NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030323].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208121 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>></p>
<p>Zauzimanje iračkih gradova moglo bi trajati tjednima </p>
<p>Nema obavještajne službe koja će točno procjenjivati i definitivno predvidjeti moral protivničke vojske. To je nešto što se može promijeniti u nekoliko minuta </p>
<p>S bivšim ministrom obrane Republike Hrvatske i aktualnim potpredsjednikom Demokratskog centra Pavlom Miljavcem, razgovarali smo o ratu koji SAD i njegovi saveznici vode protiv Iraka, o njegovim mogućim posljedicama na postojeći međunarodni poredak, te o utjecajima koje će ta događanja imati na našu zemlju s vojno-sigurnosnog i političkog aspekta.</p>
<p>• Kako biste komentirali prve dane rata protiv Iraka?</p>
<p>- Iz onog što dopire do nas, vidljivo je da su se Amerikanci u prvoj fazi napada prije svega oslonili na svoje jake obavještajne službe koje gotovo sve znaju o Iraku. Stoga se umjesto očekivane strategije masovnih udara u prvom trenutku išlo na vrlo birane ciljeve, pa su tako obavještajne službe u jednom trenutku znale gdje se nalazi Saddam Hussein sa svojim vodstvom. Stoga je biran tzv. točkasti cilj, dakle, gađanje najvišeg političkog i vojnog vrha protivnika. Zasad se s velikom sigurnošću ne može reći što se dogodilo, dakle, je li Saddam ranjen ili nije, kako se spekulira, jer čini se, ipak je ostao živ. Dakle, taj prvi udar koji je trebao obezglaviti Irak, nije čini se imao »pun pogodak«. </p>
<p> • Kako definirati ono što je uslijedilo nakon toga?</p>
<p>- Uslijedila je druga faza u kojoj se naravno također gađaju odabrani ciljevi s vrlo preciznim oružjima s krstarica ili podmornica. Radi se o navođenim raketama tipa »tomahawk« ili tzv. pametnim bombama koje su većinom laserski navođene. S druge strane otpočela je na neki način i pješačka ofenziva, ali ne još u smislu neke veće invazije, nego je to, zasad, više pozicioniranje i ispipavanje slabih točaka iračke vojske. </p>
<p>• U vezi s tim britanski ministar obrane je rekao da se baš ne događa ono što su neki predviđali, da se Iračani masovno predaju, već da se događaju i neke borbe?</p>
<p>- Ono što sve obavještajne službe koje se brinu dati što bolji informaciju postrojbama na terenu mogu procjenjivati, ali ne mogu definitivno predvidjeti, jest taj moral vojske. To je nešto što se može promijeniti u nekoliko minuta, od toga da se cijele postrojbe veličine brigada predaju ili se odluče tući do kraja. Ako se, dakle, odluče boriti do kraja, to će spriječiti napredovanje saveznika, stvorit će se potpuno drukčija slika o tom ratu i Saddam će dobivati na vremenu. </p>
<p>• Kakva su Vaša predviđanja u vezi s tim?</p>
<p>- U borbama ovog tipa, na otvorenom, u klasičnom suprotstavljanju, Iračani nemaju velikih šansi. Oni su vidljivi gotovo iz svih pozicija i nastupanje saveznika je u vezi s tim predvidljivo. Ići će zračnim udarima na prednje linije protivnika, zatim će ih tući topništvom, i potom će te postrojbe oklopom jednostavno pregaziti. Druga strana nema mogućnost adekvatnog odgovora. Irački zrakoplovi neće se moći podignuti i suprotstaviti se savezničkima, jer je sustav protuzračne obrane na strategijskoj razini uništen, a ono što još ima uskoro će biti eliminirano. Dakle, ostat će samo protuzračna obrana na razini pješačkih postrojbi, a to nije dostatno za njihovu zaštitu u slučaju pružanja otpora. Mogu se, dakle, dogoditi pokušaji sprječavanja brzog napredovanja saveznika, ako se pojedine iračke postrojbe odluče tući, kako se to kaže, do zadnjeg, ali u tom dijelu rata na otvorenom, nemaju velike izglede.</p>
<p>• A kako će ići sa zaposjedanjem gradova?</p>
<p>- Čini se da je obrana u gradovima dio Saddamove strategije. Kako god gledali na superiornost tehnike, zauzimanje gradova postaje stvarno velik problem. </p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Zato što bi radi omekšavanja obrane, morali tući, granatirati i bombardirati, pojedine gradove. To za sobom povlači golema razaranja i mnogo civilnih žrtava, što bi podiglo javno mnijenje koje je i inače oko tog rata, da tako kažem, podijeljeno. S druge strane, u borbama za gradove tehnika teško dolazi do izražaja. Jer, unatoč svim sofisticiranim oružjima, na kraju bi pješaštvo trebalo ući unutra. Druga je mogućnost držati grad pod opsadom nekoliko mjeseci ili više i čekati da se oni koji su unutra bez ikakve infrastrukture iznure i eventualno predaju. Ali zato je onda već potrebno vrijeme i to se ne može dogoditi u tjedan-dva. </p>
<p>• A uporaba kemijskog i biološkog oružja? </p>
<p>- Mnogi su se pribojavali moguće uporabe kemijskog i biološkog oružja. Zasad se ne zna u kakvoj je operativnoj sposobnosti to oružje, iako se smatra da ga Saddam posjeduje. U prvoj pa i u drugoj fazi rata teško je očekivati da bi ga Saddam, ako ga ima, upotrijebio. Iz dva razloga. Prvo, u tom slučaju bi se izravno pokazalo da su saveznici imali pravo. Automatski bi se i javno mnijenje potpuno preokrenulo. Drugo, uporaba tog oružja u ranoj fazi dala bi saveznicima za pravo da odgovore s taktičkim nuklearnim oružjem.</p>
<p>Stoga jedino postoji mogućnost da Saddam, u završnoj fazi rata, kada bi praktički počeo gubiti sve, izda zapovijed za uporabu tog oružja.</p>
<p> • Kakve se reakcije mogu očekivati od iračkih susjeda?</p>
<p>- Puno ovisi od toga koliko će rat trajati. Ako se odulji, može biti svega. Iran je vrlo nervozan. Tu je sjever Iraka s Kurdima i mogući problem s Turskom. Ta je zemlja upozorena da se ne miješa, jer Amerikanci, po svoj prilici, ozbiljno računaju s Kurdima, budući da će dio američkih postrojbi ići i sa sjevera Iraka. No, ako apetiti Kurda porastu, bojim se da to Turska neće mirno gledati. Tu je i pitanje Palestine, a s obzirom da određen broj Palestinaca živi i u Jordanu, moguća je destabilizacija te zemlje. Teško je, dakle, predvidjeti kakvi će se potresi i gdje sve dogoditi ako se rat produlji. U vezi s tim ne isključujem ni pokušaj internacionalizacije tog rata kroz tvrdnju koja se već može čuti, da nije napadnut samo Irak, već i sve islamske zemlje. </p>
<p>• Mnogi se pitaju i što će poslije biti s Irakom?</p>
<p>- Irak je dosad funkcionirao s gotovo kristaliziranom strukturom i čvrstom, diktatorskom hijerarhijom. Međutim, kao i u prirodi, kada strukture puknu, ti kristali se počnu raspadati i teško ih je ponovno sastaviti. </p>
<p> • Mislite li da će Irak teško ostati jedinstven?</p>
<p>- Teško je reći. Onaj tko je planirao ovo s Irakom, morao je računati i s time. Na sjeveru su Kurdi, na jugu šiiti, za razliku od sunita u središtu zemlje. Vjerujem da su planeri cijele akcije imali sve u vidu. U suprotnom, ne samo Irak, već i cijela regija mogli bi dugoročno postati izvorom nestabilnosti.</p>
<p>• S obzirom da su SAD sa svojim saveznicima krenule u rat bez potpore UN-a, a podijelila se i EU, kakav je mogući razvoj događaja oko tih institucija?</p>
<p>- Svjetski poredak nastao nakon Drugog svjetskog rata i koji je, unatoč svim problemima, ipak funkcionirao, preko Vijeća sigurnosti UN-a, sada je na neki način postao upitan. Nakon događaja od 11.rujna, SAD su postavile doktrinu preventivnog udara, čime su uzele pravo, sa ili bez potpore UN-a, intervenirati protiv svih onih za koje drže da predstavljaju prijetnju njihovoj nacionalnoj sigurnosti. Ovaj rat samo je primjena te doktrine na koju se u početku nije dovoljno glasno reagiralo.</p>
<p>• U kojem se pravcu može razvijati situacija?</p>
<p>- Može se ići u dva smjera. Možda će se pokušati, nakon ovog rata za koji se nadamo da će biti kratak, pokupiti te krhotine i ponovno na neki način dati težinu Ujedinjenim narodima ili će se ići u njegovu daljnju marginalizaciju. Na taj način bi se stvarao i novi svjetski poredak za koji još nije jasno, ni kako bi trebao izgledati, a niti do kakvih bi sve posljedica mogao dovesti. </p>
<p>• A što s Europom?</p>
<p>- Prvi put od Drugog svjetskog rata Europa je podijeljena. Te zemlje još su nedavno, oko Kosova, zajednički vojno djelovale. No, očito je da su oko Iraka u pitanju nešto drukčiji i bitno veći interesi, od onih vezanih uz naftu pa do strateškog pozicioniranja, kada je došlo do tolike podijeljenosti. Preostaje im da se eventualno nakon rata priključe opciji koju predvodi SAD, pa da zadovolje dio svojih interesa preko obnove i stacioniranja svojih jakih kompanija u tom području. U suprotnom, ispast će iz igre. </p>
<p>• Kako gledate na politiku hrvatskog vodstva u vezi s iračkom krizom?</p>
<p>- Najjednostavnije bi bilo reći da su neodlučni. Međutim, iako ima i toga, mora se znati da Hrvatskoj stvarno nije lako. S jedne strane gradila je i želi graditi partnerske odnose sa SAD-om, a istovremeno ovisi i o europskim članicama za ulazak u EU. U prvom dijelu mislim da se dobro postavilo, dakle, da ćemo podržati sve akcije koje će biti u sklopu Vijeća sigurnosti UN-a. Nakon toga je ispalo da nema potrebnih rezolucija, a da je SAD ipak zatražio uslugu. Tako smo ostali malo u raskoraku. No, na kraju krajeva, treba izanalizirati zašto je ipak protiv Saddama pokrenuta jedna takva operacija. Bilo je tu nekih petnaestak prijašnjih rezolucija koje nisu poštivane, pa sjetimo se rata s Iranom i uporabe bojnih otrova, način rješavanja kurdskog pitanja, zatim je tu i pitanje same vrste režima koji provodi. Kada se sve to uzme u obzir možda je i jače trebalo reći da podržavamo SAD, a istovremeno biti i oprezan prema Europskoj uniji koja i međusobno nije usuglašena. To je dosta teško, jer se od Hrvatske tražilo da stane na jednu stranu. </p>
<p>• Kako gledate na potporu SAD-u od strane predsjednika HDZ-a Ive Sanadera?</p>
<p>- Bit ću oko toga dosta otvoren jer o tome nešto i znam. Sanader je preko Miomira Žužula i Davida Rifkina, koji je bio u stožeru sadašnjeg američkog predsjednika tijekom izborne kampanje, dobio jasnu poruku te je na toj razini, davši potporu SAD-u u tom ratu, htio dobiti jedan snažan poen u svoje ruke: dakle, da ga podržavaju Sjedinjene Države.</p>
<p> • Imate li komentar na kritike koje je američki veleposlanik uputio aktualnoj hrvatskoj vlasti?</p>
<p>- Mislim da je to donekle nediplomatski učinjeno. Aktualna vlast nije toliko baš odbijala pomoć SAD-u. Jedino ako je došao neki zahtjev o čemu mi ništa ne znamo. Stoga mislim da je sve to rečeno pomalo nediplomatski. Odnosi Hrvatske i SAD-a nisu takvi da bi se tako teške riječi trebale upotrebljavati. </p>
<p>• Posljedice ne očekujete?</p>
<p>- Mislim da ne. Hrvatska je jasno rekla da će, ako će biti potrebe, otvoriti svoj zračni prostor za prijevoz materijala i opreme, te omogućiti slijetanje zrakoplova u nuždi i točenje goriva. Mislim da je to u ovom trenutku dovoljno, te da SAD ne bi više ni tražile. </p>
<p>• U vezi s tim neki spominju i američku pomoć u oslobađanju Hrvatske, konkretno u 'Oluji'?</p>
<p>- Ne znam zašto se u zadnje vrijeme dosta priča o nekoj velikoj američkoj potpori 'Oluji'. Međutim, moram reći da je ona bila gotovo - minimalna. Tako se uvijek iznova priča da su američki zrakoplovi bombardirali radio-relejne uređaje na okupiranim područjima. To naprosto nije točno. To su učinili naši MIG-ovi. To mogu odgovorno reći. Amerikanci jesu uništili neke radio-relejne uređaje, ali u BiH. 'Oluju' su izveli hrvatski generali i hrvatska oružana sila, od planiranja do provedbe. Činjenica jest da smo mi ovdje imali MPRI timove. Ali oni su imali isključivu zabranu obuke i bilo kakve teoretske nastave o taktičkim i bilo kakvim operativnim postupcima. Do same 'Oluje'. Nakon 'Oluje' su dobili dopuštenje i za taj rad, ali to nama tada više i nije bilo važno za borbeni dio, nego samo za transformaciju vojske.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Rat protiv Iraka sraz sekularizma i fundamentalizma</p>
<p>Ako se u donedavnoj povijesti odnos Istoka i Zapada mogao promatrati kroz prizmu odnosa islama i kršćanstva, danas to više nije tako, jer je u igru uključen i treći, moderan, i u ovom trenutku vrlo moćan čimbenik - sekularizam </p>
<p>Nakon napada Sjedinjenih Američkih Država i njenih saveznika na Irak, otvoreno je novo poglavlje u svjetskoj politici. Obistinjuje li se ono na što geopolitički i vojno-strateški analitičari upozoravaju već posljednjih desetak godina, a u što je »Pustinjska oluja« Georgea Busha starijeg bila samo uvertira, kojoj mlađi Bush nakon 12 godina pokušava dati epilog? Pa iako je »Bush Jr.« nakon 11. rujna, u svojoj patetičnoj maniri, pozvao u »križarski rat« protiv islamskih terorista, riječ je o nečem mnogo složenijem. </p>
<p>O tome je nedavno zapaženo predavanje u Washingtonu održao Ahmad Iravani, voditelj islamskih studija i dijaloga na Američkome katoličkom sveučilištu u Washingtonu. »Svijet je na rubu rata zbog rastućeg sukoba zapadnoga svjetovnjačkog fundamentalizma i istočnoga islamskog fundamentalizma. S jedne je strane sekularni liberalni fundamentalizam koji dominira u javnosti zapadnoga svijeta, a s druge strane fundamentalizam nalik onome talibanskome«, upozorio je Iravani, pojasnivši da radikalni svjetovnjački fundamentalizam potpuno isključuje vjeru iz života, dok religijski fundamentalizam slijepo slijedi svete spise i vjersku tradiciju i ne pokušavajući ih u svjetlu razuma prilagoditi suvremenim prilikama. </p>
<p>Iz njegove analize proizlazi da sadašnji sukob SAD-a s Irakom, a sutra možda s Iranom ili nekom drugom islamskom zemljom koja protežira zapadnim demokracijama nepoćudni islamski fundamentalizam, proistječe iz težnje Zapada da nametne islamskim zemljama zapadnjački način mišljenja, življenja i političkog sustava. »Islamske zemlje odbijaju takvu nametnutu demokraciju, a Zapad ne može shvatiti da neki narodi možda i nisu spremni za demokraciju američkoga tipa«, zaključak je Iravanijeva promišljanja. </p>
<p>On, doduše, jasno razgraničuje retrogradni fundamentalizam koji je u svojoj suštini protu-moderan i ne želi prihvatiti nikakvu promjenu, jer drži da se vjera ne može shvatiti nego samo slijepo slijediti, no pritom upozorava kako se težnja da se živi prema pravilima vlastite vjere ne može smatrati fundamentalizmom, jer je ona svojstvena i kršćanima i muslimanima. </p>
<p>Iravani zato ističe važnost toga da je u dijalogu i raspravama među kršćanima i muslimanima potrebna suradnja i razmjena iskustava kako bolje razumjeti i živjeti temelje svoje vjere u današnjemu svijetu.</p>
<p>Međutim, gledane iz ove perspektive, stvari su prilično usko postavljene. Naime, ako se u donedavnoj povijesti odnos Istoka i Zapada mogao promatrati kroz prizmu odnosa islama i kršćanstva, danas to više nije tako, jer je u igru uključen i treći, moderni i u ovom trenutku vrlo moćan faktor, a to je sekularizam. I taj sekularni faktor je danas dominantna okosnica kad je u pitanju globalna politika Zapada (prije svega SAD-a i njenih saveznika) ne samo prema islamskom svijetu i onome što se smatra međunarodnim islamskim terorizmom. A motivi sekularizma nisu vjerski, ponajmanje kršćanski, već politički, vojno-strateški, a prije svega gospodarski. </p>
<p>U tom smislu besmisleno je povezivati kršćanstvo s ekspanzijom Zapada na islamskom Istoku, koja se, s manjim ili većim intenzitetom, ustrajno nastavlja još otkako se Napoleon prvi puta iskrcao podno drevnih egipatskih piramida. </p>
<p>Od tada pa do naših dana nekoliko je ključnih zbivanja označilo prekretnice koje su omogućile dominaciju triju zapadnih sila (koje samo uvjetno, po pripadnosti istoimenom civilizacijskom krugu, možemo nazvati kršćanskim); Francuske, Velike Britanije i naposljetku SAD-a, u islamskom svijetu, na prostoru od Sjeverne Afrike do Indije. To je već spomenuta Napoleonova invazija Egipta, 1798.-99. godine, koja je utrla put kasnijoj francuskoj kolonizaciji zemalja Magreba, britansko osvajanje Indije (pripojena kruni 1876.) te misija Lawrencea od Arabije, 1915. godine, koji je ujedinivši arapska nomadska plemena protiv oronulog Otomanskog imperija, otvorio vrata još snažnijoj britanskoj ekspanziji na Srednjem istoku i osvajanju Jeruzalema krajem 1917. godine. Vrhunac ovog vala predstavlja francusko-britanski sporazum Sykes-Picot o podjeli Srednjeg istoka, iz 1916. godine, te konferencije u San Remu iz 1920. g., kojom su zapadni saveznici dogovorili podjelu »mandata« nad arapskim teritorijima »oslobođenim« od Otomanskog carstva. No možda najmoćniji »klin« koji je Zapad, možda i nehotice, zabio u islamski svijet, predstavlja podjela Palestine i stvaranje države Izrael 1948. godine. </p>
<p>Iako je neosporno pravo Židova na obnovu matične države, način na koji je to Zapad proveo, pod dominantnim utjecajem Velike Britanije i SAD-a, rezultirao je dugotrajnim i neprestalnim sukobima između Židova i Arapa, tako da je od 1949. do danas vođeno pet izraelsko-arapskih ratova, s kontinuiranim terorom koji s jedne strane provodi država Izrael, a s druge strane fanatične islamističke i propalestinske organizacije. To stanje postojanog polustoljetnog kaosa, uslijed kojeg ni do danas nije stvorena nezavisna palestinska država, dok palestinske teritorije Izrael još drži pod okupacijom, sasvim izvjesno ne bi bilo moguće bez svemoćnog patronata SAD-a, koji na taj način već desetljećima kontrolira situaciju na Srednjem istoku, nakon »razvlašćenja« kolonijalne vlasti i gubitka utjecaja Britanaca i Francuza u Indiji, Indokini i Sjevernoj Africi, u razdoblju od 1945. do polovice šezdesetih.</p>
<p> Krvavi sukobi nakon raspada francuske Indokine koji su izazvali američku intervenciju i desetogodišnji rat u Vijetnamu, podjela Indije nakon odlaska Britanaca, ratovi Indije i Pakistana, te sukobi muslimana i hindusa oko Kašmira, kaotično stanje u Alžiru u kojem posljednjeg desetljeća gotovo neprestalno traju sukobi između sekularne vlade i islamističkih terorista, samo potvrđuju da zapadne velesile svojom politikom i svojim poimanjem demokracije koju žele »implantirati« argumentom oružja i sile nisu uspjele donijeti trajan mir i red na islamskom Istoku.</p>
<p> Možda najočigledniji pokazatelj promašaja takve politike je američko protežiranje vladavine šaha Reze Pahlavija u Iranu, koji je krenuo putem stroge sekularizacije zemlje. Na taj je način posredno izazvana islamska revolucija u Iranu koja je na vlast dovela tešku tiraniju jednog vjerskog fanatika i autokrata kao što je bio imam Homeini. </p>
<p>Već i kraći pregled povijesti dodira i sukoba Zapada i islamskog Istoka, pokazuje da, pogotovo u posljednjem stoljeću, tu više nije dominantan sraz kršćanstva i islama. Iako su, usprkos solidnim formalnim odnosima vjerskih hijerarhija, pogotovo katoličkih i islamskih, situacije vrlo različite, od zemlje do zemlje. </p>
<p>Činjenice stoje da je položaj kršćana u sekularnim režimima Srednjeg istoka (npr. Egiptu, Siriji, Jordanu) uglavnom bolji nego u fundamentalističkim režimima poput Irana ili Saudijske Arabije u kojoj je zabranjeno podizanje kršćanskih bogomolja pod izlikom da se radi o svetom tlu kojim je Prorok hodao. No da ni to nije uvijek slučaj pokazuju teška kršenja ljudskih prava, pa i progona kršćana u sekularnim državama poput Pakistana, Iraka (iz kojeg je za Saddamove vladavine iselilo preko milijun kršćana, ali i Kurda i šiitskih muslimana) ili najmnogoljudnije muslimanske države Indonezije. </p>
<p>No čak ni to ne daje osnove za tvrdnju da se radi o srazu civilizacija, kao što je to u svojoj, smišljeno reklamiranoj knjizi »Sukob civilizacija«, pokušao podmetnuti Sammuel P. Huntington. </p>
<p>Riječ je prije svega o sukobu ekonomskih i političkih interesa. Amerika zaista nema potrebu da islamskoj civilizaciji »infiltrira« svoju (sekularnu a ne kršćansku) kulturu iz filantropskih motiva, sve kad bi uistinu i vjerovala da je njena kultura superiorna. Računica je puno jednostavnija! Amerika u globalnoj tržišnoj utakmici i jagmi za prirodnim izvorima energije (nafte i plina) treba »zeleni islamski pojas« kao prirodnim energentima bogato područje ali i golemo otvoreno tržište, na kojem će moći nesmetano plasirati svoje proizvode, od Coca-Cole do raketnih sustava i supersoničnih borbenih zrakoplova. Istovremeno, na tom tržištu mora održati premoć nad sve prisutnijim zemljama Europske zajednice. Tako da se u tom kotlu, prije svega, sučeljavaju političko-gospodarski interesi zapadnih zemalja (jedan od glavnih razloga američko-francuske netrpeljivosti) te interesi islamskih zemalja podijeljenih između sekularizma i vjerskog fundamentalizma. </p>
<p>Stoga se primarno po toj liniji interesa i uzajamne podrške (a ne po liniji civilizacijskih i vjerskih podjela koje su samo fasada za prikrivanje stvarnih interesa i parola za manipuliranje i mobiliziranje masa) prepoznaju suradnici i suparnici! U tom kontekstu SAD-u kao poželjni suradnici odgovaraju sekularni režimi koji će držati pod kontrolom utjecaj islamista u narodu, iako se pokazalo da upravo instaliranje takvih autoritarnih režima provocira ekstremističke reakcije islamista.</p>
<p>Americi nije bitno jesu li ti režimi formalno demokratski (kao u Turskoj gdje postoji civilna vlada ali stvarnu vlast ima vojska), vojni (kao što je slučaj s Musharafovim režimom u Pakistanu i kao što je bio slučaj sa Saddamom Husseinom dok se nije, za američki ukus previše, polakomio) ili polufeudalne monarhije (poput režima obitelji kralja Fahda u Saudijskoj Arabiji), sve dok poslušno služe ciljevima američkog gospodarskog i političkog imperijalizma. A da se on po posljedicama jako malo razlikuje od francuskog i britanskog kolonijalizma, pokazuje i posljednji slučaj američke intervencije u Afganistanu. </p>
<p>Nakon silne propagande i obećanja o gospodarskoj obnovi zemlje, Afganistan je danas razrušen, devastiran i još siromašniji nego što je bio. Pravi raj za rađanje nekih novih talibana, nekih novih fundamentalista i islamskih revolucija, nekih novih terorista... A da se državnim terorizmom ne može suzbiti terorističku gerilu najbolje pokazuje slučaj Izraela i Palestine. U dugom kauzalnom lancu - katastrofa 11. rujna je samo logička posljedica svega što su Zapad i Amerika posijali na Srednjem istoku u posljednja dva stoljeća. A aktualni rat u Iraku je samo potvrda da ni Istok ni Zapad više nisu u stanju izići iz tog žrvnja, jer ih povijest očigledno ničemu nije naučila. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zarada od 4,4 milijarde dolara ostvariva ako se rat ne razvuče </p>
<p>»Mislim da ove sezone nećemo proći loše. Možda padnemo nekoliko postotaka, ali ništa značajnije. Krizu će proživljavati SAD, Izrael i sve daleke zemlje. Protiv sam snižavanja cijena. Znam da sam u pravu jer su me u tome podržali čak i Španjolci. Oni su prošle godine spuštali cijene i promašili. Imali su više turista, ali su otišli u gubitke«, kaže ministrica Pave Župan Rusković</p>
<p>Na pitanje što bi napravila da joj ponude još jedan mandat na mjestu ministrice turizma, Pave Župan-Rusković spontano odgovara: »Ne daj Bože, dosta mi je i ovoga mandata. Nisam planirala ostati ni ovako dugo«. </p>
<p> Uz sve što joj se u međuvremenu događalo i predbacivalo, Pave Župan-Rusković vjerojatno će odraditi svoj mandat do kraja. Ovo joj je, dakle, posljednja sezona koju odrađuje na tako visokoj funkciji. Možda i najteža, jer irački rat valja teške oblake nad turističku industriju i nitko ne zna što će se događati predstojećih mjeseci. Optimizam svakodnevno splašnjava pod naletom crnih vijesti. </p>
<p>Hrvatski turizam sada ovisi o drugima. Nije ipak sve tako crno kako u prvi mah izgleda, prije svega zbog tradicionalne vjernosti pojedinih tržišta, odnosno dobre geo-pozicije naše države. Gradnju cesta i rješavanje PDV-a na agencijske provizije svrstavamo u dvije najbolje stvari koje se u posljednje vrijeme događaju ovdašnjem turizmu. </p>
