veoma ranim fazama gospodarskog i institucionalnog razvoja, napredak Srbije zaustavljen je nejasnom ustavnom situacijom s Crnom Gorom, a nova prepreka, ujedno i stalna velika prijetnja sigurnosti u regiji, je neriješen status Kosova. </p>
<p>»Moje je osobno mišljenje da je proces stabilizacije u regiji tek otpočeo«, zaključuje Prodi u pismu Kostasu Simitisu i Silviju Berlusconiju. Zanimljivo je i znakovito da Prodi u kontekstu regionalnih problema ne spominje Hrvatsku niti navodi bilo koji problem koji bi se nje ticao. </p>
<p>Prodi je naznačio vjerojatni razvoj politike nastupa EU prema Balkanu podsjećanjem da se postojeći sustav potpore kandidatskim zemljama, uspješno potvrđen u praksi, treba upotrijebiti i na Balkanu; »ključni faktor uspjeha procesa proširenja EU bio je način na koji je mobilizirana Europska komisija jer su svi ti napori identificirani kao vrhunski prioritet EU«, a »države članice osigurale su ključne resurse«, piše Prodi zalažući se da Balkan, kao jedina preostala integracijama nepokrivena zona, krene putem kandidatskih država. </p>
<p>Postojeće iskustvo i znanje u Komisiji i u državama članicama treba se iskoristiti da bi integracija Balkana slijedila uspjeh postignut u procesu proširenja.</p>
<p> Zalažući se za snažniji nastup EU, Prodi smatra da strategija ni u kom slučaju ne smije značiti labavljenje kriterija za pristupanje Uniji te da postoje i ograničenja stvorena Unijinim proračunom.</p>
<p>Prodijeva je poruka premijerima zanimljiva je stoga što je u njoj po prvi put javno, sažeto iznesen stav predsjednika eurovlade.</p>
<p> Stav je u punoj suglasnosti s mišljenjima stručnjaka, oslobođenih tereta parcijalnih političkih interesa, o vidovima najefikasnije EU strategije za Balkan. </p>
<p>Diplomatski izvori u Bruxellesu tvrde da je poruku EU o potrebi njezinog snažnijeg angažmana na Balkanu nedavno odaslao i Washington snažno zagovarajući brz ulazak zemalja regije u europsku integracijsku maticu, naravno, ulazak uz poznate, nepromijenjene uvjete.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Premijer RS-a pozvao Karadžića da se preda </p>
<p>SARAJEVO/BANJA LUKA, 24. siječnja </p>
<p> - Predsjednik Vlade Republike Srpske Dragan Mikerević pozvao je u petak sve osobe osumnjičene za ratne zločine, među njima i Radovana Karadžića, da se što prije predaju. Istodobno, najavio je da će entitetske vlasti preuzeti svoj dio obveza ne bi li se svi osumnjičenici za kojima se još traga što prije priveli pravdi.</p>
<p> Nakon sastanka s američkim veleposlanikom zaduženim za pitanja ratnih zločina Pierrom Richardom Prosperom, Mikerević je izjavio novinarima kako »ni jedna osoba, ma tko to bio, nije vrijedna patnji cijelog naroda«.</p>
<p> Bilo bi najbolje, smatra, da se Karadžić, ali i svi ostali osumnjičeni što prije sami predaju, a vlada RS u tom bi im slučaju pružila jamstva da se mogu braniti sa slobode.</p>
<p> Pod očitim američkim pritiskom, Mikerević je najavio da će entitetsko ministarstvo unutarnjih poslova i tajna služba (OBS) poboljšati obavještajnu suradnju s Policijskom misijom Europske unije u BiH (EUPM) i Stabilizacijskim snagama (SFOR), također radi privođenja ljudi za kojima traga Haaški sud. </p>
<p> Time bi, smatra premijer bosanskih Srba, entitetske vlasti ispunile svoj dio zadaće na obavještajnom planu. Vlasti u Banjoj Luci dosad su uporno tvrdile kako nemaju nikakvih informacija da se neki od osumnjičenih za ratne zločine skrivaju u Republici Srpskoj.</p>
<p> Veleposlanik Prosper istaknuo je da je izručenje Karadžića temeljni preduvjet za daljnju novčanu pomoć američke administracije Republici Srpskoj. Prosper pritom nije spominjao nikakve konkretne rokove za ispunjenje te zadaće. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Croatiabus i Muzička naklada slike pravne nekulture i destruktivnosti</p>
<p>Sjajan opis kriminala u pretvorbi Croatiabusa i samozvanih upravnih odbora koja su imala dovoljno vremena da upravljaju naravno samozvano, društvenim dobrima, neodoljivo podsjeća i na »šlučaj Goljak«, odnosno Muzičke naklade. Jednako kao i Trpimir Sulić, koji je po struci oceanograf i biolog, u pretvorbi Muzičke naklade glavna zvijezda je Željko Žnidarić, pravnik po struci, a građevinski poduzetnik po afinitetu.</p>
<p>Stanari Goljaka i Novog Goljaka već četiri godine postavljaju pitanje našoj javnosti kako je dotični imenovan na mjesto predsjednika Nadzornog odbora Muzičke naklade? Koje je dotični Žnidarić imao nakane, osim uništiti jedinu tvornicu žičanih instrumenata u Hrvatskoj, a sve poradi skupog zemljišta?! Tko stoji iza Željka Žnidarića i koji je to loby koji je upravo njega izabrao za glavnog igrača? I kako reče Željko Žnidarić za tjednik Nacional...»tvornica je bila puna neradnika i štakora, stanari se na moje građevinske pothvate ljute jer su zločesti i ne razumiju napredak, mislio sam graditi kondominij. ali sam se predomislio, ne prihvaćam sjenu u njihovim vrtovima kao ozbiljan razlog...»Žnidarić je pulen onih koji su namjerno ukinuli GUP, a sve zbog svojih interesa, kako bi, između ostalih, uništili Croatiabus i Muzičku nakladu, a sve da bi se bez ijedne kune dočepali skupocjenih gradjevinskih terena!</p>
<p>Odvjetnik Jadranko Črnko posve je u pravu (Vjesnik, 23. siječnja 2003. rubrika Stajališta). Sve su to slike i primjeri hrvatske pravne nekulture i destruktivnosti! Ima li volje da se kazne svi domaći Sulići i Žnidarići, koji misle da su u pravu jer je tako tekla pretvorba barem još stotinjak zagrebačkih poduzeća? Po njihovim riječima ispada da ako je kriminal bio generalna »špranca« za pretvaranje »našeg u njihovo«, da je valjda i po zakonu, jer ako kradu svi oko mene onda valjda mogu i ja!</p>
<p>JADRANKA M. MITROVIĆ, dipl.oec. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pravo na krov nad glavom svima, a ne samo njima </p>
<p>Potaknut najavljenim izmjenama Zakona o najmu stanova iznio bih nekoliko činjenica i pitanja za razmišljanje hrvatskoj javnosti, Vladi Republike Hrvatske i zastupnicima Hrvatskog sabora:</p>
<p>Nekoliko tisuća hrvatskih građana i njihovih obitelji Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme komunističke vladavine pretvoreno je u podstanare jer im je oduzeto stanarsko pravo, a nisu mogli otkupiti (konfiscirane) stanove! S perspektivom da postanu beskućnici, ako se budućem vlasniku stana npr. ne bude sviđala boja njihovih očiju ili kose!</p>
<p>Zbog čega je država nekim svojim građanima i njihovim obiteljima oduzela (konfiscirala) stanarsko pravo, a da to ničim nije nadoknadila? (Ili se pod naknadom podrazumijeva mogućnost da cijeli život provedu po sudovima pokušavajući izjednačiti svoja prava s ostalim građanima i besmisleno troše novac na odvjetnike?)</p>
<p>Zašto neki građani nisu mogli otkupiti konfiscirane stanove, iako su predali zahtjev, dok su drugi sve do sredine 1993. godine bez problema otkupljivali iste takve stanove? O kakvoj se tu jednakosti pred zakonom radi? O kakvim osnovnim ustavnim pravima?</p>
<p> Svi prijašnji, a vjerujem i sadašnji državni »dužnosnici«, otkupom stanova ostvarili su svoje pravo.</p>
<p>Kako to da su država Hrvatska i njezini zakonodavci jednostavno zaboravili da su neke obitelji u preko stotinjak godina radnog staža isto toliko godina odvajali za tuđe stambeno zbrinjavanje - pa i stanove svih mogućih donedavnih i sadašnjih državnih »dužnosnika« - dok je drugima taj staž uzet u obzir kod izračuna niže otkupne cijene stana?</p>
<p>Što smo skrivili da nas vlastita država tako kažnjava? Mnogi od nas sudjelovali smo u Domovinskom ratu. Dok smo se mi borili na ratištu našim su novcem sanirane opljačkane banke i poduzeća! Jednim zakonima amnestiralo se kriminalce, a drugim se poštene ljude tjeraju na ulicu!</p>
<p> Jasno da je ta nepravda posljedica koncepcije društva s tristotinjak bogatih (i stambeno dobro zbrinutih) obitelji. Nije mi jasno zašto je aktualna Vlast (državna uprava) nastavila s istim nepravdama. Zar može biti demokracije tamo gdje se ne poštuju ljudska prava, gdje za ljude nema radnih mjesta, ni krova nad glavom? </p>
<p>ŽELJKO KAŠAJ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Porezom na alkohol do novca i za veće liječničke plaće</p>
<p>Liječnici s pravom štrajkaju, jer se tolika odgovornost u poslu, toliki mar, te znanje, mogu postići samo školovanjem od 6-13 godina (fakultet-staž-specijalizacija), a u SAD-u i u zapadnim europskim zemljama se to vrednuje dvostrukom višom plaćom u odnosu na druge četverogodišnje studije.</p>
<p> Inače, nitko neće ići studirati medicinu, kao što i mnogi idu studirati pravo (na pr.), da bi kao suci sa manje truda imali veće plaće.</p>
