NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030622].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188246 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ljuti me kad se financijska konsolidacija u poljoprivredi uspoređuje s brodogradnjom</p>
<p>Kutjevo je simbol i nositelj razvoja cijele jedne županije i kad je trebalo stati uz Kutjevo, usprkos protivljenju nekih, nisam oklijevao - moja podrška Kutjevu nije bila samo deklarativna / Na domaćem tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda prodavala se pšenica po cijeni od 90 lipa po kilogramu, iako je cijena na tržištu bila od 1,10 do 1,20 kuna. Hrvatska nije velika zemlja i sve se brzo dozna, pa tako i da sporna pšenica - a na tržištu se našla bez suglasnosti Ministarstva - potiče iz državnog Ravnateljstva za robne zalihe</p>
<p>Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva za Nedjeljni Vjesnik govori o započetoj privatizaciji poljoprivrednih kombinata koja je počela propalom prodajom PPK Kutjevo. Pankretić objašnjava što donosi model otkupa pšenice ovogodišnjeg roda, kao i rasplet pšenične afere, te kako će biti sanirane posljedice katastrofalne suše na poljoprivrednim usjevima, zbog čega je čak 14 županija proglasilo elementarnu nepogodu.</p>
<p>• Zašto je zapela privatizacija PPK Kutjevo?</p>
<p>- Nije potrebno posebno isticati što znači PPK Kutjevo za cijelu Požeško-slavonsku županiju. Ali, osim tisuću zaposlenih, Kutjevo ima blizu 5000 kooperanata koji su vezani uz sudbinu tog poduzeća jer neki zaboravljaju da su tu i sjemenarstvo, stočarska proizvodnja, ratarstvo, a ne samo vinarska proizvodnja, po kojoj je Kutjevo poznato. Kutjevo je simbol i nositelj razvoja cijele jedne županije i kad je trebalo stati uz Kutjevo, usprkos protivljenju nekih, nisam oklijevao i moja podrška Kutjevu nije bila samo deklarativna, ali je sad bjelodano da si neki drugi nisu baš dali truda. Tim će se problemom morati pozabaviti Vlada jer privatizacija nije išla u smjeru u kojem je bila započeta.</p>
<p> • Što je država učinila za konsolidaciju poslovanja Kutjeva?</p>
<p>- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je zajedno s Hrvatskim fondom za privatizaciju pripremilo financijsku konsolidaciju koju je prihvatila Vlada, a s ciljem izbjegavanja stečaja i buduće lakše privatizacije PPK Kutjevo. U tom postupku provedena je zamjena potraživanja za dionice društva u iznosu 206 milijuna kuna, i reprogramiran je iznos od 112 milijuna kuna u nove kreditne linije. Poduzeće je normalno radilo i redovito isplaćivalo plaće. Postupak financijske konsolidacije za koji su mjerodavni bili Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i ja osobno, okončan je i društvo je time bilo spremno za privatizaciju. </p>
<p>• Mogu li se posljednje trzavice u Vladi negativno odraziti na započetu privatizaciju poljoprivrednih kombinata?</p>
<p>- Mnogo je uloženo u konsolidaciju poljoprivrednih kombinata čija privatizacija ne bi smjela biti upitna. Smatram da nema nikakvog razloga odugovlačiti s izborom najboljih pristiglih ponuda jer postoji opasnost da pojedina društva završe u stečaju. Kombinati nikad više neće biti ono što su bili, ali bez prerađivačke industrije domaći poljoprivredni proizvođači nemaju nikakve šanse na otvorenom tržištu.</p>
<p> • Upliće li se politika previše u privatizaciju?</p>
<p>- Hrvatska vlada iza sebe ima dosta projekata koje je vrlo uspješno odradila. Međutim, konsolidacija kombinata jedini je projekt koji je ova Vlada započela od samog početka i privela ga kraju. Dakako, konsolidacija prerađivačke industrije mora završiti njenom privatizacijom. To je vrlo jasno rečeno. Ali, pojavili su se problemi koji se nisu smjeli pojaviti da su svi odradili svoj posao. </p>
<p>Moram kazati da je novac uložen u konsolidaciju kombinata minimalan u odnosu na bilo što drugo. Primjerice, dosta me ljuti kada se financijska konsolidacija u poljoprivredi uspoređuje s brodogradnjom. Mora se znati da gubici na samo dva veća broda iznose kao cijela privatizacija poljoprivrednih kombinata. To brojke jasno mogu pokazati. Osim toga, olako se zaboravlja zašto se uopće ušlo u konsolidaciju kombinata, jer se moglo dogoditi da izgubimo prerađivačke kapacitete.</p>
<p>• Zbog čega je Božjakovina odustala od kupnje Kutjeva?</p>
<p>- Kupac je na kraju čak odustao od koncesije za poljoprivredno zemljište na najduži mogući rok, tj. prihvatio je zakonom predviđene uvjete. Ali, dok se ne počne govoriti o pojedinačnoj odgovornosti za učinjene promašaje, odnosno ako se uvijek budemo vraćali na neku kolektivnu odgovornost, neće biti dobro. Ne mogu se uvjeti natječaja mijenjati »preko noći«.</p>
<p>• Što će biti s privatizacijom PIK-a Vrbovec?</p>
<p>- PIK Vrbovec je imao tu sreću da će se o njegovoj prodaji odlučivati na razini Vlade. HFP će samo tehnički odraditi taj posao za Vladu. Ali, na taj će se način izbjeći neki scenariji. Poznato je da su natječajnu dokumentaciju za prodaju PIK-a Vrbovec uzele neke tvrtke, ali nije bitno koliko ih je uzelo jer je dovoljna samo jedna. O PIK-u je uvijek bilo puno priče, pa se i mene osobno nastojalo dovesti u vezu s PIK-om Vrbovec. No, na primjeru njegove uspješne prodaje pokazat ćemo koliko smo uspješno odradili cjelokupan posao.</p>
<p> • U Belju i IPK-ovu ratarstvu i stočarstvu izbili su štrajkovi nakon što zaposleni više mjeseci nisu primili zarađenu plaću.</p>
<p>- Istina je da se neka poduzeća nalaze u teškoj financijskoj situaciji. No, spomenute poteškoće mogu se rješavati na dva načina. Prva je intervencija vlasnika, odnosno države ili dolazi stečaj. Postoji rješenje za IPK grupu, jer je Vlada otkupila dionice od Slavonske banke, i taj proces će se pratiti do kraja. Za tvrtke kojima nedostaje financijskih sredstva za podmirivanje prispjelih obveza treba premostiti kako bi se proces njihovog financijskog i poslovnog oporavka završio do kraja.</p>
<p> • Kako ste otkrili pšeničnu aferu?</p>
<p>- Još smo u veljači dobili informacije od prošlogodišnjih otkupljivača pšenice da se na domaćem tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda prodaje određena količina pšenice po cijeni od 90 lipa po kilogramu, iako je cijena na tržištu bila od 1,10 do 1,20 kuna. Hrvatska nije velika zemlja i sve se brzo dozna, pa tako i da 26.700 tona sporne pšenice potiče iz državnog Ravnateljstva za robne zalihe. Uz to, pšenica se na tržištu našla bez suglasnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Očekujem da će izvješća Državnog inspektora, MUP-a i Državnog odvjetništva potvrditi ono što smo mi na transparentan način, bez prejudiciranja stvari, pokazali hrvatskoj javnosti.</p>
<p>• Zašto se u Hrvatskoj pšenične afere učestalo pojavljuju zbog čega je već smijenjeno nekoliko ravnatelja Robnih zaliha?</p>
<p>- Takva bi nas situacija trebala zabrinuti, jer ćemo zbog posljedica katastrofalne suše ove godine imati osjetno manje prinose pšenice. Ali, moram reći da nije baš normalno da ministar poljoprivrede ne može ni nakon nekoliko požurnica dobiti odgovor o stanju pšenice u Robnim zalihama. Kako odgovora nije bilo, cijela stvar je dignuta na razinu Vlade te je zatražena interna revizija te uvid u poslovanje Robnih zaliha.</p>
<p>• Što donosi model otkupa pšenice ovogodišnjeg roda?</p>
<p>- Novina u ovogodišnjem modelu otkupa pšenice u odnosu na ovaj prošlogodišnji je u regionalnom pristupu otkupu najvažnije krušarice. Na osnovi predloženog modela raspisan je javni natječaj za svaku pojedinu županiju, gdje će izabrani ponuditelj biti obvezan izvršiti otkup svake ponuđene količine seljačke pšenice, po cijeni ne manjoj od jedne kune po kilogramu, te uz rok plaćanja 30 dana nakon preuzimanja robe, kao i obvezu otkupljivača da snosi troškove otkupa. </p>
<p>• Kako će biti sanirane posljedice katastrofalne suše na poljoprivrednim usjevima?</p>
<p>- Kako bismo stvarno pomogli poljoprivrednim proizvođačima, a ne simbolično, preraspodjelom sredstava u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva izdvojit ćemo 200 milijuna kuna. Donijeli smo 11 poznatih prijedloga za saniranje posljedica suše od kojih su neki prihvaćeni na Vladi, a neke, uz onaj najkonkretniji, treba doraditi. Uz to, pripremamo Prijedlog zakona o izvanrednim državnim mjerama za otklanjanje posljedica suše u 2003. godini s konačnim prijedlogom zakona. Od Vlade očekujemo da se osiguraju dodatna sredstva kako bi se došlo do realnog iznosa koji bi omogućio stvarnu nadoknadu štete. </p>
<p> • Kako radi Povjerenstvo za otklanjanje posljedica suše?</p>
<p>- U rad Povjerenstva koje je već pokrenulo niz inicijativa, osim 14 županija koje su proglasile elementarnu nepogodu od suše, ali i mraza i tuče, uključit ćemo i druga tijela državne uprave, neke banke, osiguravajuća društva i tvrtke kako bi ravnomjerno rasporedili teret posljedica nezapamćene suše. Pokazalo se, nažalost, da bi štete na poljoprivrednim usjevima u iznosu od oko 1,4 milijarde kuna mogle biti i veće. Suša je, naime, uzela svoj danak, osim u ratarstvu, i kad se radi o stočarstvu i dugogodišnjim nasadima.</p>
<p>• Kada će svi poljoprivrednici dobiti jeftinije gorivo?</p>
<p>- Svi poljoprivrednici, upisani u Upisnik, imaju pravo na neograničene količine plavog dizela te očekujemo u idućih 10 dana prijedlog zakona Ministarstva financija koje je uvažilo ovaj naš zahtjev. Nadalje, kao mjera pomoći slatkovodnom ribarstvu predlaže se izdavanje jamstva za kredite kojima bi se financirao razvoj slatkovodne akvakulture, i tu zagovaramo individualni pristup. </p>
<p>• Što donosi pravilnik o kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu? </p>
<p>- Zbog sporog obrta kapitala u poljoprivredi država se ne izvlači iz sustava kreditiranja poljoprivrede, već se daju bespovratna sredstva u iznosu od 25 posto od vrijednosti kapitala, kako bi se pokrila razlika između komercijalne kamate i one koju može izdržati poljoprivredna proizvodnja, a rizik naplate kredita preuzima banka. Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj godini iznosi 250.000 kuna, a najniži iznos kredita za koji se može odobriti investicijska potpora iznosi 80.000 kuna.</p>
<p> • Zašto ste nakon vašeg prethodno otkazanog službenog posjeta SAD-u, između 18. i 26. lipnja, promijenili mišljenje i ipak otišli u SAD?</p>
<p>- Na osobnu intervenciju premijera Račana pristao sam otići u službeni posjet SAD-u. Na razini dviju Vlada, SAD-a i Hrvatske, rijetke su prilike da se sastanu ministri poljoprivrede. Uz to, bit će ovo prilika za niz bilateralnih sastanaka jer će se u isto vrijeme u SAD-u nalaziti 100 kolega ministara iz drugih zemalja. Nadam se da ću domaćinima imati prilike skrenuti pozornost da u Hrvatskoj nema slinavke i šapa zbog čega se hrvatski proizvodi ne mogu izvoziti u SAD. Uz to ću posjetiti najpoznatije vinarije u SAD-u čiji vlasnici imaju hrvatske korijene. Nadam se otvaranju vrata za mogući izvoz hrvatskih vina na to najveće svjetsko tržište.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dar Papi kao podsjetnik na bliske veze kraljevina Bosne i Poljske</p>
<p>Među darovima koji će biti uručeni papi Ivanu Pavlu II. za njegova posjeta BiH naći će se i reprint izdanje »Spomen knjige iz Bosne« iz 1901. godine, koje će Papi darovati Hrvatsko kulturno društvo »Napredak« iz Sarajeva. Originalno izdanje bilo je posvećeno biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, u spomen na 50. godišnjicu njegova biskupovanja. Uredio ga je tadašnji kanonik, kasniji nadbiskup vrhbosanski dr. Ivan Šarić, a otisnuto je bilo u zagrebačkoj tiskari Antuna Scholza.</p>
<p>Posveta Ivanu Pavlu II. otisnuta je trojezično - na hrvatskom, latinskom i poljskom, a urešena je reprodukcijom portreta poljske kraljice Jadwige Jagjelonske, rad znamenitog poljskog slikara Jana Matejka, čime se želi podsjetiti na bliske veze srednjovjekovnih kraljevina Bosne i Poljske. Ispod reprodukcije je, naime, otisnut tekst: »Jan Matejsko: Poljska kraljica Jadwiga Jagjelonska, unuka bosanskoga bana Stipana Kotromanića.« Podsjećanje je to ujedno i na ugled i značenje nekadašnje Bosne. Povijesni izvori, naime, govore da su na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće na europskim dvorovima, uz Jadwigu Jagjelonsku, bile još četiri žena iz roda Kotromanića. Miroslav Krleža je, osvrćući se na tu činjenicu, zapisao: »Kakav je to morao biti ugled kuće Kotromanića, da su za njegovim kćerima i unukama posizali vladari Evrope, onda kad je Evropa značila svijet.</p>
<p>Što se same »Spomen knjige iz Bosne« tiče, svakako valja naglasiti da je riječ o - za ondašnje prilike - bogato ilustriranom izdanju, podijeljenom na četiri poglavlja, od kojih je prvo posvećeno biskupu Strossmayeru. U njemu se, kao autori, uz ostale, javljaju tadašnji vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler, dr. Ivan Šarić i fra Grgo Martić. U drugom je dana povijest bosanske biskupije do osmanskog osvajanje Bosne, koja je ujedno - od prve polovine 13. stoljeća, kad su bosanski biskup i kaptol, zbog nesigurnih prilika u Bosni, prešli Savu i utočište našli u Đakovu - i povijest Đakovačke biskupije. Treće poglavlje sadrži pregled povijesti katoličke crkve u Bosni, a četvrto je posvećeno stolnoj crkvi u Đakovu.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Teatar života na ladanju</p>
<p>Tri godine nakon katastrofalnoga požara Arboretum Trsteno opet je zelen. Iako se projekt obnove tek očekuje, već su na Drvarici, uništenom perivoju, zasađeni čempresi, revitaliziran je maslinik sa starim sortama, provedena hidrantna mreža, učinjena ortofoto snimka Arboretuma, a počela je i izrada geodetske karte. Nakon sređenih vlasničkih odnosa, ladanjsko-gospodarski kompleks Gučetićevih, koji je dodavanjem perivoja prerastao u Arboretum, napokon je cjelovit, što je preduvjet za cjelovitu obnovu</p>
<p>Da je priroda neuništiva pokazuje Arboretum Trsteno, u kojemu je 12 hektara perivojnih površina nestalo tijekom katastrofalnoga požara što ga je poharao u kolovozu 2000. Prizori izgorjelih stabala što su pougljenjena stajala poput sablasti, pepelni tepisi koji nisu mogli sakriti pocrnjelo i ispucano stijenje na kojemu su avetinjski još stršale inače izdržljive, a tada vatrom isušene opuncije, te u vatrenoj jari uništeni kameni vrtni namještaj, bili su ogledni primjer kataklizmičkog krajobraza. </p>
<p>Godinu dana kasnije izgorjelo se područje doimalo poput šumarije u kojoj su djelomice posječena stabla, pripremana za odvoz, već ležala na tankom zelenom sagu. Prvo je niknula trava, potom makija, a onda su se probili i prvi izdanci na sasušenim opuncijama, pa i izgorjelim maslinama, dokazujući silovit prirodni nagon za opstojanjem. Danas, pak, kad su uklonjene sve gareži, odvezena drvna masa uništenih stabala i grmlja te vidljivi prvi rezultati kultiviranja povijesnih perivoja, svih 25 hektara na kojima se proteže Arboretum iznova se zeleni, a novi nasadi čempresa na području Drvarice, negdašnjeg posve uništenog romantičarskoga perivoja, označuju početak novog formiranja tog zapadnog i posljednjeg u nizu povijesnih perivoja, što su začeti renesansnim vrtom uz Gučetićev ljetnikovac još davne 1494. godine.</p>
<p>Da priroda može učiniti čuda, pokazuju na tom prostoru i neki drugi primjeri. Kad je tijekom Domovinskoga rata, prodorom srpskog agresora u Trsteno, oštećena fontana u gaju lovorika iza ljetnikovca, srušene skulpture što je rese te prekinut dotok vode, u njoj su uginule i sve ribe. No kad je nakon djelomične obnove (vraćanje skulptura na njihovo mjesto) u fontanu puštena voda, u njoj su se opet pojavile ribe - ne samo one s kojima je obnovljen riblji fond, već i potomci onih prijašnjih uginulih. Kako? Njihova ikra, ostala na dnu presušena bazena, aktivirala se prispijećem vode. No, vrsta je mutirala i pojavila se nova s dugim repom, koju još nitko nije proučio, što pokazuje da se, osim florom, u Arboretumu treba baviti i faunom, koja je neistražena (ima, primjerice, i suptropskih termita). Istodobno s ratnim isušivanjem nimfeja, presušio je i potočić kojim je voda otjecala iz fontane u vrt ljetnikovca. Stoljetni kamforovac, što raste uz ogradni zid s istočne strane ljetnikovca, doživio je tada hidrički šok. Stablo se počelo sušiti, ali da bi se život održao, iz razgranatog korijenja izbili su novi izdanci, što nije uobičajen način širenja. Kad je počelo redovito ovlaživanje tla, oporavilo se i prvotno stablo te stasala nova, čije će širenje trebati držati pod kontrolom kako se ne bi poremetili zatečeni odnosi biljnog fonda.</p>
<p>Pristup obnovi Arboretuma Trsteno, spašavanje kojega je u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti inicirao Vjesnik svojom akcijom »Spasimo Arboretum zajedno«, pomno se planira i provodi, kako vlastitim sredstvima HAZU, tako i zahvaljujući donatorima što su se odazvali na Vjesnikov poziv. Upravo stoga nedavno je u Arboretumu organiziran dan donatora koji su se na licu mjesta mogli uvjeriti kako napreduje obnova perivoja. Minulog tjedna održan je i redoviti godišnji sastanak Odbora za obnovu Arboretuma Trsteno HAZU, na kojem nije bilo govora samo o postignutom, nego ponajviše o onome što još u dugotrajnoj obnovi cijelog perivojnog kompleksa tek treba učiniti.</p>
<p>Za početak svih akcija bilo je važno srediti vlasničke odnose. Naime, iako je HAZU od 1952. korisnik Arboretuma, neki su se Trstenjani na Općinskom sudu u Dubrovniku sredinom 90-ih uspjeli neovlašteno upisati kao vlasnici pojedinih parcela, a neki su nakon požara 2000., optužujući HAZU za nebrigu, pokušali zahtjevom za povrat nekretnina doći u posjed onoga što je i ranije vlasnički bilo knjiženo na Akademiju. No, arhivskom je dokumentacijom dokazano da su negdašnji vlasnici nakon eksproprijacije obeštećeni te ne mogu polagati prava na posjede u području Arboretuma. Tako je sad i sudski potvrđeno većinsko vlasništvo HAZU. Ostale su samo dvije manje parcele u privatnom vlasništvu, za što se traži zamjensko rješenje ili obeštećenje, te još dvije parcele uknjižene na Grad Dubrovnik, koji je kao dosadašnji izdašni donator voljan to ustupiti HAZU, kako bi Arboretum bio cjelovit i kako bi se u njemu mogla provesti opća obnova.</p>
<p> Zatražen je i povrat kuće Nardeli u lučici Trstenoga, koja je nekoć bila dio Gučetićeva kompleksa, a sada je u vlasništvu Vlade (za bivše države koristila se kao reprezentativno ljetovalište tadašnjih vodećih političara). Devastirana u ratu, ona bi ušla u program obnove i ostalih objekata u Arboretumu. Uz ljetnikovac, to su glorijet, kapelica, akvadukt, nimfej, mlinica te uz nju kuća ravnatelja (također sporna točka, zbog prenesena stanarskog prava, koja se upravo rješava). U njoj će ubuduće biti uprava Arboretuma, jer će ljetnikovac biti prenamijenjen u osebujan muzej.</p>
<p>U tom najstarijem ladanjskom objektu dubrovačkog područja, izraslom na kultiviranom agrarnom prostoru, naime, sačuvana je autentična oprema (pokućstvo, slike - portreti obitelji Gučetić) te je moguće, za razliku od drugih sličnih objekata, u kojima je ostvaren muzejski aranžman predmeta popabirčenih s različitih lokacija, ostvariti muzej koji će predstaviti tu obitelj i način njezina ladanjskog života, o čemu svjedoče i sačuvani ostatci renesansnog vrta i tradicionalnoga gospodarskog posjeda te perivoji. Tako će se moći predstaviti svojevrsni prirodni teatar života na ladanju, što će biti atraktivno i u turističkoj ponudi.</p>
<p>Dio je toga gospodarstva i stari maslinik, rekonstrukcija kojega se već ostvaruje. Do požara zapušten i obrastao alepskim borom koji se proširio na negdašnja gospodarska područja, pretvarajući ih u šumsko, a sada počišćen (što potvrđuje da nije svako zlo za zlo, već donosi i nešto dobroga), teren maslinika što se amfiteatralno širi na 40 dolaca iznad Pašetine peče rekultivira se starim sortama maslina. Uređeno je već 165 maslina, među kojima je 20 neizgorjelih, 27 s izbojima iz korijena, 111 potpuno izgorjelih stabala obnovljenih brojnim izdancima iz panja te sedam posađenih. </p>
<p>Uz njih zasadit će se još 150 stabala, za što su već zakorijenjene reznice starih sorta maslina, prikupljene u Dubrovačkom primorju. To su grozdača, piculja, uljarica, kosmača, mezanica, bjelica, žabarka, zuzorka, velika lastovka, želudarka i jeruzalemka. U tom će se masliniku tako sačuvati 15 starih sorti maslina koje su gotovo odumrle. Za pet godina one će dati i prve plodove. Predviđa se da će do tada biti obnovljena i mlinica u kojoj su sačuvani stari mlinovi te će u njoj biti opet uspostavljena tradicionalna proizvodnja maslinova ulja. Na taj će se način revitalizirati i tradicionalno gospodarstvo toga imanja.</p>
<p>Naravno, obnavljat će se i perivoji, pogotovo izgorjeli, ali i onaj što je kao prvotni arboretum stasao oko renesansnoga vrta i gaja lovorika iza ljetnikovca, koje vatra na sreću ovaj put nije liznula. Podlogu za obnovu povijesnog vrta pružaju brojni njegovi opisi u tekstovima dubrovačkih i dalmatinskih književnika iz 16. i kasnijih stoljeća. O rasporedu bilja, mirisnoga cvijeća, sadnji voćaka i drugih drevnih vrsta mediteranskoga bilja pisali su Nikola Nalješković, Mavro Čavčić Vetranović, Petar Hektorović, Nikola Gučetić, Dživo Držić, Šiško Menčetić i Cvjeta Zuzorić. </p>