<p>S ministricom smo porazgovarali o utjecaju iračkog rata na našu sezonu, stanju priprema pred dolazak prvih turista, situaciji u kojoj su se našli ljudi koji čekaju jeftine kredite, zastoju privatizacije, odnosno o svemu onome što bi moglo zanimati našu javnost koja i ove godine mnogo očekuje od ove gospodarske grane. No krenimo redom. </p>
<p>Prošlotjednom koncertu Gibonija u Ljubljani koji je, promovirajući Dalmaciju, organizirala Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, bilo je nazočno i 12 veleposlanika akreditiranih u Sloveniji, i sva krema tamošnjeg javnog života. Bile su došle, doznajemo, sve novinske kuće i čak četiri TV postaje. Hrvatsku je stranu, osim organizatora koncerta (i kasnijeg domjenka), predstavljao samo jedan član Ministarstva turizma. Zanimao nas je, prije svega, razlog zbog kojega se Župan-Rusković nije pojavila u Ljubljani, gdje se istovremeno održavao najvažniji slovenski turistički sajam?</p>
<p>- U četvrtak je bila sjednica Vlade. </p>
<p>• Konferencija za tamošnje novinare održana je u srijedu. Po nekim tvrdnjama preplašili ste se neugodnih pitanja novinara vezanih uz 'Sunčani Hvar'?</p>
<p>- Što se ja imam bojati, barem sam ja otvorena i cijelo sam vrijeme nakon otvaranja problema sa 'Sunčanim Hvarom' davala izjave za njihove medije. Jednostavno nisam imala vremena. </p>
<p>• Prošloga je tjedna održan i turistički sajam u Sarajevu gdje se nije pojavio nijedan naš predstavnik. Istovremeno su Niko Bulić i Zdenko Mičić, dakle, uz vas, naša dva najviše rangirana turistička predstavnika, otišli u Göteborg. Zar je Göteborg važniji od Ljubljane i Sarajeva?</p>
<p>- Opet odgovaram da nas je premalo i ne stignemo na sve strane. </p>
<p>• U Berlinu ste rekli da je predsezona već otpisana, znači li to da odustajete od planiranog turističkog prihoda od 4,4 milijarde dolara?</p>
<p>- Sada radimo po metodologiji Turističke satelitske bilance gdje se radi o većim novcima. No ako govorite o potrošnji stranaca u Hrvatskoj, onda je riječ o tih 4,4 milijarde dolara od kojih naravno ne odustajemo. </p>
<p>• Je li to ostvarivo s obzirom na trenutačnu ratnu situaciju i zastoj bukinga? </p>
<p>- Definitivno je sve ostvarivo, samo ako se ovo čudo od rata ne razvuče. Ne smijemo u startu priznati poraz opustiti se i reći - dobro rat je, zaraditi ćemo manje i što onda? Tako se ne smije raditi, mada bi to neki željeli. Plan je uvijek neki putokaz kojega se treba držati. S druge strane, zbog rata će predsezona sigurno kasnije početi i vjerujem da će biti dosta otkazanih kongresnih i inih skupova koji su se trebali održati kod nas. U tom segmentu najviše će štete imati Dubrovnik i Zagreb. Sve, dakle, ovisi o tome koliko će rat trajati - ako brzo završi manji će biti i minusi. </p>
<p> • A što ako se produži na nekoliko mjeseci? </p>
<p>- Štete će biti veće, stranci će ostajati kod kuće. U našem slučaju vjerujem u dolazak gostiju iz okolnih zemalja. Mislim da ove sezone nećemo proći loše. Možda padnemo nekoliko postotaka, ništa značajnije. Krizu će proživljavati SAD, Izrael, sve daleke zemlje.</p>
<p> • Imate li plan kako potaknuti buking u slučaju duljeg zastoja?</p>
<p>- Jedino što u ovome trenutku možemo napraviti je pozvati najjače strane novinare u Hrvatsku koji bi putem svojih medija potaknuli interes za našim destinacijama. </p>
<p>• Članovima kriznog stožera Svjetske turističke organizacije preporučili ste da se ne spuštaju cijene u ovakvim situacijama. Ostajete li pri toj preporuci budući da buking i dalje stoji?</p>
<p>- Znam da sam u pravu jer su me u tome podržali čak i Španjolci koji su rekli da su prošle godine spuštali cijene da bi se na kraju to pokazalo kao totalni promašaj. Imali su više turista, ali su cijene bile toliko niske da su s njima otišli u gubitke.</p>
<p>• Ipak, mediteranske zemlje ponovno najavljuju popuste.</p>
<p>- To je krivo, naravno pod uvjetom da su cijene dosad bile realne. Jer što znači spuštanje cijena? Ako je u pitanju strah putnika znači li mu onda nešto što ćemo mi sniziti cijenu aranžmana za 50-ak eura? Ispada, dakle, da ako je cijena aranžmana, recimo, 50 eura viša onda je turiste strah, a ako cijene spustimo onda ih više nije strah. To nema smisla.</p>
<p>Naravno da turoperatori, koji su i lani, a pogotovo ove godine u teškoj situaciji, koriste situaciju i traže od partnera niže cijene. To, međutim, nije dobro neovisno o tome hoće li turoperatori sniziti ukupnu cijenu aranžmana ili će razliku zadržati za sebe. U praksi se pokazalo da je cijene lako spustiti, ali ih je teško vratiti na prijašnju razinu. </p>
<p>• Uvijek govorimo kako su naši hoteli skupi, a onda se pokaže da neki naši hotelijeri prodaju kapacitete ispod svake cijene, gotovo bez zarade. Tek kada se uzburkalo, pokazalo se da 'Sunčani Hvar' planira jedan takav sedmogodišnji ugovor sa slovenskim 'Kompasom' od kojega ne bi imao nikakve koristi. Znate li za neke slične primjere? </p>
<p>- Znam da toga ima, ali mi takve ugovore ne dobivamo. To je njihova poslovna tajna. </p>
<p> • Nije sporno da smo u izvansezonama skuplji od konkurencije. </p>
<p>- Čak ne mislim da je problem u cijenama, problem je u našoj ponudi koja je lošija od konkurencije. Utoliko je nesrazmjer u cijeni još nelogičniji. Postoji rješenje - hotelijeri bi trebali napraviti posebne akcije prema onim tržištima za koje znaju da će brzo reagirati. Takvim akcijama moguće je popuniti kapacitete. </p>
<p>• Pokazuju li naši ljudi interes za to?</p>
<p> - Više je interesa u Istri, jer logičnije je da će Austrijanci, Nijemci ili Talijani, lakše autom do Istre nego do Dalmacije. No ponavljam da je naš osnovni problem u ponudi.</p>
<p>• Bolja i atraktivnija ponuda mogla se riješiti jako izreklamiranim jeftinim kreditima, no sve je stalo. Ljudi su se mučili s papirologijom i bankama, a sada se osjećaju glupo.</p>
<p>- Činjenica je da su sve banke, izuzev Hrvatske poštanske, zaustavile kredite u onome trenutku kada je Hrvatska narodna banka, nastojeći zaustaviti potrošnju koja je, ruku na srce, enormna, bankama limitirala kreditiranje. Nije dobro što se na takav način limitiraju i oni krediti koji donose razvoj i nova zapošljavanja. HNB smatra da same banke moraju reći - ovi krediti su čista potrošnja, a ovi znače razvoj.</p>
<p> Problem je što svaka banka gleda svoj vlastiti interes pa će radije dati kredit za auto, gdje mu je marža pet ili šest posto, nego za turistički razvoj, gdje ima maržu od, recimo, dva posto. </p>
<p>Banke se ne mogu prisiliti na suradnju, one su potpisale ugovore, ali niti vraćaju predane zahtjeve za kredite niti govore da iste neće odobriti. Banke jednostavno čekaju. </p>
<p>• Što je rješenje?</p>
<p>- HNB može ustrajati u svojoj nakani limitiranja kredita za potrošnju, ali se ne smiju limitirati krediti koji osiguravaju razvoj, nova zapošljavanja i slično. Banke su u stranom vlasništvu i ja u potpunosti razumijem HNB, ali ako se ovako nastavi naš će program doći u pitanje, a to nije u ničijem interesu. </p>
<p> • Kako objašnjavate da 44 grada, odnosno općine, nisu dostavile program pripreme za ovogodišnju turističku sezonu?</p>
<p>- To pokazuje njihov interes za turizam. Lošije je u Dalmaciji, prednost Istre je u tome što lokalna uprava diše skupa s turističkim sektorom. Svi zajedno svjesni su važnosti turizma za razvoj svoga područja. </p>
<p>• Komentar zaustavljanja privatizacije?</p>
<p>- Najlošije je što smo u inozemstvu dobili neozbiljan image. Vlada donese jednu odluku pa je onda kasnije promijeni. Potencijalni inozemni investitori to znaju. Loše je i što gubimo vrijeme. Da je sve u redu i da danas netko kupi hotel, teško da bi ga uspio srediti do slijedeće sezone. Bespotrebno se gube godine i sezone. </p>
<p>• Kako teku pripreme za ovogodišnju sezonu?</p>
<p>- U inozemstvu i na vanjskim sajmovima jako dobro, kod nas kako gdje. U ovoj zemlji sve ide sporo, teško se dogovaramo, teško donosimo odluke i teško nalazimo rješenja. To je naša stvarnost.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Osvajačka užurbanost, erozija u iračkoj vojsci</p>
<p>PIŠE: FRAN VIŠNAR</p>
<p>I dok se Bagdad i dalje trese od povremenih eksplozija, preživjevši najstrašnije bombardiranje u povijesti zračnih napada, Amerikance trećeg dana rata u Iraku zaokupljaju dvije stvari. Prvo, pod svaku cijenu žele sačuvati naftna polja i instalacije kod Mosula i Kirkuka. Zbog toga ta su područja napadana i iz zraka i s kopna u čemu sudjeluju američki specijalci koji su se još ranije tamo iskrcali i pritajili. Pomoć im pružaju razne kurdske frakcije koje su jedinstvene u stavu: u svemu pomoći Amerikancima ali ni u čemu Turcima. Bijela kuća je već u više navrata upozorila Tursku da svoju vojsku drži podalje od kurdskih autonomnih teritorija što se političkim i vojnim krugovima u Ankari nimalo ne dopada. Daljnji razvoj događaja pokazat će koliko su Turci spremni dopustiti da ih se drži na vrlo kratkoj uzici.</p>
<p>Druga američka briga je Basra. Savezničke postrojbe izgubile su više vremena nego što su planirale za zauzimanje luke Umm Qasr (kontroliraju novi dio pristaništa ali ne i Stari dio kojeg brane Saddamu izuzetno lojalni časnici), a pojedinačni džepovi otpora i dalje postoje u široj okolici. Amerikanci ne žele da za Basru plate veliku cijenu. Oni ne bi pješaštvom »jurišali« na taj najvažniji grad u južnom Iraku i osvajali ga ulicu po ulicu. Zato se s lokalnim iračkim zapovjednicima pregovara o eventualnoj časnoj predaji ili garanciji da prilikom uličnih borbi iračka strana neće koristit bojne otrove.</p>
<p>No, u Basri i njezinoj okolici ima dosta postrojbi iz drugih dijelova Iraka pa bi one mogle, za razliku od domaćih šijita, ući u okršaje vjerujući da je borba prsa u prsa glavna američka slabost (Saddam Hussein godinama to ponavlja njihovim zapovjednicima). Ipak, savezničke snage ne mogu napredovati korak po korak. Brza pobjeda na jugu Iraka potrebna im je da izbjegnu masovnu humanitarnu krizu i izbijanje zaraznih bolesti (tifusa, kolere) jer bi to sve većim antiratnim protestima po svijetu dalo dodatne i dokazive argumente. Stoga će se, osobito Amerikanci, sve više i u Basri i na čitavom jugu oslanjati na podršku šijitskog stanovništva koje je oduvijek mrzilo Saddamovu strahovladu a saveznike dočekalo sa simpatijama.</p>
<p>U iračkoj vojsci erozija postaje sasvim opipljiva. Mnoge komunikacijske veze sa glavnim stožerom prekinute su, a iračko vodstvo više niti vidi niti čuje što se sve zbiva na jugu zemlje. Amerikanci upravo u tome vide šansu da Basru dobiju »ne-bitkom«, kombinacijom realnih prijetnji, obećanjima, demonstriranjem sile i pojačanim psihološkim djelovanjem.</p>
<p>Basra je preveliki grad da bi se samo tako zaobišao (njezin pad dobro bi došao za daljnje psihološko obrađivanje iračkih časnika, dočasnika i vojnika). No, teške borbe, u slučaju da veće iračke postrojbe odluče skupo prodati svoju kožu, mogle bi se pretvoriti u krvavi i dugotrajni sukob. Kako bi sve išlo po planu saveznici ne smiju gubiti dane na grad koji je u simulacijskim vježbama pao za 24 sata. Dobiti Basru očišćenu u cijelosti znači osigurati s leđa, te si otvoriti put za Bagdad. I jedna velesila koja ima fantastičnu vojnu silu mora pažljivo taktički postupati i zapravo politički ratovati.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Je li Vrhovni sud jedina garancija zakonitosti izbora</p>
<p>Sabor se toliko igrao izbornim zakonodavstvom da je pao u »cajtnot« pa je otpala svaka rasprava o prijedlogu Ivice Crnića da se obveza kontrole zakonitosti izbora skine s popisa sudačkih dužnosti</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Tri je puta Ivica Crnić sa svoje zrinjevačke slao pisma na gornjogradsku adresu Zlatka Tomčića. Sva je tri puta predsjednik Državnog izbornog povjerenstva molio predsjednika Sabora da se u okviru izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva sa sudaca skine obveza da jedini brinu o zakonitosti izbora. I da jedini u tom smislu izdaju obvezne upute. I uopće, da se suce pita išta o izborima. </p>
<p>Predlagao je Crnić da se te stvari urede kao i u drugim zemljama, ergo, da cijelu stvar preuzmu tijela državne uprave. No, izborna voda u Saboru krenula je drugim koritom pa su Crnićeva pisma ostala, izgleda, na krivoj obali. </p>
<p>Čim je parlament odlučio da neće mijenjati, već samo ustavno usklađivati izborne paragrafe, bilo je jasno da od Crnićevih inicijativa neće biti ništa. A za sjednica Sabora i njegovih radnih tijela, pak, o njegovim prijedlozima i inicijativama nitko od sabornika nije rekao ni riječ. Tako će stvarno, i po zakonu i po izbornoj praksi, prvi idući izbori biti održani po starom.</p>
<p>Toliko o novom prilogu ostvarenju ustavne trodiobe vlasti i njihove međusobne izjednačenosti. Ovoga puta na relaciji zakonodavac (Sabor) i sudstvo (Vrhovni sud).</p>
<p>Ali, Crnićeva pisma sadrže i neke važne stvari o kojima, u skromnom dometu novinskoga teksta, valja znati da su predložene. I da su, neke od njih, uvjet za zakonito odvijanje izbora. I njihovu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> u objavi podataka. Plus ekonomiziranje njihovim troškovima iz proračuna.</p>
<p>A baš od novca Ivica Crnić u svom obraćanju parlamentu i polazi. Recimo, traži da se obvezne upute Državnog izbornog povjerenstva upišu u zakon pa se prištede tiskarski, papirnati i distributivni troškovi o tako banalnim stvarima kao što su izgled tiskanica za provedbu izbora, uređenje birališta, kriteriji za korištenje novca namijenjenog izborima, naknade članovima izbornih tijela... Jer, sve su te upute na svakim izborima iste. Pa ako su iste neka gospoda birači pročitaju što im je dužnost i obveza.</p>
<p>Onda Crnić propitkuje Sabor hoće li se osigurati elektronička i tehnička potpora izbornim tijelima. To je stvar o kojoj se inače govori samo onda kad Državno izborno povjerenstvo ni danima nakon izbora nije u stanju reći konačan izborni rezultat. I mora sto puta brojiti listiće tamo gdje postoji sumnja da se nešto »muljalo«. Dometnuo je diskretno i ponešto o opterećenosti sudaca kojima izbori deset dana prije i deset dana poslije izbora oduzimaju radne dane u sudnicama. Zato Crnić parlamentu, koji ni za posljednje rasprave o reformi pravosuđa suce i sudnice nije poštedio žestoke kritike, pripominje da odustane od sudačke obveze da budu jedini koji će brojiti listiće i jedini kojima je zakonitost izbora na duši i savjesti.</p>
<p>Na kraju, zakonodavcu koji je donio propis o brisanju JMBG-a s javnih dokumenata, Crnić predlaže da izbornim zakonom uredi izbornu ulogu JMBG-a kao najjednostavnijeg načina identifikacije birača.</p>
<p>Rekoh, sve je to u nepovrat odnio saborski stav da će se idući izbori održati po starome. Uz minimalne korekcije iz znanih ustavnih razloga. Sabor ni o čemu od toga ni riječi. Pardonček, bila je riječ. Jedini, ali doslovno jedini koji je o tome nešto zucnuo bio je SDP-ov zastupnik Nenad Stazić. A njegova opaska prošla je kao i Crnićeva. Dakle, nikako.</p>
<p>»Vu tem pravcu« bi valjalo reći nekoliko riječi. Sve mi se nekako čini da predsjednik Vrhovnog suda nije običan »pisac« saborske predstavke. Građanin Crnić, dok god bude sjedio u zrinjevačkom stolcu zavrjeđuje da o svojim inicijativama odluku sazna izravno od Sabora, a ne iz novina. I da dobije prijedlog izmjena izbornog zakona prije mene, i ne od mene, kako bi znao što će kao predsjednik Državnog izbornog povjerenstva morati provoditi. </p>
<p>Sad ne bih dalje »vu tem pravcu« jer tko zna gdje bih se mogao zaustaviti sad, kad me baš krenulo o tim odnosima triju ravnopravnih vlasti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>U islamskim će zemljama rat protiv Iraka dobiti obilježje novoga križarskoga rata protiv islama</p>
<p>Zna se da se Saddam i Osama bin Laden nisu trpjeli. U Iraku se ni Al Qaida nije mogla ukorijeniti. To je sekularizirana država i u njoj Bin Ladenov koncept islama i države, njegov vehabizam nije mogao opstati. Međutim, valja voditi računa o mogućnosti da bi Saddam u ratnoj stisci potražio strateško savezništvo i s Bin Ladenom. Saddam i Bin Laden su se do sada odnosili jedan prema drugome, većinom, kao pas i mačka. Sjedinjene Države i Velika Britanija im daju prigodu da se pomire i nađu na zajedničkoj liniji / Iran i Irak također su dosad bili neprijateljski raspoloženi, ali ni to u ratnim uvjetima nije nepremostiva zapreka. Iran je već osudio američki napad na Irak i time pružio ruku pomirnicu Saddamu Husseinu. Ako se dogodi savezništvo između Saddama i Bin Ladena i još k tome s Iranom zaokružit će se vrlo snažno savezništvo protiv SAD-a i Velike Britanije, ojačat će radikalizam islamističkih skupina i organizacija, a to bi zacijelo bila velika prijetnja miru u cijeloj međunarodnoj zajednici</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Šturi novinski izvještaji iz Iraka upućuju na zaključak da su u toj zemlji, još prije početka rata SAD-a protiv nje, viđani sve brojniji mudžahedini ili borci »svetog rata«. U tome nema ničega novoga niti neočekivanoga. U Irak doista dolaze mudžahedini sa svih strana, čak i iz onih islamskih zemalja koje slove kao saveznici i prijatelji SAD-a i Velike Britanije.</p>
<p>Središnjica je svih mudžahedina Saudijska Arabija, zemlja saveznik i prijatelj SAD-a, ali i zemlja u kojoj je dominantna radikalna varijanta islama nazvana vehabizam. Saudijska je Arabija bila središnja točka okupljanja i obuke mudžahedina prije njihova odlaska u Bosnu i Hercegovinu za nedavnog rata. Tri mjeseca prije nego što su se mudžahedini bili počeli upućivati u BiH dolazili su u Saudijsku Arabiju i tu polazili obuku ratovanja u BiH okolnostima, poučavani su kako će razlikovati muslimane od kršćana.
U Saudijsku Arabiju dolazili su mudžahedini iz Afganistana, Egipta, Jemena, Alžira. Saudijska Arabija sve je to financirala i davala novac za putovanja mudžahedina u BiH i za prve dane života u nepoznatoj zemlji. U BiH stizali su preko Hrvatske, među ostalima, jedan punkt je bio na Braču, a drugi u Splitu.</p>
<p>Amerikanci su znali i da njihov partner Saudijska Arabija to sve radi, ali nisu ni pokušali nešto učiniti da mudžahedini ne dođu u Bosnu i Hercegovinu i da tamo ne počine strahovite zločine, ubijanja nepoznata u europskoj povijesti zločina. </p>
<p>Zna se da se Saddam i Osama bin Laden nisu trpjeli. U Iraku se ni Al Qaida nije mogla ukorijeniti. To je sekularizirana država i u njoj Bin Ladenov koncept islama i države, njegov vehabizam nije mogao opstati. </p>
<p>Međutim, valja voditi računa o mogućnosti da bi Saddam u ratnoj stisci potražio strateško savezništvo i s Bin Ladenom. </p>
<p>Saddam i Bin Laden su se dosad odnosili jedan prema drugome, većinom, kao pas i mačka. Sjedinjene Države i Velika Britanija im daju prigodu da se pomire i nađu na zajedničkoj liniji.</p>
<p>Iran i Irak također su dosad bili neprijateljski raspoloženi, ali ni to u ratnim uvjetima nije nepremostiva zapreka. Iran je već osudio američki napad na Irak i time pružio ruku pomirnicu Saddamu Husseinu. </p>
<p>Ako se dogodi savezništvo između Saddama i Bin Ladena i još k tome s Iranom zaokružit će se vrlo snažno savezništvo protiv SAD-a i Velike Britanije, ojačat će radikalizam islamističkih skupina i organizacija, a to bi zacijelo bila velika prijetnja miru u cijeloj međunarodnoj zajednici. </p>
<p>Nemamo još nikakvih pouzdanih vijesti jesu li mudžahedini iz Bosne i Hercegovine krenuli u Irak. Zna se da su mudžahedini iz BiH, oni iz stranih zemalja kao i iz redova domaćih muslimana, odlazili ratovati na strani muslimana u Čečeniju i na Kosovo. Pouzdano se zna da je Bin Laden u BiH uputio do četiri tisuće mudžahedina iz islamskih zemalja. </p>
<p>Ljudi iz bosanskohercegovačkih tajnih službi godinama nas uvjeravaju da je za rata u toj zemlji, od 1992. do 1995. godine, Bin Laden navraćao u Bosnu i, štoviše, pitaju se gdje su nestale fotografije i videozapisi na kojima se vidi da se družio s Alijom Izetbegovićem.</p>
<p>Rat Zapada protiv Iraka nosi u sebi i nekoliko tragičnih implikacija. On će bez sumnje biti nova injekcija porastu i snaženju islamističkog ekstremizma. Onoga koji se poziva na islam, a da i nema unutarnje veze s vjerom. Rat će nadalje pojačati pa čak i radikalizirati terorizam.</p>
<p>Sam po sebi rat je poseban oblik nasilja pa se utemeljeno može očekivati da će izazvati kontranasilje te ojačati i umnožiti mrežu islamističkih terorističkih skupina i organizacija. Sa svršetkom rata taj i takav terorizam neće se sam od sebe i jednostavno ugasiti tamo gdje je posijan. On će biti trajna dominantna crta svjetske političke scene.</p>
<p>U nekim islamskim krugovima rat protiv Iraka opet će dobiti etiketu novoga križarskog rata protiv islama. Zagovornici takve kvalifikacije rata protiv Iraka zaobići će i stav Vatikana i Pape Ivana Pavla II., koji su preventivni rat nazvali agresijom. Papa je pak rekao da je započeti rat protiv Iraka, protivno i mimo odluka UN-a, ispit savjesti i odgovornost pred Bogom i poviješću. </p>
<p>Nadbiskup Renato Martino, predsjednik Papinskoga vijeća pax et iustitia, izjavio je da se bombama ne stvara demokracija i pored toga stalno ponavlja riječi pape Pija XII. da se mirom dobiva sve, a ratom sve gubi. </p>
<p>Još i danas se iz redova bosanskohercegovačkih muslimana čuje da je rat 1992. - 1995. godine bio novi križarski rat Europe protiv islama. To je ona sintagma koju je izgovorio reis dr. Mustafa ef. Cerić u Tuzli, na tamošnjem aerodromu, poslije strahovitog zločina vojnika Ratka Mladića nad muslimanima Srebrenice. </p>
<p>A svakome je jasno da rat u BiH nisu zametnuli ni biskupi, ni muftije, ni episkopi, ni kardinal ni reis, iako su svi na svoj način bili u njega uvučeni. A taj rat su zametnuli političari, a vodili ga generali. </p>
<p>Papa Ivan Pavao II. bio je jasan i u stavu protiv rata u Zaljevu 1991. godine kao i sada. Upirao je sve sile da protiv rata dobije i Tonyja Blaira i Silvija Berlusconija. </p>
<p>Na Pepelnicu 5. ožujka 2003. pozvao je Papa svoje vjernike na post i molitvu za mir, a protiv rata. Kažu da je bio strašno razočaran Berlusconijem i Blairom. </p>
<p>Bio je vrlo oštar na riječima, u susretu s njima, govorio je podignuta prsta i glasa, čak lupao i šakom o stol. Razočarao se u katolicima Berlusconiju i Blairu, a zacijelo je s tugom primio i udvaranje predsjednika HDZ dr. Ive Sanadera Amerikancima. </p>
<p>To više što se hrvatski političari često pozivaju na posebnu odanost Apostolskoj stolici još od vremena kneza Branimira. </p>
<p>I doista je teško shvatiti da prononsirani katolici političari tako olako prelaze preko socijalnog nauka svoje Crkve i preko izričitih stavova Svetog Oca protiv novog rata u Zaljevu. </p>
<p>Kada sve to znamo nezaobilazan je zaključak da se novi rat u Zaljevu protiv Iraka ne može nikako nazvati križarskim ratom protiv muslimana. To se ponajprije ne smije pripisati Katoličkoj crkvi i sadašnjem Papi. Ivan Pavao II. već je vrlo skrušeno osudio križarske ratove smatrajući ih štetnim i za samu Crkvu. </p>
<p>Jačanje i umnažanje ekstremističkih skupina i organizacija, koje se pozivaju na islam, na prostorima bivše Jugoslavije ima još teške konotacije. Još je u BiH dosta mudžahedina, domaćih i onih uvezenih. Njihova sljubljenost s dijelovima aktualne vlasti još je snažna. </p>
<p>Neki primjeri to vrlo uvjerljivo pokazuju. Kandidat za ravnatelja FOSS-a, Federalne obavještajno-sigurnosne službe bio je Sead Kikić, ali je njegova kandidatura odbijena, jer je priječio slanje dokumenata o mudžahedinima u Haag. Kikić je bio šef ureda AID-a u Zenici i vrlo dobro je bio upoznat sa svim zločinima koje su počinili mudžahedini u Bosni nad hrvatskim i srpskim civilima i zarobljenim vojnicima HVO-a i Vojske RS. </p>
<p>A sve ono što se događa u terorističkom kampu u Pogorelici kod Fojnice još jedan je dokaz relativiziranja terorizma. O Pogorelici se u muslimanskim redovima govori prema klišeju: moj je narod izabrani narod od Alaha u BiH, a druga dva su đavolska naroda.
