NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030422].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 229881 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.04.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Anto Nobilo: Šušak je upravljao događajima u BiH</p>
<p>Mislim da bih u Šuškovom arhivu mogao naći dodatne dokaze o postojanju dvostruke linije zapovijedanja nad jedinicama vojne policije i specijalnim jedinicama Herceg-Bosne / Smatram da postoji sustav spojenih posuda između onih koji su činili ratne zločine u BiH i Hrvatskoj i organiziranog kriminala u Hrvatskoj, kaže Nobilo / Unutar bivše vlasti bilo je kriminalnih struktura koje su stvorile Herceg-Bosnu, izvukle milijarde iz Hrvatske u Herceg-Bosnu, provele etničko čišćenje Muslimana, uništile oko 16.000 srpskih kuća nakon »Oluje«, opljačkale hrvatsko nacionalno bogatstvo u pretvorbi... / Apsolutnu vlast je imao Tuđman i on je najodgovorniji, jer je to morao spriječiti / Kad četvorica najodgovornijih za progon kriminala u Hrvatskoj zajednički nastupe, moralo bi se raditi o velikoj akciji i velikim rezultatima, a ako se ništa ne dogodi, imat ćemo elemente da pomislimo da to jest predizborni trik, kaže Nobilo </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Anto Nobilo, među ostalim i odvjetnik Tihomira Blaškića, u razgovoru za Vjesnik potvrđuje da ima snažne indicije kako dokumentacija bivšeg ministra obrane Gojka Šuška, koju traži od Vladina Ureda za suradnju s Haagom, može dokazati da je Šušak bio ključni svjedok svih događanja u BiH – od toga da je Zagreb financirao sve institucije Herceg-Bosne do toga da je znao tko je odgovoran za pokolj u Ahmićima.</p>
<p> – Iz svega što znam zaključujem da je ministar Šušak bio ključna osoba u Hrvatskoj koja je u operativnom smislu upravljala događajima u BiH i zacijelo je morao primati kvalitetne informacije. Očekujem da bismo u njegovom arhivu mogli pronaći kvalitetna izvješća o svim događajima iz srednje Bosne koji se stavljaju na teret generalu Blaškiću. Smatram da bih mogao naći dodatne dokaze o postojanju dvostruke linije zapovijedanja nad jedinicama vojne policije i specijalnim jedinicama Herceg-Bosne, jer je i obrana generala Blaškića postavljena na dokazivanju takvih tvrdnji. Ako procijenim da su neki od tih dokumenata pravno relevantni za slučaj Blaškić, dostavit ću ih prevoditeljima Haaškog tribunala i posebnim podneskom zatražiti od Žalbenog vijeća da ih uvrsti kao nove dokaze.</p>
<p> • Otkud vam te snažne indicije? Iz transkripata predsjednika Tuđmana?</p>
<p>– Od predsjednika Mesića sam dobio nekoliko izvješća iz Ureda predsjednika u Tuđmanovo doba, iz kojih je vidljivo da su izvješća koja su stizala Tuđmanu dostavljana i Šušku. Šušak je vjerojatno dobivao preciznije informacije od Tuđmana, koji je dobivao sažetke. U Tuđmanovu je uredu bilo nekoliko vrlo kvalitetnih dokumenata o tome tko je počinio zločin u Ahmićima, tko je odgovoran za Ahmiće, a to se ne odnosi na Blaškića. Iz tih se dokumenata vidi kako se upravljalo strukturama u BiH, a ako se to vidi iz izvješća Tuđmanu, vjerojatno se još detaljnije može iščitati iz Šuškova arhiva. Jer Šušak je, a ne Tuđman, operativno upravljao svime, primao šefove tajnih službi, a Tuđman je upravljao načelno, politički. Zato mislim da bi u Šuškovu arhivu moglo biti korisnih dokaza, ako već nije pročišćen.</p>
<p> • Imate li možda indicija dokle će ići najavljeni obračun s mafijom i kriminalom?</p>
<p>– Teško mi je reći dokle će ići ova akcija i koliko je ozbiljno napravljena. Imam određeno povjerenje u Lučina, Bajića i Ostojića, no ne raspolažem podacima dokle su došli i imaju li valjanih tragova. A u pravi obračun s organiziranim kriminalom dosad se nije ni išlo. Jer, suđenje tzv. zločinačkoj organizaciji je ispunilo svrhu – skrenulo je pažnju javnosti tijekom ove tri godine nove vlasti na sporedni kolosijek. Završilo je velikim fijaskom Državnog odvjetništva, potrošeno je mnogo novca i radnih sati, od policije do pravosudnih dužnosnika, a nema pravog rezultata. A istodobno se ništa nije učinilo u procesuiranju tzv. državotvorne mafije.</p>
<p> • Možete li to konkretizirati?</p>
<p>– Smatram da postoji sustav spojenih posuda između onih koji su činili ratne zločine u BiH i Hrvatskoj i organiziranog kriminala u Hrvatskoj. Riječ je o istom miljeu ljudi, samo su za vrijeme rata kriminalne aktivnosti radili pod nacionalnim barjakom a sad, kad nema rata, Srba ni Muslimana, oni su postali ono što jesu – mafijaši i kriminalci. Međutim, kako su bili u državnim strukturama, imali su odlične veze s policijom i državnim tijelima, a aktualna ih je vlast ostavila netaknutima. Dakle, iz miljea ratnih zločinaca imamo sada i mafijaše koji se bave klasičnim kriminalom. </p>
<p> • Možete li usporediti hrvatsku i srpsku mafiju?</p>
<p>– Mogli bismo to i matematički prikazati. Onoliko koliko su Srbi počinili više ratnih zločina u odnosu na hrvatsku stranu, i koliko su imali više ratnih zločinaca, toliko je njihova mafija jača od hrvatske. Dakle, naša je mafija slabija, jer smo mi imali daleko manje počinjenih zločina negoli Srbi, no u suštini je pojava mafije i kod nas i kod njih ista – i srpska i hrvatska mafija proizašle su iz ratne mafije, ratnih zločinaca i ratnih profitera. I po toj mafiji strukture na vlasti nisu udarale, milijarde su, kako vidimo, nestale u BiH u privatnim džepovima, taj se novac oprao i vratio u legalne tokove u Hrvatskoj, ali u taj segment nitko nije taknuo iako je tu prava, organizirana mafija na djelu. I ona može više nego išta drugo ugroziti ovu državu.</p>
<p> • Zašto je ova vlast u sprezi s kriminalom prijašnje vlasti?</p>
<p>– To je posljedica njena političkog stava da ne ide u obračun s tamnim stranama Tuđmanove politike. Ova vlast je, vidjeli smo, koketirala i taktizirala s ekstremnim i negativnim naslijeđem Tuđmanove politike i nije išla u radikalno razračunavanje iz straha da ne bi došlo do kaosa. Dapače, umjesto da su se s njima obračunali, išli su na podilaženje. Tako je npr. jedna od najvećih pogrešaka ove vlasti bilo podilaženje desnici kod donošenja Deklaracije o Domovinskom ratu, koja ne odražava vjerno ono što se dogodilo u našoj prošlosti. Nije se na političkoj ravni osudilo ni naše sudjelovanje u ratu u BiH, niti politika koja je dovela do ratnih zločina, pa ni strukture koje su proizašle iz ratnih zločina.</p>
<p> • Očito sav kriminal vežete za bivšu vlast? </p>
<p>– Da, globalni, strateški kriminal vezan je za određene strukture bivše vlasti. Nikako, naravno, ne bih htio kriminalizirati HDZ kao stranku ni cijelu bivšu vlast, u kojoj je bilo odličnih i poštenih ljudi. Ali, bilo jest unutar bivše vlasti kriminalnih struktura koje su stvorile Herceg-Bosnu, izvukle milijarde iz Hrvatske u Herceg-Bosnu, provele etničko čišćenje Muslimana, uništile oko 16.000 srpskih kuća nakon »Oluje«, opljačkale hrvatsko nacionalno bogatstvo u pretvorbi...</p>
<p> • Imenom i prezimenom, koga apostrofirate?</p>
<p>– Na državnim je tijelima, tužiteljstvu i policiji da to otkriju. Ja, naravno, znam na koga bi se to globalno vezalo. Apsolutnu je vlast imao Tuđman i on je najodgovorniji, jer je to morao spriječiti. Ali nije na meni da imenujem ljude, njih treba imenovati u ozbiljnom kaznenom postupku. Državno odvjetništvo i policija trebaju imenovati kriminalce i pokrenuti postupak.</p>
<p> • Ministar policije upravo je priznao da imamo mafiju u Hrvatskoj. Što bi sada hitno trebalo poduzeti?</p>
<p>– Ako to kaže šef policije, onda on vjerojatno ima i dokaze. A ako ima dokaze, treba procesuirati počinitelje. Ne može se i ne smije se deklarativno reći »mi znamo da ima kriminala tu i tu« a da nakon toga ne uslijedi ni uhićenje niti kazneno-pravni progon.</p>
<p> • Sumnjičavi ste prema istupima poput Lučinova?</p>
<p>– Sumnjičav sam i suzdržan, jer još imam velik upitnik nakon one njihove zajedničke konferencije za novinare. Naime, konferencija na kojoj se zajednički prvi put pojave ministar policije, ravnatelj policije, glavni državni odvjetnik i ravnatelj Uskoka ima strahovitu težinu. Očekivao sam nakon toga da će iste noći krenuti uhićenja, ili da će već za nekoliko dana započeti golem kazneni postupak. A to je prošlo i još se ništa nije dogodilo.</p>
<p> • Je li uobičajen takav zajednički istup ili je to više predizborni trik, što smo mogli vidjeti i u vrijeme HDZ-a?</p>
<p>– Dobro je da su te institucije zajednički istupile. Znamo da je zadnje tri godine bilo velikih problema u komunikaciji između tadašnjeg državnog odvjetnika Ortynskog i policije. Kad četvorica najodgovornijih za progon kriminala u Hrvatskoj zajednički nastupe, moralo bi se raditi o velikoj akciji i velikim rezultatima. Ako se ništa ne dogodi, imat ćemo elemente da pomislimo da to jest predizborni trik. Ne vjerujem da su tako neozbiljni i da nisu svjesni koliko će im taj nastup štetiti ako se za dva, tri ili sedam dana ništa ne dogodi.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Miljavac: Dok sam ja bio ministar, u BiH ni kuna nije uplaćena »ispod žita«</p>
<p>U kalkulacijama možete ići koliko želite, no koliko ja znam, u MORH-u postoje sačuvani tragovi svih proračunskih doznaka. Postoji dokumentacija prema kojoj se tim putem, od 1992. do 1999., za hrvatsku komponentu u BiH izdvajalo između 1,1 i 1,2 milijarde kuna godišnje, kaže bivši ministar / Uz financiranje HVO-a, proračunskim su novcem MORH i Ministarstvo financija plaćali odvjetničke usluge za obranu haaških optuženika</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – »U Ministarstvu obrane ne postoji Šuškov arhiv. Postoji arhiv Ministarstva i u njemu se mogu specificirati odluke Ministra iz vremena rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini«, izjavio je ponedjeljak bivši ministar obrane i nekadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a, Pavao Miljavac.</p>
<p>Komentirajući Vladinu odluku o deklasifikaciji i predaji dokumentacije MORH-a iz vremena pokojnog ministra Gojka Šuška, koje traži tužiteljstvo Haaškog suda, Miljavac se osvrnuo na procjene koje govore kako dio dokumentacije dokazuje da je u zadnjih 10 godina Hrvatska financirala HVO i Herceg-Bosnu s najmanje 20 milijardi kuna.</p>
<p>»U kalkulacijama možete ići koliko želite, ako treba i do 30 milijardi kuna, no – koliko ja znam – u MORH-u postoje sačuvani tragovi svih proračunskih doznaka. Postoji dokumentacija prema kojoj se tim putem, od 1992. do 1999., za hrvatsku komponentu u BiH izdvajalo između 1,1 i 1,2 milijarde kuna godišnje«, tvrdi bivši ministar.</p>
<p>Miljavac kaže da je od jeseni 1998., kada je došao na čelo MORH-a, financiranje HVO-a postalo transparentnije nego ranije. Ono se tada počelo provoditi prema posebno izrađenoj Personalnoj karti hrvatske vojne komponente u BiH. Karta je, kaže Miljavac, sadržavala broj ustrojbenih mjesta, podatke o činovima onih koji su na ta mjesta postavljeni te veličinu hrvatske komponente (odnosno HVO-a) u vojsci Federacije. Plaće su usklađivane s plaćama u HV-u i nisu smjele, kaže Miljavac, biti više od plaća vojnika ili časnika HV-a. </p>
<p>Personalna karta služila je za određivanje stvarnih potreba HVO-a, a one su potom kao stavke ulazile u prijedlog hrvatskog državnog proračuna. Vlada je na osnovi Personalne karte određivala visinu novca u prijedlogu državnog proračuna, a sredstva su se – nakon usvajanja proračuna u Saboru – uplaćivala na račun Hercegovačke banke, pojašnjava Miljavac. Uz financiranje hrvatske vojne komponente u BiH, proračunskim su novcem MORH i Ministarstvo financija plaćali odvjetničke usluge za obranu haaških optuženika. </p>
<p>Prema personalnim kartama, u ukupno dvije godine Miljavčeva ministarskog mandata, iz proračuna je u BiH otišlo po 680 milijuna kuna godišnje, s tim da je s još 200 milijuna kuna Ministarstvo hrvatskih branitelja financiralo potrebe hrvatskih stradalnika u BiH. </p>
<p>»Ne znam je li se uplaćen novac dolje trošio potpuno ispravno, ali u vrijeme kada sam ja bio ministar, ni jedna kuna nije uplaćena 'ispod žita'« poručuje Miljavac. Nije, kaže, točno da je dokumentacija MORH-a bila razbacana. Ona je, smatra bivši ministar, »složena kako je složena, ali razbacana nije«.</p>
<p>Na pitanje jesu li uopće postojali mehanizmi i je li pomoću njih Hrvatska ikad kontrolirala način trošenja novca poslanog u BiH, Miljavac odgovara da se u tom dijelu bilo moguće oslanjati samo na tamošnju vojnu hijerarhiju i političku vlast. </p>
<p>»S naše strane, sve je bilo vrlo transparentno, preko Sabora – iz državnog proračuna je novac išao u BiH, a je li dolje netko nekome dao novac ili nekoga zakinuo, teško smo mogli znati«, podsjeća. Osim toga, tijekom njegova ministarskog mandata – kaže – nije dobio ni jednu pritužbu ili signal nezadovoljstva zbog načina raspoređivanja doznačenih sredstava.</p>
<p>Na pitanje je li MORH baš morao biti izravno uključen kao posrednik u financiranje HVO-a nekadašnji ministar priznaje da bi mnogo bolje i jasnije bilo da je taj posao radio isključivo posebni Vladin ured. »Neki su isprva mislili da je posrednička uloga MORH-a jedna kratka epizoda i malo je tko vjerovao da će to trajati toliko dugo«, objasnio je Miljavac.</p>
<p>Zbog toga danas možemo samo nagađati jesu li jedini tokovi proračunskog novca prema BiH bili oni za koje postoji dokumentacija u MORH-u. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ljubo Ćesić Rojs i Ante Jelavić ključne osobe</p>
<p>U 10 godina, iz Hrvatske je u BiH otišlo više od 20 milijardi kuna, a neslužbeno se pretpostavlja da je pola tog iznosa završilo u privatnim džepovima </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Bivši ministar obrane i sadašnji predsjednik Libre Jozo Radoš izjavio je da je u 10 godina iz Hrvatske u BiH otišlo više od 20 milijardi kuna. Vlada će pokušati, u posebnom izvješću, ustanoviti koliko je od tog novca išlo za financiranje HVO-a – obranu Hrvata u BiH, institucija Herceg-Bosne od školstva do zdravstva – a koliko se potrošilo u privatne svrhe. Neslužbeno se pretpostavlja da je pola od tog iznosa završilo u privatnim džepovima.</p>
<p>Bit će to težak posao ako se zna da su arhivi MORH-a, putem kojeg je išla većina transfera, nepotpuni, kako je naglasio Radoš. Tek se 1998. novac za HVO počeo isplaćivati putem Ministarstva financija i od tada je transparentno naveden u proračunu.</p>
<p>Nakon promjene vlasti u Hrvatskoj 2000. otkriveno je da je najmanje 120 časnika HVO-a primalo plaće i HVO-a i HV-a, a na tim popisima bilo je i političara koji nikad nisu bili u vojnoj službi.</p>
<p>Poznato je da je pokojni ministar obrane Gojko Šušak držao sve konce u rukama kad je bila riječ o svemu što se događalo s HVO-om i Herceg-Bosnom. Njegova desna ruka u Ministarstvu obrane za poslove u Herceg-Bosni bio je sadašnji saborski zastupnik Ljubo Ćesić Rojs.</p>
<p>Rojs je kao pomoćnik ministra obrane upravljao famoznom 66. inženjerijskom pukovnijom koja je na građevinskim radovima u Hrvatskoj i BiH na crno zapošljavala razvojačene pripadnike HVO-a. Iz poslova te pukovnije i djelatnosti Logističkog centra HVO-a u Grudama, na čijem je čelu bio bivši predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, izraslo je poduzeće »Monitor M«.</p>
<p>Tom je poduzeću pripala vrijedna građevinska mehanizacija koja se do 2000. nalazila u Hrvatskoj, a s kojom je poslovala 66. inženjerijska pukovnija. Poduzeće »Monitor M« je u okrilju navodno neprofitne udruge građana »Herceg-Bosna« na čijem je čelu bivši ministar obrane Federacije BiH Vladimir Šoljić. </p>
<p>Mediji su krajem 2000. objavili da su formalni vlasnici »Monitora M« bliski rođaci Ljube Ćesića Rojsa i Ante Jelavića.Ta je tvrtka bila i dioničar u Hercegovačkoj banci, za koju je istraga međunarodnih snaga u BiH ustvrdila da je služila za prelijevanje novca iz Hrvatske u financijski sumnjive poslove.</p>
<p>Hrvatsko državno odvjetništvo vodi postupak protiv zastupnika Ljube Ćesića Rojsa zbog sumnji da je kao pomoćnik ministra obrane nezakonito trošio proračunski novac.</p>
<p>Najveća hrvatska tvrtka Ina tužila je »Monitor M« zbog neplaćanja nafte koju je Ina putem svoje tvrtke u BiH isporučivala HVO-u. Sumnja se da je dio te nafte završavao na privatnim benzinskim crpkama u Hercegovini.</p>
<p>Državno odvjetništvo vodi postupak i protiv bivšeg hrvatskog konzula u Mostaru Ćire Grubišića kojeg se tereti za malverzacije novcem Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Zanimljivo je da su u zagrebačkoj, zaštićenoj podsljemenskoj zoni svojedobno, bez potrebnih dozvola, goleme kuće izgradili pokojni ministar Šušak, zastupnik Ljubo Ćesić Rojs, bivši konzul Ćiro Grubišić i drugi iz kruga koji se kolokvijalno naziva »hercegovački lobi«. Ćesić Rojs uz kuću posjeduje i raskošan stan nedaleko od zagrebačke Šalate.</p>
<p>Tvrtka »Monitor M« asfaltirala je brdski put od hrvatske granice do rodnog sela Ante Jelavića, Podprologa, gdje je bivši šef Logističke baze iz Gruda izgradio i kuću. Jelavić na splitskim Bačvicama navodno ima raskošan stan, a njegova supruga u prizemlju iste zgrade vodi fitness-centar.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Haaški sapun</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Zašto Carla del Ponte može doznati ono što hrvatski građani ne mogu, iako se radilo i radi o našim životima i našem novcu? Zašto Haaški sud zanima ono što domaće pravosuđe nije smatralo dovoljnim za ozbiljniju istragu, iako je riječ o desecima milijardi kuna? Bi li i kada Hrvatska uopće bila upoznata s tajnama Šuškove arhive da nema Haaškog suda? Bismo li čekali još 20 ili 30 godina? Ili bi se aktualna vlast i bez Carle del Ponte dosjetila da mjesec-dva prije izbora najsočnije podatke pusti u javnost i tako podsjeti birače na djela svojih konkurenata i njihovu cijenu?</p>
<p>Sva ta pitanja dovode trećesiječanjske vlade u vrlo nezgodan položaj. Istina je da ankete pokazuju kako većina hrvatskih građana nije oduševljena načinom rada Haaškog suda. No, to sigurno ne znači da nikoga ne zanima gdje je i na što godinama trošen golem novac iz državnog proračuna koji smo punili teškom mukom zarađenim kunama. A odgovor smo, očito, mogli lako doznati, jer su arhive s tim informacijama bile dostupne vlasti. A dvije uzastopne koalicijske vlade te su nam informacije uskraćivale. </p>
<p>No, ono što nije istražilo domaće pravosuđe sada će »prorešetati« Carla del Ponte. Je li nam to doista trebalo? Je li moguće da se aktualna vlast boji desničarskih nemira ili čak prevrata u tolikoj mjeri da je odlučila oprati ruke haaškim sapunom, odnosno Haagu prepustiti posao za koji sama nije imala dovoljno hrabrosti? Nakon propalog zagrebačkog skupa podrške optuženim generalima, postalo je jasno da taj dio političke scene iz dana u dan sve više gubi na snazi i uvjerljivosti. U to su nas, uostalom, uvjeravali i neki od Vladinih čelnika, ne krijući zadovoljstvo činjenicom da se splitski skup podrške generalu Norcu nije ponovio. </p>
<p>Sada nam moraju odgovoriti zašto su i nakon toga tako ustrajno odustajali od iznošenja istine na vidjelo. Ako to ne učine, bit će to još jedan argument više za one koji tvrde da je cijela Hrvatska, a ne samo dio njezine političke scene, do grla upetljana u komadanje Bosne. Ne mora to značiti nikakvo izjednačavanje Tuđmanove Hrvatske i Miloševićeve Srbije. Ali mora jasno i argumentirano raskrinkati one koji su, na račun svih nas, pokušali u djelo provesti svoje nebulozne političke ideje. A usput su se i obogatili kao Krezovi.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kulturocid u Iraku</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Kulturološka kataklizma koja je zadesila Irak svoje korijene ima u Zaljevskome ratu, kada su »šutke« pali prvi spomenici kulture na prostoru drevne Mezopotamije. Druga faza te tragedije označena je desetljećem embarga, koji je onemogućio ne samo arheološka istraživanja te zemlje prebogate nalazištima prvih civilizacija nego i održavanje spomenika, skrb za muzeje, bilo kakve restauratorske i konzervatorske zahvate, opremu knjižnica i održavanje dragocjenog knjižnog fonda, primjerci kojih bilježe i tisućljetnu starost. Završnicu je označila »Iračka sloboda«. Njome su, nažalost, Iračani »oslobođeni« i velikog dijela svoga naslijeđa.</p>
<p>Iako inventura uništenoga tek slijedi, svijet je već zgrožen kulturocidom koji je zadesio Bagdad, to srednjovjekovno središte svjetske kulture. Oko 170 tisuća muzejskih predmeta, kojima je obuhvaćen povijesni razvoj kultura od pojava prvih civilizacija čovječanstva šest tisuća godina prije Krista do početka islama, uništeno je ili opljačkano u Iračkome nacionalnom muzeju. Nacionalna knjižnica također je opljačkana, a potom zapaljena. Učinili su to sâmi Iračani u osvajačkom trenutku »slobode«, koju su donijele koalicijske snage pobjedničkim ulaskom u iračku metropolu. Sve se to zbilo pred očima savezničke vojske, koja je mirno gledala tu grabež, ne pokušavajući spriječiti počinitelje, unatoč apelu kojim je Unesco tražio da se poduzmu sve mjere zaštite.</p>
<p>Taj je Unescov apel, kao i oni na samom početku rata, očito upućen na pogrešnu adresu – savezničku, u kojoj su pretežite snage američke. A znano je da SAD nikad nije potpisao Haašku konvenciju o zaštiti kulturne baštine u slučaju oružanog sukoba iz 1954., kao ni Protokol iz 1999. Stoga se i oglušio na upozorenja vlastitih stručnjaka koji su, znajući za pljačke nakon Zaljevskoga rata, uoči novoga upozoravali na moguću katastrofu što može zadesiti iračku baštinu in situ i muzejima. Oni su, pak, dobro znali o kakvim je vrijednostima riječ, što potvrđuje i upravo najavljeno otvaranje izložbe umjetnosti Mezopotamije u newyorškom Metropolitan muzeju.</p>
<p>Zapanjujuće je da će se nakon masovnog uništenja i pljačke djela mezopotamskih kultura, sada Amerikanci diviti onome što je od svega ostalo. I to zahvaljujući prijašnjim pustošenjima na prostoru međurječja, koje su počinili arheolozi u vrijeme prvih iskapanja. Hoće li im sada proraditi savjest – zbog negdašnjih, kao i sadašnjih pljački, za koje nedvojbeno snose odgovornost? A najveća je svakako za kulturocid koji, iako su mogli, nisu spriječili.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nova koalicija ili šareni balon</p>
<p>Stranke desnog centra, vjeruju neki od njihovih čelnika, nikad nisu bile bliže vlasti i ulasku u Banske dvore koje svi tako priželjkuju. No, Sanaderovi bi se planovi o formiranju tog poslijeizbornog desnog centra koji uz HDZ, kao središnju stranku-predvodnicu, uključuje još i HSLS, HSP te DC, lako mogli unaprijed razbiti o hridine političke promjenjivosti i makijavelističke trgovine </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Nekakva velika koalicija desnog centra, koja je još prije samo nekoliko dana bila dan-dva hit, lako bi mogla biti balon od sapunice. U maniri tajanstvenog organizatora i velikog maga koji je dan uoči »povijesnog summita« pojedinačno nazivao svakog od sudionika (Budišu, Đapića, Granića), ne želeći odati tko će sve na tom sastanku biti, HDZ-ov je šef Sanader u principu – promašio metu.</p>
<p>Iako je očekivao da će upravo on, kao vođa najveće opozicijske stranke, preuzeti glavnu riječ na sastanku – koji je brižljivo skriven od javnosti, a, nota bene, održan usred Sabora gdje se uvijek šuljaju novinari – na kraju se to ipak nije dogodilo.</p>
<p>Donedavno preoptimističan i presamouvjeren, Sanader kao da se malo prizemljio iz nebeskih visina u stvarnu političku realnost. Sami HDZ-ovci govore da je lagana nervoza s tendencijom prerastanja u paniku započela onoga trenutka kada je njihov predsjednik shvatio da na idućim izborima razvoj situacije može biti i ovakav. Umjesto bezuvjetne pobjede, o kojoj trijumfalistički govori već godinu, od kada je potukao Ivića Pašalića i detaljno »iščistio« stranku od njegovih elemenata, HDZ pojedinačno na izborima uistinu može osvojiti najveći broj glasova, ali se lako može dogoditi i da SDP, HSS i HNS ipak zajedno dobiju još veći broj. I što onda? Sanaderov bi se trijumfalizam, u koji je već uljuljkao i svoje suradnike, ali i dio članstva, mogao rasplinuti kao mjehur od sapunice, a HDZ još jednom u nepune četiri godine biti – poražen. A kako bi to Sanader politički preživio u vlastitoj stranci? </p>
<p>Istina, Sanader i dalje ne želi javno priznati neke nove spoznaje o mogućim rezultatima izbora, pa će tako i dalje neumorno ponavljati da HDZ na izbore izlazi samostalno, da će na njima i pobijediti s relativnom većinom mandata, a potom formirati koaliciju centra i desnog centra. </p>
<p>Stranke desnog centra, vjeruju neki od njihovih čelnika, nikad nisu bile bliže vlasti i ulasku u Banske dvore koje svi tako priželjkuju. No, Sanaderovi bi se planovi o formiranju tog poslijeizbornog desnog centra koji uz HDZ, kao središnju stranku-predvodnicu, uključuje još i HSLS, HSP te DC, lako mogli unaprijed razbiti o hridine političke promjenjivosti i makijavelističke trgovine. Naime, sve su četiri stranke već odavno najavile samostalan izlazak na izbore, a Sanader, Budiša, Đapić i Granić tu rečenicu neumorno ponavljaju. Njihova su stranačka tijela odavno donijela odluku o tome da će sami pred birače. U međuvremenu svi budno prate i osluškuju rezultate ispitivanja javnog mijenja, ali i respektabilne ankete. A kada se pojavila ona IRI-jeva, unatrag mjesec dana, mnogi su se uhvatili za glavu u nevjerici.</p>
<p>Iako mnoge ankete pokazuju da bi većina građana kao premijera najviše voljela vidjeti predsjednika Demokratskog centra Matu Granića, u anketama se njegova stranka vrti oko tri-četiri posto, nedostatno za prelazak izbornog praga. Stoga nije ni čudno da upravo Granić najviše inzistira na približavanju HDZ-u, unatoč činjenici da su se prije tri i pol godine razišli. Uostalom, veliki dio članstva HDZ-a članice DC-a smatra »izdajnicima« koji su napustili HDZ u njegovim najtežim vremenima, kada se brod opasno nagnuo i gotovo potonuo. Za DC bi najsigurnija varijanta bila prijeizborna koalicija s velikim HDZ-om, ali kako bi onda Granić i Sanader (dugogodišnji najbliži HDZ-ovi suradnici) objasnili svoju tezu da će na izbore stranke samostalno?! Značilo bi to da su lagali biračima, a to si ozbiljni političari ne smiju dopustiti, jer narod ima dobro pamćenje.</p>
<p>S druge pak strane, DC prvi put samostalno izlazi na izbore, pa će oni biti prigoda da pokažu koliko vrijede i kakva je realno njihova snaga. Ali, ne prođu li, velika koalicija desnog centra bila bi tada za stranku manja. No, teško je vjerovati da bi zbog DC-a Sanader mogao odstupiti od odluke da stranka na izbore izađe samostalno. Ili bi se možda Sanader i Granić mogli dogovoriti da se DC tiho vrati u HDZ? </p>
<p>Budišinu HSLS-u, ako je suditi po anketama, također ne cvjetaju ruže, no ni on neće odstupiti od samostalnog izlaska na izbore, iako je u njegovoj stranci sve veći broj zagovornika koalicije HSLS-a s HDZ-om. Iako su sami HSLS-ovci uvjereni u siguran prelazak izbornog praga, a mnogi tvrde da zbog toga mogu mirnije spavati od DC-a, i njima bi ipak bila sigurnija prijeizborna koalicija s HDZ-om. A to bi značilo da su i oni lagali biračima, što Budiša neće dopustiti.</p>
<p>I na kraju – HSP. Kao što je na političkoj pozornici svakako najpoželjnija udavača HSS, svima, s desna na lijevo, tako je i HSP najpoželjniji partner onima od centra nadesno. Tu je stranku, sa standardnih i sigurnih pet-šest posto (u nekim županijama i do deset) u svakom slučaju dobro imati uza sebe. Sanader je tu ispravno procijenio, ali pravaši razmišljaju pragmatično: velika koalicija desnog centra ima smisla jedino ako je prijeizborna, jer će u suprotnom, pobijedi li HDZ, pa tek onda krene s formiranjem tog saveza, najveći dio kolača ipak pripasti njemu. A u tom bi se slučaju mogla ponoviti i situacija slična sadašnjoj vladajućoj koaliciji, u kojoj je SDP od početka imao najveću ulogu i najveću odgovornost, da bi se potom sve to razvodnilo u međusobnim sukobima. Uostalom, HSP je u prednosti pred HSLS-om i DC-om i u tome što se za njega »trgaju« još neke stranke. Primjerice, Pašalićev Hrvatski blok rado bi ga prigrlio u svoje naručje, gdje će biti HIP i demokršćanske stranke. Stoga pravaši vrlo lukavo mogu mirne duše »trgovati« i sa Sanaderom, ali i s Pašalićem, jer je njihova pozicija ionako negdje u sredini. Kako je upravo Hrvatski blok na sebe preuzeo »križ« prave desnice u Hrvatskoj, jer pravaši su već poodavno velike nacionalne teme gurnuli u drugi plan, okrećući se 21. stoljeću. Zato ne treba čuditi bude li uskoro sazvan još jedan »tajni« sastanak, ovaj put s Pašalićem kao inicijatorom.</p>
