NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031224].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187699 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U novoj vladi najvjerniji Sanaderovi ljudi</p>
<p>Premijer Ivo Sanader u svoju je vladu uvrstio kadrove koji ga nisu iznevjerili dok je »čistio« HDZ, ali i nove ljude koji su se dokazali u svojim sredinama</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Novi hrvatski premijer Ivo Sanader je izborom svojih najbližih suradnika pokazao da se okrenuo svojim zaslužnim kadrovima koji ga nisu iznevjerili dok je »čistio« HDZ, ali i novim ljudima koji su se dokazali u svojim sredinama. Jadranka Kosor, Andrija Hebrang i Vladimir Šeks sigurno spadaju u red njegovih istomišljenika koji su mu od početka držali stranu, pa su nagrađeni ključnim pozicijama u novoj vlasti. Uz njih su još dva jaka imena, i to dva gradonačelnika, zadarski Božidar Kalmeta i velikogorički Ivan Šuker. </p>
<p>Ime Jadranke Kosor od početka je bilo neupitno za mjesto potpredsjednice Vlade. No, Sanader je javnost iznenadio dajući joj i mjesto ministrice novoosnovanog Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti iako se još ne zna opis radnog mjesta za posljednji resor. </p>
<p>Novi ministar vanjskih poslova Miomir Žužul već mjesecima lobira u svjetskim krugovima za Sanaderovu vladu. </p>
<p>Andrija Hebrang desno je krilo HDZ-a, nekadašnji ministar obrane, osobni liječnik predsjednika Tuđmana i ugledni radiolog koji danas ima vlastitu kliniku. U obračunu s Pašalićevom strujom u HDZ-u Hebrang se priklonio Sanaderu za što je sada, očito, nagrađen. Iako je priželjkivao mjesto ministra obrane, ponovo je dobio zdravstvo.</p>
<p>Zadarski i velikogorički gradonačelnici dobili su, sukladno svojim zaslugama i profilu, gigantska ministarstva. Obojica su se dokazala na gradonačelničkim pozicijama u razvitku gradova koje vode, a stranci su zajedno donijeli 15 zastupničkih mjesta u Saboru. </p>
<p>Za razliku od Ivana Šukera, koji je ekonomist i vodit će državni resor financija, Božidaru Kalmeti pripadaju obnova, razvitak, more... Obojica gradonačelnika žive život s građanima i njima su na usluzi, reći će i Velikogoričani i Zadrani, na čiju žalost njihovi »vratari grada« odlaze u Vladu. </p>
<p>Osim što u novoj vladi ima javnosti nepoznatih imena, u njoj, uočljivo je, nema Hercegovaca. Osim toga, od 14 ministara devetero je HDZ-ovaca, neki su bivši HDZ-ovci poput Vesne Škare-Ožbolt, nove ministrice pravosuđa. Javnosti je poznata kao bliska suradnica pokojnog predsjednika Tuđmana</p>
<p>Iz bivše »tehnomenadžerske« struje koje u Sanaderovu HDZ-u danas nema u vladi je Marina Matulović-Dropulić. Nekadašnja uspješna zagrebačka gradonačelnica vodit će prostorno uređenje graditeljstvo i zaštitu okoliša. Nesumnjivo stručna osoba kojoj ni najveći kritičari HDZ-a to nikad nisu osporavali.</p>
<p>Nova su imena u kabinetu premijera Sanadera široj javnosti gotovo nepoznata. Jedan od njih je ministar policije Marijan Mlinarić, varaždinski kirurg, bivši župan i specijalist za karate. Iako je kao član Predsjedništva HDZ-a, u samom vrhu stranke tvrde da je posve depolitizirana osoba.</p>
<p>Ovaj dugogodišnji voditelj Odjela grudne kirurgije rođen je 1944. godine i ima već šestero unučadi, a suradnici ga opisuju kao savjesnu, poštenu i simpatičnu osobu nesklonu aferama. Mlinarić je inače i vinar, jednako kao i novi ministar poljoprivrede Petar Čobanković za kojeg Sanader ne krije da mu je jaka akvizicija.</p>
<p>Još je jedan gradonačelnik u Sanaderovim redovima, i to našički Berislav Rončević koji je novi ministar obrane. Ima 43 godine, a s vojskom ga povezuje samo sudjelovanje u ratu.</p>
<p>Prva osoba zadužena za europske integracije, nasljednica Nevena Mimice, bit će Kolinda Grabar-Kitarović, vjerna Sanaderova suradnica iz vremena kad su zajedno radili u Ministarstvu vanjskih poslova. Njezina je cijela profesionalna karijera usko povezana sa Sanaderom, a bila je ministar-savjetnik u Kanadi. </p>
<p>Sanaderov stav o znanju i obrazovanju vidi se u izboru dvojice vrsnih znanstvenika - Miroslava Radmana, znanstvenika svjetskog ugleda koji će mu biti osobni savjetnik, i Dragana Primorca, novog ministra znanosti i obrazovanja.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Poglavlje s Pašalićem za mene je sasvim završeno</p>
<p>Ni u jednom trenutku nisu bila točna medijska nagađanja da sam bio u igri za ministra obrane / Veseli me to, što se kroz to moje ministarstvo može mnogo toga dobrog realizirati. Mislim da sam dobar operativac i da ću uspjeti u svemu tome / U svojem sam dosadašnjem radu uvijek poštovao struku, jer smatram da samo stručni ljudi mogu rješavati probleme u Hrvatskoj u određenim resorima, pa ću i rad u svome ministarstvu zasnivati ponajprije na struci, naglašava Božidar Kalmeta</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta doista je izborni HDZ-ov pobjednik. Taj diplomirani agronom, koji već tri mandata vodi Grad Zadar, na nedavnim je izborima kao nositelj HDZ-ove liste u IX. izbornoj jedinici osvojio devet saborskih mandata. Stoga je odmah bilo jasno da će Kalmeta ući u Sanaderovu vladu. Unatoč prvotnim nagađanjima da će preuzeti čelno mjesto u Ministarstvu obrane, Kalmeta je na kraju imenovan ministrom Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka. Time je dobio najveće ministarstvo u Sanaderovoj vladi, koje čine dosadašnje Ministarstvo turizma, pomorstva, prometa i veza te Ministarstvo obnove i javnih radova.</p>
<p>• Je li to ipak preveliko ministarstvo, koje već nazivaju megaministarstvom?</p>
<p>– To je u svakom slučaju najveće ministarstvo, međutim, mislim da postoji jedno logično opravdanje zašto je nekoliko ministarstava stavljeno pod jedan krov. Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka doista je golemo, ali mislim da je to dobro. Ali, da je megaministarstvo - i to je točno.</p>
<p>• Što će biti vaši prvi potezi?</p>
<p>– Najprije moram obaviti primopredaju, a to ću napraviti jednim dijelom u utorak, a drugim idući ponedjeljak. Nakon toga moram snimiti stanje i proučiti sistematizacije tih triju ministarstava. Potom moram odabrati svoje suradnike te staviti sva ta tri ministarstva pod jedan krov, odnosno napraviti nekakvu piramidu funkcioniranja tih ministarstava i povezati ih.</p>
<p>• Jesu li bila točna medijska nagađanja o tome da ste bili u igri za ministra obrane?</p>
<p>– Ne, to nije bilo točno ni u jednom trenutku.</p>
<p>• Nakon što ste na izborima dobili čak devet saborskih mandata, jeste li odmah pretpostavljali da ćete ući u izvršnu vlast i postati ministrom u Sanaderovoj vladi?</p>
<p>– To nije bio moj motiv. Već sam 11 godina u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini i mislim da sam dosta uspješno vodio Zadar, što se vidi po raznim pokazateljima - od gospodarskih do drugih. Moj motiv nije bila izvršna vlast na državnoj razini, mi smo kao stranka i kao jedan tim išli na to da dobijemo povjerenje građana i da formiramo vladu. Kad smo sve to dobili, nitko od nas nema pravo to ne prihvatiti ili odbiti, ako predsjednik stranke misli da možemo pomoći Hrvatskoj svojim radom u vladi. Meni je velika čast biti hrvatski ministar. To je sigurno velik i nov izazov. Veseli me to, što se kroz to moje ministarstvo može mnogo toga dobrog realizirati. Mislim da sam dobar operativac i da ću uspjeti u svemu tome.</p>
<p>• Hoćete li u sklopu tog svog velikog resora u pojedinim područjima, primjerice u turizmu, imati za pomoćnike i neka javnosti poznata imena?</p>
<p>– Nemam još nikakva konkretna imena, ali ću u svakom slučaju voditi računa o struci. U svojem sam dosadašnjem radu uvijek poštovao struku, jer smatram da samo stručni ljudi mogu rješavati probleme u Hrvatskoj u određenim resorima, pa ću i rad u svome ministarstvu zasnivati ponajprije na struci.</p>
<p>• Je li točno da ste upravo vi bili u HDZ-u inicijator prijedloga da gradonačelnici ne mogu biti i saborski zastupnici, odnosno da moraju izabrati koju će dužnost obnašati?</p>
<p>– Ne mogu reći da sam bio inicijator, ali sam sudjelovao u donošenju takva prijedloga odluke, koju je poslije potvrdio i stranački Središnji odbor. Doista mislim da se obje dužnosti ne mogu kvalitetno obavljati, pogotovo ako je netko gradonačelnik velikog ili srednje velikoga grada. Ako se želi i jedan i drugi posao kvalitetno obavljati, nešto mora patiti. Govorim to iz vlastitog iskustva. Osim toga, mislim da nije dobro da jedna osoba obnaša nekoliko dužnosti.</p>
<p>• Jeste li očekivali ovako velik uspjeh HDZ-a na izborima?</p>
<p>– Jesam. Očekivao sam velik izborni uspjeh i u IX. izbornoj jedinici, ali i na razini države. Pripremali smo se sustavno, napravili smo u stranci mnogo dobrih poteza, koje je javnost vidjela i ocijenila dobrim. Dr. Sanader uvijek je kod svih problema bio vrlo jasan i decidiran. Znali smo da su hrvatski birači i u Sanaderu, kao predsjedniku stranke, ali i u vodstvu stranke prepoznali moderan, transformirani HDZ, da je to HDZ koji se riješio svega što nije bilo dobro i da je riječ o HDZ-u koji ima jasnu viziju, jasan program. Sudjelovao sam na svim izborima do sada, ali nikad se HDZ nije tako pripremao u programskom smislu kao za ove izbore.</p>
<p>• Unatoč tome što ste prije godinu i pol, dok se vodila borba između Sanadera i Pašalića za čelno mjesto predsjednika stranke, stali na Pašalićevu stranu, čini se da vam Sanader to nije zamjerio. Ili je, ipak, riječ o tome da vam je Sanader morao dati mjesto u vladi upravo zato, što ste najveći HDZ-ov izborni pobjednik?</p>
<p>– Siguran sam da predsjednik Sanader ima apsolutno povjerenje u mene zahvaljujući mojem dosadašnjem radu i kao gradonačelnika i kao saborskog zastupnika. Vjerojatno je procijenio da mogu voditi to ministarstvo i to su glavni razlozi zašto mi je predsjednik Sanader povjerio tu časnu, ali i odgovornu dužnost.</p>
<p>• Nekoliko ste puta rekli da nikad niste bili ni Pašalićev niti ičiji čovjek, nego svoj. Znači li to da je za vas poglavlje s Pašalićem doista završeno?</p>
<p>– To je poglavlje sigurno završeno i mislim da sam o tom</p>
<p>»Nitko se ne treba bojati da će ostati bez posla«</p>
<p>• Hoće li biti otpuštanja u vašem golemom ministarstvu, iako je predsjednik Sanader govorio da nitko neće ostati bez posla? Naime, unatoč tome što je Sanader javno rekao da će za svako ministarstvo biti sastavljen plan zbrinjavanja, u velikom dijelu državne uprave vlada strah od otpuštanja....</p>
<p>– To smo govorili još u predizbornoj kampanji i to nije nikakva floskula. HDZ-u su ljudi ispred politike. Ljudi su nam najvažniji. Najprije moram vidjeti stanje u ministarstvu. Znam iz iskustva, dok sam kao gradonačelnik radio s tim ministarstvima, da u njima uistinu ima mnogo dobrih i modernih ljudi, pa, čim snimimo stanje, vidjet ćemo što treba napraviti. U svakom slučaju, nitko se ne treba bojati.</p>
<p>»Vrlo je važan otvoren i kvalitetan odnos s medijima«</p>
<p>• Hoćete li biti otvoreni za javnost i kad preuzmete ministarstvo, a vlada počne funkcionirati? Naime, dosad smo bili svjedoci da se vlada ispočetka ponaša vrlo otvoreno i transparentno, no s vremenom se vrata prema javnosti ipak zatvaraju. Hoće li se to ponoviti i u vašem slučaju?</p>
<p>– Mora postojati otvoren i kvalitetan odnos s ljudima iz medija i to je ključno i vrlo važno. Tako sam se ponašao i dok sam bio gradonačelnik Zadra, a što se tiče ministarstva koje ću voditi, mogu obećati da će javnost u svakom trenutku imati sve informacije koje ju zanimaju.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nagrađuje se uspjeh, a uspješan dobiva još više</p>
<p>To će biti eksperiment i vidjet ćemo kako će premijer i ministar reagirati na savjete, koje ću ja možda prezentirati iz praktičnih razloga, ali će to zapravo biti konsenzus mišljenja skupine stručnjaka u kojoj će možda biti i nekoliko stranaca / Ako se Vlada sasvim ogluši o naše savjete prvi, drugi ili treći put, nećemo gubiti vrijeme</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Naš ugledni znanstvenik akademik Miroslav Radman imenovan je Vladinim savjetnikom za znanost. O toj dužnosti, koja se posve razlikuje od svih njegovih dosadašnjih, rekao je Vjesniku:</p>
<p>- Ivo Sanader me je nazvao nedavno i na ručku u Zagrebu predložio nekoliko dužnosti, ali ja sam jedino mogao prihvatiti ovu savjetničku. Druge mogućnosti naprasto nisu odgovarale mojim talentima. Rekao sam sebi: napravimo i taj eksperiment. Ali, da me netko i prije pitao, vrlo rado bih prihvatio ulogu znanstvenog savjetnika</p>
<p>• I u drugim zemljama ugledni su znanstvenici ujedno i savjetnici vlada o mnogim pitanjima.</p>
<p>- Točno. Ja sam na Harvardu proveo tri godine i u Americi, primjerice, vrhunski su znanstveni stručnjaci savjetnici vlade. Ja sam nekako profesionaln rastao sa znanstvenicima visokog kalibra, koji su se uvijek zanimali za politiku u smislu da su se zanimali za sam život. Pa sam sebi rekao, umjesto da dajem intervjue i pišem kolumne u novinama, mogu raditi i to. No, moj stav je vrlo jasan, ja sam izvan političkih stranaka, izvan bilo kakvih kalkulacija i makinacija. Imaju li ljudi sa mnom kakvih kalkulacija, ne znam - to je njihova stvar. Ne želim da me se limitira, želim zadržati svoju slobodu i zato ne želim primati nikakv novac za taj savjetnički posao. Mogu savjetovati točno ono, što mislim i što mogu elaborirati sa svojim kolegama, koji će mi vjerojatno biti u timu. Jer, u našim se životima događa da međusobna solidarnost limitira slobodu, a meni je ona najvažnija.</p>
<p>• U znanost se ne ulaže mnogo, a bez većih sredstava teško će biti raditi. Po kojim kriterijima ćete birati projekte, ljude...?</p>
<p>- Tu postoje dvije razine problema. Prva je koliko Hrvatska može izdvojiti za znanost. Bez obzira na bogatstvo ili siromaštvo jedne zemlje, postotak već uključuje korektivni element. Jer, zemlja koja ima mali proračun i koja je siromašna, ako postotak koji se izdvaja ostaje isti kao u bogatoj zemlji, ta će svota biti mnogo manja. No, postotak mora biti odgovarajući. To se može argumentirati i time da zemlja - što je siromašnija - mora ulagati više u tip inovacija, koji će ju za desetak godina obogatiti.</p>
<p>No, to su politička pitanja, to nisu odluke savjetnika ni znanstvenika koji su tu sami zainteresirani. Dakle, prva razina je koliko financirati znanost, a druga je razina kriterij - tko će dobiti novac? Ne mogu svi dobiti. S obzirom na količinu novca, koju znanost ima u Hrvatskoj, previše je zainteresiranih. Ne mogu svi dobiti. Nema te zemlje na svijetu u kojoj se bez kriterija i selekcije daje novac za znanost. I čim radite selekciju, tu će neminovno biti pogrešaka. Najviše se griješi s mladim ljudima, znanstvenicima koji nemaju »adute« dugogodišnjeg produktivnog znanstvenog rada u svojim rukama. I tu se rade pogreške. Druga je razina - koje kriterije razvijati, hoćemo li onako »sindikalno« svima dati jednako (što se više nigdje u svijetu ne radi) ili ćemo se malo ugledati u vrhunski sport i umjetnost, gdje su razlike ogromne. Nagrađuje se uspjeh, a onaj koji je već uspješan i bogat, dobiva još više.</p>
<p>• Kako te argumente koristiti u malim sredinama poput naše?</p>
<p>- Ima tu argumenata i za i protiv. No, u malim je sredinama problem što ne mogu neovisno evaluirati rad svojih kolega, jer njihove kolege evaluiraju i njihov rad. Dolazi tako do neproduktivne solidarnosti »ja ću tebi, ti ćeš meni«. Moramo razmišljati kako razbiti taj stereotip, koji se instalirao svugdje. Moram naglasiti da se u Hrvatskoj ne događa ništa abnormalno loše u odnosu na druge zemlje. U tome imam iskustva.</p>
<p>• To je jako dobro, jer će se zato s vama manje moći »manipulirati«.</p>
<p>- Tako je, i to će onda biti eksperiment i vidjet ćemo kako će premijer i ministar reagirati na savjete, koje ću ja možda prezentirati iz praktičnih razloga, ali će to zapravo biti konsenzus mišljenja skupine stručnjaka u kojoj će možda biti i nekoliko stranaca. Ako se Vlada sasvim ogluši o naše savjete prvi, drugi ili treći put, nećemo gubiti vrijeme. Nadam se da se to neće dogoditi.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Božić je Božji »Da« čovjeku</p>
<p>Božja Riječ, koja je bila u početku i na Božić došla u naš svijet, nije nikakvo brbljanje, brzi odgovor na sve naše životne situacije, u kojima nam nedostaju riječi. I samoj Riječi koja je postala tijelom često su nedostajale riječi. Kao i nama. Istinski odlučujuća priopćenja našega života izreciva su kratkim i jednostavnim riječima, ali nikada samo riječima. Jer to neće nikada biti to ako te naše riječi ne postanu konkretne, ako ne postanu i tjelesno osjetljive, ako ne postanu tijelo, neposrednim zagrljajem, u suzi, pružanjem ruke, držanjem, životom, upravo tako da se to naše priopćenje utjelovi. Tako je i s blagdanom Božića. Riječima vrlo skroman i suzdržan, a opet bogatstvo, istina i utjelovljena stvarnost</p>
<p>FRANO PRCELA</p>
<p>Zašto jednostavno kad ide komplicirano! –čini nam se u prvi mah dok čitamo uvod četvrtoga Evanđelja. Naime, božićno Evanđelje (od danje mise) iz Ivanova Prologa nema uopće nama toliko dragih jaslica: nema Isusa u štalici s Marijom i Josipom, volom i magarcem, s pastirima i ovcama. Nema čak ni anđela! Za evanđelista Ivana Isusov život ne počinje tamo gdje je započeo, kod scene rođenja u Betlehemu. Ivanov tekst ne donosi ni događaj kojim je Mariji naviješteno da će roditi Sina Božjega.</p>
<p>Radosna vijest po Ivanu započinje puno kasnije. Točnije rečeno, započinje svoje izvješće puno prije, kad piše: »U početku bijaše Riječ.« Počinje s prapočetkom koji si slikovito uopće ne možemo zamisliti, još dok nije bilo ljudi, ni zemlje, ni planeta, dok zapravo nije bilo ništa. Samo je bila Riječ: »U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga – i Riječ bijaše Bog.« Ta rečenica jest središnja poruka Radosne vijesti po Ivanu, to je srž Božića. Riječ. Riječ Božja. Riječ Bog. Bog Riječ.</p>
<p>Kad uzmem neku knjigu u ruku, prvo što pogledam jest njezin sadržaj. Ako on probudi moj interes, onda prvo počnem čitati uvod u knjigu (prolog). U njemu uglavnom dobijem okvirne informacije što je autora ili prireditelja potaklo da se odlučio napisati knjigu i kako želi obrazložiti svoje glavne teze. Ako mi se to prezentira razumljivo i tvrdnje učine zanimljivima i razvidnima, onda se odlučim pročitati knjigu.</p>
<p>Knjiga Ivanova Evanđelja nema uopće sadržaja, ali zato ima Prolog, koji je božićno Evanđelje. Ne znam kako ste se vi osjećali, cijenjeni čitatelji, kad ste prvi put čuli ili čitali taj tekst: »U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga – i Riječ bijaše Bog... Sve je po Riječi postalo i ništa što je postalo nije bez nje postalo... I Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama.«</p>
<p>Je li vas to potaklo na daljnje čitanje Ivanova izvješća o Radosnoj vijesti? Možda vam je sve zvučalo filozofski i visoko teološki, a sve premalo konkretno – i to sve na Božić. Možda ste se pitali: Ako je ovakav početak, kako tek mora biti težak, kompliciran ostatak ove knjige Evanđelja? Ako bi to trebalo biti uvodno objašnjenje, pitali ste se što će tek biti u corpusu teksta? </p>
<p>U libretu opere »Mojsije i Aron« Arnolda Schönberga glazbena kompozicija abruptno završava u drugom činu, i to sljedećim riječima Mojsija: »O Riječi, ti Riječi, što mi nedostaješ!« Da, kao što Mojsije u navedenoj Schönbergovoj operi kaže, riječi mogu nedostajati. To vrijedi ne samo za kazališnu pozornicu, nego je tako i u sasvim konkretnom životu. Biti bez riječi, da nemamo riječi u pravo vrijeme – tko od nas već nije prošao to iskustvo?</p>
<p>Kad mi nasuprot sjedi čovjek koji ne zna kako dalje, razmišlja o samoubojstvu, teško je naći pravu riječ, riječ koja pomaže ili riječ koja bi spasila život. Ili kad stojim pred majkom, kojoj je dijete upravo umrlo, teško je – ili čak nemoguće pronaći pravu riječ, riječ koja tješi.</p>
<p>U takvim i sličnim životnim situacijama, koje nam zasigurno nisu nepoznate prethodno citirana Mojsijeva rečenica pogađa bit stvari: »O Riječi, ti Riječi, što mi nedostaješ!« Ta rečenica nam zvuči jako blisko.</p>
<p>Prolog Ivanova Evanđelja izriče pak potpunu suprotnost s izjavom Mojsija u navedenoj operi. Kod Ivana nije uopće riječ o Riječi koja nedostaje, nego o Riječi, koja je bila i koja jest. Ta je Riječ prisutna, od davnine, uvijek, od početka. Štoviše, Riječ je jedno sa samim životom.</p>
<p>Sve to zvuči lijepo. Prelijepo da bi teološki bilo potpuno ispravno. Jer, kako je ono bilo nekoć, kad je Riječ, o kojoj govori evanđelist Ivan, kad je ta Riječ došla na svijet? Ako se dobro sjećam, došla je Riječ na svijet kao dijete, i kad se rodilo ostalo je bez riječi.</p>
<p>Da, Riječ je postala tijelom i nastanila se među nama, bez riječi. U štalici, i bez riječi. U bijegu za Egipat i na očigled prijetećeg umorstva (pokolja djece), Riječ je zanijemjela. Dakle, Božjoj Riječi već u početku su nedostajale riječi, i to tri desetljeća. Tek zadnje tri godine svoga života Riječ koja je postala tijelom dolazi do riječi. Govori kao onaj koji ima moć, a ipak ponekad moćna Riječ uvijek iznova dolazi u situacije gdje joj nedostaje riječ – bilo zbog zla ljudi ili npr. pred Pilatom.</p>
<p>Da, ni Božja Riječ ne spašava od ostati bez riječi. Božja Riječ, koja je bila u početku i na Božić došla u naš svijet, nije nikakvo brbljanje, brzi odgovor na sve naše životne situacije, u kojima nam nedostaju riječi. Božja Riječ nije nikakvi jeftini recept protiv naših ostati bez riječi i biti bespomoćan. Ne! I samoj Riječi koja je postala tijelom često su nedostajale riječi. Kao i nama. Često. Prečesto.</p>
<p>Ipak inkarnacija Božja ne završava u apsolutnoj šutnji, u totalnom zanijemjeti. Naime, gdje se pokušava podnijeti i izdržati odsutnost riječi otvara se novi govor, izviru riječi molitve: Dok je novorođena Riječ bez riječi u jaslicama, tu su anđeli koji hvale i slave Oca nebeskoga: »Slava Bogu na visini!« To je govor molitve, koja odzvanja nad bespomoćnim djetetom u jaslicama i nad čitavom zemljom sve do neba.</p>
<p>I kad Isus na kraju svoga života ostaje nijem pred Pilatom, kad na pitanje što je istina uopće ne daje odgovora, protivno njegovoj praksi ne govori tada ni o svomu Ocu i Kraljevstvu nebeskom, tu dakle na gorkom kraju opet dolazi do izražaja govor molitve, Isusove molitve Ocu: »Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?« (Mt 27, 46) Ili: »Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj« (Lk 23, 46).</p>
<p>Kad se zanijemi, kad se ostane bez riječi, tada izrasta govor molitve. Također i molitva za druge: »Oprosti im jer ne znaju što čine« (Lk 23, 34). Biskup Dom Helder Camara jednom je vrlo jednostavno, ali – osobno mislim – vrlo primjereno rekao: »Kad sretnem ljude koje je pogodila velika nesreća, ne pada mi na pamet u takvim situacijama pričati im o Bogu. Ali u tim trenutcima dolazi mi misao da Bogu pričam o velikoj nesreći koja je zadesila te ljude.«</p>
<p>Mi pak često smo žrtve ili čak počinitelji s puno riječi, sa samim riječima. Govorimo i o inflaciji riječi. Npr. molitva Očenaša ima 51 riječ, i tzv. Dekalogu (Deset riječi!) treba više od stotine riječi, a američka Deklaracija o nezavisnosti ima točno 300 riječi, dočim brussellskoj uredbi Komisije za uvoz karamela treba ni više ni manje nego 26.911 riječi. </p>
