NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030822].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 189869 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.08.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Imala je i Hrvatska svoje »Bosmale«, odnosno »Monitore« i »66. pukovniju«</p>
<p>Račan je izrazio nadu da će hrvatsko pismo namjere biti »prihvaćeno kao prijateljski doprinos dobrosusjedskoj suradnji«, jer se nitko u Hrvatskoj ne želi petljati u »pravo BiH vlasti da odlučuju kako će graditi ceste« u svojoj državi / Čak je i u četvrtak, nakon Terzićeve grube »packe« zbog navodnog patroniziranja, naglasio da se »mi nećemo ljutiti ako naša pomoć neće biti prihvaćena« / Uostalom, čemu ljutnja ako svi znamo za okolnost zvanu »nema besplatnog ručka« </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Trzavice koje su izbile između hrvatske i bosanskohercegovačke vlade zbog gradnje autoceste od Budimpešte do Ploča treba ponajprije promatrati u svjetlu stare poslovne istine da »ne postoji besplatan ručak«. Sva ostala objašnjenja su političke magle za domaću, dnevnopolitičku upotrebu. Iako se mora priznati da je toga ipak više u Sarajevu nego u Zagrebu, istina je da su obje strane upravo zbog »domaćih potreba« zanemarile prednosti tihe diplomacije i odlučile se za javna istrčavanja bez diplomatskih rukavica.</p>
<p>O hrvatskoj želji da se uključi u gradnju bosanskohercegovačkog dijela autoceste na koridoru 5c premijer Ivica Račan je javnost dviju zemalja upoznao sredinom srpnja, kada je i boravio u Sarajevu. U srijedu je za četvrtak najavio i službeno pismo namjera u kojem Hrvatska, među ostalim, nudi sedam do devet milijuna dolara vrijednu pomoć u pripremi dokumentacije potrebne za raspisivanje međunarodnog javnog natječaja za gradnju ceste. </p>
<p>Kao što se i moglo očekivati nakon prvih, srpanjskih reakcija u sarajevskim medijima, Račanova je ponuda za pomoć dočekana na nož. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić odbrusio je Račanu (u moćnim bošnjačkim krugovima bliskom Dnevnom avazu) da se »ne treba brinuti za BiH«, a ako se baš želi time baviti, bilo bi mu bolje da se pobrine za povratak izbjeglica koji su iz Hrvatske stigli u BiH i potpisivanje međudržavnog sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima. U prijevodu: »prste dalje od naše autoceste«.</p>
<p>I Terzić i njegovi suradnici sigurno znaju da je i te kako istinita tvrdnja hrvatske vlade iz pisma namjere, da se jeftini krediti Svjetske banke i sličnih kreditnih institucija mogu dobiti samo ako se gradi preko međunarodnog javnog natječaja, a da svaki drugi oblik financiranja račun čini dvostruko većim. Znaju u Sarajevu da to Hrvatska tvrdi iz svog iskustva.</p>
<p> Jer, i u nas su ceste gradile neke »pukovnije« i tvrtke čije financiranje ni dan danas nije službeno rasvijetljeno, da ne kažemo sankcionirano. Znaju u Sarajevu da je Hrvatska u prošle tri godine napravila golem pomak u cestogradnji, kako u velikom broju novih kilometara autocesta tako i u rušenju cijene koja se za njih plaća.</p>
<p>No, reakcija službenog Sarajeva - koju će hrvatska javnost s pravom tumačiti kao tešku političku bezobraštinu - je reakcija ljudi koji također vrlo dobro znaju da »ne postoji besplatan ručak«, nekmoli pomoć u ratu. To je reakcija ljudi koji su svjesni da je došlo vrijeme da se »uzvrati usluga«, »kompenzira« dobročiniteljstvo onima koji su u BiH, pogotovo većinskom bošnjačkom narodu, slali pomoć u oružju, školovali njihovu djecu, slali lijekove i hranu... </p>
<p>K tome, treba financijski nahraniti i neke sarajevske »rojsove«. A veliki državni projekti su za to idealna prilika. Pogotovo u državi koja u sređivanju financijskih tijekova nije još stigla ni do stube zvane uvođenje poreza na dodanu vrijednost, jednog od glavnih financijskih stupova svih uređenih gospodarstava i država.</p>
<p>Svjestan svega toga, Račan je već u srijedu izrazio nadu da će hrvatsko pismo namjere biti »prihvaćeno kao prijateljski doprinos dobrosusjedskoj suradnji«, jer se nitko u Hrvatskoj ne želi petljati u »pravo BiH vlasti da odlučuju kako će graditi ceste« u svojoj državi. </p>
<p>Čak je i u četvrtak, nakon Terzićeve grube »packe« zbog navodnog patroniziranja, naglasio da se »mi nećemo ljutiti ako naša pomoć neće biti prihvaćena«. Uostalom, čemu ljutnja ako svi znamo za okolnost zvanu »nema besplatnog ručka«. Pa prošli smo i mi takvu fazu. Imali smo i mi svoje »Bosmale« odnosno »Monitore« i »66. pukovnije«.</p>
<p>Ako se sve to tako dobro zna, zašto je onda Zagreb na sva zvona objavljivao svoju ponudu? Nije uopće sporna tvrdnja da je Hrvatska, više od bilo koje druge zemlje u regiji, zainteresirana za brzu i kvalitetnu gradnju ceste na koridoru 5c. Jer, ta cesta ne veže samo Budimpeštu i njeno srednjoeuropsko zaleđe s hrvatskom lukom Ploče. Ona je i te kako važna za povezivanje istočne Hrvatske s Dalmacijom. </p>
<p>No, očito je da se iza prijateljske i dobrosusjedske pomoći krije i financijski odnosno gospodarski interes, jer bi uključivanje hrvatske građevinske operative u gradnju BiH dionica na koridoru 5c osiguralo posao hrvatskim građevinarima i nakon što se u Hrvatskoj izgrade ceste koje si danas možemo priuštiti. </p>
<p>Da su šanse za to male u danim okolnostima, zna i službeni Zagreb. Ali se ovako pokrio pred vlastitom javnošću, jer nitko ne može reći da se nije pokušalo. A ne može se hrvatskoj vlasti pripisati krivnja za to što naši istočni susjedi još žive u fazi koju smo mi, srećom, već prošli. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Terzić sve nervozniji</p>
<p>»Avaz« je optužio hrvatske medije, prije svega »Vjesnik« i »Slobodnu Dalmaciju«, da svojim pisanjem o autocesti zbunjuju javnost te umjetno stvaraju nejasnoće, što može imati negativne posljedice za odnose dviju država</p>
<p>SARAJEVO, 21. kolovoza</p>
<p> - Bosanskohercegovački premijer Adnan Terzić pokazuje sve više nervoze nakon brojnih napisa u bosanskohercegovačkim i hrvatskim medijima o »Bosmalovim« vezama s radikalnim krugovima SDA i mogućim skrivenim namjerama te tvrtke, čiju je preliminarnu ponudu za izgradnju autoceste trasom koridora 5c kroz BiH prihvatilo Vijeće ministara BiH.</p>
<p>Zapravo, Vijeće ministara je »Bosmalu« postavilo rok da za četiri mjeseca osigura 300 milijuna dolara za izradu pripremne dokumentacije i otkup zemljišta duž trase buduće autoceste, što je de facto uvod za neposrednu pogodbu s »Bosmalom«, umjesto raspisivanja međunarodnog natječaja za izgradnju autoceste.</p>
<p>Sve se više govori da su premijer Terzić i Vijeće ministara BiH - možda pod utjecajem »političke kuhinje« - požurili s prihvaćanjem »Bosmalove« ponude. Snažan argument za takve sumnje dala je izjava odlazećeg direktora svjetske banke u BiH Josepha Ingrama, da je ta banka ponudila kreditirati izradu studije izvodljivosti, što znači da je Vijeće ministara možda obmanulo javnost tvrdnjom da je »Bosmal« jedini spreman financirati pripremne poslove nužne za raspisivanje natječaja.</p>
<p>Uglavnom, Terzićev »gubitak takta« vidljiv je iz reakcije na izjavu premijera Ivice Račana da će hrvatska vlada utvrditi tekst pisma namjere o sudjelovanju Hrvatske u izgradnji autoceste na koridoru 5c kroz BiH, te da je Hrvatska spremna sa sedam do devet milijuna dolara financirati pripremne aktivnosti - pod uvjetom da dođe do međunarodnog javnog natječaja. Račan je rekao da se tijela BiH mogu opredijeliti i za druga rješenja, za koja onda snose posljedice: »Što će odlučiti BiH i njene vladajuće strukture vidjet ćemo i to je njihova stvar«, kazao je Račan.</p>
<p>»Neka se premijer Račan ne brine za BiH i posljedice koje će snositi za odluke koje bude donosila. BiH neće donositi nikakve odluke za koje će morati snositi posljedice. A ako se već premijer Račan želi brinuti za BiH, neka svoju brigu potvrdi zalaganjem u rješavanju drugih pitanja, kao što je povratak u Hrvatsku izbjeglica koje još borave u BiH, te ubrzanje potpisivanja bilateralnog ugovora o imovinsko-pravnim odnosima«, žučljivo je reagirao premijer Terzić na stranicama Dnevnog avaza, lista koji već tjednima snažno lobira za »Bosmal«.</p>
<p>Avaz je inače optužio hrvatske medije, prije svega Vjesnik i Slobodnu Dalmaciju, da svojim pisanjem o tom pitanju zbunjuju javnost te umjetno stvaraju nejasnoće, što može imati negativne posljedice za odnose dviju država. Avazu je zasmetao tekst u Vjesniku u kojem su prenesene procjene da je stvarna namjera »Bosmala« kupiti zemljište uz trasu buduće autoceste, te navodi splitskog dnevnika da je hrvatska ponuda za izradu studije izvodljivosti, projektiranje autoceste i otkup zemljišta jeftinija od »Bosmalove« za nevjerojatnih 100 milijuna dolara!</p>
<p>Uz iznimku Avaza, ostali su mediji u BiH objektivno izvijestili da hrvatska vlada priprema svoj prijedlog načina gradnje autoceste Budimpešta - Ploče.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HDZ odgovara Pašaliću: Hrvatski blok neće prijeći izborni prag</p>
<p>U nemogućnosti da pronađu zajednički jezik čelnici DC-a, HSLS-a, HSP-a, HB-a i HIP-a službeno najavljuju samostalan izlazak na izbore / Ipak, jasno je da svi priželjkuju koaliciju, jer neskriveno predbacuju HDZ-u činjenicu da želi samostalno na izbore</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog bloka Ivić Pašalić pružio je HDZ-u ruku pomirenja. Izjavio je, naime, da je spreman podržati buduću HDZ-ovu vladu. I više od toga, HB je »spreman nakon izbora sudjelovati u koaliciji stranaka desnog centra neopterećen osobnim animozitetima koji, nažalost, često dolaze iz HDZ-a«.</p>
<p>Nije tu, doduše, riječ ni o kakvom velikom obratu, jer je Pašalić i prije dvije godine predlagao ujedinjavanje svih oporbenih stranaka. Politika je pitanje interesa, a ne ljubavi i osobnih animoziteta, pa je i Pašalić spreman prijeći preko nesnošljivosti koju prema njemu pokazuju neki članovi njegove bivše stranke. Primarni interes HB-a, kaže Ivić Pašalić, je promjena vladajuće garniture pa će buduću vladu desnog centra podržati čak ako mu i ne bude po volji. Takva blagonaklonost prema možebitnoj vladi na čelu s HDZ-om potkrijepljena je i velikim očekivanjima koalicije HIP-a i HB-a. Oni, naime, očekuju da će u budućem sazivu Sabora imati 12 do 17 zastupnika!</p>
<p>U HDZ-u te procjene smatraju smiješnima i, kažu, uopće ne razmišljaju o Pašalićevoj ponudi. Putem glasnogovornika Ratka Mačeka vodstvo stranke kratko je poručilo: »HDZ ne može koalirati ni sa SDP-om niti s HB-om. Sa SDP-om ne možemo koalirati zbog programskih razlika, a s HB-om zbog toga što neće prijeći izborni prag«. Budući da se HB i HIP ne spominju ni u jednoj drugoj ozbiljnoj predizbornoj kombinatorici, na njih se dakle na desnoj strani političke scene ozbiljno ne računa. </p>
<p>I sam Ivić Pašalić kaže da predizborna koalicija s DC-om ne dolazi u obzir, jer je ta stranka nastala na antituđmanizmu, a HSLS im je također nepoželjan jer je doveo SDP na vlast. No što se tiče tri preostala aktera političkog centra, odnosno desnog centra - DC-a, HSLS-a i HSP-a - čini se da je osipanje glasova desnog biračkog tijela neizbježno. </p>
<p>DC-u i HSLS-u je, naime, manje poželjan partner HSP, jer ga smatraju previše desnim za svoja demokratsko-liberalna uvjerenja, a i međusobno se tek trebaju dogovoriti o eventualnom zajedničkom nastupu na izborima. HSP je, pak, ljutit na HDZ jer ne želi biti na čelu široke predizborne koalicije.</p>
<p>U nemogućnosti da pronađu zajednički jezik čelnici DC-a, HSLS-a, HSP-a, HB-a i HIP-a službeno najavljuju samostalan izlazak na izbore. Ipak, jasno je da svi priželjkuju koaliciju, jer neskriveno predbacuju HDZ-u činjenicu da želi samostalno na izbore. Smatraju, naime, da bi jedina sigurna pobjednička kombinacija bila ujedinjena oporba na čelu s HDZ-om.</p>
<p>Međutim, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader je to odbio, uvjeren u sigurnih 35 posto glasova i relativnu pobjedu na izborima. Ostatku oporbe je stoga HDZ poručio da se ujedini kako ne bi osipala glasove, jer će time naštetiti sama sebi. HDZ je, poručuje Sanader, spreman nakon izbora u koaliciju sa strankama centra i desnog centra. No ne očituje se previše koje su to stranke. </p>
<p>U HDZ-u očito žele vidjeti koja će od stranaka, prije svega se misli na DC i HSLS, uopće prijeći izborni prag. Prelazak izbornog praga ne bi trebao biti upitan jedino za HSP, koji ima stabilno biračko tijelo i vjerojatno pet do sedam posto glasova. No s druge strane, pitanje je koliko je HSP poželjan partner HDZ-u, iako je ta stranka u posljednjem saborskom mandatu učinila dosta da popravi imidž.</p>
<p>Iako su iz HDZ-a demantirali glasine prema kojima im zapravo ne bi odgovarala pobjeda na izborima nego još jedan mandat u oporbi da bi dodatno ojačali, nema sumnje da će i DC i HSLS, ali i HSP, za eventualan gubitak izbora najodgovornijim smatrati upravo HDZ. Negodovanje je tim veće što HDZ, uz to što nije želio preuzeti liderstvo ujedinjene oporbe, dijeli toj istoj oporbi savjete o najboljem receptu zajedničkog nastupa na izborima.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Šimonović: Hrvatska trenutno nudi razgovor umjesto jalovih diplomatskih nota</p>
<p>Zašto je Slovenija dosad odbacila sve pregovaračke termine koje je ponudilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova / Sve države članice Europske unije proglasile su gospodarski pojas, osim Italije i Grčke / Proglašenjem gospodarskog pojasa Hrvatska povećava svoj »miraz« s kojim će ući u EU</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Nije slučajno Zmago Jelinčič pokrenuo pitanje »sukcesije Jadrana« i to baš u Beogradu. Slovenija, malo po malo, gubi kredite u natezanju s Hrvatskom o pograničnim pitanjima. Zašto je Slovenija dosad odbacila sve pregovaračke termine koje je ponudilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova?</p>
<p>Slučaj Piranskog zaljeva nikako da ode na arbitražu, iako je slovenska diplomacija to sama već odavno predložila. Slučaj nekoliko kilometara kopnenih granica pak stvara prostor zbog kojeg Ljubljana, kao izvjesna članica Europske unije od 1. siječnja 2004. godine, mora objasniti budućim partnerima zašto joj odnosi sa susjedima nisu uredni kako to Unija traži. Prijetnja striktnom primjenom shengenskih graničnih pravila pak samo je prijetnja. Jer, Shengen je zajedničko pitanje EU-a koje, u dijelu 670 kilometara hrvatskog-slovenskog pograničja, Slovenija samo provodi. </p>
<p>A onda je Slovenija osporila hrvatsko pravo na proglašenje gospodarskog pojasa i pozvala se na autoritet Europske komisije. Ljubljana zna da je susret Zagreba i Komisije dogovoren za početak rujna. Zna se, također, da su Talijani i Hrvati već triput razgovarali o tom pojasu u sklopu bilateralnih kontakata. I još će. </p>
<p>Sve države članice EU-a proglasile su dosad gospodarski pojas osim Italije i Grčke. Proglašenjem gospodarskog pojasa Hrvatska povećava svoj »miraz« s kojim će ući u EU. U tim okolnostima Slovenci se boje rujna. </p>
<p>Početkom toga mjeseca dogovoren je susret ekspertnih komisija hrvatske i zainteresiranih strana. Za sredinu mjeseca Zagreb je ponudio novi termin za susret sa slovenskim stručnjacima i diplomatima. Dotad će se već održati sastanci sa Srbijom i Crnom Gorom, odnosno Europskom komisijom. Sve će to kulminirati sastankom u Bruxellesu od 22. do 24. rujna, odnosno sastankom tzv. Venecijanske komisije 25. i 26. rujna kao konačnici razgovora o hrvatskom proglašenju gospodarskog pojasa.</p>
<p>»Hrvatska strana trenutno nudi razgovor i pregovore, umjesto izmjene jalovih diplomatskih nota«, kaže Vjesniku zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović. »Ni Europskoj uniji ne odgovara da zatvoreno more poput Jadrana ima tako širok pojas otvorenog mora. Taj pojas znači pravo velikih ribarskih kompanija da u to more pošalju svoje brodove-tvornice, da počiste Jadran od svih riba, rakova, školjaka. Europska unija kao 'svoje' more shvaća i Sredozemlje, pa naravno da joj nije u interesu da jedan zaljev Sredozemlja bude uništen«.</p>
<p>Dr. Šimonović smatra da je izostanak hrvatskog gospodarskog pojasa u Jadranu propust i Jugoslavije, ali i dosadašnjih državnih vlasti u Hrvatskoj. Svaki put je to pitanje stavljano u politički kontekst.</p>
<p>»Dugo je u Europskoj uniji vladalo uvjerenje da je proglašenje gospodarskog pojasa zapravo 'grebanje' za posebni status priobalnih država. To uvjerenje nije promijenjeno ni činjenicom da su zemlje na obali Crnoga mora odavno uredile te odnose i uredno svaka od njih ima svoj gospodarski pojas. Hrvatska je u projekt krenula osnivanjem vladine komisije za vođenje zajedničke ribarske politike u Jadranu. Osnivanjem tzv. zaštićenih ribarskih zona, a one su element gospodarskog pojasa, Hrvatska pridonosi stvaranju zajedničkog stila života na jadranskoj obali«, tvrdi dr. Ivan Šimonović.</p>
<p>Jer, gospodarski pojas obuhvaća upravljanje podmorjem, zaštitu ribljega fonda, zajedničku brigu za zaštitu čistoće mora. Napokon, pojas omogućava i energetsko korištenje mora i, u dalekoj budućnosti, gradnju umjetnih otoka i slično. Osim toga, za proglašenje gospodarskoga pojasa Hrvatska ima uporište i u podjeli epikontinentalnog pojasa koju su bivša Jugoslavija i Italija obavile još 1968. godine.</p>
<p>Na kraju, hrvatsko pravo na proglašenje toga pojasa sadržano je i u konvenciji o poluotvorenim i zatvorenim morima i njihovoj podjeli sa susjedima. Od 1982. godine ta se konvencija smatra međunarodnim kodificiranim običajnim pravom. Odatle i hrvatsko uvjerenje da se Hrvatska samo koristi tim pravom. Povrh toga ona nudi i pregovore i ne želi, zasad, da do gospodarski pojas proglasi jednostranom odlukom. Na što ima suvereno pravo.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Dobro smo prošli, ali može i bolje</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Sudeći prema izvješćima iz drugih sredozemnih zemalja, Hrvatska doista može biti zadovoljna načinom na koji se ovo ljeto na Jadranu borilo protiv vatrene stihije. Jer, stanovništvo nije evakuirano, naselja i turističke zone nisu bile izravno ugrožene, a smrtno je stradala samo jedna osoba. </p>
<p>Izuzetno visoke temperature i dugotrajna suša su, naravno, glavni krivac za vatrenu stihiju u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe. No, Vladina rasprava o požarima, koja je u četvrtak trajala više od sat vremena, pokazala je kako su posljedice požara mogle biti bitno blaže da nije bilo nekih tipično naših mana. </p>
<p>Dobar dio rasprave bio je posvećen lošom protupožarnom organizacijom jedinica lokalne uprave, od krivih procjena rizika širenja požara preko odbijanja suradnje među općinama na istom otoku do izostanka pomoći u hrani i piću za gasitelje. Packe su dobili i građani zbog katastrofalnog nemara, koji je uzrok dvije trećine ovoljetnih požara na Jadranu. Premijer se čak zapitao »kako napraviti civilizacijski pomak u ponašanju ljudi«, spomenuvši bacanje opušaka kroz prozor. </p>
<p>Sve su te primjedbe bile na mjestu. No, mjere za buduću efikasniju protupožarnu zaštitu koje je Vlada usvojila pokazuju da ni središnja država nije odradila sve kako treba. Čak ni u onom »papirnatom« dijelu, tj. donošenju zakona koji jamče efikasnu borbu protiv požara i ostalih katastrofa. Stoga se predlaže donošenje tri nova zakona - o zaštiti i spašavanju, vatrogastvu te civilnoj zaštiti. Namjerava se doraditi i postojeći zakon o zaštiti od požara, poglavito u dijelu očito preblagih sankcija.</p>
<p>Na kraju, ali nipošto kao najmanje važno, predlaže se pokretanje projekata obnove vatrogasne tehnike i opreme, koje nema dovoljno, a ono malo što imamo velikim je dijelom zastarjelo. Tome je, sasvim sigurno, pridonijelo i nedavno prebacivanje znatnog dijela financiranja vatrogasnih postrojbi na gradove i općine. Nije, uopće, sporno da je bolja vatrogasna služba prije svega u interesu lokalnog stanovništva, no činjenica je da je administrativna podjela Hrvatske takva da mnoge male općine nemaju novca za to. A požari se ne zaustavljaju na administrativnim granicama. Baš kao što ni verbalno zalaganje za više vinograda i maslinika na priobalju ne znači ništa bez konkretnih financijskih poticaja, koji danas očito nisu dovoljni.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Izgovori za »prebijanje« duga </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Svako malo iz Ljubljane stižu jednako neprihvatljivi prijedlozi u vezi s povratom duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. Najprije se dugo tvrdilo da dug zapravo i ne postoji, zatim se to pitanje pokušalo predstaviti kao problem sukcesije bivše SFRJ, a jedno se vrijeme inzistiralo i na postavci da je zapravo tim novcem kreditirana hrvatsko gospodarstvo te da u vezi s tim slovenska strana nema nikakvih obveza. </p>
<p>Na kraju je ipak počela priznavati da dug postoji, ali je nastavila s politikom kojoj je cilj da štedište do daljnjega ne dođu do svog novca. Tako je u srijedu Rudolf Gabrovec, povjerenik za sukcesiju u slovenskoj vladi, ponovio staru tezu da se »dugovi Ljubljanske banke Zagreb mogu podmiriti iz njezinih potraživanja prema hrvatskom gospodarstvu«, što je, dakako, besmislica. </p>
<p>Vezivanje kreditnih plasmana određene banke ili pak sukcesije propale države s ušteđevinom štediša jednako je utemeljena kao i svojedobna Gabrovčeva izjava da je zapravo Hrvatska dužna namiriti dug štedišama Ljubljanske banke jer je odmah nakon osamostaljenja prihvatila financijske zakone bivše Jugoslavije. Sada je to isto, ali kao navodno »pravno mišljenje«, ponovio i Miha Pogačnik, tamošnji pravni stručnjak kojemu je, kako se čini, glavna kvaliteta da u svojim ekspertizama, neovisno o činjenicama, pokušava opravdavati stajališta slovenske vlade. On to, za razliku od uglednih slovenskih pravnih stručnjaka koji ne sudjeluju u tim projektima, uistinu revno čini bilo da je riječ o gospodarskom pojasu, granici na moru ili dugu Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. </p>
<p>Valja ponoviti svojedobni komentar Mate Crkvenca, ministra financija, da je riječ o »drskoj manipulaciji za kupovanje vremena«. Ljubljanska banka u Zagrebu bila je filijala banke u Ljubljani, a ne pravna osoba, pojasnio je tada Crkvenac, te za njezine obveze treba odgovarati »banka majka iz Ljubljane«.</p>
<p>Inače, hrvatski štedište su u Ljubljanskoj banci imali oko 900 milijuna maraka ušteđevine. Njih oko 130 tisuća nisu prihvatili ponudu da svoja potraživanja prenesu na hrvatsku državu, nego su ostavili svoje devizne ušteđevine (309 milijuna maraka) u toj banci vjerujući da će tako prije doći do njih. Međutim, nedugo potom Slovenija donosi diskriminatorsku odredbu kojom neslovencima zapravo oduzima njihovu ušteđevinu koju su imali u toj banci, a koja im uz uvijek nove izgovore do danas nije vraćena. Sudeći prema najnovijim stajalištima slovenske vlade, to se i ne namjerava učiniti nego se, suprotno bankarskim običajima i europskoj praksi, ta pljačka neslovenskih štediša pokušava i ozakoniti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Clark pobijedio Miloševića, želi i Busha </p>
<p>Nezadovoljni s devetero svojih potencijalnih kandidata za predsjedničke izbore, demokrati grozničavo traže idealnu osobu koja bi se mogla uspješno suprotstaviti Georgeu W. Bushu. Čini mi se da su ga našli u generalu kojeg smo dobro upoznali i na ovim prostorima. To je Wesley Clark, već tri godine vojni umirovljenik, poslije 34 godine iznimno uspješne karijere/ Pristaše ističu njegovu besprijekornu biografiju, iznimne sposobnosti i Kennedyjevske manire, kažu da je stvoren za predvodnika kojim suradnici neće moći manipulirati po želji i svojim interesima. Ukratko, sušta je suprotnost sadašnjem predsjedniku </p>