<p>Na kraju, neka se čak i dogodi da stranke centra i desnog centra u nekoj varijanti nakon izbora i uđu u Banske dvore. I da onda, unatoč silnim obećanjima i optužbama kako su »crveni« sve upropastili, pojma nemaju što i kako dalje. Ne bi to bilo prvi put; bio bi to déjŕ vu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jadranska rivijera: Prestanak ili legalizacija zagađivanja</p>
<p>Naša obala i otoci sve su manje dio tzv. nedirnute prirode, rivijera i pomorsko dobro sve se više zagađivanju divljom gradnjom i »okupacijom«, a kako smo poznati po skromnim izvanpansionskim sadržajima, što će biti kad ostanemo bez darova Prirode?</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Lijepa vijest da se vlasnicima uručuju rješenja za rušenje bespravno sagrađenih objekata u Viru kod Zadra, samo dan nakon objavljivanja dobila je »kontru« kako je tim istim vlasnicima najavljena nada da se to možda neće dogoditi jer je »u planu« novi tzv. prostorni plan koji bi divlju gradnju preimenovao u »pitomu«, dakle bahati nasrtaji na taj dio jadranske rivijere bili bi – legalizirani!? </p>
<p>Naravno, dogodi li se nesreća pa da se rečena najava ostvari, eto još većega zla za turizam jer će se i ostali protagonisti divlje gradnje požuriti u kopiranju toga recepta.</p>
<p>Nije, nažalost, novost da je jadranska rivijera na udaru primitivizma, bahatosti, veza i vezica, poziva s »važnih« telefona, kolanja »plavih kuverata«, pasivnosti tzv. lokalnih samouprava..., što je rezultiralo svojevrsnim zagađivanjem obale i pomorskog dobra betonskim terorom i drugim oblicima uništavanja našega turističkog poligona. Negdje više, negdje manje, ali (pre)žalosna je istina da je dio rivijere najvjerojatnije nepovratno izgubljen, a kako je, uz gotovo nikakvu preventivu, represiva i dalje (pre)slaba, a s obzirom na to da pobornici represive (rušenja divljih građevina, npr.) dolaze u poziciju da bi lako mogli biti proglašeni »narodnim neprijeteljima« (...kao u »onim vremenima«), malo je nade da će se zamisli ministra Bože Kovačevića i ostalih pobornika spašavanja rivijere ostvariti...</p>
<p>Kad je riječ o urbanističkim promašajima i (ne)odgovornosti svih onih čije je to »djelo« i koji su veliki krivci za (do)sadašnje uništavanje jadranske rivijere i turističkih mjesta onda je Vir kod Zadra primjer čija urbanistička stravičnost (da, baš tako!) teško da ima premca u receptivnim turističkim zemljama. Vir je doslovno načičkan objektima-strašilima, slikom i žalosnom stvarnošću koja bi se (zamislite paradoksa!) čak mogla i – unovčiti! Kako?</p>
<p>Otprilike ovako: turistička operativa Zadarske županije mogla bi, u dogovoru s hotelijerima i putničkim agencijama, složiti program za skupine stranih i domaćih sadašnjih i budućih urbanista, prostornih planera, arhitekata... te šefova odgovarajućih referada u lokalnim i višim forumima da dolaze na stručne ekskurzije u Vir i vide taj urbanističko-arhitektonsko-građevinski teror kako im, žargonski rečeno, »ni u ludilu« ne bi palo na pamet nešto slično tome. Vjerojatno će rješenja za rušenja »na čekanje« pa tako i vrijeme za tu predloženu akciju...</p>
<p>Treba ponoviti da »slučaj Vir« nije, na žalost, jedini. Naprotiv! Istina, malo je teže naći baš takav primjer zagađivanja prostora, ali mu približnih ili manje približnih ima od Umaga do Cavtata i na obali i na otocima tko zna koliko. Brojna jadranska slikovita i mala 'mista', ali i ona veća, izgubila su svoj tradicionalni izgled i one neponovljive slike nedirnute prirode. Treba ponoviti da sve te strahote nisu od jučer, ali to nije utjeha.</p>
<p>Što će se dogoditi ako se ovako nastavi, odnosno ako se potpuni urbanističko-građevinski nered ne zaustavi oštrijom represivom?</p>
<p>U turističkom svijetu Hrvatska je poznata kao zemlja koju su Bog i Priroda izdašno darovali i duž Jadrana i unutrašnjosti. More, otoci, rijeke, jezera, nacionalni parkovi, slavonska ravnica, unutrašnjost Istre, Dalmatinska zagora, Gorski kotar..., aduti su s kojima se većina konkurentskih zemalja ne može pohvaliti. Ali, turistička Hrvatska istodobno je poznata i kao receptivna u kojoj su izvanpansionski sadržaji i programi (glavni aduti ponude, prometa i zarade!) tradicionalno skromni pa što će i kako će biti ako vlast bude dopuštala uništavanje nabrojenih kapitala? Zna se, malo-pomalo turisti će prestati dolaziti ili će dolaziti uglavnom oni koji ne mogu na bolja mjesta...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Poziva ravnatelje na pobunu i proziva ih kao nestručne</p>
<p>Gospodinu je sindikalcu trebalo tri godine da iskaže žal za bivšim ministrima i ministricama prosvjete koje je potkraj 1999. tako zdušno u istoj maniri napadao. Ne zna g. Vinko Filipović da kampanja vođena neutaživom željom za osobnu promociju, vrijeđanjem</p>
<p> i objedama drugih nema izgleda / Iako svaki pa i nedobronamjerni čitatelj Uputa već iz podnaslova nedvojbeno vidi koje se upute odnose na ravnatelje, a koje na pedagoge i psihologe shodno njihovoj kompetenciji, to Filipović ne vidi. Očito da veliki prosvjetni sindikalist ne zna što je funkcija ravnatelja i stručnih suradnika u školi. Smeta mu i sama pomisao da bi se netko u školi i drznuo njega, Filipovića Vinka, kontrolirati, zato i istupa tako</p>
<p>JOSIP MILAT</p>
<p>U Vjesniku od 18. travnja 2003. u rubrici Stajališta (»Upute za represiju ili ravnatelji kao komesari«) Filipović Vinko, učitelj zemljopisa, koji sebe u maniri Luja XIV. predstavlja »Sindikat Preporod to sam ja«, nastavlja s periodičnim lamentiranjem o školstvu i prosvjeti. Približavaju se izbori pa se, eto, i on uključio u kampanju, očekujući, kako vele njegovi iz sindikata, da mu se i posreći.</p>
<p>On izjavljuje: »Sve je počelo 3. siječnja … kada je taj resor preuzeo HSS i aktualni prosvjetni ministar … iako se njegova stranka dotad uglavnom bavila pitanjima poput junadi i hibridima kukuruza« (Slobodna Dalmacija od 8. travnja 2003.).</p>
<p>Eto, gospodinu je sindikalcu trebalo tri godine da iskaže žal za bivšim ministrima i ministricama prosvjete koje je potkraj 1999. tako zdušno u istoj maniri napadao. Ne zna g. Vinko da kampanja vođena neutaživom željom za osobnu promociju, vrijeđanjem i objedama drugih nema izgleda.</p>
<p>U svojim napisima Filipović vrijeđa sve od reda: vrijeđa ravnatelje škola koje je proglasio nestručnim i nekompetentnima za vođenje škole i pedagoških procesa; vrijeđa stručne suradnike proglašavajući ih nekompetentnima i nestručnima za vođenje nastavnih procesa u školi; vrijeđa učitelje proglašavajući ih nesposobnima da kvalitetno realiziraju nastavu, koji čak »… ni korelaciju među predmetima ne znaju utvrditi«; vrijeđa posebno voditelje stručnih vijeća i stotine učitelja koji su izrađivali programe rasterećenja i upute za njihovo praćenje i vrednovanje. </p>
<p>Vrijeđa Ministarstvo prosvjete, naročito ministra i moju malenkost samo zato što baš njega ne pitamo za mišljenje; vrijeđa čelnike i članove deseterostruko većih sindikata zato što ga ne pitaju za mišljenje (a nije ni svjestan zašto); vrijeđa veliku većinu hrvatskih građana koji su prije tri i pol godine glasovali za promjene; vrijeđa napokon sve članove HSS-a i njihove birače što se petljaju u prosvjetu, a »sposobni su samo za pitanja junadi i hibride kukuruza«. </p>
<p>Istodobno sebi uzima za pravo da o svemu i svačemu priča i uvijek započinje: »Sindikat Preporod je za ovo ili ono, protiv ovoga ili onoga« predstavljajući se i kao sveznadar poput Da Vincija. Zaboravlja da je petnaesto stoljeće, stoljeće sveznalica davno prošlo.</p>
<p>Prividni povod za istup Vinka Filipovića su »Upute za praćenje realizacije projekta rasterećenja učenika osnovnih škola – ravnateljima, pedagozima, psiholozima«, a stvarni motiv je napad i vrijeđanje ministra prosvjete i moje malenkosti radi prozirnoga i ispraznog samoreklamiranja. </p>
<p>Njemu kao smetaju prve dvije rečenice Uputa: »Ravnatelj i stručni suradnik pedagog/psiholog ključni su nositelji svih aktivnosti unapređivanja rada u školi pa tako i rasterećenja učenika. Stoga kao inicijatori i koordinatori svih aktivnosti vezanih za taj projekt imaju zadaću pratiti tijek i kvalitetu njegove realizacije«.</p>
<p>Iako svaki pa i nedobronamjerni čitatelj Uputa već iz podnaslova nedvojbeno vidi koje se upute odnose na ravnatelje, a koje na pedagoge i psihologe prema njihovoj kompetenciji, to Filipović ne vidi. Očito da veliki prosvjetni sindikalist ne zna što je funkcija ravnatelja i stručnih suradnika u školi. </p>
<p>Smeta mu i sama pomisao da bi se netko u školi i drznuo njega, Filipovića Vinka, kontrolirati, zato i istupa tako. </p>
<p>Evo nekoliko primjera.</p>
<p>Svi više-manje znamo da je jedno od temeljnih načela znanstvene organizacije rada načelo efikasnog rukovođenja i upravljanja resursima, ali to nije znano g. Filipoviću. Istina to je načelo ustanovljeno na početku prošlog stoljeća, ali on do te spoznaje još nije došao. </p>
<p>Svi znamo da su učenici, posebno razredne nastave uz ostalo i znatno fizički opterećeni (torbama prema nekima i do deset kilograma), ali g. sindikalac to ne zna, jer piše: »…u školama se većinom više ne istovaruje ugljen ili drva pa nema straha od fizičkog opterećenja učenika«.</p>
<p>Misli Vinko, ako njemu nije jasno – nije nikome. </p>
<p>Svi znamo da su učenici vrlo često opterećeni dinamikom i opsegom provjeravanja (da često imaju i po pet-šest pisanih kontrolnih radova na dan). Ravnateljima i stručnim suradnicima u Uputama se preporučuje praćenje radi otklanjanja devijantnih slučajeva, ali to g. Filipović proglašava represijom i komesarskim poslom.</p>
<p>Svi znamo koja je stručna kompetencija pedagoga i psihologa u školi, ali ne i g. Filipović, jer tvrdi da za pitanja primjerenosti i objektivnosti ispitivanja uključivo i pisanim ispitnim zadacima nijedan pedagog i psiholog nisu kompetentni.</p>
<p>Godinama, pa i sada (što, usput, nema veze s Uputama) govori da njegov udžbenik iz zemljopisa ne valja, a uporno ga iz godine u godinu koristi. Čudim se da stručnjak kakvim sebe prikazuje nije sam, nakon toliko godina, napisao program i udžbenik iz zemljopisa. S obzirom na to da mene krivi i za loš udžbenik valjda misli da sam ga ja napisao. </p>
<p>Svi znamo da i uz najgori nastavni program i udžbenik kvalitetan učitelj može postići natprosječne rezultate i obratno. </p>
<p>Smotre i natjecanja učenika od školskih do državne razine najbolje to i potvrđuju, ali g. »Sindikat Preporod« to ne razumije. U maniri velikoga sindikalnog lidera istodobno ravnatelje i stručne suradnike poziva na pobunu i proziva kao nekompetentne i nestručne. Ne toliko zbog sadržaja Uputa nego Uputa kao takvih.</p>
<p>Iako nisam njihov autor kako mi lažno imputira, s Uputama se gotovo potpuno slažem, upravo zato, jer je dio ravnatelja i stručnih suradnika sudjelovao u njihovu kreiranju. Potpisao sam ih i zato što sam u njima iščitao dobronamjernost i stav da kvalitetnom radniku dobronamjerna kontrola ne smeta.</p>
<p>Uvjeren sam da većina ravnatelja i stručnih suradnika kao i učitelja Upute shvaća ispravno. Traženje od ravnatelja i stručnih suradnika da hospitiraju, prate i vrednuju nastavne procese, poziv je na suradnju i razmjenu iskustava, a ne na represiju. Osim toga ravnatelji i stručni suradnici oduvijek su hospitirali, pratili i zajedno s učiteljima vrednovali svekolike pedagoške procese u školi. Filipoviću očito nisu nikada bili u razredu pa ga i od same pomisli na takvo što hvata panika.</p>
<p>Ako među ravnateljima i stručnim suradnicima ima represivaca i komesara to su g. Filipoviću razlozi za sindikalnu akciju. I takvi su ravnatelji i stručni suradnici izabrani i uz Vašu, odnosno suglasnost sindikata. </p>
<p>Nisam ih ja birao niti bih to učinio i kad bi imao takvu moć. Zavod je posljednjih godina već postigao i postiže vrijedne rezultate na domaćem i međunarodnom planu, i to Vama, i ne samo Vama, Filipoviću, smeta.</p>
<p>Milat jest jedan od stotinjak stručnjaka koji su kreirali promjene u, kako vi kažete Strugarovoj reformi. Iako sam glavni autor samo dvaju odjeljaka koja nisu pretrpjeli gotovo nikakve kritike, aktivno sam sudjelovao u cjelini prijedloga i s ponosom potpisujem cjelokupni koncept, jer zaista znači kvalitativne promjene. Vi, Filipoviću, to i da ste pročitali, ne razumijete.</p>
<p>Na kraju nekoliko poruka. Ljudi se, Filipoviću, ne dijele na mlade i stare prema godinama nego duhom. Ljudi se ne dijele na mlade i stare nego na mudre i one druge. Ljudi se ne dijele prema godinama nego na korektne i nekorektne i sl. Kojim grupama Vi pripadate, g. Vinko? </p>
<p>Ljudi se, Filipoviću, ne cijene po tome što sami misle o sebi. Znate li kako narod veli: nije važno što govori nego tko govori. Ne zanimaju Vas Upute, bio bih zabrinut da me hvalite. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor, ravnatelj je Zavoda za unapređenje školstva.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Otkrila sam u Istri drukčiju Hrvatsku, mnogo bližu onoj kakvu smo sanjali izlazeći iz Jugoslavije</p>
<p>Svi znamo da je Istra posebna i lijepa, zanimljiva i osebujna, ali čini mi se da malo nas zna da je Istra već danas, ne samo po svom izgledu, čistoći i dotjeranosti, dio Europe. Uredne cestice, mala mjesta koja po svemu ostavljaju dojam gradova, to je ono što se može vidjeti na prvi pogled, pa čak i iz automobila. Ono što se ne vidi iz auta i zbog čega treba iz njega izaći i ostati neko vrijeme u Istri su ljudi koji su od tog dijela Hrvatske već sada zaista učinili »malu zemlju za veliki odmor« / Umjesto uporna usmjeravanja na neki vrhunski turizam, za koji nemamo ni objekata ni ljudi, ni znanja ni navika, a ni interesa takvih gostiju, trebali bismo pomoći ljudima da u svom zavičaju oplemene svoj život i život svojih gostiju, čuvajući prirodu koja im sve to omogućuje. Možda bi ministrica turizma umjesto dalekih zemalja koje posjećuje, trebala provesti nekoliko dana i noći u Istri, pa tada s novom energijom potaknuti razvoj onog što nam je zapravo najbliže: agroturizma i ekoturizma</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>U posljednjih desetak godina navikli smo nedostatke, propuste, ilegalne radnje i sl. koje uočimo u svom užem ili širem okružju generalizirati na cijelu zemlju. </p>
<p>Tako će manje-više svatko od nas reći da u zemlji nema vladavine prava, da se svugdje teško živi, da nezaposlenost ili birokracija ubijaju građane Hrvatske. Svatko ima svoj pregršt općih prigovora kojima si zagorčava život, jer se mnogo više prigovorima, nažalost, i ne može postići. Za nas zaista vrijedi tvrdnja: Psi laju, karavane prolaze.</p>
<p>U nas ministri mogu činiti i govoriti što ih je volja, ali ih nikakvi prigovori i zahtjevi ne mogu smijeniti s njihovih mjesta. Naši političari mogu pred kamerama i gledajući ih čvrsto »u oči« davati izjave za koje će već drugog jutra tvrditi da su ih novinari »krivo čuli«, »pogrešno interpretirali«, »iščupali iz konteksta«. Ništa što bi stotine tisuća ljudi moglo potvrditi da je čulo, neće ih omesti u njihovim netočnim i ispraznim pričama. </p>
<p>Sve mi to možemo vidjeti, kritizirati i tome prigovarati, ali još nitko nije zbog svojih namjernih ili nenamjernih propusta, pa ni zbog namjernih kršenja zakona ili nerada i nesposobnosti izgubio svoje mjesto. Jedini koji su izgubili svoja radna mjesta su malobrojni prokazivači, koji su povjerovali da je napokon došlo vrijeme kad se može, smije i treba biti pošten.</p>
<p>Takvi nas primjeri navode na to da s tugom, a ponekad i s užasom, povjerujemo da je svugdje, u svakoj našoj regiji ili županiji tako.</p>
<p>Naša nas vlada, doduše, uvjerava da su njihovi uspjesi veći od njihovih neuspjeha, ali da ih oni ne znaju jasno prikazati. </p>
<p>Građanima to, dakako, ne zvuči vjerojatno i dok se trude školovati i zaposliti svoju djecu ili ne izgubiti posao kojim hrane obitelj, oni takve izjave otpisuju kao još jednu političku varku. </p>
<p>Većina građana već godinama nema novca za godišnje odmore ili putovanja po Hrvatskoj, pa tako silom prilika o svemu sude na temelju onog što vide oko sebe ili doznaju iz medija.</p>
<p>A mediji nam osim uobičajene crne kronike, s poginulima na cestama, ubijenima u kafićima ili obješenima u vlastitim domovima, ponajviše govore o nedostacima vlasti i političara i svim nedostacima koje i sami vidimo. </p>
<p>Osim nekih televizijskih emisija u kojima nas upoznaju s čudnim interesima ili neobičnim osobinama nekih ljudi, dvoglavim ili šestoronožnim životinjama i sličnim bizarnostima, teško je iz medija ili s televizijskog ekrana doznati nešto pozitivno, upoznati ljude koji uspješno i s radošću rade i od toga žive ili područja naše zemlje u kojima se zaista već živi bolje. </p>
<p>A takva područja, u kojima ljudi s radošću i uspješno rade u Hrvatskoj već postoje. Jedno je od njih Istra. Zahvaljujući sretnom stjecaju okolnosti, a ponajviše psiholozima Istre koji su ovih dana održavali svoju godišnju skupštinu i pružili mi prigodu da se s njima družim, otkrila sam u Istri drukčiju Hrvatsku, mnogo bližu onoj kakvu smo sanjali izlazeći iz Jugoslavije.</p>
<p>Svi znamo da je Istra posebna i lijepa, zanimljiva i osebujna, ali čini mi se da malo nas zna da je Istra već danas, ne samo po svom izgledu, čistoći i dotjeranosti, dio Europe. Uredne cestice, mala mjesta koja po svemu ostavljaju dojam gradova, to je ono što se može vidjeti na prvi pogled, pa čak i iz automobila. Ono što se ne vidi iz auta i zbog čega treba iz njega izaći i ostati neko vrijeme u Istri su ljudi koji su od tog dijela Hrvatske već sada zaista učinili »malu zemlju za veliki odmor«. </p>
<p>Unutrašnjost Istre, dio koji nema mora i hotela, razvija turizam koji bi od njih trebale preuzeti i druge regije naše zemlje. Ostavimo ovaj čas po strani Istarske toplice i tartufe, iako se i to koristi i propagira kako treba. Istra je premrežena domaćinstvima koja se bave agroturizmom, ekoturizmom ili seoskim turizmom.</p>
<p>Radišne obitelji, u kojima mahom svi članovi sudjeluju u zajedničkom poslu, nude čist i udoban smještaj, ekološku, zdravu hranu, koju su najčešće sami uzgojili; susrete s pitomim životinjama, među kojima ima i onih koje nisu baš »domaće«, poput fazana, golubova, zečeva, a dakako i konja i krava, magaraca i mazgi, purana i kokoši.</p>
<p>Gostima takve obitelji teško je na kraju boravka u njihovoj kući odlučiti što im je bilo ljepše, draže, ugodnije: susretljivost domaćina koji iskreno nastoje ugoditi gostima, iznimna hrana, u kojoj je mlijeko, ono pravo, domaće, čak drukčije boje od onog na koje su navikla gradska djeca ili neposredan kontakt sa životinjama koje već godinama možemo vidjeti samo u kinu ili na televiziji.</p>
<p>Obitelji koje se bave agroturizmom ne nude samo zdravu hranu i mogućnost aktivna sudjelovanja u brzi o životinjama. Neke od njih imaju i vlastite bazene i sportske terene za golf, tenis ili košarku; u nekih se može jahati, u drugih iznajmiti bicikl, ići u potragu za tartufima ili sudjelovati u berbi grožđa. </p>
<p>Sve je u tom agroturizmu osmišljeno, prirodno, a ponajviše se to ljubazni i srdačni ljudi koji se time bave. </p>
<p>O svemu tome postoje prospekti i informacije na Internetu, a svaka od obitelji ima osim uobičajenog telefona i svoju web stranicu i, dakako, elektronsku adresu. </p>
<p>Obitelji koje se s djecom upute na takvo ljetovanje imat će prigodu provesti svoj odmor u društvu iznimno uljudnih i ljubaznih ljudi, u okruženju u komu će njihova djeca moći naučiti kako izgleda i kako miriše npr. konj, kako se čisti staja, kako se hrane pilići, kako ujutro pjevaju raznorazne ptice, a svijet miriše na travu i rosu, dok se na stolu puši domaće, žuto mlijeko. </p>
<p>Djeca koja budu imala sreću da provedu praznike na takav način moći će iz prve ruke naučiti koliko je truda i rada potrebno za proizvodnju hrane, kao i koliko zadovoljstva pruža rad koji je čovjek sam osmislio i koji ga veseli. </p>
<p>I druga bi se područja Republike Hrvatske mogla baviti seoskim turizmom, jer svaka naša regija, i Hrvatsko zagorje i Lika, i Slavonija i Gorski kotar i otoci i priobalje, imaju svoje osobitosti, svoje posebne ljepote i neke iznimne proizvode, od sira i čipki, do narodnih nošnji i folklornih običaja. Ono što ljudima koji tamo žive nedostaje je, nadam se, samo znanje, koje bi mogli preuzeti od uspješnih istarskih obitelji i prilagoditi ga svojem kraju i načinu života.</p>
<p>Umjesto uporna usmjeravanja na neki vrhunski turizam, za koji nemamo ni objekata ni ljudi, ni znanja ni navika, a ni interesa takvih gostiju, trebali bismo pomoći ljudima da u svom zavičaju oplemene svoj život i život svojih gostiju, čuvajući prirodu koja im sve to omogućuje.</p>
<p>Možda bi ministrica turizma umjesto dalekih zemalja koje posjećuje, trebala provesti nekoliko dana i noći u Istri, pa tada s novom energijom potaknuti razvoj onog što nam je zapravo najbliže: agroturizma i ekoturizma.</p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Stavovi vodećih hrvatskih političara i dalje su u velikoj suprotnosti s onim što misle građani </p>
<p>Je li zaista moguće da je vladajuća politika ušla u takav stupanj samozavaravanja gdje olako prelazi preko upozorenja građana. Zatim, je li zaista moguće da u koaliciji nema mentalne i stručne snage da bi, barem dijelom, uvažila mišljenja koja dolaze sa svih strana i pokušala provjeriti stajališta prema kojima u tekućoj politici, i pokraj nedvojbenih uspjeha, ima i velikih pukotina? Pogotovo zato jer za takve pretpostavke postoje vrlo snažne naznake u svim važnim državnim poslovima, od nacionalne sigurnosti i privatizacije, preko gospodarstva i europske politike pa sve do pitanja predstojećih izbora / Politika uporno bježi od neugodne, ali notorne, istine da je država još podijeljena na dva dijela i da se na svakom putovanju kopnom u južnu Hrvatsku, ili obratno, moraju prijeći dvije granice. Možda oni koji se voze samo avionima i helikopterima ne vide tu činjenicu i zato ne mogu prepoznati njenu težinu, ali to nište ne mijenja u stvarnom životu – u stvarnosti je Hrvatska i dalje fizički nepovezana država... Glavni pokretač rasta su državna i osobna potrošnja utemeljene na pretjeranu zaduživanju, što sigurno dugoročno ne može biti dobro. U tim je poslovima daleko najveći strateški promašaj što nije iniciran nacionalni projekt žurne tranzicije turističke i vezane industrije sa sezonskog na cjelogodišnje poslovanja </p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>Premda je u vladajućoj koaliciji, u većini slučajeva, sve relativno i neodređeno čini se da je o prijevremenim izborima postignuto neko suglasje. Prema onome što se sada zna, i ako Predsjednik Republike ne pomrsi račune, hrvatski bi građani sredinom, ili pri kraju, ove jeseni mogli glasovati za nove saborske zastupnike. </p>
<p>Uostalom da to i nije javno obznanjeno na svakom se koraku prepoznaje da je Hrvatska već duboko zagazila u neku vrstu predizborne groznice. U toj vrevi političkoga života svakako su najzanimljivija stajališta čelnika glavnih vladajućih stranka. Najprije zato, jer će to u najvećoj mjeri odrediti što će se još sve događati do izbora.</p>
<p>No isto je tako važno i zanimljivo što su ti stavovi i dalje u velikoj suprotnosti s onim što misle mnogi građani. </p>
<p>Poznato je da najveće stranke u koaliciji nikako ne mogu prihvatiti rašireno mišljenje da hrvatska politika, unatoč nekim bitnim pomacima, ne ide u sasvim dobrom smjeru. </p>
<p>Umjesto promišljanja o tome, ne tako bezazlenom, raskolu povjerenja između budućih birača i koalicije premijer i predsjednik SDP-a tvrdi da je s politikom sve u najboljem redu, osim promidžbe. </p>
<p>Slično govori i njegov kolega u HSS-u. Prema tome visokom stranačkom i državnom dužnosniku problem je u akceleraciji. Već započete političke procese i reforme samo treba ubrzati, tako će doći do željenih promjena i građani će biti više nego zadovoljni. </p>
<p>Predsjednica HNS o pitanju suprotnosti između politike i stvarnosti najčešće i ne govori, za nju sve to kao i da ne postoji. </p>
<p>Zbog svega toga mora se postaviti pitanje: je li zaista moguće da je vladajuća politika ušla u takav stupanj samozavaravanja gdje olako prelazi preko upozorenja građana. Zatim, je li zaista moguće da u koaliciji nema mentalne i stručne snage da bi, barem dijelom, uvažila mišljenja koja dolaze sa svih strana i pokušala provjeriti stajališta prema kojima u tekućoj politici, i pokraj nedvojbenih uspjeha, ima i velikih pukotina?</p>
<p>Pogotovo zato jer za takve pretpostavke postoje vrlo snažne naznake u svim važnim državnim poslovima, od nacionalne sigurnosti i privatizacije, preko gospodarstva i europske politike pa sve do pitanja predstojećih izbora. </p>
<p>Čini se da se u svim tim područjima vodi politika koja nema jasan i nedvosmisleni smjer. </p>
<p>Što se tiče najvažnijeg pitanja povezanog s nacionalnom sigurnošću tu se vladajućoj koaliciji mogu postaviti brojne dvojbe, ali je pitanje fizičkog integriteta teritorija, kao najvažnijeg čimbenika svake države, ipak najvažnije.</p>
<p>Politika uporno bježi od neugodne, ali notorne, istine da je država još podijeljena na dva dijela i da se na svakom putovanju kopnom u južnu Hrvatsku, ili obratno, moraju prijeći dvije granice. Možda oni koji se voze samo avionima i helikopterima ne vide tu činjenicu i zato ne mogu prepoznati njenu težinu, ali to nište ne mijenja u stvarnom životu – u stvarnosti je Hrvatska i dalje fizički nepovezana država. </p>
<p>Takva razdvojenost teritorija svakako ima vrlo ozbiljne strateške posljedice koje nesumnjivo duboku zadiru u samu srž nacionalne sigurnosti. Isto je toliko važno što Hrvatska zbog teritorijalne osakaćenosti ne može ući smjelije u proces decentralizacije, a bez čega nema ni preduvjeta za ozbiljniji razvoj. </p>
<p>Zbog svega toga nitko ne može tvrditi da je ispravna politika koja energično ne povezuje državni teritorij tamo gdje je prekinut. Odnosno, sasvim sigurno nije ispravna politika koja nije odmah i bez odlaganja prebacila pedeset posto svojih kapaciteta na gradnju pelješkog mosta ili tunela koji bi od Hrvatske u najkraćem roku učinili državu kakva treba i može biti – neprekinuta i cijela.</p>
<p>A za to je malo nedostajalo. Samo je trebalo projektu autoceste Zagreb – Split dodati, uz populistički, i državnički karakter – i početi graditi od Pelješca.</p>
<p>O upitnu usmjerenju privatizacije i ruševinama koje je taj proces iz sebe ostavlja više i nije potrebno raspravljati, to svi znaju. Stoga, osim ponekom stranačkom tvrdolinijašu vjerojatno u Hrvatskoj nema nikoga koji bi se usudio tvrditi da je smjer privatizacije ispravan.</p>
<p>S gospodarstvom je slično, osim raščišćavanja razvalina prijašnjih sustava i održavanja makrostabilnosti malo je postignuto. </p>
<p>Glavni pokretač rasta su državna i osobna potrošnja utemeljene na pretjeranu zaduživanju, što sigurno dugoročno ne može biti dobro.</p>
<p>U tim je poslovima daleko najveći strateški promašaj što nije iniciran nacionalni projekt žurne tranzicije turističke i vezane industrije sa sezonskog na cjelogodišnje poslovanja i tako pokrenut realni rast izvoznog karaktera, i povećanje standarda. Pa se samo zbog toga, i bez navođenja ostalih grijeha, na smjer gospodarske politike mora gledati s nepovjerenjem. </p>
<p>I s politikom brzog približavanja Europi, unatoč brojnim i nedvojbenim uspjesima, nešto je ozbiljno nedorečeno. </p>
<p>S jedne strane vladajuća koalicija stvara dojam o gotovo sigurnu ulasku u Europsku uniju 2007. godine. Istodobno je Hrvatska pod političkim sankcijama Velike Britanije koja je prekinula proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i približavanju.</p>
<p>I da toga nije nikako se ne može zanemariti da je za proceduru ulaska u Europu postavljen tvrd uvjet bespogovorne suradnje s Haaškim sudom, a koji ni ova, a ni neka druga koalicijska Vlada vjerojatno ne može ispuniti.</p>
<p>Drugim riječima hrvatska europska politika je u najmanju ruku kontroverzna i temelji se na upitnoj vanjskoj političkoj računici. Zato i nije čudno ako građani i to doživljavaju kao nešto za što nitko ne zna kako će na kraju ispasti pa onda zaključuju da je i to politika koja ostavlja gorčinu u ustima. </p>
<p>Ipak, od svega je najozbiljniji problem tamo gdje su dosad i postignuti najveći uspjesi, u političkoj demokraciji. Kako sada stoje stvari građani-birači će na sljedećim, jesenskim ili proljetnim, izborima biti sigurno izigrani, jer ne postoje neteorijski izgledi da se dogodi to za što će oni glasovati. </p>
<p>Svi znaju da će u Hrvatskoj i poslije izbora na vlasti biti neka koalicija, u to nitko ne sumnja niti spori. Međutim, vladajuće stranke planiraju na izbore izaći samostalno. To znači da će tek nakon završenih izbora započeti proces koaliranja i utvrđivanja zajedničkoga programa, a koji će, ako ga uopće bude, neizbježno biti bitno drukčiji od programa pojedinačnih stranaka za koji su birači glasovali. </p>
