NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030124].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 216996 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.01.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Najspornije izjednačavanje rada na određeno i neodređeno vrijeme</p>
<p>U slovenskom ZOR-u precizna su ograničenja vezana uz razloge za sklapanje ugovora na određeno vrijeme, i to upravo ona ograničenja koja hrvatska vlada namjerava ukinuti / Namjera je Vlade, smatraju sindikalisti, da se u procesu privatizacije značajnog dijela poduzeća novim vlasnicima omogući da se riješe radnika uz minimalne troškove, a bez socijalne klauzule </p>
<p>kojima bi se zaštitili radnici</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Kao jedan od razloga za radikalne izmjene Zakona o radu (ZOR) Vlada navodi i prilagodbu radnim standardima Europske unije. Novi slovenski ZOR koji se primjenjuje od ove godine, tvrde sindikati, ima manje fleksibilne odredbe od onih koje predlaže Vlada, što Sloveniji nije smetnja za ulazak u Europsku uniju (EU).</p>
<p>Savez samostalnih sindikata Hrvatske napravio je usporedni prikaz slovenskih rješenja i onih kojima Vlada predlaže smanjivanje radničkih prava, zbog čega je pet sindikalnih središnjica zaprijetilo generalnim štrajkom.</p>
<p>Sindikatima je najspornije izjednačavanje rada na određeno i neodređeno vrijeme. Prema Vladinu prijedlogu, ukinuli bi se iznimni razlozi za rad na određeno (sezonski rad, zamjena, povećani obujam posla), a poslodavac bi svakog radnika mogao zaposliti na određeno, ali najdulje do tri godine. </p>
<p>Sindikati upozoravaju da već sada 82 posto novozaposlenih radi na određeno, a otvori li se takvom radu i zakonom širom vrata, stalni posao postat će iznimka. Poslodavci će, tvrde, umjesto jednog radnika na neodređeno na istom radnom mjestu svake tri godine mijenjati radnike s ugovorom na određeno, jer ih je jeftinije otpustiti i prijaviti na minimalnu plaću.</p>
<p>U slovenskom ZOR-u precizna su ograničenja vezana uz razloge za sklapanje ugovora na određeno vrijeme, i to upravo ona ograničenja koja hrvatska vlada namjerava ukinuti. U Sloveniji ugovore na određeno poslodavci mogu iznimno sklapati do 1. siječnja 2007. (mali poslodavci do 1. siječnja 2010.) do tri godine, a nakon toga najdulje na dvije godine. Jasne razloge za rad na određeno imaju i Austrija, Belgija, Finska, Francuska i niz zemalja razvijene tržišne ekonomije.</p>
<p>Prema izmjenama ZOR-a, otkazni rok trajao bi od dva tjedna (za manje od dvije godine staža) do najviše tri mjeseca za 20 godina staža. Prema sadašnjem zakonu, otkazni rok je od dva tjedna do najviše šest mjeseci. Slovenci su i tu bili izdašniji – radnici s do pet godina staža imaju otkazni rok 30 dana, a sa 15 do 25 godina staža 150 dana ili pet mjeseci.</p>
<p>Osim skraćivanju otkaznog roka sindikati se protive Vladinu prijedlogu da se otpremnine smanje za 30 do 65 posto, ovisno o godinama staža. Sada radnik dobiva pola neto plaće po godini staža. Prema novome bi dobio od pola bruto plaće za dvije godine rada do najviše četiri bruto plaće za 25 godina staža, umjesto sadašnjih 12,5 plaća.</p>
<p>Slovenski radnik koji ima do pet godina staža dobiva petinu plaće za svaku godinu staža. Pet do 10 godina staža nosi četvrtinu plaće otpremnine po godini staža, radnici s više od 15 godina staža dobivaju trećinu plaće po godini staža.</p>
<p>Skreše li Vlada iznose otpremnina, hrvatski će radnici imati znatno niže otpremnine od slovenskih. Radnik s 20 godina staža i plaćom od 1800 kuna umjesto sadašnjih 14.400 kuna dobio bi prema novome samo 5400 kuna (9000 kuna manje), a slovenski radnik 12.000 kuna otpremnine. Ako mu je plaća 6000 kuna, otpremnina pada sa 41.805 na 18.000 kuna, a slovenski dobiva 40.000 kuna.</p>
<p>Znatno smanjivanje otpremnina najviše će, upozoravaju sindikati, pogoditi radnike kod poslodavaca gdje nema kolektivnih ugovora, jer će spasti na minimalne zakonske iznose. Isto tako očekuju i moguće otkaze sklopljenih kolektivnih ugovora, pa će i za radnike u tim poduzećima vrijediti niže otpremnine prema zakonu.</p>
<p>Namjera je Vlade, smatraju sindikalisti, da se u procesu privatizacije značajnog dijela poduzeća (HEP, Ina, Croatia osiguranje) omogući novim vlasnicima da se riješe radnika uz minimalne troškove, a bez socijalne klauzule kojima bi se zaštitili radnici.</p>
<p>Za sindikate je sporna i definicija malog poslodavaca koji nema obvezu zbrinjavanja viška radnika. Dosad tu obvezu, kao i u Sloveniji, nije imao poslodavac koji zapošljava do 10 radnika, a prema Vladinu prijedlogu mogućnost bržeg otkaza daje se poslodavcu s do 20 zaposlenih.</p>
<p>To će značiti dodatnu nesigurnost 241.000 radnika zaposlenih kod malih poslodavaca, koje će gazda moći otpustiti kad hoće. I uz druge mjere fleksibilizacije koje se predlažu, najteže će biti pogođeni stariji radnici koje će poslodavac lakše i jeftinije otpustiti i zamijeniti mlađima, a ta populacija neće imati šansu za novi posao, osim za leteće privremene poslove ili one na određeno vrijeme. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nafte će biti, ali pitanje je koliko i po kojoj cijeni</p>
<p>Račanov nejasan odgovor, da Hrvatska ima naftne rezerve za više od 15 dana, izazvao je nove upite / U Ministarstvu gospodarstva i Ini kažu da u Hrvatskoj postoje zalihe nafte za najmanje 90 dana / Vlada bi uskoro mogla usvojiti uredbu kojom će se obvezne zalihe nafte postupno povećati na 90-dnevnu potrošnju</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Za koliko su dana uobičajene potrošnje dovoljne postojeće zalihe nafte i derivata u Hrvatskoj, pitaju se mnogi nakon pomalo nejasnog odgovora premijera Ivice Račana na zastupničko pitanje u Saboru.</p>
<p>Naime, premijer je odgovorio da je Hrvatska spremna za naftni šok i krizu do koje bi moglo doći zbog rata u Iraku i štrajka u Venezueli, te da su hrvatske zalihe dovoljne za više od 15 dana. Međutim, takav je odgovor izazvao nove upite ne prijeti li Hrvatskoj ipak nestašica nafte i derivata, posebno ako eventualni rat u Iraku potraje dulje od 15 dana, što je lako moguće.</p>
<p>No, u Ministarstvu gospodarstva i Ini tvrde da u Hrvatskoj postoje zalihe nafte za najmanje 90 dana, iako još nema propisa u koji je ugrađena takva obveza. Ipak, uskoro bismo ga mogli dobiti – Vlada bi trebala usvojiti uredbu kojom će se obvezne zalihe nafte postupno povećati na 90-dnevnu potrošnju.</p>
<p>Zasad to pitanje reguliraju tri zakona. Prema Zakonu o strateškim robnim zalihama, čuvaju se određene količine naftnih derivata (benzina, dizela, mlaznog goriva i mazuta) za osiguranje osnovne opskrbe u slučaju ratnog stanja, velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa. U Ministarstvu ne žele govoriti o količinama derivata u strateškim zalihama, jer je riječ o državnoj tajni.</p>
<p>Zakon o energiji i Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata propisuju obvezu osiguranja tzv. operativnih rezervi nafte i derivata dovoljnih najmanje za prosječnu 15-dnevnu potrošnju. To se odnosi na sve dobavljače nafte koja služi za proizvodnju električne i toplinske energije, proizvođače i dorađivače naftnih derivata i njihove kupce koji su u prethodnoj godini za svoje energetske potrebe koristili najmanje 25 tona nafte ili derivata.</p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva kažu da, prema njima dostupnim podacima, svi poštuju tu obvezu, a neki zbog poslovnih razloga čuvaju i mnogo veće količine. Tako u Ini kažu da svojim kupcima jamče najmanje tromjesečnu normalnu opskrbu, za što im treba oko milijun tona derivata. Predsjednik Inine Uprave dr. Tomislav Dragičević kaže da Ina drži oko 85 posto hrvatskog tržišta, što znači da većina potrošača ni u slučaju rata u Iraku ne treba očekivati nestašice.</p>
<p>Dodatnu sigurnost potrošačima donosi činjenica da Ina na svojim naftnim poljima proizvodi oko milijun tona nafte, čime zadovoljava oko četvrtine ukupnih potreba. </p>
<p>Kako bi se hrvatske zalihe nafte i derivata uskladile s europskom praksom, Ministarstvo gospodarstva je izradilo Prijedlog uredbe o obveznim zalihama nafte i derivata. Ona propisuje povećanje sadašnjih obveznih operativnih zaliha tvrtki sa 15 na 90 dana. Istina, vjerojatno će biti predviđeno prijelazno razdoblje od šest do 12 mjeseci, u kojem će se broj dana postupno povećavati.</p>
<p>Takve povećane zalihe će se najvjerojatnije financirati iz cijene derivata. U Ministarstvu gospodarstva procjenjuju da bi sadašnje cijene derivata, kad bi uredba odmah počela vrijediti, porasle tri do četiri lipe po litri. Njihovi stručnjaci smatraju da u Hrvatskoj ima dovoljno skladišta za ispunjavanje te obveze, ali će neka trebati modernizirati.</p>
<p>Eventualni problemi u opskrbi naftom i derivatima mogli bi nastati samo ako rat u Iraku potraje dulje od tri mjeseca, no analitičari smatraju da su za to vrlo male šanse, jer ni najrazvijenija svjetska gospodarstva ne bi mogla dugo izdržati visoke cijene nafte. Uza to, očekuje se da će ostali svjetski proizvođači povećanom proizvodnjom na svjetskom tržištu nadoknaditi manjak nafte iz Iraka i Venezuele.</p>
<p>U tom bismo slučaju mogli imati samo problema zbog poskupljenja nafte, a onda i derivata u Hrvatskoj. Ali, i tu postoje dva amortizera koja bi ublažila prevelik udar na cijene.</p>
<p>Prvi je činjenica da Inina proizvođačka cijena u konačnoj čini samo trećinu, što znači da bi, u slučaju velikog poskupljenja nafte, otprilike toliko poskupjeli derivati u Hrvatskoj. Ako ni to ne bi bilo dovoljno, Vlada bi razmotrila potrebu smanjivanja poreza i izdvajanja za ceste, na što otpada dvije trećine maloprodajnih cijena goriva. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Odriče li se Papa primata i nepogrešivosti radi ekumenizma</p>
<p>Slaba je nada da će pregovori sa sestrinskim kršćanskim crkvama donijeti ploda, jer su u pitanju temeljne doktrine na kojima kršćanske crkve počivaju / Dok Katolička crkva počiva na načelu univerzalnosti, pravoslavne crkve su autokefalne i nacionalne, a brojne protestantske crkve imaju, svaka posebno, sasvim autonomnu unutarnju strukturu</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Papa Ivan Pavao II. ponovno je izrazio spremnost na razgovore o dogmama o primatu i nepogrešivosti rimskog biskupa, kako bi se pokušalo prevladati glavne prepreke ujedinjenju kršćanskih crkava. </p>
<p>Naime, činjenica je da pravoslavne i protestantske crkve tradicionalno odriču Papi pravo primata među kršćanskim biskupima, ističući nasuprot tome jednakopravnost biskupa svih crkava. Još je spornija dogma o papinoj nepogrešivosti koja je relativno novijeg vijeka, ustanovljena tek na Prvom vatikanskom saboru 1869./1870., koji nikad nije završen zbog izbijanja francusko-pruskog rata i pijemontskog osvajanja Rima.</p>
<p>Iako je definicija o papinoj nepogrešivosti imala dosta protivnika i među samim biskupima – 88 ih je glasalo protiv, a 62 uvjetno za – naposljetku je ipak, nakon 37 sjednica i 140 govora, prihvaćena premoćnim brojem glasova. </p>
<p>Među kritičarima definicije o papinoj nepogrešivosti posebno se isticao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Tako je prihvaćena dogmatska konstitucija »Pastor Aeternus«, koja je uključivala i nauku o papinskom primatu, tj. univerzalnom episkopatu i definiciju o papinskoj nepogrešivosti.</p>
<p>Prema njoj rimski biskup kao Petrov nasljednik, Kristov namjesnik i vrhovna glava Crkve, obnaša potpunu, redovnu i neposrednu biskupsku vlast nad svom Crkvom i nad pojedinim biskupijama. Papina vlast jednako pokriva pitanja vjere, morala, discipline i crkvenog vodstva. </p>
<p>Konstitucija je istaknula da time nije suspendirana redovna nadležnost koju svaki biskup ima u svojoj biskupiji, no stvari su u praksi drukčije hodale, jer je njome papi osiguran gotovo monarhistički autoritet unutar Katoličke crkve. Istina, biskupski kolegij je i dalje mogao funkcionirati kao dobro savjetodavno tijelo na načelu dogovora, ali nakon svega papina riječ bi bila posljednja. </p>
<p>Konstitucija je to diplomatski suptilno definirala, istaknuvši da je mjesna biskupska jurisdikcija uklopljena u cjelinu univerzalne Crkve i njoj podvrgnuta, zbog čega je svaki pojedini biskup dužan papi istinsku poslušnost, kako u pitanjima vjere i morala tako i u načinu života i upravljanja Crkvom.</p>
<p>Dogma o nepogrešivosti pak podrazumijeva da papa, kad istupa »ex cathedra« kao službena osoba, donosi konačnu odluku o izvjesnom pitanju vjere ili morala koja vrijedi za cijelu Katoličku crkvu. Pritom je samorazumljivo da je takva papina odluka po sebi nepogrešiva i nepromjenjiva i da za nju nije potrebna suglasnost biskupskog kolegija. </p>
<p>Tako je načelo papinskog primata definitivno prevladalo načelo biskupskog kolegijaliteta u Katoličkoj crkvi i za gotovo čitavo sljedeće stoljeće obilježio »vanjsku politiku« Vatikana.</p>
<p>Međutim, unutar Katoličke crkve, pogotovo u Njemačkoj, došlo je do žestokih reakcija na takvu dogmatsku konstituciju, koje su rezultirale novim raskolom i osnivanjem Starokatoličke crkve.</p>
<p>Pa iako su dijaloški usmjereni pape – Ivan XXIII. i Pavao VI. (koji su vodili reformatorski Drugi vatikanski koncil, od 1962. do 1965.), otvorili vrata ekumenizmu i suradnji s pravoslavnim i protestantskim crkvama, konstitucija koja je predstavljala glavnu prepreku u uzajamnom približavanju crkava ostala je na snazi do danas.</p>
<p>Papa Ivan Pavao II., koji je preuzeo i nastavio ekumensku misiju svojih predšasnika, nekoliko je puta iznio spremnost da se o načelima papinskog primata i nepogrešivosti pregovara sa »sestrinskim kršćanskim crkvama«. Ali, slaba je nada da će ti pregovori donijeti ploda, jer su u pitanju temeljne doktrine na kojima kršćanske crkve počivaju.</p>
<p>Jer, dok Katolička crkva počiva na načelu univerzalnosti, pravoslavne crkve su autokefalne i nacionalne, a brojne protestantske crkve imaju, svaka posebno, sasvim autonomnu unutarnju strukturu. Dok u Katoličkoj crkvi primat ima papa, u pravoslavnim crkvama bitne ovlasti obnaša episkopalni kolegij tj. crkveni Sinod, a u protestantskom svijetu su hijerarhijske veze još labavije, te je mjesna crkva (prema uzoru na apostolske crkve) na čelu s biskupom posve neovisna.</p>
<p>Upravo stoga, nova će Papina inicijativa teško proći, bilo u Vatikanu bilo u drugim kršćanskim crkvama, jer vladajućim klerikalnim strukturama ionako nije u interesu stvarno jedinstvo crkava nego jasna i stroga podjela crkvenih teritorija, a o podjeli novih misijskih područja pregovori su ionako uvijek otvoreni. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Željko Maglov - povratak švercu droge</p>
<p>Maglov se u istrazi zbog šverca automobilima i šećerom 1997. branio da je u sve njegove poslove bio upućen general pukovnik Mate Laušić / Još 1993. djelatnici SIS-a prijavili su Maglova da je kao vojni </p>
<p>policajac švercao drogu</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Splitsko uhićenje umirovljenog pukovnika HV-a Željka Maglova zbog sumnji u preprodaju teških droga aktualiziralo je priče o kriminalnim radnjama koje su se događale u MORH-u za vrijeme rata, kad je Maglov bio jedan od zapovjednika Vojne policije za Dalmaciju. </p>
<p>Maglov je kao zapovjednik 73. bojne Vojne policije sa skupinom svojih vojnih policajaca uhićen u Splitu 15. rujna 1997. U istražnom postupku pred splitskom policijom, koja ga je teretila za šverc ukradenim automobilima, šećerom, a već se tada raspolagalo i informacijama o švercu velikih količina teških droga, Maglov se branio da su za njegove postupke znali general Mate Laušić, nedavno umirovljeni načelnik uprave Vojne policije, i pukovnik Vlado Ugrin, u to vrijeme načelnik vojne kontraobavještajne službe SIS u Splitu.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, prije kraja istrage civilne policije po Maglova su u Split helikopterom došli generali Mate Laušić i Ljubo Ćesić Rojs. Nakon toga, pukovniku Maglovu se izgubio svaki trag. Službeno su ga tražili kao bjegunca. Neki vojni krugovi medijima su plasirali vijesti da je u Mađarskoj ili Južnoafričkoj Republici, a oni koji su ga osobno poznavali tvrdili su da nije napuštao Hrvatsku i da se kretao između šibenskog zaleđa, gdje mu živi majka, i Splita.</p>
<p>Kada se predao, počelo je i suđenje na Županijskom sudu u Splitu, pod optužbom za šverc automobila i šećera. Prema toj optužnici je u lipnju 1999. osuđen nepravomoćno na dvije godine zatvora. Čitajući presudu sudac je Maglovu kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da se iskazao u obrani domovine i da ga je bivši ministar Šušak kao inteligentnog borca poslao na školovanje u SAD.</p>
<p>Maglov je uz kauciju pušten na slobodu do pravomoćnosti presude, MORH ga je umirovio u činu pukovnika, a mirovina mu je navodno prelazila 8000 kuna.</p>
<p>Neslužbeno se doznaje da je Vrhovni sud nedavno potvrdio pravomoćnost presude za šverc šećerom, pa bi se moglo dogoditi da Maglov ostane u zatvoru, ali zbog odsluženja kazne iz 1999.</p>
<p>Lani je Maglov kao svjedok obrane saslušan na splitskom Županijskom sudu, u procesu za ratne zločine u vojnom pritvoru Lora 1992. On je negirao da je u Lori bilo zlostavljanja i naveo da su se tamo nalazili ratni zarobljenici koje se vodilo na razmjenu. </p>
<p>U ljeto 2000. umirovljeni pukovnik uhićen je s jednom djelatnom časnicom HV-a, također u preprodaji droge, s tim da se radilo o znatno manjoj količini nego se navodi u aktualnoj istrazi. Za to je djelo bio osuđen na uvjetnu kaznu koja bi mu mogla otežati položaj, dokažu li mu se sadašnje sumnje o preprodaji droge.</p>
<p>Kao što smo već naveli, postojale su indicije o njegovoj umiješanosti u trgovinu drogom dok je aktivno obnašao dužnost u Vojnoj policiji i prilikom uhićenja 1997. Četiri godine ranije, 1993., djelatnici vojnokontraobavještajne službe SIS iz Šibenika Joško Gović i pokojni Tomislav Matić sastavili su službenu zabilješku u kojoj navode da su na jednoj rekviriranoj jahti koju koristi Željko Maglov pronašli drogu. Ta prijava nije urodila plodom. Matić je 1997. smrtno stradao u sumnjivim okolnostima, a Gović je dugo bio na bolovanju.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hvarska politička trampa</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Vlada je odlučila: Sunčani Hvar odlazi Termama Čatež. Četvorica HSS-ovih ministra pritom su iznijela niz dobro poznatih razloga (monopol, niska cijena, upitna vlasnička struktura kupca, emotivne, tradicijske razloge itd.) zbog kojih, po mišljenju njihove stranke, Sunčani Hvar ne bi trebalo prodati.</p>
<p>Priča o prodaji hvarskog hotelskog poduzeća, koja je započela prije nešto manje od dva mjeseca, vrlo brzo se pretvorila u politički sukob SDP-a i HSS-a oko koncepta i daljnjeg tijeka privatizacije.</p>
<p>Sukob se, doduše, mogao i ranije naslutiti kada je izbila afera oko ACI-ja, koja se djelomično iskazivala kao sukob oko čelne fotelje u toj tvrtki. Ipak je bilo jasno da se već duboko zagazilo u međustranački problem koncepcije privatizacije. Sunčani Hvar se tako danas koristi prije svega kao politička točka navodnog sukoba dviju najjačih stranaka u koaliciji u izbornoj godini.</p>
<p> No ako i jest točno da vrijeme i način paketne privatizacije najjačeg hvarskog turističkog kompleksa nisu riješeni najsretnije, točno je i to da se nabrojani razlozi za i protiv prodaje Sunčanog Hvara mogu lako preslikati i na bilo koje poduzeće u Hrvatskoj iz portfelja HFP-a, a koje je na listi za prodaju. </p>
<p>Danas je već svakome jasno i to da bilo koja moguća buduća privatizacijska afera ne ovisi samo o novcu i ponuđenim uvjetima natječaja, nego i o tome odakle kupac dolazi, jer činjenica je da se nitko nije protivio natječaju sve dok je kupac bio nepoznat. Ako je uistinu riječ o konceptu privatizacije, zašto protestna kampanja nije počela prije nego što se pokazalo da u Hvar stižu Terme Čatež? Kako, uostalom, objasniti podršku koju je toj prodaju od samog početka natječaja dao baš sindikat zaposlenih u Sunčanom Hvaru?</p>
<p>Nekome se danas doista može učiniti da je riječ o iscrpljenoj vladajućoj ekipi koja traži razlog za rasplamsavanje sukoba dovoljnih razmjera da dovede do što skorijih izbora kako bi ih sve riješio agonije. Upućeniji će, međutim, odmah posumnjati na predizborno političko trgovanje – Vlada je (a u ovom slučaju to je prije svega SDP) odlučila, HSS je bio protiv i tu je još jednom jasno pokazao svoj stav s kojim kreće u izbornu kampanju.</p>
<p> U krajnjoj liniji, SDP se baš ovih dana s HSS-om dogovorio i o konceptu daljnje privatizacije, što bi trebalo biti sasvim dovoljno za zadovoljavanje političkih apetita do kraja mandata koalicije.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Francuzi i Nijemci, Hrvati i Srbi</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Kada dvojica uvaženih, iskusnih diplomata, poput francuskog i njemačkog veleposlanika u Hrvatskoj Francisa Bellangera i Gebhardta Weissa, ispred hrvatskog predsjednika Stipe Mesića na obilježavanju 40. obljetnice Elizejskog sporazuma govore da »svjesno treba provoditi pomirbu i pritom prevladati otpore i stereotipne slike o neprijateljima«, poruka je više nego jasna.</p>
<p>Odnosi se na bolnu, često krvavu i frustrirajuću povijest europskih divova, Njemačke i Francuske, ali jednako tako - ili možda i više! - i na onu, ništa manje dramatičnu, između Hrvata i Srba. »Vizionarstvo Charlesa de Gaullea i Konrada Adenauera sadrži i opomenu sadašnjim političarima da u Europi trebaju stvarati pomirbu svuda gdje je potrebno«, poručuje veleposlanik Gebhardt Weiss.</p>
<p>Velika Francuska i velika Njemačka uspjele su izići iz začaranog kruga mržnje, otvorivši tako Europi perspektivu i novo poglavlje života u miru. Malu Hrvatsku i malu Srbiju to tek čeka, nakon burnog stoljeća svih mogućih eksperimenata zajedničkog života koji su neslavno propali u krvi, ratovima i mržnji.</p>
<p>Mogu li i susjedi s jugoistoka Europe, Hrvati i Srbi, zaboraviti jučer i sutra biti ono što su Francuzi i Nijemci danas? Mogu, ali očito za to još treba vremena. Ako Mesić ide stopama De Gaullea ili Adenauera, Srbi ga bez sumnje ne slijede. Posebno ne Koštunica. Tek kada i Beograd dobije političara za 21. stoljeće, koji će se iskreno pokloniti sjenama u Vukovaru i na brojnim drugim mjestima srpskih zločina u prošlom ratu, pomirba može početi.</p>
<p>I to je jasno i razumljivo. To je učinila i Njemačka čiji su tenkovi bili u Parizu. U ovom trenutku, budimo iskreni, čak ni papir ne bi trpio konstrukciju koju je izrekao francuski veleposlanik - a koja bi se mogla primijeniti i na naše prostore - opisujući kako su Francuska i Njemačka odlučile jednom zauvijek stati »na kraj stoljeća bratoubilačkih ratova«.</p>
<p>To što za iskrenu pomirbu Hrvata i Srba treba vremena, nije ništa strašno. Mesić ispravno primjećuje da ne smijemo dopustiti prošlosti da nas zarobi i da trebamo gledati u budućnost. Onu europsku, zajedničku za sve. A tu bi hrvatsko i srpsko suparništvo, u najboljem smislu te riječi, od gospodarstva, kulture do sporta, bilo i više nego poželjno.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pljuni i prilijepi etiketu</p>
<p>U ispolitiziranu scenu odlično se uklopio »Glas Koncila« koji već dva tjedna zaredom u svojim komentarima proziva sve ostale medije. Prije desetak dana optužio je sve novine da nisu htjele objaviti reakciju odvjetnika generala Gotovine na novogodišnji intervju predsjednika Mesića. Smetnuo je s uma da to pismo do njih nije stiglo. Ovotjedni komentar je potpuno posvećen kolegama iz ostalih medija. On optužuje »skupinu tobožnjih novinara« da je inscenirala cijelu aferu s obitelji Kostelić </p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Nema toga što u Hrvatskoj neće dobiti političku etiketu. Izborna (ili ipak predizborna) 2003. godina uvukla je u politiku sve: sportaši brane optužene generale, isluženi političari se preko sporta hoće vratiti u politiku (Mateša, Vrdoljak), vođa liječničkog sindikata Babić obilazi i traži potporu od marginalnih oporbenih stranaka (Anto Kovačević, Budiša), obitelj Kostelić je zalutala u politiku pa se sad oko nje natežu i opredjeljuju stranke, mediji i svekolik puk.</p>
<p>Nakon što su se Ante i Ivica Kostelić zaletjeli izjavama o porezu, nacizmu i poželjnom izgledu hrvatskoga predsjednika, koje su nastojali ublažiti starim isprikama o »istrgnutosti iz konteksta«, cijela je priča eskalirala do novog slučaja Bobetko, ili Gotovina, ili Norac, ili... Na Kostelićima se nacija opet dijeli i svatko drži kako je dovoljno pametan da o tome nešto kaže. »Nacional« je dosolio priču izvukavši iz arhive dio neobjavljenog intervjua Ivice Kostelića čime je dodatno pričvrstio etiketu na familiji. Odgovorila je Hrvatska televizija prilogom Brune Kovačevića koji je raspisao tjeralicu za novinarima »Nacionala«.</p>
<p>U tu ispolitiziranu scenu odlično se uklopio »Glas Koncila« koji već dva tjedna zaredom u svojim komentarima proziva sve ostale medije. Prije desetak dana optužio je sve novine da nisu htjele objaviti reakciju odvjetnika generala Gotovine na novogodišnji intervju predsjednika Mesića. Smetnuo je s uma činjenicu da novine nisu to mogle objaviti jer pismo Gotovininih odvjetnika do njih nije stiglo.</p>
<p>Ovotjedni komentar »Glas Koncila« je potpuno posvetio kolegama iz ostalih medija. On optužuje »skupinu tobožnjih novinara« da je inscenirala cijelu aferu s obitelji Kostelić »koja je brzo prešla hrvatske granice i izazvala posljedice koje su još uvijek, a bit će zacijelo još dugo, nepredvidive«. Ti su novinari, piše glasilo Katoličke crkve, pogazili sve etičke zasade, profesionalnost i čovječnost, što zaslužuje najoštrije moguće osude.</p>
<p>Komentar nosi naslov »Tko će zaustaviti snage za prljanje?« Većina teksta svodi se na obračun s onim novinama koje su se usudile objaviti ono što su Kostelići izjavili u raznim prigodama i komentirati iščašenost njihovih izjava iz današnjeg vremena. Tim je novinama organ Katoličke crkve u Hrvatskoj prilijepio jasnu etiketu špijunskih, dirigiranih i protuhrvatskih medija.</p>
<p>Nije, dakle, obitelj Kostelić pokrenula lavinu, nego novinari koji su snimali Ivicu Kostelića, »tajno i ilegalno«, nakon službenog dijela intervjua. Takvim je postupkom, tvrdi »Glas Koncila«, tobožnje novinarstvo svedeno na golu špijunažu. Novinari su, primjerice u Kranjskoj Gori nakon Ivičina nastupa, zapravo uhodili i tajno snimali izjave našeg skijaša, što nije novinarstvo kao profesija, nego »obavještajni rad za prikpljanje podataka koji bi mogli poslužiti za ucjenu ili za diskreditaciju«. Novinari su, prema tome, zapravo špijuni koji su snimali Kosteliće kako bi ih ocrnili ili ucijenili.</p>
<p>»Glas Koncila« brani Ivicu Kostelića od tih nasrtaja novinara-špijuna i ističe kao argument njegovu apolitičnost. Jer, Ivica je Kostelić imao »više javnih nastupa na glazbenoj sceni te se publici osim glazbom obraćao i riječima, no nikad se nije čulo da je u takvim zgodama govorio išta političkog«. Kad bi on imao određeni politički naboj, zacijelo bi ga iznio i predstavio svojim simpatizerima, konstatira katoličko glasilo.</p>