<p>TOMISLAV BUTORAC </p>
<p>Nezadovoljni s devetero svojih potencijalnih kandidata za predsjedničke izbore u studenome sljedeće godine, američki demokrati grozničavo traže idealnu osobu koja bi se mogla uspješno suprotstaviti republikancu Georgeu W. Bushu. Čini mi se da su ga našli u generalu kojeg smo dobro upoznali i na ovim prostorima. To je Wesley Clark, već tri godine vojni umirovljenik, poslije 34 godine iznimno uspješne karijere. </p>
<p>Amerikanci u pravilu ne vole generale u predsjedničkoj ulozi. U 227 godina svoje povijesti, samo su se 12 puta odlučili za takvu kombinaciju. Posljednji je, naravno, bio Ike, kako su tepali Dwightu Eisenhoweru, zapovjedniku zapadnih saveznika u obračunu s Hitlerom. Vjeruje se, također, da demokrati u pravilu ne vole generale, a ni generali demokrate. Pa zašto je sad izgledan taj naoko neprirodan izbor? </p>
<p>Rođen prije 58 godina u Little Rocku, država Arkansas (gdje će guverner biti i Bill Clinton prije nego što je otišao u Bijelu kuću), Clark je vojno obrazovanje stekao kao najbolji u svojoj klasi u akademiji West Point, koju vojnici obožavaju. Na britanskom sveučilištu Oxford, svetištu intelektualaca, magistrirao je filozofiju, politiku i ekonomiju. Vijetnamski je veteran s četiri rane i brojnim najvišim počasnim doktoratima te američkim i stranim odlikovanjima. </p>
<p>Od 1995. nekoliko je godina bio savjetnik za vojna pitanja Richarda Holbrookea, tada američkog mirovnog predstavnika na Balkanu. Clark je zapravo djelovao kao most između poslovično netrpeljivih vrhova američke vojske i diplomacije. Proveo je desetke i desetke sati u nadmetanjima sa Slobodanom Miloševićem i ostalim predvodnicima rata. Putovao je između Beograda, Zagreba i Sarajeva. Pentrao se i gotovo poginuo na Igmanu, kad je pod srpskom vatrom izvlačio mrtva tijela trojice poginulih francuskih pregovarača. Sudjelovao je u Daytonskim pregovorima kojima je završen rat u BiH. A onda je, od 1997. do svibnja 2000., bio vrhovni zapovjednik NATO-a i predvodio prvi rat tog vojnog saveza. Ciljeve na Kosovu i u Srbiji bombardiralo se 78 dana i na kraju Miloševića prisililo da povuče snage s Kosova. </p>
<p>Kako sam kaže, umirovljenje pod bizarnim okolnostima bilo mu je, uz ranjavanje u Vijetnamu, najružniji trenutak života. O detaljima nerado govori, ali zna se za incident s Rusima, odnosno neposlušnost podređenoga britanskoga generala. Da bi zadržali svoj utjecaj na zbivanja, Rusi su na brzinu prebacili svoju jedinicu iz Bosne na prištinsku zračnu luku. Iako je Clark naredio zapovjedniku na terenu, britanskom generalu, da spriječi Ruse, Britanac nije poslušao, jer - kako se opravdavao - nije želio započeti »treći svjetski rat«. </p>
<p>Do kraja, Clark je ipak pobijedio u ratu i vratio više od milijun izbjeglih Albanaca, a da nije izgubio nijednog američkog ili savezničkog vojnika. Izgubio je, međutim, bitku u Pentagonu. Svi detalji još se ne znaju. Spominju se samo uopćene ocjene da je bio previše golub za jastrebove i previše jastreb za golubove, previše političar za vojnike i previše vojnik za političare.</p>
<p>Poslije odlaska iz vojske, uspješno se bavio biznisom. U vrijeme rata protiv Iraka analizirao je operacije za CNN i londonski The Times. Pritom je znao kritizirati američku politiku, a nije štedio ni predsjednika Busha, ne samo zbog rata nego i zbog sve većih državnih troškova i proračunskog deficita. </p>
<p>Nedavno je u razgovoru za nacionalnu javnu radio-mrežu osudio Bushovu politiku smanjivanja poreza kao »jednu od najvećih strateških brljotina koje je američka vlada učinila poslije završetka hladnoga rata«. </p>
<p>Zapravo nije tipičan general, nije vojničina. Besprijekorne je biografije, bez političke mrlje, veoma upućen u vojne poslove, iskusan i u međunarodnoj diplomaciji, dokazao se i u biznisu, dobro izgleda na televiziji, djeluje iskreno i lice mu već na prvi pogled ulijeva povjerenje, što je važno za pridobivanje birača. Zgodan je, hrabar, pošten, samosvjestan, strastven, kennedyjevskih manira. Pametan je, elokventan, govori četiri jezika, napisao je bestseler »Vođenje modernog rata: Bosna, Kosovo i buduće borbe«. Kao stvoren je za predvodnika kojim suradnici neće moći manipulirati po želji i svojim interesima. Ukratko, sušta je suprotnost sadašnjem predsjedniku.</p>
<p>Zbog svega toga demokrati misle da može pobijediti Busha. Pokret za isticanje njegove kandidature već ima 98 ogranaka u 42 od 50 američkih saveznih država. Na Internetu se mogu naći siteovi potpore, poput »Veterani za Clarka«, »Žene za Clarka«, »Studenti za Clarka«, pa i »Republikanci za Clarka«. Tek protivnici i najveći pesimisti među demokratima misle da je ovaj put za Clarka možda ipak prekasno - kampanja se zahuktala, Bush je bez većih teškoća već skupio milijune dolara bez kojih se ne pobjeđuje u američkim izborima. A Clark i oni koji ga podržavaju još nisu ozbiljnije ni počeli skupljati novac.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vrhovno odlučivanje o »zločinačkoj«</p>
<p>Petodnevno javno zasjedanje vijeća Vrhovnoga suda u žalbenom postupku nakon presude Županijskog suda kojom je odbijena teza tužiteljstva da je riječ o organiziranoj kriminalnoj skupini dovodi cijeli slučaj u paradoksalnu situaciju/ Cijelu stvar je dodatno zakomplicirao svjedok-pokajnik Zoran Miletić povlačenjem ključnih izjava danih u istrazi i na suđenju</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Sudac Milivoj Mikol, izvjestitelj Vrhovnog suda u žalbenom postupku nakon prvostupanjske presude Županijskog suda koja je opovrgla dokaze o postojanju organizirane skupine, nalazi se u nezahvalnoj ulozi. Županijski sudac Ratko Šćekić je na kraju pravosudnog maratona u Remetincu zaključio da Državno odvjetništvo nije peteročlanom sudskom vijeću ponudilo dovoljno dokaza da su »dečki s Knežije« i stvarno organizirana skupina kriminalaca. Sudac Mikol, s druge strane zrinjevačkoga parka, u Vrhovnom sudu, trebao bi odlučiti baš o tom detalju. I to nakon vrlo burne medijske i pravosudne obrade cijeloga predmeta.</p>
<p>Branitelji optuženih su odluku suca Šćekića proslavili kao pobjedu zakona nad stvorenom famom o organiziranoj bandi. Državno odvjetništvo, pak, takvu je presudu doživjelo kao profesionalni poraz.</p>
<p>U tom porazu, makar je ime tužiteljske službe stalno isto, ipak određenu ulogu igraju i potezi aktera koji više nisu u Državnom odvjetništvu ili su im profesionalne ovlasti sasvim drukčijeg reda vrijednosti od onih koje su imali na početku cijeloga slučaja, u predizborno vrijeme krajem 1999. godine.</p>
<p>Podsjetimo. Uhićenje dvanaestorice osumnjičenika izvedeno je spektaklom pred televizijskim kamerama. Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Radovan Ortynski pobrinuo se da o cijelom slučaju obavijesti ograničenu javnost prijatelja i kolega kako će baš on dobiti taj predmet i prije no što su uhićenja obavljena.</p>
<p>Ortynski postaje glavnim državnim odvjetnikom, dakle šefom i tužiteljici Dunji Pavliček, koja kao glavna zagrebačka državna odvjetnica vodi optužbu. U jednom usputnom predmetu Ortynski i Pavliček se razilaze, ali tužiteljica ostaje u predmetu do kraja, a Ortynski u međuvremenu pod svjetlima skandala biva nečasno otpušten.</p>
<p>S tolikim aferama teško je bilo »držati vodu« optužnice. Sudac Šćekić je, stoga, držeći se postupovnih pravila, na raspolaganju imao nered na tužiteljskoj strani i vrhunsku ekipu odvjetnika na strani obrane. Koja je, da paradoks bude veći, u završnim riječima (nekih od odvjetnika) spočitnula i nezakonite pa i kriminalne radnje tužiteljstva u tom predmetu.</p>
<p>Novi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, kojeg je baš Ortynski pozvao u Zagreb iz splitskog tužiteljstva, suočio se s predmetom u neredu. Vođen kriterijem tužitelja od karijere, neuspjelo je tražio da se optužnica do kraja suđenja »počisti« od detalja koji ili nisu temeljito dokazani ili su se tijekom suđenja pokazali kao klimav zub tužbe. No, čak ni u žalbi nije uspio do kraja izvesti tu svoju namjeru.</p>
<p>Tako se sad sudac Mikol i članovi vijeća Vrhovnog suda nalaze u ulozi ocjenjivača ne samo merituma predmeta i njegove utemeljenosti prikazane na suđenju, nego na neki način i kao ocjenjivači rada Državnoga odvjetništva. U tom dijelu sudac Šćekić nije imao posebnih obzira pa glavni dio optužnice, za organizirani kriminal, smatra nedovoljno argumentiranim i tu izriče oslobađajuću odluku.</p>
<p>Cijelu stvar je dodatno zakomplicirao svjedok-pokajnik Zoran Miletić povlačenjem ključnih izjava danih u istrazi i na suđenju. Njegov slučaj vratio je film u vrijeme u kojem je zaštićenom svjedoku broj jedan identitet otkriven bez problema. Tada se i sumnjalo u nezakonite nagodbe Ortynskog i tužiteljice Pavliček s nekim pripadnicima podzemlja. Branitelji optuženih su takve »darove« suprotne strane bez problema spremili u svoj braniteljski arsenal.</p>
<p>U svemu tome vrlo zanimljivu ulogu imaju sadržaji vezani uz dvanaestoricu optuženih, a objavljeni proteklih godina u hrvatskim medijima. Istina, članci nisu optužnica, ali je malo vjerojatno da je riječ samo o površnim sadržajima koji s činjenicama i zdravorazumskim zaključivanjem nemaju baš nikakve veze. U tim, pak, zaključcima mnogi akteri suđenja imaju svoju hijerarhijsku ulogu, svoj odnos prema »podređenima«, svoje precizno opisane zadatke i navode o izvršenjima tih zadataka. Dakle, baš onu »organizacijsku« dimenziju koju mišljenjem suca Šćekića Državno odvjetništvo nije uspjelo dokazati pred sudom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nova slavenska utopija ili skupni EU-projekt</p>
<p>Naravno da bi nama Hrvatima, i svim ostalim južnim i inim Slavenima u osvit ovih globalizacijskih rasapa - dok oko nas godišnje umire stotine jezika, dok makedonski intelektualci, jednostavno, ne vide pred sobom nego izumiranje makedonskog naroda - danas više nego ikad dobro došli sveslavenski vizionari vrste Križanića, Bakunjina ili, prije svih, tvrdokornog iskonskog demokrata Masaryka, koji bi znali, mogli i smjeli domisliti i ponuditi nam nove formule sveslavenske uzajamnosti! Gdje su, međutim, ti ljudi? / Možda se neka hipotetična sveslavenska povijesna platforma (barem kulturalna, lingvistička, socijalna...) jednom i rodi iz ovih slavističkih kongresa ili u »diskretnom« sveslavenskom forumu kulture slavenskih ministara, osnovanom nedavno također u Ljubljani, za koji jedva da se zna da postoji, a ništa ne zna o tome što taj forum radi, ako uopće radi...</p>
<p>MILAN RAKOVAC</p>
<p>Zbiva li se zbilja »snaženje slavenske komponente« u Europi, kako je rekao Dimitrij Rupel na nedavno održanom Svjetskom slavističkom kongresu u Ljubljani?</p>
<p>Formalno, čini se, da. Bit će to lijep »masarykovski« skup nakon stupanja u Europsku uniju niza slavenskih zemalja - Češke, Poljske, Slovačke i Slovenije 2004., pa onda Hrvatske i Bugarske, za njima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore te Makedonije, a zatim eventualno Bjelorusije i Ukrajine. Kažem eventualno, jer prvi ljudi Europske unije baš i nisu načisto s time hoće li uopće nakon »poeuropljenja« Balkana primati ikoga sjeveroistočno od Bukurešta (Moldavija možda da, Ukrajina i Bjelorusija teško) i jugoistočno od Sofije (Turska da, Izrael, tko zna).</p>
<p>Ljubljanski Cankarjev dom ugostio je na pet dana šestotinjak slavista iz 34 zemlje, i Hrvatske među njima; šesto umjesto najavljenih devetsto jer kotizacija je iznosila 120 eura po sudioniku, što prelazi iznos prosječne mjesečne plaće u mnogim slavenskim zemljama! Završni prijem morao se platiti još 40 eura, kao što se svaki od brojnih izleta plaćao posebno!</p>
<p>Bit će vrlo zanimljivo, materijal će valjda biti dostupan javnosti, što su slavenski znanstvenici kazali, posebice o temi »Problemi slavenskih jezika u kontekstu suvremenih globalizacijskih težnji«.</p>
<p>Svakako je već sad politički i društveno iznimno privlačna teza Dimitrija Rupela o »snaženju slavenske komponente« unutar EU-a. Istina je da će Slavena unutar Unije biti stotinjak milijuna već nakon primanja zemalja iz drugoga kruga kandidatkinja, Bugarske i Hrvatske (i »neslavenske« Rumunjske).</p>
<p>Dakle, »komponenta« i te kako respektabilna već samom svojom populacijom, zar ne? </p>
<p>I čime to još? Slavenstvo kao širi kulturalno-historijski pojam zacijelo postoji, ali je ono danas u svakom drugom pogledu posve efemerno, marginalno, pa i - provincijalno, osobito zbog tranzicijskoga gliba u kojem grcaju gotovo sva slavenska gospodarstva. Glede, pak, slavenstva kao nekakva pozornosti vrijednoga povijesnog projekta, e pa ono je mnogo dalje od ikakvih ozbiljnijih izgleda za ikakva povezivanja nego što je bilo 1848. u Pragu, kada je s govornice mentalnom grmljavinom zastupao naša prava Mihail Bakunjin glavom i bradom, izazivajući bijesne, zapravo rasističke reakcije ni manje ni više nego Friedricha Engelsa, koji je nama »austrijskim Slavenima« preporučao jednu jedinu perspektivu - pustiti se asimilirati Germanima i Mađarima, kao »nepovijesni narodi«.</p>
<p>Navodim stoga izravno svjedočenje za nas važnoga povijesnog svjedoka i sudionika rasapa slavenske ideje, Istranina Mije Mirkovića, sveučilišnog profesora poznatog i pod pjesničkim pseudonimom Mate Balota. Opisuje on u svojoj knjizi »Puna je Pula« grotesknu sliku kada češka vojna glazba početkom studenoga 1918. iz Fažane maršira na Pulu, svirajući i pjevajući himnu »Česki sokolici«, na čelu talijanskih okupacijskih jedinica, posve nesvjesna vlastita čina, jer inače u njemu zacijelo ne bi sudjelovala. Kao što ni Talijani ne bi dopustili njezino sudjelovanje da su razumjeli riječi!</p>
<p>»Tako su Talijani ušli u Pulu uz tekst borbene sokolske pjesme i pjesme slavenske uzajamnosti... Bila nam je nepodnošljivo mučna misao da smo izigrani; vidjeli smo također kako je sokolska ideja i organizacija, pripremajući pola stoljeća oslobođenje slavenskih naroda, ostarjela u toj borbi, i kad je oslobođenje dolazilo, bila već preživjela i nemoćna«, piše Mirković.</p>
<p>Mi, pak, Slaveni sjevernog Jadrana, istarski Hrvati i Slovenci (oko 650.000 ljudi 1910.), iskusili smo »slavensku uzajamnost« 1920. u Rapallu, kada su nas naša »južnoslavenska braća« prodala; što su iskusili i Dalmatinci 1941. O južnoslavenskoj, pak, inertnoj »uzajamnosti« i »solidarnosti« u dvije vlastite države, od 1918. do 1991. rekli smo i pokazali svi skupa što smo imali reći i pokazati 1912., 1913., od 1914. do 1918., od 1941. do 1945., od 1991. do 1995., ali i u vremenima međuraća.</p>
<p>Srž šireg »slavenstva« pokazao je Staljin tenkovsko-kagebeovskom sovjetizacijom »slavenske braće«, kako u srednjoj Europi, tako i unutar samog SSSR-a!</p>
<p>I sad kada se svima nama vajnim Slavenima, od Kamčatke do Labe, od Murmanska do Ohrida i Kopra, događa ova recentna tranzicijska neokolonizacija, kao da smo se opet sjetili da smo i »Slaveni«?! </p>
<p>»Snaženje slavenske komponente« u EU, kolega Rupel?! Ma, »fantje, homo spat!«, rekao bi pokojni Tonko Šoljan, a pokojni Ivan Slamnig dometnuo bi da »na drugom svijetu draga, nema ni Srba ni Hrvata/svi su ljudi isti/ nitko tam ne kopulira/ svi su onanisti!«...</p>
<p>Hoću reći, naravno da bi nama Hrvatima, i svim ostalim južnim i inim Slavenima u osvit ovih globalizacijskih rasapa - dok oko nas godišnje umire stotine jezika, dok makedonski intelektualci, jednostavno, ne vide pred sobom nego izumiranje makedonskog naroda - danas više nego ikad dobro došli sveslavenski vizionari vrste Križanića, Bakunjina ili, prije svih, tvrdokornog iskonskog demokrata Masaryka, koji bi znali, mogli i smjeli domisliti i ponuditi ih nam nove formule sveslavenske uzajamnosti!</p>
<p> Gdje su, međutim, ti ljudi? Pa i da se jave i pojave, tko bi ih slušao u ovoj papagajskoj sveslavenskoj kakofoniji provincijalnih nacional-egoizama i nama Hrvatima tako obljubljenoj!</p>
<p>Naravno da bi neka hipotetična sveslavenska povijesna platforma (barem kulturalna, lingvistička, socijalna...) koristila svima nama. Možda se ona jednom i rodi iz ovih slavističkih kongresa ili u »diskretnom« sveslavenskom forumu kulture slavenskih ministara, osnovanom nedavno također u Ljubljani, za koji jedva da se zna da postoji, a ništa ne zna o tome što taj forum radi, ako uopće radi...</p>
<p>Možda, ali hvatajući se - kao nepopravljivi ljevičar koji će rado u slovenskom duty freeju kupiti loše njemačke cigarete »CHE« na kojima se diči lik »El Comandantea« samo da bih se razmetao kod »Charlieja« - za onaj gebelsovski revolver na sam spomen riječi »transparentno« ili »tranzicija« s jezom se prisjećam još jednog nacigermana Adolfa Hitlera, koji je nas Slavene smatrao nižom vrstom...</p>
<p>Dakako da držim sebe sama Višom Jedinkom, Najvišom Mogućom, pa tako i narod kojemu pripadam i tako redom rod moj slavenski, bojeći se pritom da je cijelu našu slavensku kolektivnost najtočnije iskazao onaj zagrebački rocker negdje sedamdesetih godina minula stoljeća u stihovima »...u meni neka tajna neizmjerna, u meni neka tuga moje braće Slavena...«.</p>
<p>Za kraj, u Komoševi, otok Iž, kupam se uz dvije njemačke obitelji, odnosno ruske. Riječ je o ruskim Nijemcima, koje je najprije Staljin bio raselio po Sibiru, a nakon tranzicijskog »cara« Borisa od potpune propasti spasila ih pradomovina iz koje ih je u Rusiju bio doveo Petar Veliki da mu europeiziraju Rusiju.</p>
<p> Kaže mi jedan od njih: »Da, da, mi smo otišli u Njemačku i sada učimo njemački (žive tamo već deset godina, ali i s djecom govore ruski, op. au.), a Nijemci iz Njemačke koji budzašto kupuju Rusiju - e pa oni tamo opet uče ruski, kao naši preci«.</p>
<p>Fino, ali Rusa ima - k'o Rusa! I svaki će novi gazda morati učiti ruski, a mi Hrvati (i ostali - Makedonci, Crnogorci, Bošnjaci, pa i Srbi »bez Crnogoraca, Albanaca i Mađara«) smo tek »quantité negligeable«, zanemariva kvantiteta, i naši novi gospodari neće učiti naše jezike, nego mi njihove, što je i lijepo, samo da usput negdje ne ostavimo vlastiti jezik, zagubljen po propalim selima Slavonije, moje Istre, bosanskih gudura i vrleti.</p>
<p>Dakako da izgleda ima, i hrvatskih, i južnoslavenskih i sveslavenskih, ali niti će »rezoneri« i »inteligenti« i »razumnici« trati mozak ikakvim (ni nacionalnim ni internacionalnim) izgledima, formulama i projektima, niti će ih tko, sve i da bi mozgali i domozgali, itko igdje u ovoj novoslavenskoj tajkunsko-kriptodemokratskoj i paleoideološkoj nomenklaturi čuti. </p>
<p>Jedan je veliki našijenac, hrvatskoga šibenskog podrijetla Niccolo Tommaseo (Nikola Tomašić) poput udivljenog futurologa projicirao »una futura Slavia«, buduća Slavija. Pa ako EU i jest politički okvir u kojemu bi se mogla obnoviti nekakva hipotetična slavenska uzajamnost, solidarnost, taj je dan od nas daleko, dalje nego u doba Jurja Križanića.</p>
<p> »Slavenska komponenta« u EU postaje činjenica, ali za sada - posve nevažna i bezvrijedna činjenica...</p>
<p>Autor je književnik, publicist i novinar.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hrvati na svoj način potpaljuju svoju zemlju</p>
<p>Mi se zapravo posvuda susrećemo s ljudima koji od stabala ne vide šumu, tj. od svojih želja ne vide potrebu države. Tako se iskazujemo kao nedržavotvoran narod. Državu ne znamo čuvati i razvijati, nego, izgleda, samo rušiti. Kao da nam je i ova Hrvatska tuđinska</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>U ovo ljetno vrijeme kao da nema drugih vijesti osim požarnih. Teško je ipak vjerovati da se sve ovo događa namjerno, da Hrvati sami sebe potpaljuju. Ako je tako, onda je vjerojatno zato, jer oni ovu zemlju ne osjećaju kao svoju. Kao da se hoće nekome osvetiti pa mu zapale šumu. </p>
<p>Koliko se Hrvati uopće mogu osjećati svoji u svojoj kući kad im je sve tuđe, od banaka do tuđih trgovačkih lanaca koji im nude tuđe proizvode. Hrvate se kroz vjekove htjelo prisvojiti i priključiti kao pleme drugom narodu. Zato se svako okupljanje oko nacionalnoga osjećaja kao jedine snage protiv odnarođivanja smatralo zločinom. Stoga su mnogi Hrvati stekli kompleks da je već sam osjećaj pripadnosti svome narodu nacionalizam koji ugrožava druge. Oni su uglavnom zbog toga vjerojatno najveći internacionalisti, makar na Balkanu. </p>
<p>Danas sve veći dio Hrvatske pripada strancima te nam je i dug strancima dosegao visinu duga bivše države koja je i zbog toga propala. To da stranci posjeduju sve više je možda i u redu kad se uzme da je globalizacija takav način života da nešto pripada onome tko to može kupiti. Tako se na drugačiji način nastavlja u Hrvatskoj ono što okolnim narodima u raznim vremenskim razdobljima nije potpuno uspjelo.</p>
<p>Neki moj znanac mi je pričao o jednom slovenskom dječaku koji je u vrijeme prošle države boravio nekoliko dana kod prijateljske obitelji u Makedoniji. Kad su mu htjeli na odlasku nešto pokloniti kao suvenir iz Makedonije, dječak je na iznenađenje domaćina izabrao »Murinu« košulju, jer »time pomaže državu koja se za njega brine«.</p>
<p>Nije slučajno da Slovenija nema stranih trgovačkih lanaca i da njeno najveće trgovačko poduzeće sada širi svoje aktivnosti u Hrvatskoj, jer je izraslo prodajući slovensku robu, pomažući tako slovensko gospodarstvo. Takovo bi ponašanje jednoga hrvatskog dječaka, ali ne samo njega, bilo nezamislivo.</p>
<p>Šoping izvan Hrvatske je postao kultni običaj. Hrvati svojom kupnjom izdaju Hrvatsku, jer svojim novcem potpomažu tuđa poduzeća, a ne ona u kojima bi mogla raditi njihova djeca. Kod nas je »izvoz« djece na, »crno« ili »bijelo«, modni trend. Hrvati na svoj način potpaljuju svoju zemlju. Oni zapravo ne vole tu nesretnu zemlju i najsretniji su kad je zauvijek napuste. Tek kad je napuste bivaju na cijeni kod svojih sunarodnjaka, kao nekada stričevi u Americi. I neke su novine otvorile svoje stranice onima koji više nikada neće u Hrvatsku, kao da oni vani znaju bolje što se u nas događa. </p>
<p>Jedan kolumnist u Jutarnjem listu ističe da se Englezi ponose porastom imigracije u Britaniju te bi se i mi morali ponositi da Srbima otvorimo sva svoja vrata. Ništa ne govori da 70 posto naših urbanih Srba ne smatra ovu zemlju svojom državom i da bi povratnici htjeli ovdje živjeti samo ako smiju na vratima doma napisati: »Ovo je Srbija«. </p>
<p>Naravno da su takvim novinarima i ti ljudi zdraviji u glavi od nas. Hrvati su uvijek za sve krivi, deviza je nemalog broja naših novinarskih internacionalista. Kult stranaca ide tako daleko da se i plaže zatvaraju domaćima, jer i tu stranci imaju prednost. </p>
<p>Naravno da se i naša vlast želi ulagivati strancima. Samo se nalazi u nevolji kada treba odlučiti kojim strancima dati prednost. Tako je naša vlada dala Europljanima prednost kad se odlučivalo o ratu u Iraku, sada želi i Amerikance udobrovoljiti slanjem naših mladića da ginu kao glineni golubovi na iračkim ulicama. Kao da ih nije dovoljno izginulo u obrani od srpske agresije. Kad je u pitanju novac hoće prodavati i djecu jer smo prezaduženi. Ne znam otkuda hrabrost nekim političarima da bez imalo kajanja traže vlast, a mogu se »podičiti« samo besprimjernim zaduženjima. Kao da je narod glup pa ne zna da je svaka obitelj na prosjačkom štapu ako mora živjeti od dugova.</p>
<p>Kod nas je porast dugova i mladih umirovljenika međusobno ovisan. Znam u mjestu gdje živim mnogo zdravih i mladih ljudi koji igraju nogomet, a umirovljenici su u ratu ranjeni bez posljedica ili su izmislili neku bolest. Kao što naša tajna policija zna npr. broj homoseksualaca, zar joj je teško doznati kako se ponašaju u životu naši mladi »stradali« ratni i ini umirovljenici. Nitko ne može spasiti državu od dugova ako je toliki broj ljudi potkrada, a ona se od toga ne brani. </p>