Moj je narod nebeski, i to je bio cijelu povijest »zemljice« Bosne. A neki tekstovi kojima je cilj obrana Pogorelice idu poznatom ideološkom linijom: u BiH će živjeti sva tri naroda, sve tri monoteističke vjere, i to u međusobnu miru uz dominaciju šerijata. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Skandalozna »vizija promjena školskog sustava«: Ministar Strugar barem bi se mogao ispričati </p>
<p>Čini se gotovo nevjerojatnim, ali sve sam više uvjeren da pojedinci kojima je reforma školstva postala unosno zanimanje sve ove godine namjerno ne žele napraviti objektivno prihvatljiv dokument, jer bi time iscrpili mogućnost zarade na projektima koji donose velik novac. Kad će napokon doći vrijeme da pojedinci koji bi morali raditi u interesu svih građana tome podrede svoje osobne interese i ambicije i kad će opće dobro postati jedino mjerilo domoljublja i hrvatstva? / Uzimajući u obzir objektivne materijalne mogućnosti društva predlažem postupne promjene tako da se zadrži postojeći model osmogodišnje osnovne škole četiri + četiri uz trajanje obvezne škole deset godina tako da se postojeća obvezna osmogodišnja škola produlji na desetogodišnju, i to u sklopu prva dva razreda srednje škole. U sklopu desetogodišnje obvezne škole učenici koji ne namjeravaju ići dalje u školu stekli bi odgovarajuće zanimanje tako bi se djelomično riješio i problem ranijeg ispadanja učenika iz obrazovnog sustava</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ </p>
<p>Nakon trogodišnjeg bavljenja reformom školstva ministar Strugar i »stručna elita« kojom se okružio nisu se pomaknuli s početne pozicije. Projekt hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće doživio je nepodijeljene kritike, od neovisnih stručnjaka, do zastupnika u Saboru. Jedini koji su nekritički branili taj dokument bili su autori dokumenta i stranačke kolege ministra Strugara. </p>
<p>Nevjerojatna je autističnost i tvrdoglavost predlagatelja koji su uporno gurali rješenja za koja se od početka znalo da nisu prihvatljiva i od kojih su na sreću u konačnici i sami odustali.</p>
<p>Dobro je da su na kraju reformatori ipak shvatili da je u postojećim materijalnim uvjetima nemoguće provesti projekt devetogodišnje obvezne škole prema modelu tri + tri + tri. Skandalozno je da ministar Strugar uradak koji je doživio nezapamćen fijasko naziva »vizijom promjena školskog sustava«. </p>
<p>Dokument nije niti mogao biti bolji s obzirom na odabir stručnjaka koji su sudjelovali u njegovoj izradi.</p>
<p>Najmanje što bi ministar Strugar mogao iz pristojnosti napraviti jest da se barem ispriča prosvjetnoj javnosti, ali, nažalost, ni to nije učinio.</p>
<p>Ako je osnovna zadaća ministra da radi za opće dobro građana, onda ministar Strugar tu zadaću nije obavio. Potrošio je tri godine i nekoliko stotina milijuna kuna na projekt kojim nije napravljen nikakav pozitivan pomak u procesu promjena. Višemjesečnim kritikama dokumenta struke i novinarske javnosti na kraju se priklonila i saborska većina vraćanjem dokumenta u Vladu na doradu što je samo ublažena varijanta potpunog odbacivanja predloženih promjena. </p>
<p>Kolikogod se ministar Strugar trudio uvjeriti javnost da dokument i nakon odustajanja od spornih prijedloga ima smisla nuditi u izvornoj varijanti, sve činjenice govore da za to nema nikakvog opravdanja. Naime, novi prijedlozi kao što su državna matura i informatička pismenost su premalo za 209 stranica teksta spomenutog dokumenta. Imam dojam da ministar pred javnošću na taj način, bezuspješno, pokušava opravdati potrošeno vrijeme i sredstva uložena u predloženi projekt.</p>
<p>Dakle, definitivno je jasno da je nakon deset hadezeovskih godina i koalicijska vlast nepovratno potrošila još tri godine u kojima nije napravila nikakve kvalitativne promjene. Međutim, prema svemu sudeći, proći će još najmanje dvije godine bez konkretnih promjena, a ništa ne jamči da će se promjene i tada dogoditi.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete očekuje da će Centar za istraživanja i razvoj obrazovanja u sljedeće dvije godine napravit projekte modela trajanja školstva, modela cjeloživotnog obrazovanja učitelja i nastavnika, izradu novih nastavnih planova i programa za obvezno obrazovanje i projekt državne mature. Izrada svih tih projekata će, dakako, stajati 3,4 milijuna kuna.</p>
<p>Nekoliko je razloga moje skeptičnosti u uspješnost tih projekata. Gotovo su svi voditelji projekata već na različite načine (ne)uspješno sudjelovali na sličnim zadacima. Osim toga tu se isprepleću neke nejasnoće i nelogičnosti. Ako se projekt bude bavio modelom školstva, ostaje nejasno hoće li konačna saborska odluka o modelu i trajanju obveznog obrazovanja morati pričekati naručene projekte, a to znači još najmanje dvije godine? </p>
<p>Projekt bi se trebao baviti i izradom nastavnih planova i programa pa nije jasno kako je moguće raditi nove nastavne planove i programe ako se još ne zna model trajanja obveznog obrazovanja. </p>
<p>Zanimljivo je da će se Institut, uz ostalo, baviti analizom postojećih planova i programa, mrežom škola, analizom postojećeg pedagoškog standarda, te nastavničkih kadrova po županijama. Pitam se što radi i što će raditi 250 zaposlenih u ministarstvu, na desetine zaposlenih u županijskim i državnim uredima, i čemu onda služi Zavod za unapređenje školstva?</p>
<p>Pretpostavka je da će na tim projektima većinom raditi ljudi koji su na platnom popisu Ministarstva i Zavoda koji će putem Instituta kao vanjski suradnici dodatno zarađivati na tim projektima. Pitam se zašto sve to nije moguće napraviti u sklopu postojećih institucija? </p>
<p>Čini se gotovo nevjerojatnim, ali sve sam više uvjeren da pojedinci kojima je reforma školstva postala unosno zanimanje sve ove godine namjerno ne žele napraviti objektivno prihvatljiv dokument, jer bi time iscrpili mogućnost zarade na projektima koji donose veliki novac.</p>
<p>Kad će napokon doći vrijeme da pojedinci koji bi morali raditi u interesu svih građana tome podrede svoje osobne interese i ambicije i kad će opće dobro postati jedino mjerilo domoljublja i hrvatstva?</p>
<p>Dakle, uzimajući u obzir objektivne materijalne mogućnosti društva predlažem postupne promjene tako da se zadrži postojeći model osmogodišnje osnovne škole četiri + četiri uz trajanje obvezne škole deset godina tako da se postojeća obvezna osmogodišnja škola produlji na desetogodišnju, i to u sklopu prva dva razreda srednje škole. </p>
<p>U sklopu desetogodišnje obvezne škole učenici koji ne namjeravaju ići dalje u školu stekli bi odgovarajuće zanimanje tako bi se djelomično riješio i problem ranijeg ispadanja učenika iz obrazovnog sustava.</p>
<p>Takav model trajanja obveznog obrazovanja morao bi se donijeti što prije kako bi se moglo ići u izradu nastavnih planova i programa po vertikali od prvog do desetog razreda obvezne škole s mogućnošću razlikovnih programa u devetom i desetom razredu, ovisno o vrsti srednje škole.</p>
<p>Istodobno bi se morao donijeti pedagoški standard s jasno ustanovljenim maksimalnim brojem učenika u razrednom odjelu, dinamikom rješavanja deficitarnosti školskog prostora i opće opremljenosti škola.</p>
<p>Takav dokument morao bi biti prihvaćen saborskim konsenzusom, jer bi time jamčio svoju provedbu unatoč mogućim političkim promjenama. Dotad je nužno napraviti reviziju nastavnih programa i sukladno tome napraviti odgovarajuće promjene u udžbenicima.</p>
<p>Da bi se sve to uspješno napravilo nužna je odlučnost ministra da se usprotivi osobnim interesima sveprisutnih reformatora i različitih lobija od autora udžbenika do nakladnika. </p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatskoga školskog sindikata Preporod.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Osim dobrih ciljeva, čije ostvarenje ovisi o nama, ECTS sustav Hrvatskoj olakšava i odljev mozgova </p>
<p>Uvođenje ECTS-a dovodi do bitnih promjena ne samo u formalnom omogućavanju priznavanja nastavnog procesa ostvarenog na drugim studijima i sveučilištima, nego je suštinsko otvaranje sveučilišta prema svijetu i uključivanje u sustav svjetskih sveučilišta, posebno europskih. Na razini hrvatskih sveučilišta donesene su sve potrebne odluke, ali sama je realizacija tako spora da se nositeljima uvođenja ECTS-a može postaviti pitanje: Zašto je tako i što se čini da se prevladaju teškoće / Što osigurava ECTS sustav Europi? Odgovor je jednostavan, protok studenata kroz njihova sveučilišta time i prirodnu pozitivnu selekciju. Ne moraju se svi zadržati, neki će nastaviti put u zemlje gdje su uvjeti još bolji. Najbolji će završiti u onim sveučilištima u kojima se ostvaruje najviše, npr. Nobelovih nagrada, jer tamo su mogućnosti, materijalni i radna okolina, za razvoj najbolji</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>Jedan od važnijih detalja, vezanih uz reformu sveučilišnog obrazovanja u Hrvatskoj, jest uvođenje europskog sustava prijenosa bodova (ECTS-a). Sustav je povezivan, među ostalim, s unapređenjem nastavnog procesa, postizanjem transparentnosti, usuglašavanjem s obrazovnim procesima u razvijenom svijetu. </p>
<p>Uvođenje ECTS-a dovodi do bitnih promjena ne samo u formalnom omogućavanju priznavanja nastavnog procesa ostvarenog na drugim studijima i sveučilištima, nego je suštinsko otvaranje sveučilišta prema svijetu i uključivanje u sustav svjetskih sveučilišta, posebno europskih.</p>
<p>Na razini hrvatskih sveučilišta donesene su sve potrebne odluke, ali sama je realizacija tako spora da se nositeljima uvođenja ECTS-a može postaviti pitanje: Zašto je tako i što se čini da se prevladaju teškoće. Isprika da je najprije trebalo stvarati zakonsku osnovu je neopravdana, jer je ECTS mogao zaživjeti i uz minimalne promjene u statutima sveučilišta i fakulteta. Promjena strukture studija s pet + tri + tri na (tri + dva)+ tri nije nužan preduvjet za uvoženje ECTS-a.</p>
<p>Jedna od važnih posljedica do kojih dovodi ECTS, o kojoj se praktički ne govori, jest olakšavanje pa i poticanje »odljeva mozgova«. Također se dovoljno ne čini na ostvarenju uvjeta kojima bi se povećao i »doljev mozgova« u Hrvatsku. </p>
<p>Cijeli proces uvođenja ECTS-a, kao i svakog drugog sustava, odvija prema prirodnim zakonitostima što znalci iskorištavaju za svoju dobrobit. </p>
<p>Prirodne zakonitosti vezane uz vladanje sustava, iskazuju se kao osnovne termodinamičke postavke. Prva je zakon bilance, najjednostavnije rečeno: masa tvari i energije u izoliranom sustavu je konstantna. Druga opisuje mogući smjer spontanog procesa u izoliranom sustavu. </p>
<p>Sustav se tako mijenja da prelazi u vjerojatnije stanje, a to je stanje većeg nereda. Na osnovi navedenih zakona nije se moglo npr. objasniti kako se odvija i zašto dolazi do procesa kojima se sustav razvija (npr. sustav čovjek). Odgovor na to pitanje počeo se dobivati dvadesetih godina dvadesetog stoljeća kada su istraživači, primarno fizičari i kemičari, počeli sustav promatrati kao otvoren, ne kao izoliran, te kad su promjene počeli povezivati i s vremenskim tijekom. </p>
<p>Jedan od rezultata do kojeg se došlo jest: u otvorenom sustavu, kada je ostvarena izmjena tvari i energije s okolišem - protok tvari i energije - moguće je da u dijelovima sustava dođe do povećanja reda; znači razvoja sustava. Navedene zakonitosti vrijede za sve sustave; tehničke, biološke i društvene.</p>
<p>Ta, na prvi pogled, jednostavna postavka treba se uzeti u obzir pri donošenju odluka npr. o izgradnji, ako se želi da ona vodi napretku. Često se kaže: bez ulaganja nema napretka. Ali to nije dovoljno, pitanju napretka treba pristupiti s punim razumijevanjem, uz kvantitativni iskaz.</p>
<p>Može se reći da je to poznato. Točno, i prije se je npr. znalo da jabuka pada prema tlu, a ne prema nebu, ali tek kad je tu činjenicu Newton iskazao kvantitativno, jednostavnom jednadžbom F = m a, ostvarena je i mogućnost da se na iskustvenu činjenicu, sada iskazanu trima slovima osloni razvoj najprije fizike, a zatim i sveg napretka koji je slijedio.</p>
<p>Olakšana negativna selekcija</p>
<p>Što osigurava ECTS sustav Europi? Odgovor je jednostavan, protok studenata kroz njihova sveučilišta time i prirodnu pozitivnu selekciju. Ne moraju se svi zadržati, neki će nastaviti put u zemlje gdje su uvjeti još bolji. Najbolji će završiti u onim sveučilištima u kojima se ostvaruje najviše, npr. Nobelovih nagrada, jer tamo su mogućnosti, materijalni i radna okolina, za razvoj najbolji. </p>
<p>Prema tome, osim dobrih ciljeva, čije ostvarenje ovisi jedino o nama, ECTS sustav Hrvatskoj olakšava i negativnu selekciju, odlazak najkvalitetnijih. </p>
<p>Ako se žele iskoristiti prednosti njegova uvođenja potrebno je u Hrvatskoj ostvarivati potrebne uvjete za vrhunski rad najboljih. Novi zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti daje zakonsku osnovu za osnivanje središta izvrsnosti, ali među prijelaznim odredbama Zakona nema onih koje osiguravaju i financijsku osnovu za gradnju takvih središta. </p>
<p>Drukčije rečeno, manjka materijalna osnova potrebna za ostvarivanje radnih uvjeta, kojima će se podržavati protok - osim odtoka i dotok - najkvalitetnijih.</p>
<p>U Hrvatskoj je »ECTS« u jednoj struci ipak ostvaren. U glazbenika. Treba slušati Treći program radio Zagreba. U većem broju emisija sudjeluju mladi glazbenici. Srednju školu završavaju u Hrvatskoj. Diplomske i poslijediplomske studije u Hrvatskoj, ali i u svijetu; na akademijama na kojima djeluju najbolji pedagozi... </p>
<p>Na natjecanjima osvajaju prva mjesta. Ako posjećujete koncerte, npr. Zagrebačke filharmonije, poznato vam je da su članovi orkestra i glazbenici iz drugih zemalja te da vrhunski dirigenti vode naše orkestre. Nije li time ostvarena ECTS ideja, ali ne bodovima nego nadarenošću, znanje i organiziranost. Kada je voditeljica jedne emisije upitala mladu klaviristicu, koja je izvodila djela s natjecanja na kojem je pobijedila: »Kakva je razlika između studiranja u Hrvatskoj i inozemstvu«, odgovorila joj je, među ostalim: »Naši su nastavnici odlični, ali vani imam i gdje vježbati«.</p>
<p>I na kraju koristim prigodu za jedan prijeko potreban ispravak. U Stajalištima je 20. ožujka objavljen moj članak pod naslovom: »Splitsko veleučilište: Očito je da se mobitel-nastavnici ne mogu usporediti sa sveučilišnim nastavnicima«. U pripremi teksta za tisak dogodila se je pogreška. Kratica SV nije ispisana kao Splitsko veleučilište nego kao Splitsko sveučilište.</p>
<p>Time je tekst u dvije rečenice dobio pogrešan smisao. </p>
<p>Ispravno napisane te dvije rečenice glase: »... rektor Splitskog veleučilišta rekao je sljedeće:»Ono što Veleučilište razlikuje od bilo kojeg fakulteta jest činjenica da su naši profesori dostupni studentima u svakom trenutku zahvaljujući tome što imaju na uporabu 150 službenih mobitela«. </p>
<p>Te, »...gledajući na svoj način, istaknuo i sam rektor (prema Nacrtu navedenog zakona ubuduće dekan) Splitskog veleučilišta«. </p>
<p>Prema tome, tekst se niti u jednom detalju ne tiče Splitskog sveučilišta niti njegova rektora. </p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Najveće zanimanje izazvala bivša farma svinja u Sesvetama</p>
<p>Plan posebnog obilježja za Park prirode Medvednica mogao bi u saborsku proceduru krajem godine</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Gradonačelnica Vlasta Pavić u subotu je u drugom paviljonu Zagrebačkog velesajma otvorila nove javne rasprave o prijedlozima Prostornog plana grada Zagreba (PPGZ) i generalnih urbanističkih planova (GUP) Zagreba i Sesveta. Iako će javne rasprave trajati 15 dana za PPGZ i 30 za GUP-ove, već je na otvaranju bilo puno građana koji su se došli raspitati za svoje parcele. Građevinskog tehničara Branka Šuškovića koji ima zemljište u sjevernom dijelu grada zanimalo je hoće li na njemu moći graditi kuću. To, međutim, ovisi o planu posebnog obilježja za Park prirode Medvednica, u kojem se njegovo zemljište nalazi. U Zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša predviđaju da bi se taj plan u saborsku proceduru mogao uputiti krajem godine.
Kako se u posljednje vrijeme najviše pričalo i pisalo o prenamjeni područja bivše svinjogojske farme u Sesvetama iz isključivo gospodarske u mješovitu, pretežno stambenu zonu (zbog gradnje POS-ovih stanova), najviše novinara, političara i građana, okupilo se ispred karte s GUP-om Sesveta.</p>
<p>»Budalaština je na farmi graditi 3000 stanova. Pa to je područje potpuno okruženo industrijskom zonom, a baš se sada gradi i nova proizvodna hala veličine 15.000 četvornih metara«, objašnjavao je Radoslav Dumančić, skupštinski zastupnik Hrvatskog bloka koji živi u Sesvetama. Kao zamjensku lokaciju za POS-ove stanove spomenuo je ogromni zeleni pojas preko puta farme između Branimirove, Slavonske, te Ulice Ljudevita Posavskog i željezničke pruge i nešto sjeverniji Duboki jarak. »Nakon velike eksplozije skladišta oružja 1994., to je područje još donekle minirano. Trebalo bi ga razminirati i očistiti, što Zavod koji bi se trebao baviti i zaštitom okoliša nije dosad pokrenuo«, naglašava zastupnik iz Sesveta. </p>
<p>Odgovor pročelnika Zavoda Miljenka Mesića je da bi se imovinsko-pravni odnosi oko zemljišta u Dubokom jarku predugo rješavali. Uvjeravao je da se ne gleda sve kroz politiku i izbore koji se bliže, već da se »građanima s POS-ove liste što prije omogući da usele u stanove«.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić rekao je da će buduće naselje na bivšoj farmi biti moderno, s novim školama, vrtićima i drugim sadržajima, za što će se uskoro raspisati i idejni urbanističko-arhitektonski projekt. Hoće li sve to grad moći platiti, nitko ne zna.</p>
<p>Drugi izvori iz Zavoda potvrdili su nam, pak, da u gradu ima nekoliko imovinsko-pravno čistih lokacija na kojima bi se odmah moglo graditi više tisuća »Čačićevih stanova«. To je područje između Gajnica i Ciglane, Oporovec, te bivša vojarna Prečko u Španskom.</p>
<p>Ostaje pitanje, zašto se inzistira na lokaciji bivše farme u Sesvetama, oko čega se toliko lome koplja stručnjaka, političara i okolnog stanovništva?</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sloganom »Voda za budućnost« unijeti optimizam u zaštitu voda </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Na zagrebačkom jezeru Jarun u subotu je obilježen Svjetski dan voda pod pokroviteljstvom predsjednice Gradske skupštine Morane Paliković Gruden. »Ovogodišnjim sloganom 'voda za budućnost' pokušavamo unijeti optimizam u problematiku zaštite voda, te želimo naglasiti važnost sudjelovanja budućih generacija u zaštiti prirode«, rekao je Aleksa Kocijan, direktor Jaruna. </p>
<p>Program je počeo u 10 sati s učeničkim igrokazom »Vodaonica« u dvorištu Doma sportaša. U istom dvorištu odvijao se i veći dio aktivnosti - pokazne vježbe, terenske analize jezerske vode, prepoznavanje vodenog bilja i života, škola u prirodi, pokazna vježba vatrogasaca te prezentacija terenskih vozila odvodnje. </p>
<p>Naime, uz Jarun, organizatori ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana bili su i Hrvatske vode te Vodoopskrba i odvodnja. Kao i prošle godine, organizatori su poribljavali jezero na regatnoj stazi. U sklopu obilježavanja Dana organiziran je okrugli stol na temu »Voda za budućnost u Zagrebu«, te su također mnogobrojni posjetitelji mogli gledati pokazno veslanje te ekološke akcije čišćenja na kopnu i u vodi. U dvorani Doma sportaša posjetitelji su mogli razgledati izložbu dječjih i učeničkih radova, te radova udruga i centara na temu voda. Mnogobrojna djeca koja su stigla na Jarun u pratnji roditelja uživala su u sportsko-rekreativnim sadržajima, a najbolji rezultati i najbolji izloženi radovi bili su nagrađeni. Nakon službenog dijela programa oko 14 sati organizirala se akcija proljetnog čišćenja Jaruna. </p>
<p>Povodom obilježavanja Svjetskog dana voda, akciji se priključila i Jamnica koja je Dan voda obilježila postavljanjem štandova na Jarunu, te drugim hrvatskim gradovima. </p>
<p>Za tu je prigodu Jamnica izradila i posebnu edukacijsku knjižicu »Vodič kroz vode«, koju je darovala svim posjetiteljima svojega štanda. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kupnjom narcisa do preveniranja raka dojke</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira 2200 žena s rakom dojke. Godišnje ih od toga umire 900. U Hrvatskoj, međutim, još ne postoji Nacionalni program za prevenciju bolesti dojke. Kako bi ukazali na taj problem, Hrvatski forum protiv raka dojke Europa Donna, Hrvatski liječnički zbor i Hrvatsko senološko društvo u subotu su na Cvjetnom trgu organizirali humanitarnu akciju Dan narcisa - posvećen oboljelima od raka. Sav prihod od akcije iskoristit će se za rano otkrivanje raka dojke.</p>
<p> »Nedavno je pri Ministarstvu zdravstva osnovano Povjerenstvo za pripremu Nacionalnog programa za rak dojke. Takav program ključan je u borbi protiv raka jer trenutačno nije dobro regulirano tko je od liječnika najzaduženiji za otkrivanje raka dojke«, naglasila je prof. Josipa Horvatin, tajnica Hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna. </p>
<p>Prema njezinim riječima prethodne akcije foruma bile su vezane uz nabavku prijeko potrebnog mobilnog mamografa, dok sada treba namaknuti sredstva za rad mamografa. Jer, kako doznajemo, čak 60 posto rada uz mobilni mamograf je - volonterski. Osim toga, treba namaknuti novac za gorivo za kombi, kemikalije, kao i druge potrepštine za rad. </p>
<p>Prof. Horvatin je naglasila kako je kritična dob za rak dojke između 50 i 60 godina. No, ta opaka bolest u posljednjih je deset godina u porastu, pa nije rijetkost da joj podliježu i mnogo mlađe žene. Hrvatski forum protiv raka dojke, podsjetila je prof. Horvatin, je od 1993. godine u članstvu Europske koalicije protiv raka dojke, koja ima 29 zemalja članica. Iskustva tih zemalja potvrđuju da prevencija i rano otkrivanje raka dojke najučinkovitije sprečavaju smrt. </p>
<p>Tajnica Hrvatskog foruma i ujedno članica Odbora Europske koalicije, otkrila nam je da je narcisa odabrana kao simbol borbe protiv raka dojke zato što taj cvijet koji počinje cvasti u proljeće, te tako simbolizira novi život, ima i lijep oblik i nježan je kao žena. Osim toga, u mitologiji se veže uz lijepog Narcisa.</p>
<p>Uz narcise koje su se prodavale po jednu kunu, na štandu su se mogle kupiti i prigodne kape, majice, ogledala i ručnici po simboličnim cijenama. Djeca iz Dječjeg vrtića »Potočnica« također su izradila malene ukrase koje su poklonila u korist akcije. Djevojke Zrinka, Viktorija, Vlatka, Ivana i Anamarija iz Srednje škole za medicinske sestre u Vrapču, koje su volontirale na štandu, rekle su nam da je odaziv građana odličan, te da su neke od stvari već na samom početku gotovo razgrabljene. </p>
<p>Akciji su svoju potporu dale i političarke Snježana Biga-Friganović, Jadranka Kosor i Vesna Škare-Ožbolt. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Humanitarnom akcijom do vraćanja duga za Glivec</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Hrvatska udruga leukemija i limfomi i časopis »Story« u subotu su na Cvjetnom trgu organizirali humanitarnu akciju »Vaša kuna za minutu njihovog života«. Za tu prigodu »Story« je tiskao 4000 specijalnih brojeva časopisa koji se neće moći kupiti u redovnoj prodaji, nego samo u sklopu akcije. Prihod akcije namijenjen je vraćanju duga za lijek glivec, koji iznosi 2,284.668,48 kuna i bit će uplaćen na žiro račun Udruge 2340009-1110047114 kod Privredne banke Zagreb. Naime, da podsjetimo, ta je Udruga 2001. godine vlastitim sredstvima započela liječenje 27 bolesnika s lijekom glivec čija mjesečna doza košta preko 21.000 kuna po pacijentu. </p>
<p>Jadranka Santini, tajnica Hrvatske Udruge leukemija i limfomi, rekla nam je da je cijena časopisa bila dobrovoljna. Tako su Zagrepčani, u skladu s mogućnostima, izdvajali u rasponu od nekoliko do 200 kuna za primjerak »Storyja« s naslovnicom s koje su se za ovu priliku smiješili glumci Tarik Filipović i Bojana Gregorić. Dvoje glumaca, izašlo je privremeno iz svoje »Plave sobe«, kako se naime, zove predstava u kojoj trenutno igraju, i također se priključilo akciji, prodavajući časopise. Nadamo se da je Tarik ovom prigodom uspješno apelirao na sve milijunaše na »špici« da dadu novac u dobrotvorne svrhe.</p>
<p>Santini nam je rekla da će se slične akcije nastaviti i u narednom razdoblju, a njihova kulminacija bi trebala biti u danima Europskog tjedna leukemije i limfoma od 21. do 28. lipnja, do kada bi se, prema optimističnim očekivanjima, trebala namaknuti sva sredstva za dug.</p>
<p>Akcija »Vaša kuna za minutu njihova života« na Cvjetnom se trgu nastavlja i u nedjelju od devet do 15 sati. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>HNS za Dječji dom sv. Josip</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Gradska organizacija HNS-a u subotu je, ispred kafića »Charlie«, organizirala humanitarnu akciju za pomoć djeci iz Dječjeg doma za djecu bez roditeljske skrbi sv. Josip iz Hrvatskog Leskovca. Akciji se dijelom pridružila i Udruga za promicanje inkluzija. Članovi HNS-a prodavali su sponzorirane igračke i prigodne poklone za Uskrs, koje su napravila sama djeca. </p>
<p>Predstavnici Udruge su, pak, prodavali svoje uratke, a prihod će podijeliti s Domom u Josipovcu. »Tijekom proljeća i ljeta planiramo raditi dosta sličnih akcija za pomoć udrugama kojima je pomoć potrebna«, rekao je Marko Frančešević iz GO HNS-a. Prihod od subotnje akcije namijenjen je za nabavku sportske opreme i knjiga koji će uljepšati život djece iz Doma sv. Josip. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Bahattee dobio »Mačka« za album godine, Maajka za debitanta</p>
<p>OSIJEK, 22. ožujka</p>
<p> - Pred prepunom Sportskom dvoranom Zrinjevac u Osijeku u petak je održana šesta po redu dodjela prestižne novinarske rock-nagrade »Crni mačak«.</p>
<p> I ovogodišnju je manifestaciju, kao i prošle godine, vodio El Bahattee kojemu je pomagao cijeli niz prezentera i atraktivnih hostesa. </p>
<p>Oko 4000 Osječana, koji su uspjeli prvi doći do karata rasprodanih još nekoliko dana ranije, uživalo je u usijanoj atmosferi i nezaboravnom trosatnom programu koji je prošao u znaku antiratnih poruka te nastupima nominiranih za »Crnog mačka«.</p>
<p>Album »Amen« El Bahatteea, odlukom je 109 hrvatskih novinara nagrađen za album godine, dok je Hladno pivo dobilo »Mačka« za najboljeg rock izvođača. </p>
<p>Atrakcija večeri bio je Edo Maajka koji je bio nominiran u pet kategorija. Ovaj tuzlansko-zagrebački hip-hoper, od ukupno pet nominacija 'pokupio' je tek dva »Mačka« i to u kategorijama za debitanta godine i najbolju pjesmu »Znaš me«. </p>
<p>Iznenađenje večeri bio je Lvky koji je nagrađen u tri kategorije. On je, naime, nagrađen za najboljeg pop izvođača te je zajedno s Mare Milin iz Artur studija »Mačka« dobio i u kategoriji najboljeg omota za svoj album »Ararita«. Treću nagradu informatičkog časopisa »Bug« zvanu »Crni miš« Lvky je dobio za najbolju web stranicu - www.ararita.com. </p>
<p>Za najboljeg izvođača urbane klupske glazbe nagrađen je Cubismo, dok je Josipa Lisac dobila »Crnog mačka« za najbolji vokal. </p>
<p>Matija Dedić dobio je nagradu u nominaciji za najboljeg instrumentalistu, a za najbolji video broj proglašen je spot za pjesmu »Tebe san ja« istarskih Gustafa. </p>
<p>Darko Glavan primio je posebnu nagradu Savjetodavnog tijela u kategoriji »Stari mačak«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Luksuzni sportski trend od jutra do večeri</p>
<p>Nova sportska odjeća zaživjela je elitnim životom u mekanim svilenim i kožnatim materijalima, a nosi se od jutra do sitnih sati</p>
<p>Moda za iduće proljeće i ljeto nudi trend miješanja različitih stilova i elemenata, boja i oblika. U veselu modnu igru suprotnosti, u spoj jednostavnog, smionog i luksuznog, ubacili su se i sportski trendovi. Nosi se jednostavno i raskošno, usko i široko, tradicionalno i futuristički.</p>
<p> Vodeći se načelom kontrasta, luksuzni materijali i svjetlucavi detalji našli su se u društvu odjeće prikladne za sportske aktivnosti. Kreacije su raznolike, izrađene od pamuka, mikrovlakana, satena i svile, a zajedničko svim modelima je funkcionalnost, zavodljivosti i maštovitost. </p>
<p>Uz neospornu praktičnost, nova sportska odjeća nudi originalna rješenja koja mijenjaju uobičajenu sliku moderne i ležerne odjeće. Maštovite dizajnerske ideje osvježavaju modne linije klasično krojenih odjevnih predmeta, nošenih u kombinaciji s finim, svjetlucavim majicama, trenirkama, motorističkim i pilotskim jaknama i sportskim šilt kapama. Osim što je često u zlatnoj i srebrnoj boji, sportska odjeća nadahnuta je osamdesetim godinama, vrlo je urbana, moderna, ženstvena i raskošna. Na njoj su najrazličitije aplikacije: perlice, šljokice, kristali, remenčići i metalni patent zatvarači.</p>
<p> Kožnate jakne i majice s kapuljačama nose se uz svečane haljine, minisuknje, svilene bluze i vruće hlačice. Kožne jakne modne kuće »Bally«, inspirirane su odjećom za mačevanje, opasane su kožnim remenčićima, kopčama i metalnim patentnim zatvaračima. Motorističke jakne modne kuće »Burberry« nose se u večernjoj varijanti uz svjetlucavi srebrni top i ultrakratku minisuknju.</p>