<p>S druge strane, zasigurno ste već barem jedanput svjesno zapazili da stvarno bitnim i iskrenim porukama našega života treba jako malo riječi. U odlučujućim situacijama našega života, onda kad smo tako reći potpuno obuzeti i svladani stvarnošću, kako pozitivnog tako i bolnog iskustva života, zapravo smo bez riječi, nemamo riječi, a opet svojim držanjem šaljemo bezbroj poruka, puno riječi...</p>
<p>Ako smo u tim supstancijalnim trenutcima našega života osjetili potrebu za riječima, obično su to bile nepotpune, slabe, pa i dvoznačne riječi. Pokušati objasniti svoju ljubav prema voljenoj osobi prečesto ispadne zapravo brbljanje, nepotreban govor. Slično je i u našim trenutcima tuge. Iskreno pružena ruka sućuti, stisak ruke i zagrljaj više kažu od stotine riječi.</p>
<p>Stvarno odlučujuća priopćenja našega života: ljubav, solidarnost u patnji, zahvalnost ili vjernost – sve je to izrecivo i zapravo čuva svoju kvalitetu tek kad je popraćeno s malo riječi, sve drugo je insceniranje i nepotrebna predstava.</p>
<p>Najočevidnijim se to izriče u riječi »Da« kod obreda vjenčanja. Da – i ništa više, a ipak je sve rečeno što dvoje ljudi imaju jedno drugomu reći. Da – bez kad bi i ako, bez dodataka ili nekih klauzula, jednostavno i bezuvjetno Da. Sve drugo što bi se povrh toga Da o tome ili u svezi s tim moglo priopćiti, konstruktivno i smisleno se ne može u potpunosti kazati riječima. A ta jednostavna riječ Da treba u drugom koraku prijeći s riječi na djelo, treba biti ispunjena životom, a ne objašnjenjima. Treba je dokazati konkretnim životom, a ne opravdavati riječima.</p>
<p>Da, istinski odlučujuća priopćenja našega života: ljubav, solidarnost u patnji, zahvalnost ili vjernost – sve je to izrecivo kratkim i jednostavnim riječima, i naravno nikada samo riječima. Ne, to neće nikada biti to, ako te naše riječi ne postanu konkretne, ako ne postanu i tjelesno osjetljive, ako ne postanu tijelo, neposrednim zagrljajem, u suzi, pružanjem ruke, držanjem, životom, upravo tako da se to naše priopćenje utjelovi.</p>
<p>Tako je i s blagdanom Božića. Riječima vrlo skroman i suzdržan, a opet bogatstvo, istina i utjelovljena stvarnost. Zapravo, čitav blagdan Božića nije ništa drugo nego Božji Da čovjeku. Bog se veže zauvijek i bezuvjetno uz čovjeka, tako što sam postaje čovjek u djetetu Isusu. Nije to prvo obraćanje Boga čovjeku. Ne! Kao što u uvodu kaže Poslanica Hebrejima, Bog je na više načina govorio i obraćao se čovjeku. Ali sva ta očitovanja Božje privrženosti i ljubavi prema čovjeku nisu bila dostatna. Stoga se Bog odlučuje obratiti nam se svojim dolaskom, rođenjem svoga Sina.</p>
<p>I to je finalno priopćenje, konačno očitovanje Božje ljubavi, Božjim utjelovljenjem. Upravo danas to slavimo na Božić. Božja Riječ postaje tijelom. Božja ljubav prema nama ljudima postaje konačna riječ, utjelovljena ljubav. Obraća nam se bezuvjetno, dolazi kao beskućnik i obitelj koja mora bježati, prognana Riječ.</p>
<p>Uredba o karamelama treba 26.911 riječi, američka Deklaracija o nezavisnosti 300 riječi, Dekalog upotrebljava stotine riječi, a i molitvi Očenaša treba 51 riječ. Poruka Božića je sročena u samo jednoj jedinoj riječi koja je tijelom postala: »Emanuel« – s nama Bog!</p>
<p>Dakle, Bog na Božić nije došao u neki takozvani radni posjet svijetu da nas vidi i odluči kako dalje s nama i sa svijetom uopće. On se nije utjelovio kako bi odigrao gostojuću ulogu koja se zove čovjek. Ne! On je postao čovjek – doslovce se uvukao u našu kožu, ne kako bi mogao razumjeti nas, nego iz potpune solidarnosti, ljubavi, s nama.</p>
<p>Jer u početku ne bijaše govor, nego Riječ. Riječ koja je postala tijelom, a ne govor o ljubavi, nego djelo ljubavi. Božić od samoga početka!</p>
<p>I nadalje će nama ljudima zasigurno, možda i prečesto, nedostajati riječ, riječ koja bi očajavajućima dala pouzdanje u život, riječ koja će utješiti tužnoga, riječ nade. Svima nama pak želim da u situacijama kad nam bolno nedostaju riječi, svoj govor pretvorimo u molitvu, u nadi i pouzdanju da je Bog nama izgovorio svoju dobru, vječnu i jedinstvenu Riječ: »Emanuel« – s nama Bog!</p>
<p>(Autor je hrvatski dominikanac koji živi i radi u Chicagu)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Dobro da se Žužul napokon sjetio NATO-a</p>
<p>Hrvatska će vanjska politika morati biti izbalansirana u pristupu, ali ekstremna u efikasnosti. Jedino će tako Komisijin visoki činovnik Renhard Priebe zadužen za Hrvatsku moći svojim šefovima Chrisu Pattenu i Günteru Verheugenu preporučiti da u ožujku napišu pozitivno mišljenje o hrvatskoj kandidaturi</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ </p>
<p>Miomir Žužul, novi ministar vanjskih poslova, nije još zasjeo na Zrinjevac, a nova Vlada još nije počela raditi, pa je teško reći kako će uistinu izgledati hrvatska vanjska politika. Ono što imamo jesu najave i cijeli niz medijskih napisa o tome tko će, a tko neće preživjeti kadrovske križaljke u diplomaciji.</p>
<p>Najave smjera hrvatske vanjske politike zasad su vrlo obećavajuće. </p>
<p>Žužul je tako najavio da Hrvatska vanjska politika neće birati između SAD-a i Europske unije, nego će voditi izbalansiranu politiku. Takva najava trebala bi razveseliti sve kojima je stalo do međunarodnog pozicioniranja Hrvatske. Napokon, izbalansirana politika je nešto što nije znala napraviti bivša koalicija. U ime velikog cilja približavanja Europskoj uniji i političkih percepcija bližih filozofiji nesvrstavanja nego suvremenoj međunarodnoj zbilji, odnosi sa SAD-om su nepotrebno zaoštreni, a u retoričkom smislu sve se rjeđe spominjao NATO. Razmišljanje o tome kome se treba prikloniti te filozofija koju su javno izrekli pripadnici do jučer vladajuće koalicije da Hrvati »trebaju pokazati kičmu jer su ponosan narod«, rezultiralo je na kraju samo gubitkom međunarodnoga kredibiliteta. Zato je dobro da se Žužul u svojem medijskom istupu napokon sjetio NATO-a. Tu međunarodnu integraciju u posljednje se vrijeme ponešto izbjegava spomenuti kao da nije riječ o jedinstvenom vojnopolitičkom savezu za čijim se stolom suodlučuje o sudbini svijeta. </p>
<p>Ulazak u takvu integraciju donosi, ne samo vojnu zaštitu saveza, nego i međunarodni prestiž, politički, ali i kreditni rejting. Budući da NATO u svojoj proceduri zahtijeva i ispunjenje političkih kriterija, ulazak u NATO poruka je ostalima da je Hrvatska zrela demokracija sa stabilnim sustavom i pogodna za ulaganje. </p>
<p>Zrinjevac je ovih dana u strahu. Novi šef se očekuje s dozom zebnje, i to iz različitih razloga. Jedni s pravom strahuju da njihove usluge neće biti potrebne. Drugi, pak, iz jednostavnog razloga; ne znaju, naime, kako će biti raditi s novim šefom. Oni optimistični tvrde da se ne treba brinuti jer su prve najave vanjske politike nove vlasti uistinu zrele i zrače samouvjerenošću. Sve u svemu, stvari više nikad neće biti kao što su nekad bile. Tada, primjerice, sadašnji ministar vanjskih poslova i novi hrvatski premijer nisu baš bili, diplomatski rečeno, bliski suradnici. </p>
<p>Ivo Sanader izjavio je da glede pitanja suradnje s Haaškim sudom neće biti problema jer se time neće baviti politika, nego pravo. Takva izjava također je sasvim prihvatljiva. Naravno, ako se pod tim smatra će se poštivati pravna procedura, a eventualne buduće optužnice zajedno s uhidbenim nalogom uručiti i provesti bez petljanja politike. Teza o tome da je odnos s Haagom isključivo pravno pitanje bila bi loša kada bi se politika miješala u optužnice na »pravnoj osnovi« prije nego što bi bile uručene. Pravna prepucavanja moguća su nakon što se optužnice uruče.</p>
<p>Teza o izbalansiranoj politici koja u vanjskim poslovima ima veliku vrijednost kao što to ima i u novinarstvu (izbalansirano novinarstvo) prijeko će biti potrebna i u odabiru kadrova koji će biti odgovorni za operacionalizaciju vrlo zahtjevnih ciljeva - stjecanje statusa kandidata za EU i dobivanja datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu. Vrijeme potrebno za neka dodatna snalaženja odavno je potrošeno, pa je sasvim izvjesno da će ritam i razinu izdržati samo oni najkvalitetniji. HDZ je u svojim ranijim mandatima na Zrinjevac doveo različite kadrove, a neki od njih su s vremenom postali vrsni profesionalci. Bilo bi loše kada bi se njihovih usluga odrekao ovaj novi HDZ, kako se to nagađa u kuloarskim napisima o nekim kadrovskim rješenjima u diplomaciji. Da se o kvaliteti ipak razmišljalo, govori i imenovanje Kolinde Grabar-Kitarović na mjesto ministrice za europske integracije. U vrijeme kada je to bilo izuzetno važno, sredinom devedesetih, ministrica je briljantno vodila diplomatsku komunikaciju sa SAD-om, a Ministarstvo vanjskih poslova u tom pitanju unutar tadašnjeg sustava pozicionirala kao referentnu točku.</p>
<p>Hrvatska će vanjska politika morati biti izbalansirana u pristupu, ali ekstremna u efikasnosti. Jedino će tako Komisijin visoki činovnik Renhard Priebe zadužen za Hrvatsku moći svojim šefovima Chrisu Pattenu i Günteru Verheugenu preporučiti da u ožujku napišu pozitivno mišljenje o hrvatskoj kandidaturi. Sukladno tome, Sanader bi morao preporučiti svojemu novomu ministru Božidaru Kalmeti da bi, kada već o tome daje izjave, uz uručenje titule počasnoga građanina Zadra, Anti Gotovini morao uručiti i avionsku kartu za Haag.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tek će proračun otkriti Sanaderove prioritete</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Ivo Sanader nije u utorak u Saboru obećao da će njegova vlada skinuti zvijezde s neba, ali bi se troškovi koji proizlaze iz njegova programa mogli opasno približiti cijeni takva pothvata. Svima je, dakle, sasvim jasno da sve obećano ne može biti ispunjeno, u najmanju ruku ne u prvoj godini ili prvoj polovici mandata. Stoga sa zanimanjem očekujemo prijedlog državnog proračuna koji će najbolje otkriti prioritete Sanaderove vlade. Doduše, njegova prva verzija može štošta prikriti, nerealno pretpostaviti i ipak biti izglasana. Ali će se već sredinom godine otprilike vidjeti gdje će Ivan Šuker morati zatvoriti financijsku slavinu da bi se našlo dovoljno novca za prave prioritete. </p>
<p>Sanader i njegovi ministri zrače impresionirajućim optimizmom i samouvjerenošću. To je sasvim sigurno dobro u zemlji koja već dulje vrijeme pokazuje znakove apatije zbog izvlačenja iz gospodarske krize koje ne ide onoliko brzo koliko to građani priželjkuju. No, ako se ta samouvjerenost poveže s prevelikim obećanjima, priča lako može završiti kao bumerang za Vladu. Račanova je vlada to jako dobro osjetila na proteklim izborima. Hrvatska nije Švedska i daleko je od razine bogatstva koje omogućava visoke standarde socijalne države. Nije Hrvatska čak ni Portugal ili Grčka, da spomenemo zemlje koje su po društvenom bogatstvu pri dnu ljestvice članica Europske unije. Prema dosadašnjim izjavama Sanadera i njegovih najbližih suradnika, Sanaderova vlada računa da se manjak u državnoj blagajni zbog manjih poreza i većih socijalnih davanja može pokriti uz pomoć bolje naplate poreza i suzbijanja sive ekonomije. No, Hrvatska tek treba uspostaviti mehanizme koji će to omogućiti - na primjer, povezati neke baze podataka - i promijeniti mentalitet građana po kojemu je varanje na porezu prihvatljiv način ponašanja. Sve se to ne može obaviti i dogoditi od danas do sutra. U najboljem slučaju su za to potrebne godina ili dvije. A smanjeni porezi već će sutra smanjiti dotok novca u državnu blagajnu iz koje će, obećava Vlada, također već sutra trebati isplatiti veća socijalna davanja. Ili, na primjer, pronaći »unutarnje rezerve« za oporavak i restrukturiranje državnih poduzeća da bi se mogla privatizirati na višoj razini razvoja. </p>
<p>Zbog svega toga lakše je povjerovati da će se Sanaderova vlada doista pridržavati svojih dosadašnjih obećanja iz »političke sfere«, od suradnje s Haaškim sudom do politike prema manjinama i susjedima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Rupelove neistine</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel opet je poslao jednu od svojih diplomatskih nota Hrvatskoj u kojoj je podredio logiku, međunarodno pravo i odgovarajuće konvencije o pravu mora svojim željama za teritorijalnim proširenjem Slovenije. Tako Rupel u svojoj noti od ponedjeljka, pozivajući se na navodna »naslijeđena prava« iz bivše SFRJ, tvrdi ne samo da Slovenija ima teritorijalni izlaz na otvoreno more i pravo na proglašenje vlastite ekonomske ili ekološko-ribolovne zone, nego i da je Slovenija još iz vremena bivše Jugoslavije »sačuvala već postojeću slovensku jurisdikciju nad Piranskim zaljevom i teritorijalni izlaz na otvoreno more«. Tim tvrdnjama Rupel se, između ostalog, vratio na ona stajališta prema kojima se, čim netko nogom stupi u more sa savudrijskoga kopna, zapravo već nalazi u Sloveniji.</p>
<p>Koliko je sve to skupa ozbiljno i utemeljeno, dostatno govori i činjenica da je 29. listopada 1991., dakle, dok je još bilo svježe sjećanje na SFRJ, Slovenija uputila Hrvatskoj prvi prijedlog o razgraničenju kojim granica teče donjim tokom rijeke Dragonje i nastavlja se sredinom Piranskog zaljeva do talijanske granice. Što se, pak, tiče izlaza na otvoreno more, već i sam podatak da je slovenski pomorski zakonik sve do prije nekoliko dana jasno Sloveniju definirao kao geografski prikraćenu državu bez epikontinentalnog pojasa (dakle, i bez izlaza na otvoreno more) i bez prava na proglašenje zaštićenih zona, dovoljno govori o sadržaju Rupelove note. </p>
<p>Osim toga, Rupela opovrgava i slovenski Memorandum iz 1993. u kojem se izrijekom navodi da Slovenija spada u skupinu država koje zbog svoga geografskoj položaja »ne mogu proglasiti svoj isključivi gospodarski pojas«. Isto su ustvrdili i ugledni slovenski pravni stručnjaci Simoniti i Sotlar 1996. u Reviji za međunarodno pravo napisavši da Slovenija »...nema direktan pristup otvorenom moru pa samim tim ni epikontinentalni pojas kao ni pravo na proglašenje gospodarskog pojasa«.</p>
<p>No, nije problem toliko u Rupelu koji vjerojatno svjesno zbog slovenskih političkih interesa govori neistine. Veći je problem u činjenici da je višegodišnjim ponavljanjem tih neistina dobar dio slovenske javnosti stekao uvjerenje kako su Rupel i oni koji ponavljaju njegove teze zapravo u pravu. </p>
<p>Nažalost, i Sloveniji će, a posebice dijelu njezine diplomacije, baš kao i nekim drugim državama, trebati nešto vremena da bi u vezi s tim mitom razlučila pravne i povijesne činjenice od demagoških uvjeravanja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Račanove pogreške i propusti kao dragocjen dar</p>
<p>U sumornoj tranzicijskoj croatmosferi doista je jedina spasonosna formula utrčavanje u Europsku uniju. Ona jest mjesto nade, ali kako u nj ući i što je još važnije, kako u tome patricijskom društvu opstati na nogama? Kako izbjeći tretman drugoligaša iz mutne balkanske provincije, jeftina prodavača nekretnina, odlagališta opasnog otpada, plebsa i jeftine radne snage? Odgovor je samo jedan: okupljanjem i hvatanjem za jedan štap / Mudar i vješt državnik uvijek će izbjeći kamen o koji se njegov prethodnik spotaknuo. Kompetentnost i odgovornost državnika i visokih državnih dužnosnika odlučni su za ubrzanje povijesti i kraćenje putova razvitka svakoga društva</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Novi premijer Ivo Sanader nekoliko je puta rekao da je najvažniji vanjskopolitički cilj nove vlade otvaranje bruxselleskih vrata i što skoriji ulazak Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>Razmišljam, kako može u tu arogantnu, hedonističku Uniju moja Hrvatska, ojađena nametnutim ratom 1991. –1996., osiromašena, pritisnuta korupcijom, urušenim pravosuđem, gospodarski onemoćala, pocijepana atavističkim animozitetima i mržnjama? </p>
<p>Kako će u Europu moj narod s tankim slojem istinskih građana, s krhkom demokracijom bez čvrste ekonomske podloge, a jedino ona čini demokraciju zbiljski mogućom, umoran od neuspjelih ciklusa raznih reformi, pa kunja na europskoj periferiji.</p>
<p>Kako ćemo u Europu s gotovo sedamsto tisuća Hrvata koji nisu završili osnovnu školu?</p>
<p>Pa kad uđemo u tu famoznu Europsku uniju, kako dostići standarde država članica, koje nam bježe za nekih 40 ili 50 godina?</p>
<p>U sumornoj tranzicijskoj croatmosferi doista je jedina spasonosna formula utrčavanje u Europsku uniju Ona jest mjesto nade, ali kako u nj ući i što je još važnije, kako u tome patricijskom društvu opstati na nogama? Kako izbjeći tretman drugoligaša iz mutne balkanske provincije, jeftina prodavača nekretnina, odlagališta opasnog otpada, plebsa i jeftine radne snage?</p>
<p>Odgovor je samo jedan: okupljanjem i hvatanjem za jedan štap. Nažalost, slogu i okupljanje nismo postigli s lijenom vladom koja je upravo sišla s vlasti i s premijerom koji se u vođenju države grčevito držao metoda naučenih u davno nestalim centralnim komitetima jednopartijskih sustava. Vlada Ivice Račana samo je produbila podjele u hrvatskome društvu. </p>
<p>Poklon Sanaderu:</p>
<p>Možemo li se približiti Europskoj uniji s novom vladom Ive Sanadera? Nakon njena predstavljanja i inzistiranja novog premijera, tijekom inauguralnoga govora u Saboru, na općem političkom konsenzusu o vitalnim nacionalnim ciljevima, uz sav oprez, dojmovi su optimistični: na pragu smo nove politike. </p>
<p>Bivši premijer Ivica Račan prilikom primopredaje uručuje novome predsjedniku vlade dosje o stanju nacije. Kada se rastjeraju reklamne magle o postignutim uspjesima bivše vlade (u stilu krilatice »gospodo Hrvati vi niste svjesni kako dobro živite!«), najdragocjeniji za Sanadera u tome božićnom poklonu jesu – minusi, pogreške i propusti bivšeg premijera tijekom gotovo četiri godine njegove vladavine.</p>
<p>Odabrat ću i ograničiti se samo na pet krupnih minusa bivšeg predsjednika vlade o kojima sam svojedobno pisao.</p>
<p>Prvi je: preziranje, bagateliziranje i zanemarivanje odgovornosti, osobne i kolektivne. </p>
<p>Gospodin Ivica Račan se, primjerice, ponio zečji kada mu je Ivan Jakovčić, dok je bio ministar, zaprijetio autonomijom Istre zađe li Vlada u kontroliranje Istarske banke. Umjesto da oholog gospodina smjesta najuri iz Vlade, s njim je frendovski pošao na Brijune! </p>
<p>Pustio je, potom, ministra Ivicu Pančića da mu svojom arogancijom navuče na vrat gotovo sve branitelje iz Domovinskog rata. Nije reagirao kad je taj ministar nonšalantno držao ruke u džepu dok mu je ratni vojni invalid, ponižen i očajan, bacio pred noge svoju nožnu protezu. Šutio je dok je ministar financija Mato Crkvenac uveseljavao naciju tvrdnjom da je za državnu blagajnu mačji kašalj što se Hrvatska zadužila samo u posljednje dvije godine – ove 2003. i prošle 2002. – za oko devet i pol milijardi američkih dolara. </p>
<p>A toliko je otprilike iznosio cjelokupan hrvatski vanjski dug kad je Račanova vlada preuzela vlast! Nije ukorio ni svoga ministra unutarnjih poslova gospodina Lučina jer je ljetos mirno promatrao filmove na festivalu u Motovunu dok su dobar dio hrvatske obale bili zahvatili katastrofalni požari. Itd.</p>
<p>Premijer, naravno, nije ni mogao ukoriti ministra Lučina kad je i sam propustio sazvati vladu na hitnu izvanrednu sjednicu, dok su otoci i obala gorjeli. Osobno je pridonio da Hrvatska više nije onako lijepa.</p>
<p>Drugi je Račanov minus odabir i toleriranje nekompetentnih kadrova.</p>
<p>Moderni ljevičari znaju da su kvalificirani ljudi »veza s vremenom«, ali stari partijci Saveza komunista i danas strahuju da bi vlast, ako se angažiraju znalci, iz ruku političara mogla prijeći tehnokratima. Sjećate li se vremena kada su u nas stradavali tzv. tehnomenadžeri? Jake intelektualce, kojima je uvijek obilovala ljevica, premijer Ivica Račan je smatrao – takav je moj dojam – mangupima koji mu mogu doći glave.</p>
<p>Treći golem Račanov nedostatak bijaše autoritarnost u vladanju, oholost, gluhoća za oporbu, oponente i neovisne kritičare. </p>
<p>Nakon što je na brzinu izmijenjen Ustav formalnopravno je koncentrirana vlast u Banskim dvorima. Kreiran je zapravo kancelarski sustav u Hrvatskoj. Budući da je od autoritarnosti do autokracije malen korak, Ivica Račan je na svoju ruku prihvatio, ne konzultirajući stručnjake, redikulozan slovenski nacrt ugovora o morskoj granici, parafirao ga i strasno branio gotovo godinu dana. A kad se u zemlji podigla graja zbog golemih ustupaka našim sjevernim susjedima, odbacio ga je i tako navukao na Hrvatsku bijes Slovenaca. Potom je, pod njegovim okriljem, sklopljen još lošiji ugovor s Srbijom i Crnom Gorom o morskoj granici u Boki kotorskoj. Nevjerojatno čak i za krhki parlamentarizam: za tu blamažu nije platio ceh u Saboru.</p>
<p>Četvrti krupan nedostatak koji je resio Ivicu Račana bijaše sporost i oklijevanje. O šefovima obavještajnih službi npr. natezao se s Predsjednikom Republike mjesecima. Hoćemo u Bruxelles, a bivši premijer nije uspio koordinirati čak ni utvrđivanje vanjske politike. </p>
<p>U nas se ne zna tko zapravo kreira vanjsku politiku, predsjednik države, premijer, predsjednik Sabora, ili saborski Vanjskopolitički odbor? </p>
<p>U Račanovo vrijeme nije se znalo ni tko je provodi, jer je osjetljivo ministarstvo vanjskih poslova u prošlome vladinu mandatu bilo povjereno neiskusnom i introvertiranom mladcu, koji je brljao i u kući i po svijetu.</p>
<p>Peti minus je moralne naravi: Ivica Račan nije uspio odoljeti zovu nepotizma. </p>
<p>Odsutnost osobne i kolektivne odgovornosti, guranje pod tepih svih mogućih ostavki, oholost, opasnost od oligarhije (ta se grčka riječ pojašnjava kao država u kojoj vlada malena grupa aristokrata ili bogataša), partitokracija i grubi balkanski klijentelizam pod kojim valja razumijevati političku korupciju, zamke su koje vrebaju svakoga našeg državnika u ovim povijesnim trenucima. </p>
<p>Na njih će naići i kormilar u novoj hrvatskoj vladi Ivo Sanader. Dobro će učiniti ako pomno razgleda i pedantno analizira sadržaj onoga dosjea o stanju nacije, koji mu Ivica Račan u ovo božićno vrijeme ostavlja kao dar pred Banskim dvorima. Sve ono što je bivši premijer obavio dobro, i što je obavio loše, i što je propustio ili zanemario. Mudar i vješt državnik uvijek će izbjeći kamen o koji se njegov prethodnik spotaknuo. </p>
<p>Kompetentnost i odgovornost državnika i visokih državnih dužnosnika odlučni su za ubrzanje povijesti i kraćenje putova razvitka svakoga društva. Jedino oni nemaju pravo učiti se na vlastitim pogreškama. </p>
<p>Autor je akademik, predsjednik Foruma hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nova vlada zapravo i nema nekih velikih strateških dvojbi: samo treba činiti sve suprotno od prethodnika</p>
<p>Već se sada s velikom sigurnošću može prognozirati da svi oni koji podržavaju vladu i istodobno očekuju neke munjevite učinke to neće dočekati tako brzo. Nova će vlada najprije morati riješiti vremenski tjesnac s prvim i najvažnijim obećanjem o izradi Plana rada / Građani moraju znati što ih očekuje i što će država poduzimati. Država mora postati partnerom građana, ljudi su ispred politike! Tako, od riječi do riječi, tvrdi HDZ. Vjerojatno nema nikoga u Hrvatskoj koga nisu ispunila zanosom ta kristalno jasna, odlučna i ispravna stajališta. Pogotovo kada se čovjek sjeti sveprisutnih zamagljivanja i usporavanja s raznim strategijama, vizijama i koncepcijama / Da bi hrvatski građani već jednom bili spokojni i da bi se mogli usmjeriti na mukotrpno stvaranje umjesto na beskonačne i beskorisne erupcije politiziranja, najprije bi trebalo planirati kako pročistiti odnose s Haagom, i to na način suprotan od prethodnika. Ili da se prihvati bespogovorna suradnja kao što traži veći dio moćnoga i utjecajnoga svijeta, ili da se u brk skreše da od te suradnje nema ništa, pa što bude</p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>Nakon više mjeseci očekivanja Hrvatska ima novu vladu! Završeni su predizborni i postizborni poslovi, još jednom je na djelu potvrđena demokracija i napokon mogu u miru započeti pripreme za krojenje budućnost države. Tako bi barem zaključili optimisti. </p>
