NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030624].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232723 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Što je Vjesnik pisao na svoje jubilarne rođendane</p>
<p>Prvi broj »Vjesnika« kao dnevnika izašao je u Zagrebu brzo nakon ulaska partizana 12. svibnja 1945., a u njemu su prevladavali tekstovi o završetku rata u Europi / Kao dar čitateljima, u »Vjesniku« je 24. lipnja 1980. izašla Titova slika u boji, a objavljeni su i neki od njegovih tekstova iz »Vjesnika« / »Vjesnik politički dnevnik« 24. lipnja 2000. izvještavao je o navodnim prijetnjama ministru Ivici Pančiću, a SDP i HSLS govorili su da koalicija neće pući zbog Budiše</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Tijekom 63 godine izlaženja Vjesnik je mijenjao izgled, format, uređivačku politiku, pa čak i ime, što je očito već i pri površnom uvidu u brojeve Vjesnika izdane na današnji dan. Njegov prvi broj tiskan je ilegalno na šapirografu kao bilten 24. lipnja 1940. odlukom Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske pod nazivom Politički Vjesnik. U zaglavlju je pisala cijena dva dinara i napomena da list izlazi svakog tjedna. U prvom Vjesniku bili su tekstovi o progonu francuskih komunista na puste otoke, stanju u britanskoj Laburističkoj stranci, uspjehu Narodne fronte u Čileu, kineskim uspjesima u ratu protiv Japanaca, položaju radnika u Francovoj Španjolskoj te stanju u Italiji, Nizozemskoj i Estoniji. Od domaćih »buržoaskih« političara na Vjesnikovoj meti našli su se predsjednik Vlade Dragiša Cvetković, potpredsjednik HSS-a August Košutić, kao i predsjednik te stranke Vladko Maček, čije su pristaše Zagrebom širile glasine da ga je načelnik »Đeneralštaba« Milan Nedić pokušao ubiti zbog njegova protivljenja ratu.</p>
<p>Prvi broj Vjesnika kao dnevnika izašao je u Zagrebu brzo nakon ulaska partizana 12. svibnja 1945., a u njemu su prevladavali tekstovi o završetku rata u Europi i njegovu nastavku na Dalekom istoku.</p>
<p>Deseta godišnjica izlaženja Vjesnika Narodnog fronta Hrvatske 24. lipnja 1950., nije bila posebno obilježena. U tadašnjem broju bile su objavljene reportaže o žetvi i vršidbi u Čepinu, revizionističkim skretanjima u sovjetskoj partiji, kao i priopćenje saveznog MUP-a o uhićenju skupine emigranata koje je bivši kralj Petar II. poslao da pronađu »četničko-mačekovske elemente« kako bi organizirali državni udar.</p>
<p>U Vjesniku Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske od 24. lipnja 1960. objavljeni su, među ostalim, tekstovi o stanju u Kongu i Alžiru, proglašenju samostalnosti Senegala, sovjetskom slanju prvih živih bića u svemir. Deset godina kasnije na prvoj stranici Vjesnika objavljena je slika predsjednika Tita kako se rukuje s francuskim ministrom gospodarstva Valeryjem Giscardom d'Estaingom, kasnijim predsjednikom.Pisalo se i o ratu u Kambodži, arapskim prijetnjama Izraelu i izraelskima Jordanu, u Šibeniku se spremao Festival djeteta, a Brazilci su slavili osvajanje Svjetskog prvenstva u nogometu. »Samba je učinila operu smiješnom«, prokomentirao je poraz Italije u finalu novinar Boris Janković-Argus. Vjesnikova godišnjica obilježena je svečanom sjednicom Radničkog savjeta na kojoj je govorio direktor Božidar Novak.</p>
<p>Iduća jubilarna godišnjica protekla je u općoj žalosti za Titom. Kao dar čitateljima, u Vjesniku je 24. lipnja 1980. izašla njegova slika u boji, a objavljeni su i neki od njegovih tekstova iz Vjesnika. Na svečanoj proslavi u »Lisinskom«, Titu, »tvorcu svih naših pobjeda«, posmrtno je uručena povelja, koju su dobili i Pavle Gregorić i Vladimir Bakarić. Objavljeni su i dijelovi intervjua američkog predsjednika Jimmyja Cartera Politici i TV Beogradu, uoči njegova posjeta Jugoslaviji, a tadašnji šef države Cvijetin Mijatović poslao je brzojav Indiri Gandhi u povodu pogibije njezina sina Sanjaja.</p>
<p>Nedjeljni Vjesnik 24. lipnja 1990. objavio je intervju s Antom Ciligom koji je Stipu Mesića nazvao najboljim čovjekom za premijera, a Franju Tuđmana čovjeka sposobnim predvidjeti političke događaje. Član Predsjedništva Hrvatske Josip Manolić sastao se u Washingtonu s američkim potpredsjednikom Danom Quayleom, predsjednik Sabora Žarko Domljan posjetio je Šibenik, a u Zagrebu je osnovano Hrvatsko vijeće Europskog pokreta. Za predsjednika je izabran Stanko Lasić, a za glavnog tajnika Ljubomir Čučić. Proslava 50. godina održana je u Esplanadi, a vodstvo SOUR-a Vjesnik tim je povodom položilo vijenac na Titov grob.</p>
<p>Vjesnik politički dnevnik 24. lipnja 2000. izvještavao je o navodnim prijetnjama ministru Ivici Pančiću, premijer Račan opovrgavao je da će se sastati s crnogorskim predsjednikom Đukanovićem, a SDP i HSLS govorili su da koalicija neće pući zbog Budiše. Prigodan tekst objavio je glavni urednik Igor Mandić, a proslava 60. godišnjice lista održana je u Intercontinentalu. Veliku tortu »načeli« su Vjesnikovi doajeni Žarko Susić i Božidar Novak, a o dnevniku se govorilo kao o majci hrvatskih novina. Jedan od uzvanika kazao je da se nada kako Vjesnik neće postati njihova prabaka, i to pokojna.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dodjela Vjesnikovih nagrada u Lisinskom</p>
<p>ZAGREB, 24. lipnja</p>
<p> - U povodu Dana Vjesnika, koji se slavi 24. lipnja, u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u utorak će u 12.30 sati svečano biti dodijeljene Vjesnikove nagrade za umjetnost za 2002. godinu. Nagrada za književnost »Ivan Goran Kovačić« bit će dodijeljena Nedjeljku Fabriju za roman »Triemeron«, Nagrada za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« Luki Dragiću za uloge Arkadija Nikolajeviča Kirsanova u Turgenjevljevim »Očevima i sinovi« zagrebačkog Hrvatskoga narodnog kazališta i Melchiora Gabora u »Proljetnom buđenju« Teatra ITD, Nagrada za likovnu umjetnost »Josip Račić« Nini Ivančić za izložbu u Galeriji umjetnina u Splitu, Nagrada za glazbenu umjetnost »Josip Štolcer Slavenski« Miroslavu Miletiću za skladbu »Četiri godišnja doba« te Nagrada za filmsku umjetnost »Krešo Golik« Fadilu Hadžiću.</p>
<p>Proslava Dana Vjesnika nastavit će se u večernjim satima kada će - također u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, s početkom u 20 sati - za Vjesnikove djelatnike, članove njihovih obitelji i poslovne partnere, biti izvedena predstava »Kvartet« Teatra u gostima. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Novak: Danas u Hrvatskoj imamo dobro novinarstvo</p>
<p>Građani moraju znati što se događa u društvu kako bi mogli promišljati, birati i odlučivati o svojoj sudbini. »Vjesnik« u tome ima veliku i dominantnu ulogu i može služiti kao primjer / »Vjesnik« su danas zasigurno naše najbolje novine. Mislim to, jer ima poštenu informaciju o svemu što se događa u društvu. On ne pripada nijednoj stranci, nijednoj političkoj strukturi, nijednom načinu razmišljanja. To je informativni list, i kada ga pročitate, ne morate čitati druge novine / Ako se društvo intenzivno ne bori protiv svih oblika netolerancije i govora mržnje, imat ćete ih i u novinama </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - U povodu Vjesnikove 63. obljetnice razgovaramo s njegovim nekadašnjim glavnim i odgovornim urednikom, istaknutim novinarem i povjesničarem novinarstva Božidarom Novakom, koji već na samom početku ističe da je Vjesnikova obljetnica prigoda da se još jednom kaže kako je on velika stečevina ne samo hrvatskog novinstva nego i hrvatske kulture. </p>
<p>- Vjesnik je jedan od naših najstarijih listova, svjedok je vremena. On danas, u svojoj uzlaznoj fazi, nastoji biti list svih građana Hrvatske, što je nastavak njegove početne tradicije. Rastao je na hrvatskom antifašizmu, imao sjajno prijeratno i ratno razdoblje, da bi kasnije s vremenom doživljavao svoje uspone, ali padove. Unatoč svemu, uvijek je održavao duh vremena i nastojao ispuniti svoju glavnu funkciju - da maksimalno informira građane i da, na svoj način, bude odgovoran za zajednicu.</p>
<p> l Koje bi trenutke iz te duge i burne prošlosti posebno izdvojili?</p>
<p>- Vjesnik je bio hrvatski prvijenac poslijeratnog informativnog novinarstva, nastojao je ići ukorak s vremenom i mogućnostima koje su mu političke prilike i okolnosti dopuštale. No, nije bio samo poslušno glasilo politike, nastojao je uvijek ići ispred mogućnosti i iskoristiti sve povoljne prilike koje mu je to vrijeme davalo. Nakon dramatične 1948. godine i oslobađanja od razdoblja boljševizacije Jugoslavije, Vjesnik se započeo otvarati prema zapadnim vrijednostima. S ponosom mogu reći da smo 1955., kada sam postao glavni urednik Vjesnika, nakon studija novinarstva u Engleskoj, napravili redizajn lista koji je uzeo lay out talijanskih novina.</p>
<p>Veća pozornost se pridavala naslovima i fotografijama, a težište je stavljeno na vijest. Ona je postala dominantna novinarska vrsta. Rukovodili smo se time da građani moraju biti upoznati sa svim onim što se događa u društvu. To je ujedno bio prvi put u Hrvatskoj i Jugoslaviji da smo rekli »nije bitan komentar i to što govore političari, nego su bitne vijesti«.</p>
<p> l Međutim, početak sedamdesetih obilježila je faza represije nad novinarstvom. </p>
<p>- Da, to je sljedeća etapa Vjesnika, razdoblje hrvatskog proljeća i artikuliranje hrvatskih nacionalnih interesa. Međutim, ono što me kao novinara i povjesničara novinarstva zanima jest činjenica da je Vjesnik tada branio slobodu izražavanja. Sedamdesetih godina branio je i razvijao slobodu misli, razvijao je ono što je najbolje u zapadnom novinarstvu, načelo da građanin mora imati što više informacija o onome što se događa u društvu kako bi mogao odlučivati. </p>
<p>To vrijeme za mene je značajno i što je tada reformski vrh Saveza komunista (SK) smatrao da sloboda izražavanja ne postoji izravno samo za političko-partijsku oligarhiju nego pripada građanima. Vjesnik, Vjesnik u srijedu i cijela kuća, zajedno s tadašnjom Televizijom Zagreb to je snažno artikulirala. Uvijek stavljam težište, i danas kada govorim o novinarstvu, na slobodu izražavanja. A ta sloboda nikad nije bila na velikoj cijeni. Oni koji su se borili za nju obično su plaćali veliku cijenu. </p>
<p> l Ipak, nakon toga je uslijedila velika čistka u novinarskim redovima.</p>
<p>- Točno, imali smo razdoblje kad je novinarstvo ponovo platilo veliku cijenu da bi se opet iz toga iznjedrila klima i okolnosti u novinarstvu, koje su od 1986. do 1990. odigrale veliku ulogu u pripremanju Hrvatske za posthladnoratovsko razdoblje. Iz tog je izrasla i hrvatska nezavisnost, država, i opet nove odgovornosti. Tako dolazimo do današnjih dana kad Vjesnik igra dominantnu ulogu u Hrvatskoj na planu razvijanja slobode izražavanja i informiranja građana.</p>
<p> l Kako ocjenjujete Vjesnik danas? Što je on po Vama i što bi trebao biti?</p>
<p>- Vjesnik su danas zasigurno naše najbolje novine. Mislim to, jer ima poštenu informaciju o svemu što se događa u društvu. On ne pripada nijednoj stranci, nijednoj političkoj strukturi, nijednom načinu razmišljanja. To je informativni list, i kada pročitate Vjesnik, ne morate čitati druge novine. </p>
<p>Podsjetit ću Vas, ako ste željeli znati što se događa u društvu morali ste čitati tri ili četiri novine. Vjesnik je postigao to da kada ga čitatelj otvori, on uistinu i zna što se događa. On svima daje jednaku prigodu na izražaj i iznošenje stajališta, bez ikakve diskriminacije. Danas imamo takvu slobodu izražavanja kakvu Hrvatska nije imala nikad, a stvaraju se i zakonski okviri za jedno dobro, solidno, novinarstvo. </p>
<p> l Znači li to da je »Vjesniku« osigurano mjesto na našem novinskom tržištu?</p>
<p>- Apsolutno. Ne samo da ima potrebe za takvim listom, nego bi naša javna pozornica bila duboko, duboko oštećena kad ga ne bi imala. Kad ističem Vjesnikovu kvalitetu, ne govorim protiv nijednog drugog lista.</p>
<p>Vjesnik bi trebao biti temeljni, kvalitetni list građana Hrvatske. To bi trebao biti i dio našega građanskog identiteta. S druge strane, Vjesnikova je obveza da tom građaninu objektivno i pošteno prenese sve što se događa u društvu. Vjesnik danas radi najbolje što se može raditi u ovim uvjetima. Drži se osnovnog teoretskog stajališta dobrog i velikog novinarstva - da stupci vijesti pripadaju čitateljima, a kolumne i komentari redakciji. Redakcija koja se drži toga, pravit će dobar list. </p>
<p> l Kako ocjenjujete novinarsku scenu u Hrvatskoj? </p>
<p>- Tvrdim da danas u Hrvatskoj imamo dobro novinarstvo. Prije svega zato što imamo pluralističko novinarstvo. Prvi put imamo razvijene tiskovne medije, a usporedno s njima razvijaju se i elektronički, poglavito televizija, koja će dati mogućnost građanima da imaju uvid u sve informacije.</p>
<p>Druga velika stečevina je sloboda izražavanja. Novinstvo nikad nije bez opasnosti, uvijek ga netko želi ukrotiti i staviti pod kontrolu. Prije su to bili političari, a sad su to poslovni ljudi, vlasnici, oglašivači. Uvijek napominjem da dobro novinarstvo nije samo pisanje o onom što građani žele znati nego ono što treba znati. Naš osnovni cilj je da imamo informiranu, aktivnu i budnu javnost. Time i građanina koji mora znati što se događa u društvu kako bi mogao promišljati, odlučivati, birati i odlučivati o svojoj sudbini. Vjesnik u tome ima veliku i dominantnu ulogu i može služiti kao primjer. </p>
<p> l OESS je pripremio izvješće o Hrvatskoj u kojem se tvrdi da u nekim novinama i dalje postoji jezik mržnje i netolerancije. Kako to ocjenjujete kao predsjednik Vijeća za medije Hrvatskog helsinškog odbora?</p>
<p>- Time se bavimo i na to upozoravamo. Tolerancija i dijalog naša su velika potreba, ali još više i naša velika mana. Nažalost, to još nismo dovoljno izgradili. Tvrdim, naime, da moramo izgraditi kulturu neslaganja. Ako se društvo intenzivno ne bori protiv svih oblika netolerancije i govora mržnje, imat ćete ih i u novinama. Uz to, novine moraju poštovati i ustavno pravo na odgovor kako bi se zaštitilo pravo građana od nepovoljnog publiciteta. Ako redakcije, uredništva i vlasnici žele da im građani vjeruju, onda moraju poštivati pravo na ispravak.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Luku Džanka umirovio je predsjednik Tuđman 1996.</p>
<p>Džanko je umirovljen nakon zapovijedanja u »Bljesku« i »Oluji« / Javno je govorio o švercu drogom, oružjem, ratnim zločinima, zapovjedima za rušenje kuća... / Je li on bio Gotovinin zamjenik u HV-ovim akcijama u BiH nakon »Oluje«?</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Umirovljeni general Luka Džanko novi je osumnjičenik Haaškog suda. Potvrdio je to ovih dana novinarima njegov odvjetnik iz Splita Neno Boban. Boban kaže da je, prema njegovim informacijama, general Džanko u statusu osumnjičenika od 18. lipnja 2003. te da će razgovor s haaškim istražiteljima biti organiziran već u srpnju u Zagrebu.</p>
<p>Njegov je odvjetnik potvrdio da haaški istražitelji sumnjiče generala Džanka za »događaje na južnom bojištu u širem smislu riječi, što uključuje i događaje na teritoriju Bosne i Hercegovine«. </p>
<p>Boban je odlučan u uvjerenju da će se status njegova klijenta, odmah nakon prvog razgovora s istražiteljima, promijeniti iz osumnjičeničkog u status svjedoka. Sam umirovljeni general Luka Džanko zasad ne želi razgovarati s novinarima te se povukao u obiteljsku kuću na Lastovu.</p>
<p>Džanka je umirovio predsjednik Franjo Tuđman još 1996., a Džanko je izjavio da nikad nije doznao razlog, nego samo da je to bila »izričita odluka ministra Šuška«. </p>
<p>General Džanko je za vrijeme akcije »Bljesak« zapovijedao Zbornim područjem Bjelovar i njegove su postrojbe oslobodile Okučane. U »Oluji« je zapovijedao operativnim pravcem Hrvatska Kostajnica u sektoru Sjever, koji je bio u zoni odgovornosti generala Petra Stipetića.</p>
<p>Kada je 12 generala HV-a 2000. javnim pismom zatražilo zaštitu digniteta Domovinskog rata, general Luka Džanko se ogradio od njihova čina. »Sramota je što među tim generalima ima i onih koji su se u ratu obogatili. Ima i onih koji su preforsirani u činovima, a nemaju potrebno obrazovanje... Iznenadilo me da je general Gotovina potpisao to pismo. U ratu sam bio njegov zamjenik, i u mnogo sam navrata zaključio da je isključivo vojnik te da ga politika ne zanima«, rekao je tada Džanko.</p>
<p>General Džanko se osvrnuo i na kriminal u HV-u: »Trebat će progovoriti o mnogo stvari, koje nova vlast još nije načela: oklijevanju kada se pristupalo HV-u, o dezertiranju iz rata, ratnoj pljački, pojedinačnim ratnim zločinima, zapovijedanju da se ruši i po stotinu kuća, pojedinačnim slučajevima šverca drogom, oružjem, zamjene valuta i novca, itd. Činjenica je, naime, da svi potpisnici pisma nisu samo ratnim zaslugama dospjeli u herojske visine«.</p>
<p>Novinari su ga upitali i o njegovoj eventualnoj odgovornosti za ratne zločine u akciji »Bljesak«: »U mojoj zoni odgovornosti, na potezu Nova Gradiška - Okučani, nisu počinjeni ratni zločini. Sabirni centri za ratne zarobljenike u Bjelovaru također su bili moja nadležnost. Za taj dio jamčim da nije bilo ratnih zločina. Strogo sam se držao međunarodnog ratnog prava. Iz Pakraca je u Bjelovar dovedena cijela bojna zarobljenika. Osobno sam ih obišao, sve ih popisao, i svi su dali izjave - sve te dokumente posjedujem. Uvijek kažem: 'Sa zadovoljstvom bih u Haag. Ali ja bih išao kao svjedok. Ničeg se ne bojim'«.</p>
<p>Prema tvrdnji odvjetnika Bobana, Haaški sud se u »slučaju Džanko« zanima za »događaje na južnom bojištu, u širem smislu riječi, što uključuje i područje BiH«.</p>
<p>Na koje razdoblje i koje događaje bi se mogao odnositi interes haaških istražitelja, pokušat ćemo rekonstruirati iz generalove biografije.</p>
<p>Luka Džanko je zapovijedao na južnom bojištu koncem 1991. i početkom 1992. Za svoj najveći vojnički uspjeh istaknuo je obranu visoravni Stolovi na početku rata, jer je time obranjena delta Neretve. Uz generala Gotovinu bio je za vrijeme akcije »Maslenica« 1993., a bio je i zapovjednik pontonskog mosta na Masleničkom ždrilu. </p>
<p>Kako je sam izjavio, bio je i zamjenik generala Gotovine. Odnosi li se to na akciju »Maslenica« ili na HV-ovo djelovanje u BiH nakon »Oluje«, o čemu je govorio general Gotovina nedavno u tjedniku Nacional, najvjerojatnije će razjasniti sam general Džanko.
Džankov odvjetnik Neno Boban zatražio je od hrvatskih vlasti podršku kakvu imaju ostali hrvatski generali koje sumnjiči Haaški sud.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dokle će nasilnici držati Hrvatsku kao taoca</p>
<p>Huligani što se uz pomoć državnih simbola maskiraju u navijače i koje nekritički sportski dužnosnici stalno zazivaju na tribine - a dodvoravaju im se svi, i klubovi, i sportski nacionalni savezi, i sportaši, i treneri, i novinari, i sociolozi, i ministri i političari - već godinama drže u šahu hrvatski sport/ Slovenci su dovoljno politički proračunati da svojim propustom svrate pozornost uljuđenoga svijeta na hrvatsko-srbijanski obračun dostojan balkanske krčme</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - »Vaterpolski Heysel«, »Mrlja na srebru«, »Srebro zaprljano nasilništvom«, »Podivljali navijači pretvorili sportski teren u krvavu bojišnicu«, »Hrvatskoj srebro, ali i velika sramota«, »Bojao sam se za obitelj«, Ratna zona na plivalištu«... Riječ je samo o nekim od naslova što su u ponedjeljak zauzimali prve stranice svih novinskih izdanja u hrvatskoj. I, da ne bude zabune, ne donose priču iz Beiruta, nego iz nedalekoga Kranja, ne donose priču sa Zapadne obale, nego iz zone sumraka nekih posve promašenih i zalutalih ljudi, zastrašujuću i krvavu priču u kojoj glavni protagonisti nemilih nereda nisu nikakvi vjerski ili politički fundamentalisti, nego takozvani hrvatski navijači! </p>
<p>O tome koliko je nepoželjno, a možda i opasno u ovoj zemlji u kojoj se dopustilo da huligani drže batinu s prave strane, nazvati stvari pravim imenom, osvjedočili smo se već u ponedjeljak rano ujutro kada su nas u redakciji dočekala prijeteća pisma velikih domoljuba s kranjskih tribina kojima nije bilo po volji kako smo vidjeli njihovu ulogu na nedjeljnoj finalnoj utakmici prvenstva Europe u vaterpolu. Naši su tekstovi smeće, a mi jadna antihrvatska piskarala, jer pišemo i govorimo protiv svoga naroda, poručuju nam naši dragi navijači, jer nismo prepoznali u njihovim šakama svu plemenitost našega roda, a u njihovu zapravo kukavičku činu svu hrabrost našeg sinka Janka. </p>
<p>Od koga i čega su se to branili razulareni hrvatski huligani na tribinama kranjskoga bazena? Lupajući se u prsa, klikću da su stali na stranu svoje Hrvatske i svoga hrvatskoga naroda. Jadni mi s takvim braniteljima naše časti i naših interesa. Jedina je istina da su stali s one strane razuma, s one strane srca i ušli u mračan tunel najnižih poriva i strasti, želeći razbiti, udariti i okrvaviti pod svaku cijenu. </p>
<p>Huligani što se uz pomoć državnih simbola maskiraju u navijače i koje nekritički i naivno sportski dužnosnici stalno zazivaju na tribine - a dodvoravaju im se svi, i klubovi, i sportski nacionalni savezi, i sportaši, i treneri, i novinari, i sociolozi, i ministri i političari - već godinama drže u šahu hrvatski sport, a ovim nezapamćenim divljanjem u Kranju na dobrom su putu da mu zadaju posljednji udarac. Nakon njega, pak, slijede sankcije sportašima i reprezentacijama, izgon iz međunarodnih saveza i s velikih međunarodnih natjecanja, šup-karta upravo za mračni tunel u kojem ti promašeni i izgubljeni ljudi snuju svoje krvave pirove. </p>
<p>Oni koji su bili najpozvaniji da žestoko osude erupcije nasilja takozvanih hrvatskih navijača - u Kranju prisutni ministri Antunović i Pančić, predsjednik HOO-a Mateša - u svojim izjavama neposredno nakon kranjskih stravičnih scena, razglabali su više o sportskim stranama vaterpolskog finala, provlačeći usput osudu navijača. Lako je okrenuti glavu - uostalom, to se stalno čini - ali je teško skriti i sačuvati obraz. Nismo primijetili ni da se itko od hrvatskih političara i sportskih dužnosnika ispričao Slovencima za orgijanje takozvanih hrvatskih navijača koji su posve devastirali tribine plivališta u Kranju, ukinuli protokol Europske plivačke organizacije, uskratili sportašima dodjelu odličja i doveli u pitanje nastup hrvatskih vaterpolista na skorašnjem Svjetskom prvenstvu u Barceloni, a samim time i na Olimpijskim igrama dogodine u Ateni.</p>
<p> Čuli smo samo mnogo prigovora slovenskim organizatorima EP-a koji su, istina, uistinu mizerno osigurali utakmicu visokoga rizika između tradicionalno netrpeljivih Srba i Hrvata. To, jasno, ne može biti opravdanje za navijačko nasilje, ali poziv, svakako. </p>
<p>Slovenci kao da nisu ništa naučili s nedavne skandalozne završnice regionalne Goodyear košarkaške lige, kada je u Ljubljani utakmica između Zadra i Crvene zvezde, također zbog neprimjerenog osiguranja, bila prekinuta dva sata, tada isključivo zbog divljanja srbijanskih navijača. Stoga uopće nisu neutemeljena nagađanja da su Slovenci namjerno olako shvatili novi hrvatsko-srbijanski dvoboj na svom teritoriju, kao i sve moguće prijetnje koje bi mogle izviriti iz njega, sve ne bi li svijetu pokazali kako se u njihovoj uljuđenoj europskoj deželi mlate Balkanci s kojima oni, naravno, nemaju ništa. </p>
<p>Slovenske organizatore EP-a jednako su osudili i hrvatski i srbijanski mediji te sportski dužnosnici, koji se s pravom već sada pitaju što će biti dogodine kada se u Sloveniji igra EP u rukometu na kojem bi se opet mogla sučeliti hrvatska i srbijanska momčad. Možda da nam se susjedi, tako nesposobni da osiguraju tribine s nekoliko stotina navijača, ugledaju na Lihtenštajn, koji je nedavno, u nedostatku dovoljnog broja svojih policajaca, kad je u Vaduzu gostovala nogometna reprezentacija Engleske pozvao u pomoć englesku policiju.</p>
<p> Slovenci su mogli, a bila im je i dužnost, pozvati u pomoć hrvatske kolege iako sumnjamo da Slovenija ima samo pedesetak policajaca kao Vaduz. No, Slovenci su dovoljno politički proračunati da svojim propustom svrate pozornost uljuđenoga svijeta na hrvatsko-srbijanski obračun dostojan balkanske krčme. Što, naravno, ne može amnestirati nasilje takozvanih hrvatskih navijača ni umanjiti našu zajedničku sramotu koju su nam pripravili zajapureni huligani maskirani domoljubnim ornamentima. </p>
<p>I što dalje? Mediji će nekoliko dana upozoravati na pošast i svu potencijalnu i stvarnu opasnost od navijačkih divljanja, pozivat će državne strukture da hitno donesu zakon o navijačima, sociolozi i psiholozi tražit će uzroke mladenačke agresije i divljaštva u patologiji suvremenoga društva prepunog nasilja i države koja je izdala mlade, opravdavajući u suštini njihovo ponašanje, roditelji će braniti djeci odlazak na sportske priredbe strahujući od nereda, a nasilnici će i dalje držati batinu s prave strane... I jedva čekati nove izazove u svim tim sportskim regionalnim ligama u koje nas uporno gura nestrpljiva politika. </p>
<p>Jer, kao, ako možemo trgovati, možemo se i igrati. E, pa zasad je u toj igri previše strasti, neobuzdanosti, nasilja i životne opasnosti. </p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neredi u Beogradu i Novom Sadu »politički motivirani«</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Proslava titule europskih prvaka u vaterpolu u Beogradu i Novom Sadu prerasla je u nekontrolirano divljanje navijača, a opća je ocjena da je u oba grada policija reagirala neprikladno i sa zakašnjenjem, što je rezultiralo s četrdesetak ozlijeđenih u Novom Sadu i 38 privedenih u Beogradu. Izvješća o spletu događaja na završnoj utakmici u Kranju u beogradskom tisku nisu cjelovita i pretjerano opširna, a glavnim se krivcima označavaju prvo hrvatski navijači, a potom i loša organizacija utakmice te neprimjereno ponašanje slovenske policije. Ovaj bi tjedan, kako je najavio predsjednik Odbora za sigurnost srbijanske skupštine Dragan Šutanovac, Srbija trebala dobiti zakon o sprječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama. Za radio B92 je izjavio da su neredi u Beogradu i Novom Sadu bili politički motivirani i pod patronatom nekih političkih stranaka.</p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Dan Vjesnika </p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Nakon desetljeća u kojem to nije bilo važno, Vjesnik se ponovno vraća tradiciji i obilježavanju Dana Vjesnika, danas svoga 63. rođendana. Tradicija i kontinuitet na koji se time ponosno pozivamo, zapravo su, prije svega, pohvala ustrajnosti i izdržljivosti. Profesionalne izdržljivosti lista koji je, nažalost, prečesto bio u službi politike (posljednji, nadamo se i zadnji put do prije tri godine), a koji tek danas s punim pravom može za sebe reći da je postao ono što bi novine i trebale biti - u službi čitatelja. Paradoksalno, ali list koji je uvijek bio, pa je to i danas, u vlasništvu države, dakle Vlade, tek je u posljednje tri godine upoznao vlasnika koji se apsolutno ni na koji način ne miješa u uređivačku politiku Vjesnika.</p>
<p>Vjerojatno se to može shvatiti jedino kao kompliment vlasniku i njegovu odnosu prema slobodi medija, što nije mala stvar u zemlji u kojoj neki još hoće dijeliti novine na »naše« i »vaše« ili »njihove«. Činjenica je to koja je, uz ostalo, pridonijela povratku Vjesnika i njegovu preporodu na putu od lista na izdisaju, u ponoru, do ponovno vodećeg nacionalnog dnevnog lista kojem se vjeruje. Lista kojem se vraćaju čitatelji koji u njemu prepoznaju sve one vrijednosti što se na našoj medijskoj sceni tako olako ignoriraju u težnji za što većom nakladom, po bilo koju cijenu.</p>
<p>Listu koji se »vratio iz mrtvih« (a to je u ovom našem novinarskom poslu jedva zabilježen slučaj) i kojem, nakon vraćene vjerodostojnosti i respektabilnosti, tek predstoji prava stalna borba za što više čitatelja i što veću nakladu, veliko je ohrabrenje i činjenica da Vjesnikovo internetsko izdanje svakodnevno posjeti 35.000 čitatelja. U toj brojci vidimo dodatnu veliku rezervu u našim planovima za daljnju ekspanziju, pri čemu svoj optimizam temeljimo ponajprije na činjenici da je Vjesnik jedini dnevni list u Hrvatskoj kojem u protekle dvije godine prodana naklada neprestano raste.</p>
<p>Povratak tradiciji i ponovnom obilježavanju Dana Vjesnika u vrijeme kada Vjesnik zauzima vodeće pozicije na hrvatskoj medijskoj sceni potkrijepljen je i ponovnim uzdizanjem Vjesnikove tiskare, koja je prije tri godine također bila u velikoj krizi. Danas, nakon puštanja u pogon novih tiskarskih kapaciteta, Vjesnikova tiskara ponovno je u prvim redovima europskog tiskarstva.</p>
<p>Dan Vjesnika, koji danas tako ponosno obilježavamo, time nije samo povratak Vjesnika tamo gdje mu je i mjesto, nego je to i početak njegova novoga uzleta.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatski ideološki »cušpajz«</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Spašavaj se tko može! Prijeti nam ideologija s naglaskom na pojedincu, tržišnim zakonima i apsolutnim slobodama! To je samo jedna od poruka koju je u nedjelju, proslavljajući Dan antifašizma, odaslao splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić. Uz opasku da je ta liberalistička ideologija zapravo totalitarizam koji je »možda još gori« od nacizma, fašizma i komunizma. </p>