<p>Ivica se Kostelić na koncertima nije, znači, ponašao poput Thompsona koji se, kako sam kaže, također ne bavi politikom, ali se određena politika bavi njime i koristi njegove nastupe za vlastitu promociju. Ivica pali stari rock i to je ono najbolje što uz skijanje zasad radi. Na neki se način ispričao za nepromišljene izjave i za većinu novinara i njegovih navijača ta je nezgodna epizoda završena. Nije, očito, još za »Glas Koncila« koji je, ne budi lijen, iskoristio prigodu da se obračuna s novinarskim cehom: Kostelićeve izjave nisu bile autorizirane, pa stoga one nemaju objektivne vrijednosti ni težine i s pravnog aspekta one i ne postoje!?</p>
<p>To, u svakom slučaju, predstavlja novost u komunikologiji i svijetu medija: izjave dane po sistemu »krušku pod njušku« ubuduće bi trebalo dodatno autorizirati kako se ne bi novinare koji ih hvataju optužilo da su špijuni. Ali šećer dolazi pri kraju komentara u »Glasu Koncila«. Nije li u tom medijskom obrušavanju na obitelj Kostelić »na djelu još šira, čak izvan novinarskih krugova koordinirana režija«, pita se komentator katoličkog glasila.</p>
<p>Takve konstrukcije konkuriraju čak i svojedobnim ispadima Jakova Blaževića koji je nepodobne novinare vidio kao plaćenike CIA-e. Je li u pitanju urota dirigirana s Pantovčaka? Vuku li u svemu konce Banski dvori? Možda je riječ o široj, globalističkoj zavjeri u koju su umiješani masoni i anarholiberali? Ta i mnoga druga pitanja ostaju zasad bez odgovora. Barem do slijedećeg komentara »Glasa Koncila«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Imati elitne i adekvatno plaćene pilote uvijek je dobro ulaganje</p>
<p>Radne i egzistencijalne probleme vojnih pilota treba rješavati sustavno i pravedno, istim mjerilom za sve, a ne pojedinačno ili kampanjski / Ratno zrakoplovstvo nikada nema dovoljno snage da pokrije sve potrebe najviše zato što su zrakoplovi skupa stvar, zapravo najskuplje oružje kojim neka vojska raspolaže</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Biti pilot ratnog zrakoplovstva nije lako. Borbeni pilot na početku 21. stoljeća da bi savršeno funkcionirao ne treba biti samo zdrav i fizički izdržljiv. Po obrazovanju on je zapravo zrakoplovni inženjer koji da bi dobro i sigurno letio mora biti psihički rasterećen u odnosu na sve sporedne stvari u njegovom životu. Nedopustivo je, primjerice u praksi zapadnih vojski, da pilot ulazi u avionsku kabinu pritisnut spoznajom da je loše plaćen, da mu je socijalni status mnogo niži nego što to zaslužuje, da zbog toga ima bračne probleme, da ga u službi stalno preskaču kada idu redovita promaknuća i sl. O izraelskom pozitivnom primjeru da svaki njihov vojni pilot može lako postati i astronaut da i ne govorimo.</p>
<p>U zemljama u razvoju pak, pa i u onim tranzicijskim, nema vojnika koji je imun na opće društvene nedaće i kronične nestabilnosti koje se ne mogu otkloniti preko noći. Tako i piloti, iako i tamo spadaju u vojnu elitu, dodatno pate od stresa, misleći na to kako će prehraniti obitelj, naći joj pristojan krov nad glavom, školovati djecu, dogurati do mirovine, ne oboliti, itd.</p>
<p>U Hrvatskoj se konačno mora progovoriti i o toj temi bez pretjerivanja i dizanja panike. U MORH-u, u kojem je birokratski instinkt i te kako ukorijenjen, uvijek su skloni relativizirati neugodne činjenice i što manje podizati valove (što je karakteristika i stil većine vojnih administracija). Ipak, ispod naizgled nekonfliktne situacije unutar institucije postoje razne zategnutosti. Jedna od njih je i priča o pilotima koja zaslužuje da se o njoj javno razmišlja još dok je u ranoj fazi krize. A sve je odavno poznato. Umjesto da izgrade najbolje i najsuvremenije ratno zrakoplovstvo u regiji, hrvatske vlasti pritisnute uglavnom financijskim teškoćama, odlučile su uštedjeti upravo na letjelicama i ljudima koji njima upravljaju.</p>
<p>Stoga je hrvatski pilot svjestan dvije stvari. Prvo, on ne leti na onome na čemu bi trebao s obzirom na dugo i ne baš jeftino školovanje. Istodobno, iznosi njegove mjesečne plaće ipak zaostaju za nekim drugim usporedivim profesijama i nisu u srazmjeru s ogromnom odgovornošću za vlastiti i tuđe živote, tehniku i sl. Takva stvarnost ostavlja tragove u psihama ljudi koji se zbog vojne stege i besprijekorne karijere ne smiju ponašati ucjenjivački poput npr. domaćih liječničkih sindikata i jednostavno priopćiti (ili si prišiti bedž) da su u štrajku do ispunjenja svih njihovih prava i zahtjeva.</p>
<p>Vojnim pilotima ne preostaje ništa drugo nego da potraže stručnu pomoć tih istih liječnika koji bi u odnosu na njih htjeli imati dva ili tri puta veće plaće. Bez liječničke potvrde o psihofizičkom stanju nitko u civilnom i vojnom zrakoplovstvu ne može obavljati svoj osnovni posao.</p>
<p> A kada čak 39 pilota HRZ-a odjednom ima iste zdravstvene (psiho) simptome, onda to nije mala stvar niti se može tek tako pomesti pod tepih. Radne i egzistencijalne probleme vojnih pilota treba rješavati sustavno i pravedno, istim mjerilom za sve, a ne pojedinačno ili kampanjski. Ratno zrakoplovstvo nikada nema dovoljno snage da pokrije sve potrebe najviše zato što su zrakoplovi skupa stvar, zapravo najskuplje oružje kojim neka vojska raspolaže.</p>
<p>Hrvatski borbeni piloti (koji su se i te kako istaknuli u Domovinskom ratu, osobito u operacijama »Bljesak« i »Oluja«) znaju da se od njih mnogo traži. I u postojećim skromnim tehničkim i financijskim uvjetima moraju ostati u letačkoj kondiciji. U miru oni se pripremaju za doista zahtjevan posao ukoliko izbije rat ili nekakav iznenadni lokalni sukob: njihovi zrakoplovi izviđaju, snimaju, uvježbavaju se za borbu protiv drugih zrakoplovstava, nose bombe ili prenose terete. Njihovi zadaci čine se jednostavnima, ali sredstva nisu. Suvremeni piloti moraju odmah uzletjeti i brzo doći tamo gdje su potrebni.</p>
<p>U ratu oni ne mogu zauzimati teritorij niti zamijeniti kopnene snage u njihovom poslu, ali mogu i te kako pridonijeti odlučujućoj prevagi nad snagama protivnika osvajanjem prednosti u zraku već u početnoj fazi rata. Za te zadaće piloti se osposobljavaju obično u miru, pa im ova država to treba omogućiti baš sada, bez oklijevanja i kalkuliranja. Imati elitne i adekvatno plaćene pilote uvijek je dobro ulaganje bez obzira treba li točkasto pogoditi neki cilj ili gasiti šumske požare u ljetnim mjesecima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Grozno manipuliranje izjavama: otvorena osuda medijskoga linča i javna podrška obitelji Kostelić</p>
<p>Čini se da je glavni Ivičin grijeh, odnosno njegov maximum crimen (a možda i odgovor na pitanje o svrsi te kampanje), izjava da je »demokracija sistem koji ljudima izgleda najprihvatljiviji, jer imaju privid da imaju vlast« te je, dakle, »demokracija zapravo prijevara naroda«. A ni tu Ivica uopće nije originalan. Prije njega to su izrekli i potpisali stotine kompetentnijih – na Zapadu(!) – od filozofa i sociologa do globalno poznatog Noama Chomskog, koji se u svojim djelima kritike kapitalističke demokracije i lucidna razotkrivanja njenih sustava indoktrinacije rado koristi sintagmama svojih predšasnika, kao što su: »kontrola misli«, »proizvodnja pristanka«, »zbunjeno stado pasivnih promatrača«... / Stravična šutnja onih koji su prvi trebali kriknuti u obranu obitelji Kostelić od ovoga medijskog linča (sportaši i sportske organizacije i mnogi drugi) pokazuje da je golem strah od iste takve medijske i moralne likvidacije i da svijetu prijeti velika opasnost od medijskog ropstva ako zastrašujuća moć medija dođe u ruke nekolicini moralnih ništarija / Nije slučajno u hajki na Kosteliće primijenjena ista matrica, isti inkvizitorski model kao pri pokušaju linča vlč. Zlatka Sudca i pjevača Thompsona. Sigurno je da taj postupak nikakve veze nema s (čistim novinarskim) – obrazom! Sve to pokazuje »da nije riječ o slučajnom ekscesu nego o nakaznom svjetonazoru« »jednoga našeg tjednika«</p>
<p>ANĐELKO KAĆUNKO</p>
<p>Lavina je krenula prema uobičajenoj shemi: odmah sutradan (nakon što je »jedan naš tjednik« zakotrljao informativnu »grudu snijega« niz globalnu medijsku padinu) – ne želeći pričekati audiatur et altera pars (misleći valjda: oni su svoje rekli!), sva su »dežurna pera« ustala u »obranu hrvatskog obraza« koji je »oblatio« mladi hrvatski sportaš (i njegov otac) svojim »krajnje neumjesnim javnim istupima«.</p>
<p>Premda se nisam namjeravao osvrtati na tu dokraja prozirnu podvalu, jer je izostala jača javna podrška dičnoj obitelji Kostelić »javljam se u povodu karakteristično hrvatske« – gluposti!</p>
<p>Na to su me potaknule upravo citirane riječi u osvrtu gospođe Željke Vrančić iz Zagreba, koja u Novom listu (21. siječnja) izražava podršku napadnutoj i oblaćenoj uglednoj hrvatskoj sportskoj obitelji Kostelić. </p>
<p>Sa svime se doista mogu složiti s dobronamjernom gospođom Vrančić, osim sa trima tvrdnjama, koje smatram, doslovce, karakteristično hrvatskom – gupošću! </p>
<p>Prvo, ona tvrdi da je riječ o »karakteristično hrvatskoj hajci« (sva isticanja, A.K.), a da tu paušalnu i generalizirajuću tvrdnju ničim ne obrazlaže, pa ispada da su Hrvati globalni stručnjaci za hajke. </p>
<p>Ja pak u toj kampanji uopće ne nalazim ništa specifično hrvatsko, jer je sličnih »hajki« bilo i ima ih na tisuće diljem svijeta.</p>
<p>Drugo, gospođa Vrančić, vrlo iskreno i zabrinuto, pita se »zar zbilja moramo pokušati uništiti svakog tko uspije!?« Pa tko to mi, poštovana gospođo? To nismo ni vi, ni ja, ni milijuni hrvatskih građana koji poštuju trud obitelji Kostelić, koji se oplođuje uspjesima na divljenje cijeloga svijeta. Ako to smeta zavidnicima, ljubomornima, kroatofoboidima, konkurenciji »velikih« skijaških zemalja i drugima, kakve to veze ima s nama? </p>
<p>Novinari su pak u ovom kao i u svakom drugom događaju medijski potpuno neutralan čimbenik. Oni su samo plaćeni da »korektno« obave svoj posao. To je, nažalost, ponekad negativna strana i skupa cijena njihove profesije. Znam da mnogima nije lako.</p>
<p>Treće, i ujedno najgluplje, jest već do besvijesti papagajsko ponavljanje dokazano neprijateljski nam stoljećima nametane floskule hrvatski jal. </p>
<p>Ona je u ovom slučaju napose pripisana novinarima. Ali ta se floskula prečesto upravo u plitkim primjedbama generalno primjenjuje baš na hrvatski narod. Kao da je zavist u povijest čovječanstva ušla doseljenjem Hrvata na prostor između Jadrana i Drave, pa se ona tek »od stoljeća sedmog« naziva »jal«.</p>
<p>Dakako, dopuštam mogućnost da nisam dovoljno upućen u »psihološku antropologiju«, pa ako je to doista naš autohtoni izum, valja podnijeti zahtjev svjetskoj federaciji za patente s molbom da se on zaštiti. </p>
<p>Predlažem da to bude pod šifrom croyal! Pod kojim će se pak kodnim imenom patentirati »karakteristična hrvatska glupost« da olako kmetski pristaje(mo) na nabijanje raznih kompleksa i prihvaćanje tuđih pogrda kao sigurnih činjenica, odnosno naših nespornih obilježja, to prepuštam kompetentnijima.</p>
<p>Inače, upravo kao i poštovana Željka Vrančić, i ja iznimno cijenim obitelj Kostelić i dobro razumijem zašto čitateljica smatra »da su za Hrvatsku napravili više nego svi novinari, političari, predsjednici i premijeri zajedno«, premda se ta tvrdnja može činiti (emotivno) pretjeranom. </p>
<p>Pridružujem se, također, njezinoj želji Kostelićima za »uspješan slalom kroz sportske i politikantske prepreke«, te je proširujem i na ostale discipline, osobito na »medijski spust«, za koji, očito, dosad nisu osobito pripremali!</p>
<p>A koliko je važna vještina upravo u toj disciplini, pokazala je grozna manipulacija izjavama Ivice Kostelića, koje je objavio »jedan naš tjednik« (Nacional) uz njegovu fotografiju na naslovnici, koju je garnirao montažom »uzdignutih ruku« i vješto istaknutim naslovom, s ciljem postizanja precizno određena učinka. </p>
<p>Taj pak cilj postaje potpuno očitim tek nakon pozorna čitanja teksta notornog Nacionalova novinara (istraživačko-prokazivačkoga smjera) Mladena Pleše. Taj prilog bio bi vrlo zahvalna tema za višestranu analizu, ali ona bi »progutala« nekoliko kartica teksta, pa se zato ne kanim njome baviti. Pokušat ću kratko pokazati da je takav oblik »novinarstva« čisti terorizam.</p>
<p>Kao prvi Ivičin magnum crimen istaknuta je njegova izjava: »Nacizam je bio zdrav sistem.« Međutim, cjelovita rečenica glasi: »Nacizam je još uvijek bio zdrav sistem za nekoga tko je bio ambiciozan.« Nakon čega slijedi sasvim logično i prihvatljivo objašnjenje.</p>
<p>Međutim, Mladen Pleše podmeće. Upravo prema načelu:</p>
<p> »U Bibliji piše da nema Boga!« Što je potpuno točno. Ali cijela rečenica glasi: »Bezumnik reče u srcu: Nema Boga« (Ps 14,1). </p>
<p>A temeljno je pitanje, zašto Nacional to čini, odnosno koga je sve Ivica Kostelić uvrijedio?</p>
<p>Drugi magnum crimen Ivice Kostelića je njegova izjava: »Komunizam je za mene gori od nacizma«. </p>
<p>Međutim, valja istaknuti da to nije Kostelićeva »izmišljotina«. Gomile knjiga napisane su o tom fenomenu. </p>
<p>Je li gospodin Pleše čuo npr. za »Crnu knjigu komunizma – zločini, teror represija« (skupina francuskih autora, Paris, 1997.; hrvatski nakladnici Politička kultura i Golden marketing, Zagreb, 1999). Osim toga, zašto Nacional nikad nije osudio uglednog Zbigniewa Brzezinskog koji je čak cijelom knjigom argumentirao tu činjenicu? </p>
<p>Ipak, prema svemu se čini da je glavni Ivičin grijeh, odnosno njegov maximum crimen (a možda i odgovor na pitanje o svrsi te kampanje), izjava da je »demokracija sistem koji ljudima izgleda najprihvatljiviji, jer imaju privid da imaju vlast« te je, dakle, »demokracija zapravo prijevara naroda«.</p>
<p>A ni tu Ivica uopće nije originalan. Prije njega to su izrekli i potpisali stotine kompetentnijih – na Zapadu(!) – od filozofa i sociologa do globalno poznatog Noama Chomskog, koji se u svojim djelima kritike kapitalističke demokracije i lucidna razotkrivanja njenih sustava indoktrinacije rado koristi sintagmama svojih predšasnika, kao što su: »kontrola misli«, »proizvodnja pristanka«, »zbunjeno stado pasivnih promatrača«, itd.</p>
<p>Chomsky objašnjava da se u razvijenim demokracijama narod najefektnije može kontrolirati kontroliranjem misli. Budući da one mogu odvesti do djela potrebno ih je držati na uzici. </p>
<p>On plastično i drastično otkriva da je »neobrazovana masa« odnosno većina stanovništva, glavna ciljna skupina toga »demokratskog« sustava, koju treba neutralizirati s pomoću »emocionalno potentnih simplifikacija« (prema jednoj menadžerskoj floskuli).</p>
<p>»To znači da je idealna društvena jedinka pojedinac zaokupljen nečim besadržajnim – ideološkom konotacijom ga opskrbljuju televizija i obrazovni sustav, neprestani trening za poslušnost i potrošnju«, objašnjava A. Grubačić u predgovoru knjige Noama Chomskog »Mediji, propaganda i sistem« (Što čitaš?, Zagreb, 2002).</p>
<p>U tome djelu, koje preporučujem ne samo novinarima nego i svima koje je Bog obdario sposobnošću da »pamte dulje od drugog TV-dnevnika«, Chomsky razotkriva ulogu medija u cjelokupnome sustavu kontrole i nadziranja, kojim upravljaju megakorporacije odnosno privatno bogatstvo. Premda se naši uvjeti razlikuju od američkih, svatko će, pa i legende i doajeni hrvatskog novinarstva (ako već nije »kasno stare volove učiti oranju«!), mnogo moći naučiti iz navedenoga djela, kao i iz (u nas neprevedenih) Manufacturing consent: the political economy of mass media te Necessary Illusions: Thought Control In Democratic Societies. </p>
<p>Nakon toga, ako ima imalo obraza, novinar će sigurno teško pristati da, za ne znam kakav novac, »zbunjuje stado pasivnih promatrača emocionalno (im)potentnim simplifikacijama«.</p>
<p>U svakom slučaju, stravična šutnja onih koji su prvi trebali kriknuti u obranu obitelji Kostelić od ovoga medijskog linča (sportaši i sportske organizacije i mnogi drugi) pokazuje da je golem strah od iste takve medijske i moralne likvidacije; da svijetu prijeti velika opasnost od medijskog ropstva, ako zastrašujuća moć medija dođe u ruke nekolicini moralnih ništarija.</p>
<p>Mislim da je, na kraju, korisno istaknuti da nije slučajno u hajki na Kosteliće primijenjena ista matrica, isti inkvizitorski model kao pri pokušaju linča vlč. Zlatka Sudca i pjevača Thompsona. Sigurno je da taj postupak nikakve veze nema s (čistim novinarskim) – obrazom!</p>
<p> Stoga, se lako može nametnuti zaključak da spomenuti tekst Mladena Pleše, kao i mnogi slični bezobzirni postupci Nacionalovih novinara (s potpisom glavnog urednika), »potvrđuju da nije riječ o slučajnom ekscesu nego o nakaznom svjetonazoru« »jednoga našeg tjednika«. </p>
<p>Autor je slobodni novinar, katolički publicist, svećenik, na službi u Vojnom ordinarijatu u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Supekov pokret odušak frustriranosti hrvatskog društva</p>
<p>Naš je propust, u prvom redu propust hrvatskih sociologa i politologa, a među njima je i dr. Mirjane Kasapović, to što se i dvanaest godina poslije sloma jugoslavenske federacije još ne usuđujemo trezveno razmotriti što je u tom tzv. samoupravnom socijalizmu bilo vrijedno na tragu libertinskih ideala i utopija, a što za svaku osudu (jednopartijski monopol i dr.), zbog čega se taj sustav i morao povijesno urušiti / Pokret za demokraciju i socijalnu pravdu ili pak drugim riječima Alijansa za treću Hrvatsku izraz je zacijelo naše narodne težnje da se najzad, nakon godina jalova strančarenja, nađe izlaz iz teškoga socijalnog stanja u komu smo se našli u prvom redu zbog toga što naše sadašnje stranke nisu u minulom razdoblju znale odgovoriti svom povijesnom zadatku. Jesu li te težnje utopijske? Možda jesu. Pa što onda?! Život nam je ionako ispunjen snovima i nadama da će se najzad naći izlaz iz tunela</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Tvrditi, kao što čini dr. Mirjana Kasapović u »Globusu«, da kritika akademika Ivana Supeka djelovanja hrvatskih političkih stranaka sve do poziva na njihovo ukidanje »vodi u fašizam«, znak je do krajnosti napetih odnosa među pojedinim skupinama hrvatskih intelektualaca. </p>
<p>Na uvijen način dr. Kasapović zauzima se i za to da bi nakon Supekove izjave o potrebi ukidanja stranaka, »njegovu stranku (a riječ je o Pokretu za demokraciju i socijalnu pravdu – I. H.) trebalo proglasiti protuustavnom i zabraniti joj svako javno političko djelovanje«. </p>
<p>Što Supek zapravo hoće i kakav model političkoga i društvenog života nudi Hrvatskoj?, pita dr. Kasapović. Model izravne demokracije kojemu, kao opreci predstavničke demokracije, doista ne trebaju stranke kao sredstva posredovanja društvenih interesa? </p>
<p>»Pervertiranu poluvarijantu toga modela proživjeli smo u 'delegatskoj demokraciji' samoupravnog socijalizma«, ističe Mirjana Kasapović. </p>
<p>Ne kažem da se Supek upravo za to zauzima, daleko od toga, ali ako bi se i zauzimao za koju od varijanti »delegatske demokracije« bez monopola jedne jedine stranke i središta moći, zar bi to bilo nedopustivo i protuustavno, što bi trebalo zabraniti?</p>
<p>Kamo sreće da smo 1990. nakon višestranačkih izbora, koji su i sami održani prema delegatskom izbornom sustavu, znali zadržati neke institucije neposredne demokracije u radnim kolektivima, zadržati i na osebujan način razviti sustav industrijske demokracije, prema uzoru na neke zapadne zemlje! </p>
<p>Ne bi nam se dogodilo ono što se dogodilo u tzv. pretvorbi, zapravo pljački golemih razmjera gotovo svega što je hrvatsko radništvo stvarala desetljećima. </p>
<p>Naš je propust, u prvom redu propust hrvatskih sociologa i politologa, a među njima je i dr. Kasapović, to što se i dvanaest godina poslije sloma jugoslavenske federacije još ne usuđujemo trezveno razmotriti što je u tom tzv. samoupravnom socijalizmu bilo vrijedno na tragu libertinskih ideala i utopija, a što za svaku osudu (jednopartijski monopol i dr.), zbog čega se taj sustav i morao povijesno urušiti. </p>
<p>Nažalost, osim iznimaka, u nas nema intelektualaca, ni u sindikatima ni u Socijaldemokratskoj partiji, koji bi tako razmišljali. Baš suprotno. Kad su prije koju godinu radnici kutinske »Petrokemije« spontano osnovali radnički stožer za obranu svog poduzeća od propasti koja mu je prijetila, upravo je dr. Mirjana Kasapović bila ta koja je prva osudila taj radnički očajnički akt, ne shvativši gorku realnost u kojoj žive i djeluju hrvatski radnici. Ona to ne shvaća ni danas, nego se kreće u kabinetskim kategorijama svoje struke. Da je otvorena životu, reagirala bi na razne negativne pojave odmah, pa tako i na nedavnu ignorantsku izjavu naše ministrice turizma nakon njezina susreta s Hvaranima u povodu njihova protivljenja prodaji Sunčanog Hvara, kad je ustvrdila: »Nije na njima (Hvaranima) da odlučuju. Odlučuje hrvatska vlada«. </p>
<p>U tom i jest nakaznost našeg sustava: sve je centralizirano, lokalne zajednice i radni kolektivi u državnom vlasništvu gotovo su sasvim izvlašteni od donošenja imalo važnijih odluka i kad je riječ o životnim pitanjima kao što je, primjerice, ono na Hvaru. </p>
<p>Mirjana Kasapović reći će na to da su političke stranke temeljna značajka predstavničke demokracije u cjelini. </p>
<p>Jesu, dakako, ali zar se pravo građana svodi samo na to da svake četvrte ili pete godine daju svoj glas ovome ili onome zastupniku. Što u međuvremenu? Tu je izvor svih naših frustracija što smo kao građani nemoćni da imalo utječemo na rješavanje otvorenih pitanja svakodnevnog života. Radničko samoupravljanje, unatoč ograničenju monopola Partije, barem je u okviru radnih kolektiva udovoljavalo tu ljudsku potrebu. </p>
<p>Zašto dr. Kasapović ne piše o tome? Pa riječ je o temeljnom pitanju funkcioniranja čitavoga političkog sustava – lokalnoj samoupravi i industrijskoj demokraciji. </p>
<p>Kako to da su u bivšem sustavu, onom prije 1990., lokalne zajednice imale više ingerencija i sredstava nego što ih imaju danas nakon demokratskih promjena? </p>
<p>Koja se stranka time ozbiljno bavi? HSS, što bi bilo normalno s obzirom na Radićev nauk o narodnoj samoupravi? SDP, ako je uopće riječ o stranci utemeljenoj na idejnim osnovama europske socijalne demokracije? Liberali? </p>
<p>Zauzete mahom međusobnim odnosima, gotovo sve su naše stranke daleko od toga da se okrenu pravim pitanjima iz života svojih građana. </p>
<p>Stoga je u našim uvjetima normalno što se pojavio Supekov Pokret za demokraciju i socijalnu pravdu, bez obzira na to što ga Mirjana Kasapović smatra »nadasve opasnim«. </p>
<p>Javit će se i drugi takvi pokreti. Javit će se najzad i pokret za osnutak istinske hrvatske radničke stranke, što posljednjih dana najavljuju dijelovi sindikata. Što prije to bolje, s tim da osnovna krilatice bude: Za socijalnu Hrvatsku! </p>
<p>Prema tome, Pokret za demokraciju i socijalnu pravdu ili pak drugim riječima Alijansa za treću Hrvatsku izraz je zacijelo naše narodne težnje da se najzad, nakon godina jalova strančarenja, nađe izlaz iz teškog socijalnog stanja u komu smo se našli u prvom redu zbog toga što naše sadašnje stranke nisu u minulom razdoblju znale odgovoriti svom povijesnom zadatku.</p>
<p>Jesu li te težnje utopijske? </p>
<p>Možda jesu. Pa što onda?! Život nam je ionako ispunjen snovima i nadama da će se najzad naći izlaz iz tunela. Tko nema takve snove, tko se ponekad ne zanosi i kakvom utopijom, prazan mu je život. </p>
<p>U ovoj fazi našega društvenog razvoja nama su takvi pokreti, kao što je i Supekov, prijeka potreba, ne samo kao odušak iz frustriranosti hrvatskog društva, nego i kao nužan korektiv rada i ponašanja stranačkih tijela, otuđenih od narodnih potreba, što izaziva zazor javnosti prema njima. </p>
<p>Da nisam u poodmaklim godinama, meni bi, kao starom ilegalcu još od 1937., bila čast pristupiti takvom »nadasve opasnom« pokretu. </p>
<p>Mirjana Kasapović otvara i pitanje naravi Supekova disidentstva za vrijeme komunizma. Je li ono bilo nacionalno i demokratsko ili pak samo nacionalno? Može li se ono podvesti pod tip »hebrangovskoga ljevičarskog disidentstva koje se svodilo na oponiranje bivšem jugoslavenskom komunističkom režimu s pozicija 'nacionalnog komunizma' ili, malo šire, nedemokratske hrvatske ljevice?«</p>
<p>Premlada je da bi iskustveno išta znala o »hebrangovskom ljevičarskom disidentstvu« i uopće o pozicijama hrvatske ljevice ne samo u ratnim godinama NOB u Hrvatskoj i za vrijeme ZAVNOH-a, nego i o idejama, zamislima i nadama hrvatske ljevice za burnih godina hrvatskog proljeća u komu je Supek bio jedan od aktera.</p>
<p>Unatoč tomu, njoj je, čini se, dovoljno samo to da unese sumnju u moralni lik čovjeka s kojim se ne slaže.</p>
<p>Da je u Hrvatskoj u NOB-u pobijedila Hebrangova struja pune nacionalne ravnopravnosti i većeg dijela demokratskih sloboda, rat bismo 1945. završili u slobodnoj Hrvatskoj nego što se to realno ostvarilo prevlašću centralne boljševičke struje u Beogradu. </p>
<p>Da nam se 1971. nije dogodilo Karađorđevo, Hrvatska reformska ljevica dovela bi našu republiku do visokog stupnja demokratskih sloboda pa bi se 1990. dogodila davno prije, i to na miran način, možda i bez rada i golemih žrtava. </p>
<p>Ali što to govoriti Mirjani Kasapović kada ona svaki oblik hrvatske ljevice, prema desnom stereotipu, proglašava nedemokratskim.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Iako se izbor neprijatelja mijenja prema zakonima vremena, masoni ostaju neizbježan krivac Hrvata </p>
<p>Kao tehničar u Hrvatskoj danas se osjećam više prognanikom nego kao netko tko je svoj na svome. Domovina, brbljava u poticanju i škrta u iskupljivanju za grijehe nehajnosti potrudila se toliko puta potkrijepiti taj osjećaj... Želeći individualno i autsajderski svjedočiti o neodrživosti položaja i uloge tehničara u suvremenom društvu, ja se samo pitam gdje, kada i zašto se izgubila ili bila svjesno zatrta »drevna solidarnost« (kako je naziva sociolog Županov) u intelektualnom biću tehničara. Kako se i zbog čega pretvorila u razorno nehajno revolucioniranje stvarnosti? / Izbor neprijatelja domovine mijenja se i sužava prema zakonima vremena i prostora, ali, zanimljivo je to, čak i u najoskudnijem dobu masoni ostaju neizbježan krivac Hrvata. U nacionalnom toru valja imati barem jednoga žrtvenog jaganjca koji mora utihnuti... Jedino što može promijeniti zlu tehnološku sudbinu malih naroda je promjena svijesti globalnog tehnologa. Pomak njegove utrnule svijesti prema osnovama solidariziranja, odnosno humanizmu</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ</p>
<p>U vrijeme ocvata (nacionalnih) iluzija Hrvata kad i rijetke temeljne činjeničnosti o domovini (kakva je npr. ona da imamo državu) znaju poprimiti začuđujuća suzvučja, budi se strast u nacionalnom tehnologu da domovinu skrije i sačuva u toplom okrilju »sudbonosne nacionalne tehnologije«. </p>