<p>Realisti vjerojatno misle malo drukčije – prema njima tek sada počinju veliki problemi. Nešto zbog teško izvedivih obećanja, nešto zbog očekivanja građana o brzom povećanju standarda, nešto zbog brda započetih, ali neriješenih poslova prethodnika, a nešto zbog inozemstva koje pod oštrim političkim mikroskop promatra svaki potez nove izvršne vlasti. </p>
<p>Kao odgovor na takve izazove mandatar je uspio nekako prikupiti vladu s potporom na neodređeno vrijeme. Hoće li to biti dovoljno za djelovanje u teškim uvjetima i za nužne kirurško-reformske zahvate u hrvatsko društvo to će se tek vidjeti. </p>
<p>Kako bilo, već se sada s velikom sigurnošću može prognozirati da svi oni koji podržavaju vladu i istodobno očekuju neke munjevite učinke to neće dočekati tako brzo. Nova će vlada najprije morati riješiti vremenski tjesnac s prvim i najvažnijim obećanjem o izradi Plana rada. </p>
<p>Da o toj ključnoj zadaći otvaranja vrata budućnosti ne bi bilo nejasnoća najbolje se podsjetiti na nekoliko čvrsto obvezujućih rečenica iz programa novoga premijera koje, barem na papiru, odišu svježim vjetrom demokracije. </p>
<p>Vlada je predstavila u Hrvatskom saboru svoj program s glavnim ciljevima i mjerama njegova ostvarenja, a na temelju toga programa pripremit će plan rada za razdoblje do 2007. s konkretnim i obvezujućim prijedlozima i mjerama koje će provoditi. </p>
<p>Ali to nije sve! </p>
<p>HDZ je u svojim obećanjima otišao mnogo dalje od planiranja. Najavljeno je veliko osvajanje novih prostora demokracije i to riječima: »Plan vlade objavljuje se u javnosti i na internetskim stranicama. Takav plan za mandatno razdoblje HDZ smatra ključnim za izlazak iz postojećeg stanja, za unošenje potrebne nove dinamike u politički i javni život i za strategijski usmjereno vođenje državne razvojne politike.« </p>
<p>Niti to nije sve! </p>
<p>Vodstvo pobjedničke stranke obećalo je i ulazak građana u vode visoke državne politike. </p>
<p>U izbornom programu nedvosmisleno piše da Hrvatska demokratska zajednica smatra kako nema iskoraka iz sadašnjeg stanja bez snažne vlasti koja će građanima ponuditi jasan, razrađen, odgovoran i obvezujući program vladina djelovanja. Građani moraju znati što ih očekuje i što će država poduzimati. Država mora postati partnerom građana, ljudi su ispred politike!</p>
<p> Tako, od riječi do riječi, tvrdi HDZ.</p>
<p>Vjerojatno nema nikoga u Hrvatskoj koga nisu ispunila zanosom ta kristalno jasna, odlučna i ispravna stajališta.</p>
<p>Pogotovo kada se čovjek sjeti sveprisutnih zamagljivanja i usporavanja s raznim strategijama, vizijama i koncepcijama koja su, do nedavno vladajuće, koalicijske stranke odvele tamo gdje su sada. </p>
<p>Nažalost, u realnom svijetu politike osim oduševljenja moraju se postaviti i neka praktična pitanja. </p>
<p>Najprije, koliko vremena treba vladi za izradu kvalitetnog višegodišnjeg plana rada? Zatim koliko vremena treba da o njemu nešto kažu partneri i javnost, i napokon koliko će vremena proteći da prođe procedura prihvaćanja?</p>
<p>Vrijeme nije samo formalno. Tek nakon protoka toga vremena i prihvaćanja plana rada započinje odbrojavanje i javno nadgledanje učinaka politike. Dotad mora biti primirje, a nova hrvatska vlada može djelovati samo kao tehnička obnašajući svakodnevne poslove i reagirajući na kritične probleme. Tako barem izravno proizlazi iz danih obećanja. </p>
<p>Bez obzira na vremensku krizu zbog izrade plana vladina rada sa sadržajem takva dokumenta možda ne bi trebao biti nekih velikih teškoća. Pogotovo ako se koristi zdravorazumska logika. </p>
<p>Jednostavno bi trebalo početi od toga u čemu se bez iznimaka podudaraju mišljenja svih; i HDZ-a i goleme većine građana, i inozemnih, raznih, promatrača. </p>
<p>Trebalo bi početi od općeprihvaćene činjenice da cjelina politike prethodne koalicijske vlade nije bila dobra i da je išla u pogrešnom smjeru. Pa bi zato sada po svim glavnim pitanjima samo trebalo preokrenuti smjer i tada će sve krenuti na bolje.</p>
<p>Prava stvar bi bila kada bi i to prevrtanje počelo od Haaga.</p>
<p>Da bi hrvatski građani već jednom bili spokojni i da bi se mogli usmjeriti na mukotrpno stvaranje umjesto na beskonačne i beskorisne erupcije politiziranja najprije bi trebalo planirat kako pročistiti odnose s Haagom, i to na način suprotan od prethodnika. Ili da se prihvati bespogovorna suradnja kao što traži veći dio moćnoga i utjecajnoga svijeta, ili da se u brk skreše da od te suradnje nema ništa, pa što bude. Odmah zatim, za razliku od prethodnika, trebalo bi napokon preokrenuti smjer financiranja i svim mogućim tržišno-planskim mjerama usporiti sve oblike zaduživanja, osim isplativa poduzetničkoga ulaganja. </p>
<p>Ne treba biti velik stručnjak za predviđanje da će iznuđena politika štednje odvesti u usporavanje gospodarskoga rasta. Zato se gospodarstvo mora što je to prije moguće preusmjeriti u suprotnom smjeru od sadašnjega. Umjesto trošenja, zarađivanje mora napokon postati kamen temeljac sadašnjosti i budućnosti.</p>
<p>Kada se sve to preokrene u glavama i planovima i kada zarađivanje postane nit vodilja, samo od sebe će početi nadolaziti i ostalo. Nije potrebno ponavljati što napokon već svi znaju – turistička industrija će morati preko noći postati najvažnijom uzdanicom razvoja. </p>
<p>Ali i tu bez odlaganja treba postaviti stvari suprotno od prethodnika: moraju se odmah stvoriti uvjeti za cjelogodišnji način rada umjesto sada sve prisutnoga sezonsko-ljetnoga karaktera poslovanja.</p>
<p>I tako dalje redom sve stvari treba prevrnuti i postaviti na pravo mjesto.</p>
<p>Umjesto da se neuljudno određuje datum ulaska u Europsku uniju treba učiniti suprotno i prestati o tome govoriti. Proizvoljna i netočna nagađanja mora zamijeniti stvaran posao iz kojega će svaki građanin svakoga dana moći prepoznati da se istinski smanjuje razlika između Europe i Hrvatske. </p>
<p>Jedan od takvih projekata mogao bi biti rješavanje parkiranja na ulicama hrvatskih gradova, naselja, sela i zaselaka. Taj se relativno jednostavan problem mora riješiti jer država koja na suverenom teritoriju ne može osigurati da se svaki automobil u svako vrijeme parkira na za to određenome mjestu sigurno ne može učinkovito prionuti ni u nešto složenije poslove, a pogotovo ne u teške reformske zahvate. Možda bi još samo jednom riječju trebalo spomenuti i privatizaciju. </p>
<p>Umjesto da se kao dosad bivše društveno bogatstvo dijeli ili rasprodaje prema tko zna kojim kriterijima napokon bi trebalo krenuti u suprotnom smjeru. </p>
<p>Preostalu imovinu bi trebalo kuponski privatizirati i dati onima koji su je stvorili. To bi sigurno bio politički potez stoljeća i toliko potreban potisak u budućnost.</p>
<p>Tako bi se u nedogled moglo nabrajati čemu sve treba promijeniti smjer. Zato je najbolje tu prekinuti i ponoviti najvažnije. Nova vlada osim što ima vremenskih teškoća s izradom svoga plana rada i nema nekih velikih strateških problema: samo treba činiti sve suprotno od prethodnika. Ili, najprije mora preokrenuti Hrvatsku da bi je tek tada pokrenula!</p>
<p>Autori su strateško-poslovni konzultanti iz Splita, nedavno su objavili knjigu »Izvrnuta utroba politike«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Hoćeš li biti moja mama«?</p>
<p>Svako domsko dijete sanja da će netko doći po njega / Godišnje se usvoji 40-ak djece, toliko ih se vrati i u obitelji, a oko 30 njih odlazi u udomiteljske obitelji </p>
<p>»Jesi došla po mene«, pita nas sa širokim osmijehom trogodišnja plava djevojčica s kečkama, grleći nas pritom za noge. Dotrčala su odmah i druga djeca i počela nas pitati tko smo i od kuda smo. »Što radite ovdje«, pita nas četverogodišnji Darko s pognutim pogledom. Mali Petar pak, s osmijehom na licu pita: »Hoćeš li biti moja mama«?</p>
<p> Takva su pitanja, govore nam »tete«, uobičajena kada netko dođe posjetiti Dom za djecu u Nazorovoj, jer djeca misle da je netko došao po njih da ih odvede kući. »Je li ti lijepo ovdje«, pitamo trogodišnjeg Krešu, a on na to odlučno odgovara »Nije«, te dodaje: »Ja ću brzo kući, doći će po mene«. Pitamo ravnateljicu hoće li Krešo brzo kući, no ona niječe glavom. »Stalno to govore«, dodaje.</p>
<p>Ugledavši blok u našim rukama, mališani traže papir i ubrzo nakon toga nastaju prvi crteži koje nam pokazuju s ponosom. </p>
<p>Svakodnevna je to slika dječje igraonice u Domu za djecu. Božić se osjeti i u Nazorovoj. Iako je to Dom, osjeti se toplina. Buka dopire do hodnika iz dječjih igraonica, a čak se i najmlađi mališani, stari tek nekoliko mjeseci, smiješe i pružaju ručice prema posjetiteljima. Kao da osjete da su napušteni, samo traže malo više pozornosti. </p>
<p>Djeca u Domu u Nazorovoj doista imaju sve materijalno, čak i više nego što imaju neka druga djeca. Pravi dječji dvorci i kućice, najnovije igračke, lijepa odjeća i slično. Samo, nemaju ono najpotrebnije – roditeljsku ljubav, pažnju i brigu. »Nemaju trajan osjećaj sigurnosti, imaju stalnu glad za pažnjom i ljubavlju«, ističe ravnateljica Doma Jasna Ćurković-Kelava. </p>
<p>U Domu u Nazorovoj živi više od stotinu djece do sedam godine i za njih se dobro brinu »tete«. Najčešće tu provedu godinu dana, priča nam ravnateljica Jasna Ćurković-Kelava, a nakon toga traži im se bolje, trajnije, rješenje. Djeca smještena u Dom nemaju odgovarajuće roditeljske skrbi, no većina njih ima barem jednoga poznatog roditelja. </p>
<p>Godišnje se iz Doma u Nazorovoj posvoji 40-ak djece, 30-ak ih odlazi u udomiteljske obitelji, a 40-ak se vraća svojim obiteljima. »Broj posvojenja bi mogao biti i veći«, ističe ravnateljica.</p>
<p>Prema njenim riječima 99 posto usvojenja je »krasno«, odnosno sve pođe u redu, no u posljednih nekoliko godina bilo je pet do šest slučajeva u kojima su usvojitelji vratili djecu u Dom. »Jedna je djevojčica vraćena nakon što je u usvojiteljskoj obitelji provela šest godina«, kaže ravnateljica Ćurković-Kelava, a razlog za vraćanje djevojčice je to, što »nisu mogli njome vladati u pubertetu«. »Srećom, u novom zakonu nema više vraćanja, tako da se, kad ga jednom posvoje, usvojitelji ne mogu odreći djeteta«, dodaje ravnateljica. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prometni policajci nagrađeni za dobar rad</p>
<p>Nemalo su se iznenadili Adam Benčević i Marinko Sušić, policajci Prve postaje prometne policije, kada ih je na križanjima Vlaške i Draškovićeve te Vlaške i Smičiklasove u utorak posjetila delegacija Kluba drevnih Zagrepčana i HAK-a, predvođena dvojicom policijskih načelnika.</p>
<p> Razlog posjeta bilo je simbolično predbožićno darivanje prometnih policajaca u sklopu akcije Dobrim građanstvom protiv nasilja. Policajci su dobili paket HAK-a, prometni atlas Hrvatske i plan grada Zagreba. </p>
<p>Predsjednik Kluba drevnih Zagrepčana Čedomir Bregant objasnio je da se ovim činom željelo odužiti zaslužnima za red i mir te za funkcioniranje prometa. »U Zagrebu vozačima nedostaje prometne kulture i svjesno ulaze u raskrižja kroz koja neće moći proći na vrijeme, pa blokiraju i ostale sudionike prometa. Zato na mnogim raskrižjima naši policajci i dalje upravljaju prometom«, rekao je načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa Prve postaje prometne policije Boris Orlović, dodajući kako bi sve funkcioniralo puno bolje, kada bi svi građani pokazivali malo više tolerancije prema drugima. Njegove riječi dobile su na težini kada je skupina vozača na križanju Vlaške i Smičiklasove počela nervozno trubiti jer je prilikom darivanja policajca samo na trenutak zaustavljen promet. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Za nezakonitu ekshumaciju »kriv« pravnik Groblja</p>
<p>Povjerenstvo koje je u Gradskim grobljima osnovala privremena direktorica Marina Kollenz, ispitalo je nezakonitu ekshumaciju pokojnika I. K.-a iz grobnice na Miroševcu što je obavljena 14. listopada. Skupštini trgovačkih društava taj je slučaj nedavno prijavio zamjenik voditelja toga groblja Ivica Homan.</p>
<p>U mišljenju povjerenstva stoji da je za slučaj najodgovorniji rukovoditelj Sektora zajedničkih poslova, točnije pravnik poduzeća, Milan Komorčec, koji je »postupao suprotno pravilima struke, pogrešno savjetovao direktora Darka Borovinu, ispravljao dnevne izvještaje za ukope, radio lažne zapisnike o uređenju grobnice itd.«.</p>
<p>Povjerenstvo u izvješću kaže također da je 18. prosinca Komorčec na kolegiju poduzeća pred nekoliko svjedoka priznao, da je on jedini krivac za sve događaje u vezi s ekshumacijom pokojnog I. K.-a. »Njegovo priznanje, međutim, ne oslobađa od odgovornosti bivšeg direktora Borovinu«, stoji u izvješću. Komorčec je s Upravom ugovorio sporazumni otkaz, no povjerenstvo je zaključilo kako će »kao posljedica slučaja nezakonite ekshumacije nastati izvjesna financijska šteta«. Gradska su groblja, naime, vratila obitelji Kusić grobno mjesto, koje je u međuvremenu prodano drugoj osobi, kojoj će se to morati nadoknaditi. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Djeca prikupila 15.000 kuna za akciju »Hvala Ti moj dobri anđele« </p>
<p>Uručujući predsjednici Hrvatskog saveza Udruga tjelesnih invalida (HSUTI) Mirjani Dobranović simbolični ček na 15.000 kuna službeno je u utorak završila trodnevna božićna akcija Dječjeg vrtića Različak u Petrinjskoj 31. Novac će se utrošiti za materijalnu pomoć 102 invalida člana HSUTI-a. Nekima će se pribaviti ortopedska pomagala ili invalidska kolica, drugima će se arhitektonski prilagoditi kupaonice i stanovi. Djeca i roditelji uključili su se u božićnu akciju izradom čestitki i nakita, a skupljali su i igračke za Dom za djecu s poteškoćama u razvoju u Kninu. Aakcija djece Različka organizirana je u sklopu »Hvala Ti, moj dobri anđele«. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Robbie Williams najuspješniji glazbenik 2003. </p>
<p>LONDON, 23. prosinca</p>
<p> – Najveća britanska pop zvijezda Robbie Williams proglašen je najuspješnijim glazbenikom za 2003. godinu, a zahvaljujući nekolicini izuzetno uspješnih singlova našao se i na popisu hit makera svih vremena. </p>
<p>Robbie je ovako sjajnu poziciju osvojio hitovima poput »Something Beatiful« ili »Come Undone«, a uz album »Escapology« imao je i nekoliko hitova na soundtrackovima za filmove poput »Johnny Englisha«. Iako se na listi najvećih nalazi tek na 46. mjestu dovoljno je spomenuti kako se na istoj listi iza njega nalaze zvijezde poput Abbe ili T-Rexa, dok se na samom vrhu nalazi Elvis Presley. </p>
<p>Spomenutu listu sastavio je britanski stručnjak za hit singlove, a temelji se na broju tjedana na prvom mjestu ljestvice. </p>
<p>Ipak, Williams je postigao najdramatičniji uspon popevši se ove godine za čitavih 20 mjesta, dok se među imenima koja su ove godine ispala s ljestvice nalazi i Buddy Holly. </p>
<p>Na popisu deset najuspješnijih Presleyja slijede Cliff Richard, The Shadowsi, Elton John, Madonna, Diana Ross, Michael Jackson, Rod Stewart, Beatlesi i David Bowie.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Klaun razveselio djecu u bolnici u Klaićevoj</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – u Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj ulici, u utorak je posjetio klaun tvrtke Škoda, a u sklopu njihove humanitarne akcije Škoda za osmijeh djeteta. Uz klauna Ludeka, malene pacijente ove bolnice posjetili su voditelji popularnog HTV-ovog kviza »Hugo« Boris Mirković, Ivana Plechinger i Kristijan Ugrina, te sve popularniji pjevač Jacques Houdek. </p>
<p>Dolazak zvijezdi silno je razveselio djecu, a kad se krenulo s dijeljenjem prigodnih božićnih darova njihovu veselju nije bilo kraja. Nakon poklona na red je došla i predstava koja je, ako je suditi po reakcijama, također zabavila pacijente bolnice. Cijelom su događaju prisustvovali i ravnatelj bolnice prim. Ivan Fattorini dr. med, te predstavnici tvrtke Škoda Auto. </p>
<p>Dr. Fattorini se svima zahvalio na ovoj akciji uveseljavanja bolesne djece, a predstavnici Škode su najavili nastavak i proširenje akcije tijekom slijedeće godine. </p>
<p>U sklopu ove akcije, koja je krenula početkom srpnja 2003., Škodin je klaun posjetio više od 30 dječjih bolnica na području cijele Hrvatske. Iza maske klauna Ludeka krije se Zoran Vukić, profesionalni klaun koji je cirkuske vještine učio po Njemačkoj i Italiji, a osnovao je i Udrugu za rastjerivanje dosade Antun Tun. Inače, terapija smijehom u posljednje je vrijeme sve učestalija u svijetu, te se u nekim bolnicama ustalila kao normalna. </p>
<p>Uz Škoda Auto u ovu se akciju uključio i Konzum kroz donaciju slatkiša i hrane za sve bolnice koje je terapeutski klaun posjetio. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Lvky za Božić obožavateljima poklanja film »Apsolut Split«</p>
<p>SPLIT, 23. prosinca</p>
<p> – Ljeto bez odmora zasigurno se isplatilo splitskom glazbeniku Draganu Lukiću Lvkyju koji je u utorak, u restoranu Jugo, promovirao combo izdanje svog iznimno uspješnog albuma »Ararita« i DVD-a »Apsolut Split« u režiji Žare Batinovića plus bonus track s pjesmom »Nevera«, kao božićni dar svim svojim obožavateljima. </p>
<p>Uz prigodnu zahvalu svima koji su mu pomogli u ostvarivanju glazbenog i video projekta Lvky je mnogobrojne prijatelje i estradne kolege, među kojima smo primijetili Zdenka Runjića, Gibonnija, Tomu Mrduljaša, obitelj Olivera Dragojevića, počastio polusatnim filmom »Apsolut Split«, te raznim delicijama dalmatinske kuhinje.</p>
<p>»Filmom 'Apsolut Split' Žare Batinović i ja smo željeli uputiti apel ljudima kojima je stalo do Splita, da se ulaganjem u njegove vrijednosti promijeni opće uvriježeno mišljenje o Splitu kao 'problematičnom' gradu. To je priča o glazbeniku koji se bori s prošlošću, s nesretnom ljubavi koja ga u mislima proganja, a pronalazi spas u stvaranju. U film su ukomponirani dijelovi svih mojih spotova za pjesme 'Ti si More', 'Mislit na sebe', 'Provaj!' i 'Nigdi Mira niman'. Araritu igra Luce Batinović, 156 Doris Vrdoljak, dok sam ja 418. Oni koji razumiju numerologiju, prepoznati će simboliku ovih brojeva«, detaljno objašnjava Lvky, te ističe da je izdanje limitirano jer su album i DVD zamišljeni kao božićni dar. </p>
<p>Nakon »Apsolut Splita« Lukić i Batinović nastavljaju suradnju kroz dugometražni dokumentarni film na kojem su počeli raditi ovo ljeto.</p>
<p>Odmor od napornog rada Lvky će pronaći na otoku svoga djetinjstva Korčuli, iz koje i dan danas crpi inspiraciju. </p>
<p>»Raspustio sam bend do veljače kako bi se svi uspjeli odmoriti. Povratkom u Split čeka me rad na novom albumu T. B. F. - a, nakon čega ću se posvetiti svom novom albumu 'V.I.T.R.I.O.L.'. V.I.T.R.I.O.L. je alkemijski izraz za univerzalno otapalo, a slova su skraćenica za latinsku izreku 'posjeti unutrašnjost zemlje naći ćeš kamen mudrosti'«, otkriva svoje planove Lukić. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nives Celzijus ponijela titulu »prve nacionalne zečice«</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Budući da poznati magazin Playboy iduće godine slavi svoj 50. rođendan i hrvatsko izdanje ovog magazina se uključilo u obilježavanje njegova rođendana. Tako je u ponedjeljak navečer, u klubu Hemingway, proglašena »prva nacionalna zečica«, tom se laskavom titulom okitila pjevačica Nives Zeljković Celzijus. </p>
<p>Za ovo natjecanje su se uz već poznate i objavljene duplerice mogle prijaviti i druge djevojke, a od pet finalistica samo je Nives već prije dobila svoju duplericu, dok su preostale djevojke za sada još 'neviđene' u ovom magazinu. </p>
<p>Hrvatska će predstavnica već 15. siječnja krenuti u pravcu Los Angelesa gdje će se održati veliki party Hugha Hefnera, a kojim će se obilježiti 50. obljetnica Playboya u svijetu. </p>
<p>O domaćoj zečici na tom partyju odlučivao je žiri u kojemu su sjedili redatelj Lukas Nola, ronilac na dah Kristijan Curavić, reper Stoka i glumac Ranko Zidarić. Oni su odlučili kojih će pet djevojaka ući u uži izbor, a nakon toga su čitatelji birali pobjednicu. To je vjerojatno i presudilo u korist Nives Celzijus budući da je ona jedina među pet finalstica već otprije poznata čitateljima, dok ostale djevojke nisu imale svoju duplericu. </p>
<p>Cijeli je program proglašenja režirao Viktor Drago, dok su se uzvanici zabavljali uz striptiz i nastup hrvatske verzije Coyote Ugly djevojaka. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Britanci pokupovali kalendar s Kylie Minogue</p>
<p>LONDON, 23. prosinca</p>
<p> – Kylie Minogue predstavlja ženu iz snova britanskih muškaraca, objavila je u utorak tvrtka koja se bavi izradom kalendara nakon što je kalendar s fotografijama te australske pjevačice u donjem rublju bio najbolje prodavan 2003. Kalendar nazvan »Love Kylie« stavio je Minogue na sam vrh najtraženijih ljepotica već drugu godinu.</p>
<p>Međutim, na svjetskom popisu najbolje prodavanih kalendara prednjači onaj s fotografijama Davida Beckhama, ali je u Britaniji tek na sedmom mjestu. Rokerski trio Busted drugi je na britanskom popisu, a nakon njega slijedi pjevač Robbie Williams, nogometni klub Manchester United, engleska ragbijaška zvijezda Jonny Wilkinson i veliki povratnik na pjevačku scenu Cliff Richard. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Treći film o Harryju Potteru u običnim i IMAX kinima</p>
<p>TORONTO, 23. prosinca</p>
<p> – Treći film o Harryju Potteru »Harry Potter i zatvorenik Azkabana« bit će pušten u distribuciju u običnim kino dvoranama ali i u kino dvoranama IMAX formata iduće ljeto. Predviđeno je da se film, koji je režirao cijenjeni meksički redatelj Alfonso Cuaron, počne prikazivati u SAD-u 4. lipnja. </p>
<p> »Drago nam je da će na ljeto 'Harry Potter i zatvorenik Azkabana', koji tako dobro izgleda na IMAX formatu, biti prikazivan u mreži IMAX-ovih kino dvorana«, rekao je Dan Fellman, predsjednik Warner Bros. Picturesa za američku distribuciju u četvrtak. IMAX, tvrtka za projekcionu opremu čije je sjedište u Torontu, prilagodila je svoju tehnologiju najvećim holivudskim produkcijama i kino dvoranama. </p>
<p> Inače, IMAX je nova tehnologija koja omogućava doživljaj filma na izrazito realističan način zahvaljujući kristalno čistoj slici na doista ogromnim platnima, te uz podršku zastrašujuće dobrog razglasa. O kakvoj je tehnologiji riječ dovoljno ilustrira podatak da je IMAX platno 4500 puta veće od prosječnog televizora, a IMAX vrpca je toliko jaka da se njome može vući kamion težak nekoliko tona. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ispiranje nosa bolje štiti od prehlade nego multivitaminske tablete</p>
<p>HANNOVER, 23. prosinca </p>
