NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030222].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205264 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.02.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Je li Šarinić pozvan zbog Miloševića ili zbog nečega drugog</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da Šarinić ne bi trebao sam izaći pred istražitelje / Prisutnost odvjetnika, možda i službenog promatrača iz Ureda za odnose s Haagom (ako tužiteljstvo pristane), osigurali bi Šarinića od mogućih iznenađenja / Naime, Šarinićeva izjava »da će se pitanja temeljiti na 1991. godini«, a sve ostalo »na mojoj knjizi« ne mora značiti da će dnevni red svjedočenja time biti iscrpljen</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Još je jedan »pisac« zainteresirao haaške istražitelje za svoj lik i djelo. Nakon admirala Davora Domazeta i stožernog generala Janka Bobetka, i Hrvoje Šarinić, knjigom »Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem«, navijestio je da zna detalje koji mogu biti shvaćeni i kao pravosudno štivo.</p>
<p>Vijest da je bivši predstojnik Ureda predsjednika Franje Tuđmana i bivši predsjednik Vlade - od 12. kolovoza 1992. do 3. travnja 1993. godine - kao svjedok zanimljiv zagrebačkoj podružnici haaškoga tužiteljstva ipak nadilazi zanimanje za njegovu knjigu.</p>
<p>Haag je svoje zanimanje najavio još prije 14 mjeseci, kad je Šarinić prvi put obaviješten da bi, kao svjedok, mogao biti pozvan na obavijesni razgovor. Iz krugova bliskih Šariniću Vjesnik doznaje da je poziv stigao prije mjesec dana i da će biti realiziran tek idućeg tjedna.</p>
<p>O tom su pozivu navodno obaviještena i odgovarajuća službena tijela Vlade. Šarinić je, u skladu s najavom da će sam, bez odvjetnika, odgovarati na pitanja, pred televizijskim kamerama vijest prenio javnosti. Odbio je mogućnost bilo kakvih naknadnih razgovora i komentiranja svoje haaške uloge.</p>
<p>No, priča je ipak malo drukčija... Prvo, obavijest o tome da je Šarinić dobio poziv za svjedočenje do mjerodavnih je došla posredstvom televizije, ne prije četvrtka navečer. Drugo, Šarinić je nakon toga otputovao na privatni službeni put i ponio telefon promijenjena broja.</p>
<p>Ipak, od tih je formalnih detalja mnogo važnija činjenica da je suđenje Slobodanu Miloševiću, drugog dana svjedočenja famoznog »kapetana Dragana«, za tužiteljsku stranu dospjelo u vrlo nezgodnu situaciju. Naime, ono što je svjedok Dragan Vasiljković govorio u četvrtak pretvorio je u Miloševićevu obranu, iako je on svjedok optužbe.</p>
<p>U takvim, za tužitelje nezgodnim okolnostima, ured Carle del Ponte kao sudska stranka poseže za otprije »rezerviranim« Šarinićem. Njegov bi nastup trebao razvodniti neočekivan obrat koji je Vasiljković ponudio u sudnici braneći Miloševića i vratiti »lopticu« na tužiteljsku stranu.</p>
<p>Jer, iako je zapravo nosio Tuđmanovu torbu za pregovora u Karađorđevu i Tikvešu, Šarinić se ima pravo nazvati jedinim svjedokom tih pregovora i dijela njihova sadržaja. Tužiteljstvo bi njegovim riječima trebalo prisnažiti sve ono što je iz svjedočenja predsjednika Stjepana Mesića (na opće okolnosti) sud možda i zaboravio. </p>
<p>U takvim okolnostima Šarinić postaje »džokerom«, na što upućuje i obavijest prije 14 mjeseci i poziv otprije mjesec dana. No, tek će nakon zagrebačkog svjedočenja biti jasno je li inženjer Šarinić pozvan zbog Miloševića ili zbog nekih, za Hrvatsku daleko važnijih pitanja. </p>
<p>Naime, Šarinić je, makar nepunih osam mjeseci, ipak bio premijerom, dakle najvišom političkom osobom, iza Mesića, za koju se Haag zainteresirao. A zna se da tužiteljstvo »traži« osobu koja je operativno bila na visokim političkim dužnostima. I to ne samo da bi svjedočila.</p>
<p>Kad se tome doda i zanimanje za premijera u mandatu vojnih operacija - koje su već pravno apostrofirane kao okvir i za sumnju u počinjenje ratnih zločina - poziv Šariniću ne može proći bez opaske u tom smislu.</p>
<p>Stoga stručnjaci upozoravaju da Šarinić ne bi trebao sam izaći pred istražitelje. Prisutnost odvjetnika, možda i službenog promatrača iz Ureda za odnose s Haagom (ako tužiteljstvo pristane), osigurali bi Šarinića od mogućih iznenađenja. Jer, izjava »da će se pitanja temeljiti na 1991. godini«, a sve ostalo »na mojoj knjizi«, znamo iz iskustva, ne mora značiti da će dnevni red svjedočenja time biti iscrpljen. </p>
<p>Odvjetnik Branko Šerić, na primjer, svome je klijentu admiralu Domazetu osigurao prekid ispitivanja, bez procesnih posljedica, samo zato što se istražitelji nisu pridržavali dogovorenih tema. Da će se to dogoditi, odvjetnik je najavio i prije prvoga dana ispitivanja, pozivajući se na norme Haaškoga suda.</p>
<p>Šarinić, bez odvjetnika i odvjetničke pripreme za nepridržavanje dogovora, jednostavno neće biti spreman. Usput, Domazetovu saslušanju svjedočio je i tadašnji šef Ureda za odnose s Haagom Orsat Miljenić. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Optužnica protiv Šešelja ključ je raspetljavanja krvavog balkanskog čvora« </p>
<p>Ne idem ja u Haag svjedočiti ni protiv koga, nego o događajima / U Vojvodini su na djelu bila etnopolitička čišćenja - ljudi nisu bili proganjani samo zato što su bili po nacionalnosti ovo ili ono, nego zbog drukčijeg političkog opredjeljenja, pri čemu su pojedine nacionalne grupacije prema definiciji bile sumnjive / U Hrtkovcima sam vidio plakat agencije za zamjenu kuća koja je sloganom obećavala da je s njima »iseljavanje ljepše«, kaže Čanak</p>
<p>ALIBUNAR, 21. veljače</p>
<p> - Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine i vojvođanske skupštine, ide u Haag, kao svjedok o događajima u Srbiji prošlih desetak godina u procesu koji se vodi protiv Slobodana Miloševića, ali i Vojislava Šešelja. Zbog toga mu prijete, ne može više napraviti ni korak bez brojnog osiguranja, a u automobilu kojim smo se vozili na njegov predizborni skup u Alibunar, na istoku Vojvodine, ne odvaja se od pištolja. </p>
<p>Stoga je bilo logično da ga na početku razgovora pitamo o podizanju optužnice protiv Šešelja, nakon koje mu mnoge dnevne aktivnosti, zbog nametnutog osiguranja, postaju noćna mora.</p>
<p>- Mislim da je optužnica protiv Šešelja, u kojoj se spominju počinjeni zločini progona u Vojvodini, ključ raspetljavanja krvavog balkanskog čvora. Razlog je jednostavan - pojednostavljivanja, kojima su težili na Zapadu u tumačenju ovdašnjih događaja i koja nikome nisu ništa dobro donijela, dovode ljude u zabludu o karakteru tih događanja. Evo dva primjera. Kad sam se javnosti predstavio kao čovjek koji je dragovoljno spreman otići u Haag i govoriti o svemu što se ovdje događalo, novinari su me uglavnom pitali za razloge spremnosti da odem i svjedočim protiv Miloševića ili Šešelja, previđajući da svojim pitanjima pokazuju nerazumijevanje ideje pravosuđa. Jer, ne idem ja svjedočiti ni protiv koga, nego o događajima. Znači, svatko tko bi išao u Haag kao svjedok morao bi svjedočiti o onome što se dogodilo, ne prejudicirajući na čiju stranu to svjedočenje vuče. Ako bi se to zaboravilo, onda se idealno uklapaš u ono što su radili velikosrpski nacionalisti i hegemonisti posljednjih petnaestak godina, pa u tom kontekstu i objektivne stvari, kao što su svjedočenja, postaju svrstavanje. U tom kontekstu, dakle, prisiljen si pri svjedočenju paziti što pričaš da bi se svrstao na neku stranu. I tu je početak drugog primjera, koji vam želim reći. Stalno se plasirala priča da su se u Vojvodini provodila etnička čišćenja, a istina je da su na djelu bila etnopolitička čišćenja!</p>
<p>• Koja je razlika?</p>
<p>- Ljudi nisu bili proganjani samo zato što su bili po nacionalnosti ovo ili ono, nego zbog drukčijeg političkog opredjeljenja, pri čemu su pojedine nacionalne grupacije prema definiciji bile sumnjive.</p>
<p>I tu imate slučaj zloglasnih Hrtkovaca, kad je Šešelj tamo držao vatrene govore o progonu Hrvata iz Srijema, čitajući popis 18 obitelji koje se otamo moraju iseliti. Treća obitelj na tom popisu je bila obitelj Alekseja Ejića, Srbina, predsjednika lokalnog Srpskog pokreta obnove. Taj isti Aleksej Ejić je došao u ured moje stranke u Novom Sadu, požalivši se da u Beogradu nije ni s kim uspio uspostaviti kontakt, te da smo mu mi jedina nada da će šutnja o onome što se događa u Hrtkovcima prestati.</p>
<p>Dakle, zašto je taj čovjek bio proganjan? Sigurno ne zbog nacionalne pripadnosti. Sad dolazimo do vrlo jasnog konteksta: Šešelj je radio za režim, bio njegova udarna šaka u borbi s političkim neistomišljenicima i pripadnicima nacionalnih manjina. Time sad dobivamo koordinatni sustav koji se bitno razlikuje od onoga koji su nametali velikosrpski nacionalisti i hegemonisti, a govorio je o »obrani srpstva«. Bila je to priča o obrani političkog modela kome su oni bili na čelu. Samim tim, svi koji nisu pristajali na taj model i hijerarhiju proglašeni su izdajnicima, a osim sramne zamjene teze, to nije imalo nikakve veze ni sa Srbima, ni sa srpstvom ni sa Srbijom.</p>
<p>• Hoće li haaško suđenje Šešelju napokon dovesti neke stvari na svoje mjesto i glede Hrtkovaca? Naime, nevjerojatno je da je u Srbiji još dominantna teorija prema kojoj se tamo sve događalo na dragovoljnoj osnovi!</p>
<p>- Što se tiče tih priča o dragovoljnim razmjenama kuća, ja sam osobno u Hrtkovcima vidio plakat agencije za zamjenu kuća koja se zvala YU-GA. U svom sloganu su obećavali da je s njima »iseljavanje ljepše«!</p>
<p>Činjenice su sljedeće: tamo su Hrvati bili pod izravnim pritiskom - ubojstva, ručne bombe u dvorištima, prijetnje ili mlaćenje djece... Država je pokazala potpunu inertnost, a alternativa je bila jasno ponuđena u zamjenama i razmjenama kuća.»Zajednica Srbije i Crne Gore neće potrajati...«</p>
<p>• Gdje se Vojvodina nalazi u Zajednici Srbije i Crne Gore?</p>
<p>- U preambuli Ustava. Priča o Zajednici Srbije i Crne Gore je priča o trenutnom političkom trenutku Europe danas. Srbija i Crna Gora su zajednica koja uistinu vrijeđa zdrav razum i ne mogu tu zajednicu, u kojoj nitko ne želi biti, nazvati nikako drukčije nego brakom iz tuđeg računa. Bizarno, dvoglavo mrtvorođenče! </p>
<p>Ali, dobro, neće ni to potrajati... </p>
<p>Mi smo se izborili da u preambuli jasno piše da u tu zajednicu ulazi Srbija sa svojim pokrajinama i Republika Crna Gora. Inzistirati na više od toga u samom dokumentu bilo bi previše, jer mi mislimo da nam je važnije razriješiti odnos prema Srbiji. Nije nas desubjektivizirala Jugoslavija ili Crna Gora, nego Srbija pod Slobodanom Miloševićem i mi se moramo sa Srbijom razjasniti.</p>
<p>• Znači li to da proces rastakanja bivše Jugoslavije još nije gotov?</p>
<p>- Naravno. Nekoliko pitanja nije uopće riješeno, na njih nema odgovora, a to su Kosovo, Crna Gora i Vojvodina.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Radoš priprema liberalnu koaliciju</p>
<p>Radoš predlaže da se u liberalnoj asocijaciji okupe LS, HNS, IDS i manje regionalne stranke i procjenjuje da bi za njih glasalo 35 posto neopredijeljenih birača / Iako poziv, izuzimajući LS, do ostalih stranaka još nije stigao, iz njih poručuju da će se odazvati </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Prošloga je tjedna čelnik Libre Jozo Radoš najavio da će krenuti u lobiranje kod stranaka liberalne orijentacije - LS-a, HNS-a, IDS-a te manjih regionalnih stranaka - ne bi li načelno razgovarali o mogućoj liberalnoj koaliciji ususret izborima. Radoš je u četvrtak, kako doznajemo od Zlatka Kramarića, potpredsjednika LS-a, o tome razgovarao s njegovim stranačkim šefom Ivom Bancem. </p>
<p>U izjavi Vjesniku u petak Radoš to nije potvrdio, šaljući samo naznake »da su s nekim liberalima kontakti već počeli«.</p>
<p>»Prvi će kontakti biti samo načelna razmjena mišljenja i vizija s ostalim predsjednicima stranaka liberalne orijentacije, a ako bude interesa, mogu se i formalizirati susreti stranačkih vodstava«, kazao je Radoš.</p>
<p>Predsjednik Libre kaže da je namjera njegove inicijative samo ispitati mišljenja o mogućnosti poslijeizbornog liberalnog koaliranja. Iako je priznao »nekoliko već ostvarenih kontakata«, Radoš nije želio otkriti s kim je o tome razgovarao, kako ne bi »zasmetao eventualnoj budućoj suradnji«. </p>
<p>Njegova stranka procjenjuje da bi se 35 posto neopredijeljenih birača, o koliko trenutno govore ankete, moglo okrenuti upravo liberalnoj asocijaciji na budućim izborima, jer im je dosta »njihanja lijevo-desno«.</p>
<p>Razgovarali smo da ćemo razgovarati, sve je što otkriva predsjednik Libre, s čijom se idejom liberalne koalicije slaže i Zlatko Kramarić, tvrdeći da on, a ne Radoš, ima »autorsko pravo na tu ideju«. »Nije da si prisvajam autorsko pravo, no činjenica je da sam ja inzistirao - s idejom Hrvatskog grozda - na liberalnom okupljanju«, rekao je Kramarić Vjesniku u petak.</p>
<p>Procjene da bi za liberalnu opciju moglo glasati 35 posto neopredijeljenih birača Kramarić dijeli s Radošem, »jer je naše biračko tijelo vrlo sofisticirano«. Ujedno podsjeća da su i stranke pobjednice trećesiječanjskih izbora dokazale snagu koaliranja i udružene srušile HDZ. »Tamo gdje nismo bili udruženi, HDZ je dobio osam župana«, kaže Kramarić.</p>
<p>Stranka Vesne Pusić, s kojom se razišao iz zajedničkog kluba zastupnika u Saboru, ne bi mu smetala u tom bloku. Njegov je predsjednik Banac s čelnicom HNS-a neslužbeno već razgovarao o suradnji.</p>
<p>Jozo Radoš liberalnoj bi opciji pridodao i IDS, no sudeći prema izjavama Damira Kajina, do njih takve najave još nisu stigle. »Činjenica je da IDS još nije razmišljao s kim će u koaliciju poslije izbora, ali je spreman na koaliranje sa strankama koje gledaju ulijevo«, poručuje Kajin. </p>
<p>Radoševu ideju liberalnog okupljanja načelno prihvaća, iako je tumači kao »Librino traženje prostora za sebe, što i priliči malim strankama«. Procjene o 35 posto glasova za združene liberala Kajin ipak smatra - pretjeranima. »Nemojmo se zavaravati, to je doista vrlo nerealno, ali svakog treba pustiti da živi u svojim uvjerenjima«, zaključuje. Njegova stranka zagovara udruživanja za predstojeće izbore, no svjestan je da »dominantan ton izborima neće dati IDS nego stranke kojima ankete već sad daju naklonost građana«.</p>
<p>Svi će se predstavnici stranaka koje bi Radoš liberalno udružio - LS, HNS, IDS - odazvati razgovorima s Librom, ujedinjeni u stavu da neke dogovore, prije sve očitijih izbora, treba razmotriti.</p>
<p>Zasad ni do HNS-a, kaže glasnogovornik Boris Blažeković, nije došao Radošev poziv za susret. »Mi smo otvoreni za razgovore, ali treba točno vidjeti što koja stranka u tom savezu nudi«, izjavio je Blažeković. </p>
<p>Podsjetio je da je prije dvije godine i od narodnjaka krenuo poziv za takvom asocijacijom, nakon čega su se razišli s Kramarićevim LS-om. Narodnjaci su odlučili na izbore ipak ići samostalno. »No, poslijeizborna koaliranja moguća su sa svim liberalnim strankama koje uđu u parlament«, poručio je Blažeković. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sigurnost nuklearke ne smije ovisiti o tome tko je vlasnik</p>
<p>Slovenski stručnjaci smatraju da bi ratifikacija sporazuma i hrvatski povratak u NE Krško ugrozili njenu sigurnost, no hrvatski stručnjaci tvrde da to nije točno i da je riječ o političkoj instrumentalizaciji struke</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - »Nije točna tvrdnja Društva slovenskih nuklearnih stručnjaka da bi početak primjene sporazuma o NE Krško smanjio postignutu razinu sigurnosti u toj elektrani«, tvrde hrvatski nuklearni stručnjaci.</p>
<p>Slovensko je društvo takvu ocjenu argumentiralo podatkom da međudržavni sporazum s Hrvatskom predviđa poslovno-tehničku arbitražu zajedničkog tijela pri odlučivanju o nuklearnoj sigurnosti.</p>
<p>Međutim, hrvatski stručnjaci tvrde kako nitko ne osporava pravo slovenske Uprave za nuklearnu sigurnost da donosi odluke o sigurnosti rada NE Krško dok se navedena odredba odnosi samo na poslovne odluke, koje se izravno ne tiču sigurnosti same nuklearke.
»Sigurnost nuklearke ne smije ovisiti o tome tko je njen vlasnik. To je pravilo iz međunarodne konvencije o nuklearnoj sigurnosti koju su potpisale obje strane i apsolutni prioritet u radu svake nuklearke«, kaže prof. dr. Nikola Čavlina, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva.</p>
<p>On ističe da je za Hrvatsku iznimno važan siguran rad te elektrane, jer je blizu hrvatske granice i Zagreba. Zato je Hrvatska za njenu sigurnost zainteresirana barem kao i Slovenija, kaže Čavlina. Pritom napominje da samo sigurna nuklearka uspješno posluje i svojim vlasnicima donosi korist.</p>
<p>»Poznato je da su u međudržavnim pregovorima sudjelovali brojni stručnjaci pa je teško povjerovati da bi im promakla odredba koja ugrožava nuklearnu sigurnost«, ističe mr. Damir Subašić, nuklearni fizičar i direktor Agencije za posebni otpad, koja se u Hrvatskoj brine za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. I on ističe da sigurnost nuklearke ne smije ovisiti o vlasničkoj strukturi ili činjenici da su vlasnici iz dviju država. U tom bi slučaju, naime, trebalo zatvoriti više nuklearki, primjerice one u francusko-belgijskom vlasništvu.</p>
<p>Zato su prijedlog slovenskog društva parlamentu - da ne ratificira sporazum o NE Krško zbog navodne opasnosti za sigurnost - drugi hrvatski stručnjaci prokomentirali kao političku instrumentalizaciju struke. Neki su i upozorili da je predsjednik slovenskog društva direktor poznatog slovenskog »Instituta Jožef Štefan«, koji godišnje od nuklearke dobiva poslove vrijedne oko 10 milijuna eura. Možda su se zabrinuli da bi hrvatski povratak u NE Krško pritvorio »zlatnu pipu«, kažu ti stručnjaci.</p>
<p>Rasprave o nuklearci su se zahuktale, jer bi sljedećeg tjedna slovenski parlament trebao raspravljati o ratifikaciji međudržavnog sporazuma o nuklearci. S druge strane, na dnevnom redu saborske sjednice, koja počinje sljedeći tjedan, je zakonski prijedlog HSLS-a o povlačenju hrvatske ratifikacije tog sporazuma.</p>
<p>O tom su prijedlogu mišljenja hrvatskih stručnjaka sukobljena. Dok neki smatraju da bi ratifikaciju trebalo povući da bi se izbjegle nove slovenske zamke, čiji je cilj da se po nerealnoj cijeni preuzme hrvatska polovica nuklearke, drugi upozoravaju da takva opasnost nije realna i da bi prerano povlačenje ratifikacije moglo donijeti više štete nego koristi.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Vrijeme dokazivanja</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Nakon dugotrajnih razmišljanja o tome kad bi Hrvatska trebala predati zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji, u petak je u Ateni premijer Račan taj zahtjev i predao. Protokol i tekst zahtjeva bili su vrlo jednostavni. Hrvatska je u svom europskom naporu naišla na plodno tlo. Unutar EU-a nesumnjivo postoji konsenzus o tome da treba postati dijelom Unije. </p>
<p>Hrvatska se tim činom obvezala na vrlo zahtjevnu zadaću. Nakon ratnog razaranja, desetljeća demokratski upitnog režima, Račanova je koalicija ipak smogla snage učiniti korak dalje. Snaga je bila potrebna jer je Račan u Atenu donio zahtjev zemlje koja još uvijek ne ispunjava potrebne kriterije za punopravno članstvo, a vladajuću koaliciju često tresu krize koje itekako imaju veze s načelima Europske unije, bilo da je riječ o uspostavi pravosuđa, poštivanja suradnje s Haaškim sudom ili pak mjera u gospodarstvu koje će joj osigurati status zemlje s funkcionirajućom i konkurentnom ekonomijom. Račan se u Ateni pred Grčkom, koja predsjedava Europskoj uniji, obvezao na poštivanje svih europskih načela, pa će već sljedeći tjedan u redovnom političkom dijalogu između Hrvatske i Europske unije započeti proces bez televizijskih kamera i svečanog ispijanja pjenušca. Počet će dug put na kojem će se Hrvatsku gledati pod povećalom. </p>
<p>Osim reformi koje je potrebno napraviti u zemlji, hrvatski uspjeh u EU nužno je povezan i s područjem zapadnog Balkana. Predajom službenog zahtjeva za EU, Hrvatskoj se povećava njezina uloga i važnost u regiji. Uspjeh Hrvatske značit će za EU i uspjeh regionalnog pristupa. Bruxelles će, naime, time pokazati da je načelo individualnog pristupa, kao i potreba snažne suradnje zemalja u regiji, uspješna formula. Pritom zemlje imaju mogućnost napredovati ovisno o vlastitim sposobnostima, a međusobnom suradnjom izbjegava se mogućnost nestabilnosti i konflikata. </p>
<p>Nakon više od desetljeća lutanja i često krivih percepcija o tome što je zapravo Europska unija, Hrvatska je ovim činom napokon iskoračila iz faze teoretiziranja i zakoračila u onu konkretniju. Sad više nema mjesta kvazigeostrateškim naklapanjima o opasnostima zapadnog Balkana. Počinje konkretan posao, a o hrvatskoj će sposobnosti ovisiti i njezin uspjeh na putu prema Uniji.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zašto nam se rugaju?</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Neka nam što prije ugase struju, makar djelatnici HEP-a, koji su ovih dana zaprijetili da će to učiniti u okviru borbe za povećanje plaća i odustali od štrajka! Mrak na oči svima je ionako već pao, jer je odavno očigledno da nitko od onih koji žive na naš račun - bilo da ih financiramo iz poreza ili sindikalne članarine - ne pokazuje ni zrnce zdrava razuma. Zrnca želje da se neke stvari u ovoj zemlji promijene nabolje, koja se tu i tamo čak i vide, u takvoj situaciji ne dolaze do izražaja, pa čemu onda uopće razbijati glavu o tome hoće li biti struje ili ne?</p>
<p>Ako nam ne povisite plaću za 20 posto, isključit ćemo struju, najavili su ovih dana neki ljudi koje financiramo iz svojih plaća. Struje će biti unatoč tim prijetnjama, rekao je jedan čovjek kojeg smo izabrali i također ga financiramo, a za kojeg neki drugi ljudi, za koje cijelo vrijeme plaćamo sindikalnu članarinu, kažu da je prevario građane i postao »grobar radničkih prava«. I ljudi koji se uglavnom financiraju sami, a koje zovemo intelektualcima, ovih su dana primijetili da oni koje neki zovu grobarima radničkih prava uglavnom odlučuju naglo, bez promišljanja o posljedicama koje će njihove odluke (a posljednje su one koje se odnose na iračku krizu) imati na ljude koji ih financiraju. Ljudi poslodavci (koji inače ne posežu u naš džep, ali su neki među njima itekako odgovorni za loše stanje u njemu) s tim se izjavama o grobarenju i odlučivanju na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ne slažu, nego predstavnicima onih o čijim džepovima rade poručuju da prestanu kočiti razvoj. I pristanu, primjerice, na promjene Zakona o radu. Koje je, kaže još jedan čovjek kojeg financiramo (samo sad u zakonodavnoj vlasti, a ne u izvršnoj), trebalo provesti još prije dvije godine. Što znači da se ne slaže s onima koji s iste financirane adrese kažu kako je to trebalo učiniti još dok je on bio na vlasti.</p>
<p>Da je ovako zamoran film na programu za koji odgovaraju ljudi koje financiramo putem RTV-pretplate, bilo bi lako. Potezom daljinskim upravljačem, naime, nasmijali bismo sami sebe nečijim neznanjem iz opće kulture u »Milijunašu«.</p>
<p>Ovako, nije smiješno. Jednostavno vapimo za tim da nestane struje i tona. Da nam se prestanu rugati s naslovnih stranica dnevnih novina i da se ne sprdaju s našom mukom međusobnim prepucavanjima. Ako su svi tako silno pametni, zbijenih bi glava sigurno mogli više. Toga su se već davno mogli sjetiti i ponašati se u skladu s tim. Za to ih plaćamo.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Parada je gotova, posao počinje</p>
<p>Kako će Hrvatska reagirati ako iz Haaga stigne neka nova optužnica protiv nekog generala koji neće biti star i bolestan poput generala Bobetka? Još jedan bijeg optuženog, poput bijega generala Gotovine, Hrvatskoj se ne bi oprostio. U službenu kandidatsku čekaonicu sigurno ne bismo bili pripušteni. No, kako bi na domaćem terenu prošla vlada koja bi optuženog bez odugovlačenja strpala u avion za Haag?</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Predan je zahtjev Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Pjenušac je ispijen. Parada je gotova. Pravi posao tek počinje. U sljedećih godinu dana Hrvatska mora dobiti podršku svih članica Unije ne bi li se uopće počelo ozbiljno razmatrati je li sposobna za ozbiljne pregovore o kandidaturi. Zeleno svjetlo Europskoj komisiji za taj dio posla Vijeće ministara EU-a mora dati konsenzusom. Prema tvrdnjama hrvatskih diplomata, zeleno svjetlo Europska komisija treba dobiti najdulje za godinu dana. </p>
<p>Pravi posao za hrvatsku diplomaciju, dakle, tek počinje. I to u trenucima velike podijeljenosti između vodećih zemalja NATO-a i EU-a, za čije se članstvo bori Hrvatska. No, to nije jedini veliki hrvatski problem. Unija, naime, neće donositi nikakve formalne odluke dok se ne budu znali rezultati izbora, odnosno dok se ne bude znalo tko će zemlju voditi u sljedećem mandatu.</p>
<p>Ne bi to smio biti problem zna li se da sve važnije hrvatske stranke tvrde kako su za članstvo u EU. Deklarativna opredijeljenost, međutim, i ponašanje u praksi ne moraju ići ruku pod ruku, a u nas često i ne idu. Upravo je to najveća zamka. Europa nam priznaje velik napredak u »brojkama«, ali njezini diplomati ne kriju da se najveća prepreka Hrvatskoj krije iza »političkih uvjeta«.</p>
<p>Raspon tih političkih uvjeta za priznavanje statusa kandidata, a potom i članstvo, svima je više-manje poznat - od suradnje s Haaškim sudom preko povratka srpskih izbjeglica i prava manjina do javne televizije i privatizacije HTV-ova trećeg programa.</p>