<p>Uz to, Lukšić tvrdi i da su fašizam, nacizam i komunizam »bili izvorno ljevičarski pokreti«. Da bi odmah potom spas za Hrvatsku prepoznao u brizi za radnika i socijalnu pravdu. I sve to veže s porukom da se svi Hrvati moraju ujediniti, »bez obzira na kojoj smo strani bili u Drugom svjetskom ratu, da se nikad više ne dogodi da Hrvat digne ruku na Hrvata«. Za ostatak svijeta, baš nas briga. Kakve veze on ima s nama. A izgleda da nisu važni ni svi oni Hrvati koji su rođeni nakon Drugog svjetskog rata, iako su neki od njih već postali bake i djedovi. </p>
<p>Nije ovaj Lukšićev ideološki »cušpajz« ništa novo na našoj političkoj sceni. Sličnu smo raspravu, na primjer, prije nekoliko dana slušali i u Saboru. I uvijek one svjedoče samo o jednom, o nemogućnosti onih koji se te teme laćaju da građanima Hrvatske ponude bolje sutra. Pa nekim novim bojama i lakovima premazuju prošlost. I brkaju sve što se pobrkati može, makar u primisli. </p>
<p>Jedni bi zaboravili na Jasenovac i ostale logore, rasne zakone i lavovski dio obale pod talijanskom vlašću. A sjećali bi se samo Bleiburga, Golog otoka i ostalih jugo-komunističkih kazamata. Drugi bi, pak, komunizam najradije izjednačili s antifašizmom, kao da u antifastičkom pokretu nije bilo nikoga osim tvrdih komunista. I kao da pod komunizmom nikome ni vlas s glave nije pala. I svi bi oni nekoga mirili, ujedinjavali, zbijali sve glave na jedna kup... Kao da se to može dogoditi po komandi. I kao da Hrvatska u Domovinskom ratu to već nije učinila. Točno u onoj mjeri u kojoj je bilo potrebno za obranu nacionalnog identiteta i suvereniteta.</p>
<p>No, za te bukače ni identitet ni suverenitet nisu bitni. Nije njih uopće briga tko je i zašto jučer stradao. Njih zabrinjava samo tko je danas na vlasti i tko će biti sutra. Sve ostalo su loše ispričane bajke s namjerno krivo odabranom povijesnom potkom. Koje, srećom, zanimaju sve manji broj ljudi. Pa veliki bukači, unatoč velikim riječima kojima se naveliko razbacuju, na izborima obično dobivaju malo glasova.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Iznevjerena očekivanja</p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
<p>Papa Ivan Pavao II. još je jednom došao u, od ratnih rana još nezaliječenu, Bosnu i Hercegovinu (prvi put je to učinio u travnju 1997.) da bi njezine stanovnike pozvao na pomirenje, uzajamni oprost i obnovu zemlje. No mnogo toga - i to ne samo dosadašnja iskustva, uključujući i prethodni Papin posjet, nego i okolnosti u kojima se ovaj posjet dogodio - navode na zaključak da njegove poruke neće imati željeni učinak.</p>
<p>Najprije, neki događaji koji su se uoči posjeta odigrali u Banjoj Luci, gradu koji je bio Papinim domaćinom, govore da teorije o ustaško-vatikansko-kominternovskoj zavjeri, koje su prethodile krvavom ratu čiji su tragovi u BiH i danas vidljivi na svakom koraku, još žive u dijelu srpske javnosti. Papu su u Banjoj Luci, u kojoj je, prema crkvenim statistikama, prije rata živjelo četrdesetak tisuća katolika, dočekali deseci tisuća katoličkih vjernika, no gotovo svi oni stigli su iz drugih dijelova BiH i iz Hrvatske. Banjolučki Hrvati, naime, baš kao i Bošnjaci, odavno žive na nekim drugim adresama i, unatoč Daytonskom sporazumu i brojnim inicijativama, uključujući i programe koje financira međunarodna zajednica, mali je broj onih koji su se uspjeli vratiti svojim domovima. Doduše, nekoliko dana uoči Papina posjeta dužnosnici vlade Republike Srpske ustvrdili su da Banja Luka »nikad nije bila crna točka na mapi BiH« u pogledu primjene imovinskih zakona, koji su temeljni preduvjet povratka, ali brojke govore drukčije.</p>
<p>Dakako, Banja Luka nije jedina crna točka, niti se baš sve crne točke nalaze u RS, niti je povratak jedini indikator (lošeg) stanja u poratnoj normalizaciji prilika u BiH. No, navođenjem te činjenice slika zemlje koja je ugostila čovjeka kojeg se često naziva vrhovnim moralnim autoritetom suvremenog svijeta nipošto ne postaje ljepšom, niti je pitanje povratka nesrpskoga stanovništva u Banju Luku time manje bolno.</p>
<p>Neki su, doduše, odmah po Papinu odlasku pokušali uljepšati svari, tvrdeći da banjolučki biskup Franjo Komarica govori neistinu kada iznosi brojke o (ne)povratku Hrvata u Banju Luku. A upravo je to - posebice jer je riječ o trojici čelnih ljudi Republike Srpske - najjasniji znak da će ostati iznevjerena očekivanja onih koji su se nadali da u Banjoj Luci nakon 22. lipnja ništa neće biti kao prije.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bahatost tu i stanuje i caruje</p>
<p>Što reći za Sanaderovu arogantnu izjavu da će baš on, valjda kao premijer, uvesti Hrvatsku u EU i NATO? Dvije stvari. Prvo, toliko je udvorica oko njega da mu se možda politički vid malo zamutio. Drugo, iako HDZ-ovi dužnosnici zadnjih godina pričaju o tome da »bahatost više ne stanuje u HDZ-u«, daleko je to od istine</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Treba izdržati još samo nekoliko mjeseci. Kad nas bečki filharmoničari svojim tradicionalnim valcerom uvedu u 2004. godinu, bit će to i ulazak u bolju budućnost s HDZ-om na čelu. Porezi će biti beznačajni, građani će hitati i gurati se ne bi li svoja davanja državi platili što prije, izvoznici će izvoziti punom parom, stranci se tući za to tko će više uložiti u Hrvatsku, a zlokobna birokracija drhtat će od straha kao i svi zločesti dečki u Lijepoj našoj, jer će ih dostići reformirana ruka našeg pravosuđa. Ono će, dakako, procvjetati, a više od milijun neriješenih sudskih slučajeva riješit će se u rekordnom roku. Korupcije neće biti, jer je HDZ na svom subotnjem saboru svečano i čvrsto obećao da će i u toj bitki pobijediti. Zapravo, pobijedit će u svim bitkama koje ih očekuju, samo valja najprije vratiti vlast na izborima.</p>
<p>Unatoč vatrometu oduševljenja i pobjedničkoga klicanja »Ivo, Ivo« - koje se sedam sati orilo golemom dvoranom »Dražen Petrović«, što je bilo dostatno predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu da se uživi u ulogu budućeg premijera - možda ipak nije sve bilo tako idilično. Primjerice, ostale su političke stranke vrlo jasno pokazale što misle o HDZ-u, ma koliko to bila nova, »čista« i »ispeglana« stranka. Tako su se na trijumfalni Osmi HDZ-ov sabor odazvale samo tri stranke - HSLS, HSP i DC. Dakle, one koje su još prije koji mjesec dogovarale s HDZ-om moguću prijeizbornu koaliciju, a nakon čega ih je Sanader prešao ostajući čvrsto pri stavu da će HDZ na izbore samostalno, a ostale će, ako prođu, možda pripustiti u postizbornu koaliciju. Pritom je bilo jasno da će u slučaju eventualne HDZ-ove pobjede te tri manje stranke dobiti i benigne ministarske fotelje. Međutim, te su tri stranke na HDZ-ovo sijelo poslale gotovo nepoznate dužnosnike. Nije bilo ni Dražena Budiše, ni Ante Đapića ni Mate Granića. </p>
<p>»Šefovi stranaka pokazali su koliko se boje HDZ-a. Nisu htjeli biti izravni sudionici tako velikog uspjeha HDZ-a, pa su poslali treće ili četvrte ljude u stranci«, komentirat će kasnije potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang. Time je HDZ-ovo najuže vodstvo još jednom demonstriralo samouvjerenost i dozu arogancije ocjenjujući pritom svoje možda buduće partnere s visoka. </p>
<p>Prema čemu bi se to dalo zaključiti kako su se Budiša, Đapić i Granić toliko uplašili da ne bi došli u Cibonu? Kako to da se onda nisu uplašili prije mjesec-dva, kada su razgovarali sa Sanaderom o koalicijama? Stoga je ta Hebrangova rečenica samo demagoški zamaskirana ljutnja HDZ-ova čelništva što im u pohode nisu došli svi koje su pozvali. Usput, Budiša je u to vrijeme bio na službenom putu u Australiji sa saborskim izaslanstvom. Možda je trebao potegnuti s toga kontinenta koji dan ranije ne bi li stigao na vrijeme na HDZ-ov sabor, a time i pokazao da se ne boji Sanadera?</p>
<p>Ni polusatni govor američkoga kongresnika Vander Jagta za HDZ se nije pokazao najsretnijim potezom. Čovjek kojeg je političko vrijeme pregazilo, a kasnije se još doznalo i da je profesionalni govornik koji za novac smišlja govore, iako je on to demantirao, u zvijezde je kovao Sanadera i društvo. Doduše, Jagt je rekao da inače naplaćuje govore, ali da je ovaj put govorio besplatno, iz uvjerenja. Zacijelo je želio pokazati svoju očaranost HDZ-om, ali ostaje pitanje nije li HDZ za govor pun podilaženja (»Ivo mora postati premijer kako bi svaki Hrvat imao priliku ostvariti svoje snove!«, jedan je od Jagtovih bisera) možda izvadio koji dolar iz stranačke blagajne. Da paradoks bude veći, u manje od 24 sata američko se veleposlanstvo u Zagrebu odmah ogradilo od Jagtova veličanja HDZ-a, poručivši da to nisu stavovi američke vlade te pozvalo HDZ da završi svoju reformu. Tako je Vander Jagt, doveden u Zagreb po dogovoru iz »radionice« Žužul-Sanader, HDZ-u u očima javnosti priskrbio više trnja nego ruža.</p>
<p>Vjerojatno je Sanadera ipak pogodio nedolazak predstavnika HSS-a, tako željene »zlatne koke«. Seljaci su poručili da na HDZ-ov sabor ne dolaze jer ih je Branimir Glavaš nekoliko dana ranije u Hrvatskom saboru uvrijedio nazvavši ih agromafijom. Ulje na vatru dolio je potom Zlatko Tomčić, koji je već nakon povratka iz Australije na aerodromskoj pisti poručio da s HDZ-om neće surađivati dok im se ne ispriča. HDZ-u, koji i dalje oblijeće oko HSS-a želeći ga oteti Ivici Račanu, u ovom trenutku taj sukob baš i nije trebao. Budući da se u politici savezništva sklapaju i razvrgavaju preko noći, nije nemoguće da se trenutačno zahlađenje između HDZ-a i HSS-a riješi iza zatvorenih vrata.</p>
<p>Što, međutim, reći za Sanaderovu arogantnu izjavu da se može »kladiti s bilo kim i pod bilo koju sumu« kako će HDZ na idućim izborima pobijediti, a baš on, valjda kao premijer, uvesti Hrvatsku u EU i NATO? Dvije stvari. Prvo, toliko je udvorica oko HDZ-ova šefa da mu se možda politički vid malo zamutio. Drugo, iako HDZ-ovi dužnosnici zadnjih godina pričaju da »bahatost više ne stanuje u HDZ-u«, daleko je to od istine. Bahatost u »ispeglanom« HDZ-u itekako - caruje.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Koliko novca godišnje gubi turistička Hrvatska</p>
<p>Dobro je da je predložena teritorijalna reorganizacija sustava HTZ-a, ali ni to neće znatnije pomoći ako se ne reorganizira ono glavno - sustav za zaštitu turizma od utaja!</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Iako baš nije riječ o nekim »revolucionarnim« novinama, ipak je zanimljivo pitanje koja je tema trenutačno jača ili, recimo, nasušnija - novi prijedlog o teritorijalnoj reorganizaciji sustava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) ili onaj podatak naše ministrice turizma da je lani u Hrvatsku ušlo više od četrdeset i dva milijuna stranaca, od čega ih je prijavljeno (boravak) tek oko sedam milijuna!? Kad se odbije broj tranzitnih stranih putnika te osoba iz raznih službenih izaslanstva i slično još je onih sedam milijuna (pre)malo, pa - gdje su i kako »nestali«, a službena statistika stalno govori o porastu fizičkog prometa? Što je navedenim dvjema temama zajedničko?</p>
<p>Prema prijedlogu o reorganizaciji sustava HTZ-a, od sadašnjih 20 županijskih ostat će samo osam regionalnih ureda (Istra, Kvarner, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik te TZ središnje Hrvatske i slavonsko-baranjske regije) i to smanjenje treba pozdraviti, jer je sadašnji glomazni i skupi sustav zastario i normalno je da se traži djelotvorniji i jeftiniji. Što će se naći vidjet će se, ali se ne treba nadati nekim »korjenitim« promjenama, jer naša birokracija ima debelo i duboko korijenje, pa tako i u turizmu, a kad se doda da je još aktualan čudovišni turistički »recept« o dvanaestomjesečnim primanjima za poslovanje od oko prosječno četiri mjeseca godišnje inovatori će sigurno nailaziti na razne oblike otpora i »balvana«...</p>
<p>No, zvala se nova shema ovako ili onako, imala ovoliko ili onoliko novih ureda, na jadranskoj rivijeri će se praktično promijeniti uglavnom malo, možda i nimalo, jer je sličan pokušaj prije dvije godine neslavno propao, pa ostaje i dalje zanimljivo pitanje hoće li se barem koliko-toliko novoga dogoditi u unutrašnjosti ove turističke zemlje koja je u ponudi zastupljena praktično »tek toliko«, a deklarativno je uvijek »na tapetu«. Stalno joj se predviđaju bolji dani, naravno pod uvjetom da se »nešto pokrene«, ali još nije razjašnjeno tko treba biti pokretač, a da se i ne govori o financijeru. </p>
<p>Uglavnom, unutrašnjost ove turističke zemlje ima, nažalost, dosta neiskorištenih turističkih mogućnosti ili »mrtvih kapitala« (npr. Hrvatsko zagorje, Slavonija i Baranja, veći dio Dalmatinske zagore, Gorskog kotara, veći dio Like...). Jasno, najveća je prepreka »lova« (inicijativni i drugi krediti), još veća prava adresa potencijalnih zajmodavaca ili investitora, na kraju se po običaju za to »zadužuje« država, ali kad se dogodi da ta država preko svojih odgovarajućih resora predloži neka se dođe k njoj s programima i planovima da se vidi o čemu je riječ i što bi se moglo učiniti (pomoći) odaziva većinom - nema...</p>
<p>Srećom, nije sve baš tako crno jer imamo lijepih primjera da su ljudi s maštom i zacrtanim ciljem uspjeli i u bliskom i dalekom zaleđu Jadrana ostvariti razne manje ili veće projekte i dokazati da se može, ali većina njih nije iz našega službenog turističkog sustava, jasnije malo je zapaženijih ideja došlo iz turističkih zajednica, u svakom slučaju manje nego bi trebalo i moralo. Ako će predložena reorganizacija pomoći u tome pravcu, onda je u redu, a što se tiče onih najava da će reorganizirani sustav značiti novost i u promidžbi, nije baš uvjerljivo. Uostalom, što to promicati ako nema novih sadržaja i programa?</p>
<p>Bilo kako bilo, ali početak i kraj svih ovih priča ima zajednički nazivnik - sredstva (novac)! Jedan od izvora je i onaj iz boravišne pristojbe koja se gostima uredno naplaćuje (!), ali je već prešlo u tradiciju da se veći dio tih milijunskih iznosa ne prosljeđuje na zakonom propisane adrese. Prema službenim podacima HTZ-a, samo za lanjsku godinu vlasnici smještaja (pretežno hoteli, ali među jačim dužnicima je i famozni ACI) duguju čak 27 milijuna kuna (slično kao i preklani), a koliko svake godine utaje privatni iznajmljivači i vlasnici vikendica nije preciznije poznato, pa se to po običaju računa na način da se registriranom broju gostiju (turista) dodaje oko dvadesetak posto »utajenih«. To je golem novac. </p>
<p>Za hotelijere se (neslužbeno) zna da njime pokrivaju svoje financijske rupe, isto tako i ACI, a ovi drugi troše ga u neturističkom razdoblju i za život i za uređenje novih smještajnih jedinica. Uglavnom ne prenose ga »na djevičanske adrese«. No, to vrijedi za naše, dok strani vlasnici smještaja tu ukraden novac nose u svoje banke...</p>
<p>Sustav HTZ-a, bio ovako glomazan kao sada ili pametno reorganiziran, nemoćan je bilo što učiniti, posebno ne represivno. Tko je onda odgovoran? Dobro je poznato i to, ali što vrijedi kad oni koji su zaduženi i plaćeni da kontroliraju stanje i (ne)red i da se brinu i o preventivi i o represivi svoj posao traljavo obavljaju. Uglavnom, turistička Hrvatska svake godine gubi velik novac, a dobar dio tih sredstava upravo je zakonski namijenjen poboljšanju uvjeta turističkog privređivanja.</p>
<p>Stoga bi bila znatno potrebnija temeljitija reorganizacija onih službi koje su utemeljene i plaćene da osiguravaju normalno poslovanje i, konkretno u ovome slučaju, zaštite turizam odnosno »lokomotivu hrvatskoga gospodarstva«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Iznenađuje brzina kojom se Ivo Banac priklonio »našem« načinu obračunavanja s neistomišljenicima</p>
<p>Osoba koja ne živi u močvari i ne dijeli vrijednosti onih koji tamo žive, ne može jasno iznijeti svoj prijezir prema svojim kovladarima, i nakon toga i dalje ostati s njima u istoj koaliciji. Takvo bi ponašanje bilo moguće tek po izlasku i udaljavanju od onih koji su »nesposobni za bilo koju ozbiljnu promjenu«. Ali ono što je ovdje najgore od svega, to je da cjelokupnom iskazu gospodina Banca nedostaje političke mudrosti, koju smo od njega ponajviše očekivali / Nije gospodin Banac izrekao netočnost spominjući strah našeg premijera, ali je zaboravio na odlučnost i hrabrost onih koji su prije njega »poplašili« većinu materijalnih dobara ove zemlje. Današnja korupcija, protiv koje se zaista treba boriti svim sredstvima, zasigurno neće nestati njihovim povratkom</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Mnogi su od nas odrastali i starili uz parolu »Ništa nas ne smije iznenaditi«, koja se, sudeći prema naslovu najnovije knjige Ante Tomića, prenosila čak i transgeneracijski. </p>
<p>Ta nas je parola trebala upozoriti i poučiti da je sve moguće, da se sve može dogoditi, pa da stoga moramo uvijek biti spremni nositi se s predvidljivim i nepredvidljivim događanjima. U pripremi za suočavanje s tim »što nas ne smije iznenaditi« trebali smo se koristiti prošlim iskustvom, znanjem koje smo stekli, vrijednostima koje društvo podržava i cijeni, ciljevima koji su važni i za opće dobro itd. </p>
<p>Pa ipak, sve je to bilo uzalud, jer iznenađenjima nikad kraja. Najnovije nam dolazi od gospodina Ive Banca, predsjednika Liberalne stranke, koji se požrtvovno odrekao života u Americi kako bi pomogao svojoj domovini na njenu trnovitu putu do demokracije.</p>
<p>Nema sumnje da je vrijedno svake hvale kad se ugledni profesor još uglednijeg sveučilišta odluči samozatajno vratiti u domovinu, kako bi se aktivnim sudjelovanjem u političkom životu borio za promjene koje su Hrvatskoj nužne da bi jednog dana, među ostalim, njeni građani bolje živjeli u sklopu civilizirane Europe.</p>
<p>Povratak gospodina Banca pobudio je u građanskoj Hrvatskoj neku nadu. Činilo se da se na političkoj sceni pojavio novi lik, uljuđen, sposoban, obrazovan, motiviran i s dovoljno zarazna entuzijazma, koji bi mogao dotaknuti i naše mlade ljude. </p>
<p>Mnogi su se ponadali da će se oko Liberalne stranke ili zajedno s njom stvoriti neka nova skupina stranaka, koje će s novim ljudima i europskim vrijednostima pokušati zamijeniti potrošene opcije i ljude. </p>
<p>Napokon se na političkoj sceni, mislili su ti »nadajući se« ljudi, pojavio netko kome politika neće biti zamjena za onemogućeno obrazovanje, sustavan rad na nekom radnom mjestu i afirmaciju vlastitog lika radom, sposobnostima i znanjem, a ne rođačkim vezama, »zaslugama za narod« i partijskim odlukama. Sve je govorilo u prilog opravdane nade, pa je i preuzimanje predsjedničke funkcije u stranci bilo očekivan korak na tako zacrtanu putu. </p>
<p>Sljedeći je neizbježan korak bilo sudjelovanje gospodina Banca u radu koalicije na vlasti, pri čemu smo mi, koje ništa ne smije iznenaditi, vjerovali da će gospodin Banac svojim razumnim i politički korektnim pristupom uspjeti poboljšati rad te koalicije.
Bilo je glasova koji su rogoborili protiv gospodina Banca i njegova povratka iz Sjedinjenih Američkih Država. Govorili su tako neki, da se rečeni gospodin neće snaći u našim uvjetima, da je predugo živio u tuđini, da ne poznaje dovoljno našu sredinu. Kako li su se samo prevarili! </p>
<p>Gospodin nam je Banac svojim govorom na središnjem odboru Liberalne stranke jasno pokazao da su sve to bile zablude i da je sve što je naučio u »bijelom svijetu« spalo s njega poput morske pjene nakon osvježavajućeg kupanja. </p>
<p>Kao član koalicije, koji je, prema našem sudu, trebao pridonijeti njenu boljem i skladnijem radu, gospodin je Banac odlučio javno kritizirati njen rad kao i ponašanje pojedinih članova te koalicije.</p>
<p> Nema sumnje da gospodin Banac ima na to pravo, ali ono što nas unatoč svemu ipak iznenađuje, jest da su on i njegova stranka i dalje članovi te koalicije. </p>
<p>Očekivali bismo, a, nažalost, i jesmo, da će ga stajališta koja nam je dosad iznosio i lik kojeg nam je dosad prikazivao onemogućiti tako nedosljedno ponašanje.</p>
<p>Osoba koja ne živi u močvari i ne dijeli vrijednosti onih koji tamo žive, ne može jasno iznijeti svoj prijezir prema svojim kovladarima, i nakon toga i dalje ostati s njima u istoj koaliciji.</p>
<p> Takvo bi ponašanje bilo moguće tek po izlasku i udaljavanju od onih koji su »nesposobni za bilo koju ozbiljnu promjenu«. Ali ono što je ovdje najgore od svega, to je da cjelokupnom iskazu gospodina Banca nedostaje političke mudrosti, koju smo od njega ponajviše očekivali. </p>
<p>Ako je gospodin Banac zamislio da će održanim govorom privući birače koji bi ga eventualno mogli prenijeti preko izbornog praga, ljutito se prevario. Mnogi će od onih koji su mu možda i namjeravali dati svoj glas, prepoznati pogrešku u koracima i zamjeriti kritiziranje družbe s kojom se i dalje zajedno vlada. </p>
<p>Politička bi se mudrost bila mogla očitovati u kritikama »nasamo«, a ne ovako javno, jer, i to je najgore od svega, kakvu to poruku gospodin Banac odašilje biračima? Formulacija da ovu koaliciju vodi »Račanov strah, haesesovsko-haenesovska korupcija i slamnati šešir« poruka je biračima da odustanu od tih stranaka. </p>
<p>Pita li se možda gospodin Banac koliko će od njih nakon toga ponovno glasati za one koji su nama već jednom vladali? Banalna je i opće poznata istina da kad se roditelji uoči rastave braka svađaju i vrijeđaju boreći se za naklonost svoje djece, ona se najčešće ne priklanjaju nijednome od njih, nego ili odlaze na ulicu ili njihovu naklonost zadobiva prvi koji ih mami lažima i obećanjima. </p>
<p>Iznenađuje u svemu brzina kojom se gospodin Banac nakon desetljeća života u Americi priklonio i vratio »našem« načinu obračunavanja s neistomišljenicima, pa makar to bilo i u korist vlastite štete, a da o općem dobru uopće i ne govorimo. Nije gospodin Banac izrekao netočnost spominjući strah našeg premijera, ali je zaboravio na odlučnost i hrabrost onih koji su prije njega »poplašili« većinu materijalnih dobara ove zemlje. </p>
<p>Današnja korupcija, protiv koje se zaista treba boriti svim sredstvima, zasigurno neće nestati njihovim povratkom.</p>
<p>Gledajući ovih dana sabor Hrvatske demokratske zajednice, na kojem se uglednoj Europljanki i predsjednici Odbora za jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu Doris Pack, koja se godinama zauzimala za Hrvatsku i još to čini - iz sve snage zviždalo, ne preostaje nam drugo nego ponoviti riječi koje nam popularni Bobi Marotti svake večeri upućuje s TV ekrana: »Pa ti sad biraj«. </p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Stanje u Bosni i Hercegovini sve više upozorava </p>
<p>Pregovarači u Daytonu smislili su za BiH dvije vojske, tri policije, tri zastave. BiH ima nestručnu, zastarjelu i neučinkovitu državnu upravu s prekobrojnim činovništvom. Troškove takve vlasti ne bi podnijela niti bogata Švicarska. Gospodarstvo / još ne pokazuje znakove buđenja, zemlja je politički duboko podijeljena i u njoj vlada visok predstavnik međunarodne zajednice... Potrebno je stvoriti novu, demokratsku i gospodarski samoodrživu BiH, državu ravnopravnih naroda na cijelom njenom teritoriju</p>
<p>ŽELJKO SABOL </p>
<p>Nije pretjerano reći kako je Bosna i Hercegovina danas državnopravno čudovište, jedinstveno u svijetu. Prema Daytonskom sporazumu, u toj državi postoji trinaest vlada: jedna na vrhu, dvije u entitetima Republici Srpskoj i bošnjačko-hrvatskoj Federaciji, zatim u deset federalnih kantona. </p>
<p>Tome još valja pribrojiti raznovrsne urede, a u svim tim tijelima su brojni dužnosnici i viši službenici, svi oni imaju tajnice, auto i vozača. Pregovarači u Daytonu smislili su za BiH dvije vojske, tri policije, tri zastave. BiH ima nestručnu, zastarjelu i neučinkovitu državnu upravu s prekobrojnim činovništvom. Troškove takve vlasti ne bi podnijela niti bogata Švicarska.</p>
<p>Gospodarstvo još ne pokazuje znakove buđenja, zemlja je politički duboko podijeljena i u njoj vlada visok predstavnik međunarodne zajednice. O tome svjedoči nedavna izjava Hasana Muratovića da je BiH pod protektoratom. Na to upozorava i Adnan Terzić, predsjedajući Vijeća ministara, koji je nakon višemjesečnog djelovanja Vijeća izjavio da je najveći uspjeh toga državnog tijela »dobro ozračje među ministrima«.</p>
<p>Krivci za to su dijelom sami članovi Vijeća koji ne koriste široka ovlaštenja, nego prema navici čekaju naredbe odozgo.</p>
<p>BiH živi od financijske potpore međunarodne zajednice koja joj je za gospodarsku pomoć i obnovu dosad dala 5,25 milijardi eura. Prema procjeni Die Welta, od toga je barem jedna milijarda završila u džepovima domaćih političara. »Korupcija je životni eliksir države«, piše o BiH taj hamburški list.</p>
<p>U BiH ima mnogo kriminala, a političari, kako Federacije tako i RS, izjavljuju da nemaju povjerenja u policiju i tajne službe. Na policijska i obavještajna tijela još utječu pojedine političke skupine i BiH nedostaju te službe depolitizirane i stručne. Umjesto političkih dogovora i strategija bila bi potrebna oštra policijska akcija, sječa kriminalaca slična onoj nedavnoj u Srbiji.</p>
<p>Najmoćniji čovjek u BiH, visoki predstavnik Paddy Ashdown voli davati izjave. Za Dnevni avaz (29. travnja) iznio je: »Obavještajne službe su u velikoj mjeri izbjegle reforme. Sve do danas su ostale izvan demokratskog nadzora i ponašaju se više kao tajne policije iz vremena komunizma nego kao suvremene obavještajne službe. To se mora promijeniti«.</p>
<p>Za vrijeme boravka u SAD-u Ashdown je za iste sarajevske novine (18. lipnja) govorio da su u BiH primarne zadaće borba protiv kriminala, smanjenje troškova vlasti i vojna reforma u kojoj će pomoći SAD.</p>
<p>Na konferenciji UN-ove Agencije za razvoj izjavio je da valja poduzeti korake: »Kako bismo trošili manje, a imali više od administracije, moramo je reformirati...«. Predlaže mjere: otpuštanje dijela službenika, promjenu mjerodavnosti, kao i utemeljenje uprave na načelima sposobnosti i profesionalizma.</p>
<p>Za BBC je Ashdown rekao da se u BiH počinje rađati samosvijest i »razumijevanje da je budućnost u vlastitim rukama«. Iznio je kako je za izgradnju mira potrebno više od desetljeća i da je BiH sada tek na polovici toga puta. </p>
<p>S očitom namjerom da privuče inozemne ulagače za BiH tvrdi da je »najbolja i najpristupačnija zemlja za biznis na Balkanu... Ako želite sigurno okruženje, vladavinu prava, obrazovanu ali jeftinu radnu snagu, onda je BiH mjesto gdje trebate doći«. Čini se da je ipak uvidio svoje preuljepšavanje stanja stvari, pa je dodao kako još treba raditi na uspostavi vladavine prava, tog prvog uvjeta za približavanje Europskoj uniji.</p>
<p>Što privlači pozornost od onog što su nedavno rekli bosanskohercegovački političari?</p>
<p>Iz Dnevnog avaza (9. lipnja) doznajemo da je Sulejman Tihić, član Predsjedništva BiH, izjavio da će BiH ustrajati na tužbi podnesenoj protiv SR Jugoslavije i da neće dopustiti izjednačavanje onih koji su branili BiH i narod od nestanka s onima koji su počinili najveće ratne zločine, sudjelovali u agresiji i podjeli zemlje.</p>
<p>Tihić je 5. svibnja 2003., uoči sastanka s Romanom Prodijem, predsjednikom Europske komisije, a na kojem su još bili Ivo Sanader i Miroljub Labus, iznio da će BiH ući u EU prije nego što se to očekuje: »Uvjeren sam da ćemo u Europu zajedno s Hrvatskom, bez obzira na to što su oni u prednosti u odnosu prema nama.«</p>
<p>Ako misli da bi to bilo 2007. godine na koju računa Hrvatska, čini se da je preoptimističan, jer stanje u BiH to ne obećava. Ako smatra da će Hrvatska nakon toga čekati demokratski i gospodarski razvitak u BiH, tada Hrvatskoj ne želi dobro.</p>
<p>S druge strane Dragoslav Paravac, predsjednik Predsjedništva BiH, kritizira predviđanje Vijeća ministara i Parlamenta BiH prema kojem bi rok za ulazak BiH u EU bio 2009. godine, smatrajući ga nerealnim. Očito političari RS nisu skloni tom članstvu, a isto tako se protive i Tihićevoj inicijativi za sazivanje međunarodne konferencije o izmjenama državnog ustava, s kojom je suglasan i Bariša Čolak (HDZ), kako bi se ustavna rješenja prilagodila europskim standardima. To čine jer ustraju na Daytonskoj BiH od dva dijela. Ponor koji dijeli Tihića i Paravca pokazuje da nikakve reforme ne mogu riješiti probleme i dovesti do uspostave jedinstvenog BiH. Nužno je promijeniti sadašnje ustavne temelje sazidane u Daytonu. </p>
<p>Pod pritiskom međunarodne zajednice, koji može biti i te kako učinkovit što je pokazalo izručenje Slobodana Miloševića Haagu, potrebno je stvoriti novu, demokratsku i gospodarski samoodrživu BiH, državu ravnopravnih naroda na cijelom njenom teritoriju. </p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Obrazovani novinari: dvojbe, nerazumijevanja i podmetanja </p>
