NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031124].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 215916 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Romi javno za HDZ, tajno za HNS</p>
<p>Strmec Podravski, odnosno cijela općina Petrijanec tradicionalno je naklonjen HDZ-u, rekli su nam na biračkome mjestu u vatrogasnom domu/ U romskome naselju, pak, od Edija Oršoša, čija je kuća biračko mjesto, čuli smo: Mi imamo samo obećanja, a sve se radi da nas se ostavi u stoljetnom nazadovanju za ostatkom Hrvatske. Ja sam hrvatski Rom i samo želim da nam se prizna da smo stanovnici Hrvatske </p>
<p>STRMEC PODRAVSKI, 23. studenoga</p>
<p> - »Dobar dan, samo izvolite ući«, ljubazno nas je pozdravio lokalni učitelj, nakon što smo se, izišavši iz auta, uputili prema biračkome mjestu u lokalnom vatrogasnom domu u Strmecu Podravskom, nedaleko od Varaždina, u općini Petrijanec. Tek je prošlo podne, a domaćini su nas upoznali da je na tom biračkom mjestu, od prijavljenih 561 glasača, glasovalo njih 250 ili 44 posto.</p>
<p>Kad smo, pak, upitali jesu li tamošnji Romi već glasovali, dobili smo odgovor da je vatrogasni dom 8. biračko mjesto, dok »oni« glasuju u svom dijelu naselju, »u jednoj privatnoj kući« koja se vodi kao 7. biračko mjesto.</p>
<p>»A za koga inače glasuju Romi?«, naivno smo upitali.</p>
<p>»Strmec Podravski, odnosno cijela općina Petrijanec tradicionalno je naklonjen HDZ-u«, iznenađeni našom neupućenošću odgovoriše nam domaćini.</p>
<p>Još su nas obavijestili da izbori »dosad prolaze bez ijedne zamjerke ili incidenta«.</p>
<p>Tako je, protekao »javni« dio naše komunikacije. Do auta nas je ispratio jedan član biračkog odbora tvrdeći da on nije pripadnik većine i predstavljajući se kao član HNS-a.</p>
<p>»Romi će preokrenuti političku situaciju u našoj sredini. Oni su od dosadašnjih garnitura HDZ-a, koje su se mijenjale na vlasti, izvarani i neće im više dati povjerenje. Uostalom, i 'mi' smo nešto radili na tom planu i dogovorili smo se da ovaj put glasuju za HNS«, priopćio nam je upućujući nas, kad dođemo u romski dio Strmeca Podravskog, da se javimo Edi ili Zdenku Oršošu.</p>
<p>»Kad dođete tamo, recite da vas je poslao učitelj iz Strmeca, oni će znati o kome je riječ«, pozdravio nas je na kraju. Sam dolazak u romsko naselje izgledao je kao hollywoodski spektakl. Da nismo znali kako u naselju nema ni najosnovnijih uvjeta za život, poput struje ili vode, a o asfaltu da i ne govorimo, pomislili bismo da hodamo po crvenom tepihu. Za sekundu smo, izlaskom iz auta, postali mjesna atrakcija, a praćeni gomilom mlađarije, do biračkog mjesta smo došli vrlo brzo. U tih nekoliko minuta već se svo tamošnje stanovništvo, njih oko 400, sjatilo oko nas.</p>
<p>Brzim uvidom na biračkom mjestu, opet, ustanovljujemo kako je u prvim satima hrvatskih parlamentarnih izbora, od 160 prijavljenih Roma u Strmecu Podravskom na glasovanje već izašlo njih stotinjak.</p>
<p>»Bilo koja stranka bude pobedila, ja im čestitam«, brzo nas upućuje u stranačke sklonosti svojih sumještana Edi Oršoš.</p>
<p>»Međutim, mi više nemamo povjerenje ni u koga, svi su nas varali i krali«, nastavio je Edi Oršoš i upitao: »Može li vi da pitate gdje je nestalo 250 tisuća kuna koje su bile namijenjene sanaciji romskog naselja?«.</p>
<p>»Pogledajte Trnovec ili Pribislavce u čakovečkoj županiji, pa to su velegradovi u odnosu na ovo naše naselje. Mi imamo samo obećanja, a sve se radi da nas se ostavi u stoljetnom nazadovanju za ostatkom Hrvatske. Ja sam hrvatski Rom i samo želim da nam se prizna da smo stanovnici Hrvatske«, nastavio je Edi Oršoš, zaključivši kako su Romi u Strmecu Podravskom »živi zakopani«.</p>
<p>»Za koga ćete onda glasovati?«, pitamo ih. »Pa, zna se, za one za koje smo i dosad glasovali, za HDZ. Oni su nam nešto obećali«, zaključio je Edi Oršoš.</p>
<p>Razgovarali smo ispred Oršoševe obiteljske kuće čija kuhinja je za ovu priliku poslužila kao biračko mjesto. Društvo su nam pravili članovi biračkog odbora iz obližnjeg Petrijanca. Objašnjavajući nam razloge svoje odanosti HDZ-u, lokalni Romi kao da su, u stvari, htjeli ostaviti utisak lojalnosti stranci koja im, ipak, nije ostvarila ono što im je obećavala.</p>
<p>Kad smo, primjerice, zamolili nekolicinu njih da nam na romskom napišu neku poruku koja bi, ukratko, bila sažetak svih njihovih izbornih želja, naišli smo na pravi zid. Većina ih je nepismena, a i njihova djeca će, sudeći po nepohađanju lokalne osnovne škole, zbog nepoznavanja hrvatskog jezika, njihovim stopama.</p>
<p>Tek je Zdenko Oršoš, namučivši se, sročio rečenicu koja, fonetskom transkripcijom s romskog jezika glasi ovako: »Noj gnđenj s nji ščimbnš«.</p>
<p>»Što vam to znači?«, pitamo.</p>
<p>»Mi želimo promjene«, preveo nam je Zdenko Oršoš i dodao: »Možda ne znamo pisati, ali znamo što hoćemo«. </p>
<p>Potom nas je pozvao na stranu i šapnuo da cijelu priču o HDZ-u koju su glasno zborili ispred kuće namjerno teatraliziraju zbog »onih iz biračkog odbora«.</p>
<p>Pohvalivši se da krajem studenoga očekuje poziv iz Zagreba na snimanje »Milijunaša«, na koji se prijavio kao, kako on vjeruje, »jedini Rom iz Hrvatske«, Zdenko Oršoš iz džepa je izvadio upaljač na kojem je pisalo HNS.</p>
<p>»Je li vam sad jasno za koga ćemo glasovati?«, nasmijao se i poželio nam sretan put.</p>
<p>Na povratku iz romskog naselja ponovno se zaustavljamo kod vatrogasnog doma, kod biračkog mjesta kraj kojega je, ovaj put, stajao i predsjednik lokalnog ogranka HDZ-a. Kad smo mu ispričali kako razmišljaju tamošnji Romi, on je samo odmahnuo rukom i ustvrdio da »oni mogu glasovati za koga hoće, ali dok je ova garnitura HDZ-a na vlasti u lokalnoj zajednici, njima neće biti bolje budu li navijali za HNS«. I inzistirao je na tvrdnji da Romi nikad nisu bili dio glasačke mašinerije HDZ-a. Kako su nam rekli, nitko od Romanije glasovao za romsku manjinsku listu.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Apstinenti su birali najgore američke predsjednike«</p>
<p>Do 13 sati na zagrebačka je biračka mjesta u I. izbornoj jedinici izašlo više od 40 posto birača / Najviše birača koji su izašli na glasovanje tijekom jutra bili su starije životne dobi, a mlađi obično glasuju poslijepodne / Dvadesetogodišnji Mladen s istaknutim bedžom »Začepi nos i glasaj« glasao je prvi put u životu »jer izborna apstinencija ne vodi u boljitak« / »Želim da više nikada ne vidim osamdeset posto političara koji su prošle četiri godine sramotili i sebe i Hrvatski sabor«, rekao je tridesetpetogodišnji Robert </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Ako se doista po jutru dan poznaje, nedjeljni bi izbori u Zagrebu, prema broju izašlih birača, mogli sustići parlamentarne izbore iz siječnja 2000. Do 13 sati, naime, na zagrebačka je biračka mjesta u I. izbornoj jedinici izašlo više od 40 posto birača. </p>
<p>Na glasačko mjesto ispred Osnovne škole Jordanovac prvi su građani počeli dolaziti i prije sedam sati, rekla je Vjesniku članica tamošnjega biračkog odbora Stela Vuksanović, napomenuvši da je do 11 sati glasovalo četristotinjak od gotovo 1500 upisanih birača. Do tada nije zabilježen nikakav incident na tom glasačkom mjestu, na komu su, među »običnim« ljudima, glasovali i predsjednik Državnoga izbornog povjerenstva Ivica Crnić i ekonomist Mladen Vedriš. </p>
<p>Za šezdesetogodišnju Đurđicu Forsek izbori su poseban dan. Elegantno, gotovo svečano odjevena gospođa, svog je kandidata zaokružila nešto prije deset sati. »Nakon izbora očekujem da će se bolje živjeti, da će se mladi više zapošljavati, a da će na vlast doći oni koji nisu korumpirani«. </p>
<p>U dugačkom redu za dobivanje izbornog listića, strpljivo je čekao i dvadesetogodišnji Mladen. S istaknutim bedžom »Začepi nos i glasaj«, taj je mladić strpljivo čekao u redu kako bi prvi put u životu glasao na parlamentarnim izborima. »Mislim da je akcija radija 101 opravdana, jer izborna apstinencija ne vodi u boljitak. Uostalom, najgore američke predsjednike uvijek su birali apstinenti svojim neizlaskom«.</p>
<p>»Iskreno govoreći ne očekujem ništa posebno. Bilo bi vrlo lijepo od nove vlasti da nama umirovljenicima napokon vrati mirovine. No sumnjam da će se tako nešto i dogoditi, jer o tome se dugo govorilo, a nije se ništa dogodilo«, kaže nam Saveta Peer. Također je zaželjela da se nakon izbora bolje živi i da bude mir i još više slobode. »To je najvažnije, jer u miru vas više toliko ne zanima novac«. </p>
<p>S njom se nije složio pedesetogodišnji muškarac koji želi ostati anoniman. »Nije sve u miru, narod će dati glas onima koji afirmiraju Hrvatsku i koji je neće rasprodati«. Na reporterov upit koja bi to stranka bila, zagonetno se smješka. »To zaključite sami«, poručuje i odlazi.</p>
<p>»Ja sam glasovao za HDZ«, dobacuje u prolazu četrdesetogodišnjak. »Ma, daj, ne sramoti me«, kaže mu supruga kroz smijeh. »Znaš zakaj to velim«, pita i odmah odgovara muškarac. »Zato kaj je to moje demokratsko pravo da biram koga god hoću. I da to, ako želim i kažem na glas. I kaj?«</p>
<p>»Želim da više nikada ne vidim osamdeset posto političara koji su prošle četiri godine sramotili i sebe i Hrvatski sabor. Zato sam i došao dati svoj glas za neku drugu, novu opciju«, rekao je tridesetpetogodišnji Robert.</p>
<p>Na Britanskom trgu mnogi su građani u podugačkom redu strpljivo čekali ispred ulaza u biračko mjesto 49 u Mjesnoj samoupravi Ivan Kukuljević. Studentica iz Splita Ivanka Borzović čekala je u redu dvadesetak minuta kako bi doznala da mora otići na općinu po potvrdu bez koje neće moći glasati. </p>
<p>»I otići ću, jer neću dopustiti da moj glas propadne«. </p>
<p>I dok iz biračima zakrčenog ulaza u nekadašnju mjesnu zajednicu, danas mjesnu samoupravu, izlazi nekadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, mlađahni bračni par živo raspravlja o političkim razlikama. Koje su, kako kroz smijeh govore, poprilične. Jer muž će glasati za HSP, a supruga mu za SDP. </p>
<p>I na biračkom mjestu broj 19 u Osnovnoj školi Petra Zrinskog u Krajiškoj do 13 je sati izašlo 584 od ukupno 1490 osoba upisanih u popis birača ili 39 posto. Dotad je sve proteklo mirno, rekla je Vjesniku članica biračkog odbora Ivana Borgudan. </p>
<p>S ponosom kaže kako je na mjestu broj 18, smještenom u učionici preko puta njihove, glasovao i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>Prema riječima članova biračkih odbora, najveći dio izašlih birača tijekom jutra bili su stariji, a mlađe očekuju nakon podneva. </p>
<p>Stanari Doma umirovljenika Centar svoju su građansku dužnost obavili u deset ujutro, kad su dom u Klaićevoj posjetili članovi biračkog odbora i donijeli im izborne listiće.</p>
<p>Na Gornjem gradu živi najviše starijih ljudi koji su nedjeljno jutro iskoristili za izlazak na biračko mjesto 43 u Opatičkoj ulici. Prema riječima zamjenice predsjednika toga biračkog mjesta Jasminke Oprešnik, od 879 upisanih birača do trinaest sati izašlo je četristotinjak stanovnika gornjogradskih ulica i djela Ilice. Ni tu nije bilo problema, samo su neki stanovnici Ilice negodovali što moraju glasati na Opatovini iako žive »tri kuće od zgrade općine u Ilici«.</p>
<p>Sedamdesetogodišnja Vera Boić jedna je od onih koja zbog slaba zdravlja nije mogla doći do birališta, pa je zatražila dolazak članova odbora njoj u kuću. </p>
<p>»Ovo je listić na komu trebate zaokružiti samo jednu od ponuđenih lista«, strpljivo su gospođi objašnjavale članice biračkog odbora. I nakon višeminutnog proučavanja bolesna je gospođa našla svoje favorite. </p>
<p>»Evo ja sam našla nešto za sebe«, rekla je, ne skrivajući što zaokružuje, a očekuje da će izbori iznjedriti mlade, sposobne ljude od 25 do 40 godina, jer »mi je ovih kojih sam se gledala od devedesetih dosta«. Uz zahvalu što su joj omogućili glasovanje starica je ispratila izborne aktivistice, koje su požurile na drugu adresu. Zagreb je u nedjelju prije podne doista bio na biralištima.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska kao Češka ili Mađarska</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Sudeći prema podacima poznatim do ponoći, Hrvatska je na ovim izborima prvi put glasala kao i sve druge tranzicijske zemlje. Naime, dok je u Hrvatskoj deset godina vladao HDZ, nošen nacionalnom homogenizacijom utemeljenom prije svega na obrambenom ratu, u ostalim tranzicijskim zemljama nijedna stranka odnosno koalicija, koja je pokrenula tranzicijske reforme, nije uspjela osvojiti dva mandata zaredom. Čak ni u najuspješnijim tranzicijskim zemljama poput Češke ili Mađarske, vlade su se smjenjivale kao na tekućoj traci. Istina, teoretski postoje šanse da Račan sastavi još jednu vladu, ali realnije je očekivati da će premijer ipak biti Sanader, uz podršku Tomčića ili Đapića. </p>
<p>Trećesiječanjski pobjednici očito nisu izvukli dovoljno ozbiljnu pouku iz iskustava ostalih tranzicijskih reformatora. Poglavito se za Račana može reći da nije posvetio dovoljno pozornosti odnosima s javnošću, pa se izborni tranzicijski presedan nije dogodio. Račanu nije pomogla čak ni vrlo otvorena podrška čelnika važnih europskih zemalja i nešto prikrivenija podrška predstavnika Europske unije.</p>
<p> Izbori se ipak dobivaju u Hrvatskoj, a ne zapadno od granice sa Slovenijom. Na izborima glasaju oni koji svakodnevno imaju problema s plaćanjem računa, a ne europski političari i financijaši koji analiziraju i ocjenjuju trendove koji vode do nekog boljeg života u budućnosti.</p>
<p>Račana je u Hrvatskoj pobjede stajalo nezadovoljstvo na dva razboja. Prvo je već spomenuto uobičajeno nezadovoljstvo birača tranzicijskim reformama, koje su bolne, a pozitivni rezultati sporo sazrijevaju. Drugo je vezano za neispunjena velika obećanja iz prošle kampanje te velika očekivanja birača. Ukratko, moglo bi se reći da je Račan na izborima loše prošao zato što se tranzicijske reforme nisu dovoljno brzo pozitivno odrazile na novčanike birača. Nesporno je, međutim, da je u demokratizaciji društva njegova vlada postigla velike rezultate i Hrvatsku brzopotezno približila Europskoj uniji. Dio glasova Račanova je koalicija sigurno izgubila i zato što su koalicijski partneri, najprije HSLS a potom i HSS, u javnosti često istupali više gledajući uske stranačke nego koalicijske interese. </p>
<p>Pregrupirani HDZ na čelu sa Sanaderom sve je to uspio iznimno dobro iskoristiti. Prema rezultatima poznatim do zaključenja ovog izdanja, Sanader će kao mandatar za sastav vlade moći biti čak i izbirljiv. To znači da HSS, na primjer, još može osigurati sudjelovanje u Vladi, ali najvjerojatnije ne pod uvjetima koje bi mogao nametnuti SDP-u, da su dosadašnji partneri bolje prošli na izborima.</p>
<p> U pregovorima o sastavu Banskih dvora bez udjela u Sanaderovoj vladi lako može ostati i HSP, iako je Đapić udvostručio broj zastupnika. To se može očekivati ako HDZ odluči pomnije njegovati politički stil centrističke odnosno konzervativne građanske stranke, koja ne njeguje radikalno desni imidž. To bi u koalicijskim pregovorima prednost dalo Tomčiću. Zbog toga je, vjerojatno, nakon objave prvih rezultata Sanader prvi put nakon dulje vremena o HSS-u progovorio u pozitivnom svjetlu.</p>
<p>Među strankama aktualne vlasti samo je HNS bitno popravio rejting, osvojivši oko deset zastupničkih mjesta, iako se mora priznati da je ta stranka računala na više mandata. I HSP i HNS skok rejtinga mogu zahvaliti tvrdoglavo beskompromisnoj i jasno prepoznatljivoj liniji političkih stavova koje su zastupali. Birači su očito dobro honorirali tu jasnoću stavova u moru ideološkog vrludanja ne samo malih nego i velikih stranaka. Veseliti se mogu i čelnici HSU-a koji su umirovljeničku stranku na velika vrata uveli u Sabor, u koji se neće vratiti čitav niz dugogodišnjih zastupnika nekih manjih stranaka koje se sele u izvanparlamentarnu sferu.</p>
<p>Najveći gubitnici ovih izbora su Granićev DC, koji najvjerojatnije neće ući u Sabor jer se nije uspio dovoljno profilirati. Velik gubitnik je i Budišin HSLS, koji je izgubio 12 mandata. To poglavito vrijedi za desno krilo HSLS-a, jer će u Sabor najvjerojatnije ući samo Đurđa Adlešić i Ivan Čehok, koji su na glasu kao umjerena struja, a bez zastupničkog mjesta ostat će najvjerojatnije i Dražen Budiša. Kada se tome doda i fijasko HDZ-ovih renegata - DC-a, HIP-a i HB-a - očito je da hrvatski birači nisu bili skloni strankama koje su razbijale ekipe s kojima su izišle na trećesiječanjske izbore.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Gruzijski Robin Hood smjenjuje starog lisca</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Povuci se«, grozničavo je vikao tridesetpetogodišnji Mihail Sakašvili, čelnik oporbe, Eduardu Ševardnadzeu u gruzijskom parlamentu koji je nakon samo nekoliko minuta izgledao kao bojno polje. Gruzijska oporba ponudila je Ševardnadzeu dvije mogućnosti: odstupiti kao De Gaulle ili otići kao Milošević.</p>
<p>Gruzijski lider, koji je prošao sve i svašta u dugogodišnjem »braku« sa svojim narodom, posegnuo je za uobičajenim scenarijem onih koji bi vlast i dalje, ali ih narod više ne želi. Izvanredno stanje, prijetnja vojskom, oklopna vozila na cestama, prosvjednici koji su se zabarikadirali u zgradi parlamenta. Možda to još jedino Ševardnadze ne zna, ali spasa mu nema.</p>
<p>A priča o Gruziji i Ševardnadzeu već je toliko puta viđena i doživljena. Narod u bijedi, a njegov čelnik u neopisivu bogatstvu. Misteriozne vile u Njemačkoj, raskoš novokomponiranih tajkuna nasuprot činjenici da više od pedeset posto stanovništva Gruzije živi ispod praga svjetskog siromaštva. </p>
<p>Ševardnadzeova neosjetljivost na bijedu i besperspektivnost i bahatost vladajuće garniture doveli su do pobune koju predvodi Sakašvili, američki đak, gruzijski Robin Hood. Onaj koji je podigao mirovine gruzijskim umirovljenicima 22 posto dok je vodio gradsko vijeće Tbilisija.</p>
<p>Povijest se ponavlja i u drugim detaljima. Sakašvili se nakon studija prava i rada u New Yorku vratio u Gruziju i postao Ševardnadzeovim štićenikom. Bio je ministar pravosuđa i odmah se uhvatio u koštac s korupcijom i kriminalom. Sve glasnije je osuđivao vladajuće političare koji su davno izgubili tlo pod nogama i poletjeli u nebo rezervirano samo za povlaštenu kastu političara. I okrenuo leđa starom liscu.</p>
<p>Neki mu zamjeraju da je populist, neki u njemu vide spasitelja koji će uzeti bogatima i vratiti siromašnima. Gruziji koju muči i muka svih država nastalih nakon raspada bivšega Sovjetskog Saveza već dugo ne ide dobro. Nitko ne vidi pravi izlaz, ali je svima jasno da s ljudima koji su tu državu doveli do dna bijede dalje ne ide.</p>
<p>Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov požurio je do Ševardnadzea, a Kofi Annan i Colin Powell šalju pozive da se spriječi daljnji kaos. Ševardnadze je prošlost, koliko god pozivao vojsku da napravi red, a Gruzija plovi prema neizvjesnoj budućnosti i nadi da bi gruzijsko sutra ipak moglo biti bolje od danas i jučer.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tko će vladati - znalci ili rođaci </p>
<p>Neki od pretvorbenih »tajkuna« doista su poslije razvili uspješne biznise i danas su dobri poslodavci zadovoljnim građanima/ Gotovo nitko od samo stranačkim ključem određenih direktora i ministara nije postigao spomena vrijedne rezultate, dosta ih je ispratilo čitave gospodarske grane u stečaj, a zaposlene na burzu</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Svježe probuđen, duh rođačkog kapitalizma zalebdio je u subotu opet nad Zagrebom. Dan uoči izbora svi su htjeli potapšati potencijalne suradnike, demonstrativno ignorirati sigurne gubitnike, umiliti se svakomu tko je pokazao bilo kakvu želju za ulaskom u novu strukturu državnog vrha, podsjetiti zaboravljive na davno napravljene poslovne i političke dugove...</p>
<p>»Rođački kapitalizam«, surova političko-tržišna varijanta sustava vezana za rano razdoblje nove, »tranzicijske«, istočne Europe - kada su se i biznis i politika vodili prema načelima »naših« i »vaših« - u nas se uglavnom povezuje s prvom hadezeovskom strukturom i krugom oko prvog hrvatskog predsjednika. To je samo djelomično točno i zato nimalo neponovljivo.</p>
<p>Svi se još živo sjećamo afera s imovinom tadašnje predsjedničke obitelji, njihovih naglo rastućih biznisa i čudnih bankovnih računa. Priča Ankice Lepej, prve i valjda posljednje Hrvatice za čijim se identitetom tragalo čak i putem javne, u medijima objavljene milijunske ucjene zato što je objavila stanje na privatnom predsjednikovu računu, nedavno je i obnovljena na velikom (predizbornom) predstavljanju njezine knjige. </p>
<p>U to su početničko vrijeme vlasnike mijenjali sportski klubovi, novine, restorani, pilane... Banke su nastajale i nestajale (Glumina, Ilirija, Promdei...). Neke od najvećih, tada još uvijek državnih, kompanija (Ina, Croatia Line, HPT...) preuzimale su na sebe ulogu paralelnih državnih struktura. I stranački reket bio je prije pravilo nego iznimka - milijuni su mijenjali račune, bespogovorno slijedeći naredbe uskog kruga na vrhu. Rođena je nova elita.</p>
<p>Nisu Hrvati u tome bili nešto posebno gori od ostalih. Svojedobno su se u Ukrajini sportske strukture udružile, oslobođene od države, s lokalnom mafijom kojoj su iznajmljivale snagatore za naplatu zaštite i tako se ugurale u sam politički vrh zemlje, crnogorski političko-mafijaški duhanski biznis na državnom vrhu još je pod istragom, slovačka korumpirana privatizacija stekla je u Mečiarovo doba reputaciju još lošiju od hrvatske (bez rata kao alibija)...</p>
<p>Svima je bilo zajedničko jedno - preuzevši vlast od »komunista«, žudjeli su i za što bržim preuzimanjem komunističkih privilegija, istih zbog kojih su baš oni sami tu pola stoljeća povlaštenu istočnoeuropsku kastu otjerali s vlasti. Neki od prvih lidera postkomunističkog istoka Europe i sami su poslije bili razvlašteni baš zbog vlastitog »komunističkog« načina vladanja.</p>
<p>Zašto sve to ponovno nabrajam?</p>
<p>Zato što mi se, dok sam u subotu ujutro obilazio zagrebačke dežurne točke u trokutu Jelačićev trg - Cvjetni - Gajeva, učinilo da su nekima opet porasli zubi.</p>
<p>Ne mislim pritom (samo) na hadezeovce i desnicu i na njihove nanovo probuđene apetite. Slične grabežljive poglede, možda samo malo diskretnije, promatrač je lako mogao prepoznati i kod članova lijeve političke formacije. Zvono za uzbunu je uključeno.</p>
<p>Sjeća li se još tko što je to, osim naivna početnog grabeža, tijekom proteklih desetak godina najviše naškodilo razvoju hrvatskoga gospodarstva (a samim tim i Hrvatske)?</p>
<p>Stranački ključ pokazao se, najčešće zbog siromašna znanja izabranih, često pogubnijim od pretvorbenog (ozakonjenog) kriminala. Neki od Vpretvorbenih »tajkuna« doista su poslije razvili uspješne biznise i danas su dobri poslodavci zadovoljnim građanima. Gotovo nitko od samo stranačkim ključem određenih direktora i ministara nije postigao spomena vrijedne rezultate, dosta ih je ispratilo čitave gospodarske grane u stečaj, a zaposlene na burzu.</p>
<p>Ako su novi slučajevi »rođačkog kapitalizma« tijekom prošle četiri godine doista i bili iznimkama, strančarenje je (kao nova vrst rođaštva) zahvaljujući koalicijskoj vlasti često prelazilo granicu zdrave pameti. Tko je zaboravio, neka se sjeti HSS-a i Sunčanog Hvara (i dalje »državnog« i nefunkcionirajućeg) ili Budišina pohoda protiv (vlastitog) ministra Goranka Fižulića (koji je završio osnivanjem Libre i gubitkom HSLS-ove reputacije).</p>
<p>Dok ovo pišem (nedjelja rano ujutro), izborni rezultati još su nepoznati. Posve je sigurno, međutim, da će se tijekom sljedećih dana znati tko će u novu vlast. Što od nje možemo očekivati?</p>
<p>Pobijedi li opet stranačka logika i pozicije se raspodijele unutar plemena (lijevog ili desnog, posve je svejedno) ne treba očekivati ništa dobro. Prevlada li zdrav razum i znanje dobije na cijeni, živjet ćemo bolje, neovisno o deklariranoj pripadnosti izbornog pobjednika ljevici ili desnici.</p>
<p>Ni u kojem se slučaju, međutim, ne zalažem za vladu stranačkim ključem izabranih »nestranačkih stručnjaka«, koja se proteklih dana također našla na prijeizbornom meniju jedne od koalicijinih stranaka. Za razliku od takve, vlada čiji bi članovi nakon izbora zaboravili na svoja stranačka porijekla i prihvatili se zajedničkog rješavanja problema koji se zove Hrvatska (i zajedničkog pronalaženja stručnjaka koji će im u tome pomoći), jednostavno ne može ostati bez rezultata.</p>
<p>Pitanje je, međutim, jesmo li mi svi skupa dovoljno zreli da takvu vlast i dobijemo. Činjenica da ni drugi najčešće nisu ne smije nam biti nikakva utjeha.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Srbija u zrcalu: Kao i prije stotinu godina, ako radikali kolo vode, to ne sluti na dobro</p>
<p>Zbivanja u Srbiji nisu predmetom zanimanja hrvatske javnosti i zato jer je Lijepa naša toliko zauzeta i obuzeta samom sobom da se ponekad stječe dojam da ju ni hidrogenska eksplozija negdje u neposrednoj blizini ne bi trgnula iz posvemašnje letargije / Kada, dakle, 63 posto građana uopće ne iziđe na predsjedničke izbore onda je posrijedi očito velik i dubok tektonski politički poremećaj, onda je možda posrijedi ona razina političke apatije zbog neostvarenih političkih ambicija, rasplinutih političkih snova i promašenih političkih koncepata nakon kojih Srbima više ništa i nitko nije važan pa onda tom logikom »mogu i bez predsjednika« / Raspad Jugoslavije, svi politički i vojni porazi koje je pretrpjela i doživjela, sve izolacije i sankcije, vojne intervencije i masovna bombardiranja Srbije i Beograda, kao najvećega i glavnoga grada, nisu promijenili razinu političke svijesti do one mjere poslije koje bi jedna uvjetno rečeno normalna građanska opcija postala dominantnom političkom opcijom u Srbiji</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Neuspjeh predsjedničkih izbora je udarac proreformski orijentiranoj vladi i dodatno će produbiti krizu u zemlji.</p>
<p>Kada vodeće svjetske agencije tako ocijene neuspjele predsjedničke izbore u nekoj zemlji onda je to agencijska gotovo svakodnevna vijest, jer gotovo svakoga dana na nemirnom planetu zemlji od dvije stotine država u nekoj su predsjednički izbori i u nekoj traje predsjednička ili parlamentarna kriza. </p>
<p>Kada se to, međutim, tiče Srbije, zemlje u epicentru Balkana poznate po tome da je cijelo dvadeseto stoljeće svoje nacionalno, dakle, srpsko pitanje uporno nametala na europski i svjetski politički dnevni red, pokušavajući ga riješiti na krajnje »specifičan« način, osvajanjima i teritorijalnim širenjem na tuđi teritorij i druge narode, onda to više nije obična agencijska vijest...</p>
<p>Kada je riječ o zemlji koja graniči s državom Hrvatskom, i to samo desetljeće nakon srbijanske ratne agresije na Hrvatsku, onda bi to trebao biti predmet prvorazrednoga zanimanja hrvatske analitičke i političke javnosti.</p>
<p>To, međutim, nije tako jer neslužbeno »ona nas ovdje više uopće ni malo ne zanima«, a službeno je Srbija sada naša »susjedna i prijateljska država« s kojom »njegujemo dobrosusjedske odnose u duhu razumijevanja i uzajamnog poštovanja« (upravo je ovih dana hrvatska ministrica pravosuđa u Beogradu preuzela hrvatske matične knjige otete nam prije osam godina).</p>
<p>Onda s razumijevanjem i dužnom pažnjom, ali na strogoj distanci pratimo, zapravo samo registriramo, što će o zbivanjima tamo javiti neka svjetska agencija uz poneko obzirno, krajnje taktično, javljanje hrvatskih dopisnika iz Beograda kojima je važnije kako će na ton njihova izvješća reagirati srbijanska javnost nego što o tome tamo u pozadini toga treba doznati javnost za koju se prave ta izvješća, dakle, hrvatska. </p>
<p>To nije tako, odnosno zbivanja u Srbiji nisu predmet zanimanja domaće javnosti i zato jer je Lijepa naša toliko zauzeta i obuzeta samom sobom da se ponekad stječe dojam da ju ni hidrogenska eksplozija negdje u neposrednoj blizini ne bi trgnula iz posvemašnje letargije.</p>