<p>Dvije najsnažnije privrede u staroj i novoj Europi su izrasle iz snažnog patriotskog osjećaja. Nijemci su nakon rata u slobodno vrijeme pomagali u obnovi zemlje, a nakon propasti prošle države to su isto na svoj način ponovili Slovenci. Na kraju, nikada ne bi bilo ni ujedinjene Europe da to nije u interesu snažnih ekonomija njenih vodećih država. Kad jedna država, kao naša, mora ulaziti u nove dugove da bi otplatila stare, ta je država praktično u bankrotu. Ipak bi bilo potrebno da se dug za autocestu prema jugu odvoji od ostalih dugova, jer je on bio sasvim nužan i za njega postoji opća suglasnost.</p>
<p>Trebalo bi što hitnije izmijeniti odnos prema raspodjeli državnog novca, pogotovo kad su u pitanju poticaji. Tako je, primjerice, država godinama plaća maslinarima preradu maslina. </p>
<p>Razumljivo je da se potiče sadnja novih maslina, ali plaćati maslinarima preradu maslina je davanje u džep onima koji imaju. Ili kad država financira golemom novcem obnovu neke crkve, npr. u Kaštelima, koja je zapravo višak i koju vjernici i sami mogu obnoviti? </p>
<p>Mi se zapravo posvuda susrećemo s ljudima koji od stabala ne vide šumu, tj. od svojih želja ne vide potrebu države. Tako se iskazujemo kao nedržavotvoran narod. Državu ne znamo čuvati i razvijati, nego, izgleda, samo rušiti. Kao da nam je i ova Hrvatska tuđinska. </p>
<p>I onda doživljavamo da nam neki tuku malu djecu stranaca koji svoj novac troše u ovoj zemlji, umjesto da do besvijesti nosaju okolo plakate: »Spasite Hrvatsku - kupujte hrvatsko«! </p>
<p>Bitka za Hrvatsku nije prestala. Ona se nastavlja. Oni koji su do jučer pucali u ljude zemlje mijenjaju metode da unište privredu ove zemlje ili je zapale, a Hrvati grabežom državnog novca i kupnjom stranih proizvoda zatvaraju radna mjesta svojoj djeci i miniraju svoju vlastitu zemlju.</p>
<p>Na kraju se čovjek treba zapitati: volimo li mi ovu Hrvatsku? Treba se čuditi da ova zemlja još postoji, jer je nitko nije milovao niti hranio, nego ju je, počevši od »velikih Hrvata« već u ratu, vjernika i nevjernika, do naših internacionalista, poput crva nezaustavljivo podgrizao.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prihvaćaju prilike u kojima nisu ni sretni ni zadovoljni </p>
<p>James Simon Kunen ne smatra da je s devetnaest godina 1968. nešto posebno, uvijek netko ima devetnaest godina. U knjizi »The Strawberry Statement« spominje tek malo teorija i autora. Ali, usputno spominjanje Hanne Arendt u drugom kontekstu upućuje na pravi trag: totalitarizmi nisu diskreditirali revolucionarne porive, a demokracija ne funkcionira bez revolucionarnog podsjećanja da ona nečemu služi - da ljudima bude što bolje</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Trideset i pet godina nije uobičajena obljetnica. Zbivanja 1968. analizirala su se već nekoliko puta u povodu obljetnica, a ove godine to se čini jednako neskladnim kao i neelegantna brojka. Čitanje davne knjige Jamesa Simona Kunena »The Strawberry Statement«, uz podnaslov da su to bilješke revolucionara s koledža, odnosno revolucionarnog studenta, moglo bi ostati privatnim nostalgičarskim pothvatom. </p>
<p>Strawberry Statement za filmski je naslov prevedeno kao Jagode i krv, što je efektnije od eventualne Izjave o jagodama. </p>
<p>Kunen je, naime, s devetnaest godina kao student Sveučilišta Columbia sudjelovao u tamošnjim zbivanjima i bilježio dojmove iz dana u dan. </p>
<p>Studentske akcije, štrajkovi, zaposjedanja prostorija uprave uslijedili su u povodu konkretnih poteza - načina kako je Sveučilište uzelo dio harlemskog javnog parka za izgradnju gimnastičke dvorane (rasizam), a još više zbog otkrića o suradnji te institucije s ministarstvom obrane, pa time i o sudjelovanju u ratu u Vijetnamu. </p>
<p>Studenti nisu bili jedinstveni, bilo je radikalnih, bilo je reformističko liberalnih, a crni su se odvojili (tada je politički korektna riječ još bila black, a ne afroamerican). Izjavu o jagodama dao je jedan od dekana, rekavši da ga studentski stavovi o ratu zanimaju onoliko koliko ga zanima vole li ili ne vole jagode.</p>
<p>Ne znam kakav je životni put Jamesa Simona Kunena. S devetnaest godina imao je sposobnost djelovati kao autentični svjedok, zapisati drukčiji rječnik, biti utjelovljenje novog senzibiliteta.</p>
<p> Već je zapaženo da naivni stav i neopterećen pogled mogu dovesti do uvida što ih predviđa drukčiji pristup. </p>
<p>Kunen, dugokosi student u razdoblju kad su duge kose bile jasno opredjeljenje, tajno napušta zaposjednutu zgradu da bi sudjelovao na veslačkom treningu, čak i natjecanju jer je pristojan mladić koji prihvaća obaveze spram drugih.</p>
<p> To što je protiv rata, rasizma i siromaštva također je zbog obaveza spram drugih, a naravno i zbog namjere da sam odlučuje o svom životu. </p>
<p> Kunenove simpatije i antipatije jasno se vide i politiku jasno definiraju kao dio kvalitete života. U popisu stvari koje odobrava su more i mala djeca, jednorozi, detalji iz bejzbola, a osim ministarstva obrane i odvratne prijetvornosti toga naziva ne voli ni kratke zimske dane i pneumatičke bušilice.</p>
<p> Nije prvi uveo svakodnevni govor u knjige, ali savršeno prikazuje zašto mladi i danas ubacuju riječ »like« kao stanovito ograđivanje. Mnogi su mu skupovi tegobni, mirovne demonstracije kao takve smatra dosadnim žanrom, ali su oni rezultat neotuđivog prava na sreću i dobar život što se među američkim šezdesetosmašima pojavljuje bez složenog aparata, kojim se u Europi politički tematizirao užitak kao dio tradicije koji drugi izdaju. </p>
<p>Kunenova knjiga nije veliko djelo pa tako i pati zbog proteklog vremena, neke stvari postale su opća mjesta a neke se čine lažno naivnima. No ono što ostaje možda je naivno, ali i jedino važno pitanje: Zašto ljudi tako mirno prihvaćaju prilike u kojima nisu ni sretni ni zadovoljni? </p>
<p> Kunen ne smatra da je s devetnaest godina 1968. nešto posebno, uvijek netko ima devetnaest godina. Spominje tek malo teorija i autora, Hannu Arendt, Ericha Fromma, Johna Kennetha Galbraitha, teorije radikalnijih studenata ne može primijeniti. Ali, usputno spominjanje Hanne Arendt u drugom kontekstu upućuje na pravi trag: totalitarizmi nisu diskreditirali revolucionarne porive, a demokracija ne funkcionira bez revolucionarnog podsjećanja da ona nečemu služi - da ljudima bude što bolje.</p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Osim suše, Botanički vrt pustoše i kalifornijske kornjače</p>
<p>Suša u potpunosti uništila osam stabala i na njihovo će se mjesto zasaditi iste vrste/ Zagrebačka oaza flore stanište je i mnogih životinjskih vrsta, neuobičajenih za centar grada/ Kućni ljubimci - kalifornijske kornjače - »doselili« na jezero vrta i uništili mlađ zlatnih ribica i svojih domaćih rođakinja/ Botanički vrt posjećuje i velik broj stranih turista</p>
<p>Ovogodišnja suša ostavila je traga i u Botaničkom vrtu Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Vodnikovoj ulici, a najviše je naudila stablima. Naime, u potpunosti su se osušili po jedna breza i trešnja, nekoliko jasena i ukrasni javor. Stabla nisu preživjela ni unatoč zalijevanju. Ono se, pak, u Vrtu obavlja tehnološkom vodom, tako da moguća redukcija vode u Zagrebu neće poremetiti i daljnje zalijevanje flore što se nalazi na površini od 4,7 hektara.</p>
<p>Za uklanjanje suhih ili dotrajalih stabala, pa čak i rezidbu grana, Botanički vrt mora imati dozvolu Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode.</p>
<p>U utorak je dozvola izdana, te će se uskoro ukloniti sasušena stabla, odnosno »sušci«, kako ih zove struka, ali i nekoliko trulih grabova i smreka, a na njihovo će se mjesto zasaditi nova stabla iste sorte. Jedino će se umjesto breze, čije grane s potpuno smeđim lišćem vise nad nogostupom Vodnikove, zasaditi crnogorično stablo, jer dosadašnje stablo zapravo i nije pripadalo u taj dio Vrta. Dendrolog (stručnjak za stabla) Vanja Stamenković, također nam je rekao kako Botanički vrt nije mjesto na kojem se mogu vidjeti samo biljke. U zagrebačkoj oazi prirode svoje su stanište našle i mnoge vrste životinja, osobito ptice. Za neke od njih ornitolozi su prilikom svog posjeta izjavili kako je fascinantno da su se smjestile u centru grada. Riječ je o žunama i djetlićima, koji su svoja gnijezda savili upravo u jednom od osušenih jasena. Stoga se to stablo neće ukloniti već će mu se samo orezati grane. U vrtu su svoje mjesto pronašle i lastavice, par divljih golubova, kosovi, ali i vjeverice, ježevi i kornjače čančare.</p>
<p>No, kad smo već kod kornjača, kako nam je rekla upraviteljica Biserka Juretić, upravo su one sada najveći problem Botaničkog vrta. Nije, naime, riječ o čančarama i autohtonoj barskoj vrsti, već o kalifornijskim kornjačama, proždrljivoj mesoždernoj vrsti. Ovi 30-ak centimetara dugački oklopljeni gmazovi proždiru mlađ zlatnih ribica i svojih domaćih rođakinja. Njihov broj prelazi 80, a posebno je zanimljiv način na koji su došle u vrt. </p>
<p>Brojni su Zagrepčani, naime, u raznim trgovinama kućnih ljubimaca kupovali »slatke« kornjačice, no ubrzo su ustanovili (prodavači ih očito nisu upozorili na to), da one neće i ostati takvima. Kako ljubitelji životinja nisu imali srca riješiti se kornjača na neki drugi način, ostavljali su ih u Botaničkom vrtu. Sada su jezerce i njegove obale pod svojevrsnom opsadom neugodnih doseljenika. Dobra je, pak, strana što se ta vrsta kornjača u našim vremenskim uvjetima ne razmnožava, a zimu neće preživjeti. Iz Botaničkog vrta pozivaju zato sve zainteresirane da dođu po koju kornjaču, ako imaju uvjete i žele ih držati.</p>
<p>Kako su nam rekli u Vrtu, a vidjeli smo to i sami, posjetilaca je mnogo, a osobito mnogo ima stranaca koje, doduše, treba ponekad upozoravati da ne smiju ležati na travnjacima. Uskoro će Botanički vrt biti dodatno uljepšan obnovljenim bazenom na cvjetnom parteru, a obnovit će se staklenik i mostić preko jezera, koji su nedavno uništili »noćni posjetitelji«.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Radnici Hotela Jaska deset mjeseci bez plaće </p>
<p>Prosvjednim pismom, koje je u četvrtak upućeno predsjednicima Vlade, Sabora i države, te državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, dvanaest radnika Hotela Jaska iz Jastrebarskog, predvođenih predsjednikom Novog sindikata Mariom Ivekovićem, zatražilo je da nadležne institucije narede direktoru tog hotela Ivanu Kosu, da radnicima konačno počne isplaćivati plaće.</p>
<p>Naime, tih 12 radnika već deset mjeseci ne prima plaću, jer ih tako, kaže Iveković, direktor kažnjava što su u studenome prošle godine stupili u štrajk zbog minimalnih plaća. »Direktor Kos tada je otpustio te radnike na temelju nepravomoćne presude Županijskog suda u Velikoj Gorici da je štrajk nelegitiman. Međutim, Vrhovni je sud tri puta vraćao slučaj na Županijski sud dok taj nije presudio da je štrajk ipak legitiman«, objašnjava Iveković.</p>
<p>Na nalog suda direktor je otpuštene radnike vratio na posao, kaže ovaj sindikalist, ali im nije isplatio plaće ni za listopad prošle godine. Novi sindikat, kaže Iveković, podnio je protiv direktora krivičnu i prekršajnu prijavu, a ovih je dana Iveković saznao da je kriminalistička obrada završena pa Novi sindikat očekuje da će Državno odvjetništvo protiv Ivana Kosa uskoro podići optužnicu.</p>
<p>Sindikat je podnio i zahtjev za ovrhu imovine hotela, kako bi se radnicima isplatile zaostale plaće. Međutim, provedba je nemoguća, jer je račun hotela u Zagrebačkoj banci blokiran, a istovremeno, tvrde radnici, hotel posluje normalno. U 2001. godini čak je zabilježio i najviše noćenja u Zagrebačkoj županiji (!?).</p>
<p>Novi sindikat vjeruje također da se ostalim, direktoru »odanim« radnicima, plaća isplaćuje na crno. Pita se i što je s hotelovim razvojnim planom, što ga je sadašnji vlasnik dioničkog društva Jaska, Gramat Loris, priložio kada je kupio poduzeće. »Umjesto razvojnog plana, hotel se sada, prije završetka sudskih sporova, želi što prije prodati. Očito je da vlasnici i direktor tvrtke žele na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> isisati njegovu cjelokupnu imovinu, a to im dopuštaju i policija, i odvjetništvo i inspekcija i vlast«, zaključio je Mario Iveković.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Ozaljskoj kritika, u Voćarskoj isprika</p>
<p>U četvrtak je gradonačelnica Vlasta Pavić obišla gradilište tramvajske pruge u Ozaljskoj ulici i gradilište u Voćarskoj ulici, gdje se obnavljaju instalacije i cesta. Popravak tramvajske pruge u Ozaljskoj ulici na dijelu od Nehajske do Puljske ulice u dužini od 550 metara završen je 18. kolovoza, a obnovljena je i horizontalna signalizacija, sanirani su pješački hodnici i asfaltni sloj kolnika.</p>
<p>U okviru tih radova, raskrižja Ozaljske sa Selskom i Puljskom ulicom prilagođena su potrebama osoba s otežanim kretanjem. Tramvajska stajališta kod Selske ceste pak povišena su i primaknuta bliže pruzi. Na raskrižju Ozaljske i Selske i Gradska plinara Zagreb rekonstruirala je plinovodne instalacije. Ukupna vrijednost radova na popravku pruge u Ozaljskoj iznosi 15 milijuna kuna, a rok za njihov potpuni dovršetak je 31. kolovoza. Sad se još samo dorađuju sitnice. </p>
<p>»Nisam zadovoljna radovima u Ozaljskoj - zbog izbočina na cesti. A Zagrebačkim cestama zamjeram što se na današnjem obilasku njihov predstavnik nije ni pojavio«, rekla je gradonačelnica Pavić.</p>
<p>Rekonstrukcija Voćarske ulice počela je 4. kolovoza, a završetak radova planiran je za 5. rujna.</p>
<p>Prema riječima Milana Vojvodića, pomoćnika direktora Zagrebačkih cesta za tehničke poslove, ovoga se tjedna u Voćarskoj postavljaju rubnjaci, a 3. rujna na red dolazi asfaltiranje i postavljanje nove signalizacije.</p>
<p>Radovi u Voćarskoj bit će gotovi 5. rujna. Gradonačelnica Pavić podsjetila je prilikom obilaska gradilišta kako je već ranije uputila ispriku građanima zbog problema s vodoopskrbom što ih je uzrokovalo kašnjenje radova na tom gradilištu. </p>
<p>Komentirajući moguće probleme u vodoopskrbi, gradonačelnica je rekla kako na sljedećoj sjednici Poglavarstva očekuje izvješće o stanju vodoopskrbe u Gradu. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>I mrtvom čovjeku svašta se dešava</p>
<p>Autobusne su stanice mjesta na kojima ljudi</p>
<p> - čekaju. Kako čekanje i nije naročito zanimljiv posao, a ipak ga treba odraditi, do dolaska željno očekivanog prijevoza ljudi čine razne stvari. Pušači u pravilu zapale cigaretu jer misle da će baš zato autobus doći uskoro, drugi gledaju oko sebe tražeći nešto što će im zaokupiti pažnju, a oni u društvu - pričaju. </p>
<p>E, pa na stanici koja se može pohvaliti da ima jedan od najljepših pogleda, onoj nasuprot mirogojskih arkada, u srijedu su razgovarale dvije udovice. Iako se razgovor u prvi tren nije doimao odviše zanimljivim, govoreći o skupim iznosima, potrebnim za uređenje mramorne grobnice, u jednom trenutku jedna je gospođa rekla: »... to je stvarno veliki trošak. Prošle godine u vrijeme obilnih oborina lijes je 'isplivao' između dva groba, pa sam morala urediti grobnicu i ...«. </p>
<p>Dakle, više uopće nije bilo važno kad stiže autobus, koliko stoji mramorna uspomena na voljene, već sama pomisao da iz groba može nešto »isplivati«. </p>
<p> Našim upitom o pojašnjenju nesvakidašnjeg događaja u poduzeću Gradska groblja ostali su začuđeni, govoreći da »to« zapravo teoretski nije moguće i da je riječ o preuveličavanju. </p>
<p>»Živom čovjeku svašta se desi«, izreka je koja se, na temelju riječi sredovječne gospođe, može, izgleda, reći i za - mrtve. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Bez redukcije vode - barem do rujna</p>
<p>Predsjednica zagrebačke Gradske skupštine Morana Paliković-Gruden posjetila je u četvrtak ujutro, na poziv građana, gradilište benzinske crpke na Horvaćanskoj cesti, zbog kojega stanovnici Jaruna prosvjeduju već nekoliko mjeseci. Građani su upozorili Moranu Paliković-Gruden kako nadležna gradska vlast ne poduzima ništa konkretno, jer vlasniku buduće postaje još uvijek nije našla zamjensku lokaciju.</p>
<p>»I dalje stojim pri tome da se treba pridržavati zakona, a već izdana građevinska dozvola može se ukinuti samo legalnim, odnosno zakonskim putem. Ne možete dokumente, koji su izdani zakonski, rušiti nelegalnim načinom«, rekla je predsjednica Gradske skupštine stanovnicima Jaruna pri obilasku gradilišta.</p>
<p>»Zar trebamo čekati drugu vlast da riješi problem i nađe zamjensku lokaciju«, upitao je predstavnik stanara Damir Pavlek. Predsjednica Skupštine odgovorila je kako postoji nadležna uprava, Gradsko poglavarstvo, koje je izvršna vlast te koje ima odgovarajuće urede.</p>
<p> »Da ja, kao predsjednica Skupštine, idem poduzimati nešto na svoju ruku, značilo bi da ne priznajem rad Poglavarstva«, napomenula je Morana Paliković-Gruden. Na novinarski upit koje korake može poduzeti Skupština, rekla je kako se još uvijek čeka očitovanje skupštinskog Odbora za pritužbe koje bi se trebalo naći na sjednici Skupštine 25. rujna. </p>
<p> »Odbor je tražio očitovanje nadležnih gradskih službi kojima su sad poslane i požurnice«, rekla je Paliković-Gruden te dodala kako se unatoč svemu ne smije i ne može odbaciti mišljenje građana, jer bi se time izgubio smisao javnih rasprava.</p>
<p> Gradilište benzinske postaje u četvrtak je posjetio i Srećko Ferenčak, član Gradskog poglavarstva, koji je također zaključio kako se situacija treba što prije riješiti. </p>
<p>Morana Paliković-Gruden rekla je i nekoliko riječi o situaciji s vodom: »Sigurno je da u kolovozu neće biti redukcije vode, no, ako suša potraje i tijekom rujna, onda će to već postati problem«. Rekla je kako cijeni to što se građane poziva na što racionalnije korištenje vode jer je nema previše. Dodala je kako i sama troši vodu racionalno. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>U petak ekipa MTV-a u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Producenti MTV-jeve emisije »MTV Mash« u petak će stići u Zagreb, gdje će najprije posjetiti Aquarius, a potom i ostala mjesta poznata po dobrom noćnom provodu. Naime, kamere najpoznatijeg glazbenog programa na svijetu nastojat će prenijeti noćnu atmosferu hrvatske metropole svojim gledateljima, a emisija koja će se početi snimati u petak navečer u Aquariusu u sklopu Blackout Loungea, emitirat će se tijekom rujna.</p>
<p>Osim gužve u diskotekama, klubovima i kafićima, reporteri MTV-a žele zabilježiti i osobe koje su poznate upravo po tome što ih se svugdje može vidjeti i što znaju sve o svakome. </p>
<p>Što se Aquariusa tiče, ulaz do ponoći naplaćivat će se 20, a poslije ponoći 30 kuna, dok će prvih 50 djevojaka moći ući besplatno. Društvo u klubu te će večeri zabavljati DJ-i Phat Phillie, Frx, Bizzo i Carlito.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Meryl Streep gledala sina na kazališnom festivalu u Edinburghu</p>
<p>EDINBURGH, 21. kolovoza</p>
<p> - Nije čest slučaj da kazališni festival Edinburgh Fringe posjećuju zvijezde Hollywooda, no ovih je dana taj kazališni festival posjetila slavna američka karakterna glumica Meryl Streep kako bi na kazališnim daskama vidjela glumu svog sina Henryja Gummera. </p>
<p>Dvadesetčetverogodišnji Henry, jedan je od četvero djece koje je Meryl rodila u braku s umjetnikom Donom Gummerom, pozvao je svoju nadaleko poznatu majku da pogleda njegov nastup na spomenutom kazališnom festivalu. Dvostruka dobitnica nagrade Oscar, koja je za istu nagradu bila nominirana i ove godine za ulogu u filmu »Adaptation«, prema riječima jednog gledatelja, bila je tijekom cijele predstave vrlo mirna, čak i kad se na pozornici pojavio njen sin. </p>
<p>Nakon spuštanja zastora, nastavio je, prišla je svom sinu, poljubila ga i čestitala mu.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Angelina Jolie priznala da se viđa s bivšim suprugom</p>
<p>LOS ANGELES, 21. kolovoza</p>
<p> - Holivudska glumica Angelina Jolie potvrdila je da se posljednjih šest mjeseci potajno viđala s bivšim suprugom Jonnyjem Lee Millerom s kojim se upoznala 1995. godine na snimanju filma »Hakeri«. </p>
<p>Britanski glumac s bivšom se suprugom sastao na londonskoj premijeri drugog nastavka filma »Tomb Raider«, u kojem je odigrala ulogu Lare Croft, a uzvanici na partyju koji je uslijedio nakon službenog dijela premijere primijetili su da su da se Angelina i Jonny nisu odvajali jedno od drugog. </p>
<p>Viđanje su započeli u studenom prošle godine, a nakon nekoliko izlazaka s Angelinom, Jonny Lee Miller razvrgnuo je zaruke sa zaručnicom Lisom Faulkner. </p>
<p>Tijekom premijere »Tomb Raidera« dobitnica Oscara izjavila je: »Zapravo sam sama«. No, istovremeno je potvrdila da ima blisku vezu s Jonnyjem od kojeg se razvela 1999. godine nakon četiri godine braka. </p>
<p>»On je divan dečko i sretna sam što je ovdje da me podrži«, rekla je Angelina i dodala: »Jako smo bliski i nadam se da će tako i ostati«. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Demi Moore zajedno s djecom preselila kod Ashtona Kutchera</p>
<p>LOS ANGELES, 21. kolovoza</p>
<p> - Zvijezda »Charlievih anđela«, 40-godišnja Demi Moore, odlučila je produbiti svoju vezu s 15 godina mlađim glumcem Ashtonom Kutcherom, pa je zajedno sa svojom djecom, čiji je otac Bruce Willis, preselila u kuću glavnog glumca filma »Just Married«.</p>
<p>Ipak, kako nisu ništa najavili, za zaključiti je kako je Demi u Ashtonovu kuću u Los Angeles u društvu svojih kćeri - 15-godišnje Rumer, 12-godišnje Scout i devet godina stare Tallulah - preselila samo privremeno, budući da čeka dovršenje radova na svojoj novoj kući koju je kupila za nekoliko milijuna dolara. </p>
<p>U međuvremenu, par je viđen kako vrijeme provodi u trgovinama Los Angelesa, trošeći čitavo bogatstvo na obnovu garderobe, ali prije svega na detalje za novu kuću. </p>
<p>Nova kuća Demi Moore ima tri spavaone, veliki dnevni boravak, malu teretanu, grijani bazen i ogroman vrt. </p>
<p>Otkako se razvela od Brucea, s kojim je u braku bila 12 godina, Demi je na premijeru »Charlievih anđela« prvi put došla u društvu nekog muškarca, a zanimljivo je da je uz Ashtona tamo bio i Willis, kao i njiove kćeri.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Harrison Ford gost filmskog festivala u Deauvilleu</p>
<p>DEAUVILLE, 21. kolovoza</p>
<p> - Harrison Ford bit će zvijezda filmskog festivala koji će se idućeg mjeseca održati u Deauvilleu, a žirijem će predsjedati Roman Polanski, izjavili su organizatori.</p>
<p>61-godišnji glumac na festival će doći kako bi promovirao svoj posljednji film »Hollywood Homicide«, akcijsku komediju koju je režirao Ron Shelton. </p>
<p>29. izdanje francuskog festivala koji promovira američku filmsku industriju održat će se od 5. do 14. rujna. Ove godine organizatori planiraju uvesti novu natjecateljsku kategoriju - dokumentarne filmove. Zasad je poznato da će se tu naći film Olivera Stonea »Persona Non Grata«, o palestinskom vođi Yasseru Arafatu, te »The Agronomist« Jonathana Demmea, koji govori o novinaru s Haitija i ljudskim pravima aktivista. </p>
<p>Samo će se deset filmova natjecati za prestižnu nagradu žirija Jury Prize, dok će ostalih 15 biti prikazani izvan konkurencije. Među tim filmovima su »Američka pita III - Ameirčko vjenčanje«, »Anything Else« Woodyja Allena i »Hollywood Homicide«. </p>
<p>John Cusack, Edward Burns, Charlize Theron, Ridley Scott i Jessica Lange na popisu su mnogobrojnih zvijezda koje se očekuju na crvenom tepihu u Deauvilleu ove godine.</p>