<p>Nakon takve spoznaje još se samo treba zapitati koliko će građana prihvatiti uvjete prema kojima će glasovati za nešto što se sigurno neće dogoditi i je li je koaliranje nakon izbora u sadašnjim hrvatskim uvjetima ispravna politika? </p>
<p>Postizborne koalicije u državama s dugačkom demokratskom tradicijom vjerojatno i nisu neki problem, međutim, u Hrvatskoj jesu i to velik. </p>
<p>Najprije zbog tek započetih tranzicijskih promjena gotovo svako pitanje ima referendumski karakter i zato se ne može prepustiti dogovaranju i pregovaranju nakon izbora. </p>
<p>Dalje, u Hrvatskoj oko 70 posto građana ne vjeruje u političare. Takva razina nepovjerenja ozbiljno dovodi u pitanje vjerodostojnost demokracije pa se i zato svi postupci koji povećavaju sumnje, a posebno premještanje odlučivanja iz javnoga predizbornog razdoblja u kuloarsko postizborno, morali bi zasad biti isključeni iz političkoga života. </p>
<p>Ima li u svemu tome istine vidjet će se na biralištima na jesen ili, najkasnije, u proljeće sljedeće godine. Do tada ipak valja priznati da je politika neusporedivo drukčija nego prije tri i pol godine; problem je jedino u tome što se čini da to nije ni izdaleka dovoljno da bi se promijenila mišljenja građana koji u ruci drže olovku i glasački listić. </p>
<p>Autori su strateški i poslovni konzultanti iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Prostorni plan Medvednice ne predviđa širenje skijaških staza</p>
<p>Ovogodišnja skijaška sezona na Sljemenu bila je uistinu uspješna. Zahvaljujući umjetnom snijegu i dobroj pripremi Crvenog spusta, ali prije svega povoljnim vremenskim prilikama, skijati se moglo i u ožujku. Time bismo trebali biti zadovoljni, eventualno uz nabavku još topova za umjetno zasnježenje. Na Sljemenu se, međutim, prije nekoliko dana razgovaralo o proširenju i produženju skijaških staza i prilaznih putova kako bi skijalište, uz natjecatelje, televizijske ekipe i druge, mogla primiti i oko 50.000 navijača. A sve zbog želje pojedinaca da se ženski skijaški Svjetski kup održi na Sljemenu u siječnju 2005. godine.</p>
<p> Hrvatski skijaški savez sada od Međunarodnog skijaškog saveza (FIS) čeka napismeno što bi konkretno trebalo napraviti kako bi Sljeme imalo uvjeta za Svjetski kup. </p>
<p>Opet se, naime, radi račun bez krčmara i zaboravlja činjenica da je Medvednica zakonom zaštićeno područje koje, kao takvo, treba očuvati. Prostorni plan Medvednice, koji bi trebao odrediti namjenu toga parka prirode, još nije napravljen, a ekolozi, biolozi, šumari i hidrogeolozi upozoravaju da bi sječa šuma i stvaranje novih otvorenih površina i livada izazvalo eroziju tla. Upozoravaju i na sve učestalije presušivanje izvora te na to da klimatske prilike nisu pogodne za neko veliko skijalište.</p>
<p>»Medvednica je područje zaštićeno na razini države i prostorni plan mora odrediti njenu buduću namjenu. Raditi i planirati neke stvari bez toga plana protuzakonito je«, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica, Nives Farkaš Topolnik. </p>
<p>Istog je mišljenja i Krešo Ivaniš, koji kao dio budućega prostornoga plana izrađuje studiju programa odmora i rekreacije na Medvednici. On kaže da prijedlog prostornog plana ne predviđa proširenje i produženje postojećih skijaških staza, već zadržavanje postojećeg stanja u okviru rekreacijskog skijanja. »Ako se norme Svjetskog kupa mogu uklopiti u postojeće skijalište, nemam ništa protiv njegova održavanja, ali i na višim planinama klimatske prilike znaju predstavljati problem«, rekao je Ivaniš. </p>
<p>»Planovi za sljemensko skijalište predstavljaju želje samo jednoga sektora, sve dok se ne usvoji prostorni plan Medvednice«, rekao je za Vjesnik Zlatko Uzelac, pomoćnik ministra zaštite okoliša za prostorno planiranje. Ne smije se zaboraviti, naglasio je, da prostorni plan Parka prirode Medvednica, kao zaštićenog područja na razini države, usvaja Sabor. Stoga, kaže, Medvednica nije samo zagrebačka stvar. »Analize stručnjaka pokazuju da je izgradnja skijaškog centra na Medvednici upitna. A odmah ističem da izgradnja parkirališta na Medvednici uopće ne dolazi u obzir«, rekao je Uzelac. </p>
<p>Kao nositelj izrade prostornog plana, Ministarstvo zaštite okoliša već tri godine inzistira na njegovom dovršetku, no kasni izrađivač plana – Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.</p>
<p> »Do ljeta bi prijedlog plana trebao biti gotov kako bi se provele javne rasprave te kako bi se do kraja godine plan usvojio. Glavnu riječ o namjeni Medvednice imat će stručnjaci, Uprava za zaštitu prirode Ministarstva i, naravno, građani, tijekom javne rasprave, zaključio je Uzelac. </p>
<p>Neki, međutim, kažu da grad, konkretno zamjenik gradonačelnice Milan Bandić, i direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica Drago Žiljak, priželjkuju preko sljemenskog skijališta ostvarenje svojih privatnih ambicija, bez obzira na posljedice koje izgradnja velikog skijaškog centra može imati po zaštićenu prirodu Medvednice.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Peticija za zaustavljanje projekta Družba Adria</p>
<p>Povodom Dana planeta Zemlje, u utorak, 22. travnja u 17 sati, na glavnom zagrebačkom trgu počinje izrada makete tankera. Aktivisti Zelene akcije pozivaju građane da donesu kartonske kutije i uključe se u cjelotjednu izradu tankera na kojemu će se onda pisati parole i prijedlozi što će se uputiti odgovornima, onima na vlasti. </p>
<p>Istovremeno će se potpisivati i peticija za zaustavljanje projekta Družba Adria. Uz odlaganje otpada u napuštenim naftnim bušotinama, u Zelenoj akciji, naime, kao najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj smatraju rizik od naftne havarije zbog projekta Družba Adria odnosno prijevoza ruske nafte Jadranom. Tako će zaštita voda u godini koju su i Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnom godinom slatkih voda, biti glavna tema ovogodišnjeg obilježavanja Dana planete Zemlja.</p>
<p>U utorak u 11 sati otvara se i prigodna izložba u prostorima Zelene akcije u Frankopanskoj 1, a u 18 sati je tribina »Sve što ste htjeli saznati o projektu Družba Adria«. Od utorka počinju i dani Otvorenog ureda Zelene akcije. </p>
<p>U subotu, 26. travnja, na Jelačićevu trgu odžat će se eko-plac i nastup oko 1000 djece iz 25 dječjih zborova Hrvatske. Ona će pod motom »Kroz nas možete promijeniti svijet« otpjevati pjesmu o Jadranu. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U zaprešićkim vrtićima premalo mjesta</p>
<p>Prvi put u posljednjih sedam godina od kada je Zaprešić grad, zaprešićki vrtići Vrtuljak i Maslačak ne mogu zadovoljiti potrebe roditelja Zaprešića i okolnih sedam općina. Već tijekom prošlogodišnjih upisa u vrtiće stvorena je lista čekanja sa dvadesetak imena, a prije novih prijava, u svibnju, interes roditelja veći je od raspoloživih za četrdesetak mjesta. </p>
<p>Prije dvije godine vrtić Maslačak proširen je za oko 100 mjesta pa sad nema novaca za nova vrtićka mjesta. Zbog toga je izrađena lista prioriteta po kojoj će se djeca primati u vrtiće. U prioritetnu skupinu spadat će djeca invalida Domovinskog rata i civilnih invalida, djeca iz obitelji s troje i više djece, djeca s teškoćama u razvoju te djeca samohranih roditelja koja imaju prebivalište na području grada Zaprešića.</p>
<p>Stanogradnja u Zaprešiću U nekoliko posljednjih godina stanogradnja u Zaprešiću cvate i sve je veći priliv mladih obitelji. Gradskim GUP-om zbog toga je predviđena i izgradnja novog vrtića u naselju Sjever, no još se ne zna kad će se vrtić početi graditi. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Iskon i Electrolux organiziraju reality show</p>
<p>Internet portal Iskon i Electrolux organiziraju reality show »Trilobite vas spaja«, nazvan po robotiziranom usisivaču »trilobite« koji je našoj javnosti predstavljen lani u listopadu. Riječ je o akciji u kojoj će dvoje mladih imati mogućnost upoznati zanimljivu osobu suprotnog spola, a njihov susret bit će sniman i pretočen u dokumentarni film koji će biti prikazan na Iskonovom portalu. </p>
<p>Svi zainteresirani mogu se od subote prijaviti preko internetske adrese www.iskon.hr, a osim ispunjenja prijavnice potrebno je e-poštom poslati i noviju fotografiju. Stručni žiri izabrat će do 5. svibnja po pet djevojaka i mladića koji će ući u polufinalni izbor, a njihove fotografije i karakteristike bit će objavljeni na Iskonovim stranicama. Posjetioci će moći dva tjedna glasovati za svoje favorite, nakon čega će biti izabran finalni par. Njihovo druženje, šetnje gradom, romantičnu večeru i sve druge trenutke snimat će kamere. Osim što će njihov susret biti prikazan u dokumentarnom filmu, finalisti će, jednako kao i polufinalisti, dobiti i nagrade Electroluxa. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Proljetna planinarska škola HPD-a Kapela </p>
<p>HPD Kapela organizira tijekom travnja i svibnja Proljetnu planinarsku školu koja počinje 22. travnja. Informacije i prijave su kod voditeljice škole, Đenke, na telefon broj 3722-482 svaki dan od 8 do 16 sati, ili u društvu u Mesničkoj 1/I, srijedom navečer, oko 20 sati. U školi se može naučiti sve što je potrebno znati za ugodan, lijep i siguran boravak u planini. Program škole sastoji se od osam predavanja i osam izleta u planinska područja Hrvatske i Slovenije.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Eko tjedan na Trešnjevci</p>
<p>Centar za kulturu Trešnjevka organizira od 22. do 26. travnja besplatne kreativne radionice pod nazivom Eko tjedan na Trešnjevci. Radionice se održavaju pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za kulturu. Djeca i mladi od 7 do 18 godina moći će sudjelovati u radionicama u prijepodnevnim i poslijepodnevnim terminima od 11 do 12.30 i od 17 do 18.30 sati, Park Stara Trešnjevka 1.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Proljeće u Dubravi za djecu i mlade </p>
<p>Narodno sveučilište Dubrava, Cerska 1, organizira tijekom proljetnih školskih praznika od 22. do 26. travnja program za djecu i mlade pod nazivom Proljeće u Dubravi.</p>
<p>Program je besplatan, a sastoji se od svakodnevnih kreativnih ekoradionica što će se odvijati od 10 do 12 sati, filmskih projekcija utorkom, četvrtkom i subotom u 18 sati a srijedom i petkom u 12 sati te kazališnih predstava Dječjeg kazališta Dubrava, srijedom i petkom u 18 sati.</p>
<p>Otvorenje programa je u utorak, 22. travnja u 10 sati, prigodnom proslavom Dana planeta Zemlje – uređenjem cvjetnjaka, postavljanjem sunčanog sata u dvorištu NS Dubrava, te ekoradionicom Bunar ekoželja, na kojoj će se izrađivati makete starinskih bunara od kamena i drva. Jutarnji program traje do 13 sati, a u 18 sati je projekcija dječjeg igranog filma »Ivica i Marica«.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prva zagrebačka tiskara bila je neispravna </p>
<p>Dva su razloga što se da 22. travnja obilježava kao Dan hrvatske knjige. Jedan je vezan uz Split, gdje je tog dana 1501. godine Marko Marulić dovršio i potpisao svoju poznatu »Istoriju svete udovice Judite u versih hervacki složene...«, a drugi je vezan uz Zagreb, gdje je 1900. godine utemeljeno Društvo hrvatskih književnika. Stotinu i troje okupljenih pisaca za prvog je predsjednika izabralo Ivana Trnskog.</p>
<p> Sljedeći dan, 23. travnja, također je vezan uz knjigu. Spomendan smrti Cervantesa (1616. godine) obilježava se kao Svjetski dan knjige i autorskog prava. Poznato je da je već tridesetak godina nakon usavršavanja Gutenbergovog izuma, 1483. godine, tiskana prva knjiga na hrvatskom tlu – Misal po zakonu rimskog dvora. Njeni stvaratelji ostali su, kao i mjesto tiskanja, do danas nepoznati. </p>
<p>Zagreb je svoju prvu tiskaru dobio dva stoljeća kasnije. U to su vrijeme najčitanija literatura među još uvijek rijetkim pismenim stanovništvom bili kalendari. Tiskali su ih prema zapadnim uzorima, ali na hrvatskom jeziku, u obližnjim većim središtima poput Graza, Venecije ili Beča. Ondje su tiskana i djela domaćih pisaca. Kako ih je s vremenom bivalo sve više, Hrvatski sabor naložio je da se nabavi tiskara kako bi se sve te knjige mogle tiskati i u Zagrebu. Tiskaru je u Ljubljani kupio crkveni red isusovaca, no ona tada nije proradila jer nije imala sve dijelove. </p>
<p>Ponovno ju je otkrio i iz prašine izvukao i osposobio Pavao Ritter Vitezović. Pritom je uložio i vlastiti novac pa je tiskara proradila 1695. u Vitezovićevoj kući na Markovu trgu. Prva knjiga tiskana u njoj i ujedno prva poznata knjiga tiskana u Zagreb, bila je »Kalendarium, aliti mesečnik hervatski za leto 1695.«. Tiskara je radila punih deset godina, sve do 1706. godine kad je, zajedno s kućom u kojoj je bila smještena, izgorjela u požaru. Od vrućine rastopila su se i olovna slova.</p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Ženama su potrebni veći monitori</p>
<p>ZAGREB/ WASHINGTON, 21. travnja </p>
<p> - Žene koje zarađuju za život probijajući se kroz 3D svjetove stvorene računalom - ili se time zabavljaju - razočarane su malim zaslonima i grafikom koja favorizira muškarce. </p>
<p>Arhitekticama, dizajnericama i letačicama trebaju znatno širi ekrani, objavila je skupina znanstvenika sa sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu i Microsoftova istraživačkog laboratorija u Washingtonu na godišnjoj konferenciji koja je održana na Floridi, piše New Scientist.</p>
<p> Oni misle da bi širi ekrani i realističnija trodimenzionalna animacija mogla poboljšati prostornu orijentaciju žena i sposobnost čitanja trodimenzionalnih karata. </p>
<p> »Nažalost, žene u prosjeku imaju manju sposobnost prostorne orijentacije od muškaraca i u stvarnom i u virtualnom svijetu«, kazala je Mary Czerwinski iz Microsofta. Ona misli da se razlozi skrivaju u evoluciji. Naime, muškarci su bili lovci i u potrazi za plijenom stvarali su i slijedili mentalne karte, dok su žene bile usredotočene na dom i obitelj.</p>
<p> Microsoft je ustanovio da su žene dvadesetak posto sporije od muškaraca kad se moraju orijentirati u računalno generiranom svijetu. Zato su Mary Czerwinski i njezin kolega iz Microsofta George Robertson te Desney Tan sa sveučilišta Carnegie Mellon proveli istraživanje na dobrovoljcima kako bi vidjeli mogu li to poboljšati. Ustanovili su da žene imaju jednako dobre rezultate u virtualnoj navigaciji kao i muškarci kad imaju velik ekran. »Razlika među spolovima u tom je slučaju jednostavno nestala«, kazala je Mary Czerwinski. </p>
<p> Standardni monitor omogućuje kut gledanja od otprilike 35 stupnjeva. S kutom gledanja od 70 stupnjeva žene su bile bolje u navigaciji, a s dva ekrana, koja su omogućavala kut gledanja od sto stupnjeva, bile su posve izjednačene s muškarcima. </p>
<p> No, to se dogodilo samo kad se 3D okolina kretala dok su one napredovale kroz nju, odnosno kad je optički tok simulirao hodanje. Drugim riječima, žene su se lakše orijentirale u slučajevima kad je orijentacija bila realistična. </p>
<p> Mnogi paketi 3D softvera ne omogućuju »glatke« slike, nego skaču s jedne točke na drugu. »Jednostavno se, kao magijom, pojavite na novoj točki, što ženama bude problem«, objašnjava Mary Czerwinski. </p>
<p> Znanstvenici se nadaju da će rezultati njihova istraživanja pomoći ženama da se lakše snađu u virtualnoj stvarnosti, osobito onakvoj kakva se rabi pri obuci za neka zanimanja poput vojnih ili vatrogasnih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Milijunta prešana patka u Tour d'Argentu</p>
<p>PARIZ 21. travnja </p>
<p> - Pariški restoran Tour d'Argent, koji se kiti titulama »najstarijeg«, »najvećeg« ili »najpoznatijeg na svijetu«, priprema se za ključni datum u svojoj četiristoljetnoj povijesti - proslavu milijunte prešane patke pripremljene u restoranu. </p>
<p> Uz veliki vatromet pirotehnike i gostujućih zvijezda, očekuje se da će legendarni vlasnik restorana Claude Terrail (85), uz milijuntu patku na tanjuru, upravljanje slavnim restoranom predati svom sinu.</p>
<p> Iako povijest restorana Tour d'Argent, smještenog na obali Seine uz katedralu Notre Dame, datira iz 1582. godine, recept spravljanja prešane patke potječe iz 1890. godine. Ugrubo, radi se o pačjim prsima i batcima pripremljenima u portu, konjaku i sokovima dobivenima od prešanja ostatka patke.</p>
<p> Ondašnji se vlasnik za svaku pojedenu patku kao suvenir dosjetio dijeliti karticu s njezinim brojem i ta se tradicija održala do danas.</p>
<p> Tako je poznato da je bivši japanski car Hirohito dvaput posjetio Tour d'Argent i pojeo patku broj 53.211 davne 1921. godine, a zatim i patku 423.900 točno pedeset godina kasnije.</p>
<p> Britanski kralj Edward VII slistio je patku broj 328 u prvoj godini pripreme, američki predsjednik Theodore Roosevelt patku 33.642 1910. godine, a bivši američki gradonačelnik Rudy Giuliani u studenome prošle godine uživao je u žrtvi broj 971.612. </p>
<p> Zidovi ovog slavnog restorana prepuni su fotografija još slavnijih ličnosti koje su u njemu objedovale kroz povijesti. Postojeći vlasnik najradije se sjeti Ave Gardner, Orsona Wellesa, Errola Flynna ili Jane Mansfield, koje je smatrao prijateljima, pa sve do Johna F. Kennedyja, Winstona Churchilla i Alexandera Fleming, koje smatra »zaslužnima za čovječanstvo«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sirenom utišavao ženinu galamu</p>
<p>MANNHEIM, 21. travnja</p>
<p> - Njemačka policija oduzela je jednom sedamdesettrogodišnjem muškarcu sirenu za uzbunjivanje kojom se služio kako bi smirio ženinu galamu. </p>
<p>»Žena mi ne dopušta da kažem ni riječi«, rekao je policiji u Mannheimu Vladimir T</p>
<p>. »Stoga bih upalio sirenu i ostavio je da radi nekoliko minuta. Svaki put mi je upalilo, a kad bi je ušutkao, ugasio bi sirenu«, rekao je Vladimir. </p>
<p>Glasnogovornik policije kaže da su se susjedi žalili na buku koju je proizvodila zastarjela sirena za uzbunjivanje smještena na krovu kuće.</p>
<p> Vladimirova žena Rosina (32) priznaje da je ponekad morala galamiti, ali samo da bi skrenula pozornost na sebe.</p>
<p> »Moj muž je tvrdoglavi magarac i nisam mogla činiti ništa drugo nego galamiti«, rekla je Rosina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>McCartney ne namjerava u mirovinu </p>
<p>BERLIN, 21. travnja</p>
<p> – Paul McCartney nema namjeru prestati svirati čak »ni kada će imati 64« i u poznijim godinama namjerava nastupati u malim tavernama ili na bilo kojem drugom mjestu gdje ga još netko bude htio čuti. </p>
<p>»Ako dođu dani kada će me izbacivati iz klubova ili pubova, svirat ću pred vratima«, poručio je bivši Beatles u razgovoru za njemački Bild am Sonntag. </p>
<p>»Uvijek ću biti glazbenik. Iako se približavam godinama kada ljudi odlaze u mirovinu, ne osjećam se tako. Mirovina nije nešto o čemu razmišljam«.</p>
<p>McCartney, koji će u lipnju proslaviti 61. rođendan, još je davne 1967. napisao pjesmu »When I'm 64«, u kojoj, među ostalim, pjeva o gubljenju kose i ostalim »staračkim« problemima. Danas ga, međutim, takve stvari više ni najmanje ne zabrinjavaju. </p>
<p>Razgovor u Bild am Sonntagu objavljen je povodom jednomjesečne McCartneyjeve turneje po Njemačkoj koja 29. travnja kreće iz Koelna. Na prošlogodišnjoj američkoj turneji, na kojoj je uglavnom svirao stare pjesme Beatlesa, zaradio je 70 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pop zvijezde snimile album za djecu Iraka</p>
<p>LONDON, 21. travnja</p>
<p> – Osamnaest pop zvijezda, među kojima su Paul McCartney i George Michael, u ponedjeljak su objavili album s kojim namjeravaju sakupiti novac za djecu koja su žrtve rata u Iraku. Sva zarada od CD-a na kojem se nalazi 18 pjesama ide u »War Child«, humanitarnu zakladu razvijenu za pomoć djeci nakon početka rata na području bivše Jugoslavije. Bivši Beatle McCartney, koji je objavio »Calico Skies« u live verziji, prilikom izdavanja albuma izjavio je: »Bez obzira na političare, prava ili nepravde rata, djeca su uvijek nedužne žrtve. Stoga, zadovoljstvo mi je pripomoći im na ovaj način«.</p>
<p>Album naziva »Hope« (Nada), na kojem su objavljene i pjesme Davida Bowieja i nove teenage zvijezde Avril Lavigne, nije politički album.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kuća autora »Gospodara prstenova« prodana za 745.000 funti</p>
<p>LONDON, 21. travnja</p>
<p> – Ruinirana engleska kuća koja je nekad pripadala piscu kultnog dijela »Gospodar prstenova«, J.R.R. Tolkienu, prodana je za 745.000 funti, 50.000 funti više od tražene cijene, usprkos tome što nema kuhinju i centralno grijanje, izvijestile su britanske novine.</p>
<p>Kuća u Oxfordu, u kojoj je slavni pisac živio 1918. godine, prodana je za spomenutu svotu nakon žestokog licitiranja u kojem su strastveno sudjelovali obožavatelji Tolkienovih djela, uključujući i piščev vlastiti klub obožavatelja The Tolkien Society.</p>
<p>»Padale su ponude ali bi svaki put neki 'Tolkienovac' ponudio više«, rekao je Daily Expressu trgovac nekretninama James Penny.</p>
<p>Pobjednik na dražbi, kojeg začudo, i na užas 'Tolkienovaca', uopće ne zanima ni sam pisac kao ni njegovi hobiti, vile, vilenjaci ili orci, morat će se dobrano potruditi oko obnove kuće, a osim radova na kuhinji i centralnom grijanju, čeka ga popravak krovišta i žbukanje fasade. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Koncert »Susret generacija za Đurđicu Barlović« </p>
<p>SPLIT, 21. travnja</p>
<p> – Nakon koncerta u Zagrebu, održanog u prosincu prošle godine, ove srijede u velikoj dvorani sportskog centra Gripe s početkom u 20.30 sati održat će se koncert u spomen hrvatske glazbene umjetnice, pokojne Splićanke Đurđice Barlović. Organizator koncerta je Hrvoje Barlović. Splitska publika imat će priliku uživati u 90 minuta glazbe pod umjetničkim vodstvom Joška Banova, a u izvedbi 20 izvođača među kojima su grupa Divas, Emilija Kokić, Gabi Novak, Gazde, Goran Karan, Ivana Banfić, Ivana Kindl, Jelena Radan, Marina Tomašević, Minea, Mješoviti vokalni sastav »Elektrodalmacija«, Paola Valić, Radojka Šverko, Tedi Spalato, Teo Brajčić, Tina i Nikša, Vanda Winter, Vinko Coce, Vladimir Kočiš- Zec i Zdenka Kovačićek. Na koncertu će biti izvedene skladbe »Najdraže moje«, »Čuješ li me jel' ti drago«, »Košulja plava«, »E moj Saša«, »Ljubav koja nema kraj«, »Tonka«, »Nikad više staro vino«, »Sanjaj me«, »Tako je malo riječi palo«, »Da te ne volim«, »Ključ je ispod otirača«, »Šuti moj dječače plavi«, »Hoću li znati«, »Ne budi me mati« i brojne druge. </p>
<p>»Želim još jednom zahvaliti svim izvođačima i gradskom poglavarstvu grada Splita koje mi je izašlo u susret i svojim angažmanom olakšalo organizaciju ovog glazbenog događaja. Nadam se da će se različite generacije moći nakratko vratiti u prošlost i uživati u nekim od najvećih hitova hrvatske glazbe. Zahvalio bih se i Jošku Banovu koji je uz nove aranžmane dao, i novi glazbeni pogled na, po meni, nikad zaboravljene skladbe« izjavio je u ponedjeljak Hrvoje Barlović na zajedničkom druženju s novinarima u splitskom hotelu Park.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Ovacije novoj zagrebačkoj Giselle</p>
<p>»Giselle« u koreografiji Dinka Bogdanića i izvrsnoj izvedbi zagrebačkoga Baleta vraćena originalu / Irena Pasarić koja pleše Giselle proglašena nacionalnom baletnom prvakinjom / Vodeći svjetski baletan Roberto Bolle svojim nastupom uveličao premijeru</p>
<p>Prepuno gledalište zagrebačkoga u subotu je aklamacijama ispratilo šestu premijeru Baleta HNK u ovoj sezoni – popularnu »Giselle« Adolpha Adama, tu neospornu kraljicu romantičnoga baleta nastalu prema libretu Theophila Gautiera i Julesa-Henrija Vernoya di Saint-Georgesa. Koreograf i redatelj Dinko Bogdanić sjajno je prilagodio suvremenoj sceni i velikim mogućnostima današnjeg ansambla originalnu povijesnu koreografiju »Giselle« Jeana Corallija i Julesa Perrota, koja je na praizvedbi 1841. u Parizu doživjela trijumfalan uspjeh i tako postala kultnim djelom plesne scene do današnjih dana. </p>
<p>U naslovnoj ulozi tada je nastupila slavna primabalerina Pariške opere Carlotta Grisi, rođena u istarskoj Vižinadi, pa je zagrebačka predstava posvećena sjećanju na tu veliku umjetnicu, koja je inspirirala autore. </p>
<p>Lijepa realistična scenografija Dinke Jeričević i odgovarajući kostimi Ike Škomrlj i Diane Kosec-Bourek, uz efektno oblikovanje svjetla Vladimira Kazde, vjerno su dočarali ozračje romantične priče koja u dva oprečna čina donosi s jedne strane realističan opis ljubavi, prijevare, ljubomore, osvete i smrti, a s druge strane fantastičan vilinski svijet u kojem ljubav na posljetku pobjeđuje smrt.</p>
<p>Nova postava »Giselle« u Zagrebu bila je prigoda da se djelo vrati originalu, tj. da se oslobodi natruha koje su se s vremenom namnožile. Velik posao adaptacije i revidiranja partiture koja je bila u vrlo lošem stanju, povjeren je skladatelju i dirigentu Berislavu Šipušu, na temelju njegova velikog iskustva s više baletnih produkcija »Giselle« u milanskoj Scali. On je i pripremio orkestar za premijernu izvedbu u Zagrebu, koja je unatoč nekim nepreciznostima u cjelini pružila muzikalan, strastven i ritmički pregnantan oslonac plesačima. </p>
<p>Brojni baletni ansambl iskazao se visokom i ujednačenom izvedbenom kvalitetom. Solisti su bili sjajni, pogotovo virtuozna i glumački uvjerljiva Irena Pasarić u naslovnoj ulozi nježne, krhke i navine zaljubljene seoske djevojke, koja izgubi razum i umire nakon spoznaje da ju je njezin dragi grof Albrecht obmanuo i iskoristio. Šarmantni Albrecht bio je Roberto Bolle, danas vodeći baletan u svijetu, čije gostovanje zahvaljujemo Talijanskomu kulturnom institutu. Njegova pojava, uzorna plesačka tehnika i elegancija uistinu su oduševili i izmamili brojne ovacije razdragane publike.</p>
<p> Odlični su bili i Edina Pličanić kao Myrtha, kraljica vila, i Tomaž Rode kao ljubomorni šumar Hilarion, zatim u manjim, ali vrlo upečatljivim ulogama Sorin David, Dubravko Kolšek, Ksenija Balog, Mateja Pučko-Petković, Mirna Sporiš-Palada, George Stanciu, Ersilia Nikpalj, Andrej Barbanov, Lovorka Puk-Tomić, Nicolae Vasc, Saule Ashimova, Ervina Sulejmanova. </p>
<p>Zahvaljujući publici i ansamblu nakon velikog uspjeha premijere ravnatelj Baleta HNK Dinko Bogdanić s ponosom je objavio promociju Irene Pasarić u nacionalnu prvakinju, što je publika pozdravila s velikim oduševljenjem.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Odlazak velikana hrvatske umjetnosti</p>
<p>Kritika najčešće spominje tri temeljna ishodišta umjetničkog rada Ljube Ivančića: mediteranizam, egzistencijalizam i informel / Osim slikarskog, važan je i njegov kiparski opus, poglavito malog formata / Njegovo djelo europsko je po neovisnosti, po nastojanju da stvori svoj veliki stil te po obrani tragizma i razumijevanju tradicije </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Na Uskrs u noći, u svome domu u Zagrebu, umro je akademik Ljubo Ivančić, jedan od najistaknutijih predstavnika novije umjetnosti u Hrvatskoj. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a poslije smrti Krste Hegedušića, skupa s prof. Nikolom Reiserom, vodio je Majstorsku radionicu za poslijediplomski studij slikarstva. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. </p>
<p>Ljubo Ivančić rođen je 18. siječnja 1925. u Splitu. Prekinuvši školovanje 1942., priključio se partizanima. Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti studirao je u vremenu od 1945. do 1949., a specijalku je polazio kod slikara Đure Tiljka. Prvu samostalnu izložbu priredio je u Zagrebu 1954. Od godine 1961. asistent je na Akademiji, a od 1969. redoviti profesor. Izabran je i za redovitog člana HAZU, 1977.</p>
<p> Kritika najčešće spominje tri temeljna ishodišta umjetničkog rada Ljube Ivančića: mediteranizam, egzistencijalizam i informel. No, osim slikarskoga, važan je i njegov kiparski opus, poglavito malog formata. Njegovo duboko autentično djelo europsko je po neovisnosti, po nastojanju da se izrazi sintetički, da stvori svoj veliki stil te po obrani tragizma i razumijevanju tradicije. To djelo podudara se s onim europskim težnjama koje je uvijek podrazumijevala modernost i novo čitanje tradicije. Godine 1979./80. Moderna galerija u Zagrebu priređuje mu retrospektivu slika, crteža i skulptura, koja je potom prikazana u Beogradu, Sarajevu te Splitu.</p>
<p>Akademik Ivančić fascinirao se najbližim okolišem – autobiografskim prostorom i sadržajima – u privrženosti zavičaju i emotivnoj vezi s motivom. Bio je to pokušaj da se modernitet dosegne »mrakom« palete i tematike, egzistencijalnom, a ne formalnom motivacijom. Ivančićevi su motivski interesi široki i obuhvaćaju sve tradicionalne žanrove figurativnog slikarstva: portret, figuru, figuralnu skupinu, akt, interijer, mrtvu prirodu, krajolik i vedutu.</p>