<p>Kako će Hrvatska reagirati ako iz Haaga stigne neka nova optužnica protiv nekog generala koji neće biti star i bolestan poput generala Bobetka? Još jedan bijeg optuženog, poput bijega generala Gotovine, Hrvatskoj se ne bi oprostio. U službenu kandidatsku čekaonicu sigurno ne bismo bili pripušteni. No, kako bi na domaćem terenu prošla vlada koja bi optuženog bez odugovlačenja strpala u avion za Haag? Ako je vjerovati dosadašnjim iskustvima i nekim anketama, prema kojima se sedamdesetak posto građana protivi izručenju generala, ne bi joj bilo nimalo lako. Buka javnosti i oporbe bit će u najmanju ruku snažna, moguće i dramatična. Pohvale koje su se o Hrvatskoj mogle čuti kad je najavila podnošenje aplikacije za članstvo prekrit će debela prašina zaborava ako Vlada ustukne pred tom bukom. </p>
<p>Doduše, posljednja službena anketa koju je provelo Ministarstvo europskih integracija pokazala je da tri četvrtine hrvatskih građana smatraju kako je za Hrvatsku dobro da uđe u EU, čak i pod uvjetom svih najavljenih gospodarskih, upravnih i ostalih reformi te suradnje s Haagom. Ma koliko (ne)točne bile, ankete koje se ovih dana provode na sve strane za razne naručitelje, pokazuju da Hrvatska ipak još ima golem problem s razumijevanjem ciljeva za čije se dosizanje građani zalažu. </p>
<p>Teško je, naime, pomiriti rezultate anketa prema kojima privatizaciju poprijeko gleda gotovo isti postotak ispitanika koji podupire ulazak u EU. Kako li će tek javnost reagirati kad se (Slovenija je to već odradila) uvedu pravila igre po kojima će stranci, bez ikakvih ograničenja i pravnih 'začkoljica', moći kupovati iste nekretnine kao i Hrvati, dakle poljoprivredno zemljište, kuće na obali... Smjer reakcije javnosti može se sasvim jasno naslutiti već i po samo jednom primjeru - privatizaciji Sunčanog Hvara zbog koje se sasvim sigurno ne bi digla tolika buka da u igri nisu bili Slovenci. A kad politika 'nanjuši' takav trend, sasvim je izvjesno da će barem netko na njemu pokušati zaraditi koji bod. </p>
<p>Hrvatska, dakle, u dosad najvažniju etapu uključivanja u EU ulazi s punom vrećom problema. Istina je da bi mnogi od uvjeta koji se stavljaju pred nju predstavljali ozbiljan problem za mnoge Unijine članice. No, one su već unutra, a mi još nismo ušli ni u predvorje. Pred nas se ti uvjeti stavljaju po principu uzmi ili ostavi. Poneki se možda mogu zaobići na ovaj ili onaj način, ali će i takvi manevri imati svoju cijenu. Hrvatska, naravno, ne mora pristati na ispunjenje zadanih uvjeta, no u tom slučaju trebamo biti svjesni da će cijena biti još jedan krug zaostajanja za euro-vlakom, i to u društvu s ekonomski, politički i društveno najnerazvijenijim zemljama na Balkanu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Velike muke sa sindikatima: Liječnici nešto žele od Vlade, a nama ne daju ono za što izdvajamo svoj novac </p>
<p>Pristojna društva promiču elemente meritokracije, vladanja na osnovi vrsnoće i zasluga, i to većinom školskim sustavom i principijelnom otvorenošću. Dugoročna mogućnost uzlazne pokretljivosti i izbora načina života općenito ne znači da se mogu zanemariti razlike ovdje i sada. Pristojna društva ne mogu biti društva bez sukoba različitih interesa, bez konflikta. Interese onih koji na tržište kao robu iznose svoju radnu snagu zastupaju sindikati / U sindikatima se pojavilo samo nekoliko prepoznatljivih imena s donekle prepoznatljivom stranačkom orijentacijom i nekoliko prepoznatljivih javnih manifestacija protiv predsiječanske vlasti</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Sindikati su nužni za funkcioniranje pristojne države a jedina dosad poznata moguća pristojna vrsta države je država liberalne demokracije. No države liberalne demokracije nisu pristojne automatski. </p>
<p>To što oni zakonima isključuju sustavno ponižavanje ili marginaliziranje pojedinog državljana ili neke grupe ne znači da se za tu principijelnu jednakost ne treba boriti. Ne znači ni da je područje razlikovanja, na primjer prema bogatstvu, izvan svake regulacije. </p>
<p>Pristojna društva promiču elemente meritokracije, vladanja na osnovi vrsnoće i zasluga, i to većinom školskim sustavom i principijelnom otvorenošću. Dugoročna mogućnost uzlazne pokretljivosti i izbora načina života općenito ne znači da se mogu zanemariti razlike ovdje i sada. Pristojna društva ne mogu biti društva bez sukoba različitih interesa, bez konflikta. Interese onih koji na tržište kao robu iznose svoju radnu snagu zastupaju sindikati.</p>
<p>Ta jednostavna činjenica morala bi biti jednako poznata kao i one malobrojne druge koje su dio općeg znanja, o tome da se zemlja vrti oko Sunca i tri agregatna stanja vode, na primjer. No ni u privatnom ni u javnom govoru to zapravo nije tako. </p>
<p>Jest da su u prethodnom poretku, pa i u fazi deklariranoj kao socijalističko samoupravljanje sindikati bili samo pričuvna organizacija za dužnosnike koji nisu dobili nešto bolje, a na najnižoj razini neke vrste potrošačko-društvenog odbora. </p>
<p>Nabavljanje stvari po povoljnoj cijeni nije, dakako, bilo nevažno. Čak ni takva organizacija nije bila sasvim bez utjecaja u barokno razvedenom sustavu sedamdesetih i osamdesetih, mogli su zastupati ne samo zajamčena prava, nego razmjerno legitimirano (dopušteno) kritizirati upravu, naći neku drugu vezu protiv one koja je, na primjer, dovela direktora. </p>
<p>Taj neveliki prostor manevriranja unutar sustava koji je, prema samorazumijevanju eliminirao dopuštene konflikte (za razliku od prozivanja raznih skretanja i odstupanja) nije, očito stvorio dovoljnu tradiciju sindikalne organiziranosti.</p>
<p>Što se dogodilo nakon promjena? </p>
<p>Uz nužnu ispriku valja reći da je opet došlo do negativne selekcije. U procesu nastajanja stranačke demokracije nastale su neke nove sindikalne organizacije; neke su kao i u stranačkom životu postupno provele transformaciju. </p>
<p>No zastupanje radničkih prava nije se činilo pravim izborom za novo vrijeme. U sindikatima se pojavilo samo nekoliko prepoznatljivih imena s donekle prepoznatljivom stranačkom orijentacijom i nekoliko prepoznatljivih javnih manifestacija protiv predsiječanske vlasti.</p>
<p>No postupno su se sindikati pretvorili u veliki izvor nevolja za vladu. Te bi nevolje možda bile čak i veće da je uloga sindikata u javnosti jasnija. Jasnoća je, međutim, uvijek poželjna za rješavanje problema.</p>
<p>Zastupnici radnika i njihovih stečenih prava morali su sumnjičavo pratiti mjere poput onih što ih traži MMF. Međunarodni monetarni fond i druge institucije brinu za sigurnost ulaganja. To i ništa više. Vlada pak zastupa stav da bez reforme nema razvoja privrede ili još jasnije, da je ono što radi jedino moguće i jedino dobro za Hrvatsku i njene stanovnike.</p>
<p>Čak i da je to zaista tako, da postoji samo jedno moguće rješenje i jedna moguća paradigma razvoja ekonomije, Vladina bi dužnost bila da stalno obrazlaže svoje korake i razloge za njih. </p>
<p>A Vladini su ministri najčešće pokazivali nestrpljivost prema sindikalnim gnjavatorima, a često su ih pokušali prikazati kao zastupnike povlaštenih, to jest zaposlenih koji nastoje spriječiti druge se zaposle. Kako bi mjere reformiranja koje, među ostalim, nalažu otkaze ipak dovele do većeg zapošljavanja nije bilo jasno. Općenito gledano, podmetanje navodne povlaštenosti zaposlenih ozbiljno je ugrozilo shvaćanje načela zastupanja interesa.</p>
<p>To shvaćanje, nažalost, nije pomognuto ni primjerom liječnika u kojih je zastupanje interesa toliko jasno. Najgore je što se u javnosti konflikt sveo na odnos Vlade i liječnika iako u ovom slučaju mi koji plaćamo zdravstveno osiguranje zapravo zapošljavamo liječnike, a Vladi taj naš novac dajemo na upravljanje. </p>
<p>Liječnici nešto hoće od vlade, a nama ne daju ono za što izdvajamo svoj novac. Ta izokrenuta i politički jasno određena bitka do kraja će pomutiti shvaćanje sindikalne borbe. </p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Odbacimo športske uspjehe kao »opijum za narod« i slavimo hrvatske športaše zbog njihovih rezultata </p>
<p>U takvu potištenu ozračju dolaze uspjesi naših športaša na međunarodnim arenama kao melem na ranjenu narodnu dušu. Poniženi i uvrijeđeni Hrvati likuju: »I mi smo netko i nešto, i mi možemo biti pobjednici u sučeljavanju sa svjetskim, makar i športskim velesilama.« To su shvatili mnogi današnji vlastodršci koji su ne samo čestitali našim športskim pobjednicima, nego su se uključili u slavljeničku masu sa zastavama i transparentima. Znamo i zbog čega: izbori nisu daleko</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>U svijetu se sve više širi spoznaja da je mala Hrvatska velika europska, pa i svjetska športska velesila. To nas ne bi trebalo navesti na nacionalističku euforiju, ali naši uspjesi u športu pokazuju što se sve može učiniti ako se talent spoji s marljivošću, upornošću i optimizmom.</p>
<p>U hrvatskim športskim uspjesima ima tradicije koja dokazuje - da izvrnemo naopačke Njegoševe riječi - kako i iz malog grma može izaći lav (lavovi). Međutim, za uspjeh, ne samo športski, nego bi bilo koji, nužno je osim talenta posjedovati i marljivost. </p>
<p>Američki fizičar Edison je rekao da je za genijalnost potrebno deset posto inspiracije i devedeset posto transpiracije (znojenja). Možda je tu malo pretjerao, no znamo da se talenti brzo troše ako iza njih ne dolazi uporan rad, a to je najdojmljivije dokazala obitelj Kostelić, otac, sin i kćer. Čak i racionalni Frankfurter Allgemeine Zeitung (17. veljače) piše kako »Janica i Ivica Kostelić pišu alpinsku povijest pobjednika«.</p>
<p>U Hrvatskoj se ipak nerijetko događa da neki uspješni športaši ili uopće uspješni u nekoj drugoj grani života naglo zablistaju i onda se brzo ugase. Obično je to posljedica nestanka osobne upornosti ili gubitka potpore društvenih snaga.</p>
<p>Kad već govorimo o športu, poznato je da iza mnogih svjetskih športaša stoje goleme količine novca sponzorskih tvrtki ili (kako je bilo uobičajeno u propalom socijalizmu) država. Ono što vrijedi za šport u istoj mjeri vrijedi i za druga područja ljudske djelatnosti, pa i za ona duhovna i umjetnička. Talente se mora podupirati da bi se razvili u genijalce. Jer mnogi talenti zakržljaju kad izgube volju za rad i potporu svoje okoline.</p>
<p>A takvih je slučajeva bilo mnogo u Hrvatskoj. Bolje da ih ne spominjemo jer nam ne služe na čast. Oni su »plesali samo jedno ljeto«.</p>
<p>Jedan od eliksira svakog uspješnoga je vidljiva potpora koju dobiva u obliku priznanja i oduševljenja sredine u kojoj živi. Naši športaši dobili su tu veliku pomoć, a narod koji živi u depresivnoj situaciji (koja nije uvijek opravdana) rado se veseli i tim uspjesima kad ih već ne može postignuti u gospodarstvu i politici.</p>
<p>I onda se događa nešto što neke, posebno ljevičarske, analitičare začuđuje. Uspješni hrvatski športaši skloniji su desnoj nego lijevoj opciji: nogometaši, tenisači, rukometaši i sad skijaši ističu svoje simpatije za ličnost i ideje konzervativne provenijencije, što zbunjuje sadašnju lijevo-liberalnu vlast u Hrvatskoj i njene publicističke vodonoše.</p>
<p>U slučaju obitelji Kostelić glasilo izrazito ljevičarske orijentacije poseglo je i za u novinarstvu nedopuštenim sredstvom objavljivanja neautoriziranih izjava (njihov sadržaj posve neprihvatljiv), što je štetilo ugledu te vrijedne i poštene obitelji, te hrvatskom športu uopće. </p>
<p>Uspješni hrvatski športaši shvaćaju svoje vrhunske rezultate i kao doprinos afirmiranju hrvatske države u inozemstvu. </p>
<p>Shvatljivo je da je to u potpunoj opreci s onima koji Hrvatsku podrazumijevaju kao »nužno zlo«, prvoga hrvatskog predsjednika Tuđmana kao »diktatora«, njegov pokret HDZ kao »stranku opasnih namjera«, borbu Hrvatske vojske i HVO-a u Bosni i Hercegovini kao »agresiju« na tu zemlju itd.</p>
<p>Ima ih koji športašima osporavaju pravo na političko izražavanje, jer, navodno, bolje je da se bave »svojim poslovima« nego da se miješaju u politiku u koju se »ionako ne razumiju«.</p>
<p>To je smiješno i opasno. Svaki športaš ima pravo, pa čak i dužnost participirati u politici, jer mu je to zakonom zajamčeno, isto kao i ostalim građanima bez obzira na zvanja i zanimanja. Politika je i previše važna stvar da bi ju trebalo prepustiti samo - političarima.</p>
<p>Jedan od važnijih izvora inspiracije za svakog športaša jest oduševljenje njegove publike. A ta publika hrvatskih »desničarskih« športaša regrutira se među onima koji u životu nisu baš uspješni, dakle, mladi bez posla, bivši obespravljeni branitelji, ljudi iz zapuštenih ruralnih krajeva, pripadnici i glasači oporbe, te uopće stanovnici Hrvatske koji misle da je hrvatstvo (onako kako ga oni shvaćaju, bez obzira na to koliko u tome jesu ili nisu u pravu) danas zapostavljeno u našoj republici.</p>
<p>U nekim stvarima im ipak moramo dati pravo.</p>
<p>Naime, u očima mnogih Hrvata danas je Lijepa naša u podređenu položaju prema tzv. velikom svijetu. Evo primjera: Europska unija gurnula nas je (djelomično i našom krivnjom) na tzv. zapadni Balkan; Tribunal u Haagu može izazvati kad ga je volja krizu Vlade u Zagrebu, pa čak i isprovocirati prijedobne izbore; velike međunarodne novčarske institucije daju nam pomoć, ali na kapaljku; svjetski nadglednici naših političkih uvjeta (čak i strani veleposlanici koji krše pravila svoga posla) guraju u Hrvatskoj nos u stvari koje ih se ne tiču, a da prethodno nisu pomeli pred svojim vratima.</p>
<p>Usporedno s time, mnogi domaći političari, politolozi i publicisti uvjeravaju hrvatsko pučanstvo da nam nema drugog izlaza nego pognuti šiju pod međunarodnim nužnostima i da je samo poslušan Hrvat - dobar Hrvat. </p>
<p>U takvu potištenu ozračju dolaze uspjesi naših športaša na međunarodnim arenama kao melem na ranjenu narodnu dušu. Poniženi i uvrijeđeni Hrvati likuju: »I mi smo netko i nešto i mi možemo biti pobjednici u sučeljavanju sa svjetskim, makar i športskim velesilama.«</p>
<p>To su shvatili mnogi današnji vlastodršci koji su ne samo čestitali našim športskim pobjednicima, nego se i uključili u slavljeničku masu sa zastavama i transparentima. Znamo i zbog čega: izbori nisu daleko. Ali zašto ne? Tako rade i političari u najdemokratskijim zemljama.</p>
<p>No ipak valja imati na umu onu mudru englesku izreku da je šport »najvažnija sporedna stvar na svijetu«. Ni najveći športski uspjesi neće poboljšati naš životni standard. Oduševljavanje športom može postati nadomjestak za manjak uspjeha na drugim područjima života.</p>
<p>Odbacimo, dakle, športske uspjehe kao »opijum za narod«, ali slavimo naše športaše zbog njihovih rezultata, bez obzira na to kojim političkim taborima pripadali.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Propovijed nadbiskupa Bozanića na Stepinčevo 2003. govor je o sasvim konkretnim grijesima struktura</p>
<p>Grijeh političkih i državnih struktura u Hrvatskoj baš je u tome što je u prvom planu kultura sukoba i podjela u hrvatskom narodu, a ne zauzetost za konsenzus o temeljnim hrvatskim nacionalnim i etičkim dobrima i vrijednostima. Moglo bi se nabrojiti niz strukturnih grijeha suvremene hrvatske političke elite, koja pretendira da bude smatrana kršćanskom. Recimo da su i Sabor i Vlada pa i političke stranke propustile raspraviti što je to pravedan rat, što preventivan, što agresija, a što nepravedni i nemoralni rat. To ni u Vladi ni u Saboru još nisu pokušali učiniti ni manifestni, a ni autentični katolici / Među grijehe struktura u nas mogu se uvrstiti i namjeravano ozakonjenje zajednice istospolnih osoba kao kršćanskog braka. I u svom govoru na Stepinčevo nadbiskup Bozanić poziva političare, posebno one koji su katolici, »da brane ustanovu obitelji i poštuju stavove vjernika kad se odlučuje o obitelji«. A drukčije ne bi smjelo ni biti u državi »u kojoj se velika većina građana izjašnjava katolicima« i ne bi se moglo dogoditi da bi »najviše zakonodavno tijelo donosilo zakone koji nisu u skladu s katoličkom vjerom«</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ </p>
<p>Još je svježe sjećanje na spominjanje grijeha struktura, koje je istakao zagrebački nadbiskup i metropolit dr. Josip Bozanić. Ta sintagma preuzeta iz zaboravljene teologije oslobođenja, koja se razvila u Latinskoj Americi, dobila je u hrvatskoj javnosti neslućeni prostor. Neki su je hvalili i prihvaćali, neki su šutke preko nje prelazili, a najveći dio je o njoj nemušto razglabao. </p>
<p>A kada je nadbiskup Bozanić ove godine na Stepinčevo konkretno govorio o grijehu struktura nitko o tome u javnosti, šire i ozbiljnije nije ni progovorio. </p>
<p>A nadbiskup Bozanić je na Stepinčevo 2003. u Zagrebačkoj katedrali poručio da je Katolička crkva dio europske baštine pa je »pogrešno i u Hrvatskoj kršćanstvo prikazivati kao nešto što ne pripada europskoj suvremenosti posebice iz usta i pera onih koji zagovaraju tzv. naprednjačku misao bez Boga i onih kojima je ujedinjena Europa otkriće proteklih nekoliko godina«. </p>
<p>U nedjelju 16. veljače u tradicionalnom Angelusu papa Ivan Pavao II. sjeća se slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda i tom prigodom poručuje Europi da je kršćanstvo u njoj patrimonio comune, zajednička očevina ili baština i da bi se Europa morala ujedinjavati na načelima kršćanskih vrijednosti i da bi to trebalo biti vidljivo i u budućem ustavu Europske unije.</p>
<p>I dok se Europa ujedinjuje, u Hrvatskoj živi društvo koje je u sukobu, a »hrvatski narod je preumoran od podjela. No nekima kao da odgovara hrvatska podjela«, veli nadbiskup Bozanić. </p>
<p>»Kao većina u ovoj državi«, dodaje nadbiskup Bozanić, »želimo samo u svojoj državi živjeti slobodu koju tražimo za druge, a da zbog toga ne budemo lažno optuživani da smo nesnošljiva većina«. </p>
<p>U Hrvatskoj, smatra on, još je na djelu »neoblikovan konsenzus koji treba biti jasan i neupitan o temeljnim dobrima i ciljevima hrvatskog naroda, države i društva. Postoje vrednote za koje se živi i umire, s kojima se ne trguje i koje ne smiju doći u pitanje«. </p>
<p>A grijeh političkih i državnih struktura u Hrvatskoj baš je u tome što je u prvom planu kultura sukoba i podjela u hrvatskom narodu, a ne zauzetost za konsenzus o temeljnim hrvatskim nacionalnim i etičkim dobrima i vrijednostima. </p>
<p>Moglo bi se nabrojati niz strukturnih grijeha suvremene hrvatske političke elite, koja pretendira da bude smatrana kršćanskom. Recimo da su i Sabor i Vlada pa i političke stranke propustile raspraviti što je to pravedan rat, što preventivan, što agresija, a što nepravedni i nemoralni rat. To ni u Vladi ni u Saboru još nisu pokušali učiniti ni manifestni, a ni autentični katolici.</p>
<p>Za istinske katolike u tome je nezaobilazan socijalni nauk Crkve, glas Svetog Oca i crkvenih velikodostojanstvenika. Prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratziner rekao je da je rat protiv Iraka nemoguće moralno opravdati, a posebno je upozorio na tragične posljedice za civilno stanovništvo. </p>
<p>Rimski katolički tjednik Famiglia cristiana proveo je anketu među svojim čitateljima i od 111.828 čitatelja njih 95 posto bilo je za Papu, a samo pet posto za Busha. Kada bismo pravili sličnu anketu u nas postoci bi bili vrlo slični. A hrvatska vlada je dala moralnu potporu Bushovoj agresivnoj politici. </p>
<p>Svakako je pak grijeh struktura ne prihvatiti nauk Crkve o preventivnom ratu kao agresiji. Uostalom, Milošević je s JNA vodio preventivni rat da bi spasio »svoju« Jugoslaviju, a mi to iskusismo kao agresiju na svoju domovinu. </p>
<p>U sudbonosnom pitanju rat ili mir nadbiskup Bozanić svojim vjernicima poručuje Vladi suprotan stav pa kaže: »Stoga i u složenim međunarodnim pitanjima sadašnjeg trenutka stojimo čvrsto uz Svetog Oca koji neumorno zagovara mir i mirna rješenja teških problema«. </p>
<p>Priziva nadbiskup Bozanić iz Stepinčevo nemirenje s bilo kakvim ratovima i njegove riječi prema kojima se ne smije čovjeka žrtvovati zbog drugoga čovjeka. </p>
<p>Među grijehe struktura u nas mogu se uvrstiti i namjeravano ozakonjenje zajednice istospolnih osoba kao kršćanskog braka. I u svom govoru na Stepinčevo nadbiskup Bozanić poziva političare, posebno one koji su katolici, »da brane ustanovu obitelji i poštuju stavove vjernika kad se odlučuje o obitelji«. </p>
<p>A drukčije ne bi smjelo ni biti u državi »u kojoj se velika većina građana izjašnjava katolicima« i ne bi se moglo dogoditi da bi »najviše zakonodavno tijelo donosilo zakone koji nisu u skladu s katoličkom vjerom«. </p>
<p>Cijela Bozanićeva propovijed na Stepinčevo prožeta je najnovijim vatikanskim dokumentom. Doktrinarnom notom potpisanom 24. studenoga 2002. godine, a objavljenom 16. siječnja 2003. godine. To je dokument koji ne pretendira iznositi cjelokupni socijalni nauk Crkve, ne donosi ništa revolucionarno niti nepoznato. Nota donosi samo poruke katolicima u politici kako će braniti moralne i društvene temeljne vrijednosti, koje uči njihova Crkva, i to u pitanjima zaštite ljudskog života, pobačaja, eutanazije, istraživanja na ljudskim embrijima, promicanju braka i obitelji kao zajedničkog dobra. </p>
<p>To su neupitni i nepromjenljivi zahtjevi katoličkog nauka. Nota želi katolicima u politici predočiti koliko je važno ponašati se u politici po svojoj vjeri pa im pred lice stavlja primjer sv. Tome Morusa, mislioca i političara koji je za svoju vjeru podnio mučeništvo. On je mučenik u politici. </p>
<p>Nota pledira za politički pluralizam, uvažava da su u politici uz kršćane i drugi vjernici te agnostici, indiferentni i ateisti. A u takvu društvenom i političkom ambijentu katolici su pozvani da u skladu sa svojom savješću promoviraju svoje vrijednosti, da njima nadahnjuju i animiraju »vremeniti poredak«. </p>
<p>Ona podsjeća na koncilski stav prema komu se vjernici ne mogu odreći sudjelovanja u politici. No nota je protiv etičkog relativizma, osobito protiv onih koji smatraju da je etički pluralizam uvjet demokracije. Čak se u istu razinu stavljaju različite vrijednosti i relativiziraju se načela naravne etike.</p>
<p>A Crkva, kako se kaže u Noti, ne želi davati rješenja za svako pitanje, jer je to zadaća nevjernika, osobito kada su pred činom odlučivanja. </p>
<p>Pluralnost političkih stranaka ne može se shvatiti i kao pluralnost oralnih načela o istom pitanju i istoj vrijednosti. I tu nema mjesta kompromisu, jer se inače niječe svjedočanstvo katoličke vjere i dosljednost samih vjernika.</p>
<p>A Crkva ne želi »provoditi političku vlast niti eliminirati slobodu mišljenja katolika o prolaznim stvarima«. Ona želi poučavati i izgrađivati savjest svojih vjernika u politici. Osim toga, Crkva se ne želi upletati u politiku nijedne zemlje nego samo želi da kršćanin ne bude dvostruko biće, jedno u politici drugo u Crkvi, nego dosljedan vjernik u svakoj pori života. </p>
<p>A Nota ponavlja da je Papa govorio da katolici »imaju točnu obvezu suprotstaviti se« politici koja nije u skladu s njihovom vjerom. Ivan Pavao II. je jednom rekao da političar katolik ne može biti za kompromis u pitanjima pobačaja, kontracepcije, pokusa na ljudskom zametku, obitelji u monogamnom braku različitih spolova.</p>
<p>Neki Notu proglasiše »političkim vjeronaukom«, što je vrlo nezgrapna kvalifikacija. Moglo bi se reći da je ona upućena prije običnim vjernicima da bi mogli prosuđivati što i kako rade političari koji za sebe kažu da su katolici. </p>
<p>To im je potrebno osobito u predizborno vrijeme reći da znaju kome će svoj glas dati.</p>
<p>Nota je namijenjena posebno »polukatolicima« u politici, onima kojima je vjera i socijalni nauk Crkve poštapalica u dnevnoj političkoj praksi i nerijetko sredstvo za manipulaciju s narodom. Najveći dio katolika u politici danas je to samo radi transparentnosti, da bi se mogli busati u prsa svojim katoličanstvom, a ne životom prema svojoj vjeri.</p>
<p>Vjernici će, prema onome što poručuje Nota, lakše u svojim političarima prepoznavati koliko su katolici. I vjernici se moraju osposobiti da u svojim političarima mogu otkrivati je su li ih izdali u svome djelovanju. Jer kako shvatiti hrvatskog političara da je katolik ako u prognaniku i izbjeglici ne vidi svoga brata u Kristu, nego ga odbije od sebe, jer je iz tamo neke druge države (BiH), a ne njegov brat po vjeri i nacionalnom habitusu.</p>
<p>Osobito je pak važno da vjernici znaju da se sve naše političke snage pozivaju na neke primarne hrvatske interese i vrijednosti. I dok se tako busaju u prsa još nijedna nije izašla sa svojevrsnim katalogom tih interesa i vrijednosti. </p>
<p>Zato se bojimo da će opet na skorim izborima biti dominantan birački slogan »glasom protiv«, a ne »za«. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Nikad dosadno </p>
<p>Anđelka Martić, književnica</p>
<p>Kao devetogodišnja djevojčica, umjesto sastava o Zagrebu, u školsku sam bilježnicu napisala: </p>
<p>Volim svoj grad Zagreb,</p>
<p>U njemu je moj dom,</p>
<p>Volim, volim Zagreb,</p>
<p>Volim dušom svom. </p>
<p>Dalje se ne sjećam. Ali i danas, sedamdeset godina kasnije, mogu ponoviti svoje riječi: »Volim, volim Zagreb«. On je moj rodni grad. U njemu sam učinila prve korake, izgovorila prve riječi. Podario mi je i sretno i tužno djetinjstvo.</p>
<p>Pri pomisli - zašto volim Zagreb, prvo se sjetim svojih djetinjih dana. Bio je Zagreb za mene čudesan grad. Nikada mi u njemu nije bilo dosadno. Kad sam malo poodrasla, da mogu sama otići od kuće, mnogo sam vremena provodila istražujući njegove ulice. </p>