<p>Prije sveobuhvatnog projekta obnove tog spomenika kulture i prirode koji treba respektirati povijesni ladanjsko-gospodarski posjed kao i arboretum koji mu je pridružio i znanstvenoistraživačko te obrazovno značenje, treba izraditi studiju postojećeg stanja. Ne smije se preoblikovati, potrijeti i izgubiti ništa što je zatečeno i vrednovano kao značajno za povijesni razvoj njegova uređenja. Iako je već učinjena ortofoto snimka čitavog prostora, koja daje dobru sliku opožarenog područja, za sve dijelove koji su ostali intaktni nužno je izraditi geodetsku kartu u omjeru 1:100. </p>
<p>S obzirom na to da su ugovori za taj posao već potpisani, očekuje se da karta bude gotova do jeseni. Potrebna je još i geološka snimka Arboretuma, a planiraju se i neka arheološka istraživanja. Sve je to nužno da bi se mogao izraditi kompleksan projekt obnove.</p>
<p> Kako bi se pak Arboretum sačuvao od mogućih požara, u njemu je već provedena hidrantna mreža (3051 metar tlačnog cjevovoda s 28 hidrantskih stanica), prošireni protupožarni prosjeci, a svi djelatnici Arboretuma prošli su tečaj za pričuvnog vatrogasca. Za sve što slijedi trebat će još dosta donatora, iako će se za neke investicije tražiti i alternativna rješenja. Tako će u obnovi kompleksa ljetnikovca sudjelovati Ministarstvo kulture u sklopu kojega se pokreće akcija intenzivnog spašavanja dubrovačkih ljetnikovaca. Preko Muzejskog vijeća tog Ministarstva moguće je krenuti i u osnivanje novog muzeja, za što treba razraditi muzeološki program.</p>
<p>Desetak slika, kao i neki komadi namještaja, restaurirani su već u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Ostali predmeti i umjetnine moći će se restaurirati ili u dubrovačkom Konzervatorskom odjelu Uprave za kulturna dobra ili u HRZ-u. Ako se sve nastavi kako je krenulo, iako su mnogi bili nestrpljivi očekujući da se sve može učiniti preko noći, u doglednoj će budućnosti taj, na dubrovačkom području najstariji ladanjsko-gospodarski kompleks, što je povijesnim pridodavanjem perivoja u petstoljetnom kontinuitetu prerastao u Arboretum Trsteno, biti uistinu stručno revitaliziran, te će tako biti ispravljene i neke pogreške koje su djelomice učinjene i prije požara koji je uništio velik dio Arboretuma, ali i potaknuo cjelovitu obnovu tog spomenika hrvatske kulture i prirode.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Papa će i u Banjoj Luci širiti poruku tolerancije i dijaloga</p>
<p>Dosad se još nije ostvarila velika želja Ivana Pavla II. da posjeti Moskvu jer je ruski patrijarh Aleksej II. posve nespreman za otvoren ekumenski dijalog. S tim tvrdim obrambenim stavom najveće pravoslavne crkve teško da će Papa za života ostvariti svojk posjet Moskvi. Na sličan otpor dijalogu Papa je otpočetka naišao i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. No, okolnosti su se u zadnje dvije godine ponešto promijenile</p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>Papa Ivan Pavao II. napravio je za svog trećeg apostolskog pohoda Hrvatskoj još jedan korak ususret ekumenizmu i idealu jedinstva sestrinskih crkava. Nakon slijetanja u Krku pozdravio je vjernike drugih kršćanskih crkava i vjerskih zajednica izrazivši radost što i tom prigodom »može svjedočiti o zajedničkom zalaganju za izgradnju društva u pravdi i uzajamnome poštivanju«.</p>
<p>A tijekom propovijedi na impresivnom dočeku u Osijeku pred 200.000 hodočasnika, Papa pozdravlja »braću koja zajedno s nama dijele vjeru u Isusa, Sina Božjega, jedinoga Spasitelja svijeta«, a posebno metropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana i druge biskupe Srpske pravoslavne crkve (SPC), zamolivši ih da patrijarhu SPC-a Pavlu prenesu »bratski pozdrav u ljubavi Kristovoj«.</p>
<p>Istovremeno, Papa je u Osijeku ponovo pozvao vjernike da pokažu hrabrost za oprost i pomirenje. »Nakon teških vremena rata, što je u stanovnicima ovoga kraja ostavio duboke i još uvijek neizliječene rane, zalaganje za pomirbu, solidarnost i društvenu pravdu zahtijeva hrabrost pojedinaca prožetih vjerom, otvorenih bratskoj ljubavi, osjetljivih na obranu dostojanstva osobe stvorene na sliku Božju«, riječi su Ivana Pavla II. </p>
<p>Zasad je izvjesno da se Papa u Banja Luci neće sastati s patrijarhom Pavlom, iz jednostavnog razloga što ne postoje okolnosti za tako nešto, jer ni jedan ni drugi u ovome slučaju ne bi bili domaćini. </p>
<p>Međutim, da će i Banja Luku Papa iskoristiti da širi poruku pomirenja, tolerancije i dijaloga - u to nema nikakve sumnje.</p>
<p>Sve ove poruke, osim u kontekstu Papina kontinuiranog zalaganja za dijalog i mir, valja shvatiti i u kontekstu njegovih napora u posljednje tri godine da otvori vrata prema pravoslavnom istoku. To mu je djelomično uspjelo 2001. godine kada je, u sklopu svoga apostolskog putovanja »Stopama apostola Pavla«, posjetio Atenu gdje se susreo s episkopom Christodulusom, atenskim metropolitom i primasom Grčke. Od drugih tradicionalno i većinski pravoslavnih zemalja posjetio je još Rumunjsku (1999.), Ukrajinu (2001.) i Bugarsku (2002.). No, dosad se još nije uspjela ostvariti velika želja Ivana Pavla II. da posjeti Moskvu i neveliku katoličku zajednicu u Rusiji. </p>
<p>Ruski patrijarh Aleksej II. do sada se pokazao nespremnim za otvoren ekumenski dijalog - on, štoviše, žestoko optužuje Vatikan za katolički prozelitizam na kanonskom teritoriju Ruske pravoslavne crkve (RPC), a utjecao je i na ruske svjetovne vlasti kako bi ometale rad katoličkih misija u zemlji. S takvim tvrdim obrambenim stavom najveće pravoslavne crkve teško da će Ivan Pavao II. za života ostvariti susret s patrijarhom Aleksejem u Moskvi.</p>
<p>Na sličan otpor dijalogu Papa je otpočetka naišao i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Međutim, okolnosti su se u posljednje dvije godine pomalo promijenile, pogotovo otkako je postmiloševićevska vlast okrenula pramac prema Europskoj uniji. Vidi se to iz činjenice da je prije nekoliko mjeseci predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović prilikom posjeta Vatikanu javno izrazio želju za Papinim pohodom Srbiji i Crnoj Gori. O toj se mogućnosti patrijarh Pavle zasad nije službeno očitovao, ali ima i onih u vrhu SPC-a koji u tome ne vide neki problem i ne libe se to javno reći. </p>
<p>Upitan ima li šansi za tako nešto, zagrebačko-ljubljanski metropolit Jovan Pavlović koji se susreo s Papom kao izaslanik patrijarha Pavla na proslavi završetka Velikog jubileja, ali i na ekumenskom skupu u Assizu prošle godine, odgovorio je u nedavnom intervjuu da Papa kao poglavar Katoličke crkve ima pravo obići svoje vjernike i da stoga ne vidi »neku opasnost bilo za Pravoslavnu Crkvu bilo za neke nacionalne srpske interese ako bi Papa došao u Beograd i Srbiju«. Metropolit Jovan jedan je od onih u SPC-u koji smatra da je potreban tješnji dijalog između pravoslavnih i katolika »jer su ove dvije Crkve po dogmatskom učenju najbliže jedna drugoj i imaju mogućnosti prevladati teškoće da bi se ostvarilo puno crkveno jedinstvo«. </p>
<p>Ostvari li se Papin posjet Srbiji, to bi bez sumnje značilo, ako ne korak bliže Rusiji, a ono svakako značajan iskorak ka međuvjerskoj toleranciji i suradnji između (ne uvjek tako »bratskih«) kršćana u ovome dijelu svijeta.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hoće li američki general Tommy Franks ubuduće izbjegavati Njemačku</p>
<p>Njemačka je vlada u proceduru pustila zakon po kojem svatko, neovisno o državljanstvu i nacionalnosti, može biti izveden pred njemački sud i odgovarati za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Istodobno, Amerikanci su ogorčeni i zbog same sumnje da je u Iraku bilo zločina. Sumnju smatra neviđenom drskošću i provokacijom</p>
<p>BRANKO MADUNIĆ</p>
<p>Američki general Tommy Franks nije došao u posjet američkoj vojnoj bazi Kaiserslauternu, jer je protiv njega u Njemačkoj podignuta tužba zbog navodnih ratnih zločina! Vijest je fikcija, no možda bi ona jednog dana doista mogla osvanuti na naslovnicama njemačkih i svjetskih dnevnika.</p>
<p>Naime, njemačka je vlada (kao i belgijska), u parlamentarnu proceduru pustila zakon po kojem svaka osoba, neovisno o državljanstvu i nacionalnosti, može biti izvedena pred njemački sud i odgovarati za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, ma gdje da su na svijetu počinjeni. Tužbu, osim državnih odvjetnika može podnijeti svatko - kako građani Njemačke, tako i građani drugih država.</p>
<p>Sve je tako barem u slovu i duhu zakona. U pravosudnoj zbilji će, dakako, biti ponešto drukčije. To pokazuje belgijski slučaj u kojem je protiv izraelskog premijera Ariela Sharona podignuta tužba zbog sumnje na počinjene ratne zločine za vrijeme rata u Libanonu prije 21 godinu, ali je bila i odbijena. Neki tvrde da ni u slučaju američkih časnika neće doći do sudskog procesa ni u Belgiji niti u Njemačkoj. </p>
<p>Američka je administracija ogorčena na takvu mogućnost. I sama sumnja da su se tijekom »oslobađanja Iraka« pod zapovjednom odgovornosti Busha i Franksa dogodili ratni zločini neviđena je drskost i provokacija iz »stare Europe«. </p>
<p>Stoga nikoga nije čudilo kad je američki ministar obrane Donald Rumsfeld iskoristio prigodu da, boraveći u Bruxellesu, iskali svoj gnjev na Belgiji. Šef Pentagona je prijetio Belgijancima: »Ako već Amerikanci moraju biti u strahu da će ih belgijsko pravosuđe uhititi u samom NATO-ovom sjedištu te ih sprovesti u istražni zatvor - onda NATO mora zasjedati negdje drugdje«. </p>
<p>I Nijemci čekaju da ih Rumsfeld uskoro povuče za uši. Oni bi se uskoro mogli naći na tapeti najkasnije onda kad u Njemačkoj nekome padne na pamet podignuti tužbe protiv pripadnika američke vojske. </p>
<p>Prijepor između Sjedinjenih Država i zagovornika međunarodnog gonjenja mogućih počinitelja ratnih zločina još nije doživio kulminaciju. Nije da Nijemci i drugi ne pokazuju poslušnost i poniznost spram jedine svjetske supersile. Primjerice, Vijeće sigurnosti UN-a, s dvanaest glasova »za« i tri suzdržane zemlje, zajamčilo je imunitet pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu u idućih dvanaest mjeseci američkim građanima koji služe u nekoj misiji Ujedinjenih naroda. Među suzdržanima je bila i Njemačka. To znači da se Berlin trudi izbjeći sukob s Washingtonom.</p>
<p>No, njemački sudovi postaju svjetski sudovi. Zapravo, prijepornim je zakonom Njemačka osigurala sebi ono za što SAD traži jamstvo Vijeća sigurnosti. Zakonodavci su, naime, stvorili i pretpostavke da u svim slučajevima u kojima bi se morao angažirati Međunarodni kazneni sud u Haagu, on ne mora to učiniti ako je u pitanju Njemačka. </p>
<p>Njemačko kazneno zakonodavstvo dovedeno je potpuno u sklad sa statutom suda. Prema tzv. klauzuli o komplementarnosti, sud u Haagu angažira se samo u slučajevima kad nacionalni sudovi to nisu u stanju ili to ne žele učiniti. Budući da Njemačka može suditi za svaki zločin njemačkih vojnika, Međunarodni kazneni sud neće se morati angažirati. Njemački građani ne moraju na optuženičku klupu u Haag, jer je osigurano da im se za kaznena djela za koja je nadležan taj sud, sudi u Njemačkoj.</p>
<p>Američka se vlada dosad nije izjasnila o novom njemačkom zakonu. No, ako bi neki američki general bio uhićen u Njemačkoj, sukob bi bio neizbježan, jer bi vlada u Washingtonu mogla postupiti prema jednoj zakonskoj odredbi koja kaže da je, u slučaju potrebe, moguća upotreba sile kako bi se američki vojnici oslobodili iz stranog zarobljeništva.</p>
<p>Ne samo zbog novog njemačkog zakona, teško je očekivati da će ubuduće general Franks i njegove kolege tako često dolaziti u američku bazu u Kaiserslauternu u kojemu trenutačno živi oko 40.000 američkih vojnika i članova njihove obitelji.</p>
<p> Naime, za taj grad koji je do sada imao unosne poslove s Amerikancima. postoji horor-scenarij koji je Rumsfeld najavio kao kaznu Nijemcima već za vrijeme svađe oko iračkog rata: većina njih uskoro bi se mogla preseliti u Bugarsku i Rumunjsku. No, Rumsfeldov pritisak za promjene u međunarodnom i njemačkom zakonodavstvu Nijemce (kao i Belgijance) neće natjerati na opoziv. Neki analitičari predviđaju, dapače, da je, gledano dugoročno, svaki pokušaj Washingtona da raznim taktičkim manevrima i ucjenama zaustavi »revoluciju svjetskog pravosuđa« osuđen na neuspjeh te da Washingtonu preostaje jedan izlaz: ratificirati Statut Međunarodnog kaznenog suda.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Bahato nasilje političkih moćnika i urbanih cinika </p>
<p>Otpor gradnji crpke dostojanstven je ekološki i edukacijski čin građana, koji bi mogao i u drugim dijelovima Hrvatske biti primjerom efikasna uljuđena otpora devastaciji čovjekove okoline. To potvrđuju i panoi pozitivnih i negativnih primjera odnosa prema čovjekovom okolišu, izloženi na gradilištu crpke, te glasovita ekološka misao Pape Ivana Pavla II., ispisana na velikom transparentu: »Ekološka kriza je, ponajprije, kriza morala i zbiljski prezir spram čovjeka.«</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj, više od jednog desetljeća uz potporu političkih struktura, dominira agresivan privatni interes nad javnim interesom. </p>
<p>To potvrđuje i gradnja benzinske crpke s pratećim objektima - ruglo na rubu biserne ogrlice Sportskoga rekreativnog centra Jarun, smješteno između njegovih dvaju glavnih ulaza. </p>
<p>Gradilište je u predvorju jarunskoga sportsko rekreativnog centra, uz samu obalu potoka Vrapčak s južne strane Horvaćanske ceste, između ulica Hinka Würtha i Hrgovića na zelenoj površini predviđenoj za javni park. Ta je površina široka samo četrnaest, petnaest metara, a od Jarunskog je jezera udaljena oko dvjesto metara. Benzinska crpka prava je ekološka bomba i za okolna naselja i priljevno područje lokalnih vodozaštitnih crpilišta Zagreba.</p>
<p>Investitor je tvrtka »Marimpex«, zastupana po projektantu »Capital Ing«.</p>
<p>Da apsurd bude veći, u krugu dvije tisuće do tri tisuće metara od mjesta gradnje crpke najmanje je sedam crpki za gorivo, a samo tri do četiri stotine metara udaljenosti, na Ljubljanskoj aveniji u oba smjera - blizu zgrada »Getroa« i Name na Vrbanima dvije su crpke za gorivo. </p>
<p>Od dobro obaviještenih građana doznajemo da postoje još neobznanjeni planovi o gradnji i drugih objekata na tom lokalitetu.</p>
<p>Iz opsežnog elaborata različitih dokumenata o gradnji crpke koji je predočio Damir Pavlek, jedan od inicijatora potpisivanja peticije protiv gradnje crpke, razvidno je da prvi prijedlog za njenu gradnju datira još iz 1991. Lokacijska dozvola je iz 1999., a pravomoćna građevinska dozvola iz 2000. Međutim, gradnja je počela još 1998., kad su presječene i devastirane pješačka i biciklistička staza, posječeno nekoliko stabala drvoreda uz Horvaćansku cestu, a ove godine iskopan je bazen za rezervoare goriva. Jedan rezervoar već je dovezen na gradilište. </p>
<p>Nije zakonito što je pod maskom zakona. Navedene dozvole za gradnju crpke postoje, ali kad se pregledaju svi dokumenti primjećuju se mnoge nedopuštene pravno-zakonske praznine, kaže Damir Pavlek i navodi neke od njih. Studija o procjeni utjecaja okoliša ne postoji, negativno mišljenje Zavoda za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša u lokacijskoj dozvoli iz 1999. nigdje se ne spominje, parcelacija nije uvjetovana, a parcela koja se spominje u svim dokumentima, u zemljišnim knjigama ne postoji.</p>
<p>U neposrednoj blizini sporna gradilišta, u krugu prečnika od dvadeset do najviše dvije stotine metara, nižu se obiteljske kuće, okućnice, stambene zgrade, dvije osnovne škole, te Svetište Sveta Mati Slobode. Usto, ispod parcele na kojoj se gradi crpka i ispod pješačko-biciklističke staze, koja je već devastirana, prolazi toplovod.</p>
<p>Sve to stvara ozračje straha i nesigurnosti za građane koji već tri tjedna dostojanstveno prosvjeduju i dežuraju na gradilištu.</p>
<p>Otpor gradnji crpke dostojanstven je ekološki i edukacijski čin građana, koji bi mogao i u drugim dijelovima Hrvatske biti primjerom efikasna uljuđena otpora devastaciji čovjekove okoline. To potvrđuju i panoi pozitivnih i negativnih primjera odnosa prema čovjekovu okolišu, izloženi na gradilištu crpke, te glasovita ekološka misao Pape Ivana Pavla II., ispisana na velikom transparentu: »Ekološka kriza je, ponajprije, kriza morala i zbiljski prezir spram čovjeka.«</p>
<p>Potok Vrapčak u urbanom planu grada Zagreba, prema medijima, treba biti otvoren od Medvednice do Save. Kad bi se sagradila, benzinska crpka bila bi neposredno uz potok Vrapčak čije prirodno stanište obiluje florom i faunom bogate biološke raznolikosti. U Vrapčaku često plivaju i divlje patke. </p>
<p>Ako bi se izgradila i počela funkcionirati, benzinska crpka bi nizvodno onečistila tlo, vodu i zrak prirodnoga staništa Vrapčaka i neposredne okoline, čime bi ugrozila njihovu biološku raznolikost. </p>
<p>Poznato je da cjepkanje svakog biotopa stvara otoke u kojima su životinje iste vrste izdvojene u male skupine. Tijekom razmnožavanja u njima se pojačava parenje među srodnicima što uzrokuje genetska oštećenja koja stvaraju oslabljene jedinke. Nestanak pojedinih jedinki uzrokuje nestanak drugih.</p>
<p>Ako u Hrvatskoj stanoviti broj građana ima svoje političare, suce, policajce, novinare, medije,... koji im svojim uslugama nezakonito, ili »zakonito« omogućavaju obaviti neke poslove radi obostrana probitka, onda je Hrvatska, u većoj ili manjoj mjeri, u tim segmentima društva korumpirana. Drugim riječima Hrvatska se privatizira i postaje sredstvom vlasti organiziranoga kriminala.</p>
<p>Tomu, najviše, kumuju bahatost i pragmatizam političkih moćnika, njihova simbioza s pohlepnim svijetom privatnog interesa, te sluganstvo i konformizam činovnika-aparatčika. </p>
<p>Građani se nadaju da će demokratskim sredstvima spriječiti gradnju benzinske crpke. U 2000. za peticiju protiv gradnje crpke prikupljeno je 1150 potpisa, a do sada u 2003., 3257 potpisa građana. </p>
<p>Inicijativu građana jednoglasno je podržalo Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka jug i sva tri njihova zastupnika u Skupštini Zagreba. Sve to ignoriraju moćne vladajuće elite u Zagrebu. </p>
<p>Uvjereni da će vlasniku biti dodijeljena druga lokacija za gradnju benzinske crpke, predlažemo da se na tom mjestu, koje je predviđeno za javni park, izgradi mali cvjetni vrt - oaza zelenila, cvijeća i vode s fontanom za opuštanje i odmor. </p>
<p>Potporu toj ideji, vjerujemo, dat će mnoge tvrtke i institucije grada Zagreba i Hrvatske kojima je stalo do zaštite čovjekove okoline, njena estetskog oblikovanja i shvaćanja prirode kao živoga sustava.</p>
<p>Bila bi to pobjeda kulta vode, cvijeća i zelenila nad kultom nasilja koje ignorira dostojanstvo prirode i čovjeka. </p>
<p>Oni koji zagorčavaju život prirodi i ljudima imaju ime i adresu. Ne budu li se dosljedno sankcionirali prekršitelji zakona i društvenih normi ugušit ćemo se u vlastitoj neodgovornosti i zakonitoj nezakonitosti.</p>
<p>Samo da se ne postupi u duhu one latinske misli koja glasi: Dat veniam corvis, vexat censura columbas - Gavranima se oprašta, a golubovi se stavljaju na muke. Građani su svjesni i odlučni da se samo organiziranom demokratskom inicijativom mogu suprotstaviti, kako i sami kažu, organiziranom kriminalu. </p>
<p>Crpka im je već iscrpila strpljenje. Nastavili se njena gradnja, njihov demokratski i dostojanstveni prosvjed mogao bi prerasti u fizički otpor s nesagledivim tragičnim posljedicama.</p>
<p>Mora li se dogoditi tragedija da prestane bahato nasilje političkih moćnika i urbanih cinika? </p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hoće li opet turizam snositi posljedice političke farse</p>
<p>Umjesto da se lokalna i županijska vlast bavi takvim važnim poslovima, kao što je zdravlje domaćeg stanovništva, nadolazećih turista i mesa koje se nađe na njihovim trpezama ona se bavi »važnim« poslom, hoće li aktualni župan otići sa svoga mjesta ili neće / Netko kome je političko vrijeme isteklo zbog mnogih loše povučenih poteza, cijelu činovničko-političko-upravljačku strukturu »vući će za nos« sljedećih mjeseci, jer pošto-poto želi zadržati svoju poziciju. I umjesto da poziciju čuva akcijama protiv salmonele, Q-groznice, borbom protiv požara i suše, borbom za ljepši i ugodniji boravak svih gostiju na plažama, od kojih mnoge zbog odgode sjednice neće još dobiti ni koncesionara, čelni čovjek Županije, bori se samo za sebe</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Ne treba biti sitničav. Ljeto je počelo najprije s epidemijom salmonele, kada je veća skupina gostiju vrijeme za izlet provela u toaletnom prostoru, umjesto u šetnji i uživanju u prirodi. </p>
<p>Uz nemušta objašnjenja i nikada dorečene razloge, ta neturistička priča brzo je zaboravljena. Kao što je lako i brzo zaboravljena priča o Q-groznici, koja se proljetos pojavila u okolici Sinja. </p>
<p>I upravo kada su svi pomislili da je oko četiristo koza i ovaca, kao bolesnih, eutanazirano, ovih dana ponovno se pojavila bolest u ljudi, pa je sve što ranije nije učinjeno - isplivalo. I pliva ravno prema turističkoj sezoni, jer među oboljelima, osim pastira i domaćina-vlasnika stoke, našao se i izletnik. </p>
<p>Istina, nije precizirano je li riječ o domaćem ili stranom izletniku. A zaražene ovce i koze su se u međuvremenu ojanjile, zaraza se prenijela na »podmladak« od kojeg se većina već davno okrenula na mnogim ražnjevima i pojedena je. Tko mari za Q-groznicu.