<p>Od koga? Ako je suditi prema pisanju Zvonimira Radića u Stajalištima (ali i recentnijem govorenju nekih sabornika) treba je ponajprije skriti od masona. Izbor neprijatelja domovine mijenja se i sužava prema zakonima vremena i prostora, ali, zanimljivo je to, čak i u najoskudnijem dobu masoni ostaju neizbježan krivac Hrvata. </p>
<p>U nacionalnom toru valja imati barem jednoga žrtvenog jaganjaca koji mora utihnuti.</p>
<p>Ne poznajete li druge radove Zvonimira Radića teško ćete, na temelju novinskih članaka, odrediti logiku izvođenja zaključaka da mirišete na masonstvo samo zato jer mislite da bi tehničari trebali biti i humanisti. </p>
<p>U istraživanju korijena te logike došao sam i do, kako autor javno tvrdi, njegove »bunkerirane« knjige »Sudbonosna nacionalna tehnologija (Kako preživjeti globalizaciju)«. </p>
<p>Na samom početku knjige povezuje autor tehničare i (hrvatsku) masoneriju: »Neki ovodobni tehničari koji žive u uvjetima racionalnih osnova vlasti, a koji su naslutili da im se životni problemi vrte oko Weinbergove maksime (Postojati znači imati osobnost), mislili su da će svoje probleme riješiti vlastitim humanističkim obrazovanjem i preuzimanjem uloge kulture u izravnu odnosu s vlašću. </p>
<p>Ali vlast ni u tom slučaju nije spremna dovesti u pitanje racionalnost vlastite osnove uvođenjem iracionalnih komponenti na razini izvedbe, dakle, na razini na kojoj se zadovoljavaju njene potrebe prema njenim zahtjevima – egzaktno, bezpogovorno i krajnje pragmatično. Iz takvih su razmišljanja tehničara nastali masonski pokreti u čijoj je osnovi spoznaja magične snage koja izvire iz izravna odnosa vlasti i tehnike, ako se tehnici pridijeli humanističko obrazovanje. </p>
<p>Kako vlast zasnovana na racionalnim društvenim osnovama to nije spremna prihvatiti, masonski pokreti nužno teže preuzimanju vlasti ili stvaranju parareligijskih institucija koje na osnovama tehničkog univerzalizma promiču novu, globalnu kulturu suprotstavljenu nacionalnoj«.</p>
<p>Moj slučaj dokazuje koliko Zvonimir Radić pogrešno procjenjuje stvari. Želeći individualno i autsajderski svjedočiti o neodrživosti položaja i uloge tehničara u suvremenom društvu, ja se samo pitam gdje, kada i zašto se izgubila ili bila svjesno zatrta »drevna solidarnost« (kako je naziva sociolog Županov) u intelektualnom biću tehničara. </p>
<p>Kako se i zbog čega pretvorila u razorno nehajno revolucioniranje stvarnosti? U traganju za tom drevnom solidarnošću ne koristim se metodama racionalna uvida, nego prije nečim što bi se moglo zvati osjećanjem mjesta. </p>
<p>Ja sam ulični svirač o tehnici i tehnologiji i stoga moje pisanje, koje nema za cilj uspostavljanje znanstvenih diskursa, može podnijeti metafore o Kristu i Prometeju na koje nacionalni tehnolog uzbuđeno odiže prijeteći pogled. </p>
<p>Ta razmišljanja o tehnici i tehnologiji čak i onda kada se bave našom tehničkom stvarnosti ne žele završiti u sladunjavu domoljublju po svaku cijenu. </p>
<p>Upravo suprotno, kao tehničar u Hrvatskoj danas se osjećam više prognanikom nego kao netko tko je svoj na svome. Domovina, brbljava u poticanju i škrta u iskupljivanju za grijehe nehajnosti potrudila se toliko puta potkrijepiti taj osjećaj. </p>
<p>Upravo zbog toga meni je, gospodine Radiću, kao tehničaru koji si umišlja posjedovanje nekih romantičarsko humanističkih stremljenja, sasvim svejedno koji me tehnolog eksploatira. </p>
<p>Barbarogene metode, nakane i (ne)obrazovanost tehnologa uvijek su iste. Vi želite biti tehnolog, jer želite biti vlast. Ja ne želim surovu vlast pa bila ona i nacionalna. Zbog toga jednako ne podnosim nacionalnoga, kao ni globalnog tehnologa. </p>
<p>Knjigu Zvonimira Radića sačuvat ću kao primjer dirljiva, no nisam siguran da li i plemenita, napora nacionalnog tehnologa da, na temeljima nacionalno-romantičarske ponesenosti povijesno zakasnjelim događanjima nacionalna osamostaljenja naroda, predstavi javnosti probleme s tehnikom i tehnologijom. </p>
<p>Ono što je u njoj vrijedno studiozan je napor traženja uporišta za tezu da je nacionalno i religijsko iskustvo jedina obrana od globalizacije. Izvedene zaključke smatram, ako ne pogrešnima, barem neučinkovitim. </p>
<p>Među ostalim i zbog toga što će nacionalni tehnolozi jačih naroda podčiniti ovu zemlju s istih polazišta svoje nacionalne tehnologije koju Radić preporučuje Hrvatima kao sudbonosnu antiglobalizacijsku panaceju. Jedino što može promijeniti zlu tehnološku sudbinu malih naroda je promjena svijesti globalnog tehnologa. Pomak njegove utrnule svijesti prema osnovama solidariziranja, odnosno humanizmu.</p>
<p>Postoji još jedna, koliko ključna toliko i sablasna, slabost nacionaltehnološkog svjetonazora ili filozofije Zvonimira Radića. Neizbježno se urušava u nacionalekologizam. Koji kad bi se dogodio, prema posljedicama, ne bi bio ništa manje tragična povijesna stranputica od nacionalsocijalizma. Ti svjetonazori imaju istu totalitarnu referentnu ravninu »krvi i tla«. </p>
<p>U toj, ali i drugim činjenicama (rabljena terminologija npr.) o kojima se u knjizi g. Radića govori leže izvori moje sumnje u plemenitost autorovih nacionaltehnoloških nacrta. </p>
<p>Lako mi je predočiti scenarij prema komu bih, na temelju programa sudbene nacionalne tehnologije, u određenom kontekstu društvene uzavrelosti, završio na prijekoj lomači masona samo stoga što sam (uzalud) ime Gospodnje metaforički povezao s poganskim Prometejom u »magičarski masonski« otrov. Čak i onda ako moj put prema magičnom nije išao kroz masonske lože. </p>
<p>Zbog činjenice da se do nacionalnom tehnologu mrskih metafora može doći i hodom kroz humanizam pitam se treba li njega držati kao neizrecivo zlo u, za tehničare, dobro čuvanom Pandorinom ćupu. </p>
<p>Na jednom mjestu u knjizi se kaže: »Ideologija zasnovana na vjeri koja uključuje značajke ekumenizma (to jest vjerske ideologije s ugrađenom vjerskom tolerancijom) pomažu čovjeku da opstane na zemlji kao stvorenje, manje-više na sliku i priliku Božju«. </p>
<p>Ako je suditi prema slici čovjeka koja se u knjizi nudi moja duhovna predodžba Boga je posve drukčija. Ponajprije nema povjerenja u ideologije zasnovane na vjeri. Suzdržana je i u količini iskazivana antropocentričkog sebeljublja, a pogotovo se kloni mogućnosti da upadne u rupu zablude kako je moj narod bolji od drugog samo zato što sam ja njegov dio. </p>
<p>Autor je konstruktor robota, predsjednik je Hrvatskoga robotičkoga društva.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Hoće li božićni bungalovi na kraju završiti na Jelačićevu trgu?</p>
<p>Najava uskladištenja »kućica« u Robnim terminalima pokazala se lažnom / Za grad najjeftinije rješenje nađeno je u invaziji na »prazne« gradske trgove / Možda Grad očekuje da će na taj način pokriti gubitak sa Zrinjevca / Nakon financijskog fijaska slijedi i novi, prostorni: ruralizacija metropole</p>
<p>Iako već duži niz godina slušamo iz Grada o potrebi preuređenja i Britanskog i Kvaternikova trga, sve što smo dobili jest to, da su ovih dana Tržnice Zagreb na njima uskladištile kućice koje su imale svoju promociju za vrijeme Božićnog sajma na Zrinjevcu. Čini se, nema kraja priči o njima. </p>
<p>Kako su i nakon davno završena sajma kućice i dalje »resile« Zrinjevac, pod pritiskom javnosti Grad je morao kućice na brzinu negdje smjestiti. Kako je bilo preskupo udomiti ih na prostorima Robnih terminala, poseglo se za najjednostavnijim mogućim rješenjem. Izabrana su dva trga s kojima Grad ionako još ne zna što će. Osim toga to je, očito, i najjeftinije.</p>
<p> Dozvolu za odvoz »posebnog tereta« Tržnice su zatražile od Zagrebačkih cesta tek u kasno poslijepodne u ponedjeljak, 20. siječnja, a to je bio ujedno i prvi kontakt tih dvaju poduzeća, iako su Tržnice 20 dana uvjeravale sve koje je to zanimalo, da je sve već davno dogovoreno. To znamo zato što je prvi glas o prijevozu kućica Zagrebačkim cestama donio upravo Vjesnik toga istog dana, nakon čega je poslovično spora birokracija u našem Gradu počela djelovati munjevito. Kućice su se počele uklanjati već u utorak. </p>
<p>Tvrdnje da je sve bilo sređeno za prijevoz i uskladištenje u Robnim terminalima, bile su, naravno, lažne, jer ako do ponedjeljka nije dogovoren prijevoz, nije tako bilo ni s uskladištenjem. Tako su kućice na Britanskom i Kvaternikovu trgu bile zapravo za Grad najlakše rješenje. Samo je pitanje zašto se Kvaternikovu trgu opet vraća namjena tržnice, koja je iseljena. Možda je netko shvatio da je bolje to, nego da taj prostor bude parkiralište. To je, međutim, odraz nesustavnosti donošenja ključnih odluka.</p>
<p> Valja znati da se u utorak znalo samo to, da će veći tih drvenjara biti smješten na Kvatriću (kao logičnoj urbanoj adresi te ruralne »arhitekture«), dok se za druge tek tražilo rješenje. Istom se logikom kao najbolja lokacija iskristalizirao i Britanac, u srcu grada. Čudno da u igru nije uveden i Trg bana Josipa Jelačića, koji je ionako u budućim kombinacijama s tim »šekretima«, kako ih je nazvala dr. Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti.</p>
<p> Inače, nije na odmet znati da je tih 40 kućica grad koštalo 600.000 kuna. Koliki je dio toga kolača pripao njihovu projektantu? I tko je on uopće?</p>
<p>O tome svi šute. Ne radi se o anonimusu, već o provjerenom arhitektu s čijim smo se doprinosom gradu Zagrebu imali prilike podrobnije upoznati prilikom preuređenja Cvjetnoga trga. Stoga pomalo začuđuje da ti bungalovi nisu u konačnici poslani na tu gradsku adresu. Možda bi tada prikrili činjenicu da se od spomenute afere (1995.) na Cvjetnom, unatoč uvjeravanjima, zapravo malo toga promijenilo. Prošlo je dovoljno vremena, prašina se slegla, i sada su moguće i nove takve intervencije u zagrebački urbani prostor. </p>
<p>Zrinjevac je ipak bio privremeno rješenje. Pokazalo se – neuspjelo. Financijski efekt zanemariv je u odnosu na uložena sredstva. Svi ti kućerci nisu čak ni bili iznajmljeni, iako je cijena najma bila dvostruko niža u neposrednoj dodjeli (5000 kuna), nego u propaloj licitaciji, kad je početna cijena bila 10.000 kuna bez PDV-a, koji su trebali platiti trgovci. To sve onima u Gradu nije važno, jer će gubitak ionako namaknuti iz gradskog proračuna. A zna se tko ga puni. </p>
<p>Da novoj gradskoj aferi još nije kraj, naslućuje se iz prijedloga zamjenika gradonačelnice Milana Bandića da se sljedeći blagdanski sajam s tim nakaradama održi, ni manje ni više, nego na središnjem zagrebačkom Trgu, Trgu bana Jelačića. Vremena je, na sreću, dovoljno da se ta diverzija na grad pravovremeno spriječi.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Grad odgodio prodaju zemljišta u Novom Zagrebu</p>
<p>Na križanju Dubrovačke i Holjevčeve avenije trebao bi se graditi stambeno-poslovni i trgovačko-kulturni kompleks, središnji takve vrste u Novom Zagrebu. Pitanje je hoće li propasti i ovaj natječaj kao i onaj prije tri godine, kada se na njega nitko nije javio</p>
<p>Nakon poduže rasprave Gradsko poglavarstvo u srijedu je ipak odgodilo raspisivanje natječaja za prodaju gradskog zemljišta na križanju Avenije Dubrovnik s Avenijom Većeslava Holjevca u Novom Zagrebu. Na njemu bi se izgradio poslovno-stambeni i trgovačko-kulturni kompleks, najveći takve vrste u tom dijelu grada.</p>
<p>Jedan od prijašnjih vlasnika, naime, traži povrat dijela nacionaliziranog zemljišta. Iako je njegov zahtjev prvi put odbijen, uputio je žalbu, pa je zamjenik gradonačelnice Milan Bandić predložio da se raspisivanje natječaja odgodi dok se ne riješe problemi s vlasništvom. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić podsjetio je da se ni na prošli natječaj, prije tri godine, nitko nije javio s ponudom. »Početna cijena mogla bi biti i viša, ali pitanje je kome ćemo to zemljište onda prodati«, rekao je Tojčić i istaknuo da bi se Grad prema svojoj imovini konačno trebao ponašati ekonomski.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je da će Grad provesti dodatna urbanistička i arhitektonska istraživanja, kako bi se utvrdilo može li se doista povećati površina zemljišta. koje bi se prodalo.</p>
<p>U nastavku sjednice prihvaćen je i plan namjene sredstava od prodaje stanova nad kojima postoji stanarsko pravo u 2003. godini. Planirani prihodi i rashodi jednaki su – 31 milijun kuna. Oko 30 milijuna uložit će se u izgradnju socijalnih stanova. Poglavarstvo je na kraju prihvatilo i zaključak, da se otpad iz Samobora i Svete Nedjelje dovozi na Jakuševec, ali najduže do 2005. godine.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Spoj starog i novog ZOO-a tunelom ispod postojeće prometnice</p>
<p>Veliki planovi zagrebačkog Zoološkog vrta, pri rekonstrukciji nastambi pomaže i Turistička zajednica / Rešetke na kavezima sa zvijerima zamijenit će staklo, konačno će se početi graditi edukacijska dvorana / Očekuje se dodjela tzv. Armijskog trokuta </p>
<p>Afrički gepard nova je životinja u Zagrebačkom zoološkom vrtu. Mužjak geparda, star nešto više od godinu dana, smješten je u rekonstruiranu nastambu u kojoj su prije bile rode, patke i druge ptice, sjeverno od lavova. Nastamba će u proljeće biti dodatno uređena s panjevima, grmljem i drugim biljem, a dobit će i potočić s jezercem. Od posjetitelja ZOO-a geparda dijeli staklo, pa mu mogu prići na samo nekoliko centimetara udaljenosti. Ime će mu dati timaritelji kad ga bolje upoznaju i zbliže se s njim. »Ispočetka je uzmicao pred njima, no sada već pokazuje da je on gazda, što je dobro, jer znači da je prihvatio novu sredinu«, ispričao je u četvrtak na konferenciji za novinare direktor ZOO-a Mladen Anić. Gepard je u Zagreb stigao sredinom prosinca prošle godine, a poklon je bečkog zoološkog vrta. Rekonstrukcija nastambe stajala je 155.000 kuna, a 100.000 kuna dala je Turistička zajednica grada Zagreba. »Pohvale posjetitelja Zagreba i broj kupljenih karata najviše se odnose na Zoološki vrt, pa smo odlučili pomoći mu, što ćemo raditi i ubuduće«, rekao je direktor Turističkog ureda grada.</p>
<p>»Nastamba za geparde prva je faza rekonstrukcije paviljona s velikim mačkama. U proljeće će dosadašnje rešetke na nastambi s lavovima i tigrovima zamijeniti staklo i mreža«, rekao je Anić. On i dalje očekuje proširenje na tzv. Armijski trokut, područje istočno od vrta, na kojemu bi se smjestila kompletna »Afrika«. Anić je najavio i skoru prezentaciju projekta proširenja ZOO-a. Spoj starog i novog ZOO-a riješio bi se tunelom ispod postojeće prometnice.</p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Na Pohorje stiže barem 2500 Zagrepčana!</p>
<p>MUP poziva da se naše skijašice bodri glasno ali - dostojanstveno i upozorava na mjere slovenskih policajaca kojima treba spriječiti nerede poput prošlogodišnjih </p>
<p>Sva mjesta u navijačkim vlakovima koji će u subotu odnosno nedjelju u 5.30 sati krenuti put mariborskog Pohorja na međunarodno skijaško natjecanje »Zlatna lisica«, rasprodana su. Janicu Kostelić, Niku Fleiss i Anu Jelušić bodrit će, dakle, na putu pobjedničkog postolja, nadajmo se, svakoga dana oko dvije i pol tisuće navijača, ako ne računamo one koji će na Pohorje stići osobnim automobilima. </p>
<p>Zagrepčanima koji više vole vožnju autobusom, u susret je izašla tvrtka Croatia express. »Popunili smo 20 autobusa a prodane su i dodatne ulaznice za skijalište, za one koji idu vlastitim automobilima«, rekla je Ružica Buljan iz Croatia expressa, dodavši kako će još 20 autobusa stići u Maribor iz drugih dijelova Hrvatske. Drugim riječima, autobusima će na skijalište stići još 1100 Zagrepčana.</p>
<p>Iz Udruge navijača Dinama doznajemo da Zločesti plavi dečki neće organizirano pohoditi Pohorje. Za većinu članova, kažu, sto kuna je preskup izlet, s obzirom na to da su oni nogometni navijači. Kako su susreti navijačkih skupina »idealna« prilika za rješavanje spornih pitanja nedemokratskim metodama, priopćenjem se oglasilo i Ministarstvo unutarnjih poslova.</p>
<p>»Obavještavamo sve navijače da će slovenska policija poduzeti sve zakonske mjere kako ne bi došlo do bilo kakvih izgreda«, stoji u priopćenju kojeg potpisuje glasnogovornica hrvatskog MUP-a Zinka Bardić. Hrvatska i slovenska policija nedavno su održale radni sastanak na kojemu su dogovorene mjere koje će poduzeti slovenska policija. »Slovenska policija odmah će u Hrvatsku vratiti alkoholizirane osobe, one koji sa sobom imaju alkohol ili pirotehnička sredstva«, navodi se u priopćenju. </p>
<p> Također, svi oni koji budu narušavali javni red i mir ili na bilo koji način pridonosili stvaranju nereda, neće moći na skijalište, a slovenski policajci upozoravaju da će svi prekršitelji odmah snositi i zakonske sankcije. »Dakle, svi koji Janicu Kostelić namjeravate bodriti uživo na Pohorju«, poručuju iz MUP-a, »učinite to glasno, ali dostojanstveno«.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Troškovi organizacije Dore, Porina i Miss Universe poslovna su tajna</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Potpisivanjem ugovora između grada Opatije, domaćina ovogodišnjih Dana hrvatske televizije i Hrvatske radiotelevizije, taj ambiciozni televizijski projekt je dobio i službenu potvrdu. Ugovor su potpisali Mirko Galić, ravnatelj HRT-a, i Ranko Vlatković, gradonačelnik Opatije, a potpisivanju su prisustvovali Vladimir Kraljević, vlasnik licence Izbora za Miss Universe, Paolo Sfeci u ime upravnog odbora Porina, Damir Matković, urednik Zabavnog i sportskog programa, te glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga-Valić.</p>
<p>Dani hrvatske televizije održat će se u Opatiji od 7. do 16. ožujka, a budući da će u tih deset dana Opatija postati domaćinom Dore, Miss Universe i Porina, jasno je kako se radi o produkcijski izrazito zahtjevnom i složenom projektu.</p>
<p>»Ujedinjavanjem svih pojedinačnih projekata u jedan veliki događaj želimo priuštiti zadovoljstvo našim gledateljima, a drugi cilj nam je bio da to učinimo na što racionalniji način«, rekao je Mirko Galić. Međutim, ravnatelj nije želio novinarima odgovoriti na pitanje koliki će biti troškovi ove priredbe pravdajući se kako je riječ o poslovnoj tajni.</p>
<p>»Znatno su manji nego do sada«, bilo je sve što je Galić želio reći o financijama valjda smatrajući kako milijuni pretplatnika HRT-a nemaju pravo znati kako i koliko se troši njihov novac. </p>
<p>Zadovoljstvo potpisanim ugovorom izrazio je i opatijski gradonačelnik Vlatković koji je napomenuo da se na ovaj način »u Opatiji želi postići atmosfera San Rema«.</p>
<p>Što se programa u tih deset dana tiče uz Doru, Porin i Miss Universe, zamišljeno je još nekoliko velikih događaja. Tako će Dora trajati tri dana - 7, 8. i 9. ožujka pod uredničkom palicom Marija Sedmaka. Voditelji finalne večeri bit će Danijela Trbović i Duško Ćurlić, redatelj televizijskog prijenosa Dalibor Sokolić, a redateljica priredbe je Saša Broz. Na natječaj za Doru pristiglo je 250 pjesama, među kojima će žiri odabrati 24 najbolje, a o pobjedniku će se odlučivati telefonskim glasovanjem bez ikakvog žirija. </p>
<p>Dah nakon Dore slijedi večer posvećena povijesti TV reklama u Hrvatskoj, a 11. ožujka bi se trebao održati koncert posvećen Arsenu Dediću gdje će njegove pjesme izvoditi drugi izvođači. Jedna večer bi trebala biti posvećena i Branku Lentiću, dobitniku HTV-ove nagrade za životno djelo, dok bi 13. ožujka trebao biti održan izbor Miss Hrvatske za Miss Universe. Zadnja večer je namijenjena Porinu, čiji je urednik Aleksandar Kostadinov zadužen i za koncert u čast Arsena Dedića. </p>
<p>HTV će u tom razdoblju napraviti posebna izdanja svojih emisija Pravo vrijeme, Hit Depo i Glamur Caffe, a zamišljena su i česta direktna uključivanja iz »green rooma«.</p>
<p>Sve će se priredbe održati na ljetnoj pozornici u Opatiji, gdje će biti postavljena i dva šatora. Za scenografiju je i ove godine zaslužan Ivica Propadalo. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Robert Redford djelom u filmu, a mislima u politici </p>
<p>PARK CITY, 23. siječnja</p>
<p> – Robert Redford, utemeljitelj festivala neovisnog filma Sundance, koji se upravo održava u zimovalištu Park City u američkoj saveznoj državi Utah, pokazao je u razgovoru s reporterima ovih dana da mu nije samo na pameti film, već i politika. Pritom se Redford odlučno okomio na Bijelu kuću tvrdeći da su njezini dužnosnici obvezni pružiti objašnjenje američkome narodu prije no što se upuste u eventualni rat protiv Iraka.</p>
<p> Redford je istaknuo kako nema dvojbe da mu je film prvi na umu, no i da ne može zaboraviti politiku pored niza proturatnih prosvjeda diljem zemlje.</p>
<p> »Očito je da raste broj onih koji zahtijevaju odgovore na nešto tako bitno. Hoće li se oni pojaviti na vrijeme kako bi zaustavili nešto što bi se trebalo ili ne bi trebalo dogoditi... U svakom slučaju sve što znam je da nikakve odgovore nisam dosad čuo«, izjavio je Redford. </p>
<p> Odbio je davati bilo kakve daljnje komentare ističući kako »ne želi ulaziti u pitanje Iraka«, već se radije usredotočuje na film i festival. Potvrdio je također priču koja kruži Park Cityjem da su mu mladi ambiciozni filmotvorci pred noge bacili više video-vrpci dok je držao govor kako bi ih eventualno kasnije pregledao.</p>
<p> »Dosad su znali na mene bacati voće, ali su mi video-vrpce obično uručivali ili ubacivali u jaknu«, našalio se poznati američki glumac i redatelj. Istaknuo je pritom da mlade redatelje uopće ne krivi za takve pokušaje prisjetivši se da mu je jedanput na taj način pristupio i Ed Burns.</p>
<p> »Obično nisam uzimao vrpce, no tada sam to ipak učinio. Bila je riječ o filmu 'Braća McMullen' koji je kasnije postao pobjednik Sundancea i pokrenuo Burnsovu filmsku karijeru«, ispričao je Redford. On i više njegovih sponzora otkrili su zamisao prema kojoj će od kolovoza na turneju po američkim gradovima pod imenom Sundance krenuti serija od četiri neovisna filma. Ideju je Redford usporedio s malim putujućim filmskim festivalom, a cilj je prikazati neovisne filmove i u mjestima gdje im publika ima znatno rjeđi pristup.</p>
<p> »Ne govorim o Bostonu, New Yorku ili drugim velikim urbanim filmskim centrima. Mislim na tržišta koja film još nije osvojio«, kazao je Redford. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Schwarzenegger tuži vlasnika auto kuće za 15 milijuna funti</p>
<p>LOS ANGELES, 23. siječnja</p>
<p> – Arnold Schwarzenegger ovih je dana pokrenuo sudsku tužbu protiv prodavača automobila iz Ohija u visini od 15 milijuna funti jer je neovlašteno koristio njegovu fotografiju u reklami za svoj posao. Slavni glumac odbio se pojaviti u reklami, koja bi se prikazivala u Americi, budući da je fotografija, tvrdi Schwarzenegger, narušila njegovo načelo da se u SAD-u ne pojavljuje u nikakvim ekonomsko-propagandnim porukama. Reklama uključuje Schwarzeneggerov lik iz popularnog »Terminatora«, a samo se jednom pojavila u tamošnjim lokalnim novinama. Pravni stručnjaci izjavili su da je svota koju glumac potražuje previsoka, ali da će poslužiti kao poruka svima koji se imaju namjeru baviti takvim stvarima.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ruski ekološki novinar pušten iz zatvora</p>
<p>MOSKVA, 23. siječnja </p>
<p> - Ruski novinar i ekolog Grigorij Pasko, koji je uhićen zbog špijuniranja u korist Japana nakon što je otkrio slučaj zagađivanja okoliša za koji je bila odgovorna ruska mornarica, oslobođen je u četvrtak iz zavora na ruskom dalekom istoku.</p>
<p> Sud u Usurisku skratio je njegovu četverogodišnju zatvorsku kaznu zbog dobrog vladanja, nakon što je Pasko odslužio dvije godine i osam mjeseci.</p>
<p> Ruski novinar je uhićen 1997. godine nakon što je japanskoj televizijskoj postaji NHK predao video snimke na kojima se vidi da su brodovi ruske Pacifičke flote u ocean izbacivali radioaktivni i kemijski otpad.</p>
<p> Vojni sud proglasio je Paska krivim zbog špijuniranja u korist Japana, premda je njegov odvjetnik tvrdio da prema ruskom ustavu pitanja zaštite okoliša nisu predmetom zakona o službenoj tajni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Studenti iz BiH u Maleziji pred sudom zbog druženja s ministrovom ženom </p>
<p>SARAJEVO, 23. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine reagiralo je na tvrdnje o »seksualnom skandalu« u Maleziji u koji su umiješana trojica studenata iz BiH i žena bivšeg malezijskog dopredsjednika vlade. U priopćenju je potvrđeno da su tri studenta Međunarodnog islamskog sveučilišta u Kuala Lumpuru iz BiH krajem rujna prošle godine zatečeni u stanu gospođe Heryati Abdul Rahim, čime su prekršili stroge islamske propise u Maleziji.</p>
<p>Naime, oni su zatečeni u tzv. halwatu, odnosno bliskom druženju nevjenčanih osoba. A ako je jedna strana malezijski građanin ili građanka, to je šerijatskom pravu prijestup. Ovome zakonu ne podliježu stranci koji borave u Maleziji, osim ako su u nedopušteno druženje uključeni Malajci, odnosno Malezijci islamske vjeroispovijesti.</p>
<p>Po tvrdnjama medija, trojica bošnjačkih studenata izazvala su skandal nakon što ih je 71-godišnji Ghafar Baba, bivši malezijski dopredsjednik vlade i jedan od najuglednijih živih političara u toj zemlji »uhvatio na djelu u obiteljskoj kući« sa svojom suprugom </p>
<p>Studenti Admir Mehinvić, Izudin Mulalić i Mirza Trako suspendirani su sa Sveučilišta početkom siječnja. Veleposlanik BiH u Maleziji Hajrudin Somun još je prije tri tjedna izvijestio MVP u Sarajevu o pisanju malezijskih listova o tome da će gospođa Rahim biti izvedena pred Šerijatski vrhovni sud, zajedno s trojicom studenata iz BiH. No, tvrdi se da se ni spomenuti studenti, ni malezijska tijela vlasti, ni Međunarodno islamsko sveučilište u Kuala Lumpuru nisu obraćali veleposlanstvu BiH za konzultaciju ili pomoć.</p>
<p>Inače, Vrhovni šerijatski sud još ih je 30. prosinca prošle godine proglasio krivima, ali nastavak procesa nije najavljen. Ovo upućuje na mogućnost zaključenja cijelog slučaja na opomeni i javnoj osudi. U brojnim sličnim slučajevima, iako se predviđa i zatvor do 12 mjeseci, kazna je znala biti novčana, tvrde u MVP-u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Amerikanci retuširali cigaretu na albumu Beatlesa »Abbey Road«</p>
<p>LONDON, 23. siječnja</p>
<p> – Američki proizvođači postera retuširali su sliku na albumu Beatlesa »Abbey Road« kako bi iz ruke Paula McCartneyja uklonili cigaretu.</p>
<p>Ovaj potez »politički korektnih« američkih proizvođača postera stigao je 14 mjeseci nakon smrti gitarista Georgea Harrisona od raka pluća, za koji je on krivio pušenje. Za uklanjanje cigarete proizvođači nisu dobili dozvolu ni kompanije Apple Records, koja je vlasnik prava na fotografiju, ni samog McCartneyja. </p>
<p>Originalna fotografija snimljena 1969. godine blizu studija Abbey Road u sjevernom Londonu, u kojem su Beatlesi snimili najveći broj svojih albuma, prikazuje bosonogog McCartneyja, kako s ostala tri člana benda prelazi zebru držeći cigaretu u ruci. To je ujedno i jedna od najkontroverznijih naslovnica albuma u povijesti pop glazbe, javlja BBC. </p>
<p>Naime, fotograf Ian Macmillan u samo je pet minuta, stojeći na ljestvama, snimio šest fotografija, a snimku koja je poslužila kao naslovnica albuma izabrao je upravo McCartney. Nedugo nakon objavljivanja fotografije počeo se širiti mit da je McCartney poginuo u automobilskoj nesreći, te da ga je na fotografiji zamijenio dvojnik, za što su se dokazi, navodno, mogli naći na samoj snimci. </p>