<p>Britanski glumac Ben Kingsley, njemačka zvijezda Nastassja Kinski, Francuskinja Ludivine Sagnier i Claudia Carnivale iz Tunisa sjedit će u žiriju uz Polanskog.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dvostruko izdanje posljednjeg albuma grupe Placebo</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Neposredno nakon svog nastupa u zagrebačkom Domu sportova, 1. rujna, skupina Placebo objavit će posebno izdanje njihovog aktualnog albuma »Sleeping With Ghosts«. Na albumu koji će se u prodaji pojaviti 22. rujna, naći će se originalni disk koji sadrži hit singlove »Bitter End«, »This Picture« i najnoviji »Special Needs«, na dodatnom bonus CD-u naći deset covera vrlo različitih izvođača. Osim bizarnog prepjeva pjesme »Daddy Cool« skupine Boney M, koji je već osvojio domaći eter, među »obrađenim« pjesmama i izvođačima nalaze se »Running Up That Hill« Kate Bush, »Where Is My Mind« skupine Pixies, »Bigmouth Strikes Again« Smithsa, te »The Ballad Of Melody Nelson« Sergea Gainsbourga. </p>
<p>Neke od ovih pjesama, sasvim sigurno naći će se i na programskoj listi zagrebačkog koncerta, jer je želja banda da uživo promoviraju ovaj dodatni album. Zanimljivo je da će posebno izdanje s dodatnim CD-om koštati jednako kao i jednostruki album.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Irski film pobjednik filmskog festivala u Kopenhagenu </p>
<p>KOPENHAGEN, 21. kolovoza</p>
<p> - Međunarodni žiri 1. Međunarodnog filmskog festivala u Kopenhagenu, kojemu je predsjedao grčki režiser Theo Angelopoulos, dodijelio je u srijedu navečer »Zlatnog labuda« najboljem filmu, irskom uratku »Song For a Raggy Boy« Aislinga Walsha.</p>
<p>»Song For a Raggy Boy«, jedan od velikih favorita službene konkurencije, osvojio je, uz kipić Zlatnog labuda, i 50.000 kruna (6.710 eura) među 14 europskih filmova u konkurenciji u srijedu navečer kada je i službeno zatvoren festival u Kraljevskom kinu u danskome glavnome grdu. </p>
<p> Filmski scenarij temelji se na romanu Patricka Galvina a taj opet na stvarnim događajima iz mračnog doba irske povijesti. Prikaz je to hrabrosti i borbe jednog nastavnika (tumači ga Aidan Quinnn) protiv krutog fašističkog režima u katoličkom domu za siročad u Irskoj 1939. </p>
<p> Zlatnog labuda za najbolju režiju dobio je Bent Hammer (Norveška) za komediju »Kitchen Stories« (salmer fra Kjoekkenet).</p>
<p> Žiri je nagradio i norveškog glumca Kristoffera Jonera kao najboljeg muškog glumca u filmu »Falling Sky« (Hinmelfall). </p>
<p> Mlada Dankinja Stephanie Leon (17), dobitnica je nagrade za najbolju glumicu u danskome filmu »Scratch« (Bagland).</p>
<p> Posebna velika nagrada žirija pripala je filmu »S 21, Stroj za ubijanje režima Crvenih kmera«, iz Francuske, a riječ je o bolnome dokumentarcu čiju režiju potpisuje Rithy Panh.</p>
<p> Zlatni labud za scenarij pripao je Davidu Truebi za španjolski film »Soldiers of Salamina« (Soldados de Salamina) a za najbolju kameru Norvežaninu Haraldu Paalgardu za film »The Tenh Muse« (Afgrund).</p>
<p> Specijalnu nagradu žirija dobio je i francuski crtić »Bellevile Rendez-Vous« (Les triplettes de Belleville), Sylvaina Chometa. </p>
<p> Prvi filmski festival u Kopenhagenu, kojeg su organizatori ocijenili kao »himnu europskome filmu«, privukao je u tjedan dana oko 15.000 ljudi u kinodvorane, unatoč lijepom vremenu i vrućini. </p>
<p> Oko 150 filmova iz cijelog svijeta bilo je prikazano u devet kinodvorana u Kopenhagenu. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Pulu osvojili kulturni spektakli</p>
<p>Neki su događaji pulskoga ljeta poput nastupa Cesarije, Dominga, Donskih Kozaka ili Carskoga ruskog baleta bili vrhunac kulturne ponude na Jadranu / Ljetos se zbio i 50. Pula film festival. Kao i obično, uz dosta dvojbi, suprotstavljanja i kadrovskih improvizacija, ali - što je najbitnije - s dobrom domaćom godišnjom produkcijom / Postavljanje kipa Jamesa Joycea je dojmljiv prinos likovnom izgledu Pule </p>
<p>Pula je ovoga ljeta uistinu bila puna, i turista i kulturnih događanja, od kojih su neka poput nastupa Cesarije, Dominga, Donskih Kozaka ili Carskoga ruskog baleta bili vrhunac kulturne ponude na Jadranu. Taj dobrodošli zaokret valja ponajprije zahvaliti organizatorima Istra jazz festivala i Histria festivala Tamari Obrovac i Bashkimu Shehuu.</p>
<p> Iako su obje ljetne manifestacije startale prije četiri godine, uspjele su se afirmirati i kod publike, ali i u zahtjevnim umjetničkim krugovima. Njihovi projekti punili su Arenu, a i manja mjesta poput Svetvinčenta.</p>
<p> Ljetos je Pula bila i u znaku Osmoga međunarodnog kazališnog festivala mladih, čiji su sudionici i voditelji afirmirali cijeli niz novih scenskih prostora.</p>
<p> U likovnom mozaiku pulskoga ljeta, bez obzira na cijeli niz zanimljivih i ambicioznih izložbi i inicijativa, najdojmljiviji je pothvat izrade i postavljanja skulpture Jamesa Joycea kraj Zlatnih vrata, pred zgradom u kojoj je kratko vrijeme kao još neafirmirani pisac predavao engleski jezik. </p>
<p>Sezonu ljetnih spektakla u Puli, a praktički i na Jadranu, na najbolji mogući način otvorila je 14. lipnja u Areni kraljica morne Cesaria Evora, najavivši istodobno izvanredno uspjelim koncertom 4. Istra jazz festival poduzetne Tamare Obrovac. </p>
<p>Bosonoga diva s egzotičnih Zelenortskih Otoka zapalila je pulsku publiku jedinstvenim melankoličnim i toplim altom, uz uigranu pratnju izvrsnog sedmeročlanog benda i uigranu ritam sekciju, gitaru, violinu, saksofon, klarinet i cavaquinho... Nakon uvodne »Fala Pa Fala«, uz poznate etno-hitove »Perseguida«, »Mar Azul« i »Miss Perfumado« na kreolskom narječju, Arenu je ispunila sjetna atmosfera »sodade«, nostalgične žudnje iz istoimene pjesme. </p>
<p>Ovogodišnji Histria festival počeo je krajem lipnja opernim spektaklom »Kralj Stjepan« u izvedbi Madžarskoga državnog ansambla iz Budimpešte, čime je ujedno bio obilježen madžarski tjedan u Puli, a izvedbi su nazočili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i diplomatski zbor akreditiran u Hrvatskoj, koji je upravo provodio vikend na Brijunima. Za tu izvedbu iskorištena je prvi put nova tribina u Areni, nabavljena uz podršku Ministarstva kulture, a stajala je više od šest milijuna kuna i otplaćivat će se prihodima od ulaznica u Areni.</p>
<p> Tjedan dana poslije u istom programu u Areni gostuje Narodno kazalište iz Sarajeva s prvom bosansko-hercegovačkom operom »Hasanaginica«, uz lijep prijem pretežito domaće publike. Bez velikih najava, ali vrlo uspješan bio je nastup zagrebačkoga Kazališta Komedija, koje je također u Areni izvelo već legendarni mjuzikl »Kosa«.</p>
<p>I onda slijedi impresivna završnica Histria festivala. Nastup ansambla Donskih Kozaka, koji uz izvrsne glazbenike i plesače ima dvadesetak međunarodno poznatih opernih solista, čije su izvedbe uistinu oduševile mnoštvo u Areni, te prvo gostovanje u Hrvatskoj Carskoga ruskog baleta što ga je Maja Plisecka utemeljila 1994. godine.</p>
<p> I dok su »Carmen« i druge fragmente otplesali još umorni od duga puta, nepun tjedan poslije nastavljači slavne ruske baletne škole briljirali su izvodeći »Bolero«, »Valpurginu noć«, »Cancan«...U dojmljivom mnoštvu mladih plesača i figurom i plesom izdvajala se Alesja Bajanova, nasljednica slavne utemeljiteljice ansambla.</p>
<p> Histria festival završen je ovoga tjedna dvama koncertima na Malom rimskom kazalištu u Puli i na Brijunima vodeće nizozemske trubačice Saskie Laroo i njena sastava. Bio je to urnebesni jazz party!</p>
<p>Istina, nad tim festivalom i njegovim utemeljiteljem lebdi neizvjesnost najavljenog gostovanja u Puli Luciana Pavarottija, ali do danas Shehu nije otkazao tu mogućnost, čuvajući je kao rujansko iznenađenje.</p>
<p> Vjerojatno poučen »repovima« koji su ostali iznad razvikanog Domingova koncerta u Areni 30. srpnja, koji će se pamtiti po skupim ulaznicama, dobrom posjetu, ali izvedbi istarske himne »Krasna zemljo, Istro mila, dome roda hrvatskog....«, a s kojim ovaj festival nema ništa. Ta pouka, naime, kazuje kako bi korištenje Arene kao atraktivnog ambijenta valjalo povjeriti ozbiljnoj organizacijskoj instituciji, pa da se putem natječaja predlažu projekti koji bi morali biti međunarodno potvrđeni i objavljeni za iduću sezonu kao značajni dio turističke ponude. Prije petnaestak godina započeta suradnja Pule s Veronom nudila je dobro recepturu i za pulsku Arenu i tu bi vezu vrijedilo obnoviti.</p>
<p>Uz poznate zvijezde i ansamble ljetos se u Puli marljivo radilo s mladima i alternativcima, ponajprije kazališnima. Početkom srpnja održan je Deveti internacionalni festival alternativnih teatara, koji je u Puli pustio duboko korijenje zahvaljujući Branku Sušcu i njegovu »Inatu«. Odmah potom kreće Osmi međunarodni kazališni festival mladih, koji predvodi ravnatelj Istarskoga narodnog kazališta Robert Raponja s nizom međunarodno renomiranih kazališnih umjetnika i pedagoga. Održano je trinaest radionica s pet gostujućih priredbi i predstavama osmišljenim u Puli. Taj lepršavi ljetni kazališni festival okončan je ove srijede izvedbom »Techno Theatre Train«.</p>
<p>Naravno, bio je tu i cijeli niz koncerata poznatih solista, poput nastupa čelistice Monike Leskovar i gitarista Domagoja Terzića, a u ovakom sažetom prikazu pulskoga ljeta nemoguće ih je sve pobrojiti. Jednako je i s likovnim aktivnostima, koje su se odvijale na nekoliko organizacijskih razina. Kultno pulsko likovno središte je Galerija Cvajner (koju osmišljava povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Gorka Ostojić-Cvajner), u čijoj organizaciji ovoga ljeta izdvajamo ARSATTACK - izložbu u toj i susjednoj galeriji Diana s performansom i projekcijom animiranih filmova na Forumu.</p>
<p>»To je bilo prvo predstavljanje mladih likovnih snaga iz Istre diplomiranih na raznim akademijama, koje može uz nevelik trud prerasti okvire revijalnosti. Taj projekt pružio je priliku i mladim povjesničarima umjetnosti kao budućim likovnim kritičarima i zato ga izdvajam«, kaže Oto Širec, voditelj odjela umjetnina Grada Pule. </p>
<p>U Galeriji Vincent iz Kastva zapažena je bila izložba fotografija »Segedin-Csongrad« kojom se ta madžarska županija predstavila Istri. U galeriji Luka, pak, zapažene su bile izložbe »50 godina talijanske grafike« i CINEMANIA multimedijalni projekt (performansi, fotografije, video) Puljanke Branske Benčić i suradnika. Ne treba zaboraviti ni izložbe radova Međunarodne ljetne škole u Motovunu i Međunarodne radionice arhitekture Mali Brijun, ali podsjećamo na dojam s početka teksta.</p>
<p> Postavljanje skulpture Jamesa Joycea, koju je u prirodnoj veličini načinio kipar Mate Čvrljak, a sponzorirala obitelj Bimbašić, vlasnica susjednog bistroa »Uliks«, ipak je pothvat za trajnije pamćenje. To je potvrdio i ljetošnji posjet irskih parlamentaraca Puli.</p>
<p>Konačno, ljetos se zbio i 50. Pula film festival. Kao i obično, uz dosta dvojbi, suprotstavljanja i kadrovskih improvizacija, ali - što je najbitnije - s dobrom domaćom godišnjom produkcijom. Hoće li partneri Ministarstvo kulture, Istarska županija i Grad Pula pronaći recept za osmišljenje te institucije kroz njezinu decentralizaciju i ukorjenjenje u Puli, tek će se vidjeti.</p>
<p> Bez takva pristupa stare slabosti će se ponavljati, jer filmski festival bi mogao trajati cijelu godinu i okupiti stvaraoce s prostora Alpe - Jadran. Tako bi filmska Pula postala svima radost, umjesto tereta i nelagodne obaveze, za razliku od nedalekog Motovuna.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Note iz starih kajdanki </p>
<p>Ansambl za ranu glazbu Capella Ragusina i Klapa Linđo N. pod vodstvom Krešimira Magdića nastupili u Dominikanskom samostanu </p>
<p>Dubrovački Ansambl za ranu glazbu Capella Ragusina i Klapa Linđo N. održali su koncert pod nazivom »Dokumenti i odrazi hrvatske glagoljaške tradicije«. </p>
<p>Nakon nekoliko godina priređena je i jedna festivalska priredba u klaustru Dominikanskog samostana. Publika je bila u okruženju prekrasnog ambijenta venecijanske gotike i sredozemnog bilja pa uz vizualno-auditativni doživljaj imala je zaokruženi duhovni obzor koji je prizivao davna vremena kad se u našim crkvama glagoljalo. </p>
<p>Voditelj Ansambla za ranu glazbu Capella Ragusina i Linđo N. Krešimir Magdić je spiritus movens ne samo ovogodišnjeg festivalskog nastupa, on je glazbenik koji poput mrava vrijedno istražuje po starim kajdankama, po požutjelim arhivskim listovima, paleografski obrađuje i priprema za izvedbe, a također se bavi skladanjem hrvatskih stihova pjesnika od 15. do 20. stoljeća. </p>
<p>Ponuđeni program bio je podijeljen u dva bloka: prvi je sadržavao deset duhovnih pjesama u povijesnom hodu od 15. do 17. stoljeća u transkripcijama: M. Demovića, F. Dugana, K. Magdića i E. Stipčevića. Drugi dio imao je svjetovni sadržaj pjesme nastale na stihovima od 15. stoljeća do suvremenih hrvatskih pjesnika. Glazbene međuigre napisali su S. Berdović i A. Klobučar. </p>
<p>Nositelji solo nastupa bili su sopranistica Ilka Zec, koja se specijalizirala za takvu vrstu pjevanja i ponovo je potvrdila svoje kvalitete, bariton Vlaho Ljutić, koji je svoj operni način pjevanja inteligentno okrenuo i prilagodio crkvenom skrušnom pjevu, te bas-bariton Ivo Grgurević, koji je pokazao spretnost pri pjevanju svoje partiture.</p>
<p> Zanimljivo je bilo kazivanje glumca Darka Kavaina na starim hrvatskim govorima, a zanimljivo su svirali i svirači na kopijama starih instrumenata: V. Lenert na violi da bracicio, K. Magdić na rebeki, F. Pobran na orguljama, M. Brčić na gitari i M. Novaković na fagotu, a vokali su bili M. Miladin, T. Marinović, V. Dragojević i I. Kordić. To je bila večer susreta staroga i novoga, što je osvježilo glazbeni program ovogodišnjih Igara. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Počast Scorseseu i Marie Trintignant</p>
<p>Žirijem će predsjedati sineasti Jan Troell i Andrzej Zulawski / Više od polovice filmova u konkurenciji za Grand prix Amerike stiže iz Europe</p>
<p>MONTREAL, 21. kolovoza</p>
<p> - Svjetski filmski festival u Montrealu, 27. po redu, odabrao je 19 dugometražnih filmova za službenu konkurenciju koji će biti prikazani od 27. kolovoza do 7. rujna.</p>
<p> Montrealski festival teži biti antipod Hollywoodu, ali su ga s godinama pomalo napuštale velike zvijezde sedme umjetnosti okrećući se sve više festivalu u Torontu što se održava u rujnu. Festival će biti otvoren filmom »Gaz bar blues« kanadskog redatelja Louisa Belangera. Žirijem će predsjedati švedski sineasti Jan Troell i poljski Andrzej Zulawski. </p>
<p> Više od polovice filmova u konkurenciji za Grand prix Amerike stiže iz Europe. Među njima su dva talijanska »Le intermittenze del cuore« (Isprekidanost srca) Fabioa Carpija te »Il Posto dell'anima« (Sjedište duše) Riccardoa Milanija. Iz Francuske stiže film »Le coeur des hommes« (Srce ljudi) Marca Esposita, a iz Srbije dva filma: »Profesionalac« Dušana Kovačevića te »Kordon« Gorana Markovića. Iz Španjolske će biti prikazan film »Planta 4a« (Četvrti kat) Antonija Mercera. </p>
<p> U utrci će biti i argentinski film »El Polaquito« (Poljačić) Juana Carlosa Desanzona i »La colere des Dieux« (Božja srdžba) iz Burkine Faso, kojemu je autor Idrissa Quedraogo. Sveukupno će biti prikazano 438 kratkometražnih naslova, a dokumentarci će se prikazivati u deset dana iz 68 zemalja. Festival će prikazati i dio kanadske filmske produkcije, a neće zaboraviti niti sekciju Latinske Amerike, kojoj taj festival tradicionalno pridaje mnogo pozornosti.</p>
<p> Hrvatski film »Tu« Zrinka Ogreste bit će također prikazan u Montrealu u programu »Competition of the Continents - Cinema of Europe«.</p>
<p>Filmski će odati počast američkom redatelju Martinu Scorseseu i nedavno ubijenoj francuskoj glumici Marie Trintignant prikazivanjem njihovih najnovijih filmova. Organizatori festivala, svjesni da se ne mogu natjecati s glamurom drugih festivala poput Venecijanskoga, predložili su program bogat art i rubnim filmovima. Smatraju da se odavanje počasti Scorseseu, redatelju filmova kao što su »Taksist« i »Dobri momci«, razumije samo po sebi.</p>
<p> Festival će se zatvoriti filmom »Izgubljeni mornar«, posljednjim u kojemu je glumila nedavno ubijena francuska glumica Marie Trintignant. Na festivalu, koji traje od 27. kolovoza do 7. rujna, prikazat će se ukupno 439 filmova iz 68 zemalja, od čega 115 premijera. (Hina/AFP/ Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Festival svjetla na zlarinu </p>
<p>Kazališne predstave, performeri svjetla, koncert i vatromet na manifestaciji »Zlatni zalasci sunca na Zlarinu« nastaloj kao inicijativa Kazališta Daska iz Siska </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Festival svjetla »Zlatni zalasci sunca na Zlarinu« održat će se u Zlarinu od 5. do 7. rujna. Manifestacija sadrži kazališne predstave, performere specijalnih efekata na otvorenom, koncert i završni vatromet.</p>
<p>Prvi dan predviđen je nastup Teatra Lero Dubrovnik s »Ružom s juga«. Drugi dan u jutro Kazalište Daska iz Siska - Klaun Cuni izvodi dječju predstavu »I to je ljubav« te na večer Daska izvodi i predstavu »Pif, paf, puf«. Treći dan predviđene su tematske redionice i priprema za večernji nastup - zajednički projekt svih sudionika, izlagača, gostiju i organizatora, svjetlosni program pod radnim naslovom »U mraku svjetlo najjače sja«. Projekt, festival svjetla »Zlatni zalasci sunca na Zlarinu« nastao kao inicijativa Kazališta Daska, a u suradnji s Four Lions sa Zlarina - hotel Koralj, a podržan je od Ministarstva kulture, Turističke zajednice Šibensko-kninske županije, Maglitea (SAD) te Zi-lightinga, uvoznika i distributera svjetlosne opreme iz Rijeke. Festival organizira Kazalište Daska iz Siska uz suorganizatora Four lions, hotel Koralj u Zlarinu. </p>
<p>Namjera je da festival postane tradicionalan. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bujni Odakov trio </p>
<p>Ansambl mladih glazbenica s umjetničkim imenom Trio »Gracije«, Željka Kranjec-Noll, glasovir, Dubravka Marković, violina, i Tajana Seder-Zalusky, violončelo, kao glasovirski trio u svojem prvom koncertu na Osorskim glazbenim večerima nastupile su u bivšoj stolnici Marijina Uznesenja, izvedbenom prostoru Hrvatskoga glazbeno scenskog festivala, u srijedu, 20. kolovoza.</p>
<p>Prvi dio rasporeda ispunila su djela Josepha Haydna, Astora Piazzole i Sergeja Rahmanjinova. Trostavačni Haydnov Glasovirski trio br. 1 u G-duru izveden je uvodno s tipično izloženom violinom i izmjenično glasovirom. Slijedila je kraća skladba »Oblivion« A. Piazzole, talijanskog skladatelja 20. stoljeća, u obradbi Joséa Bragata za glasovirski trio, tamne elegične sadržajnosti unutar ravnomjerne izloženosti svih triju glazbala.</p>
<p> Konac prvoga dijela rasporeda ispunio je Elegični trio br. 1 u g-molu velikog ruskog skladatelja Sergeja Rahmanjinova sazdan u četiri stavka, svaki od njih u trostrukoj izmjeni tempa. Pri izvedbi članice Tria »Gracije« pokazale su izvedbeni smisao za romantične širine glazbenih fraza ustrojenih unutar izražajne širine i dužine njihova trajanja. </p>
<p>Drugi dio koncerta ispunili su uglavnom hrvatski autori. Prvo je izvedena Mini suita za gudače Miroslava Miletića u obradbi Sande Majurec Zanate za glasovirski trio, kao praizvedba. Slijedio je rijetko izvođen Trio za violinu, violončelo i glasovir op. 70 Krste Odaka, djelo vrlo zakučasta spleta intonativnih zahtjeva, bujne harmonijske strukture, što je činilo teškoća pri izvedbi. Zahvalnoj publici Trio »Gracije« su dodale poznatu »Ombra mai fu« Georga Friedricha Händela. </p>
<p>Dvadeset osmi hrvatski glazbeno-scenski festival u Osoru je pred krajem. Budući da ne može biti osigurano praćenje njegovih dvaju posljednjih koncerata, vrijedno je najaviti nastup Tria di Trieste (Giorgio Blasco, flauta, Marico Masuda, violina, Ennio Guerrato, gitara), koji će u petak, 22. kolovoza, praizvesti Kanon trio za flautu, violinu i gitaru Miroslava Miletića, a isti skladatelj bit će zastupljen i svojom Monodijom za violu solo na posljednjem koncertu festivala, u nedjelju, 24. kolovoza.</p>
<p> Posljednji 22. koncert ovogodišnjih Osorskih glazbenih večeri bit će recital violista Ulricha von Wrochama uz pijanista Wolframa Lorenzena iz Hannovera. </p>
<p>Zlatko Stahuljak</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Festival o medijskom teritoriju </p>
<p>DUBROVNIK, 21. kolovoza</p>
<p> - Art radionica Lazareti priredila je trodnevni međunarodni festival eksperimentalnog filma i videa »Obilježavanje medijskog teritorija« koji od 19. do 21. kolovoza u Dubrovniku ponudio zanimljiv odabir kratkih filmskih i video ostvarenja i druge prateće programske sadržaje.</p>
<p> Program »Zvučno-slikovni dar« predstavio je radove nastale u uskoj suradnji vizualnih umjetnika i glazbenika koji se na austrijskoj umjetničkoj sceni bave elektroničkim zvukom. Slijedio je program »Obilježavanje teritorija« uz projekcije pet kratkih filmova i video radova koji pokušavaju stvoriti kartografiju i topografiju teritorija kako bi se »iznova osvojila konstruktivna smislenost i time ostvario funkcionalni doprinos cjelini«.</p>
<p> Predstavljanjem trilogije Petera Tscherkasskyja (»Dreamwork«, »L'arrive« i »Outer Space«) zaključen je prvi međunarodni festival eksperimentalnog filma i videa u Dubrovniku, ostvaren u suradnji s MM Centrom iz Zagreba te Multimedijskim kulturnim centrom iz Splita, Austrijskim kulturnim forumom iz Zagreba, Sixpackfilmom iz Beča te uz potporu Ministarstva kulture.</p>
<p>D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Barić prvi put otvoreno prozvao krivce za poraz </p>
<p>»Srna, Babić i Šerić bili su premekani, kao da im se nije igralo. Takvi igrači niti meni niti reprezentaciji ne trebaju. Niti jedan njihov prodor, niti malo hrabrosti, pa tako se ne može igrati protiv Engleza. Taj Babić izvrsno igra u Bundesligi, a ovdje ga nema nigdje. Gledam Srnu, nije to onaj stari Srna. Očito je da onaj tko ne igra redovito teško prati natjecateljski ritam«, kazao je Barić / »Hrvatska je momčadi koja zna što hoće. U jednom sam trenutku bio jako zaposlen, ali sam posao dobro obavio. Činjenicu da sam proglašen igračem utakmice Hrvati mogu servirati kao pohvalu sebi«, kazao je engleski vratar David James </p>
<p>IPSWICH (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja), 21. kolovoza</p>
<p> - Englezi su priznali da su pod sretnim okolnostima pobijedili Hrvatsku u prijateljskom nadmetanju sa 3-1 (1-0). Jednoglasno, svi su engleski mediji za igrača utakmice označili Davida Jamesa, vratara koji je bio posljednja prepreka našim napadačima u prvom poluvremenu kad su Hrvati diktirali ritam utakmice, stvarajući brojne prigode od kojih niti jedna nije iskorištena. Dakako, engleski novinari natopit će svoja pera komplimentima za Beckhama, Owena, Gerrarda, ali James u ovoj utakmici ima povlašteni tretman. </p>
<p>- Moramo zahvaliti našem vrataru koji je znao sačuvati mrežu dok nam nije išlo, govorio je nakon utakmice Steven Gerrard. Naš izbornik Otto Barić djelovao je dosta ljutito nakon utakmice. Iako je apostrofirao dobru igru u prvom poluvremenu, prvi je put označio i krivce slabijeg nastupa u nastavku. </p>
<p>- O nekima ću još razmisliti kad ću raditi popis za reprezentaciju, grmio je Barić. </p>
<p>Nikad dosad Barić nije isticao imena onih koji ga nisu zadovoljili. No, sad je učinio presedan. </p>
<p>- Srna, Babić i Šerić bili su premekani, kao da im se nije igralo. Takvi igrači niti meni niti reprezentaciji ne trebaju. Niti jedan njihov prodor, niti malo hrabrosti, pa tako se ne može igrati protiv Engleza. Taj Babić izvrsno igra u Bundesligi, a ovdje ga nema nigdje. Gledam Srnu, nije to onaj stari Srna. Očito je da onaj tko ne igra redovito teško prati natjecateljski ritam. Naša reprezentacija može trpiti jednog nespremnog igrača, ali dvojicu ili više - nikako! </p>
