NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030123].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 222953 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.01.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Višegodišnje neulaganje teško se može brzo nadoknaditi</p>
<p>Samo desetak dana nakon višesatnog raspada elektroenergetskog sustava u Dalmaciji, ista se priča u srijedu ponovila i u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske / Ta dva slučaja ipak imaju nešto zajedničko - već dvadesetak godina nedovoljno se ulaže u modernizaciju i razvoj elektroenergetskog sustava / Dodatno zabrinjavaju upozorenja stručnjaka da se takvi ispadi u elektroenergetskom sustavu mogu dogoditi u svim dijelovima zemlje</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - U Hrvatskoj su ovih dana strujni kolapsi, nažalost, postali normalni. Samo desetak dana nakon višesatnog raspada elektroenergetskog sustava u Dalmaciji, ista se priča u srijedu ponovila i u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Zato se potrošači sve češće s razlogom pitaju što se to događa u elektroenergetskom sustavu i zašto su strujni kolapsi postali tako učestali.</p>
<p>Iz Hrvatske elektroprivrede objašnjavaju da su ta dva slučaja imala slične posljedice - milijun do milijun i pol ljudi je nekoliko sati ostalo bez struje - ali različite uzroke. </p>
<p>Naime, strujni su kolaps u Dalmaciji skrivili iznimno loši vremenski uvjeti, zbog čega je došlo do prekida na 400 i 220-kilovoltnim dalekovodima koji povezuju sjevernu i južnu Hrvatsku, te raspad elektroenergetskog sustava u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Višesatni nestanak struje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, kako je objasnio Ivo Čović, predsjednik Uprave HEP-a, nastao je stoga što se tijekom normalnog rada u trafostanici Tumbri rasprsnuo važan prekidač. Prema njegovim riječima, u to vrijeme sustav nije bio preopterećen, pa stručnjaci HEP-a istražuju zašto je došlo do kvara. </p>
<p>Ipak, ta dva slučaja imaju nešto zajedničko - već dvadesetak godina nedovoljno se ulaže u modernizaciju i razvoj elektroenergetskog sustava. Kad se tome dodaju velike ratne štete, postaje jasno zašto HEP-ov sustav nalikuje na »fiću« od kojeg se očekuje da vozi kao »mercedes«.</p>
<p>U ratu su Slavonija i Dalmacija s ostatkom Hrvatske bile povezane samo jednim, često improviziranim i bezbroj puta krpanim dalekovodom, ali se očekivalo da će se nakon rata stanje normalizirati. No, najnoviji događaji pokazuju da smo, što se tiče elektroenergetskog sustava, i dalje u poluratnim uvjetima.</p>
<p>Dodatno zabrinjavaju upozorenja stručnjaka da se takvi ispadi u elektroenergetskom sustavu mogu dogoditi u svim dijelovima zemlje. Osim zimi, kad situaciju dodatno otežavaju nepovoljni vremenski uvjeti i maksimalna potrošnja, ispadi posebno prijete tijekom turističke sezone, kad se u jadranskim ljetovalištima okupi i desetak puta više potrošača nego inače. Da tamošnja zastarjela i tko zna koliko puta krpana mreža teško može izdržati višestruko povećanu potrošnju vidjelo se i lani, kad su nastali strujni kolapsi u Murteru, Vodicama i drugim turističkim mjestima. </p>
<p>Iz takvih poluratnih uvjeta izaći ćemo tek kad se osigura dovoljno novca za velike investicije u elektroenergetski sustav i elektrane, poboljšanje nepovoljnih naponskih okolnosti u mnogim područjima (rješavanje tzv. sivih zona) i tehnološko osuvremenjivanje cijelog sustava.</p>
<p>Problem je u tome što se takvo višegodišnje neulaganje - i time uvjetovano zaostajanje - teško može brzo i jeftino nadoknaditi, a to znači da bi neugodnih iznenađenja moglo biti još. Ipak, HEP to vrijeme pokušava nadoknaditi. Iako će zbog ukinutog poskupljenja struje i izmjena novog tarifnog sustava ostati bez 380 milijuna kuna očekivanog godišnjeg prihoda, HEP posljednjih godina mnogo ulaže u osuvremenjivanje i razvoj mreže. </p>
<p>Tako je, unatoč financijskim problemima u poslovanju prošle godine, ugovorio investicije vrijedne čak 1,9 milijardi kuna. Po tome HEP pripada među najveće ulagače u državi, a slična ulaganja planira i ove godine. Konkretno, odmah je iza Hrvatskih cesta koje imaju financijsku potporu Vlade. Najveći dio novca otpada na gradnju dviju velikih 400-kilovoltnih trafostanica Ernestinovo kod Osijeka i Žerjavinec kod Zagreba te prateće dalekovode. </p>
<p>Da tek započeta gradnja TS Žerjavinec zbog financijskih problema nije prekinuta prije nekoliko godina, vjerojatno bi i posljedice ispada u TS Tumbri bile mnogo manje. Naime, osim stavljanja u punu funkciju dvostrukog 400-kilovoltnog dalekovoda prema Mađarskoj, namjena te trafostanice je poboljšanje opskrbe strujom Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske. Naime, onda ne bi svi dalekovodi i elektrane u ovom dijelu zemlje bili priključeni na TS Tumbri, pa ne bi, zbog njenog kvara, ispali iz sustava. I to je dokaz da račun prije ili kasnije dođe na naplatu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jeka duga sedam godina</p>
<p>Novi nacrti zakona o državnoj naknadi štete građanima koji su za Domovinskog rata i nakon njega oštećeni u terorističkim aktima ne rješavaju probleme oštećenih građana. Naveo je to u priopćenju voditelj OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby.</p>
<p>On je spomenuo slučaj »Kutić protiv Hrvatske«, koji je Hrvatska prošle godine izgubila na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Kutići su tužili državu jer je postupak koji su pokrenuli na hrvatskim sudovima, zbog srušene i uništene imovine u terorističkom aktu, prekinut zbog ukidanja članka 180. Zakona o obveznim odnosima. Kad je Sabor 1996. ukinuo taj članak, obvezao se da će umjesto njega usvojiti drugi pravni propis kojim će to pitanje regulirati. To nije učinjeno. </p>
<p>Semnebyjeva izjava zapravo je jeka duga sedam godina. Europski sud za ljudska prava nije svojom presudom odredio Hrvatskoj kakav propis mora usvojiti, ali je nedvosmisleno naveo da mora ispuniti nastalu pravnu prazninu. Problem je jednostavan - ukidanjem članka 180. Kutićima, i svima koji su u sličnoj situaciji, onemogućen je pristup sudu. Time je prekršena Europska konvencija o ljudskim pravima, što je potvrđeno i presudom kojom je Kutićima dosuđeno 10.000 eura odštete. Ne zbog uništavanja imovine, nego zbog nemogućnosti pristupa sudu. Ono što iritira, godinama, nije toliko pitanje hoće li Hrvatska isplaćivati odštete građanima čija je imovina uništena za Domovinskog rata i nakon njega (iako je to za vlasnike imovine počesto i životno važno pitanje), nego nevoljkost i administracije i politike da stvari pokrenu s mrtve točke. Da sve bude još nepovoljnije za Hrvatsku, svi koji to trebaju biti svjesni su od trenutka ukidanja da će kad-tad morati usvojiti novi propis. Političko manevriranje i guranje problema pod tepih, ponajprije zbog kuća izbjeglih Srba uništenih nakon »Oluje«, Sud u Strasbourgu već je kaznio.</p>
<p>Vlasnici imovine uništene u terorističkim aktima ne samo da ne mogu računati na odštetu nego ne mogu ni na sud. Politički strah da država mora isplatiti odštetu donekle je razumljiv, ali strah od ljudi koji samo žele na sudu pronaći pravdu je nerazumljiv i neopravdan. Zato je dobro da je Semneby problem zvan »članak 180« zatalasao, makar i pogrešno tumačeći presudu iz slučaja »Kutić protiv Hrvatske«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pucnji u zrak ili u talijansku ribaricu zatečenu u krivolovu</p>
<p>Incidenti s talijanskim ribaricama uhvaćenima u krivolovu unutar hrvatskog teritorijalnog mora nisu rijetki / Novine su pune takvih slučajeva koji često završavaju pucnjima hrvatske pomorske policije u zrak, jer talijanski ribari uhvaćeni u krivolovu nastoje pobjeći da im ne bi bili oduzeti ulov i ribarica, odnosno da bi izbjegli sudske kazne</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Što je istina u vezi s incidentom u Savudrijskoj vali (Piranskom zaljevu) kada su, u ponedjeljak ujutro, hrvatski policajci zapucali prema talijanskoj ribarici zatečenoj u krivolovu unutar hrvatskog teritorijalnog mora?</p>
<p>Hrvatska strana tvrdi da su njeni policajci nakon svjetlosnih i zvučnih upozorenja talijanskim ribarima da se zaustave na kraju ispalili i »nekoliko hitaca u smjeru ribarice« koja ni tada nije htjela stati nego je nastavila prema Italiji. Ribarica je, prema riječima glasnogovornice Policijske uprave istarske, u 8.25 sati zatečena oko 1,8 nautičkih milja unutar hrvatskog teritorijalnog mora u Savudrijskoj vali, u 8.45 je, oglušujući se na pozive i pucnjeve hrvatske policije, isplovila iz hrvatskih voda.</p>
<p>Potpuno je drugu dimenziju tog incidenta dao tršćanski dnevnik Il Piccolo, koji prenosi tvrdnje kapetana te ribarice da su ribarili u talijanskim vodama i da je na njih s hrvatskog policijskog broda »otvorena vatra«. »Nasreću, 20 do 30 metaka nije pogodilo nijednog ribara, ali nam je uništen radar«, rekao je za Il Piccolo kapetan ribarice »Eclisse«, tvrdeći k tomu da su hrvatski pomorski policajci na njih namjerno pucali. »Nisu se zadovoljili time da nam oduzmu ribaricu i ulov, kao što su dosad činili«, kaže Olivero Corso.</p>
<p>Prema tvrdnjama Il Piccola ususret ribarici su, nakon poziva, navodno krenula dva talijanska patrolna čamca koja su je dopratila do matične luke Marano, nedaleko od Venecije. Isto tako je, prema tršćanskom dnevniku, ususret ribarici krenuo i patrolni čamac s talijanskim karabinjerima. </p>
<p>Hrvatska je diplomacija kazala da će se o svemu oglasiti tek kada prikupi sve potrebne informacije.</p>
<p>Incidenti s talijanskim ribaricama uhvaćenima u krivolovu unutar hrvatskog teritorijalnog mora nisu rijetki. Novinske kronike su pune takvih slučajeva koji vrlo često završavaju pucnjima hrvatske pomorske policije u zrak, jer talijanski ribari uhvaćeni u krivolovu nastoje pobjeći da im ne bi bili oduzeti ulov i ribarica, odnosno da bi izbjegli sudske kazne.</p>
<p>Tako, među ostalim, bilježimo slučaj kad je šibenska pomorska policija zaplijenila dvije talijanske ribarice uhvaćene u krivolovu kod Kornata. Ribarice »Paisa II« i »Guasa« su, osim toga, koristile nezakonite dubinske mreže. Nakon svjetlosnih i zvučnih upozorenja hrvatske policije da se zaustave, talijanske su ribarice promijenile smjer i najkraćim se putem uputile izvan hrvatskog teritorijalnog mora. Na to su hrvatski policajci počeli »progon« koćarice i uzaptili je izvan hrvatskog teritorijalnog mora u međunarodnim vodama. Potom su privedene u Šibenik, gdje se na Prekršajnom sudu protiv njih proveo uobičajeni postupak.</p>
<p>Nešto je dramatičnija situacija, primjerice, bila u vezi s talijanskom koćaricom »Picola Galilea« zatečenom u krivolovu u hrvatskom teritorijalnom moru kod Palagruže. Unatoč pozivu s razglasa da se zaustavi, pa i nakon ispaljivanja signalnih raketa ispred pramca, talijanska je ribarica nastojala pobjeći. Posada hrvatskog policijskog broda »Hrabri« tada je pucala ispred i iznad koćarice no, unatoč tome, talijanski su ribari prekinuli užad i otpustili mrežu da bi dobili na brzini. Potom su uključili automatskog pilota i spustili se u potpalublje. Policajci su potom ispalili više metaka po »nadgrađu i palubi broda«, no koćarica se ni tada nije zaustavila nego se nastojala domoći talijanskih teritorijalnih voda.</p>
<p>To bi se i dogodilo da se hrvatski policajci, unatoč nevremenu, nisu uspjeli sa svog broda prebaciti na talijansku koćaricu prije nego što je iz međunarodnih voda ušla u talijansko teritorijalno more.</p>
<p>Kad im je to uspjelo, članovima posade su zapovjedili da se upute prema Visu, gdje je protiv njih proveden prekršajni postupak. Za takve slučajeve, osim novčane kazne od 100.000 do 300.000 kuna i oduzimanje ulova, zakon predviđa i kaznu oduzimanja broda i opreme, što se ipak rijetko događa.</p>
<p>Potonji slučaj u određenoj mjeri objašnjava i incident koji se u ponedjeljak dogodio u Savudrijskoj vali. Il Piccolo je, po svoj prilici, kao što i inače čini, dramatizirao i preuveličao pokušaj hrvatske policije da uzapti talijansku ribaricu uhvaćenu u krivolovu.</p>
<p>Razlika je, međutim, i u tome što u području Kornata ili Palagruže između hrvatskog i talijanskog teritorijalnog mora postoji otvoreno more (međunarodne vode u kojima i hrvatska i talijanska policija smiju goniti krivolovce zatečene u svom teritorijalnom moru), što nije slučaj u Savudrijskoj vali, gdje se hrvatsko i talijansko teritorijalno more dodiruju i gdje nema pojasa otvorenog mora.</p>
<p>Zato je talijanska ribarica iz hrvatskog mora nastojala što prije pobjeći u talijanske vode (što joj je i uspjelo) u koje hrvatska policija ne smije ući. U toj je nakani posada, unatoč pucnjevima - koji, srećom, nisu prouzročili žrtve i ranjavanja - bila toliko uporna zbog sigurnog oduzimanja ulova i novčanih kazni koje bi morala platiti da su hrvatski policajci uspjeli privesti koćaricu. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Dužnosnicima koji prekrše zakon oduzimat će se dio plaće</p>
<p>U saborskoj je proceduri već HSP-ov Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji se od Vladina prijedloga razlikuju u detaljima / Kao najveću novost oba prijedloga propisuju osnivanje posebnog povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Vlada će u četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice raspravljati o prijedlogu zakonu o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Svrha zakona je određivanje standarda u obnašanju javne dužnosti, upoznavanje dužnosnika s tim standardima, ukazivanje kakvo se ponašanje od dužnosnika očekuje, te obavještavanje javnosti o tome kakvo se ponašanje dužnosnika može očekivati.</p>
<p>Treba reći da je u saborskoj proceduri već HSP-ov Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa.</p>
<p>Dva se prijedloga razlikuju u detaljima, a kao najveću novost oba propisuju osnivanje posebnog povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Vlada predlaže da sedam članova povjerenstva bira Sabor na mandat od pet godina, a zadaća bi povjerenstva bila da nadzire djelovanje dužnosnika. HSP predlaže da povjerenstvo vode oporbene stranke, a u Vladinu prijedlogu taj segment nije preciziran. Zakon propisuje i novčane kazne, te mogućnost da se odluke povjerenstva javno objave. </p>
<p>Zakon izrijekom određuje zabranjena djelovanja dužnosnika. Pod dužnosnicima se podrazumijevaju predsjednik Republike, saborski zastupnici, članovi vlade, zamjenici i pomoćnici ministara, guverner, zamjenik guvernera i viceguverner HNB-a, glavni državni revizor i njegovi zamjenici, pučki pravobranitelj i zamjenici, tajnici Sabora i vlade, tajnici ministarstava, ravnatelji, zamjenici i pomoćnici ravnatelja državnih upravnih organizacija, državni rizničar, glavni inspektor Državnog inspektorata, njegovi zamjenici i pomoćnici, župani, podžupani, zagrebački gradonačelnik i njegovi zamjenici, ravnatelj HZMO-a i direktor HZZO-a, te predstojnik Ureda predsjednika Republike. Posebno se određuje trajanje obveza iz zakona i za razdoblje nakon prestanka obavljanja javne dužnosti i propisuje registracija svih naknada na koje dužnosnik ima pravo.</p>
<p>Povjerenstvo, u slučaju da neki dužnosnik prekrši zakon, može staviti i obustavu na dio njegove neto plaće, a ako dužnosnik ne podnese financijsko izvješće, povjerenstvo može odrediti obustavu isplate neto plaće u iznosu od 500 do 2000 kuna. Navede li dužnosnik neistinite podatke, iznos obustave se povećava na od 1000 do 3000 kuna. No, obustava plaće ne može trajati dulje od tri mjeseca, a ukupni iznos obuhvaćen obustavom ne može biti veći od 8000 kuna.</p>
<p>U HSP-ovu se prijedlogu, kao i u Vladinu, precizira javno obznanjivanje slučaja dužnosnika koji je prekršio zakon, ali se i javno poziva na njegovu ostavku. Također, HSP predlaže i mogućnost uvođenja zabrane izbora ili imenovanja dužnosnika, koji je prekršio zakon, na neku dužnost u razdoblju od pet godina.</p>
<p>Bude li zakon prihvaćen u obliku u kojem ga predlaže Vlada, dužnosnicima će, na primjer, biti zabranjeno primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti, utjecati na dobivanje poslova ili javnih nabava, koristiti radi osobnog ili probitka svoje obitelji povlaštene informacija o djelovanju državnih tijela. </p>
<p>U roku 30 dana od stupanja na dužnost, dužnosnici će biti obvezni podnijeti izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini bračnog druga i djece, a jednom godišnje će, najkasnije do 31. siječnja tekuće godine, morati podnijeti izvješće s podacima za prethodnu godinu, te izvješće po prestanku obnašanja dužnosti. Ne poštuje li obveze pri stupanju na dužnost, dužnosnik neće moći dobiti plaću. </p>
<p>Kad je riječ o darovima, dar u tržišnoj vrijednosti do 500 kuna ne mora se prijaviti, a oni iznad toga postaju vlasništvo države. </p>
<p>Dužnosnicima će biti dopušteno stjecati prihode po osnovi autorskog, patentnog ili sličnog prava intelektualnog i industrijskog vlasništva, ali to moraju prijaviti povjerenstvu u roku 15 dana. Poslove savjetnika pravnim ili fizičkim osobama dužnosnicima će biti zabranjeno obavljati. Također, zabranjeno je biti član uprave ili nadzornih odbora trgovačkih društava, a dopušteno je biti u upravljačkim ili nadzornim tijelima neprofitnih pravnih osoba, ali bez prava na naknadu.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Bivšim vlasnicima stanova i njihovim nasljednicima učinjena je nepravda kad su stanovi nacionalizirani«</p>
<p>U Prijedlogu zakona piše da se stanovi u kojima obitavaju zaštićeni najmoprimci trebaju vratiti vlasnicima, a jedinica lokalne samouprave bi najmoprimcima osigurale zamjenske stanove ili bi im država subvencionirala kupnju novog stana / SDP predlaže da se nositeljima stanarskog prava omogući otkup stana po povoljnim uvjetima, a da se bivšim vlasnicima ili njihovim nasljedinicma isplati tržišna vrijednost stana, kaže Arlović</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - »SDP smatra da nositelji stanarskih prava nisu sami sebi dodijelili stanove, već je to učinio netko drugi, pa zato ne snose subjektivnu odgovornost za to«, naglašava potpredsjednik SDP-a i predsjednik Kluba zastupnika te stranke u Hrvatskom saboru Mato Arlović, govoreći o Prijedlogu zakona o najmu stanova, koji je u saborkom postupku. U Prijedlogu zakona piše da se stanovi u kojima obitavaju zaštićeni najmoprimci trebaju vratiti vlasnicima, a jedinica lokalne samouprave bi najmoprimcima osigurale zamjenske stanove ili bi im država subvencionirala kupnju novog stana.</p>
<p>Klub SDP-a objavio je na konferenciji za novinare u utorak da će u saborskoj raspravi predložiti drukčije rješenje od onog koje je u zakonu predložilo Ministarstvo obnove i graditeljstva, na čijem je čelu HNS-ovac Radimir Čačić, a koje je podržala i Vlada. Arlović se slaže da je bivšim vlasnicima stanova i njihovim nasljednicima učinjena nepravda kad su stanovi nacionalizirani i kad su u njih stavljeni sada zaštićeni najmoprimci, no, dodaje da se ispravljajući tu nepravdu ne smije napraviti još veća. »Zato SDP predlaže da se nositeljima stanarskog prava omogući otkup stana po povoljnim uvjetima, a da se bivšim vlasnicima ili njihovim nasljedinicma isplati tržišna vrijednost stana«, kaže Arlović, dodavši da to ne isključuje mogućnost da se vlasnik i stanari dogovore da vlasnik preuzme stan, a da stanar po povoljnim uvijetima ne otkupi neki drugi stan, koji mu ponudi država.</p>
<p>»Ako do takvog dogovora dođe, dok se on ne ostvari, nositelji stanarskog prava moraju imati svoja prava zaštićena i ne smije ih se ometati u ostvarivanju jednog od osnovanih ljudskih prava, a to je pravo na stanovanje«, zaključuje Arlović. On ne vidi da je prijedlog za koji se SDP zalaže u sukobu s Prijedlogom zakona o najmu stanova, naglašavajući da je on u skladu s onim što traže udruge zaštićenih najmoprimaca. »Nema nikakvog sukoba između Kluba zastupnika SDP-a i mene kao predsjednika Kluba s premijerom Ivicom Račanom u vezi s tom temom«, ističe Arlović, govoreći o člancima u nekim medijima u kojima je ministar obnove i graditeljstva Radimir Čačić kazao da su Arlović i Račan u sukobu zbog zakona o najmu stanova.</p>
<p>»Ivica Račan je kao zastupnik i član Kluba zastupnika SDP-a do saziva ovog Sabora zastupao istu tezu kao i svi mi svih ovih godina, a u Vladi je, vjerojatno s obzirom na to da se radi o prvom čitanju zakona, podupro Prijedlog zakona koji je pripremio Radimir Čačić, čekajući očitovanje do drugog čitanja«, kazao je Arlović. On vjeruje da će Račan do drugog čitanja poduzeti sve kako bi se mogućnost rješavanja stambenog pitanja, na način koji predlaže SDP, raspravio u Saboru.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Pravoga generalnog štrajka neće biti?</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Štrajk učitelja uglavnom je ocijenjen kao fijasko. No, štrajk liječnika uspio je više nego što se to očekivalo, među ostalim, i u Vladi. Neki za to djelomično krivim smatraju i Ministarstvo zdravstva jer nije na vrijeme, prvi ili drugi dan štrajka, javnosti dalo podatke o stvarnim zaradama liječnika. Liječnici su se za štrajk bolje pripremili i od učitelja i od Vlade, pa su sad u prigodi ozbiljno pregovarati o višim plaćama, iako je sigurno da neće dobiti traženih 28 ili 46 posto povišice, nego mnogo manje.</p>
<p>No, unatoč tom barem djelomičnom uspjehu liječničkog sindikata, u Banskim dvorima se ne očekuje da će sindikati uspjeti organizirati generalni štrajk koji su najavili ustraje li Vlada na izmjenama Zakona o radu. </p>
<p>Nekoliko premijerovih suradnika uvjeravalo nas je da se pravi generalni štrajk neće dogoditi. Nitko, naravno, ne isključuje mogućnost prosvjeda nekoliko stotina ili tisuću-dvije sindikalista na Markovu trgu, ali nitko od naših sugovornika ne vjeruje u mogućnost da sindikati organiziraju pravi generalni štrajk koji će, barem nakratko, paralizirati zemlju. To je očito i razlog zbog kojeg je Vlada raspravu o izmjenama Zakona o radu na dnevni red stavila već u četvrtak, ne čekajući kraj veljače, što je krajnji rok zapisan u sporazumu s MMF-om, za pokretanje procedure u Saboru.</p>
<p>Otkud toliki optimizam u Vladi? »Nema kritične mase stvarnih razloga za pokretanje pravoga generalnog štrajka«, rekao nam je u srijedu blizak Račanov suradnik. Kao i neki drugi njegovi kolege, uvjeren je kako je većina građana svjesna da su stvari ipak krenule nabolje: broj nezaposlenih (polako) pada, plaće barem malo rastu, svijet o Hrvatskoj sve češće govori kao o priči s pozitivnim predznakom, više se troši za blagdane, više se skija i kupuje.</p>
<p>S druge strane, očito se računa i na dosad nebrojeno puta dokazanu nesposobnost sindikalnih središnjica, poglavito njihovih čelnika, da zanemare međusobne razmirice i zajedno se pokušaju izboriti za željene ciljeve. Dosad se, naime, sindikalni čelnici takvim potezima nisu proslavili. Baš kao ni ozbiljnim ustupcima izborenim od privatnih poslodavaca. Samo se državu kao poslodavca u posljednje vrijeme pokušava ozbiljno stjerati u kut, jer se računa da je u predizbornoj godini njezino »poslovodstvo« ranjivije. No ni tu se sindikati nisu pokazali posebno uspješnima, jer je prava potpora javnosti izostala. To se moglo i očekivati, jer državni službenici, ma kako plaćeni bili, imaju sigurnost o kojoj većina može sanjati. Bez obzira na sva prava koja imaju po postojećem Zakonu o radu, koji sindikalisti sad pokušavaju postaviti na pijedestal savršenosti bez mane.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bez novca nema ni struje</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Kako je krenulo, uskoro će svi mediji uz vremensku prognozu morati objavljivati i podatke u kojem bi dijelu Hrvatske sutra moglo nestati struje.</p>
<p>Najprije je ljetos nekoliko turističkih mjesta, jedno za drugim, ostalo u mraku, a sada je već normalno da bez struje svakih nekoliko dana ostane pola Hrvatske i najmanje milijun ljudi, koji onda, zbog tehničke uvjetovanosti, usred zime ostanu i bez grijanja. </p>
<p>Iako se takvi nestanci struje ponekad dogode i u bogatijim zemljama i najboljim elektroenergetskim sustavima, u nas su postali prečestima da bi bili slučajni. Zato se od Hrvatske elektroprivrede očekuje objašnjenje što ih je uzrokovalo.</p>
<p>Ali nije teško pretpostaviti što će pokazati njihova istraga: da je do problema došlo zbog kombinacije objektivnih i, uvjetno rečeno, subjektivnih razloga. U objektivne, na koje su teško mogli utjecati, spadaju iznimno loši vremenski uvjeti koji su prije desetak dana vladali u Dalmaciji i doveli do prekida dalekovoda između južne i sjeverne Hrvatske. </p>
<p>Tu, također, nesumnjivo spada i raspad elektroenergetskog sustava u BiH što je sve pridonijelo strujnom kolapsu u najjužnijoj trećini Hrvatske. U subjektivne spadaju višegodišnja premala ulaganja u održavanje i moderniziranje elektroenergetskog sustava zbog čega je HEP-ov sustav u prilično lošem stanju. No, i taj razlog je samo uvjetno subjektivan. Jer kako je HEP mogao ulagati milijarde kuna, dok je grcao u gubicima uzrokovanim nerealnim cijenama struje, golemom ratnom štetom, izgubljenim elektranama u Sloveniji, Srbiji i BiH, velikim otpisanim potraživanjima itd. A sve to mogu s jedne strane zahvaliti dosadašnjim vladama koje su često, nerealnim cijenama struje i otpisom HEP-ovih potraživanja, vodile socijalnu politiku, te predratnoj energetskoj politici, koja je zaslužna da su nove elektrane, umjesto u Hrvatskoj, građene u drugim dijelovima bivše Jugoslavije.</p>
<p>Ali što je tu je. Sada je pitanje kako se sa što manjom cijenom izvući iz tih problema. Uzdati se u vrijeme i sreću je vrlo labavo rješenje. Bit će više koristi od nastavka već započetih ulaganja u osuvremenjivanje elektroenergetskog sustava. A nakon čestih strujnih kolapsa možda će svi lakše shvatiti da bez novca (realnih cijena) nema ni struje.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kompromis je stvorio EU</p>
<p>Europski kompromis u Unijinoj praksi počesto se i s pravom čita kao kukavička gesta. Europski kompromis je odluka u kojoj je neka promjena - poput površnog preuređivanja europske kuće započetog na summitu u Nici ili reforme poljoprivrede »zabrljane« simboličnim korekcijama nedavno u Bruxellesu - odgođena do boljih vremena</p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO</p>
<p>Njime nitko nije zadovoljan, a zapravo je sredina puta. U načelu, to je jedino efikasno i sveupotrebljivo sredstvo življenja u zajednici, zajednici dvoje ili dvije milijarde ljudi, zajednici stranaka, interesa, država i projekata. Riječ je o - kompromisu. Svi ga ne vole. Nitko ga ne voli. Većina ga upotrebljava jer bez njega ne može. Na kraju, kada je sklopljen, svi ga pljuckaju, kritiziraju, rastežu i natežu i svi su privatno vrlo zadovoljni. </p>
<p>Wouter Bos, lider nizozemskih laburista, u svom je pobjedničkom koraku od ponora nepopularnosti do favorita na izborima - putu inače prevaljenom za kratka tri mjeseca - obrazložio zašto ne želi biti premijerski kandidat dogodi li se da birači potvrde prognoze ispitivača javnog mnijenja. (Napomena: u Nizozemskoj ankete vode i plaćaju neutralne tvrtke, tako da nema stranački obojenih »nalaza«, kao u nekim tranzicijskim zemljama koje se tek pripremaju za kandidaturu u EU..., pa su te ankete stoga precizna najava.)</p>
<p>»Želim ostati na čelu stranke. Kao premijer moram činiti previše kompromisa, a to se protivi mojim stavovima. Vladu prepuštam drugome. Hoću posao bez potrebe za svakodnevnim stvaranjem i nuđenjem ustupaka, želim raditi bez kompromisa«, kazao je Bos, suočen s mogućnošću sastavljanja koalicije sa strankom desnog centra. (Nova napomena: za razliku od nekih tranzicijskih zemalja koje se tek pripremaju za kandidaturu, u staroj nizozemskoj demokraciji koalicija znači samo i isključivo rad u interesu zemlje.) </p>
<p>Nizozemska politička zvijezda u svojoj je iskrenosti učinila zaista velik korak: da, kompromis nije vještina svakog političara i oni koji na njega nisu spremni za ljubav viših interesa - bilo u zemlji, u vladi, u Europskoj uniji, na kugli zemaljskoj - ti će morati birati drugi, vlastiti put ili će ostati izolirani, ma koliko veliki bili. </p>