<p>John Lennon u bijelom odijelu trebao je predstavljati svećenika koji predvodi pogrebnu povorku, a dodatni je dokaz trebala biti činjenica da McCartney cigaretu drži u desnoj ruci unatoč tome što je ljevak. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>I manjine se protive prednosti manjinama pri upisu na fakultete</p>
<p>WASHINGTON, 23. siječnja </p>
<p> - Dva istraživanja javnoga mišljenja su pokazala da protivljenje američkog predsjednika Georgea W. Busha davanju rasnih prednosti pri upisu na fakultet uživa potporu javnosti, piše u četvrtak The Washington Times.</p>
<p> Bush je prošloga tjedna izrazio svoje protivljenje politici Sveučilišta Michigan da daje mnogo dodatnih bodova pripadnicima manjina, cr ncima, Indijancima i Hispanoamerikancima, samo zato što su manjina.</p>
<p> Demokrati su žestoko kritizirali ovaj njegov istup kao krajnje neosjetljiv prema rasnoj jednakosti u Americi.</p>
<p> Dva istraživanja javnoga mišljenja pokazuju, međutim, da je javnost na strani predsjednika Busha, piše list.</p>
<p> Istraživanje magazina Time provedeno 15. i 16. siječnja pokazuje da 54 posto Amerikanaca ne odobrava privilegiranje manjina na sveučilištima, dok 39 posto odobrava. U anketi Newsweeka 16.-17. siječnja više od dvije trećine Amerikanaca je bilo protiv rasnih preferencija pri prijamu na sveučilište.</p>
<p> Bushovo stajalište, koje je izrazio i u pismu Vrhovnom sudu u kojem praksu Michiganskog sveučilišta proglašava neustavnom i nepravednom, štoviše uživa potporu i samih američkih manjina. </p>
<p> Ukupno 73 posto bijelaca se u Newsweekovoj anketi protivi preferencijama manjina, dok 22 posto odobrava. Manjine se protive preferencijama manjina s 56 posto, a 38 odobrava. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Zašto je Fabrio tajio kandidaturu za Nobela</p>
<p>»Lijepo je biti službenim kandidatom jednoga 'Nobela', ali dakako da će sve ostati 'samo' na tome. Nisam siguran da lobiji meni nesklonih tabora neće istoga časa početi međunarodnu kampanju protiv hrvatskoga 'nobelovca' koji njima osobno, jer nije njihov, jednostavno ne 'šmeka'« – kaže Nedjeljko Fabrio / U ovom trenutku ne zna se tko je iz inozemstva službeno kandidirao našeg herderovca za to najviše svjetsko književno priznanje </p>
<p>Nitko ne može reći da u našem književnom životu ne vrije kao u kakvu loncu. Nakon dviju afera s Araličinim romanima s ključem »Ambra« i »Fukara«, skandala oko rasapa Društva hrvatskih književnika i osnivanja Hrvatskog društva pisaca, uslijedio je ovih dana prijepor oko stvarne književne težine talijanske nagrade Grinzane-Cavour što ju je dobio Miljenko Jergović, a kao grom iz vedra neba zatekla nas je dugo čuvana vijest da je Nedjeljko Fabrio ušao u širi izbor kao kandidat za Nobelovu nagradu.</p>
<p>Naime, Fabrio je tajio tu vijest, čini se mjesecima, a »provalio« ju je gotovo usput u intervjuu za Vijenac, koji je i donio faksimil službene obavijesti Švedske akademije. Na upit zašto je naš poznati prozaik tako dugo šutio ne htijući ni s kim podijeliti zadovoljstvo i čast koja mu je ukazana Fabrio kaže:</p>
<p>»Užasavam se bezdušnosti, okrutnosti, zločestoće i jala sredine u kojoj sam dužan živjeti. Umjesto da svaki umjetnički izraz bude u službi pameti i srca, ne samo nove struje u hrvatskoj književnosti okrenule su brod u opasne međuljudske vode kojih se ja klonem. </p>
<p>Zato sam i napustio svoje staro Društvo hrvatskih književnika i zahvalio se na pozivu da pristupim novom Hrvatskom društvu pisaca. S obzirom na to da sam u životu skeptik i agnostik, lijepo je biti službenim kandidatom jednoga 'Nobela', ali dakako da će sve ostati 'samo' na tome. Nisam siguran da lobiji meni nesklonih tabora neće istoga časa početi međunarodnu kampanju protiv hrvatskoga 'Nobela' koji njima osobno, jer nije njihov, jednostavno ne 'šmeka'« – bio je kategoričan Nedjeljko Fabrio.</p>
<p>U ovom trenutku ne zna se tko je iz inozemstva službeno kandidirao našega herderovca za ovo najviše svjetsko književno priznanje. Valja znati da jednom nominirani kandidati ostaju još godinama u igri, iako u našem slučaju, prema nepisanim običajima Nobelova komiteta, posljednji Nobel koji je uručen jednom Mađaru, udaljuje ovu geografsku zonu za izvjesno vrijeme od mogućih dobitnih kombinacija. Hoće li naš potencijalni kandidat doživjeti atmosferu koja i dan danas prati jedinog našeg nobelovca Ivu Andrića ili će ga prepustiti igri slučaja i sudbine, tj. njegovu daljnjem tihom književnom radu?</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jedna se pogreška na početku lako dogodi</p>
<p>Dramatično je ostarjela, upravo ove godine, kao da je jedan sloj zraka ispario ispod njezine kože. Čini se ogrubjelo i iscrpljeno. Malo-pomalo dobila je izgled kao da je isklesana od vrlo poroznoga sivobijelog mramora...</p>
<p>Kakav je bio san, pita on, kao da san nije neki čin, nego biće koje može biti blago ili okrutno.</p>
<p>– Bio je – kaže Virginia – miran. Jesu li to Tomovi otisci?</p>
<p>– Da.</p>
<p>– Kako ti se čini?</p>
<p>On se opet namršti.</p>
<p>– Jednu sam pogrešku već našao, a nisam završio još ni drugu stranicu.</p>
<p>– Jedna pogreška na početku lako se dogodi. Ne misliš li da je prerano u danu da se toliko uzrujavaš?</p>
<p>– Jesi li doručkovala? – pita on.</p>
<p>– Jesam.</p>
<p>– Lažljivice.</p>
<p>– Pijem kavu s vrhnjem za doručak. </p>
<p>To je dovoljno.</p>
<p>– Daleko je to od dovoljnoga. Reći ću Nelly da ti donese pecivo i neko voće.</p>
<p>– Pošalješ li Nelly da me prekine u poslu, ne jamčim ni za što.</p>
<p>– Moraš jesti – kaže on. – Ne mora biti mnogo.</p>
<p>– Jest ću kasnije. Sad idem na posao.</p>
<p>On oklijeva, zatim preko volje kimne. On se ne miješa, ne želi se miješati u njezin posao. Ipak, Virginijino odbijanje hrane nije dobar znak.</p>
<p>– Pojest ćeš objed – kaže on. – Pravi objed, juhu, puding, i sve to. Silom, bude li potrebno.</p>
<p>– Pojest ću objed – kaže ona, nestrpljivo, ali ne gnjevno. Stoji tako, visoka, mršava, čudesna u svojem kućnom ogrtaču, dok joj se kava puši u ruci. Još ga, povremeno, zadivljuje. Možda je najinteligentnija žena u Engleskoj, misli on. Njezine će se knjige čitati možda i stoljećima. Vjeruje u to gorljivije nego itko drugi. A ona je njegova žena. </p>
<p>Ona je Virginia Stephen, blijeda i visoka, dojmljiva kao neki Rembrandt ili Velazquez, kad se prije dvadeset godina pojavila u sobi svog brata u Cambridgeu u bijeloj haljini, a ona je i Virginia Woolf, žena koja upravo stoji pred njim. </p>
<p>Dramatično je ostarjela, upravo ove godine, kao da je jedan sloj zraka ispario ispod njezine kože. Čini se ogrubjelo i iscrpljeno. Malo-pomalo dobila je izgled kao da je isklesana od vrlo poroznoga sivobijelog mramora. Još izgleda ljupko, još je odlično građena, još posjeduje onaj svoj mjesečev sjaj, ali odjednom nije više lijepa.</p>
<p>– Dobro – kaže on. – Ja ću i dalje ovdje rintati.</p>
<p>Ona se opet kradomice uspinje stubama kako ne bi privukla Nelly (zašto je uvijek tako šutljiva u prisutnosti služinčadi, i zašto je muči osjećaj krivnje?). </p>
<p>Uđe u svoju radnu sobu, tiho zatvori vrata. Sigurna. Razgrne zastore. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Utjecaj izložbe na marketinške agencije</p>
<p>Iako zvuči impozantno da je 212 radova izabrano između 13.000 pristiglih iz 50 zemalja, činjenica da su izloženi samo nagrađeni govori o darežljivosti žirija / Izložba nije ništa spektakularno, ali je ovoj zemlji potrebna / Veći dio radova predstavlja standard ili mali pomak od njega</p>
<p>Unutar nekoliko godina, od posljedjnjeg ZGRAF-a, pokrenuta je izložba koja se jednim dijelom može promatrati kao njegov nastavak, ali bez pregleda strane produkcije: »01 - godišnjak hrvatskog dizajna«, a kojom se htjelo podići vrijednosne kriterije odricanjem od revijalnog, neselektivnog pristupa. Njezino treće izdanje očekujemo ove godine. Iste tendencije pokazao je tada i 34. zagrebački salon.</p>
<p> Međutim, što se tiče veza domaćih dizajnera sa svjetskim zbivanjima, kako već nije bilo većih izložbi, one se u posljednje vrijeme, osim na razini osobnog angažmana, događaju organiziranjem predavanja, od kojih je bilo nekoliko važnih kao ono dizajnera Nicka Bella, Jonathana Barnbrooka, Petera Bilaka ili jednog od najuglednijih svjetskih kritičara vizualne kulture Ricka Poynora. </p>
<p>Zaključak je kako nedostaje prezentacije stranih uradaka, koji pružaju mogućnost usporedbe, a u posljednju godinu dana nije bilo ni zadovoljavajućeg pregleda domaće produkcije. 37. zagrebački salon bi potpao pod kategoriju nezadovoljavajućeg. </p>
<p>Kvaliteta hrvatskog »mainstream« dizajna nije na zavidnoj razini, no uvid u svjetski dizajn iste klase koji obuhvaća područja grafičkog dizajna, interaktivnih medija, televizijskih reklama, oglašavanja, fotografija i ilustracija ovih dana je moguće steći na, u srijedu otvorenoj, izložbi u Gliptoteci HAZU u Zagrebu. Novoosnovana Udruga za promicanje vizualne kulture i vizualnih komunikacija »Vizum« organizirala je predstavljanje godišnje izložbe nagrađenih radova koje dodjeljuje prestižni Art Directors Club iz New Yorka.</p>
<p> Na izložbi, koja putuje po svjetskim gradovima, predstavljeno je 212 radova svjetske produkcije, unutar koje nalazimo i naručitelje poput Nikea ili Absolut Vodke te poznate dizajnere poput Stefana Sagmeistera, Uwea Loescha i Alana Fletchera. Iako zvuči impozantno da su to radovi izabrani između 13.000 pristiglih prijava iz 50 zemalja, činjenica da su izloženi samo nagrađeni radovi govori o darežljivosti žirija.</p>
<p>Bez iznenađujućih rješenja, veći dio radova predstavlja standard ili mali pomak od njega, osim ne tako velikog broja radova koji su svakako vrlo zanimljivi i vrijedni pažnje, a radi se većinom o dizajnerskim rješenjima spomenutih autora, te nekolicine drugih, koja se uglavnom odnose na knjige, plakate, gerilsko oglašavanje. Budući da hrvatske marketinške organizacije te dizajnerske institucije, kojima bi to trebalo biti u interesu, nisu našle potrebnim dovesti takav tip izložbe u Hrvatsku, za to se pobrinula nevladina udruga, iako bi se od NVO-a očekivalo drugačiji, manje mainstremovski tip izložbe. </p>
<p>Izložba nije ništa spektakularno, ali ovoj zemlji je potrebna. Dizajnerima će zasigurno biti zanimljivo vidjeti radove u živo. Možda će izložba utjecati i na marketinške agencije kako bi dizajn u našim časopisima, novinama i ulicama odavao nešto veći stupanj vizualne pismenosti. </p>
<p>U sklopu izložbe 24. siječnja će se održati i predavanje Davida Heastyja, jednog od članova Design Mashina, uspješnog mladog dizajnera iz New Yorka, koji je bio član žirija za grafički dizajn ove, 81-godišnje nagrade ADC-a.</p>
<p>Sunčica Ostoić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Romeo i Julija na novi način</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Čakovečka kazališna družina Pinklec u srijedu je u Teatru Exit izvela »Romeo & Juliet«, suvremenu verziju klasične Shakespeareove drame. Ovaj »tragično komični igrokaz u više slika«, kako glasi podnaslov predstave dio je ciklusa jednočinki E. G. Craiga »Komadi za budale«. Predstava je praizvedena u travnju prošle godine u Čakovcu, a režiju potpisuje Romano Bogdan, umjetnički voditelj Pinkleca. Oslanjajući se na tradiciju istraživačkog teatra, koju Pinklec njeguje od osnutka 1987., u predstavi se kombinira klasični dijalog, preuzet iz izvornika, suvremeni govor, pokret na tragu suvremenog plesa i lutkarstvo. Ova vrlo slobodna prerada klasičnog djela otvara probleme davanja i primanja u ljubavi te granice slobode u ljubavi, osobito prema istom spolu. Primanje i davanje naznačeno je u lutkarskim prizorima smještenim u suvremeno vrijeme, gdje Romeo gubi dio po dio tijela, dok Julija dobiva. Granice slobode propituju scene s naglašenom homoerotskom simbolikom, nasuprot zabranjenoj muško ženskoj ljubavi glavnih aktera, podsjećajući na toleranciju istospolne ljubavi u doba kada se odvija radnja i njezinom proskribiranju u današnjim uvjetima.</p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ipak bez prosvjeda?</p>
<p>Nakon dvoipolsatnog sastanka iza zatvorenih vrata dogovoreno je da će plaće riječkih kazalištaraca minimalno rasti od 3,5 posto, a nekima i više / Konačni dogovor</p>
<p> idućega tjedna? </p>
<p>RIJEKA, 23. siječnja</p>
<p> – Najavljenog prosvjeda riječkih kazalištaraca vjerojatno ne će biti – ako se sudi po rezultatima drugog kruga pregovora između sindikalnih povjerenika riječkog nacionalnog teatra Ivana pl. Zajca, koje je predvodio glavni tajnik Hrvatskoga sindikata djelatnika u kulturi te institucije Ferdo Boban s pročelnicom gradskoga Odjela za kulturu Ivankom Persić i njenim suradnicima. </p>
<p>Nakon dvoipolsatnog sastanka iza zatvorenih vrata dogovoreno je da će plaće riječkih kazalištaraca minimalno rasti od 3,5 posto, a nekima i više, s namjerom da se u dogledno vrijeme njihove plaće izjednače s primanjima ostalih ustanova u kulturi koji se financiraju novcem iz gradske blagajne.</p>
<p> Do idućega ponedjeljka, potvrdio je Boban u izjavi za Vjesnik, izradit će se nova simulacija plaća s novom osnovicom, uz koeficijent po državnom modelu. </p>
<p>U utorak će se svi ponovno sastati na radnom sastanku, a u četvrtak 30. siječnja očekuje se završetak pregovora, što bi u konačnici samo nekoliko dana poslije trebalo završiti potpisivanjem ugovora.</p>
<p> Boban ističe da je riječ o prijelaznom rješenju, jer kazalištarci ne odustaju od želje da njihova osnovica bude jednaka onoj u državnim službama, odnosno 4.232,43 kuna. </p>
<p>Stoga čekaju rebalans gradskoga proračuna u rujnu ove godine, kada će se ponovno uznastojati na povećanju, odnosno izjednačavanju plaća. </p>
<p>Podsjetimo da su djelatnicima u Kazalištu, odlukom Gradskog vijeća, sredinom prosinca prošle godine, plaće uvećane za 16 posto, no zbog dugogodišnje stagnacije njihova su primanja i dalje najniža u kategoriji financiranih ustanova u kulturi. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zagreb u veduti Antuna Mateša </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – U Galeriji »Buljat« upravo je predstavljen ciklus ulja na platnu Antuna Mateša (1945.) posvećen Zagrebu, gradu u kojemu je umjetnik rođen i gdje je na Akademiji likovnih umjetnosti 1969. diplomirao slikarstvo. Izloženo je petnaestak veduta zimskoga ugođaja u malome formatu, većinom slikanih iz gornjogradske vizure, među kojima se ističu varijacije iz Tomićeve ulice. Mateš je, inače, objavio sedam grafičkih albuma: »S nama i bez nas«, »Ban«, »U Zagrebu rođen I«, »U Zagrebu rođen II«, »Svjetla i odsjaji zavičaja«, »Europske šetnje« i »Osvit milenija«, a za taj rad doživio je priznanje i u inozemstvu. Njegova mapa »Europske šetnje« proglašena je na Frankfurtskom sajmu knjiga 1996. najljepšom – u konkurenciji kalendara s reprodukcijama, dok mu je mapa »Osvit milenija« 2000. osvojila prvo mjesto na pozivnoj izložbi najljepših svjetskih kalendara u Stuttgartu. Izložba u Galeriji »Buljat« može se razgledati do 8. veljače. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izabran žiri Berlinskoga filmskog festivala </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Berlinski filmski festival, koji će se ove godine održati od 6. do 16. veljače, upravo je objavio sastav svojega međunarodnog žirija. Predsjednik je redatelj Atom Egoyan iz Kanade, a članovi su glumice Martina Gedeck (Njermačka) i Anna Galiena (Italija), redatelji Kathryn Bigelow /SAD) i Idrissa Quedrago (Burkina Faso), producent Humbert Balsan (Francuska) i ravnatelj Festivala Sundance Geoffrey Gilmore (SAD). U čast predsjednika žirija, Atoma Egoyana, izvan konkurencije prikazat će se njegov film »Ararat« o genocidu nad Armencima u Prvom svjetskom ratu. Za Zlatnog i Srebrnog medvjeda borit će se na 53. izdanju Berlinskoga festivala ukupno 22 filma, a oko 400 filmova prikazat će se u ostalim kategorijama. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Uži izbor za skulpturu u čast Josifu Brodskom </p>
<p>SANKT PETERBURG, 23. siječnja</p>
<p> – Sankt Peterburg otkrio je u četvrtak uži izbor od 24 skulpture od kojih će jedna biti podignuta u čast pjesniku Josifu Brodskom, laureatu Nobelove nagrade za književnost, koji je izbačen iz Sovjetskog Saveza 1972. Stručnjaci su izabrali skulpture iz više od 100 podnesaka u sklopu proslava vezanih uz obilježavanje 300. obljetnice toga ruskog grada. Radovi među ostalim prikazuju pjesnika u kafiću, kako sjedi na kovčegu ili pored jednoga od mostova u Sankt Peterburgu. Pobjednik će biti izabran u listopadu. Brodski, koji je umro 1996. u Sjedinjenim Državama, jedan je od mnogih progonjenih sovjetskih pjesnika. Protjeran je iz Sovjetskog Saveza 1972. i njegova su djela postala popularna na Zapadu, a širokoj sovjetskoj publici bila su većinom nepoznata. Godine 1987. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. U planu je i da se otvori muzej u stanu u kojem je živjela obitelj Brodski. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Umro francuski humorist Mose </p>
<p>PARIZ, 23. siječnja</p>
<p> – Francuski crtač Mose, veliki prethodnik modernog humora zajedno sa Chavalom, umro je u noći s ponedjeljka na utorak u svojem domu u Lisigny-sur-Creuse, u središnjoj Francuskoj, u 85. godini od posljedica duge bolesti, objavili su u srijedu njegovi bližnji. </p>
<p>Rođen 9. listopada 1917. u Saint-Jean-de-Boiseauu, pravim imenom Moise Depond, studirao je umjetnost u Toursu, zatim je bio odgajatelj te se nakon toga preselio u Pariz, gdje je 1946. započeo izrađivati crteže za novine. Bio je veliki Chavalov prijatelj, a pedesetih godina imao je svoju stranicu u časopisu Paris Match te je surađivao i sa Samedi Soir.</p>
<p> Mose je karijeru započeo crtežima bez balončića i riječi koji su u sebi sadržavali šaljive, nevjerojatne, crne ili političke priče. Objavio je brojne albume stripova, primjerice »Mosaique« i »Noirs dessins«, te ilustrirao brojne knjige poznatih pisaca poput Swifta, Alphonsea Allaisa, Marka Twaina i Saula Sternberga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Berlinski zid nije pao samo u Berlinu</p>
<p>Ono što je raznijelo sve zidove bile su tri fundamentalne promjene – promjene u načinu kako komuniciramo, kako investiramo i kako učimo o svijetu. Te su se razlike rodile i inkubirale tijekom hladnoga rata, a kritičnu su masu postigle potkraj osamdesetih godina dvadesetog stoljeća</p>
<p>Ljeti 1998. godine bio sam u Brazilu i jednoga sam se dana sastao s jednim od tamošnjih vodećih industrijalaca Guilhermeom Freringom, predsjednikom uprave goleme brazilske rudarske kompanije Caemi Minerçao e Metalurgia. </p>
<p>Frering mi je opisivao nevjerojatne promjene brazilskoga gospodarstva u prethodnom desetljeću i u prolazu je primijetio: »Znate, Berlinski je zid pao i ovdje. Nije to bio samo lokalni europski događaj. Bio je to svjetski događaj. Pao je na Brazil. Velike promjene u brazilskom gospodarstvu dogodile su se upravo u doba kada je u Berlinu padao zid.«</p>
<p>Da bi ilustrirao što želi reći, ispričao je ovu priču: U studenome 1998. godine borbeni radnici željezara pokrenuli su štrajk u pogonu Nacionalne kompanije za čelik (CSN) u Volta Redondi, sjeverozapadno od Rio de Janeira, najvećoj željezari u Južnoj Americi. </p>
<p>Oko 2500 ljutitih brazilskih metalaca zauzelo je tvornicu zahtijevajući retroaktivne povišice plaća i skraćenje radnog vremena sa osam na šest sati dnevno. </p>
<p>Sukobi između radnika i lokalne policije na kraju su se razvili do toga da je na kraju pozvana i vojska. U borbi za željezaru tri su radnika ubijena, a trideset i šest ih je ranjeno. </p>
<p>Brazilska je vojska optužila radnike za »prave ratne operacije urbane gerile« u kojima su se služili kamenjem, Molotovljevim koktelima, čeličnim polugama i vatrenim oružjem da bi obranili svoja mjesta u državnoj službi i povlastice. </p>
<p>Za cijelog dvadesetjednogodišnjeg trajanja vojne diktature koja je završena tek 1985. godine, brazilski su vladajući generali bili vrlo osjetljivi na golemu čeličanu, pa su išli čak i tako daleko da su Volta Redondu proglasili »gradom nacionalne sigurnosti« čije je gradonačelnike imenovala vlada. Objasnivši to, Frering je dodao i ovaj detalj:</p>
<p>»Oko četiri godine nakon toga krvavog napada, nakon što je u Berlinu pao Zid, ti isti metalci CSN-a uzeli su zahtijevati – ponavljam, zahtijevati – da se čeličana privatizira, jer su shvatili da je to jedini način da ostane konkurentna i sačuva većinu njihovih radnih mjesta. Danas je CSN potpuno privatiziran i, kao veliki dioničar, sudjeluje u privatizaciji drugih državnih tvornica u Brazilu.«</p>
<p>Freringova je primjedba bila kao da mi se u glavi upalila žarulja. Naravno da je tako! Nije Berlinski zid pao samo u Berlinu: pao je na Istoku i Zapadu, Sjeveru i Jugu i pogodio je i zemlje i poduzeća i pogodio ih otprilike istodobno. </p>
<p>Usmjerili smo se na pad Berlinskog zida na Istoku, jer je to bilo tako dramatično i opipljivo: betonski se zid ruši u večernjem dnevniku. Ali zapravo su slični, manje opipljivi zidovi pali svugdje u svijetu. </p>
<p>A baš je pad tih zidova širom svijeta učinio ovo doba globalizacije i integracije mogućim. A to pokreće vrlo zanimljivo pitanje: što je srušilo zidove? Ili, kako bi to pitala moja djeca: »Tata, odakle je došla ta globalizacija?«</p>
<p>Odgovor bih počeo ovako: Svijet hladnoga rata bio je poput velike ravnice, ispresjecane i podijeljene ogradama, zidovima, jarcima i slijepim prolazima. </p>
<p>Nije se moglo u tom svijetu ići jako daleko ili jako brzo, a ne zaletjeti se u kakav Berlinski zid, željeznu zavjesu ili neki Varšavski pakt, nečije zaštitne carine ili kontrolu kapitala. Unutar takvih ograda i zidova pojedine su zemlje nalazile dovoljno mjesta za skrivanje i čuvanje svojih vlastitih oblika života, politike, gospodarstva i kulture. </p>
<p>Mogle su biti u »prvom« svijetu, »drugom« ili »trećem« svijetu. Mogle su imati vrlo različite gospodarske sustave – centralno planiranu komunističku ekonomiju, ekonomiju države blagostanja, socijalističko gospodarstvo ili slobodno tržište. Mogle su održavati i vrlo različite političke sustave – od demokracije do diktature, prosvijećene autoritarne vlasti, monarhije, totalitarizma. Razlike su mogle ostati jasne, čak i crno-bijele, jer ih je štitilo mnogo zidova kroz koje se nije bilo lako probiti.</p>
<p>Ono što je raznijelo sve zidove bile su tri fundamentalne promjene – promjene u načinu kako komuniciramo, kako investiramo i kako učimo o svijetu. </p>
<p>Te su se razlike rodile i inkubirale tijekom hladnoga rata, a kritičnu su masu postigle potkraj osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, kada su se na kraju spojile u vrtlog dovoljno jak da sruši sve zidove hladnoratnog sustava i omogući spajanje svijeta u jednu, integriranu, otvorenu ravnicu. Danas ta ravnica svakim danom sve brže raste, širi se i otvara, jer se sve više zidova ruši i sve više zemalja uklapa u nju. I zato danas više nema »prvoga«, »drugoga« ili »trećeg« svijeta.</p>
<p> Sada postoji samo »brzi« svijet – svijet širom otvorene ravnice – i »spori« svijet – svijet onih koji ili ostaju sa strane ili odlučuju ostati izvan ravnice u nekoj svojoj vlastitoj dolini umjetno odvojenoj zidovima, jer im se »brzi« svijet čini prebrz, previše ih zastrašuje, drže da previše homogenizira ili im je previše zahtjevan. Evo kako se to dogodilo.</p>
<p>Zamjenik američkog ministra financija Larry Summers voli pričati priču kako je 1988. godine radio na predsjedničkoj kampanji Michaela Dukakisa, pa su ga jednoga dana poslali u Chicago da održi govor u njegovo ime. Dok je bio u Chicagu, Dukakisov mu je stožer dodijelio – sjedite li na sigurnom? – automobil s telefonom.</p>
<p>»Činilo mi se da je 1988. godine imati telefon u autu dovoljno prava stvar«, sjeća se Summers, »da sam s toga telefona nazvao svoju ženu da joj kažem kako sam u autu s telefonom.«</p>
<p>Devet godina kasnije, 1997. godine, Summers je nekim poslom svoga ministarstva bio u Obali Bjelokosti u zapadnoj Africi. U programu njegova posjeta bilo je i svečano otvaranje jednoga zdravstvenog projekta koji je financirala Amerika u nekom selu uzvodno od glavnoga grada Abidjana. </p>
<p>Do toga sela, u kojem se otvarao prvi izvor pitke vode, moglo se doći samo kanuom, izdubljenim balvanom. Summersa, veliku facu iz Amerike, seljaci su svečano proglasili počasnim poglavicom i odjenuli u afričko svečano ruho. </p>
<p>Ali najživlje se sjećao kako mu je na povratku iz tog sela, kad je ušao u kanu kojim će se vratiti niz rijeku, jedan dužnosnik Obale Bjelokosti dodao mobilni telefon i rekao »Washington vas želi nešto pitati«: U devet godina Summers je prošao sve od pomisli kako je imati telefon u autu u Chicagu prava stvar, do toga da je normalno imati telefon u kanuu, izdubljenom stablu kod Abidjana.</p>
<p>Summersovi su telefonski doživljaji postali mogući zahvaljujući prvoj i najvažnijoj promjeni razvijenoj tijekom hladnog rata – promjeni načina na koji međusobno komuniciramo. </p>
<p>Tu promjenu zovem »demokratizacijom tehnologije«, a ona omogućuje sve više ljudi sa sve više i više računala, modema, mobilnih telefona, kablovskih sustava i spojeva na Internet, dohvaćanje sve dalje i dalje, u sve više i više zemalja, sve brže, dublje i jeftinije nego ikada prije. </p>
<p>Na području Washingtona postoji banka Valley Spring, koja nudi sve moguće usluge bankarstva putem telefona i Interneta. Njihova reklama uredno rekapitulira demokratizaciju tehnologije. Ona glasi: »Uvedimo banku u vaš dom.« Zahvaljujući demokratizaciji tehnologije, sada svi možemo imati banku u svom domu, ured u svom domu, novine u svom domu, knjižaru u svom domu, brokersku kuću u svom domu, školu u svom domu...</p>
<p>Demokratizacija tehnologije posljedica je nekoliko inovacija koje su se u osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća razvile djelovanjem kompjuterizacije, telekomunikacija, minijaturizacije, kompresijske tehnologije i digitalizacije. </p>
<p>Na primjer, napredak u tehnologiji mikročipova doveo je do toga da se računalna moć posljednjih trideset godina udvostručava otprilike svakih osamnaest mjeseci, dok napredak u kompresijskoj tehnologiji znači da se količina podataka koje možemo spremiti na jednaku površinu diska svake godine od 1991. godine povećava za po šezdeset posto. </p>
<p>U međuvremenu je cijena tih uređaja za spremanje pala sa pet dolara za megabajt na pet centi, što znači da je računalna snaga svaki dan sve viša i pristupačnija.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Tako Hrvatska treba igrati</p>
<p>Sa četiri boda hrvatski su se rukometaši vratili u igru za plasman u drugi krug Svjetskog prvenstva / Nakon dva blijeda izdanja, naši su rukometaši pokazali da imaju znanja i snage iskazati se na svjetskoj smotri / U petak je dan odmora, a u subotu naši igrači igraju protiv svjetskih prvaka, Francuza</p>