<p>Je li studij novinarstva dovoljan za obrazovanje novinara? Iskustva razvijenih zemalja govore da je novinarstvo profesija u kojoj je stručno osposobljavanje nužno tijekom cijele karijere. Hrvatsko novinarsko društvo prepoznalo je to na svojoj godišnjoj skupštini 1997. godine kada je pokrenuta Novinarska radionica. U nekoliko godina, uz značajnu međunarodnu pomoć, obrazovano je oko 600 mladih novinara. Edukacija novinara dignuta je na još višu razinu osnivanjem Međunarodnog centra za obrazovanje novinara (ICEJ), koji je od 1998. pa do danas prerastao u respektabilnu i međunarodno priznatu instituciju</p>
<p>STJEPAN MALOVIĆ</p>
<p>Opće je mišljenje da novinarstvo ne treba ograničavati nikakvom formalnom edukacijom. (Prvi dio ovog teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) Znači, pristup medijima otvoren je svakome, ovisno o znanju i sposobnostima. </p>
<p>Licencirani novinari postoje samo u Italiji, ali taj stav ne podržava Međunarodna federacija novinara. No jesu li novinari u svijetu neznalice?</p>
<p> Upravo suprotno. Postoji čitav niz ustanova koje obrazuju novinare, jer je shvaćeno da je vrijeme novinara univerzalnih neznalica daleko iza nas, te da se novinarstvom ne mogu baviti osobe čije je znanje nedostatno. Novinari se školuju ili na četverogodišnjim, redovitim studijima novinarstva ili pak na specijaliziranim jednogodišnjim, najviše dvogodišnjim školama novinarstva. No to nije dovoljno, pa se life long education primjenjuje iznimno intenzivno.</p>
<p>European Journalism Training Association (EJTA) i South East European Network for Professionalization of Media (SEENPM) ovog su siječnja u Sofiji raspravljali o različitim modelima studija novinarstva, te zaključili kako je najsretnija kombinacija teorije i prakse. Naime, neki studiji su bili temeljeni isključivo na teoriji (većinom u zemljama u tranziciji) a neki samo na praksi (Dublin, Columbia University New York). </p>
<p>Zaključeno je da novinar na studiju mora naučiti temelj zanata i da diploma mora uključiti i svladane novinarske vještine, ali da to nije dovoljno, nego treba znati što se u svijetu zbiva, koji su to procesi i kako novinari mogu utjecati na promjene. A to se bez solidna poznavanja društvenih znanosti teško može ostvariti.</p>
<p>U nekim europskim zemljama školovanje novinara se kombinira studiranjem na nekom fakultetu, a poslije diplome se upisuje škola novinarstva u rangu poslijediplomskog studija. </p>
<p>To je Visoka škola novinarstva u Lilleu, Francuska, Danska škola novinarstva u Aarhusu, Fontys u Nizozemskoj i druge, koje su iznimno cijenjene. Oko sedamdeset posto danskih novinara završilo je školovanje u Aarhusu, a diplomirani studenti iz Lillea su prototip dobro obrazovanih francuskih novinara. Taj model je primijenjen u Bosni i Hercegovini, gdje djeluje Škola novinarstva Media Plana, gdje je neki dan diplomirala šesta generacija studenata, ne samo iz BiH, nego iz šire regije. </p>
<p>U Hrvatskoj je Studij novinarstva Fakulteta političkih znanosti pokrenut još 1971. godine kao dvogodišnji studij, koji prerastao u četverogodišnji. Nastavni plan bio je temeljen na teorijskom pristupu. Suočeni nezadovoljstvom struke i sve većim zahtjevima za uvođenjem praktičnih vještina, početkom devedesetih, na američkim modelima, predložen je novi nastavni plan, koji se godinama kiselio u ladicama odgovornih u akademskoj zajednici, koja nije osporavala, ali niti odobravala studij. Napokon, 2001. godine počeo se izvoditi novi nastavni plan i program, a prva generacija koja je upisala taj studij završava treću godinu i na jesen upisuje četvrtu. Možemo očekivati 2004. godine prve diplomirane novinare koji su studirali program u komu se kombinira teorija i praksa. </p>
<p>Prve dvije godine su teorijske, kada studenti dobivaju temeljna znanja društvenih znanosti i medija, a na trećoj godini se studij dijeli na četiri smjera, tisak, radio, tv i odnosi s javnosti, gdje se vrlo praktično uče novinarske vještine.</p>
<p> Fakultet je uložio velika vlastita sredstva, te dobio značajnu materijalnu pomoć Skupštine grada, Ministarstva znanosti i domaćih i međunarodnih tvrtki i institucija, te sada ima posve opremljen TV studio, operativnu radiopostaju, kompjutorske radionice u kojima se mogu proizvoditi novine te učiti primjena računala u novinarstvu. </p>
<p>Bez takve, skupe, materijalne osnove nemoguće je nekoga naučiti pisati vijesti, emitirati radioemisiju ili proizvesti tv prilog. Novi nastavni program okupio je i čitav niz uglednih novinara koji izvode praktičnu nastavu, pa tako se na najbolji način povezuje sveučilište sa strukom. Najveća novost je da će u 8. semestru studenti upućuju na višetjednu praksu u redakcije, te će tako, prije diplome, »omirisati« pravo novinarstvo. </p>
<p>Fakultet političkih znanosti pokrenuo je dvogodišnji paralelni studij novinarstva namijenjen svim studentima koji uz svoj matični fakultet želi studirati i novinarstvo, a uvažavajući potrebe novinarske profesije pokrenut je i dvogodišnji studij doškolovanja, koji značajno poboljšava lošu kvalifikacijsku strukturu hrvatskih novinara.</p>
<p>Novi nastavni plan i program studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti ostvaruje se uz mnoge teškoće i nesagledive napore, jer je to posve nov i nama nepoznat način izvođenja nastave. Svaka pomoć, sugestija ili savjet dobro su došli. Ali, češće su neopravdane i vrlo često neumjesne kritike od ljudi koji bi trebalo znati što se zbiva na fakultetu, a ne širiti neistine. </p>
<p>Je li studij novinarstva dovoljan za obrazovanje novinara? Iskustva razvijenih zemalja govore da je novinarstvo profesija u kojoj je stručno osposobljavanje nužno tijekom cijele karijere. Hrvatsko novinarsko društvo prepoznalo je to na svojoj godišnjoj skupštini 1997. godine kada je pokrenuta Novinarska radionica. </p>
<p>U nekoliko godina, uz značajnu međunarodnu pomoć, obrazovano je oko 600 mladih novinara. Edukacija novinara dignuta je na još višu razinu osnivanjem Međunarodnog centra za obrazovanje novinara (ICEJ), koji je od 1998. pa do danas prerastao u respektabilnu i međunarodno priznatu instituciju. </p>
<p>I medijske kuće znaju koliko je značajno obrazovati novinare, pa tako na HRT djeluje već godinama respektabilna služba za obrazovanje novinara. EPH je pokrenuo Novinarsku akademiju, a gotovo svaka redakcija na ovaj ili onaj način sudjeluje u stručnom osposobljavanju novinara. </p>
<p>Hrvatska ima ugledno mjesto na međunarodnoj karti edukatora novinara, pa tako mi držimo predsjedničko mjesto u Training Committee SEENPM, a Vijeće Europe je pilot program Election Journalism Online Teaching pokrenula upravo kod nas. Sve je to plod jedne skupine medijskih stručnjaka, novinara i profesora novinarstva okupljenih oko ICEJ-a i Studija novinarstva FPZ-a. </p>
<p>Hrvatska je mala, nedovoljno je kvalificiranih medijskih stručnjaka i profesora sposobnih za izvođenje suvremene nastave. Nužno je okupiti snage, znanja i sposobne kako bi se još više poboljšalo obrazovanje novinara. Nužno je uključiti i strane stručnjake, a pogotovo one iz susjedstva koji imaju vrijedne rezultate i potrebna znanja.</p>
<p>No ono što nedostaje je upravo spoj svih subjekata koji su bitni za stvaranje cjelovitog obrazovnog sustava. Akademska zajednica razmišlja na svoj način, HND i Sindikat novinara na svoj, vlasnici imaju svoj interes, novinari svoje zahtjeve, a zajednički nisu nijednom sjeli i kazali što zapravo žele, mogu i hoće napraviti.</p>
<p> Dok se to ne dogodi, doživljavat ćemo i dalje pokretanje studija, škola, tečajeva, radionica i svega drugoga, čitati napade i vrijeđanja, reklamiranje i samoreklamiranje, ali rješenje će biti daleko.</p>
<p>A upravo sada je vrijeme: Bolognska deklaracija je pred vratima, očekujemo potpisivanje kolektivnog ugovora kojim bi se reguliralo obrazovane novinara kao uvjet za zapošljavanje, a strukovne organizacije su već jasno rekle svoju potporu visokoj stručnoj spremi novinara. Nedostaje samo onaj tko će biti dovoljno kooperativan i sposoban uskladiti inicijative i postojeće programe. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor i novinar.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="15">
<p>Uređenje područja uz Savu trajat će 17 godina</p>
<p>U realizaciji projekta grad traži pomoć države stoga je svim ministarstvima na očitovanje upućen prijedlog uređenja, a o studiji bi na jesen trebala raspravljati i Vlada </p>
<p>U sljedećih 17 godina potpuno bi se trebala realizirati studija o uređenju područja uz rijeku Savu, od slovenske granice do Rugvice, za što će trebati osigurati oko milijardu eura. Rekao je to u ponedjeljak na predstavljanju studije pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo.</p>
<p>Projekt uređenja područja uz Savu, kaže Prežigalo, kapitalni je projekt od šireg značenja za cijelu Hrvatsku, u kojem će zajedno s Gradom sudjelovati i država. Svim je ministarstvima na očitovanje stoga upućen prijedlog uređenja, a o studiji bi na jesen trebala raspravljati i Vlada. Cilj je, rekao je Prežigalo, što prije osnovati komisiju koja bi pitanje uređenja Save pokrenula na državnoj razini, te ugraditi rješenja iz studije u prostorne planove i planove razvoja regije. Nju je na temelju najboljih ideja iz triju nagrađenih arhitektonsko-urbanističkih rješenja, složila ekipa stručnjaka iz Elektroprojekta.</p>
<p>Na tom bi dijelu Save, kaže voditelj projekta Željko Pavlin, trebalo izgraditi četiri hidroelektrane (Podsused, Prečko, Drenje i Zagreb), s bazenima, sustavima zaštite zaobalja, branama i hidroelektranama. Izgradit će se i čvor Prečko s ustavom Lučko, te povećati proticajni kapacitet odteretnog kanala Odra. Sanirat će se, urediti i zaštititi područja crpilišta pitke vode, obnoviti, dograditi i novoizgraditi crpilišta, čime će se dugoročno riješiti nabava vode u gradu. Preko novih hiodroelektrana izgradit će se i četiri nova prijelaza za javni promet, čime bi se bolje prometno povezao zagrebački sjever s jugom.</p>
<p>»Time bismo uspostavili trajnu zaštitu od poplava, stabilizirali korito rijeke Save, povećali kapacitet iscrpljene vode, te iskoristili Savu za stvaranje obnovljivih izvora energije (proizvodnja oko 23 posto potrošnje električne energije grada i okolice)«, ističe Pavlin. Riješio bi se i problem ilegalnih šljunčara, na čijim mjestima često niču divlji deponiji, a vrijednost zemljišta oko Save bi se povećala. Dobile bi se nove površine za izgradnju sportskih, rekreativnih, turističkih, poljoprivrednih i drugih sadržaja, a uvelike bi se poboljšala i prometna povezanost sjevera i juga.</p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ljude s POS-ove liste treba pitati žele li živjeti na farmi</p>
<p>Ja osobno, a i Hrvatski blok, protivimo se pokusnom naseljavanju Srba, koji su početkom rata izbjegli iz Hrvatske i tako izgubili stanarska prava, u te POS-ove stanove, komentirao je skupštinski zastupnik Radoslav Dumančić (HB)</p>
<p>Nakon što je Gradski zavod za planiranje razvoja grada glatko odbio 380 primjedbi Sesvećana, koji su se pobunili protiv prenamjene područja bivše farme u Sesvetama iz gospodarske u stambenu zonu u novom GUP-u, Vijeće gradske četvrti Sesvete u ponedjeljak je na konferenciji za novinare od Gradskog poglavarstva zatražilo, da provede anketu među ljudima s POS-ove liste, žele li oni uopće kupiti stan na bivšoj farmi.</p>
<p>»Ako sedam od osam tisuća ljudi odbije tu lokaciju, a vjerujem da će tako i biti, svatko tko ima pameti neće graditi stanove koje nitko neće kupiti«, rekao je skupštinski zastupnik Hrvatskog bloka Radoslav Dumančić. Rezultat ankete, smatra on, bit će samo krunski dokaz u nizu dokaza protiv izgradnje stanova na sesvetskoj farmi. Puno je jeftinije, dodaje, anketirati osam tisuća ljudi nego svim silama nametati propalu investiciju.</p>
<p>»Očekujemo da se GUP zatim uskladi s rezultatima ankete. Još jedanput želimo vrlo jasno reći da je ovo stav svih sesvetskih stranaka. Nismo protiv POS-a, ali postoje tu i mnogo kvalitetnije lokacije za izgradnju stanova, kao što je Duboki Jarak (u 90-postotnom vlasništvu grada), Brestje, a u središtu Sesveta zemljište na kojem je sada Inino skladište maziva«, objasnio je Dumančić.</p>
<p>Sesvećane su, kaže on, uznemirile i najave, da bi se na zemljištu bivše farme pokusno gradili POS-ovi stanovi za zbrinjavanje Srba, koji su početkom rata pobjegli iz Hrvatske i tako izgubli stanarska prava na prijašnje stanove. »Ja osobno, a i moja stranka, ne želimo da Sesvete postanu novi stambeni Obrovac. Sa zgražanjem odbijamo to, da se ovdje pojavi država kao kupac tih stanova, kako bi ih dodijelila onima koji su pobjegli. Neka se vrate tamo otkuda su početkom rata otišli«, kaže Dumančić dodavši da ne žele da kratica POS postane kratica za »Povratak Srba«, kojih u Sesvetama, tvrdi, nikada nije bilo </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Za podvožnjak 85, Austrijsku 50, a Klaićevu 13 milijuna kuna</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić u ponedjeljak je obišla dva gradilišta</p>
<p> - Čulinečku, u kojoj su radovi gotovi i Austrijsku, u kojoj tek počinju, a ukupno vrijede 148 milijuna kuna. Podvožnjak u Čulinečkoj za promet je otvoren još proteklog tjedna, a u ponedjeljak je za gradske čelnike organizirano tek prigodno otvaranje. Podvožnjak je dug 340 i širok sedam metara, spaja sjeverni i južni dio Čulinečke ispod Branimirove ulice. Gradio se godinu dana i na njega je, zajedno s otkupom privatnih zemljišta, utrošeno 85 milijuna kuna, . U sklopu projekta još je ostalo izgraditi 300 metara nove Čulinečke ceste.</p>
<p>Za drugi projekt, potpunu obnovu Ulice Republike Austrije, Trga Vladka Mačeka i Klaićeve ulice, koji je započeo još u subotu, gradonačelnica je najavila krajnji rok za završetak - 15. rujan. Obzirom da se tamo mijenja kompletna komunalna infrastruktura, problema će biti za stanare Austrijske, koji će za vrijeme radova biti bez plina.</p>
<p>Na pitanje novinara, kako će se zbrinuti raskopani asfalt, zamjenik pročelnika iz Ureda za izgradnju Božidar Merlin najavio je, da će ga građevinske tvrtke reciklirati. Stare granitne kocke iz Austrijske iskoristit će se, pak, u obnovi Markova trga.</p>
<p>»Radovi ukupno vrijede 63 milijuna kuna - 50 za Austrijsku, a 13 za Klaićevu«, kratko je objasnila gradonačelnica napomenuvši zanimljiv podatak, da je najveći dio tramvajske pruge u Austrijskoj izgrađen još davne 1927. godine.</p>
<p>Prastari grbavi asfalt i istrošene instalacije u objema ulicama službeni su razlog rekonstrukcije, tijekom koje će u Austrijskoj ulici biti uređena biciklistička staza, a pored platana travnjaci, umjesto sadašnjih parkirališta. Njih bi, čulo se ovom prilikom, trebalo biti više nakon izgradnje javne garaže u Reljkovićevoj ulici.</p>
<p>Prilikom posjeta spomenut je i problem gužvi oko Zapadnog kolodvora, pa je najavljeno, da bi se za nekoliko godina trebao izgraditi podvožnjak koji bi Zapadni kolodvor spajao s Domom sportova. Projekt je u izradi i sada je red na urbanistima i HŽ-u da osmisle i ponude najbolje rješenje, najavio je Božidar Merlin.</p>
<p>Robert Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Od srijede više zabave na uličnom festivalu </p>
<p>Nakon slabijeg festivalskog programa u ponedjeljak i utorak, »Cest is d´best« u srijedu na ulice i trgove izvodi velik broj izvođača, koji će svojim nastupima i Zagrepčanima i gostima pružiti obilje zabave. Osim pozornice u Bogovićevoj koja je »proradila« u subotu, festival se širi na Cvjetni plac, Zrinjevac i Trg bana Jelačića. Tako će u 10 sati na glavnom zagrebačkom trgu nakon 14 godina započeti Markov sajam - tradicionalni sajam starih zanata. U 12 sati predstavu »Ciganski sud« izvest će kazališna skupina Lug iz Čakovca.</p>
<p>Na Cvjetnom placu od 11 sati nastupaju Zagrebački mališani. U 17.30 sati počinje ulična predstava Dnevna soba, a u 19 sati uz nastup organizatora festivala, Kraljeva ulice, festival će biti svečano otvoren. Ljubitelji jazza okupit će se na Zrinjevcu i od 18.30 sati slušati Combinate, Žabjak Quartet, Francisku Fis i The Bastardz. Četvrtak je pak predviđen za šansonu, a u petak će se održati večer bluesa. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Biometeorološka prognoza</p>
<p>Biometeorološka situacija u utorak bit će relativno nepovoljna. Kod osjetljivijih na vrijeme moguća je glavobolja, nesanica i razdražljivost, a zbog vrućine i slabost.</p>
<p>Situacija u srijedu bit će relativno povoljna i većina će ljudi osjećati poboljšanje općeg stanja. Još uvijek mogući nesanica i razdražljivost. Vjerojatnost zdravstvenih smetnji kod srčanih bolesnika će se postupno smanjivati, ali se i dalje ne preporuča izlaganje tjelesnom naporu. U četvrtak će biometeorološka situacija biti povoljna. Većina će ljudi biti bolje raspoložena i imati dobar san. Vjerojatnost zdravstvenih smetnji kod srčanih bolesnika će se postupno smanjivati, ali se i dalje ne preporuča izlaganje tjelesnom naporu. </p>
<p> Iste preporuke vrijede za kronične plućne i reumatološke bolesnike.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Elton John ponovno prodaje svoje umjetnine na dražbi </p>
<p>LONDON, 23. lipnja</p>
<p> - Ovisnik o kupovanju, pop-zvijezda Elton John ove će godine na dražbi ponuditi kolekciju umjetnina iz svojeg londonskog doma, prikupljenih tijekom zadnjih 11 godina, koji bi mogli postići cijenu od gotovo milijun funti. Bit će to drugi put da John čisti svoje police kako bi napravio mjesta za nove umjetnine.Prva dražba, održana 1988., trajala je tri dana, a na njoj je bilo ponuđeno gotovo 2000 suvenira, nakita i umjetnina iz njegova doma u Windsoru. I ne radi se samo o starudijama! Sa zaradom koja se broji u milijunima, taj ekscentrični pjevač može si priuštiti iznimno vrijedne slike, namještaj i skulpture.Na prodaji više od 400 predmeta iz njegova doma u londonskom predgrađu Holland Park naći će između ostaloga Biedermeier komoda, stol i stolci iz 19. stoljeća, slike Edwarda Bowera i Williama Larkina, talijanska bronca i venecijansko staklo. Objašnjavajući prodaju, John je rekao da bi »želio u jednoj od svojih kuća imati kolekciju suvremene umjetnosti i budući da je kuća u Windsoru vrlo tradicionalnog stila, alternativa je bila preurediti dom u Holland Parku«. Aukcijska kuća Sotheby's, koja organizira prodaju 30. rujna, najavila je da bi od kolekcije skupljane tijekom 11 godina trebala prikupiti više od 800.000 funti.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Harry Potter u Velikoj Britaniji prodan u više od milijun primjeraka</p>
<p>LONDON, 23. lipnja</p>
<p> - Više od milijun primjeraka najnovijeg nastavka pustolovina Harryja Pottera razgrabljeno je u Velikoj Britaniji u nepunih 48 sati nakon što je u ponoć s petka na subotu izašao iz tiska, piše britanski dnevnik Times u broju od ponedjeljka.</p>
<p>»Proteklog je vikenda maloprodaja u Velikoj Britaniji zabilježila više od milijun prodanih primjeraka knjige«, izjavila je predstavnica Waterstonea, jednog od najvećih knjižarskih lanaca u zemlji, prema pisanju britanskog dnevnika.</p>
<p>U knjižarama tog lanca u dva dana je prodano ukupno 190.000 primjeraka »Harryja Pottera i velereda Feniksa«, što je četverostruko više od broja primjeraka prethodne, četvrte knjige pustolovina mladog čarobnjaka pod nazivom »Harry Potter i plameni pehar«, koji je taj lanac prodao u tjedan dana, dodao je Times.</p>
<p>Samo u prva 24 sata lanac robnih kuća Tesco prodao je 317.400 primjeraka petog sveska serijala autorice J.K. Rowling. Tesco je već prodao najveći broj primjeraka prethodnog sveska.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Matthew Perry priznao da ga muči trema</p>
<p>NEW YORK, 23. lipnja</p>
<p> - Komičar Matthew Perry, najpoznatiji po ulozi Chandlera u hit seriji »Prijatelji«, krenuo je stopama brojnih holivudskih kolega, te je nastupio na kazališnoj pozornici u Londonu. Prema njegovom osobnom priznanju zbog treme je jedva preživio premijernu noć predstave »Sexual Perversity in Chicago«, nastale po komadu cijenjenog Davida Mameta.</p>
<p>»Bio sam prestrašen koliko je to najviše moguće, toliko da me skoro pogodio infarkt ili nešto slično«, priznao je Perry u svom razgovoru za Access Hollywood, krajem prošlog tjedna. </p>
<p>U istom je razgovoru Perry priznao da su on i njegove kolege iz »Prijatelja« prestravljene skorim završetkom snimanja tog hit serijala. </p>
<p>»Jennifer Aniston počne plakati svaki put kad krene razgovor na tu temu«, kaže 33-godišnji glumac, dodajući da je zastrašujuća pomisao kako je gotovo s »Prijateljima«.</p>
<p>»Radimo to već deset godina i uložili smo mnogo emocija u cijelu priču, ali kad zatvorim jedno poglavlje u mom životu na redu je da pokrenem novo«, zaključuje Perry. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Hulk« najgledaniji film proteklog vikenda u SAD-u </p>
<p>LOS ANGELES, 23. lipnja</p>
<p> - Čudovište »Hulk«, u režiji Anga Leeja, premoćno je predvodio listu najgledanijih filmova u SAD-u proteklog, premijernog vikenda prikazivanja, zaradivši 62,6 milijuna dolara, što predstavlja rekord za lipanj, prema podacima objavljenima u nedjelju. </p>
<p>»Hulk« je glatko nadmašio prošlotjednog pobjednika »U potrazi za Nemom« studija Pixar-Disney, koji je osvojio oko 20,5 milijuna dolara ili ukupno 228 milijuna u četiri tjedna u SAD-u i Kanadi, prema podacima specijalizirane tvrtke Exhibitor Relations Co. Inc. </p>
<p>Film »Prebrzi prežestoki« zauzeo je treće mjesto sa zaradom od 10,3 milijuna, slijede »Svemogući Bruce« s Jimom Carreyjem u glavnoj ulozi, s 10 zarađenih milijuna, i »Posao u Italiji« (7,2 milijuna). </p>
<p>Animirani film »Rugrats Go Wild« zauzeo je šesto mjesto sa 6,6 milijuna dolara prihoda, ispred romantične komedije »Alex i Emma« (6,2 milijuna), kriminalističkog filma »Hollywood Homicide« (5,8 milijuna), komedije »Glup i gluplji: kad je Harry sreo Lloyda« (4,2 milijuna) i »Matrix Reloadeda«, drugog nastavka filmske trilogije braće Andyja i Larryja Wachowskog (4 milijuna).</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Georges Simenon zvijezda Sotheby'sjeve dražbe u Parizu </p>
<p>PARIZ, 23. lipnja</p>
<p> - Jedna od najvažnijih privatnih zbirki posvećenih romanopiscu Georgesu Simenonu, koju je prikupio anonimni francuski sakupljač i koja sadrži brojne transkripte i originalna izdanja, našla se u utorak na prodaji kod Sotheby'sa u Parizu. Među najzanimljivijim predmetima ove prodaje, koja broji 186 izložaka i procjenjuje se na 500 do 700 tisuća eura, nalazi se vlastoručni rukopis djela »La mort de Belle« (1952.), jednog od najpoznatijih romana američkog razdoblja tvorca Maigreta, čija se 100. obljetnica rođenja slavi ove godine.</p>
<p>Tekst je napisan olovkom sitnim, stisnutim rukopisom i uz njega se nalazi originalni rukopis i žuta omotnica na kojoj je Simenon običavao pisati razne bilješke vezane uz djelo u nastajanju. Vrijednost izloška procjenjuje se na 100 do 150 tisuća eura.</p>
<p>Na prodaji će se ponuditi devet drugih originalnih ispravljenih rukopisa, od kojih šest rukopisa »Maigreta« i tri »teška romana«, kako ih je autor sam nazivao, a među njima »Moj prijatelj Maigret« (vrijednost od 50 do 70.000 eura), »Maigret se zabavlja« (vrijednost od 50 do 70.000 eura) popraćen kalendarom s bilješkama pisca, »Maigret i stara dama« (30 do 40.000 eura), »Takozvani gospodin Prou«, neobjavljeni radijski roman u 12 epizoda (30 do 40.000 eura), te »Istina o bebi Donge« (25 do 35.000 eura). Na dražbi će se naći i ispravljene verzije četiriju romana, kao i brojna originalna izdanja, među kojima prvi piščev roman objavljen 1921. pod pseudonimom Georges Sim »Au Pont Des Arches«, vrijedan između 1000 do 1500. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Čarobnjak koji donosi užitak i zaradu</p>
<p>Razlog golemog interesa za petu knjigu »Harry Potter i velered Feniksa« jest relativno dugo čekanje na nove avanture planetarno razglašenoga malog čarobnjaka / Stoga se ne treba čuditi ni tako velikom zanimanju mladih Hrvata, koji se dobro služe engleskim jezikom, kaže direktor u Algoritmu Neven Antičević / Prva četiri nastavka tiskana u 180.000 primjeraka, na kojima je Algoritam zaradio dva milijuna eura / U petoj knjizi Potter ulazi u tinejdžerska previranja, knjiga je tamnija i ozbiljnija i dobiva novu, političku dimenziju</p>
<p>Globalizacija zvana Harry Potter trese svijetom ljubitelja malog čarobnjaka. Naime, prvi put u povijesti nakladništva određen je 21. lipnja kao dan izdanja knjige, kada je u 12 sati, po srednjoeuropskom vremenu, započela prodaja pete knjige o Harryju Potteru u čitavom svijetu. Do sada su slične akcije provođene na razini SAD, radi očuvanja tajnovitosti sadržaja, a ovaj put je ceremonija porinuća u život još jednog od sedam predviđenih nastavka nadmašila sva očekivanja i svu maštu što ju fenomenološki vješto ispisuje jedna od najbogatijih autorica - J. K.Rowling te se prelila u zbilju uzdrmavši istodobno čitavu zemaljsku kuglu. Do sada je knjiga tiskana u 13 milijuna primjeraka, koje je nenadmašna spisateljica točno u ponoć u Edinburgu dijelila besplatno mnoštvu oduševljenih čitatelja. London je, primjerice bio pretvoren u grad iz bajke, a na mjestima prodaje knjige šetali su se čarobnjaci, vile uz potmuli huktaj sova.</p>
<p> U čitavu priču posve ravnopravno uključio se Zagreb, pa je za trajanja Dana D i nezaboravnog vikenda prodano 500 primjeraka knjige, koja je, da čuđenje bude veće, za sada tiskana samo u engleskoj verziji. »Algoritam«, i njegovi agilni voditelji, koji je prvi uvezao ovo peto senzacionalno djelo J.K.Rowling, zadovoljno trlja ruke.</p>
<p>Kako objašnjava ovaj veliki hrvatski interes mladih čitatelja za engleskim izdanjem ove planetarno popularne knjige, pitali smo Nevena Antičevića, direktora nakladničke kuće Algoritam, koja jedina u nas ima autorska prava na tiskanje unosna serijala o Harryju Potteru. </p>
<p>»Razlog golemog interesa za petu knjigu 'Harry Potter i velered Feniksa', koji se zrcali u čitavu svijetu, jest relativno dug period čekanja. U te tri godine nagomilalo se mnoštvo klinaca koji su u međuvremenu porasli i uspjeli pročitati prve četiri knjige, pa sada s nestrpljenjem čekali petu. I kod nas se dogodilo isto, oni klinci koji su prije tri godine imali 11, 12, ili 13 godina, sada su u dobi od 16-ak godina i već se prilično dobro služe engleskim jezikom. No, za većinu njih ovo će biti prva knjiga koju će pokušati čitati na engleskom jeziku, jer pet mjeseci čekanja na hrvatski prijevod za one koji žele biti cool i in predugačak je period, radije su se sami upustili u intrigantnu potterovsku avanturu. Došlo je dakle do prelijevanja i supstitucije hrvatskog naslova engleskim, no, na sreću, Algoritma, sve ostaje u kući.«</p>
<p>Danas je naime globalizacija medija učinila svoje, obrazlaže dalje Antičević, pa ono što se događa u New Yorku, Hong Kongu ili na nekom drugom dijelu svijeta istodobno je dostupno svima. »Globalna percepcija Pottera na engleskom jeziku jest poput medijskog plimskog vala koji zahvaća sve nas. Stoga se ne treba čuditi ni tako velikom zanimanju mladih Hrvata, koji se velikim dijelom služe engleskim jezikom. To dokazuje i prodaja strane knjige, po čemu smo u samom europskom vrhu«.</p>
<p>Doznajemo da su prva četiri nastavka tiskana u 180.000 primjeraka, te da su na ovom serijalu zaradili dva milijuna eura. Doda li se tome, kako svjedoči Neven Antičević, 250 naslova, koliko ih je tiskano u posljednjih desetak godina, u milijun primjeraka, dolazimo do brojke od 4000 primjeraka prosječne naklade, što u mnogome nadmašuje ostale izdavače čije naklade ne premašuju 1000 primjeraka. </p>
<p> Tu svakako treba izdvojiti projekte kakvi su Tolkin, čije su knjige prodane u 20.000 primjeraka ili Harry Potter, koji je prodan u čak 40. 000 primjeraka. »Hrvatska kuharica u zoni« bilježi 25.000, baš kao i knjige što ih ispisuje Richard Carlson. To su samo neki, kako ističe Antičević, od za naše uvjete visoko tiražnih naslova.</p>
<p>Po čemu je pak peta knjiga toliko posebna, drukčija i tajanstvenija od ostalih, pitali smo Dubravku Petrović, prevoditeljicu koja ju je među prvima pročitala i u studenome će objelodaniti opsežan hrvatski prijevod.</p>
<p>»U petoj knjizi Potter je stariji i ljući zbog svega što mu se dogodilo, ulazi k tome u dob tinejdžerskog previranja, a knjiga uz to što je tamnija i ozbiljnija dobiva i novu, političku dimenziju. Glavni junak suočava se s režimom manipulacije i iskrivljavanja istine koje mu nameće Ministarstvo magije, jer pokušavaju prikriti da se lord Valdemort vratio. To je«, kako tvrdi Petrovićeva, »središnji politički sukob u knjizi u kojoj se pri samom kraju zbivaju vrlo šokantni događaji koji se vezuju uz smrt jednog od likova u romanu.</p>
<p>Tek suptilni tonovi razlikuju peti nastavak od pređašnjih, jer kako likovi odrastaju mijenjaju vizuru i način doživljavanja svijeta. Uvedeni su neki novi likovi, a razrješuju se i zapleti započeti u četvrtoj knjizi« - riječi su jedne od rijetkih prvih čitateljica koja se trudila ne otkriti nam puno od slojevita i intrigantna sadržaja u kojem će uživati brojni čitatelji diljem svijeta, a sama autorica postati bogatija za 30 milijuna funti, koliko bi joj ovaj nastavak trebao donijeti.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Šerbedžija i Vitez zajedno na Brijunima</p>