Liječnici kažu izlječiva je, uostalom kao i salmonela, ali je uvijek u pitanju hoće li na vrijeme biti prepoznata u bolnici, gdje se tijekom »nabujale« turističke sezone liječnici bore s traumama izazvanim prometnim nesrećama, povećanim sunčanjem ili nekom drugom ljetnom virozom. </p>
<p>Što ako se bolest ne prepozna na vrijeme, pa se »bruka« pročuje po svijetu. Iskustva sa sarsom su svima poznata, a posebno će posljedice snositi oni kojima je primarna djelatnost - turizam.</p>
<p>I tako, umjesto da se lokalna i županijska vlast bavi takvim važnim poslovima, kao što je zdravlje domaćeg stanovništva, nadolazećih turista, te mesa koje se nađe na njihovim trpezama ona se bavi »važnim« poslom, hoće li aktualni župan otići sa svoga mjesta ili neće. </p>
<p>On, bez većeg uzbuđenja, sjedi na sjednici Županijske skupštine, koja po paklenoj vrućini i u lošim radnim uvjetima, traje sedam sati, da bi na kraju te farse od politike, došao na spasonosnu zamisao - čovjek daje ostavku na mjesto u političkoj stranci kojoj pripada, a iscrpljeni vijećnici nisu u stanju više odraditi nijednu točku dnevnog reda, niti imaju snage odrediti vrijeme ponovna susreta.</p>
<p>A među bezbroj točaka je i prijedlog plana za primjenu programa aktivnosti i provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2003. za područje Splitsko-dalmatinske županije. I sam naslov teme dovoljno je iscrpljujući, da bi se netko odlučio dublje prokopati po onome što ona daje u zadatak.</p>
<p>Po nesnosnim vrućinama, koje ovih dana prati i nešto pojačana bura, u Dalmaciji gore razne vatre. Gase se uspješno ili manje uspješno, a među njima svakako je požar uz željezničku prugu Zagreb - Split, na području Kaštela, gdje je osim borovine, izgorjelo i osamdeset pružnih pragova. Tom prugom, očekuje se također, dolazak velikog broja turista. </p>
<p>Sve spomenute mjere zaštite od požara, imaju i rokove za provođenje nekih važnih predradnji i akcija, kako bi se na pojavu požara reagiralo na vrijeme, ili se dobrom preventivom pokušalo spriječiti izbijanje vatre. </p>
<p>Rokovi se kreću u rasponu od 15. travnja do 1. lipnja, a Skupština županije održava sjednicu polovicom lipnja, bez imalo nade, nakon prekida sjednice i županova »dvostrukog aksla«, da će do kraja lipnja biti dovršena, a na njoj prihvaćen program zaštite od požara. </p>
<p>Netko kome je političko vrijeme isteklo zbog mnogo ranije loše povučenih poteza, cijelu činovničko-političko-upravljačku strukturu »vući će za nos« sljedećih mjeseci, jer pošto-poto želi zadržati svoju poziciju. I umjesto da poziciju čuva akcijama protiv salmonele, Q-groznice, borbom protiv požara i suše, borbom za ljepši i ugodniji boravak svih gostiju na plažama, od kojih mnoge zbog odgode sjednice neće još dobiti ni koncesionara, čelni čovjek Županije, bori se samo za sebe. </p>
<p>Za opće zdravlje i status stanovništva koje ga je izabralo na sadašnju političku poziciju, logično je, onda nema vremena.</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Zlatni grb« za zadnji vagon u razvoju demokracije</p>
<p>Kao političaru, zagovorniku suverene i demokratske Hrvatske koja poštuje ljudska prava, itekako mi je stalo da se Republika Hrvatska ne srozava u farizejštinu, himbu i laž u kojoj će se ne samo proizvoditi i izmišljati lažne veličine, nego će nam one sprječavati put k napretku u istini i slobodi. Da akademik Pavletić nije potpuno nezasluženo i neopravdano postao laureat nagrade koju je sam sebi dodijelio uz pomoć svojih sudrugova u Saboru, mislim da se nikada ne bih pozabavio njime osim kao Tuđmanovim blijedim epigonom i osrednjim književnikom / Ja mogu biti politički gubitnik, ali za razliku od Pavletića i njegove Partije, nisam izgubio čist obraz, pravednost i istinoljubivost, dok je on stupao u stroju koji je ne samo masovno gušio demokraciju i brutalno gazio ljudska prava, nego je i svoje vodeće ljude poput generala Ante Gotovine, iskoristio, zloporabio i na prijevaran način doveo na optuženičku klupu</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Duboko griješi akademik Pavletić kada mi iz svoje nemoći pred teškim činjenicama njegova sumorna životopisa, podmeće da sam navodno njime opsjednut te da mi je on godinama bio objekt opsesivnih napada i podmetanja (»Posljednji odziv na Paragino izvrtanje istine«, Vjesnik, Stajališta, 13. lipnja).</p>
<p>Kao političaru, zagovorniku suverene i demokratske Hrvatske koja poštuje ljudska prava, i te kako mi je stalo da se Republika Hrvatska ne srozava u farizejštinu, himbu i laž u kojoj će se ne samo proizvoditi i izmišljati lažne veličine, nego će nam one sprječavati put k napretku u istini i slobodi.</p>
<p>Da akademik Pavletić nije potpuno nezasluženo i neopravdano postao laureat nagrade koju je sam sebi dodijelio uz pomoć svojih sudrugova u Saboru, mislim da se nikada ne bih pozabavio njime osim kao Tuđmanovim blijedim epigonom i osrednjim književnikom. Stoga je više nego daleko od istine, njegova umišljena tvrdnja da sam tobože opsjednut njime. Zar on misli da je tolika veličina da bih se njime trebalo baviti nadugačko i naširoko, ali je simptomatično to da se je u današnjoj Hrvatskoj mjerilo demokracije i parlamentarizma srozalo na jednoga Pavletića! </p>
<p>Nijednu jedinu činjenicu koju sam naveo glede njegove uloge u (ne)autorstvu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine, o njegovu krajnje upitnu izlasku iz pritvora 1972. godine što je izazvalo neskrivenu sumnju nekih vodećih ljudi iz hrvatskog proljeća u njegovo držanje u zatvoru i izazvalo raširenu vijest da je uputio pokajničko pismo Titu i Partiji (nije bio jedini, koji je to učinio od tadašnjih lidera iz hrvatskog proljeća 1971. godine, ali svakako najuspješniji) u komu se je distancirao od tzv. masovnog pokreta.</p>
<p>Njegov povlašten položaj književnika koji nije dijelio sudbinu ostalih utamničenih pisaca i intelektualaca iz 1971. godine, koji za razliku od njega nisu mogli nakon dugogodišnjih tamnica ni sanjati o objavljivanju svojih radova kao što je to bez restrikcija nastavio Vlatko Pavletić, njegovo odbijanje potpisa na predstavku za amnestiju svih političkih zatvorenika 1980. godine uz sramotno obrazloženje, svojevrsni ostracizam nad književnikom Slobodanom Šnajderom 1991. godine, slijepo i nepogovorno povlađivanje Tuđmanovoj autokraciji koja ga je i izabrala za svojeg nasljednika, akademik Pavletić, unatoč očajnu nastojanju nije uspio osporiti. </p>
<p>Ja mogu biti politički gubitnik, ali za razliku od Pavletića i njegove Partije, nisam izgubio čist obraz, pravednost i istinoljubivost, dok je on stupao u stroju koji je ne samo masovno gušio demokraciju i brutalno gazio ljudska prava, nego je i svoje vodeće ljude poput generala Ante Gotovine, iskoristio, zloporabio i na prijevaran način doveo na optuženičku klupu. </p>
<p>Zbog navedenog, ali i zbog načina dodjele same nagrade, akademik skupa sa svojim prethodnikom i cijelom njegovom HDZ-ovom sljedbom zaslužuje zadnji vagon u razvoju demokracije i parlamentarizma u Republici Hrvatskoj, a ne nagradu »Zlatni grb« koju je sam sebi dodijelio, jer da nije bio član Odbora za dodjelu nagrade, ne bi nagradu nikada ni dobio.</p>
<p>Pita me za imena, »tko mi je rekao da je okrenuo leđa svojim suradnicima tijekom istražnog zatvora 1972. godine, i da je kasnije odbijao svaki kontakt s njima«! </p>
<p>Pa, akademiče neki od njih sjede s Vama u saborskim klupama, neki su Vas od njih izabrali za predsjednika Udruge 11. siječnja 1972. a neki su već na Mirogoju. </p>
<p>Budite uvjereni, dok ste ih Vi izbjegavali i zaobilazili u širokom luku sedamdesetih i osamdesetih godina, ja sam s nekima od njih bio u društvu gotovo svakodnevno i sam na svoje oči i uši doživio Vaše bježanje na drugu stranu ulice! </p>
<p>U laži su kratke noge, gospodine akademiče! </p>
<p>Mitomanija je stil koji izvrsno oslikava akademika Pavletića, jer ga njegov neistinit životopis i dodijeljena saborska nagrada žele prikazati upravo obratnim od onoga kakav on uistinu jest. </p>
<p>Ako akademiku uistinu nije jasno zašto njegovo pokajničko pismo predstavnici represije nisu objavili (pismo je, prema svjedočenju ljudi iz hrvatskog proljeća bilo upućeno u Beograd), Partija nikada nije javno objavila nakon isključenja Pavletića iz svojih redova niti Pavletićevo odricanje od Deklaracije o hrvatskom književnom jeziku 1967. godine (Pavletićeva pokajnička izjava je u internom partijskom Biltenu iz ožujka 1967. godine, kao što se može pretpostaviti da je njegova molba Titu iz istražnog zatvora u Titovim arhivima u Beogradu). </p>
<p>Zašto bi se Partija uostalom odricala svojih lojalnih ljudi koji su ponekad »zalutali« u skladu sa trenutačnim kursom Partije?!</p>
<p>U pogledu niskih udaraca, koji nisu uistinu na razini akademika, ali jesu na razini akademika Tuđmanove provenijencije o mojem tobožnjem ustaškom pozdravljanju, o topu ispred bespravno zauzeta Starčevićeva doma i prijetnji da ću sa svojim odredima doći na Markov trg i rastjerati Vladu, mogu samo reći da je pozdrav »Bog i Hrvati!« starčevićanski pozdrav iz devetnaestog stoljeća, pozdrav »Za dom spremni!« iz vremena hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. iz jedanaestog stoljeća, da su Starčevićev dom zauzele nakon ustaških partizanske horde, a ne Dobroslav Paraga, koji ga je samo pokušao vratiti u skladu s oporukom Ante Starčevića njegovoj obnovljeno Stranci prava, koju je razorio Tuđman uz pomoć takvih poput akademika Pavletića. </p>
<p>A što se tiče izmišljenih prijetnji o nasilnu zauzimanju Markova trga, o tome su hrvatski sudovi donijeli pravorijek odbivši tu Pavletićevu insinuaciju kao tešku klevetu i izmišljotinu. Međutim, neki sadašnji visoki dužnosnici HDZ-a kasnije su mi oštro predbacivali zašto to nisam učinio, a ne da sam imao namjeru to učiniti.</p>
<p> Akademiče, očigledno ni danas ne znate s kim sjedite u istim stranačkim i saborskim redovima. Ali što ćete, kada se jednom izgubi povjerenje u politici, onda je to gubitak zauvijek!</p>
<p>Na kraju, jer akademik ne želi više polemizirati sa mnom, jedna izvrsna Matoševa misao koja se fantastično uklapa u skicu za Pavletićev portret: »Nama Hrvatima ne fali znanje, nego značaj!«</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>»Potteromanija« u ponoć</p>
<p>Peti nastavak serijala o čarobnjaku Harryju Potteru »Harry Potter i velered Feniksa« krenuo je u prodaju širom svijeta u istom trenutku - u ponoć s petka na subotu po Greenwichu. U Zagrebu je prodaja počela u jedan sat ujutro, a petstotinjak najnestrpljivijih čitača već je dva sata ranije čekalo pred knjižarom »Algoritam«</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Petstotinjak najnestrpljivijih obožavatelja Harryja Pottera u subotu je u sitne jutarnje sate strpljivo čekalo početak prodaje petog nastavka priče o malom čarobnjaku pred knjižarom »Algoritam« u Gajevoj ulici kako bi prvi imali knjigu u rukama. »Harry Potter and the Order of the Phoenix« (»Harry Potter i velered Feniksa«) J. K. Rowling u cijelom je svijetu pušten u prodaju u istom trenutku - točno u ponoć po Greenwichu, odnosno u jedan sat u Hrvatskoj. Najzagriženiji, mahom mladi ljubitelji Harry Pottera pred »Algoritam« su stigli već dva sata prije otvaranja vrata, ne žaleći 185 kuna za knjigu na engleskom jeziku. Prvih 500 komada tako je »nestalo« za samo 40 minuta.</p>
<p>Novi nastavak pustolovina zacijelo najpopularnijeg dječaka na svijetu u »Algoritam« je stigao tek u utorak, jer je izdavač, engleski »Bloomsbery«, sve držao u potpunoj tajnosti do posljednjeg trenutka zbog straha od piratskih izdanja knjige, kazala nam je Edita Braje iz Odjela stranih knjiga, koja je i sama bila ugodno iznenađena ovolikim interesom za knjigu. U knjižari smo sreli i prevoditeljicu Dubravku Petrović koja nam je otkrila da je i ona tek dobila knjigu u ruke. Oni kojima je čitanje Harryja Pottera u originalu prevelik izazov na svoje će doći krajem jeseni, kad se planira izlazak hrvatskog prijevoda. </p>
<p>U subotnjoj gužvi zasigurno je najteže bilo prodavačima. Lidija i Igor su nam kazali da nikada nisu imali takvu gužvu pred blagajnom. »Već nas je počela hvatati panika. Ljudi su bili fanatični. Dolazili su sa svih strana. Uopće nije bilo reda«, rekao je Igor. </p>
<p>»Uistinu nismo očekivali ovoliki interes. Za početak smo naručili 3000 primjeraka knjige, a kako je krenulo čini se da će se sve prodati tijekom subote«, doznajemo od direktora marketinga »Algoritma« Igora Gerenčera. Oni koji nisu bili dovoljno brzi da kupe knjigu neće morati dugo čekati - nova pošiljka knjiga stiže već sredinom sljedećeg tjedna. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Leopardman više od sat vremena zabavljao publiku</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Nastupom dueta Amorossi u 11 sati na pozornici ispred »Mi caffea« na križanju Bogovićeve i Gajeve počeo je 7. festival uličnih izvođača »Cest is d'best« koji će trajati tjedan dana.</p>
<p>Svojom neobičnom izvedbom klasične glazbe Amorossi su na zaustavljanje »prisilili« mnoštvo prolaznika. Neki su se čudili izvedbi, a neki i neobičnom instrumentu kojega je jedan član svirao. »Flašafon« je možda najbolji naziv za instrument koji se sastoji od palica i boca napunjenih vodom. U svakoj je boci određena količina vode koja potom udarena daje i točno određeni ton.</p>
<p>Na info-štandu festivala tijekom dana prijavljivali su se i razni izvođači. Prvi koji je odmah i nastupio plijenio je poglede također svojim instrumentom, ali i izgledom. Naime, Ivan Vucić, porijeklom iz Dalmacije, Zagrepčane je počastio izvedbom na diplama. »Sviram od svoje šeste godine i obilazim sva događanja i festivale, a diple su stare preko 18 godina i zahtijevaju posebnu njegu, osobito mješina u koju se pohranjuje zrak«, objasnio nam je Vucić.</p>
<p>Tristotinjak ljudi okupilo se, pak, oko Leopardmana, izvođača iz Australije, koji je svojom izuzetnom izvedbom više od sat vremena iz publike izmamljivao pljesak i smijeh. </p>
<p> Odsviravši i otpjevavši niz pjesama ulici se predstavila i Christiana Uichita, a svirali su i jazz band Cute i Sick Swing orchestra. Sajam antikviteta je premješten iz Tomićeve u Ulicu Frane Petrića, a trajat će do kraja festivala. Likovnjaci, grafiteri, plesni ansambli i svi ostali izvođači Zagrebu će zasigurno tijekom idućih dana udahnuti novi dah.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pustolovci osvajaju Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - U organizaciji kreatora najprestižnije i najveće europske pustolovne utrke »Terra Incognita« u subotu je na zagrebačkom Jarunu započela dvodnevna urbana pustolovna utrka za dvočlane timove pod nazivom »Off! Urban Challenge Zagreb 2003.«. Natjecatelji iz 30 timova iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, te jedan poljsko-njemački tim prevaljuju izazovnu stazu kroz grad Zagreb i njegovu okolicu u nekoliko disciplina: kajak, brdski biciklizam, planinarenje, trčanje, orijentacija i spuštanje alpinističkim užetom. Osim fizičke i psihičke izdržljivosti timovi moraju planirati propisanu opremu, zalihe hrane, taktiku kretanja, odmora i spavanja, a na raspolaganju imaju svega 30 sati da stignu na cilj na Jarunu. Utrka, sastavljena od 20 kontrolnih točaka prolazi kajacima po Jarunu i niz rijeku Savu, a najatraktivniji dio utrke zasigurno je noćni treking mountain i biking na Medvednici, kao i spuštanje užetom niz Medvedgradsku kulu i stijenu Gorsko zrcalo. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Lovac na nagrade uhvatio bogatog odbjeglog silovatelja i našao se u zatvoru</p>
<p>LOS ANGELES, 21. lipnja</p>
<p> - Andrew Luster, odbjegli osuđeni silovatelj i nasljednik kozmetičke tvrtke »Max Factor« u četvrtak je u lisicama vraćen u Sjedinjene Države, dan nakon što ga je u Meksiku uhvatio lovac na nagrade koji se i sam našao u zatvoru. Luster (39) koji je bio u bijegu od 3. siječnja odmah je odveden u zatvor Wasco u središnjem dijelu Kalifornije na izdržavanje kazne od 124 godine na koju je osuđen u odsutnosti zato što je drogirao tri žene, silovao ih dok su bile u nesvijesti i sve to snimio.</p>
<p>U Wascu će Luster biti dok se ne donese odluka gdje će služiti kaznu. Wasco je oko 240 kilometara sjeverno od Los Angelesa, a zatvorski dužnosnici još nisu odlučili hoće li ga držati u samici ili s još jednim zatvorenikom. Glasnogovornik zatvora kaže da Luster neće moći odšetati onako kako je odšetao tijekom suđenja dok je bio pod jamčevinom od milijun dolara. »Otići pod jamčevinom jako je različito od odlaska iz sigurnog zatvora s električnom ogradom«, kaže Ojeda.</p>
<p>Luster je uhvaćen u srijedu i to tako što su ga iz ljetovališta Puerto Vallarta u Meksiku oteli američki lovac na nagrade Duane Lee Chapman zvan »Dog« i njegova dva sina. Deportiran je u četvrtak ujutro, nakon što su meksičke vlasti zaključile da se u Meksiku našao ilegalno. Naime, Luster, čije se osobno bogatstvo procjenjuje na 30 milijuna dolara, pobjegao je za vrijeme prekida svoga suđenja, a u Puerto Vallartu je došao 15. lipnja radi surfanja. Boravio je u skromnom hotelu pokraj zgrade uprave gradske policije. Lovac na nagrade uhvatio ga je dok se odjavljivao u hotelu, skočio na njega nasred ceste u pet sati ujutro, ugurao ga u kombi i pojurio prema zračnoj luci da bi ga odveo u Sjedinjene Države i zatražio svoju nagradu. Međutim, neki su prolaznici obavijestili policiju koja je uhitila i bjegunca i lovce i još dvojicu koji tvrde da su televizijski novinari.</p>
<p>U hotelu je milijunaš, kaže upravitelj hotela, skromnu sobu od 30 dolara na noć plaćao gotovinom. Svako jutro išao je na surfanje, a u hotelu se predstavljao samo imenom David, a policija kaže da se prijavio pod imenom David Carreras. </p>
<p>Meksički službeni izvori rekli su da je lovac na bjegunce Chapman, mišićavi otac dvanaestero djece koji je i sam odležao u zatvoru zbog umorstva, a onda se »popravio« i »preporodio« kao kršćanski vjernik i dalje u meksičkom zatvoru, a čeka ga optužnica za otmicu.</p>
<p>U petak je Lusterov odvjetnik podnio zahtjev da se obnovi postupak žalbe na presudu jer je prethodna žalba bila odbijena zbog njegovog bijega, a sada Luster više nije bjegunac.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Goldie Hawn postat će baka</p>
<p>Glumica Kate Hudson koja je u filmskom svijetu zapažena sjajnom ulogom u isto tako sjajnom filmu »Put do slave« i njen suprug glazbenik Chris Robinson proteklog su tjedna objavili da očekuju svoje prvo dijete. Par je u braku od prosinca 2000. godine.</p>
<p>Ono što je u ovoj vijesti još zanimljivije od činjenice da će 24-godišnja glumica postati majka jest to da će time i njena još uvijek atraktivna majka postati baka. Riječ je naravno o zlatokosoj Goldie Hawn. Ali i poočim Kate Hudson, Kurt Russell, koji se proslavio ulogama akcijskih junaka, tako će uskoro postati djed. </p>
<p>Dijete će se roditi početkom sljedeće godine. </p>
<p>Hudsonova trenutno glumi u romantičnoj komediji »Alex & Emma«, dok njen 36-godišnji suprug, bivši član grupe The Black Crowes, planira turneju sa svojom novom grupom New Earth Mud.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U trendu su futurizam i »new retro«</p>
<p>Ove sezone u trendu su sunčane naočale futurističkog stila, naočale »new retro« stila inspiriranog 70-im godinama te klasične crne naočale markantnih okvira kakve su se nosile i u 50-im godinama</p>
<p>Sunčane naočale, ljeti važan modni dodatak- često su puta više od čiste praktične potrebe. Osim što zasjenjuju pogled, tamne naočale ukrašavaju lice i upotpunjuju cjelokupan stil. Ove su sezone u kolekcijama ženskih sunčanih naočala kao najveći modni hit lansirane naočale širokih okvira koje prianjaju uz lice poput motorističkih naočala. U modi su i klasične crne sunčane naočale inspirirane 50-im i 60-im godinama, kakve predlažu modne kuće »Gucci« i »Dolce«, a modernim i mladim ženama namijenjene su sunčane naočale futurističkog stila s transparentnim staklima bez okvira ili s vrlo tankim metalnim okvirima. </p>
<p>Modna kuća »Fendi«, ali i tradicionalno elegantan »Chanel« predlažu sunčane naočale sa istaknutim logom i blago nijansiranim staklima, spojenima na sredini u jednu cjelinu. Ljubiteljicama casual stila namijenjene su naočale marke DKNY inspirirane »hippie« stilom 70-ih, koje se nose uz odgovarajuće modne dodatke: šilt kape i torbe s bedževima i amblemima.</p>
<p>U kolekcijama muških sunčanih naočala izdvajaju se tri zasebna stila: naočale futurističkog stila, naočale »new retro« stila inspiriranog 70-im godinama i klasične crne naočale markantnih okvira kakve su se nosile i u 50-im godinama. Super lagane aerodinamične sunčane naočale bez okvira ili s decentnim metalnim okvirima i transparentnim staklima futurističkog stila vrlo su elegantne, a podjednako dobro pristaju uz sportski i elegantan odjevni stil. </p>
<p>Naočale »new retro« stila s transparentnim staklima u širokom spektru boja inspiraciju su pronašle u 70-im godinama, u »on the road« atmosferi, i tadašnjem velikom glazbenom hitu Eaglesa »Hotel California«. Moderniziranu verziju ovih laganih naočala »casual« stila lansirao je 1999. godine Johnny Depp ulogom u filmu »Fear and Loathing in Las Vegas«. </p>
<p>Markantne crne sunčane naočale kakve su se nosile 50-ih godina ponovno su u trendu. Djeluju elegantno, profinjeno i misteriozno. Prisutne su u kolekcijama modnih kuća »Yves Saint Laurent«, »Dior«, »Dolce« i »Valentino«, a kompletiraju elegantnu mušku garderobu, odijela i smokinge, ali i ležeran stil - traper i motorističke čizme.</p>
<p>Zrinka Delovski</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Proslavljen dolazak ljeta</p>
<p>STONEHENGE, 21. lipnja</p>
<p> - Rekordan broj ljudi okupio se na drevnom britanskom Stonehengeu u subotu kako bi proslavili dolazak ljeta, došli u dodir sa svojim korijenima i zabavili se. Znatiželjnici i spiritualisti pjevali su i plesali oko kamenih stijena kako bi pozdravili najduži dan godine. Oko 28.000 ljudi je pozdravilo izlazak sunca za razliku od oko 20.000 koliko ih se okupilo lani. </p>
<p>Policija koja je pooštrila mjere osiguranja zbog rastuće popularnosti događaja izjavila je da su uhitili devet osoba, uglavnom zbog posjedovanja droge ili alkoholizma. </p>
<p>Najveće je oduševljene bilo oko 3.46 kada je sunce počelo izlaziti. Iako je Stonehenge otvoren javnosti tijekom cijele godine, izlazak sunca prvog dana ljeta pruža rijetku priliku da se dodirnu 20 tona teške stijene te da se među njima slobodno šeće. Stonehenge je nastao između 3000. i 1600. godine prije Krista, ali još ne postoj konsenzus o tome je li bio zamak, groblje, mjesto za astronome ili je služio u vjerske svrhe.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Opsesivni duh mjesta</p>
<p>U Veneciju se uostalom dolazi vidjeti spektakl umjetnosti i s tim valja računati. A taj spektakl nipošto ne isključuje umjetnost koja se koristi strategijama spektakla, onu koja ga negira, ili pak koja je posve ravnodušna na njega. Gledatelju, a ne umjetniku ili selektoru, pripada krajnja odgovornost za ono što će vidjeti i doživjeti. Primjerice, osobne preferencije izdvajaju nekoliko umjetnika i njihovih radova u kojima je kroz vidljivost moguće nazrijeti nove slike. Instalacija meksičkog umjetnika Carlosa Amoralesa u nizozemskom paviljonu izlaže fetišistički predmet cipele kao interface između umjetnika i gledatelja iz kojega je vidljiv slojevit politički kontekst djela: ironija prijedloga manuelnog rada kao zabave i vrhunskog sporta, ili pak eksploatacija jeftine manuelne radne snage Trećeg svijeta</p>
<p>Za razliku od prethodnog postava Haralda Szeemanna koji je jednom širokom gestom povezao suvremenu umjetnost s cjelokupnim ljudskim postojanjem u vremenu na sveobuhvatoj osnovi »Platoa čovječanstva«, glavni selektor 50. međunarodne umjetničke izložbe Biennale 2003. u Veneciji, Francesco Bonami u svojoj postavi stvarnost umjetnosti vidi kao agregat različitih svjetova koji plove različitim smjerovima. Stoga je ovogodišnje izdanje Biennala uz pomoć jedanaest drugih selektora, (čemu eshatološka simbolika?), fragmentirao na desetak cjelina u tri glavna izlagačka mjesta: Giardine s pretežito nacionalnim paviljonima i sekcijom »Zastoji i revolucije«, veliku izložbu slikarstva posljednjih 40 godina u Muzeju Correr i osam sekcija u prostoru Arsenala. Time je široka panorama umjetnosti pretvorena u seriju određenih zona i područja što ih personaliziraju različiti selektori, te tako izbor čine prepoznatljivijim i pristupačnijim.</p>