<p> Godinama gotovo potpuno zanemaren kombinezon - ove sezone je opet moderan, a zapaža se u rafiniranoj varijanti od finog satena. Jil Sander predlaže srebrni kombinezon s kratkim hlačama od mikrovlakana, koji je u stilu avijatičarske uniforme upotpunjen mnogobrojnim našivenim džepovima. </p>
<p>U novim sportskim kolekcijama i pilotske jakne zaživjele su elitnim životom. Moschino je pilotske jakne izradio od mekane pozlaćene kože, dok je dizajneru Jean Claudeu Jitroisu kao materijal poslužila zmijska koža. Charles Nolan osvježio je urbane sportske trendove luckastim modnim idejama, kreiravši pamučne trenirke ukrašene kristalima Swarovski nošene uz pripijenu suknju do koljena i srebrne sandale. </p>
<p>Sportska odjeća izvrsno se uklopila i u romantične trendove. Tako su nježne, dekorativne i prozračne tkanine vrlo česte u kolekcijama sportskih hlača, vjetrovki i jakni s kapuljačama Vivianne Westwood. Trenirke Alexandera McQueena ukrašene su mnoštvom šljokica, Calvin Kleinove ženstvene suknje od zlatnog satena dužine do koljena opremljene su patentnim zatvaračima i pojasima, a džemperi modne kuće »MaxMara« izrađeni su od transparentne srebrne viskoze i sa širokim, koso krojenim ovratnicima zavodljivo klize preko ramena. </p>
<p>Zrinka Delovski</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Raste broj oboljelih od šećerne bolesti</p>
<p>DUBROVNIK, 22. ožujka</p>
<p> - U subotu je na redovnoj godišnjoj skupštini Društva za zaštitu od šećerne bolesti Dubrovnik za predsjednika Društva ponovno izabran Ivo Bratičević, a za dopredsjednika ministar zdravstva Andro Vlahušić. Članovi društva, među ostalim, raspravljali su o brojnim aktivnostima što su ih poduzimali u zadnje dvije godine, u sklopu kojih su obišli i otoke i mjesta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kako bi svojim članovima što više olakšali borbu s tom bolesti. Predsjednik Društva Bratičević kazao je da je u Županiji u ovom času registrirano oko 4500 oboljelih, dok podatak o 12 novih oboljelih, registriranih tijekom zadnje dvije godine, dokazuje da je broj oboljelih u porastu. Članovi Društva prikupili su i potrebna sredstva za kupnju tzv. makula za pregled šećernih bolesnika, a po završetku skupštine dubrovačkoj Općoj bolnici dali su na korištenje pomagala za potrebe Oftalmološke ambulante i odjela. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Policija u putnim kovčezima pronašla 28 djece</p>
<p>PEKING, 22. ožujka</p>
<p> - Kineska je policija u putnim kovčezima u jednom autobusu otkrila 28 novorođenih djevojčica mlađih od tri mjeseca, koje su krijumčari najvjerojatnije namijenili za prodaju, priopćile su u subotu kineske vlasti.</p>
<p> Policija je stupila u akciju nakon dojave i zaustavila autobus u gradu Binyangu u provinciji Guangxi, na južnoj kineskoj obali. Riječ je o jednom od najsiromašnijih područja Kine. Jedna od djevojčica je umrla, a policija tvrdi da su ih krijumčari drogirali kako ne bi plakale. </p>
<p>Kineske vlasti su obznanile da svake godine u otmicama nestane velik broj djece namijenjene prodaji parovima bez potomaka. Starije se djevojčice najčešće prodaju kao nevjeste u ruralnim područjima u kojima nedostaje ženske populacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tvrtka Philip Morris kažnjena s više od 10 milijardi dolara </p>
<p>EDWARDSVILLE, 22. ožujka</p>
<p> - Sud u američkom gradu Edwardsvilleu u saveznoj državi Illinois donio je u petak presudu da duhanski gigant Philip Morris mora platiti više od 10 milijardi dolara kazne zbog toga što je pogrešno navodio da su »light« cigarete manje štetne od običnih. Tužitelji se tijekom suđenja nisu služili najraširenijim argumentom u parnicama protiv proizvođača cigareta, onim da je pušenje narušilo zdravlje njihovih klijenata, već im je glavno oružje bila činjenica da su u Philipu Morrisu od samog početka, odnosno od 70-ih godina prošlog stoljeća, znali da »light« cigarete nisu ništa manje štetne od običnih, ali su ih svejedno propagirali kao »zdravije«.</p>
<p> Sudac Nicholas Byron složio se s mišljenjem tužilaštva. »Philip Morris je koristio marku 'light' kako bi naveo konzumente na to da su te cigarete manje štetne od ostalih«, izjavio je sudac Byron po izricanju presude.</p>
<p> Iz Philip Morrisa su najavili žalbu na ovu odluku, jer se riječ »light« koristi za označavanje okusa, a ne sadržaja cigareta.</p>
<p> Sudac Byron odlučio je da je Philip Morris dužan isplatiti 7.1 milijardu dolara milijunu oštećenih ovisnika o nikotinu u Illinoisu, dok ostale tri milijarde mora platiti na ime krivične odgovornosti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Oscar između svečanosti i zabrinutosti </p>
<p>Hollywood ovoga trenutka želi biti »usklađen« sa situacijom, što znači respektabilan, ukroćen i trezven, ali nikako utučen. A kako to postići, pitanje je koje muči sve odgovorne u Akademiji</p>
<p>S obzirom na ratne okolnosti u kojima se našla Amerika, pa tako i cijeli svijet, svečanost dodjele Oscara promijenila je svoje slavljeničko obličje paradne taštine, bogatstva i obilja, pretendirajući na to da postane »priredba« kakva je vjerojatno bila na početku - s maksimalnim, ali hladnim profesionalizmom okrenutim filmskoj industriji i njezinim vrhunskim godišnjim dostignućima. Bit će to, dakle, »posebna« priredba za koju se ove godine primjenjuje »plan B« ili rezervni plan koji garantira nešto između svečanosti i zabrinutosti. Jer, Hollywood ovog trenutka želi biti »prikladan« situaciji, što znači respektabilan, ukroćen i trezven, nikako utučen. </p>
<p>A kako to postići, pitanje je koje muči odgovorne u Akademiji, jer u međuvremenu oscarovskih događanja, posljednjih 75 godina, Oscar je postao golemi business s nevjerojatno mnogo interesnih točaka. Evo samo jednog primjera - onog trenutka kada se ukida svečanost dolaska na crveni sag, otpadaju proizvođači naočala koji su već pripremili niz atraktivnih modela za slavne oči, zatim vlasnici draguljarnica su u deficitu s obzirom da su ponudili svoje usluge mnogima, a ne samo nominiranima, tu su i dragocjene minute od više od sata televizijskog pred-prijenosa u kojem se koriste sve one propagandne poruke kompanija koje nisu izravno uključene u financiranje same dodjele. Zato je vjerovati odgovornima u ABC-u, koji tvrde da će ipak »nešto« prenositi, bez obzira što to značilo u ovim okolnostima.</p>
<p>Slično se snalaze i sve ostale tv postaje koje su unaprijed isplanirale svoje programe. Dakako, bit će drugačije, ali će ipak biti jer »show must go on«, ma što se dogodilo. </p>
<p>Prisjetimo se da je do sada svečanost dodjele Oscara samo dva puta bila odgođena. Prvi put 1938. godine zbog vremenskih nepogoda, a drugi put 1968. godine zbog političkog razloga, odnosno ubojstva dr. Martina Luthera Kinga čiji se pogreb održavao upravo u vrijeme planiranog termina dodjele.</p>
<p>Zanimljivo je da je za vrijeme Drugog svjetskog rata u Akademiji odlučeno da se svečanost dodjele preseli iz hotela, gdje se do tada održavala kao veselje uz večeru i glazbu, u ozbiljnu kino dvoranu u kojoj se većina aktera pojavila u uniformama američke vojske u kojoj su tada sudjelovali. Čak su ukinute i orhideje kao ukras u dvorani jer su bile preskupe. </p>
<p>Dakle, ovoga puta nema nikakve dileme, oscarovska svečanost će se održati, ali u sasvim drugom ozračju, u unaprijed planiranim uvjetima, ali s promijenjenim okolnostima. Nominirani su i dalje svi ostali isti, voditelj je Steve Martin, glumac i komičar čiji film »Bringing Down the House« trenutačno jako dobro zabavlja američku publiku, a sve ostalo vidjet ćemo 23. ožujka u 18 sati po kalifornijskom vremenu, dakle, u rane jutarnje sate po europskom (u tri ujutro). </p>
<p>S obzirom na »plan B«, mnoge zvijezde su se počele tako ponašati, pa je već naručeno mnogo crnih haljina koje ranije nisu bile planirane, a pripremaju se i mnoge političke poruke, makar i u 45 sekundi koliko je propisano, čak i neki znakovi na odjeći, koji će uputiti na stav koji svaki pojedinac ima o ratu. Zasigurno se aktualnih poruka neće odreći prezenteri Richard Gere i Susan Sarandon, a ni eventualni dobitnici Daniel Day-Lewis, Bono i Michael Moore koji se dokumentarnim filmom »Bowling for Columbine« već oštro usprotivio oružju u školama... U svakom slučaju bit će drugačije i prilagođeno novoj realnosti. A što se nostalgije i sentimentalne strane tiče, mnogi su otkazali dolazak na proslavu 75. rođendana Oscara, pravdajući se banalnim, ne »ratnim« razlozima. Za sada se očekuje dolazak Luise Rainer (93) koja je dobila Oscare za uloge u filmovima »The Great Ziegfeld« (1936.) i »The Good Earth« (1937.), Olivie De Havilland (86) koja je također dva puta osvojila Oscara za uloge u filmovima »To Each His Own« (1946.) i »The Heiress« (1949.) i Georgea Kennedyja (76) koji je dobio Oscara 1976. za sporednu ulogu u filmu »Cool Hand Luke«.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kiparski četverac u slavodobitnom pohodu na Beč</p>
<p>Bečka izložba u palači knezova Porcia posvjedočila je koliko su djela četvorice hvarskih kipara inspirirana slojevitom baštinom koja im je istodobno mjera i putokaz, breme i mit, ali i crta za preskok. Zavičaj izgleda istodobno apsolutnim utočištem i najkrhkijim prostorom</p>
<p>U svečanoj atmosferi i pred mnogobrojnom publikom, mahom iz austrijskih kulturno-umjetničkih krugova i diplomatskog kora, nedavno je u Beču otvorena izložba skulptorskih radova Peruška Bogdanića, Slavomira Drinkovića, Kažimira Hraste i Kuzme Kovačića. Riječ je o izvanrednom hrvatskom kulturnom proizvodu što pod naslovom »Četiri kipara otoka Hvara« već više od dvije godine u inozemstvu i domovini svjedoči o iznimnom dosegu i gotovo renesansnoj pojavnosti četvorice kipara dalmatinske provenijencije.</p>
<p> Nakon premijere u Starome Gradu i nekoliko uprizorenja u Hrvatskoj te velikog prošlogodišnjeg uspjeha u Szentendreu, mađarskom ljetnom likovnom središtu, uslijedio je poziv za nastup u austrijskoj metropoli. Na samom otvorenju, 18. ožujka, moglo se čuti među kritičarima i publikom da u Beču nije bilo ovako idejno pročišćenog i značajnog predstavljanja naše kiparske umjetnosti još od vremena nastupa Ivana Meštrovića, 1910. godine, u okviru izložbe Secesije i 1935. samostalno u Hagebundu. </p>
<p>U atriju i dvoranama prizemlja jedinstvene bečke renesansne palače Porcia, Galerija Klovićevi dvori je dopremila, a kustosica Biserka Ruter Plančić postavila 38 izložaka što predstavljaju prebogatu antičko-renesansnu umjetničku baštinu otoka Hvara i suvremenu kiparsku produkciju generacijski i zavičajno sretno obilježenih umjetnika. Umjetničke fotografije Ive Pervana, s motivima spomeničkih i prirodnih ljepota otoka Hvara što prate brončane, kamene, staklene i drvene skulpture naših autora, u vjetroviti i prohladni Beč unijeli su mirise Mediterana i toplinu podneblja najsunčanijeg nam otoka u Dalmaciji.</p>
<p> Mnoštvo internacionalne i domaće publike koja ovih dana zbog, desetljeće duge obnove i konačno 15. ožujka otvorene, glasovite Albertine doslovno opsjeda grad na Dunavu, nedvojbeno će u velikom broju pohoditi i izložbu naših kipara zahvaljujući, u prvom redu, odličnom smještaju galerije Porcia u samom središtu prvog »bezirka« i već prije otvorenja, uočeno, odličnoj propagandi iz austrijskog Državnog sekretarijata za umjetnost i medije.</p>
<p>Izložba je ostvarena uz značajnu i hvalevrijednu financijsku pomoć Ministarstava kulture i vanjskih poslova RH, Poglavarstva grada Zagreba i Beča te pod pokroviteljstvom Franza Moraka, austrijskog Državnog sekretara za umjetnost i medije. Na otvorenju je osim govora pokrovitelja i osvjedočenog prijatelja Hrvatske i njezinih umjetnika, gospodina Moraka, riječ imao veleposlanik RH, Dražen Vukov Colić koji je iz buduće suradnje između dviju država na kulturno-umjetničkom planu izdvojio skorašnje izložbe Ede Murtića i dokumentarno-studijske izložbe o glasovitom maestru Lovri Matačiću.</p>
<p> O umjetnicima i njihovim skulpturama te o prebogatoj kulturnoj i umjetničkoj baštini otoka Hvara, na kraju svečanog otvorenja govorio je Joško Belamarić istaknuvši kako je prva izložba koja je u Hektorovićevu Tvrdalju okupila četvoricu generacijski bliskih kipara, postavila zauvijek otvoreno pitanje u kojoj mjeri je ljudsko djelovanje određeno hereditarnim faktima, a u kolikoj mjeri ga oblikuje životna škola pojedinca i okoliš kojim se kreće. Bečka izložba u palači knezova Porcia posvjedočila je koliko su djela četvorice hvarskih kipara inspirirana slojevitom baštinom koja im je istodobno mjera i putokaz, breme i mit, ali i crta za preskok. Zavičaj izgleda istodobno apsolutnim utočištem i najkrhkijim prostorom. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Domaći umjetnici oživjeli projekt »7000 hrastova«</p>
<p>Glavni dio projekta zamišljen je na lokalitetu kod grada Nina, na kojem će autori akcije, zajedno s umjetnicima iz Hrvatske, Austrije, Italije i Turske, posaditi 7000 sadnica hrastova </p>
<p>Sadnjom prvog hrasta iza galerije Studentskog centra za vrijeme izlaska Sunca, na sam početak proljetne ravnodnevice, započela je jedinstvena umjetničko-ekološka akcija »7000 hrastova« u organizaciji umjetničke udruge »Planine«. Time je ujedno načinjen i prvi korak ka spajanju dvije naizgled nepovezive djelatnosti - umjetnosti i ekologije.</p>
<p> Po prvi puta na našim prostorima okupili su se eminentni domaći i strani umjetnici koji će oplemeniti jedan goli pejzaž hrvatskog kamena, te ujedno doprinijeti jačanju ekološke svijesti. Umjetnička udruga »Planine«, koju čine akademski slikar Josip Zanki, dramaturg Davor Žagar, kiparica Božica Matasić, Bojan Gagić i veliki promotor kulture, Britanac Richard de Marco, zaslužna je za stvaranje projekta posvećenog njemačkom karizmatičnom umjetniku Josephu Beuysu i njegovoj akciji »7000 hrastova« izvedenoj u Kasselu na izložbi »Documenta 1985.«. </p>
<p> Glavni dio projekta zamišljen je na lokalitetu kod grada Nina, na kojem će autori akcije, zajedno s umjetnicima iz Hrvatske, Austrije, Italije i Turske posaditi 7000 sadnica hrastova. Radi se o povijesnom lokalitetu na kojem se nekad nalazila hrastova šuma koja je bila svojevrsni ravnokotarski nastavak velikih velebitskih šuma.</p>
<p>Na tom području u srednjem vijeku šuma je stradala u kandijskom ratu između Turske, Venecije i Habsburške monarhije. Kao što je poznato, Mlečani nisu mogli obraniti Nin koji je u to vrijeme bio značajna utvrda, pa su stanovništvo iselili, a sam grad gađali topovima s mora i zapalili ga kako ne bi postao moćna utvrda u rukama Turaka. </p>
<p>U isto vrijeme zapaljena je i šuma zbog svog strateške važnosti. Ostatak šume posjekla je austro-ugarska država za vrijeme izgradnje pruge od Zagreba prema Dalmaciji, a tijekom kasnijeg naseljavanja stanovništva na područje Nina, šuma je rušena za gradnju kuća.</p>
<p> Stoga će »7000 hrastova« otvoriti proces dijaloga i komunikacije između kulture i umjetničke prakse spomenutih zemalja. Šuma će biti posađena u obliku spirale, odnosno kruga koji se pretvara u spiralu. Prvo stablo od kojeg sve počinje u sredini kruga, simbol je duha kao vječne i nepromjenjive činjenice. </p>
<p>To je razlog i gradnje malog drvenog amfiteatra u sredini, za buduće umjetničke projekte, filozofske i ekološke susrete. Posljednje stablo simbol je prostora i vremena unutar kojeg nastaje objektivna stvarnost u kojoj se ostvaruje i šuma. Krug se tako zatvara i to na mjestu gdje je nastao prvi hrvatski arkadijski roman »Planine«.</p>
<p>Ispred prvog posađenog hrasta, u petak je položena i prigodna ploča s ugraviranim citatom J. Beuysa »Svaki je ljudski rad umjetnost«, koju je izradila poznata kazališna kiparica Božica Matasić, ujedno i voditeljica galerije Studentskog centra.</p>
<p> Beuysova prvotna ideja bila je da se projekt proširi na sva područja od Dubrovnika do irskog Derrya, jer ta dva područja u korijenu svoga imena nose riječ hrast. Izlaz Sunca na sam početak proljeća, nosi u sebi veliko skrovito značenje za čitav projekt. Naime, odnosi Sunca i Mjeseca, plime i oseke, te sijanje poljoprivrednih kultura, vezani su za taj datum i to od doba poganske Europe.</p>
<p> Nema ništa spektakularnog u sadnji jedne hrastove šume, ali kad se tog posla prihvate umjetnici, kao osmišljenog umjetničkog projekta, svako je posađeno drvo artefakt. Realizacija projekta predviđena je u tri faze, s početkom u 2003. i završetkom u 2005. godini, kada se sade zadnja stabla. Autori smatraju da je spomenuti čin sadnje umjetničko djelo, isto kao što smatraju da će šuma koja će izrasti na lokalitetu biti umjetničko djelo. </p>
<p>Uz samu akciju sadnje autori predviđaju i niz predavanja o djelu Josepha Beuysa, kao i tematsku izložbu vezanu uz njegov rad. Predviđen je i umjetnički performance svakog od pozvanih umjetnika, kao i umjetnika koji rade i djeluju u lokalnoj zajednici. Stoga će projekt uključiti oko 4000 učenika osnovnih i srednjih škola, 50 umjetnika, te sva zanimanja vezana uz sadnju šuma.</p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>I grafički umnožene slike majstora ostaju na cijeni</p>
<p>Oni koji žele svoj zid dekorirati, primjerice, grafičkim listovima Henrija Matissea, na europskim dražbama mogu njegove radove u nadoštampi naći po cijenama od 1000 kuna. Tolika je cijena za naknadno štampane litografije Joana Miroa, dok Picassoovi nesignirani radovi koštaju od 2000 do 3000 kuna</p>
<p>Mnogi naši čitatelji stjecajem su okolnosti došli u posjed grafičkih listova poznatih svjetskih imena i poneki bi rado saznali cijene takvih radova, no budući da je kod nas ponuda i potražnja takvih radova zanemariva u odnosu prema ponudi domaćih autora, mnoge će zanimati odnos cijena, imena i radova koja se pojavljuju na aukcijskoj ponudi europskog tržišta. </p>
<p>U katalozima aukcijski kuća u principu se navode predaukcijske cijene, što je ujedno i tržišna vrijednost kao polazne točke za dražbu. Ako se grafički listovi ponuđeni nekoliko puta na dražbi ne prodaju, uz privolu vlasnika ostaju u izravnoj prodaji gdje se mogu dobiti po predaukcijskoj cijeni. </p>
<p>Naši čitatelji će se vrlo vjerojatno sjetiti da smo o grafičkim tehnikama i tehnološkim postupcima svojedobno pisali detaljno. No valja se ipak podsjetiti da se u artističkim krugovima više cijeni grafički list izrađen u nekoj od tehnika poput akvatinte, drvoreza ili bakropisnih tehnika nego sitotiska, no sitotisak ili svilotisak izvjesno je jedini prihvatljivi tehnološki postupak koji je primjenjiv, kad su u pitanju grafičke izvedbe umjetnika geometrijske apstrakcije. </p>
<p> Victor Vasarely, Yakov Agam, Andy Warhol, Miroslav Šutej, Ivan Picelj, Aleksandar Srnec, Julije Knifer i dr., sve su to imena autora koji su se koristili svilotiskom kao jedinom grafičkom tehnikom i zbog toga njihovi radovi nisu ništa manje cijenjeni. Isto tako u slobodnoj prodaji nalaze se radovi izvedeni u raznorodnim tehnikama po znatno nižim cijenama tzv. »nachdrucke« ili nadoštampa, to su najvećim dijelom posthumno izdane edicije listova od vlasnika matrica ili predložaka. </p>
<p>Primjera radi navest ćemo podatak o posthumno izdanoj litografiji Augusta Renoira 1951. g. vel. 32×24 cm, koja se nudi po početnoj cijeni od 1400 kuna. Kad je riječ o vrlo traženim, pomodnim ili poznatim ličnostima u svijetu umjetnosti, tada vrlo često nije upitna ni kvaliteta tiska. Tako se za signirani ofsetni tisak Josepha Beuysa iz 1978. g. pod naslovom »Diskusija s Beuysom« 62×92 cm, koji je u principu tada poslužio kao plakat, traži 2700 kuna, ili za isti takav ofsetni tisak, s potpisom autora, samo bez teksta na plakatu, tražena cijena je 10.400 kuna. Budući da se po europskim standardima priznaju grafičke edicije do 40 komada, tiskane postupkom litografije, bakroreza ili sl., a u sitotisku se ona kreće od 150 - 250 primjeraka, vrlo je uočljivo kako se poneka od edicija kreće i do broja od 2500 - 10.000 primjeraka, što ni kojoj mjeri ne umanjuje cijenu pojedinog primjerka.</p>
<p>Züriška izdavačka kuća Bischofsberger 1972. g. izdala je grafički list u ofsetnoj tehnici umjetnika Mela Ramosa u nakladi od 2500 primjeraka »Vantage Tabacco« vel. 66×51 cm, čija se cijena u gotovo svim aukcijskim kućama kreće oko 4600 kn. Kako je poznato da je za prodaju jedne edicije od 150- 200 primjeraka potrebno približno od pet do sedam godina, zanimljiva je naklada od 10.000 primjeraka, u kojoj se tiskalo autora Friedensreicha Hundertwassera. Očito da je taj autor tražen i prodajan, pod nazivom »Good Morning City« licitira se njegova grafika 84×56 cm primjer br. 3784/10.000 po startnoj cijeni od 13.000 kn, a one manjeg formata vel. 47×38 cm edicije do 200 komada, postižu cijenu i višu od 22.000 kuna.</p>
<p>Oni koji žele svoj zid dekorirati radovima Henrija Matissea, na europskim dražbama mogu se njegovi radovi u nadoštampi naći po početnim cijenama od 1000 kuna, po istoj su cijeni isto tako naknadno štampane litografije Joana Miroa. Visoko su procijenjeni grafički listovi Roya Lichenstena, izdane u New Yorku u nakladi Galerije Leo Castelli koji su izdani u pojedinim edicijama od samo 200-250 primjeraka, što je za američko tržište relativno mala naklada, po početnoj cijeni od 26.000 kuna, a rijetko kada ostanu neprodane. Među najskuplje grafičke listove koji se ovih dana nude na europskom tržištu, ubrajaju se radovi njemačkog umjetnika Georga Baselitza, monokromni bakropis vel. 76×66 cm izdan u seriji od 50 listova stoji u ponudi od 61.000 kuna. </p>
<p>U našoj sredini nerijetko se u pojedinim kolekcijama nađu grafički listovi autora od svjetskog ugleda, stoga što su bili sudionici hrvatskih suvremenih likovnih kretanja od 1960.-1970. Ime Victora Vasarelya, majstora geometrijske apstrakcije, vrlo se često nađe na popisu aukcijskih kuća, njegovi grafički listovi pretežno izrađeni u sitotisku, najčešće su početnih cijena od 3500- 5600 kuna. Nesignirani radovi Pabla Picassa, bez obzira jesu li izvedeni još za vrijeme njegova života ili kasnije, kreću se od 2000-3000 kuna. </p>
<p> Prije više od deset godina u Sloveniji se tiskala serija grafika Andyja Warhola koje nisu signirane, ali se i na europskom tržištu pojavljuju, no one za razliku od potpisanih koje se procjenjuju na 12.000-15.000 kuna, vrijede oko 700-800 kuna. Budući da je Zoran Mušič jedan od dosta traženih autora u Europi, a podosta se njegovih radova nađe kod nas, za njegove se akvatinte ovisno o veličini, traži od 5600-10.000 kuna. Nažalost moramo konstatirati da se na europskim aukcijskim prodajama, izuzev originala majstora između dva rata, ništa od hrvatskih suvremenih autora za sada - niti traži, niti nudi. </p>
<p>Ivanka Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Balota na esperantu i kineskom jeziku</p>
<p>PULA, 22. ožujka</p>
<p> - Na zatvorenju izložbe »Mate Balota - Mijo Mirković od književnosti do ekonomije i natrag« u subotu u pulskoj galeriji »Diana« priređen je nesvakidašnji poetski recital. Tom prigodom, naime, interpretirane su Balotine pjesme i zbirke »Dragi kamen« na zavičajnoj čakavštini, ali i u prijevodima na razne svjetske jezike. Zanimljivost predstavlja činjenica da je poznati hrvatski esperantist dr. Ivo Borovečki, koji je prije 40 godina preveo Balotinu pjesmu »Koza« na esperanto, interpretirao tu pjesmu pored esperanta i na kineskom jeziku! Izložba je, inače, predočila Balotin-Mirkovićev pjesnički intimni ambijent. Uz radni stol, stari radio-aparat i druge detalje autorove radne sobe, Puljanima su na uvidu bili Balotini rukopisi pjesama, kao i niz portreta i ilustracija. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Belgijanci nam još nisu dali gol</p>
<p>Naša se nogometna reprezentacija dosad dva puta suprotstavila Belgijancima, oba puta u kvalifikacijama za SP u Japanu 2002. godine. Zanimljivo je da su u dvije dosadašnje utakmice protiv Belgijanaca Hrvate vodila dva izbornika, a u trećoj ih vodi treći - Otto Barić. Prvi dvoboj protiv Belgije, 2. rujna 2000. godine u Bruxellesu, vodio je Ćiro Blažević, bilo je 0-0. U drugom dvoboju, 6. listopada u Zagrebu, Hrvatsku je vodio Mirko Jozić, pobjedu 1-0 i odlazak na SP u Aziju osigurao je Bokšić </p>
<p>Toliko bitan kvalifikacijski dvoboj za plasman na EP u Portugalu, protiv Belgije 29. ožujka u Zagrebu, u svom iščekivanju nudi nam sjećanja na prethodne dvije utakmice protiv Belgije. Naime, naša se nogometna reprezentacija do sada dvaput suprotstavila Belgijancima, oba puta u kvalifikacijama za SP u Japanu 2002. godine. Zanimljivo je da su u dvije utakmice protiv Belgijanaca Hrvate vodila dva izbornika. </p>
<p>Prvi dvoboj protiv Belgije 2. rujna 2000. godine u Bruxellesu bio je početak kvalifikacija, na klupi naše vrste sjedio je Ćiro Blažević. Sjećamo se da je Blažević s velikom nervozom iščekivao taj dvoboj. Nakon, kako sam kaže, dugog razmišljanja odlučio je pomalo promijeniti svoju tradicionalnu 3-5-2 formaciju. Ne znatno, i ali ipak primjetno. </p>
<p>Naime, Davor Šuker je prvi puta u reprezentaciji igrao praktički u veznoj liniji. Iako je znao odlaziti u napad, Šuker je bio zadužen više za građenje igre i asistencije posve isturenom Balabanu. Hrvatska je tako dobila premoć u igri na sredini, Blažević smatra baš zbog povlačenja Šukera prema natrag. Danas o toj utakmici Blažević kaže:</p>
<p>- Odlučio sam Šukeru prenamijeniti poziciju i bio je to pun pogodak. Bila je to jedna od najboljih Šukerovih partija u reprezentaciji. Svugdje ga je bilo, i u napadu i u srednjem redu. Tu je Šuker potvrdio svoju svestranost. </p>
<p> Hrvatska je dobro igrala u Bruxellesu, imala i svoje prigode, no nisu ni Belgijanci bili bez šansi. Bila je to prva ozbiljnija utakmica Stipe Pletikose na vratima reprezentacije. U nekoliko navrata Pletikosa je potvrdio iznimnu kvalitetu, no bi je nesiguran u ispucavanjima lopte, nakon jednog takvog neuspjelog ispucavanja Belgijanci su umalo poveli. No, naš je vratar sjajnim obranama kasnije »poništio« tu pogrešku.</p>
<p>- Pletikosa je debitirao za reprezentaciju na turneji u Južnoj Koreji. No, ovo mu je bilo pravo vatreno krštenje. Odličan je bio Pletikosa tada protiv Belgije, a da sam ga s pravom postavio na vrata svjedoči i kasniji razvoj njegove karijere. </p>
<p>Iz te utakmice ostali su zapamćeni dvoboji Hrvata u belgijskom dresu Darka Strupara i Igora Štimca. Bod osvojen na belgijskom terenu nesumnjivo je pripomogao odlasku na svjetsku smotru u Japanu.</p>
<p>No, presudila je ipak utakmica u Zagrebu 6. listopada 2001. godine i pobjeda 1-0, zgoditkom Bokšića. Hrvatsku je tada vodio Mirko Jozić. Iako mu se zamjeralo na ponavljanju zatvorenih formacija u tim kvalifikacijama, i s tom zatvorenijom postavom Jozić je nadvisio Belgiju. Zapravo, utakmica protiv Belgije možda je njegov najbolji taktički uradak u reprezentaciji.</p>
<p>Klasičnu formaciju 3-5-2 Jozić je za svoje vladavine često mijenjao, u Zagrebu je imao četiri igrača u zadnjoj obrambenoj liniji, s time da je Živković malo izlazio naprijed. Igru je sjajno kreirao Robert Prosinečki čiju blistavu partiju nije pokvario ni promašeni jedanaesterac u prvome poluvremenu. Upravo je nakon sjajnog dodavanja Prosinečkog za Balabana kreirana situacija za postizanje pogotka. Balaban, koji je u igru ušao u 62. minuti umjesto Vlaovića, prošao je po desnoj strani u dubinu kaznenog prostora, izvrsno zavrnuo prema srcu »šesnaesterca« gdje je bio Bokšić. Koji je zakucao loptu u mrežu! </p>
<p>Već tada je Tomas bio promoviran u stalnog člana Jozićeve vezne linije. Pokušaj s Tomasom tada je uspio, no Jozić je i kasnije Tomasa prečesto stavljao u veznu liniju što se nije pokazalo uspješnim. </p>
<p>No, bez obzira na sve, utakmica protiv Belgija i pobjeda koja nas je odvela na svjetsku smotru u Aziju bio je veliki Jozićev trijumf. Sjećamo se izvrsne partije Solde, sprinteva Jarnija, ali napose velikog slavlja na maksimirskom stadionu. Treća utakmica protiv Belgije nosi isto takvu važnost - ako naša reprezentacija ne trijumfira definitivno će ispasti iz utrke za nastup na EP dogodine u Portugalu. </p>
<p>Pobjeda nas ostavlja na životu, ali ne jamči još uvijek ništa, osim da držimo uzde vlastite sudbine u svojim rukama. </p>
<p>Tradicija, dakle, kaže da Hrvatskoj Belgijanci još nisu dali gol, a nešto će naši nogometaši valjda zabiti. Takvu rečenicu često rabi i sadašnji izbornik Otto Barić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ivica najbolji među Hrvatima, Fleiss ukupno druga</p>
<p>Ivica Kostelić očekivano je prvi u konkurenciji hrvatskih skijaša, no u ukupnom je poretku tek četvrti. Nika Fleiss jedina je Hrvatica koja je završila slalomsku utrku </p>
<p>INNERKREMS, 22. ožujka</p>
<p> - Posljednji dan Otvorenoga hrvatskog prvenstva u alpskom skijanju, odnosno slalomska utrka nije ponudila toliko uzbuđenja kao u četvrtak i petak, kad su voženi superveleslalom i veleslalom, pogotovo u ženskoj konkurenciji. Najveći je razlog zasićenje i umor naših skijaša na kraju sezone. </p>
<p>Ivica Kostelić očekivano je pobijedio u konkurenciji hrvatskih skijaša, no u ukupnom je poretku tek četvrti. Ukupni je pobjednik Japanac Kentaro Minagawa s vremenom 1:41.22, koji je bio 39 stotinki brži od Ivice. Ispred Ivice bila su i dvojica Slovenaca, Aleš Gorza (+0.33) i Jure Košir (+0.36). Kako je rekao svjetski skijaški prvak, nije imao motiva, a zasićenost je očito kulminirala. U Hrvatskom je prvenstvu drugo mjesto osvojio Ivan Vučinić (6.83 sekunde zaostatka za Ivicom), a treće Tin Široki (+7.39).