<p> U prvom razdoblju Ivančić je slikar ambijentalnog tona, sjetnog ozračja, izmaglice, pod kojima se osjeća snažan crtački skelet. No, sve dramatičniji izraz dolazi do izražaja u nizu figura iz 1957., kada crtačka redukcija poprima značajke fizičkog sakaćenja lika. S vremenom naginje crnoj monokromiji, a reljef, kao sredstvo gradiranja, postaje mu sve važniji. Interes za tvar i tvarnost toga velikog slikara, za »teksturu«, otvara vrata apstrakciji – u kratkom intervalu 1958./59., u nekoliko djela 1960./61., kao i u rijetkim potonjim odjecima, materija odnosi prevagu nad crtežom, evokacija nad reprezentacijom. Tako su nastale neke od naših »najgušćih« apstraktnih slika. To su granična, tranzitivna, otvorena djela.</p>
<p> Nakon toga nastaju serije mrtvih priroda i krajolika koje romantično zasniva na borbi dana i noći, koja često poprima obilježja prave drame. Četvrti ciklus aktova (1964. – 1966.) prikazuje, u nas neviđenom crtačkom ekspresijom, žene-kadavere, utjelovljenja sveopćeg mraka. Od 1970. vraća se u Ivančićevu umjetnost svjetlo, a s njim i boja. Napetost pojedinih prizora proizlazi iz neobičnih vizura – tu je ugrađeno iskustvo moderne fotografije koja naglašuje disproporcije, odstupanja od realnoga i normalnoga, prosječnoga i uobičajenoga. Unutrašnju napetost stvara gdjekad komponiranjem prizora u kojima sudionika grupira u općepoznate znakove-simbole, poput križeva. Smrću akademika Ljube Ivančića Hrvatska je izgubila velikana čije djelo ostaje kao trajna vrijednost nacionalnih postignuća na polju likovnih umjetnosti.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Garcia Marquez na hrvatskome </p>
<p>Objavljeni romani »Kronika najavljene smrti« i »Patrijarhova jesen«, a ove godine izdat će se još »Dvanaest hodočasnika«, »Sto godina samoće« i drugo </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Ponovnim izdanjima romana »Kronika najavljene smrti« i »Patrijarhova jesen« zagrebačka nakladnička kuća V.B.Z. otvorila je svoju novu biblioteku – Sabrana djela Gabriela Garcie Marqueza. Do 2005. u toj će se biblioteci objaviti 12 proznih djela – romana i zbirki pripovijedaka toga kolumbijskog književnika, najavio je urednik biblioteke Nenad Rizvanović. Po njegovim riječima, objavit će se sve što je Marquez napisao, osim nekih njegovih publicističkih, novinskih radova.</p>
<p> Prvi put u Hrvatskoj izdat će se »Pustolovine Miguela Littina, ilegalca u Čileu«, roman koji još nije bio preveden na hrvatski, te Marquezovi nedavno objavljeni memoari »Vivir para contarla«.</p>
<p> Među književnim kritičarima »Patrijarhova jesen« smatra se autorovim najambicioznijim projektom. Marquez je iz naizgled netipične biografije jednog latinskoameričkog diktatora stvorio labirint fluidne proze u kojoj se na čudnovat način isprepleću nasilje i korupcija, vjera, okrutnost i ljubav. Tim romanom, za koji je autor sam napisao da je »poema o osamljenosti moćnika« Marquez je postao najhvaljeniji i najpopularniji predstavnik magijskog realizma.</p>
<p> »Kronika najavljene smrti« je bajkovita detektivska priča, koja se smatra tipično »markesovskom« ljubavnom ekstravagancijom ili snažnim fragmentom o obiteljskoj fascinaciji ponosom i okrutnošću. Iako sažeta, knjiga je ispunjena jakim evokacijama prepoznatljivo karipskih klaustrofobičnh osjećaja, s nezaboravnim likovima.</p>
<p> V.B.Z. bi ove godine trebao objaviti još »Dvanaest hodočasnika«, »Sto godina samoće«, »O ljubavi i drugim nečistim silama« te prvi dio Marquezovih memoara. Gabriel Garcia Marquez (1927.) jedan je od najvažnijiih živućih pisaca, a njegov roman »Sto godina samoće« smatra se klasičnim djelom svjetske književnosti. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1982. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Najveći majstor grafita svih vremena</p>
<p>Restauratorski posao na skicama trajao 30 godina / Michelangelo napravio više od 56 skica, uključujući nacrte za grobnice u Kapeli Medici, skice za Sikstinsku kapelu u Rimu i rijedak autoportret koji stručnjaci opisuju kao »šaljivi crtež blizak karikaturi« </p>
<p>RIM, 21. travnja</p>
<p> – Posjetitelji Firence koji se neizbježno zapute i u Kapelu Medici možda i nisu svjesni da jedna od najvećih umjetničkih djela velikog majstora Michelangela leže ispod njihovih stopala. Skice na zidovima podruma, u kojem se umjetnik skrivao tijekom opsade Firence u 16. stoljeću, dane su na uvid javnosti nakon 30 godina restauratorskog posla.</p>
<p> Od Michelangela, rodom iz Firence, papa Leo X. i Klement VII. naručili su klesanje grobnice za obitelj Medici u San Lorenzu. Dvojica papa potječu iz obitelji Medici koja je vladala Firencom. Godine 1527. Michelangelo je podržao svrgavanje obitelji Medici i proglašenje republike, čiji ga je »ratni odbor« zadužio za gradske utvrde. Nakon samo tri godine, Firentinsku republiku su opkolile trupe Karla V, gađajući grad topništvom i izgladnjujući stanovništvo. Michelangelo, tada već u 50-im, i žaleći što se petljao u politiku, povlači se na mjesec i pol dana u ljeto 1530. u podrum ispod grobnice San Lorenzo gdje ugljenom crta po zidovima.</p>
<p> Licia Bertani, direktorica Muzeja Medici u Firenci, pripovijeda da iako je umjetnikovo skriveno mjesto bilo malo, vlažno i tamno, Michelangelo nije prestajao »črčkati«. »Njegove skice jasno pokazuju da je najveći majstor grafita svih vremena«, tvrdi povjesničar umjetnosti Vincenzo Bertani. Boraveći u podrumu u nepodnošljivoj vlazi i vrućini kolovoza, Michelangelo je napravio više od 56 skica, uključujući nacrte za grobnice u Kapeli Medici, skice za Sikstinsku kapelu u Rimu i, što je zadivljujuće, rijedak autoportret koji stručnjaci opisuju kao »šaljivi crtež blizak karikaturi«.</p>
<p> Začudo, nakon pada Firence u carske ruke i ponovnog ustoličenja obitelji Medici, Michelangelu je dan oprost i on je nastavio svoj rad na grobnici prije nego se 1534. vratio u Rim. Zbog iznimne osjetljivosti restauriranih crteža i skica, podrum ne će biti stalno otvoren za javnost, ali je moguć posjet najavljenih skupina i akademika. (Hina/BBC)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Započeo 3. naj, naj naj festival</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Šesnaest besplatnih predstava za djecu u vrijeme proljetnih praznika od 21. do 27. travnja bit će na programu 3. naj, naj, naj festival u GK »Žar ptica«. Organizatori festivala koji okuplja kazališne produkcije za djecu po koncepciji da je svako kazalište napravilo izbor svoje najbolje gostujuće predstave, očekuju oko pet tisuća posjetitelja. Festival je započeo nagrađenom predstavom »Bajka o ribaru i ribici«, a nastupit će i splitsko kazalište »Licem u lice«, osječko »Dječje kazalište«, ZeKaeM & ZKL, splitsko Gradsko kazalište mladih i Gradsko kazalište lutaka, Istarsko narodno kazalište i ZeKaeM »Učilište«. U nedjelju 27. travnja podijelit će se i nagrade »Zlatna žar ptica« u deset kategorija. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Slike posvećene motivu ruže</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Uoči Uskrsa u Galeriji »Grubić« postavljena je izložba slika posvećena motivu ruže, a potpisuje ju riječki slikar Mauro Stipanov (1952.). Autor je poznat po nastojanju za samoobnavljanjem koji nikad ne pristaje na ponavljanje dosegnutih postignuća. U tome smislu i postav kod Grubića podastire svojevrstan niz inačica o rečenoj temi, protumačenoj slikarevom imaginacijom. Umjetnik inače slika figurativno, ali i apstraktno, u širokim gestama i lazurnim namazima. Mauro Stipanov rođen je u Rijeci. Godine 1980. diplomirao je na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji, u slikarskoj klasi prof. Carmela Zottija. Studijski boravi u Milanu, na Akademiji lijepih umjetnosti Brera, te u Parizu, u Međunarodnom gradu umjetnika. Priredio je pedesetak samostalnih izložaba u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji. Živi i radi u Rijeci. Izložba u Zagrebu ostaje otvorena do 3. svibnja i može se razgledati od 10 do 13 te od 17 do 20 sati, a subotom od 10 do 13. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Obnovljen spomenik ilircu Mati Topaloviću </p>
<p>GRADIŠTE, 21. travnja</p>
<p> – U Gradištu nedaleko od Županje u ponedjeljak je otkriveno obnovljeno spomen-obilježje književniku, ilircu i nekadašnjem gradištanskom župniku Mati Topaloviću. koji je umro 1862. godine. Spomen-obilježje, koje se nalazi na groblju u Gradištu uz grobno mjesto župnika Topalovića, obnovljeno je na inicijativu Družbe Braće hrvatskog zmaja iz Zagreba i u suradnji s Općinskim odborom HDZ-a Gradišta. Mato Topalović bio je župnik, književnik i ilirac, suradnik Ljudevita Gaja te jedan od nositelja ilirskoga pokreta u Slavoniji. Prvi spomenik podignuo mu je biskup Josip Juraj Strossmayer. Međutim, spomenik je zbog dugogodišnjeg neodržavanja propao. Topalović je rođen 1812. u Zdencima kraj Broda na Savi. Objavio je zbirku rodoljubnih pjesama »Odziv rodoljubivog srca« i zbirku slavonskih narodnih pjesama »Tamburaši ilirski«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagrebačka filharmonija za Napretkove stipendije </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Zagrebačka će filharmonija 24. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga održati dobrotvorni koncert za Zakladu za stipendiranje đaka i studenata »Ivo Andrić – Vladimir Prelog« Hrvatskoga društva »Napredak«. Predsjednik zagrebačke podružnice »Napretka« Berislav Topić rekao je na konferenciji za novinare da bi se moglo prikupiti oko 120 tisuća kuna. Tom bi se svotom moglo namiriti 30 mjesečnih stipendija koje »Napredak« dodjeljuje svojim studentima, rekao je Topić. Ravnatelj Zagrebačke filharmonije Berislav Šipuš izvijestio je da će koncertom ravnati japanski maestro Chikara Iwamura, a na rasporedu su Beethovenova, Haydnova, Saint-Seansova i Odakova djela. Koncert će biti izveden i 25. travnja, koji je po rasporedu redoviti abonomanski koncert, samo će umjesto Odakova djela biti praizvedeno djelo mladoga hrvatskoga skladatelja Krešimira Seletkovića. Pokrovitelj koncerta je predsjednik Stjepan Mesić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo »prohujao« Varaždinom</p>
<p>Dinamo je već u 19. minuti uvjerljivo vodio 0-3, strijelci su bili Drpić i dva puta Balaban, zahvaljujući furioznim početkom te dominacijom na sredini terena / Dinamo je, čini se, u Varaždinu prebrodio debakl protiv Hajduka i u miru može očekivati predstojeći prvenstveni okršaj, onaj subotnji protiv Cibalije u Maksimiru </p>
<p>VARAŽDIN/ ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Nakon visoke 0-3 subotnje pobjede Dinama u Varaždinu protiv Varteksa u 3. kolu Lige za prvaka momčad Miroslava Blaževića povratila je samopouzdanje poljuljano porazom u pretprošlom kolu od Hajduka. »Modri« su u prvih 20 minuta potpuno razbili sve nade Varaždinaca za eventualnim osvajanjem boda i to na krilima nadahnute igre cijele momčadi a pogotovo Boška Balabana.</p>
<p> Dinamov je napadač prvo asistirao Dini Drpiću u petoj minuti iz udarca iz kuta, te potom odlično iskoristio ubacivanje Polovanca te iz okreta matirao Mađarića, koji je i izravni krivac za treći pogodak. Vratar »bumbara« je loše postavio živi zid pokraj kojeg je Balaban poslao loptu u mrežu. Dinamo je u prvom poluvremenu mogao potpuno dotući Varaždince, no lopte koje su odapeli Olić, Balaban, Drpić te Polovanec ili je obranio Mađarić ili su završile iza vratiju Varaždinaca.</p>
<p>Više je razloga koji su uvjetovali Dinamovu uvjerljivu pobjedu. Prvo, već spomenuti furiozni početak koji je bio jedino što je preostalo Zagrepčanima kako bi ponovno vratili osmjeh na lica navijača, ali i, što je mnogo bitnije, vratili Dinamo na pobjednički put. Očito je da su se Ćirini puleni željeli iskupiti za debakl protiv Hajduka. U prvome su se poluvremenu »modri« zaista poigravali s Varaždincima, pogotovo u središnjici u kojoj su izluđivali domaćina kratkim dodavanjima i ubacivanjem bočnih igrača iz drugoga plana.</p>
<p>A koji je razlog takve dominacije Dinama u veznome redu? Naime, čini se da je strateg Zagrepčana (privremeno?) odustao od taktičke 4-4-2 formacije koju je koristio u ovoj godini. Konce su obrane držali Drpić, koji je svojim nastupom sasvim ispunio očekivanje, pouzdani Sedloski i Polovanec koji je odigrao znatno bolje nego protiv Splićana. Dakle, većinu je utakmice Dinamo igrao sa trojicom u posljednjoj liniji. U vezi su ordinirali (s desna) Poldrugač, koji se po potrebi vraćao u obranu i »oživljavao« 4-4-2 formaciju, Marić, Kranjčar, Agić i Mujčin. </p>
<p>Valja napomenuti kako je Marić više djelovao u središnjici nego po boku, gdje je u dosadašnjim utakmicama izgledao izgubljeno. I epilog cijele priče je skladna vezna linija »plavih«, čiju su stabilnost iskoristili i obrambeni igrači, pogotovo Polovanec koji je i asistent drugog pogotka. </p>
<p>Ipak, mora se priznati da je Varteks nastupio u zaista oslabljenom sastavu, a do zraka su Varaždinci došli u drugome dijelu ulaskom rekonvalescenta Hrmana, koji je probijao po lijevoj strani. Budući da je pitanje pobjednika davno bilo riješeno Zagrepčani su u nastavku bili kudikamo opušteniji nego u prvom dijelu.</p>
<p>– U prvom smo poluvremenu demonstrirali nogomet kojem Dinamo teži, takvom se našem izdanju malo tko može suprotstaviti i zato smo vrlo brzo postigli tri pogotka. Varteks nije bio kompletan, ali i da je bio Dinamo bi pobijedio. Ova je utakmica potvrdila da je poraz od Hajduka bio nesretan slučaj, izjavio je nakon utakmice Dinamov trener.</p>
<p>Na subotnjoj je utakmici Ćiro napravio presedan vodivši zagrijavanje svojih igrača. I to kako bi sâm uvidio psihičko stanje »modrih«. Prije utakmice protiv Hajduka zagrijavanje je vodio pomoćni trener Bago i kad ga je Ćiro upitao kakvo je raspoloženje odgovorio mu je: »Katastrofa. Šefe, gotovi smo«. Zato je Blažević odlučio voditi zagrijavanje i ispostavilo se da je i to bio pun pogodak u subotu. Nakon utakmice strateg »modrih« je prokomentirao i taj detalj:</p>
<p>– Nije bilo problema na zagrijavanju, a da netko i nije bio spreman postao bi.</p>
<p>Sve u svemu Dinamo je, čini se, prebrodio debakl protiv Hajduka i u miru može očekivati predstojeći prvenstveni okršaj, onaj subotnji protiv Cibalije u Maksimiru. Uz sve navedeno, Blažević će imati i »slatke muke« jer je Dino Drpić, mirnoćom i odlučnošću, svakako dokazao da za njega ima mjesta u prvoj jedanaestorici. Mladi će Dinamov branič, po svemu sudeći, imati još nekoliko prilika za potvrđivanje svojih kvaliteta, prvu već u subotu protiv Vinkovčana, budući da će potrajati oporavak skočnog zgloba Darija Smoje.</p>
<p> No, bit će zanimljivo vidjeti što će se dogoditi kad se Smoje oporavi. Isto tako, Dalibor Poldrugač je i više nego solidno obavio svoj zadatak na desnome boku, umjesto »kartoniranog« Mikića, koji će konkurirati za dvoboj protiv Cibalije.</p>
<p>Varteks - Dinamo 0-3 (0-3)</p>
<p> • Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 5, Toplak 5, Granić 5, Gregorić - (od 5. Huljev 5), Vučković 5 – Sklepić 5 (od 46. Hrman 6), Mumlek 5 (od 63. Halimi 5), Kastel 5, Šafarić 5.5 – Karić 5, Jolić 5</p>
<p>DINAMO: Butina 7 – Podlrugač 7, Seldoski 7, Drpić 7.5, Polovanec 7 – Marić 6.5, Kranjčar 7, Agić 7, Mujčin 7 – Olić 7 – Balaban 8</p>
<p>SUDAC: Vitković (Vinkovci) 6; GLEDATELJA: 5.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Drpić (5.), 2-0 Balaban (13.), 3-0 Balaban</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Olić (82.), Šafarić (87.)</p>
<p>CRVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Boško BALABAN </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Navijači nisu izdali hokej</p>
<p>»U hokeju se kaže da je ograda šesti igrač, no mi smo ogradu zamijenili navijačima, oni su bili naš šesti igrač. Posljednju smo utakmicu odigrali samo za njih. Teško je ostati čvrst nakon toliko poraza, ali publika je bila ta koja nas je držala na okupu«, kaže vratar hokejaške reprezentacije Dragutin Ljubić </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Završilo je Svjetsko prvenstvo I. divizije, koje se održavalo u Zagrebu. Hrvatski su hokejaši na ledu ispali, ali su se od brojnih navijača oprostili pobjedom. U posljednjem su dvoboju pobijedili Estoniju sa 7-5 (3-0, 1-2, 3-3) i tako ispunili zadani cilj od ranije – pobijediti Estoniju. Problem je jedino što je Estonija pobijedila Italiju i Veliku Britaniju, tako da našim igračima pobjeda protiv Estonaca nije donijela toliko željeni ostanak u drugom razredu svjetskog hokeja na ledu. Uz Hrvatsku, ispala je i Litva, u skupini koja je igrala u Budimpešti. U elitni su razred svjetskog hokeja, pak, ušli Francuska i Kazahstan.</p>
<p>No, razočaranje ispadanjem ublažili su navijači. Tko zna po koji se put vidjelo da hokej na ledu ima svoju publiku u Zagrebu i da je zapravo šteta što hrvatski hokej tavori pri dnu. Međutim, to je mnogo puta prežvakana problematika – hokej na ledu je skup, novca nema, klizališta nema dovoljno, mnoga djeca koja i treniraju kasnije prestanu jer nema perspektive... Ostavimo to, jer to je ružniji dio priče o našem hokeju. Zagrebački su navijači ispričali mnogo ljepšu – ponovno su pokazali da znaju biti najbolji na svijetu, kad to hoće. Znali su navijači da će naši hokejaši izgubiti utakmice, ali je tisuće ljudi došlo bodriti ih, pjevati im i pljeskom nagraditi pobjednike i poražene. Atmosfera je prošlih pet dana u Ledenoj dvorani bila onakva kakva se rijetko gdje viđa.</p>
<p>– Nadali smo se da će nas navijači doći bodriti, ali ovolikom broju ni u snu. To je bilo iznad svih očekivanja. Nitko od nas to nije doživio. Publika nam je strahovito mnogo pomogla, žao mi je što to nismo mogli pratiti i rezultatski, kazao je Saša Belić, 22-godišnji branič hrvatske reprezentacije.</p>
<p>Njegov 19-godišnji brat Vanja debitirao je u seniorskoj vrsti, kad je stao na vrata u dvoboju protiv Francuske. Braća su počela u Zagrebu, no kako je Saša posljednjih sezona član Medveščaka, braća su sad u seniorskoj vrsti ponovno zaigrala na istoj strani.</p>
<p>– Dugo nismo igrali zajedno, pa mi je u prvi trenutak bilo čudno što čuvam brata i vrata. No, brzo sam se priviknuo, tretirao sam ga kao i svakoga drugog vratara, a ne kao brata, smije se Saša. </p>
<p>Ako ćemo govoriti o budućnosti našeg hokeja, ne bismo se trebali bojati. Naša je reprezentacija mlada, u prosjeku ima 23,3 godine, što je za hokej na ledu vrlo malo. Ne nedostaje im hrabrosti i darovitosti, ali im nedostaje rada, mnogo utakmica i iskustva da bi se mogli nositi sa suparnicima kakve su imali, primjerice, u ovoj skupini. Nitko ne kaže da će oni biti reprezentacija za svjetski vrh, jer je to nemoguće, ali treba vjerovati u te dečke. Uz kvalitetan plan i novac za njegovu realizaciju, mogli bi biti stalni članovi I. divizije za nekoliko godina. No, to ovisi o trudu vodstva hokejaškog društva. Naši su reprezentativci pokazali da podršku znaju i te kako cijeniti.</p>
<p>– U hokeju se kaže da je ograda šesti igrač, no mi smo ogradu zamijenili navijačima, oni su bili naš šesti igrač. Nismo mislili da će na posljednjoj utakmici biti toliko ljudi, pogotovo jer je bio Uskrs i što smo sve prethodne izgubili, ali došli su. Prava fantazija. Posljednju smo utakmicu odigrali samo za njih. Treneri Kavčič i Zanatta tražili su od nas uoči utakmice da se ne predamo, ostanemo momčad i ne razočaramo navijače. Teško je ostati čvrst nakon toliko poraza, ali publika je bila ta koja nas je držala na okupu. Publika nas nikad nije izdala, kazao je vratar Dragutin Ljubić, za kojeg neki kažu da mu je ovo bio posljednji put u nacionalnom dresu. </p>
<p>Upitate li njega, nasmijat će se i reći:</p>
<p>– Možda. Ako i jest posljednji put, sretan sam što je bilo pred ovako divnom publikom.</p>
<p>HRVATSKA - ESTONIJA 7-5</p>
<p> • Ledena dvorana</p>
<p>HRVATSKA – ESTONIJA 7-5 (3-0, 1-2, 3-3)</p>
<p>HRVATSKA: V. Belić. D. Ljubić; Jačmenjak, S. Belić, Gojanović, Švigir, Ciganović; Glavota, Spajić, Plahutar, Pokos, Žibret; Novosel, M. Ljubić, Smojver, Grozaj, Kire; Lovrenčić, Kopajtić</p>
<p>ESTONIJA: Terentjev, Šestakov; Pocinok, Agnjevscikov, Ivanov, Valiulin, Makrov; Salagin, Lahesalu, Osipenkov, Kozlov, Griškun; Kaljuste, Šustov, Raskidajev, Filipov, Konošev; Kolpakov, Zorin, Palu</p>
<p>SUCI: Ryhed, Neubert i Garsjö. GLEDATELJA: 5000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Grozaj (Lovrenčić, 6), 2-0 Žibret (Jačmenjak, Ciganović, 12), 3-0 Gojanović (Švigir, Smojver, 17), 3-1 Konošev (Valiulin, 21), 3-2 Salagin (Zorin, 33), 4-2 Jačmenjak (Plahutar, 35), 5-2 Ciganović (Gojanović, 43), 6-2 Plahutar (Ciganović, Gojanović, 51), 7-2 Pokos (Ciganović, 51), 7-3 Ivanov (Lahesalu, 53), 7-4 Agnjevscikov (Kozlov, Osipenkov, 58), 7-5 Osipenkov (Agnjevscikov, 59)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 14 minuta + kazna isključenja (Žibret), Estonija 16 minuta + 10 minuta disciplinske + kazna isključenja (Filipov)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Oliver CIGANOVIĆ</p>
<p> • Ostali rezultati: Norveška – Velika Britanija 3-2, ITalija – Francuska 0-1; redoslijed: Francuska (razlika pogodaka 21-5) 9 bodova, Norveška (19-9) 8, Estonija (12-20) 4, Italija (16-11) 4, Velika Britanija (16-14) 3, HRVATSKA (10-35) 2</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mladostaši izborili viši rang natjecanja</p>
<p>HAHK Mladost je pobjedama u svojoj skupini, te u odlučujućem polufinalnom nadmetanju protiv slovenske momčadi LEK Lipovci hrvatski klupski hokej na travi uspio vratiti u viši natjecateljski stupanj, jakosnu skupinu B</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Četrnaesti Europski kup pobjednika kupova donio je veliki uspjeh hrvatskom hokeju na travi. Cilj zacrtan prije početka turnira potpuno je ostvaren, a najave o mogućem uspjehu dobile su svoju potvrdu ondje gdje se uistinu i vrednuju, na travnjaku. </p>
<p>HAHK Mladost je pobjedama u svojoj skupini jakosne skupine C, te u odlučujućem, polufinalnom nadmetanju protiv slovenske momčadi LEK Lipovci hrvatski hokej na travi uspio vratiti u viši natjecateljski stupanj, jakosnu skupinu B. Odličnim igrama u skupini izbjegnuta je ruska momčad Dinamo ICL Kazan City, koja je svojim igrama tijekom cijelog turnira uz Mladost najviše pokazala, pa bi zaista bila prava šteta da su se morale međusobno ogledati u polufinalu. </p>
<p>Treća utakmica u skupini, igrana protiv grčke momčadi Imittos, donijela je čvrstu igru u kojoj je domaćin imao više strpljenja te pobijedio rezultatom 3-1, što mu je osiguralo prvo mjesto u skupini i ogled s ipak lakšim suparnikom, momčadi iz Slovenije. U tom je ogledu Mladost ponovno pokazala disciplinu u igri, koja je rezultirala premoći na terenu. Konačnih 7-2 uistinu je preslika odnosa snaga i prikazane igre.</p>
<p>Predsjednik HAHK Mladost Zlatko Dežđek osvrnuo se na uspjeh kluba:</p>
<p>– Sretni smo zbog postignutog rezultata. Zasluge za ovaj uspjeh prvenstveno idu natjecateljskom dijelu momčadi, ali isto tako i treneru kluba Slavenu Zlataru, koji, osim što je pridonio dobroj igri momčadi, ima i velike zasluge u organizaciji kluba. Što se daljnjih planova Mladosti tiče, moram reći da su nam perspektive dobre. U vrhu smo prvenstvenog poretka, a imamo i velike mogućnosti za ponovno osvajanje Kupa. Imamo mnogo mladih igrača, pa uistinu možemo reći da budućnost nosi mnogo toga dobroga, zaključio je Dežđek. </p>
<p> • Ulazak u jakosnu skupinu B: Mladost (Hrv), Dinamo ICL Kazan City (Rus).</p>
<p> • Ostanak u jakosnoj skupini C: LEK Lipovci (Slo), ABC Team (Fin). </p>
<p>K. Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tužno slavlje Michaela Schumachera </p>
<p>Nakon utrke nije bilo predviđenog slavlja niti tradicionalnog polijevanja šampanjcem. Za Michaela je prolazak kroz cilj označio kraj njegovih dužnosti za taj tužno-sretan dan za Ferrari </p>
<p>IMOLA, 21. travnja</p>
<p> – Događaji koji su prethodili utrci donijeli su više uzbuđenja, drame i napetosti nego što je navedenoga bilo tijekom utrke. Naime, budući da se utrka za Veliku nagradu San Marina vozila na Uskrs, jasno je da je takva odluka za sobom morala povući brojne komentare i negodovanja onih koji taj dan smatraju »posebnijim« od ostalih dana. Nakon što prosvjed imolskog biskupa Tomassa Girellija nije urodio plodom (dan utrke nije promijenjen), kompromisno je rješenje nađeno u vidu održavanja euharistijskog slavlja na stazi. </p>
<p>Moglo se dogoditi i to da utrka bude osiromašena za dvojicu vozača, budući da je FIA dopustila braći Schumacher da sami odluče žele li voziti u Imoli. Razlog takvom stavu FIA-e smrt je njihove 55-godišnje majke Elizabete, preminule dan prije utrke. Braća su ipak odlučila nastupiti, uspjeli su i uzeti bodove za svoje momčadi, a Michael čak i pobijediti. </p>
<p>Sama utrka nije donijela mnogo uzbuđenja. Staza koja je doživjela mnoge promjene, uzrokovane čak i pogibeljnim nesrećama (1. svibnja 1994. poginuo je Ayrton Senna), nije pružala mnogo mogućnosti za izravne dvoboje, pa je formacija ukupnog poretka uglavnom formirana taktički, kroz boksove. </p>
<p>Unatoč najavama, ni momčad Ferrarija, ni momčad McLarena nisu nastupile s novim bolidima. Ferrarijevi su vozači zadržali mjesta s kojih su u utrku i krenuli, a momčad McLarena potvrdila je dobru formu, ostvarivši pomak s obzirom na startna mjesta. Pobjednik posljednje utrke, vožene u Brazilu, Giancarlo Fisichella nije uspio završiti utrku zbog kvara na bolidu tri kruga prije kraja utrke. </p>
<p>Nakon utrke nije bilo predviđenog slavlja niti tradicionalnog polijevanja šampanjcem, a nakon »odrađenog posla« Michael se nije pojavio na uobičajenoj konferenciji za novinare nakon utrke. Njegovo je mjesto zauzeo vlasnik momčadi Ferrarija Jean Todt, koji je umjesto pobjednika prenio novinarima što se događalo na stazi. Za Michaela je prolazak kroz cilj označio kraj njegovih dužnosti za taj tužno-sretan dan za Ferrari. </p>
<p> • Poredak: 1. M. Schumacher (Njem), 2. Raikkonen (Fin), 3. Barrichello (Bra), 4. R. Schumacher (Njem), 5. Coulthard (VB), 6. Alonso (Špa), 7. Montoya (Kol), 8. Button (VBr)...</p>
<p> •Ukupni poredak: Raikkonen 32 boda, Coulthard 19, M. Schumacher 18, Alonso 17, Barrichello 14, R. Schumacher 13, Fisichella i Montoya po 10...</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Predstava vrhunske košarke</p>
<p>Ovo će biti sudar dvaju različitih košarkaških stilova. Zadar se oslanja na šut, protunapade i brzinu, a ton igri daje eksplozivni Marko Popović. S druge strane, »žuti« forsiraju igru pod obručima te se uzdaju i u Sesarovu individualnu moć </p>
<p>SPLIT, 21. travnja</p>
<p> – »Dark horse« hrvatske košarke Zagreb propeo se u Jazinama i ritnuo Zadar, pa Split CO u utorak (Jazine, 18.30 sati) eventualnom pobjedom protiv momčadi Danijela Jusupa ima priliku učvrstiti svoje vodstvo u prvenstvu. </p>
<p>Susjedski derbi nudi spektakl. Zadrani su ove sezone briljirali, osvojivši dva trofeja, a Splićani su sada mnogo jači nego na početku sezone. To je i sudar dvaju različitih košarkaških stilova. Zadar se oslanja na šut, protunapade i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, a ton igri daje eksplozivni Marko Popović. S druge strane, zahvaljujući centrima Rađi i Žižiću, »žuti« forsiraju igru pod obručima te se uzdaju i u Sesarovu individualnu moć. Prvi stručnjak Splita CO Petar Skansi kaže: </p>
<p>– Zadar je u Kupu bio u punoj formi, stvarno su igrali odlično. Tad smo se mi tek okupili i nismo bili spremni. Sad je naše stanje znatno bolje i u Zadru očekujem vrhunsku košarku. Mislim da na naše suparnike neće utjecati poraz od Zagreba, a atmosfera će dodatno podignuti motivaciju igrača… </p>
<p>Zadrani su, osvojivši Kup i Goodyear ligu, postali i favoriti prvenstva. Analizira se njihova igra, traže slabe točke, ali i najjača oružja. Sve se vrti oko Marka Popovića, iako je učinak Šamanića, Perinčića, Meeksa, Tvrdića i Longina i te kako opipljiv. </p>
<p>– Marko je igrač naglašene hrabrosti i drskosti, što je odlika velikih igrača. Ima golemu snagu volje, očima vodi loptu u koš, a intezitet igre mu je velik. Nije tvrdoglav, sluša trenera i vođa je momčadi. No, Zadrani su dobri u tranziciji, igri jedan na jedan, dobro skaču. Mi, pak, igramo s dva jaka centra, što nije uobičajno u našoj košarci. Rađa i Žižić su dominantni, ali možemo imati problema s čuvanjem krilnih centara, rekao je Skansi. </p>
<p>Ozračje na treninzima Splićana je poticajno, dok je pobjeda protiv Cibone u SC Dražena Petrovića dodatno podignula razinu samopouzdanja. Na Gripama se s nestrpljenjem očekuje utorak i utakmica protiv Zadra… </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zagreb opet bolji od Zadra</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Košarkaši Zagreba su po treći put ove sezone uspjeli pobijediti Zadar (82-86). U nervoznoj utakmici s puno grubosti u igri, kakvu odavno nismo vidjeli u našim dvoranama, Zagrepčani su ipak imali više mirnoće u završnici napada. »Mravi« su za dobru igru »nagrađeni« ispadom jednog gledatelja koji je na izlasku s praketa vodom polio trenera Dražena Anzulovića i njegove suradnike. No, nije se na tome zaustavio, nego je plastičnom bocom gađao u Anzulovića. Izgrednik se, da stvar bude gora, nalazio na balkonu gdje su obično novinari, ali i prolaz za VIP ložu. </p>
