NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031021].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188336 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.10.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska će najmanje dva mjeseca imati »tehničku vladu«</p>
<p>Iako će se u Banskim dvorima odrađivati samo ono najnužnije, ako se dogodi bilo što nepredviđeno Vlada ima široke ovlasti za rješavanje problema, jer preuzima dio ovlasti Sabora</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Od raspuštanja Sabora do izbora nove vlade, vlada premijera Ivice Račan djelovat će kao tzv. tehnička vlada koja mora osigurati da državni poslovi ne budu paralizirani u vrijeme predizborne kampanje i formiranja nove vlade. To će potrajati najmanje dva mjeseca, jer je teško očekivati da bi nova vlada mogla biti imenovana u kraćem roku.</p>
<p>No, to se razdoblje može i drastično protegnuti. Naime, prema Ustavu, ako prvi mandatar ne sastavi vladu u roku od 30 dana, predsjednik Stjepan Mesić mu može odobriti još 30 dana za taj posao, a ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti vladu ili predložena vlada ne dobije povjerenje Sabora, Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav vlade drugoj osobi. Ako ni taj mandatar ne uspije formirati vladu, Predsjednik će imenovati privremenu nestranačku vladu koja će zamijeniti Račanovu i istodobno raspisati prijevremene izbore.</p>
<p>S jedne strane, djelokrug tzv. tehničke vlade će biti bitno reduciran, što se moglo osjetiti već i u prošla tri tjedna, otkako je u saborsku proceduru poslan posljednji paket zakona koje je aktualna koalicija naumila usvojiti do izbora. Od ovog tjedna Vlada će ubaciti u još nižu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, pogotovo na domaćem planu, dok će na vanjskopolitičkom odraditi vrlo važan posjet njemačkog kancelara Gerharda Schrödra Zagrebu. Postoji i mogućnost da premijer Račan početkom studenoga ode i u Vatikan. </p>
<p>No, iako će se u Banskim dvorima odrađivati samo ono najnužnije, ako se dogodi bilo što nepredviđeno Vlada ima široke ovlasti za rješavanje problema, jer preuzima dio ovlasti Sabora. Vlada, naime, može donositi uredbe vrlo širokog opsega, osim uredbi koje se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. </p>
<p>Uredbe ne smiju djelovati retroaktivno i, ako ih Sabor u međuvremenu ne potvrdi, prestaju vrijediti godinu dana nakon dobivene ovlasti za njihovo donošenje. Na prvoj sjednici novog Sabora Vlada je dužna zastupnicima podnijeti izvješće o svim uredbama iz djelokruga parlamenta koje je donijela dok je Sabor bio raspušten.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Političari obećali fer kampanju, ali zaboravili na obećanje</p>
<p>Bežovan: Budući da se svatko može kandidirati na izborima, na listama će se naći mnogo mentalno bolesnih ljudi / Zakošek: Ono što se moglo očekivati od desnice, a čega trenutačno nema, jest mobilizacija emocija kad je riječ o domoljublju / Carević: Svi se bore samo da uđu u Sabor, i to samo zato da bi dobili veću mirovinu / Zidić: Nije dosta samo reći Da, treba nešto i napraviti za Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Iako predizborna kampanja službeno još nije započela pa se najžešći politički obračuni tek očekuju, prema retorici koja se može čuti na stranačkim skupovima lako je zaključiti da predstoji sve, samo ne fer borba. Da će predstojeća kampanja biti prljava, već su zaključili svi - od političara do političkih analitičara. </p>
<p>Iako su čelnici dosadašnjih parlamentarnih stranaka, opraštajući se od saborskih klupa, obećali jedni drugima oštru ali poštenu predizbornu utrku, već su sljedeći dan to očigledno zaboravili. Najžešći je pritom bio HDZ, čiji su čelnici na stranačkom skupu u nedjelju političku borbu spustili na razinu osobnih uvreda i komentara o fizičkom izgledu političkih protivnika. Što o retorici naših stranaka i o razini političkog dijaloga u kampanji misle ugledni hrvatski intelektualci?</p>
<p>Prof. Gojko Bežovan smatra da se u Hrvatskoj može očekivati prljava predizborna kampanja u kojoj će se raspravljati o efemernim temama. Prave teme i pravi životni problemi tako neće uopće dospjeti u fokus interesa naših političara. »Budući da se svatko može kandidirati na izborima, na listama će se naći mnogo mentalno bolesnih ljudi. Oni će ljudima još više ogaditi politiku i demotivirati ih za izlazak na izbore«, izjavio je prof. Bežovan, ističući da bi Hrvatska trebala od zapadnih zemalja preuzeti moderna, demokratska pravila ponašanja. On napominje da smo ponajprije propustili donijeti moderan izborni zakon te primjereno odrediti izborne jedinice. »Osim toga, svatko tko sa svojom listom izlazi na izbore trebao bi, kao u razvijenim demokracijama, platiti određeni novčani iznos«, poručuje dr. Bežovan. U Hrvatskoj, napominje, ne postoji ni autoritet koji bi bio ograničavajući čimbenik u kampanji, tako da nitko prema nikomu nema poštovanja. »To pokazuje balkaniziranost naših političkih elita«, ističe Bežovan upozoravajući na veliku odgovornost medija koji bi trebali upristojiti političare i nametnuti raspravu o važnim temama.</p>
<p>Prof. Nenad Zakošek, pak, smatra da su politička prepucavanja tipa tko je sposobniji i kompetentniji za određeni posao uobičajena i mogu se očekivati u predizbornoj kampanji. No, ono što se moglo očekivati od desnice, a čega trenutačno nema, jest mobilizacija emocija kad je riječ o domoljublju. Zasad je nejasno, napominje, hoće li se pitanja patriotizma uopće »potezati« u kampanji. Što se tiče uvredljivih primjedbi o nečijem izgledu, Zakošek smatra da to ne spada u normalan način ophođenja, no može biti učinkovito ako korespondira s onim što želi biračko tijelo određene stranke. U našem političkom životu, ustvrdio je, ima dosta primjera takva načina ophođenja. »I sam predsjednik Mesić često se slikovito izrazi, ali sve to okrene na šalu i nitko oko toga ne pravi probleme«, zaključuje Zakošek.</p>
<p>Profesorica Olga Carević ističe da je razina ophođenja u predizbornoj kampanji - ispod svake razine. »Toliko smo željeli slobodnu Hrvatsku i toliko je ljudi za nju dalo život, a sad kao da smo sve to zaboravili«, rekla je prof. Carević i pritom upozorila da u Hrvatskoj kao da više uopće nema ni ljubavi ni suradnje ni prijateljstva. Svi se bore samo da uđu u Sabor, i to samo zato da bi dobili veću mirovinu, istaknula je. </p>
<p>Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić izjavio je da je predizborna kampanja toliko blijeda da uopće nije primijetio da je započela. »Nije dosta samo reći Da, treba nešto i napraviti za Hrvatsku. Vidimo da se sad u kampanji obećavaju iste stvari kao i u prethodnoj, dakle riječ jeo neispunjenim obećanjima«, napominje Zidić te ističe da je protiv osobnih vrijeđanja. Prema njegovim riječima, to je prizemno, i koristi se kad nema ozbiljnih argumenata. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zaštićene svjedoke čuvat će posebna Jedinica za zaštitu</p>
<p>Prihvativši Zakon o zaštiti svjedoka Sabor je omogućio punu zaštitu svjedoka u procesima u povodu napada na Republiku Hrvatsku, vrijednosti poretka zaštićenih međunarodnim pravom, organiziranog kriminala i za djela za koja se može izreći kazna od pet ili više godina zatvora</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Sabor je pri kraju mandata prihvatio Zakon o zaštiti svjedoka, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2004. godine.</p>
<p>Stupnjevane mjere zaštite ključnih svjedoka na našim sudovima obuhvaćaju tjelesnu i tehničku zaštitu, premještanje, mjere prikrivanja identiteta i vlasništva, te mjeru promjene identiteta. </p>
<p>Tjelesnu i tehničku zaštitu osigurava povjerenstvo za zaštitu svjedoka. Premještanje podrazumijeva privremenu promjenu prebivališta i boravišta, a to je moguće ili unutar Hrvatske ili izvan hrvatskog teritorija. Privremeno prikrivanje identiteta i vlasništva je izdavanje osobnih i vlasničkih dokumenata koje kriju izvorno ime svjedoka. Promjena identiteta, kao temeljno sredstvo zaštite svjedoka, obuhvaća izdavanje trajnih dokumenata svjedoku i osobama za koje on zatraži tu zaštitu. Njegova prava i obveze pritom se ne mijenjaju.</p>
<p>Tim je rješenjima Sabor omogućio punu zaštitu svjedoka u procesima u povodu napada na Republiku Hrvatsku, vrijednosti poretka zaštićenih međunarodnim pravom, organiziranog kriminala i za djela za koja se može izreći kazna od pet ili više godina zatvora.</p>
<p>Zakon o zaštiti svjedoka je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Zaštita je osigurana kao dio djelatnosti Ravnateljstva policije zaduženog za zaštitu svjedoka.</p>
<p>Svjedoka se štiti kad je opravdan njegov strah za život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega. Program zaštite obuhvaća svjedoka i sve osobe koje svjedok navede kao mogući cilj napada.</p>
<p>Odluku o mjerama zaštite donosi povjerenstvo koje čine jedan sudac Vrhovnog suda, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, predstavnik Uprave za zatvore Ministarstva pravosuđa i predstavnik Ravnateljstva policije.</p>
<p>Jedinica za zaštitu, odgovorna za sigurnost svjedoka, provodi i hitne mjere na zaštiti. Za rad je odgovorna MUP-u, osim za mjeru promjene identiteta.</p>
<p>O zaštiti se odlučuje u uredu glavnog državnog odvjetnika. Na prijedlog nižeg tužitelja vrednuje se njegova tvrdnja da se na drugi način ne bi moglo osigurati svjedočenje.</p>
<p>Zaštićeni svjedok može sklapati pravne poslove samo ako mu to odobri Jedinica za zaštitu. Novi identitet ugroženi svjedok može zadržati i nakon isteka roka za koji je taj identitet dobio. Jedinica za zaštitu brine se i o ispunjenju obveza prema trećima ako su one dospjele unutar roka zaštite i promjene identiteta.</p>
<p>Status zaštićenog svjedoka stječe se potpisom ugovora. Taj se akt sastavlja i potpisuje u jednom primjerku i na čuvanju je u Jedinici za zaštitu.</p>
<p>Svjedoci su, dosad, bili zaštićeni 3. i 69. člankom Zakona o policiji, odnosno Zakona o kaznenom postupku. Posebni je zakon donesen jer oba ta propisa ne omogućuju zaštitu svjedoku na potrebnoj razini. Ključni je cilj otkloniti mogućnost utjecaja i zastrašivanja svjedoka u teškim kaznenim predmetima.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nije bilo baš nikakve koristi od Vrdoljakovih suza</p>
<p>Uoči prvog predstavljanja Rijeke, u Bariju 1995. godine, u riječki tabor uletio je Antun Vrdoljak i vrlo glasno zatražio od Luciana Sušnja i Slavka Linića da odustanu od kandidature u korist Tunisa, a da će to Rijeci kasnije biti vraćeno. Rijeka je odustala, vjerujući obećanjima, a Vrdoljak je tim činom položio »prijemni ispit« kod Juana Antonija Samarancha za svoj ulazak u Međunarodni olimpijski odbor</p>
<p>RIJEKA, 20. listopada</p>
<p> - »Krepat, ma ne molat« (umrijeti, ali ne popustuti), slogan je ispod kojeg su Riječani sabili redove nakon tužne vijesti iz Španjolske da njihov grad ni u trećem »sretnom« pokušaju nije uspio dobiti organizaciju inače drugorazredne sportske manifestacije zvane Mediteranske igre.</p>
<p>Razočarenje riječke javnosti je tim veće, što je njihova osamdesetočlana delegacija otišla na »koridu« u Almeriju sa sloganom »MIR je naš«, da bi se Rijeka već u prvom krugu, poput neopreznog toreadora, našla na »rogovima« ne samo konačnog pobjednika talijanske Pescare već i grčkog Patrasa, a da pritom u prvom trenutku nitko iz riječke delegacije nije znao što ih je i odakle pogodilo.</p>
<p>Rijeka očito u tom političko-trgovačkom nadmudrivanju nije imala dovoljno snage i mudrosti izaći kao pobjednica, pa ispada, da nije izvukla nikakve pouke iz prethodna dva neuspjeha - u Bariju 1995. i u Tunisu 1999. godine. I tada je Rijeka trgovala svojim glasovima, uz »časno« obećanje da će joj sve to biti vraćeno odmah u Tunisu ili kasnije, u najgorem slučaju u Almeriji.</p>
<p>Da kojim slučajem legendarna Karolina Belinić, poznata kao Karolina Riječka, vidi svoje sadašnje sugrađane kako su triput nasjeli obećanjima, jamačno bi se silno rasplakala nad njihovom naivnošću.</p>
<p>Jer, Karolina je svojom »diplomacijom« spasila grad, a ljudi koji ga sad vode pokušali su mir dobiti pod sloganom »Srcem u igre«, ali to očito nije dovoljno u današnje vrijeme. U Almeriji su zbog riječke zle kobi plakali mnogi, a među njima i Antun Vrdoljak. Pisac ovih redova svjedočio je prvoj kandidaturi Rijeke, u Bariju 1995. godine, na koju je riječka delegacija došla oboružana iznad svega silnom željom za uspjehom te s nekoliko turističkih plakata i smiješnim, na brzinu sklepanim promidžbenim filmom.
Koliko su tada išli »srcem u igre«, potvrđuje činjenica da su na skoro 1000 kilometara na put od Rijeke do Barija krenuli u dva kombija od kojih je jedan vozio tadašnji gradonačelnik, a sadašnji potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p>Uoči tog prvog predstavljanja, u riječki tabor je uletio Antun Vrdoljak te vrlo glasno zatražio od Luciana Sušnja i Slavka Linića da odustanu od kandidature u korist Tunisa, a da će to Rijeci kasnije biti vraćeno. Rijeka je odustala, vjerujući obećanjima, a Vrdoljak je tim činom položio »prijemni ispit« kod Juana Antonija Samarancha za svoj ulazak u Međunarodni olimpijski odbor.</p>
<p>Nitko ne spori da Vrdoljak u ova tri navrata nije iskreno želio da Rijeka dobije organizaciju MIR-a, ali od njegovih suza u Almeriji nema ama baš nikakve koristi.</p>
<p>Riječki sindrom riječkih Mediteranskih igara seže tridesetak godina unatrag, kad je Rijeka odbila organizaciju Mediteranskih igara 1979. godine s obrazloženjem da joj je to preskup sport, pa su održane u Splitu. U to vrijeme Rijeka je, uz Maribor, bila gospodarski najjači grad tadašnje SFR Jugoslavije sa 90.000 zaposlenih.</p>
<p>Danas, kad riječko gospodarstvo gotovo i ne postoji, a broj zaposlenih u tom gradu je gotovo prepolovljen u odnosu na tih 90.000, Rijeka silno želi Mediteranske igre, ali one, izgleda, sad ne žele nju. Prisjećamo se da je na spomenutom prvom riječkom promidžbenom filmu za mir najbolji prikazani sportski objekt bila - Arena u Puli, a, na žalost, ni danas stanje nije bolje.</p>
<p>Neki »zločesti« Riječani će reći da će sad u Rijeci »napokon zavladati mir«, jer smatraju da bi u tom gradu najprije trebalo pokrenuti proizvodnju i gospodarstvo, što je uvjet za financiranje sportaša i gradnju sportskih objekata.</p>
<p>Sad, nakon neuspjeha, mnogi će tražiti da se polože računi za na kandidaturu utrošenih 12 milijuna kuna, kao i iznose za prethodne dvije kandidature. Organizacija MIR-a 2009. jamačno bi Rijeci donijela dosta novih radnih mjesta, ne samo u idućih sedam godina, jer je financijska konstrukcija MIR-a već bila zatvorena na 200 milijuna eura, od čega bi država osigurala 150 milijuna. Sad se taj san o svojevrsnim riječkim javnim radovima rasplinuo kao mjehur od sapunice i to je ono zbog čega Riječani i najviše žale.</p>
<p>Doduše, mnogi se pitaju odakle bi Rijeka i Hrvatska osigurale 200 milijuna eura budući da nam je gospodarstvo u teškoj situaciji. Da će Rijeka dobiti MIR, mnogi su bili uvjereni zato, što je dala dozvolu za gradnju najzapadnije islamske bogomolje u Europi.</p>
<p>Naime, nakon poraza u Bariju, govorilo se da je »ključ« za dobijanje MIR-a u dozvoli za gradnju džamije, ali sad izgleda da baš i nije tako s obzirom na to da islamske zemlje Sredozemlja i nisu previše podržale kandidaturu Rijeke prema ranijim obećanjima.