<p>Zdanje Europske unije sagrađeno je na kompromisima. Kompromis kao cement dogradnje i razvoja jedne funkcionirajuće zajednice toliko različitih država uvijek je davao nekakav rezultat, čak i kada je u javnost izlazio produkt okršten »europskim kompromisom«, što je opet označavalo nekvalitetan uradak sklepan samo da bi zadovoljio skup parcijalnih interesa i izbjegao ili makar odgodio (što je češći slučaj) neizbježno usvajanje zdravorazumske opcije.</p>
<p>Europski kompromis u Unijinoj praksi počesto se i s pravom čita kao kukavička gesta. Europski kompromis je odluka u kojoj je neka promjena - poput površnog preuređivanja europske kuće započetog na summitu u Nici ili reforme poljoprivrede zabrljane simboličnim korekcijama nedavno u Bruxellesu - odgođena do boljih vremena. </p>
<p>Promjene su neizbježne, kompromis samo odgađa detaljno dubinsko reformiranje poljoprivrede u EU (što je upravo tumačio Franz Fischler na početku svog dugog ratovanja s Unijinim članicama o tome koliko će njegovih domaćinski zdravorazumskih reformi usvojiti), kao što je odgodio jednu opet tako prizemnu, zdravorazumsku stvar liberalizacije tržišta energije u Francuskoj. Cijela se Europa otvara povezujući dalekovode i elektrodistribucije, prepuštajući im da se na tržištu bez granica bore za svakog kupca. Tržište bez granica stvoreno je prije desetljeća - granice su ostale, kompromisi ih dijelom ruše da bi ih dijelom zadržali.</p>
<p>Kompromis je prvo liberalizirao tržište energije za industriju, onda će se liberalizacija pripustiti domaćinstvima, cijene električne energije skliznut će potom nizbrdo, iako će zbog usporavajućeg utjecaja kompromisa potrošači još nekoliko godina plaćati više nego su objektivno trebali. Kompromis je upotrijebljen za zaštitu drugih, nepotrošačkih interesa. Francuska i Njemačka ponudile su kompromisno dvoglavo predsjedavanje EU-om jer se nisu mogli dogovoriti je li federalna Europa ili Europa država, a Danci u toj istoj dvoglavoj priči računaju da će sada, osim kraljice i premijera, imati ovu dvojicu nad glavama, što je opet kompromis.</p>
<p>Gomila kompromisa utrla je put EU-ropeizaciji sjeverne, turske, nepriznate polovice Cipra - iako će se na tom putu, do konačnog ujedinjenja razjedinjenog otoka, morati istesati još poneki primjerak izjednačavanja i pomirivanja dviju volja, dvaju interesa, dviju nacija i namjera. Unijini ministri financija ponudili su kompromisno rješenje Unijine strategije lova na porezne obveznike koji izbjegavaju obvezu povezavši sustav u europski, što je opet logično za zajedničko tržište, a nelogično za suverene države unutar tog tržišta bez granica. </p>
<p>Države, naime, imaju svoje zakone i svoje specifičnosti te ljubomorno čuvaju pravo na njih kao što slobodno zajedničko tržište opet traži svoje, te su mu traženja, potvrdila je praksa, u stalnom ratu s granicama državnih zakonodavstava. Isklesani kompromis srednja je točka na kojoj države ostaju države u smislu primjene vlastitih propisa, a naddržavi zajedničkog tržišta Unije daju mogućnost da se pozabavi ovom kod državnih proračuna nevoljenom kategorijom.</p>
<p>Kompromis je stvorio EU. Kompromis je vodio ujedinjenju Njemačke, i euru, i proširenju Unije. Budući da nisu svi nizozemski laburistički lider, kompromis je sveupotrebljiv, sveprisutan, koristan, možda usporavajući, ali je u ovom strpljivom integracijskom napretku uvijek bolje malo pomaka negoli veliko ništa. </p>
<p>Za razliku od Bosa, koji je imao pravo izbora, većina ovdašnjih političara i država ne može sebi dopustiti taj luksuz - kompromis je, na kraju krajeva, sredstvo povezivanja stvoreno od pomirivanja ekstrema. S ovakvim izborom kompromisa - kompromisa nema.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvatskoj valja odraditi sve »ponižavajuće uvjete« za dozrijevanje kandidature za Europsku uniju </p>
<p>Psihološki je darmar samo jedan od aspekata hrvatske postkopenhagenske zbilje; drugi, daleko važniji, jest drveno formalan karakter naše »aplikacije«, jer se ona neće ni približiti zbiljnoj težini prije nego što Republika Hrvatska ne preskoči niz stabilizacijsko-pridružujućih letvica. Nama valja, predano i s punom sviješću da realne alternative nema, odraditi sve »ponižavajuće uvjete« za dozrijevanje kandidature što će je premijer Račan, ovih dana, iznijeti na kritičnim </p>
<p>euroadresama u nevino-sirovu stanju / Slovenija je na pragu EU-a u prvom redu zato, jer kritičnih devedesetih nije stenjala pod poviestno-zbiljnostnom mamuzom »državnog poglavara«, »hrvatskoga Georgea Washingtona« s glavom u oblacima anakronih fantazmagorija, nego je imala na čelu trezvena prekmurskog protestanta, radoholičara i praktičara malih, ali esencijalnih koraka... što dalje od Balkana, to bliže Europi</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Odgovarajući na tjeskobu nacije nakon što je Europska unija, s prosinačkog skupa u Kopenhagenu, uputila poziv za učlanjenje, među ostalim, i onim zemljama-kandidatima kojima Republika Hrvatska, nakon polustoljetne obratne situacije, ojađeno gleda u leđa, Vlada je pokrenula projekt podnošenja službene kandidature, u kombinaciji s lobističkim obigravanjem ključnih zemlja, superčlanica EU-a. </p>
<p>I to je dobro, vrlo dobro, bez obzira na žalosno kašnjenje prvih dviju godina njena mandata, i jednako neovisno o tome što je sudbina te kandidature samo mrvičkom u našim rukama.</p>
<p>Dobro je to i zato što je ionako duboko »pretvorbeno« podijeljenoj naciji, u trenutku kad se »meja« na Sutli i Kupi pretvara u »balkanski zid« kojim se schengenska Europa ograđuje od zone sumraka na zapadnom Balkanu, nasušno potreban impuls samopouzdanja, kako ne bi posve potonula u jamu samo-omalovažavanja, osobito iskopanu mentalnom usporedbom jučerašnjih i današnjih pozicija Lijepe naše i njihove dežele.</p>
<p>No, dakako, psihološki je darmar samo jedan od aspekata hrvatske postkopenhagenske zbilje; drugi, daleko važniji, jest drveno formalan karakter naše »aplikacije«, jer se ona neće ni približiti zbiljnoj težini prije nego što Republika Hrvatska ne preskoči niz stabilizacijsko-pridružujućih letvica. </p>
<p>Nama valja, predano i s punom sviješću da realne alternative nema, odraditi sve »ponižavajuće uvjete« za dozrijevanje kandidature što će je premijer Račan, ovih dana, iznijeti na kritičnim euroadresama u nevino sirovu stanju.</p>
<p>Da taj hrvatski skok preko jame neće biti lak, brz ni jednostavan, ne svjedoče samo nebulozne izjave ključnih ljudi u središtima moći - primjerice, predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravka Tomca koji svoje dražesne zablude, u polemici s predsjednicom jedne koalicijske(!) stranke, brani dogmom »tako je odlučio Hrvatski sabor«. </p>
<p>Kao da saborskom deklaracijom »ozakonjena« laž postaje k'o suza čistom istinom, i kao da se ona tragična (Tuđmanova) politika prema BiH, koja na hrvatsku eurokvalificiranost i danas baca dugu sjenu »korisna licemjerja«, lišava stigme time što je tekući saziv Sabora postigao koncenzus o njenu guranju pod tepih smiješka i zaborava?!</p>
<p>No pravi su povod tom osvrtu izjave dvoje tzv. oporbenih čelnika, zamjenice predsjednika jedne, navodno, centrističke stranke i predsjednika jedne (još više navodno) pravaške udruge na pitanje Vjesnikove novinarke Andreje Latinović o »ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju«. </p>
<p>Nemajući ni najmanje razloga posumnjati kako je (sjajno profesionalna!) Andrea Latinović besprijekorno prenijela izjave klijenata projekta »I poslije Tuđmana - Tuđman« - osvrnuo bih se samo na one dijelove nebuloza koje nabajaše ti dični hrvatski političari koje su relevantne za stanje duhova o kojemu je riječ. Jer njihov tzv. dnevno-politički marketing ne zavređuje ni nakrivljena slovca.</p>
<p>Elem, veli tako gospođa koja je, posve na tragu svoje političke travestije, značajno investirala i u redizajn vlastita joj lika i djela, da je sramotna hrvatska pozicija - za leđima Bugarskoj i Rumunjskoj - plod »autističnosti hrvatske politike«, lažnosti koncenzusa o »putu u Europu« i - pazi sad! --manjkava lobiranja. </p>
<p>Drugim riječima, sjajno mi zapravo stojimo, problemi koje nam EU svako malo vješa pred nos zapravo su nevažni, a slamamo se samo zato, jer sadašnja autistična vlast ne umije organizirati pravi koncenzus, a još manje valjano lobirati.</p>
<p>Koješta - iliti kajgod! Čak i polaznici večernjih tečajeva iz (bilo koje podvrste) marketinga znaju da se možete ubiti lobirajući - ako vam roba ne valja pišljiva boba. Nevježe znaju, također, i da saborski koncenzus o »putu u Europu« nije (bio) lažan zato, jer ga tzv. oporba nije oplemenila svojim ingeniozno-konstruktivnim doprinosom, nego zato što uopće nije bio potreban.</p>
<p>Čemu, naime, okupljati kritičnu masu opredjeljenja za pristup Europskoj uniji među onim zastupnicima koje je sam predsjednik toga visokog doma nazvao cirkusantima - ako se, u svim stručno provedenim anketama, najmanje tri četvrtine građana opredjeljuju za pristup EU, i to bez fige »svi smo mi Ante Gotovina« u džepu!</p>
<p>No, veli tako rečena političarka, ne srameći se svoje pripuzničko-dvorjaničke biografije ni »banalne« činjenica da parlamentarni status strančice koju zastupa ima zahvaliti biračkom tijelu koje je, odlazeći iz HDZ-a, vulgarno prevarila... - da je Hrvatska ondje gdje jest, jer (sadašnja vlast) ne umije lobirati, a Slovenija (i Poljska) uspješe, jer to znaju. Kajgod, još jednom! </p>
<p>Slovenija je na pragu EU-a u prvom redu zato, jer kritičnih devedesetih nije stenjala pod poviestno-zbiljnostnom mamuzom »državnog poglavara«, »hrvatskoga Georgea Washingtona« s glavom u oblacima anakronih fantazmagorija, nego je imala na čelu trezvena prekmurskog protestanta, radoholičara i praktičara malih, ali esencijalnih koraka... što dalje od Balkana, to bliže Europi.</p>
<p>Ni Poljska, za koju »lucidna« sučelnica kokošarske udruge »u središtu centra« smatra da je uspjela zahvaljujući spretnu lobiranju, nije, uza sva koncepcijska lutanja, nikada sišla s one staze eurotrezvenosti po kojoj se napreduje samo uvažavajući legendarne kriterije iz Kopenhagena, i nikako drukčije.</p>
<p>Dakle, prešućivati desetljeće u kojemu je rečena gospođa bila neposrednom svjedokinjom provincijskog muljanja, patetične prepotencije spram te-i-takve Europe i ljigava opsjenarstva sadašnjega joj stranačkog šefa, koji da je, navodno, noću krpao ono što mu gazda danju razvaljivaše, sramotno je čak i u paradigmatski beščasnoj hrvatskoj politici. </p>
<p>Danas-i-ovdje, kad je u kriptodepresiju vrijednosne tuposti potonuo prag osjetljivosti spram etički i moralno neprihvatljiva vrijeđanja javnih osoba u ključu nacionalne, seksualne, regionalne... pripadnosti.</p>
<p>Koje li pogube izgubljena sjećanja - i srama!</p>
<p>Ali osoba koja ima problema s prepoznavanjem lika na fotografiji u vlastitoj legitimaciji mila je majka u usporedbi s likom koji je, izuzevši nekih pola godine pripravništva, sav radni staž skuckao na klijentelističkim jaslama pričuvna položaja one-i-onakve »hrvatske državne politike«.</p>
<p>Taj, naime, tvrdi da se »u hrvatskoj javnosti nikad nije provelo ozbiljno ispitivanje ni javna rasprava o brzini, uvjetima i modalitetima ulaska Hrvatske u EU«, nego da se - pazi sad! - »nekritički pristajalo na iracionalne uvjete koji su se Hrvatskoj postavljali«.</p>
<p>Kajgod - na kvadrat! Kao prvo, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i modalitete približavanja bilo koje zemlje-kandidata EU ne određuje javna rasprava, nego sposobnost i odlučnost vlade, donositelja odluka u ekonomiji, socijalnoj sferi, kulturi, društvu... da sustigne uvjete, poznate kriterije iz Kopenhagena, koji su za sve zemlje manje-više jednaki. </p>
<p>Nema, dakle, nikakvih iracionalnih uvjeta - osim ako autor te biserne definicije ne podvodi pod tu egidu »nepravedan zahtjev da Hrvatska žrtvuje svoje generale«, a u posve ezoteričnoj sferi je i rasprava o tome može li neka zemlja na ponudu EU-a pristajati kritički ili nekritički.</p>
<p>Jasno, svaka pristupa na-svoj-način kritički, nastojeći si steći zasebnu pregovaračku poziciju unutar minskog polja europske rigoroze - što, međutim, ni u kom slučaju nije stvar javne rasprave, nego inteligencije, iskustva i vještine njenih diplomata.</p>
<p>Na tragu iste nebuloze o »ispitivanju javnog mnijenja« je i dubokoumna zamisao da »Vlada referendumom pita hrvatski narod o načinu rješavanja pitanja između Hrvatske i EU-a, a ne da se sve radi ispod žita i da nas se dovodi pred gotovo čin«.</p>
<p>Zaista - kajgod! Da Račanov kabinet i nije demonstrirao bizarnu suosjećajnost spram desničarske »tihe većine« pa, kao prvo, pustio Gotovinu da »pobjegne«, i, kao drugo, dao Bobetku »jamstva« mimo Ustava, zakona, utanačenih odnosa s Tribunalom u Haagu..., posljednje što se premijeru može prigovoriti jest da ne osluškuje mrmorenje one bukačke manjine koja navodno jedina brine o izvornomu nacionalnom interesu.</p>
<p>Stvarnost je, dakako, posve drugačija. Vlada, i da hoće, ne uspijeva ništa učiniti ispod žita, jer se u žutom tisku razvaljuju i državne tajne koje u normalnim zemljama tavore u mraku arhiva sve dok ne umre i posljednji sudionik njihova nastanka kojemu bi objavljivanje tih »transkripata« moglo nanijeti duševnu bol.</p>
<p>Nadalje, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - naš, zasad, jedini radni papir potpisan s Unijom - uza sve ratifikacijske dvojbe ostaje kristalno jasna, posve iznad žita, smjernica o odnosima s EU-om. </p>
<p>Kakvi iracionalni uvjeti, kakve dubioze - kakvi bakrači!?</p>
<p>Na kraju, jada se isti gospodin da Vlada »svaku kritičku opservaciju... naziva euroskepticizmom, nazadnjaštvom i izolacionizmom... što (da) je, u ovom trenutku, najgora diskvalifikacija u Hrvatskoj«.</p>
<p>Dakle, zbilja - kajgod! Ako je ta diskvalifikacija jedina briga lidera jedne marginalne desničarske udruge - taj sigurno spava k'o malo dijete.</p>
<p>Naime, devet desetina utemeljene kritike na Vladinu adresu, kad je o ostvarivanju uvjeta za pristup Europskoj uniji riječ, ne dolazi iz prostora euroskepticizma, nazadnjaštva i izolacionizma, nego iz krugova nezadovoljnika premijerovim bezrazložnim koncenzusima s protagonistima one jalovine koje su dvoje »obrađenih« stranačkih čelnika manekeni par excellence. Stoga je i sva njihova »argumentacija« - kajgod! </p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, predsjednik je Savjeta Liberalne stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Primjer hrvatske pravne nekulture i destruktivnosti </p>
<p>Predsjednik uprave »Croatiabusa« diplomirani oceanograf i biolog Trpimir Sulić očito se dobro snašao u oceanu hrvatske »poslovne« nelegalnosti i na temelju poznate mu empirije ističe da je privatizacija »Croatiabusa« nelegalna kao i stotine drugih. Tako dobismo čudno empirejstvo poslovnog moraliziranja da član »vlasničkog kruga« ističe da je »vlasnikovanje njegovih« nelegalno / Osnovni problem nije što pravno polupismeni ustanovljuju nepisana pravila, nego što su nepisana pravila provediva... Proizlazi da vozači »Croatiabusa« bolje voze pravnim redom od organiziranoga pravnog sustava koji se »prtlja« u vlastitim nemoćima začinjenim političkim moćima raznostranačkog političarenja. Ako bi to sve i bilo slučajno, sigurno nije slučajno da u normalnim zemljama (od Australije do Austrije) političari i poslovnih ljudi odgovaraju za neprovođenje općih pravila i dopuštanje djelovanja nepisanih pravila</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Slučaj »Croatiabusa« paradigma je hrvatske nekulture i destruktivnosti nedjelovanja hrvatskoga pravnog sustava. Predsjednik uprave »Croatiabusa« diplomirani oceanograf i biolog Trpimir Sulić očito se dobro snašao u oceanu hrvatske »poslovne« nelegalnosti i na temelju poznate mu empirije ističe da je privatizacija »Croatiabusa« nelegalna kao i stotine drugih.</p>
<p>Tako dobismo čudno empirejstvo poslovnog moraliziranja da član »vlasničkog kruga« ističe da je »vlasnikovanje njegovih« nelegalno (Vjesnik, 18. siječnja 2003.). Dapače, sukladno nakaznom hrvatskom »običajno-tranzicijskom pravu«, osnovano pokazuje svoje sposobnosti u hrvatskom (ne)pravnom okolišu. </p>
<p>To što su takve sposobnosti neraskidivo vezane uz »carevanje pravnih štakora« i »duhovnih ljenguza« nije važno, s obzirom na to da su to »nepisana pravila« (kako ističe Trpimir Sulić) moćnika hrvatske (ne)stvarnosti, a ozbiljni igrači poštuju pravila igre!</p>
<p>U nas se prečesto polovnim božanstvom postaje »pravnim štakoriranjem«, čime je učinkovito destruiran zakonski red, zapovijedi zakona podređene zapovijedima ljudi, a vrijednosti pravne, gospodarske i opće (ne)kulture inauguriraju oni koji »razmišljaju trbuhom za vlastitu rit, a ne glavom za opće dobro«! </p>
<p>No osnovni problem nije što pravno polupismeni ustanovljuju nepisana pravila, nego što su nepisana pravila provediva. Naime, oni koji pišu pravila to često čine loše, a oni koji trebaju paziti na provođenje pisanih pravila to prečesto ne čine uopće. Tako sjedinjenje »učinkovite nezakonitosti i neučinkovite zakonitosti« i dalje podupire pravnu (ne)kulturu hrvatske primitivno-sebične svaštarnice koja cjelinu hrvatskog društva obogaćuje samo strateškim gospodarskim porazom. </p>
<p>Zato je moguće da se godinama carevi i podcarevi tranzicije skrivaju iza imena članova uprava. </p>
<p>Kako su dionice malih dioničara »Croatiabusa«, i prema riječima Trpimira Sulića, protuzakonito prodane 1996. god., a nisu smjele biti prodane do upisa društva u registar 1998., proizlazi da je najmanje dvije godine tim trgovačkim društvom (kao i nizom drugih) upravljalo, odnosno vlasnikovalo neko neformalno »društvo iz sjene«, odnosno osobe koje na to nisu imale zakonsko pravo! </p>
<p>Takva neformalna ortačka grupa mogla je, na štetu trgovačkog društva, inaugurirati poslovne odluke koje imaju povoljne poslovne efekte na funkcioniranje »neformalnog poslovnog carstva« i krajnjih ciljeva nečijih osobnih probitaka, na štetu takva trgovačkog društva i gospodarskog sustava. </p>
<p>Kako, prema pisanom zakonu (za razliku od nepisanih pravila), uprava odgovara za poslovanje društva i treba paziti na interese trgovačkog društva kao gospodarske cjeline, takvo »vlasnikovanje iz sjene« upućuje na opravdanu sumnju da su uprave takvih društava počinile teške oblike kršenja pravnoga i gospodarskog reda.</p>
<p>Ako se, dalje, zna da je Ovršni zakon stupio na snagu 1. kolovoza 1996., pitanje je zašto se tek 2003. poseže za aktiviranjem članka 299. Ovršnog zakona - postavljanjem privremene uprave društvu? Na kojim je jaslama više od šest godina (po tri od »prošle i ove vlasti«!) »spavala« tzv. pravna država?</p>
<p>Ima li to kakve veze s činjenicama da kaznena djela nesavjesnoga gospodarskog poslovanja iz Kaznenog zakona i kaznena djela iz Zakona o trgovačkim društvima apsolutno zastarjevaju za šest godina? </p>
<p>Je li pokretanje pravnog sustava kada prijeti ili je nastupila zastara (pa slavodobitno optuženici i odvjetnici nakon istaknuta prigovora zastare u pratnji novinara napuštaju sudnicu) slučajnost ili neko »nepisano pravilo«?</p>
<p>Je li slučajno doznavanje »ortaka« za buduće prostorne planove, za mogućnost gradnje poslovnog kompleksa od sto trideset tisuća četvornih metara u Heinzelovoj, pa čak i za zaradu na četvornom metru od petsto eura odnosno ukupnu zaradu od 67 milijuna eura! Datira li se slučajnom pogreškom ugovor sklapan 1999. kao da je sklopljen 1995.? Je li to samo slučajni šlamperaj, lapsus calami ili je ipak riječ o pažljivu »kalemljenju«?</p>
<p>Proizlazi da vozači »Croatiabusa« bolje voze pravnim redom od organiziranoga pravnog sustava koji se »prtlja« u vlastitim nemoćima začinjenim političkim moćima raznostranačkog političarenja. </p>
<p>Ako bi to sve i bilo slučajno, sigurno nije slučajno da u normalnim zemljama (od Australije do Austrije) političari i poslovnih ljudi odgovaraju za neprovođenje općih pravila i dopuštanje djelovanja nepisanih pravila! </p>
<p>Tko je vlasnik trgovačkog društva nije gospodarski važno ako ono postupa kao odgovorni gospodarski subjekt i donosi korist vlasniku, zaposlenicima i društvu - kao što je nevažno kako se zove krava ako daje mlijeko. </p>
<p>Ako ćemo gospodarskim štetočinama oprostiti zato što čine ono što čine i drugi, političarima zato što ne znaju što čine, a čuvarima prava što ne čine ono što bi trebali činiti - što će nam onda uopće izbori, zakoni i sudska praksa!</p>
<p>Nemoćni, zbog pravne nekulture velikog dijela najutjecajnijih, provoditi normalnu tranziciju često prakticiramo »četverostruku kvazitranziciju«.</p>
<p>Najprije pretvorimo kvaziformalnostima vrijednost društvenog nevlasništva u nečije formalno vlasništvo, potom vrijednost trgovačkog društva pretvaramo gospodarskom destrukcijom u nevrijednost kao društva, nakon toga formalno nevrijedno trgovačko društvo očistimo do ledine, te na kraju ledinu nekadašnjeg trgovačkog društva originalno hrvatski »greenfildiramo« u »moj zlatni grumen«!</p>
<p>U međuvremenu se bavimo time trebaju li šusteri i stolari imati registar blagajne, prelijevamo mirovinske stupove iz šupljeg u prazno, uporno koaliramo s vlastitim bedastoćama, razmozgavamo »sunčane kvarove«, brojimo turistička noćenja umjesto dnevna (ne)trošenja, razvlašćujemo predsjednika Republike, špotamo »njihovo prije« i veličamo »naše sutra« (zaboravljajući danas), a završavamo tako da bivši predsjednik Vlade i veliki guru takve tranzicije, Franjo Gregorić, danas nakon godina udarničkog truda, izjavljuje da je napokon »shvatio da stranci žele samo naše zlatne koke«. </p>
<p>Tragikomično je kvazipokajanje čovjeka koji je godinama uvjeravao odlučnim »zna se«, da bi se sada vidjelo da je bio konfucijevski opasan, jer »nije znao da ne zna«.</p>
<p>Proglasimo stoga priznanje mladog Trpimira Sulića tranzicijskim moralnim činom i povijesnim početkom tranzicije naše pravne i društvene (ne)moralnosti. Ako nas nisu prosvijetlila moralna ishodišta, možda nam pomognu nemoralnih dolazišta!</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Fenomen cezarizma: svi hrvatski cezari na djelu</p>
<p>Svaki cezaroid može griješiti u svojem poslu, u privatnom životu, u međuljudskim odnosima, ali pogreška prema Cezaru je neoprostiva. Sjetimo se: Andrija Hebrang je griješio u organizaciji zdravstva, Manolić je griješio u radu vlade, Mesić je griješio u saborskim zadacima, ali kad su cezaroidi pogriješili prema Cezaru (Tuđmanu) nestali su s političke pozornice... / Cezari i cezarčići vladat će sve dok ne budu išli na posao svojim vozilom, sve dok plaćaju račune narudžbenicom i državnom karticom, putuju po svijetu na trošak poreznih obveznika, imaju kreditne kartice i mobitele i dok imaju ljubavnice a da im se ne dogodi odlazak i smjena</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ</p>
<p>Sve nam se više javljaju politički vođe koje bismo mogli podvesti pod pojam cezarizma. Jedan od deklariranih cezara u nas bijaše Zlatko Canjuga.</p>
<p>Cezar je bio rimski car, koji je započeo dugotrajnu borbu protiv svojega bivšeg suborca i zeta Pompeja i nije se prestao boriti sve do Pompejeve pogibije u Egiptu 48. godine prije Krista. Prije dolaska na vlast narodu je obećavao drukčiji život, pun slobode i demokracije, ali kad se dočepao vlasti, vladao je kao apsolutist. </p>
<p>Prisjetimo se, on je s Pompejom i Krasom pokušao vladati u troje (trijumvirat) radi rušenja Senata. I tako je nastao pojam cezarizma.</p>
<p>To je pojava kada se neki istaknuti politički vođa nakon pobjede svoje stranke ili pokreta ponaša kao despot i apsolutist, pa i onda kada sve to prikriva nekom demokratskom fasadom. </p>
<p>Cezar je govorio o slobodi, demokraciji, zaklinjao se na narod, njegova prava i slobode, a sve činio da svoje dojučerašnje suradnike i istomišljenike politički diskvalificira, pa čak i fizički likvidira.</p>
<p>Cezar je vladao sam. </p>
<p>Predsjednik Tuđman ušao je kroz velika vrata demokracije na čelo države da bi polako potisnuo sve svoje najuže suradnike. Nije ih uvijek javno diskvalificirao, ali im je zagorčavao život do te mjere da su oni sami otišli (Mesić, Manolić, Hebrang, Šarinić, itd.).</p>
<p>Zlatko Canjuga je javno govorio o Cezaru, ali njegovo političko ponašanje je bilo manje cezarističko od Tuđmanova. On je samo kao čovjek humanističkog obrazovanja koketirao s Cezarom i divio mu se. Shvatio je da on nije ličnost i osoba koja bi mogla provoditi cezarizam u djelo. U strukturi ličnosti Canjuga nije samoživ, nije klasičan demagog više nego je potrebno i nije apsolutist.</p>
<p>Svakoga budućeg Cezara krasi osjećaj duboke vjere u ispravnost vlastitih ideja i uvjerenja. Kad taj osjećaj preraste u uvjerenje mesijanstva, sazrijeva ideja cezarizma. U toj fazi budući Cezar traži sljedbenike, istomišljenike, i prenosi im svoje mesijanske stavove. </p>
<p>Prema njima se ponaša korektno, iskazuje borbenost, odlučnost, hrabrost i visok stupanj osobne karizme. Njegovi sljedbenici su obično manje sposobni, manje odlučni i dovoljno strašljivi, da ne poduzimaju sami ništa, ali prihvaćaju rođenog Cezara. On se pak brzo prerušava u vođu »koji sve zna i hoće«.</p>
<p>U toj fazi Cezar i najavljuje da će mijenjati sve dosadašnje i obećava čvrsto savezništvo. Nakon toga što svoje sljedbenike uvjeri da je on jedini pravi vođa radi na učvršćivanju osjećaja nezamjenjivosti i nepogrešivosti. Paralelno s Cezarom, javljaju se poltroni, ulizice, podrepuše, i put cezarizmu je otvoren. </p>
<p>Oni koji se ne dodvoravaju Cezaru otpadaju. Vrlo često otpadaju najbolji u grupi, jer ugrožavaju položaj Cezara, nestaju i začetnici promjena, osobe ideja i napretka. Osnivači stranaka, utemeljivači raznih klubova i institucija bivaju udaljeni, jer su opasni. Druga pak grupa su poltroni i služe Cezaru, poistovjećuju se s njim pa i sami polako upadaju u cezarizam.</p>
<p>Vjerna pratilja cezarizma je birokracija. Svjedoci smo da u nas na svim razinama birokracija raste. Imamo devetnaest ministarstava. Uspostavili smo strogu piramidu vlasti, niži prema višima, i na svakoj stubi tog ustrojstva javljaju se mali cezarčići. </p>
<p>Tipičan trijumvirat vlasti cezarskog tipa u nas se javljalo na početku nove vlasti. Trojica iz trijumvirata su uvjeravala naciju u potrebu podjele vlasti, dogovora i demokracije. </p>
<p>Povećavanje birokracije omogućava funkcioniranje cezarizma. Pitanje je vremena tko će od trojice naših cezara biti Cezar. Čas nam se učini da će to biti Mesić, čas Račan ili Tomčić. Saborska zastupnica Adlešić prihvaća cezarovsku ulogu, Đapić već vjeruje da je mesija. </p>
<p>Jedan od najvećih vođa francuske revolucije Louis de Saint-Just rekao je: »Svaka vlast korumpira«, a John Emerich Acton, engleski povjesničar, dopunio je tu misao svojom tvrdnjom: »Apsolutna vlast apsolutno korumpira«. Cezari da bi pridobili sljedbenike podmićuju položajima, ordenima, materijalnim dobrima i drugim oblicima potkupljivanja. (Tuđman je podijelio tisuće ordena) </p>
<p>Sljedbenici da bi privoljeli svoje Cezare pridonose im isto takve oblike davanja. Pa se i pogreške opraštaju (Slučaj Ortinsky) . Svaki cezaroid može griješiti u svojem poslu, u privatnom životu, u međuljudskim odnosima, ali pogreška prema Cezaru je neoprostiva. Sjetimo se: Andrija Hebrang je griješio u organizaciji zdravstva, Manolić je griješio u radu vlade, Mesić je griješio u saborskim zadacima, ali kad cezaroidi pogriješili prema Cezaru (Tuđmanu) nestali su s političke pozornice. I tako mogli bi nizati stotinu primjera iz naše političke i socijalne svakidašnjice o Cezarima i cezarizmimu.</p>
<p>Tražeći uzroke rađanju Cezara i cezarizma, uvijek ćemo biti okrenuti prema povlasticama koje je nudila bivša i još nudi i ova vlast. Analizirajmo što je vlast HDZ-a u deset godina uradila na obnovi vrsnih i nezavisnih stručnih kadrova? Ništa! Funkcije i mjesta su se dijelila kako je Cezar htio.</p>
<p>I u sadašnjoj podijeli vlasti naslućuju se slična rješenja.</p>
<p>Cezari i cezarčići vladat će sve dok ne budu išli na posao svojim vozilom, sve dok plaćaju račune narudžbenicom i državnom karticom, putuju po svijetu na trošak poreznih obveznika , imaju kreditne kartice i mobitele i dok imaju ljubavnice a da im se ne dogodi odlazak i smjena.</p>