<p>Novac sabornici i Vlada ne žele skupiti u tu svrhu u slučaju poreza na alkohol. Njegovim povećanjem bi se smanjili alkoholni problemi i bilo bi više novaca, ne toliko i samo za alkohološku prevenciju, liječenje i oporavak u klubovima liječenih alkoholičara, nego bi se vrlo osjetno povećao novac za zdravstveni proračun, pa time i za plaće liječnika. U slučaju prihvaćanja zakona o vinu kao hrani (sramotno, jer se radi o opojnom i otrovnom sredstvu) taj bi se porez smanjio, i zdravstveni proračun bi trpio, do čega ne smije doći. </p>
<p>Prim. dr. sc. DARKO BREITENFELD predsjednik Zajednice klubova liječenih alkoholičara Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Treba li braniti akademika Supeka?</p>
<p>Akademik Ivan Supek svojim je istupima u posljednje vrijeme izazvao mnoge negativne reakcije. Nakon jedne od njih ustao mu je u obranu novinar Milan Puljiz (Vjesnik, od 22. siječnja 2003. u rubrici Stajališta). Kaže da je to »ogorčeni prosvjed zbog neizazvana napada na jednu od najvećih hrvatskih intelektualnih i moralnih vrijednosti našega doba«, a o nastupu akademika Supeka kaže: »Nije bitno o čemu je govorio i što je rekao. Javnost zna da takvi govornici ne govore bedastoće«.</p>
<p> Nisam gledao tv-emisiju »Znakovi vremena«, pa ne znam je li točno da je gledatelj akademika Supeka »jednostavno obasuo uvredama, nenadano i grubo«. Ako je to točno, ma koji povod napadima bio, s uvredama i grubostima ne bismo se smjeli složiti. Ovdje se ipak postavljaju barem dva pitanja: Prvo, brani li Milan Puljiz osobu Ivana Supeka ili ideologiju koju on zastupa? U Hrvatskoj je na žalost premnogo na najgrublji način napadanih osoba, ali u njihovu se obranu ustaje vrlo selektivno. Milan Puljiz u svome tekstu spominje još neka napadana imena, no pri tom ne krije svoja ideološka stajališta.</p>
<p>Drugo je pitanje jesu li napadi na akademika Supeka baš »neizazvani«. </p>
<p>PETAR BAŠIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ubojstvo Marka Sliška ipak ima veze s podzemljem?</p>
<p>Načelnik Ureda načelnika PU zagrebačke, Krunoslav Borovec je »dopustio mogućnost da je ubojstvo ipak povezano s podzemljem« / »Zbog trajanja kriminalističke obrade« nije odgovoreno na brojna novinarska pitanja</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - »U jučerašnjoj fazi bilo je prerano opredijelit se za bilo kakvu verziju o pozadini ubojstva«, izjavio je u petak, na redovitoj konferenciji za novinare načelnik Ureda načelnika PU zagrebačke, Krunoslav Borovec. Izjavio je to odgovarajući na upit novinara može li prokomentirati izjavu svojeg kolege, načelnika Odjela općeg kriminaliteta uprave, Željka Prše, koji je na mjestu ubojstva Marka Sliška, večer ranije izjavio novinarima da policija ovo ubojstvo zasad ne povezuje sa organiziranim kriminalom.</p>
<p>Borovec je »dopustio mogućnost da je ubojstvo povezano s podzemljem«, međutim dodao je da se »policija u kriminalističkoj obradi ne želi vezivati za samo jednu verziju, već ostaviti sve mogućnosti otvorenima «.</p>
<p>Inače, novinarima koji su se upravo zbog ubojstva Marka Sliška, u velikom broju došli u PU zagrebačku, dana su pismena priopćenja sa šturom obavijesti da je u četvrtak oko 18,15 sati, u Bunićevoj ulici, ubijen iz vatrenog oružja Marko Sliško (53), čije je tijelo prevezeno u Zavod za sudsku medicinu, radi obdukcije, koja bi trebala biti obavljena istoga dana. Također je spomenuto i da je automobil ubijenoga prevezen u PU zagrebačku radi pregleda.</p>
<p>Sve ostale pojedinosti, navodi se u zaglavlju priopćenja, ne mogu se iznijeti zbog trajanja kriminalističke obrade.</p>
<p>A »zbog trajanja kriminalističke obrade« nije odgovoreno na brojna novinarska pitanja. Između ostalog o oružju iz kojega je pucano, je li žrtva ubijena iz daljine ili blizine i s koliko metaka, je li riječ o jednom ili više ubojica, je li ubijen kada je izlazio iz automobila ili ulazio. Policija novinarima nije mogla reći ni je li ubijeni u trenutku ubojstva bio naoružan. </p>
<p>Borovec je , ipak, novinarima potvrdio neslužbenu informaciju da je pored mjesta zločina viđen srebrno-sivi BMW, koji je kasnije nestao.</p>
<p>Načelnik je taj automobil nazvao »operativno zanimljivim«, međutim, rekao je da policija još za sada ne posjeduje potpunu registraciju automobila tako da je i taj trag nesiguran.</p>
<p>Po Borovčevim riječima, policija je iste večeri obavila veći broj informativnih razgovora, a obaviti će ih u ovom slučaju još puno više. »Također se provode mnoga vještačenja iz raznih područja«.</p>
<p>Upitan za sigurnost obitelji ubijenoga, Borovec je odgovorio da u posljednje vrijeme, prema saznanjima policije, Sliškovima nitko nije prijetio, niti su oni od policije zatražili zaštitu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ravnatelj Ostojić: »Ubojstvo izvedeno - profesionalno«</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Zamjenica šefa Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Marinka Orlić izjavila je u petak da njezin ured zasad nije angažiran u slučaju ubojstva Marka Sliška.</p>
<p> Orlić je dodala da će u slučaju da istraga krene u tom pravcu USKOK preuzeti slučaj.</p>
<p>Ravnatelj policije Ranko Ostojić izjavio je za »Radio 101« da je pokojni Sliško bio osoba koja se kretala unutar zagrebačkog krim miljea. »Po sadašnjem stanju predmeta te načinu izvršenja ubojstva riječ je vjerojatno o pripremanom i profesionalno izvedenom ubojstvu«, rekao je Ostojić i dodao da rezultate ne treba očekivati preko noći.</p>
<p>Prvi čovjek hrvatske policije napomenuo je i da su u slučaju ubojstva Marka Sliška mogući i drugi motivi osim mogućnosti da je žrtva organiziranog kriminala - od neriješenih imovinskih odnosa do nekoliko verzija osvete. Odvjetnik obitelji Sliško Veljko Topolovec reko je da mu ubijeni Marko Sliško nije govorio ni o kakvim prijetnjama.</p>
<p>Kako smo neslužbeno saznali u petak u prijepodnevnim satima temeljem sudskog naloga istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Marijan Garac obavio je prekled stana u kojem je s obitelji živio ubijeni Marko Sliško. Stan se nalazi na trećem katu hotela »Sliško«. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Lučin potvrdio mogućnost organiziranog kriminala</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 24. siječnja</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin izjavio je u petak u Slavonskom Brodu kako je moguće da je i ubojstvo Marka Sliška u četvrtak popodne u Zagrebu potvrda da u nas ima organiziranoga kriminala, jer, kako je izjavio, nema zemlje u kojoj ga nema.</p>
<p>»Po prvim podacima riječ je o organiziranu, dobro smišljenu ubojstvu i već sinoć je policija u cijeloj Hrvatskoj dignuta na noge. Utvrđeni su neki mogući motivi, obavljeno je više razgovora i kontakta, ali radi istrage više o tome ne mogu reći«, kazao je Lučin. Procijenio je kako će kriminalistička obrada vjerojatno potrajati jer je ubojstvo pomno isplanirano. </p>
<p>Lučin je također podsjetio kako se prošle godine u Zagrebu dogodilo 13 ubojstava, a u cijeloj državi 77. Od toga, dodao je, samo jedno nije rasvijetljeno »pa sam uvjeren kako će i najnovije biti rasvijetljeno. »U zadnje dvije godine digli smo 108 kaznenih prijava za organizirani kriminal. Broj ubojstava u tom području znatno je smanjen, te se u prošle tri godine samo tri ubojstva povezuju s organiziranim kriminalom«, podsjetio je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zatvorenik drogu od policije sakrivao u ustima</p>
<p>Pečevski je u obrani rekao da se s heroinom prvi put susreo upravo u lepoglavskoj kaznionici / »Ako imaš novca, u zatvoru možeš nabaviti sve što poželiš«, otkrio je optuženi u svoj obrani</p>
<p>VARAŽDIN, 24. siječnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u petak započelo suđenje Dragoslavu Pečevskom (31) optuženom za zlouporabu opojnih droga.</p>
<p> Optužnica ga tereti da je tijekom svibnja 2002. godine u lepoglavskoj kaznionici gdje je izdržavao kaznu nabavio veću količinu heroina za daljnju prodaju te ju prilikom šetnje prenosio da konačnih kupaca. Naime, 14 piseva heroina sakrio je u ustima, no to su primijetili pravosudni policajci, nakon čega im je on drogu predao. </p>
<p>U optužnici se još navodi da je, u cilju daljnje preprodaje, nabavio još 20 piseva heroina u količini od po 0,2 grama koje je sakrio u unutrašnjosti elektronskog šaha, a droga je pronađena prilikom pregleda te oduzeta.</p>
<p>Pečevski je u svojoj obrani rekao da je heroin počeo konzumirati upravo u lepoglavskoj kaznionici, a kad ga je prvi puta konzumirao 2000. godine, »bilo mu je zlo«. Rekao je i da i zatvoru nije radio, jer »se radi mjesec dana za 200 kuna«, a on je taj novac dobivao od kuće, dok se u zatvoru bavio kockanjem od kojeg je mjesečno znao zaraditi više od tisuću kuna. Ako imaš novaca, kazao je Pečevski, u zatvoru možeš sve nabaviti, a svaki će vam stražar za 100 ili 200 maraka donijeti što hoćete. </p>
<p>Neko je vrijeme bio u izolaciji, a kad su ga vratili na odjel, ponovo je počeo s drogom. Pušio je »joint«, par je puta vikendom konzumirao ecstasy, jer ga se baš ne može kupiti u zatvoru. No, nabavio je i heroin kojeg je ušmrkavao.</p>