<p>Unatoč svemu tome, ipak je važno, vrlo važno baš sada kada mi sa Srbijom više nemamo ništa i kada ni ona više ništa ne bi trebala imati s Hrvatskom, pratiti i vidjeti što se to zbiva tamo »s one strane Dunava«. A tamo se, kako vijesti govore, ne zbiva ništa posebno ohrabrujuće ali zato dosta toga upozorava na potreban nužan oprez i s ove hrvatske desne obale Dunava.</p>
<p>Zabrinjavajuća vijest broj jedan glasi: što se to zbiva sa Srbima ako nakon bivšeg predsjednika Miloševića koji je poslan iza haaških rešetaka i ako nakon okrutna atentata na premijera Đinđića, oni ne žele sami sebi na slobodnim izborima izabrati novog predsjednika.</p>
<p>Kako to protumačiti: time da se još žali za bivšim predsjednikom, time da se traga na novim koji bi barem malo podsjećao na staroga ili time da među predloženim kandidatima Srbi ne vide nikoga dovoljno dobroga i dostojnog da nosi titulu i obnaša dužnost predsjednika Srbije.</p>
<p>Kada, dakle, 63 posto građana uopće ne iziđe na predsjedničke izbore onda je posrijedi očito velik i dubok tektonski politički poremećaj, onda je možda posrijedi ona razina političke apatije zbog neostvarenih političkih ambicija, rasplinutih političkih snova i promašenih političkih koncepata nakon kojih Srbima više ništa i nitko nije važan pa onda tom logikom »mogu i bez predsjednika«.</p>
<p>Zabrinjavajuća vijest broj jedan iz Srbije nije, međutim, ni izbliza prva prema razini ozbiljnosti koja bi trebala upozoriti da tamo nešto i dalje duboko ne štima, i to ne u izbornom sustavu nego u mentalnoj svijesti Srba kao nacije i političkom bilu srbijanskoga glasačkog tijela.</p>
<p>Istinski zabrinjavajuća vijest je ona koja se nadovezuje na činjenicu da dvije trećine Srba nije izišlo na predsjedničko izbore, istinski zabrinjavajući su podaci o tome kome je ona trećina koja se odlučila glasovati dala svoj glas.</p>
<p>Prema objavljenim podacima, četrdeset pet posto glasova osvojio je Tomislav Nikolić, kandidat Srpske radikalne stranke i nasljednik samozvanoga četničkog vojvode Vojislava Šešelja koji je sada, također, u Haagu. Tek drugi po broju dobivenih, i to s deset posto glasova manje je Dragoljub Mićunović, inače favorizirani kandidat DOS-a (Demokratske opozicije Srbije), dok je čelnik Nove Srbije Velimir Ilić, onaj Ilić koji je doveo buldožere pred skupštinu Srbiju kada se urušavala Miloševićeva politička imperija, ali kada nije htjela mirno predati izgubljene izbore, taj Velimir Ilić dobio je samo deset posto povjerenja onih koji su glasovali.</p>
<p>Tomu treba dodati i sljedeću paralelu. Onih milijun i 170 tisuća glasova koje je dobio novi vođa radikala inače u ukupnom biračkom tijelu čine čak 16,7 posto svih glasača. Pojednostavljeno: dvije trećine Srba ne iziđe na izbore, a od ovih koji iziđu gotovo polovina da svoj glas nasljedniku Vojislava Šešelja!?</p>
<p>To nije podatak o glasovanju u Srbiji godine 1903. nego godine 2003.! I to unatoč svim procjenama pouzdanih analitičara i agencija koje su govorile kako će Mićunović sasvim sigurno dobiti najviše glasova.</p>
<p>U čemu je onda razlika između onih radikala Nikole Pašića prije stotinu godina i ovih današnjih radikala koje su vodili i vode Šešelj, odnosno Nikolić? Oni radikali su namještali izbore, pa ih poništavali, pa vođu HSS-a Stjepana Radića utamničili pa kada više ni na jedan drugi način nisu mogli dokinuti njegov utjecaj, njegov politički koncept i njegovu popularnost onda su ga usred Parlamenta usred bijela dana jednostavno ustrijelili.</p>
<p>Stotinu godina kasnije točnije nešto manje vremenski gledano radikali Vojislava Šešelja bili su glavna koljačka horda po Hrvatskoj nekoliko godina, oni su »regrutirali dragovoljce« i radili sve ono što su radili po Hrvatskoj i po Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Razlika je, dakle, samo u vremenu, ali u gotovo stotinu godina kao da se ništa bitno nije promijenilo, čak i što se masovne srbijanske potpore ovoj radikalno nacionalističkoj i imperijalnoj političkoj opciji tiče. Što se tog masovnog raspoloženja biračkog tijela u Srbiji tiče čini se kako neke važnije razlike zapravo i nema (kako »zahvalan« podatak za poznatu tezu nekih Hrvata o tome kako su »svi oni isti«).</p>
<p>Raspad Jugoslavije, svi politički i vojni porazi koje je pretrpjela i doživjela, sve izolacije i sankcije, vojne intervencije i masovna bombardiranja čitavog teritorija Srbije i Beograda, kao najvećega i glavnoga grada nisu promijenili razinu političke svijesti do one mjere poslije koje bi jedna uvjetno rečeno normalna građanska opcija postala dominantnom političkom opcijom u Srbiji.</p>
<p>S druge strane Dunava mogu na ove naše primjedbe doviknuti otprilike sljedeće: nemojte se samo vi Hrvati brinuti za Srbiju, jer jao onoj Srbiji za koju su Hrvati zabrinuti, nemojte nam samo vi Hrvati držati lekcije o demokraciji i građanskoj opciji, pa i u vas vjerodostojna građanska opcija dobije jedva desetak posto, pa što onda od nas očekujete, i to sada nakon što smo »išli protiv cijelog svijeta punih deset godina«, nakon što su nam »zapadnjaci razmontirali našu Jugoslaviju« i nakon što su nam »okupirali naše Kosovo«.</p>
<p>Ne damo Mladića i Karadžića i glasovat ćemo za radikale i Tomu Nikolića, kada ne možemo ništa više drugo kako bismo i dalje prkosili onda možemo barem to.</p>
<p>Vjerojatno nekakve takve misli mogu strujiti glavama onih koji su glasovali za radikalskoga predsjedničkog kandidata, nova reformska vlast u Srbiji je na velikoj kušnji, parlamentarna pa i ustavna kriza tamo već jesu na pomolu ali ništa novo, ništa što već Srbija nije vidjela niti doživjela.</p>
<p>Istinsku demokratsku transformaciju i političku tranziciju, istinsku modernizaciju i odlučno proeuropski orijentirano biračko tijelo u Srbiji se tek treba profilirati i stasati. Đinđić je došao prerano da bi mogao uspjeti, a prekasno da bi mogao zaustaviti Miloševića i zato je morao otići na ovaj ili onaj način. Otišao je kako je to često znalo tamo biti na »onaj način«.</p>
<p>Miloševićevo naslijeđe tako se, a to se čak moglo očekivati pokazuje (zasad) teškim i preteškim olovnim nacionalističkim utegom za one koji bi od Srbije htjeli učiniti modernu europsku zemlju. </p>
<p>Razorene političke imperijalne ambicije, uništeno gospodarstvo, devastiran i korumpiran pravni i sigurnosni sustav, dio toga zapravo ruku na srce na određen način »podsjeća i na susjednu zemlju«, samo što su razmjeri toga tamo na n-tu potenciju u odnosu prema onome s čim se </p>
<p>Zapravo, iako je to vrlo slaba utjeha i nikako ne može biti bilo kakav politički orijentir, gledano iz perspektive sadašnjeg stanja u Srbiji, Hrvatska više izgleda kao neka uređena skandinavska zemlja nego kao zemlja koja grčevito bolno proživljava vlastitu tranziciju i pokušava uhvatiti posljednji priključak za europski integracijski vlak.</p>
<p>Da se ipak vratimo Srbiji: tamo - baš kao i prije stotinu godina - radikali, čini se, kolo vode, a ako ga oni vode to nikako ne sluti na dobro. Ni kratkoročno ni dugoročno, ni za samu Srbiju niti za njezino okruženje...</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tragičan neprestan pad »Petrokemije« opet nas stavlja u položaj izgubljenih u vlastitom dvorištu</p>
<p>Postupci velikih dioničara uvelike smanjuju demokratičnost rasprave o sudbini poduzeća, svodeći ju na već opisano nadglasavanje na godišnjim skupštinama. Naime, kada god sam tražio uvid u knjigu dioničara, kako bih doznao adrese malih dioničara i pokušao ih mobilizirati, to mi je bilo onemogućeno, iako zakonski na to imam pravo / Je li »Petrokemija« još jedna hrvatska tvornica koja, prema naravi svoga monopola, ne bi trebala propadati, a ipak polako tone? Tko doista može pružiti jamstva da sve to nije uvertira u još jednu jeftinu prodaju nekom inozemnom poduzeću, koje premješta »prljavu« proizvodnju iz svojih urbanih predgrađa u naše krajeve? </p>
<p>IVAN HORVAT</p>
<p>Godinu za godinom, jedan od nekadašnjih hrvatskih industrijskih divova i jedina hrvatska tvornica umjetnih gnojiva, kutinska »Petrokemija«, kopni polako, ali sigurno. </p>
<p>Njene godišnje skupštine već su dugo otužan ritual prikazivanja loših poslovnih rezultata, za što, »prema direktivi«, mirno i bez uzbuđenja, glasaju svi prisutni predstavnici većih dioničara, uključujući i najvećega - Republiku Hrvatsku. </p>
<p>Unatoč veoma lošim poslovnim rezultatima, trojica direktora si dijele plaću od oko 15 tisuća kuna, a Nadzorni odbor od devet članova uzima si mjesečnu prosječnu plaću iako zakon kaže da primanja uprave i nadzornog odbora moraju biti primjerena stanju u poduzeću.</p>
<p>U samo dvije godine, vrijednost temeljnog kapitala »Petrokemije« smanjila se s 2.471,721.000 kuna u 1999. godini, na 988,684.400 kuna u 2001. godini, čime su se navodno sanirali ukupni gubici poduzeća iz tog razdoblja. Istodobno, vrijednost pojedinačne dionice spala je s nominalnih tisuću na današnjih četiristo kuna. </p>
<p>Tek lani ustanovljena je godišnja dobit od 31,783.419 kuna, no to malo »čudo« se, zapravo, dogodilo nakon što je država, posredovanjem Ine, oprostila pola dotadašnjih dugovanja za plin. </p>
<p>Ali kako je dobit ionako otišla »u zakonske i ostale rezerve«, tako o podjeli dividendi nije bilo ni govora.</p>
<p>Spomenimo da je u to vrijeme revizorske poslove obavljala zagrebačka podružnica svjetski poznate kuće »Arthur Andersen«, što je upravi »Petrokemije« trebalo osigurati »težinu« pred javnošću. </p>
<p>No ta je »romansa« trajala samo do polovice 2002. godine, kada je postalo sigurnim da jedan od najpoznatijih »Andersenovih« partnera, tvrtka »Enron«, svoju dugogodišnju besprijekornost knjiga ima zahvaliti upravo nečasnu namještanju godišnjih izvještaja s tvrtkom »Arthur Andersen«. </p>
<p>Kao što znamo, »Enron« je preko noći propao, a »Arthur Andersen« je svoje svjetsko ime izokrenuo u sinonim za nezakonito poslovanje. Zbog toga je i »Petrokemija« našla nove revizore, podružnicu strane tvrtke Deloit & Touche d.o.o.</p>
<p>Neka se spomenuti ne uvrijede, ali pisac je ovoga članka, i sâm zainteresirana stranka u poslovanju »Petrokemije«, više puta tražio da taj posao napravi neka domaća revizorska kuća, što je, međutim, bilo odbijeno. </p>
<p>To sam tražio koliko iz domoljubnih razloga, kako bi neka domaća tvrtka dobila posao, toliko i iz pretpostavke da bi domaća tvrtka morala cijeli posao odraditi krajnje ozbiljno, jer joj mogući neuspjeh može uskratiti dozvolu za rad na ionako malom hrvatskom tržištu.</p>
<p>Ne moram ni spominjati da sam vrlo lako nadglasan, a moj prijedlog sveden na razinu provokacije. Takvo što nije teško, kada nastupam kao samo jedan od oko šest posto malih dioničara, nasuprot uigranom timu velikih dioničara, sastavljenom od sedam privatizacijskih fondova, na čelu s Hrvatskim fondom za privatizaciju. </p>
<p>Postupci velikih dioničara, međutim, uvelike smanjuju demokratičnost rasprave o sudbini poduzeća, svodeći ju na već opisano nadglasavanje na godišnjim skupštinama.</p>
<p>Naime, kada god sam tražio uvid u knjigu dioničara, kako bih doznao adrese malih dioničara i pokušao ih mobilizirati, to mi je bilo onemogućeno, iako zakonski na to imam pravo. </p>
<p>Napominjem, da tih šest posto vuče porijeklo iz kuponske privatizacije, kao i da su većinom u vlasništvu branitelja, udovica i djece branitelja, invalida Domovinskog rata, te izbjeglica. No oni su, prema njihovoj dosadašnjoj neobaviještenosti o poslovanju poduzeća, najčešće nesvjesni da te dionice imaju ikakvu financijsku vrijednost, te da se za njihovu realizaciju može i treba boriti. </p>
<p>Nestručnost rada Uprave i Nadzornog odbora vidljiva je i u slučaju lanjske eksplozije parnog kotla na postrojenju »Amonijak 2«, zbog čega je nastala velika materijalna šteta od 17,5 milijuna kuna, te višestruko veća šteta zbog zastoja rada na većini postrojenja. </p>
<p>Uprava je najprije izjavila da, općenito, postrojenja nisu osigurana, zatim sam doznao da jesu, i da je šteta naplaćena. Međutim, nalaz Državnog inspektorata od 20. lipnja 2002. godine potvrdio je da bi takav kotao teško bilo pravno valjano osigurati.</p>
<p>Naime, kotao je bio bez tvorničkog broja i natpisne pločice, te je bio u upotrebi od 1980. godine, a nije bio prijavljen Inspekciji posuda pod tlakom! A prema postojećim propisima »korisnik ne može staviti u upotrebu parno postrojenje bez odgovarajućeg odobrenja mjerodavne Inspekcije posuda pod tlakom«. </p>
<p>Neka su govorkanja otišla tako daleko, da se spominjala namjerna diverzija kotla, kako bi se vrijednost poduzeća još malo umanjila.</p>
<p>Je li sve to skupa scenarij koji nas treba uplašiti? </p>
<p>Je li »Petrokemija« još jedna hrvatska tvornica koja, prema naravi svoga monopola, ne bi trebala propadati, a ipak polako tone? Tko doista može pružiti jamstva da sve to nije uvertira u još jednu jeftinu prodaju nekom inozemnom poduzeću, koje premješta »prljavu« proizvodnju iz svojih urbanih predgrađa u naše krajeve? </p>
<p>Postajemo li time ponovno Treći svijet, baš u vrijeme kada su nam usta puna puta u modernu Europu ?</p>
<p>Nažalost, konstantan i tragičan pad »Petrokemije« opet nas stavlja u položaj izgubljenih u vlastitom dvorištu, rušeći svaku iluziju o pravičnu, profitabilnu i transparentnu poslovanju jedne domaće kompanije.</p>
<p>Autor je inženjer iz Zagreba, mali dioničar »Petrokemije« d.d.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zašto ljubljansko »Delo« i Boris Jež ne govore istinu</p>
<p>Kako Boris Jež svakoga u Hrvatskoj optužuje za hrvatski nacionalizam i izdaju hrvatsko-slovenskog »internacionalizma«, mogu napisati da je baš Jež tipičan slovenski provincijalni nacionalist, koji to uporno i bezuspješno pokušava prikriti... Njegujući nekadašnje lijeve političke korijene, Račan i Mesić su »nacionalisti« samo toliko što - na vlasti - brane hrvatske nacionalne interese, kao i svaki državnik u svojoj zemlji... Kada se sve i svakoga s ove strane Sutle želi proglasiti »hrvatskim nacionalistom« nije zgorega malo pomesti i u vlastitu dvorištu</p>
<p>VILKO LUNCER</p>
<p>Vodećega političkog komentatora ljubljanskog Dela gospodina Borisa Ježa imao sam čast upoznati godine 1990. u Tuheljskim Toplicama. Održavao se tamo posljednji jugoslavenski i posljednji socijalistički Susret solidarnosti novinara i grafičara vodećih novinskih kuća bivše zajedničke države, a glavni gost bio je tadašnji predsjednik SIV-a Ante Marković.</p>
<p>U Hrvatskoj je već vladao HDZ, istina tek prvi ili drugi mjesec na vlasti. Neki čelnici HDZ-a, u prvome redu prvi ministar informiranja Milovan Šibl nastojao je Markovića izazvati serijom neugodnih pitanja, pa i čistih provokacija. Ali Marković je još imao jaku većinu u auditoriju koja ga je podržavala kao uspješnoga reformskog premijera.</p>
<p>Sjećam se da je Boris Jež iz Dela najčešće šutio, pušio svoju lulicu i ponašao se nekako ravnodušno. Meni nije bilo svejedno, kao da sam slutio što nam se sprema sljedećih mjeseci i godina. Bio je to Markovićev labuđi pjev. Ljudi poput Milovana Šibla na dulje će vrijeme obilježiti naše živote i posao u struci. I gubitak posla također.</p>
<p>Kasnije sam Borisa Ježa redovito čitao u Delu. On je lucidan, oštar i neugodan kolumnist. Nerijetko sam se s njegovim kolumnama slagao. Kako Boris Jež svakoga u Hrvatskoj optužuje za hrvatski nacionalizam i izdaju hrvatsko-slovenskog »internacionalizma«, mogu napisati da je baš Jež tipičan slovenski provincijalni nacionalist, koji to uporno i bezuspješno pokušava prikriti. Njegovo pisanje von oben (s visoka) nerijetko je defenzivna pozicija onoga koji nema pravo.</p>
<p>Kada Delo i Boris Jež pišu o smiješnoj avanturi zagrebačkog sociologa Slavena Letice i njegovu »osvajanju« Svete Gere (Trdinova vrha) koji se gore, odjeven u odoru slavnoga hrvatskoga bana Josipa grofa Jelačića, »obrukao kao provincijski klaun«, nemam ništa protiv. Politički promiskuitet Slavena Letice opće je mjesto novije hrvatske kronike i ne zaslužuje pozitivnu pozornost.</p>
<p>Ako se Slaven Letica baš i trudi postati hrvatski Joško Joras ili Danijel Starman, tko mu to može zamjeriti? Letica je u politici čovjek koji se nudi svima i na sva mjesta i gotovo redovito ne uspijeva. Ali ne odustaje. </p>
<p>Vješt u političkom marketingu i propagandi, on će već iz toga izvući neku korist. Politički promiskuitet Slavena Letice jedna je stvar, drugo je povod zbog koga se odlučio vinuti na Svetu Geru (Trdinov vrh) i tamo proći kako je prošao.</p>
<p>Ono što prešućuje Delo i njegov vodeći politički komentator jest činjenica da je planinska vojarna na tom dijelu Žumberka (Gorjanca) katastarski na hrvatskoj strani i dio je hrvatskog teritorija, što nije zanemariva činjenica koja se jednostavno može prešutjeti u velikom komentaru o hrvatskoj »Kumrovečkoj školi«. </p>
<p>Ako kod Ježa sve stoji na tako čvrstim nogama kao priča o vojarni na vrhu brijega, s činjenicama nešto nije u redu. A onda ni s komentarom.</p>
<p>Istina je da je 1991., nakon raspada Jugoslavije, kada je JNA napuštala taj granični pojas, slovenska vojska prema hitnom postupku zauzela vojarnu koja stoji na hrvatskoj katastarskoj čestici i od tada je ne napušta. </p>
<p>Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan govorio je kako bi vojska trebala napustiti to područje, a vojarnu bi se moglo pretvoriti u zajednički hrvatsko-slovenski planinarski dom za sve izletnike i namjernike. Kučana nitko nije poslušao, pa ni vlast kojoj je formalno bio na čelu.</p>
<p>Tako je i jedan potpuno irelevantan problem odjednom dobio osobitu političku snagu, da se čak i »replika« bana Josipa Jelačića, bez konja, na vlastitim nogama, može uspeti do te točke i boriti za hrvatske nacionalne interese, ma što to značilo.</p>
<p>Boris Jež je duboko razočaran što su se i hrvatski »internacionalisti«, bivši komunisti, socijalisti i socijaldemokrati, učenici »Kumrovečke škole«, oglušili o dobre ideološke veze i ranija politička prijateljstva i odjednom postali zadrti hrvatski »nacionalisti«, poput Račana, Mesića i drugih. Točno je da ni Račan ni Mesić više ne ističu svoju komunističku prošlost, ne hvale se njome, ali je se formalno i verbalno nikada nisu do kraja odrekli.</p>
<p> Njegujući nekadašnje lijeve političke korijene, oni su »nacionalisti« samo toliko što - na vlasti - brane hrvatske nacionalne interese, kao i svaki državnik u svojoj zemlji. Primjerice, i Drnovšek, Pahor ili Rop, koji inače, također, pripadaju korpusu građanske ljevice ili liberalizma.</p>
<p>Ideološki pogledi postaju manje važni kada je riječ o pitanjima nacionalne važnosti i odlučnosti. Osim ako netko hitno želi izvršiti političko samoubojstvo, što se Račanu zamalo dogodilo 2001., u vezi s podjelom Piranskoga zaljeva. Ja sam mu tada odobravao, ali je većina u zemlji tvrdila da je »prodao nacionalne interese« i da je htio »prodati Slovencima dio hrvatskoga morskog teritorija«.</p>
<p>Račanu se njegov »internacionalizam« zamalo osvetio, jedva je uspio spasiti »kožu« pred tim optužbama.</p>
<p>Uz to, mnogi značajni političari i državnici počinju svoje karijere pod jednim ideološkim znakom, a završavaju ih nerijetko i na posve suprotstavljenim filozofskim pozicijama. Ni to nije nikakav hrvatski ili slovenski novum.</p>
<p>Ne pobijam baš sve što tvrdi Boris Jež i ne kažem da neki od njegovih argumenata nemaju stanovitu, objektivnu težinu. Ali kada se sve i svakoga s ove strane Sutle želi proglasiti »hrvatskim nacionalistom« nije zgorega malo pomesti i u vlastitu dvorištu. Rugala se sova sjenici...</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Za život Save 200 milijuna eura</p>
<p>Pročistač otpadnih voda najveći je ekološki projekt što se trenutno provodi u Hrvatskoj pa i u njezinu bližem okružju / Mehanički dio sustava proradit će već 2004., dok će biološki dio odnosno cijeli pročistač biti potpuno završen 2007. / Domovinski most, ispod kojega će stizati otpadna voda iz Novog Zagreba, značajno će prometno povezati i istočni dio i industrijsku zonu Zagreba sa zračnom lukom i Velikom Goricom </p>
<p>»Ovdje vidite stvaranje povijesti Zagreba«, jedan je od komentara kakve smo imali prilike čuti ovih dana, prilikom obilaska gradilišta Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVZ) na Žitnjaku. Sa stanjem radova na najvećem ekološkom projektu u Hrvatskoj i šire, vrijednom oko 200 milijuna eura, na kojemu trenutačno radi petstotinjak radnika, upoznali su nas direktor koncesionara - Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. Thomas Wolf i njegov zamjenik mr. Ante Pavić. </p>
<p>CUPOVZ se sastoji od mehaničkog i (većeg) biološkog dijela. Koliko je njegovo značenje najbolje govori podatak da će se u pročistaču svake godine izvaditi iz otpadne vode između 100 i 120 tisuća tona otpadnog materijala, koji se sada izlijeva u Savu. »Sava će konačno početi živjeti«, kaže Wolf, a Pavić ga nadopunjava obećanjem da će u Savi biti uskoro moguće i kupanje.</p>
<p>Prošli su tjedan na mehaničkom dijelu uređaja montirane sve četiri tzv. pužne pumpe. Njima će se voda iz (ubuduće sasvim zatvorenog) Glavnog odvodnog kanala grada crpiti u uređaj za pročišćavanje. Crpke su nizozemski proizvod, a postavila ih je Zagreb-montaža. Sa 18 metara dužine i 3 metra širine, te crpnim potencijalom od 8,3 prostorna metra vode u sekundi, spadaju među najveće takve vrste u svijetu, tvrde predstavnici ZOV-a. </p>
<p>Wolf je najavio kako će sljedeći tjedan na istom dijelu CUPOVZ-a završiti postavljanje rešetki. Njima će se iz otpadne vode odstranjivati grube plivajuće tvari, pijesak, masti i mulj. Zaostali otpad zatim će se ispirati i prešati, te će se na kraju u takvom smanjenom obujmu odlagati. Voda lišena krupnog otpada polazit će zatim kroz biopročistač i tek potom se puštati u Savu. </p>
<p>»Prostorija s rešetkama jedini je dio objekta u kojem će se osjećati smrad. Stoga ćemo je zatvoriti. Zrak iz nje najprije će polaziti kroz biofiltere i tek potom će se pustiti u atmosferu. To je zadnja riječ tehnike«, objasnio je. Budući da će takav golemi kompleks, na površini oko 130 hektara, kada 2007. godine bude dovršen, biti jedan od najvećih potrošača struje u Zagrebu, predviđeno je da se dio potrebne struje proizvodi u sklopu CUPOVZ-a, i to iz bioplina. </p>
<p>»Cjeli CUPOVZ radili smo tako da ga se može puštati u pogon postepeno, u fazama. Dio za mehaničko čišćenje proradit će tako već početkom travnja 2004. godine i bit će priključen na privremeni ispust, dok se ne završi još značajniji, biološki dio, u kojem će se uništavati mikroorganizmi iz fekalija«, rekao je Pavić.</p>
<p>Inače, CUPOVZ je dimenzioniran za ekvivalent od 1,5 milijuna stanovnika (i otpadna voda nekog industrijskog pogona računa se kao otpadna voda odgovarajućega broja stanovnika). </p>
<p>Uz CUPOVZ se gradi i produžetak Čulinečke ceste. Ondje se postavljaju rubnjaci, pa je prometnica već dobila konture. Kroz ulicu se radi glavni sabirni kanal za otpadne vode koje će ispod Domovinskog mosta stizati iz Novog Zagreba, objašnjavaju stručnjaci ZOV-a. Zahvaljujući ovoj prometnici cijeli će istočni dio grada ili, kako kaže Pavić, sada »slijepo crijevo« i industrijska zona Zagreba, uspostaviti vezu s Novim Zagrebom te Velikom Goricom i zračnom lukom.</p>
<p>CUPOVZ je tom dijelu grada doveo i dosad nepostojeću komunalnu infrastrukturu što će, procjenjuje se, uz bolju prometnu povezanost, pogodovati industrijskom razvoju zagrebačkog istoka. Thomas Wolf je na kraju istaknuo kako su sve vezano uz pročistač projektirale i sada vrlo kvalitetno grade hrvatske firme, a uvezeni su samo tehnički dijelovi kojih kod nas nema. Našim poduzećima tako je dosad doznačeno više od 50 milijuna eura. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>»Sumnjivi su svi, pa i vi, gospon novinar...« </p>
<p>Samo jedan posto krađa čine kleptomani / U Importanne Galleriji narkomani su krali organizirano / Kradu ljudi svih dobnih i statusnih skupina / Neki zaštitari znali su se i pohrvati: Jednom kradljivcu pričepili su prste vratima, pa je cijela trgovina bila puna krvi</p>
<p>»Do sada sam u ovom mjesecu ulovio desetak kradljivaca, a u prošlom mjesecu ulovio sam 21, dok sam prošle godine u listopadu ulovio njih samo nekolicinu«, rekao je u petak u razgovoru za Vjesnik Denis Kovač, zaštitar Gvardian-Lončara d.d., koji već četiri mjeseca radi u trgovini DM-a u Oktogonu. Sebe voli zvati detektivom, a smatra, na osnovi svog iskustva, da se broj kradljivaca u odnosu na prošlu godinu udvostručio.</p>
<p>»Moj posao je glumiti kupca tako da desetak puta prođem pokraj iste osobe, a da me ona ne primijetiti«, rekao je objasnivši da zaštitari smiju reagirati samo kada su 100 posto sigurni da je nešto ukradeno.</p>
<p>Kod krađe nema pravila, a krade se iz raznih pobuda. Samo jedan posto krađa otpada na kleptomaniju. Kradu ljudi svih generacija, a jedan od posljednjih njegovih slučajeva bila je gospođa rođena 1927. godine, koja je ukrala mulitvitamine, kalcij i magnezij. Prije nje, pak, uhvatio je gospođu koja se željela dočepati parfema vrijednog 100 kuna, no zbog stalne gužve odustala je, te je ukrala dva kilograma cedevite. A dok je radio na Remizi, tu istu gospođu uhvatio je u krađi hrane za mačke. </p>
<p>Po drhtanju ruku može se vidjeti da netko krade prvi put, a profesionalci bez problema u džepove strpaju i do 20 proizvoda. Jedan od zanimljivijih slučajeva bio je kad je u Importanne Galleriji tjedan dana čekao jednog narkomana za kojega su sumnjali da krade. Snimio ga je i s kamerom, a nakon što su ga ulovili, čovjek je priznao da nekolicinu njih do trgovine redovito dovozi jedan čovjek za kojeg oni »rade«. Zauzvrat im je davao drogu. »A onda mi je rekao neka ne diramo ono što je ukrao, jer da ima hepatitis C, čime je svu moju radost što sam ga ulovio, pretvorio u tugu i žaljenje«, rekao je Kovač. Napomenuo je kako oni, koji redovito kradu, jako paze koliko će ukrasti te su tako uvijek na granici između prekršaja i krivičnog djela.</p>
<p>Kovač je u krađi ulovio i jednu gospođu iz MORH-a, jednu s Televizije, a i jednu koja na sebi nije imala odjeću vrijednu manje od 10.000 kuna.</p>
<p> »I zato je za mene potencijalni kradljivac svatko, pa i vi gospon novinar«, rekao je naš sugovornik.</p>
<p>Svaki objekt koji se čuva, ima neki dio koji je manje vidljiv pa kradljivci redovito odlaze sakriti tamo robu iz košare. Tako se posao svodi i na matematiku.</p>
<p> »Dnevno znam zapamtiti što je stavljeno i u 200 košarica. Kad sam radio na Remizi, smiješno mi je bilo da su neki pokušavali nešto ukrasti makar su me poznavali i znali što radim, jer tamo se ljudi više poznaju nego ovdje, u centru grada«.</p>
<p>Njegovi »klijenti« barem do sada nisu bili agresivni, no kad i pokušaju pobjeći, brzo odustanu pa ih se brzo uhvati. No, neki Kovačevi kolege znali su se i pohrvati. Jednom kradljivcu pričepili su prste vratima, pa je cijela trgovina bila puna krvi. Drugi se opet borio s kradljivcem pa su srušili nekoliko polica, a jednu prodavačicu kradljivci su uboli i iglom. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prodaja božićnih drvaca ove godine na 84 mjesta u gradu </p>
<p>Ove godine Božićni sajam trajat će od 5. do 31. prosinca / Minimalna ponuda za jednu od 28 kućica u Bogovićevoj je 15.000 kuna / U Petrićevoj ulici bit će 36, a u Magdalenskoj ulici 10 štandova / U Gajevoj ulici bit će kućice za članove Udruženja obrtnika i Obrtničke komore / Od ideje Kraljeva ulice o Božićnom gradu ostali tek ostaci</p>
<p>Ove godine prodaju jela prvi put organiziraju Tržnice Zagreb a jele će se prodavati na 84 mjesta na javnim površinama i tržnicama Zagreba. Do sada su to organizirale gradske četvrti, no odlukom da ove godine sve rade Tržnice - gradska vlast željela je uvesti reda...</p>
<p>Jele će se prodavati u razdoblju od 19. do 24 prosinca, svakog dana do 20 sati. Svi zainteresirani za prodaju jela moraju predati pismene ponude u Upravi Tržnica Zagreb najkasnije do 14 sati 3. studenoga. Javno otvaranje ponuda održat će se 4. prosinca u 16 sati u mliječnom dijelu tržnice Dolac. </p>
<p>Nadmetat će se po principu »koliko plaćenih jamčevina - toliko prodajnih mjesta«, a u slučaju jednakovrijednih ponuda primjenjivat će se pravilo licitacije, rekli su u Tržnicama Zagreb.</p>