<p>U Švedskoj sam vidjela oca - kralja u podzemnoj željeznici. Išao je na otvorenje jednog vrtića za retardiranu djecu u Tumbu, dok u nas nema izgleda da jedan ministar ode autobusnom linijom na neki od sastanaka. Jedino se Mato Crkvenac trudi da ne uleti u cezarijanstvo.</p>
<p>I vremensko ograničenje moći onemogućit će cezarijanstvo uz pretpostavku da se ono ne primjenjuje prema načelu »ringišpila«. Dvosmjernom odgovornošću postigli bismo kritički odnos prema vlastitim postupcima, jer ministar koji čini pogreške odgovara predsjedniku vlade, ali i svojim biračima, građanima, kolegama po struci itd. Smrću poltronstva dobili bismo na kvaliteti socijalnih veza i kvaliteti vođa, koji se ne bi oslanjali na svoje ulizice i poltrone, nego na svoje sustručnjake i suradnike.</p>
<p>Dugo će još vladati Cezari i cezarizam, izvorno europski fenomen koji je dobio potporu u većem dijelu svijeta, osim u Sjedinjenim Državama. Tamo, naime, vlast nije organizirana prema načelu umnožavanja vrhovnih nositelja moći, nego institucija međusobno neovisne zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. One služe kočenju i kontroli jednih prema drugima. Taj sustav je potvrdio svu svoju efikasnost i 1974. kad je smijenjen predsjednik Nixon.</p>
<p>U svih naših, ili gotovo svih, dužnosnika koje čujemo i vidimo na malom ekranu ima elemenata cezarizma, ali još nije evidentan. Ako se održi, trijumvirat: Mesić - Račan - Tomčić bit će prva pobjeda nad cezarizmom. </p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Gradom prostrujio jezivi zvuk nakon kojega je sve stalo</p>
<p>Najprije se mislilo da je sustav u kolapsu zbog starosti, no HEP je to odmah demantirao, tvrdeći kako je elektrosustav u Zagrebu, zapravo, moderniziran / Poslije 10 sati postupno je uspostavljen prijenos energije / Radnici se prisjetili eksplozije iste trafostanice prilikom granatiranja 1991. godine / Oko 13 sati na mjestu događaja bili su čelni ljudi zagrebačke Elektre i HEP-a / Na mjestu eksplozije koji se nalazi pri kraju trafostanice Tumbri vidi se dio postrojenja - dva velika klipa i siva kugla - kako leže na zemlji / Pri ponovnom osposobljavanju električne mreže tehničari su se susretali s brojnim poteškoćama, među ostalim i ispadom prekidača na petnaest gradskih niskonaponskih trafostanica</p>
<p>Kvar trafostanice Tumbri u Kupinečkom Kraljevcu</p>
<p> - najveće u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i trideset kilometara od Zagreba - uzrokovao je u srijedu oko 8.20 sati poremećaj u energetskoj mreži te je cijelo zagrebačko gradsko i prigradsko područje ostalo bez struje.</p>
<p>Nesvakidašnji udes - jer u desetak sekundi struja je slabila sukladno padu napona - popratio je neobičan jezivi zvuk koji se lančano širio gradom i uzbunio brojne Zagrepčane. Nakon njega sve je stalo.</p>
<p>Isprva se mislilo da je sustav u kolapsu zbog starosti, no HEP je to odmah demantirao, tvrdeći kako je elektrosustav u Zagrebu, zapravo, moderniziran.</p>
<p>Na mjestu događaja saznali smo da je ta eksplozija izazvala preopterećenje u svim zagrebačkim trafostanicama koje nisu mogle podnijeti toliki teret napona te su se postupno isključile. To bi, prema riječima radnika, trebalo opravdati huk koji se čuo Zagrebom. </p>
<p>Radnici, koji su bili u Tumbrima u vrijeme eksplozije, pričaju nam kako je u prvom trenutku zavladala panika. »Nismo znali što se dogodilo, samo je odjeknula eksplozija«, rekli su radnici, prisjećajući se eksplozije iste trafostanice prilikom granatiranja, 1991. godine. Oko 13 sati na mjestu eksplozije radnici Hrvatske elektroprivrede uklanjali su kvar, a na mjestu događaja bili su čelni ljudi zagrebačke Elektre i HEP-a. Na mjestu eksplozije koje se nalazi pri kraju trafostanice Tumbri vidjeli smo dio postrojenja - dva velika klipa i sivu kuglu - kako leže na zemlji. »Taj je dio eksplodirao«, rekli su nam radnici. </p>
<p>No da bismo uopće ušli unutar postrojenja, trebalo nam je skoro dva sata, jer nas šef postrojenja nije puštao. Nakon pregovora i razgovora s Upravom HEP-a, konačno smo dobili odobrenje za ulazak. No kad smo ušli unutra ponovno nas je zaustavio šef i rekao kako policija ne dopušta snimanje, zbog očevida. Pregovori s policijom okončani su nakon 15 minuta jer je počela padati kiša, no na kraju smo ipak ušli unutar postrojenja i snimili mjesto eksplozije.</p>
<p> Nakon što je utvrđen uzrok nestanka električne energije, dispečerske ekipe uspjele su nešto poslije 10 sati postupno uspostavi prijenos energije. Pri ponovnom osposobljavanju električne mreže tehničari su se susretali s brojnim poteškoćama, među ostalim i ispadom prekidača na petnaest gradskih niskonaponskih trafostanica. Tako su neki dijelovi grada, poput Ravnica, Maksimira i Malešnice, struju dobili tek u poslijepodnevnim satima.</p>
<p>Kako je cjelokupni gradski elektro-sustav gotovo kolabirao, tijekom prijepodneva iz Elektre su upozoravali građane da ne uključuju aparate bespotrebno, kako se mreža ne bi dodatno opterećivala.</p>
<p>Što se pak zagrebačkog javnog prijevoza tiče, tramvaji zbog nestanka električne energije nisu prometovali do 10.12 sati. Tijekom zastoja tramvajskog prometa rubni dijelovi Zagreba bili su s gradskim središtem povezani autobusima.</p>
<p>Hrvatske željeznice morale su se poslužiti dizellokomotivama kako bi do postaja dovukle putnike koji su zapeli u prigradskim elektro-vlakovima.</p>
<p>Prema riječima dežurnog prometnika Hrvatskih željeznica, zbog kvara na trafostanici vlakovi na Glavnom kolodvoru stajali su 40-ak minuta.</p>
<p> »Oko 9 sati vlakovi su postupno kretali prema svojim odredištima«, rekao je prometnik dodavši kako je promet potpuno normaliziran tek oko 11 sati. </p>
<p>PU zagrebačka izvijestila je kako bez obzira na velike gužve koje su uzrokovane nestankom struje, nije zabilježen veliki broj prometnih nesreća. Zabilježeno je desetak nesreća u kojima nije bilo ozlijeđenih. </p>
<p>Ana Rukavina i Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Agregati u bolnicama uključuju se pet sekundi nakon nestanka struje </p>
<p>Nestanak električne energije u bolnicama mogao bi uzrokovati vrlo ozbiljne probleme, no srećom sve zagrebačke bolnice imaju agregate. Na njih je u prosjeku priključena trećina odjela, poput operacijskih sala i drugih životno važnih odjela. </p>
<p>»Agregat se uključuje pet sekundi nakon nestanka napona tako da pacijent ni u jednom trenutku nije ugrožen«, rekao je ravnatelj Klinike za plućne bolesti Jordanovac dr. Ljubomir Pavelić.</p>
<p>Ovisno o dijelu grada u kojem se nalaze, bolnice su bez struje bile od 15 minuta do sat vremena. Pomoćnik ravnatelja KB Dubrava Ivan Lukovnjak istaknuo je kako je 45 minuta izuzetno dugo razdoblje bez električne energije te da su zakazane operacije pomaknute za vrijeme dok se ponovno uspostavila energetska mreža.</p>
<p> »Oscilacije u naponu kao i ovaj nestanak električne energije za naše su aparate izuzetno štetni«, zaključio je Lukovnjak. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sindikat najavljuje rat za zaštitu radničkih prava</p>
<p>Štrajk u hotelu Jaska prekinut je nakon 78 dana trajanja, zato što je dvanaestero radnika štrajkaša i povjerenica Novog sindikata Nada Cikač, dobilo izvanredne otkaze Ugovora o radu. »Uprava je otpustila radnike na temelju nepravomoćne odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici. Taj je sud proglasio štrajk u hotelu nezakonitim, pa ćemo sudskim putem zatražiti da ih se sve vrati na posao«, najavio je na konferenciji za novinare u srijedu predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. Uz to, protiv direktora hotela Ivana Kosa sindikat će podnijeti i kaznenu prijavu zbog sprečavanja Ustavom zajamčenog prava na rad i zatražiti privremenu zabranu raspolaganja imovinom hotela. Od Sabora će pak zatražiti autentično tumačenje nekoliko članaka Zakona o radu, koji se, između ostaloga, odnose na pravo radnika na štrajk. </p>
<p>Dvadesetak od ukupno 29 radnika hotela stupilo je u štrajk jer su im unatoč povećanju obujma poslovanja, cijelu prošlu godinu isplaćivani minimalci od 1400 kuna. </p>
<p> »Primjer ovog štrajka pokazuje da naš pravni sustav štiti jačega, iako bi trebalo biti obrnuto. Pokazuje i da ne stoji tvrdnja ministra Davorka Vidovića kako naši radnici imaju prevelika prava. U stvarnosti ih uopće nemaju«, rekao je Iveković. Zaključio je kako će ovdje 12 radnika završiti na cesti no da je to »očito premali broj da bi to ikoga zanimalo«. </p>
<p>Sindikalna povjerenica Nada Cikač upozorila je kako je direktor od početka opstruirao štrajk pa čak i putem Student servisa, za poslove koje su inače obavljali zapolslenici. »Žao nam je što moramo putem suda dokazivati kako imamo pravo raditi i biti plaćeni«, zaključila je ona.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pada broj novih ovisnika u Zagrebu</p>
<p>Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb raspravljao je u srijedu o stanju u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež Zagreb, koja se nalazi u Kukuljevićevoj 11. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Odboru je, naime, dostavio izvješće o stanju u toj bolnici.</p>
<p> Kako je rekao pročelnik Ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar, čak je 50 posto korisnika bolnice starije od 27 godina, a tu im nije mjesto, jer je ta bolnica namijenjena onima do 18 godina. </p>
<p> To, smatra on, treba dalje istražiti, a nije isključeno ni preispitivanje rada ravnatelja i upravnog vijeća bolnice. </p>
<p>Bilo je riječi i o novim ovisnicima o drogama, čiji broj, prema evidenciji Ureda za zdravstvo, u Zagrebu opada. Novoregistriranih ovisnika godine 1999. zabilježeno je 299, godine 2000. bilo ih je 264, a u 2001. godini broj novoregistriranih ovisnika smanjio se na 198. Hitna pomoć dobila je pet novih vozila, a Šostar je najavio da Grad uskoro kupuje još 10 vozila Hitne. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Radnici »Drave« oštetili travnjak na Zrinjevcu</p>
<p>I posljednja kućica od Božićnog sajma u srijedu je uklonjena sa Zrinjevca, tako da Zagrepčani ponovno mogu slobodno šetati tim lijepim parkom, ne zaobilazeći 40 prepreka, odnosno kućice veličine šest četvornih metara. Upravo zbog njihove veličine, radnicima tvtke »Drava«, kojoj su Tržnice dodijelile taj posao, trebalo je dva dana da ih uklone. Oni su ih, naime, velikim viljuškarom dosta sporo i oprezno odvozili do kamiona »labudice«. Iako su pazili ipak su prilikom ukrcavanja kućica oštetili nekoliko četvornih metara travnjaka pokraj hidrometeorološkog stupa. No, obećano je da će to Zrinjevac ubrzo obnoviti.</p>
<p>»Na prostoru stare tržnice na Kvaternikovu trgu smjestit ćemo 20 kućica, na tržnici na Britanskom trgu 12, a za njih 7 upravo smo u pregovorima s jednim poduzetnikom iz Varaždina koji bi ih iznajmio na godinu dana, jer želi otvoriti tržnicu«, rekao je Miroslav Pupić-Bakrač, pomoćnik direktora Tržnica, zadužen za marketing i za odnose s javnošću. Dodao je da će jednu kućicu, koju će iznajmljivati zainteresiranima, uskladištiti na tržnici u Botincu. Još se ne zna hoće li se kućice koristiti za sajam povodom Uskrsa, obzirom na to da iskustvo s Božićnog sajma nije baš bilo dobro. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Turistički ured Zaprešića kao »atrakcija«</p>
<p>Turistički ured grada Zaprešića ove zime uistinu predstavlja »najbolju« turističku ponudu grada, pravu avanturističku atrakciju. Prostor, naime, više podsjeća na zatvorsku ćeliju nego na turistički ured, sa zidova i svoda opadaju boja i žbuka, pod je vlažan i klizak, a iz dotrajalih instalacija svakoga bi časa mogla buknuti vatra. I za vrijeme našega razgovora s direktoricom Ureda Brankom Barilović pao je sa svoda komad žbuke, što sugovornicu i njezine suradnike, navikle na takvo što, nije iznenadilo.</p>
<p> Poglavarstvo grada nekoliko je puta osiguralo novac i bilo spremno urediti turistički ured, no zbog sebičnosti i nerazumijevanja ostalih stanara na Trgu žrtava fašizma 9 projekt je propao. Riječ je o uličnim lokalima u jednoj prizemnici, čiji je ravni krov proteklih nekoliko godina na nekim mjestima popustio, no vlasnici lokala koji nisu bili direktno ugroženi. Ove zime krov je u potpunosti popustio zbog velike količine snijega koji se otapa, pa svi stanari imaju velikih poteškoća, no intervencije su nemoguće barem do proljeća, naglasila je direktorica Barilović. Nažalost, sada više neće biti dovoljna samo rekonstrukcija krovišta nego i interijera, jer ga je vlaga uvelike devastirala. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Roberto Benigni priprema film o Danteovom životu </p>
<p>RIM, 22. siječnja</p>
<p> - Talijanski glumac i redatelj Roberto Benigni priprema televizijski film od životu Dantea Alighierija u kojem bi mogao glumiti velikog srednjovjekovnog pjesnika, piše ovih dana talijanski dnevnik Corriere della Sera. Producentska kuća Roberta Benignija Melampo Cinematografica u Rimu nije bila na raspolaganju za komentar tog projekta. Svoju potporu toj ideji dao je i Vittorio Sermonti, sveučilišni profesor koji se bavi Danteom.</p>
<p>»Benigni planira ispričati stvarne i izmišljene vidove života autora 'Božanske komedije' što bi omogućilo otkrivanje Danteove popularne i tajnovite strane«, rekao je Sermonti.</p>
<p>O Danteovom uzbudljivom životu kruže razne legende. Rođen je 1265. u Firenci, a umro je u progonstvu u Raveni 1321., nakon nevolja na političkom planu i više godina lutanja.</p>
<p>O »Božanskoj komediji« uče svi talijanski đaci, a određene dijelove moraju znati i napamet. Čini se da bi broj gledatelja ovog djela, koje se sastoji od tri cjeline, Pakla, Čistilišta i Raja, i u kojem je riječ o izmišljenom putovanju pod vodstvom latinskog pjesnika Virgilija, mogao konkurirati emisijama zabavnog karaktera po kojima je poznata talijanska televizija.</p>
<p>Mnogi Talijani sjećaju se kako je Roberto Benigni na zadnjem festivalu zabavne glazbe u San Remu recitirao pjevanja iz »Božanske komedije«, a to je učinio i u nedavno emitiranoj zabavnoj emisiji na televizijskoj postaji RAI. Glumac je početkom listopada prošle godine primio počasni doktorat na sveučilištu u Bologni i to zahvaljujući visokoj kvaliteti interpretacije književnih tekstova, a posebno Danteove »Božanske komedije«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Jennifer Lopez uskoro će se moći udati za Afflecka</p>
<p>LOS ANGELES, 22. siječnja</p>
<p> - Razvod pjevačice i glumice Jennifer Lopez bit će dovršen u nedjelju, čime će ona dobiti slobodu za udaju za novog zaručnika, glumca Bena Afflecka, stoji u sudskim dokumentima pribavljenima u utorak.</p>
<p>Lopez (32) je zatražila razvod od plesača Crisa Judda prije sedam mjeseci, manje od godinu dana nakon sklapanja braka 29. rujna 2001. Njihov brak službeno će biti razvrgnut u nedjelju, kako pokazuju sudski dokumenti.</p>
<p> Judd, kojega je J-Lo susrela na snimanju video spota za jednu od svojih pjesama, trebao bi dobiti 15 milijuna dolara od bivše supruge u sklopu razvoda, prema tvrdnjama američkog tiska.</p>
<p> Svaki od bivših supružnika platit će usluge svojeg odvjetnika, a Judd, osim 15 milijuna dolara, neće dobiti odštetnu mirovinu, tvrde isti izvori.</p>
<p> Jennifer Lopez bila je udana dva puta, najprije za konobara kubanskog podrijetla Ojania Nou, od kojeg se razvela 1997., te za Judda.</p>
<p> U studenome je pjevačica potvrdila da se namjerava udati za Bena Afflecka (30) nakon što joj razvod bude gotov. Susrela ga je na snimanju filma »Gigli« u kojem je glumila homoseksualku - plaćenog ubojicu.</p>
<p> »Vjerojatno smo sličniji, imamo sličnu prošlost, slično obrazovanje, slične obitelji, slične kuće«, nedavno je rekla.</p>
<p> Affleck se nije ženio, ali je nekoliko godina bio u vezi s glumicom Gwyneth Paltrow. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Modno viđenje bračnog para Smiljanec</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Kako izgledati i koje boje nositi ove i sljedeće sezone za jesen/zimu u srijedu je u dvorani hotela Panorama prikazao bračni par Marija i Josip Smiljanec, priredivši show room modne odjeće s potpisom »Marija« za prijatelje i poslovne suradnike. Tom su prilikom manekenke modne agencije »Casper« prikazale 82 modela, koji karakteriziraju stil za poslovnu ženu s naglaskom na čiste, jednostavne i savršeno oblikovane linije. </p>
<p>Uz modnu liniju »M-Exclusive Fashion«, koja predstavlja modnu eleganciju namijenjenu modernoj i poslovnoj ženi, prikazana je i linija »Lady-M«, koja u sebi nosi dozu mladenačkog šarma i ležernosti. </p>
<p>Bračni par Smiljanec obiteljskom proizvodnjom odjeće bavi se od 1989. godine, a pod imenom »Marija« tvrtka posluje od početka 1995., kada nastaje i modna marka »M-Exclusive Fashion«.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nova tužba slavnih protiv kozmetičke tvrtke</p>
<p>LOS ANGELES, 22. siječnja</p>
<p> - Sarah Jessica Parker i Matthew Broderick podigli su tužbu vrijednu 15 milijuna dolara protiv američke podružnice francuskog kozmetičkog diva »Sephora«, jer je kompanija bez ičijeg pristanka koristila imena i fotografije popularnog para reklamirajući svoje proizvode. </p>
<p>Ljubavno-glumački par u svojoj tužbi tvrdi da se radi o običnoj prijevari jer oni nikad nisu dali dozvolu da se njihova imena ili fotografije iskoriste u marketinškoj kampanji koja ovoj tvrtci donosi ogromnu zaradu. </p>
<p>Zanimljivo da su prošle godine zbog istih razloga protiv ove kompanije tužbu pokrenuli i bivši supružnici Nicole Kidman i Tom Cruise, koji su također zahtijevali odštetu od 15 milijuna dolara. </p>
<p>Naime, u spornoj reklami ovaj je glumački par prikazan zajedno uz tekst: »Tom i Nicole - kraljevski holivudski par nikada nije propustio priliku da nas na crvenom tepihu ostavi širom otvorenih očiju«. </p>
<p>Naravno, niti njih nitko nije tražio dozvolu za upotrebu imena ili lika u reklami. </p>
<p>Tvrtka »Sephora « u vlasništvu je francuskog konglomerata Moet Hennessy Louis Vuitton, a samo u Americi imaju preko 70 prodavaonica, te organiziranu prodaju putem pošte i interneta.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Humanitarno uzgajao marihuanu</p>
<p>SAN FRANCISCO, 22. siječnja</p>
<p> - Gorljivi zagovornik medicinske porabe marihuane, Ed Rosenthal (58) suočen je s doživotnom kaznom zatvora akoga sud proglasi krivim zbog uzgajanja te biljke.</p>
<p>Prema riječima državnog tužitelja Georgea Bevana, u Rosenthalovu vrtu u Oaklandu pronađeno je 3.000 stabljika marihuane, što je, prema američkom zakonu kršenje federalnog zakona. Rosenthal je u svoju obranu naveo kako je uzgajao marihuanu isključivo za pomoć bolesnima što je, prema kalifornijskom zakonu, legalno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jednogodišnjaci ozbiljno shvaćaju televiziju </p>
<p>WASHINGTON 22. siječnja </p>
<p> - Mala djeca ne zure u prazno dok su im oči prikovane uz televizor, ona zapravo uče o svijetu, objavili su američki znanstvenici. </p>
<p> Roditelji bi možda mogli i ograničiti vrijeme koje posve mala djeca provode pred televizorom, ako je vjerovati studiji koju je provela Donna Mumme, voditeljica istraživanja i asistentica na katedri za psihologiju bostonskoga sveučilišta Tufts. </p>
<p> »Čak i dječica od 12 mjeseci donose odluke utemeljene na emocionalnim reakcijama odraslih oko sebe«, kaže u priopćenju Donna Mumme čije je istraživanje objavljeno u časopisu Child Development. </p>
<p> »Pokazalo se da dijete može upotrijebiti i emocionalnu informaciju koju dobije gledajući televiziju. To znači da bi odrasli morali dobro razmisliti prije nego što podignu glas ili dopuste malome djetetu da gleda program namijenjen starijima«. </p>
<p> Ekipa Donne Mumme već je znala da djeca promatranjem druge djece i odraslih dobivaju odgovore na pitanja o svijetu oko sebe. Na djetetovu reakciju utječe sve - i mama koja mu nudi »finu papicu« i brat koji vrišti od straha kad mu se približi pas.</p>
<p> Istraživači su testirali djecu tako da su im na videu pokazivali glumce koji reagiraju na razne predmete, poput crvenog spiralnog držača za pisma, plave lopte i žutoga nastavka za crijevo za polijevanje vrta. Poslije su djeca u dobi od 10 i 12 mjeseci dobila iste te predmete za igru.</p>
<p> Prema rezultatima istraživanja tima Donne Mumme, prikazane snimke ne utječu na desetomjesečnu djecu, ali utječu na djecu od jedne godine.</p>
<p> Kad su glumci bili neutralni ili pozitivni prema nekom predmetu, dječica su se njime zadovoljno igrala. Ali kad se činilo da se glumac boji ili osjeća gađenje prema predmetu, i djetešce ga je izbjegavalo. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Zeleno svjetlo muzeju Marton</p>
<p>Zahtjev za registracijom Muzeja vlasnik Zbirke Veljko Marton predao je Ministarstvu kulture u listopadu, a ono je svoje odobrenje dalo u siječnju / Fundus od 2000 predmeta srednjoeuropskog podrijetla već je postavljen, ali se Muzej otvara u svibnju</p>
<p>SAMOBOR, 22. siječnja</p>
<p> - Muzej Marton, prvi privatni muzej u Hrvatskoj, svoja će vrata javnosti otvoriti u svibnju - objavljeno je na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Gradskoj vijećnici u Samoboru. Konferencija je sazvana radi promidžbe privatnog poticaja u kulturi da bi poslužio kao primjer i ostalim kolekcionarima voljnima da svoje zbirke izlože i institucionaliziraju. Zahtjev za registracijom Muzeja vlasnik Zbirke Veljko Marton je predao Ministarstvu kulture u listopadu, a ono je svoje odobrenje dalo u siječnju, što je rekordan rok, jer je ono prepoznalo njezino značenje, potvrdila je pomoćnica ministra kulture mr. Branka Šulc.</p>
<p> Zahtjev i registracija uslijedili su nakon što je zbirka predstavljena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu na izložbi otvorenoj u rujnu. Iznimno zanimanje javnosti za Zbirku Marton i njezina velika posjećenost bili su dodatnim poticajem za ustrajavanje na ideji što skorije registracije Muzeja i njegova otvorenja - rekao je Veljko Marton, kojega je Ministarstvo kulture potvrdilo za ravnatelja ustanove u projekt koje je uložio milijun kuna. Zbirka Marton je institucionalizirana nakon što je Hrvatsko muzejsko vijeće dalo zeleno svjetlo i potvrdilo da ona zadovoljava sve uvjete prema zakonu, kao što je vrijednost fundusa i postojanje zgrade te imenovanje ravnatelja, rekao je predsjednik tijela Vinko Ivić, otkrivši da privatni muzej nije imao »popust« u odnosu na državni. </p>
<p> Fundus Zbirke koja broji 2000 predmeta srednjoeuropskog podrijetla već je postavljen, a planira se izgradnja dodatnog objekta ostakljene metalne konstrukcije za izložbe, no Muzej će biti i službeno otvoren kada se izvana uredi prilaz kuriji u kojoj stoluje, te iznutra osmisle uredske prostorije. Grad Samobor u tom komunalnom dijelu podržat će otvorenje Muzeja, koji se nalazi u neposrednoj blizini središnjeg trga, te će upotpuniti kulturnu ponudu sredine s bogatom tradicijom, potvrdio je gradonačelnik Pavao Grom, a dogradonačelnik Drago Plečko je nadodao da će Muzej Marton biti zastupljen u skoroj fotomonografiji Samobora.</p>
<p> Hrvatska u zadnjih pola stoljeća nije otkupila tolika djela koliko ih ima Zbirka Marton, rekao je Vladimir Maleković, ravnatelj MUO, ističući kako je vlasnik skupljajući fundus promijenio trend u kolekcionarstvu, jer u njegovu primjeru hrvatske umjetnine »ne odlaze« u inozemstvo, već se »vraćaju« u domovinu. Na obradi umjetnina radili su većinom stručnjaci MUO, čime se ustanova potvrdila kao najznačajnije mjesto za proučavanje povijesti umjetnosti u ovom dijelu Europe, tvrdi Maleković, upućujući da će Muzej Marton postati važno mjesto za proučavanje bidermajera. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kriteriji vlastite avlije</p>
<p>Mogu li se povući paralele između javnih nastupa izdavača Araličine »Ambre« i »Fukare« te Jergovićeve »Mama Leone«, koji su se obrušili na one što se drznuli nešto kritički reći o tim autorima - njihovim štićenicima? / Čini se da te dvije žestoko sukobljene struje razlikuje samo politički predznak</p>
<p>Polemika koja se ovih dana razvila oko značenja nagrade Grinzane-Cavour što ju je dobio Miljenko Jergović za zbirku priča »Mama Leone« te publicitet koji su joj posvetili Jutarnji list i Globus, listovi u kojima piše spomenuti laureat, svjedoči samo o neravnomjernosti kojom su ti isti listovi popratili ostale književnike i intelektualce koji su u inozemstvu priskrbili nemala priznanja.</p>
<p> Ne jedanput sâm Jergović nabacio se blatom i na svoje kolege po peru, prosuđujući o njihovoj književnoj vrijednosti na temelju političkih stavova s kojima se on nije slagao, no tada se nije našao nitko tko bi ih u javnosti obranio, baš kao što se nije našao nitko da u istom tom listu kaže koju o Ivi Andriću koji se u kulturnom prilogu lista proglašava »đubretom«. Pa dok talijanski žiri u svom obrazloženju Jergovićevu vezanost uz Bosnu i Hercegovinu uspoređuje s onom Andrićevom, njegov list dan prije o tom istom Andriću piše na civilizacijski nedopustiv način. </p>
<p>Istraga se, naprotiv, vodi o značenju priznanja što ga je dobio taj, kako oni u golemom naslovu ističu, »novinar Globusa«, ne spominjući u tom naslovu da je i hrvatski književnik. Da bi hrvatskoj javnosti pojasnili kako samo zlonamjerni nagradu Grinzane-Cavour minoriziraju, javili su se i autorov izdavač Durieux i dopisnik toga lista iz Rima, no u svojim tekstovima opet nisu rekli nešto više o javnosti neznanom talijanskom priznanju.</p>
<p> Ma koliko se Jergovićevi dušobrižnici trudili ne nalikovati slici što su je u javnosti ostavili Aralica i njegov nakladnik, koji se u sporu oko »Ambre« i »Fukare« proglasio piščevim glasnogovornikom, obrušavajući se na sve kritičare i novinare koji su se drznuli nešto loše reći o knjigama koje je objavio - čini se da te dvije žestoko sukobljene struje razlikuje samo politički predznak.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Požar umalo uništio pricinu donaciju </p>
<p>Spašena od plamena djela Zlatka Price i njegove kćeri Vesne Price / Požar koji je zahvatio prostorije izazvale su neispravne električne instalacije / Jeftinoća se i u ovom slučaju pokazala vrlo skupom </p>
<p>SAMOBOR, 22. siječnja</p>
<p> - Galerija ne radi - stoji natpis na ulaznim vratima Galerije Prica u Hrvatskom domu u Samoboru gdje je smještena donacija djela koja je akademik Zlatko Prica, doajen hrvatskoga slikarstva, darovao tomu gradu u kojem je proveo najveći dio života te ga smatra svojim domom. Nedugo nakon otvorenja, Galerija Prica zatvorila je svoja vrata, a uzrok tomu je požar što su ga izazvale neispravne električne instalacije. Na sreću, u plamenu nisu izgorjela djela, a materijana šteta sa uklanja.</p>
<p> Kada će Galerija ponovno biti dostupna javnosti, ovisit će o dovršetku ponovnog provođenja instalacija na ispravan način. Razlog nekvalitetno izvedenom radu, priznaje gradonačelnik Pavao Grom, jest odabir najjeftinijega ponuđača. Jeftinoća se i u ovom slučaju pokazala vrlo skupom, te je mogla imati nenadoknadive posljedice. </p>
<p>U obnovljenom Hrvatskom domu u Samoboru, 18. listopada pompozno je otvorena Galerija Prica. Zlatko Prica (1916.) darovao je 72 svoja djela, od čega 70 slika pretežito u tehnici ulja na platnu, dvije skulpture od bronce te 94 fotografije svoje prerano preminule kćeri Vesne Price (1947. - 1996.). Otvaranje galerije Prica smjestilo je Samobor na zemljovid gradova sa zbirkama znamenitih slikara svijeta, a isto tako je postao bitno središte suvremene hrvatske umjetnosti. Zlatko Prica upravo je »Samoborskim ciklusom« od 1957. snažno obilježio svoj stvaralački početak. </p>
<p>Napomenimo, otvorenjem Galerije Prica Samobor je obilježio 760. obljetnicu povelje Bele IV. kojom je stekao status slobodnog kraljevskog grada. Taj je kulturni prostor trebao postati novim razlogom posjeta Samoboru, gradu pjesnika, glazbenika i slikara. Zlatko Prica je rodnom Pečuhu u Mađarskoj već darovao 50-ak svojih djela koja danas čine značajan dio postava Muzeja Nemeth.</p>