<p> - Svakodnevno ispiranje nosne šupljine mlakom vodom s kuhinjskom soli djelotvornije sprečava prehladu nego uzimanje dodatnih vitamina, otkrila je jedna njemačka studija. Nazalna irigacija koja ima dugu tradiciju u jogi, nikad nije bila jednostavnija zahvaljujući plastičnim bočicama koje štrcaju tekućinu u jednu nosnicu. Voda izlazi na drugu nosnicu i odnosi prljavštinu i klice koje se skupljaju u nosnoj šupljini.</p>
<p>Istraživanje medicinskog fakulteta u Hannoveru pokazalo je da je 85 posto od tisuću ispitanika znatno zdravije zahvaljujući svakodnevnom ispiranju mlakom izotoničnom slanom otopinom. Takva je otopina slana točno onoliko koliko i tjelesna tkiva.</p>
<p> Neke kulture djecu od najranije dobi uče ispiranju nosa, ali većina zapadnjaka tu tehniku smatra čudnom i isprva je teško svladava.</p>
<p> Njemačka je studija pokazala da primjena tih bočica koje stoje samo nekoliko eura, smanjuje broj odlazaka liječniku.</p>
<p> Od 14 najčešćih smetnji gornjega dišnog sustava, na ovaj je način znatno smanjen broj obolijevanja od njih devet, među ostalim i od alergijskoga rinitisa. Za usporedbu, od uzimanja multivitaminskih tableta jedva da je bilo ikakve koristi. Takvo bi ispiranje moralo postati svakodnevna rutina baš kao pranje zuba, kaže profesor Friedrich Wilhelm Schwartz s hanoverskoga sveučilišta.</p>
<p> Ispiranje nosne šupljine slanom otopinom vlaži sluznicu i uklanja osušenu. Postupkom i odrasli i djeca mogu služiti sigurno i nisu poznate nikakve ozbiljne popratne pojave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Taksist ubijao prostitutke jer su »lakše zarađivale« nego on</p>
<p>PEKING, 23. prosinca</p>
<p> - Kineska je policija uhitila jednoga pekinškog taksista koji je navodno ubio i raskomadao pet prostitutki jer su za život zarađivale lakše nego on, objavili su u utorak državni mediji. </p>
<p>Li Pingping (41) navodno bi te žene pokupio u noćnim klubovima, imao s njima spolne odnose, a onda ih ubijao, čemu bi nazočna bila i njegova žena. Policija kaže da je pri jednom ubojstvu njegova žena čak i pomagala, javila je agencija Xinhua.</p>
<p>Policajci su pronašli leševe na smetištu nedaleko od Lijeve kuće.</p>
<p>Kineski mediji, koji se ne moraju držati strogih pravila izvješćivanja kao zapadni, često iznose policijske tvrdnje o krivnji i priznanjima ili iznose strašne detalje o slučaju i prije no što stvar dođe do suda.</p>
<p>Li je najnoviji u nizu optuženika za serijska ubojstva u Kini, među kojima je i još jedan taksist koji je u medijima nazvan »taksi vragom« i za kojeg se vjeruje da je ubio šest putnica, jedan skupljač otpada koji je osuđen na smrt zbog ubojstava konkurenata te jedan putujući najamni radnik koji je optužen za ubojstva sedamnaest dječaka. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Krokodil pojeo Australca, a njegove prijatelje natjerao na drvo</p>
<p>SYDNEY, 23. prosinca</p>
<p> - Veliki krokodil odvukao je u smrt jednoga mladog Australca, a dvojicu njegovih prijatelja natjerao da dvadeset i dva sata provedu na drvetu u zabačenom dijelu sjeverne Australije, objavila je u utorak policija. </p>
<p>Brett Mann (22) i njegova dva prijatelja vozili su se u nedjelju kvadriciklima terenskim motociklima na četiri kotača osamdesetak kilometara jugoistočno od Darwina i stali kod obale nabujale i poplavljene rijeke Finniss da bi od blata oprali sebe i motocikle.</p>
<p>Manna je u rijeku odvukla snažna struja, a dok su njegova dva devetnaestogodišnja prijatelja plivala prema njemu, zgrabio ga je četiri metra dug krokodil i povukao ga pod vodu. </p>
<p>»Pošli su se rashladiti u rijeci«, rekao je novinarima uDarwinu policijski narednik Gary Casey. »Rijeka se izlijevala, dolazio je velik plimni val, a oni vjerojatno nisu očekivali da će na tom mjestu plima tako jako utjecati«, rekao je Casey. »Pokušavali su se domoći čvrstog tla i u trsci vidjeli krokodila.« </p>
<p>Casey kaže da se krokodil vratio kratko nakon napada na Manna i počeo vrebati drugu dvojicu koji su se popeli na stablo usred nabujale rijeke. Sa stabla ih je u ponedjeljak, dvadeset i dva sata poslije, spasio helikopter koji je bio pozvan nakon što je prijavljen nestanak trojice mladića.</p>
<p>Policija Sjevernog teritorija rekla je agenciji Reuters da je područje rijeke Finniss gdje se dogodio napad zloglasno gnjezdilište velikih slanovodnih (morskih) krokodila što žive u bočatim vodama na ušćima velikih rijeka. U četvrtak je počela potraga za Mannovim tijelom i krokodilom ubojicom. (Reuters, d. b.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Estradni tonovi zavičajna pisma</p>
<p>Kaotičnu stvarnost surova krajolika ispisanu u drami Ivana Vidića redateljica Ivica Boban prevela je u gotovo revijalno ozračje u kojem se gube invektive teksta / Predstava izmaknuta središta i napadne dekorativnosti</p>
<p>Devedesetih je godina 20. stoljeća mladi pisac Ivan Vidić, zajedno s još nekoliko dramatičara iz svoje generacije (Asja Srnec Todorović i Pavo Marinković), izmijenio izglede suvremenoga hrvatskog dramskog pisma. Njihovi su tekstovi u doba koje se pamti po kraju, ili točnije posustajanju ideoloških diktata, smiono odgovorili postmodernom senzibilitetu. Odustajući od izravnog uplitanja u stvarnost na tragovima one dramaturgije koja je točno određivala identifikacijska mjesta, oni su preslikavali rasutost izmještene zbilje u »proigrane« situacije što su se u leksičko (komunikacijskim) nesigurnostima nametale kao fiksacijske točke nesreće. Te su drame svjedočile o našem tragičnom (ne)snalaženju u dramatičnom ratnom vremenu.</p>
<p>Od praizvedbe prve Vidićeve drame (»Harpa«) do praizvedbe posljednje (»Octopussy«) prošlo je šesnaest godina. »Harpa« se prisjećala revolucije, »Octopussy« je iskorak prema stvarnom koje u sebi generira i prošlo i buduće. </p>
<p>Na raskrižju puteva, u »surovom, krševitom kraju« gdje je smještena krčma »Octopussy«, odvijaju se prizori koji u luku od grčke tragedije do danas sabiru opesivno univerzalne motive osobnih i kolektivnih stradanja. Stvarni i fiktivni putokazi upućuju na nemogućnost izlaza, na ukletost zavičaja i prokletstvo, ono literarno edipovsko, koje prelazi iz fiktivnih prostora u neupitne sudbinske određenosti.</p>
<p> I jezik, te po mnogo čemu iznimno zanimljive drame, slijedi prokletstvo zavičaja, ukorijenjenost u prostor iz kojega se ne može pobjeći. To je jezik okupljanja roda, identifikaciji znak nesreće koja Vidićevu dramu čini autentičnim zapisom jedne klaustrofobične, nama prepoznatljive i razumljive stvarnosti.</p>
<p> Na žalost, mnogo se toga izgubilo u zagrebačkom uprizorenju »Octopussyja«. Redateljica Ivica Boban, koja potpisuje i dramaturšku obradu predloška, priče Vidićevih gubitnika prepričala je gledateljima u revijalnim tonovima. Višeznačnost dramskoga teksta u procjepima fiktivnog i stvarnog, u prepletanju literarnih sjećanja i zbiljskih događanja na pozornici je predstavljena odveć kaotično, tako da se na mjestima gubio ipak jasno naznačeni smjer razlomljene dramske naracije.</p>
<p>Kao da se u scenskom nizanju suvišnoga, na estradnim rubovima, istrošio primarni impuls Vidićeva teksta, te je izvedba poprimila neke druge izglede, krećući se po liniji slobodnog pada prema iracionalnom, što pak u prijevodu dramske ideje u teatarski govor nije dostatno argumentirano. Tako je »Octopussyju« u konačnici izmaknuto središte (mjesto okupljanja proigranih sudbina), a pripisana mu je napadna dekorativnost pomoću koje se ponegdje ilustrativno naglašavaju groteskni elementi.</p>
<p>Tom dojmu pridonijela su i scenografska rješenja Dinke Jeričević također izvedena iz viška i gomilanja rekvizita na sceni – istodobno prizorištu i soap opere, i grčke tragedije. Tu eklektičnu liniju, koja je u ovom slučaju bliža zbrci, nego određenoj poetici, slijedi i glazba Darka Husjaka, dok su kostimi Doris Kristić primjereniji mnogo privlačnijoj vidićevskoj »nesređenosti« (koja se prepoznaje u mitskim obrisima naše neurotične svakodnevice).</p>
<p>I glumački je premijerna izvedba »Octopussyja« na pozornici zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta bila neujednačena. Od povišenih tonova u interpretacijama glavnih likova Andreja (suvremenoga Edipa) – Mladena Vulića i Keka – Slavka Jurage, koji su nastojali naglasiti dramatičnu surovost zavičajnih junaka, do grotesknih tonova u nastupu Glasnika Nikše Kušelja. Najatraktivnijima su se činile pjevačice iz živog banda (Bećarice – Beračice) – Jadranka Đokić, Hana Hegedušić i Ana Begić, svaka efektnim fragmentima autentičnih glumačkih energija svjedočeći o gravitacijskoj moći vlastite nesreće.</p>
<p> U epizodnim ulogama – Božidar Boban, Luka Dragić, Zvonimir Zoričić, Alen Šalinović, Kruno Šarić, Zrinka Cvitešić, Miro Šegrt i Davor Borčić manje-više korektno su ocrtali okvir jednoga zbunjenog svijeta koji se samo nastojao približiti onom tragičnom ozračju bliske nam suvremenosti zapisanom u dramskom tekstu Ivana Vidića. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Godina znamenitih hrvatskih književnika</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Uz 300. obljetnicu rođenja Andrije Kačića Miošića i 200 godina od rođenja Ivane Brlić-Mažuranić Hrvatska kulturna zaklada proglasila je 2004. godinom tih hrvatskih književnika, pozivajući ustanove i javna glasila da se uključe u obilježavanje jubileja.</p>
<p> Andrija Kačić Miošić (1704. – 1760.) bio je fratar koji je obilježio svoju epohu i postao prepoznatljivim znakom hrvatske književnosti i kulture. Najznačajnije mu je djelo »Razgovor ugodni« iz 1759. u kojemu je opjevao važnije događaje iz hrvatske i svjetske povijesti. Djelo pisano narodnim desetercem na hrvatskom jeziku ističe nacionalne junake poznate po domoljublju, hrabrosti i čovječnosti. </p>
<p>Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.) unuka Ivana Mažuranića, hrvatskog književnika i bana, autorica je brojnih priča i bajki za djecu u kojima je uvrstila nazive, likove i duh drevne hrvatske i slavenske mitologije. »Priče iz davnine«, »Čudnovate zgode Šegrta Hlapića« i »Šuma Striborova« samo su neki od naslova te dječje književnice predložene za Nobelovu nagradu, a koja se smatra hrvatskim Andersonom. </p>
<p>V. T.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Više od stotinu svezaka </p>
<p>Najvažnija izdanja HAZU u 2003. godini su treći svezak edicije »Hrvatska i Europa – barok i prosvjetiteljstvo« te elektronsko izdanje knjige »Annuae« Adama Baltazara Krčelića / Početkom iduće godine izlazi monografija »Viktor Kovačić« / Tijekom 2003. objavljeno je 106 svezaka knjiga, zbornika i časopisa</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Najvažnija izdanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2003. godini su treći svezak edicije »Hrvatska i Europa – Barok i prosvjetiteljstvo« i elektroničko izdanje knjige »Annuae« Adama Baltazara Krčelića, a početkom sljedeće godine izlazi monografija »Viktor Kovačić«, rečeno jer u utorak na predstavljanju godišnje nakladničke djelatnosti HAZU.</p>
<p> Treći svezak edicije »Hrvatska i Europa«, u kojoj se predstavlja udio Hrvatske u povijesti i kulturi Europe, pokriva razdoblje 17. i 18. stoljeća pod naslovom »Barok i prosvjetiteljstvo«. Zbornik radova s područja povijesti, društva, prava, religije, kulture, znanosti, jezika, književnosti, urbanizma i arhitekture, likovnih i glazbene umjetnosti uredio je Ivan Golub. CD-ROM »Annua« A. B. Krčelića pretisak je knjige u digitalnom obliku.</p>
<p>Prema riječima glavnoga tajnika HAZU akademika Andrije Kaštelana, Akademija je od svoga osnutka do danas objavila 4165 svezaka knjiga i časopisa. Tijekom 2003. objavljeno je 106 svezaka raznih knjiga, zbornika i časopisa, od toga 94 naslova u vlastitoj nakladi ili sunakladništvu, a 12 naslova u nakladništvu drugih izdavača, ali uz Akademijinu potporu. Akademijini razredi su u 88 naslova, a u izdanju šest naslova Akademija je zastupljena kao krovna ustanova. </p>
<p> Područje društvenih znanosti zastupljeno je s 20 svezaka, matematičke, fizičke i kemijske znanosti s dva sveska, medicinske znanosti s dva sveska, filološke znanosti s pet svezaka, književnost sa 17 svezaka, likovne umjetnosti s 15 svezaka, glazbena umjetnost i muzikologija sa šest svezaka i tehničke znanosti sa 16 svezaka.</p>
<p> O izdavačkoj djelatnosti svakoga razreda govorili su njihovi tajnici. Izdanja Razreda za društvene znanosti predstavio je zamjenik tajnika Tomislav Raukar, Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Sibe Mardešić, Razreda medicinskih znanosti Dragan Dekaris, Razreda za filološke znanosti zamjenica tajnika Anica Nazor, Razreda za književnost Dubravko Jelčić, Razreda za likovne umjetnosti Ante Vulin, Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju Jerko Bezić i Razreda za tehničke znanosti Dragutin Fleš. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U duhu engleskog baroka </p>
<p>Hrvatski barokni ansambl je za svoj koncert u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu izabrao program engleskog baroka pod naslovom »Spirit of England« (Duh Engleske). U Komornom ansamblu vodeće dionice svirali su violinistica Laura Vadjon, trubač Krešimir Fabjanić i flautist Dani Bošnjak uz stalni continuo Maria Penzara za čembalom i Krešimira Lazara za violončelom, a manjim dijelom sudjelovali su i violinist Miljenko Puljić i violist Danko Burić. </p>
<p>Ti od reda vrsni i odlično uigrani glazbenici virtuoznom su tehnikom i osjećajem za stil izveli Drugu sonatu za flautu, violinu i continuo u C-duru Carla Friedricha Abela i još ljepšu Trio sonatu br. 9 u C-duru Williama Boyca, Suite of Ayrs for The Theatre Jeremiaha Clarka, Trumpet Tune Henryja Purcel i Trio sonatu op. 5 br. 2 u D-duru Georga Friedricha Händela. </p>
<p>Vokalna solistica večeri bila je odlična sopranistica Ivana Kladarin, ugodna i pokretljiva glasa s čistih visina, jasne dikcije. Izvela je Sound the Trumpet – ariju iz rođendanske ode vojvodi od Glocestera i The Genius of England iz Don Quixota Henryja Purcella, a na kraju kantatu Salve Regina Georga Friedricha Händela. Brojna zadovoljna publika na koncertu održanom u nedjelju nagradila je Hrvatski barokni ansambl obiljem pljeska izmamivši i dva prigodna božićna dodatka. U programskoj cedulji najavljen je još jedan zanimljiv stilski program HBA za 17. siječnja, kada će biti predstavljen francuski i engleski barok u suradnji s violinisticom Mimi Mitchell. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zbornik »FAK OS« na Internetu </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je na svojim internetskim stranicama novu besplatnu knjigu – zbornik »FAK OS« s proznim radovima autora koji su 2002. u Osijeku nastupili na, nedavno ugašenom, Festivalu A književnosti (FAK). Tom knjigom broj izdanja objavljenih na web adresi projekta Besplatne elektroničke knjige (www.elektronickeknjige.com), popeo se na dvanaest. Internetski zbornik donosi ulomke iz romana i priče autora koji su prihvatili poziv na sudjelovanje DPKM-a – Rujane Jeger, Miroslava Kirina, Tahira Mujčića, Darka Pekice, Ede Popovića, Vedrane Rudan, Đermana Senjanovića-Ćiće i Ante Tomića. DPKM je nevladina udruga osnovana 2000. sa svrhom promicanja književnosti na novim medijima, na Internetu i CD-ROM-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zagrebački solisti nastupili s Nuccijem </p>
<p>BERN, 23. prosinca</p>
<p> – Zagrebački solisti i glasoviti bariton Leo Nucci u ponedjeljak su u Bernu, u sklopu turneje po Švicarskoj (Ženeva, Luzern, Basel, Bern i Zürich), održali koncert. Koncert je održan u koncertnoj dvorani kuće Kultur Casino Bern, a u organizaciji koncerta, uz koncertnu agenciju DTC Classics Bern te financijsku potporu Švicarskih pošta i drugih sponzora, sudjelovalo je i Veleposlanstvo RH u Švicarskoj. Publika koja je ispunila dvoranu do zadnjega mjesta, uživala je u prekrasnim izvedbama klasičnih opernih arija i osebujnim obradama filmske glazbe, sve u izvedbi Zagrebačkih solista i Lea Nuccija, poprativši njihov nastup ovacijama i višekratnim traženjem izlazaka umjetnika na bis. Nakon koncerta, hrvatski veleposlanik u Švicarskoj Mladen Andrlić priredio je prijam za visoke uzvanike iz javnog, političkog i gospodarskog života Berna kao i za predstavnike diplomatskog zbora na čelu s apostolskim nuncijem, a pozvani su bili i izvođači. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Janica šesti put zaredom! </p>
<p>Unatoč velikim bolovima i lošem fizičkom stanju, Janica je na Svjetskom prvenstvu u švicarskom St. Moritzu osvojila dvije zlatne medalje, u slalomu i kombinaciji</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Šestu godinu zaredom skijašica Janica Kostelić dominantno osvaja naslov najbolje hrvatske sportašice, čime je postala apsolutna rekorderka u hrvatskim okvirima. </p>
<p>Budući da si je prošle godine priskrbila brojne glasove zbog »savršene veljače« i četiri olimpijske medalje u Salt Lake Cityju (neponovljiva tri zlata i jedno srebro), isti je mjesec i ove godine bio »najplodniji« što se tiče najbolje svjetske skijašice. Unatoč velikim bolovima i lošem fizičkom stanju, Janica je na Svjetskom prvenstvu u švicarskom St. Moritzu osvojila dvije zlatne medalje, u slalomu i kombinaciji. </p>
<p>Time je kompletirala osobnu riznicu medalja i uspjeha i gotovo je nemoguće pronaći što nedostaje u njezinim zlatnim vitrinama. Krajem 2002. godine blještavim je nizom u Svjetskom kupu otpuhnula svu konkurenciju, tako da je u nastavku sezone, tijekom 2003. godine, samo održavala golemu prednost. Drugi je put u karijeri tako sezona Svjetskoga kupa garnirana velikim Kristalnim globusom za pobjednicu ukupnog poretka (1570 bodova), a njemu je dodala i mali Kristalni globus za najbolju u slalomu. </p>
<p>Nažalost, veliki dio ove kalendarske godine Janica je, shodno svojoj tamnoj tradiciji, provodila na operacijskom stolu. Četiri operacije desnoga koljena, problemi sa štitnjačom i velika neizvjesnost oko povratka na skijaške staze. No, dokazano je već kako je Janici potrebno malo vremena da u sjenu »potjera« svu svjetsku skijašku konkurenciju, pa tako i uvjerljivo, po šesti put podigne, trofej najbolje hrvatske sportašice. </p>
<p>l Rezultati glasovanja za sportašicu 2003. godine:</p>
<p>1. Janica Kostelić (skijanje) 391 glasova</p>
<p>2. Blanka Vlašić (atletika) 21</p>
<p>3. Tamara Boroš (stolni tenis) 9</p>
<p>4. Mirna Rajle-Brođanac (veslanje) 2</p>
<p>5. Maida Mahmuljin (nanbudo) 1</p>
<p>5. Sanja Strunja (kick-boxing) 1</p>
<p>5. Sandra Šarić (tekvondo) 1. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ivica – profesor slaloma </p>
<p>Ivica je naslov najboljeg zaslužio ponajprije zlatnom slalomskom medaljom na Svjetskom prvenstvu u St. Moritzu te konstantnim odličnim rezultatima u Svjetskom kupu</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Drugi će put u karijeri Ivica Kostelić podići pehar za najboljeg sportaša Hrvatske, a zaslužio ga je ponajprije zlatnom slalomskom medaljom na Svjetskom prvenstvu u St. Moritzu te konstantnim odličnim rezultatima u Svjetskom kupu.</p>
<p>Premda je sredinom veljače bilo teško pretpostaviti da će mu kroz prste skliznuti novi mali Kristalni globus za najboljeg slalomaša Svjetskoga kupa, drugi put zaredom, briljantna serija Finca Kallea Palandera odgurnula je Ivicu na drugo mjesto. U ukupnom poretku Svjetskoga kupa Ivica je već drugu sezonu u biranom društvu najboljih svjetskih skijaša, pa je tako 2003. godinu završio na vrlo dobrom sedmom mjestu. </p>
<p>Vrhunac sezone bilo je Svjetsko prvenstvo u St. Moritzu, gdje je Ivica u borbi s pritiskom dokazivanja na velikim natjecanjima, na jednoj utrci i jakom konkurencijom, osvojio zlatnu slalomsku medalju. </p>
<p>Pred kraj godine Ivica je dodao još nekoliko zanimljivih plusova svojoj karijeri. Prvi je put u karijeri nastupio u brzim disciplinama Svjetskoga kupa i pokazao koliki talent leži u njemu za superveleslalom i spust. Nažalost, na posljednjem je slalomu u Madonni di Campiglio ozlijedio koljeno i otišao na prinudnu pauzu. No, koliko je velik njegov pobjednički duh pokazao je u tom talijanskom zimovalištu, gdje je uz ozljedu vozio polovicu staze i - pobijedio. </p>
<p>• Rezultati glasovanja za sportaša 2003. godine:</p>
<p>1. Ivica Kostelić (skijanje) 246 boda</p>
<p>2. Dado Pršo (nogomet) 70</p>
<p>3. Gordan Kožulj (plivanje) 56</p>
<p>4. Pero Metličić (rukomet) 20</p>
<p>5. Vlado Šola (rukomet) 15</p>
<p>6. Mirko Filipović (K1) 9</p>
<p>7. Ivano Balić (rukomet) 3</p>
<p>8. Stipe Drviš (boks) 1</p>
<p>8. Ivo Karlović (tenis) 1</p>
<p>8. Karlo Kuret (jedrenje) 1</p>
<p>8. Blaženko Lacković (rukomet) 1</p>
<p>8. Vladimir Miholjević (biciklizam) 1</p>
<p>8. Jurica Pavlic (spidvej) 1</p>
<p>8. Aleksej Puninski (plivanje) 1. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sportsko čudo u 15 dana </p>
<p>Prvi su puta rukometaši nagrađeni nakon zlatne olimpijske medalje iz Atlante 1996., a ovog puta za svjetsko zlato iz Portugala, osvojeno u veljači ove godine </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Drugi će put, nakon sedam godina, hrvatski rukometni reprezentativci primiti nagradu za momčad godine. Prvi su put nagrađeni nakon zlatne olimpijske medalje iz Atlante 1996., a ovog puta za svjetsko zlato iz Portugala, osvojeno u veljači ove godine. Ispričali su naši rukometaši, predvođeni Linom Červarom, Irfanom Smajlagićem i Mirkom Bašićem, bajkovitu priču o kojoj se moglo samo sanjati.</p>
<p>U Portugal su naši rukometaši stigli kao posljednji, 16. u Europi. Cilj je bio plasman među prvih sedam, kako bi izborili nastup na Olimpijskim igrama u Ateni. S jedne se strane to činilo mnogo, a opet ne i previše.</p>
<p>Unatoč dobrim pripremama, odmah u prvom nastupu uslijedio je šok za rukometaše i javnost. U Funchalu, na slikovitoj Madeiri, veselili su se tad Argentinci (30-29), jer im nije palo na pamet odbiti poklon Hrvata. Protiv Saudijske Arabije »čupali« su se naši, mučili, ali na kraju pobijedili sa 25-18. I tad je uslijedila serija kao iz snova. Prvo su pokleknuli olimpijski pobjednici Rusi (28-26), zatim tadašnji svjetski prvaci Francuzi (23-22), da bi skupinu završili pobjedom protiv Mađara (30-29). U drugom dijelu natjecanja, u Rio Maioru, Hrvate su čekali Egipćani, tada četvrti na svijetu, i Danci. Prvo su pali afrički prvaci (29-23), potom i brončani u Europi (33-27) i Hrvatska je bila u polufinalu. Dosegli su naši toliko željenu Atenu, a i medalja je bila nadohvat ruke. </p>
<p>No, u polufinalu je Hrvate čekala jaka Španjolska. U borbi snage, živaca i volje pobijedili su naši rukometaši nakon dva produžetka. Dvoboj je nakon 60 minuta završio rezultatom 26-26, u prvom su produžetku počeli padati naši, ali su ipak uspjeli izvući 31-31. Španjolci nisu mogli vjerovati da im toliko problema stvaraju Hrvati, na koje se nije ni ozbiljno računalo uoči SP-a. Slomili su se tada Španjolci, a Hrvatska je rezultatom 39-37 ušla u finale. U finalu su se sudarili s Nijemcima, a prije utakmice naši su si igrači rekli: »Pa kad smo već do tuda stigli, 'ajmo uzeti i to zlato!« Rečeno - napravljeno! Na semaforu je stajalo 34-31, a hrvatski su rukometaši pjevali himnu na najvišem postolju. </p>
<p>Stotinu je tisuća Zagrepčana dočekalo svoje nove heroje ulice; pola je grada hodalo kose obojene u »vrišteću« crvenu boju poput Vlade Šole, skandiralo je Slavku Goluži, Božidaru Joviću, Petru Metličiću, Mirzi Džombi, Nikši Kalebu... Takvi svjetski prvaci zaslužili su biti momčad godine.</p>
<p>• Rezultati glasovanja za momčad 2003. godine:</p>