Kod skijašica, Nika Fleiss osvojila je drugo mjesto s 31 stotinkom zaostatka za ukupnom pobjednicom Petrom Zakurilovom (1:46.97), ali je u Hrvatskom prvenstvu ostala bez konkurencije. Naime, Ana Jelušić nije vozila slalom zbog bolesti (bronhitis) te je još u subotu ujutro otputovala u rodnu Rijeku. Pritom, naše jedine preostale dvije slalomašice nisu završile utrku, Mateja Ferk pala je u prvoj vožnji, a Yvonne Schnock u drugoj. Nika se tako prvenstveno borila za ukupnu pobjedu, koja joj je u konačnici promaknula.</p>
<p>- Imala sam mnogo problema u drugoj vožnji, nisam uspjela uhvatiti ritam, što se prilično odrazilo na vremenu. Nisam baš zadovoljna, ali što je tu je. Najžalosnije je da sam samo ja od Hrvatica završila utrku, rekla je Nika, koja je na dodjeli pehara bila usamljena na postolju. </p>
<p>Inače, Ante Kostelić već je u petak otišao iz Innerkremsa prema Selcu, gdje se rehabilitira Janica. Neki komentiraju da je glavni razlog odlaska svađa s Ivicom oko postavljanja veleslalomske staze u petak, no za vjerovati je kako je Ante otišao da bi iz prve ruke pratio Janičin oporavak. Uostalom, Ivica je u subotu s ocem komentirao svoju slalomsku utrku, naravno bez povišenih tonova. </p>
<p>Kostelići će se odmarati u Selcu do 30. ožujka te se potom pozabaviti testiranjem novih skija. </p>
<p>• Rezultati, skijaši, ukupno: 1. Minagawa (Jap) 1:41.22, 2. Gorza (Slo) +0.33, 3. Košir (Slo) +0.36, 4. KOSTELIĆ (HRV) +0.39, 5. Vajdić (Slo) +1.06; Hrvatsko prvenstvo: 1. Kostelić, 2. Vučinić +6.83, 3. Široki +7.39, 3. Šamšal +9.01, Štefančić +9.58, Olivari +11.60, Marinelli +11.63, Zrnčić-Dim +12.33. </p>
<p>• Skijašice, ukupno: 1. Zakurilova (Češ) 1:46.96, 2. FLEISS (HRV) +0.31, 3. Zeiser (Aut) +0.83, 4. Walter (Lie) +1.85, 5. Karasinska (Pol) +2.12; Hrvatsko prvenstvo: 1. FLEISS 1:47.27. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Lakše igramo protiv jakih« </p>
<p>»McLinton je odigrao dobru utakmicu protiv Unicaje. Pokazao se vođom na terenu. No, nešto više ne mogu reći nakon samo jedne utakmice«, kazao je trener Zagreba Dražen Anzulović</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - U nedjelju u 19 sati u dvorani Dražena Petrovića košarkaši Cibone VIP dočekuju, kao i prije tjedan dana, momčad Zagreba. Prošle su subote gradski suparnici igrali u sklopu Goodyear lige, dok će se u nedjelju susresti u 1. kolu Ožujsko lige za prvaka. </p>
<p>Ove sezone Cibona i Zagreb imaju omjer 1-1, svaka momčad slavila je u svojoj dvorani. Nakon niza godina, u Trnskom je stasala generacija koja ravnopravno može igrati s najboljim hrvatskim momčadima. U Goodyear ligi Zagreb je protiv Splita, Zadra i Cibone skupio pet pobjeda i jedan poraz. Trener Zagreba Dražen Anzulović ponudio je zanimljivo obrazloženje takvog stanja: </p>
<p>- Mojim je igračima lakše igrati protiv jačih suparnika, jer se onda žele dokazati i daju svoj maksimum. Mislim da su za nas u Ožujsko ligi opasnije momčadi koje su se probile iz prvog dijela hrvatskog prvenstva, poput Istre, Hirona i Hermesa. Protiv tih klubova polagat ćemo ispit zrelosti i morat ćemo pokazati psihološku stabilnost. Uoči domaćeg prvenstva ostali klubovi »četvorice« ozbiljno su se pojačali. </p>
<p>- Za razliku od nas, koji smo oslabljeni, ostali smo bez Marinovića, kazao je Anzulović, dodavši: </p>
<p>- U nedjelju najvjerojatnije neće igrati Pehar, koji ima problema s petom, i Jelavić, koji je uganuo gležanj. Možda se do nedjelje situacija s Peharom ipak popravi, on nam je važan igrač pod košem. </p>
<p>Cibona je slavila prošlog vikenda, a u međuremenu im se priključio i Amerikanac Darren McLinton. </p>
<p>- On je odigrao dobru utakmicu protiv Unicaje. Pokazao je karakteristike koje sam o njemu znao još ranije. Na parketu se nameće kao vođa. No, nešto više ne mogu reći nakon samo jedne utakmice, istaknuo je Anzulović. </p>
<p>Zagrebov trener smatra da 180 centimetara visoki Amerikanac nije jedina prijetnja cibosa. </p>
<p>- Mislim da McLintona može dobro čuvati Tomas, ali Cibona nije samo McLinton, već ima niz dobrih igrača koji u svakom trenutku mogu riješiti utakmicu. Prkačin je odigrao dobro protiv Unicaje, pokušat ćemo ga čuvati bolje od Španjolaca, kazao je Anzulović i ponudio recept protiv Cibone: </p>
<p>- Već smo prošle nedjelje pokazali da se možemo dobro nositi s Cibonom. Trebamo popraviti organizaciju igre i obranu, moramo zadržati dobar skok. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zadar uvjerljiv na startu Lige za prvaka</p>
<p>ZADAR, 22. ožujka</p>
<p> - U Jazinama je Zadar bez većih poteškoća pobijedio košarkaše Svjetlost Broda na startu Ožujsko lige za prvaka. Konačnih 109-85 najbolji je pokazatelj tko je u ovom trenutku bolja momčad. Zadrani su odlično otvorili utakmicu, zapravo u prvoj četvrtini riješili puno toga, 32-16 u tih deset minuta plod je odlične igre na vanjskim pozicijama. Samo na trenutak gosti su uspjeli uhvatiti priključak zahvaljujući izvrsnom Piploviću koji je nanizao lijepu seriju koševa. Ipak u novoj dionici Zadar je pokazao tko je gazda, počele su sijevati trice kod svih strana, prednjačio je Marko Popović, pomagali su mu Tvrdić i Perinčić i Brođani su se morali pomiriti s porazom.</p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR - SVJETLOST BROD 109-85 (32-16, 21-26, 30-23, 26-20)</p>
<p>ZADAR: Tvrdić 24 (2-2), Vladović 2, Popović 23 (1-2), Longin 14 (1-2), Perinčić 11 (1-2), Šamanić 14 (4-5), Špralja, Erjavec, Dijan, Pavić, McDonald 6 (4-4), Meeks 15 (2-4).</p>
<p>SVJETLOST BROD: Kaurić 10 (5-6), Kovačević 18 (4-5), Prostran, Piplović 22 (2-4), Možar, Norac 3, Mandić 8 (1-2), Pezer 12 (1-2), Ivić 9 (1-2), Kristić 3, Dišlijev.</p>
<p>SUCI: Medan (Dubrovnik) i Basarić (Split). GLEDATELJA: 250.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko POPOVIĆ. </p>
<p>I. K.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Uspješan start Splićana</p>
<p>SPLIT, 22. ožujka</p>
<p> - Gosti su u većem dijelu utakmice dobro namučili domaćine, premda to krajnji rezultat baš i ne govori. Naime, u drugoj četvrtini gosti su napravili mini seriju od 16-2 i rezultat od 29-14 doveli do neizvjesnih 31-30 za domaćine. </p>
<p>U trećoj četvrtini gosti su se približili na samo četiri koša zaostatka, semafor je u tom trenutku pokazivao 54-50 za žute. Nakon toga domaćini su zaigrali agresivnije u obrani, u napadu su proradili centri Rađa i Žižić, te su se uz pomoć preciznog Sesara uspjeli odlijepiti i na kraju ostvariti uvjerljivu pobjedu.</p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p>SPLIT CO - ISTRA 94-72 (29-14, 14-23, 23-17, 28-18)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić, Mimica 5, Zdovc, Rančić 10 (2-4), Žižić 17 (5-6), Sesar 23 (4-5), Ukić 13 (4-4), Pašalić, Kedžo 4 (2-2), Kaštropil, Rađa 22 (6-7), Oršulić.</p>
<p>ISTRA: Korošec 5, Brewer 20 (2-3), Klarić 12, Dolinar 10 (2-2), Pestić, Perović, Josipović 8 (2-2), Ercegović, Krizman, Tuljaković, Siamhodžić, Gormier 13 (1-2).</p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar), Radović (Dubrovnik). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dino RAĐA </p>
<p>Rezultati 1. kola Lige za ostanak: Osijek - Dubrava 90-79, Sunce - Triglav osiguranje 70-85, Zrinjevac - Šanac Karlovac </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>H. dragovoljac u Ligi za prvaka</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Hrvatski nogometni drugoligaši su, poput prvoligaša, odigrali posljednje, 22. kolo, prvog dijela prvenstva. U doigravanje za prvaka plasiralo se šest prvoplasiranih momčadi iz svake skupine. U skupini jug postignuti su sljedeći rezultati: GOŠK - H. dragovoljac 2-1, Uljanik - Istra 3-0, Inker - Orijent 3-0, TŠK Naftaš - Solin Građa 0-0, Uskok - Imotski 1-2, Novalja - Croatia Sesvete 1-1.</p>
<p>• Redoslijed: Uljanik 49 bodova, Inker 46, Solin Građa 33, Uskok 32, Croatia Sesvete 31, H. dragovoljac 29; skupina sjever:Belišće - Valpovka Satnica 1-0, Metalac - Grafičar Vodovod 1-1, Sloga - Dilj 0-0, Koprivnica - Čakovec 1-1, Omladinac - Vukovar '91 1-0.</p>
<p>• Redoslijed: Marsonia 45 bodova (utakmica manje), Belišće 44, Koprivnica 36, Čakovec 36, Omladinac 31, Sloga 30...</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamo na velikih plus 7</p>
<p>»Plavi« su, eto, tek u trećem pokušaju ove sezone uspjeli svladati Veličane, i to u vrlo bitnom trenutku - neposredno uoči doigravanja za prvaka</p>
<p>VELIKA, 22. ožujka</p>
<p> - »Šampion, šampion, Dinamo je šampion!«, gromko su pjevali Dinamovi navijači nakon pobjede njihove momčadi u prvenstvenom okršaju protiv Kamen Ingrada u Velikoj. »Plavi« su, eto, tek u trećem pokušaju ove sezone uspjeli svladati Veličane, i to u vrlo bitnom trenutku - neposredno uoči doigravanja za prvaka. </p>
<p>Strijelac za konačnih 1-0 bio je Dario Smoje u 80. minuti iz jedanaesterca. Prethodno je Poleti u svom kaznenom prostoru srušio Silvija Marića. Inače, početkom drugog dijela nogometaši Kamen Ingrada ostali su s igračem manje nakon što je isključen Ivo Smoje.</p>
<p>Dodatni razlog ovome slavlju Bad Blue Boysa jest i Zagrebova pobjeda protiv Hajduka u Kranjčevićevoj, nakon čega je Dinamo povećao prednost u odnosu na Splićane na čak sedam bodova. To bi doista mogla biti dostatna zaliha za konačno prvo mjesto maksimirskih nogometaša. Uostalom, BBB su na neki način već i počeli proslavljati naslov.</p>
<p>Domaći su sasuli žestoku verbalnu paljbu sucu Šuprahi, no za takvo što doista nisu imali temelja. Istina, Šupraha je isključio domaćeg igrača, a pobjedonosni pogodak Dinamo je postigao iz jedanaesterca... No, sve je to Šupraha učinio posve opravdano. Ivo Smoje je srušio Olića u trenutku kada je ovaj bježao prema domaćim vratima, pa je isključenje sasvim logično.</p>
<p>No, Dinamova igra nije bila na šampionskoj razini. Štoviše, maksimirsko bljedilo nije se odražavalo samo na svijetloj garnituri dresova, već i na samoj igri. Trener Miroslav Blažević je uoči ove utakmice naglašavao kako je uvjeren da njegovi nogometaši u Velikoj neće pružiti onako slabu igru kao u prvom poluvremenu nedavnog dvoboja protiv Rijeke. A »plavi« su ovaj put u takvom stilu odigrali svih 90 minuta, a ne samo prvo poluvrijeme! Kamen Ingrad je, posebice u prvom dijelu, imao izraženije prilike. Zekić i Popović su u dva navrata izbili sami pred Butinu, ali nisu uspjeli realizirati prilike. Štoviše, Popović je u sudačkoj nadoknadi vremena također bio usamljen pred Dinamovim vratarem, ali nije uspio prihvatiti loptu nakon vrlo dobre Kopunovićeve asistencije.</p>
<p>Dinamov »generator« u Velikoj bio je Silvio Marić, jedini koji je tog popodneva bio raspoložen za nogomet. U nekoliko je navrata znao podvaliti sjajno loptu suigračima. Tako je, primjerice, nakon sprinta od četrdesetak metara vješto asistirao Agiću i gurnuo ga samog pred suparničkog vratara. No, Agić je traljavo loptu dodao Galinoviću.</p>
<p>• SRC Kamen Ingrad</p>
<p>KAMEN INGRAD - DINAMO 0-1 (0-0)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 6.5 - Gusić 6; I. Smoje 5.5, Vuica 6 - Bešlić 6; Balašković 5, Čižmek 5.5 (od 46. Kopunović 6), Jakirović 6.5 (od 84. Vidović -), Rendulić 5.5 - Zekić 5 (od 68. Poleti 5), Popović 5.</p>
<p>DINAMO: Butina 6.5 - Mikić 5.5, Sedloski 6, D. Smoje 6.5, Polovanec 6 (od 92. Drpić -) - Agić 5; Marić 7, Mitu 6, Mujčin 6 - Balaban 5.5 (od 62. Zahora -), Olić 6.</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan na Pagu). GLEDATELJA: 4500.</p>
<p>STRIJELAC: 0-1 D. Smoje (80. - 11 m).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Balašković, Popović, Vuica, Rendulić; Mikić.</p>
<p>CRVENI KARTON: I. Smoje (54., grubi start).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Silvio MARIĆ.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagreb pomogao sebi i »plavima«</p>
<p>Izvrsnom igrom Zagreb je ugodno iznenadio svoje navijače, na početku poveo sa 2-0 što je bilo dovoljno za pobjedu koja je Hajduka zacijelo eliminirala iz borbe za naslov prvaka, a Zagreb prometnula u člana Lige za prvaka</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Hajduk je opasno ugrozio svoje najviše ambicije, dočim se Zagreb plasirao u Ligu za prvaka. Epilog je to iznenađujuće 2-1 pobjede »zagrebaša« koje su mnogi otpisali u danima prije dvoboja sa Hajdukom. Već u prvih petnaestak minuta Zagreb je pogocima Novakovića i Štroka, oba nakon asistencije raspoloženog Đalovića, vodio sa 2-0. Hajduk je tek uspio izjednačiti u 72. minuti zgoditkom Krpana, Rapaić je bio dodavač. </p>
<p> Splićani su očito ušli u utakmicu i presamouvjereno, a time i preležerno. Dočim je Zagreb brzom igrom, praktički na prepad, Hajduka uspio slomiti u prvim minutama utakmice. </p>
<p>Već u 7. minuti Đalović je lijepo proigrao Novakovića u srcu kaznenog prostora, pogodak nije uspio spriječiti ni akrobatski skok Pletikose. </p>
<p>Novaković je silovito tukao po zemlji, bilo je to zaista neobranjivo.</p>
<p>Hajduk se još nije snašao, kad evo duge lopte za Đalovića po lijevoj strani. Đalović je iskoristio zbunjenost Miše i Neretljaka, pretrčao ih, stigao do ruba igrališta i povukao najbolji mogući potez. Poslao povratnu loptu na vrh kaznenog prostora gdje je u naletu bio Štrok, opet prizeman udarac, opet Pletikosa nemoćan.</p>
<p>Hajduk je u prvom dijelu izgledao bijedno. Tek pokušaj Rapaića iz slobodnog udarca, Vasilj je izvrstan vratar i nije se dao iznenaditi. Imao je povoljnu poziciju i Neretljak, no tukao je pokraj gola. Hajduk praktički nije opasnije zaprijetio.</p>
<p> U nastavku Splićani su krenuli agresivnije, s dugim loptama preskačući igru, što se na lošem terenu pokazala povoljnija varijanta od kombinatorike. </p>
<p>Ipak, nekih šansi i nije bilo, sve se svodilo na pokušaje Krpana i Turkovića, djelomično i Rapajića. Hajduk je izgledao posve bezazleno. </p>
<p>Tračak nade za Splićane ukazao se u 72. minuti, Krpan je iskoristio dodavanje Rapaića iz neposredne blizine, no sve je moglo ranije završiti da Zagrebova pričuva Perković nije dva puta promašio prazna Hajdukova vrata. </p>
<p>Hajduk je potom krenuo na sve ili ništa, čak je u posljednjoj minuti i Pletikosa krenuo pred vrata Vasilja, u jednom trenutku Pletikosa je bio bliži gol crti Zagreba nego sam Vasilj. </p>
<p>No, promjene nije bilo. </p>
<p>Zagreb je potpuno zasluženo pobijedio i time cijelo prvenstvo učinio - izvjesnim. </p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj ulici</p>
<p>ZAGREB - HAJDUK 2-1 (2-0)</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 7 - Barišić 6,5, Ješe 7, Verhas 6,5 - Novaković 7, Šimić 6,5, Milas 6,5, Biskup 6 - Štrok 7 (od 61. Perković 5) - Đalović 7 (od 71. Rizvanolli -), Lovrek 6,5 (90. Mujdža -)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6 - Vuković 5,4, Miše 5, Neretljak 5,5 - Srna 6, Andrić 5,5, Đolonga 5 (77. Veić -) - Bule 5,5 (od 46. Miladin), Turković 5,5, Rapaić 6 - Krpan 6. </p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) - 7. GLEDATELJA 4.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Novaković (7), 2-0 Štrok (15), 2-1 (72) Krpan</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vasilj, Šimić, Štrok, Đalović, Srna, Miše, Rapaić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Radomir ĐALOVIĆ</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Varteks - Zadar 3-1</p>
<p>VARAŽDIN, 22. ožujka</p>
<p> - Po hladnom i vjetrovitom vremenu nogometaši Varteksa uspjeli su pobijediti goste iz Zadra s uvjerljivih 3-1. Već nakon 60 sekundi igre gosti su uspjeli iznenaditi Varteks i doći u vodstvo pogotkom Nedića. Ubrzo je Varteks uzvratio zgoditkom Karića. U 62. minuti Varaždinci su došao do vodstva, loptu je pod prečku poslao Halimi. A konačan rezultat postigao je Karić iz jedanaesterca.</p>
<p>• Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS - ZADAR 3-1 (1-1)</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 6, Toplak 6, Fumić 5, Karić 7, Granić 6 (od 68. Kristić 6), Jančevski 6, Gregurić 5, Sklepić 6 (od 45. Halimi 5), Šafarić 7, Kastel 6, Jolić 6 (od 67. Huljev 5).</p>
<p>ZADAR: Šarlija 5, Zebić 5, Nedić 6, Vulić 6 (od 56. Lamišić 5), Surać 6, Blatnjak 5, Dedaj 6 (od 65. Kordić 5), Jurjević 5, Amugi 6 (od 73. Ćustić 5), Jerković 6, Sablić 5.</p>
<p>SUDAC: Pavić (Split). GLEDATELJA: 2.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Nedić (2.), 1-1 Karić (6.), 2-1 Halimi (62.), 3-1 Karić (90. - 11. m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jurjević, Zebić, Fumić.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Šarlija.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola ŠAFARIĆ</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rijeka - Pomorac 1-1</p>
<p>RIJEKA, 22. ožujka</p>
<p> - U derbiju začelja i susjedskom derbiju Rijeka i Pomorac su podijelili bodove. Na kraju ne možemo reći da je to realno, jer su gosti bili bliže pobjedi.</p>
<p>• Stadion Kantrida</p>
<p>RIJEKA - POMORAC 1-1 (0-1)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6.5, Čaval 5.5, Milinović 5.5, Mijatović 5, Halilović 6, Klić 5, Rački 6.5, Modrić 6, (od 76. M. Brajković -), Duro 5.5, Weiss 5 (od 46. Batkoski 6), Linić 5.5 (od 84. Ivančić -).</p>
<p>POMORAC: Knez 7, Kurilić 6, Krpan 6.5 (od 75. Antić -), Živković 6, Panić 6, E. Brajković 5.5, Dunković 6 (od 61. Kremenović -), Mujanović 6.5, Prpić 5.5, Karabogdan 5 (od 81. Luka -), Komar 5.5.</p>
<p>SUDAC: Draženko Kovačić (Križevci). GLEDATELJA: 1.500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Mujanović (24), 1-1 Rački (50).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kurilić, Modrić, Komar, Panić, Linić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir KNEZ</p>
<p>Tomislav Šustar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Osijek - Cibalia 1-0</p>
<p>OSIJEK, 22. ožujka</p>
<p> - Navijačka skupina osječkog prvoligaša Kohorta proslavila je u subotu svoj 15. rođendan impresivnom bakljadom i potaknuli svoje ljubimce na aktivniju igru. A oni su im se odužili 1-0 pobjedmo protiv Cibalije, koja će mu itekako mnogo značiti u predstojećem doigravanju u Ligi za opstanak. Što se tiče Vinkovčana oni subotnjom partijom u Gradskom vrtu nisu opravdali plasman u predstojeću Ligu za prvaka. Strijelac jedinog pogotka bio je Ljubojević u 53. minuti, nakon ubacivanja Čordaša iz kuta bio je najspretniji u kaznenom prostoru. </p>
<p>• Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK - CIBALIA 1-0 (0-0)</p>
<p>OSIJEK: Turina 6.5, Radics 6, Tkalčević 6.5, Miljković 7, Božinovski 7 (od 80. Buljat -), Brkić 6.5, Pranjić 6, Čordaš 7, Špehar 6.5, Mešanović 6 (od 62. Milardović 6), Ljubojević 7 (od 85. Lalić -).</p>
<p>CIBALIA: Marić 7, Leutar 6.5, Lučić 6, Pernar 6,Lajtman 6, Čutura 5 (od 81. Čorić -), Jurić 6 (od 82. Panić -), Maroslavac 6, Žgela 6, Ratković 5.5 (od 46. Abramović 5), Bartolović 6.5.</p>
<p>SUDAC: Ivan Novak (Kučan Gornji) 6. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Ljubojević (53).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Žgela, Leutar, Bartolović, Špehar, Brkić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goran LJUBOJEVIĆ.</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Šibenik - Slaven Belupo 1-0</p>
<p>ŠIBENIK, 22. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Šibenika, koji se grčevito bore za opstanak u Ligi, ušli su u ovaj dvoboj odlučni da izbore spasonosne bodove. U 63. minuti Danko Jović je morao zbog udaranja protivničkog igrača bez lopte napustiti teren. Domaći su, unatoč tome, uspjeli doći do pobjede. Brazilac Martins zaobišao je u 79. minuti svoja dva čuvara i milimetarski točno dodao Vukoviću, koji je sa 7-8 metara bio precizan.</p>
<p>• Stadion Šubićevac</p>
<p>ŠIBENIK - SLAVEN BELUPO 1-0 (0-0)</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 7, Škopljanac 6, N. Jović 6, Rajić 7.5, Pranjić 6.5, Bulat 7.5, Bedeković 6.5, Župan 6 (od 69. Martins 6.5), Jukić 5.5 (od 83. Alviž -), Pešić 6 (od 46. Vuković 7.5), D. Jović 5.5.</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 6, Gal 5.5 (od 46. Jurić 6), Međimorec 6.5, Božac 6, P. Bošnjak 5.5, Jurčić 6, Ferenčina 6, Posavec 5.5 (od 73. Šimek -), Amižić 7, Kosić 6.5, Kovačić 5.5 (od 46. Filipović 6).</p>
<p>SUDAC: Darko Feljan (Zagreb). GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Vuković (79). </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jukić, Slavica, N. Jović.</p>
<p>CRVENI KARTON: D. Jović (63.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Klaudio VUKOVIĆ</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zlatni rukometaši i Blanka Vlašić sigurni putnici</p>
<p>Idućih će mjeseci popis olimpijskih kandidata doživjeti još mnoge izmjene, naročito nakon svjetskih prvenstava u stolnom tenisu, plivanju, atletici i veslanju. Primjerice, ostanu li nakon SP-a u Parizu krajem svibnja Tamara Boroš i Zoran Primorac među 20 najboljih na svjetskoj stolnoteniskoj ljestvici - izravno će se plasirati na Olimpijske igre u Ateni</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Govoreći u petak o projektu »Atena 2004.«, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Ivica Miočić-Stošić rekao je da je trenutačno na listi olimpijskih kandidata koji primaju stipendije HOO-a 39 sportašica i sportaša: 3 evidentna kandidata, 23 potencijalna A-kandidatai i 13 potencijalnih B-kandidata. Stvarni popis olimpijskih kandidata, koji Vijeće HOO-a treba tek prihvatiti, u stvarnosti je nešto drukčiji.</p>
<p>Listi evidentnih kandidata, dakle onih koji već mogu pakirati kofere za Atenu, treba svakako pridodati mušku rukometnu reprezentaciju, koja je osvajanjem zlata na svjetskom prvenstvu u Portugalu debelo »prebacila« normu za plasman na OI (trebali su biti barem sedmi op.a.), te skakačicu u vis Blanku Vlašić, koja je preskočivši u Linzu 198 cm također ostvarila rezultat znatno bolji od olimpijske A-norme (195 cm). Nadalje, glavni trener hrvatske atletske reprezentacije Žarko Martinek predložio je da se na listu olimpijskih kandidata stavi i bacač kugle Edis Elkasević, čiji svjetski juniorski rekord ostvaren lakšom kuglom (21.96) vjerojatno vrijedi barem kao B-norma za kuglaše (20.00 m). Bitnih bi promjena trebalo biti i među taekwondoašima, budući da bi s liste, navodno, mogli ispasti Mići Kuzmanović i Miet Filipović, dok bi se na istoj trebale naći Lana Baneli i Ivana Vujčić. </p>
<p>Idućih mjeseci će lista olimpijskih kandidata svakako doživjeti još mnoge izmjene, naročito nakon svjetskih prvenstava u stolnom tenisu, plivanju, atletici i veslanju, na kojima bi mnogi naši sportaši trebali osigurati status evidentnih olimpijskih kandidata. Primjerice, ostanu li nakon SP u Parizu krajem svibnja Tamara Boroš i Zoran Primorac među 20 najboljih na svjetskoj stolnoteniskoj ljestvici - što je više nego izvjesno - izravno će se plasirati na OI u Ateni.</p>
<p>U Hrvatskom olimpijskom odboru trenutačno spekuliraju s brojkom od 125 hrvatskih olimpijaca koji bi mogli osigurati nastup na OI u Ateni. Da bi se došlo do te brojke trebat će se, uz sve očekivane olimpijce iz pojedinačnih sportova, na OI plasirati još i košarkaši, vaterpolisti i rukometašice, a određene izglede imaju i nogometaši. Time, međutim, nije iscrpljena lista reprezentacija u momčadskim sportovima koje bi mogle izboriti nastup na OI jer olimpijske ambicije je najavio i povratnik na izborničko mjesto ženske odbojkaške reprezentacije, Ivica Jelić. Ipak, realno je očekivati da bi se uz rukometaše na OI mogle plasirati još dvije ili tri hrvatske vrste.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Malyszu Svjetski kup</p>
<p>Nitko nikad u povijesti skijaških skokova nije uspio tri puta zaredom osvojiti svjetski kup. Nitko do Adama Malysza. Matti Hautamäki je s 228 metara u probnoj seriji iznova popravio svjetski rekord</p>
<p>PLANICA, 22. ožujka</p>
<p> - Teško je sjetiti se kad je Planica vidjela tako malo letova preko 200 metara, kao što je to bio slučaj prvog dana pojedinačnog natjecanja na finalu Svjetskog kupa. Preko 200 metara su u subotu letjela šestorica, što se u usporedbi s momčadskim natjecanjem prethodnog dana doima poprilično skromno. Najpripremljenijim se ponovno pokazao Finac Matti Hautamäki, spojivši dva odlična skoka koja su mu donijela najviše postolje, prvo ove godine. Osvajanjem prvog mjesta, Hautamäki je dokazao da let od četvrtka, dug 227.5 metara, kojim je postavio novi svjetski rekord nije bio slučajan. Štoviše, u probnoj seriji je sa 228 metara ponovno popravio svjetski rekord. Finci nakon osvajanja momčadskog natjecanja na Planici, imaju pobjednika i u pojedinačnoj konkurenciji. Ipak, pobjeda Finca ostala je u sjeni Adama Malysza, kojem je i drugo mjesto bilo dovoljno da i teoretski osigura osvajanje Svjetskoga kupa, i to treći puta zaredom. Takav uspjeh, prije Poljaka, još nikome nije pošao za rukom. Treće mjesto pripalo je Austrijancu Martinu Hölwarthu.</p>
<p>• Rezultati: 1. Matti Hautamäki (FIN) 433,5 bodova (214 metara/221), 2. Adam Malysz (POLJ) 432,3 (224,5/209,5), 3. Martin Höllwarth (AUT) 386,4 (199/198), 4. Sven Hannawald (NJE) 384,4 (208/189), 5. Veli-Matti Lindström (FIN) 379,3 (195/216,5) 6. Hideharu Miyahira (JAP) 378,6 (187/203,5) 7. Tami Kiuru (FIN) 378,4 (190,5/201,5), 8. Michael Uhrmann (NJE) 369,1 (191/194,5), 9. Thomas Morgenstern (AUT) 356,1 (193,5/182), 10. Kazuyoshi Funaki (JAP) 353,8 (177/194,5)...</p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Nastavljeno razaranje Bagdada, Franks ne zna gdje je Saddam</p>
