NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031122].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211286 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prvi neslužbeni rezultati u nedjelju nakon 21 sat</p>
<p>Službeni i potpuni rezultati bit će poznati protekom žalbenih rokova i kad pristignu svi izborni materijali iz inozemstva / Hrvatska je podijeljena na 10 izbornih jedinica, za XI. jedinicu glasuju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, a u XII., koja obuhvaća cijelo područje Hrvatske, glasuju pripadnici manjina / Pravo na zastupničke mandate imat će stranke, koalicije i neovisne liste koje prijeđu izborni prag od pet posto / Sabor može imati najviše 160 zastupnika</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Građani u nedjelju, 23. studenoga, izlaze na pete parlamentarne izbore od uspostave neovisne Hrvatske. Birališta će biti otvorena neprekidno od 7 do 19 sati, a oni koji se zateknu na biračkom mjestu, moći će glasovati i nakon tog roka.</p>
<p>Državno izborno povjerenstvo najavilo je da će prvi neslužbeni rezultati izbora biti poznati u nedjelju u 21 sat. Službeni i potpuni rezultati bit će poznati protekom žalbenih rokova i kad pristignu svi izborni materijali iz inozemstva.</p>
<p>Hrvatska je podijeljena na 10 izbornih jedinica, za XI. izbornu jedinicu glasuju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, a u XII., koja obuhvaća cijelo područje Hrvatske, glasuju pripadnici manjina. Birači biraju proporcionalnim izbornim sustavom sa stranačkih i neovisnih lista na kojima je 14 kandidata. Pravo na zastupničke mandate imat će stranke, koalicije i neovisne liste koje prijeđu izborni prag od pet posto.</p>
<p>Natječe se 5119 kandidata: 1280 žena i 3839 muškaraca </p>
<p>Hrvatski sabor može imati najviše 160 zastupnika izabranih općim pravom glasa. Zastupnici dijaspore bit će izabrani na temelju tzv. nefiksne kvote, što znači da će njihov broj ovisiti o broju birača izašlih na izbore u Hrvatskoj i dijaspori. </p>
<p>U ovom sazivu Sabora bit će osam pripadnika manjina. Pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo na tri zastupnika, pripadnici češke i slovačke manjine zajedno biraju jednog zastupnika, po jednog zastupnika biraju pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine, a jedan zastupnik će predstavljati bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu. Za zastupnika manjina bit će izabran onaj kandidat koji dobije najviše glasova na izborima.</p>
<p>Pripadnici manjina na izborima imaju pravo na jedan glas, pa će se na biračkom mjestu morati izjasniti hoće li glasovati za svog manjinskog predstavnika ili će glasovati na temelju općeg prava glasa.</p>
<p>DIP je zaprimio 403 kandidature za izbore - 360 neovisnih i stranačkih lista, te 43 kandidata za XII. izbornu jedinicu za manjine. Za saborska mjesta natječe se 5119 kandidata, 1280 žena i 3839 muškaraca. </p>
<p>Najviše je kandidatura u I., zagrebačkoj izbornoj jedinici - 574, a najmanje, ne računajući XII. izbornu jedinicu, u izbornoj jedinici za dijasporu - 23. Prosjek dobi kandidata je 46 godina, prosječna dob muškaraca je 47, a žena 43 godine. Dvoje najmlađih kandidata imaju 18, a najstariji kandidat 86 godina.</p>
<p>Osim na biralištima u Hrvatskoj, glasovanje se provodi i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima glasuje se dva dana, u subotu i nedjelju, također od 7 do 19 sati. No, zbog vremenske razlike, glasovanje u inozemstvu počelo je 21. studenoga u 19 sati po našem vremenu, i traje do 24. studenoga u 3 sata po našem vremenu.</p>
<p>Na biračkim mjestima u inozemstvu glasuju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj (tzv. dijaspora), kao i oni državljani koji se na dan izbora zateknu u inozemstvu, a imaju prebivalište u Hrvatsku. Dijaspora glasuje za liste XI. izborne jedinice, a hrvatski državljani koji se zateknu u inozemstvu, a imaju prebivalište u Hrvatskoj, glasuju za liste izborne jedince prema prebivalištu (od I. do X. jedinice), odnosno za zastupnike nacionalnih manjina u XII. izbornoj jedinici.</p>
<p>Pripadnici srpske nacionalne manjine s hrvatskim državljanstvom, koji su u Srbiji i Crnoj Gori a imaju prebivalište u Hrvatskoj, mogu glasovati za kandidate u prvih 10 izbornih jedinica ili za XII. izbornu jedinicu. Ako pak nemaju prebivalište u Hrvatskoj, mogu glasovati samo za kandidate s liste za dijasporu u XI. izbornoj jedinici.</p>
<p>Izborna šutnja u Hrvatskoj počela je petak u 24 sata i traje do 23. studenoga u 19 sati. Za glasovanje u inozemstvu izborna šutnja počela je četvrtak u 24 sata i traje također do nedjelje u 19 sati.</p>
<p>U biračke popise na ovim izborima upisano je 4,372.631 birač. Od toga je 3,972.631 birač s prebivalištem u Hrvatskoj, a u biračke popise dijaspore upisano je 399.849 birača.</p>
<p>Biračko pravo imaju svi građani Hrvatske s navršenih 18 godina života. Na biračkom mjestu glasuje se osobno, uz predočenje osobne iskaznice ili putovnice. Hrvatski državljani koji nisu upisani u popise birača mogu dokazati biračko pravo na dan glasovanja potvrdom mjerodavnog ureda državne uprave.</p>
<p>Glasački listić sadrži naziv liste, ime i prezime nositelja liste i serijski broj. Glasuje se zaokruživanjem rednog broja ispred naziva liste izborne jedinice. Pripadnici manjina pak glasuju samo za kandidate nacionalnih manjina navedene na glasačkom listiću, zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata.</p>
<p>Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se nedvojbeno može utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu ili kandidata glasovao.</p>
<p>Nevažeći glasački listić je neispunjeni listić, onaj iz kojeg se ne može nedvojbeno utvrditi volja birača, te glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više lista, odnosno kandidata.</p>
<p>Birači koji ne mogu glasovati zbog tjelesne mane ili su nepismeni, mogu na glasovanje doći s pismenom osobom, koja će prema njihovom naputku zaokružiti redni broj naziva liste, odnosno ime kandidata za kojeg se glasuje.</p>
<p>Birač koji ne može pristupiti biračkom mjestu o tome će obavijestiti birački odbor. Predsjednik biračkog odbora potom će s dva člana biračkog odbora posjetiti birača u mjestu u kojem se nalazi i omogućiti mu glasovanje, vodeći računa o tajnosti glasovanja.</p>
<p>Ako je to nužno za očuvanje reda i mira, te radi nesmetanog glasovanja, predsjednik biračkog odbora može zatražiti pomoć policije koja na biračkom mjestu mora postupati prema njegovim uputama, a u sklopu zakonskih ovlasti. </p>
<p>Izbore promatraju promatrači iz nevladinih udruga i strani promatrači. Birački odbor ne smije isključiti promatranje promatrača nevladinih udruga nego smije samo ograničiti njihov broj zbog nedostatka prostora. Promatrači moraju nositi vidljivo istaknutu službenu iskaznicu. Promatrač ne smije ometati rad biračkog odbora, odgovarati na eventualne upite birača, tonski ili video snimati rad biračkog odbora, ili nositi oznake političkih stranaka, odnosno udruga nacionalnih manjina, ili fotografije kandidata na izborima. Promatraču je pak dopušteno dolaziti i odlaziti s biračkog mjesta, te predsjedniku biračkog odbora ukazivati na uočene nepravilnosti.</p>
<p>Hrvatski sabor mora se sastati na konstituirajućoj sjednici najkasnije 20 dana nakon proglašenja službenih rezultata izbora.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prema najboljem scenariju nova vlada krajem siječnja, prema najgorem u travnju</p>
<p>Prva, konstituirajuća sjednica petog saziva Sabora od neovisnosti mogla bi biti održana u drugoj polovici prosinca, a u najgoroj varijanti neposredno prije Božića </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora, propisuje Ustav, održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Odnosno, nakon što budu proglašeni službeni izborni rezultati. Procjenjuje se da bi rezultati izbora, ako 23. studenoga sve prođe u redu i ne bude mnogo ponavljanja izbora, mogli biti proglašeni konačnima i službenima za osam do 10 dana.</p>
<p>Prema tome, prva, konstituirajuća sjednica petog saziva Sabora od neovisnosti mogla bi biti održana u drugoj polovici prosinca, a u najgoroj varijanti neposredno prije Božića. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Prvo zasjedanje Sabora, prema Ustavu, saziva Predsjednik Republike.</p>
<p>Predsjednik Republike također, prema članku 97. Ustava, »povjerava mandat za sastavljanje vlade osobi, koja na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika«. Zapravo i nema dvojbi o tome tko bi trebao biti mandatar nove vlade, jer je Ustav vrlo jasan u tom segmentu. Treba podsjetiti da je to pravo već konzumirano u ljeti 2002., kada je još aktualni premijer, na temelju saborske većine, od Predsjednika Republike ponovno dobio mandat za sastavljanje vlade. Ona osoba koja od Predsjednika Republike dobije mandat za sastavljanje vlade, predlaže članove vlade koje mora potvrditi parlament.</p>
<p>Odmah nakon sastavljanja vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, stoji u članku 109. Ustava, mandatar je dužan program vlade i vladu predstaviti Saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u parlamentu. Predsjednik vlade polaže svečanu prisegu pred Saborom, čiji je tekst utvrđen zakonom. </p>
<p>Na temelju odluke Sabora o iskazivanju povjerenja vladi, rješenje o imenovanju premijera donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Sabora, a rješenje o imenovanju članova vlade donosi predsjednik vlade, također uz supotpis predsjednika Sabora.
No ako mandatar ne sastavi vladu u roku 30 dana od dana prihvaćanja mandata, predsjednik države mu može produljiti mandat za najviše još 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti vladu, ili ako predložena vlada ne dobije povjerenje Sabora, Predsjednik Republike povjerava mandat za sastavljanje vlade drugoj osobi. </p>
<p>Procedura se onda ponavlja. I ta osoba treba dokazati da uživa povjerenje većine svih zastupnika. Članak 111. Ustava kaže da će, ako vlada ne bude sastavljena, odnosno ako dva mandatara na uspiju sastaviti vladu, Predsjednik Republike imenovati privremenu nestranačku vladu i istodobno raspisati prijevremene parlamentarne izbore. </p>
<p>Prema najboljem scenariju, Hrvatska bi devetu vladu dobila krajem siječnja, a prema najgorem, tek u travnju. Dok nova vlada ne preuzme dužnost, u Banskim dvorima ostaje aktualna postava, ali Vlada radi samo na tehničkoj razini, odnosno ne smije donositi važne odluke. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kuljiš: Zbog napisa imam neprijatelja i u političkom i u kriminalnom miljeu </p>
<p>Dosad se Denis Kuljiš požalio samo da mu je 1995. prijetio Munib Suljić / Nagađanja o naručiteljima: od političkih stranaka, poduzetnika, do organiziranog »eskorta« / Policija nije otkrila ni jednog napadača na novinare, a novinska struka ne osuđuje medijski linč</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Glavni urednik Playboya i kolumnist tjednika Globus Denis Kuljiš napadnut je u četvrtak navečer u zgradi u kojoj stanuje, na Starčevićevu trgu u Zagrebu. Na klasičan način, tzv. sačekušom, dvojica su mladića, oko 25 godina, visoki oko 180 centimetara, kako je Kuljiš izjavio, stajala pred vratima njegove zgrade dok je izlazio iz taksija oko 19 sati. Napad je pomno planiran - nasilnici su glumili mladiće koji su zaboravili ključ od ulaznih vrata, koja im je otvorio sam Kuljiš, ne sluteći što će se dogoditi samo koji tren kasnije. Iskusnog medijskog »lisca« zavarao je izgled napadača, »djelovali su poput pristojnih urbanih mladića«, koji su krenuli stubištem za njim do prvog kata. »Jedan me pretekao, došao ispred i obrušio se na mene udarcima, nakon čega sam završio na podu«, ispričao je Kuljiš.</p>
<p>»Cipelarili« su ga nekoliko minuta i psovali, ne navodeći ništa što bi se moglo povezati s motivom napada. Preko glava su prebacili kapuljače. Kad je susjed K. B. iz prizemlja upitao što se događa, jedan od napadača obrušio se i na njega. Kad su napadači otišli, susjed je imao hematom ispod lijevog oka i crvenilo po cijeloj glavi, a Kuljiš ozljede desne potkoljenice, ogrebotine na čelu i desnom obrazu i razbijene naočale. Na pitanje o pozadini napada Kuljiš je izjavio da zbog svojih napisa ima neprijatelja i u političkom i u kriminalnom miljeu. </p>
<p>Dosad, Kuljiš je javno govorio samo o jednoj »ozbiljnoj« prijetnji. Kad je s nekim kolegama, u to doba »otpadnicima« iz Globusa 1995. pokretao tjednik Nacional, skupina bivših branitelja čija su se imena u Globusu često stavljala u kontekst ubojstva obitelji Zec i ratnih zločina u Pakračkoj poljani, pozvala je Denisa Kuljiša i Ivu Pukanića na ručak u restoran u Vrapču. Upozorili su ih da su ljutiti na njihove dotadašnje tekstove u Globusu te da kao osiguranje od eventualno sličnih tekstova u Nacionalu traže desetak tisuća njemačkih maraka gotovine.</p>
<p>»Bio je to klasični reket«, napisao je Kuljiš o tome događaju. On je u jednom trenutku ustao od stola i otišao na zahod. Kad je htio oprati ruke pokraj njega se stvorio Munib Suljić i počeo mu prijetiti. Pošto je o Suljićevu karakteru i naravi zaključivao na osnovi tekstova o ubojstvu obitelji Zec i Pakračkoj poljani, Kuljiš je odlučio primijeniti taktiku susreta s medvjedom. »Jednostavno sam se pravio mrtav. Naslonio sam se na zid i zaustavio disanje dok se Munib nije ispuhao i napustio zahod«, ispričao je Kuljiš. </p>
<p>Policija istražuje napad na Kuljiša, ne objavljujući pojedinosti. Reagirali su Hrvatski helsinški odbor i Hrvatsko novinarsko društvo, osuđujući napad na novinara. Policija dosad nije otkrila napadače koji su ove godine dva put na sličan način pretukli novinara OTV-a Andreja Maksimovića. Ni policija, niti agencija Tomislava Karamarka nisu otkrili podmetače bombe pod automobil Ninoslava Pavića, suvlasnika EPH-a u proljeće ove godine, Kuljiševa poslodavca i dugogodišnjeg prijatelja.</p>
<p>Nagađanja o naručitelju napada na Kuljiša idu od jedne stranke o kojoj je pisao u posljednjoj kolumni u Globusu, preko jednog kontroverznog poduzetnika kojeg se povezivalo s medijskom konkurencijom, pa krugova povezanih s Pakračkom poljanom, sve do organiziranog kriminala koji se bavi iznajmljivanjem »ljepotica« za erotske provode, ali i slikanje u erotskim magazinima.</p>
<p>Bez obzira na pozadinu napada, policija je u prošle četiri godine bila jednako neefikasna, kao i devedesetih, kad je riječ o prijetnjama i napadima na novinare. S druge strane, a u povodu medijskog linča kojem je bio izložen umirovljeni brigadir HV-a Dragutin Francisković, nedavno u Globusu i Jutarnjem listu optužen da je glavni informator Carle del Ponte o Gotovini, ni hrvatska medijska scena - uključujući HND koji nije javno osudio ničim argurmentirane optužbe - nije se pokazala dovoljno zrelom da zaštiti građane od novinarstva koje ih izlaže mogućim fizičkim ugrozama.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HND: Napad na Kuljiša napad je na slobodu javne riječi </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u petak je najoštrije osudilo napad na novinara Denisa Kuljiša, ocjenjujući taj događaj napadom na slobodu javne riječi. »Posljednji fizički napad na novinara Denisa Kuljiša, kojeg su u stubištu zgrade u kojoj stanuje dočekala dvojica batinaša, još je jedan - nažalost po našu demokraciju - od sve češćih napada šakama umjesto argumentima, i to ne samo na novinara nego i na slobodu javne riječi«, piše u priopćenju HND-ova predsjednika Dragutina Lučića Luce. Ne želeći nagađati tko je naručitelj napada u »ovoj predizborno povišenoj temperaturi«, Lučić je u priopćenju pozvao policiju da obavi svoj posao »do kraja« i da pronađe ne samo »očigledno naručene napadače nego i naručitelje«.Zagrebačka je policija izvijestila da su Kuljiša u četvrtak oko 19.15 sati napala dvojica tridesetogodišnjaka u stubištu stambene zgrade na Starčevićevu trgu. Kuljiš je lakše ozlijeđen, zadobio je hematome po glavi i leđima, ali je odbio liječničku pomoć. Policiji je izjavio da ne poznaje napadače. Motiv napada zasad se ne zna, a za dvojicom nasilnika policija traga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>HHO osudio napad na Kuljiša </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Vijeće za medije Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) za ljudska prava osudilo je u petak napad na novinara Denisa Kuljiša, koji je u četvrtak navečer pretučen u ulazu svoje zgrade. »Kukavički napad na kolegu Kuljiša, kao i svaki takav pokušaj ušutkavanja i zastrašivanja poslenika javne riječi, čak i bez obzira na konkretne motive, objektivno grubo ugrožava medijske slobode u našoj zemlji«, ističe se u priopćenju koje je potpisao glasnogovornik Vijeća za medije HHO-a Geza Stantić. Ta je udruga stoga pozvala policiju da »energičnom istragom krivca brzo privede pravdi«. Zagrebačka policija izvijestila je da su Kuljiša u četvrtak oko 19,15 sati napala dvojica mladića tridesetih godina, u stubištu njegove stambene zgrade na Starčevićevom trgu. Kuljiš je u napadu lakše ozlijeđen, zadobio je hematome po glavi i leđima, ali je odbio liječničku pomoć. Policiji je izjavio da ne poznaje napadače. Motiv napada za sada se ne zna, a za dvojicom nasilnika policija traga. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Na redu je Hrvatska</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Agenda Europske unije za Hrvatsku nastavlja se u zgusnutim terminima. Posljednji podsjetnik je sadržaj rezolucije sa zasjedanja Europskoga parlamenta.</p>
<p>Na plenarnoj se sjednici nije dogodilo ništa neočekivano. Kao »eho« odlučivanja na višim i važnijim razinama Europske unije, parlamentarci su pozvali Europsku komisiju da mišljenje o hrvatskoj sposobnosti za početak pregovora o punopravnom članstvu u EU izradi do kraja ožujka sljedeće godine. Spomenute su i sve obveze, bilo da je riječ o onim specifičnim za regiju, ili onim iz unificiranog političko-gospodarskog paketa poznatog pod nazivom kopenhagenski kriteriji; suradnje s Haaškim sudom, povratka izbjeglica, i provedba punih ekonomskih i demokratskih reformi.</p>
<p>Hrvatska je pohvaljena jer nije s Amerikancima potpisala sporazum o neizručenju Međunarodnom kaznenom sudu, no u Europskom parlamentu se čuo i negativan odjek hrvatske odluke o proglašenju ekološko-ribolovnog pojasa u formi žaljenja i to zbog izostanka dijaloga i koordinacije sa susjednim zemljama.</p>
<p>Hrvatska u vanjskoj politici vremena nema nimalo, pa stanke za postizborni odmor neće biti. Samo do kraja ove godine Hrvatska u planu ima niz važnih sastanaka s Europskom unijom u sklopu redovitog političkog dijaloga, a već sljedećeg tjedna u Veneciji će se raspravljati o ribarskoj politici EU-a na razini ministara poljoprivrede.</p>
<p>Europski parlamentarci su u završnoj deklaraciji podsjetili i na granične probleme. Ti granični problemi, smatra EU-parlament u svojoj završnoj deklaraciji, mogu se riješiti »intenzivnim dijalogom« i »diplomatskim instrumentima«.</p>
<p>Hrvatska će stoga vrlo brzo imati priliku, ali i morati dokazati, da je priča o zemlji-uspjehu u regiji, do koje je i Bruxellesu službeno stalo, uistinu moguća. Na taj način trebao bi se srušiti i mit o Balkanu kao nekoj ukletoj regiji u kojoj ništa ne uspijeva. Takva bi priča trebala značiti i potvrdu teze da se geografija ne može mijenjati, ali je moguće promijeniti pozicioniranje, pa onda i sudbinu jedne zemlje u toj istoj regiji.</p>
<p>Europski su parlamentarci pozdravili hrvatski zahtjev za članstvom u Europskoj uniji i tako došli na podulju listu onih koji su lopticu prebacili u naše dvorište. Na redu je Hrvatska.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Rat protiv terorizma tek počinje</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Kada George Bush sjedne u predsjednički zrakoplov i poleti iz London, ostavit će Europu u kaotičnijim i neizvjesnijim okolnostima nego dok je »air force one« letio prema Londonu. U međuvremenu su u Istanbulu prvi put napadnuti i britanski ciljevi, poginuo je britanski konzul, a teror se nezaustavljivo približava i srcu Europe.</p>
<p>Poslije 11. rujna Bush je ustvrdio da će rat protiv terora trajati dugo i da nitko na svijetu neće biti pošteđen teških posljedica. Sada, dvije godine poslije napada na Ameriku, jasno je da je rat protiv globalnog terorizma na samom početku i da nitko ne može predvidjeti što još slijedi.</p>
<p>Teroristi postižu svoj cilj, opći kaos, oaza mira više nema nigdje u svijetu. Život u stalnom strahu gdje će odjeknuti bomba postaje svakodnevica na svim kontinentima i Tony Blair je potpuno u pravu kada kaže da je terorizam glavna prijetnja 21. stoljeća.