<p>U našem kazalištu sve je ispunjeno politizacijom umjesto da društvo potiče kazalište i pusti na miru glumce da najbolje kako znadu rade svoj posao, kazao je Zlatko Vitez dodajući da je uvijek vjerovao u projekt Brijuni / Predstava »Marat-Sade« igrat će se i na Opatovini u Zagrebu od 5. do 10. rujna</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Novi projekt kazališta Ulysses, djelo Petera Weissa »Marat- Sade«, u režiji Lenke Udovički, premijerno će biti izvedeno 16. i 17. kolovoza na Malom Brijunu u okviru Trećega brijunskog ljeta koje će trajati od 11. srpnja do 25. kolovoza. </p>
<p>Kako je rečeno na konferenciji za tisak, priređenoj u ponedjeljak u »Kerempuhu«, ove godine obnovit će se i Euripidova »Medeja«, koja će na programu biti od 11. do 15. srpnja. U naslovnoj ulozi nastupa kao i lani Mira Furlan, dok će kao Kreont umjesto Borisa Cavazze nastupiti slovenski glumac Radko Polič, a Mirtu Zečević alternirat će Anita Matić. Iako je bilo riječi da će se »Medeja« izvesti u Zagrebu, što je bila i obveza kazališta »Ulysses«, dosad se nije uspio pronaći način da do te izvedbe i dođe.</p>
<p> Na raznim prostorima austrougarske tvrđave Minor ponovo će se igrati i Shakespeareov «Kralj Lear« u režiji Lenke Udovički, i to od 23. do 27. srpnja, u kojem naslovnu ulogu tumači Rade Šerbedžija. </p>
<p>Najviše pozornosti medija izazvala je, nakon dužeg vremena, ponovna suradnja istaknutih glumaca Rade Šerbedžije i Zlatka Viteza koji će igrati glavne uloge - Jeana Paula Marata i Markiza de Sadea u novoj premijeri kazališta »Ulysses«.</p>
<p> »Radimo do sada najambiciozniji i najjači projekt, i to u teškim ekonomskim prilikama, ne baš najblistavijima za kazalište. Ideju za igranje 'Marat-Sadea' dao nam je dekan ADU Vjeran Zuppa, koji je na neki način kum predstave«, istaknuo je Rade Šerbedžija dodajući kako se osobito raduje ponovnoj suradnji sa Zlatkom Vitezom, s kojim je s velikim užitkom igrao u »Gospodi Glembajevima« u »Gavelli«, a zadnji put u »Hrvatskom slavuju« početkom devedesetih, pisca i suutemeljitelja kazališta »Ulysses« Borislava Vujčića.»Glumcima je najvažnije prepoznavanje glumačke energije na sceni i interakcija s partnerima, a upravo sam s Vitezom u tom smislu iskreno uživao«, rekao je Šerbedžija.</p>
<p> Zadovoljstvo igranja sa Šerbedžijom u »Marat-Sadeu«, za koje su čitaće probe počele, izrazio je i Zlatko Vitez. »Najveći hrvatski glumac opet sretno i uspješno brodi hrvatskim glumištem. On je čovjek koji je uspio ispočetka pokrenuti projekt, što je pravo čudo, u koji mnogi nisu vjerovali, za razliku od mene. Na žalost, u našem kazalištu, sve je ispunjeno politizacijom, umjesto da društvu potiče kazalište i pusti na miru glumce da najbolje kako znadu rade svoj posao. Često se spominje potrošen novac za kazalište, a više potroše političari u jednom mjesecu za ručkove i večere no što su ukupna davanja za teatar«, kazao je Vitez.</p>
<p>Suradnja Brijunskog i Histrionskog ljeta ostvarit će se i 29. i 30. srpnja gostovanjem histrionske predstave »Romeo i Julija«, dok će predstava »Marat-Sade« biti igrana na Opatovini u Zagrebu od 5. do 10, rujna.</p>
<p>Kazalište »Ulysses« najavilo je i gostovanje američke spisateljice Eve Ensler na Brijunima 28. srpnja s predstavom »Good Body«, a u budućnosti razmatra se i mogućnost da na Brijunima gostuje i slavni Al Pacino. </p>
<p>Kako je izvijestio producent Brijunskog ljeta Duško Ljuština, proračun projekta iznosi oko dva i pol milijuna kuna, od čega će porezni obveznici izdvojiti 300 tisuća kuna, a ostatak će pokriti sponzori i vlastiti prihodi. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Glazbene atrakcije na Jarunu </p>
<p>Izvest će se rock-opera »Jesus Christ Superstar«, opereta »Mala Floramye« te premijerno - mjuzikl »Kosa / Veliko zanimanje publike - po jednoj predstavi lani prodano oko 1500 ulaznica </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Kazalište na vodi »Jarunfest 2003.« svečano će na Jarunu biti otvoreno 24. lipnja, najavljeno je na konferenciji za novinstvo u kazalištu »Komediji« u Zagrebu. Do 14. srpnja na »Jarunfestu 2003.« bit će izvedeni rock-opera »Jesus Christ Superstar« Andrewa Lloyda Webbera i Tima Ricea (27. i 28. lipnja), zatim opereta »Mala Floramye« Ive Tijardovića (1. i 2. srpnja) te premijerno - mjuzikl »Kosa (Hair)« skladatelja Galta MacDermota i libretista Geromea Ragnija i Jamesa Radoa (9. do 14. srpnja).</p>
<p> »Jarunfest 2003.« će otvoriti kazalište »Komedija« i Ansambl »Lado«, najavio je umjetnički voditelj programa Vlado Štefančić. Po riječima produkcijskog managera »Komedije« Janosa Roemera ovogodišnje, drugo, kazalište na vodi, organizirano je zbog prošlogodišnjega sjajnog odziva posjetitelja. »Po jednoj je predstavi u prosjeku prošle godine prodano oko 1500 ulaznica i bilo je lijepo gledati rijeke ljudi što su se slijevale na Jarun«, rekao je producent »Jarunfesta 2003.« i ravnatelj »Komedije« Niko Pavlović. Pavlović je izrazio želju da »Jarunfest« postane trajna priredba i takvim se događajem, po njegovim riječima, Zagreb svrstava u elitne europske gradove koji se mogu pohvaliti kazalištem na vodi.</p>
<p> Zadovoljstvo je izrazio i ravnatelj Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) »Jarun« Aleksa Kocijan, napomenuvši kako je lijepo vidjeti Jarun koji za »Jarunfesta« postaje mjestom spajanja športa i kulture. »Jarunfest« zajednički priređuju »Komedija«, ŠRC »Jarun«, grad Zagreb, gradska Turistička zajednica, Hrvatske šume, Hrvatska vojska i Zagrebački električni tramvaj koji će autobusima posjetitelje prevoziti od okretišta tramvaja broj pet do pozornice na Jarunskom jezeru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Čehovljev »Galeb« otkazan</p>
<p>Talijanska kompanija iz Udina otkazala dolazak s Čehovljevom dramom u Nekrošiusovoj režiji / Euripidova »Alkestida« prikazat će se u Tugarima</p>
<p>SPLIT, 23. lipnja</p>
<p> - Izvedbom gala plesnog koncerta Baletnog studija Split u splitskome HNK završena je kazališna sezona, a Milan Štrljić, zajedno sa svojim suradnicima, priprema 49. splitsko ljeto koje će 14. srpnja biti otvoreno premijernom izvedbom Verdijeva Nabucca u režiji Georgija Para i pod dirigentskom palicom Lorenza Castriote. U dramskom dijelu programa bit će izvedene dvije premijere - Euripidovu »Alkestidu« režirat će Zlatko Sviben, a Machiavellijevu »Mandragolu« Krešimir Dolenčić.</p>
<p> Na žalost, talijanska kompanija iz Udina koja je u Splitu trebala gostovati s Čehovljevim »Galebom« u Nekrošiusovoj režiji otkazala je dolazak. Ipak, sigurno je da će na Splitskom ljetu gostovati Vito Taufer sa svojim »Ribarskim svađama«, a najavljena su još neka slovenska gostovanja. </p>
<p>Kako je već poznato, od ove godine kazalište više ne smije ulaziti u prostor Vile Dalmacija, koja je tijekom proteklih desetak godina služila kao idealna pozornica za ljetni festival. U tom prostoru Sviben je trebao postaviti dramu »Alkestida«, koja će, nakon zabrane pristigle iz splitskoga Gradskog poglavarstva, biti igrana na predjelu Dubrava u mjestu Tugare, udaljenom petnaestak kilometara od Splita. Dramski autorski tim splitskog HNK zadovoljan je novim prostorom za igru, jer je nakon otkazivanja termina u Vili intendant Štrljić razmišljao o postavljanju drame na zatvorenoj kazališnoj pozornici, što je najgore rješenje za ljetni festival otvorenoga tipa.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Inženjerski ludizam</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Kažimir Hraste u Galeriji »Josip Račić« u Zagrebu predstavlja svoj najnoviji ciklus metalnih skulptura »Novogradnja«. Premda ne radi prvi put u metalu, novost koju donosi ovaj ciklus je konstruktivistička narav skulptura, sasvim različita od prijašnjih rješenja na tome tragu. Jedini materijali novih skulptura su rezane i savijane željezne ploče i čelične sajle, ali one nisu klasično konstruktivističke, niti mrtve. U njima postoji jedna latentno kinetička konstrukcija, kazat će autor popratnog kataloga Igor Zidić. Sastavljene na tradicionalno limarski način, uglavljivanjem na utor, zavarivanjem i nategom one stoje mirno, ali u njima tinja prikriveni pokret. Stvara se dojam da bi, popuste li zatege, dijelovi skulpture mogli biti »ispaljeni« u prostor. Te sajle što hrane iluziju labilnosti sklopova ono je što skulpture učvršćuje. One su načinjene od najčvršćeg materijala - nehrđajućeg čelika. Između skulptura i okoline formira se živ i dinamičan odnos na više razina: na vizualnoj, taktilno plastičkoj, psihološkoj, zapisao je Zidić. Na stvarnosnoj razini one su željezni objekti bez određenog figuralnog značenja, vitalne, ali apstraktne forme. U njihovoj latentnoj energiji Zidić vidi divovske katapulte, pritajena oružja, a na razini evokacije one mogu biti slobodne metafore natezanja jedara, usmjeravanja lansera ili TV antena. </p>
<p>U tome svijetu preciznih inženjerskih proračuna Zidić prepoznaje još jedan način iščitavanja skulptura - onaj dječje zaigrani. Izdvojene iz galerije i smještene u otvorenom prostoru one mogu poslužiti kao krov nad glavom ježu, u njima se može naći mjesto ptici, mački i mišu. Kad se zna da teške željezne ploče drhte o tankim nitima - sve više u kiparu vidimo žonglera i zaigrano vedro dijete, zaključiti će Igor Zidić.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zlatni lav Fischliju i Weissu na Biennalu </p>
<p>VENECIJA, 16. lipnja</p>
<p> - Nakon trodnevnog predstavljanja namijenjenog stručnjacima, umjetnicima i novinarima, u nedjelju u jutro široj je javnosti otvorila vrata 50. međunarodna izložba vizualne umjetnosti venecijanskog biennala. Posjetitelji će se do 2. studenog moći diviti djelima 550 umjetnika iz 63 zemlje koja su izložena u sklopu toga kulturnog događaja pod nazivom »Snovi i sukobi: diktatura gledatelja«. Nagrade biennala, Zlatni lavovi, dodijeljene su već u subotu na večer. Nagradu za najbolje djelo dobili su Švicarci Peter Fischli i David Weiss. Zlatnog lava za umjetnike do 35 godina dobili su Britanci Oliver Payne i Mick Relph. Žiri je Zlatnim lavom nagradio Luksemburški paviljon, djelo luksemburškog umjetnika kineskog podrijetla Su-Mei Tsea. Biennale vizualnih umjetnosti utemeljeno je 1895. i izmjenjuje se s biennalom arhitekture. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Volim glazbu iz seljačke izbe, a i virtuoznost </p>
<p>Sretan sam zbog nagrade »Slavenski«, a da je došla u jesen moga života, to je istina, ali i to ima svoje prednosti, jer ako je jesen plodonosna, onda je to zbilja sreća, kaže Miroslav Miletić / Trudim se da u skladanju budem iskren, da nema praznih prohodnih taktova, volim naš folklor, koji je vrlo bogat i koji srećom još živi i nisam se toga nikada stidio niti proživljavao traume kao neki moji kolege </p>
<p>Hrvatski skladatelj i violist Miroslav Miletić, rođen 1925. u Sisku, dobitnik je Vjesnikove nagrade za glazbu »Josip Štolcer Slavenski« za godinu 2002. Nagradu je dobio za skladbu »Četiri godišnja doba« za gudače i continuo, koja je jedno od njegovih najzrelijih djela. Napisao je stotinjak različitih opusa nastalih na temeljima solidnog znanja stečenog školovanjem na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i usavršavanjem u inozemstvu, ali i iskustva aktivnog gudača i pedagoga, osnivača Gudačkoga kvarteta »Pro arte« s kojim je obišao svijet. Za svoje je stvaralaštvo Miroslav Miletić već dobio nekoliko nagrada, a ova najnovija bila je povod za kraći razgovor kao podsjetnik na neke bitne trenutke iz njegova života i rada. </p>
<p>• Gospodine Miletiću, kako ste doživjeli ovo lijepo priznanje za Vaš skladateljski rad?</p>
<p>- Svaka nagrada koja je stručna - godi, i mislim da neću pogriješiti ako kažem da to nije samo priznanje, već da ono ima i društveni odjek. Što se toga tiče sretan sam, a da je došla u jesen moga života, to je istina, ali i to ima svoje prednosti, jer ako je jesen plodonosna, onda je to zbilja sreća. </p>
<p>• Vaša jesen je uistinu plodonosna, jer ste u 78. godini još vrlo aktivni - skladate, putujete, održavate koncerte. Koliko ste opusa stvorili?</p>
<p>- Moram reći da nikada nisam bilježio opuse, ali znam da imam osam koncerata za razne instrumente. Neki su vrlo uspješni, kao npr. Koncert za violu, koji se dosta izvodi, zatim Simfonijska suita koja je izvedena na 30. MMM »Josip Štolcer Slavenski« u Čakovcu na Koncertu laureata nagrade »Josip Štolcer Slavenski«.</p>
<p>Kao simfoničar bio sam u dobrom položaju jer mi je maestro Milan Horvat, koji je bio direktor u to vrijeme, omogućio izvedbe gotovo svega što sam napisao, što je bila olakotna okolnost. </p>
<p>• Vi ste očito imali sreće s izvedbama Vaših kompozicija, ne samo kod nas nego i u inozemstvu.</p>
<p>- Nisam imao nikakvih problema s izvođačima, ali ni s publikom. Jer, ako vas izvođači žele svirati, a publika želi slušati, mislim da je time krug zatvoren. Još ako su vam blagonakloni recenzenti, onda je to potpuna sreća. </p>
<p>• Koja biste još djela mogli izdvojiti u Vašem stvaralaštvu?</p>
<p>- Svako je moje stvaralačko razdoblje imalo poneki hit. Zadnji je bio Sonatina za violinu i gitaru, koja je u godini 2002. doživjela veliki bum. Bila je izvedena u Švicarskoj, Njemačkoj, Rusiji i našla se na CD-ovima. Želio bih reći da sam u vezi s tim djelom svojedobno dobio vrlo lijepo iako kratko pismo od tada nepoznatog umjetnika: »Caro maestro, grazie per sua musica!« (Dragi maestro, hvala za vašu glazbu!).</p>
<p> Poticaj za to djelo dao je Janko Kichl. Za njega i njegova brata napisao sam Diptih za violončelo i glasovir. Vrlo se često izvodi i Monolog, što je zapravo filmska glazba za koju sam dobio »Zlatnoga lava« u Veneciji. </p>
<p>• Napisali ste i mnogo glazbe za djecu. </p>
<p>- Tako sam, zapravo, i počeo. Dugo sam vremena bio skladatelj glazbe za djecu. Male se skladbe za glasovir često izvode, a radio sam po narudžbi Radio Zagreba i nekoliko muzičkih priča koje su bile vrlo popularne. Po tome me upoznala šira publika, a po tome me i vlastita obitelj priznala kao skladatelja.</p>
<p>• Čime osvajate publiku? Kako biste okarakterizirali Vaš stil?</p>
<p>- Ako se radi o instrumentalnim djelima, tu je virtuoznost, koja je katkad nužno zlo, a katkad i nužno dobro. On zapravo drži cijelu konstrukciju. Osim toga, trudim se da budem iskren, da nema praznih prohodnih taktova. Volim naš folklor, koji je vrlo bogat i koji srećom još živi i nisam se toga nikada stidio niti proživljavao traume kao neki moji kolege.</p>
<p>Jednom sam u Darmstadtu u susretu sa skladateljem Brunom Madernom spomenuo da komponiram, ali na narodne motive, na što mi je on odgovorio: »Nemojte bježati od toga ako vas to ispunjava, radite to, samo pazite da vas ta velika rijeka narodne umjetnosti ne ponese, jer onda niste autor«. </p>
<p>• Vi niste samo skladatelj, Vi ste i interpret - violinist, violist, osnovali ste gudački kvartet »Pro arte«. Čega se rado sjećate s tih nastupa?</p>
<p>- Što se tiče Kvarteta, najljepše je bilo kada smo svirali u Hansvillu (Brawncitty) gdje je živio poznati njemački tvorac raketa, koji je sve novce koje je zaradio u Americi uložio u grad, među ostalim je stvorio sveučilišni grad, gdje smo svirali u auditoriju za 500 učenjaka NASA-e. To je bila fenomenalna publika. Tražili su čak pet bisova, i to najradije Mozarta. Zašto Mozart, pitali smo te ljude koji idu u svemir. Pa, zato jer i Mozart je svemir, odgovorili su. </p>
<p>• Što Vam se lijepoga dogodilo u posljednje vrijeme?</p>
<p>- Pa, svakako nagrada »Slavenski«. To mi je naročito drago, a prije dvije godine su mi u rodnom Sisku moji sugrađani osnovali mali festival »Dani Miroslava Miletića«, a ja im se želim odužiti time što sam poduzeo da se u Sisku obnovi publika, jer nekad je Sisak imao vrlo kompetentnu publiku. Kad je npr. Zlatko Baloković išao na svoje turneje, onda je prvi koncert imao u Zagrebu, drugi u Varaždinu ili Čakovcu, a odmah iza toga u Sisku. Na žalost, sada treba krenuti ispočetka. Prava publika se skuplja jedan po jedan. </p>
<p>• Kako su nastala »Četiri godišnja doba« za koja ste dobili nagradu »Slavenski«?</p>
<p>- Otac te kompozicije je Daniel Marušić, direktor Osorskih glazbenih večeri. On me sreo na jednoj izložbi i naručio od mene djelo toga naslova za koncert na kojem su Venecijanski solisti izvodili istoimene skladbe Antonia Vivaldia i Astora Piazzole. To me iznenadilo, ali sam pristao povukavši paralelu s istoimenim ciklusom slika Ivana Lackovića Croate.</p>
<p> Nisam, međutim, opisivao te slike, već ono što čovjek gledajući ih doživljava. A Venecijanci, veseli mladi ljudi sa sjajnim prvim violinistom, izvrsno su surađivali, tako da je ispalo jako dobro. U trećem stavku sam upotrijebio violu d'amore koju dobro poznajem. Za venecijanski ansambl to nije bio problem, no mi u Zagrebu - imamo doduše dva vrlo dobra instrumenta iz 17. stoljeća, ali, na žalost, bez žica, pa nismo mogli organizirati da se to djelo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pripremi za izvedbu na koncertu u Čakovcu.</p>
<p>• Kada će se dakle to djelo moći ponovno čuti?</p>
<p>- Za izvedbu su zainteresirani i Zagrebačka filharmonija i Simfonijski orkestar HRT-a, a moja je zadaća da se pobrinem da se ti instrumenti osposobe i da animirano naše mlade glazbenike za violu d'amore, prekrasan instrument izvanrednog tona koji je sada u velikoj modi u svijetu. </p>
<p>• Mnoga su Vaša djela snimljena za radio, tv i nosače zvuka. Što je od tih dokumenata najvrjednije?</p>
<p>- Svakako je vrijedna autorska ploča iz 1975. godine kao peta ploča u seriji »Suvremeni hrvatski skladatelji«. Našao sam se među samim velikanima, što mi je jako imponiralo, kao i to što je ploča bila rasprodana. Godine 2000. je HTV snimila 65-minutni portret o meni. Nadam se da ću taj film Anemarije Doričić i Stjepana Hotija uspjeti plasirati i u Japanu. To je velika prilika. </p>
<p>• Na kraju da Vas upitamo kao dobitnika nagrade »Josip Štolcer Slavenski« što mislite o Slavenskom? Jeste li ga poznavali?</p>
<p>- Slavenskog sam upoznao u Zagrebu kad smo sa Zagrebačkom filharmonijom izvodili njegovu Simfoniju religiosu, a kada je »Pro arte« počeo svoju karijeru, mi smo svirali i Slavenskoga. Mogao bih stoga odgovor na to pitanje citirati jednu svoju rečenicu iz komentara na mojoj ploči, a odnosi se i na Slavenskoga i na moj skladateljski moto: »U mnogim svojim komornim djelima pošao sam od saznanja Josipa Slavenskog da jedna grana komorne glazbe vodi također iz seljačkih izbi, a ne samo iz dvoraca«.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Karlović pobijedio Hewitta!</p>
<p>Ivan Ljubičić je sa 7-5, 3-6, 6-3, 7-5 pobijedio Taylora Denta, Amy Fraizer ispustila je samo četiri gema protiv Silvije Talaje (6-2, 6-2), dok je Chanda Rubin uvjerljivo pobijedila Ivu Majoli sa 6-3, 6-0</p>
<p>LONDON, 23. lipnja</p>
<p> - Iako nema Gorana Ivaniševića duh hrvatskog tenisa itekako živi u Wimbledonu. Ponajveću senzaciju u 127-godišnjoj povijesti najprestižnijeg teniskog turnira na svijetu režirao je u ponedjeljak Ivo Karlović. Premijerni Grand Slam nastup 203. tenisač svijeta pamtit će po 1-6, 7-6 (5), 6-3, 6-4 pobjedi protiv branitelja naslova Australca Lleytona Hewitta. Prije 22-godišnjeg Australca samo je Manuel Santana 1967. godine pokušao obraniti naslov, a otišao kući nakon prvog kola.</p>
<p>- Imao sam sreće, no to je život. Prepun sam emocija, vjerojatno ću neki drugi dan shvatiti što sam napravio, komentirao je Karlović, koji u 2. kolu očekuje Australca Paula Baccanella, 197. tenisača svijeta.</p>
<p>Nakon tri pobjede u kvalifikacijama 24-godišnji Zagrepčanin je na najvećoj teniskoj pozornici svijeta, središnjem terenu All England kluba, zaslužio najveću pobjedu karijere. Istom onom terenu na kojem je Ivanišević pobijedio Pata Raftera u »finalu svih finala«, istom ono terenu na kojem je Mario Ančić prošle godine nadigrao Rogera Federera.</p>
<p>Najviši tenisač koji je ikad igrao na wimbledonskoj travi, 207 centimetara visoki Karlović, prvi set je izgubio za samo 19 minuta, bez ijednog asa. Iako je skupio samo deset mečeva na ATP turnirima, Karlović je u nastavku zabio 18 asova. Iako je upisao samo četiri pobjede na ATP turnirima, a zaradio 155.772 američkih dolara, u nastavku je nestalo nervoze, bez imalo respekta prema prvom nositelju realizirao je poene na mreži. I što je najvažnije, uopće nije bio opterećen kad je servirao za meč.</p>
<p>A Ivan Ljubičić također je uspješno startao na londonskom Grand Slamu. Izostao je s prošlotjednog turnira u Nottinghamu kako bi odmorio rame za predstojeće napore. Sve se isplatilo nakon dva sata i 31 minute igre, u 7-5, 3-6, 6-3, 7-5 »ugradio« je 16 asova i sada očekuje Rusa Maxa Mirnjog.</p>
<p>Ogled najmlađih »top 100« tenisača na Touru u prvom kolu Wimbledona okončan je pobjedom 17-godišnjeg Španjolca Rafaela Nadala protiv 19-godišnjeg Marija Ančića. Iako je zemlja omiljena podloga Španjolca, a trava Ančića, sa 6-3, 6-4, 4-6, 6-4 Nadal je nadigrao Ančića, koji je sâm obavio većinu posla na terenu.</p>
<p>- Ovo je moje najgore iskustvo na Grand Slam turnirima. Tragedija prva dva seta. Poslije samo nešto uzeo na borbu, ali sve skupa, tragedija, rekao je Ančić.</p>
<p>Silvija Talaja i Iva Majoli nisu imale pravo očekivati ništa više od časnog poraza. Amerikanka Amy Fraizer ispustila je samo četiri gema protiv Talaje (6-2, 6-2), dok je njena sunarodnjakinja i sedma nositeljica Chanda Rubin prepustila tek tri gema Majoli (6-3, 6-0).</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, tenisači: Melzer - Gonzalez (19) 6-3, 6-4, 7-6 (6), Schalken (8) - Parmar 6-3, 6-4, 6-1, Chela (32) - Behrend 6-4, 6-2, 6-3, Rusedski - Waske 7-6 (6), 7-5, 7-6 (7), Kuerten (17) - Van Lottum 2-6, 3-2 predaja, Federer (4) - Lee 6-3, 6-3, 7-6 (2), Robredo (25) - Acasuso 3-6, 6-3, 7-6 (6), 6-4, Fish - Gaudio (29) 6-2, 4-6, 6-3, 6-3, LJUBIČIĆ - Dent 7-5, 3-6, 6-3, 7-5, Baccanello - Heuberger 7-6, 6-3, 3-6, 7-6, Južnij (16) - Beck 6-4, 6-2, 6-3, Schüttler (9) - Kratochvil 6-3, 6-4, 6-7 (4), 7-5, Childs - Davidenko (33) 2-6, 7-6 (2), 1-6, 7-6 (5), 6-2, KARLOVIĆ - Hewitt (1) 1-6, 7-6 (5), 6-3, 6-4, Nadal - ANČIĆ 6-3, 6-4, 4-6, 6-4, Srichaphan (12) - Hrbaty 6-3, 6-4, 4-6, 3-6, 6-3, Roddick (5) - Sanguinetti 6-2, 6-3, 6-3, Calleri (23) - Voinea 6-2, 7-5, 1-0 predaja, Mirnji - Spadea (31) 6-2, 6-4, 6-4;</p>
<p>tenisačice: Matevžič - Pisnik 7-6 (6), 2-6, 6-4, Serna (24) - Ruano Pascual 6-3, 7-5, Hantuchova (9) - Bartoli 6-4, 6-1, Maleeva (12) - Barna 6-0, 6-1, Zvonareva (16) - Dominikovic 6-0, 6-2, Petrova (29) - Garbin 6-1, 6-3, Frazier - TALAJA 6-2, 6-2, Rubin (7) - MAJOLI 6-3, 6-0, Sugiyama (13) - Ahl 3-6, 6-4, 6-4, Mandula - Schnyder (20) 7-6 (2), 6-3, Coetzer (17) - Randriantefy 6-1, 3-6, 6-3, Clijsters (2) - Neffa-De Los Rios 6-0, 6-0, Davenport (5) - Stosur 7-6, 7-5, V. Williams (4) - Hrozenska 6-2, 6-2, Reeves - Pistolesi (25) 6-4, 6-4, Farina Elia (27) - Sanchez Lorenzo 6-4, 6-2, Chladkova (30) - Koukalova 6-4, 6-3, Dechy (22) Husarova 6-3, 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Ćiro ima svoju verziju, a ja istinu«</p>
<p>»Ćiro barata tezom da je samo on mogao osvojiti naslov prvaka s ovom Dinamovom momčadi. A to je teza za k...! Da nismo bili prvi, to bi bio Blaževićev neuspjeh! A ne neuspjeh kluba« / »Olića ću upozoriti zbog njegovih verbalnih eskapada za koje ovdje nema mjesta i koje više nećemo tolerirati«, kaže Zdravko Mamić</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Na koji je način Miroslav Blažević otišao iz Dinama? Je li dao ostavku ili je dobio otkaz? U javnosti postoje dvije različite interpretacije njegovoga prekida suradnje s maksimirskim klubom, no u »plavom salonu« žestoko negiraju Ćirine teze da je protjeran iz kluba.</p>
<p> - Kad se pojave suprotstavljena mišljenja onda svaka strana ima svoju verziju, kaže Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić. - Ali, ja nemam »svoju verziju«, ja imam - istinu! A istina je da je Blažević sat vremena prije humanitarne utakmice Dinamo - Hajduk obavijestio predsjednika i mene da više ne želi biti trener Dinama. I Ćiro i predsjednik i ja znamo da je to istina, baš kao što to znaju i svi ostali ljudi u klubu - pomoćni treneri, liječnici, oružari... Ne razumijem što je Ćiri sve to trebalo. Ja sam njegov prijatelj i kum, platio sam ga dvije godine unaprijed, doveo sam ga u klub usprkos navijačima koji ga nisu željeli... On je nama dao otkaz! Sve drugo su manipulacije i izmišljotine.</p>
<p>• Blaževića je, kako sam tvrdi, pogodilo što ste naglo prekinuli komunikaciju s njim, i to neposredno nakon što je Dinamo osigurao naslov prvaka.</p>
<p> - To je potpuna neistina! Evo, i sad sam ja njega prvi nazvao. Proveo sam s Ćirom deset puta više vremena nego sa svojom djecom ili ženom. Naravno da sam po završetku ove i pred početak nove sezone inzistirao da se odredi tko mu ne treba, tko mu treba, da se odredi kako želi provesti pripreme, treba li mu trener za fizičku spremu, prihvaća li turnire u Švicarskoj. Jedino ako je to za njega bilo previše... Niti na kraj pameti nam nije bilo da bi Blažević otišao iz Dinama.</p>
<p>• Ćiro u javnosti barata tezom da je samo on mogao osvojiti naslov prvaka s ovom Dinamovom momčadi.</p>
<p> - Teza je za k...! Što je trebalo biti!? Dovođenje Balabana ili Olića je za hrvatske prilike slično kao da dovedeš Van Nistelrooya ili Ronalda! Konačno, mi smo s tim igračima stalno proglašavani favoritima. Dinamo je imao najbolje igrače i najboljeg trenera. I da nismo bili prvi, to bi bio fijasko, onda bi to bio Blaževićev neuspjeh! A ne neuspjeh kluba.</p>
<p>• Ostajete li pri stavu da Olić može napustiti klub samo u slučaju da netko iskrca 10 milijuna eura?</p>
<p> - Teško je iznositi strategiju kluba i komentirati je preko novina. Možda i ne bismo inzistirali na toj klauzuli, iako mi se u jednom času to učinilo važnim. Ali, glupo je špekulirati kad nemate uopće nikakav interes nekoga kluba za tog igrača. Do dana današnjeg nije bilo niti jednog upita za njega, a kamoli ponude.</p>
<p>• A Dinamo Kijev?</p>
<p> - Ma, kakvi! Ni Dinamo Kijev, niti Real Sociedad niti itko drugi. Za Olića nije bilo niti jednoga upita! Dakle, ne samo ponude, nego čak niti upita! Ma, mi moramo promijeniti cijelu svijest igrača, regule ponašanja. Ne mogu igrači voditi politiku kluba, ne mogu oni s klubom komunicirati preko novina. Pa, Olić je u novinama već 500 puta rekao da odlazi iz Dinama i isto tako 500 puta da ostaje! Vrijeme je da i on, a i bilo tko drugi, počnu ispunjavati svoje obaveze.</p>
<p>• Olić je sve glasniji u najavi svoga odlaska i tvrdi da ne bi volio ostati u Dinamu, što je garnirao riječima: »valjda će i u Upravi shvatiti da nije dobro imati nezadovoljnoga igrača«. Nije li ovo i svojevrsna najava loše klime u svlačionici?</p>
<p> - Naravno da mi takve izjave nisu drage. Obavit ću s Olićem vrlo ozbiljan razgovor prije priprema. On s Dinamom ima ugovor dvije godine, naš je igrač i sve špekulacije su smiješne. Naravno, upozorit ću ga zbog tih verbalnih eskapada za koje ovdje nema mjesta i koje više nećemo tolerirati.</p>
<p>• A što je s eskapadama samih navijača, koji će se sasvim sigurno uputiti u Maribor, gdje vas čeka dvoboj 2. pretkola Lige prvaka? Postoji li sada, nakon sramote u Kranju, bojazan od kakvih novih divljanja huligana na »starome« terenu, u Sloveniji?</p>
<p> - Onog časa kad smo saznali ime protivnika, naš direktor Vrbanović se sastao s rukovodstvom Maribora i odmah smo sigurnosni aspekt postavili kao glavnu temu. Znano je što se u takvim utakmicama visokoga rizika mora poduzeti. Mora se organizirati prihvat navijača na granici, moraju biti organizirani dolasci, navijači moraju biti pregledani i treba rizik smanjiti na najmanju moguću mjeru. Slovenci su, kao organizatori, pogriješili i u slučaju košarkaškog Final Foura i sad u slučaju vaterpola. Nadam se da će, poučeni tim iskustvom, stupanj organiziranosti ovaj put biti znatno veći.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni ždrijebom?</p>
<p> - Sigurno je da je bolje igrati protiv Maribora, nego recimo protiv Dinama iz Tbilisija ili protiv predstavnika Azerbajdžana, Finske ili Farskih Otoka. Putovanja su daleka, a troškovi stravično veliki, a o protivniku ne znaš gotovo ništa. A o Mariboru ćemo znati baš sve i nemamo gotovo nikakvih troškova. Mislim da je Dinamo apsolutni favorit.</p>
<p>• Jedan od ponajboljih igrača Maribora je i slovenski reprezntativac Amir Karič. On je, koliko znamo, bio i potencijalno Dinamovo pojačanje za novu sezonu?</p>
<p> - Kod nas je kronični problem lijevoga boka. Kariča smo spominjali u tome kontekstu i on bi igrački odgovarao potrebama Dinama. Međutim, izašao je iz naših razmišljanja, jer mu je ipak 30 godina. To što nam je Maribor protvnik, neće biti razlog naše promjene stava.</p>
<p> • Do prvoga ogleda protiv Mariborčana (30. srpnja u gostima) trebao bi na snagu stupiti i novi zakon o navijačima.</p>
<p> - Ma, taj su Zakon najavljivali još prije Nove godine. Evo, morala se dogoditi ova velika nesreća i sramota u Kranju da bi se pokazalo da se Zakon može donijeti za dva dana. A trebalo ga je donijeti davno! Kao sportski radnik se veselim tom Zakonu.</p>