Igre je dobila Pescara u kojoj je 80 posto potrebnih objekata već izgrađeno, a koja je prethodno u Italiji morala pobijediti 14 gradova konkurenata, koji su željeli tu priredbu.</p>
<p>Da podsjetimo, Bari je 1997. katastrofalno loše organizirao Mediteranske igre, ali ta činjenica očito nikom nije previše smetala u tom trgovačkom kolu pod olimpijskim krugovima.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Start s utegom prošlosti</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Izbori su raspisani. Glavni suparnici Ivica Račan, Ivo Sanader i Zlatko Tomčić u pravu završnicu predizborne kampanje ulaze s različitim prednostima i nedostacima vezanim za svoj donedavni i sadašnji formalni položaj.</p>
<p>Račanova najveća prednost je premijerski položaj koji mu otvara dodatni medijski prostor »po sili funkcije«. Najbolje će se to osjetiti za vrijeme posjeta njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera i posjeta zahvale hrvatskih dužnosnika Papi u Vatikanu. S druge strane, kao vođi dosadašnje vlasti, najveći uteg mu je razočaranje birača koji su 3. siječnja očekivali više nego što su do sada dobili, pa će mu dio kampanje nužno biti obranaški, što rijetko donosi glasove. </p>
<p>Sanader je u kampanju krenuo neopterećen neispunjenim obećanjima iz prošle kampanje, jer nije bio na vlasti. Punom snagom kreće u napad, a kolege ga predstavljaju kao budućeg premijera koji će u Hrvatsku uvesti red kao što je red uveo i u svoju stranku. Osim što to obećanje smrdi na »čistke«, Sanaderov problem jest i taj što se uz njega, kao reprezentacija novog i drukčijeg HDZ-a, pojavljuju osobe koje su visokopozicionirane u stranci bile i prije 2000. Novih lica nema. A da bi formirao vladu, Sanader će u koaliciju morati uvući i neke bivše kolege, koji su u međuvremenu osnovali nove stranke, pa će vlada nužno biti sastavljena baš od starih, dobro nam poznatih HDZ-ovaca. Protivnici će sigurno znati kako ukazati na to.</p>
<p>Tomčić je, pak, u poziciji koja mu omogućava da i on pokuša »naplatiti« dobre poteze vlasti, ali će sasvim sigurno pokušati izvući što više od činjenice da je posljednjih godinu i pol mandata njegov HSS pomno brinuo da se predstavi kao vladajuća stranka koja je štošta htjela učiniti drukčije, ali joj partneri nisu dali. Omrznuta privatizacija i isključivi gospodarski pojas su najbolji primjeri za to. </p>
<p>Gledano prema mogućim postizbornim koalicijama, stranke aktualne vlasti trudit će se birače uvjeriti da je najgore iza nas, da mogu bolje i da zaslužuju još jedan mandat kako bi Hrvatsku doveli do cilja prema kojem su je pokrenuli (EU) jer to ne može učiniti protivnik koji je ostao ona ista stranka koju su odbacili 2000. A čelnici desne koalicije, pogotovo oni s korijenjem u HDZ-u, pokušat će birače uvjeriti da sa starim HDZ-om nemaju puno veze i da njihov izbor ne bi bio povratak unazad.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ispod razine </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Izgleda li ministar Banac, predsjednik LS-a, doista kao Frankenstein, kako se čulo u nedjelju na HDZ-ovom saboru za prvu izbornu jedinicu? I je li sadašnja vladajuća garnitura samo skupina »crvenih drugova, nemoralnih i nepoštenih, koji će u zemlju uvesti jednoumlje«, kako je to »slikovito« uz sveopće odobravanje oko 3000 članova i simpatizera stranke kazao član HDZ-ova predsjedništva Vladimir Šeks?</p>
<p>To je samo nastavak negativne i ružne izborne kampanje koju već mjesecima, čak i prije službene objave datuma izbora, provodi najjača opozicijska stranka, HDZ. Jer, poruke koje su se u nedjelju mogle čuti iz te stranke, a koje nemaju veze s osnovnim civilizacijskim načelima, upućuju na to da je HDZ već u startu prekršio sve ono što je njegov predsjednik Sanader poručivao građanima. On se, naime, u svim javnim nastupima kleo da će HDZ voditi fer kampanju, poštujući svoje političke suparnike, ali to je očito bila samo floskula za jednokratnu upotrebu. HDZ-ovci su krenuli žestoko i oštro, što ne treba čuditi.</p>
<p>Kampanja ima svoja pravila ponašanja, a uvrede na račun fizičkog izgleda političkih protivnika svakako ne pripadaju u pravila pristojnog političkog okršaja. A HDZ, koji stalno na sva zvona zvoni o tome kako je danas moderna stranka s neupitnim europskim opredjeljenjem, zagrabio je baš u bunar dubokog neciviliziranog ponašanja. Vrijeđajući suparnike, čelništvo stranke koja je cijelo desetljeće vladala državom istodobno vrijeđa sve one građane koji će, iz ovih ili onih razloga, svoj glas dati SDP-u i njegovim partnerima, ali vrijeđa i sve birače i građane ove zemlje koji nisu zaslužili ovakvu jadnu razinu političkog obračunavanja.</p>
<p>Nije li Sanader, koji tako voli samopromociju i koji je uvjeren da mu je za samo mjesec i pol mjesto premijera suđeno, trebao i o tome voditi računa? Političar koji se već vidi u Banskim dvorima, koji već mjesecima neumorno obilazi europske prijestolnice želeći pokazati da je HDZ danas potpuno drukčija stranka, u kampanji dopušta sam sebi i svojim ljudima istupe ispod razine i ponašanje kakvo ne priliči nikome. Ponajmanje njemu, koji se često diči smislom za diplomaciju i poznavanjem četiri svjetska jezika. Umjesto konkretnog programa, kojim se »kupuju« glasovi, HDZ nudi obećanja kojima se može i ne mora vjerovati, ali i uvrede. Od HDZ-a, ma koliko on danas bio, navodno, »umiven«, dakle, ništa novo. Retorika i ljudi ostali su isti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tri udara na glasačka osjetila</p>
<p>Birači i biračice, zadovoljni, rezignirani i apstinenti. Izbori su pred vama. Kandidati su izloženi na polici, pa birajte. Ako je ponuda skromna a cijena visoka, u ovoj prigodi izlaz nije u shoppingu u inozemstvu</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Kako su izbori u Hrvatskoj sve bliže, tako se i napetost u zemlji sve više diže. Život postaje opasan. Počelo je s prisluškivanjem HDZ-a u saborskim prostorijama. Nakon što je Šeks pokazao o kakvom je prislušnom uređaju riječ, afera je utihnula. Sada je pak predsjednik netom raspuštenog hrvatskog Sabora i predsjednik HSS-a Tomčić izjavio da je dobio pismo u kojem mu prijete da će završiti kao švedska ministrica vanjskih poslova.</p>
<p>Život političara je povezan s raznim opasnostima i rizicima. Švedska ministrica je jako lobirala za euro uoči referenduma u svojoj zemlji. Ubio ju je u trgovačkom centru u Stockholmu navodno (jer još nije sudski potvrđeno) jedan srpski useljenik. Tomčiću s te strane ne prijeti opasnost, barem ne u Hrvatskoj. On je u nedjelju u Karlovcu izjavio da su »integracijski procesi i EU na zadnjem mjestu kad je riječ o HSS-u, ne zato jer ne želimo biti članicom EU-a, nego zato što gospodarski još nismo spremni za ulazak u EU«.</p>
<p>Dosadašnji predsjednik Sabora je, ničim izazvan, progovorio i o ulozi koju je dosad obavljao, kako on kaže, dobro. Radiju 101 je izjavio da predsjednik Sabora mora biti »jednak među jednakima, odnosno imati paritetnu ulogu onoj premijera i predsjednika države«. Tomčić je tu u dvojbi ostavio stručnjake za pravni sustav, državni ustroj i parlamentarnu demokraciju. On, naime, jadajući se da je bio zapostavljen, traži manje nego što već ima. Jer u trodiobi vlasti on ima više ovlasti od druge dvojice. On mijenja predsjednika države ako se ovaj razboli ili umre. U Ustavu je uveden ispred premijera. Teoretski bi, dakle, mogao biti važniji od obojice, ali, kao i kod njih, njegov utjecaj umnogome ovisi o njegovim performansama i dometima. Znači o tome kako je obavljao posao koji mu je povjerila pobjednička koalicija 2000. godine.</p>
<p>Na Tomčićevu inicijativu o širenju ovlasti funkcije na kojoj je bio reagirali su predsjednik države i premijer. Predsjednik Mesić je očekivano sve izvrnuo na šalu rekavši da se svatko može kandidirati za predsjednika države i zatražiti povjerenje građana. Potom je, za njega neočekivano, prilično precizno odredio ulogu predsjednika Sabora kao »prvog među jednakima«. Premijer Račan je pak bio neočekivano duhovit izjavivši da je Tomčićev prijedlog - preinventivan.</p>
<p>Takve su reakcije povrijedile osjetljivog Tomčića koji je u Karlovcu rekao da ne želi komentirati to što nakon njegove izjave neki ne samo da reagiraju nego se »ritaju«.</p>
<p>Tek je u ponedjeljak predsjednik Mesić objavio datum izbora, kad se predizborna kampanja već debelo zahuktala. Kao što je to i inače slučaj u predizbornim kampanjama, karakteriziraju je napadi na osjetila birača. Spomenimo, među ostalim, samo tri oblika:</p>
<p>Prvo, prikazivanje kandidata kao žrtve i borca za pravdu. Primjer Tomčić kao žrtva nedorečenog pravnog sustava u kojem kao predsjednik Sabora navodno nije mogao učiniti sve što se od njega očekivalo. Stoga predlaže promjene za funkciju predsjednika Sabora (ako ponovno dobije to mjesto), ali spominje i aspiracije HSS-a na premijersko mjesto gdje su izvršne ovlasti i sve što s tim ide ipak veće.</p>
<p>Drugo, prizivanje atmosfere straha u kojoj se kandidatu prijeti umorstvom ili progonom. U tu lebdeću predizbornu opasnost uklapaju se prisluškivanje u Šeksovu kabinetu i prijetnje atentatom Tomčiću, kao i nerazjašnjena situacija kad su se predsjedniku Sabora u loži HNK-a pridružile njemu nepoznate osobe umjesto lako prepoznatljivog Vujića.</p>
<p>Treće, napadi na protivnike, pri čemu se napadači trse biti duhoviti jer to u atmosferi straha i napetosti (vidi pod prvo i drugo, op. a.), djeluje relaksirajuće i nudi napadača kao spasitelja iz frustrirajuće situacije. Tom predlošku savršeno odgovara izjava Vesne Škare Ožbolt (DC) u Vukovaru kako se u pravosuđu ništa ne događa ni ne kreće osim liftova koje ministrica (Ingrid Antičević Marinović) otvara. Ili kad Hebrang na HDZ-ovu saboru prve izborne jedinice, u Zagrebu, kaže da »kad nas zastupa Ivo, Hrvatska dobiva na ponosu, a kad nas zastupa Ivica, dobivamo po nosu« itd.</p>
<p>Kao što se iz priloženoga vidi, malo se u ovom kontekstu spominje SDP, osim kad je prozvan. SDP-ova pretkampanja bila je uglavnom dosadna. Zanimljivo je da su HDZ-ovci u svojoj pretkampanji sjedili iza dugačkog klasičnog partijskog stola za predsjedništvo. SDP-ovci su na pozornicu postavili udobne fotelje i odgovarali na pitanja publike. Bila je to neka vrsta ispovijedi glavne stranke iz vladajuće koalicije za ono što su obećali, a propustili su ostvariti. Sad su ta obećanja samo prebacili za sljedeću rundu nakon izbora, ako takvu šansu opet dobiju. </p>
<p>SDP-ovi ministri nisu se baš proslavili odgovorima na pitanja iz publike, ali nisu ni imali velik manevarski prostor, jer su im i rezultati po resorima bili djelomični. Račan je ispao bolje jer se on, kao trener, može vaditi na to da će u eventualnoj budućoj vladi mijenjati igrače na ključnim pozicijama u momčadi. Ako ih ima na klupi za rezerve i ako mu u toj fiktivnoj budućoj koaliciji koalicijski partneri ne budu presudno sastavljali momčad.</p>
<p>Predsjednik URSH-a Kunst kaže Vjesniku da pas s maslom neće moći pojesti to što će političari opet obećavati u predizbornoj kampanji. Slažem se. Uz malu opasku da i on obećava brda i doline, mlade stručnjake, strategijsku viziju budućnosti i koaliciju studenata, nezaposlenih i umirovljenika. Na pitanje hoće li se sam kandidirati skromno priznaje: ako će biti potrebno i ako tako zajedno procijenimo.</p>
<p>Poznato je da većina sindikalaca shvaća borbu za radnička prava kao odskočnu dasku u politiku. U svakome od njih čuči mali Lešek Walesa spreman iskočiti pred naciju sa spasonosnim receptom.</p>
<p>Birači i biračice, zadovoljni, rezignirani i apstinenti. Izbori su pred vama. Kandidati su izloženi na polici, pa birajte. Ako je ponuda skromna, a cijena visoka, u ovoj prigodi izlaz nije u shoppingu u inozemstvu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Sramotna Sagrakova podvala o Nazoru, zar su možda na redu Goran Kovačić i njegova »Jama« </p>
<p>Bez uvjerljiva dokaza (pa nije valjda dokaz to što su i u jednoj i u drugoj pjesmi osobne zamjenice napisane prvim velikim slovom?) tako se podvaljuje hrvatskoj javnosti kako bi se poljuljala legenda o pjesniku Nazoru kao hrvatskom partizanu i predsjedniku Zavnoha. Prema Sagraku, pravo je hrvatstvo ono ustaško </p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Eto, doživjesmo i to da 2003. godine u demokratskoj Republici Hrvatskoj, u nestranačkom dnevniku Vjesniku, ugledamo otisnutu odu ustaškom poglavniku Paveliću, u članku što ga je napisao otprije poznati NDH-nostalgičar Darko Sagrak (Stajališta, 16. listopada: »Vladimir Nazor ustaša ili partizan: nepotpisana oda Poglavniku u dnevniku 'Hrvatski narod'«). </p>
<p>Prije sedam godina ultraška desnica nije uspjela da u Hrvatskom saboru ukine ime hrvatskoga pjesnika, antifašista i predsjednika Zavnoha Vladimira Nazora u nazivu glavne državne nagrade. Kako tada reče čelnik HSP-a Boris Kandare, njegovoj (Nazorovoj) bisti »nije mjesto ni u jednoj poštenoj i pristojnoj hrvatskoj kući, a kamoli u Saboru«, a čelnik tzv. Čiste stranke prava, Ivan Gabelica, izjavio je za Nazora da je »moralna mizerija«. </p>
<p>Potvrdilo se i tom prigodom, kako je odavno tvrdio Miroslav Krleža, da je hrvatska desna aberacija »postala bezobrazna karikatura svega što je njen Učitelj ikada zamislio ili izgovorio«.</p>
<p>O tom njihovom bezobrazluku pisao sam u Vjesniku 12. listopada 1996., navevši opširno kako se Nazor ponašao kao istaknuta ličnost zavnohovske Hrvatske, što je govorio kao Hrvat i kako je, baš kao predsjednik Zavnoha, branio hrvatski jezik, oštro se sukobivši sa šefom pressbiroa NKOJ-a, Prvoslavom Vasiljevićem. Bilo je to u jesen 1944. </p>
<p>Vrijedno je ponoviti Nazorove riječi upućene Vasiljeviću (citat prema Vasiljevićevu izvještaju Milovanu Đilasu na srpskom književnom jeziku): »Ja sam te pozvao da razgovaramo o veoma važnom pitanju preko koga ja kao Hrvat i predsjednik hrvatske države ne mogu da pređem ćutke. Vi ste u Biltenu zaveli jezik beogradske čaršije, vi ga namećete i pored toga što se nalazite na teritoriji Hrvatske države. Nas Hrvate to vređa i mi nećemo jezik beogradske čaršije. Dok ste ovde na našoj teritoriji, imate da pišete hrvatski, a kad odete u Srbiju, pišite i govorite kako god hoćete, mene se to ništa ne tiče.«</p>
<p>Tako je svoje hrvatstvo iskazao tada Vladimir Nazor kao predsjednik Zavnoha, poslije Sabora. Opširniji opis toga događaja objavio je akademik Stjepan Babić u svojoj knjizi »Tisućljetni jezik naš hrvatski«, a ja sam ga prepričao u svojoj knjizi »U hrvatskoj areni«.</p>
<p>A što sada pokušava Darko Sagrak? Kad nije uspjelo Kandareu i Gabelici da ocrne i popljuju Nazora kao hrvatskog antifašista, učinit će to on (Sagrak) na drukčiji način - da ga prikaže gotovo kao ustašu koji piše odu svom Poglavniku. </p>
<p>Naime, Sagrak je našao primjerak ustaškoga glasila Hrvatski narod od 14. lipnja 1944. u komu je na duplerici, u povodu Pavelićeva imendana, objavljeno nekoliko pjesama u njegovu čast, među njima i jedna nepotpisana pjesma. Priređivač toga priloga bio je Vinko Nikolić, tada ustaški ideolog, koji je i sâm poslije u izbjeglištvu u Argentini ispjevao odu Paveliću. </p>
<p>»Odmah mi je upala u oči nepotpisana pjesma pod naslovom 'Poglavnik'«, piše Sagrak u Vjesniku. »Odmah sam shvatio da bi to mogla biti tražena Nazorova pjesma. Jer koji bi to jaki razlog mogao biti da autor u tom svečanom broju ne potpiše svoju pjesmu?«</p>
<p>Sagrak je, kaže, odmah »shvatio«, a zašto je baš tako shvatio ne tumači, premda mu je jasno da je Nazor na dan objavljivanja te nepotpisane ode »u međuvremenu bio već više od godinu dana (kidnapiran?) u partizanima«.</p>
<p>To je već druga Sagrakova podvala - da je Nazor kidnapiran, otet, da nije dobrovoljno otišao u partizane. </p>
<p>A kako onda protumačiti da je Nazor baš u partizanima spjevao svečanu pjesmu u čast partizanskoga maršala »Titov naprijed«? I kako to da Vinko Nikolić nakon povratka iz emigracije 1990. ni jednom nije spomenuo išta o Nazoru, a mogao je?</p>
<p>Bez uvjerljiva dokaza (pa nije valjda dokaz to što su i u jednoj i u drugoj pjesmi osobne zamjenice napisane prvim velikim slovom?) tako se podvaljuje hrvatskoj javnosti kako bi se poljuljala legenda o pjesniku Nazoru kao hrvatskom partizanu i predsjedniku Zavnoha. </p>
<p>Prema Sagraku, pravo je hrvatstvo ono ustaško. To proizlazi iz njegova članka. On to i otvoreno kaže: »No moje je mišljenje da je i u Hrvatskoj već (napokon!) došlo vrijeme kada se moramo osloboditi 'agitpropovskog' razmišljanja o hrvatskoj (kulturnoj) povijesti«. </p>
<p>Sve što nije po njegovom proustaškom »razmišljanju« odmah je »agitpropovsko«. </p>
<p>Tako je, smatra on, i veliki Nazor postao slavitelj Pavelića. </p>
<p>Što slijedi? Zar su na redu možda Ivan Goran Kovačić i njegova »Jama«?</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Naš Jadran jedini je adut zbog kojega nas netko može uvažiti kao dostojnoga partnera </p>
<p>Ako je netko imao dovoljno jake živce da sve to gleda na našoj dalekovidnici, moralo mu se dogoditi da povjeruje da se razbolio od bulimije! Jer drukčije jednostavno nije moguće opisati ljudsku reakciju na sav kal u kojem su se valjali neki u debelo preplaćenim saborskim foteljama! Ne mogu se oteti dojmu da tim sebeljupcima, samostranačkim bezkralježnjacima i vrhunskim prodavačima magle, ni Hrvatska, ni hrvatska budućnost, ni hrvatska strateška bogatstva ne predstavljaju ni koliko lanjski snijeg / Da barem imamo ministarstvo mora. U njemu bi barem neki znali što je more, barem neki bi znali razlikovati bukvu od srdele, barem neki ne bi razmišljali da uzmu »ispod stola« deset posto za prodaju nekog otoka, barem neki bi znali da gospodarski pojas znači zaštitu hrvatskih morskih bogatstava, barem neki (kao npr. Zadrani) znali bi važnost stavljanja u funkciju obalne straže</p>
<p>ADAM BENOVIĆ</p>
<p>Jadransko more najviše pripada Hrvatskoj (iako to desničari u Sloveniji osporavaju), a moja Slavonija potpuno jest u Hrvatskoj. Detaljnije, more koje je od vanjske strane kopna na razdaljini od dvanaest nautičkih milja (oko 22 kilometra) čini državni teritorij i tu je državna granica. Isto pravilo vrijedi i za ostale jadranske države, a najvažnija je među njima Italija. </p>
<p>Ali Jadransko more nije široko samo 24 nautičke milje (dvanaest plus dvanaest nautičkih milja) nego je mnogo šire. Tako na primjer na spojnici Dubrovnik - Bari to iznosi više od sto nautičkih milja, a samo 24 su teritorij država Italije i Hrvatske.</p>
<p>Dakle, da bude svima jasno, teritorijalne vode Hrvatske, Italije, SCG (ma što to značilo) i Albanije obuhvaćaju samo mali obalni dio površine (osobito volumena) Jadranskog mora, a Slovenije i Bosne i Hercegovine izrazito mali dio. Sve ostalo (!) su međunarodne vode nad kojima nijedna jadranska država nema nikakvog prava ni kontrole.</p>
<p>Bio je to tekst koji sam pisao u doba kad su svi naši stranački »mudraci«, doslovce, pokušavali dokazati da su baš oni prvi i najvažniji za proglašenje hrvatskoga gospodarskog pojasa na Jadranskom moru.</p>
<p>Čak i ministar poljoprivrede i šumarstva, koji nije išao »in medias res«, nego »tres«, jer vjerojatno ne zna razlikovati bukvu od srdele (iako mu njegov prvi pomoćnik to uporno pokušava objasniti), ili na primjer bivši ministar vanjskih poslova, koji je govorio da su svojedobno i oni radili na proglašenju gospodarskoga pojasa, ali to nitko nije znao. </p>
<p>A i svi mediji javnog priopćavanja svakodnevno su »trubili« isto.</p>
<p>Apsurd do apsurda, do zadnjih koji su se događali na nedavnoj sjednici Sabora koja je »dramatično« trajala do kasno u noć. Ako je netko imao dovoljno jake živce da sve to gleda na našoj dalekovidnici, gdje još vladaju privremeni direktori i urednici, a barem malo prati politiku i ipak voli Hrvatsku, moralo mu se dogoditi da povjeruje da se razbolio od bulimije!</p>
<p>Jer drukčije jednostavno nije moguće opisati ljudsku reakciju na sav kal u kojem su se valjali neki u debelo preplaćenim saborskim foteljama! Ne mogu se oteti dojmu da tim sebeljupcima, samostranačkim bezkralježnjacima i vrhunskim prodavačima magle, ni Hrvatska, ni hrvatska budućnost, ni hrvatska strateška bogatstva ne predstavljaju ni koliko lanjski snijeg.</p>
<p>Nije u svemu tome nedužna ni naša vlada koja se nije udostojila ni osluhnuti, a kamo li pitati što bi rekli stručnjaci koji su godinama ustrajali na potrebi proglašenja gospodarskoga pojasa u Jadranskom moru. </p>
<p>Očito se, ukupno govoreći, čekalo da Ivica skoči u vještičinu peć, a Marica tada nije znala hoće li ga spriječiti ili gurnuti. Među svima njima jedino je gospar Tonči ostao na razini dobroga duha koji, kao svaki dobri duh, nije mogao ništa drugo do savjetovati i na kraju se rasplakati nad glupošću i zlobom, koje su univerzalne i posebno izražene kod malih stvorenja.</p>