I dok lideri dviju moćnih svjetskih sila, Amerike i Britanije, zajednički poručuju da neće pokleknuti pred prijetnjama, dan poslije stravičnog napada u Istanbulu dolaze nove vijesti iz Iraka, koje kazuju da je pogođeno iračko ministarstvo nafte i dva hotela. Rakete su ispaljene s kola koja su vukli magarci.</p>
<p>Da nije sve tako tragično, bilo bi smiješno da irački gerilci uz pomoć magaraca tuku najmodernije opremljenu svjetsku vojnu silu. Ali, mjesta za smijeh uopće nema, jer mnoge stvari u borbi protiv terorizma izmiču kontroli.</p>
<p>Svi oni koji su od londonskog susreta Busha i Blaira očekivali neku čarobnu formulu kako suzbiti terorizam neće ubuduće moći baš mirno spavati. Jer, dvojica lidera tu formulu nisu našla, a teroristi su im baš za vrijeme njihova susreta pokazali svoju moć, agresivnost i promjenu taktike.</p>
<p>Iz Londona nije ponuđena ni neka bitno drukčija strategija kako riješiti irački čvor. Bush uporno i dalje tvrdi da će na dulji rok izvoz demokracije dati rezultata i da će Iračani prepoznati savezničko nastojanje da zemlja krene iz Saddamove diktature i anarhije prema demokraciji. Ali, rakete ispaljene s magarećih kola ne daju mnogo nade da će se to ubrzo i dogoditi. Bush i Blair će na kraju morati priznati da je samostalno vođenje borbe protiv terorizma krajnje neizvjesno i da će se cijela međunarodna zajednica, pod okriljem Ujedinjenih naroda, morati uključiti u taj posao.</p>
<p>Bitka na Eufratu i Tigrisu tako postaje ključno mjesto na kojem se odlučuje i o sudbini cijelog čovječanstva.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zašto država ne bi davala novac uspješnima</p>
<p>Konačno je sazrio stav da država treba ulagati i u uspješne tvrtke koje, kao snažne lokomotive, na svjetske gospodarske pruge mogu za sobom povući i brojne druge domaće »vagone«, a ne samo u one koje se bez dodatne pomoći ne mogu pomaknuti ni metra na sporednom kolosijeku. To je posustalom hrvatskom gospodarstvu i poreznim obveznicima potrebnije od ubacivanja državnog novca u vječne rupe bez dna</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Vlada se u lipnju ugovorom obvezala subvencionirati uvođenje metode 20 ključeva u tvrtke koje tako žele povećati svoju konkurentnost. Ovog je tjedna provođenje tog programa pokrenuto prezentacijom pred pedesetak predstavnika uspješnih hrvatskih tvrtki.</p>
<p>Taj program, nastao u efikasnom Japanu, u široj javnosti sigurno neće biti prepoznat kao velika tema. Nema tu radnika s transparentima kojima se od države traže novi milijuni za rješavanje starih problema na koje je već potrošena gomila novca. Nema tu socijalističkog bluesa. Nema fotogeničnih prizora sindikalaca na braniku radnih mjesta (koja nerijetko nemaju ekonomsko opravdanje). Nema tu vijesti koja će u dirnuti u osjećajna srca. To je program namijenjen već uspješnim tvrtkama koje žele postati još konkurentnije na sve otvorenijem domaćem i stranim tržištima. Oni koji još nisu odradili restrukturiranje, koji nisu iza sebe ostavili zablude socrealističkog poslovanja, u tom programu nemaju što tražiti.</p>
<p>Zašto bi država, uopće, davala novac uspješnima? Onima koji su dokazali da uspješni mogu biti i bez izravne financijske pomoći države. Zašto bi se novac iz državne blagajne tako trošio u zemlji u kojoj ima toliko onih koji tvrde da im samo nekoliko desetaka državnih milijunčića eura fali da isplivaju iz problema, sačuvaju radna mjesta, radnicima isplate davno odrađene plaće?</p>
<p>Zato jer je bolje novac dati onima koji su dokazali da mogu stvoriti odnosno održati profitabilna radna mjesta bez pomoći države. Ako državni novac pomogne da ta radna mjesta budu još profitabilnija, svaka se lipa isplati. Jer dodaje snagu onima koji su dokazali da znaju kako ići naprijed. A to je posustalom hrvatskom gospodarstvu i poreznim obveznicima potrebnije od ubacivanja državnog novca u vječne rupe bez dna.</p>
<p>Nije metoda 20 ključeva jedini mogući recept za povećanje konkurentnosti. Ima ih još. U Hrvatskoj je dosad solidno korijenje uhvatio sustav ISO standarda. Na tvrtkama je da odluče za koji će se program ili koju kombinaciju metoda odlučiti. Uostalom, uredi menadžera uspješnih tvrtki nerijetko su ukrašeni certifikatima nekoliko programa. U to smo se imali priliku uvjeriti i u uredima menadžera slovenskih tvrtki koje su provele metodu 20 ključeva i zadovoljne su rezultatima.</p>
<p>Nije financiranje takvih programa jedni mogući oblik pomoći države za povećanje konkurentnosti hrvatskih tvrtki. Ovog je tjedna, na primjer, Vlada odlučila uložiti i u napredak hrvatskih proizvođača automobilske opreme, koji izvoze cijelu proizvodnju, a spremni su i slični projekti za tekstilnu i drvnu industriju, koje također imaju šanse držati korak sa svjetskom konkurencijom.</p>
<p>Najvažnije je da je u vlasti konačno sazrio stav da treba ulagati i u već snažne gospodarske lokomotive, koje uspješno voze po svjetskim gospodarskim prugama i mogu za sobom vući brojne vagone, a ne samo u one koje se bez dodatne pomoći ne mogu pomaknuti ni metra na sporednom kolosijeku. Najvažnije je da je sazrilo uvjerenje da je novac isplativije davati onima koji su dokazali da ga znaju oploditi nego onima koji se svakih nekoliko mjeseci vraćaju s ispruženom rukom, a za loše rezultate kriv je uvijek netko drugi, oni nikada.</p>
<p>To ne znači da država nikada nikome ne treba pomoći. Sve države koje imaju brodogradilišta dio državnog novca troše na subvencije graditeljima brodova. Među ostalim i zato što oni održavaju na životu i tisuće radnih mjesta u tvrtkama dobavljačima. Nije, dakle, problem u tome što se dio hrvatskog proračunskog novca troši na subvencije za brodogradilišta. Problem je u tome što neka hrvatska brodogradilišta mogu biti profitabilna uz subvencije jednake onima u svijetu, a neka ne mogu. A ipak im još nitko nije rekao - dosta.</p>
<p>Menadžeri nekih neuspješnih brodogradilišta u prošle tri i pol godine nisu krili da je glavni razlog neuspjeha njihovih tvrtki to što vodstvo tvrtke odbija poštovati pravila profitabilne poslovne igre. Menadžeri splitskog škvera jasno su i glasno, na primjer, izjavljivali da im na pamet ne pada smanjiti broj zaposlenih. Ne mogu oni otpustiti ljude s kojima su radili tolike godine i na sebe navući bijes njihove rodbine, prijatelja i susjeda. Računica tih menadžera je jasna. </p>
<p>Računali su da se ni političari iz istog razloga neće usuditi odbiti dodatne subvencije bez kojih bi nezaposleni ostali svi, a ne samo suvišni radnici. A sve će platiti porezni obveznici. Na primjer, radnice tekstilne industrije, čije su tvrtke profitabilne jer one, uz svjetsku razinu produktivnosti, imaju bijedno niske plaće samo zato jer je konkurentska radna snaga u istočnoeurpskim ili dalekoistočnim zemljama još bjednije plaćena.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Gramatika je pitanje ispravnog načina mišljenja: Hoće li itko išta izgubiti zato što ne zna hrvatski</p>
<p>»Učiniti ćemo sve da poboljšamo standard...«, piše i govori netko. Ispravno je, dakako, »učinit ćemo« (ispravno se to izgovara sliveno, kao jedna akcenatska cjelina: učinićemo). Za tu posljednju pogrešku, krivnju valja tražiti na dvije strane. Prvo su krivi savjetnici dotičnog političara koji nemaju petlje reći: Dragi gospodine taj i taj, nije ispravno »učiniti ćemo« ili »nastojati ćemo«, nego »učinit ćemo, nastojat ćemo«. Ali ti savjetnici nerijetko su ljudi sluganskog mentaliteta koji se ne usuđuju proturječiti »gospodaru« / Ako enklitika više nije enklitika, onda je moguća posljedica i, još pogrešan, oblik »učiniti ćemo«. Volio bih ipak da se u tom jezičkom procesu uvažava i stav onih koji dobro govore ili pišu. Ali kada su enklitike u pitanju, onda dobar stilist može očekivati da će mu ih lektor premještati i postavljati na pogrešna mjesta, a književniku koji ispravno piše neki će kritičar ozbiljno prigovoriti zbog poretka riječi, koji je upravo onakav kakav bi, prema pravilima i prirodi dobroga književnog jezika, i morao biti / Onaj tko griješi u gramatici na takav način, griješi i u logici, odnosno u razmišljanju. Zato onaj tko to ne zna u petom razredu osnovne škole, ne može dobiti prolaznu ocjenu iz hrvatskoga. Ali ti kriteriji kao da ne vrijede i u politici i drugim područjima javnog života; kao da ne važe uopće izvan klupa osnovne škole. Problemi s enklitikom i pogrešnim padežnim oblicima samo su dio stanja koje zabrinjava</p>
<p>LUDWIG BAUER</p>
<p>Više nego ikad obasipaju nas porukama; više nego ikad grčevito usmjerenim na to da nas uvjere u svoju sliku svijeta. Neki nas mladi genij obavještava kako bi mogao »otići bilo gdje«, a ipak on ostaje u Hrvatskoj. </p>
<p>Njegovo je opredjeljenje za svaku pohvalu, ali ne bi škodilo da zna kako se hrvatski ne kaže »otići bilo gdje«, nego »otići bilo kamo«. Neki istaknuti političar izražava uvjerenje da je program napretka upravo program njegove stranke, odnosno »program kojeg smo usvojili«. Ne bi mu škodilo da zna kako se to hrvatski kaže program koji smo usvojili. »Učiniti ćemo sve da poboljšamo standard...«, piše i govori neki drugi. Ispravno je, dakako, »učinit ćemo« (ispravno se to izgovara sliveno, kao jedna akcenatska cjelina: učinićemo).</p>
<p>Za tu posljednju pogrešku, krivnju valja tražiti na dvije strane. Prvo su krivi savjetnici dotičnog političara koji nemaju petlje reći: Dragi gospodine taj i taj, nije ispravno »učiniti ćemo« ili »nastojati ćemo«, nego »učinit ćemo, nastojat ćemo«. Ali ti savjetnici nerijetko su ljudi sluganskog mentaliteta koji se ne usuđuju proturječiti »gospodaru«, a često i ne poznaju svoj jezik bolje od toga kome (u pogledu jezika - loše) služe. </p>
<p>Drugi je krivac za takav tip pogreške činjenica što se kod govornika hrvatskog jezika gubi osjećaj za enklitiku, nenaglašenu riječ koja se akcenatski naslanja na prethodnu, naglašenu. </p>
<p>Ispravan položaj enklitike u pismu i govoru jedno je od onih svojstava našeg jezika koje hrvatskom jeziku daju karakterističnu melodiju i ljepotu. </p>
<p>U skladu s tim, ispravno bi bilo reći »Ante je Marković svjedočio u Haagu« ili »Ante Marković svjedočio je u Haagu«. Umjesto toga, većina će ljudi reći i napisati neispravno »Ante Marković je svjedočio u Haagu«. </p>
<p>Tako će to objaviti i sve novine. Ono »je« postaje u takvom slučaju ili naglašeno ili se prisloni uz sljedeću riječ, pa time postaje proklitikom. Gubi se izvorna ljepota i ritam govora, a loše i neispravno polako postaje normom. </p>
<p>Zanimljivo je da među onima koji tako govore i pišu ima mnogo onih koji inzistiraju na razlikama između srpskoga i hrvatskog jezika i govora; zanimljivo stoga što takvo gubljenje enklitike jest karakteristika suvremenog srpskoga, a nije karakteristika lijepoga hrvatskoga standardnoga ili književnog jezika.</p>
<p>Naravno, prihvaćam činjenicu da se jezik neprestano mijenja i da na te promjene prečesto utječu oni čije je poznavanje hrvatskog ispod razine petog razreda osnovne škole. </p>
<p>Ako enklitika više nije enklitika, onda je moguća posljedica i, još pogrešan, oblik »učiniti ćemo«. Volio bih ipak da se u tom jezičkom procesu uvažava i stav onih koji dobro govore ili pišu. Ali kada su enklitike u pitanju, onda dobar stilist može očekivati da će mu ih lektor premještati i postavljati na pogrešna mjesta, a književniku koji ispravno piše neki će kritičar ozbiljno prigovoriti zbog poretka riječi, koji je upravo onakav kakav bi, prema pravilima i prirodi dobrog književnog jezika, i morao biti.</p>
<p>Kod one prethodno spomenute pogreške - »program kojeg smo usvojili« - riječ je o upotrebi pogrešnoga padežnog oblika. Pa zar ni padeže svoje ne poznajemo? Bojim se da je tako. Hrvatski jezik ima, uz ostale kvalitete, i svojstvo da u govoru i pisanju razlikuje živo od neživoga. </p>
<p>Primjerice, ako kažemo »To je roman pisca koji svi vole« - onda želimo reći da svi vole roman; ako pak kažemo »To je roman pisca kojeg svi vole« - onda tvrdimo da svi vole pisca. Primjer pokazuje da razlikovanje živoga od neživoga oblikom riječi nije nimalo beznačajno. Naravno, to je pitanje gramatike, ali je gramatika pitanje ispravnog načina mišljenja. Onaj tko griješi u gramatici na takav način, griješi i u logici, odnosno u razmišljanju. Zato onaj tko to ne zna u petom razredu osnovne škole, ne može dobiti prolaznu ocjenu iz hrvatskoga. Ali ti kriteriji kao da ne vrijede i u politici i drugim područjima javnog života; kao da ne važe uopće izvan klupa osnovne škole. </p>
<p>Problemi s enklitikom i pogrešnim padežnim oblicima samo su dio stanja koje zabrinjava. O bolnoj barbarizaciji našeg jezika možda najbolje govori upotreba dvojbenog oblika »tijekom«. Mnogi danas govore, pa i pišu: »tijekom jučerašnjega dana« umjesto »jučer«, »tijekom prošle godine« umjesto »lani«, »tijekom prijepodneva«, umjesto »prije podne«, »tijekom svibnja« umjesto »u svibnju« itd. </p>
<p>Naime, gotovo sve hrvatske riječi koje označavaju vrijeme imaju u sebi i značenje protjecanja vremena, pa je ono »tijekom« ne samo nakazno nego i suvišno.</p>
<p>Štošta u jeziku pošlo je loše i zbog toga što se nepotrebno progone ili izbacuju iz jezika riječi za koje se misli da su srpske. Pretjerano izbjegavanje riječi »da«, »izvještaj«, »takmičenje«, »hiljada«, »historija«, »penzija« i tome slično, ili protjerivanje latinskih naziva mjeseci - dakle, riječi koje nisu esencijalno srpske, za razliku od »ubjeđivanja«, »učestvovanja«, »prevazilaženja« - nepotrebno je siromašenje hrvatskog jezika. </p>
<p>Zašto za neki pojam ne bismo alternativno mogli koristiti ponekad i hrvatske ili pohrvaćene sinonime? Zato što se to ne sviđa nekim političarima?</p>
<p>Neke druge promjene u tom smjeru također predstavljaju siromašenje hrvatskog jezika. U modu je ušao pozdrav »bok« i istisnuo »zdravo«, što je bio hrvatski pozdrav i prije nego što je dobio ideološku konotaciju. </p>
<p>»Zdravo« je ostalo prihvatljivo samo u molitvi »Zdravo, Marijo«. Pozdrav »bog« primarno ima smisla za one za koje je to isticanje nabožnosti (iako među Deset zapovijedi ima i ona: Ne spominji ime Božje uzalud), ali što ako je u pitanju samo iskrivljeni oblik njemačke riječi »verbeugen«, odnosno klanjati se, dakle, barbarizam?</p>
<p>Siromašenju hrvatskog jezika pripada i to što je iz upotrebe gotovo nestalo predbuduće vrijeme. »Kada ćemo ući u Europu, tada će...« tvrde neki. Ispravno je »Kada budemo ušli u Europu, tada će...« Vrlina je hrvatskog jezika da se kod izricanja dviju budućih radnji jasno može, i mora, pokazati koja se događa prije. Slično je i s pretprošlim vremenom. Nije ispravno, iako se može čuti: »Kad sam stigao, ona je već otišla.« Ispravno je: »Kad sam stigao, ona je već bila otišla«.</p>
<p> Jedna prošla radnja dogodila se prije druge, a hrvatski jezik, pravilno upotrijebljen, može to izraziti.</p>
<p>O siromašenju i barbarizaciji našeg jezika moglo bi se, a vjerojatno i moralo, napisati mnogo više nego što stane u novinski članak, ali prosječni govornik hrvatskog jezika ne razmišlja previše, ili ne razmišlja uopće, o jeziku, to više što je naša pismenost, u kvalitetnijem smislu te riječi, izrazito slaba. </p>
<p>Stoga i nema mnogo smisla objašnjavati svakom prigodom tom prosječnom govorniku hrvatskog kako je, primjerice, »međutim« zapravo prilog, a nikako nije suprotni veznik, ali bi to i slična pitanja jezika morali znati svi lektori, a i oni koji se jezikom služe u javnoj uporabi.</p>
<p>Nažalost, nitko ništa neće izgubiti zato što govori neispravno i služi se »bantu« hrvatskim jezikom, jer to je gotovo, kako smo vidjeli, a i opet: nažalost, opće stanje. Ali ne bi škodilo da političari, koje prečesto slušamo, nauče hrvatski nešto bolje. </p>
<p>Jer nerijetko od loših političara i još gorih znalaca jezika potječu modeli pogrešne upotrebe hrvatskoga, ili pomodnost nakaznih, a suvišnih oblika i izraza, poput spomenutog »tijekom«, ili onoga »glede«, s kojim se danas ljudi samo rugaju, a još jučer su se pojedinci kitili tim izrazom kao dokazom svoje svakovrsne ispravnosti.</p>
<p>Autor je književnik; živi u Galgovu pod Okićem.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Doživljajno usmjerena nastava književnosti razvija duhovnost, postaje zrcalo u komu učenik vidi sebe</p>
<p>Suvremeni književni odgoj i obrazovanje ostvaruje se u multimedijskome okruženju u promijenjenim komunikacijskim i informacijskim okolnostima, te promijenjenom društvenom i moralnom kontekstu. Riječ je i o promijenjenom senzibilitetu mladih naraštaja, te mjerilima društvene promocije. U promijenjenim uvjetima i okolnostima tradicionalni model književnoga odgoja i obrazovanja ne može udovoljiti zahtjevima modernoga vremena (postmoderne), te spoznajama odgojnih znanosti / Istraživanja su pokazala da učenici gube interes za nastavu književnosti, čitanje književnih djela koja su propisana u školskoj lektiri, motivaciju za čitanje i učenje. Javlja se otuđenost od nastave i pribjegavanje »literarnom švercu« - preuzimanju gotovih sadržaja s Interneta ili Vodiča kroz lektiru koji nudi sadržaje djela</p>
<p>DRAGUTIN ROSANDIĆ</p>
<p>Usklađivanje književnoga odgoja i obrazovanja (nastave, izvannastavne i izvanškolske djelatnosti) sa značajkama suvremenosti i zahtjevima budućnosti nameće se kao vrlo aktualan društveno-pedagoški problem. </p>
<p>Suvremeni književni odgoj i obrazovanje ostvaruje se u multimedijskome okruženju u promijenjenim komunikacijskim i informacijskim okolnostima, te promijenjenom društvenom i moralnom kontekstu. Riječ je i o promijenjenom senzibilitetu mladih naraštaja, te mjerilima društvene promocije.</p>
<p>U promijenjenim uvjetima i okolnostima tradicionalni model književnoga odgoja i obrazovanja ne može udovoljiti zahtjevima modernoga vremena (postmoderne), te spoznajama odgojnih znanosti. </p>
<p>Potreba za promjenom paradigme književnoga odgoja i obrazovanja aktualizira se na više razina: razini sadržaja, didaktičke oblikovanosti sadržaja, ciljeva, organizacije kurikula, organizacije odgojno-obrazovnoga procesa, položaja učenika u nastavi, uloge učitelja u promijenjenoj paradigmi, na razini vrednovanja postignuća. </p>
<p>Svaka od spomenutih odrednica traži svestranije razmatranje i istraživanje u znanstvenim projektima.</p>
<p>U aktualnim nastavnim programima književnost se proučava i poučava u različitim sustavima. Osnovnoškolska nastava (razredna i predmetna) ostvaruje se u tematskom i kombiniranom tematsko-književnoteorijskome sustavu. Srednjoškolska nastava ostvaruje se u književno-teorijskome i književno-povijesnome sustavu u koji je uključena nacionalna i svjetska (pretežno europska književnost).</p>
<p>Srednjoškolska paradigma slijedi znanstvenu paradigmu teorije i povijesti književnosti. Tako koncipirana nastava nije usklađena s pedagoško-psihološkim odrednicama nastave književnosti, odnosno s književnim interesima učenika, književnim i čitateljskim razvojem, književno-kritičkim mišljenjem učenika u pojedinim razredima. </p>
<p>Neusklađenost paradigme (književno-povijesne i književno-teorijske) s pedagoško-psihološkim odrednicama književnoga odgoja i obrazovanja proizvodi negativne učinke, odnosno negativan odnos učenika prema nastavi književnosti.</p>
<p>Istraživanja su pokazala da učenici gube interes za nastavu književnosti, čitanje književnih djela koja su propisana u školskoj lektiri, motivaciju za čitanje i učenje. Javlja se otuđenost od nastave i pribjegavanje »literarnom švercu« - preuzimanju gotovih sadržaja s Interneta ili Vodiča kroz lektiru koji nudi sadržaje djela.</p>
<p>Promjena paradigme nastave književnosti utemeljuje se na spoznajama metodičke znanosti. Postoje različite suvremene koncepcije nastave književnosti koje odstupaju od tradicionalne paradigme, posebno kad je riječ o srednjoškolskoj nastavi koja »robuje« književnopovijesnoj paradigmi, predmetno-satnoj organizaciji nastave te predavačko-reproduktivnomu metodičkomu sustavu.</p>
<p>U prevladavanju tradicionalne paradigme posebna se pozornost daje izboru sadržaja, organizaciji sadržaja u kurikulu, organizaciji odgojno-obrazovnoga procesa, položaju učenika - uvažavanju njihove osobnosti te instrumentariju za mjerenje postignuća u literarno-čitateljskomu razvoju učenika i stjecanju literarne kompetencije.</p>
<p>Izbor sadržaja prilagođuje se doživljajno-spoznajnim mogućnostima učenika, a ne književno-povijesnim odrednicama. Sadržaji se ne usustavljuju u književno-povijesnim sustavima (sustavima književnih razdoblja i smjerova). Umjesto književno-povijesnih sustava uvode se tematski sustavi koji okupljaju djela iz različitih književno-povijesnih razdoblja nacionalne i svjetske književnosti.</p>
<p>U organizaciji odgojno-obrazovnoga procesa napušta se krutost predmetno-satne nastave, predavačko-reproduktivnoga sustava i monodisciplinarnosti. Uvodi se otvoreni metodički sustav koji se utemeljuje na didaktičkoj ponudi, slobodi izbora sadržaja, diferencijaciji oblika i postupaka (uvođenje timske nastave, projektne nastave, partnerske nastave i drugih oblika suradničke nastave). Mjerenje postignuća obuhvaća znanje i sposobnosti, odnosno stupanj literarne kompetencije.</p>
<p>U prevladavanju tradicionalne nastave književnosti utemeljene na književno-povijesnoj osnovi i predavačko-reproduktivnomu sustavu javljali su se različiti reformni pokušaji koji su se opredjeljivali za tematski sustav u sklopu cjelovite (kompleksne) nastave utemeljene na načelima korelacije (međupredmetne). </p>
<p>Reformni pokušaj poznat pod imenom doživljajna nastava dodjeljuje učenicima status subjekta, estetskoga subjekta.</p>
<p>Na načelima doživljajne nastave oblikuje se i školska interpretacija (zagrebačka metodička škola) koja učenicima dodjeljuje status estetskoga subjekta uvažavajući njihove doživljajno-spoznajne mogućnosti u literarno-estetskoj komunikaciji. Provedena su mnoga istraživanja o recepciji književnih djela, emocionalnomu i racionalnomu prihvaćanju književnoga djela te imaginativnomu reagiranju na književno-umjetničke sadržaje. </p>
<p>Nastava se usmjeruje prema razvijanju emocija, estetskih čuvstava, estetskih spoznaja, kritičkoga mišljenja, razvijanju literarne imaginacije. Doživljajno usmjerena nastava književnosti razvija duhovnost, proširuje doživljajne raspone i osposobljava učenike za vrednovanje književnih djela. Proživljena nastava književnosti odgaja čitatelje književnih djela i razvija stvarateljski odnos prema nastavi.</p>
<p>U austrijskome sustavu književnoga odgoja i obrazovanja postoje različite metodičke paradigme koje se izvode iz nastavnoga plana i nastavnoga programa za njemački jezik i književnost. Prema preporukama nastavnoga programa za njemački jezik (okvirnoga programa), učitelji odabiru metodičku paradigmu u skladu s pedagoškim uvjetima, interesima i potrebama učenika u pojedinoj skupini, školi ili kraju. U skladu s tim odabiru se udžbenici koji udovoljavaju potrebama odabrane metodičke paradigme.</p>
<p>U korpusu udžbeničke literature (udžbenika, čitanka, školske povijesti književnosti, književnih leksikona, priručnika poput Književnost u jednome pogledu) posebno mjesto pripada udžbeniku koji je utemeljen na teoriji proživljene nastave književnosti.</p>
<p>Autorski tim (Söllinger-Sokolicek-Söllinger-Letzbor) u udžbeniku »Proživljena književnost« (Erlebte Literatur) nudi model nastave književnosti koji se utemeljuje na teoriji literarno-estetske komunikacije u kojoj učenik očituje svoju individualnu duhovnu osobnost u iskazivanju emocija, misli, stavova, svjetonazora. Književno gradivo raspoređeno je u sustav književnih rodova i njihovih oblika (epski oblici, lirski oblici, dramski oblici, mediji).</p>
<p>Književni rodovi i vrste smješteni su u književno-povijesni kontekst - u sustav stilskih formacija. Poseban dio udžbenika obuhvaća pregled književno-povijesnih razdoblja prema periodizaciji znanstvene povijesti književnosti. Temeljna usmjerenost udžbenika iskazana je odrednicom »razumijevanje i interpretacija književnih fenomena«.</p>
<p>Metodički instrumentarij u udžbeniku temelji se na kritičkome i stvaralačkome čitanju književno-umjetničkih tekstova, razumijevanju jezika i poruka. Razumijevanje idejno-tematskoga sloja teksta služi kao poticaj za razvijanje razmišljanja o vlastitome svijetu, za smještanje poruka u vlastiti svjetonazor, za izricanje stavova o idejama koje su identificirane u djelu. </p>
<p>Tako književno djelo »prelazi« u duhovni svijet učenika i otvara im nove obzore u doživljavanju i razumijevanju aktualne životne stvarnosti, a nastava postaje zrcalo u komu učenik vidi sebe.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Veze koje postoje godinama </p>
<p>Dr. Adolf Schub, profesor na Tehničkom sveučilištu u Münchenu</p>
<p>Moje veze sa Zagrebom i mojim prijateljima u ovom gradu postoje već godinama. Još 1976. u München je došao Vlado Brnčić, tada inženjer u Upravi za ceste. Nekoliko mjeseci proveo je kod nas na Tehničkom sveučilištu, gdje je proučavao organizaciju gradnje pri izgradnji cesta. Godinu dana poslije toga, u listopadu 1976. organizirao je posjet naših studenata građevinarstva Hrvatskoj. Iz toga prvog susreta nastale su bliske veze i uslijedili uzajamni posjeti kolega, poput profesora Rudolfa Lončarića i Ante Simonića. Dobivao sam pozive za različita predavanja i konferencije i često sam u Zagrebu boravio sa svojom suprugom. </p>
<p>U to sam vrijeme, kao savjetnik Autoceste i drugih izvođačkih tvrtki, bio angažiran na jednom dijelu izgradnje autoceste Zagreb-Rijeka, tako da sam u Zagreb dolazio najmanje četiri puta godišnje. </p>
<p>Sve to dopušta mi da na pitanje Zašto volim Zagreb odgovorim usporedbom s mojim rodnim gradom Münchenom. Ta dva grada imaju puno zajedničkih crta, prije svega bogatu ponudu kulturnih priredbi i ustanova, prekrasan stari grad s raskošnim zgradama i tržnicama, divne crkve i veličanstvene trgove, donji i gornji grad s izvanrednim restoranima i hotelima, rijeku i brežuljke u blizini, nadaleko poznati sajam i, da završim ovaj niz, hektičan promet i renomirani nogometni klub.</p>
<p> Meni je sasvim jasno: Zagreb je, poput Münchena, grad u koji se čovjek može zaljubiti. Kad god dođem u Zagreb, osjećam se kao kod kuće. </p>
<p>Konačna odluka: Pečat na spalionicu opasnog otpada</p>
<p>Zabrana izrečena jer nisu uklonjeni nedostaci utvrđeni elaboratom tvrtke Ekonerg / Tvrtki Puto d.o.o. naređeno da obustavi sve radove u spalionici, u protivnom, zabranit će joj se djelatnost spaljivanja otpada / Jakuševčani zadovoljni, no upozoravaju na nezakonitu izgradnju kompostane </p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ovog je četvrtka, 20. studenoga, izdalo trajno rješenje o zabrani uporabe spalionice opasnog otpada Puto. U petak ujutro rješenje je iz Ministarstva upućeno tvrtki Puto d. o. o..</p>
<p>Rješenje je uslijedilo nakon što je, također u četvrtak, Inspekcija zaštite okoliša toga ministarstva obišla spalionicu i utvrdila da nisu uklonjeni nedostaci navedeni u Elaboratu o dovođenju Puta u dugoročno radno stanje nakon požara i zabrane rada. Taj je elaborat napravila tvrtka Ekonerg, a Ministarstvu je dostavljen početkom veljače ove godine. Od tada je prošlo skoro deset mjeseci, a od požara, 1. kolovoza 2002., godina i četiri mjeseca. A Ministarstvo je 14. kolovoza prošle godine zabranilo rad spalionici zbog prekoračenih graničnih vrijednosti emisije dioksina i furana iz peći spalionice.</p>