<p>Ipak, Barić će se u osvrtu na utakmicu više posvetiti dobrim stvarima. A njih nije bilo malo, unatoč porazu. </p>
<p>- Momčad iz prvog poluvremena igrala je vrlo dobro. Na tu momčad, dakako s Dadom Pršom, računam za Andoru i Belgiju. Jedno vrijeme uopće nismo imali momčad, a sad je imamo. Šteta što što prvo poluvrijeme nismo bolje iskoristili, kaže Barić. </p>
<p>Hrvati oslabili nakon izmjena </p>
<p>Doista, ostaje žaliti što dobra igra Hrvata u prvih 45 minuta nije kapitalizirana. Stvoriti šest, sedam prilika i nijednu ne realizirati već je »umijeće«, koje je, dakako, u nastavku ubrzo bilo kažnjeno. Nakon drugog pogotka Engleza napravljeno je mnogo izmjena, ukupno čak 17, deset u engleskoj, a sedam u hrvatskoj vrsti. </p>
<p>- Nakon izmjena smo bili slabiji, ali to više nije bila ista utakmica. Da smo slučajno imali pozitivan rezultat, ne bi Eriksson toliko mijenjao, tvrdi Barić. </p>
<p>Istina. Jer, pri 2-0 Eriksson je počeo raditi masovne izmjene. Da je Hrvatska vodila ili imala barem neodlučeni rezultat dobro bi švedski trener za kormilom engleske reprezentacije razmislio o svakoj promjeni. </p>
<p>- Mene najviše tišti što smo prva dva pogotka primili iz neshvatljivih pogrešaka. Jedan tako dobar obrambeni igrač kao Šimunić odigra nespretno rukom u kaznenom prostoru. Drugi pogodak zaista nismo smjeli primiti. Na vrhu peterca glavom nam ga postigne najniži igrač na terenu. A Beckhama ostavimo samog na centaršutu. No, tako je to kad ne pogodimo ono što smo morali, kazao je još Barić. </p>
<p>- Imao sam jednu priliku, koju sam i iskoristio. Taj mi pogodak mnogo značli za samopouzdanje, utakmca je bila veoma dobra. Uvijek je dobro da se ovako nađemo i igramo protiv kvalitetnog suparnika kao što je Hrvatska. Inače, ne izgledam baš dobro u prijateljskim utakmicama. Zato smo protiv Hrvatske u jednom dijelu bili zakočeni. Hrvatska je odlična momčad i moramo zahvaliti našem vrataru Jamesu što nam je omogućio priliku da izborimo pobjedu, pričao je engleskim izvjestiteljima Michael Owen. </p>
<p>Vratar James, kojeg je u nastavku zamijenio Robinson, kaže: </p>
<p>- Imali smo mnogo izmjena u obrani zbog ozljeda i otkaza i zato je Hrvatska stvorila tako mnogo prilika. Vidi se da je riječ o momčadi koja zna što hoće. U jednom sam trenutku bio jako zaposlen, ali sam posao dobro obavio. Igrač utakmice? Da, tu činjenicu Hrvati mogu servirati kao pohvalu sebi. Inače, mislim da je utakmica poslužila svrsi. Hrvatska je dobro držala loptu i rastezala nas u širinu, a to Englezima mogu raditi samo izvrsne momčadi. Zato moramo biti zadovoljni ovom pobjedom. </p>
<p>Hrvatska igrala, a Engleska zabijala</p>
<p>Dakle, i engleski su nogometaši uvidjeli da Hrvatska nije igrala podređenu ulogu u ovoj utakmici. Štoviše, čak pedesetak minuta Hrvatska nije bila slabija nego bolja. Englezi su izgledali superiorno tek nakon brojnih izmjena, što je već druga priča ili samo priča kako Engleska ima dužu i bolju klupu, što nije nimalo čudno. Toliko profesionalaca Erikssonu jamči i logično veći izbor. </p>
<p>- Na kraju ispada da smo mi igrali, a oni zabijali. Bez obzira na loš rezultat nismo loše izgledali. Pokazali smo da se možemo nositi s Englezima. Svi smo svjesni da smo odigrali kvalitetnu utakmicu, priča naš vratar Stipe Pletikosa, koji je zamalo ulovio Beckhamov projektil sa 11 metara, a istaknuo se i sjajnom obranom Heskeyjeva udarca. </p>
<p>Rezultat 1-3 zvuči pomalo nelagodno. No, ovaj će se rezultat i nastup ocijenjivati tek nakon mini kvalifikacijske serije, 6. rujna u Andori i 10. rujna u Belgiji. Izvuče li Hrvatska pobjedu u Andori, u što ne bismo smjeli sumnjati, te barem bod, ako ne i pobjedu u Bruxellesu, onda će rezultat 1-3 s Englezima imati veliku korist. </p>
<p>- Uvijek je dobro igrati ovakve utakmice. Jačamo, uviđamo gdje su nam zaostaci. Eto, u prvom smo poluvremenu bili izvrsni, šteta što nismo postigli pogodak. Nakon drugog pogotka utakmica je krenula u neželjenom smjeru, kao da smo se raspali. Tada smo slabo stajali na terenu. Međutim, igra u prvih sat vremena ohrabruje, priča Stjepan Tomas. </p>
<p>Bilo kako bilo, Hrvatska je propustila priliku predstaviti se nogometnoj javnosti u boljem svijetlu. Kad igra Engleska, onda cijeli nogometni svijet usmjerava pažnju prema Otoku, bez obzira na to tko bio nasuprot Beckhamu i društvu. Naši su nogometaši dokazali kako kvalitetom ne zaostaju za Erikssonovim izabranicima, a njihova je pogreška što nisu znali postići pogodak u poduljem razdoblju dobre igre. Ovako, na svim listama rezultata stoji Engleska - Hrvatska 3-1, što pomalo kompromitira naše nedavne bolje rezultate. A lako je moglo biti kao ne tako davno u veljači, kad su Australci usred Otoka pregazili Englesku sa 3-1. Pa, neka tako bude u Bruxellesu protiv Belgije. Uostalom, tada nam je i potrebnije. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tko će »skinuti« Pedrosa</p>
<p>Četverostruki svjetski prvak i branitelj naslova Ivan Pedroso ove sezone nije pravi. Najbolji mu je ovogodišnji skok 8.31 metar, no Kubanac je na najvećim natjecanjima uvijek znao pronaći barem jedan skok koji bi ga odveo na tron. Zato ne treba sumnjati da će i u Parizu biti jedan od glavnih favorita za zlato</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Muški, a pogotovo ženski skok u dalj, ove je godine obilježilo malo dobrih rezultata. Dojam je kod atletičara prije nekoliko dana ipak popravio Španjolaca Yago Lamela, skočivši na domaćem mitingu u Castellonu 8.53 m. Prije toga, vodeći su rezultat godine (8.46) držali Amerikanci Savante Stringfellow i Miguel Pate (njega u Parizu neće biti), no oni su te skokove ostvarili još u travnju odnosno svibnju. Samo dva centimetra manje u lipnju je skočio njihov sunarodnjak Dwight Phillips, ali su nakon toga uslijedili uglavnom prosječni rezultati. </p>
<p>Ni četverostruki svjetski prvak i branitelj naslova Ivan Pedroso ove sezone nije pravi. Najbolji mu je ovogodišnji skok 8.31 metar, no Kubanac je na najvećim natjecanjima uvijek znao pronaći barem jedan skok koji bi ga odveo na tron. Zato ne treba sumnjati da će i u Parizu biti jedan od glavnih favorita za zlato. Bio bi mu to peti naslov zaredom i još jedan veliki pothvat. I naš Siniša Ergotić uklopio se u ovogodišnje sivilo, još nema nijedan skok preko osam metara. Ako mu to uspije na Stade de Franceu, europski bi doprvak mogao do finala.</p>
<p>Kod atletičarki, samo je jedna daljašica ove sezone skočila preko sedam metara. Riječ je o Brazilki Maurren Higa Maggi, koja je, međutim, trenutačno pod suspenzijom zbog sumnji u uzimanje nedopuštenih sredstava. Braniteljica naslova, Talijanka Fiona May, daleko je od dobre forme, najbolji joj je rezultat 6.67 m. Tako je blaga favoritkinja prije Pariza postala Ruskinja Tatjana Kotova, svjetska doprvakinja, s najboljim ovogodišnjim skokom od 6.94 metra.</p>
<p>Mladi Šveđanin Christian Olsson vodeći je na ovosezonskoj ljestvici troskokaša (17.77), a ima još i niz vrlo dobrih skokova. Svjetskog prvaka i rekordera Jonathana Edwardsa muči ozljeda gležnja, zadobivena ne mitingu u Londonu. Britanskog 37-godišnjaka ta je neugodna ozljeda stigla baš kad je počeo ulaziti u formu, no ni dalje ga ne treba podcjenjivati jer se s posljednjih pet SP-a redovito vraćao s medaljom. </p>
<p>Kod troskokašica, glavnu su riječ trebale voditi Kubanka Yamile Aldama i Ruskinja Tatjana Lebedeva, no Kubanka zbog ozljede vjerojatno neće ni doći u Francusku. Šteta, jer ove je godine skočila 15.29 metara, treći svjetski rezultat svih vremena. Svjetskoj prvakinji Lebedevoj, kojoj je ove godine najbolji rezultat 15.12 metara, tako bi glavna suparnica mogla biti Kamerunka Francoise Mbango Etone, s nedavnim skokom 15.03 metra.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Za odličje će trebati skočiti preko 8.30« </p>
<p>»S obzirom na moje rezultate ove godine, bio bih prezadovoljan kad bih ušao u finale. Iako, posljednje pripreme na Rogli pokazale su da sam potpuno spreman za skokove preko 8 metara i nema razloga da u Parizu ne skočim daleko, bude li sve u redu« </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Iako ove sezone još nijednom nije skočio preko 8 metara (!?), europski doprvak u skoku u dalj uoči nastupa na Svjetskom prvenstvu u Parizu djeluje prilično bezbrižno i opušteno. Štoviše, nakon završnih priprema na Rogli Siniša Ergotić je uvjeren da je spreman za skokove preko 8 metara. Natjecanje u skoku u dalj na SP-u u Parizu najavio je sljedećim riječima: </p>
<p>- Sigurno je da će o odličjima odlučivati tri Amerikanca i Ivan Pedroso, koji se vratio nakon ozljede. Možda i Yago Lamela, ali ne vjerujem. </p>
<p>• Zašto? Pa, vaš prijatelj Lamela upravo je na posljednjem natjecanju skočio 8.53, što je najbolji rezultat sezone u svijetu? </p>
<p>- Da?! Gdje je to skočio? U Španjolskoj? Onda treba imati rezerve prema tom rezultatu. On ove godine dobre rezultate ima samo u Španjolskoj, a bio sam s njim na mitingu u Salamanci, gdje se i sam začudio kad su mu jedan skok izmjerili 8.19. Ne vjerujem ni u Grke, koji bi prema rezultatima spadali u krug favorita. Oni će biti opasniji na Olimpijskim igrama u Ateni sljedeće godine. Ovisno o uvjetima, za medalju će u Parizu trebati skočiti preko 8.30. Ove godine nema ekstremno dobrih rezultata i mnogi su skakači »tu negdje«. Takva je sezona...</p>
<p>• Gdje u svemu tome vidite sebe? </p>
<p>- S obzirom na moje rezultate ove godine, bio bih prezadovoljan kad bih ušao u finale. Iako, posljednje pripreme na Rogli pokazale su da sam potpuno spreman za skokove preko 8 metara i nema razloga da u Parizu ne skočim daleko, bude li sve u redu. Ohrabrujuće je i to što me više ne muči ozljeda, a uglavnom sam uklonio i određene tehničke probleme sa zaletom koji su mi ove sezone činili probleme. Dakle, mislim da bi sve to u Parizu trebalo izgledati dosta dobro. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Anzulović čeka još jednog igrača</p>
<p>U prijelaznom je roku Slaven Rimac produljio ugovor s klubom, dok su pod »toranj« došli Poljak, Penn te Golemac. Redove Cibone napustili su Prkačin, Planinić, Ružić, Krunić i McLinton. Prema Anzulovićevim riječima, lista pojačanja još nije zaključena </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - U četvrtak bi novi član Cibone trebao postati Jurica Golemac. Svi su detalji dogovoreni, čeka se samo potpis igrača. Cibona će faksirati ugovor u Kopar, gdje je Golemac na pripremama slovenske reprezentacije. </p>
<p>- Golemac je školovan igrač, drago mi je da se vraća u rodni grad. Zadovoljan sam njegovim dolaskom, bit će nam pravo pojačanje, kazao je trener Cibone VIP Dražen Anzulović, koji je s momčadi na pripremama na Bjelolasici. </p>
<p>Golemac je košarkašku karijeru započeo u Zrinjevcu, da bi se potom afirmirao u Union Olimpiji. Posljednju sezonu igrao je za turski Efes Pilsen. </p>
<p>U prijelaznom je roku Slaven Rimac produljio ugovor s klubom, dok su pod »toranj« došli Joško Poljak, Scoonie Penn te Jurica Golemac. Redove Cibone napustili su Nikša Prkačin, Zoran Planinić, Tomislav Ružić, Darko Krunić i Darren McLinton. Prema Anzulovićevim riječima, lista pojačanja još nije zaključena: </p>
<p>- Čekamo još jednog igrača i time bi ovoljetni posao dovođenja pojačanja bio gotov. </p>
<p>Trener Cibone nije odustao od Splićanina Andrije Žižića, koji jedini među hrvatskim reprezentativcima još nema klub za novu sezonu. Žižić je o mogućem angažmanu za Cibonu kazao: </p>
<p>- Ništa se ne brinem, sve će se znati za nekoliko dana. </p>
<p>Na mjestu na kojem igraju Golemac i Žižić Cibona ima još Harisa Mujezinovića s kojim je klub iz Savske ovog ljeta imao »smetnje na vezama«. Reprezentativac BiH nezadovoljan je zbog duga iz prošle sezone, ali je najavio kako će se nakon europskog prvenstva vratiti u klub, jer ima važeći ugovor još godinu dana. </p>
<p>Cibosi su od utorka na desetodnevnim pripremama na Bjelolasici. Trener Dražen Anzulović nametnuo je oštar ritam rada, trenira se tri puta dnevno. Pripremama se priključio i Amerikanac Penn. </p>
<p>- Normalno treniramo, nema nikakvih ozljeda. Penn radi sve po programu, njegova je ozljeda mišića prošlost, bez problema izdržava napore, izvijestio je Anzulović. </p>
<p>Na Bjelolasici je trenutačno 12 cibosa: Rimac, Penn, Kus, Mance, Štimac, Poljak, Omerhodžić, Krolo, Ugrinovski, Žorić, Buntić i Antonio Žižić. Od ostalih igrača, Matej Mamić je na pripremama hrvatske reprezentacije, dok su Bariša, Krasić i Haris Mujezinović s BiH momčadi. U Zagrebu su ostali Džidić i Trepalovac, koje će Cibona najvjerojatnije ustupiti nekom drugom klubu, te Alihodžić, koji još pregovara s Cibonom. </p>
<p>Nakon povratka s Bjelolasice, momčad hrvatskog doprvaka 3. će rujna odigrati utakmicu sa Slovanom, 13. i 14. rujna sudjelovat će na jakom turniru u Mariboru uz Union Olimpiju, Crvenu Zvezdu i Skipper. </p>
<p>Krajem mjeseca, od 25. do 29. rujna, Cibonu očekuje jak turnir u Valenciji. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Od prijetnji do fizičkog obračuna tek je malen korak«</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - U povodu nedavnih verbalnih prijetnji novinarima i njihova sprečavanja u radu, predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara Jura Ozmec uputio je priopćenje u kojem između ostaloga stoji: </p>
<p>»Posljednjih smo tjedana svjedoci čestih prozivanja sportskih novinara, odbijanja davanja izjava i intervjua, traženja smjenjivanja pojedinaca, marginaliziranja, a na kraju i izravnog spriječavanja obavljanja posla (Zoran Gobac, Hrvatski skijaški savez, pojedinci iz okruženja obitelji Kostelić...). Hrvatski zbor sportskih novinara ne može i ne smije ostati po strani dok se takve stvari događaju, bez obzira radi li se o našim članovima ili ne. Sportski novinar svakoga hrvatskog glasila dužan je pisati ili govoriti istinu, odnosno odgovarati za svaki svoj objavljeni uradak u skladu s vlastitim moralom i pismenošću, s novinarskim kodeksom, a potom i s uredničkim smjernicama. Svjesni smo toga da u cilju postizanja efektnosti ili u cilju podizanja tiraže, odnosno slušanosti ili gledanosti, neki mediji koriste senzacionalizam kao osnovu svojih tvorevina i takav postupak, naravno, ne odobravamo.... </p>
<p>Strano nam je razmišljanje pojedinaca, koji su se ovoga ljeta našli uvrijeđeni pojedinim napisima, a nije ih smetao isti senzacionalistički ton pisanja usmjeren prema drugim osobama iz njihove okoline ili čak u njihovu korist u prošlosti. Ne odobravamo izjave u kojima se blati sportske novinare i proglašava ih se neznalicama, ali ne odobravamo niti objavljivanje takvih izjava koje na prikriven način zapravo osporavaju kvalitetu vlastitih kolega iz drugih glasila. Inzistiramo, dakako, na izobrazbi novinara, na maksimalnoj zaštiti kolega, a potom na točnom i kritičkom određivanju kvalitete nastupa i izjava sportaša, sportskih djelatnika i sportu bliskih osoba u hrvatskim medijima u cjelini... </p>
<p>Posljednji eksces, fizičko spriječavanje novinara da obavi posao kao i verbalne prijetnje koje su mu upućene, najgori su mogući način eventualnog neslaganja s novinarskim ili uredničkim stavovima ili čak s novinarom osobno. Za takvo ponašanje ne možemo naći nikakvoga razloga niti opravdanja, a posebice se zgražamo ako je povod za isto tek pisanje nekoga od sportskih novinara. Upravo zato vrlo ozbiljno upozoravamo da je od usmenih prijetnji do fizičkog obračuna tek malen korak, a niti o jednom ne bismo željeli u budućnosti pisati ili razmišljati. Dosta nam je, čak i previše toga, bilo samo ovoga ljeta...« (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Predsjedništvo BiH nije prihvatilo protokol o izmjeni sporazuma </p>
<p>s Hrvatskom o luci Ploče </p>
<p>SARAJEVO, 21. kolovoza</p>
<p> - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije prihvatilo protokol o izmjeni sporazuma s Hrvatskom kojim se regulira status luke Ploče jer je bošnjački član Sulejman Tihić na sjednici bosanskohercegovačkoga državnog vrha održanoj u četvrtak u Sarajevu postavio nove zahtjeve.</p>
<p>"Nažalost nismo postigli punu suglasnost", kazao je novinarima srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac podsjetivši da je Vijeće ministara BiH preporučilo prihvaćanje protokola kakav je ranije definiran u pregovorima s hrvatskom vladom.</p>
<p>Protokolom je zapravo definiran aneks kojim se mijenja deveti članak sporazuma o luci Ploče tako što se utvrđuje novi sastav Upravnog odbora luke u kojemu ne bi bilo stranca s arbitražnim ovlastima u slučaju spora.</p>
<p>Tihić je zatražio da konačni tekst protokola precizno definira rok za ratificiranje cjelokupnog sporazuma kao i da se utvrdi način biranja trećeg člana arbitražnog povjerenstva koje bi rješavalo eventualne sporove u upravljanju lukom Ploče.</p>
<p>"Tihić je zapravo ponudio novi tip protokola koji odudara od već dogovorenoga", kazao je Paravac pojasnivši kako je Predsjedništvo odlučilo da se cijeli problem ponovno analizira i pokuša naći odgovarajuće rješenje. Dodao je kako je zajednička želja svih članova Predsjedništva da se proces rješavanja statusa luke Ploče ne umrtvi jer je nedvojbeno da je riječ o iznimno važnom gospodarskom i političkom pitanju.</p>
<p>Komentirajući odluku hrvatske vlade da vlasti u BiH uputi svoje pismo namjere kojim bi se predložio način gradnje dijela koridora 5C kroz BiH, Paravac je kazao da Predsjedništvo BiH do sada nije dobilo nijedan papir ili dokument o ovom pitanju. "Mi smo (članovi Predsjedništva) zapravo tek danas o tome prvi put razgovarali", kazao je. </p>
<p>Prema njegovim riječima, odlučeno je da Sulejman Tihić o cijelom projektu razgovara s najvišim dužnosnicima Malezije tijekom njegova predstojećeg posjeta toj zemlji. Predsjedništvo BiH želi dobiti jasan odgovor stoji li malezijska vlada iza "Bosmala" kao privatne tvrtke koja po svaku cijenu želi dobiti ovaj posao.</p>
<p>Paravac je istaknuo da će, bez obzira na sve što je do sada rečeno, posao gradnje dijela autoceste Budimpešta-Ploče kroz BiH u svakom slučaju biti dodijeljen javnim natječajem. </p>
<p>"Onaj tko je odlučio izdvojiti 300 milijuna eura da bi financirao izradu studije izvedivosti i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja mora snositi i rizik da ne dobije cjelokupni posao", pojasnio je Paravac. "Naš je cilj doći do studije izvedivosti, a nakon toga na tenderu odlučiti tko će dobiti koncesiju", kazao je.</p>
<p>Pismo namjere hrvatske vlade trebao je predsjedatelju Vijeća ministara BiH Adnanu Terziću u petak uručiti osobno premijer Ivica Račan. Nakon što je Predsjedništvo BiH odbilo prijedlog protokola o izmjenama sporazuma o luci Ploče, iz Vijeća ministara BiH objavljeno je, međutim, da neće biti ni sastanka koji se trebao održati u Kostajnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zeničanin osuđen na šest mjeseci zatvora zbog prijetnje Papi</p>
<p>SARAJEVO, 21. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zeničanin Almir Abdulah (23) osuđen je u srijedu na šest mjeseci zatvora zbog slanja prijeteće poruke Ivanu Pavlu II., za posjeta Svetoga Oca Hrvatskoj. Tijekom procesa pred Državnim sudom BiH nisu prihvaćeni argumenti obrane po kojima je riječ bilo o "hakerskoj šali", pa je Abdulah osuđen za kazneno djelo ugrožavanja sigurnosti osobe pod međunarodnom zaštitom. </p>
<p>Abdulah je 6. lipnja ove godine s kompjutora u jednom zeničkom Internet klubu elektroničkom poštom poslao prijeteću poruku novinskim agencijama Hini i Iki. U tom se e-mailu tvrdilo se da će u ime Allaha Papa biti ubijen prilikom posjeta Hrvatskoj. "Ubit ćemo Papu prigodom posjeta vašoj ustaško-fašističkoj zemlji i to kad se najmanje bude nadao", navodi se u poruci pod koju je Abdulah potpisao navodnu Islamsku frontu Al Mudžahedin. </p>
<p>Četiri dana nakon slanja poruke, uhićen je nakon zahtjeva hrvatske policije kolegama u BiH, i u pritvoru je proveo dva tjedna.</p>
<p>Tijekom procesa, argumenti obrane su bili priznanje osumnjičenog, te tvrdnje da je bila riječ o želji za dokazivanjem među hakerima.</p>
<p>Sam Abdulah se ispričao i pokajao za učinjeno djelo, te kazao da nije koristio svoje riječi, već "posuđene" citate s drugih Internet stranica poput poziva muslimanima da se ujedine u borbi protiv svojih neprijatelja. "Poruka nije moje autorsko djelo. Ja uopće ne poznajem terminologiju islama, niti me nacija, politika i vjera zanimaju. Bila je to poruka kojom sam htio podići sebi rejting medu hakerima. Nisam želio ugroziti Papu. Dapače, iznimno ga poštujem ga kao čovjeka i državnika", kazao je Abdulah.</p>
<p>Ipak, presudu, na koju je najavljena žalba, osuđeni je prokomentirao riječima da "u ovoj zemlji nitko nije normalan". Sud opet smatra da je riječ o kazni koja bi trebala poslužiti kao upozorenje svim eventualnim budućim počiniteljima sličnih kaznenih djela. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Oskvrnuti nadgrobni spomenici na četiri sarajevska groblja </p>
<p>Bit će ispitana i odgovornost policijske ophodnje / NHI osudio vandalizam upozoravajući da se već više puta ponovilo takvo iskazivanje netrpeljivosti spram pripadnika drugih naroda u Sarajevu </p>
<p>SARAJEVO, 21. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - U noći na četvrtak u vandalskom divljanju oskvrnuto je 17 nadgrobnih spomenika na sarajevskim grobljima Sveti Josip, Sveti Marko, Lav i Sveti Mihovil. </p>
<p>To je najteži u nizu sličnih incidenata koji su se proteklih mjeseci dogodili u glavnom gradu BiH, a na meti su bila katolička i pravoslavna nadgrobna obilježja.</p>
<p>Ministarstvo unutarnjih poslova Sarajevske županije priopćilo je da je na groblju Sveti Mihovil oštećeno 12 spomenika i središnji križ s postamentom, na groblju Sveti Josip tri spomenika, a na grobljima Sveti Marko i Lav po jedan nadgrobni spomenik.</p>
<p>Kako je navedeno, uz predstavnike MUP-a sarajevskog kantona, komunalnog poduzeća "Pokop" i predstavnika Župnog ureda, mjesta incidenta u četvrtak je obišao ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša u županijskoj vladi. Od odgovornih u sarajevskom MUP-u zatraženo je da hitno poduzmu sve kako bi počinitelji bili otkriveni. </p>
<p>Bit će ispitana i odgovornost dežurnih policijskih djelatnika koji su trebali ophoditi u blizini groblja. Naime, počinitelji tog kaznenog djela očito su se morali zadržati dulje vrijeme. </p>
<p>Vlada Sarajevske županije ističe kako je riječ o najgrubljoj devastaciji nadgrobnih spomenika jer su mnogi koji su oštećeni, posebne sakralne vrijednosti. </p>
<p> Od poduzeća "Pokop", koje upravlja grobljima, zatraženo je da zajedno sa Zavodom za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, hitno sanira oskvrnute spomenika i ogradu na groblju Sveti Marko, te uvede stalnu čuvarsku službu na grobljima.</p>
<p>Među političkim strankama, Nova hrvatska inicijativa Krešimira Zubaka prva je reagirala na taj incident izrazivši zaprepaštenost. NHI osuđuje vandalizam iskazan na vjerskim objektima i obilježjima pripadnika katoličke i pravoslavne vjere. Stranka upozorava da se takvo iskazivanje netrpeljivosti spram pripadnika drugih naroda u Sarajevu već više puta ponovilo.</p>
<p>"Kantonalni odbor NHI-a, ali i svi Hrvati i drugi narodi grada Sarajeva opravdano se i javno pitaju kakva se to poruka šalje", navodi se u priopćenju stranke. Od nadležnih institucija očekuje se da spriječe daljnje ugrožavanje građanskih, nacionalnih i vjerskih prava i sloboda Hrvata i katolika u Sarajevu.</p>
<p>U većini dosadašnjih incidenata počinitelji su - oni koji su otkriveni - bili malodobni vandali. No, čini se da su pravi krivci oni koji stvaraju negativno ozračje i šalju poruke mržnje koje truju mlade. </p>