<p>Početna cijena ponuda je 2000 kuna za 20 četvornih metara za prodaju na tržnicama, za istu kvadraturu u prvoj zoni je 1000, a u drugoj zoni 500 kuna. No, čudno je da će odrediti što je prva, a što druga zona tek kada se prikupe sve ponude.</p>
<p> Tržno područje Centar imat će 11 prodajnih mjesta, Zapad će imati 31 a Istok 19 prodajnih mjesta dok će područje Jug imati 23 prodajna mjesta. </p>
<p> Ove godine Božićni sajam trajat će od 5. do 31. prosinca što je pet dana kasnije nego prošle godine. Radno vrijeme sajma bit će od 8 do 22 sata, a posljednjeg dana ove godine radit će samo do 15 sati. </p>
<p>U Bogovićevoj ulici bit će 28 drvenih kućica veličine 6,25 četvorna metra (osporavanih za vrijeme prošlogodišnjeg sajma). Za njihovo korištenje Tržnice Zagreb raspisat će natječaj, no neće biti licitacije kao prijašnjih godina, već će se od 22. do 28. studenoga primati ponude, koje će se javno otvoriti 2. studenoga u 17 sati u mliječnoj sali Tržnice Dolac.</p>
<p> Minimalna ponuda po kućici je 15.000 kuna (plus PDV), a ako ponude budu jednakovrijedne, održat će se licitacija. </p>
<p>U Petrićevoj ulici bit će 36, a u Magdalenskoj ulici 10 štandova i to isključivo za umjetnike amatere. Dobit će ih besplatno, no morat će platiti utrošak električne energije.</p>
<p> »U Gajevoj ulici bit će kućice za članove Udruženja obrtnika grada Zagreba i Obrtničke komore grada Zagreba koji će ih dobiti ili besplatno ili po cijeni od 5000 kuna, kao što je bilo i prošle godine«, rekao nam je Miran Šojić, tajnik Udruženja obrtnika. </p>
<p>Od toliko najavljene ideje Kraljeva ulice o Božićnom gradu ostali su tek ostaci - radit će se samo klizalište na koje će djeca imati besplatni pristup. A Pajo i Hadži su, podsjetimo, o gradnji originalnih ulica, kao i ureda Djeda Mraza pregovarali s Gradom još u rujnu. Vjesnik, pak saznaje da odgovorni sve do posljednjeg trenutka, prošlog petka, nisu zapravo znali kako bi sajam trebao izgledati. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Uređuje se zgrada Zavoda za javno zdravstvo </p>
<p>Prema odluci Upravnog Vijeća Zavoda za javno zdravstvo Zagreba, u njegovoj zgradi u Mirogojskoj 16 uskoro će početi rekonstrukcija dotrajale interne kanalizacije te premještanje magistralnih toplovoda centralnog grijanja, klimatizacije i sanitarne vode. Unutar Zavoda uredit će se postojeća parkirna mjesta za dostavna vozila i vozila djelatnika. Parkirališta dosad nisu zadovoljavala potrebe. Vrijednost radova je šest milijuna kuna koje će osigurati sam Zavod. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Humanošću do Referalnog centra za višestruko oštećenu slijepu djecu </p>
<p>Kako bi prikupili novac za izgradnju prvog Referalnog centra za dnevnu skrb i rehabilitaciju višestruko oštećene slijepe djece, djelatnici »Male kuće« ovih dana pokreću humanitarnu akciju kojom će tražiti pomoć sponzora. Centar bi se gradio na uglu Selske i Baštijanove a koštat će oko 20 milijuna kuna. </p>
<p>Djelatnici te ustanove socijalne skrbi - defektolozi, psihijatri i socijalni radnici - jedini se u zemlji bave problemima višestruko oštećene slijepe djece koje, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj ima oko 500. Djelatnici te ustanove u programu tzv. ranih intervencija odnosno stimulacije preostalog vida, ako ga ima, trenutno obrađuju šezdesetero slijepe djece, od novorođenčadi do starosti od tri godine iz cijele Hrvatske.</p>
<p> Dnevno defektolozi obrade petero djece (sa svakim djetetom radi jedan defektolog) a koliko je veliko zanimanje roditelja, pokazuje i poduža lista čekanja. »Izgradnjom Centra za koji nam je zemljište od 1600 četvornih metara darovao Grad Zagreb, riješio bi se problem naših djelatnika koji vikendom rade s djecom po ostalim gradovima, podučavajući i njihove roditelje kako treba s mališanima raditi vježbe vida, poboljšavati im motoriku, kaže prof. Petar Turković ravnatelj »Male kuće«. Dodaje kako su nedavno od PZ Auta i Digitela na dar dobili po jedno vozilo što će im koristiti za provođenje ranih intervencija u županijama u kojima još nema takve vrste rehabilitacije. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Music Talents bez Ivane Radovniković</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Činjenica da su odgovorni za Story SuperNova Music Talents glasovanje o pobjedniku prepustili gledateljima umjesto stručnom žiriju već pokazuje svoju lošu stranu. Naime, na opće iznenađenje iz daljnjeg natjecanja ispala je simpatična Zadranka Ivana Radovniković, koja to svojim glasovnim mogućnostima i sigurnim scenskim nastupom nikako nije zaslužila, dok se solidni ali bezlični Tim Samardžić ponovno provukao dalje. </p>
<p>Tin je pjevač solidnih glasovnih mogućnosti koji je daleko dogurao zbog osmijeha i izuzetno lucidnog odabira pjesama. No, pop pjesmuljci kakve on izvodi kod nas ne pjeva nitko, a njegov scenski nastup je smireniji čak i od Škorinog, tako da on svoj prolaz duguje isključivo ženskom djelu gledateljstva. </p>
<p>Atmosfera u Tvornici prije proglašenja onoga tko ispada iz daljnjeg natjecanja bila je potpuno usijana uz vriske, navijanje i plač okupljenih navijača, a slično je uostalom bilo tijekom cijele večeri. Iz emisije u emisiju je primjetan rast napetosti natjecatelja unatoč tome da oni napominju kako su zadovoljni bez obzira kako će dalje teći natjecanje, a u prilog tome idu i kadrovi koji se uživao emitiraju iz kuće u kojoj trenutačno žive kandidati. Gledatelji su bili svjedocima lakših prepirki koje su potom sami kandidati pokušali ublažiti pred gledateljima. Slično se ponijela i Vlatka Pokos koja je osjetila potrebu rastumačiti svoj verbalni sukob s Mirnom Berend u prošloj emisiji, ali njeno objašnjenje je duhovito prokomentirao Miroslav Škoro što je publika nagradila pljeskom. </p>
<p>Na kraju je iz natjecanja ispala pjevačica koja to nikako nije zaslužila, pa se pokazalo da će natjecanje biti neizvjesno do samog kraja. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Novi video spot grupe Emir & Frozen Camels </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Grupa Emir & Frozen Camels koja je upravo objavila svoj drugi po redu album »Znam«, u izdanju Dallas Recordsa, osim spomenutog albuma ima i novi video spot, kao i neke nove glazbenike u svom sastavu.</p>
<p>U produkciji Irs Art-a iz Rijeke snimljen je spot za novi singl, pjesmu »Tvoj svijet« koja i otvara ovaj album Emira i njegovih »smrznutih deva«. Interesantna stvar u vezi ove pjesme je i to da na njoj, u ulozi solo gitariste, gostuje jedna velika svjetska rock zvijezda, čiji prepoznatljiv zvuk gitare lako otkriva njen identitet svakom dobrom poznavaocu rock glazbe.</p>
<p>Dvodnevno snimanje novog video spota je iskorišteno i za fotografiranje i susret s novinarima, na kojem su Emir i Dallas Records predstavili domaću postavu banda koji inače sačinjavaju poznati svjetski glazbenici. Dakle, domaća ekipa izlazi na pozornicu u sastavu: Ivan Vranješ, Jure Baljak, Damir Vraneševic, Regi Okanovic i naravno Emir Bukovica. </p>
<p>Premijerno prikazivanje njihovog novog spota širom hrvatskih i bosanskohercegovačkih TV stanica očekuje se ovih dana. Istovremeno Emir i ekipa su krenuli sa radio promocijom novog materijala, čiji izlazak je probudio veliko izanimanje publike ali i medija, tako da je pjesma »Tvoj svijet« već dospjela na mnoge ovdašnje top liste.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Australski umjetnici moraju patiti za svoju umjetnost</p>
<p>SYDNEY, 23. studenoga</p>
<p> - Australski umjetnici znaju da moraju patiti za svoju umjetnost, ali novo istraživanje točno pokazuje koliko je teško biti glumac, pisac, baletan ili slikar s prosječnim umjetničkim primanjima koja su tek nešto viša od minimalca. </p>
<p>Nicole Kidman najbogatija je australska glumica s godišnjom zaradom od 27 milijuna američkih dolara, kako stoji na popisu bogataša za 2003. godinu koji je sastavio časopis Forbes, no anketa među umjetnicima pod naslovom »Nemojte se odreći običnog zanimanja« otkrila je da trećina njih zarađuje manje od minimalca.</p>
<p>Istraživanje je provela krovna australska umjetnička organizacija Australski savjet i ono je pokazalo da prihod umjetnika godišnje iznosi oko 17.000 australskih dolara, dok se granicom siromaštva u toj zemlji smatra godišnji iznos od oko 15.400 australskih dolara za samca i nešto viši za osobe u braku i s djecom, što je slučaj s mnogim umjetnicima.</p>
<p>Još više iznenađuje činjenica da više od pola australskih umjetnika za život zarađuje samo bavljenjem umjetnosti, a ti prihodi su u 2000. i 2001. godini iznosili manje od 7.300 australskih dolara, pokazalo je ovih dana istraživanje. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Potraga za Nemom« među animiranim kandidatima za Oscara</p>
<p>LOS ANGELES, 23. studenoga</p>
<p> - Film »Potraga za Nemom«, u produkciji studija Disney i Pixara, najveći je favorit među animiranim filmovima za nagradu Oscar, koja se dodjeljuje 29. veljače 2004. godine. Hit film, čija se radnja događa ispod mora, među jedanaest je filmova koji će se natjecati za nagradu Američke akademije filmskih znanosti i umjetnosti, javlja BBC News ovih dana.</p>
<p>»Potraga za Nemom« tako vrlo uspješno zaključuje godinu u kojoj je postala najgledanijim crtićem svih vremena, prestižući na listi dosadašnjeg rekordera »Kralja lavova«. Crtić o tropskoj ribici koja kreće u potragu za svojim sinom, uhvaćenim i zarobljenim u jednom akvariju, nalazi se na prvom mjestu box-officea za 2003. godinu sa zaradom od ukupno 340 milijuna dolara, a iza sebe je ostavio mega hitove poput »Pirata s Kariba«, »Terminatora 3«, »Hulka«, te obaju nastavaka »Matrixa«.</p>
<p>Na popisu je i francuski film »Belleville Rendez-Vous« zajedno s japanskim djelima »Millennium Actress« i »Tokyo Godfathers«. Konačni finalisti za nagradu Oscar bit će objavljeni zajedno s kandidatima u svim ostalim kategorijama 27. siječnja iduće godine. Disneyjevi filmovi »Knjiga o džungli 2« i »Brother Bear« također su u užem izboru zajedno s »Piglet's Big Movie« i filmom producentske kuće Warner Brothers »Looney Tunes: Back in Action«. Omiljeni crtići za djecu »Rugrats Go Wild« i »Pokemon Heroes« također se nalaze na popisu za nominacije. Njemačka srednjovjekovna bajka »Till Euelenspiegel« zaokružuje popis.</p>
<p>Ovogodišnjeg Oscara za najbolji dugometražni animirani film osvojio je japanski »Spirited Away« redatelja Hayaoa Miyazakija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Srušena kuća u kojoj se rodio Pablo Neruda</p>
<p>SANTIAGO, 23. studenoga</p>
<p> - Kuća stara dvjesto godina u kojoj se rodio čileanski pjesnik Pablo Neruda, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971., srušena je prije tjedan dana, budući da nije bilo kupca za kuću koju svake godine posjeti velik broj piščevih obožavatelja iz inozemstva. </p>
<p>»Nismo imali dovoljno novca da je očuvamo kao uspomenu na pjesnika«, kazao je načelnik Parrala, sela na jugu Čilea, gdje je Neruda ugledao svjetlo dana 12. srpnja 1904.</p>
<p>Sadašnji je vlasnik Nelson Rocky tražio od općinske vlasti pet stotina milijuna pezosa, za kuću, što je oko 800.000 dolara, a što je pola godišnjeg proračuna tog mjesta. »Za teren i ruševinu Rocky danas traži 50 milijuna pezosa, ali i ta cijena premašuje mogućnosti općine«, kazao je gradonačelnik.</p>
<p>Prema riječima načelnika, općina je godinama uzalud pokušavala prikupiti novac kako bi se u Parralu izgradio muzej u čast autora »Dvadeset ljubavnih pjesama i jedne očajničke«, »Sveopćeg spjeva« i »Sto ljubavnih soneta«, preminulog od raka 23. rujna 1973. Neruda je u Čileu imao tri kuće, Isla Negra u središtu zemlje, La Chascona u Santiagu i La Sebastiana u Valparaisu, koje su danas muzeji. U Parralu, gdje se rodio Neruda, pravim imenom Neftali Reyes Basoalto, od pjesnika je ostao samo rodni list, požalio se načelnik, podsjetivši da je općina sačuvala taj stari dokument.</p>
<p>Ministar kulture Jose Weinstein rekao je da je »jako loš znak da se u mjesecima kad se obilježava stota obljetnica rođenja pjesnika i kad se radi na boljem poznavanju njegova lika i djela u Čileu i u inozemstvu, ne uspijeva sačuvati mjesto njegova rođenja«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dodo je izumro trideset godina kasnije nego što se mislilo</p>
<p>PARIZ, 23. studenoga</p>
<p> - Dodo, mitska ptica s otoka Mauriciusa koja je zadnji put viđena 1662., izumrla je trideset godina kasnije nego što se dosad mislilo, tvrde dvojica znanstvenika u časopisu Nature, pozivajući se na originalnu primjenu statističkoga modela. </p>
<p> Dodo nije mogao letjeti, bio je veći od labuda i težak dvadesetak kilograma, a sve do dolaska prvih nizozemskih pomoraca krajem 16. stoljeća na taj pusti otok u Indijskom oceanu, u prirodi nije imao neprijatelja.</p>
<p> Budući da nije znao za opasnost, nije bježao pa je tako postao žrtvom pomoraca i pasa i svinja koje su potonji donijeli sa sobom, a jaja koja je legao u gnijezdima na zemlji bila bi pregažena ili pojedena.</p>
<p> U nepunih pedeset godina ta je ptica, simbol gluposti zbog lakoće kojom se dala uloviti, postala prava rijetkost i samo su pojedinačni primjerci primijećeni na kopnu nedaleko od glavnog otoka, a zadnji primjerak vidio je Volkert Evertsz 1662.</p>
<p> Je li ipak bilo preživjelih i nakon toga? Englez David Roberts iz Kraljevskog botaničkog vrta Kew i njegov američki kolega Andrew Solox iz Oceanografskog instituta Woods Hole u Massachusettsu odgovaraju potvrdno na to pitanje, bazirajući se na takozvanoj Weibullovoj distribucijskoj metodi statističkog računa.</p>
<p> Taj je postupak 1951. osmislio Waloddi Weibull da bi riješio problem krutih materijala. Poslužio se primjerom lanca koji će, kako je tvrdio, puknuti ako pukne najslabija karika. Treba, dakle, pronaći minimalan raspored velikog broja predmeta.</p>
<p> Primijenivši postupak na vrijeme između 1598. i 1662., kada je dodo primijećen, svojica su znanstvenika dobila 1690. kao godinu njegova izumiranja, što je 28 godina kasnije nego što je zadnji put viđen (što potvrđuju i više ili manje pouzdani dokumenti u kojima se navodi da je zadnji dodo uginuo 1681.).</p>
<p> Stuart Pimm sa sveučilišta Duke u Durhamu (Sjeverna Karolina) pita se u komentaru može li se tu metodu primijeniti u istraživanju izumrlih vrsta, poput dinosaura, i za predviđanje budućih prijetnja izumiranja koje bi mogle pogoditi velik broj danas ugroženih vrsta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prijetio tvrtki koja mu je slala reklame za povećanje penisa</p>
<p>SAN FRANCISCO, 23. studenoga</p>
<p> - Jedan programer iz Silicijske doline uhićen je zbog prijetnji da će mučiti i ubijati osoblje tvrtke koju optužuje da je obasipala njegovo računalo reklamama za sredstvo za povećanje penisa.</p>
<p>Charles Booher (44) uhićen je u četvrtak i pušten uz jamčevinu od 75.000 dolara jer je više puta između svibnja i srpnja prijetio osoblju jedne kanadske tvrtke. Booher je prijetio da će toj tvtki poslati »paket pun spora bedrenice«, jednoga zaposlenika osakatiti metkom i mučiti električnom bušilicom i sjekiricom za led te da će loviti osoblje te tvrtke i kastrirati ih ako njegovu e-mail adresu ne uklone s popisa na koji šalju reklame, kažu tužitelji. </p>
<p>Kao povratnu adresu svojih poruka služio se izmišljenim adresama poput satan@hell.org (što je slično kao vrag@pakao.org).</p>
<p>U telefonskom razgovoru za agenciju Reuters, Booher, koji živi u Sunnywaleu u Kaliforniji, priznao je da se ružno ponašao, no, kaže, računalo mu je dva mjeseca bilo gotovo potpuno neupotrebljivo zbog zasipanja porukama i e-mailom.</p>
<p>»Evo kako je bilo: Pošao sam na njihove web stranice i žalio se: 'molim vas, molim, prestanite me gnjaviti, molim,« kaže on. »Stvar je jednostavno eskalirala... i tu sam nekako izgubio živce.«</p>
<p>Sada bi mogao dobiti do pet godina zatvora i 250.000 dolara globe, a preliminarno saslušanje za suđenje pod optužbom za prijetnju određeno je za sljedeći mjesec.</p>
<p>Booher kaže da nema vatrenog oružja niti bi mogao doći do spora bedrenice. </p>
<p>Booher kaže da je problem počeo kad je zabunom s Interneta skinuo jedan program koji mu je počeo dovoditi neprekinuti niz reklama. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nova teorija o načinu nastanka munje</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 23. studenoga</p>
<p> - Uvriježeno mišljenje o tome kako nastaje munja posve je pogrešno, tvrdi američki fizičar Joseph Dwyer s floridskog Tehnološkog instituta.</p>
<p> Naime, električna polja u atmosferi ne mogu narasti toliko da bi zbog njih nastala munja, misli Dwyer, »a to nas vraća na početak«. </p>
<p> Dwyer uglavnom proučava čestice s visokim energetskim potencijalom u svemiru. Otkad je prije dvije godine došao na Floridu, jedno od područja u kojemu ima najviše munja na svijetu, zainteresirala su ga izvješća o golemom emitiranju gama-zraka i X-zraka koja se povezuju sa sijevanjem, jer se takva zračenja s emitiranjem velike količine energije najčešće vide samo u svemiru, piše Nature. Većina znanstvenika vjeruje da munja nastaje kad u atmosferi nastane golemo električno polje. Iako nitko nikad nije utvrdio postojanje takvoga polja, znanstvenici su tu tvrdnju jednostavno prihvatili zato što se nisu pobliže pozabavili tim pitanjem.</p>
<p> Kad je Dwyer u umjetnim uvjetima izazvao zračenje s velikom količinom energije prema modelu koji opisuje nastanak električnih polja za vrijeme oluje, ostao je šokiran. Otkrio je da ispuštanje gama i X-zraka razbija električno polje i zapravo priječi njegov rast do razine koja bi izazvala pojavu munje.</p>
<p> Zato pravi uzrok pojave munje i dalje ostaje nepoznat. Dwyer pretpostavlja da bi isti proces koji ograničava rast polja zapravo mogao zadržavati napon u nekim dijelovima dovoljno dugo da se pokrene munja. »Električna polja nastaju za vrijeme oluja, u kojima molekule vode, zbog toga što se jedne kraj drugih kreću prema gore ili dolje, ispuštaju elektrone, a oni pri kretanju kroz zrak mogu ubrzati gotovo do brzine svjetlosti«, tvrdi Dwyer.</p>
<p> Prema modelu koji je on razvio, ti elektroni koji se kreću jako brzo udaraju u druge čestice iz kojih također izbijaju elektrone sve dok se tako nakupljena energija u električnom polju ne isprazni zračenjem gama ili rendgenskihzraka, a to smanjuje napon u električnome polju. Dwyer misli da je to prava granica do koje može rasti napon električnog polja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Tajna veza »Nabucca« i riječana</p>
<p>Unatoč problemima, ostvarena izvrsna predstava, koja je oduševila publiku / Glazbena izvedba predstavila je ljepote rane Verdijeve partiture - dirigentica Nada Matošević ostvarila stilski uzornu izvedbu / Paolo Rumetz pružio bogatu interpretaciju Nabucca razradom njegovih belkantističkih fraza / Olga Kaminska pjevala ulogu Abigaille s lakoćom / Bas Ivica Čikeš bio je pravi belkantistički junak večeri u ulozi Zaccarije </p>
<p>Godine 1845., samo tri godine nakon milanske praizvedbe, u riječkom Teatru Civico (Adamićevu kazalištu) izveden je »Nabucco« Giuseppea Verdija. Izvedbom je ravnao Giuseppe Zajtz, otac Ivana pl. Zajca. Bio je to početak neke tajne veze između »Nabucca« i riječke publike, koja je ovu omiljenu operu ponovo donijela na repertoar Opere Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca.</p>
<p> Uoči premijere u petak, 20. studenoga, nije nedostajalo uzbuđenja karakterističnih za opernu sredinu. Ružnu sjenu na projekt bacio je fizički nasrtaj primadone Mirelle Toić na dirigenticu Nadu Matošević, gostujuća talijanska sopranistica Lucia Mazzaria predviđena kao zvijezda premijere otkazala je, a baritona Paola Rumetza u naslovnoj ulozi zadesio je laringitis. Svi problemi očito su samo ojačali ansambl da ostvari izvrsnu predstavu, koja je oduševila riječku publiku.</p>
<p>Glazbena izvedba predstavila je ljepote rane Verdijeve partiture i njegov umjetnički zanos kojim je pristupio uglazbljivanju stihova libreta Temistoclea Solere, što se, odbačen, znakovito otvorio upravo na stihovima tužbalice porobljenih Židova »Va, pensiero«. Nada Matošević ostvarila je stilski uzornu izvedbu. Energično je ocrtala stranice koje sadrže dramatiku, dala im brija, a finom mekoćom geste nadsvodila lirske stranice. Orkestar ju je u tome nadahnuto slijedio, zbor dao maksimalan prinos u okviru trenutačnih glasovnih mogućnosti. Brojne solističke arije i popularni zbor »Va, pensiero« imali su čvrst, ali primjeren dirigentski okvir unutar kojega su pjevači mogli pružiti najviše.</p>
<p> Redatelj Ozren Prohić, prihvaćajući povijesnu pozadinu »Nabucca« iz Staroga zavjeta kao metaforu i promišljajući je kazališno, a ne historijski, scenski ga je postavio na drugačijoj, simboličkoj razini težnje k duhovnosti. Njegove geometrijske scenske figure ansambla, odjevene u kostime Silvija Vujičića kao jedan od mogućih izraza takve zamisli, i upotpunjene asocijativnim projekcijama, predstavi bez sumnje daju vizualnu atraktivnost. Odgovarajući prostor za to osigurala je scenografija Dalibora Laginje uz svjetlo Denija Šesnića. </p>
<p>Zbor se nije najbolje snašao u zamršenom labirintu kretanja i pokreta Jasne Frankić Brkljačić, što govori da slobodni pokret nije dobro nametati izvođačima, već ga njima valja prilagoditi.</p>
<p>Protagoniste je redatelj kontrolirano držao suzdržanima, pa oni glumačkim izrazom nisu dopirali do gledatelja, već je tu komunikaciju ispunila glazba i pjevački dio njihovih uloga. Bariton Paolo Rumetz, stalni gost riječke Opere, upotpunio je svoja dosadašnja vrijedna ostvarenja na njezinoj pozornici, bogatom interpretacijom Nabucca i razradom njegovih belkantističkih fraza. Pokazao je da svoj veliki glasovni potencijal može uspješno prilagoditi toj zahtjevnoj ulozi i suprotstavljenosti njezinih dramatskih i lirskih krajnosti. Osim toga, uspješno je prevladavao glasovnu indisponiranost, koja ga je omela tek minimalno, u ariji.</p>
<p> Bas Ivica Čikeš bio je pravi belkantistički junak večeri u ulozi Zaccarije. Mezzosopranistica Kristina Kolar decentno je, pjevački suvereno ostvarila Fenenu, često ne baš ugodnu ulogu za mezzosoprane, ali za nju po pravoj mjeri. Tenor Voljen Grbac bio je pouzdani Ismaele, kao i Milica Marelja, Ante Jerkunica i Davor Lešić u malim ulogama.</p>
<p> Sopranistica Olga Kaminska ponijela je, nakon otkaza Lucije Mazzarije i oboljenja Neli Manuilenko, ulogu Abigaille. Olga Kaminska bila je niz godina primadona Kijevske operete, a zadnjih godina živi u Rijeci i djeluje kao honorarna članica riječke Opere. Abigaillu pjeva s lakoćom, iako njezine kolorature nemaju pravi dramski karakter koje onda i ulozi daju odgovarajući karakter. No, veliko iskustvo omogućuje joj da vješto upravlja glasovnim intenzitetom, pa smo na taj način nenadano u vlastitim redovima dobili pouzdanu interpretkinju jedne tako paklenske uloge.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kao u košmarnom snu </p>
<p>Zašto Nenad Stazić nije pred »Sud nebeski« priveo grješnike koji pune novinske stupce, pa makar mu se takva aktualizacija učinila i previše bjelodana?</p>
<p>Više od mjesec dana prije Božića, a u petak uvečer prije početka izborne šutnje, u SK »Kerempuh« praizvedeno je djelo »Sud nebeski« po tekstu Nenada Stazića i u režiji Roberta Raponje. Nešto što je ozbiljno podsjećalo na crkveno prikazanje, eventualno ambicioznu božičnu priredbu navodno je trebala biti politička satira. Ako tako jest, očito joj se jako istupila oštrica, ponestalo hrabrosti, daha, zamaha, života. Od svega smo dobili mrvice, Stazićeva britkost izgubila se u filozofskim raspravama i podsjećanjima na zanimljivog mislioca i intelektualca Leszeka Kolakowskog, posebno popularnog sedamdesetih (»Razgovori s đavlom«) o čemu bi možda bilo zgodno popričati s autorom u kazališnom bifeu, no ne i na pozornici. Jer što nas je tamo čekalo?</p>
<p>Kao što je to već red, na sceni smo imali jednog Sveca i to nikog drugog do sv. Petra, te dvojicu mu pobočnika - pretenciozno nazvanih Serafin i Kerubin s prekrasnim bijelim krilima. U pozadini, posuđeno iz barokne scenografije (potpisuje ju Dinka Jeričević) kao na vrtuljku, okretali su oblačići, anđelčići su skakali po trambolinima i u letu feminiziranim pokretima valjda dokazivali svoju ne bespolonost, već svespolnost, debele cijevi orgulja visile su s vrha portala poput paradnih traka. Pred strašni sud (aluzije na Haški sud, na hrvatsku stvarnost, Hrvatsko zagorje, žive i mrtve ratne zločince samo su naznačene i kao da nas je autor njima htio namamiti na neku bolju i drugu predstavu) dolaze odabranici s mukom u srcu pa na kraju i sam Nečastivi. Zašto Stazić nije pred sud priveo grješnike koji pune novinske stupce, pa makar mu se takva aktualizacija učinila i previše bjelodana? Zašto bježati u ono knjiško i u blage redefinicije Danteova opusa kad je satiričkog materijala oko nas više nego duša u Čistilištu? </p>
<p>Umjesto toga među privedenima se našao sasvim sporedni lik iz Krležinih »Balada«, te spomenuti Kolakowski koji je i cijelu predstavu odsanjao, što bi valjda trebala biti neka posebna alegorična dosjetka. </p>
<p>Uopće, nije sporno da su postavke djela i njegova ideja te sama dramaturška arhitektura bila Staziću jasna, kao da je i autor bio duboko inspiriran svojim neposrednim političkim iskustvom, (na žalost sabornica priređuje bolje fešte od njegove navodne parodije!). Također, pročitana beletristika ostavila je metatekstualne, referencijalne i metaforičke ožiljke kod Stazića, a između njih po svim šavovima »Sud nebeski« je pucao od općih mjesta i prepričavanja Kolakowskivljevih zanesenosti biblijskim temama i njihovo smještanje u socijalističko društvo. </p>
<p>Crkva i politika, sakralno i profano, misterij i bajka, demokracija i diktatura sve se to ispresijecalo u predstavi koja je imala više padova tempa i nije se mogla prikloniti ni jednom žanru, ni jednoj misli vodilji. Jer nikada notorno deklamatorstvo toliko ne para uši kao na pozornici, čemu je znatno pridonjela nekompatibilnost teksta i režije u čemu su Stazić i Raponja eklatantan primjer. Duboki procjep između njih, na žalost bio je isuviše vidljiv, pa je predstava bila lišena čak i natruha kerempuhovske bezbrižnosti i ležernosti na koje nas je to kazalište naviklo. </p>
<p>Željko Königsknecht kao sv. Petar s imidžem sv. Nikole samo je točno izgovarao svoje replike, Živko Anočić (Serafin) imao je vrijednih komičnih pasaža, s dosta dociranja ulogu Kerubina je oblikovao Mario Mirković, dok je najprostiduraniju interpretaciju, s odličnim gegovima i mimikom dao Mladen Vasary (Vrag). Intelektualne nesigurnosti i zapitanosti predočio je prilično mlako i bez strasti Tomislav Rališ, dok bi uloga Skunkača Hrvoje Kečkeša bila dobra za prijamni za ADU, jer pokazuje da je dobro savladao tipske likove. </p>
<p>Zbog uložena truda vrijedi spomenuti i ostale suradnike - kostimografkinje Đurđu Janeš i Vedranu Rapić, Marija Mirkovića te Larisu Lipovac koja je osmislila pompozni scenski pokret. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Imigrantova žudnja prema jeziku</p>
<p>Osnovno pitanje koje si postavlja instalacija glasi - što je to što priječi svijet da prihvati strance? / Rad pokazuje žudnju i nuždu koju imigrant osjeća prema novomu jeziku</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Tema koja je često zanimala umjetnike - tema ilegalnih migracija, koja je postala ključnim problemom na kraju 20. i početku 21. stoljeća - poslužila je i jednoj od najistaknutijih medijskih umjetnica mlađega naraštaja u svijetu Candice Breitz u osmišljavanju DVD instalacije »Alien« (Tuđinac) - Deset pjesama s druge strane, predstavljene na izložbi otvorenoj u petak na večer u predvorju Goethe instituta u Zagrebu.</p>
<p> Osnovno pitanje koje si postavlja ta zanimljiva umjetnička instalacija glasi - što je to što priječi svijet da prihvati strance? Izložbu su priredili kustosi Muzeja suvremene umjetnosti Nada Beroš i Tihomir Milovac, a moći će se pogledati do 5. prosinca.