<p>»Spalionica ne ispunjava zahtjeve iz Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom«, zaključuju u Ministarstvu.</p>
<p>Ako tvrtka Puto ne prekine odmah sve radnje u spalionici i oko nje, bit će kažnjena iznosom deseterostruke prosječne plaće u Hrvatskoj u proteklom tromjesečju. Svaka iduća kazna bit će dvostruko veća od prethodne, a ako tvrtka Puto nakon tri izrečene kazne ne zatvori spalionicu, »zabranit će joj se obavljanje djelatnosti spaljivanja otpada«, piše u rješenju Ministarstva. </p>
<p>Protiv rješenja Ministarstva nije moguća žalba, ali se u roku od 30 dana od primitka rješenja može pokrenuti upravni spor. </p>
<p>Predsjednik Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec, Ratko Bedeković, komentirao je rješenje Ministarstva riječima: »to je jedino moguće rješenje koje se po Zakonu moglo donijeti«. </p>
<p>»To je za nas velika dobivena bitka, ali rat još uvijek nije gotov. A bit će tek kada svi iz tvrtke Puto i iz Gradskog poglavarstva, koji su nas svjesno trovali, budu lijepo sankcionirani«, ističe Bedeković. Da nije došlo do požara, kaže, Puto bi i dalje radio iako su prošle godine, prije požara, emisije dioksina bile 13 puta veće od dozvoljenih. Mjerenja je radila jedna inozemna tvrtka. </p>
<p>»Počeli su i s izgradnjom kompostane, iako smo gradonačelnici predali peticiju protiv te gradnje s potpisima svih građana Jakuševca«, ističe Bedeković. Građevinska dozvola za izgradnju kompostane, objašnjava, izdana je 2. rujna, iako se GUP-om, donesenim 10. srpnja, ne predviđa izgradnja kompostane na Jakuševcu već uz rasadnike i zaštićene zelene površine. Dozvola je zatražena za kapacitet od 2000 prostornih metara zato što za tako mali kapacitet ne treba izraditi studiju utjecaja na okoliš. A kompostana na Jakuševcu trebala bi zamijeniti kompostanu Zrinjevca u Jankomiru, koja godišnje prerađuje 30.000 prostornih metara komposta, kao i onu u Markuševcu.</p>
<p>»To je još jedan dokaz da Grad radi mimo zakona, i ponaša se kao država u državi«, naglašava Bedeković.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Grad i sindikati zagrijavaju se za novi krug pregovora o plaćama</p>
<p>Koordinacija sindikata, koja zastupa 23 trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba, zatražila je od Grada da počne pregovaranje o politici plaća za 2004. godinu. Kao termin sastanka pregovaračkom timu Poglavarstva predložen je 28. studenoga. Sindikalci zasad još nisu dobili očitovanje o prijedlogu, a kako neslužbeno doznajemo u pregovorima će tražiti povećanje sadašnje osnovice (1950 kuna) za približno 15 posto (na 2242 kune).</p>
<p>Predsjednica Sindikata komunalnih radnika Hrvatske Ankica Svoboda, koja nam ovaj podatak nije željela potvrditi, na temelju dosadašnjih izjava zamjenika gradonačelnice Stipe Tojčića predviđa kako će se Grad i dalje opirati zahtjevima sindikata.</p>
<p> »Prošle godine nismo uspjeli ništa napraviti, a Tojčić je i sada odlučan i govori da će naše zahtjeve odbiti, tvrdeći da zaposlenici gradskih trgovačkih društava imaju dobar prosjek plaća i niz materijalnih prava, te da bi povećanje plaća povisilo i cijenu usluga gradskih tvrtki«, objašnjava Svoboda. </p>
<p>»No ovaj put«, dodaje, »mi nećemo reći samo hvala lijepa i otići pognute glave«. Svoboda kaže kako sindikati ne žele govoriti o prosjecima već sjesti za stol i iznijeti argumente za svoje zahtjeve, »a imaju ih na pretek«. </p>
<p>Želja je sindikata da se osnovica plaća zaposlenika gradskih tvrtki s vremenom izjednači s osnovicom zaposlenima u gradskoj upravi, a ona iznosi 2600 kuna. </p>
<p>Prema gruboj računici, samo za ispunjenje sadašnjih zahtjeva (uzmemo li u obzir povećanja od 15 posto) za oko 12.700 zaposlenika 23 trgovačka društva trebala bi osigurati mjesečno dodatnih 3,7 milijuna kuna. Za ispunjenje krajnjeg zahtjev koordinacije - o izjednačavanju osnovica s osnovicama gradske uprave - trebalo bi pak nešto više od 8,2 milijuna kuna. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za tisuću novih siromaha gradit će se treća pučka kuhinja</p>
<p>Iako još nije utvrđena točna lokacija, nova kuhinja svakako će se nalaziti na području Trešnjevke, između Savske ceste i Nehajske ulice </p>
<p>Uz dvije postojeće pučke kuhinje, u kojima se svakodnevno hrani oko 3500 socijalno najugroženijih građana, Zagreb će do proljeća sljedeće godine dobiti i treću. </p>
<p>Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb pokrenuo je, naime, inicijativu za novu kuhinju, kako bi se sve brojnijim korisnicima osigurala bolja kvaliteta usluge te da bi se rasteretile kuhinje u Branimirovoj i u Cerskoj ulici u Dubravi.</p>
<p> »Broj korisnika u posljednjih se godinu dana povećao za 1000, tako da su postojeći kapaciteti postali pretijesni. Iako još nije utvrđena točna lokacija, nova kuhinja svakako će se nalaziti na području Trešnjevke, između Savske ceste i Nehajske ulice«, rekao je voditelj odjela prehrane Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Alen Župan. </p>
<p> Trešnjevka je, smatra Župan, logičan odabir, budući da je za sada pokriveno područje centra i istočnog dijela grada. U toj četvrti ima nekoliko zanimljivih prostora no, naglašava, prostor mora zadovoljavati i određene standarde.</p>
<p> »Površinom svakako treba zauzimati 400 četvornih metara u koje nije uračunato skladište«, kaže Župan. </p>
<p>Ističe kako je trend povećanja broja korisnika pučke kuhinje popraćen i poboljšanjem kvalitete obroka. »Nastojimo jednim obrokom zadovoljiti više od jednokratne potrebe za hranom. Obroci su raznovrsniji tako da se dio može iskoristiti i za večeru«, naglašava Župan. </p>
<p>Najavio je, da će korisnici dobiti darove i tijekom prosinca. »Za Svetog Nikolu organizirat ćemo u Domu sportova veliki koncert i podjelu prigodnih poklona za četiri i pol tisuće djece o kojim na bilo koji način brine naš ured. One nešto starije obradovat ćemo za Božić«, rekao je Župan.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Garaža na Langovu trgu čeka (još jedan) tehnički pregled</p>
<p>Unatoč nastalim poteškoćama, o kojima je Vjesnik već pisao, može se pretpostaviti da će se podzemna garaža ispod Langova trga ipak otvoriti prije Božića, kako je ljetos, za obilaska gradilišta, najavila gradonačelnica Vlasta Pavić.</p>
<p> Prilikom tehničkog pregleda objekta, 14. listopada, ustanovljeno je, naime da objekt zasad ne zadovoljava jer su, među ostalim, pronađeni nedostaci na uređaju o dojavi požara, pa garaži nije izdana uporabna dozvola bez koje se objekt ne može otvoriti.</p>
<p> Nedostaci bi se trebali ukloniti do početka prosinca, kada će objekt biti ponovno tehnički pregledan. Dok nema dozvole, ni prateće benzinska crpka Ine na Langovu trgu neće raditi.</p>
<p>Prema ugovoru, rok za kraj radova bio je u listopadu, ali su rokovi pomaknuti, jer su radnici zagrebačke Tehnike d.d. prilikom radova naišli na podzemne vode.</p>
<p>Izgradnja garaže počela je 23. srpnja prošle godine. Kada konačno bude otvorena, ona će na svojih pet etaža (ukupne površine 9000 četvornih metara) koje sežu do dubine od petnaestak metara, moći primiti 309 automobila. Petnaest mjesta rezervirano je za invalide. Nadzemni dio, kojega je dio i benzinska crpka, prostire se na 1400 četvornih metara.</p>
<p> Vrijednost ove investicije je 36,5 milijuna kuna za što je otvoren kredit kod Ersteärkische Bank. Kredit će se s kamatama od 6,8 posto otplaćivati narednih 20 godina. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U Bolnici Merkur otvoren Centar za transplantaciju</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić u petak je svečano otvorila Centar za multiorgansku transplantaciju u Kliničkoj bolnici Merkur. U prostorije novoga centra HZZO je uložio 1,5 kuna, dok je oprema vrijedna pola milijuna kuna nabavljena uz pomoć donacija. KB Merkur je ujedno proslavio i pet godišnjicu od prve u nizu transplantacija jetre, kojih je od 1998. godine učinjeno 72. </p>
<p>Dr. Miran Martinac, ravnatelj KB-a Merkur, rekao je da se u toj bolnici oduvijek ulagalo u ljude, a ulaganje u prostor odlična je nadgradnja za još bolje rezultate. »Uskoro se nadamo i osnivanju samostalnog nacionalnog centra za transplantaciju. Prepoznavanje stručnosti i umješnosti sigurno je put koji nas vodi u Europu, u koju smo mi s našim postignućima već i ušli«, naglasio je dr. Martinac. </p>
<p>Gradonačelnica Pavić rekla je da je ova ugledna zagrebačka klinika zaslužila da dobije prvi hrvatski centar za transplantaciju. »Očekujem da će ovaj centar značiti velike mogućnosti za bolje uspjehe i dobrobit naše medicine«, istaknula je. Dr. Tomislav Šoša, predstojnik Klinike za kirurgiju, rekao je da je u posljednjih deset godina broj operacija u toj klinici povećan za 3,3 posto, dok je smrtnost smanjena na tri posto. U KB-u Merkur rade se i visokosofisticirane operacije krvnih žila i abdomena. »Nadam se da će naša kirurgija biti još priznatija nakon odluke o zatvaranju KB-a Merkur«, ironizirao je dr. Šoša, aludirajući na plan o preseljenju te ustanove u okrilje nove bolnice u Blatu. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otvorena Židovska osnovna škola Lauder-Lea Deutsch</p>
<p>U prostorijama bivšeg Nadrabinata, u zagrebačkoj Amruševoj ulici, u petak je dopredsjednik zaklade CEO Ronald S. Lauder Foundation, George Ban, i službeno otvorio Židovsku osnovnu školu Lauder-Lea Deutsch.</p>
<p> Otvaranju su nazočili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Esad Prohić, ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar, predstavnik Vladina Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer te predstavnici gradskih vlasti. Goste je pozdravio i zaželio uspjeh u radu obnovljenoj židovskoj školi glavni rabin u Hrvatskoj Kotel Da-Don.</p>
<p> O povijesti židovskog školstva u Zagrebu, koje seže u 1840. godinu, govorio je predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Dodijeljene nagrade za humana djela Nipetnišest</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Nagrade Nipetnišest u četvrtak su u dvorani HNK dodijeljene djeci i mladima od osam do osamnaest godina za učinjena dobra djela, čime je obilježen završetak humanitarne akcije Mali veliki ljudi udruge Plavi telefon i Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. </p>
<p>Akcija je održana pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića koji je pozdravivši mnogobrojnu dječju publiku otvorio cjelovečernju svečanost. </p>
<p>»Nagrada Nipetnišest namijenjena je djeci i mladima koji su drugima pružili ruku pomoći, nerijetko pritom riskirajući i vlastiti život», rekao je Miroslav Vučenović, predsjednik udruge Plavi telefon, te je dodao da se na njihovu akciju Mali veliki ljudi prijavilo čak 700 djece što je žiriju u kojem je bila i predsjednikova supruga Milka Mesić uistinu otežalo odabir nagrađenih.</p>
<p>Čak 23 nagrade za učinjena humana djela djeci i mladima uručili su bacačica diska Ivana Brkljačić, nogometaš Niko Kranjčar, voditelj Joško Lokas i glumac Kiki Ugrina. </p>
<p>Samo za tu prigodu pijanist Matija Dedić napisao je himnu akcije Nipetnišest koju su izvele popularne Divasice. Najveće ovacije zasigurno je dobila Nina Badrić koja je djeci iz publike dopustila da bez glazbene podloge s njom otpjevaju »Čarobno jutro«, nakon koje su nastupile Vanna i Helena iz Bastardza. Najavljen kao najveća hrvatska estradna zvijezda na pozornicu je izašao pobjednik dječje Eurovizije Dino Jelusić, te je u pratnji Band Aida dječje Eurovizije otpjevao »Mi trebamo ljubav«. Na poziv voditeljskog para Danijele Trbović Vlajki i Mirka Fodora, svi su nagrađeni sudionici na bijeloj plahti bojama otisnuli svoje hrabre ručice. Nakon dodjele nagrada Predsjednik Mesić se u foajeu kazališta družio s djecom.</p>
<p>Povodom ove akcije izdana je i knjiga »Nipetnišest« autorica Sanje Pilić i Višnje Biti u kojoj su zabilježena sva humana djela nagrađene djece. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prince i George Harrison ulaze u Kuću slavnih rock and rolla</p>
<p>NEW YORK, 21. studenoga</p>
<p> - Karizmatični rocker Prince i pokojni član Beatlesa George Harrison među sedam su slavnih osoba koje bi 2004. godine trebale ući u Kuću slavnih rock and rolla, priopćeno je u petak.</p>
<p>Bob Seger, britanska skupina Traffic, teksaški bend ZZ Top, pjevač i tekstopisac Jackson Browne, rythm skupina The Dells preostali su iz skupine izvođača koji će u Kuću slavnih ući na 19. godišnjoj svečanosti u New Yorku 15. ožujka. Umjetnici mogu ući u Kuću slavnih tek 25 godina nakon što je objavljena njihova prva ploča. Svestrani Prince koji pjeva, piše pjesme, pleše, svira gitaru i klavijature, postao je rock zvijezda 1982. s dvostrukim albumom »1999«. Dvije godine kasnije, s 26 godina, s filmom i albumom »Purple Rain« na kojem je i hit pjesma »When Doves Cry« on je postao svjetska zvijezda. Album i film »Purple Rain« se našao na prvom mjestu glazbenih ljestvica i ljestvica zarade na kino blagajnama.</p>
<p>Harrison, preminuo od raka u studenom 2001. godine u 58. godini, već je ranije biran za Kuću slavnih, ali kao član Beatlesa. Harrison je pokazao svoje solističke vještine s trostrukim albumom »All Things Must Pass« 1970. godine, a iduće godine objavljuje »Concert for Bangla Desh«. Kasnije se Harrison priključio Bobu Dylanu, Royu Orbisonu, Jeffu Lynneu i Tomu Pettyju snimajući albume kao bend Traveling Wilburys.</p>
<p>Glasovanje za rock and roll počasti obavlja međunarodni žiri od 700 znalaca koji su dobili listić s popisom nominiranih koje im šalje odbor za nominacije Zaklade kuće slavnih rock and rolla. Nagrada za životno djelo u kategoriji »neizvođača« bit će objavljena kasnije.</p>
<p>Zaklada kuće slavnih rock and rolla osnovana je 1983. godine, a prva svečanost održana je 1986. godine. Svi koji su odabrani za Kuću slavnih predstavljeni su u muzeju Rock and Roll Hall of Fame u Clevelandu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Po »Peopleu« Johnny Depp najseksepilniji živući muškarac </p>
<p>LOS ANGELES, 21. studenoga</p>
<p> - Tjednik People proglasio je američkog glumca Johnnyja Deppa najseksepilnijim živućim muškarcem za 2003. godinu, objavljeno je u najnovijem broju tog tjednika u četvrtak.</p>
<p>People je 40-godišnjeg Deppa postavio ispred njegovih kolega Brada Pitta koji je već dva puta okrunjen tom titulom, Georgea Clooneyja, Russella Crowea i Denzela Washingtona, koji su se našli među prvih deset. Prošle je godinu titulu najseksepilnijeg odnio također glumac Ben Affleck. Depp titulu najseksepilnijeg živućeg muškarca ponajviše duguje uspjesima filmova »Pirati s Kariba«, koji su postali najvećim ovogodišnjim filmskim hitom te su najavili ponovno rođenje davno zaboravljenog žanra gusarskih pustolovnih filmova kakvima je nekad gospodario Errol Flynn. Uz »Pirate s Kariba« Depp se pojavio i u trećem nastavku dogodovština meksičkog gitariste i ubojice »Bilo jednom u Meksiku« Roberta Rodrigueza koji također dobro prolazi na kino blagajnama.</p>
<p>U svojem najnovijem izdanju People ističe »misaonu ekscentričnost« Johnnyja Deppa, nastanjenog u Francuskoj s dvoje djece iz veze s francuskom pjevačicom Vanessom Paradis, i poznatog po filmovima »Edvard Škaroruki«, »Što muči Gilberta Grapea« i »Čokolada«. </p>
<p>Uz spomenute glumce koji drže vrh ljestvice najseksepilnijih mjesto na listi su našli glazbenici Lenny Kravitz i Justin Timberlake, te opet glumci Ashton Kutcher, Hugh Grant, Hugh Jackman i Colin Farrell.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Steve Martin će glumiti inspektora Clouseaua u filmskom remakeu</p>
<p>LOS ANGELES, 21. studenoga</p>
<p> - Američki komičar Steve Martin glumit će inspektora Clouseaua, smušenog francuskog inspektora, u remakeu »Pinka Pantera«, poznate serije filmova u kojoj je glavnu ulogu tumačio Peter Sellers, objavila je ovih dana producentska kuća Metro-Goldwyn-Mayer. </p>
<p>Snimanje novog »Pinka Pantera« počet će sljedeće godine u MGM studijima kako bi se obilježila 40. obljetnica pokretanja serije filmova redatelja Blakea Edwardsa koji danas uživaju status klasika. »Produkcija nove komedije pod naslovom 'Rođenje Pink Pantera' trebala bi početi u proljeće 2004. godine«, izjavili su Chris McGurk, potpredsjednik MGM-a, i Michael Nathanson, predsjednik MGM Picturesa. »Filmovi o Pinku Panteru spadaju među najveće i najtrajnije uspješnice MGM-a i ponosni smo da smo okupili izvrsnu kreativnu ekipu kako bi film krenuo u novom pravcu«, izjavili su oni.</p>
<p>Steve Martin dat će svoj osobni pečat liku Jacquesa Clouseaua u filmu producenta Roberta Simondsa i redatelja Shawna Levyja, čija je prethodna komedija »Just Married« zaradila više od 100 milijuna dolara od prodaje ulaznica širom svijeta. Film će biti deveti u originalnoj seriji. Devedesetih je već postojala ideja oživljavanja ovog junaka, ali kako je prvi pokušaj »Sin Pink Pantera«, s Oscarovcem Robertom Benignijem u glavnoj ulozi, neslavno propao projekt nije dobio svoje nastavke. </p>
<p>Poznata filmska tema skladatelja Henryja Mancinija nagrađena je Grammyjem, a crtani lik Pinka Pantera dobio je Oscara prije nego je zaživio samostalno kao crtić.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nagodba Jennifer Aniston u sporu oko objave golišavih fotografija</p>
<p>LOS ANGELES, 21. studenoga</p>
<p> - Glumica Jennifer Aniston uspjela se nagoditi za 550.000 dolara u sporu s fotografom koji je priznao da je objavio neautorizirane fotografije zvijezde iz televizijske serije »Prijatelji« snimljene za vrijeme njenog sunčanja u toplesu, objavio je glumičin glasnogovornik u petak. Izvan sudska nagodba između Jennifer Aniston i fotografa Francoisa Navarrea uslijedila je 16 mjeseci nakon što je glumici uspjela odvojena nagodba s izdavačima dvaju časopisa koji su objavili njezine fotografije u toplesu. Uvjeti prijašnje nagodbe, do koje je došlo kad je slučaj trebao izaći pred sud u Los Angelesu, nisu otkriveni. Još je jedna nagodba postignuta s trećim časopisom. Fotografije je u veljači 1999. godine napravio paparazzi fotograf koji se popeo preko dva i pol metra visokog zida oko glumičine kuće u Malibuu dok se ona izležavala u vrtu samo u gaćicama. Potajice snimljene fotografije pojavile su se kasnije u časopisima Celebrity Skin, High Society i Celebrity Sleuth. Fotografije su se pojavile u i nekim neameričkim časopisima poput talijanskog Eva Tremilla. Tužba podnesena protiv Navarrea na sudu u Los Angelesu teretila ga je za napad na privatnost, neovlašteni ulaz na posjed i nanošenje štete imenu i liku Jennifer Aniston. Kao dio nagodbe s Navarreom prihvatila je njegovo objašnjenje da se on sam nije popeo na zid oko njezine kuće i nije sudjelovao u fotografiranju, rekao je glumičin glasnogovornik Stephen Huvane. No, Navarre se ispričao glumici što je predao fotografije talijanskom fotografskom agentu koji ih je onda objavio u Italiji. Jennifer Aniston će tako primiti 550.000 dolara da odustane od tužbe, od čega je 100.000 dužan Navarr dok je 450.000 dužan njegov osiguravatelj. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Buduća španjolska princeza napustila novinarski posao</p>
<p>MADRID, 21. studenoga</p>
<p> - Buduća španjolska princeza Letizia Ortiz napustila je novinarski posao na španjolskoj državnoj televiziji TVE kako bi se mogla udati za princa Felipea, objavili su mediji. </p>
<p>Letizia je Španjolcima poznata kao voditeljica kasnih vijesti, no morala je napustiti posao nakon što je kraljevska palača objavila da će se idućega ljeta udati za 35-godišnjeg sina kraljice Sofie i kralja Juana Carlosa. Par se službeno zaručio prije dva tjedna. Ortiz je na TVE radila tri godine, izvještavajući o najvažnijim vijestima, poput havarije grčkoga tankera Prestige krajem 2002. godine. Prije toga radila je za druge značajne medije, kao što su ABC i CNN na španjolskom jeziku. Letizia se nedavno preselila u dio kraljevske palače Zarzuela namijenjen gostima i prolazi ubrzanu obuku iz kraljevskog protokola, kako bi bila spremna za preuzimanje dužnosti kraljice. </p>
<p>Za razliku od drugih kraljevskih obitelji španjolska plava krv se nije previše uzburkala nakon vijesti kako će se princ oženiti običnom građankom. Razlog tome jednim djelom najvjerojatnije leži u činjenici da je Letizia poznata televizijska osoba, pa su je svi lakše prihvatili.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Senator traži da Malezijke budu kao Tajlanđanke</p>
<p>KUALA LUMPUR, 21. studenoga</p>
<p> - Malezijski senator Ismail Kassim savjetovao je ženama u toj zemlji da oponašaju susjedne Tajlanđanke, žele li da im brakovi potraju duže, objavili su mediji. Lokalni senator izjavio je u parlamentu da bi Ministarstvo za ženska pitanja trebalo osmisliti programe kroz koje bi se žene u Maleziji naučile ponašati »znatno nježnije« prema supruzima. »To je razlog zašto naši muškarci odlaze preko granice u Tajland....čini se da doma ne dobivaju dovoljno nježnosti«, prenosi Kassima list »New Straits Times«. </p>
<p>»Kako bi i mogli odoljeti kad ih Tajlanđanke tretiraju tako dobro, kupaju ih i rade im sve ostale stvari...«, dodao je senator. Brojni Malezijci odlaze preko granice u Tajland u potrazi za »nježnošću« i tamo nerijetko ostaju sklapajući brakove s tamošnjim ženama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Novi uređaj otkrivat će je li vozač pijan, drogiran ili preumoran</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 21. studenoga</p>
<p> - Britanska policija počela je ispitivati novi detektor koji u kratkom roku može odrediti je li vozač pod utjecajem droga, alkohola ili pretjeranog umora. </p>
<p> Svrha detektora je da na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> odredi je li vozač u stanju voziti i to tako da procjenjuje vozačevo ponašanje, a ne testira razinu tvari u organizmu. Novi detektor prvi put se u svijetu testira u Velikoj Britaniji, piše New Scientist.</p>
<p> »Detektor smanjene sposobnosti« još je u ranoj fazi razvoja, ali Znanstveni odjel policije u Herfordshireu proučava dobivene rezultate kako bi odredili ima li smisla nastaviti s razvojem tog projekta. Bude li odgovor pozitivan, proći će još najmanje dvije godine prije nego što detektor bude spreman za rad.</p>
<p> »Prvi rezultati obećavaju«, kazala je Julia Boyle s britanskog sveučilišta Surrey, koja vodi istraživanje. Rezultati prvog istraživanja javnosti bili su predstavljeni prošloga tjedna na konferenciji sveučilišta Cranfield.</p>
<p> Detektor za deset minuta procjenjuje je li vozač u stanju voziti. Prvo istraživanje provedeno je ovoga ljeta a u njemu je sudjelovalo 170 dobrovoljaca. Rezultati su pokazali velike razlike između onih koji su tvrdili da nisu uzeli droge i onih koji su priznali da su pod utjecajem droge.</p>
<p> Glavni je cilj detektora, objašnjava Boyle, otkriti vozače koji nisu u stanju voziti jer su pod utjecajem droga. To je, naime, sve veći problem u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je za 18 posto prometnih nesreća 2002. godine »krivac« bila droga.</p>
<p> Prototip detektora obavlja dva testiranja kojima je cilj procjena triju ključnih sposobnosti vožnje: motorike, sposobnosti reagiranja u neočekivanim situacijama i razine koncentracije.</p>
<p> Ti su testovi izabrani iz šireg niza testova koje su razvili stručnjaci sveučilišta u Surreyu a kojima je cilj procjena djelovanja droge i nedostatka sna na sposobnost vozača da sigurno voze. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pretražujući staru lovinu, Japanci otkrili novu vrstu kitova</p>
<p>LONDON, 21. studenoga </p>
<p> - Japanski su znanstvenici otkrili da osam kitova uhvaćenih sedamdesetih godina pripada novoj vrsti kitova koju su nazvali Balaenoptera omurai, prenosi britanski znanstveni časopis Nature. </p>
<p> Shiro Wada, s Državnog instituta za ihtiološka istraživanja u Japanu rekao je kako je to zaključeno na temelju posljednjeg istraživanja provedenog na ostacima osam primjeraka uhvaćenih sedamdesetih i jednom primjerku zamrznutom 1990 godine.</p>
<p> Nova vrsta ovog sisavca po vanjskim obilježjima podsjeća na velikog sjevernog kita (Balaenoptera physalus) no nešto je manji od te vrste i kraći od 12 metara. Kosti glave Balaenoptera omurai šire su i plosnatije te imaju 200 usi - rožnatih pločica koje se nalaze na mjestu gdje skupina kitova zubana ima zube. Veliki sjeverni kit ima ih manje.</p>
<p> Spomenutim vrstama kitova usi služe kao filter koji im omogućuje da nakon usisavanja, ponekad i nekoliko tona morske vode, u njihovu organizmu ostanu planktoni i ribe, a izbaci se voda.</p>
<p> Istraživanje kostiju i genetičkog materijala pokazalo je da devet spomenutih primjeraka na kojima su obavljena istraživanja, pripada istoj obitelji kitova, te da se razlikuju od četiri do sada poznate živuće skupine kitova usana. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Anatomija spomeničkog trga</p>
<p>Od 1980. godine Trg Stjepana Radića bio je temom desetak urbanističkih i spomeničkih natječaja, studijskih razmatranja i seminara te prostornih planova / Tri natječaja bila su vezana uz spomeničko rješenje, ali s nagradama i bez njih taj prostor nikada nije dovršen / Može li spomenik uopće riješiti urbanistički problem? </p>
<p>Najnoviji prijedlog da se Trg Stjepana Radića u Zagrebu, kao reprezentativna sjeverna završnica avenija Hrvatske bratske zajednice i Većeslava Holjevca, oplemeni Spomenikom domovini te tako napokon urbanistički i arhitektonski uredi taj prostor južno od pruge kao ona nužna spojnica Donjega i grada što se pruža prema i preko Save, prilika je za podsjećanje na povijest pokušaja uređenja toga trga, o kome su kompleksna stručna promišljanja zagrebačkih urbanista počela prije stotinjak godina.</p>
<p>Prvi dio te povijesti vezan je uz izbor lokacije željezničkoga kolodvora, jer su odmah uočene njegove negativne prometne posljedice. No, pruga je tuda ipak prošla, a kolodvor svečano otvoren 1892. On je prekinuo logičan nastavak istočnog kraka Zelene potkove prema jugu. Pa iako se od 1896. do 1907. predlažu razna rješenja tzv. »željezničkoga pitanja«, ono nije riješeno do danas. Premda je taj prostor u Generalnoj osnovi iz 1897. ucrtan kao industrijska zona, već ga urbanističke studije nastale samo godinu dana poslije tretiraju kao produljenje donjogradskoga središta. Tako nastaju prvi nesporazumi jer u prije zacrtanu industrijsku zonu već ulazi kompleks Paromlina oko kojega bi novim razvojnim vizijama trebale niknuti rezidencijalne vile. To se naravno nije dogodilo. Ali Paromlin je podignut i proširen.</p>