<p>Podsjetimo i na incident koji se nedavno dogodio u Zavidovićima kad je tamošnji imam, predvodeći ceremoniju ukopa, rekao da "križeve treba polomiti i svinje protjerati". I brojni drugi primjeri u Sarajevu pokazuju da se mladima, često u obitelji, institucijama za vjersku poduku, pa čak i u javnim školama šalju poruke koje ih mogu potaknuti na netrpeljivost spram pripadnika drugih nacija i vjera. </p>
<p>To je velik problem bosanskohercegovačkog društva, tim više što nije ograničen samo na jednu etničku ili religijsku skupinu. </p>
<p>A. Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Saddam pobjegao Amerikancima ispred nosa</p>
<p>BAGDAD, (Od Vjesnikova izvjestitelja) 21. kolovoza</p>
<p> - Posebne snage američkih komandosa koje nose šifriranu oznaku "20" pojačale su potragu za bivšim iračkim diktatorom Saddamom Husseinom.</p>
<p>Saddamovi progonitelji su u četvrtak rano ujutro naišli na njegove "svježe tragove". No, iznenadni prepad na jednu farmu kod grada Abbaraha, sjeverno od Bagdada, nakon dosta pouzdanih dojava, nije dao željeni rezultat. Bivši čelnik bagdadskog režima uspio je ponovno "za dlaku" pobjeći "lovcima" na njegovu glavu.</p>
<p>Na farmi je uhićeno pet sumnjivih osoba. Među njima je i vlasnik farme Khalid al Dosha, poznat kao vatreni pristaša svrgnutog predsjednika. Svi uhićeni podvrgnuti su ispitivanju. Prema nepotvrđenim informacijama, na farmi su se nalazili i Hussein Ali Taha i Haji Abed koji se nalaze na američkoj listi 55 istaknutih bivših iračkih dužnosnika. Međutim, nije poznato jesu li Taha i Abed uhićeni ili su kao i Saddam uspjeli pobjeći američkim komandosima ispred nosa.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pronađeno još tijela ispod ruševina UN-ova sjedišta u Bagdadu</p>
<p>BAGDAD, 21. kolovoza</p>
<p> - Spasilačke ekipe izvukle su u četvrtak najmanje još tri mrtva tijela iz ruševina sjedišta Ujedinjenih naroda u Bagdadu ispred kojeg je u utorak eksplodirala kamion-bomba, tako da se broj mrtvih u bombaškom napadu popeo na najmanje 23.</p>
<p> Zrakoplovi s ranjenima, koji su radili u UN-ovu sjedištu, i onima koji su odlučili otići stižu u Amman. Očekuje ih se još mnogo više idućih dana. .</p>
<p>Američki i irački dužnosnici rekli su kako je još prerano zaključivati stoje li iza napada Saddamovi lojalisti ili inozemni teroristi.</p>
<p>"Agenti FBI-a, koji među ruševinama sjedišta UN-a traže ostatke bombe, utvrdili su da je bila izrađena od 500 kilograma staroga topničkog streljiva, uključujući minobacačke projektile, topničke granate i ručne bombe, te jedne avionske bombe od 250 kilograma", izjavio je specijalni agent Thomas Fuentes.</p>
<p>"Eksploziv je bez velike stručnosti natrpan na vojni kamion Kamaz, a ne kamion-miješalicu, kako se ranije smatralo", rekao je Fuentes. Kamion je potom dovezen ispred betonskog zida, koji je nedavno podignut ispred hotela, i detoniran. Dio streljiva nije se aktivirao pa istražitelji i spasilačke službe moraju pažljivo otkopavati ruševine da ne izazovu nove eksplozije.</p>
<p>"S obzirom na ostatke ljudi koji su pronađeni oko središta eksplozije, gdje je nastao šest metara duboki krater, zaključuje se da je riječ o samoubilačkom napadu", rekao je Fuentes dodajući kako se to sa sigurnošću može tvrditi tek nakon laboratorijskih nalaza. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Amerikanci ne odustaju od vojne i civilne vlasti u Iraku</p>
<p>»Mala prljava tajna u Iraku glasi da idemo kući ako uhvatimo Saddama«, izjavio je američki analitičar Ivo Daalder za londonski Guardian. On je najavio da bi Amerika u tom slučaju predala Irak samim Iračanima, ili pak UN-u / No ako ona za sobom ostavi kaos, ili ako Irak postane rasadnik terorizma, povlačenje bi moglo opasno ugroziti političke šanse Georgea Busha, opominje Daalder </p>
<p>LONDON, 21. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon nedavnog krvavog napada na UN-ovo predstavništvo Bagdadu, Amerika i Britanija žele nagovoriti druge zemlje da daju svoje trupe za stabilizaciju Iraka. Slični napori dosad su propali najviše zato što Amerikanci nisu htjeli prenijeti na UN niti dio civilnih i vojnih ovlasti u Iraku. Isto bi se moglo ponoviti i ovaj put, budući da SAD i dalje želi tamo imati glavnu riječ. </p>
<p>Donedavno su Sjedinjene Države vjerovale da Irakom mogu upravljati vlastitim snagama, uz manju podršku Britanije i još nekolicine zemalja. No, velika eksplozija kamiona bombe u Bagdadu zorno je pokazala da nakon Saddamovog pada teroristička prijetnja u Iraku zapravo raste. U Irak stiže sve više islamskih ekstremista iz raznih srednjoistočnih zemalja, a ilegalno djeluju i Saddamovi pristaše.</p>
<p>Zbog pogoršane sigurnosti u Iraku, počele su se predomišljati i neke zemlje koje su ranije ponudile pomoć Amerikancima, poput Poljske i Španjolske. Amerika trenutačno drži u Iraku 139.000 vojnika, a tamo je razmješteno i 21.700 vojnika iz drugih zemalja, od čega je polovina iz Britanije. </p>
<p>Premda američki tajnik za obranu Donald Rumsfeld tvrdi da je to dovoljno, čini se da su te vojne snage daleko premale da bi se stabilizirala situacija u zemlji. </p>
<p>Nakon nedavnog terorističkog napada u Bagdadu, Amerikanci uz britansku pomoć ponovo pokušavaju animirati i druge zemlje da daju svoje snage u Irak. </p>
<p>No, mnoge države ne žele slati svoje vojnike, ako takav angažman ne odobri UN. Na tom mjestu stvari zapinju, jer Bijela kuća i dalje želi imati punu civilnu i vojnu kontrolu nad Irakom. </p>
<p>Čini se da bi se Amerikanci bili spremni i sami nositi sa sve većom terorističkom prijetnjom u toj zemlji, barem do trenutka dok ne budu uhvaćen ili ubijen Saddam Hussein. »Mala prljava tajna u Iraku glasi da idemo kući ako uhvatimo Saddama«, izjavio je američki analitičar Ivo Daalder za londonski Guardian. On je najavio da bi Amerika u tom slučaju predala Irak samim Iračanima, ili pak UN-u. No ako ona za sobom ostavi kaos, ili ako Irak postane rasadnik terorizma, povlačenje bi moglo opasno ugroziti političke šanse Georgea Busha, opominje Daalder. </p>
<p>Samoubilački napad u Bagdadu je pokazao da je situacija u Iraku krenula na gore. Američki upravitelj Paul Bremer, zanijekao je da se stanje pogoršava, rekavši da je sigurnost u Iraku u cjelini čak bolja nego kad je on tamo preuzeo dužnost. </p>
<p>Glavni tajnik UN-a Kofi Annan ponudio je međutim sasvim drugačiju analizu, izjavivši da koalicijske snage nisu uspjele stabilizirati situaciju. </p>
<p>Annan je u četvrtak u New Yorku imao zakazan razgovor s britanskim ministrom vanjskih poslova, Jackom Strawom. Britanska vlada pokušava nagovoriti Bijelu kuću da međunarodnoj zajednici ipak dodijeli veću ulogu u upravljanju Irakom. London vjeruje da bi UN za uzvrat podupro slanje stranih trupa u tu zemlju. Upravo zbog nedostatka UN-ovog mandata već se nećkaju neke države, poput Pakistana, Jordana i Egipta i Indije koje bi zajedno mogle dati četrdesetak tisuća vojnika. </p>
<p>Predstavnik jedne države kod koje Amerikanci lobiraju da dade znatan broj vojnika, izjavio je anonimno New York Timesu: »Zemlje darovateljice mogu dati svakojaka obećanja. No kada dođe do toga da treba pisati čekove, na koga ćemo ih nasloviti? Nećemo pisati čekove za okupaciju. Uloga UN-a mora biti veća.«</p>
<p>Dva ugledna američka senatora, demokrat Joseph Biden i republikanac Chuck Hagel uputili su ovih dana pismo predsjedniku Bushu, zagovarajući veću ulogu UN-a u Iraku. »U administraciji još traje rat oko toga da li to treba internacionalizirati«, rekao je Biden u telefonskom razgovoru za Washington Post. Dodao je: »Svaki pojedini član Kongresa koji je pošao u Irak vratio se s istim zaključkom: Imamo tamo sjajnu ekipu, ali njoj nedostaje svega.«</p>
<p>Amerika je prije nekoliko tjedana odustala od ranijeg pokušaja da osigura UN-ovu podršku za svoju okupaciju Iraka. Tom prilikom se pokazalo da su razne članice Vijeća sigurnosti za uzvrat tražile vojni, pa i gospodarski utjecaj u Iraku, veći od onog kakav su im Amerikanci bili spremni dopustiti. Britanska diplomacija sada traga za načinom da se uloga UN-a ipak nekako proširi. Čini se da za neke pripadnike Busheve adminstracije tako što i dalje zvuči kao anatema.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>I Berlin se nagodio s Gadafijem </p>
<p>Libija će platiti obeštećenje žrtvama terorističkog napada na berlinsku diskoteku »La Belle« 1986. godine, u kojem je ubijeno troje ljudi, a 200 ranjeno / Libijska veza bila je važna i u oslobađanju turista-talaca islamista u Sahari </p>
<p>BERLIN, 21. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tripoli se približava Berlinu. Do jučer nazivan »patronom međunarodnog terorizma«, predsjednik Libije Moamar el Gadafi uskoro neće biti persona non grata u njemačkom glavnom gradu.</p>
<p>Da se nešto kreće u tom smjeru, potvrđuje i najava da će Libija platiti obeštećenje žrtvama terorističkog napada na berlinsku diskoteku »La Belle« 1986. godine, u kojem je ubijeno troje ljudi, a 200 ranjeno. Berlinski je sud u presudi u studenome 2001. godine za teroristički napad odgovornom proglasio libijsku tajnu službu. Odvjetnici žrtava od Libije traže 500.000 eura za svakog ozlijeđenog, a obitelji ubijenih trebale bi dobiti po milijun eura. Gadafijev sin Saif al Islam požalio se, kako prenose ovdašnji mediji, da »kad je riječ o berlinskoj diskoteci Libija ne može dva puta plaćati«.</p>
<p>Naime, neposredno nakon tog napada, napadnuti su ciljevi u Bengaziju i Tripoliju gdje je bilo i žrtava. »Prvi put smo platili krvavo, a sada oni žele još kompenzaciju. To tako ne ide«, požalio se Gadafi junior. Istodobno je, međutim, najavio da će to riješiti na drugi način, odnosno platiti preko svoje privatne zaklade. Riječ je o međunarodnoj zakladi Gadafi. Ova zaklada utemeljena je 1998. godine i financira se, kako se to službeno navodi, »prikupljanjem novca«. </p>
<p>Gadafijeva Libija je bila kooperativna prema Njemačkoj u slučaju terorističkih otmica. Premda ni služben Tripoli ni službeni Berlin nisu govorili o ulozi Libijaca u oslobađanju talaca u malijskoj Sahari, libijska je veza bila važna. Naime, iz berlinskog ureda Zaklade Gadafi priopćeno je da su njezini djelatnici dali veliki doprinos u oslobađanju talaca. To nije demantirano. </p>
<p>Zaklada Saifa al Islama Gadafija imala je ključnu ulogu i u oslobađanju njemačke obitelji Wallert iz ruku islamskih terorista 2000. godine na Filipinima. Tada je šef njemačke diplomacije Joschka Fischer osobno otputovao u Tripoli kako bi se zahvalio za libijsku potporu.</p>
<p>Moamar el Gadafi je u njemačkom i međunarodnom tisku na glasu kao ekscentričan i opasan. On očito želi mijenjati takav imidž. Posebno se trudi skinuti sa sebe etiketu patrona međunarodnog terorizma. U te napore Gadafija ne ide samo najava oštete za žrtve »napada diskoteku« nego i nedavno priznanje umiješanost i pristanak plaćanja odštete žrtvama srušenog aviona nad Lockerbiem. </p>
<p>Gadafi također slovi kao opasan i ekscentričan i u arapskom svijetu, i zbog svojih šatora, devinog mlijeka i zbog ženskih tjelohranitelja. Opasan jer je nema tome davno da je libijski diktator arapske vođe nazvao »hrpom glupana«. Šef libijske države je brzo stekao Amerikance za neprijatelje: već godinu dana nakon revolucije, 1970. godine izbacio je američke vojnike iz zemlje. Uskoro je pokazao vrata i američkim naftnim kompanijama. </p>
<p>Uslijedili su teroristički napadi - na diskoteku »La Belle« u Berlinu gdje su boravili uglavnom američki vojnici, na zrakoplov PanAma 1988. godine u kojem su uglavnom sjedili također američki vojnici na putu prema kući, a vrhunac je bilo američko bombardiranje Libije 1986. godine. </p>
<p>No, unatoč tomu, i Libija i Sjedinjene Države imaju zajedničkog neprijatelja: Osamu bin Ladena. Naime, upravo je Tripoli bio taj koji je prvi raspisao međunarodnu tjeralicu protiv Al Qaidinog vrhunskog terorista. Nakon što je sredio odnose s Washingtonom, libijski pukovnik ne bi dugo trebao biti persona non grata ni u Berlinu. I to ne samo zbog novog savezništva na svjetskoj antiterorističkoj fronti, nego i zbog poslova kojima se njemačke tvrtke nadaju u Libiji nakon ukidanja sankcija</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dubček i čehoslovačka vojska znali su da se priprema okupacija </p>
<p>Vodstvo čehoslovačke vojske, navodno, znalo je za planove sovjetske vojske, ali nije reagiralo, a tadašnji šef glavnog štaba simptomatičnog imena Karel Rusov, nakon ruske intervencije napravio je veliku karijeru</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Česi su se o okupaciji njihove zemlje od vojske Varšavskog ugovora 21. kolovoza 1968. godine podsjetili najviše u medijima koji tom događaju posvjećuju dosta prostora. Tako praški dnevni list Pravo sada piše da je vodstvo čehoslovačke vojske i države znalo da se priprema invazija na Čehoslovačku. </p>
<p>Pritom navodi spoznaje povjesničara Daniela Povolnoga iz Ureda dokumentacije i istraživanja zločina komunizma koji tvrdi da dokumenti dokazuju da su češki diplomati javljali o pokretima vojske u DR Njemačkoj, Mađarskoj i Poljskoj, a vodstvo vojske računalo je da bi do intervencije moglo doći.</p>
<p>Najalarmantniji brzojav stigao je od diplomata iz Budimpešte u srpnju 1968. u kojem se kaže kako »već dva dana pratimo pokrete mađarskih i sovjetskih jedinica prema našim granicama«. </p>
<p>Vodstvo čehoslovačke vojske, navodno, znalo je za planove sovjetske vojske, ali nije reagiralo, a tadašnji šef glavnog štaba simptomatičnog imena Karel Rusov, nakon ruske intervencije napravio je veliku karijeru. Rusov je tvrdio da je nekoliko dana prije invazije predao predsjedniku Ludviku Svobodi, prvom sekretaru tadašnje KP ČSSR Alexandru Dubčeku i predsjedniku vlade Černiku informacije o koncentraciji vojski Varšavskog ugovora na granicama Čehoslovačke i o mogućoj okupaciji.</p>
<p> Prema Ruskovu, to je upozorenje jedino ozbiljno shvatio predsjednik Svoboda, inače proslavljeni general iz II. svjetskog rata, koji je tražio da se nešto poduzme, dok Dubček i Černik nisu upozorenje shvatili ozbiljno. Drugi povjesničar, Antonin Benčik pak smatra da su Dubček i Svoboda znali za koncentraciju ruske vojske oko Čehoslovačke, ali nisu vjerovali da će Sovjeti zaista intervenirati. On dopušta mogućnost da Dubček upozorenje nije shvatio ozbiljno jer mu zapravo ništa drugo nije ni preostalo. Na obranu nitko nije ni pomišljao budući da je čehoslovačka vojska bila usko povezana s ruskom i vojskama Varšavskog ugovora. Ipak je održana jedna sjednica na inicijativu ministra vanjskih poslova Jirija Hajeka na kojoj se raspravljalo o mogućoj obrani, ali su došli do zaključka da su šanse za obranu minimalne. </p>
<p>Ako Sovjetima nije uspjelo prikriti namjere o intervenciji, termin napada bio je velika tajna, pa je invazija Čehoslovačke iznenadila čak i zapadne obavještajne službe, o čemu svjedoči i podatak da je zapovjednik NATO-a neposredno prije invazije uzeo godišnji odmor. Povjesničar Zdenek Vališ pak podsjeća da su neposredno prije invazije vojske Varšavskog ugovora organizirale vojne vježbe u Češkoj i Moravskoj, a kad su manevri završili otezali su s povlačenjem svojih jedinica s teritorija Čehoslovačke. </p>
<p>Intervencijom vojski Varšavskog ugovora (nije sudjelovala jedino Rumunjska) prekinut je proces demokratizacije javnog (političkog i društvenog) života u tadašnjoj Čehoslovačkoj, poznat pod nazivom Praško proljeće. Intervencija je uslijedila nakon što je skupina od četiri-pet proruski orijentiranih članova najužeg vodstva Komunističke partije Čehoslovačke uputila tzv. pozivno pismo Sovjetima da interveniraju kako bi »spasili socijalizam u ČSSR«. </p>
<p>Poslije Baršunaste revolucije, protiv potpisnika »pozivnog pisma« povedeni su sudski postupci zbog veleizdaje, ali praktički nitko nije osuđen. Svi odreda nijekali su da su potpisali to pismo, neki su izbjegli osudu zbog starosti, a neki su u međuvremenu umrli.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Zašto su ignorirani vjerski događaji u Župi Gospe od Anđela u Trogiru </p>
<p>Blagdan Gospe od Anđela (2. kolovoza) je drugi najveći blagdan u Trogiru (iza blagdana Sv. Ivana)</p>
<p> - zaštitnika Trogira. Prvi put ove godine taj blagdan nije popraćen izvješćem medija iako je baš ove godine bilo najviše razloga za to.</p>
<p>Naime, ove godine, nakon dužih i temeljitih priprema, obilježena je svečano 30. godišnjica osnivanja Župe Gospe od Anđela, te je na sam blagdan, po prvi puta u povijesti organizirana i procesija s Gospinim kipom starim preko 500 godina kroz Travaricu, gradsko naselje sa oko 6000 stanovnika (što čini oko 50 posto pučanstva grada Trogira). Također je za ovu proslavu tiskan obnovljeni župni list Mladi kršćanin (nakon 25 godina).</p>
<p>O svim ovim, a i drugim kulturnim događanjima prigodom 30. godišnjice osnutka župe, obaviješteno je prigodnim plakatima svekoliko pučanstvo grada Trogira i okolice (Seget, Čiovo i Kaštela) što, čini se, nije bilo dovoljno novinarima, koji ili ne prate ili ne znaju ili što je najvjerojatnije nisu htjeli znati za velebnu proslavu te je nisu ni jednom riječju popratili.</p>
<p> Najviše od svega iznenadilo nas je da se u sklopu održavanja Dana Travarice koji su u više navrata bili objavljeni u medijima, niti riječ nije reklo o najvećem Danu Travarice, o zaštitnici Travarice, blagdanu Gospe od Anđela.</p>
<p>Uz to, očekivali smo da će se novinari bar osvrnuti na incident koji se dogodio pri samom koncu mise u trenutku pjevanja himne Lijepa naša, kada je u neposrednoj blizini namjerno lupajući, svirajući sirenama i bubnjevima, a i uz nedolično ponašanje grupa navijača, igrača i organizatora tzv. Dana Travarice ometala sam završetak ovog svečanog skupa.</p>
<p>Ovi postupci vraćaju nas 30 godina unazad, kada su se upravo za vrijeme proslave blagdana Gospe od Anđela organizirale radne akcije uređenja tada makadamskog puta uz neposrednu ogradu crkve, te se od lupanja lopata, pijuka, krampova i galame (uz česte i psovke) te provokacije, gotovo nije mogla pratiti misa (koja je i tada, budući da je crkva premala) održavana na otvorenom - ispred crkve.</p>
<p>Uvjereni smo da se namjerno htjelo prešutjeti ovo događanje i ovaj povijesni događaj kojim je i najavljena a zapravo i započeta izgradnja nove crkve i pastoralnog centra na novoj lokaciji. </p>
<p>Novinari su baš ovdje imali idealnu priliku intervjuirati župljane i vjernike (kojih je bilo više od dvije tisuće) što misle o izgradnji crkve, a ne raditi naručene ankete prije par mjeseci i to s ateistima i bezbožnicima i nežupljanima, te ih predstavljati kao stav javnosti, zaboravljajući da su vjernici apsolutno najveća grupacija u našoj Hrvatskoj, pa tako i u Trogiru i na Travarici.</p>
<p>ŠIMUN ŠUBIĆ i drugi u ime Pastoralnog vijeća Župe Gospe od Anđela Trogir</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Umjesto promocije učinjena je nepopravljiva šteta</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 10. kolovoza objavljen je napis novinarke Branke Sömen: »Ginekolog koji osvaja svjetska mora i vrhove planina« posvećen dr. Mihajlu Strelecu, ginekologu iz Klinike u Petrovoj ulici u Zagrebu. Očita namjera autorice bila je da promovira vrijednosti navedenog liječnika, ali mu je po mojem mišljenju nanijela nepopravljivu štetu. A i on sam sebi. </p>
<p>Nije isto pisati o filmu ili o medicini. Primjerice, ako se nekog »vrlog« specijalista hvali kako se intenzivno bavi s desetak sportskih disciplina, kako oplovljava svijet i osvaja vrhove planina, onda se svakomu čitatelju nameće pitanje - kad taj čovjek radi u struci? To da on dolazi sat vremena prije ostalih, da bi obavio neku svoju stručnu zadaću, ne znači da on radi cijelo radno vrijeme kao svi ostali! To je jedno, a drugo, zna se da medicinski rad s bolesnicima zahtijeva više od »obrtničkog« zahvata, a rad u Klinici kao znanstvenoj ustanovi zahtijeva i mnogo više. Nije sporno je li on spretan ili kako on kaže »bolji sam od svih drugih«, jer to što on opisuje kao »pothvat« rade rutinski i mnogi drugi. On je možda brži od ostalih - jer mu se žuri! O pogreškama u takvoj žurbi ni riječi. O pogreškama koje nakon njega ispravljaju ginekološki operatori šireg dijapazona od endoskopskih zahvata,</p>
<p>Pravi fijasko je njegova izjava da je pisanje doktorata »karijerističko skupljanje činova« i da je »suludo« što on mora doktorirati, jer s doktoratom znanosti on neće bolje operirati. Takvo rezoniranje je za bolničkog, a ne za kliničkog liječnika. Medicinski fakultet mora o tomu povesti računa, jer mu se baca rukavica izravno u lice.</p>
<p> Branka Sömen je nakon Hollywooda prešla na Streleca prepoznajući u njemu vječno nezadovoljnog glumca, a taj je uz njezinu asistenciju sebi odrezao granu na kojoj sjedi.</p>
<p> Nije mi namjera ovim napisom naškoditi dr. Mihajlu Strelecu, jer on je, na žalost, učinio sebi nepopravljivu štetu. </p>
<p>Potrebno je kazati i to da nitko pametan nema ništa protiv sporta i da je svakomu dobro baviti se njime, ali nemoguće je pomiriti stručnu i znanstvenu karijeru u najboljoj zagrebačkoj ginekološkoj klinici s tolikim izbivanjima, plovidbama, penjanjima, trčanjima, golfovima, jedrenjima i mnogim drugim u napisu nabrojenim sportovima.</p>
<p> Kad su mu to sve kolege i pretpostavljeni dvadeset godina tolerirali i radili za njega u vrijeme njegovih izbivanja, nije bilo pametno sam sebe proglasiti »boljim od njih« i obezvrijediti znanstveni rad u totalu. Dakle, svi ostali koji normalno odrađuju svoj teški posao, bezveznjakovići su, jer on »na sve stigne« i »bolji je od njih«. U pitanju je socijalna i radna kultura brzopletog doktora Streleca i krajnja neopreznost novinarke Branke Sömen da to objavi. </p>
<p>JELENA LACKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Vozač automobila u kojem je poginulo troje čeških turista zaspao je za volanom</p>
<p>RAVNA GORA, 21. kolovoza</p>
<p> - Troje čeških državljana smrtno je stradalo u teškoj prometnoj nesreći što se u četvrtak ujutro oko 5,20 sati dogodila u Ravnoj Gori nedaleko Rijeke. </p>
<p>Vozač karavana »opel astra« čeških registracijskih oznaka 1E 45756, Petar Kuneš (30) putujući prema moru vjerojatno je zaspao za volanom, jer je policijskim očevidom utvrđeno da nigdje nema tragova kočenja.</p>
<p> Na zadnjem sjedištu automobila sjedile su Blanka Horakova (34) i njena desetogodišnja kći Veronika. </p>
<p>Istražna sutkinja riječkog Županijskog suda Srebrenka Šantić novinarima je izjavila da je vozač osobnog automobila Petar Kuneš na ravnom dijelu ceste prešao na suprotnu stranu kolnika, doslovno podletjevši pod cisternu za prijevoz brašna, vlasništvo Čakovečkih mlinova. Cisternom je upravljao B.H. (45) iz Podbresta. Vozač cisterne prešao je preko osobnog automobila, tako da je u nesreći češkom vozaču smrskana i odrubljena glava. </p>
<p>Uz policiju, na mjesto nesreće izišli su i vatrogasci, koji nisu moglo mnogo pomoći, jer je od automobila ostala samo gomila smrskanog lima. Tijela poginulih prevezena su na Zavod za sudsku medicinu u Rijeci. </p>
<p>Zbog nesreće promet je na toj dionici bio u prekidu do 11,15 sati. </p>
<p>Kako je Vjesniku potvrđeno u Uredu za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova, od početka ovogodišnje sezone do 13. kolovoza dogodilo se 16.451 prometnih nesreća u kojima je poginulo 133 ljudi. Statistički podaci govore da je svaki peti sudionik prometnih nesreća strani državljanin. Ove godine poginulo je 20 stranih državljana. Teže ih je ozlijeđeno 114, a lakše 454. Samo na području PU primorsko- goranske, potvrdila je Vjesniku glasnogovornica Mirjana Kulaš, od početka ovogodišnje sezone do danas dogodilo se ukupno 2.276 prometnih nesreća u kojima je poginulo četvero stranih državljana. </p>