<p>Najprije su to bile blatnjave uličice Trešnjevke, periferije grada, s malim kućama i sićušnim vrtovima. Dovoljno ih upoznavši, krenula sam u gradsko središte. Tek sam tu otkrivala svu ljepotu grada. Zastajkivala sam ispred izloga, promatrala pročelja kuća. Privlačila me zgrada Narodnog kazališta i Zdenac života ispred nje. Umorivši se, sjela bih uz njega i gledala vodu kako bliješti na suncu. Žalila sam što i ja nemam novčić da ga za sreću bacim u nju. </p>
<p>Jednog sam dana otkrila Gornji grad. Sate i sate proboravila bih u Prirodoslovnom muzeju, stajala ispred spomenika Dori Krupićevoj, kraj Kamenitih vrata, igrala se na Griču... </p>
<p>I Tuškanac i Maksimir bili su tu. Šetala sam pod njihovim stablima i sjećala se tate, koji me je, dok je bio živ, vodio njihovim stazama.</p>
<p>Rijeka Sava, tada bistra granica na južnom dijelu grada, i Sljeme na sjeveru, zauzimali su posebno mjesto u mom srcu. Bili su vrijedni ljubavi...</p>
<p>Odrasla sam. Postala sam pisac. Zagreb je ostao moj najdraži grad. Od svih knjiga koje su mi objavljene, izdvajam ovdje knjigu »Baba Kata«. Ona je moj mali spomenik Zagrebu. U njoj svoj život žive djeca Trešnjevke.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Koalicija Fašnika zavladala Samoborom</p>
<p>Samobor i ove godine, od petka, ključeve grada i svoju upravu prepušta Princu Fašniku i njegovoj veseloj ekipi, koja bi trebala pokazati kako upravlja nova vlast, sastavljena od članova Koalicije fašničkih karnevalskih i krnjevalskih gradova.</p>
<p>Najveći karneval sjeverozapadne Hrvatske 177. put otvara ulice i trgove grada, no maskiranim je posjetiteljima još bitnije, da otvara i prigodno uređene lokale i podrume. Ovogodišnji fašnik nosi parola »Podeli maske. Pa vladaj do daske«, a uz vino, krafne i kobasice, ponuđene su i ostale samoborske poslastice. »Bedaki noriju svaki dan, a pametni samo na fašnik«, jedan je od slogana koji se često izgovara u karnevalskom gradu. </p>
<p> Dojučerašnji gradonačelnik Samobora Pavao Grom predao je ključeve Princu Fašniku, Sraki, Sudcu i Fiškalu na glavnom trgu i - dvotjedno karneval je počeo. Scenarij karnevala ove je godine potpisao Robert Šiljan. Turistička zajednica grada Samobora, koja organizira karneval, očekuje oko 500.000 posjetitelja, što će se, barem prema onome što je pokazao prvi dan, najvjerojatnije i ispuniti. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Slavku nije ništa, samo smo se šalili...</p>
<p>Jutros je Slavko normalno došao na gradilište s papirima iz bolnice u njima nije bila navedena nikakva ozljeda. Nosio je tešku torbu, bolje je hodao po ledu nego ja, rekla je Nada Žele iz Industrogradnje koja se dan prije nije htjela predstaviti / Nije bilo ni pada sa skele, niti pada sa stepenica </p>
<p>»Slavka Kuterovca ja sam samo malo, iz šale, pritisnuo uz ogradu. Rekao mi je na to da ga je nešto zaboljelo. Zatražio je od poslovođe Boška Kaiša da pozove kola hitne pomoći, no on je to odbio. Slavko se presvukao u odijelo u namjeri da ipak ode u bolnicu, a na moje pitanje treba li ga do tamo i dopratiti, rekao je da će biti dovoljno otpratiti ga do tramvajske stanice, što sam i učinio«, ispričao je u petak Vjesniku Anto Jurić, kolega Slavka Kuterovca s Industrogradnjinog gradilišta u Vrbanima. On je objasnio da nije bilo ni pada sa skele, niti pada sa stepenica. Slavko Kuterovac završio je, naime, u četvrtak predvečer u Traumatološkoj bolnici, tvrdeći da je pao niz stube. </p>
<p>»Jutros je Slavko normalno došao na gradilište s papirima iz bolnice, no u njima nije bila navedena nikakva ozljeda. Nosio je tešku torbu, bolje je hodao po ledu nego ja, no zatražio je ozljedni list koji smo mu odbili dati«, objasnila je Nada Žele iz Industrogradnje koja se dan prije nije htjela predstaviti.</p>
<p> Šefica gradilišta Višnja Grgičević dodala je da se protiv Jurića već u petak ujutro pokrenuo disciplinski proces, a protiv Kuterovca, koji je otputovao kući u Bjelovar, gdje će pokušati otvorit bolovanje, disciplinski postupak pokrenut će se kad se vrati na posao.</p>
<p> Svi radnici Industrogradnje osigurani su kod Croatia osiguranja, u pitanju su velike odštete »i možda je u tome navodno ozlijeđeni radnik vidio svoju priliku, jer plaće su ipak male«, dodala je šefica gradilišta.</p>
<p>Jedan od radnika, Ekrem Demirović, ispričao nam je da kola hitne pomoći dolaze za nekoliko minuta, kada su u pitanju opasne i stvarne ozljede. Kad je on sâm ozlijedio glavu, došla su za pet minuta. Jednom prigodom kada se radnik objesio na žice, došla su isti tren, a bez obzira na sve, na gradilištu je uvijek desetak automobila kojima se radnika može prebaciti do bolnice, tako da teško stoji i to, da je poslovođa rekao Kuterovcu kako nema auta, objasnio je Demirović.</p>
<p>Na naš upit zašto su neki radnici bez kaciga, odgovoreno nam je da je i taj problem stvorila struktura radnika koji nisu kvalificirani, »iako mi stalno objavljujemo natječaje na koje se nitko ne javlja, a uspjeh je natjerati ih da se pridržavaju zaštitnih mjera«.</p>
<p>Ako su se dva radnika zaista samo pokoškali iz čista mira, kako kažu na gradilištu, učinili su to na mjestu punom željeznih cijevi i šipki te betonskih konstrukcija koje mogu biti opasne, ako se na njih padne.</p>
<p>Višnja Grgičević kaže pak da je žena, koja je zvala Vjesnik, policiju i gradilište, »prijetila da ćemo je zapamtiti«. Nakon bezuspješnog uvjeravanja kako nitko nije pao, slušalicu je preuzeo policajac koji je došao na uviđaj pa joj je i on pokušao objasniti što se dogodilo. No, tvrdi Višnja Grgičević, i njega je izvrijeđala, ne shvaćajući da razgovara s policajcem.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Osnovna škola i Karate klub iz Gundulićeve za sobom ostavili nered</p>
<p>Grane podrezanog drveća i preostali građevinski materijal stoje oko sportske dvorane Osnovne škole Ivan Gundulić u Gundulićevoj 23a još od početka prosinca prošle godine, kada ga je fotoreporter Vjesnika također snimio. Prema izjavi tamošnjih stanovnika komunalnoj inspekciji, sječa je prijavljena još u kolovozu prošle godine, no - nikome ništa. Zbog sječe stabala prepiljena je i željezna ograda koja dvorište zgrade na kućnom broju 23 dijeli od kolnog ulaza u školu. Ograda do danas nije postavljena. Srušen je i zid koji je ostakljeni zapadni dio sportske dvorane dijelio od dvorišta. Stanari pričaju: »Došli su radnici, prepilili ogradu, ispilili drveće i otišli«.</p>
<p>Ravnateljica OŠ Ivan Gundulić, Višnja Reljić rekla nam je da to djeci niti ikome drugom ne smeta i da kamion zbog zime i snijega ne može doći i pokupiti granje i preostali materijal. Škola, dodala je, ne može pozvati kamion za odvoz jer nema novca. »Ma cijela se priča zakomplicirala jer se radi o radovima financiranim donacijama«, pokušala je pojasniti. </p>
<p>Osnovna škola ušla je, naime, tijekom 2001. s Karate klubom Princ u obnovu i nadogradnju sportske dvorane, ali bez građevinske dozvole. Ravnateljica je rekla da je škola cijelu proceduru oko ishođenja papira prepustila Karate klubu Princ, jer škola sama nema novaca.</p>
<p>»Da ste samo vidjeli kako je dvorana izgledala prije. Instalacije i sanitarije nisu bile sigurne za djecu, krov je prokišnjavao. Četiri godine upozoravali smo nadležne na neadekvatnu dvoranu i bili smo presretni kad se konačno pojavio taj klub, voljan da je obnovi«, priča ravnateljica, priznajući da i »nije baš ispalo kako treba što se tiče potrebnih dozvola, ali građevinska dozvola samo što nije došla«.</p>
<p> Kako saznajemo iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, krajem rujna 2001. i 16. siječnja prošle godine građevinska inspekcija toga ministarstva zatvorila je gradilište no investitor je nastavio s radovima pa je protiv njega podnesena prekršajna prijava. »Nemamo informacije u kojoj je fazi rješavanje te prijave«, stoji u dopisu Ministarstva. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nagrade za najuspješnije izlagače</p>
<p>Najuspješnijim izlagačima na 12. zagrebačkom Sajmu sporta i nautike u petak su uručena priznanja i pohvale. </p>
<p>Posebno priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa i kristalnu skulpturu dobila je zagrebačka tvrtka Baotić Yachting. Priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa dobilo je pet hrvatskih tvrtki - Ad Boats iz Solina, Brodogradnja Pičuljan iz Raba, zagrebačka tvrtka Euromarine, Prinz Adriatic iz Oroslavja i tvrtka Šangulin iz Biograda, a isto priznanje pripalo je i slovenskim tvrtkama Delta Team Krško iz Krškog te Elan Marine iz Begunja na Gorenjskem.</p>
<p> Tvrtka S-Eco iz Dubrovnika dobila je priznanje za dizajn i kristalnu skulpturu za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješavanju izložbenog prostora, a pohvale za ukupni nastup na sajamskoj priredbi dobile su zagrebačke tvrtke G.A.Z. i Magma.</p>
<p>Sajam na kojem izlaže 311 izlagača traje do nedjelje, 23. veljače. H</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Mačak Džingiskan i Miki Trasi« stoti put u »Trešnji«</p>
<p>U Gradskom kazalištu »Trešnja« prošlu je sezonu obilježila predstava »Mačak Džingiskan i Miki Trasi«, autora Vesne Parun, Ladislava Tulaća i Zvjezdane Ladike, a u režiji Željka Vukmirice. Taj glazbeno-dramski spektakl, koji na pozornici izvodi ansambl od dvadeset i troje glumaca i pjevača, od premijere 13. listopada 2001. godine, do stote izvedbe 23. veljače (nedjelja), vidjet će oko 30.000 djece i njihovih roditelja. Apsolutnom rekordu u »Trešnji« pridonio je izvanredan glumački ansambl, te tumač naslovne uloge, jedan od prvaka hrvatske estrade Toni Cetinski. </p>
<p>Uz predstavu, snimljen je i CD, a u povodu svečanoga, stotog izlaska pred publiku, bit će priređen i domjenak za uzvanike i predstavnike medija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Williams, Ms Dynamite i Coldplay najuspješniji na Brit Awardsu</p>
<p>LONDON, 21. veljače</p>
<p> - Trenutačno najveća britanska glazbena zvijezda Robbie Williams, atraktivna Ms Dynamite i bend Coldplay dominirali su na dodjeli britanskih glazbenih nagrada u četvrtak u Londonu. Robbie Williams, proglašen najboljim muškim izvođačem, nije prisustvovao svečanosti dodjele nagrada, ali se zahvalio putem video-snimke. Iskoristio je ovu priliku da svim svojim obožavateljima kaže kako je slobodan nakon nedavnog raskida s Rachel Hunter.</p>
<p>»Želim zahvaliti Brit Awards-u jer mi dopuštaju da iznesem poruku svojeg usamljenog srca«, rekao je Williams.</p>
<p>Ms. Dynamite, koja je u vrlo kratkom vremenu postala jedna od najvećih zvijezda u Britaniji, proglašena je najboljom pjevačicom, a osvojila je i nagradu kao najbolji urbani izvođač. Ona je na dodjeli nagrada izvela pjesmu Georgea Michaela »Faith« s riječima kojima je izrazila svoje protivljenje ratu protiv Iraka.</p>
<p>»Bili smo tamo i prije, u razgovorima o ratu i nasilju. Ne želim gledati djecu kako umiru i zato moram izraziti svoje stajalište«, otpjevala je britanska zvijezda.</p>
<p>Skupina Coldplay dobila je nagradu za najbolji britanski album »A Rush of Blood To The Head«.</p>
<p>Reperi Eminem i Pink proglašeni su najboljim međunarodnim muškim i ženskim izvođačima. Eminem je također dobio nagradu za najbolji međunarodni album »The Eminem Show«.</p>
<p>Legendarnom Tomu Jonesu je uručena nagrada za »izniman doprinos glazbi«, a nagradu je posvetio svojim roditeljima nakon čega je zahvalio i obožavateljima.</p>
<p>Bivši član skupine Bee Gees, Robin Gibb, jedan od najavljivača, na pozornici je odao počast svojem nedavno preminulom bratu Mauriceu. Među dobitnicima su i Red Hot Chili Peppers, nagrađeni kao najbolji međunarodni band i Norah Jones kao najbolja međunarodna mlada nada.</p>
<p>Skupina Liberty X osvojila je nagradu za singl »Just A Little«, skupina Blue za najbolju pop pjesmu, ženska skupina Sugababes za najbolju dance pjesmu, a Will Young, inače pobjednik televizijskog reality showa koji stvara zvijezde, proglašen je najboljim britanskim mladim umjetnikom.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vjenčanice za svačiji ukus</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Modnom revijom vjenčanica, večernjih haljina i svadbenih odijela u četvrtak je u Kulturnom centru Centra Kaptol otvoren 5. Sajam vjenčanja za novinare, sponzore i posebne uzvanike, dok je od petka u 15 sati ulaz slobodan i za posjetitelje. Manekenke i manekeni modne agencije »Sandra« prošetali su improviziranom pistom u atraktivnim vjenčanicama Studija Damjana i večernjim haljinama In mode, dok je program već tradicionalno vodio zagrebački glumac Zlatko Ožbolt. </p>
<p>»Na ovogodišnjem Sajmu vjenčanja sudjelovat će 60 izlagača iz Hrvatske i Slovenije, koji će u tri dana predstaviti svoje izloške u dvije dvorane i galerije Kulturnog centra. Tako će posjetitelji moći saznati sve o svadbenoj svečanosti, te saznati nešto više o salonima vjenčanica i odjela, kozmetičarskim i frizerskih salonima, zlatarima, cvjećarima, hotelima i restoranima, te o turističkim agencijama i specijaliziranim agencijama za organizaciju vjenčanja«, rekla je Damjana Domanovac, glavna organizatorica sajma. </p>
<p>Dodala je kako će uz prostorije Kulturnog centra u funkciji sajma biti i šator postavljen na Agram placu Centra Kaptol u kojem će se svakodnevno održavati modne revije vjenčanica, večernjih haljina i odjela. Nakon svake modne revije održati će se i besplatna škola plesa.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zbog prijetnji smrću Bashir izostao s Brit Awardsa</p>
<p>LONDON, 21. veljače</p>
<p> - Britanski televizijski novinar Martin Bashir, autor dokumentarca »Život s Michaelom Jacksonom«, iz straha se odbio pojaviti na dodjeli nagrada Brit Awards, gdje se trebao pojaviti u ulozi jednog od prezentera. Naime, fanatični obožavatelji američke pop zvijezde, nakon odgledanog dokumentarca, zaprijetili su smrću poznatom televizijskom novinaru. </p>
<p>Bashir se nakon emitiranja dokumentarca našao u središtu pozornosti budući da je u filmu Michael Jackson priznao kako spava s malom djecom u istom krevetu. Nakon filma Bashir je zaprimio velik broj mailova u kojima su mu Jacksonovi obožavatelji pokazali koliko ga mrze, a primio je i nekoliko prijetnji smrću, zbog čega je i odbio u četvrtak pojaviti se na dodjeli Brit Awards. Tamo je trebao dodijeliti priznanje za najbolju međunarodnu pjevačicu, a ironično je to što je za vrijeme dodjele tog priznanja u pozadini trebala svirati Jacksonova glazba. </p>
<p>Dodjelu je izbjegao i iz straha što bi ga zbog dokumentarca vjerojatno izvrijeđali i sami glazbenici, koji su stali na Jacksonovu stranu. Jedan od prvih koji se javno izrazio protiv Bashira je mladi američki pjevač Justin Timberlake. </p>
<p>»Taj tip je odvratan, bolje bi mu bilo da mi se kloni s puta«, kazao je Timberlake, koji je već upozoren da ni u ludilu ne daje intervjue Bashiru.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Springsteen protiv Eminema na Grammyju</p>
<p>NEW YORK, 21. veljače</p>
<p> - Bruce »The Boss« Springsteen ove je godine najveći favorit na dodjeli glazbenih nagrada Grammy, ali bi mu bijeli rapper Eminem mogao pomutiti račune.</p>
<p>Njih su dvojica među osam umjetnika nominiranih u pet kategorija 45. dodjele Grammyja koja će se održati u nedjelju navečer u Madison Square Gardenu.</p>
<p>»The Rising«, album za koji je Springsteen bio inspiriran atentatima 11. rujna 2001. godine, nominiran je u kategoriji najboljeg albuma, što je nagrada koju ovaj rock izvođač nije do sada nikada primio, dok se Eminem sa svojim hitom »Without Me« nada da će postati prvi rapper kojem će biti uručena nagrada za najbolju snimku godine. Eminem je nominiran za najbolji album, iako svi prognostičari smatraju da će tu nagradu ipak dobiti »The Rising«, koji je prenio tugu i nemir američkog društva nakon atentata 11. rujna. Ovim se albumom »The Boss« prvi put nakon 20 godina vratio u studio zajedno sa svojom pratnjom »E Street Bandom«. Springsteen je osvojio do sada nekoliko Grammyja, ali ne i najugledniji - za najbolji album.</p>
<p>Eminem, koji se polako odriče imidža zločestog dječaka, predvodi u nominacijama u kategoriji rap glazbe zahvaljujući albumu »The Eminem Show«, koji je najprodavaniji nosač zvuka u 2002. godini. Jedini ozbiljni konkurent Eminemu je Nelly, čiji je solo album »Nellyville« dobio pet nominacija, među kojima one za najbolju snimku i za najbolji album.</p>
<p>U kategoriji najboljeg albuma nominirane su Dixie Chicks, ženska country skupina, te nove zvijezde Norah Jones i Michelle Branch.</p>
<p>Pop i jazz pjevačica, Norah Jones, mogla bi vrlo lako pobijediti u kategoriji najboljeg novog umjetnika zahvaljujući svojem prvom albumu »Come Away With Me«, koji su kritika i publika jako dobro primili.</p>
<p>Mladi su umjetnici jako dobro zastupljeni ove godine. Tu su mlada Kanađanka Avril Lavigne i R pjevačica Ashanti koje su obje nominirane u pet kategorija.</p>
<p>Sheryl Crow, do sada nagrađena s osam Grammyja, nominirana je također u pet kategorija među kojima je ona za najboljeg ženskog rock izvođača. Nominirani su i legendarni pjevač Johnny Cash, kao i Elvis Costello.</p>
<p>Paul Simon i Art Gurfunkel primit će nagradu za životno djelo. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Izlazi DVD sa snimkama McCartneya, Harrisona i Starra</p>
<p>LONDON, 21. veljače</p>
<p> - DVD na kojem se nalazi snimka jedinog zajedničkog nastupa Sir Paula McCartneya, preminulog Georgea Harrisona i Ringo Starra nakon raspada Beatlesa, bit će objavljena tijekom ove godine. Materijal nastupa uživo snimljen je u Harrisonovoj kući u Oxfordshireu 1994. kao dodatak albumima »Anthology«. </p>
<p>Trio izvodi pet pjesama koje nisu pripadale Beatlesima, i to Harrison i Sir Paul na ukuleleu i gitari, a Starr na bubnjevima, javlja BBC. </p>
<p>Riječ je o skladbama »Ain't She Sweet«, »Blue Moon Kentucky«, »Raunchy«, »Thinking of Lincoln« i »Baby What You Want Me To Do«. </p>
<p>DVD će vjerojatno izići krajem ožujka i mogao bi postati jedan od najprodavanijih DVD-a ove godine. </p>
<p>To je bio jedini put da su se tri glazbenika našla i svirala zajedno nakon raspada grupe 1970. Albumi koje čine antologiju grupe uključuju mnoge verzije pjesama Beatlesa snimljenih u studijima u londonskoj Abbey Road tijekom šezdesetih godina. Uključuju i dvije napola dovršene pjesme koje su završila trojica preostalih članova. To su »Free as a Bird« i »Real Love«, objavljene kao singlovi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zbog »nigerijskih pisama« Čeh ubio nigerijskog konzula</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Jedan češki sedamdesetdvogodišnji umirovljenik iz okolice grada Melnika (policija mu ne navodi ime) ubio je u zgradi nigerijskog veleposlanstva u Pragu nigerijskog konzula Michaela Lekaryja Wayida, a u pucnjavi je ranjen i tridesetsedmogodišnji recepcionar u Veleposlanstvu. Umirovljenik je uhićen i optužen zbog ubojstva pa mu prijeti, kako pišu češki mediji koji o tome izvješćuju, zatvorska kazna između 10 i 15 godina zatvora. Kao razlog, optuženi je naveo da mu je nigerijski konzul »dugovao veću svotu novca, koju mi nije htio vratiti«. Prema izjavama svjedoka optuženi Čeh dolazio je često u nigerijsko veleposlanstvo u posljednjih šest mjeseci, a znanci i ubijenog konzula i češkog umirovljenika opisuju kao mirne i dobroćudne osobe. Policija smatra da su razlog ubojstva tzv. »nigerijska pisma«, koja tom ubojstvu daju posebnu zanimljivost.</p>
<p>»Nigerijska pisma« šire se putem Interneta, ali i običnom poštom i, najčešće, telefaksom. Šalju ih nepoznati ljudi iz afričkih zemalja a najčešće iz Nigerije, Zimbabvea, Sierra Leonea, Angole, Senegala, Togoa, Benina i Južnoafričke Republike. U njima se piše srcedrapateljna priča, primjerice bespomoćna udovica ili progonjeni poduzetnik traže pomoć nepoznatog stranca, ovdje Čeha i traže pomoć da prebace veliku svotu novca, često i milijune dolara, u inozemstvo. Traže da im adresat pošalje broj svog bankovnog računa na koji bi mogli prebaciti svoj novac, dakako uz nagradu, koja se kreće i do 25 posto prebačene svote. To se čini kao laka i dobra zarada. No da bi riješili neke bankarske formalnosti traže od adresata posudbu izvjesne svote dok novac ne sjedne na račun. Mnogi nasjedaju, a od tih pisama, kojih je dosad upućeno na stotine tisuća na razne adrese, mnogi dobro žive. Nikad ne traže velike svote, ali dovoljno velike da od stotinjak naivnih skupe dostatnu svotu za lagodan život. </p>
<p>U Češkoj i Slovačkoj takva su se pisma u raznim varijantama počela pojavljivati 1995. godine, a zatim 1997., 1998. i 2000. godini. Policija je više puta upozoravala građane da ne nasjedaju na te podvale, ali mnogi su se polakomili. Ne postoje ni podaci o broju takvih pisama, jer mnogi prevareni taje da su »nasjeli« na prozirne podvale. Dosad se radilo samo o običnim prevarama, ali jedna od njih završila je ubojstvom nigerijskog konzula. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Prema idealu knjižnice 21. stoljeća</p>
<p>»Knjiga bez knjige« jedan je od najvećih izazova u povijesti NSK - za koji mjesec počinje sustavna digitalizacija građe / Predstavljena nova usluga NSK - bežični Internet</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Svečanošću održanom u petak u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu taj je hram hrvatske pisane riječi obilježio svoj dan, 22. veljače, koji se slavi u spomen na datum tiskanja prve hrvatske knjige - Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine.</p>
<p>»Ako je kultura njegovanje, onda je njegovanje u ovome našem smislu ponajprije građeno na pamćenju. To se pamćenje uspjelo sačuvati zahvaljujući pisanju, knjigama i knjižnicama, koje su hramovi pamćenja, a istodobno i hramovi pameti i hramovi mudrosti«, kazao je ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego.</p>
<p>Nacionalna i sveučilišna knjižnica pokušat će se, prema riječima prof. dr. Darka Novakovića, predsjednika Upravnoga vijeća NSK, približiti idealu knjižnice 21. stoljeća, odnosno njezini će korisnici što manje boraviti u prostorima knjižnice. »Knjiga bez knjige jedan je od najvećih izazova u povijesti NSK i vjerujem da će ga ona obaviti na najbolji mogući način«, istaknuo je Novaković.</p>
<p>Budućnost NSK njezin glavni ravnatelj dr. Josip Stipanov vidi pak u digitalizaciji te udovoljavanju sve većim zahtjevima njezine korisničke zajednice. Upravo zato NSK će, najavio je on, za nekoliko mjeseci započeti sa sustavnom digitalizacijom vlastite građe, ali i građe iz drugih knjižnica.</p>
<p>Tom su prigodom Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet i NSK predstavili zajednički projekt bežičnoga umrežavanja Knjižnice, što je jedinstven projekt takve vrste u Europi. Korisnicima NSK na raspolaganju će biti 30 prijenosnih računala pomoću kojih će imati pristup svim izvorima i uslugama Knjižnice, a moći će i pretraživati Internet.</p>
<p>I ove su godine dodijeljene nagrade »Matko Rojnić« za naročit doprinos radu i razvoju Knjižnice. Dobitnici su mr. Irena Medić za uspješan rad na zaštiti knjižne građe te posebno za projekt obnove Župne knjižnice u Skradinu te Šime Jurić za dugogodišnje uspješno vođenje Zbirke rukopisa i starih knjiga te za istaknuti rad na bibliografiji hrvatskih latinista. Priznanje za uspješnu i višegodišnju suradnju s Knjižnicom dobio je CARNet, a posmrtno priznanje dodijeljeno je mr. Biseri Čaušević, voditeljici Odsjeka u središnjoj službi za normativni nadzor.</p>
<p>Svečanost su, kojoj su pribivali brojni uzvanici, svojim muziciranjem uveličali Gordan Tudor i Ivan Kovačić.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zaustaviti izumiranje malih jezika </p>
<p>Moramo učiniti sve za očuvanje jezika kao dijela izvanredno dragocjene kulturne raznolikosti, stoji u apelu / Sve više ljudi u svijetu promiče materinske jezike te »zvijezde u galaksiji svjetskih jezika« </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - U povodu Međunarodnoga dana materinskih jezika UNESCO je pozvao na očuvanje jezične baštine kao dijela kulturne i ukupne biološke raznolikosti današnjega svijeta. Po najnovijim podatcima u svijetu se danas govori šest tisuća jezika, no zabrinjava podatak da je najveći dio njih pred izumiranjem. Polovicu svih jezika govori samo deset tisuća ili manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba.</p>
<p> »Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednoga jezika gubitak za ukupan životni potencijal na Zemlji«, poručio je glavni ravnatelj UNESCO-a Koichiro Matasuura. »Jezici suoblikuju ljudski život od rođenja do smrti i stoga moramo učiniti sve za očuvanje jezika kao dijela izvanredno dragocjene kulturne raznolikosti«, dodao je Matasuura.</p>
<p> UNESCO je proglasio 21. veljače Danom materinskih jezika 1999. na 30. zasjedanju Glavne skupštine UN-a. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. kad je na 31. glavnoj skupštini aklamacijom prihvaćena Deklaracija o kulturnoj različitosti.</p>
<p> Ove će se godine, četvrti put zaredom, Dan materinskih jezika proslaviti brojnim prigodnim svečanostima i akcijama diljem svijeta. Svjetska televizijska mreža »Discovery« prikazat će kratke priče o rijetkim ljudima koji govore neke od ugroženih jezika te film o »babelu«, svjetskom prajeziku kojim su u jednom trenutku povijesti govorili svi ljudi na Zemlji.</p>