<p> Svaka od izložaba u Arsenalima samostalan je prostor istraživanja određenog tematskog i zemljopisnog područja. Sam Bonami otvara Arsenale sa »Slijepim putnicima«, predstavljajući umjetnike čiji identitet nije vezan za neku zemljopisnu posebnost ni za određeno mjesto. Hou Hanru u »Zoni hitnosti« predstavlja kaotičnost Azije, Catherine David iz svog tekućeg projekta istraživanja arapskog svijeta predlaže »Suvremeno arapsko prikazivanje«. »Individualni sistemi« Igora Zabela pokazuju ekcentrična i osobna viđenja, opsesivne i sustavne forme. Gilane Tawadros komesar je izložbe »Prijelomih crta« s pretežito afričkom problematikom, a Carlos Basualdo u »Strukturi preživljavanja« predstavlja veze umjetnosti i društva s fokusom na Latinsku Ameriku. </p>
<p>Na selekciji i organizaciji izložbe prvi put na ovome Biennalu rade i umjetnici koji se u vlastitom radu zanimaju za suradnju s drugim osobama: Gabriel Orosco kustos je sekcije »Izmienjeno svakodnevno«, a Rirkrit Tiravanija je zajedno s organizatorom izložbi Hansom Ulrichom Obristom i američkom povjesničarkom Molly Nesbit autor sekcije »Stanica Utopija« u kojemu izlaže 150 umjetnika raznih područja, među kojima i Tomislav Gotovac.</p>
<p>Barem u danima što prethode službenom otvaranju najpoznatije svjetske manifestacije suvremene umjetnosti, prije nego postane povlaštena destinacija kulturnog turizma, venecijanski Biennale vizualnih umjetnosti je prije svega veliki mondeni događaj s umjetničkim sadržajem za upućenu publiku. Ovim je postavljen i okvir prvim dojmovima i recepciji tako široke i raznorodne panorame suvremene vizualnosti planetarnog razmjera. Vjerojatno je da se u tih nekoliko dana zgusnutih događaja i susreta lakše da naslutiti određena novina umjetničkog izraza trenutka, jer su isto tako raznoliki sugovornici s kojima možemo razmijeniti svoja prva kolebljiva tumačenja: »Što vidjeti?«, »Što reći o viđenom?«, »Što mi se pokazuje?«, »Tko mi kaže što gledati?«. Prilika je kratkotrajna, jer je dobar dio umjetnika, kritičara, konzervatora, galerista i kolekcionera već odmah nakon službenog otvaranja bio na putu prema Baselu i najvažnijem umjetničkom sajmu na svijetu, koji se ove godine održava od 18. do 23. lipnja. Ako u promociji suvremene umjetnosti Biennale nudi određeno viđenje umjetnosti koje u načelu odražava mišljenje njegova selektora, Basel je platforma koja odražava viđenje nekih 250 galerista, dakle njezinu tržišnu vrijednost. Koliko ovo posljednje uvjetuje venecijanske izbore, teže je naslutiti. </p>
<p>Pri općenitoj prosudbi izloženog ostaje primjedba koju je na konferenciji za novinare izrekao predsjednik Biennala Franco Barnabe, da je manifestacija ostvarena s budžetom od osam milijuna eura i da se iz vlastitog prihoda treba pokriti dvije trećine njezinih troškova. Možda upravo u tome, izvan reklamnog naslova »Snovi i sukobi«, valja tražiti smisao njegova podnaslova »Diktatura gledatelja«, o kojemu Francesco Bonami kaže da odgovara težnji da gledatelja postavi u intimniji odnos s umjetničkim djelom. Na primjer, odatle manji omjer i kraće trajanje videa i filmova nego na prošlom izdanju. To ipak ne isključuje dojam da je cijeli jedan od tri dijela manifestacije, »Slikarstvo, od Rauschenberga do Murakamija« u Muzeju Correr, usko podređen tiraniji publike, odnosno tržišta. Neosporna je kvaliteta izloženih radova, no taj pregled posljednjih 40 godina slikarskog izraza neuobičajeno je drska sinteza kolekcionarskih primjeraka labavih odnosa i slijeda. Formatom ujednačena platna redom odgovaraju omjerima građanskog interijera, poredana su kronološki i po motivima: ekspresivna tijela Francisa Bacona i Marlene Dumas, linije Daniela Burena i Bridget Riley, itd. vise jedni uz druge, kao tipovi a ne izrazi.</p>
<p>U Veneciju se uostalom dolazi vidjeti spektakl umjetnosti i s tim valja računati. A taj spektakl nipošto ne isključuje umjetnost koja se koristi strategijama spektakla, onu koja ga negira, ili pak koja je posve ravnodušna na njega. Gledatelju, a ne umjetniku ili selektoru, pripada krajnja odgovornost za ono što će vidjeti i doživjeti. Primjerice, osobne preferencije izdvajaju nekoliko umjetnika i njihovih radova u kojima je kroz vidljivost moguće nazrijeti nove slike. Instalacija meksičkog umjetnika Carlosa Amoralesa u nizozemskom paviljonu izlaže fetišistički predmet cipele kao interface između umjetnika i gledatelja iz kojega je vidljiv slojevit politički kontekst djela: ironija prijedloga manuelnog rada kao zabave i vrhunskog sporta, ili pak eksploatacija jeftine manuelne radne snage Trećeg svijeta.</p>
<p> U selekciji Igora Zabela talijanska umjetnica Luisa Lambri u fotografijama konstruira pogled subjekta na razmeđi unutrašnjeg i vanjskog prostora. Apstraktni crteži tintom na papiru južnoafričkog umjetnika Clifforda Charlesa suzdržanim sredstvima stvaraju forme u kojima se jasno prepoznaje njihovo afričko porijeklo. Skulpturalni objekti francuskog umjetnika Jeana-Luca Moulenea pokazuju oslobođenost predmeta od pripadnosti nečemu, kao i odbacivanje prisvajačke estetike ready-madea. U gotovo potresnom video radu albanski umjetnik Anri Sala pokazuje zamjenu jednog tiranskog utopijskog projekta drugim. </p>
<p>Što se tiče spektakla, više je nacionalnih paviljona koristilo površnu pažnju publike i efektima propagiralo svoj militantni diskurs. Možda je tome najbolji primjer španjolski paviljon što ga predstavlja Santiago Sierra. Inače, on u svojm radovima stvara incidentne situacije koji trebaju izoštriti uočavanje društvenih nedjednakosti, te tako izazvati gledatelja na usvajanje idološkog stava. Oštra kritika sistema umjetnosti premještena u Veneciju kao kritika nacionalnog predstavljanja tu postaje gotovo propagandna i suvišna gesta. Visoki zid podignut unutar paviljona metar u odmaku od ulaza zaprečava ulaz i prisiljava posjetitelja da zaobiđe paviljon sa stražnje strane. Tamo ga čeka pravi »guardia civil« i samo su građani u posjedu španjolske putovnice pripušteni u prazni (?) paviljon. Također samo oni imaju pravo na katalog.</p>
<p>Multikulturalnost povijesne Venecije kroz oko Afro-Amerikanca Freda Wilsona u paviljonu Sjedinjenih Država promatra naglašenu prisutnost »mora« u venecijanskim prikazima, od malih staklenih figurica, skupih lustera do povijesnih slika, između ostalog i jednog Medulića. Chris Ofili potpuno presvlači britanski paviljon u crveno-zeleno-crne boje koje simboliziraju ideje Marcusa Garveya o crnačkom oslobađanju. Izvan vrijednosnih sudova o samim slikama, sam postav postavlja problem izlaganja slika u zaklonu od ostalog okolnog prostora, u vlastitom proširenom okviru. U Francuskom paviljonu Jean-Marc Bustamante izlaže svoje vizualne instalacije u čijem je središtu, bili oni crteži, skulptura ili grafika na pleksiglasu, uvijek fotografska slika.</p>
<p> Žiri za dodjelu nagrada iznevjerio je mnoge preskočivši dati priznanje islandsko-danskom umjetniku Olafuru Eliassonu. Totalna instalacija u danskom paviljonu sinteza je Eliassonovih umjetničkih ambicija i uključuje sredstava koja je on koristio i ranije: zrcalne odraze, staklene kaleidoskope, svjetlosne efekte... Gledište promatrača je fizički ovisno o pokretu tijela u prostoru. Svi elementi instalacije pažljivo su inscenirani kako bi njegovo tijelo i osjetila bili neprestano izazivani na neposredno opažanje svijeta, bez fizičkog odmaka što proizvode navike gledanja ili perspektivne konstrukcije. Možda je upravo taj naglašeni Olafur-efekt bacio pretešku sjenu na poetsku stranu njegova rada. Stoga ne čudi da je oprezni žiri laureatom za nacionalni paviljon proglasio prividnog outsidera Luksemburg i nepoznatu umjetnicu Su-Mei Tse, rođenu u Luksemburgu, a kinesko-britanskog porijekla i školovanu na Beaux-Arts u Parizu.</p>
<p> Komesar izložbe Marie-Claude Beaud, ravnateljica čuvenog Casina, jedna je od najboljih poznavatelja strategija sistema suvremene umjetnosti. U četiri male prizemne prostorije male palače nedaleko od Palazzo Grassi i uskom hodniku u kojem visi ružičasti neonski naslov postava »Air conditioned«, izložena su dva video rada na velikom formatu i dvije instalacije. Prva je soba poput tonskog studija obložena debelom spužvom i izolirana od zvukova, u drugoj u različitom ritmu u pješčanim satovima protječe vrijeme. U video-radu »Pometači pustinje« vidimo panoramsku sliku pustinje u koju su postavljene figure pariških gradskih smetlara obučene u zelene uniforme koji plastičnom metlom sakupljaju pjesak u malene hrpice, uz diskretni zvuk metle po asfaltu. »Eho« je naziv drugog videa s idiličnim pogledom na alpsku planinu s fluoroscentno zelenog travanjaka i malom figurom koja svira violončelo: čuje se vrlo kratka i spora melodija i njezin odjek od planine. Fini odnosi između slike i zvuka stvaraju poetične slike nenametljive snage.</p>
<p>Zlatko Wurzberg</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Svi koji jednom dođu u Šibenik, žele nam se vratiti</p>
<p>»U poplavi festivalskih događanja, Šibenski je festival uspio zadržati kvalitetu i kvantitetu. No, ovaj je festival ostao poseban baš po svom konceptu da bude »festival festivala«. kaže Dragan Zlatović, ravnatelj Šibenskog kazališta. »Interes stranih kazališnih kuća za sudjelovanjem na festivalu velik je - ove nam je godine stiglo 50 prijava. Ponekad smo mi kritičniji prema samima sebi nego što su to drugi prema nama, što i nije tako loše jer potiče«</p>
<p>Šibenski međunarodni dječji festival jedinstvena je manifestacija u svijetu. Festival koji ne dijeli nagrade i koji bez prekida traje već 43 godina, uvukao se u sve pore Šibenika, Hrvatske i svijeta, čiji je sastavni dio. Više od četiri desetljeća festival promiče dječje stvaralaštvo i stvaralaštvo za djecu, promiče ljubav i svijet bez granica. Puna dva tjedna Šibenik postaje grad djece kojoj se on predaje bez rezerve, a djeca zauzvrat ukazano im povjerenje vraćaju na svoj, dječji način, osmijehom, vriskom, malim-velikim umjetničkim radovima... </p>
<p>O tradiciji festivala, ali i o ovogodišnjoj manifestaciji razgovarali smo s Draganom Zlatovićem, ravnateljem Šibenskog kazališta, koji je na toj zahtjevnoj i odgovornoj dužnosti već osam godina. Za to je vrijeme festival iznova doživio uzlaznu putanju, postignuto je svojevrsno osvježenje nekih dijelova festivala pa, sve u svemu, festival nezaustavljivo grabi naprijed.</p>
<p>- Već 43 festivalske godine govore o jednoj dugoj tradiciji, o njegovu životu u različitim vremenima i uvjetima. No, nekoliko aspekata festivala uvijek je ostalo postojano. Šibenski festival je neizostavni atribut grada po kojemu se on prepoznaje i izvan hrvatskih granica. Festival je kroz sve ovo vrijeme uspio zadržati svoje tri osnovne komponente - da prikaže recentno stvaralaštvo za djecu, dječje stvaralaštvo te da participira u stručnom i znanstvenom sagledavanju umjetnosti za djecu i svih područja bavljenja s djecom koja se mogu vezati uz umjetnost. U 43 su godine iskušane razne programske koncepcije i kad danas govorimo o toj temi, možemo zaključiti da je sad vrlo teško doći do nečega novoga. To nije nikakvo opravdanje. Dapače, mi pokušavamo osvježiti festival prije svega u njegovu približavanju suvremenim medijima koji su predmet interesa dječje populacije. U informatizaciju smo zakoračili najprije preko radioničkog programa gdje nove medije koristimo kroz različita estetska područja. Danas, u poplavi festivalskih događanja, Šibenski je festival uspio zadržati razinu kvalitete i kvantitete što ne umanjuje vrijednost nekih novih ideja i manifestacija. No, ovaj je festival ostao poseban baš po svom konceptu da bude »festival festivala«. Mi pokrivamo razna područja dok su drugi festivali okrenuti pojedinačnom izričaju, okupljaju ili samo lutkarske ili samo dramske predstave, iako se i kod njih vidi utjecaj našeg festivala jer pomalo uključuju likovne postave, svojevrsna predstavljanja pisanih djela i slično. Na sreću, danas nema nikakve nezdrave konkurencije među manifestacijama u Hrvatskoj. Naša suradnja sa SLUK-om, PIF-om i hrvatskim centrom ASSITEJ sve je bolja. To ne znači da ne propitujemo neka pitanja oko konceptualnog pristupa festivalu. Recimo, pitanje njegova trajanja - je li 15 dana predugo ili ne? Svjesni smo da je program u tih 15 dana zgusnut i publici ga je teško pratiti. No, produži li se, imali bismo problema oko smještaja gostiju, a kako se festival uglavnom odvija ispred katedrale i Gradske vijećnice, to nije dobro na duži rok, jer zauzima turistički najatraktivniji prostor.</p>
<p> • Kritičari godinama govore o učmalosti programske koncepcije, zalažu se za nešto novo, za čim posežu neki drugi festivali.</p>
<p> - Točno je da postoje primjedbe, ali su one načelne i bez konkretnih prijedloga. Mi smo kao festival otvoreni za konkretne prijedloge. Festival je de facto presjek onoga što nudi hrvatsko stvaralaštvo. Bilo je godina kad je domaća produkcija nudila veličanstvene predstave, ali ima, nažalost, ovisno o stanju u hrvatskom glumištu, i godina u kojima je situacija sve teža. Takva je i ova danas pa je sve manje mogućnosti za stvaranje spektakularnih predstava. Pojedini teatri i po dvije-tri godine nemaju takvu predstavu što je skopčano s problemima u kojima se te kuće nalaze. Što se tiče novosti, mislim da uspijevamo nešto učiniti u domaćoj produkciji. Šibensko kazalište kao matična kuća Festivala pokrenulo je više stalnih radionica. Imamo radionicu za srednjoškolsku mladež koju vodi Pero Mioč, zatim radionicu za osnovnoškolce koju vodi Ivana Jelić te lutkarsku scenu pod vodstvom Zdenke Bilušić. To stvara, usudio bih se reći, zametke jednog dječjeg teatra, možda nešto na tragu onoga što je Šibenik u godinama svoga kulturnog sjaja imao sredinom 20. stoljeća, kad su u Šibeniku usporedo egzistirali profesionalno dramsko i lutkarsko kazalište. Ambicija je velika i možda je u nesrazmjeru s mogućnostima grada kao osnivača, no od te inicijative ne treba odustati. Šibenik danas ima prostorne pa i kadrovske mogućnosti za to. Vrijeme koje je pred nama možda će iznjedriti jednu postavu koja bi imala i nešto stalniji karakter.</p>
<p> • Zašto se ti pomaci događaju tek danas? Naime, festival traje 43 godine, a za sve to vrijeme nešto na tragu ovoga što se događa danas, nije se, iako se trebalo, zbiti ranije. Zašto se sa šibenskom djecom ranije nije više radilo? </p>
<p>- Rad s djecom podrazumijeva postojanje nekih pretpostavki. Nekad je bolje ne raditi da se ne napravi krivi korak, nego se upustiti u avanturu bez pokrića. U ovom času u Šibeniku je stvorena pozitivna kritična masa. Imamo generaciju ljudi koja je ovdje godinama, a još nije izgubila želju da radi s mladima. Ova naša stalna kazališna radionica stara je četiri godine i na toj se djeci vidi izniman napredak. Hoće li netko od njih krenuti stopama Višnjića, Bolanče, Jelićke, teško je sad govoriti, ali postoje pretpostavke da neki od njih u tome uspiju. Na glumačkoj akademiji nekoliko je studenata iz Šibenika, stvaraju se glumačka jezgra i pozitivna klima, no u ovom trenu bi ipak bilo preoptimistično govoriti o profesionalizaciji kazališta. Ipak, od toga Šibenik ne smije odustati.</p>
<p> • U javnosti se stječe dojam da je domaća produkcija iz godine u godinu sve mršavija. Slažete li se vi s tom ocjenom?</p>
<p> - Situacija je takva da ne možemo biti nezadovoljni brojem ansambala koji se bave dječjim stvaralaštvom i stvaralaštvom za djecu. Koliko mi primjećujemo, njihov je broj sve veći i veći. No, pitanje je kolike su mogućnosti za postizanje većih uspjeha. Profesionalne kuće bilježe pad broja ostvarenja, što govori o teškoćama vezanim uz financiranje. S druge strane, i marketinški pristup u dijelu koji se odnosi na rad s djecom i za djecu pomalo je ograničen jer neki sponzori ne mogu biti uključeni u projekte. Primjećujemo i da je sve manje naslova, posebno domaćih. Novih naslova i autora koji se bave pisanjem dramskih i lutkarskih predložaka za dječje predstave sve je manje, što sužava izbor nečeg novog. Jasno, uz hvalevrijedne izuzetke jer je činjenica da danas postoje kuće koje provociraju nove autore koji ih promoviraju. Činjenica što je Šibenik proglašen gradom kulture govori da je kulturni život Šibenika u svojevrsnom usponu, da su ovdašnje kulturne institucije ogledalo rada i ponašanja i za druge te da su uspjesi postignuti na kulturnom planu rezultirali jednim tako visokim priznanjem. </p>
<p>• Šibenski je festival desetljećima imao i međunarodnu komponentu. Koliko je proteklih godina festival uspio ostvariti kontakte i suradnju te koliki je interes stranih ansambala za dolazak u Šibenik?</p>
<p>- U svijetu postoji sedamdesetak manifestacija koje zaslužuju pozornost. Mi smo s nekima od njih ostvarili veoma dobre kontakte - kao npr. s festivalom u Zlinu, festivalom likovnosti ABIKO u Japanu te s jednim festivalom u Italiji. Naša voditeljica festivala Jasenka Ramljak bila je na summitu festivala u Bochumu i ti kontakti sa sličnim institucijama postoje. Šibenski festival okuplja različita područja i po tome smo jedinstveni. Interes stranih kazališnih kuća za sudjelovanjem na našem festivalu velik je - ove nam je godine, primjerice, stiglo čak 50 prijava, čemu je pridonijela i globalizacija ostvarena preko globalne informatičke mreže. Ponekad smo mi kritičniji prema samima sebi nego što su to drugi prema nama, što i nije tako loše jer potiče. Ali, inozemni gosti dublje percipiraju naš festival. U pravilu, kad jednom dođu k nama, žele doći ponovo. Tako i ove godine imamo ansamble koji su u Šibeniku bili već nekoliko puta, kao što je to slučaj s Oplasteatro iz Italije, s pantomimičarem Patricom Loriotom, glazbenikom Billom Connorom... Ove ćemo godine imati priliku vidjeti i zasigurno velik lutkarski teatar iz Slovačke, zanimljiv lutkarski program iz Poljske, izvorni grčki folklor... Nismo, dakle, zatvoreni za druga područja. Iduće će godine biti više ansambla s područja Sibira, imamo kontakte i s afričkim zemljama, iako smo zbog nekih ranijih neugodnih iskustava s nekim zemljama oprezni. Naime, prije nekoliko su godina gosti iz Senegala pokušali pobjeći iz svoje zemlje i preko nas zatražiti status azilanata, dok su Kamerunci na put krenuli bez viza pa su ih zaustavili u Švicarskoj.</p>
<p>• Ove je godine jedan projekt vezan uz festival naišao na iznimno dobar odziv. Riječ je o projektu »Moj grad - srce i središte moga svijeta«. O čemu je točno riječ?</p>
<p>- Festival je nastojao potaknuti likovno stvaralaštvo djece pa je na adrese svih hrvatskih gradova uputio dopis za sudjelovanjem osnovnoškolaca i djece vrtićkog uzrasta da crtaju na tu temu. Odziv je bio golem pa je stoga stvorena velika izložba svih hrvatskih gradova viđena očima djece, što predstavlja svojevrsnu razglednicu Hrvatske koju je moguće predstaviti i izvan granica.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Thomas Ostermeier i njegova Nora - ubojica</p>
<p>Sto i dvadeset godina nakon nastanka Ibsenove »Kuće lutaka«, nakon seksualne revolucije šezdesetih i liberalne evolucije osamdesetih, ženino je mjesto opet kritično, što znači da ga kazalište ima ispitati. »Nora« postavlja ključno pitanje: možemo li kupiti sreću? Privlačnost (seksualna) i odnos prema novcu u središtu su Ostermeierovog tretmana »Nore«. Estetizam i raskošan glamour predstave podsjećaju na svijet soap-dramaturgije, novog Hollywooda, revija. U berlinskom visokom društvu on je realističan i - tragičan</p>
<p>Thomas Ostermeier rođen je 1968. godine u Soltau. Od 1990. do 1991. sudjelovao je na radionici o Faustu Einara Schleefa u Hohschule der Künste u Berlinu. Režiju studira od 1992. do 1996. na berlinskoj Visokoj školi za dramsku umjetnost Ernst Busch. Glumi i asistira kod Manfreda Kargea u Weimaru, a potom u Berliner Ensembleu. Na zadnjim godinama studija režira Brechtove »Bubnjeve u noći« i intenzivno proučava principe Mejerholjdove biomehanike. Kao diplomski rad predstavlja » Istraživanje Faust/Artaud«. </p>
<p>Od 1996. do 1999. redatelj je i umjetnički direktor teatra Baracke pri Deutsches Theatru Berlin gdje je režirao komade Nicky Silvera, Davida Harrowera, Brechta, Alekseja Ščipenka, Richarda Dressera. Iz te su faze najpoznatije predstave, obje nastale 1998 - »Shopping and Fucking« po tekstu Marka Ravenhilla i »Disco Pigs« Ende Walsha. Sljedeće godine Ostermeier gostuje u Deutches Theatru gdje režira Materlinckovu »Plavu pticu«, a u Schauspielhaus Hamburg »Vatreno lice« Mariusa von Mayenburga, kasnijeg stalnog suradnika. S predstavom »Suzuki II« Alekseja Ščipenka završava Ostermeierova avantura u teatru Baracke, s jedne strane spektakularnim predstavljanjem na Avignonskom festivalu; s druge najprestižnijom europskom nagradom Nova kazališna realnost u Taormini.</p>
<p>Od rujna 1999. Thomas Ostermeier član je umjetničke uprave i redatelj u kultnom berlinskom kazalištu Schaubühne kojeg je utemeljivač Peter Stein. Redom postavlja tekstove suvremenih europskih dramatičara: »Kategoriju 3.1« Larsa Nórena, »Žudnju« Sarah Kane, »Parazite« Mariusa von Mayenburga, »Ime« Jona Fossa, »This is a Chair« Caryl Churchill i »Supermarket« Biljane Srbljanović. Kao gost-redatelj pojavljuje se u Kammerspiele u Münchenu s »Der starke Stamm« Marieluise Fleißer i na Edinburškom festivalu gdje režira »Djevojku na sofi« Jona Fossa. U posljednjim predstavama napušta suvremenu dramaturgiju i posvećuje se klasicima. »Dantonova smrt« i »Woyzeck« Georga Büchnera, a osobito Ibsenova »Nora« dočekani su aklamacijama publike i kritike.</p>
<p>»Nora« je pokazana u modernoj adaptaciji koju prati posve nov prijevod. Misao je predložiti publici djelo iz percepcijskog motrišta suvremene dramaturgije. Psihološki i realistički komad, »Nora« je istovremeno i model blizak današnjem holivudskom obrascu po načinu kako se konstruira dijalog i predstavlja razvojna linija karaktera. »Nora« pripovijeda žensku emancipaciju, postavlja pitanja društvene situacije žene. Feministički pokret šezdesetih posve je izmijenio žensko mjesto u povijesti i kreirao visok stupanj slobode, navlastito na teorijskoj razini.</p>
<p> Koncem devedesetih suvremena društva proživljavaju regresiju emancipatorskih načela. Iznova se čini normalno da žena ovisi o mužu, da ostaje kod kuće kao luksuzni predmet. »Nora« se čini aktualna iz takve perspektive. Važno je da upravo suvremeno kazalište pokazuje kako se vraćamo starim i tradicionalnim društvenim modelima. Ibsenov građanski svijet konačno je blizak današnjoj publici, a »Nora« visokom berlinskom društvu koje se pokušava udaljiti od onoga što se naziva sram od proleterijata, sram od radničkog porijekla. </p>
<p>Danas se govori o novome Berlinu. Kratko zlatno doba nove ekonomije inauguriralo je rascvat start-up ideologija. Takva je ekonomija razvila određen tip nove buržoazije. Ta nova klasa bogatih rođena u drugoj polovici šezdesetih i ranih sedamdesetih upravlja danas javnim mnijenjem i društvom uopće. U razvijenim zemljama ona je lider i silovito pokušava ubrzati vlastiti uspon u viši krug moćne buržoazije. Francuzi ih zovu bobos, buržuji-boemi. Brzo su se obogatili mladi. Glasnogovornici su, oglašivači, bankari, rade u telekomunikacijama, s nekretninama, u medijima. Za razliku od starih Ibsenovih i Krležinih buržuja, do šika i dizajna drže više nego do umjetnosti. Njihov svijet vrlo brzo zna se spotaknuti o notorni trash. Oni se najviše boje propasti, jer su novac zaradili prebrzo i bez osobita angažmana. Strah od gubitka ekonomskog statusa u vrijeme krize snažno je prisutan u aktualnom trenutku.</p>