<p>Jednom ga je prilikom osuđenik Emil Malijurek pitao želi li od njega kupiti 40 piseva heroina za 350 kuna, na što je Pečevski pristao. Malijurek mu je dao 20 piseva, Pečevski je otišao u WC i tamo ušmrkao šest piseva, dok je preostalih 14 stavio u džep. Ostalih 20 piseva, rekao je Pečevski, Malijurek mu je trebao dati za nekoliko dana. Pravosudni su ga policajci potom pozvali na pretres, a on je drogu sakrio u usta. Budući da je policajac vidio da nešto ima u ustima, heroin je sam izvadio i predao ga.</p>
<p>Nakon toga je ponovo otišao u izolaciju, pa je od jednog zatvorenika tražio da mu pošalje njegov elektronski šah. Šah je došao nakon nekoliko dana, no policajci su ga morali pregledati, a u njemu su našli 20 piseva heroina. To je bilo baš onoliko, rekao je Pečevski, koliko mu je Malijurek dugovao, ne zna tko ju je tamo stavio, ali može samo pretpostavljati. Drogu inače nije namjeravao prodavati, već ju je kupio za svoje potrebe, a na pitanje kako droga dolazi u zatvor, Pečevski je odgovorio da je »javna tajna da postoje određeni policajci i zaposlenici koji ju donose, ali se o tome ne bi previše izjašnjavao«.</p>
<p>Na idućoj bi se raspravi trebao saslušati Malijurek kojeg bi na raspravu trebali privesti policajci. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Policajcu pokušali prodati 600 grama heroina </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Nakon što su »nasjeli« na pričuprikrivenog policijskog istražitelja Mrkog, dvojica Zagrepčana završila su u srpnju prošle godine u pritvoru pri pokušaju da policajcu prodaju 600 grama heroina.</p>
<p>Dario V. i Miroslav M. nakon toga su optuženi za udruživanje radi preprodaje droge i u pritvoru su.</p>
<p>Na raspravi održanoj u petak na Županijskom sudu u Zagrebu drugookrivljeni Miroslav M. priznao je kako je zajedno s Dariom V. pokušao prodati spomenutu drogu zbog čega se sada kaje. On je međutim također ispričao kako ga je »Mrki« zapravo »navukao« na sve insistirajući da mu preko nekoga nabavi drogu. Miroslav je također ispričao kako je u čitav posao ušao jer je postao ovisnik o heroinu, pa je želio za sebe izvući određenu količinu droge. </p>
<p>»Počeo sam se pomalo drogirati 1999. godine kada sam se rastao, a početkom 2002. godine postao sam ovisnik« rekao je okrivljeni i objasnio kako je do uhićenja šmrkao oko 5 grama heroina u 15 dana.</p>
<p> Obrana je predložila medicinsko vještačenje okrivljenog, a kako bi se dokazalo da je on u trenutku počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv zbog heroinske ovisnosti.</p>
<p>Zamjenik državnog odvjetnika usprotivio se vještačenju ustvrdivši kako je iz prakse poznato da ovisnik o heroinu, osobito koji drogu uzima ušmrkavanjem koristi dnevno i do 2 grama heroina, a okrivljeni tvrdi da mu je 5 grama trajalo 15 dana.</p>
<p>Sudac Marin Mrčela odlučio je da će se medicinsko vještačenje ipak provesti, a suđenje će se nastaviti početkom ožujka. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pet godina zatvora zbog silovanja i rodoskvrnuća</p>
<p>OSIJEK, 24. siječnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda, Osječanin Z.M. (44) proglašen je krivim za počinjena kaznena djela silovanja svoje osamnaestogodišnje kćerke i rodoskvrnuća te mu je određena kazna zatvora u trajanju od pet godina, a zadržavanje u pritvoru produljeno mu je do pravomoćnosti presude. </p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva teretila ga je da je u noći na 29. kolovoza prošle godine, pozvao kćer u podstanarsku sobu u kojoj je živio sam. Nakon što su u vrijeme večere oboje popili dosta alkohola, počeo ju je pipati. Ne obazirući se na njezin plač i molbe on joj je stavio ruku preko usta i dva ju je puta silovao. Optuženi i njegova kćerka nikada nisu živjeli zajedno jer se on razveo od supruge neposredno nakon njezina poroda. </p>
<p>Tijekom dokaznoga postupka, oštećena i okrivljeni dali su različite iskaze. On je naglasio kako uopće nisu imali spolni odnos, dok je ona isticala kako ju je otac u dva navrata silovao. Sud je kao vjerodostojan uzeo iskaz oštećene zbog toga jer ga je potvrdio i nalaz liječnika sudskog vještaka koji je kazao da su ozljede nanesene po licu, glavi i grudima oštećene bile takve vrste da se može zaključiti da su zadane uporabom sile kako bi se savladavao njezin otpor.</p>
<p>Sud je odbacio tvrdnje optuženog po kojima su spomenute ozljede nastale jer se njegova kćer napila pa se saginjala prema plastičnoj posudi u koju je povraćala. "Ovim iskazom je okrivljeni pokušao izbjeći krivičnu odgovornost za počinjeno"-kazao je prilikom obrazlaganja presude sudac Dragan Poljak.</p>
<p>Govoreći o tome zašto oštećena u kritično vrijeme nije vikala i nije pobjegla, sudac je iskazao stav vijeća da je ona mlada osoba koja je bila pod utjecajem alkohola te je bila iznenađena činjenicom što njezin otac pokušava s njom spolni odnos. Osim toga, zajedno su popili oko dvije litre vina pa je sudsko vijeće zaključilo kako je Z.M. unaprijed skovao plan po kojemu je počinio nasilni spolni odnos sa kćerkom. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Naslađivanje« pričama o prvim seksualnim iskustvima </p>
<p>METKOVIĆ, 24. siječnja</p>
<p> - Metkovska je policija državnom odvjetništvu prijavila J. M. (44) zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo iskorištavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju.</p>
<p>U stanu osumnjičenoga, u Sportskoj ulici u Metkoviću, pronađena je veća količina CD-ova koji su sadržavali pornografski materija, u koji su uključena djeca i maloljetne osobe. Među inim, pronađeno je i pet pisanih materijala na engleskom jeziku, gdje se na neprimjeren način navodi čitatelja na postizanje seksualnog uzbuđenja kroz priču djece, odnosno maloljetnica, koje u prvom licu jednine pričaju svoja seksualna iskustva s vlastitim ocem, njegovim prijateljima i drugim osobama. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za ubojstvo nožem osuđen na šest godina zatvora </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Tridesetosmogodišnjeg Rusmira Mujkića,u petak je vijeće zagrebačkog Županijskog suda nepravomoćno osudilo na šest godina zatvora zbog ubojstva Jasmina Matasića, počinjenog 24. kolovoza 1999. godine. Prema optužnici, koja je tijekom procesa gotovo u cjelini i dokazana, Mujkić je kod Matasića toga dana došao po alimentaciju, jer je živio sa u izvanbračnoj zajednici sa bivšom Matasićevom suprugom te sa Matasićevim sinom. Nakon svađe, koja je ubrzo izbila između njih dvojice, Mujkić je dohvatio kuhinjski nož, te s njim uboo Matasića u vrat, od čega je oštećeni preminuo.</p>
<p>Mujkić se branio da je do smrtnosnog uboda nožem došlo uslijed naguravanja, te da on nije imao stvarnog motiva da ubije Matasića. Ovu tezu u završnim riječima iznio je i branitelj optuženika, odvjetnik Nenad Škare, koji je na osudu izrečenu u petak već najvio žalbu.</p>
<p>U obrazloženju presude, sudac Vladimir Pavleković, rekao je da je vijeće kao olakotne okolnosti uzelo Mujkićevu raniju neosuđivanost, te činjenicu da uzdržava dva maloljetna djeteta. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mrtvo novorođenče nađeno omotano PVC vrećicom </p>
<p>PREGRADA, 24. siječnja</p>
<p> - Prema informaciji PU Krapinsko-zagorske u četvrtak poslije podne u obiteljskoj kući u okolici Pregrade, djelatnici policije pronašli su mrtvo novorođenče ženskog spola, umotano PVC vrećicom.</p>
<p>Tijelo novorođenčeta djelatnici pogrebnog poduzeća »Pokop«, prevezli su u Zavod za sudsku medicinu na obdukciju radi utvrđivanja uzroka smrti, a nakon toga bit će odlučeno i o mogućoj kaznenenoj prijavi.</p>
<p>Kako ističu u policiji ne zna se je li dijete rođeno živo ili mrtvo, a policija nije dala niti informaciju o obitelji u čijoj kući je novorođenče pronađeno. Nakon što dobiju obdukcijski nalaz bit će odlučeno o eventualnom daljnjem postupanju. </p>
<p>D. Go.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>SAD: Spasitelj svjetskog gospodarstva i krivac za rat</p>
<p>Jaki euro umanjit će konkurentnost europskih izvoznih proizvoda i tako usporiti gospodarski oporavak / OPEC ne može učiniti više za smanjenje cijena nafte; proizvodnja je već velika, ali se ne može nositi s učinkom prijetnji napada na Irak </p>
<p>ZAGREB, DAVOS, 24. siječnja</p>
<p> - Vanjska politika SAD-a u kontekstu Iraka i Sjeverne Koreje bila je jedna od okosnica događanja tijekom drugog dana Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji se od 23. do 28. siječnja održava u švicarskom Davosu. Međutim, uz brojne oprezne kritike na račun politike koju vodi predsjednik SAD-a George Bush, američko gospodarstvo je od strane mnogih ekonomista i političara još jednom proglašeno glavnim pokretačem oporavka svjetskog gospodarstva. </p>