»Alien« se sastoji od deset kratkih filmova, prikazanih na deset monitora, koji na neobičan način kombiniraju karaoke, turistički kućni video, znanstvenu fantastiku i titlovani dokumentarac. Ušavši u prostor instalacije, gledatelj se nalazi pred pjevačima koji izvode popularne njemačke pjesme ispred poznatih berlinskih prizora kao što su Ruski spomenik u parku Treptower, Alexanderplatz ili Tiergarten. Premda svi oni izvode te pjesme vrlo entuzijastično, ubrzo postaje jasno da ni jedan od njih ne pjeva svojim glasom.</p>
<p> »Pjesme su, naime, prvo otpjevali 'pravi Nijemci' koje sam snimila u studiju zamolivši ih da pritom daju sve od sebe« - objasnila je Candice Breitz u predavanju što ga je održala nakon otvorenja izložbe, te dadala: »Nakon toga zamolila sam deset 'novih' Nijemaca, ljude koji su doselili u Njemačku zbog različitih razloga i koji ne govore njemački, da izvedu te pjesme u različitim berlinskim okruženjima. Kada su snimljeni filmovi s deset 'novih Nijemaca' pjevača, njihovi su glasovi potpuno izbrisani sa snimke, a umetnuti su glasovi deset njemačkih izvornih govornika. Prenošenjem glasova izvornih govornika u tijela imigranata, jezik njihove nove domovine doslovno se uselio u njihova tijela, stvarajući pritom pomalo zbunjujući učinak« - kazala je umjetnica, otkrivši da je njezina fascinacija jezikom proistekla iz osobnoga iskustva, jer je odrasla u Johannesburgu, okružena brojnim jezicima, a kasnije se i sama preselila u Njemačku.</p>
<p>»Rad Candice Breitz pokazuje žudnju i nuždu koju imigrant osjeća prema novomu jeziku, ne ispuštajući iz vida frustracije koje pritom nastaju dok se pokušava uključiti u novi jezik«, istaknut će Nada Beroš, koja je s Tihomirem Milovcem zapazila Candice Breitz 1996. godine u Grazu kada je ta umjetnica, tada još na početku karijere, hrabro prebojila bijelim jedan svoj rad koji je poznati umjetnik Peter Wiebel uvećao bez njezina dopuštenja. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U procijepu utopija i predrasuda </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Dvodnevni skup o temi »Filozofi i društveni život« u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva završen je u subotu u Zagrebu. Drugi dan simpozija otvorio je dr. Petar Milat (Zagreb) predavanjem o mišljenju i izvanrednom stanju. Prema Milatu, filozofska analiza suvremenosti kod niza autora kristalizirala se u pojmu »globalnog izvanrednog stanja«. Ocrtavajući ukratko genealogiju koncepta izvanrednog stanja, Milat ukazuje u kojoj je mjeri takva politička i socijalna konstelacija bila objekt mišljenja kod nekadašnjih filozofa na ovim prostorima, odnosno Petrovića i Sulića.</p>
<p> Dr. Marijan Krivak (Zagreb) govorio je o digitalnoj teoriji ili filozofiji. Pitanje kojim se bavio Krivak jest: ima li filozofija još uvijek neku smislenost u ozračju teorijskog, ponajčešće digitalnom tehnologijom oblikovanog diskursa? Kao primjer jedne digitalne predodređene teorije (Roško) Krivak je razmatrao opasnosti neuključivanja filozofije u diskurse suvremenosti. Dr. Gordana Bosanac razmatrala je temu: smije li filozof imati predrasude? Na početcima antičke misli Parmenid na strog način postavlja uvjet istraživanja mišljenjem (filozofiranja): razlikovanje istine i mnijenja. Boginja u Parmenidovu spjevu daje filozofu temeljnu poduku o jedinim putovima istraživanja moguće spoznaje. Filozof u svojem misaonom poduzimanju ne može se opredjeljivati za doksu (predrasudu). </p>
<p>U nju spadaju sve vrste predrasuda (o ljudima, rasama, vjerama, običajima, ženama). Bosanac se pita kako je moguće da i najveći filozofi imaju predrasude (posebno o ženama i rasi, npr. Kant, Hegel, Scheller). Time se oni prepuštaju predrasudama i gube iz vida naputak Parmenidove boginje. Filozofiranje iz predrasude vodi u propast mišljenja.</p>
<p> Hrvoje Jurić (Zagreb) govorio je o filozofijskoj i društveno-povijesnoj (ne)moći utopije, odnosno utopijskog mišljenja i njime nadahnute prakse, i to kako s pogledom unatrag, tako i s pogledom unaprijed. Polazeći od općeprihvaćenog stava da je sukob utopističke i anti-utopističke koncepcije oblikovanja društvenog svijeta u svakom smislu urodilo porazom one prve, te da je time nastupilo post-utopijsko doba (koje možda ima veze i s famoznim »krajem povijesti«), Jurić je nastojao propitati mogućnost i potrebu »povratka utopiji«, odnosno može li i treba li filozof biti utopist. Jurić je razmatrao o »dopustivosti« i o »mogućnosti« te »potrebnosti« utopijskog mišljenja, odnosno prikazao je sadržaj jedne nove utopijske vizije budućnosti. </p>
<p>Na skupu su govorili i Zvonko Šundov (Križevci), Alen Tafra (Pula) i Ankica Čakardić (Zagreb).</p>
<p>Nikola Žuvela</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Stephen King optužio kritičare</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 23. studenoga</p>
<p> - Pisac horor knjiga Stephen King okomio se na svoje kritičare iz književnih krugova na velikoj dodjeli nagrada u New Yorku, javlja BBC ovih dana. King (56) je na svečanosti dodjele američke književne nagrade National Book Award proteklog tjedna izjavio da bi se više pozornosti trebalo posvećivati popularnim piscima poput njega samoga. Književnici kao što su Philip Roth i Arthur Miller osudili su odluku da mu se dodijeli posebno odličje na svečanosti u New Yorku. »Ulizujete se akademskim krugovima time što niste ni u kakvoj vezi s vlastitom kulturom?«, upitao je King publiku. </p>
<p> Književnik, najpoznatiji po romanima »Carrie« i »Shining«, rekao je da postoji nerazumijevanje za »romane temeljene u vlastitoj kulturi«. Dodao je da nema strpljenja za »one koji se ponose time što nikad nisu pročitali ništa od Johna Grishama, Toma Clancyja, Mary Higgins Clark ili nekog drugog popularnog pisca«. Kingu je dodijeljeno odličje za »izniman prinos američkoj književnosti«, a on je organizatore, američku Nacionalnu književnu zakladu, zamolio da svakako nastave s dodjelom takve nagrade.</p>
<p> Kinga je publika dočekala pljeskom, dok je odličje primao »i u ime drugih popularnih autora kao što su Elmore Leonard, Grisham i ostali«. Pobjednica večeri, Shirley Hazzard, koja je nagradu primila za roman »The Great Fire«, rekla je o Kingu: »Ne mislim da nam se čini usluga objavljivanjem liste trenutno najčitanijih pisaca.« Kasnije je priznala da nikad nije pročitala ni jednu knjigu Stephena Kinga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pjesnički natječaj za »Goranovu nagradu« </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Goranovo proljeće« raspisalo je natječaj za mlade pjesnike i nagradu »Goran«, koja će se iduće godine u sklopu programa 41. »Goranova proljeća« dodijeliti dvadeset i osmi put. Natječaj je otvoren do 31. prosinca ove godine, a mogu sudjelovati pjesnici do 30 godina koji nisu objavili knjigu pjesama. Oni trebaju na natječaj poslati cjelovit rukopis pjesničke zbirke. Natječajem za mlade pjesnike nastoji se potaknuti stvaralaštvo mladih pjesnika u Hrvatskoj i svagdje gdje postoji književni rad na hrvatskome jeziku. Književnu priredbu »Goranovo proljeće« priređuje Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivana Gorana Kovačića«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pjesnički natječaj za »Goranovu nagradu« </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Goranovo proljeće« raspisalo je natječaj za mlade pjesnike i nagradu »Goran«, koja će se iduće godine u sklopu programa 41. »Goranova proljeća« dodijeliti dvadeset i osmi put. Natječaj je otvoren do 31. prosinca ove godine, a mogu sudjelovati pjesnici do 30 godina koji nisu objavili knjigu pjesama. Oni trebaju na natječaj poslati cjelovit rukopis pjesničke zbirke. Natječajem za mlade pjesnike nastoji se potaknuti stvaralaštvo mladih pjesnika u Hrvatskoj i svagdje gdje postoji književni rad na hrvatskome jeziku. Književnu priredbu »Goranovo proljeće« priređuje Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivana Gorana Kovačića«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Prvak pao u Gradskom vrtu </p>
<p>Osječka je momčad u nedjelju sasvim nadigrala Dinamo, nanijela mu prvi poraz u ovogodišnjem prvenstvu te ga svrgla s vrha ljestvice na kojem je sada Hajduk</p>
<p>OSIJEK, 23. studenoga</p>
<p> - Dogodilo se i to! Maksimirska momčad poražena je napustila stadion u Gradskom vrtu. Tako je u nedjelju, u lijepom ambijentu osječkog objekta, pala i jedna tradicija koja je osječkog prvoligaša pritiskala otkako je samostalne i neovisne Hrvatske. Naime, Dinamo je u nedjelju prvi put izgubio prvenstvenu utakmicu na osječkom travnjaku. </p>
<p>U uzbudljivoj utakmici postignuto je pet pogodaka, izvedeno još toliko prelijepih akcija, pa je zaista sreća što su i televizijske kamere prenijele sliku diljem Hrvatske. Bijelo-plavi izgarali su na terenu od prve do posljednje minute, u svemu su nadvisili prvaka, porazili ga, te svrgnuli s vrha ljestvice. </p>
<p> U razmaku od samo tri minute Osijek je postigao dva pogotka i stekao kapitalnu prednost. Iz drugog uzastopnog Pranjićevog udarca iz desnog kuta, na prvu stativu utrčao je Milardović, skočio i glavom proslijedio let lopte u suprotni desni kut 1-0. Još se veselje navijača Osijeka nije stišalo, a rezultat je već bio povećan. U 26. minuti, na jednu »zalutala loptu« izbijenu iz polja Osijeka krenuo je Drpić i početnički pogriješio. Iskoristio je to Ljubojević, prebacio istrčalog Turinu, pogodio mrežu, povisio rezultat na 2-0. Čekalo se na odgovor Zagrepčana na brzometno vodstvo domaćih. No, »plave« je sve to očito šokiralo, pa im je trebalo dugo vremena da se saberu. Ipak, zahvaljujući isključivo Niki Kranjčaru, Dinamo je do odmora uspio sačuvati nadu da može izbjeći poraz. U 37. minuti kapetan Dinama zamalo je iz slobodnog udarca prebacio okvir, a u 43. minuti koristeći pogrešku obrane Osijeka, vrhom kopačke s 15 metara točno je pogodio lijevi donji kut - 1-2. Međutim, tom pogotku prethodilo je uzbuđenje koje je navuklo gnjev na suca Vitkovića. Umjesto 3-0 bilo je 2-1, tumačili su navijači Osijeka tijekom predaha između dva poluvremena. </p>
<p>Što se, u stvari dogodilo?! </p>
<p>Balatinac je izveo slobodni udarac ubacivši loptu u 16-erac Dinama gdje su bili Špehar, Cesar i Ljubojević. Ovaj potonji sa 7-8 metara bez oklijevanja šutirao je u bliži, lijevi kut Turine. No, sudac Vitković, umjesto na centar krenuo je pred vrata Zagrepčana, označio prekršaj i dodijelio kapetanu Osijeka žuti karton. Gestikulacija čovjeka u crnom bila je jasna: »Vidio« je da je Špehar povlačio Sesara za dres i tako ga onemogućio da spriječi Ljubojevića u egzekuciji. Najblaže rečeno - dvojbena sučeva odluka...</p>
<p> Najbolju priliku u drugom dijelu Dinamo je stvorio u 64. minuti. Mikić je lijepo centrirao s desne na suprotnu stranu, glavom je šutirao Bartolović, a Skender efektno obranio. Bio je to znak za stalne napade »plavih«, dok je Osijek koristio svaki trenutak za opasne protunapade. </p>
<p> Gradski vrt »eksplodirao« je u 76. minuti, jer je Osijek povisio rezultat. Ljubojević je, ne čekajući ni trenutak, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> izveo slobodni udarac, poslavši loptu na lijevu stranu. Sjurio se Stjepan Jukić, povratnik u matično jato, kojeg je Karačić nekoliko minuta ranije ubacio u igru, prihvatio loptu i kad mu je Turina krenuo u susret, hladnokrvno je po zemlji šutirao u prazna vrata. Izazvalo je to pravo oduševljenje na tribinama, ali posao bijelo-plavih nije bio završen. Jer, dinamovci su sve do posljednjeg sučeva zvižduka pokušavali izbjeći poraz, ali su od svega uspjeli tek smanjiti na 2-3 pogotkom Sedloskog. </p>
<p>• Stadion Gradski vrt </p>
<p>OSIJEK - DINAMO 3-2 (2-1)</p>
<p>OSIJEK: Skender 7, Radics 7,5, Božinovski 7, Mikulić 7, Milardović 7,5, Buljat 6,5 (od 83. Miljković -, od 89. Grnja -), Brkić 7, Balatinac 6,5 (od 65. Jukić 7), Pranjić 7,5, Špehar 6,5, Ljubojević 8.</p>
<p>DINAMO: Turina 6, Drpić 5, Sedloski 6, Cesar 5, Mikić 6,5, Agić 6, Mujčin 5 (od 76. Jurić -), Kranjčar 7, Mitu 5,5, Zahora 5 (od 46. Štrok 5), Bartolović 5.</p>
<p>SUDAC: Miroslav Vitković (Virovitica) 6 </p>
<p>GLEDATELJA: 4.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Milardović (24.), 2-0 Ljubojević (26.), 2-1 Kranjčar (43.), 3-1 Jukić (76.), 3-2 Sedloski (89) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bartolović, Kranjčar, Cesar, Agić, Mikić, Špehar, Mikulić, Skender, Božinovski, Jukić </p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goran LJUBOJEVIĆ</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Širić nam nije dozvolio osvojiti bod« </p>
<p>»Nakon utakmice mi je prišao jedan od ključnih ljudi Slavena Belupa i kazao: 'Sudac nas je strašno štitio.' Mi smo u subotu ostali bez boda, jer nam to Širić nije dozvolio. Da, baš tako napišite. Širić nam nije dozvolio!«, rekao je Miroslav Blažević </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Teško se prisjetiti je li Miroslav Blažević ikad trebao šetati ulicama s vrećicom preko glave. A, upravo jesenska statistika u slovenskoj Muri i sada u Varteksu doista bacaju crvenilo na lice bivšeg izbornika. U sedam utakmica na klupi varaždinskoga kluba nije upisao niti jednu pobjedu. Štoviše, Varteks je trenutačno na devetom mjestu prvenstvene ljestvice i samo ga tri boda dijele od dna. </p>
<p> »Bumbari« su, eto, posrnuli i ove subote, kada ih je u Koprivnici svladao Slaven Belupo sa 2-1. Koprivničanci su, međutim, više od pola sata, sve do 73. minute, vodili 2-0... Blaževiću, pak, neki zamjeraju da velik dio svoje koncentracije troši na kritiziranje aktualnog izbornika umjesto da se skroz usredotoči na vlastitu momčad, no isto je tako činjenica da korak naprijed s Varteksom nije uspio načiniti ni Ćirin prethodnik Dražen Besek. Na upit je li u subotnjoj utakmici više bio razočaran vlastitim igračima ili suđenjem, vidno je ljutiti Blažević brzopotezno »povukao otponac« i počeo »mitraljirati« po osječkom sucu Željku Širiću. Naposljetku, čak su i neki sudački autoriteti (Goran Marić, novo »oko sokolovo«) javno ustvrdili kako je drugi Slavenov pogodak postignut iz nedosuđenog zaleđa. </p>
<p> - Ne znam koji je razlog takvom suđenju. Znate da nikada nisam govorio o suđenju, ali sada moram nešto reći. Doista mi se čini kao da je Varteks negdje nešto pogriješio u odnosu prema sucima. Ne znam što se to događa. A upravo sam ja posebno dobar sa sucima. Pa, taj Širić je moj prijatelj! Nakon utakmice mi je prišao jedan od ključnih ljudi Slavena Belupa i kazao: »Sudac nas je strašno štitio!«. Ali, i Slaven Belupo je također znao biti žrtvom suđenja. Sjetite se samo na koji su način izgubili u utakmici protiv Kamena Ingrada. Mi smo u subotu ostali bez boda, jer nam to Širić nije dozvolio! Da, baš tako napišite. Širić nam nije dozvolio! Pokušavao sam proniknuti u razloge zbog kojih se sve to događa, ali nemam odgovor. Ne znam jesu li se Varteksovi dirigenti nekome možda zamjerili, grmio je Ćiro. </p>
<p> Jasno je, međutim, da ne mogu isključivo suci biti krivi za slabu Varteksovu jesen. Ćiro je, kako kaže, i dalje uvjeren da je varaždinsku momčad moguće razdrmati i u proljeće zakoračiti s uspješnijim igrama. </p>
<p> - Ne gubim strpljenje!</p>
<p> Uzgred, s Blaževićem smo razgovarali u poluvremenu utakmice Osijek - Dinamo, kad su Osječani vodili rezultatom 2-1. </p>
<p> - Jasno, gledao sam prvo poluvrijeme i vidio kako je poništen čist Osijekov pogodak za 3-0. Ali, svejedno mislim da će Dinamo u drugom dijelu uspjeti preokrenuti rezultatski zaostatak i pobijediti. </p>
<p> Dinamo ipak nije uspio...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Protiv Rome partija šaha </p>
<p>»Iskreno mislim da Hajduk može iznenaditi. Ne smije dopustiti da ga ponese publika, već mora mirno i koncentrirano držati izjednačen rezultat. Protiv Rome treba odigrati partiju šaha. Baš se veselim dolasku na revanš«, rekao je hrvatski reprezentativni vratar Stipe Pletikosa </p>
<p>SPLIT, 23. studenoga</p>
<p> - Pobijedivši uvjerljivo i bez većih problema Cibaliju sa 3-1, nogometaši Hajduka skinuli su teret domaćeg prvenstva i bez nepotrebnih se stresova mogu fokusirati na Romu. </p>
<p>Još su četiri dana do uzvrata, a kako rezultat 0-1 iz Rima više ne izgleda nedostižno, hajdukovci se hrabre da mogu učiniti nemoguće. Pritiska nema jer su navijači, uprava i igrači svjesni razlike u kvaliteti. Međutim, favoriti ne pobjeđuju uvijek, a ozračje u Splitu je nogometno i Split živi za nadolazeći spektakl. Ulaznica već danima više nema, a da bi se prvotimce lišilo navijačevih povlačenja za rukave stručni je stožer odlučio povući igrače u karantenu već u utorak. Zbog špurijusa, ali i komfora »bijeli« će se zatvoriti u hotel Sveti križ na Čiovu. </p>
<p>- Moramo učiniti sve da naše, istina minimalne izglede oživotvorimo. Svjesni smo Romine snage, ali Rimljana se ne bojimo. Apsolutno su bolja momčad i po tom se pitanju ne zavaravamo. Ipak, izgledi postoje i »poginut« ćemo na travnjaku za pobjedu. No, ponavljam neće biti lako, kaže trener Hajduka Zoran Vulić. </p>
<p>Na popisu ozlijeđenih još su Turković, Deranja, Pralija i Vuković, Carević se uključio u normalan rad, a Talevski je igrao protiv Cibalije. Za utakmicu u četvrtak kandidirat će svi igrači koji su igrali protiv Cibalije, uz Miladina. </p>
<p>- Carević tek pet dana trenira i ne može nadoknaditi propušteno. Protiv Rome nam trebaju zdravi i maksimalno spremni igrači. Nadam se da ćemo dobiti snimku Romine utakmice protiv Bologne. Činimo sve da je dobijemo, a u pripremi ćemo pogledati neke njihove utakmice, kaže Vulić. </p>
<p>Može se kazati da Splitom vlada umjereni ili pritajeni optimizam. I dva bivša hajdukovca Stipe Pletikosa i Darijo Srna smatraju da »bijeli« mogu iznenaditi. Stoga su odlučili da u četvrtak dođu svjedočiti senzaciji, a pomoći će im njihov poslodavac bogati Rinat Ahmetov, predsjednik Šahtara iz Donjecka, koji će im posuditi svoj privatni zrakoplov. Doći će sat vremena prije utakmice i vratiti se odmah nakon svršetka. </p>
<p>- Iskreno mislim da Hajduk može iznenaditi. Ne smije dopustiti da ga ponese publika, već mora mirno i koncentrirano držati izjednačen rezultat. Protiv Rome treba odigrati partiju šaha. Baš se veselim dolasku na revanš, rekao je hrvatski reprezentativni vratar Stipe Pletikosa. </p>
<p>Za očekivati je da će Hajduk zaigrati slično kao u Rimu. Obrambenijom će taktikom s mnogo striktnih pokrivanja inicijativu prepustiti Romi i svoj prolaz tražiti kroz kontranapade i prekide. </p>
<p>- Plan je »potopiti« loptu, spustiti maglu pa da se utakmica odgodi za proljeće. Tako bi Hajduk prezimio u Europi, našalio se na kraju Zoran Vulić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Inker se specijalizirao za 1-1 remije </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Za trecet klubova koji su bodovno izjednačeni na ljestvici Prve hrvatske nogometne lige od četvrtog do šestog mjesta, Rijeku, Slaven Belupo i Inker (imaju po 19 bodova), u ovoj se sezoni svakako može istaknuti da su se na neki način specijalizirali za remije. Naime, spomenuti su se klubovi u čak sedam prvenstvenih utakmica morali zadovoljiti bodom. Ovim podatkom zanimljivost njihova omjera pobjeda, neodlučenih ishoda i poraza nije završena, jer su i Riječani i Koprvničanci i Zaprešićani u 15 kola po četiri puta okusili slast pobjede te su u isto toliko navrata pokunjenih glava napuštali travnjak. </p>
<p>No, ako se malo pozornije analiziraju remiji Inkera lako je zaključiti da su kladitelji mogli zaraditi mnogo novca ulažući na rezultat prvog poluvremena i kraja utakmice, što je do utakmice Zadar - Marsonia bilo u ponudi u jednoj našoj kladionici. Podsjećamo, tada je više od četrdeset ljudi uplatilo da će Brođani voditi na poluvremenu, a da će nakon 90. minute slaviti domaćini. Tako je i bilo, a na ovakav rasplet više se ne može kladiti ni u jednoj kladionici u Hrvatskoj. Naravno, ne želimo time nadjenuti miris sumnje na Inkerove remije već samo istaknuti zanimljive rasplete. Na čak pet utakmica rezultat na poluvremenu i kraju utakmice bio je različit (Inker - Dinamo 1-1, 1-0; Inker - Rijeka 1-1, 1-0; Inker - Osijek 1-1, 0-1; Slaven Belupo 1-1, 0-1; Zagreb - Inker 1-1, 1-0), a primjećujete svih je pet srazova završilo identičnim rezultatom - 1-1. U preostala dva neodlučena ishoda, protiv Zadra u gostima (0-0) i Zagreba u Zaprešiću (1-1), rezultat s poluvremena nije se promijenio do posljednjega sučeva zvižduka. </p>
<p>U svakom slučaju momčad Josipa Kužea igra podjednako dobro i kod kuće i u gostima, no jasno je da nastavak niza remija ne može odvesti »žuto-plave« u Ligu za prvaka. Stoga je jasno da će u poljednja dva prvenstvena kola, protiv Zadra te Kamena Ingrada u Zaprešiću prije zimske pauze morati ubrati barem četiri boda. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagreb za jedno poluvrijeme </p>
<p>Kad je trener Inkera Josip Kuže pojačao napad i vezu, bilo je poput prizemljenja za domaćine. Stvarnost je za Zagreb postala još tamnija nakon ulaska 32-godišnjeg Zvjezdana Brleka, a kad je desetak minuta kasnije majstorskim pogotkom sa 20-ak metara postigao zasluženo izjednačenje, Zagreb se samo slučajno mogao osladiti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Da se nogometna utakmica igra samo jedno poluvrijeme, u Kranjčevićevoj bi s razlogom nakrivili kapu. Nadigrali su nadahnutom igrom prepunom prigoda momčad Inkera u svim elementima. Usput su poveli efektnim pogotkom Lovreka (25) i s razlogom povjerovali kako će nakon nastavka moći glasno zagrmiti da su definitivno prebrodili krizu i da četiri boda iz dvije prethodne utakmice nisu tek posljedica teorije velikih brojeva. Neobjašnjivi raspad Zagrebove igre u nastavku, nakon što je trener Inkera Josip Kuže pojačao i osvježio napad i vezu uvođenjem Terkeša i Gondžića, bilo je poput grubog prizemljenja za domaćine. Stvarnost je za Zagreb postala još tamnija nakon ulaska 32-godišnjeg Zvjezdana Brleka. Tada je u ovoj utakmici oslabljeni Inker postao još uvjerljiviji, a kad je desetak minuta kasnije majstorskim pogotkom sa 20-ak metara Brlek postigao zasluženo izjednačenje, Zagreb se samo slučajno mogao osladiti. To mu je zamalo pošlo za rukom u 85. minuti, ali je Ratomir Đalović zapucao tko zna koju povoljnu prigodu. Zagrebov je razočarani trener Damir Petravić zavapio: </p>
<p> - Nakon toliko zapucanih prigoda u prvom dijelu moramo se naposljetku zadovoljiti bodom, a poduzeo sam sve da pobijedimo. Nešto pod hitno moramo poduzeti da se to više ne događa. Ne smijemo se kockati s toliko promašaja nakon kojih dolazi uobičajena kazna i gubitak bodova na koje smo računali. </p>
<p>Petravića smeta što su se zagrebaši nesvjesno povukli, iako im to nije sugerirao: </p>
<p> - Sve je u glavama igrača i u tomu nismo jedini. No, slaba je to utjeha koju mi nudite činjenicom što na našoj odličnoj igri iz prvog dijela vidite našu svjetliju budućnost. Nažalost, nogomet se ipak igra za rezultat. </p>
<p>Trener Inkera Josip Kuže, inače neobičan po tome što voli reći da mu je zapravo najjači onaj sastav onaj kojim završava utakmicu, dvojakog je raspoloženja. S jedne je strane zadovoljan zbog boda, tko i ne bi nakon Zagrebove igre iz prvog dijela kad je prednost domaćina morala biti uvjerljivija. No, iz zaključnog mu komentara proviruje i neskriveno nezadovoljstvo jer je u nastavku na travnjaku postojala samo jedna momčad, Inker. </p>
<p>- U mojim računicama nije bilo primanje pogotka i taj nas je detalj poremetio. U nastavku smo ušli s pokretljivijim sastavom, Zagreb se povukao i čuvao prednost, i to je bila prilika za puni pogodak.</p>
<p> Ipak, ni postignutim nisam nezadovoljan, zaključio je Kuže. </p>
<p>Zadovoljan je jer je ostala nedirnuta prednost koju Inker ima pred Zagrebom, iako su u Kranjčevićevoj najavljivali veliki skok. Kako sada stvari stoje, na to će pričekati. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Premijera za plus četiri </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijera pomlađene momčadi hrvatskog vaterpolskog prvaka okončana je pobjedom s četiri pogotka razlike, Mladost je u dvoboju prvog kola skupine C Eurolige sa 10-6 (1-1, 3-3, 4-1, 2-1) nadigrala gostujuću Olympic Nicu. Iako su u prvoj polovici utakmice djelovali prilično nervozno i neuigrano, posljednje dvije četvrtine pokazale su očitu razliku u kvaliteti između Mladosti i francuskog prvaka, kao i veliki potencijal mladostaša u Euroligi.</p>
<p>- Odigrali smo u skladu s onim što smo se dogovarali tijekom tjedna. Četiri razlike je mnogo protiv Nice, ovo je odličan start u Europi. A možemo i puno bolje, plivački smo jaki, igramo jedan za drugoga. Mislim da ni sami nismo svjesni koliko možemo biti dobri, rekao je kapetan Mladost Vjekoslav Kobešćak.</p>
<p>Francuzi su uspjeli parirati mladostašima u prve dvije četvrtine. Lopte su im se nekoliko puta sretno odbile, pa su stoga imali nekoliko napada više, a time i više pogodaka. No, kada je nestalo nervoze u redovima mladostaša, kada je proradila veza najiskusnijeg trojca Rogin-Kobešćak-Čomahidze, prednost je rasla iz minute u minutu.</p>
<p> Presudna je bila treća četvrtina, koju je Mladost pobijedila sa 4-1, dva pogotka upisao je Rogin, a po jedan Kobešćak i Čomahidze.</p>
<p>- Očekivao sam nervoznu igru u početku. Odigrali smo najbolje što možemo u ovom trenutku, no ima mjesta za napredak. Mislim kako smo ih totalno zbunili u situacijama s igračem više, a kad smo tome pridodali žestoki presing u obrani sve je bilo riješeno, komentirao je trener Mladosti Milorad Damjanić.</p>
<p>• Plivalište na Mladosti</p>
<p>MLADOST - OLYMPIC NICA NATATION 10-6 (1-1, 3-3, 4-1, 2-1)</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Kucarov, Koljanin 1 (1), Nastran, Rončević 3, Milaković, Primorac, Jerković, Čomahidze 2, Rogin 2, V. Kobešćak 2, Dragčević, Kačić.</p>
<p>OLYMPIC NICA: Fratila, Csaszar 2, Komlosi 1, Viaud, Havenga 1, De Bruijn 1, Hrosik, Bourges, Uri, Cousin 1, Silvis, Gyurcsi, Amardheil.</p>
<p>SUCI: Rottuno (Italija) i Bras (Nizozemska). GLEDATELJA: 1200.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 6 (8), Olympic Nica 5 (9). ČETVERCI: Mladost 1 (1), Olympic Nica -.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Revaz ČOMAHIDZE.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Aškrabić tricom u zadnjoj sekundi potopio Cibonu</p>