<p>FUNCHAL (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 23. siječnja</p>
<p> – Hrvatski su se rukometaši vratili u igru za plasman u drugi krug. U dvoboju 3. kola skupine C pobijedili su Rusiju 28-26 (12-10) i tako su uspjeli nadoknaditi propušteno protiv Argentine. A i igra je konačno bila za pohvalu. Hrvati su u četvrtak bili bolja momčad, u svakom segmentu. Obrana 3-2-1 je bila čvršća od ruske 6-0, Valter Matošević je obranio 17 udaraca, od toga jedan sedmerac, a Andrej Lavrov je imao obranu manje, dok je hrvatski napad imao 28 uspješnih od 52 napada (53,8 posto), za razliku od ruske polovične uspješnosti (26 od 52). Mnogo je snage i živaca trebalo za dvoboj protiv olimpijskih pobjednika, no naši su igrači izdržali do kraja i obistinili svoje najave da će tek pokazati koliko mogu.</p>
<p>– Ova mi je utakmica uzela pola života. Toliko smo željeli tu pobjedu, mnogo nam to znači, pogotovo što smo nakon poraza protiv Argentine i loše igre protiv Saudijske Arabije izgubili mnogo samopouzdanja. Sad ćemo biti rasterećeniji i protiv Francuske može svašta biti. Imamo mi još rezerve, bitno da smo ovo prebrodili, govorio je presretni Blaženko Lacković, najmlađi naš reprezentativac, ali jedan od najsigurnijih u nastupu.</p>
<p>U utakmici koja se lomila do posljednje minute Rusi su uzeli Hrvatima prednost samo u dva navrata, u 18. i 27 minuti. Sve su ostalo kontrolirali Hrvati. Istina, Rusima predaja nije padala na pamet, kažnjavali su svaku pogrešku i nepažnju suparnika. Imali su naši lijepu priliku u 12. minuti, kod 5-2. Da je tada Mirza Džomba pogodio iz kontre, pitanje je bi li se utakmica lomila do kraja. No, ostali su tad naši bez jednog igrača, Rusi su postigli tri pogotka zaredom, izjednačili i opet smo bili na početku. Mučili su se naši sljedećih deset minuta, no pronašli su načina kako nadigrati Ruse. U završnici su postali malo brzopleti, imali smo igrača manje, htjeli su što prije završiti posao, no Rusi se i dalje nisu predavali. Međutim, zaliha od četiri pogotka se pokazala dovoljnom za pobjedu. Sve pohvale zaslužuje Matošević koji je čuvao prednost i nakon pogrešaka svojih suigrača, kao i Špoljarić, Sulić i Valčić u obrani. Igor Lavrov i Ivanov nisu mogli pronaći protuigru za hrvatsku obranu, Rastvorcev je potrošio 13 lopti za četiri pogotka, Tučkina je naša obrana izbacila iz igre, Gorpišina i Jegorova također. Doista, takva se igra očekivala od hrvatske reprezentacije.</p>
<p>– Bilo nam je važno da konačno pokažemo koliko možemo. Ključna je bila naša obrana, brzo smo isključili Tučkina i poremetili rusku igru, rekao je Renato Sulić. </p>
<p>Zdravko Zovko je prije utakmice bio pomalo nervozan, a dvoboj je gledao sa našim igračima Kelentrićem, Špremom i Vorijem. Nakon utakmice osmijeh mu nije silazio s lica.</p>
<p>– Tako se igra. Sve je bilo super. I obrana, napad, pristup. Baš sve. Očito da su uspjeli pregrmjeti ono od ranije. Sad tako trebaju nastaviti, raspoloženo će Zovko.</p>
<p>Makedonski suci Marjan i Dragan Načevski su samo rekli:</p>
<p>– E, to je ta igra. Takve smo ih gledali na turniru. Tako trebaju dalje.</p>
<p>Hrvatska je opet iznenadila, ali za razliku od argentinskog slučaja, ovaj put pozitivno. Petak je drugi slobodan dan na SP, što će dobro doći našim igračima. U subotu ih čeka dvoboj protiv svjetskih prvaka, Francuza, a u nedjelju protiv Mađara. </p>
<p> * Dvorana Tecnopolo</p>
<p>HRVATSKA – RUSIJA 28-26 (12-10)</p>
<p>HRVATSKA: Šola, Matošević, Kaleb 4, Sulić 4, Jović, Lacković 3, Zrnić 3, Dominiković, Džomba, Valčić 4, Goluža 5 (4), Špoljarić, Metličić 4</p>
<p>RUSIJA: A. Lavrov, Makin, I. Lavrov 2, Ivanov 3, Kokšarov 6 (3), Krivošljikov 3, Tučkin, Moskalenko 1, Torgovanov 4, Čugaj 1, Kamanin, Rastvorcev 4, Gorpišin, Jegorov 2</p>
<p>SUCI: Arnaldsson i Vidarsson (obojica Island). GLEDATELJA: 800</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 4 (4), Rusija 4 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 12 minuta (Sulić 2+2, Džomba, Valčić, Metličić, Lacković), Rusija 8 minuta (Rastvorcev 2+2, Torgovanov, Moskalenko)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Valter MATOŠEVIĆ.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slaven Belupo - Koper 0-0</p>
<p>POREČ </p>
<p> – U vrlo borbenoj utakmici nogometaši Slaven Belupa i trećeplasiranog slovenskog ligaša Kopera odigrali su bez pogodaka. Iako se igralo po teškom, blatnom terenu Zelene lagune, oba sastava stvorila su po nekoliko prigoda, ali je Slaven ostavio bolji dojam. Istaknuo se vratar Koprivničana Ivica Solomun. Topalović je bio velikoj prigodi u 29. minuti, u nastavku dobre šanse imali su i Posavec i Kosić. U četvrtak u 14,30 Slaven Belupo igra protiv Dinama.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Roma i Milan u polufinalu Kupa</p>
<p>RIM </p>
<p> – Nogometaši Rome plasirali su se u polufinale talijanskog kupa, pobijedivši u uzvratu Vicenzu 6-3. Roma je slavila i u prvoj utakmici (2-1). Polufinale je i osigurao Lazio, koji je pobijedio Bari 2-1. U Veroni je momčadi Milana pobijedila Chievo 5-2 i ušla u polufinale. U četvrtak igraju Perugia – Juventus. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Predsjednik Racinga postao trener kluba</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Američki multimilijunaš Dimitri Piterman nedavno je kupio Racing iz Santandera, kad se taj klub, član prve španjolske nogometne lige, našao u financijskim teškoćama. Odmah potom većinski je vlasnik izabran za predsjednika kluba, a kad je kompletan stručni stožer, na čelu s trenerom Manuelom Preciadom dobio otkaz, predsjednik kluba Piterman je samog sebe imenovao trenerom. U srijedu je vodio trening prve momčadi uz asistenciju svog pomoćnika Chuchija Gomeza-Cosa, koji će uz njega biti na klupi momčadi iz Santandera, jer za razliku od Pitermana ima trenersku licencu.</p>
<p>Piterman, koji je podrijetlom Ukrajinac, izjavio je španjolskim medijima prije nego što je kupio Racing, trenutno 16. na ljestvici Primere, te preuzeo vlast u upravi i u igračkoj svlačionici, da od kluba iz Santandera želi napraviti drugi Deportivo, odnosno, da će u sljedećoj sezoni pokušati učiniti ono što je učinio klub iz La Corune, koji je u zadnje dvije sezone bio španjolski predstavnik u Ligi prvaka.</p>
<p>Dimitri Piterman ima 39 godina, a u mlađoj se dobi bavio atletikom, poglavito skokom udalj. Otkako je ušao u španjolski nogomet najprije je bio predsjednik i trener trećeligaša CF Palamosa, ali je podnio ostavke na obje te dužnosti kad je preuzeo Racing jer po španjolskim propisima nijedan nogometni djelatnik ne može istodobno biti angažiran u dva ili više španjolskih klubova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Clijsters zamalo uništila »Serena Slam«</p>
<p>Belgijanka Kim Clijsters u polufinalu je protiv Amerikanke Serene Williams propustila dvije meč-lopte / Amerikanac Andre Agassi bez problema izborio finale pobjedom </p>
<p>protiv Wayna Ferreire </p>
<p>MELBOURNE, 23. siječnja</p>
<p> – Iako se očekivao četvrti uzastopni Grand Slam finale sestara Williams, potajno se priželjkivao prekid dominacije prve i druge tenisačice svijeta. A nitko nije bio bliže od Belgijanke Kim Clijsters. No, na kraju se sve pretvorilo u veliko razočaranje za djevojku prvog tenisača svijeta Australca Lleytona Hewitta. Naime, vodila je sa 5-2 u trećem setu i imala dvije meč-lopte!? </p>
<p>Nakon pobjede protiv Serene Williams u finalu Mastersa na kraju prošle sezone, Clijsters je širom otvorila vrata finala Australian Opena i potpune potvrde kako se može igrati i pobijediti sestre Williams. No, Serena je na dvije meč-lopte ispalila dva projektila i iskazala odlike prvakinje u presudnim trenucima. Što je prolazilo više vremena otkako je propustila povijesnu priliku, Clijsters je sve više mislila o tome, a sve manje igrala. Pokušala je Clijsters poslije sakriti tugu s lica, čak je novinarima ispričala vic, no na kraju je ipak »pukla«.</p>
<p>– Bila sam tako blizu, tako prokleto blizu. Težak je ovo udarac. No, moram dignuti glavu i krenuti dalje, kratko je izjavila Clijsters, a onda pokušala promijeniti temu najavom kako Hewitt i ona također namjeravaju igrati mješovite parove, a potaknuti najpoznatijim teniskim parom Agassi – Graf.</p>
<p>Pokušali su je utješiti pričama o četiri propuštene meč-lopte Martine Hingis u prošlogodišnjem finalu Australian Opena protiv Jennifer Capriati, no nije pomoglo. S druge strane, presretna Serena uoči finala razmišlja samo o »Serena Slamu«, četvrtom uzastopnom Grand Slam naslovu, i pritom okreće »pilu naopako«:</p>
<p>– Mislim da je Venus u boljoj formi, trenutačno je bolja od mene. Ako želim naslov, morat ću izvući nešto iz rukava.</p>
<p>Starija sestra Venus nije imala toliko problema protiv drugoga belgijanskog reketa Justine Henin-Hardenne. Ispustila je tri gema u svakom setu i prvi put stigla do finala Australian Opena nakon 74 minute igre.</p>
<p>Do završnice prvog Grand Slam turnira sezone stigao je i Amerikanac Andre Agassi, i to jednako uvjerljivom pobjedom kao i u proteklim dvobojima. Južnoafrikanac Wayne Ferreira jednostavno je bio prespor za 32-godišnjeg Amerikanca, koji je iskazao fizičku spremu na kojoj mu mogu zavidjeti i mnogo mlađi tenisači.</p>
<p>– Uvijek izađete na teren očekujući borbu. I uvijek se iznenadim kad pobijedim u tri seta, komentirao je Agassi 88 minuta njihove igre. Agassi u finalu očekuje pobjednika dvoboja Amerikanca Andyja Roddicka i Nijemca Rainera Schüttlera. Ako Agassi osvoji Australian Open i četvrti put, ne samo da će Steffi morati igrati mješovite parove u Roland Garrosu nego će i Agassijev glavni i pomoćni trener Darren Cahill Gil Reys morati obrijati glavu.</p>
<p>• Rezultati, polufinale, tenisači: Agassi (2) – Ferreira 6-2, 6-2, 6-3;</p>
<p>tenisačice: V. Williams (2) – Henin-Hardennne (5) 6-3, 6-3, S. Williams (1) – Clijsters (4) 4-6, 6-3, 7-5.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Parovi mimo očekivanja</p>
<p>MALMÖ </p>
<p> – Prva odluka na ovogodišnjem prvenstvu Europe u umjetničkom klizanju završila je protiv očekivanja, što je samo podiglo i inače visoku vrijednost ovog prvenstva. Vodeći par poslije obaveznih sastava Rusi Marija Petrova –Aleksej Tihonov ne samo da nisu prvi, nego ni drugi, jer su ih pretekli na najvišem postolju drugi ruski par Tatjana Totmianina – Maksim Marinin i Francuzi Sarah Abitbol i Stephan Bernadis. I treći ruski par Julia Obertas – Aleksej Sokolov pali su sa četvrtog na peto mjesto, jer su ih zasluženo pretekli izvrsni Poljaci Dorota Zagorska i Mariusz Siudek koji su u kratkim sastavima upropastili svoje veće mogućnosti. Šesti su veoma napredovali Česi Katarina Berankova i Otto Dlabola. Pobjednici su bili svježiji, originalniji, a Marija Petrova imala je, za čudo, dva doskoka na obje klizaljke.</p>
<p> I bez olimpijskih prvaka Berežnjaje i Siharulidzea razina klizanja parova zahvaljujući veoma originalno komponiranom sastavu pobjednika Totmianine i Marinina, izveden neviđeno skladno i precizno, te originalnim sastavom Francuza i tehnički jakog parova Petrova – Tihonov zadržala je visoku razinu. No, ostali od samo 13 parova klasno zaostaju. </p>
<p>Rusi ovoga puta nisu osvojili tri prva mjesta kao što je to znalo često biti, ali su prva tri para ipak trenirali ruski treneri. Jer, francuski par sada priprema poznata Ruskinja Tarasova. </p>
<p>Ž. S.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Janica na Pohorju slavi ukupnu slalomsku pobjedu? </p>
<p>Janičina zaliha bodova u slalomskom poretku otvara joj mogućnost da već u nedjelju osvajanjem 9. mjesta osigura naslov pobjednice u toj disciplini / Dobrim rezultatom na nedjeljnom slalomu u Kitzbühelu Ivica bi se približio malom kristalnom globusu </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – U četvrtak su Ivica i Janica Kostelić iz svoje oaze za trening, austrijskog Innerkremsa, krenuli prema natjecateljskim odredištima. Ivica je otputovao u Kitzbühel, gdje će sudjelovati u nedjeljnom veleslalomu, a Janica je, pak, krenula prema jugu, u Maribor, gdje će sudjelovati na tradicionalnoj »Zlatnoj lisici«, subotnjem veleslalomu i nedjeljnom slalomu na Pohorju. </p>
<p>Treninzi u Innerkremsu prošli su savršeno, snijega je bilo u izobilju, a uz Ivicu i Janicu su marljivo radile i Nika Fleiss i Ana Jelušić, koje će također nastupati na »Zlatnoj lisici«. </p>
<p>U lanjskoj je utrci slaloma u Kitzbühelu Ivica Kostelić bio šesti. Ove nas je godine navikao na mnogo veće domete. Uostalom, Ivica opet juri prema naslovu najboljeg slalomaša svijeta. </p>
<p>Dobrim bi se rezultatom na nedjeljnom slalomu Ivica približio malom kristalnom globusu, a podigao bi i samopouzdanje prije idućih ispita, noćnog slaloma sljedećeg tjedna u Schladmingu i Svjetskog prvenstva u St. Moritzu. </p>
<p>Janica Kostelić, uvjerljivo vodeća u ukupnom poretku za Svjetski kup, već će u nedjelju moći osigurati mali kristalni globus u slalomu.</p>
<p>Naime, njezina uvjerljiva zaliha bodova u slalomskom poretku otvara joj mogućnost da osvajanjem devetog mjesta na Pohorju već osigura naslov pobjednice u toj disciplini. Potrebno joj je 29 bodova, koliko bi dobila za deveto mjesto. </p>
<p>Dakle, prema svemu sudeći, slavlje na Pohorju prilično je izvjesno. </p>
<p>No, od Janice se očekuje i dobar rezultat u subotnjem velelesalomu, što bi joj otvorilo put prema ukupnoj pobjednici Svjetskoga kupa. I prvog i drugog dana »Zlatne lisice« na Pohorju se očekuju tisuće hrvatskih navijača. </p>
<p>– Sve ih pozivamo da navijaju korektno. Neka ne ubacuju predmete na stazu i neka se klone nevolja. Janica ih sigurno neče razočarati, kaže direktor reprezentacije Vedran Pavlek. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pobjeda 18-godišnjeg Nagillera </p>
<p>HAKUBA, 23. siječnja</p>
<p> – Skokovima od 132.5 i 122 metra, Austrijanac Christian Nagiller pobijedio je u Hakubi, na 16. natjecanju ovosezonskoga Svjetskoga kupa. To je prvi trijumf 18-godišnjeg Austrijanca. Drugo mjesto pripalo je Fincu Mattiju Hautamäkiju, a treće Japancu Hideharuu Miyahiri. </p>
<p> • Rezultati: 1. Nagiller (Aut) 260.1 (132.5/122.0), 2. Hautamäki (Fin) 248.4 (125.5/122.5), 3. Miyahira (Jap) 247.8 (125.0/123.5), 4. Schwarzenberger (Aut) 246.8 (128.5/120.0), 5. Malysz (Polj) 245.7 (123.0/123.5), 6. Ahonen (Fin) 242.6 (126.0/118.5), 7. Ljökelsoy (Nor) 239.8 (122.5/121.0), 8. Widhölzl (Aut) 235.2 (124.5/117.0), 9. Kasai (Jap) 231.6 (124.5/115.0), 10. Ammann (Švi) 228,9 (117,0/121,0)... </p>
<p> • Poredak u Svjetskom kupu: 1. Ahonen (Fin) 813, 2. Malysz (Polj) 737, 3. Hannawald (Nje) 721, 4. Widhölzl (Aut) 664, 5. Höllwarth (Aut) 659, 6. Peterka (Slo) 626, 7. Pettersen (Nor) 587, 8. Goldberger (Aut) 524, 9. Liegl (Aut) 480, 10. Ljökelsoy (Nor) 447. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pobjeda u znaku sjećanja na Dražena</p>
<p>Hrvatski su košarkaši protiv reprezentacije BiH najbolji bili u drugoj četvrtini, kada su napravili razliku 21-10 što je bilo dovoljno za miran tijek utamkice / Izbornik Neven Spahija posebno je bio zaodvoljan igrom Marina Baždarića i Maria Kasuna</p>
<p>ŠIBENIK </p>
<p> – Pun Baldekin u kvalifikacijskoj utakmici 9. kola za Europsko prvenstvo, u kojoj je Hrvatska pobijedila BiH 69-61, podsjetio je na zlatno doba šibenske košarke. Tada je Dražen Petrović svojim majstorijama oduševljavao Šibenčane. Dražena ne mogu zaboraviti, a prije početka utakmice posthumno mu je uručena nagrada grada Šibenika za životno djelo, koju je primila njegova majka Biserka Petrović. </p>
<p>Sama utakmica bila je lišena rezultatske neizvjesnosti, jer su Hrvati pokazali apsolutnu nadmoć. Pogotovo su dominirali u drugoj četvrtini. Izvanrednom obranom »razmontirali« su vanjske pucače BiH – Hukića, Markovića i Mršića, a u napadu su ponajviše zahvaljujući Baždariću bili precizni. Tih 21-10 iz druge četvrtine bilo je dovoljno da do kraja naši reprezentativci odigraju mirno. Hrvatski izbornik Neven Spahija je nakon utakmice izjavio: </p>
<p>– Zadovoljan sam sa 30-ak minuta naše igre. Htio sam isprobati sve igrače što je možda uzrokovalo pad u posljednjoj četvrtini. Istaknuo bih dobru igru Kasuna i Baždarića. </p>
<p>U subotu u posljednjoj utakmici kvalifikacija Hrvatska će u Leverkusenu protiv Njemačke odlučivati o prvom mjestu u skupini C. </p>
<p> • HRVATSKA – BOSNA I HERCEGOVINA 69-61 (24-15, 21-10, 17-16, 5-22).</p>
<p>HRVATSKA: Ukić, Tomas, Baždarić 18 (1-2), Prkačin 8 (2-2), Planinić 14 (5-6), Marcelić 4, Žižić 2, Mamić 10 (1-2), Kasun 8 (2-3), Skelin 5 (3-4).</p>
<p>BOSNA I HERCEGOVINA: Marković 2, Castle 9 (5-8), Lerić 3 (1-2), Hukić 10, Kovačević 4 (4-6), Krasić 4, Mršić 11 (3-3), Bajramović 5 (3-4), Ovčina 13, Jazvin. </p>
<p>SUCI: Luciano Tola (Italija) i Saša Pukl (Slovenija). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>SKOKOVI: Hrvatska 29 (25+4), BiH 26 (15+11). </p>
<p>ŠUT: Hrvatska 25-48 (52%), BiH 19-57 (33%).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ.</p>
<p> • Rezultati kvalifikacija, 9. kolo, skupina A: Litva – Ukrajina 109-98, Turska – Nizozemska 107-67, Bugarska – Švicarska 87-77; skupina B: Španjolska – Belgija 85-66, Grčka – Izrael 85-61, Rumunjska – Danska 88-47; skupina C: Njemačka – Makedonija 86-78, Hrvatska – BiH 69-61, Irska – Cipar 104-99 (produžetak); skupina D: Latvija – Estonija 93-95 (produžetak), Mađarska – Bjelorusija 83-53, Francuska – Poljska 101-85, skupina E: Rusija – Engleska 94-42, Češka – Portugal 124-116 (produžetak), Italija – Slovenija 70-78. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Michael Jordan bolji od Chamberlaina </p>
<p>Jordan je sa 31.424 ukupno postignuta koša postao treći najučinkovitiji igrač u povijesti NBA lige, prestigavši Wilta Chamberlaina (31.419). Uz to, ima i najbolji prosjek postignutih koševa po utakmici, čak 30,4</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 23. siječnja</p>
<p> – Najveći košarkaš u povijesti Michael Jordan svojoj je riznici priznanja i rekorda dodao još jedan - postao je treći najučinkovitiji igrač u povijesti NBA lige, postigavši ukupno 31.424 koša. Uz to, ima i najbolji prosjek postignutih koševa po utakmici, čak 30,4. Ispred njega su samo Karl Malone i Kareem Abdul-Jabbar. Na ljestvici najboljih strijelaca Jordan je preskočio legendarnog centra LA Lakersa Wilta Chamberlaina, koji je u svojoj karijeri ubacio 31.419 koševa. Jordan je tu granicu prešao minutu prije kraja prve četvrtine dvoboja protiv New Orleans Hornetsa. Nakon što je spiker objavio Jordanov rekord, utakmica je nakratko prekinuta, a gledatelji su priredili ovacije »gospodinu Zraku«. Najbolji je strijelac u povijesti lige Jabbar sa 38.387 koševa, a Karl Malone ubacio je 35.464. Budući da je Jordan najavio da mu je ovo posljednja sezona, neće prestići Malonea.</p>
<p>U utakmici koju su njegovi Wizardsi izgubili sa 94-103 Jordan je ubacio 18 poena. </p>
<p>Hrvatski košarkaši Kukoč i Giriček ubilježili su pobjede na gostovanjima kod Bostona i San Antonija. Nisu bili u glavnim ulogama, ali su odigrali značajne uloge. Buckse su predvodili Ray Allen i Sam Cassell, koji je ubilježio drugi »triple-double« u karijeri. Allen je postigao 34 koša, a Cassell 14, uz 16 asistencija i 11 skokova. Kukoč je za 30 minuta ubacio 11 koševa (šut 3-6) i tome dodao tri skoka i četiri asistencije. Kod Bostona, za koje nije igrao Bruno Šundov, najbolji je bio Paul Pierce sa 30 koševa. Giričekovi Grizzliesi iznenadili su favorizirane Spurse. Najzaslužniji je za pobjedu španjolski centar Pau Gasol, koji je ubilježio 28 koševa i 17 skokova. Giriček je za 31 minutu postigao devet koševa (4-9) te dva skoka i jednu asistenciju. Tim Duncan sa 30 koševa i 21 skokom predvodio je Spurse. </p>
<p> • Rezultati: Boston Celtics – Milwaukee Bucks 97-106, Orlando Magic – Chicago Bulls 94-91, Indiana Pacers – Toronto Raptors 101-98, New York Knicks – Denver Nuggets 97-88, Miami Heat – Phoenix Suns 92-85, Atlanta Hawks – Portland Trailblazers 110-112 (dva produžetka), Detroit Pistons – Philadelphia 76'ers 83-92, Minnesota Timberwolves – Seattle SuperSonics 96-91, San Antonio Spurs – Memphis Grizzlies 93-98, New Orleans Hornets – Washington Wizards 103-94, Utah Jazz – LA Clippers 89-96, LA Lakers – Golden State Warriors 110-114. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Karlović preko Zhana do glavnog turnira!</p>
<p>Zadranin Davor Karlović je prvo sa 4-2 pobijedio Slovaka Petera Seradu, a nakon toga sa 4-1 i Kineza Zhana Jiana, inače 50. igrača svjetske ljestvice </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Iako je postojala realna bojazan da dvodnevne kvalifikacije najjačeg turnira u povijesti stolnog tenisa, Otvorenog prvenstvo Hrvatske, neće proći nitko od hrvatskih stolnotenisačica i stolnotenisača, to se ipak nije dogodilo. Iznenađenje je napravio najstariji naš kvalifikant, Zadranin Davor Karlović, koji je prvo sa 4-2 pobijedio Slovaka Petera Seradu, a nakon toga sa 4-1 i Kineza Zhana Jiana, inače 50. igrača svjetske stolnoteniske ljestvice! Već nakon prvog dana kvalifikacija Karlović je, tako, osigurao mjesto u glavnom ždrijebu. Za to će u dodatnim kvalifikacijama imati priliku i Dado Šurbek. On je u svojoj kvalifikacijskoj skupini pobijedio sa 4-2 jugoslavenskog igrača Zolta Sela, da bi mu Norvežanin Erlandsen predao sljedeći meč zbog ozljede. Kod stolnotenisačica su po dvije pobjede ostvarile Sandra Paović i Cornelia Vaida, no čekaju ih još mečevi protiv singapurske Kineskinje Xu Yan, odnosno Korejke Yun Hye.</p>
<p>Inače, Tamara Boroš i Zoran Primorac na osnovu visokih pozicija na svjetskim ljestvicama, te Andrea Bakula i Roko Tošić na osnovu «domaćinske kvote» ne igraju u kvalifikacijama, dok su za sve ostale naše stolnotenisačice i stolnotenisače one, zapravo, glavni turnir. I to turnir na kojem, primjerice, sudjeluju Kinezi Zhan Jian i Leung Chu, zatim igrač iz prvog sastava Njemačke Lars Hielscher, Poljak Krzeszewski, te najbolji igrač Večernjeg lista Allan Bentsen, odnosno Mađarica Zita Molnar, Korejke Lee Hyang Mi i Jun Hyun Sil, singapursku Kineskinju Xu Yan itd. Za većinu naših predstavnika svaka je pojedinačna pobjeda, zato, svojevrsna mala matura. </p>
<p> • Rezultati kvalifikacija, stolnotenisači: Karlović –Sereda (Svk) 4-2, Karlović – Zhan Jian (Kina) 4-1, Krivić – Al Hamadi (Kat) 4-3, Japec – Carneros (Špa) 0-4, Japec – Grujić (Jug) 3-4, I. Juzbašić – Lucesoli (Ita) 4-0, N. Juzbašić – Ignjatović (Slo) 0-4, N. Juzbašić – Steger (Njem) 2-4, Šurbek – Sel (Jug) 4-2, Šurbek - Erlandsen (Nor) 4-0 B.B, Klarić – Phung (Fra) 0-4, Klarić – Cioti (Rum) 1-4, Rakvin – Vozicky (Čeh) 4-0 B.B, Rakvin – Filimon (Rum) 1-4, Ređep – Kosowski (Pol) 2-4, Ređep – Cabestany (Fra) 0-4, </p>
<p>stolnotenisačice, Aganović – Burgar (Slo) 4-2, Bobetić – Plavšić (Jug) 4-1, Bobetić – Hain-Hifmann (Njem) 0-4, Bilobrk – Molnar (Mađ) 1-4, Bilobrk – Lee Hyang (Kor) 0-4, Knežević – Kwon Hyun (Kor) 3-4, Knežević – Cada (Kan) 0-4, Poljak – Goebel (Njem) 3-4, Poljak – Reed (SAD) 2-4, Paović – Fili (Njem) 4-0, Paović – Jun Hyun (Kor) 4-1, Doboš – Costes (Fra) 3-4, Doboš – Dobesova (Čeh) 3-4,Vaida – Sivec (Slo) 4-0, Vaida – Walker (SAD) 4-1, Ramić – Vachovcova (Čeh) 1-4, Ramić – Stefanova (Ita) 0-4, Perhoč – Stumper 2-4, Perhoč – Stefanska (Pol) 0-4...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kožulj i Milošević bez finala</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Hrvatski plivači Gordan Kožulj i Miloš Milošević ostvarili su slabe rezultate na plivačkom mitingu Svjetskog kupa u kratkim bazenima, koji je održan u Stockholmu. Obojica su u kvalifikacijama nastupila ispod svojih mogućnosti i ostali su bez finala. Miloš Milošević je na 100 metara leptir bio 11. s vremenom 54.67 sekunde. Od osmoplasiranog Dmitrija Silkova bio je sporiji 71 stotinku. Gordan Kožulj ostao je bez finala na 200 metara leđno za 35 stotinki. U kvalifikacijama je bio 9. s vremenom 2:00.70 minute. </p>
<p> I u srijedu, drugog dana mitinga, najveću je pažnju privlačio najbolji plivač svijeta Australac Ian Thorpe, koji je uvjerljivo slavio na 200m mješovito. Iako šest godina nije plivao tu dionicu, bio je samo pet stotinki slabiji od svjetskog rekorda. </p>
<p> • Rezultati finala, plivači, 200m mješovito:1. Thorpe (Aus) 1:56.00, 2. Hickman (VB) 1:57.64, 3. Kent (NZL) 1:58.08, 50m slobodno: 1. Foster (VB) 21.39, 2. Schoeman (JAR) 21.64, 3. Kizierowski (Polj) 21.81...,200m slobodno: 1. Johns (Kan) 1:46.56, 2. Coman (Rum) 1:46.63, 3. Krogh (Aus), Hayden (Kan)1:46.69, 100m leptir: 1. Marčenko (Rus), 51.17, 2. Hickman (VB) 51.86, 3. Mintenko (Kan) 52.15...100m prsno: 1. Sludnov (Rus) 57.97, 2. Kitajima (Jap) 58.64, 3. Lisogor (Ukr) 58.78, 100m leptir: 1. Marčenko (Rus), 51.17, 2. Hickman (VB) 51.86, 3. Mintenko (Kan) 52.15, 50m leđno: 1. Helbig (Nje) 24.37 2. Michael Gilliam (SAD) 24.44,3. Atsushi Nishikori (Jap) 24.63; 200m mješovito:1. Thorpe (Aus) 1:56.00, 2. Hickman (VB) 1:57.64, 3. Kent (NZL) 1:58.08, 50m slobodno: 1. Foster (VB) 21.39, 2. Schoeman (JAR) 21.64, 3. Kizierowski (Polj) 21.81...,1500m slobodno: 1. Coman (Rum) 14:53.98, 2. Cros (Fra) 15:09.61, 3. Cleri (Ita) 15:18.88... 200m leđno: 1. Alješin (Rus) 1:53.60, 2. Florea (Rum) 1:55.26, 3. Dufour (Fra)1:55.62. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Uspješna prezentacija novog Dinama</p>
<p>Ćiro je postavio 4-4-2 formaciju bez posljednjeg čovjeka obrane. Prvi obrisi novog sustava igre zasad izgledaju dobro, no za konkretnije ocjene ipak će trebati vremena..</p>
<p>POREČ, 23. siječnja</p>
<p> – Miroslav Blažević je ipak održao obećanje. Dinamov je trener u četvrtak, u premijernom ovogodišnjem nastupu njegove momčadi, postavio posve novu formaciju od one kakvu je koristio u jesenskom dijelu sezone. »Plavi« su u pripremnom ogledu u Poreču pobijedili koprivnički Slaven Belupo 3-1 (2-1), uz dva brzopotezna pogotka Ivice Olića.</p>
<p>Ćiro je, shodno najavama, postavio 4-4-2 formaciju bez posljednjeg čovjeka obrane. Prvi obrisi novog sustava igre zasad izgledaju dobro, no za konkretnije ocjene ipak će trebati vremena...</p>
<p>Za najljepši trenutak utakmice mogla bi kandidirati akcija koprivničkog igrača Domagoja Kosića. Sjajnim je driblingom i preciznim proigravanjem izbacio Dodika samog pred Butinu. Dinamov je vratar ušao u noge Slavenovom napadaču, a Višković je iz jedanaesterca izjednačio na 1-1. Prethodno je Olić iskoristio asistenciju Polovanca za Dinamovo vodstvo, a Dinamov je napadač u 10. minuti utakmice postigao pogodak za 2-1, dočim je konačnih 3-1 postavio Dario Zahora na kraju utakmice.</p>
<p>• Igralište u Zelenoj laguni</p>
<p>DINAMO – SLAVEN BELUPO 3-1 (2-1)</p>
<p>DINAMO: Butina – Mikić, Sedloski, Smoje, Polovanec – S. Marić, Kranjčar, Agić, Mitu – Balaban, Olić (drugo poluvrijeme: Jozić – Bašić, Cvetković, Drpić, Krivić – Janjetović (Papa), Poldrugač, M. Marić (Barukčić), Čale – Dragičević, Zahora)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak – Jurić, S. Bošnjak, Gal, Amižić – Šomoci, Kovačević, Jurčić, Višković; Kosić – Dodik (drugo poluvrijeme: Lisjak – Ogrizović, Crnac, Međimorec, Božac – Geršak, Posavec, Reginaldo, Topalović – Kovačić, Šimek.</p>