<p>Da nije bilo konferencije za tisak u srijedu u povodu otvorenja Muzeja Marton, ne bi se ni znalo da je Galerija Prica zatvorena, jer su posjetitelji redom »poljubili vrata«. Požar skrivan od javnosti nije dugo mogao ostati prešućen. Da se u Samoboru ne skrivaju samo nedostatci, nego i prednosti, govori podatak da su mediji ostali uskraćeni za obavijest o nedavnom otvaranju Foto Galerije Lang, na što se Poglavarstvo obvezalo da će ubuduće obratiti pažnju da im se takvi propusti više ne događaju. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Valentić podigao rasadnik mladih znanstvenika</p>
<p>Zbornik sadrži spomenarski dio - biografiju dr. Mirka Valentića, opširni intervju s njim i pisma 12 njegovih uglednih prijatelja te znanstveni dio s 50 članaka / Mirku Valentiću zahvalili Božena Vranješ Šoljan, Franjo Šanjek, Husnija Kamberović, Robert Sučić i Radoslav Katičić</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - »Odlazim neizmjerno sretan, jer ostavljam gotovo 50 mladih znanstvenika«, rekao je donedavni ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest dr. Mirko Valentić na predstavljanju zbornika »Hereditas rerum Croaticarum - ad honorem Mirko Valentić« u srijedu u prepunoj Zlatnoj dvorani Instituta. </p>
<p>Valentić, koji je od 1. siječnja u mirovini, kazao je da su »pred mladom državom veliki integracijski procesi«, a u tome »imamo velike komparativne prednosti budući da smo europski narod koji je najduže živio u integracijama. Samo je unija s Mađarima trajala 816 godina«. Rekao je da je Ministarstvo znanosti prepoznalo »ulogu povjesničara u integracijama«, te se zapitao da, kada je riječ o Hrvatskoj kao tradicijskom mostu između Mediterana i Panonije, »tko može bolje o tome progovoriti od povjesničara«. Valentić je, misleći na izgradnju autoceste Split-Zagreb, kazao da je »ovo što Republika Hrvatska danas radi fascinantan susret s poviješću, jer je antička Via Cardinalia spajala Split i Budimpeštu«. </p>
<p>Novi ravnatelj Instituta dr. Milan Kruhek kazao je da je dr. Mirko Valentić »podigao instituciju koja je rasadnik mladih znanstvenika«.</p>
<p>U svečanoj i emotivnoj atmosferi o Valentiću i zborniku njemu posvećenom govorili su urednici zbornika dr. Alexander Buczynski i dr. Stjepan Matković. Zbornik sadrži spomenarski dio - biografiju dr. Mirka Valentića, opširni intervju s njim i pisma 12 njegovih uglednih prijatelja u povodu nastanka zbornika posvećenom njemu i znanstveni dio. U znanstvenom dijelu objavljeno je 50 članaka. Polovinu su napisali znanstvenici Instituta, a obrađene su uglavnom teme kojima se u svome znanstvenom radu bavi Valentić - Hrvati u Gradišću, Vojna krajina i suvremena hrvatska povijest. </p>
<p>Valentiću su zahvalili i predsjednica Upravnog vijeća Instituta dr. Božena Vranješ Šoljan, akademik Franjo Šanjek, ravnatelj Instituta za istoriju iz Sarajeva dr. Husnija Kamberović, ravnatelj Austrijskoga kulturnog foruma mr. Robert Sučić, a akademik Radoslav Katičić, naglasivši posebno izdavačku aktivnost Valentića, kazao je da je »došlo vrijeme da se pokaže da ova kuća može i bez Mirka Valentića«. Nakladnik zbornika je Hrvatski institut za povijest u Zagrebu.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nadahnuće bečkim barokom </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Na svojoj drugoj samostalnoj izložbi, što ju je priredila u Galeriji Studentskog centra, mlada umjetnica Marcela Gjoni postavlja samo dva djela velikog formata na papiru, koja u znatnoj mjeri ilustriraju njezin sadašnji rad. To su pasteli: »Oj, Vijena«, formata 312 x 390 cm, i »Meč«, formata 390 x 312 cm, slikani minule godine u nadahnuću bečkim barokom i glazbom na pomalo šaljiv način, neuobičajen u suvremenoj praksi. Autorica je te ostvaraje popratila tekstom u katalogu izložbe zalažući se za stvaralaštvo na podlozi tradicionalno shvaćene slike, čime se opire tezi da se umjetnost prepoznaje kao isključivo mentalni čin i tumači kao lingvistička analiza. Marcela Gjoni rođena je 1977. u Zagrebu. Slikarstvo je studirala u Beču gdje je i diplomirala 2001. Skupno je izlagala u Beču i Münsteru, a prvu samostalnu izložbu održala je prije dvije godine u rodnome gradu, u Galeriji Nova. Postav u Galeriji Studentskog centra ostaje otvoren do konca mjeseca. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Pulsko Poglavarstvo kupuje kino »Zagreb«</p>
<p>PULA, 22. siječnja</p>
<p> - Poglavarstvo grada Pule odlučilo je otkupiti posljednje gradsko kino »Zagreb« i prenamijeniti ga za potrebe festivalskoga centra budućeg »Pula festivala«. Po toj odluci iz pulskoga proračuna izdvojit će se 464.502 eura za zgradu u središtu Pule na Đardinima, u kojoj se već godinama održavaju kino projekcije. Kino »Zagreb« je vlasništvo poduzeća »Gradine inženjering«, a pod hipotekom je Nove banke. Na taj način, u stvari Pula otkupljuje negdašnju vlastitu imovinu (kao i u slučaju zgrade Tiskare Pula u kojoj se s velikim zastojima uređuje prostor za Gradsku knjižnicu i čitaonicu) koja je bila prenesena na »Istrakino«, a u procesu privatizacije sva četiri kina preuzele su »Gradine« (i dva iznajmili za trgovine, a kino »Pula« za - garažu!). U međuvremenu iz Ministarstva kulture s nestrpljenjem se očekuje odluka o postavljenju v. d. direktora »Pula festivala«. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Gostovanja u Kazalištu Marina Držića</p>
<p>DUBROVNIK, 22. siječnja</p>
<p> - Kazalište Marina Držića obogatilo je svoj program s nekoliko novih gostovanja. Tako će splitski HNK 24. siječnja na sceni dubrovačkog kazališta prikazati predstavu »Nosi nas rijeka« Elvisa Bošnjaka u režiji Nenni Delmestre s Milkom Podrug Kokotović u glavnoj ulozi. Dubrovačko kazalište bit će domaćinom i drugih dubrovačkih izvaninstitucionalnih projekata i predstava drugih kazališta: Teatrin Dubrovnik prikazat će predstavu »Bokčilo« u izvedbi glumca Ivice Barišića uz glazbenu suradnju Đorđa Begua. Studentski teatar Lero premijerno će 26. siječnja na maloj sceni u Teatru Bursa prikazati praizvedbu Mojaš/Gučetićeva »Dijaloga o ljepoti« u kojem igraju Mirej Stanić, Ksenija Medović, Nila Miličić-Vukosavić i Marijana Aksić. Na sceni »Noćnik« predviđen je novi ciklus pod nazivom »Večer čitatelja«. Prvi gost-pisac je Feđa Šehović, a razgovarat će se o njegovu romanu-kronici »Ilijasbegovići - cronica Travuniana«. Krajem siječnja u sklopu projekta »Priče o Gradu« bit će prikazani filmovi Tonka Jovića, a gosti prve večeri Jovićevih filmova 25. siječnja bit će dubrovačka klapa Maestral. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Zemlja je okrugla« Krune Tarle u ZKM </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Predstava za djecu »Zemlja je okrugla« autorski je projekt Krune Tarle, čija će svečana premijera biti 26. siječnja u ZKM-u, rečeno je na konferenciji za novinare u srijedu. Kako je kazao ravnatelj ZKM-a Slobodan Šnajder, projekt je nastao u suradnji Lutkarskog studija ZKM-a i Zagrebačkoga kazališta lutaka. Predložak za predstavu bila je jedna novela za djecu švicarskog pisca Petera Bichsela, koja govori o čovjeku koji je znao da je zemlja okrugla, ali se u to sam htio uvjeriti tako da ide samo ravno bez skretanja, kazala je Kruna Tarle. Dodala je da priča na jednostavan i poetičan način potiče dječju maštu. Lik glavnog junaka Borka u predstavi tumači Nebojša Borojević, a osim njega glume i Marijana Županić, Tena Šnajder, Katarina Budak, Natalie Murat, Jelena Radmanović, Dario Hlevnjak, Dragica Pehar, Sandra Grižić, Irma Markulin, Tanja Novak i Stjepan Mogušić Braco. Skladanje i obradu glazbe potpisuje Igor Tatarević, a kreaciju lutaka Marijana Županić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Svjetsko prvenstvo je ispit, a ne dopunska nastava </p>
<p>Izbornik Červar kaže da se vidi kako njegovi igrači svakog dana uče i napreduju. Zanimljivo, obično se na veliko natjecanje uzima jedan mladi igrač kojem je jedina zadaća učiti kako je to među »velikim dečkima«. A Červar nam kaže da imamo cijelu reprezentaciju u učionici / Iduću utakmicu hrvatski rukometaši igraju u srijedu protiv Rusije </p>
<p>Petar Metličić (desno) sa sedam se pogodaka Saudijcima iskupio za ispad u utamici protiv Argentine</p>
<p>FUNCHAL (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 22. siječnja</p>
<p> - Planovi se nisu ispunili hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji koja nastupa na Svjetskom prvenstvu u Portugalu. Uoči početka natjecanja stručni je stožer računao da će prvi dan odmora dočekati s četiri boda nakon dvije utakmice, protiv Argentine i Saudijske Arabije. Tako bi prošli u drugi krug i da sve nakon toga izgube (protiv Rusije, Francuske i Mađarske), ali su se ipak nadali još i bodovima protiv Mađara. No, planovi su se pokvarili prvog dana i Hrvatska se priprema za treći dvoboj u svojoj skupini C, protiv Rusije u četvrtak (16 sati) sa samo dva boda i još pod dojmom neugodnog startnog poraza.</p>
<p>Jedino je i veliko iznenađenje na početku SP-a bio poraz Hrvatske protiv Argentine. Osvanulo je to na naslovnicama portugalskih novina, a do rukometaša su stizale reakcije iz domovine, od nevjerice do ljutnje. Zamolio je tad kapetan momčadi Slavko Goluža novinare da ih ne razapinju.</p>
<p>- Nama je najteže, to je sigurno. Sami smo sebi napravili najveću štetu i pokušat ćemo je ispraviti, rekao je pokunjeno Goluža.</p>
<p>Šteta koju su naši rukometaši napravili nije bila samo bodovna. Poraz je ostavio traga na njima, protiv brzopletih Saudijaca igrali su naši igrači 30 minuta kao da su prvi put na terenu. Makedonski sudački par, Marjan i Dragan Načevski, koji su sudili dvoboj protiv Saudijaca, bili su na turniru u Viseuu koji je naša reprezentacija osvojila. Igre naših rukometaša na SP-u neugodno su ih iznenadile.</p>
<p>- Ne možemo vjerovati da je to ista reprezentacija, kao da gledamo dvije različite momčadi. U Viseuu su igrali brzo, sigurno, bilo ih je lijepo gledati. A ovo... Ne prepoznajemo ih, zborili su makedonski suci.</p>
<p>Uspjeli su Hrvati nakon mnogo muke pobijediti Saudijsku Arabiju sa 25-18, no za to treba reći hvala Šolinim obranama i pogocima Lackovića i Metličića. No, igru je bolje zaboraviti ili je ostaviti za kasnije podučavanje pod naslovom »Kako ne igrati«. </p>
<p>- Izvukli su nas Lacković i Šola u drugom poluvremenu. Igrači su u prvom poluvremenu bili u grču, kao da nemaju samopouzdanja, kratko je komentirao Zdravko Zovko, naš bivši izbornik, a sad trener mađarskog Fotexa iz Veszprema. </p>
<p>Zovko na Madeiri ima devet svojih igrača, tri u hrvatskoj i šest u mađarskoj reprezentaciji, pa je shvatljivo da ih je došao pogledati. Bio je na tribinama u društvu Kasima Kamenice, bivšeg trenera Zagreba, koji je na Madeiri kao savjetnik slovenske reprezentacije koja igra u skupini D, koja se kasnije križa s našom skupinom C. Kamenica je iznio svoje dojmove o svakoj reprezentaciji, osim o hrvatskoj. Teško je reći je li to stoga što ni njemu nije jasno što se s Hrvatima događa ili bi kritike bile tako oštre da ih je odlučio prešutjeti. Dodajmo, usput, da uz sve temeljite pripreme našega stručnog stožera Hrvatska nema čovjeka koji bi snimao skupinu D. A ne bi im škodila koja informacija s lica mjesta, pogotovo ako se ipak plasiraju u drugi krug.</p>
<p> Protiv Saudijaca u igru nije ni ulazio Dominiković, Balić je završio na tribini, a Valčić je imao šut 0-4. Umjesto Balića je zaigrao Goluža, a Valčić se primio obrane, dok je u napadu umjesto njega igrao Lacković. Promašio je mladi pucač prvi put, ali idućih šest puta više nije. Prihvatio se i pucanja sedmeraca, što je, čini se, postala rana naše reprezentacije. Nakon šest promašenih protiv Argentine, protiv Saudijske su Arabije naši promašili tri od šest sedmeraca. </p>
<p>Nitko igraču neće zamjeriti ako mu vratar obrani sedmerac, ako je pucao kako valja. No, ako mu obrani zbog toga što je traljavo pucao (a takvih je bilo previše), onda bi se stručni stožer trebao pozabaviti time.</p>
<p>Srijedu su naši reprezentativci iskoristili za pripremu protiv Rusije. Istina je da Rusi ne djeluju impresivno kao prije (osim po visini sa svojim grmaljima od dva metra), ali to ne znači da su zaboravili igrati rukomet.</p>
<p>- Vidi se da Lavrov, Tučkin i Torgovanov nisu kao prije. Torgovanov sve teže podnosi napore igrajući prednjeg u obrani. Maksimov koristi devet igrača i sve se teže nose s brzim ritmom. Remizirali su s Argentinom, ali je Argentina trebala dobiti tu utakmicu. Odigrala je iznad svojih mogućnosti, ali Rusi su za njih preiskusni. Više nisu tako jaki, ali nisu ni za otpisivanje, smatra Kamenica.</p>
<p>Hrvatski su rukometaši uvjereni da će protiv Rusije odigrati drukčije nego u dosadašnja dva dvoboja. Osramotili su se dovoljno protiv Argentine i Saudijske Arabije i kažu da si to više neće dopustiti. Slavko Goluža tvrdi da u igračima ima još mnogo rezerve i da ono najbolje tek slijedi. Vlado Šola svoj je optimizam objasnio činjenicom da ih protiv Rusa neće opterećivati naslov favorita, što ih je sputalo u prve dvije utakmice. Izbornik Červar je pak najavio da će srijedu iskoristiti kako bi pronašli pravu taktiku protiv Rusije. Istaknuo je da se vidi kako njegovi igrači napreduju svakog dana i uče. Zanimljivo, obično se na veliko natjecanje poput SP-a uzima jedan mladi igrač kojem je jedina zadaća učiti kako je to među »velikim dečkima«. A Červar nam kaže da imamo cijelu reprezentaciju u učionici. Općenito je mišljenje da je SP ispit naučenog gradiva, a ne dopunska nastava.</p>
<p> - Ma, ako smo trebali izgubiti i promašivati toliko sedmeraca, onda je bolje da se to dogodilo sad i protiv Argentine, nego u utakmici za sedmo mjesto, optimistički će Šola.</p>
<p>Možda nas i zaraze svojim optimizmom, samo neka nam daju uporište na terenu.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pobjeda u znaku sjećanja na Dražena</p>
<p>Hrvatski su košarkaši protiv reprezentacije BiH najbolji bili u drugoj četvrtini, kada su napravili razliku 21-10 što je bilo dovoljno za miran tijek utamkice / Izbornik Neven Spahija posebno je bio zaodvoljan igrom Marina Baždarića i Maria Kasuna</p>
<p>ŠIBENIK, 22. siječnja</p>
<p> - Pun Baldekin u kvalifikacijskoj utakmici 9. kola za Europsko prvenstvo, u kojoj je Hrvatska pobijedila BiH 69-61, podsjetio je na zlatno doba šibenske košarke. Tada je Dražen Petrović svojim majstorijama oduševljavao Šibenčane. Dražena ne mogu zaboraviti, a prije početka utakmice posthumno mu je uručena nagrada grada Šibenika za životno djelo, koju je primila njegova majka Biserka Petrović. </p>
<p>Sama utakmica bila je lišena rezultatske neizvjesnosti, jer su Hrvati pokazali apsolutnu nadmoć. Pogotovo su dominirali u drugoj četvrtini. Izvanrednom obranom »razmontirali« su vanjske pucače BiH - Hukića, Markovića i Mršića, a u napadu su ponajviše zahvaljujući Baždariću bili precizni. Tih 21-10 iz druge četvrtine bilo je dovoljno da do kraja naši reprezentativci odigraju mirno. Hrvatski izbornik Neven Spahija je nakon utakmice izjavio: </p>
<p>- Zadovoljan sam sa 30-ak minuta naše igre. Htio sam isprobati sve igrače što je možda uzrokovalo pad u posljednjoj četvrtini. Istaknuo bih dobru igru Kasuna i Baždarića. </p>
<p>U subotu u posljednjoj utakmici kvalifikacija Hrvatska će u Leverkusenu protiv Njemačke odlučivati o prvom mjestu u skupini C. </p>
<p>• HRVATSKA - BOSNA I HERCEGOVINA 69-61 (24-15, 21-10, 17-16, 5-22).</p>
<p>HRVATSKA: Ukić, Tomas, Baždarić 18 (1-2), Prkačin 8 (2-2), Planinić 14 (5-6), Marcelić 4, Žižić 2, Mamić 10 (1-2), Kasun 8 (2-3), Skelin 5 (3-4).</p>
<p>BOSNA I HERCEGOVINA: Marković 2, Castle 9 (5-8), Lerić 3 (1-2), Hukić 10, Kovačević 4 (4-6), Krasić 4, Mršić 11 (3-3), Bajramović 5 (3-4), Ovčina 13, Jazvin. </p>
<p>SUCI: Luciano Tola (Italija) i Saša Pukl (Slovenija). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>SKOKOVI: Hrvatska 29 (25+4), BiH 26 (15+11). </p>
<p>ŠUT: Hrvatska 25-48 (52%), BiH 19-57 (33%).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pet tisuća Hrvata uz Janicu </p>
<p>Janica kao uvjerljivo vodeća u ukupnom poretku Svjetskoga kupa i slalomu nastup u Mariboru doživljava kao predstavu na domaćem terenu. Iako mnoge sportaše veliki pritisak domaćih navijača optereti, Janicu ne smeta najava dolaska mnogo naših navijača na Pohorje / Ivica će u Kitzbühelu također imati veliku podršku </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Brat i sestra Kostelić vrijedno se spremaju u austrijskom Innerkremsu za naporan vikend. Janica Kostelić u subotu će nastupati u veleslalomu na mariborskom Pohorju, dan kasnije vozit će slalom. Ivica Kostelić u Kitzbühelu će u nedjelju nastupiti u slalomu. </p>
<p>Iako je više pozornosti usmjereno prema »Zlatnoj lisici«, na kojoj će Janica pokušati osvojiti novu zalihu bodova na svom putu do naslova Svjetskoga kupa te naslova u slalomu, zacijelo će biti isto tako zanimljivo i u Kitzbühelu gdje će se Ivica potruditi osvojiti što više bodova u obrani naslova najboljeg slalomaša. </p>
<p>Do kraja muškog dijela Svjetskoga kupa, zajedno sa slalomom u Kitzbühelu, ostalo je još četiri slaloma. Nakon nedjeljne utrke slalomi će se održati 28. siječnja u Schladmingu te dva u Aziji, 2. ožujka u južnokorejskom Yong Pyongu i 8. ožujka u japanskom Shiga Kogenu. </p>
<p>Ivica ima 378 bodova u slalomu, iza njega je Austrijanac Schönfelder sa 234, a treći je također Austrijanac Pranger. Očito je da obojica Austrijanaca željno iščekuju Ivičine posrtaje. </p>
<p>- Ivica se osjeća izvrsno i optimist je prije nedjeljnog slaloma. Zaboravio je sve što mu se događalo posljednjih dana i valja očekivati dobre vijesti, kratko raportira glasnogovornik HSS-a. </p>
<p>Janica Kostelić kao uvjerljivo vodeća u ukupnom poretku Svjetskoga kupa i slalomu, nastup u Mariboru praktički shvaća kao predstavu na domaćem terenu. Iako mnoge sportaše velik pritisak koji stvore domaći navijači silno optereti, Janicu ne smeta najava dolaska velikog broja hrvatskih navijača na Pohorje.</p>
<p>- Veselim se njihovu dolasku, čujem da će biti kao nikad dosad. Mene to ne smeta, znam što mi je činiti, kaže Janica, koja još osjeća posljedice pada u talijanskoj Cortini d'Ampezzo.</p>
<p>- Boli me prst, natečen je, ali nije to ništa strašno. Skijala sam ja i s većim bolovima, hrabro kaže Janica.</p>
<p>Inače, Janica u ukupnom poretku Svjetskoga kupa ima 1248 bodova, slijedi Talijanka Karen Putzer sa 745 te Austrijanka Michaela Dorfmeister sa 647 bodova. U slalomu je Janica također uvjerljiva, ima 530 bodova, druga je Šveđanka Anja Paerson sa 278 i treća Francuskinja Christel Pascal sa 258 bodova.</p>
<p> Slovenski izvori navode da bi na Pohorju moglo biti i više od pet tisuća hrvatskih navijača. Najavljen je dolazak pedesetak autobusa iz Zagreba i Rijeke, dolazak dva specijalna vlaka iz Zagreba, a sigurno će i nekoliko tisuća ljudi krenuti osobnim automobilima. Ne treba zaboraviti reći da će mnogi krenuti i na nedjeljnu utrku slaloma u Kitzbühelu kako bi pomogli Ivici.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Blažević (ne) mijenja formaciju</p>
<p>Na maksimirskim plećima leži apsolutni imperativ osvajanja naslova hrvatskoga prvaka. Jedino taj čin može donekle spasiti Dinamovu sezonu, pa je, shodno tome, doista teško očekivati da bi se Ćiro mogao upustiti u svojevrsno eksperimentiranje s novim sustavom igre, kakvoga najavljuje posljednjih desetak dana</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - »Još je rano, treba nam vremena, nećemo skakati pred rudo«. Ovako reagira Dinamov trener Miroslav Blažević na upit hoće li njegova momčad već u svojoj prvoj ovogodišnjoj utakmici zaigrati u najavljenoj, novoj formaciji. Bilo kako bilo, novi će Dinamo napokon osvanuti na sceni, i to u četvrtak, kada ga očekuje pripremni ogled s koprivničkim Slaven-Belupom u Poreču. Utakmica je predviđena za 14.30 sati i bit će to prvi od tri Dinamova dvoboja na ovome drugom, istarskom dijelu priprema za proljetni dio sezone.</p>
<p> U subotu, pak, dinamovce očekuje okršaj protiv slovenskoga prvoligaša Kopra u Kopru, a dan kasnije i ogled s lokalnim ligašem iz Žminja u kojemu je prvi čovjek nekadašnji Dinamov napadač i reprezentativac Igor Pamić.</p>
<p> Bit će to, dakle, Dinamovi premijerni nastupi u (n)ovoj godini. U ovome je trenutku zasigurno najzanimljivije pitanje misli li Ćiro ozbiljno kad najavljuje da će »plavi stroj« na proljeće zaigrati posve novim sustavom, bez posljednjega čovjeka obrane i sa četvoricom igrača u liniji. Iako je, iz današnje perspektive gledano, teško vjerovati u tako nešto, konačni odgovor saznat ćemo, naravno, kad krene samo natjecanje, koje će, uzgred, starttati 22. veljače.</p>
<p> Nakon ranog ispadanja iz domaćega Kupa, kao i iz Kupa Uefe, na maksimirskim plećima leži apsolutni imperativ osvajanja naslova hrvatskoga prvaka. Jedino taj čin može donekle spasiti Dinamovu sezonu, pa je, shodno tome, doista teško očekivati da bi se Ćiro mogao upustiti u svojevrsno eksperimentiranje s novim sustavom igre. Uostalom, u svojoj trenerskoj karijeri je vrlo malo ili gotovo nikako rabio 4-4-2 formaciju, dakle ovu koju sad najavaljuje u Dinamovome proljeću. Uglavnom je bio vjeran klasičnoj, 3-5-2 varijanti i vrlo je vjerojatno da će na tome i ostati.</p>
<p> Naposljetku, čak je i sâm Ćiro naglasio kako će protiv Koprivničana zasigurno igrati u staroj formaciji, s obzirom da je »još rano prelaziti na novi sustav igre«. Maksimirski trener još nije uigravao novi sustav, pa će zato, kako sâm kaže, Koprivničanima suprotstaviti onaj stari. Proces uigravanja slijedi tek u ovome, porečkom dijelu priprema, pa bi 4-4-2 varijanta, kakvu je svojedobno u Maksimiru ustalio Ilija Lončarević, eventualno mogla »uskrsnuti« na turnirima u Gabeli 1. i 2. veljače, te u Širokom Brijegu od 7. do 9. veljače.</p>
<p> Dinamovoj se ekspediciji, trećega dana priprema, priključio i vratar Tomislav Butina. Njegova supruga Ana je prije koji dan rodila kćerkicu, pa je sretni tata dobio tri dana poštede i momčadi se, eto, priključio nešto kasnije.</p>
<p> Za razliku od Butine, u Poreč sasvim sigurno neće doći Damir Krznar. On je trenutačno u Poljskoj, gdje finalizira posljednje detalje vezane uz potpis ugovora s jednim poljskim prvoligašem. Transfer još nije realiziran, ali je to samo pitanje vremena. Krznarov odlazak će ujedno smanjiti konkurenciju na lijevome boku za kojega će kandidrati Kristijan Polovanec, zatim 18-godišnji Hrvoje Čale, te novopridošli reprezentativac Bosne i Hercegovine Danijel Krivić. Ondje bi, doduše, po potrebi mogao uskočiti i Jasmin Agić, ukoliko Poldrugač zasjedne na mjesto zadnjeg veznog... No, za takve je kombinacije još uvijek rano.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Turković potpisao za Hajduk</p>
<p>Ugovor je »težak« 50.000 eura po sezoni, a japanskom klubu Cerezo iz Osake, gdje je Turković igrao prošlih deset mjeseci, Hajduk treba platiti također 50.000 eura / U iduća dva dana sportski direktor Ivica Šurjak razgovarat će i s Mikijem Rapaićem</p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> - Almir Turković u srijedu je potpisao dvoipolgodišnji ugovor te je bivši napadač Zadra i Osijeka tako prva Hajdukova prinova zimskoga prijelaznog roka. Ugovor je »težak« 50.000 eura po sezoni, a japanskom klubu Cerezo iz Osake, gdje je Turković igrao prošlih deset mjeseci, Hajduk treba platiti također 50.000 eura. Premda je Turković 30-godišnjak, na Poljudu su uvjereni da će im njegova lucidnost pomoći u utrci s Dinamom. Nakon čina svečanog potpisivanja ugovora, predsjednik Hajduka Branko Grgić rekao je:</p>
<p>- Zadovoljni smo ovim ugovorom jer smo uvjereni da će nam Turković i te kako pomoći, pogotovo u proljetnoj utrci s Dinamom. Ambicije su nam ići do kraja i u prvenstvu i u Kupu, a nadamo se da će nam to uspjeti barem u jednom natjecanju. </p>
<p>Potom je Turković, koji je u Split došao u pratnji odvjetnika Krešimira Ćurkovića i menadžera Dina Pokrovca, istaknuo:</p>
<p>- Čast mi je i zadovoljstvo što sam potpisao ugovor s Hajdukom, to je veliki dan za mene. Što se tiče pauze, japansko je prvenstvo završeno 25. prosinca, a 27. prosinca imao sam posljednji trening. U dobroj sam kondiciji i lako ću se uključiti u svakodnevni rad. </p>
<p>Hajdukovci su se u srijedu vratili s hvarskih priprema, a u subotu će odigrati prijateljsku utakmicu protiv Šibenika, vjerojatno na Šubićevcu. U nedjelju »bijela« ekspedicija putuje u Italiju, gdje će 29. siječnja odigrati prijateljsku utakmicu protiv talijanskog ligaša Parme. Potom 3. veljače igraju protiv Dubrovnika. Slijedi Trofej Marjan 12. i 14. veljače, koji će, osim Hajduka, okupiti reprezentacije Hrvatske, Poljske i Makedonije. Posljednja bi provjera trebala biti utakmica 16. veljače protiv Dinama iz Tbilisija, koji trenira hrvatski stručnjak Ivo Šušak. </p>
<p>Na Poljudu se nadaju da prijelazni rok za njih nije završen. U iduća dva dana sportski direktor Ivica Šurjak razgovarat će s Mikijem Rapaićem. Da podsjetimo, Rapaić je prije dva tjedna raskinuo ugovor s Fenerbahçeom i sad je slobodan. No, Hajduk u borbi s inozemnim klubovima nema opipljivih mogućnosti, osim da igra na kartu sentimentalnosti i čeka. Ne nađe li Rapaić do 30. siječnja novoga bogatog poslodavca, onda bi dan kasnije mogao potpisati za svoj matični klub. </p>
<p>Što se tiče Kamerunca Tabija i Zambijca Nsofwa, blizu su ostanka u Splitu. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kožulj i Milošević bez finala</p>
<p>STOCKHOLM, 22. siječnja</p>
<p> - Hrvatski plivači Gordan Kožulj i Miloš Milošević ubilježili su slabe rezultate na plivačkom mitingu Svjetskog kupa u kratkim bazenima, koji je održan u Stockholmu. Obojica su u kvalifikacijama nastupila ispod svojih mogućnosti i ostali su bez finala. Miloš Milošević je na 100 metara leptir bio 11. s vremenom 54.67 sekunde. Od osmoplasiranog Dmitrija Silkova bio je sporiji 71 stotinku. Gordan Kožulj ostao je bez finala na 200 metara leđno za 35 stotinki. U kvalifikacijama je bio 9. s vremenom 2:00.70 minute. </p>
<p> I u srijedu, drugog dana mitinga, najveću je pažnju privlačio najbolji plivač svijeta Australac Ian Thorpe, koji je uvjerljivo slavio na 200m mješovito. Iako šest godina nije plivao tu dionicu, bio je samo pet stotinki slabiji od svjetskog rekorda. </p>
<p>• Rezultati finala, plivačice, 100m slobodno: 1. Alshammar (Šve) 54.00, 2. Sheppard (VB) 54.13, 3. Lillhage (Šve) 54.21; 50m prsno: 1. Igelstrom (Šve) 30.51, 2. Baker (VB) 30.75, 3. Rose (SAD) 31.46, 400m mješovito: 1. Kločkova (Ukr) 4:36.33, 2. Warden (Kan) 4:38.69, 3. Norfolk (NZL) 4:39.05, 100m leđno: 1. Price (VB) 59.02, 2. Inada (Jap) 59.62, 3. Ornstedt (Dan) 59.76, 200m leptir: 1. Yang (Kina) 2:06.85, 2. Yano (Jap) 2:08.00, 3. Galvez (Aus) 2:08.09; 400m slobodno: 1. Benko (SAD) 4:03.13, 2. Potec (Rum) 4:07.49, 3. Tang (Kina) 4:08.61; 200m prsno: 1. Igelstrom (Šve) 2:23.91, 2. Leier (Kan) 2:27.63, 3. Larsson (Šve) 2:28.66; 100m mješovito: 1. Moravcova (Slk) 1:00.55, 2. Rose (SAD) 1:00.58, 3. Eriksson (Šve) 1:01.84; 50m leptir: 1. Kammerling (Šve) 25.42, 2. Alshammar (Šve) 25.82, 3. Herasimenia (Blr) 26.63; plivači, 200m mješovito:1. Thorpe (Aus) 1:56.00, 2. Hickman (VB) 1:57.64, 3. Kent (NZL) 1:58.08, 50m slobodno: 1. Foster (VB) 21.39, 2. Schoeman (JAR) 21.64, 3. Kizierowski (Polj) 21.81...,200m slobodno: 1. Johns (Kan) 1:46.56, 2. Coman (Rum) 1:46.63, 3. Krogh (Aus), Hayden (Kan)1:46.69, 100m leptir: 1. Marčenko (Rus), 51.17, 2. Hickman (VB) 51.86, 3. Mintenko (Kan) 52.15...100m prsno: 1. Sludnov (Rus) 57.97, 2. Kitajima (Jap) 58.64, 3. Lisogor (Ukr) 58.78, 100m leptir: 1. Marčenko (Rus), 51.17, 2. Hickman (VB) 51.86, 3. Mintenko (Kan) 52.15, 50m leđno: 1. Helbig (Nje) 24.37 2. Michael Gilliam (SAD) 24.44,3. Atsushi Nishikori (Jap) 24.63; 200m mješovito:1. Thorpe (Aus) 1:56.00, 2. Hickman (VB) 1:57.64, 3. Kent (NZL) 1:58.08, 50m slobodno: 1. Foster (VB) 21.39, 2. Schoeman (JAR) 21.64, 3. Kizierowski (Polj) 21.81...,1500m slobodno: 1. Coman (Rum) 14:53.98, 2. Cros (Fra) 15:09.61, 3. Cleri (Ita) 15:18.88... 200m leđno: 1. Alješin (Rus) 1:53.60, 2. Florea (Rum) 1:55.26, 3. Dufour (Fra)1:55.62. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Roddick nakon 21-19 u polufinale</p>
<p>Nakon pet sati Amerikanac Andy Roddick izborio je polufinale 4-6, 7-6 (5), 4-6, 6-4, 21-19 pobjedom protiv Marokanca Younesa El Aynaouija</p>
<p>MELBOURNE, 22. siječnja</p>