<p>• Kakav je vaš odnos s BBB? Oni se baš i ne vesele tom Zakonu.</p>
<p> - S njima sam u jako dobrom odnosu. Svi moji kontakti su izvanredni. Zagovaram njihovo postojanje i nastojim im izaći ususret. Ali, u sportu je najbitnije da stvorimo okružje u kojem će na utakmice dolaziti roditelji s djecom. Najbitnija je sigurnost.</p>
<p>• Nedavno ste se našli na još jednom »frontu«. U Splitu vas prozivaju zbog toga što je Dinamov direktor Damir Vrbanović inauguriran na mjesto predsjednika Udruge prvoligaša, tvrdeći da je maksimirski klub time preuzeo vlast nad cijelom ligom.</p>
<p> - Naši sportski rivali i zločesti ljudi udruženi su na istoj liniji. Ne odgovara im ozbiljni i jaki Dinamo, koji ima jasnu politiku i jasnu viziju. Pa se služe prljavštinama, neistinama i izmišljotinama. Nevjerojatno je da postavljanje Vrbanovića za predsjednika Udruge doživljavaju kao na način da je Dinamo preuzeo vlast u hrvatskom nogometu. Znači, do jučer je vlast imao Varteks, jer je predsjednik bio Nevenko Herjavec! A Varteks je imao dva člana Izvršnog odbora u HNS-u - Daraboša i Herjavca. A u tom IO-u sjede i dva čovjeka iz Hajduka - Štimac i Fiorentini. A iz Dinama samo ja. To su, dakle, tolike budalaštine i izmišljotine koje nisu vrijedne spomena i ja ih s gađenjem odbacujem.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dražen Anzulović u Ciboni iduće tri godine</p>
<p>Za sastavljanje momčadi Anzulović će imati na raspolaganju 1,5 milijuna dolara / Postoji velika mogućnost da Zoran Planinić, koji je trebao biti stožerni igrač Cibone, najesen zaigra u NBA ligi / »Čini se da ga više cijene u SAD-u nego ovdje«, kaže direktor Miličević za Planinića </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak je u »tornju« predstavljen novi trener, Dražen Anzulović, koji će voditi košarkaše Cibone VIP iduće tri godine.</p>
<p>- Zahvalio bih Upravi na povjerenju. Znam gdje sam došao i koji su ciljevi. Cibona svugdje mora biti u vrhu. Želja nam je vratiti klupski imidž te igrom i ponašanjem vratiti gledatelje u dvoranu, kazao je u uvodu Dražen Anzulović. </p>
<p>Novinarima se obratio i direktor kluba Bože Miličević:</p>
<p>- Anzulović će biti naš trener tri godine, koliko nam najmanje traje ugovor s Euroligom. Izabran je jednoglasno. Ispričavam se Bogdanu Tanjeviću koji je prema pisanju nekih medija bio blizu Cibone. To nije istina, nisam se čuo s njim godinu dana.</p>
<p>Anzulović je dijete Cibone, prvo je deset sezona igrao za »vukove«, da bi nakon završene igračke karijere u Osijeku 1997. godine prešao u trenere. Vodio je juniore Cibone, a 2000. godine postao je pomoćnik Željku Poljaku u Zagrebu. Ubrzo je preuzeo prvu momčad s kojom je ove sezone bio četvrti u Hrvatskom prvenstvu i šesti u Goodyear ligi. Nakon samo šest godina trenerskog staža, Anzulović je ostvario želju većine trenera u Hrvatskoj - voditi Cibonu.</p>
<p>- Mislim da sam prošao sve stepenice u trenerskoj karijeri, vodio sam mlađe uzraste, bio pomoćni trener, a onda sam i samostalno vodio momčad, kaže Anzulović.</p>
<p>Na to se nadovezao direktor Miličević.</p>
<p>- Anzulović je trener s većim rejtingom od mnogih koji su vodili Cibonu u posljednje vrijeme. Aco je počeo voditi momčad bez dana staža, Repeša je bio pomoćnik Pepsiju i Aci, Spahija je došao u klub kao pomoćni trener Olimpije. Svi su oni izgradili ime kroz Cibonu.</p>
<p>U »tornju« imaju novog trenera, ali veliko je pitanje kako će izgledati sastav cibosa sljedeće sezone. Prema Miličevićevim riječima, Anzulović će slagati momčad u kojoj će nakon dugo vremena među 12 igrača biti i dva-tri igrača iz juniorskog pogona.</p>
<p>- Osim Atkinsa, svi igrači koji su nešto vrijedili bili su proizvod Cibone. Trebali bismo početi pratiti igrače iz Afrike, Argentine, Australije, jer kad dođu do agencije naglo poskupe, ispričao je Miličević.</p>
<p>Za sastavljanje momčadi Anzulović će imati na raspolaganju 1,5 milijuna dolara netto.</p>
<p>- Čeka nas rudarski posao. Obavit ću razgovore s igračima, odabrati pomoćnike, postaviti kriterije za Cibonu, rekao je Anzulović.</p>
<p>Kruniću, Prkačinu i Rimcu istekli su ugovori, kao i McLintonu koji je igrao na »žeton«. Krasić, Kus i Mance imaju opciju još godinu dana. Mujezinović ima važeći ugovor još jednu sezonu.</p>
<p>Novi trener ne krije da bi s nekim igračima koji nemaju obveza prema Ciboni rado dogovorio suradnju, dok neki igrači, koji bi po slovu ugovora trebali ostati u klubu, nisu na Ciboninoj razini.</p>
<p>Zanimljivo je što će biti s Zoranom Planinićem koji je trebao biti stožerni igrač Cibone. Planinić je u SAD-u i čeka NBA draft 26. lipnja. Navodno vrlo dobro kotira kod tamošnjih klubova i nije nemoguće da već na jesen obuče dres NBA kluba. </p>
<p>- Sve se radi u dogovoru s klubom. Interes za Planinića priznanje je za hrvatsku košarku i klub koji daje već trećeg igrača za NBA. Cibona neće nikom kočiti karijeru, naša je nesreća da su previše zadovoljni s Planinićem. Izgleda da ga u SAD-u više cijene nego ovdje, poentirao je Miličević. </p>
<p>Prema planu novog trenera, cibosi će u Zagrebu trenirati do 10. srpnja. Pripreme počinju 10. kolovoza, Anzulović je u tom razdoblju planirao 10 do 15 pripremnih utakmica. Nova sezona kreće 4. listopada s Goodyear ligom. Euroliga počinje 28. listopada.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>S Rađom i Perasovićem po nove naslove</p>
<p>SPLIT, 23. lipnja</p>
<p> - Dino Rađa od ponedjeljka je predsjednik KK Splita CO, a »u miraz« je dobio i dug u iznosu devet milijuna kuna. Skupština kluba, održana u ponedjeljak, dala je Rađi podršku. </p>
<p>Svoju nesebičnost i lojalnost pokazanu ovog proljeća, kada se praktički zabadava vratio parketu i »žute« doveo do naslova hrvatskih prvaka, Rađa sada iskazuje preuzimajući odgovornost svakodnevnog života kluba. Za prvog suradnika izabrao je Velimira Perasovića, novog sportskog direktora, dok je za formiranje novog Upravnog odbora uzeo još vremena za konzultacije. </p>
<p>U svom prvom istupu Rađa je najavio da mu je želja izgraditi klub po uzoru na NBA klubove.</p>
<p>- Zahvaljujem prethodnoj upravi. Dosta dugo sam razgovarao s Perasovićem, važno je da objedinimo sve ljude koji su privreženi klubu, a svađe i nekakve repove prijašnjih odnosa treba zaboraviti. Želimo napraviti respektabilnu momčad za Goodyear ligu, Uleb kup i domaća natjecanja. Što se tiče dugova, molimo malo strpljenja jer novac nije lako pronaći. Ali nikoga ne želimo »vozati«, pokušat ćemo riješiti sva dugovanja, kazao je Rađa. Velimir Perasović je dodao:</p>
<p>- Pokušat ćemo klubu vratiti ugled, ne želimo se skrivati iza krilatice da se oslanjamo na mlade i da nas ne zanimaju trofeji. Ambiciozni smo...</p>
<p>Novi predsjednik Skupštine je Zoran Grašo, a dosadašnji se predsjednik, Ivica Škarić, nije ni pojavio. Uostalom, Škarića sport i ne zanima previše, što je pokazivao i dok je bio gradonačelnik Splita, apstrahirajući život sportskih klubova. Danas bi se, pak, rado okoristio sportom, pa tako najavljuje i mogućnost kandidature Dalmacije za Olimpijske igre 2016., makar je i sâm svjestan neostvarivosti takvog projekta. Stoga, kad čelnici Grada nisu zainteresirani za sport, nije ni čudo da su klubovi poput Splita upali u probleme. Uprava Branka Roglića i Rate Tvrdića tijekom svog četverogodišnjeg mandata stabilizirala je klub, blago smanjila dug, a kruna rada je osvojeni naslov. Rađa i Perasović najavljuju, pak, da ih zanimaju trofeji i stabilni klub. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Svjetski prvaci zaslužuju bolje</p>
<p>IVA MARKULIN</p>
<p>Hrvatski rukomet ponovno blista. Naši su rukometaši ponovno na naslovnicama, slavljeni i hvaljeni. I tako treba biti, jer oni to zaslužuju. Pohvale zaslužuje i rukometna publika, koja je još jednom pokazala koliko voli i cijeni svoje ljubimce i sport. Treba pritom pohvaliti i Hrvatski rukometni savez. Rukometnoj kući možemo zahvaliti što pomaže svojim zalaganjem i informacijama u adekvatnom praćenju. No, kad kod kuće organiziraju rukometne spektakle imaju neugodan običaj zaboraviti pisane medije i njihove potrebe.</p>
<p>Pomirili smo se s time da nisu predviđena parkirališna mjesta, da često ulazimo s gledateljima, jer novinari očito nisu »službene osobe« na utakmici, pa se guraju s pukom, a potom nas, unatoč akreditaciji, pregledavaju poput izgrednika. Ali može se prijeći preko svega, to je neugodnost i gubljenje vremena, ali se posao može napraviti. No, u subotu, na krasnoj priredbi naših rukometaša i pobjedi protiv Bjelorusije, posao se teško mogao napraviti. </p>
<p>Naime, novinarskih mjesta nije bilo. Bila su, kažu organizatori, predviđena, ali zašto tamo nije bilo stolova i zašto su tamo sjedili navijači - nisu znali!? Sjedili su tako novinari među publikom, koji su, naravno, navijali, skakali, vikali, pljeskali... A novinari su vodili statistiku na koljenima! Jer, čitatelja ne zanima gdje je novinar sjedio, čitatelj želi informaciju. Budući da u rukometu još nije zaživjela kompjutorska obrada statistike, novinari to rade sami i ne bune se, jer je to dio posla.</p>
<p>Novinarski je posao dati javnosti i izjave junaka. No, umjesto konferencije za novinare, razletjeli smo se što terenom, što hodnikom pred svlačionicom. Pa tko je stigao koga uhvatiti, između čestitanja, grljenja s navijačima, a vrhunac je bio ispred svlačionice. Izlazili su igrači van, ali teško smo razabirali njihove riječi, uz usplahirenu graju djevojčica koje su se nekako našle pred svlačionicom. </p>
<p>Unatoč svemu tome, posao smo napravili. No, i dalje ostaje pomalo gorak okus. Možda neki misle da novinari ne zaslužuju bolje i to je njihovo pravo, ali nemaju pravo pritom oštećivati svoje i naše svjetske prvake, ali i čitatelje. Jer svjetski prvaci zaslužuju i da ih se prati kao - svjetske prvake.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Naši predobri za Drugu, a preslabi za Prvu ligu</p>
<p>Sve dok hrvatski visaši i motkaši budu skakali tek na razini ponajboljih svjetskih visašica i motkašica (?!) hrvatska će reprezentacija biti osuđena na lutanje između Prve i Druge lige europske atletike </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Izbornik hrvatske atletske reprezentacije Žarko Martinek ima jednom godišnje tešku zadaću sastavljanja reprezentacije za Europski atletski kup »Bruno Zauli«. Zadaća je teška zato što je atletskih disciplina tridesetak, a kvalitetnih atletičara i atletičarki u Hrvatskoj znatno manje. </p>
<p>Vječno opterećena istim problemima - ozljedama i redovitim otkazima nekih od atletičara - hrvatska je reprezentacija stalno na relaciji između drugog i trećeg razreda europske atletike. Dosad su se naši atletičari i atletičarke zajedno selili iz višega natjecateljskog stupnja u niži i natrag, dok su se u Istanbulu konačno razdvojili. Vrlo dobar nastup atletičara rezultirao je plasmanom u Prvu ligu, a malobrojni pojedinačni bljeskovi u ženskoj reprezentaciji nisu dostajali za isto. Svega dvije, tri ekstra-discipline odnosno dvije, tri ekstra-atletičarke premalo su da bi se u viši razred progurala cijela ženska reprezentacija.</p>
<p>Unatoč tome što su Blanka Vlašić i Ivana Brkljačić neprijeporno najveće zvijezde cjelokupne hrvatske atletike, treba reći da je trenutačno puno bolja situacija u hrvatskoj muškoj atletici. Osim vrlo dobre situacije u bacačkim disciplinama i skoku u dalj, došli smo i do toga da na Europskom atletskom kupu možemo računati na visoke plasmane u disciplinama koje još donedavno nismo mogli nazivati »hrvatskima« - u utrkama na 110 metara s preponama i 3000 metara, te u obje štafete. Međutim, još ima nekoliko disciplina (skok motkom, 3000 metara zapreke, skok u vis...) koje su nam izuzetno problematične i upravo će zbog istih biti vrlo teško sljedeće godine sačuvati status u Prvoj ligi. Sve dok, primjerice, hrvatski visaši i motkaši budu skakali tek na razini ponajboljih svjetskih visašica i motkašica (?!) hrvatska će reprezentacija biti osuđena na lutanje između Prve i Druge lige europske atletike </p>
<p> • Konačni poredak B skupine Druge lige, atletičari: 1. Rumunjska 209 bodova, 2. HRVATSKA 183, 3. Turska 175.5, 4. Srbija i Crna Gora 162... atletičarke: 1. Estonija 212.5, 2. Turska 203, 3. Izrael 183, 4. HRVATSKA 169, 5. Cipar 151...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Otkaz Wimbledona - početak kraja!?</p>
<p>I drugu godinu uzastopce Goran Ivanišević neće igrati na središnjem terenu gdje je režirao prekrasnu sportsku bajku kad je sa pozivnicom u ruci i sa 125. mjesta na ljestvici stigao do životnog sna - wimbledonskog pokala</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 16. lipnja</p>
<p> - Ozljeda ramena, ozljeda koljena, ozljeda pete. Pa opet ozljeda ramena, pa opet ozljeda koljena. Vjerojatno ni Goran Ivanišević ne zna točno kako se redaju ozljede i prepreke koje ga drže dalje od teniskih terena. Wimbledonski pobjednik, naime, već drugu godinu uzastopce zbog ozljede neće igrati u All England klubu. Ni ove godine neće igrati na središnjem terenu gdje je režirao prekrasnu sportsku bajku, kad je sa pozivnicom u ruci i sa 125. mjesta na ljestvici stigao do životnog sna - wimbledonskog pokala.</p>
<p>Već je početak priprema za Wimbledon slutio na ovakav kraj. Iako je nakon poraza protiv Čeha Jana Vaceka na startu Stella Artois Championshipsa Ivanišević tvrdio kako postoji samo 30 posto izgleda da ne igra, već je sljedeći dan okrenuo postotke. Trening s Marijom Ančićem brzo je završen, bolovi u koljenu tražili su liječnički pregled. Odmah je otkazao nastup u Nottinghamu, a nakon toga i Wimbledon. Kad tome pridoda i bol u ramenu, odnosno činjenicu kako ne može normalno udariti lopticu, otkaz je logičan potez. Jer, oduvijek je Ivanišević govorio kako neće stupiti nogom u All England klub samo zbog fotografa, novinara i znatiželjne publike.</p>
<p>Ne preskače Ivanišević samo Wimbledon, 31-godišnji Splićanin planira pauzirati do kraja ove godine. No, možda je ovo samo priprema javnosti za konačan oproštaj najvećeg hrvatskog tenisača svih vremena. Možda je i sâm Ivanišević postao svjestan da se polako ispunjava njegov zavjet Bogu: »Samo neka osvojim Wimbledon i ne moram više nikad igrati tenis«. Jer Ivanišević nije igrao ozbiljan tenis godinu i pol dana. Pribrojimo li tome mjesece do sljedećeg nastupa, upitno je hoćemo li ponovno gledati Ivaniševića s reketom na teniskom terenu. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Nastavlja se serija napada na Amerikance u Iraku</p>
<p>Razmjeri štete uništenog plinovoda su takvi da bi mogli ugroziti opskrbu Bagdada strujom / Prema američkim tvrdnjama, iza napada stoje snage koje su privržene poraženom bagdadskom vođi</p>
<p>ANKARA, 23. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jedan je američki vojnik poginuo, a drugi je teško ranjen u napadu na vojni konvoj. Do toga napada dvadesetak kilometara južno od Bagdada, došlo je samo dan nakon što su pogođena dvojica američkih vojnika kada je njihovo vozilo naletjelo na minu postavljenu kod mjesta Hilta, udaljeno oko 140 kilometara sjeverozapadno od iračke metropole. Serija napada na američke ciljeve nastavljena je i u ponedjeljak. Dvije granate ispaljene su kod gradova Khaldiyah i Habaniyah, ali kako se tvrdi, nije bilo ljudskih žrtava.</p>
<p>Gotovo u neposrednoj blizini Hilta nepoznati napadači organizirali su vrlo složeni diverzantski napad, zapalivši plinovod kojim se opskrbljuje bagdadska elektrana. Učinjena je znatna materijalna šteta, a popravak plinovoda trajat će nekoliko dana. Američki i irački dužnosnici nisu objavili nikakve dodatne detalje, tako da se pouzdano ne zna je li bilo poginulih i ranjenih. Razmjeri štete su takvi da bi mogli ugroziti opskrbu Bagdada električnom strujom.</p>
<p>Prema američkim tvrdnjama, iza napada stoje snage koje su privržene poraženom bagdadskom diktatoru. Riječ je o gerilcima koji vrlo vješto primjenjuju taktiku iznenađenja, napadajući okupacijske američke snage gdje se one najmanje nadaju. Međutim, zasad je teško utvrditi centar ili centre iz kojih se rukovodi tim akcijama.</p>
<p>Ali činjenica da se na udaru Saddamove gerile našla vrlo osjetljiva iračka infrastruktura, potvrđuje da su dosadašnji napadi bili dobro osmišljeni i profesionalno obavljeni. Znakovito je da je prije deset dana oštećen i glavni naftovod koji s naftnih polja kod Kirkuka i Mosula vodi do turske sredozemne luke Ceyhan. Izvoz nafte tom trasom od kojeg vode dva kraka naftovoda sada je obustavljen. Prema izvješćima turskih dopisnika iz Iraka, toj arapskoj zemlji, čije su rezerve crnog zlata druge u svijetu ponovo prijeti unutarnja kriza nafte. Redovi na benzinskim postajama bili su, inače, osjetno smanjeni nakon interventnog uvoza nafte. </p>
<p>Gerilskim napadima na naftovode i plinovode, glavne iračke gospodarske žile kucavice, Iračani, ali i Amerikanci dolaze u sve beznadniju situaciju. Bez nužnih prihoda koji se dobivaju prodajom dragocjenih energenata, vrlo ozbiljno dolazi u pitanje iračka poratna obnova. Iz tih sredstava Amerikanci su računali podmiriti i vrlo skupe troškove stacioniranja svojih snaga širom te velike arapske zemlje. Ako bi se takvo stanje nastavilo, to bi vrlo lako mogli osjetiti i dioničari na newyorškom Wall Streetu, a i sam predsjednik George W. Bush čiji bi reizbor 2004. mogao itekako doći u pitanje. </p>
<p>Američki upravitelj Irakom Paul Bremer, zabrinut sadašnjom iračkom zbiljom, najavio je uskoro uspostavu nove iračke armije. Također je u planu i prenošenje drugih funkcija vlasti na same Iračane, uključujući i uspostavu nove vlade, kako bi se američke snage rasteretile svakodnevnih sukoba sa Saddamovim naoružanim pristašama. No, prema nekim procjenama, to bi mogao biti dvosjekli mač, jer bi irački nacionalisti u vojsci mogli okrenuti oružje protiv anglo-američkih okupacijskih snaga. </p>
<p>U međuvremenu, američki obavještajci razmješteni širom Iraka nastoje gotovo grozničavo ući u trag Saddamu Husseinu i njegovim sinovima Udayu i Qusayu. Tragom jedne od takvih dojava Amerikanci su bespilotnom letjelicom napali jedan konvoj Iračana nedaleko od sirijske granice, pretpostavljajući da se u njemu nalazi bivši irački vlastodržac sa sinovima. Konvoj je prosto spržen, a američki stručnjaci otišli su na lice mjesta kako bi obavili analizu DNK faktora. Prema prvim saznanjima, poginulo je nekoliko Saddamovih ključnih generala.</p>
<p>Zanimljivo je da jordanski kralj Abdullah vjeruje da su Saddam i njegovi sinovi još živi i zdravi. Tvrdi kako se mnogi Iračani pribojavaju njegovog povratka. Hašemitski suveren nije, međutim, želio otkriti izvore vlastite informacije o Saddamovoj sudbini. No, neki drugi irački izvori drže gotovo sigurnim da se bivši bagdadski vođa skriva na sjeveru ili sjeverozapadu zemlje. Utočište mu, kako se vjeruje, pružaju još uvijek odana i vjerna sunitska plemena. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Paul Bremer nudi Iračanima dividende na njihovu naftu</p>
<p>Američki civilni upravitelj Iraka pojasnio je da bi se godišnja dividenda isplaćivala Iračanima na temelju prihoda od prodane nafte, po uzoru na sustav kakav se već koristi na Aljasci</p>
<p>LONDON, 23. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dirnuvši u politički škakljivu temu, američki administrator Iraka Paul Bremer je izložio kako zamišlja da bi trebalo raspodijeliti prihod od iračke nafte. Na sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, koji je izvanredno vijećao u Jordanu, Bremer je predložio da svaki Iračanin dobiva dividendu od naftnih prihoda, ili da se, alternativno, tim novcem financiraju iračke mirovine. »Ta sirovina pripada svim ljudima Iraka«, rekao je on u jednom intervjuu, govoreći o nafti.</p>
<p>U izlaganju za Svjetski ekonomski forum, Bremer je pojasnio da bi se godišnja dividenda isplaćivala Iračanima na temelju prihoda od prodane nafte, po uzoru na sustav kakav se već koristi na Aljasci. Druga opcija, rekao je on, bila bi da se taj novac položi u fond iz kojeg bi se financirao sustav socijalne zaštite u Iraku. Američki civilni administrator nije pobliže odredio koji bi se dio iračke nafte izdvajao za dividende ili socijalu, niti u kojem bi se roku to počelo događati. Kazao je, međutim, da se o svemu želi konzultirati s iračkim političkim vođama. </p>
<p>Paul Bremer je potvrdio da Amerika i Britanija, kao okupacijske sile u Iraku, planiraju prelazak s državnog na privatni sustav gospodarstva. No, priznao je da će to samo uvećati ionako znatne političke i društvene napetosti u Iraku. Analitičari također tvrde da bi privatizacija i liberalizacija iračkog gospodarstva učinila okupacijske sile još nepopularnijima. Kao amortizaciju, Bremer sada obećava »socijalni jastuk« za Iračane u vidu naftnih dividendi ili mirovina. Tim potezom on također želi odagnati strah mnogih Iračana, da će najveću korist od iračke nafte izvući američke firme koje će dobiti naftne ugovore. </p>
<p>No da bi prihodi počeli dotjecati, najprije se mora ponovno pokrenuti izvoz nafte koja je glavni temelj iračkog bogatstva. To se dogodilo ovih dana, kada je u turskoj luci Ceyhan ukrcano prvih milijun barela iračke sirove nafte za preradu u jednoj od turskih rafinerija. Radilo se o prvom iračkom izvozu nafte nakon rata. </p>
<p>No, u pitanju je bila nafta iz velikog kontingenta koji je već otprije čekao u Ceyhanu na daljnji transport. Izvoz je postao moguć tek nakon što je UN nedavno formalno ukinuo sankcije na irački izvoz. </p>
<p>I dalje, međutim, zapinje proizvodnja nove iračke nafte zbog pljačke i sabotaže. Još ne radi nedavno oštećeni naftovod koji naftom bogato područje Kirkuka povezuje s lukom Ceyhan. Na tom naftovodu pljačkaši su ukrali i opremu koja je omogućavala satelitsku kontrolu naftnog protoka. Moguća je i ručna kontrola, ali nafta tada teče bitno sporije. Saboteri su u subotu izveli i veliku eksploziju, koja je presjekla plinovod zapadno od Bagdada. Zbog zastoja izazvanih pljačkama i sabotažama na naftovodima i plinovodima, Irak tjedno gubi 50 milijuna dolara, prijeko potrebnih za obnovu zemlje, tvrde Amerikanci.</p>
<p>Irak ima druge po veličini rezerve nafte na svijetu. No dva rata unutar zadnjih desetak godina, te međunarodne sankcije između toga, bacile su njegovo gospodarstvo na koljena. </p>
<p>Američki namjesnik Paul Bremer izjavio je kako očekuje da će Irak do kraja godine prodati nafte u vrijednosti od pet milijardi dolara. Irak je i jedan od najvećih dužnika na svijetu, odmah iza Argentine. No njegov je bruto nacionalni prihod osam puta manji od argentinskog. Zato među glavnim kreditorima uskoro mora početi rasprava o tome treba li Iračanima otpisati njihov dug, kako to predlažu Amerikanci, ili ga samo odgoditi, kako bi to htjeli neki od glavnih vjerovnika, poput Nijemaca, Francuza i Rusa. Stare podjele oko iračkog rata mogle bi sada ponovno uskrsnuti u vidu novih razmirica oko toga što učiniti s iračkim dugom. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Irak za godinu dana dobiva novu vojsku</p>
<p>BAGDAD, 23. lipnja </p>
<p> - Irak će u roku od godine dana dobiti novu vojsku koja će brojati 12.000 vojnika, izjavio je u ponedjeljak glavni savjetnik za sigurnosna pitanja u sklopu američke civilne administracije u Iraku Walter Slocombe.</p>
<p> Nova iračka vojska bit će odgovorna za kontrolu granica, osiguravanje puteva te postavljanje i čišćenje mina i neeksplodiranih bombi zaostalih iz rata, dodao je. Slocombe je također najavio isplatu plaća za stotine tisuća bivših vojnika, pripadnika snaga Saddama Husseina. Nezadovoljstvo među neplaćenim vojnicima izbilo je prošli tjedan kada su američki vojnici ubili dva demonstranta koji su pokušali zaustaviti vojni konvoj. Bivši irački vojnici, od kojih su mnogi bili u sukobima protiv američkih i britanskih vojnika, bijesni su što su raspušteni i tvrde kako im obećana naknada nije dovoljna ili nije čak isplaćena. Samo mali broj bivših vojnika bit će uključen u nove snage. »To će biti vojne snage, ne policijske«, rekao je Slocombe. Zamišljeno je da se počne s lakim pješaštvom, a cilj je uspostaviti snage koje će brojati 40.000 vojnika u roku od tri godine. »U roku od dva tjedna počet ćemo uvoditi vojnike u novu iračku vojsku koja osiguravati iračke granice«, rekao je civilni administrator Paul Bremer. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Belgija izmijenila svoj »zakon o genocidu«</p>
<p>Zakon će se, po novome, primjenjivati samo za počinitelje i žrtve koji imaju veze s Belgijom, bilo da su njezini građani ili u zemlji borave duže od tri godine / Zakon regulira imunitet međunarodnih dužnosnika na poslu ili poslom u Belgiji</p>
<p>BRUXELLES, 23. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Belgija je izmijenila sporni »zakon o genocidu«, ograničivši ga do te mjere da će, vjerojatno, zadovoljiti čak i Amerikance. Zakon će se, po novome, primjenjivati samo za počinitelje i žrtve koji imaju veze s Belgijom, bilo da su njezini građani ili u zemlji borave duže od tri godine. Zakon regulira imunitet međunarodnih dužnosnika na poslu ili poslom u Belgiji. Time će vjerojatno spriječiti preseljenje sjedišta NATO-a i Bruxellesa u Madrid ili možda Budimpeštu i Prag.</p>
<p>Zakon je bio naveliko hvaljen kada se na temelju njegove »univerzalne nadležnosti« sudilo četvorici građana Ruande za genocid. Problemi su po Belgiju nastali nakon tužbe skupine Palestinaca protiv sadašnjeg izraelskog premijera Ariela Sharona zbog masakra civila u palestinskim izbjegličkim logorima u Libanonu Sabra i Shatila. Sharon je nakon toga izbjegavao Bruxelles, a Izraelci su potom držali prodiku Belgijancima o zakonima i politici, iako se kritike nisu čule u vezi s tužbom izraelske obitelji protiv palestinskog lidera Yassera Arafata zbog napada bombaša samoubojica. </p>
<p>Zakon je već tada doživio neke sitne korekcije kako bi se zadovoljili političari, a domaće pravosuđe sačuvalo od poplave tužbi. Onda su uslijedili medijski razglašeni slučajevi tužbi protiv Amerikanaca. Belgijske pravosudne vlasti proslijedile su te tužbe Amerikancima, jer belgijski pravni sustav u principu obrađuje slučajeve zemalja i građana gdje je pravosuđe na staklenim nogama ili ne postoji. Ipak te tužbe zbog odgovornosti za zločine nad civilima u Zaljevskom ratu, a potom i ona protiv generala Tommyja Franksa zbog navodne odgovornosti za smrt civila u iračkoj vojnoj operaciji, bile su previše za Amerikance. </p>
<p>Belgija je ionako došla na »američki led« zbog principijelnog nastupa u slučaju NATO-ovog planiranja obrane Turske. Događanja su pokazala da je Belgija bila u pravu, ali se to zaboravilo. Amerikancima je trebalo mnogo truda da odvrate Turke od »vojnog izleta« u zemlju od koje ju je NATO trebao kolektivno braniti temeljem svoje Povelje. </p>
<p>U sve naglašenijem inzistiranju američke administracije na imunitetu Amerikanaca od međunarodnih zakona, Belgija se zaista našla na brisanom prostoru. Američki državni tajnik za obranu Donald Rumsfeld upozorio je belgijsku vladu da je SAD zaledio financiranje izgradnje novog NATO-ovog glavnog sjedišta te zaprijetio da će se ono preseliti na drugu, gostoljubiviju adresu. </p>
<p>Pritisci nisu stali na prijetnji; diplomatskim je kanalima nastavljeno uvjeravanje da ministri obrane i vanjskih poslova Andre Flahaut i Louis Michel nisu »idealna ministarska rješenja« i da bi u interesu poboljšanja narušenih odnosa novu vladu formirati bez njih. </p>
<p>Hitne izmjene u zakonu usvojene su kako bi princip pravde bio spašen, ali i NATO-ovo bruxellesko sjedište. Amerikanci, dakle, mogu doći i nema više opasnosti zbog koje je onako grubo prigovarao Donald Rumsfeld: »Kako će se osjećati Amerikanci kada dođu na sastanke NATO-a, a prijeti im politizirani zakon«.</p>
<p>Vlada je javnosti izmjene zakona »prodala« u sljedećoj ambalaži: »Neke osobe i neke organizacije su, pozivajući se na zakon i sustavno ga zloupotrebljavajući, ostvarivale vlastiti politički program«, objasnio je premijer Guy Verhofsatdt korekcije idealnih principa pravde u smjeru prizemnih zahtjeva realpolitike. »Ne, ovo nije pritisak Sjedinjenih Država, da jest, imao bi suprotne posljedice. Željeli smo naći rješenje kojim bismo sačuvali zakon; modifikacijom ćemo učiniti nemogućim njegovu zloupotrebu.«</p>
<p>Objekt američkog gnjeva, ministar vanjskih poslova Louis Michel nada se da će izmijenjeni zakon s više selektivnosti »zaustaviti iritirajuću lavinu tužbi koje su nepravično pogađale osobe iz partnerskih zemalja«. Izmjene zakona ulaze u paket međustranačkog dogovora u procesu formiranja »ljubičaste koalicije« flamanskih i frankofonskih liberalnih i socijaldemokratskih stranaka.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Crveno-zelena opozicija nije uspjela srušiti Putinovu vladu</p>
<p>Prvi put nakon dolaska na vlast predsjednika Vladimira Putina u parlamentu se glasalo o povjerenju vladi / Inicijatori pokušaja opoziva vlade nisu dobili natpolovičnu većinu glasova članova parlamenta </p>