<p>Sredinom prošloga stoljeća ipak se urbanistički pokušava taj prostor privesti svrsi donjogradskoga središta pa se 1955. raspisuje urbanistički natječaj za regulaciju središnjega poteza Zagreba na kojem je prvu nagradu dobio projekt trojice arhitekata-urbanista Zdenka Kolacija, Kazimira Ostrogovića i Zdenka Sile. Iako tim projektom predviđena izgradnja (kao ni spomenik revoluciji) nije u potpunosti provedena, ipak su podignuti Gradska vijećnica (ali krnja, jer sâmo vijećničko zdanje što je trebalo biti na istočnom kraju objekta, kao i neboder pred zapadnim pročeljem nikada nisu sagrađeni), Koncertna dvorana »Lisinki«, te zdanja Matice hrvatskih iseljenika i Zagrebačke banke.</p>
<p>Poslije se pokušavalo tu štošta ubacivati - od hotela (čak i u izgoreni Paromlin) do Muzičke akademije, ali je jedino uz samu prugu napravljen autobusni terminal što se veže na Pothodnik koji je na tome mjestu jedina poveznica grada presječena prugom. Od 1980. godine taj je prostor bio temom desetak urbanističkih i spomeničkih natječaja, studijskih razmatranja i seminara te naravno prostornih planova. No, do danas rješenje nije nađeno. S obzirom da se sada predlaže njegovo spomeničko uređenje, treba spomenuti još dva slična pokušaja, koja nisu odmakla od natječaja. Natječaj za spomenik Titu (tada na Trgu revolucionara) bio je raspisan 1986. jer mu se spomenik htio podići o stotoj obljetnici smrti (1992.). Prvu nagradu dobili su Vojin i Zoran Bakić. No, 1992. već je raspisan novi natječaj, doduše anketni, za oblikovanje prostora Ulice Hrvatske bratske zajednice i sada već Središnjega trga, na kojem su prvu nagradu dobili arhitekti Helena i Hrvoje Njirić. Ali ni taj rad nije bio podlogom za stvarno uređenje toga prostora, pa je 2000. ponovno raspisan natječaj za Trg domovinske zahvalnosti. Tim se natječajem sugeriralo spmeničko obilježje, ali kako nije rezultirao prvom nagradom, još je manje izgleda bilo za ikakvu realizaciju.</p>
<p>Prijedlog da se na tome trgu, podigne Spomenik domovini podrazumijeva novi urbanističko-arhitektonsko-spomenički natječaj. Iako skriven iza spomenika, on bi trebao riješiti daleko složenije probleme toga prostora, koji bi se napokon trebao suvislo povezati sa sjevernim dijelom urbane gradske osovine na kojoj se nalazi. Hoće li ovaj puta uspjeti ili će slijediti novi pokušaji i novi natječaji?</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Oscarovac koji se zamjerio konzervativnoj Americi</p>
<p>Michael Moore je nagrađen u Cannesu, poslije je dobio Oscara za dokumentarni film »Ludi za oružjem« u kojem bespoštedno razobličava stanje u američkom društvu i lako dobivanje dozvola za nošenjem oružja, što je izazvalo niz tragičnih incidenata</p>
<p>O Michaelu Mooreu i njegovu filmu »Bowling for Columbine« (»Ludi za oružjem«) pisali smo nekoliko puta, nakon što je dobio nagradu u Cannesu prije dvije godine, zatim kada je nagrađen je Oscarom početkom ove godine, a njegov film bio je i na programu ljetnog festivala u Motovunu. Vjesnik je također u nastavcima objavljivao dijelove Mooreove knjige koje se odnose na temu oružja. A sada, kada je film napokon stigao na redoviti program u kino dvorane, treba podsjetiti gledatelje o čemu se radi. </p>
<p>Nakon što je raskrinkao direktora General Motorsa Rogera Smitha u svom mnogo hvaljenom i nagrađivanom dokumentarcu »Roger and Me« (1989.), Michael Moore okrenuo se novom dugom i iscrpnom dokumentarnom putovanju kroz istinu baveći se temom goleme količine oružja koje Amerikanci upotrebljavaju.</p>
<p>Premda posjedovanje oružja većina njih opravdava samoobranom, podatci iz kriminalnih dosjea govore suprotno upućujući na brojne i tragične incidente koje je takva »politika« donijela. </p>
<p>Mooreu je kao povod poslužio tragični događaj masakra u srednjoj školi, Colombine High, kada su dvojica učenika ubila 12 svojih kolega i učiteljicu, a zatim i sami završili vlastite živote. Oni su metke za svoje oružje kupili u trgovini K-Markt, a večer prije kobnog jutra veselo su kuglali u mjesnoj kuglani...</p>
<p> Moore u dokumentarnom filmu »Ludi za oružjem« analizira američku povijest i pokušava naći uzroke tolikoj patološkoj strasti i sklonosti prema oružju. On pita, proučava, raščlanjuje, razgovara, zaključuje, osuđuje, on barata razlozima koji su često toliko apsurdni da su smiješni i toliko dramatični da izazivaju paniku i strah.</p>
<p>»Jesmo li mi nacija revolveraških luđaka, ili smo samo ludi?«, pita se Michael Moore u tome svom filmu, u kojem progovara o nasilju i strasti prema oružju, kao trenutno najaktualnijim ne samo američkim nego i svjetskim temama. Tako on kreće u potragu za uzrocima svega i razlozima takvih poriva pitajući se, analizirajući, provjeravajući, anketirajući zašto je Amerika tako sklona nasilju.</p>
<p> A uzroke traži i nalazi između ostalog i u američkoj dvoličnoj međunarodnoj politici te vojnim intervencijama koje su imali u posljednjih 50 godina kada su, između ostalih, igrali igrice s Panamom, Vijetnamom, Irakom, Čileom, Kosovom, Afganistanom...Ali isto tako i u slobodnoj prodaji oružja u samoj Americi, gdje se pištolji, puške i metci mladima nude gotovo u samoposlugama.</p>
<p>Moore na svoj specifični način lukavog istraživača, ali i drskog provokatora ne štedi nikoga, ni političare, ni trgovce, ni profesore ni roditelje. On je otvoren i bespoštedan u želji za istinom. Tužan i dramatičan u dokumentarnim snimcima ubojstava ili pri emitiranju autentičnih telefonskih poziva u pomoć, duhovit i opušten u kanadskoj epizodi prikazivanja lagodnijeg života u susjedstvu gdje svi imaju otključana vrata i nitko se nikoga ne boji, sve do bespoštednog razobličavanja Charltona Hestona i njegovih revolveraških ideala. </p>
<p>Trajno će ostati u sjećanju dio iz filma u kojem Moore ulazi u Hestonovu vilu te njegovo verbalno razoružavanje nekadašnjeg idola Hollywooda, zadrtog desničara, koji se pretvorio u slijepog zaštitnika oružja i sile.</p>
<p> S obzirom na njegovu dokumentarističku dosljednost i verbalnu bespoštednost, prisjetimo se oštrih riječi koje je Michael Moore izrekao primajući Oscara krajem ožujka ove godine, neposredno nakon početka američke invazije na Irak.</p>
<p>»Ja sam Amerikanac i volim svoju zemlju, zato imam pravo govoriti što se događa i snimati filmove o onome što mislim da ne valja kako bih ukazao ljudima na negativnosti. Moja odgovornost je, kao što je odgovornost i vas novinara, da ne stojimo po strani i pravimo se kao da se ništa ne događa. </p>
<p>Volim filmsku umjetnost, ona je nešto najljepše što nam se može dogoditi i prava je blagodat kada nakon dva sata sjedenja izađemo iz kino dvorane sretni, obogaćeni novim iskustvom. Zato sam ponosan što sam dio filmskog svijeta, istodobno svjestan da mi koji radimo dokumentarne filmove, moramo biti zaštitnici istine, bez obzira na to kako, koliko i komu sve ona bila neugodna. Moramo biti iskreni i očistiti sve ono što ne valja.«</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kod Gotovca sve je režija </p>
<p>Prikazani rani kolaži, fotografije, knjiga, objekt i filmovi / Film i njegovi postupci vide se već u najranijim izloženim radovima / Fotosekvence poznate i provokativne Gotovčeve akcije »Zagreb, volim te!« </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Četrdeset godina umjetničkoga rada Tomislava Gotovca nedavno je skupljeno u monografiju, a nekoliko njegovih radova u vlasništvu Muzeja suvremene umjetnosti od četvrtka je moguće vidjeti u toj ustanovi. </p>
<p>Izložene rane kolaže iz polovice šezdesetih, po jedan objekt, grafiku i knjigu te filmove i serije fotografija povezuje naziv izložbe »Speaking of pictures« (Govoreći o slikama), inače svojedobni naziv rubrike u američkom magazinu »Life«. Baš će fotografije u »Lifeu« obilježiti Gotovčevu umjetnost. Vezanost za proživljeno u mladosti i reinterpretiranje sjećanja, otkriće i favoriziranje »američkog života« upotpunjeno osobnom strašću za slikama zacrtalo je put za Gotovčevo kasnije profesionalno bavljenje fotografijom i filmom, objašnjava autorica izložbe Jadranka Vinterhalter u katalogu. </p>
<p>Zanimanje za film Gotovac je, u nemogućnosti bavljenja njime, zamijenio fotografijom, a režiju, temeljni postupak filma, Gotovac je prenio u fotografiju. Kod njega je sve režija, čak i kada je realizirano u drugim medijima, primjećuje Ješa Denegri, podsjećajući na svojedobnu Gotovčevu izjavu u kojoj je sadržana cijela mudrost njegova rada i života - »Sve je to movie« (Sve je to film).</p>
<p>Film i njegovi postupci vide se već u najranijim izloženim Gotovčevim radovima, seriji »Glave« iz 1960. Pet fotografija s vlastitim likom koje će deset godina poslije upotpuniti s još 12 fotografija šišanja i brijanja umjetnika, posveta su filmu »Stradanje Ivane Orleanske« Theodora Dreyera i postupku rotiranja u Hitchcockovim filmovima. </p>
<p>Gotovčev rad od samih početaka prati izvaninstitucionalno djelovanje, ponajprije na ulicama. Iz toga su vremena izložene fotografije akcija na zagrebačkim ulicama »Prošenje« (Molim milodar, hvala. Umjetnik u prošenju) i »Čišćenje javnih prostora« (Hommage za Vjekoslava Francea zvanog »Boljševik« i »Apostol čistoće«) te fotosekvence poznate i provokativne Gotovčeve akcije »Zagreb, volim te!« iz 1981. </p>
<p>Fotografske radove, koji i čine glavninu izložbe, upotpunjuju četverodijelni »Hommage to Josip Broz« (Čitanje novina, Slušanje radija, Gledanje televizije i Telefoniranje) te ciklusi aktova »Tom, prijedlog za seksi časopis« i najnoviji »Foxy Mister«. </p>
<p>Od Gotovčevih filmova za ovu izložbu izabrano je nekoliko radova iz polovice šezdesetih (»Prije podne jednog fauna«, »Pravac«, »Plavi jahač« i »Kružnica«) i nekoliko kasnijih iz sedamdesetih (»Glenn Miller I« i dokumentacija izložbe Julija Knifera iz 1978.).</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Srce demokratskih zakona</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Jedna od knjiga koje publicira Ministarstvo kulture, a tiče se bilo kulturne politike, bilo nekih drugih tema koje ulaze u ingerenciju toga ministarstva - publikacija »Medijsko zakonodavstvo Republike Hrvatske - rasprave i zakoni« - predstavljena je u petak u Ministarstvu. U njoj su sabrani prilozi mr. Jadrana Antolovića, mr. Tomislava Jelića, Gordane Carević, Mirjane Lichtner Kristić i Nives Zvonarić.</p>
<p>»Medijsko zakonodavstvo je srce demokratskih zakona uopće i taj rad, koji je, barem što se ovoga ministarstva tiče, započeo tek prije dvije godine, postao je u jednome kratkom roku sveobuhvatan. Željeli smo na jednome mjestu imati sve te zakone te da se oni promatraju u totalitetu. Isto tako, željeli smo da Hrvatska ima ono što imaju i druge zapadne demokracije«, istaknuo je, objašnjavajući svrhu knjige, ministar kulture dr. Antun Vujić.</p>
<p>U prvome dijelu publikacija donosi članke koji promišljaju o hrvatskome medijskom zakonodavstvu, pišući o harmonizaciji toga zakonodavstva s europskim, slobodi izražavanja i informiranja kroz stajališta Europskoga suda za ljudska prava, o medijima i zaštiti privatnosti, elektroničkim publikacijama te o razvoju Hrvatske radiotelevizije u javni elektronički medij.</p>
<p>U drugome su dijelu predstavljeni zakoni o medijima, elektroničkim medijima, HRT-u, HINA-i, potvrđivanju europske konvencije o prekograničnoj televiziji te, na posljetku, Zakon o pravu na pristup informacijama.</p>
<p>Uključivši se u predstavljanje knjige, publicist Božo Novak istaknuo je da vlast treba shvatiti da medijsko zakonodavstvo ne postoji samo zbog novinara, već i zato da bi ona bila poštena. </p>
<p>Zahvaljujući svim suradnicima koji su radili na toj knjizi, Vujić je posebno istaknuo prinos Mirka Bolfeka, ravnatelja HINA-e. U predstavljanju je sudjelovao i ministrov pomoćnik mr. Jadran Antolović te dio suradnika.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Poštena« i »nepoštena« inteligencija </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Dvodnevni simpozij o temi »Filozofi i društveni život« počeo je u petak u dvorani »Školske knjige«, u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva. Skup je otvorio dr. Nikola Skledar (Zagreb) predavanjem o filozofiji i društveno-povijesnom životu. Prema Skledaru, filozofija i povijest bitno su povezani s društveno-povijesnim svijetom kao i s njegovim mijenama. S druge strane, povijesna zbivanja i mijene utječu na ljude kao i na život filozofa, odnosno njegovu filozofiju.</p>
<p> Dr. Ante Čović (Zagreb) govorio je o odgovornosti filozofa u novoj situaciji. U drugom dijelu predavanja objasnio je svoju definiciju tranzicije koju zove kaotizacija, odnosno da se pod pretpostavkom nastupanja tranzicije prikriva kaos koji se pokušava opravdati kao normalnim procesom. Primjerice, u Hrvatskoj je državno vlasništvo podijeljeno onoj garnituri koja je bila na vlasti, odnosno pokušava se opravdati privatizacija u kojoj je učinjena pljačka. Pod parolom tranzicije i demokracije često je skrivena ta neželjena situacija kaosa koji se u politici kao znanosti na taj način ne interpretira.</p>
<p> Dr. Milan Polić (Zagreb) predavao je o poznatoj tezi često spominjanoj u komunizmu »radnici, seljaci i poštena inteligencija«. Polić smatra kako je ta tema potonula u zaborav, ali je u ondašnjem sistemu imala veliku ulogu u diskriminaciji intelektualca. Današnji »radnici i seljaci« često su izloženi dozi iluzija koju izmišljaju »nepošteni intelektualci«, a da ne znaju da su je popili, ako ih na to ne upozore »pošteni intelektualci«. Primjerice, današnji hrvatski građani nemilo uzimaju aute na kredit kao nekakvu amajliju, preplaćujući auto gotovo za dvaput, a da u tim trenutcima ni najmanje ne razmišljaju o svojoj djeci i njihovoj budućnosti koja je tim novcem, većim dijelom, mogla biti riješena. Pitanje je dakle tko uopće može, a tek onda treba li i zašto biti pošten. Jer ne radi se više o tome mogu li i trebaju li ljudi činiti ono što hoće, nego o tome što oni uopće mogu htjeti. </p>
<p> Slobodan Sadžakov (Novi Sad) govorio je o vladavini eksperata. Sadžakov se ovdje pozivao na Gadamera koji je smatrao da je »zabrinjavajući simptom sve većeg neznanja donosilaca odluka«. Današnji eksperti u negativnom aspektu manipuliraju etičkim pravilima vlastite profesije, u svrhu provođenja određenih ekonomskih probitaka, odnosno oni danas čine važan činilac u formiranju javnog mnijenja u procesu odlučivanja. Na simpoziju su govorili i Lino Veljak (Zagreb), Gajo Sekulić (Sarajevo), Josip Mužić (Zagreb) i Miljenko Brkić (Zagreb).</p>
<p>Nikola Žuvela</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Štimac i Mamić ostali usamljeni u udaru na izbornika </p>
<p>Dan nakon što je obznanjeno da skupina članova Izvršnog odbora traži Barićevu smjenu, ponavlja se već poznata priča. Većina njih se ograđuje od svojih izjava, a pri svome, od 19 članova hrvatske nogometne vlade, ostaju samo Štimac i Mamić </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Slušajući Vlatka Markovića, predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza (HNS), više nije vrijedna spomena oluja koju su pokrenuli neki članovi njegove nogometne vlade (Izvršni odbor Saveza), tražeći neposredno nakon ljubljanske utakmice smjenu izbornika Otta Barića. Proizlazi da je to bila priča za jedan dan, neutralizirana čim je Marković zatražio sučeljavanje s navodnim sudionicima ideje o Barićevoj smjeni.</p>
<p>Prema Markoviću ta priča završena i valja je gurnuti pod tepih istom brzinom kao što je isplivala na površinu. Tvrdi da raspolaže konkretnim činjenicama: </p>
<p>- Mogu samo reći da je oko 90 posto članova Izvršnog odbora uz Barića, i to su mi osobno rekli, a vi izračunajte koliko je to ljudi. To je sve što vam o tome želim reći, ova je priča završila. </p>
<p>Očito iziritiran čim se ta tema spomene, jer se udarom na Barića neizravno dira i u predsjednikov autoritet, što nije ugodno priznati, Marković je potom sjeo u mercedes i napustio HNS, ostavljajući nas da računamo koliko je deset posto od 19 članova koliko ih ima Izvršni odbor. To je tek nešto manje od dva člana (Štimac i Mamić, op. a.), što drugim riječima nedvojbeno kazuje da su neki promijenili mišljenje u hodu, što ne bi bilo prvi puta. Ili pak da su, kako nam je nešto kasnije pripomenuo Barić, bili uvučeni u nečiju tuđu paklenu kombinatoriku koja je trebala dovesti do stvaranja zbrke u Savezu, kao i na kormilu reprezentacije. </p>
<p>Barić, kojem su dolazili ljudi s različitim darovima kako bi izrazili zahvalnost što je Hrvatsku odveo na EP, rekao nam je da je vrlo respektabilan dio Izvršnog odbora digao glas protiv njega, a potom su ti isti ljudi sve demantirali.</p>
<p> - Nazvao me Zirdum, za kojeg je navedeno da je nakon ljubljanske utakmice stao uz Mamića i Štimca, te demantirao da je išta rekao. Dapače, još mi je jednom čestitao, kao što je to učinio nakon utakmice. </p>
<p>Ne želeći nastaviti priču, jer se i u ovoj situaciji svaka riječ može upotrijebiti protiv onoga tko ju je izrekao, od Barića je ipak bilo jače neskriveno razočarenje: </p>
<p>- Kakvi smo mi to ljudi kad radost zamjenjujemo zlom? Moram spomenuti i uvaženog gospodina Vladu Zeca koji samo što nije eksplodirao od bijesa na one koji su napisali da je i on zagovarao moju smjenu. Isto je to učinio i Nevenko Herjavec. No, bilo to točno ili ne, mislim da je sramota da se nakon jedne slabe utakmice, a priznajem da je to bila ona prva sa Slovenijom, s tolikim žarom razapinje izbornika. Što je sa svime dobrim i pozitivnim što sam dosad napravio?</p>
<p>Da bismo Barića primirili i uvjerili kako je izborničko mjesto posebno opipljivo te da se začudo nitko ne buni kad ga pretjerano veličamo, spomenuli smo mu primjer sa španjolskim izbornikom Inakijem Saezom. Nezadovoljni što je u prvom dokvalifikacijskom dvoboju s Norveškom Španjolska kod kuće pobijedila s mršavih 2-1, iz španjolskog su saveza Saezu najavili otkaz ne izbori li prolaz na EP. Nakon što je Španjolska sa 3-0 protutnjala Oslom ponuđen mu je novi, dvogodišnji ugovor: </p>
<p>- Nemam ništa protiv da to spomenete. No, napišite i to da se u našem slučaju radi o tome da su u pitanju čisti interesi. Osim što smo već zaradili mnogo novca plasmanom na EP, bit će toga još činjenicom što idemo na najveću europsku nogometnu smotru. Kao posljedica toga pred vratima nam je i utakmica s Njemačkom. Sve su to prilike i za različite promocije igrača i zemlje. Zbog toga bi se željelo utjecati i na izbornika, a zna se da se ja tome protivim pa nekome nisam po mjeri. Mogu samo ponoviti da je sramota to što se pokrenulo, ali je ipak ugodno saznanje što se ispostavilo da je priča spala na samo dva slova. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibona protiv maštovitog Reflexa</p>
<p>Josip Sesar vraća se u sastav nakon desetodnevne stanke</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Košarkaše Cibone u sljedećih nekoliko dana očekuju zanimljivi dvoboji, Anzulovićeva momčad, naime, igra protiv dva beogradska kluba. Prvi je na rasproredu dvoboj 10. kola Goodyear lige protiv košarkaša Reflexa, bivšeg Železnika, kojeg Cibona dočekuje u subotu u 20 sati. Potom u četvrtak slijedi teško i važno gostovanje protiv beogradskog Partizana u 4. kolu Eurolige. </p>
<p>Cibosi spremno dočekuju Reflex Vlade Đurovića, trenera koji je utisnuo pečat i u hrvatskoj košarci. Josip Sesar bit će nakon desetodnevne stanke u sastavu »vukova«. </p>
<p>- Sesar se vraća u momčad, liječnički pregled je pokazao da je sve u redu i Josip je spreman za maksimalna opterećenja, izvjestio je trener Cibone Dražen Anzulović. Reflex nema veću tradicije, tek su 1997. godine ušli u Prvu ligu, no klub iz beogradskog predgrađa ima vrlo ambiciozne planove, prošlog su tjedna doveli pojačanja Reggieja Freemana i Sašu Stefanovića koji su sezonu započeli u Crvenoj zvezdi. </p>
<p>- Reflex ima jaku i talentiranu momčad, bez obzira što će Freeman i Stefanović moći zaigrati tek u siječnju. Prošle su godine bili prvi nakon osnovnog dijela prvenstva. Krasi ih dobar protok lopte i maštovitost u napadu, svih igrača, ne samo Aškrabića i Smitha, kazao je Anzulović. </p>
<p>Đurovićeva je momčad na trećem mjestu Goodyear s istim omjerom pobjeda i poraza kao i Cibona, Budućnost i Olimpija. Ne treba zaboraviti da je Reflex pobijedio Zadra u Jazinama.</p>
<p> - Nezgodni su, šutiraju puno trica, slično kao i Budućnost. Protiv Bonna ispucali su 28 trica. Uz to, igraju vrlo korektnu obranu, do prošlog kola imali su najmanje primljenih koševa, druga je Cibona, kazao je Anzulović koji nije previše otkrivao prednosti svoje momčadi. </p>
<p>- Možemo ih nadmašiti u svim segmentima. Ne zanima me učinak pojedinaca, već cijele momčadi. </p>
<p>Na upit čini li mu se da Scoonie Penn u posljednje vrijeme igra bolje, točnije, od utakmice u Barceloni, Cibonin strateg je kazao: </p>
<p>- Znam njegove odlike, već sam kazao da je Penn i prije Barcelone igrao dobro. Svojim igrama sigurno je donio kvalitetu više. Za mene nikad nije bio sporan, zaključio je Anzulović. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Favorit se zna, no i iznenađenje je moguće« </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Zagreba otputovali su u Beograd, gdje ih u 10. kolu Goodyear lige u subotu dočekuje vodeća momčad u natjecanju, Crvena zvezda. </p>
<p>- U dvoboju Zagreba i Crvene zvezde uopće nije upitno tko je favorit. Ipak, napomenuo bih da su u ovome trenutku Beograđani mnogo ranjiviji nego što su bili na početku sezone. Zbog toga te zbog naših dobrih igara u posljednje vrijeme iznenađenje je moguće. U svakom slučaju, ne idemo u Beograd s mislima na poraz, rekao je trener Zagreba Jakša Vulić. </p>
<p>Kao igrače od kojih prijeti najveća opasnost Vulić je apostrofirao Rakočevića, reprezentativca SiCG s NBA iskustvom, Jeretina i Dozeta, koji čine vrlo jaku vanjsku liniju. No, Vulić ima spreman odgovor: </p>
<p>- Ivan i Marko Tomas, te Damir Miljković mogu kvalitetno zaustaviti njihove vanjske igrače i suprotstaviti im se. </p>
<p>Posebnu pažnju zagrebaši trebaju posvetiti napadačkom skoku domaćina, gdje nerijetko »čak i četvorica igrača idu na loptu«.</p>
<p>- Tom segmentu igre trebamo kvalitetno pristupiti. Očekujem od svih igrača da zaustave Zvezdu u pokušaju drugog napada. Svi moraju biti spremni na pomoć u obrambenom skoku, kazao je Vulić.</p>
<p>Za Beograđane neće nastupiti upravo jedan od najopasnijih u napadačkom skoku - Koprivica, dok su kod Zagreba svi igrači spremni za ogled sa Zvezdom. Problema je jedino imao Ivan Tomas (povišena temperatura), no Vulić od njega očekuje da zaigra. Na put s momčadi otišao je i Kruno Radoš, najnovije pojačanje momčadi iz Trnskog, a ovisno o razvoju utakmice Vulić će odlučiti hoće li ga koristiti. </p>
<p>Nakon pobjede u Cetinju protiv Lovćena, u KK Zagreb se nadaju da bi upravo gostujuća pobjeda protiv Zvezde mogla biti dokaz da ni bodovi u gostima nisu neostvarivi. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo napokon pada</p>
<p>»Dinamo nikad nije izgubio u Osijeku. To bi nam trebao biti dodatni motiv. Igrat ćemo hrabro i napadački, a želim da do izražaja dođu i pojedinačne kvalitete, jer imamo zaista sjajnih individualaca« </p>
<p>OSIJEK, 21. studenoga</p>
<p> - Iako se još prepričavaju dojmovi s dva najnovija pothvata hrvatskih reprezentativnih vrsta u dodatnim kvalifikacijama za EP, postupno se misli usmjeravaju prema subotnjem ogledu u Gradskom vrtu. Dolazak aktualnog prvaka i vodeće momčadi prvenstva u Osijeku budi golemo zanimanje. </p>
<p>- Naši mladi reprezentativci, Ljubojević, Pranjić, Buljat, Mikulić i Brkić, imali su u kratkom vremenskom razmaku dva veoma teška nastupa sa Škotima pa su umorni. Ipak, uvjeren sam da će se do subote osvježiti i zaigrati kako najbolje znaju, rekao je trener Osijeka Branko Karačić . </p>
<p>• Dinamo nikad nije izgubio u Osijeku. </p>
<p>- To bi nam trebao biti dodatni motiv. Igrat ćemo hrabro i napadački, a želim da do izražaja dođu i pojedinačne kvalitete, jer imamo zaista sjajnih individualaca. </p>
<p>• Jeste li se opredijelili za striktno pokrivanje Nike Kranjčara? </p>
<p>- Bila bi ludost pustiti ga da igra neometano, pa ćemo na njega sigurno igrati »flastera«, i to Krešimira Brkića. </p>
<p>Pristalice »bijelo-plavih« mogla bi zabrinuti priča o neodlasku Osječana u karantenu. Naime, bilo je zamišljeno da u petak nakon treninga otputuju u obližnje Bizovačke toplice. No, ta je opcija otpala jer su to igrači odbili. Nije tajna da im klub duguje primanja za nekoliko mjeseci, što je utjecalo na njihovu odluku. Hoće li se to odraziti na subotnji nastup, vidjet ćemo. </p>
<p>Karačić se još nije odlučio za početni sastav. Izdiktirao nam je imena 12 imena - Skender, Radics, Milardović, Mikulić, Buljat, Brkić, Balatinac, Pranjić, Vratović, Špehar, Ljubojević i Božinovski - a posljednji će vjerojatno će na klupu, gdje će sjediti i povratnik u matično jato Stjepan Jukić. </p>
<p>A. Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Naša ključna utakmica«</p>
<p>Tomić će zbog ozljede zgloba izbivati sve do proljeća, Mijatović će izostati s osječke utakmice zbog žutih kartona, pod upitnikom je i Drpić zbog visoke temperature, Eduardu je natekao zglob...</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Najvažnije gostovanje dosad! Tako je Dinamov trener Nikola Jurčević ocijenio subotnju prvenstvenu utakmicu protiv Osijeka u Gradskom vrtu (17.30 sati), gdje će »plave« dočekati - najbolji suparnik u dosadašnjem dijelu prvenstva. Tako, barem, tvrdi sâm Jurčević...</p>
<p> - Ta je utakmica za nas ključna na putu do naslova jesenskog prvaka, naglasio je Dinamov trener. - Osijek je, gledajući po kvaliteti igrača, bolja momčad od svih protiv kojih smo dosad igrali.</p>
<p> Naravno, ova Jurčevićeva ocjena vrijedi isključivo za protivnike na domaćoj sceni. Znači li to da maksimirski trener smatra kako je Osijek bolji i od Hajduka, glavnoga protukandidata »plavih« u lovu na naslov prvaka? Kako god bilo, Jurčević je uvjeren da je Osijek znatno bolja momčad od onoga što pokazuje stanje na ljestvici.</p>
<p> - Imaju šestoricu mladih reprezentativaca, a tu je i Robert Špehar, pravi igrač internacionalac...</p>
<p> Maksimirski trener, međutim, ima znatnih problema sa - sastavljanjem momčadi. Tomić će zbog ozljede zgloba izbivati sve do proljeća, Mijatović će izostati s osječke utakmice zbog žutih kartona, pod upitnikom je i Drpić zbog visoke temperature, Eduardu je natekao zglob...</p>
<p> - Niti Štrok nije posve spreman, s obzirom na to da šest-sedam dana nije trenirao. Kranjčar je dobio udarac u stopalo, a usto je i vidno iscrpljen nakon nastupa u mladoj selekciji, dodao je Jurčević.</p>
<p> No, slični problemi vrijede i za - Osječane.</p>
<p> - Slažem se. I Osijek je u sličnoj situaciji, s obzirom da su Buljat, Pranjić i Ljubojević igrali u prvoj postavi mlade reprezentacije.</p>
<p> U sastavu Dinama još uvijek neće biti Branka Strupara, koji će, kako kaže Jurčević, najvjerojatnije zaigrati u sljedećem kolu protiv Slaven-Belupa u Zagrebu. U Osijeku bi, pak, trebali istrčati: Turina - Drpić (Poldrugač); Sedloski, Cesar - Mikić, Agić, Mujčin, Krznar; Kranjčar - Mitu, Zahora.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Misli li itko na Vinkovčane?</p>
<p>Na Poljudu se trude igračima iz glave izbaciti predstojeći uzvrat s Romom i uvjeriti ih da su tri boda protiv Cibalije imperativ </p>