<p> - Predvodnik američke Davis kup reprezentacije Andy Roddick morao je igrati dva meča u jednom za polufinale Australian Opena. Minuta je nedostajala do petog sata kada je 20-godišnji Amerikanac postao najmlađi polufinalist prvog Grand Slam turnira sezone u posljednjih 11 godina pobjedom protiv Marokanca Younesa El Aynaouija. </p>
<p>A dvoboj će ostati zapisan kao najduži na Australian Openu otkako je 1971. godine uveden »tie-break«. Prije konačnog 4-6, 7-6 (5), 4-6, 6-4, 21-19 slavlja Roddick je spasio meč-loptu u 10. gemu odlučujućeg seta, no nije uspio ranije zaključiti maraton kada je oduzeo servis 31-godišnjem Marokancu u 22. gemu. Na kraju je bez goriva ostao El Aynaoui, koji je možda odigrao i bolje nego protiv Hewitta u prošlom kolu, ali jednostavno nije izdržao. Do tog trenutka oba tenisača bila su potpuno izjednačena, kako u visokom broju winnera i asova, tako i u niskom broju neforsiranih pogrešaka. Epitet »ljepotice turnira« ovaj meč je dobio i zbog 40 odigranih gemova u petom setu, što je samo tri gema manje od ukupnog zbroja u prethodna četiri seta.</p>
<p>U polufinalu Roddick će igrati protiv Nijemca Rainera Schüttlera, koji nije uložio ni upola toliko truda za pobjedu protiv osmog nositelja Argentinca Davida Nalbandiana.</p>
<p>Amerikanka Serena Williams i Belgijanka Kim Clijsters bez imalo trzavica su stigle do polufinala pobjedama protiv Meghan Shaughnessy, odnosno Anastazije Miškine. Tako će polufinalni dvoboji ustvari biti ogledi SAD-a i Belgije, budući da u drugom polufinalu igraju Venus Williams i Justine Henin-Hardenne.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale, tenisači: Schüttler (31) - Nalbandian (10) 6-3, 5-7, 6-1, 6-0, Roddick (9) - El Aynaoui (18) 4-6, 7-6 (5), 4-6, 6-4, 21-19;</p>
<p>tenisačice: S. Williams (1) - Shaughnessy (25) 6-2, 6-2, Clijsters (4) - Miškina (8) 6-2, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ivanišević opet pobjeđuje</p>
<p>Nakon Stoljarova, 144. tenisača svijeta, Ivanišević u četvrtak u dvoboju 2. kola očekuje drugog nositelja Nizozemca Raemona Sluitera, 72. tenisača na ATP ljestvici</p>
<p>TALHEIM, 22. siječnja</p>
<p> - Najviše smo se bojali kako će ruka podnijeti napor, ipak je to bio prvi službeni meč Gorana Ivaniševića nakon devet mjeseci stanke. Rezultat i nije bio toliko važan koliko potvrda uspješne operacije ramena i još bolje rehabilitacije. A najbolji hrvatski tenisač svih vremena definitivno je potvrdio nastup u parovima s Ivanom Ljubičićem protiv Amerikanaca u Davis kupu. Iznenadio je čak i sebe pobjedom sa 7-5, 4-6, 6-3 protiv Rusa Andreja Stoljarova u 1. kolu 100.000 američkih dolara vrijednog ATP Challengera Heilbronn Open. A još je više razveselio izbornika Nikolu Pilića i trenera Marija Tudora na tribinama te brojne obožavatelje koji su nestrpljivo čekali ishod dvoboja sa 31 asom!</p>
<p>Čak 31 as najbolji je mogući pokazatelj odličnog stanja njegove lijeve ruke. Kondicija nije bila u pitanju, dvosatni dvoboj izdržao je bez ikakvih teškoća, budući da je jedino mogao raditi na fizičkoj spremi dok nije dobio zeleno svjetlo i ponovno primio reket u ruke.</p>
<p>Nakon Stoljarova, 144. tenisača svijeta, Ivanišević u četvrtak u dvoboju 2. kola očekuje drugog nositelja Nizozemca Raemona Sluitera, 72. tenisača na ATP ljestvici.</p>
<p>A u srijedu je prvi dvoboj, nakon što je glavni turnir izborio kroz kvalifikacije, odigrao i Lovro Zovko. Upisao je i četvrtu uzastopnu pobjedu u Heilbronnu, protiv Nijemca Davida Prinosila slavio je sa 2-6, 6-4, 6-3. </p>
<p>I. Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Karlović preko Zhana do glavnog turnira!</p>
<p>Zadranin Davor Karlović je prvo sa 4-2 pobijedio Slovaka Petera Seradu, a nakon toga sa 4-1 i Kineza Zhana Jiana, inače 50. igrača svjetske ljestvice/ Dado Šurbek će glavni turnir pokušati izboriti u dodatnim kvalifikacijama</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Iako je postojala realna bojazan da dvodnevne kvalifikacije najjačeg turnira u povijesti stolnog tenisa, Otvorenog prvenstvo Hrvatske, neće proći nitko od hrvatskih stolnotenisačica i stolnotenisača, to se ipak nije dogodilo. Iznenađenje je napravio najstariji naš kvalifikant, Zadranin Davor Karlović, koji je prvo sa 4-2 pobijedio Slovaka Petera Seradu, a nakon toga sa 4-1 i Kineza Zhana Jiana, inače 50. igrača svjetske stolnoteniske ljestvice! Već nakon prvog dana kvalifikacija Karlović je, tako, osigurao mjesto u glavnom ždrijebu. Za to će u dodatnim kvalifikacijama imati priliku i Dado Šurbek. On je u svojoj kvalifikacijskoj skupini pobijedio sa 4-2 jugoslavenskog igrača Zolta Sela, da bi mu Norvežanin Erlandsen predao sljedeći meč zbog ozljede. Kod stolnotenisačica su po dvije pobjede ostvarile Sandra Paović i Cornelia Vaida, no čekaju ih još mečevi protiv singapurske Kineskinje Xu Yan, odnosno Korejke Yun Hye.</p>
<p>Inače, Tamara Boroš i Zoran Primorac na osnovu visokih pozicija na svjetskim ljestvicama, te Andrea Bakula i Roko Tošić na osnovu «domaćinske kvote» ne igraju u kvalifikacijama, dok su za sve ostale naše stolnotenisačice i stolnotenisače one, zapravo, glavni turnir. I to turnir na kojem, primjerice, sudjeluju Kinezi Zhan Jian i Leung Chu, zatim igrač iz prvog sastava Njemačke Lars Hielscher, Poljak Krzeszewski, te najbolji igrač Večernjeg lista Allan Bentsen, odnosno Mađarica Zita Molnar, Korejke Lee Hyang Mi i Jun Hyun Sil, singapursku Kineskinju Xu Yan itd. Za većinu naših predstavnika svaka je pojedinačna pobjeda, zato, svojevrsna mala matura. Kvalifikacije CROP-a 2003. se u Domu sportova nastavljaju i u četvrtak od 9 ujutro do 22 navečer. </p>
<p>• Rezultati kvalifikacija, stolnotenisači: Karlović -Sereda (Svk) 4-2, Karlović - Zhan Jian (Kina) 4-1, Krivić - Al Hamadi (Kat) 4-3, Japec - Carneros (Špa) 0-4, Japec - Grujić (Jug) 3-4, I. Juzbašić - Lucesoli (Ita) 4-0, N. Juzbašić - Ignjatović (Slo) 0-4, N. Juzbašić - Steger (Njem) 2-4, Šurbek - Sel (Jug) 4-2, Šurbek - Erlandsen (Nor) 4-0 B.B, Klarić - Phung (Fra) 0-4, Klarić - Cioti (Rum) 1-4, Rakvin - Vozicky (Čeh) 4-0 B.B, Rakvin - Filimon (Rum) 1-4, Ređep - Kosowski (Pol) 2-4, Ređep - Cabestany (Fra) 0-4, </p>
<p>stolnotenisačice, Aganović - Burgar (Slo) 4-2, Bobetić - Plavšić (Jug) 4-1, Bobetić - Hain-Hifmann (Njem) 0-4, Bilobrk - Molnar (Mađ) 1-4, Bilobrk - Lee Hyang (Kor) 0-4, Knežević - Kwon Hyun (Kor) 3-4, Knežević - Cada (Kan) 0-4, Poljak - Goebel (Njem) 3-4, Poljak - Reed (SAD) 2-4, Paović - Fili (Njem) 4-0, Paović - Jun Hyun (Kor) 4-1, Doboš - Costes (Fra) 3-4, Doboš - Dobesova (Čeh) 3-4,Vaida - Sivec (Slo) 4-0, Vaida - Walker (SAD) 4-1, Ramić - Vachovcova (Čeh) 1-4, Ramić - Stefanova (Ita) 0-4, Perhoč - Stumper 2-4, Perhoč - Stefanska (Pol) 0-4...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvatska u Bruxellesu 27. siječnja predstavlja nacionalni plan za NATO</p>
<p>BRUXELLES, 22. siječnja (Od Vjesnikova izvjestitelja) </p>
<p> - U sjedištu NATO-a u Bruxellesu Hrvatska će u ponedjeljak, 27. siječnja, održati prvu prezentaciju godišnjeg nacionalnog programa za NATO, najavilo je hrvatsko izaslanstvo. </p>
<p>Hrvatska predstavlja godišnji nacionalni program, prihvaćen lani u listopadu, u sklopu preuzetih obveza, nakon što je u proljeće prošle godine pozvana u MAP (Membership Action Plan). Riječ je o NATO-ovu planu koji kvalificira državu kao kandidatkinju za punopravno članstvo u toj političko-vojnoj integraciji. Tim procesom započinje ozbiljan i konkretan posao usklađivanja standarda potrebnih za punopravno članstvo kako bi ih Hrvatska mogla što prije prihvatiti. </p>
<p> Hrvatsko će izaslanstvo u Bruxellesu najaviti predstavnicima NATO-saveza da država namjerava nastaviti s reformama, i to na području političkih uvjeta, financija, pravosuđa, sigurnosti i obrane. Izaslanstvo očekuje da će se razgovori usredotočiti na politička pitanja poput povratka izbjeglica i suradnje s Haaškim sudom, te na pitanja obrambene reforme. </p>
<p>Sastanak će, prema najavama, voditi Gunther Altenburg, pomoćnik glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona za politička pitanja. Na čelu hrvatskog izaslanstva bit će Zoran Milanović, nacionalni koordinator za NATO i MAP, i pomoćnica ministrice obrane Jelena Grčić-Polić. Na sastanku u sjedištu NATO-a sudjelovat će također predstavnici ministarstava financija, pravosuđa te pomorstva, prometa i veza.</p>
<p>Započevši rad prema MAP-u Hrvatska je ušla u prvi ciklus Akcijskog plana. Svaki novi ciklus kako odnosi napreduju, sve je konkretniji. Procjenjuje se da će Hrvatskoj biti potrebna tri do četiri ciklusa kako bi bila spremna za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Europska komisija traži »objašnjenja« od Edith Cresson</p>
<p>BRUXELLES, 22. siječnja </p>
<p> - Europska komisija je odlučila zatražiti »objašnjenja« od bivše francuske premijerke Edith Cresson o prijevari za koju se sumnja da ju je počinila tijekom svog mandata europske povjerenice između 1995. i 1999. godine, javlja agencija France Presse pozivajući se na izvore u Komisiji.</p>
<p> Komisija će »pozvati Edith Cresson da iznese svoja objašnjenja u vezi tvrdnji da je prekršila svoje obveze tijekom mandata europske povjerenice«, rekao je glasnogovornik Komisije.</p>
<p> Edith Cresson je bila povjerenica za obrazovanje i istraživanja te je navodno iskoristila taj položaj da bi pomogla pri zapošljavanju svoga prijatelja Renea Berthelota.</p>
<p> Europski sporazum predviđa da Komisija može sazvati Europski sud pravde ako jedan od njezinih članova prekrši svoje obveze koje proizlaze iz njegova zaduženja, posebice »zadaće časnosti«.</p>
<p>Afera Cresson dovela je u rujnu 1999. godine do kolektivne ostavke Europske komisije koju je predvodio Jacques Santer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Matvejević Prodijev savjetnik za dijalog kultura </p>
<p>BRUXELLES, 22. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U skupini na visokoj razini koja će predsjednika Europske komisije Romana Prodija i članove europske vlade savjetovati o svim važnim elementima dijaloga ljudi i kultura je i Predrag Matvejević. </p>
<p> U praksi Europske unije i Komisije uvriježeno je da se osniva »grupa mudrih« koja , neobavezno i sa stručnog gledišta ljudi od iskustva, sudjeluje u oblikovanju politike. Članovi takve skupine trebaju raspraviti neki kompleksan problem i predložiti rješenja. Glavni je cilj te skupine osmisliti u praksi već postojeće instrumente suradnje i dijaloga u mediteranskom bazenu. To znači - objavila je u srijedu Komisija - da će se članovi »grupe mudrih« koncentrirati na analize i prijedloge, kao što je primjerice odgovor na to što je potrebno za nov polet euromediteranskog dijaloga kultura. Očekuje se i da će sugerirati praktične smjernice za ojačavanje kulturne suradnje te naznačiti putove te suradnje. </p>
<p> U obrazloženju odluke ističe se da je proširenje Unije unijelo kvalitetnu veliku promjenu u ulozi EU kao faktora stabilnosti. Potrebno je i razmotriti dimenziju kulturne politike prema susjedima na Sredozemlju, ponajprije zemljama arapsko-muslimanskog svijeta.</p>
<p> Grupa stručnjaka prvi put se sastaje u četvrtak u Bruxellesu uz nazočnost predsjednika Komisije.</p>
<p> Prodi je intenzivno tragao za vrhunskim savjetnicima za temu koja je njemu i osobna preokupacija. U skupini stručnjaka uz Matvejevića još su Assia Alaui Bensalah, Fatima Mernissi, Tullia Zevi, Jean Daniel, Malek Chebal, Juan Diez Nicolas, Umberto Eco, Schumel N. Eisenstadt, George Joffe, Ahmed Kamal Aboudlmagd, Bichara Khader, Adnan Wafic Kassar, Rostane Mehdi, Tariq Ramadan, Faruk Sen i Faouzi Skali.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Francuska i Njemačka će imenovati tajnike za međusobnu suradnju</p>
<p>Produbljivanje međusobne suradnje realizirat će se zajedničkim sastancima vlada dvaput godišnje, zajedničkim istupanjem s usuglašenim stavom u Vijeću sigurnosti, promoviranjem zajedničke sigurnosne i vanjske politike na razini EU</p>
<p>BRUXELLES, 22. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francuska i Njemačka institucionaliziraju svoju suradnju. Obje će zemlje imenovati glavnog tajnika, političkog profesionalca s odličnim poznavanjem jezika, običaja i trendova u susjednoj zemlji koji će, oboružan proširenim ovlastima, voditi operativnu brigu o uspješnosti i intenzitetu bilateralnih veza dviju zemalja. </p>
<p>Ovo je prva velika novost s radnog sastanka dviju vlada, organiziranog u sklopu svečanosti obilježavanja 40-godišnjice Elizejskog sporazuma, ugovora o prijateljstvu i suradnji nekadašnjih najvećih europskih rivala i neprijatelja. Produbljivanje suradnje realizirat će se zajedničkim sastancima vlada dvaput godišnje, zajedničkim istupanjem s usuglašenim stavom u UN-u, pogotovo u Vijeću sigurnosti (Francuska je stalni, a Njemačka sada privremeni član VS-a), potom promoviranjem zajedničke sigurnosne i vanjske politike na razini EU. Nastojat će se uskladiti zakoni, pogotovo u oblasti obiteljskog, radnog i civilnog prava. </p>
<p>U Versaillesu su se sastali i donji domovi parlamenata dviju zemalja. Versailles je simbolično mjesto za obje zemlje, mjesto gdje su i Francuska i Njemačka doživljavale svoja najveća poniženja i pobjede (poraz jedne značio je uvijek trijumf druge); od za Francusku poražavajućeg ishoda francusko-pruskog rata 1871. godine do Njemačkoj jednako tragičnog stavljanja potpisa kojim je zaključen I. svjetski rat i prekrojena Europa. </p>
<p>To što »zajedno misle« Pariz i Berlin zasigurno se neće svidjeti Washingtonu, ali svakako hoće golemoj većini ljudi širom svijeta: ni Francuska ni Njemačka ne žele rat s Irakom, oružana akcija dolazi u obzir tek uz odgovarajuću rezoluciju Vijeća sigurnosti (uz refren »to je naš zajednički stav«). »Rat je krajnje sredstvo, on je katastrofa, učiniti ćemo sve što je u našoj moći da ga izbjegnemo a mogućnosti nisu iscrpljene«, kazao je Jacques Chirac, »Mi to zajedno mislimo«, dodao je Schröder. </p>
<p>Francuski je pak šef diplomacije također novinarima iznio francuski stav, s kojim se, prema očekivanju, u ovoj prezentaciji zajedništva slaže i Joschka Fischer, da se Irak može razoružati mirnim putem.</p>
<p>Chirac i kancelar Schröder komentirali su teme od interesa za obje strane te je između ostaloga potvrđeno da Francuska i Njemačka smatraju da slovo Pakta o rastu i stabilnosti kojim su članice EU na insistiranje Njemačke svojevremeno na sebe preuzele obavezu striktnog poštivanja financijske discipline, mora ostati, ali da »Pakt treba biti fleksibilniji«. Inače, obje zemlje su Europska komisija, a potom ministri financija EU poslali na »popravni« iz predmeta rukovođenja domaćim financijama radi prekoračenja limita javnog zaduživanja. »To je naša zajednička pozicija, pa stoga vjerujemo da će je uvažiti i Europska komisija«, kazao je Schröder. </p>
<p>Povijest odnosa dvaju zemalja od potpisivanja Elizejskog sporazuma pa na ovamo obilježilo je nekoliko velikih, iskrenih partnerstava lidera, poput onoga Charlesa de Gaullea i Konrada Adenaura, ili još produktivnijeg tandema Françoisa Mitterranda i Helmuta Kohla koji je iznjedrio i euro i, re-unifikaciju Njemačke i ubrzao proces proširenja EU. Chirac i Schröder ne pokazuju srdačnost svojih prethodnika, ali oni pragmatično provode posao u obostranom interesu. </p>
<p>Ojačavanjem veza, francusko-njemački je »motor« iskazao namjeru postati europskom »lokomotivom«, što se do sada uvijek pokazivalo korisnim za Europu. Deklarirana »jednakost stavova« proživljavat će u dolazećim mjesecima i godinama ozbiljne testove. Prvi je prijedlog Europske komisije o reformi sustava potpore poljoprivredi u EU, koji će na dvjema obalama Rajne naići na dva različita pristupa, tumačenja i stupnja prihvaćanja odnosno odbijanja.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Saddam se već skriva od američkih raketa</p>
<p>Turske vojne snage u 27 provincija na jugoistoku zemlje stavljenje u stanje maksimalne pripravnosti </p>
<p>ANKARA, 22. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Snijeg i kiša koji se smjenjuju na jugoistoku Turske nisu, prema izvješćima ovdašnje tv-postaje CNN-TÜRK, smanjili velike gužve na granici s Irakom. Velike cisterne i druga teretna vozila prebacuju se hitno na turski, a kolone vojnih »oklopnjaka« na irački teritorij.</p>
<p> Turski vojni vrh više ne opovrgava da je neodređen broj vojnika ušao oko 40 kilometara u dubinu iračkog teritorija. To se uzima kao znakovit nagovještaj spremnosti SAD da, bez potpore Vijeća sigurnosti UN, stane na čelo snaga koje će, milom ili silom, ukloniti s vlasti režim iračkog predsjednika Saddama Husseina. </p>
<p>Iako Turska ne želi repriziranje Zaljevskog rata na svojim granicama, poput onog 1991., ona se užurbano priprema za sve moguće ratne opcije. Prema pisanju vodećih turskih listova, ratne pripreme su već aktivirane u 27 provincija na jugoistoku zemlje. Vojne snage su stavljene u stanje maksimalne budnosti kako bi se učinkovito odgovorilo na tri, kako se predviđa, moguća ratna scenarija. Prema prvom, slamanje Saddamovih branitelja trajalo bi četiri do šest tjedana, a drugom tri mjeseca.</p>
<p>Tri ratne opcije</p>
<p>U oba slučaja irački vlastodržac bio bi uklonjen s državnog kormila. Turski vojni stratezi ne isključuju i treću, istina, manje vjerojatnu opciju. Prema njoj bi se rat nenadano produžio, a ulične borbe u iračkim gradovima dovele do ogromnih ljudskih gubitaka i raspada zapadne vojne koalicije. U tom slučaju, znatno više nego tijekom vijetnamskog rata, došlo bi do snažnog antiratnog raspoloženja u SAD, ali i mnogim zemljama širom svijeta. </p>
<p>U Turskoj se, stoga, s pravom strahuje i od mnogih popratnih poslijeratnih posljedica pokretanja nove Pustinjske oluje na Irak, predvođene SAD-om. Pritom se upozorava na oružani napad na dvoje američkih civila (u utorak) koji su radili u kuvajtskoj vojnoj bazi Doha. To je bio već treći napad takve vrste, što se uzima kao pouzdan signal da veliki broj običnih Kuvajćana, kao i Arapa u cjelini, ne gledaju baš blagonaklono na nazočnost američkih postrojba u regiji Zaljeva.</p>
<p> U Kuvajtu se već nalazi oko 16.000 američkih vojnika koji se gotovo svakodnevno uvježbavaju za ulične borbe u iračkim gradovima. U svakom slučaju, nagli porast antiamerikanizma, koji je sve zamjetniji i u samoj Turskoj, tumači se pristranom i nedosljednom politikom administracije predsjednika Georgea W. Busha prema izraelsko-palestinskom sukobu, navodno, na štetu arapske strane.</p>
<p>Unatoč podjela u Vijeću sigurnosti oko stajališta o iračkoj krizi, vlada premijera Abdullaha Güla je, prema nekim saznanjima, već pristala na ograničenu potporu dugogodišnjem američkom savezniku. Riječ je o stacioniranju oko 15.000 američkih vojnika, te korištenju više vojnih baza na turskom tlu. Američki vojni stručnjaci još utvrđuju najpogodnije lokacije koje bi mogle koristiti za napad na Irak. Dvije strane su uspostavile i tijesnu obavještajnu suradnju, a zamjetno je da Amerikanci pokazuju iznimnu transparentnost kada su u pitanju odnosi s iračkim kurdskim frakcijama. Na taj se način jasno stavlja do znanja da će se uvažavati svi turski zaljevski interesi.</p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld je službenoj Ankari poručio da će, stajanjem na stranu američke vojne koalicije, itekako profitirati. Ali, Turska, koja praktički nema drugog izbora osim potpore Washingtonu, mora itekako voditi računa o tome da se po svaku cijenu spriječi uspostava neovisne kurdske države na iračkom sjeveru. Ovdje se strahuje da bi se porasli val kurdskog nacionalizma, koji teži uspostavi velikog Kurdistana (obuhvatio bi područja Iraka, Turske, Irana i Sirije), mogao preliti i na turski jugoistok, poglavito nastanjenog Kurdima. Turska se, također pribojava da bi iračke kurdske paravojne jedinice mogle zaposjesti i naftna polja oko Kirkuka i Mosula, a time ugroziti i opstanak tamošnjeg turkmenskog stanovništva. </p>
<p>Kako će se pritisak na režim Saddama Husseina dalje odvijati ovisit će od odnosa snaga u Vijeću sigurnosti. Uputiti optužbe i kritike bagdadskom vođi nije teško, ali bez nepobitnih dokaza to je, čini se, nedovoljno za pristanak međunarodne zajednice, javnosti i zapadnih saveznika za novi zaljevski rat. Sve nestrpljiviji predsjednik Bush se, u razgovoru sa novinarima u Bijeloj kući, zapitao: »Hoće li američki prijatelji ikada naučiti lekcije iz prošlosti?« Ta Bushova oštra žaoka bila je naročito usmjerena prema Francuskoj, Njemačkoj, Kini i Rusiji, zemljama koje se oštro protive ishitrenoj vojnoj invaziji na Irak. Američki predsjednik odbacio je i zahtjev da se inspektorima UN-a produži vrijeme kako bi ušli u trag Saddamovom skirvenom oružju masovnog uništenja.</p>
<p>U svakom slučaju to upućuje na zaključak da bi se odluka o napadu na Irak mogla donijeti već nakon 27. siječnja kada vođe međunarodnih istražitelja Hans Blix i Mohammed el Baradei podnesu prvo službeno izvješće o iračkom »prljavom oružju«.</p>
<p>Informacije koje pristižu iz Iraka i njegove okolice potvrđuju da je gomilanje američkih postrojbi već toliko (računa se sa ukupno 250.000 američkih vojnika) da se napad na Irak teško može izbjeći. U smjeru Zaljeva krenula su dva nova američka nosača zrakoplova. Prvi čovjek Pentagona, Donald Rumsfeld je obznanio kako svaki od velikih plovila nosi po 75 borbenih zrakoplova, a koji će do kraja veljače, moći doletjeti do svih iračkih vojnih i drugih ciljeva. Stacioniranje tolikog broja američkih postrojbi na duži rok, bez konkretne akcije, bilo bi za Washington isuviše skupo.</p>
<p>Istodobno, irački vođa Saddam Hussein itekako računa s američko-britanskom ratnom opcijom, ali i lovom na vlastitu glavu. Prema nepotvrđenim pričama koje kruže Bagdadom, on se svakodnevno skriva po seoskim kućama. Odluku o tome gdje će provesti noć Saddam donosi samo jedan sat ranije. Uz to, kako se tvrdi, koristi nekoliko dvojnika, koji svakodnevno ulaze ili izlaze iz njegovih sedam bagdadskih palača.</p>
<p>U takvoj situaciji, kada se sve više čini da je vojni pohod na Irak samo pitanje vremena, u Istanbulu se 23. i 24. siječnja sastaju šefovi diplomacija Egipta, Irana, Jordana, Sirije, Saudijske Arabije i zemlje domaćina Turske. Taj šaroliki skup neće, kako se očekuje, uputiti poziv Saddamu Husseinu da ode u egzil, već da iskoristi posljednju šansu kako bi dokazao da ne posjeduje kemijsko, biološko ili nuklearno oružje. U gradu na Bosporu trebao se održati i summit regionalne šestorke, ali se sada, zbog navodnih nekih neslaganja, sve više spominje Damask. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tony Blair zaprijetio Saddamu i nuklearnim napadom</p>
<p>Britanski vojnici s neodgovarajućom opremom za rat u Iraku, a nedostaci će se uklanjati u posljednji čas u Kuvajtu</p>
<p>LONDON, 22. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velika Britanija najavila je da šalje vojna pojačanja u područje Zaljeva, za slučaj rata s Irakom. No britanske trupe odlaze u rat sa zaštitnim odijelima i uniformama koje im dobro ne pristaju, sa zastarjelim radio uređajima. Nekima od njih su izdane puške koje zakazuju u pustinjskim uvjetima. Veličina snaga koje idu u Zaljev, kratkoća vremena i teški uvjeti ratovanja na vrućem pijesku odgovorni su za mnoge probleme, koje britanska vojska sada žurno nastoji ukloniti. </p>
<p>Jedan visoki izvor među britanski marincima izjavio je listu Daily Mail da su stotine komandosa koji trebaju poći za Zaljev dobili zaštitna odijela (za slučaj nuklearnog, biološkog ili kemijskog napada) koja im ne pristaju kako treba jer nisu odgovarajuće veličine.</p>
<p>Prisutna je i nestašica laganih maskirnih uniformi za pustinju. Ministarstvo obrane naručilo je 90.000 maskirnih jakni i hlača iz inozemstva, ali još čeka na isporuke. Hitno je naručeno i 20.000 pari lakših vojnih čizama. Dio britanskih vojnika dobit će uniforme i zaštitna odijela i obuću koji im pristaju tek kad stignu u Zaljev. </p>
<p>Glavobolje vojnim planerima zadaju i napadačke puške SA80. To inače standardno oružje britanske vojske pokazalo se vrlo nepouzdanim u pustinjiskim uvjetima prilikom Zaljevskog rata. Britansko ministarstvo obrane uložilo je više od 90 milijuna funti da bi riješilo problem, stvorivši novu pušku SA80-A2. Dužnosnici međutim priznaju da će neke jedinice morati u Zaljev sa svojim starim puškama, te da će im tek na licu mjesta biti izdane nova verzija i provedena obuka o njenom korištenju. </p>
<p>Prilikom vojnih vježbi u Omanu 2001., tenkovi »challenger 2«, kojima se koristi birtanska vojska, također su imali velikih problema jer im je filtere ubrzo začepila prašina. Challenger može operirati u pustinjskim uvjetima samo uz skupe preinake koje navodno još nisu sasvim obavljene. Navodno, vlada i nestašica rezervnih dijelova za »challengere«. </p>
<p>Preuređivanje britanskih tenkova za rad u vrućim i prašnjavim uvjetima još nije gotovo, pa će vojni inženjerci morati na tome raditi i nakon dolaska u Kuvajt, gdje bi za nekoliko tjedana trebale prispjeti jake britanske snage. Preinake će biti potrebne i na teškoartiljerijskom topu s vlastitim pogonom AS90, koji je prilikom nedavnih pustinjskih vojnih vježbi imao velikih problema. Zračni filteri topili su se na vrućini, a jedan se top zapalio te je bio otpisan. Motori su se toliko pregrijavali da se AS 90 mogao voziti samo noću. Nije poznato kakve se modifikacije planiraju na tom oružju, odnosno jesu li moguće. </p>
<p>Loše funkcionira i zastarjeli radio sistem »clansman« kojim se služi britanska vojska, a koji bi trebao bi biti zamijenjen za dvije godine. Na jednoj nedavnoj vojnoj vježbi vojnici su stoga jedni drugima morali davati ručne signale. Na Kosovu su, kako se tvrdi, britanski vojnici često koristili mobitele, no u pustinji nema mobitelske mreže.</p>
<p>Laburistima neskloni Daily Mail pomalo likuje nad navedenim problemima, te citira konzervativnog glasnogovornika za obranu Bernarda Jenkina, koji kaže: »Naši momci zavrjeđuju najbolje, jer su najbolji.« Britanske vojne snage trpe zbog dugogodišnjih premalenih ulagana u vojsku, tvrdi Jenkin. No, modu rezanja vojnog proračuna uveli su upravo konzervativci dok su još bili na vlasti. </p>
<p>Britanska vojska, naravno, ne namjerava protiv Saddama krenuti u premalenim ili prevelikim zaštitnim odjelima, niti s oružjem koje zakazuje u pustinji. No greške i nedostaci morat će se u zadnji tren ispravljati na terenu, najverojatnije u Kuvajtu gdje će biti stacionirana većina britanskih vojnika spremnih za mogući rat protiv Iraka. Britanski kontingent u Zaljevu brojat će čak 40.000 vojnika, potvrdile su ovih dana vlasti u Londonu. </p>
<p>Premda je za sada naglasak i dalje na inspekcijama Saddamovog oružja te diplomaciji, britanski premijer Tony Blair ovih je dana dodatno malo podigao ratnu temperaturu najavivši da Saddamu prijeti nuklearni napad ako pokuša upotrijebiti neko oružje masovnog uništenja. Odgovarajući na poslanička pitanja, britanski premijer je rekao da bi se na kemijske ili biološke napade reagiralo »na bilo koji način koji smatramo potrebnim«, te je odbio isključiti nuklearnu opciju. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ruski general otkrio tajni plan Pentagona </p>
<p>MOSKVA, 22. sijecbnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski vojni vrh raspolaže tajnom informacijom o američkom planu za napad na Irak, a neke detalje tog tajnog plana u srijedu je novinarima radija Eho Moskve i agencije Interfaks otkrio neimenovani visoki dužnosnik u generalštabu ruskih oružanih snaga. </p>
<p>»Prema našim podacima Pentagon je početak vojne operacije planirao za drugu polovicu veljače. Odluka o napadu odnosno vojnoj operaciji već je donijeta, ali se ne objavljuje«, izjavio je visoki dužnosnik ruskog generalštaba.</p>
<p> Isti izvor otkrio je moskovskim novinarima da će vojna operacija protiv Iraka početi odmah nakon što u Perzijskom zaljevu saveznici budu imali 150 tisuća vojnika. </p>
<p> Ruska vojna obavještajna služba došla je i do podataka o scenariju američke vojne operacije protiv režima u Bagdadu. Udari po Iraku nanosit će se kombinirano, iz zraka, s kopna i mora. Pentagon planira da cijela vojna operacija traje oko mjesec dana. »Pravi cilj i razlog američke vojne operacije je kontrola nad iračkom naftom, a Saddam je samo paravan, povod i opravdanje za ratnu operaciju«, izjavio je neimenovani visoki predstavnik ruskog generalštaba.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Štrajk njemačkih liječnika protiv vladine politike štednje </p>