<p>Mnogi među njima i više od 12 sati neprekidno provedu za volanom, nastojeći što prije stići do odredišta na moru. Iako je i češka obitelj bila gotovo nadomak svog odredišta, do njega nije stigla, te policija apelira na sve vozače, a posebice strane goste, da se češće odmaraju, popiju kavu umiju se i osvježe i nikako ne dozvole da ih san prevari. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nitko nije kažnjen za četiri ubojstva i dva pokušaja ubojstva </p>
<p>U četvrtak razmotrena iznuda nad dr. Ljahnyckim i ubojstvo Špejtima Tačija/ Hoće li Vrhovni sud u petak okončati raspravu?</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Na Vrhovnom sudu u četvrtak su razmotrene dvije točke nepravomoćne presude »zločinačkoj organizaciji«, iznuda i prijevara nad dr. Borisom Ljahnyckim i ubojstvo Špejtima Tačija.</p>
<p> Prvostupanjski sud je u studenom prošle godine optuženike oslobodio za obje točke optužnica.</p>
<p> Za iznudu nad dr. Ljahnyckim državno je odvjetništvo optužilo Nikicu Jelavića, Zorana Pripuza, Radovana Štetića i Miroslava Vukovića Olija. Ljahnycki je na suđenju u Remetincu svjedočio tri tjedna, a sud je na kraju više vjerovao obranama okrivljenika, nego njemu koji je u nekoliko navrata mijenjao dijelove svog iskaza.</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo žalio se na spomenutu presudu uz tvrdnju da sud nije ispravno procijenio iznesene dokaze.</p>
<p>Za ubojstvo Špejtima Tačija, počinjeno u srpnju 1997. godine optužen je Rajko Momčilović, a jedni dokaz protiv njega bio je iskaz pokajnika Zorana Miletića, koji je tvrdio da je čuo da se Momčilović hvali da je ubio Tačija, te da je on (Miletić) u garaži skrivao motor s kojeg je pucano na Tačija. Na spornom motoru međutim kasnije nisu pronađeni nikakvi tragovi koji bi ga mogli povezati s ubojstvom.</p>
<p>Tužiteljstvo međutim ostaje kod svojih navoda i u žalbi navodi da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, te traži poništenje presude i ponavljanje sudskog postupka.</p>
<p>U petak će vijeće Vrhovnog suda razmatrati preostale točke optužnice, a za koje su optuženici nepravomoćnom presudom oslobođeni krivnje. Riječ je o ubojstvima Ivana Šakote, Željka Šobota i Zorana Dominija te pokušaju o dva pokušaja ubojstva Vjeke Sliška, jednom u Maksimirskoj i drugom na Cvjetnom trgu kada je u napadu ručnim protuoklopnim bacačem poginuo slučajni prolaznik Domini.</p>
<p>stigne li Vrhovni sud u petak obraditi preostali dio spisa očekuje se da bi odluka o žalbama stranaka mogla biti donesena u ponedjeljak, čime bi presuda postala pravomoćna. Ako se pak odluka ne donese do slijedeće srijede četvorica nepravomoćno osuđenih (braća Momčilović, Zečevič i Sobjeslavski), bit će pušteni iz pritvora.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tvrtko Tomičić pretukao gostioničara, svjedoka sa suđenja »zločinačkoj« </p>
<p>ZAGREB/ŠIBENIK, 21. kolovoza</p>
<p> - Tvrtko Tomičić, jedan od optuženika na procesu tzv. zločinačkoj organizaciji, u utorak oko 2,30 sati pretukao je u Primoštenu vlasnika lokala »Bokser« Zorana Fuština.(36). Fuštin, jedan od svjedoka na suđenju u Remetincu, zadobio je pritom teške ozljede, a Tomičić je, kako neslužbeno doznajemo, pretukao i Zoranovog brata blizanca Zdravka, te im obojici prijetio pištoljem.</p>
<p>Nakon »pohoda« u »Bokseru«, Tomičić je otišao u diskoteku »Aurora« u Primoštenu gdje je također pravio nered te ga je na kraju uhitila interventna policija. Uz kaznenu prijavu zbog nasilničkog ponšanja priveden je dežurnom istražnom sucu Županijskog suda u Šibeniku, koji ga je ispitao i pustio da se brani sa slobode. </p>
<p>Tvrtko Tomičić je u suđenju »zločinačkoj« nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora zbog pokušaja ubojstva, kasnije i ubijenog, Željka Šobota iz Španskoga. Presudu ovih dana razmatra Vrhovni sud. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Susjeda ubio u svađi zbog »pedlja zemlje«</p>
<p>Hici su odjeknuli u srijedu u 20,30 sati, kada je Jakopec (58) pucao na svog novog susjeda Damira Šeketu (35)/ Osumnjičeni se pred istražnim sucem branio »da je puška slučajno opalila« </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Pedesetosmogodišnji Ivo Jakopec, ubio je u srijedu oko 20,30 sati na cesti Pustike, u mjestu Jagnjić Dol pored Samobora, hicem iz lovačke puške tridesetpetogodišnjeg Damira Šeketu.</p>
<p> Povod je, navodno, bila svađa oko međe koja je razgraničavala njihova dva posjeda. Naime, kako smo doznali na mjestu događaja Šeketa je prije tjedan dana kupio zemljište, odmah uz Jakopčevo, da bi na njemu izgradio put do svojega vinograda, a to je navodno Jakopca jako razljutilo. U srijedu navečer Šeketa je motociklom došao obići sporno zemljište, te je tamo zatekao Jakopca , pa je između njih dvojice izbila žestoka svađa. U jednom trenutku Jakopec je prema Šeketi uperio sačamaricu ručne izrade i ispalio jedan hitac koji je ovoga pogodio u vrat i glavu na mjestu ga usmrtivši. </p>
<p>Sukob je navodno izbio oko puta širokog samo jedan metar, a susjedi tvrde da je Jakopec imao jako prijeku narav.</p>
<p>»Šeketa je zemlju kupio od trećeg susjeda prije tjedan dana, a budući da nije imao dovoljno novca čak se i zadužio«, rekli su nam mještani Jagnjić Dola, koje smo zatekli blizu mjesta ubojstva. </p>
<p>»Jakopec je svoju među postavio već prije pet godina, a kada je doznao da je Šeketa kupio dio od susjeda, da bi tu izgradio put, pomaknuo je svoju među za metar i pol dalje, te je tu u zemlju zabio drveni stup. Šeketa je u srijedu navečer samo otišao obići svoj vinograd, a Jakopec ga je sačekao u svojoj kućici. Uopće nismo čuli svađu nego samo pucanj. Nakon toga odbacio je pušku i pobjegao«.</p>
<p> No, Jakopec se ubrzo predao policiji, a kako doznajemo u prisutnosti svoga branitelja po službenoj dužnosti, odvjetnika Emira Midžića, u policiji je i potpisao priznanje da je ubio Šeketu.</p>
<p>No, kako nam je Midžić rekao u kratkom telefonskom razgovoru, Jakopec tvrdi da nije htio ubiti Šeketu, već da je pušku uzeo iz straha, jer mu je, kako je rekao policiji, Šeketa u više navrata prijetio i bojao ga se.</p>
<p>»Moj branjenik tvrdi da je između njih izbila žestoka svađa, te da se bojao da ga Šeketa ne napadne. On tvrdi da nije nišanio u Šeketu, već da je u jednom trenutku slučajno pritisnuo okidač i puška je opalila, te se Šeketa srušio na zemlju. Jakopec mu je pokušao i pomoći, ne vjerući da je ovaj mrtav i da je ubio čovjeka. No kada je vidio što je uradio, sam se predao policiji«, tvrdi Midžić.</p>
<p>Jakopec je u četvrtak prepraćen dežurnome Istražnome sucu zagrebačkog Županijskog suda, a određeno mu je 48-satno zadržavanje. Protiv njega je policija Županijskom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu zbog ubojstva.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Drogu sam kupio za sebe, a ne za preprodaju«</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Suđenje Ninu P., optuženom za zlouporabu opojnih droga, nastavljeno je u četvrtak na Županijskom sudu saslušavanjem nekoliko svjedoka. </p>
<p>Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva teretilo ga se da je na ilegalnom narko tržištu nabavio marihuanu u namjeri da je preproda, te 29. travnja ove godine oko 21 sat tijekom vožnje u »opel astri«, Nikoli C. za 250 kuna prodao 49,2 grama marihuane. Tog ga je dana oko 22,25 sati u Ulici Drvinje zatekla i legitimirala policija, te im je dobrovoljno predao PVC vrećicu ispunjenu sa 30,06 grama marihuane te PVC vrećicu s šest paketića također ispunjenih marihuanom. Pretragom »astre« koja je vlasništvo njegove majke pronađeno je 0,06 marihuane.</p>
<p>Na pitanje sutkinje Ileane Vinja osjeća li se krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, optuženi je odgovorio da se ne osjeća krivim za kazneno djelo koje se navodi u optužnici, ali je priznao posjedovanje marihuane za osobne potrebe. Svjedok Dubravko M., policajac na sudu, izjavio je kako je optuženi nakon što je zatečen dobrovoljno predao drogu, te da je zasjeda i bila postavljena jer je policija imala informaciju da se optuženi bavi preprodajom droge. </p>
<p>Svjedok Denis Z., policajac koji je sudjelovao u zasjedi, ispričao je da su i optuženi, a i Nikola C., otprije poznati policiji zbog preprodaje droge. </p>
<p>Svjedok Nikola C. izjavio je da je na dan uhićenja optuženog bio s njim na piću, gdje je od svog poznanika kupio drogu. Izjavio je i da je optuženi također s tim čovjekom pregovarao o drogi, no, nije vidio je li išta kupio. Na povratku kući zaustavila ga je policija, a drogu je dobrovoljno predao. </p>
<p>Nakon iskaza svjedoka stranke u postupku iznijele su nove dokazne prijedloge te je zamjenik Županijskog državnog odvjetnika predložio da se od zagrebačke policije pribavi podatak o tome za koje je kazneno djelo Nikola C, prijavljivan. </p>
<p>Branitelj optuženog, odvjetnik Veljko Miljević, na raspravi je predložio da se ukine pritvor njegovom branjeniku, jer se već četiri mjeseca nalazi u pritvoru, a riječ je o manjoj količini droge koja je predmet suđenja. </p>
<p>Optuženik je potom iznio obranu u kojoj je naveo da Nikolu C. poznaje iz djetinjstva te da su se tog dana dogovorili da odu na piće, gdje je Nikola C. sreo poznanika i upitao ga »ima li trave«. Nakon toga je i optuženik htio kupiti drogu, te krenuo s Nikolinim poznanikom do automobila, gdje mu je »poznanik« predao marihuanu za 400 kuna. </p>
<p>»Moram reći da sam tu drogu kupio isključivo za vlastite potrebe«. </p>
<p>Na putu prema maminoj kući zaustavila ga je policija prepipala te pronašla drogu i odvela u stanicu. Izričito je napomenuo kako nikad nije prodao drogu Nikoli C.kao ni bilo kome drugome. No, istaknuo je kako je već uvjetno osuđivan za zlouporabu droge. </p>
<p>Sutkinja je prihvatila prijedlog o saslušanju Mire Š., također policajca, na okolnost zakonitosti oduzimanja opojne droge od optuženika, kao i prijedlog za psihijatrijskim vještačenjem optuženog, te ispitivanje policajca Mladena S. na okolnost postavljanja policijske zasjede.</p>
<p>Sutkinja je tijekom rasprave donijela i rješenje kojim je optuženom ukinut pritvor.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Glumili »dobročinitelje« i na auto-cesti opljačkali vozača</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Razbojnici koji u posljednje vrijeme često na prijevaru zaustavljaju vozače, probuše im gume ili ispuste zrak, u srijedu su oko 19 sati na autocesti Bregana - Zagreb, na sličan »trik« zaustavili i opljačkali bosanskohercegovačkog državljana F.A. (67). </p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, nakon što je F.A. svojim »mercedesom« s austrijskom registracijom prešao slovensko-hrvatsku granicu, već nakon petstotinjak metara sustigao ga je »audi 100«, njemačkih oznaka, iz kojeg je suvozač pokazivao u smjeru kotača, signalizirajući kvar. Nakon toga su se svi zaustavili, a prevaranti su mješavinom makedonskog i njemačkog jezika počeli objašnjavati navodni kvar na kotaču.</p>
<p> Dok je jedan od muškaraca s oštećenim pregledavao kotač, drugi je iz »mercedesa« ukrao novčanik s dokumentima i novcem, a nakon toga je dvojac pobjegao svojim »audijem«.</p>
<p>Naivni F.A. je oštećen za oko 37 tisuća kuna. </p>
<p>D.Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pretučen zbog duga od 50 kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Četvorica muškaraca istukli su S.T.-a (27) u srijedu popodne ispred zgrade Gradskog poglavarstva na trgu Stjepana Radića. Kako je priopćila policija pretučeni je izjavio da četvoricu koji su ga istukli poznaje iz viđenja, a tvrdi da su ga napali zbog duga od 50 kuna koje su mu dali radi kupovine marihuane. T.S. je novac potrošio na piće što se četvorki nije svidjelo pa su ga »iscipelarili«, a zatim uz prijetnju pištoljem pokušali ugurati u »BMW«. Napadnuti je ipak uspio pobjeći, a zatim je sve prijavio policiji. Prevezen je u Kliniku za traumatologiju gdje je utvrđeno da su mu izbijena dva zuba te da ima više hematoma po glavi. Policija traga za napadačima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Početkom rujna prodaja Diokomove imovine</p>
<p>Budući kupac Diokomovih nekretnina i prodajne mreže širom Hrvatske morat će s oko tisuću sadašnjih zaposlenika sklopiti ugovore o radu na određeno vrijeme od tri godine</p>
<p>SPLIT, 21. kolovoza</p>
<p> - Za 4. rujna na Trgovačkom sudu u Splitu zakazano je otvaranje ponuda za kupnju dijelova imovine Diokoma, rekao nam je Frane Krišto, stečajni upravitelj Diokoma nad kojim je još prije tri godine započeo stečajni postupak</p>
<p>Krišto je naglasio da o ishodu drugog kruga prodaje tvrtkine imovine ovisi budućnost Diokoma i sudbina njegovih tisuću radnika koji su imali sreću vratiti se na posao, za razliku od preostalih 1500 bivših zaposlenika koji su nakon otvaranja stečaja završili na Zavodu za zapošljavanje. </p>
<p>Vjerovnici Diokoma već su jednom odbili stečajni plan kojim bi se regulirala njihova potraživanja i podmirili dugovi u korist preustroja poduzeća, pa se prodaja imovine nametnula kao jedino rješenje. </p>
<p>U drugom će se krugu, nakon što je prvi pokušaj prodaje tvrtkine imovine propao prije mjesec i pol dana, potencijalni kupci nadmetati za kupnju zapadnog dijela splitskog kompleksa Brodarica, pogon u Benkovcu te maloprodajnu mrežu diljem Hrvatske. U drugom krugu ponude će se prikupljati bez isticanja početne cijene. </p>
<p>U prvome je krugu vrijednost imovine bila podcijenjena, točnije, za 6,25 milijuna eura moglo se kupiti nekretnine čija vrijednost bitno premašuje početnu cijenu. Krišto odgovara na pitanje zašto onda nije bilo zainteresiranih kupaca:</p>
<p>- Kupac ima obvezu sklopiti ugovore o radu s oko tisuću radnika na određeno vrijeme od tri godine i uz osiguranje kontinuiteta radnog staža. To znači da u navedenom roku niti jedan radnik ne smije dobiti otkaz ugovora o radu. To opet znači da je Diokomova imovina, neopterećena hipotekama, zanimljiva velikim tvrtkama, koje bi se rado dokopale nekretnina, ali ne i tisuću Diokomovih radnika, o kojima bi u konačnici morali skrbiti. Potpredsjednik HUS-a Ozren Matijašević ogorčen je rasprodajom tvrtkine imovine te procjenjuje da će Diokomovih nekretnina netko doći za male novce. </p>
<p>Inače, Diokom je prije nekoliko mjeseci prodao tvrtki Kerum istočni dio kompleksa Brodarica za samo šest milijuna eura, kojima su namirena potraživanja radnika u nultom isplatnom redu i razlučnih vjerovnika. Osim radničkih tužbi na Trgovačkom sudu i države koja se nije odrekla svojih potraživanja u korist preustroja poduzeća, Diokom je dužan podmiriti preostala priznata potraživanja od oko 170 milijuna kuna.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Udvostručena potražnja za kunama, kamate utrostručene</p>
<p>Nakon što je guverner najavio povećanje stope deviznog dijela obvezne rezerve sa 25 na 35 posto, banke navalile na kune / Ublažena potražnja za devizama / Početkom sljedeće godine moguće povećanje kamata na kredite građanima </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Prošlotjedna najava guvernera Željka Rohatinskog o novim mjerama Hrvatske narodne banke okrenula je tržište novca naglavce. Krivulja prinosa potpuno je izmjenila svoj oblik, pa je posuđivanje novca na vrlo kratak rok postao vrlo unosan posao, konstatiraju analitičari Raiffeisen banke.</p>
<p>Tako je kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb nakon guvernerove najave novih mjera skočila sa 1,96 na 6,72 posto prosječno, koliko je iznosila u srijedu, da bi u četvrtak pala ispod šest posto, odnosno na 5,53 posto. Tako velik rast kamatnih stopa u kratkom roku pokazatelj je prilično plitkog tržišta na kojem nema dovoljno sredstava da se u kratkom roku amortiziraju svi učinci tek najavljenih mjera. Prekonoćni promet je tijekom prva tri dana u tjednu dosegnuo gotovo pola milijarde kuna, a potražnja za kratkoročnim posudbama dnevno dva do tri puta nadmašuje ponudu slobodnih sredstava, odnosno udvostručena je u odnosu na prethodni tjedan. Prekonoćno trgovanje je stajalo čak 6,8 posto na godišnjoj razini. </p>
<p>Trenutačna situacija na tržištu je takva, upozoravaju analitičari RBA, da su posuđivanja na kratke rokove još uvijek vrlo skupa i kreću se između 7 i 8 posto na godišnjoj razini, dok kamatne stope na duže rokove polako padaju. Naime, na dulje rokove (3 i 6 mjeseci) kamatne stope su u utorak gotovo dosegnule dvoznamenkastu razinu, odnosno 10 posto, što nije bio slučaj od listopada 2000. godine. Nakon toga su ipak lagano krenule naniže.</p>
<p>Analitičari RBA zaključuju da je učinak koji su monetarne vlasti htjele postići uvođenjem novih mjera već postignut samom njihovom najavom. Banke se, naime, opskrbljuju kunama u očekivanju izvanredne sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke koja je sazvana za sljedeći tjedan. Tada bi trebalo doći do povećanja stope deviznog dijela obvezne rezerve s postojećih 25 na 35 posto, koja bi se primjenjivala od 8. rujna.</p>
<p>Prema prvim računicama, banaka će tada u rezerve morati izdvojiti više novca nego što ga trenutačno imaju, ukupno oko 2,1 milijardu kuna, pa su već sada počele puniti svoje račune.</p>
<p>I analitičari drugih vodećih hrvatskih banaka slažu se s tezama o rekordnoj potražnji za kunama. Posljedica toga je da banke podižu kamate, odnosno poskupljuju cijenu novca, osobito kratkoročnih plasmana. Pojedini analitičari očekuju da će, ustraje li središnja banka u najavi uvođenja palete restriktivnih mjera monetarne politike, najkasnije početkom sljedeće godine, a vrlo vjerojatno već i krajem ove godine, i građani osjetiti prve posljedice »kreditnog hlađenja«. </p>
<p>Uvjeti kreditiranja bit će stroži, a u prvom tromjesečju 2004. godine doći će najvjerojatnije do povećanja kamata na ranije odobrene kredite.</p>
<p>Isto tako, banke već bitno manje kupuju devize. To znači da su posljednjih dana jači aprecijacijski pritisci na kunu. Za razliku od ranijih godina više nema uobičajenog sezonskog kretanja tečaja kune, koja je tijekom ljetnih mjeseci zbog povećanog priljeva deviza jačala da bi početkom jeseni ponovno slabila. Banke, osobito veće, osobito su u srpnju, što za svoje potrebe, a dijelom i za potrebe svojih korporativnih klijenata, masovno otkupljivale devize i zadržavale ih u svom portfelju, a nisu ih, kao što je dosad bilo pravilo, odmah plasirale na tržište. Takvo ponašanje banaka motivirano je potrebom da nadoknade smanjeno devizno zaduživanje kod svojih vlasnika u inozemstvu, kako bi ujedno udovoljile novim strožim mjerama središnje banke o deviznoj likvidnosti, odnosno pokrivenosti deviznih potraživanja likvidnim deviznim sredstvima. </p>
<p>Dio poduzeća kupovao je devize kako bi platio uvezenu robu u prvom polugodištu ove godine, no među motivima bilo je i onih špekulantskih, kako među bankama tako i među najvećim hrvatskim tvrtkama, koje su kao i prije dvije godine očekivale jesensku zaradu uslijed očekivane deprecijacije kune.</p>
<p>Sadašnja promjena trendova na tržištu mogla bi rezultirati jesenskom aprecijacijom kune, iako u HNB-u procjenjuju da će se oscilacije tečaja kune prema euru kretati u prihvatljivom i umjerenom rasponu, a još početkom godine donja granica tečaja kune označena je na 7,7 kuna za euro. Gornja, međutim, nije određena - nju bi trebalo odrediti tržište i konačno pokazati koliko je kuna uistinu jaka. </p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svjetska banka od Rusije traži ubrzanje gospodarskih reformi </p>
<p>MOSKVA, 21. kolovoza</p>
<p> - Rusija mora ojačati gospodarske reforme ako želi postići stabilno gospodarstvo manje ovisno o cijenama energije, objavila je Svjetska banka.</p>
<p>»Postoji novac za reforme, no nije dovoljno učinjeno«, kazao je glavni ekonomist Svjetske banke u Rusiji Christof Ruhl.</p>
<p>Tijekom prve polovice godine Rusija je ostvarila rast gospodarskih aktivnosti od 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U tom je razdoblju cijena ruske nafte na svjetskom tržištu porasla za 28 posto.</p>
<p>Ruhl je upozorio da Rusija hitno treba povećati napore za deregulacijom tržišta i smanjivanjem državne kontrole. Kako je kazao, državni monopoli u energetskom, plinskom i željezničkom sustavu nisu u tržišnom interesu. Nužne su i reforme u financijskom sustavu te u načinu na koji je organizirana opskrba grijanjem i vodom, kao i dugoročne reforme u obrazovnom i zdravstvenom sektoru.</p>
<p>Pet godina nakon financijske krize, ruski je gospodarski rast ponovno ovisan o cijenama nafte i plina na svjetskom tržištu. Stručnjaci se pribojavaju da bi njihov eventualni pad mogao negativno utjecati na oporavak ruskog gospodarstva. </p>
<p>Svjetska banka upozorava da nije vjerojatno daljnje povećanje cijena nafte na tržištu, te da Rusija kroz reforme mora poticati svoje gospodarstvo. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Rast izvoza iz istočne Europe u Europsku uniju</p>
<p>LUXEMBOURG, 21. kolovoza</p>
<p> - Većina od osam država srednje i istočne Europe koje se planiraju priključiti Europskoj Uniji u svibnju 2004. potaknula je rast svoga izvoza u EU u prvoj polovici ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavio je Eurostat.</p>
<p>U toj skupini država su Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, tri baltičke zemlje i Slovenija. Te zemlje između 40 i 75 posto svoga izvoza plasiraju na tržište EU.</p>
<p>Slovačka je izvijestila o 27 posto većem izvozu u Uniju u prvoj polovici godine, što je najsnažniji porast izvoza među spomenutim zemljama. Slijedi Latvija s 12-postotnim porastom te Estonija s rastom izvoza od deset posto. Izvoz Mađarske i Litve smanjen je za 6 posto. </p>
<p>Najveći trgovinski višak s EU bilježi Češka, u visini od 1,8 milijardi eura. Istodobno je Mađarska imala višak od 1,7 milijardi, a Slovačka od 800 milijuna eura. Poljska je imala manjak od 1,8 milijardi eura, a Slovenija od 700 milijuna eura. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Najniži tečaj eura prema dolaru i jenu od travnja</p>
<p>LONDON, 21. kolovoza</p>
<p> - Tečaj eura pao je na deviznim tržištima prema dolaru i jenu na najnižu razinu od travnja ove godine, budući da ulagači rasprodaju euro zbog uvjerenja da će gospodarski rast eurozone zaostajati za svjetskim.</p>
<p>Euro je oslabio više od jedan posto prema dolaru, na 1,1 dolar te čak 1,5 posto prema jenu, tako da stoji 129,8 jena.</p>
<p>»Pad eura općenito je potaknut onim što nas prati nekoliko tjedana - odličnim američkim gospodarskim pokazateljima i znakovima prelijevanja kapitala iz obveznica u riskantnije dionice«, kazao je Mitul Kotecha iz Credit Agricole Indosueza.</p>
<p>Trgovci kažu da najveći pritisak na euro dolazi zbog njegove prodaje kako bi se kupovali jeni - popularan potez zadnjih dana među onima koji očekuju skorašnji globalni oporavak, posebno nakon podatka da su četiri gospodarstva eurozone u drugom tromjesečju zabilježila pad aktivnosti.</p>
<p>Ojačavši prema euru, tečaj dolara skočio je i jedan posto prema švicarskom franku, te stoji 1,4047 franaka - najviše u protekla četiri mjeseca. Velika potražnja za jenima spustila je njegov tečaj za 0,5 posto prema jenu, na 117,95 jena. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Europski burzovni indeksi na najvišim razinama</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 21. kolovoza</p>
<p> - Europski burzovni indeksi zabilježili su u srijedu nove višemjesečne najviše razine, potaknuti rastom cijena dionica u automobilskom i tehnološkom sektoru. </p>
<p>Do podneva u četvrtak je londonski FTSE indeks ojačao 0,76 posto, na 4249 bodova, a frankfurtski DAX 1,19 posto, dosegnuvši 3542 boda.</p>