<p>SPLIT, 21. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Hajduka svoju spremnost za završne četiri utakmice jesenskog dijela sezone pokazat će u subotnjem prvenstvenom ogledu protiv vinkovačke Cibalije. Na Poljudu se trude igračima iz glave izbaciti predstojeći uzvrat s Romom i uvjeriti ih da su tri boda u subotu imperativna, jer ih još očekuju dva derbija, s Varteksom u Varaždinu te s Dinamom u Splitu. No, igračima se nije lako fokusirati pa nije čudo što je subotnji meč u drugom planu. </p>
<p>Cibalia, pak, dolazi u Split tražiti bodove povratka prema sredini ljestvice. Podsjetit ćemo da su Vinkovčani dobro startali u prvenstvu, a da ih je baš Hajduk, pobijedivši ih sa 3-2, bacio u »crnu rupu«. Zbog mršavoga bodovnog konta trener Lušić je odstupio, a na njegovo mjesto je sjeo Simunić, hajdukovac koji je na Poljudu s raznim klubovima znao iznenaditi i otkinuti bodove »bijelima«. </p>
<p>Trener Splićana Zoran Vulić, vrativši se s reprezentativne akcije s portugalskom vizom, nije mogao sakriti zadovoljstvo, a o subotnjoj je utakmici rekao: </p>
<p>- Očekivanja su uvijek ista, a to je pobjeda. Vinkovčani su dobra momčad, a plaćaju ceh igranja u Intertoto kupu. Posljednje mjesto na ljestvici nije njihova prava slika i sigurno nas očekuje teška utakmica. Važnija nam je utakmice s Cibalijom nego s Romom. Potraga za ulaznicama nije mimoišla ni Vulića, koji je objasnio prioritete pri podjeli dragocjenih papira: </p>
<p>- Ne želim uopće pričati o Romi i ulaznicama, ali ću rado pomoći onima koji su uvijek uz nas i redovito prate Hajduk, a ne onima koji će doći samo na Romu. </p>
<p>Igor Štimac, koordinator uprave za struku, dodao je: </p>
<p>- Cibalia nam je trenutačno najvažniji suparnik i pravi je test za četvrtak i Romu. Očekujem tri boda uz dobru igru. Naš je prioritet osvajanje prvenstva, a subotnja je utakmica važna za konačan cilj. </p>
<p>Zasad Vulić zbog ozljeda još ne može računati na Praliju, Turkovića, Deranju, Carevića i Vukovića, a Miladin odrađuje kartone, pa će protiv Cibalije započeti u sljedećem sastavu: Runje - Vejić, Rukavina, Neretljak - Blatnjak, Andrić, Računica, Đolonga - Bule, Krpan; Rački. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagreb bez Prosinečkog i Franje, Inker bez obrane</p>
<p>Trener Zaprešićana Josip Kuže neće moći računati na Brnasa, Radeljića, Vidaka i Pecelja, koji su dosad sačinjavali prilično čvrst obrambeni red</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Zagreba u subotu će ugostiti prigradske rivale iz Zaprešića i sagledavajući stanje u obje momčadi »pjesnicima« ćemo dodijeliti ulogu favorita. Momčad Inkera (novo ime kluba - Inter službeno će biti u optjecaju tek nakon zimske pauze) poharale su ozljede i žuti kartoni. Naime, trener Zaprešićana Josip Kuže neće moći računati na Brnasa, Radeljića, Vidaka i Pecelja, koji su dosad sačinjavali prilično čvrst obrambeni red. A kad njima pridodamo »kartoniranog« Čička te ozlijeđene Ježića i Terkeša, jasno je, što je rekao i sâm Kuže, da će »žuto-plavi« biti sretni i s osvojenim bodom.</p>
<p>- Zbog rivalstva vjerujem da neće nedostajati želje i naboja, bod bi me usrećio, jer nam nedostaje dosta igrača. Igrat će oni koji su barem 60 posto spremni, a pokušat ćemo rasteretiti obranu tako da igru prebacimo na sredinu terena, napomenuo je Kuže koji će sastav odrediti na dan utakmice. </p>
<p>Trener Zagreba Damir Petravić također ima problema sa izostancima, ali u veznome redu i između vratnica. Tri žuta kartona su skupili Prosinečki i Franja, a mladi vratar Pelin je ozlijedio koljeno. Na vratima će tako biti Stojkić koji je zbog ozljede ispao iz prvog sastava.</p>
<p>- Bit ćemo hendikepirani jer nam neće nastupiti nositelji igre, a Franja je baš ušao u formu. No, imamo igrače koji će ih zamijeniti i nadam se da se njihov izostanak neće primijetiti na terenu. Bolji smo i sumnjam da nećemo pobijediti, tvrdi Petravić koji je napomenuo kako je subotnji sraz prekretnica za njegovu momčad. Naime, »pjesnici« bi se sa tri boda posve odmaknuli od dna ljestvice.</p>
<p>Zagreb je favorit i zbog tradicije, jer je u prijašnjim dvobojima u Kranjčevićevoj u pet navrata pobijedio dok je Inker slavio samo jednom, remisa nije bilo. K tome, u posljednje dvije utakmice »bijeli« su se odmakli s dna ljestvice (3-1 protiv Zadra i 1-1 u Velikoj), te i sami nagovješćuju nastavak uspješnoga niza. </p>
<p>Za razliku od Kužea, Petravić je mogao izdiktirati sastav: Stojkić - Žilić, Ješe, Smoje, Maras - Spahić, Mujdža, Pilipović, Perković - Lovrek, Đalović.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ćiro pogurnuo Režića u napad </p>
<p>»U klubu je posmrtno ozračje pa moram animirati igrače da ih održim na površini. Pred nama je važan dvoboj, moramo igrati otvoreno i tražiti pozitivan rezultat«, kazao je Ćiro </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Miroslav Blažević izašao je pred novinare vrlo veseo, najavljujući subotnje gostovanje Varteksa u Koprivnici, pa se na prvi pogled moglo povjerovati da je sve u redu. No, prisjećanje na realnost, bodove i Varteksovo mjesto na ljestvici brzo je vratilo ozbiljnost na njegovo lice. Stoga je, nakon nekoliko pošalica, iskreno priznao: </p>
<p>- Ma, ja to samo stvaram umjetno vedru situaciju, a imamo mnogo razloga za zabrinutost. U klubu je zapravo posmrtna atmosfera, pa moram praviti ambijent da igrače održim na površini. Pred nama je važan dvoboj u kojem moramo igrati otvoreno i tražiti pozitivan rezultat. Neodlučeno u gostima za mene je također pozitivno. </p>
<p> Na pripremama u Sloveniji i probnim utakmicama protiv Drave i Publikuma Blažević je uočio neke detalje, pa je konačno povukao vrlo konkretne poteze. Na primjer, mjesto u udarnoj momčadi izgubio je Pavličić. </p>
<p>Iako je posljednji put taj Osječanin predstavljen kao potencijalni spasitalj Varteksa i Blaževića, na utakmicama u Sloveniji toliko je svojim promašajima razgnjevio trenera da je odmah premješten na klupu. Novu je priliku dobio Sklepić, pa će prva jedanaestorica Varaždinaca u Koprivnici biti: Vasilj, Kristić, Polovanec, Granić, Mujanović, Gumić, Šafarić, Sklepić, Jančevski, Halilović i Karić. </p>
<p>Zanimljiva je priča o Ivanu Režiću. Blažević mu je pronašao novo mjesto i to na mjestu glavnog napadača. </p>
<p>- Režić ima iznimne predispozicije, gotovo kao igrači svjetske klase. No, taj potencijal ne može pokazati na boku, može biti samo centarfor. Njegova igra u duelu, bijeg i općenito kretanje jedino na toj mjestu mogu doći do izražaja, analizirao je Ćiro igru Režića, napomenuvši da mu je kao trener zabranio vožnju motorom. Režić će svoju glad za brzinom moći utažiti samo na terenu.</p>
<p>D. Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nove epizode dvoboja Palander-Kostelić </p>
<p>Američki snijeg? Ivici Kosteliću uvijek je bio velika inspiracija. Naime, vratimo li film dvije sezone unazad, u Aspenu se dogodilo najveće čudo u povijesti Svjetskoga kupa. Sa startnim brojem 64 Ivica je prije dvije godine u Aspenu - pobijedio</p>
<p>PARK CITY, 21. studenoga</p>
<p> - Ovaj vikend u američkoj državi Colorado, u Park Cityju, najbolji skijaši napokon otvaraju pravu borbu za bodove u Svjetskom kupu. Službeni se početak dogodio još prije mjesec dana u Söldenu, no utrka na austrijskom ledenjaku oduvijek je služila kao probno upoznavanje i privikavanje na snijeg, natjecateljski duh...</p>
<p>U Park Cityju, u subotu, skijaši će voziti drugi veleslalom sezone. Söldenska događanja promovirala su Bodea Millera u svojevrsnoga »veleslalomskoga kralja« ove sezone, jer je poput, nekad Tombe, završio utrku s više od sekunde prednosti u odnosu na francusku pratnju Covili-Chenal. Popravni ispit u prostranstvima Colorada imat će austrijsko skijanje koje je razočaralo na premijeri Svjetskoga kupa. Prije svega to se odnosi na osmoplasiranog Eberhartera i Hermanna Maiera, koji je bio tek 16. U međuvremenu je Herminator doznao za slomljeno rebro i pitanje je hoće li riskirati s nastupom u Park Cityju. </p>
<p>Treća je, ali nama najznačajnija »natuknica« - Ivica Kostelić. Podloga uoči nastupa na veleslalomu u Park Cityju je sjajna - odlična forma, razlijevanje samopuzdanja na sve strane i vrlo dobro 12. mjesto u Söldenu.</p>
<p>- Raduju me nastupi u veleslalomu, jer nema prevelikog presinga na moj rezultat i mogu slobodno razmišljati samo o vožnji. Tada sam i jak i kvalitetan, pa mogu s pravom računati na nove bodove.</p>
<p>No, Ivičina »eksplozija« u Park Cityju očekuje se dan kasnije, na prvom slalomu sezone. Iako je zasad nepoznanica njegova forma, Finac Kalle Palander trebao bi zbog prethodnih pluseva (ukupni pobjednik slaloma prošle sezone) biti u krupnom planu. Uz, dakako, vjernu pratnju hrvatskog skijaša. Inače, s reputacijom slalomaša »broj jedan« u nedjelju utrku dočekuje upravo Ivica. Jer, na utrci NorAm kupa u Winter Parku Ivica je pobijedio i Roccu i Schlopyja i Millera za više od jedne sekunde.</p>
<p>- Slalomska sezona još nije niti počela. Jednako će biti i poslije prve utrke. Dakle, sve je otvoreno, kao što je i sada glupo govoriti o favoritima. Uostalom, u slalomu je uvijek desetak takvih, sposobnih za najviše postolje, reći će Ivica.</p>
<p>Američki snijeg? Ivici Kosteliću uvijek je bio velika inspiracija. Jer, vratimo li film dvije sezone ranije, u Aspenu se dogodilo najveće čudo u povijesti Svjetskog kupa. Sa startnim brojem 64. Ivica je u Aspenu - pobijedio.</p>
<p>• Rezultati prvog veleslaloma sezone (Sölden): 1. Miller (SAD), 2. Covili (Fra), 3. Chenal (Fra), 4. Rieder (Ita), 5. Raich (Aut)..., 12. Kostelić (Hrv)...</p>
<p>l Redoslijed slaloma prošle sezone: 1. Palander (Fin) 658 bodova, 2. Kostelić (Hrv) 580, 3. Schönfelder (Aut) 473, 4. Rocca (Ita) 438, 5. Pranger (Aut) 385...</p>
<p>• Raspored (subota) - veleslalom, prva vožnja (18:00), druga vožnja (20:50)</p>
<p>nedjelja - slalom, rpva vožnja (18:00), druga vožnja (20:50) </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Mladost s dobrim ozračjem do uspješne europremijere </p>
<p>Zagrepčani (skupina C) na plivalištu uz Savu očekuju francusku Nicu u 18 sati, a u isto će vrijeme u Gružu Dubrovčani (skupina D) ugostiti mađarski Honved. Riječani (skupina B) na otvaranju Eurolige u 19 sati igraju protiv španjolskog Sabadella u Barceloni</p>
<p>ZAGREB/SPLIT, 21. studenoga</p>
<p> - Vaterpolisti Mladosti, Juga CO i Primorja RB u subotu igraju prve utakmice novog izdanja Lige prvaka. Ovogodišnja Euroliga podijeljena je na četiri skupine po četiri momčadi, a dvije će najbolje izboriti četvrtfinale. Pobjednici četvrtfinala plasirat će se na završni »final four«. </p>
<p>Zagrepčani (skupina C) na plivalištu uz Savu očekuju francusku Nicu u 18 sati, a u isto će vrijeme u Gružu Dubrovčani (skupina D) ugostiti mađarski Honved. Riječani (skupina B) na otvaranju Eurolige u 19 sati igraju protiv španjolskog Sabadella u Barceloni. Zanimljivo, Milorad Damjanić (Mladost), Emil Nikolić (Jug CO) i Željko Tonković (Primorje RB) u subotu će prvi put okusiti Ligu prvaka u trenerskoj ulozi. </p>
<p>Iako uz Savu više nema Šimenca, Štritofa, Oreba, Vrbičića, vratara Vićana te trenera Bonačića, mladostaši nimalo ne strahuju od loše sezone, odnosno sezone bez trofeja. Novi trener Milorad Damjanić »na papiru« ima spoj mladosti i iskustva. Uz Čomahidzea, Vjekoslava Kobešćaka, Rogina i Perčinića, »u igri« su i nebrušeni dragulji Kucarov, Jelača, Slovenac Nastran te Rončević. Francuski je prvak prošle sezone na domaćem plivalištu uvjerljivo nadigrao Mladost i zamalo ugrozio plasman Zagrepčana na »final fouru«, gdje su na kraju osvojili treće mjesto. Ove sezone nedostatak pojedinačnih kvaliteta mladostaši očito namjeravaju nadomjestiti bratskom atmosferom. Naime, Perčinić je uoči dvoboja s Francuzima rekao: </p>
<p>- Prošle sezone 14 igrača nikad nije krenulo istim putom, nismo se mogli dogovoriti ni u jednom segmentu, uvijek su tu postojale dvije, tri skupine. Za razliku od prošle sezone, sada s guštom treniramo, a lani je teško bilo ići na trening, stalno je bila neka tenzija u zraku, rekao je Perčinić, dok je trener Milorad Damjanić ustvrdio:</p>
<p>- Nadamo se nastavku tradicije, dakle plasmanu na »final four«. Istina, promijenili smo četiri, pet igrača, još se tražimo, skloni smo oscilacijama, ali na domaćem plivalištu još možemo svakog pobijediti. Nica je promijenila dva, tri igrača, ali ne i igru. Stoga smo se pripremali na osnovi snimaka prošlosezonskih ogleda. </p>
<p>Mađarski prvak Honved poznat je kao »mađarska reprezentacija u malom«, što dovoljno govori o kvaliteti suparnika Juga na otvaranju Eurolige. </p>
<p>- Na kladionici slabo stojimo, baš nam i ne vjeruju. Honved je odlična momčad, definitivno najveći favorit za osvajanje Eurolige. Dobro smo se pripremili i nadamo se dobrom europskom početku, nećemo se samo tako predati, rekao je trener Juga Emil Nikolić.
></p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kraj hrvatskih snova </p>
<p>ZAGREB/KUOPIO, 21. studenoga</p>
<p> - Snovi hrvatskih odbojkaša o plasmanu na kontinentalne kvalifikacije za Olimpijske igre rasplinuli su se nakon drugog poraza na pretkvalifikacijskom turniru u finskom Kuopiu. Slovenija je bila bolja od naše izabrane vrste u vrlo neizvjesnom dvoboju sa 3-2. </p>
<p>Slovenci su bolje otvorili meč, osvojili su prva dva seta, no naša se reprezentacija uspjela vratiti. Ipak, u presudnom setu izabranicima Vinka Dobrića ponestalo je snage. Slovenija je osigurala polufinale i nastavak borbe za jedno mjesto koje vodi u Leipzig na europske kvalifikacije za Atenu. Najbolji u hrvatskoj reprezentaciji ponovno su bili Tomislav Čošković i Toni Kovačević sa 18, odnosno 16 poena, a vrlo dobri bili su i Roko Sikirić i Mario Zelić sa po 11 poena. Hrvatska je ponovno igrala bez najboljeg igrača Igora Omrčena kojeg liječnici nisu uspjeli osposobiti ni za ovaj ogled. Za razliku od dvoboja protiv Ukrajinaca, naša je nacionalna vrsta ipak bila jača za oporavljenog tehničara Inoslava Krnića, no niti to nije pomoglo.</p>
<p>U drugoj skupini Mađarska je sa 3-2 pobijedila Finsku, pa će u polufinalu igrati protiv Slovenije, dok će se Ukrajinci, kao prvoplasirana selekcija u našoj skupini za finale boriti protiv domaćina.</p>
<p>• Rezultati, skupina 1: Slovenija - Hrvatska 3-2 (25-17, 25-21, 23-25, 19-25, 15-10); redoslijed: Ukrajina 4, Slovenija 3, Hrvatska 2; skupina 2: Mađarska - Finska 3-2 (18-25, 24-26, 25-21, 25-20, 15-6); redoslijed: Mađarska 4, Finska 3, Estonija 2. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Šimonović: Hrvatska bi potkraj 2004. mogla započeti pregovore o članstvu u EU </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Premijeri i visoki dužnosnici 17 zemalja Srednjoeuropske inicijative (SEI), među kojima je i Hrvatska, razgovarali su u petak u Varšavi o stanju u regiji, razmotrivši sadašnje i buduće uloge te inicijative s obzirom na proširenje Europske unije. </p>
<p> Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova i voditelj izaslanstva Ivan Šimonović ukazao je na sastanku na napredak koji je Hrvatska ostvarila u kontekstu približavanja Uniji. Šimonović očekuje da bi Europska komisija na proljeće 2004. mogla objaviti mišljenje o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU i potkraj te godine započeti pregovore o članstvu Hrvatske u Uniji. </p>
<p> U ostvarivanju statusa kandidata za članstvo u EU Hrvatska je zatražila potporu država članica petnaestorice i SEI-a kao regionalnog foruma, ističe se u priopćenju.</p>
<p> SEI je u završnom dokumentu pozitivno ocijenio zaključke sastanka na vrhu Unije i zapadnog Balkana, održanog u Solunu u lipnju 2003., te jasno naglasio perspektivu članstva u Europskoj uniji za države obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja.</p>
<p>Budući da pet država članica SEI-a uskoro ulazi u Uniju, premijeri i drugi visoki dužnosnici okupljeni u Varšavi složili su se da bi ključne aktivnosti SEI-a trebalo usmjeriti na razmjenu iskustava o procesu proširenja i prilagodbi standardima Unije.</p>
<p>Kao prioritetni cilj navodi se pružanje programske potpore državama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja na njihovom putu prema EU.</p>
<p> Na sastanku SEI-a izražena je solidarnost s Ankarom i Londonom nakon krvavih terorističkih napada na britanske interese u Istanbulu.</p>
<p> SEI je u Varšavi okupio premijere, odnosno predstavnike Hrvatske, Poljske, Mađarske, Albanije, Ukrajine, Moldavije, Makedonije, Češke, Slovenije, Bjelorusije, BiH, Rumunjske, Slovačke, Bugarske, SCG-a, Italije i Austrije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rapa Nui ne može bez Čilea, ali očekuje veću autonomiju</p>
<p>HANGA ROA, 21. studenoga</p>
<p> - Prije više stotina godina stanovnici Uskršnjeg otoka oblikovali su, isklesali i podigli goleme kamene figure koje neprestano privlače turiste na taj naizoliraniji naseljeni svjetski otok, ali njihovi potomci danas ne upravljaju zemljom ponosnih kamenih statua. </p>
<p> Manjak kontrole i samouprave jedna je od mnogih stvari koje će se promijeniti kada Rapa Nui (Uskršnji otok) dobije autonomiju pod upravom Čilea, čiji je sastavni dio već 115 godina.</p>
<p> Autonomija za taj maleni, trokutasti komad zemlje u južnom Pacifiku dio je projekta čileanskog predsjednika Ricarda Lagosa koji je pristao na višegodišnje zahtjeve stanovnika Rapa Nuija i traženje veće samouprave. Lagos, naime, žali unaprijediti uvjete svim čileanskim domorocima. Prijedlog prema kojem Uskršnji otok dobiva kontrolu nad pitanjima obrazovanja, zdravstva i upravljanja zemljom trebao bi se naći u čileanskom parlamentu sljedećeg mjeseca.</p>
<p> Rapa Nui, najzabačeniji otok na svijetu, smješten je četiri tisuće kilometara od južnoameričke pacifičke obale i tri tisuće kilometara od Francuske Polinezije. Na otoku je samo jedan gradić - Hanga Roa. Stanovnici, njih 3800, među kojima je nešto manje od 50 posto autohtonih Rapanujaca, osjećaju se zaboravljenim čileanskim slijepim crijevom.</p>
<p> Jedan dio njih čak bi intimno želio Uskršnji otok vidjeti kao neovisnu državu, ali su svjesni da bez godišnjih 10 milijuna dolara iz čileanskog državnog proračuna ne bi mogli preživjeti. Stoga im je autonomija, čiji je prijedlog izrađen po uzoru na autonomiju kakvu su Francuzi dali Tahitiju, sasvim prihvatljiva. Na otoku postoji i malen separatistički pokret, koji djeluje pod bijelom zastavom s crvenim kanuom, i koji želi suzbiti naseljavanje Čileanaca na otok. Smeta im što danas na otoku živi više od polovine neautohtonog stanovništva.</p>
<p> Iako je Čile danas sasvim benevolentan kolonizator, do prije pedesetak godina lokalno se stanovništvo ozbiljno bunilo protiv nacionaliziranja zemljišta radi potreba proglašenja nacionalnog parka, suzbijanja lokalnog jezika (koji je sličniji japanskom nego španjolskom), nametnutih restrikcija u kretanju, pa i uskraćivanja prava glasa. </p>
<p> Legendarni kameni kipovi na Rapa Nuiju, tajanstveni tisućugodišnji monoliti u obliku ljudskih glava, u međuvremenu će i dalje privlačiti turiste na otok. Ti jedinstveni spomenici, šest metara visoke kamene glave razasute posvuda po otoku, teške osamdesetak tona i stare mnogo stotina godina, godišnje privlače 20.000 turista, što tom siromašnom otoku donosi godišnji prihod od 3 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Radna zajednica Alpe-Jadran podržala Hrvatsku za ulazak u Europsku uniju </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Na plenarnom skupu Radne zajednice Alpe-Jadran, održanom u četvrtak u Keszthelyju u Mađarskoj, Hrvatska je dobila snažnu potporu u svojim nastojanjima za što skorijim ulaskom u Europsku uniju, priopćeno je u petak iz Ministarstva vanjskih poslova. Kao izaslanik premijera Ivice Račana, na skupu je sudjelovao pomoćnik ministra vanjskih poslova Darko Bekić.</p>
<p> Prihvaćena je rezolucija u povodu povijesnog proširenja Unije na deset novih država, a u prigodi 25. obljetnice postojanja Radne zajednice Alpe-Jadran kojom trenutačno predsjeda Mađarska. </p>
<p> U rezoluciji se izražava želja da se »što prije pokrenu pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji«, te pozdravlja »buduće članstvo Slovenije i Mađarske, kao i onih županija koje su članice naše radne zajednice«. </p>
<p>Radna zajednica »namjerava pojačati suradnju na kulturnom, gospodarskom i socijalnom području« putem postojećih i novih programa, posebice u sklopu inicijative Interreg. Ističe se da Radna zajednica Alpe-Jadran »čini platformu za EU-projekte i europsko umrežavanje« pa se traži da se s inicijativom Interreg usklade i drugi financijski instrumenti, kao što je Cards koji je dostupan Hrvatskoj, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Deronjić: Karadžić naredio genocid u Srebrenici </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Bivši dužnosnik srpskih vlasti u BiH Miroslav Deronjić izjavio je u petak u Haaškom sudu kako je Radovan Karadžić naredio da se pobiju svi Bošnjaci koji su pobjegli iz Srebrenice, nakon što su srpske snage zauzele taj grad u istočnoj Bosni u srpnju 1995. </p>
<p> »Trebate ih pobiti, trebate pobiti sve koje možete«, rekao je Deronjiću bivši predsjednik Republike Srpske Karadžić u srpnju 1995., nekoliko dana nakon zauzimanja Srebrenice.</p>
<p> Deronjić, koji je priznao krivnju za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. u Bratuncu gdje je bio šef kriznog stožera, svjedočio je u petak na preliminarnom saslušanju za žalbenu raspravu za generala VRS-a Radoslava Krstića, koja će se održati 26. i 27. studenoga.</p>
<p>Haaški sud osudio je generala Krstića 2. kolovoza 2001. na 46 godina zatvora zbog odgovornosti za genocid u Srebrenici. I obrana i optužba žalile su se na tu presudu. </p>
<p> Nakon pada Srebrenice, srpske snage pod zapovijedanjem generala Ratka Mladića ubile su više od 7000 Bošnjaka, muškaraca u dobi od 16 do 77 godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rakete ispaljene s magarećih zaprega na ministarstvo nafte i dva hotela u Bagdadu</p>
<p>BAGDAD/KIRKUK, 21. studenoga</p>
<p> - Raketama koje su u petak ujutro ispaljene s kola, koja su vukli magarci, pogođeni su iračko ministarstvo nafte i dva bagdadska hotela u kojima su smješteni strani novinari i humanitarni djelatnici. U napadima je ozlijeđena najmanje jedna osoba.</p>
<p> Najmanje je osam projektila pogodilo zgradu ministarstva nafte, ali su dva eksplodirala. Glasnogovornik američke vojske kazao je da je jedna raketa pogodila bagdadski hotel »Palestinu«, a druga obližnji »Sheraton«.</p>
<p> No, na pročelju hotela »Palestina«, u kojem su smješteni brojni strani novinari, vidljivi su pogoci raketa. Najmanje je jedna osoba ranjena u napadu na taj hotel.</p>
<p> Prema riječima Mohameda Ballouta koji izvještava za njemačku televiziju, jedan je američki građanin koji radi za podružnicu jedne tvrtke u Bagdadu, teško ranjen. Najmanje su četiri rakete ispaljene na osmi, dvanaesti, petnaeti i šesnaesti kat hotela.</p>
<p> Pripadnici snaga sigurnosti pronašli su u ulici nedaleko hotela magareću zapregu s raketnim lanserom kapaciteta 30 projektila. Prema izjavi policije, ispaljene su najmanje tri rakete. Osim toga, dva ručna raketna bacača, skrivena u kolima s upregnutim magarcima, pronađena su i u ulicama nedaleko od talijanskog veleposlasntva u iračkoj prijestolnici, objavila je policija. </p>
<p> Američki glasnogovornik navodi da je još jedan lanser, koji je također bio montiran na magareću zapregu, pronađen kod ministarstva nafte. </p>
<p> Bagdadska policija objavila je da će višestruko uzvratiti na svaki napad, nakon što je glavni grad bio poprištem niza napada izvedenih raketama skrivenima u zaprežnim kolima.</p>
<p> Zapovjednik policije Ahmad Ibrahim najavio je da će policija poduzeti opsežne operacije protiv napadača. »Odgovorit ćemo nizom napada u ime iračkog naroda«, kazao je Ibrahim na konferenciji za novinare, dodavši da je istraga u tijeku. </p>
<p> Američki vojni izvori objavili su i da je jedan američki vojnik poginuo a dvojica su ranjena u napadu na vojni konvoj blizu grada Ramadija, 120 kilometara zapadno od Bagdada.</p>
<p> U petak ujutro dogodio se i incident u istočnom dijelu Bagdada kada je bilo oštećeno jedno vozilo američke vojske, ali prema američkim izvorima, nitko nije ozlijeđen. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Al Qaida za atentate angažira lokalne skupine </p>
<p>KUALA LUMPUR, 21. studenoga</p>
<p> - Postoji veza između atentata u Istanbulu i onih počinjenih na jugoistoku Azije, a u oba je slučaja teroristička mreža Al Qaida angažirala lokalne skupine, ocijenili su u petak stručnjaci za terorizam.</p>
<p> Odnosi između mreže Osame bin Ladena i turskih islamista, koji su navodno počinili napade u četvrtak u Istanbulu, »potpuno su isti« kao i oni koji s Al Qaidom povezuju azijsku terorističku skupinu Jamaah Islamiyah, ocijenio je stručnjak za Al Qaidu Rohan Gunaratna.</p>
<p> Jamaah Islamiyah je optužena da je počinila prošlogodišnji atentat na Baliju u kojem su poginule 202 osoba, dok atentati u Istanbulu pokazuju »sva obilježja međunarodnog terorizma Al Qaide i njoj pridruženih organizacija«, ocijenio je britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw.</p>
<p> Gunaratna, koji predaje na Institutu za obranu i strateška istraživanja u Singapuru, objašnjava da Jamaah Islamiyah i dalje održava kotankte s Bin Ladenovom mrežom putem svoga novog zapovjednika Zulkarnaena.</p>
<p> Taj Indonežanin, obučen u Afganistanu čiji je pravo ime Aris Sumarsono, preuzeo je dužnosti bivšeg zapovjednika Jamaah Islamiyah Hambalija, uhićenog u kolovozu na Tajlandu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Istanbul strepi od novih bombaških napada </p>
<p>Turska policija uhitila sedam osoba od kojih su dvojica Turci, a ostali strani državljani / Prema saznanjima turski islamistički ekstremisti povezani su s Al Qaidom i Osamom bin Ladenom /Britanski šef diplomacije Jack Straw u Istanbulu obišao mjesta tragedije</p>
<p>ANKARA, 21. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Istanbul se u petak, na dan muslimanske molitve, nalazio u pravoj groznici straha od vala novih terorističkih napada koji su počeli u subotu napadima na dvije sinagoge, a završili pet dana kasnije razornim eksplozijama ispred zgrade britanskog konzulata i londonske banke HSBC. Razina sigurnosti pojačana je na svim prilazima 15 milijunskom gradu na Bosporu, ali i unutar tog najvećeg europskog grada. Policijske snage pretražuju sva sumnjiva vozila.</p>
<p>Istanbulske noćne more su pojačane nakon priopćenja britanskog ministarstva vanjskih poslova da se u Turskoj mogu očekivati novi bombaški napadi. Britanskim građanima je, istodobno, savjetovano da ne posjećuju veće turske gradove, poput Istanbula, Ankare ili Izmira. </p>
<p>U užasu nastalom u eksploziji automobila-bombi u subotu i četvrtak, poginule su najmanje 53 osobe, a više od 800 ljudi je ranjeno. Mnogi ranjenici se još nalaze u kritičnoj situaciji, pa se ne isključuje da bi crna bilanca istanbulskog terorizma mogla biti još tragičnija. </p>