<p>SUDAC: Mađarić (Poreč). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Olić (3.), 1-1 Višković (5. – 11m), 2-1 Olić (10.), 3-1 Zahora (86.).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica OLIĆ.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hajduku 14 glasova više od Dinama </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Iako razni nogometni stručnjaci, pa čak i iz redova Varteksa i Hajduka tvrde da Dinamo ima najviše izgleda za osvajanje prvenstva, posjetitelji internetske stranice Udruge Prve HNL vjeruju da će naslov prvaka pripasti Splićanima. Od 1109 glasova, koliko je dosad zabilježeno, 397 glasova skupio je Hajduk, a za Dinamo se opredijelilo 385 glasača. Poredak je sljedeći: Hajduk 400, Dinamo 386, Varteks 73, Cibalia 50, Rijeka 48, Kamen Ingrad 28, Osijek 25, Pomorac 25, Slaven Belupo 21, Zadar 19, Zagreb 18 i Šibenik 16 glasova.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>SAD podupire nove mjere za Karadžićevo uhićenje </p>
<p>SARAJEVO, 23. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američka administracija spremna je u suradnji s međunarodnim organizacijama iskoristiti niz mjera kako bi konačno Radovan Karadžić, Ratko Mladić i drugi optuženi za ratne zločine bili privedeni pravdi. To je u četvrtak u Sarajevu izjavio američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper. </p>
<p>On se u Sarajevu sastao s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Paddyjem Ashdownom, a kasnije i s članovima Predsjedništva BiH. Prosperovim posjetom daje se potpora, ali i jača pritisak na bosanskohercegovačke vlasti da ispune obveze preuzete Daytonskim mirovnom sporazumom o uhićenju svih koje je optužio Haaški sud, a pretpostavlja se da se skrivaju u BiH.</p>
<p> »Američka administracija nema nikakvih dvojbi o važnosti Karadžićeva privođenja pravdi i na tome će se raditi koliko god bude trebalo. Svi trebaju znati da Haaški sud neće prestati raditi dok se tamo ne nađe Karadžić«, istaknuo je Prosper .</p>
<p> Ashdown je rekao da će strategija Karadžićeva uhićenja ubuduće biti fokusirana na onemogućavanje mreže njegovih suradnika koji ga skrivaju i štite. </p>
<p>»Karadžić je otrovni plod, no on raste na drvetu koje ima svoje grane i korijenje«, dodao je. Nije želio konkretno odgovoriti koje se mjere razmatraju, ali je rekao da scenarij posljednjih dana vladavine Slobodana Miloševića može biti dobar pokazatelj toga što se kani poduzeti. </p>
<p>Prosper je potvrdio da će za te akcije Ured visokog predstavnika i druge međunarodne organizacije imati punu potporu američkih vlasti. Veleposlanik Prosper u petak bi trebao posjetiti Banju Luku gdje će također postaviti pitanje Karadžićeva uhićenja. »Nećemo postavljati konkretne rokove, ali vlasti u Banjoj Luci moraju znati da su i one odgovorne za njegovo uhićenje. Poruka koju ću im prenijeti ista je kao i ona koju sam prenio Beogradu, a to je da moraju napraviti korak naprijed u rješavanju tog problema«, izjavio je američki veleposlanik. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Papa ne dolazi u BiH zbog sigurnosnih razloga?</p>
<p>SARAJEVO, 23. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posjet pape Ivana Pavla II. Bosni i Hercegovini mogao bi biti otkazan iz sigurnosnih razloga, piše sarajevsko Oslobođenje. List tvrdi da prije nego što je Vatikan uopće potvrdio da će Papa ovog ljeta drugi put posjetiti BiH, posjet doveli u pitanje crkveni krugovi koji smatraju da sigurnosni uvjeti u Banjoj Luci i Mostaru nisu dovoljno dobri. No, sarajevski crkveni oci, kako je kazao msgr. Ivo Tomašević, kancelar Nadbiskupskoga ordinarijata vrhbosanskog to nazivaju tek novinarskim nagađanjima.</p>
<p>I splitska je Slobodna Dalmacija u svom izdanju za BiH objavila da se u određenim krugovima izražava rezerva spram posjeta Svetoga Oca Banjoj Luci. Jedan od razloga je pitanje Papine sigurnosti na prostorima Republike Srpske, a kad je riječ o dolasku u Mostar, problem su nesređeni odnosi u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji:</p>
<p>»Treba se sjetiti nedavnih šovinističkih divljanja u Republici Srpskoj za vrijeme polaganja kamena temeljca za džamiju Ferhadiju. Ne treba zaboraviti ni pokušaj atentata na Svetog Oca tijekom njegova posjeta Sarajevu prije šest godina. Značajan element vezan uz sigurnost jest i pitanje sigurnosti katolika koji bi došli u Banju Luku iz svih dijelova BiH i susjedne Hrvatske«.</p>
<p>Ranije je u medijima objavljeno da bi Papa Ivan Pavao II. mogao posjetiti Banju Luku 22. lipnja i tom prigodom proglasiti blaženim dr. Ivana Merza. Božidar Nagy, postulator u kauzi za proglašenje blaženim Ivana Merza nedavno je kazao da mu je poznato da je i osobna Papina želja da dođe u Banju Luku i Ivana Merza upravo ondje proglasi blaženim, jer je Merz većinu svog kratkog života proveo upravo u tom gradu. »Bit će to velika utjeha i moralno ohrabrenje tolikim Hrvatima koji su u BiH stradali u ratu, koji žive raseljeni kao prognanici i izbjeglice po svijetu. Pozornost svjetske javnosti toga će dana biti sva usmjerena na Banju Luku i BiH, i vjerujemo da će to potaknuti odgovorne da se spremnije zauzmu za rješavanje njihovih problema, kazao je Nagy.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Donald Rumsfeld Powell i Rumsfeld gnjevni na Schrödera i Chiraca </p>
<p>»Točno, Njemačka i Francuska predstavljaju problem, ali, veliki dio europskih zemalja je na strani SAD-a a ne Francuske i Njemačke«, izjavio je Donald Rumsfeld </p>
<p>BERLIN, 23. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sjedinjene Države ponovno iskazuju gnjev prema Berlinu i Parizu zbog njihovog držanja u iračkoj krizi. Naime, američki ministar obrane Donald Rumsfeld oštro je kritizirao njemačko-francusko odbijanje da u Vijeću sigurnosti (zasad) ne podrže rat protiv Iraka.</p>
<p>Rumsfeld je ustvrdio: »Točno, Njemačka i Francuska predstavljaju problem. Ali, veliki dio europskih zemalja je na strani SAD-a a ne Francuske i Njemačke.« Prema njegovom mišljenju, širenjem Europske unije nastao je i bitno drukčiji odnos snaga u Europi: »Njemačka i Francuska, to je stara Europa na koju uopće ne mislim.« Američki ministar vanjskih poslova Colin Powell je pozvao vlade u Berlinu i Parizu da sačekaju izvješće UN-ovih inspektora oružja koji će biti prezentirano ponedjeljak. </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schröder istaknuli su zajedničku želju da se spriječi rat protiv Iraka. U zajedničkom intervjuu za Prvi program njemačke televizije i Drugi program francuske televizije, oba političara su zatražila više vremena za inspektore oružja, čemu se američki predsjednik George Bush protivi. »Ne računajte s tim da će Njemačka glasovati za rezoluciju kojom se legitimizira rat.« Time je riječima Schröder na predizbornom skupu u Donjoj Saskoj (dan uoči susreta s Chiracom) potvrdio ono o čemu se danima nagađalo: da je Njemačka vlada već odlučila kako će glasovati u Vijeću sigurnosti kada se bude odlučivalo o napadu na Irak. Schröder je dodao kako se Irak mora razoružati ako posjeduje oružje za masovno uništenje i da je uvjeren kako je to moguće učiniti na miran način. </p>
<p>Glavni izazivač socijaldemokratskog premijera u Schröderovoj domicilnoj pokrajini Donjoj Saskoj, Christian Wulff (CDU) kritizirao je što je kancelar već odlučio kako će Njemačka glasovati, jer Wulff drži (kao i Powel ) da bi trebalo pričekati izvješće glavnog UN-ovog inspektora Hansa Blixa. Tek tada se, u suradnji s europskim partnerima i Ujedinjenim narodima, može razmišljati o posljedicama.</p>
<p>Schröder je izložen kritici da »iračku temu« koristi u predizbornoj kampanji. Dapače neki tvrde da je aktualnom njemačkom kancelaru antiratnom retorikom uspjelo dobiti savezne izbore na jesen prošle godine, ali da mu to ovaj put u veljači na pokrajinskim izborima neće uspjeti.</p>
<p>U svakom slučaju, Schröder ne mijenja mišljenje. Pritom valja podsjetiti da je Njemačka ponovno u Vijeću sigurnosti UN-a. Njemački bi veleposlanik pri UN-u, Günther Pleuger, štoviše, trebao preuzeti i predsjedanje Odborom koji će tijekom idućih mjeseci odlučivati o sankcijama protiv Iraka. To baš neće biti laka zadaća.</p>
<p>Pleuger kao da se drži principa nade: nećemo mi morati odlučivati - Hans Blix će lijepo uvjeriti većinu u Vijeću u miroljubive namjere Saddama Husseina ili će Amerikanci udariti bez UN-ovog mandata. </p>
<p>No, neki analitičari predmnijevaju da će se plan prema kojem će crveno-zelene ruke ostati neuprljane, a Pleuger neće morati podignuti ruku (ili da će ona biti suzdržana) u najvećem tijelu Ujedinjenih naroda, slomiti na gruboj međunarodnoj političkoj realnosti. Doći će, naime, do izglasavanja i onda Njemačka neće moći spriječiti rat. Budu li dokazi protiv bagdadskog režima uvjerljivi, Berlin će se morati držati rezolucije 1441 i odlučivati o sankcijama.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>NATO gradi novo sjedište u Bruxellesu</p>
<p>BRUXELLES, 23. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nagrada od 200.000 eura za idejno rješenje novog NATO-vog sjedišta pripala je projektu multinacionalnog konzorcija SOM Assair-Skidmore Owings Merill Inc. Tvrtka je bazirana u Londonu s belgijskim suradnikom Assairom. </p>
<p>Prije godinu dana NATO je raspisao javni natječaj za najbolje rješenje njegovog budućeg glavnog sjedišta. Prostor za kompleks novog NATO-a rezerviran je točno preko puta sadašnjeg centra Saveza u bruxelleskom predgrađu Evere. Računa se da će gradnja cijelog kompleksa biti dovršena do kraja ovog desetljeća. Sadašnje glavno sjedište bezlično je i nefunkcionalno; skup uglavnom montažnih, niskih objekata na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sagrađenih početkom šezdesetih nakon što je Bruxelles preuzeo ulogu NATO-vog domaćina. Neki se objekti više ne mogu ni popravljati i zdanja sagrađena prije 35 godina kao privremena zaista traže zamjenu. </p>
<p>George Robertson je upozorio da je plan daleko od gotovog, projekti zahtijevaju planiranje i razradu, a potrebno je poraditi i na gornjem limitu troškova izgradnje novog sjedišta NATO-a. »Poštovat ćemo vrijednost novca poreznih obveznika«, obećao je Robertson.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zakulisni planovi o raspodjeli Saddamove nafte</p>
<p> Navodno najveće svjetske naftne kompanije dogovaraju raspodjelu Saddamovog »crnog zlata« / Washington navodno već ima čovjeka za iračkog predsjednika / Tvrdi se da bi tu najvišu dužnost u zemlji preuzeo vođa Domoljubne unije</p>
<p> Kurdistana Jalal Talabani </p>
<p>ANKARA, 23. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zapovjednik glavnog stožera britanskih obrambenih snaga admiral Michael Boyce zatražio je u četvrtak, kako se saznaje, od svog turskog kolege i domaćina generala Hilmi Özköka iste olakšice za vojnike britanske krune kao što su prije nekoliko dana obećane Amerikancima. To je učinjeno tijekom posjeta vrhovnog zapovjednika združenih američkih oružanih snaga generala Richarda Myersa Ankari. </p>
<p>Čini se malo vjerojatnim da bi Turska, poučena ranijim povijesnim iskustvom, upravo na iračkom tlu (Britanci su 1926. natjerali turske postrojbe iz Kirkuka i Mosula), mogla dopustiti stacioniranje i pokretanje britanskih ofenzivnih akcija protiv režima iračkog predsjednika Saddama Husseina sa jugoistočne turske granice.</p>
<p> Postoje mnogi znaci da bi Britanci željeli zaposjesti upravo te iračke gradove u čijoj se blizini nalaze golema naftna polja. Na temelju toga, navodno se, iza kulisa prave dogovori najvećih svjetskih naftnih kompanija iz SAD, Velike Britanije, Rusije i drugih zemalja oko buduće raspodjele Saddamovog »crnog zlata«.</p>
<p>Turska je, svjesna opasnosti koja bi mogla voditi ka teritorijalnom komadanju Iraka, predočila generalu Myersu svoj vlastiti vojni plan. Prema pisanju inače dobro informiranog istanbulskog lista Milliyet, turski vojni vrh je zatražio od Pentagona dozvolu da svojim snagama napravi poluluk od 70 kilometara u dubini iračkog teritorija. Pritom se polazi od činjenice da bi glavni američko-britanski udar došao s juga Iraka, a da bi sjeverna fronta bila više u funkciji logističke i druge potpore. </p>
<p>Turski ratni planeri pritom računaju na stanovite okršaje sa separatistima zabranjene marksističke Radničke stranke Kurdistana (PKK). Računa se da na turskom i iračkom teritoriju nalaze i djeluju između 5000 i 6000 militantnih kurdskih separatista. Na taj način, turske oružane snage, koje bi prema nekim procjenama mogle dostići čak 100.000 vojnika, spriječile bi uspostavu neovisne kurdske države na iračkom tlu, ali i rijeku izbjeglica koja bi mogla krenuti u smjeru Turske. </p>
<p>Cilj je, isto tako, da se izbjegnu izravni turski sukobi s iračkim postrojbama. A to znači da bi u smjeru Bagdada krenule američke jedinice potpomognute snagama iračkih kurdskih plemenskih frakcija Massuda Barzanija i Jalala Talabanija.</p>
<p> Koliko će se američkih vojnika naći uskoro na jugoistoku Turske, u neposrednoj blizini granice s Irakom, još se nagađa. Prema nekim posrednim saznanjima (Amerikanci su od turskih tvrtki naručili oko 12.000 pokretnih poljskih kreveta), računa se sa dolaskom oko 15.000 američkih vojnika. </p>
<p>Zanimljivo je da ovdje gotovo više nitko ne sumnja u to da će američki predsjednik George W. Bush, uz potporu Britanaca, pokrenuti invaziju na Irak. Do nje će, kako uvjeravaju mnogi turski, irački i zaljevski listovi, doći u drugoj polovici veljače, neposredno nakon okončanja najvećeg muslimanskog vjerskog blagdana Kurban bajrama.</p>
<p>»Ako se Saddam Hussein sam ne razoruža, onda će to učiniti prijatelji slobode«, poručio je šef Bijele kuće. Bush je time dao do znanja, osobito Francuskoj i Njemačkoj, da će i bez dovoljno nužnih inspektorskih dokaza sa terena, krenuti u akciju uklanjanja sa vlasti iračkog vlastodržca. </p>
<p>Nesumnjivo mnogo će toga ovisiti o izvješću šefa inspektorskog tima Hansa Blixa koji će u ponedjeljak 27. siječnja podnijeti prvo službeno izvješće o Saddamovom kemijskom, biološkom i nuklearnom naoružanju. Washington će, u međuvremenu, pokušati, kako se ocjenjuje, novi pritisak na sve zemlje stalne članice Vijeća sigurnosti da prihvate američko-britansku ratnu opciju. U takvoj situaciji računa se da bi britanski premijer Tony Blair mogao zatražiti od predsjednika Busha da odgodi početak akcije nasilnog svrgavanja bagdadskog režima za još dva tjedna. </p>
<p>Zamjetno je da šef Bijele kuće sve više gubi strpljenje, budući da su njegovi zahtjevi o dragovoljnom Saddamovom razoružanju ravni utopiji. Bush, očito, ne želi da se »istope« njegovi planovi o promjeni iračkog režima. Prema pisanju turskog desničarskog lista Yeni Shafak Washington je već zacrtao i novo mjesto iračkog predsjednika.</p>
<p> Tvrdi se da bi tu najvišu dužnost u zemlji preuzeo umjereni vođa Domoljubne unije Kurdistana (PUK) Jalal Talabani. Time bi, po afganistanskom uzoru, manjinska 4-milijunska kurdska zajednica kontrolirala vlast nad oko 20 milijuna Iračana Arapa, Turkmena, Asiraca, kršćana i drugih etničkih skupina.</p>
<p>Što će u tim i sličnim računicama, dok vrijeme neumitno brzo protječe, poduzeti snage mira? Odgovor na to pitanje traži se na sastanku u Istanbulu ministara vanjskih poslova Egipta, Irana, Jordana, Sirije, Saudijske Arabije i zemlje domaćina Turske.</p>
<p> Turski premijer Abdullah Gül, koji je u četvrtak otvorio zasjedanje tog šarolikog skupa, pozvao je SAD i sve ostale sudionike iračke krize na miroljubivi rasplet sadašnje zaljevske drame. Gül je naglasio je da bi krajnje ratne posljedice pokretanja nove Pustinjske oluje, poput one 1991., mogle imati katastrofalne posljedice za mir i sigurnost u regiji, ali i za međunarodnu zajednicu u cjelini. On je, također, upozorio na nužnost očuvanja teritorijalne cjelovitosti Iraka, uz opasku da režim Saddama Husseina mora učiniti sve kako bi otkrio detalje o svom oružju.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Primakov: Amerika više nije superdržava</p>
<p>»Mnogi drže da je nakon raspada SSSR-a, Amerika ostala jedina superdržava, ali takvo zaključivanje je pogrešno«, rekao je doajen ruske politike i diplomacije Jevgenij Primakov</p>
<p>MOSKVA, 23. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Jedna je od glavnih karakteristika današnjeg svijeta da je došao kraj epohe superdržava«, ustvrdio je ovih dana doajen ruske i svjetske politike i diplomacije Jevgenij Primakov, a njegova izjava naišla je na velik odjek u moskovskim političkim krugovima. </p>
<p>Praktički ustvrditi da Amerika više nije superdržava izazvala je nedoumice, ali Primakov je na prvom ovogodišnjem zasjedanju moskovskog kluba »Mercury«, na kojem se okupljaju najviđeniji ruski i strani poduzetnici, održao predavanje u kojem je svoju hrabru tvrdnju potkrijepio argumentima. »Mnogi drže da je nakon raspada SSSR-a, Amerika ostala jedina superdržava, ali takvo zaključivanje je pogrešno«, rekao je Primakov dodajući da se pojam superdržave mora utvrđivati ne samo kvantitativnim nego i kvalitativnim karakteristikama. U vrijeme hladnog rata, bile su dvije superdržave, Sovjetski Savez i SAD, koje su oko sebe okupile i objedinile cijeli konglomerat drugih država osiguravajući im sigurnost i diktirajući im način ponašanja. Danas takav svijet više ne postoji.</p>
<p>SAD je danas nesporno u ekonomskom i vojnom smislu ali i po političkom utjecaju najmoćnija svjetska država, no to ne znači da je ujedno i superdržava. Ako pak i dalje pokušava voditi »superdržavnu politiku«, za nju nema uporište u objektivnim procesima koji karakteriziraju današnje svjetske odnose, tvrdi Primakov. Svijet više nije podijeljen, (ili nitko o tome ne govori) na kapitalizam i glavna tendencija, prema Primakovu, u današnjim svjetskim procesima i odnosima je uzajamna ovisnost i cjelovitost svijeta što se temelji na globalizaciji koju ubrzava znanstveno-tehnički progres, posebno u oblasti informatike i komunikacija. </p>
<p>Uz to Rusija, SAD, Francuska, Velika Britanija i Kina nemaju više monopol na nuklearno oružje. U tom se klubu nalaze, Indija, Pakistan i Izrael, a na vrata tog kluba već kucaju i neke druge države, što već utječe ili će bitno utjecati na promjenu odnosa i ponašanja u svjetskoj politici.</p>
<p>Paralelno s tim tezama Primakova, ruski su mediji pokrenuli ovih dana diskusiju koliko će trajati današnja politička premoć SAD u svijetu, a otvorili su i pitanje da li je današnja svjetska uloga Amerike »vječna« i tko tu njezinu ulogu može sutra preuzeti. Moskovskoj televiziji dao je intervju i znameniti američki politolog Zbigniew Brzezinski koji je potvrdio da kao i druge imperije u povijesti, i američka ima svoj vijek trajanja. Kao potencijalnog kandidata da danas-sutra preotme Americi vodeću ulogu u svijetu, Brzezinski je spomenuo Kinu ili Europsku uniju, ali je ipak zaključio: »Držim da skoro neće biti nove i jedine svjetske supersile kao što je danas SAD. Sklon sam procjeni da će u svjetskim odnosima nastati situacija u kojoj će neprikosnovenoj Americi »parirati«, odnosno njezinu politiku korigirati zajednički EU, Rusija, Kina i Indija.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Južna Koreja ne vjeruje Sjevernoj</p>
<p>SEOUL/NEW YORK, 23. siječnja</p>
<p> - Ministarski sastanak Sjeverne i Južne Koreje nastavljen je u četvrtak drugi dan za redom bez naznake o tome hoće li se, osim o gospodarskim odnosima, razgovarati i o nuklearnim ambicijama Pyongyanga.</p>
<p> U međuvremenu su južnokorejski listovi izjavu čelnika sjevernokorejskog izaslanstva Kim Ryong Songa od srijede, prema kojoj Pyongyang ne planira razviti nuklearno oružje, ocijenili neiskrenom.</p>
<p>Politički analitičari ne očekuju da će deveti krug ministarskih razgovora Sjevera i Juga donijeti napredak u rješavanju sjevernokorejske nuklearne krize. »Sastanak je tek počeo, pa je teško procijeniti raspoloženje«, rekao je jedan dužnosnik. </p>
<p>Istodobno, predstavnik UN-a upozorava da ponestaje humanitarna pomoć o kojoj ovisi šest do osam milijuna ljudi u Sjevernoj Koreji. »Hitno je potrebno da se pomoć nastavi«, rekao je u New Yorku novinarima savjetnik glavnog tajnika UN-a Maurice Strong koji se upravo vratio iz Sjeverne Koreje. Strong je u Pyongyangu razgovarao o humanitarnoj pomoći kao i o pitanju nuklearnog programa Sjeverne Koreje, koji su, kako je Strong rekao, usko povezani.</p>
<p> On je rekao kako Sjeverna Koreja za prva tri mjeseca ove godine žurno treba 97.000 tona pomoći u hrani, a da je UN-ov poziv da se osigura 215 milijuna dolara za pomoć do kraja godine naišla na mršav odaziv. </p>
<p> Govoreći o najavljenim namjerama Sjeverne Koreje da nastavi svoj nuklearni program, Strong je rekao da su ga vlasti u Pyongyangu upozorile da će kaznene mjere Vijeća sigurnosti smatrati »objavom ili činom rata«. </p>
<p> Neki donatori su obustavili humanitarnu pomoć Sjevernoj Koreji zbog trenutačne nuklearne krize. Strong je rekao kako Sjeverna Koreja kaže da neće prihvatiti nikakvu pomoć, ma koliko joj trebala, koja je politički uvjetovana. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Iz sistema zdravstva neracionalno se gubi 30 posto novca</p>
<p>Liječnički stalež ovih dana doživljava veliki pritisak vezano uz štrajk, odnosno zahtjeve za poboljšanjem svoga materijalnog i socijalnog statusa. Mislim poglavito na pritisak iz Ministarstva zdravstva, tj. od strane ministra Vlahušića, no isto tako i na mišljenje dijela javnosti koji ne odobrava štrajk.</p>
<p>Argumentiranost i legitimnost liječničkih zahtjeva ne treba ponavljati: jasno ih je obrazložio predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata dr. Ivica Babić. U tom smislu postavila bih samo još jedanput pitanje: Misli li doista netko da je liječnik adekvatno plaćen dobivajući samo 18 posto višu plaću od prosječne u Republici Hrvatskoj?</p>
<p>Jedini kontraargument liječničkim zahtjevima jest da nema novca za povišenje plaća. No, niti taj argument ne stoji. Prema analizama stručnjaka, iz sistema zdravstva neracionalno se gubi oko 30 posto novca.</p>
<p> Svatko tko rad u sustavu zdravstva ili se kao bolesnik susreo sa sustavom, vrlo lako uočava koje su točke na kojima se to dešava: zanemarivanje preventivne zdravstvene zaštite, nedovoljna razina informatizacije sistema, prevelik trošak administracije, premalo sustavne edukacije, preopsežna dijagnostika bolesti, neracionalno liječenje, nepotrebne hospitalizacije, nabava preskupe i zastarjele opreme, da ne spominjemo ravnatelje ustanova i lokalnu zdravstvenu upravu bez osnovnih menadžerskih znanja, vođenu vrlo često osobnim i klanskim, a ne općim zdravstvenim interesom. Sasvim je jasno da za ove propuste nisu krivi liječnici, nego kreatori zdravstvene politike. Kad traže veće plaće, liječnici ne traže veći zdravstveni budžet, nego njegovo racionalnije trošenje.</p>
<p>Povodom informacija iz ministarstva zdravstva temeljenih na dojavama građana kojima je ovih dana uskraćena zdravstvena zaštita, bilo bi interesantno objaviti slične prijave koje su dolazile u Ministarstvo tijekom zadnjih godina. Pa da vidimo koliko puta su bolesnici bili »uskraćeni za pretragu a postojala je sumnja na karcinom«, koliko puta se »odgodio pregled psihičkom bolesniku«., »odgodila operacija srčanom bolesniku«, itd. I da nam ministar objasni zbog čega. Veliki broj ljudi u ovoj državi može, ili svojim, ili iskustvom nekoga od svoje rodbine i znanaca potvrditi situacije u kojima je nastala šteta za zdravlje, invalidnost ili prerana smrt zbog zakašnjele dijagnostike i terapije, a čemu su uzrok liste čekanja. A liste čekanja ne nastaju krivnjom liječnika, nego ljudi na vrhu piramide zdravstvenog sustava. I zato sada, u vrijeme štrajka, kao i tijekom proteklih godina, za zdravstvenu štetu treba prozivati one koji su za nju odgovorni, a ne puke izvršitelje, liječnike, zahvaljujući čijem se (uz pomoć radnika ostalih zdravstvenih profila) savjesnom, marljivom i požrtvovnom radu, ovaj sustav jedino i održava. </p>
<p>Ministar Vlahušić izjavljuje: »U suradnji s državnim odvjetništvom razmatramo mogućnost kaznenog procesuiranja odgovornih osoba zbog ugrožavanja zdravlja i života građana«. Slažem se. Pozivam sve ljude koji su doživjeli zdravstvenu štetu zbog prije navedenih razloga, recimo u zadnjih pet ili šest godina. Pozivam i liječnike da sastave liste svojih pacijenata koji su na isti način doživjeli zdravstvenu štetu.</p>
<p> Temeljem toga pokrenimo krivično gonjenje, ali ne liječnika, nego pravog krivca, a to je Ministarstvo zdravstva koje osmišljava i odgovorno je za funkcioniranje zdravstvenog sistema. I dok zadnjih dana ministar proziva liječnike na odgovornost i profesionalnu etiku, došlo je vrijeme da i mi, djelatnici tog sustava i njegovi korisnici prozovemo njega kao političara, na njegovu odgovornost i profesionalnu etiku. I da mi kao građani, počnemo prozivati političare u istom smislu. </p>
<p>LIDIJA GAJSKIdr. med., specijalist internist Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Liječnici su odgovorni i kad štrajkaju </p>
<p>Najprije moramo nešto pošteno priznati. Dok je današnja vlast bila oporba poticala je štrajkove, ne plaćanje televizije i sl. Naravno, sada je protiv.</p>
<p>Međutim, sigurno je da se štrajkovi ne bi organizirali ako za njim nema potrebe. Učiteljski štrajk je proglašen propalim, iako nije. Ali, bio je nježan. Zašto? Zbog neviđenog do sada plašenja države, a učitelji su plaha populacija. Može ih se šikanirati na bezbroj načina, a i premjestiti recimo iz Zagreba u Gračac. Drugo, roditelji su bili ogorčeni na taj štrajk jer nisu imali kamo s djecom. Samo zato.</p>
<p>S liječnicima je drukčije. Oni pokazuju da su ono što jesu i da su odgovorni i kad štrajkaju. Neumjesno je da to izaziva ruganje države, jer ne daj Bože, ali nitko se neće dati vrijeđati do iznemoglosti. »Štrajkaju a rade« nije, dakle, pametna parola. U državi nitko, pa ni premijer, nisu shvatili da su liječnici daleko najslabije plaćeni za stručnost i količinu rada od svih ostalih. Primjerice, g. ministar napominje da uz dežurstva zarade sasvim pristojnu svotu novca. Prvo, on bi barem trebao znati i priznati, da 24-satno dežurstvo na kirurgiji, internoj, ginekologiji, traumatologiji itd. znači neprekidan posao. A nakon toga rijetko tko smije (može) koristiti zakonom zabranjen rad zbog premorenosti, već nastavlja dalje raditi. I to se ne plaća. I pitanje svih pitanja je: koji bi vodoinstalater, električar ili bilo koji VKV majstor radio 24 sata za 300 do 400 kuna? Toliko oni uzmu za jedan manji popravak u kući.</p>
<p>Najgore je ako se misli da liječnici dobivaju novac od pacijenata, jer onda znači da to država malim plaćama stimulira, jer računa s tim da im to i nije jedini izvor prihoda.</p>
<p>Kako se u svakoj pobuni pretjera tako je to učinio i liječnički sindikat prijeteći da neće raditi ni mrtvozornici. Takvih je u Zagrebu desetak, pa to za brojnost ne znači ništa, a dira u svetinju pijeteta ljudi prema svojim pokojnicima. Bolesna je i sama ideja svetiti se preko mrtvih i to sigurno značajno odudara od liječničke etike. To sami liječnici moraju spriječiti! Javnost je na njihovoj strani, osim onih koji su protiv svakoga tko ima više od tisuću i pol kuna mjesečno.</p>