<p>U drugom poluvremenu cibosi su uspjeli poništiti sjajan učinak iz prvog dijela kada su imali i 20 poena prednosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Očajnički pokušaj Ognjena Aškrabića s centra u posljednjoj sekundi na kraju se pokazao pobjedničkim za košarkaše Reflexa koji su slavili na gostovanju kod Cibone 82-80 (48-33) u 10. kolu Goodyear lige. </p>
<p>U drugom poluvremenu cibosi su uspjeli poništiti sjajan učinak iz prvog dijela kada su imali i 20 poena prednosti (48-28 u 18. minuti). Rimac i Penn otvorili su utakmicu s 11, odnosno 10 poena, u drugoj četvrtini Štimac se nadovezao sa tri trice. Cibona je u tom trenutku gađala briljantnih 9-14. No, sve što je prolazilo u prvih 20 minuta, Anzulovićeva momčad prosula je u nastavku u zonskoj obrani Reflexa. Stao je šut, a Zagrepčani nisu imali drugih rješenja. Beograđani su odigrali sjajnu obranu, k tome i u napadu pokazali raznovrsnost. Razigrao se centarski par Aškrabić-Plisnić, uz dobro vođene napade Zoroskog. Reflex je u 38. minuti bio vrlo blizu pobjede (79-75), ali je Jorović promašio dva slobodna bacanja. Potom je Rimac pogodio tricu za 78-79 i neizvjesnu posljednju minutu. Štimac je ubacio jedno slobodno bacanje, a potom je Sesar nakon promašaja Aškrabića, četiri sekudne prije kraja fauliran na ziceru te je pogodio jedno slobodno bacanje za vodstvo 80-79 i, činilo se, pobjedu Cibone. No, sve je preokrenuo Aškrabić... </p>
<p>- Sreća je nagradila igrače Reflexa za trud u drugom poluvremenu. Napravili smo glupost, pustili Aškrabića da na kraju povede loptu i neometano šutira. Ponovno smo imali neobjašnjivi pad u igri, izjavio je trener Cibone Dražen Anzulović.</p>
<p>- Za pobjedu protiv Cibone u Zagrebu morate imati malo sreće. U prvom poluvremenu cibosi su bili fantastični, rekao sam mojim igračima da pokušaju smanjiti razliku. Napravili smo veliki korak prema »final fouru«, kazao je trener Reflexa Vlado Đurović. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - REFLEX 80-82 (29-18, 19-15, 14-26, 18-23). </p>
<p>CIBONA VIP: PENN 16, Kus, RIMAC 16 (0-2), Krasić, Žižić 9 (1-3), GOLEMAC 6, Sesar 6 (1-2), Štimac 14 (2-4), Mance 5, MAMIĆ, Omerhodžić, POLJAK 6 (2-2). </p>
<p>REFLEX: AŠKRABIĆ 23 (4-4), Smith 14 (4-4), ZOROSKI 10 (1-2), JOROVIĆ 4 (2-4), Mandić, Krstović 6 (0-1), POPOVIĆ 2 (2-2), Vasić, Majstorović 6 (2-2), Ilić, Plisnić 11 (2-2), FFRIEND 6. </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 31-63 (49%), Reflex 28-58 (48%). </p>
<p>TRICE: Cibona 12-23 (52%), Reflex 9-23 (39%). </p>
<p>SKOKOVI: Cibona 39 (25+14), Reflex 24 (19+5). </p>
<p>SUCI: Pukl, Lovšin i Jeršan (svi Slovenija). GLEDATELJA: 1200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ognjen AŠKRABIĆ. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vaidi i Karloviću Tovin memorijal</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Hrvatski stolnotenisači Cornelia Vaida i Davor Karlović pobjednici su 11. izdanja Memorijalnog turnira »Antun Tova Stipančić«. Davor Karlović, član zadarskog Donata, nakon polufinalne pobjede nad »večernjakovcem« Tomislavom Japecom, u neizvjesnom je finalu bio bolji od Slovenca Gregora Kocmana sa 4-3. Zadranin je sve mogao riješiti puno ranije jer je vodio sa 3-0 u setovima, a u šestom setu i sa 9-6, no meč je ipak otišao u maksimalnih pet setova. Karloviću je ovo, inače, četvrti naslov na Tovinom memorijalu.</p>
<p>Cornelia Vaida u finalnom je dvoboju sa 4-2 bila bolja od Kineskinje Gu Yun, igračice zagrebačke Mladosti. Vaida je u polufinalu svladala reprezentativnu kolegicu Andreju Bakulu, dok je Gu Yun bila bolja od još jedne hrvatske igračice, Andreje Bobetić. U finalu je najviše neizvjesnosti ponudio šesti set pun preokreta, koji je na kraju otišao na stranu naše igračice.</p>
<p>• Rezultati, finale, stolnotenisači: Karlović (Hrv) - Kocman (Slo) 4-3 (11-8, 12-10, 11-5, 9-11, 10-12, 9-11, 11-5); stolnotenisačice: Vaida (Hrv) - Gu Yun (Kin) 4-2 (11-9, 5-11, 11-5, 11-5, 6-11, 14-12). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Ševardnadze podnio ostavku </p>
<p>TBILISI, 23. studenoga </p>
<p> - Gruzijski predsjednik Eduard Ševardnadze podnio je u nedjelju ostavku, objavila je privatna televizija Rustavi-2. </p>
<p>Ranije je oporbeni čelnik Georgi Baramadize prenio riječi glavnoga oporbenog vođe Mihaila Sakašvilija koji mu je telefonski iz Ševardnadzeova ureda kazao da predsjednik upravo potpisuje ostavku, javila je agencija Associated Press. </p>
<p>Privatna televizija Rustavi-2 javila je također da je predsjednički zrakoplov Eduarda Ševardnadeza spreman za polazak u zračnoj luci u Tbilisiju. Isti izvor naveo je kako je zrakoplov stacioniran pokraj zrakoplova ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova koji je sudjelovao u pregovorima u uredu predsjednika. </p>
<p>Televizija Rustavi-2 javila je da je konvoj od šest službenih vozila stigao u zračnu luku, gdje je viđen Ivanov te tjelohranitelji predsjednika Ševardnadzea. Prisustvo Ševardnadzea, međutim, nije potvrđeno. </p>
<p> Objava ostavke uslijedila je nakon što je Sakašvili otišao u predsjedničku rezidenciju u predgrađu Tbilisija s ultimatumom predsjedniku da podnese ostavku jer će u protivnom njegove pristaše krenuti na rezidenciju. </p>
<p> Ruski ministar Ivanov je, nakon što je napustio rezidenciju kazao da je njegova uloga pregovarača završena. </p>
<p> »Ispunio sam svoju ulogu posrednika i sada o sudbini Gruzije trebaju odlučili politički vođe«, kazao je a prenijela agencija Interfax. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Gruzijski specijalci i garda pridružili se prosvjednicima</p>
<p>Oporbeni čelnik Sakašvili pozvao na zauzimanje zgrade ministarstva unutarnjih poslova i državne televizije/ Ševardnadze se sklonio u rezidenciju nedaleko od Tbilisija gdje se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovim</p>
<p>TBILISI, 23. studenoga </p>
<p> - Gruzijska nacionalna garda, nekoliko stotina djelatnika ministarstva obrane, prešla je na stranu prosvjednika, objavio je u nedjelju oporbeni vođa Vasil Maglaperidze. Oporbi se ranije pridružilo i pedesetak pripadnika jedne specijalne postrojbe ministarstva unutarnjih poslova. Osim toga, savjetnik predsjednika Eduarda Ševardnadzea za međunarodna pravna pitanja, Levan Aleksidze, rekao je novinarima da priznaje legitimnost i stavlja se na raspolaganje privremenoj predsjednici države Nino Burdžanadze.</p>
<p> Istodobno vođa gruzijske radikalne oporbe Mihail Sakašvili pozvao je u nedjelju, obraćajući se okupljenima ispred zgrade gruzijskog parlamenta, građane Tbilisija da zauzmu zgradu ministarstva unutarnjih poslova i zgradu državne televizije. U nedjelju je veći broj policajaca razmješten oko ministarstva unutarnjih poslova i oko zgrade državne televizije.</p>
<p>Međutim obnašatelj dužnosti direktora gruzijske državne televizije Georgij Lonidz objavio je u nedjelju da je s oporbom dogovorio da će izvještavati o političkoj krizi u toj zemlji »bez objave komentara«. Čini se da se tim sporazumom, barem zasad, isključuje mogućnost da pristaše oporbe zauzmu zgradu televizije što je ranije u nedjelju nagovijestio oporbeni čelnik Mihail Sakašvili. </p>
<p>Oporbena čelnica Nino Burdžanadze u nedjelju je izjavila kako su mogući kompromisni pregovori s vlastima čija bi svrha bila riješiti sve dublju političku krizu u zemlji te je pozvala na nove izbore. </p>
<p> »Nastavljamo s prosvjedima i ne namjeravamo pokleknuti. Naravno, spremni smo na pregovore i razumno kompromisno rješenje. No, kompromisno rješenje znači da ovi ljudi koji stoje ispred zgrade parlamenta ne smiju biti prevareni«, rekla je Burdžanadze, naglasivši da »nema realnih osnova za rješenje ove krize ako se ne održe novi izbori«.</p>
<p> Unatoč pobuni i zahtjevima za smjenu, predsjednik Eduard Ševardnadze u nedjelju je pripadnicima vojske naredio da se suzdrže od upotrebe sile protiv nekoliko tisuća prosvjednika koji su u subotu zauzeli zgradu parlamenta i zgrade ostalih ključnih institucija, nakon čega je u zemlji proglašeno izvanredno stanje.</p>
<p> »Predsjednik je izričito zabranio bilo kakve akcije koje bi mogle dovesti do krvoprolića«, izjavio je ministar obrane David Tevzadze. On je pritom potvrdio kako nije dobio naredbu od predsjednika i njegova vrhovnog zapovjednika Eduarda Ševardnadzea o upotrebi sile da bi se uspostavio red u zemlji no. No, ipak je rekao da je vojska spremna prekinuti eskalaciju »kaosa« koji ondje vlada. Iz njegova se odgovora novinarima može zaključiti da još uvijek prima naredbe od Ševardnadzea koji se sklonio u svojoj rezidenciji u predgrađu gruzijskog glavnog grada. Tevzadze je objasnio kako proglašenje izvanrednog stanja u zemlji ne znači nužno i primjenu sile. </p>
<p>Ševardnadze se u svojoj rezidenciji nedaleko Tbilisija sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovim koji je u nedjelju rano ujutro doputovao u glavni gruzijski grad. Ivanov je u nedjelju nakon dvosatnog razgovora sa Ševardnadzeom napustio njegovu rezidenciju, ne dajući nakon toga izjavu za novinare, izvijestile su agencije. Nakon toga sastao se i s oporbenim čelnicima u Tbilisiju.</p>
<p> Inače, na ulicama Tbilisija u noći na nedjelju mogla su se vidjeti oklopna vozila, a došlo je i do mobilizacije vojnih snaga. No, gruzijski ministar unutarnjih poslova izjavio je kako je svrha spomenutih koraka zaštita predsjedničke rezidencije, a ne napad na prosvjednike.</p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell i glavni tajnik UN-a Kofi Annan savjetovali su Ševardnadzeu da pozove strane na mirno rješenje krize. Agencije izvješćuju da u nedjelju ujutro na ulicama Tbilisija vlada mir, unatoč velikom broju pristaša oporbe. Prosvjednici se još uvijek nalaze u zgradi parlamenta i gradskoj vijećnici. Ševardnadze im je dao rok do ponedjeljka da napuste zgrade . (AFP/Reuters/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nino Burdžanadze mirni glas oporbe</p>
<p>TBILISI, 23. studenoga </p>
<p> - Kultivirana i elegantna, bivša predsjednica gruzijskog parlamenta Nino Burdžanadze, koju je oporba u subotu navečer proglasila »obnašateljicom dužnosti predsjednice«, bivša je suradnica predsjednika Eduarda Ševardnadzea od kojega se postupno udaljila.</p>
<p> Politička elita nije za nju nepoznati teren: otac joj je bio bogat i utjecajan još u doba bivšeg Sovjetskog Saveza a navodno je i jedan od ljudi koji su financirali posljednju predsjedničku kampanju Eduarda Ševardnadzea.</p>
<p> Udata je za zamjenika državnog odvjetnika koji je nedavno podnio ostavku u znak prosvjeda protiv aktualne vlade. Nino Burdžanadze, danas 39-godišnjakinja, startala je u politici pod zaštitom Eduarda Ševardzandeza, baš kao i njezin oporbeni saveznik, karizmatični radikalni vođa Mihail Sakašvili, ulaskom u parlament 1995. Ondje se ubrzo potvrdila unutar provladine stranke Građanskog saveza i postala predsjednicom parlamentarnog odbora za vanjsku politiku. </p>
<p> Predsjednica parlamenta je postala u studenome 2001., no ubrzo se postupno udaljavala od predsjednika. Međutim, neki su oporbeni političari ostali sumnjičavi prema njezinoj preobrazbi, držeći da je još uvijek vjerna Ševardnadzeu. Uoči parlamentarnih izbora osnovala je vlastitu stranku Burdžanadze-demokrati, zajedno s njezinim prethodnikom na dužnosti predsjednika parlamenta. </p>
<p> Unutar oporbe smatraju je glasom umjerene struje, poglavito u odnosu na radikalnog Sakašvilija. Upravo je ona bila ta koja je u subotu pozvala na mir kada je oporba zauzela parlament. Majka je dvoje djece. Početkom devedesetih studirala je u Moskvi. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Odraz istanbulskih eksplozija na turske europske težnje</p>
<p>Jack Straw je nad ostacima zgrade britanskog konzulata u Istanbulu izjavio kako su bombaški napadi ujedno napadi na odlučnost turskog vrha da što prije, reformirajući zemlju, stvori uvjete za njezin ulazak u Europu</p>
<p>BRUXELLES, 23. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dužnosnici europskih vlada, s izuzetkom šefa britanske diplomacije, nisu se žurili s ocjenama povećavaju li nedavne terorističke akcije u Turskoj šanse ove zemlje za ulazak u Europsku Uniju. </p>
<p>Jack Straw je nad zgarištem zgrade britanskog konzulata u Istanbulu izjavio kako su bombaški napadi ujedno napadi na odlučnost turskog vrha da što prije, reformirajući zemlju, stvori uvjete za njezin ulazak u veliku Europu. »Ovi napadi nisu nanijeli udar turskom zahtjevu. Štoviše, oni će samo povećati našu odlučnost da vidimo Tursku kao punopravnog člana EU«, kazao je Straw. </p>
<p>Bez obzira na britanske prigodne govore na mjestu nesreće, mediji su bombaške akcije povezali s nezadovoljstvom ekstremnih muslimanskih skupina britanskom ulogom u iračkom ratu, sa čime pak EU nema nikakve veze. Ovakvi su komentari naročito prisutni u Francuskoj, gdje već i službeno podsjećaju kako je Francuska i prije iračke vojne operacije upozoravala na moguće negativne posljedice u obliku rasplamsavanja terorističke aktivnosti. »Bili smo nažalost u pravu«, izjavio je utjecajni član parlamentarnog vanjskopolitičkog odbora. </p>
<p>Povjerenik za proširenje Günter Verheugen također je bio mnogo suzdržaniji od Britanaca. Ističući neupitnost turskih aspiracija za članstvo, povjerenik je podsjetio na nezaobilaznost kriterija odbijajući čak i naznake ideje o pragmatičnom ubrzavanju procesa pristupanja Turske. »Za to ne nalazim razloga, ono što danas moramo činiti jest odaslati jasnu poruku moralne podrške, ali ne možemo modificirati parametre«, smatra povjerenik. </p>
<p>Eksplozije u Istanbulu istaknule su problem najveće preostale kandidatske države; zemlje bez otvorenih pregovora. Turska je mnogima u EU doslovno neprobavljiva kao članica EU. »To će biti kraj Europe kakvu znamo«, izjavio je svojevremeno Valery Giscard d'Estaing. Njegova je reakcija tipična za javne ličnosti ili pripadnike oporbe u zemljama članicama EU. Pojedinci, za razliku od vlada, imaju pravo reći i negativno mišljenje o podobnosti Turske, što uredno i čine. </p>
<p>Lideri EU nisu uvijek decidirano isticali značaj ulaska Turske u EU, neodlučni u procjeni posljedica. Proces je po pravilu gurala zapadna strana Atlantika, Washington je, bez obzira koja administracija bila u uredima, smatrao da će s Turskom u EU biti ojačan jugoistočni ogranak NATO-a, a članstvo u EU jamčit će Turskoj dugoročniju, kvalitetniju stabilnost, čije demokratske dosege sada praktično čuva ustavna uloga vojske. </p>
<p>Uloga vojske kao čuvara demokracije i civilne države jedan je od elemenata koji EU, ističući svetost svojih kopenhagenskih kriterija čije je ispunjavanje potrebno za ulaz u EU, želi da bude ukinut reformskim procesom. </p>
<p>Nedavno su ministri EU u paket uvjeta uključili i punu tursku suradnju u ponovnom ujedinjenju Cipra. Ankara se pobunila kako ne želi nove uvjete, no zahtjev je ostao. EU ima pravo tražiti i od najvećih. Tursku muče i mnogi drugi teški problemi. Tretman manjina i tradicija surovog postupanja sa zatvorenicima, za Turke su možda dio folklora ili tradicije, za EU to je »kraj svijeta«. </p>
<p>Osnovni je problem ipak ozbiljniji od povremenih diskretnih primjedbi da je Turska muslimanska država s pretenzijama za članstvo u kršćanskom klubu. To je veličina ove zemlje. Ulaskom u EU, Turska bi postala druga, a nakon nekoliko godina prva u EU po brojnosti stanovništva. Demografski rekorder sa sobom povlači snažan utjecaj na oblikovanje politike EU. </p>
<p>Maksimum koji je Europska unija u proširenju mogla apsolvirati, i to uz mnogo muka i s neriješenim problemima, jest Poljska. Turska je pozvana u EU na Helsinškom summitu 1999. godine, ali s njom nisu otvoreni pregovori. Figurira kao kandidat, a njezina carinska unija s EU vuče se nekoliko desetljeća unazad. Novo je razdoblje za Tursku počelo Helsinškim summitom. </p>
<p>Nešto je uzbuđenja stvoreno kad je visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Javier Solana posebnim zrakoplovom odletio do Ankare i tamo uvjerio ministra vanjskih poslova Turske da s njim dođe na summit EU i prihvati kandidaturu. </p>
<p>Europska je unija potom lani obećala na »summitu proširenja« u Kopenhagenu da će se o podobnosti Turske i datumima za ulazak u pregovarački proces odlučivati krajem iduće godine. Dakle, procjena Europske komisije najavljena je za listopad 2004, a Europsko će vijeće u prosincu izraziti što o svemu misle 25-orica. </p>
<p>Bombaške su akcije u Istanbulu bolno upozorile i Tursku, EU i međunarodnu zajednicu da nema sigurnih zemalja. Različito čitajući vidove prevencije pogoršavanja situacije, neki misle da je oportuno intenzivirati dijalog i ubrzati proces pristupanja. Günter Verheugen upozorava kako se ne smiju žrtvovati kriteriji (na čemu EU obično inzistira kad se radi o manje važnim ili nevažnim partnerima), ili bi žurba s primanjem Turske značila »uvoz terorizma u Europu«, kako se nedavno izjasnio njemački demokršćanin Wolfgang Bosback. </p>
<p>Britanci pak podsjećaju da EU konačno treba iskoristiti svu vrijednost turske pozicije mosta između dva svijeta. Iz svega toga slijedi da se tragedija u Istanbulu može, što se već i čini, iskoristiti u oba tabora: i kao prilog tezama zagovornika turskog ulaska i EU, ali i kao glavni argument njegovim protivnicima.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Oporba u BiH traži izvanredne izbore</p>
<p>Lijevo orijentirane stranke u BiH, iz oba entiteta, potpisale su platformu za zajedničko djelovanje / Neposredni im je cilj uspjeh na predstojećim općinskim izborima, a nakon toga izvanredni parlamentarni izbori</p>
<p>SARAJEVO, 23. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Lideri četiri najjače oporbene stranke u BiH potpisali su u nedjelju u Sarajevu sporazum o zajedničkom djelovanju koji bi trebao voditi stvaranju jedinstvenoga bloka stranaka ljevice u BiH i zajedničkom nastupu ovih stranaka na općinskim izborima u prvoj polovini iduće godine te eventualnim izvanrednim parlamentarnim izborima na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini. </p>
<p>Potpisani dokument zove se »Platforma o programskoj suradnji«, usuglašen je nakon višemjesečnih razgovora, a potpisali su ga Zlatko Lagumdžija, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Krešimir Zubak, prvi čovjek Nove hrvatske inicijative (NHI), te predsjednik Socijalističke partije Republike Srpske (RS) Petar Đokić.</p>
<p>U Platformi se tvrdi da je postojeće stanje u zemlji neodrživo te da bi produžavanje ovog stanja do idućih redovnih izbora 2006. godine bilo pogubno za demokratski razvoj BiH. Zbog toga su čelnici tih stranaka najavili pokretanje inicijative za raspisivanje izvanrednih izbora, a očekuju da se njihovom bloku priključe i neke manje stranke. Dokument o programskoj suradnji potpisan je u sarajevskom hotelu Holiday Inn, u simbolično vrijeme, 12 sati i 5 minuta.</p>
<p>»Ovaj čin i simbolično i sadržajno predstavlja početak zaustavljanja fragmentacije bosansko-hercegovačke političke scene i istovremeno otvaranje procesa okrupnjavanja političkih stranaka koje, ne gubeći svoj identitet i programske ciljeve, stvaraju blok lijevog centra, kazao je Zlatko Lagumdžija, a i Milorad Dodik naglasio je kako je potpisivanje Platforme važan trenutak u političkom životu BiH. »Platforma je dokaz da u BiH postoje političke snage koje imaju hrabrosti, volje i odlučnosti da pokažu da BiH može donijeti političku odluku o samostalnom putu. Odlučili smo napraviti nešto sami, da se svojom voljom dogovorimo o nekoliko važnih tema za BiH, njene narode i entitete i za svakoga tko u BiH živi«, izjavio je Dodik.</p>
<p>Kao jednu od važnih prednosti ovoga bloka, lideri, ali i neki politički analitičari vide činjenicu da on okuplja političare iz sva tri konstitutivna naroda u BiH. Međutim, te stranke odbacuju tvrdnje da se okupljaju samo kako bi preuzele vlast, već tvrde da im je cilj obnoviti partnerstvo s međunarodnom zajednicom, privući strane investitore, obračunati se s kriminalom i korupcijom i stvoriti takvo ozračje u društvu u kojem će do izražaja doći znanje i sposobnost. </p>
<p>»Ovo je prvi politički sporazum koji nadilazi lokalne, regionalne, entitetske ili etničke granice. Vrijeme je da se na političkoj sceni u BiH pojave političke stranke koje mogu djelovati politički usklađeno i koje smiju preuzeti odgovornost da BiH iz ovog izuzetno teškog stanja izvedu na put izlaska iz krize i priključenja zemljama slobodnog demokratskog svijeta«, tvrdi Krešimir Zubak, predsjednik NHI.</p>
<p>Lagumdžija, Dodik, Zubak i Đokić tvrde da će dokument koji su potpisali pomoći da BiH postane normalna država. Ipak, politički protivnici upozoravaju da su se iste ove stranke ljevice, kad su imale vlast u okviru koalicije Alijansa za promjene, od početka 2001. do kraja 2002. godine, također pokazale neučinkovite u rješavanju brojnih problema, te da su tada na vidjelo izašle brojne razlike, uključujući i one s etničkim prefiksom.</p>
<p>No, sada se tvrdi da SDP, SNSD, NHI i SP RS nemaju krupnijih razlika programske naravi, što navodno i dokazuje dokument koji su potpisali u Sarajevu. Iako se očekivalo da oporba već sada zatraži raspisivanje izvanrednih izbora, koji bi se po tom scenariju održali istovremeno kad i općinski, to se nije dogodilo jer utjecajni krugovi, prije svega u SDP-u BiH procjenjuju da je politička situacija još uvijek takva da bi rezultat izbora vjerojatno bio identičan onome iz listopada prošle godine kad su pobjedu odnijele nacionalne stranke.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mladen Ivanić očekuje ulazak BiH u Partnerstvo za mir do srpnja 2004. godine</p>
<p>SARAJEVO, 23. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Mladen Ivanić, ministar vanjskih poslova BiH, izrazio je očekivanje kako bi Bosna i Hercegovina, nakon usvajanja Zakona o odbrani, mogla postati članica NATO-ovog programa »Partnerstvo za mir« u prvih šest mjeseci iduće godine.</p>
<p>Reformom obrane, koja je usuglašena, stvoreni su preduvjeti da BiH postane članica »Partnerstva za mir«, pa je realno očekivati da će do srpnja iduće godine biti donesena odluka o njenom članstvu u ovoj asocijaciji, prenijeli su Ivanićevu izjavu mediji u Republici Srpskoj (RS). Članstvo u ovom programu, po njegovim riječima, predstavljalo bi značajan iskorak, jer bi BiH time »ušla u predsoblje članstva u NATO-u«. On je također upozorio da ostaje još jedno otvoreno pitanje koje će prije prijema BiH u »Partnerstvo za mir« pokretati NATO, a to je suradnja s Haaškim tribualom (ICTY).</p>
<p>Ranije Ivanić je kazao da BiH u članstvo »Partnerstva za mir«, odnosno NATO-treba ući s malom profesionalnom vojskom od tri do četiri tisuće vojnika, te da je ulazak u NATO neminovnost, s obzirom na to da će Srbija i Crna Gora (SiCG) i Republika Hrvatska postati članice tog saveza, a i da je cilj BiH pristupanje euroatlantskim integracijama. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Wesley Clark protiv Miloševića</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Kandidat američkih demokrata za Bijelu kuću i zapovjednik snaga NATO-a za Europu od 1997. do 2000. Wesley Clark svjedočit će 15. i 16. prosinca pred Haaškim sudom za ratne zločine u procesu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Clark je izjavio da će prekinuti kampanju za demokratsku nominaciju kako bi se pojavio na sudu kao svjedok Tužiteljstva. </p>
<p>»Proveo sam desetke, možda čak i 150 sati s Miloševićem, sreo sam ga u svim etapama pregovora koji su počeli u ljeto 1995., a potom ponovo u vrijeme kosovske krize«, izjavio je Clark za američku TV mrežu NBC dodavši kako će se njegovo svjedočenje baviti time što je Milošević znao, kakve su mu bile namjere, kako je ocjenjivao situaciju i na koji je način radio. »Postoji dosta posrednih dokaza koje ću uzeti, a možda i više od toga u nekim slučajevima«, objasnio je Clark u izjavi koju je prenio Reuters uz tumačenje da se Clark nije dao impresionirati Miloševićem.</p>
<p>Ovaj je general u Srbiji ostao zapamćen po tome što je vodio gotovo tromjesečnu kampanju bombardiranja SR Jugoslavije 1999., operacijom »Milosrdni anđeo« na Kosovu poslije koje je ono stavljeno pod UN-ovu upravu. Clark je bio važna figura u svim ratovima na prostoru bivše SFRJ. Bio je glavni suradnik Richarda Holbrookea na pregovorima s Miloševićem, Tuđmanom i Izetbegovićem. Potom je bio glavni autor vojnog aneksa Daytonskog sporazuma potpisanog 1995., a u srpnju 1997. postao je glavni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi.</p>
<p>Službeni je Washington odobrio umirovljenome Clarku da se pojavi kao svjedok, a njegov odlazak u pratnji odvjetnika State Departmenta i Pentagona, rezultat je kompromisa koji su, potvrdio je to glasnogovornik Suda za ratne zločine Jim Landale, postigli Tužiteljstvo, Sudsko vijeće i administracija u Washingtonu. Naime, Amerikanci su u početku inzistirali da Clarkovo svjedočenje bude potpuno zatvoreno za javnost, ali je nađeno kompromisno rješenje. Iako nije zaštićeni svjedok, svjedočenje će se moći vidjeti s dva dana odgode, nakon što se transkript i videozapis pregledaju u Washingtonu iz njega izbace dijelovi koji zadiru u pitanja američkih nacionalnih interesa.</p>
<p>U knjizi »Moderno ratovanje« Clark kaže da je u SRJ provedena akcija koja se nije smjela nazvati ratom i drži da se ni slamanje Miloševićevog otpora nakon 78 dana zračnih udara nije moglo obilježiti kao značajna pobjeda. Očekuje se da se veći dio svjedočenja temelji na toj knjizi koja se bavi zbivanjima iza kulisa rata u Jugoslaviji. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Legija je blizu Beograda</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Toma Avramski, urednik makedonskog tjednika Svjedok, tvrdi da Milorad Luković Legija, glavnoosumnjičeni za ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića, najvjerojatnije stoji iza prijetećeg pisma objavljenog u nekoliko srbijanskih dnevnika koje su potpisale »crvene beretke«, raspuštena policijska postrojba za specijalne operacije. U pismu stoji da su haaški osumnjičenici srpski nacionalni heroji.</p>