<p>Britanski šef diplomacije Jack Straw je odmah u četvrtak doputovao u Istanbul. On je sa svojim domaćinom Abdullahom Gülom obišao ruševine i zgarišta konzulata, gdje je na licu mjesta odao i počast poginulom generalnom konzulu Rogeru Shortu i drugim žrtvama istanbulske drame. Straw je svoj iznenadni istanbulski posjet nastavio i u petak obilaskom mjesta napada na britansku banku HSBC. </p>
<p>Straw je, nakon što se na licu mjesta upoznao s razmjerima istanbulske terorističke tragedije, izjavio kako bombaški napadi nose sva obilježja zloglasne terorističke mreže Al Qaide. Prema nekim izvješćima, u napadu je najvjerojatnije sudjelovala i jedna turska ekstremna skupina poznata pod nazivom IBDA-c. Britanski ministar je izjavio da se radi o napadu protiv civilizacije kojega su izveli fanatici, puni mržnje i bez ikakvih skrupula. »Prošlog tjedna na meti su bile sinagoge, no ubijeni su mnogi muslimani«, rekao je britanski ministar. </p>
<p>Turski potpredsjednik vlade i šef diplomacije Abdullah Gül je sa Strawom, na zajedničkoj novinskoj konferenciji u istanbulskom hotelu »Conrad«, izrazio uvjerenje da će snage sigurnosti brzo riješiti slučaj najnovijih bombaških napada kao što je to učinila sa subotnjim napadom na istanbulske sinagoge. Drži kako se Turska našla na meti terorističkih napada, jer pokušava dokazati da je moguće biti islamska i istodobno demokratska zemlja. </p>
<p>Gül je potvrdio da su turske snage sigurnosti uhitile više osoba koje su, kako je rekao, mogle biti umiješane u bombaške napade na britanske interese u Turskoj. »Nekoliko ljudi je uhićeno, no prerano je davati bilo kakve informacije o njima«, rekao je turski ministar vanjskih poslova. </p>
<p>Ovdašnja neovisna mreža NTV prenijela je da je dosad uhićeno sedam osoba od kojih su dvojica Turci, a ostalo strani državljani. Dvojica turskih terorista identificirani su kao Azad Ekinci i Feridun Ugurlu. To bi moglo ići u prilog onim pretpostavkama i tvrdnjama da se turski islamistički ekstremisti, raznim kanalima, povezali sa mrežom Al Qaida i njezinim čelnikom Osamom bin Ladenom. A to praktički znači da bi Turska još dugo mogla biti u središtu terorističke pozornosti.</p>
<p>Turska bi, ako se teroristička apokalipsa pravodobno ne zaustavi, mogla imati ne samo izravne ljudske i goleme materijalne gubitke, već i druge znatno veće popratne štete. Potvrdilo je to u četvrtak i ovdašnje tržište novca i vrijednosnih papira kada je vrijednost dionica opala za rekordnih sedam posto. Istodobno, znatno je pala i vrijednost nacionalne valute, turske lire. </p>
<p>Zbog toga su sve turske burze u petak zatvorene, a ponovo će se otvoriti tek za deset dana nakon okončanja blagdana ramazanskog bajrama. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Britanija postaje glavna meta islamskih ekstremista</p>
<p>Eksplozije koje su u četvrtak potresle Istanbul bile su prvi veći napadi islamskih samoubojica u kojima su kao glavne mete odabrani britanski simboli i interesi / Uz Ameriku i možda Izrael, Britanija je postala vjerojatno glavna meta islamskih terorista </p>
<p>LONDON, 21. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Teroristički napad u četvrtak na britanske ciljeve u Istanbulu žestoko je odjeknuo u Britaniji. Eksplozije, u tamošnjem britanskom konzulatu, u kojoj je poginuo i generalni konzul Roger Short, te u zgradi britanske banke HSBC koincidirale su s posjetom američkog predsjednika Georgea Busha Velikoj Britaniji. Trenutak tih eksplozija nije odabran slučajno, smatra većina britanskih promatrača. »Izbor ciljeva, tajming i koordinacija samoubilačkih napada nikog nisu ostavili u sumnji: bilo je to djelo Al Qaide«, ističe u petak Guardian.</p>
<p>I u prijašnjim terorističkim napadima, poput onog u New Yorku ili na Baliju, među žrtvama je bilo Britanaca. No, eksplozije koje su u četvrtak potresle Istanbul bile su prvi veći napadi islamskih samoubojica u kojima su kao glavne mete odabrani britanski simboli i interesi. </p>
<p>Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw izjavio je odmah da ti napadi »nose sve oznake Al Qaide«, uputivši se nakon toga u Istanbul, skupa sa 16 britanskih policajaca specijaliziranih za borbu protiv terorizma. »To je napad na civilizaciju«, rekao je Straw po dolasku u Tursku, najavljujući još veću britansku podršku toj zapadnoj saveznici za njeno učlanjenje u EU. </p>
<p>Britanija već neko vrijeme strepi od napada islamskih ekstremista. Budući da je za vrijeme Bushevog posjeta London bio pretvoren u pravu tvrđavu s neviđenim mjerama sigurnosti, teroristi su odlučili udariti na britanske ciljeve izvan britanskog tla. Promatrači vjeruju da je napad izveden prema sada već ustaljenom obrascu, po kome se lokalni islamski ekstremisti stavljaju na raspolaganje Al Qaidi. U pitanju su ljudi koji imaju međunarodne terorističke veze, jer su se kao dobrovoljci borili u zemljama poput Afganistana, Čečenije ili Bosne. </p>
<p>Slučajno ili ne, barem jedan od istanbulskih napadača, Azad Ekinci, doista je ratovao i u Bosni i u Čečeniji. Al Qaida, čija je operativna moć sužena otkako je njeno vodstvo protjerano iz Afganistana, a djelomice i uhićeno, postala je neka vrsta terorističke franšize, dajući završni pečat raznim operacijama koje pokreću lokalni islamski ekstremisti u raznim dijelovima svijeta, procjenjuju zapadni analitičari. </p>
<p>Foreign Office je objavio da raspolaže upozorenjima kako prijete novi napadi u Turskoj, savjetujući britanskim građanima da ne putuju u Istanbul i druge veće turske gradove. Britanska vlada također je naredila nove mjere osiguranja svojih diplomatskih misija u svijetu, uključujući i postavljanje betonskih blokova. </p>
<p>Te su misije bile u pojačanom stanju pripravnosti još od prošlog mjeseca kad je arapska televizijska postaja Al Jazeera emitirala snimljenu poruku Osame bin Ladena koji poziva svoje sljedbenike da izvedu napade na zemlje saveznice Sjedinjenih Država. Bin Laden je rekao kako Al Qaida pridržava sebi pravo da odabere vrijeme i mjesto kad će udariti na takve zemlje, »posebice na Britaniju, Španjolsku, Australiju, Nizozemsku, Japan i Italiju«. Zadnja država s tog popisa, Italija, u međuvremenu je već napadnuta u Iraku 12. studenoga, kada je ubijeno 19 njenih vojnih policajaca i vojnika. U četvrtak je pak došao red na Britaniju. Budući da je službena Britanija do sada najjače od svih zemalja podržavala Ameriku u njenom ratu protiv terorizma, takav se napad već dugo očekivao. Uz Ameriku i možda Izrael, Britanija je danas vjerojatno glavna meta islamskih terorista. Čini se da su je samo jake protuterorističke mjere uspjele do sada zaštititi od napada na njenom vlastitom tlu. </p>
<p>Osim na britanske interese, istanbulski napad je i udar na samu Tursku. Britanija i Amerika obećavaju da će od Iraka učiniti uzor demokracije koja će biti primjer drugim zemljama na Srednjem istoku, premda sadašnji kaos na terenu ne ulijeva previše nade da bi se to moglo dogoditi jako brzo. Kritičari iračkog rata tvrde međutim da se događa obratno: da je Irak počeo natrag vući Tursku koja je inače upravo primjer umjerene islamske države. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Washington nije udovoljio zahtjevima Londona</p>
<p>Na zajedničkoj konferenciji za novinare samo nekoliko sati nakon napada u Istanbulu Blair i Bush su objavili da teroristi neće uspjeti </p>
<p>LONDON, 21. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice) Dvije razorne eksplozije u četvrtak u Istanbulu suočile su britanskog premijera Tonyja Blaira i njegovog gosta Georgea Busha, s neugodnim pitanjem: može li se uopće dobiti rat protiv terorizma koji su najavili. Te su eksplozije potpuno bacile u sjenu i Bushev posjet Velikoj Britaniji koji je trajao od utorka do petka. </p>
<p>Zadnjeg dana svog boravka, američki predsjednik je prije polijetanja kući posjetio Sedgefield, mali grad na sjeveroistoku Engleske, inače izborni okrug koji u Donjem domu zastupa Tony Blair. Bila je to prilika za još malo druženja Blairovih s Bushevima, za čaj u skromnoj lokalnoj rezidenciji Tonyja Blaira i ručak u mjesnom pubu, te za novo poziranje pred kamerama. </p>
<p>Taj zadnji, privatni dio posjeta zabačenom zakutku Britanije, bio je u napadnom kontrastu s banketima i pompom koji su Busha pratili u Londonu. George Bush je prvi američki predsjednik od vremena Woodrowa Wilsona koji je 1918. odsjeo kao gost britanskog monarha. </p>
<p>Bush je ujedno i prvi predsjednik SAD uopće kome je bila dodijeljena protokolarna počast tzv. državnog posjeta. Sve je bilo ugovoreno još lani, davno prije nego je itko mogao znati da će se nad posjet nadviti sjena Iraka, a uz to još i terorističkog napada u Istanbulu. Cijeli Bushev boravak na Otoku pratile su sporadične demonstracije protiv iračkog rata; između 100 i 200 ljudi demonstriralo je čak i u petak u Sedgefieldu. Prethodnog dana, stotinjak tisuća ljudi je na središnjim demonstracijama u Londonu dalo oduška svojim proturatnim i protubushevskim osjećajima. </p>
<p>Za Tonyja Blaira je posjet američkog predsjednika bio prilika da nešto dobije za uzvrat od svog glavnog saveznika, kao nagradu što ga je podupro u Afganistanu i Iraku izgubivši zbog toga mnogo popularnosti kod domaćih birača. No, gost mu nije ostavio nikakav politički poklon. </p>
<p>Washington nije udovoljio zahtjevu Londona da izruči britanske građane uhićene u Agfanistanu koje trenutačno drži u svom logoru Guantanamo mimo međunarodnih normi i uzusa. Bush također nije htio obećati Blairu da će u doglednoj budućnosti ukinuti protekcionističke tarife koje štite američki čelik, a radi kojih sada prijeti trgovinski rat između SAD i EU. Nije pokazao ni veći interes da se jače uključi u rješavanje palestinsko-izraelskog sukoba, premda njegov domaćin Blair to smatra ključem za mir na cijelom Srednjem istoku. </p>
<p>No, sva ta pitanja u drugi su plan gurnule žestoke istanbulske eksplozije, vjerojatno i tempirane upravo tako da pokvare Bushev posjet Britaniji. Na zajedničkoj konferenciji za novinare koju su održali samo nekoliko sati nakon tog krvoprolića dvojica lidera su najavila da teroristi neće uspjeti. »Ujedinjeni smo u svojoj odlučnosti da se borimo s tim zlom, ma gdje se ono nalazilo«, rekao je Bush. Dilema međutim glasi: je li moguće dobiti rat protiv terorizma?</p>
<p>Britanski list Daily Mail postavlja u petak pitanje nisu li možda potezi Georgea Busha i Tonyja Blaira pomogli razbuktavanju nasilja? »Mnogi vjeruju da je rat u Iraku izazvao najveće novačenje za terorističku stvar od ruske invazije Afganistana 1979.«, piše novinarka BBC-a Jane Corbin u kolumni za spomenuti list. U svom uvodniku Guardian tvrdi: »To ne izgleda kao neprijatelj koji je u provlačenju nakon 11. rujna 2001. To ne izgleda kao rat koji dobivamo. To izgleda kao sukob koji je u ozbiljnoj opasnosti da eskalira izvan kontrole.«</p>
<p>Postoji i drukčije mišljenje po kojem su istanbulske eksplozije najzornije pokazale svijetu kakvo je terorizam zlo. »Ono što se dogodilo u Turskoj sasvim je ovdje promijenilo stvari«, komentirao je iz Londona vanjskopolitički urednik i novinar BBC-a John Simpson. On je dodao: »Prije 9 ujutro raspravljalo se o tome jesu li Britanija i Sjedinjene Države imale pravo ići u Irak, te o posljedicama toga. Sad je glavno pitanje kako se oduprijeti takvoj vrsti napada.« Simpsonova je procjena da će istanbulski napadi pomoći Blairu kod kuće, »premda je njegov najbliži prijatelj američki predsjednik koji je još jako nepopularan u Britaniji«. </p>
<p>No mnogi Britanci te napade na britanske simbole i interese u Turskoj doživljavaju kao napad na samu Britaniju. U tome pak nema mnogo političkih bodova za Tonyja Blaira, pogotovo ako birači na Otoku zaključe da je korijen svega čvrsto savezništvo između njihovog premijera i američkog predsjednika. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Atentat na Kennedyja: »Smrt koja je nadmašila njegov život«</p>
<p>Ovih se dana u nizu dokumentarnih emisija pokušava ponovo osvijetliti taj prekretnički događaj u američkoj povijesti, objasniti njegove okolnosti i otkriti poneku novu tajnu </p>
<p>WASHINGTON, 21. studenoga</p>
<p> - Četrdeset godina nakon ubojstva predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja, 22. studenoga 1963. u Dallasu, Amerika se prisjeća jednog od najšokantnijih događaja u svojoj povijesti. I danas se mnogi Amerikanci pitaju što se tada stvarno dogodilo i zašto. </p>
<p>Kada je 43-godišnji Kennedy preuzeo dužnost 1961. bio je najmlađi predsjednik u američkoj povijesti. Kennedy se okružio mladim i sposobnim ljudima u svojoj vladi. Svijet je bio očaran mladim, bogatim, sposobnim i zgodnim predsjednikom, a njegovoj karizmi pridonijela je lijepa i elegantna supruga Jacqueline. S Kennedyjevima su Amerikanci dobili svoju kraljevsku obitelj. </p>
<p>Cijeli niz dokumentarnih emisija na glavnim televizijskim kanalima ovih dana podsjeća na njegovo kratko, nedovršeno predsjednikovanje, glavne krize, uspjehe i pogreške i konačno glavni događaj, njegovu smrt koja je nadmašila i sam život. Kennedy je bio prvi američki predsjednik koji je shvatio moć televizije i tijekom 1000 dana u Bijeloj kući uspješno komunicirao s američkom javnošću preko televizijskih ekrana. </p>
<p>Prilikom obljetnice njegove smrti ponovo se raspravlja o ovom prekretničkom događaju u američkoj povijesti, pokušava se objasniti njegove okolnosti i otkriti poneku novu tajnu.</p>
<p>History Channel u svojoj trosatnoj emisiji »JFK: Otkriveno predsjedništvo« ukazuje kako je Kennedy bio progonjen osjećajem prerane smrti: smrću svojega sina Patricka, prijetnjom smrću dobro skrivanih bolesti od kojih je patio i mogućom smrću milijuna u nuklearnom srazu SAD-a i tadašnjeg Sovjetskog Saveza.</p>
<p>Kennedy se tijekom svojega mandata suočio s nizom ozbiljnih izazova: raketnom krizom na Kubi, ekspanzijom komunizma, nuklearnom utrkom, berlinskom krizom, jačanjem pokreta za prava crnaca i narastajućim američkim angažmanom u Vijetnamu. </p>
<p>Kennedyjevo natjecanje sa sovjetskim svemirskim programom i vizionarsko dalekosežno gledanje konačno su 1969. doveli prvog čovjeka na Mjesec. Dokumentarac History Channela otkriva kako je Kennedy patio od cijelog niza bolesti dobro skrivanih od javnosti. Na popisu su kolitis, prostatitis, visok kolesterol, Addisonova bolest te bol u leđima zbog koje je cijelo vrijeme primao visoke doze sredstava protiv bolova. History Channel otkriva kako je Kennedy ponovo imenovao J. Edgara Hoovera za šefa FBI-a, protivno nadanju mnogih, zato što ga je ovaj mogao ugroziti otkrivajući njegove bolesti, ali i drugu manje časnu tajnu, njegove izvanbračne veze s mnogobrojnim ženama. </p>
<p> Kennedyjevo ubojstvo 22. studenoga u Dallasu tako se urezalo u kolektivno pamćenje nacije da se i sada gotovo svaki Amerikanac stariji od 45 godina može prisjetiti gdje je bio toga dana. </p>
<p> Mnogi Amerikanci i danas smatraju misterijom Kennedyjevo ubojstvo. Toga dana policija je uhitila Leeja Harveyja Oswalda optuživši ga za umorstvo. Oswald (24) bivši američki marinac nemirnog života koji je proživio nekoliko godina u Sovjetskom Savezu tvrdio je da je nedužan.</p>
<p>S njegovim umorstvom dva dana kasnije, bez suđenja i priznanja Amerikanci su ostavljeni u neizvjesnosti. Godinu dana kasnije, Warrenovo povjerenstvo zaključila je da nije bilo zavjere i da je Oswald djelovao sam. Njegovi motivi, ipak ostali su nejasni. </p>
<p> Razvile su se različite teorije u kojima se spominju mafija, neuspjela invazija Kube u Zaljevu svinja i američki vojnoindustrijski kompleks.</p>
<p> Barr McClellan u nedavno izdanoj knjizi »Krv, novac i moć: kako je L. B. J. ubio J.F.K.-a« u najnovijoj teoriji tvrdi da je tadašnji potpredsjednik, a poslije predsjednik, Lyndon Johnson odgovoran za umorstvo Kennedyja. I sam bivši Johnsonov odvjetnik, McClellan optužuje Johnsonova teksaškog odvjetnika Edwarda Clarka da je organizirao ubojstvo Kennedyja kada se Johnson suočio s političkom propašću i mogućim zatvorom zbog ranijih nedjela.</p>
<p> History Channel u nizu dokumentaraca pod nazivom »Ljudi koji su ubili Kennedyja« o različitim teorijama zavjere koje objašnjavaju Kennedyjevo ubojstvo navodi i McClellanovu. Ljudi koji radili s Johnsonom u Bijeloj kući odbacili su optužbu kao netočnu, nečasnu i skandaloznu. Samo još Fox News, međutim, u »JFK: Nezatvoreni slučaj« podržava teoriju o zavjeri ili barem o prikrivanju od strane Kennedyjeve obitelji nakon ubojstva. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Budući da ne znam češki jezik, poslužio sam se prospektom na engleskom i onim što je govorio turistički vodič</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja 6. studenoga objavljeno je pismo gospodina Franje Reicha »Je li Vjesnikov 'putopisac' putovao Češkom ili je prepisao neki njemački prospekt«, kao osvrt na moju reportažu iz Češke.</p>
<p> Istina je da češki jezik ne poznajem pa mi je prilikom posjeta (koji mogu potvrditi na nekoliko načina, pa i fotografijom) bio potreban vodič na nekom od stranih jezika. Gospodinu Reichu možda se neće svidjeti činjenica da se radilo o prospektu na engleskom jeziku. Stoga njegov navod da sam prepisivao iz njemačkoga prospekta (iz prve polovice 20. stoljeća!) ne stoji. Na žalost, ne mogu se pohvaliti, poput gospodina Reicha, solidnim poznavanjem češkoga jezika i povijesti niti sam na zidu tvrđave mogao pročitati kada je izgrađena. Stoga sam morao podatke crpiti iz, primjerice, izlaganja turističkog vodiča.</p>
<p> Ispričavam se svim čitateljima ako sam pritom i učinio pokoju gramatičku pogrešku ili pogrešku u imenovanju (proizašlu iz različitih imena u engleskom/hrvatskom/češkom jeziku). </p>
<p>Nijanse između »dvorac«, »tvrđava« i »zamak«, na žalost, nisu mi poznate kao Vama, a pretpostavljam ni većini čitatelja. Tekst je započet pričom o »Bohemiji« iz stilskog razloga, budući da je zbog njemačkog utjecaja koji je u to vrijeme bio dominantan, Češka u većem dijelu Europe bila poznata kao Bohemija. I danas ju, provjerite, u nekim turističkim agencijama, tako nazivaju.</p>
<p> Iskreno se nadam da su ostali čitatelji shvatili »između redaka« da je termin namjerno upotrebljen, sa svrhom uvođenja u srednjovjekovnu »atmosferu«. Očito je da Karlsberg i Karlskrone, tvrđave u blizini Karlštejna, kao i sam Karlštejn, nisu češke riječi pa ih se kao nazive može spomenuti jer se radi o istoj kategoriji.</p>
<p>Još jedna sitnica, ulaz ženama u zamak, oprostite, tvrđavu, bio je zabranjen u srednjem vijeku, a naravno, ne za vrijeme Čehoslovačke davne 1947. godine, kada ste ga s majkom posjetili i kada takva »diskriminacija« zasigurno nije postojala. Postoji, naime, priča po kojoj se žena, da bi ušla u dvorac, prerušila u muškarca. </p>
<p>VEDRAN HORVAT novinar Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pod nasiljem se kod nas podrazumijeva samo upotreba šake, a kao dokaz nasilja modrica </p>
<p>Nasilje u obitelji strašna je pojava koju treba sprječavati na sve moguće načine, a nasilnike kažnjavati. Dobro je da se u posljednje vrijeme o tome sve više vodi računa i u zakonodavnim tijelima i u široj javnosti, ali, kao i uvijek, necivilizirani ljudi izopače dobru ideju, a nedobronamjerni je zloupotrijebe za neke svoje posebne interese.</p>
<p> Očit primjer bila je TV emisija Forum (18. studenoga) posvećena nasilju u obitelji jer su je sudionici pretvorili u feminističku farsu. Možda zbog sastava »okruglog stola«, u kojem je od šest sugovornika bilo pet žena, emisija se pretvorila u sotonizaciju muške prirode: jer da je u obitelji svaka četvrta žena silovana, svaka druga pretučena itd. </p>
<p>U početku se u Forumu govorilo o nasilju u obitelji općenito, no na kraju isključivo samo o muškarcima kao nasilnicima, ni jedne jedine riječi o ženskom nasilju! Prema onome što smo čitav sat vremena slušali, moralo bi se zaključiti da su nasilnici isključivo muškarci, a do takvog su pogrešnog zaključka sudionici došli zbog primitivnoga balkanskog poimanja prema kojem se pod nasiljem podrazumijeva samo upotreba šake, a kao dokaz nasilja modrica. </p>
<p>Svi su zaboravili da kod čovjeka, za razliku od životinjskog svijeta, postoji i psihičko, mentalno, verbalno, emotivno nasilništvo, koje zna biti strašnije od pljuske zadane u trenutačnoj ljutini jer obično djeluje dugotrajno te poput otrova razara brakove i obitelj. U nas se svake godine Svjetski dan protiv nasilja u obitelji obilježava plakatima sa slikom kakve uplakane žene s modricom na licu, nikada ni riječi o duševnom nasilju!</p>
<p> Dakako, kod verbalnog nasilja nema modrica na koži, ali zato ima neusporedivo više ožiljaka na duši i psihosomatskih bolesti kao što su visok krvi tlak, čir na dvanaesniku, razne neuroze, čak i samoubojstvo, a tomu treba dobrim dijelom pripisati i alkoholizam jer mnogi frustrirani muževi bježe iz »toplog obiteljskog gnijezda« da u krčmi nađu utjehu. </p>
<p>Ako je nasilje u obitelji bolest, a to bez sumnje jest, treba je kao i svaku drugu bolest liječiti uzročno. U pravilu svako fizičko nasilje u obitelji započinje na verbalan način, u kojem su muška i ženska strana u najmanju ruku ravnopravne. Fizičko nasilje je samo krajnji ishod. Prema tome, samim kažnjavanjem fizičkog nasilja, a zanemarivanjem njegova uzroka nasilništvo se ne može spriječiti.</p>
<p> Naš je zakon u tom pogledu dobar i jasan jer raspoznaje obje vrste nasilja, ne praveći među njima razlike, ali, eto, njegovu su plemenitu namjeru izopačili oni kojima je dokaz nasilja samo modrica na koži. Zato se u našoj zaostaloj sredini kod primjene zakonske mjere privremenog udaljavanja nasilnika iz obitelji automatski misli samo na muškarca koji je upotrijebio šaku, a nikad na ženu koja je upotrijebila jezik, makar se zna da jezik gore posiječe nego mač.</p>
<p>prof. dr. ŽELJKO POLJAK Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Pritvoreni »mozak« i pomagač u trima razbojstvima </p>
<p>ŠIBENIK, 21. studenoga</p>
<p> - Dvojica 25- godišnjaka iz Šibenika, čiji identitet policija nije otkrila, završila su u pritvoru jer se osnovano sumnja da su počinili tri kaznena djela razbojništva, odnosno da su opljačkali tri šibenske prodavaonice i opljačkali poštanski ured.</p>
<p> Jedan od pritvorenika bio je »mozak« operacije provaljivanja u prodavaonice tijekom ovog i prethodnog mjeseca u koje je upadao maskiran kapuljačom na glavi i s nožem u ruci.</p>
<p>Tako maskiran i naoružan zaprijetio je djelatnici prodavaonice »Euromond« da otvori blagajnu iz koje je ukrao utržak u iznosu od 5,000 kuna. Zatim je provalio u prodavaonicu »Pirovčanke« iz koje je ukrao 1.700 kuna te iz prodavaonice »Lasin« 1.615 kuna. </p>
<p>U jednom od ova tri slučaja imao je pomagača, također 25-godišnjaka iz Šibenika, koji ga je nakon što je opljačkao jednu prodavaonicu sačekao na motorkotaču na dogovorenom mjestu, dok je u ostale dvije pljačke sudjelovao sam.</p>
<p>Policija je pretražila osumnjičenikov stan i pronašla skice gradskih ulica, na kojima su bile označene lokacije prodavaonica predviđenih za buduće pohode. Na jednoj od skica razbojnik je napisao i da će zgradu policijske postaje u Šibeniku dignuti u zrak. </p>
<p>Rekli su to na izvanrednoj konferenciji za novinare glasnogovornica PU, Rosanda Truta i pomoćnik načelnika za kriminalističke poslove, Željko Mršić. Obojica pritvorenih razbojnika od prije su poznati policiji, a poznati su i kao konzumenti opojnih droga. Nedavno su zajedno, iskoristivši nepažnju službenika u pošti u Šibeniku, s pulta ukrali kasicu Udruge slijepih u kojoj se nalazilo oko 500 kuna. </p>
<p>Provalili su zajedno i u jedno osobno vozilo iz koje su ukrali žensku torbicu u kojoj su se nalazili osobni dokumenti, 100 kuna i mobitel, a počinili su i više manjih krađa.</p>
<p>Prema riječima Željka Mršića proteklih tjedana temeljna policija je u suradnji sa kolegama iz interventne policije i Vojne policije kriminalistički obradila čak sedamdesetak osoba te obavila više desetaka razgovora s građanima i sve to zajedno rezultiralo je otkrivanjem počinitelja ovih razbojstva. Mršić je naveo kako je tijekom ove godine počinjeno ukupno 8 kaznenih djela razbojstva od kojih je 6 uspješno razotkriveno. U ovoj godini dogodilo se i 6 kaznenih djela silovanja i jedan pokušaj ubojstva, a za sva ta djela počinitelji su otkriveni. Od ukupno četiri kaznena djela razbojstva iz prošle godine tri su uspješno riješena.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Osječka petorka pritvorena zbog otmice i iznude </p>
<p>OSIJEK, 21. studenoga</p>
<p> - Nakon provedene kriminalističke obrade, a zbog sumnje da su počinili kaznena djela pokušaja iznude i protupravnog lišenja slobode, u Istražni centar osječkog Županijskog suda u četvrtak su poslijepodne privedeni Osječani Ante J. (35), Ilija J. (28), Damir V. (37), Antun B. (28) i Nadjeljko B. (30).</p>
<p> Njih se sumnjiči da su spomenuta kaznena djela počinili na štetu jednog mještanina osječkog prigradskog naselja Tenja, čiji identitet policija nije htjela otkriti. Nakon što je u četvrtak tijekom prijepodneva istražnome sucu stigao istražni zahtjev, on je saslušao svu petoricu osumnjičenika. Kako doznajemo, on je potom donio rješenje o provođenju istrage i odredio im zadržavanje u pritvoru u trajanju od mjesec dana. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo kako se spomenutu petoricu, koji su i od ranije poznati policiji po nekim kaznenim djelima, sumnjiči da su početkom listopada, tražeći povrat navodnog duga od 100 tisuća kuna, navodnog dužnika, prisilno odveli u jedan osječki ugostiteljski objekat. Tamo su ga nekoliko sati ispitivali, a potom su ga i pretukli. </p>
<p>Kada su ga pustili da ode kući, oštećeni je odlučio da taj slučaj ne prijavi policiji. No, nakon što ga je ista petorka 18. studenoga ponovno napala, otišao je u policijsku postaju i sve prijavio. </p>
<p>Prema također neslužbenim informacijama, oštećeni je istaknuo kako petoricu napadača poznaje od prije, no da nikada prema njima nije imao nikakvog duga. </p>
<p>M.S.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Poginuo gurajući bicikl, vozač »audija« kasno kočio</p>
<p>OSIJEK, 21. studenoga</p>
<p> - Sedamdesetpetogodišnji Ivan Čović iz Osijeka poginuo je u četvrtak oko 16 sati nakon što je na njega, dok je gurajući bicikl prelazio kolnik, osobnim automobilom naletio sugrađanin Valentin M. (21). </p>
<p>Prema policijskom priopćenju, do nesreće je došlo kada se Valentin M., upravljajući osobnim automobilom marke »audi A6«, registracijskih oznaka OS 878-EN, kretao iz smjera osječke južne obilaznice prema južnom ulazu u grad. Dolaskom do skretanja za »Stadionsko naselje«, zbog neprilagođene brzine kretanja nije na vrijeme uočio pješaka Ivana Čovića koji je gurajući bicikl prelazio kolnik. </p>
<p>Iako je pokušao zakočiti, mladi i neikusni vozač ipak nije uspio izbjeći pješaka koji se našao ispred njegova jurećeg automobila, pa ga je udario prednjim dijelom vozila. </p>
<p>Od siline udarca. nesretni je pješak zadobio teške tjelesne ozljede od kojih je preminuo u kolima hitne pomoći, na putu do osječke Kliničke bolnice. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili istražni sudac osječkog Županijskog suda i djelatnici postaje prometne policije osječko-baranjske policijske uprave.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tijelo nepoznatog muškarca nađeno na deponiju</p>