<p>Savezna ministrica zdravstva, Ulla Schmidt, štrajk ocijenila nezakonitim / Ministrastvo zdravstva pozvalo pacijente da prijave liječnike koji odbiju pružiti zdravstvenu pomoć </p>
<p>BERLIN, 22. siječnja (OdVjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iz prosvjeda protiv zdravstvene politike, odnosno mjera štednje socijaldemokratsko-zelene vlade u srijedu su u Njemačkoj tisuće liječnika zatvorile vrata svojih ambulanta. Štrajk je počeo u Westfalen - Lippe i Brandenburgu. Idućeg tjedna štrajk bi se trebao proširiti na Berlin. </p>
<p>Savezna ministrica zdravstva, Ulla Schmidt, štrajk je ocijenila nezakonitim. Ministrastvo zdravstva je pozvalo pacijente da prijave one liječnike koje odbiju pružiti zdravstvenu pomoć. O štrajku liječnika negativno piše većina komentatora. Bild ga, štoviše, naziva »prljavom igrom«. Pacijenti su nezadovoljni i, prema anketama, nemaju razumijevanja za liječnike u štrajku.</p>
<p>Štrajk je samo vrh ledenog brijega. Njemački zdravstveni sustav već odavno ima pacijente »prvog« i »drugog« reda. Primjerice, jedan liječnički tretman imaju privatno osigurani pacijenti koji zarađuju više od određenog iznosa godišnje - premda valja priznati da treba iznimno paziti što se potpisuje, jer i osiguravajući zavodi osobito vole prodavati samo zdravstveno osiguranje koje osiguranici vjerojatno nikada neće trebati.</p>
<p>S druge strane je masa od 51 milijun članova gotovo sa 300 obaveznih zdravstvenih osiguranja što znači da se tako liječi - uračunavši djecu i članove obitelji - 71 milijun građana ove zemlje. Za njihovo zdravlje se brine oko 370.000 liječnika i ukupno uzevši, Nijemci su za zdravstvo 2001. potrošili 255 milijarde eura. </p>
<p>Tu počinju problemi nekoć bogate njemačke socijalne države, primjećuju poznavatelji sustava. Naime, u čitavom tom sustavu nisu samo interesi farmaceutskih koncerna jer je samo u prvom tromjesečju 2001. izdano lijekova u vrijednosti od dvije milijarde - nego i njemački specifikum koji se zove Krankenkasenverein - krovno udruženje koje posreduje između države i osiguravajućih zavoda. Povezano sa u Njemačkoj izrazito strogim zakonima o tajnosti podataka rezultat ovog sendvič-sustava jest da osiguravajući zavod uopće ne zna što plaća za svog osiguranika: operaciju na otvorenom srcu ili je taj pacijent u istom danu sedam puta slikao pluća. </p>
<p>Istodobno, stručnjaci upozoravaju da učinkovitost njemačkog zdravstvenog osiguranja - primjerice kod prevencije kardiovaskularnih oboljenja - upravo drastično pada i sada je već na dnu eu-ljestvice. Svi se slažu da je promjena neophodno potrebna, ali svi - i korisnici usluga, i liječnici, i bolnice i osiguravajuća društva - smatraju da najveći teret treba preuzeti netko drugi.</p>
<p>Bolnice su posebno bolna tema krize socijalne države. One su u pravilu u rukama gradova ili pokrajina. A za više od polovice od 37 milijardi koliko će država ubrati manje poreza, prema izjavi ministra financija Eichela, krive su upravo općine i pokrajine. U općoj nestašici novca, dakle, mora se još više štedjeti na bolnicama i svim institucijama socijalne države.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Canberru ponovo čeka pakleni vikend</p>
<p>Stanje na požarištima u Australiji se smirilo, ali meteorolozi za vikend najavljuju temperature do 40 stupnjeva i nepovoljan vjetar za Canberru / Stravične slike na zgarištima kuća Hrvata koji su ostali bez krova nad glavom</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Iako se stanje na požarištima u glavnom gradu Australije smirilo, već ovaj vikend Canberra bi opet mogla gorjeti. Naime, meteorolozi predviđaju da će temperatura ponovno porasti čak do 40 stupnjeva, a vjetar bi mogao puhati istom snagom kao proteklih kritičnih dana.</p>
<p>U srijedu stanje nije bilo toliko teško kao prošlih dana, što je donijelo kratki predah i brojnim vatrogasnim ekipama, ali i stanovnicima Canberre. Međutim, i dalje se živi u izvanrednim okolnostima, gotovo svi stanovnici grada su spakirali najnužniju odjeću, na sigurno pohranili dokumente i obiteljske fotografije, očekujući da vatra ponovo krene i da dobiju zapovijed o evakuaciji.</p>
<p>Prema najnovijim podacima, nitko od Hrvata u Canberri, a njih je oko 4000, nije stradao u požaru, ali je šest hrvatskih obitelji ostalo bez kuća. Zgarišta je u srijedu obišao i hrvatski veleposlanik dr. Mladen Ibler, a slike su zaista stravične.</p>
<p>»Kad bih mogao usporediti ratni Vukovar 1991. i današnju Canberru, gotovo da se mogu vidjeti iste užasne slike. Ljudi su hrabri, sjede na zgarištima i traže drage uspomene, nadajući se da nije sve izgorjelo«, rekao nam je u srijedu Mirko Škrnjug, predsjednik hrvatskog Odbora za sakupljanje pomoći stradalima u požaru.</p>
<p>»Posjetili smo Šimu Franića, velikog zaljubljenika u Hrvatsku, koji je uvijek pomagao i organizirao slanje pomoći Hrvatskoj. Sve je izgubio, i na zgarištu je ostao samo orden koji je dobio od pokojnog predsjednika Franje Tuđmana. Izgubio je sve uspomene vezane za svojih sedmero djece, ali nije ga napustio optimizam, kao uostalom ni druge stanovnike Canberre koji su doživjeli sličnu nesreću«, kazala nam je Jasna Putica s Hrvatskog radija Canberra.</p>
<p>Bez krova su ostali i Anka i Kuzman Barač, a hrvatskog se veleposlanika posebno dojmila tuga gospođe Barač koja je najviše žalila što je izgubila jedinu fotografiju svog oca, koji je umro kada je imala tri godine. </p>
<p>Jadranka i Đuka Čimbora imali su više sreće od oko 450 stanovnika Canberre kojima je kuća potpuno izgorjela. Najprije su evakuirani, ali se Đuka vratio i uz pomoć vatrogasaca uspio spasiti kuću. Vatra je međutim progutala jednu od najljepših kuća Hrvata u Canberri, vlasništvo Jelene i Ivana Domazeta, i na mjestu gdje je do jučer bilo prekrasno zdanje sa bazenom sada je ostalo samo sablasno zgarište. Isto tako je i s kućom Katarine Janković.</p>
<p>Hrvati u Australiji započeli su opsežnu akciju prikupljanja pomoći za nastradale. Razgovarali smo i sa Šimom Gulanom koji je član Odbora za prikupljanje pomoći i koji najavljuje da će se u akciju uključiti svi Hrvati koji žive u Australiji. »Solidarnost je velika, svi razumiju bol ljudi koji su ostali bez svega, pogotovo što opasnost još nije prošla i postoji strah da se sve može ponoviti«, rekao nam je Gulan.</p>
<p>Kako je izgorjela zgrada u neposrednoj blizini Hrvatskog radija, a djelomično je stradala i radijska oprema, Hrvati ne mogu putem radija dobiti informacije, ali su obvezu informiranja preuzele crkvene župe i Odbor za sakupljanje pomoći. Svi međutim strahuju što će donijeti sljedeći dani, jer situacija je još uvijek kritična, a građani Canberre preplašeni i umorni.</p>
<p>»Već danima sjedim u svom stanu sa zapakiranim koferom u kojem mi je samo najnužnije. Kao i svi stanovnici Canberre prvo sam spakirala uspomene, a tek onda spremila novac i dragocjenosti. Ostati bez uspomena značilo bi ostati bez dijela prošlosti, a to je za sve nas ovdje najstrašnije«, kaže Jasna Putica sa Hrvatskog radija.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prosper u Beogradu: bez izručenja nema pomoći</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Kao i u prethodne dvije godine, 31. ožujka bit će, po svemu sudeći, vrlo važan datum za Srbiju i Jugoslaviju. Američki ambasador za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper u utorak je u Beogradu priopćio da je ekonomska pomoć i podrška SAD-a opet uvjetovana suradnjom s Haaškim sudom za ratne zločine. </p>
<p>I ove je godine zadnji dan ožujka rok za uhićenje i izručenje Ratka Mladića, za kojega vlast u Beogradu tvrdi da nije na teritoriju Srbije, kao i Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića. </p>
<p>Prosper je poslije susreta sa srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem uvjetovao ekonomsku pomoć Srbiji njihovim uhićenjem konstatirajući kako nema razloga vjerovati da Mladić nije u Srbiji. »Problem se mora riješiti odmah i zauvijek. Vrijeme je za odlučne i agresivne korake i privođenje pravdi ratnih zločinaca. Mladić, Kradžić te ostali od vukovarske trojice moraju u Haag«, decidirano je ponavljao u više izjava i intervjua za beogradske medije. Oni »zemlju drže u poziciji taoca«, rekao je Prosper. </p>
<p>Đinđić je nakon susreta na državnoj televiziji izjavio da se »službe moraju malo više potruditi da se optuženi, u skladu sa zakonom, privedu međunarodnom sudu za ratne zločine«, a ministar za ekonomske odnose s inozemstvom Goran Pitić ocijenio je da je poslije Prosperovih poruka »politička situacija dosta ozbiljna«. Govoreći o eventualnim ekonomskim posljedicama, Pitić je rekao da bi moglo doći u pitanje 115 milijuna dolara američke pomoći predviđenih za ovu i 40 milijuna dolara pomoći iz prošle godine. </p>
<p>Upozoren da je predsjednik SRJ Vojislav Koštunica izgledao »iscrpljen« zahtjevima haaškog tužiteljstva kad je javno pitao »koliko još srpskih predsjednika treba otići u Sheveningen pa da gospođa Del Ponte kaže da mi surađujemo?«, Prosper je rekao da Koštunica točno zna što treba učiniti: »Mislim da je njemu sasvim jasno da ako ne riješi problem s Ratkom Mladićem i vukovarskom trojicom, tema ratnih zločina neće nestati«. Ponovio je da se o ratnim zločinima neće govoriti zauvijek, ali da je važno da ljudi budu svjesni činjenice da sud neće biti zatvoren i neće prestati postojati sve dok su Karadžić i Mladić na slobodi. Dodao je da će SAD morati preispitati prvobitnu ideju da Sud završi rad 2008. godine, u slučaju da ove osobe ostanu na slobodi. </p>
<p>I poslije razgovora s ministrom vanjskih poslova Goranom Svilanovićem, Prosper je rekao da bi u slučaju da optuženici budu prebačeni u Haag pitanje ratnih zločina u odnosima Jugoslavije i Amerike bilo skinuto s dnevnog reda. U paketu sa zahtjevima za izručenje ovaj put se nisu spominjale ostale primjedbe na ponašanje Beograda, kao što su nedostupnost pojedinih, poglavito vojnih arhiva te financijska podrška Vojsci Republike Srpske.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Duboki razdor između Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora</p>
<p>Sa žaljenjem moram konstatirati da je naše društvo pogođeno najdubljom krizom morala i da polako dotičemo samo dno moralne krize. Kako drugačije objasniti brojne objede i neprovjerene informacije koje se plasiraju u tisku o najuspješnijim ljudima u našoj državi na svim poljima djelovanja od sporta, gospodarstva, znanosti, do umjetnosti.</p>
<p> Uspješnost očito nije dobrodošla vrlina u nekim krugovima u našoj državi i nastoje ju na svaki način stigmatizirati, pa čak i kriminalizirati stalnim otvaranjem različitih »slučajeva«. Slučaj »Kurjak« već godinu dana ne silazi sa stranica tiska. Ne preže se niti od najperverznijih manipulacija javnošću u slučaju koji se odnosi na smrt rodilje u Općoj bolnici »Sv. Duh« koja se dogodila 21. siječnja 2002. godine, na dan kad u tjedniku »Nacional« (zasigurno to nije slučajno izabrani datum) objavljen opširan članak o toj i drugim aferama koje se nastoje povezivati s prezimenom »Kurjak«, a manje s Općom bolnicom »Sv. Duh«. Sve to se događa u vrijeme kad je u tijeku reizbor na mjesto predstojnika Klinike za ginekologiju i porodništvo spomenute bolnice, s kojeg je u svibnju 2002. profesor Kurjak svojevoljno odstupio do okončanja postupka spomenutog slučaja, u kome on izravno uopće nije bio uključen. No, iako je postupak pred drugostupanjskim sudom Hrvatske liječničke komore okončan 27. studenoga 2002. godine, Kurjak ne samo što nije vraćen na mjesto predstojnika već od tada izložen pravom medijskom linču, koji očito ima svoje uporište među ostalima i u HLK.</p>
<p>Ponašanje izvršne vlasti HLK eklatantan je primjer narušavanja neovisnosti sudbene vlasti, što dakako nije prihvatljivo. Apsurdnost novonastale situacije povezane sa »slučajem« smrti rodilje je u tome što HLK izražava sumnju u regularnost postupka i poštenje Drugostupanjskog suda koji je sama imenovala. HLK je tome sudu morala učiniti dostupnim sve nove činjenice koje bi mogle utjecati na donošenje odluke suda, pa i mišljenja spominjanih stranih komora s kojima se sada javno manipulira. Treba istaknuti da se tu ne radi o mišljenju stranih komora već o pojedinačnim mišljenjima liječnika iz tih zemalja koje su odgovorile na upitnik koji je tendenciozno i pristrano respondentima sugerirao da postoji neupitna krivnja liječnika koji su pružali zdravstvenu zaštitu, a koja proizlazi iz njihove navodne »nedostatne ili loše edukacije«. Vjerodostojnost tog upitnika kao dokaza oborena je u postupku na prvostupanjskom Sudu komore. </p>
<p>Očito je da je kroz taj »slučaj« vođena teška bitka između Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) s jedne i HLK s druge strane. »Slučaj« je bio samo izlika za podmirivanje nepodmirenih računa između čelnika tih dviju institucija. Očito je da HLK nije željela priznati mišljenje niti jednog od šest povjerenstava koja su bila oformljena za istraživanje toga »slučaja«. Dubinu krize odnosa potkrepljuje i činjenica da HLK nije priznala čak niti mišljenja trojice vještaka koje je sama imenovala, a koji su istaknuti članovi Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu (HDPM) HLZ, koje okuplja oko 600 članova, među kojima su najistaknutiji i najkompetentniji ginekolozi i neonatolozi. Istovremeno je HLK službeno zatražila mišljenje Slovenskog perinatološkog društva i nekih društva u Europi, bojeći se valjda neobjektivnosti HDPM HLZ, što također potvrđuje tezu o dubokom animozitetu i nepovjerenju među tim dvjema velikim i važnim organizacijama hrvatskog liječništva.</p>
<p>U cijelom slučaju se manipulira javnošću, prikazujući jednostrano i neprofesionalno rad i postupak Drugostupanjskog suda HLK - najviše instance sudbene vlasti Komore. Očito je da se moralna kriza društva odrazila i na moralnu krizu i u HLK i dosegla najnižu moguću točku.</p>
<p>Dr. MILAN STANOJEVIĆ član Upravnog odbora Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Odakle novac za povećanje liječničkih plaća</p>
<p>Pacijenti pokazuju razumijevanje za zahtjeve liječnika u štrajku, iznoseći stav da oni zaslužuju veće plaće. No, pritom ne navode odakle i komu uzeti taj novac, a ekonomska logika neumoljivo kaže da jedni mogu dobiti više novca samo ako drugi dobiju manje. Stoga je pravo pitanje: odakle i kako dobiti novac za povećanje liječničkih plaća?</p>
<p>Novac se može dobiti od gospodarstva tako da se poveća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, čime će se još više opteretiti gospodarstvo odnosno povećati ionako prevelika javna potrošnja, koja koči gospodarski rast i zapošljavanje, što zasigurno ne bi obradovalo stotine tisuća nezaposlenih pretežno mladih ljudi. No, možemo se vratiti i metodi već oprobanoj u trogodišnjem razdoblju od 1997. do kraja 1999. godine, kada su u osam navrata svim zdravstvenim radnicima povećane plaće i to iz novca koji je bio predviđen za plaćanje liječenja i boravka bolesnika u bolnicama, zbog čega su bolnice i bolesnici oskudijevali u svemu, od lijekova i materijala za operacije, do hrane, sapuna i toaletnog papira! </p>
<p>No, logično je da to pacijentima nije poznato, ali je upitno zašto se o tomu ne izjašnjava vodstvo Hrvatskog liječničkog sindikata, kad je njima dobro poznato da se novac za povećanje plaća liječnicima (i svim zaposlenicima u zdravstvu) može dobiti samo na nekoliko i to dobro poznatih načina: povećanjem stope doprinosa osiguranika i poreznih obveznika za zdravstvo; iz novca koji je predviđen za lijekove, liječenje i bolnički standard bolesnika, ili oduzimanjem od novca koji je u državnom proračunu određen za školstvo, kulturu, socijalnu skrb itd.! Da, država može i uzeti kredit te se zadužiti u inozemstvu, ili pak tiskati novac i stvarati inflaciju.</p>
<p>Usprkos Hipokratovoj zakletvi, koja ih obvezuje da rade samo i isključivo na dobrobit bolesnika, Kolektivnim ugovorom za razdoblje od 1997. do 1999. godine plaće su povećavali na štetu kvalitete liječenja i standarda bolesnika u bolnicama! Hoće li to ponoviti 2003. godine i time još jednom pokazati i dokazati da su sva pozivanja na profesionalnu etiku i skrb za dobro bolesnika, samo prazne priče namijenjene zavaravanju nedostatno obaviještenih, naivnih i dobrodušnih pacijenata i cjelokupne javnosti? Može li biti normalno i prihvatljivo u demokratskoj i socijalnoj državi, da se od novca kojeg osiguranici i porezni obveznici uplaćuju za svoje liječenje, 80 posto potroši za plaće svih zaposlenika u zdravstvu, a samo 20 posto (u nekim bolnicama i manje) za liječenje i bolnički standard bolesnika? </p>
<p>HRVOJE IVANDIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Za Riječku banku neupitna je odgovornost HNB-a</p>
<p>Cinične su izjave kojima se administracija HNB-a ograđuje od bilo kakve odgovornosti za pronevjeru stotinjak milijuna dolara u Riječkoj banci, tvrdeći da je slučaj, što se njih tiče završen.</p>
<p> Najvažniji smisao HNB-a, osim provođenja monetarne politike, je kontrola i nadzor bankarskog sustava upravo s osnovnim smislom izbjegavanja štetnih događaja kakav se dogodio u Riječkoj banki. Odgovornost Narodne banke je neupitna, jer se pronevjera nije bila jednokratni incident, za koji se doznalo naknadno, već se sistematski odvijala više godina. To dokazuje da Narodna banka uopće ne provodi svoju osnovnu funkciju nadgledanja i kontrole banaka na iole zadovoljavajući način, kada navodno nisu bili u stanju više godina otkriti pronevjeru ovako golemih razmjera. Njene su službe nevjerojatno nestručno radile, pa tako da nisu otkrile o čemu se rad. To nije vjerojatno, jer su banke zakonski obavezne predavati izvještaje o svome radu i još k tomu znamo da su o svemu direktno obaviješteni dojavama upozorenja te opravdano moramo posumnjati na upletenost administracije Narodne banke u konkretnu krivičnu radnju. U oba slučaja ostavke odgovornih su minimalna zaštita zakonitosti, stoga je u potpunosti neprihvatljiva izjava Narodne banke, da je predmet za njih gotov. Da bi predmet doista bio zaključen, potrebno je odmah provesti istražno-stegovne postupke, minimalno uz suspenziju guvernera i njegove administracije. Uostalom, nije li Hrvatska narodna banka suodgovorna i za najveću protuhrvatsku malverzaciju tj. pretvorbu naših banaka u gotovo potpuno strano vlasništvo? </p>
<p>EMIL ČANIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Za heroin i ilegalni arsenal oružja po mjesec dana pritvora</p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su se udružili u preprodaji heroina te počinili kazneno djelo nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari istražnom sucu Županijskog suda u Splitu službenici Odjela kriminaliteta droga PU splitsko-dalmatinske u srijedu su priveli Splićane Dinu Stojanovića (21), Joška Balića (23), Dejana Kežića (32), Antonija Bašćevana (27), Marka Čapetu (30), Ninu Prkljačića (24), Hrvoja Pešuta (25), te Tomislava Šipića iz Trilja. </p>
<p>Kod njih je pronađeno sveukupno nešto više od 250 grama heroina vrijednog 13.000 eura, pet pušaka, dva pištolja i nešto streljiva. Gotovo svi osumnjičenici zbog istih kaznenih djela od ranije su poznati policiji. </p>
<p>Prema rijčeima glasnogovornika PU splitsko-dalmatinske Leona Taubera, Stojanović je od nepoznate osobe nabavljao heroin u količinama od jednog do dva kilograma, potom bi ga u svom stanu u Splitu, u garaži u Solinu i vikendici nedaleko od Splita prepakiravao u vrećice od po 10 do 100 grama. Paketiće bi potom dijelio ostalim članovima skupine koji bi heroin preprodavali na ulici, a za uzvrat su dobivali novac, oružje ili zlato. U Širokobriješkoj ulici u ponedjeljak jepolicija zatekla Kežića s ukupno 22,8 grama heroina. U njegovom stanu pronađeno je i 10 bočica heptanona. U utorak je u Kukuljevićevoj ulici sa 26 grama heroina zatečen Balić u čijem stanu je pronađena i protupješačka mina, a u automobilu nož s ostacima heroina. Istog dana uhićen je i prvoosumnjičeni Stojanović kod kojeg je u stanu pronađeno više od 200 grama zlatnog nakita, 46.000 kuna, pištolj, 0,8 grama spida, dvije bočice heptanona i vaga. U vikendici kojom se koristio iz rupe iskopane u dvorištu policiji je dragovoljno izručio vrećicu sa 208,4 grama heroina. Stojanović je u viekndici držao i pet pušaka i dva pištolja. </p>
<p>Istražni sudac nakon saslušanja osumnjičenicima je odredio jednomjesečni pritvor.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Umirovljeni pukovnik Maglov pritvoren zbog šverca droge </p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> - Umirovljeni pukovnik Hrvatskevojske Željko Maglov (43), u utorak je ujutro u Ulici slobode u Splitu uhićen sa 107,2 grama heroina, koji je prevozio u svom automobilu. Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Splitu, djelatnici Odjela kriminalitete droga PU splitsko-dalmatinske, pretražili su Maglovljev stan na splitskom Spinutu te pronašli još 0,9 grama marihuane, više plastičnih vrećica i nekoliko kutija cigareta, a u svakoj od njih po plastičnu vrećicu s nepoznatom praškastom materijom ukupne težine 289 grama. Policija još uvijek ne zna je li riječ o drogi te o kojoj vrsti droge, što će se utvrditi vještačenjem u MUP-ovom Centru Ivan Vučetić u Zagrebu. </p>
<p>Prema prijavi, Maglov se sumnjiči da je posljednjih nekoliko mjeseci od nepoznate osobe nabavljao heroin u količinama od po 100 i 200 grama. Drogu je prodavao na širem splitskom području. Nakon kupovine odvozio bi je u svoj stan te je prepakiravao u vrećice od po 5 do po 20 grama, a mobitelom bi s kupcima ugovarao količinu, mjesto i vrijeme prodaje. Na dogovoreno mjesto heroin bi svojim automobilom odvozio kupcima. Uz kaznenu prijavu za zloporabu opojnih droga dilanjem, umirovljeni pukovnik priveden je istražnom sucu, koji mu je nakon saslušanja odredio pritvor u splitskim Bilicima. Tročlano vijeće Županijskog suda u Splitu još 18. lipnja 1999. godine Maglova, Ranka Rapajića, Zorana Doždora, Vladu Balića, Nenada Matijaša, Zorana Vujčića, Vinka Slamića i Branka Grubišića, poznatije kao Maglovljevu skupinu osudilo je na ukupno 10 godina i 11 mjeseci zatvora. Osuđeni su za krađe i šverc automobila visoke klase te za šverc prehrambenih namirnica, zloupotrebljavajući svoje položaje u Hrvatskoj vojsci. Sredinom rujna 1999. godine, nakon sveukupno godinu dana, Maglov je, uz jamčevinu izašao iz pritvora. Za svoju slobodu, u kojoj će dočekati pravomoćnost presude, u Državni proračun tada je uplatio 15.000 njemačkih maraka u gotovu, te založio stan svoga prijatelja Gorana Zlopaše vrijedan 410.000 kuna. Presuda Maglovljevoj skupini još uvijek nije postala pravomoćna. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Uz filmove nikad mu nije vraćen ni uloženi novac </p>
<p>Poznati povjesničar pismeno se obratio na nekoliko adresa, a među ostalima i predsjedniku Stjepanu Mesiću / Za nestanak filmova dr. Čalić optužuje Obrada Kosovca i Miroslava Mikuljana</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Poznati povjesničar dr. Eduard Čalić, u prosincu prošle godine pismenim se putem obratio na nekoliko adresa, a među ostalima i predsjedniku Stjepanu Mesiću, pokušavajući po tko zna koji put doći do 20 filmova Međunarodne unije otpora i progonstva sa sjedištem u Parizu (MUOP).</p>
<p> Dr. Čalić je ujedno i predsjednik njihove Povijesne komisije, te tajnik Europskog komiteta za znanstveno proučavanje uzroka i posljedica Drugog svjetskog rata. Za nestanak filmova dr. Čalić optužuje Obrada Kosovca i Miroslava Mikuljana.</p>
<p>Riječ je o povijesnim, dokumentarnim filmovima, čije je snimanje financirao MUOP. Prema navodima dr. Čalića u pismima, predsjednica te institucije Nelly A. Chadirat u jednom je trenutku zaprijetila da će cijeli slučaj predati Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, ukoliko se ti filmovi ne nađu i vrate.</p>
<p>Naime, dr. Čalić je prije desetak godina potpisao ugovor s HTV-eom, u čije je ime potpisnik bio Kosovac, po kojem se HTV-e obvezuje da će do 1993. godine snimiti tri filma, o paljenju Reichstaga, o pripremanju njemačkog napadnog rata i o holokaustu. Kasnije je taj ugovor i ideju o snimanju »prihvatila i vlast predsjednika Franje Tuđmana«. </p>
<p>No, do realizacije ugovora nikada nije došlo, kako tvrdi dr. Čalić »zbog gaženja ugovora od strane predsjednika Tuđmana, obrada Kosovca i Miroslava Mikuljana«. </p>
<p>Zasad slučaj nije ni na našem sudu, a prema riječima Jadranke Dizdarević, odvjetnice iz Karlovca, koja zastupa dr. Čalića, sve se ipak pokušava riješiti mirnim putem i dogovorom da se filmovi nađu i vrate. Slučaj je aktualiziran nakon što se oko toga angažirao predsjednik Mesić, odnosno njegov bivši savjetnik Zdravko Jelenović.</p>
<p>Kako je dr. Čalić naveo u svojim pismima, Kosovcu je predao dva velika kožna kovčega, u jednom je bilo sedam a u drugom osam filmova. Navodno je Kosovac namjeravao filmove prodati Njemačkoj, što je spriječila novinarka Silvija Luks, dok je četiri filma snimljena u Berlinu i Leipzigu režiser Mikuljan navodno zadržao za sebe. Osim toga, kako tvrdi dr. Čalić, Kosovac je poslije potpisivanja ugovora došao k njemu i tražio ga da mu posudi 5000 DEM, jer je u teškim financijskim prilikama, te ne može početi sa snimanjem. Čalić mu je odgovorio da to nije predviđeno ugovorima, ali je Kosovac insistirao te mu je dr. Čalić novac ipak dao, no, Kosovac mu ga nikad nije vratio. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nestanak struje odgodio suđenje braći Rodić</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Problemi s električnom energijom koji su u srijedu ujutro zahvatili sjeverozapadnu Hrvatsku, odgodili su nastavak suđenja trojici braće Rodić optuženima za ubojstvo Zlatka Bagarića, kojeg je Državno odvjetništvo označilo kao kriminalca i mafijaškog bossa. </p>
<p>Da podsjetimo Zlatko Bagarić, prozvan i kralj kocke ubijen je 15. srpnja 1998. godine oko 7 sati ujutro u lokalu »NK Dubrava« u vlasništvu braće Rodić.</p>
<p>Po navodu optužnice Rodići su nakon što ih je Bagarić cijelu noć pijan maltretirao uzeli stvar u svoje ruke. kada je na mjesto događaja došla policijska ophodnja Zoran Rodić je prema Bagariću ispalio nekoliko hitaca iz automata »agram«. Lazar Rodić sustigao je Bagarića koji je počeo bježati, srušio ga na zemlju i zatim u njega ispalio nekoliko metaka. Treći brat, Vinko na kraju je još ispalio dva metka u Bagarićevu glavu.</p>
<p>Na raspravi u utorak trebali su svjedočiti sudski vještaci za balistiku i medicinu.</p>
<p>Sudac Vladimir Pavleković sljedeću je raspravu zakazao za 22. veljače. ></p>
<p>D.Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Rajić: Žuljević mi je rekao da ga je Marinov zamalo ubio</p>
<p>Optuženog se tereti za ubojstvo iz bezobzirne osvete / O tijeku događaja svjedočio je njegov prijatelj i vjenčani kum Vladimir Rajić / Ostali svjedoci nisu mogli detaljnije opisati što se dogodilo</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu u srijedu je čitanjem optužnice, izjašnjavanjem o krivnji i ispitivanjem svjedoka započelo suđenje Vinku Žuljeviću Klici (45), kojeg optužnica tereti da je iz bezobzirne osvete ubio Veselina Marinova zvanog Bugarin.</p>
<p>Podsjetimo, Žuljević je 31. svibnja prošle godine nakon kratkotrajne svađe i naguravanja u kafiću NBA, u Aveniji Vukovar, s tri hica iz revolvera »taurus« kalibra 357 ubio Marinova i potom se sam prijavio u obližnje sjedište Kriminalističke policije u Heinzelovoj ulici.</p>
<p>Kako stoji u optužnici Žuljević je na Marinova, nekadašnjeg tjelohranitelja haaškog optuženika Mladena Naletilića Tute te suradnika nekoliko hrvatskih tajnih službi, pucao iz bezobzirne osvete nakon što ga je Marinov htio prokazati kao organizatora skupine koja se bavi ilegalnom prepreprodajom oružja.</p>
<p>Nakon što se optuženi Klica izjasnio da nije kriv, o samom tijeku događaja svjedočio je njegov prijatelj i vjenčani kum Vladimir Rajić, koji se nalazio u spomenutom kafiću kada je ubijen Marinov.</p>