<p> Svim akcijama zajedničko je upozorenje da će ugroženi jezici bez sumnje nestati prepuste li se nemaru i prevlasti svjetskih jezika, poput engleskoga, francuskog, njemačkog i drugih. UNESCO je ipak optimističan jer, tvrde u svjetskoj organizaciji, sve više ljudi u svijetu promiče materinske jezike, te »zvijezde u galaksiji svjetskih jezika«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dalibor Brozović: Hrvatski jezik slabo se poštuje </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Hrvatski jezik kao službeni jezik Republike Hrvatske i kao materinski jezik hrvatskoga naroda danas se slabo poštuje, piše akademik Dalibor Brozović u najnovijem broju Vijenca, novina Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost. U tekstu »Uoči Međunarodnog dana materinskog jezika« u kolumni »Prvo lice jednine« Brozović tvrdi da se zadnjih godina ponovno pojavljuju, makar bilo i stidljivo, riječi i izrazi iz prošlosti koji su već bili praktički nestali.</p>
<p> »Jezik televizije danas je gori nego je, izuzmemo li pojave unitarističkog nasilja, ikada bio u posljednjih pola stoljeća. Hodamo li hrvatskim ulicama i gledamo li natpise u trgovinama, pitat ćemo se u kojoj smo zemlji. Najgore je pak što u pogledu svega toga preteže ravnodušnost. Kad bi bar Međunarodni dan materinskog jezika nešto pomogao«, tvrdi Brozović. Iznosi primjer da je Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri UNESCO-u sredinom siječnja poslalo iz Pariza nekim ministarstvima dopis u kojem pet puta spominje »materinji« jezik (u vezi s Međunarodnim danom), a nijednom materinski jezik. </p>
<p> UNESCO je 1999. na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Najljepša hrvatska glagoljska knjiga </p>
<p>Savršenošću slova, ljepotom sloga i tiska prva glagoljska inkunabula - Misal najljepša je od svih tiskanih glagoljskih knjiga koje su izlazile sve do početka 20. stoljeća </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Prva hrvatska tiskana knjiga - Misal po zakonu rimskoga dvora iz tiska je izašla 22. veljače 1483., pa se ove godine, u subotu, obilježava 520. obljetnica njezina postojanja. Savršenošću slova, ljepotom sloga i tiska prva je glagoljska inkunabula najljepša od svih tiskanih glagoljskih knjiga koje su izlazile od 15. sve do početka 20. stoljeća. Ta obljetnica prigoda je da se podsjetimo na sadržaj, okolnosti tiskanja i povijesni okvir Misala te na početke tiskarstva u Hrvatskoj.</p>
<p> Misal po zakonu rimskoga dvora sadrži kalendar, Proprium de tempore, Ordo missae i kanon, votivne (zavjetne) i mrtvačke mise, Proprium sanctorum, Commune sanctorum i ritualne tekstove, nema naslovne stranice, a tiskan je na 219 listova.</p>
<p>Jezik Misala je crkvenoslavenski hrvatske redakcije, a istim su jezikom napisani svi hrvatskoglagoljski misali i svi ostali hrvatskoglagoljski liturgijski tekstovi. U prvotisku Misala još se jače miješaju čakavske jezične crte nego u rukopisnim glagoljskim misalima.</p>
<p>U kalendaru Misala spominju se svetkovine koje se slave u Istri, odnosno tršćanski mučenici Lazar, Servul (Socerb), Just, porečki Mavar, Nicefor (Nečipr) iz Pićna, a svetkovina Prenesenja tijela svetoga Jeronima, koju je prvotisak Misala unio u kalendar 9. svibnja, ne pojavljuje se ni u jednome glagoljskom ni suvremenom latinskom kalendaru.</p>
<p> Pojava istarskih crta u jeziku i svetkovina u kalendaru koje su se slavile u Istri poslužile su kao dokaz za teoriju prema kojoj je tekst prvotiska Misala mogao biti priređen u Istri. U znanosti se ponavljala tvrdnja da mu je predložak bio tekst rukopisnoga Misala kneza Novaka iz 1368. godine, a rezultati novijih temeljitih istraživanja pokazali su da je taj misal doista poslužio kao glavni, ali ne i jedini predložak prvotisku Misala po zakonu rimskoga dvora.</p>
<p>Ni danas se ne može pouzdano reći tko je sudjelovao u priređivanju, slaganju i tiskanju najstarije hrvatskoglagoljske inkunabule i gdje je ona tiskana. Kao mjesto tiskanja u literaturi se spominju Venecija i nekoliko mjesta u Hrvatskoj, ponajčešće Kosinj u Lici. Od ukupne naklade Misala sačuvano je 11 nepotpunih primjeraka na papiru i sedam listova, od kojih tri lista na pergameni.</p>
<p>Prvi opis Misala napisao je rukom na latinskome jeziku 1820. Mihail K. Bobrowski, istaknuti bjeloruski slavist i orijentalist, ujedno prvi slavist koji je počeo proučavati hrvatsku tiskanu knjigu. Bobrowski ističe da je knjiga »rjeđa od bijeloga gavrana«, da je treba cijeniti »kao neki rukopis«. Prvotisku glagoljskoga Misala osobita se pozornost u hrvatskoj kulturnoj javnosti počela pridavati od pedesetih godina prošloga stoljeća. Godine 1971. objavljen je pretisak Misala, koji je sastavljen od nepotpunih primjeraka Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu i Vatikanske biblioteke, 1991. izlazi pretisak Brevijara iz 1491. godine, a 1978. Spovid općena iz 1496. godine. </p>
<p>Hrvatskoglagoljske inkunabule samo su malen dio tiskarske produkcije Hrvata u 15. stoljeću, jer je tada izašlo 150 tiskanih knjiga u kojima su sudjelovali Hrvati kao pisci, priređivači, prevodioci, izdavači ili tiskari. Inkunabule su nastajale i izlazile u tragičnome povijesnom vremenu za Hrvatsku, kada su njezinim prostorima haračili Turci. Stoga su one, piše Šime Jurić, »najrječitiji dokaz nemaloga kulturnog napora i doprinosa hrvatskoga naroda europskoj kulturi u ovo doba«.</p>
<p> Spomenimo i da Brevijar hrvatski iz 1493. godine, nastao u Torresanijevoj tiskari u Veneciji, bilježi ove godine obljetnicu. Za tisak ga je priredio, a vjerojatno i složio prije točno 510 godina (13. ožujka) Blaž Baromić iz Vrbnika, koji je tiskarsko umijeće prenio u Senj, gdje je poslije tiskao još dvije hrvatskoglagoljske inkunabule.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nezavršena povijesna priča</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Hrvatska historiografija u europskim razmjerima do sada se proučavala u okviru talijanske i ugarske, dok je povijesna slika o nama izvan granica zemlje do sada bila porazna, rekao je dr. Mladen Ančić iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru i docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na predstavljanju kataloga-knjige »Kolomanov put« u petak u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu. Stoga, nadodao je, katalog što prati izložbu je pokušaj razgraničavanja naše jedinstvenosti i prinos razmatranja Hrvatske u europskom kontekstu.</p>
<p> Zaključio je da je Hrvatska u državnoj zajednici s Ugarskom bila više od osam stoljeća, a okrunjeni kraljevi bili su jednako toliko njihovi koliko i naši. Kazao je da je nakon Mohačke bitke 1526. godine razbijena politička barijera između dva dijela kraljevstva, što je označilo stvaranje moderne nacije. Otežavajuća okolnost autora bilo je dugo razdoblje koje je trebalo svesti na sažetak, a prijevodi na engleski jezik su pokušaj da tematiku približimo svijetu. </p>
<p>Izdanje Hrvatskoga povijesnog muzeja na oko 270 stranica s fotografijama u boji sadrži tekstove različitih pisaca, a to su uz Ančića još mr. Mario Beusan, Dora Bošković, Marina Bregovac Pisk, dr. Alexander Buczynski, mr. Marija Šercer i Ela Jurdana, autorica izložbe. Katalog i izložba proizašli su iz timskog rada, a na projektu je sudjelovalo više od 20 autora, dok su zastupljeni predmeti koji ih prate u vlasništvu isto toliko ustanova. Projekt govori o civilizacijskim dosezima na području južno i sjeverno od Drave, rekla je Jurdana, a zemljovid daje uvid u razvoj benediktinskog reda kod nas. Upravo je opatica Vekenega, predstojnica benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru, bila svjedokinja vremena Kolomanove krunidbe. U knjizi su prvi put na jednom mjestu objavljeni portreti kraljeva od svetog Stjepana do Josipa II., a od 12. do 20. stoljeća hrvatsko-ugarskim kraljevstvom vladalo je ukupno 46 okrunjenih glava. </p>
<p>Povod projektu bila je 900. obljetnica krunidbe Kolomana za prvoga hrvatsko-ugarskog kralja 1102. u Biogradu na moru, a zajedničko kraljevstvo potrajalo je sve do 1918. godine, kazala je ravnateljica HPM Ankica Pandžić. To je nezavršena povijesna priča podložna daljnjem istraživanju, mišljenja je, a tekstovi zastupljeni u knjizi pridonose rasvjetljavanju teme o hrvatskom srednjovjekovlju. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dug Ekatarini Velikoj u »Tvornici«</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Kultna beogradska rock grupa Ekatarina Velika oduvijek je imala veliku naklonost zagrebačke publike i medija. Nizom odličnih albuma - od kojih su mnogi u osamdesetima snimljeni upravo u zagrebačkim tonskim studijima ili koncertima u Kulušiću - kao i suradnjama s ovdašnjim glazbenicima, Ekatarina Velika je ostavila trag koji se osjetio u radu mnogih. Na subotnjem koncertu »Tribute To EKV« u zagrebačkoj »Tvornici« nastupit će Massimo, Damir Urban & 4, Darko Rundek s francuskim pratećim sastavom, Gile iz Električnog orgazma, Le Cinema, Vatra i Veliki bijeli slon, imena koja u svojim karijerama imaju dovoljno dodirnih točaka s EKV i mogu reinterpretirati najbitnije odlike njihove glazbe na prepoznatljiv, svoj način. Uz neke pjesme Šarla Akrobate publika će u »Tvornici« moći čuti 25 ambicioznih prerada najpoznatijih i opskurnijih pjesama iz repertoara Ekatarine Velike. </p>
<p>H. H.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sjećanje na Gorana Kovačića, Vidu i Marinkovića </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Ove godine navršuje se 90. obljetnica rođenja hrvatskih klasika Ivana Gorana Kovačića, Viktora Vide i Ranka Marinkovića. Tom prigodom Društvo hrvatskih književnika priređuje svečanu akademiju koja će se održati u Kazalištu »Komedija« u Zagrebu u subotu 22. veljače s početkom u 11 sati. Devedeseta obljetnica rođenja tih književnika želi se obilježiti skupno jer su bili prijatelji i družili se, dijeleći slične literarne poglede i nazore, o čemu je ostavio svjedočenje Ranko Marinković u romanu »Kiklop«. Ivan Goran Kovačić poginuo je 1943. u partizanima, najavivši svoju smrt u pjesmi »Moj grob«, Viktor Vida završio je život kao emigrant u tragičnim okolnostima u Argentini 1960., a Ranko Marinković umro je prije dvije godine u Zagrebu. Na akademiji će se podsjetiti na njihov život i veliko literarno djelo. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Novac za obnovu glazbala i nošnji </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Zagrebačko Gradsko poglavarstvo dodijelilo je novac za obnovu glazbenog fonda Zagrebačke filharmonije te za obnovu nošnji Ansamblu narodnih plesova i pjesama Lado. Zagrebačka će filharmonija od Grada dobiti 800.000, a Lado 400.000 kuna. Zbog potrebe za obnovom fonda glazbala, pročelnik ureda za kulturu Grada Zagreba, Vladimir Stojsavljević, podržao je zamolbu Zagrebačke filharmonije, koju je Gradsko poglavarstvo prihvatilo i odobrilo potrebna sredstva. Naime, Berislav Šipuš, ravnatelj Zagrebačke filharmonije, uz zamolbu je poslao i popis svih potrebnih glazbala. Orkestar će biti obogaćen kompletom udaraljkaških instrumenata te baset hornom. Na popisu se još nalaze oboa, petožičani kontrabas i dvije Wagnerove tube. Ansambl Lado, koji je također zamolio pomoć od Grada Zagreba, odobrenim će sredstvima pristupiti obnovi zbirke od 1200 narodnih nošnji iz cijele Hrvatske. Naime, nošnje su pretrpile znatna oštećenja tijekom poplave u srpnju prošle godine. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Zagrebaši štrajkali i prijetili bojkotom derbija protiv Dinama</p>
<p>»Jasno mi je da igrači gledaju samo na sebe, ali nekad bi se trebali solidarizirati s klubom. Ipak ćemo ove godine proslaviti 100 godina postojanja i nitko nema pravo rušiti klub. Očekujem dobar rezultat protiv </p>
<p>Dinama i u ostalim dvobojima«, rekao je nakon sastanka s igračima direktor Drago Marić</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Ni dan uoči zagrebačkog derbija između Zagreba i Dinama, kojim će »bijeli« i »modri« otvoriti nastavak prvenstva, nije bilo mira u Kranjčevićevoj. Igrači su napravili svojevrsni štrajk, jer im klub još nije potpuno isplatio dug, a tijekom jutra su i prijetili da u subotu neće zaigrati protiv Dinama. No, uoči poslijepodnevnog treninga direktor Zagreba Drago Marić razgovarao je sa svakim od nezadovoljnih igrača te donekle smirio uzavrelu situaciju, kazavši kako je klub osigurao dio novca, dok će preostali dio duga osigurati ovih dana. Čini se da odigravanje utakmice nije dovedeno u pitanje, no koliko su igrači zadovoljni ponuđenim uvjetima isplate saznat ćemo na utakmici, jer je jasno da će se (ne)zadovoljstvo odraziti na pristupu za vrijeme utakmice. </p>
<p>No, cijela situacija počela se razvijati od jutra. Igrači su dogovorili sastanak s predsjednikom Miroslavom Marčinkovićem u 11 sati, na kojeg su došli svi osim njega, pa se cijela prva momčad privremeno razišla. Oko podneva je došao i predsjednik, pa potom i direktor Marić, nakon čega su počeli razgovori u svlačionici. Ponekad je ton bio i povišen, no pred kraj se sastanka čuo pljesak iz svlačionice. Pitanje je li to bio znak oduševljenja, ironije ili nećega trećeg...</p>
<p>- Teška je situacija, ali su dečki toga svjesni. U pitanju je dug od prošle godine, a poznato da su nam računi blokirani pa isplate moramo obavljati posredstvom naših »prijatelja«. Jasno mi je da igrači gledaju samo na sebe, ali nekad bi se i trebali solidarizirati s klubom. Ipak ćemo ove godine proslaviti 100 godina postojanja i nitko nema pravo rušiti klub. Očekujem dobar rezultat protiv Dinama i u ostalim dvobojima, sve je na igračima, bit će dobro ako se svi problemi koje smo imali dosad ne odraze na terenu, rekao nam je nakon sastanka direktor Marić.</p>
<p>Trener Nikola Jurčević također je sudjelovao u pregovorima, a cijelu je situaciju prokomentirao sljedećim riječima:</p>
<p>- Ni u jednom trenutku nisam pomislio da je odigravanje utakmice upitno. Slične smo situacije preživjeli nedavno, a jedino nam preostaje da se u sljedeća 24 sata pokušamo koncentrirati na Dinamo i ako je moguće frustraciju pretočiti u pozitivnu energiju na terenu.</p>
<p>Prema riječima stratega »bijelih«, Zagreb će protiv Dinama istrčati u sljedećem sastavu: Vasilj - Spahić; Žilić, Ješe - Perković, Ćaćić, Biskup, Kovačević; Štrok, Lovrek, Đalović.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gladni su opasniji od sitih</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Vijest da bi Zagrebovi nogometaši mogli bojkotirati subotnji gradski derbi nije suviše uznemirila Dinamovog trenera Miroslava Blaževića.</p>
<p> - Nadam se da će na kraju sve biti u redu, naglasio je Ćiro. - Razumljiva je ljutnja igrača, ali ne vjerujem da će ići toliko daleko da bojkotiraju utakmicu. Nama je sve ovo samo dodatna otežavajuća okolnost, jer gladni su uvijek opasniji od sitih. Nema dvojbe da sam dobro dijagnosticirao stanje protivnika. Oni će krenuti kao vukovi ne bi li pobijedili gradskoga rivala. Uostalom, to se može zaključiti po tome što nas je njihov trener Nikola Jurčević »špijunirao« na našoj pripremnoj utakmici u Čakovcu prije nekoliko dana. Oni ne kriju svoje ambicije, što im služi na čast, pa doista možemo očekivati pravi gradski derbi.</p>
<p> U Dinamovoj momčadi ovom prilikom neće biti »požutjelih« Kristijana Polovanca i Jasmina Agića. Umjesto njih će uskočiti Dino Drpić i Dalibor Poldrugač. Od prve minute će tako istrčati: Butina - Mikić, Sedloski, Smoje, Drpić - Marić, Poldrugač, Kranjčar, Mujčin - Olić, Mitu.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bez nespremnoga Karića</p>
<p>Trener Dražen Besek u otežanim je okolnostima pripremao momčad. Nedostatak utakmica i dana provedenih na travi sigurno će utjecati na spremnost Varteksa </p>
<p>VARAŽDIN, 21. veljače</p>
<p> - U kakvoj će formi Varteks početi proljetni nastavak prvenstva otkrit će tek utakmica 18. kola u subotu u 17 sati, kad će u Varaždinu Varteks ugostiti Cibaliju. Zbog niza otkazanih pripremnih utakmica i priprema na snijegu i ledu nitko ne može sa sigurnošću reći koja je trenutačna snaga Varteksa u odnosu na konkurente.</p>
<p>Besek je, napokon, počeo otkrivati karte, pa je novinarima izdiktirao sastav koji će istrčati na teren u subotu. Jedino nije siguran u nastup Sabolčkog, no ostalo je jasno. Dakle, na vratima će stajati Rumbak, u obrambenom redu Sabolčki ili Fumić te Režić, Toplak i Granić, u vezi će biti Jančevski, Mumlek, Kastel i Hrman, a u vrhu napada Halilović i Petričević. Ono o čemu se govorkalo tijekom priprema, pokazalo se točnim - Veldin Karić nije spreman za nastup u prvom kolu. </p>
<p>- Nadamo se pobjedi, iako nam je Cibalia uvijek bila težak suparnik. Rezultati posljednjih utakmica s njima ipak nam daju pravo na optimizam da ćemo uspjeti, kaže kapetan Varteska Miljenko Mumlek. </p>
<p>Trener Dražen Besek u otežanim je okolnostima pripremao momčad. Nedostatak utakmica i dana provedenih na travi sigurno će utjecati na spremnost Varteksa no koliko, još se ne zna. </p>
<p>- Mnogo će toga izaći na vidjelo nakon subote. Teren će biti težak, no moramo se tome prilagoditi i od prve utakmice pokazati svoje ambicije. Uvjeren sam da smo se dobro pripremili, ali koliko smo dobri pokazat će prve utakmice u prvenstvu. </p>
<p>Ljubitelji nogometa u Varaždinu čude se kasnom početku utakmice (17 sati) kada u Varaždinu redovito posljednjih dana pada temperatura ispod -5 Celzijevih stupnjeva, a često se smanjuje vidljivost zbog magle. No, svi se zajedno nadaju da će na otvaranju sezone gledatelji imati na terenu dovoljno razloga da se zagriju.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Imamo najbolje trenere na svijetu« </p>
<p>Iz iskustava poznatih trenera i sportaša zaključuje se da je stručna kondicijska priprema sportaša preduvjet bez kojeg se ne može, makar ima i drugačijih iskustava </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Zapaženi rezultati naših sportaša u prva dva ovogodišnja mjeseca samo su razlog više da se na dvodnevni Međunarodni znanstveno-stručni skup o kondicijskim pripremama sportaša koji je započeo u Zagrebu, gleda s dodatnom pozornošću. Proizlazi, naime, da veliki sportski rezultat znači i znatno više od ugodne činjenice osvojenih kolajni, a dakako da toga ne bi bilo i bez primjerene i stručne fizičke spreme sportaša.</p>
<p> Zato su i svi brojni uvodničari u ovaj dvodnevni skup pri pozdravnom obraćanju sudionicima kretali od rezultata rukometaša, tenisača, obitelji Kostelić... I u njihovim primjerima nalazili dodatne spoznaje i poticaje kojim će obogatiti dosadašnje teorije začinjene konkretnom praksom. Zapravo to je i smisao ovog skupa: da stručnjaci iz zemlje i inozemstva izgrade most razumijavanja između sportskog terena i kabinetskih razglabanja, i da sučeljavanjem jezika teorije i prakse nađu mogućnosti unapređenja ovog značajnog segmenta u pripremi sportaša, u čemu uzgred postoje različita poimanja. Čak i proturječja.</p>
<p> Stoga se s posebnom pozornošću očekivao istup prvog govrnika iz redova stručnjaka - Miroslava Blaževića, trenera Dinama. I to ne samo kao trofejnog trenera koji za sobom ima, kako je ponosno istaknuo, čak 60 posebnih priprema momčadi i reprezentacija koje je vodio, pa njegova iskustva valja i te kako akceprirati. Njegov se istup unaprijed činio intrigantnim jer je uoči ovog skupa, kao i Mirko Bašić član stožera rukomentne reprezentacije, najavio drugačije razmišljanja od sveprisutnih. Imao je namjeru pojasniti zašto u načelu u pripremama nije nikad koristio znanje kondicijskog trenera, a momčad je ipak »letjela«. I uz to i imala daha, time i nužne pažnje, i snage da u granicama svojih mogućnosti dade maksimum.</p>
<p> Blažević je, međutim, na govornici ipak ponešto izmijenio svoje razmišljanje:</p>
<p>- Ugledni profesor Dragan Milanović, inače organizator ovog skupa, zamolio me da ponešto odstupim od onoga što sam želio govoriti. No, govorio ja ili ne, ali tvrdim da su hrvatski treneri u svojoj potkovanosti jedni od najboljih na svijetu. Zbog kompleksa malog naroda moraju više raditi i dodatno se usavršavati kako bi dohvatili više razine promišljanja. I naši su znanstvenici na polju fizičkih priprema sportaša jedni od najboljih. </p>
<p>Svoje izlaganje Blažević je zaključio riječima:</p>
<p> - Ipak, kako bilo, ali čini mi se da fizičke pripreme na znanstvenoj osnovi još nisam u stanju napraviti. Stoga, makar si utvaram da Dinamo radi suvremeno, jer je sav svoj trenažni program prilagodio nemilosrdnim suvremenim zahtjevima, posegnut ću za citatom glasovitog košarkaša Jordana. Zavapio čovjek: »Dajte mi snagu kako bih pokazao što znam, jer bez snage čak niti ja ne mogu biti leteći, kako me zovu.« </p>
<p> Mirko Bašić je teoriju o nasušnoj spregi trenera i stručnjaka za kondicijsku pripremu opovrgnuo najsvježijim primjerom sa SP u Portugalu. Samo da se nije na govornici priupitao: u koju to kategoriju sportskih teorija treba uvrstiti uradak Irfana Smajagića, praktički trenera - početnika koji je temeljem svojih iskustava i kondicijski pripremio zlatne rukomataše da i do zadnje minute zadnje utakmice budu primjereno fizički pripremljeni.</p>
<p> Cro Cop Mirko Filipović gotovo da je sve nazočne ostavio bez daha kad je pojašnjavao svoju formulu uspjeha u sportovima u kojima nema mjesta za koga god:</p>
<p>- Formula je u biti vrlo jednostavna, a glasi: najbitnija je primjerena kondicija, ali ne nabacana bez red i poretka. Da bi se opstalo i trajalo valja biti i pozitivni fanatik, spreman prihvatiti sve što može pripomoći u nadogradnji. Hrabrost i volja predmnijevaju se sami po sebi, makar se bojim visine i zmija. Bitna je i odgovarajuća prehrana, pravilno doziranje rada i odmora, studiranje suparnika do u najsitniji detalj. Znam primjerice da će udarac nogom mog skorog suparnika, 160 kg teškog Sappa, obavezno sjesti na moju ruku kojom štitim čelo i da je onda korisnije ruku više isturiti prema naprijed, jer bolje da pukne ruka nego glava...</p>
<p>Svoja su razmišljanja još izrekli Neven Spahija, Duško Antunović, Dubravko Šimenc, Ivica Olić... Svi se slažu s teorijom da posebna, stručna kondicijska priprema više može koristiti nego štetiti. Dakako, ako je u granicama razuma...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibosi protiv »disidenata«</p>
<p>»Ne želimo upasti u zamku s pitanjem hoće li Rađa igrati ili ne. Pripremamo se kao da će suparnik igrati u najjačem sastavu«, kazao je Cibonin trener Aco Petrović </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP nanizali su sedam pobjeda u Goodyear ligi i primaknuli se na milimetar od željene završnice najbolja četiri kluba. U subotnjem dvoboju (16.30) na Gripama protiv momčadi Splita CO, cibosi će pokušati učvrstiti četvrto mjesto na ljestvici i nastaviti dvomjesečni niz nepobjedivosti. </p>
<p>Otkad su u splitske redove došli Dino Rađa, Josip Sesar i Jure Zdovc, s nestrpljenjem se očekivao dvoboj sa Zagrepčanima na Gripama. Rađa i Sesar nisu se srdačno rastali s Cibonom. </p>
<p>Uoči puta u Split trener Cibone VIP Aleksandar Petrović je izjavio: </p>
<p>- Ne želimo upasti u zamku s pitanjem hoće li Rađa igrati ili ne. Želimo u Splitu uzeti dva boda, pripremamo se kao da će suparnik igrati u najjačem sastavu. </p>
<p>U prvoj utakmici Splićani su slavili u Zagrebu (88-82) i to bez spomenutog trojca. </p>
<p>- Splićani imaju vrlo darovitu momčad, na posljednjem su okupljanju imali četiri reprezentativca. </p>
<p>Rađa, Zdovc i Sesar nastupili su prvi put zajedno u prošlom kolu protiv Krke, koja je odnijela pobjedu na Gripama. </p>
<p>- Bilo bi mi draže da prvu utakmicu u kompletnom sastavu igraju tek protiv nas. Ovako su ispucali loš dan, kazao je Aco. </p>
<p>Ključ u dvoboju protiv Splićana Cibonin trener vidi u dobroj obrani. </p>
<p>- Moramo igrati čvrstu, kolektivnu obranu. Ne smijemo dopustiti Sesaru da se razmaše. Protiv nas će imati motiv više. U prošlom se kolu htio dokazati Spahiji, ali nije igrao baš najbolje. Uz Sesara, ne smijemo zaboraviti niti mlađe igrače koji su sposobni ubaciti nekoliko trica zaredom. Mislim da će Splićani početi sa Zdovcem i Sesarom u petorci. Na vanjskim mjestima imaju pravi arsenal igrača. </p>
<p>U momčadi Cibone VIP nema ozlijeđenih, svi su spremni za Split. </p>
<p>- Krunić nije trenirao u četvrtak, malo su ga stisnula leđa, ali bit će u sastavu, kazao je Petrović i istaknuo: </p>
<p>- U posljednja dva mjeseca momčad se, radeći s kondicijskim trenerom, strahovito fizički podigla. Mirko Krolo vrhunski je trener, jedan od najboljih. </p>
<p>Rad s Krolom posebice je vidljiv na nekim igračima. </p>
<p>- Prkačin je ubrzao svoje reakcije, više nemam pritužbi na njega. Za Planinića mogu reći da nije isti igrač od prije dva mjeseca. Mnogo je eksplozivniji, bolji, što se uostalom i vidjelo na posljednjim utakmicama. Još ima problem s osobnim pogreškama, moram ga onda staviti na klupu, a kad ponovno ulazi u igru nije više u ritmu kao na početku utakmice, kazao je Aco za Zorana Planinića.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Žuti« bez natjecateljskog naboja </p>
<p>SPLIT, 21. veljače</p>
<p> - Košarkaški dvoboji Splita CO i Cibone VIP uvijek su bili sportske poslastice, pa tako i susret 19. kola Goodyear lige u subotu u 16.30 sati na Gripama izaziva pažnju javnosti.</p>
<p> I dok za splitske »žute« utakmica nema natjecateljskog naboja, jer su bez ambicija u regionalnoj ligi, za zagrebačke vukove ta je utakmica vrlo važna. Naime, Petrovićeva je družina u utrci za završni turnir s Krkom i Zadrom pa su im dva boda s Gripa presudna. Splićani će, pak, u utakmicu vjerojatno ući bez najboljeg igrača Dina Rađe, koji je u Zagrebu, gdje čeka prinovu u obitelji. No, Splićani trenutačno ionako provjeravaju gdje su stigli s formiranjem momčadi za hrvatsko prvenstvo. </p>
<p>- Nismo opterećeni rezultatom, a s Cibonom ćemo do kraja sezone odigrati još dosta utakmica, koje će sigurno biti važnije od ove. Unatoč tome, dat ćemo sve od sebe i pokušati pobijediti. </p>