<p>Raketiranje Bagdada nastavljeno je i u subotu. U noći na subotu ispaljeno je više stotina krstarećih raketa na irački glavni grad. Američki predsjednik George W. Bush upozorio je da bi rat u Iraku mogao potrajati. Vođene teške borbe za Basru, drugi po veličini irački grad. Turske uputila, pa povukla vojnike iz sjevernog Iraka. Dramatično upozorenje pape Ivana Pavla II. da rat u Iraku prijeti sudbini čovječanstva</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Treći dan rata u Iraku donio je nevjerojatnu demonstraciju savezničke vojne sile. Raketiranje Bagdada nastavljeno je i u subotu cijeli dan, a rakete i bombe padale su po cijelom gradu. U posljednja 24 sata na Bagdad je ispaljeno više od 1000 krstarećih projektila. Irački izvori tvrde da je veći broj ubijenih i oko 200 ranjenih civila.</p>
<p>Dok savezničke snage napreduju prema Bagdadu, vode se i teške borbe za Basru, drugi po veličini irački grad. Saveznički vojnici naišli su na snažan otpor. General Tommy Franks, zapovjednik američkih vojnih snaga koji se nalazi u Kataru, rekao je kako savezničke snage nemaju zasad namjeru ući u grad. Franks nije mogao reći gdje se nalazi Saddam Hussein, dok iračka televizija javlja da se sastao s najbližim suradnicima.</p>
<p>Američke su snage zauzele i grad Nasiriyu, 320 kilometara od Bagdada, koji leži na rijeci Eufrat. Nastavljeno je i bombardiranje ostalih iračkih gradova, a pogođena je glavna zračna baza u Kirkuku i Saddamova palača u Mosulu. Mrtvih i ranjenih sve je više, bagdadske bolnice su prepune, a žrtava ima i među savezničkim vojnicima.</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush upozorio je da bi rat u Iraku mogao potrajati, biti dulji i teži nego što neki predviđaju. »Primijenit ćemo odlučujuću silu kako bi pobijedili«, rekao je Bush. Washington se složio da nakon Saddamovog pada Irak vodi iračka prijelazna uprava, a ne američki vojni guverner.</p>
<p>Na jugu Iraka nestala su tri člana britanske neovisne televizije ITN, nakon što je na njihovo vozilo otvorena vatra. Australski novinar, koji je iz Iraka izvještavao za američku televiziju ABC, poginuo je u eksploziji automobila-bombe u sjevernom Iraku. Iz Iraka je protjerana i ekipa CNN-a.</p>
<p>Turske vojne jedinice u subotu, pola sata poslije ponoći, ušle su u sjeverni dio Iraka. Na irački teritorij ušlo je više od 1000 turskih vojnika. Britanski ministar obrane Geoff Hoon rekao je da ima informacije o ulasku manjeg broja turskih vojnika u Kurdistan, ali su se turski vojnici u subotu popodne povukli. Istodobno, Turska je dopustila Amerikancima da se koriste njezinim zračnim prostorom. </p>
<p>U svijetu su nastavljeni žestoki prosvjedi protiv rata, a posebno su brojni u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Grčkoj. U Americi je uhićeno više od 2000 demonstranata. Dramatično upozorenje uputio je papa Ivan Pavao II. koji kaže da rat u Iraku prijeti sudbini čovječanstva.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ali Khamenei osuđuje »novi hitlerizam« </p>
<p>TEHERAN, 22. ožujka (Hina/AFP)</p>
<p> - Vrhovni iranski duhovni vođa Ali Khamenei izjavio je da američki napad na Irak predstavlja »novi hitlerizam« i ocijenio pritom da bi slična vojna intervencija na Iran bila »osuđena na neuspjeh«, izvijestila je u subotu ujutro državna novinska agencija Irna. </p>
<p>»Američki napad na Irak simbolizira rađanje novog hitlerizma u povijesti«, rekao je ajatolah u govoru pred više tisuća vjernika u Mashadu. Iranski je ajatolah u istom govoru američke čelnike nazvao »okrutnim neznalicama« koji su vode »prljavi rat« protiv Iraka »ne obazirući se na humanitarna načela«. Khamenei je stoga pozvao na »islamsko buđenje« koje bi predstavljalo najozbiljniju prepreku realizaciji američkih namjera u islamskom svijetu«.</p>
<p>Iran, zemlja koju je američki predsjednik George W. Bush zajedno s Irakom i Sjevernom Korejom svrstao u »osovinu zla«, tvrdi da ne razvija niti posjeduje atomsko ili kemijsko naoružanje, a američkog predsjednika, koji tvrdi suprotno, naziva »lažljivcem«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Berlin povlači svoje AWACS-e zbog turske invazije na Irak? </p>
<p>BERLIN, 22. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka vlada razmišlja da iz posade špijunskih zrakoplova tipa AWACS u Turskoj povuče svoje vojnike ako se potvrdi da je Ankara u ratu protiv Iraka. Naime, ulaskom turskih postrojbi u Irak prestaje vrijediti međunarodnopravni temelj za pružanje podrške po ugovoru NATO-a, piše berlinski tisak u subotu pozivajući se na izvore iz nacionalnog vijeća za sigurnost.</p>
<p>Vijeće za nacionalnu sigurnost kojeg čine kancelar, ministri vanjskih i unutarnjih poslova te šefovi obavještajnih službi, vijećali su u subotu u Berlinu. Teme su bile AWACS-i i opasnost od terorističkih napada u Njemačkoj.</p>
<p>Vojni analitičari upozoravaju na opasnost od izbijanja mini-rata u okviru rata u regiji. Ne samo da su Kurdi najavili da će se suprotstaviti upadu turskih vojnika već sada i iranske jedinice razmatraju mogućnost prelaska iračke granice čime bi događaji izmakli kontroli. </p>
<p>Istodobno je kontingent Bundeswehra u Kuvajtu udvostručen na 200 ljudi. Vlada u Berlinu je time pojačala posade oklopnih transportera »fuchs« namijenjenih zaštiti od napada oružjem za masovno uništavanje. </p>
<p>Iako sve veće televizijske postaje imaju svoje izvjestitelje iz krizne regije, vijesti o aktualnom valu napada na Irak prilično su šture. U prvim bilancama napada navodi se da je potpuno uništeno sjedište vlade u Bagdadu na desnoj obali Tigrisa. </p>
<p>Najavama iz Pentagona da je bagdadski režim počeo »gubiti kontrolu nad zemljom«, njemački mediji ne vjeruju. </p>
<p>Oni podsjećaju da je Pentagon i u normalnim okolnostima jedna od institucija o kojima pouzdana i kritička izvješća gotovo ne postoje. </p>
<p>Ni američki mediji nisu pouzdan izvor za njemačke izvjestitelje. Nije u pitanju samo strah da se prenosi ratna propaganda, nego i sumnja u profesionalnost ratnih izvjestitelja. </p>
<p>Navodi se, primjerice, da će o ratu u Iraku djelomično izvještavati ljudi koji nemaju iskustva s takvim stvarima. CNN je, primjećuju Nijemci, u Kuvajt poslao novinarku koja je prvobitno trebala izvješćivati o dodjeli »Oscara«. </p>
<p>Distanca je očita i prema iračkim izvorima. Njemački novinari koji su još ostali u Bagdadu potvrdili su da su američke rakete ciljano gađale objekte iračke vlade - infrastruktura je očito ostala neoštećena, opskrba strujom i vodom funkcionira. Mediji dakle nastoje prenositi uravnotežena izvješća. Ako se može prepoznati stajalište novinara ono je slično onome njemačke vlade i javnosti - svakako je proturatno. </p>
<p>Njemački ratni reporteri načelno ne žele protežirati ni iračko ni američko viđenje rata. Izvjestitelji Prvog programa njemačke televizije (ARD) su se požalili da zbog pritiska američke vojske ne mogu neovisno izvještavati. ARD navodi da se i francuske novinare sustavno ometa u radu i da im nisu dostupne relevantne informacije. Sve to, zaključuje, predstavlja prijetnju slobodi tiska. </p>
<p>SAD-u je potpunim udaljavanjem novinara s mjesta ratnih događaja tijekom Zaljevskog rata 1991. godine uspjelo stvoriti sliku o »čistom ratu«, koji se zbog laserske preciznosti vojnih djelovanja može uspoređivati s kirurškom operacijom. Ako je suditi prema njemačkim medijima, ovaj put ništa od slike čistog rata</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Američko pješaštvo nastavlja prema Bagdadu, Iračani tvrde </p>
<p>da pružaju žestok otpor </p>
<p>Nove su eksplozije potresle Bagdad u subotu oko podneva / Prema savezničkim izvorima, uništeno je nekoliko vladinih zgrada, sjedište obavještajne službe i dvije predsjedničke palače</p>
<p>KUWAIT/BAGDAD/WASHINGTON, 22. ožujka</p>
<p> - Američke i britanske snage nastavile su u subotu svoje napredovanje prema Bagdadu, nakon cijelonoćnog žestokog bombardiranja ciljeva diljem zemlje. Prema američkim vojnim dužnosnicima, obavljeno je više od 1000 polijetanja američkih i britanskih zrakoplova nad Irakom, a ispaljeno je oko 1000 krstarećih raketa. </p>
<p>Nove su eksplozije potresle Bagdad u subotu oko podneva, a dopisnici stranih agencija javljaju da su saveznički zrakoplovi bacili niz bombi na mete u cijelom gradu. Sirene za uzbunu nisu se oglasile najavljujući novi napad, a nije se aktivirala niti protuzračna obrana koja je bila prilično žestoka tijekom noći. »Čuje se zvuk ratnih zrakoplova. Čuli smo šest eksplozija. Započele su u rubnim dijelovima grada, a onda su se postepeno pomicale prema centru«, javlja Reutersov dopisnik.</p>
<p> Prema njegovim riječima, jedna od eksplozija čula se iz smjera Al Doure, područja u istočnom dijelu grada, gdje se nalaze rafinerija i elektrana. Prema savezničkim izvorima, uništeno je nekoliko vladinih zgrada, sjedište obavještajne službe i dvije predsjedničke palače.</p>
<p>Prema riječima svjedoka, dvije predsjedničke palače, sjedište iračke Komisije za vojnu industriju, vladinog tijela za razvoj naoružanja, te sjedište obavještajne službe pogođeni su u napadima.</p>
<p>U bombardiranju Bagdada u noći na subotu ranjeno je 207 civila, uglavnom žena i djece, priopćio je u u subotu ujutro irački ministar informiranja Mohammed Saeed Al-Sahaf. Prema njegovim riječima, ranjeni su prebačeni u pet bolnica. </p>
<p>Američki su marinci poveli žestoku bitku s iračkim snagama pred ulazom u zapadni dio Basre. Naime, tenkovi američkih marinaca stigli su u subotu do zapadnog predgrađa Basre i počeli veliku bitku s iračkim snagama, objavio je zapovjednik jedne od američkih postrojbi satnik Andrew Bergen. </p>
<p> »Napadamo iračke snage zapadno od Basre. Svakako se radi o velikom sukobu«, rekao je Bergen. Savezničke snage nalaze se otprilike 15 kilometara pred Basrom, a američko je pješaštvo nastavilo napredovati središnjom iračkom pustinjom prema Bagdadu. Posljednje vijesti govore da su naišle i na prvi značajniji otpor iračkih snaga na tom pravcu. </p>
<p>U američkim bombardiranjima u subotu pogođene su glavna zračna baza u Kirkuku i jedna od palača iračkog predsjednika Sadama Huseina u Mosulu na sjeveru Iraka, rekao je visoki dužnosnik Demokratske stranke Kurdistana (PDK) u Arbilu.</p>
<p> Američko zrakoplovstvo također je interveniralo istočno od Kalaka, koji se nalazi 40 kilometara jugoistočno od Mosula, rekao je dužnosnik na konferenciji za novinare.</p>
<p>Američki marinci još uvijek nailaze na otpor u južnom lučkom gradu Umm Qasru, izjavio je u subotu zapovjednik marinaca pukovnik Thomas Waldhauser. Pentagon je u petak objavio da se Umm Qasr u cjelosti nalazi pod američkom kontrolom. </p>
<p>Amerikanci tvrde da im se tijekom noći na subotu predalo nekoliko tisuća iračkih vojnika. Dvojica američkih marinaca su poginula u borbi u petak, a u subotu ujutro sedmorica Britanaca u helikopterskoj nesreći. Iračani tvrde da pružaju žestok otpor, nanose teške gubitke savezničkim snagama i opovrgavaju pad južne luke Umm Qasra, kao i poluotoka Faw.</p>
<p>Ministar obrane Sultan Hashem Ahmad rekao je da američka i britanska vojska lažu o broju gubitaka koje su pretrpjele tijekom kopnene ofenzive u četvrtak i petak. On je naveo da su iračke snage pogodile pet neprijateljskih oklopnih vozila kod Fawa, te da su oklopnjake pogađali i kod Rutbe, 370 kilometara zapadno od Bagdada, kraj iračke granice s Jordanom. Američke snage kod granice s Jordanom nastoje, po njegovim riječima, eliminirati raketne lansere koji bi mogli zaprijetiti Izraelu.</p>
<p>Prema vijestima, navodno su trojica iračkih vodećih dužnosnika smrtno stradala u prvom američkom napadu u četvrtak na predgrađe Bagdada, objavila je u petak američka televizija ABC pozivajući se na informacije CIA-e. Riječ je o Izzatu Ibrahimu, Yasinu Ramadanu i generalu Aliju Hasanu al-Majid. ABC je također objavio da se američki dužnosnici pitaju o izostanku drugog Sadamovog sina Udaya s obzirom da se tijekom pojavljivanja na televiziji u petak Saddam pojavio samo u društvu mlađeg sina Qusaya.</p>
<p>Iračani su pak u subotu opovrgnuli da su zapalili svoje naftne izvore, tvrdeći da su zapalili rovove napunjene naftom kako bi savezničkim snagama otežali napade na njihove ciljeve. »Ono što je viđeno da gori su rovovi napunjeni naftom koji bi trebali predstavljati prepreke savezničkim zrakoplovima u njihovim napadima na ciljeve«, tvrde Iračani. (AP/AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci priznaju da su sukobi teži nego što se očekivalo </p>
<p>Više od 1000 turskih vojnika ušlo je, prema nekim izvješćima, na sjever Iraka. Američki borbeni zrakoplovi turski zračni prostor koristili u napadu na »naftne« gradove Mosul i Kirkuk. S iračkih bojišnica stižu kontradiktorna izvješća </p>
<p>ANKARA, 22. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turske postrojbe su u subotu, pola sata iza ponoći, kod pograničnog mjesta Cukurca, ušle na sjever Iraka. Prema nekim izvješćima, granicu je prešlo između 1000 i 1500 vojnika. Zadaća tih snaga nije poznata, a na tom području susjedne arapske zemlje otprije se nalaze manje elitne jedinice turskih komandosa i drugih snaga. </p>
<p>Prvi javni ulazak turskih trupa, koji je naišao na kritike Europske unije (EU), ali i nekih arapskih i islamskih zemalja, uslijedio je nakon priopćenja vlade premijera Recepa Tayyipa Erdogana da se dopušta korištenje turskih zračnih koridora za prelete američkih borbenih i transportnih zrakoplova. Među njima su i bombarderi B-52 koji će koristiti dva koridora - jedan iz smjera turske crnomorske luke Trabzon, a drugi iz smjera sredozemne luke Iskenderun. </p>
<p>Turska neovisna NTV postaja javila je u petak navečer da su američki borbeni zrakoplovi već počeli koristiti turski zračni prostor usmjeravajući svu žestinu napada na gradove Mosul i Kirkuk, oko kojih se nalaze golema naftna polja. </p>
<p>Ministar obrane Vecdi Gonul je, po izlasku sa sjednice vlade na kojoj je Amerikancima odobreno pravo na korištenje koridora, zamjetno uzbuđen, novinarima kratko priopćio: »Bit će to od koristi za Tursku.« Time je jasno dao do znanja da u uvjetima vojnog raspleta iračke krize, zemlja prvenstveno mora gledati svoje strateške nacionalne interese. »Amerikanci će jednog dana otići, ali mi tu ostajemo«, rekao je. Dodao je kako službena Ankara podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenost Iraka na cijelom području zemlje. </p>
<p>Uvjeti američko-turskog sporazuma nisu dostupni javnosti. Činjenica da su američki veleposlanik Robert Pearson i nekoliko visokih američkih vojnih dužnosnika proveli praktički cijeli dan u turskom ministarstvu vanjskih poslova upućuje na zaključak da veliko cjenjkanje Ankare i Washingtona još nije okončano. Amerikanci se pribojavaju da bi masovniji ulazak turske vojske na irački sjever mogao dovesti do sukoba sa Kurdima što bi moglo ugroziti vojne ciljeve američkih snaga na sjevernom dijelu važne iračke »naftne fronte«. </p>
<p>Turska je, prema novinskim komentatorima, učinila ono na što je bila prisiljena. Kada je mir ustuknuo pred ratom, a naftni interesi stavljeni iznad ljudskih života, Turska se pokušava i sama na određeni način zaštiti. Priklanjanje »pobjedničkoj koaliciji« davanjem prava preleta mnogo je bezbolnije nego da se dalo traženo dopuštenje prolaska prema Iraku ili stacioniranju 62.000 američkih vojnika na turskom tlu. </p>
<p>Turska je najprije čak odbila davanje dopuštenja američkim borbenim zrakoplovima da slijeću u turske zračne baze i da se opskrbljuju gorivom. Time je vlada umanjila lavinu kritika koje su pljuštale sa svih strana, naročito od domaćih pobornika mira. Istodobno, to je otvorilo prostor za mnoge manevre u neposrednom arapskom susjedstvu i nekim islamskim zemljama.</p>
<p>S mnogih iračkih bojišnica stižu vrlo kontradiktorna izvješća. To nepristranim promatračima onemogućava pravi uvid u ratnu dramu na terenu. Ono što je, međutim, sigurno, a što potvrđuju i vodeći američki ratni zapovjednici, otpor Saddamovih branitelja je mnogo odlučniji nego što se očekivalo. </p>
<p>Prema ranijim dojavama američkih i britanskih obavještajaca, Iračani su trebali izvjesiti bijelu zastavu već s prvim eksplodiranim »tomahawcima« i »pametnim bombama«. </p>
<p>Među mnogim nepoznanicama je i što se zbiva na malom poluotoku Faw koji je uskim tjesnacom odvojen od susjednog Kuvajta. Samo 300 metara preko rijeke Shat-el-Arab nalazi se iranski teritorij. Jedna od raketa, namjerno ili greškom, ispaljena je na obližnju rafineriju u iranskom gradu Abadanu. Iranski izvori tvrde da su tom smjeru poletjela još dva projektila, ali da su na vrijeme presretnuti i uništeni. To bi moglo dovesti do vrlo opasne situacije koja prijeti ozbiljnim proširenjem zaljevskih sukoba. </p>
<p> Basra, drugi po veličini irački grad već više od 24 sata odolijeva vrlo snažnim anglo-američkim zračnim udarima. Tvrdi se kako su irački branitelji oborili dva britanska helikoptera u kojima je, navodno, poginulo dvadesetak američkih i britanskih vojnika. </p>
<p>Glavni zapovjednik iračkih snaga general Ahmed izjavio je kako će njegove snage uskoro uzvratiti protunapadom. Dodao je kako će angloameričke snage »skupo platiti« novu ratnu avanturu. U svakom slučaju, sve češće pješčane oluje, koje su bjesnile i u subotu, usporavaju napredovanje ratne osovine Washington-London prema Bagdadu. </p>
<p>Taj grad je u noći od petka na subotu doživio jednu od svojih najtežih, a možda i najkrvavijih noći. Koliki je broj poginulih i ranjenih, nitko pouzdano ne zna. Iračke bolnice se, u međuvremenu, sve više pune ranjenicima, među kojima su, kako prikazuje katarska tv postaja Al Jazeera, civili i djeca. </p>
<p>Pažnja međunarodne javnosti sad se sve više okreće sjeveru Iraka. Pad gradova Kirkuka i Mosula ozbiljno bi destabilizirao sjevernu bojišnicu. Još se ne zna hoće li kurdske paravojne snage plemenskih vođa Massouda Barzanija i Jelala Talabanija, zajedno sa Amerikancima ući u rat protiv bagdadskog režima. Ranije je bilo javljeno da će se staviti pod američko zapovjedništvo. U svakom slučaju, znakoviti ulazak turskih postrojbi mogao bi odvratiti pozornost kurdskih vođa od »naftnih gradova« koje bi željeli vidjeti u svojim rukama, iako pod američkim nadzorom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Amerika sama vodi poslijeratni Irak?</p>
<p>Iračku krizu i vojnu intervenciju protiv Saddama Husseina, Amerikanci kane iskoristiti kako bi marginalizirali UN, preoblikovali novi međunarodni poredak i svijetu nametnuli svoju moć i autoritet, smatraju neki promatrači </p>
<p>LONDON, 22. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Amerika planira gotovo u potpunosti sama sudjelovati u rekonstrukciji Iraka, te unutar godine dana postaviti okosnicu novog postsadamskog društva, javio je Washington Post. Pozivajući se na stotinu stranica povjerljivih dokumenata Bushove adminstracije, list tvrdi da će gotovo svi početni ugovori za rekonstrukciju ići američkim tvrtkama. Ako je točna, ta vijest neće izazvati oduševljenje u Britaniji, čija vlada energično podupire Amerikance u ratu protiv Saddama Husseina.</p>
<p>Ključnu ulogu u osnivanju novoga iračkog zdravstva te školstva trebali bi, kako tvrdi Wall Street Journal, imati američki specijalisti te »ministri u sjeni«, koji bi preoblikovali i vladu te državnu administraciju Iraka. No čini se da neki u Americi već kuju i mnogo grandioznije planove, u smislu preoblikovanja cijeloga svjetskog poretka nakon hladnog rata. Dio promatrača drži da iračku krizu i vojnu intervenciju protiv Saddama Husseina, Amerikanci kane iskoristiti kako bi marginalizirali UN i svijetu nametnuli svoju moć i autoritet.</p>
<p>Među utjecajnijim američkim »jastrebovima«, okupljenim oko Američkog poduzetničkog instituta (American Enterprise Institute), svakako postoji škola mišljenja koja drži da baš tako treba postupiti. Njezina su gledišta došla do punog izražaja i na »brifingu uz kavu o iračkom ratu« koji je u petak održan u tome institutu.</p>
<p>Panel govornika, među kojima je bilo i članova Bushove adminstracije, iznio je smjele vizije, u kojma se spominjala reforma UN-a, promjene režima u drugim srednjoistočnim zemljama nakon Iraka - poput Sirije i Irana - te sužavanje utjecaja Njemačke i Francuske. To što Amerika još u »Pustinjskoj oluji« nije do kraja privela stvari u Iraku, dovelo je do toga da je u svijetu nestalo strahopoštovanja prema njoj, ustvrdio je jedan od sudionika, publicist William Kristol. Po njegovu mišljenju, to je pak izazvalo prezir prema Americi među Arapima i potaklo uspon Al Qaide.</p>
<p>Richard Perle, predsjednik Pentagonova Savjetodavnog odbora za obranu, izjavio je da će Saddamov pad biti »nadahunće« i za Irance, koji će se htjeti osloboditi diktature svojih ajatolaha. Londonski list Financial Times u subotu je izvijestio o tome skupu, citirajući i bivšeg dužnosnika Reaganove adminstracije Michaela Leedena, koji je na njemu izjavio da je irački sukob dio »duljeg rata«. Leeden je u tom kontekstu spomenuo Iran i Siriju, koje je optužio da sponzoriraju teroriste.</p>
<p>Za Francusku i Njemačku isti je govornik rekao da »podupiru tiranske režime«. Po mišljenju ranije citiranoga Williama Kristola, UN više nije toliko važan. Richard Perle izjavio da je UN-ovo »vrijeme prošlo« kao institucije koja brine za svjetsku sigurnost - iako bi on mogao biti koristan u zdravstvenoj zaštiti i mirovnim operacijama. </p>
<p>Premda navedeni glasovi ne govore u ime cijele američke administracije, oni dosta točno odražavaju stavove njezine »jastrebovske struje«, kojoj pripadaju i američki potpredsjednik Dick Cheney, tajnik za obranu Donald Rumsfeld i njegov zamjenik Paul Wolfowitz. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Amerikanci odustali od vojnog guvernera u Iraku?</p>
<p>TEHERAN, 22. ožujka </p>
<p> - Amerikanci su obavijestili iračku oporbu da su odbacili ideju o postavljanju vojnog guvernera u Bagdadu nakon eventualnog pada Saddama Husseina, izjavio je u subotu u Teheranu jedan od vođa šijitske oporbe. Abdelaziz Hakim, drugi čovjek Vrhovne skupštine islamske revolucije u Iraku objasnio je da su Amerikanci odlučili da će »iračka vlast od početka« voditi zemlju, odnosno odmah nakon pada režima Saddama Husseina. Predstavnik američkog predsjednika Zalmay Halilzad o tome je obavijestio iračku oporbu u srijedu u Ankari. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rusija će spriječiti legitimiranje rata u Iraku kroz UN </p>
<p>MOSKVA, 22. ožujka</p>
<p> - Rusija se u subotu obvezala da će spriječiti svaki pokušaj Sjedinjenih Država i njezinih saveznika da pridobiju UN-ovu dozvolu za rat protiv Iraka i postave nositelje vlasti u poslijeratnom Iraku. Nastavljajući kritizirati američko-britansku ofenzivu, ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov rekao je kako očekuje da će SAD od UN-a zatražiti naknadno odobrenje za akciju u Iraku, nakon što slomi irački otpor.</p>
<p>»Nesumnjivo da će Vijeću sigurnosti UN-a bit upućeni zahtjevi kojima bi se legitimirala vojna akcija i postratno uređenje Iraka«, izjavio je Ivanov na konferenciji za novinare. »Bit ćemo budni i nećemo dopustiti da Vijeće sigurnosti legitimira tu akciju«, dodao je. Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti, ima pravo veta koje joj omogućuje blokadu rezolucija koje ne podupire. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bagdad demantira predaju svoje divizije </p>
<p>WASHINGTON/BAGDAD, 22. ožujka</p>
<p> - Zapovjednik 51. divizije iračke vojske u petak se predao američkim marincima na jugu Iraka, obznanili su dužnosnici Pentagona. To je prvi slučaj da se zapovjednik iračke divizije predao američkim i britanskim snagama koje su u četvrtak s juga Iraka krenule u ofenzivu prema Bagdadu.</p>
<p>Američki vojni dužnosnici, koji nisu željeli biti imenovani, izjavili su da su se predali zapovjednik postrojbe i njegov zamjenik, ne iznoseći druge pojedinosti. Prema AP-u, cijela divizija od 8000 vojnika predala se koalicijskim snagama na jugu Iraka u blizini Basre. Navodno je riječ o jednoj od bolje opremljenih i obučenih iračkih divizija, koja je bila namjenjena obrani Basre. Iračke divizije obično su imale 15.000 vojnika, iako su mnoge od njih nakon prvog Zaljevskog rata 1991. prepolovljene.</p>
<p> Prema izvješćima iz Kuvajta list New York Times objavljuje da je većina pripadnika divizije napustila položaje. U izvješću se citiraju vojni dužnosnici koji navode kako postoje naznake da se i druge postrojbe redovne vojske žele predati, dok su jedinice Republikanske garde, kao najsposobnije i najlojalnije snage, i dalje odlučno za borbu.</p>
<p>Glasnogovornik iračke vojske u u subotu je izjavio da se 51. brigada još uvijek bori, odbacivši time američke tvrdnje da su se zapovjednik i njegov zamjenik predali. »51. brigada još se uvijek, žestoko i hrabro bori s neprijateljskim postrojbama te nanosi neprijateljskim snagama najveće gubitke«, rekao je glasnogovornik u izjavi za televiziju. (AP/dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Crveni križ provjerava navode o stotinama ranjenih civila </p>
<p>ŽENEVA, 22. ožujka</p>
<p> - Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) u subotu je objavio da je primio informacije tijekom bombardiranja Bagdada u noći na subotu ranjeno stotine civila, te da ekipe ICRC-a pokušavaju te brojke provjeriti u bolnicama. »Trenutno pokušavamo utvrditi što se događa i kakvo je stanje«, rekao je glasnogovornik ICRC-a Florian Westphal. Iračko ministarstvo zdravstva je priopćilo da je u zračnim napadima u noći na subotu poginulo troje ljudi, a ranjeno ih je oko 250. </p>