<p>Zbog očekivanja da će slabljenje eura pomoći jačanju konkurentnosti automobila europske proizvodnje na američkom tržištu, najveće su dobitke ostvarile dionice proizvođača vozila. Pritom su dionice Peugeota, Renaulta, DaimlerChryslera i Volkswagena na vrijednosti dobile više od dva posto. </p>
<p>Značajniji rast cijena dionica u europskom tehnološkom sektoru potaknule su izjave predsjednika uprave američkog Intela, najvećeg svjetskog proizvođača čipova, da uočava mogući zaokret u prodaji osobnih računala. </p>
<p>Dobrom raspoloženju ulagača glede dionica tog sektora pomogla je i vijest da je Lehman Brothers podigao rejting dionicama europskih proizvođača čipova. </p>
<p>Tokyjski NIKEI 225 indeks ojačao je 0,69 posto, na 10.362 boda.</p>
<p>Razočaravajući rezultati Hewlett-Packarda pritisnuli su cijene dionica na američkim burzama, tako da su burzovni indeksi nakon dva dana uzastopnih dobitaka, u srijedu zabilježili umjerene gubitke.</p>
<p>Newyorkški Dow Jones indeks spustio se 0,33 posto, na 9397 bodova. Tehnološki Nasdaq oslabio je neznatnih 0,03 posto, na 1760 bodova.</p>
<p>Proizvođač računala i pisača HP izgubio je 10 posto na vrijednosti dionica nakon što je izvijestio o tromjesečnoj prodaji i zaradi ispod očekivanja Wall Streeta. »HP-ove brojke dale su negativan ton tržišnom raspoloženju«, smatra voditelj ulaganja pri Eastover Capital Managementu, Michael Kayes. </p>
<p>»Takvi rezultati dovode u pitanje njegov potencijal za rast u budućnosti, a razočaravajući su i po njihovom vlastitom priznanju«.</p>
<p>Loše vijesti stigle su i iz General Electrica, koji je objavio da su mu narudžbe za proizvode kratkoga vijeka trajanja poput plastike i različitih pomagala smanjene u srpnju pet posto. Proizvođač računala Dell razočarao je objavom da je snizio cijene svojih proizvoda i do 22 posto u nastojanju da poboljša prodaju. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Otkazan Račanov susret s Terzićem, pismo namjere poslano u Sarajevo </p>
<p>Vlada odobrila pismo namjere o modelu hrvatskog sudjelovanja u gradnji koridora 5C kroz BiH / Negativno reagiranje Adnana Terzića, predsjedatelja Vijeća ministara BiH u Zagrebu se, neslužbeno, tumači kao njegovo balansiranje s domaćom javnošću dio koje je sklon da »Bosmal« dobije poslove na koridoru / Račan: Hrvatska je spremna financirati pripremne radnje, bez obzira na to tko će dobiti posao na međunarodnom natječaju / Početkom rujna sastaju se ministri prometa Mađarske, BiH i Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Vlada je u četvrtak, bez obzira na negativno reagiranje predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnana Terzića u nekim tamošnjim medijima, odobrila pismo namjere o modelu sudjelovanja Hrvatske u izgradnji autoceste na koridoru 5C. </p>
<p>Banski su dvori uvjereni da će pismo namjere biti prihvaćeno u BiH kao dobrosusjedski potez Hrvatske. To je naglasio i premijer Ivica Račan, rekavši kako se nada da će službeno Sarajevo shvatiti to kao dobrosusjedski potez, bez obzira hoće li pismo biti prihvaćeno ili neće. </p>
<p>Plan je bio da se premijer Račan sastane s Terzićem u petak u Kostajnici kako bi potpisao aneks ugovora o luci Ploče u kojem je izmijenjen sporni deveti članak, no sastanak je propao zbog problema s bosanskohercegovačke strane. </p>
<p>Naime, Predsjedništvo BiH nije u četvrtak ujutro dalo formalnu suglasnost na izmjene aneksa tog ugovora, dogovorene prilikom Račanova posjeta Sarajevu sredinom srpnja. Račan je u Kostajnici trebao uručiti Terziću i pismo namjere o hrvatskom sudjelovanju u izgradnji 330 kilometara autoceste kroz BiH. No, budući da je sastanak otkazan, pismo je upućeno u četvrtak diplomatskom poštom. </p>
<p>U Banskim dvorima, neslužbeno, Terzićevo negativno reagiranje tumače kao njegovo balansiranje s domaćom javnošću jer je dio medija i javnosti u BiH iznimno naklonjen tome da bosansko-malezijska tvrtka »Bosmal« dobije poslove na gradnji koridora 5C. </p>
<p>Inače, o tome je raspravljalo i Predsjedništvo SDP-a u srijedu navečer.</p>
<p>Račan je na sjednici Vlade istaknuo da će od bosanskohercegovačke strane ovisiti kako će se autocesta graditi i što će biti s pismom namjere koji je hrvatska vlada odobrila u četvrtak. Naglasivši da se Hrvatska »neće ljutiti ako pomoć ne bude prihvaćena«, premijer je rekao kako kod nekih u BiH nije dobro prihvaćeno ni samo iskazivanje interesa s hrvatske strane da gradi autocestu. Dodao je kako je važno da prva faza projekta bude kvalitetno napravljena, jer je ona nužna za raspisivanje javnog natječaja. »Hrvatska je u tome spremna pomoći«, kazao je Račan. </p>
<p>Troškovi dokumentacije za pripremu javnog natječaja, procjenjenjuje se, iznosit će između sedam i devet milijuna dolara. Vlada je u pismu namjere predložila model i program sudjelovanja Hrvatske u stvaranju prostornih, zakonskih, gospodarskih i ekoloških pretpostavki za brzu i kvalitetnu realizaciju cestovnog koridora. Vlada u pismu navodi i da donja granica kvalitete pripremnih radova obuhvaća građevinsko-tehničku studiju, idejno rješenje, studiju utjecaja na okoliš, te stručne podloge za lokacijsku dozvolu.</p>
<p> Račan je naglasio da je Hrvatska spremna financirati pripremne radnje, bez obzira na to tko će dobiti posao na međunarodnom natječaju. </p>
<p>Prema riječima ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira Čačića, jedini uvjet da Hrvatska financira pripremne radnje jest da BiH u roku godinu dana raspiše međunarodni natječaj za gradnju koridora, koji će povezivati Budimpeštu s lukom Ploče.</p>
<p> Ministar pomorstva prometa i veza Roland Žuvanić najavio je za početak rujna sastanak ministara prometa Mađarske, BiH i Hrvatske, na kojem bi se trebale točno utvrditi dodirne točke autoceste na granicama. </p>
<p>Hrvatska u pismu naglašava da će, bude li raspisan međunarodni javni natječaj za gradnju ili dodjelu koncesije, podržati kandidaturu hrvatskih tvrtki.</p>
<p>Ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar rekao je na sjednici Vlade da će roditelji moći u sljedeća dva tjedna kupiti komplete školskih knjiga te da ne bi trebalo biti velikih gužvi. Za učenike osnovnih i srednjih škola u ovoj školskoj godini pripremljen je 991 naslov, od čega je 238 novih udžbenika ili 24 posto. Cijena udžbenika u prosjeku je 1,51 posto viša. </p>
<p>Vlada je raspravljala i o problemima u vodoopskrbi zbog dugotrajne suše. U izvješću koji su pripremile Hrvatske vode, napominje se kako ni na jednoj kritičnoj dionici vodotoka dosad nije zabilježeno da je ugrožena opskrba vodom iz javnog sustava ili opskrba gospodarstva zbog pogoršanja kakvoće vode. </p>
<p>Ministar Čačić je kazao da od ukupnog broja stanovnika priključenih na sustav javne vodoopskrbe poteškoća u opskrbi ima njih manje od pet posto. Prosječna dnevna potrošnja iznosi 140 litara po stanovniku na dan, od čega je pet litara za piće i kuhanje. </p>
<p>Državna uprava za vode, u sklopu kratkoročnih mjera, zadužena je u suradnji s Hrvatskim vodama pojačati nadzor nad objektima za zaštitu voda i nad kakvoćom površinskih i podzemnih voda. Ministarstvo javnih radova, zajedno s tim institucijama, u roku od 15 dana treba izraditi elaborat procjene šteta od negativnih posljedica suše na vodno gospodarstvo.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dvije trećine požara izbilo zbog nepažnje, »nema riječi o subverzivnom djelovanju«</p>
<p>Od 1. srpnja do 15. kolovoza na priobalju su izbila 832 požara / Namjerno je izazvano 20 požara, jedan je posljedica dječje igre, 14 su izazvale prirodne pojave a neutvrđeni su uzroci 156 požara / Vlada se obvezala donijeti nove zakone o zaštiti i spašavanju, vatrogastvu te civilnoj zaštiti, a izmijeniti treba i Zakon o zaštiti od požara</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Od 1. srpnja do 15. kolovoza na priobalju su izbila 832 požara. Gašenje njih 165 zahtjevalo je pomoć dodatnih snaga a 13 ih je poprimilo velike razmjere pa je za njihovo gašenje angažirana i pomoć iz kontinentalnog dijela zemlje. Većina velikih požara buknula je od 26. srpnja do 2. kolovoza kada su na Jadranu bili vrlo nepovoljni vremenski uvjeti za gasitelje, rečeno je u četvrtak na sjednici Vladi uz naglasak da su vatrogasci svoj posao obavili vrlo kvalitetno. </p>
<p>Čak dvije trećine, 641 ljetni požar, na priobalju izazvan je nehajem i nepažnjom, a ministar unutarnjih poslova Šime Lučin tvrdi da »nema riječi o organiziranom subverzivnom djelovanju protiv Republike Hrvatske«. Namjerno je izazvano 20 požara, jedan je posljedica dječje igre, 14 su izazvale prirodne pojave a neutvrđeni su uzroci 156 požara.</p>
<p>Lučin i glavni vatrogasni zapovjedik Mladen Jurin tvrde da možemo biti zadovoljni načinom na koji se borilo protiv požara jer se, usprkos velike opožarene površine, požari nisu proširili na naselja i turističke zone, a smrtno je stradao samo jedan vatrogasac. No, Vlada je ipak imala niz primjedbi, prije svega na angažman i organiziranost jedinica lokalne uprave, koje nisu međusobno surađivale ili nisu znale procijeniti rizik od požara, posebice na otocima srednje i južne Dalmacije. Zbog toga se predlaže da se na tom području organizira više vatrogasnih postrojbi s čvrstim profesionalnim jezgrom. </p>
<p>Zaključeno je da se mora organizirati i sustav poticanja sadnje autohtonih nasada (masilna i loze) jer neuređena zemlja pogoduje širenju požara. Uz to, Vlada se obvezala donijeti nove zakone o zaštiti i spašavanju, vatrogastvu te civilnoj zaštiti, a izmijeniti treba i Zakon o zaštiti od požara, naročito u segmentu sankcija. Pokrenut će se i projekt obnove vatrogasne tehnike i opreme, a ministrica obrane Željka Antunović tvrdi da je od novih dodatnih kanadera mnogo potrebnija oprema za borbu protiv požara sa zemlje. Naglašena je i potreba organiziranja edukacijskih kampanja zbog velikog broja požara izazvanih nemarom.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Strugar: Nema potrebe odgoditi početak nastave</p>
<p>Pogrešno je zaključivati da za početak školske godine neće biti udžbenika ili da će pred knjižarama biti veliki redovi, rekao je ministar prosvjete i sporta / Distribucija udžbenika za osnovne škole trebala bi biti dovršena do početka sljedećeg tjedna, a ponuda srednjoškolskih udžbenika kompletirana do kraja kolovoza </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar ocijenio je u četvrtak da nema potrebe odgoditi početak školske godine, kao što predlažu neki knjižari. U sljedeća dva tjedna, prema ministrovoj procjeni, školske će se knjige moći kupiti u knjižarama bez većih gužvi. </p>
<p>»Pogrešno je zaključivati da za početak školske godine neće biti udžbenika ili da će pred knjižarama biti veliki redovi«, rekao je Strugar, koji je Vladu u četvrtak obavijestio o dostupnosti udžbenika za osnovne i srednje škole za novu školsku godinu. Distribucija udžbenika za osnovne škole trebala bi biti dovršena do početka sljedećeg tjedna dok će, prema Strugarovim riječima, ponuda srednjoškolskih udžbenika biti kompletirana do kraja kolovoza.</p>
<p>Prijedlog o odgodi početka školske godine iznio je Marijan Kuduz, predsjednik Grupacije knjižara Hrvatske i vlasnik osječke knjižare »Antun Gustav Matoš«. U Ministarstvu ističu da će nastava početi prema planu školskoga kalendara 8. rujna te da će nastaviti s pritiscima na nakladnike da ubrzaju posao. Na njih je Ministarstvo, naime, apeliralo prije deset dana kako bi što prije poslali knjige u knjižare. </p>
<p>»Nadamo se da će se situacija riješiti što prije«, ističe glasnogovornica Ministarstva Danijela Grizelj. </p>
<p>U Ministarstvu smatraju da je cijela stvar oko kašnjenja udžbenika prenapuhana, jer se više od polovice roditelja učenika osnovnih škola u Hrvatskoj još potkraj prošle školske godine odlučilo nabaviti udžbenike narudžbom putem škola. Uz to, vjeruju u Ministarstvu, stanje nije toliko dramatično jer će 65.000 đaka osnovnih škola u Zagrebu dobiti besplatne udžbenike, a njihovi će roditelji morati kupiti samo radni pribor. </p>
<p>Predsjedniku Školskog sindikata »Preporod« Vinku Filipoviću neshvatljivo je ipak da su udžbenici već godinama top tema svako ljeto. »Ministarstvo prosvjete očito nije sposobno korektno i do kraja odraditi, po meni, ne tako složen posao. Ove je godine bilo izvjesno da će udžbenici kasniti«, kaže Filipović, unatoč tome što je Ministarstvo u lipnju uvjeravalo da se to neće dogoditi. Stoga zaključuje da je tromjesečno kašnjenje kataloga odobrenih udžbenika dovelo do nemoći prvo nastavnike, koji su se trebali odlučiti za udžbenike, a zatim ni nakladnicima nije ostalo dovoljno vremena da obave svoj posao.</p>
<p>»To je glavni razlog zbog kojeg Ministarstvo svjesno relativizira zakonsku obvezu nakladnika da isporuče udžbenike mjesec dana prije početka nastave, jer neispunjavanje te obveze prema zakonu podrazumijeva materijalne i druge sankcije. Takvo ponašanje Ministarstva je apsurdno, jer time izvršna vlast na najeklatantniji način pokazuje da se zakoni ne moraju poštovati«, ističe Filipović. </p>
<p>Unatoč razumijevanju za ljutnju knjižara, smatra da kašnjenje udžbenika nije dovoljno ozbiljan razlog za odgodu početka školske godine.</p>
<p> »Bilo bi šteta potrošiti tjedan dana u kalendaru školske godine, jer ionako u prvom tjednu nastave eventualni nedostatak nekih udžbenika neće presudno utjecati na normalan rad«, kaže Filipović. </p>
<p>Pročelnica splitskog Ureda za prosvjetu Nansi Ivanišević slaže se da ne treba odgađati početak školske godine, iako dodaje da se posao s nabavkom udžbenika može bolje organizirati. Kaže da knjige postupno stižu u splitske knjižare i da priča o udžbenicima nije bog zna kako udarna. »Svake se godine oko toga pravi prevelika atrakcija, a pravi problemi školstva su negdje drugdje«, ističe Nansi Ivanišević.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>RTL vodi u nadmetanju za treći program?</p>
<p>Grupacija okupljena oko skandinavskog SBS-a nije dosad poslala ovjerenu izjavu da će do sklapanja ugovora ispuniti uvjet da već nije vlasnik nekog elektroničkog medija </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Kako se približava 16. rujna, dan odluke Vijeća za radio i televiziju o pobjedniku natječaja za treći tv program, na vidjelo izlaze neke stvari koje se do sada previđalo, ili čak nisu bile poznate. </p>
<p>Radi se, naime, o konzorciju okupljenom oko skandinavskog SBS-a, a koji s hrvatske strane podupiru Večernji list, Hrvatski olimpijski odbor (HOO), konzultantska kuća Intel i Hrvatska glazbena unija. Ovih se dana u javnosti počelo govoriti kako je HOO 25-postotni vlasnik Radija Cibone, što nije izneseno u prijavi Vijeću za radio i televiziju. </p>
<p>Inače, Vijeće je nedavno podnijelo zahtjev Trgovačkom sudu da im dade mišljenje o vlasništvu, jer stranac može sudjelovati samo s jednom trećinom vlasništva. No, izgleda da u nadmetanju za treći program neće biti problem samo u stranom kapitalu, nego i u domaćem. </p>
<p>Prema starom Zakonu o telekomunikacijama, koji je vrijedio kada je natječaj objavljen, zabranjuje se suvlasniku nacionalnog televizijskog programa da bude vlasnik radija.</p>
<p> Donošenjem Zakona o elektroničkim medijima stvari su se promijenile- ovaj zakon, naime, dopušta da suvlasnik nacionalne televizijske kuće ima do 25 posto udjela u regionalnom elektroničkom mediju, no, unatoč tome, u natječaju postoji odredba da svaki ponuđač mora dostaviti dokaze o tome da nema istodobno vlasništvo na radiju i televiziji. Ako ponuđač ne ispunjava tu odredbu, mora poslati ovjerenu izjavu da će do sklapanja ugovora ispuniti taj uvjet, što grupacija okupljena oko SBS-a nije učinila. </p>
<p>Dakle, ako članovi Vijeća odluče da Večernjakov konzorcij nije ispunio pravila nadmetanja, u igri za dobivanje koncesije ostaje moslavačka televizija NET, na koju nitko previše ne računa, grupacija okupljena oko News Corporationa Ruperta Murdocha, s hrvatskim »pobočnicima« poput HT-a i TDR-a, te RTL-ov konzorcij, koji podupiru Agrokor, Podravka i Atlantic grupa. Prema do sada dostupnim informacijama, RTL vodi na ljestvici najizglednijih dobitnika koncesije za treći program. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Od uzgajivača kupusa do neretvanskog magnata</p>
<p>Sukobi Jambe i Sanadera odnosno aktualnog vrha HDZ-a počeli su kada i HDZ-ov sukob s Ivićem Pašalićem, koji je, kako se može čuti, od početka Jambove političke i poslovne karijere njegov mentor </p>
<p>DUBROVNIK, 21. kolovoza</p>
<p> - Najava predsjednika HDZ-a Ive Sanadera da će predsjedništvo stranke predložiti Nacionalnom vijeću da iz članstva izbriše Stipu Gabrića - Jambu, gradonačelnika Metkovića, nije previše iznenadila poznavatelje političkih prilika na krajnjem jugu. Već duže vrijeme primjetno je da se prvi čovjek Metkovića udaljava od stranke koja mu je omogućila da postane jedan od najutjecajnijih ljudi ne samo u dolini Neretve, već i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.</p>
<p>Izrazito topli i prijateljski nedavni doček predsjednika Republike Stjepana Mesića uz međusobno tapšanje po ramenima u Metkoviću, gradu koji je do prije samo desetak dana bio poznat kao jedno od najčvršćih HDZ-ovih uporišta na krajnjem jugu, kao i ugošćivanje hrvatskog predsjednika i premijera Ivice Račana na »Maratonu lađa« te nedavno objavljeni razgovor u kojem Jambo izravno optužuje HDZ za nekadašnje »reketarenje«, prelili su čašu Sanaderova strpljenja. </p>
<p>No, topli i prijateljski odnosi Stipe Gabrića Jambe s Mesićem i Račanom kao i njegova »ispovijest« iznenadili su samo naivne, jer vidljivo je da se radilo o dobro pripremljenom scenariju koji Jambo svakako nije sam napisao. Naime, javna je tajna da Jambo već odavno želi izaći iz HDZ-a, no nije mu bilo u interesu da prvi napravi potez te je zbližavanjem s aktualnim političkim vrhom Hrvatske natjerao Sanadera da se prvi lati »mača«. </p>
<p>Odluka o brisanju iz članstva metkovskom gradonačelniku donijela je dvostruku korist. Izašao je iz stranke koja mu je, kako je sam kazao, nabijala reket a Ivu Sanadera i HDZ u javnosti prikazala kao nedemokratske i isključive. </p>
<p>Sukobi Jambe i Sanadera te aktualnog vrha HDZ-a počeli su kada i HDZ-ov sukob s Ivićem Pašalićem, koji je, kako se može čuti, od početka Jambove političke i poslovne karijere njegov mentor. Zahvaljujući utjecaju Ivića Pašalića na prvog predsjednika HDZ-a i RH Franju Tuđmana te ondašnjeg ministra obrane Gojka Šuška, Jambo se izdigao od nepoznatog uzgajivača kupusa do jednog od najbogatijih ljudi Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata takvo mu je političko zaleđe omogućilo da trgovinom s MORH-om stvori svoje poslovno carstvo - vrijednost mu se procjenjuje na desetke milijuna eura - od proizvodnje hrane, trgovine, prijevoza, turizma do građevinskih tvrtki. </p>
<p>Čitavo vrijeme plešući na rubu zakonitosti, kako je i sam priznao u nedavno objavljenom razgovoru, Jambo je postao čovjek koji ne samo da je na čelu Metkovića već o njemu ovisi egzistencija povećeg broja građana, zaposlenih u njegovim tvrtkama. Zbog toga najnoviju Jambovu poruku da HDZ u Metkoviću neće imati gdje organizirati predizborni skup kao i da 2000 njegovih zaposlenika i njihove obitelji neće dati glas Sanaderu ne treba shvatiti kao blef.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sindikat prosvjeduje jer ga Vlada nije izvijestila o reformi državne uprave </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uputio je u četvrtak prosvjed Vladi zbog toga što ih nije obavijestila o projektu reforme državne uprave, a koji bi Vlada trebala usvojiti nakon godišnjih odmora, o čemu su, kako ističu, saznali iz novina.</p>
<p> U prosvjedu se ističe, kako nekonzultiranje sindikata državnih službi pri izradi i donošenju jednog tako značajnog projekta, nije u duhu Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. </p>
<p> Njime je, podsjećaju, propisano da se prije donošenja odluka važnih za položaj državnih službenika i namještenika obavijesti sindikat.</p>
<p> Prijedlog (nacrt) reforme državne uprave, koji je izradilo radno tijelo Vlade, trebao bi u konačnici dovesti do izmjena konkretnih zakonskih i podzakonskih akata vezanih za uređenje državne uprave. Stoga je isključenje sindikata izigravanje socijalnog dijaloga i »nametanje jednostranih rješenja«, navodi se u prosvjedu.</p>
<p> Taj sindikat upozorava na obveze iz Programa suradnje hrvatske Vlade i nevladinog, neprofitnog sektora iz 2000., prema kojem je Vlada dužna »uključivati sektor u izradu i donošenje odluka razvojne politike, strategije i programa, posebno u početnom stadiju«. </p>
<p> U tom smislu, Sindikat je pozvao Vladu da i sindikate i javnost izvijesti o sastavu, zadaćama i rezultatima rada stručne skupine za izradu projekta reforme državne uprave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Prvi potez: besplatni udžbenici prvašićima</p>
<p>Nova vlast traži sto dana poštede radi snimanja stanja/ U očekivanju blokade računa grada, bivši gradonačelnik sebi i upravi plaće isplatio 4. kolovoza, 11 dana prije roka</p>
<p>PETRINJA, 21. kolovoza</p>
<p> - »S obzirom da s prethodnicima nismo uspjeli obaviti primopredaju vlasti, tek nam slijedi dugotrajan proces uvida u njihov rad pa građane stoga molimo za 100 dana poštede«, rekao je novi petrinjski gradonačelnik dr. Miroslav Gregurinčić (Nezavisna gradska lista), koji je u četvrtak sa suradnicima održao prvu konferenciju za novinare nove petrinjske vlasti (koalicija NGL-a, HNS-a, SDP-a i HSS-a). </p>
<p>Naglasio je da će svoju dužnost do daljnjega obnašati volonterski. S obzirom da njegov zamjenik, saborski zastupnik dr. Krešo Kovačiček također ima obveza, kao profesionalac će se odmah zaposliti njegov drugi zamjenik Darinko Dumbović (HNS).</p>
<p> »Tužbe za zloporabu položaja i ovlasti koje smo protiv bivšeg gradonačelnika Peje Trgovčevića (HSP) i njegova zamjenika Vlade Kirete (HDZ) podnijeli državnom odvjetništvu nemaju nikakve veze s našim i njihovim strankama«, istaknuo je Kovačiček. </p>
<p>Novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća Petrinje dr. Miroslav Petračić (HSS) objasnio je da je temeljna poveznica koalicije »petrinjski program«. »Na temelju toga dokumenta prionut ćemo obnovi grada, gospodarstva, infrastrukture; pojačat ćemo i skrb o svim udrugama. U srijedu smo razgovarali s ravnateljima osnovnih škola i vlasnicima knjižara te smo dogovorili da svi prvašići dobiju besplatne udžbenike«, rekao je Petračić.</p>
<p> »Odmah smo shvatili da u gradskoj upravi puno toga ne štima. Bojim se da je za grad od 30.000 stanovnika, oko 50 ljudi u gradskoj administraciji previše pa ćemo i u tom segmentu morati učiniti racionalizaciju. Želimo postati kvalitetan i učinkovit servis građana«, najavio je Dumbović.</p>
<p>Najavljene su smjene u upravnim vijećima ustanova i nadzornim odborima tvrtki u vlasništvu grada te, općenito, kadroviranje prema kriteriju stručnosti, a ne političke podobnosti. Žiro račun grada u Zagrebačkoj banci bit će odblokiran do kraja tjedna, a trojica novih ovlaštenih potpisnika, gradonačelnik i dvojica zamjenika, uvjereni su da će odmah biti isplaćene i plaće za stotinjak korisnika gradskog proračuna. </p>
<p>Dr. Gregurinčić je rekao da za sada nemaju saznanja o pronevjerama koje su eventualno počinili prethodnici. Znakovito je, međutim, da je gradskom poduzeću »Privredi« u srpnju iz proračuna transferirano oko 700.000 kuna umjesto uobičajenih 400.000 kuna. Također, Trgovčević je, kako smo doznali na konferenciji, 4. kolovoza, očekujući da će žiro račun biti blokiran, a njegov potpis proglašen nevažećim, isplatio plaće sebi i gradskoj upravi, i to 11 dana prije roka. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030822].
|