<p>Ova nam je utakmica kao Janici prolazno vrijeme. Vidjet ćemo gdje smo i što nam je dalje raditi. Borba za završni turnir Cibonina je briga te o tome nemamo razloga razmišljati, rekao je trener Splita CO Mladen Starčević i dodao o Ciboninim igrama: </p>
<p>- Cibona u posljednje vrijeme igra dobro, dobar je napadački stroj. Rad kondicijskog trenera Krole daje rezultate, trkački su moćni. Očekujem dobru utakmicu, jer ni mi ne igramo loše. </p>
<p>Inače, posljednje tri sezone vukovi su dominirali u susretima sa »žutima«, zaredali su dvadesetak pobjeda, a niz je prekinut u prvom dijelu ove sezone. Da podsjetimo, Split je, i to bez Rađe, Sesara i Zdovca, iznenadio Cibonu u Zagrebu, pobijedivši ih sa 88-82. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ackerman poveo nakon skokova</p>
<p>VAL DI FIEMME, 21. veljače</p>
<p> - Nijemac Ronny Ackermann poveo je nakon skijaških skokova, prve discipline nordijske kombinacije na Svjetskom prvenstvu u Val di Fiemmeu. Vodeći nordijac Svjetskog kupa osigurao je skokovima od 101.5 i 101 metra na 95-metarskoj skakaonici u Predazzu 30 sekundi prednosti u skijaškom trčanju na 15 kilometara ispred sunarodnjaka Georga Hetticha, koji je skočio 98.5 i 101 metar. Austrijanac Christoph Bieler bio je treći, dok najveći Ackermannovi suparnici Finci Jaakko Tallus i trostruki olimpijski pobjednik Samppa Lajunen zaostaju minutu i pol, odnosno dvije minute za Nijemcem. </p>
<p> • Rezultati skokova: 1. Ronny Ackermann (Njem) 260,0 bodova (101,5, 101,0 m), 2. Georg Hettich (Njem) 252,5 (98,5/101,0) 0:30 minuta zaostatka, 3. Christoph Bieler (Aut) 240,0 (97,5/96,5) +1:20, 4. Jaakko Tallus (Fin) 236,5 (95,5/96,59) +1:34, 5. Wilhelm Denifl (Aut) 235,0 (97,0/95,0) +1:40, 6. Sammpa Lajunen (Fin) 228,5 (95,5/92,5) +2:06 , 7. Felix Gottwald (Aut) 224,5 (94,5/92,5) +2:22, 8. Michael Gruber (Aut) 224,0 (93,5/94,0) +2:24... (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Račan u Ateni predao Simitisu hrvatski zahtjev za članstvo u Europskoj uniji</p>
<p>Račan: Ujedinjena Europa izazov je novog doba bez presedana. Hrvatska ima pravo sudjelovati u tom veličanstvenom procesu. Hrvatska želi dokazati da to i zaslužuje / Simitis: Hrvatska je prva zemlja zapadnog Balkana koja podnosi zahtjev što podržava naš cilj da cijela regija bude zona stabilnosti i razvoja unutar Europske unije / Nakon što Europska komisija napravi svoju procjenu i ona bude pozitivna, službeni Bruxelles na vrhu donosi odluku da Komisija započne pregovore s Hrvatskom o punopravnom članstvu </p>
<p>ATENA, 21. veljače (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan u petak je u Ateni grčkom premijeru Kostasu Simitisu i predsjedatelju Europske unije predao službeni hrvatski zahtjev za punopravno članstvo u EU. Hrvatski je premijer tim činom izrazio spremnost Hrvatske da u potpunosti prihvati sva načela i pravila Europske unije. </p>
<p>Grčki premijer Simitis izjavio je da je hrvatska kandidatura toplo pozdravljena od grčkog predsjedništva, te da će na putu prema Uniji Hrvatska imati neupitnu grčku potporu. Upućivanjem službenog zahtjeva za članstvo u Uniji Hrvatska je prvi put od svoje neovisnosti najozbiljnije krenula u proces reformi potrebnih za priključenje Uniji i obvezala se da će ispuniti sva pravila i standarde. Hrvatska je prva zemlja zapadnog Balkana koja je uputila zahtjev Europskoj uniji, a to je ujedno i prvi zahtjev u 21. stoljeću.</p>
<p>Nakon svečanosti uručivanja zahtjeva, premijer Račan rekao je da Hrvatska tim činom napokon formalizira svoje strateško opredjeljenje da postane sastavnim dijelom novog političkog entiteta na karti svijeta. Opisujući proces europske integracije nazvao ga je povijesnim; u prošlosti to je bilo poprište burnih sukoba, a danas područje mira i suradnje. Račan je naglasio kako je ponosan što hrvatski građani danas nemaju dvojbi o tom cilju. </p>
<p>»Hrvatska je potpuno svjesna načela na kojima je osnovana i na kojima počiva Europska unija - načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, te vladavine prava. Ta su načela zajednička svim državama članicama, temeljna su odrednica i za Hrvatsku i mi smo odlučni nastaviti ih promicati, unapređivati i čuvati. Mi iskreno vjerujemo u europski sustav vrijednosti«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Dodao je kako Hrvatska predano radi na izgradnji efikasnog gospodarstva, istinski demokratskog društva i vladavine prava zbog nas samih, zbog naše dobrobiti i bolje budućnosti. Hrvatski je premijer izrazio zadovoljstvo što se granica Europske unije od sljedeće godine sve više primiče Hrvatskoj. To ohrabruje da će svaka zemlja Unije, kad Hrvatska nadoknadi zakašnjenje, iskreno je poželjeti u svom društvu. </p>
<p>»Ujedinjena Europa izazov je novog doba bez presedana. Hrvatska ima pravo sudjelovati u tom veličanstvenom procesu. Hrvatska želi dokazati da to i zaslužuje«, rekao je Račan.</p>
<p>Grčki premijer Simitis kazao je kako hrvatski zahtjev prima sa veseljem jer on znači novu stepenicu u novom pravcu. Hrvatska je prva zemlja zapadnog Balkana koja podnosi kandidaturu što podržava naš cilj da cijela regija bude zona stabilnosti i razvoja unutar Europske unije. Uložili smo mnogo napora koji su rezultirali Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju da bismo osigurali stabilnost i ekonomsku suradnju, ustvrdio je Simitis. </p>
<p>Siguran sam da će se taj cilj postići za Hrvatsku i ostale zemlje zapadnog Balkana koje također žele biti dijelom Europske unije. Hrvatska je preživjela ratnu katastrofu i uložila velike napore u prilagođavanje pravilima Europske unije, naglasio je Simitis. Dodao je da će put prema Europskoj uniji biti mukotrpan i težak, a morat će se provesti i mjere koje često nisu popularne. No, kad sredinom travnja deset zemalja bude potpisalo ulazak u Uniju, postat će jasno da Hrvatska također mora slijediti taj put.</p>
<p>»Čestitamo Hrvatskoj, želimo joj sreću, a Grčka će na putu prema Uniji uvijek biti uz Hrvatsku«, izjavio je Simitis ustvrdivši da će se zajednički doći do napretka i razvoja na Balkanu.</p>
<p>Nakon podnošenja službenog zahtjeva, grčko predsjedništvo uputit će ga u Bruxelles nakon čega započinje proces ocjenjivanja je li Hrvatska sposobna za početak pregovora o punopravnom članstvu. Nakon što Europska komisija napravi svoju procjenu i ona bude pozitivna, službeni Bruxelles na vrhu donosi odluku i nalaže Europskoj komisiji da započne pregovore o punopravnom članstvu s Hrvatskom. </p>
<p> Vrijeme koje protekne dok Europska komisija ne završi tu procjenu (a vis) obično se svodi na godinu dana, no nema pravila. Izrada a vis za Poljsku trajala je 36 mjeseca, za Sloveniju 13, a za Irsku samo tri mjeseca. Nepopularni rekord drži Turska jer procjena njezine sposobnosti traje već 30 godina. Tek kad se u Bruxellesu zaključi da Hrvatska može početi pregovore o punopravnom članstvu, Hrvatska dobiva status zemlje kandidata. </p>
<p>Grčki premijer Simitis stoga je izjavio da će Europska unija u prvom koraku pričekati godišnji izvještaj Europske komisije o napretku u Hrvatskoj, koji će biti završen 31. ožujka. </p>
<p> Simitis Račanu: »Čestitamo Hrvatskoj, želimo joj sreću, a Grčka će na putu prema Uniji uvijek biti uz Hrvatsku«</p>
<p>Hrvatska mora ispuniti kopenhagenske kriterije</p>
<p>Da bi Hrvatska mogla postati članicom Europske unije, mora ispuniti tzv. kopenhagenske kriterije. Riječ je o sklopu političkih i gospodarskih uvjeta određenih za sve zemlje koje žele u Uniju. U političkom dijelu važna su načela demokracije, poštivanja ljudskih i manjinskih prava, te vladavine prava, dok u gospodarskom zemlja mora uspostaviti slobodno gospodarstvo temeljeno na tržišnim osnovama koje mora biti sposobno nositi se s konkurencijom na slobodnom tržištu unutar Unije. Uz to, zemlja mora u procesu prihvatiti niz zakona, pravila i regulativa na 80.000 stranica koje se nazivaju acquis communautaire.</p>
<p>Kad je na pomolu rat, slijede i pritisci</p>
<p>Grčki i hrvatski premijer razgovarali su i o iračkoj krizi. Simitis je ustvrdio kako ne priznaje podjelu na novu i staru Europu te da će rat, ako izbije, utjecati na sve. Rekao je da ga je premijer Račan izvijestio o hrvatskim stavovima u pogledu iračke krize. Račan je naglasio da je Hrvatska podržala posljednje zaključke Europske unije, a posebice stajalište da rat nije neizbježan, te da političko rješenje treba tražiti u sklopu Vijeća sigurnosti UN-a. »Svjesni smo da kada je na pomolu rat, onda su na pomolu i pritisci. Zato je važno da u ozbiljnim okolnostima EU pokaže jedinstvo i tada će biti lakše i malim zemljama u Europi«, naglasio je Račan.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rumsfeld: Spremni smo za invaziju na Irak</p>
<p>Američka administracija, uz potporu Britanije, sve je odlučnija intervenirati u Iraku bez obzira na odluku UN-a/ Istodobno, diplomatsku inicijativu protiv rata vodi Francuska koja je okupila afričke državnike</p>
<p>LONDON, 21. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sjedinjene Države i Velika Britanija spremne su pokrenuti invaziju na Irak, ako London i Washington odaberu rat, izjavio je američki tajnik za obranu Donald Rumsfeld u četvrtak navečer u tv-razgovoru. Dodao je kako se u zoni Zaljeva već nalaze »obilne« američke i druge snage, spremne za napad, ako to naredi američki predsjednik. Premda Rumsfeld to nije rekao, vjeruje se da Amerika i Britanija u regiji već imaju 150.000 vojnika, desetke ratnih brodova i stotine aviona.</p>
<p>Rumsfeld je navijestio da se priprema »velika koalicija« protiv Saddama Husseina, u kojoj će biti »mnogo zemalja«. Američki državni tajnik Colin Powell najavio je pak na BBC-ju da će njegova zemlja idućega tjedna podnijeti nacrt nove rezolucije o Iraku u Vijeću sigurnosti UN-a. Vijeće je i dalje podijeljeno oko toga treba li inspektorima oružja dati još vremena pa Amerika, vjerojatno, neće gurati dokument koji bi izričito zahtijevao vojnu intervenciju. Zahtijevat će se samo da Vijeće reagira na nepotpunu iračku suradnju s inspektorima naoružanja, nagovijestio je Powell. No, bilo se što događalo u UN-u, američka administracija čini se sve odlučnijom da intervenira protiv Saddama - sa zelenim svjetlom svjetske organizacije ili bez njega. </p>
<p>Dio diplomatske inicijative oko Iraka preselio se u Pariz, gdje je sazvan franko-afrički summit, čiji su sudionici podržali francusko stajalište oko Iraka. Nakon što su tzv. grupa iz Vilniusa te skupna zapadnoeuropskih država odvojeno podržale Ameriku, francuski predsjednik Jacques Chirac uspio je na svoju stranu dobiti neke afričke vođe. Franko-afrički summit postao je, inače, vrlo spornim, zbog nazočnosti Roberta Mugabea, predsjednika Zimbabvea, kojega mnogi optužuju za kršenje ljudskih prava. U Parizu je održan i sastanak ministara financija Skupine sedam (najrazvijenijih industrijskih zemalja), na kome se također govorilo o Iraku te o naporima da se suzbije financiranje međunarodnog terorizma. </p>
<p>Šef britanske vlade Tony Blair otputovao je u petak u Rim na razgovore sa Silvijem Berlusconijem. </p>
<p>Premda talijanski premijer, inače, spada među pobornike vojne intervencije u Iraku, u zadnje je vrijeme počeo zagovarati oprez. Berlusconijeva višestranačka koalicija želi, naime, izbjeći nezadovoljstvo domaće javnosti zbog rata. Na Blairovu rimskom rasporedu bio je i važan susret s Papom u Vatikanu. Ivan Pavao II., naime, osudio je ideju preventivnih ratova, među koje bi spadala i intervencija protiv Iraka. Odlaskom u Vatikan britanski premijer kao da želi pokazati kako ga muče moralne dvojbe, te da je - odluči li se za rat protiv Iraka - to učinio teška srca, nakon dubokoga preispitivanja vlastite savjesti. </p>
<p>Jim Nicholson, američki veleposlanik pri Svetoj stolici, izjavio je u petak za BBC da je Papino stajalište oko rata u Iraku »točno isto kao i predsjednika Busha«. Obojica smatraju da bi vojna akcija trebala biti »zadnja mjera«, rekao je on. Unatoč takvu pojašnjenju Nicholsona, s priličnom se sigurnošću može reći da je američki predsjednik znatno više raspoložen za ratnu opciju negoli Sveti otac. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Saddam neće u egzil, čeka Amerikance i Britance</p>
<p>Irački čelnik poručio SAD-u i Velikoj Britaniji da će naići na odlučan otpor iračkih branitelja / Saudijski tisak smatra da »je sada sigurno da će se Amerikanci i Britanci morati vojno sučeliti sa Saddamovom obranom, ali i mnogim posljedicama«« </p>
<p>ANKARA, 21. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački predsjednik Saddam Hussein naredio je, nakon sastanka najvišeg državnog i vojnog vrha, učvršćivanje obrambenih položaja u svim zonama iz kojih bi mogli doći vojni udari američkih i britanskih kopnenih snaga.</p>
<p> On je, prema pisanju bagdadskih novina, upozorio da bi rat s »vanjskim agresorima« mogao praktički početi svakog trenutka, dodajući da Amerikanci računaju na faktor iznenađenja, nespremnosti i zatečenosti iračkih snaga. </p>
<p>Šef bagdadskog režima time je poručio SAD-u i Velikoj Britaniji da će naići na odlučan otpor iračkih branitelja. A to praktički znači da je izravno odbacio sve pritiske da zajedno sa svojom obitelji i vladajućom garniturom ode u egzil u Egipat, Jemen ili neku drugu zemlju. »Sada je sigurno da će se Amerikanci i Britanci morati vojno sučeliti sa Saddamovom obranom, ali i mnogim posljedicama«, piše saudijski list Al-Riyadh. Među takvim posljedicama je primjerice ubojstvo jednog britanskog državljana koji se u vozilu zaustavio ispred jednog semafora u saudijskoj prijestolnici.</p>
<p>Obruč mira, kako se čini, potpuno se raspuknuo pred snagama rata. O miru će se još pokušati raspravljati na međunarodnoj konferenciji o Iraku što bi se trebala održati 22. i 23. veljače u Istanbulu. Nakon dugih nagodbi za 1. ožujak je dogovoren i summit Arapske lige u Kairu. Bit će to, međutim, više posljednji vapaji, koji jamačno, neće pokolebati Bushovu odluku da sruši s vlasti Saddamov diktatorski režim.</p>
<p>Kako će se Iračani suprotstaviti najvećoj svjetskoj vojnoj i gospodarskoj velesili, drži se u najstrožoj tajnosti. Ali prema oskudnim informacijama koje dolaze s iračkog terena na svim glavnim točkama mogućih udara iskopano je na tisuće rovova i tunela. Cilj je da se »pregrme« prvi anglo-američki zračni udari, te da obrambene snage očuvaju sposobnost za izravne borbe s invazorima. Vojni analitičari smatraju da bi u tom slučaju, dakako, uz sačuvani moral branitelja, novi Zaljevski rat mogao potrajati znatno duže nego što to predviđaju vojni stratezi Pentagona. Neke australske vojne analize pokazuju da bi cijena nove Pustinjske oluje, sa svim popratnim izdacima, uključujući i povećanje cijene nafte, mogla u svjetskim okvirima dostići, čak i premašiti 1.000 milijardi dolara. Vjeruje se da bi posljedice mogle biti i teže u slučaju neuspjeha američko-turskih nagodbi oko prebacivanja desetina tisuća vojnika na sjevernoj fronti protiv Iraka. </p>
<p>Izvješća koja stižu iz područja Zaljeva potvrđuju da su Amerikanci već spremni za obračun sa snagama režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. Šef Pentagona Donald Rumsfeld je također potvrdio tu činjenicu, istakavši da se sada samo čeka da predsjednik George W. Bush izda naredbu za početak napada. Konačna odluka bi mogla pasti nakon glasovanja u Vijeću sigurnosti o novoj »ratnoj rezoluciji« koju sa zamjetnom užurbanošću priprema ratna osovina Washington-London.</p>
<p>U svakom slučaju, sada je sva pozornost međunarodne zajednice okrenuta prema SAD-u i Turskoj. Dva dugogodišnja vojna saveznika u NATO-u pokušavaju riješiti čitav splet otvorenih političkih, vojnih, finacijskih i drugih problema.</p>
<p> Američki veleposlanik u Ankari Robert Pearson izrazio je u petak nadu da bi se i posljednje prepreke između Washingtona i Ankare uskoro mogle premostiti. Odluku o prelasku američkih trupa preko turskog teritorija trebali bi donijeti zastupnici ovdašnjeg parlamenta. Ali se to ključno zasjedanje stalno odgađa zbog izostanka dogovora o visini američke financijske naknade.</p>
<p> Naime, Ankara, poučena golemim gubicima koji su nastali iza Zaljevskog rata 1991., zatražila je od SAD financijsku nadoknadu u iznosu od 32 milijarde dolara. Istanbulski list Radikal tvrdi da su Amerikanci za tu svrhu spremni izdvojiti 26 milijardi dolara.</p>
<p>Prema pisanju uglednog istanbulskog Milliyeta, SAD i Turska su se dogovorile oko međusobnog »vojnog sporazuma«. Na temelju njega turski vojnici neće ući u Kirkuk i Mosul. Na to područje, prebogato naftom, umarširat će isključivo američke snage. A to znači da to područje neće nadzirati frakcije Massouda Barzanija i Jalala Talabanija. Turci će imati 60.000, a Amerikanci 50.000 vojnika sa zasebnim zapovjednim i obavještajnim centrima.</p>
<p>Kurdski su izvori tvrdili da je s Ankarom postignut sporazum oko slobodnog kretanja turskih trupa na sjeveru Iraka, pod kontrolom Barzanija i Talabanija. Međutim, kako piše Milliyet, sada od njih dolazi upozorenje da bi se Turci mogli suočiti s velikom problemima u slučaju ulaska na to područje, posebno pod Barzanijevim nadzorom. Iz toga se izvlači zaključak da se vođa Kurdske demokratske stranke (KDP) nije odrekao ranije zamisli o pripajanju Kirkuka i Mosula kurdskim autonomnim teritorijima ili budućoj neovisnoj državi. </p>
<p>Turska je, u međuvremenu, zatražila od američkog saveznika veće količine cjepiva protiv malih boginja i antraksa. Tursko ministarstvo zdravlja također je formiralo je u svim gradovima timove za civilnu zaštitu. Kako prenosi ankarski Turkish Daily News, na sjeveru Iraka angažirano je više od tisuću zdravstvenih djelatnika. Oni će, kako se tvrdi, dnevno primati po 120 dolara. </p>
<p>Istodobno, saznaje se da Iračani ne ograničavaju rad inspektora UN. Oni su i u petak obišli više gospodarskih i vojnih objekata, ali bez naznaka da su išta sumnjivo pronašli. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>SAD planira za Irak privremenu upravu nakon Saddamova svrgnuća </p>
<p>WASHINGTON, 21. veljače</p>
<p> - Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha planira preuzeti potpuni unilateralni nadzor nad postsaddamovskim Irakom, s privremenom upravom koju će voditi američki civil u obnovi zemlje i stvaranju iračke vlade u kojoj će biti zastupljene sve političke snage, piše u petak The Washington Post pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike i druge izvore. Američki general Tommy Franks, zapovjednik središnjeg zapovjedništva, zadržat će vojni nadzor dok su američke snage u zemlji.</p>
<p> Nakon stvaranja sigurnosti i uklanjanja oružja za masovno uništenje, nastupit će američki upravitelj koji će voditi civilnu vladu i upravljati obnovom i humanitarnim radom, piše list. </p>
<p> Iračka je oporba obaviještena ovaj tjedan da Sjedinjene Države neće priznati privremenu iračku vladu o kojoj razgovaraju neke emigrantske skupine.</p>
<p>Odmah nakon što započne rat, američka će vojska poslije prolaska borbenih postrojbi dijeliti hranu i drugu humanitarnu pomoć kako bi Iračani odmah shvatili da im je bolje pod Amerikancima nego pod Saddamom Husseinom. </p>
<p> Početni humanitarni rad vodit će umirovljeni američki general Jay Garner, ali će ga na mjestu najviše civilne vlasti vrlo brzo zamijeniti Amerikanac »od ugleda«, bivši guverner ili veleposlanik, navodi The Washington Post riječi američkih dužnosnika.</p>
<p>Očekuje se da će i druge zemlje i međunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda pridonijeti humanitarnoj pomoći i obnovi, ali pod kontrolom Sjedinjenih Država. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>HRW: Ratni je zločin iskoristiti ljude kao štit, ali i napasti takve ciljeve </p>
<p>WASHINGTON, 21. veljače </p>
<p> - »Ako Irak upotrijebi ljude kao ljudske štitove, to je ratni zločin«, rekao je u četvrtak Kenneth Roth, izvršni direktor HRW-a, organizacije za zaštitu ljudskih prava iz New Yorka. »Ako Sjedinjene Države napadnu ciljeve koji su zaštićeni civilima bez nepobitne vojne nužnosti da to učine, to bi također bio ratni zločin.«</p>
<p> HRW poziva sve strane u mogućem ratu u Iraku da poštuju međunarodno humanitarno pravo i zaštite iračke civile. »Međunarodno humanitarno pravo nije samo oruđe koje se može iskoristiti protiv Bagdada«, istaknuo je Roth. »Ono također nameće obveze Sjedinjenim Državama i njezinim saveznicima u mogućem ratu s Irakom«.</p>
<p> U prošlosti, Irak je najmanje dvaput upotrijebio ljudske štitove tijekom Zaljevskog rata 1991. i prije američko-britanskog bombardiranja 1998. Iračka je vlada najavila da će uzeti strane dragovoljce i možda iračke građane kao ljudske štitove u sve izvjesnijem ratu sa Sjedinjenim Državama.</p>
<p> Human Rights Watch apelira na sve strane u mogućem ratu u Iraku da odvoje vojne ciljeve od civilnog stanovništva, te odbace upotrebu oružja za masovno uništenje ili nehumanog oružja. Organizacija poziva i da se osigura javni red i nužna pomoć civilima na okupiranim područjima. Dodaje i da u slučaju borbi u naseljima, snage koje se brane moraju izbjeći da vojne ciljeve smještaju u blizini naseljenih područja, a napadači moraju upozoriti civile i osigurati im putove za bijeg. HRW kaže da su ilegalni napadi čiji je cilj da se uzdrma moral civila, te da se ne smiju napadati tzv. dvojni ciljevi poput elektrana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Svijet bi izgubio bilijun dolara zbog rata s Irakom </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Kratki rat s Irakom mogao bi stajati svijet jedan posto ukupnog društvenog bruto proizvoda u sljedećih pet godina, te više od bilijun dolara do 2010., tvrde australski istražitelji u izvješću objavljenom u četvrtak u Canberri. </p>
<p>U studiji koju su pripremilili član uprave Središnje banke Australije Warwick McKibbin te izvršni direktor Centra za međunarodnu ekonomiju Andrew Stoeckel predviđa se da bi produljeni oružani sukob mogao utrostručiti te troškove.</p>
<p>Ozbiljne posljedice povećanja cijene nafte, izvanredni troškovi u proračunu svake zemlje te gospodarska neizvjesnost mogli bi samo ove godine izazvati gubitke od oko 173 milijarde dolara u svjetskoj ekonomiji, upozorili su oni proučivši dva scenarija mogućeg rata protiv Iraka.</p>
<p>Jedan je scenarij kratki rat s jednom ili dvije godine obnove te zemlje, a drugi scenarij bio bi dugi rat koji bi trajao oko pet godina plus još pet godina za obnovu. Po mišljenju dvojice stručnjaka, taj bi sukob umanjio privatna ulaganja u Sjedinjenim Državama za osam posto te uzrokovao veliki pad vrijednosnih papira. </p>
<p>Zaključak je dvojice istraživača da bi čak i »najmanji rat« bio značajan udarac za svjetsku ekonomiju. Očekuje se da SAD pokrije najveći dio ratnih troškova, a Velika Britanija, Australija i nekoliko europskih zemalja morale bi povećati svoje proračune kako bi pokrile nepredviđene troškove. Od Japana se pak očekuje da bude veliki donator u fazi obnove Iraka. </p>
<p>G. T.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Korupcija u Rusiji godišnje »pojede« 30 milijardi dolara</p>
<p>MOSKVA, 21. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Redoviti godišnji sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina s vodećim ruskim poslovnim ljudima (bilo je pozvano 15 najbogatijih tajkuna) održan u srijedu navečer, neočekivano se pretvorio u burnu raspravu o korupciji u Rusiji. </p>
<p>Raspravu je isprovocirao najbogatiji ruski gospodarstvenik, vlasnik naftne kompanije »Yukos« Mihail Hodorkovski. Njegovo bogatstvo strani financijski stručnjaci procjenjuju na osam milijardi eura. On je u raspravi ustvrdio da je korupcija danas za rusko društvo opasnija od terorizma, pozivajući Putina da kao šef države pokrene akciju za suzbijanje tog društvenog zla u zemlji. »Možda je širenje tog zla počelo od nas koji ovdje sjedimo s vama na sastanku, međutim korupcija je uzela toliko maha da joj se u interesu zemlje mora stati na kraj«, rekao je Hodorkovski iznoseći pritom zapanjujuće podatke o podmićivanju činovnika u Rusiji.</p>
<p>Prema Hodorkovskom, lani je na korupciju odnosno »podmazivanje činovnika« u Rusiji potrošeno 30 milijardi američkih dolara, a to je 10 posto ruskog godišnjeg nacionalnog proizvoda. »U potpunosti likvidirati korupciju nije moguće, ali ju se kaznenom politikom može smanjiti kako ne bi gušila poduzetništvo«, rekao je Mihail Hodorkovski Putinu iznoseći i nekoliko argumenata u prilog svojoj tvrdnji da se korupcija širi i ima »zavidnu perspektivu«. Primjerice, gotovo nema konkurencije za radna mjesta i zapošljavanje u moskovskom Institutu za naftu i plin, gdje je prosječna mjesečna plaća 500 dolara, a istovremeno u poreznoj policiji i drugim poreznim službama gdje je mjesečna plaća početnika samo 150 dolara na jedno radno mjesto konkurira pet-šest ljudi. Zašto su više tražena slabo plaćena činovnička mjesta, ne treba dugo nagađati, kao što ne treba nagađati zašto se i dalje u procesu privatizacije državne kompanije prodaju daleko ispod stvarne cijene, zaključio je Hodorkovski.</p>
<p>Ideju Hodorkovskog o pokretanju kampanje protiv korupcije i za debirokratizaciju poduzetništva podržao je i vlasnik velike ruske kompanije za proizvodnju čelika »Sverestalj« Aleksej Mordašov koji je ustvrdio da korumpirano činovništvo osobito guši malo i srednje poduzetništvo. »Za otvaranje običnog dućana, danas je u Rusiji potrebno 137 potvrda, a to znači treba obići i podmazati toliko činovnika«, rekao je Mordašov. </p>