<p>ICRC je također u stalnom kontaktu s američkim i britanskim snagama oko sudbine ratnih zarobljenika. »Dosad nam nije omogućen pristup ratnim zarobljenicima, ali razgovaramo o tome s koalicijskim snagama«, rekao je Westphal.</p>
<p>Četveročlana skupina ICRC-a nalazi se i u Arbilu, odakle prati stanje na kurdskom području. Osoblje Crvenog križa i Crvenog polumjeseca zamoljeno je da ostane u Basri, gradu u kojem se trenutno vode borbe, rekao je Westphal. (Reuters/ AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ne prestaju prosvjedi u Americi i svijetu</p>
<p>SAN FRANCISCO/WELLINGTON/ATENA/FRANKFURT, 22. ožujka</p>
<p> - Prosvjednici protiv rata u Iraku nastavljaju s akcijama širom svijeta. Diljem SAD-a u četvrtak je uhićeno više od 2000 prosvjednika, od čega najviše (1600) u San Franciscu, a u petak je iza rešetaka završilo oko 300 ljudi. No antiratni demonstranti ne posustaju. »Ustrajat ćemo, ovo je početak. Prespavao sam noć u policijskoj postaji i vratio se na ulicu«, rekao je Jamie Hurlbut, jedan od prosvjednika u San Franciscu uhićenih u četvrtak. </p>
<p>Brojni prosvjednici okupljali su se ispred zgrada saveznih institucija, ureda nekih od američkih senatora, uključujući demokratske senatore Joea Liebermanna te Hillary Rodham-Clinton i Charlesa Schumera u New Yorku.</p>
<p>»Oplakujemo nedužne iračke civile koji ne snose nikakvu krivicu za postupke svoje vlade«, izjavila je Ellen Barfield, koja se zatekla u antiratnim prosvjedima u gradu Baltimoreu (Maryland). Pred farmom američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda u Novom Meksiku okupilo se oko 500 prosvjednika koji su spustili američku zastavu s kuće te po njoj ispisali antiratne grafite. </p>
<p>Policija je najavila mnogo agresivniji pristup u kontroliranju prosvjeda. »Stvari prerastaju iz legalnih prosvjeda u apsolutnu anarhiju«, izjavio je pomoćnik ministra unutarnjih poslova Alex Fagan. Prema policijskim izvorima, dosadašnji antiratni prosvjedi stajali su ih oko 450.000 dolara.</p>
<p>Stanovnici latinskoameričkih zemalja također su masovno izišli na ulice svojih gradova s antiratnim porukama.</p>
<p>Tisuće prosvjednika su u subotu zauzeli ulice u gradovima Australije i Novog Zelanda, a slična okupljanja zabilježena su i u Seoulu te australskim i novozelandskim gradovima. </p>
<p>U subotu se oko 6000 Kurda iz Europe okupilo u Frankfurtu u znak solidarnosti s Kurdima Iraka i Turske, a njima su se pridružile tisuće ostalih prosvjednika. Prosvjedovalo se u i Berlinu, Ateni, Londonu, Moskvi i ostalim europskim gradovima.</p>
<p>Tisuće Palestinaca prosvjedovalo je u Gazi, a u Kairu su demonstranti palili američke, britanske i izraelske zastave.</p>
<p>Azijski muslimani također su se u subotu okupili na miroljubivim antiratnim prosvjedima, osuđujući rat protiv Iraka. Nekoliko tisuća Indonežana okupilo se ispred utvrđenog američkog veleposlanstva u Jakarti, uzvikujući antiameričke slogane. Prosvjedovalo se i u Maleziji, Bangladešu i drugim zemljama. (AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Rječnik neprimjeren visokom domu, ali...</p>
<p>U Vjesniku od 3. ožujka objavljen je osvrt o seriji prostakluka, uvreda, pa čak i prijetnji, koje su se u jednom danu čule na sjednici Sabora. A sjećamo se i ne tako davne uzbune oko prostačke usporedbe mudrac - madrac.</p>
<p>Ne želeći opravdavati takvo ponašanje, spomenuo bih da to nije specijalnost samo našeg Sabora.</p>
<p> Čak i Westminsterska palača nije toga pošteđena. Svojedobno je tadašnjeg premijera Winstona Churchilla prekinuo za ekspozea poslanik Pole uzvikom: »Vi ste jedan buldog!« Nakon kratke zadrške - kao da nije čuo primjedbu - Churchill je uzvratio: »Da li cijenjeni zastupnik zna što radi pas s telegrafskim stupom?« Naime, na engleskom je to igra riječi, jer »pole« znači kolac, telegrafski stup.</p>
<p>Čim smo dalje od Westminstera, tim je veća vjerojatnost da se čuju takvi »biseri«. Ne treba ići daleko, spomenimo samo naše susjede. U Italiji se svako malo događaju ljuti okršaji - i to ne samo verbalni - među senatorima na podiju Senata. A pred dvadesetak godina je jedan »onorevole« i ošamario tadašnjeg premijera Goriu, što je on dostojanstveno podnio. Takvi prizori spadaju već u talijanski politički folklor. </p>
<p>I u Austriji gdje su ljudi manje temperamentni, nalaze se analogije našem slučaju. Tako su ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća u tamošnji parlament ušli i Zeleni. U ono vrijeme bila im je dna od čestih metoda borbe - opstrukcija rada parlamenta upadicama, proceduralnim pitanjima, razvlačenjem diskusije. Jednom se dogodilo da je lider Zelenih, poslanica iz Gradišća, uzela riječ za govornicom. Mikrofon je kao za inat, ostao mrtav. Ona se zbunila i počela ga nervozno tresti, a jedan poslanik iz prvog reda dobacio joj je: »Uzmite ga u ruke«. Govornica je histerično reagirala a slijedećih dana su joj razne ženske organizacije dale podršku. Epilog: dotični poslanik je morao podnijeti ostavku.</p>
<p>U zastupničkim domovima znale su se događati i gore stvari. U jugoslavenskoj Skupštini ili u španjolskom Cortesu bilo je čak pucnjave i ubojstava, sve u stilu O.K. Corrala. A konačno i Rimljani su svijetu dali takve primjere (ubojstvo Julija Cezara).</p>
<p>Moramo shvatiti da je i to jedno od obilježja demokracije. U autoritativnim režimima se takve stvari ne mogu događati, jer su rukovodni kadrovi strogo zaštićeni. Ni u snu se nije moglo dogoditi da bi se netko u Saboru našalio s Vladimirom Bakarićem, a da ne govorimo o njegovu šefu.</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Goni se stoka, a ljudi progone </p>
<p>Nisam jezikoslovac pa o jeziku ne mogu pisati znanstveno, neoborivo i nepogrešivo, niti želim ikome soliti pamet. Pišem jer imam ljubavi i osjećaj za jezik, svojeg naroda.</p>
<p>Još 1958. sa optuženičke klupe Okružnog suda u Puli branio sam čistoću hrvatskog jezika i ukazivao na razlike hrvatskog i srpskog, osobito glede stručnih izražaja.</p>
<p>Na ovo pismo potaklo me je i pisanje gospođe Silvije Rabačević (Vjesnik od 15. ožujka o.g., »Pisma čitatelja«).</p>
<p>Osobno ne smatram pogrešnim izgovoriti riječ pogreška umjesto pogrješka, koja mi riječ zvuči nekako nategnuto. Protivnik sam napregnutom (i)jekaviziranju. Ne bih se složio sa onima na televiziji koji govore »bura će oslabjeti« i »zagrmjelo je umjesto da kažu onako kako puk (narod) kaže oslabit će, zagrmilo je«. Umjesto strane riječi entitet trebalo bi pisati i govoriti: bitnost, biće kako stoji i u rječniku stranih riječi i u prijevodu sa stranih jezika. Na žalost, to se ne čini.</p>
<p>U potpunosti se slažem sa gospođom Rabačević glede drugih izričaja koje ona spominje.</p>
<p>Sa svoje strane još bih dodao i ovo: Umjesto riječi »remećenje javnog reda i mira trebalo bi reći ometanje«. Riječ remećenje mi grubo zvuči... Zašto reći gonjenje okrivljenika a ne progon, goni se stoka a ljudi progone. Zašto izbaciti iz uporabe staru hrvatsku riječ oružnik umjesto iskrivljene francuske riječi žandar. Zašto ne reći službujući liječnik a ne dežurni, što je prijevod francuskih riječi etre de jour (biti u službi, dežurati).</p>
<p>Htio bih naročito naglasiti ovo: U novinama se stalno ističe briga za hrvatski jezik, održavaju se predavanja, simpoziji o hrvatskom jeziku, o kroatistici, u izlozima knjižara brojne su knjige o hrvatskom jeziku, gramatici, pravopisu o hrvatskom rjčeniku a s druge strane nam ti isti mediji i političari nameću strane riječi i onda kad imamo odgovarajuće hrvatske riječi.</p>
<p>Francuzi i Rusi čuvaju i njeguju svoj jezik, zašto ne i mi? </p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Najmoprimci kane nešto uloviti u mutnom</p>
<p>Čitateljica Slavica Dravoj u pismu Vjesniku od 12. ožujka o.g. (»Ako im stanovi nisu oduzeti zašto traže povrat?«), uglavnom komentira moje pismo objavljeno u Vjesnikovoj rubrici »Pisma čitatelja« samo dva dana ranije (10. ožujka), koje je bilo vezano na »Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova«, a koji je u saborskoj proceduri.</p>
<p> Da čitateljica poznaje sadržaj Nacrta, koji svatko može naći na Internetu, shvatila bi da je naslov njenog pisma neutemeljen. Prvo, vlasnicima kuća odnosno stanova, koje koriste zaštićeni najmoprimci, nikada nije nikakvim aktom oduzeto njihovo vlasništvo, pa ne može biti ni traženja povrata. Da im je vlasništvo bilo oduzeto ne bi s njima trebalo sklapati ugovor o najmu (ranije je to bio ugovor o korištenju stana). Drugo, već je u Nacrt ugrađena odredba po kojoj će neki vlasnici moći useliti u svoj stan (ako im nije riješeno stambeno pitanje), a da nikome od zaštićenih najmoprimaca ne bude povrijeđeno pravo na dom (stan) jer će dobiti drugi, odgovarajući od grada ili općine. I dosad je uvijek i svagdje bilo i preseljenja i zamjene stanova. Međutim, vlasnici traže da im se omogući nesmetano i slobodno korištenje njihova vlasništva.</p>
<p>Čitateljica, kao i neki drugi zaštićeni najmoprimci, želi izboriti pravo na otkup tuđeg privatnog stana u kome sada stanuje i to za nekih 10 posto stvarne vrijednosti a protiv volje vlasnika. Kako je takav prijedlog najmoprimcima odbio i Ustavni sud RH i Europski sud za ljuska prava u Strasbourgu trebalo bi da te sudske odluke svi poštuju pa i saborski zastupnici. No, čitateljica piše da su te odluke pogrešne i utemeljene »na neistinitim podacima kojima su ti sudovi bili obmanuti«. Zaista je hrabrost javno iznesti ovako originalno vlastito mišljenje o vrhovnim sudskim tijelima! Ta, tko je mogao obmanuti Europski sud kad je rješavao žalbe (zahtjeve) pojedinih zaštićenih najmoprimaca? Vlasnici sigurno ne. </p>
<p>Čitateljica žali što nije prošla ideja o moratoriju na sve sudske (stambene) sporove i postupke jer »zastupnici trebaju donijeti pravedne (tj. nove) zakonske odredbe po kojima će sudovi suditi«. A »pravedno« je, naravno, samo ono što odgovara čitateljici i njenim istomišljenicima! Ja i dalje tvrdim da je ideja o moratoriju neprimjerena.</p>
<p>Povišenje zaštićene najamnine već je predviđeno Nacrtom a nije moja ideja, no čitateljica piše: »Taj čitatelj bi htio nekakvu »realniju najamninu« koja mu ne pripada«. Itekako pripada jer treba imati na umu da stambena zgrada ima, osim stanova, i krovište, žljebove, dimnjake, fasadu, kućne instalacije i dr., sve s određenim vijekom trajanja. Nije li vrijeme da nakon toliko godina bezbrižnog stanovanja u tuđem stanu dio troškova održavanja preuzmu i zaštićeni najmoprimci.</p>
<p>Je li moje pismo »novi pokušaj prešućivanja pravih argumenata radi postizanja neopravdanih ciljeva«, kako tvrdi čitateljica, može prosuditi tek objektivan čitatelj. No, upravo takva kvalifikacija važi za pismo čitateljice.</p>
<p>STJEPAN KOVAČEVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>U Zagrebu se ubijenom sudi za pokušaj ubojstva </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Hazir Haziri protiv kojega se na zagrebačkom Županijskom sudu vodi ponovljeni sudski postupak za pokušaj ubojstva Mije Kovče, 1988. godine, ubijen je 1993. godine u Njemačkoj.</p>
<p>Ovu informaciju poslao je zagrebačkom Županijskom sudu Interpol kao odgovor na provjeru Hazirijeva statusa, budući da su se u hrvatskim novinama pojavile neslužbene informacije da je Haziri ubijen 1998. godine u Njemačkoj, te da se sudi mrtvom čovjeku. Provjera je najprije zatražena od njemačkog Interpola, a oni su poslali odgovor da osoba takvoga imena i prezimena jest bila ubijena u Njemačkoj, no da traže dodatne podatke za provjeru je li riječ o istoj osobi. Hrvatska policija, usprkos činjenici da se Haziriju sudilo 1989. na tadašnjem zagrebačkom Okružnom sudu u sklopu procesa protiv tzv. albanske mafije, takve podatke nije imala pa je pomoć zatražena od Interpola u Jugoslaviji. Sutkinja koja vodi slučaj, Erna Draženčić, rekla nam je da je jugoslavenski Interpol došao do ove informacije nakon što su djelatnici međunarodne policije na Kosovu u Hazirijevom rodnom mjestu Vučitrn, razgovarali s njegovim bratom Ismailom Hazirijem. On im je rekao da je njegov brat otputovao u Njemačku 1992. godine, a godinu dana kasnije, u lipnju, obitelj je od njemačke policije dobila obavijest da je ubijen. </p>
<p>Zagrebački Županijski sud, rekla nam je sutkinja Draženčić, ipak će zatražiti dodatne provjere za potvrdu ove informacije. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>»Marikultura - sukob interesa, a ne ekologije i kaveskog uzgoja riba«</p>
<p>Površine pod marikulturom na našem dijelu Jadrana zanemarive su jer zauzimaju svega nekoliko hektara, koliko ima jedno poljoprivredno gospodarstvo u Slavoniji</p>
<p>U javnosti u posljednje vrijeme vlada velika hajka na kaveski uzgoj riba u Jadranu. Udruge za zaštitu okoliša negativno su orijentirane prema toj djelatnosti (marikulturi) jer, kažu, ima negativne posljedice na okoliš, te pozdravljaju izvještaj Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja o stanju okoliša u 2001. i devet mjeseci 2002. godine, a u kojem su uzgajališta tuna proglašena za djelatnost srednjeg rizika, koja izrazito opterećuje podmorje. </p>
<p>»Za takav stav nema znanstvenih osnova. Procjena stvarnog utjecaja uzgajališta na okoliš utvrdila bi se uspostavljanjem dugoročnog ekološkog monitoringa«, rekao je za Vjesnik dr. Vjeko Tičina iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i predstavnik Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji za zaštitu tuna (ICCAT). </p>
<p>U kaveze u kojima se uzgajaju tune, objašnjava, ne baca se ništa što nije iz mora, a vrijednost hrvatske tune upravo je u tome što raste u čistom moru. »Glavni razlog zbog kojega može doći do negativnih posljedica uzgoja po morsko dno i okoliš je postavljanje uzgajališta na lokacijama čiji topografski, hidrološki i biološki uvjeti nisu u stanju podnijeti dodatno opterećenje bez posljedica«, priča dr. Tičina. Kavezi s tunama tako se ne smiju postavljati na dubinama manjim od 50 metara zbog smanjene izmjene vodenih masa i zaštite populacije morskih cvjetnica, pogotovo vrste Posidonia oceanica za koju je znanstveno utvrđeno da ima bitnu ulogu u obnavljanju populacija riba i drugih morskih organizama. Morske cvjetnice, naime, uglavnom rastu u vodama plićim od 50 metara, a kavezi bi sprječavali prodiranje svjetla potrebnog za njihov rast. </p>
<p>Uzgajališta kapaciteta preko 50 tona zakonom su obvezana napraviti studiju utjecaja na okoliš. Kaveski uzgoj godišnje proizvodnje preko 100 tona tune trebalo bi realizirati kroz offshore tehnologiju na otvorenom moru. A za uzgoj komarče i lubina preporučuje se semioffshore tehnologija na poluotvorenom moru. Na tim lokacijama dubine su preko 50 metara i postoji intenzivna dinamika vodenih masa pa je utjecaj uzgajališta na okoliš najmanji.</p>
<p>»Mjere za pravilan izbor lokacija za uzgoj jasno su utvrđene zakonima, a za njihovu provedbu i sankcioniranje uzgajivača koji se ne pridržavaju propisa nadležne su inspekcijske službe«, kaže Tičina. </p>
<p>Udruga za zaštitu okoliša »Sunce« iz Splita izbacila je informaciju da su tunogojilišta doprinijela izumiranju divljih plavorepih tuna jer se u zadnjih 30 godina populacija odrasle tune u Mediteranu smanjila za 80 posto. </p>
<p>»Ta informacija je potpuno netočna«, komentira dr. Tičina. Populacija plavorepih tuna, objašnjava, smanjena je zbog povećanih zahtjeva japanskog tržišta. A tov tuna upravo ima za cilj zadovoljiti tu povećanu potražnju i to bez daljnjeg povećanja izlova divljih tuna, već povećanjem biomase tuna tijekom uzgoja. »Jedina mjerodavna institucija odgovorna za očuvanje prirodne populacije tuna, u smislu njihovog dugoročnog iskorištavanja bez opasnosti od prelova je ICCAT«, kaže Tičina. Ona određuje dozvoljene količine tuna za izlov, a hrvatska kvota je oko 900 tona godišnje.</p>
<p>»Sve negativne izjave vezane uz marikulturu nisu objektivne jer nisu potkrijepljene dugogodišnjim istraživanjima«, ističe Tičina. Inače su, kaže, površine pod marikulturom na našem dijelu Jadrana zanemarive jer zauzimaju svega nekoliko hektara, koliko ima jedno poljoprivredno gospodarstvo u Slavoniji. </p>
<p>»Hajke na marikulturu uglavnom su neopravdane i predstavljaju više sukob različitih interesa nego sukob marikulture i ekologije«, kaže Leon Grubišić iz Laboratorija za marikulturu na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Najčešće, kaže, dolazi do negodovanja među vlasnicima nekretnina uz obalu koji smatraju da marikultura ugrožava njihove interese zbog vizualno (ne)estetskog izgleda uzgajališta. Ograničavanje kretanja na koncesioniranoj površini, pak, smeta nautičare. </p>
<p>»Problem kvalitete mora, koji se povlači po javnosti, najčešće je samo paravan iza kojega se skrivaju protivnici marikulture, jer u suprotnom bi već davno riješili problem kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda koje direktno ili kroz porozne septičke jame dospijevaju u more«, napominje dr. Grubišić. </p>
<p>»Koliko ja znam, još nije došlo do gubitka koncesije zbog ekološkog incidenta. Razlog tome je i taj što se još uvijek ne provodi kvalitetan monitoring uzgajališta. No, riječ je prije o neodgovornosti, nego o incidentima, pojedinih uzgajivača koji su, na primjer, ispustili krv ubijenih tuna u more ili, pak, tunama dali preveliku količinu srdela i druge male plave ribe pa su nepojedeni ostaci pogodovali stvaranju masnih mrlja na površini mora. No, to su bile početne greške uzgajivača jer im nije u interesu da na taj način bacaju hranu«, priča dr. Grubišić. Ako bi nepoželjni simptomi u okolišu i uzgajalištu ukazivali, objašnjava, na povećanu mogućnost incidenta, trebalo bi prekinuti hranjenje dok se situacija ne poboljša ili uzgajalište premjestiti na alternativnu lokaciju. </p>
<p> Ako lokacija za uzgoj nije dobro izabrana i na njoj nema dinamike vodenih masa, nepojedena hrana i fekalije, koje su glavni uzrok onečišćenja, talože se na morskom dnu u neposrednoj blizini uzgajališta. Za razgradnju te organske tvari potreban je kisik. Ako je razgradnja intenzivna, može doći do deficita ili potpunog nestanka kisika što je vrlo loše za okoliš, ali i za uzgajanu ribu. </p>
<p>»Stoga je uzgajivačima u interesu da ne dođe do negativnih utjecaja na okoliš jer bi time bila ugrožena njihova proizvodnja«, napominje dr. Grubišić. Nepojedena hrana u blizinu uzgajališta, pak, privlači i divlju ribu koja je pojede. Međutim, dodaje, ograničila se količina umjetne hrane potrebne za proizvodnju lubina i komarče. Na taj način natjeralo se uzgajivače da više pozornosti posvete zootehničkim mjerama na uzgajalištu, a proizvođače hrane da poboljšaju kvalitetu kako bi što manje neprobavljenih sastojaka završilo u okolišu. »Dakle, do krajnjih granica je reducirana emisija neprobavljenih sastojaka u okoliš i rasipanje hrane«, kaže dr. Grubišić. </p>
<p>Zbog zadržavanja genetske izvornosti domaćih vrsta, kao i zbog preventive unošenja bolesti i nametnika (što je također oblik onečišćenja), pokrenuta je i ideja formiranja nacionalnog reproduktivnog centra mlađi riba. Hrvatska, naime, nema dovoljno mrjestilišta u kojima se proizvodi mlađ lubina (brancin, smudut) i komarče (podlanice, orada), pa se uvozi iz Francuske i Italije. Predlaže se da centar bude u Ninu gdje je i sada najveće mrjestilište tvrtke CENMAR, ali bi se na veći uzgoj poticala i druga mrjestilišta. </p>
<p>U Hrvatskoj se tuna uzgaja na devet lokacija, lubin i komarča na 20-ak lokacija, a školjkaši, od kojih najviše dagnje i kamenice, u 60-ak uzgajališta. Uzgoj školjkaša, ističe Grubišić, ne zagađuje okoliš jer se hrane planktonom iz mora i nema fekalija kao kod riba. Dakle, njihov uzgoj temelji se isključivo na iskorištavanju u prirodi prisutnog planktona. </p>
<p>»Na Jadranu imamo prostora i za turizam, i marikulturu i druge pomorske djelatnosti koje nisu prijetnja okolišu. S tim da velika marikulturna proizvodnja nikako nije poželjna u blizini turističkih centara i mjesta gdje se stanovništvo pretežito bavi tom djelatnošću«, ističe Leon Grubišić. Nije baš razumno, nastavlja, »sva jaja držati u jednoj košari i ekonomiju cijelog priobalja temeljiti samo na turizmu«. »Marikultura nije prijetnja turizmu, ona živi od njega i nadopunjuje ga kroz ugostiteljsku ponudu«. Samo bi prije izrade prostornih planova, ističe, stručnjaci trebali odrediti zone povoljne za marikulturu. </p>
<p>Problematika marikulture je obuhvaćena i istraživačkim projektom »Modeli malih farmi za kaveski uzgoj morskih riba«, koji je pokrenulo Vijeće istraživanja u poljoprivredi. Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost uklapanja malih kaveskih uzgajališta do 50 tona u sustav mješovitog obiteljskog gospodarstva na otocima i u priobalju. Osim uzgoja ribe i školjkaša, takva gospodarstva uključivala bi i turizam, ugostiteljstvo te poljoprivrednu proizvodnju autohtonih kultura. Ovakva mješovita gospodarstva već funkcioniraju na Šolti, kod Zadra i Šibenika.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Peti Uljanikov brod za Talijane </p>
<p>PULA, 22. ožujka</p>
<p> - U pulskom brodogradilištu Uljanik u subotu je kršten brod »Grande Napoli« za talijanskog naručitelja Grupu Grimaldi. Kuma broda bila je Amelia Grimaldi, brodovlasnikova kći. Riječ je o brodu koji može prevesti pet tisuća automobila ili kamiona, dužine 197, širine 31 i visine 28 metara. Nakon četiri broda u koje može stati po 4300 automobila, što ih je Uljanik sagradio za Grupu Grimaldi, to je peti takozvani produženi brod napravljen u manje od godinu dana. Prema ocjeni predsjednika Uprave Uljanika Karla Radolovića, to što je naručen i peti brod potvrda je kvalitete gradnje i povjerenja poznatog svjetskog brodara. Nakon te isporuke Uljanik s Grupom Grimaldi ima ugovorena još tri broda koja će se završiti do 2005. godine. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Velika posjećenost Proljetnog sajma</p>
<p>BJELOVAR, 22. ožujka</p>
<p> - Kao što se i očekivalo, ogroman interes pokazan je u subotu, trećeg dana Proljetnog sajma, za aukcijsku prodaju osamdesetak steonih, rasplodnih junica. Interes je vladao i za predavanje o proizvodnji kvalitetnog mlijeka. Za utjehu onima koji nisu mogli ući u dvoranu, predavanje će biti ponovljeno u nedjelju u 14 sati. Od zanimljivosti, u nedjelju se može izdvojiti revija pasa i prikaz rada njemačkih ovčara. Na sajmu izlaže 175 izlagača iz 12 hrvatskih županija, te izlagači iz Austrije, Slovenije, Italije i Njemačke. To je porast broja izlagača za oko 20 posto u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić: Između Račana i mene niti je bilo niti ima sukoba u vezi s Irakom</p>
<p>Državni vrh ima jedinstveno stajalište o Iraku, samo su interpretacije različite, kaže predsjednik Mesić. Tijek rata ovisit će o organiziranosti i duljini trajanja iračkog otpora, a pretpostavlja se da doći do pucanja Saddamove diktature </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Predsjednik, Vlada i svi u državnom vrhu, koji su uključeni u vanjsku politiku, imaju jedinstveno stajalište o američkom napadu na Irak. Razlike u tome između predsjednika države i Vlade »nema ni u naznakama«. Ponovio je to u subotu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u stanci druženja s građanima na Pantovčaku. </p>
<p>Potvrdio je kako je i sam pratio na televiziji komentare o »svom novom sukobu« s Račanom zbog »nekoordiniranih izjava« o hrvatskom stavu spram američko-iračkog rata. </p>
<p>Opovrgnuvši takva medijska nagađanja, Mesić je ustvrdio: »Nije riječ ni o kakvom nesporazumu, niti je bilo sukoba niti sukob postoji. Riječ je o tome da smo svi mi koji smo uključeni u kreiranje hrvatske vanjske politike, dogovorili određeni stav i svi ga zastupamo. Svakako da svi nismo iste rečenice naučili napamet, no svi govorimo o istom stavu, samo ga svatko od nas različito interpretira«. </p>
<p>Upitan ima li smisla za saborska rasprava o Iraku, najavljena za iduću srijedu - tjedan dana nakon što je počeo rat i poslije već usuglašenog stava državnog vrha o tome - Mesić je uzvratio kako bi to trebalo pitati u Saboru koji svakako »ima ustavno pravo raspravljati o tome«. </p>
<p>A mi koji smo, prema Ustavu, obvezni kreirati vanjsku politiku, imamo iskristaliziran stav o iračkoj krizi i to je stav naše države, poručio je Predsjednik. </p>
<p>Ponovio je da je za Hrvatsku američka vojna akcija u Iraku nelegitimna jer ju nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a. Upitan pak bi li se suglasio s napadom na Irak i pogibijom civila da je Vijeće sigurnosti donijelo takvu odluku, odgovorio je: »Ako bi Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo akciju, Hrvatska bi prihvatila tu odluku i akcija bi imala legitimitet«.</p>
<p>Nije želio nagađati o tome bi li se ili ne bi promijenio hrvatski stav ako irački predsjednik Saddam Hussein upotrijebi kemijsko oružje. Ne treba ništa prejudicirati, smatra predsjednik Mesić napomenuvši kako je upitno hoće li irački diktator posegnuti za oružjem za masovno uništenje. »Nadam se da neće, postoje tek indicije da Irak posjeduje takvo oružje, ali dokaze još nismo vidjeli«, podsjetio je Mesić. </p>