<p>I tako se dogodilo da Sabor proglasi »nemuštu zonu« na Jadranu koja bi trebala stupiti u nemuštu funkciju tek nakon godinu dana. Nakon godinu dana!? </p>
<p>Većina koja se tad u Saboru smijala, podsmjehivala, podrugivala, i manjina koja je pobjegla da ne bude sudionikom u toj hrvatskoj tragediji bit će na novim izbornim listama ili će ubirati minimalne dužnosničke mirovine. Tako minimalne da si neće moći priuštiti ni dva puta godišnje krstarenje oko svijeta. </p>
<p>Ali ako je to hrvatska politička metoda kojom sadašnji ostavljaju budućima nemoguće zadatke, mogao bih to i razumjeti. Jer ipak trebamo razmišljati o svojoj budućnosti, zar ne. A ako je riječ ipak o nečemu što bi Hrvatsku moglo dovesti u žarište europskoga i širega interesa, onda ne mogu ni na kakav način prihvatiti metode dogovora »ispod stola«!</p>
<p>Dame i gospodo, ipak razgovaramo o najvažnijem i jedinom bogatstvu za koje je zainteresirana cijela Europa a i nešto širi krug.</p>
<p>Govori li se o turizmu? Dubrovnik je prva svjetska destinacija! Ne samo zbog Dubrovnika, nego zbog jedinstveno čistoga Jadranskog mora, ali i upropaštene obale i mora u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj.</p>
<p>Govori li se o ribama na stolovima vrhunskih restorana u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj? Naše ribe, naši školjkaši, naši jastozi i drugi rakovi, naše lignje i hobotnice prodaju se kao najskuplji specijalitet!</p>
<p>Govorimo li o koraljima? Naši koralji imaju vrhunsku cijenu na crnom tržištu! Govorimo li o uzgojenim ribama, uključivo tune? Naš uzgoj tuna ima plasman u Japanu po vrlo visokim cijenama, odmah! Govorimo li o svjetionicima? Sobe i boravak se traže mjesecima unaprijed po vrhunskim cijenama!</p>
<p>Je li se itko od sudionika u basramnoj raspravi o gospodarskom pojasu u hrvatskom Saboru upitao zašto je jagma za kupnju imovine na našim otocima, i zašto nam talijanske ribarice ulaze u teritorijalne vode?</p>
<p>Zato, dame i gospodo, jer takvih bogatstava više nema na najvećem dijelu Sredozemlja. Mislite li da je ovogodišnja turistička navala na hrvatsku obalu i otoke ili galama kad smo najavili proširenje jurisdikcije na Jadranu slučajna? </p>
<p>Ne nije! Jedini adut zbog kojeg nas netko može uvažiti kao dostojnog partnera, a ne samo slugu, je naš Jadran! Definitivno jedino i najvažnije hrvatsko bogatstvo! </p>
<p>Europa to dobro zna. I više negoli mi slutimo. Zbog toga se isplati biti i »norveški slučaj«, kako je to dobro istaknuo Stjepo Martinović. Zbog toga se isplati i skakati na najudaljeniji greben u hrvatskom gospodarskom pojasu, kako je to pokazala Branka Šeparović! </p>
<p>Ali ne na način nemušte galame MVP-a i većeg dijela stranačkih galamdžija koji su doveli do nemuštoga proglašenja odgođena i nejasna ekološko-ribolovnoga pojasa. </p>
<p>Eh, da barem imamo ministarstvo mora. Tu bi barem neki znali što je more, barem neki bi znali razlikovati bukvu od srdele, barem neki ne bi razmišljali da uzmu »ispod stola« deset posto za prodaju nekog otoka, barem neki bi znali da gospodarski pojas znači zaštitu hrvatskih morskih bogatstava, barem neki (kao npr. Zadrani) znali bi važnost stavljanja u funkciju obalne straže i barem neki bi razumjeli što to uporno ponavljamo Miro Kučić i ja: »I Slavonija je moja«!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, znanstveni savjetnik iz Dubrovnika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Dom umirovljenika u Klaićevoj optužen da je uzimao novac umrlih</p>
<p>U zagrebačke staračke domove u posljednjih je desetak godina više od petsto osoba smješteno uz mito, tvrdi Munir Podumljak iz Udruge Partnerstvo za društveni razvoj / Inspekcija Ministarstva rada i socijalne skrbi utvrdila je, pak, da nema zapisnika o imovini i novcu korisnika doma u trenutku njihove smrti </p>
<p>»U svih deset zagrebačkih Domova za stare i nemoćne osobe vlada korupcija koju više od deset godina provodi grupa odgovornih osoba u njima, neovisno o stranačkoj pripadnosti«, upozorio je u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji Munir Podumljak, predsjednik nevladine udruge Partnerstvo za društveni razvoj. </p>
<p>Prema njegovim riječima, u posljednjih deset godina u staračke je domove uz mito smješteno više od pet stotina osoba, a brojne nepravilnosti uočene su i prilikom natječaja za opskrbu i obnovu nekih domova. Dodao je također kako izjave nekih od svjedoka upućuju na odgovornost Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Ministarstva rada i socijalne skrbi te druge institucije koje su bile informirane o korupciji u domovima, a nisu poduzele ništa u otkrivanju i kažnjavanju odgovornih.</p>
<p>Prema službenim dokumentima o rezultatima istrage inspekcije Ministarstva rada i socijalne skrbi, kojima raspolaže Vjesnik, inspekcija je uočila niz nezakonitosti u raspolaganju novčanom imovinom pokojnika, koji su bili korisnici doma umirovljenika u Klaićevoj ulici. </p>
<p>Ako je, naime, živući korisnik doma odlučio ostaviti imovinu domu, morao je priložiti izjavu ili ugovor o donaciji. Inspekcija je u nadzoru, međutim, naišla na slučajeve u kojima izjave ili ugovori nisu bili priloženi. </p>
<p>Tako je, primjerice pokojna Alojzija Zafran svojom pismenom izjavom ostavila domu hladnjak i televizor, dok se novac ne spominje. No u dokumentu Komisije doma za pohranu vrijednosti navodi se da pokojna poklanja domu iznos od 9350 kuna. Među njezinim dokumentima nema ni zapisnika o njezinoj imovini u trenutku smrti niti pak pisanoga traga o tome je li izvršena volja pokojnice u pogledu prodaje stvari. </p>
<p>Nadalje, Josip Kristofori poklonio je domu veliku zbirku knjiga, ali nema podataka o poklonjenom novcu - 6870 kuna, 300 tolara, 100 funti, 300 njemačkih maraka. Ni u njegovu spisu nema zapisnika o njegovoj imovini zatečenoj u domu u trenutku smrti, niti o načinu na koji je trebalo raspolagati njome. </p>
<p>Preminula Marija Smuđ navodno je domu ostavila 2290 kuna, no ni među njezinim dokumentima nema zapisnika o imovini zatečenoj u domu u trenutku njezine smrti, niti o načinu raspolaganja njome, pa ni o iznosu donacije.</p>
<p>U nalazu inspekcije navode se, između ostalih, još dva slučaja: Nikole Feretića i Zvjezdane Dević. Feretićeva nećakinja poklonila je domu 3000 dolara, no taj iznos nije pohranjen u sefu u kojem se čuvala imovina korisnika. Tijekom rada inspekcije novac je pohranjen na žiro račun doma. </p>
<p>Najzanimljiviji je, ipak, slučaj Dević koji ima čak tri zapisnika s popisa imovine. U jednom je zapisniku popisano da je zatečeno ukupno 3500 kuna, 10.163 njemačke marke, četiri broša, prsten, zlatni zub i zlatna pločica. U drugom su zapisniku popisani broševi, zlatni prsten, pločica i zub, a od novca 700 kuna i 750 maraka. Na tom je zapisniku potpis ravnatelja. Posljednjim, trećim zapisnikom, popisane su osobne stvari te novčanik s 332 kune. </p>
<p>»S obzirom na to da ne postoji pisana izjava donatora ili ugovor o darovanju, neosnovana je tvrdnja u zapisniku da su korisnici doma imovinu svojevoljno pohranili u sef i donirali domu, već je dom nezakonito zadržao dio imovine umrlih korisnika i trošio za potrebe doma, bez znanja Upravnog vijeća kao tijela upravljanja«, zaključeno je u inspekcijskom nadzoru. </p>
<p>U inspekcijskom nalazu navedeno je kako su utvrđene nepravilnosti i u nabavci hrane - kruha, voća i povrća - uredskog i potrošnog materijala. Uz to, tvrdi se kako lijekovi i sanitetski materijal nisu evidentirani sukladno zakonu.</p>
<p>Na kraju, inspekcija je zaključila kako postoji opravdana sumnja za postojanje kaznenog djela nesavjesnog postupanja s imovinom umrlih korisnika, kao i drugih kaznenih djela.</p>
<p>Ravnatelj doma: Optužbe bez argumenata</p>
<p>»Sve su te optužbe smišljene, tendenciozne i bez argumenata. Riječ je o anonimnim prijavama bez potpisa. Zašto se netko ne potpiše, pa neće mu glava pasti s ramena«, komentirao je optužbe Ivan Šimunović, ravnatelj Doma umirovljenika Centar u Klaićevoj ulici. On tvrdi kako iza svega stoji bivši ravnatelj Doma Marko Popović, koji je smijenjen 1991. godine.</p>
<p> »Zanimljivo je da inspekcija nakon nadzora nije poslala rješenje nalaza, pa nigdje nema ni mojega očitovanja«, zaključio je Šimunović. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Umjesto za pola godine, radovi završeni za tri dana</p>
<p>U postojeće cijevi ulažu se, bez kopanja, posebne polietilenske cijevi koje poprimaju oblik starih i zadržavaju njihovu nosivost </p>
<p>Remont šahta u Gajnicama kod križanja Aleje Bologne s Ulicom Medpotoki i sanacija pratećeg vodovoda u dijelu Aleje Bologne i u Japetićkoj ulici dio su pilot programa Vodoopskrbe i odvodnje. Radove koji su mogli potrajati i do šest mjeseci, radnici Vodotehnike d.d. i njemačke tvrtke Brochier novim su ih metodama (bez kopanja) završili za samo za tri dana. Zagrebačkim cestama preostalo je da još samo asfaltiraju tek manji raskopani dio Aleje Bologne oko samog šahta. </p>
<p>»Pri sanaciji cjevovoda primijenili smo metodu ulaganja posebno formiranih polietilenskih cijevi u postojeći cjevovod. One nakon ulaganja prionu uz postojeću cijev, poprimaju njezin oblik i zadržavaju njegovu nekadašnju nosivost«, objasnio nam je predstavnik investitora Srećko Milić iz Sektora razvoja i investicija Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., ovdje u funkciji nadzornog inženjera gradilišta. </p>
<p>Prema njegovim riječima, stari cjevovod koji prolazi ispod željezničke pruge u Japetićku, kao i onaj ispod dijela Aleje Bologne ili su u katastrofalnom stanju i moralo ih se sanirati, a prije nego što je sanacija počela, cjevovod je iznutra snimljen kamerom. Milić naglašava kako bi u slučaju da se radila klasičnom metodom koja podrazumijeva kopanje, sanacija sigurno potrajala oko pola godine, jer cijevi su položena na dubini većoj od tri metra. Posao bi dodatno otežala činjenica da jedan dio vodovoda prolazi ispod željezničke pruge. Obnavljanjem »premosnice« magistralnog vodovoda u Japetićkoj, potrošačima s južne strane Aleje Bologne zajamčena je pak veća pouzdanost vodoopskrbe. »Riječ je samo o jednom od nekoliko pilot programa, u kojima se upoznavamo s najnovijim tehnologijama i svim mogućnostima sanacije cjevovoda«, kazao je Milić. Zbog zastarjelih zasuna koji više ne drže vodu, šaht na Aleji Bologne potpuno je rekonstruiran, čime je ujedno stvorena podloga za uvođenje novih vodovodnih instalacija. Ne zna se još, međutim, hoće li, i kada, cijela Aleja dobiti novi cjevovod. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Isti dan dva skupa najjačih stranaka</p>
<p>Zagrepčani će u četvrtak, 20. studenoga, predzadnjega dana predizborne kampanje, morati odlučiti kamo će, ako će željeti čuti programska obećanja najjačih parlamentarnih stranka: na Trg bana Jelačića, gdje će biti SDP, ili na Trg Francuske Republike, gdje će se predstaviti HDZ. Slučajno ili ne, obje su stranke toga dana željele biti na Jelačićevu trgu, ali ... </p>
<p>Grad Zagreb neki je dan priopćio uvjete oglašavanja i medijske promidžbe za parlamentarne stranke tijekom predizborne kampanje. Njen se početak, pak, nakon što su u ponedjeljak izbori i formalno raspisani za 23. studenoga, očekuje početkom idućeg mjeseca.</p>
<p> Gradsko poglavarstvo osigurat će ozvučenje, rasvjetu i pozornicu za političke manifestacije na Trgu bana Josipa Jelačića i Trgu Petra Preradovića.</p>
<p> Te manifestacije moći će se održavati ujutro od 10 do 16 sati i navečer od 18 do 22 sata.</p>
<p> Kako je u nedjelju, na saboru HDZ-a na Velesajmu rekao predsjednik Ivo Sanader, ta je stranka poslala zahtjev za skup na Jelačićevu trgu za 20. studenoga, no taj je zahtjev odbijen, iako je i sam zamjenik gradonačelnice Milan Bandić potvrdio Sanaderu da SDP nije zainteresiran za taj termin. Kao razlog odbijanja HDZ-ova zahtjeva tvrdi se, međutim, da je taj termin i taj prostor već bio rezervirao SDP.</p>
<p>Sanader je zbog toga najavio da će se glavni predizborni skup HDZ-a održati na Trgu Francuske Republike, koji, kaže, ima i povijesno značenje, jer je 1990. na Cvjetnicu na tom mjestu HDZ održao skup uoči prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj.</p>
<p> Tako će u Zagrebu istoga dana svoje središnje skupove održati najjače parlamentarne stranke. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>ZGOS-u prijeti kazna do 400 tisuća kuna</p>
<p> Ekološki incident od prije dva tjedna, kad je poveća količina procjednih voda iz bazena za biološku razgradnju na jakuševečkom odlagalištu izlivena preko najbližeg nasipa na obalu Save, uskoro bi mogao dobiti i svoj sudski epilog. U vodopravnoj inspekciji Državne uprave za vode upravo se ovih dana pripremaju prekršajne prijave protiv odgovornih pravnih i fizičkih osoba.</p>
<p>Prema riječima glavnog vodopravnog inspektora Željka Makvića, zna se koja će pravna osoba odgovarati pred sudom. To je gradska tvrtka ZGOS koja upravlja deponijem na Jakuševcu. Međutim, za fizičku osobu koja je direktno naredila izlijevanje otpadnih voda na zemlju uz Savu još uvijek se ne zna i nju bi uskoro trebala otkriti inspekcija. </p>
<p>Kada je otkrije, na sudu će joj zaprijetiti kaznom do 40 tisuća kuna, koliko je maksimalno predviđeno Zakonom o vodama. ZGOS-u pak prijeti kazna do 400 tisuća kuna! Jer, niti je postupio u skladu s dozvolom kakvu ima, niti je ikoga u tom poduzeću bila briga što je na priobalju vodopropusno tlo, kroz koje se mogu zagaditi podzemne vode. A kao što je Vjesnik već pisao, laboratorijska analiza pokazala je da su izlivene procjedne vode, koje su se prepumpavale punih osam sati, bile dvostruko zagađenije nego što je to dopušteno.</p>
<p>Od glavnog inspektora Željka Makvića Vjesnik saznaje i da je ostalo nerazjašnjeno tko je nedavno izlio motorna ulja kod ušća potoka Bregane u rijeku Savu, kod same granice sa Slovenijom. </p>
<p>Robert Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U svijetu muca 60 milijuna ljudi</p>
<p>Hrvatska udruga Hinko Freund četvrti će put zaredom 22. listopada obilježiti Međunarodni dan svjesnosti o mucanju, pod motom »Međunarodni dan svjesnosti o mucanju je zapravo svaki dan ... mi ga samo obilježavamo 22. listopada«. Pokrovitelji manifestacije su Međunarodno udruženje osoba koje mucaju, Odsjek za fluentnost govora Američkog udruženja logopeda te Hrvatsko logopedsko društvo. Toga će se dana u velikoj dvorani Dječje bolnice u Klaićevoj održati susret logopeda i osoba koje mucaju i njihovih roditelja. </p>
<p>Cilj je susreta, rekla nam je prof. Suzana Jelčić-Jakšić, predsjednica udruge Hinko Freund, unapređivanje kvalitete života osoba koje mucaju te upoznavanje hrvatskih logopeda s radom grupa samopomoći. U sklopu 2003. kao europske godine osoba s invaliditetom, u javno promicanje svjesnosti o mucanju koje u svijetu pogađa oko 60 milijuna ljudi, uključila se i Europska komisija - odsjek Europske lige asocijacija osoba koje mucaju. Njihova je poruka, rekla nam je logopedica Jelčić-Jakšić koja je u Nizozemskoj sudjelovala na seminaru Svjesnost o mucanju i posebnim potrebama, da se učestalim korištenjem Interneta može poboljšati pristup informacijama osoba koje mucaju.</p>
<p> Istakla je kako će se taj problem uskoro širom Europe podići na višu razinu, ponajprije organiziranjem seminara, predavanja, grupa samopomoći. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Blaine okončao gladovanje nakon 44 dana</p>
<p>LONDON, 20. listopada</p>
<p> - Poznati američki iluzionist David Blaine u nedjelju je okončao svoju neobičnu misiju, te je napustio plastičnu kutiju u kojoj je proveo 44 dana bez hrane. Vidno mršaviji i prilično potresen Blaine nije mogao suspregnuti suze vidjevši okupljenu gomilu koja ga je glasnim povicima i odobravanjem dočekala nakon što je 44 dana visio u kutiji iznad Temze postavši svojevrsna londonska turistička atrakcija. »Ovo je najvažniji dan mog života, a više sam naučio boraveći u toj kutiji nego u razdoblju od nekoliko godina. Naučio sam cijeniti male stvari i volim vas sve«, obratio se Blaine u suzama stotinama okupljenih gledatelja nakon čega se predao liječnicima u ruke. </p>
<p>Liječnici su vrlo zabrinuti za njegovo zdravstveno stanje jer 44 dana nije ništa jeo već isključivo pio vodu, pa su ga stavili pod nadzor da ga naglo uzimanje hrane ne bi koštalo ozbiljnijih tegoba ili čak i smrti. Mediji se ne mogu složiti oko Blaineova spektakla jer ga jedni optužuju da se radi o bespotrebnom i publicitetu usmjerenom događaju koji relativizira stvarne probleme s gladi u svijetu. No, Blaineu ovo ionako nije prvi sličan projekt jer je prije par godina bio živ sahranjen.</p>
<p>Londončani su također različito reagirali na njegov boravak u kutiji, pa su ga prvi dana gađali jajima, laserskim zrakama, lopticama za golf, balonima napunjenim bojom, a jedna je osoba uhićena jer mu je pokušala presjeći dotok vode. No, već pred kraj podršku su mu pružale razodjevene djevojke, a okupljena je publika skandirala njegovo ime, a procjenjuje se da ga je tijekom boravka u plastičnoj kutiji došlo vidjeti preko 250.000 znatiželjnika. </p>
<p>Blaine je u kutiji imao samo jastuk, pokrivač, par odjevnih predmeta da se može presvući, fotografiju svoje majke i bilježnicu u kojoj je vodio dnevnik za čiju će mu, navodno, biti isplaćeno pet milijuna funti. </p>
<p>Liječnici su potvrdili da je Blaine doista 44 dana preživio samo na vodi, te da analizom mokraće nisu pronađeni sastojci alkohola, glukoze ili sode što se sumnjali neki skeptici. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ljiljana Buttler i Mostar Sevdah Reunion zajedno u Tvornici</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada </p>
<p> - Nedavno su se u prodaji našli novi albumi Ljiljane Buttler, koja je u vrijeme nekadašnje Jugoslavije nazivana »Billie Holiday ciganske glazbe«, i Mostar Sevdah Reuniona, pa će stoga ovi cijenjeni glazbenici zajedno nastupiti na promotivnom koncertu u Tvornici, 24. listopada. </p>
<p>Riječ je o predstavljanju prvog albuma Ljiljane Buttler od njenog povlačenja iz glazbenih voda još 1987. godine. Album »The Mother of Gypsy Soul« je snimljen u suradnji s Mostar Sevdah Reunionom, te specijalnim gostom trubačem Bobanom Markovićem. Istovremeno, Mostar Sevdah Reunion je objavio svoj album »A Secret Gate« koji je dobio vrlo dobre kritike kod nas i u inozemstvu. To potvrđuje i podatak da ih je BBC-eva ekipa odabrala za predstavnike Balkana i balkanske glazbe u novom dokumentarcu koji se upravo snima i govori o najvećim world music glazbenicima. </p>
<p>Iz Tvornice su najavili i pokretanje novog programa pod nazivom »U ritmu muzike za ples«, koji će biti zamišljen kao plesnjak na kojem sviraju najpoznatiji hrvatski rock sastavi. To će biti nastavak tradicije koja traje već nekoliko desetljeća još od nastupa legendarnih Ive Robića i Arsena Dedića, a prvi plesnjak na rasporedu je u subotu 31. listopada. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Meryl Streep dobitnica AFI-jeve nagrade za životno djelo</p>
<p>LOS ANGELES, 20. listopada</p>
<p> - Cijenjenoj američkoj karakternoj glumici Meryl Streep Američki filmski institut (AFI) dodijelit će 2004. godine nagradu za životno djelo, objavila je proteklog vikenda ta organizacija. Nagrada će joj biti uručena 10. lipnja u Los Angelesu, a na popisu nagrađenih pridružit će se prethodnim dobitnicima Orsonu Wellesu, Bette Davis, Henryju Fondi, Alfredu Hitchcocku, Jamesu Stewartu, Fredu Astaireu, Geneu Kellyju i Billyju Wilderu. </p>
<p>Meryl Streep je glumica koja se može pohvaliti s rekordnim brojem nominacija za nagradu Američke akademije filmskih znanosti i umjetnosti Oscar. U razdoblju od 1979. do 2003. godine nominirana je 13 puta, a najugledniju filmsku nagradu osvojila je dvaput. Prvi put za najbolju sporednu glumicu u filmu »Kramer protiv Kramera« 1980., a potom i za najbolju glavnu glumicu u »Sofijinom izboru« 1983. Zadnju nominaciju u nizu osvojila je ove godine za sporednu ulogu u hvaljenom filmu »Adaptacija« Spikea Jonzea. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gibsonov film o Isusu mijenja ime</p>
<p>LOS ANGELES, 20. listopada</p>
<p> - Film Mela Gibsona o posljednjih 12 sati u životu Isusa, prvotno naslovljen »The Passion«, u kinima će najvjerojatnije igrati pod imenom »The Passion of Christ«, piše ovih dana na stranici E!Onlinea. </p>
<p>Film će morati promijeniti planirani naslov jer filmska kuća »Miramax« radi na ljubavnom filmu o Napoleonu, koji se temelji na romanu »The Passion« iz 1987. Navodno bi u tom filmu trebale glumiti Gwyneth Paltrow i Juliette Binoche. Taj je projekt je još u fazi planova, dok je Gibsonovo redateljsko i producentsko djelo već sinkronizirano.</p>