<p>Ne bi bilo pametno okrenuti javnost protiv sebe prihvaćajući ideju o »štrajku« mrtvozornika! Od toga se treba odmah i prije svega ograditi Hrvatska liječnička komora. </p>
<p>IVAN KOKOTZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dubrovnik valja brisati s UNESCO-ove liste</p>
<p>To što se događa s gradom Dubrovnikom više nije slučajnost</p>
<p> - nedopustivi građevinski zahvati u Gradu i oko njega postaju pravilom. Najnovija je prijetnja svjetskom spomeniku graditeljske baštine raspisani natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje platoa Pile.</p>
<p> Raniji su zahvati zadužili buduće naraštaje dogradnjama i pregradnjama hotela Pucić, nadstrešnicama u samome gradu, nizanjem kuća u perivojima. Tomu možemo pridometnuti i davna uništavanja tzv. kulturnoga krajolika (što je u svijetu trenutno najzanimljiviji predmet zaštite: očuvanost sklada arhitekture i prirode; dubrovački ljetnikovci da nisu onako stravično uništeni bezobraznim i bahatim gradnjama bili bi upravo to) i još niz drugih slučajeva. Dubrovnik se očito zadovoljava činjenicom da postaje samo ljetovalište bogatih turista pa bi bilo najbolje skinuti ga s UNESCO-ove liste (kao što se nedavno priprijetilo Beču kad se u zaštićenoj jezgri kanilo graditi). Nakon ovakvih prijetnja jednoj od ljepših hrvatskih povijesnih gradskih jezgara, čovjek se zapita ima li smisla brinuti se i o kojem spomeniku. Jer izgleda da struka ne može (ili ne želi dovoljno jako) učiniti ništa. Ipak, ohrabruju izvrsni članci gospođe Vesne Kusin u Vjesniku ili gospodina Puhmajera u Vijencu i Jutarnjem listu (da ne spominjem I. Köblera, K. Galovića, V. Penezića i ostale) i osobito peticija dubrovačkih studenata (o kojoj je pisao Vjesnik 22. siječnja 2003.) čime se pokazuje da se osviješteni građani više ne srame svoga odgoja, znanja i želje da u Hrvatskoj (bar u baštini) bude bolje.</p>
<p>IVANA KURTOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>U prošloj godini značajno smanjen broj kaznenih djela</p>
<p>Na prvom mjestu i dalje krađe i razbojstva / Još veći trud u prevenciji zloporabe opojnih droga / Šteta pričinjena počinjenim kaznenim djelima oko 54 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK, 23. siječnja</p>
<p> – Tijekom protekle godine, na području Policijske Uprave osječko-baranjske zabilježen je znatno smanjenje počinjenih kaznenih djela u odnosu na 2001. godinu. Kako je u četvrtak na konferenciji za novinare izvijestio načelnik policijske uprave osječko-baranjske Vlado Tuličić, u prošloj je godini evidentirano ukupno 4.151 kazneno djelo, što je za 627 djela manje nego godinu prije toga, pa je stanje sigurnosti na području županije ocijenjeno zadovoljavajućim. </p>
<p>Ostalo je nerazriješeno 919 kaznenih djela, dok je kod razriješenih prijavljeno ukupno 2.040 počinitelja među kojima je oko 30 posto djece i mlađih punoljetnika. </p>
<p>Među počinjenim kaznenim djelima i dalje prednjače ona iz Općeg kriminaliteta kojih je počinjeno 2.364, a to su uglavnom kaznena djela protiv imovine krađe, teške krađe, razbojništva, prijevare. </p>
<p>U području Općeg kriminaliteta zabilježeno je i 71 kažnjivo djelo protiv života i tijela među kojima su četiri ubojstva, osam pokušaja ubojstva, dva čedomorstva i ostalo. </p>
<p>Od toga je ostalo nerazriješeno jedno ubojstvo i to Osječanina Darka Dakića javnosti poznatije kao »obračun u osječkom podzemlju«, te jedan pokušaj ubojstva kada je zasad još nepoznati muškarac opljačkao prodavačicu u kiosku u centru Osijeka te ju pritom izbo nožem. Dogodilo se i 60 samoubojstva, od čega ih je najviše počinjeno vješanjem i vatrenim oružjem.</p>
<p>»Povećanje kaznenih djela zabilježeno je kod zloporabe droga, no to se može protumačiti i kao povećan rad djelatnika Odjela za suzbijanje zloporaba opojnih droga. Međutim, ove ćemo godine jako puno raditi i na prevenciji, kao što su organiziranje predavanja u školama o štetnosti droga«, istaknuo je Tuličić dodavši kako je tijekom 2002. godine evidentirano 425 slučaja zloporabe droga, odnosno 5,5 posto više nego prethodne godine. </p>
<p>Na prometnicama Osječko-baranjske županije dogodilo se ukupno 4.068 prometnih nesreća u kojima je poginulo 35 osoba, dok ih je 1.524 ozlijeđeno. </p>
<p>U 2002. godini djelatnici granične policije, u suradnji sa djelatnicima Carine, otkrili su i spriječili krijumčarenje robe u iznosu 109.449 kuna, a samo su tri osobe otkrivene pri ilegalnom prelasku granice. </p>
<p>Ukupna materijalna šteta koja je nastala svim počinjenim kaznenim djelima u 2002. godini na području Osječko-baranjske županije iznosi 53,6 milijuna kuna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Miroslav Vuković Olio opirao se uhićenju i udario policajca</p>
<p>Olio tvrdi da nije znao da je riječ o policajcima/ Policajci pak tvrde da su imali na vidnim mjestima istaknute policijske značke </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Na Općinskom je sudu u četvrtak održano suđenje Miroslavu Vukoviću Oliju, ranije optuženom pa oslobođenom u slučaju »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>Vukovića općinsko državno odvjetništvo tereti za »pokušaj sprječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti« i to prilikom uhićenja 27. studenoga 1999. godine, nakon atentata na Vjeku Sliška na Cvjetnom trgu kada je poginuo slučajni prolaznik Zoran Domini. </p>
<p>Nakon tog događaja uhićeni su Nikica Jelavić i ostali, pod optužbom da su se organizirali u zagrebačku mafiju. Olio je proveo dvije godine u pritvoru, a pred kraj suđenja u Remetincu, državno odvjetništvo je povuklo optužbu da je bio član »zločinačke«.</p>
<p>Miroslav Vuković je pri uhićenju bio ozlijeđen, a u policijskom priopćenju tada je navedeno da je sam udarao glavom u zid u svom stanu. Nakon toga uslijedilo je spektakularno privođenje istražnom sucu Radovanu Ortynskom na Županijskom sudu koje su snimale i televizijske kamere.</p>
<p>U optužnici se navodi da je Vuković Stipu Pašalića, jednog od šestorice policajaca koji su ga došli uhititi (dva specijalca i četiri djelatnika krim. policije) udario šakom u glavu.</p>
<p> Vuković je na sudu izjavio kako se policajci prilikom ulaska u stan nisu predstavili, pa on nije znao o kome se radi. Policajci su međutim u svojim iskazima ustvrdili kako se nisu niti trebali predstavljati jer su specijalci bili u policijskim odorama, a ostali su imali na odjeći izvješene službene policijske značke. </p>
<p>Sljedeća je rasprava zakazana za 18. veljače, kada bi trebala svjedočiti Vukovićeva supruga i otac. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Dokapitalizacija« autobusima od početka je bila sumnjiva</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Suđenje optuženima za malverzacije u »Croatiabusu«, počinjene prilikom pretvorbe i dokapitalizacije, u četvrtak je na Županijskom sudu nastavljeno svjedočenjem šefice Komisije za provedbu pretvorbe »Croatiabusa« Ivkice Mamić. Optužnica za to tereti bivšeg direktora Antu Marijana, njegova zamjenika Veljka Lozića i još troje suoptuženih.</p>
<p>Ivkica Mamić bila je u inkriminirano vrijeme, 1994. i 1995. godine kada je temeljem suglasnosti Hrvatskog fonda za privatizaciju počela dokapitalizacija »Croatiabusa«, te njegova pretvorba iz društvenog poduzeća u dioničko društvo. Svjedokinja je rekla kako su dobili 940 prijava za kupnju dionica 50 posto temeljnog kapitala, te 675 ponuda za dodatno ulaganje u iznosu od 4,800.000 DEM. Upis dionica odobren je za 177 uglavnom bivših zaposlenika »Coatiabusa«. Nezadovoljni zaposlenici, koji nisu dobili pravo na upis, podnijeli su tužbe Trgovačkom sudu, a sud je 16. siječnja 1995. godine donio privremenu mjeru za daljnje provođenje bilo kakvih radnji u pretvorbi. Uplate su bile provedene preko štedionice »Dukat«, rekla je svjedokinja.</p>
<p>Potvrdu o podmirenju obveza prema »Tvornici autobusa Zagreb« i kupnji osam »mercedesovih« autobusa, donio joj je Lozić, rekla je I. Mamić. Na pitanje tužiteljice Branke Pišćević Nadu svjedokinja je rekla kako su zaposlenici »Croatiabusa« počeli štrajk u siječnju 1996. godine jer su smatrali da su autobusi nabavljeni tijekom interne dokapitalizacije. Na pitanje braniteljice prvooptuženog Marijana, svjedokinja je rekla kakao on nije ni na koji način tijekom pretvorbe utjecao na njezin rad ili rad Komisije.</p>
<p>Druga svjedokinja, Ružica Korenić, koja je bila šefica računovodstva »Croatiabusa«, rekla je kako je i sama upisala paket dionica vrijedan 20.000 DEM, koje je nakdno prodala za 5.600 DEM Stipi Radiću, koji je u to vrijeme bio pomoćnik direktora za komercijalne poslove. »Početkom 1995. godine u računovodstvo su došle doznake od štedionice 'Dukat' koje su na račun kredita uplaćene Tvornici autobusa Zagreb, a radilo se o 4,8 milijuna DEM. Bilo mi je to čudno ali sam pretpostavljala da se radi o sredstvima za dokapitalizaciju«.</p>
<p>Godinu dana kasnije svjedokinja je po nalogu direktora Marijana proknjižila taj novac s konta kredita među sredstva za dokapitalizaciju. Kako je rekla, radnici su smatrali da stari autobusi nisu mogli koštati 4,8 milijuna DEM, sumnjajući da je netko dobio više dionica, a u štrajku zbog starih autobusa sudjelovala je i sama. Tužiteljica je pak sudu priopćila kako je Građanski odjel tužilaštva ovih dana dobio informaciju da su četiri od osam autobusa preregistrirani, te je umjeto godine proizvodnje 1995. stavljena 1992.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prijeteći pištoljem ukrali novčanik</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 23. siječnja</p>
<p> – U ugostiteljskom objektu »Piramida« u Velikoj Kopanici nepoznati su počinitelji počinili razbojništvo nad zaposlenicom M.M. tražeći od nje, pod prijetnjom pištoljem, novac. Potom su sa stola uzeli novčanik s manjom svotom novca te se udaljili u nepoznatom smjeru.</p>
<p>Policijski djelatnici tragaju za počiniteljima.</p>
<p>U naselju Rešetari nepoznati je počinitelj provalio u obiteljsku kuću vlasništvo M.V. te ukrao veću svotu novca i zlatnine pričinivši materijalnu štetu od oko 36.000 kuna.</p>
<p>U vremenu od 17. do 21. siječnja ove godine u Slavonskom Brodu u naselju Kraljice Jelene nepoznati je počinitelj ukrao je osobni automobil »yugo 55«, vlasništvo V.I.Lj. Materijalna šteta iznosi oko 3.500 kuna.</p>
<p>U vremenu od 23. prosinca prošle godine do 16. siječnja ja ove godine nepoznati počinitelji počinili su dvije teške krađe u tvrtki »Đuro Đaković-zavarene posude« u kojima su ukrali ukupno 40 butan boca. Materijalna šteta procijenjena je na oko 13.000 kuna.</p>
<p>U vremenu od 2. do 21. siječnja ove godine u Slavonskom Brodu u Ulici dr. Mile Budaka nepoznati počinitelj iz hale »Hrvatskih željeznica« ukrao je bakar ukupne težine 1687 kg. Materijalna šteta iznosi oko 10.000 kuna.</p>
<p>I. Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U većini zemalja mjerodavni su liječnici, a ne policija</p>
<p>U Švicarskoj na drogu testiraju i suvozače, a u Austriji za odbijanje testa kazna i do 6000 eura / Samo u četiri europske zemlje testiranje je u nadležnosti policije</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Na zamolbu Auto moto kluba »Maksimir«, Hrvatski je autoklub pribavio pregled načina testiranja i posljedice uporabe droge u deset europskih zemalja potaknut različitim reagiranjima na prijedlog da se u Hrvatskoj uvede testiranje vozača automobila na opojne droge.</p>
<p>Prema njihovom istraživanju u samo četiri zemlje testiranje je u nadležnosti policije. To su Madžarska, Slovenija, Švicarska i Norveška. U Njemačkoj testiranje obavlja policija, no u prisustvu liječnika, a u Slovačkoj, Italiji i Austriji testiranje se obavlja u javnoj zdravstvenoj ustanovi. S druge strane u Nizozemskoj se drži da je alkohol mnogo češći i opasniji porok, pa stoga niti nema testiranja na droge. Razlike postoje i u tome treba li testirati sve vozače ili samo one za koje se opravdano sumnja da su konzumirali drogu, ili kad su izazvali prometnu nesreću.</p>
<p>Pri postojanju sumnje u Njemačkoj, Slovačkoj, Italiji, Sloveniji, Norveškoj i Češkoj svi prolaze test. U Madžarskoj suputnici u vozilu ne smiju biti testirani, dok se u Švicarskoj testiraju svi sudionici prometne nesreće.</p>
<p>Pozitivni rezultati testa u Njemačkoj, Madžarskoj, Slovačkoj, Švedskoj i Norveškoj služe kao podloga za pokretanje prekršajne i druge odgovornosti, ali ne i u Austriji i Slovačkoj gdje se traži dodatno stručni i liječnički pregled.</p>
<p>Vozač, pak, koji u Austriji odbije testiranje na drogu plača kaznu između 1162 i 5813 eura, oduzima mu se vozačka dozvola na četiri mjeseca, što je ipak puno manje nego kad je pod utjecajem droge za što plaća kaznu između 581 do 3633 eura, javljaju iz HAK-a.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Prvoga dana na programu ljubav i terorizam</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – U švicarskom skijaškom graduiću Davosu u četvrtak je, pod strogim osiguranjem policijskih i vojnih snaga, započeo šestodnevni sastanak Svjetskog gospodarskog foruma (WEF). Uz uobičajeni pregled svjetskog gospodarstva i vanjskopolitičkih događaja u proteklih godinu dana, na rasporedu je prvoga dana bilo oko dvadeset tema. </p>
<p>Jedna od tema koje su posebno zaokupile pažnju uzvanika i medija bio je teroriazam. Na jednoj od sjednica razgovaralo se o tome koliko je Al Qaida bila poznata vladama pojedinih država prije 11. rujna, odnosno koje su činjenice tada bile nepoznate i jesu li ti dijelovi čitave slike danas doista upotpunjeni. Pitanju terorizma prišlo se s drugoga stajališta na sjednici s nazivom »Razumijevanje psihologije terorizma«. </p>
<p>Sigurnost i geopolitika jedna je od pet glavnih tema ovogodišnjeg sastanka u Davosu, a sudionici će, među ostalim, razgovarati i o situaciji na Korejskom poluotoku i palestinsko-izraelskom sukobu. Međutim, posebno se iščekuje govor američkog državnog tajnika Donalda Rumsfelda o vanjskoj politici SAD-a, koji bi se prema programu trebao održati u nedjelju. Također je najavljen i posjet »druge strane« – osam iračkih novinara i političara, predstavnika stranaka, dužnosnika parlamenta i drugih tijela, koji bi tijekom vikenda trebali govoriti o demokraciji u svojoj zemlji. Od istaknutijih svjetskih čelnika, sudjelovanje na WEF-u najavili su i brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, meksički Vicente Fox te njemački predsjednik Johannes Rau.</p>
<p>Središnja tema sastanka WEF-a ove godine je izgradnja povjerenja – izazov s kojim se suočava poslovni svijet, jednako kao i svijet politike. WEF se tako u četvrtak pozabavio i znanstvenim definicijama povjerenja i – ljubavi, i to na sjednici pod nazivom »Ljubav: Pitanje povjerenja«. U četvrtak se razmatrala i budućnost pokreta antiglobalizacije, promjene zabilježene na području društvenih vrijednosti i pitanje potrebe za razvijanjem globalnog etičkog standarda. </p>
<p>Kritičari naravno takav program i diskusije u kojima sudjeluju najvažnijih ljudi poslovnog svijeta – počevši od najbogatijeg čovjeka na svijetu Billa Gatesa – smatraju licemjernim. Međutim, iako mnogi promatrači tvrde da je WEF samo izlika za sklapanje dobrih poslovnih veza – pa ne može imati nekog bitnog utjecaja na, primjerice, smanjenje siromaštva ili pomoć obespravljenima – drugi tvrde suprotno. Prema njima, ako samo desetina prisutnih direktora promijeni mišljenje o jednom od svjetskih problema, uspjeh WEF-a je nemjerljiv.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HŽ će pridonijeti razvoju šibensko-kninskog područja</p>
<p>ŠIBENIK, 23. siječnja</p>
<p> – Marijan Drempetić, predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica, sa suradnicima Draženom Ratkovićem i Hristom Sikavičem posjetio je u četvrtak Šibenik gdje se na sastanku zatvorenom za javnost susreo sa županom Dujom Stančićem, njegovim zamjenicima Mihom Miočem i Joškom Odakom, gradonačelnikom Šibenika Milanom Arnautovićem i Josipom Burazer-Pavešković, ravnateljem ZUC-a. Nakon toga održana je konferencija za novinare na kojoj su o stanju u HŽ-u i planovima razvoja na šibensko-kninskom području govorili Marijan Drempetić, župan Duje Stančić i gradonačelnik Milan Arnautović. Hrvatske željeznice će u projekt obnove željezničke infrastrukture na pruzi od Zagreba prema Splitu sa ograncima prema Šibeniku i Zadru uložiti 2,4 milijarde kuna. </p>
<p>Projekt će se odraziti na razvoj kninskog gospodarstva jer će angažirati brojne gospodarske subjekte. Na kninskom području ponudili su mogućnost ustupanja koncesije za Crno vrelo, koje je u vlasništvu HŽ-a, zainteresiranim investitorima za korištenje izvorišta pitke vode, rekao je u Šibeniku Marijan Drempetić. Istaknuo je kako HŽ još razmatra mogućnost gradnje terminala u Kninu ili Splitu.</p>
<p>Inače, HŽ su u 2002. godini prevezle 9 posto više tereta nego prethodne godine, zabilježeno je povećanje broja putnika za 2 posto te prihoda za 9 posto, dok su troškovi smanjeni 3 posto.</p>
<p> HŽ će, kako je i ranije najavljivano, obnavljati infrastrukturu od Zagreba prema moru, a uvest će se nagibni vlakovi koji će vožnju vlakom od Zagreba do Splita smanjiti na pet sati. Izvan turističke sezone vlakovi će Zagreb s obalom povezivati svaka četiri sata po danu, a u sezoni svaka dva sata, dok će u noćnim satima vožnja ovisiti o interesu putnika.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Lenac i IFC završili pregovore o 43 milijuna USD za investicije</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Godinu dana dugi pregovori o financiranju razvojnih projekata brodogradilišta Viktor Lenac uspješno su završeni, izvijestili su Lenca. Stručnjaci IFC-a i Lenca dogovorili su se sa svim investitorima i dioničarima koji će sudjelovati u financiranju (pregovaralo se o iznosu od 43,5 milijuna US dolara, od čega je 13 milijuna potrebno za obrtna sredstva, a 30,5 milijuna za završetak izgradnje radilišta metalnih konstrukcija te rekonstrukciju i obnovu novog velikog DOK-a 11) da će se kreditima osigurati 31 milijun dolara, a 12,2 milijuna novim emisijama dionica kojima će se povećati temeljni kapital Lenca. Preostalih 300.000 dolara pribavit će se iz vlastitih izvora i banaka. Uz IFC i druga inozemna i domaća poduzeća, financijske institucije i fondove, trebao bi sa 17 milijuna dolara kredita sudjelovati i HBOR. Uprava Lenca očekuje potpisivanje prvih ugovora u veljači.</p>
<p>Dovršetkom razvojnih projekata Viktor Lenac, ističe se, postaje moderno i fleksibilno brodogradilište, sposobno za dugoročno uspješno poslovanje, koje će moći osigurati punu zaposlenost za više od 1600 stalno zaposlenih, kao i 1000 kooperanata. Inače, prilikom pokretanja investicijskog ciklusa 1998. brodogradilište je zapošljavalo petstotinjak radnika.</p>
<p>»Američka ratna mornarica nedavno je produžila ugovor za preinaku i popravak brodova Šeste flote. Prvi Master Agreement potpisan je još 1993. i obnavlja se svake godine«, stoji i priopćenju iz Lenca.</p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kaštelanski poduzetnik želi srušiti tvornicu i graditi poslovni centar</p>
<p>KAŠTELA, 23. siječnja</p>
<p> – Nakon što je posljednji natječaj za prodaju kaštelanske tvornice Adriavinil po cijeni od 6 milijuna eura zatvoren bez i jedne zainteresirane stranke, tvrtka Marina Kaštela i njemački Komokompleks svoje su ponude dostavili stečajnom upravitelju. Razmotrit će ih splitski Trgovački sud, nakon čega će nekom od ponuđača biti odobrena kupnja ili raspisan novi natječaj. Josip Berket, kaštelanski poduzetnik i vlasnik Marine Kaštela za kupnju Adriavinila ponudio je 5,1 milijun eura. On u neposrednoj blizini Adriavinila gradi marinu s 300 vezova u vrijednosti 6 milijuna eura, pa bi tvornicu srušio, deponij radioaktivne šljake sanirao, a na 188.000 metara četvornih napravio poslovno-servisni centar. Berketovi poslovni partneri Branko Roglić i Joško Pavlov izgradili bi skladišta i poslovni centar te mehaničarsku radionicu, dok bi generalno predstavništvo MAN-a za Hrvatsku na 20.000 metara četvornih izgradilo servis kamiona i brodskih motora. Prema preporuci Instituta za ionizirajuća zračenja, koji zabranjuje gradnju na šljaci, Berket će, ako kupi Adriavinil, na tom prostoru izgraditi suhi vez koji će biti u službi marine, ali otvoren i za ostale korisnike. »Naša ponuda pruža puno više nego što traže Adriavinilovi radnici, jer bi, ako pokažu interes, stekli prednost pri zapošljavanju u novom poslovnom kompleksu, a mogle bi im biti isplaćene i zaostale plaće i otpremnine«, kazao je Berket, koji u ponudi za kupnju Adriavinila ističe kako će tijekom sljedećih deset godina pet posto dobiti izdvajati za poticanje amaterskog sporta u Kaštelima, a dodatnih pet posto za stipendije učenicima. »Pokušali bismo ukloniti šljaku, iako ne znamo što nas čeka jer su kugle još uvijek pune eksplozivnog vcm-a, pa smo pomoć potražili i od Ministarstva zaštite okoliša«, rekao je Berket. On se nada da će ekološke udruge podržati njegove planove te da ih neće gledati kao novog velikog zagađivača. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ulagači na europskim burzama nervozni</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Cijene europskih dionica u četvrtak su bilježile različita kretanja, no do poslijepodneva su indeksi uglavnom porasli. Jedan od događaja dana bilo je izvješće Nokie za prošlu godinu, a iako su rezultati bili zadovoljavajući, dužnosnici finske grupacije nisu željeli prognozirati zaradu u prvom tromjesečju ove godine.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je u četvrtak poslijepodne bio neznatno niži nego u srijedu – pao je 0,06 posto na 3675,7 bodova. Istodobno, frankfurtski je DAX porastao 0,23 posto na 2809,58 bodova. Pariški CAC 40 je dobio 0,16 posto na 2936,05 bodova.</p>
<p>Dobri rezultati poslovanja najvećeg svjetskog proizvođača mobilnih telefona Nokie u posljednjem tromjesečju potaknuli su rast cijene njezinih dionica od 2,2 posto. Nokia je za sobom povukla dionice ostalih vodećih tehnoloških kompanija. Ericsson je tako dobio 4,1 posto, a Alcatel 9 posto.</p>
<p>»Nokijina procjena poslovanja u prva tri mjeseca ove godine je razočaranje, no brojke iz posljednjeg tromjesečja bile su solidne, a dionice bi se na tome mogle oporaviti«, mišljenja je Hendrik Zonnenberg iz ING Baringsa u Amsterdamu. Dionice Nokie izgubile su čak 26 posto na vrijednosti od prosinca. </p>
<p>Među dobitnicima je Siemens, čije su dionice porasle 5 posto. Za posljednje tromjesečje ta je kompanija izvijestila o dobiti većoj od očekivanja. Među najvećim gubitnicama je britanska banka Abbey National, čije su dionice potonule 6,4 posto, nakon što im je snižen investicijski rejting.</p>
<p>Na Tokijskoj burzi u četvrtak je indeks Nikkei 225 porastao 2,1 posto na 8790 bodova. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Vlada odlučila prodati Sunčani Hvar Termama Čatež, ministri HSS-a protiv </p>
<p>Račan: Protiv odluke o prodaji Sunčanog Hvara Termama Čatež govore politički i psihološki razlozi, a u prilog joj ide mnoštvo ekonomskih i razvojnih razloga / Simonić: HSS je svjestan nužnosti ulaska stranog kapitala, no smatra da prije takve akcije treba detaljno razmotriti koncepciju hrvatskog turizma / Premijer upozorio da se odluka na temelju međunarodnog natječaja ne može poništiti tako što će se reći »oprostite, šalili smo se ili zato što nam se rezultati ne sviđaju«. To bi teško ugrozilo kredibilitet i europski profil Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Vlada se suglasila s prijedlogom Hrvatskoga fonda za privatizaciju da se 62,3 posto dionica Sunčanog Hvara proda Termama Čatež za 74,5 milijuna kuna. Protiv takve odluke glasovala su četiri člana Vlade iz HSS-a.</p>
<p> Terme Čatež obvezale su se godinu dana zadržati sve sadašnje zaposlenike, a do 2008. zaposliti još 135 ljudi, te u sljedećih pet godina u hotele uložiti 335,6 milijuna kuna. U programu ulaganja slovenska tvrtka procjenjuje da će u desetogodišnjem razdoblju u Sunčani Hvar ukupno uložiti oko 70 milijuna eura, a minimalan iznos uložen kroz dokapitalizaciju trebao bi biti oko 10 milijuna eura. Terme Čatež, uz to, nude bankarsko jamstvo na 10 milijuna eura i obvezu realizacije ulaganja u roku tri godine, a za ostatak ulaganja do pete godine nude korporativnu garanciju. </p>
<p>Prije potpisivanja ugovora o prodaji, HFP mora osigurati sva potrebna jamstva za ulaganja, mora se raščistiti sve što bi moglo eventualno biti sporno u vezi s kredibilitetom tvrtke, posebno vezano uz vlasničku strukturu, te još jednom izvijestiti Vladu o prijedlogu teksta ugovora. Taj dodatni zaključak donesen je na zahtjev premijera Ivice Račana, koji smatra da »protiv donošenja odluke o prodaji Sunčanog Hvara Termama Čatež govore politički i psihološki razlozi«, a »u prilog joj ide mnoštvo ekonomskih i razvojnih razloga«. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministrica turizma Pave Župan-Rusković kao ključni ekonomski razlog navode ulaganja u deset hotela Sunčanog Hvara, među kojima samo jedan ima tri zvjezdice, a svi ostali manje što izravno ugrožava budućnost tvrtke i cijelog kraja, jer takvi hoteli više nemaju prođu na tržištu. </p>
<p>Račan je upozorio da se odluka na temelju međunarodnog natječaja ne može poništiti tako što će se reći »oprostite, šalili smo se ili zato što nam se rezultati ne sviđaju«. »To bi teško ugrozilo kredibilitet i europski profil Hrvatske«, ističe premijer. Istaknuo je da se ni jedna velika hotelska tvrtka, primjerice opatijska Liburnija, neće privatizirati dok se ne provede rasprava, u kojoj će se vidjeti zna li možda ipak netko kako to obaviti a da se pritom izbjegnu međunarodni natječaji i da to ne ugrozi kredibilitet zemlje. </p>
<p> Razloge zbog kojih se HSS protivi odluci Vlade obrazložio je potpredsjednik Vlade Ante Simonić, koji tvrdi da je njegova stranka svjesna nužnosti ulaska stranog kapitala i poštivanja pravila o protoku kapitala. No, u HSS-u smatraju da prije takve akcije treba detaljno razmotriti koncepciju hrvatskog turizma, u kojoj se treba razraditi i strategija razvoja najvažnijih destinacija. HSS nije siguran ni da je ponuđena adekvatna cijena za tvrtku, a smatra da bi se i vlasnička struktura Termi mogla pokazati dvojbenom.</p>
<p> Linić je to odgovorio da Terme Čatež dobro kotiraju na Ljubljanskoj burzi te dodao da su se za privatizaciju Sunčanog Hvara u paketu zauzimali Uprava tvrtke, Nadzorni odbor i Gradsko poglavarstvo.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zakon o sprječavanju sukoba interesa »zakon za rehabilitaciju politike« </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović smatra da je zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji je u četvrtak Vlada poslala u Sabor, »zakon za rehabilitaciju politike« jer vrlo detaljno i strogo definira ponašanje državnih dužnosnika.</p>