<p>Za Hrvatsku, istaknuo je, ključno pitanje nije bilo hoće li Irak upotrijebiti kemijsko oružje ili neće, već ide li se ili ne ide u akciju bez UN-ova mandata. Hrvatska je bila zagovornik mirnog razoružanja Iraka, naglasio je Mesić rekavši da takav stav zastupa i »najveći moralni autoritet u svijetu, a to je Sveti Otac«.</p>
<p>Napomenuvši kako mu se teško upuštati u prognoze o daljnjem tijeku američko-iračkog rata, Mesić je ipak izjavio: »Razvoj događaja ovisit će o tome koliko je organiziran otpor Iračana i koliko će on trajati. S jedne je strane golema vatrena moć, s druge zastarjelo oružje. No tu je i pitanje motivacije koja također ima veliku ulogu. Pretpostavlja se da će doći do pucanja Saddamove diktature, no vidjet ćemo hoće li udarac biti pravi«. Potvrdio je da prati američko-irački rat izrazivši nadu da će kratko trajati te da će na objema stranama biti što manje žrtava. </p>
<p>Predsjednik Mesić u subotu je sudjelovao i na svečanosti u povodu desete obljetnice Hrvatskoga športskog saveza gluhih </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Logotip Papina dolaska u Zadar u znaku Marije moliteljice</p>
<p>ZADAR, 22. ožujka</p>
<p> - »Maria Orans - Marija moliteljica«, naziv je logotipa dolaska pape Ivana Pavla II. u Zadar 9. lipnja ove godine. Idejni tvorac logotipa je dr. fra Bernardin Škunca, pročelnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral Hrvatske biskupske konferencije, a likovno ga je oblikovao i dizajnirao akademski slikar Mate Ljubičić. Lik Marije, matrice loga, slika je sa starokršćanskog Novaljskog relikvijara iz 4. stoljeća, na kojemu i piše »Maria«, otkrivenog prije 30 godina u kući koja je služila za bogoslužje crkvi gdje su se prvi kršćani u skrovitosti okupljali na molitvu. Marijin lik nalazi se u krugu koji je simbol sunca, jer je ona žena odjevena u sunce, a sunce je i simbol Krista u kojega je Marija zaogrnuta. Krug je vedrih boja s dominantnom žutom koja je i papinska boja. Vodoravne plave linije s obje strane kruga simbol su mora i obale prepoznatljivih za zadarski položaj i podneblje, čime se željelo ukazati i na Mariju zaštitnicu i putokazateljicu morima svijeta. </p>
<p>U pozadini lika, blago je naznačen linijski obris zadarske Katedrale sv. Stošije. Lijevo od kruga je natpis u dva reda »Papa u Zadru, 9. lipnja 2003. godine«, što označava datum Papina dolaska. Ljubičić ističe da je oblikovanje znaka bilo zahtjevno jer je trebalo jednostavno, suvremeno oslikati i tehnički razraditi ranokršćanski motiv Novaljskog relikvijara i učiniti ga prepoznatljivim. </p>
<p>Žarka crvena boja karakteristična je za zadarski zalazak sunca, a Ljubičić kaže da je dolazak Pape »novi izlazak sunca« koji će Zadar obasjati novim svjetlom. Fra Škunca naglašava da u vrijeme rata koji se u svijetu trenutačno vodi, ovaj znak predstavlja vedar evanđeoski i kršćanski stav koji je okrenut Božjoj budućnosti. Logom dominira lik Marije raširenih ruku u molitvenom zanosu, a na dan dolaska Pape u Zadar, 9. lipnja, Crkva slavi blagdan Marije Majke Crkve. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Kako očuvati autohtone hrvatske pasmine konja</p>
<p>SISAK, 22. ožujka</p>
<p> - Stravična brojka od 193 grla hrvatskog posavca, koji su prošle godine eutanizirani zbog tzv. infekcijske anemije, u narodu poznatije kao »konjske side«, zaprepastila je hrvatsku javnost, te nanijela nenadoknadive štete uzgajivačima te vrste konja. Država je uzgajivačima konja koje je zahvatila ta bolest isplatila nadoknadu od 10.000 kuna za kobile, pastuhe 15.000 kuna te za ždrijebad od tri do sedam tisuća kuna. Iako je službeno objavljeno da je infekcija završena, uzgajivači konja u sisačko-moslavačkom kraju još uvijek strahuju i imaju dozu nepovjerenja i opreza. Koliko se vrednuje autohtona pasmina hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka potvrđuju brojne državne i međunarodne izložbe, gdje ti konji postižu izuzetne rezultate. Kako povijest tumači, ti konji u prošlosti isključivo su služili kao radna snaga, no danas, mnoga domaćinstva koja nerijetko broje i po desetak grla uzgajaju ih zbog očuvanja matičnih autohtonih stada. Sisačko-moslavačka županija posjeduje 80-postotnu populaciju hrvatskog posavca, čija se težina kreće i do 800 kg, služe za pučke svadbe, folklorne manifestacije, ali i za »paradne« vožnje u kojima vlasnici ponosno likuju snagom, ljepotom i gizdavošću svojih ljubimaca. Vjesnik doznaje da su pokrenute aktivnosti za uskoro osnivanje Saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, a po evidenciji Stočarsko-selekcijskog centra, u 2002. godini bilo je evidentirano 1322 grla te plemenite životinje. Nakon što je stravična bolest potamanila 193 grla, te nakon što je objavljeno da je bolest izolirana, mnogi uzgajivači konja iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva, najavljuju dolazak na već sada najavljenu međunarodnu manifestaciju sunjske izložbe autohtonih pasmina konja, na kojoj će se izložiti nekoliko stotina čistokrvnih pasmina konja. Manifestacija će se održati u srpnju 2003. godine.</p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ličko-senjska županija pri vrhu po »zagađenosti« minama </p>
<p>GOSPIĆ, 22. ožujka</p>
<p> - U Gospiću je uz nazočnost predstavnika Ličko-senjske županije, predstavnike općina i gradova, predstavnike javnih poduzeća, predstavljen Program razminiranja za 2003. godinu, kojega je predstavio pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Miljenko Vahtarić. </p>
<p>Na području Ličko-senjske županije od 1991. godine do danas, od raznih minsko-eksplozivnih naprava smrtno je stradalo 19 osoba, dok ih je 93 zadobilo teške ozljede i tjelesna oštećenja. Predstavljenim planom razminiranja za 2003. godinu, Ličko-senjska županija trebala bi dobiti oko 19 milijuna četvornih metara očišćenih površina.</p>
<p>Podaci upućuju da su se do sada obavili brojni poslovi na čišćenju »zagađenih« površina od minsko-eksplozivnih naprava, tako je od završetka rata do danas u Ličko-senjskoj županiji od mina očišćeno 40 milijuna četvornih metara površina. Predstavnici Hrvatskog centra za razminiranje obišli su sva područja u Hrvatskoj, koja još treba razminirati, te ustanovili da za poslove razminiranja treba osigurati 346 milijuna kuna, od kojih je država osigurala 202 milijuna, a ostatak će se nastojati namaknuti putem donacija i sličnih humanitarno-donatorskih akcija. Minirana područja u Ličko-senjskoj županiji površine 318 milijuna četvornih metara nalaze se u samom vrhu po »zagađenosti« minama, poglavito područja oko grada Gospića, Otočca, Plitvičkih jezera, Perušića i Lovinca. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tomčić: Nema razmimoilaženja u stavovima o Iraku </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić odbacio je mogućnost razmimoilaženja u stajalištima između predsjednika države, Vlade i Sabora u pogledu Iraka. </p>
<p> Sudjelujući na skupu Zajednice povratnika Hrvatske u Osijeku, Tomčić je, na novinarski upit o mogućim razmimolaženjima čelnih ljudi u zemlji oko tog pitanja, izjavio da je možda bilo različitih tumačenja onoga što je izrečeno, ali »nema nikakvih razmimoilaženja u temeljnim postavkama glede iračke krize«. </p>
<p> Hrvatski je stav da se intervencija, ako je već moralo doći do nje, morala dogoditi na temelju odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, rekao je Tomčić ocijenivši da »unilateralno postupanje ugrožava funkcioniranje čitavog niza svjetskih institucija, od UN-a i NATO-a do Europske unije«. Bude li intervencija kratko trajala, svi ćemo iz te situacije izići manje oštećeni, a bude li duga, posljedice bi mogle biti teške za pravni sustav u svijetu, istaknuo je predsjednik Sabora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Granić: Vlada i Mesić bez koordinacije</p>
<p>SPLIT, 22. ožujka</p>
<p> - »Između Vlade i hrvatskoga predsjednika uopće nema koordinacije. To nisu nikakve špekulacije jer o tome otvoreno govori i sam premijer«, komentirao je u subotu predsjednik DC-a Mate Granić na konferenciji za novinare u Splitu. </p>
<p>Govoreći o iračkoj krizi, Granić je podsjetio da je Vlada najprije poduprijela izjavu Vilniuske skupine. Kako je istaknuo, svakom političaru koji se dublje bavi vanjskom politikom, bilo je odmah jasno da će Sjedinjene Države u vrlo kratkom roku Hrvatskoj uputiti poziv - »ili ste s nama, ili niste«. </p>
<p>»Tako je Hrvatskoj došao zahtjev da se svrsta uz zemlje koje podupiru vojne intervencije«, istaknuo je predsjednik DC-a. Tvrdi da je kredibilitet Hrvatske ugrožen najviše zbog toga što se Vlada i predsjednik Mesić ne mogu koordinirati u vezi s pitanjem rata u Iraku.</p>
<p> U DC-u ističu da su od početka zastupali stav da Hrvatska ne može podržati vojnu intervenciju koju nije odobrilo Vijeće sigurnosti. S druge strane, DC ne želi poticati razvijanje antiamerikanizma ili podjelu između SAD-a i Europske unije. Ako Ujedinjeni narodi preuzmu upravu nad Irakom, onda Hrvatska treba aktivno sudjelovati u humanitarnoj pomoći i iračkoj obnovi. Granić je pritom istaknuo kako je za Ameriku i Veliku Britaniju važno hoće li UN preuzeti odgovornost za nadzor stanja u Iraku »jer bi time vojna operacija dijelom bila legalizirana«. </p>
<p>Govoreći o ulasku Hrvatske u EU, Granić očekuje da će Vijeće ministara raspravljati o hrvatskoj kandidaturi u svibnju. »U Uniji raste svijest o tome da je Hrvatska ipak nekoliko koraka ispred drugih zemalja obuhvaćenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatska mora odlučno ispuniti sve preduvjete i krenuti putem europskih integracija«, rekao je. </p>
<p>Potpredsjednik DC-a Joško Morić upozorio je da jačaju organizirani kriminal i korupcija. »Sustavi unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti ne funkcioniraju, što nije čudno jer vlast još nema definirane nacionalne interese na političkoj razini pa ih ne može definirati ni na sigurnosnoj«. A sve se to događa u trenutku kad je u susjednoj državi ubijen premijer, dok bukti rat u Iraku i jačaju prijetnje islamističkih terorističkih organizacija, od kojih su neke u hrvatskom susjedstvu.</p>
<p> Morić je rekao kako »mediji prenose da se ne može dobiti nikakav ozbiljan posao na autocesti Zagreb - Split ako se za to ne plati provizija«, a smatra da na slučajevima privatizacije Željezare Sisak i Sunčanog Hvara ima posla i za sustav nacionalne sigurnosti. Prema Morićevim riječima, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, osim po imenu Uskok, nije poznat ni po ničemu drugom. »Vlast se ne može suprotstaviti organiziranom kriminalu i korupciji, jer nije sposobna za to, a problem su joj i mangupi u redovima«, ustvrdio je Morić. Kad bi se svim tim problemima Uskok počeo baviti, potpredsjednik DC-a smatra da bi se »vrlo brzo došlo do ljudi u vlasti«.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>MVP u kontaktu s hrvatskim tvrtkama u iračkom susjedstvu </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da je u stalnom kontaktu s predstavnicima hrvatskih tvrtki čiji zaposlenici rade u širem kriznom području oko Iraka.</p>
<p> Tvrtka Crosco ima 175 radnika u Siriji, 104 u Omanu i 29 u Kataru. U ostalim arapskim zemljama Crosco ima dio radnika u Libiji i Tunisu gdje je povećan oprez.</p>
<p> Prema informacijama koje je Ministarstvo primilo od te tvrtke, unatoč činjenici da je riječ o ugroženim područjima, život i rad odvijaju se normalno. Osim što je podignuto stanje pripravnosti, zasad nema nikakvih drugih organičenja pa Crosco nastavlja sa svojim poslovima, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p> Sve aktivnosti vezane uz zaštitu zaposlenika i sredstava koordinirane su s Ministarstvom koje je pružilo pomoć pri izradi dokumentacije i osiguranju drugih potrebnih uvjeta. Na svim radilištima postoje krizni štabovi, a izrađeni su i planovi evakuacije prema stupnju ugroženosti.</p>
<p> Crosco u Siriji radi za Ina-Naftaplin i sirijsku kompaniju Al Furath, koja je u suvlasništvu sirijske nacionalne kompanije SPC i Scella. Uz hrvatske državljane, na postrojenjima rade i Mađari te Poljaci koji su također obuhvaćeni sustavom zaštite. Na svim mjestima osigurane su potrebne zalihe hrane i zaštitna sredstva, naglašava se u priopćenju. Hrvatski radnici u Siriji uživaju organiziranu zaštitu nadležnih sirijskih organa. U toj zemlji konzularnu pomoć Hrvatima pruža austrijsko veleposlanstvo. U Omanu, Crosco radi za nacionalnu naftnu kompaniju Petroleum Development, te za američku tvrtku Anadarko. Svi se radovi se odvijaju na kopnu.</p>
<p> U Kataru Crosco radi u zajedničkoj tvrtki s američkom kompanijom Noble drilling, za TotalFinaElf, s platformom Panon na moru. Hrvatski su radnici uključeni u evakuacijske planove s američkim radnicima. Drugi dio radnika zaposlen je na kopnu za tvrtku Al Baida koja je angažirana za katarsko ministarstvo poljoprivrede. Evakuacijski planovi za hrvatske radnike usuglašeni su s veleposlanstvom Bosne i Hercegovine koje zastupa hrvatske interese u Kataru. Ministarstvo u priopćenju ističe da radnike na gradilištima redovito obilaze čelnici Crosca i Ine te da se radnici zamjenjuju svakih 28 do 35 dana. Posljednja je zamjena bila 19. ožujka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska nema razvojnu strategiju za povratnička područja </p>
<p>ZPH predlaže pogodnosti za domaće i strane ulagače na područjima od posebne državne skrbi, poput onih za osnivanje slobodnih zona. Potrebno je ministarstvo koje bi bilo zaduženo za gospodarsku obnovu na tim područjima i u kojemu bi bio koncentriran sav proračunski novac , sa čime se suglasio i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić </p>
<p>OSIJEK, 22. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska vlada još nije počela ozbiljno obnavljati gospodarstvo u područjima gdje se ljudi vraćaju, zbog čega je stopa nezaposlenosti povećana na iznad 50 posto. A to je dvostruko više od stope nezaposlenosti na ostalim hrvatskim područjima«, upozorio je Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske, na IX. konferenciji Zajednice. </p>
<p>Skup je održan u subotu u Osijeku pod pokroviteljstvom Zlatka Tomčića, predsjednika Hrvatskoga sabora, a tamo su bili i pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Lovre Pejković, saborski zastupnici, osječko-baranjski župan Zdravko Bosančić, osječki gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić, predstavnici udruga ratnih stradalnika i izaslanici podružnica ZPH. </p>
<p>Pozivajući odgovorne iz hrvatske vlasti da je potreban »korjenit zaokret u gospodarskoj politici spram područja od posebne državne skrbi«, Kompanović je predložio da se za gospodarsku obnovu na tim prostorima zaduži samo jedno ministarstvo u kojem bi bio koncentriran sav novac predviđen proračunom. </p>
<p>»Nakon što se osmisli strategija oživljavanja gospodarstva, na tim područjima potrebne su nove kreditne linije i zakonska regulativa koja će privući strani i domaći kapital. Treba učiniti sve da se mladim, obrazovanim ljudima ponudi posao i krov nad glavom kako bi ih se zaustavio njihov odlazak«, rekao je Kompanović. Dodao je kako bi pogodnosti za strani i domaći kapital na područjima od posebne državne skrbi trebale biti poput uvjeta za osnivanje slobodnih poslovnih zona. </p>
<p> Predsjednik Sabora Tomčić, koji je primio Povelju ZPH, ocijenio je da Hrvatskoj nedostaje posebna razvojna strategija za područja od posebne državne skrbi. Podupire ideju da se sredstva za ta područja objedine, jer »usitnjena sredstva daju daleko manje učinke«. Podržao je i prijedloge iznesene na skupu, naglasivši da sustav zapošljavanja treba pogodovati mladima kako bi ostali na tim područjima. Jer, potrebno je i popraviti lošu demografsku sliku. </p>
<p>U izjavi novinarima Tomčić je istaknuo da će prijedloge ZPH prenijeti Vladi, čelnicima Sabora i vladajuće koalicije, rekavši kako je uvjeren da će svi odgovorni u državi, naročito zastupnici, shvatiti da oko nekih pitanja ne smije biti podjela. To se ponajprije odnosi na područja koja su najviše stradala tijekom Domovinskog rata.</p>
<p>Na konferenciji ZPH raspravljalo se o obnovi gospodarstva i infrastrukture, zapošljavanju, te o problemima u Vukovaru.</p>
<p> Zajednica povratnika Hrvatske prihvatila je u subotu popodne Deklaraciju kojom, u ime više od dvjesto tisuća svojih članova, traži od hrvatskih vlasti da osiguraju poštivanje ljudskih prava i dostojanstva svih prognanika, povratnika i useljenika. ZPH od Sabora traži prihvaćanje odgovarajućih zakonskih rješenja da se to provede. Vladi i Saboru predloženo je da proračunski novac namijenjen obnovi i razvoju područja stradalih u ratu objedini u jednom ministarstvu radi učinkovitijeg korištenja i nadzora. ZPH od Vlade traži i da se stvore preduvjeti kako bi područja od posebne državne skrbi bila sposobna za tržišnu utakmicu. Vlada i Sabor, smatraju u ZPH-u, trebaju prihvatiti program zapošljavanja mladih osoba u područjima razrušenim, opljačkanim i oputošenim u ratu.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Arlović: Najpovoljnije vrijeme za izbore studeni ili prosinac </p>
<p>EU nam je sada sklona i tu priliku ne smijemo prokockati. Pokažemo li da nećemo nastaviti ispunjavati uvjete za ulazak u EU, Hrvatska će biti stavljena na led, upozorio potpredsjednik Sabora Mato Arlović </p>
<p>SPLIT, 22. ožujka</p>
<p> - Hrvatska sebi ne smije dopustiti luksuz prokockati priliku da bude individualno procjenjivana kako ne bi upala u regionalni koncept. Ta opasnost nije izbjegnuta što ovisi o nama, ustvrdio je u subotu potpredsjednik Sabora i predsjednik SDP-ova kluba zastupnika Mato Arlović na konferenciji za novinare u Splitu. »Europska će unija uskoro ocjenjivati Hrvatsku. Trenutačno nam je vrlo sklona zbog golemih iskoraka na makroekonomskom, demokratskom i pravosudnom planu. No, pokažemo li da nećemo nastaviti raditi na ispunjenju uvjeta za ulazak, Hrvatska će biti stavljena na led«, rekao je Arlović. </p>
<p>Za Hrvatsku je važno, ocijenio je, da izbori budu u vrijeme kad joj neće štetiti, a da se nakon njih politika prema integraciji u EU ne mijenja i da Hrvatska učini sve da uđe u Europu. Zbog toga je važno, naglašava Arlović, odrediti prioritete u gospodarskom i socijalnom segmentu.</p>
<p>Budući da izborni zakon mora biti prihvaćen najkasnije godinu prije izbora, rok za njegovo donošenje istječe 2. travnja. Trenutačno je više prijedloga tog zakona pa, ističe Arlović, u kratko vrijeme nije moguće postići konsenzus o jednom zajedničkom zakonu.</p>
<p>»Nastavit ćemo raditi na novom zakonu, ali ćemo paralelno donijeti izmjene i dopune sadašnjega. Zakon će biti izmijenjen u dijelu koji se odnosi na nacionalne manjine, strukturu parlamenta, dijasporu te na nadzor izbora«, rekao je potpredsjednik Sabora. SDP-ov klub, dodao je, ustrajat će na tome da se ukine 12. izborna jedinica za dijasporu i da se zastupnici dijaspore biraju s posebnih lista, te da se u 10 izbornih jedinica uvedu poluotvorene liste.</p>
<p>Izbori bi se trebali održati u vrijeme koje najviše odgovara Hrvatskoj, a to je studeni ili prosinac, rekao je Arlović naglasivši kako nova vlada treba nastavi istu politiku prema Europi kao sadašnja. Mato Arlović istaknuo je na konferenciji za novinare kako je bitno da se izbori održe u vrijeme koje najviše odgovara Hrvatskoj, a to je studeni ili prosinac, te da nova vlada nastavi istu politiku prema Europi kao sadašnja. </p>
<p>Arlović je u subotu razgovarao i s članovima Gradskog poglavarstva u Splitu. Najavio je izmjene Zakona o pomorskom dobru prema kojima bi gradovi upravljali lukama i plažama. SDP-ov klub podržat će inicijativu Grada Splita da se Park-šuma Marjan iz županijskih prepusti u gradske ruke, a država će poduprijeti kandidaturu Splita da postane domaćinom Svjetskog atletskog prvenstva 2009. ili 2013. godine. Potpredsjednik Sabora pohvalio je Poglavarstvo i za napore vezane uz otvaranje Instituta molekularne genetike pod vodstvom glasovitog znanstvenika Miroslava Radmana, koji će postati mjesto domaće i svjetske znanosti.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Čudina: Brod ipak neće trebati nanovo graditi </p>
<p>Zbog požara koji je izbio poslije radnog vremena, u petak navečer, isporuka broda kasnit će oko tri mjeseca. Ruski naručitelj pokazao razumijevanje. Još traje istraga i procjena štete </p>
<p>SPLIT, 22. ožujka</p>
<p> - Veliki požar u splitskom brodogradilištu, koji je u petak oko 20 sati izbio na drugom navozu ispod novogradnje, ugašen je tri sata kasnije zahvaljujući nadljudskim naporima splitskih vatrogasaca. Gašenje vatre, naime, otežavala je snažna bura. </p>
<p> Na konferenciji za novinare u subotu u Brodosplitu, predsjednik Uprave Petar Čudina izjavio je kako još nije moguće procijeniti nastalu štetu, niti utvrditi uzrok izbijanja požara. Odgovarajući na novinarska pitanja, predsjednik Uprave rekao je da je požar ispod novogradnje »439« izbio navečer kad na navozima u škveru nema nikoga, priznavši da su »takvi požari neuobičajeni«.</p>
<p> Tanker nosivosti 108.000 tona u početnoj je fazi gradnje, a ugovoren je za 43,9 milijuna dolara s ruskom brodarskom kompanijom Primorsk Shipping Corporation. Prema Čudininim riječima, predsjednik ruske brodarske tvrtke posjetio je u petak navečer splitsko brodogradilište pokazavši razumijevanje za »nesagledive posljedice požara«. No, čelnik splitskoga škvera uvjeren je da će porinuće, planirano za 27. lipnja, i isporuka broda ruskom naručitelju, ugovorena za kraj studenoga, kasniti tri mjeseca. </p>
<p> Požar je izbio na srednjem dijelu navoza ispod tankera, a izgorjela je drvena građa na saoniku premazanom mašću. Čudina tvrdi da se brod najvjerojatnije neće trebati ponovo graditi, ali je sasvim sigurno da to neće umanjiti razmjere nastale štete budući da osiguranje pokriva samo izravnu štetu. Sreća je u nesreći i to što se novogradnja na navozu nije prevrnula i što nitko od škverskih gasitelja i profesionalnih splitskih vatrogasaca nije ozlijeđen. Pristup novogradnji dopušten je samo policiji i istražiteljima, koji će utvrditi prave razloge izbijanja požara, o kojemu se u Splitu, zbog nedostatka pravih informacija, već naveliko govori kao »o sabotaži«.</p>
<p> Čini se da zla kob zadnjih mjeseci prati splitske brodograditelje. Prvo nisu mogli porinuti brod zbog neispravne masti na saoniku za porinuće, a zatim su uslijedile nesreće na radu u kojima su smrtno stradala trojica radnika. Sada je u petak nakon radnog vremena izbio požar koji je, prema prvim procjenama, nanio golemu štetu splitskim brodograditeljima koji iščekuju ishod istrage. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Završena konferencija o dostupnosti informacija</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Regionalna konferencija o dostupnosti informacija u Jugoistočnoj Europi završena je u subotu u Zagrebu. Posljednjega dana raspravaljalo se o zakonskim izuzećima od prava na dostupnost informacija, kao što je primjerice službena tajna. </p>
<p>Sudionici konferencije, njih sedamdesetak iz više od deset zemalja raspravljali su i o izboru najboljih strategija za vođenje kampanje za pravo na dostupnost informacija. </p>
<p>Raspravili su, konkretno, o dobivanju javne podrške na nacionalnoj razini za usvajanje zakona i lobiranje u vladi i parlamentu, o suradnji u regiji, odnosno lobiranju i povezivanju putem međunarodnih organizacija, te o načininu provedbe usvojenog zakona.
Inicijativa hrvatskih nevladinih organizacija za usvajanje zakona o dostupnosti informacija, a Hrvatska je jedina zemlja u regiji koja nema takav propis, naišla je, barem zasad, na dobru podršku. Prošlih dana javno su ju podržali predsjednik Republike Stjepan Mesić i ministar znanosti i tehnologije dr. Gvozden Flego. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Svjetski meteorološki dan - 23. ožujka</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Sadašnje klimatske promjene zaoštrit će se u 21. stoljeću toliko da im neće bitno pomoći mjere za ublaživanje, pa se predlažu scenariji da se smanji nesigurnost i poboljšaju prognoze, najavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO). </p>
<p> Zbog promjena izazvanih zatopljenjem, kakvo se nije dogodilo u zadnjih deset tisuća godina, mogla bi porasti morska razina do 88 centimetara, povećati se oborine i krajnosti između suša i poplava. To su samo neki dijelovi scenarija o promjenama iz prigodnog pisma glavnog tajnika WMO-a Godwina Obasija u povodu 23. ožujka, Svjetskoga meteorološkog dana, koji je ove godine posvećen budućoj klimi.</p>
<p> Klimatske promjene višestruko će izravno utjecati na ljudsko zdravlje povećanjem toplinskih stresova i neizravno širenjem prostora brojnih bolesti. Također, pogodovat će izumiranju nekih biljnih i životinjskih vrsta te smanjenju biološke raznolikosti. Promjene bi u nekim područjima mogle uzrokovati smrtnost 95 posto koralja s mogućnosti potpuna nestanka nekih vrsta.</p>
<p> Najveće izravne opasnosti za ljudski rod kriju se u bržim i snažnijim izmjenama oluja i drugih ekstremnih pojava, poput toplinskih udara, suša i poplava, plavljenja primorja i slično.</p>
<p> Mjere za ublaživanje klimatskih promjena, poput smanjenja stakleničkih plinova, nisu dostatne za zaštitu buduće klime. Zato stručnjaci predlažu izradbu zemljovida s područjima mogućih događaja i strategija koje mogu najbolje dočekati te događaje. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030323].
|