<p>1. Hrvatska rukometna reprezentacija 412 glasova</p>
<p>2. Hrvatska nogometna reprezentacija 9 </p>
<p>3. Veslački dvojac »bez« Siniša i Nikša Skelin 1 </p>
<p>3. Vaterpolski klub Mladost 1 </p>
<p>3. Hrvatska vaterpolska reprezentacija 1 </p>
<p>3. Hrvatska nanbudo reprezentacija 1 </p>
<p>3. Ragbijaški klub Nada, Split 1. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjeda bez mrlje</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Prvi je put u izboru Sportskih novosti najbolja ekipa hrvatska stolnoteniska reprezentacija. Posljednjih su godina, zbog slabih rezultata u ekipnim sportovima, u ovoj kategoriji na tronu bile ekipe bez značajnijih uspjeha, no ove godine to nije slučaj. Srebrno odličje na Europskom prvenstvu u Courmayeuru osiguralo je stolnotenisačicama pobjedu bez ijedne mrlje. </p>
<p>Nastupu naše reprezentacije u finalu Europskog prvenstva malo se tko nadao. No, naše su stolnotenisačice u Courmayeuru dokazale da hrvatski ženski stolni tenis nije samo Tamara Boroš. Premda je najbolja europska stolnotenisačica nedvojbeno pokretačka snaga hrvatske reprezentacije, teret europskog srebra, pod vodstvom izbornika Nevena Cegnara, iznijele su i Andrea Bakula, Cornelia Vaida, Sandra Paović i Andrea Bobetić. </p>
<p>Nakon pobjeda nad Bjeloruskinjama i europskim prvakinjama Rumunjkama, naše su djevojke u finalu pokleknule pred Talijankama. Da je Tamara Boroš imala malo bolji dan, naše bi se stolnotenisačice vjerojatno uzele i zlatnu medalju, no i naslov europskih doprvakinja izvanredan je uspjeh. Kad se uzme u obzir kako se razvijaju naše mlade igračice, pogotovo Cornelia Vaida, ne bi trebalo biti čudno ako za dvije godine u Danskoj hrvatska reprezentacija preskoči i posljednju prepreku i nađe se na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja. </p>
<p>Prije toga izabranice Nevena Cegnara očekuje pokušaj obrane trećeg mjesta u europskoj Superligi, a možda i korak naprijed. Zasad su na dobrom putu, u prva su dva kola bez većih problema svladale Srbiju i Crnu Goru i Bugarsku. </p>
<p>• Rezultati glasovanja za ekipu 2003. godine:</p>
<p>1. Hrvatska stolnoteniska reprezentacija 327 boda</p>
<p>2. Hrvatska kadetska odbojkaška reprezentacija 58</p>
<p>3. Hrvatska alpska skijaška reprezentacija 9</p>
<p>4. Hrvatska seniorska rukometna reprezentacija 8</p>
<p>5. Hrvatska košarkaška reprezentacija do 21 godine 6</p>
<p>6. Hrvatska nanbudo reprezentacija 5</p>
<p>6. Hrvatska reprezentacija u gađanju samostrelom 5</p>
<p>8. Odbojkaški klub Mladost 2</p>
<p>9. Kuglački klub Zagreb 1</p>
<p>9. Hrvatska juniorska rukometna reprezentacija 1</p>
<p>9. Hrvatska teniska reprezentacija 1</p>
<p>9. Hrvatska tekvondaška reprezentacija 1</p>
<p>9. Rukometni klub Podravka 1</p>
<p>9. Nogometni klub Marjan 1. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Šimenc gasio navijački požar </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Žiri, u sastavu Marijan Ćurković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, Neven Spahija, izbornik košarkaša, Đurđa Fočić, nekadašnja vrsna atletičarka, i Nikica Pušić, rukometašica Lokomotive, jednoglasno je odlučio »Trofej fair-play Croatia osiguranje - SN« za 2003. godinu dodijeliti vaterpolistu Dubravku Šimencu. </p>
<p>U Kranju se 15. lipnja igrala finalna utakmica vaterpolskoga Europskog prvenstva između reprezentacija Hrvatske te Srbije i Crne Gore. Ne treba ponovno opisivati užarenu atmosferu koja je toga dana vladala u Kranju, a koja se, nažalost, pretvorila u divljaštvo hrvatskih navijača. Igrači obje momčadi vrlo su se korektno ponašali u vodi i izvan nje, što je potvrdio i LEN (Europska plivačka i vaterpolska organizacija). No, jedan je sportaš svojim ponašanjem dao najviše što je mogao da bi pomirio navijače. </p>
<p>Dubravko Šimenc još je tijekom utakmice iz vode, ali i nakon što je izašao iz bazena, pokušavao smirivati gledatelje. Nakon utakmice, kad su navijači huligani počeli divljati, izašao je pred tribine na kojoj su bili najbučniji i najratoborniji hrvatski navijači te stao između navijača i slovenskih policajaca specijalaca, gdje je tada ubilježeno nekoliko tučnjava. Svojim je autoritetom i razgovorom pokušavao stišati uzburkane strasti, u čemu je djelomice i uspio. Prekinut je sukob policije i navijača na tom dijelu tribina. </p>
<p>Tri dana kasnije Slovenski olimpijski odbor na prijedlog predsjednika Janeza Kocijančiča predložio je Šimenca za godišnju nagradu Međunarodnog olimpijskog odbora za fair-play.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Godina u kojoj je Dinamo postao Mamić </p>
<p>Naslov prvaka, potom urušavanje prijateljskog i interesnog mosta trenera Blaževića i dopredsjednika Mamića, novi žestoki incidenti u izvedbi nekolicine stadionskih huligana, sve izraženija klupska simbioza s »navijačkim skupinama«, koje katkad odlučuju i o izgledu momčadi(!), posvemašnja netolerancija klupskih vlasti i medija prema Dinamovim vratarima...</p>
<p>Svojedobno smo, tragajući za pravim epitetom kojim bismo opisali Dinamovu svakodnevnicu, nabasali na doista zanimljivu rječcu: tralalajka. I možda upravo taj izraz najbolje pristaje kao opis Dinamove godine koja je upravo na izmaku. Tralalajka je u doslovnom prijevodu iz rječnika - »besmislena dosadna priča, ono što se dugo i do dosade ponavlja«. A u Maksimiru se događa upravo to. Godinama se i do dosade ponavlja da »plavi« nogometaši Božić čekaju rasterećeni ikakvim razmišljanjima o europskim obavezama. I ovog su puta, nakon potopa na europskoj sceni, nastavili suvereno kročiti hrvatskim travnjacima i protiv Hajduka voditi tijesnu utrku za naslov prvaka. </p>
<p>Zdravko Mamić: Iako sebe uvijek gura na drugo mjesto u klupskoj hijerarhiji, odmah iza predsjednika Mirka Barišića, ipak je Zdravko Mamić zapravo vrh maksimirskog brijega, koji generira cjelokupno raspoloženje u Maksimiru i, naravno, ima presudan utjecaj na izgled momčadi. </p>
<p>Iza Mamića je ponovno godina prošarana brojnim incidentima, polemikama i svađama, ponovno je pred Dinamovim dopredsjednikom otvoreno mnogo žestokih verbalnih frontova. No, ipak je to prije svega godina u kojoj je Mamić apsolutno zavladao Dinamom, a preko maksimirskog direktora Damira Vrbanovića na neki način kontrolira i rad Udruge prvoligaša. </p>
<p>Bilo je zanimljivo promatrati ovogodišnje međusobne odnose Dinamovih čelnika. Neposredno nakon završetka prošle sezone naglo je popucala prijateljska i poslovna veza trenera Blaževića i Mamića, što se potom pretvorilo u pravi medijski rat između dvojice kumova. Epilog, Blažević je Mamića prijavio državnom odvjetniku, koji je pokrenuo istragu, pa se upravo na Županijskome sudu vode istražni postupci nakon čega će biti odlučeno hoći li protiv Mamića biti podignuta i optužnica. </p>
<p> Europa: U klubu i dalje egzistira priča o mladoj momčadi kojoj treba vremena (i vremena, i vremena...) za sazrijevanje, a vidljivo je da dečki uglavnom stagniraju. Primjerice, kapetan Niko Kranjčar doista je napravio korak naprijed, u javnosti je promoviran kao vođa momčadi, iako zapravo još nema kontinuitet dobrih igara kakav krasi pravog vođu. </p>
<p>U jedina dva »ozbiljnija« okršaja ove sezone - protiv kijevskog Dinama i Dnjipra - maksimirski se kapetan nekako utopio u tmurnu sliku vlastite momčadi. I opet je vidljivo da je maksimirski teren »plavima« gori i teži od bilo kojega gostujućeg. U sve četiri Dinamove europske utakmice, odigrane na domaćem terenu, prvi su pogodak postigli - gosti. I dok je Dinamo uspio preskočiti vječne mušterije Mađare, potonuo je čim je pred njim osvanula kakva čvršće organizirana momčad. Nitko ne tvrdi da su maksimirski nogometaši trebali izbaciti ukrajinskog imenjaka. Ali, za »plave« je doista neugodan podatak da Kijevljani, otkako se natječu u Ligi prvaka, nikad lakše nisu preskočili pretkolo.</p>
<p>Mihael Mikić: Igrač koji je, kako kažu u klubu, »potrošio kredite«. A vjerojatno bi ih potrošio i Kranjčar da ga, primjerice, postavite u ulogu lijevog stopera! Mikić nije bočni igrač, što je i sam nekoliko puta potvrdio, no svi su ga treneri uporno gurali upravo na to mjesto. Mikić je ponajprije napadač i dojma smo da ga je, prije no što ga klub prekriži, valjalo gurnuti ondje gdje se najbolje snalazi. Istina, konkurencija u vrhu napada je jaka. No, zbog čega je onda klub angažirao svojevrsnu Mikićevu »kopiju« Mladena Bartolovića umjesto da je doveo pravog beka, a Mikića preselio u napad? </p>
<p>Branič najbolji strijelac: Zanimljivo, žestoku borbu za naslov najboljega maksimirskog strijelca ove sezone vode napadač Dario Zahora i - branič Goce Sedloski. Štoviše, Sedloski je u jednom trenutku bio na vrhu Dinamove ljestvice strijelaca, računamo li pogotke u sva četiri natjecanja. Ipak, u zimskoj stanci taj vrh pripada Zahori koji vrlo dobro koristi relativno skromnu minutažu. Dosad je zabio 13 pogodaka. Sedloski 11... Sa svježim pojačanjem, iskusnim Brankom Struparom, »plavi« bi napad u nastavku prvenstva doista mogao još više proključati. </p>
<p>»Navijači« i navijači: Kraval na pripremama u Kriensu, a potom i u Kijevu. Divljanja skupine stadionskih huligana se nastavljaju, zbog čega nerijetko ispaštaju i oni pravi, iskreni navijači. Osim toga, sve je primjetnija veza klupskih čelnika s navijačkim skupinama, pa se katkad događaju i devijacije da sami navijači određuju izgled momčadi (»slučaj Đalović«) ili da pak putuju zajedno s klubom (»slučaj Dnjipropetrovsk«). </p>
<p>Vratari: Pompozno najavljivano bezgranično povjerenje klupskih vlasti mladim vratarima Ivanu Turini i Marku Šarliji obična je obmana. Klupsko vodstvo nije niti pokušalo zaštititi mlade vratarske nade od svojevrsnoga medijskog linča kakav ih je zapljusnuo već nakon prvoga kiksa. Mladi će vratari u prvoj sezoni, kako su najavljivali Dinamovi čelnici, sigurno griješiti, no klub će ih unatoč tome istrpjeti. Turinu su, eto, »trpjeli« čitave tri (pripremne!) utakmice, nakon čega je smijenjen.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dužnici ne mogu dovoditi nove igrače </p>
<p>Gotovo jednoglasan odaziv prvoligaša i drugoligaša na seminar o obaveznom licenciranju za nastup u Europi i domaćim ligama dokaz je ozbiljnosti problema / Nema odgovora na pitanje što ako većina klubova do određenog datuma ne bude udovoljila Uefinim zahtjevima. Hoće li tada u Prvoj ligi igrati samo oni klubovi koji ispunjavaju sve zahtjeve? To bi značilo da će se u njoj natjecati tek dva, tri kluba, s obzirom na trenutačno stanje u hrvatskom nogometu</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Osim Zadra, svi su nogometni prvoligaši imali svoje predstavnike na trećem, završnom seminaru o licenciranju klubova. Od 24 drugoligaša opravdano su izostala samo četiri (Novalja, Orijent, Valpovka, Šibenik), što je znak da klubovi i te kako ozbiljno shvaćaju »prijetnju« koju nosi Europa time što i u nogometnoj infrastrukturi diktira određene standarde. </p>
<p>U ovom je slučaju ta Europa zaodjenuta u Uefin sustav obaveznog licenciranja klubova, čije je naputke i kriterije usvojio Hrvatski nogometni savez. Tako je skupština HNS-a, odlukom od 27. veljače 2003. godine, i usvajanjem Pravilnika o licenciranju klubova HNS-a prihvatila pravnu osnovu na temelju koje već od sezone 2004./2005. mnogo toga za klubove više neće biti isto. Dapače, bit će mnogo strože, od sportske infrastrukture i sportskih kriterija do onih pravnih, financijskih i kriterija stručnog osoblja u klubovima i obavezne administracije. Ta se obaveza tiče klubova koji će nastupiti u Europi, ali i trećeligaša, s naglaskom da su kriteriji isti i za moguće sudionike Uefinih natjecanja i igranja i Prvoj ligi. </p>
<p>Tko 15. travnja 2004. ne dobije zeleno svjetlo komisije za licenciranje HNS-a, neće se moći natjecati u određenom od prva tri razreda, glasi najsažetiji odgovor na pitanje koje je najviše zanimalo sudionike seminara, posebno iz redova drugoligaša. Predstavnici </p>
<p>Prve lige djeluju spokojnije, jer su već oguglali na sve od »plivanja na suhom« i snalaženja od prilike do prilike. </p>
<p>– Ovog puta neće pomoći nikakve intervencije. Odredbe će se dosljedno primjenjivati pod budnim okom Uefe, strogim je glasom predstavnike klubova s visoka upozorio Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a. </p>
<p>Apelirao je pritom na pozitivan odnos prema zacrtanom zadatku, jer je s jedne strane riječ o europskom projektu, a s druge o održavanju kontinuiteta dobrih rezultata reprezentacije, kojih zasigurno ne bi bilo, kako je primijetio Srebrić, da nema i odgovarajućeg rada u nogometu. </p>
<p>Ovaj je seminar većina sudionika shvatila kao veliku inventuru i uvod u način primjene svega što postupak licenciranja propisuje. Ipak, više od činjenica hoće li stadion na kojem će klub igrati biti opremljen u skladu s propisanim, hoće li za sve prvoligaše obavezni reflektori imati dovoljno svjetla i slično, predstavnike klubova zanima ono na što najteže dobivaju odgovor. To su, naime, klupske dubioze, izazvane raznim poslovanjima, nerealnim planovima i ambicijama. Licenca se, primjerice, neće moći dobiti ako klub nije solventan, odnosno ako mu je poslovanje pod blokadom. </p>
<p>– U kontaktu smo s državnim organima kako bi se neke stavke ublažile. No, i od klubova se očekuje aktivna uloga da svojom inicijativom ili u suradnji s lokalnim organima vlasti nađu odgovarajuća rješenja. Evidentno je da klub, primjerice, neće moći nabavljati nove igrače ako nije riješio dug prema igračima, klupskom osoblju i zaposlenicima, koji će također morati imati stručne licence. Također, klub neće moći biti licenciran ako mu trener nema licencu, a bez nje može ostati ako recimo zaboravi doći na obavezan seminar, tumačio je Srebrić. </p>
<p>No, elegantno je prešutio odgovor na naše pitanje što ako većina klubova do određenog datuma ne bude udovoljila Uefinim zahtjevima. Hoće li tada u Prvoj ligi igrati samo oni klubovi koji ispunjavaju sve zahtjeve? To bi značilo da će se u njoj natjecati tek dva, tri kluba, s obzirom na trenutačno stanje u hrvatskom nogometu... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Olimpijski finale, pa medalja</p>
<p>»Odlazak u Primorje nije došao iz vedrog neba. Uvjeti su u Rijeci mnogo bolji nego u Splitu, a ljudi koji rade u klubu vrlo su profesionalni. Sad sam uvjeren da je moja odluka o odlasku iz POŠK-a bila pun pogodak« / »Što se tiče OI, cilj mi je ući u finale. Tada će sve biti otvoreno, jer će svi natjecatelji imati podjednake izglede za medalje«</p>
<p>SPLIT, 23. prosinca</p>
<p> – Duje Draganja na plivačkom je Božićnom kupu u Splitu zablistao i pokazao da je nesretna epizoda, slab rezultat s prošloljetnoga Svjetskog prvenstva u Barceloni, bio tek prolazni kiks. Draganja je prije tjedan dana došao iz SAD-a, gdje na sveučilištu Berkeley brusi svoj plivačko-sprinterski talent, ali se i priprema za međunarodni menadžment te za stručnjaka kulture i literature slavenskih naroda. Nije krio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima posljednjih tjedana te je rekao: </p>
<p>– Dobro sam trenirao. Nismo eksperimentirali ni izmišljali toplu vodu pa su rezultati očekivano ohrabrujući. Prije dva sam tjedna u Teksasu isplivao olimpijsku normu. Na 100 m slobodno isplivao sam 49.30 sekundi, a i u Splitu sam bio brz. Da sam išao na EP u malim bazenima, također bih ostvario visok plasman.</p>
<p>• Jeste li ove jeseni trenirali više nego dosad? </p>
<p>– Nisam, ali sam se dobro odmorio. Naime, sumnjalo se da sam obolio od mononukleoze te sam mjesec dana apstinirao od treninga. Tako sam ozlijedio i koljeno koje me mučilo prošlu godinu, pa sam nakon toga mogao mirno i koncentrirano trenirati. Drago mi je da mi se uloženi rad vratio u vidu dobrih rezultata. </p>
<p>• U lipnju odlazite na OI. Što očekujete? </p>
<p>– Prije Atene imam natjecanje u NSAA (Sveameričko sveučilišno prvenstvo koje se održava u vrijeme Uskrsa). Na tom natjecanju moram biti u odličnoj formi. Što se tiče OI, cilj mi je ući u finale. Konkurencija je jaka, pa ako uđem u finale sve će biti otvoreno. U finalu će svi natjecatelji imati podjednake izglede za medalje. No, do Igara ima još mnogo vremena. </p>
<p>• Kako, uz sve ove obaveze, napreduje vaš studij? </p>
<p>– Dogurao sam do treće godine, negdje sam na pola puta. Zadovoljan sam, trudim se, a iz Splita sam čak jedan ispit položio - e-mailom! </p>
<p>• Vaš je prelazak iz splitskog POŠK-a u riječko Primorje bio iznenađujući i vaši se dojučerašnji treneri Topić i Mijić nisu lako pomirili s odlaskom najboljeg plivača. </p>
<p>– Odlazak u Primorje nije došao iz vedrog neba. Uvjeti su u Rijeci mnogo bolji nego u Splitu, u što sam se uvjerio u kratkom razdoblju koliko sam član Primorja. Uvjeren sam da je moja odluka o odlasku iz POŠK-a bila pun pogodak. </p>
<p>• Što vas očekuje nakon povratka u SAD? </p>
<p>– Za sedam dana odlazim u Colorado Springs na pripreme, a nakon toga slijedi niz plivačkih mitinga u Brazilu. Postoji mogućnost dolaska i još nekih naših plivačkih reprezentativaca, pa bismo zajedno otišli u Brazil. Tamo ćemo pokušati uhvatiti olimpijsku normu u štafeti, zaključio je Draganja. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Što bolje i što jeftinije</p>
<p>Jedino još hrvatska reprezentacija od svih sudionika lipanjskoga EP nije pronašla smještaj u Portugalu </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Vratio se Zorislav Srebrić sa studijsko-istraživačkog putovanja po sjeveru Portugala, ali sa sobom nije donio odgovor o bazi hrvatske reprezentacije u vrijeme skorog EP. Bez obzira što su gotovo svi rokovi za odluku na izmaku, i što jedino još Barićevi izabranici ne znaju gdje će boraviti.</p>
<p>Zanimljivo, ali Srebrić se zbog toga nimalo ne osjeća manje vrijedan. Dapače, činjenicu što postoji dvojba između tri probrane lokacije, Srebrić okreće na više nego povoljnu okolnost po HNS. S jedne strane moguće je još dobro odvagnuti sve dobro, ili loše, pa se onda odlučiti za optimalno, kad već takva mogućnost postoji. S druge pak strane valja se prisjetiti kako je Srebrić ipak po struci ekonomist i da u svakom trenutku uključuje računalo kako bi izračunao najpovoljniju varijantu. Ne samo što se tiče što boljih smještajnih i inih uvjeta nasušnih za boravak na priredbi koja se vrednuje kao treći po značenju sportski događaj n svijetu (iza nogometnog SP i OI).</p>
<p> Kao da daje iz svog džepa, Srebriću je također važno da ono što se traži, bude ne samo najbolje nego i – što je moguće jeftinije:</p>
<p> – Treba i financijski gledati na takvo opredjeljenje, tumači neodlučnost oko izbora Srebrić, ne pokušavajući sakriti te riječi. Dapače.</p>
<p> Zanimljivo, međutim, da Srebrićeva riječ, tako barem on tvrdi, nije presudna kod opredjeljenja, nego Otte Barića. No, je li zaista tako, ostaje dvojbeno budući da je Srebrić sa odobravanjem prihvaćao neka mišljenja novinara, kad se poveo razgovor o tomu je li za reprezentaciju u Portugalu dobrodošla sasvim mirna, izolirana oaza, onakva kakvu glasno zagovara izbornik? Ili nešto otvoreniji i življi objekt kakav predlažu novinari, umišljajući si da dovoljno poznaju želje igrača koji se uzgred sablažnjavaju od pretjerane izolacije.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Radikali korak do izborne pobjede u Srbiji</p>
<p>Ministar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić tvrdi da se Srbija u političkom smislu vratila petnaest godina unatrag i optužuje demokratske stranke da se utrkuju s radikalima u populističkoj i demagoškoj retorici </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - U nedjelju 28. prosinca, u Srbiji će se održati izvanredni parlamentarni izbori. Oko 6,5 milijuna birača odlučivat s prilično neizvjesnim izgledima koje će od 19 stranaka i koalicija biti zastupljene u srbijanskom parlamentu. Za 250 zastupničkih mjesta bori se 4144 kandidata, a za ulazak u parlament potrebno je prijeći izborni prag od pet posto glasova koji se računa u odnosu na broj izašlih birača. </p>
<p>Nema manjinskih lista, a nekoliko koalicija koje okupljaju manjinske stranke prinuđene su također prijeći taj prag ako žele biti zastupljene u skupštini. Najjače su dvije takve koalicije: Zajedno za toleranciju - Čanak, Kasa, Ljajić koju čine Liga socijaldemokrata Vojvodine, Savez vojvođanskih Mađara, Sandžačka demokratska partija, Liga za Šumadiju i još 11 stranaka među kojima su i Hrvatski narodni savez te Demokratski saveza Hrvata u Vojvodini. Druga je koalicijska lista Reformisti - socijaldemokratske partije Vojvodine-Srbije, Miodrag Isakov. </p>
<p>Cijela je Srbija jedna izborna jedinica, a državljanima Srbije koji će u vrijeme izbora biti u inozemstvu neće biti omogućeno glasanje u diplomatskim i konzularnim predstavništvima Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Prema predizbornim istraživanjima javnog mnijenja neće baš puno stranaka i koalicija prijeći izborni prag. Među njima je Demokratska stranka Zorana Đinđića čiji je nositelj liste aktualni ministar obrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić, a prvi na listi predsjednik Skupštine državne zajednice Dragoljub Mićunović. Dobre izglede ima lista radikala Vojislava Šešelja i Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice. Također, na ulazak u parlament može računati i lista G17 Plus - Miroljub Labus kao i koalicija Vuka Draškovića i Velimira Ilića, te možda i Socijalistička partija Srbije Slobodana Miloševića. Na listama su četvorica haaških optuženika. Šešelj i Milošević iz haaškog pritvora, a u Beogradu general Nebojša Pavković i policijski general Sreten Lukić (inače na listi Liberala Srbije ministra policije Dušana Mihajlovića). </p>
<p>Najintrigantniji podatak istraživanja raspoloženja građana je navodno velika popularnost Šešeljevih radikala zbog čega europski dužnosnici već šalju upozorenja službenom Beogradu s tumačenjem da ne vide radikale kao vodeću političku snagu koja bi Srbiju uvela u euroatlantske integracije.</p>
<p>Jedan od lidera koalicije Zajedno za toleranciju i aktualni ministar ljudskih i manjinskih prava Rasim Ljajić na svoj je način objasnio aktualnu situaciju u Srbiji. Smatra da još nije počeo proces suočavanja s ratovima u proteklom desetljeću i optužuje pojedine stranke da se utrkuju s radikalima u populističkoj i demagoškoj retorici. »U političkom smislu vratili smo se 15 godina unatrag. </p>
<p>Ponovno su u ekspanziji političke garniture koje su na prostorima SFRJ vladale i početkom devedesetih. Očito je i da iste nacionalističke teme koje su tih godina dominirale političkom scenom dominiraju i sada«, opisuje Ljajić. Prema njegovim riječima, jedina razlika u odnosu na početak prošlog desetljeća je u činjenici da »na sreću, neće biti novih ratova«. Za stanje ne optužuje samo radikale već prije svega »demokratske političke snage«, zbog čega malo tko govori o suradnji s Haaškim sudom, ulasku u NATO i Europsku uniju, jer ništa od toga više nije popularno.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>BiH od Rusije traži povrat Povelje Kulina bana</p>
<p>Tuzlanski profesor Izet Ibreljić tvrdi da se original Povelje Kulina bana nalazi u knjižnici Akademije znanosti u Sankt Peterburgu</p>
<p>SARAJEVO, 23. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Za Kulina bana, i dobrijeh dana«, krilatica je koja se zadržala u narodnom govoru sve do danas, a svjedoči o uspomeni na vrlo popularnog i slavnog bosanskog vladara s kraja 12. i početka 13. stoljeća, za čije je vladavine Bosna doživjela gospodarski prosperritet, ponajviše zahvaljujući trgovini sa Dubrovačkom Republikom. </p>