<p>ČAKOVEC, 21. studenoga</p>
<p> - U petak oko 7, 45 sati na divljem deponiju smeća između naselja Belica i Palovec pronađeno je tijelo nepoznatog muškarca, priopćili su međimurski policajci. Muškarac je star između 60 i 70 godina, visok 166 centimetara, proćelav je i ima plavu prosijedu kosu. Na sebi je imao plave traperice, smeđu košulju, smeđu vestu, plavu radnu kutu, sivo - smeđi šešir, crne radne cipele, a oko vrata je nosio krunicu plave boje bez križa. Nedaleko od tijela pronađen je i crveni Pony bicikl. Obdukcijom je utvrđeno da je nepoznati muškarac umro prirodnom smrću, a budući da kod njega nisu pronađeni nikakvi osobni dokumenti, policija moli sve koji nešto o njemu znaju da se jave na telefon 92 ili u Policijsku upravu međimursku.</p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mladića na željezničkom mostu pregazio vlak</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Na željezničkom mostu kod Kajzerice u četvrtak oko 17 sati pronađeno je mrtvo tijelo mladića kojeg je usmrtio neutvrđeni vlak.</p>
<p>Kako je priopćila policija, riječ je o mladiću starom između 14 i 18 godina, visine oko 180 centimetara, smeđe kose srednje dužine, srednje tjelesne građe, smeđih očiju, zubalom s karakteristično izbočenim dvojkama i uvučenim jedinicama. Bio je odjeven u sivu majicu s kapuljačom na kojoj je bio crtež glave i natpis »feel the energy« marke »pivot«, sivu dolčevitu, bijelu atletsku majicu, sivoplavi donji dio trenirke, svjetloplave bokserice, crne platnene tenisice i tamnoplave čarape.</p>
<p>Prema prvim rezultatima očevida, ne radi se o samoubojstvu, nego o nesretnom slučaju. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Podignuta optužnica protiv 19 dilera</p>
<p>RIJEKA, 21. studenoga</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Rijeci u četvrtak je podignuta optužnicu koja tereti 19 osoba za krijumčarenje nekoliko desetaka kilograma droge iz Zagreba na riječko i istarsko područje. Optužnica protiv tog dilerskog lanca podignuta je samo dva dana prije nego što je većini osumnjičenih istekao šestomjesečni pritvor. Policija je taj krijumčarski lanac otkrila početkom svibnja ove godine. Na početku istrage za krijumčarenje droge osumnjičeno je pet osoba, da bi u proteklih šest mjeseci ta brojka narasla na 19 osumnjičenih, uglavnom iz Rijeke, Zagreba i Istre. </p>
<p>Na čelu krijumčarskog lanca je Alen Batinić (33) zvani Gazda, koji je neko vrijeme ovim »poslom« rukovodio iz riječkoga zatvora, a uz pomoć mobitela prokrijumčarenog u zatvorsku ćeliju. Važne karike u tom krijumčarskom lancu bili su i Snježana Crvenković (33) iz Zagreba, Milan Podnara (28) iz Kutereva, Franči Tomulić (32) i Marin Knežević (22) obojica iz Rijeke, te Nedžad Nesini (26) iz Pule. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>The Economist: Hrvatska u Europskoj uniji najranije za pet godina</p>
<p>Ne bude li Rumunjska spremna za članstvo, Europska unija bi mogla odgoditi drugi krug za dvije ili tri godine, navodi The Economist / Standardu života u EU od budućih članica najbliži Cipar i Malta</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Ne bude li Rumunjska spremna za priključenje Europskoj uniji 2007. godine, upitno je hoće li se drugi krug širenja dogoditi upravo tada, piše The Economist.</p>
<p>»EU bi mogla predložiti da se pričeka još dvije ili tri godine, kako bi Rumunjska dobila na vremenu i kako bi se Hrvatskoj, mogućem kandidatu za članstvo, dala prilika da uhvati korak«, kaže se u posebnom prilogu toga časopisa o proširenju EU.</p>
<p>Dodaje se i kako takav razvoj događaja ne bi bio korektan prema Bugarskoj, koja je u pripremama za ulazak u Uniju otišla znatno dalje od Rumunjske, tim više što Bruxelles neprekidno ponavlja kako će svakog kandidata ocjenjivati prema individualnim postignućima. </p>
<p>S druge strane, Bugarskoj bi eventualno odgađanje ulaska u Uniju za dvije ili tri godine moglo i koristiti, jer će u Uniji nakon proširenja rasti utjecaj novih članica, pa bi se Bugarska i druge nove članice u takvoj integraciji mogle osjećati bolje, ocjenjuje The Economist.</p>
<p>Iako se prilog izravno ne dotiče izgleda Hrvatske da se u dogledno vrijeme priključi EU, hrvatski izgledi analiziraju se na nekoliko mjesta. Tako se u dijelu o Sloveniji, pod naslovom »Zašto Slovenija nije Balkan: Bogata zemlja i njezini siromašni susjedi«, ističe kako je Hrvatska u najboljem slučaju pet godina udaljena od ulaska u EU, dok je Srbija isto toliko udaljena od toga da je se shvati kao ozbiljnog kandidata.</p>
<p>»U srednjem roku, razumniji i korisniji cilj za zemlje jugoistočne Europe bilo bi članstvo u NATO-u, jer je NATO jednostavnija i uže fokusirana organizacija od EU, s transparentnijim procesom primanja članica. Naime, NATO od svojih članica zahtijeva demokratičnost, a da se pritom pretjerano ne miješa u njihovu unutarnju politiku«, stoji u The Economistu.</p>
<p>Ocjenjuje se i kako bi Hrvatska, uspiju li Rumunjska i Bugarska ipak ući u EU 2007., mogla biti na čelu reda novih aspiranata za članstvo.</p>
<p> U njemu, osim Hrvatske, ostaju još Turska i četiri zemlje jugoistočne Europe.</p>
<p>Inače, među 12 kandidata za ulazak u Uniju, najbliže postizanju stupnja razvijenosti EU je Cipar. Njemu će trebati 21 godina da dosegne prosječni BDP po stanovniku sadašnje Europske unije, uz pretpostavku da prosječna godišnja stopa rasta u sadašnjoj EU bude dva posto. Slijedi Malta, kojoj će trebati 29 godina da dostigne stupanj gospodarskog razvoja EU. Među tranzicijskim kandidatima najbliže tom cilju su Slovenija i Estonija, koje će prosječan BDP Europske unije dostići za 31 godinu. Najdalje od ovog cilja je Rumunjska, budući da će joj za dostizanje prosjeka Unije trebati čak 80 godina, zaključuje se u prilogu The Economista. </p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ivo Brzica: Fond mi je ponudio premalo za dionice PPK Valpovo</p>
<p>Hrvatski fond za privatizaciju Brzici je za njegovih 42,03 posto dionica ponudio 13,6 milijuna kuna ili 80 kuna po dionici / Brzica spreman Fondu za 3,78 posto ponuditi 20 posto više po dionici</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - »Nismo zadovoljni cijenom koju nam je Hrvatski fond za privatizaciju ponudio za 42,03 posto dionica PPK Valpovo. Štoviše, spremni smo im ponuditi 20 posto više za njihovih 3,78 posto dionica nego što su oni nama ponudili po dionici i to bez uvida u poslovanje PPK Valpovo«, rekao nam je u petak Ivo Brzica, manjinski dioničar PPK Valpovo i vlasnik osječke tvrtke za prodaju poljoprivrednih strojeva Novocommerce.</p>
<p>Kako saznajemo u Fondu, Brzici je ponuđeno 80 kuna po dionici PPK Valpovo, odnosno ukupno 13,6 milijuna kuna, i dan mu je rok do utorka, 25. studenog, da se očituje o ponudi. No, u Fondu podsjećaju da će kupiti dionice Valpova samo uz uvjet da ih odmah mogu prodati malim dioničarima.</p>
<p>»Nismo kupili dionice Valpova da bismo njima špekulirali. Državi smo platili 75 kuna po dionici, bivšem direktoru Valpova koji nam je prodao svojih 7,5 posto platili smo 100 kuna po dionici, a u javnoj ponudi koju smo lani objavili kupili smo oko dva posto dionica po cijeni od 103 kune«, kaže Brzica. </p>
<p>Na pitanje namjerava li odbiti ponudu HFP-a i je li uopće spreman prodati dionice, Brzica kaže da se odgovor Fondu »razmatra«, da je »spreman za razgovore« i ponavlja da mu nije ponuđena fer cijena.</p>
<p>»Ideja da HFP otkupi od Brzice njegovih 42,03 posto dionica i ponudi ih na prodaju zaposlenima je odlična«, rekao nam je u petak Zdravko Turčinović, sindikalni povjerenik PPK Valpovo i glasnogovornik stožera za obranu tvrtke. Turčinović podsjeća da je Brzica sam tvrdio da je dionice Valpova platio devet milijuna kuna. Također tvrdi da je Brzica dionice Valpova od države na dražbama (pravima) zapravo plaćao 35 kuna, ali je, pojašnjava Turčinović, barem još toliko novca koliko u dionice uložio »na crno, kupujući ljude i odluke«. Istodobno, tvrdi Turčinović, radnici Valpova još uvijek HFP-u svoje dionice otplaćuju po cijeni od 420 do 450 kuna, ovisno o popustima.</p>
<p>Stožer za obranu Valpova u četvrtak je Uredu predsjednika, Vladi, Saboru, MUP-u, Ministarstvu poljoprivrede, Komisiji za vrijednosne papire, HFP-u, Uskoku i glavnom državnom odvjetniku uputio pismo u kojem Trgovački sud u Osijeku optužuju da »nad malim dioničarima Valpova provodi pravno nasilje«. Podsjećaju da je 6. studenoga Visoki trgovački sud prihvatio žalbu radnika i Zdravka Birovljevića, kojeg je, kazao je Turčinović, Brzica protiv njegove volje imenovao u NO PPK Valpovo, te presudio da se Birovljević briše iz sudskog registra kao član NO.</p>
<p>»Kako Zakon o trgovačkim društvima kaže da NO mora imati neparan broj članova, a samo glavna skupština može imenovati nedostajućeg petog člana, Stožer podsjeća da krnji NO, koji, kažu, od početka nije valjano konstituiran, nije mogao biti upisan u sudski registar ni donositi valjane odluke. Osobito nije mogao donijeti odluku o konstituiranju, o izboru članova Uprave, o promjeni Uprave u ovisnim društvima (d.o.o.-ima) i o preuzimanju žiro-računa tvrtke«, stoji u pismu.</p>
<p>U pismu dalje navode da se Trgovački sud u Osijeku opredjeljuje na stranu tajkuna i pomaže Brzici formirati pravno nepostojeći NO neprovođenjem dijela rješenja Visokog trgovačkog suda (nebrisanjem Birovljevića), a opstruira pravnu poziciju malih dioničara koji drže 53 posto Valpova. Voditelj Službe sudskog registra predstavnicima malih dioničara rekao je da je taj sud od pravno nepostojeće 'legitimne' uprave (bez obavijesti malim dioničarima) zatražio da mu u roku od 30 dana dostavi odluku glavne skupštine o novoizabranom članu NO, koji nedostaje za valjano konstituiranje, nakon što sud bude morao Birovljevića brisati iz registra. Ili ako to ta 'legitimna uprava' ne učini u zadanom roku, sud će imenovati nedostajućeg člana.</p>
<p>Još se jednom pokazao točnim naš navod iz kaznene prijave Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku protiv nekolicine državnih djelatnika za koje tvrdimo da su se udružili s Brzicom kako bi mu, nastojeći legalizirati nelegalno, omogućili da po svaku cijenu preuzme PPK Valpovo, pišu iz Stožera i pitaju se zašto Trgovački sud u Osijeku pokušava zaštititi manjinskog vlasnika nauštrb većinskog.</p>
<p>»Taj isti sud dobro zna da nema potrebe za sazivanjem nove skupštine ili imenovanjem nedostajućeg člana NO, jer je kod Suda još od 9. rujna 2003. sva pravna dokumentacija o valjano sazvanoj i održanoj glavnoj skupštini (5. rujna), na kojoj je izabrano svih pet članova NO sa 57 posto prisutnih glasova predstavnika dioničara i HFP-a. No, već dva i pol mjeseca odluke skupštine čekaju upis u sudski registar. Na toj su skupštini poništene sve odluke donesene na skupštini 25. srpnja 2003. te voljom većinskih vlasnika izabran novi NO na čelu s Miroslavom Božićem, koji je imenovao Upravu na čelu s Ivicom Berečićem«, stoji u pismu uz zamolbu »da hitno profunkcionira pravna država«.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Agrokor dao najbolju ponudu za sarajevski distributivni centar Rajlovac</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Agrokor je dao najbolju ponudu za kupnju 51 posto državnog kapitala u sarajevskoj tvrtki TP Distributivni centar Rajlovac, saznaje se nakon što su u petak u Agenciji za privatizaciju sarajevskog kantona otvorene pristigle ponude. No, službeno izvješće Agencije tek se očekuje, kao i početak pregovora s potencijalnim kupcima.</p>
<p>Agencija je, podsjetimo, na prodaju putem neposredne pogodbe ponudila većinski paket dionica najvećeg sarajevskog distributivnog centra u iznosu od 16,72 milijuna konvertibilnih maraka (oko 8,36 milijuna eura). Koliko je, pak, bila teška Agrokorova ponuda nismo uspjeli saznati. Osnovna djelatnost TP DC Sarajevo je trgovina na veliko prehrambenim proizvodima, a tvrtka zapošljava 68 radnika. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Freddie Mac umanjio stvarnu dobit za pet milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Fredie Mac, američka korporacija koja je, zajedno s većom Fannie Mae, temelj tržišta hipotekarnih kredita u SAD-u, proteklih je godina umanjila stvarni iznos neto dobiti za čak pet milijardi dolara - kako bi izbjegla velike razlike u rezultatima za pojedinu godinu i lakše prikazala da ostvaruje obećani godišnji rast rezultata. Time je uprava Freddie Maca željela zadovoljiti ulagače i osigurati stabilnost cijene dionica.</p>
<p>Freddie Mac je u 2000. neto dobit umanjila za 4,33 milijarde dolara, sljedeće godine uvećala ju je za 989 milijuna dolara, a zatim je 2002. ponovno umanjila za 1,12 milijarde dolara. U razdoblju prije 2000. dobit Freddie Maca je umanjena za 600 milijuna dolara, što znači da je kompanija zapravo ostvarila 5,06 milijardi dolara veću neto dobit nego što je objavila. </p>
<p>U petak je Freddie Mac - koji je nepravilnosti priznao u siječnju, a u lipnju otpustio izvršnog direktora i još nekoliko čelnih ljudi - objavio stvarne rezultate. Tako je lani tvrtka zapravo ostvarila neto dobit od 10,09 milijardi dolara, a prethodne 3,12 milijardi dolara. U 2000. je dobit Freddie Maca iznosila 3,67 milijardi dolara.</p>
<p>Freddie Mac, čija je aktiva na kraju prošle godine dosegla 752,25 milijardi dolara, zajedno s Fanie Mae čija je aktiva oko 900 milijuna dolara, osigurava jeftini kapital za američko tržište hipotekarnih kredita, koje doseže vrijednost 6,3 bilijuna dolara. Dvije tvrtke je osnovala vlada, a iako su u privatnom vlasništvu u slučaju poteškoća bi vjerojatno dobile saveznu pomoć. Zahvaljujući tome, uz povoljne uvjete izdaju hipotekarne obveznice, ili na drugi način bankama osiguravaju kreditne linije za hipotekarne kredite. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula 4,16 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Pet obveznih mirovinskih fondova posljednjeg dana listopada imalo je 17.102 člana više nego krajem rujna, a ukupna neto imovina svih fondova u tom je razdoblju povećana za približno 233 milijuna kuna ili šest posto. </p>
<p>Ukupna neto imovina svih fondova 31. listopada iznosila je oko 4,16 milijardi kuna, stoji u redovnom Hageninom izvještaju o poslovanju fondova. Svi obvezni fondovi zabilježili su u listopadu rast vrijednosti obračunske jedinice. Prosječna vrijednost obračunske jedinice svih fondova (mirex) 31. listopada iznosila je 115,0647, što je 0,67 posto više nego posljednjeg dana rujna. </p>
<p>Četiri dobrovoljna mirovinska fonda - Raiffeisen, koji posluje već više od godinu dana, te novi fondovi: AZ profit i AZ benefit te Croatia osiguranje - krajem listopada zajedno su imala 4235 članova. No, AZ benefit dobrovoljni fond za listopad nije prijavio nijednog člana, dok je u Croatia osiguranju zabilježen samo jedan član. Iz AZ profit fonda prijavili su, pak, 250 članova. Neto imovina dobrovoljnih fondova krajem listopada iznosila je oko 14,5 milijuna kuna i povećana je za 18,7 posto. Sva imovina dobrovoljnih fondova i dalje je uložena u domaće vrijednosne papire.</p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Indeksi porasli, ali bez većih promjena</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Vodeći europski indeksi u petak su neznatno porasli, ali su kretanja u pojedinim sektorima bila različita i uglavnom nije bilo izraženijih pomaka. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao neznatnih 0,5 posto, na 4310, slično kao frankfurtski Dax, koji je dosegao 3640,4 boda. Pariški CAC 40 je, pak, porastao 0,5 posto, na 3340, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 0,3 posto, na 2525 bodova.</p>
<p>Među dobitnicima je bio France Telecom, čije su dionice porasle 2,76 posto zahvaljujući povećanju njihova rejtinga. Deutsche Telekom je pao 0,2 posto, dok su British Telecom i Vodafone porasli 0,1, odnosno 0,8 posto.</p>
<p>Osiguravatelji su nakon znatnih gubitaka ovog tjedna također rasli. Allianz je dobio 0,8, a Axa 1,2 posto. Britanska banka HSBC je dobila 1,8 posto nakon što je u petak ponovno uspostavila poslovanje u Turskoj, dan nakon što je terorističkim napadom razoreno njeno istanbulsko sjedište. Prema medijskim navodima, HSBC i još jedna kanadska banka zatražili su licenciju za otvaranje podružnice u Iraku.</p>
<p>Francuska prehrambena grupacija Danone porasla je 0,6 posto nakon što je izvijestila o prekidu pregovora o osnivanju milijardu eura vrijedne zajedničke podružnice s ruskim Wimm-Bill-Dannom.</p>
<p>U New Yorku su u prvim minutama trgovanja Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite porasli 0,1, odnosno 0,5 posto. Među dobitnicima je ondje s porastom od 2,5 posto bio i Freddie Mac, koji je prije otvaranja burzi objavio revidirana financijska izvješća za posljednje tri godine. Tvrtka je na ponovnu reviziju rezultata utrošila najmanje 100 milijuna dolara.</p>
<p>U Tokyju je Nikkei 225 u petak pao 0,13 posto, na 9852,83 boda. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada odbila odobriti »Lencu« novi kredit od 12 milijuna eura </p>
<p>Na zatvorenoj sjednici Vlada je zatražila da se razradi i dopuni prijedlog Ministarstva gospodarstva o novom kreditu za riječko brodogradilište / Vlada očekuje od Damira Vrhovnika da, kao moralni čin, ponudi zainteresiranima svoje udjele u »Lencu« po cijeni od jedne kune / Za poboljšanje proizvodnje autodijelova godišnje će biti osigurano 35 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - U petak Vlada nije prihvatila prijedlog Ministarstva gospodarstva o novoj financijskoj injekciji za riječko brodogradilište »Viktor Lenac«, teškoj 12 milijuna eura, rekao je, nakon zatvorene sjednice Vlade, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. </p>
<p>Ministarstvo je predložilo, da se »Lencu« odobri 12 milijuna eura kredita uz državno jamstvo, no Vlada je zatražila razradu i dopunu tog prijedloga. Jurčić je objasnio da su Raiffeisen banka i njemačka investicija agencija DEG, koji su odustali od sporazuma dioničara i banaka, ponudili svoje udjele za jedan euro. Kako je naglasio, Vlada očekuje od bivše uprave i Damira Vrhovnika, da svoje udjele kao moralni čin ponudi zainteresiranima za daljnje ulaganje u »Lenac« po cijeni od jedne kune. Bivša uprava imala je između tri i četiri posto udjela u tom brodogradilištu.</p>
<p>Vlada je dala suglasnost na strategiju za poboljšanje proizvodnje autodijelova u Hrvatskoj. Planira se potaknuti i strateški pristupiti poboljšanju proizvodnje u drvnoj, tekstilnoj, te obućarskoj industriji. </p>
<p>U proizvodnji autodijelova angažirano je nekoliko tvrtki - »AD Plastik« iz Splita, »Elkom« iz Bistrice, »Cimos« iz Buzeta, te »Prevent« iz Zlatara koje ukupno zapošljavaju 2900 radnika. Jurčić je kazao da su već ove godine ta poduzeća proizvodnjom ostvarila milijardu kuna, a sva je roba izvezena.</p>
<p> Novom bi se strategijom povećala tehnološka razina proizvođača i razvijali vlastiti proizvodi, poput alata za autodijelove, što Vlada podupire, kao i razvoj nove tehnologije. U tu će se svrhu u sljedeće tri godine izdvojiti po 35 milijuna kuna godišnje. Polovica iznosa osigurala bi se iz Fonda za razvoj i zapošljavanje, a druga polovica iz proračuna Ministarstva gospodarstva. </p>
<p>Vlada će, uz to, preuzeti 80 posto marketinga kako bi se hrvatski proizvodi, poput tekstilnih ili onih iz drvne industrije, reklamirali u inozemstvu. </p>
<p>Jurčić je izvijestio i da je ACI poslovao sa sedam milijuna kuna dobiti u ovoj godini, a Vlada ima novi plan financijske rekonstrukcije za to poduzeće. Njime bi se krediti koje ACI ima u Zagrebačkoj i Privrednoj banci, te HBOR-u, a koje otplaćuje po devet posto kamata, bili zamijenjeni s jednim ili dva kredita po povoljnijim kamatama od četiri posto. Time bi se rezultati poslovanja povećali za pet do šest milijuna kuna, procijenio je ministar gospodarstva.</p>
<p> Prema Jurčićevoj ocjeni, sljedeća sezona u ACI-ju bit će još uspješnija.</p>
<p>Ministar je najavio kako je dogovoreno da kutinska Petrokemija od 1. prosinca do 15. siječnja zaustavi rad te obavi remont i dogradnju. U tom razdoblju kutinska tvornica dobivala bi prirodni plin potreban za održavanje hladnog pogona, a poslije 15. siječnja, kada bi krenula s radom dobila bi, nakon kućanstava, prioritet za opskrbu prirodnim plinom.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pankretić na konferenciji o Sredozemlju </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić sudjelovat će na ministarskoj konferenciji o održivom razvoju ribarstva na Sredozemlju, koja će 25. i 26. studenoga biti u Veneciji, priopćeno je u petak iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Sudjelovanje na tom skupu od iznimne je važnosti za Hrvatsku zbog njezine trenutačne pozicije slijedom proglašene zaštićene ekološko-ribolovne zone. </p>
<p> Glavne teme konferencije u Veneciji bit će proširenje nacionalnih jurisdikcija kroz »usklađeno djelovanje«, kako se to naziva u dokumentima Europske komisije. Raspravljat će se također o radu i strukturiranju Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), te o provedbenim mjerama zaštićenog ribolovnog pojasa.</p>
<p> Vrlo je vjerojatno da će biti prihvaćena izjava kojom bi se usuglasile mjere za održivo ribarstvo u Mediteranu. Nacrt je raspravljen u Vladi, a budući da je riječ o političkoj deklaraciji koja ona neće biti potpisivana, Vlada je tekst tek primila na znanje.</p>
<p> Na konferenciji u Veneciji, Hrvatska će razjasniti odluku o proširenju jurisdikcije na Jadranu, utemeljenu na međunarodnom pravu kodificiranom u Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982. godine. Hrvatska će naglasiti kako, unatoč tome što ne postoji takva obveza, ostavila prijelazno razdoblje od godinu dana za nastavak razgovora sa svim zainteresiranim stranama.</p>
<p>Inače, u službenom glasilu UN-a koje objavljuje državne odluke o moru, a izišao je ovih dana, navedeno je da Hrvatska proglasila isključivi gospodarski pojas s jasno definiranim sadržajima ekološkog i ribolovnog dijela.</p>
<p> Hrvatska odlazi u Veneciju s potvrđenim statutom GFCM-a čime daje do znanja da je pod određenim uvjetima voljna dio svoga suvereniteta prenijeti na to koordinirajuće međunarodno tijelo i dati svoj doprinos uspostavi regionalne suradnje.</p>
<p> Ministar Pankretić, kako je najavljeno, održat će na marginama sastanka niz bilateralnih razgovora, među kojima i s povjerenikom EU-a za poljoprivredu i ribarstvo Franzom Fischlerom i talijanskim ministrom poljoprivrede Giovannijem Alemannom. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sindikat »isprosio« pomoć za stradale pirotehničare</p>
<p>Predstavnici ministarstava rada, graditeljstva i poljoprivrede obećali rješenje stambenog pitanja i novčanu pomoć za stradale/ Najviše obećalo Ministarstvo poljoprivrede</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Predstavnici Sindikata zaposlenih na poslovima razminiranja obišli su u petak ministarstva rada i socijalne skrbi, javnih radova, obnove i graditeljstva te poljoprivrede i šumarstva kako bi »prosili« pomoć za nedavno stradale kolege pirotehničare, Zvonka Bjelokapića i Iliju Barbarića. </p>
<p>Najveću pomoć Sindikatu je obećalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. »Tajnik Antun Palarić nam je rekao kako će pokušati animirati njihov sindikat u prikupljanju pomoći, te da će samo ministarstvo dodijeliti novčanu pomoć, ako se ministar usuglasi«, rekao je Dražen Kiš, predsjednik Sindikata. Također, u tom su ministarstvu obećali da će, ako stradali pirotehničari pokažu zanimanje dodijeliti zemlju i stočni fond.</p>
<p>Predstavnici Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, kaže Kiš, obećali su da će stradalom Bjelokapiću koji trenutno boravi u kući izbjeglog Srbina u Karinu dodijeliti tu kuću u trajno vlasništvo ili da će mu naći neku drugu kuću, što je u njihovoj nadležnosti. »Također, obećali su da će osigurati nesmetan prilaz kući jer je ispred nje stotinjak metara neasfaltirane ceste«, napomenuo je Kiš. </p>
<p>Prema riječima Darka Stazića, glasnogovornika Ministarstva rada i socijalne skrbi, to je ministarstvo obećalo da će, čim dobiju potrebne informacije o stradalim pirotehničarima, centri za socijalnu skrb odraditi svoj dio posla te intervenirati u skladu sa zakonom. »To može biti jednokratna pomoć ili nešto slično«, rekao je Stazić. Također, napomenuo je Kiš, Ministarstvo će podržati stradale pirotehničare u nabavci proteza. Stazić je dodao kako će Ministarstvo potaknuti i nevladine udruge u dodjeli pomoći stradalima jer oni imaju »mekše« kriterije u dodjeli pomoći.</p>
<p>Naime, po sadašnjem zakonu pirotehničar koji strada u obavljanju poslova razminiranja prima mirovinu od 1500 kuna, dok u slučaju smrti njihove obitelji dobivaju odštetu od 300.000 kuna, a u slučaju stopostotne invalidnosti 500.000 kuna. »Ako pirotehničar izgubi nogu dodjeljuje mu se 30 posto invalidnosti što nije dosta ni za dvije proteze«, istaknuo je Kiš. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Žalba Državnog odvjetništva zbog povrata nekretnina franjevcima na Badiji</p>
<p>ZAGREB/ KORČULA/ DUBROVNIK, 21. studenoga</p>
<p> - Korčulanska ispostava Općinskoga državnog odvjetništva u Dubrovniku žalila se na djelomično rješenje o povratu nekretnina zadarskoj Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima na otoku Badiji kod Korčule.</p>
<p> Zamjenica općinskoga državnog odvjetnika Boni Cebalo potvrdila je u petak da se žalila u predviđenu roku na rješenje korčulanske ispostave Ureda državne uprave Dubrovačko-neretvanske županije, po kojem su Franjevačkoj provinciji u Zadru vraćene nekretnine na Badiji.</p>
<p>Dubrovački odvjetnik Antun Kisić, koji u predmetu povrata oduzetih nekretnina na Badiji zastupa Franjevačku provinciju, izjavio je da je žalba »formalne naravi«. »Zapravo to je svojevrsna igra da se postupak oduži, jer u postupku nije istican nijedan razlog koji se sada navodi u žalbi«, rekao je Kisić, dodavši kako sada treba čekati odluku Ministarstva pravosuđa. Općinsko državno odvjetništvo, kako kaže, žalilo se »zato što nije utvrđeno je li isplaćena naknada za ekspropriranu nekretninu«. Na Badiji je Franjevačkoj provinciji u Zadru nepravomoćnim rješenjem prošli mjesec vraćena crkva, samostan i sve zgrade oko samostana te jedna čestica zemlje iznad samostana. Nije vraćena zemljišna čestica s pristaništem veličine 49.000 četvornih metara jer se utvrđuje pomorsko dobro. </p>
<p> Franjevački samostan i crkva te zemljišne čestice na Badiji komunističke vlasti oduzele su franjevcima 1949. i nakon toga su franjevci napustili otočić, gdje su pribivali više od pet stoljeća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Školama u prosincu regres za 2001. godinu</p>
<p>Ministarstvo prosvjete nije školama dostavilo novac premda su stigle pravomoćne presude kojima se nalaže isplata 3557 kuna po zaposleniku; Počela prisilna naplata regresa </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Tužbe zbog neisplate regresa nastavnicima za 2001. koje je Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama u ime svojih članova još od prošle godine postupno podnosio sudu, za većinu sindikalnih članova pozitivno su riješene. </p>