<p>Tako je, na primjer, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1999. Robert Mundell, profesor sa sveučilišta Columbia istaknuo da će jaki euro umanjiti konkurentnost europskih izvoznih proizvoda i tako usporiti oporavak gospodarstava europskih zemalja, a složena gospodarska situacija u Japanu skori oporavak čini gotovo nemogućim.</p>
<p>Na jednoj od oko 80 sjednica predviđanih programom za petak, kretanja cijena sirove nafte komentirao je Alvaro Silva-Calderon, glavni tajnik Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Prema njegovim riječima, kartel ne može učiniti više glede smanjenja rastućih svjetskih cijena nafte. Silva-Calderon je tako poljuljao nade da bi OPEC mogao biti pripravan na proizvodnju većih količina sirove nafte u slučaju američkog napada na Irak.</p>
<p>Glavni tajnik kazao je da OPEC već proizvodi dovoljno sirove nafte, no da se ne može nositi s učinkom koje prijetnje napada na Irak imaju na cijenu nafte. »Što još možemo učiniti? Ne slažem se da na tržištu nema dovoljno nafte«, kazao je Silva-Caledron. »Problem rastućih cijena leži u prijetnjama ratom.«</p>
<p>Ratna groznica i sedmotjedni štrajkovi koji su prekinuli izvoz nafte iz Venezuele, jedne od članica OPEC-a, podigli su ovoga tjedna cijene nafte na američkom tržištu na najvišu razinu u posljednje dvije godine - 35,2 dolara za barel. OPEC ima za cilj održati cijene u rasponu od 22 do 28 dolara i nedavno je podigao proizvodne kvote za 1,5 milijuna barela dnevno, odnosno za 7 posto, počevši od 1. veljače. »Cijena je iznad 28 dolara i činimo sve što je u našoj moći da je vratimo ponovno unutar ciljanog raspona«, kazao je Silva. </p>
<p>OPEC-ov problem je taj što većina njegovih zemalja članica već proizvodi punim kapacitetima. Vjeruje se da samo Saudijska Arabija i Ujedinjeni arapski emirati mogu dodatno povećati proizvodnju. </p>
<p>Istaknuti svjetski biznismeni su pod jakim osiguranjem u Davosu razgovarali su i o povjerenju, a polazište su bili rezultati istraživanja o povjerenju dioničara u kompanije. Naime, izvršni direktori kompanija iz svih dijelova svijeta smatraju da - iako je povjerenje šire javnosti u korporacije općenito znatno palo, kao što su pokazala ranija istraživanja - vjera u njihove vlastite kompanije nije.</p>
<p>Prema tom istraživanju, što ga je proveo PricewaterhouseCoopers i objavio prvog dana šestodnevnog godišnjeg sastanka WEF-a, pokazalo je da 72 posto od 992 ispitana izvršna direktora »ne vjeruje da je došlo do pada povjerenja u njihove kompanije«.</p>
<p>Međutim, zanimljivo je da isti postotak njih smatra da je palo povjerenje u druge korporacije, revizore i tržišne analitičare u njihovim zemljama, ali i u tržišta kapitala općenito.</p>
<p>Glavna tema ovogodišnjeg sastanka WEF-a u Davosu jest »izgradnja povjerenja«, budući da su biznismeni svjesni očitog širenja nepovjerenja u svjetski korporativni kapitalizam uslijed niza korporativnih skandala i kraha takozvane nove ekonomije.</p>
<p>Ispitivanje računovodstvene tvrtke PricewaterhouseCoopers, provedeno između listopada 2002. i siječnja 2003., u kojemu su sudjelovali izvršni direktori iz Europe, Azije, čitavog američkog kontinenta, te Afrike, pokazalo je da je unatoč gospodarskom usporavanju tijekom 2002. i »krizi korporativnog upravljanja bez presedana«, gotovo tri četvrtine ispitanih izvršnih direktora sigurno u svoja poslovna predviđanja za 2003. godinu. </p>
<p>P. Bu., Hina i Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Otvoren treći Svjetski socijalni forum - alternativa Davosu</p>
<p>PORTO ALEGRE, 24. siječnja</p>
<p> - Treći Svjetski socijalni forum, ustanovljen kao alternativa Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, otvoren je u petak u brazilskom gradu Porto Alegre. U sljedećih pet dana sudionici će raspravljeti o ljevičarskim političkim idejama, građanskim inicijativama, sindikalnim strategijama i potrebi za poštenijim svijetom u svjetlu širenja neoliberalne globalizacije.</p>
<p>Na Forumu sudjeluje 100.000 izaslanika iz 153 zemlje. U četvrtak navečer, uoči otvaranja skupa, oko 10.000 ljudi prosvjedovalo je protiv rata u Iraku. </p>
<p>Sljedeće godine Forum će preseliti u Indiju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>OMV sastavio najbolju ponudu za 25 posto Ine?</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić sljedeći će tjedan predočiti Vladi sažetu informaciju o tri ponude za kupnju 25 posto plus jedne dionice Ine. Tada bi se i službeno trebalo saznati barem neke elemente ponuda mađarskog MOL-a, austrijskog OMV-a i ruskog Rosnefa, odnosno jesu li točne informacije iz dobro obaviještenih krugova da je najbolju ponudu dao OMV. </p>
<p>Zasad se svi članovi Vlade koji su upoznati s ponudama, čvrsto drže dogovora da se o njima javno ne govori. Najviše što se može saznati, a čak i to pod uvjetom anonimnosti izvora, jest uvjeravanje da su sve tri ponude dobre, odnosno u financijskom dijelu bolje od očekivanog iznosa. </p>
<p>No, u Vladi se ne krije da će se 25 posto dionica Ine prodati onom kupcu koji se obveže poštovati Inin poslovni plan, odnosno uvjet da ne izvlači svoj udio u dobiti nego ga reinvestira u razvoj tvrtke, a računa se i s uzimanjem kredita u tu svrhu. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jurčić: Vlada će i dalje davati jamstva za razvoj brodogradnje </p>
<p>RIJEKA, 24. siječnja</p>
<p> - Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, koji je u Rijeci boravio radi upoznavanja s gospodarstvom tog područja, novinarima je potvrdio kako je zajedno s Upravom 3. maja, primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom i riječkim gradonačelnikom mr. Vojkom Obersnelom pronašao zajedničko rješenje kako na pravi način i učinkovito provesti restrukturiranje tog brodogradilišta. Definirano je kakva je uloga Vlade u tom procesu, resornog Ministarstva, lokalne uprave i menadžmenta 3. maja. </p>
<p>Podsjetimo, Vlada je u kolovozu prošle godine upravama svih pet hrvatskih brodogradilišta naložila da do kraja 2002. sačine program restrukturiranja i racionalizacije poslovanja.</p>
<p> Uprava 3. maja dostavila je svoj program Ministarstvu početkom godine. Jurčić ga je ocijenio kvalitetnim, ali je dodao da će se ipak dalje razrađivati i da će se odrediti dinamika i brzina povođenja pojedinih faza restrukturiranja. Dodao je da plan restrukturiranja polazi od toga što je tehnološka optimalnost i kako se ona može ostvariti. Napomenuvši da tehnološka optimalnost ovisi o broju narudžbi, što znači da se stanje može mijenjati iz tjedna u tjedan, ministar je kazao da se sve do donošenja konačnog zaključka Vlade ne može reći hoće li u 3. maju biti viška zaposlenih ili ne. </p>
<p>Na novinarski upit može li se 3. maj restrukturirati u okviru mjera koje je Vlada donijela u kolovozu prošle godine ili je za njega potrebna posebna dijagnoza, Jurčić je odgovorio kako svakom brodogradilištu treba posebna dijagnozu i posebna terapija. Svako od pet hrvatskih brodogradilišta je drukčije, proizvode različite brodove, imaju različitu unutarnju organizaciju i tehnologiju, pa Vlada sa svakim postupa drukčije. </p>
<p>U prvoj fazi restrukturiranja polazi se od planova brodogradilišta i njihovih mogućnosti. Po završetku analize plana svakog brodogradilišta pristupit će se okupljanje domaćih proizvođača i potencijalnih proizvođača opreme za brodove. </p>
<p>Ministar je kazao da će Vlada i dalje davati jamstva u okviru Pravila o jamstvima koja će usvojiti ovih dana. »Poslovi brodogradilišta toliko su veliki da ni jedna banka iz svog jamstvenog kapitala ne može pojedinačno pratiti neko brodogradilište, tako da će jamstva u okviru plana i razvoja brodogradnje ostati, a u međuvremenu ćemo pokušati napraviti sindikat banaka koje bi zajednički pratile brodogradnju. Prije toga brodogradilišta moraju imati potpuno jasnu sliku svog poslovanja da bi se banke u to upustile«, rekao je Jurčić. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Podravka će prodati Hotel Podravina i tiskaru</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Podravka će na prodaju ponuditi svoj stopostotni udjel u koprivničkom Hotelu Podravina d.o.o., te 60 postotni udjel u Koprivničkoj tiskarnici d.o.o., odlučila je podravkina Uprava na sjednici u četvrtak. Inače, prodaja Hotela Podravina u planu je već dugo, a sad je konačno donesena i odgovarajuća odluka. Riječ je o hotelu B kategorije, sa stotinjak kreveta i pedesetak zaposlenih. Podravka je uz koprivničku tvrtku Izvor bila i osnivač hotela (temeljni kapital bio je 21,06 milijuna kuna), a kasnije je hotel prešao u stopostotno vlasništvo Podravke. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Privatizacija hotela ipak neće stati?</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan rekao je u četvrtak na Vladi da se ni jedna velika hotelska kuća neće privatizirati dok se ne riješe dvojbe vezane za rezultate međunarodnih natječaja, poput one koja se pojavila zbog prodaje Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež. No, njegovi najbliži suradnici tvrde da privatizacija hotelskih kompleksa neće stati na dulje vrijeme, jer bi to značilo da će još više kasniti ulaganja u hrvatske hotele, čija kvaliteta više ne zadovoljava zahtjeve tržišta, a država nema novca za investiranje u njih. Privatizacijska stanka mogla bi, očekuje se, potrajati samo nekoliko tjedana zbog transformacije HFP-a u fond za upravljanje državnom imovinom. Premijer je u kontekstu zaustavljanja privatizacije spomenuo najveću opatijsku hotelsku kuću Liburnija Rivijera hotele, u kojoj do sada nije provedeno restrukturiranje odnosno razdvajanje na nekoliko manjih cjelina. U Banskim dvorima se tvrdi da će Liburnija već u ovoj godini biti podijeljena na manje pakete, a smatra se da će međunarodni natječaj biti neminovan u privatizaciji. Jedan bliski Račanov suradnik tvrdi, naime, da se od međunarodnih natječaja i poštivanja njihovih rezultata ne smije odustati i zbog hrvatskih tvrtki koje svoje poslove u posljednje vrijeme sve više šire na susjedne zemlje.</p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Tomčić: HSS smatra da zakon o radu ne štiti dovoljno radnike</p>