<p>Prije nego je prikazan, Gibsonov film vrijedan 25 milijuna dolara proglašen je kontroverznim. Na temelju pokusnih projekcija hvalili su ga gotovo svi, od evangeličke crkve do filmskog lobista Jacka Valentija, koji je scenu Isusova raspeća nazvao iznimnom. Film su kritizirale neke židovske skupine, jer su Židovi navodno prikazani kao »neprijatelji Boga i izvor zla«. Gibson je više puta opovrgnuo da je film usmjeren protiv Židova ističući da mu je namjera bila ljude nadahnuti, a ne vrijeđati.</p>
<p>Ipak i ti napadi su mu pomogli. Harry Knowles s websitea AintltCoolNews.com izjavio je za »Hollywood Reporter« da je neslužbeni foršpan za film morao maknuti sa svoje stranice već nakon jednog dana jer ga je čak 350 tisuća ljudi pokušalo skinuti. Film, u kojem glavnu ulogu tumači Jim Caviezel, mogao bi se u američkim kinima pojaviti idućega proljeća. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Poznata francuska tv voditeljica postala nova »Marianne«</p>
<p>PARIZ, 20. listopada</p>
<p> - Poznata televizijska voditeljica, 38-godišnja Evelyne Thomas, odabrana je da utjelovi Francusku posuđujući svoje crte lica njihovom simbolu »Marianne«. </p>
<p>Bista Evelyne Thomas, nasmiješene brinete, za nekoliko će se tjedana naći u oko 38.000 francuskih gradskih vijećnica gdje će zamijeniti sadašnju »Marianne«, korzikansku manekenku i glumicu Laetitiu Castu. Prije nje lik »Marianne« utjelovile su dvije velike francuske filmske glumice Brigitte Bardot i Catherine Deneuve. </p>
<p>Evelyne Thomas poznata je kao voditeljica televizijske emisije »To je moj izbor«, koju svakodnevno prati gotovo dva milijuna gledatelja na državnoj tv postaji France 3. Gosti u emisiji iznose osobne stavove na teme poput »za ili protiv tetoviranja« ili »kako muškarci mogu razviti svoju žensku stranu«. Za ovogodišnji francuski simbol odabralo ju je posebno povjerenstvo, okupljeno u »klubu gradonačelnika«, zbog njezinih »republikanskih kvaliteta, njezine osobnosti i dinamičnosti«. U konkurenciji su još bile glumica Sophie Marceau, manekenka i pjevačica Carla Bruni, mlada pjevačica Lorie te, na veliko iznenađenje, Cecilia Sarkozy, supruga francuskog ministra unutarnjih poslova Nicolasa Sarkozyja.</p>
<p>Sljedeće četiri godine Evelyne Thomas bit će »Marianne«, ime nadjenuto Republici u sjećanje na tajno republikansko društvo čiji je cilj bio srušiti Drugo Carstvo sredinom 19. stoljeća. </p>
<p>Ova odluka već je izazvala polemiku jer čistunci, ionako nezadovoljni »banalizacijom« simbola Republike, s neodobravanjem gledaju na odabir prve Marianne s televizije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Princeza Diana najavila je svoju smrt </p>
<p>LONDON, 20. listopada</p>
<p> - Deset mjeseci prije pogibije u automobilskoj nesreći u Parizu, princeza Diana je u jednom pismu otkrila stahovanja da će biti žrtvom ubojstva insceniraniom kao automobilska nesreća, otkriva knjiga njezina bivšeg batlera koja bi trebala ponovno pokrenuti teoriju zavjere.</p>
<p> Netko »planira 'nesreću' mog automobila, kvar kočnica, ozljedu glave koja bi dala slobodan put Charlesu da se oženi« Camillom Parker-Bowles, pisala je princeza Diana u listopadu 1996. svome batleru Paulu Burrellu, objavio u ponedjeljak Daily Mirror. Deset mjeseci poslije, 31. kolovoza 1997. »mercedes«, u kojemu je Diana bila sa svojim partnerom Dodijem Al-Fayedom, završio je svoju vožnju u betonskom stupu tunela pariškog mosta Alma. Vozač automobila je pokušao pobjeći paparazzijima na motorima.</p>
<p> U tom pismu napisanom na memorandumu Kensington Palacea, njezine službene londonske rezidencije, Diana je čak identificirala osobu koja »planira« njezinu smrt. Ali uprava lista zatajila je to ime, iz zakonskih razloga. Prema podacima jedne osobe iz kraljevske obitelji, to pismo je napisala princeza, objavila je u ponedjeljak britanska tv postaja Sky News.</p>
<p> Pismo i druga otkrića iz knjige Paula Burrella »A Royal Duty«. koja će biti objavljena idućeg tjedna, podržavaju tvrdnje Mohameda Al- Fayeda koji je ponovo tražio pokretanje javne istrage u Velikoj Britaniji. »Čudno je da Paul Burrell nije dao taj dokaz na vrijeme za francusku istragu nesreće u Parizu. Sada je bitno da ga se pozove da svjedoči u javnoj neovisnoj istrazi«, rekao je u ponedjeljak Al-Fayed u priopćenju. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Ministri zabrinuti zbog rastuće zloporabe kulture</p>
<p>Raspravlja se o novoj ulozi i novim odgovornostima ministara kulture u pokretanju interkulturnog dijaloga uz dužnu pažnju kulturnoj raznolikosti / Donošenjem Opatijske izjave završena je Šesta godišnja ministarska konferencija Međunarodne mreže za kulturne politike (INCP)</p>
<p>RIJEKA, 20. listopada</p>
<p> - Ministarska konferencija Vijeća Europe u Opatiji u ponedjeljak je okupila 32 ministra i brojne druge sudionike iz 48 europskih država te predstavnike uvaženih organizacija, među kojima su Unesco, Liga arapskih država, Europska središnja inicijativa, Organizacija Arapske lige za prosvjetu, kulturu i znanost (ALECSO) te posebne goste poput ministara kulture Maroka i UNMIK Kosova. </p>
<p>Konferencija je s radom počela zajedničkim jutarnjim zasjedanjem europskih ministara kulture i Međunarodne mreže za kulturne politike (INCP), čiji su se članovi u Opatiji sastali od 16. do 18. listopada, a to je bila prilika za utvrđivanje kulturne suradnje na svjetskoj razini.</p>
<p> Sudionicima su se pozdravnim govorima obratili hrvatski ministar kulture dr. Antun Vujić, direktorica kulture, kulturne i prirodne baštine Vijeća Europe Catherine Roth te pomoćnik zamjenika kanadskog ministra Jean-Pierre Blais. Tom je prigodom najavljeno da će Ministarska konferencija Vijeća Europe raspravljati o »Novoj ulozi i novim odgovornostima ministara kulture u pokretanju interkulturnog dijaloga uz dužnu pažnju kulturnoj raznolikosti«. </p>
<p>Tijekom trodnevnog zasjedanja, objasnila je koordinatorica odnosa s javnošću Ministarstva kulture RH za konferencije INCP Nora Rumboldt, ministri će u Opatiji iznijeti svoja stajališta o kulturi i sukobu, različitosti i dijalogu, upravljanju i međusektorskoj suradnji, s namjerom usvajanja Deklaracije o interkulturnom dijalogu i sprečavanju sukoba.</p>
<p> Deklaracijom se želi naznačiti uloga i odgovornost ministara kulture u izgradnji interkulturnog društva temeljenog na dijalogu i poštivanju različitosti, kako bi se spriječili nasilni sukobi i osiguralo pomirenje nakon sukoba.</p>
<p>Donošenjem Opatijske izjave proteklog je vikenda u tome gradu završena Šesta godišnja ministarska konferencija Međunarodne mreže za kulturne politike (INCP). Ocijenjena je iznimno uspješnom, a u njezinu radu sudjelovalo je 35 izaslanstava iz 29 zemalja s gotovo 110 članova, uključujući i ministre kulture Armenije, Brazila, Crne Gore, Kanade, Kine, Finske, Francuske,... </p>
<p>Hrvatska je kao ovogodišnji predsjedavajući INCP-a odabrala temu »Kultura i ekonomija/ razvoj«, a predstavila je i istraživanje vlastitog ekspertnog tima o temi »Novi modeli financiranja kulture«. Istodobno s konferencijom održani su i brojni bilateralni susreti. Ministar Vujić održao je sastanke s izaslanstvom iz Francuske, Irana, Indije i Kine, na čelu s njihovim ministrima. Raspravljali su o dosadašnjom kulturnoj suradnji, njenu nastavku te o budućim zajedničkim projektima.</p>
<p> Na kraju te konferencije Hrvatske je pohvaljena za organizaciju, a najavljeno je i da će domaćin iduće, sedme po redu, biti Kina s temom »Tradicijsko nasljeđe«.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vujić: Ne smijemo prihvatiti svođenje kulture na robu</p>
<p>Međunarodna mreža kulturne politike okuplja 59 zemalja koje traže izlaz za očuvanje kulturne različitosti u kontekstu unificirajućih globalizacijskih procesa. Uz to je vezano traženje instrumenata za zaštitu i očuvanje i kulturne različitosti, inicijative prema Unescu te prema nacionalnim zakonodavstvima, osobito kad su u pitanju kulturna industrija, mediji i sva ona područja u kojima procesi globalizacije ponekad ugrožavaju kulturni identitet, posebice manjih zemalja.</p>
<p> To je rekao hrvatski ministar kulture Antun Vujić u ponedjeljak prilikom susreta s europskim ministrima. Naglasio je da se ovaj opatijski sastanak održava u pravo vrijeme. Jer danas su male kulture, ne male prema svojim dostignućima, nego prema broju onih koji čine tu kulturu, u opasnosti da nestanu pod naletom nekoliko velikih kultura. Poručio je da je njihovo očuvanje jedna od preokupacija članova mreže INCP-a; mreže koja proizlazi iz te zabrinutosti, a čiji su članovi oni koji provode kulturne politike.</p>
<p> Očuvanje kulturne različitosti ovisi o brojnim ne-kulturnim čimbenicima, prije svega o onima koji se odnose na trgovinu i međunarodne trgovačke, ali i političke odnose. O tim odnosima, kazao je Vujić, ovisi i ovaj Instrument. Ujedno je podsjetio na potrebu razvija jedinstvenog pristupa kulturnoj statistici i stvaranju usporednih zakonodavnih dokumenata, kako bismo naše odluke utemeljili na iskustvu svih nas.</p>
<p> Tomu je dodao da bi politička inicijativa da kulturna različitost postane imperativ treba postati normativ, jer omogućuje demokraciju i pluralizam u globalno povezanom svijetu. Hrvatski ministar naglasio je da ne smijemo prihvatiti svođenje kulture na robu.</p>
<p> »Neki kulturni proizvodi možda i jesu roba, no sama kultura to zasigurno nije. Ova konvencija pokušava odrediti način koji će pozicionirati kulturu u odnosu na druge elemente globalizirajućeg svijeta na način da se osigura izbalansiran razvoj trgovine i kulture«, rekao je Antun Vujić.</p>
<p>Lj.M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Laureati Vončina i Šovagović</p>
<p>Nikoli Vončini nagrada je pripala za ukupno esejističko i kulturološko praćenje dramske i scenske umjetnosti / Filip Šovagović nagrađen je za promicanje hrvatske drame u svijetu</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Hrvatska radiotelevizija i Školska knjiga dodijelili su, u ponedjeljak, Nagradu za kazališnu kritiku, esej i dramaturgiju »Petar Brečić«. Dvije godine nakon smrti uglednog kazališnog kritičara, teatrologa, dramaturga i književnika Petra Brečića godine 1997. Hrvatski radio i Školska knjiga su odlučili sačuvati spomen na njegovo ime, dodjeljivanjem nagrade za istaknuto autorsko-umjetničko ostvarenje, kritičarski opus, kazališni esej i kulturološku studiju vezanu za scensku umjetnost.</p>
<p> Direktor Hrvatske radiotelevizije Mirko Galić izjavio je kako Petar Brečić svima nedostaje, ali iz njegova djela novi naraštaji mogu pronaći odgovor na sve dvojbe i pitanja. »Petar Brečić je tražio odgovore, ali je znao i postavljati pitanja, a to je vrijednost velikih ljudi«, naglasio je Galić. Članovi ovogodišnjeg žirija bili su: Željka Turčinović, dramaturginja na Hrvatskom radiju, Boris B. Hrovat, urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, te Branimir Bošnjak, glavni urednik Dramskog programa Hrvatskog radija. </p>
<p>Nagrada je pripala povjesničaru i teoretičaru radio-drame Nikoli Vončini za ukupno esejističko i kulturološko praćenje dramske i scenske umjetnost. </p>
<p>Temeljitost svojih istraživanja, što »bacaju novo svjetlo na skrivenu stranu medija koji su obilježili 20. stoljeće«, Vončina je objelodanio u knjizi »Prilozi za povijest radija i televizije u Hrvatskoj«. </p>
<p>U obrazloženju nagrade stoji da su »Prilozi« vrijedan prinos općoj povijesnoj slici vremena koja je netom za nama, a njegovo neprekidno zanimanje za fenomen radio-drame, čime je neprestano upozoravao na njezino značenje za nacionalnu kulturnu baštinu vrijedan je prinos hrvatskoj kulturi.</p>
<p>Direktor Školske knjige Ante Žužul pozvao se slobodnim da na iznenađenje i samog žirija dodijeli dvije nagrade te je, uz doktora Vončinu, priznanje za nadarenoga mladog dramskog pisca što promiče hrvatsku dramu u svijetu dodijelio i Filipu Šovagoviću. »Budući da u Hrvatskoj postoji više kritičara nego dramskih pisaca, nadam se da će ova nagrada biti veliki poticaj u daljnjem radu Filipa Šovagovića«, izjavio je Žužul na dodjeli nagrade »Petar Brečić«.</p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Napad infantilnosti</p>
<p>Shizofrenu stvarnost dobrodržeće američke kućanice redatelj Mario Kovač nastoji ironičnim govorom približiti našim prilikama / Klišeizirano scensko poigravanje bez stvarnog teatarskog opravdanja</p>
<p>Nesnošljiva lakoća stvarnosti dobrodržeće američke kućanice, koju spisateljica Heather Dundas prati dok četvero djece prevozi od kuće do škole, poslužila je redatelju Mariu Kovaču kao predložak za predstavu premijerno izvedenu u subotu na večer na pozornici MM centra u Zagrebu. »Kanibali« u izvorniku nude portret tridesetpetogodišnje, na izgled, uspješne supruge i majke koja prazninu svoga života, u uzaludnosti očajničke potrage za ljubavlju i razumijevanjem, želi prekinuti. Jedan od načina da nešto promijeni je i naprasna odluka da se automobilom zabije u zid - poručuje Heather Dundas. Za Kovača je ta crnohumorna drama povod da s ironičnim odmacima pokuša progovoriti i o položaju žene u našem društvu. No, taj društveni angažman zaustavio se u klišeiziranom poigravanju kojem je upravo pretjerana lakoća i zavodljivost improvizacije bila zapreka za stvarno scensko kontekstualiziranje problema.</p>
<p> Jer, Kovačev scenski kolaž, u kojem se dramski materijal povezuje s citatima »mudrih izreka o ženama« - u luku od Konfucija do Ante Kovačevića i statističkim podatcima o ženskoj neravnopravnosti u našoj zbilji, boluje od one infantilnosti koja tek na prvi pogled može biti dopadljiva. Efektnost te infantilnosti u kazališnom kontekstu ubrzo se gubi i postaje isto tako nesnošljivom kao i zbilja američke kućanice o kojoj nastoji svjedočiti Kovačeva predstava. </p>
<p>U njoj je manje-više sve podvrgnuto naglašenoj lakoći koja se u pristupu ponuđenoj temi može očitati i kao površnost ili pak igrana naivnost što je često prepoznajemo u simpatičnim igrokazima sa školskih priredbi. I dok dječica na stražnjem sjedalu izluđuju vozačicu vrišteći i pjevajući »Lijepa naša Hrvatska...«, a ona rekonstruira svoj život navodeći fatalne gubitke, najnovija izvedba Teatra ITD protječe u prilično revijalnim tonovima, uspijevajući samo na mjestima nasmijati publiku pokojim skečom s infantilnim scenskim impulsima.</p>
<p>Lakši zadatak pripao je glumici Nini Violić, koja je interpretirala ženu zatočenu u automobilu s »povampirenom dječicom«. Ona je korektno oslikala slučajnu gubitnicu i junakinju shizofrene stvarnosti. Zahtjevnijim se činilo mladim glumcima Leoni Paraminski, Dori Lipovčan, Zrinki Cvitešić i Nikši Marinoviću zadati uloge djece, jer su ponegdje očito upadali u zamke pretjerane karikaturalnosti i teatarske neobveznosti, te time predstavi pripisali one tonove što je stavljaju u red lakozaboravljivih scenskih izvedaba kojima posljednjih godina obiluje hrvatsko kazalište.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Igra zamijenjenih uloga </p>
<p>Četvrta izvedba nedavno obnovljenog Minkusova »Don Quijotea« donijela potpuno novu podjelu svih solističkih uloga / Pravo otkriće bila je mlada Petra Vargović u ulozi Amora </p>
<p>MLADEN MORDEJ VUČKOVIĆ</p>
<p>Dinamičnost i zanimljivost baletne sezone Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu ogleda se u stalnim novinama, u podjelama uloga u pojedinim predstavama. Tako je četvrta izvedba nedavno obnovljenog Minkusova »Don Quijotea« donijela potpuno novu podjelu svih solističkih uloga. Treba znati da nastup pojedinog plesača u solističkoj ulozi često znači promjene u plesnim formacijama, što opet znači da višestruka podjela nije samo stvar ili uspjeh solista, nego čitavog ansambla koji mora biti uvježban i fleksibilan. Većini solista potkradale su se sitne pogreške koje nisu bitno utjecale na cjelinu, ali se uopće ne bi smjele događati.</p>
<p> Tako se dogodilo, po svojevrsnom načelu »svi plešu sve«, da su dvije protagonistice s obnove zamijenile uloge. Ervine Sulejmanove zbog porodiljnog dopusta nije dulje vrijeme bilo u velikoj ulozi. Sada je u ulozi Quitri pokazala svoj znani, solidni potencijal. Najbolja je bila u trećem činu, u paradi plesa koja ne traži naročitu glumačku angažiranost. Mirna Sporiš Palada egzaltirano je donijela Mercedes, ulogu kod koje je u ovoj postavi težište više na klasičnoj tehnici, a manje na pravom karakteru lika. </p>
<p> Koreograf i redatelj Dinko Bogdanić u svojoj je adaptaciji libreta Minkusova i Petipaova baleta povećao opseg uloge Dulcineje, pa je ona zapravo druga ženska uloga po važnosti. Dulcinea lijepo pristaje lirskoj plesnosti Saule Ashimove, u snovitim vizijama Don Quijotea.</p>
<p> Muški tumači pokazali su se odličnima. Gost iz Maribora Anton Bogov kao Basilio osvajao je mekim doskocima te profinjenošću nastupa i partnerstva s Quitri. Tomaž Rode u naslovnoj ulozi bio je Don Quijote tužnog lika, ne kao stereotip kojim se on često karakterizira, već toplinom i uživljenošću prožeta interpretacija. Ilir Kerni čvrstoćom je nastupa utjelovio toreadora Espada.</p>
<p> Izvanredan je bio par Cigana. Andrej Barbanov obilježio je početak drugog čina, a Nataša Sedmakov svojim je plesom ostvarila jedan od najatraktivnijih trenutaka večeri. Nije dobro da ista plesačica, kao u ovom slučaju, pleše Ciganku i Krčmaricu jer onda izgleda kao da je to ista uloga. Pravo otkriće bila je mlada Petra Vargović u ulozi Amora koji je načinio i otplesao sve baš onako kako treba, tehnički čisto, ljupko i gracilno.</p>
<p> Dirigent Miroslav Salopek dobio je na kraju predstave, između ovacija baletnom ansamblu, nekoliko povika »bu« za ovu, ipak, mnogo pribraniju glazbenu izvedbu i sviranje orkestra nego na obnovi. Kako bi tek nezadovoljni gledatelji s balkona reagirali da su onda bili u kazalištu?</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zaslužni promicatelj avangarde </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - U Zagrebu je 20. listopada nakon duge i teške bolesti preminuo mr. Marijan Susovski, ugledni kustos, povjesničar, teoretičar i kritičar suvremene umjetnosti, dugogodišnji ravnatelj Muzeja suvremene umjetnosti i osnivač Hrvatske sekcije Međunarodne udruge likovnih kritičara AICA. Marijan Susovski rođen je 1. veljače 1943. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je i magistrirao. Od 1972. do 1983. bio je kustos, zatim i kustos voditelj Galerije suvremene umjetnosti Galerija grada Zagreba, a od 1983. do 1990. direktor Galerija grada Zagreba (današnjeg Muzeja suvremene umjetnosti). </p>
<p>Stručnim radom i javnim djelovanjem Marijan Susovski vrednovao je i promicao prije svega avangardne pojave u hrvatskoj umjetnosti dvadesetog stoljeća. Jedan je od prvih teoretičara novih medija u Hrvatskoj, a njegov osobni angažman pridonio je afirmaciji brojnih hrvatskih umjetnika i umjetnica na međunarodnoj sceni. Autor je niza antologijskih izložaba, među ostalim i one o Exatu 51 i Novim tendencijama. </p>
<p>Š. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Veličani »kamenovali« Osijek</p>
<p>Pogotcima Zekića i Kopunovića Kamen Ingrad je nadigrao Osijek i učvrstio treću poziciju na prvenstvenoj ljestvici iza Dinama i Hajduka</p>
<p>VELIKA, 20. listopada</p>
<p> - Nogometaši Kamen Ingrada u posljednjoj utakmici 11. kola prve HNL sa 2-0 (1-0) pobijedili su gostujući Osijek. S nova tri boda Veličani su zauzeli treće mjesto na prvenstvenoj ljestvici, iza Dinama i Hajduka.</p>
<p>Početnih pola sata prošlo je u ispitivanju snaga između dva kaznena prostora. U tom dijelu igre domaćin je imao nešto više prigoda. Poluge domaćeg tima Bajsić i Kovač nisu nikako mogle uspostaviti prevlast na travnjaku. Onda kao da se nešto »odlijepilo«. Kopunović je povukao loptu iz pozadine i izvanredno poslužio Zekića. Ovaj vrsni strijelac Veličana i vodeći na ljestvici hrvatskog prvenstva ušao je sa desne strane u prazan prostor gostiju i sigurno svladao Skendera. Ovo je bio 11. pogodak Zorana Zekića.</p>
<p>U 40. minuti Skender je već bio svladan, ali ga je spasila greda. </p>
<p>Nakon ubačaja Rendulića, Smoje tuče glavom sa osam metara, ali Osijekova mreža ostaje netaknuta.</p>
<p>U drugom dijelu utakmice Osječani su nešto bolji, ali domaćin i dalje ne popušta. Njihova bolja igra nije urodila plodom. U 74. minuti imali su preko Ljubojevića najveću prigodu, ali se najbolji strijelac Osiječana spetljao, pa je prigoda otišla u nepovrat.</p>
<p>Kad se očekivala minimalna pobjeda domaćina, Kopunović je izvanredno prešao jednog igrača obrane Osijeka i sa 16 metara matirao Skendera.</p>
<p>• Stadion ŠRC Kamen Ingrad</p>
<p>KAMEN INGRAD - OSIJEK 2-0 (1-0)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 6,5, Kovač 6 (od 76. Čizmek -), Urilić 7, Zekić 7 (od 88. Jakirović -), Bajsić 6 (od 54. Bešlić 6), Balašković 6, Kopunović 7, Rendulić 6, Kralj 6,5, Smoje 6,5, Vukica 7.</p>
<p>OSIJEK: Skender 6,5, Božinoski 6, Radić 5 (od 54. Balatinac 5,5, Miolardović 5, Pranjić 6, Brkić 5,5 (od 68 Grnja -), Ljubojević 5, Špehar 5, Vratović 5 (od 64. Mur 5), Mikulić 5,5, Buljat 5,5. </p>