<p>Scenografiju Ostermeierove »Nore« čini berlinski loft prepun šik pokućstva. U središtu je veliki akvarij s prokleto skupim japanskim ribama, a unutarnje uređenje, jako moderno, stvara vrlo poseban ambijent. Nema više ničeg od prašnjavih građanskih interijera kakvi su pratili Ibsena. »Nora« ulazi u liniju repertoarne politike Schaubühne koja se trenutno bavi velikim društvenim previranjima. S »Dantonovom smrti« pokušalo se shvatiti moderno zapadno društvo u njegovim korijenima, na izvorima koji utemeljuju pitanje slobode pojedinca u društvu. »Nora« to pitanje evocira preko ženske emancipacije. Novu medijsku sliku žene-objekta stvorila je mlada generacija novih bogataša. Za razliku od Njemačke, u nas bi protagonisti »Nore« bila zlatna mladež, djeca pretvorbenih ili političkih muljatora kojima se pridružuje nogometno-manekenska kasta. Prvi do statusa nisu došli čak ni formalnim putem vlastitih sposobnosti, a druge je do medijske slave dovelo poželjno medijsko tijelo.</p>
<p> Za razliku od veselih liberalnih osamdestih, današnje društvo čiji su lideri i pokretači ovakvi protagonisti, regresira, vraća se u mačizam. Paradoksalno, status žene-objekta, unatoč feminističkim naporima, nazadovao je do uloge koju su žene već jednom odbacile, koju je simbolički, u njihovo ime, odbacila Ibsenova »Nora«. Ekonomska situacija i nezaposlenost favoriziraju situaciju u kojoj žene ne rade, posvećuju se obitelji i muževu napredovanju. Jedina im je društvena obaveza biti lijepe i tako valorizirati status svoga muškarca. Takvu ideologiju bilježe i prate i promoviraju i u nas ilustrirani dodaci političkim magazinima, Nova TV... </p>
<p>Sto i dvadeset godina nakon nastanka Ibsenove »Kuće lutaka«, nakon seksualne revolucije šezdestih i liberalne evolucije osamdesetih, mjesto žene opet je kritično, što znači da ga kazalište ima ispitati. »Nora« postavlja ključno pitanje: možemo li kupiti sreću? Privlačnost (seksualna) i odnos prema novcu u središtu su Ostermeierovog tretmana »Nore«. Njegov redateljski odnos prema tekstu je pažljiv. Fizički aspekt Ibsenove drame prevodi u snažnu energiju, čak i njegovi psihološke i realističke postamente. Tarantela koju pleše Ibsenova Nora, u Ostermeiera je ekstatični hip-hop. MTV-ijevski prizor plesa, kao i u izvorniku služi da Helmeru, Norinu mužu, ispriječi put do poštanskog sandučića i otkrića tajne. </p>
<p>Nora je prelijepa, tip Kate Moss, ima troje djece, visok položaj. Helmer je treba da još više učvrsti svoj poslovni ugled. U cjelini predstave ona bi bila uzor za Glorijin cover story. Radikalno izmijenjenim krajem komada, Ostermeier je čini anarhičnom heroinom. Još u Ibsenovo doba živo se svađalo oko raspleta komada. U Danskoj su neke kuće vidljivo oglašavale da na repertoaru ne daju takvih skaradnih drama, u Njemačkoj se opet inzistiralo da se Nora ugrize za jezik i ostane kod svoje kuće. Ostaviti dječicu i muža nije danas ni radikalno ni originalno rješenje. Ovdje Nora zato ne napušta muža. Ubije ga. </p>
<p>Predstava je izazvala snažne reakcije kod njemačke publike i kritike. Suvremene drame obično se bave temama marginalaca, socijalnih, seksualnih, intelektualnih... Publika ih odlično prihvaća jer ih ne razumije niti je briga za njih, pa zato može s njima suosjećati. Kad te prevari bračni ili ljubavni partner, kad si sam i kad izgubiš iluzije, e to je već svakodnevno. To se lako razumije a teško prihvaća. Norina reakcija publici je strašna. Zašto? Jer bismo je ponekad, barem u najskrivenijim mislima, sami poželjeli učiniti. Ne objesiti nos zbog povrijeđenosti i napustiti onoga koji nas je iznevjerio, već izvući pištolj i izrešetati ga. Estetizam i raskošan glamur predstave podsjećaju na svijet soap-dramaturgije, novog Hollywooda, revija. U berlinskom visokom društvu on je realističan i - tragičan.</p>
<p>Ivica Buljan</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slikar arabeski zavičaja i vizija svemira</p>
<p>Izložba otkriva djelo umjetnika koji je ostao zatomljen. Polazio je od zbilje, ali ju je postupno napuštao prikazujući ugođaje, vizije i duhovna stanja. Folklornim ornamentima ističe kreativnost vezilja, izražajnost pučkih rezbara i raznovrsnost narodnih običaja </p>
<p>Umjetnost slikara i grafičara Josipa Resteka (1915.- 1987.) kretala se od realnog do nadrealnog prizora, od zemaljskog do svemirskog nadahnuća. Radio je grafike, crteže i slike prikazujući autoportrete, portrete, figure i figuralne kompozicije, aktove, mrtve prirode, vedute, panorame, primorske i kontinentalne krajobraze postupno napuštajući zbilju iza koje su ostali samo ugođaji, vizije i duhovna stanja. Repertoar tih motiva Josipa Resteka predstavljen je na njegovoj retrospektivnoj izložbi otvorenoj u Galeriji »Vjekoslav Karas«, Gradskog muzeja Karlovac. </p>
<p>Izložba djela nastalih od 1945. do 1985. godine trebala bi otkriti i ocijeniti djelo autora koji je ostao zatomljen zbog svoje samozatajne osobnosti. </p>
<p>Najveće priznanje dobio je pozivom na međunarodnu izložbu u Salzburgu 1959., na kojoj su uz njega izlagali još i Victor Vasarely, Marino Marini, Max Ernst, Jean Arp i drugi likovni velikani. Namjera izložbe je predstaviti nesvakidašnju svestranost, stvaralačku plodnost i majstorstvo izvedbe toga slikara, ilustratora, restauratora, pedagoga, grafičara i pisca knjiga o grafičkim vještinama. </p>
<p>Restek je počeo stvarati 40-ih godina nakon diplome slikara na zagrebačkoj ALU u klasi profesora Ljube Babića, Omera Mujadžića te Tomislava Krizmana kod kojega nakon studija polazi grafičku specijalku. Potom je na Filozofskom fakultetu završio i studij povijesti umjetnosti, te se zatim otisnuo na studijska putovanja u europske umjetničke metropole. U ranim radovima crpi nadahnuće iz rodnog Volavja kod Jastrebarskog pa prikazuje krajobraze te bliske osobe, susjede, ukućane i prijatelje. Ritmiku polja i preljeve paleta boja koja oslikava godišnja doba umjetnik daje na način arabeski s narodnih nošnji jaskanskog kraja. </p>
<p>Zanimanje za tradicijsku kulturu i raskošni kolorit tkanina kod Resteka nastavlja se tijekom 50-ih godina, ističući kreativnost vezilja, izražajnost pučkih rezbara i raznovrsnost folklora. U tim je radovima vidljivo zapostavljanje objektivnog prikazivanja i sve izraženije posezanje za radostima slobodne mašte. Šezdesetih godina nadahnjivao se mikrosvijetom, kemijskim procesima kristalizacije i organskim oblicima fosilizacije te makrosvijetom s vizijama svemira, a paletu mu odlikuje erupcija linija i boja. </p>
<p>Nadalje, 80-ih radi asocijacije na predmetnu zbilju i stvarni krajolik postupno sažimajući oblike u znak za pejsaž pa njegovo stvaralaštvo opisuje apstrakcija s uporištem u prirodi. Radi ritmove polja, brjegova i sunčani disk. Prikazuje rekompozicije cvjetanja, grananja, biološkog rasta organskih oblika, dramatiku rađanja i umiranja. Pred kraj života paleta mu postaje prigušena, a prizore lirske poetike obavija maglica i sjeta. </p>
<p>Izložbu su organizirali GKM i Galerija »Klovćevi dvori« iz Zagreba. Riječ je stotinjak djela koja se u Galeriji »Vjekoslav Karas« mogu razgledati do kraja srpnja, dok će cjelovita retrospektiva s 300 radova biti postavljena od listopada do studenog u »Klovićevim dvorima« u Zagrebu.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Održani šesti dani braće Miladinov</p>
<p>ĐAKOVO, 21. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Zajednice Makedonaca u Hrvatskoj i makedonskog KUD-a »Braća Miladinov« iz Osijeka, u subotu su u Đakovu održani »6. dani braće Miladinov«. Manifestacija se održava u znak zahvalnosti biskupu Strossmayeru koji je kontaktima s braćom Miladinov i začetnik makedonsko-hrvatske suradnje. Uz to, ovogodišnji dani posvećeni su 100. obljetnici Ilindenskog ustanka.</p>
<p>»Šesti dani braće Miladinov« započeli su polaganjem vijenaca na Strossmayerovom grobu u kripti đakovačke katedrale i posjetu njegovom spomen-muzeju, a nastavljeni predstavljanjem zbornika radova »Dani Dimitrija i Konstantina Miladinova« u Gradskoj knjižnici. Sudionike manifestacije pozdravili su Tomislav Batkovski, ministar-savjetnik pri Ministarstvu Republike Makedonije u Hrvatskoj, đakovački gradonačelnik Zoran Vinković i msgr. Luka Strgar, kustos đakovačke katedrale. Poruka podrške manifestaciji stigla je i iz Vladina ureda za nacionalne manjine. </p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Mostar molio Ćiru za ostanak</p>
<p>MOSTAR, 21. lipnja</p>
<p> - Dan prije hodočašća Svetog Oca Ivana Pavla II u Banja Luku, prema kojoj je iz Mostara krenulo 150 autobusa, na mostarskom stadionu Zrinjski Vatreni '98. i hrvatske humanitarne zvijezde odigrali su nogometnu utakmicu za djecu haaških uznika. Pred 12 tisuća gledatelja, među kojima su bili članovi svih 12 obitelji za čiju se djecu novac prikupljao, istrčao je dio momčadi ovjenčane svjetskom broncom: Bokšić, Bilić, Štimac, Šimić, Gabrić, Kozniku..., potpomognuti Tomasom i Srnom, a predvođeni izbornikom Ćirom Blaževićem.</p>
<p>Iako je polovina vatrene momčadi iz Francuske (među njima Boban, Šuker, Prosinečki, Ladić...) bila spriječena doći u Mostar misija srca i dobre volje je ispunjena. Za dvadeset i dvoje djece iz dvanaest obitelji haaških uznika prikupljeno je oko sto tisuća eura, rekao nam je predsjednik Organizacijskog odbora humanitarne akcije Zlatan Mijo Jelić.</p>
<p>Ćirini vatreni pobijedili su sa 6-4 humanitarne zvijezde koje je predvodio na klupi naš stručnjak, a trenutno izbornik Gruzije Ivo Šušak, a na terenu Cico Kranjčar, Ivan Cvjetković, Josip Sesar, Željko Širić...</p>
<p>Pokraj svih nogometno-estradnih zvijezda prvo ime večeri, zapravo cijelog mostarskog subotnjeg dana, bio je Miroslav Blažević. Njega su već na aerodromu u podne dočekali predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Miroslav Ćorić i predsjednik Olimpijskog odbora BiH Marijan Kvesić. Sa jedinom zadaćom - pridobiti Blaževića da preuzme Zrinjski. Cijelo poslijepodne Mostarci su pokušavali uvjeriti Ćiru zašto bi trebao ostati. Spominjale su se tvornice, benzinske crpke, hoteli..., ali on je ostao rezerviran. Na stadionu ga je dočekala kulisa koju obožava, a cijelo vrijeme navijači su izvikivali: »Ćiro ostani«. Izljubivši se sa stotinama neznanih i nešto znanih, podijelivši bezbroj autograma i osmijeha za zajedničku fotografiju, susrevši se sa svojim Travničanima, Ćiro je u 23 sata bio u malom privatnom zrakoplovu s kojim se u ponoć vratio u Zagreb. U nedjelju će obaviti prvu prozivku na novoj trenerskoj destinaciji u Murskoj Soboti.</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dinamo znatno uvjerljiviji </p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Bolji rezultati, jača momčad, veća tradicija, a naizgled i veće ambicije... Mnogo je faktora koji Dinamovim nogometašima pripisuju ulogu favorita u okršaju protiv slovenskog prvaka Maribora u 2. pretkolu Lige prvaka. Istina, zagrebački nogometaši nisu osvojili naslov prvaka sedam puta zaredom, kao što je to slučaj s »vijoličastima«, no taj podatak ne mora mnogo značiti, pogotovo zato što je slovenska liga ipak nešto manje kvalitetna od hrvatske.</p>
<p> Maribor je na europskoj sceni bljesnuo 1999. godine kad se ugurao u Ligu prvaka, izbacivši u pretkolu jaki Lyon. Maribor je pobijedio usred Lyon 1-0 pogotkom bivšega »hajdukovca« Dalibora Filipovića. U LJudskom vrtu je bilo 2-0 za »vijoličaste«. Sezonu ranije ih je na samom pragu Lige prvaka izbacio PSV Eindhoven, i to u produžetku. Doduše, i prije toga je, odigravši neodlučeno protiv Ajaxa u Ljudskom vrtu, zaintrigirao nogometnu javnost. Ali, »kopljanici« su ih već u uzvratnoj utakmici u Amsterdamu posve razmontirali. Bilo je 9-1 za Ajax! Ipak, pobjeda Mariborčana u Kijevu i remis u Leverkusenu u Ligi prvaka ukazuju da je pred Zagrepčanima opasan suparnik, neovisno o tome što je u posljednje tri sezone mariborska momčad pokleknula već u pretkolu. Prije tri ih je godine izbacio moldavski Zimbru, dok su prošlog ljeta »pali« u dvoboju s ciparskim Apoelom. </p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zagreb u Kopru s juniorima </p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Da nije nešto starijih Žilića i Novakovića, prosjek bi Zagrebovih igrača, od kojih će novi trener Zlatko Kranjčar sastaviti momčad za prvu utakmicu Intertoto kupa, iznosio manje od 19 godina. Unatoč tome, Kranjčar ne potpisuje predaju. Dapače, utakmicu smatra izvrsnom prilikom za Zagrebovu darovitu mladež da upozori kako se i na neke od njih treba osloniti u nadolazećoj sezoni.</p>
<p> Utakmicu bi, kako najavljuje Kranjčar, trebali započeti Pelin - Novaković, Barišić, Žilić, Spahić - Babić, Mujdža, Biskup, Fuček, Lovrek i Đalović. U pričuvi su Rizvanoli, Radoš, Skeja, Labudović, Brkljača i Mamić. Putovali bi i Mesarić, Popović i Vrdoljak, da su nakon posudbe uspjeli srediti papire. </p>
<p>Takvim je mladim sastavom sve rečeno o tome što se misli o Intertoto kupu, no to ne treba pripisivati sadašnjem čelništvu. Dapače, valja ih pohvaliti što su uspjeli u dva, tri dana, nakon što je došlo do smjene vlasti u Kranjčevićevoj, organizirati put. I to što je niz igrača, koji bi s više izvjesnosti izvukli koparsku utakmicu, ostalo u Zagrebu pregovarati o uvjetima ostanka (Lovrek, Ćaćić, Stavrevski, Šimić, Verhas, Brunčević, Milas, Perković...) valja pripisati prethodnicima. Mjesecima ne pokušavaju nešto dogovoriti s igračima, ali su se do posljednjeg dana primopredaje grčevito borili za vlast.</p>
<p>Možda Zagrebovi mladići mogu i iznenaditi, jer čujemo da u Kopru treneru Milivoju Bračunu dani ne prolaze bez problema. No, utakmica je zaista došla kao šaka u oko, u Zagrebovim okolnostima u pravo nevrijeme. Donedavni je trener Nikola Jurčević namjerno zakazao prvo okupljanje samo dva dana uoči utakmice, zbog toga što se još do prije nekoliko dana nije znalo što je s klubom. </p>
<p>Budući da tada još nije znao da će biti Dinamov trener, Jurčević je izjavio kako misli da momčad može nešto odigrati na svježinu i da joj dan priprema više ili manje ne bi posebno značio. Kranjčar, pak, žali što okupljanje nije bilo nekoliko dana ranije. No, i da jest, teško bi se bilo što promijenilo u pristupu utakmicama s Koprom. Iz toga proizlazi da je važno nastupiti barem jedno kolo kako bi se ubrala Uefina nagrada za sudjelovanje u tom natjecanju, koja nije za odbaciti - 50.000 švicarskih franaka.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Grad Split većinski vlasnik Hajduka?</p>
<p>Ideja je da se dogovorom Vlade i Poglavarstva Hajdukov dug pretvori u vlasnički odnos te bi tako Grad bio vlasnik 51 posto dionica</p>
<p>SPLIT, 21. lipnja</p>
<p> - Nazire se kraj dužničkoj agoniji nogometnoga kluba Hajduk. Inteziviraju se dogovori između Vlade, splitskog poglavarstva i čelnika »bijelih« te bi u idućih desetak dana moglo doći do konkretizacije pretvorbe duga u vlasnički dio. Naime, Hajdukov je dug oko stotinu milijuna kuna (60 na ime poreza duguje državi, a ostatak se odnosi na banke, dobavljače...), a podsjetit ćemo da je klupski račun blokiran više od 3000 dana, tijekom kojih je klub disao na škrge. </p>
<p> Ujedno, europska krovna nogometna organizacija Uefa prisiljava klubove da do 31. prosinca imaju čist račun, bez duga. Stoga Hajduk i nema mnogo vremena za deblokiranje računa. Ideja je, pak, da se dogovorom Vlade i Poglavarstva dug pretvori u vlasnički odnos te bi tako Grad bio vlasnik 51 posto dionica. Rad bi uprave kontrolirao svojim namjesnikom, a dobro upućeni tvrde da bi to bila odvjetnica Doris Košta, koja uostalom i priprema ovu pretvorbu kluba. Tih 51 posto vlasništva moglo bi se ponuditi u koncesijskom obliku, a računa se da bi takav oblik upravljanja koncesionara mogao stajati i dvadesetak milijuna kuna.</p>
<p> Da Grad više ne želi biti promatrač poljudskih događaja ukazuje i činjenica da je prošli tjedan s uplatom pet milijuna kuna pomogao da se podmiri dio novčanih zaostataka prema igračima i zaposlenicima. No, aktiviranje uloge Poglavarstva u životu kluba ne znači da bi sadašnja uprava sišla sa scene. U svakom bi se slučaju pokušao zadržati kontinuitet upravljanja, što i nije iznenađenje, jer postojeća garnitura i rješava zamršenu problematiku postavljanja kluba na zdrave noge. Sigurno da i Skupština kluba treba odobriti taj izlaz zamršenog klupka dugova te će i Županija, koja ima trećinu skupštinara, tražiti svoj interes. </p>
<p>Košta tvrdi da Županija neće biti zakinuta, a ističe i pomoć te suradnju s Damirom Vrbanovićem, novim čelnikom Udruge prvoligaša i direktorom najvećega Diamova suparnika. Uglavnom, ovom bi pretvorbom Hajduk postao solventan, a grad Split bi bio vlasnik 51 posto dionica. Drugi je veliki korak oživljavanju splitskoga kluba rješavanje vlasništva nad stadionom Stari plac. Tri su strane zainteresirane - Grad Split, Ragbijaški klub Nada i Hajduk. Angažirao se predsjednik kluba Branko Grgić i blizu je tome, naravno uz snažnu potporu gradskih čelnika, da sve strane budu zadovoljne. </p>
<p>Tako bi Poglavarstvo dalo Nadi na korištenje neki adekvatni prostor (igralište) i nadomjestio im prostor Starog placa, jer je igralište u središtu Splita. Stoga je zemljište iznimno dragocjeno, a pronašao bi se investitor za stambeno-poslovni objekt. Od ukupnog najma Hajduku bi pripadalo dvadesetak posto te bi riješio većinu godišnjeg proračuna. Valja istaknuti da uprava kluba za normalan svakodnevni život tijekom godine treba pronaći sedam milijuna eura. Obje ove pretvorbe, važne za ozdravljenje, rade se u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o udrugama. </p>
<p>Zanimljivo je također što će se dogoditi s ulogom Štimca, Bilića, Bokšića i Asanovića. Prije više od dvije godine priskočili su u pomoć s oko dva milijuna eura, a dođe li do pretvorbe moći će birati žele li dionice ili isplatu s pripadajućim kamatama od sedam posto. Sličan recept spašavanja kluba od nagomilanog duga pokušavaju primijeniti i u košarkaškom klubu Split CO.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Igra ponovno u prvom planu </p>
<p>Prošle je sezone Hewitt trijumfom u Wimbledonu prekinuo gotovo dva desetljeća dominacije servis-volej tenisača, a proći će i nekoliko godina prije novog pobjednika koji je pehar zavrijedio servisom i igrom na mreži. Sampras će navijati iz svoje fotelje u Beverly Hillsu, Ivanišević je očito izvukao kraći kraj u pregovorima s Bogom, Rafter uživa u obiteljskom životu na Bermudima, dok je Krajicek uoči londonskoga Grand Slam turnira otišao - u tenisku mirovinu </p>
<p>LONDON/ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Nitko još nije patentirao najbolju formulu priprema za Wimbledon. Samo četiri turnira u dva tjedna nisu dovoljna za prilagodbu na travu u All England klubu. Stoga se pobjednik trećega Grand Slam teniskog turnira sezone treba tražiti među onima s urođenim predispozicijama. Londonska je trava oduvijek imala posebna pravila, posebne priče. Ove su godine tradiciji stavili povez na oči i dopustili tenisačima igru u majicama bez rukava. Naravno, bijela je još uvijek glavna i jedina boja. Slavili su samo odabrani. Kad su pogledali unatrag, shvatili su kako je cijela dotadašnja karijera ustvari bila jedna velika priprema za naslov pobjednika najprestižnijega teniskog turnira na svijetu. Servis, volej i retern možete godinama usavršavati, ali sve to neće imati nikakve važnosti ako ne iskoristite možda samo jednu priliku. Jer, travnata će vam podloga rijetko ponuditi nešto više...</p>
<p>Prošle je sezone Lleyton Hewitt trijumfom u Wimbledonu prekinuo gotovo dva desetljeća dominacije servis-volej tenisača, predvođenih sedmerostrukim slavljenikom Peteom Samprasom. Ponajviše zahvaljujući nesvakidašnjim refleksima, ubojitim reternima i urođenom ratničkom mentalitetu, Hewitt je zadnji ostao na nogama u All England klubu. S druge je strane stajala senzacija turnira David Nalbandian. Identičnim se načinom Argentinac probio do finala u kojem zbog nervoze i pritiska nije imao nikakvih izgleda. Godinu dana poslije Hewitt dolazi u London s formom koja jamči sve, osim obrane naslova. Prvi je tenisač svijeta Jasona Stoltenberga zamijenio Darrenom Cahillom, negdašnjim trenerom Andrea Agassija. No, pitanje je koliko će to pomoći...</p>
<p>Kako sada stvari stoje, proći će još nekoliko godina prije novog pobjednika, koji je pehar zavrijedio razornim servisom i spretnom igrom na mreži. »Pistol Pete« će navijati iz svoje fotelje u Beverly Hillsu, Goran Ivanišević je očito izvukao kraći kraj u pregovorima s Bogom, Pat Rafter uživa u obiteljskom životu na Bermudima, a Richard Krajicek je uoči londonskoga Grand Slam otišao u tenisku mirovinu. Osim spomenutih doživotnih članova All England kluba, izostat će i Marat Safin. Ozljeda zgloba odvojila je Rusa i od Roland Garrosa.</p>
<p>Ustvari, samo se Roger Federer može svrstati u red »ubaci i naplati« tenisača među prvih pet nositelja. Švicarac još čeka u redu za potvrdu golemog potencijala na nekom od »četiri velika«. Prethodna tri naslova ove sezone pridodao je naslov na travi u njemačkom Halleu, kad je prebolio poraz na startu Roland Garrosa i vjerojatno stekao samopouzdanje uoči puta u London. Vjerojatno, jer u teniskim krugovima već izvjesno vrijeme kruži priča u kojoj se Federer opisuje kao »dečko koji puni gaće« kad počne Grand Slam turnir. Naravno, zbog toga prošlogodišnja pobjeda Marija Ančića protiv Federera u prvom kolu nije ništa manje vrijedna...</p>
<p>Kako su Ančića tada proglasili »nositeljem duha Gorana Ivaniševića«, jednako tako ove godine prozivaju Andyja Roddicka Samprasovim nasljednikom. Materijal za bombastične najave američkim novinarima podijelio je sâm Roddick naslovom na Stella Artois Championshispu. Pritom su najviše iskoristili njegov servis. Naime, Roddick s Gregom Rusedskim dijeli prestižnu titulu najbržeg servisa, obojica su uspjeli dostići nevjerojatnih 239.8 kilometara na sat. </p>
<p>I dok 50 tjedana u godini Tim Henman može slobodno šetati rodnim gradom, sva medijska pažnja usmjerena je na najboljega britanskog tenisača u vrijeme Wimbledona. Nakon operacije ramena, Henman će upisati 10. nastup u All England klubu i sada je već naučio na pritisak javnosti u očekivanju prvog domaćeg pobjednika nakon Freda Perrya 1936. godine. Britanski mediji proteklih sezona već su potrošili načine optimističnih najava »Timbledona« pa su napravili top listu najuspješnijih tenisača u Wimbledonu od 1996. do 2002. godine. Prvo je mjesto pripalo Peteu Samprasu, a drugo četverostrukom polufinalistu i dvostrukom četvrtfinalistu u posljednjih sedam godina, Timu Henmanu. Ivanišević je treći, Rafter četvrti, a Agassi peti. Što sve na Otoku neće izmisliti kako bi motivirali i Henmana i navijače...</p>
<p>A 33-godišnji Andre Agassi u turniru bez dobro pripremljenih servis-volej tenisača možda ima najveću priliku. Ako je mogao prije 11 godina otići do kraja, kad su »u igri« bili i Sampras i Ivanišević i Rafter, onda sigurno može i danas, kad je 11 godina iskusniji, a jednako fizički spreman. </p>
<p>Kao i na svakom Grand Slamu, tako će i u Wimbledonu netko iz sjene pomrsiti račune favoritima. Zanimljivo će biti pratiti Martina Verkerka, finalist Roland Garrosa pokušat će i na travi »unovčiti« teško obranjivi servis. Opasnim reternom prijeti Sebastien Grosjean, a Juan Carlos Ferrero već je i prije pokazao kako zna igrati na svim podlogama. Nova čileanska zvijezda Fernando Gonzalez može profitirati svojim razornim udarcima, baš kao i prošlogodišnji polufinalist Xavier Malisse, ili Paradorn Srichapan, Jiri Novak, Sjeng Schalken... </p>
<p>Baš kao i kod tenisača, ovaj Wimbledon ostat će zapamćen po velikom broju otkaza tenisačica. Nakon šeste nositeljice Amelie Mauresmo, izgleda kako će Wimbledon početi bez pobjednice Roland Garrosa Justine Henin-Hardenne. Belgijanka se nezgodno spotaknula nakon prvog seta u finalu turnira Ordina Opena protiv sunarodnjakinje Kim Clijsters i istegnula tri nožna prsta. Ako i Henin-Hardenne izostane, izvjesno je kako ćemo gledati još jedno finale sestara Williams. Grand slam turniri se mijenjaju, a pitanje ostaje isto: Može li itko zaustaviti sestre Williams? Pariz je bio mjesto slavlja Justine Henin-Hardennne, koja je zaustavila Serenu na putu do petoga uzastopnoga Grand Slam naslova. A Venus je također pobjegla kući, plačući nakon što joj je Vera Zvonareva održala lekciju iz borbenosti. No, sestre su se marljivo pripremale za novi izlazak na veliku scenu. I ovog puta, na ovoj podlozi, nemaju namjeru otići kući praznih džepova. Bez Henin-Hardenne i Mauresmo ostaju tek Kim Clijsters, Lindsay Davenport i Jennifer Capriati kao jedine koje se mogu umiješati u borbu na naslov. Pritom treba napomenuti kako operirano koljeno Lindsay Davenport još nije u vrhunskoj formi.</p>