<p>Predsjednik Sabora obećao da će preporučiti stranačkim klubovima da razgovaraju sa sindikatima o spornim pitanjima / Ivančević: HUP nekoliko puta zvao sindikate na razgovor o izmjenama ZOR-a, ali oni žele odgoditi tu temu jer nemaju pravih argumenata / Sindikalisti izjavili Tomčiću da neće odustati od započetih aktivnosti/ Mučnjak: ZOR se neće gurati po ubrzanoj proceduri/ Tomčić rekao u ime HSS-a kako smatra da pitanje otkaznih rokova i otpremnina mora biti riješeno zakonom, te da u zakonu moraju biti navedeni razlozi kada poslodavac smije zapošljavati radnika na određeno vrijeme</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - »Prijedlog izmjena Zakona o radu poslodavci promatraju u kontekstu poboljšanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, ali smatraju da je on rezultat kompromisa koji nas djelomično približava zemljama u okruženju«, izjavio je u petak glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskoga sabora Zlatkom Tomčićem.</p>
<p> Naime, dan nakon što je Vlada uputila u saborsku proceduru izmjene Zakona o radu, Tomčić se u svom kabinetu sastao najprije s predstavnicima HUP-a, a zatim je primio čelnike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatske udruge sindikata, Udruge radničkih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata javnih službi.</p>
<p>Poslodavci su, nastavio je Ivančević, očekivali da će Vlada imati hrabrosti za veći iskorak. Budući da se to nije dogodilo, uvjereni su da će se već u idućih pet godina ponovo krenuti u radikalne izmjene radnog zakonodavstva. Primjerice, navodi Ivančević, ide se na deregulaciju radnog zakonodavstva, što znači da poslodavci i radnici sami na tržišnim načelima reguliraju odnos, pri čemu raste broj ugovora o djelu koji se sklapaju dok posao ne završi.</p>
<p>Glavni ravnatelj HUP-a istaknuo je da je ta udruga nekoliko puta zvala sindikate na razgovor o izmjenama Zakona o radu, ali oni »žele odgoditi tu temu jer nemaju pravih argumenata«. Uostalom, zaključio je, reforme radnog zakonodavstva u Hrvatskoj previše kasne i zadnji je trenutak da se krene s njima. S druge strane, sindikalsti su nakon sat i pol dugog sastanka s predsjednikom Sabora izrazili zadovoljstvo razgovorom. »Izlazimo s razgovora uvjereni da će se proces u koji smo ušli, nastaviti povoljno i da ništa neće ići preko reda«, naglasio je Ivan Tomac, zamjenik predsjednika SSSH-a.</p>
<p>Dodao je da su Tomčiću objasnili zašto smatraju da se s izmjenama ide poprijeko i da sindikati neće odustati od započetih aktivnosti. </p>
<p>»Zakon o radu neće se gurati po ubrzanoj proceduri«, dodao je i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Kazao je da im je Tomčić obećao da će predstavnici sindikata moći sudjelovati u radu saborskih odbora, te da će preporučiti saborskim klubovima da se sastanu s predstavnicima sindikata i omoguće im da ih upoznaju s argumentacijom. </p>
<p>Sa sindikalnim kolegama složio se i Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, izrazivši zadovoljstvo što će ostati dovoljno vremena za raspravu te da sindikati vjeruju da će se do drugog čitanja nešto izmijeniti u predloženom zakonu.</p>
<p> Ako ti pokušaji ne urode rezultatima, ostaje nam sindikalna borba za naše stavove, ustvrdio je Mučnjak.</p>
<p>Posebno zadovoljstvo razgovorima s poslodavcima i sindikatima pokazao je i predsjednik Sabora. Tomčić je izjavio da su obje strane spremne nastaviti razgovore o spornim prijedlozima te da na sastanku nije bilo prijetnji štrajkovima i nemirima. </p>
<p>»Napravljen je bitan pomak u smirivanju situacije. Sigurno je da zakon o radu neće ići ubrzanom procedurom i da će nakon prvog čitanja, koje očekujem tijekom ove sjednice, biti vremena za dodatne rasprave i u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća«, uvjeren je Tomčić. No, dodao je da je kao čelnik HSS-a rekao sindikatima kako smatra da pitanje otkaznih rokova i otpremnina mora biti riješeno zakonom te da u prijedlogu zakona o radu nema dovoljno zaštitnih mehanizama za radnike. </p>
<p>Što se tiče rada na određeno vrijeme, u HSS-u smatraju da u zakonu moraju biti navedeni razlozi kada poslodavac smije zapošljavati radnika na određeno vrijeme. Tomčić je istaknuo i da je njegovoj stranci neprihvatljivo to što je prošle godine od ukupnog broja novozaposlenih 80 posto sklopilo takve ugovore.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić: Vlast mora uskladiti naše propise o zaštiti okoliša s europskima</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - »Na vlasti je da i dalje proširuje zaštićena područja, posebice u priobalnom području, te da uskladi naše propise o zaštiti okoliša s europskima«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju projekta »Eko oči Makarske rivijere« u petak u Kliničkoj bolnici »Dubrava«. Riječ je o izložbi fotografija na kojima su zabilježeni razni oblici zagađenja rivijere koja se proteže od Brela do Gradca. </p>
<p>Projekt je, prema riječima njegova inicijatora i voditelja Ante Beroša, pokrenula skupina građana sa željom da očuvaju okoliš i ljepotu Makarske rivijere te da unaprjeđuju svijest o očuvanju prirode i promiču hrvatski turizam u svijetu. Čist okoliš i ljepota prirode naš je glavni adut na turističkom tržištu. Ta akcija je, napomenuo je Beroš, dokaz da i volonterske akcije koje vode »mali« ljudi mogu imati znatne efekte.</p>
<p>Predsjednik Mesić je istaknuo da Hrvatska sa 6,7 posto zaštićenog teritorija ulazi među vodeće zemlje u svijetu. </p>
<p>Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević pohvalio je taj projekt i istaknuo važnost nevladinih udruga za zaštitu okoliša. </p>
<p>Dijana Jurić, stručna voditeljica Parka prirode Biokovo, predstavila je njegov bogati biljni i životinjski svijet. Ujedno je upozorila da u njemu i dalje postoji deponij komunalnog otpada i kamenolom, bespravna gradnja, a planira se i gradnja tunela te skijališta kod najvišeg vrha Biokova Sv. Jure.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nasilje u obitelji treba tretirati isključivo kao kazneno djelo</p>
<p>Kosor: Pravno je dvojbena mjera udaljenja nasilnika iz stana; osim toga gdje će oni u međuvremenu biti smješteni/ Opačić: A kamo su sve ove godine išle polugole, premlaćene i polomljene žene i djeca/ Godek: Je li u suprotnosti s ustavnom odredbom o nepovredivosti vlasništva odredba po kojoj će se nasilnici moći udaljiti iz stana ili kuće/ Škare Ožbolt: Uvesti zakonsku obvezu prijavljivanja nasilništva</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Iako u petak ujutro Hrvatski sabor nije glasovao o prije raspravljenim zakonima, nedostajao je naime kvorum, malobrojni su zastupnici bezrezervno podržali intenciju Vlade da se zakonskom regulativom stane na kraj, kako je rečeno, rastućem nasilništvu u obitelji. </p>
<p>Pritom su mnogi klubovi ustvrdili da bi nasilje u obitelji trebalo tretirati isključivo kao kazneno djelo, pri čemu je jedina kazna za nasilnika zatvor. </p>
<p>»Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji predstavljen je u savršenom timingu s medijskom kampanjom«, ocijenio je, u ime Kluba HB-a, Krunoslav Gašparić. Ipak, boji se da osim deklarativne osude nasilja, zakon neće donijeti veću zaštitu. Razlog tomu, po Gašpariću, pravna je nesigurnost hrvatskih građana i izostanak jasnih kriterija vrijednosti, »gdje se bez ikakvih prioriteta izjednačavaju uvreda predsjednika Republike s pedofilima i zlostavljačima djece«. </p>