<p>SUDAC: Vice Pavić (Split) 6. GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Zekić (29.), 2-0 Kopunović (83.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kralj, Vuica, Mikulić, Kovač, Rendulić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran ZEKIĆ.</p>
<p>Drago Štajduhar</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Maksimirski »Strippy« napokon u reprezentaciji? </p>
<p>Kranjčar već dugo cupka sjedeći na klupi s podignutom rukom u zraku, napeto iščekujući da ga »profesor« izbornik p(r)ozove. Naime, očito je da daroviti učenik ima štogod za reći. No, kad god se A selekcija spremala na pripreme uoči neke važne utakmice, Barić je na Kranjčarove uporne vapaje »Idem i ja!«, uvijek odgovarao poznatom replikom: »Ne, ti ne!«</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Niko Kranjčar ove nas je subote neodoljivo podsjetio na veseljaka Strippyja, lika iz nekad vrlo popularnog crtanog filma. Strippy je simpatični vragolan koji svaku epizodu završava na podu grčeći se od neizdrživog smijeha, s hektolitrima suza u očima. Naravno, predmet njegova ismijavanja zločesti su likovi kojima uvijek uspije prirediti kakvu psinu, nakon čega i gledatelje zarazi svojim gotovo histeričnim cerekom. A u subotu se i sâm Niko do suza ismijavao s Varteksovom obranom. Uz dužno poštovanje varaždinskim nogometašima, toga je dana ipak bilo vidljivo da je Dinamo za klasu kvalitetnija momčad i da su maksimirski napadači »Strippyjevskom« lakoćom činili »psine« u domaćem kaznenom prostoru.</p>
<p> Efektni driblinzi, piruete, proigravanja iza leđa, pa postignut pogodak preko glave, tuneli... Sve su to detalji koji su se našli na Dinamovu subotnjem repertoaru, kad su »plavi« pobijedili s (pre)malih 2-0. E sad, veliko je pitanje može li Dinamo prikazati barem djelić takvog opusa u dvoboju protiv ponešto ozbiljnijeg suparnika. Primjerice, protiv ukrajinskog Dnjipra u drugom kolu Kupa Uefe... No, na taj ćemo odgovor još neko vrijeme pričekati. </p>
<p> U Varaždinu je, dakle, glavni zabavljač bio - Niko Kranjčar. A takva je njegova igra automatski reaktivirala medijski pritisak na izbornika Otta Barića da u nacionalnu selekciju napokon ugura i Dinamova kapetana. A Kranjčar već dugo cupka sjedeći za klupom s podignutom rukom u zraku, napeto iščekujući da ga »profesor« izbornik p(r)ozove. Naime, očito je da daroviti učenik ima štogod za reći. U nekoliko je navrata to pokazao u nastupima za mladu hrvatsku reprezentaciju, a nerijetko zna bljesnuti i u Dinamovu dresu. Kad god se A selekcija spremala na pripreme uoči neke važne utakmice, Barić je na Kranjčarove uporne vapaje »Idem i ja!«, uvijek odgovarao poznatom replikom: »Ne, ti ne!«.</p>
<p> No, izvjesno je da ga izbornik ima na »rendgenu« i da će 19-godišnji Kranjčar uskoro doista i osvanuti u nacionalnoj selekciji. Pitanje je samo - kada. Ovom smo prilikom pokušali pronaći razloge »za« i »protiv« brzopoteznoga Kranjčareva ulaska u nacionalnu selekciju.</p>
<p>• Razlozi »za«: </p>
<p> - sjajan je dribler, pogotovo na malom prostoru, i dojam je da hrvatska reprezentacija takvog igrača niti nema. Izbornik stalno žali za nedostatkom kakvog »fantasista«, odnosno igrača-umjetnika, koji može preuzeti ulogu kreatora igre. A Kranjčar je upravo taj!</p>
<p> - kaže da najviše voli igrati u veznome redu, kao polušpica. Protiv Varteksa je, međutim, briljirao u ulozi klasičnog napadača, na poziciji na kakvoj nije ordinirao već pune dvije godine. Dakle, univerzalan je igrač.</p>
<p> - konstitucijski je vrlo čvrst, može izdržati klinčeve s jakim protivnicima. Za razliku od mnogo naših nogometaša, Niko je vrlo rijetko - na travi;</p>
<p> - dojam je da taj dečko mislima ipak nije suviše uzletio, da je još čvrsto na zemlji, neovisno o silnoj medijskoj pompi koja ga prati još iz vremena kad je tek počeo juniorski staž. Određeni korektiv u Nikinu ponašanju svakako je i otac Zlatko, koji je u svojoj iznimno uspješnoj igračkoj karijeri spoznao sve zamke preranog izleta u visine.</p>
<p>• Razlozi »protiv«:</p>
<p> - još je uvijek nepoznanica kako će Kranjčar reagirati protiv jakog suparnika. Varteksovi nogometaši, primjerice, nisu načinili niti jedan žuti karton, gotovo da i nisu ulazili u izravne dvoboje, što je Dinamovu kapetanu automatski davalo prostora za piruete i vješta proigravanja. Ali, pitanje je kako će reagirati kad naleti na nekakvoga Gattusa... Istina, bio je sjajan u dvoboju protiv Engleza u Londonu, ali to je ipak bila prijateljska utakmica;</p>
<p> - hrvatskoj je selekciji potrebno nekakvo kadrovsko osvježenje u svlačionici, no pitanje je treba li baš sad, u krucijalnim dvobojima protiv Slovenaca, mijenjati »krvnu sliku« reprezentacije uvođenjem novog igrača;</p>
<p> - nedostatak kontinuiteta dobrih igara. Njegovi su nastupi još na razini »toplo-hladno«, postoje razdoblja praznoga hoda i nikako da spoji nekoliko uzastopnih dopadljivih utakmica;</p>
<p> - mnoge iritira silan medijski marketing kakav se stvorio oko Kranjčareva imena. Gotovo svakodnevno »silovanje« Barića s temom Dinamova kapetana može stvoriti i svojevrsni kontraefekt. Osim toga, pitanje je kako na to gledaju njegovi potencijalni suigrači u reprezentaciji ili oni koji nemaju takvo medijsko zaleđe. U svemu je tome sâm Niko, doduše, najmanje kriv.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Igrači moraju stalno željeti pobjeđivati« </p>
<p>»Ovih ću dana mnogo razgovarati sa svojim igračima, jer su očito zaboravili lekciju iz Portugala. Možemo uspjeti samo onda kad stalno želimo pobjeđivati i borimo se za to, krvavih koljena. Drugog načina nema«, rekao je Lino Červar</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Okolnim putem preko Skopja i Ljubljane vratili su se rukometaši Zagreba iz grčke Verije. Tamo su izgubili sa 27-28 dvoboj 2. kola skupine E Lige prvaka protiv domaćeg Filipposa, a kad Lini Červaru, Zagrebovu treneru, spomenete utakmicu, samo će duboko uzdahnuti:</p>
<p>- U prvom nas poluvremenu nije nigdje bilo, u drugom nas je bilo, i te kako, ali na kraju nam je nedostajalo sreće. No, kad pogledam cijelu utakmicu, moram priznati da nismo ni zaslužili da nas pomazi sreća. </p>
<p>Kako se moglo dogoditi da igrači krivo uđu u utakmicu, ako se cijelog tjedna pričalo samo o tome? Červar vidi problem u glavama igrača, jer tamo sve počinje. </p>
<p>- Moji igrači nisu odlučni izboriti pobjedu na gostujućem terenu. Obrana nam je bila bez žara, a bez toga ne ide. Olako smo primali pogotke, četiri s deveterca, još nekoliko iz polukontre nakon naših pogrešaka, objašnjavao je Červar.</p>
<p>U drugom su poluvremenu zagrebaši očito shvatili da tako neće napraviti ništa. Rastrčali su se i zaigrali kako se od njih i očekuje. Pokazali su da znaju igrati majstorski.</p>
<p>- Postali su agresivni, anulirali su sedam pogodaka grčke prednosti. Međutim, igrači su mislili da ćemo Grke dobiti samo napadom. A to je jako teško, jer imamo samo jednoga pravog šutera, Lackovića, što je premalo. Uspjeti možemo samo s dobrom obranom, kaže Červar. </p>
<p>Zagreb je sam sebi zakomplicirao život. Naime, na ruku mu je išao i rezultat iz Norveške, gdje je Sandefjord pobijedio segedski Pick sa 26-24. Da je Zagreb pobijedio u Veriji, bio bi jedina momčad u skupini E sa četiri boda i svakako bi mu mnogo lakše bilo ići na gostovanje u Szeged idućeg vikenda. Ovako Zagreb drži prvo mjesto u skupini samo zahvaljujući najvećoj razlici pogodaka. </p>
<p>- Ovom smo pobjedom mnogo toga mogli riješiti, ali smo propustili lijepu priliku, zakomplicirali si život. Sad nam ne preostaje ništa drugo nego svaku utakmicu do kraja skupine ići »na glavu«, uzdahnuo je Zagrebov trener, dodavši na kraju:</p>
<p>- Ovih ću dana mnogo razgovarati sa svojim igračima. Utakmica u Veriji nešto im je pokazala i želim da to shvate, jer su očito zaboravili lekciju iz Portugala. Možemo uspjeti samo onda kad stalno želimo pobjeđivati i borimo se za to, krvavih koljena, beskompromisno. Drugog načina nema.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Teška sezona za Kruščića </p>
<p>»Ne smijemo se skrivati iza mladosti momčadi. Prošle su sezone osvajanjem naslova hrvatskog prvaka igrači uvidjeli što znači biti pobjednik, a sad moraju pokazati da znaju i bez Rađe, Zdovca, Sesara, Žižića i Skansija«, kazao je trener Kruščić </p>
<p>SPLIT, 20. listopada</p>
<p> - Nedjelja je na Gripama prošla u razgovoru trenera Splita CO Predraga Kruščića s igračima. </p>
<p>Novi je sastanak bio u ponedjeljak, a iza zatvorenih su vrata raspravljali trener Kruščić, predsjednik Dino Rađa i sportski direktor Velimir Perasović. Težak poraz od Širokog Hercegtiska sa 70-94 u dvorani Pecari na splitske je rane slabe i inodolentne igre stavio još malo soli. </p>
<p>Mnogo je upitnika, a Kruščić je otvoreno upitao igrače mogu li nastaviti suradnju. Dobio je pozitivan odgovor, što i nije čudno. Slična je anketa bila provedena i među hajdukovcima, pa su igrači koji su otvoreno rekli što ih tišti u odnosima s trenerom neko vrijeme bili u nemilosti. Čini se da je ipak prerano razgovarati o drastičnim promjenama, sezona je tek počela i kredit su zaslužili svi, od igrača i trenera do uprave. Porazi su neugodni, no put prema vrhu nije nikad lagan. No, mogao bi biti i lakši zahvaljujući pravilnim prosudbama i fleksibilnijim stavovima. </p>
<p>- Poraz je šokantan. Stoga sam se pitao je sam li ja krivac za takvu negativnu reakciju momčadi. Nisam vjerovao da ćemo biti toliko frustrirani. Igrači su pojedinačno na moj upit odgovorili pozitivno. Međutim, to za mene nije dovoljno. Uvidio sam da ćemo imati vrlo tešku sezonu, ali i kao trener i čovjek uvjeren sam da ćemo ići naprijed. Neke svoje probleme igrači moraju riješiti sami. Optimist sam, uvidio sam situaciju, a Široki nam se sigurno neće ponoviti, kaže trener Splita CO Predrag Kruščić. </p>
<p>»Žuti« su u prva četiri kola regionalne lige po dva puta pobijedili i izgubili, što i nije nerealno, ali igra je blijeda i jalova. Očekivao se upečatljiviji kolektivni, ali i pojedinačan učinak. Široki je pokazao da način igre, ali i odnos prema obvezama mora biti barem za oktavu viši. Svjestan je toga i Kruščić, koji je rekao: </p>
<p>- Ne smijemo se skrivati iza mladosti momčadi, a od plakanja nema koristi. Više ne smijemo dopustiti da se sramimo kao u Širokom. Prošle su sezone osvajanjem naslova hrvatskog prvaka igrači uvidjeli što znači biti pobjednik, a sad moraju pokazati da znaju funkcionirati i bez Rađe, Zdovca, Sesara, Žižića i Skansija. Moraju znati podnositi negativnu kritiku i pokazati da mogu izaći iz ove situacije. Istina uvijek dođe na vidjelo, a najbolji će odgovor dati vrijeme. Do kraja ove polusezone imat ćemo sasvim jasnu sliku. Liga je duga, a preinake u igri sasvim su moguće. Zasad je samo McCants pokazao da je pojačanje, a ozbiljno ću razgovarati s Videnovim i Smithom. </p>
<p>Subotnji ogled s Cibonom VIP idealna je prilika da se ispere gorčina loših igara na početku prvenstva. No, niti »vukovi« nisu na očekivanoj razini, pa ćemo gledati dvoboj posrnulih divova, koji trebaju reahabilitaciju. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Bude li potrebno, sankcionirat ćemo igrače«</p>
<p>»Igrači ne dišu zajedno. Ne resi nas kolektiv u igri, napadačke akcije igrači odigravaju samostalno«, kaže trener košarkaša Zagreba Vulić </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Poraz košarkaša Zagreba na gostovanju u Beogradu kod Reflexa nije previše uzbudio vodstvo kluba. Ionako je prema njihovim riječima omjer pobjeda i poraza (1-3) sukladan očekivanom, no ono što je naljutilo trenera Jakšu Vulića izrečeno je oštrim tonom: </p>
<p>- Igrači ne dišu zajedno. Ne resi nas kolektiv u igri, napadačke akcije igrači odigravaju samostalno. Ako se to ubrzo ne riješi, ostat ćemo bez opcija, a ono što bi moglo uslijediti bit će sankcije igračima. </p>
<p>Svjestan je Vulić da to nije popularno rješenje, ali morat će pribjeći istom ne riješi li se situacija na treninzima i ne podigne li se razina igre momčadi. Razlog je tome nedostatak igrača koji bi pojačali konkurenciju u momčadi i zaoštrili, naoko, sigurne pozicije pojedinih igrača. </p>
<p>- Uskoro počinje Uleb kup i ono što napravimo u sljedeća tri tjedna pratit će nas idućih mjeseci. Priliku smo dali mladima, no ono što nekome daruješ taj to ne cijeni i naša je akcija ispala kontraproduktivna. Trebaju nam dva visoka igrača, koji bi igrali leđima košu, skakali i otvarali šuteve za vanjske igrače, pojadao se Vulić. </p>
<p>Inače, situacija oko Brada Bridgewatera još nije riješena. Kandidirat će za momčad u subotu, kad zagrebaši ugošćuju Pivovarnu Laško, no Vulić zasad nije impresioniran Amerikancem. </p>
<p>- Miljkovićeva ozljeda trebala bi biti sanirana do subote, Piplovića boli koljeno, no podignemo li igru, odnosno, zaigramo li kao momčad trebali bismo tu utakmicu riješiti u našu korist, završio je Vulić.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatski šahisti 27., šahistice 26.</p>
<p>PLOVDIV, 20. listopada</p>
<p> - Šahovska reprezentacija Hrvatske poražena je u posljednjem kolu Europskog prvenstva protiv Grčke s 2,5-1,5 te su okončali nastup na neslavnom 27. mjestu u konkurenciji 37 momčadi.</p>
<p>Čovjek »odluke« opet je bio Nenad Šulava, koji je pretrpio treći uzastopni poraz. Poslije velike borbe remizirali su Zdenko Kožul, Ognjen Cvitan i Hrvoje Stević. Ukupno su osvojili tek 7 bodova.</p>
<p>U devet odigranih kola hrvatski šahisti su postigli tek dvije momčadske pobjede i tri remija uz četiri poraza i tako nastavili crnu seriju neuspjeha iz Batumija 1999. i Leona 2001 godine. Jedina nam je utjeha četvrti najbolji rezultat Zdenka Kožula na prvoj ploči, koji je osvojio impresivnih 6 od mogućih devet bodova. Vrlo dobar bio je i Ognjen Cvitan, koji je na drugoj ploči ostvario četvrti rezultat prvenstva s 5,5 (9), a ostali su podbacili. Robert Zelčić je na trećoj ploči osvojio tek 3 (8), Hrvoje Stević na četvrtoj 3,5 (7), a pravu katastrofu doživio je Nenad Šulava s 3 poraza iz 3 partije.</p>
<p>A hrvatske šahistice su poražene od vrlo jake ekipe Azerbejdžana s 2-0, pa su sa sedam osvojenih bodova završile tek na 26. mjestu u konkurenciji 31 ekipe. Mirjana Medić je na teškoj prvoj ploči osvojila skromnih 3 (8), Mara Jelica je podbacila s tek 1,5 (5) na drugoj ploči, kao i Vlasta Maček s 1 (3).</p>
<p>Brzim remijem protiv Bjelorusije, muška reprezentacija Rusije nadmoćno je osvojila prvo mjesto sa 17 bodova, a nakon remija protiv Slovenije Izrael je s 15 bodova osigurao srebrnu medalju. U borbi za broncu Gruzija je svladala Poljsku s 2,5-1,5 i za malo pretekla Sloveniju. Naime, Gruzijci i Slovenci osvojili su po 13 meč-bodova, a bronca je pripala Gruzijcima zbog bolje »gol- razlike«.</p>
<p>U konkurenciji šahistica čak četiri ekipe ušle su u posljednje kolo s istim brojem bodova. U »mrtvoj« utrci najbolje i najsretnije bile su šahistice Armenije, koje su pobjedom protiv Poljske s 1,5-0,5 osvojile zlatnu medalju. Pravu senzaciju napravile su Mađarice 2-0 pobjedom protiv Gruzije, kojom su dohvatile srebrno odličje. Ruskinje su osvojile tek broncu nakon neočekivanih 1-1 protiv Litve.</p>
<p>• Konačan redoslijed, šahisti: 1. Rusija 17 (22,5) bodova, 2. Izrael 15 (22,5), 3. Gruzija 13 (22)... 27. HRVATSKA 7 (18); šahistice: 1. Armenija 14 (13), 2. Mađarska 14 (12,5), 3. Rusija 13 (12,5)... 26. HRVATSKA 7 (6,5). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Podignute haaške optužnice protiv Pavkovića i još trojice generala </p>
<p>Visoki dužnosnici jugoslavenske vojske i srbijanske policije optuženi su za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, odnosno za ubojstva, deportacije, nasilno premještanje stanovništva i progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi na Kosovu tijekom 1999. </p>
<p>BEOGRAD/ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Sudac Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) O Gon Kwon u ponedjeljak je potpisao nalog kojim se skida oznaka tajnosti i podižu haaške optužnice protiv Nebojše Pavkovića, Vladimira Lazarevića, Vlastimira Đorđevića i Sretena Lukića, koja se odnosi na akcije srbijanskih snaga na Kosovu 1999. godine, javio beogradski Radio B92. </p>
<p>Nebojša Pavković je u vrijeme intervencije NATO-a na Kosovu 1999. bio zapovjednik 3. armije vojske SR Jugoslavije, nadležne za Kosovo. Vladimir Lazarević je službovao kao zapovjednik Prištinskog korpusa VJ, Vlastimir Đorđević obnašao je funkciju načelnika Resora javne sigurnosti MUP-a Srbije, dok je Sreten Lukić bio zapovjednik Združenog štaba MUP-a Srbije na Kosovu.</p>
<p>Četvorica se terete za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, odnosno za ubojstva, deportacije, nasilno premještanje stanovništva i progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi. U optužnici, koja je po događajima koje pokriva gotovo identična kosovskoj optužnici protiv Slobodana Miloševića, Milana Milutinovića, Nikole Šainovića i Dragoljuba Ojdanića, navodi se da su Pavković, Lazarević, Lukić i Đorđević najmanje od listopada 1998. godine bili sudionici tzv. »zajedničkog zločinačkog potvata«. Prema navodima optužnice, zločini su počinjeni u razdoblju od 1. siječnja do 20. lipnja 1999. </p>
<p>Pavković je bio na funkciji načelnika glavnog stožera VJ i nakon smjene Slobodana Miloševića, a smijenjen je prošle godine. U međuvremenu je bio i pritvoren u okviru istrage o atentatu na premijera Zorana Đinđića. Vladimir Lazarević je nakon ubojstva premijera Đinđića prijevremeno umirovljen. </p>
<p>Vlastimiru Đorđeviću se u proljeće 2001. izgubio svaki trag, a dosad nepotvrđene glasine govorile su da je pobjegao u Rusiju ili pak da je vodio tajne pregovore o suradnji s Haaškim sudom, te da bi se mogao pojaviti kao zaštićeni svjedok u procesu protiv Slobodana Miloševića. Njega je na mjestu šefa javne sigurnosti MUP-a Srbije u siječnju 2001. naslijedio policijski general Sreten Lukić koji i danas obnaša tu dužnost unatoč ponovljenim upozorenjima da bi se njegovo ime, kako je potvrđeno radiju B92, moglo naći na listi optuženih u Haagu.</p>
<p>U izjavi za B92 visoki predstavnik Tužiteljstva rekao je da se očekuje što skorije izručenje optuženih i da nema govora o tome da četvorici bude suđeno pred domaćim pravosuđem, ali je predsednik Nacionalnog vijeća za suradnju s Haagom i ministar vanjskih poslova SCG izjavio za Televiziju B92 da očekuje da će slučajevi po optužnicama protiv generala vojske i policije biti prepuštene domaćem pravosuđu. (Hina i V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Đinđićev tjelohranitelj tvrdi da se na premijera pucalo s dvije strane </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Milan Veruović, šef osobnog osiguranja 12. ožujka ubijenog premijera Srbije Zorana Đinđića, izjavio je u intervjuu za Radio B92 kako vjeruje da je Đinđića ubio nepoznati snajper kojim se pucalo iz Birčaninove ulice. Veruović vjeruje da su u atentatu na Đinđića sudjelovala dva, a ne samo jedan snajperist, kako je pokazala službena istraga, i da su dva metka ispaljena iz Ulice admirala Geprata, a smrtonosni po Đinđića iz zgrade u Birčaninovoj broj 6, iz suprotnog smjera. </p>
<p>Kako je provjerila redakcija radija B92, u toj zgradi u Birčanonovoj ulici, iz koje se jasno vidi parking Vlade Srbije, od rujna prošle godine nalazi se Ministarstvo za lokalnu samoupravu. </p>
<p>»Izišao sam iz auta, iznio premijerove štake i torbu, dodao mu štake i s njim krenuo prema ulazu u Vladu. U tom trenutku, kad smo već prilazili ulaznim vratima, okrenuo sam se da zatvorim vrata od auta i čuo sam prigušeni pucanj, kao da je nešto puklo u zgradi. Čuo sam premijerov jauk i shvatio što se događa. U istom trenutku kad je on pogođen čuo sam veliki prasak koji je pogodio mene. Pao sam ispred Vlade, a on se naslonio na vrata i propao u hol kroz vrata Vlade koja su u tom trenutku bila zatvorena, što nije bio običaj. Nekako sam otpuzao do auta, a tada je uslijedio treći metak, pogodio zid zgrade, što je značilo da nas još uvijek drže na nišanu. Ostali iz osiguranja ukazivali su pomoć premijeru, a ja sam ušao u auto kao zaklon. Šefa su već unosili u drugo vozilo i krenuli ka Urgentnom centru«, ispričao je tjelohranitelj za B92. </p>
<p>Veruović, ranjen u atentatu i do sada četiri puta operiran, tvrdi da tijekom istražnog postupka nije napravljena rekonstrukcija zločina. On nije bio saslušan u prva četiri mjeseca nakon ubojstva premijera Đinđića, a svojim iskazom, konstatira Radio B92, »ozbiljno dovodi u pitanje do sada objavljene rezultate istrage«.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Trojica Palestinaca ubijena u novom izraelskom napadu u Gazi</p>
<p>GAZA, 20. listopada</p>
<p> - Trojica Palestinaca, među kojima i dvojica pripadnika radikalne skupine Hamas, ubijena su u Gazi u raketnom napadu izraelskog helikoptera na jedan automobil, izjavili su u ponedjeljak palestinski očevici.</p>