<p>Međutim, Putin nije podržao kampanjsku borbu protiv korupcije. »Samo kaznenim putem ne može se iskorijeniti korupcija. Za to je potrebno da se likvidira odnosno suzi baza koja generira korupciju«, ocijenio je Putin, pozivajući tajkune da podrže njegov plan radikalnog reformiranja državnog aparata.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>O hrvatskom zahtjevu rasprava već u travnju?</p>
<p>Hrvatska vlast će uhititi Gotovinu, jedino što to neće pozdraviti dio javnosti i medija, kaže Račan</p>
<p>Premijer Račan izjavio je kako očekuje da će Vijeće ministara Europske unije već u travnju raspravljati o hrvatskom zahtjevu. Prema tom scenariju, Vijeće ministara tada bi moglo zadužiti Europsku komisiju da ona krene u procjenu je li Hrvatska sposobna za članstvo u Uniji ili nije.</p>
<p>Govoreći o suradnji s Haaškim sudom, Račan je rekao da Vlada ne može snositi odgovornost zbog generala Ante Gotovine usprkos želji da ga uhiti.</p>
<p>»Ne treba sumnjati u hrvatsku vlast da će uhititi generala Gotovinu. Jedino što to neće pozdraviti dio hrvatske javnosti i medija«, naglasio je premijer Račan u Ateni. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prodi: Hrvatski zahtjev je dobra vijest </p>
<p>BRUXELLES, 21. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ovo je veoma dobra vijest, glasila je službena reakcija predsjednika europske Komisije Romana Prodija na vijest o predaji hrvatskog zahtjeva za primanje u Europsku Uniju.</p>
<p>Prodi se oglasio posebnim priopćenjem gdje, između ostaloga, kaže i da je aplikacija »moćan signal nade za budućnost, stabilnost i rast i miran suživot širom regije; on pokazuje da je regija, koja je integralni dio Europe, odlučna ostaviti iza sebe sve drame i traume nedavne prošlosti; samo kad balkanske zemlje uđu u Uniju proširenje i konsolidacija Europe smatrati će se kompletiranim i samo će se tada ostvariti vizija mira i napretka Unijinih osnivača , možda čak i preko njihovih najluđih snova«.</p>
<p>Predsjednik europske Komisije potom ističe »tražit ćemo od zemalja da se postave u skladu s Unijinim standardima, ne mislim samo na tehničke i ekonomske kriterije već i političke i socijalne standarde, počevši s usvajanjem našeg naslijeđa građanskih i socijalnih sloboda i poštivanja ljudskih prava, tako fundamentalnog u našem identitetu Europljana«. Na kraju kaže se da će ishod pridruživanja u EU zavisiti od napora obaju strana. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hrvatskoj kandidaturu omogućili njezini rezultati </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Hrvatska se na podnošenje kandidature za članstvo u EU odlučila sada zato što joj to njezini rezultati omogućuju i nada se kako će se Petnaestorica o tome povoljno izraziti i uskoro joj priznati status službenog kandidata, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u autorskom članku za subotnje izdanje francuskog dnevnika Le Mondea.</p>
<p> »Hrvatska je upravo podnijela kandidaturu za ulazak u Europsku uniju i tako odgovorila na težnje svojih građana, uvjerena kako napredak koji je ostvarila, posebice posljednjih nekoliko godina, opravdava njezinu odluku«, piše Mesić na početku opširnog članka objavljenog u rubrici Horizons Debats.</p>
<p> »U trenucima povijesnog širenja Unije, Hrvatska odlučno izražava želju da svoju sudbinu utka u zajednicu europskih naroda s kojima dijeli vrijednosti ujedinjene Europe, temeljene na demokraciji, pravu, toleranciji i slobodnom poduzetništvu. Hrvatska 2007. godinu postavlja sebi za cilj«, piše. hrvatski predsjednik. </p>
<p>Podsjeća kako je Hrvatsku 1990. godine razina njezinoga gospodarskog razvoja smještala, uz Sloveniju, na čelo tranzicijskih zemalja sposobnih da se integriraju u EU. Te je ambicije »na neko vrijeme grubo odgodio rat s kojim smo se suočili 1991.«, no u međuvremenu »oružje je ustupilo mjesto normaliziranim odnosima, otvarajući put pomirbi sa Srbijom i Crnom Gorom, te put obnovi i suradnji«, naglašava Mesić.</p>
<p> Presudni element u tom procesu jest povratak oko 300 tisuća izbjeglica, među kojima i 100 tisuća srpskog podrijetla, piše hrvatski predsjednik.</p>
<p> »Uvjereni u neophodnost pravične i trajne pomirbe, u potpunosti surađujemo s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Smatramo kako svi optuženi za ratne zločine, pa bili oni i vojnici koji su branili našu zemlju, moraju stati pred lice pravde, kako bi se ustanovila osobna odgovornost te istovremeno otklonilo bilo kakvo skupno optuživanje cijelih naroda«, piše Mesić.</p>
<p> »Hrvatska je već sad ispunila više od polovice obveza preuzetih 2001., Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s EU«, piše hrvatski predsjednik.</p>
<p> Čitatelje Le Mondea Mesić podsjeća na bitnu ulogu Francuske u institucionalnom približavanju Hrvatske i ostalih zemalja regije uniji kroz proces pokrenut Zagrebačkim summitom u studenome 2000. godine, upriličenim na poticaj predsjednika Jacquesa Chiraca.</p>
<p> »Prosinca 2001., prilikom posjeta predsjednika Chiraca Zagrebu, iznova sam se mogao uvjeriti u njegovu potporu našim europskim ambicijama. Potpora koju nam daje Francuska izrazila se i nedavnim glasovanjem u Nacionalnoj skupštini u prilog ratifikaciji našeg Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju«, kaže hrvatski predsjednik.</p>
<p> Također iznosi uvjerenje da će hrvatsko podnošenje kandidature biti »ohrabrenje za zemlje jugoistočne Europe - Makedoniju, Albaniju, Srbiju i Crnu Goru, te Bosnu i Hercegovinu - te im pomoći da pronađu novu volju za nastavak reformi«.</p>
<p> Predsjednik Mesić kaže za Le Monde kako u 2007. godini hrvatski narod vidi otvarenje težnje »da se vrati svojim europskim korijenima«, naglasio je predsjednik Mesić u članku za subotnji broj francuskog Le Mondea. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Račan potpisao Povelju o olimpijskom miru </p>
<p>ATENA, 21. veljače (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivica Račan potpisao je u petak popodne Povelju o olimpijskom primirju. Tu povelju potpisuju svi državnici koji posjećuju Atenu. Grčka njome, uoči Olimpijskih igara 2004. u Ateni, želi oživjeti drevni antički običaj Ekecheiria, nastao u osmom stoljeću prije Krista, po kojem se tjedan dana uoči, za vrijeme i nakon Olimpijskih igara proglašavalo primirje kako bi svi posjetitelji i natjecatelji mogli sigurno doputovati na igre i vratiti se kući. </p>
<p>Grčki ministar vanjskih poslova Georgios Papandreou naglasio je da mu je drago što je hrvatski premijer potpisao Povelju na dan koji je vrlo bitan ne samo za Hrvatsku nego i za Europsku uniju, jer je podnošenje hrvatske kandidature »znak jačanja veza između Unije i jugoistočne Europe«.</p>
<p> Račan je zahvalio Grčkoj za potporu koju je pružila Hrvatskoj i izrazio zadovoljstvo što Grčka predsjedava Unijom upravo u vrijeme kad je potrebno pokazati više razumijevanja za jugoistočnu Europu. Izrazio je i želju da automobilom obiđe Grčku. </p>
<p>Radni posjet Ateni Račan je završio susretom s grčkim predsjednikom Konstantinosom Stephanopoulosom. </p>
<p>Bruno Lopandić i Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>SAD traži od Hrvatske ustupanje zračnog prostora i logističku potporu </p>
<p>Hrvatska neće donositi odluku bez konzultacija s partnerima, potvrdio Račan. Svaka odluka ima loše konzekvencije </p>
<p>ATENA, 21. veljače (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivica Račan u petak je u Ateni potvrdio da je Hrvatska dobila non paper u kojem se od traže hrvatske usluge u slučaju napada na Irak.</p>
<p> Na novinarsko pitanje jesu li Sjedinjene Države zatražile od Hrvatske ustupanje zračnog prostora i logističku potporu ako uslijedi napad na Irak, premijer Račan je odgovorio: »Hrvatska je dobila određene upite u obliku non papera koje bi usluge mogla pružiti bude li to potrebno. Riječ je o interesu u općenitoj formi. Hrvatska, za razliku od nekih drugih zemalja, nije odgovorila na taj upit, a odluka o tome bit će donesena onako kako određuju Ustav i zakon«, izjavio je Račan. Dodao je da se odluka neće donijeti bez konzultacija s partnerima u Europi.</p>
<p> Na novinarsko pitanje kakva bi mogla biti politička šteta zbog činjenice da Hrvatska u odnosu na ostale države kasni s odobravanjem tih zahtjeva, premijer je rekao kako očekuje razumijevanje i od velikih država, pa tako i od velesila. Svaka odluka ima loših konzekvencija, naglasio je Račan.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prodi: Potpora zapadnog Balkana SAD-u neće utjecati na proširenje Unije </p>
<p>SKOPJE, 21. veljače </p>
<p> - Potpora koju su zemlje zapadnog Balkana dale Sjedinjenim Državama u svezi s Irakom, neće imati nikakav utjecaj na politiku proširenja Europske unije. To je na kraju posjeta Makedoniji i susreta s makedonskim državnim vrhom izjavio predsjednik Europske komisije Romano Prodi u petak na konferenciji za novinare. Moramo shvatiti, naglasio je Prodi, da svaka zemlja dijeli ekonomiju s Europskom unijom, a sigurnost sa SAD-om. Dodao je da ipak moramo biti članovi jedne unije, uz objašnjenje kako je bilo potrebno 45 godina za osnivanje zajedničke Europe, a još će toliko biti potrebno za oblikovanje zajedničke politike jer nesuglasica o tom pitanju ima i u samoj Uniji, što se vidjelo i na nedavnom sastanku u Bruxellesu. O tempu ulaska u Europsku uniju, ustvrdio je, odgovorna je svaka zemlja za sebe. Svaka će zemlja biti praćena i na temelju napretka koji postigne, što ne podrazumijeva samo usuglašavanje zakonodavstva nego i njegovu provedbu. Zato zemlje moraju biti odlučne na putu reformi, a EU će pokazati istu odlučnost u provedbi naše zajedničke agende, rekao je Prodi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Proturječno svjedočenje »kapetana Dragana« </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Na haaškom suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, u petak je svjedok optužbe Dragan Vasiljković, »kapetan Dragan«, završio svjedočenje obilježeno proturječjem koje je i inače pratilo njegov angažman u obuci pobunjenih Srba u Hrvatskoj, u Službi državne sigurnosti Srbije i vođenju humanitarnog fonda poslije rata.</p>
<p> Nakon što je u glavnom dijelu svjedočenja potvrdio da je vrh policije i SDB-a Srbije imao ključnu ulogu u formiranju, obuci i djelovanju srpskih paravojnih snaga u ratu u Hrvatskoj i BiH, Vasiljković je u protuispitivanju ustvrdio da je zapravo mislio na policiju, SDB i vojsku tzv. RSK i Republike Srpske. </p>
<p>I u petak je Vasiljković spremno potvrđivao Miloševićeva pitanja-zaključke o tome da ga je »SDB odgovarao od odlaska u Knin, o zaštićenosti hrvatskih civila na okupiranim područjima, o zločinima kao djelu pojedinaca a ne politike i o većem Babićevu autoritetu nego Miloševićevu«, na čuđenje tužitelja i sudaca.</p>
<p> Za kompromitirajuću tajnu snimku proslave šeste obljetnice »crvenih beretki« u Kuli 4. svibnja 1997. , na kojoj njihov osnivač Franko Simatović pred Miloševićem i cijelim vrhom SDB-a evocira ratni put jedinice u Hrvatskoj i BiH i njezinu ulogu u »oslobađanju svih srpskih krajeva«, svjedok je rekao da se na »Sudu suviše ozbiljno razmatra«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Powell u »prijateljski tvrdom« uvjeravanju Tokija, Pekinga i Seoula </p>
<p>Američki dužnosnici i mediji prigovaraju kineskoj vladi da se nedovoljno angažira kako bi se tvrdoglave a nepredvidljive i neodgovorne režime Iraka i Sjeverne Koreje navelo da se odreknu opasnih oružja / Stara kineska mudrost savjetuje: Sjedi i promatraj kako se tigrovi bore - kad se međusobno izgrizu, bit će ti lakše </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Kina se službeno izjasnila da inspektorima UN-a za razoružanje Iraka treba dati više vremena i da Vijeće sigurnosti mora učiniti sve što može kako bi se izbjeglo rat. Pa ipak, ili upravo stoga, američki dužnosnici i mediji prigovaraju kineskoj vladi da se nedovoljno angažira kako bi utjecala na tvrdoglave a nepredvidljive i neodgovorne režime ne samo Iraka nego i Sjeverne Koreje da se odreknu opasnih oružja. </p>
<p>Amerikanci misle da bi Peking svakako morao i mogao snažnije utjecati na Saddama Husseina, a osobito na Kim Jong Ila. Državni tajnik Colin Powell navodi i neke od razloga za takva očekivanja. </p>
<p>Pola ukupne kineske pomoći inozemstvu odlazi upravo Sjevernoj Koreji, čime se podmiruje čak 80 posto energetskih i gospodarskih potreba te zemlje. Toliko ovisna vlast podložna je pritiscima. </p>
<p>Uoči predstojećeg posjeta tom dijelu svijeta, Powell je rekao da bi Kina »trebala odigrati svoju ulogu i ja se nadam da će je odigrati«. Sjevernokorejska i iračka kriza glavne su teme o kojima će - prijateljski tvrdo - ovih dana razgovarati u Tokiju, Pekingu i Seoulu. </p>
<p> Kinesku vladu se podsjeća da je i u njenom interesu da Sjeverna Koreja ne stekne nuklearno oružje i da uništi ono koje možda već posjeduje. Pyongyang naoružan opasnim oružjem primorao bi i susjede da ubrzano proizvedu nuklearno oružje. Među prvima bi to mogli učiniti Japan i Južna Koreja, pa čak i Tajvan koga Peking želi pripojiti »milom ili silom«. A to bi znatno omelo kineske planove. </p>
<p>Usprkos takvim upozorenjima, Kinezi se ponašaju kao da su američka prozivanja prečuli. I dalje ponavljaju da Washington i Pyongyang svoje nuklearne sporove trebaju riješiti izravnim pregovorima. Kolumnist New York Timesa Thomas L. Friedman, poručuje im kako razumije što ne žele da Amerikanci budu preimpulzivni, ali zašto su oni sami tako pasivni? </p>
<p>Peking ni ne pomišlja da npr. obustavi pomoć Sjevernoj Koreji jer bi se tako pojačala kriza u susjedstvu, pa možda potakla još opasnija nevolja ako režim stjeran u kut iz očaja udari po Južnoj Koreji i Japanu. Svaki sukob na Korejskom poluotoku natjerao bi milijune izbjeglica da nagrnu u Kinu, što bi bio usputni ali ozbiljan teret. </p>
<p>I u krizi oko Iraka, Peking savjetuje mirno rješenje i djelovanje kroz UN. No, sam nije ponudio ni neke originalne ideje niti je poduzeo neku inicijativu. Iako se kineska vlada javno priključila zagovornicima diplomatskog rješenja, analitičari procjenjuju da Kina neće upotrijebiti veto ako Amerikanci (i Britanci) zatraže novu rezoluciju Vijeća sigurnosti koja bi ih ovlastila za uporabu sile protiv Iraka. Procjenjuje se da će, usprkos drugačijoj retorici, Peking i te kako nastojati da sačuva dobre odnose sa SAD-om, jer o tome ovisi nastavak gospodarskog i svakog drugog napretka Kine - 40 posto svoga izvoza Kinezi šalju u SAD i u toj razmjeni ostvaruju sto milijardi dolara viška godišnje. Sa svima ostalima oko 30 milijardi.</p>
<p>Suradnja sa SAD-om, Japanom i Zapadnom Europom pomogli su Kini da se više od desetljeća ubrzano gospodarski razvija u neuobičajeno dugom razdoblju relativne političke i društvene stabilnosti. Stoga je ta država s 1,3 milijarde stanovnika bila uglavnom pasivna u međunarodnim odnosima. Mišiće je pokazivala samo jačanjem vojnih postrojbi uz obalu nasuprot Tajvanu ili kad je bila izravno pogođena (»slučajno« rušenje kineskog veleposlanstva u Beogradu, odnosno incident s američkim špijunskim zrakoplovom koji je bio prisiljen da se spusti na otok Hainan). </p>
<p>Kina je više zaokupljenija unutarnjim problemima nego svjetskim odnosima.</p>
<p>Velike promjene u političkom vrhu i pomlađivanje vodstva, započeto na nedavnom partijskom kongresu, nastavit će se u ožujku, kada bi među ostalima i Jiang Zemin trebao napustiti svoju dužnost predsjednika države. A zna se - kadrovska previranja nisu pogodna za riskantnije političke poteze. K tome, novi partijsko-državni vrh nema dovoljno iskustva u međunarodnim poslovima i najviše je zaokupljen gospodarskim rastom i unutarnjom stabilnošću. Stoga mu nipošto ne odgovaraju krize ni u susjednoj Sjevernoj Koreji, ni u nešto udaljenijem Iraku.</p>
<p>Uz takve realpolitičke razloge, kineska prividna pasivnost može se barem djelomice pripisati i utjecaju stare kineske mudrosti: Sjedi i promatraj kako se tigrovi bore - kad se međusobno izgrizu, bit će ti lakše.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Pašalić je uljudno otklonio poziv</p>
<p>U članku »Potpisan hrvatski zahtjev za članstvo u Europskoj uniji« (Vjesnik, 21. veljače 2003.) izvješćuje se, među ostalim, da su na svečanosti potpisivanja bili svi predsjednici parlamentarnih stranaka, »osim predsjednika HSLS-a Dražena Budiše i predsjednika Hrvatskog bloka Ivića Pašalića, koji su se ispričali obvezama«.</p>
<p> U članku »Pusić: Prekretnica u političkom razvoju Hrvatske« piše: »Predsjednik HB-a Ivić Pašalić u četvrtka nije bio na svečanom potpisivanju aplikacije za primanje u EU. Svečanost je za njega 'puka parada - HB je u Saboru podržao hrvatsku molbu za ulazak u EU'«.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog bloka dr. Ivić Pašalić nije se ispričao. On je, kao što se moglo vidjeti i iz našega priopćenja, uljudno otklonio poziv predsjednika Vlade g. Ivice Račana, a Vjesnik mu nekorektno u usta stavio i »puku paradu«.</p>
<p>BENJAMIN TOLIĆ politički tajnik Hrvatskog bloka</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dobro da je u zbrinjavanje otpada uključena i naša tvrtka, ali...</p>
<p>Ono što me uvijek iznova zadivljuje kod multinacionalnih kompanija jeste sustavno praćenje što se piše o njoj, brzina reakcije i posvećenost krajnim ciljevima. Primjerice, skretanju otpadne ambalaže s odlagališta, ali može se pridodati u funkciji maksimiranja profita. To u osnovi nije nešto loše.</p>
<p>Zato mi je drago da je voditeljica komunikacija i zaštite okoliša i vrlo posvećena zaposlenica multinacionalne kompanije Tetra Pak d.o.o. gospođa Sonja Kožul tako brzo i iscrpno reagirala (Vjesnik, 19. veljače). Dobro je da se moglo u medijima pročitati, u program zbrinjavanja te specifične ambalaže uključena je i jedna hrvatska tvrtka. To je za najširu javnost dobrodošla informacija. Međutim, treba ipak ponešto pridodati.</p>
<p>Odmah da kažem s čime se slažem s predstavnicom Teatra Paka. »Prijedlog novog Pravilnika o postupanju ambalažnim otpadom još uvijek je na razini nacrta i to od veljače 2001.« Upravo na to sam stavio naglasak u svom tekstu (Vjesnik, 17. veljače). Prozvao sam ovu vlast, kao što sam i prozivao onu prije 2000. zašto se ne pridržava onoga što je doneseno kao Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom još 1996. Dakle, Pravilnik postoji i valja ga se pridržavati, bez obzira je li dobar ili nije. Međutim, sjećam se riječi jednog od zastupnika jedne druge kompanije koji je 1997. rekao da će sve slične kompanije izbjegavati plaćanje troškova zbrinjavanja dok im to vlast bude omogućavala. O tome sam svojedobno i pisao na stranicama ovog dnevnika (npr. 20. listopada 1999.). I to im uspijeva već eto punih sedam godina.</p>
<p>O stavu: »Danas u Hrvatskoj, nažalost, nema organiziranog pristupa gospodarenju otpadom i ambalažnim otpadom te rješavanju tog problema općenito, već se javljaju pojedine tvrtke koje parcijalno žele skupljati samo neke vrste ambalažnog otpada. Tetra Pak se već godinama zalaže za uspostavu industrijske organizacije, kao što je slovenski SLOPAK - društvo za postupanje s otpadnom ambalažom, no do danas bez većeg uspjeha, pri čemu je osnovna kočnica nedovoljna razrada legislative o otpadu i ambalažnom otpadu«, neka zauzmu stav oni koji već od početka stvaranja hrvatske države pokušavaju rješavati to pitanje. Zbrinjavanje otpada košta i netko to mora platiti. Sada, posebno u malim ili turističkim sredinama, plaća okoliš.</p>
<p>Meni neka bude dopušteno da se osvrnem na neke druge dijelove tog teksta. S imenom Tetra Pak povezan sam od 1961. Dakle, još od vremena kada se najveći broj posvećenih zaposlenika te tvrtke nije još ni rodio, ili eventualno kako volim kazati još se »pikulao«.</p>
<p>Moj prvi direktor imao je ideje. Govorit ću o tri. Prvi poslovi na kojima sam radio i to usporedno, bili su uvođenje proizvodnje Tetra Pak papira za ambalažu i umjetne kože u Hrvatsku. Proizvodnja tog papira je podrazumijevala i pakiranje, tada mlijeka, u tu karakterističnu ambalažu. Drugi projekt bio je ispitivanje mogućnosti proizvodnje umjetne pjenaste PVC kože poznate pod nazivom »skaj«. U život je provedena treća zamisao, proizvodnja plastičnih patentnih zatvarača. U tome nisam sudjelovao, bio sam u vojsci.</p>
<p>Od tada pratim tu kompaniju i podosta toga znam, ali nema potrebe da to sada posebno navodim. Ali ću navesti jednu činjenicu. Svojedobno sam bio u Beču i posjetio tvrtku ARA, austrijsko poduzeće koje se bavi zbrinjavanjem svekolikog otpada. Tamo su nam potvrdili da je zaista riješeno pitanje zbrinjavanja otpadne ambalaže te tvrtke. Ali uz jedan važan dodatak. Za tu ambalažu je Tetra Pak razvio poseban sustav sakupljanja, o čemu je također izviješteno na stranicama ovog dnevnika.</p>
<p>Zato moje pitanje. Tetra Pak ambalaža je u masovnijoj uporabi u Hrvatskoj od 1992. Kuda su nestale te ne male količine odbačene ambalaže? Koliko je Tetra Pak platio za njezino zbrinjavanje? Zašto do sada nije organizirao sam sustav sakupljanja poput onoga u Austriji? Javnost će sigurno sa velikim zanimanjem pročitati ne samo što je načinjeno u bijelom svijetu gdje se već plaća zbrinjavanje. Već i u ovoj siromašnoj zemlji koja je sve neočišćenija upravo takvom i sličnom ambalažom. Vjerujem da će stručna javnost pozorno saslušati izvještaj o rezultatima pokusa u Belišću, na predstojećem savjetovanju »Plastična ambalaža« (listopad 2003.).</p>
<p>IGOR ČATIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Doktrina koja monopolizira istinu postaje ideologija</p>
<p>Od čitavog pisma »Riječ je o newageovskom napadu na Crkvu« (Vjesnik, Stajališta, 20. veljače 2003.) koje mi je uputio go. Krešimir Cerovac, jedino što zavrjeđuje odgovor jest - naslov. Za ostalo se g. Cerovac svesrdno potrudio sam sebe demantirati, no ja ovdje nemam prostora o tome razlagati. No, g. Cerovac bi, ukoliko želi kompetentno braniti vatikanski dokument o New ageu i pritom nijekati pravo drugima da taj dokument podvrgnu kritici, trebao malo više znati o New ageu i izvornim religijama, poglavito o hinduizmu i budizmu, na kojima se ova ideja nadahnjuje. No pošto to (kako je vidljivo iz njegovih tekstova) nije slučaj, njegova obrana u startu pada u vodu. Jer pokušava kritizirati postavke koje dolaze iz, njemu strane, kuturno-religijske provenijencije, isključivo kroz »naočale« religije, vjerske doktrine i kulture kojoj sam pripada. A to nema veze s objektivnom analizom. Iz te perspektive, smiješno je da gospodin Cerovac moj osvrt na vatikanski dokument proglašava »newageovskim napadom na Crkvu«. Takvo difamiranje nije dostojno ozbiljne polemike a i nezgrapno podsjeća (gle mirakula) na jednu drugu ideološku praksu koja je svako drugačije mišljenje proglašavala »kontrarevolucionarnim napadom na Partiju«. Što samo potvrđuje da svaka doktrina koja polaže monopol na istinu kadtad degenerira u uskogrudnu ideologiju. S obzirom da sam bezrezervno osoba izvan svih pokreta i institucija, kudikamo mi je lakše prozrijeti takve zamke, što se za gospodina Cerovca, sudeći po priloženom, baš ne bi moglo reći. Vjerujte u što želite, to je Vaše pravo! Ali kad otpisujete tuđe pravo na mišljenje, stav i uvjerenje (olako ih krsteći »nebuloznim«), time i svoje vlastito dovodite u pitanje. </p>
<p>GORDAN PANDŽA novinar Vjesnika</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Krivotvorene novčanice od stotinu kuna </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Hrvatska narodna banka objavila je petak javnost da su se u optjecaju pojavile krivotvorine novčanica od 100 kuna s otisnutim datumom izdanja 31. listopada 1993, te je pozvala građane na pojačani oprez s novčanicama od 100 kuna s tim datumom izdanja.</p>
<p> Do sada su evidentirane krivotvorene novčanice sljedećih oznaka serije i serijskog broja: A8173718C, A8733837C, A8733713C, A8833818C, A8833887C, A7718778C, A7718733C, A8733717C, A8833871C, A7333811C i A7833813C.</p>
<p> Činjenica da sve otkrivene krivotvorine imaju istu oznaku serije A.......C, ali s različitim kombinacijama brojeva, kao i da je pri njihovoj izradi korištena tiskarska tehnologija, upućuje na moguću izradu većih količina krivotvorenih novčanica. Stoga je pri rukovanju novčanicama od 100 kuna s datumom izdanja 31. listopada 1993. potreban pojačan oprez, napominju iz HNB-a.</p>
<p> Krivotvorine je moguće relativno lako uočiti i prepoznati po izrazitom površinskom sjaju crteža koji stvara dojam da je novčanica premazana sjajnim lakom. Na mjestima presavijanja sjajna se površina ošteti, te nastaju bijele nepravilne linije nalik napuklinama na lakiranoj površini. Na mjestu vodenog znaka vide se otisnute žućkaste konture portreta Ivana Mažuranića, koje se intenzitetom i obličjem bitno razlikuju od portreta u vodenom znaku originalne novčanice. Imitirana zaštitna kovinska nit na licu krivotvorenih novčanica vidi se u otisnutim prozorčićima mat sive boje, bez izraženog kovinskog sjaja.</p>
<p> Boje na krivotvorenim novčanicama nešto su tamnije, crvenkastosmeđe nijanse, od originalnih novčanica, kod kojih prevladava narančastosmeđa nijansa. Crteži na krivotvorenim novčanicama su mutniji, dok je mikrotekst teško čitljiv. Crteži su obostrano otisnuti digitalnim tiskom. Vodeni znak i zaštitna kovinska nit imitirani su offset tiskom. Za izradu krivotvorina upotrijebljen je bijeli papir sa zagasitim premazom, a nedostaju ugrađeni zaštitni elementi: vodeni znak, kovinska zaštitna nit i fluorescentni končići.</p>
<p> Građani koji uoče sumnjivu novčanicu sa datumom izdanja 31. listopada 1993. trebaju odmah o tome obavijestiti Ministarstvo unutrašnjih poslova (broj 92). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dvojica »bombaša« uhićena, za trećim raspisana potjernica </p>