<p>Najpoznatiji dokument koji se vezuje uz Kulina bana je upravo njegova čuvena Povelja Dubrovčanima o slobodi i prijateljstvu, izdana 29. kolovoza 1189. godine. Ta povelja, pisana na latinskom jeziku - latinicom, ali i starim pismom bosančicom, smatra se jednim od najvažnijih pisanih isprava za proučavanje ukupne povijesti Bosne kojoj je trgovina s Dubrovačkom Republikom za vrijeme vladavine Kulina bana omogućila u tadašnje doba neobično veliki ekonomski prosperitet.</p>
<p>No, gdje se izvornik toga dokumenta sada nalazi? Zanimanje bosansko-hercegovačke javnosti izazvala je tvrdnja tuzlanskog profesora Izeta Ibreljića da se Povelja nalazi u knjižnici Akademije znanosti u Sankt Peterburgu. Po Ibreljićevim tvrdnjama za novine, on je još 1991. godine posjetio tu knjižnicu i zahvaljujući susretljivosti domaćina bilo mu je omogućeno vidjeti original slavnoga dokumenta:</p>
<p>»Domaćini su nam ponudili obilazak nekih institucija kako bismo, među ostalim, u jednoj od njih vidjeli taj dokument. Naglasili su da je vrlo značajan za nas. Otišli smo u tu knjižnicu i na prvom katu, u staklenoj vitrini, stajala je Povelja Kulina bana«, svjedočio je profesor Ibreljić za sarajevsko Oslobođenje, naglasivši da je tom prigodom napravio pet preslika Povelje koje je uglavnom darovao domaćim institucijama.</p>
<p>Priča je nakon toga otišla korak dalje, a u napore da se Povelja vrati u Bosnu i Hercegovinu uključio se i veleposlanik Ruske Federacije u BiH Aleksandar Griščensko. On kaže da je o tome već razgovarao s bosansko-hercegovačkim veleposlanikom u Moskvi.</p>
<p>Oslobođenje tvrdi da je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nedavno upućen i službeni zahtjev za utvrđivanje činjenica o Povelji, a želi se i razmotriti mogućnost njezinog vraćanja u zemlju u kojoj je nastala. Veleposlanik Griščenko ipak kaže da tek treba ispitati pravnu osnovu za povratak ovog vrijednog dokumenta, te dodaje da ozbiljan posao o ovome tek predstoji.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Egipat nastavlja zalaganje za mir i nakon incidenta u Jeruzalemu </p>
<p>KAIRO/JERUZALEM, 23. prosinca </p>
<p> - Egipatski ministar vanjskih poslova Ahmed Maher nastojao je u utorak, po povratku iz Izraela, ublažiti težinu incidenta koji se dogodio u ponedjeljak kad su ga u jeruzalemskoj džamiji Al Aksi napali Palestinci te najavio nastavak zalaganja za mir.</p>
<p>Službeno palestinsko izaslanstvo putuje pak u Egipat kako bi se ispričali Ahmedu Maheru zbog neugodnog incidenta, objavila je u utorak katarska televizija Al Jazeera. Maher je neposredno nakon povratka u Kairo izjavio kako ne želi da taj incident skrene pozornost od njegova posjeta vodećim izraelskim dužnosnicima. »Nadam se da to što se dogodilo neće loše utjecati na taj posjet ili na njegovu svrhu«, rekao je i dodao: »Ono što se dogodilo samo će pojačati našu odlučnost da se zalažemo za mir i palestinska prava«.</p>
<p>On je najviši egipatski dužnosnik u posjetu Izraelu od početka novoga palestinskog ustanka 2000. Egipat je izrazio »duboko žaljenje« zbog toga incidenta, i priopćio da je predanost te zemlje borbi za mir nepromijenjena. Ta je zemlja glavni posrednik u srednjoistočnom sukobu još od 1979. kad je potpisala mirovni sporazum s Izraelom.</p>
<p>Izraelske snage sigurnosti uhitile su u ponedjeljak navečer sedam osoba povezanih s napadom muslimanskih fundamentalista na egipatskoga ministra vanjskih poslova Ahmeda Mahera na Brdu hrama u jeruzalemskom starom gradu, objavili su u utorak izraelski mediji.</p>
<p>Izraelske novine Haaretz objavile su u on-line izdanju da su privedena sedmorica iz istočnoga dijela Jeruzalema te da se vjeruje kako su oni u ponedjeljak sudjelovali u napadu na egipatskoga ministra. Napad je pripisan ekstremnoj skupini Islamsko oslobođenje. </p>
<p> Bio je to Maherov prvi posjet Izraelu u više od dvije godine. Bio je naumio moliti se u džamiji na Brdu hrama, a onda su deseci fundamentalista počeli psovati i gađati ga cipelama. Službeno je priopćeno da ga je jedna cipela pogodila u glavu. Odmah mu je pružena prva pomoć, a onda je odvezen na pretrage u sveučilišnu bolnicu Hadassah u zapadnom Jeruzalemu. Ondje mu je stanje opisano kao »dobro«. I Izraelci i Palestinci osudili su taj napad, a palestinski premijer Ahmed Korei počinitelje je nazvao »probisvjetima«. (dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Obavještajac povezan s teroristima glavni je pregovarač Libije sa Zapadom </p>
<p>U nedavnim pregovorima koji su doveli do približavanja Libije Zapadu sudjelovao i šef Gadafijeve tajne službe Musa Kusa / Vjeruje se da je on tijesno povezan s terorističkim kampanjama koje je u prošlosti naređivao i financirao sam libijski vođa Moamer Gadafi</p>
<p>LONDON, 23. prosinca (Od Vjesnikove stalne dopisnice)</p>
<p> - Trijumf britanske i američke vlade zbog najavljene predaje libijskih programa oružja masovnog uništenja donekle zasjenjuje jedna zračna tragedija koja se prije petnaest godina dogodila nad Škotskom. Riječ je o rušenju putničkog aviona PanAma, kojega je nad škotskim gradićem Lockerbiejem 1988. raznijela bomba, pri čemu je poginulo 270 ljudi. </p>
<p>Odgovornost za tu tragediju preuzela je kasnije Libija, a jedan je libijski tajni agent bio osuđen na dugogodišnji zatvor. Obitelji stradalih traže sada novu istragu o tome tko je izveo napad i s kojim motivom.</p>
<p>Libijski tajni agent Abdelbaset al Megrahi odslužuje 27-godišnju kaznu u jednom zatvoru u Škotskoj zbog sudjelovanja u rušenju aviona PanAma. Britanske obitelji stradalih misle, međutim, da to nije dovoljno. One imaju vlastitu grupu za pritisak koja je ovih dana najavila da će se boriti za »pravedno rješenje«. </p>
<p>Grupa smatra kako nije dovoljno što je osuđen tajni agent kriv za podmetanje bombe u američki zrakoplov. Tajnica grupe Pamela Dix, kojoj je u tragediji nad Lockerbiejem poginuo brat, smatra da »mora postojati forum na kome je moguće postaviti velika, otvorena pitanja o tome kako i zašto se nesreća dogodila, te zašto nije bila spriječena«. </p>
<p>Obiteljima poginulih posebno smeta što je u nedavnim pregovorima koji su doveli do približavanja Libije Zapadu sudjelovao i šef Gadafijeve tajne službe Musa Kusa. Vjeruje se da je Kusa tijesno povezan s terorističkim kampanjama koje je u prošlosti naređivao i financirao sam libijski vođa. Neki su uvjereni da Kusa zna i mnogo toga o Lockerbieju. </p>
<p>Američki senator Edward Kennedy lani je tražio od Sjedinjenih Država da se ispita Musa Kusa, tvrdeći da bi on mogao biti izvor važnih informacija. Za njim je u Francuskoj raspisana tjeralica također zbog rušenja jednog putničkog aviona. No Musa Kusa se prometnuo u važnog sugovornika i suradnika Zapada. </p>
<p>Upravo njega odabrao je Gadafi kao osobu koja će uspostaviti prvi dodir s britanskom tajnom službom MI6, do čega je u ožujku ove godine došlo u jednoj europskoj prijestolnici. Premda pojedinosti nisu poznate, vjeruje se da su ti početni razgovori održani u Rimu, budući da je u njima sudjelovao i libijski veleposlanik u Italiji Abdel Ati Obeidi. Nije neuobičajeno da se takvi osjetljivi susreti događaju na tlu treće zemlje. </p>
<p>Musa Kusa i njegovi sugovornici iz MI6 uspjeli su svoje pregovore mjesecima zadržati u najvećoj tajnosti. Posljednje pojedinosti utanačene su na nedavnom susretu u jednom od otmjenih londonskih klubova, kome su bili nazočni predstavnici libijskih i britanskih vlasti te tajnih službi obiju zemalja. Među njima bio je ponovo i bivši zakleti neprijatelj Zapada, Musa Kusa.</p>
<p>Osim što je dopustila inspekciju svojih programa oružja masovnog uništenja, Libija je Britancima i njihovim američkim saveznicima predala i informacije o terorističkim mrežama i ćelijama koje djeluju u svijetu. </p>
<p> Zahvaljujući svojoj razgranatoj tajnoj službi, ona ima izvrstan uvid u djelovanje tih podzemnih grupacija. Nakon što je postignuta nagodba s Libijom, dužnosnici u Londonu najavljivali su skori susret utroje između Georgea Busha, Tonyja Blaira i Moamara Gadafija. No, potom su se počeli hladiti od te zamisli, pa sada tvrde da nema »nikakvih planova« za taj susret. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Gadafi pozvao druge zemlje da slijede primjer Libije</p>
<p>WASHINGTON/NEW YORK, 23. prosinca- Libijski predsjednik Moamer Gadafi rekao je u ponedjeljak u intervjuu za CNN da pozdravlja inspekcije oružja za masovno uništenje jer nema što skrivati kao i da njegova zemlja nema oružje za masovno uništenje.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Libija ima tehnologiju i programe za razvoj oružja za masovno uništenje, no nema kemijsko, biološko, radiološko ili nuklearno oružje. Unatoč tome, rekao je Gadafi, njegova vlada je odlučila napustiti te programe jer želi otkloniti glasine i propagandu protiv Libije. »Dođite i vidite što je to«, rekao je libijski predsjednik. »Ne želimo ništa skrivati«, dodao je. U intervjuu rađenom u blizini Tripolija Gadafi je odbacio optužbe o tome da Libija podupire terorizam.</p>
<p>Do intevjua s libijskim čelnikom za jednu od najpoznatijih svjetskih tv postaja došlo je nakon neočekivane objave američke i britanske vlade da se Libija nakon nekoliko mjeseci tajnih sastanaka složila oko napuštanja programa naoružanja. Do njega je došlo istog dana kad je čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) ElBaradei objavio da je Libija priznala kršenje Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Čelnik IAEA, koji putuje idući tjedan u Tripoli kako bi pripremio dolazak inspektora, rekao je da se nada da će u idućih šest mjeseci libijski dosje biti zatvoren. Prema američkim dužnosnicima, libijski nuklearni program puno je napredniji nego što su zapadne tajne službe ranije vjerovale. Libiju se smatra nuklearnom silom u razvoju, zajedno sa Sjevernom Korejom, Iranom i Alžirom.</p>
<p>Gadafi je pozvao druge zemlje da slijede primjer Libije. »Moje je mišljenje da bi morali krenuti stopama ili slijediti libijski primjer kako bi spriječili tragediju za svoje narode«, rekao je Gadafi za CNN. Nije spomenuo neku drugu muslimansku zemlju, ali je rekao da bi takvo otvaranje značilo i pritisak na Izrael da oktrije svoje nuklearne kapacitete. Vjeruje se da je Izrael jedina srednjoistočna zemlja s nuklearnim oružjem. »Tako bi se stegnuo obruč oko Izraelaca, pa bi oni morali pokazati svoje programe i svoje oružje za masovno uništavanje«, rekao je Gadafi. Libijski predsjednik zamjerio je Amerikancima zbog načina na koji su se odnosili prema bivšem iračkom predsjedniku Saddamu Husseinu kojega su uhitili prije desetak dana. (AP/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Busheva popularnost raste </p>
<p>WASHINGTON, 23. prosinca</p>
<p> - Popularnost predsjednika Busha snažno je porasla na valu sve snažnijeg oporavka američkog gospodarstva i potpore Amerikanaca ratu u Iraku, pokazalo je u utorak istraživanje javnoga mišljenja lista The Washington Post i televizije ABC News.</p>
<p>Istraživanje je pokazalo da 59 posto Amerikanaca odobrava Bushevo predsjedništvo, najviše od kolovoza, što snažno ojačava njegove izglede na izborima sljedeće godine. Busheva popularnost porasla je poslije hvatanja Saddama Husseina i niza pokazatelja sve bolje gospodarske situacije, nakon što je početkom jeseni počela padati prvenstveno zbog američkih problema u Iraku.</p>
<p> Glede Iraka 60 posto ispitanika reklo je da odobrava kako Bush rješava stvari u toj zemlji, za razliku od 48 posto sredinom studenoga, a 59 posto je kazalo da je rat u Iraku trebalo voditi, što je za šest posto bolje za samo tjedan dana. Upitani bi li glasovali za Busha ili nekog demokratskog kandidata na izborima 2004., 50 posto anketiranih je odabralo Busha, a 41 posto demokrata, dok je tijekom jeseni javnost bila ili usko podijeljena ili blago naginjala demokratu.</p>
<p> Istraživanje Washington Posta i ABC Newsa pokazalo je i da se Howard Dean, bivši guverner Vermonta, izdvojio kao mogući demokratski kandidat na sljedećim izborima. Čak 31 posto ispitanih odabralo je njega za nominaciju demokratske stranke za predsjedničkog kandidata, dok drugih osam kandidata nije dobilo niti dvoznamenkasti broj. U usporedbi s Bushom Dean, međutim, za sada slabo stoji. Većina ispitanika, njih 55 posto reklo je da bi izabralo Busha, ukoliko bi se izbori održavali danas, a 37 posto Deana. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Ministarstvo turizma nije trebalo ukinuti, već ga je trebalo ojačati</p>
<p>Vlasnik sam turističke agencije specijalizirane za Hrvatsku koja će 2006. godine slaviti 40. obljetnicu postojanja u Njemačkoj. Posjedujem i tri hotela u Njemačkoj, dva u Essenu, jedan u Garmischpartenkirchenu, te tri hotela u Hrvatskoj – »Mediteran« u Crikvenici, »Aurora« u Podgori i »Vila Paradiso« u Zatonu, Dubrovnik. </p>
<p>Držim da sam najstariji turistički radnik u Hrvatskoj. U turizmu sam se počeo kao malo dijete u Dubrovniku, u Atlasu; otišao sam u Njemačku 1963. i tamo osnovao firmu Misir-reisen 1966. (početni kapital je bio samo 20 njemačkih maraka), koja danas zauzima istaknuto mjesto kao specijalist za Hrvatsku. Radni staž u turizmu mi je više od 50 godina.</p>
<p>Želim napomenuti da je moja firma dosta uložila u hrvatski turizam, kupio sam hotel »Mediteran« u Crikvenici, hotel »Aurora« u Podgori, a trenutno gradim novi hotel u Zatonu kod Dubrovnika. Po završetku gradnje imat ću više od 700 kreveta u svojem vlasništvu. Time će moja firma zauzimati istaknuto mjesto u hrvatskom turizmu. Moja firma iz Njemačke u Hrvatsku godišnje šalje više od 30.000 putnika. Iduće godine smo kod Croatia Airlinesa zakupili vlastite čarter letove. Također imamo vlastite turističke autobusne linije za Hrvatsku. </p>
<p>Ne bih htio spominjati zasluge u Domovinskom ratu, nego želim odmah prijeći na temu ukidanja Ministarstva turizma. Za vrijeme izbora bio sam u Hrvatskoj. Poslije izbora vratio sam se u Njemačku, gdje sam razgovarao sa svim touroperatorima koji organiziraju putovanja za Hrvatsku.</p>
<p>Pozdravljam sve što je gospodin Sanader napravio za racionalizaciju rada Vlade RH, ali smatram da je turizam vrlo značajna grana hrvatskoga gospodarstva, te slijedom toga Ministarstvo turizma nije trebalo ukinuti, već ga je trebalo ojačati. Mislim da je današnje Ministarstvo svoj zadatak obavilo uspješno i bilo bi preporučljivo da se iskoriste sposobnosti tih ljudi koji su vodili dosadašnje Ministarstvo, na čelu s ministricom Pave Župan-Rusković. </p>
<p>Subvencije koje su Ministarstvo turizma i Ministarstvo obrta i malog poduzetništva započeli na čelu s ministrom Pecekom i ministricom Župan-Rusković, za investicije u turizmu, trebalo bi i dalje zadržati, jer će Hrvatskoj za dvije godine nedostajati jako puno ležaja, a promet možemo povećati samo ako izgradnja kapaciteta ide dalje. Novi kapaciteti automatski stvaraju i nova radna mjesta.</p>
<p>Ovim pismom ne želim kritizirati niti sebi pridavati važnost, već mi je želja da turizam napreduje jer je to žila kucavica našega gospodarstva. Ja osobno sam spreman u svako doba pružiti stručnu podršku koliko je u mojoj mogućnosti.</p>
<p>Gospodin Sanader je živio vani i zna da se samo radom može nešto postići. Svojim je radom u zadnje četiri godine uspio preustrojiti svoju stranku i narod je to nagradio. Nadam se da to neće iznevjeriti.</p>
<p>LOVRO MISIR Crikvenica</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Klanjanjem se ne ulazi u EU, jer se uvijek traži još samo dublje klanjanje, počnimo se poštivati, pa će nas poštivati i ostali</p>
<p>Ponosim se svojim sinom, vrhunskim intelektualcem i stručnjakom što me čak ni u uravnilovki socijalizma nije poslušao da ide raditi u inozemstvo. Rekao mi je: »Kako bi to bilo da mi svi odemo van?«</p>
<p> Iako znam zašto sam mu tako savjetovao, osobno sam se stidio, a u sebi se njime ponosio. Ne pišem to zbog toga što želim istaknuti svojeg sina, ali njegov primjer da. </p>
<p>Pozivam roditelje, koji to čine i danas u slobodnoj Hrvatskoj, da ne utječu na djecu još od malena pričama kako vani teče med i mlijeko, a ovdje ništa ne valja. Toliko stoljeća sva su se naša pokoljenja borila ginući za ostvarenje svoje Hrvatske, pa sad kad je imamo, nemojmo gledati samo na bolju zaradu svoje djece. </p>
<p>U medijima mladi ljudi otvoreno izjavljuju kako traže mogućnosti za odlazak u inozemstvo, umjesto da gospodarske blagodati stvaraju u svojoj zemlji. Njihov odgovor je bolji posao, plaća, stan i drugo osnovno za život, što je i normalno, ali nenormalno je to apriorističko stremljenje da se ode van! Mi ne propadamo demografski samo zbog slabijeg nataliteta onih koji ostaju, nego i zbog odlaska onih koji odlaze, a to su mahom mladi ljudi.</p>
<p>Možda nas stoga i međunarodna zajednica tako tretira. Napada nas se, makar smo ruku na srce, ispred Bugarske i Rumunjske na primjer. Svatko od činovnika Međunarodnog monetarnog fonda, Haaškog suda, EU ili pojedine njezine veće članice bez skrupula nam prigovara i kad smo u pravu.</p>
<p> Za Slovence kažu da su »prgavci Europe«, a bojim se da mi ne postanemo »pljuvačnica Europe«!</p>
<p> Budemo li stalno kao »rogovi u vreći« u Saboru, u medijima, u pričama po svijetu i kod kuće, ne možemo bolje ni očekivati od drugih. Ako doista ne počnemo poštivati sami sebe, nisam rekao prikrivati, zašto bi nas poštivali drugi? Komu je cilj da postanemo takvi ako se svi zaklinju u želju za priključenjem Europi?</p>
<p>U Sloveniji ima na tisuće »izbrisanih« ljudi raznih nacionalnih manjina, postoji zastupnik kao što je Zmago Jelinčić-plemeniti, od kojega nitko ne može biti desniji, nacionalističkiji i ekstremno isključiviji. Slovenija je mala, bez prirodnih bogatstava kakvih mi imamo, a to što nije ratovala kao mi za svoju slobodu, i to na nešto ukazuje.</p>
<p> I dok smo mi krvarili, zbrinjavali prognanike i izbjeglice, invalide, oboljele od PTSP-a, izgrađivali srušene i spaljene kuće uz drastičan pad turizma i ostalih gospodarskih djelatnosti na selu i u gradovima, Slovenija je mirno i uz vanjsku pripomoć razvijala sve svoje potencijale.</p>
<p> Nas napadaju zbog nemušto nazvanog ribolovno-ekološkog pojasa na moru, iako imamo najveći dio istočne jadranske obale već trinaest stoljeća, a Slovenija, koja je priznala da nema izlaz na otvoren more, koja je to i ozakonila, sada to mijenja želeći svojim zakonom, a ne stvarnim stanjem, prokrčiti pravo na otvoreno more!</p>
<p> Takvim se stavom bespogovorno ulazi u EU, a klanjanjem nikad i nikako. Uvijek se traži još dublje klanjanje. Stanimo na svoje noge, idimo uspravno, pa ako nas takve neće – i ne moraju! Nismo mi ni sluge ni barbari! Dublji su korijeni toga i nije da ih ne znamo! Nas tretiraju »njemačkom interesnom zonom«, a primjerice Srbiju englesko-francuskom, i bez obzira na njihovo današnje savezništvo, skrivena politička potka je ista!</p>
<p>Dr. MARIJAN ZEMLJARIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Osveta palicom po glavi za zlostavljanje obitelji</p>
<p>OSIJEK, 23. prosinca</p>
<p> – Pedesettrogodišnji Petar Štrljić iz Osijeka pronađen je u ponedjeljak oko 16 sati mrtav na stepenicama u svojoj obiteljskoj kući u Viškoj ulici s nekoliko teških ozljeda glave. Prema zasad još uvijek neslužbenim informacijama, osumnjičeni za Štrljićevo ubojstvo su njegova supruga Anđelka (50) i stariji sin Željko (26) koji su ga navodno izudarali palicom po glavi i na mjestu ga usmrtili. </p>
<p>S obzirom da policija nije htjela davati nikakve službene informacije, doznajemo kako je ubijenog Štrljića na stepenicama obiteljske kuće pronašao njegov mlađi sin Mario (25) koji je odmah potom o svemu obavijestio policiju. Nakon obavljenog očevida na mjestu događaja, u osječko-baranjsku policijsku upravu privedeni su Anđelka i Željko Štrljić koji su se tijekom kriminalističke obrade branili šutnjom. Potom su u utorak kasno poslijepodne prepraćeni u Istražni centar osječkog Županijskog suda gdje im je istražni sudac odredio zadržavanje u pritvoru. </p>
<p>Tijelo ubijenog Štrljića prevezeno je na Odjel patologije osječke Kliničke bolnice gdje će se obaviti obdukcija kako bi se utvrdio stvaran uzrok smrti. Naime, iako je prvim pregledom tijela utvrđeno da je Štrljiću u predjelu glave zadano više udaraca tupo-tvrdim predmetom, još se uvijek ne zna pouzdano o kojem je predmetu riječ. Pretpostavlja se da se radilo ili o palici ili, pak, o tupom djelu sjekire. Osim toga, na Štrljićevom su tijelu pronađene i druge ozljede za koje se tek treba utvrditi kako su nastale. </p>
<p>Dolaskom do mjesta događaja nismo zatekli nikoga tko bi nam mogao dati bilo koju informaciju više o tome što je moglo prethoditi ovome događaju. No, susjedi pričaju kako je ubojstvo »točka na i« nakon višegodišnjih poremećenih odnosa između Petra i Anđelke. Navodno je Štrljić već duže vrijeme fizički zlostavljao svoju suprugu. Prema nekim informacijama pretukao ju je i kritičnog popodneva, sve dok nije naišao stariji sin Željko... </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Stablo palo na auto, smrtno stradali supružnici</p>
<p>SPLIT, 23. prosinca</p>
<p> – Supružnici Klaudijo (1954.) i Silvana (1956.) M.-S. iz Srinjina, smrtno su stradali u prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak u 06.40 sati na cesti Žrnovnica - Srinjine kod Splita, kada se na njihov automobil srušilo stablo. </p>
<p>Njihov 20-godišnji sin Marin zadobio je teške tjelesne ozlijede, izvjestila je glasnogovornica PU splitsko - dalmatinske Tina Disopra. Mladić je zadobio ozljede koje nisu opasne po život, doznajemo od dežurnog liječnika u splitskoj Kliničkoj bolnici.</p>
<p>Kako je izvjestila policija neobična se prometna nesreća s tragičnim posljedicama, najvjerojatnije, dogodila u trenutku kada je na njihov automobil marke »golf«, splitskih registracijskih oznaka, dok su skretali na izlaz s ceste iz Srinjina prema Žrnovnici, zbog jake bure srušilo stablo. </p>
<p>Bura je u Splitu u utorak dostizala <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> veću i od 100 km/h. Očevid na mjestu nesreće obavili su policijski službenici i istražni sudac.</p>
<p>Cesta Žrnovnica - Srinjine bila je zatvorena do kasno poslijepodne radi uklanjanja stabala. Promet je preusmjeravan na Jadransku magistralu.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Silovao prijateljicu bivše djevojke dok je još spavala</p>
<p>ZADAR, 23. prosinca</p>
<p> – Presudom zadarskog Županijskog suda, u utorak je Osječanin Dragan Rupčić (32) zvani Divljak, sa stalnim mjestom boravka u Moslavini Podravskoj, nepravomoćno osuđen na tri godine i devet mjeseci zatvora zbog silovanja.</p>
<p>Naime, Dragan Rupčić-Divljak optužen je da je silovao je 22-godišnju M. M. iz unutrašnjosti Hrvatske, koja je u kolovozu ove godine došla kod prijateljice u Zadar na nekoliko dana odmora. Bilo je to 28. kolovoza ove godine u zadarskom predjelu Varoš, u ranim jutarnjim satima. Rupčić je u to vrijeme već bio bivši dečko prijateljice M. M. i nakon što je njegova bivša djevojka otišla na posao, silovatelj je ušao u stan u kojem je spavala 22-godišnjakinja i počeo se nad njom iživljavati. Prije toga je zatvorio vrata, prozore i rolete u stanu, a potom je isključio telefon kako bi mogao izvršiti svoj naum.</p>