<p>Iako Jadranka Kosor (Klub HDZ-a) podupire namjeru Vlade, predlaže ipak da se umjesto prvog čitanja provede prethodna rasprava. Ako to ne bude moguće, HDZ će ga podržati u prvom čitanju. Ipak HDZ traži da se iz teksta zakona, kao jedan od uzroka nasilja u obitelji, izbace »traume muškaraca povratnika s ratišta, jer bi se iz toga moglo zaključiti da su svi branitelji nasilnici«. Kosor je predočila i službenu statistiku po kojoj je policija lanjske godine dobivala 31 poziv dnevno za intervenciju, pri čemu je svaki dan evidentirala 15 žena žrtava nasilja. »Nasilnik koji tuče ženu i djecu mora biti primjereno kažnjen«, drži Kosor, no pravno dvojbenom ocjenjuje mjeru udaljenja nasilnika iz stana, upitavši gdje će oni u međuvremenu biti smješteni. Predlaže pritom da minimalno trajanje udaljenja nasilnika bude manje od mjesec dana što inače predlaže nacrt zakona.</p>
<p>»Žao mi je što se do sada nitko nije upitao kamo su sve ove godine išle polugole, premlaćene i polomljene žene i djeca. Onog trena kad nasilnik digne ruku na svoju ženu i djecu, neka razmišlja o tome kamo će sutra. Nas u SDP-u to uopće ne zanima«, nadovezala se, u ime Kluba te stranke, Milanka Opačić. Naglasila je pritom da ovisnost o alkoholu i drogama potiče nasilje, no pravi je uzrok »transgeneracijski prijenos nasilja«. Iznijela je rezultate istraživanja prema kojima 80 posto obitelji koje imaju PTSP svoje međusobne odnose ocjenjuje lošijim nego prije rata. U 60 posto prisutna je zloupotreba alkohola, u 54 posto agresija prema supruzi, a u 42 posto - agresija prema djeci. »SDP podržava zakon, no za njegovo provođenje potrebna je široka edukacija« smatra Opačić.</p>
<p>»Je li u suprotnosti s ustavnom odredbom o nepovredivosti vlasništva odredba po kojoj će se nasilnici moći udaljiti iz stana ili kuće«, pita Mladen Godek (Libra). Tibor Santo (LS) pak drži da kod udaljenja nasilnika iz kuće u obzir treba uzeti da je takva mjera nerijetko nužna samo prvih dana nakon nasilja, te predlaže da se donja granica za nju odredi ovisno o konkretnom slučaju. </p>
<p>»Apostrofiranje povratnika s ratišta«, kao uzroka nasilju u obitelji, »nije baš najumjesnije«, smatra i Želimir Janjić (Klub HSLS-a). Dodaje kako nema velike razlike među onima koji provode nasilje u obitelji, »bez obzira čime je uzrokovano - alkoholom, padom standarda, osjećajem besperspektivnosti ili nekim drugim razlogom«. »Bogati nasilnici mogu kaznu platiti i tući iz 'gušta', siromašni neće moći platiti, a ako to učine bit će zapravo kažnjena cijela obitelj«, upozorava Janjić, dodajući da je nasilnike bolje kazniti zatvorom, »jer to bi moglo djelovati i preventivno«.</p>
<p>U raspravi klubova moglo se čuti da nasilnika ima i među bogatim i poznatim. »Kad se nasilnikom pokaže savjetnik predsjednika države svi se iznenadimo da to može učiniti i ugledan član društva«, rekao je Miroslav Rožić (HSP). Upozorio je da u nacrtu zakona nije spomenuto nasilje u izvanbračnim istospolnim zajednicama, a »tamo je nasilje u pravilu žešće, pa vrlo često i obostrano«. </p>
<p>Vesna Škare Ožbolt (Klub DC-a) upozorava na problem neefikasnosti i preopterećenosti sudstva, zbog čega se utopističkim čini prijedlog da sudovi u roku 12 sati trebaju izreći mjeru za zaštitu od nasilja. Predlaže da se zakonom uvede obveza prijavljivanja nasilništva u obitelji. </p>
<p>Ljubica Lalić (HSS) založila se za otvaranje široke i dobro organizirane mreže stručnih obiteljskih savjetovališta u kojima bi se bračni partneri »učili međusobnoj konverzaciji i prilagođavanju«. Naglasila je da su djeca najveće žrtve, ilustrirajući to podatkom da svaka četvrta djevojčica i svaki šesti dječak prije 18. godine doživi neki oblik seksualnog zlostavljanja. </p>
<p>Zaključujući raspravu, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović odbacila je tvrdnje da mogućnost novčanog kažnjavanja nasilnika privilegira bogate, kazavši da su bogati osjetljivi na svoju imovinu i da plaćaju najmanje poreza i kazni, »dok je sirotinja, pa i kad se pojavljuje kao delinkvent, revnosnija u plaćanju«. </p>
<p>Raspravom o ovom zakonskom prijedlogu završeno je ovotjedno zasjedanje Sabora, a nastavit će se u srijedu 29. siječnja. </p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Do radnog mjesta u školi samo upisom u Sindikat hrvatskih učitelja?</p>
<p>Zbog članka 30. Kolektivnog ugovora koji daje prednost pri zapošljavanju članovima SHU-a, onima koji su višak u jednoj školi omogućuje se prebačaj u drugu samo ako potpišu članstvo u SHU, tvrdi Marko Ružić, čelnik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu/ Jednako zbrinjavamo sve učitelje i to po principu da prednost imaju oni s najdužim radnim stažem u školi, tvrdi Tinka Zemunik, voditeljica ureda SHU-a za Dalmaciju i članica županijskog povjerenstva za zbrinjavanje viška</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - »U školama Dalmacije od lani vlada prava diktatura, koja je kulminirala ovih dana ucjenama učitelja i ravnatelja, diskriminacijom i kršenjem zakona«, tvrdi predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Marko Ružić. </p>
<p>Po njegovim riječima, zbog članka 30. Kolektivnog ugovora za osnovno školstvo koji daje prednost pri zapošljavanju članovima jednoga sindikata - Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) - učitelji koji nisu članovi ni jednog sindikata, ili su pak u članstvu drugih sindikata, diskriminirani su. </p>
<p>Ucjenjuje ih se tako, tvrdi Ružić, da prije no što ih se prebaci kao višak iz svoje škole na drugo radno mjesto, moraju potpisati članstvo u SHU, jer će im jedino tako biti omogućen prebačaj. »Ako to ne prihvate, prijeti im se da će ostati bez posla, a ravnatelju koji se usudi usprotiviti takvim diskriminirajućim rješenjima, prijete gubitkom radnog mjesta«, kaže on. Njegov je sindikat zato pripremio zahtjev za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti dijela članka 30., a za svoje optužbe Ružić tvrdi da ima i svjedoke kao i pisane dokaze. </p>
<p> »Katastrofalno je da se u jednome članku Vlada opredijelila da će prednost davati učiteljima članovima jednoga sindikata. Takva odredba«, dodaje Ružić, »stavlja izvan snage i zakone i školske odbore i ravnatelja škole. Ravnatelji prešutno provode ono što im se naredi i dolazi do apsurdne situacije u kojoj ravnatelj ne odlučuje o kadrovskoj politici u svojoj školi, već to čini SHU«. </p>
<p>Kolektivni ugovor za osnovno školstvo na snazi je od srpnja prošle godine, nakon što su ga potpisali Vlada i Sindikat hrvatskih učitelja. Ružićev sindikat, jednako kao i Hrvatski školski sindikat »Preporod«, pokušali su upozoriti na sporni članak Ugovora, no bez uspjeha. Ružić je, kako tvrdi, na članak 30. upozorio Vladu, čak je i tužio njezina potpredsjednika Gorana Granića, pisao je Hrvatskom saboru, nadležnim ministarstvima te ministru prosvjete i brojnim drugima, no odgovor nije dobio. </p>
<p>Trenutačno se u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodi akcija zbrinjavanja organizacijskih viškova u školama, koji se iz škola s viškom djelatnika zbrinjavaju u škole s manjkom. Za to je zaduženo Županijsko povjerenstvo za preraspodjelu viškova, u čijem su sastavu i povjerenici SHU-a. Ružić tvrdi da to povjerenstvo iskorištava sporni članak Kolektivnog ugovora, zbog čega je na terenu sve gora situacija. </p>
<p>»Ljudi se ucjenjuju i ne mogu drugo zaključiti nego da je riječ o trgovini radnim mjestima za koju je praktički odgovorna jedna osoba. Ona zabranjuje rad, ukida radna mjesta, ne dopušta zapošljavanje po natječaju već se ljudi primaju na radna mjesta po naputku«, kaže Ružić, te iznosi da je riječ o voditeljici ureda SHU-a za Dalmaciju Tinki Zemunik, koja je i članica županijskog povjerenstva za provedbu članka 30.</p>
<p>»Ako Ružić ima dokaze i imena, neka ih iznese. Kao član povjerenstva i SHU-a odgovorno tvrdim da jednako zbrinjavamo sve učitelje, bili oni članovi SHU-a ili ne, i to po principu da prednost imaju oni s najdužim radnim stažem u školi«, tvrdi Tinka Zemunik, demantirajući sve optužbe čelnika Sindikata zaposlenih u osnovnim školama. </p>
<p>U prošloj je godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo 13 učitelja viška, a najteže se pronalaze rješenja za učitelje biologije, kemije i tjelesne kulture, jer za njih nema toliko mjesta u školama koliko je organizacijskih viškova. </p>
<p>Po riječima sindikalne povjerenice, svi koji tvrde da se u Dalmaciji provodi diskriminacija zlobnici su. »Gospodin Ružić, s obzirom na malen broj članova sindikata, nije član županijskog povjerenstva, i ove optužbe očito iznosi iz toga razloga, odnosno iz čiste ljudske zlobe«, kaže Zemunik. </p>
<p>Predsjednik SHU-a Dalimir Kuba nije želio komentirati Ružićeve optužbe. »Imali smo pregovore s Vladom o nekim odredbama Kolektivnog ugovora, no ovo nije bio predmet pregovora, što očito pokazuje što Vlada misli o tom članku«, kratko je rekao. </p>
<p>Vavra: Problem je u slovu »S«!</p>
<p>Zamjenik ministra prosvjete Ivan Vavra kaže da su se u pregovorima koji su prethodili štrajku učitelja, tražile izmjene članka 30. Kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnom školstvu. </p>