<p>Neslužbeno saznajemo da je meta bombaškog napada bio Milan Štifanić, pod nadimkom Mile Vratina/ Nisu potvrđene izjave svjedoka iz obližnjeg nebodera da je eksploziji prethodila pucnjava, iako ni to nije isključeno</p>
<p>PULA, 21. veljače</p>
<p> - Puljani Milan Štifanić (32), i Dalibor Ukotić (33), uhićeni su zbog dovođenja u opasnost života i imovine u četvrtak u 18,30 sati, nakon što je istoga jutra u naselju Šijana eksplodirala bomba.</p>
<p> Pretpostavlja se da se radilo o obračunu u pulskom podzemlju. Policija još uvijek traga za trećeosumnjičenim Antom Zirdumom Miljakom(45), za kojim je raspisama potjernica. </p>
<p>Podsjetimo, u eksploziji bombe u četvrtak ujutro u 6 sati na parkiralištu u Šijani nije bilo ozlijeđenih, a oštećeno je sedam automobila, te jedan prozor dječje sobe na petom katu nebodera u Koparskoj 33. Kako neslužbeno saznajemo, meta bombaškog napada Milan Štifanić (s nadimkom Mile Vratina), koji s nevjenčanom suprugom živi u neboderu Koparske 33, primio je navodno telefonski poziv da se spusti na parkiralište, a kad je izašao iz zgrade, napadač je prema njemu bacio bombu koja je eksplodirala nekoliko metara od njega. Nakon toga, Štifanić je ostao kod zgrade i sačekao dolazak policije, te je u postaji kasnije dao izjavu, a uhićen je u 18,30 istoga dana.</p>
<p>U roku od 24 sata od trenutka uhićenja, znat će se hoće li se i pod kojom optužbom Štifanić privesti istražnom sucu. </p>
<p>Sva su trojica osumnjičenih i ranije prijavljivana za slična kaznena djela, s »elementima nasilja«, a također su bili povezani s nekim događajima koje je istraživalo državno odvjetništvo. Prema podacima iz pulske policije, koje je u petak objavio načelnik PU istarske Loris Kozlevac, s mjesta događaja uzzeti su materijalni tragovi i dijelovi bombe koji su poslani u krim-centar za vještačenje. No, izjave svjedoka iz obližnjeg nebodera da je eksploziji prethodila pucnjava zasad se ne mogu potvrditi, jer policija nema nikakvih materijalnih tragova.</p>
<p>»To ne znači da pucnjave nije bilo, jer je teoretski moguće da se radilo o pucanju iz pištolja s kolutom, koji ne ostavlja tragove, a metak je možda odletio u prazno, što je već gotovo nemoguće dokazati«, pojasnio je zamjenik županijskog državnog odvjetnika Vlatko Nuić u petak ujutro na konferenciji za novinare, nakon insistiranja novinara da su svjedoci, među kojima su i umirovljeni policajci koji stanuju u obližnjem neboderu, izjavili da su čuli pucnjeve. </p>
<p>»Ne možemo i nećemo vam reći točno radi li se o mafijaškom obračunu, premda razmatramo tu mogućnost. Znate da je takvo djelo vrlo teško dokazati zbog zakonskih odredbi koje su kod nas maksimalno na strani okrivljenika, no mi ćemo nastojati provesti prevenciju ovakvih djela, s time da smatram da je najbolja prevencija visoka zatvorska kazna«, rekao je Nuić.</p>
<p>Na pitanje novinara kako to da »ti ljudi otvoreno hodaju gradom s puškama u prtljažnicima, i svi sve znaju, ali nitko ništa ne govori«, Nuić je rekao da je nedovoljno »samo znati«, već je potrebno i dokazati.</p>
<p>»Mi ne možemo utjecati na sudske postupke nakon što s policijom odradimo svoj dio posla. Ako počinitelji nisu strogo kažnjeni, stječe se dojam da se kriminal isplati, a sudovi su ti koji moraju dati sasvim jasnu poruku da se zločin ne isplati. Kriminal je kao i kapital, množi se tamo gdje su mu povoljni uvjeti i zaista vjerujem da je taj blagi zakonski dio mnogo puta bio razlogom što su se jedni te isti ljudi 'vrtjeli' u sličnim situacijama, a malo su ili uopće nisu bili kažnjeni«, rekao je državni odvjetnik Vlatko Nuić.</p>
<p>Na upit koji je udio policije u svemu tome, i koliko postoje određeni djelatnici koji u dogovoru s kriminalcima zapravo pomažu njihovim ilegalnim djelatnostima, načelnik Loris Kozlevac pozvao je sve građane da, makar i anonimno, pomognu policiji u rješavanju možebitne korupcije tako da prijave slučajeve za koje znaju da su se dogodili. </p>
<p> Također nam je potrebna pomoć građana u borbi protiv kamatara, jer premda i mi mnogo toga znamo, nemoguće je procesuirati počinitelje bez jakih dokaza. A dokaza nema, jer svaki put kad treba svjedočiti ili ukazati na nekoga, ljudi se preplaše ili promijene iskaz, pa problem ostane neriješen, dodao je Kozlevac, garantirajući anonimnost svakome tko odluči policiji pomoći u borbi protiv kriminala. </p>
<p>Z.B., M.U.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Oslobođen optužbe za silovanje osmogodišnje sestre</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo povuklo optužbu za silovanje jedne sestre / Druga sestra ga tužila a zatim izjavila da je to učinila iz osvete jer joj nije poklanjao pažnju</p>
<p>OSIJEK, 21. veljače</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda, Z.B. (28) iz okolice Osijeka oslobođen je optužbe da je imao spolni odnos sa svojom sestrom, tada osmogodišnjom djevojčicom. </p>
<p>Naime, optužnica ga je teretila da je u svojoj obiteljskoj kući 1990. godine kao 15 godišnjak upotrijebio fizičku snagu u slamanju otpora tada osmogodišnje sestre te »izvršio spolni odnos nad njom usprkos njezinom protivljenju, opiranju i plaču«. Smatralo se da je spolne odnose sa maloljetnom sestrom imao sve do svoga vjenčanja 1999. godine. Tijekom suđenja Županijsko državno odvjetništvo je ocijenilo da djelo nije počinjeno te je odustalo od optužbe za ovaj slučaj. </p>
<p>Međutim, ostala je druga točka optužnice koja je Z.B. teretila da je svoju drugu maloljetnu sestru od 1992. godine (tada isto osmogodišnjakinju) do 2000. godine prisiljavao na spolne odnose te da je time počinio kaznena djela spolnog odnosa sa djetetom te rodoskrvnuće. </p>
<p>Budući da je suđenje bilo zatvoreno za javnost uspjeli smo doznati da je Z.B. tijekom rasprave poricao počinjenje kaznenog djela. Dok je prva sestra poricala da ju je brat prisilio na spolni odnos, okrivljenikova druga sestra ostajala je uporna u vlastitim tvrdnjama da bi na samome kraju ipak povukla svoj prvotni iskaz kojim je teretila brata. Kako se neslužbeno doznaje, sestra je podnijela kaznenu prijavu protiv brata iz osvete jer joj on nije poklanjao dužnu pažnju. Prema mišljenju sudskog vještaka nije se moglo utvrditi počinjenje kaznenog djela, pa je vijeće odlučilo donijeti oslobađajuću presudu. Z.B. je u međuvremenu ostao bez posla, a supruga ga je napustila.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dvadesetogodišnjak poginuo, njegova suputnica kritično</p>
<p>VALPOVO, 21. veljače</p>
<p> - Dvadesetogodišnji Jurica V. iz Belišća poginuo je na u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 21 sat u Strossmayerovoj ulici u Valpovu. </p>
<p>Kako je izvjestila policija, nesreća se dogodila kada je Jurica V., vozeći neprilagođenom brzinom osobno vozilo marke 'lancia' registracijskih oznaka OS 815-CB, preko pune crte i u zavoju pretjecao druga vozila, izgubio nadzor nad vozilom i sletio s kolnika. Vozilo je prešlo na zelenu površinu uz cestu te se zaustavilo zabivši se u stablo. </p>
<p>Od siline udarca i zadobivenih ozljeda Jurica V. preminuo je na mjestu nesreće. Njegova suputnica u vozilu, Vanesa S. (18) iz Belišća zadobila je višestruke teške tjelesne ozljede te je prevezena u osječku Kliničku bolnicu. U trenutku zaključenja ovog izdanja lista, djevojka je bila u kritičnom stanju. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili istražni sudac osječkog Županijskog suda te djelatnici postaje prometne policije policijske Uprave osječko-baranjske. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bivši direktor olako potpisivao račune, šteta 851.000 kuna</p>
<p>Trojici obrtnika uz »blagoslov« bivšeg direktora plaćeni računi za poslove koji, navodno, nisu ni obavljeni /Za vještačenje dokumentacije uzeo 25.000 kuna</p>
<p>ZLATAR, 21. veljače</p>
<p> - U petak je u Županijskom sudu nastavljeno suđenje bivšem direktoru »Niskogradnje« iz Pregrade Zvonku Jazbecu (42), zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti i krivotvorenja službene isprave.</p>
<p> Optužnica ga tereti da je naredio isplatu s računa poduzeća 261.708 kuna na račun obrta EIGM u vlasništvu drugooptuženog Ivana Jakopića (53) iz Pregrade, 352.288 kuna na račun obrta TGU u vlasništvu trećeoptuženog Nenada Roginića (37) iz Zaboka i 237.227 kuna na račun obrta »Graditeljstvo Šurbek« četvrtooptuženog Zdravka Šurbeka (38) iz Klanjca. Time je JP Niskogradnja oštećena za više od 851.000 kuna.</p>
<p>Naime, prema optužnici trojici obrtnika su isplaćena sredstva za poslove koje navodno oni nisu obavili, odnosno uz temeljnice nisu nađeni valjani računi. No, nakon saslušanja sudskog vještaka koji je vještačio dokumentaciju, sud je zatražio vještačenje sve dokumentacije i računa koje su obrtnici dostavili sudu. Naime, vještak je vještačio samo dokumentaciju koju mu je dostavila policija, a nije tražio ostale račune koji su se nalazili u Niskogradnji i kod obrtnika. Za to je uzeo 25.000 kuna, te su branitelji predložili da optuženi iznesu svoju obranu, da se prikupi ostala dokumentacija, pa nakon toga sasluša sudski vještak. No, ipak je saslušan u petak.</p>
<p>Saslušani su i novi svjedoci koji kao članovi Uprave »Niskogradnje« nisu ni znali ništa o kriminalnim poslovima, pa će nova rasprava, nakon dopunskog vještačenja biti zakazano pismenim putem. Do tada će odvjetnici i optuženi pripremiti obranu koju će optuženi iznijeti pred vijećem Županijskog suda.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zlouporabama TKC Split oštetili za 18 milijuna kuna? </p>
<p>Skupinu osumnjičenih predvodi bivši upravitelj TKC-a Juraj Buzolić </p>
<p>SPLIT, 21. veljače</p>
<p> - Temeljem zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva te Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, Policijska je uprava splitsko-dalmatinska, nakon kriminalističke obrade, podnijela je posebno izvješće Županijskom državnom odvjetništvu protiv 12 osoba.</p>
<p> Njih se sumnjiči da su počinili više različitih kaznenih djela, kojima su Hrvatskim poštama i Hrvatskim telekomunikacijama od 1997. do 2001. godine nanijeli štetu od 18 milijuna kuna. </p>
<p>Potvrdio je to u petak glasnogovornik PU spltisko-dalmatinske Leon Tabuer, ističući kako policija ni jednim novinama do sada nije davala nikakve službene informacije o ovom slučaju.</p>
<p>»Mogu potvrditi da smo prijavu primili, ali o njezinim navodima ne mogu ništa govoriti. Predmet smo proslijedili USKOK-u«, kazala je županijska državna odvjetnica u Splitu Inka Jurišić.</p>
<p>Policijski glasnogovornik također nije želio iznositi detalje prijave, navodeći samo inicijale osumnjičenika. </p>
<p>Rekao je kako se dvanestorica terete za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti u gospodrskom poslovanju, davanje mita, nesavjesno gospodarsko poslovanje i krivotvorenje službenih isprava. </p>
<p>Riječ je o bivšem upravitelju Telekomunikacijskog centra (TKC) Split Juraju Buzoliću (52), njegovom pomoćniku Nediljku Ževrnji (53), pomoćniku upravitelja za financijske poslove Marinku Dlaci (52), rukovoditelju gradnje TKC-a Tonću Marinkoviću (53), inženjerima nadzora Mariju Srziću (48), Jerku Uremu (52), Ranku Maroviću (36), Anti Santriću (45), Mati Kusiću (52), Borisu Ćeliću (45), glavnom TKC-ovom blagajniku Zdenku Hanu (59), te poduzetniku iz Podstrane Ivanu Mamiću (55). </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nitko od optuženih ne osjeća se krivim</p>
<p>Uz Sulića, optuženog za zloporabu položaja i ovlasti, zbog istog djela optužen je i bivši direktor »Drave« Marko Pušić, dok se Ružicu Korenić tereti zbog krivotvorenja službene isprave</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - »Ne osjećam se krivim i to ću i dokazati«, izjavio je pred sucem Vladimirom Pavlekovićem, bivši direktor »Croatia busa«, Leon Sulić, kojemu je čitanjem optužnice, u petak, na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje zbog zloporabe položaja i ovlasti.</p>
<p>Optužnica Sulića, među ostalim, tereti da se nezakonito domogao nekretnine u vlasništvu poduzeća »Drava« u Ožegićevoj ulici, vrijedne tadašnjih 1,5 miljuna DEM, u ožujku 1998. godine, zatim za pribavljenje 2.802.000 kuna na štetu »Čazmatransa«, u prosincu 1998. godine. Sulić, koji je u to vrijeme već bio direktor »Croatiabusa«, navodno je s malverzacijama nastavio i u razdoblju od 1999. godine do 2001. godine, kada je žiro račun toga poduzeća, zbog dugova bio u neprekidnoj blokadi.</p>
<p>Prema optužnici, Sulić je tijekom 1999. godine zadržao i 240.000 kuna od prodaje korčulanske podružnice »Craotiabusa«, te iznos »zamaskirao« kao tobožnju isplatu otpremnina dvojici djelatnika poduzeća. U tome mu je navodno pomogla trećeoptužena u procesu, bivša voditeljica knjigovodstva »Croatiabusa«, Ružica Korenić.</p>
<p>Uz nju i Sulića, postupak se vodi i protiv Marka Pušića, bivšeg direktora »Drave«, a i Korenićka i Pušić su u petak također izjavili da se ne osjećaju krivima.</p>
<p>Opunomoćeni zastupnici poduzeća »Drava« i »Croatiabus«, Filip Prstec i Danica Ivančić u petak su pred vijećem izjavili da smatraju da optuženi nisu oštetili njihova poduzeća. Dok je Prstec rekao da »Drava« protiv optuženih neće podnositi odštetni zahtjev, Danica Ivančić je rekla da se tek treba održati sjednica Nadzornog odbora »Croatiabusa«, na kojoj bi, nakon uvida u detaljnije izviješće, trebalo odlučiti hoće li se od optuženih tražiti odšteta.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Priveden osumnjičeni pedofil</p>
<p>OSIJEK, 21. veljače</p>
<p> - Osječanin srednjih godina čiji identitet policija nije htjela otkriti priveden je u četvrtak poslijepodne u istražni centar osječkog Županijskog suda zbog sumnje da je počinio više kaznenih djela protiv spolne slobode i ćudoređa. </p>
<p>Naime, provedenom kriminalističkom obradom utvrđena je osnovana sumnja da je on od 20. srpnja prošle godine pa sve do uhićenja počinio kaznena djela - spolni odnos s djetetom, bludne radnje i upoznavanje djece sa pornografijom na štetu jedanaestogodišnje djevojčice s čijom majkom živi u izvanbračnoj zajednici. </p>
<p>Temeljem sudskoga naloga pretražena je njegova kuća u kojoj su pronađene brojne videokasete i časopisi pornografskog sadržaja što je uz potvrdu i oduzeto. </p>
<p>U tijeku su predistražne radnje, a osumnjičeniku je određeno zadržavanje u pritvoru. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zagrepčani ekspresno »počistili« trgovine u Čakovcu</p>
<p>ČAKOVEC, 21. veljače</p>
<p> - Dvojica Zagrepčana, jedan u dobi od 44 godine i drugi star 20 godina »operirali« su po čakovečkim trgovinama i u razmaku od četiri sata »počistili« prodavaonice »Megapark«, »Konzum«, »Trgohit« i »Kaufland«.Izvijestila je o tome PU međimurska, na redovnoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Krasti su počeli u 10.30 sati u »Megaparku« čakovečkog »Trgocentra«, gdje su iskoristili nepažnju zaposlenika i ukrali različita žestoka pića u vrijednosti od 1095 kuna.</p>
<p> Potom su u 11.30 sati upali u samoposlugu zagrebačkog »Konzuma«, gdje su također ukrali žestoka pića u vrijednosti od 1650 kuna.</p>
<p> Iz »Konzuma« su se »preselili« u obližnju robnu kuću »Trgohit«, gdje su također ukrali različita žestoka pića vrijedna 1312 kuna. </p>
<p>U 14.30 sati pohod su završili u robnoj kući »Kaufland« gdje su otuđili autoradio-kasetofone vrijedne 1436 kuna.</p>
<p>Tu su i zaglavili, jer ih je u krađi zatekao djelatnik zaštitarske tvrtke. Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu obavljena je pretraga doma i drugih prostorija koje je koristio 44-godišnji »operativac«.</p>
<p> Tom prilikom je pronađena i roba koju su pokrali u »Konzumu«, »Megaparku« i »Trgohitu«. Za svaku od spomenutih krađa slijedi im kaznena prijava Općinskom državom odvjetništvu u Čakovcu. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Na čelo Upravnog odbora HFP-a dolazi HSS-ovac?</p>
<p>Vlada bi uskoro trebala donijeti odluku o imenovanju novih članova UO Fonda, no to će ovisiti o datumu izbora / Banski dvori smatraju da se s reorganizacijom Fonda, koju je predložio HSS, a prihvatio SDP, ne treba čekati / Vlada će predložiti i izmjene Zakona o stečaju, prema kojima bi stečajne postupke vodili javni bilježnici ili odvjetnici</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Vlada bi trebala uskoro donijeti odluku o imenovanju novih članova Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju, no to će ipak ovisiti o datumu izbora, doznajemo u petak u Banskim dvorima. </p>
<p>Neslužbeno nam je potvrđeno da u Vladi nemaju ništa protiv toga da na čelno mjesto u Upravnom odboru HFP-a dođe čovjek iz HSS-a, jer je upravo ta stranka inzistirala na reorganizaciji Fonda i svojedobno pretendirala na mjesto predsjednika HFP-a. O političkom dogovoru koalicijskih čelnika ovisit će i hoće li u novi upravni odbor biti imenovani donedavni članovi. </p>
<p>Upravni odbor HFP-a smijenjen, naime, prije nekoliko tjedana zbog afere vezane za prodaju Sunčanog Hvara. Činili su ga potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Slavko Linić, ministrica turizma Pave Župan Rusković, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić te ministar financija Mato Crkvenac. </p>
<p>Što se, pak, tiče reorganizacije HFP-a, koju je predložio HSS, a prihvatio SDP, Banski dvori smatraju da se s njom ne treba čekati. U tijeku su izmjene zakona vezanih za Zakon o HFP-u, koji bi se pred Račanovim ministrima trebali pojaviti tijekom ožujka. Među ostalima, riječ je o Zakonu o privatizaciji u kojem bi jedna od ključnih izmjena bio način privatizacije za radnike. Planira se omogućiti malim dioničarima, koji dionice otplaćuju po nominalnoj vrijednosti, da im se u slučaju jednokratne uplate od 20 posto otpiše 80 posto vrijednosti. U Zakon o vlasništvu izmijenila bi se odredba prema kojoj je vlasnik zgrade ujedno i vlasnik zemljišta na kojem je objekt. </p>
<p>U proceduri je od prošlog tjedna i izmijenjen tekst Zakona o stečaju prema kojem su radnici primarni vjerovnici poduzeća koje se nađe u stečaju. U Banskim dvorima spremni su i na polemike vezane uz taj zakon, koje bi se u javnosti mogle pojaviti zbog različitih interesa. Ključna promjena trebala bi biti i prepuštanje vođenja stečaja odvjetničkim ili javnobilježničkim uredima, a ne stečajnim upraviteljima koji su se, tvrde visokopozicionirani dužnosnici u Vladi, u većini slučajeva pokazali neuspješnima. Da bi se skratili rokovi, Banski dvori namjeravaju predložiti rok od šest mjeseci u kojem bi se trebao napraviti preustroj poduzeća u stečaju, a tri mjeseca bio bi rok za prodaju poduzeća. </p>
<p>Gotov je i tekst izmjena Zakona o trgovačkim društvima, kojim bi se olakšalo organiziranje trgovačkih društava. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Crkvenac: Država bi vanjski dug mogla podmiriti preko noći</p>
<p>Jurčić: Nije dobro da su plaće zaposlenih u gospodarstvu u Međimurskoj županiji između 2300 i 2400 kuna, jer to nije poticajno za zaposlenike</p>
<p>PRELOG, 21. veljače</p>
<p> - »Unatoč svim osporavanjima, Hrvatska je ipak drugačija zemlja nego što je bila prije nekoliko godina, jer nas se u svijetu sve više uvažava i poštuje«, rekao je u petak u Prelogu, na okruglom stolu »Izvoz i poduzetništvo - poluga razvoja« ministar financija Mato Crkvenac. On je opovrgnuo navode da je diplomacija prodala Hrvatsku te da je država prezadužena. Naglasio je da je vanjski dug države pokriven rezervama, a da bi ga država mogla pokriti preko noći. Ukazao je i na stalni pad deficita državnih financija, rekavši da smo glede zaduženosti već sada u mjerilima iz Maastrichta.</p>
<p> Okrugli stol su u tvrtki Hespo organizirali Razvojni forum iz Zagreba i Međimurski poduzetnički centar. Uz Crkvenca u radu su sudjelovali i njegov pomoćnik Tihomir Domazet, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i njegova pomoćnica Olgica Spevec, a u ime Razvojnog foruma Rikard Štajner, Danijel Režek i Žarko Primorac.</p>
<p>Gradonačelnik Preloga Milan Logožar rekao je da su dva poduzetnika iz toga grada, domaćin Stjepan Hrešć, suvlasnik i direktor tvrtke Hespo, te Alojzije Šestan, suvlasnik i direktor tvrtke Šestan-Busch, bili proglašeni menadžerima godine. Tvrtka Hespo nedavno je dovršila novu proizvodnu halu s novom tehnologijom za proizvodnju madraca i kreveta, a investicija je vrijedna 7,5 milijuna eura. Upravo se gradi i nova hala za Tvornicu namještaja, što je investicija vrijedna također 7,5 milijuna eura. </p>
<p>Ministar financija Crkvenac rekao je da će država podupirati izvoz na različite načine: Vladinim mjerama, gospodarskom diplomacijom i putem HBOR-a. Najavio je skoru izradu prijedloga za poreznu stimulaciju istraživanja i razvoja. To će biti porezne olakšice za one koji ulažu novac u patente, inovacije i razvoj. </p>
<p>Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić kazao je da globalizacija bitno utječe na svaku hrvatsku tvrtku, a time i cjelokupno gospodarstvo. Podsjetio je na zaključene ugovore o slobodnoj trgovini, ali je također rekao da smo »pustili svijet u Hrvatsku, a malo je Hrvatske izašlo u svijet«. Gradimo ceste i drugu infrastrukturu, a isto tako i potrebnu institucionalnu infrastrukturu našem gospodarstvu. Osnovana je Agencija za poticanje izvoza i ulaganja, a do ljeta će biti formirana i Agencija za industrijski razvitak. </p>
<p>»Vi u Međimurskoj županiji radite dobro, uzor ste u mnogo čemu, ali nije dobro da su plaće zaposlenih u gospodarstvu između 2300 i 2400 kuna, jer to nije poticajno za zaposlenike«, ustvrdio je Jurčić.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Imovina mirovinskih fondova premašila 2,2 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Broj članova mirovinskih fondova u siječnju je u odnosu na prosinac prošle godine porastao za 10.924, odnosno za 1,15 posto. Ukupan broj osiguranika u drugome stupu porastao je na 949.234.</p>
<p> Tijekom siječnja na njihove je račune uplaćeno 176.272.944,65 kuna doprinosa, na što su mirovinska društva naplatila 1,307.537,60 kuna ulazne naknade. Neto imovina fondova u siječnju je iznosila gotovo 2,213 milijardi kuna, što je 7,96 posto više nego u prosincu prošle godine. </p>
<p>Neto imovina AZ mirovinskog fonda u tom je mjesecu uvećana za 7,85 posto, Erste fonda za 8,25 posto, a Ha jedan fonda u siječnju povećana za 6,35 posto u odnosu na stanje iz prosinca prošle godine. Imovina Helios fonda u isto vrijeme uvećana je za 7,77 posto, PBZ Croatia osiguranja osam posto, Plavog fonda 7,77 posto te Raiffeisen mirovinskog fonda za 8,12 posto. </p>
<p>Osim AZ i Raiffaisen fonda, u kojima je vrijednost obračunske jedinice 31. siječnja bila manja nego 31. prosinca, u ostalim je fondovima vrijednost imovine osiguranika uvećana. Prosječna vrijednost obračunske jedinice iznosila je 111,1322 kune, što znači da je prosječan prinos fondova u odnosu na početak reforme 11,13 posto. Čak 98,47 posto ukupnog portfelja fondova i dalje čini domaća imovina, a gotovo 90 posto su državne obveznice. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>MIO proizvodi motokultivatore za Hondu </p>
<p>OSIJEK, 21. veljače</p>
<p> - Radnici osječke tvrtke MIO u petak su sklopili prototip malog vrtnog motokultivatora Easy Mini Tiller koji će za japansku tvrtku Honda proizvoditi za tržište zapadne Europe. Riječ je o projektu koji je konačno nakon dvije i pol godine došao u završnu fazu. Proizvodnja prvih tisuću strojeva počet će u svibnju, a proizvodnja 15.000 motokultivatora godišnje krenut će od jeseni. Ugovor je vrijedan 3,5 milijuna eura, rekao je Ante Mršo, generalni direktor MIO.</p>
<p>»Za nas je ovo iznimno važan posao jer ćemo preokrenuti omjer proizvodnje na 70:30 u korist izvoznog tržišta i riješiti svoje financijske probleme«, ustvrdio je Mršo, dodavši kako u MIO-u trenutačno radi 380 radnika, a kad krene puna proizvodnja zaposlit će još dvadesetak radnika. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ponovo pad cijena dionica</p>
<p>LONDON, FRANKFURT, NEW YORK, 21. veljače</p>
<p> - Neznatan pad cijena dionica obilježio je poslovanje europskih burzi u petak. Do podneva je londonski FTSE oslabio 0,23 posto, na 3.678 bodova. Frankfurtski DAX spustio se 0,4 posto, na 2.580 bodova. Raste samo indeks Milanske burze gdje ulagači kupuju dionice osiguravatelja Generali, jer se vodi rat za kontrolu nad tom kompanijom.</p>
<p>Među najvećim gubitnicima na europskim tržištima bila je dionica AstraZenece, oslabivši 1,4 posto, nakon što je japansko ministarstvo zdravstva objavilo da istražuje popratne pojave njihova lijeka za liječenje raka pluća koji bi mogao biti povezan sa smrću 173 osobe. Tu su se našle i njemačke čeličane ThyssenKrupp kojima je snižen kreditni rejting pa je njihova dionica oslabila šest posto.</p>
<p>Na Tokyjskoj burzi Nikkei indeks oslabio je 1,6 posto, na 8.513 bodova.</p>
<p>Pad cijena američkih dionica predvodila je dionica SBC Communications. Newyorški Dow Jones indeks oslabio je više od jedan posto i spustio se na 7.914 bodova. Tehnološki Nasdaq indeks izgubio 0,23 posto spustivši se na 1.331 bod. Na to su utjecala najnovija izvješća iz američkog gospodarstva, najviše ona o većem od očekivanja rastu proizvođačkih cijena, rekordnom trgovinskom deficitu SAD-a te povećanju broja nezaposlenih. </p>
<p> Najviše je izgubila dionica SBC Communicationsa, oko 7,5 posto, nakon što su savezni regulatori objavili nova pravila za sektor telefonskih operatera, srušivši tako cijene dionica i ostalih pripadnika sektora, među kojima se još ističe dionica Verizon Communicationsa s gubitkom vrijednosti od pet posto. Na oštrom udaru našle su se još dionice proizvođača vojne komunikacijske opreme Titana, potonuvši čak 35 posto. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Mesić: U slučaju pogibelji, mogu prekinuti misiju u Afganistanu </p>