<p>MOSKVA, 23. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pokušaj ruske crveno-zelene opozicije, komunista Genadija Zjuganova i parlamentarne frakcije Demokratske stranke Jabuka, Grigorija Javlinskog da smjene vladu Mihaila Kasjanova, prošli tjedan nije uspio.</p>
<p>Nakon burne rasprave u državnoj Dumi od 450 deputata za nepovjerenje vladi glasalo je njih 172, protiv smjene vlade izjasnilo se 163, ali se čak 115 zastupnika suzdržalo od izjašnjavanja. Na taj način inicijatori pokušaja opoziva vlade nisu dobili natpolovičnu većinu glasova članova parlamenta (226 glasova). Za ostanak vlade do parlamentarnih izbora koji će se održati 7. prosinca ove godine presudno je bilo izjašnjavanje Putinovih zastupnika »centrista« koji su glasovali protiv njezina smjenjivanja, ali i deputata Vladimira Žirinovskog koji uopće nisu htjeli sudjelovati u glasanju.</p>
<p>Pritom na ishod glasovanja nije bitno utjecala ni činjenica što su premijer Mihail Kasjanov i svi njegovi ministri ignorirali poziv parlamenta i nisu se pojavili na raspravi o sudbini vlade. Međutim, unatoč tome i neuspjehu da sruši vladu crveno-zelena opozicija nije nezadovoljna.</p>
<p> Prvi put nakon dolaska na vlast predsjednika Putina u parlamentu je bila ne samo pokrenuta ustavna procedura glasanja o povjerenju vladi već je održana i rasprava o njezinom radu u kojoj čak ni Putinovi »centristi« (parlamentarne frakcije Jedinstvo i Domovina - Cijela Rusija, nisu hvalili premijera Kasjanova i njegove ministre. Glavni njihov argument protiv opoziva bila je tvrdnja da je kontraproduktivno šest mjeseci prije parlamentarnih izbora mijenjati vladu i da su lideri Komunističke stranke i Jabuke pokrenuli proceduru za njezin opoziv isključivo »iz predizbornih - agitacijskih razloga«.</p>
<p> Uostalom tu činjenicu komunist Genadij Zjuganov i demokrat Grigorij Javlinski nisu krili, tim više što je i predsjednik Putin u svojim nedavnim javnim istupima kritizirao rad vlade. Iz Kremlja je, naime, »procurilo« da namjerava smijeniti premijera Kasjanova neposredno uoči parlamentarnih izbora kako bi na vladu pala odgovornost za gospodarske i financijske neuspjehe i propuste. </p>
<p>Raspravom o povjerenju vladi ideološki različiti Javlinski i Zjuganov dobili su priliku da ne samo pred parlamentom već i tv-kamerama javnosti iznesu podatke koji govore da je u Rusiji i dalje krajnje loša ekonomska, financijska i socijalna situacija i da vlada na tom planu nije napravila bitniji zaokret nakon Jeljcinovog silaska s vlasti. Prema Zjuganovu i Javlinskom, vlada premijera Kasjanova i dalje štiti i podržava razvoj oligarhijsko-banditskog kapitalizma u kojem je državno činovništvo tijesno povezano s kriminalom. Srednje klase nema, društvo je podijeljeno na uski sloj super bogatih i veliku masu siromašnih, a od ukupno 145 milijuna stanovnika, trećina odnosno više od 40 milijuna ljudi ima mjesečna primanja ispod egzistencijalnog minimuma. Domaća se proizvodnja ne razvija, zemlja živi od izvoza nafte, plina i drugih prirodnih resursa (godišnja vrijednost tog ruskog izvoza iznosi oko 100 milijardi dolara) za što se kupuju i uvoze hrana i robe široke potrošnje. Državni proračun od 75 milijardi dolara nije dovoljan za zemlju koja ima 145 milijuna ljudi. Po proizvodnji teretnih automobila Rusija se vratila u 1957. godinu, po proizvodnji kombajna u 1933. godinu, po proizvodnji traktora u 1931. a po proizvodnji obuće vratila se na razinu iz 1900. godine. Vlastita proizvodnja mlijeka je na razini 1958. broj svinja kao 1936. a krupne rogate stoke kao 1885. godine. </p>
<p>Premijera Kasjanova branio je jedino lider Saveza desnih snaga, Boris Nemcov, koji je za sve neuspjehe vlade odgovornost prebacio na predsjednika Putina.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Benešovi dekreti prestaju biti hipoteka za njemačko-češke odnose</p>
<p>Češka vlada je povodom referenduma o pristupanju EU priopćila kako se protjerivanje sudetskih Nijemaca s današnje točke gledišta drži potpuno neprihvatljivim</p>
<p>BERLIN, 23. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U njemačko-češkim odnosima svaka se riječ mora izvagati. Stare, dobro poznate formulacije o tzv. Benešovim dekretima, stavljene u novi kontekst iznenadno mogu dobiti jačinu i provokativnost. To je pokazala nedavna razmjena verbalne vatre o toj temi, posebice na češko-bavarskoj fronti.</p>
<p>Onda, kao da se dogodio obrat. Nakon što su iz Praga, pogotovo u predizbornom vremenu stizale riječi koje su samo sipale sol na njemačku ranu izazvanu protjerivanjem sudetskih Nijemaca nakon Drugoga svjetskog rata, sada dolaze češke riječi koje su pravi melem.</p>
<p>Berlin želi da se taj »melem« pretvori u praktičan pravno-politički korak. Naime, nakon što se češka vlada distancirala od progona sudetskih Nijemaca nakon Drugoga svjetskog rata, Bundesrat je zatražio ukidanje prijepornih Benešovih dekreta. </p>
<p>Bundesrat je ujedno pozdravio priopćenje češke vlade povodom referenduma o pristupanju Europskoj uniji u kojem se protjerivanje sudetskih Nijemaca s današnje točke gledišta drži potpuno neprihvatljivim. Tako jasno poput ove nije se distancirala još niti jedna češka vlada. Skoro identičnu rečenicu nedavno je izrekao i predsjednik Češke Republike Vaclav Klaus. </p>
<p>Sve to predstavlja novu kvalitetu u odnosima Čeha i Nijemaca. Citirane rečenice o češko-njemačkim odnosima zauzimaju veliki prostor u tom priopćenju. Konačno, navodi se, ulazak Češke u EU će »predstavljati vrhunac pomirenja s njemačkim susjedima«.</p>
<p>Za njemačke analitičare je iznenađujuće što u tom dokumentu vlada u Pragu svoj kritičan stav prema progonima iz prošlosti dovodi u vezu s pristupom EU. Tu vezu su do sada vidjeli samo oni, koji su službeni Prag željeli prisiliti da promijeni stav prema sudetskim Nijemcima. A to su bila udruženja prognanih, bavarski CSU i dio zastupnika u Europskom parlamentu. </p>
<p>Prag je očito odgovorio na pritisak. Berlin drži da je time izrazio opredjeljenje za zajednički sustav vrijednosti utemeljenih u Europskoj uniji, među koje spadaju i poštovanje ljudskih prava i pravna država. Neki dapače tvrde kako Česi počinju shvaćati da je protjerivanje »mrlja na češkoj savjesti«. Drugi to komentiraju kratko: »Papir sve podnosi.« Pa ipak, upozoravaju upućeni u mučnu povijest češko-njemačkih odnosa, najnovije se priopćenje vlade u Pragu ne smije podcijeniti. </p>
<p>Potpredsjednik praške vlade, liberal Peter Mareš otišao je i korak dalje. On traži financijsko obeštećenje za sudetske Nijemce, koji su ostali u Češkoj. Time on, u najmanju ruku simbolički, želi umanjiti nepravdu, koja im je nanijeta. Uskoro će to pitanje razmatrati i češka vlada. </p>
<p>Bivši češki predsjednik Vaclav Havel, davno je progovorio o to »mrlji na češkoj savjesti«. On je prigodom prvog posjeta Njemačkoj (1990. godine) tada još kao predsjednik Čehoslovačke, prekršio tabu, ispričao se zbog protjerivanja sudetskih Nijemaca poslije Drugog svjetskog rata. Time je izazvao oduševljenje u Njemačkoj i žestoke kritike kod kuće.</p>
<p>I u godinama koje su slijedile Havel je nastojao uspostaviti prijateljski dijalog dviju zemalja. Smatra se da je na taj način otvorio put za potpisivanje ugovora o prijateljstvu i dobrosusjedskoj suradnji, prema njemačko-češkoj deklaraciji iz 1997. godine. Havel je prošli tjedan dobio nagradu (100.000 eura) u Berlinu. On je tim povodom rekao kako je oduvijek nastojao uspostaviti zaista prijateljske i iskrene odnose Čeha i Nijemca koji će biti prosvijetljeni istinom, a ne zatamnjeni strastima«. </p>
<p>Prijateljski njemačko - češki odnosi još su zatamnjeni Benešovim dekretima. Oni doduše nemaju pravnu valjanost, ali još uvijek nisu formalno ukinuti. Benešovi dekreti su svakako hipoteka prošlosti. Stoga, u njemačkoj javnosti prevladava mišljenje da se ono što je bilo nepravedno mora i takvim nazvati, bez obzira što je ta nepravda bila reakcija na postupke sudetskih Nijemaca. Neki, kao bavarski premijer Edmund Stoiber, štoviše misle da zbog toga Češka nije zrela za EU. Po mišljenju većine Nijemca, pak, pravne norme, koje su dovele do izgona sudetskih Nijemaca, konačno bi trebale biti ukinute.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Objavljena knjiga o Karadžićevoj »nevinosti«</p>
<p>BEOGRAD, 23. lipnja</p>
<p> - Skupina pristaša Radovana Karadžića, bivšeg čelnika bosanskih Srba kojeg je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) optužio za genocid, u ponedjeljak je predstavila knjigu dokumenata u kojem se iznose navodni dokazi koji potvrđuju njegovu nevinost.</p>
<p> U knjizi se iznose dokumenti koji pokazuju njegovu »nepobjedivu volju« da se spriječe bilo kakva kršenja ljudskih prava, tvrde Karadžićevi pobornici.</p>
<p> »Zločine, posebice u regularnom ratu, teško je izbjeći«, rekao je Kosta Čavoški, predsjedavatelj odbora za istinu o Karadžiću.</p>
<p> Prema njegovim riječima, Karadžićve naredbe iz ratnog razdoblja sakupljene u knjizi pokazuju da je »on želio da počinitelji zločina budu otkriveni i izvedeni pred lice pravde odmah nakon što su počinjeni«.</p>
<p> Ova je knjiga, tvrde jedna od šest koliko ih se planira objaviti, a iduća će izdanja sadržavati Karadžićeva pisma stranim čelnicima, njegove izjave i priopćenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Čelnici RS prigovaraju biskupu Komarici</p>
<p>BANJA LUKA, 23. lipnja </p>
<p> - Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić, predsjednik parlamenta RS Dragan Kalinić i premijer RS Dragan Mikerević u zajedničkom priopćenju u ponedjeljak su izrazili iznenađenje jučerašnjim istupom banjolučkog biskupa Franje Komarice pred papom Ivanom Pavlom II.</p>
<p> Čelnici RS drže da je biskup Komarica, kako se navodi u priopćenju, »vjerske (ocjene) zamijenio neodmjerenim, subjektivnim pa i političkim ocjenama aktualnog položaja Katoličke crkve i Hrvata« u RS. Čavić, Kalinić i Mikerević zamjeraju biskupu Komarici što nije u svom istupu spomenuo »težak položaj Srba izbjeglih iz Hrvatske«.</p>
<p> Banjolučki biskup je u nedjelju prigodom liturgijskog slavlja kod samostana Petrićevac upozorio domaću i svjetsku javnost na težak položaj katoličke zajednice u Republici Srpskoj kojase, kako je kazao, »nalazi pred istrebljenjem«.</p>
<p>Prema podacima kojima raspolažu u banjalučkom Biskupskom ordinarijatu, u cijeloj biskupiji s pet dekanata danas nema više od 50.000 vjernika, a dvostruko ih je više tijekom rata u BiH morao napustiti domove (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prisegnuo prvi glavni tužitelj ICC-a</p>
<p>HAAG, 16. lipnja </p>
<p> - Argentinski odvjetnik Luis Moreno Ocampo svečano je u ponedjeljak prisegnuo za glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Den Haagu, prvog svjetskog tijela nadležnog za suđenje počiniteljima ratnih zločina. </p>
<p>Pedesetogodišnji odvjetnik, stručnjak za ljudska prava, odgovoran je za gonjenje onih koji su optuženi za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene bilo gdje u svijetu.</p>
<p>Jedini stalni svjetski sud biti će nadležan za zločine počinjene nakon stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002. Moreno Ocampo, kojega su članice ICC-a na Skupštini država stranaka jednoglasno izabrale 21. travnja u Ujedinjenim narodima (UN) u New Yorku, specijalizirao je kazneno pravo i ljudska prava.</p>
<p> Bio je zamjenik tužitelja u procesima protiv argentinske vojne hunte u politički nemirnim 80-tim godinama, a vodio je i tužiteljski tim koji je analizirao više od 10.000 slučajeva kršenja ljudskih prava.</p>
<p> Glavnog tužitelja, koji je bio i ključna figura u Transparency International, organizaciji za borbu protiv korupcije, idućih mjeseci očekuju predmeti užasnih zločina počinjenih u Kongu, Srednjoafričkoj Republici i Kolumbiji. </p>
<p> Rimski statut je dosad ratificiralo 90 zemalja, među njima i Hrvatska, a potpisalo ga je njih 139. ICC-u su se snažno usprotivile Sjedinjene Države a od velikih sila nisu ga prihvatile još Rusija i Kina. </p>
<p> Upravo stajalište SAD-a, koji nastoji bilateralnim sporazumima s državama ishoditi izuzeće američkih državljana od izručenja ICC-u, izvor je spora između svjetske sile i Europske unije (EU), koja snažno, financijski i politički, podupire ICC. </p>
<p> Hrvatska se našla u procjepu između Europe, kojoj teži i čije vrijednosti zato i želi poštivati, s jedne strane te svjetske velesile s druge strane, koja je dosad sporazume o izuzeću američkih građana postigla s 37 zemalja.</p>
<p> Hrvatska je u četvrtak američkim predstavnicima kazala da ne može prihvatiti sporazum u ponuđenom joj obliku, već će to pokušati riješiti pregovorima koji se nastavljaju. </p>
<p> Početkom veljače u ICC je izabrano 18 sudaca od ukupno 43 kandidata, a među njima je bio i hrvatski stručnjak Ivo Josipović.</p>
<p> Udruge za zaštitu ljudskih prava pozvale su novog tužitelja da bude jako pažljiv sa svojim prvim slučajem jer je prvi dojam vrlo bitan za uspostavu »vladavine zakona nad zakonima džungle«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Seoski turizam traži bolja zakonska rješenja </p>
<p>Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji okvirno uređuje i turizam na selu donijet je u srpnju 1995., a Pravilnik o pružanju usluga u seljačkom domaćinstvu u ožujku 1996. Moslavačke vinske ceste otvorene su 26. travnja 1995. - dakle prije donošenja Zakona i Pravilnika, pa otuda i neki problemi koji tište pojedine vinare i domaćinstva koja bi se željela baviti seoskim turizmom.</p>
<p> Turistička zajednica grada Kutine potiče razvoj i togs oblika turizma i kao osnivač vinskih cesta obavlja turističku promidžbu. Na njezinu inicijativu, a u organizaciji HGK Županijske komore Sisak u Kutini je nedavno održano savjetovanje »Tko, kako i zašto se može baviti seoskim obiteljskim turizmom«. Pedesetak zainteresiranih slušalo je izlaganja stručnjaka iz HGK, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva turizma, Porezne uprave i Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Naime, ova problematika zadire u područje rada obaju ministarstava, pa otuda određene nedoumice i kontradikcije.</p>
<p>Prema bivšem, a i novom Zakonu o vinu i provedbenim propisima, vlasnik vinograda upisan u registar proizvođača grožđa i vina može prodavati vino u svojoj kleti ili podrumu, ako na osnovi prethodno obavljne analize vina od strane Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo dobije odobrenje za stavljanje vina u prodaju. Prodaju vina može obavljati u rinfuzi pod nekim fantazijskim nazivom ili kao stolno vino, bez obzira na to radi li se o mješavini ili sortnom vinu. Naravno, kupci će prije nego kupe - kušati vino.</p>
<p> Poznato je da je u Moslavini najviše malih vikend-vinogradara koji nemaju vina za prodaju, pa se ovo odnosi na razmjerno malen broj onih koji imaju - recimo 3.000 do 5.000 litara često vrlo kvalitetnog vina (ali ne tako i deklariranog), pa se ne pojavljuju na tržištu, za razliku od vinara obrtnika s većim količinama vina. Tim vinarima najisplativije je prodati vino kroz turističku ponudu u vlastitoj, često lijepo uređenoj i prostranoj kleti.</p>
<p> Od jedanaest vinara na Moslavačkim vinskim cestama takva su samo tri, dok su ostali obrtnici, što podrazumijeva da imaju vino nadziranog podrijetla i da plaćaju porez na osnovi markice na svakoj butelji. Neki od njih misle da se radi kušanja vina od posjetitelja kupaca ne moraju registrirati još i po »turističkom zakonu« za pružanje usluge kušanja vina, što ne podrazumijeva otvaranje kušaonice vina. Na kušanje vina uz zakusku od vlastitih suhomesnatih proizvoda i sira (što se uzima pomoću čačkalice) smiju primiti do 50 osoba.</p>
<p>Izuzev dvojice-trojice vinara s Moslavačkih vinskih cesta, ostali su, očekujući kvalitetnija zakonska rješenja - pružanje usluge kušanja vina za turiste stavili u mirovanje. Istina, nije nikakav problem učiniti doregistraciju, kako to zahtijevaju turistički propisi. Očito, oni čekaju da se posao najprije uhoda, jer su posjeti za sada prava rijetkost.</p>
<p>Za registraciju ove u biti dodatne djelatnosti, koju Zakon kao takovu ne poznaje, potrebno je da jedan član seljačke obitelji ima ne samo zemlju (proizvod za tržište još se ne traži?), već mora imati mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi poljoprivredne proizvodnje.</p>
<p> Kako je našim vinogradarima, izuzev tek dva-tri slučaja, bavljenje vinogradarstvom sporedan posao - gotovo svi su u radnom odnosu, po toj osnovi oni i članovi obitelji imaju i osiguranje. Ispada da bi se netko zbog sporedne i u biti neuhodane djelatnosti trebao odreći socijalne sigurnosti - što je apsurdno. Zakon, očito, ima u vidu isključivo domaćinstva gdje svi članovi obitelji žive od poljoprivrede, pa su po toj osnovi i osigurani.</p>
<p> Poznato je da kod nas takovih domaćinstava, koja se između ostale poljoprivredne proizvodnje bave i proizvodnjom kvalitetnih vina u većim količinama, ima vrlo malo. Većina naših ljudi »jednom je nogom u tvornici, a drugom na zemlji«.</p>
<p>Umirovljenici, pak, kojima bi društvo trebalo pomoći da ovom djelatnošću uvećaju svoje skromne prihode, ne mogu se time baviti ako ne zamrznu mirovinu dok se njome bave (kao da je mirovina socijalna pomoć - što ona u većini slučajeva, nažalost i jest) - drugi je apsurd izvan pameti. Istodobno, ako imate vikendicu ili apartmane na Jadranu, nitko vas ne pita što ste po zanimanju, pa možete izdavati do 20 ležajeva i pri tome solidno zaraditi. Bitno je prijaviti goste, platiti porez i boravišnu pristojbu - ako ste registrirani. Ako niste - odgovor znate i sami.</p>
<p>I, nakon svega, što se onda čuditi što se seljački i vinski turizam slabo razvijaju. Nestimulativnost i često proturječja i neusklađenost naše zakonske regulative imaju za posljedice takve probleme.</p>
<p>VLADIMIR ILIJAŠ direktor Turističkog ureda TZ Kutine</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ima političara koji su pokazali da je politika častan posao pružajući tako nadu i mladima</p>
<p>Politika je danas vrlo nisko pala. Nekad je moje idealističko shvaćanje bilo da u politiku ulaze oni jako hrabri i karakterni ljudi, koji su dokazali sebi i društvu da imaju sve pretpostavke potrebne za rad na delikatnom problemu upravljanja i usmjeravanja jedne države k njezinu cilju. Zatim, da ti ljudi posjeduju snagu volje i razum potreban za odabir prvih među ciljevima i odabir najpogodnijeg načina za njihovo ostvarenje.</p>
<p>Ali mogu zahvaliti samo nekolicini takvih ljudi na primjeru koji su drugima nudili i što su bili jedini svijetli primjer(c)i sad već ozloglašene »profesije« političara što nisam potpuno izgubio nadu da će nas jedna skupina ipak izvesti na pravi put (u Europu) i iskrenošću svojih postupaka i autentičnošću misli, govora i djelovanja »razoružati« od pesimističnih svakodnevnih misli, međusobnog nepoštivanja i barbarskih uzusa koji čuče u nama kao klice posijane u prošlim burnim vremenima.</p>
<p> Političkoj profesiji treba reformacija slična onoj kakvu je i Crkva prošla u vremenu svoje najveće dekadencije kad je bilo upitno je li u stanju dobro voditi svoje vjernike. Razlozi su također slični. Riječ je o privatizaciji političke djelatnosti, jer joj se mijenja svrha postojanja iz one da se neka skupina vodi do željenog cilja u onu sasvim osobnu koja je usmjerena na bahato i barbarsko pljačkanje tuđega i trpanje u vlastite džepove.</p>
<p>No, još uvijek ima političara koji su, prije svega, ljudi s ljudskim osjećajima, osjetljivi na tuđu patnju, koji su se afirmirali u svom zvanju prije ulaska u političke vode. Ima onih koji su svoju egzistenciju osigurali poštenim radom (doduše, sumnjam da se radu uopće može nadjenuti pridjev nepošten, jer je to contradictio in adjecto), koji nisu morali dokazivati svoju vrijednost pavijanskim busanjem o kvazipatriotska prsa, već marljivim i upornim radom na podizanju srušene domovine i isto takvog njezina ugleda.</p>
<p> Da njih nije bilo, mislim da bi ljudima puno prije prekipjelo i možda bi smjena vlasti bila neugodnija za neke persone. Oni danas zagovaraju nove pristupe i svježe ideje, koji bi trebali konačno pretvoriti nešto što danas mnogi zovu političkom močvarom, prepunom učmalih komaraca koji piju krv narodu i sebi, u nešto gdje će najveću vrijednost imati konstruktivna kritika i pozitivna konkurencija.</p>
<p>Prije svega zahvalan sam Vesni Pusić i Stjepanu Mesiću što su dali nade i drugim mojim kolegama studentima i ostalim mladim građanima da se može i mora dalje, i da je politika nužna i prijeko potrebna i vrlo časna disciplina u kojoj ipak imaju što tražiti i mladi.</p>
<p>KRUNO POPOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatskoj ne trebaju prihvatni logori </p>
<p>Sa zgražanjem čitamo među vijestima iz Engleske da ta zemlja želi u Hrvatskoj otvoriti neki privremeni prihvatni logor za osobe koje traže azil u Engleskoj i u kojem bi boravili dok Engleska ne odluči neke od njih primiti. Zar to Hrvatskoj treba?</p>
<p>Engleska to želi, jer ima velikih poteškoće s azilantima. Mnogi od njih pobjegnu iz tih logora, te žive ilegalno u Engleskoj. Isto bi se događalo i u Hrvatskoj.</p>
<p> Engleska valjda maše hrvatskoj Vladi pred očima obećanjem da će potpisati SAA (Stabilization and Association Agreement), Sporazum za stabilizaciju, ako Hrvatska pristane na taj prijedlog. I bolje je da ga ne potpišu, jer taj Sporazum Hrvatskoj uopće ne pomaže, nego joj šteti. Taj Sporazum stavlja Hrvatsku na Balkan.</p>
<p>Vrijeme je da Hrvatska jasno i glasno kaže da ne spada na Balkan, nego da pripada Srednjoj i Mediteranskoj Europi, i kulturno i povijesno, te da EU i SAD nemaju pravo da je na takvo nešto prisile. </p>
<p>HILDA MARIJA FOLEY Hrvatsko-američko društvo, Santa Ana, Ca 92705, USA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Obdukcijom utvrđeno da se policajac sam ubio </p>
<p>VINKOVCI, 23. lipnja</p>
<p> - Nakon obavljene obdukcije na tijelu pokojnog policajca Saše Đokića (44) čije je tijelo nađeno prošle srijede u napuštenoj zgradi vinkovačkog PIK-a, policija je u ponedjeljak potvrdila kako je riječ o samoubojstvu. </p>
<p>Međutim, još će se provesti medicinsko vještačenje kako bi se to sa stopostotnom sigurnošću utvrdilo te kako bi se otklonile sve sumnje da se radi o ubojstvu. </p>
<p>Naime, iako se odmah pretpostavljalo da je riječ o suicidu jer je ulazni dio prostrijelne rane na sljepoočnici što je karakteristično za samoubojstva, sumnja na to da je možda ipak riječ o ubojstvu pojavila se kada su u glavi mrtvoga policajca pronađena dva metka. No, kako tvrde istražni suci, i to se može dogoditi kod samoubojstava jer je moguće da samoubojica u grču refleksno dva puta povuče okidač pištolja.</p>
<p>Podsjetimo, Saša Đokić bio je djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova RH, nakon što je preuzet iz tzv. milicije krajine, te je za vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja bio u postrojbama tadašnje prijelazne policije u selu Markušici kod Vinkovaca. </p>
<p>Nakon mirne reintegracije primljen je u stalni radni odnos vukovarsko-srijemske PU, gdje je raspoređen u policijsku postaju u mjestu Otoku. ></p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Jureći »fordom« sletjela u more i utopila se </p>
<p>PULA, 23. lipnja</p>
<p> - Dvadesetdvogodišnja Lara Kljajić iz Labina poginula je sinoć u 21,45 sati u prometnoj nesreći koja se dogodila na cesti Most Raša - Trget, priopćila je istarska PU.</p>
<p>Nesreća se dogodila kad je Lara Kljajić osobnim automobilom »ford escort« registarske oznake PU 445-FP nakon izlaska iz Bršica u oštrom lijevom zavoju najvjerojatnije zbog neprilagođene brzine izgubila nadzor nad vozilom i sletjela u more. </p>
<p> Nakon dojave na mjesto događaja izišli su policijski djelatnici i ronioci ronilačkog kluba »Rabac« koji su beživotno tijelo Lare Kljajić izvukli iz auta koji je bio na dubini od pet metara. </p>
<p>Po policijskim podatcima smrt je najvjerojatnije posljedica utapanja. </p>
<p>Glasnogovornica PU-a Štefanija Prosenjak-Žumber na konferenciji je objavila i identitet slovenskog motociklista koji je sinoć u 18 sati smrtno stradao u prometnoj nesreći u Umagu. </p>
<p>Riječ je o 28-godišnjem Pavelu Zakonjšeku iz Trbovlja koji se motociklom marke »kawasaki« sudario s osobnim automobilom marke »alfa romeo«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Usporedba s Al Caponeom je stilska figura«</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - »Riječ je o stilskoj figuri« objasnio je novinar Dražen Ilinčić na zagrebačkom Općinskom sudu navod iz svog teksta objavljenog u ožujku 2000. godine u Večernjem listu, u kojem Antuna Vrdoljaka uspoređuje s Al Caponeom.</p>
<p>Poznati hrvatski filmski režiser i član međunarodnog olimpijskog odbora tužio je Večernji list zbog spomenutog teksta koji je uklopljen u intervju s redateljem Hrvojem Hribarom, u kojem se između ostalog navodi »Cijeli slučaj s dodjeljivanjem filma Antunu Vrdoljaku podsjeća.. na davnu priču s Al Caponeom kojeg su lovili.. a uhvatili su ga na utaji poreza...Neke hrvatske redatelje , ne samo Vrdoljaka, optuživali su da muljaju s novcem koji im je država dodijelila za filmove.« Povod teksta, inače, bila je činjenica da je Vrdoljak tada odstupio s mjesta Povjerenika za film, a u isto vrijeme su mu odobrena sredstva za snimanje filma.</p>
<p>Ilinčić je u ponedjeljak kao svjedok sucu Draženu Jakovini rekao kako je spomenutom »stilskom figurom« pokušao u »vrlo slobodnom i šaljivom smislu« podsjetiti na situaciju u kojoj se nekoga »optužuje za nešto, a onda ga se počne teretiti za nešto sasvim drugo, a zapravo zbog one prve optužbe«.</p>
<p>Ilinčić je istaknuo kako mu nije bila namjera Vrdoljaka proglasiti kriminalcem već je svoje navode crpio iz Vjesnikove arhive, te iz svog dvadesetogodišnjeg novinarskog iskustva.</p>
<p>Dražen Ilinčić je izjavio i kako je na kraju spornog teksta zatražio da se »ljude ne optužuje paušalno već da to trebaju provjeriti nadležni organi.«</p>
<p>Antun Vrdoljak traži od Večernjeg lista 100 tisuća kuna odštete, a raniju ispriku tih novina odbio je kao nedovoljnu. </p>
<p>Suđenje će se nastaviti u listopadu.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Devet mjeseci zatvora za ranjavanje iz olovke-pištolja </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Dvadesetšestotogodišnjeg Klaudia Markia vijeće zagrebačkog županijskog suda osudilo je u odsutnosti na nepravomoćnu kaznu od 9 mjeseci zatvora zbog nanošenja teške tjelesne ozlijede Ahmetu Gjoshiju (47), prije 6 godina. Markia se teretilo za pokušaj ubojstva Gjoshija 25. ožujka 1997. godine. Tada je optuženi oštećenom, dok su obojica kao radnici radili na gradilištu u Buzinu, iz olovke-pištolja u trbuh ispalio metak ozlijedivši ga opasno po život. Razlog su navodno bila neriješena dugovanja. Zanimljivo je da je suđenje trebalo biti dovršeno u veljači prošle godine, no nakon što se pojavio na tri rasprave, te iznio i svoju obranu, optuženi je prije objave presude, nestao. </p>
<p>Budući ga se nije moglo pronaći, za njim je raspisana tjeralica, a suđenje je moralo biti ponovljeno, ovoga puta bez prisutnosti optuženoga. </p>
<p>Predsjednica vijeća, sutkinja Lana Petö Kujundžić, rekla je ,obrazlažući u ponedjeljak presudu, da su optuženi i oštećeni u trenutku ispaljivanja metka bili jako blizu, te da je optuženi imao namjeru ubiti Gjoshija, mogao mu je pucati u glavu ili srce. Također, ukoliko bi ga ubio, optuženi nikada ne bi mogao naplatiti dug koji je i bio povod događaju. </p>
<p>Obranu optuženoga, koju je iznio prije više od godine dana, u kojoj je tvrdio da ga je Gjoshi napao lopatom, vijeće je, pak, ocijenilo neistinitim. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mladić se utopio u šoderici Zajarki</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - U nedjelju popodne na području Zaprešića, Kolodvorska bb. na šoderici Zajarki utopio se Krunoslav Katić (27). Policija je očevidom ustanovila da se Krunoslav s više prijatelja i braćom kupao u šoderici, jer na tome mjestu nema nikakve zabrane za kupanje. </p>
<p>Ustanovljeno je da je nakon preplivanih desetak metara potonuo.</p>
<p>Na mjesto događaja brzo su stigli pripadnici ATJ »Lučko«, koji su nažalost iz jezera izvadili mrtvo tijelo mladića. U Zavodu za sudsku medicinu utvrdit će se točan uzrok smrti. </p>
<p>P. P.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mladić bludničio nad osmogodišnjom sestričnom </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - U Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu prepraćen je devetnaestogodišnjak za koga se osnovano sumnja da je počinio za kazneno djelo bludnih radnji i zadovoljavanje pohote pred djetetom.</p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je osumnjičeni 14. lipnja ove godine u dvorištu obiteljske kuće u Zaprešiću, nakon igre sa svojom osmogodišnjom sestričnom, namamio je u kuću i zahtijevao je od nje da ga dira po tijelu. </p>
<p>Zadovoljavanje pohote prekinula je sestra žrtve.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U velikom požaru skladišta ozlijeđena dva vatrogasca </p>
<p>SPLIT, 23. lipnja</p>