<p>Avramski je svojedobno nekoliko godina proveo u Legiji stranaca gdje je i upoznao Legiju. Postali su dobri prijatelji i u redovnom su kontaktu. Kaže da se s njim posljednji put vidio ovog kolovoza u Francuskoj, a da je telefonom razgovarao prije samo sedam dana. »Legija se nalazi veoma blizu Beograda, na teritoriju gdje su Srbi u većini. Već se duže vrijeme želi vratiti u zemlju i, vjerujte mi, on će to uskoro i učiniti«, najavio je Avramski preko beogradskog dnevnika Kurir. Prema njegovim riječima legija je psihički dobro, premda je i dalje pomalo nervozan i nezadovoljan načinom na koji se odvija suradnja Srbije s Haaškim sudom. »Ne može vjerovati da se srpski junaci i dalje šalju u Haag. Ljut je na vrh vlasti, a pogotovo na ministra policije Dušana Mihajlovića«, otkrio je makedonski novinar. Avramski još kaže da je Legija znao za Đinđićevu namjeru da 18 obavještajaca i oficira vojske i policije pošalje u Haag i s tim se nije mogao pomiriti.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stanovnici Srednje Amerike ne vjeruju u demokraciju</p>
<p>Većina stanovnika srednjoameričkih zemalja ne vjeruje političarima ni rezultatima izbora / Unatoč činjenici da su u tom području okončani građanski ratovi i više ne vladaju desničarski diktatori, ljudi ne osjećaju da se popravila kvaliteta njihova života</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Samo 52 posto stanovnika Srednje Amerike podržava demokraciju, a samo 32 posto zadovoljno ih je s demokratskim sustavom, pokazala je studija Latinobarómetra, čiji su rezultati objavljeni u petak u glavnom gradu Kostarike San Joséu. </p>
<p>Istraživanje provedeno u srpnju i kolovozu ove godine u Gvatemali, Hondurasu, Salvadoru, Kostariki, Belizeu, Nikaragvi i Panami, na uzorku od gotovo sedam tisuća ljudi, pokazalo je da je veliki dio ljudi izgubio povjerenje u višestranačke slobodne izbore i demokratsku uspostavu vlasti na temelju rezultata izbora. </p>
<p>Od 1996., kad je 57 posto građana srednjoameričkih zemalja podržavalo demokraciju, potpora je pala na 32 posto, a od svih zemalja tog područja, najmanje povjerenja u demokratski sustav imaju Gvatemalci. Čak 79 posto ispitanih Gvatemalaca nezadovoljno je funkcioniranjem demokracije, a najveći broj zadovoljnih je iz Kostarike, zemlje koja nije bila opterećena dugim građanskim ratovima te koju mnogi zovu »Švicarskom Srednje Amerike«.</p>
<p>Istraživanje je pokazalo da je veliki dio stanovnika Srednje Amerike potpuno izgubilo povjerenje u političare, rezulčtate izbora i svoje vlade. Autori istraživanja kažu da rezultati pokazuju kako su građani razočarani i frustrirani zbog političkog stanja u svojim zemljama. Unatoč činjenici da su u Salvadoru, Gvatemali i Nikaragvi okončani građanski ratovi i zemljama više ne vladaju desničarski diktatori, ljudi ne osjećaju da se popravila kvaliteta njihova života. Stoga ih sve manje izlazi na birališta a sve više izražava nepovjerenje u demokraciju.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Još prije dvije godine uputili smo ministru Strugaru ponudu za besplatno ustupanje računalnih programa iz fizike </p>
<p>Novinarka Mirela Lilek u Vjesniku od 14. studenoga 2003. napisala je članak o predstavljanju u Ministarstvu prosvjete projekta mladog informatičara Vibora Cipana pod naslovom »Škola budućnosti«. Tom je prilikom ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar osobno pohvalio rad toga mladića kao zanimljiv elektronički udžbenik iz nastave fizike.</p>
<p> Budući da je taj mladić i član podmlatka HSS-a, ministar Strugar je, prema navedenom članku, u pravo vrijeme iskoristio priliku za predizbornu promidžbu svoje stranke. Budući da se u predizbornoj kampanji upotrebljavaju i žešće metode nego što je to u ovom slučaju, mi bismo zapravo morali biti ponosni što se mladi ljudi bave znanošću i svojim inovacijama unapređuju školstvo koje vodi ministar Strugar. Sve je to u redu, ali medalja ima dvije strane, o čemu želimo dalje govoriti. </p>
<p>U članku se navodi da je g. Cipan radio na projektu dvije godine, što je uspješno obavio, iako nije imao vlastitog računala. Zato će na dar od Ministarstva dobiti računalo kao nagradu za poticajan rad. Zanimljiva je podudarnost da smo prije dvije godine, odnosno pismom 14. studenoga 2001. g. ja i moja kći, koja je diplomirani inženjer fizike, uputili ministru Strugaru ponudu za besplatno ustupanje računalnih programa iz fizike za gimnazije i srednje škole s riješenih 2.130 zadataka. Zadaci obuhvaćaju područje mehanike, topline, elekticiteta, optike te atomske i nuklearne fizike.</p>
<p> Nakon desetak dana nazvali smo telefonski tajništvo Ministarstva prosvjete, koje nam je potvrdilo da je naše pismo s ponudom zaprimljeno i uredno urudžbirano. Ljubazno smo zamoljeni da na odgovor ministra Strugara još malo pričekamo, jer se ministar razbolio od gripe, ali čim ozdravi, uputit će nam poziv za razgovor i prezentaciju programa.</p>
<p> Strpljivo smo čekali još puna dva tjedna dok ministar potpuno ne ozdravi. Ponovno smo nazvali tajništvo, koje nam je potvrdilo da je ministar pročitao naše pismo, koje ozbiljno razmatra, ali da se još malo strpimo jer je ministar upravo na službenom putu i da mora nadoknaditi vrijeme izgubljeno zbog bolesti.</p>
<p> Povremeno smo još dva mjeseca nazivali Ministarstvo raspitujući se za ministrovo zdravlje. Odgovarali su nam da je s ministrovim zdravljem sve u redu, ali da je zauzet brojnim putovanjima, većinom po zagrebačkoj okolici. </p>
<p>Budući da više nismo mogli psihički izdržati ministrove izgovore, odustali smo od daljnje komunikacije s Ministarstvom prosvjete i okrenuli se direktnoj ponudi programa zagrebačkim gimnazijama. Posjetili smo I., V., IX., X., XI., XIII. i Gimnaziju na Jeuzitskom trgu, kojima smo besplatno ponudili programe. Ravnatelji su, kao pametni ljudi, sa zadovoljstvom i zahvalnošću prihvatili naše programe izrađene u QBASIC-u i instalirali ih u svoja računala. Na žalost, nismo dobili povratnu informaciju da li se navedeni programi doista i upotrebljavaju u nastavi. </p>
<p>Što se tiče gore spomenutog mladog autora, želimo vjerovati da je on doista sposoban napraviti udžbenik iz fizike, iako nije diplomirao fiziku. </p>
<p>Željeli bismo vidjeti programe mladog autora i usporediti ih s našima, koji su pohranjeni u Autorskoj agenciji. Ako se pokaže da su naši programi lošiji, ili ako su na neki način slični, onda ćemo zamoliti ministra Strugara da ih on osobno uništi kao informatičko smeće. </p>
<p>Radi rasvjetljavanja naglo probuđenog interesa ministra Strugara za elektroničku nastavu fizike, predlažem novinarki Lilek da se raspita kod ravnatelja spomenutih gimnazija, da pogleda naše programe i da ih usporedi s programima mladoga štićenika ministra Strugara.</p>
<p>KREŠIMIR ROSANDIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Federalna TV i ove je godine »zaboravila« objaviti prilog o godišnjici pada Vukovara </p>
<p>Kao informativnom mediju koji prati život Hrvata u BiH i o tome obavještava javnost svraćam vam pozornost da Federalna TV, koja je po Ustavu Federacije i hrvatska TV, ni ove godine nije objavila ni najmanji prilog, informaciju, a kamoli neki dokumentarni film o Vukovaru i obljetnici pada toga herojskoga grada, što je dakako za osudu.</p>
<p>Na nekim hrvatskim internetskim adresama (forum.bljesak.info) o tome već traju žučne rasprave i većina mladih Hrvata u BiH ogorčeno gleda na to, te postoje ozbiljni prijedlozi da se isključe odašiljači Federalne TV po hrvatskim područjima u BiH i traži se ostavka Marije Topić Crnoje, glavne urednice, koja je i prije nekoliko mjeseci ignorirala veliki kršćanski skup biskupa na Kupresu, za koji je obećala da će biti naknadno emitiran, što ni danas nije učinjeno. Dakle FTV radi protiv svoje ideje, a ta je zbližavanje građana Federacije. Tako nastaje još veći razdor.</p>
<p>Žalosno je da od hrvatskih stranaka u BiH ni jedna do sada nije reagirala na taj vrlo uvredljiv potez glavne medijske kuće u BiH.</p>
<p>Zamislite da na svijetu postoji japanska televizijska kuća koja zaboravi objaviti informaciju o Hirošimi. Ili da Sandžačka TV zaboravi objaviti informaciju o Srebrenici.</p>
<p> Na žalost, na svijetu postoji jedna televizijska kuća koja je u pravnom smislu i hrvatska, a koja redovno svake godine 18. studenoga zaboravlja objaviti bilo kakav prilog o Vukovarskoj tragediji, koja nema apsolutno nikakve veze s dnevnom politikom. Tužno, jadno, degutantno.</p>
<p>O Herceg Bosni da i ne govorim, to vidjeti na FTV-u bila bi znanstvena fantastika, iako većina Hrvata u BiH pozitivno gleda na Herceg Bosnu i smatra je sastavnim dijelom Federacije.</p>
<p>IVAN PETROV BiH</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Paradigma iracionalnog mišljenja</p>
<p>Na moj tekst »Crkva niječe čovjeku slobodu jer sumnja u vlastitu vjeru!« (Vjesnik, 30. listopada 2003.) stiglo je na adresu Vjesnika niz pisanih reakcija iz krila Katoličke crkve. Ovom prilikom ću odgovoriti g. Pavlu Primorcu, katoličkom svećeniku i publicistu, koji se u svom tekstu »Refleksije negativne energije koja je načelo djelovanja« (Vjesnik, 5. studenoga) kao samozvani Freud bavi psihoanalizom mojeg »iracionalnog antikatolicizma«, »totalitarnog pragmatizma« i »antikatoličkom intelektualnom degeneracijom«, služeći se pritom gomilom demagoških floskula umjesto da je pošteno pokušao odgovoriti na moje argumente iz teksta.</p>
<p> A njegovo podvaljivanje da moji stavovi proizlaze iz »baštine prema kojoj su Hrvati i katolici genocidan i netolerantan narod«, (hm, otkad su katolici narod?), nalik je praksi montiranih optužnica u kojoj nije bitno poštivanje činjenica, već opravdanje osude - koja je unaprijed napisana. (Zaista nedostojno jednog kršćanina, k tomu još i svećenika.) </p>
<p> Što se pak tiče njegove tvrdnje »apsolutno se razumije da je antikatolicizam iracionalna pojava« očekivao sam obrazloženje za tako oštru maksimu. No g. Primorac ju je (kao da se radi o zakonu gravitacije) postavio kao samorazumljivi aksiom koji ne treba dokazivati. Je li iracionalnija vjera u dogme koje ne treba dokazivati ili razumsko analiziranje dogmi - nije teško zaključiti, ali je teško za g. Primorca koji nespretno zamjenjuje teze.</p>
<p> »Vjerujem jer je apsurdno!«, tu paradigmu iracionalnog mišljenja izrekao je jedan vrli katolički (a ne antikatolički) teolog, zar ne g. Primorac? Osobno mi takva vjera ne smeta jer poštujem svačiju, pa i katoličku vjeru, sve dok ona poštuje granice tuđe, osobne slobode. I to načelo osobne slobode koja poštuje tuđu slobodu - načelo je mog djelovanja, a ne »negativna energija«, kako mi pripisuje g. Primorac.</p>
<p> Na kraju, kada g. Primorac zagovara pravo promišljanja drugih oblika duhovnosti (u ovom slučaju joge) »iz evanđeoske perspektive«, moram reći da nemam ništa protiv evanđeoske perspektive kao sredstva promišljanja, ali bi uz to trebalo proučiti i objekt te perspektive iz autentičnih i autohtonih izvora. U suprotnome, postoji ista mogućnost zablude kao kada bi se hinduski pandit (skt. vjerski učenjak) drznuo promišljati Evanđelja iz perspektive Vedante, ignorirajući povijesno-kulturni kontekst i kompleksnu biblijsku strukturu na kojoj Evanđelja počivaju. </p>
<p>GORDAN PANDŽA novinar Vjesnika Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>U 24 sata na hrvatskim cestama petero poginulih</p>
<p>Najteža nesreća u kojoj su poginula dva mladića, dogodila se u nedjelju u 7.15 sati kod Korenice, a nesreću je skrivio pijani vozač »audija«, koji je prošao s lakšom ozljedom </p>
<p>ZADAR, ZABOK, OSIJEK, KORENICA, 23. studenoga</p>
<p> - U prometnim nesrećama koje su se dogodile tijekom subote, te u nedjelju ujutro, život je izgubilo petero ljudi.</p>
<p>Prva nesreća dogodila se u subotu na raskrižju zadarske Ulice Hrvatskog sabora i Put Biliga, kad je Ante Miočić (77), upravljajući »ladom 1300«, registracijskih oznaka ZD 573-E, dolaskom na križanje oduzeo prednost prolaska kamionu »mercedes«, registracijskih oznaka ZD 758-CJ, kojim je upravljao Tomislav B. (30). Od siline udarca i zadobivenih ozljeda Ante je preminuo na mjestu nesreće. </p>
<p>Istog dana, oko 14,40 sati na području Velikog Trgovišća, u mjestu Dubrovčan, dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a jedna je ozlijeđena.</p>
<p>Nesreća se dogodila kad je Boris J. (27), upravljajući automobilom registracijskih oznaka KR 271-DB, zbog nepropisnog pretjecanja naletio na automobil registracijskih oznaka KR 622-AU, kojim je iz suprotnog smjera upravljao Damir R.S. (31).</p>
<p>Od siline udarca i zadobivenih ozljeda u nesreći je teško ozlijeđen Ivan Lovrek (28), putnik u Damirovom vozilu, koji je podlegao ozljedama u zabočkoj Općoj bolnici oko 15 sati, dok su Boris i Damir u nesreći lakše ozlijeđeni. </p>
<p>Pješak Josip Buzinac (59) iz Petrijevaca preminuo je u subotu oko 17,30 sati u kolima hitne pomoći na putu do osječke Kliničke bolnice podlegavši teškim tjelesnim ozljedama koje je zadobio nakon što je na njega, dok je hodao sredinom kolnika između Petrijevaca i Satnice Valpovačke, naletio automobil kojim je upravljao Milan N. (36) iz Ladimirevaca. </p>
<p>Kako je izvijestila policija, nesreća se dogodila na županijskoj cesti broj 4061, na oko 50 metara od ulaza u mjesto Petrijevci prema Satnici Valpovačkoj. Do nesreće je došlo kada je Milan N., upravljajući osobnim vozilom »opel vectra«, registracijskih oznaka OS 785-DI, zbog brzine neprilagođene vožnji u gustoj magli, prekasno uočio pješaka Josipa Buzinca koji se u tom trenutku iz zasad neutvrđenog razloga kretao sredinom ceste. </p>
<p>Ne stigavši izbjeći pješaka, Milan N. ga je udario prednjim dijelom automobila. Od siline udarca i zadobivenih ozljeda Josip Buzinac je preminuo u kolima hitne pomoći, na putu do osječke bolnice. </p>
<p>Očevid na mjestu nesreće obavili su istražni sudac osječkog Županijskog suda i djelatnici postaje prometne policije PU osječko-baranjske. </p>
<p> U nedjelju jutro oko 7,15 sati u mjestu Korenica dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je N.P. (26) iz Korenice, pod utjecajem alkohola (1,66 promila) upravljao osobnim vozilom marke »audi 80« , registracije GS 377 AK, državnom cestom DC1 iz smjera sjevera u smjeru juga, te dolaskom do mjesta Korenica, zbog neprilagođene brzine sletio izvan kolnika. </p>
<p>Tada je prednjim bočnim dijelom vozila udario u stablo jasena nakon čega se vozilo prevrnulo na bok, a zatim i na krov.</p>
<p>U toj prometnoj nesreći poginuli su putnici u »audiju«, Damir Hrgić (18) iz i Danijel Ramljak (18), oba iz Korenice, dok su lakše ozlijeđeni vozač N.P., i B.B.(20) te G.G. (19), svi iz Korenice. Ozlijeđeni su kolima Hitne medicinske pomoći prevezeni u Opću bolnicu Gospić, gdje su zadržani na liječenju.</p>
<p>Očevid na mjestu događaja obavili su dežurni Istražni sudac Županijskog suda Gospić Branko Milanović i zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Željko Brkljačić u suradnji sa službenicima PU Ličko senjske i policijske postaje Korenica.</p>
<p>M. S., V. M., D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Postupci protiv Gucića na četiri županijska suda</p>
<p>Gucićem se »bave« sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku/ Josip Gucić u subotu je privremeno pušten iz pritvora kako bi prisustvovao očevu sprovodu</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Jedan od najpoznatijih hrvatskih »tajkuna« Josip Gucić u subotu je zbog odlaska na očev sprovod, privremeno pušten iz pritvora u kojem se nalazi od petka, kada je uhićen zbog sumnji da je podmitio financijske vještake koji su trebali obaviti vještačenja o navodnim malverzacijama u njegovom bivšem poduzeću »NIK«. Nakon pokopa na zagrebačkom groblju Miroševac, Gucić je vraćen u Remetinečki zatvor.</p>
<p>U ovom slučaju, kojim se bavi Uskok, Gucić je istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu porekao sve optužbe o davanju mita, a osumnjičeni vještaci su se branili, tvrdeći da su bili dužni kontaktirati s osumnjičenim čiju tvrtku kontroliraju, te da nije bilo nikakvog podmićivanja.</p>
<p>Na zagrebačkom Županijskom sudu osim istraga o navodnom podmićivanju, te malverzacijama u »NIK-u«, Gucića se tereti i da je ispod cijene prodao poslovni prostor tvrtke »Naprijed« svojoj sestri Ceciliji i to za 3,4 milijuna kuna manjoj cijeni od stvarne. </p>
<p>Na riječkom Županijskom sudu Gucića se tereti za malverzacije u »Tgovačkom poduzeću Opatija« i u »Brodokomercu«. Na splitskom Županijskom sudu ovaj je »tajkun« pod optužbama za malverzacije u tvrtkama »Amfora«, »Primorje« i »Mornar«. U Osijeku, na tamošnjem Županijskom sudu u tijeku je sudski postupak zbog fiktivne dokapitalizacije »Slavonija osiguranja«. Gucić je optužen da je zajedno s nekoliko bivših članova uprave obavio fiktivnu dokapitalizaciju u korist četvero članova svoje obitelji. Postupak je krajem prošle godine ušao u završnu fazu, ali je zbog formalno pravnih razloga, kasnije opet vraćen na početak.</p>
<p>Inače, propast »Gucić grupe«, odigrala se u srpnju 1999. godine kada je o njegovom poslovanju na zatvorenoj sjednici raspravljala i tadašnja Vlada.</p>
<p>Tek 2000. godine Gucićem se počinje baviti i pravosuđe. On je bio priveden pa pušten iz pritvora, nakon čega je otišao »na liječenje u Njemačku«. Za njim je bila raspisana i međunarodna tjeralica, a u siječnju 2001 godine vratio se u Hrvatsku i predao policiji. U srpnju iste godine opet je pušten iz pritvora.</p>
<p>Gucića je kazneno prijavio i sindikat »Ferimporta«, čiji je također bio vlasnik.</p>
<p>U lipnju ove godine radnici bivšeg Gucićevog »Primorja« podnijeli su kaznenu prijavu protiv istražnog suca Županijskog suda u Splitu Davora Svaline, a zbog toga jer u istrazi koju vodi od kolovoza 2000. godine protiv Gucića, nije ništa učinio. Istraga je pokrenuta jer je navodno Gucić od 400 radnika »Primorja« kupio dionice vrijedne tadašnjih 8 milijuna njemačkih maraka, ali ih nikad nije isplatio.</p>
<p>U javnosti se, inače, pojavljuje podatak da je u svim malverzacijama u »Gucić grupi« počinjena šteta od 500 milijuna dolara.</p>
<p>Za kazneno djelo zbog kojeg je Gucić u petak pritvoren predviđena je kazna do deset godina zatvora.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U prvom krugu sumnjivih za ubojstvo bila je i crnogorska mafija</p>
<p>Ivana Perića se tereti da je 15. kolovoza prošle godine u obiteljskom apartmanu u Rovinju ubio svoju majku Vesnu Pavlin-Rakić, očuha Georga Rakića i 12-godišnjeg polubrata Bojana</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Na Okružnom sudu u Ljubljani u petak je iznošenjem novih dokaznih prijedloga nastavljeno suđenje Ivanu Periću (22), kojeg se tereti da je 15. kolovoza prošle godine u obiteljskom apartmanu u Rovinju ubio svoju majku Vesnu Pavlin-Rakić (43), zatim očuha Georga Rakića (39) i 12-godišnjeg polubrata Bojana.</p>
<p>Podsjetimo, trostruko ubojstvo obitelji Rakić otkriveno je 19. kolovoza sasvim slučajno kad su susjedi zgrade s apartmanima u naselju Valsavia u Rovinju pozvali policiju, žaleži se na neugodan miris koji je dopirao iz apartmana u prizemlju. Nakon što policajci provalili u stan, zatekli su ubijenu tročlanu obitelj koja je bila na ljetovanju. Nakon dugotrajne zajedničke istrage hrvatske i slovenske policije, otkriveno je da je mogući počinitelj sin Vesne Pavlin-Rakić iz prvog braka, a kao motiv je navedeno koristoljublje, iako se u početku sumnjalo kako se radi o mafijaškom obračunu.</p>
<p>Očuh Ivana Perića, pravim imenom Đorđe Rakić je, naime, 1991. godine kao poručnik bivše JNA prešao na slovensku stranu kao časnik teritorijalne obrane, a tijekom idućih godina se obogatio nabavljajući oružje za slovensku vojsku. Prema nekim informacijama, ubijenog Rakića se povezuje s Mišom Vujčićem, nedavno ubijenim šefom crnogorske mafije koja se bavila švercom oružja, a koji je u rujnu ove godine ubijen u ljubljanskom hotelu »Lev«.</p>
<p> Obrana, pak, tvrdi kako 22-godišnji Ivan Perić nema nikakve veze s ubojstvom, navodeći kako je »nemoguće da netko samo nekoliko sati prije ubojstva po prvi puta u ruci drži automatski pištolj »škorpion«.</p>
<p> Inače komplicirane uporabe, i zatim ubije troje ljudi, navodeći pritom kako iza svega stoje profesionalne ubojice. Stoga je sutkinja Mojca Zalar-Kocjančič odlučila pozvati balističare iz Wiesbadena kako bi procijenili je li doista pucao »neiskusni« Perić ili netko drugi s više iskustva u rukovanju automatskim oružjem. Suđenje se nastavlja 12. prosinca.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Supruga ubila u stanju »sužene svijesti«</p>
<p>Nevenka Jekić je za ubojsvo supruga Nedjeljka osuđena na godinu dana zbog olakotnih okolnosti</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Kontinuirano zlostavljanje i sužena svijest u trenutku pucanja, bile su dio olakotnih okolnosti zbog kojih je Nevenka Jekić (30), bila osuđena na godinu dana zatvora zbog ubojstva supruga Nedjeljka Jekića.</p>
<p> Ubojstvo se dogodilo u kolovozu 1999. godine, u četiri sata ujutro, nakon proslave djetetova rođendana. Muža je ubila na krevetu spavaće sobe, njihova stana na III Ravnicama 25, ispalivšu mu preko jastuka jedan hitac u glavu. Zbog svih okolnosti pod kojima je došlo do ubojstva, žena je osuđena za ubojstvo na mah.</p>
<p>U završnim riječima zamjenika županijskog državnog odvjetnika moglo se čuti da je tijekom postupka sve što je optuženoj stavljano na teret i dokazano. Tužitelj je tvrdio da je N. Jekić bila svjesna svega što je učinila, jer je nakon pucanja nazvala majku i rekla: »Mislim da sam ga ubila«. Tužitelj je govorio i o položaju oružja u trenutku pucanja, koje je, kako je ustvrdio, prema balističkom vještačenju, bilo 10 centimetara od glave ubijenog. »Optužena je u svojoj obrani rekla da je bila u ležećem položaju, no, tada ne bi žrtvu mogla pogoditi u glavu«, zaključio je tužitelj. Dodao je da je optužena pucala »s namjerom, poduzela je niz radnji, podigla ga je, pa spustila u razinu glave i ispalila smrtonosni hitac«, ubijeni je bio dešnjak i nije bilo logično da je oružje stavio u lijevu ruku.</p>
<p>Odvjetnik Krešimir Krsnik, branitelj optužene ustvrdio je kako završne riječi služe da se nešto rezimira, te je smiješno upustiti se u analiziranje utvrđenog činjeničnog i pravnog stanja, jer i sud već zna kakvu će odluku donijeti. »Kakvi smo svi mi licemjeri, jesmo li svjesni što je žena prolazila kroz tri godine u braku, a svako od nas ima susjeda koji ima svoj pakao. Iz svega proizlazi da je on bio monstrum«, rekao je Krsnik. Smatra da je ovo tipičan primjer ubojstva na mah, postupila je u stanju sužene svijesti, i sad ćemo kazniti nju i odvojiti ju od dvoje djece, ode li im majka u zatvor, a od cijele obitelji napravit ćemo napraviti socijalni slučaj.</p>
<p>Predsjednik sudskog vijeća, sudac Ranko Marijan, u obrazloženju je presude naveo kako je optužena, iznoseći svoju obranu, opisala kontinuitet svojeg pakla. »Vi ste djelo počinili, radi se o ubojstvu na mah, a ne o klasičnom ubojstvu«. Kako je rekao sudac, bilo je zlostavljanja u obitelji, »reagirali ste u trenutku sužene svijesti, ali da ste se 'pokupili', otišli od kuće kao što je rekla i učinila bivša supruga, ne bi došlo do ubojstva«, zaključio je sudac. Ustvrdio je kako je logično da je bilo ubojstvo na mah, jer je došlo do puknuća svih obrambenih mehanizama, »ali vi ste uporno šutjeli, dok se nije 'prelila čaša', niste otišli i taj jedan hitac šteti i vama i djeci«.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Osumnjičena za ubojstvo supruga zasad šuti</p>
<p>SPLIT, 23. studenoga</p>
<p> - Okončana je istraga protiv Lare Kuzmanić (42), osumnjičene da je iz koristoljublja ubila supruga Petra Kuzmanića, u lipnju ove godine. Hoće li biti podignuta optužnica, odlučit će nadležno državno odvjetništvo.</p>
<p>Ubijeni Petar Kuzmanić pronađen je u Labinu Dalmatinskom, o čemu su policiju obavijestili mještani. Prva je osumnjičena privedena supruga, no, zbog truležnih promjena nije se odmah moglo ustanoviti na koji je način Kuzmanić umoren. Pretpostavljalo se da je sredstvo bilo najvjerojatnije nož.</p>
<p>No, ni obudkcijom nije pouzdano utvrđen način i uzrok smrti Petra Kuzmanića. Psihijatrijsko je pak vještačenje osumnjičene utvrdilo da je u trenutku ubojstva bila ubrojiva.</p>
<p>Iako se očekivalo da će osumnjičena iznijeti obranu, ona se i dalje brani šutnjom. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Umro od infarkta nakon što je vidio automobil u plamenu</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - U nedjelju oko 3,30 sati ujutro u na autoputu kod Popovca u automobilu je od srčanog udara preminuo Pajo Repek (53). Repek se vraćao iz Križevaca sa suprugom Katarinom koja je vozila, a sa njima je u automobilu bila i susjeda Ana Jagodić. Kako smo neslužbeno saznali, pokojni je Repek bio srčani bolesnik, a zaboravio je ponijeti lijekove sa sobom. Oko kilometar i pol prije mjesta nesretnog događaja Repekovi su se zaustavili kako bi pomogli vozaču čiji se »mercedes« u vožnji zapalio. Vozač je međutim zahvalio na pomoći, a nedugo nakon što su nastavili put Paji je zbog doživljenog uzbuđenja otkazalo srce. Supruga Katarina i susjeda Ana iznjele su ga iz automobila i pokušale reanimirati, no međutim bezuspješno. Kako smo neslužbeno saznali, vozilo Hitne pomoći došlo je na mjesto događaja 45 minuta nakon poziva. Liječnici su međutim mogli samo konstatirati smrt. Dvije je žene do kuće prevezao susjed kojeg su nazvale mobitelom, a do dolaska privatnog pogrebnika, kojeg su bili prinuđeni pozvati budući da se u Gradskom pogrebnom poduzeću u Gajevoj ulici nitko nije javljao, čekao je sin Dejan Repek, pokraj mrtvog tijela svoga oca. Privatnik je za prijevoz mrtvog tijela Paje Repeka do grobnice na Markovom polju u Sesvetama naplatio 1500 kuna. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>U ponedjeljak odluka o štrajku u »Lencu«</p>
<p>RIJEKA, 23. studenoga</p>
<p> - Nakon što Vlada potkraj prošlog tjedna nije izdala jamstvo riječkom brodogradilištu »Viktor Lenac« za kredit od 12 milijuna eura, Sindikat brodogradilišta najavio je da će u ponedjeljak donijeti odluku o štrajku.</p>