<p>Svjedok je kazao da Žuljevića poznaje već dugi niz godina te da su zajednički vodili restoran u Švicarskoj i sudjelovali u postrojbama HVO-a za vrijeme rata u BiH. O samom događaju, Rajić je ispričao da se tog dana našao s Klicom u kafiću, gdje su gledali prijenos utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva.</p>
<p>»U jednom trenutku u kafić je došao Marinov, prišao našem stolu i pozdravio se s nama. Tada mi je i kazao da želi popričati nasamo s Vinkom, pa sam ja pošao za šank. Nakon dvije minute začuo sam povišene tonove, okrenuo se i vidio Vinka kako drži Marinova za ruku u kojoj je držao pištolj. Nakon toga začuo sam nekoliko hitaca i vidio da Marinov licem pada prema staklenom stolu«, kazao je Rajić, pokazujući pritom zorno tijek naguravanja optuženog s ubijenim Marinovim.</p>
<p>»Nakon toga, bio sam u šoku kao i Vinko, koji mi je prišao i kazao »umalo me je ubio«, kazao je svjedok, napomenuvši da je Žuljević zatim pošao u policiju a on kući, kako bi obavijestio optuženikova brata o pucnjavi u kafiću.</p>
<p>Pored Rajića, sutkinji Erni Dražančić svoje viđenje događaja u kafiću ispričali su i vlasnik kafića Vinko Stanić te konobarica Andrea Petrašić. Oboje su ukratko kazali da se sukob odigrao vrlo brzo te kako ne mogu detaljnije opisati što se dogodilo.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Divljom privatizacijom« do 17,5 milijuna kuna vrijednih dionica?</p>
<p>Na optuženičkoj klupi našli su se bivši direktor i njegov zamjenik Ante Marijan i Veljko Lozić, direktor i suvlasnik TAZ-a, Ivan Radošević, suvlasnik štedionice »Dukat«, Tomislav Dragun i njegova kćerka i direktorica »Dukata«, Lovorka Dragun </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Svjedočenjem dvoje djelatnika Hrvatskog fonda za privatizaciju, u srijedu je na Županijskom sudu nastavljeno suđenje petorki iz »Croatiabusa«, optuženoj za malverzacije kojima bi, nakon privatizacije dobili u vlasništvo dionice vrijedne 17,442.473 kune.</p>
<p>Tako su se na optuženičkoj klupi našli Ante Marijan, bivši direktor »Croatiabusa, njegov zamjenik Veljko Lozić, direktor i suvlasnik Tvornice autobusa Zagreb, Ivan Radošević, suvlasnik štedionice »Dukat«, Tomislav Dragun, te njegova kćerka Lovorka Dragun, koja je bila direktorica štedionice »Dukat«. </p>
<p>Spomenuta svota je navodno bila uplaćena TAM-u za kupovinu osam autobusa, no, novac nikad nije uplaćen, a uslijedilo je i niz fiktivnih transakcija.</p>
<p>Pred vijećem Županijskog suda, kojem predsjedava sutkinja Duška Zastavniković Duplančić, svoj je iskaz dala Ljubica Hanak, koja je u inkriminirano vrijeme privatizacije »Croatiabusa« 1994. i 1995. godine, bila šef Odjela za vođenje prodaje. </p>
<p>»Služba za pretvorbu dala je suglasnost za provođenje pretvorbe Croatiabusa, a moj je Odjel dužan kontaktirati s direktorom poduzeća i komisijom za pretvorbu, te im dajemo instrukcije«.</p>
<p>Kako je rekla svjedokinja, utvrđeno je da se provede i interna dokapitalizacija, napravljen je upis na dionice s popustom od 50 posto. Oglas o tome bio je objavljen u Večernjem listu nakon čega je bio veliki odaziv zainteresiranih, a te je osobe trebalo i pozvati na upis dionica. </p>
<p>No, problemi su se počeli pojavljivati prilikom rasporeda tko ima, a tko ne pravo na te dionice. </p>
<p>»Za to su odgovorni i direktor i komisija, a stav Fonda u slučaju Croatiabusa bio je da prioritet imaju zaposlenici i bivši zaposlenici te je komisija po tom tumačenju i postupila. Sve osobe koje su se smatrale oštećene, tužile su i Fond i Croatiabus«, rekla je među ostalim svjedokinja.</p>
<p>Zbog tužbi i sudskih sporova jedno je vrijeme bila na snazi i privremena mjera, za koje vrijeme ni Fond ni »Croatiabus« nisu ništa mogli raditi. Financijska je policija kontrolirala financijski dio dokapitalizacije, a procjenu vrijednosti autobusa proveo je Zavod za vještačenje, jer je bilo osporavano da osam autobusa »mercedes« vrijede 4,800.000 DEM, što je bio dio dokapitalizacije u stvarima.</p>
<p>Za sklapanje ugovora na dionice s popustom interes je bio velik, a lista osoba koje imaju na to pravo radila se po dužini staža. Popust je pak išao na teret društvenog kapitala. No, nisu svi obavili dokapitalizaciju te je tako ugovor sklopilo 177 osoba.</p>
<p> Nakon okončanih sudskih postupaka ugovor je sklopilo 250 osoba, rekla je Hanak, te dodala kako Fond prije izdavanja suglasnosti za pretvorbu i dokapitalizaciju na uvid dobiva elaborat poduzeća o načinu na koji misle da će to provesti, i donose odluku o njegovu prihvaćanju ili ne.</p>
<p>Drugi je svjedok bio Josip Matanović, također iz HFP-a, koji je uglavnom govorio suglasno kao i svjedokinja. A između ostalog, rekao je da se putem kompjutora u HFP, od 1992. godine kada je počeo raditi, pa i u vrijeme »slučaja Croatiabus«, nije moglo preko JMBG-a kontrolirati jesu li neke osobe u više poduzeća upisale dionice, za što se i danas vode sudski sporovi. </p>
<p>Navodno je oko 7500 osoba upisalo dionice u nekoliko poduzeća, na vrijednost preko 20.000 DEM. No, nije mu bilo poznato je li i u slučaju pretvorbe »Croatiabusa« bilo takvih osoba. »Na Vrhovnom sudu u tijeku je revizija u jednom takvom slučaju«, rekao je Matanović.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>HUP razvija suradnju s poslodavcima iz EU</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) za ovu godinu najavljuje niz istraživanja i okruglih stolova o temama kojima se dosad nisu dostatno bavili ni struka ni znanstveni krugovi, kazao je u srijedu glavni ravnatelj udruge Željko Ivančević. U okviru planiranog programa, koji će obuhvaćati i gostovanja stručnjaka iz inozemstva, Udruga će provesti i istraživanje pod nazivom »Hrvatsko poduzetništvo i novi razvojni izazovi«. </p>
<p>HUP ove godine planira provesti sustavnu analizu okolnosti koje su uvjetovale sadašnje stanje u gospodarstvu, tj. istraživanje kojim će se pokušati utvrditi koji događaji izraženije negativno utječu na hrvatsko gospodarstvo. Ivančević je također najavio i tradicionalni Dan poduzetništva, koji se održava u veljači, a ovogodišnja tema bit će izvoz. </p>
<p>Udruga će ove godine - 19. svibnja - zabilježiti desetu godišnjicu rada, a kako je naglasio Ivančević, zahvaljujući sve aktivnijoj ulozi članstva ona je prerasla u jaku i stabilnu udrugu poslodavaca. Naime, posljednjih godina upravo je članstvo preuzelo velik dio inicijative i aktivno sudjeluje u radu udruge - što je prije pet godina, na primjer, bila rijetkost - te kao takva može biti dobar predstavnik poslodavaca, kazao je Ivančević. U odnosu na iskustva susjednih zemalja HUP je ostvario velik uspjeh. </p>
<p>Naime, iako su u mnogim tranzicijskim zemljama udruge poslodavaca osnovane mnogo ranije nego u Hrvatskoj - u Mađarskoj je, na primjer, prva udruga osnovana 1989. godine - u velikom broju slučajeva zbog unutarnjih nesuglasica udruge su se raspadale ili su osnivane nove tako da je sustavni nastup poslodavaca bilo teško ostvariti. U Rusiji, na primjer, kazao je Ivančević, postoji oko 80 udruga poslodavaca. »Mi od njih nemamo što naučiti«, rekao je. </p>
<p>Zato Udruga razvija suradnju s udrugama poslodavaca iz zemalja Europske unije i za ovu godinu najavljuje jačanje tih odnosa, među ostalim, i kako bi se pridonijelo promociji Hrvatske kao zemlje koja ubrzano stvara uvjete za ulazak u EU, rekao je Ivančević.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Marić: Mečelj najpovoljniji partner</p>
<p>ZAGREB / SISAK, 22. siječnja</p>
<p> - Stečajni upravitelj Željezare Sisak Ilija Marić izjavio je kako će se pregovori s do sada najozbiljnijim i najpovoljnijim partnerom zainteresiranim za kupnju Željezare ruskim Mečeljom, nastaviti sljedeći tjedan. »Oni ponudu nisu poslali, nego se pregovori i razgovori obavljaju neposredno«, rekao je Marić. Na pitanje kakve garancije traži Mečelj, Marić nam je odgovorio kako do toga još uvijek nisu došli. »Od njih smo tražili da se, ako kupe Željezaru, obvežu da neće prestati s poslovanjem pet godina, da zadrže svih 1700 radnika, prijenos ugovora o radu, ulaganje u pogone, otkup tekuće imovine po tržišnim cijenama te da ne smiju prodavati imovinu Željezare Sisak«, izjavio je Marić, dodajući kako su to isti uvjeti na koje je pristao bivši vlasnik Željezare, ruski Trubo Impex. Mečelj bi, u slučaju da preuzme pogone Željezare, s radom počeo 1. ožujka. Za isplatu minimalnih plaća za siječanj Marić je rekao kako trenutno nema sredstava, no ako im Grad Sisak posudi tri pol milijuna kuna onda će se moći isplatiti minimalci. »Za isplatu plaća za veljaču imat ćemo vlastita sredstva«, dodao je Marić. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Cijena nafte ne spušta se ispod 30 dolara</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Vrijednost nafte ne spušta se ispod 30 dolara po barelu. Jedino trgovina oscilira s obzirom na događaje oko Iraka i Venezuele. </p>
<p>Tako je u utorak vrijednost nafte u prvim satima trgovine pala, da bi u drugom dijelu dana nanovo rasla nakon što je predsjednik Bush uputio novi verbalni plotun na Irak. Bush je između ostalog rekao: »Jasno je da se Irak ne razoružava...Vrijeme istječe.«
Komentari na račun Iraka sve više utječu na tržište kako se približava 27. siječnja kada šef inspektora UN-a Hans Blix pred Vijećem sigurnosti treba podastrijeti izvještaj o iračkom razoružanju. Njegov negativan izvještaj, nadaju se Amerikanci, uvjerit će partnere u Vijeću sigurnosti na nužnost akcije protiv Iraka. Zasad su Rusija, Kina i Francuska naklonjenije produžiti boravak inspektora u Iraku nego se složiti s američkom ratnom inicijativom. </p>
<p>U međuvremenu, izvoz iračke nafte raste. Prema posljednjem izvještaju, tijekom drugog tjedna siječnja izvoz nafte iz Iraka se udvostručio u usporedbi s tjednom ranije, dosegavši 2,16 milijuna barela dnevno. </p>
<p>Jedan je od možebitnih razloga što pritisak na Irak ostaje samo verbalni je štrajk u Venezueli koji traje od početka prosinca te je gotovo prestao izvoz nafte iz te za naftno tržište važne zemlje. Ipak, ponovo je uspostavljena jedna od bitnih karika u lancu isporuke nafte pošto su u utorak kormilari na jezeru Maracaibo obustavili štrajk pa tankeri uskim kanalom opet plove prema moru. </p>
<p>Istodobno, bivši američki predsjednik Carter angažirao se kao pregovarač između vlasti i štrajkaša, ali će, ako se i postigne politički mir u Venezueli, za potpuni oporavak proizvodnje nafte trebati mjeseci. </p>
<p>Cijena Brent nafte u Londonu u utorak je iznosila 30,74 dolara po barelu, u New Yorku je vrijednost WTI nafte skočila na 34,61 dolar za barel, dok je najnovija vrijednost OPEC-ove košarice 31,21 USD za barel.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Britanski mobilni operateri moraju spustiti cijene </p>
<p>LONDON, 22. siječnja</p>
<p> - Britanska agencija za nadzor telekomunikacijskog tržišta Oftel osudila je načine na koji četiri velike mobilne kompanije u Britaniji zaračunavaju troškove te im naredila da korisnicima manje zaračunavaju.</p>
<p>Agencija je utvrdila da potrošači previše plaćaju za pozive na mobilne telefone s konkurentskih mobilnih mreža i s fiksnih linija. Stoga je odredila Vodafoneu, Orangeu, O2 i T-Mobileu da smanje troškove korištenja svojih mreža za 15 posto te je preporučila njihovo daljnje postupno smanjenje svake godine do 2006.</p>
<p> Oftel je kazao da će se jednokratnim smanjenjem računa, koje se mora provesti do srpnja, korisnicima koji s fiksnih linija zovu mobilne uštedjeti oko 30 milijuna američkih dolara godišnje u sljedeće tri godine.</p>
<p> Vodafone, najveća mobilna tvrtka u Britaniji, već je najavio da će zatražiti ocjenu suda o ispravnosti te odluke, ustvrdivši da je prijedlog agencije »fundamentalno pogrešan«. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pliva prodala tvrtku Adria servis d.o.o.</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Farmaceutska kompanija Pliva za 9,2 milijuna kuna prodala je svoju tvrtku Adria servis d.o.o. koja se bavi pružanjem ugostiteljskih i poštanskih usluga, održavanjem i čišćenjem poslovnih prostora i okoliša, te drugim uslužnim djelatnostima. Adria servis prodana je kompaniji za uslužne djelatnosti NIL d.o.o., izvijestili su iz Plive u srijedu. Inače, tvrtka Adria servis imala je zanemariv udio u ukupnim prihodima Plive, a kao samostalna tvrtka poslovala je od 1999. godine. </p>
<p> Kao i kod ranijih prodaja njezinih tvrtki koje nisu vezane za matično poslovanje, a zadnja je prodana Neva, Pliva je i kod prodaje Adria servisa insistirala da novi vlasnik zadrži sve zapsolene najmanje tri godine.</p>
<p> Prodaja Adria servisa, nedugo nakon Neve potvrda je Plivinog strateškog fokusiranja na farmaceutiku te ostvarivanje višegodišnjeg plana restrukturiranja. Sredstva ostvarena prodajom tvrtki koje nisu vezane uz farmaceutiku i dalje će se ulagati u istraživanje i razvoj lijekova, te daljnju ekspanziju međunarodnog poslovanja. </p>
<p>N.M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Europske burze prate naznake iz SAD-a</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Europski su ulagači u srijedu slijedili naznake negativnog trenda iz SAD-a, pa su indeksi do poslijepodneva zabilježili znatan pad. Ulagači su strahovali zbog slabih korporativnih rezultata za prošlu godinu, a najviše je gubitnika bilo u tehnološkom sektoru uoči rezultata Nokie, Siemensa i STMicroelectronicsa. Od posebne su važnosti rezultati Nokie, najavljeni za četvrtak, jer je neizvjesna prognoza prodaje u prvom tromjesečju.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva pao 1,13 posto, na 3694,3 boda, a frankfurtski DAX je izgubio 2,37 posto spustivši se na 2802,44 boda. Pariški CAC 40 je pao 2 posto, na 2932,41 bod, a milanski MIB 30 je sa 0,61 posto pao na 23.163 boda. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 izgubio je 1,93 posto spustivši se na 2270,6. </p>
<p>U SAD-u Dow Jones Industrial Average je pao 1,7 posto, a tehnološki Nasdaq Composite je izgubio 0,9 posto. U srijedu su DJIA i S 500 zabilježili pad od 0,3 odnosno 0,5 posto, ali je Nasdaq neznatno porastao. </p>
<p>U Aziji su blue chip indeksi pali, pa je i tokyjski Nikkei 225 izgubio 1,12 posto spustivši se na 8611,04 boda.</p>
<p>Siemens je do poslijepodneva izgubio 3,6 posto, a Philips je pao 3 posto. Nokia je nakon jutarnjeg pada od oko 2 posto porasla 0,4 posto, no Alcatel i Ericsson su izgubili 2,5 odnosno 2,7 posto. Proizvođači čipova STMicroelectronics i Infineon su pali 1,2 odnosno 2,5 posto. </p>
<p>U financijskom sektoru, talijanski osiguravatelj Assicurazioni Generali je pao 3 posto nakon što je objavio trogodišnji poslovni plan koji će uključivati otkaze i prodaju dijela imovine. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: Hrvatska spremna za naftni kolaps u slučaju rata u Iraku </p>
<p>Na upit gdje su hrvatske zastave koje su skinute s Rta Oštro i stare tvrđave na Prevlaci, Picula rekao je da se hrvatska zastava nalazi na graničnom prijelazu Konfin/ Svim majkama s bolesnim novorođenim bebama, kojima su neke bolnice neopravdano naplaćivale 150 kuna dnevno, bit će vraćen novac, obećao Vlahušić/ Božidar Kalmeta (HDZ) ministru zdravstva poručio neka »vodi računa o tome da ne ostane zapamćen kao prvi ministar zdravstva koji je došao u sukob sa strukom«</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - »Hrvatska je spremna za naftni kolaps i šok u slučaju rata u Iraku i raspolaže sa zalihama nafte koje su dostatne za više od 15 dana«, kazao je u srijedu premijer Ivica Račan tijekom Aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru, odgovarajući na upit Vesne Škare Ožbolt (DC).</p>
<p>Inače, saborska je sjednica zbog nestanka struje kasnila sat vremena. </p>
<p>Ustvrdivši da je Hrvatska spremna za moguće probleme s naftom, premijer Račan dodao je kako je procijenjeno da će manji problem biti nabava nafte, a veći njezina cijena. Rekao je kako procjene u svijetu kazuju da bi poremećaj s naftom mogao trajati najviše mjesec do dva. </p>
<p>»Gdje su hrvatske zastave skinute s Rta Oštro i stare tvrđave na Prevlaci«, pitala je Zdravka Bušić (HB), a ministar vanjskih poslova Tonino Picula objasnio je da je isticanje zastave regulirano Ustavom te da se hrvatska zastava nalazi tamo gdje mora biti, a to je granični prijelaz Konfin.</p>
<p>Na Aktualnom prijepodnevu zastupnici su najviše »rešetali« ministra zdravstva Andru Vlahušića zbog štrajka liječnika koji traje već osmi dan. </p>
<p>»Svim majkama s bolesnim novorođenim bebama, kojima su neke bolnice neopravdano naplaćivale 150 kuna dnevno, bit će vraćen novac«, obećao je ministar zdravstva Andro Vlahušić odgovarajući na pitanje Mariji Bajt (HDZ). Ivić Pašalić (HB) pitao je Vlahušića koliki je ukupan dug Ministarstva zdravstva, a ministar mu je odgovorio da je zdravstveni sustav, nakon promjene vlasti u siječnju 2000., naslijedio između 10 i 12 milijardi kuna duga. Objasnio je da je HZZO tada dugovao 2,5 milijardi kuna, četiri milijarde kuna iznosile su nenaplaćene obveze zbog političkih odluka bivših vlada, a ostatak duga nenaplaćene amortizacije. No, Pašalić je na to kazao da želi ministrov pismeni odgovor »prije nego što ga premijer smijeni s ministarske dužnosti ili sam podnese ostavku«. Nezadovoljan Vlahušićevim navodima o visinama liječničkih plaća i kvalifikacijama štrajka liječnika, Božidar Kalmeta (HDZ) je ministru poručio neka »vodi računa o tome da ne ostane zapamćen kao prvi ministar zdravstva koji je došao u sukob sa strukom«.</p>
<p>Nezadovoljstvo oporbe izazvao je i Vlahušićev navod da je predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić prošle godine imao prosječnu plaću od 14.160 kuna, a da je u jednom mjesecu primio 19.200 kuna, plus naknadu za vođenje sindikata. »Riječ je o primanjima, a ne o plaći«, odgovorila Jadranka Kosor (HDZ). </p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Stoljetno suparništvo nije usud</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Elizejski sporazum nije bio važan samo za Njemačku i Francusku koje su ga potpisale 22. siječnja 1963., nego i za procese europskog ujedinjenja, istaknuli su hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te njemački i francuski veleposlanici dr. Gebhardt Weiss i Francis Bellanger u srijedu, na obilježavanju 40. obljetnice potpisivanja toga dokumenta.</p>
<p> Weiss je rekao kako se na »današnji dan Francuzi i Nijemci diljem svijeta sjećaju svog europskog suživota u miru i slobodi« nakon što su prije 40 godina Charles de Gaulle i Konrad Adenauer potpisali sporazum kojim su zauvijek željeli »okončati stoljećima stari začarani krug dubokih rana, mržnje i ratova između naših dvaju naroda«. Smatra kako tadašnje vizionarstvo dvojice državnika sadrži i opomenu sadašnjim političarima: u Europi »svjesno treba provoditi pomirbu i pritom ustrajno prevladavati otpore, što je jedna od ključnih zadaća europske politike koja zauvijek mora prevladati stereotipne slike o neprijateljima«.</p>
<p>Istaknuvši važnost 22. siječnja 1963. kad je potpisan Elizejski sporazum, Bellanger je rekao kako su tada »Francuska i Njemačka odlučile jednom zauvijek stati na kraj stoljećima bratoubilačkih sukoba«. Taj sporazum, koji je učvrstio pomirbu između dva naroda, ne bi nikad doživio toliki uspjeh da nije udovoljio dubokim težnjama njemačkoga i francuskog naroda, izjavio je francuski veleposlanik.</p>
<p> »Stoljetno suparništvo, dakle, nije usud. Europske zemlje, koje su se stoljećima bolno razdirale, znaju bolje od bilo koga drugoga da sila nije najbolji način za rješavanje problema već da davanjem više prostora slušanju, međusobnom razumijevanju i suradnji možemo uspjeti izgraditi našu zajedničku budućnost u slobodnoj, mirnoj i prosperitetnoj Europi«, dodao je Bellanger. </p>
<p>Potpisivanje tog sporazuma Mesić je nazvao događajem koji nije ključan samo za Njemačku i Francusku nego i za cijeli Stari kontinent, posebice za ostvarenje projekta ujedinjene Europe. </p>
<p>»Kada danas obilježavamo 40. obljetnicu Elizejskog sporazuma, upravo mi na jugoistoku Europe, koji je bio poprište posljednjih ratova u 20. stoljeću na našem kontinentu, morali bismo potražiti inspiraciju u inicijativi predsjednika de Gaullea i kancelara Adenauera. Ne smijemo dopustiti prošlosti da nas zarobi i drži trajno suprotstavljene, nego moramo gledati u budućnost koja će nas, u Europi, sve ujediniti«, rekao je Mesić. Naglasio je i kako ne smijemo čekati da netko drugi gradi našu europsku budućnost. »Mi je moramo graditi sami«, poručio je hrvatski predsjednik. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Bognar: »Morali smo iz JNA izvlačiti mladiće koje je tamo slao Glavaš«</p>
<p>HDZ je znao da zahtjev za mojom ostavkom nema zakonskog utemeljenja pa je organizirao medijsku hajku, rekao je župan Bognar, objavljujući očitovanje nadležnog ministarstva po kojemu mu Županijska skupština nije izglasala nepovjerenje</p>
<p>OSIJEK, 22. siječnja</p>
<p> - »Prema očitovanju Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Skupština Osječko-baranjske županije nije izglasala nepovjerenje županu Ladislavu Bognaru što znači da ne postoji razlog za njegovom ostavkom, a HDZ je, znajući da ostavka nema zakonskog utemeljenja, organizirao medijsku hajku«, naglasio je Ladislav Bognar, župan osječko-baranjski u srijedu na konferenciji za novinare. </p>
<p>Komentirajući HDZ-ove napade, župan je novinarima pokazao svoju Spomenicu Domovinskog rata i ukaz predsjednika dr. Franje Tuđmana kojim je imenovan u čin pukovnika. Podsjetivši na objede HDZ-a na čelu s Branimirom Glavašem o njegovu djelovanju tijekom Domovinskog rata, Bognar je rekao da nije bio oficir JNA niti aktivna vojna osoba, već samo vojni obveznik i »dio sustava u kojem je Glavaš bio na daleko značajnijem mjestu«. Dodao je da je u to vrijeme Glavaš »još slao mladiće iz Hrvatske u JNA na služenje vojnog roka, a poslije smo imali velike probleme da ih od tamo izvučemo, jer je postojala opasnost da budu uvučeni u agresiju protiv Hrvatske«. Ustvrdivši da se u Domovinski rat uključio kao dragovoljac u rujnu 1991., te da nakon pada Baranje i smjene Karla Gorinšeka više nije htio ponovno raditi s Glavašem, Bognar je upozorio da mu to nije dopuštao njegov moralni dignitet, jer je znao za sve ono što je Glavaš činio za vrijeme rata. </p>
<p>Osječko-baranjski župan je istaknuo i da je svoju dužnost prema domovini odradio časno i pošteno pa ga vrijeđa što se pojedine braniteljske udruge priključuju uvredama koje mu upućuje HDZ. Kao župan, naglasio je, ima podršku svih političkih stranaka vladajuće koalicije. »Unatoč izjavama pojedinaca, ni jedna mu od tih stranaka nije postavljala ultimatume ili najavljivala izlazak iz koalicije«, ustvrdio je Bognar. O daljnjim koracima koalicija će raspravljati u ponedjeljak, 27. siječnja. </p>
<p>Glavaš: MIšljenje Ministarstva je glupo</p>
<p>Branimir Glavaš je u srijedu na konferenciji za novinare osječko-baranjskog HDZ-a upozorio da je mišljenje Ministarstva pravosuđa »šarlatansko, nestručno, glupo i smiješno«. »Ono je najbolji pokazatelj od kakvog neznanja ali i političke instrumentaliziranosti boluje jedan od najvažnijih segmenata hrvatske vlade«, ocjenjuje čelnik županijskog HDZ-a. Ponovio je stav te stranke da Ladislav Bognar nema povjerenje Skupštine Županije osječko-baranjske.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Maslenica« je ponovno spojila jug i sjever Hrvatske«</p>
<p>ZADAR, 22. siječnja</p>
<p> - Budnicom Gradske glazbe u osam sati u srijedu ujutro počelo je obilježavanje 10. obljetnice vojno-redarstvene akcije »Maslenica«. Prije podne su predstavnici Grada i Županije položili vijence i zapalili svijeće ispod središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru, a potom i u Kašiću. Dvodnevno obilježavanje akcije »Maslenica« pod nazivom »Ne zaboravimo«, koji je organizirala Zadarska županija, počelo je u utorak na večer svečanom akademijom održanom u kinu »Pobjeda«. </p>
<p>»'Maslenica', za koju kažu da je bila majka svih bitaka, Zadranima je, a vjerujem i mnogim drugima, bila dan najveće slave kad je spojen sjever i jug Hrvatske i kad je počela konačna bitka za hrvatsku slobodu. Danas slavimo tu hrvatsku pobjedu, slavimo i one koji su nam je donijeli. Ne zaboravljamo njihovu žrtvu i uz zahvalnost se sjećamo onih koji su ginuli i stradavali«, rekao je župan Šime Prtenjača, pozdravljajući nazočne među kojima su uz predstavnike gradske, županijske i crkvene vlasti bili i umirovljeni i djelatni generali i brigadiri Hrvatske vojske. Akademiji su nazočili i zapovjednici postrojbi koje su sudjelovale u akciji »Maslenica«: Damir Krstičević, Krešimir Ćosić, Miljenko Crnjac, Ante Kotromanović, Mladen Fuzul, Danijel Kotlar te komodor Zdravko Kardum, izaslanik Glavnog stožera Oružanih snaga Hrvatske i Ministarstva obrane. Glumci zadarskog Kazališta lutaka izveli su performance, a prikazani su i video-zapisi popraćeni tekstovima iz ratne trilogije zadarskog književnika Đovanija Matešića Jeremije. Predstavljen je i multimedijalni CD nazvan »Maslenica 1993. - 2003.«, autora Bernarda Kotlara, na kojemu je objavljen popis svih poginulih branitelja kao i popis 54 postrojbe sudionice u akciji.</p>
<p>Ljubica I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Vlada će predložiti poseban zakon o otkupu vukovarskih stanova«</p>
<p>Linić: Postupak privatizacije Ine je transparentan, pravila postoje. Da, ja rasprodajem Inu, ali ja sam i osoba koja je Inu zatekla sa 2,5 milijardi kuna gubitka, s izgubljenim tržištem i Inu koja nije spremna natjecati se na regionalnom tržištu/ Granić: Vlada će u četvrtak otvoriti raspravu o izmjenama Zakona o radu i uputiti ga u saborsku proceduru/ Crkvenac demantirao napise po kojima je njegovo ministarstvo oprostilo 1,7 milijuna kuna duga OTV-u/ Vujić: Vlada neće povući zakon o HRT-u koji je prošao prvo čitanje/ Pančić: Naručena posebna studija o samoubojstvima branitelja</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić u srijedu je, za trajanja aktualnog prijepodneva, kojim je počela 29. sjednica Hrvatskog sabora, uz ministra zdravstva Andre Vlahušića, bio predmet »rešetanja« oporbenih zastupnika. </p>
<p>Tako je, odgovarajući na pitanje Darija Vukića (HDZ) o transparentnosti privatizacije Ine, Linić ocijenio da su svi procesi u vezi s privatizacijom Ine vrlo jasni i prisutni u javnosti. </p>
<p>»Tri ponude pristigle na natječaj za privatizaciju 25 posto plus jedne dionice Ine solidne su i kvalitetne, a tim koji vodi privatizaciju može za Vladu pripremiti kvalitetan prijedlog«, rekao je Linić. Vukiću, kojega je zanimalo i to hoće li u privatizaciji biti prodana i rudna bogatstva koje Ina koristi, a čija se vrijednost, kako je ustvrdio, procjenjuje na sedam do osam milijardi dolara, Linić je odgovorio kako su rudna bogatstva vlasništvo svih građana. »Drugo je pitanje jesu li koncesijski ugovori dobri«, dodao je Linić te naveo da je Vlada prije godinu dana naložila da se jasno raščiste koncesijski ugovori na rudna bogatstva (naftu, plin, vode itd).</p>
<p>Željka Glavana (HSLS), pak, zanimalo je hoće li »netransparentna« privatizacija Ine rezultirati skandalima poput Riječke banke i Croatia osiguranja? »Procesi su transparentni, pravila postoje, a Vlada će u naredna dva mjeseca donijeti odluku o strateškom partneru«, kazao je Linić. Dodao je da su se za prodaju Croatia osiguranja tražili visoki iznosi pa nije bilo zainteresiranih, »a nikakvog kriminala nije bilo«. Takav odgovor pak nije zadovoljio Glavana, koji je Liniću odgovorio da »rasprodaje Inu«. »Da, ja rasprodajem Inu, ali ja sam i osoba koja je Inu zatekla sa 2,5 milijardi kuna gubitka, s izgubljenim trištem i Inu koja nije spremna natjecati se na regionalnom tržištu«, odgovorio je Linić.</p>
<p>Hoće li i kada 2320 neangažiranih radnika Borova dobiti otpremnine pitao je Želimir Janjić (HSLS) potpredsjednika Vlade. »Otpremnine će biti isplaćene, no neće ih isplatiti Fond za privatizaciju, već trgovačko društvo Borovo, koje ima dovoljno imovine za to«, rekao je Linić. </p>
<p>»Vlada će u četvrtak otvoriti raspravu o izmjenama Zakona o radu i uputiti ga u saborsku proceduru«, rekao je potpredsjednik Vlade Goran Granić odgovarajući Damiru Kajinu (IDS) na pitanje hoće li Vlada i po cijenu generalnog štrajka mijenjati taj zakon.