<p>Međutim, Ministarstvo prosvjete nije školama dostavilo novac premda su stigle pravomoćne presude kojima se nalaže isplata 3557 kuna po zaposleniku. Zbog toga je počela prisilna naplata regresa za godišnji odmor iz 2001. godine. </p>
<p>»Stanje nije alarmantno i nema razloga za paniku«, kaže glasnogovornica Ministarstva Danijela Grizelj, ističući da prisilna naplata regresa ne znači da nastavnici neće dobiti plaću ili da će se školama isključiti struja ili voda.</p>
<p> Za sve srednje škole koje su uredno dostavile potrebnu dokumentaciju - a riječ je o zahtjevu za odobrenje isplate novca za provedbu pravomoćne presude, o presliku presude s klauzulom pravomoćnosti te o izračunu ukupne obveze - Ministarstvo prosvjete će u suradnji s Ministarstvom financija odobriti novac za plaćanje naloženih obveza. To će biti učinjeno u prosincu u paketu s plaćama za studeni.</p>
<p>»Ministarstvo prosvjete poduzelo je sve da bi izdvojilo novac srednjim školama prema osnovi plaćanja regresa, a u skladu sa sporazumom s Nezavisnim sindikatom«, tvrdi Grizelj. Pritom dodaje kako je Ministarstvo predlagalo da se s Nezavisnim sindikatom zaključi odgovarajući ugovor o nagodbi, kojim bi se svim zaposlenicima u srednjim školama isplatila naknada za regres i obustavili svi daljnji sudski postupci u vezi s neisplatom regresa za 2001. godinu. Nagodbu, međutim, Sindikat nije prihvatio.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vlahušić potpisao ugovor o nabavci informatičke opreme za primarnu zaštitu </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Ministar zdravstva Andro Vlahušić potpisao je Ugovor o izvedbenom rješenju informatizacije primarne zdravstvene zaštite, što znači da bi sve ordinacije u toj djelatnosti do 2007. trebale biti informatički opremljene i softverski povezane, priopćeno je u petak iz Ministarstva zdravstva.</p>
<p> Među 20 informatičkih tvrtki, koje su se prijavile na natječaj Ministarstva zdravstva, za posao informatizacije primarne zaštite u vrijednosti od 52 milijuna kuna odabrana je tvrtka Ericsson Nikola Tesla.</p>
<p> Ministarstvo će otkupiti pet najfunkcionalnijih informatičkih programa koji će, licencirani i standardizirani, biti postavljeni u ordinacije primarne zdravstvene zaštite, za čije će održavanje liječnici plaćati mjesečnu naknadu.</p>
<p> Ministarstvo zdravstva planira do 2007. izgraditi integralni informatički sustav, kojim će potpuno povezati obiteljske i bolničke liječnike, stomatologe, ginekologe, pedijatre, ljekarne, bolnice i zavode za javno zdravstvo, te sve druge ustanove koje sudjeluju u postupku liječenja.</p>
<p> Time se želi postići da pacijenti što manje vremena provode prikupljajući nalaze, uputnice i recepte, te im istodobno omogućiti najvišu zaštitu i sigurnost, navodi se u priopćenju Ministarstva zdravstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Gredelj: Suci bez povjerenja građana kao vojska bez oružja</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj izjavio je u petak da je podigao kaznene prijave protiv nekoliko javnih osoba koje tereti da su odgodom ovrhe dužnika Zagrebačke banke, onemogućili naplatu vjerovnika Retag d.o.o., te da su time prekoračili svoje ovlasti. Gredelj je rekao da će u idućih mjesec dana sazvati konferenciju svih 1300 sudaca u UHS-u, kako bi poručili da je poštivanje Ustava i zakona ključno pitanje reforme. </p>
<p>Tvrdi i da postoji »poplava kaznenih prijava protiv sudaca«, a mjerodavne je pozvao da te prijave procesuiraju, kako bi se sa sudaca skinula anatema. Gredelj kaže da suci protiv kojih postoje kaznene prijave ne bi smjeli obavljati sudačku dužnost dok se te prijave ne riješe. </p>
<p>Predsjednik UHS-a istaknuo je da je uništeno povjerenje građana u sudstvo, rekavši da su »suci koji ne uživaju povjerenje građana, kao vojska bez oružja«.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada: Gredeljeve optužbe su neutemeljene</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Vlada je u petak odbacila kao apsurdne optužbe predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimira Gredelja da su premijer Ivica Račan i potpredsjednik Vlade Slavko Linić »koordiniranim djelovanjem« prekoračili i zlouporabili svoje ovlasti u namjeri da odgode ovrhu nad Zagrebačkom bankom.</p>
<p> »Smatramo apsurdnim optužbe gospodina Gredelja, jer ni premijer Račan ni Vlada nisu ni na jednoj sjednici ili sastanku radnih tijela Vlade raspravljali niti donosili bilo kakve zaključke u vezi s tim slučajem«, kaže se u priopćenju Vladinog Ureda za odnose s javnošću.</p>
<p> Vlada se u svom radu ne bavi pojedinačnim sudskim sporovima, pa su optužbe predsjednika UHS-a potpuno neutemeljene, navodi se u priopćenju. </p>
<p> Gredelj je na konferenciji za novinare u petak najavio podizanje kaznene prijave UHS-a protiv više osoba, među kojima i premijera Račana i Linića, zbog sumnje da su »koordiniranim djelovanjem« u listopadu i studenom prekoračili i zloporabili svoje ovlasti u namjeri da na neodređeno vrijeme odgode ovrhu nad Zagrebačkom bankom i osujete naplatu vjerovnika - tvrtke Retag.</p>
<p> Dokaze za to Gredelj, među ostalim, nalazi u nekoliko novinskih članaka u kojima se tvrdi da su predstavnici Zagrebačke banke svaki put nakon za njih nepovoljnih sudskih presuda, po kojima su dužni isplatiti 165 milijuna kuna Retagu, išli u Vladu po pomoć. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>NeT tužio zbog koncesije za Treći program</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - NeT- nezavisna kutinska televizija, predala je Upravnom sudu tužbu zbog dodjele Treće televizijske nacionalne mreže konzorciju HRTL-a. Predstavnici NeT-a predali su tužbu 13. studenoga, zadnji dan od primitka rješenja Vijeća za radio i televiziju. Razlog tako dugog čekanja je, kako je obrazložio Zoran Kovačić, direktor marketinga NeT-a, skupljanje podataka i opsežan rad na tužbi.</p>
<p>Dio od sedam točaka na kojima se zasniva tužba, tvrdi Kovačić, vlasnička je struktura, udio stranog kapitala u konzorcijima natjecatelja te pisma potpore koje je HRTL poslao dvama fakultetima, čiji su profesori neki od članova Vijeća. To je, prema mišljenju čelništva NeT-a, sukob interesa, čime također smatraju činjenicu da je don Ivan Grubišić član Vijeća za radio i televiziju, ali i tadašnjeg Vijeća HRT-a.</p>
<p>NeT je u provom krugu glasanja dobio tri glasa, pa je ušao u drugi i posljednji krug s HRTL-om. No, u drugom krugu je dobio glas manje, pa mu i to ukazuje na neke »manipulacije«. NeT-ovci će idućeg tjedna iznijeti svoje sumnje u neke članove Vijeća, jer je dosta toga, tvrde, u vezi s politikom. »Čekat ćemo da prođu izbori, jer ne želimo da se stvari kompliciraju uočipred izbore«, ističe Kovačić.</p>
<p>Ima naznaka da bi i konzorcij okupljen oko Večernjeg lista mogao podnijeti tužbu, jer ima još ovaj tjedan budući da je kasnije primio odluku Vijeća. U tom konzorciju tvrde da još razmatraju mogućnost tužbe Upravnom sudu.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Zakon ne jamči građanima pravo na informaciju</p>
<p>Tek prihvaćeni zakon treba hitno mijenjati, smatraju pravni stručnjaci / Gotovac: Neke parlamentarne političke stranke nisu upućene ne samo u taj zakon, nego ni u samo postojanje tog zakona. Pojedinci iz Udruge hrvatskih sudaca smatraju da je tragedijia što će se taj zakon primjenjivati na sudstvo</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Inicijativa »Javnost ima pravo znati«, u kojoj je 17 nevladinih organizacija, novom sazivu Sabora uputit će prijedlog za izmjenu Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, Zakon usvojen 15. listopada ne jamči građanima pravo na dobivanje informacija i ne osigurava obvezu državnim tijelima da informaciju ustupe. O tome su na savjetovanju o tom zakonu što ga je u petak organizirao Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) govorili stručnjaci Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Josip Kregar, mr. Viktor Gotovac i mr. Đorđe Gardašević. </p>
<p>Vlada je prihvatila 90 posto prijedloga nevladinih organizacija i ugradila ih u Zakon. Međutim, onih deset posto ne samo da je loše nego narušava kvalitetu onih 90 posto, kazao je Gotovac. Ključni je nedostatak to što je iz Zakona izostao institut »testa javnog interesa«, unatoč preporukama Vijeća Europe. Taj se institut primjenjuje u slučajevima ograničenja prava na pristu informacijama (državna, vojna, službena, profesionalna ili poslovna tajna), a kada je javni interes jači od zakonskog ograničenja i osigurava objavljivanje informacije unatoč tajnosti. Drugi je nedostatak što informacije koje tijela s javnim ovlastima pružaju građanima moraju biti točne i potpune, ali nedostaje opširnost i pravodobnost.Lošom je ocijenjena i odredba po kojoj tijela s javnim ovlastima mogu odbaciti zahtjev za ustupanjem informacije ako je nepotpun, a posebno je loše ocijenjena nemogućnost da se u tom slučaju podnese žalba. Neke odredbe zakona ocijenjene su potpuno neprovedivima. </p>
<p>Gotovac je kazao da su neke parlamentarne političke stranke neupućene ne samo u taj zakon nego i u samo postojanje tog zakona. Također je kazao da pojedinci iz Udruge hrvatski sudaca smatraju da je tragedijia što će se taj zakon primjenjivati na sudstvo.</p>
<p>U inicijativi »Javnost ima pravo znati«, uz ostale su HHO, Transparency International Hrvatska, Hrvatski pravni centar, Centar za ljudska prava, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, Udruga »Potrošač«, B.a.B.e. i druge. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Razriješeni članovi kulturnih vijeća i imenovani novi</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Ivica Pančić, ministar hrvatskih branitelja, imenovan je predsjednikom po položaju Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, priopćio je Vladin ured za informiranje sa zatvorene Vladine sjednice. </p>
<p>Članovima Upravnog odbora imenovani su Christian Panjol Tuflija, Petar Lovrić, Đuro Dečak, Tomislav Merčep i Ivan Posilović. </p>
<p>Kandidatima za izbor suca Europskog suda za ljudska prava predloženi su Vesna Crnić Grotić, Petar Novoselec i Nina Vajić. </p>
<p>Filip Vučak razriješen je dužnosti zamjenika predsjednice Stalne mješovite komisije za provedbu Sporazuma između Hrvatske i Slovenije o pograničnom prometu i suradnji i na tu je dužnost imenovana Davorka Sarić.</p>
<p>Dužnosti članova Kulturnog vijeća za film i kinematografiju razriješeni su Lukas Nola, na osobni zahtjev, te Joško Jerončić, Nada Gačešić Livaković i Petar Krelja, zbog isteka mandata. Na njihova su mjesta imenovani Olinka Vištica, Joško Jerončić, Zlatko Bourek i Zvonimir Jurić.</p>
<p>Dužnosti članova Kulturnog vijeća za glazbu razriješeni su na osobni zahtjev Mladen Tarbuk, Frano Parać, Vera Pavasović, a zbog isteka mandata Nikša Gligo, Antun Tomislav Šaban, Darko Kolar i Paolo Sfeci. Na ta su mjesta imenovani Nikša Gligo, Jana Haluza, Mladen Janjanin, Goran Končar, Antun Tomislav Šaban, Ivo Josipović i Mirna Žagar.</p>
<p>Dužnosti članova Kulturnog vijeća za scenske umjetnosti na osobni zahtjev razriješeni su Vjeran Zuppa, Željka Udovičić, a zbog isteka mandata Joško Juvančić, Helena Buljan i Zlatko Sviben. Na ta su mjesta imenovani Helena Buljan, Nenad Šegvić, Joško Juvančić, Milan Frenštacki Živković i Miran Hajoš. </p>
<p>Dužnosti članova Kulturnog vijeća za likovne umjetnosti razriješeni su na osobni zahtjev Igor Zidić, a zbog isteka mandata Darko Glavan, Mirjana Vodopija, Robert Pauletta. Na ta su mjesta imenovani Božo Majstorović, Damir Sokić, Mirjana Vodopija i Robert Pauletta. Dužnosti članova Kulturnog vijeća za arhitekturu i urbanizam razriješeni su zbog isteka mandata Mario Beusan, Željko Kovačić i Tonko Maroević, a na ta su mjesta imenovani Mario Beusan, Ivan Crnković i Saša Randi.</p>
<p>Dužnosti članova Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo razriješeni su zbog isteka mandata Tonko Maroević, Velimir Visković i Maria Šegota Novak, a na ta su mjesta imenovani Tonko Maroević, Velimir Visković i Višnjica Bošnjak.</p>
<p>Dužnosti članova Kulturnog vijeća za medijsku kulturu zbog isteka mandata razriješeni su Tomislav Sabljak, Robert Perišić i Giga Gračan, a na ta su mjesta imenovani Tomislav Sabljak, Robert Perišić i Teodor Celakoski. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Odobren novac iz proračunske zalihe za obranu Blaškića i za misiju u Afganistanu </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Hrvatska je Vlada u petak na zatvorenoj sjednici pokrenula postupak za sklapanje sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o uzajamnom ukidanju viza.</p>
<p> Nositelji valjanih putnih ili drugih isprava mogli bi slobodno ući i boraviti bez vize na državnom području druge ugovorne stranke najdulje 90 dana unutar razdoblja od šest mjeseci počevši od prvog ulaska, pod uvjetom da za to vrijeme ne obavljaju nikakvu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost. </p>
<p> Vlada je odobrila Uredu za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima milijun i 800 tisuća kuna iz tekuće zalihe za odvjetničke usluge obrane generala Tihomira Blaškića i financiranje dijela troškova optuženika pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu i njihovih obitelji. </p>
<p> Vlada je donijela Rješenje o odobrenju sredstava iz tekuće proračunske zalihe Ministarstvu obrane za financiranje nastavka sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnoj misiji u Afganistanu, u iznosu od 17.735.000 kuna. </p>
<p> Putem Ministarstva financija nizozemskoj postrojbi SFOR-a isplatit će se iz tekuće zalihe državnog proračuna 293.336 kuna radi naknade štete koju je u prometnoj nezgodi prouzročio hrvatski državljanin 1996. godine. Taj se iznos isplaćuje na temelju sporazuma između Hrvatske i Sjevernoatlantskog pakta o statusu NATO-a i njegova osoblja (SOFA), potpisanog u Daytonu 1995. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Josip Gucić i dvojica sudskih vještaka u pritvoru zbog mita</p>
<p>Prema nalazima istrage, Gucić je tražio od Antuna Čeovića nalaz koji bi ga oslobodio odgovornosti u kaznenom postupku obećavši da će za to platiti 50 tisuća eura / Kako se navodi, vještak je na to pristao i s pomoćnikom Vinkom Vuletićem izradio nalaz u korist optuženog Gucića / Gucić im je dosad, prema nalazima, isplatio 25 tisuća eura </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Poduzetnik Josip Gucić, Krsto Romić, te Antun Čeović i Vinko Vuletić, zakleti sudski vještaci iz financijsko-knjigovodstvenog područja, od četvrtka popodne nalaze se u pritvoru Županijskog istražnog centra u Zagrebu. Protiv njih u Uskoku je podnesena kaznena prijava zbog djela protiv službene dužnosti, primanja i davanja mita, kaznenog djela protiv pravosuđa - sprečavanja dokazivanja i djela davanja lažnog iskaza.</p>
<p> Za Uskok je Gucić osnovano sumnjiv da je od Čeovića, stalnog sudskog vještaka određenog pred Županijskim sudom u Zagrebu, tražio takav nalaz koji bi ga oslobodio odgovornosti u kaznenom postupku. Čeović je pristao na ponudu i zajedno sa svojim pomoćnikom Vuletićem sastavio vještački nalaz u korist Gucića i predao ga u spis Županijskog suda. U istom predmetu, a na isti način postupljeno je i prema osumnjičenom Romiću.</p>
<p>Prema nalazu istrage, Gucić je za taj posao obećao vještacima iznos od 50.000 eura, isplatio je dosad 25.000, a ostatak je trebao biti isplaćen nakon što stvar prođe na sudu.</p>
<p>Što se tiče osumnjičenog Romića, on je za nezakonit nalaz obećao isplatu 5000 eura, isplatio je tri tisuće, a ostatak nakon dovršenja postupka u njegovu korist.</p>
<p>Zbog straha od utjecaja na svjedoke i mogućnosti ponavljanja kaznenog djela, Uskok je od Županijskog suda tražio pritvor za Gucića i Romića, odnosno za sudske vještake Čeovića i Vuletića.</p>
<p>Protiv Josipa Gucića, inače, vode se četiri sudska postupka na četiri županijska suda u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Dosadašnja istraga Uskoka i policije utvrdila je niz nezakonitih radnji kojima je Gucić opstruirao tijek sudskih postupaka i onemogućio sud da izrekne pravorijek u razumnom roku.</p>
<p>Prema nalazima duge i uporne istrage policije i tužiteljstava u tim gradovima, Gucić se pozivao na loše zdravstveno stanje zbog čega su rasprave bile odgađane. S druge strane, ispod stola je plaćao vještačke nalaze dvojici spomenutih sudskih vještaka koji su svoje financijske i knjigovodstvene analize redovito pisali u korist optuženoga Gucića. </p>
<p>Iako su vještaci primili novac i od države - jedno takvo vještačenje stoji između 200 i 300 tisuća kuna koje je platio nadležni sud, dakle, država, njihovi su vještački nalazi prema prikupljenim dokazima Državnoga odvjetništva posebno plaćeni Gucićevim novcem. I naravno da sadržaj tih nalaza nije odgovarao sudskoj prisezi koju su ti vještaci položili.</p>
<p>Ne samo da su Gucić i »njegovi« opstruirali pravosudni postupak, već su se i narugali sustavu uzimajući od države novac za posao obavljen u korist optuženog Gucića. Cijeloga se posla još 2001. godine prihvatio Uskok tragajući za razlogom zašto procesi u četiri županijska suda traju toliko dugo. Postupak u Rijeci (»Brodokomerc«) vodi sutkinja Ika Šarić. Postupak u Splitu (»Primorje« iz Makarske) vodi sudac Svalina. Postupak u Zagrebu (»NIK«) već je imao dva vještačenja, oba s rezultatom koji je diktirao Gucićev novac dan sudskim vještacima. Priču zaključuje postupak pred Županijskim sudom u Osijeku. </p>
<p>Istraga je utvrdila da su u sva četiri slučaja i Gucić i »njegovi« vještaci proslavili pobjedu nad pravosuđem.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Studentima se vraćaju preplaćene školarine </p>
<p>Nakon Vladine sjednice Flego je najavio povećanje plaća doktorima znanosti </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Kako bi Ministarstvo znanosti studentima vratilo preplaćene iznose školarina, Vlada je u petak za to odobrila interventna sredstva. Procjena je da će biti potrebno najviše pet milijuna kuna, rekao je ministar znanosti Gvozden Flego naglašavajući da je većina tih školarina već vraćena. U Ministarstvu se nadaju da će sve biti riješeno najkasnije do 22. prosinca.</p>
<p> Vlada je, kazao je Flego, promijenila kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje pa će znanstvenicima koji imaju doktorat, plaća biti povećana 15 posto. Odluka će biti na snazi od 1. siječnja, a prema njoj se plaća osoba s doktoratom iz znanosti koje rade, primjerice, na sveučilištima, izjednačava s plaćama svih koji su zaposleni u ostalim javnim službama. Procjenjuje se da će za to biti potrebno 78 milijuna kuna iz proračuna. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Studenti odustali od prosvjeda na Markovu trgu</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Prosvjed studenata bivšeg veleučilišta u Splitu, najavljen za subotu u podne na Markovu trgu u Zagrebu, neće se održati. Prema riječima savjetnice studenata Maje Cvitan, studenti ne žele da se njihov prosvjed komentira kao kršenje predizborne šutnje. Uz to, dodala je, organizacija prosvjeda otežana je zbog prijetnji i stalnog zastrašivanja nekih studenata. Ispostavilo se, također, da se Cvitan zajedno s još nekoliko studenata, koji su trebali štrajkati na dan predizborne šutnje, nalazi na jednoj od izbornih lista. Od prosvjeda je odustao i zagrebački Studentski zbor, koji je najavio da će se pridružiti splitskim studentima u štrajku zato što studentima Sveučilišta u Zagrebu još nisu vraćene preplaćene školarine. No, Vlada je u petak donijela odluku o dodatnim izdvajanjima za studentske školarine. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić: Nastaviti graditi autoceste, što je posao stoljeća </p>
<p>Hrvatski predsjednik pustio u rad vodovod u Župi pokraj Zagvozda vrijedan 6,5 milijuna kuna / Mesić istaknuo da je važna gradnja Jadransko-jonske autoceste, za koju su zainteresirane i Crna Gora i Albanija i Grčka / Prema Predsjednikovim riječima, Hrvatska se mora okrenuti proizvodnji i izvozu potičući ulazak stranog kapitala </p>
<p>ZAGVOZD/VRGORAC, 21. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u petak je posjetio općinu Zagvozd i grad Vrgorac u Dalmatinskoj zagori gdje je o razvojnim projektima razgovarao s općinskim i gradskim čelnicima, splitsko-dalmatinskim županom Krunom Peronjom te direktorom Hrvatskih voda Jakšom Marasovićem. </p>
<p>U rad je pustio novoizgrađenu vodovodnu mrežu u mjestu Župi pokraj Zagvozda vrijednu 6,5 milijuna kuna. Novac za gradnju cjevovoda dugog 5,5 kilometara sa po dvije vodospreme i crpne stanice, koji će vodom napajati 80 kućanstava, namaknut je iz državnog proračuna i proračuna Hrvatskih voda.</p>
<p>»Ovaj kraj ne može se sam razvijati brzinom koju zaslužuje bez suradnje sa Županijom, resornim ministarstvima i drugim institucijama kao što su Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske vode«, naglasio je Mesić. </p>
<p> Predsjednik je rekao kako je najvažnija gradnja Jadransko-jonske autoceste, koja je donedavno bila daleka budućnost, a danas postaje stvarnost.</p>
<p>»Vraćam se iz posjeta Grčkoj koja također želi što prije sagraditi autocestu na svom području. Zainteresirane su i Albanija i Crna Gora pa će ta cesta koja prolazi kroz Grčku povezivati Srednji istok i Tursku sa Zapadnom Europom«, rekao je Mesić naglašavajući da je tamo gdje prođe autocesta, pitanje razvoja riješeno. </p>
<p>Predsjednik je pozdravio sve dosadašnje napore lokalne uprave na tom području.</p>
<p>»Moramo skupiti sve svoje potencijale, zato su nam potrebni ljudi od akcije, dobri timovi koji će biti prepoznati«, rekao je hrvatski predsjednik posebno ističući važnost gradnje dvaju tunela kroz Biokovo koji će povezivati Makarsko primorje sa Zabiokovljem.</p>
<p>Predsjednik smatra kako je najvažnije nastaviti gradnju autocesta modelom koji se pokazao dobrim. »Radimo posao stoljeća. Definitivno ćemo riješiti da nam ni jedno mjesto ne ostane slijepo crijevo«, poručio je Mesić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Hrvatska se mora okrenuti proizvodnji i izvozu potičući ulazak stranog kapitala. Ako se riješe infrastrukturni problemi, Predsjednik smatra da će strani kapital i doći. </p>
<p>Posjet Zagvozdu bio je prigoda i za Predsjednikov susret s članovima kulturne udruge »Glumci u Zagvozdu«. Na putu za Vrgorac zaustavio se pokraj spomen-ploče na izgradnju ceste u Napoleonovo doba iz 1806. godine.</p>
<p> U Vrgorcu je obišao pogon Mesne industrije »Braća Pivac« te posjetio rodnu kuću Tina Ujevića, a u hotelu »Prvan« popio kavu s građanima. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Predsjednik Republike promaknuo četvoricu časnika Oružanih snaga </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Stjepan Mesić donio je odluke o dva redovna i dva izvanredna promaknuća djelatnih časnika Oružanih snaga, priopćeno je u petak iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva obrane. </p>
<p> Na temelju članka 99. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 164. stavka 1. Zakona o službi u Oružanim snagama RH, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić donio je odluku o redovnom promaknuću dvojice djelatnih časnika OS kojom se stožerni brigadir Mate Ostović promiče u čin brigadnog generala pješaštva, a brigadir Mate Pađen u čin brigadnog generala topništva.</p>
<p> Ostović, koji obnaša dužnost načelnika Uprave za logistiku GSa, odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinske zahvalnosti za pet i za deset godina službe te medaljama »Bljesak« i »Oluja«.</p>
<p> Pađen koji se nalazi na dužnosti načelnika Uprave za obrambeno planiranje i međunarodnu vojnu suradnju, odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Redom hrvatskog trolista, Spomenicom domovinske zahvalnosti za pet i za deset godina, te medaljama »Oluja« i »Iznimni pothvati«.</p>
<p> Na temelju članka 99. stavka 1. Ustava RH te članka 164. stavka 1. i članka 156. Zakona o službi u Oružanim snagama, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik donio je odluku o izvanrednom promaknuću dvojice djelatnih časnika Oružanih snaga. Kapetan bojnog broda Ivica Supić promiče se u čin komodora pomorstva, a brigadir Darko Rukavina u čin brigadnog generala protuzračne obrane.</p>
<p> Supić koji obnaša dužnost načelnika Uprave za zapovjedne komunikacijsko-informacijske sustave, odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Redom hrvatskog trolista, Spomenicom domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina službe, te medaljom »Oluja«.</p>
<p> Rukavina koji je načelnik Personalne uprave Glavnog stožera Oružanih snaga, odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Redom hrvatskog trolista, Spomenicom domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina, Redom hrvatskog pletera, Redom bana Jelačića, te medaljama »Bljesak« i »Oluja«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Vlada je posebno ponosna na gospodarski rast koji je lani bio najviši u regiji</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Nakon zatvorene sjednice Vlade, novinarima je u petak podijeljena brošura u kojoj Vlada popisuje učinjeno u mandatu koji je počeo 28. siječnja 2000. Glavnim uspjesima Vlada smatra izvlačenje Hrvatske iz međunarodne izolacije, brzo približavanje Hrvatske Europskoj uniji, političku i gospodarsku stabilizaciju zemlje te pokretanje gospodarskog razvoja.</p>
<p>Vlada je posebno ponosna na gospodarski rast koji je lani bio najviši u regiji dosegnuvši 5,2 posto, dok je potkraj 1999. iznosio negativnih 0,9 posto. Istaknuto mjesto u brošuri ima, naravno, i gradnja autocesta. Vlada se hvali i s povećanjem učinkovitosti vojske i policije uz smanjenje troškova i broja zaposlenih.</p>
<p> Uspjehom se smatra i stambeno zbrinjavanje 86 posto obitelji poginulih branitelja, zapošljavanje 39.000 branitelja te obnova 22.500 stambenih objekata srušenih ili oštećenih u ratu. Na prigovore o socijalnoj neosjetljivosti uzvraća se podatkom o povećanim mirovinama te dvostruko većim izdvajanjima za socijalnu skrb nego 1999. godine. </p>
<p>Popisani su i pozitivni pomaci u pravosuđu uz tvrdnju da su uređenje katastra i zemljišnih knjiga, rad Uskoka i stegovni postupci protiv sudaca zbog zastare predmeta samo neki od pokazatelja da »Hrvatska postaje pravna država«. Istaknuto je i smanjenje nelegalne gradnje, te skraćivanje postupka izdavanja dozvola za gradnju. </p>
<p>Vlada se hvali i većim medijskim slobodama, Ustavnim zakonom o manjinama te oživljavanjem civilnog društva preko nevladinih udruga. Na području kulture Vlada se pohvalila otvaranjem 85 novih knjižnica. U 2002. za nabavu znanstvenih publikacija izdvojilo se četiri puta više novca nego 1999., a za nabavu informatičke opreme 30 milijuna kuna više nego 1999., napomenuto je u brošuri. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031122].
|