<p>Desetero ljudi ozlijeđeno je u tom napadu u kojem je uništeno vozilo dok se kretalo sjevernim dijelom Gaze, kazali su očevici.</p>
<p>Izraelski borbeni zrakoplovi tipa »F-16« i helikopteri tipa »Apache« aktivni su nad gradom. Izraelska je vojska priopćila da je u napadu zrakoplova ranije u ponedjeljak uništena Hamasova tvornica oružja.</p>
<p>Palestinci su rekli da je taj napad bio usmjeren protiv obližnje kuće čelnika druge militantne skupine, Islamskog džihada. Čelnik Abdullah al Shami nije bio kod kuće u to vrijeme, rekli su izvori. (Dpa/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Izetbegović nakon smrti dobio iskaze poštovanja od svih viđenijih Hrvata u BiH</p>
<p>Iako je njegova vojska u jednom trenutku ratovala protiv Hrvata, Izetbegović je nakon smrti ipak dobio iskaze poštovanja od praktično svih relevantnih čimbenika u hrvatskom narodu / I to dosta govori, posebno u usporedbi s neumjesnim reakcijama iz Republike Srpske i Srbije kako je tek smrt spasila Izetbegovića od toga da bude optužen za navodne ratne zločine </p>
<p>SARAJEVO, 20. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Smrt Alije Izetbegovića, dugogodišnjeg neospornoga bošnjačkoga lidera sigurno će označiti kraj jednog važnog razdoblja u povijesti Bosne i Hercegovine. Svi se slažu u tome da je Izetbegović bio možda i najvažnija figura u novijoj povijesti ove zemlje, a neki će, poput Paddyja Ashdowna, izraziti sumnju da bi BiH uopće opstala da nije bilo Izetbegovića.</p>
<p>Među brojnim izrazima sućuti koji su počeli pristizati odmah nakon objavljivanja vijesti o Izetbegovićevoj smrti posebno je mjesto zauzela poruka koju je uputio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. On je bio prvi strani državnik koji je izrazio sućut obitelji preminuloga bošnjačkoga lidera, a hrvatski je predsjednik istaknuo kako je neupitna državnička uloga Alije Izetbegovića u ratnim i poratnim godinama u BiH, te da je Izetbegović svojom osobnošću i političkim djelovanjem snažno obilježio zbivanja u toj zemlji.</p>
<p>»Često sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, nažalost, nisu uspjele spriječiti rat, a naše smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela održati kao samostalna država«, napisao je predsjednik Mesić.</p>
<p>U sličnom tonu je i poruka s izrazima sućuti koju je uputio hrvatski premijer Račan: »Alija Izetbegović bio je lider bošnjačkog naroda u BiH i nedvojbeno je obilježio ratna i poslijeratna zbivanja u svojoj zemlji. I kad se zbog bolesti morao povući iz politike, osjećao se njegov utjecaj na sva bitna politička događanja na prostoru BiH. Iako narušena zdravlja, iz bolničke postelje isticao je svoju težnju za boljom budućnošću.«</p>
<p>Biranim riječima o Izetbegoviću govore i hrvatski političari u BiH. »S Alijom Izetbegovićem sam imao jako dobro suradnju i dobre međuljudske odnose dok smo bili članovi Predsjedništva BiH, pa i prije, dok je on bio predsjedavajući Predsjedništva Republike BiH, a ja predsjednik Federacije BiH. Izetbegović je, kao vrlo iskusan čovjek, pokazivao strpljenje i skromnost te razumijevanje za drugačije mišljenje, a mi smo u svim bitnim pitanjima, ipak, imali identična politička gledišta, što je rezultiralo značajnim odlukama koje su u to vrijeme bile u funkciji mira u BiH«, kazao je lider Nove hrvatske inicijative Krešimir Zubak. Izraze sućuti uputio je i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović: »Sigurno će ostati zapamćen, a tek će vrijeme, u nekom razumnijem vremenskom iskoraku, realnije procijeniti ulogu Alije Izetbegovića.«</p>
<p>»O značaju i ulozi Alije Izetbegovića, osobito u posljednjih 12-13 godina, svakako će se više moći govoriti sa značajnije vremenske distance, ali je neosporno da je Alija Izetbegović dao nemjerljiv doprinos kidanju okova komunizma i u izgradnji slobodne i demokratske BiH«, rekao je čelnik HDZ-a BiH Bariša Čolak.</p>
<p>Izraze sućuti uputile su i brojne druge osobe iz javnog i političkog života Hrvata u BiH. Predsjednik HKD »Napredak« Franjo Topić naglasio je da će zadugo ostati Izetbegovićev pečat na ustroju ondašnje i današnje BiH: »Trebat će puno truda, smirenosti i strpljivosti da se detaljnije i objektivnije analizira njegov politički rad i njegova povijesna uloga u BiH i na prostoru bivše države. Bez obzira na pozicije i poglede, ipak će se morati uvijek imati na umu da su to bila uistinu teška vremena, urušavanje jedne i stvaranje nove države, promjena društvenog sustava i uz sve to došao je krvavi rat, gdje se s obzirom na sve okolnosti nije bilo lako snalaziti«, napisao je Topić.</p>
<p>Vidljivo je ipak da neki hrvatski dužnosnici u BiH s malom dozom rezerve govore o Izetbegovićevoj ulozi, odnosno izbjegavaju cijeli njegov politički opus ocijeniti pozitivnim. To je, naravno, i razumljivo s obzirom da odnosi Izetbegovića i njegove administracije s vodstvom Hrvata u BiH i službenim Zagrebom nisu uvijek bili tako sjajni. Posebno je to bilo izraženo tijekom hrvatsko-muslimanskog rata u BiH 1993. godine, ali i kasnije, kada su Hrvati imali primjedbe na ponašanje vlasti predvođene Izetbegovićevom SDA.</p>
<p>S druge strane, u Sarajevu su pokatkad optuživali RH, odnosno Tuđmanov režim, za želju za podjelom BiH, te za unutarnju i vanjsku agresiju. Naravno, odnosi između Izetbegovićevih vlasti u Sarajevu s jedne, i RH, odnosno predstavnika Hrvata u BiH s druge strane, imali su svoje uspone i padove.</p>
<p>Izetbegoviću su Hrvati često zamjerali to što se 1991. godine distancirao od rata u Hrvatskoj, kazavši da »to nije naš rat« i nazvavši napade JNA i srpskih pobunjenika na hrvatske branitelje »bratoubilačkim ratom«, a ne pravim imenom - agresijom. </p>
<p>Ipak, bio je to Izetbegovićev politički manevar. Predvodeći slabašnu vlast u Sarajevu, ugroženu prijetnjama s istoka, najviše što je i mogao učiniti bio je da spriječi mobilizaciju muslimanskih mladića u redove JNA koja je napadala Hrvatsku. Savezništvo Hrvata i Muslimana postojalo je početkom srpske agresije na BiH 1992. godine. </p>
<p>No, vojni porazi, zakulisne igre međunarodne zajednice, poput onih s Vance-Owenovim planom, te brojni drugi čimbenici doveli su do rata između HVO-a i Armije RBiH 1993. godine. Savezništvo je obnovljeno početkom 1994. godine u Washingotnu. Tadašnji je sporazum omogućio stvaranje hrvatsko-muslimanske Federacije BiH, a »splitski sporazum« Tuđmana i Izetbegovića iz 1995. godine bio je uvod u oslobodilačke akcije, kada su hrvatske i bošnjačke postrojbe oslobodile veliki dio BiH i omogućile postizanje Daytonskoga mira.</p>
<p>Iako je njegova vojska u jednom trenutku ratovala protiv Hrvata, Izetbegović je nakon smrti ipak dobio iskaze poštovanja od praktično svih relevantnih čimbenika u hrvatskom narodu. I to dosta govori, posebno kada se usporedi s doista neumjesnim reakcijama iz Republike Srpske i Srbije gdje se nastoji uvjeriti kako je tek smrt spasila Izetbegovića od toga da bude optužen za navodne ratne zločine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pentagon se ne miri s obrambenim osamostaljivanjem Europe</p>
<p>Na djelomično vojno osamostaljivanje Europe uporno je pozivao Washington, ali za prošle administracije / Dolaskom Donalda Rumsfelda i prebacivanjem dobrog dijela američke vanjske politike u ruke Pentagona, prema Europi su krenule poruke kritika i sumnji</p>
<p>BRUXELLES, 20. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američko nezadovoljstvo manjkavom transparentnošću europskih rasprava o obrambeno-sigurnosnom aspektu novog ustava EU kao i selektivno čitanje poruka europskih lidera o budućoj obrani velike Europe izazvali su nove napetosti u i onako kompliciranim transatlantskim vezama. </p>
<p>Nakon nekoliko bombastičnih izjava američkog veleposlanika pri NATO-u Nicholasa Burnsa (»EU se natječe s Atlantskim savezom«) i potom intenzivne rasprave skupine zemalja o razmjerima europskog obrambenog povezivanja, na marginama bruxelleskog summita EU, jedini je razumljiv korak bilo pozivanje na dijalog. </p>
<p>Najprije su Amerikanci na vlastito traženje dobili izvanrednu sjednicu Stalnog vijeća NATO-a, a potom se na visokoj diplomatskoj razini sastaju predstavnici NATO-a i EU, »kako bi razjasnili eventualne nepoznanice«, objasnili su svrhu okupljanja glasnogovornici obaju institucija. </p>
<p>Američki je veleposlanik pri NATO-u reagirao burno i pretjerano s ciljem da već na startu stvori dovoljno elektriciteta za dobru svađu. Europska je strana zbunjena američkim reakcijama jer je evidentno kako niti najjednostavnije izjave europskih lidera, poput suzdržane Chiracove poruke da »nema Europe bez obrane, obrana treba biti otvorena svima kompatibilna s našim obavezama prema NATO-u« nisu ugodne svakom uhu u Washingtonu. </p>
<p>Zločestiji dovode ovu najnoviju eskalaciju netrpeljivosti u vezu sa transatlantskim bitkama na drugim stranama, poglavito u WTO-u. Tamo su trenutno aktualni američka govedina, europska zabrana uvoza genetski modificiranih organizama i trajan spor oko subvencija američkim čeličanama. Svemu daje začin europska nespremnost da u Irak pošalje vojnike i milijarde eura za obnovu. Već tradicionalno razilaženje američkih glavnih poluga vlasti stvorilo je zbrku u europskim glavama, jer jedno se čuje iz Bijele kuće, drugo od Colina Powella, dok se Pentagon ponaša kao država i državi. </p>
<p>Ovog trenutka, stajališta Pentagona razlog su sazivanju sastanaka i novo podizanje temperature u odnosima SAD-EU. Amerikanci tumače namjere Europljana da u svoj budući ustav EU unesu elemente koji će im jamčiti više samostalnosti u pitanjima kolektivne obrane kao pokušaj da se dovede u pitanje NATO-ov kredibilitet. Europljani bez izuzetaka tvrde da je NATO »bio oslonac europske sigurnosti pola stoljeća i takvim će ostati«, kaže Silvio Berlusconi u ime EU. »Nema potrebe za dramatiziranjem, Europi treba i taj sigurnosni dio, pri čemu zaista nitko ne želi dovesti u pitanje kredibilitet i moć NATO-a«, tvrdi Javier Solana. </p>
<p>»NATO je stup europske obrane«, kategoričan je Tony Blair. »Svima bi trebalo biti savršeno jasno da se EU ne natječe s NATO-om«, umirujuće poručuje belgijski premijer Guy Verhofstadt.</p>
<p>Amerikancima je, dakle, nerazumljiva i neprihvatljiva europska namjera jačanja sigurnosne komponente EU, tako da bi u nekim akcijama, onima za koje NATO nije zainteresiran, svoj stupanj nezavisnosti potvrdi čak i ne oslanjajući se na NATO-ove resurse. O tome su se u rujnu ove godine načelno dogovorile Francuska, Velika Britanija i Njemačka. </p>
<p>Mogućnost akcije izvan NATO-ovog sustava spomenuta je u kontekstu potencijalnog europskog angažmana u akcijama ograničenog dometa i od usko europskog interesa. Na ovakvo osamostaljivanje Europe uporno pozivao Washington, ali za prošle administracije. Dolaskom Donalda Rumsfelda i prebacivanjem dobrog dijela američke vanjske politike u ruke Pentagona, prema Europi su krenule poruke kritika i sumnji. </p>
<p>Europljani su samostalnost namjeravali istaknuti i izgradnjom posebnog stožera u Tevurenu na rubu Bruxellesa, od čega se do daljnjega odustalo, što se tumači gestom dobre volje za smirivanju američke nervoze. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Saddam iz tajnog skrovišta poziva Iračane na »sveti rat«</p>
<p>Bivši irački predsjednik je novim obraćanjem naciji dao do znanja da se u svom skrovištu osjeća neuhvatljivim kako za američke vojnike tako i za iračke lovce na njegovu glavu ucijenjenu na 25 milijuna dolara</p>
<p>ANKARA, 20. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nasilno svrgnuti irački predsjednik Saddam Hussein pozvao je ponovno svoje sunarodnjake na džihad (sveti rat) protiv omrznutih invazora i njihovih pomagača koje je nazvao demonima zla. »Vaši udarci, koje oni ne očekuju, nanose im teške rane«, rekao je. Poručio je kako Irak nije lak zalogaj i da svakim danom postaje sve veći otrov za agresore. </p>
<p>Saddamova pismena poruka naciji s autentičnim potpisom, datirana 9. listopada, proslijeđena je, kao više ranijih sličnih obraćanja, katarskoj tv mreži Al Jazeera. Pismo je, najvjerojatnije iz sigurnosnih razloga, pušteno u opticaj četiri dana kasnije. Prema nepotvrđenim informacijama, Saddam je otvoreno pismo uputio iz svog glavnog uporišta u rodnom mjestu Tikritu, oko 170 kilometara sjeverno od Bagdada. </p>
<p>Saddam je novim obraćanjem naciji dao do znanja da se u svom tajnom skrovištu osjeća neuhvatljivim kako za američke vojnike tako i iračke lovce na njegovu glavu ucijenjenu na 25 milijuna dolara. Svi dosadašnji napori da se svrgnuti irački predsjednik uhiti ili ubije bili su uzaludni. A to, po mnogim ocjenama, snaži i pojačava podzemni irački pokret otpora, naročito u »sunitskom trokutu« čija je jedna od ključnih točaka, pored Bagdada i Falluje, upravo Tikrit. </p>
<p>To se može zaključiti na temelju čitave serije najnovijih napada na američke okupacijske snage, ali i na iračke policijske postrojbe. Tako su u gradu Kirkuku, na sjeveru zemlje, ubijena dvojica američkih vojnika. U Falluji, snažnom sunitskom uporištu, jedan Iračanin je ubijen, a drugi ranjen kad su irački gerilci otvorili vatru na američku vojnu ophodnju. </p>
<p>Najteži sukob odigrao se kod grada Khaldiyah, pedesetak kilometara zapadno od Bagdada. U napadu na američki vojni konvoj, u kojem se nalazilo vozilo sa municijom, došlo je do strahovite eksplozije praćene crnim dimom. Na tv snimkama mogla se zamijetiti skupina razdraganih Iračana kako plešu od radosti zbog uništenja američkog vozila. Neki od njih uzvikivali su i slogane potpore Saddamu Husseinu.</p>
<p>Ishitreni potezi</p>
<p>Američke snage su uspjele odgovoriti na napad. Rečeno je da je ranjeno dvoje napadača. No, bolnički izvori navode da je ranjeno pet osoba, od kojih se troje nalazi u vrlo teškim stanju. Inače, u dosadašnjim izravnim napadima iračke gerile, od 1. svibnja, kada je američki predsjednik George W. Bush proglasio formalno okončanje glavnih vojnih operacija, ubijena su 103 američka vojnika. </p>
<p>Ta crna bilanca slikovito potvrđuje kako se poratni Irak nalazi još daleko od mira i sigurnosti. Pokazuju to i neki dosta nervozni i očito ishitreni potezi kako američkih sve nervoznijih trupa, tako i civilnog Vijeća za privremenu upravu Irakom. Tako je predsjednik Vijeća Iyad Allawi, koji se najvjerojatnije ni osobno ne osjeća dovoljno sigurnim, pozvao na hitno mobiliziranje snaga stare Saddamove vojske. On vjeruje kako bi se na taj način u vrlo kratkom roku moglo najučinkovitije pomoći američkim snagama na užarenom iračkom terenu.</p>
<p>Upravitelj Iraka Bremer je nakon konzultiranja sa Pentagonom dosta hladno i glatko odbio taj prijedlog. Iako pritom nije dano nikakvo obrazloženje, sigurno je da se washningtonska administracija pribojava dva golema izazova: prvo, da bi se okupljanje tih poraženih snaga moglo pretvoriti u bumberang koji bi se mogao razbiti američkim vojnicima o glavu, drugo, što bi za uspostavu iračke vojske trebalo izdvojiti nove milijarde dolara. Umjesto toga, Amerikanci nastavljaju postupnu obukom 700 iračkih časnika koji su, kako se tvrdi, nakon konačnog odlaska Saddamovog režima, naklonjeni demokratizaciji Iraka. </p>
<p>U međuvremenu, gotovo sve američke nade u razrješenje iračkog čvora vežu se za donatorsku konferenciju koja će se uskoro održati u Madridu. Cilj je da se od oko 150 potencijalnih donatora osigura 15 do 20 milijardi dolara. Možda će se taj iznos i dogovoriti, ali kao i u sličnim ranijim donatorskim situacijama teško u zbilji realizirati. </p>
<p>Još je upitnije slanje novih vojnih pojačanja u sustav međunarodnih stabilizacijskih snaga u Iraku. Pakistan i Saudijska Arabija upućivanje vlastitih postrojbi u turbulentni Irak uvjetuju postizanjem konsenzusa unutar Organizacije Islamske konferencije (OIC) te tvrde kako takav poziv treba doći i od iračkog naroda. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Blairu »zadrhtalo« srce, politički pritisci se nastavljaju </p>
<p>U nedjelju britanski premijer više sati proveo u bolnici zbog nepravilnog rada srca/ No, u ponedjeljak već je bio za svojim radnim stolom raspoložen i oporavljen </p>
<p>LONDON, 20. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair proveo je ponedjeljak za svojim radnim stolom, premda su mu liječnici naredili 24-satni odmor, nakon što je dan ranije više sati proveo u bolnici zbog nepravilnog rada srca. Tony Blair je »dobro, raspoložen je, i oporavio se 100 posto«, izjavio je njegov službeni glasnogovornik . No, ipak, najavljeno je, da će se umjesto Blaira Donjem domu obratiti njegov ministar vanjskih poslova, Jack Straw.</p>
<p> Uzrok nepravilnog rada srca, tahikardije, može biti stres ili čak previše kave, a katkada liječnici nemaju pravo objašnjenje. U Blairovom slučaju mnogi misle da je za sve kriv upravo stres, budući da je britanski premijer zadnjih mjeseci bio svakodnevno izvrgnut velikim političkim napetostima. </p>
<p>Blairova odluka da podrži Ameriku u ratu protiv Iraka izazvala je u Britaniji brojne kritike javnosti. Protiv britanskog premijera okrenuli su se i mnogi iz njegove vlastite Laburističke stranke. Potom, kada je rat već završio, čule su se optužbe da je vlada u Londonu napuhala opasnost oko Saddama. U svađu je protiv svoje volje uvučen i jedan državni savjetnik za naoružanje, dr. David Kelly, koji je potom pronađen mrtav. Vjerojatno se radi o samoubojstvu, a o Kellyjevoj smrti sada se vodi i javna istraga. U taj slučaj na određeni je način umiješana i Blairova vlada. </p>
<p>Na nedavnoj godišnjoj konferenciji britanskih laburista Tony Blair morao se svojoj stranci iznova dokazivati kao lider. Za vratom mu je stalno ministar financija Gordon Brown koji sve otvorenije pretendira na njegovo mjesto. Osim Iraka, birači Blairu zamjeraju i planove za otvaranje elitinih bolnica, te namjere da dramatično povisi studentske školarine. Britanska javnost također misli da se Blair i njegova vlada previše oslanjaju na publicitet i da previše manipuliraju medijima. Odatle je proisteklo određeno nepovjerenje u britanskog premijera, koje danas odražavaju i ankete popularnosti. No, ranije, nakon prve laburističke izborne pobjede 1997., te nakon njene reprize 2001., Blair je uživao dugački medeni mjesec s biračima. Zadnja ispitivanja pokazuju međutim da su se Britanci počeli hladiti prema svom premijeru.</p>
<p>Istodobno su se pojavile i napetosti u odnosima Britanije s nekim partnerima, koji su bili protiv rata u Iraku. Stoga već mjesecima Blair izrazito mnogo putuje po napornim diplomatskim misijama diljem svijeta. Činjenica da se, zajedno s američkim predsjednikom Georgeom Bushom, vjerojatno nalazi i na samom vrhu svakog popisa terorista, također mu ne jamči miran san.</p>
<p>Već i prije nego su se pojavile njegove teškoće sa srcem Blair je bio tip vođe koji želi imati punu kontrolu nad svim događajima. U doba kada mediji dežuraju i rade 24 sata dnevno, pritisci jednostavno nikada nisu prestajali.</p>
<p> No, daleko najveći od svih izazova bio je upravo Irak. Braneći načelo intervencije protiv opasnog lidera, Saddama, Blair se žestoko sukobio i s domaćim i svjetskim javnim mnijenjem. Bitke oko Iraka toliko su ga iscrpile da sada vjerojatno neće imati snage da ostvari svoj san i Britaniju odvede u eurozonu.</p>
<p>Rat u Iraku je, naravno, završio, ali stanje u toj zemlji još nije ni izdaleka mirno pa su napetosti i dalje prisutne. Tony Blair pokušavao je zadnjih dana okončati i novu krizu u Sjevernoj Irskoj. Oni koji ga dobro znaju tvrde da usprkos nabijenom rasporedu nastoji odvojiti i nešto vremena za svoju obitelj. Najmlađe od četvoro Blairove djece, sinčić Leo, star je tek tri godine. </p>
<p>Britanski premijer, koji je ove godine navršio pedesetu, u zadnje je doba ponešto ostario u licu. No, u dobroj je tjelesnoj formi, pazi na ishranu i vježba, a cigaretu nije zapalio otkako se oženio prije više od 20 godina. Liječnici kažu da je nepravilni rad srca neugodna, ali ne i jako opasna epizoda koje se može ali i ne mora ponoviti. No, Times se u ponedjeljak na udarnoj stranici pita: »Koliko će Blair još nastaviti«, dok Express senzacionalistički uzvikuje: »Je li to Blairov kraj«? Tabloid Sun nagađa da će britanski premijer vjerojatno odvesti britanske laburiste u još jednu izbornu pobjedu, te se povući brzo nakon toga.</p>
<p> No, doista je nezahvalno, pa i nemoguće, iz jedne manje zdravstvene nezgode izvoditi neke dalekosežne zaključke o budućoj karijeri Tonyja Blaira. Ma kako ona bude dalje tekla, on je jedan rekord već osigurao - 2. kolovoza 2003. postao je britanskim laburističkim premijerom s najdužim stažom premašivši prijašnji rekord Clementa Attleeja, koji je iznosio šest godina i 92 dana. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Clark i Lieberman izbjegavaju prvi test popularnosti u Iowi </p>