Ministar financija Mato Crkvenac demantirao je, odgovarajući na pitanje Marina Jurjevića (SDP), medijske napise po kojima je njegovo ministarstvo, »oprostilo 1,7 milijuna kuna duga OTV-u«. </p>
<p>»Nakon nedavne pljačke njenjačnice i brutalnog ubojstva u Prelogu Policijska uprava Međimurska poduzela je sve potrebne zakonske radnje«, rekao je zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk, odgovarajući na pitanje Željka Pavlica (Libra), što će MUP poduzeti kako bi se spriječili takvi brutalni zločini, povećala sigurnost građana, a počinitelje kaznilo. Dok istraga traje, ne može se govoriti o detaljima, naglasio je Vresk, dodavši kako će MUP »sudbenoj vlasti dostaviti svu potrebnu dokumentaciju«. Obavijestio je da se u okviru Ravnateljstva policije »razmatra plan mjera«, koje bi trebale pridonijeti povećanju opće sigurnosti građana. Kada će početi otkup državnih stanova u hrvatskom Podunavlju, upitao je premijera Ivicu Račana Miroslav Rožić (HSP). </p>
<p>Odgovarajući na pitanje, Račan je najavio da će Vlada predložiti zakon po kojem bi se ti stanovi prodali po posebnim okolnostima. »Za tjedan-dva, primit ćemo predstavnike udruge koja radi na tom problemu«, rekao je premijer.</p>
<p>Odgovarajući Dariju Vasiliću (PGS), Račan je istaknuo da je projekt »DružbAdria« u interesu Hrvatske i gospodarskog razvoja, kao što je od interesa i podizanje ekološke zaštite Jadranskog mora na maksimalnu razinu, zbog čega je Vlada pokrenula inicijativu da se s ostalim mediteranskim zemljama što prije dogovori posebna zaštita i režim plovidbe na Jadranu. </p>
<p>Vasilića je, naime, zanimalo hoće li Hrvatska u godinu dana moći osigurati mjere kojima će zaštiti Jadran s obzirom da bi prvi tanker u krčku luku trebao uploviti početkom iduće godine. Premijer je podsjetio da je uz potpisivanje ugovora o projektu »DružbAdria«, nagovijestio i inicijativu za potpisivanjem ugovora o posebnoj zaštiti Jadrana. »Moramo dobiti suglasnost ostalih mediteranskih zemalja, o čemu ću razgovarati i za skorog posjeta Rimu«, najavio je Račan, konstatirajući da Jadran mora imati maksimalnu zaštitu, barem na razini koja postoji na Baltiku. </p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić izjavio je kako je njegovo ministarstvo, zbog nedostatka točnih podataka o broju samoubojstava branitelja, naručilo posebnu studiju o tome. Pozvao je zastupnike i javnost da do izrade studije ne iznose, kako je rekao, proizvoljne podatke. </p>
<p>Tako je odgovorio Ivici Tafri (HB), koji je ustvrdio da je od završetka Domovinskog rata čak 1600 branitelja i članova njihovih obitelji počinilo samoubojstvo, te upitao nije li loša politika Vlade prema braniteljima pridonijela porastu samoubojstava među braniteljskom populacijom. Pančić je odbacio te tvrdnje i naveo da je samoubojstava bilo i da će ih biti. </p>
<p>»Hrvatska vlada i Ministarstvo kulture ne namjerava povući prijedlog zakona o HRT-u, jer to bi bila zloporaba povjerenja građana, budući da je zakon s velikom većinom glasova u Saboru prošao prvo čitanje«, rekao je ministar kulture Antun Vujić, odgovarajući na pitanje Anta Kovačevića (HKDU). »Ne mislim da će Hrvatska trpjeti međunarodne kritike zbog tog zakona«, rekao je Vujić napominjući kako »nitko u OESS-u ne smatra da bi trebali Saboru propisivati kakve zakone donositi«.</p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vlada danas šalje Zakon o radu u Sabor, sindikati ne odustaju od prijetnje općim štrajkom </p>
<p>U prijedlogu izmjena Zakona naznačit će se pitanja o kojima nije postignut dogovor sa sindikatima/ Pregovori će se nastaviti, ali ne samo o spornim pitanjima, nego i o zakonskim rješenjima kojima bi se kompenzirali učinci smanjenja prava radnika / HUP: Vladin prijedlog donekle približava Hrvatsku konkurentnim državama </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Vlada će na sjednici u četvrtak prihvatiti prijedlog izmjena Zakona o radu i uputiti ga u saborsku proceduru, ali s jasnom naznakom oko kojih pitanja nije postignuta suglasnost sa sindikatima, izjavio je potpredsjednik Vlade Goran Granić nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, na kojoj je bio i premijer Ivica Račan. </p>
<p>O tim će spornim pitanjima Vlada pregovarati sa sindikatima i pokušati postići dogovor do drugog čitanja, naglasio je Granić, dodavši kako ima dovoljno vremena da se dođe do rješenja u korist razvoja države. Pregovaralo bi se ne samo o spornim pitanjima, već i o zakonskim rješenjima kojima bi se kompenzirali negativni učinci smanjenih prava, primjerice o povećanju novčane naknade za nezaposlene na burzi te hitnom donošenju zakona o zaštiti radničkih potraživanja.</p>
<p>»Pet sindikalnih središnjica ostaje pri najavi generalnog štrajka. Ne odustajemo od zahtjeva da se sporna pitanja - otpremnine, otkazni rokovi, rad na određeno, status malog poslodavca - izbace iz prijedloga zakona i ne upućuju u saborsku proceduru,« rekao je zamjenik predsjednik Saveza samostalni sindikata Hrvatske Ivan Tomac. Sindikati su, naime, tražili da se o tim institutima pregovara do drugog čitanja, te da se upute u Sabor kao usuglašeni amandmani. Premijer nije na to pristao, iako je rekao da će se i sam uključiti u intenzivne pregovore sa sindikatima u sljedeća dva-tri tjedna, kazao je Tomac. </p>
<p>Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević Vladin prijedlog izmjena ZOR-a nazvao je tek kompromisnim, koji Hrvatsku donekle približava konkurentnim državama. Izmjene i njihovu primjenu treba ubrzati kako bi se omogućili bolji uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta i povećala konkuretnost gospodarstva, rekao je.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mesić: Sporne odredbe ZOR-a primjenjivati kad se za to steknu uvjeti </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić u srijedu je, u razgovoru s čelnicima pet sindikalnih središnjica na Pantovčaku, podržao većinu sindikalnih zahtjeva i pozvao obje strane, i Vladu i sindikate, da se okrenu konsenzusu i dogovoru umjesto ultimatumu. </p>
<p> Vlada, naime, poručuje da će izmjene Zakona o radu ići u proceduru i po cijenu da ona padne, na što sindikati uzvraćaju kako će upotrijebiti sva Ustavom i konvencijama dopuštena sredstva da spriječe Vladu u zakidanju radničkih prava.</p>
<p>»Uvjerili ste me u mnogo toga, no probajte pomoći Vladi prijedlogom da se ono što ne postoji u zakonodavstvu zemalja Europske unije ne prihvati sada nego u nekoj drugoj fazi, da se uvedu prijelazne i završne odredbe kako bi se za neka rješenja stvorili preduvjeti. Konsenzus, a ne ultimatum je izlaz iz ove situacije, na argumente se mora odgovoriti kontraargumentima, a ne snagom vlasti«, istaknuo je Mesić. Čelnici sindikata zamolili su Predsjednika da autoritetom svoje funkcije utječe na Vladu da ne ide »tvrdoglavo i jednostrano« s paketom radnog zakonodavstva u proceduru prije no što s njima postigne dogovor. </p>
<p>Predsjednik je, uoči sastanka, proučio radno zakonodavstvo Danske, Austrije i Slovenije, te sporne dijelove izmjena hrvatskog Zakona o radu. Sudeći prema iznesenim stavovima, ključni su mu prigovori istovjetni sindikalnima.</p>
<p> Rad na određeno vrijeme, primjerice, smatra lošim rješenjem koje će se odraziti na nemogućnost dobivanja zajmova i na kočenje stanogradnje. Tko će, pita Mesić, dati zajam nekome tko je zaposlen na određeno vrijeme? Kako takvi radnici mogu kupiti stan i brinuti za obitelj? I dokad netko uopće može biti zaposlen »na određeno«? To u izmjenama Zakona nije precizirano, ističe predsjednik Mesić, a na to upozoravaju i sindikati. Smatra kako bi trebalo odrediti u kojem se vremenskom roku radnike može zapošljavati »na određeno«. Zauzeo se za to da, prije izmjena radnog zakonodavstva, treba riješiti 56.000 zaostalih radnih sporova na sudovima. </p>
<p>»Tražimo da svojim autoritetom utječete na premijera Račana da ne bude grobar radničkih prava u Hrvatskoj. Smanjivati radnička prava bez argumenata politički je suicid za Vladu«, rekao je Mesiću Boris Kunst, čelnik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH). </p>
<p>U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska je prema razini radničkih prava u sredini, a novim izmjenama radnog zakonodavstva želi ju se gurnuti na razinu Albanije, Bugarske, Slovačke, upozorava Kunst. »Mi ćemo se tome suprotstaviti svim snagama pa i po cijenu da ova vlada opet bude oporba. Dok su bili u oporbi, mnogo su nas bolje razumjeli«, poručio je predsjednik URSH-a.</p>
<p>Sindikalna borba protiv izmjena Zakona o radu nije politički udar na Vladu, dodao je Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, objasnivši kako se takvim pričama samo želi skrenuti pozornost s pravog problema - da Vlada stvara uvjete za lakše i jeftinije otpuštanje radnika. Argument za to podastro je Ivan Tomac iz SSSH-a na primjeru Ine koju čeka privatizacija i čiji bi otpušteni radnici po starom zakonu dobili otpremninu u iznosu od 100.000 kuna, a po novom samo 33.000 kuna. </p>
<p>Sindikalni čelnici skrenuli su Predsjedniku pozornost i na to da Vlada kreira takvo radno zakonodavstvo pod pritiscima MMF-a i Svjetske banke što smatraju »miješanjem u unutarnje političke probleme Hrvatske«. Stoga se pitaju trebaju li zapravo pregovarati s MMF-om kad Vlada ionako sama ne odlučuje.</p>
<p> Predsjednik Mesić uzvratio im je da se nitko ne treba bojati ulaska stranog kapitala, ali »to treba stimulirati pratećim zakonima da se ne dogodi 'novi kutlizam'«.</p>
<p> »Kome je koristilo što je Hrvat Kutle kupio i uništio 176 poduzeća«, pita Predsjednik odgovarajući tako onima koji »galame da se Hrvatska rasprodaje strancima«. Sindikati naglašavaju da podupiru strani kapital ako će poticati zapošljavanje i ako će hrvatski radnici imati ista prava i standard kao, primjerice, Siemensovi i Ericssonovi radnici u matičnim zemljama tih tvrtki. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada o izmjenama Zakona o radu</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Izmjene Zakona o radu bit će u četvrtak najzanimljivija točka dnevnog reda otvorene sjednice Vlade. O promjenama tog zakona Vlada, poslodavci i sindikati razgovaraju već više od godinu i pol. No, stavove nisu uspjeli usuglasiti pa su sindikati već najavili da će organizirati opći štrajk ako Vlada ustraje na najavljenim promjenama. Sindikati se najviše protive skraćivanju otkaznih rokova, smanjenju otpremnina i novim definicijama malih poslodavaca, koje bi omogućile da više poslodavaca može otpuštati zaposlene bez posebnih obrazloženja. U Vladi, pak, tvrde da će novi zakon olakšati novo zapošljavanje i mnogo bolje od dosadašnjeg zakona štititi one koji rade na određeno vrijeme. A upravo takve ugovore ima oko 80 posto novozaposlenih. Vlada će u četvrtak donijeti i program rada, odnosno prioriteta za ovu godinu, a u Sabor će poslati i zakone o proračunu te o Hrvatskoj radioteleviziji.</p>
<p> Na zatvorenoj sjednici odlučivat će se o pokretanju predarbitražnog postupka u sporu sa Slovenijom o nuklearki u Krškom, a trebalo bi se odobriti i državno jamstvo za HBOR vezano uz drugu fazu ulaganja u brodogradilište Viktor Lenac, o čemu se dugo pregovaralo s IFC-om (International Finance Corporation - dio Svjetske banke). </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Strujni kolaps u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske: Milijun i pol ljudi u 11 županija ostalo bez struje </p>
<p>Kvar u trafostanici Tumbri, jednoj od najvećih u Hrvatskoj, 30 kilometara južno od Zagreba izazvao lančani prekid napajanja strujom / Rasprsnuo se prekidač, a očevici kažu da se čula jaka eksplozija / Nestanak struje prouzročio brojne poteškoće u prometu i gospodarstvu / Petrokemija prekinula pokretanje proizvodnje amonijaka </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Zbog kvara u trafostanici Tumbri, oko 30 kilometara južno od Zagreba, u srijedu u 8.20 sati bez struje je ostao sjeverozapadni dio Hrvatske. Procjenjuje se da je bez električne energije bilo više od 1,5 milijuna ljudi u Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji, te u Gradu Zagrebu. </p>
<p>Tijekom normalnog rada rasprsnuo se prekidač u trafostanici Tumbri, jednoj od najvećih u Hrvatskoj, kazao je za Vjesnik tijekom obilaska trafostanice predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović. Prema izjavama očevidaca, čula se i jaka eksplozija.</p>
<p>Kvar je prouzročio prekid svih 110-kilovoltnih dalekovoda u trafostanici. Budući da je riječ o najvažnijem objektu za prijenos struje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, lančano su, zbog preopterećenja, ispali dalekovodi, trafostanice i elektrane na tom području. Pola sata nakon kvara, ekipe HEP-a otkrile su što se dogodilo i počele popravak. Usporedo, započelo je ponovno uspostavljanje elektroenergetskog sustava. Najprije je nastavljena proizvodnja u elektranama u tom dijelu Hrvatske i normalizacija opskrbe potrošača. Sve je rađeno postupno i prema prioritetima, ovisno o raspoloživoj snazi i energiji u sustavu, objasnili su u HEP-u. Prema njihovim podacima, prvi potrošači dobili su struju već u 8.45 sati, a najveći dio do 10.20 sati. Do 11.30 sati uspostavljena je redovna opskrba u cijelom sjeverozapadnom dijelu zemlje. </p>
<p> Manjih problema u napajanju zbog poteškoća i kvarova pri uspostavi sustava bilo je u nekim područjima Zagreba i drugim manjim dijelovima distribucijskih mreža.Iako do srijede popodne nije bilo cjelovitih podataka o tome, nestanak struje izazvao je velike poteškoće u prometu i gospodarstvu u mnogim gradovima.</p>
<p> Iz kutinske Petrokemije priopćili su da su zbog nestanka struje morali prekinuti pokretanje postrojenja za proizvodnju amonijaka. U najidealnijim uvjetima očekuje se da će početi raditi za dva dana. Svako novo pokretanje tog postrojenja stoji oko pola milijuna eura, izjavio je član Uprave Petrokemije Tomislav Seletković.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Eksplozija u trafostanici - panika u Tumbrima i uzbuna 30 kilometara dalje u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - - Oko 8.20 sati zagrebačko gradsko i prigradsko područje ostalo je bez struje. Nesvakidašnju nesreću - jer je desetak sekundi struja slabila sukladno padu napona - popratio je neobičan zvuk koji se širio gradom i uznemirio brojne Zagrepčane.</p>
<p>Na mjestu događaja saznali smo da je eksplozija u trafostanici Tumbri izazvala preopterećenje u svim zagrebačkim trafostanicama koje nisu mogle podnijeti toliki napon pa su se postupno isključile. To bi, kažu radnici, trebalo opravdati huk koji se čuo Zagrebom. Radnici koji su bili nazočni u vrijeme eksplozije, pričaju nam da je u Tumbrima zavladala panika: »Nismo znali što se dogodilo, samo je odjeknula eksplozija«.</p>
<p> Na mjestu eksplozije oko 13 sati radnici HEP-a otklanjali su kvar. Tamo su bili i čelni ljudi zagrebačke Elektre i HEP-a. </p>
<p> Pri kraju trafostanice, gdje je bila eksplozija, vidjeli smo dva velika klipa i sivu kuglu kako leže na zemlji. »Taj je dio eksplodirao«, rekli su nam radnici. </p>
<p> Nakon što je utvrđen uzrok nestanka električne energije, dispečerske ekipe uspjele su nešto poslije 10 sati postupno uspostaviti prijenos energije. Pri ponovnom osposobljavanju električne mreže tehničari su se susretali s brojnim poteškoćama, među ostalim i s ispadom prekidača na petnaest gradskih niskonaponskih trafostanica. Tako su neki dijelovi grada, poput Ravnica, Maksimira i Malešnice, tek popodne dobili struju. </p>
<p>Iz Elektre su upozoravali građane da ne uključuju aparate bespotrebno.</p>
<p>Zbog nestanka struje tramvaji nisu vozili do 10.12 sati. Tijekom zastoja rubni dijelovi Zagreba s gradskim središtem bili su povezani autobusima.</p>
<p>Hrvatske željeznice morale su se poslužiti dizelskim lokomotivama kako bi do postaja dovukle prigradske elektrovlakove u kojima su zapeli putnici. Prema riječima dežurnog prometnika HŽ-a, i vlakovi su stajali oko 40 minuta. Zagrebačka policija izvijestila je da nije zabilježen velik broj prometnih nesreća. A. Rukavina i N. Zečević</p>
<p>• KARLOVAC, PLITVIČKA JEZERA - Veći dio Karlovačke županije i Karlovca ostao je u srijedu prije podne dva sata bez električne energije. U dispečerskoj službi karlovačke Elektre doznali smo da je u gradu nestalo struje u 8.20 sati, a redovno napajanje uspostavljeno je u 10.15. Dio Karlovca koji se napaja iz hidroelektrane Gojak, grad Ogulin te dio naselja oko Karlovca i Pokupske doline koja dobivaju struju iz hidroelektrane Ozalj imali su redovnu opskrbu. I Slunj je cijelo vrijeme imao struju, a manjih je prekida bilo na području Mekušja i Kamenskog. </p>
<p>U Elektrolici kažu da je plitvičko i koreničko područje neprekidno imalo struju. Problema nije bilo ni u Lici jer se to područje opskrbljuje strujom iz hidroelektrana Senj i Kruščica. T. Grkovski</p>
<p>• ČAKOVEC - Međimurska županija bila je otprilike sat vremena bez struje. Telefonski brojevi u čakovečkoj Elektri bili su zagušeni stotinama poziva potrošača. Prema prikupljenim podacima, u Međimurju nije bilo šteta izazvanih kolapsom sustava opskrbe električnom energijom. U Županijskoj bolnici u Čakovcu potvrdili su nam da nije bilo nikakvih problema, jer su se odmah nakon nestanka struje uključili agregati. D. Ovčar</p>
<p>• POŽEGA - U Požeško-slavonskoj županiji struje nije bilo od 8.10 do 9.17 sati. Prema informacijama iz HEP-a, Elektre i Centra za obavješćivanje, kolaps u opskrbi strujom nastao je zbog kvara na prijenosnom sustavu, dalekovodu iz Mađarske u Hrvatsku, ali i zbog kvarova na središnjim trafostanicama u Hrvatskoj. Kvarovi su brzo otklonjeni. I. Fadljević</p>
<p>• BJELOVAR - Zbog kvara na međunarodnom vodu i Bjelovar je u srijedu ujutro ostao bez električne energije. Većina potrošača uključena je otprilike sat nakon prekida opskrbe strujom, a nije zabilježena veća šteta. U bjelovarskoj općoj bolnici i nekim većim bankama automatski su se uključili agregati. U nekim većim pogonima prekid opskrbe strujom trajao je otprilike dva sata, a nakon ponovnog uključenja proizvodnja je nastavljena. S. Budimir</p>
<p>• NOVA GRADIŠKA - Nestanak električne energije u Novoj Gradiški oko 8.20 sati, rekao je voditelj pogona novogradiške Elektre Frano Matijašević, nije prouzročio dodatne kvarove na distribuciji. To područje bilo je otprilike dva sata bez struje. I. Herceg</p>
<p>• SISAK - Na distribucijskom području Elektre Sisak nestalo je struje u 8.24 sata. Bez struje su ostali Sisak, Petrinja, Banovina i Pounje. Prema riječima dispečera u Elektri Željka Pavičića, prekid u isporuci struje izazvao je kvar na trafostanici Tumbri. Do podneva su u pogon postupno puštani dijelovi tog područja Sisačko-moslavačke županije. Struju su prvo dobili Opća bolnica, veća poduzeća i pojedini dijelovi grada, a gradsko središte zadnje je priključeno na elektroenergetsku mrežu. Zbog nestanka struje dva vlaka kasnila su po 50 minuta. M. Gerić</p>
<p>• VARAŽDIN - Nakon što je Varaždinska županija ostala bez struje u 8.20, u nekim područjima žarulje su nakratko zasvijetlile oko 9 sati kad je struje ponovo nestalo. Svi potrošači uključeni su u mrežu do 10.30 sati. K. Gumbas </p>
<p>• ZABOK - U Krapinsko-zagorskoj županiji zbog nestanka struje prekinuta je proizvodnja. Bilo je problema i u bankarskom sustavu, a nisu radili ni bankomati. Kasnili su i vlakovi. D. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Simonić očekuje prekid štrajka danas, Babić kaže da se nastavlja u istom opsegu </p>
<p> U srijedu nastavljeni i pregovori o kolektivnom ugovoru za cijelu zdravstvenu djelatnost</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - »Očekujem da će štrajk sutra biti prekinut«, rekao je u srijedu navečer dr. Ante Simonić, potpredsjednik Vlade, koji je uz ministra zdravstva dr. Andru Vlahušića zastupao Vladu na prvim pregovorima sa predstavnikom Štrajkaškog odbora Hrvatskog liječničkog sindikata dr. Ivicom Babićem. Babić je, međutim, izjavio da se štrajk nastavlja u istom opsegu kao i do sada. Obje su strane izjavile da su zadovoljne početkom pregovora.</p>
<p> Pregovori su počeli u srijedu, osmog dana štrajka, u Ministarstvu zdravstva, a kao zalog za njihov uspjeh strane u sporu dogovorile su se o tolerantnom i smirenom tonu bez oštrih riječi i retorike. </p>
<p>»Ministarstvo zdravstva će povući sve upute dane oko prebrojavanja štrajkaša u zdravstvenim ustanovama i sve što je bilo do sada smatrat će se normalnom korespondencijom Ministarstva sa ravnateljima«, rekao je dr. Andro Vlahušić okupljenim novinarima.</p>
<p>Naglasio je da prema liječnicima i ravnateljima u štrajku neće biti nikakve represije. Babić je pozdravio takav pristup, izražavajući zadovoljstvo ovakvim početkom socijalnog dijaloga. Kako je dodao, na početku pregovora utvrđena su načela na kojima će se razgovarati, s tim da je obim stranama ostavljeno vrijeme da se do četvrtka konzultiraju sa svojim bazama.</p>
<p> Babić je dodao i to da se nada nastavku pregovora u istom ozračju, ali nije mogao potvrditi Simonićeve navode da bi se štrajk mogao završiti već u četvrtak, jer to ovisi o rezultatima konzultacija. O konkretnim rezultatima dogovora kao i o tarifnom modelu liječničkih plaća, rekao je Babić, moći će govoriti tek za nekoliko dana i to ako se zadrži novonastalo pozitivno ozračje. </p>
<p>»Moj temeljni cilj bio je stvoriti pozitivnu atmosferu uvažavanja i povjerenja, da se smire napetosti i problemi počnu rješavati«, rekao je novinarima prof. dr. Ante Simonić. Kako je nastavio, ti su problemi golemi i tiču se struke, cijelog zdravstva i svih ljudi u zemlji. »Napetosti su smirene i definirani su prioriteti. Pred nama je puno posla kojemu je cilj što hitnije naći rješenja«, rekao je Simonić. Dodao je i to da Vlada inzistira na promjeni sustava zdravstva i to na svim područjima, koje Ministarstvo već provodi uz podršku svih zainteresiranih strana.</p>
<p> U srijedu su nastavljeni i pregovori Ministarstva zdravstva sa socijalnim partnerima na donošenju novog kolektivnog ugovora za svu zdravstvenu djelatnost. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Tri sindikata zdravstva ne podržavaju zahtjeve Liječničkog sindikata</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja </p>
<p> - Tri sindikata iz djelatnosti zdravstva, koji zajedno s Hrvatskim liječničkim sindikatom (HLS) pregovaraju o granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvo, ne podupiru zahtjev da se liječničke plaće povećaju 45 posto.</p>
<p> Takvi su zahtjevi nerealni u sadašnjoj ekonomskoj situaciji i napad su na ostale zaposlene u zdravstvu, smatraju Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, Samostalni sindikat radnika u djelatnosti zdravstva, mirovinskog osiguranja i socijalne zaštite, te Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinskog osiguranje Hrvatske.</p>
<p> Tri sindikata, koji zajedno okupljaju oko 40.000 od ukupno 60.000 zaposlenih u zdravstvu, vide rješenje u što bržem donošenju granskog kolektivnog ugovora u kojem će biti definirani interesi svih zdravstvenih struka. »Ne možemo podržati zahtjeve za povećanjem od 45 posto iako smo svjesni da su liječnici nositelji zdravstvene djelatnosti. No, rad u zdravstvu je timski, međusobno povezan, pa i ostale struke imaju pravo na više plaće«, kaže Zdenka Gizdić, predsjednica Sindikata medicinskih sestara koji okuplja 13.500 medicinskih sestara i tehničara.</p>
<p> Ističe da je dosad usuglašeno 80 posto granskog kolektivnog ugovora tako da bi potpisivanje, nakon što se riješi još nekoliko spornih članaka, moglo uslijediti za dva do tri tjedna.</p>
<p> »Intenzivno pregovaramo od 13. lipnja prošle godine, a predsjednik HLS-a Ivica Babić, koji predstavlja sedam sindikata s ukupno 8000 članova, uredno je bio na pregovorima iako nije želio sudjelovati u njima«, rekla je Zdenka Gizdić.</p>
<p>Dražen Managić, tajnik Samostalnog sindikata radnika u djelatnosti zdravstva, MIO i socijalne zaštite koji ima 15.000 članova, upozorava da za povećanje liječničkih plaća za 45 posto treba osigurati 1,2 milijarde kuna. Predsjednica Sindikata zdravstva, socijalne zaštite i MIO Hrvatske Ljiljana Oštrić-Anić smatra da je trenutačno za liječnike primjerenije tražiti 28 posto više plaće. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030123].
|