<p> Naime, predsjednik Uprave »Lenca« Ognjen Antunac rekao je sindikalnim vođama da u novonastalim okolnostima ne može osigurati isplatu plaća tijekom ovoga tjedna. Inače, »Lenac« svojim radnicima duguje više od 20 milijuna kuna za plaću. </p>
<p>Budući da je Vlada od ministra gospodarstva Ljube Jurčića zatražila da razradi i dopuni prijedlog za spas brodogradilišta što je on obećao učiniti preko vikenda, vjeruje se da bi Vlada što prije ipak mogla prihvatiti taj realniji plan za financijsko restrukturiranje škvera iz Martinščice.</p>
<p> Uz taj plan, Vlada je zatražila da se bivši direktor »Lenca« Damir Vrhovnik i njegovi suradnici odreknu svojih dionica u »Lencu«. Vrhovnik i suradnici spremni su to učiniti pod uvjetom da Vlada prihvati program financijskog ozdravljenja brodogradilišta. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tiskan županijski investicijski vodič</p>
<p>SISAK, 23. studenoga</p>
<p> - U nakladi Sisačko-moslavačke županije, u tisuću primjeraka s tekstovima i informacijama na hrvatskom i engleskom jeziku, tiskan je prvi Investicijski vodič. </p>
<p>Urednica vodiča, pročelnica županijskog Upravnog odjela za gospodarski razvitak, Nada Androšić, u suradnji s direktorom Poduzetničkog centra Leda Igorom Filkovićem i autorima Jadrankom Laktašić, Anom Marijom Holzer Werft i Dubravkom Lisinski, u investicijskom vodiču na 154 stranice, donosi sve potrebne informacije o gospodarskim mogućnostima Županije. Najvažniji dio sadrži listu poduzeća s podacima o djelatnosti, proizvodnji, strukturi vlasništva, broju zaposlenih, tržištima, certifikatima i poželjnim oblicima poslovne suradnje. </p>
<p>Predstavnik UNDP-a, Cornelis Klein, u uvodu izdanja tvrdi da ta UN-ova organizacija za razvoj, sa svojim partnerima, a poglavito uz potporu EU, pomaže Sisačko-moslavačkoj županiji u razvoju poduzetničkog sektora, a podupire i pripremu Regionalnog razvojnoga plana. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prosvjednicima za svaki dan kašnjenja radova po 15.000 kuna kazne</p>
<p>SPLIT, 23. studenoga</p>
<p> - Hrvatska elektroprivreda već bi u ponedjeljak mogla početi izgradnju nove 110 KV trafostanice Dobri, čiju su izgradnju, učestalim prosvjedima u srpnju ove godine, sprječavali stanari splitskih ulica Gundulićeve, Bribirske i Ljudevita Posavskog, odnosno zgrada, pored kojih se taj objekt treba izgraditi. </p>
<p>Naime, Općinski sud u Splitu izdao je rješenje kojim se, na HEP-ov prijedlog, vlasnicima poslovnih prostora u prizemlju tih zgrada, Igoru Tomiću i Branku Budiši, zabranjuje ometanje radova i pristup trafostanici. Privremana mjera zabrane odnosi se na njih osobno, ali i na treće osobe, preko kojih bi eventualno oni mogli organizirati prosvjede. Ukoliko prekrše sudsko rješenje HEP će im svaki dan kašnjenja radova naplatiti po 15.000 kuna. </p>
<p>HEP trafostanicu namjerava izgraditi na mjestu gdje se trenutačno nalazi triput slabija, 35 KV trafostanica. Stanari smatraju da je postojeća trafostanica od 1981. godine prouzročila smrt četrnaestoro stanara koji su obolili od zloćudnih tumora. Elektromagnetsko zračenje iz 110 KV trafostanice, koja je svega desetak metara udaljena od njihovih spavaćih soba, smatraju da će biti fatalno po njihovo zdravlje. Tvrde kako je smrtnost od karcinoma u njihovim zgradama znatno veća od one u ostalim splitskim četvrtima. Od HEP-a traže ne samo da zaustavi izgradnju veće trafostanice, nego i da postojeću izmjeste na područje s manje gustom naseljenošću. </p>
<p>Istodobno iz HEP-a poručuju kako od 110 KV trafostanice ne prijeti nikakva opasnost jer je riječ o najmodernijoj tehnologiji.</p>
<p>Prema tvrdnjama direktora Elektrodalmacije Željka Đereka, zračenje je zanemarivo, a prosvjedi su rezultat nedovoljne informiranosti. To potkrijepljuje studijom utjecaja na okoliš koju je za HEP izradio zagrebački Faklultet elektrotehnike, te rezultatima mjerenja buke koju je obavio splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, koji nisu pokazali nikakve štetnosti.</p>
<p>Đerek ističe da svi europski gradovi imaju takve objekte u podrumima ili na prvim etažama stambenih i poslovnih zgrada, no da ni jedan grad u Europi nema tako loše elektroenergetsko rješenje kao grad Split, kojem je nužno što hitnije »kabelsko raspetljavanje 110 KV mreže«.</p>
<p>Na projektu trafostanice Dobri, Elektrodalmacija radi već četiri godine. Postojeća elektro-mreža u Splitu već godinama ne može zadovoljiti potrebe zapadnoga dijela grada, posebice najuže gradske jezgre gdje se potrošnja u posljednih pet godina - utrostručila.</p>
<p>Za izgradnju nove i rušenje stare trafostanice, kaže, posjeduju svu građevinsku dokumentaciju i dozvole kao i za privremeno izmještanje transformatora 35 KV trafostanice na parkiralište za vrijeme radova. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Izbori za Hrvatski sabor: Prema privremenim rezultatima, HDZ osvojio 62, a SDP s koalicijskim partnerima 43 mandata</p>
<p>Prema neslužbenim rezultatima, HDZ vodi u osam, a SDP s koalicijskim partnerima u dvjema izbornim jedinicama / Rast HSP-a i HNS-a, a pad HSS-a / Pravaši prvi put imaju saborsku zastupnicu / Debakl koalicije HSLS-DC - predsjednici obiju stranaka izvan Sabora / Veliko iznenađenje HSU / Nije prošla ni jedna neovisna lista / HB-HIP nije prešao prag ni u jednoj izbornoj jedinici / Ozbiljniji incident zbio se u Vukovaru gdje je napadnut član biračkog odbora Franjo Ileš </p>
<p>ZAGREB, 24. studenoga</p>
<p> - Peti višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u nedjelju. Prema privremenim i neslužbenim rezultatima što ih je Državno izborno povjerenstvo objavilo u nedjelju u 23.50 sati, HDZ vodi u osam od deset izbornih jedinica u Hrvatskoj. Prema trenutačnoj raspodjeli mandata, dr. Ivo Sanader može računati na 62 saborska zastupnika. SDP, koji s koalicijskim partnerima vodi u dvjema izbornim jedinicama, osvojio je 34 mandata, a s koalicijskim partnerima LS-om, Librom i IDS-om 43 mandata.</p>
<p> HNS je postao treća politička stranka u državi osvojivši 11 mandata, a još je jedan u koaliciji sa strankom Vesne Pusić osvojio PGS. Stranke sadašnje koalicije, koje su izrazile želju da koaliraju i nakon ovih izbora, zajedno imaju 55 mandata. </p>
<p>Tomčićev HSS dobio je deset mandata. HSP je osvojio osam mandata, a prvi put će u Saboru imati i jednu zastupnicu. </p>
<p> Najveće je iznenađenje izbora Hrvatska stranka umirovljenika koja je osvojila tri saborska mandata. Koalicija HSLS-DC doživjela je debakl i osvojila dva saborska mandata. U Sabor nisu ušli predsjednici tih stranaka dr. Mate Granić i Dražen Budiša. HSLS će u novom sazivu imati 22 zastupnika manje nego što ih je imao nakon izbora u siječnju 2000. godine. Još je veći neuspjeh doživjela koalicija HB-HIP koja ni u jednoj izbornoj jedinici nije prešla izborni prag. </p>
<p>Neovisne liste, veoma popularne prilikom kandidiranja za ove izbore, doživjele su potpun neuspjeh i ni jedna nije uspjela ući u Sabor. Ni jedan mandat nije osvojila niti nedavno osnovana Demokratska socijalna unija - snaga naroda iako je dosta uložila u kampanju. </p>
<p>Najneizvjesnije je u III. izbornoj jedinici u kojoj HDZ vodi s 23,81 posto glasova ispred koalicije SDP-Libra koja ima 22,62 posto. </p>
<p>U toj je izbornoj jedinici čak sedam lista prešlo izborni prag koji iznosi pet posto, ali HDSS zbog primjene D'Hondtove metode zasad nema saborskog zastupnika iako je osvojio 5,28 posto.</p>
<p> HDZ najuvjerljivije vodi u IX. izbornoj jedinici (49,87 posto) ispred SDP-a (14,16 posto). </p>
<p>Među onima kojih, prema trenutačnim rezultatima, neće biti u parlamentu jesu i neki saborski veterani koji, posebno u I. izbornoj jedinici, nisu uspjeli prijeći prag. Među njima su Zdravko Tomac, Zlatko Canjuga i Luka Trconić. </p>
<p>Najmanje je listi prešlo prag u I. i V. izbornoj jedinici - po četiri. Broj rasutih glasova (odnosno onih koje su birači dali listama što nisu uspjele prijeći prag) relativno je velik, a u I. i V. izbornoj jedinici iznosi oko 26 posto. </p>
<p>U XI. izbornoj jedinici (za dijasporu) vodi HDZ sa 73,61 posto ispred koalicije HSLS-DC i HSS-a. Međutim, još se ne zna koliko će zastupnika iz dijaspore biti izabrano u Sabor. </p>
<p>Pripadnici nacionalnih manjina izabrali su osam zastupnika u Hrvatski sabor, a na tim izborima zasad nema većih iznenađenja.</p>
<p>Na izbore je do 16 sati u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj izašlo 51,77 posto birača, objavilo je Državno izborno povjerenstvo na temelju dojava s 82,89 posto birališta. U biračke je popise na tim biračkim mjestima upisano 2,858.483 birača, a na izbore ih je izašlo 1,479.788. Policija je dojavila DIP-u o 16 manjih incidenata u vezi s narušavanjem javnog reda i mira, a protiv počinitelja su podnesene prekršajne prijave. Ozbiljniji incident zbio se u Vukovaru gdje je napadnut član biračkog odbora Franjo Ileš. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jordan: Ne idemo u načelne koalicije, suradnja samo o konkretnim pitanjima</p>
<p>HSU je, prema neslužbenim rezultatima izbora, dobio tri saborska zastupnika / Zadovoljni smo jer je riječ o povijesnom trenutku, s obzirom na to da naši predstavnici prvi put u 12 godina ulaze u Sabor«, rekao je predsjednik HSU-a Vladimir Jordan / »Ulazak u koalicije bit će moguć isključivo sa strankama koje su spremne prihvatiti naš program, istaknuo je Ivan Nahtigal, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Tri saborska zastupnika, koliko je Hrvatska stranka umirovljenika dobila prema prvim neslužbenim rezultatima, dobar su rezultat. Zadovoljni smo jer je riječ o povijesnom trenutku, s obzirom na to da naši predstavnici prvi put u 12 godina ulaze u Sabor«, prokomentirao je u nedjelju navečer prve izborne rezultate predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan, koji je rezultate dočekao u izbornom stožeru stranke u Frankopanskoj ulici, zajedno s dvadesetak članova stranke i predstavnicima Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske te Zajednicom udruga umirovljenika iz javnih poduzeća, koji su također kandidati na stranačkoj listi. </p>
<p>U stranačkom stožeru bilo je prilično mirno do 21.30 kada su objavljeni prvi rezultati, utemeljeni na GONG-ovim procjenama, a prema kojima je HSU osvojio tri mandata. Umirovljenici su time postali najveće iznenađenje izbora, s obzirom na to da ih u anketama o biračkim stavovima prije izbora uglavnom nije bilo.</p>
<p>Da je tako, potvrdila je i neprekidna zvonjava telefona, među kojima su pljuštali i pozivi novinara s prvim političkim pitanjima te činjenica da su u stožer, uz novinarke Vjesnika i Večernjeg lista, koje su jedine cijelo vrijeme bile tamo, počeli navraćati i novinari i fotografi iz drugih redakcija. Najviše pitanja bilo je vezano uz mogućnost poslijeizbornog koaliranja HSU-a s lijevom ili desnom parlamentarnom opcijom, pogotovo kada se pokazalo da bi umirovljenički glasovi mogli biti presudni i kod sastavljanja vlade.</p>
<p>»Hrvatska stranka umirovljenika neće ulaziti ni u kakve načelne koalicije, moguća je tek suradnja s parlamentarnim strankama o pojedinim pitanjima. Ulazak u koalicije bit će moguć isključivo sa strankama koje su spremne prihvatiti naš program, odnosno onim strankama koje na temelju tog programa žele raditi na zajedničkim ciljevima, pogotovo na području gospodarstva«, istaknuo je Ivan Nahtigal, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske i kandidat na zajedničkoj listi s HSU-om u I. izbornoj jedinici. No, budu li glasovi umirovljenika presudni kod formiranja vlade, ili u situacijama o kojima će ovisiti funkcioniranje Sabora, predstavnici HSU-a nastojat će omogućiti da se takve krize prebrode sa što manje problema, naglasio je Nahtigal. </p>
<p>»Iako smo izbore dobili na programu koji se ponajprije obraćao umirovljenicima i odnosio na rješavanje njihovih zahtjeva, svjesni smo da to neće biti moguće bez oporavka gospodarstva. Stoga nam je to prioritet«, naglasio je Vladimir Jordan. Kad je, pak, riječ o umirovljeničkim interesima, zastupnici HSU-a u Saboru će se zalagati za provedbu Odluke Ustavnoga suda (postupno i ovisno o mogućnostima države), promjenu načina usklađivanja mirovina i preispitivanje reforme sustava generacijske solidarnosti, kako bi se uklonile razlike između umirovljenika koji za isti staž i plaću danas dobivaju manje mirovine.</p>
<p>»Za nas ulazak naših predstavnika u Sabor nije iznenađenje, jer smo mnogo radili na ovim izborima, no mnogima vjerojatno jest«, prokomentirali su članovi stranke prve rezultate izbora. </p>
<p>U HSU kažu da su njihovi rezultati nemjerljivi u usporedbi s rezultatima drugih stranaka, koje su u predizbornu promidžbu uložile veliki novac. Umirovljenici su, naime, za svoju promidžbu potrošili oko 500.000 kuna, od čega je oko 400.000 iz džepova samih aktivista stranke, doznali smo, a novac je uložen u samo 800 plakata, predizborne letke koje su tiskale same izborne jedinice, troškove dvorane ili osvježenja na stranačkim skupovima te nekoliko promidžbenih spotova na lokalnim radio-postajama. Stranački aktivisti kampanju su doslovno odradili obilazeći umirovljenike na terenu, rekao je Jordan. </p>
<p>Umirovljenici su sami financirali i skromno druženje u izbornom stožeru, pri čemu su najveću ulogu imale stranačke aktivistice i supruge kandidata, koje su za tu prigodu pripremile kolače i nareske. Zanimljivo je da su gotovo svi članovi stranke, osim predsjednika Jordana i Ivana Nahtigala stožer napustili oko 23 sata, nakon što je HTV objavio drugi »krug« izbornih rezultata na kojem su potvrđene procjene GONG-a, ustvrdivši da će službene rezultate čekati - kod kuće.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pupovcu najviše glasova, slijede Stanimirović i Đukić</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (do ponoći), kandidati za zastupnike srpske manjine u Hrvatskom saboru u idućem mandatu osvojili su sljedeći broj glasova: Milorad Pupovac 20,45 posto, Vojislav Stanimirović 20,27 posto (SDSS), Milan Đukić 15,47 posto (SNS) i Ratko Gajica (SDSS) 10,32 posto. Međutim, prema rezultatima SDSS-a, sva trojica kandidate te stranke uvjerljivo su ispred Milana Đukića, što znači da bi prema konačnim rezultatima pobjednici mogli biti Stanimirović Pupovac i Gajica. </p>
<p>Rezultate izbora kandidati srpske manjine dočekali su na više mjesta: Vojislav Stanimirović u Vukovaru; Milorad Pupovac u Srpskom narodnom vijeću u Zagrebu; Milan Đukić u sjedištu Srpske narodne stranke u Zagrebu; Ratko Gajica u Kninu. </p>
<p>Na osnovu prvih dojmova srpski kandidati su zadovoljni rezultatima izbora, s tim da su SDSS i Srpsko narodno vijeće (SNV) Državnom izbornom povjerenstvu uložili prigovor na tijek izbora. Promatrači SNV-a poslali su prigovor da se na određenim biračkim mjestima ometalo glasovanje glasača srpske manjine, a SDSS, odnosno predsjednik te stranke Vojislav Stanimirović, uputio je DIP-u prigovor jer im se prije podne obratilo više stotina raseljenih osoba kojima je bilo onemogućeno glasovanje. Za takve su osobe bila određena biračka mjesta, jedno u Vukovaru i drugo u Belom Manastiru, ali kako je bilo komplikacija nisu mogli ostvariti svoje biračko pravo. </p>
<p>Od ostalih manjinskih kandidata, prema privremenim rezultatima gotovo siguran ulazak u Hrvatski sabor ima Furio Radin, talijanska manjina sa 78,03 posto osvojenih glasova, Jene Adam, kandidat mađarske manjine, Šemso Tanković, grupa manjina, s 58 posto osvojenih glasova. Neizvjestan je ulazak u Sabor kandidata Čeha i Slovaka, zasad Zdenka Čuhnil vodi sa 37,91 posto, a prati ju Andrija Kuric, sa 22,26 posto osvojenih glasova. </p>
<p>U grupi od 12 manjina vodi se utrka između Nikole Maka (21,36 posto) i Borislava Graljuka (15,56 posto glasova).</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Granić zaboravio osobnu, Račan svojim dolaskom utišao vučjaka </p>
<p>Milka Mesić jedva pronađena u biračkom popisu / Budiša je glasao na biralištu u seoskoj kući, a dok je davao izjavu novinarima, kao zvučna kulisa poslužilo je mukanje krava / Miroslavu Tuđmanu u ubacivanju glasačkog listića pomagao unuk Bartol </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Peti parlamentarni izbori u Hrvatskoj od uvođenja višestranačja 1990. protekli su uobičajeno, kao i oni prethodni 2000. godine. Slike birača koji strpljivo stoje u većim ili manjim redovima na biralištima, manji ili veći problemi pri uvidu u birački popis, te kršenje izborne šutnje ponovili su se i u nedjelju. </p>
<p>Iako su o rezultatu izbora i o budućem sastavu Sabora i vlade odlučivali građani nepoznati široj javnosti, mediji su, kao i svugdje u svijetu, najveću pozornost posvetili onima koje se bira te drugim državnim i javnim dužnosnicima te crkvenim dostojanstvenicima. </p>
<p>Bez obzira gdje oni glasali, u elitnijim ili jednostavnijim prostorima, svugdje su uz njih kao neizostavna pratnja fotografi i snimatelji sa zadaćom da ovjekovječe ubacivanje glasačkog listića u kutiju, te novinari koji su čekali prigodnu izjavu. </p>
<p>Dvojica glavnih izbornih konkurenata, aktualni premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan te predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, poštujući predizbornu šutnju, bili su vrlo škrti u izjavama. Obojica su glasali u pratnji supruga, Dijane odnosno Mirjane, Račan u zagrebačkoj Kranjčevićevoj ulici u prostorijama mjesne samouprave, a Sanader u rodnom Splitu u Gimnaziji »Vladimir Nazor«.</p>
<p> Novinari su zabilježili zanimljivost s Račanova birališta gdje je na birače koji su čekali cijelo vrijeme lajao vučjak iz obližnjeg dvorišta. No, kad se pojavio »najpoznatiji birač«, lavež se više nije čuo.</p>
<p> Predsjednik Republike Stjepan Mesić glasao je u Osnovnoj školi »Petar Zrinski« u Zagrebu, u Krajiškoj ulici, sa suprugom Milkom koja je, zapazili su prisutni, imala manjih problema u pronalaženju njezina imena u biračkom popisu.</p>
<p> Većih problema imao je predsjednik DC-a Mate Granić, koji je na biralište u Remetama sa suprugom Jadrankom došao nakon mise, ali bez osobne iskaznice. Stoga je u neprilici počeo vaditi sav sadržaj novčanika uvjeravajući izbornu komisiju da uvijek nosi osobnu iskaznicu sa sobom, no na kraju je ipak uspio obaviti građansku dužnost. </p>
<p> Njegov koalicijski partner Dražen Budiša sa suprugom Nadom glasao je u općini Klinča Sela gdje ima vikendicu, na biralištu smještenom u jednoj seoskoj kući pa mu je kao zvučna kulisa dok je davao izjavu novinarima poslužilo mukanje krava. </p>
<p>Iako mu to inače nije čest običaj, novinarima je prigodnu izjavu dao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je građansku dužnost ispunio u prostorijama mjesne samouprave u Tkalčićevoj ulici, gdje inače svoje predstave održava kazalište lutaka »Let«.</p>
<p>Kardinal Bozanić glasovao je već u 8.30, a sat i pol kasnije na istom mjestu zbog istog posla zatekao se i predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman. On je glasovao u pratnji supruge Vanje Morić te kćeri Nine i Ivane, a u ubacivanju glasačkog listića pomogao mu je dvadesetjednomjesečni unuk Bartol Vuković. </p>
<p>Praunuk prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, kojemu je interes za politiku očito u genima, čak je mahao novinarima poput pravog političara. </p>
<p>Uz predsjednika HB-a Ivića Pašalića i Librinog čelnika Joze Radoša, glasala je i jedna od najstarijih Sesvećanki Marica Krtanek kojoj su 83 godine. Novinarima je kazala kako je izišla na izbore da »više ni jedna puška ne opali, da ni jedno dijete ne izgubi roditelje«. </p>
<p>Birači u prevelikim cipelama</p>
<p> Predsjednica HNS-a Vesna Pusić izjavu je davala stojeći u redu s »običnim« glasačima pa su je novinari u šali optužili da krši izbornu šutnju. </p>
<p>Na mnogim biralištima mogla se čuti stara šala da su neki suviše savjesni birači na izbore došli u prevelikim cipelama jer im je tjednima ranije bilo poručivano da na izbore izađu - u što većem broju.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Glasovala 63 ročnika, ostali po zapovijedi - kući</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Vjesnikov novinar je u nedjelju posjetio i biračko mjesto broj 11 za VI. izbornu jedinicu, odnosno vojarnu Borongaj, gdje su tog dana glasovala 63 ročnika. Na ulazu nas je dočekao ročnik Esmer Kalenderović, Slavonac, koji je svoju građansku dužnost obavio prije smjene, a pohvalio se da i do kraja odsluženja vojnog roka broji sate.</p>
<p>Inače, vojarna ima oko 400 ročnika koji su uglavnom po zapovijedi otišli kući glasovati, a do 13 sati u vojarni je glasovalo 35 ročnika, što je nešto više od 50 posto. U vojarni se glasovalo za svih 10 izbornih jedinica, kao i za listu za manjine, a za dijasporu nisu imali glasača.</p>
<p>»S VIII. izbornom jedinicom završili smo već jutros, a najveće gužve bile su oko 9 sati kad je glasovalo pet ročnika«, našalio se satnik Domagoj Franić, koji je u ovoj prilici obnašao dužnost predsjednika biračkog odbora, a to je činio ozbiljno i odgovorno. Kad smo izgubili svaku nadu da ćemo fotografirati ročnika, pojavio se jedan, a glasovao je u V. izbornoj jedinici. Na popisu birača bio je po nacionalnosti neopredijeljen, a budući da se do 14. studenog nije opredijelio (tada je bio zadnji rok), automatski je, prema propisima, izgubio mogućnost glasovati za listu za manjine.</p>
<p>Glasovalo se u sobi za sastanke, a na popisu birača, osim ročnika, bila su četiri vojnika i jedna žena. Jedna je žena bila i u biračkom odboru. »Sve listiće odnosimo navečer u Gradsko poglavarstvo«, rekao je satnik Franić, opisavši svoju dvostruku ulogu, vojnika i predsjednika biračkog odbora - specifičnom. Nakon izbora, kaže, sve će biti po starom, jer sljedećeg tjedna dolazi nova generacija ročnika.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U KB Sestara milosrdnica nepokretni bolesnici uglavnom nisu glasovali</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Nepokretni bolesnici uglavnom nisu glasovali, dok su oni pokretni mogli otići u svoje izborne jedinice ako imaju prebivalište u Zagrebu. Kako bi i naši djelatnici mogli glasovati, organizirali smo se prema načelu tzv. dogovornog kašnjenja liječnika. To su nam rekli dežurni liječnici u Internoj klinici KB-a Sestara milosrdnica o glasovanju u njihovoj bolnici, u prvoj izbornoj jedinici za područje Črnomerca. Iako baš i nisu bili pričljivi, članovi biračkih tijela rekli su nam da su do podneva najviše glasovali umirovljenici, a u poslijepodnevnim satima, do zatvaranja birališta u 19 sati, očekuju mlađe osobe. Jedan od članova odbora, koji je želio ostati anoniman, rekao nam je da su ih svojevoljno posjetila trojica HDZ-ovih simpatizera koji su im donijeli sendviče i kekse, premda se to protivi svim pravilima. Dodao je da je na biračkom mjestu broj 227 petero građana od njih zatražilo da glasovanje zbog bolesti odnosno nepokretnosti obave kod kuće. </p>
<p>Neki građani su nam se požalili da je bolnica neprikladno biračko mjesto jer se čovjek lako može izgubiti u čekaonicama kardiološke klinike, u kojima su biračka mjesta. Starijim se glasačima događalo da nisu mogli procijeniti koje je biračko mjesto a koje čekaonica pa su nerijetko propitkivali liječnike. Na upit što očekuju od ovih izbora, liječnici su nam kratko odgovorili - svijetlu budućnost koju čekaju još od 1945. godine i ukidanje radne obveze. Oni glasači koji su se za kandidate odlučili u zadnji čas, istaknuli su da svi samo razmišljaju o vlastitu probitku. </p>
<p>Prema uputama za birače, o osobama koje nisu u mogućnosti pristupiti biračkom mjestu zbog bolesti ili nepokretnosti, na dan izbora trebalo je obavijestiti birački odbor koji bi potom odredio dva člana za posjet biraču. Marija Krakić, zadužena za medije u Državnom izbornom povjerenstvu, rekla je Vjesniku da su bolesnici trebali pravodobno tražiti ispis iz biračkog popisa u mjestu stanovanja i upisati se u ono najbliže bolnici. Tako je predviđeno zakonom pa ostaje pitanje koliko je bolesnih građana bilo u stanju tako se organizirati.</p>
<p>U bolnicama, pogotovo u velikim gradovima, mnogo je pacijenata iz drugih mjesta i regija. Primjerice, na II. internoj u KBC-u Zagreb (Rebro) u nedjelju je bilo 30 pacijenata, a samo je jedan - i to iz Zagreba, zatražio da ga se privremeno pusti radi izbora. Od dežurne sestre doznajemo da imaju pacijente iz Đurđevca, Osijeka, Gospića, Pakraca, Žminja, Varaždinskih Toplica, Šibenika... Ni jedan, koliko joj je znano, nije zatražio da mu članovi povjerenstva dođu u posjet radi glasovanja. </p>
<p>Prema njezinu mišljenju, svoj glas neće dati ni dežurno medicinsko osoblje. Ona sama u bolnici je od subote u 22 sata do nedjelje u 22, a pitanje je kako će glasovati oni koji moraju biti na radnom mjestu od sedam do 20 sati. »Liječnici su stigli na svoja biračka mjesta, jer oni rade - od osam«, rekla je dežurna sestra na Rebru. Ivana Šoljan, pročelnica Ravnateljstva KBC-a Zagreb, rekla je za Vjesnik da su se u izbornom stožeru u Maksimiru raspitivali o načinu biranja za pacijente, a odgovor je bio da u toj bolnici nije predviđeno bolničko biračko mjesto. Sve je, dakle, na osobnoj inicijativi pacijenata i njihovih obitelji.</p>
<p>Biserka LovrićSnježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Birački stol s listićima iz svih izbornih jedinica</p>
<p>LEPOGLAVA, 23. studenoga</p>
<p> - Velika dvorana na drugom katu središnje zgrade lepoglavske kaznionice ima najveći birački stol na hrvatskim biralištima. Tu su listići iz svih deset izbornih jedinica plus listići za listu manjina. </p>
<p>»Zatvorenici biraju prema mjestu prebivališta, pa na našem biračkom mjestu moramo imati listiće iz svih izbornih jedinica, bez obzira postoji li samo jedan birač iz neke od njih. Zato smo po organizaciji najsloženije biralište. Na našem se glasačkom mjestu može glasovati i za liste manjina«, rekao nam je Stanko Šoštarić, predsjednik biračkoga odbora. </p>
<p>Njegova pomoćnica Ksenija Delimar upravo je primala izvještaj o glasovanju nekih zatvorenika koji služe kaznu u Lepoglavi, ali su na liječenju u zatvorskoj bolnici u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj ulici u Zagrebu. Kako, zbog njihovog zdravstvenog stanja nije bilo oportuno da ih se prevozi u lepoglavsku kaznionicu, za njih je glasovanje održano u Zagrebu, po istim načelima kao i u Lepoglavi.</p>