<p> • Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR - ZAGREB 82-86 (19-20, 24-22, 19-20, 20-24)</p>
<p>ZADAR: Tvrdić 10, Vladović 2, Popović 15 (6-7), Longin 16 (2-2), H. Perinčić 11 (1-2), Šamanić 6, Špralja, Erjavec 2, Dijan, Banić, Pavić, Meeks 20 (5-6).</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 2, Šaronja 5, Miljković 22 (3-5), Morić, Pehar 2, Vidačak 1 (1-2), N. Garma, I. Tomas 11 (5-10), Jelavić, M. Tomas 9 (2-3), J. Garma 3 (1-1), I. Perinčić 31 (5-7).</p>
<p>R.Z.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Cibona slavila u Puli</p>
<p>PULA, 21. travnja</p>
<p> – Košarkašima Cibone bilo je dovoljno samo nekoliko minuta u trećoj četvrtini da riješe utakmicu u Puli i nastave utrku za prvaka Hrvatske, nakon pobjede 78-65 protiv Istre. Košarkaši Istre najviše problema imali su u organizaciji igre te u obrani, nakon što je već u drugoj četvrtini zbog četiri osobne pogreške na klupu morao otići Amerikanac Honre Brewer. Osim Cibonina trenera, Aleksandra Petrovića, utakmicom može biti zadovoljan i Istrin trener, Joško Pulja. Forma Puljana se popravlja, što bi moglo pomoći u srijedu kada Istra gostuje na terenu Hiron Botinca u Zagrebu.</p>
<p>• Dom mladosti</p>
<p>ISTRA – CIBONA 65-78 </p>
<p>ISTRA: Božić, Brewer 7 (2-0), Klarić 7 (2-2), Dolinar, Pestić, Terović, Josipović 9 (4-4), Ercegović 8 (2-2), Krizman 3, Tuljković 13, Sijamhodžić, Komington 18 (3-2)</p>
<p>CIBONA: McClinton 9 (2-2), Rimac 5, Krasić 9 (1-0), Prkačin 7 (6-4), Mujezinović 9 (2-2), Planinić 14 (6-4), Štimac 2, Mance, Mamić 20 (3-2), Ružić, Alihodžić.</p>
<p>SUCI: Medan i Šarac. GLEDATELJA: 2500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Matej MAMIĆ </p>
<p>M. Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pobjeda Orlandu, Milwaukee bez izgleda u New Jerseyu</p>
<p>Gordan Giriček u pobjedi je Orlando Magica sa 99-94 protiv Detriot Pistonsa ubacio tek četiri poena, a niti 14 koševa Tonija Kukoča nije pomoglo Milwaukee Bucksima, koji su rezultatom 96-109 izgubili od New Jersey Netsa</p>
<p>DETROIT, 21. travnja</p>
<p> – Orlando Magic u doigravanje NBA lige krenuo je pobjedom, a Milwaukee Bucksi izgubili svoj prvi dvoboj. Hrvatski su igrači odigrali suprotno od učinka svojih momčadi. Gordan Giriček u pobjedi je svog Magica u gostima sa 99-94 kod Detroit Pistonsa sudjelovao s tek četiri koša (šut iz igre 1-2, slobodna bacanja 2-2), dva skoka, te po jednom asistencijom i blokadom za 21 minutu provedenu u igri, dok je Toni Kukoč u porazu Bucksa kod New Jersey Netsa sa 96-109 za 28 minuta postigao 14 koševa (šut iz igre 6-9, trica 2-4), uz tri asistencije, dva skoka i jednu osvojenu loptu.</p>
<p>U utakmici prve i osme momčadi Istoka briljirao je prvi strijelac osnovnog dijela sezone Tracy McGrady. T-Mac najboljoj je obrambenoj momčadi lige ubacio 43 koša, od čega 17 u četvrtoj četvrtini. Gosti iz Orlanda kontrolirali su rezultat čitavim tijekom dvoboja i potpuno zasluženo »ukrali« pobjedu Pistonsima. Osim McGradyja, odličnu igru pružio je Drew Gooden, koji je ubacio 18 koševa te dodao 14 skokova. Giriček je vrlo brzo zapao u probleme s osobnim pogreškama, »zaradio« je dvije u prve četiri minute, pa je preselio na klupu i stoga je imao nešto manju minutažu.</p>
<p>New Jersey Netsi uvjerljivije no što to rezultat pokazuje nadvisili su Milwaukee Buckse u prvoj utakmici doigravanja. Početkom drugog poluvremena bio je i 31 koš razlike, tako da je završnih 13 koševa zaostatka pristojan rezultat za Buckse. Kenyon Martin ubacio je 21 koš i uhvatio 15 lopti za Netse, u čijim je redovima sedam igrača postiglo dvoznamenkast broj pogodaka, dok je Jason Kidd još jednom dokazao svoju svestranost sa 14 koševa.</p>
<p>Način na koji su San Antonio Spursi, prvi nositelji Zapada, izgubili prvi dvoboj protiv osmopostavljenih Phoenix Sunsa teško se može ponoviti. Naime, Sunsi su do 96-95 pobjede stigli nakon produžetka, ali i u završnici četvrte četvrtine, te je u produžetku sreća bila na strani gostiju. Naime, tricu za produžetak postigao je rookie centar Sunsa Amare Stoudamire osam sekundi prije kraja, i to od ploče (Stoudamire je u 82 utakmice u sezoni postigao dvije trice), da bi pobjedu donio Stephon Marbury tricom od ploče sa zvukom sirene. Tragičar dvoboja bio je Tim Duncan, koji je promašio šut za pobjedu s istekom 48. minute, da bi zatim promašio i slobodno bacanje četiri sekunde prije kraja produžetka pri rezultatu 95-93 za Spurse. Uz to, Spursi su promašili šest slobodnih bacanja u dodatnih pet minuta.</p>
<p>Doigravanje je vrijeme za »velike dečke«, a osim McGradyja i Kidda svoju su veličinu potvrdili i Dirk Nowitzki, Allen Iverson, Paul Pierce i Kobe Bryant. Nowitzki je u pobjedu sa 96-86 svojih Dallas Mavericksa protiv Portland Trail Blazersa ugradio 46 koševa (šut 16-27) i 10 skokova, Allen Iverson (šut 21-32) uništio je New Orleans Hornetse sa 55 poena, 20 u posljednjoj četvrtini, za pobjedu Philadelphia 76ersa sa 98-90. Za Sixerse su igrali Wilt Chamberlain, Moses Malone i Julius Erving, ali niti jedan nikada nije dosegao toliko koševa u doigravanju.</p>
<p>Paul Pierce je 21 od svojih 40 koševa postigao u pobjedi sa 103-100 Boston Celticsa na gostovanju kod Indiana Pacersa, pogodivši svo 21 slobodno bacanje, a Kobe Bryant ubacio je 39 košeav u pobjedi branitelja naslova Los Angeles Lakersa sa 117-98 u Minneapolisu. U dvoboju Sacramento Kingsa i Utah Jazza bolji su bili domaćini rezultatom 96-90. Chris Webber je sa 27 koševa i 11 skokova obezvrijedio odličan učinak veterana Karla Malonea koji i u 40. godini može ubaciti 25 koševa, osam asistencija i sedam skokova.</p>
<p> • Rezultati: Detroit – Orlando 94-99 (Orlando vodi sa 1-0), Philadelphia – New Orleans 98-90 (Philadelphia vodi sa 1-0), Minnesota – LA Lakers 98-117 (Lakersi vode sa 1-0). </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Cibalia - Kamen Ingrad 3-2 (2-1)</p>
<p> • Stadion HNK Cibalia</p>
<p> CIBALIA: Marić 6, Lajtman 5,5 (od 52. Križanović 5), Čutura 6, Lučić 7, Leutar 6,5, Pernar 6, Jurić 6, Maroslavac 6,5, Abramović 6,5, Žgela 5,5 (od 76. Kovačević -), Bartolović 6 (od 47. Ratković 5).</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 5,5, Andričević 6, Rendulić 6, Smoje 5,5, Gusić 5, Vuica 5,5, Bešlić 6 (od 79. Darmopil -), Jakirović 5,5 (od 70. Vidović -), Zekić 7,5, Garba 6,5 (od 66. Čižmek -), Kopunović 6. </p>
<p>SUDAC: Ivan Bebek (Rijeka) 7,5. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Maroslavac (17), 1-1 Zekić (20), 2-1 Abramović (32, 11 m), 2-2 Zekić (58), 3-2 Lučić (87). </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lučić, Ratković, Andričević, Jakirović </p>
<p>CRVENI KARTONI: Ratković (90. drugi žuti).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran Zekić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zadar - Slaven Belupo 1-0 (0-0)</p>
<p> • Stadion u Stanovima</p>
<p>ZADAR: Šarlija 6, Jurić 6, Zebić 6, Sablić 6, Jurjević 5 (od 46. Amugi 6), Lamešić 5 (od 83. Kordić), Jerković 6, Pintar 6, Surać 6, Ćustić 5 (od 52. Brašnić 6), Blatnjak 6.</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 5,5, M.Jurić 5 (od 71. . Čolak -), Amižić 6, Međimorec 6, Bošnjak 6, Gal 6, Ferenčina 6, Traves 5, (od 69. Kosić –), Filipović 5, (od 46. Šimek 5), Posavec 5, Kovačević 5.</p>
<p>SUDAC:Alojzije Šupraha (Kolan-Pag) 5, GLEDATELJA: 2500. </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Jerković (85) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Šarlija, M. Jurić, Pintar, Zebić, Kovačević, Traves, Surać, Blatnjak.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Kovačević </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan JERKOVIĆ </p>
<p>(rz)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rijeka - Pomorac 2-0 (1-0)</p>
<p> • Stadion Kantrida</p>
<p>RIJEKA: Kalinić -, Vincetić 5,5, Milinović 5,5 (od 86. Skočibušić -), Mijatović 6, Rački 5, M. Brajković 6, Knežević 6, Shkembi 6, Duro 5,5 (od 68. G. Brajković -), Samardžić 6,5 (od 76. Klić -), Linić 6.</p>
<p>POMORAC: Knez 5, Kurilić 5, Krpan 5,5 (od 69. Dunković -), Živković 6, Panić 5, E. Branković 5,5, Grubišić 5,5 (od 46. Karabogdan 5,5), Kremenović 5 (od 36. Prpić 5,5), Zrilić 5,5, Mujanović 5, Ivančić 5,5.</p>
<p>SUDAC: Edo Trivković (Split). 6. GLEDATELJA: 2000. </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Samardžić (9), 2-0 Klič (82).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Panić, Zrilić, Knežević, Krpan, Milinović, Samardžić</p>
<p>CRVENI KARTONI:</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jasmin SAMARDŽIĆ </p>
<p>(ts)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Osijek - Šibenik 1-0 (1-0)</p>
<p> • Stadion Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK: Turina 6, Radics 6, Tkalčević 6,5, Miljković 6, Božinovski 6, Buljat 6,5, Čordaš 6,5, D. Pranjić 5,5, Lalić 5,5 (Mešanović 5 (od 72. Milardović –), Špehar 6,5.</p>
<p>ŠIBENIK: Stojkić 6,5, Jović 6 (od 46. Pešić 5,5), Bedeković 5, Grgas-Grando 6, Raič 6, T. Pranjić 6, Karega 5 (od 46. Božić 6) i Župan 5,5.</p>
<p>SUDAC: Nikola Petir (Kašina) 6. GLEDATELJA: 800.</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Špehar (15.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Karega, Jukić, Pešić, Špehar, Božinovski.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Bedeković </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Robert ŠPEHAR</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jurčević: Lovu nisam ni vidio! </p>
<p>»Naslušao sam se tih pitanja za koga igramo. Nikad, pa ni sad Dinamo nas nije stimulirao. Igramo za sebe i svoj obraz, a stimulacija od Dinama ne postoji. Utakmica u Maksimiru otvorena je dvama Dinamovim pogocima i sasvim je različita od ove dvije protiv Hajduka«, veli trener Zagreba Nikola Jurčević </p>
<p>SPLIT, 21. travnja</p>
<p> – Nikola Jurčević, trener Zagreba, nije mogao uživati u čestitkama za hrabru, taktički dobro postavljenu igru njegove momčadi u subotnjem minimalnom prvenstvenom porazu protiv Hajduka (0-1) na Poljudu. Naime, na konferenciji za novinare nakon utakmice suočio se s pitanjima o selektivnom pristupu Zagreba u posljednjim utakmicama. </p>
<p>Dojam je, barem dijela javnosti, da sve posljednje utakmice nogometaši Zagreba nisu odigrali s istom žestinom. Razlika se odnosi na dvije utakmice protiv Hajduka i na maksimirski glatko, skoro bez ozbiljnijeg otpora, izgubljeni ogled protiv Dinama. Podsjetit ćemo da su se zagrebaši pobjedom sa 2-1 protiv splitske momčadi u Kranjčevićevoj plasirali u Ligu za prvaka. Dva tjedna kasnije protiv prvih susjeda bili su neprepoznatljivi. I u subotnjem splitskom ogledu pružili su vrhunsku partiju, pogotovo u obrani. Blokirali su bokove domaćinima te su pokazali da znaju igrati protiv Hajduka. Držali su se punih sat vremena, a borbenost je često prelazila granice dopuštenog, što potvrđuju i tri crvena kartona (Biškup, Žilić, Turković).</p>
<p> Uglavnom, trener Jurčević nakon utakmice je uvjeravao novinare da u Zagrebu nisu u službi nekog trećeg, nego da igraju samo za sebe:</p>
<p>– Naslušao sam se tih pitanja za koga igramo. Nikad, pa ni sad Dinamo nas nije stimulirao. Igramo za sebe i svoj obraz, a stimulacija od Dinama ne postoji. Ona je utakmica u Maksimiru otvorena dvama Dinamovim pogocima i sasvim je različita od ove dvije protiv Hajduka. Tad sam zamjerio svojim igračima na angažmanu i mlakosti u igri. Ne želimo se opterećivati borbom između Dinama i Hajduka. Imamo prilike za četvrto mjesto i pokušat ćemo ga osvojiti. </p>
<p>Trener Hajduka Zoran Vulić je, pak, istaknuo:</p>
<p>– Utakmica je za nas bila iznimno teška. Umorni smo, a do tri važna boda došli smo i zahvaljujući publici. Zagreb je odigrao odlično, ali gledajući druge njihove utakmice, to je tužno.</p>
<p>Upitali smo ga misli li pritom na utakmicu u Maksimiru protiv Dinama.</p>
<p>– Neću imenovati, već bih volio da svatko protiv svakoga u HNL-u igra kao Zagreb na Poljudu. To bi bio pravi primjer profesionalizma…</p>
<p>U prolazu su Vulić i Jurčević porazgovarali, a trener Zagreba je ponavljao:</p>
<p>– Lovu nisam ni vidio! </p>
<p>Vulić se nadovezao:</p>
<p>– E moj Jura, mi smo treneri uvijek sa strane… </p>
<p>Hajduk svoj natjecateljski ritam nastavlja već u srijedu, kad igra uzvratni susret polufinala Kupa protiv Varteksa. Prednost od 2-0 omogućuje Splićanima miran put u Varaždin, premda neće biti Turkovića. </p>
<p>Kup je i te kako važan »bijelima«, a predsjednik Dinama i čelni čovjek Siemensa Mirko Barišić obećao je da će »podebljati« sponzorski ugovoru, dođe li Rabuzinovo sunce dođe u Split. Navodno bi se kune pretvorile u eure, što znači da bi za godinu dana Hajduk dobivao 500.000 eura. Također, naša dva najveća kluba Hajduk i Dinamo dogovaraju se da na kraju sezone odigraju dvije humanitarne utakmice, u Splitu i Zagrebu.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dalić: Protiv Hajduka moramo igrati na rubu incidenta</p>
<p>Svima je u Varaždinu jasno da je susret protiv Hajduka prilika za iskupljenje. Prođe li Varteks u finale Kupa, brzo će zaboraviti prvenstveni poraz od Dinama. Konačno, Varteks je najavljivao kako sve snage fokusira na uspjeh u Kupu. Poraz protiv Dinama izgledao bi kao »lažnjak«, a utakmica na Poljudu kao dobra uvertira</p>
<p>VARAŽDIN, 21. travnja</p>
<p> – Varteksovo nogometno proljeće najavljivalo se kao »proljeće istine«. Liga za prvaka trebala je otkriti pravo lice varaždinske momčadi, koja je u jesen zaigrala s velikim ambicijama. I prije zimske stanke Varteks je bio na uvjerljivom trećem mjestu, koje je nakon početnih kola Lige za prvaka samo potvrđeno i učvršćeno, a ponovno ih vodi na europsku scenu. I tad je trebalo odgovoriti na pitanje je li Varteks sposoban napraviti korak više i suprotstaviti se Dinamu i Hajduku. Međutim, »proljeće istine« počelo je bolnim otkrivanjem realnosti, a Varteksova su realnost teški porazi od vodećeg dvojca. </p>
<p>Štoviše, Varteks prošle subote nije samo izgubio od Dinama već je i posramljen pred domaćom publikom. Što su drugo Varaždinci na stadionu i pred televizijskim ekranima mogli osjetiti kad je već u dvadesetoj minuti na semaforu pisalo 0-3, a Miroslav Blažević tijekom susreta se, pun lažne samilosti, grlio s najvatrenijim varaždinskim navijačima i dijelio im poljupce i plave dresove. U riječima Zlatka Dalića, Varteksova sportskog direktora, i dva dana nakon susreta osjećala se gorčina: </p>
<p>– Ne sjećam se kad nas je Dinamo tako teško porazio. Oni su nas jednostavno pregazili na početku susreta. Mogu vam otvoreno reći da sam se iskreno bojao još veće katastrofe. Bilo bi tad najbolje da je sudac u dvadesetoj minuti odsvirao kraj. Dinamo je za razliku od nas igrao čvrsto i motivirano, a mi tome nismo znali stati na kraj. Bilo je to poražavajuće izdanje Varteksa i nažalost - naša realnost. </p>
<p>U takvoj iznimno negativnoj atmosferi Varteks očekuje još jedan veliki ispit. Već se u srijedu u Varaždinu igra uzvratna utakmica polufinala Kupa. Nakon splitskih 2-0, u Varaždin dolazi Hajduk. Stručno vodstvo pokušava osposobiti momčad, natjerati je da zaboravi poraz i posveti se toj važnoj utakmici. Malo je vremena, a popis igrača koji neće nastupiti samo se povećava. Za Petričevića je sezona definitivno završena, jer je obnovio ozljedu lože, Kristić ponovno ima upaljenu tetivu, a Gregorić je šepajući napustio teren i neće se vratiti. Besek računa na povratak Jančevskog i Fumića, a najveći mu je dobitak povratak Hrmana, koji je protiv Dinama pokazao koliko znače njegovi prodori po boku i udarci iz daljine. </p>
<p>Svima je u Varaždinu jasno da je Varteksu susret protiv Hajduka prilika za iskupljenje. Prođe li Varteks u finale Kupa, brzo će zaboraviti prvenstveni poraz od Dinama. Zato Dalić ne bira riječi: </p>
<p>– Ako žele pokazati da su pravi igrači, da vrijede, da su profesionalci, moraju odigrati do kraja i proći u finale. Morali bi ući u taj susret kao što je Dinamo ušao protiv nas, dakle maksimalno angažirano i snažno. Tu utakmicu treba odigrati na rubu incidenta. </p>
<p>I Dražen Besek još se nada u prolaz u finale: </p>
<p>– Za pobjedu protiv Hajduka treba živjeti, treba je htjeti do kraja. Još uvijek vjerujem u prolaz, ako budemo spremni i smireni. </p>
<p>Dalić i Besek potvrdili su nam da već postoji popis prekobrojnih igrača, na čijim će im se uslugama klub zahvaliti u lipnju.</p>
<p>S takvim se bremenom momčad priprema za nastup protiv Hajduka, a tribine sve glasnije i nestrpljivije traže pomake. U subotu se prvi put nakon niza godina s dijela zapadne tribine moglo čuti: »Uprava van!« Neki nisu razumjeli, a neki nisu ni čuli taj zasad tihi protest. Hoće li u slučaju neprolaska u Kupu ti uzvici biti glasniji?</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Španjolci spašavaju sezonu?</p>
<p>Valencia će na svojoj Mestalli pokušati nadoknaditi 0-1 zaostatak protiv Intera, dok se na Camp Nou sastaju Barcelona i Juventus (prva utakmica 1-1)</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – U uzvratnim dvobojima četvrtfinala nogometne Lige prvaka kalkulacija više nema. Za prolazak u polufinale momčadi moraju odigrati najbolje utakmice dosad u sezoni, a to se pogotovo odnosi na one kojima je Liga prvaka ostala jedini izlaz za spas sezone. </p>
<p>Upravo su u takvoj situaciji obje španjolske momčadi, koje će u utorak pokušati izboriti ulazak među četiri najbolja sastava u Europi, Valencia i Barcelona. Prošlogodišnji španjolski prvak Valencia osam kola prije kraja za vodećim Realom iz Madrida zaostaje 11 bodova te je na petom mjestu ljestvice. Stoga će učiniti sve kako bi preskočila milanski Inter. Inter, pak, još ima kakve-takve izglede za osvajanje naslova prvaka Italije, pet kola prije kraja za vodećim Juventusom zaostaje šest bodova. </p>
<p>Inter iz prve utakmice u Milanu donosi prednost rezulatom 1-0, ali još je važnije što u Valenciju dolazi sa samopouzdanjem zbog toga što je prošle sezone izbacio »šišmiše« iz četvrtfinala Kupa Uefe, a i tad se uzvrat igrao na Mestalli. Veliki dio zasluga za dobre rezultate Intera protiv Valencije ima trener Hector Cuper, koji je prije dvije godine klupu španjolskoga kluba zamijenio onom »crno-plavih« iz Milana, pa stoga vrlo dobro poznaje igru svojih suparnika u utorak. </p>
<p>Drugi španjolski klub Barcelona u još je nezavidnijoj situaciji. Praktički je jedini način da »ponos Katalonije« i sljedeće sezone izbori nastup u Europi – osvajanje Lige prvaka. »Plavo-crveni« su na 12. mjestu domaćeg prvenstva te bi mogli prvi put otkako su uvedeni eurokupovi ostati bez izlaska u Europu.</p>
<p>Iz prvog dvoboja protiv Juventusa u Torinu Barcelona donosi vrlo dobar rezultat, neodlučenih 1-1, a budući da je u svih dosadašnjih sedam nastupa na Camp Nou pobijedila, moglo bi se zaključiti da je favorit u uzvratu, pogotovo nakon vrlo dobre predstave u subotu u Madridu, kad je protiv Reala odigrala 1-1. Juventus, pak, grabi prema novom naslovu prvaka Italije, ali zasigurno neće propustiti priliku i za što dulji ostanak u Europi ukoliko im se pruži.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Navijački neredi u Argentini, dvojica poginula</p>
<p>BUENOS AIRES, 21. travnja</p>
<p> – Crni krug nogometnog nasilja u Argentini zatvoren je u nedjelju, kada su se sukobili navijači River Platea i Newell's Old Boysa. Dvojica su navijača poginula, a 17 ih je ozlijeđeno. Da stvar bude gora, ta dva kluba čak i nisu igrala međusobno u nedjeljnom prvenstvenom kolu. River Plate je gostovao u Rosariju, a Newell's Old Boysi u Buenos Airesu kod Boca Juniorsa.</p>
<p>Navijači Rivera išli su sa osam autobusa u Rosario, a šest autobusa prevozilo je Newellove navijače prema Buenos Airesu. Kad su se ta dva navijačka konvoja susrela na cesti, izbio je pravi pokolj. Počelo je s kamenjem, a završilo s noževima i pištoljima. Na kraju dvojica su poginula, 17 ih je teže ozlijeđeno, a policija je uhitila više od stotinu izgrednika. Jedan od poginulih navijača imao je 29 godina.</p>
<p>Posljednjih godina nogometno nasilje u Argentini uzelo je takvog maha, da je prošle godine vlada čak zaprijetila da će prekinuti prvenstvo nakon što su dvojica mladića izgubila život. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="50">
<p>Predao se Miroslav Radić, haaški optuženik za ratni zločin u Vukovaru</p>
<p>BEOGRAD, 21. travnja</p>
<p> - Haaški optuženik, kapetan bivše JNA Miroslav Radić, koji je pred Haaškim sudom optužen za ratne zločine u Vukovaru 1991. godine, priveden je, nakon što se dobrovoljno predao, istražnom sucu u Beogradu, rečeno je u srbijanskoj vladi u ponedjeljak na brifingu za glavne urednike beogradskih medija.</p>
<p>Prije nekoliko je dana srbijanski ministar policije Dušan Mihajlović kazao da je u policijskoj akciji, nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, uhićeno nekoliko izravnih počinitelja ratnog zločina na Ovčari kod Vukovara 1991. godine te da bi to moglo pomoći i u obrani pred Haaškim sudom optuženicima Radiću i Veselinu Šljivančaninu.</p>
<p>Osim ministra Mihajlovića, i ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore pozvao je dvojicu optuženika na dobrovoljnu predaju.</p>
<p>Mile Mrkšić, trećeoptuženi u Haagu, predao se dobrovoljno tom sudu početkom 2002. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Republika Srpska ima dio plana obrane Federacije Bosne i Hercegovine </p>
<p>»Dnevni avaz« tvrdi da se radi o nekoliko bitnih dokumenata među kojima je i Zapovijed za obranu, najpovjerljivijem dokumentu Vojske Federacije u kojem je naveden razmještaj te vojske u slučaju rata / Plan je za srpske obavještajce nabavio jedan od najbližih suradnika haaškog optuženika Mladića, pukovnik Petar Salapura </p>
<p>SARAJEVO, 21. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlast Republike Srpske ima dio plana obrane Federacije BiH koji je ukraden iz prostorija Vojske Federacije BiH i prodan obavještajnim strukturama u manjem bosanskohercegovačkom entitetu! Tu je informaciju objavio u ponedjeljak sarajevski Dnevni avaz tvrdeći da ju je provjerio iz više izvora. Dodaje se da dokument na petnaestak stranica sadrži procjenu snage i lokacija neprijatelja, a riječ je zapravo o efektivama Vojske Republike Srpske (VRS).</p>
<p>Još prije dva tjedna istu je informaciju objavio tjednik Slobodna Bosna precizirajući da je plan obrane Vojske FBiH pronađen početkom ožujka kada je SFOR upao u prostorije kasnije rasformiranoga 410. obavještajnog centra VRS-a u Banjoj Luci. </p>
<p>Inače, prigodom tog upada pronađeni su dokazi o ilegalnom špijunskom djelovanju tog obavještajnog sjedišta VRS-a protiv institucija Federacije BiH i međunarodnih organizacija, ali i protiv Republike Hrvatske.</p>
<p>Plan obrane Federacije BiH navodno je za srpske obavještajce nabavio jedan od nekoć najbližih suradnika haaškog optuženika Ratka Mladića, pukovnik Petar Salapura Pepi. Salapura, kako je navedeno, uz Zdravka Tolimira, Milana Gveru i Ljubišu Bearu, pripada skupini časnika »sigurnjaka«, koji su uz Mladića još od 1991. kada je ovaj došao na čelo Kninskoga korpusa i od tada su ga pratili u svim njegovim zločinačkim operacijama.</p>
<p>Iako formalno umirovljen, Salapura je navodno nadzirao rad 410. obavještajnog centra, a osobno stoji iza nabave najpovjerljivijeg dokumenta Vojske Federacije BiH - ratnog plana - u kojem je naveden razmještaj postrojbi Vojske Federacije u slučaju rata. Do tog je dokumenta 410. centar došao neposredno prije SFOR-ova upada, a Salapura je, kako se tvrdi, zahtijevao od Generalštaba VRS-a da mu isplati 15.000 maraka kako bi platio suradnika iz VF-a koji mu je predao ovaj plan. SFOR-ova je akcija spriječila isplatu.</p>
<p>Te je navode sarajevskoga tiska sam Salapura demantirao riječima: »Nabava bilo kakvih povjerljivih dokumenata Federacije BiH, koju sam navodno uradio kao umirovljenik, najgora je izmišljotina nespojiva s načelima rada obavještajne službe, kao i insinuacije o bilo kakvoj materijalnoj koristi za mene«. No, navodno je na ukradenom planu pronađena upravo ceduljica s njegovim imenom.</p>
<p> Dnevni avaz, pozivajući se na izvore u vrhu Vojske Federacije, tvrdi da je ukraden mogao biti samo dio plana. Nemoguće je, naime, ukrasti cijeli plan obrane FBiH jer je riječ o opsežnoj dokumentaciji koja je smještena u nekoliko soba. »Nije riječ o kompletnom planu obrane Federacije, nego o nekoliko bitnih dokumenata među kojima je i Zapovijed za obranu, te još neki bitni poddokumenti«, tvrdi izvor Dnevnog avaza. Dodaje se da je plan obrane Federacije sastavljen tijekom 1996. godine i kompletiran početkom 1997. Rađen je pod nadzorom tvrtke MPRI, kompanije koja je bila angažirana na opremanju i obuci Vojske Federacije. Navodno, umirovljeni američki časnici imali su glavnu riječ u izradi obrambenih planova Vojske Federacije. Na njihovo inzistiranje napravljen je plan kojim se Federacija BiH brani od oružanog napada Vojske RS i Srbije, a u Vojsci FBiH opirali su se namjerama instruktora MPRI-ja, te su tražili da se napravi i plan obrane i od napada iz Hrvatske, ali takvo što ipak nije napravljeno. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kina priznala prikrivanje podataka o SARS-u i smijenila odgovorne</p>
<p>Službeno je objavljeno da je broj oboljelih od SARS-a samo u Pekingu deseterostruko veći od dosad priznatoga / U Kini je dosad ukupno 1959 oboljelo od SARS-a, a 86 ih je umrlo</p>
<p>PEKING/TIRANA/SINGAPUR, 21. travnja</p>
<p> - Još četiri osobe su umrle od atipične upale pluća (SARS), a nova 132 slučaja oboljelih zabilježena su u ponedjeljak u Kini, izjavio je dužnosnik Svjetske zdravstvene organizacije Jeff McFarland koji je te podatke dobio od kineskog Ministarstva zdravstva. Samo u Pekingu zabilježeno je 109 novih slučajeva SARS-a. U Kini je dosad ukupno 1959 oboljelo od SARS-a, a 86 ih je umrlo.</p>
<p>Kina je u nedjelju smijenila ministra zdravstva Zhanfa Wenkanga i zamjenika šefa komunističke partije Monga Xuenonga, i to samo nekoliko sati nakon što je službeno objavljeno da je broj oboljelih od SARS-a u Pekingu deseterostruko veći od dosad priznatoga. »Zhang Wenkang smijenjen je s mjesta sekretara Komunističke partije Kine pri Ministarstvu zdravstva«, objavila je državna agencija Xinhua. »Meong Xuenong smijenjen je s položaja zamjenika sekretara Komiteta Komunističke partije Kine za Peking«, dodaje se u priopćenju bez obrazloženja. Zadnjih nekoliko dana, javlja Reuters, kruže glasine o toj dvojici zbog načina na koji su djelovali u vezi s epidemijom teškoga akutnog respiratornog sindroma.</p>
<p>U nedjelju je Kina objavila povećanje broja slučajeva SARS-a u Pekingu na 339 i dodala još 402 sumnjiva slučaja i 18 smrtnih. Gradske su vlasti dosad priznavale samo 37 slučajeva, a ministar je tvrdio da je »putovanje u Kinu sigurno«. </p>
<p>Albanske vlasti stavile su pod strogi liječnički nadzor sedam Albanaca i pet Kineza zbog mogućnosti da imaju teški akutni respiratorni sindrom (SARS), priopćeno je u Tirani. Dužnosnici albanskog Ministarstva zdravstva objasnili su da je ta mjera poduzeta jer su ti Kinezi nedavno boravili u dijelovima Kine s većim brojem oboljelih od SARS-a, a sedam albanskih državljana bilo je s njima u dodiru. Oni će biti zadržani najmanje 20 dana na bolničkom ispitivanju, sukladno instrukcijama Svjetske zdravstvene organizacije.</p>
<p>Singapur očekuje da će u karanteni završiti oko 2400 ljudi kako bi se ograničilo širenje SARS-a, nakon što je u nedjelju zatvorena jedna tržnica na kojoj je troje zaposlenih zaraženo tim virusom. Umro je jedan prodavač povrća za kojega se vjeruje da je zarazio drugu dvojicu radnika na najvećoj singapurskoj veletržnici za lisnato povrće. Zarazio je i svoju ženu te taksista koji ga je redovito vozio do tržnice. U Singapuru je od SARS-a umrlo 14 ljudi, a vjeruje se da je ta bolest uzrok još dvije smrti. Vlasti u Hong Kongu izvijestile su da je od posljedica virusa SARS-a u ponedjeljak umrlo još šest osoba, a zaraženo ih je još dvadeset dvoje. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Europske mirovne snage za poslijeratni Irak</p>
<p>Neke su europske zemlje već naznačile namjeru da na teren Iraka pošalju svoje trupe za zadatke očuvanja i stabilizacije mira kao i za humanitarne poslove</p>