<p>Okomio se na djevojku dok je ona još spavala, a kada se sva u šoku i prestravljena počela opirati, uhvatio ju je jednom rukom za vrat, a drugu joj stavio na usta i nos i silovao ju. Prestravljena djevojka dozivala je u pomoć, no nitko je nije čuo. Da bi privukla pažnju nekog od prolaznika, djevojka je u jednom trenutku uspjela s prozora baciti posudu s cvijećem na ulicu, no ni na to nitko nije obraćao pažnju. Silovatelj je svoje nedjelo izvršio do kraja, a onda je rekao djevojci: »Sada radi što moraš!«.</p>
<p>Iako je u svojoj obrani Rupčić tvrdio kako je u vrijeme silovanja bio pijan i kako se ničega ne sjeća, upravo ta rečenica uzeta mu je kao otegotna okolnost, jer je time pokazao kako je zapravo bio svjestan što radi, a to je potvrdio i vještak psihijatar rekavši kako Rupčić u vrijeme počinjenja djela nije bio pijan, te da je bio potpuno ubrojiv.</p>
<p>Predsjednica Sudskog vijeća, Enka Moković produljila je pritvor Rupčiću do pravomoćnosti presude zbog bojazni da bi mogao pobjeći, kao i zbog dosadašnje osuđivanosti za provale i krađe, a jednom je bio osuđen i zbog sadnje marihuane. Jedina olakotna okolnost bilo je njegovo priznanje. Rupčić će tako u pritvoru ostati najkasnije do 26. lipnja 2006. godine, do kada bi presuda trebala postati pravomoćna.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Privedeni osumnjičeni za provalne krađe</p>
<p>PITOMAČA/ SUHOPOLLJE, 23. prosinca </p>
<p> - U Istražni centar Županijskog suda u Bjelovaru privedeno je troje osumnjičenih za više provalnih krađa počinjenih u Pitomači i Suhopolju, a jedan od osumnjičenih djelatnik je Interventne jedinice policije, izvijestila je u utorak Policijska uprava virovitičko-podravska. U priopćenju se navodi da je od 16. ožujka 2002. do 14. prosinca 2003. na području Pitomače i Suhopolja počinjeno više teških krađa provaljivanjem, u obiteljske kuće iz kojih je ukraden novac, zlatni nakit te drugi predmeti kao što su krznene bunde, deke i drugo. Prikupljajući obavijesti o tim kaznenim djelima djelatnici policije došli su do saznanja da se u vezu s njima može dovesti i 29- godišnji djelatnik Interventne jedinice PU virovitičko- podravske. Kriminalističkom obradom i vještačenjima potvrđene su sumnje da je on zajedno s M. G. (45) s područja općine Pitomača i Ž. M. (35) s područja općine Kloštar Podravski počinili više teških krađa provaljivanjem, te su oni uz kaznenu prijavu privedeni u Istražni centar Županijskog suda u Bjelovaru.</p>
<p> Na temelju odredaba Zakona o policiji djelatnik PU udaljen je s dužnosti, a podnesen je i prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti. </p>
<p>Hina, S.B.G.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Privedeni osumnjičeni za provalne krađe</p>
<p>PITOMAČA/ SUHOPOLLJE, 23. prosinca </p>
<p> - U Istražni centar Županijskog suda u Bjelovaru privedeno je troje osumnjičenih za više provalnih krađa počinjenih u Pitomači i Suhopolju, a jedan od osumnjičenih djelatnik je Interventne jedinice policije, izvijestila je u utorak Policijska uprava virovitičko-podravska. U priopćenju se navodi da je od 16. ožujka 2002. do 14. prosinca 2003. na području Pitomače i Suhopolja počinjeno više teških krađa provaljivanjem, u obiteljske kuće iz kojih je ukraden novac, zlatni nakit te drugi predmeti kao što su krznene bunde, deke i drugo. Prikupljajući obavijesti o tim kaznenim djelima djelatnici policije došli su do saznanja da se u vezu s njima može dovesti i 29- godišnji djelatnik Interventne jedinice PU virovitičko- podravske. Kriminalističkom obradom i vještačenjima potvrđene su sumnje da je on zajedno s M. G. (45) s područja općine Pitomača i Ž. M. (35) s područja općine Kloštar Podravski počinili više teških krađa provaljivanjem, te su oni uz kaznenu prijavu privedeni u Istražni centar Županijskog suda u Bjelovaru.</p>
<p> Na temelju odredaba Zakona o policiji djelatnik PU udaljen je s dužnosti, a podnesen je i prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti. </p>
<p>Hina, S.B.G.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Umro gledajući televiziju?</p>
<p>VARAŽDIN, 23. prosinca</p>
<p> - Mirko Tvarog pronađen je mrtav u svojoj kući u Lepoglavi. Muškarac je živio sam, a budući da ga nitko nije vidio tjedan dana, pretpostavlja se da je tako dugo mrtav. Kad je pronađen, kuća je bila zaključana iznutra, a televizor je bio upaljen. Nema tragova nasilja, pa se pretpostavlja da je muškarac umro prirodnom smrću.</p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bivši direktor OTV-a nedostupan od subote</p>
<p>Vinko Grubišić se u utorak nije pojavio na saslušanju povodom kaznene prijave Ćaletine tvrtke</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Bivši direktor OTV-a, Vinko Grubišić nije se u utorak pojavio na dogovorenom saslušanju kod istražne sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Mirjane Rigljan, a svoj nedolazak nije opravdao. Naime, Grubišić je trebao biti saslušan još prošloga tjedna, no on je tada svoj nedolazak isprčao boravkom u inozemstvu. Kada se vratio u zemlju, kontaktirao je svoga branitelja, pa je sa istražnom sutkinjom dogovoreno da se Grubišića sasluša u utorak. No, kako je sutkinji rekao Grubišićev branitelj, niti on od subote nije mogao stupiti u kontakt sa svojim klijentom. </p>
<p>Bivši direktor OTV je trebao biti saslušan kao osumnjičenik povodom zahtjeva za provođenjem istražnih radnji Općinskog državnog odvjetništva, a kaznenu prijavu protiv njega podnijela je firma »GRP Media d.o.o.« čiji je većinski vlasnik Ivan Ćaleta, suvlasnik Nove TV, kojega je nepoznati počinitelj sredinom prošloga tjedna ranio s više hitaca u noge. </p>
<p>Grubišića se tereti da je zajedno sa direktorom »Jadran filma« Borisom Gregurićem, te Stipom Božićem, direktorom TV Zastupstva, učestovao u malverzacijama koje su navodno omogućile da Grubišić dobije od »GRP Medie« tri kredita ukupno vrijedna 1.296.210 DEM. U svome iskazu pred istražnom sutkinjom, Gregurić je prošloga tjedna tvrdio da nije znao za Grubišićeve kredite, te da ga je bivši direktor OTV-a obmanuo.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Radnici vlasnici 70 posto »Đakovštine«</p>
<p>ĐAKOVO, 23. prosinca</p>
<p> - Održavanjem glavne skupštine dioničara u utorak je okončan proces privatizacije »Đakovštine« prema programu ESOP, koji su na svim razinama podržali radnici sindikat, Radničko vijeće, Udruga malih dioničara, Nadzorni odbor i Uprava. Prvi je to agrokombinat u Hrvatskoj koji je bez poteškoća okončao Vladin proces konsolidacije prema kojem su radnici postali vlasnici 70 posto te tvrtke, rečeno je na skupštini.</p>
<p>Direktor Mijo Matić rekao je da je »Đakovština« ostvarila dobit od četiri milijuna kuna, što je povećanje od 60 posto u odnosu na 2001. godinu. Naglašeno je da je izvoz porastao za sedam posto, a da je prosječna plaća 3459 kuna.</p>
<p>Na Skupštini su izabrani i novi članovi Nadzornog odbora – Ilija Nedić, Zvonko Grbavac, Branko Diklić, Josip Botušić i Velimir Ferić, koji je postao predsjednik NO. Radničko vijeće u Nadzornom odboru predstavljat će Ivan Cimerman, a Udrugu malih dioničara Tomislav Plavčić. </p>
<p>M. LJ.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ini osam energetskih dozvola</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti uručilo je u utorak Ini osam dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti. Riječ je o dozvolama za proizvodnju naftnih derivata, transport naftnih derivata, trgovanje na veliko i malo naftnim derivatima, proizvodnju toplinske energije, trgovanje, zastupanje i posredovanje, trgovinu na veliko i malo ukapljenim zemnim plinom, proizvodnju električne energije te za dobavu plina.</p>
<p>Sve dozvole izdane su na rok od 15 godina. Uručili su ih predsjednik Vijeća Mićo Klepo i njegov zamjenik Eraldo Bukovac, a primio ih je savjetnik u Upravi Ine Stevo Kolundžić.</p>
<p>Na pitanje znači li Inina dozvola proizvodnji električne energije ulazak Ine u elektroenergetski posao i u konkurentske odnose s HEP-om, Kolundžić je ustvrdio da Ina nema takvih ambicija. Ova dozvola, rekao je, omogućuje Ini suradnju s HEP-om ili nekim drugim proizvođačem i distributerom električne energije u projektu plinifikacije Dalmacije.</p>
<p> Pojasnio je da plinifikacija Dalmacije, bez potrošnje plina u elektroenergetskim objektima na tom području ne bi bila moguća, odnosno ne bi bila isplativa.</p>
<p> Stoga Ina u svojim projekcijama za narednih nekoliko godina otvara mogućnost gradnje takvih objekata i tu očekuje suradnju s HEP-om ili s nekim drugim partnerom, dodao je Kolundžić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Gradonačelnik zamolio kupce da izlicitirane svote uplate do kraja godine </p>
<p>ŠIBENIK, 23. prosinca</p>
<p> – U utorak prijepodne u šibenskoj gradskoj upravi održana je javna licitacija na kojoj je šest atraktivnih gradskih poslovnih prostora prodano za oko 4,5 milijuna kuna. </p>
<p>Javna licitacija trebala se održati prošloga tjedna, međutim Goran Jurković, predsjednik Komisije za provedbu natječaja odbio je odraditi posao, jer je stav njegova HNS-a bio, da je bolje prostore dati u najam. No, kako bi se prodaja ipak realizirala, Gradsko poglavarstvo je razriješilo stare članove Komisije i imenovalo nove, pa je sada licitacija održana – bez problema. </p>
<p>Prostor bivšeg odvjetničkog ureda »Baica« od 26 metara četvornih, prodan je šibenskoj tvrtki »Šibenik More« d.o.o. za 210.000 kuna, a početna cijena bila je 136 tisuća kuna. Bivši prostor »Slobodne Dalmacije« od 160 kvadrata imao je početnu cijenu od 620 tisuća kuna, a prodan je poduzeću »Šibenik More« d.o.o. za 1,54 milijuna kuna. Poduzeće »Rivijera« kupilo je prostor »Plax Lifea« od 64 kvadrata za 1,17 milijuna kuna, a početna cijena bila je 890.000 kuna. Prostor od 46 kvadrata, kojeg je dosad imala u najmu, tvrtka »Benetton« je kupila za 964 tisuće kuna. Ex »Fan Shop« prodan je tvrtki »Braća Pivac« za 315 tisuća kuna, a urarsku radnju »Perica« kupio je urar Perica za 395 tisuća kuna. Pivac i Perica bili su jedini zainteresirani za te prostore. </p>
<p>Ugovori o kupoprodaji već su pripremljeni, a gradonačelnik Šibenika Milan Arnautović zamolio je nove vlasnike da izlicitirane svote uplate do kraja godine. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Božić slobodan dan za »remontaše«</p>
<p>KUTINA, 23. prosinca</p>
<p> – Danonoćna rekonstrukcija i modernizacija postrojenja za proizvodnju amonijaka u kutinskoj Tvornici mineralnih gnojiva, koja je počela 1. prosinca, teče prema planu.</p>
<p> Za 45-dnevne obnove pogona, širokoj potrošnji osiguravaju se dovoljne količine plina. Radovi vrijedni 20 milijuna kuna trebaju završiti 15. siječnja. U nekim dijelovima pogona, radi se i brže od plana. </p>
<p> Uprava Petrokemije d.d., priopćio je predsjednik Boris Mesarić, u utorak na sjednici Poslovnog kolegija, odlučila je da će Božić za izvođače radova, koji rade u iznimno teškim uvjetima, biti slobodan dan. </p>
<p>D. Pa.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Sabor većinom glasova potvrdio novu vladu, Sanader obećao: Bit ćemo vlada svih</p>
<p>Za povjerenje Sanaderovoj vladi glasovalo je 88 zastupnika HDZ-a, HSS-a, HSLS-a, DC-a, HSU-a, SDSS-a, neovisni zastupnik Ivo Lončar te zastupnici nacionalnih manjina, protiv je bilo 29 zastupnika SDP-a, IDS-a i Libre, dok su suzdržani bili HNS, HSP, LS i PGS / Klubovi stranaka koji nisu podržali novu vladu, njegovu programu zamjerili su previše općenitosti i želja koje ne počivaju na gospodarskoj i socijalnoj stvarnosti </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Mandatar, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Ivo Sanader dobio je u utorak povjerenje Sabora da postane novi predsjednika Vlade, a povjerenje je dobio dobio je i njegov četrnaesteročlani kabinet.</p>
<p> Za povjerenje Sanaderovoj vladi glasovalo je 88 zastupnika HDZ-a, HSS-a, HSLS-a, DC-a, HSU-a, SDSS-a, neovisni zastupnik Ivo Lončar te zastupnici nacionalnih manjina Furio Radin, Šemso Tanković, Jene Adam i Nikola Mak. Protiv je bilo 29 zastupnika SDP-a, IDS-a i Libre, dok su suzdržani bili HNS, HSP, LS i PGS. </p>
<p>Ivo Sanader osmi je hrvatski premijer od 1990., a njegovu je vladu Sabor potvrdio točno mjesec dana nakon što je HDZ pobijedio na parlamentarnim izborima. Potpredsjednici Vlade su Jadranka Kosor i Andrija Hebrang, koji su istodobno ministri obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, odnosno zdravstva i socijalne skrbi. Ministar vanjskih poslova je Miomir Žužul, ministar financija Ivan Šuker, ministar obrane Berislav Rončević, a ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva je Branko Vukelić, mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, a poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković. Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je Marina Matulović-Dropulić, europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, a kulture Božo Biškupić. U Sanaderovoj vladi ministrica pravosuđa je Vesna Škare-Ožbolt iz DC-a, a jedini je nestranački ministar Dragan Primorac koji je preuzeo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. </p>
<p> Klubovi stranaka koji nisu podržali Sanaderovu vladu, njegovu programu zamjerili su previše općenitosti i želja koje ne počivaju na gospodarskoj i socijalnoj stvarnosti.</p>
<p> »Bez obzira na lijepe želje, program se teško može realizirati i sigurni smo da će već u prvoj godini rada ove vlade doći do njegovih bitnih promjena«, rekao je Mato Arlović (SDP), dok je Jozo Radoš (Libra) pozvao Vladu da čuva dostignutu razinu demokratskog razvoja zemlje te da je pojačava, o čemu će ovisiti i budući stav Libre. Damir Kajin (IDS) istaknuo je da su građani Istre na proteklim izborima plebiscitarno pokazali da žele u većoj mjeri biti svoji na svome iako poštuju hrvatsku državu, što zastupnici iz Istre moraju uvažavati. Dodao je da želi da Vlada uspije realizirati svoja obećanja iako joj IDS neće dati potporu.</p>
<p> Anto Đapić (HSP) upozorio je da HDZ nije poštovao volju birača kojima je obećao da će Vladu formirati u koaliciji sa strankama centra i desnog centra. Prigovorio je što u programu nisu predviđena sredstva za obećanja koja je mandatar dao strankama i pojedincima s kojima je pregovarao nakon izbora, posebice kad je riječ o sporazumu koji je potpisao sa SDSS-om o povratka izbjeglica i povrata imovine. </p>
<p> Potporu novoj vladi najavio je HSS, a Zlatko Tomčić kaže da otezanje u formiranju Vlade šteti Hrvatskoj i njenom gospodarstvu.</p>
<p>Program Vlade je načelan i stoga mu je teško staviti neki prigovor, no daljnja HSS-ova podrška ovisit će o Vladinoj ekonomskoj politici, pravnoj i socijalnoj sigurnosti građana i međunarodnoj poziciji Hrvatske, istaknuo je predsjednik te stranke Tomčić. Ivan Čehok je u ime Kluba HSLS-DC rekao da je program sustavan i sveobuhvatan »iako ima budničarski karakter pa izgleda kao da su ga pisali srednjoškolci«.</p>
<p> Milorad Pupovac (SDSS) kaže da od nove vlade očekuje odlučnost i učinkovitost, a kao predstavnik manjina posebno važnim drži da Vlada promovira vrijednosti tolerancije i potpune građanske ravnopravnosti, da radi na programu povratka izbjeglica, na usklađivanju odnosa povratnika i naseljenika.</p>
<p> Nakon što su novi premijer Ivo Sanader i 14 članova Vlade prisegnuli pred Hrvatskim saborom, Sanader je zahvalio na ukazanom povjerenju. </p>
<p> »Bit ćemo Vlada svih, a ne samo onih koji su nas poduprli sada i na izborima«, rekao je Sanader naglašavajući kako očekuje parlamentarnu suradnju i sa strankama koje nisu poduprle njegovu vladu. </p>
<p>»Prihvaćam da nas svi ocjenjuju prema jačanju gospodarstva«, izjavio je Sanader. </p>
<p> Osvrćući se na primjedbe iz rasprave, najavio je da će nova vlada razvijati sve hrvatske krajeve. </p>
<p> »Kao Dalmatinac, imam poseban senzibilitet za Istru«, kazao je Sanader obraćajući se posebice zastupniku IDS-a Damiru Kajinu i naglašavajući kako je odluka istarskih antifašista iz 1943. o pripojenju Istre matici, domovini Hrvatskoj povijesna odluka na koju su svi ponosni. </p>
<p> Ponovio je čvrstu opredijeljenost da se Hrvatsku individualno vrednuje na putu u EU i NATO, te odbacio primjedbe nekih zastupnika da će se kroz daljnju privatizaciju stranim državljanima rasprodati Jadran i poljoprivredno zemljište. </p>
<p> Ocijenio je i kako je sve što je potpisano u sporazumima s umirovljenicima i nacionalnim manjinama moguće ostvariti iako možda ne u jednoj godini i u jednom mandatu.</p>
<p> Nisu sve obveze koje su preuzete takve da se mogu ostvariti u jednom mandatnom razdoblju – neke mogu, a neke ne, ustvrdio je Sanader. </p>
<p> Dodao je kako je »ponosan na sporazum s predstavnicima nacionalnih manjina«, napominjući da nema govora o dvojezičnim nazivima gradova i ulica. »Rijeka neće biti Fiume. Niti je to u sporazumu niti je to Furio Radin tražio«, rekao je Sanader. </p>
<p> Istaknuo je da zbog promjene vlasti neće biti nikakvog revanšizma. </p>
<p> Najavio je, međutim, da će se revidirati sve odluke Vlade donesene nakon parlamentarnih izbora 23. studenoga, o čemu će izvijestiti Ivicu Račana. Pritom se Sanader suglasio da je Hrvatskoj potreban zakon o prijenosu vlasti. </p>
<p>Na kraju je rekao kako je uvjeren da je nova vlada dobra kombinacija iskusnih i mladih političara. </p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ivić Pašalić, Ante Beljo i Ivan Aralica osumnjičeni za zloporabu</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – U utorak je Državno odvjetništvo podnijelo istražni zahtjev Županijskom sudu u Zagrebu za provođenjem istrage protiv Ivića Pašalića, Ante Belje i Ivana Aralice. Njih trojica su osumnjičeni da su počinili kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, odnosno zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>Nakon što je u ponedjeljak konstituiran novi saziv Sabora, Pašaliću i Belji je prestao zastupnički imunitet. Prijašnji saziv Sabora nije imao vremena odlučiti o tome, pa je »odluku donio« izborni rezultat njih dvojice, 23. studenoga. Naime, Pašalić i Beljo nisu uspjeli u namjeri da se ponovo nađu u zastupničkim klupama. Istraga protiv Ivana Aralice čekala je rješenje tog imunitetnog pitanja.</p>
<p>U istražnom zahtjevu od suda se traži da provjeri okolnosti u kojima je došlo do transfera više od tri milijuna maraka s računa u Villachu na račun Privredne banke Zagreb.</p>
<p>Stara je priča da je kod Austrijske banke još 1991. godine otvoren račun službenog fonda Vlade RH »Za gospodarsku obnovu i zaštitu suvereniteta«. U tom razdoblju na račun je uplaćeno 3,041.938 maraka, odnosno 1,6 milijuna eura. Nakon toga, Državno odvjetništvo traži da se utvrde okolnosti po kojima je donesen Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima deviznog računa, a na temelju odluke »O prihvaćanju donacije i raspolaganju sredstvima deponiranim na deviznom računu PBZ«, koju su kao čelnici Zaklade hrvatskog državnog zavjeta donijeli i potpisali Pašalić, Beljo i Aralica.</p>
<p>Na temelju tog pravilnika, njih trojica su po ugovoru o nenamjenskom oročenom deviznom depozitu na rok od godine dana priskrbili Zakladi 299.909 kuna. Ta su sredstva utrošili za podmirenje obveza redovnog poslovanja Zaklade. Sve to zajedno, po mišljenju tužiteljstva nezakonito, omogućilo je materijalnu dobit Zaklade u ukupnom iznosu od 12.376.443 milijuna kuna. Taj iznos jednak je šteti koju je zbog njihova »poslovanja« pretrpio državni proračun Republike Hrvatske.</p>
<p>U obrazloženju zahtjeva za provođenjem istrage, Državno odvjetništvo spominje činjenicu da je račun u Austrijskoj banci bio, zapravo, računo Vlade Republike Hrvatske. Do njegova formiranja došlo je nakon što je odluke o skupljanju novca na tom računu potpisao Gojko Šušak, najprije kao ministar iseljeništva, a potom kao ministar obrane. Dvojbena je i odluka o prihvaćanju donacije i raspolaganju tim novcem, jer nije jasno na temelju čega je donesena. Isto tako, Državno odvjetništvo postoji sumnja da su trojica osumnjičenika sami mogli donijeti pravilnik o raspolaganju tim novcem nakon što je položen na devizni račun Privredne banke.</p>
<p>Budući da je fond u Villachu službeno pripadao državi Hrvatskoj, tužiteljstvo je o okolnostima otvaranja deviznog računa u Privrednoj banci Zagreb već razgovaralo s Vesnom Škare-Ožbolt, Ivanom Valentom, Gordanom Radinom i Milom Ćukom. Oni su pojasnili način i uvjete po kojima su otvorili taj račun u Privrednoj banci. Na osnovi dokumentacije i nalaza Deviznog inspektorata, proizlazi da postoji opravdana sumnja da su Pašalić, Beljo i Aralica počinili spomenuta kaznena djela.</p>
<p>Prihvati li istražni sudac zahtjev za pokretanje istrage, pred njim bi se, po prijedlogu Državnog odvjetništva, kao svjedoci mogli pojaviti vrlo »zanimljivi« ljudi. Osim Škare-Ožbolt, Valenta, Ćuka i Radina, kao svjedoci se pozivaju i Zdeslav Milas, Marin Mileta, Antun Prekrat, Anđelko Miloš, Nevio Šetić, Davorin Rimac, Kristina Laco, Branka Orešković, Jadranka Primorac i Božo Prka. Osim njih, trebalo bi saslušati i predstavnika oštećenika, dakle Republike Hrvatske, radi podnošenja imovinsko-pravnog zahtjeva.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Blagdani će proći, minus na računu ostaje </p>
<p>Prema procjeni trgovaca, prošli vikend je bio udarni po potrošnji/ Trgovine su u subotu i nedjelju odradile oko 2,5 milijuna transakcija, što znači da je u kupnji prosječno bio svaki drugi stanovnik Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Trgovački centri ovog su prosinca zabilježili 70 posto veću prodaju u odnosu na lanjski prosinac iako je u posljednjem kvartalu ove godine zabilježeno usporavanje prometa u trgovini, jer je obustavljena kreditna ekspanzija. </p>
<p>Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Hrvatske, kaže da potrošači u Hrvatskoj općenito troše preko svojih mogućnosti. Dodaje kako malo tko vodi računa da će blagdani proći, a minus na računu ostati.</p>
<p>Blagdansku potrošačku groznicu, kažu, ove je godine dodatno potaknula i najava registra kreditnih zaduženja koji bi trebao zaživjeti iduće godine. Tako su se ionako prezaduženi građani odlučili za još jedan kredit - dok se još može. Prema kriterijima banaka i tako smo već svi prezaduženi jednim dopuštenim minusom u iznosu trostrukom od plaće. Ako tome dodamo i nekoliko kreditnih kartica koje se nemilice »peglaju« pred blagdane, kredite te neregistrirana jamstva i sudužništva, mnogi bi se mogli naći na crnoj listi.</p>
<p> Prema procjeni trgovaca, prošli vikend bio je udarni po potrošnji. Trgovine su tako samo u subotu i nedjelju odradile oko 2,5 milijuna transakcija, što znači da je u kupnji prosječno bio svaki drugi stanovnik Hrvatske.</p>
<p>Potrošači pred blagdane najviše kupuju ukrase, darove, piće, prehrambene artikle, a najviše meso. Nema sumnje da je prosinac za trgovce najuspješniji mjesec, jer u njemu ostvare četiri milijarde kuna prometa u trgovini.</p>
<p> Konzumova prodaja, kažu, bit će veća i do 35 posto u prosincu ove godine u odnosu na prosječni mjesec. Do kraja mjeseca Konzum će realizirati više od 15 milijuna transakcija, a samo prošli vikend oko milijun potrošača je posjetilo neki od 450 Konzumovih prodavonica diljem Hrvatske. </p>
<p> Strani trgovački lanci u Hrvatskoj, pak, procjenjuju da će prosječni račun u prosincu narasti na 300 do 400 kuna, dok inače taj račun iznosi oko 150 kuna. </p>