<p> - U noći na nedjelju oko ponoći izbio je veliki požar u skladištu poduzeća »Orbico«, »Orvas« i »Orvas plus«, koja su u vlasništvu kaštelanske tvornice za proizvodnju plastičnih masa Adriachem. </p>
<p>Samo zahvaljujući nadljudskim naporima vatrogasaca iz Splita, Kaštela, Vranjice, Solina i Žrnovice požar je lokaliziran dva sata nakon izbijanja i nije se proširio na obližnja tvornička postrojenja. </p>
<p>Prema prvim procjenama, šteta je velika jer je vatra zahvatila površinu od oko dvije tisuće četvornih metara na kojoj se nalaze tri skladišta sa duhanom, kozmetikom i prehrambenim proizvodima. Jedno skladište je u potpunosti izgorjelo, dok su druga dva, kao i administrativni uredi djelomično spašeni od posljedica vatrene stihije. Međutim, dvojica pripadnika vatrogasnih postrojbi, koji su sudjelovali u gašenju požara, zadobili su ozljede i hospitalizirani su splitskoj Kliničkoj bolnici. </p>
<p>S obzirom na to da je očevid još uvijek u tijeku, ne mogu se još utvrditi uzroci izbijanja požara, iako, kao i u sličnim situacijama, već se proširila priča o namjernom podmetanju požara. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Blagajnica konzulata prisvojila 190.266 kuna</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - U zagrebačkoj se policiji doznaje kako su policajci Prve policijske postaje Centar surađujući s Odjelom gospodarstvenog kriminaliteta proveli kriminalističku obradu nad 58-godišnjom blagajnicom Generalnog konzulata u Švicarskoj, koja ima visoki konzularni status, ali zasad nije dostupna hrvatskim vlastima.</p>
<p>Utvrđeno je da je blagajnica u vremenu od 4. srpnja do 30. kolovoza, kao djelatnica Ministarstva vanjskih poslova RH, obavljajući poslove obrade financijske dokumentacije blagajne banke u Generalnom konzulatu radila u svoju korist. </p>
<p> Veći broj uplata nije knjižila kao prihod u blagajnička izvješća već je to prikazivala kao povrat, te je s računa i iz blagajne konzulata i UBS banke ukupno podigla 190.266 kuna. Protiv osumnjičene je podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu. </p>
<p>P. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Rekategorizaciju usporavaju preuranjeni pozivi na očevid</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - »Molim ugostitelje i hotelijere da pravovremeno podnesu zahtjeve za rekategorizaciju i to samo za objekte koji su potpuno spremni za očevid«, kazala nam je Gordana Borojević, pomoćnica ministrice turizma, glavna osoba zadužena za rekategorizaciju turističkih objekata.</p>
<p>U posljednje se vrijeme, naime, zbog približavanja glavne sezone, događa da pojedini ugostitelji i hotelijeri pozivaju povjerenstva za rekategorizaciju na očevide iako njihovi objekti nisu građevinski završeni, namješteni ili uređeni. </p>
<p>Budući da u aktualnom postupku rekategorizacije (kao uostalom ni u prvotnoj kategorizaciji) nema nikakvih popusta, Gordana Borojević ističe da se ovakvim pozivima oduzima vrijeme i izgledi drugim ugostiteljima čiji su objekti spremni.</p>
<p> Ministarstvo turizma, tvrdi se, nije u mogućnosti unaprijed ocijeniti situaciju, jer svi ugostitelji uvjeravaju kako su njihovi objekti spremni za očevid, a rješenje o kategorizaciji je uvjet da turistički ili ugostiteljski objekt krene s radom. </p>
<p>Očevidi se, inače, vrše po sljedećim prioritetima: objekti koji uopće nemaju rješenje (novi objekti i slično), objekti koji mijenjaju vrstu, te objekti koji traže višu kategoriju od dosadašnje. </p>
<p>Dosad je samo za skupinu hotela podneseno 610 zahtjeva za rekategorizaciju, odnosno kategorizaciju, a očevidi su izvršeni u 352 objekta. </p>
<p>Rješenja je dobilo 145 objekata, od čega je njih 68 dobilo rješenje za višu kategoriju. Nedostatke otklanja 101 objekt, pa će uskoro čak 169 objekata dobiti višu kategoriju od dosadašnje. Pritom će najviše kategorije - četiri i pet zvjezdica - dobiti 35 objekata. </p>
<p>Rekategorizacija turističkih objekata je, podsjetimo, počela nakon što je kategorizacija (promjene slovnih oznaka u zvjezdice) proglašena prerigoroznom. Hrvatskom turizmu je tada ostao prevelik broj hotela s dvije zvjezdice, čime smo postali nekonkurentni u odnosu na ostatak Mediterana (turoperatori, a i individualni gosti uglavnom zaziru od nisko rangiranih hotela). </p>
<p>S druge strane, činjenica je da su i ti hoteli, pogotovo oni s tri zvjezdice, često bili mnogo bolji od španjolskih, talijanskih, grčkih.... koji imaju zvjezdicu više. Ovom se rekategorizacijom, dakle, samo ispravlja prvotni propust.</p>
<p>D. Verković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatski poljoprivrednici ne trebaju očekivati značajne subvencije Europske unije</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Prosječan hrvatski poljoprivrednik ne može računati da će iz sredstava Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) Europske unije dobivati visoke premije, jednom kada i Hrvatska postane dio Unije. Upozorio je to Heinrich-Wilhelm Ronsöhr, zastupnik u njemačkom Bunsdestagu, na okruglom stolu »Subvencije EU za poljoprivredu«, koji je u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer održan u ponedjeljak.</p>
<p>Naime, premije, kao važan segment potpore poljoprivrednicima u EU, isplaćuju se ovisno o veličini poljoprivrednih imanja. Kako Hrvatska ima usitnjena poljoprivredna gospodarstva, valja očekivati da će hrvatski poljoprivrednici, nakon što Hrvatska uđe u EU, primati niže premije iz EU-blagajne, objasnio je Ronsöhr. </p>
<p>Dodao je i kako hrvatski agrarni sektor valja pripremiti za buduće članstvo u Uniji, jer će se on tada suočiti s mnogo jačom konkurencijom nego što je sada slučaj. Uz to, Hrvatska će u potpunosti morati uskladiti svoje higijenske i sanitarne standarde s onima koji vladaju u EU, a poljoprivrednu će politiku usko morati vezati uz zaštitu okoliša. Za sve će to, međutim, biti dogovoreno prijelazno razdoblje, koje će ostaviti dovoljno vremena za nužne prilagodbe. </p>
<p>Određenu analogiju s Hrvatskom, Ronsöhr je povukao analizirajući uvjete pod kojima će 10 zemalja europskog istoka i juga u svibnju iduće godine ući u EU. U pogledu poljoprivrede, u pregovorima je dogovoreno da će nove članice Unije u prvoj godini primati samo četvrtinu iznosa subvencija, koje primaju poljoprivrednici u sadašnjim članicama Unije. Taj će se iznos ravnomjerno povećavati svake naredne godine, da bi se tek 2013. godine iznosi subvencija izjednačili u sadašnjim i budućim novim članicama Unije. Određene izuzetke od ovoga predstavljaju Cipar i Slovenija, i to zato što ove dvije zemlje imaju razvijen sustav potpora svojim poljoprivrednicima, koji će zadržati i nakon ulaska u EU. To bi trebao biti putokaz i Hrvatskoj, kazao je Ronsöhr. </p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Konačne ponude za 25 posto plus jednu dionicu Ine u prvom tjednu srpnja</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Potencijalni strateški partneri za privatizaciju Ine u prvom tjednu srpnja trebat će dostaviti konačne obvezujuće ponude za kupnju 25 posto plus jednu dionicu Ine, a točan datum odredit će se naknadno, priopćeno je u ponedjeljak iz Vlade nakon sastanka Savjeta za privatizaciju Ine, kojemu je predsjedao premijer Ivica Račan. </p>
<p>Savjet je zaključio da se proces privatizacije Ine odvija predviđenom dinamikom i u skladu sa Zakonom o privatizaciji Ine, te se konstatira kako su »pregovori sa potencijalnim strateškim partnerima okončani«. </p>
<p>Dogovoren je konačni sadržaj transakcijskih dokumenata: ugovor o međusobnim odnosima dioničara, ugovor o kupoprodaji dionica, koji se odnosi na 25 posto plus jednu dionicu dioničkog kapitala društva Ine, te ugovor o suradnji, koji će se ponuditi potencijalnim strateškim partnerima.</p>
<p> Na temelju tih dokumenata strateški partneri dat će konačne obvezujuće ponude. Datum za dostavu konačnih obvezujućih ponuda bit će u prvom tjednu srpnja, čime bi se završila prva faza procesa privatizacije Ine. Točan datum bit će naknadno određen, navodi se u priopćenju sa sastanka Savjeta za privatizaciju Ine.</p>
<p> Sastanak je, inače, održan pod predsjedanjem premijera Ivice Račana, a bili su mu nazočni svi članovi Savjeta: potpredsjednici Vlade Goran Granić i Slavko Linić, ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić, ministar financija Mato Crkvenac, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević, te ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek.</p>
<p>Podsjetimo, početkom ove godine tri su kompanije - austrijski ÖMV, mađarski MOL i ruski Rosneft - predale obvezujuće ponude za kupnju 25 posto plus jednu dionicu Ine. Sam proces privatizacije Ine hrvatska je Vlada započela još krajem travnja prošle godine, kada je odlučila da se raspiše međunarodni natječaj za privatizaciju 25 posto plus jednu dionicu Ine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dionice Petrokemije uvrštene u JDD kotaciju Zagrebačke burze</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - U kotaciju javnih dioničkih društava (JDD) u ponedjeljak su uvrštene dionice dvanaestog trgovačkog društva - Petrokemije. Trgovina dionicama tvornice gnojiva iz Kutine, počet će 24. lipnja pod burzovnim simbolom PTKM-R-A.</p>
<p>Savjetnik pri uvrštenju u JDD kotaciju bila je zagrebačka brokerska kuća Hita-vrijednosnice.</p>
<p>Ugovor o uvrštenju potpisali su u ponedjeljak Boris Mesarić, predsjednik Uprave Petrokemije i Marinko Papuga, direktor Zagrebačke burze, koji je tom prilikom istaknuo kako je Petrokemija dosad najveće društvo, sa temeljnim kapitalom od gotovo milijardu kuna, uvršteno u kotaciju JDD, te da je riječ i o proizvodnoj i strateški izuzetno značajnoj hrvatskoj kompaniji.</p>
<p>Temeljni kapital Petrokemije, naime, iznosi 988,688 milijuna kuna i podijeljen je na 2.471.721 dionicu, nominalne vrijednosti po 400 kuna.</p>
<p>Petrokemija je u većinskom državnom vlasništvu. Najveći dioničar je Hrvatski fond za privatizaciju koji raspolaže sa 48,98 posto dionica Petrokemije. Među prvih deset najvećih dioničara je i šest bivših privatizacijsko-investicijskih fondova, te nekoliko fizičkih osoba s udjelom manjim od jedan posto. Naime, bivši ZIF Dom ima 12,4 posto dionica, Velebit 8,18 posto, Expandia 7,94 posto, Slavonski ZIF 7,44 posto, SN Holding 4,96 posto, Sunce ZIF 3,72 posto, dok od0,05 do 0,16 posto dionica imaju Milenko Marić, Mirjana Milanković i Alexander Hrkač.</p>
<p>Predstavljajući tvrtku, Mesarić je naglasio kako je glavni ograničavajući čimbenik poslovanja činjenica da je Petrokemija jedina tvrtka u Hrvatskoj kojoj je plin sirovina, a konstantno se susreće s problemima u nabavci tog energenta.</p>
<p>Počeci poslovanja Petrokemije sežu u 1926. godinu, a trenutačno ta tvrtka zapošljava 2733 djelatnika i proizvodi 1,2 milijuna tona gnojiva, te predstavlja stratešku industriju za domaću poljoprivredu.</p>
<p> Cilj Petrokemije, kazao je Mesarić, jest postati stabilna srednjoeuropska kompanija, i to na vodećem mjestu u regiji. (D. M. /Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Godišnje kroz Jadran prođe 95 milijuna tona opasnih tereta</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Jadranski naftovod je dosad transportirao 130 milijuna tona nafte, a isteklo je samo 600 prostornih metara što je manje od svjetskog prosjeka, istaknuo je u ponedjeljak na predstavljanju novog broja stručnog energetskog časopisa EGE Krešimir Baranović, direktor razvoja i investicija Janafa i voditelj projekta Družba Adria.</p>
<p>Prema njegovim riječima, godišnje kroz Jadran prođe 95 milijuna tona opasnih tereta, od čega je samo u tršćansku luku na 386 tankera stiglo 35 milijuna tona nafte. Istodobno, lani je u Janafov terminal u Omišlju uplovilo samo 57 tankera s naftom.</p>
<p>Procjenjuje se da je lani u Jadran nekontrolirano ispušteno oko šest milijuna tona balastnih voda. Od toga od 1 do 1,5 milijuna tona u Hrvatskoj, od 3,5 do 4 milijuna tona u talijanskom, a 0,6 milijuna tona u slovenskom dijelu Jadrana. Naime, uobičajena je praksa da se balastne vode mijenjaju na moru, jer još ne postoji nijedno postrojenje za njihovo pročišćavanje na kopnu, kazala je Nada Plešnik iz Janafa. </p>
<p>Cilj nam je, naglasili su predstavnici Janafa, kompromis između razvoja i zaštite okoliša. Zato će nastojati minimalizirati rizik. Prema Baranovićevim riječima, zahvaljujući raznim ekološkim mjerama u sklopu projekta Družba Adria smanjit će se rizik transporta nafte sustavom Janafa, rizik od transporta opasnih tereta Jadranom i opasnost od narušavanja biološke raznolikosti mora zbog ispuštanja balastnih voda. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zamrznute dionice Swiss International Air Linesa</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak pali, a među blue chipovima su najveći gubitnici, nakon smanjenja prognoza prodaje, bili nizozemski Heineken i Unilever. Heineken je tako pao više od deset, a Unilever 8,5 posto. Unilever je u ponedjeljak najavio da će ove godine stopa rasta prodaje 400 najpoznatijih brandova grupacije biti 4 posto, umjesto ranije prognoziranih 5-6 posto. </p>
<p>Londonski blue chip indeks FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,66 posto na 4132,7 bodova, dok je frankfurtski DAX prošao nešto bolje - izgubio je 0,27 posto spustivši se na 3230,38 bodova. Pariški CAC 40 je sa 3157,79 bodova bio 1 posto niži nego u petak, dok je MIB 30 pao čak 2,03 posto na 25.691 bod - iako nije bilo većih gubitnika, ni jedan od nekoliko blue chipova koji su u Milanu porasli nije dobio više od 0,5 posto. Indeks 50 najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 0,95 posto na 2452,62 boda. </p>
<p>Nizozemski AEX je izgubio 2,7 posto, a švicarski SMI 1,8 posto. Inače, u Zürichu je u ponedjeljak bila zamrznuta trgovina dionicama Swiss International Air Lines, uoči objave da bi mogla otpustiti čak trećinu radne snage - 3500 ljudi - i izvan pogona staviti 37 zrakoplova kako bi spriječila daljnje gubitke, koji dosežu čak 1,5 milijuna dolara dnevno, i ostvarila planiranu uštedu na troškovima poslovanja od 500 milijuna franaka do kraja godine. Dionica aviokompanije, nasljednika propalog Swiss Aira, je od početka godine pala više od 60 posto. </p>
<p>U New Yorku su S 500, DJ Industrial Average i Nasdaq Composite u prvih desetak minuta trgovanja izgubili oko 0,5 posto. Tokyjski Nikkei 225 je, pak, porastao 0,18 posto na 9137,14 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Račan: Ostvarujemo što smo obećali, graditelji poštuju rokove</p>
<p>Do kraja lipnja bit će otvoreno pet novoizgrađenih dionica na autocestama od Zagreba prema Rijeci i od Zagreba prema Splitu, ukupne duljine 138,5 kilometara, kazao je premijer</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - »Do kraja ovog mjeseca bit će otvoreno pet novoizgrađenih dionica na autocestama od Zagreba prema Rijeci, odnosno Zagreba prema Splitu, ukupne duljine 138,5 kilometara«, najavio je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Banskim dvorima premijer Ivica Račan. </p>
<p>Istaknuvši da Povjerenstvo za izgradnju autocesta intenzivno radi na projektu izgradnje nastavka autoceste od Splita do Dubrovnika, Račan je kazao da se svi rokovi poštuju, te da vjeruje kako su izgrađene dionice i kvalitetno izvedene. </p>
<p>»Treba napomenuti da ovako velike strateške projekte radimo regularno (sa svim potrebnim dozvolama), što ranije nije bio slučaj«, izjavio je premijer, koji je i šef Povjerenstva za izgradnju autocesta. Također je najavio da je Povjerenstvo donijelo odluku o završetku autoceste Zagreb-Lipovac, odnosno njezine završne dionice duge 30 kilometara, čime će pravac kroz Hrvatsku prema istoku biti završen. </p>
<p>Povjerenstvo je definiralo i trasu budućeg nastavka autoceste od Splita prema Dubrovniku, i to do Ploča, koja će ići koridorom kroz Neum do Osojnika ispred Dubrovnika. Od Osojnika do najjužnije točke Hrvatske, izgraditi će se brza cesta, s prioritetom izgradnje brze ceste koja će povezivati Dubrovnik i zračnu luku Ćilipi. </p>
<p>Ministar javnih radova Radimir Čačić najavio je da će do 2008. godine biti završena autocesta od Zagreba do Osojnika, što će biti, kazao je, kičma povezivanja s Malom Azijom. Posebno je naglasio da ni jedna autocesta u Hrvatskoj do 2000. godine nije izgrađena putem međunarodnog javnog natječaja, nego se posao obično dogovarao »u četiri oka«, dok to nakon 2000. više nije slučaj.</p>
<p>»Ostvarujemo što smo obećali, u izgradnji autocesta poštuju se rokovi, kvaliteta i regularnost«, naglasio je premijer dodavši da se približava i kraj izgradnje autoceste od Zagreba prema Rijeci, koja bi trebala biti završena do 30. lipnja iduće godine. </p>
<p>Započinje i intenzivni rad na izgradnji koridora »Pet C« koji povezuje Budimpeštu, preko BiH s lukom Ploče. Kao što je najavljivao, Račan je kazao da je Hrvatska spremna graditi cestu kroz BiH, što će se i definirati prilikom njegova skorašnjeg posjeta Sarajevu.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Humanitarna večera za razminiranje pakračke Kalvarije </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Savjetnica Ministarstva vanjskih poslova za protuminsko djelovanje Dijana Pleština najavila je u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji humanitarnu večeru pod nazivom »Za pakračku Kalvariju bez mina«, koja će se održati u utorak u zagrebačkom hotelu »Sheraton«. Humanitarna večera održat će se pod pokroviteljstvom premijera Ivice Račana, Ministarstva vanjskih poslova, Hrvatske udruge žrtava mina i Generalnoga konzulata Hrvatske u New Yorku. </p>
<p>U sklopu večere, na kojoj će sudjelovati mnogobrojni državnici i strani veleposlanici, održat će se i aukcija keramičkih predmeta u organizaciji umjetnika Hanibala Salvara.</p>
<p>»Nedavno je u Pakracu u eksploziji od mine stradao muškarac, a u blizini miniranog područja nalazi se dječji vrtić«, iznijela je Pleština razloge zbog kojih se razminirava područje šume oko Pakraca. Prema njezinim riječima, očekuje se da će se od večere prikupiti 240.000 kuna, a izdašnijem iznosu nadaju se i od prodaje umjetnina.</p>
<p>Dodala je da je za potpuno razminiranje pakračkog područja potrebno oko milijun dolara.</p>
<p>»Hrvatska iseljenica Lidija Bastaich, američka kulinarska zvijezda, odlučila je kuhati za razminiranje Hrvatske«, izjavila je Pleština. </p>
<p>Na večeri se očekuje 400 uzvanika, a njih pedesetak dolazi iz dijaspore.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>OESS za jaču ulogu pučkog pravobranitelja u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Viši OESS-ov savjetnik obavio je stručnu analizu te napisao izvješće o instituciji pučkog pravobranitelja u Hrvatskoj u kojem preporučuje unapređenje uloge pučkog pravobranitelja kao ključne institucije za ljudska prava u Hrvatskoj, priopćeno je u ponedjeljak iz OESS-ove misije u Hrvatskoj. </p>
<p>Viši OESS-ov savjetnik John Hucker, bivši glavni tajnik Komisije za ljudska prava Kanade od 1988. do 2002., u svojem je izvješću naveo što bi sve trebalo napraviti da se ojača i poboljša učinkovitost te institucije. </p>
<p>»Vlada Republike Hrvatske potiče se na povećanje financijske i logističke potpore instituciji, kao i na osnivanje ureda izvan glavnoga grada da bi se omogućio lakši izravan pristup diljem zemlje«, rekao je Hucker. </p>
<p> Stručnjak također preporučuje izmjene Zakona o pučkom pravobranitelju, s ciljem jačanja mandata pučkog pravobranitelja na području ljudskih prava. Na kraju, Hucker naglašava važnost bolje suradnje javne uprave s pučkim pravobraniteljem. </p>
<p> Izvješće koje je dovršeno tijekom drugog Huckerova posjeta Hrvatskoj od 4. do 6. lipnja dostupno je na web-stranici OESS-ove misije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatska potpisala Europsku konvenciju o ustupanju kaznenih postupaka</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - U nazočnosti glavnog tajnika Vijeća Europe Waltera Schwimmera, stalni hrvatski predstavnik pri Vijeću Europe Neven Madey potpisao je u ponedjeljak u ime hrvatske vlade Europsku konvenciju o ustupanju kaznenih postupaka, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Konvencija omogućava da jedna država stranka Konvencije zatraži od druge da u njezino ime započne postupak protiv osumnjičene osobe. Hrvatska je tijekom 2003. godine ratificirala devet, a potpisala pet pravnih instrumenata Vijeća Europe, čime jača hrvatski pravni sustav prema europskim standardima.</p>
<p>Važnost Europske konvencije o ustupanju kaznenih postupaka sastoji se u olakšavanju rješavanja kaznenih postupaka te učinkovitijoj borbi protiv transnacionalnoga organiziranoga kriminala i korupcije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Za pravaše preradikalne, za HDZ nedovoljno hrabre</p>
<p>Šeks: Uvesti oštrije sankcije za zloporabu procesnih ovlaštenja, te obavještavanje stranaka o sudskom pozivu i putem telefona/ Rožić: Ne ukidati istražno načelo u prvostupanjskom postupku/ Šantić: Osigurati obvezno zastupanje, odnosno besplatnu pravnu pomoć siromašnijima u složenim sporovima/ Raspravljene i izmjene Ovršnog zakona</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku tema je o kojoj su zastupnici raspravljali u ponedjeljak, u nastavku 33. sjednice Hrvatskog sabora. Kako je objasnila u ime Vlade ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, tim bi se zakonom trebao pojednostaviti parnični postupak i povećati njegova učinkovitost, ali i cjelokupna razina pravne zaštite. Njime se predlaže da u prvom stupnju parnični postupak vodi samo jedan sudac. U obzir bi se uzimale samo činjenice koje u postupku iznesu stranke, a sam sudac više ne bi morao prikupljati dokaze. Ograničava se i iznošenje novih činjenica tijekom postupka, a uvodi se i niz mjera za sprječavanje zloporaba procesnog postupka, uz mogućnost izravnog novčanog kažnjavanja. Prijedlogom je predviđen efikasniji dostavni sustav, a sudske pozive, uz poštu, ubuduće bi trebale obavljati i druge dostavne službe. Tako bi Vrhovni sud trebao imati mogućnost revizije svih postupaka, neovisno o vrijednosti spora, a Državno odvjetništvo ubuduće ne bi moglo ulagati žalbu u ime države. </p>
<p>Saborski su se klubovi podijelili, jer su neki tvrdili da su izmjene preradikalne, dok drugi ocjenjuju da nisu dovoljno efikasne. </p>
<p>Vlada je, kazao je Vladimir Šeks (HDZ) predložila niz dobrih rješenja, ali trebala je ići u hrabrije i odlučnije izmjene. HDZ-ovci drže da bi trebalo uvesti oštrije sankcije za zloporabu procesnih ovlaštenja, te da treba uvesti i mogućnost obavještavanja stranaka o sudskom pozivu i putem telefona. No, Šeks je, kao i Klub SDP-a, pozdravio ograničavanje rokova za dovršetak parnica u radnim sporovima; tako bi se u prvom stupnju trebali dovršavati u roku šest mjeseci, za ulaganje žalbe ostavljeno je 30, a za drugostupanjsku odluku svega osam dana. »Takva ograničenja trebalo bi uvesti i u postupke kojima se rješavaju imovinsko-pravni odnosi, a DSV bi trebao sankcionirati suce koji se ne pridržavaju zadanih rokova«, poručio je Šeks.</p>
<p> Darko Šantić (Klub HNS/PGS/SBHS-a) zauzeo se za obvezno zastupanje, odnosno besplatnu pravnu pomoć siromašnijim građanima u složenim sporovima s mogućnošću revizije pred Vrhovnim sudom. On je protiv ukidanja instituta zahtjeva za zaštitu zakonitosti, koji je, kazao je »jedina ustavna ovlast Državnog odvjetništva«. </p>
<p>Za Klub HSP-a predložene su izmjene preradikalne, objasnio je Miroslav Rožić, dodajući da su pravaši protiv ukidanja istražnog načela u prvostupanjskom postupku. Upozorio je i da je mogućnost utvrđivanja spornih činjenica ostavljena u radnim sporovima, što je, po njemu, nedopustiva nedosljednost. HSP također drži da su sudovima dane preširoke ovlasti u slučajevima zloporabe prava u parničnom postupku, zbog čega bi se moglo dogoditi da stranke ne mogu ostvariti svoja prava. »Preširoko je i ograničenje prava na iznošenje novih činjenica što će sniziti kvalitetu pravne zaštite«, zaključio je Rožić. </p>
<p>Klubovi su, međutim, suglasni da u prvom stupnju parnični postupak vodi sudac pojedinac, da se uvede učinkovitiji dostavni sustav, da sudske pozive, uz poštu, mogu dostavljati i druge dostavne službe, a većina klubova smatra da bi s obzirom na opsežnost izmjena one trebale stupiti na snagu tek početkom iduće godine.</p>
<p>Na dnevnom su redu bile i izmjene Ovršnog zakona, koje je predložila Vlada, a njima bi se osiguralo brže i učinkovitije provođenje ovrha. U ime Vlade izmjene je objašnjavao zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač, rekavši da ovrhe traju predugo, ponekad čak dulje od parnice u kojoj je donesena isprava na temelju koje je ovrha pokrenuta. »Postupci dugo traju i stoga što su sudovi opterećeni velikim brojem ovršnih postupaka, pa je tako samo u 2002. u trgovačke i općinske sudove prispjelo gotovo 320.000 takvih predmeta«, naglasio je Kovač. </p>
<p>Klubovi su podržavali uvođenje komisijske prodaje pokretnina zaplijenjenih u ovršnom postupku. Takve bi pokretnine prodavala Fina, te javne komisijske prodavaonice koje bi poslovale u gradovima sjedištima županijskih sudova. Po sadašnjim propisima, takva su se pokretnine uglavnom prodavale u stanovima odnosno na nekretninama ovršenika zbog čega su se kupci vrlo rijetko pojavljivali na dražbama. </p>
<p>No, veći dio klubova ipak je skeptičan prema prijedlogu da se i javnim bilježnicima omogući sudjelovanje u ovrsi. Nakana je da se radi rasterećenja sudova u nadležnost bilježnika prenese ne samo izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojnih isprava, nego i druge radnje koje javni bilježnici mogu odraditi, a da time ne ugroze prava stranaka. </p>
<p>»Teško da će 250 javnih bilježnika, koliko ih ima u Hrvatskoj, moći obaviti i tu vrstu poslova«, upozorio je Damir Kajin (IDS), dok je Dragica Zgrebec (SDP) ustvrdila kako je nužno osigurati dopunsko obrazovanje bilježnika. Mario Kovač (HSLS) napomenuo je da je posve nejasno tko će i po kojim kriterijima bilježnicima distribuirati rješenja o ovrsi. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ne očituje li se Račan o Susiću u roku 15 dana, možda napustimo koaliciju</p>
<p>Duguje nam se niz mandata. Naše se zahtjeve ignorira, a kad Vesna Pusić zatraži za HNS mjesto zamjenika ministra vanjskih poslova, digne velika prašina, ističe predsjednik LS-a/ Kao eventualni ministar ne bih rušio bespravno sagrađene kuće, nego bih određivao visoke novčane kazne za prekršitelje, najavljuje Susić</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - »U Liberalnoj stranci su pristojni i odgovorni ljudi koji poštuju proceduru, pa još nećemo napustiti vladajuću koaliciju. U ponedjeljak smo poslali pismo premijeru Račanu u kojem smo mu dali rok od 15 dana da se očituje o našem kandidatu za novog ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja dr. Draženu Susiću. Ako nam premijer ne odgovori u roku, nije isključeno da nećemo istupiti iz koalicije«, rekao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak predsjednik LS-a Ivo Banac.</p>
<p>Uz ponovne kritike koalicijskim partnerima SDP-u i HNS-u, kakve je izrekao i u subotu na sjednici Središnjeg odbora stranke, Banac je ustvrdio da je vladajuća koalicija »marginalizirala LS«. </p>
<p>»Duguje nam se čitav niz mandata. Naše se zahtjeve ignorira, a kad Vesna Pusić zatraži za HNS mjesto zamjenika ministra vanjskih poslova, digne se velika prašina«, istaknuo je predsjednik LS-a, dodajući da lokalni izbori u Orahovici, Daruvaru i Samoboru pokazuju da su neke stranke vladajuće koalicije sklone korupciji.</p>
<p>Kako je rekao potpredsjednik Središnjeg odbora stranke Dražen Sačer, LS će na parlamentarne izbore izaći samostalno. Osim toga, naveo je Sačer, u novom statutu LS-a bit će propisano da predsjednika stranke neposredno biraju članovi stranke. U ime LS-a potpredsjendica Andrea Feldman podržala je »Zagreb Pride 2003.«, odnosno skup homoseksualaca, lezbijki i biseksualaca. Kao novinu u predizbornoj kampanji LS-a, najavila je komunikaciju s članstvom i biračima putem SMS poruka.</p>
<p>Kandidat LS-a za mjesto ministra zaštite okoliša Dražen Susić predstavio se kao stručnjak za menadžment otpadom. »Hrvatska je ekološki nesređena država koja se neodgovorno odnosi prema problemu otpada«, kazao je Susić, najavivši da kao ministar ne bi rušio bespravno sagrađene kuće, nego bi određivao visoke novčane kazne za prekršitelje.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Prema prvim podacima, većina protiv izmjena ZOR-a</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - »Od 35 sindikalnih središnjica koje su članice Udruge radničkih sindikata Hrvatske dobili smo rezultate referenduma od 74,37 posto njih, a 92,41 posto članova sindikata glasalo je protiv predloženih izmjena Zakona o radu. Konačni rezultati vjerojatno se neće bitnije razlikovati od toga, iako neke veće sindikalne središnjice još prebrojavaju glasove«, rekao je Boris Kunst, predsjednik URSH-a Vjesniku u ponedjeljak. </p>
<p>Konačne rezultate referenduma u URSH-u najavljuju do kraja ovog tjedna, kada će se odlučivati i o daljnjim akcijama sindikata. Slična je situacija u ponedjeljak bila i u ostalim sindikalnim središnjicama.</p>