<p>Dok su tenisači nagovarali konzervativnog organizatora da im dopusti igranje u majicama bez rukava, Venus Williams je uz pomoć Reebokovih dizajnera napravila novu izazovnu bijelu haljinicu specijalno za Wimbledon. Tako je pokazala kako sada ona ponovo želi voditi glavnu riječ u ženskom tenisu, 15 mjeseci mlađa sestra dovoljno dugo je bila u prvom planu. I čini se kako je izabrala pravo mjesto, nakon što u Roland Garrosu nije mogla pokazati svoje pravo lice...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Atletičari drugi, ženski hrvatski rekord u štafeti 4x100 metara</p>
<p>Hrvatska muška reprezentacija prvoga dana EP-a osvojila je 95 bodova / Štafeta 4x100 u sastavu Rukavina, Golub, Markt, Ivančević istrčala novi rekord Hrvatske - 45.80 sekundi</p>
<p>ISTANBUL, 21. lipnja</p>
<p> - Nakon prvog dana atletskog kupa Europe skupine B, koji se održava u Istanbulu, hrvatska muška reprezentacija nalazi se na drugom mjestu, iza favoriziranih Rumunja. S jednom pobjedom, Slavka Petrovića na 5000 metara (14:20.67), te četiri druga i dva treća mjesta, Hrvatska je skupila 95 bodova. Prvoplasirani Rumunji imaju 15 bodova više. Budući da dvije prvoplasirane reprezentacije idu u viši rang, skupinu A, Hrvati s optimizmom mogu očekivati nedjelju. </p>
<p>Dejan Vojnović je na 100 metara bio drugi s rezultatom 10.47 sekundi. Drugo mjesto osvajali su i Branimir Peitel na 400 metara (47.23), te Siniša Ergotić u dalju (7.96m). Štafeta 4x100 m, također je osvojila drugo mjesto (40.06). </p>
<p> Veteran Branko Zorko osvojio je treće mjesto na 1.500 m (3:44.44), a isti plasman pripao je Nedžadu Mulabegoviću u bacanju kugle (19.03m). </p>
<p> Djevojke se nakon prvog dana nalaze na četvrtoj poziciji i teško je očekivati plasman u viši rang. No, treba istaknuti da je štafeta 4x100 m u sastavu Rukavina, Golub, Markt, Ivančević istrčala novi hrvatski rekord - 45.80 sekundi. Tim rezultatom osvojile su drugo mjesto. Druga je bila i Vera Begić u bacanju diska s hicem 53.68 metara, te Ljiljana Ćulibrk na 3000 m (9:47.59). Petra Ptiček na 800 m bila je treća (2:09.73), kao i Ivona Jerković u motki (3.60m).</p>
<p>• Rezultati, atletičari: 1. Rumunjska 110, 2. HRVATSKA 95, 3. Turska 87, 4. SiCG 86; atletičarke: 1. Estonija 117, 2. Turska 109, 3. Izrael 103, 4. HRVATSKA 93. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Polovičan uspjeh naših odbojkaša na pijesku</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Prvog dana turnira odbojke na pijesku European Open 2003. odigrane su utakmice po skupinama, a tri naša para izborila su nastup u četvrtfinalu. U muškoj konkurenciji nedjeljne mečeve izborili su Perić i Trimčevski, te Križanović i Viculin, a u ženskoj isto je pošlo za rukom paru Anzulović i Jurčić. Par Perić i Trimčevski skupinu su prošli ostvarivši sve tri pobjede, dok su Križanović i Viculin ubilježili poraz, no dvije pobjede nakon toga bile su im dovoljne za četvrtfinale.</p>
<p>- Nakon dva uvodna meča koja smo pobijedili, treći smo odigrali koliko je bilo potrebno za pobjedu, rekao je Trimčevski.</p>
<p>Nažalost, u četvrtfinalu će muški parovi igrati međusobno. Djevojke će pokušati pobijediti češku kombinaciju Felbabova i Novotna.</p>
<p>• Važniji rezultati, muški: PERIĆ/TRIMČEVSKI (HRV) - Satler/Ševcinkar (Slo) 2-0 (21-19, 21-18), PERIĆ/TRIMČEVSKI (HRV) - Biza/Stejskal (Češ) 2-1 (21-23, 21-17, 15-9), PERIĆ/TRIMČEVSKI (HRV) - Hanak/Kuchta (Češ) 2-1 (27-29, 25-23, 15-7), Babich/Khudoley (Ukr) - KRIŽANOVIĆ/VICULIN (HRV) 2-1 (21-15, 19-21, 15-11), KRIŽANOVIĆ/VICULIN (HRV) - Stanojčić/Vladislavljević (SiCG) 2-0 (21-11, 21-18), KRIŽANOVIĆ/VICULIN (HRV) - Cyvas/Vasiliauskas 2-1 (21-18, 18-21, 15-13), žene: ANZULOVIĆ/JURČIĆ (HRV) - Kus-Woloszyn-Gliwa (Pol) 2-1 (21-13, 19-21), Graumann/Sutt (Est) - ANZULOVIĆ/JURČIĆ (HRV) 2-0 (21-15, 21-15), ANZULOVIĆ/JURČIĆ (HRV) - Hansen/Josefsen (Nor) 2-0 (21-19, 23-21) </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rukometašima i navijačima - čista petica!</p>
<p>Odigrali su naši rukometaši kako se i očekuje od svjetskih prvaka - čvrsto, bez previše pogrešaka, angažirano, atraktivno. Igrali su jedan za drugog, a kad su takvi, malo je onih koji se mogu nositi s njima</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Hrvatski će rukometaši u siječnju sljedeće godine igrati na Europskom prvenstvu u Sloveniji. Izborili su to nakon 30-20 (15-6) pobjede protiv Bjelorusije i to u takvom izdanju da su svi istog trena zaboravili blijedo izdanje iz Minska i tamošnji remis 32-32. Odigrali su naši rukometaši kako se i očekuje od svjetskih prvaka - čvrsto, bez previše pogrešaka, angažirano, atraktivno. Igrali su jedan za drugog, a kad su takvi, malo je onih koji se mogu nositi s njima. Bjelorusi to sigurno ne mogu, nijednog trena nisu došli ni blizu hrvatskoj momčadi.</p>
<p>No, nije bilo lako. Već u petoj minuti na pod je, nakon obrane, pao vratar Vlado Šola. Lijevo koljeno nije mogao pomaknuti i na nosilima je, uz skandiranje, iznesen van iz dvorane. Umjesto njega je stao Mario Kelentrić i uz njegove se obrane momčad pribrala, jer se vidjelo da ih je pogodila ozljeda njihova vratara. Zaigrali su još čvršće, još žešće, a više od četiri tisuće navijača ih je nosilo svojim skandiranjem. Bio je Kelentrić jedan od junaka utakmice, sakupio je 18 obrana. U 50. minuti je i Kelentrić dobio udarac loptom u glavu, no ubrzo se oporavio i odmah zatim obranio bjeloruski napad. Bravo Kelentriću!</p>
<p>U 23. minuti je zbog ozljede gležnja izašao i mladi napadač Blaženko Lacković. I opet su još više zapeli naši igrači. Renato Sulić je povukao momčad, pucao je 12 puta, pogodio 10, a uz to je izborio i tri kaznena udarca. A tek u obrani, Sulić i Nikša Kaleb nemaju milosti prema suparnicima. Ma, svaki je hrvatski rukometaš dao svoj dio u pobjedi koja je donijela europsku smotru.</p>
<p>I na kraju navijači. Nimalo manje bitni u lijepoj ovoj priči. Više od četiri tisuće navijača, među kojima je bio i premijer Ivica Račan sa suprugom, nisu štedjeli grla i dlanove. Pozdravili su svjetske prvake koji su od Portugala prvi put igrali u Zagrebu, nisu im dali da posustanu kad je nestajalo snage i daha. Takve navijače treba naš sport. Bravo navijači!</p>
<p>• Dvorana II Doma sportova</p>
<p>HRVATSKA - BJELORUSIJA 30-20 (15-6)</p>
<p>HRVATSKA: Kelentrić, Šola, Kaleb 4, Sulić 10, Balić 2, Jović, Lacković 4, Zrnić 1, Vori 1, Dominiković 1, Goluža 5 (3), Vukas 1, Špoljarić, Metličić 1</p>
<p>BJELORUSIJA: Krajnov, Sokolovskij, Brovko 3, Galuško 1, Usik 3, Ostrovskij, V. Lisica 1, Nežura, Karšakijevič 2, Gorbok 8 (3), Vasiljev 2, Gromljiko</p>
<p>SUCI: Arnaldsson i Vidarsson (obojica Island). GLEDATELJA: 4500</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 3 (3), Bjelorusija 3 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 12 minuta (Vukas 2+2+2, Kaleb, Špoljarić, Vori), Bjelorusija 8 minuta (Gromljiko 2+2, Vasiljev, Nežura). CRVENI KARTON: Vukas (59 - treće isključenje)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Renato SULIĆ</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>U procesu priključivanja Europskoj uniji Hrvatska ne mora nikoga čekati </p>
<p>Na solunskom sastanku EU se dosad najsnažnije obvezao da će u punopravno članstvo primiti pet država zapadnog Balkana. O datumima priključenja Uniji na summitu se nije razgovaralo. Osim već određenih 200 milijuna eura, neće biti dodatne financijske pomoći zemljama regije pa je Hrvatskoj u interesu što prije steći status kandidata </p>
<p>PORTO KARRAS (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) 21. lipnja</p>
<p> - Europska unija na posljednjem je summitu grčkog predsjedanja zemljama zapadnog Balkana uputila jasnu poruku: sve zemlje u regiji postat će punopravne članice EU-a, no, kako je to izjavio grčki premijer Kostas Simitis, riječ je o dugoročnom planu, jer te zemlje moraju obaviti svoj dio posla što umjesto njih ne može napraviti Europska unija. </p>
<p>»Namjera ovog sastanka jest poruka da će zemlje zapadnoga Balkana postati dio Europske unije kad ispune sve potrebne kriterije«, izjavio je Simitis. Iako je propala namjera grčkog predsjedništva da se za zemlje u regiji osiguraju dodatna sredstva pomoći, EU se dosad najsnažnije obvezala na proces primanja u punopravno članstvo pet država zapadnog Balkana - Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Albanije, obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja.</p>
<p>Hrvatska može očekivati ulazak u Europsku uniju čim ispuni potrebne kriterije bez čekanja na ostale u regiji, a o njoj ovisi koliko će joj biti potrebno da te kriterije ispuni, izjavila je Emma Udwin, glasnogovornica povjerenika Europske komisije za vanjske poslove Chrisa Pattena.</p>
<p>»Mi ne želimo govoriti o datumima, jer brzina kojom zemlje napreduju prema članstvu ovisi o tome koliko brzo provode nužne reforme. Ako zemlje same žele postaviti cilj, kako bi se motivirale da napornije rade, mi im nećemo postavljati rokove. Ocjenjivat ćemo zemlje na osnovu reformi i njihove stvarne provedbe, a svaka zemlja u regiji bit će ocjenjena na temelju individualnih postignuća. Ako Hrvatska ostvari standarde, neće morati u procesu pridruživanja nikoga čekati«, izjavila je Pattenova glasnogovornica. Ona je kazala kako Komisija trenutno procjenuje je li Hrvatska sposobna za početak pregovora o kandudaturi i taj će proces trajati godinu dana, do ljeta iduće godine. </p>
<p>»Zemljama kandidatkinjama je za pregovore trebalo oko četiri godine. Ne kažem da se to ne može učiniti i brže, no govorim o dosadašnjim iskustvima. Sve ostalo možete sami izračunati«, naglasila je Emma Udwin. </p>
<p>Ako je Europska komisija na ljeto iduće godine proglasi sposobnom za pregovore o punopravnom članstvu i proglasi kandidatom, Hrvatska bi pregovore mogla započeti najesen 2004. godine, što joj u praksi ostavlja samo dvije godine za završetak pregovora o punopravnom članstvu. Uzimajući u obzir proces ratifikacije, Hrvatska bi, pod uvjetom da se u ubrza proces prihvaćanja EU standarda i njihove primjene, mogla postati punopravnom članicom 2008. ili 2009. godine. </p>
<p>Hrvatska je dosad imala najviše problema sa ispunjavanjem političkih preduvjeta poput povratka uzbjeglica i potpune suradnje sa Haaškim sudom. EU je u završnim dokumentima te obveze posebice istakla, kazavši da bez njihovog ispunjavanja integracije neće biti moguće.</p>
<p>»Regionalna suradnja je od izuzetne važnosti zbog borbe protiv organiziranog kriminala i povratka izbjeglica, no to ne znači da neće biti razlikovanja unutar regije. Svaka će se zemlja ocjenjivati ponaosob, temeljem ispunjavanja potrebnih kriterija«, izjavio je predsjednik Europske komisije Romano Prodi. O datumima priključenja Uniji na summitu se nije razgovaralo, a budući da dodatnih sredstava financijske pomoći, osim već određenih 200 milijuna eura, do 2006. neće biti, Hrvatskoj je u interesu da što prije stekle status zemlje kandidata kako bi u tom statusu stekla pravo na EU fondove.</p>
<p>»Trenutni financijski paket odražava realnost u ovome trenutku. Prije nego što budemo u statusu zemlje kandidata, za nas je važna i tehnička pomoć oko usuglašavanja zakonodavstva. Ipak najvažnije će biti korištenje predpristupnih fondova kada postanemo kandidati«, smatra je ministar za europske integracije Neven Mimica, koji je uz predsjednika i ministra vanjskih poslova bio u hrvatskom izaslanstvu na sastanku u Solunu.</p>
<p>Šef hrvatske diplomacije Tonino Picula kazao je kako je umjesto nagađanja datuma o ulasku Hrvatske u EU puno važnije što prije ispuniti potrebne kriterije. Procjena grčkog premijera Simitisa da bi Hrvatska svoj cilj mogla ostvariti 2008. ili 2009. godine je ohrabrujuća jer je riječ o prvoj takvoj izjavi visokorangiranog europskog političara. </p>
<p>Picula je još kazao kako će Slovenija podržati put Hrvatske prema EU te da je nesporazum izazvan navodnom izjavom slovenskog premijera Antuna Ropa o tome da će Slovenija uvjetovati svoju podršku Hrvatskoj u EU sukcesijskim pregovorima razriješen. Premijer Rop je to demantirao, izjavio je Picula. </p>
<p>Šefovi država i vlada europske Petnaestorice usvojili su dva dokumenta vezana za zapadni Balkan - zajedničku deklaraciju i Agendu za zapadni Balkan. Unija je za tu regiju u odnosu na rezultate zagrebačkog summita napravila i dodatni iskorak - pružila je zemljama dosad najsnažniju perspektivu članstva i ojačanu komunikaciju kroz uspostavljanje partnerstva sa svim zemljama. Europska unija je na taj način u svojem pristupu prešla s metode spriječavanja i prevladavanja kriza na razvojni koncept s jasnim instrumenima. Ti instrumenti ograničavajući su samo u slučaju kada zemlja ne obavi svoj dio posla. </p>
<p>Mesić: Dobili smo koliko smo i očekivali</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Stjepanom Mesićem ustvrdilo je nakon sastanka da je zadovoljno razgovorima, jer se u završnim dokumentima naglašava odlučnost EU-a da u svoje članstvo primi zemlje iz regije te da će se procjena uspješnosti obavljati za svaku zemlju posebno. </p>
<p>»Dobili smo onoliko koliko smo očekivali, a to je mnogo. Nema Europe bez Balkana i ove regije, a regija ne može ostati izvan EU. Moramo surađivati u regiji, a o nama samima ovisi brzina približavanja EU na individualnoj razini«, izjavio je Mesić.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Papa će poručiti obespravljenima da ih on nije zaboravio</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. u nedjelju će u Banjoj Luci, kod samostana Petrićevac, svečano proglasiti blaženim prvoga hrvatskog laika, slugu Božjeg, Ivana Merza, koji će tako postati i prvim blaženikom u Bosni i Hercegovini. Dosad je najavljen dolazak više od 35.000 hodočasnika, 38 biskupa, nadbiskupa i kardinala, 458 svećenika i 587 redovnica, a prijavljen je i 151 ministrant i 368 hodočasnika, koji će biti odjeveni u narodne nošnje.</p>
<p>Papa, samo dva tjedna nakon posjeta Hrvatskoj, dolazi na osjetljivo područje bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), u kojem još tinja međuetnička i međuvjerska netrpeljivost. To je drugi posjet Svetog Oca BiH, nakon posjeta Sarajevu 1997., a mnogi katolički vjernici nadaju se da će Papina podrška poboljšati položaj katolika i Hrvata u BiH, a pogotovo u RS, u koju se prognanici najsporije vraćaju. </p>
<p>Naime, samo je tijekom rata u BiH iz Banjolučke biskupije prognano 80.000 Hrvata, a dosad ih se vratilo tek 7000, od toga u RS samo 2000. Upravo stoga, ističe banjolučki biskup Franjo Komarica, Papa dolazi poručiti obespravljenima, poniženima i prezrenima da »ako su ih drugi zaboravili, ponajprije oni koji su bili dužni za njih se brinuti, i lokalni i međunarodni politički predstavnici, da ih Papa nije zaboravio!«</p>
<p>Po dosadašnjim reakcijama građana Banje Luke, nisu svi oduševljeni ovom Papinom misijom. Neki samostan Petrićevac povezuju s ustaškim pokoljem 1942., a oni najekstremniji prijete da Papa neće biti siguran, unatoč jakim mjerama osiguranja. No, prijetnje očito neće spriječiti Ivana Pavla II. da napravi ono što je naumio.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Uoči Papina posjeta Banjoj Luci uhićeni mogući izgrednici</p>
<p>BANJA LUKA, 21. lipnja</p>
<p> - Policija Republike Srpske u noći s četvrtka na petak uhitila je više osoba za koje je postojala sumnja da bi mogli predstavljati prijetnju posjetu pape Ivana Pavla Drugog Banjoj Luci, objavilo je u subotu ministarstvo unutarnjih poslova RS. </p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Republike Srpske Zoran Glušac potvrdio je da je policija u noći na petak u banjalučkoj općini, te općinama Laktaši i Bosanska Gradiška, privela više osoba, a prilikom pretresa njihovih kuća i stanova zaplijenila nekoliko ručnih bombi, streljivo i lovačko naoružanje.</p>
<p>Novinska agencija SRNA objavila je da se radi o pripadnicima »četničkog pokreta« i osobama poznatima po nizu nacionalističkih izgreda u kojima su sudjelovali posljednjih godina. Protiv njih su podnesene prekršajne i krivične prijave, a Glušac je naglasio da se ovakve akcije policije provode neprekidno, te da je od petka navečer vidljivo »operativno pokrivanje« sjeverozapadnog prostora RS zbog posjeta Pape Ivana Pavla II..</p>
<p> MUP RS je izdao oko 12.000 akreditacija za Papin posjet. Naime, osim novinara, katalogizirane akreditacije dobili su pripadnici policije, medicinskog osoblja, vatrogasci, carinici, te svi posebni gosti državnog i crkvenog protokola te brojni sudionici kulturno-umjetničkog programa koji će se odvijati na prostoru samostana Petričevac gdje će u nedjelju Sveti Otac predvoditi misno slavlje u čast beatificiranja katoličkog laika Ivana Merza. </p>
<p>Predsjedatelj crkvenog organizacijskog odbora za pripremu dočeka pape Ivana Pavla Drugog u Banjoj Luci, monsinjor Anto Orlovac izjavio je u subotu da se na nedjeljno misno slavlje i beatifikaciju katoličkog laika Ivana Merza kod samostana Petričevac očekuje dolazak oko 36.000 tisuća hodočasnika. U ime hrvatske vlade na svetoj misi koju će predvoditi Papa bit će nazočan potpredsjednik vlade i predsjednik vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Goran Granić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hispanoamerikanci postali najbrojnija američka manjina</p>
<p>Prema novim podacima saveznog ureda za statistiku, Hispanoamerikanci su brojčano nadmašili Afroamerikance i tako postali najbrojnijom američkom manjinom. U Americi trenutačno živi 38,8 milijuna Hispanoamerikanaca, što je povećanje od 9,8 posto u odnosu na stanje iz travnja 2000. godine</p>
<p>KANSAS CITY, 21. lipnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Američki ured za statistiku ovog je tjedna objavio podatak koji su mnogi u Americi već dulje vrijeme smatrali svršenom činjenicom: Hispanoamerikanci brojčano su nadmašili Afroamerikance i postali su najbrojnijom američkom manjinom. U Americi trenutačno živi 38,8 milijuna Hispanoamerikanaca, što je povećanje od 9,8 posto u odnosu na stanje iz travnja 2000. godine. Informacija se u američkim medijima tumači kao simbolička prekretnica u povijesti nacije kojom su gotovo do današnjeg dana dominirali odnosi između crnačkog i bjelačkog dijela populacije. Broj koji su dostigli Hispanoamerikanci odražava stanje u društvu koje je već prihvatilo španjolsku televiziju i izbore na španjolskom jeziku a svoje širenje zahvaljuje najviše useljenicima i porastu stope nataliteta. </p>
<p>U analizama novih rezultata ureda za statistiku naglašava se kako su Afroamerikanci u Americi ipak još uvijek najbrojnija rasna manjina, jer je Hispanoamerička zajednica sastavljena od više različitih rasnih skupina. Američka vlada, naime, Hispanoamerikance svrstava u etničku klasifikaciju, što znači da Hispanoamerikanci mogu biti i crnci, bijelci, Azijci ili pripadnici bilo koje druge rase. U Americi ima oko 1,7 milijuna crnaca koji sebe smatraju Hispanoamerikancima. Ako se njih svrsta među pripadnike crne rase, onda Afroamerikanca u Americi ipak ima više od 38 milijuna. </p>
<p>Broj stanovnika u SAD porastao je od travnja 2000. godine za 2,5 posto na ukupno 288,4 milijuna stanovnika. Polovica prirasta od 2,5 posto odnosi se na Hispanoamerikance. Nagli porast hispanoameričke populacije u SAD-u počeo je stvarati brojne sukobe između crnaca i Hispanoamerikanaca usprkos nastojanjima kako Demokratske, tako i Republikanske stranke. Učestali su i sukobi između »Anglosa« i Hispanoamerikanaca kao između Azijaca i Hispanoamerikanaca. Uzroci sukoba su radno mjesto, politička pozicija, škole i stil života. Primjerice, nedavno naglo povećanje hispanoameričkih useljenika izazvalo je sukobe i napetosti na području Sjeverne Karoline. Sukob je izbio između starosjedilaca i Hispanoamerikanaca oko financiranja školskog programa na engleskom kao drugom jeziku. </p>
<p>U graničnim područjima poput Kalifornije, Arizone i Teksasa, mnoge starosjedioce uznemirava masovniji priljev ilegalnih useljenika. Ova područja nisu jedina. Zbog takvog stanja čuju se i očajnički prijedlozi poput onog što ga je iznio Bob Gillingham, umirovljeni tiskar, koji je u jednom domaćem listu izjavio kako je dosad uživao u etničkoj raznolikosti svog susjedstva u Arlingtonu, ali da sada smatra kako bi Meksiko trebao postati 51. američka savezna država. Unatoč činjenici da broj Hispanoamerikanaca u SAD-u raste iz dana u dan, oni još ne predstavljaju značajniju političku snagu. Prema riječima Jeffreya Passela, demografa iz Gradskog instituta u Washingtonu oni još ne predstavljaju definirani birački blok, a razlog tome jest činjenica da mnogi od njih nemaju pravo glasa. Svaki sedmi Hispanoamerikanac u Ameriku je ušao ilegalno, a ostali ne mogu glasovati jer još nisu naturalizirani građani. Osim toga, mnogi Hispanoamerikanci rođeni u Americi ne mogu glasovati jer su još premladi.</p>
<p>USA Today u analizi novog izvješća statističkog ureda ističe da Hispanoamerikanci nisu homogena skupina ni politički niti kulturološki. Mnogi vide sebe kao pripadnike posebnih kultura s obzirom na zemlju iz koje dolaze ili pak s obzirom na podrijetlo. Kubanci u Miamiju uglavnom su konzervativci i simpatizeri Republikanske stranke. Meksikanci u Los Angelesu i Portorikanci u New Yorku liberalni su i uglavnom simpatiziraju Demokratsku stranku. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Irački šijiti traže jačanje vjerske vlasti </p>
<p>BAGDAD, 21. lipnja</p>
<p> - Oko dvije tisuće iračkih šijita prosvjedovalo je u subotu ispred sjedišta koalicijskih snaga u Bagdadu zahtijevajući da najviša šijitska vjerska vlast Hawza nadgleda uspostavu lokalnih vijeća koju su započele koalicijske snage. </p>
<p>Prosvjednici su predstavnicima koalicijskih snaga predali peticiju u kojoj traže »brzo formiranje iračke vlade, izradu ustava, uspostavu, pod nadzorom Hawze, lokalnih vijeća i vlasti, oslobađanje pritvorenih djelatnika državne uprave, bržu podjelu humanitarne pomoći i promjenu stajališta koalicijskih snaga prema Iračanima«.</p>
<p>Članovi Hawze iz Najafa, jednog od svetih mjesta šijitskog islama, nisu samo pravni stručnjaci za šerijatski zakon, već su nadležni za sva područja života šijitskih muslimana, objasnio je jedan od organizatora prosvjeda.</p>
<p>Prosvjed su organizirali sljedbenici Mouqtade al-Sadre, posljednjeg živog sina velikog ajatolaha Mohammada Sadeqa al- Sadre, ubijenog 1999. u Najafu. Zajedno s Vrhovnim vijećem za islamsku revoluciju u Iraku (SCIRI) i fundamentalističkom strankom Dawa, sljedbenici al-Sadre čine jednu od triju velikih šijitskih skupina koje se bore za vlast u Najafu. Oni tvrde da osobe izabrane za lokalna vijeća, predstavnici političkih stranaka, ne predstavljaju irački narod, te stoga zahtijevaju slobodne izbore pod nadzorom Hawze. Šijiti u Iraku čine više od 60 posto stanovništva, a najviše ih je na jugu i istoku zemlje te u Bagdadu i njegovim predgrađima. </p>
<p>Dan prije američki su vojnici tijekom granatiranja izoliranog iračkog sela nedaleko granice sa Sirijom ubili troje Iračana, izvijestila je arapska televizijska postaja al-Arabiya. Jedna Iračanka, njezino dijete, te jedan muškarac, poginuli su u američkim operacijama u selu Maqarr al-Dheeb, smještenom u pustinji. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Schröder kritizira Europsku komisiju zbog imigracije </p>