<p>Postupak Liebermana i Clarka, dvojice istaknutih kandidata Demokratske stranke za američke predsjedničke izbore, pokrenuo špekulacije o tome hoće li se oni ozbiljno natjecati na stranačkim skupovima </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - General Wesley Clark i Joseph Lieberman, dvojica istaknutih kandidata Demokratske stranke za američke predsjedničke izbore 2004., odustali su od dolaska na stranačke predsjedničke skupove u Iowi. Time su razljutili neke stranačke dužnosnike nagovijestivši istovremeno tešku borbu za nominaciju kandidata za predsjedničke izbore iduće godine. </p>
<p>Liebermanovi savjetnici rekli su za New York Times da će povući sve osim jednog od ukupno 17 svojih članova stožera u Iowi i poslati ih u države koje, po njihovom sudu, bolje prihvaćaju Liebermana. </p>
<p>Clarkovi pomoćnici kažu da će zadržati minimalnu nazočnost u državi, u kojoj se najranije mjeri popularnost kandidata za predsjedničke izbore i gdje se na stranačkim skupovima izabiru izaslanici koji će davati potporu pojedinom kandidatu na stranačkim nacionalnim konvencijama u New Hampshireu. </p>
<p> Savjetnici generala Clarka opravdali su taj potez nešto kasnijim uključivanjem generala u izbornu utrku te da nije imao vremena organizirati sve što je potrebno za pojavljivanje u Iowi. Većina najiskusnijih organizatora izbora već je angažirana i ima ugovore s ostalim kandidatima.</p>
<p> Objašnjavajući izostanak iz Iowe, Clark je rekao da sve što je mogao učiniti jest primijeniti strategiju generala MacArthura.</p>
<p> »General MacArthur bio je vrlo uspješan u Drugom svjetskom ratu jer je izbjegao japanska uporišta, mjesta gdje su bili najbolje organizirani, i umjesto toga zauzeo otoke gdje su bili u prednosti ili se radilo o neutralnom terenu«. </p>
<p>Drugim riječima, Clark je odlučio da se neće fokusirati na izvore u Iowi nego će svoju pozornost posvetiti New Hamphireu 3. veljače, kada će se službeno birati predsjednički kandidati obiju stranaka. </p>
<p>Postupak Liebermana i Clarka već je pokrenuo špekulacije u Iowi o tome hoće li se oni ozbiljno natjecati na stranačkim predsjedničkim odborima. Odluka je izazvala oštra reagiranja stranačkih vođa, ali i ostalih demokratskih kandidata, koji poručuju Clarku i Liebermanu da su krivo procijenili da Iowa nije važna. </p>
<p>Neki čak kažu kako je strategija izbjegavanja vrlo »opasna«, jer se taj propust više neće moći nadoknaditi.</p>
<p>Sastanci predsjedničkih odbora Demokratske i Republikanske stranke održat će se 19. siječnja 2004. godine. Sastanci su značajni zbog toga što su svojevrsni test snage svakog pojedinog stranačkog predsjedničkog kandidata, unatoč pokušajima nekih saveznih država i kritičara da umanje ili ograniče njihovo značenje.</p>
<p> Svake godine u kojoj se održavaju predsjednički izbori, demokrati i republikanci Iowe okupljaju se kako bi raspravili stranačku strategiju ili iskazali naklonost nekom predsjedničkom kandidatu. Kako se radi o prvom testu snage svakog kandidata, stranački vođe obiju stranaka posvećuju veliku pozornost prvim rezultatima. </p>
<p>Predsjednički skupovi u Iowi postali su značajniji 1972. godine, kada su pribavili ranu potporu kandidatima Georgu McGovrnu, zatim Jimmyju Carteru 1976., Georgeu Bushu 1980. i Garyju Hartu 1984. godine. Loš prolaz na odborima znatno je usporio ostale kandidate. Politički vođe Iowe ističu kako je posao stanovnika Iowe da reduciraju broj predsjedničkih kandidata u ime ostatka nacije. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bushov djed povezan s Hitlerovim financijerom</p>
<p>Prescott Bush bio je jedan od sedmorice direktora Union Banking Corporationa, newyorške investicijske banke u vlasništvu banke koju je kontrolirala njemačka obitelj Thyssen/ Fritz Thyssen financijski je podupirao Hitlera na samom njegovu početku vjerujući da su nacisti bolja opcija od komunizma</p>
<p>WASHINGTON, 20. listopada</p>
<p> - Djed američkog predsjednika Georgea W. Busha bio je direktor banke koju su tijekom Drugog svjetskog rata konfiscirale američke savezne vlasti zbog povezanosti s njemačkim industrijalcem koji je financirao Adolfa Hitlera, otkrivaju nedavno objavljeni vladini dokumenti.</p>
<p> Prescott Bush bio je jedan od sedmorice direktora Union Banking Corporationa, newyorške investicijske banke u vlasništvu banke koju je kontrolirala njemačka obitelj Thyssen, otkrivaju dokumenti iz Američkog nacionalnog arhiva (http://www.nara.gov) s kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti.</p>
<p> Fritz Thyssen financijski je podupirao Hitlera na samom njegovu početku vjerujući da su nacisti bolja opcija od komunizma. Dokumenti ne dokazuju da je Bush u tome izravno sudjelovao. Njegova dužnost u Union Bankingu za njega nikada nije bila političko pitanje i nije utjecala na njegov izbor za senatora Connecticuta 1952. godine.</p>
<p>Izvješća o povezanosti obitelji Bush s tom bankom na Interentu kruže već godinama i objavljena su u nekim od najuglednijih medija. Novi dokumenti iznose dodatne pojedinosti o toj vezi.</p>
<p> Glasnogovornik američkog predsjednika Trent Duffy odbio ih je komentirati.</p>
<p> Banka Union Banking bila je u vlasništvu nizozemske banke Bank voor Handel en Scheepvaardt N.V., koja je bila »usko povezana« s njemačkim konglomeratom United Steel Works, navodi se u izvješću saveznog Ureda za kontrolu stranog vlasništva s nadnevkom od 5. listopada 1942. godine.</p>
<p> Nizozemska banka i čeličana bile su dio poslovnog i financijskog carstva Fritza Thyssena i njegova brata, Heinricha Thyssen- Bornemisze, navodi se u izvješću.</p>
<p> Četiri tisuće dionica Union Bankinga u vlasništvu nizozemske banke bilo je upisano na imena sedmorice američkih direktora, otkriva izvješće koje je potpisao Homer Jones, voditelj Odjela za istragu bivše savezne agencije. </p>
<p> E. Roland Harriman, predsjednik uprave banke i brat bivšeg guvernera New Yorka W. Averella Harrimana, imao je 3.991 dionicu. Bush je imao jednu.</p>
<p>I Harriman i Bush bili su partneri u newyorškoj investicijskoj tvrtki Brown Brothers, Harriman and Co., koja je vodila financijske transakcije banke kao i druge financijske poslove s još nekoliko tvrtki povezanih s Bank voor Handel koje je američka vlada konfiscirala tijekom Drugog svjetkog rata. Union Banking konfiscirana je u listopadu 1942. temeljem Zakona o poslovanju s neprijateljem.</p>
<p> Protiv njezinih američkih direktora kaznene prijave nisu nikada podignute. Savezna vlada bila je previše zaokupljena ratovanjem, rekao je Donald Goldstein, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Pittsburgh. »Nismo imali sredstava za takve stvari«, rekao je.</p>
<p> Fritz Thyssen prekinuo je suradnju s nacistima 1938. godine zbog njihova progona katolika i Židova i pobjegao u Švicarsku. Kasnije je uhićen i u nacističkom je zatvoru boravio od 1941. do 1945. godine. Njegov brat živio je u Švicarskoj od 1932. do 1947., no nastavio je poslovati u Njemačkoj. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Ante Gotovina haaški optuženik, ali možda i francuski špijun</p>
<p>O »slučaju Gotovina« hrvatski dnevni i periodični tisak izvještava u količinama koje su čitalačku publiku već dovele do zasićenosti. No, pri tome nije kvalitetno elaborirano pitanje - iza kojeg stoje poznavaoci obavještajne prakse, neovisni, bez oslonca na obavještajno-sigurnosni sustav Republike Hrvatske i s debelim otklonom od rabota tzv. »obavještajnog podzemlja« - je li general Ante Gotovina prije nego što je protiv njega podignuta haaška optužnica bio osoba koja je po zadacima francuske obavještajne službe bila infiltrirana u redove HV.</p>
<p>Brojne su indicije da su strane obavještajne službe bile agenturno prisutne na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dakle na teritoriju ratnih operacija. Među najaktivnije može se sasvim sigurno spomenuti francusku obavještajnu službu, čiji se interes i nije posebno razlikovao od drugih sličnih službi, a bio je istraživati obrambenu sposobnost te stanje i odnose u redovima HV, radi procjene ishoda ratnih sukoba i njihove refleksije na ukupna politička gibanja u Hrvatskoj. </p>
<p>U tom je cilju odabir francuske obavještajne službe u osobi Ante Gotovine bio idealan. Iskorištena je njegova višegodišnja prisutnost u redovima Legije stranaca, dakle vojno znanje u kombinaciji s izrazito naglašenim prohrvatskim nabojem.</p>
<p>U to je vrijeme u Hrvatskoj nacionalna euforija bila jača od pitanja koje je tadašnja Sigurnosno-informativna služba pri MORH-u trebala profesionalno postaviti u okviru sigurnosne provjere, odnosno je li priključenje Ante Gotovine HV-u samo njegova osobna patriotska želja ili se radilo o dalekosežnijoj kombinaciji francuske obavještajne službe involviranjem svoga agenta u sam vojni vrh.</p>
<p> Na sreću Ante Gotovine, on se zbog toga profesionalnog propusta SIS-a ne mora bojati optužbi za špijunažu, iako je zbog nje pod stalnim patronatom francuskih obavještajaca, koji ga skrivaju od Haaga, dakle upravljaju njegovim bijegom, jer im je to obaveza koja pojednostavljeno rečeno »zajedno i u dobru i u zlu« egzistira u obavještajnom svijetu.</p>
<p>U vezi s njegovim uhićenjem bitno je gdje se on trenutno nalazi, ali je još bitnije da je pod isključivim francuskim patronatom i da će taj patronat prestati samo onda ako Ante Gotovina odluči da se sam preda. Sva ostalo su dnevna nagađanja. </p>
<p>U cijelom slučaju hrvatskoj strani upravo nedostaje ta dokumentacija o špijunskoj aktivnosti Ante Gotovine u korist francuske obavještajne službe, jer bi se tada na razini država i vlada barem moglo nešto potraživati, pa i dobiti nekakav odgovor. </p>
<p>Da bi se nešto otkrilo, često su detalji iz biografija pojedinih osoba dragocjen izvor.</p>
<p>JOSIP SKALICKI Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pravi razlozi zbog kojih je Rijeka izgubila Mediteranske igre</p>
<p>Grad Rijeka je kao kandidat za organizaciju Mediteranskih igara 2009. godine izgubila trku s Pescarom u Italiji. Koji su pravi razlozi za to?</p>
<p> Jesu li prihvatljive izjave Zlatka Mateše, predsjednika Hrvatskoga olimpijskog odbora, i Antuna Vrdoljaka, člana Međunarodnog olimpijskog komiteta, da su moćniji lobiji presudili, odnosno da u odabiru dobivaju prednost »poznatije« zemlje, u ovome slučaju Italija?</p>
<p> Rijeka je ispala iz igre upravo zbog njih dvojice, jer ih međunarodni sportski svijet iskorakom u politički aspekt priredbe promatra kao osobe iz Tuđmanova vremena, vremena kada je Hrvatska bila praktično izolirana, a oni su obojica bili važni protagonisti.</p>
<p>Ni sudjelovanje u delegaciji nogometaša Davora Šukera nije bilo najbolje rješenje. On, istina, ima image sjajnog internacionalca, ali je isto tako poznato da se kao takav dao uvlačiti u političke igre izborom u razne HDZ-ove predizborne stožere.</p>
<p>Svojim povlačenjem Zlatko Mateša i Antun Vrdoljak trebali bi otvoriti prostor za nove osobe, politički neopterećene iz redova nekadašnjih afirmiranih sportaša, a takovih u Hrvatskoj ima.</p>
<p>LENKO DABIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Boljom organizacijom nestale bi gužve pri zamjeni osobnih dokumenata </p>
<p>Još malo pa će dvije godine kako dnevni tisak opisuje gužve koje vladaju pri izdavanju novih osobnih iskaznica u policijskim upravama. I sam sam prošao tu torturu, smatram nepotrebno. Policijska uprava trebala je tom problemu pristupiti ozbiljnije i bolje se organizirati. Interesantno je kako još ni iz Policijske uprave, ni iz tiska niti iz Ministarstva unutarnjih poslova nije dano rješenje toga problema. Rad subotom ne rješava problem.</p>
<p> Svaki građanin zna kad mu je vrijeme promijeniti osobnu iskaznicu pa bi stoga morao barem mjesec dana prije podnijeti zahtjev za promjenu. Također i Policijska uprava ima evidenciju kad je izdala osobnu iskaznicu pa bi bilo dobro, kad već plaćamo te usluge, da svakoga građanina obavijesti mjesec dana unaprijed da mu vrijednost iskaznice istječe i da je dužan zamijeniti je.</p>
<p> Za promjenu iskaznice potrebne su dvije fotografije i zahtjevni listić te predočenje vrijedeće osobne iskaznice i uplatnica za uslugu promjene osobne iskaznice. Dovoljno je da građanin stavi u kuvertu te dvije fotografije, zahtjev i fotokopiju osobne iskaznice kojoj istječe rok i fotokopiju uplatnice (osobni podaci su na zahtjevnom listiću i fotokopiji osobne iskaznice), zalijepi kuvertu, na njoj napiše »Zahtjev za promjenu osobne iskaznice« te tu omotnicu osobno ubaci u za to predviđeni sandučić ili preda na šalter ili pak pošalje poštom na adresu svoje policijske uprave.</p>
<p> U policijskoj upravi znaju što im je posao i koliko im treba vremena za obradu pojedinog predmeta pa slanjem poziva da se dođe po gotovi dokument određuju i broj osoba koliko bi ih dnevno trebalo doći u policijsku upravu.</p>
<p> Prema tomu, novu iskaznicu dobili bi određenog dana samo oni koji su pozvani bez pretjeranog čekanja i gužvi. Možebitni nesporazumi rješavali bi se trenutno i bez problema.</p>
<p>Smatram da je odgovornima u policijskim upravama u interesu da su gužve što veće kako bi opravdali svoj (ne)rad - a zapravo cijeli teret toga posla snose službenici na šalterima. Slično bi se moglo organizirati i za zamjenu putovnica. </p>
<p>DRAGUTIN HABAZIN Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Ponovno pretučen novinar Andrej Maksimović</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Nakon manje od mjesec dana bivši novinar Nacionala i bivši glavni urednik OTV-a Andrej Maksimović (29) ponovno je pretučen u veži u Prilazu Đure Deželića 29, gdje živi s roditeljima.</p>
<p>Maksimović (policija je priopćila samo inicijale i zanimanje) je napadnut u nedjelju oko 21,30 sati pri ulasku u vežu dok se kretao stubištem prema stanu. Tamo ga je u mraku dočekao nepoznati napadač i više ga puta udario tupim predmetom po glavi. U napadu Maksimović, koji trenutno na OTV-u vodi talk show »Sve u 16«, zadobio je samo lakše ozljede te mu je pomoć pružena u Klinici za traumatologiju, odakle je pušten nakon saniranja ozljede.</p>
<p>Posljednji put Maksimović je na identičan način napadnut u rujnu ove godine. Tada su ga u mraku stubišta dočekala dvojica napadača. Dok se penjao stubištem jedan od napadača ga je udario tvrdim predmetom po glavi, nakon čega je Maksimović pao. Potom je došao i drugi napadač te ga iscipelario. Maksimovićevo zapomaganje čuli su susjedi koji su pozvali policiju, no napadači su već pobjegli.</p>
<p>Pretučeni novinar je nakon rujanskog napada izjavio policiji da ni sa kim nije u svađi te da mu nitko ne prijeti, pa pretpostavlja da su ga napadači zamijenili s nekom drugom osobom. Inače, Maksimović prijateljuje s nekolicinom iz, sada već nepostojeće »zločinačke organizacije«, a nedavno je viđen i na pokopu Nikole Jelavića, oca Nikice Jelavića koji je bio prvoooptuženi u »procesu desetljeća« u Remetincu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za 300 eura u Zenici kupio dvadesetogodišnju robinju</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Zagrebačka policija uhitila je 39-godišnjeg hrvatskog državljanina osumnjičenog da je prije četiri dana u Zenici za 300 eura »kupio« 20-godišnju djevojku koju je namjeravao preprodati u Španjolsku radi prostituiranja.</p>
<p> Policija je u ponedjeljak izvijestila da je osumnjičeni trgovac bijelim robljem, čiji identitet nije otkriven, 16. listopada otišao u BiH u Zenicu i od dvojice nepoznatih muškaraca za 300 eura »kupio« djevojku koju je potom u večernjim satima ilegalno prebacio u Hrvatsku preko graničnog prijelaza bosanski Brod-Slavonski Brod. </p>
<p> Djevojku je potom dva dana držao zatočenu u hotelskoj sobi i svojoj kući, no ona je 18. listopada uspjela pobjeći i prijaviti slučaj policiji koja je uhitila osumnjičenog.</p>
<p> U policiji kažu da je krajnje odredište djevojke trebala biti Španjolska gdje ju je osumnjičenik namjeravao prodati radi bavljenja prostitucijom.</p>
<p> Nakon kriminalističke obrade policija je muškarca privela istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, prijavivši ga za kazneno djelo uspostave ropstva i prijevoza robova za koje je predviđena zatvorska kazna od jedne do deset godina. Prijavljen je i za protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice za što je moguća novčana ili kazna zatvora do jedne godine.</p>
<p> Brigu o djevojci, žrtvi trgovine bijelim robljem, preuzela je Međunarodna organizacija za migracije i smjestila je u sigurnu kuću, kažu u policiji. Hrvatska, inače, ima sklonište za žrtve trgovine ljudima i tri prihvatna centra u kojima im se pruža psihosocijalna, medicinska i pravna pomoć.</p>
<p> Točan broj žrtava trgovine ljudima, tzv. traffickinga nije moguće utvrditi, no procjene MOM-a kažu da kroz Europsku uniju godišnje prođe oko 300 tisuća stranih žrtava tog oblika kriminala. Podatci iz SAD-a kažu da u tu zemlju godišnje kao žrtve trgovanja uđe oko 50 tisuća ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Rožić se hvalio, a mine je postavljao pokojni Osman«</p>
<p>Umirovljeni policajac uzdrmao je iskaz svog kolege koji je jedini dosad Rožića izravno povezao s podmetanjem mina/ »Istina je da se Rožić znao hvaliti da je u nekoliko slučajeva postavio mine. ali to su bile laži koje su bile posljedica teškog psihičkog stanja« </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Umirovljeni policajac Ivan Tomljenović osporio je u ponedjeljak iskaz policajca Stipe Novakovića, koji je prošli tjedan optuženog Ivicu Rožića teretio za postavljanje mina iznenađenja na imanja srpskih povratnika, od kojih je na području Like u razdoblju od 1996. do 1998. godine poginulo petero ljudi, a više je teško ranjeno.</p>
<p>Stipo Novaković je u svom iskazu na Županijskom sudu u Zagrebu rekao da je u sklopu akcije »Velebit 2«, vođene između ožujka i svibnja 1999. godine, surađivao s Tomljenovićem te da mu je Tomljenović rekao da je njemu Rožić priznao postavljanje mina. Novaković je također izjavio i da mu je kasnije i sam Rožić priznao postavljenje eksploziva.</p>
<p>Svjedok Tomljenović zanijekao je spomenutu Novakovićevu konstrukciju i objasnio da je njemu Rožić rekao da je eksploziv postavljao izvjesni Osman iz Gospića, i da se on (Rožić) boji tog čovjeka. Osman je kasnije umro u riječkoj bolnici i to navodno nakon što ga je netko pretukao, tvrdi Tomljenović.</p>
<p>Ivan Tomljenović je ispričao i kako se Rožić znao hvaliti da je u nekoliko slučajeva postavio mine ali da su to bile laži koje su bile posljedica teškog psihičkog stanja u kojem je Rožić bio nakon što je preživio granatiranje repetitora kod Perušića, pri čemu su mu četnici radio vezom poručivali da će ga ubiti. Rožić se jednom hvalio da je minirao jednu srpsku kuću u Karlobagu, tvrdi svjedok, a nakon što su mu rekli da su u kući živjeli Hrvati izbjeglice iz Bosne pobjesnio je i otkrio pravog počinitelja koji je ubrzo uhićen i nakon što je priznao podnesena je kaznena prijava.</p>
<p>Zbog razlike u izjavama o istim događajima u ponedjeljak je provedeno i suočenje svjedoka Tomljenovića i Novakovića koji su međutim ostali svaki kod svog iskaza.</p>
<p>Stipo Novaković je inače jedini od desetak dosadašnjih svjedoka koji je izravno teretio Rožića. On je sudjelovao u radu operativne skupine MUP-a, koja je u suradnji s tajnim službama i Vojnom policijom trebala spriječiti eksplozije i osigurati miran povratak izbjeglih Srba. Novaković je ustvrdio i da mu je još 1997.godine, nakon što je Milan Levar izašao u javnost s pričom o ubojstvima srpskih civila u Gospiću 1991. godine, Rožić rekao »On (Levar op.a.), je moj i božji. Likvidirat ću ga kad za to dobijem zeleno svjetlo«. Milan Levar je ubijen u kolovozu 2000. godine, a Novaković tvrdi da je nakon provedene obrade policija podnijela kaznenu prijavu protiv Ivice Rožića.</p>
<p>Sudac Miroslav Šovanj sljedeću je raspravu odredio za 5. studenoga, kada bi trebali biti saslušani preostali svjedoci, te pregledane dvije videokasete. Jedna sa snimkom pronalaska mina na terenu, a druga s ekshumacije jedne od žrtava mina za koju se pretpostavljalo da je preminula od posljedica trovanja strihninom, koji je navodno bio postavljen u minu.</p>
<p>Sudac Šovanj procijenio je da bi 5. studenoga suđenje moglo biti i okončano.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za pokušaj dvostrukog ubojstva godinu i četiri mjeseca</p>
<p>Golubića se teretilo da je 26. studenoga 1995. godine nožem pokušao ubiti Dražena Zvonareka i Borisa Paunovića</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Tridesetogodišnji Valentin Golubić, nepravomoćno je u ponedjeljak osuđen na zagrebačkom Županijskom sudu na jedinstvenu kaznu od godine i četiri mjeseca zatvora zbog pokušaja dvostrukog ubojstva 1995. godine.</p>