<p>BRUXELLES, 21. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Koalicija mora što prije u Iraku proglasiti oružanu pobjedu kako bi se stekli uvjeti za legalitet, izjavio je povjerenik za vanjske poslove EU Chris Patten, i to je predstavljalo prvu jasnu poruku da se nakon ovog »izleta« izvan međunarodnih zakona valja vratiti u njihovo okrilje. Povratak miru je povratak vladavini zakona, a pravni stručnjaci za međunarodno pravo morat će se dobro namučiti kako bi sve ono što se zbivalo oko »preventivnog udara na Irak« uklopilo u strukturu međunarodnih zakona, na kojima su, inače, inzistirale Sjedinjene Države i znatno pridonijele njihovom stvaranju. </p>
<p>Patten podsjeća da se s proglašenjem pobjede u ovom neobičnom ratu treba brzo u Irak poslati inspektore UN-a da završe svoj posao i službeno proglase ili da oružja masovnog uništavanja nije bilo ili da je nađeno i potom uništeno. Dakle, da je cijela ova priča s iračkim kršenjem međunarodnih zakona gotova i da s krajem UN-ove Blixove misije postoje legalni - naglasak je na legalni - uvjeti za ukidanje UN-ovih sankcija, na što je već pozvao američki predsjednik. </p>
<p>Brzo oslobađanje Iraka od formalnih okova sankcija potrebno je kako bi se pokrenuli poslovi. Jedan od stručnjaka za iračku naftu tvrdi da su iračke rezerve najveće na svijetu, pa se sadašnja proizvodnja može lako udvostručiti u kratkom razdoblju od pola desetljeća. Za industriju naviklu na desetljeća ulaganja prije početka normalne proizvodnje to je brzina svjetlosti. A vrijeme je novac i u naftnoj industriji.</p>
<p>I dok se priprema teren ekonomske obnove Iraka koji bi morao gospodarski osnažiti neke američke tvrtke s dobrim vezama u vrhu i pri vrhu administracije, svijetu je ostavljena briga o iračkoj stabilizaciji. Prve su europske zemlje naznačile namjeru da na teren Iraka pošalju svoje trupe za zadatke očuvanja i stabilizacije mira kao i za humanitarne poslove. </p>
<p>Američki marinci već su dobrim dijelom zamijenjeni američkim vojnicima a njima bi se - pod mandatom UN-a na čemu insistiraju u Europi - mogli pridružiti pripadnici nekoliko europskih država. Kako sada stvari stoje, Italija je (budući da se Berlusconi uvjerio kako rata i pravih borbi više neće biti) obećala 3000 vojnika za mirotvorno-humaniranu iračku operaciju. Danska će sadašnjih 380 vojnika i 25 policajaca u redovima koalicijskih snaga pojačati s još 360 ljudi. Rumunjska je signalizirala da je njezinih 278 vojnika spremno za participaciju u neratnim operacijama, Poljaci, osim nekoliko desetaka članova borbenih jedinica angažiranih (mimo znanja javnosti - dok o tome slučajno nije provalio jedan ministar) u borbama uz Amerikance, Britance i Australce, najavljuju da će za Irak namijeniti »nekoliko stotina vojnika«. Slična su obećanja stigla iz Češke i Bugarske, zasad bez konkretnih brojki. </p>
<p>Njemačka je »u principu« rekla kako nema ništa protiv sudjelovanja u još jednoj mirovnoj misiji pod zastavom UN-a. Ona će time postati zemlja s najviše vojnika u međunarodnim jedinicama za očuvanje mira. Što se Francuske tiče, Jascques Chirac svoju antiratnu retoriku polagano ali sustavno pretače u pragmatičniji pristup (pokojni je irački režim Francuskoj ipak dužan milijune dolara i to ne uračunavši kamate, a francuska naftna industrija odavno ima interese u Iraku), ponudivši , kao i Nijemci »u principu« opciju angažmana francuskih mirovnjaka.</p>
<p>Nije isključeno ni da se NATO na neki način ubaci u smirivanje Iraka; kako se tiho i bez velike pompe posredno ubacio u Afganistan, davši prvo svoje kapacitete na raspolaganje tamošnjim mirotvorcima (opet Nijemcima pojačanima Nizozemcima, Belgijancima i Kanađanima), i nakon toga preuzevši vođenje ove male ali potencijalno značajne i u mnogim elementima test operacije. Za NATO je bitno da saveznici na startu proceduralne rasprave u ovoj neformalnoj fazi »nisu iskazali neslaganje« s mogućnošću ulaska u Irak.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Saddam & sinovi moraju biti nađeni - živi ili mrtvi</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Vojna nazočnost SAD-a u Iraku sve više je nalik dolasku američkih vojnika u Njemačku i Japan 1945. godine: povećava se broj administrativaca, vojnih policajaca i pomoćnih postrojbi. Borbene formacije postupno se povlače jer se u Pentagonu procjenjuje da će se u Iraku ubuduće više koristiti policijsko-sigurnosni nego vojni ustroj koji će vjerojatno biti mješovit (sastavljen od Amerikanaca, njihovih najbližih saveznika i provjerenih Iračana). </p>
<p>Potraga za najistaknutijim pripadnicima režima prepustit će se u potpunosti specijalcima povezanim s obavještajcima i klasičnim istražiteljima. Svi prikupljeni podaci govore da se većina najužih Saddamovih suradnika sakrila negdje u Iraku. Sirija je blokirala granice i počela vraćati te »opasne izbjeglice«, a sve ostale arapske zemlje i ne pomišljaju prikriti takve »goste«.</p>
<p>Kod Amerikanaca sada su na cijeni najviše tzv. »kopači po ruševinama« – civilni i vojni forenzičari i specijalni istražitelji. Oni po spaljenim i opljačkanim državnim zgradama, privatnim kućama i službenim rezidencijama prikupljaju sve - od komadića karboniziranih kostiju do običnih predmeta. Tu tehniku vrlo vješto u Basri i Bagdadu provode britanski istražiteljski timovi, pa će udruženim anglo-američkim forenzičarima sigurno uspjeti pronaći što više dokaza s kojima će u potpunosti rekonstruirati tajni život bivših vlastodržaca.</p>
<p>Amerikance i Britance prije svega zanimaju dokazi o »privatnom« novcu Saddama Husseina (oko 6 milijardi dolara) i njegovih sinova Udaya i Qusaya (3 milijarde dolara). Čak i najsitniji tragovi mogu odvesti istražitelje u zemlje gdje se nalaze tajni računi svrgnutog diktatora i njegove obitelji. Također su meta i svi dokumenti sa Saddamovim, Udayevim i Qusayevim potpisom. Već sada je utvrđeno da je između te trojke vladalo rivalstvo. Saddam je intenzivno obavještajno kontrolirao oba sina, osobito Udaya koji je opet bio izuzetno ljubomoran na Qusaya tvrdeći da otac forsira mlađeg sina i nudi mu veće povjerenje i bolje (unosnije) poslove.</p>
<p>Uday je stoga čitavo vrijeme špijunirao i oca i brata pažljivo bilježeći sve što mu je sumnjivo. Zbog toga je u iračkom vojnom i obavještajno-sigurnosnom sustavu vladalo paralelno »trovlašće«. Svatko je svakog nadzirao i stavljao veto na važne zapovjedi. Uday je sakrivao očeve izravne naredbe ili ih je iskrivljavao ukoliko mu nisu odgovarale. Qusay je sve što mu je priopćio ili naložio Uday provjeravao kod Saddama, a ovaj je onda mijenjao ranije odluke i izdavao nove. Ta zbrka olakšala je posao Amerikancima. S »troglavim zmajem« iračka obrana je ili srljala u samoubilačke ispade ili je troma tapkala u mjestu, nesposobna prilagoditi se aktualnoj situaciji na bojišnici.</p>
<p>Qusay nije bio odlučan kao otac i stariji brat: čak je ponekad za savjete pitao podređene. Uday je pokazivao veliku dozu neuračunljivosti - one koji mu nisu bili po volji prvo je mučio, najčešće batinao (bilo mu je omiljeno tzv. tabananje po golim stopalima, staro tursko kažnjavanje iz orijentalnih vremena), a onda slao u zatvor. </p>
<p>Saddam se nije puno kolebao i »gubio vrijeme«: tko bi mu se zamjerio nije dugo živio (stvarne ili izmišljene protivnike strijeljao je, davio, osobno »propucavao« iz svojih omiljenih pištolja i revolvera, potapao u znamenitoj kadi sa solnom kiselinom, čupao jezike, itd.).</p>
<p>Uday je bio skriboman i samozvani obiteljski kroničar. Sve te strahote marljivo je bilježio u nekoj vrsti osobnog dnevnika, pa će MI6 i CIA imati što proučavati kada pronađu, rekonstruiraju i slože sve te obiteljske pikanterije (mnogi dokumenti pronađeni su netaknuti, dio je izrezan ali se može sastaviti, a dio je zapaljen uz mogućnost uporabe tek nakon kemijske obrade).</p>
<p>Časnicima u iračkoj vojsci, policiji i tajnim službama bilo je najgore: zadnjih godina više nisu znali koga da slušaju, i je li pametno pitati koja je zapovijed prava. Ovaj paralelizam u vladanju zemljom osobito je uzeo maha u posljednjih nekoliko mjeseci uoči američkog napada kad je i najlojalnijim ministrima bilo jasno da će s takvim sustavom rukovođenja Irak sigurno propasti. </p>
<p>Oni se nisu distancirali od takve politike, ali su se pobrinuli da svoj dio kolača odvoje od Saddamove obitelji i sakriju, makar i mrvice, što dalje od Udayevih uhoda i batinaša. </p>
<p>Zapravo, nije ni čudno što je tako brzo propao režim koji je bio toliko natopljen nepotizmom, korupcijom i kriminalom da se u njegovoj završnici nadzor nad događajima izgubio već u početnoj fazi rata. S drugačijim, skromnijim i realnijim vodstvom, Iračani bi se i duže i učinkovitije odupirali invaziji.</p>
<p>Za Amerikance je jako važno da uhvate »troglavu neman« ili sto posto potvrde da su Saddam i sinovi mrtvi. </p>
<p>No, do sada su uglavnom pronašli samo manje važne ministre, članove stranke Baas i palestinskog terorističkog vođu Abu Abasa. Saveznici, loveći vuka i njegovo potomstvo, istjeruju lisice.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Damask otkazao gostoprimstvo Saddamovim suradnicima</p>
<p>Prvi signal sirijske dobre volje je najava »dragovoljne predaje« Saddamovog zeta Jamala Mustafe Abdullaha Sultana al-Tikritija (oženio njegovu najmlađu kćer) koji se sklonio u Siriju / Neki su dijelovi Bagdada u ponedjeljak, nakon dva tjedna, ponovno dobili struju / U obnovi porušenih iračkih gradova, prioritet će se dati Najafu, jednom od najvećih duhovnih svetišta šijitskih muslimana</p>
<p>ANKARA, 21. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki civilni namjesnik za Irak umirovljeni general Jay Garner stigao je u ponedjeljak u Bagdad, kako bi ustrojio novu iračku administraciju. On će u ulozi šefa Ureda za rekonstrukciju i humanitarnu pomoć rukovoditi cjelokupnom poratnom obnovom Iraka. Trenutno će mu pomagati 19, a kasnije 450 iračkih civila.</p>
<p>Garnerova temeljna zadaća, kao šefa prijelazne vlade, bit će obnova uništene ili oštećene iračke infrastrukture - električnih centrala, vodovoda, bolnica, škola i drugih objekata. Prema nekim procjenama, taj posao bi mogao potrajati čak nekoliko godina. Garner će biti izravno odgovoran zapovjedniku američkih snaga za Irak generalu Tommyju Franksu. Neposredno po dolasku, Garner je obišao oštećenu i opljačkanu bagdadsku bolnicu Yarmuk kako bi dao do znanja da će briga o zdravlju Iračana biti jedna od najvažnijih. Neki dijelovi Bagdada su u ponedjeljak, nakon dva tjedna, ponovno dobili struju.</p>
<p>Amerikanci u Iraku, koje većina arapskih zemalja doživljava kao okupatore, žele se predstaviti kao osloboditelji i vjesnici slobode, sukladno nazivu vojne operacije »Iračka sloboda« kojom je nasilno uklonjen sa vlasti režim bagdadskog diktatora Saddama Husseina. No, ta »sloboda« ustanovljena na superiornosti anglo-američke vojne tehnologije, dočekana je prosvjedima širom Iraka. Sudionici s tih skupova zahtijevaju odlazak postrojbi ratne osovine Washington. London, ali, isto tako i zabranu povratka poraženog Saddamovog režima. </p>
<p>Sve su naglašeniji zahtjevi da o daljnjoj političkoj sudbini Iraka odlučuju sami Iračani. To su od SAD u nedjelju u Damsku zatražili egipatski predsjednik Hosni Mubarak i njegov domaćin Bashar al Assad. Poručili su da buduća iračka vlada mora istinski održavati htijenja većine Iračana. Dvojica arapskih vođa su zatražili »okončanje anglo-američke okupacije bratske arapske zemlje«.</p>
<p>Bushova administracija, svjesna tih i nekih drugih kritika, želi popraviti svoj poljuljani image, ne samo u arapskom svijetu. Time se nastoji osigurati što duža nazočnost u toj po rezervama nafte drugoj zemlji u svijetu (odmah iza Saudijske Arabije). </p>
<p>U obnovi porušenih iračkih gradova, prioritet će se dati Najafu, jednom od najvećih duhovnih svetišta šijitskih muslimana. Američki planeri kažu da će taj grad nakon rekonstrukcije biti jedinstven u svijetu. Obnova će se, naravno, financirati prodajom iračke nafte. Uvid u te isporuke i prihode, koji su već počeli polako pritjecati, trenutno imaju samo visoki američki dužnosnici. </p>
<p>Washington je iznenada ublažio dosad vrlo ratobornu retoriku prema Siriji. Do toga je došlo nakon razgovora dvojice američkih kongresnika sa sirijskim predsjednikom Basharom al Assadom. Čelnik damaskog režima obećao je da neće davati utočište visokim dužnosnicima iračke stranke Baas i članovima najužeg Saddamovog državnog i vojnog rukovodstva. </p>
<p>Prvi signal dobre volje je najava »dragovoljne predaje« Saddamovog zeta Jamala Mustafe Abdullaha Sultana al-Tikritija (oženio njegovu najmlađu kćer) koji se sklonio u Siriju. Posrednik u toj predaji bio je Irački nacionalni kongres, oporba koja je donedavno djelovala u emigraciji. U međuvremenu, Amerikanci su objavili da je uhićen bivši irački ministar visokog obrazovanja Abd al-Kalik Abad al-Gafari. On se, kao i Saddamov zet, nalazio na američkoj listi 54 najtraženije osobe bivšeg Saddamovog režima. </p>
<p>Samo nekoliko sati nakon Assadovog obećanja da neće pružati bilo kakvu potporu poraženom Saddamovom režimu, oglasio se šef Bijele kuće. Rekao je kako postoje znaci da je službeni Damask prihvatio američke pozive da ne pruža utočište visokim iračkim dužnosnicima. Samo tjedan dana ranije, Bush je optužio sirijski režim za pružanje logističke potpore članovima poraženog iračkog režima i posjedovanje oružja masovnog uništenja. Čule su se prijetnje vojnom intervencijom u slučaju da Sirijci ne promjene antiamerička stajališta. </p>
<p>Američke i britanske postrojbe u Iraku i dalje muči pitanje: Gdje se skriva Saddam Hussein i njegovi sinovi Uday i Qusay? Predsjednik Iračkog nacionalnog kongresa Ahmed Chalabi izjavio je u ponedjeljak da posjeduje pouzdane informacije da se skrivaju u Iraku. Pritom nije mogao locirati mjesto njihova boravka, budući da se, kako je kazao, stalno sele s jednog mjesta na drugo.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Schröder guši pobunu lijevog krila svoje stranke</p>
<p>BERLIN, 21. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački kancelar i predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Gerhard Schröder nije se tijekom uskršnjih blagdana opušteno odmarao, već je intenzivno vodio političke razgovore. Naime, nastavlja se svađa u redovima njemačkih socijaldemokrata u vezi s planiranim reformama tržišta rada i socijalne politike, odnosno o tzv. Agendi 2010. </p>
<p>Istodobno, sindikati prijete štrajkovima i povezuju se s pobunjenom SPD-ovom ljevicom. Predsjednik Sindikata zaposlenih u metalskoj industriji Jürgen Peters je najavio da će podržati izjašnjavanje unutar redova SPD-a protiv planiranih reformi, a koje zahtijeva 12 predstavnika lijevog krila SPD-a. Peters, nazvao je spomenuto izjašnjavanje »pozivom stranačke baze za pomoć«.</p>
<p>Šef njemačkih socijaldemokrata je zbog pobune stranačke ljevice za 1. lipnja u Berlinu sazvao izvanredni stranački kongres na kojem će se stranački delegati glasovanjem izjasniti o njegovim reformskim planovima. Pobunjenici iz lijevog stranačkog krila i dalje insistiraju na izjašnjavanju svih članova stranke. Do toga bi došlo, ako bi za to bilo, samo deset posto od oko 700.000 socijaldemokrata. U tom bi slučaju stranka morala pitati sve svoje članove o dnevnom redu izvanrednog kongresa. </p>
<p>Ni Schröder ne popušta. On je svoju političku sudbinu i sudbinu svoje crveno-zelene vlade vezao za planirane reforme. Izjavio je da se radi i o tome je li je SPD uistinu stranka koja je sposobna izvesti promjene u državi. Schröder reformama želi olabaviti zakon o davanju otkaza zaposlenim, te skratiti vrijeme primanja novca za nezaposlene. Zapravo, on želi objediniti socijalnu pomoć i pomoć koja se daje nezaposlenima. </p>
<p>Ottmar Schreiner, koji unutar SPD-a zastupa zaposlene, drži da je to nepravedno. On od Schrödera traži da se na stranačkom kongresu s tim u vezi postigne kompromis, odnosno da se osnaže oni koji zarađuju nedovoljno. Međutim, Schröder želi da se promjene prihvate do svake pojedinosti. U tome ima potporu gospodarskih stručnjaka kao što je šef Njemačkog instituta za istraživanje gospodarstva Klaus Zimmermann. Smanjivanje socijalne i drugih vidova pomoći, prema njegovom mišljenju, motivirali bi nezaposlene da traže posao. </p>
<p>U pitanju nije samo gubitak kontrole nad SPD-om nego i sudbina vlade. Bivši predsjedavajući SPD-a Hans Jochen Vogel, upozorio je svoju stranku na moguće posljedice u slučaju negativnog odgovora na Schröderove planove. Vogel tvrdi da bi tada njemački kancelar, možda, i u Bundestagu ostao u manjini.</p>
<p>No, također je jasno da bi radikalno smanjivanje socijalne pomoći i pomoći za nezaposlene pogodilo SPD. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Krivci za propuste u privatizaciji nikad neće odgovarati</p>
<p>Na travanjskim sjednicama Sabora opet je aktualizirana rasprava oko privatizacije bivše društvene imovine, vezana na raspravu oko Sunčanog Hvara, koju je Vlada na intervenciju HSS-a ukinula. Začuđuju neki događaji oko privatizacije koja se provodi već desetak godina, a da još uvijek nije utvrđen odgovarajući postupak u kojem bi se nedvosmisleno utvrdilo što treba i kako raditi i provoditi. Ovako se dobiva dojam da su i kroz zakonske propise otvorene mogućnosti odstupanja, pa i samovolje iza koje slijede štetne posljedice na koje građani reagiraju.</p>
<p>Kako je provedena privatizacija najbolje potvrđuju izvještaji Državne revizije u kojima se konstatira da oko 80 posto provedenih privatizacija nije provedeno u skladu sa zakonom. I normalan čovjek se mora zapitati, ako tako veliki postotak nije proveden u skladu sa zakonom, kako to da nitko nije pozvan na odgovornost i sankcioniran zbog kršenja zakonskih propisa. Dobiva se dojam da je zakonodavac zaboravio propisati sankcije. Da se traži više reda i odgovornosti to svakako treba pozdraviti i na promjeni zakona o privatizaciji i reviziji provedenih privatizacija treba insistirati, ali si moramo i postaviti pitanje zbog čega se je čekalo nekoliko godina da ništa nije poduzeto što bi bilo uvelo više reda i odgovornosti u jedno od vrlo značajnih pitanja našeg daljnjeg razvoja. Umjesto da smo naslijeđeno dalje razvijali, mi smo na žalost veliki dio uništili. Rezultati provedene privatizacije jasno nam ukazuju da je oko 300 tisuća radnika moralo u prijevremenu mirovinu, a oko 400 tisuća ostalo je bez radnog mjesta.</p>
<p>U tom proteklom razdoblju privatizacije dogodilo se nešto što se nikako nije smjelo dogoditi, a to je da smo organizirali tisuće nadzornih i upravnih odbora, koji su uglavnom regrutirani podobni iz struktura države od općine do Republike, koji nisu bili osposobljeni da organiziraju proizvodnju i druge prateće djelatnosti, pa je i to značajno utjecalo na rasulo u našem gospodarstvu. Bilo je slučajeva da su neki pojedinci bili angažirani čak u desetak nadzornih i upravnih odbora i obavljali redovito poslove na svom radnom mjestu i naravno primali punu plaću i honorare od firmi u kojima su bili angažirani. Ne znam da li u Lijepoj našoj itko ima podatke koliko je isplaćeno na ime honorara tim silnim upravnim i nadzornim odborima. Sigurno je da je to teret od nekoliko milijardi kuna.</p>
<p>Analizirajući to teško stanje, posebno ekonomsko, čovjek se mora priupitati a zbog čega danas u našem najvišem zakonodavnom tijelu sjedi 151 zastupnik. Jesu li oni izabrani, bez obzira kako su birani i kako su došli do fotelje zastupnika, da se tamo satima i satima svađaju, jedni druge okrivljuju za ove ili one propuste koje su učinili za vrijeme svoje vladavine ili da trezveno i odgovorno traže izlaz iz ove složene ekonomske i političke situacije. Normalno se nameće pitanje tko je krivac? Najveću odgovornost imaju Sabor i Vlada koji svojim zakonima i drugim propisima uređuju odnose u društvu i što po njima često ne postupaju, što uz pomoć nadležnih organa na vrijeme ne poduzimaju potrebne radnje i mjere. Zbog toga ima i takovih slučajeva da su propisi dobri, ali se nažalost ne provode. To je onda isto kao da ih nema.</p>
<p>Možda će i ova rasprava oko privatizacije Sunčanog Hvara dati impuls nadležnima da se naprave potrebne izmjene u zakonu, kao i da se pokrene postupak protiv onih, koji su na nezakoniti način provodili privatizaciju. Bojim se da će zbog sporosti vladajuće koalicije u pogledu revizije privatizacije nastupiti zastare i krivci za nezakonito postupanje ostati nekažnjeni.</p>
<p>DRAGUTIN JANKOVIĆJastrebarsko</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Principijelnost« odvjetnika Vukorepe </p>
<p>Odvjetnik Nevenke Tuđman, Ante Vukorepa, zatražio je izuzeće suca Vladimira Pavlekovića jer da je bio član Saveza komunista.</p>
<p>»Principijelnost« odvjetnika Ante Vukorepe vidljiva je iz predmeta Okružnog suda Zagreb, broj: Kio. 1571/75-6 od 26. veljače 1976., u kojem je od suda zatražio »da se pri odlučivanju, drži stavova iz zapisnika sa II konferencije Saveza komunista Jugoslavije Organizacije udruženog rada 'Croatiatrans' Zagreb održane 10. srpnja 1973. g., izvještaja partijske komisije Saveza komunista poduzeća 'Croatiatrans, pisma Gradskog komiteta SK Zagreb od 6. lipnja 1974.g. te odgovora na to pismo od 5. srpnja 1974.g. od strane Tvorničkog komiteta SK i Izvršnog odbora sindikata poduzeća 'Croatiatrans, s potpisima Izvršnog odbora sindikata i članova Tvorničkog komiteta SK«.</p>
<p>Tada je sud udovoljio njegovom zahtjevu i postupio po volji Saveza komunista Jugoslavije. Hoće li sud i sada udovoljiti njegovom zahtjevu i izuzeti suca Vladimira Pavlekovića, jer da je bio član SK, tek ćemo vidjeti!</p>
<p>IVAN KABALINdipl. ing., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tražim samo ono što mi po zakonu pripada </p>
<p>Hrvatski smo državljani supruga i ja, no naša su djeca rođena u SAD-u. Sinu je šest, a kćeri pet godina. Budući da se namjeravamo jednog dana vratiti u Hrvatsku od Hrvatskog konzulata u Los Angelesu zatražili smo informacije o tome što sve trebamo učiniti.</p>
<p>U pismu koje smo dobili od konzulata bili su papiri koje je trebalo popuniti. Sve smo to napravili, ispunili, ovjerili, uredno platili i poslali na naznačenu adresu.</p>
<p>Nakon nekoliko mjeseci (2001. godine) dobili smo potvrdu da je naša kći upisana u knjigu hrvatskog državljanstva, a o tome što je s državljanstvom za sina ni spomena. U konzulatu su nam rekli da će potvrda za sina stići uskoro. No, prošlo je još sedam mjeseci, a odgovora niotkuda. Na ponovno ažuriranje (u srpnju 2002) i iz razgovora s gospodinom konzulom shvatili smo da se moramo oboružati strpljenjem, »jer njih je u konzultu malo, pa ne stignu od silna posla«!</p>
<p> No, sada je 2003., a u međuvremenu sam načuo da se postupak može ubrzati, uz mito!</p>
<p>Pa, jesu li oni u konzulatu zbog nas, ili smo mi zbog njih? Sve sam to naveo u dopisu Saborskom odboru za vanjsku politiku, našem uredu pri Ujedinjenim narodima, Hrvatskome uredu pri Europskoj zajednici, našoj Hrvatskoj misiji u Ženevi, a obavijestit ću u i sva strana poslanstva u Hrvatskoj.</p>
<p>Ne tražimo ništa posebno, samo ono što nam po hrvatskom zakonu pripada.</p>
<p>MICHAEL BARBARIĆScottsdale, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="60">
<p>Ubio prodavača sagova, jer ga je »smetao« na Veliki petak?</p>
<p>Osumnjičenom Ivanu Iki Livajiću izmjeren je 2,91 promil alkohola, pa je kriminalistička obrada nad njim provedena tek u subotu, nakon što se otrijeznio / Nakon što je ubio mladića, iza kojeg je ostala supruga s dvomjesečnom bebom, Livajić je istim pištoljem pokušao ubiti i sebe</p>
<p>SPLIT, 21. travnja</p>
<p> – Ivan Iko Livajić (50), iz Poljica pokraj Imotskog, osumnjičen da je u petak oko 13,30 sati u Poljicima, hicem iz pištolja ubio prodavača sagova, dvadesetogodišnjeg Zagrepčanina Alena Šečića, u pritvoru je na splitskim Bilicama. </p>
<p>Nesretni mladić, sagove je na prodaju po kućama u Poljicima nudio zajedno sa svojim ocem i sestrom. Mogući motiv ubojstvu, prema seoskim pričama, je taj što je Livajiću »zasmetalo« da ga romski trgovci uznemiravaju na Veliki petak, dok se u Poljicima održavaju vjerske procesije. </p>
<p>Ubojstvo je počinjeno iz pištolja marke »walter«, devetmilimetarskog kalibra, kojeg osumnjičeni ilegalno posjeduje. Jednim hicem iz neposredne blizine Livajić je Šečiću prostrijelio vrat. Mladić je na mjestu preminuo.</p>
<p> Neslužbeno doznajemo da je osumnjičeniku, nakon zločina, izmjereno 2,91 promil alkohola u krvi. Zbog toga je kriminalistička obrada u imotskoj policijskoj postaji nad njim provedena tek u subotu, nakon otriježnjenja.</p>
<p>Nakon što je ubio mladog prodavača, iza kojeg je ostala supruga s dvomjesečnom bebom, Livajić je istim pištoljem pokušao počiniti samoubojstvo. Nakon gotovo jednosatnog naguravanja, susjedi su mu uspjeli otrgnuti pištolj, a u cijeloj zbrci iz »waltera« je, doznajemo, u zrak ispaljeno još nekoliko hitaca.</p>
<p>I u policiji i u Istražnom centru Županijskog suda u Splitu, Livajić je tvrdio da ubojstvo nije počinio.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Postupak opet iz početka, za još neka djela »prijeti« zastara</p>
<p>Za niz malverzacija kojima je MORH oštećen za više od 16 milijuna kuna, uz Zagorca i Kakargija, optuženi su i Antun Šporer, Juraj Vojković i Leo Kuret</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Nakon što je prije više od mjesec dana dvaput odgođeno suđenje bivšim generalima, Vladimiru Zagorcu i Matku Kakarigiju, ono je ponovo zakazano za utorak 22. travnja. Naime, prošla je rasprava bila odgođena jer je sudac koji vodi predmet, Dražen Tripalo, imao prometnu nesreću. Zbog proteka zakonskog roka, suđenje će krenuti ispočetka.</p>
<p>Riječ je o sudskom postupku u kojem su, prema navodima optužnice, za niz malverzacija kojima je MORH oštećen za više od 16 milijuna kuna, uz Zagorca i Kakargija, optuženi i Antun Šporer, u to vrijeme potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine, Juraj Vojković, umirovljeni brigadir i Kakarigijev pomoćnik, te Leo Kuret, pomoćnik direktora ACI-ja iz Splita.</p>
<p> Prema prvoj točki optužnice Matka Kakarigija, Vladimira Zagorca i Juraja Vojkovića tereti se da su 1997. godine nezakonito omogućili obnovu Šporerove vikendice i teniskog igrališta.</p>
<p>U optužnici se tvrdi da su optuženi znali da tu kuću nije devastirala Hrvatska vojska, nego srpski pobunjenici za vrijeme okupacije Novigrada. No, ipak su kuću renovirali za što je utrošeno milijun i 100 tisuća kuna, iako je MORH po zakonu mogao obnavljati smo objekte koje je oštetila HV. Kakarigija se tereti i da je u dogovoru s Kuretom neovlašteno novcem MORH-a platio 98.000 kuna tvrtki »Građenje«, za izgradnju protupožarnog puta na otoku Sveti Klement. Optužnica navodi i da je Kakarigi, osim toga, MORH oštetio za oko 11 milijuna kuna prilikom kupnje 50 stanova namijenjenih stradalnicima Domovinskog rata.</p>
<p>Dosad je saslušano nekoliko svjedoka, među kojima i Pavao Miljavac, koji je u vrijeme inkriminacije bio ministar obrane, kao i njegov tadašnji pomoćnik za gospodarstvo, Ljubo Česić Rojs, saborski zastupnik.</p>
<p>Optuženi su, kako smo naveli, prema navodima optužnice, MORH oštetili za više od 16 milijuna kuna, no, u dosadašnjem tijeku suđenja neke su točke »otpale«, jer su pale u zastaru. Tako je u zastaru pao dio optužnice u kojem se Kakarigija teretilo da je 1996. godine odobrio isplatu 3.800.000 kuna tvrtki »Vinkuran« za izgradnju 12 stanova u Jastrebarskom, koji nisu dovršeni.</p>
<p> Prvooptuženog Zagorca tereti se za zloporabu položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Speed« proizvodili u domaćoj radinosti od uvozne sirovine</p>
<p>Optužnica tereti Hojana da je u Hrvatsku uvezao 400 litara fenilacetona (BMK), osnovne sirovine za proizvodnju »speeda«, u carinskoj deklaraciji naveo da se radi o boji za tekstil/ Skupina je imala i »vezu« na carini</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Suđenje petorici optuženih da su početkom 1996. godine u Hrvatsku uvozili sirovinu za proizvodnju amfetamina, zatim proizvodili amfetaminske tablete te ih prodavali na području Zagreba, čiji je početak bio zakazan u četvrtak, odgođeno je zbog nedolaska trećeooptuženoga Srećka Bunoza (36).</p>
<p> Slučaj Bunoza, Davorina Hojana (43), Gorana Govedarica (33), Igora Popovića (33) te Marijana Radića (31), uhićenih u rujnu 1996. godine predstavlja jedinstveni slučaj hvatanja skupine koja se na području Hrvatske bavila proizvodnjom sintetskih droga u tajnom laboratoriju.</p>
<p>Naime, iako je u Hrvatskoj sve veći trend korištenja sintetskih droga, a cijena npr. jedne tablete ecstasyja u posljednjih deset godina »pala« je sa početnih 150 kuna na svega dvadesetak kuna, u Hrvatskoj, osim spomenute skupine nikada nisu uhvaćeni »proizvođači«, već se u policijskim priopćenjima navodi da se sintetička droga u Hrvatsku uglavnom uvozi iz zapadnih zemalja.</p>