<p> »Nadam se da će se to promijeniti, jer problem je nastao samo zbog velikog slova S, umjesto kojega je trebalo stajati malo s«, pokušao je objasniti Vavra. Naime, malo bi slovo »s« značilo da prednost pri zapošljavanju imaju članovi sindikata, a u slučaju velikoga »S« to se odnosi na jedan sindikat! </p>
<p>Babić: Poslodavac mora promijeniti spornu odredbu</p>
<p>Pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić, na molbu za očitovanjem na sporni članak Kolektivnog ugovora, odgovorila je Ružićevom sindikatu da je taj članak neprihvatljiv i neodrživ u kontekstu važećeg ustavno-pravnog poretka, da se izravno protivi Zakonu o radu te je zaključila da ga poslodavac, kojeg obvezuje taj kolektivni ugovor, mora promijeniti. </p>
<p>»Noviji prijedlozi kolektivnih ugovora su, u manjoj ili većoj mjeri, nastojali uvesti principe klauzule sindikalne pogodnosti s varijacijama različitih rješenja, kroz određene specifičnosti. Odredba 30. Kolektivnog ugovora spada u tu vrstu varijacija«, mišljenje je Ministarstva rada.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U Rijeci uhićena Ljerka Ercegović </p>
<p>RIJEKA, 24. siječnja</p>
<p> - Nakon višemjesečne kriminalističke obrade u Trgovačkom društvu »Fenix-ve« riječka policija podnijela je kaznene prijave protiv tri osobe zbog zloporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju čime je Hrvatska poštanska banka oštećena za 36.532.546 kuna.</p>
<p> Istražnom sucu riječkog Županijskog suda Dušku Tišmi policija je privela bivšu direktoricu Hrvatske poštanske banke Ljerku Ercegović i jednog od glavnih dioničara opatijskog kasina »Rosalia« Josipa Bepa Španjola, zbog osnovane sumnje da su od 1997. godine do 2000. godine počinili više kaznenih djela. Oboje su se na saslušanju u nazočnosti odvjetnika, branili šutnjom. Treća privedena osoba većinski je vlasnik casina »Rosalia« Branko Vukušić, koji je upravo upućen na saslušanje. </p>
<p>Pojedinosti o cijelom slučaju policija ne želi iznositi. Novinari uspjeli doći od načelnika Odjela gospodarskog kriminaliteta PU Primorsko-goranske Željka Petrića uspjeli doći samo do podatka da se novac s mješovitog hrvatsko-talijanskog poduzeća »Fenix-ve« prelijevao na račune nekih privatnih tvrtki. Trgovačko društvo »Fenix-ve« svojedobno je dobilo kredit Hrvatske poštanske banke, te se u toj činjenici vjerojatno krije razlog zašto je poslovanjem toga trgovačkog društva oštećena Hrvatska poštanska banka. </p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska predstavila nacionalni program za NATO</p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES, 24. siječnja </p>
<p> - Hrvatska je u petak u sjedištu NATO-a u Bruxellesu predstavila svoj godišnji nacionalni program za NATO.</p>
<p> Riječ je o dokumentu koji je prihvaćen u listopadu prošle godine, a dio je preuzetih obveza Hrvatske nakon što je u proljeće prošle godine pozvana u MAP (Membership Action Plan). MAP je NATO-ov program namijenjen državama koje aspiraraju na članstvo u tom vojno-političkom savezu.</p>
<p> Prema riječima nacionalnog koordinatora za NATO Zorana Milanovića, dokument je vrlo dobro prihvaćen, a tijekom rasprave razgovaralo se o političkim i obrambenim pitanjima. </p>
<p> U političkom dijelu sastanka razgovaralo se o kriterijima koji vrijede i za ulazak u Europsku uniju - suradnja sa susjedima, suradnja s Haaškim sudom i reforma pravosuđa, rekao je za Hinu Zoran Milanović, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo.</p>
<p> Što se tiče vojnih pitanja predstavnike NATO-a zanimao je smjer reformi i konkretni reformski projekti u hrvatskim oružanim snagama, dodao je Milanović.</p>
<p> U hrvatskom izaslanstvu uz Zorana Milanovića bilo je šest pomoćnika ministara iz raznih resora. NATO-ovo izaslanstvo predvodio je Guenther Altneburg, pomoćnik glavnog tajnika za politička pitanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Razočarani smo odlukom Vlade, kaže hvarski gradonačelnik </p>
<p>Osuđujemo žurbu, model privatizacije i bešćutnost Vlade, kazao župan splitsko-dalmatinski / Vlada nije prihvatila naše primjedbe kojima smo željeli zaštititi interese lokalne samouprave, ali i države, kaže Domančić / Lukšićev zamjenik Kovač tvrdi da su »pale žestoke provizije«, te da Vlada vodi kapitulantsku politiku </p>
<p>SPLIT, 24. siječnja</p>
<p> - »Razočarani smo odlukom Vlade i time što nije prihvatila naše primjedbe kojima smo željeli zaštititi interese lokalne samouprave, ali i države. S minimalnim ulaganjima i preuzimanjem obveza koje su nastale zbog zbrinjavanja izbjeglica, država bi za dvije, tri godine podigla cijenu Sunčanog Hvara«, izjavio je za Vjesnik gradonačelnik Hvara Zoran Domančić komentirajući odluku o prodaji hvarske tvrtke slovenskim Termama Čatež. </p>
<p>Istaknuo je da Grad još nije dobio detalje ponude te se nada da će sudjelovati i u sklapanju ugovora.</p>
<p>Povjerenik Sindikata ugostitelja u Sunčanom Hvaru Mladen Tabak rekao je kako bi više volio da je neka hrvatska tvrtka dala jednako dobru ponudu kao slovenska.</p>
<p> »Terme Čatež dale su dobre ponudu na natječaju. Radnicima se omogućuje bolji status, nova zapošljavanja, a starijima civilizirano rješavanje statusa. Mislimo da će time Sunčani Hvar doći na vodeće mjesto u hrvatskom turizmu koje mu i pripada«, zaključio je Tabak.</p>
<p>»Osuđujemo žurbu, model privatizacije i bešćutnost Vlade prema zahtjevima lokalnog pučanstva i tu rasprodaju nacionalnog bogatstva. Nadamo se da će Vlada, u interesu hrvatskih građana, revidirati tu odluku«, rekao je splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić na konferenciji za novinare. Smatra da je takva žurba uslijedila zato što Vlada želi povući provokativne i nepopularne poteze što ranije misleći da će se oni do izbora zaboraviti. </p>
<p>Županija se, istaknuo je Lukšić, zalaže za privatizaciju, ali prema modelima koje je nudila lokalna samouprava, u okviru menadžmenta, radnika ili malih i srednjih poduzetnika kako bi dalmatinski hoteli ostali u dalmatinskim rukama.</p>
<p>Županov zamjenik zadužen za gospodarstvo Joško Kovač kaže da Županiju nitko nije konzultirao u vezi s prodajom hotelske kuće pa on ne priznaje Vladinu odluku. Kovač kaže da će Sunčani Hvar, kad se autocesta Split-Zagreb pusti u promet, vrijediti dvaput više. </p>
<p> Prema njegovim riječima, odgovornost za tu odluku snosi i HSS jednako kao SDP, jer je HSS-ovo protivljenje prodaji, tvrdi, obična predizborna farsa. »Ovdje su pale žestoke provizije. </p>
<p>Vlada vodi kapitulantsku politiku po nečijem nalogu, a u ovom slučaju napravila je izdaju«, smatra.</p>
<p>Za dožupana Tadiju Baruna pitanje Sunčanog Hvara politička je tema.</p>
<p>»Nećemo dopustiti da trenutačna vlast, prije nego što siđe s trona, dovede Hrvatsku u položaj u koji je argentinska vlast dovela svoju zemlju«, poručio je Barun, istaknuvši da samo u Splitu postoji 50 osoba koje su za hvarsku hotelsku kuću mogle izdvojiti 10 milijuna eura.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tadić: HSS pokazao političko licemjerje </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Klub zastupnika HSP/HKDU smatra da je HSS pokazao političko licemjerje protiveći se Vladinom modelu privatizacije Sunčanog Hvara, jer je sve do javnog protivljenja Hvarana bio suglasan s tim načinom privatizacije, rečeno je na HSP-ovoj konferenciji za novinare u Saboru. »Politički je licemjerno što je HSS-ov ministar poljoprivrede Božidar Pankretić u Nadzornom odboru HFP-a lani glasovao za natječaj za privatizaciju Sunčanog Hvara i prihvatio obje ponude. Nitko iz HSS-a nije reagirao ni kad je Vlada odobrila natječaj, već tek nakon što je na Hvaru stvorena klima protiv takve prodaje«, rekao je Tonći Tadić. Ocijenio je sramotnim da stranke koalicije u tri godine mandata nisu našle vremena promijeniti HDZ-ov Zakon o privatizaciji »iako je kritika privatizacije bila lajtmotiv njihove predizborne kampanje«. Tadić je naveo da se »u sjeni prodaje Sunčanog Hvara« odvija privatizacija niza hotela na Jadranu, »također bez ikakvog plana i smisla, a i ti će procesi proći jednako tragično«. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Babić: Predmet spora su osnovne plaće, a ne primanja od prekomjernog rada</p>
<p>Objavljeni prosjeci liječničkih plaća posljedica su rada preko svake mjere i izdržljivosti, izjavio čelnik HLS-a / Najavljujući novi krug razgovora, dr. Babić izjavio da dolazi s prijedlozima za koje se nada da će ubrzati postizanje sporazuma jer ne pristaje na duge i iscrpljujuće pregovore </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - »Načelno smo se dogovorili da nećemo davati izjave o pojedinostima pregovora«, rekao je u petak za Vjesnik dr. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskoga liječničkog sindikata i Glavnog štrajkaškog odbora, uoči nastavka pregovora s predstavnicima Ministarstva zdravstva. </p>