<p>PORTO CARRAS, 21. lipnja</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder javno je u subotu kritizirao Europsku komisiju zbog, kako je kazao, pokušaja da na Njemačku svali previše imigranata. »Neki u Europskoj komisiji doista imaju nerealistične ideje o sposobnosi pojedinih država da prime još ljudi«, rekao je Schröder novinarima na summitu Europske unije u grčkom ljetovalištu Porto Carrasu, stotinjak kilometara od Soluna. Schröder je naglasio da Njemačka nije spremna predati kontrolu imigracije i politike azila Bruxellesu. »Potrebna nam jasan pravni temelj prije nego odustanemo od prava na veto«, rekao je. Podsjetio je da Njemačka nikada nije izbjegavala svoje dužnosti i da je Berlin tijekom ratova na području bivše Jugoslavije primila stotine tisuća izbjeglica. U Njemačkoj trenutno živi oko 7,3 milijuna stranaca, od ukupno 82 milijuna stanovnika. (dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="35">
<p>Goleme su razlike u temperaturi mjerenoj na travnatoj površini od one na gradskom asfaltu</p>
<p>Teške klimatske anomalije su već svima vidljive, i meteorolozi više ne mogu kao do nedavno tvrditi kako je sve to u granicama normale, kad se uzme u obzir veći vremenski raspon.</p>
<p> Visoke temperature, koje se danima ne spuštaju na normalne vrijednosti, ugrožavaju svačije zdravlje. Pri tome je uočljivo da su informacije koje nam daju meteorolozi manjkave, a u praksi neupotrebljive. U medijima proglašene temperature se mjere u hladu na visini od dva metra iznad travnate površine (!). Tako izmjerena temperatura za gradsko stanovništvo ne predstavlja nikakav stvarni oslonac za odlučivanje o mjerama opreza u ekstremnim situacijama, kakve sada vladaju. Tako mjerene temperatura daje npr. podatak o stanju u Maksimiru ili sličnoj šumovitoj površini, dočim zbiljska situacija na gradskim ulicama, kojoj je većina građana neprekidno izvrgnuta, odgovara uvjetima saune.</p>
<p>Stoga među građanstvom dolazi do krivih procjena o stvarnoj vrućini u gradu, uz teške zdravstvene posljedice, o čemu svjedoče brojne hitne intervencije zbog dehidracije i toplinskoga udara, a bilo je i smrtnih slučajeva. Postavlja se pitanje odgovornosti za propust objavljivanja stvarnih temperaturnih podataka na ulicama, jer službeni podatak, koji se objavljuje, jest zapravo za prosječnog laika opasna obmana. Možemo si zamisliti što će se dogoditi debeljuškastoj starijoj osobi koja istrči na ulicu čuvši podatak da je »samo« 25 stupnjeva C, a zatekne se u »sauni« u kojoj je više od 40 stupnjeva C. </p>
<p>Trebali bi se odmah početi mjeriti i objavljivati stvarni podaci o temperaturi u različitim uvjetima, naročito onima u gradu. </p>
<p>ZVONIMIR KUŠEC Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Slijedite primjer dobroga čovjeka, Slovenca i hrvatoljuba Ivana Krambergera</p>
<p>Hrvatske su novine i televizija puni vijesti o dobitnicima nagrada. A baš ovih dana naš pjesnik Radovan Ivšić, stigavši nam na nekoliko dana iz Pariza, viče na HTV-u na nas Hrvate da imamo preimpozantan broj nagrada za »epohalna« postignuća na umjetničkom i »demokratskom« polju. Tako mali narod, a tako impozantan broj nagrada i nagrađenih subjekata. Nema na svijetu »narodića« takve anomalije. U pravu je naš pjesnik Ivšić.</p>
<p>Raspisali smo se i o pozamašnoj saborskoj nagradi Pavletiću i Jalšovcu. Pavletiću je »dar nebeski« pao zato što je »svu vlast mirno predao sadašnjim vlastodršcima u ruke«. Ako je baš tako, onda je, ja smatram, nagradu morao dobiti premijer Račan, za kojega je 1990., na ušću u Beogradu, odmah iza onoga ratnohuškačkog govora vožda, turnusna glavešina u vodstvu SFRJ drug Raif Dizdarević bijesnoj rulji zagrmio: »I drug Ivica Račan u Zagrebu je bez jednoga ijednog ispaljenog metka svu vlast predao ustašama u ruke!« </p>
<p>Da je Račan dobio nagradu Sabora, već bi ga to dobrano štitilo od kojekakvih prijetećih mu atentatora, vjerujem samo huncutih mobitelaša. Pozlatila mi se ova!!!</p>
<p>A dobitnici prepozamašne nagrade: najbolje da slijede primjer dobroga čovjeka, Slovenca lijepoga srca i hrvatoljuba Ivana Krambergera, na kojega je baš u ovakve dane, točno 7. lipnja 1992. izvršen atentat, na mjestu ga usmrtivši. Ivan bi za dolazaka u Zagreb uvijek posjećivao Dom napuštene djece u Nazorovoj ulici, baš preko puta pravno upitne kuće Tuđmanovih, pomilovao bi svako jadno hrvatsko dijete, donijevši darova, i na kraju uvijek ostavio pozamašnu svotu njemačkih maraka za kupnju odjeće i obuće jadnoj dječici.</p>
<p>Zato je najuputnije da se dobitnici saborske nagrade, što izazva nemalo »blagorodna negodovanja« (Dostojevski), Pavletić i Jalšovec, okrenu primjeru Ivana Krambergera: da ga slijede. Dosta je da se popnu na vrh omanja stubišta, pokucaju na vrata Doma i obave ono što je u niz navrata plemenito obavio Ivan Kramberger. Sve će se netom promijeniti, i eto nam kroz noć posvamašnje narodne simpatije i za Pavletića i za Jalšovca. Narodno srce prašta...</p>
<p>RADOSLAV DABO Ljubljana</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kako da se branimo od galame pijane i drogirane rulje </p>
<p>Često pomislim da bi bilo najbolje ne čitati novine. Jer ili se čovjek živcira ili se zgraža nad političkom demagogijom, ili se rastuži poradi mnogih prometnih nesreća, ili se posrami poradi divljaka »navijača« ili se postidi zbog golotinje u mnogim listovima. Ovaj osvrt pišem kao reagiranje na članak gospodina Josipa Čorića u Vjesnikovoj rubrici Stajališta od 18. i 19. lipnja, pod naslovom »Zar doista u svemu moramo biti najgori«.</p>
<p>U potpunosti se slažem s navodima gospodina Čorića, a njegova zapažanja htio bih dopuniti mojim doživljajima. Rođen sam u prelijepom Primoštenu u kojem ljetujem svakoga ljeta u svojoj kući, koju mi je oporučno ostavio pokojni otac. Kuća se nalazi u Ulici Varoš. Na početku te ulice stoji prometni znak zabrane prometa od 24 do 6 sati. Taman posla, kakav znak zabrane prometa? To možda vrijedi za strance ili možda tamo neke purgere. A za domaće? Tko si ti, što si ti i što ti hoćeš?</p>
<p>Nedaleko od Primoštena nalazi se disco klub Aurora u kom se okuplja mladež od Splita do Zadra. Što se tamo radi - pije, puši, troši - nije moje da istražujem. Ali dio mlađarije civilizirano se vraća u Primošten u dva, tri, četiri sata u jutro. Dio se vraća divljački, urlajući Ulicom Varoš. Dapače, nebrojeni motorizirani zaglušujućom bukom voze ulicom, urlici pijane i drogirane rulje onemogućavaju miran san svim stanovnicima Varoša i njihovih gostiju. Pokušati uvoditi red i mir, a imati ispred kuće parkirani automobil sa ZG tablicama?</p>
<p>Više puta sam razgovarao s policijom, moleći pomoć, zahtijevajući zaštitu. Uglavnom uzalud. Uputio sam dva pisma zapovjedniku policijske uprave Šibenik gospodinu Goranu Pauku s neznatnim učinkom. Istini za volju, na jedan dopis gospodin Pauk mi je veoma korektno odgovorio poslavši ophodnju, ali s neznatnim učinkom. Jer ophodnja bi morala biti svake noći kad se divlja u Aurori.</p>
<p>I što preostaje, meni i svim žiteljima Varoša? Preuzeti »stvar« u svoje ruke? Podići balvane u svojoj ulici, kao bradonje u dijelu Hrvatske 1990.? Ili željeni godišnji odmor otrpjeti u teškoj mori, želeći se vratiti čim prije u Zagreb, kako bih se kao čovjek barem naspavao? Kad bi tako bilo samo u Ulici Varoš u Primoštenu. Kad bi tako bilo samo u Primoštenu. A da ukinemo godišnje odmore, te prepustimo pijanoj i drogiranoj rulji da nesmetano kolo vodi?</p>
<p>IVO PANCIROV Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Opekli je kiselinom po licu pa uzeli novac i ključeve od »golfa«</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Policija je proteklog petka zabilježila tri razbojstva. Pored već dobro ustaljenih načina pljačke prijetnjom pištoljima i uporabom tjelesne snage, zabilježena je nesvakidašnja pljačka koju su počinila dvojica muškaraca naoružana kiselinom.</p>
<p>Naime, u petak oko 22,30 sati u Črnkovcu kod Velike Gorice dvojica razbojnika zaustavila su »VW golf II« njemačkih registracijskih oznaka, kojim je upravljala 33-godišnja hrvatska državljanka K. W. - B. Udarajući ju izvukli su vozačicu iz auta te je polili po licu nagrizajućom kiselinom. Razbojnici su joj zatim uzeli novčanik i ključeve od »golfa« i potom pobjegli. Teško opečena žena je uspjela pozvati policiju koja se dala u potragu za pljačkašima, dok je pozvana i hitna pomoć koja je ozlijeđenu žrtvu nasilnika prevezla u Kliniku za traumatologiju. Dežurni liječnik utvrdio je kako je opljačkana žena zadobila opekline grla, očiju, lica i ustiju, te je zadržana na liječenju.</p>
<p>Pored nesvakidašnje pljačke u Črnkovcu zabilježen je pljačkaški prepad na Schlosserovim stubama, te u kiosku »Roberto« u Rudešu.</p>
<p>Kako je izvijestio operativno-komunikacijski centar PU zagrebačke, sedmorica razbojnika presreli su na stubama koje vode na Šalatu četvoricu maloljetnika i zaprijetili im pištoljem. Jedan od dječaka se uplašio i predao razbojnicima nešto novca i mobitel. Šteta je oko tisuću kuna.</p>
<p>Kiosk »Roberto« opljačkan je u petak oko 21,45 sati kada se unutra nalazila djelatnica M. B. (21). Razbojnik je prišao kiosku, zaprijetio pištoljem i zatim odnio oko 3000 kuna.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Supetarskoj uvali utopio se ronilac</p>
<p>SPLIT, 21. lipnja</p>
<p> - U uvali Mutnik, u Supetru na otoku Braču, utopio se ronilac Josip Damjanović (1944.) iz Supetra, izvijestila je u subotu Policijska uprava splitsko-dalmatinska. </p>
<p> Tijelo stradalog Damjanovića uočio je u moru, desetak minuta iza ponoći u subotu, jedan mještanin prilikom ribolova. U moru je također pronađena brodica stradalog ronitelja, s perajama i maskom za ronjenje. Na tijelu Josipa Damjanovića nisu pronađeni nikakvi tragovi nasilja, pa se pretpostavlja da je riječ o utapljanju. </p>
<p> Splitska policija također je izvijestila da je očevidom na predjelu Žabice, u Kaštel Novom, gdje je prije dva dana izbio požar u blizini željezničke pruge, utvrđeno kako je do požara došlo zbog iskrenja iz kotača teretnog vlaka, koji je u to vrijeme vozio iz smjera Knina prema Solinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Premanturi se utopila Slovenka </p>
<p>PULA, 21. lipnja</p>
<p> - Slovenska državljanka Zlatka L. (43) iz Ljubljane utopila se u Premanturi, nedaleko mjesnog groblja, a njeno tijelo pronašao je u petak oko 15,30 sati jedan mještanin, izvijestila je Policijska uprava istarska. Glasnogovornica PU Štefanija Prosenjak-Žumber rekla je kako je u petak ujutro oko 10,15 sati jedna slovenska državljanka dojavila policiji da se njezina prijateljica, koja je inače imala zdravstvenih problema, udaljila iz autokampa »Hrastovec« u Premanturi gdje je inače boravila. </p>
<p> Po pronalasku tijela upravo je ta slovenska državljanka utvrdila identitet nesretne te je potvrdila kako je to njena prijateljica Zlatka L. iz Ljubljane. Na tijelu utopljenice nisu uočeni tragovi nasilja, a istražni sudac Županijskog suda u Puli, Eugen Pustijanac, naložio je obdukciju tijela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Devetogodišnjakinju usmrtio kamion </p>
<p>ORAHOVICA, 21. lipnja</p>
<p> - Devetogodišnja Marija Jurlina poginula je u petak na križanju Ulice bana Jelačića i F. Gavrančića u Orahovici pod kotačima teretnog vozila s prikolicom za čijim je upravljačem bio Mijo Š. (39) iz Starih Jankovaca. </p>
<p>Kamion kojim je upravljao Mijo Š. bio je napunjen s gotovo trideset tona eruptivnog agregata i, kako je utvrdila policija, vozač nije prilagodio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja uvjetima na cesti i teretu koji je prevozio u trenutku kad se ispred njega iz sporedne ulice na biciklu pojavila devetogodišnja djevojčica. U namjeri da pokuša izbjeći udar, vozač kamiona je počeo kočiti i skretati ulijevo, ali nije uspio. Prednjim lijevim dijelom udario je u bicikl pri čemu je djevojčica odbačena nekoliko metara dalje, na kolni ulaz ispred kućnog broja 82, gdje je na mjestu preminula. </p>
<p>Vozač, protiv kojega će biti podnijeta kaznena prijava zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, nije bio pod utjecajem alkohola. </p>
<p>S. B. G.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Otac i sin poginuli u sudaru s kamionom</p>
<p>KARLOBAG, 21. lipnja</p>
<p> - U petak je na državnoj cesti br. osam u mjestu Barić Draga u općini Karlobag došlo do teške prometne nesreće. Ante Adžić (1980.) iz Starigrada upravljao je osobnim vozilom reg. oznaka ZD 910-AH iz pravca Karlobaga u pravcu Zadra i iz neutvrđenih razloga prešao na lijevi kolnički trak te prednjim dijelom vozila udario u prednji dio teretnog vozila zagrebačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao D. B. (1973.) iz Zagreba. U prometnoj nesreći smrtno su stradali vozač osobnog vozila A. Adžić i suvozač, dok su vozač teretnog vozila i suvozač V. B. (1944.) iz Senja zadobili lakše tjelesne ozljede. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kod Šibenika poginuo mladi Makaranin</p>
<p>ŠIBENIK, 21. lipnja </p>
<p> - U petak navečer na šibenskim prometnicama dogodile su se dvije teške prometne nesreće u kojima je jedna osoba smrtno stradala, a dvije zadobile teške ozlijede. Na državnoj cesti D-59 u mjestu Tišnjanska Dubrava dogodila se prometna nesreća u kojoj je život izgubio 29-godišnji Toni Montana iz Makarske koji je bio suvozač u vozilu. Nesreća se dogodila kad je 31-godišnji Sanjin B. iz Rijeke s »Alfa Romeom« riječkih oznaka, nakon izlaska iz nepreglednog desnog zavoja zbog neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad vozilom, sletio s kolnika, nekoliko puta se prevrnuo i zaustavio na krovu. Od siline udara Toni Montana ostao je mrtav na mjestu nesreće, dok je vozač Sanjin zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih je zadržan u bolnici u Šibeniku. Policija će protiv vozača Sanjina B. podnijeti kaznenu prijavu.</p>
<p> Druga prometna nezgoda dogodila se kod mjesta Podorljak u zaseoku Mišini. Ante Z. (25) iz Trogira upravljao je mopedom marke Gillera runner splitske registracije, kad je naišao na cijev za vodu koja je bila ispružena preko ceste za što su krivi 62-godišnji Tudor K. i 63-godišnji Čedomir K. iz Podorljaka. Oni cijev za vodu nisu ničim označili, niti osigurali. Mladi motorist je izgubio kontrolu nad upravljačem i pao sletjevši s kolnika. U prevrtanju je zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih je zadržan u šibenskoj Općoj bolnici. Policija će protiv dvojice mještana Podorljaka podnijeti kaznenu prijavu.</p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zaključala lopove i pozvala policiju</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Pri provali u kiosk »Duhana« u Savskoj 1 u subotu oko 2,30 sati policajci Prve policijske postaje uhitili su dvojicu provalnika starih 19 i 25 godina. Nakon uhićenja provalnici su privedeni u postaju na kriminalističku obradu, a šteta je oko 9000 kuna. Dan ranije, prodavačica u trgovini »Drogerie Markt« u Gruškoj ulici primijetila je dvojicu muškaraca kako kradu artikle te je zaključala trgovinu i pozvala policiju. </p>
<p>Dolaskom policije utvrđeno je kako su lopovi hrvatski državljani stari 35 i 30 godina te su nakon dovršene kriminalističke obrade zaradili kaznene prijave zbog krađe. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Turizam bi ove godine Hrvatskoj trebao donijeti osam milijardi dolara</p>
<p>Za ljetovanje u Hrvatskoj odlučili smo se prije svega zbog vašeg lijepog i čistog mora- sve je češći odgovor stranih turista na pitanje što ih je motiviralo da u sve jačoj konkurenciji na svjetskom turističkom tržištu izaberu baš Hrvatsku. To je najbolji dokaz činjenice koju stručnjaci već godinama ističu da je lijep i čist okoliš, a prije svega Jadransko more, najvrjednije hrvatsko prirodno bogatstvo i gospodarski potencijal te naša najvažnija prednost u odnosu na stranu konkurenciju. Jer, Hrvatska spada među sve rjeđe zemlje u kojima se gosti bez straha za zdravlje mogu kupati u moru ili piti vodu iz slavina.</p>
<p>Zato nije ni čudo da je njemački auto klub ADAC, koji ima gotovo 15 milijuna članova, na Međunarodnoj turističkoj burzi u Berlinu treću godinu za redom naše more proglasio najčišćim na Sredozemlju. Nedugo potom stiglo je još jedno priznanje: više od 60 hrvatskih plaža dobilo je prestižno europsko eko-priznanje, čak 28 više nego lani, unatoč sve strožih kriterija.</p>
<p>Kad se tome doda da su znanstvenici poznatih američkih sveučilišta Columbia i Yale na ljestvici zemalja s najčišćim okolišem Hrvatsku svrstali na visoko 12. mjesto te da među prvih 20 nema nijedne sredozemne ili bilo koje druge turistički konkurentne zemlje, jasno je s kakvim bogatstvom raspolažemo.</p>
<p>No, pitanje je znamo li ga dobro iskoristiti i, što je najvažnije, zaštititi kako sami ne bismo rezali udobnu granu na kojoj sjedimo. Jadran i priobalno područje, naime, pod sve su većim pritiskom koji prijeti tom ekološki iznimno osjetljivom kraju. Povećan broj turista, pomorski promet, neodgovarajuće pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, nekontrolirana gradnja, sve razvijeniji kavezni uzgoj riba, neuređena odlagališta otpada kao i prekogranična zagađenja samo su najvažniji negativni utjecaji na naše more i priobalje. </p>
<p>Posebno se u posljednje vrijeme, vezano uz projekt Družba Adria, razvila polemika o sve većem broju tankera i drugih brodova s opasnim teretima u Jadranu i opasnostima koje oni donose - od mogućnosti da se i kod nas ponovi »slučaj Prestige« do opasnosti za biološku raznolikost od ispuštanja nepročišćenih balastnih voda. Jer, još nije utvrđeno ni kako su u Jadran stigle tropske alge Caulerpa Taxifolia i Caulerpa Racemosa koje su već stvorile dosta štete.</p>
<p>Zato nije ni čudo da je i premijer Račan, čestitajući nedavno Svjetski dan zaštite okoliša, istaknuo da su more, obala i podmorje naše najveće bogatstvo te da će Vlada njihovoj zaštiti posvetiti maksimalnu pozornost. Nije ni čudo kad se zna da bi, po procjenama stručnjaka, samo turizam ove godine Hrvatskoj trebao donijeti skoro osam milijardi dolara u što je uključena direktna i indirektna turistička potrošnja. Uz to, čist okoliš temeljni je preduvjet kvalitetnog turizma kakav Hrvatska želi sve više poticati.</p>
<p>No, puno više od načelnih izjava i obećanja pomoći će konkretna ulaganja. Poput započetog velikog projekta Hrvatskih voda, koji samo u prvoj fazi predviđa, u suradnji sa Svjetskom bankom, investiranje čak 1,6 milijardi kuna u gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacijskih sustava u 47 mjesta na Jadranu. U Hrvatskoj, naime, samo 40-ak posto stanovnika ima priključak na kanalizacijsku mrežu, a zasad se pročišćava samo 12 posto otpadnih voda. Taj problem još na odgovarajući način nije riješen čak ni u nekim vrlo poznatim turističkim mjestima. </p>
<p>No, za zaštitu mora sretna je okolnost da je industrija uz obalu prilično slabo razvijena pa se otpadne vode još uvijek uglavnom uspješno razrijede u moru. Zato ni nedavno provedene prve ovogodišnje kontrole kvalitete mora na više stotina mjesta nisu utvrdile nepopularne crne točke, već su potvrdile da je naše more s razlogom proglašeno najčišćim na Sredozemlju. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Počeli smo otimati turiste Provansi i Toscani</p>
<p>Valja podsjetiti da na cijelom Jadranu iz godine u godinu niču novi privatni apartmani i mali hoteli koji redom nude solidne cijene, kvalitetni su i daleko bolji od hotela nižih kategorija. Cijene, međutim, često nisu presudne, važno je ponuditi nešto novo i atraktivno. No, na tom je području Hrvatska još - prilično tanka</p>
<p>Uz neke druge ljude, drugačiji odnos prema poslu i bolji status među političarima, hrvatski bi se turizam sigurno razvijao mnogo brže. Ovako je razvoj dug i mukotrpan, ali, ako je to neka utjeha, bar ne nazadujemo. Sporo, no ipak se kreće na bolje. </p>
<p>I ove je godine napravljen korak naprijed. Kilometri novih cesta pobjeđuju na svim top listama poboljšanja za ovu turističku sezonu. Ono što je još donedavno bio jedan od najvećih nedostataka ovdašnjeg turizma, polako postaje naša prednost. Za godinu-dvije kad se završi autocesta do Splita, Hrvatska će nedvojbeno biti spremna za duže sezone. </p>
<p>Poprate li agilnost države i, u pravilu, nedovoljno vrijedni turistički radnici, možemo, primjerice, očekivati i pravi procvat vikend turizma. </p>
<p>Sad smo im, doduše, zabili nož u leđa, ali sezone bi nam svakako mogli produžiti ronioci (jasno, tek kad se poništi aktualni zakon po kojem individualci za svoju razonodu moraju plaćati 2400 kuna), nautičari, (ovakve obale nema nigdje u Europi), pa i gurmani kojima nije teško proći stotine kilometara kako bi uživali u gastronomskim specijalitetima.</p>
<p>Uz dosadašnje ceste koje polako odlaze u zaborav, to je bilo puno teže. Ceste bi mogle preporoditi naš turizam, a najviše koristi od toga imat će oni koji to prvi shvate i hrabro, atraktivnijim izvansezonskim cijenama i ponudom, promijene dekadentan odnos prema poslu. Za iskorak treba hrabrosti, ali hrabrost se nagrađuje.</p>
<p>Kad su prije nekoliko godina Istrani kretali s agroturizmom, rijetko tko je vjerovao da će u tome uspjeti. Danas u Istri posluje oko 200 agroturističkih gospodarstava s ukupno 1000 postelja. Prošle su godine oni najbolji bili popunjeni - 185 dana.</p>
<p>Agroturizam je temeljito prodrmao tamošnju ponudu i povukao za sobom niz drugih proizvoda koji će jednoga dana presuditi u korist dužih sezona. Tu su sad i biciklističke staze, vinske ceste, a istarski hotelijeri prihvaćaju svaki savjet kako bi podigli kvalitativnu razinu proizvoda. U posljednje dvije godine jedan je privatnik iz Medulina sâm, i to samo u Istri, izgradio 300 bazena. Trenutno je tisuću Istrana zainteresirano za ulazak u agroturistički posao. </p>
<p>Nova ponuda privlači i novu klijentelu. Posljednje je istraživanje pokazalo fantastične rezultate - čak 95 posto gostiju koji odsjedaju u istarskim agroturističkim gospodarstvima u Hrvatsku dolazi prvi put. Prije toga su, reći će nam Veljko Ostojić, predsjednik Turističke zajednice Istarske županije, najčešće ljetovali u Provansi ili u Toscani. Hrvatska, dakle, krade turiste Provansi i Toscani - nije li to prvorazredna informacija!? A što bi se tek događalo da je i ostatak turističke Hrvatske iskoračio u treće tisućljeće?</p>
<p>Valja podsjetiti, što također postaje našom prednošću, da na cijelome Jadranu iz godine u godinu niču novi privatni apartmani i mali hoteli. Nude solidne cijene, kvalitetni su i daleko bolji od hotela nižih kategorija. Isto je tako relativno nova i vrlo atraktivna ponuda odmora na svjetionicima splitskog »Plovputa«. Da su na pravom putu svjedoči i odličan buking, a prodaja im ide dobro čak i nakon bitnog dizanja cijena. One, uostalom, često i nisu presudne. Važno je ponuditi nešto novo i atraktivno. No, u tome smo, nažalost, još uvijek prilično tanki.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zadovoljstvo rastom turističkog prometa</p>
<p>Tijekom ove je godine na dubrovačko-neretvanskom području zabilježeno gotovo 120.000 dolazaka i 500.685 noćenja </p>
<p>DUBROVNIK, 21. lipnja</p>
<p> - Da se Dubrovačko-neretvanska županija ubraja u red onih hrvatskih turističkih odredišta što su u predsezoni ostvarile najznačajniji porast turističkoga prometa, potvrđeno je i službeno na redovnoj sjednici Skupštine Županijske turističke zajednice, u petak, na kojoj je jednoglasno i bez rasprave usvojeno izvješće o radu i financijsko izvješće TZ-a za 2002. godinu. Skupština je bila ujedno i izborna, izabrano je novo osmočlano Turističko vijeće, te pet članova Nadzornoga odbora i četiri predstavnika u Sabor Hrvatske turističke zajednice. Novi-stari predsjednik TZ-a je Aljoša Milat, koji je i član Poglavarstva Dubrovačko-neretvanske županije zadužen za turizam. Zadovoljan događanjima u turizmu tijekom zadnje četiri godine, Milat je zaključio da je Županija napokon izašla iz poslijeratnoga mrtvila i da su danas stvoreni uvjeti za normalno turističko poslovanje.</p>