<p>Optužnica tereti Hojana da je preko svoje tvrtke »Dac Auto«, te preko belgijskih poduzeća »Phaem« i »Steinweg« i panamskog »First Shipping and Trade Corporation S.A.«, u veljači 1996. godine preko Kopra u Hrvatsku uvezao 400 litara fenilacetona (BMK), osnovne sirovine za proizvodnju »speeda«. Za pošiljku fenilacetona zapakiranog u dvije limene bačve po 200 litara, koje su u Kopar dovezene brodom Hojan je u carinskoj deklaraciji naveo da se radi o boji za tekstil, a bačve su 27. veljače 1996. u Kopru, Hojan, Govedarica i Bunoz utovarili u kombi »Dac Aut«-a, te su se uputili prema Zagrebu. Četvrtooptuženi Popović, koji je u to vrijeme bio voditelj smjene na graničnom prijelazu u Bregani, bez pregleda je zapečatio kombi, te su bačve dovezene u Zagreb, a prema propisima idućeg dana su trebale biti pregledane u zagrebačkoj carinarnici. No, tijekom noći Hojan, Govedarica i Bunoz su otvorili kombi, istovarili bačve, te se kombijem ponovno odvezli do graničnog prijelaza na Bregani, gdje je Popović navodno na kombi stavio novi pečat, prikrivajući tako da je vozilo u međuvremenu bilo otvarano. U razdoblju od veljače do rujna 1996. od sirovine su proizvodili drogu, a kao distributera zaposlili su Radića. On je tablete od Hojana »uzimao« po cijeni od 5 DEM, te ih prodavao po cijeni od sedam do deset dolara za komad, zadržavajući proviziju. No, policija je uskoro uhitila Radića, a klupko se počelo odmotavati. Hojan i Radić su optuženi za udruživanje radi preprodaje, »veza na carini« Popović, optužen je zbog zloporabe položaja, a Hojanu, Bunozu i Govedarici na teret se stavlja i nabavka sirovine za drogu. Budući da je od uhićenja prošlo gotovo 7 godina, sva petorica su puštena iz pritvora, a Govedarica je u međuvremenu, u Zadru osuđen zbog drugog kaznenog djela, pa je on jedini od njih koji će na suđenje biti doveden iz zatvora. Svi ostali će se braniti sa slobode.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pogazila ga kad je pokušao pomoći ozlijeđenoj vozačici</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Na državnoj cesti 4 kod čvorišta Lipovac - Ivanja Reka u nedjelju oko 19.30 sati dogodila se prometna nesreća u kojoj su teško ozlijeđeni Ivana K. (31) i Anto Š. (39), koji je ozlijeđenoj vozačici pokušao pomoći. Kako je priopćila policija, Ivana je, vozeći se od Kutine prema Zagrebu, upravljala svojim automobilom, marke VW »polo« brzinom većom od dopuštene te je u jednom trenutku izgubila nadzor nad vozilom i udarila lijevom bočnom stranom u zaštitnu metalnu ogradu.</p>
<p>Nakon udarca u ogradu Ivanin automobil se odbio prema travnatoj površini uz rub auto-ceste, te proklizavši nekih šezdesetak metara završio u odvodnom kanalu uz cestu. Silina udara je bila takva da je »polo« na svojoj putanji preletio i jedan manji odvodni kanal, a potom se zarotirao, prevrnuo na krov i konačno se zaustavio.</p>
<p>Nesreću je vidio Anto Š. te zaustavio svoj automobil kako bi pomogao vozačici, no kada je pretrčavao kolnik na njega je svojim »passatom« registracija KT- 698 BJ naletjela Željka Š. (35). U naletu je Anto Š. također teško ozlijeđen. </p>
<p>Ozlijeđenima je liječnička pomoć pružena u KB Dubrava, gdje su zadržani na liječenju zbog prijeloma nogu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Preko granice pokušao prokrijumčariti 21 kilogram marihuane</p>
<p>Iako u automobilu nije imao nikakvu robu, vozač je carinicima »zapeo za oko« jer je bio prilično smušen i nervozan, a detaljan pregled pokazao je da su bili u pravu</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 21. travnja</p>
<p> – Djelatnici policije i carine u petak su na međunarodnom graničnom prijelazu u Staroj Gradiški otkrili krijumčara koji je iz BiH u Hrvatsku pokušao prošvercati više od 21 kilograma marihuane. </p>
<p>Kako je istaknuto na konferenciji za novinare u brodsko-posavskoj Policijskoj upravi, na spomenuti je granični prijelaz, kao ulazni putnik u Hrvatsku u petak oko 16,50 sati osobnim automobilom doputovao slovenski državljanin J.P. (36). U vrijeme carinske kontrole, on je carinicima kazao kako nema ništa za prijaviti, a i pregledom njegova prtljažnika doista ništa neuobičajeno nije pronađeno. Međutim, iako u automobilu nije imao nikakvu robu, vozač je carinicima »zapeo za oko« jer je bio prilično smušen i nervozan. Stoga su posumnjali da u automobilu ipak nečeg ima, pa su ga odlučili izdvojiti iz kolone i detaljnije pregledati unutrašnjost automobila. </p>
<p>Skriveni u unutrašnjosti svih vrata i ispod odbojnika automobila, pronađeni su paketići s drogom. U ukupno četrdeset i jednom paketiću nalazio se čak 21 kg i 331 gram marihuane.</p>
<p>»Riječ je o najvećoj zapljeni ove vrste droge na području Brodsko-posavske županije u posljednje dvije godine, a njezina se vrijednost na tržištu cijeni na oko 300.000 kuna«, objasnio je Dario Orešković, glasnogovornik PU brodsko-posavske. </p>
<p>Pronađena droga, kao i automobil u kojem se ona nalazila uz potvrdu su oduzeti, dok je nakon kriminalističke obrade J.P. uz kaznenu prijavu priveden istražnome sucu Županijskog suda u Slavonskom Brodu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Slobodne zone zasad nisu ispunile očekivanja</p>
<p>U dvanaest slobodnih zona, koliko prema podacima Ministarstva gospodarstva funkcionira u Hrvatskoj, zaposleno je ukupno 3300 radnika / Od 1996. godine u zone je uloženo ukupno 50 milijuna dolara, a poduzetnici koji posluju u njima uživaju povlašteni porezni i carinski tretman</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Iako u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva gospodarstva, postoji 12 slobodnih zona, stručnjaci upozoravaju kako ni izbliza nisu iskorištene mogućnosti pokretanja proizvodnje u njima. </p>
<p>»U većini slobodnih zona u Hrvatskoj skladišti se roba i pružaju usluge. Proizvodnja je zastupljena samo u manjem broju, pa olakšice koje su trebale privući ulagače nisu polučile očekivane rezultate, među kojima su pokretanje i povećanje proizvodnje, privlačenje stranoga kapitala i otvaranje novih radnih mjesta«, komentira Lidija Švaljek, savjetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>Njezin stav, čini se, dijele i u Ministarstvu gospodarstva. Uz prilagodbu našeg sustava slobodnih zona onom u Europskoj uniji, dosadašnja slaba iskorištenost slobodnih zona bila je i glavni razlog što je ovo ministarstvo predložilo usvajanje novog Zakona o slobodnim zonama i skladištima, koji se nalazi u saborskoj proceduri.</p>
<p>Slobodne zone u Hrvatskoj počele su se osnivati 1996. godine, kada je usvojen Zakon o slobodnim zonama. Evidencija Ministarstva gospodarstva pokazuje da je u Hrvatskoj do danas profunkcioniralo 12 slobodnih zona: po jedna u Zagrebu (Jankomir), Krapini, Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Puli, Bujama i Pločama, te po dvije u Rijeci (Luka Rijeka i Kukuljanovo) i Splitu (Luka Split i Splitsko-dalmatinska slobodna zona). </p>
<p>Ukupna ulaganja u njima dosežu 50 milijuna dolara, a u njima je ukupno zaposleno 3300 ljudi.</p>
<p>Slobodna zona se osniva na području morske, riječne i zračne luke ili uz međunarodnu prometnicu, kao i na drugim područjima na kojima za to postoje uvjeti, a na temelju koncesije koju za razdoblje od 25 godina dodjeljuje Vlada. Poduzetnici koji posluju u slobodnim zonama uživaju niz carinskih i poreznih povlastica. Tako, primjerice, u njima mogu smještati robu bez plaćanja carina, a porez na dobit plaćaju po upola nižoj stopi od 10 posto. </p>
<p>Uz to, ako korisnik gradi ili sudjeluje u izgradnji infrastrukturnih projekata u zoni u iznosu iznad milijun kuna, u prvih je pet godina oslobođen plaćanja poreza na dobit, ali najviše do visine uloženih sredstava. Još povoljniji režim postoji u Podunavskoj slobodnoj zoni u Vukovaru, gdje se porez na dobit ne plaća u prvih pet godina obavljanja djelatnosti, a nakon toga plaća se po stopi koja doseže samo četvrtinu propisane stope u ostalim dijelovima zemlje. </p>
<p> Jedan od glavnih ciljeva osnivanja slobodnih zona bio je očekivani masovniji dolazak stranih ulagača nakon završetka Domovinskog rata. Od njih se očekivalo da na dijelovima hrvatskog teritorija s posebnim poreznim i carinskim režimom pokrenu proizvodnju te potaknu zapošljavanje i izvoz. Stoga je propisima određeno da se u slobodnim zonama mogu obavljati sve djelatnosti, osim trgovine na malo, roba se može slobodno uvoziti i izvoziti, a u zoni može ostati neograničeno. Pritom se na korisnike zona ne primjenjuju ograničenja iz propisa kojima se uređuje trgovina s inozemstvom i devizno poslovanje.</p>
<p>Sličan je recept prijašnjih godina primijenjen u nizu drugih zemalja. Štoviše, ekonomisti tvrde kako pojedine tranzicijske zemlje, poput susjedne Mađarske, svoj razvoj devedesetih mogu zahvaliti ponajviše slobodnim zonama, u koje se slio strani kapital koji je pokrenuo proizvodnju i izvoz te zaposlio velik broj nezaposlenih. </p>
<p>Pa ipak, iz podataka o funkcioniranju slobodnih zona u nas teško bi se moglo zaključiti da su one u Hrvatskoj ispunile svoju ulogu. Stvari se dodatno kompliciraju znamo li da se i Hrvatska nalazi u procesu približavanja EU, u kojoj je postojanje slobodnih zona postavljeno na drugim temeljima, čemu ćemo se prije ili kasnije morati prilagoditi.</p>
<p>Kako objašnjavaju u HGK-u i Ministarstvu gospodarstva, potreba za osnivanjem slobodnih zona u EU je mala, budući da zemlje Petnaestorice najviše trguju međusobno, a znatno manje sa zemljama izvan Unije. Unatoč tome, u Uniji postoje slobodna skladišta i slobodne ekonomske zone, ukupno 31, što su ekvivalenti našim slobodnim zonama, a namijenjeni su suradnji s prekomorskim zemljama.</p>
<p>»U pregovorima o pridruživanju tranzicijskih zemalja Uniji postoji prijelazno razdoblje, koje se razlikuje od zemlje do zemlje, u kojem mogu nastaviti djelovati slobodne zone. Nakon tog razdoblja, one bi trebale funkcionirati kao slobodne ekonomske zone, naročito usmjerene na suradnju s prekomorskim zemljama. Hrvatskoj predstoji isti put u procesu približavanja EU, s tim da bi prijelazno razdoblje trebalo iskoristiti za privlačenje stranih i domaćih proizvođača i što više promovirati prednosti i olakšice koje poslovanje unutar slobodnih zona predviđa, ali uz poboljšanje cijelog zakonskog okvira vezanog uz ulaganja«, ističe Lidija Švaljek.</p>
<p>U sličnom se smjeru kreću i stavovi ministra gospodarstva Ljube Jurčića.</p>
<p>»Ako Hrvatska u EU uđe 2007. godine, moći ćemo zadržati slobodne zone još sljedećih desetak godina. Stoga bi bilo šteta ne iskoristiti tu mogućnost za angažiranje proizvodnih resursa, koji se na drugi način u kratkom roku ne bi mogli iskoristiti«, kazao nam je Jurčić.</p>
<p>Inače, u Ministarstvu gospodarstva ističu kako će slobodne zone u Hrvatskoj i nakon njezina ulaska u EU najvjerojatnije ostati otvorene do isteka roka na koji su dobile koncesiju. Ipak, valja naglasiti kako će konačnu riječ o tome dati hrvatski i EU pregovarači, kada Hrvatska stekne status kandidata za članstvo u Uniji i otvori pregovore o ulasku u EU.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Novi val rasta cijena nafte</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Pred uskrsne blagdane, koji su u mnogim dijelovima svijeta trajali čak četiri dana, cijena nafte na svjetskom tržištu zabilježila je znatan skok. Pokazuje li to da trgovci nisu sasvim sigurni kako je silazni trend u zadnjih nekoliko tjedana opravdan?</p>
<p>Tako je u protekli četvrtak vrijednost američke nafte West Texas Intermediate, koja kotira na newyorškoj burzi Nymex, ponovo preskočila 30 dolara za barel, porastavši u jednom danu gotovo 5 posto. </p>
<p>Nešto manji rast isti je dan, oko 3,5 posto, ostvarila cijena Brent nafte na londonskom tržištu, skočivši na 25,88 dolara po barelu. Kada se trgovci vrate na svoja radna mjesta možda će se pokazati da su mjere opreza bile nepotrebne pa će cijena nafte ponovo krenuti silaznom putanjom. </p>
<p>Ipak, nekoliko je razloga koji bi u bližoj budućnosti mogli podgrijavati cijene. Prvi je sastanak OPEC-ovih članica zakazan za 24. travnja, a sazvan je kako bi se spriječio daljnji pad cijene nafte. OPEC proizvodi oko trećinu svjetske nafte i zato kartel može utjecati na cijenu. To je pokazao i u zadnjih godinu dana kada su članice, osobito Saudijska Arabija, proizvodile znatno više od uobičajenih količina kako bi spriječile cjenovne potrese zbog iračkog rata. Kako je on praktički gotov, OPEC se priprema za smanjenje proizvodnje. </p>
<p>Prema zadnjim podacima, grupa (bez Iraka) proizvodi oko 26,5 milijuna barela dnevno pa se očekuje da će članice smanjiti proizvodnju na razinu službene kvote od 24,5 milijuna barela dnevno. </p>
<p>Inače, od početka rata u Iraku cijena nafte pala je tridesetak posto. Vrijednost OPEC-ove košarice, cjenovnog orijentira po kojemu OPEC odlučuje o visini proizvodnje, sada je optimalnih 25 dolara za barel, iako pokazuje tendenciju pada. Strahuje se kako bi OPEC mogao previše zategnuti ventile, što bi izazvao još jedan val rasta cijene nafte, a to svjetskom gospodarstvu s negativnim stopama rasta sada nikako ne treba. </p>
<p>Za takav se prijedlog zalaže Iran, jedna od rigoroznijih članica grupe, koji čak predlaže smanjenje službene proizvodne kvote. </p>
<p>Iako se u drugom tromjesečju godine potražnja za naftom u svijetu obično smanji zbog pada potrošnje loživog ulja, to je razdoblje ujedno i priprema za predstojeće vruće dane kada se benzina troši puno više. Dok se odluka OPEC-a provede, bit ćemo na pragu tih ljetnih mjeseci, pa će nešto manja ponuda djelovati na novo povećanje cijene. </p>
<p>Nadalje, OPEC u svojim kalkulacijama mora uzeti u obzir i povratak na tržište iračke nafte, a neki kažu da bi se proizvodnja mogla pokrenuti i ranije nego što se prije predviđalo. Umjesto za tri mjeseca, Irak bi mogao u roku od nekoliko tjedana proizvoditi 1,6 milijuna barela dnevno. Prije početka napada na Irak ta je zemlja proizvodila oko 2,5 milijuna barela dnevno. Međutim, prije toga u Bagdadu treba ustoličiti novu vladu, a UN će ukinuti sankcije. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Na police potrošeno rekordnih 5,58 milijardi kuna </p>
<p>Ukupan premijski rast hrvatskog osiguranja iznosi više od devet posto, a životna osiguranja porasla su čak za 24 posto / Deset najvećih osiguratelja drži čak 91 posto tržišta / Premijski udio Croatia osiguranja smanjen sa 49,5 na 46 posto </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Prošla, 2002. godina bila je jedna od najuspješnijih u posljednjem desetljeću poslovanja hrvatskih osiguratelja. Naime, 24 osiguravajuća društva uknjižila su 5,58 milijardi kuna bruto premije (u 2001. godini 5,1 milijardu), što je porast veći od devet posto. U usporedbi s ranijom godinom posebno je zapaženo da je znatno poboljšana i ukupna kvaliteta osigurateljnog tržišta. U police životnih osiguranja, najvećim dijelom štednih, uloženo je 1,14 milijardi kuna (u 2001. godini: 925 milijuna) pa se udio ovih osiguranja u ukupnom hrvatskom portfelju popeo na 20,5 posto. </p>
<p>Istodobno, nastavljen je trend postupnog smanjenja udjela i dalje najraširenijeg obaveznog osiguranja motornih vozila, koje sada zauzima samo oko 30 posto portfelja. Treba podsjetiti da je udio ovih osiguranja 1996. godine bio čak 38,7 posto, u 2000. godini iznosio je 34 posto, u 2001. godini 32,7 posto. Silom zakona naglo je pao tržišni udio zdravstvenih osiguranja. </p>
<p>Privatnim osigurateljima, naime, sve do siječnja 2004. godine onemogućeno je ugovaranje obaveznog osiguranja za poslodavce za slučaj nastanka ozljeda na radu i izbijanja profesionalnih bolesti, zbog čega su u 2002. godini izgubili više od 270 milijuna kuna premije, a samo Croatia osiguranje ostalo je premijski »kraće« za čak 170 milijuna kuna.</p>
<p> Pa ipak, glavna je značajka prošle osigurateljne godine nastavak prilično brzog približavanja praksi i premijskoj strukturi u zemljama Europske unije, a treba naglasiti da su dijelom za to zaslužni i strani osiguratelji koji još od 1993. godine posluju u Hrvatskoj. </p>
<p>Prema još neslužbenim zbirnim podacima dobivenim iz osiguravajućih društava (konačne podatke će Direkcija za nazor rada osiguratelja objaviti sredinom godine), u usporedbi s 2001. godinom na premijskoj rang-ljestvici nema značajnijih promjena. Najvećih deset osiguratelja zadržalo je svoja mjesta. </p>
<p>Prema očekivanju, uvjerljivo najveći domaći osiguratelj i dalje je Croatia osiguranje koja zauzima 46 posto tržišta, a slijede Euroherc (9,43 posto), Allianz Zagreb (7,04 posto), Jadransko (6,14) i Osiguranje Zagreb (sa 5,47 posto tržišta). Prvih pet osiguratelja zauzelo je tri četvrtine (74,1 posto) tržišta, a deset od 24 osiguratelja drži čak 91,3 posto. </p>
<p>Croatia je lani uspjela zaustaviti osipanje osiguranika pa se njezin relativno skroman premijski rast (porast od 1,3 posto) može smatrati uspjehom. Tim više što ga najvećim dijelom zahvaljuje značajnom rastu životnih osiguranja. K tome treba dodati da je prošla godina za Croatia osiguranje bila izuzetno teška. Protekla je u očekivanju privatizacije, što je utjecalo i na raspoloženje osiguranika, posebno onih u osiguranjima imovine koja se ugovaraju na više godina. </p>
<p>Euroherc d.d. koji se bavi samo neživotnim osiguranjima, a profilirao se kao specijalist za automobilska osiguranja (85 posto portfelja), nastavio je s brzim rastom – rast premije od gotovo 15 posto. Kad se k njegovim rezultatima pribroji i premija Jadranskog osiguranja (rast od 19,5 posto) kojem pretežit dio portfelja također čine osiguranja automobila (88 posto), čini se da te dvije članice Grupe Agram u osiguranjima motornih vozila počinju ozbiljno ugrožavati primat Croatia grupe. </p>
<p>Među osiguravajućim društvima koja ugovaraju sve vrste osiguranja, zahvaljujući višegodišnjem uzastopnom premijskom rastu, podjednako visokom u životnim i neživotnim osiguranjima, Allianz je posve učvrstio treće mjesto i time je, uz Grawe (5,24 posto tržišnog udjela), postao najuspješniji predstavnik stranih osiguratelja. </p>
<p>Tome treba dodati da strani, odnosno osiguratelji u pretežitom stranom vlasništvu, mjereno premijom sada drže već četvrtinu ukupnog hrvatskog tržišta osiguranja.</p>
<p>Pritom treba zabilježiti poslovnu stabilizaciju slovenskog Triglava te lanjski nagli rast osiguravatelja Kvarner-Wiener Städtische (porast od 67 posto) i Uniqae (rast od 102 posto). Od domaćih osiguratelja udvostručenje premijskih prihoda uspjelo je još samo Libertas osiguranju koje ugovara jedino životna i osiguranja od nezgode. </p>
<p>Inače, mjereno postocima rasta premije osiguratelji iz donje polovice ljestvice imaju brži rast, a u apsolutnim iznosima njihov se zaostatak za vodećima sve više povećava. Očito, da bi i ubuduće preživjeli morat će se okrenuti visokoj specijalizaciji za pojedine oblike osiguranja koja se »velikima« ne isplate ili u tom dijelu svoje ponude ne pokazuju dovoljnu fleksibilnosti. </p>
<p>S obzirom na to da još nema naznaka jačeg gospodarskog oporavka kao i da je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti i dalje viša od 20 posto, lanjski je nagli rast životnih osiguranja ipak iznenađenje. Ali treba dodati i da je ostvaren uz istodobnu visoku stopu »otpada«, kako osiguratelji nazivaju raskide ugovora. Glavni je uzrok tog, za osiguranike financijski najnepovoljnijeg rješenja, gubitak radnog mjesta ili bitno smanjenje prihoda. </p>
<p>Prošla je godina pokazala još neke značajke hrvatskog tržišta životnih osiguranja: ugovara ih sve više mlađih ljudi, trajanje ugovora o osiguranju bliži se prosjeku od 20 godina, ali visina prosječno uplaćene godišnje premije se smanjuje. </p>
<p>Da će prošla godina biti premijski rekordna po uplatama moglo se zaključiti već prema visini uplata u devet mjeseci kad su dosegnule ukupnu premiju iz cijele 2001. godini. Čini se da su od toga najviše koristi imali osiguratelji u stranom vlasništvu koji su, mjereno premijom, zauzeli gotovo polovicu (48,5 posto) tržišta, a već četvrtu godinu uzastopce predvodi ih Grawe Hrvatska, sada sa 17,9 posto tržišnog udjela.</p>
<p> Druga je Croatia sa 15,1 posto, a slijede Zagreb (13,9 posto), Merkur (13,5 posto), Allianz (9,2 posto) i Sunce (8,8 posto) tržišta. Prvih pet na ljestvici najvećih osiguratelja života u Hrvatskoj drže 70 posto tržišta, a prvih deset čak 91 posto. Prema podacima o kretanjima u ovim osiguranjima u prvom tromjesečju 2003. godine, takvi omjeri snaga će se nastaviti, uz sve veći premijski bijeg vodećih na ljestvici.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zarada Nokie porasla 13 posto</p>
<p>HELSINKI, 21. travnja</p>
<p> – Najveći svjetski proizvođač mobitela, finska Nokia u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila 977 milijuna eura dobiti, odnosno 13 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Neto prihodi u tome su razdoblju bili nešto niži, za tri posto, dosegnuvši 6,8 milijardi eura. </p>
<p> Predsjednik uprave Jorma Ollila izrazio je zadovoljstvo što prodaja mobilnih telefona nastavlja rasti na godišnjoj razini već četvrto tromjesečje zaredom i to po stopi od 10 posto, na približno 98 milijuna uređaja.. Udio Nokie na tom je segmentu tržišta porastao za 13 posto, na približno 38 milijuna mobilnih telefona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Snažan rast dobiti IBM-a</p>
<p>ARMONK, 21. travnja</p>
<p> – Američka informatička tvrtka IBM u prvom je tromjesečju 2003. ostvarila 1,4 milijarde dolara dobiti, što je osam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Takav rezultat ostvarila je uz 11 posto veće prihode, odnosno 20,1 milijardu dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>High-tech dionice ponovno privlače investitore</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Protekli tjedan donio je rast vrijednosti većine burzovnih indeksa na Wall Streetu. Većina promatrača uzlazni trend na svjetskim tržištima kapitala pripisuje predblagdanskom raspoloženju, ali tome su pridonijeli i poslovni rezultati kompanija objavljeni tijekom protekloga tjedna. Rezultati pojedinih kompanije u prvom tromjesečju ove godine čak su nadmašili očekivanja, posebice onih iz sektora visoke tehnologije pa su high-tech dionice opet privukle pozornost investitora. </p>
<p>Tako je indeks Philadelphia Semiconductor na prvom mjestu na listi dobitnika s tjednim rastom od gotovo 12 posto, a upola manje stope rasta zabilježili su brojni indeksi iz Nasdaq palete, dok je Dow Jones Industrials, s druge strane, ostvario rast od skromnih 1,6 posto, čak znatno manje od 2,9 posto koliko je zabilježio S 500 indeks. </p>
<p>Dionice poluvodičke industrije bile su u središtu zanimanja kupaca pošto je tvrtka Broadcom najavila rast prodaje i u drugom tromjesečju te joj je dionica skočila gotovo 20 posto u jednom danu. Naravno, ta je vijest potaknula i dionice najvećih konkurenata, kao što su Applied Micro Circuits i National Semiconductor, a rast cijene bilježio je čak i AMD, usprkos katastrofalnom padu prodaje od 21 posto u prva tri mjeseca ove godine. </p>
<p>Najava boljih dana za poluvodičku industriju ostavila je traga i na europskim tržištima kapitala, gdje su Infineon i STMicroelectronics bilježili solidan rast. Rast cijena dionica u high-tech sektoru donio je miran završetak trgovine na europskim burzama, među kojima je prednjačio frankfurtski DAX s tjednim rastom od čak 6,1 posto.</p>
<p>Ali bilo je i gubitnika, poput kompanije Sun Microsystems, čiji prihodi nisu dosegnuli predviđanja analitičara pa je uslijedila kazna u obliku pada cijene dionica od oko 8 posto. </p>
<p>Na cijeni su bile i dionice zrakoplovnih kompanija, pri čemu je vlasnik American Airlinesa AMR bio najveći dobitnik na New York Stock Exchangeu (NYSE) u četvrtak s rastom od 18 posto, što je povoljno utjecalo na većinu dionica u sektoru. </p>
<p>Valja pritom naglasiti kako je, sasvim očekivano, razina likvidnosti bila prilično niska, što je ovaj put pozitivno utjecalo na aktivnost na Wall Streetu. Pokazuje to i omjer od 3:1 u korist dobitnika (na NYSE) na kraju protekloga tjedna. </p>
<p>Ipak, dio analitičara brine razvoj događaja na makroekonomskom planu, osobito na tržištu rada, koje prema novim podacima obiluje viškom radne snage. Povećanje broja nezaposlenih nepovoljno utječe na osobnu potrošnju, što je, uz poslovne rezultate velikog broja tvrtki, jedan od najvećih utega za Wall Street. Naime, premda je protekli tjedan donio nekoliko neočekivanih (pozitivnih) iznenađenja, malo tko vjeruje u znatniji oporavak burzovnih indeksa.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Može li Hrvatska odabrati stručnjake a ne političare za pregovore s Bruxellesom </p>
<p>Pegovaračka ekipa za pristup Hrvatske Europskoj uniji trebala bi biti odabrana isključivo prema stručnom kriteriju i lišena svih stranačkih kombinatorika, kazali su za »Vjesnik« hrvatski diplomati/ Žurba u stvaranju pregovaračke ekipe nagovještava da politička nervoza zbog njegova sastava i nepovjerenje vlasti i oporbe ipak postoji/ Stručna ekipa imat će najviše posla u uvjeravanju političara da se u procesu pregovora pravila EU-a prihvaćaju u cijelosti te da se iz Unijina menija ne može izabrati samo ono što nam odgovara </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Pregovaračka ekipa za pristup Hrvatske Europskoj uniji trebala bi biti odabrana isključivo prema stručnom kriteriju i lišena svih stranačkih kombinatorika, jer bi se u suprotnome mogao dovesti u pitanje zahtjevni rok ispunjavanja uvjeta za punopravno članstvo EU do kraja 2006. godine, kazali su Vjesniku hrvatski diplomati. Ipak, dodali su, najvažnije će biti političko usmjerenje vladajućih garnitura u Hrvatskoj koja mora u potpunosti prihvaćati primjenu standarda Europske unije. </p>
<p>Prema neslužbenim najavama, Vlada do kraja ljeta kani ustrojiti pregovaračku skupinu za pregovore s Europskom unijom koja ne bi podlijegala stranačkim uzusima i ne bi ovisila o izbornim promjenama. No, žurba u stvaranju pregovaračke ekipe ipak nagovještava da politička nervoza zbog sastava pregovaračke ekipe i nepovjerenje vlasti i oporbe ipak postoji - pravi pregovori o punopravnom članstvu, pod uvjetom da na proljeće sljedeće godine Hrvatska dobije pozitivno mišljenje Europske komisije, započinju tek za godinu i pol, na jesen sljedeće godine. </p>
<p>Kada Komisija do početka ljeta pošalje upitnik s 4000 pitanja, pristojno vrijeme za odgovore bilo bi oko tri mjeseca. Na taj se način daje vremena za popravke kada Komisija ponovno vrati u Zagreb jedan dio odgovora na doradu, što se u pravilu događalo tranzicijskim zemljama. </p>
<p>U kuloarima se već nagađa da je najpoželjniji šef pregovaračke skupine za pristup Europskoj uniji ministar za europske integracije Neven Mimica. Takve su želje sasvim opravdane, jer je Mimica bio i na čelu skupine za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. I osnivanje te stručne skupine bilo je obilježeno stranačkim prepucavanjima, posebice o tome kome će to tijelo biti odgovorno.</p>
<p>Ipak, tadašnji su pregovarači obavili posao iznad svih očekivanja, posebice u očima dužnosnika Europske komisije, koji su nekoliko puta javno hvalili umješnost ministra za europske integracije. Mimičin tim, pokazalo je iskustvo u pregovorima, bio je uspješan upravo zbog činjenice da nije bio podložan političkim promjenama.</p>
<p>Zbog nužnosti da pregovori imaju punu potporu u zemlji, najavljuje se da bi za osnivanje pregovaračke skupine trebalo postići stranački konsenzus. Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović već je izjavio da, osim u Saboru, konsenzus treba proširiti i na izvanparlamentarne stranke i nevladine udruge, što bi značilo snažnu podršku ulasku u EU, cilju koji nije podložan mijenjanju smjera sa svakom promjenom vladajuće garniture.</p>
<p>Odnosi Hrvatske i EU-a zbivat će se u dva smjera. Jedan dio posla radit će stručne skupine i to na tehničkim poslovima usklađivanja i prihvaćanja EU-zakonodavstva i umetanja u hrvatsko, dok na političkoj razini ostaju pitanja suradnje s Haaškim sudom, povratak izbjeglica i njihove imovine i reforma pravosuđa. Konsenzus će sasvim sigurno biti teško postići upravo o političkim pitanjima suradnje s Haaškim sudom, jer je desne stranke uglavnom ne prihvaćaju, a neke zagovaraju referendum o promjeni uvjeta suradnje.</p>
<p>Važno je, međutim, naglašavaju u administraciji, da u pregovaračkoj skupini budu stručnjaci koji nisu vezani uz političke stranke, jer tada neće biti podložni utjecajima vezanim uz posebne interese, poput poljoprivrede ili smjera privatizacije, s čim je bilo problema u prošle dvije godine. </p>