<p> Zakon će se odnositi na predsjednike Republike, Vlade i Sabora, članove Vlade, saborske zastupnike, zamjenike i pomoćnike ministara, guvernera, zamjenika guvernera i viceguvernere HNB-a, glavnog državnog revizora, rizničara, inspektora i pučkog pravobranitelja te njihove zamjenike i pomoćnike, tajnike Sabora, Vlade i ministarstava, ravnatelje, zamjenike i pomoćnike ravnatelja državnih agencija, te čelnike županija, HFP-a, mirovinskog i zdravstvenog fonda, te predstojnika Ureda predsjednika Republike. </p>
<p>Oni će pri stupanju na dužnost morati dati podatke o svojoj imovini, a popis će obnavljati svake godine do 31. siječnja. Bez posebne prijave smiju zadržati samo darove vrijedne manje od 500 kuna, a uz prijavu mogu zadržati i darove vrijedne jednu prosječnu plaću, dok one skuplje moraju predati u vlasništvo države. Darovima se ne smatraju samo predmeti nego i sve besplatne usluge, primjerice ugostiteljske ili hotelske, putni troškovi, oprost duga...</p>
<p>Zabranjeno im je biti članovima uprava ili nadzornih odbora tvrtki, ali smiju volontirati u upravljačkim ili nadzornim tijelima neprofitnih organizacija koje se bave znanošću, kulturom, sportom ili humanitarnim radom. Uz plaću ne smiju imati nikakve prihode, osim dužnosnika koji se bave znanošću, kulturom ili rade u nastavi. Ako su vlasnici dionica, svoja upravljačka prava moraju prenijeti na neku drugu osobu ili posebno tijelo, ali osoba na koju su ta prava prenijeli ne smije biti iz kruga tzv. povezanih osoba, odnosno ne smiju biti u bližoj rodbinskoj vezi. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HNS traži da se gradonačenici biraju na neposrednim izborima</p>
<p>Stranka će također zahtijevati da se uvede institut nekompatiblnosti dužnosti, što znači da bi bilo nedopustivo istodobno biti u Saboru i članom poglavarstva ili lokalnog predstavničkog tijela. Time će se onemogućiti sukob interesa, smatraju u HNS-u</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Hrvatska narodna stranka (HNS) u petak će poslati u saborski postupak prijedlog da se čelni ljudi na lokalnoj razini biraju neposrednim putem. Predsjednica HNS-a dr. Vesna Pusić rekla je u četvrtak na konferenciji za novinare, sazvanoj s tim u vezi, da je to jedini način da se barem na lokalnoj razini uspostavi »opipljiva veza između utjecaja i odgovornosti izabranih čelnika prema građanima«.</p>
<p>Prema HNS-ovu prijedlogu, općinski načelnici, gradonačelnici i župani birali bi se na neposrednim izborima, što znači da bi se birači odmah opredjeljivali za svoga gradonačelnika, odnosno po istom principu kojim se bira predsjednik RH. Kao i u tom slučaju, pri izboru čelnih ljudi lokalnih jedinca, predlaže HNS, koristio bi se dvokružni model, što znači da bi pobijedio kandidat koji bi u prvom krugu dobio više od 50 posto glasova. Ako se to ne bi dogodilo, u drugom bi se krugu biralo između dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova. Pobijedio bi onaj, koji dobije više glasova u drugom krugu.</p>
<p>Potpredsjednik HNS-a Dragutin Lesar pojasnio je kako bi predstavničko tijelo lokalne jedince biralo dva zamjenika čelnog čovjeka. Njega bi mogli opozvati samo građani, referendumom. Međutim, referendum bi se raspisivao samo u slučaju da to prihvate tri četvrtine članova predstavničkog tijela. Ako referendum ne uspije, odnosno, ako građani ne odluče smijeniti svoga gradonačelnika ili župana, novi se opoziv može zatražiti tek nakon godinu dana, Ako se referendumom opozove čelnog čovjeka, Vlada je dužna raspisati nove izbore.</p>
<p>Saborski zastupnik HNS-a Darko Šantić najavio je da će ta stranka zatražiti da se uvede institut nekompatiblnosti dužnosti. To znači da bi bilo nedopustivo istodobno biti u Saboru i članom poglavarstva ili lokalnog predstavničkog tijela. »Time će se onemogućiti sukob interesa«, zaključio je Šantić. Najavio je da će tražiti da predložene zakonske izmjene stupe na snagu tek pri sljedećim lokalnim izborima.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Čačić: Tehnika nam je vrhunska, ali javna uprava ne funkcionira</p>
<p>RIJEKA, 23. siječnja</p>
<p> – Ugovor o gradnji prve dionice autoceste Rupa - Rijeka od Jušića do Jurdana dužine 3,7 kilometara, vrijedan više od 100 milijuna kuna, u četvrtak su u Rijeci potpisali Stanko Kovač, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta i Ivan Raguž, direktor »Osijek Koteksa«, koji će obavljati radove čiji je početak najavljen za nekoliko dana. </p>
<p>Autocesta Rupa - Rijeka dužine 14,5 kilometara najzapadniji je dio jadranske autoceste. U budućnosti će spajati Split i Dubrovnik, a kada se na istočnoj strani proširi preko Crne Gore i Albanije do Grčke i na sjevernoj preko Slovenije do Italije, bit će sastavni dio Jadransko-jonske autoceste, rekao je Kovač. Po dovršetku planiranom u 2004., preko čvora Matulji omogućit će se povezanost s Istarskim ipsilonom i, preko čvora Orehovica, s autocestom Rijeka - Zagreb. Po završetku gradnje autoceste od Rijeke do Žute Lokve, ta će prometnica povezivati autocestu Zagreb - Split. Naime, Strategijom prostornog uređenja i Strategijom prometnog razvoja RH utvrđen je Jadranski prometni koridor koji se pruža uz obalni pojas pravcem Rupa- Rijeka- Senj- Žuta Lokva- Otočac- Sveti Rok- Maslenica- Zadar- Šibenik- Split- Ploče- Dubrovnik. Spoj na cestovnu mrežu Slovenije projektom iz 1997. godine bio je predviđen u blizini postojećeg graničnog prijelaza Pasjak. Međudržavna radna skupina za prostorno usklađivanje prometnih veza Hrvatske i Slovenije tijekom prošle godine odredila je da se granični prijelaz Pasjak napusti kao lokacija za spojnu točku autocestovnih pravaca i definirala je sa slovenskom stranom novu spojnu točku u blizini sadašnjeg graničnom prijelaza Rupa (Jelšane). Još ostaje ratifikacija tog Sporazuma. </p>
<p>Gradnja pravca od Rijeke do Rupe provest će se u četiri dionice. Početak gradnje druge od Jurdana do Permana počet će u ljeto, a treće, od Permana do čvora Rupa, u zadnjem kvartalu ove godine. Početkom 2004. gradit će se zadnja, četvrta faza od čvora Rupa do granice sa Slovenijom. Do kraja 2004. svih 14,5 kilometara bilo bi pušteno u promet. </p>
<p>Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić rekao je ovom prilikom da Hrvatska ima tehniku na kojoj joj Zapad može pozavidjeti, ali da je često neiskoristiva zbog nefunkcioniranja javne uprave. Tomu je dodao kako su ogromni i vrijedni poslovi u našoj zemlji postali uobičajeni. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Šezdesetgodišnjaci prestari za suce!?</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Državno sudbeno vijeće (DSV) imenovalo je u četvrtak više sudaca trgovačkih sudova, suce Županijskog suda u Varaždinu, te Općinskog suda u Čakovcu. </p>
<p>Odgođeno je imenovanje sudaca u Općinski sud u Opatiji, a o tomu će se odlučivati zajedno s imenovanjima sudaca Općinskog suda u Rovinju. Iako je za suce Općinskog suda u Križevcima bilo četiri kandidata, DSV nije imenovao nikoga od njih. Dva kandidata za taj sud imala su oko 60 godina pa je DSV smatrao da je prekasno da u tim godinama počinju karijeru na općinskom sudu. Neki članovi DSV-a rekli su i kako imaju saznanja da su se ti kandidati javili na sudačka mjesta s namjerom da povećaju prosjek za mirovinu, a ne stoga što su zainteresirani za sudački posao. </p>
<p>Za sutkinje Općinskog suda u Čakovcu DSV je imenovao Ljubicu Kovačević i Natašu Miletić.</p>
<p>Sucima Županijskog suda u Varaždinu postali su Snježana Hrupek i Igor Pavlic, između četiri kandidata. </p>
<p>Za suca Trgovačkog suda u Dubrovniku imenovan je Hrvoje Katušić jednoglasnom odlukom DSV-a, a za sutkinju Trgovačkog suda u Osijeku Sanja Zagrajski. </p>
<p>Članovi DSV-a opet su se požalili da nemaju dovoljno informacija o kandidatima za suce, jer im sudačka vijeća često dostavljaju nejasna mišljenja o aspirantima na sudačka mjesta. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tomčić: Nisam zadovoljan Vladinom odlukom </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - »Nisam nimalo zadovoljan Vladinom odlukom o prodaji Sunčanog Hvara«, rekao je novinarima predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić. »To su vrlo jasno na samoj sjednici rekli i potpredsjednik Vlade i ministri iz HSS-a. Nije bilo potrebe za takvom žurbom i bojim se da će se to vrlo brzo pokazati kao vrlo loš potez«, dodao je. </p>
<p>Upitan hoće li zbog te Vladine odluke odnosi u koaliciji opet zapasti u krizu, Tomčić je odgovorio da je koalicija zbog privatizacije već bila u problemima. »Nadam se da je nađen model izlaska iz tih problema. Poznate su odluke koalicije o promjeni načina rada na privatizaciji, a onda ćemo to u dogovorenom roku i postići. Slučaj Sunčanog Hvara treba gledati samo kao detalj do potpune promjene cijelog koncepta privatizacije. Osobno ću biti sretan ako se i Sunčani Hvar vrati u novi koncept privatizacije«, rekao je predsjednik Sabora.</p>
<p>M. Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hvarani konsternirani </p>
<p>HVAR, 23. siječnja </p>
<p> - Odluka Vlade da se Sunčani Hvar proda Termama Čatež izazvala je pravu konsternaciju među Hvaranima, izjavio je gradonačelnik Hvara Zoran Domančić. »Izuzetno nam je žao što Vlada nije prihvatila uistinu argumentirane stavove lokalne samouprave, ni stavove Gradskog vijeća, ni zaposlenih u Sunčanom Hvaru kao niti moje kao gradonačelnika«, istaknuo je Domančić. Da je u Vladi bilo dobre volje, sve je moglo biti drukčije, ocijenio je. </p>
<p> »Nismo protiv privatizacije, dapače. Dobre volje nije bilo jer Vlada nije htjela prihvatiti ni naš prijedlog da lokalna samouprava bude vlasnik 25 posto dionica Sunčanog Hvara i da se privatizacija provede postupno. Sve je to odbila i vjerojatno ima jake razloge za to koje nismo uspjeli saznati«, rekao je hvarski gradonačelnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Terme Čatež: Pozitivna i očekivana odluka hrvatske vlade</p>
<p>ČATEŽ, 23. siječnja </p>
<p> - Vodstvo slovenskog hotelijerskog poduzeća Terme Čatež u četvrtak se suzdržano odazvalo na odluku Hrvatske, kojom je prihvaćena njihova ponuda na međunarodnom natječaju za kupnju Sunčanog Hvara. Direktor Borut Mokrovič nije bio dostupan za komentar zbog službenog puta, objašnjeno je u Termama Čatež, a predsjednik Nadzornog odbora Mladen Stariha ocijenio je za slovenski radio da je odluka hrvatske vlade bila »pozitivna i očekivana«.</p>
<p> Kako je za slovensku tiskovnu agenciju STA rekao financijski direktor Terma Zvone Krulc, dok ne prime pismenu potvrdu o odluci hrvatske vlade, o kojoj su obaviješteni putem medija, predstavnici njihove tvrtke ne mogu davati izjave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Izmjene Zakona o radu ipak upućene u Sabor </p>
<p>Premijer Račan nada se da će socijalni partneri u sljedeća dva, tri mjeseca naći kompromisna rješenja za sporne prijedloge fleksibilizacije tržišta rada - otpremnine, otkazne rokove, rad na određeno i definiranje malih poslodavaca / Vidović: Predložene izmjene jedan od imperativnih reformskih projekata Vlade / HRT se dijeli na radio, televiziju i glazbenu proizvodnju </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Iako se sindikati nisu suglasili s nizom predloženih promjena, Vlada je u četvrtak ipak u Sabor poslala prijedlog izmjena Zakona o radu. No, premijer Ivica Račan ipak se nada da će socijalni partneri u sljedeća dva do tri mjeseca zajednički naći kompromisna rješenja za danas sporne prijedloge fleksibilizacije tržišta rada - otpremnine, otkazne rokove, rad na određeno vrijeme i definiranje malih poslodavaca.</p>
<p>Socijalne partnere pozvao je i na zajedničko traženje rješenja koja bi trebala kompenzirati smanjenje nekih sadašnjih prava. Naveo je primjer zaštite radničkih potraživanja putem osnivanja fonda za zaštitu isplate potraživanja u slučaju insolventnosti poslodavca i stečaja, te učinkovitiju, bržu i bolju sudsku zaštitu radnika, ali i uspostavu sustava alternativnih rješavanja radnih sporova. U tom paketu Vlada predlaže i povećanje naknade nezaposlenima.</p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović smatra da su predložene izmjene »jedan od imperativnih reformskih projekata ove vlade« koji će osigurati brže i kvalitetnije restrukturiranje hrvatskog gospodarstva te brži gospodarski rast. Te tvrdnje poduprte su u materijalima koji prate zakonske izmjene, nizom svjetskih istraživanja i statističkih podataka. </p>
<p>Vidović je izdvojio podatke prema kojima sve tranzicijske zemlje imaju u pravilu kraće otkazne rokove za radnike s više od 20 godina staža, jamče niže otpremnine, a nemaju ograničenja pri zapošljavanju na određeno vrijeme. Niže otpremnine i kraći otkazni rokovi upisani su i u zakone zemalja Europske unije, tvrdi ministar rada. </p>
<p>Ističe da je Vladin prijedlog dobro izbalansirao zaštitu radničkih prava i potrebu da se poduzetnicima »skinu utezi«, te da je to učinjeno u skladu s europskim standardima. Posebice je istaknuo odredbu koja zabranjuje da se ista osoba dulje od tri godine zapošljava na određeno vrijeme, a tvrdi da nisu točni neki prigovori sindikata, primjerice onaj o drastičnom smanjenju otpremnina. </p>
<p>Zaposlenima s manje od dvije godine staža jamči se otpremnina u visini pola prosječne plaće, četiri prosječne plaće dobit će zaposlenik s manje od 25 godina staža, a zaposlenici s toliko staža koji imaju 55 godina dobit će šest prosječnih bruto plaća, dok im zakon danas jamči deset neto plaća pa je razlika otprilike dvije neto plaće. Stariji zaposleni s više od 25 godina staža imaju pravo i na dva tjedna, odnosno mjesec dana dulje otkazne rokove od mlađih kolega, koji mogu računati s otkaznim rokom u rasponu od dva tjedna do tri mjeseca. Sada je najdulji otkazni rok šest mjeseci.</p>
<p>Vidović nije propustio napomenuti da sindikati, na njegovo čuđenje, nisu pokazali interes za radničku participaciju u upravljanju tvrtkom preko jednog predstavnika radnika u nadzornim odborima tvrtki s više od 50 zaposlenih.</p>
<p> Napomenuo je i da sindikati nisu u pravu kad se protive prijedlogu da se malim poslodavcima smatraju oni koji zapošljavaju najviše 20 umjesto današnjih 10 radnika, jer su poslodavci tu odredbu, koja im omogućuje lakše otpuštanje, lako izigravali tako što su uz deset zaposlenih na neodređeno vrijeme imali deset ili više radnika s ugovorima na određeno vrijeme. </p>
<p>Vladin prijedlog, naime, u definiciji malog poslodavca ne pravi razliku između zaposlenih na određeno i neodređeno vrijeme.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Ante Simonić i ministar zdravstva Andro Vlahušić ponovili su ponudu liječnicima da im se plaće zbog otežanih uvjeta rada povise u prosjeku za deset posto. Vlahušić je ustvrdio da »45 posto ne dolazi u obzir« jer bi to značilo »uništavanje budućnosti hrvatskog zdravstva«.</p>
<p> To bi »bitno ugrozilo sve druge zaposlene, ne bi bilo novca ni za lijekove i sanitetski materijal«, a ugrožena bi bila i obnova bolnica srušenih u ratu te projekti novih bolnica u Rijeci u Splitu te zagrebački projekti Novo Rebro i Sveučilišna bolnica. Simonić je ustvrdio da je Vlada spremna »podržati analizu i eventualnu reviziju liječničkih koeficijenata, koja bi mogla biti gotova do jeseni«. No dodao je da koeficijenti »moraju biti primjereni gospodarskoj situaciji u zemlji te usklađeni s režimom plaća za djelatnike u javnim službama«.</p>
<p>U Sabor je poslan i Konačni prijedlog zakona o HRT-u po kojem će ta kuća biti podijeljena na radio, televiziju i glazbenu proizvodnju. HRT-om će upravljati programsko vijeće, ravnateljstvo i glavni ravnatelj. Jedanaest članova vijeća birat će i razrješavati Sabor, a oni će na temelju javnog natječaja birati glavnog ravnatelja.</p>
<p>Vlada je prihvatila i operativni program rada za ovu godinu u kojem nema nikakvih iznenađenja jer je akcent i dalje na gradnji infrastrukture, posebice cesta, te na ulaganja u željeznicu i razvoj plinske mreže. Prihvaćen je ovogodišnji prijedlog programa pridruživanja Europskoj uniji.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Liječnici nastavljaju štrajkati i pregovarati, Vlahušić im nudi deset posto više plaće </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja </p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga liječničkog sindikata (HLS) Ivica Babić potvrdio je u četvrtak ujutro, nakon konzultacija u Štrajkaškom odboru, da se štrajk nastavlja u istom opsegu kao dosad. Istodobno, Sindikat će nastaviti pregovarati s Vladom.</p>
<p> Ministarstvo zdravstva očitovalo se u četvrtak na zahtjeve Sindikata pokazavši da je spremno liječnicima povećati plaće desetak posto utvrđivanjem dodatka za posebne uvjete rada, uvažavajući specifičnosti posla svakog liječnika. </p>
<p> Ministarstvo je spremno nastaviti pregovore s HLS-om te zajednički analizirati i revidirati moguće nepravilnosti u Uredbi o koeficijentima, navodi se u priopćenju. Također je spremno što brže završiti pregovore o granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvo i u njegovu okviru, ukaže li se potreba, sklopiti poseban sporazum s liječnicima.</p>
<p> HLS će se moći očitovati o pripremljenom nacrtu zakona o liječnicima, koji je izrađen u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom, prije upućivanja u Vladinu proceduru.</p>
<p> U priopćenju se ističe da bi u novom granskom kolektivnom ugovoru nezaposlenim liječnicima bilo omogućeno odrađivanje pripravničkog staža u roku četiri mjeseca nakon završetka studija. </p>
<p> Ministar zdravstva Andro Vlahušić obećao je HLS-u na sastanku u srijedu da će povući naputak bolničkim upravama o pojedinačnom prebrojavanju sudionika štrajka i da neće biti nikakvih sankcija protiv liječnika u štrajku i bolničkih uprava. </p>
<p> Štrajkaši odbor, međutim, nije u četvrtak potvrdio očekivanje da će u znak popuštanja vratiti opseg štrajka na početak, odnosno da će liječnici iskazivati potporu štrajku samo isticanjem sindikalnih bedževa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Antunović: Nema štrajka u Oružanim snagama </p>
<p>Insinuacije da u hrvatskim oružanim snagama ne postoji sustav zapovijedanja, ili da je on ugrožen opasne su dezinformacije koje negativno utječu na sustav, ali i na mir u javnosti, kaže ministrica obrane / U vojsci postoji nezadovoljstvo na svim razinama, ne samo u zrakoplovstvu, rekla je Željka Antunović pozvavši sve nezadovoljne da probleme rješavaju u sklopu institucija sustava, a ne anonimnim dojavama medijima </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - »Štrajka u Oružanim snagama nema ni u jednom segmentu pa ni u Ratnom zrakoplovstvu. Insinuacije da u hrvatskim oružanim snagama ne postoji sustav zapovijedanja, ili da je on ugrožen također su opasne dezinformacije koje negativno utječu na sustav, ali i na mir u cijeloj javnosti«, rekla je u četvrtak ministrica obrane Željka Antunović komentirajući navodni štrajk vojnih pilota.</p>
<p>U vojsci postoje nezadovoljstvo na svim razinama, a ne samo u zrakoplovstvu, izjavila je pozvavši sve nezadovoljne da probleme rješavaju u sklopu institucija sustava, a ne anonimnim dojavama medijima.</p>
<p> Novi sustav plaća mnogo je bolji i racionalniji i u skladu je sa standardima zemalja članica NATO-a. On treba ukloniti nedopustive razlike u plaćama, rekla je ministrica. »Plaće u Ratnom zrakoplovstvu u vrhu su primanja u Oružanim snagama. Oni moraju biti plaćeni kao javni službenici s najboljim primanjima, i to je u prosjecima tako. Ali, i u HRZ-u mogu i moraju biti plaćeni u sklopu mogućnosti i republičkih prosjeka«, kategorična je ministrica obrane. Smatra da su neprihvatljive, neobjektivne i dezinformirajuće usporedbe s bilo kim bilo gdje u svijetu.</p>
<p>Prema njezinim riječima, u plaće vojnih pilota isplaćene prema novom platnom sustavu nisu uvršteni dodaci samo zato što piloti nisu pravodobno razvrstani po kategorijama. Zaostatke će dobiti, potvrdila je Željka Antunović istaknuvši kako su plaće svima porasle, a dodaci smanjeni jer nisu bili usklađeni s plaćama i svim drugim vrstama dodataka. </p>
<p>»Ne treba praviti nikakvu paniku oko toga, a pojedincima, koje sada ne mogu identificirati, zamjeram što puštaju takve informacije u javnost umjesto da svoje nezadovoljstvo prenesu službenim putem. Zapovjednici i ja spremni smo razgovarati s njima«, tvrdi ministrica. </p>
<p>Nezadovoljstvo pripadnika Ratnog zrakoplovstva ima temelja, kazala je, ali ne zbog plaća nego zato što su se školovali da budu piloti, država je u njih mnogo uložila a ne mogu letjeti koliko bi trebali. Dobili su mnogo nerealnih obećanja što ih dodatno frustrira ali i to se može riješiti, kaže ministrica obrane. </p>
<p>Koliko trenutačno ima borbeno aktivnih aviona HRZ nije mogla precizno odgovoriti, ali je odbacila medijske napise o navodno katastrofičnim procjenama o samo dva ili tri borbeno spremna zrakoplova. Ministrica to i ne smatra bitnim jer »kad ovog trenutka ni jedan borbeni zrakoplov ne bi poletio, sigurnost države ne bi bila ugrožena«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mesić pozvao Stipetića da i dalje pomaže svojim znanjem </p>
<p>Stipetić istaknuo da su Oružane snage spremne i sposobne obraniti cjelovitost i integritet Hrvatske / Stvorili smo vojsku, državu, obranili smo zemlju i idemo dalje, rekao stožerni general u mirovini / Novoimenovane visoke časnike Mesić pozvao da na novim dužnostima pridonesu izgradnji vojske u skladu s NATO-ovim standardima </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić odlikovao je u četvrtak stožernoga generala u mirovini Petra Stipetić Veleredom kralja Petra Krešimira IV. Mesić mu je zahvalio za sve što je učinio za Hrvatsku vojsku i državu te ga pozvao da dalje pomaže svojim znanjem i sposobnostima. </p>
<p>Osvrćući se na svojih 46 godina vojničkog staža, Stipetić je uzvratio kako mu je drago da je uspio u onome što svaki vojnik priželjkuje, a to je »doći do vrha u svojoj dragoj domovini« kojoj će i dalje »biti na usluzi«, jednako kao i »svom narodu«. </p>
<p>»S ponosom se sjećam slavnih godina Domovinskog rata. Ostat će nam u sjećanju kao i bitke koje smo pobjedonosno okončali. Poratno razdoblje, prema mojoj ocjeni, moglo je biti uspješnije. Ipak, Oružane snage Republike Hrvatske danas su spremne i sposobne obraniti cjelovitost i integritet Hrvatske. Stvorili smo vojsku, državu, obranili zemlju i idemo dalje«, izjavio je Stipetić, istaknuvši da slijedi preustroj Oružanih snaga te da bez stručnih ljudi neće biti napretka.</p>
<p>U nazočnosti premijera Ivice Račana i ministrice obrane Željke Antunović, Predsjednik je uručio odluke o imenovanju general pukovniku Josipu Luciću na mjesto načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, general bojniku Slavku Bariću na dužnost Lucićeva zamjenika, general pukovniku Marijanu Marekoviću na dužnost zapovjednika Hrvatske kopnene vojske, komodoru Zdravku Kardumu na dužnost zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, te brigadiru Viktoru Koprivnjaku na mjesto zapovjednika Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. </p>
<p>Predsjednik im je zahvalio na svemu što su učinili u obrani Domovine pozvavši ih da sada na novim dužnostima pridonesu izgradnji vojske prema NATO-ovim standardima. »Naš je interes što prije prihvatiti te standarde i ući u euroatlantske integracije, a Vašim zalaganjem i znanjem, siguran sam, uspjet ćemo u preustroju HV-a«, poručio je Mesić. Smatra da Hrvatska vojska mora biti spremna braniti granice, ali i sudjelovati u međunarodnim mirovnim misijama jer se to od nje i očekuje. </p>
<p>Stipetićev nasljednik, general pukovnik Josip Lucić obećao je da će odgovorno i odlučno raditi na tome i učiniti sve da Hrvatska vojska postigne standarde kojima će spremno dočekati članstvo u NATO-savezu. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Treba prepoznati žrtvu trgovine ljudima i ne kažnjavati je, a progoniti kriminalce </p>
<p>Na seminaru o trgovini ljudima istaknuto da mnoga zakonodavstva nemaju definirano to kazneno djelo, te da treba prepoznati tko je žrtva i nju tako i tretirati. Riječ je o obliku transnacionalnog organiziranog kriminala koji se po zaradi svrstava nakon krijumčarenja oružjem </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Seminar o trgovini ljudima održan je u četvrtak u Hrvatskoj odvjetničkoj komori za suce, tužitelje i odvjetnike. Svi predavači istaknuli su da mnoga zakonodavstva nemaju definirano takvo kazneno djelo, te da je potrebno prepoznati tko je žrtva te vrste kriminala i tako je tretirati. Naime, često se događa da se ilegalne migrante, koji su žrtve trgovaca ljudima, kažnjava kao kriminalce. </p>
<p> Također je naglašeno da je trgovina ljudima organizirani kriminal koji se po visini zarade svrstava odmah poslije krijumčarenja oružja. Steven Austermiller, direktor ABA CEELI (Američke odvjetničke komore, pravne inicijative za zemlje srednje i istočne Europe), rekao je da je na tim činjenicama koncipiran program za suce, tužitelje i odvjetnike u Hrvatskoj. </p>
<p> Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović rekla je da je Hrvatska, kao i druge države srednje i istočne Europe, u posljednjih nekoliko godina suočena »s akutnim globalnim problemom trgovanja ljudima«. »Pogoršani ekonomski i socijalni uvjeti života, nezaposlenost i ekonomske migracije potaknuli su razvoj tog vrlo isplativog oblika kriminala u kojem su rizici mali u usporedbi s drugim oblicima kriminala«, dodala je.</p>
<p>Riječ je o transnacionalnom organiziranom kriminalu koji zahtijeva odgovor međunarodne zajednice, kaže ministrica. Napomenula je da je Hrvatska 7. studenog 2002. ratificirala Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta s Protokolom za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje krijumčarenja ljudi, posebice žena i djece, te s Protokolom protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom. </p>
<p>Američki veleposlanik Lawrence Rossin rekao je, među ostalim, da je jedan od najvažnijih zadataka procesuirati kriminalce koji se bave tim oblikom kriminala.</p>
<p> Posljednjih desetak godina u regiji gdje je bilo konfliktnih situacija, gdje je trebalo rješavati težak globalni problem prelaska iz komunističkog režima, zemlje su se našle u ratu. Hrvatska je primarno tranzitna zemlja, ali i destinacija za žene koje su prisiljene na prostituciju. Kriminalci se služe zastrašivanjem da bi ljude stavili u seksualno i drugo ropstvo, a stvara se i okruženje korupcije, upozorio je Rossin.</p>
<p>»Trgovina ljudima uništava dušu jedne zemlje i regije, ali i same žrtve. Prvi stup tog problema su žrtve, drugi su kriminalci, a treći je tržište koje traži 'robu'«, rekao je kanadski veleposlanik Dennis Snider.</p>
<p>U organizaciji seminara i njegovu radu, uz Ministarstvo pravosuđa, ABA CEELI i Hrvatsku odvjetničku komoru, sudjelovali su još Međunarodna katolička migracijska misija, Odjel za pravosuđe pri američkom veleposlanstvu u Zagrebu, kanadsko veleposlanstvo u Hrvatskoj i Centar za žene Rosa. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030124].
|