<p> Prema statističkim podacima, još koncem listopada u Hrvatskoj je stopa nezaposlenih iznosila 18,6 posto od čega 22,9 posto za žene. Prosječna plaća iznosila je 3899 kuna; zaposlenih je radnika u listopadu u odnosu na rujan bilo manje 3,4 posto.</p>
<p>U Društvu za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« upozoravaju da trgovci na umjetan način, neprimjereno tradiciji Božića, kićenjem gradskih ulica i trgova, puno ranije, izazivaju neprimjerenu potrošačku groznicu kod građana.</p>
<p>Ipak, podaci o padu prometa u trgovini pokazuju da potrošačka groznica u Hrvatskoj »gubi dah«. Tome je kumovala i manja ponuda kredita od očekivane. Tako je smanjena prodaja automobila, ali i tekstilne robe, namještaja, kućanskih aparata, stakla i druge robe.</p>
<p>Naime, koncem kolovoza prvi put u novijoj povijesti Hrvatske, odobreni krediti građanima premašili su one dane tvrtkama za oko tri milijarde kuna. Građanima je odobreno 50,8 milijardi kuna kredita od čega je 15 milijardi stambenih kredita, dok su tvrtke dobile 47,5 milijardi kuna kredita. </p>
<p>Razlozi premoći građana kod dobivanja kredita su logični, jer su oni za banke sigurnije i bolje platiše koji vraćaju kredite u čak 95 posto slučajeva.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Preporod«: Prosvjetari i dalje bez božićnice</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Školski sindikat »Preporod« podsjetio je u utorak ministra prosvjete u odlasku Vladimira Strugara da je katolički Božić 25. prosinca pa bi bilo logično da se božićnica isplati prije blagdana. Ako neće biti isplaćena prije Božića, neka se onda nekako drukčije i zove, predlažu u Sindikatu.</p>
<p>»Bivši ministar Strugar u svome mandatu nije gotovo ništa dobro učinio za hrvatsko školstvo pa je mogao barem na kraju ublažiti tu sivu sliku o sebi, pravodobnom isplatom božićnice. Prosvjetari su nakon svih poniženja i podjela koje im je u protekle četiri godine podario najgori prosvjetni ministar u novijoj hrvatskoj povijesti, u ovo predbožićno vrijeme morali doživjeti još jedno neugodno iznenađenje«, ističe predsjednik »Preporoda« Vinko Filipović. Utješnim smatra činjenicu da nakon svega, današnjim danom ministar Strugar postaje prošlost za koju nada da se neće ponoviti. </p>
<p>Filipović se pita može li Strugar s plaćom višom od 15.000 kuna razumjeti siromašne. </p>
<p>»Zna li gospodin Strugar da neki zaposlenici u školama imaju samo oko 2000 kuna plaću i da je božićnica nešto što bi im trebalo omogućiti koliko-toliko pristojno obilježavanje dolazećih blagdana«, pita se predsjednik Sindikata. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ivan Čehok v.d. predsjednika HSLS-a</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Nakon što je Dražen Budiša prošlog tjedna podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika HSLS-a, Veliko vijeće te stranke u ponedjeljak navečer je imenovalo Ivana Čehoka vršiteljem dužnosti predsjednika. On će stranku voditi do redovnog izbornog Sabora koji je zakazan za 17. siječnja iduće godine. </p>
<p>»Svoj položaj smatram tehničkim. Ne smatram se veleposlanikom liberalizma, nego otpravnikom poslova i stranku ću voditi do Sabora, a nakon toga ćemo vidjeti«, rekao je u utorak Čehok. Ujedno je pojasnio da se v. d. predsjednika u pravilu bira iz redova stranačkih potpredsjednika. Na pitanje znači li to da će se na Saboru kandidirati za predsjednika, rekao je da ne znači. </p>
<p>Inače, Veliko vijeće je sjednicu održalo bez prethodne najave, nakon božićnog domjenka u ponedjeljak. Uz imenovanje Čehoka odlučeno je i da Klub stranke u Hrvatskom saboru vodi Đurđa Adlešić. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Lura darovala mliječne proizvode vrtićima </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Mliječna industrija Lura donirala je u povodu božićnih blagdana mliječne proizvode za više od stotinu dječjih vrtića u kojima boravi 43.000 mališana, kao i dječjim ustanovama socijalne skrbi diljem Hrvatske, priopćeno je u utorak iz Lure.</p>
<p> Vrijednost donacije je 70.000 kuna, a akcija je organizirana u želji da se donacijom zdravih mliječnih proizvoda s djecom podijeli radost dolazećih blagdana.</p>
<p> U povodu božićnih blagdana Lura je ove godine pomogla i djeci s invaliditetom pa je sa 40.000 kuna podržala akciju Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida »Hvala ti moj dobri anđele«.</p>
<p>Svoje proizvode darovala je i brojnim udrugama za poboljšanje kvalitete života djece i mladeži, među kojima su i Udruga za Down sindrom iz Zagreba te Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Novi web Hrvatske matice iseljenika</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Hrvatska matica iseljenika (HMI) predstavila je u utorak obnovljene web stranice putem kojih bi trebala intenzivirati komunikaciju s hrvatskim iseljenicima. Nove stranice Hrvatske matice iseljenika dinamične su, likovno efektne i na svjetskoj razini, rekao je voditelj tog projekta Stjepo Martinović, koji najavljuje da će stranice biti dovršene za nekoliko dana.</p>
<p> Na adresi www.matis.hr stavljat će se tekstovi o HMI-u, o zakonodavnom položaju naših iseljenika, o putovanjima i projektima Matice te forum otvoren za aktualne iseljeničke teme. Među ostalim, na stranicama će se predstaviti i Nacionalni muzej hrvatske dijaspore (koji bi se trebao otvoriti 2007.), a moći će se pročitati Hrvatski iseljenički zbornik i mjesečnik Matica.</p>
<p> Stjepo Martinović, urednik Matice, najavio je da će se oko 1500 primjeraka tog mjesečnika u siječnju moći kupiti i na osamdesetak prodajnih mjesta u Hrvatskoj te će se tekstovi u njemu, uz engleski, prevoditi i na španjolski jezik. Za iduću godinu Matica planira brojne projekte u Hrvatskoj i inozemstvu. Među ostalim, obilježit će 110. obljetnicu Hrvatske bratske zajednice SAD-a i Kanade, organizirati Dane hrvatskog pučkog teatra, Festival hrvatskih folklornih skupina iz Zapadne Europe te Dane hrvatskog filma u zemljama Beneluksa, kazališne predstave za djecu u Austriji i Švicarskoj, koncerte korizmenih napjeva u Rumunjskoj.</p>
<p> HMI, utemeljena 1951. godine, priređuje kulturne, prosvjetne, sportske, nakladničke i informativne programe za hrvatsko iseljeništvo, a s ciljem očuvanja i razvitka hrvatskog kulturnog identiteta naših ljudi u domicilnim zemljama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Račan i Sanader obavili primopredaju </p>
<p>»Nastavite ono što smo mi dobro radili, pokušajte završiti dobre projekte koje smo započeli, a tamo gdje mislite da nismo dobro radili – započnite novo. To će biti dobro za sve nas i za Hrvatsku«, rekao je Račan / »I ova će vlada učvršćivati institucije demokratskog društva, bit ćemo u potpunosti privrženi vladavini prava, trodiobi vlasti i svim stečevinama naprednih demokratskih zemalja«, izjavio je Sanader </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Pola sata nakon završetka izvanredne sjednice Sabora na kojoj je potvrđena nova vlada premijera Ive Sanadera, u Banskim dvorima upriličena je simbolična primopredaja vlasti. Bivši premijer Ivica Račan svom je nasljedniku, među ostalim, predao zapisnike sjednica Vlade od 2000. godine, odgovore na Upitnik Europske unije, nacrt državnoga proračuna za 2004. te izvješća o stanju državnih financija, suradnji s Haaškim sudom i MMF-om, o radu Hrvatskog fonda za privatizaciju i povratku prognanika i izbjeglica. </p>
<p>Primopredaji su nazočili i potpredsjednici vlade Jadranka Kosor i Andrija Hebrang te bivši potpredsjednici Goran Granić i Slavko Linić.</p>
<p>Račan je naglasio kako mu je drago da se primopredaja odigrava u »dobrim okolnostima jer je Hrvatska stabilna zemlja u gospodarskom i političkom smislu«. Poželio je da Sanaderova vlada očuva i unaprijedi dosegnute standarde demokracije i tolerancije te svom nasljedniku poručio: »Nastavite ono što smo mi dobro radili, pokušajte završiti dobre projekte koje smo započeli, a tamo gdje mislite da nismo dobro radili – započnite novo. To će biti dobro za sve nas i za Hrvatsku«. </p>
<p>Sanader je svom prethodniku »zahvalio na dosad učinjenom, prije svega na putu u Europsku uniju« te obećao da će njegova vlada nastaviti s dobrim projektima svojih prethodnika. »Nova vlada nastavit će tim putem i želim se nadati da ćemo već u prvom polugodištu iduće godine dobiti pozitivan avis Europske komisije, a nakon toga i Vijeća ministara, a borit ćemo se i da dobijemo datum početka pregovora«, rekao je Sanader.</p>
<p> Na domaćem planu, složio se Sanader s Račanom, važno će biti osigurati političku i makroekonomska stabilnost zemlje, jer je to preduvjet daljnjeg napretka Hrvatske. </p>
<p>»I ova će vlada učvršćivati institucije demokratskog društva, bit ćemo u potpunosti privrženi vladavini prava, trodiobi vlasti i svim stečevinama naprednih demokratskih zemalja.</p>
<p>Vlada koja je danas dobila povjerenje Sabora, nije samo vlada onih koji su za nju danas glasali ili onih koji su je birali 23. studenoga, to je vlada svih hrvatskih građana i svih hrvatskih političkih stranaka«, naglasio je Sanader izrazivši nadu da će sve stranku surađivati oko bitnih pitanja od nacionalnoga državnog interesa. </p>
<p>A pod tim Sanader ne podrazumijeva samo tzv. velika politička pitanja nego »i rast standarda i kupovne moći građana, materijalni položaj umirovljenika, branitelja i svih drugih ugroženih slojeva hrvatskog društva«.</p>
<p>Na kraju te simbolične primopredaje vlasti, bivši i sadašnji premijer poželjeli su svim građanima da Božić provedu u sretnom ozračju, toplini doma i krugu svojih najbližih te mnogo sreće svakom hrvatskom građaninu.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sanader: Program nove hrvatske vlade bit će program promjena </p>
<p>Hrvatska treba stabilnu i učinkovitu vladu zbog pokretanja unutarnjih potencijala zemlje, ali i zadaća i poslova koji nas čekaju na međunarodnom planu, rekao je mandatar nove vlade / Izazovi koji su pred nama ne smiju postati povodom za podjele, a jedino obnovljena narodna energija i učinkovito vodstvo mogu osigurati ostvarenje gospodarskih i društvenih reformi koje trebamo dovršiti, dodao je Sanader </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Program nove hrvatske vlade bit će program promjena da bi se osigurala pouzdanost koju građani žele, najavio je u utorak mandatar nove vlade Ivo Sanader. </p>
<p> »Hrvatskoj je potrebna nova politička dinamika. Ovo je vlada realnih i odgovornih ljudi spremnih na ozbiljan i neumoran rad koja nema iluzija o poteškoćama niti olako daje obećanja za njihovo prevladavanje. Hrvatska treba stabilnu i učinkovitu vladu zbog pokretanja unutarnjih potencijala zemlje, ali i zadaća i poslova koji nas čekaju na međunarodnom planu«, rekao je Sanader predstavljajući zastupnicima program Vlade. </p>
<p>Vlada će jamčiti manjinske, građanske i vjerske slobode</p>
<p> Izazovi koji su pred nama ne smiju postati povodom za podjele, a jedino obnovljena narodna energija i učinkovito vodstvo mogu osigurati ostvarenje gospodarskih i društvenih reformi koje trebamo dovršiti odgovorno i stručno, naglasio je. </p>
<p> Kao glavne Vladine ciljeve Sanader je naveo konsolidaciju državnih institucija, jačanje javne uprave i njezino odvajanje od političkog i stranačkog sustava, uređenje odnosa u političkom sustavu, jačanje gospodarstva, proizvodnje i zapošljavanja te ubrzani ulazak u NATO i Europsku uniju. Dodao je da će Vlada biti privržena demokraciji i vladavini prava te jamčiti manjinske, građanske i vjerske slobode.</p>
<p> Da bi se gospodarstvo razvijalo u stabilnim uvjetima, Vlada će predložiti potrebne zakone, a uz neodgodivu pripremu mjera za smanjenje vanjske zaduženosti zemlje, Sanader je najavio uređenje javnih financija, te nižu javnu potrošnju i državne troškove. </p>
<p>»Radi povećanja BDP-a, izvoza, uravnoteženog razvoja svih hrvatskih krajeva i životnog standarda, stimulirat ćemo sve oblike poduzetništva, a poticajnim mjerama aktivirat ćemo domaći kapital i stimulirati strana ulaganja. Pojednostavnit ćemo sustav poreza na dohodak i uvesti porezne olakšice i naknade koje će osigurati sigurnost obitelji i demografsku obnovu zemlje«, rekao je najavivši povećanje rodiljnih naknada, uvođenje trogodišnjega dopusta majkama s troje i više djece te vraćanje doplatka za studente. </p>
<p>Pripremit će se nova strategija privatizacije </p>
<p>Vlada će pripremiti i novu strategiju privatizacije i program međunarodne promocije Hrvatske kao privlačnog europskog poslovnog odredišta. Planira se i uspostava regionalnih centara razvoja, otvaranje industrijskih zona i znanstveno-poslovnih parkova.</p>
<p> »Pravna država pretpostavka je vjerodostojnosti zemlje na unutarnjem i međunarodnom planu. Stoga će Vlada provesti dosljednu reformu pravosuđa i osigurati njegovu potpunu depolitizaciju i autonomiju. Uspostavit ćemo i čvrst sustav nadzora i kažnjavanja mita, korupcije, kriminala, sive ekonomije i nepotizma, a predložit ćemo i novi sustav financiranja lokalne samouprave. Nastavit ćemo reformu Oružanih snaga i modernizaciju policije, a vodit ćemo i aktivnu manjinsku politiku. Vlada će osigurati unapređenje materijalnog položaja umirovljenika, a mirovine će se usklađivati s porastom plaća«, istaknuo je mandatar. </p>
<p>Spremnost za rješavanje svih spornih pitanja </p>
<p> Njegova vlada, među ostalim, planira nacionalni program zaštite Jadrana, reformu školstva i zdravstva, podupiranje slobode medija, osnivanje nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj...</p>
<p>Zahvalivši dosadašnjoj vladi na svemu što je učinila za ulazak Hrvatske u EU, Sanader je najavio spremnost za rješavanje pitanja sa susjedima, dok je za suradnju s Haaškim sudom rekao da će se nastaviti u skladu sa statutom Suda, odlukama Vijeća sigurnosti UN-a i hrvatskim zakonodavstvom.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić vjeruje da će nova vlada nastaviti graditi Hrvatsku kao zemlju mira i blagostanja</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca </p>
<p> – Predsjednik Republike Stjepan Mesić poslao je kardinalu Josipu Bozaniću, nadbiskupu zagrebačkom i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije, čestitku u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana. </p>
<p> Mesić u čestitki podsjeća na važne događaje u ovoj godini – treći pohod Svetoga Oca Hrvatskoj i parlamentarne izbore, te izražava uvjerenje da će nova vlada nastaviti izgrađivati Hrvatsku kao zemlju ljudskoga dostojanstva, mira i blagostanja. </p>
<p> Podsjećajući na posjet pape Ivana Pavla II. našoj zemlji, Mesić je ponovo istaknuo Papino svesrdno zauzimanje za Hrvatsku i njegovu želju da se Hrvatska pridruži zajedništvu europskih naroda. </p>
<p> »Dodatnu dimenziju tom posjetu daje i Vaše imenovanje kardinalom Katoličke crkve, što je priznanje i Vama, ali i cijeloj Hrvatskoj«, ističe se u Predsjednikovoj čestitki Bozaniću.</p>
<p> Osvrnuvši se na protekle izbore, Mesić je istaknuo da su građani iskazali visoku demokratsku kulturu, a stranke civilizirano političko natjecanje. »To nas sve ohrabruje u uvjerenju da će u ozračju tako visokih standarda političke kulture nova vlada nastaviti izgradnju Hrvatske kao zemlje ljudskoga dostojanstva, mira i blagostanja uvodeći je u krug zemalja Europske unije, u čijoj duhovnoj i materijalnoj izgradnji želimo djelatno partnerski sudjelovati«, naglašava Mesić.</p>
<p> Predsjednik je također uvjeren da će se odnosi između institucija državnih vlasti i Katoličke crkve nastaviti razvijati na opće dobro svih građana.</p>
<p> Mesić je čestitao Božić i uputio dobre želje za 2004. godinu i nadbiskupima, biskupima, svećenicima te svim katoličkim vjernicima u Hrvatskoj i iseljeništvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>U Lici mećava, u Korenici blokirano 80 kamiona </p>
<p>KORENICA, 23. prosinca </p>
<p> – Snježna mećava i olujna bura u utorak su najviše poteškoća prouzročile u prometu kroz Liku gdje su snježni nanosi ponegdje i metar visoki. </p>
<p> Dionica ličke magistrale Koranski most – Korenica – Gračac bila je u utorak zatvorena za sav promet. U Korenici prema Borju uz kolnik je stajalo više od 80 kamiona i tegljača blokiranih od ponedjeljka navečer. Zimska služba s deset kamiona i ralica te isto toliko teških strojeva, unatoč olujnoj buri, probijala je snježne nanose koji su u predjelu Korenice i Bjelopolja viši od metra.</p>
<p>Policijska uprava ličko-senjska izvijestila je da je u utorak poslije 12 sati za sav promet bila zatvorena državna cesta Žuta Lokva - Brinje -Kapela -Josipdol.</p>
<p> U predjelu Razvale na kolniku su stajali deseci kamiona i šlepera. Zimska služba nastojala je izvući i propustiti vozila u skupinama, ali na tom smjeru nastao je veliki zastoj. Zbog orkanske bure neka naselja u Podgorju – Biluća, Jablanačke Seline, Senjska Draga, Crni Kal i Donja Klada – nisu imala struju. Svi autobusi na relaciji između Zagreba i Dalmacije u utorak ujutro kasnili su sat do sat i pol. Unatoč snijegu, u željezničkom prometu nije bilo zastoja.</p>
<p>Jaka bura, koja je na Makarskom primorju na mahove dostizala brzinu od 130 kilometara na sat, donijela je osjetno zahlađenje i prouzročila poteškoće u prometu. Prema riječima Ante Mrvice, Jadrolinijina koordinatora za treće plovno područje, u utorak je u prekidu bio trajektni promet Split – Supetar, Split – Rogač, Makarska – Sumartin, Drvenik – Sućuraj, kopno – otok Pag. Iz splitske trajektne luke isplovili su samo najveći trajekti »Marko Polo« za Stari Grad na Hvaru i »Petar Hektorović« za Vis. </p>
<p>Zbog snažnog vjetra bez struje su ostali stanovnici Gornjih Tučepa i Gornje Podgore, a bura, koja je rušila stabla, slomila je i električni stup u Promajni. </p>
<p>Vozače na jadranskoj cesti, na području Baškog Polja i Dupcima nedaleko od Brela, upozoravalo se na moguće jače bočne udare vjetra.</p>
<p>M. Jurković i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Orkanska bura u Dubrovniku omela avionski promet </p>
<p>DUBROVNIK, 23. prosinca</p>
<p> – Zbog orkanske bure na dubrovačkom području u utorak je bio prekinut promet u zračnoj luci Čilipi. Budući da se na Mostu dr. Franje Tuđmana prevrnula kamionska prikolica, taj dubrovački most bio je zatvoren, a promet je preusmjeravan na obilaznicu kroz Rijeku dubrovačku. Naime, vozač kamiona odlučio se na vlastitu odgovornost prijeći most unatoč zabrani za prvu kategoriju vozila koja je bila na snazi jer je od četiri sata ujutro vjetar puhao brzinom od 100 kilometara na sat. </p>
<p>Zbog jake bure, na mahove olujne, putnici koji su trebali avionom otputovati iz Dubrovnika za Zagreb, prevezeni su autobusima u Split. Zrakoplov iz Zagreba koji je trebao sletjeti u Zračnu luku u Čilipima sletio je na splitski Resnik, a putnici su autobusima stigli do Dubrovnika.. </p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HEP: Probleme sa strujom može donijeti samo naglo zahlađenje i veći kvarovi</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Unatoč uobičajenom najjačem opterećenju elektroenergetskog sustava tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, Hrvatska elektroprivreda ne očekuje probleme u opskrbi potrošača strujom u tom razdoblju. </p>
<p>U HEP-u najavljuju da od 24. prosinca do 6. siječnja neće isključivati struju kućanstvima koja nisu podmirila dug.</p>
<p>Urednu opskrbu jamče relativno povoljne hidrološke okolnosti, osigurano gorivo (ugljen, loživo ulje i plin) za termoelektrane te normalan rad Nuklearne elektrane Krško. </p>
<p>Problema, zasad, nema ni u prijenosnoj mreži što u normalnim vremenskim uvjetima jamči uredan rad sustava, kažu u HEP-u. Prošlih godina zabilježene su rekordne dnevne potrošnje od 56-57 milijuna kilovatsati koje su uspješno prevladane iako nisu, kao sada, raspolagali strujom iz nuklearke te iz elektrana u BiH građenih hrvatskim novcem, objašnjavaju u HEP-u svoj optimizam. </p>
<p>No, upozoravaju da bi problema ipak moglo biti u slučaju naglog jakog zahlađenja ili kvarova na elektranama ili prijenosnoj mreži. </p>
<p>Inače, najveću potrošnju u prosincu očekuju na Badnjak između 16 i 20 sati jer je tada uključeno najviše električnih uređaja.</p>
<p>I u gradovima u kojima HEP upravlja toplinskim sustavima (u Zagrebu, Osijeku i Sisku) također očekuju urednu opskrbu ogrjevnom toplinom, kao i prirodnim plinom za potrošače koje opskrbljuje tvrtka HEP-Plin.</p>
<p>HEP, međutim, upozorava na to da u nekim gradskim četvrtima i naseljima niskonaponska distribucijska mreža nije dimenzionirana za veći porast potrošnje pa su, posebice ako uslijede iznimno niske temperature, moguće kraće smetnje u opskrbi strujom. </p>
<p>Stoga HEP moli potrošače u tim područjima da se pridržavaju uputa lokalne elektrodistribucije o postupnom ponovnom uključivanju trošila nakon nestanka struje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Uvjeren sam da će novi saziv Sabora nastaviti jačati temelje demokracije i vladavine prava« </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks uputio je u ime svih zastupnica i zastupnika Hrvatskoga sabora i svoje osobno ime čestitku građanima Republike Hrvatske u prigodi božićnih blagdana.</p>
<p> »Vrijeme božićnih blagdana ima ove 2003. godine za naše najviše predstavničko i zakonodavno tijelo, za Hrvatski sabor, posebno i osobito svečano značenje. Voljom vas, građana Republike Hrvatske, a na temelju provedenih parlamentarnih izbora, u prosincu ove godine konstituiran je novi, peti saziv Hrvatskoga sabora upravo na obljetnicu povijesnoga proglašenja božićnog Ustava, prvog hrvatskog demokratskog Ustava donesenog u prosincu 1990. godine.</p>
<p> Vjerujem da izražavam želju svih kolegica i kolega, zastupnika ovog parlamentarnog saziva ako izrazim uvjerenje da će nam ta znakovita simbolika biti misao vodilja u obavljanju ove osobite zadaće koju ste nam povjerili.</p>
<p> Ta nas simbolika veže za vrijeme koje predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka hrvatske povijesti i bitnu etapu na teškom putu naše zemlje ka njezinoj samostalnosti, međunarodnom priznanju i teritorijalnoj cjelovitosti.</p>
<p> Uvjeren sam da će novi saziv Hrvatskoga sabora nastaviti jačati temelje demokracije i vladavine prava u ozračju razumijevanja, tolerancije i prihvaćanja snage argumenata, osobito na područjima strateških nacionalnih interesa Republike Hrvatske, na ponos i dobrobit svih njezinih građana«, ističe u čestitki novi predsjednik Sabora zaželjevši čestit i blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu godinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U Božiću možemo naći poticaj da budemo više ljudi dobre volje</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio je božićnu čestitku svim kršćanskim vjernicima u Hrvatskoj i iseljeništvu koji Božić slave prema gregorijanskom kalendaru, priopćeno je u utorak iz Ureda Predsjednika.</p>
<p> »Slaveći Božić kao blagdan Isusova rođenja, svi u njemu možemo naći poticaj da budemo više ljudi dobre volje izgrađujući zajedništvo u svojim obiteljima i cijelom društvu. Neka radost Božića obasja čitavu našu Domovinu, da ona sve više bude prostor umnažanja općega dobra i istinskih ljudskih vrijednosti: solidarnosti, pravde, sigurnosti i mira«, naglašava se u Mesićevoj čestitki. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031224].
|