<p>Istaknuo je, da to potvrđuju rezultati ovogodišnje predsezone koji su za oko 15 posto bolji nego u istom razdoblju lani. Rezultat je to, kazao je Milat, boljega plasmana čarter paketa na europskim tržištima, ali i male sreće što nas je, rekao je, pratila tijekom proljeća, kad je većina turističkih djelatnika, priznao je, umirala od straha zbog rata u Iraku. Naravno, dodao je, ne treba zaboraviti da su neki od dubrovačko-neretvanskih objekata znatno bolje popunjeni nego lani (hoteli na Babinu kuku i u Veloj Luci), a neki su nakon obnove opet otvoreni (dubrovački visokokategornik Argentina), što se dodatno pozitivno odrazilo na ukupni porast prometa.</p>
<p> Statistika tako bilježi da je od početka ove godine do kraja svibnja na dubrovačko-neretvanskom području zabilježeno gotovo 120.000 dolazaka i 500.685 noćenja. Hrvati su ostvarili 20 posto noćenja, a stranci 80 posto. Na top-ljestvici gostiju uvjerljivo vode Nijemci, slijede ih domaći gosti, zatim gosti iz Velika Britanije, Francuske, BiH, Belgije, Irske, Slovenije... Turistički je promet iznad očekivanja i procjena, osobito kada se imaju u vidu okolnosti u vrijeme rata u Iraku i zaustavljeno bukiranje tijekom ratnih operacija. Najavljeno je kako će posve sigurno tijekom turističke sezone biti nastavljeni ovakvi trendovi rasta, te da će do konca godine biti ostvareno planirano povećanje prometa od oko pet posto.</p>
<p>Mora se, međutim, i spomenuti kako je i opet aktualan problem neuspjele naplate planiranog prihoda od boravišne pristojbe. Dužnici su uglavnom isti - ACI marina u Korčuli, HTP Blato i HTP Hum. Državni je inspektorat poduzeo »potrebne mjere« za naplatu duga, rečeno je.</p>
<p> Osim toga upozorava se na još jedan, daleko opasniji problem, pojavu zloglasne tropske alge Caulerpe racemose. Naime, na inicijativu TZ-a u dva je navrata prošle godine izvršeno istraživanje te alge u moru, što su obavili znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Dubrovnika, Zavoda za istraživanje mora iz Rovinja, Instituta Ruđer Bošković, te Laboratorie Environnement marin Littoral iz Nice, SCCAT iz Kalifornije (Southern California Caulerpa Action Team) i studenti biologije s PMF-a iz Zagreba i ekologije mora iz Splita s istraživačkog broda »Naše more« Veleučilišta u Dubrovniku.</p>
<p>Obavljeno je istraživanje podmorja uvale Mačuleti, uvalica Mirce i Česminova kraj Lovišta sve uz Pelješac, te Uvale Sobra na Mljetu. Nalaz u uvalici Česminica po površini je najveći u Hrvatskoj i proteže se u duljini od dva kilometra obalne linije, i to od 0,5 metara dubine do preko 30 metara dubine. Ta su preliminarna istraživanja, kaže se u izvješću, pokazala da je širenje alge iznimno brzo, a procjenjuje se kako se zahvaćena površina godišnje povećava i do 10 puta. Upozorava se da širenje alge dovodi do drastičnoga smanjenja biološke, ekološke i krajobrazne raznolikosti, te da ne postoje naznake njenog prirodnog povlačenja niti postojanja organizama koji bi se algom hranili i tako kontrolirali širenje. </p>
<p>Gotovo cijelu stranicu teksta tom je problemu posvetio u svom zadnjem broju i lokalni tjednik Dubrovački vjesnik, koji na temu Caulerpe racemose donosi razgovor sa znanstvenikom u dubrovačkom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Vladimirom Onofrijem. Tako je Onofri, govoreći o njezinoj opasnosti za morski eko-sustav, bio i više nego jasan kazavši: »Ne da je opasna, nego preopasna«. Osim što se brzo širi, te stvara debele naslage na dnu mora i ispod nje ostaje sve mrtvo. Alge nemaju prirodnih neprijatelja, rekao je između ostaloga Onofri, istaknuvši da je Dubrovačko-neretvanska županija najugroženija na Jadranu. Kaže kako bi u prvom redu trebalo reagirati Ministarstvo okoliša, ali da čak ni institucije što se bave proučavanjem mora ne pokazuju dovoljno sluha.</p>
<p> »Široj javnosti puno su interesantnije balastne vode, jer je riječ o velikom poslu, JANAF-u i milijunima dolara. Kod Caulerpe racemose nije riječ o milijunima dolara i onda to uđe na jedno, a izađe na drugo...«, zaključuje, među ostalim, Onofri u Dubrovačkom vjesniku.</p>
<p>Mora se, međutim, primijetiti da i u izvješću TZ-a, premda su bili inicijatori istraživanja, osim šturih podataka o tijeku 'akcije' nigdje ne spominju da su poduzete i neke konkretne mjere prema bilo kojoj instituciji, resornom ministarstvu..., kako bi se išta poduzelo po pitanju te pošasti. A možda je tome razlog što je većina u ovom času zauzeta i pitanjem kako stati na kraj zahuktalim građevinskim radovima? Jer, kazao je i sam predsjednik TZ-a Aljoša Milat »nema gosta koji to ne komentira i ne izražava nezadovoljstvo« zbog toga. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prvi turistički vlakovi iz Bratislave i Praga stigli u Split</p>
<p>SPLIT, 21. lipnja </p>
<p> - U Split su u subotu stigli prvi ovosezonski turistički vlakovi iz Bratislave i Praga, koji će tijekom ljeta svake subote povezivati srednjodalmatinsko središte sa slovačkom i češkom metropolom. </p>
<p>Turistički vlak između Bratislave i Splita prometovat će do 6. rujna, a između Splita i Praga do 13. rujna. Vlakovi uključuju vagone za spavanje, restoran, te vagone za prijevoz vozila s kapacitetom od oko 400 putnika. Slovačka metropola već je tri godine zaredom povezana sa Splitom, a ovoga ljeta vlada najveći interes slovačkih gostiju za ljetovanjem u Dalmaciji. Zahvaljujući HŽ-u i slovačkoj državnoj željezničkoj tvrtki u Split će svakoga tjedna vlakovima stizati oko 400 putnika iz Bratislave. </p>
<p>Željeznička linija između glavnoga grada Češke i Splita uvedena je prvi put ovoga ljeta i rezultat je višegodišnje uspješne suradnje hrvatskih i čeških željeznica. Interes putnika iz Praga za srednjodalmatinskim turističkim destinacijama je iznimno velik, a procjenjuje se da će do rujna na splitski željeznički kolodvor stići više od pet tisuća čeških gostiju.</p>
<p>Prve putnike iz Praga i Bratislave na splitskom željezničkom kolodvoru pozdravili su predstavnici HŽ-a i Turističke zajednice Splita, uz dalmatinsku pjesmu, fritule i kroštule, te stručke mediteranskog bilja.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Sanader najavio HDZ-ovu pobjedu na izborima</p>
<p>Ponosni smo što je HDZ, na čelu s Franjom Tuđmanom, ostvario velike ciljeve. HDZ je dobro iskoristio vrijeme u opoziciji i opet je spreman na borbu s političkim rivalima i povratak na vlast na sljedećim parlamentarnim izborima, poručio je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - »Ivo, Ivo!«, ovacijama je popraćen ulazak predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera i užeg stranačkog vodstva, kojim je, pod motom »Pokrenimo Hrvatsku« u Zagrebu u subotu započeo Osmi opći sabor Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), na kojem je Sanader najavio pobjedu na idućim parlamentarnim izborima. </p>
<p>Prepunu dvoranu Košarkaškog centra »Dražen Petrović«, u koju je došlo oko pet i pol tisuća stranačkih izaslanika, prije uvodnih riječi zabavljali su popularni hrvatski pjevači poput Alena Vitasovića, Dražena Žanka, Ivane Kindl, Mladena Grdovića, dok je najveće oduševljenje izazvao Dino Dvornik s pjesmom »Pokrenimo Hrvatsku«. </p>
<p>Posebno je burno bila pozdravljena Sanaderova izjava da je HDZ spreman za izbornu pobjedu. »Ponosni smo što je HDZ, na čelu s Franjom Tuđmanom, ostvario velike ciljeve«, rekao je Sanader, pozdravljajući nazočne. Podsjetio je na posljednje parlamentarne izbore, 3. siječnja 2000., kada je njegova stranka, nakon gotovo desetogodišnje vladavine prešla u oporbu. »HDZ je dobro iskoristio vrijeme u opoziciji i opet je spreman na borbu s političkim rivalima i povratak na vlast na sljedećim parlamentarnim izborima«, poručio je Sanader u uvodnom govoru. </p>
<p>Brojni gosti iz inozemstva hvalili su HDZ, ali su naglašavali da je Europa bez Hrvatske nepotpuna. Gotovo cijelo jutro stranačkog sabora potrošeno je na pozdravne govore velikog broja gostiju iz inozemstva, čime su u HDZ-u dodatno htjeli naglasiti kako ih Europa uvažava. Predstavnici europskih stranaka pučke i demokršćanske orijentacije zaželjeli su HDZ-u pobjedu na idućim izborima, a Saboru su nazočili i predstavnici diplomatskog zbora, sindikata, Udruge poslodavaca, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, vjerskih zajednica te javnih i kulturnih institucija.</p>
<p>HDZ-ove izaslanike su na Saboru pozdravili i »zlatni« hrvatski rukometaši kapetan Slavko Goluža i Božidar Jović.</p>
<p>Andrea Latinović, Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vander Jagt: HDZ mora pobijediti, Hrvatska treba novi početak</p>
<p>Na Saboru su počasnim članovima HDZ-a proglašeni bivši austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock, predsjednik Katoličke republikanske zajednice i bivši američki veleposlanik u Vatikanu Thomas Patrick Melady, američki kongresmen Guy Vander Jagt i međunarodni tajnik CSU-a Dieter Schmidt. Povelje im je uručio Ivo Sanader, a u Mockovo ime primio ju je međunarodni tajnik Austrijske pučke stranke Alexis Wintoniak.</p>
<p>Vander Jagt je 1980. bio jedan od vodećih ljudi u predsjedničkoj kampanji Ronalda Reagana, a svojim podužim govorom nekoliko je puta izazvao prave ovacije u dvorani. »Kad sam američkom potpredsjedniku Dicku Cheneyju rekao da idem u Zagreb i da sam jedan od glavnih govornika za budućeg hrvatskog premijera, pitao me: 'Nije li to čovjek koji je sto posto podržao našeg predsjednika u ratu u Iraku kada su svi drugi napuštali brod?' Odgovorio sam: 'To je upravo on'. Cheney mi je nakon toga dao sljedeću uputu: 'Pazi da tvoj govor za njega bude odličan'. Vaše uspjehe u sportu sada morate prenijeti i u vladu, a Ivo Sanader je pravi čovjek za to. HDZ mora pobijediti, Hrvatska treba novi početak, a Ivo Sanader mora postati idući premijer kako bi svaki Hrvat imao priliku ispuniti svoje snove. Sadašnja vlast napravila je pet osobnih pogrešaka, a dobro znate što se tada događa - izbačeni ste iz igre i vraćate se na klupu. Vaši glasači moraju sadašnjoj vladi reći: 'Van!'«, kazao je Vander Jagt, zamjerajući vladajućoj koaliciji povećanje nezaposlenosti i vanjskog duga, slab izvoz, korupciju i odnos prema braniteljima.</p>
<p>Izaslanicima Sabora HDZ-a obratili su se i predsjednik Bundesrata, gornjeg doma austrijskog parlamenta, Herwig Hösele, zastupnik u njemačkom Bundestagu i osobni izaslanik predsjednice CDU-a Angele Merkel Heinrich Wilhelm Ronsöhr, zastupnik CSU-a i osobni izaslanik predsjednika te bavarske stranke Edmunda Stoibera Thomas Silberhorn, potpredsjednik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž, ujedno i član Predsjedništva HDZ-a BiH. </p>
<p>Govorili su i glavni tajnik Austrijske pučke stranke Reinhold Lopatka, predsjednica Bugarske nacionalne seljačke stranke Anastasia Dimitrova Moser, predsjednik Kluba zastupnika Slovenske narodne stranke Janez Podobnik, glavni tajnik Švicarske demokršćanske stranke Reto Nause, dopredsjednik Mađarskog demokratskog foruma Kornel Alymasi, zastupnik Nove Slovenije u slovenskom parlamentu Ivan Mamić te predstavnik Zaklade Konrad Adenauer Stephan Gerhold.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Doris Pack: Nadam se da će Gotovina otići u Haag</p>
<p>Doris Pack, predsjednica Odbora za jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu, kao jedna od počasnih gostiju na Osmom saboru HDZ-a, u svom je govoru pozvala generala Antu Gotovinu da se suoči s Haaškim sudom. »Nadam se da će Gotovina otići u Haag i suočiti se s tribunalom kako bi na taj način služio Hrvatskoj i u miru«, poručila je Doris Pack, praćena brojnim zvižducima HDZ-ovih izaslanika. </p>
<p>Pack je dodala i da svi zločini počinjeni u ratu moraju biti procesuirani i kako joj je želja da HDZ to prihvati, dodajući da »nema mjesta za mržnju, umišljenost i nacionalizam te kako načelo tolerancije trebaju slijediti sve stranke pogotovo kada je riječ o povratku izbjeglica«. </p>
<p>Također je procijenila da je HDZ iskoristio vrijeme u oporbi za obnovu, te da ta stranka danas ima ljude koji mogu povesti Hrvatsku u Europu. »Povratak na nacionalisičko ponašanje bio bi smrtonosan«, izjavila je, pojasnivši da se »u inozemstvu HDZ dovodi u vezu s pogreškama iz posljednjeg razdoblja vaše vladavine«. Pomrsite im račune, poručila ja na kraju Pack.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tomčić: HSS zbog uvreda nije poslao izaslanika na Opći sabor HDZ-a </p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka nije poslala izaslanika na Osmi opći sabor Hrvatske demokratske zajednice zbog nedavnih uvredljivih izjava zastupnika te stranke, rekao je u subotu, po povratku iz Australije, predsjednik Hrvatskoga sabora i HSS-a Zlatko Tomčić.</p>
<p>»Prošlog je tjedna jedan zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru grubo napao HSS pa sam donio odluku da, ako se HDZ javno ne ispriča zbog tog javnog napada, nitko ne ode na njihov sabor«, rekao je Tomčić u zagrebačkoj zračnoj luci.</p>
<p>Podsjetimo, HDZ-ov zastupnik Branimir Glavaš u saborskoj je raspravi citirao izjavu županijskog vijećnika Osječko-baranjske županije koji je iz HSS-a prešao u HDZ, jer nije želio biti u »agromafijaškoj stranci«. No, HSS sada više ne očekuje ispriku. »Nema potrebe, njihov je zastupnik pokazao svoje pravo lice, a mi smo napravili ono što smo smatrali primjerenim«, zaključio je predsjednik HSS-a.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Banac: Vlada je nesposobna za bilo koju ozbiljnu promjenu</p>
<p>Vladajuću koaliciju vode »Račanov strah, haesesovsko-haenesovska korupcija i slamnati šešir« te velika želja za izbjegavanjem promjena, bez rada i rizika, rekao je predsjednik LS-a Ivo Banac</p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - Želimo drukčiju, europsku, Hrvatsku, uređenu po svim standardima liberalne demokracije i po mjeri građana, poručio je u subotu članovima Središnjeg stranačkog odbora predsjednik Liberalne stranke (LS) Ivo Banac. Najavivši usvajanje izbornog programa i nacrta statuta LS-a, koji bi javnosti trebali biti predstavljeni na tamatskom saboru u rujnu, Banac je kazao da je LS-ov izborni program »program izlaza iz močvare, program u kojem se ulaganje u obrazovanje nudi kao siguran dobitak, a zakonitost kao jedina regulativa«. Kao LS-ove saveznike na skorim izborima, Banac je apostrofirao hrvatsku javnost.</p>
<p>»Naši saveznici su hrvatska javnost, ljudi koji čekaju izlaz iz močvare, ljudi koji čekaju hrabre i odlučne lidere, ljudi koji čekaju političare s vizijom, poštene političare koji se ne povijaju sa svakim daškom vjetra, ljudi koji pripadaju mnoštvu udruga civilnog društva, koji se bore za prava nezaposlenih, umirovljenika, žena, pripadnika svih manjina, koji zastupaju hrvatsku pamet i na plaše se optužbe da su arogantni prema mediokritetima i štetočinama«, kazao je predsjednik LS-a. </p>
<p>Ocijenivši da je većina hrvatskih političara neozbiljna, bez vjerodostojnosti i bez vizije, Banac nije štedio kritike na račun vladajuće koalicije i Vlade, za koju kaže da je »ustanova spremna na glumatanje, a nesposobna za bilo koju ozbiljnu promjenu«.</p>
<p>Što se koalicije tiče, Banac ocjenjuje da je vodi »Račanov strah, haesesovsko-haenesovska korupcija i slamnati šešir« te velika želja za izbjegavanjem promjena, bez rada i rizika. »Što reći o premijeru koji vas uvjerava da bi bez njega i bez njegove politike oklijevanja ulice naših gradova bile poprskane krvlju, koji vas uvjerava da je stabilnost neprestano uzmicanje pred protivnikom, pod uvjetom da protivnik nije za promjene? Što reći o potpredsjedniku Vlade, čovjeku sa slamnatim šeširom, koji bi traženu osobu uhitio tek na Pantovčaku, zapitao se Banac.</p>
<p>Koalicijske partnere optužio je za izigravanje povjerenja i neispunjavanje obećanja, povezavši to s posljednjim slučajem Vladina »oklijevanja« da potvrdi LS-ovca Dražena Susića kao zamjenu za ministra okoliša Božu Kovačevića koji odlazi na veleposlaničko mjesto u Prag. </p>
<p>»Račanov koncept koalicije, koji druge stranke i ne pokušavaju demantirati, zamišljen je kao vazalni odnos«, kazao je Banac, dodavši da LS samo radom, a »ne nestalnim savezništvima s nepouzdanim partnerima«, može uvećati učinak hrvatske politike.</p>
<p>Predsjednik LS-a osvrnuo se i na »slučaj Gotovina«, kazavši da se u Hrvatskoj već dvije godine traži osoba koja nije imala hrabrosti izaći pred Haaški sud. Kada je shvatio da bijeg nema perspektive, kazao je, pokazalo se da je »tzv. desnica, koja je od te osobe doslovno živjela dvije godine, sastavljena od papirnatih lavova«. </p>
<p>»Ta strašna desnica nije znala ništa drugo nego se posvađati zbog svog štićenika, koji joj je sada oduzeo adut za podbadanje vlasti«, smatra Banac. Na kraju je poručio Račanu da izbore ne može dobiti na strahu od desnice i HDZ-a, jer u Hrvatskoj, nakon »afere Gotovina«, prema Bančevom mišljenu, ne može biti straha od desnice. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Fumić: Svih ovih 13 godina pokušavaju se relativizirati NOR i antifašizam</p>
<p>LEPOGLAVA, 21. lipnja</p>
<p> - »Svih ovih 13 godina pokušava se relativizirati Narodnooslobodilačka borba i antifašizam, vrijeđati nas borce, vrijeđati Tita, ZAVNOH. Ali tko to čini? Oni koji su bili sluge okupatora i normalno da od njih čujete izjavu, poput one od gospodina Lončara, da je Tito bio najveći zločinac. Za ljude takva shvaćanja mi jesmo bili neprijatelji i zato nas vrijeđaju na sve načine. Međutim, istina se ne može ni zakopati ni skriti, ona uvijek izbije. A činjenica je da smo mi bili dio velike antifašističke fronte, da smo izborili mjesto Hrvatske u Europi već 1945. i da su to zasade demokratskog svijeta. Rezultati antifašizma jesu borba protiv svakog totalitarizma, mržnje, podjele i netolerancije«. To je u subotu, na proslavi 60. obljetnice oslobođenja Lepoglave, rekao predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Ivan Fumić. </p>
<p>Dodao je i da je antifašistička borba temelj hrvatske državnosti i legitimacija Hrvatske za ujedinjenu Europu te put razvoja demokracije u svijetu. Fumić je istaknuo i da je Lepoglava posebno značajna po tome što su u travnju 1945. ustaše, bježeći pred narodnooslobodilačkom vojskom, u Lepoglavi ubile oko tri tisuće zatočenika, uglavnom Hrvata. Na ovom mjestu i u Jasenovcu, kazao je Fumić, poginulo je najviše Hrvata iz Hrvatske.</p>
<p>U povodu 60. obljetnice oslobođenja Lepoglave, na spomen-groblju nevinim žrtvama ustaškog logora u Lepoglavi vijence su položili preživjeli logoraši, članovi obitelji stradalih, predstavnici političkih stranaka te antifašističkih udruga. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Đapić: Vanjska politika jedan je od najvećih promašaja koalicije</p>
<p>OSIJEK, 21. lipnja</p>
<p> - »Nužno je što prije ići s parlamentarnim izborima. Očekujemo da će vladajuća koalicija uskoro dogovoriti datum izbora i obznaniti ga javnosti kako bi se stranke mogle kvalitetno pripremiti«, rekao je predsjednik HSP-a Anto Đapić na konferenciji za novinare održanoj u subotu u Osijeku. Đapić je naglasio da će od vladajuće koalicije biti »kukavički ako do ljetnog odmora, odnosno do završetka redovne saborske sjednice, ne objavi datum održavanja parlamentarnih izbora«. </p>
<p>Predsjednik HSP-a osvrnuo se i na skup čelnika zemalja EU-a i pet država jugoistočne Europe u Solunu, ustvrdivši da je na njemu Hrvatska svrstana među zemlje zapadnog Balkana. Đapić je kazao kako se Hrvatska tako našla u »vrlo sumnjivoj i neugodnoj poziciji u koju se, zbog pogrešaka vladajuće koalicije, na neki način i sama dovela«.</p>
<p>»Stalne izjave naših diplomata da će Hrvatska imati vrlo jasan individualni pristup europskim integracijama na ovom su se skupu pokazale potpuno netočnima. Stoga smatramo da su takve priče vladajućih tek predizborni trik i pokušaj da vanjskom politikom dobiju izbore«, rekao je Đapić, dodavši da su »u HSP-u uvjereni da je upravo vanjska politika jedan od najvećih promašaja vladajućih stranaka«. </p>
<p>Predsjednik HSP-a prokomentirao je i najavu donošenja novoga Zakona o Vladi, naglasivši da je riječ o »prepisanom HSP-ovu zakonskom prijedlogu da se Vlada mora smanjiti na 12 ministarstava i određeni broj Vladinih agencija«. I taj je Vladin potez nazvao »jeftinim predizbornim trikom«, upitavši zašto se na donošenje tog zakona čekalo tri godine. </p>
<p>Što se tiče krize u Osječko-baranjskoj Županijskoj skupštini, glavni tajnik stranke Vlado Jukić izrazio je nezadovoljstvo raspravom u Saboru vezanom za taj problem. On je istaknuo kako su izbori jedino rješenje krize u skupštini Osječko-baranjske županije. </p>
<p>»Vijećnici HSP-a neće sudjelovati u radu županijske skupštine sve do izbora za Hrvatski sabor. Naime, smatramo da će se promjenom vlasti u Hrvatskoj promijeniti i okolnosti koje će konačno omogućiti rješavanje pitanja krize u Osječko-baranjskoj županiji«, zaključio je Jukić. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Muftija Ševko efendija Omerbašić osoba dijaloga - osoba godine </p>
<p>SPLIT, 21. lipnja</p>
<p> - Na svečanoj akademiji u tvrđavi Gripe, Hrvatska akademska udruga Split u subotu je osmi put dodijelila svoje prestižno nacionalno priznanje Osoba dijaloga - osoba godine. Dobitnik plakete za 2002. je muftija Ševko efendija Omerbašić, predsjednik mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, a za promicanje međureligijske snošljivosti, nacionalnog dijaloga i zalaganja za mir. </p>
<p>Muftija Omerbašić je rođen u Podrinju u BiH, islamske je studije završio u Libiji, a od 1975. godine u Zagrebu i Hrvatskoj obnaša više vjerskih dužnosti u Islamskoj zajednici. Primajući plaketu Osoba dijaloga - osoba godine muftija Ševko efendija Omerbašić je kazao da mu je to jedno od najdražih priznanja, posebno što stiže u vrijeme kad se u nekim zapadnim krugovima islam smatra glavnim generatorom svjetske krize. »Uvjeren sam da u mojoj vjeri ima mnogo vjernika koji žele mir i suradnju te da ću svojim riječima i djelom opravdati dosadašnji visoki ugled ovog priznanja«, kazao je efendija Omerbašić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Problem stanarskih prava riješiti posebnim zakonom </p>
<p>ZAGREB, 21. lipnja</p>
<p> - U povodu 20. lipnja, Svjetskog dana izbjeglica, Građanski odbor »Povratak kući« organizirao je dvodnevni okrugli stol o problemima stanarskih prava. To se ponajprije odnosi na osobe koje nisu mogle u zadanom roku ostvariti pravo na stečeno stanarsko pravo (izbjegli, prognani...), odnosno one koji su ga koristili kao vojni umirovljenici te osobe koje su imale stanarsko pravo na stanove u privatnom vlasništvu.</p>
<p>Javnu raspravu, na kojoj su sudjelovali i predstavnici OESS-a i nevladinih udruga, potaknuo je nedavni Vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o najmu, kojim se problem stanarskog prava tih osoba ne rješava, a diskriminacija se nastavlja. Sudionici rasprave su istaknuli da bi se pravičnost za te ljude, među ostalim, mogla postići tripartitnim rješenjima od, primjerice, naturalne restitucije stanova gdje je ona moguća, do ostvarenja pravičnih nadoknada.</p>
<p>Predloženo je da se donese i poseban zakon kojim će svi stanari nositelji tzv. stanarskog prava ostvariti pravo povrata oduzetih stanarskih prava. Za to rješenje dobro će pomoćno sredstvo, ustvrdili su sudionici, biti Zakon o otkupu stanova. Pri kreiranju posebnog zakona o reguliranju stanarskih prava valjalo bi osnovati komisiju od predstavnika nevladinih udruga, ali i intenzivirati suradnju s medijima, poručili su okupljeni. </p>
<p>Prisutnima je pročitano i pismo predsjednika HHO-a Žarka Puhovskog »Pravo na jednakost ili socijalna pomoć«. U njemu se, među ostalim, kaže da »politički, socijalni i moralni razlozi zahtijevaju razumno i održivo rješavanje problema u kojima su se našli stanovnici Hrvatske 1991., pretežno, no ne i isključivo srpskog etničkog podrijetla koji su bili prinuđeni napustiti zemlju. Rješenje mora pravično osigurati povratak u Hrvatsku onima koji su je pod pritiskom napustili, a žele se vratiti. Također, treba osigurati pravičnu naknadu svima koji su bili imovinski, statusno i na drukčiji način oštećeni, osigurati povratnicima, ali i onima koji se trenutačno ne žele vratiti, a prihvatili su hrvatsko državljanstvo, jednaka prava zajamčena svim hrvatskim građanima«.
></p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030622].
|