<p>»Po dosad prikupljenim rezultatima, odaziv članova bit će slabiji nego što smo očekivali, vjerojatno do 65 posto članstva. Na temelju dosad obrađenih odgovora pretpostavljamo da će se više od 90 posto njih izjasniti negativno u odnosu na prijedlog izmjena Zakona o radu«, kaže Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS). </p>
<p>Po njegovim riječima, sindikat je na temelju dosadašnjih odgovora Vladi već u ponedjeljak uputio amandmane na tekst izmjena Zakona o radu, u vezi s otkaznim rokovima, otpremninama i definicijom malog poslodavca.</p>
<p>U Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) u ponedjeljak nisu imali ni procjenu postotka članstva koje je izašlo na referendum, pa ni procjenu koliko će njih biti protiv predloženog Zakona, i to, između ostaloga, zbog toga što su čelni ljudi Sindikata bili na prosvjedu s radnicima iz Kutjeva pred Vladom. No, Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, kaže kako se na temelju informacija o pristiglim odgovorima iz sindikalnih središnjica može zaključiti kako su članovi mahom protiv izmjena ZOR-a.</p>
<p>U SSSH-u, pak, u ponedjeljak su još zaprimali popise s odgovorima članova iz sindikalnih podružnica. U tom sindikatu procjenjuju kako bi preliminarni rezultati mogli biti poznati do četvrtka, a o tome koliko je članova izašlo na referendum i kako su glasovali, nisu htjeli predviđati.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Preporod«: Sramotno je što učiteljima još nije isplaćen regres</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat Preporod upozorio je u ponedjeljak Ministarstvo prosvjete da još nije isplatilo regres zaposlenima u osnovnim i srednjim školama. Uobičajeno je da se regres isplaćuje najkasnije mjesec prije godišnjeg odmora, a kako će u osnovnim i srednjim školama svi otići na godišnji odmor do 15. srpnja, bilo bi korektno da je regres već isplaćen, ističe Preporod u priopćenju. Sramotno je što regres još nije isplaćen, jer je riječ o simboličnoj naknadi od samo 600 kuna, ocjenjuje sindikat. No, to nije jedini dug Ministarstva prosvjete prema zaposlenima u osnovnim i srednjim školama, jer je isplaćen smjenski rad nenastavnom osoblju (spremačicama, kuharicama i domarima) u osnovnim školama, ali ne i nenastavnom osoblju u srednjim školama. Zašto Ministarstvo prosvjete ponovno stvara nepotrebne razlike i generira novo nezadovoljstvo u zbornicama, pita sindikat u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Grujić: Oko 500 ekshumiranih još neidentificirano </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Na Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu u ponedjeljak su identificirana tri od šest posmrtnih ostataka hrvatskih branitelja i civila nestalih u Domovinskom ratu, ekshumiranih iz masovnih i pojedinačnih grobnica u Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. </p>
<p> Od pozvanih šest obitelji žrtava tri su klasičnom metodom potvrdile identitet osoba koje su se vodile kao nestale. Jedna obitelj nije došla na identifikaciju, a dvije nisu željele potvrditi identitet pa će se za njih provesti dodatno vještačenje metodom analize DNA, rekao je predstojnik Vladina Ureda za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić. </p>
<p> Dodao je da se nakon današnje identifikacije na popisu nestalih nakon Domovinskog rata vode još 1273 osobe. </p>
<p> Trenutačno je oko 500 ekshumiranih, ali neidentificiranih posmrtnih ostataka koje je teško identificirati jer nemamo podatke o njihovoj rodbini čije bismo uzorke DNA mogli usporediti s posmrtnim ostatcima ekshumiranih, naglasio je Grujić. </p>
<p> Istaknuvši kako su otegotna okolnost obavijesti o mogućim mjestima masovnih grobnica, Grujić je još jednom pozvao sve koji bilo što znaju o mjestima mogućih masovnih grobnica da se jave Uredu za zatočene i nestale ili na anonimni telefon 062 111 111. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Državni odvjetnik primio Vesnu Balenović</p>
<p>Bajić obećao provjeriti navode Vesne Balenović/ Kaznena prijava bivše službenice Ine stoji u ladicama Općinskog državnog odvjetništva već dvije godine/ Vesnu Balenović primit će u utorak u Saboru predsjednici saborskih odbora Luka Trconić i Ante Markov</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, primio je u ponedjeljak bivšu službenicu Ine Vesnu Balenović, koja je još u svibnju 2001. godine podnijela kaznenu prijavu protiv sedmorice čelnika te naftne kompanije među kojima su i predsjednik Uprave Tomislav Dragičević i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Vesna Balenović požalila se na sporost u radu nadležnog državnog odvjetništav koje bi trebalo odlučiti o procesuiranju spomenute prijave.</p>
<p>»Sa svoje strane obećao sam da ću provjeriti njene pritužbe na rad Općinskog državnog odvjetništva i vidjeti može li na osnovu dosadašnjih saznanja državno odvjetništvo donijeti nekakvu odluku«, izjavio je nakon susreta Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.</p>
<p>Kako smo već pisali, bivša Inina djelatnica Vesna Balenović tvrdi da je otkrila malvezacije u toj nacionalnoj naftnoj kompaniji » teške« oko 50 milijuna eura. Nakon što nadređeni nisu reagirali na njene tvrdnje Vesna Balenović je u ožujku 2001. godine sa svime izašla u javnost, nakon čega je dobila otkaz zbog »odavanja poslovne tajne«. Kasnije su je zbog nastupa u javnosti privatno tužili Linić i Dragičević, tražeći svaki po 100 tisuća kuna odštete za »duševne boli«. Nakon jednoiposatnog razgovora s Glavnim državnim odvjetnikom, bivša Inina službenica izjavila je kako mu je predala 20 knjiga orginalne dokumentacije o navodnim malverzacijama i još pet kilograma dokumenata. </p>
<p>Balenović je prošli tjedan kontaktirala sa saborskim dužnosnicima, a kako je rekla, u utorak će je primiti predsjednici Odbora za pravosuđe Luka Trconić i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu siguirnost Ante Markov </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>HGK: Predstavljene nove metode zbrinjavanja otpada </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Zbog priključivanja Europskoj uniji Hrvatska mora svoje propise i standarde zaštite okoliša pa tako i postupanja s otpadom uskladiti s europskim. Nažalost, sadašnja praksa u Hrvatskoj je vrlo daleko od europske, upozoreno je u ponedjeljak na savjetovanju o zbrinjavanju otpada u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>Od 4,1 milijun tona otpada koliko godišnje nastane u Hrvatskoj, oko 300.000 tona se baca na divlja odlagališta a samo osam od 126 službenih odlagališta ima uporabnu dozvolu, upozorio je prof. dr. Roko Andričević, pomoćnik ministra zaštite okoliša. Postoje i tri odlagališta tehnološkog otpada s povišenom radioaktivnošću u Kaštel Sućurcu, Plominu i Kutini. Problem se stalno povećava jer se povećava i proizvodnja otpada pa je u pet godina godišnja količina komunalnog otpada porasla za čak 50 posto. </p>
<p>Kao neke od najvažnijih uzroka Andričević je naveo premalo uređenih odlagališta i postrojenja za obradu otpada, neprovođenje propisa, nedovoljno i nestručno informiranje javnosti itd. </p>
<p>Zbog usklađivanja hrvatske prakse s europskom Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja je izradilo Strategiju gospodarenja otpadom koju je Vlada već poslala u saborsku proceduru a pri kraju je i izrada prijedloga novog zakona o otpadu. U njima je predviđeno da se po europskim smjernicama prvo maksimalno smanji nastajanje otpada, potom iskorištavanje kao sekundarnih sirovina ili spaljivanjem svega što se da, a tek na kraju zbrinjavanje preostalog dijela. </p>
<p>Predstavnici više europskih i hrvatskih tvrtki predstavili su nove metode zbrinjavanja otpada. Tako je Boris Cigüt, predsjednik tvrtke Jafra Plus predstavio BSU metodu - bezdeponijsko energetsko ekološko postupanje s otpadom - međunarodna iskustva i mogućnosti Republike Hrvatske, Danijel Dreshler iz njemačke tvrtke Dreshler CEM mogućnosti energetskog korištenja otpada, Arturo Lukin iz švedske tvrtke Bala Press mogućnosti tehnološkog procesa baliranja otpada a Vladimir Brkić iz Ine Naftaplina je govorio o mogućnostima zbrinjavanja otpada u napuštenim naftnim bušotinama. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Vjesnik ponovno stao u prve redove europskog tiskarstva</p>
<p>Novoinstalirani toranj novinske rotacije omogućuje u jednom satu tiskanje 35.000 primjeraka dnevnih novina od 160 stranica, od čega 96 u boji, rekao je predsjednik Uprave Vjesnika d. d. Rikard Pompe/ Brzom informacijom, vještim i uglednim perima, specifičnim formatom i čistim grafičkim dizajnom, Vjesnik je jedna od onih novina koje su utirale staze profesije i obilježile desetljeća hrvatskog novinstva i tiskarstva, naglasio je premijer Ivica Račan </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - U povodu 63. godišnjice izlaženja prvog broja Vjesnika i puštanja u rad novih tiskarskih kapaciteta, predsjednik hrvatske vlade Ivica Račan posjetio je u ponedjeljak Vjesnikovu tiskaru i redakciju, te razgovarao s vodstvom i zaposlenicima tvrtke, Vjesnikovim novinarima i urednicima. </p>
<p>U njegovoj pratnji bili su i ministrica obrane i predsjednica Nadzornog odbora Vjesnika Željka Antunović, ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević-Marinović, ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić te zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p>U tiskari je Račan, s Vjesnikovom kapom na glavi, pustio u rad novoinstalirani tiskovni toranj kojim je moguće u jednom satu tiskati 35.000 primjeraka dnevnih novina od 160 stranica, od čega 96 u boji. Njime će se tiskati Nedjeljni Vjesnik, Jutarnji list i Sportske novosti. U povodu Dana Vjesnika u rad je pušten i najmoderniji peterobojni stroj za tisak iz arka s dodatnim agregatom za lakiranje. Obje investicije vrijedne su 41,6 milijuna kuna, a Vlada je dala jamstvo za kredit od 35,4 milijuna kuna. Prema riječima predsjednika Uprave Vjesnika d. d. Rikarda Pompea, realizacijom ovih investicija Vjesnik je ponovno stao u prve redove europskog tiskarstva. </p>
<p>»Prije tri godine rezultati poslovanja tiskare i naklada lista prijetili su stečajem. Analizirajući uzroke nastanka krize i potencijal Vjesnikova kolektiva, Vlada je početkom 2001. provela strukturnu i financijsku konsolidaciju, čime je list sačuvan, kao i radna mjesta u tiskari. Dvije godine nakon toga, s ponosom ističemo da je zaustavljen pad naklade te da je prodana naklada u usponu, no cjelokupni proces repozicioniranja lista na tržištu još nije završen«, rekao je Pompe, istaknuvši da tiskara posluje s dobiti i da nijedan radnik nije otpušten. </p>
<p>Pompe je najavio da će Vjesnikova novinska dokumentacija uskoro biti dostupna i on line te da se radi na komercijalizaciji Vjesnika na Internetu, gdje njegove stranice dnevno bilježe i do 35.000 ulaza. Do kraja godine, u tiskari bi trebao biti instaliran novi CTP-uređaj za izradu tiskovne forme bez upotrebe filma, a izrađuje se projekt nove rotacije za tiskanje revija.</p>
<p>»Brzom informacijom, vještim i uglednim perima, specifičnim formatom i čistim grafičkim dizajnom, Vjesnik je jedna od onih novina koje su utirale staze profesije i obilježile desetljeća hrvatskog novinstva i tiskarstva. On je postao sinonimom profesionalizma i osebujne grafike i dizajna, a osobno sam zadovoljan što je ovaj često kritizirani veliki novinski format preživio kratkotrajne mijene i ustrajao na prepoznatljivoj formatskoj tradiciji koju njeguju i ugledni svjetski politički dnevnici«, rekao je premijer Račan. </p>
<p>»Vjesnikovo ime danas, nažalost, prate i repovi gubitaka u čemu je Vlada više puta pomagala s temeljnim ciljem njegove konačne preobrazbe i privatizacije«, kazao je u svom govoru premijer Ivica Račan, kojem je Rikard Pompe nakon toga darovao reprint prvog primjerka Političkog Vijesnika od 24. lipnja 1940. Premijer je nakon toga obišao pogone Vjesnikove Tiskare, razgovarao s radnicima, a s jednom skupinom popio i šampanjac.</p>
<p>»Radite posao koji nije lagan, no s ovim investicijama bit će više posla i zarade«, poručio je Račan radnicima Tiskare. </p>
<p>Račan je nakon toga obišao i Vjesnikovu novinsku redakciju, a prije toga razgovarao je s članovima uređivačkog kolegija. Glavni urednik Krešimir Fijačko kazao je za sadašnju vladu da je prva koja se ni na koji način nije miješala u Vjesnikovu uređivačku politiku, što je listu olakšalo da ponovo izbori poziciju vodećeg nacionalnog dnevnika i jedine ozbiljne novine u Hrvatskoj. </p>
<p>»Vjesnik sam počeo čitati dok sam još bio gimnazijalac i zadržao sam nešto od njegove tradicije, a to je ozbiljnost. Bilo bi dobro da je Vjesnik zadrži kao svoju vertikalu. Za razliku od žutog tiska koji trči za senzacijama i ekskluzivnošću, Vjesnik ima jednu drugu širinu, i što će Hrvatska biti zrelija, on će biti prisutniji. Vlada je odlučila pomoći Vjesniku zbog shvaćanja da trebamo imati jednu ozbiljnu novinsku i tiskarsku kuću, i drago mi je da se Vjesnik vraća«, rekao je Račan. </p>
<p>Nakon obilaska Vjesnikove Tiskare i razgovora s njezinim radnicima, premijer Račan je izjavio: »Kao predsjedniku Vlade drago mi je što sam danas ovdje, što sam 'vjesnikovcima' čestitao njihov dan i što smo otvorili važan pogon za njegov razvoj, koji će bez sumnje dati bolju kvalitetu ovoj kući i dignuti standard na tiskarskom tržištu Hrvatske. S obzirom na to da nisam tako mlad, već dugi niz godina čitam Vjesnik i drago mi je čuti da se vraća, no treba još mnogo toga učiniti da se to definitivno potvrdi. Drago mi je da ovdje vidimo bolje uvjete rada od onih ranije, što je vrlo važno u ovom poslu. Koliko sam vidio, ljudi koji ovdje rade svjesni su da će ovaj rast i pomak Vjesnika biti bolji i za njih i njihov osobni standard i plaće«, rekao je premijer. </p>
<p>Želim Vjesniku dobar razvoj, kretanje prema većim uspjesima i sutrašnjoj privatizaciji, da pridonese konkurenciji u Gutenbergovoj galaksiji Hrvatske, u hrvatskom novinstvu. Konkurencija u medijima dat će kvalitetu koju priželjkujemo, poručio je na kraju Račan</p>
<p>Račanov dar »Vjesniku«: kopija Gutenberga </p>
<p>Prigodom posjeta Račan je obećao da će Vjesniku darovati kopiju Gutenbergova tiskarskog stroja iz 19. stoljeća koji trenutačno drži u šupi. Za Vjesnik je ispričao kako je došao do tog stroja: </p>
<p>»Jednoga dana prije dosta godina šetao sam sa suprugom Gornjim gradom, a taj se dan bacao glomazni otpad. U jednom trenutku šokirani smo ispred jednih vrata ugledali Gutenbergov stroj. Sutradan je supruga došla pitati vlasnika baca li on taj stroj. On je potvrdio, ali kad je vidio da je netko zainteresiran, kazao je da se predomislio i da mu ga platimo. I mi smo ga platili i odvezli, a ja ga nemam gdje staviti, a ovdje u Vjesniku bit će na boljem mjestu nego kod mene u šupi. Za stroj je znači zaslužna moja supruga koja voli stare stvari, a ova je bila nešto prevelika za moje stambene uvjete. Mislim da bi taj stroj, mogao biti moderna skulptura.«</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dvojica uhićena zbog ubojstva Nikole Drobnjaka 1992. u okolici Siska </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja </p>
<p> - U sklopu kriminalističke obradbe nestanka i ubojstva određena broja hrvatskih državljana srpske nacionalnosti na sisačkom području 1991. i 1992., koju duže vremena provodi sisačko-moslavačka Policijska uprava u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom, u ponedjeljak su uhićena dvojica hrvatskih državljana i sprovedena u Istražni centar Županijskog suda. </p>
<p> Protiv njih je Županijskom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava zbog osnovane sumnje da su počinili kažnjivo djelo po čl. 120. Osnovnoga Kaznenog zakona, navodi se u izjavi za javnost Odjela za odnose s javnosti Ministarstva unutarnjih poslova.</p>
<p> Osnovano se sumnja da su ta dvojica - četrdesetgodišnji hrvatski državljanin, tada kao policijski službenik sisačkog PU-a, i četrdesetsedmogodišnji hrvatski državljanin, tada kao pripadnik pričuvnoga sastava PU-a - 5. travnja 1992. između 17 i 18 sati službenim vozilom marke »puch« dovezli u Blinjski Kut, u predio zvan Pola na desnoj obali Save, Nikolu Drobnjaka. Zatim su ga izveli iz automobila te nakon kraćeg razgovora u nj ispalili više hitaca iz automatske puške, nakon čega je tijelo palo u vodu i ubrzo potonulo, navodi se u izjavi.</p>
<p> Kriminalistička obrada se nastavlja kako bi se otkrili počinitelji ostalih ratnih zločina u tom razdoblju na sisačkom području, kaže se u izjavi koju je potpisala glasnogovornica Zinka Bardić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Iranski tanker ispustio naftu pred istarskom obalom?</p>
<p>Nakon što je pilot zrakoplova koji je prelijetao Jadransko more dojavio da je iza broda bitio trag nafte, pulska lučka kapetanija nije našla dokaze, ali nastavlja pretraživati pučinu </p>
<p>PULA, 23. lipnja</p>
<p> - Lučki kapetan Josip Lazarić iz pulske Lučke kapetanije obavijestio nas je u ponedjeljak u 22.30 sati da cijelo popodnevno i večernje kontroliranje akvatorija ispred istarske obale nije potvrdilo sumnju da iranski tanker koji je plovio tim vodama ispušta naftu u more. </p>
<p>U 14.45 sati u ponedjeljak Nacionalna središnjica traganja i spašavanja na moru iz Rijeke obavijestila je, naime, Lučku kapetaniju Pula da je od zagrebačke kontrole leta zaprimila obavijest kako tanker zelene boje na 28 nautičkih milja ispred istarske obale ispušta naftu u more, što je dojavio pilot zrakoplova koji je prelijetao Jadransko more. </p>
<p> Lučka kapetanija angažirala je potom zrakoplov iz sportske zračne lučke Medulin, te je prilikom nadlijetanja prema radarskim snimcima utvrđeno da se spornom rutom kreću motorni brod Reful koji asistira kod platforme »Ivana A«, te iranski tanker »Iran Semman« koji je odgovarao opisu kontrole leta iz Zagreba, ali je plovio izvan teritorijalnog mora RH.</p>
<p>Ekipa Lučke kapetanije kontrolirala je iz zraka akvatorij zapadno od Vrsara pa sve do rta Kamenjaka, ali nije uočeno nikakvo ispuštanje nafte. Ipak, nastavljeno je prikupljanje podataka, a u utorak će se obaviti još jedno kontroliranje istarskog akvatorija iz zraka. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mesić: Tehničko je pitanje hoće li se razgovor s Gotovinom voditi u Zagrebu ili u Haagu</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - »Generalu Anti Gotovini bit će omogućen razgovor s istražiteljima Haaškog suda, a hoće li se taj razgovor održati u Zagrebu ili Haagu tehničko je pitanje«, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara nakon svečane dodjele odlikovanja u povodu Dana državnosti, Mesić je ustvrdio da će Gotovina imati i ono što su drugi imali znatno ranije. Generalu je svojedobno, podsjetio je Predsjednik, uskraćena mogućnost razgovora s haaškim istražiteljima. </p>
<p>Predsjednik je istaknuo da razgovor, koji je u petak vodio s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte, nije izišao iz okvira pisma koje je ona uputila u Zagreb. </p>
<p>U slučaju generala Luke Džanka, Predsjednik je istaknuo da, osim onog što je pročitao u novinama, nema informacija o osumnjičeničkom statusu generala. </p>
<p>J. Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hartmann: Telefonski razgovor Mesića i Del Ponte isključivo kurtoazan</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - »Telefonski razgovor glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem u petak bio je isključivo kurtoazne naravi, radi potvrđivanja sadržaja pisma kojim je tužiteljica odgovorila na Mesićevu inicijativu u vezi sa 'slučajem Gotovina'«, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica haaške tužiteljice Florance Hartmann. </p>
<p>»Razgovor, održan na poticaj glavne tužiteljice, bio je kratak i kurtoazan, s ciljem da se potpuno potvrdi sadržaj pisma«, rekla je Hartmann.</p>
<p>Tjednik Nacional objavio je u ponedjeljak da je riječ o polusatnom razgovoru koji se u cijelosti odnosio na »slučaj Gotovina«, odnosno da se »detaljno razgovaralo čak i o eventualnim scenarijima mogućih događaja u vezi s Gotovinom«. Nacional se pritom poziva na pouzdane diplomatske krugove u Zagrebu.</p>
<p>»Nije točno ono što Nacional insinuira o sadržaju tog razgovora«, rekla je Hartmann.</p>
<p>Tužiteljičin je ured izrazio ujedno žaljenje zbog postojećeg medijskog tretmana pitanja odbjegloga generala Ante Gotovine.</p>
<p>»Žalimo što tisak nastavlja manipulirati tim stvarima i ne poštuje ono što piše u pismu Carle del Ponte predsjedniku Mesiću, da se priča vrati s političke u sudsku sferu«, rekla je glasnogovornica. (Hina)</p>
<p>Nakon gotovo dvije godine bijega, general Ante Gotovina nedavno je dao intervju tjedniku Nacional nakon čega je predsjednik Mesić pokrenuo inicijativu da bi se Gotovini status optuženika promijenio u status osumnjičenika, što je Carla del Ponte u svojem pismu odbila.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić odlikovao devetnaest pojedinaca i ustanova </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - U povodu Dana državnosti predsjednik Stjepan Mesić dodijelio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i ustanovama iz javnog života. Dodjeljujući odlikovanja, Predsjednik je istaknuo da je riječ o različitim priznanjima, no da im je jedno zajedničko - izvrsni rezultati postignuti u području djelovanja nagrađenih. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi odlikovani su Mijo Adžić, Viktor Crnek, Prerad Detiček, Ivan Faullend-Heferer, prof. dr. Cvjetko Milanja, Josip Novosel, Nenad Turkalj, dr. Hrvoje Turković i Damir Zlatar-Frey. </p>
<p>Za osobite zasluge za sport Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara primili su Duje Bonačić, Antun Rački i dr. Mirko Relac. Za osobite zasluge u prosvjeti odlikovan je prof. dr. Valentin Puževski, a za osobite zasluge u gospodarstvu mr. Ivica Trnokop. </p>
<p>Povelju Republike Hrvatske za osobita odgojna i obrazovna postignuća dobili su Dječji vrtić i jaslice »Zipkica«, Treća gimnazija iz Splita te tri osnovne škole - Osnovana škola Profesora Franje Viktora Pignjara iz Virja, Osnovna škola u Đulovcu i Osnovna škola Dr. Branimira Markovića iz Ravne Gore. U ime svih nagrađenih, Predsjedniku je zahvalio Nenad Turkalj. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatski partizani stvorili su temelje Hrvatske kakva je danas, rekao je Račan</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Svečanim primanjem u sjedištu hrvatske Vlade obilježen je u ponedjeljak navečer Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, te 60. obljetnica osnivanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) i ujedinjenja Istre, Rijeke, Zadra i otoka sa zemljom maticom. </p>
<p> Uz antifašističke borce iz Drugog svjetskog rata, primanju su nazočili predsjednik Republike Stjepan Mesić, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, Hrvatske vojske, diplomatskog zbora, vjerskih zajednica, sindikata, gospodarstvenika, Grada Zagreba i braniteljskih udruga iz Domovinskog rata.</p>
<p> Kada je prije 60. godina krenula u borbu protiv fašizma Hrvatska je jasno izrazila svoje antifašističko opredjeljenje i započela bitku za stvaranje buduće države na demokratskim osnovama, kazao je u prigodnom govoru premijer Ivica Račan.</p>
<p> »Hrvatski partizani stali su na stranu saveznika i svojim djelovanjem stvorili temelje Hrvatske kakva je danas - demokratska, samostalna i suvremena«, dodao je.</p>
<p> Podsjećajući na povijesni značaj ZAVNOH-a Račan je kazao kako je tek odlukama tog tijela Hrvatska definirana u svojim današnjim granicama.</p>
<p> »Nije potrebno isticati da današnje društvo teži što većem stupnju demokracije i zaštite ljudskih prava, a temelji tog društva stoje upravo na načelima antifašizma«, ustvrdio je Račan, dodavši da se u približavanju Europskoj uniji Hrvatska ponosi svojom antifašističkom prošlošću »koju dijeli s tom istom Europom«.</p>
<p> Na primanju je pročitana i ZAVNOH-ova Odluka o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, te Gundulićevi stihovi posvećeni slobodi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Predsjednik Mesić čestitao Dan državnosti</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić uputio je u ponedjeljak čestitku svim građanima Hrvatske u povodu 25. lipnja, Dana državnosti.</p>
<p>»Dan državnosti prilika je da se podsjetimo što smo sve napravili, ali i što još trebamo učiniti kako bismo ispunili naše strateške ciljeve - članstvo u euroatlantskim integracijama, a to znači i bolji standard i bolje uvjete života za sve naše građane.</p>
<p>Hrvatsko gospodarstvo već treću godinu za redom ide putem oporavka, a napokon ostvaruje se i davni hrvatski san - cesta koja povezuje unutrašnjost Hrvatske s morem. Hrvatska nastavlja sa sveobuhvatnim reformama pravosudnog sustava i državne uprave, ali i s razvojem građanskog društva i pravne države.</p>
<p>Hrvatska je ove godine napravila krupan korak - predala je molbu za članstvo u Europskoj uniji, pri čemu smo svjesni da daljnji napredak ovisi samo o nama i o našoj spremnosti i volji za ispunjavanjem uvjeta. Uvjeren sam da smo na dobrom putu«, kaže u svojoj čestitci predsjednik Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Čestitka premijera Račana </p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivica Račan čestitao je svim hrvatskim građanima Dan državnosti, ističući da »iako je mnogo toga još pred nama, naš smjer prema Europskoj uniji i ostvarenje cilja više nisu upitni«. </p>
<p> »Prije dvanaest godina Hrvatska je donijela odluku o svojoj samostalnosti i započela svoj put prema Europi. Pred nama su tad bili teški trenuci: borba za međunarodno priznanje naše mlade države i Domovinski rat. </p>
<p> Unatoč nepovoljnim okolnostima, izborili smo svoje mjesto u međunarodnoj areni. U sudbonosnim danima Domovinskog rata, u bitkama za cjelovitost hrvatskog teritorija, za našu slobodu i dostojanstveni život, mnogobrojni hrvatski branitelji položili su svoje živote. Njihova žrtva nikad ne smije biti zaboravljena.</p>
<p> Danas, dvanaest godina kasnije, Hrvatska je neovisna, međunarodno priznata država i pripada obitelji zemalja parlamentarne demokracije. Postigli smo uistinu mnogo, prije svega mislim na naše približavanje euro-atlantskim integracijama. </p>
<p>Iako je mnogo toga još pred nama, naš smjer prema Europskoj uniji i ostvarenje cilja više nisu upitni,« stoji u premijerovoj čestitci. </p>
<p> Čestitku u povodu Dana državnosti svim udrugama hrvatskih branitelja i članovima njihovih potiubelji, te svim građanima uputio je ministar hrvatskih branitekja Ivica Pančić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Privatizacija Kutjeva vraća se na početak</p>
<p>Država će 94 posto dionica tvrtke ponuditi tvrtki Božjakovina, koja je u vlasništvu Envera Moralića, a 16 će se posto udjela obitelji Petra Turkovića u Kutjevu, ako dokaže vlasništvo, namiriti iz druge državne imovine, kazao je ministar gospodarstva Jurčić</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - »Privatizacija Poljoprivrednoga kombinat Kutjevo bit će vraćena na početak, a odluka Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) o prodaji tvrtke u dijelovima bit će poništena«, rekao je u ponedjeljaka Ljubo Jurčić, ministar gospodarstva nakon sastanka sa sindikalnim predstavnicima Kutjeva koji su prosvjedovali na Markovu trgu. </p>
<p>Jurčić je dodao da će država 94 posto dionica tvrtke ponuditi tvrtki Božjakovina u vlasništvu Envera Moralića, dok će se 16 posto udjela obitelji Petra Turkovića u Kutjevu, ako dokaže vlasništvo, namiriti iz druge državne imovine. </p>
<p>Vinko Jušić, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika Kutjeva, rekao je da je zadovoljan postignutim dogovorom s ministrom Jurčićem o prodaji poduzeća u cjelini, kako je i bilo određeno međunarodnim natječajem.</p>
<p>»Prodaja Kutjeva u dijelovima protiv je interesa 1000 radnika Kutjeva i oko 5000 kooperanata u Slavoniji, a u korist interesne skupine koja želi razbiti poljoprivrednu u Slavoniji i Baranji«, kaže Jušić i dodaje: »Ako Božjakovina ne želi ponovno pregovarati o kupnji Kutjeva, zahtijevamo da se nađe novi kupac koji je spreman kupiti Kutjevo u cjelini«. </p>
<p>Dvjestotinjak radnika Kutjeva došlo je u ponedjeljak na Markov trg prosvjedovati nakon što su svoje zahtjeve predali u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Ministarstvo gospodarstva. Na transparentima koje su nosili pisalo je: »Inati se, Slavonijo«, »Grobar Slavonije - Linić«, »Slavonija i Baranja - zona sumraka«, »Ubili ste kravu za kilu mesa«...</p>
<p>Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je kako Sindikat neće dopustiti da politika kroji sudbinu Kutjeva.</p>
<p>Nakon što su nezadovoljni radnici Kutjeva više puta prozvali saborske zastupnike, okupljenim se obratila Vesna Škare-Ožbolt. Kazala im je da će zatražiti odgovornost svih političara koji su digli ruku za promjenu uvjeta natječaja i tako doveli Kutjevo na rub propasti.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030624].
|