<p>U pripremama za glasovanje, birački odbor imao je, zbog specifičnosti ustanove, dodatne poslove i istraživanja. Pojavio se problem kod zatvorenika iz Zagreba, jer je trebalo precizno odrediti u kojoj je ulici lepoglavski »stanovnik« prijavio boravište, jer će prema tome i glasovati. </p>
<p>Vjesnikova ekipa nazočila je glasovanju grupe zatvorenika koji su u došli na biračko mjesto poslije 14 sati. U to vrijeme i odaziv birača-zatvorenika bio je veći od 70 posto, makar bi se očekivalo da ih je uprava Kaznionice »prisilila« da stopostotno dođu glasovati. No, ta vremena su prošla, pa nije bilo ni agitacije, ni nagovaranja. Izbori su oglašeni na mjestima za obavijesti, a glasali su svi koji su to željeli, bez ikakve prinude ili nagovora. Član 14. Zakona o izvršavanju kaznenih sankcija koji to regulira, poštivao se u potpunosti. </p>
<p>Napomenimo, da ni ovaj naš posjet nije prošao bez strogo propisane kontrole, od potplata cipela do glave. Mladi pravosudni policajac koji je vodio Vjesnikovce registrirao je svaki i najmanje metal koji smo unosili u zatvorski krug. </p>
<p>Isto tako je ispoštovan strogi propis koji nalaže da se za svako snimanje zatvorenika, čak i za snimanje s leđa mora dobiti pismeno odobrenje zatvorenika u nazočnosti voditelja smjene. </p>
<p>Na kratki razgovor pristali su Ivica Pavlović, zvan Telac koji je zaradio pet godina zbog dilanja droge, Dragan Brozović osuđen na osam godina zbog ubojstva i Ivan Hajdinjak s devetogodišnjom kaznom također za ubojstvo.</p>
<p>Ivica Pavlović, sada »slobodnjak« boravi u poluotvorenom tipu kaznionice izvan Lepoglave. Ostalo mu je još dvije godine, a pogodnosti koje je zaradio dobrim ispunjavanjem programa rehabilitacije spada i rad na kompjuterima, pa se pročuo kao voditelj radionice za informatiku. </p>
<p>»Čim izađem odmah idem pod more« u šiframa govori Telac. »Do Zadra će uskoro autoput i sada sam glasao za napredak.« Pavlović je prije nego što je zagazio u dilanje bio dobrostojeći građanih s dobro uhodanom ronilačkom školom. Odatle i njegova želja da nakon odsluženja kazne odmah krene starim zanimanjem, jer je instruktor u ronjenju.</p>
<p>Ivanu Hajiniću od dobivenih osam godina preostalo je još tri. Obitelj ga podržava, gotovo svaki mjese ima jedan vikend sa ženom i djecom, a glasovanje shvaća kao ulog za ono što će ga dočekati kroz tri godine.</p>
<p>»U Karlovcu sam ostavio dobro uhodanu automehaničarsku i autolimarski radionicu. Ceste se grade svakoga dana, bit će posla i za mene.«</p>
<p>Dragan Brozović također je među onima kažnjenim po članu 90. KZ-a (ubojstvo) nije došao na glasovanje samo iz puke obveze. Sada, zbog dobrog vladanja, zaradio je i pogodnosti i s upravom u Lepoglavi veže ga samo jedan pravosudni policajac. U poluotvorenim odjelu, naime, smještenom pokraj Lepoglave gdje žive i rade njih tridesetorica pod paskom jednog policajca, Brozović radi na podjeli hrane. </p>
<p>»Izbori nisu formalnost, glasovao sam jer vjerujem da ću se lakše uklopiti u posao u Ogulinu. Dolaze ceste, gradi se, bit će nešto i za mene...«</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić: Mandat onome tko ima većinu, a zasad je to Sanader </p>
<p>Smjena vlasti neće biti tako burna kao što se predviđa, smatra hrvatski predsjednik / Mesić je ocijenio da se na ovim izborima pokazalo da je hrvatski politički prostor podijeljen </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Komentirajući u nedjelju kasno navečer privremene izborne rezultate, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ponovio je da će mandat ponuditi onome tko ima saborsku većinu. Prema sadašnjim rezultatima to je Ivo Sanader, rekao je Mesić. </p>
<p>Objasnio je i čime će mu novi mandatar jamčiti da ima saborsku većinu: »Jamčit će mi to sporazumima o predizbornoj i postizbornoj koaliciji te eventualno potpisima zastupnika koji potvrđuju da će dobiti potporu većine«, izjavio je Predsjednik. </p>
<p>Mesić smatra da smjena vlasti neće biti burna kao što se predviđa i napominje da je i smjena 1990., kao i ona 2000. godine, protekla mirno. </p>
<p>Analizirajući sve tješnje rezultate, rekao je kako se na ovim izborima pokazalo da je hrvatski politički prostor podijeljen i da u njemu mjesto nisu našle stranke koje su poručivale da će imati dvadeset, trideset zastupnika, a nisu prešle ni prag. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Građani su kaznili neodlučnost i petljanje, a odlučili su se za promjene«</p>
<p>Ovo je poziv onima koji preuzimaju vlast da sada nastupa vrijeme odgovornosti, a sada sa sigurnošću možemo reći da se i u obnašanju vlasti mora imati drugi pristup. Ne može se na Vladi imati jedan stav, a izvan nje drugi, kazao je Stjepan Mesić</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Građani su kaznili neodlučnost i petljanje, a odlučili su se za promjene«, prvi je komentar hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića na neslužbene izborne rezultate koji pokazuju jaku nadmoć HDZ-a. Kako je rekao, nije iznenađen takvim rezultatima, jer su oni pouka dosadašnjoj vladajućoj koaliciji da se ne može istodobno biti u koaliciji, imati jedan stav u Vladi, a drugi izvan nje. »Ovo je poziv onima koji preuzimaju vlast da sada nastupa vrijeme odgovornosti, a sada sa sigurnošću možemo reći da se i u obnašanju vlasti mora imati drugi pristup, ne može se na Vladi imati jedan stav, a izvan nje drugi«, istaknuo je.</p>
<p>Rekao je da mu neće biti teško odrediti mandatara, dodavši da treba pričekati konačne rezultate izbora. </p>
<p>S obzirom na to da je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader već izrazio uvjerenje da će mu Mesić ponuditi mandat, sam Predsjednik je i to prokomentirao riječima: »Kad bih ja imao toliko mandata, i ja bih bio u to uvjeren«.</p>
<p>Izjavu predsjednika SDP-a Ivice Račana da je riječ o rezultatima na malom uzorku, Mesić je ocijenio Račanovom ogradom. »Prema dosadašnjem iskustvu se vidi da kako krene odnos snaga, tako i završi. Prošla su vremena kad su glasovi zatvorenika odlučivali tko ide u Sabor«. </p>
<p> Prema Predsjednikovoj ocjeni, odnos snaga pokazuje da će Hrvatska dobiti relativno stabilnu vladu, a to je za posao koji treba odraditi ipak najvažnije, smatra Mesić. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>GONG: Krši se predizborna šutnja</p>
<p>GONG je izvijestio o nepravilnostima tijekom izbora: kršenju tajnosti glasovanja, slučaju obiteljskog glasovanja, ispunjavanju izvatka iz popisa birača i glasačkih listića / Na jednom biralištu u Velikoj Gorici biračima nacionalnih manjina upućene neugodne primjedbe / HDZ-ovi promidžbeni materijali uočeni na biralištu u Njemačkoj i Australiji </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Izbori za zastupnike Hrvatskoga sabora na većini biračkih mjesta započeli su u tolerantnoj i demokratskoj atmosferi, ocijenila je nevladina udruga GONG (Građani organizirano nadgledaju glasovanje). </p>
<p>Glasnogovornica GONG-a, Ivna Bajsić obavijestila nas je u nedjelju da su birališta širom Hrvatske otvorena na vrijeme. No, istaknula je da su uočena mnoga kršenja izborne šutnje. Uz to, već do 10 sati promatrači i mobilne ekipe GONG-a evidentirali su nepravilnosti tijekom izbornog procesa, o kojima je obaviješteno Državno izborno povjerenstvo. U Velikoj Gorici, na biračkom mjestu 30 u Gudcima, zabilježen je slučaj obiteljskog glasovanja. Birački je odbor izdao više glasačkih listića jednoj osobi. Priopćeno je i da su biračima nacionalnih manjina bile upućene neugodne primjedbe. U Ozlju, na biračkom mjestu 16 (smještenom u obiteljskoj kući), prijavljeno je kršenje tajnosti glasovanja. Naime, nema paravana i glasački se listići ispunjavaju u kuhinji na očigled svih prisutnih, kažu u GONG-u.</p>
<p>Birački odbori u Zaprešiću, na biračkom mjestu 8, te u Dugavama na biračkom mjestu 2 (Hrelić) služe se isključivo grafitnim olovkama za zaokruživanje u izvatku iz popisa birača i za glasačke listiće. </p>
<p> Pojedini birački odbori u Dalmaciji i Brodsko-posavskoj županiji sami su izvijestili mobilne timove GONG-a da nisu dovoljno upućeni u proces izbora. </p>
<p>Prema riječima glasnogovornice GONG-a, dva prigovora na izborni proces stigla su od stranaka i kandidata iz inozemstva gdje su birači glasali 22. i 23. studenoga. Predstavnici Hrvatskog bloka i HIP-a prigovorili su da biračko mjesto 8 u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Münchenu nije bilo otvoreno na vrijeme u 7 sati, već u 7.30 te da glasačke kutije tamo nisu propisno zapečaćene. HB i HIP potužili su se da je predsjednik biračkog odbora odbio unijeti prigovor članice biračkog odbora u zapisnik, a promidžbeni plakat HDZ-a uklonjen je iz prostorije biračkog mjesta tek nakon njezina ponovljenog upozorenja. </p>
<p>Prigovor kandidatkinje na izborima u Australiji s biračkog mjesta 5 u Katoličkom centru Keysborough odnosi se također na HDZ-ove promidžbene materijale unutar biračkog mjesta.</p>
<p>Izbore je pratilo 3000 promatrača GONG-a. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Crnić: Izbori su protekli mirno </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Izbori su protekli mirno i u tolerantnoj atmosferi«, istaknuo je Ivica Crnić, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP), na konferenciji za novinare održanoj nakon zatvaranja birališta u nedjelju u 19 sati. Biračima koji su se zatekli na biralištima, a takvih slučajeva bilo je dosta u Mostaru, Livnu i Tomislavgradu te Beogradu, omogućeno je glasovanje i nakon 19 sati. MUP je DIP-u dojavio o 16 manjih incidenata u Splitu, Sisku, Bjelovaru, Zagrebu, Osijeku, Karlovcu, Virovitici, Čakovcu, Šibeniku i Vinkovcima. Riječ je o narušavanju javnog reda i mira, a protiv počinitelja su podnesene prekršajne prijave. Jedini ozbiljniji incident bio je u Vukovaru gdje je napadnut član biračkog odbora Franjo Ileš, rekao je Crnić.</p>
<p> Na parlamentarne izbore izašlo je 51,77 posto birača, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP) na temelju dojava s 82,89 posto birališta u prvih 10 izbornih jedinica. Usporedbe radi, na parlamentarnim izborima 2000. godine na izbore je do tog vremena izašlo 60,37 posto birača. Državno izborno povjerenstvo ni u 16 sati nije izašlo s podacima o glasovanju za XII. izbornu jedinicu. DIP je dobio dojave s 5352 biračka mjesta od njih 6457. U biračke popise s biračkih mjesta koja su dojavila podatke upisano je 2,858.483 birača, a glasovalo je njih 1,479.788 </p>
<p>Najviše birača izašlo je u I. izbornoj jedinici - 55,99 posto, a najmanje u V. izbornoj jedinici - 45,22 posto. Najviše je birača glasalo u Varaždinu - 62,52 posto, a najmanje u Zadru - 42,51 posto. </p>
<p>Crnić je na konferenciji za novinare u nedjelju u podne istaknuo da su sva birališta u Hrvatskoj otvorena u nedjelju u sedam sati. </p>
<p>U to vrijeme najviše je prigovora u DIP stiglo zbog kršenja izborne šutnje. No, rekao je Crnić, Državno izborno povjerenstvo tu je nemoćno jer nema zakonskih sankcija za kršenje šutnje. Predsjednik Izbornog povjerenstva smatra da prije idućih izbora treba razmisliti ili o ukidanju izborne šutnje, ili o propisivanju kazni za njezino kršenje. </p>
<p>Nije htio komentirati novinarski upit je li kršenje izborne šutnje to što je predsjednik Stjepan Mesić u subotu rekao da treba glasovati za one koji vuku naprijed, a ne nazad. </p>
<p>Glasovanje u inozemstvu također je protjecalo bez poteškoća. Do nedjelje u podne glasovanje je bilo završeno u Novom Zelandu, Australiji, Japanu, Kini i Maleziji. </p>
<p>Tijekom nedjelje već su bili poznati rezultati s Novog Zelanda, no nisu odmah mogli biti objavljeni zbog izborne šutnje. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sanader: HDZ spreman na koalicije sa strankama centra i desnog centra ne isključujući pritom ni HSS </p>
<p>»Hrvatski građani su nakon četiri godine odahnuli. Sve što ćemo raditi činit ćemo za običnog hrvatskog čovjeka: dalmatinskog ribara i slavonskog seljaka. Hrvatski birači dokazali su da se ne mire s besperspektivnošću i nemoći koju je ova vlast širila«, rekao je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u izjavi nakon objave prvih neslužbenih rezultata izbora </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Rezultati koje je HDZ ostvario jasan su nalog hrvatskih birača da napokon pokrenemo Hrvatsku. Bit ćemo jasni i odlučni kako bismo ostvarili glavne ciljeve - ulazak u NATO 2006. i u Europsku uniju 2007. te porast BDP-a na 10.000 dolara po stanovniku. Hrvatski birači su zreli i cijene odgovornu politiku i unatoč problemima koji stoje pred nama mislim da ih večeras ne bi trebalo isticati u prvi plan. Hrvatski građani su nakon četiri godine odahnuli i sve što ćemo raditi činit ćemo za običnog hrvatskog čovjeka: dalmatinskog ribara i slavonskog seljaka. Hrvatski birači dokazali su da se ne mire s besperspektivnošću i nemoći koju je ova vlast širila. Oni su rekli da hoće bolje i ja mislim da možemo bolje. Rezultati su dokaz da smo u četiri godine uspjeli konsolidirati stranku i vratiti vjerodostojnost«, kazao je u prvoj izjavi novinarima nakon objave prvih neslužbenih rezultata izbora predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. </p>
<p>Ponovio je da je HDZ spreman na koalicije sa strankama centra i desnog centra istaknuvši da pritom ne isključuje ni HSS. Dodao je da cijeni što je HSP posljednjih godina učinio veliki napredak i izrazio uvjerenje da će postati respektabilna stranka. Na pitanje kako će se buduća HDZ-ova vlada ponašati prema mogućim novim haaškim optužnicama Sanader je odgovorio da će tome pristupiti s najvećom odgovornošću, dodavši da HDZ ne prihvaća sve formulacije haaških optužnica. </p>
<p>U sjedište Hrvatske demokratske zajednice na Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu stranački su dužnosnici počeli dolaziti nakon zatvaranja biračkih mjesta, iza 19 sati. U stožeru je vladala pobjednička atmosfera, ali ne i euforija, kako bi se možda očekivalo. Sve su stranačke prostorije bile prepune članova iz cijele zemlje i inozemstva, a za praćenje izbora u stožeru je akreditirano 120 domaćih i stranih novinara. Zbog velikog zanimanja stranka je unajmila i obližnju dvoranu Hrvatskog kluba »Lika«, u kojoj se nalazilo još tristotinjak članova i simpatizera.</p>
<p>Burnim pljeskom dočekana je zamjenica predsjednika Jadranka Kosor, a iako je strankom kružila informacija da će predsjednik stranke glasovati u Splitu, Ivo Sanader u sjedište stranke stigao je oko 20.15, uz trijumfalan pljesak. U središnjoj dvorani stožera, za svečano uređenim stolovima sjedili su stranački prvaci; za jednim stolom bili su poznati sportaši, vaterpolist Perica Bukić, košarkaši Franjo Arapović i Stojko Vranković te rukometaš Slavko Goluža. Do njih su sjedili »kulturnjaci«, visokopozicionirani na stranačkim listama, poput prof. Petra Selema, Bože Biškupića i Jagode Martinčević, u društvu s dubrovačkom gradonačelnicom Dubravkom Šuicom, a za glavnim su stolom uz predsjednika Sanadera i njegovu zamjenicu Kosor sjedili potpredsjednici dr. Andrija Hebrang i Ivan Šuker te članovi Predsjedništva Vladimir Šeks, Miomir Žužul i Božidar Kalmeta. Od pjevača u HDZ su došli Dražen Žanko, Mladen Grdović i Ivan Mikulić.</p>
<p>Nešto prije negoli su iz Državnog izbornog povjerenstva počeli stizati prvi neslužbeni rezultati, putem tv-prijenosa HDZ-ovci su slušali neslužbene rezultate koje je iznio GONG. U trenutku objavljivanja rezultata za svaku pojedinu jedinicu, u kojima je u većini pobijedio HDZ, središnjom dvoranom počele su ovacije, pljeskanje i skakanje sa stolaca. Posebice je euforiju izazvao rezultat iz IX. i X. izborne jedinice, a članovi HDZ-a bili su uvjereni u sigurnu pobjedu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U SDP-u još ne gube nadu u mogućnost sastavljanja vlade</p>
<p>SDP je osvojio 34 mandata, a zajedno s partnerima Librom, LS-om i IDS-om 43. U odnosu na 2000., izgubio je 13 zastupnika / »Onog tko će formirati vladu očekuju teška iskušenja, a SDP će pomoći da se riješe važni nacionalni problemi«, poručio je predsjednik SDP-a Ivica Račan</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Još nije gotovo. Treba prespavati rezultate«, rekao je nakon što su u ponoć objavljeni i dalje neslužbeni rezultati parlamentarnih izbora čelnik SDP-a Ivica Račan. On nije krio razočaranje rezultatima HNS-a i HSS-a, koji su prema DIP-u osvojili 11 odnosno 10 mandata. SDP je osvojio 34 mandata, a koalicijski partneri Libra, LS i IDS, koji su osvojili tri, dva i četiri mandata, što znači da je SDP s partnerima osvojio ukupno 43 mandata. Račan nije želio špekulirati o mogućim koalicijama, naglasivši da će se o koalicijama razgovarati nakon što izborni rezultati budu konačni. </p>
<p>U I. izbornoj jedinici SDP je osvojio šest mandata, što znači da u parlament ulaze Ivica Račan, Antun Vujić, nestranački kandidati Mirko Filipović »Cro Cop«, Ivo Josipović, Vice Vukov, te Jelena Pavičić Vukićević. U II. izbornoj jedinici, koja obuhvaća istočni dio Zagreba i Bjelovar, u peti saziv parlamenta sa zajedničke liste SDP-a i Libre ulaze Milan Bandić, Zvonimir Mršić, Jozo Radoš, kao kandidat Libre koja je dobila jedno mjesto, te Ivica Pančić. Iz III. izborne jedinice u Sabor ulaze Tonino Picula, Dragica Zgrebec, Miroslav Korenika i Željko Pavlic iz Libre. Iznimno loš rezultat SDP je ostvario u IV. izbornoj jedinici, u kojoj je SDP ostvario samo jedno mjesto, te stoga u parlament ulazi Željka Antunović u ime SDP-a, Zlatko Kramarić u ime LS-a, te Vilim Herman u ime Libre. U V. izbornoj jedinici (Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija), ulaze Mato Arlović, Mato Gavran i Ljubica Brdarić, a u VI. (Sisak) Davorko Vidović, Ivo Banac iz LS-a, Josip Leko, Snježana Biga Friganović, te nestranački kandidat Ljubo Jurčić. </p>
<p>U VII. izbornoj jedinici u Sabor prema neslužbenim rezultatima ulaze SDP-ovci Mato Crkvenac, Milanka Opačić, nestranačka kandidatkinja Vesna Škulić, te Nenad Stazić. U VIII. izbornoj jedinici, gdje je SDP u koaliciji s IDS-om ostvario najbolji rezultat (SDP četiri mandata, IDS isto toliko), u parlament ulaze Damir Kajin (IDS), Gordana Sobol (SDP), Valter Drandić (IDS), Biserka Perman (SDP), Ivan Jakovčić (IDS), Antun Peruško (SDP), Dorotea Pešić-Bukovac (IDS), te Zdenko Antešić (SDP). SDP je loše prošao u IX. izbornoj jedinici (Zadar, Šibenik, Lika), gdje u Sabor ulaze samo Šime Lučin i Ingrid Antičević-Marinović, dok u X. jedinici (Split i jug Dalmacije) ulaze Slavko Linić, Marin Jurjević, nestranački kandidat Neven Mimica, te Jagoda Martić. </p>
<p>»Onog tko će formirati vladu očekuju teška iskušenja, a SDP će pomoći da se riješe važni nacionalni problemi«, naglasio je predsjednik SDP-a, dodajući da je zadovoljan rezultatima koje je stranka pokazala na izborima, makar i prema privremenim rezultatima. Zahvalio je »od srca« onima koji su glasovali za SDP, rekavši da će ta stranka svaki glas znati cijeniti. </p>
<p>SDP je u odnosu na 2000., prema prvim neslužbenim rezultatima, izgubio 13 zastupnika. </p>
<p>No, unatoč relativno razočaravajućim rezultatima, u SDP-u ne gube nadu da će pregovorima s mogućim koalicijskim partnerima uspjeti formirati vladu. Atmosfera je na Iblerovu trgu bila daleko od optimistične, no nakon objave DIP-ovih rezultata u ponoć mnogi su se viđeni članovi stranke mogli vidjeti u stožeru. </p>
<p>Došli su i predsjednici stranaka koalicijskih partnera - Ivo Banac, Jozo Radoš, te nestranački kandidati Vice Vukov, Ljubo Jurčić i Neven Mimica, zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić, Ivica Pančić, Antun Vujić, Željka Antunović, te Davorko Vidović. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tomčić: HSS je zadržao ulogu svojevrsnog jezičca na vagi</p>
<p>Nakon što budu poznati služeni rezultati, HSS će početi pregovore s potencijalnim partnerima / Ne isključujemo moguću koaliciju ni s HDZ-om niti sa SDP-om, rekao je Tomčić, uvjeren da će se pregovori o formiranju parlamentarne većine i nove vlade održati u više krugova</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Kako su stizali novi rezultati iz Državnog izbornog povjerenstva, tako je u HSS-u splašnjavalo prvotno veselo i optimistično ozračje. Broj glasova koje je stranka Zlatka Tomčića dobila, u svakom je slučaju upola manji od onoga što su »seljaci« najavljivali. Ne samo tijekom cijele predizborne kampanje, nego i u nedjelju navečer. Tomčić i najbliži suradnici uvjeravali su novinare da će »sigurno« dobiti 22 do 25 zastupnika, čak su bili spremni i kladiti se na to. Međutim, neslužbeni rezultati izbora govore da HSS dobiva 12 zastupnika, što je sigurno loš rezultat. </p>
<p>To je oko 24 sata novinarima priznao i čelnik stranke Zlatko Tomčić, rekavši da je HSS nesumnjivo polučio slabiji rezultat no što je očekivao. Tomčić je priznao da su HSS-u »akcije pale«. Očito je, rekao je, da je došlo do iznimno jake bipolarizacije na hrvatskoj političkoj sceni, koja se prelila i na biračko tijelo. Ipak, prema njegovu mišljenju, HSS je i dalje zadržao ulogu svojevrsnog jezičca na vagi, što znači da će, nakon što budu poznati služeni rezultati, HSS početi pregovore s potencijalnim partnerima. »Ne isključujemo moguću koaliciju ni s HDZ-om niti sa SDP-om«, rekao je Tomčić, uvjeren da će se pregovori o formiranju parlamentarne većine i nove vlade održati u više krugova. Na pitanje je li spreman na koaliciji i s Đapićevim HSP-om, Tomčić je izjavio da se pravaši ne mogu ubrojiti u krajnju desnicu, jer je ta stranka u posljednje dvije godine pretrpjela značajne pozitivne promjene. Odbacio je nagađanja o HSS-ovoj trgovini pri sklapanju moguće koalicije ili s Račanom ili sa Sanaderom. </p>
<p>Naši su uvjeti »vrlo tvrdi«, rekao je Tomčić, ponovivši da HSS-ov partner može biti samo ona stranka koja prihvaća koncepciju integralne nacionalne ekonomije, stručnu vladu i jačanje uloge Sabora. Tomčić je rekao da zasad ne razmišlja o povlačenju nekih konkretnih poteza zbog loših izbornih rezultata. Ako članstvo, međutim, to bude zahtijevalo, bit će promjena i na čelu HSS-a, zaključio je Zlatko Tomčić.</p>
<p>U HSS-u je, prije prvog izvješća DIP-a, vladala vrlo vesela i opuštena atmosfera kojoj su pridonosili svojom glazbom Slavonski tamburaši, ali i obilje jela i pića. U tim je trenucima i čelnik stranke Zlatko Tomčić zračio optimizmom. Komentirajući te prve neslužbene rezultate, Tomčić je rekao da, naravno, s njima nije zadovoljan, ali da će HSS prihvatiti odluku hrvatskih birača.</p>
<p>Prema Tomčićevim riječima, još je prerano govoriti o tome s kim će HSS i hoće li uopće s nekim koalirati. »Pričekajmo i službene rezultate izbora, pa ćemo onda vidjeti s kim bi HSS mogao u koaliciju«, rekao je Tomčić. I ovaj je put ponovio da za HSS ne dolazi u obzir koalicija ni s krajnjom ljevicom ni s krajnjom desnicom. Oni s kojima bi HSS mogao koalirati, a to su stranke okupljene oko SDP-a, odnosno HDZ-a, morat će, naglasio je Tomčić, prihvatiti razgovor o tri HSS-ova uvjeta: stručnoj vladi, novoj ekonomskoj politici i daleko jačoj poziciji Hrvatskoga sabora. </p>
<p>Prema Tomčićevu mišljenju, jedan izborni neuspjeh, ako konačni rezultati to potvrde, neće ni u kojem slučaju značiti poraz HSS-a. Mi jesmo bili i ostajemo stranka centra, stranka koja ne mijenja svoju strategiju od danas do sutra.</p>
<p>Zanimljivo je da je Tomčić je sa suradnicima i novinarima vrlo pomno pratio izvješća HRT-a iz SDP-ova i HDZ-ova stožera, odnosno izjave Ivice Račana i Ive Sanadera. Nije ih htio komentirati, ponovio je da će se tek nakon službenih rezultata izbora moći otvoriti razgovori s potencijalnim partnerima HSS-a.</p>
<p>Prema svemu sudeći, Luka Trconić, prvi na HSS-ovoj listi u Zagrebu, nije prešao izborni prag. U II. izbornoj jedinici, koju je predvodio Zlatko Tomčić, uz njega će u Sabor ući još dva HSS-ovca. Ulasku u Sabor može se nadati i prvi na listi u III. izbornoj jedinici Zvonimir Sabati i Željko Pecek u IV. izbornoj jedinici. Jedina žena iz redova HSS-a, Ljubica Lalić, sasvim sigurno ulazi u Sabor, kao i Željko Ledinski u VI. izbornoj jedinici. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić donio je jedno saborsko mjesto HSS-u u VII. jedinici, a Ante Simonić nije prešao prag u Istri i Hrvatskom primorju. U Dalmaciji, HSS-ovac Ante Markov sigurno ulazi u Sabor, kao i Luka Roić u X. izbornoj jedinici</p>
<p>Ivka Bačić i Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U Sabor ulaze samo Đurđa Adlešić i Ivan Čehok</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Tijekom izborne noći u stožeru koalicije HSLS-DC vladalo je neskriveno nezadovoljstvo izbornim rezultatima. Prema posljednjim neslužbenim rezultatima, u nedjelju navečer koalicija je osvojila samo dva saborska mandata, i to Đurđa Adlešić u II. te Ivan Čehok u III. izbornoj jedinici. Iako je u stožeru bilo čak i suza, predsjednici stranaka Dražen Budiša i Mate Granić, koji očito nisu nijedan ni drugi ušli u Sabor, čestitali su HDZ-u na izbornoj pobjedi i zaželjeli Ivi Sanaderu da sastavi buduću vladu.</p>
<p>»Koalicija HSLS-DC doživjela je izborni neuspjeh. Birači očito nisu prepoznali snagu trećeg puta, nego su odlučivali između lijevog i desnog bloka što znači da je naša politička scena čvrsto polarizirana«, rekao je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša. Ocijenio je da Hrvatska ulazi u nestabilno političko razdoblje. Najavio je da neće podnijeti ostavku na mjesto predsjednika HSLS-a, ali se neće ponovo kandidirati na tu dužnost na saboru stranke za dva mjeseca. Rekao je da je stekao uvjete za mirovinu. Čak i umirovljenici, našalio se, na izborima postižu dobre rezultate. U HSLS-u je, poručio je, došlo vrijeme za nove naraštaje. »Unatoč porazu, HSLS ima satisfakciju, jer smo izašli iz projekta koji smo ocijenili neuspješnim, a stranke koje su vodile taj projekt sad su izgubile izbore«, rekao je Budiša.</p>
<p>Predsjednik DC-a Mate Granić je najavio izvanrednu konvenciju stranke i svoju ostavku, ako se to pokaže potrebnim. »Vjerujem da DC ima budućnost i da Hrvatskoj treba jedna prava stranka političkog centra«, zaključio je Granić.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031124].
|