<p>Nakon što je ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić detaljno obrazložio Vladinu ponudu novinarima, mogao se steći dojam da Liječnički sindikat zadržava pregovore ne popuštajući ni u jednom dijelu dok Vlada nudi liječnicima prava u granskom (ne strukovnom) kolektivnom ugovoru, ako treba i aneks posebno za liječnike, te mnogo toga i u budućem zakonu o liječništvu. Plaće bi rasle 10 posto u osnovi, ali uvodi se i plaćanje edukacije liječnika, specijalizacije, produžuju se godišnji odmori, osigurava stažiranje... Povišica od 45 posto ne dolazi u obzir, jer za nju u proračunu nema mjesta, kao što ne dolazi u obzir ni promjena koeficijenata plaća u javnim djelatnostima. </p>
<p>Vlahušić sada očekuje da popusti Sindikat. </p>
<p>Dr. Babić je istaknuo da poštuje dogovor s početka pregovora dodajući da iznošenje detalja u ovoj fazi nije pragmatično. </p>
<p> No, izazvan ministrovom pričom o visokim plaćama specijalista, upozorava da treba uzeti u obzir da je liječnikova satnica između 25 i 35 kuna, te da predmet spora nisu primanja kao posljedica dežurstava i pripravnosti već osnovne plaće. Dr. Babić tvrdi da se od Vlade traži zapravo manje od iskazanih prosjeka plaća kojima se želi dokazati da su liječničke plaće relativno visoke u odnosu na druge.</p>
<p>Naglasio je da hrvatski liječnici rade daleko više od normativa koje je u studenom prošle godine uvela EU gdje se smije raditi najviše 48 sati tjedno i da su objavljeni prosjeci plaća posljedica rada preko svake mjere i izdržljivosti. </p>
<p>Smanjenje tog normativa neminovno se mora dogoditi i u Hrvatskoj u ime kvalitetnije medicine, ali to znači i manje mogućnosti zarade i približavanje skromnoj osnovici koja ne može nikog motivirati da se bavi medicinom, objašnjava dr. Babić. Rekao je da je onog mjeseca za koji je dobio 13.000 kuna za što ga se »optužuje«, radio 384 sata! Slučaj je htio da nije bilo drugih zamjena.</p>
<p>Štrajk je nastavljen u petak deseti dan u bolnicama i drugim ustanovama u Hrvatskoj odbijanjem provjereno »hladnih« zahvata. Poliklinike su poluprazne, čime je većina pacijenata zadovoljna jer ne čekaju dugo. </p>
<p>No, raste broj pritužaba na dežurnom telefonu Ministarstva zdravstva. Računa se da će ih, prema sadašnjem ritmu, biti možda i tisuću. Uglavnom je riječ o komentarima dok su konkretne pritužbe s imenom i prezimenom nezadovoljnih u manjini i odnose se na odgode jedva dočekanih pretraga i manjih operacija što će se ispitati.</p>
<p>Najavljujući novi krug pregovora u petak, dr. Babić je rekao da dolazi s prijedlozima za koje se nada da će ubrzati postizanje sporazuma jer ne pristaje na duge i iscrpljujuće pregovore koji samo mogu naštetiti i liječnicima i pacijentima.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Domazetov razgovor s haaškim istražiteljima odgođen za veljaču </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Razgovor umirovljenog admirala Davora Domazeta-Loše s haaškim istražiteljima, zakazan za 28. i 29. siječnja, odgođen je za veljaču, rekao je u petak za Hinu njegov odvjetnik Branko Šerić. »Odgođen je na moj zahtjev jer sam trenutačno u Haagu«, objasnio je Šerić.</p>
<p> Admiral Domazet razgovarao je s haaškim istražiteljima u studenom prošle godine u Zagrebu kao osumnjičenik. Pozvan je kao bivši načelnik Obavještajne službe Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1991. do 1997., a dao je iskaz o događajima u akciji »Medački džep«. Šerić je rekao da će se razgovori nastaviti samo ako se Domazetu konačno priopći optužuje li ga se za nešto i s čime ICTY raspolaže. Domazet je 21. studenoga prekinuo ispitivanje haaških istražitelja upravo zbog toga što nije doznao za što ga se sumnjiči. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Vlasnik hotela u Zell am Seeu zatočio i maltretirao trinaest hrvatskih turista</p>
<p>Vlasniku hotela »Edelweiss« zagrebački posrednici navodno nisu na vrijeme poslali novac/ Nitko ne smije uzimati zakon u svoje ruke, kaže Sigrun Burić, direktorica Austrijskog promidžbenog ureda za turizam </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Trinaestero hrvatskih turista, među kojima i dvije trudnice, ostalo je u petak zatočeno u austrijskom hotelu »Edelweiss« u Zell am Seeu. Vlasnik hotela hrvatskim je turistima, naime, zaključao vrata, prijetio policijom i oduzimanjem automobila jer mu zagrebački agencijski posrednici nisu na vrijeme poslali novac koji je skupina za svoje zimovanje u Zell am Seeu uplatila još u studenome prošle godine. Iz hotela su pušteni tek nakon nekoliko sati. </p>
<p>Hrvatski su turisti svoje zimovanje uplatili u zagrebačkoj agenciji »Martin tours« u Vlaškoj ulici. Direktorica te posredničke agencije rekla nam je da je došlo do nesporazuma s glavnim organizatorom putovanja, agencijom Alpe Adria iz Dubrovnika i dodala da će stvar riješiti u dvadesetak minuta. Problem je, kaže, izazvalo 2000 neuplaćenih eura, no stvar je trebala ostati unutar agencija i nikako se nije smjelo dogoditi da na kraju ispaštaju turisti koji su svoje na vrijeme uplatili. </p>
<p>»Zaista mi nije jasno da ima takvih barbara koji si to dopuštaju. Ovo mi je drugi slučaj u dvadesetogodišnjoj praksi u turizmu. Sve je vrlo neugodno i Austrijski turistički ured će se svakako morati uključiti kako više ne bi došlo do ovakvih skandala«, rekla je za Vjesnik Sigrun Burić, direktorica Austrijskog promidžbenog ureda za turizam. Dodala je kako ne postoji nikakva zakonska osnova po kojoj je vlasnik hotela »Edelweis« smio zaključati hrvatske goste te da postoji niz procedura kojima se mogu i moraju rješavati ovakvi problemi. »Nitko ne smije uzimati zakon u svoje ruke. Bože moj, ovo je vrlo neugodno za nas« zaključila je. </p>
<p>Dražen Vukov Colić, hrvatski veleposlanik u Austriji, rekao nam je da nastoji pomoći koliko god može, no da su mu ruke vezane jer je riječ o komercijalnom aranžmanu. </p>
<p>»Ne mogu nadoknaditi troškove ovog aranžmana i jedino što vam zasad mogu reći jest da vodimo brigu da se taj slučaj što prije riješi«, istaknuo je Vukov Colić.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vojni sindikat tvrdi da piloti ne štrajkaju </p>
<p>PULA, 24. siječnja </p>
<p> - Predsjednik nedavno osnovanog Vojnog sindikata Hrvatske brigadir Ljubo Cerovac ustvrdio je u petak da u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu »nema nikakvog štrajka pilota, ali ima nezadovoljstva zbog neisplate letačkih dodataka i smanjenja plaća«. </p>
<p> »To što su pojedinci opterećeni zdravstvenim i socijalnim problemima ne bih okarakterizirao štrajkom. Riječ je o mladim ljudima profesionalcima i domoljubima kojima treba pomoći«, rekao je Cerovac na konferenciji za novinare.</p>
<p> Izjavivši kako se »za zaštitu svojih radnih i socijalnih prava nemaju kome obratiti«, pozvao ih je da se učlane u Vojni sindikat Hrvatske koji ih »najbolje može zastupati«.</p>
<p>Cerovac je izrazio nezadovoljstvo što Vojni sindikat još nije dobio odgovor od Vlade i Ministarstva obrane na prijedlog da se iz Zakona o službi u oružanim snagama izbrišu odredbe po kojima se djelatnim vojnim osobama zabranjuje sindikalno organiziranje. </p>
<p>Prema njegovim riječima, to je suprotno hrvatskom Ustavu u kojem piše da se »sindikalno organiziranje u vojsci i policiji može ograničiti«. </p>
<p> »Odgovor nismo nikad dobili pa ćemo podnijeti tužbu Ustavnom sudu za promjenom te zakonske odredbe. Smatramo da je ona protuustavna jer svi imaju pravo po Ustavu tražiti svoja prava putem udruživanja u sindikat«, rekao je Cerovac. </p>
<p> Taj je sindikat osnovan u listopadu prošle godine u Puli. Tada je pokrenuta inicijativa za ukidanje članka 11. Zakona o službi u oružanim snagama po kojem djelatnim vojnim osobama nije dopušteno sindikalno organiziranje. (Hina)</p>
<p> Mesić: Nema štrajka pilota</p>
<p>Na novinarsko pitanje kako komentira navodni štrajk pilota, predsjednik Mesić je samo kratko odgovorio: »Nema nikakva štrajka pilota«.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zahvaljujući reformi vojske i povlačenju UN-a s Prevlake Hrvatskoj viši indeks stabilnosti </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja </p>
<p> - LEGSI indeks stabilnosti za Hrvatsku za siječanj iznosi 58, što je dva boda više nego u studenom. Na porast vrijednosti indeksa utjecao je početak reforme vojske i kraj UN-ova mandata na Prevlaci. Tim je događajima, u analizi konzultantske kuće Lehman Brothers, dana veća važnost od nastavka koalicijskih »trvenja« u vezi s privatizacijom Sunčanog Hvara, te štrajkova učitelja i liječnika. Glavnom točkom rizika za mogući pad indeksa, odnosno stabilnosti Hrvatske, navodi se mogućnost prosvjednih aktivnosti sindikata zbog izmjena Zakona o radu. Hrvatska je u siječnju napredovala za jedno mjesto u poretku prema vrijednosti LEGSI indeksa i sada je na 11. mjestu iza Mađarske, Poljske, Meksika, Tajlanda, Bugarske... (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030125].
|