<p>Kada je izbila »afera šećer«, u prvi je plan izbio sasvim određen interes stranke kojoj je poljoprivreda važna zbog njena biračkog tijela, pa se izbjegavala dostava sumnjive dokumentacije koju je Komisija od Hrvatske tražila.</p>
<p>Skandali u privatizaciji, također uzrokovani stranačkim interesima, doveli su do toga da se nepovjerenje u otvorenost hrvatskog tržišta i primjenu načela slobodnog tržišta izrazi u posljednjem izvješću Komisije o napretku u Hrvatskoj.</p>
<p>Stručna skupina, kad bude izabrana, imat će najviše posla uvjeravajući političare da se u procesu pregovora pravila EU-a prihvaćaju u cijelosti, te da se iz EU-jelovnika ne može izabrati samo ono što zemlji ili određenoj političkoj grupaciji tog trenutka odgovara, bilo da je riječ o politici ili gospodarstvu.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Poznavanje sveukupne slike DNK revolucionirat će biologiju i medicinu«</p>
<p>Poznavanje sveukupne slike DNK omogućit će nove pristupe u razumijevanju, dijagnostici i terapiji bolesti / Već godinama proučavamo uloge gena sa 21. kromosomom u nastanku i zaštiti od raka, kaže Nižetić</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Profesor Dean Nižetić, rođeni Splićanin, redovni je profesor medicinskog fakulteta združenih bolnica St. Batholomew's i Royal London sveučilišta u Londonu i jedan od dvojice hrvatskih znanstvenika koji je izravno sudjelovao u radu međunarodnog tima znanstvenika na projektu ljudskog genoma. S grupom kolega radio je na izdvajanju više gena, a trenutno s grupom kolega iz Britanije i Italije radi na studiji mehanizma nastanka dječjih leukemija i zaštite od tumora ostalih tkiva na primjeru Downovog sindroma.</p>
<p>• Kako se osjeća znanstvenik koji je dio velikog tima od dvjestotinjak svjetskih stručnjaka koji ujedinjeni rade na jednom tako velikom projektu? Što ste vi konkretno radili?</p>
<p>– Najbolji odgovor na to pitanje izrekao je Dobriša Cesarić u »Slapu« – «i moja kaplja pomaže ga tkati«. Takav je moj osjećaj. Moja grupa, u suradnji s drugim grupama, pomogla je konstrukciji preko četvrtine mape ljudskog 21. kromosoma, a izradili smo mapu oko 10 posto duljine istog kromosoma. Da budem jasniji: kromosomi su najmanji fizički dijelovi na kojima je namotana DNK u stanicama. Svaki dio DNK se mora »mapirati«, odnosno skicirati, da bi ga se moglo »pročitati«. Mi smo te mape poslali centrima u Njemačkoj koji su iz njih »pročitali« DNK na tim dijelovima, dok je za to vrijeme moja grupa pokušala izolirati i karakterizirati gene na tim dijelovima DNK. Posebno nas je zanimao 21. kromosom, jer njegova prekobrojnost uzrokuje Downov sindrom. Moja grupa već godinama proučava uloge gena s tog kromosoma u nastanku i zaštiti od raka. Ta povezanost proizlazi iz spoznaja da su osobe s Downovim sindromom mnogo osjetljivije na nastanak dječjih leukemija. U tim nam je studijama pomogla suradnja s grupom profesora Krešimira Pavelića na Institutu Ruđer Bošković, koji su nam poslali DNK koji su oni izolirali iz uzoraka Hrvatske banke tumora, kolekcije jako dobro karakteriziranog materijala. Uspjeli smo izolirati gen USP25, koji smo objavili zajedno s grupom profesora Pavelića. Moja je grupa potom izolirala još nekoliko gena, na primjer gen SAMSN-1 kojem smo sami dali i ime. To je sada službeni naziv za taj gen u »knjizi života«, kako se popularno naziva finalni slijed DNK.</p>
<p> • Koji su dometi ovog velikog projekta?</p>
<p>– Značenje dostignuća koje je objavljeno ovog tjedna u »Scienceu« je u tome, da je slijed elemenata, nukleotida, koji sačinjavaju informaciju DNK čitavog genoma čovjeka u 99 posto »pročitan« i objavljen. Da bismo jasnije prikazali razliku između prve skice i ovog finalnog slijeda, poslužit ću se slikovitim primjerom: zamislimo ukupni DNK kao autocestu koju treba izgraditi, prva skica bi odgovarala cesti u kojoj u prosjeku nakon svake dionice od 500 metara slijedi prekid dug 50 metara u kojem nema nikakve ceste. Finalni slijed je, u istom primjeru, kontinuirana i potpuno asfaltirana cesta, u kojoj možda ostaju jedan ili dva vrlo kratka prekida, u tunelima na kojima fali asfalt. Prvi sekvencionirani dijelovi ljudskog genoma bili su – ljudski 22. kromosom, u prosincu 1999. godine izradio britanski institut »Sanger Centre«, te odmah iza toga ljudski 21. kromosom, u svibnju 2000. izradio međunarodni konzorcij na kojem sam i ja koautor. Ta dva kromosoma su izrađena odmah u prvom valu u finalnom obliku i poslužili su kao poligon na kome se mnogo naučilo o veličini i problemima monumentalnog zadatka – čitavog ostatka genoma. Većina DNK je potom prvo završena »u grubo« 2001. godine, te finalno, koliko je tehnološki bilo moguće, sada. Poznavanje sveukupne slike DNK revolucionirat će biologiju i medicinu te brojne druge discipline, kao populacijsku genetiku i studiju evolucije, farmakogenetiku i forenziku. Omogućit će nove pristupe u razumijevanju, dijagnostici i terapiji bolesti.</p>
<p> • Prvo nas je iznenadio »mali« broj ljudskih gena, onda smo bili iznenađeni brzinom kojom je obavljeno sekvencioniranje cijele karte genoma. No za složenost pojedinog organizma, ipak su najvažniji proteini, a ne geni?</p>
<p>– Broj gena – 30.000 – je samo na prvi pogled mali. No, svaki se gen izražava u različitim formama RNK, koji kompleksnost sistema dižu sa 30.000 na preko 50.000 izraženih gena. Svaka od tih RNK molekula onda se »prevodi« u proteine, a oni podižu složenost organizma na više od 100.000 konačnih proizvoda gena. Tek treba ustanoviti kako svi ti proteini izgledaju, što rade, i u kakvoj su interakciji s drugim proteinima. Dakle, posao znanstvenika tek počinje.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Od milijunskih jack potova najviše koristi ima država</p>
<p>Unatoč neimaštini, igrama na sreću popularnost u Hrvatskoj raste iz godine u godinu/ Ministar financija Mato Crkvenac pohvalio se da je u 2001. godini za korisnike prihoda od igara na sreću izdvojen 21 milijun kuna, a ove će godine taj iznos biti povećan na čak 122 milijuna </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Iako se loto u Hrvatskoj igra već desetljećima, ta igra, odnosno njezina inačica »7/39«, nikad nije bila popularnija nego u posljednjih nekoliko tjedana. Zbog jack pota, koji je dosegao rekordnih 18 milijuna kuna, u Hrvatskoj je zavladala prava loto-groznica, a loto su počeli igrati i oni koji su rijetki posjetitelji uplatnih mjesta Hrvatske lutrije. </p>
<p>Samo prošli tjedan, kad je dobitak bio 15 milijuna, građani Hrvatske su na loto potrošili oko 30 milijuna kuna, što je najveća tjedna uplata u povijesti Hrvatske lutrije. Budući da nitko nije pogodio dobitnu sedmicu, jack pot je porastao za još tri milijuna, pa se očekuje da bi uplata mogla premašiti prošlotjednu. I dok 4,5 milijuna građana mašta o trošenju milijuna, najviše razloga za veselje imaju državni rizničari. </p>
<p>Loto je, uostalom, i izmišljen da se puni državni proračun. Riječ je o klasičnoj igri na sreću, kakve svugdje u svijetu smije priređivati samo državna lutrija. Prema Zakonu o igrama na sreću, koji uglavnom prati europske standarde, polovinu iznosa koji uplate igrači Lutrija mora ostaviti u igri, što znači da ta polovina odlazi na dobitke koji se isplaćuju. Druga polovina prihod je Lutrije, koja taj novac uplaćuje u državni proračun. </p>
<p>Unatoč neimaštini, igrama na sreću u Hrvatskoj popularnost raste iz godine u godinu. O tome najbolje govori podatak kojim se prije desetak dana pohvalio ministar financija Mato Crkvenac. Prema njegovim riječima, u 2001. godini za korisnike prihoda od igara na sreću izdvojen je 21 milijun kuna, a ove će godine taj iznos biti povećan na 122 milijuna. </p>
<p>Prema procjenama Ministarstva financija, hrvatski su građani lani potrošili oko tri milijarde kuna na igre na sreću. To je rekord u proteklih desetak godina, pa je tržište igara na sreću u Hrvatskoj doseglo razinu od dva posto BDP-a.</p>
<p>Osjetan rast u proteklih nekoliko godina tržište igara na sreću ponajviše može zahvaliti otvaranju kladionica čija je ukupna godišnja uplata viša od milijardu kuna. Sve kladionice koje danas rade u rukama su privatnih vlasnika iako i Hrvatska lutrija ima pravo po istim uvjetima kao i privatnici otvarati kladionice. Stoga je u najmanju ruku neobično da Lutrija tu mogućnost još nije iskoristila. Državu to, međutim, previše ne brine jer privatni priređivači klađenja svoje porezne obveze plaćaju redovito, a u kontrolama koje je provela porezna inspekcija dosad nisu otkrivene veće nepravilnosti. </p>
<p>Klađenje, očito, nije ugrozilo loto. Nema sumnje da će Lutrijina uplatna mjesta u utorak raditi prekovremeno, a u srijedu će se uplate primati do 17 sati kako bi svi »zaraženi« loto-groznicom mogli uplatiti svoje listiće, jer jednostavno ne postoji drugi legalan način da se s uloženih petnaesta kuna zaradi 18 milijuna. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Uskrsni turisti nisu iznevjerili</p>
<p>Procjenjuje se da je na Jadranu boravilo oko 50.000 registriranih gostiju, čemu treba dodati i tradicionalnih petnaestak posto neprijavljenih</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Za razliku od meteorologa koji su najavljivali kišu, ohladivši tako od putovanja ne malo potencijalnih izletnika, uskrsni turisti nisu iznevjerili. Uskrs je označio početak turističke predsezone, a s obzirom a to da većih otkaza nije bilo, procjenjuje se da je na Jadranu boravilo oko 50.000 registriranih gostiju. Tome treba pridodati i tradicionalnih petnaestak posto neprijavljenih, što je uobičajeno za ovo doba godine.</p>
<p>Sreća je, dakle, što je vrijeme poslužilo, omogućivši gostima boravak u prirodi, jer bi u protivnom bili osuđeni na dosadu. Naime, sudeći prema nedavnim izlaganjima županijskih direktora turističkih zajednica, naša se izvanpansionska ponuda neće obogatiti ni ove godine.</p>
<p>U Istri, doduše, još i postoji kakva-takva mogućnost da kišni dan ne propadne ako se obiđe pokoja vinska cesta ili sve sređenija unutrašnjost, pogotovo agroturistička gospodarstava. Iako su prema ponudi najnapredniji u zemlji, čelnici jedne istarske hotelijerske kuće nedavno su dali oglas za prikupljanje svih kvalitetnih ideja kojima bi još obogatili ponudu, pokazujući da im je stalo do zadovoljstva gostiju.</p>
<p>Ratom također neokrznut Kvarner bitno zaostaje za istarskom ponudom i ni izdaleka ne koristi sve potencijale, ali ima sreću što prema njemu gravitira nekoliko važnih tržišta.</p>
<p>Zahvaljujući sjajnoj poziciji i činjenici da će država gradnjom autoceste Rijeka – Zagreb, odnosno dijela autoceste od riječkog područja prema Sloveniji, uskoro odraditi svoj dio posla, kvarnerski turizam ima odličnu perspektivu. Ako se poštenom pristupu države pridruži i entuzijazam turističkih radnika (pogotovo gradskih i inih poglavarstava), područje Kvarnera moglo bi dobro raditi cijele godine.</p>
<p>Danas se (kišno) vrijeme troši u restoranima i pokojem 'wellness'-tretmanu koji je, međutim, u usporedbi sa slovenskim zdraviliščima, ovdje tek u začetku. Nažalost, većina sjajno lociranih hotela na kvarnerskoj rivijeri još ne daje posebne vikend-popuste.</p>
<p>Opravdavajući katastrofalno sporu modernizaciju ponude, Dalmatinci će se opravdavati Domovinskim ratom i manjkom poduzetničke inicijative. Ukratko – ono što je u Istri zaživjelo još prije četiri, pet godina, u Dalmaciji je još u fazi razmatranja. </p>
<p>Izuzmemo li kvalitetne projekte što se mogu nabrojiti na prste jedne ruke (dubrovački »Jeep safari« je jedan od njih), odnosno rizik vlasnika da bankrotira uvođenjem skupih novih proizvoda (termalna rivijera hotela Pinija koji radi cijele godine) turistička ponuda je na razini 19. stoljeća. Ako je sunčano, turisti se mogu kupati, a ako nije, mogu samo žaliti što nisu odabrali dinamičnije odredište.</p>
<p>Zanimljivo je da se ovakvo stanje tolerira godinama a da se ne zna tko je odgovoran za obogaćivanje ponude. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Barišić: Gdje je ta dobra volja ljudi kad nijedan ljudski život ne prođe a da ne doživi rat</p>
<p>Trebamo voditi brigu o onima koji trpe jer, osim osobne, uskrsnuće ima i društvenu dimenziju, rekao đakovački i srijemski biskup Marin Srakić/ Riječki nadbiskup Ivan Devčić poručio kako je svaki trud da se ljudi oslobode zloće preuzimanje Isusova uskrsnuća na sebe/ Ivan Prenđa, zadarski nadbiskup, istaknuo da živimo </p>
<p>u svijetu nemira i bešćutnosti</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Najveći kršćanski blagdan Uskrs proslavljen je diljem Hrvatske pozivima na mir. </p>
<p>Tako je u zagrebačkoj katedrali svečano euharistijsko slavlje predvodio Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački. U svojoj propovijedi Bozanić je, između ostaloga, istaknuo da Isusovo uskrsnuće razotkriva nepremostivu razliku između Božjih i ljudskih sudova. »Uskrsli Krist poziva nas na preispitivanje života i povijesti iz Božjega, a ne iz ljudskoga gledanja.</p>
<p> Isusov život bio je život iz ljubavi, raspoloživ za druge od početka do kraja za Boga i za bližnje«, rekao je Bozanić, dodavši da svijet taj život često ne razumije, ismijava i odbacuje, a često se razapinju oni koji po njemu žive.</p>
<p>U đakovačkoj je katedrali središnje uskrsno misno slavlje predvodio đakovački i srijemski biskup mons. Marin Srakić. </p>
<p>»U ime uskrsnuća pozvani smo oslobađati svijet od taloga grijeha kao što su nepravde, nejednakosti, nasilje, izrabljivanje i krajnja bijeda u tolikim krajevima svijeta, pa i kod nas. Trebamo voditi brigu o onima koji trpe jer, osim osobne, uskrsnuće ima i društvenu dimenziju«, rekao je Srakić. </p>
<p>Riječki nadbiskup Ivan Devčić, predvodeći na Uskrs svečano euharistijsko slavlje u riječkoj katedrali, poručio je kako je svaki trud da se ljudi oslobode zloće preuzimanje Isusova uskrsnuća na sebe.</p>
<p>Nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić, predvodeći euharistiju u katedrali Sv. Duje, poželio je da mir prožme svakodnevicu naše domovine, istaknuvši da nas stvarnost ipak ostavlja zbunjene i ožalošćene. </p>
<p>»Gdje je ta dobra volja ljudi kad nijedan ljudski život ne prođe a da ne doživi rat. Čemu ovakva nerazumna trka u naoružanju, a znamo kakve su posljedice toga, osobito mi koji smo doživjeli bezumni agresorski rat«, kazao je Barišić.</p>
<p>Uskrs se svečano slavio i u svim župama Zadarske nadbiskupije. Svečanu koncelebriranu misu u zadarskoj katedrali Sv. Stošije predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, koji je kazao da živimo u svijetu nemira i bešćutnosti, dok se kršćani moraju oduprijeti sveprisutnom egoizmu. Središnje crkveno slavlje na Uskrs u Dubrovniku održano je u katedrali gdje je svečanu misu predvodio dubrovački biskup mons. Želimir Puljić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mesić: Ako se usvoji proračun, nema razloga da izbori budu na jesen </p>
<p>Hrvatski predsjednik procjenjuje da će se izbori održati na proljeće iduće godine, jer očekuje da će predstojeća turistička sezona biti dobra te da će »biti dovršeni poslovi čiji će učinci biti vidljivi krajem ljeta i jeseni« / Sve ono što nije vojna tajna i što Haag potražuje Vlada je dužna dati zbog Zakona o suradnji s Haaškim sudom, kazao Mesić </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić svoju je procjenu da će se izbori održati na proljeće iduće godine potkrijepio očekivanjem da će predstojeća turistička sezona biti dobra te da će »biti dovršeni poslovi čiji će učinci biti vidljivi krajem ljeta i jeseni«.</p>
<p>»Najvažnije je da će planovi biti dobrim dijelom ispunjeni i da će biti usvojen prijedlog proračuna. Nema razloga da se onda na jesen ide u izbore«, izjavio je predsjednik Mesić odgovarajući na novinarsko pitanje na čemu temelji svoju procjenu s obzirom na to da bi se, prema nekim predviđanjima, izbori trebali održati ove jeseni.</p>
<p> »Vlada mora izraditi prijedlog proračuna i ako se on sastavi, onda je dalje lako provesti godinu. Pretpostavljam, ako ova vlada uspije sastaviti proračun, neće joj pasti na pamet ići u izbore, nego će ići dalje«, rekao je Mesić prigodom posjeta uskrsnom štandu Udruge roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju »Oko«.</p>
<p>Komentirajući okupljanje stranaka desnog centra oko HDZ-a, Mesić je ocijenio dobrim da se stranke okupljaju, ali da njihove poruke trebaju biti europske. </p>
<p>Potvrdio je da je s premijerom Ivicom Račanom postigao dogovor o imenovanju čelnika obavještajnih zajednica i da će se o tome više znati za nekoliko dana. Dodao je da ne zna zašto se toliko dugo čekalo s tim imenovanjima.</p>
<p>Upitan kako razriješiti prijeporna pitanja između Vlade, sindikata i poslodavaca, Mesić je odgovorio da je to uvijek teže u zemljama u tranziciji nego u zemljama sa stabilnim tržišnim gospodarstvom. »Jasno je da imamo iste mehanizme za dogovaranje, međutim nemamo tradiciju dogovaranja. U zemljama sa stabilnim pravnim sustavom dogovara se pred kraj godine, a u nas to traje tijekom cijele godine, prikupljaju se argumenti kako bi se bolje prošlo u pregovorima«, rekao je Predsjednik, dodavši da »to nije ništa nenormalno«.</p>
<p>Govoreći o Vladinoj odluci o deklasifikaciji dokumenata u vezi s djelovanjem bivšeg ministra obrane Gojka Šuška, Mesić je rekao da je sve ono što nije vojna tajna i što Haag potražuje Vlada dužna dati zbog obveza prema Zakonu o suradnji s Haaškim sudom. »Moramo dati dokumente koji rasvjetljavaju događaje u prošlom ratnom razdoblju, a koji će to biti - ne znam«, rekao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dan planeta Zemlje posvećen zaštiti voda</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja ove će godine Dan planeta Zemlje, 22. travnja, posvetiti zaštiti voda, posebice u parkovima prirode i nacionalnim parkovima, što je u skladu s UN-ovim proglašenjem ove godine - Međunarodnom godinom slatkih voda. Manifestacija će se održati u parku prirode Medvednici.</p>
<p> Iako je okoliš u Hrvatskoj dobro očuvan u usporedbi s drugim europskim državama, to se stanje u budućnosti neće održati ako već danas ne poduzmemo potrebne korake, poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša. Najveća hrvatska nevladina ekološka udruga Zelena akcija u povodu Dana planeta Zemlje »bavit« će se Družbom Adriom, projektom koji predviđa prijevoz ruske nafte iz Omišlja na Krku. Hrvatske šume će sadnicama crnogorice pošumljavati Gorski kotar.</p>
<p> Dan planeta Zemlje obilježava se u svijetu od 22. travnja 1970. a naziv Earth Day prvi put je upotrijebljen u proglasu gradonačelnika San Francisca 1969. godine. Godinu poslije obilježen je masovnim demostracijama na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi. Zbog takve potpore javnosti zaštita okoliša postala je i političko pitanje. Važnu ulogu u pitanjima ugroženosti okoliša i potrebe za njegovom zaštitom odigrali su i astronauti iz misije Apolo kad su 1968. fotografirali Zemlju u cjelini. </p>
<p> U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. kad je časopis »Priroda« od 1. veljače objavio takav poziv. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Produljen rok za podnošenje zahtjeva za dohodovnu potporu </p>
<p>Pretpostavlja se da bi se u skupinu onih koji traže dohodovnu potporu ukupno moglo prijaviti između pet i šest tisuća seljaka / Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, do 20. ožujka podnesena 2032 zahtjeva za ukupno 2487 poljoprivrednika / Pravo na 600 kuna mjesečne potpore imaju žene iznad 50 i muškarci stariji od 55 godina, a koristit će ga dok ne dteknu uvjete za poljoprivrednu mirovinu</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> – Država će produžiti rok za predaju zahtjeva za dohodovnu potporu od 600 kuna mjesečno starijim seljacima, koju je u zakonskom roku (od 20. veljače do 20. ožujka) zatražilo 2487 poljoprivrednika. Pretpostavlja se da bi se u skupinu onih koji traže dohodovnu potporu ukupno moglo prijaviti između pet i šest tisuća seljaka, a konačni rok do kojega bi predaja zahtjeva trebala završiti još nije definiran.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, u nadležnim tijelima državne uprave u cijeloj Hrvatskoj u spomenutom su razdoblju podnesena 2032 zahtjeva. No, kako je svako poljoprivredno gospodarstvo u jednom zahtjevu moglo tražiti dohodovnu potporu za sve članove kućanstva koji udovoljavaju uvjetima, ukupno 2487 poljoprivrednika zatražilo je po 600 kuna. Riječ je o članovima nekomercijalnih poljoprivrednih gospodarstava starijim od 50 (žene), odnosno 55 godina (muškarci). Pravo na 600 kuna mjesečne potpore oni će imati dok ne steknu uvjete za poljoprivrednu mirovinu. Važno je, pritom, da svatko tko ostvari pravo na mjesečnu potporu mora biti uključen i u sustav mirovinskog osiguranja poljoprivrednika. Mnogi, doduše, jesu u tom sustavu, no neredovito plaćaju doprinose za mirovinsko osiguranje, ili ih ne plaćaju. Ministarstvo je, stoga, nakon završenog upisa u poljoprivredni upisnik odlučilo dozvoliti da se i oni koji ne ispunjavaju uvjet o mirovinskom osiguranju, a imaju sve druge, mogu naknadno uključiti u mirovinsko osiguranje poljoprivrednika i ostvariti pravo na potporu.</p>
<p>Najviše potencijalnih korisnika potpore je s područja Koprivničko-križevačke županije, u kojoj su zahtjeve podnijela 422 poljoprivrednika. Najmanje zahtjeva podneseno je, pak, u Dalmaciji. Tako je, primjerice, u Šibensko-kninskoj županiji dohodovnu potporu zatražio - samo jedan poljoprivrednik. U Zadarskoj županiji podneseno je 26 zahtjeva, iz Splitsko-dalmatinske županije 37, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji traže se 63 potpore. Stariji poljoprivrednici koji nisu podnijeli zahtjev za državnu potporu od 7200 kuna godišnje, to će moći uraditi u prosincu ove godine. No, tada će se zahtjevi podnositi za potporu koja će se isplaćivati u 2004. godini. Podsjetimo, da bi mogli podnijeti zahtjev za ovu vrstu potpore, stariji poljoprivrednici su se prethodno morali upisati u registar poljoprivrednih gospodarstva. U prvi poljoprivredni upisnik upisalo se oko 140.000 poljoprivrednika. Dakle, najveći broj njih računa na model poticanja proizvodnje, model kapitalnih ulaganja i model ruralnog razvitka. Ali samo nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva mogu ostvariti potporu unutar modela potpore dohotku. No, to ne znači da ona ne moraju proizvoditi hranu za svoj potrebe. Naprotiv, propisano je da moraju posjedovati najviše tri hektara obradivog zemljišta, pola hektara vinodgrada ili voćnjaka, te dvije krave.</p>
<p> No, već sad se, navodno, pokazalo da zapinje razvrstavanje poljoprivrednika na komercijalne i nekomercijalne. Tako Splitsko-dalmatinska županija Ministarstvu nije dostavila dokumetaciju nužnu za popunjavanje poljoprivrednog upisnika. To je, kako doznajemo, jedina županija koja to nije učinila.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Balvani opet uznemirili stanovnike u Baranji </p>
<p>Zasad nepoznati počinitelji su u noći na subotu na kolnik Ulice kralja Petra Svačića u Belom Manastiru postavili drva izrezana za ogrijev</p>
<p>BELI MANASTIR, 21. travnja</p>
<p> - Stanovnici Baranje u subotu su ponovno bili svjedoci incidenta blokade prometnice, drugog u posljednjih mjesec i pol dana, ovoga puta Ulice kralja Petra Svačića u Belom Manastiru. </p>
<p>Kako je izvijestila Policijska uprava Osječko-baranjska, nepoznati su počinitelji u noći na subotu između 1,50 i 2,20 sati, na kolnik postavili drva izrezana za ogrijev. Naime, u toj su ulici, ispred kućnog broja 68, postavili osam cjepanica dugih 1,10 metara te ih složili po širini lijevog kolničkog traka.</p>
<p>Srećom, u to vrijeme ova ulica nije baš bila prometna, pa incident nije izazvao veće posljedice - nije bilo prometnih nesreća, oštećenih automobila ili ozlijeđenih sudionika u prometu. Međutim, ovaj je događaj zaplašio stanovnike Baranje, posebice zbog toga što se u posljednje vrijeme ovakve stvari događaju sve češće.</p>
<p> Podsjetimo, prije nepunih mjesec i pol dana, odnosno 9. ožujka, sličan se incident dogodio kod baranjskog mjesta Švajcarnica, na međudržavnoj prometnici Osijek - Republika Mađarska. Tada su trojica mladića srpske nacionalnosti (protiv kojih se zbog toga trenutno vodi sudski postupak) parkirali automobil nasred prometnice. Kada je svojim automobilom na barikadu naišao bračni par Glasnović iz Osijeka, mladići su im zabranili prolaz te su ih uz povike: »Ovo je Krajina, tu nemate što tražiti«, vratili u smjeru Darde. Zbog toga se događaja digla »velika prašina«, uslijedila su brojna reagiranja baranjskih jedinica lokalne samouprave, udruga i stanovnika Baranje, a od spomenutog su se događaja ogradili čak i neki predstavnici političkih stranaka sa srpskim predznakom.</p>
<p>Iako se još ne zna tko su počinitelji novog »balvanaškog« incidenta, pa policija provodi istragu kako bi ih otkrila i procesuirala, Baranjci i ovaj događaj povezuju sa međunacionalnim provokacijama i pokušaju zastrašivanja stanovnika: »Da se ovo dogodilo prije incidenta u Švajcarnici, možda na to ne bi obraćali toliku pozornost jer to može biti i nepromišljeno 'maslo' mladih koji se osile kada malo više popiju. No, ovako nas ovi događaji sve više podsjećaju na početak svih strahota iz 1991. godine. Tako je i tada počelo - sitnim provokacijama«, kazala nam je belomanastirka, povratnica Sonja B., ustvrdivši kako posebno zabrinjava činjenica da u međunacionalnim incidentima uglavnom sudjeluju mladi » o kojima ovisi budućnost ovoga područja«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Problemi oko raspoređivanja honoraraca u drugi mirovinski stup</p>
<p>Dok je za stalno zaposlene osiguranike u propisima bio utvrđen datum od kojega se utvrđivala obaveza uključivanja u drugi mirovinski stup, za honorarce je određeno da osiguranici u drugome stupu postaju danom uplate doprinosa, i tu počinju problemi </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Zbog nedorečenosti Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Regos od početka godine ima poprilično problema s raspoređivanjem honoraraca u obvezne mirovinske fondove, odnosno već i s utvrđivanjem da li netko obavezno ulazi u drugi mirovinski stup ili ne. Podsjetimo, u drugi mirovinski stup obavezno ulaze svi osiguranici mlađi od 40 godina, što je s početkom primjene Zakona o obveznim doprinosima prošireno i na honorarce. No, dok je za stalno zaposlene osiguranike u propisima bio utvrđen datum od kojega se utvrđivala ta obaveza, za honorarce je određeno da osiguranici u drugome stupu postaju danom uplate doprinosa, i tu počinju problemi.</p>
<p>Poslodavac je, naime, za honorarnog radnika dužan predati RS obrazac jednako kao i za zaposlene, te na njemu evidentirate isplatu plaća i sve uplate doprinosa. Za zaposlene osiguranike Regos te prijave odmah po primitku usklađuje s podacima o uplati doprinosa, što je moguće jer se plaće ne mogu isplatiti prije podmirenja tih obaveza. Honorari se, s druge strane, često isplaćuju s mjesec, dva zakašnjenja, pa čak i nakon nekoliko mjeseci. To znači da poslodavac može predati prijavu za honorarnog radnika u siječnju, ako je tada mlađi od 40 godina. No, u vrijeme kad doprinosi budu uplaćeni (i kada ta osoba i formalno postaje osiguranik), on može biti stariji od 40 godina. U tom trenutku, dakle, ta osoba nije obavezno osigurana u drugom mirovinskom stupu, već može - birati. A ako to ne učini, to znači da osoba koju je Regos već evidentirao kao osiguranika u drugome stupu kroz nekoliko mjeseci može ispasti iz tog sustava, pa se posao udvostručuje.</p>
<p>U tom slučaju, kako Vjesnik doznaje, Regos javlja poslodavcu da tog osiguranika ne treba prijavljivati u drugi stup, a istodobno se pokreće i postupak povrata novca u blagajnu sustava generacijske solidarnosti. Osim što je riječ o nepotrebnom trošku i što novac time do blagajne Mirovinskog zavoda, odnosno računa državne riznice putuje dvostruko dulje, to može stvoriti i probleme u evidenciji doprinosa, doznajemo neslužbeno. Inače, to neće biti problem samo u ovoj godini, nego i kod svake pojave novog honorarca u sustavu ubuduće.</p>
<p>Upravo zbog toga, u Regosu se nadaju da će se to pitanje uskoro naći na dnevnome redu u razgovorima sa Hagenom, kako bi se pronašlo najjednostavnije rješenje. Jedno od mogućih, kažu, moglo bi biti utvrđivanje roka do kojega se honorarac u 40-oj može uključiti u drugi stup, odnosno određenog dana u godini na koji bi se utvrđivala njegova dob i donosila odluka o tome ulazi li u drugi stup. </p>
<p>Na taj bi način i sami osiguranici mogli znati kakva im je sudbina, a i poslodavci bi jasno mogli odrediti postoji li obveza ispunjavanja RS obrasca. O tome hoće li ta temu uskoro doista biti predmet razgovora u Hageni zasad - šute.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030422].
|