<p>Misija traje pola godine, ali je predsjednik može prekinuti ako to ocijeni nužnim / Hrvatski će časnici biti u ISAF-u u sklopu njemačkog kontingenta i mogu upotrijebiti oružje </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Pojavi li se mogućnost pogibelji, ja uvijek mogu prekinuti misiju, rekao je u petak predsjednik Republike Stjepan Mesić u zagrebačkoj vojarni »Croatia« obraćajući se vojnim policajcima koji odlaze u mirovnu misiju u Afganistan. Uz predsjednika Mesića, s vojnim policajcima razgovarali su zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić, načelnik Glavnog stožera general Josip Lucić i Predsjednikov savjetnik za obrambena pitanja Petar Stipetić. </p>
<p>»To vam kažem kako ne biste mislili da - što god se tamo dogodilo - misija u Afganistanu mora trajati šest mjeseci. Ako dođe do pogibelji, stvari možemo vrlo brzo razriješiti: ja mogu prekinuti misiju što je, na kraju, i moja ustavna mogućnost«, objasnio je Mesić. </p>
<p>Izrazio je zadovoljstvo sudjelovanjem Hrvatske u misiji u Afganistanu u sklopu njemačkog kontingenta, naglasivši kako hrvatski časnici i u drugim dijelovima svijeta kao promatrači promiču mir. </p>
<p>Hrvatska je dosad imala samo promatrače, dok ISAF-ova misija predviđa mogućnost upotrebe oružja.</p>
<p> Prema riječima predsjednika Mesića, hrvatski mirovnjaci odlaze na »prostor stoljetnih sukoba afganistanskih plemena koja između sebe često mijenjaju savezništva«.</p>
<p>Predsjednik je izrazio zadovoljstvo što je vod Vojne policije spreman sudjelovati u misiji u sklopu savezničke vojske jer međunarodnim vojnim savezima može ponuditi ono što mnogi nemaju - ratno iskustvo. </p>
<p>Govoreći o našem položaju u antiterorističkoj koaliciji, Mesić je naglasio da Hrvatska može pomoći u skladu sa svojim mogućnostima. </p>
<p>»Očekujem da ćete časno obaviti zadaću i time potvrditi sebe i zemlju iz koje dolazite«, poručio je Mesić vojnim policajcima uoči njihova skorog odlaska u Afganistan. </p>
<p>Šestorica pripadnika te postrojbe već su u Kabulu i tamo pripremaju pridruživanje ostalih 38 članova postrojbe u misiju ISAF-a (International Security Assistance Force). Među pripadnicima voda su i četiri žene.</p>
<p> Načelnik Glavnog stožera general Josip Lucić rekao je da se vod za tu misiju pripremao dvije godine te da su pred hrvatskim oružanim snagama novi izazovi.</p>
<p>Bivše časnike treba uključiti u uprave tvrtki</p>
<p>Komentirajući reformu Oružanih snaga, predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je u petak da bi Hrvatska trebala bolje iskoristiti usluge časnika, dočasnika i vojnika koji odlaze iz vojske. </p>
<p>»Imamo velikih poteškoća u privredi, sumnjamo u mnoge koji su - dok su drugi ratovali iskoristili poziciju za osobne interese - pa bi u upravne odbore poduzeća trebalo dovesti one koji su dokazali svoju odanost, one koji su se žrtvovali za domovinu«, predlaže Mesić. </p>
<p>Prema Predsjednikovim riječima, u svijetu nije rijetkost da u upravama poduzeća sjede bivši vojnici, časnici i dočasnici. »U Švicarskoj ili Sjedinjenim Državama teško možete naći poduzeće u čijem upravnom odboru ne sjedi barem jedan bivši časnik ili vojnik«, kaže predsjednik.</p>
<p>U Kabulu ne dižite palac! </p>
<p>Razgovarajući s vojnim policajcima prije njihova odlaska u Afganistan, predsjednik Mesić upozorio ih je i na neke kulturološke razlike koje, u slučaju neznanja, mogu prouzročiti neželjene probleme. </p>
<p>Mesić je objasnio, a i pokazao, da neka gesta ima potpuno drukčije značenje u Afganistanu nego u našoj sredini.</p>
<p>»Ako ste zadovoljni nečim, pred tamošnjim ljudima nikako ne smijete podići palac u zrak«, upozorio je Predsjednik buduće sudionike misije u Kabulu. Palac u zraku u Afganistanu može izazvati sukob jer ta gesta njima znači kao da kod nas nekome pokažete srednji prst, objasnio je. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Radin: Odluka ustavnih sudaca - politička</p>
<p>Radin je najavio da će Županijskoj skupštini predložiti izmjene i dopune Istarskoga statuta kojim bi se trebala precizirati upotreba ploča na talijanskom jeziku, ali jedini pravi odgovor Ustavnome sudu i njegovim sucima bit će tužba Međunarodnom sudu u Strasbourgu</p>
<p>PULA, 21. veljače</p>
<p> - Dvojezična ploča na talijanskom jeziku s pročelja sjedišta Skupštine Istarske županije naći će se pred Međunarodnim sudom u Strasbourgu slijedom tužbe koju je najavio saborski zastupnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru i čelnik saborskog Odbora za ljudska i manjinska prava dr. Furio Radin. </p>
<p>Po njegovim riječima s konferencije za novinare održane u petak, odluka Ustavnog suda da je isticanje ploče na talijanskom jeziku protuustavno, »čista je politička, a ne pravosudna interpretacija«.</p>
<p> Po Radinovim riječima, radi se o primjeni Zakona o pravima nacionalnih manjina i statuta Istarske županije, a to što dvojezične ploče nisu posebno istaknute u istarskom statutu i međunarodnim aktima, »ne daje osnovu za ovakvo tumačenje«. Da je takva »odluka sudaca Ustavnoga suda gotovo komična«, Radin ilustrira činjenicom da se unutar sjedišta Skupštine Istarske županije u Pazinu talijanski jezik koristi kao službeni ravnopravno s hrvatskim jezikom. </p>
<p>Radin je najavio da će Županijskoj skupštini predložiti izmjene i dopune Istarskoga statuta kojim bi se trebala precizirati upotreba ploča na talijanskom jeziku, ali jedini pravi odgovor Ustavnome sudu i njegovim sucima bit će tužba Međunarodnom sudu u Strasbourgu, bio je izričit Furio Radin. </p>
<p>Radin se dotaknuo i problematike tzv. esulske imovine i ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Po njemu, talijanska nacionalna zajednica želi da se spor o esulskoj imovini razmatra odvojeno od ulaska Hrvatske u EU. Iskazao je zadovoljstvo da takav stav ima i službena talijanska politika, o čemu ga je izvijestio hrvatski veleposlanik u Rimu Drago Kraljević. Taj se problem treba riješiti bilateralno, mješovitom talijansko-hrvatskom komisijom, naglasio je Radin.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tehnos: Tužit ćemo Vladu jer nas je praktički proglasila teroristima </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - »Zaprepašteni smo reakcijom predstavnika Vlade na našu najavu štrajka. Gotovo su nas proglasili teroristima, a javnosti nisu objasnili zašto smo primorani na takva rješenja«, izjavio je u petak predsjednik Nezavisnog sindikata operativnih radnika HEP-a Tehnos Miljenko Prugovečki. </p>
<p>Najavom da će na sve načine spriječiti naš prosvjed, Vlada krši ljudske slobode i sindikalno pravo na štrajk, tvrdi Prugovečki. </p>
<p>Zato je najavio da će Tehnos o tome obavijestiti Europsku sindikalnu federaciju, Vijeće Europe, Međunarodni sud za ljudska prava, a ocjenu ustavnosti takvog postupka zatražit će od Ustavnog suda.</p>
<p>Inače, Tehnos je HEP-ovoj upravi već dostavio svoj prijedlog kolektivnog ugovora s dosad nepostojećom tipizacijom radnih mjesta i dodacima za otežane radne uvjete. Ona bi ga trebala prihvatiti prije 4. ožujka, za kada je najavljen štrajk članova tog sindikata. A ako se najave sindikata ostvare, zbog štrajka cijelu Hrvatsku mogla bi pogoditi redukcija struje.</p>
<p>Sindikat traži dodatke od 5 do 20 posto za otežane uvjete rada pod zemljom, u tunelima ili na dalekovodima, te za radne uvjete koji dugoročno ostavljaju posljedice na zdravlje.</p>
<p> Uprava može osigurati taj novac jer od 15.000 radnika HEP-a samo njih oko 1500 radi u posebnim uvjetima, kaže Prugovečki. </p>
<p>Predsjednik Tehnosa očekuje da se Uprava u roku od nekoliko dana očituje o njihovu prijedlogu kolektivnog ugovora. O daljnjim potezima i o ocjeni premijera Ivice Račana da je najava štrajka »obična prijetnja i ucjena« Tehnos će izvijestiti javnost na konferenciji za novinare u utorak, nakon sastanka Izvršnog odbora tog sindikata.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ekeus: OESS treba ostati u Hrvatskoj i pratiti primjenu zakona o manjinama </p>
<p>BEČ, 21. veljače</p>
<p> - OESS-ova misija trebala bi ostati u Hrvatskoj kako bi pratila primjenu Zakona o nacionalnim manjinama na terenu, izjavio je u petak u Beču visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine Rolf Ekeus. Na zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a u petak u bečkom Hofburgu raspravljalo se, među ostalim, o zaštiti ljudskih prava i prava manjina.</p>
<p> Budući da je izražena želja o ukidanju i smanjenju nekih OESS-ovih misija, članica talijanskog parlamentarnog izaslanstva Daria Bonfietti pitala je Ekeusa postoje li uvjeti da misija napusti Hrvatsku.</p>
<p> »Prema svim najnovijim podacima koje imam, mogu ustvrditi da je Hrvatska učinila mnogo u rješavanju pitanja povratka izbjeglica, pogotovo kad je riječ o legislaturi«, odgovorio je Ekeus. Izrazivši zadovoljstvo što je Hrvatska donijela Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, dodao je kako »smatra da OESS-ova misija i dalje treba ostati u Hrvatskoj kako bi se pratila primjena tog zakona, posebice na lokalnoj razini«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Problem suradnje s Haaškim sudom je prevladan, kaže Mesić</p>
<p>PLATAK, 21. veljače</p>
<p> - Naš zahtjev za članstvo u Europskoj uniji ulazi u proceduru kad nas ocijene za učinjeno. Moramo još obaviti neke zadatke poput funkcioniranja pravne države te povratka prognanika i imovine. Mislim da je problem suradnje s Haaškim sudom prevladan. Naši sudovi sada procesuiraju ratne zločine, pa je pitanje hoće li Haaški sud imati interesa za slučajeve koji su se dogodili s naše strane u vrijeme Domovinskog rata. Kazao je to hrvatski predsjednik Stjepan Mesić komentirajući hrvatski zahtjev za članstvo u Europskoj uniji nakon obilaska skijaškog centra Platak u petak popodne. </p>
<p>Govoreći o iračkoj krizi, Mesić je istaknu da Hrvatska ne može sudjelovati u ratu protiv Iraka, ali će, kao članica antiterorističke koalicije, pomoći u borbi protiv globalnog terorizma.</p>
<p>»Najbolje je da se sve vezano uz iračku krizu vodi pod okriljem Ujedinjenih naroda, jer je to jamstvo da se akcija vodi za sigurnost mira u svijetu«, kazao je Mesić. </p>
<p>Predsjednik se vratio i na »slučaj sisačke Željezare«, ponovivši da nije potpisao nikakav protokol o prodaji Željezare, nego »pribilješku« o namjeri ruskog partnera da Željezaru osposobi za rad i zadrži 1700 njezinih radnika. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Državno odvjetništvo u Vukovaru podiglo optužnicu protiv Kadijevića i ostalih iz vrha bivše JNA </p>
<p>VUKOVAR, 21. veljače</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru podiglo je optužnicu protiv deset osoba iz samog vrha bivše »JNA«, na čelu s Veljkom Kadijevićem, i civilnih vlasti bivše »Republike Srpske Krajine« zbog kažnjivih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, počinjenih u vrijeme srpske agresije i okupacije Vukovara.</p>
<p> O pojedinostima optužnice javnost će biti izviještena na konferenciji za novinare, koju je za ponedjeljak sazvao županijski državni odvjetnik Božidar Piljić. On je Hini izjavio da su na popisu optuženih za ratni zločin nad civilnim stanovništvom, ratnim zarobljenicima, ranjenicima i bolesnicima te za uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika, vojni časnici bivše »JNA« Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Zvonko Jurjević, Božidar Stevanović, Života Panić, Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić, te Vojislav Šešelj i Goran Hadžić.</p>
<p> Piljić je rekao da su se na optužnici, za koju su podaci o optuženima prikupljani nekoliko godina, nalazili i predsjednik Skupštine općine Vukovar 1991. Slavko Dokmanović, koji se prije nekoliko godina objesio u haškom pritvoru, te u Srbiji ubijeni Željko Ražnjatović Arkan.</p>
<p> Optužnica je napisana na 80-ak stranica i sadrži tragične događaje od početka agresije na Vukovar do odvođenja hrvatskih branitelja i civila i ostalih nesrba u koncentracijske logore.</p>
<p> Procjenjuje se da je u srpskoj agresiji na Vukovar živote izgubilo nekoliko tisuća branitelja i civila, prognano je 22.000 Vukovaraca, a kroz srpske logore prošlo je oko 8000 zatočenika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Predsjednik Vijeća HRT-a Silobrčić podnio ostavku </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Predsjednik Vijeća HRT-a Vlatko Silobrčić podnio je u petak ostavku na tu dužnost i članstvo u Vijeću HRT-a. </p>
<p>Sjednica Vijeća ipak će se održati 6. ožujka, a vodit će je dopredsjednica Vijeća Jadranka Kolarević. </p>
<p>»Ako saborski odbor utvrdi kriterije za izbor novih članova Vijeća, na sjednici ćemo uputiti javni poziv za imenovanje novog vijeća HRT-a«, kazala je Kolarević. </p>
<p>»Ostavka je čin osobnog protesta zbog novog načina biranja članova Vijeća HRT-a«, kazao je Silobrčić Vjesniku, objasnivši kako smatra da je dosadašnji način biranja bio bolji za razvoj javne televizije. »To dokazuje i činjenica da su političari požurili promijeniti takav način izbora«, kaže Silobrčić. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Prevlaka će biti za 43 dana očišćena od mina</p>
<p>DUBROVNIK, 21. veljače</p>
<p> - Hrvatski centar za razminiranje predat će za 43 dana predati Dubrovačko-neretvanskoj županiji poluotok Prevlaku, odnosno rt Oštro, očišćen od mina i drugih ubojitih sredstava. Naglašeno je to, među ostalim, na konferenciji za novinare koju su unutar vojnog kompleksa bivše JNA na Prevlaci održali vodeći ljudi HCR-a.</p>
<p> Zamjenik ravnatelja HCR-a Mirko Ivanuš naglasio je da projekt razminiranja Prevlake nije visoko rizičan, ali je izuzetno složen zbog konfiguracije terena. Dodao je da projekt obuhvaća područje od gotovo 800.000 četvornih metara i 110 objekata na kojima pomoću strojeva i posebnih pasa rade djelatnici tvrtke »Mungos«.</p>
<p>Kako je istaknuo Ivanuš, u tijeku je i razminiravanje podmorja, i to u skladu s nedavno potpisanim Protokolom o režimu na Prevlaci između Hrvatske i Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Predstojnik HCR-ove podružnice u Zadru Ivan Čikara kazao je da se zbog konfiguracije terena strojevima čisti tek 30 posto površine, a 70 posto rta Oštro bit će pregledano ručno. </p>
<p>Osim ručnih bombi, topovskih projektila te protupješadijskih i protutenkovskih mina, koje su pronađene, novinarima je pokazano i kruto gorivo za raketni sustav »orkan« te dvije bačve čiji je sadržaj još uvijek na analizi, a pretpostavlja se da sadrže opasnu tekućinu. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Katolička crkva zainteresirana za dionice Croatia osiguranja </p>
<p>Vjesnikov izvor u Banskim dvorima kaže da će se čim se odredi datum izbora - što se očekuje tijekom ožujka - krenuti u privatizaciju Ine, Croatia osiguranja i sedam posto dionica HT-a</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Vlada je, saznaje se neslužbeno u petak u Banskim dvorima, počela pregovarati s Katoličkom crkvom o mogućnosti da ona otkupi dio dionica Croatia osiguranja. Na hrvatskom bi se tržištu trebalo naći 30 posto dionica Croatia osiguranja, a za jedan dio Katolička je crkva iznimno zainteresirana, potvrđeno je u Vladi. </p>
<p>Vlada namjerava postići što višu cijenu za dionice Croatia osiguranja, no pitanje je, naglašava visoki Vladin dužnosnik, na koliko će Katolička crkva procijeniti svoje objekte koji su u vlasništvu države. U Banskim dvorima potvrđuju da bi se dio Croatijinih dionica ustupio Katoličkoj crkvi kao odšteta za oduzetu joj imovinu. Još treba odrediti koji su objekti u pitanju, a Vlada želi postići dogovor s Katoličkom crkvom.</p>
<p>Kako se naglašava, ta institucija stoljećima odlično vodi svoju gospodarsku politiku i prepoznala je vrijednost posjedovanja dionica. </p>
<p>Dividenda na dionicu Croatia osiguranja iznosila bi deset posto, a Katolička je crkva, ističu u Banskim dvorima, svjesna beneficija koje donosi dugoročno ulaganje. </p>
<p>Ali, i sklapanje eventualnog dogovora o prodaji dijela dionica Croatia osiguranja Katoličkoj crkvi ovisit će o datumu izbora. Vlada je također zainteresirana da u Croatia osiguranje ulože i mirovinski fondovi, a kad privatizacija 30 posto tog poduzeća bude dovršena, ne vide prepreke da Croatia osiguranje ne preuzme vodeće mjesto među osiguravajućim društvima u Hrvatskoj. </p>
<p> Banski dvori naglašavaju da čim se definira datum izbora, što bi najvjerojatnije trebalo biti tijekom ožujka, krenut će se u privatizaciju Ine, Croatia osiguranja i sedam posto dionica HT-a. Cijeli se posao, mišljenja su u Vladi, može završiti u dva do tri mjeseca. </p>
<p>Kad je riječ o privatizaciji Ine, Vladin uži kabinet trebao bi u roku 30 dana utvrditi kriterije izbora najboljeg ponuđača, obaviti dodatne razgovore s ponuđačima i izabrati najboljeg. Doznajemo da će cijeli taj posao zbog njegove delikatnosti voditi uži kabinet Vlade.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vidović: ZOR je proradnički, jer skida utege s nogu poslodavaca</p>
<p>Rad na neodređeno vrijeme je stvar prošlosti kao i logika zapošljavanja u jednoj tvrtki i čekanje mirovine u njoj, poručio je ministar rada/ Sindikalisti traže da se u Saboru provede samo prethodna rasprava o ZOR-u, a tek potom prvo čitanje kako bi socijalni partneri imali vremena za dogovor/ Sever: Nema nikakvih naznaka da bi sadašnji Vladin nacrt izmjena radnog zakonodavstva smanjio broj nezaposlenih i otvorio radna mjesta </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Da su Vlada i sindikati i dalje na istim, suprotnim pozicijama kada su u pitanju ključne točke najavljenih izmjena Zakona o radu pokazalo se još jednom, u petak tijekom rasprave na tematskoj sjednici Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku. Ugovori o radu na određeno vrijeme, smanjivanje otpremnina i otkaznog roka, kako ih predlaže Vlada, podijelili su socijalne partere. </p>
<p>»Rad na neodređeno vrijeme je stvar prošlosti kao i logika zapošljavanja u jednoj tvrtki i čekanje mirovine u njoj«, ustvrdio je Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi. </p>
<p>»Nema više sigurnog radnog mjesta, već idemo prema sigurnom zapošljavanju«, poručio je Vidović. Dodao je kako su priče da restrikcije u predloženim izmjenama ZOR-a Hrvatsku vode ispod razine europskih kriterija radnog prava i svrstavaju je u afričku i azijsku razinu - »pretjerivanja«. Ni u jednome od tih prava ne ide se ispod onoga što poznaje radno zakonodavstvo europskih i tranzicijskih zemalja, rekao je Vidović. </p>
<p>Na taj je način ministar rada i socijalne skrbi reagirao na niz oštrih zamjerki koje su izrekli nazočni predsjednici sindikalnih središnjica. </p>
<p>»Odluka da se ide u ovakve izmjene ZOR-a jest politička, jer tko bi normalan i izbornoj godini išao u smanjenje radničkih prava, a da to ne mora«, rekao je predsjednik URSH-a Boris Kunst. Dodao je kako je jedini razlog za izmjenu zakona pritisak MMF-a zbog kojeg Vlada i nema manevarskog prostora za bilo kakav kompromis. »Vlada je usidrena na sidra MMF-a i Svjetske banke«, tvrdi Kunst, dodajući kako je »najlakše udariti po sirotinji«. On je ustvrdio i kako je javna tajna da svaki poslodavac danas vara državu i radnike dijeleći plaće ispod stola. </p>
<p>Na konstataciju o podaničkom odnosu Vlade spram MMF-a i Svjetske banke, Vidović je oštro reagirao riječima da je to uvreda i za Vladu i za one koji su je izabrali.</p>
<p>Ministar Vidović, kao i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević, smatra da je zakon proradnički, jer skida utege s nogu poslodavaca. »Ali i osigurava socijalnu sigurnost onima koji ostaju bez posla«, kaže Vidović. </p>
<p>I predsjednik NHS-a Krešimir Sever apostrofira rad na određeno vrijeme, ističući da su zaposleni na određeno građani drugog reda, koji zbog toga ne mogu u bankama dignuti ni kredit.</p>
<p>Osim što ne vidi zbog čega bi radnici na određeno bili građani drugog reda, Željko Ivančević (HUP) upozorava na to da je sada domaćim poduzetnicima isplativije ulagati vani. Zbog toga su, tvrdi Ivančević, izmjene ZOR-a neophodne.</p>
<p>Odbacivši, kako su rekli, u posljednje vrijeme sve glasnije optužbe da su politikanti koji se ne žele dogovoriti, sindikalisti su na koncu ponovno zatražili da se u Saboru otvori prethodna rasprava o najavljenim izmjenama ZOR-a, a tek potom provede prvo čitanje. Na taj način bi socijalni partneri, drže sindikalci, dobili na vremenu neophodnom za dogovor. Jer kako kaže Krešimir Sever, »nema nikakvih naznaka da bi sadašnji Vladin nacrt izmjena radnog zakonodavstva smanjio broj nezaposlenih i otvorio nova radna mjesta«.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hrvatsku u deset godina napustilo manje od 5000 visokoobrazovanih</p>
<p>Broj visokoobrazovanih od 1991. do 2001. narastao sa 7,5 na 9,9 posto (sa 360.000 u na 438.000)/ Ipak, Hrvatskoj bi umjesto 14.000 diplomanata godišnje trebalo 30.000 do 40.000/ Kada bismo ove godine počeli proizvoditi 35.000 diplomanata, kroz osam do devet godina mogli bismo stići Finsku, ističe ministar Flego</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Prema projekciji Ministarstva znanosti koja se temelji na podacima Državnog zavoda za statistiku, od 1991. do 2001. Hrvatsku je napustilo 4730 visokoobrazovanih ljudi (sa završenim sveučilišnim ili stručnim studijem).</p>
<p>»Ako smo u našoj računici pogriješili i za 50 posto, Hrvatsku je u deset godina napustilo 10.000 ljudi, što je daleko manje od 100.000 do 150.000 s koliko se već duže vrijeme barata«, rekao je ministar znanosti Gvozden Flego, u petak na brifingu za novinare. </p>
<p>Istaknuo je da broj visokoobrazovanih ljudi u deset godina narastao sa 7,5 na 9,9 posto (broj od 360.000 u 1991. skočio je na 438.000 u 2001.), a u istom je razdoblju umrlo 23.000 visokoobrazovanih. Ipak, kako zaključuje Flego, Hrvatska je po tom pitanju deficitarna u odnosu na europske zemlje, i umjesto 14.000 diplomanata godišnje, trebalo bi nam između 30.000 i 40.000. Za primjer je dao Irsku koja je u 20 godina ušesterostručila broj studenata te Austriju koja ih je u istome razdoblju učetverostručila. »Kada bismo ove godine počeli proizvoditi 35.000 diplomiranih osoba, kroz osam do devet godina mogli bismo stići Finsku. Ako tako gledamo na stvari, stanje nije toliko dramatično«, rekao je Flego.</p>
<p> Za njega je alarmantan podatak o prosječnoj dužini studiranja u Hrvatskoj (gotovo osam godina) kao i činjenica da svega trećina upisanih studenata uspije diplomirati. »Tu je naš sustav strašno neefikasan. Uz to, naši visokoškolski programi su preopterećeni, a jedan od razloga za to jest taj da nemamo odgovarajuće postdiplomske programe«, rekao je ministar. </p>
<p>U situaciji kada zemlji nedostaje visokokvalificiranog kvadra, smatra da nije poželjno zatvarati visoka učilišta, čak ni ona koja nisu uskladila svoje poslovanje sa zakonom. Govoreći o Veleučilištu u Splitu, kojemu je Vlada 2002. zabranila upis studenata u sve studijske grupe, a ono tu odluku nije ispoštovalo, Flego je rekao da je Ministarstvo znanosti spremno pričekati do kraja ove akademske godine, da Veleučilište otkloni nepravilnosti u poslovanju. Pregovori Ministarstva i Veleučilišta su u tijeku, a konstatirano je da je Veleučilište ove godine upisalo 3000 studenata, a ukupno ih ima 11.047. </p>
<p>Novinare je zanimalo zbog čega rektor Veleučilišta Boris Anzulović prima plaću iz državnog proračuna, a istodobno ne poštuje odluku Vlade i krši zakon. Ministar je komentirao kako inače nije običaj da rektori i dekani tumače zakon kako žele, te da ni na kojem drugom veleučilištu ili visokoj školi nisu zapaženi slični problemi, a pogotovo ne u tolikoj količini. Na pitanje može li potvrditi da Veleučilište ima jakog političkog zaštitnika, rekao je da se o tomu ne može kalkulirati. »Roditeljima i studentima ne možemo dijeliti savjete što da učine. Moje je mišljenje da vrijeme potrošeno u nekoj visokoškolskoj ustanovi sigurno nije besmisleno izgubljeno«, rekao je, zaključivši da još uvijek ima nade da Veleučilište počne funkcionirati po zakonu, čime bi se mogla ukinuti odluka Vlade o zabrani upisa studenata.S obzirom da školarina za redovne studente na Veleučilištu stoji između 5000 i 8400 kuna godišnje, novinari su izračunali da ta ustanova godišnje na školarinama ostvari dobit od 77 milijuna kuna. Flego je za sljedeći tjedan najavio sastanak sa studentskim predstavnicima, na kojemu će se raspravljati o novim rješenjima problema zloporabe droga. Taj će sastanak, prema ministrovu mišljenju, biti najbolji put da se ukine odluka o testiranju korisnika studentskih domova na droge, koje, ne samo da je skupo već je i diskriminirajuće. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Pokopani vukovaraski branitelji Darko Cirba i Zdenko Zaoborni</p>
<p>VUKOVAR, 21. veljače</p>
<p> - Uz vojne i civilne počasti u petak su na vukovarskome Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata pokopani posmrtni ostatci pripadnika 204. brigade HV-a časničkih namjesnika Darka Cirbe (rođenog 1967.) i Zdenka Zaobornija (rođenog 1971.). Oni su poginuli u studenome 1991. godine u obrani Vukovara.</p>
<p>Njihovi posmrtni ostatci ekshumirani su iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju, a identificirani su metodom DNA 12. veljače ove godine na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030222].
|