<p> Golubića se teretilo da je 26. studenoga 1995. godine nožem pokušao ubiti Dražena Zvonareka (33) i Borisa Paunovića (26), nakon što je između njega i njegovih prijatelja te društva u kojemu su bili i dvojica oštećenih izbila svađa, a zatim i tučnjava. Povod je bio dolazak Golubića te dvojice njegovih prijatelja na tulum na koji nisu bili pozvani. Kada su došli na tulum u jednom stanu u Ilici, Zvonarek i njegovi prijatelji zamolili su ih da odu, a ubrzo su ih potom i fizički napali ispred ulaza u stan te ih počeli tući. Golubić je priznao konkretno djelo koje mu se stavljalo na teret, no u svojoj obrani tvrdio je da je postupao u samoobrani, te da je pošto su ga bacili na pod i počeli nemilosrdno tući, izvadio nož i njime nasumice mahao, te da je tako i ozlijedio Zvonareka i Paunovića. Obojica oštećenih su tom prilikom zadobili teške tjelesne ozlijede. Zvonarek je uboden četiri puta: dva puta u noge i dva puta u debelo meso, dok je Paunović uboden u trbuh.</p>
<p>Obrazlažući osuđujuću presudu, kojom je za svaki pokušaj ubojstva Golubić kažnjen sa po godinom zatvora, predsjednica vijeća Duška Zastavniković Duplančić istaknula je činjenicu da je Zvonarek dva puta uboden s leđa u debelo meso, što pokazuje da je on od optuženika pokušao pobjeći, te da zbog toga ne stoji optuženikova obrana da nije vidio »kuda bode«.</p>
<p>Kao olakotne okolnosti navedeno je da Golubić nije ranije osuđivan, da je od događaja prošlo već skoro osam godina, da je u trenutku počinjenja djela zbog alkohola bio smanjeno ubrojiv, te njegovo kajanje za počinjeno djelo, a posebno izuzetan doprinos oštećenika takvom razvoju događaja. Golubiću se u kaznu uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru, od događaja do veljače 1996. godine.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zet je punici na prvi pogled djelovao »vrlo kulturno«</p>
<p>Policajcima je sat vremena prije eksplozije Grozdekova supruga prijavila da je njezinog muža napao zet, ali se eksplozija dogodila prije nego što je policija stigla intervenirati </p>
<p>DONJI GOLUBOVEC, 20. listopada</p>
<p> - U nedjelju oko 19,20 sati u obiteljskoj kući osamdesetogodišnjeg Stjepana Grozdeka u Gori Veterničkoj dogodila se eksplozija u kojoj su poginuli Grozdek i njegov pedesettrogodišnji zet Krisagon Sedlar.</p>
<p> Policija je priopćila da je eksploziji prethodila svađa i tučnjava tasta i zeta, a Sedlar je zatim aktivirao nepoznatu eksplozivnu napravu. Od eksplozije, Grozdek i Sedlar odmah su poginuli, dok je Grozdekova supruga Genovefa, starica od 80 godina, uspjela izaći iz kuće prije eksplozije.</p>
<p>Policajcima je sat vremena prije eksplozije Grozdekova supruga prijavila da je njezinog muža napao zet, pa je policija izašla na mjesto događaja. Kad su došli blizu kuće, začuli su eksploziju, a kuća se potom urušila. Eksplozija se, navode policajci u opširnom priopćenju, najvjerojatnije dogodila u kuhinji, koja se nalazi u prizemlju, uslijed čega je došlo do urušavanja stropa i zidova. Na dvorištu kuće, kao i na zidovima kuhinje pronađeni su tragovi krvi te dijelovi ljudskog tijela. </p>
<p>Grozdekova supruga policajcima je ispričala da im je Sedlar došao u kuću oko 18 sati, nije joj izgledao pijan, ali u to nije sigurna, već je, naprotiv, djelovao »vrlo kulturno«. Primijetila je da na sebi ima nekakve žice, a kad je razgrnuo kaput, na trbuhu i natkoljenicama vidjela je nekakve obloge spojene žicama i kemijsku olovku na prsima. Sedlar im je tom prigodom prijetio da će ih »dići u zrak«, govoreći im da idu tamo kamo i on, a starici je ponudio i mobitel da pozove policiju. Starica je to odbila budući da se nije znala služiti mobitelom, već je otišla do susjedne kuće u kojoj joj živi sin te od njega nazvala policiju. Neslužbeno doznajemo da je između Grozdekovih i Sedlara i ranije bilo razmirica, a Sedlara je napustila supruga. </p>
<p>U ponedjeljak je obavljen očevid tijekom kojeg je pronađeno jedno obezglavljeno i jedno raskomadano tijelo, za koja se pretpostavlja da su Grozdek i Sedlar, no njihov će se identitet utvrditi na Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu. Očevid su, inače, osim policajaca, obavili i dežurni istražni sudac, zamjenica državnog odvjetnika, vještaci za požare i eksplozije Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a kojima su pomogli i tamošnji vatrogasci.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dvojica umrla od predoziranja</p>
<p>VINKOVCI/VUKOVAR, 20. listopada</p>
<p> - Proteklog su vikenda, u Vukovaru i Vinkovcima, dvojica mladića pronađena mrtva. Iako još nije službeno potvrđeno, pretpostavlja se kako je uzrok smrti kod obojice isti - predoziranje drogom. </p>
<p>U petak oko 17,30 sati, djelatnica hotela »Slavonija« u WC-u je vidjela mladića kako leži na tlu. Prišla mu je kako bi mu pomogla misleći da mu je pozlilo, no je već bio mrtav. </p>
<p>Prestrašena žena odmah je o svemu obavijestila hitnu pomoć i policiju. Dolaskom na mjesto događaja, policija je utvrdila da je riječ o Goranu Lukiću (23) iz vinkovačkog prigradskog naselja Novo Selo. Uz njegovo je tijelo, na podu toaleta pronađen i pribor za konzimiranje heroina - šprica, remen... Budući da je Lukić bio registrirani ovisnik o heroinu, pretpostao vlja se kako je uzrok njegove smrti predoziranje. </p>
<p>Tjelo preminulog mladića prevezeno je na Odjel patologije vinkovačke Opće bolnice kako bi se utvrdio pravi uzrok smrti, dok su izuzeti uzorci poslani na analizu. </p>
<p>Nešto malo ranije, istoga dana, oko 12,45 sati u svom je stanu u vukovarskom naselju Olajnica mrtav pronađen i dvadesettrogodišnji Dragan Bošnjaković. </p>
<p>Kako doznajemo, u stanu ga je pronašao njegov prijatelj, koji je, vidjevši što se dogodilo, odmah pozvao hitnu pomoć. Iako je ekipa Hitne medicinske pomoći vukovarskog Doma zdravlja stigla u vrlo kratkom roku, mladiću više nije bilo spasa, pa je dr. Dejan Kotlar mogao samo konstatirati smrt. </p>
<p>Po riječima mladića koji je pronašao mrtvog Bošnjakovića, a koji je želio ostati anoniman, on je toga dana, po prethodnom dogovoru, došao do stana svoga prijatelja. </p>
<p>»Ulazna vrata stana bila su otvorena pa sam ušao. Kako nikoga nije bilo u dnevnoj sobi, pošao sam do Draganove sobe da vidim gdje je. On je nepomično ležao na krevetu. Počeo sam ga dozivati, al nije reagirao. Tada sam mu prišao i primio ga za ruku, a on je bio potpuno hladan«, ispričao nam je mladić.</p>
<p> Ispričao je, osim toga, da je sav preplašen potrčao u trgovinu u prizemlju zgrade kako bi nazvao hitnu pomoć. Međutim, Bošnjakoviću više nije bilo spasa. </p>
<p>Na mjesto događaja stigla je i ekipa vukovarsko-srijemske policijske uprave koja je obavila očevid nakon čega je tijelo mrtvoga Bošnjakovića prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice u Vinkovcima gdje je obavljena obdukcija. </p>
<p>Budući da se obdukcijom nije mogao utvrditi točan uzrok smrti, izuzeti su uzorci koji su poslani na daljnje vještačenje. </p>
<p>Istražni sudac vukovarskog Županijskog suda, Slavko Teofilović, potvrdio je kako postoje pretpostavke da je mladi Vukovarac preminuo od predoziranja, no da će se sve točno znati nakon analize izuzetih uzoraka. </p>
<p>Bošnjakovićevi susjedi kazali su nam da je on, nakon što su se njegovi roditelji razveli, odlučio živjeti sam. Bolovao je od epilepsije, pa je u posljednje vrijeme često bio depresivan i govorio da će se ubiti..</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izgorio zajedno s drvenom kućom</p>
<p>NOVA GRADIŠKA, 20. listopada</p>
<p> - U požaru koji je u nedjelju oko 19,40 sati buknuo u obiteljskoj kući u mjestu Podvrško, nedaleko od Nove Gradiške, poginuo je vlasnik kuće, šezdesetdevetogodišnji Franjo Dukanović. Njegovo su tijelo vatrogasci pronašli negdje oko 21,30 sati na zgarištu kuće koja je u potpunosti izgorjela. </p>
<p>Kako doznajemo od njegove prve susjede Kate Crljenković, nesretni je Franjo posljednjih dana bio sam jer mu je supruga Mara otišla u obližnje selo u posjet jednoj od njihovih sedam kćeri. </p>
<p>Po njezinim riječima, Franjo je volio popiti, a ona i suprug vidjeli su ga sat vremena prije požara. Vraćao se kući sa kupljenim duhanom koji je motao i pravio si cigarete. </p>
<p>»Koliko znam, uz štednjak, koji im je služio i kao peć za grijanje, držao je pune vreće 'triješća' koje mu je služilo za potpalu vatre. S obzirom da je cijela kuća napravljena od dasaka, bilo je i za očekivati da će se tako nešto dogoditi. Tim više jer je Franjo volio popiti, pa onda ne bi pazio na vatru«, kazala je susjeda. </p>
<p>Oko 19,40 sati začula je čudno 'pucketanje' pa je izišla na dvorište kako bi vidjela što se događa. </p>
<p>»Franjina kuća već je bila sva u plamenu. Počela sam dozivati susjede u pomoć, a onda sam otišla nazvati i vatrogasce« dodala je. </p>
<p>Susjedi su pokušali ući u kuću, no kada su otvorili vrata plamen je buknuo van pa nije bilo moguće da bilo tko uđe i spasi Franju. </p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici brodsko-posavske policijske uprave te istražni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stjepan Franić. </p>
<p>Po riječima istražnoga suca, uzrok smrti Franje Dukanovića je vjerojatno trovanje ugljičnim monoksidom, a pretpostavlja se kako je požar izazvao neoprezno odbačeni opušak cigarete.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Na uplatnicama je moje ime, a pomoć nikad nisam dobila«</p>
<p>ZADAR, 20. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak je na zadarskom Županijskom sudu izvanraspravnim saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje bivšem ravnatelju Centra za socijalnu skrb u Zadru Miroslavu Josipu Biloglavu.</p>
<p> Biloglava se tereti da je fiktivnim isplatama jednokratne novčane pomoći sebi priskrbio nepripadajuću korist. Jerka Ćustić jedna je od stotinu svjedoka koja je potvrdila da nikada nije primala socijalnu pomoć, iako postoje isplatnice na njezino ime koje svjedoče o višekratnim isplatama u visini od 700 ili 800 kuna. U ponedjeljak su svjedočili i Milan Čoban Ivin, Marin Jelinić, Nevenka Paravinja, Krsto Bučić i mnogi drugi. Svi svjedoci potvrdili su da nikada nisu primili sporni novac. Postupak ispitivanja bit će nastavljen u srijedu kada će biti ispitani zaposlenici zadarskog Centra za socijalnu skrb.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>HBOR potpisao ugovor o sindiciranom kreditu od 200 milijuna dolara</p>
<p>Sredstva su namijenjena prije svega za poticanje izvoza, infrastrukturne projekte te razvitak malog i srednjeg poduzetništva/ S obzirom na 22 banke iz 12 različitih zemalja koje su odobrile ovaj kredit, riječ je o najvećem kreditu odobrenom HBOR-u od njegova </p>
<p>osnutka 1992. godine</p>
<p>CAVTAT, 20. listopada</p>
<p> - U Cavtatu je u ponedjeljak potpisan ugovor o sindiciranom kreditu u iznosu od 200 milijuna američkih dolara između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i sindikata banaka predvođenih izabranim glavnim aranžerima: Bank Austria Creditanstalt AG, Bank of Tokyo-Mitsubishi Ltd., DZ BANK AG Deutsche Zentral - Genossenschaftsbank, Frankfurt am Main i San Paolo IMI S.p.A. </p>
<p>Na prigodnoj svečanosti u hotelu »Croatia« ugovor o kreditu su u ime HBOR-a potpisali predsjednik Uprave i članica Uprave, Anton Kovačev i Marija Kolarić, a u ime izabranih glavnih aranžera sindiciranoga kredita Thomas Sommer (Bank Austria Creditanstalt), Shoji Nakano (Bank of Tokyo-Mitsubishi), Helen Jones (DZ Bank AG) i Paolo Ricciardi (San Paolo IMI). S obzirom na 22 banke iz 12 različitih zemalja koje su odobrile ovaj kredit, riječ je o najvećem kreditu odobrenom HBOR-u od njegova osnutka 1992. godine.</p>
<p>»S ciljem ispunjavanja zadaće doprinosa ubrzanom gospodarskom rastu i uravnoteženom regionalnom razvitku Hrvatske, HBOR će sredstva ostvarena ugovorom o kreditu upotrijebiti za poticanje izvoznih poslova, projekata u infrastrukturi, gospodarstvu, malom i srednjem poduzetništvu, čime će se proširiti i krug HBOR-ovih partnera«, rekao je Kovačev. </p>
<p>Kredit je odobren na rok od pet godina, s amortizacijskom otplatom uz kamatnu stopu USD LIBOR plus 0,60 posto godišnje. Istaknuto je da postignuti uvjeti zaduženja pokazuju visok stupanj povjerenja banaka u poslovnu strategiju i stručno vođenje HBOR-a te da ta transakcija predstavlja najpovoljnije zaduženje do sada, kako za HBOR tako i za ostale hrvatske subjekte na tržištu sindiciranih kredita.</p>
<p>Potpisnici sindikata banaka potvrdili su, između ostaloga, da se uspjehom ovoga kredita HBOR još jednom potvrdio kao najvažniji hrvatski zajmoprimac s međunarodnoga tržišta kredita te da se njime odražavaju pozitivni gospodarski trendovi hrvatskoga gospodarstva, razvitak zemlje i njezin napredak usmjeren vjerojatnom pristupanju Europskoj uniji za nekoliko godina.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mol 31. listopada uplaćuje 505 milijuna dolara za 25 posto Ine</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Očekuje se da će Olgica Spevec, novoimenovana ravnateljica hrvatske agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, u utorak potpisati odobrenje za prodaju Molu 25 posto plus jedne dionice Ine, doznaje Vjesnik iz dobro obaviještenih izvora. Time će biti ispunjen posljednji preduvjet za dovršetak tog velikog posla, jer je mađarska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja već dala zeleno svjetlo, a s Molom je dogovoreno da se ne čeka odobrenje slovenskog ureda za zaštitu konkurencije iako je njegov čelnik najavio da oni neće stvarati probleme. Skupština Ine će 29. listopada potvrditi novi nadzorni odbor, na čijem će ćelu i dalje biti potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Nakon upisa u registar Trgovačkog suda, bit će ispunjeni svi preduvjeti da se Molovih 505 milijuna dolara s prolaznog računa najvjerojatnije 31. listopada prebaci u hrvatski državni proračun.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Jadroplov se prodaje Dorisu, Neptun ide Importanneu, a Lero Kaleb Internationalu</p>
<p>S DMS-om još će se razgovarati o jamstvima, a s Importanneom o plaćanju dugova Hotela Neptun i o ulaganjima</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Ponuda švicarske tvrtke Doris Maritime Services (DMS) za kupnju 72,03 posto udjela u splitskom Jadroplovu se prihvaća, ali će se o pojedinostima (bankarskim jamstvima) još pregovarati, zaključio je Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju na sjednici u ponedjeljak, na kojoj su prihvaćene i ponude za kupnju Hotela Neptun i Hotela Lero.</p>
<p>DMS je za Jadroplov ponudio 30,1 milijun kuna, 10 milijuna dolara dodatnih ulaganja, te još dva milijuna dolara za dokapitalizaciju. Ponudu su bili uvjetovali time da Fond jamči da će pokriti eventualne novoiskrsnule dugove, dok oni za koje se zna iznose oko 600 milijuna kuna. No, ipak su prihvatili protuprijedlog Fonda da im jamči za iznos dugova do iznosa koji oni plaćaju za dionice (dakle 30,1 milijun kuna).</p>
<p>Kako iz bilance DMS-a nije proizlazilo da oni mogu platiti ponuđeni iznos, članovima UO HFP-a nije bilo jasno o čijem se tu kapitalu zapravo radi. Provjera boniteta tvrtke pokazuje da je njezin upisani kapital 50.000 franaka, aktiva 279.000 franaka, a prihod 668.000 franaka. No, iz tvrtke su poslali dopis u kojem objašnjavaju da namjerno već 20 godina održavaju nisku razinu kapitala i bilance zbog švicarskih poreznih zakona. Demantirali su i povezanost s Nemr Diabom i ustvrdili da nisu ničiji paravan, te da djelatnost obavljaju sa 30 brodova. Navode i da mogu dostaviti vjerodajnice dioničara i tako dokazati da je sve u redu, da uspješno posluju, te da se kupnja Jadroplova može realizirati bez problema.</p>
<p>Nakon što su razmotrene pristigle dopune ponuda četiri zainteresirana kupca za 87,84 posto dubrovačkog Hotela Neptun, zaključeno je da je i dalje najbolja ona koju je poslala zagrebačka tvrtka Importanne, te je odlučeno da se predstavnike tvrtke (u vlasništvu Cirila Zovka) pozove na potpisivanje ugovora o prodaji, ali bez uvjeta koje ta tvrtka postavlja. Importanne je ponudu za dionice Neptuna povisio na 31,5 milijuna kuna, ali je iznos ponuđen za dodatna ulaganja smanjen na 81,5 milijuna kuna (odnosno za oko 60 milijuna kuna). Nudi se i zapošljavanje novih 58 radnika. Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić je kazao da u razgovoru s predstavnicima Importannea treba utvrditi kakvi su njihovi ulagački planovi, s obzirom da se prema urbanističkim planovima, ali i prema natječaju za prodaju Neptuna može ulagati samo u turističko-ugostiteljsku djelatnost. S obzirom da kod prodaje Neptuna država otpisuje 90 posto dugovanja tvrtke prema DAB-u, Importanne mora precizirati kako će platiti preostalih 10 posto, ali i druge Neptunove dugove.</p>
<p>Nakon što je od bečke tvrtke Kaleb International (u vlasništvu poduzetnika Josipa Kaleba) stiglo pojašnjenje ponude, odnosno ulaganja, UO HFP-a prihvatio je njihovu ponudu za kupnju 84,57 posto dubrovačkog Hotela Lero, za 12,8 milijuna kuna, uz 1,5 milijuna eura dodatnih ulaganja do 2006., za koja je ponuđeno korporativno jamstvo. Kaleb će platiti i 20 posto dugova Lera prema DAB-u (ostatak se otpisuje), a za državna jamstva osigurat će zamjenska.</p>
<p>Teme zatvorenog dijela sjednice bile su Analiza državnog portfelja u 2002., s osvrtom na rezultate privatizacije u ovoj godini, operativni plan privatizacije državnog portfelja, zatim slučaj kombinata Belje, te prijedlog kandidata za članove nadzornim odborima društava iz državnog portfelja.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Uprava Sunčanog Hvara nije dokazala opravdanost pojedinačne prodaje hotela</p>
<p>Iako se to očekivalo, o slučaju Sunčanog Hvara nije donesena nikakva konkretna odluka, već je zaključeno da prijedlozi Uprave vezani za privatizaciju i financijsku konsolidaciju tvrtke nisu dovoljno dobro obrazloženi (»na samo dvije-tri stranice«, rečeno je), te da se samo mogu primiti na znanje, kao informacija. Od Uprave će se zatražiti dopuna tih informacija, odnosno da prilože dokumente na temelju kojih je Nadzorni odbor na čelu s Jakšom Barbićem odlučio da je najbolje prodati objekte, i novac u uložiti u podizanje kvalitete preostalih hotela. Članovi UO Fonda zaključili su da iz predočenih podataka nije vidljivo gdje će se točno i koliko novca koji bi se dobio prodajom pojedinih hotela investirati, kako se namjerava podići kategorija preostalih hotela i hoće li to uopće rezultirati većim brojem gostiju.</p>
<p>Iako HFP trenutno raspolaže sa 40 posto dionica Sunčanog Hvara, predstavnici Fonda u NO društva zastupaju 74 posto glasova. No, kako je pojasnio Ljubo Jurčić, Uprava i NO, mogu i bez suglasnosti UO HFP-a prodati objekte i imovinu Sunčanog Hvara, jer je poslovna politika tvrtke u njihovim rukama.</p>
<p>Slavko Linić ustvrdio je da bilo kakva privatizacija (prodajom dionica) u situaciji kad je donesena odluka o pojedinačnoj prodaji hotela nije moguća, dodajući da »tu ima previše politike, a premalo poslovnosti«. »Uprava se bavi sazivanjem konferencija za novinare, umjesto da obrazloži zašto je pojedinačna prodaja hotela dugoročno ekonomski opravdana«, kazao je.</p>
<p>»Prije godinu dana Uprava je tvrdila da se Sunčani Hvar mora privatizirati u cjelini, a sad je potpuno promijenila koncepciju i želi prodati sedam objekata, a da istodobno tu promjenu nije obrazložila, a sve to pokazuje da nije dovoljno odgovorna«.</p>
<p>Jurčić je napomenuo da činjenica što iduće godine dospijeva 14 milijuna kuna kredita PBZ-u ne znači da se to ne može prolongirati, te da je prodaja imovine da se namire dugovi najprimitivniji način rješavanja poslovnih poteškoća.</p>
<p>Inače, Fond trenutno raspolaže samo manjinskim paketom dionica (oko 40 posto), zato jer je 20 posto dionica koje potražuje ZIF Pleter blokirano privremenom mjerom trgovačkog suda, a još 12 posto rezervirano je za bivše vlasnike, koji pak putem suda potražuju naturalni povrat objekata. Uz to, oko nekih objekata vode se sporovi s Gradom Hvarom. Neriješeni imovinski odnosi i činjenica da nije donesen novi Zakon o privatizaciji za ministra obrta Željka Peceka bili su argument protiv privatizacije, ali je jedini podržao pojedinačnu prodaju hotela. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Financijski sektor poveo rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Nakon jutarnjeg pada europski su se indeksi do poslijepodneva oporavili, potaknuti dobrim rezultatima Citigroupa, koje su čelnici te najveće svjetske banke pripisali boljim uvjetima poslovanja. Među dobitnicima su tako u Europi bile prije svega dionice financijskog sektora, ali najveći je pomak - 6,2 posto - ostvario reosiguravatelj München Re zahvaljujući uspješnoj emisiji prava na kupnju dionica.</p>
<p>Frankfurtski Dax je zato ostvario i najznačajniji porast među vodećim europskim blue chip indeksima - dobio je 0,68 posto dosegavši 3540,75 bodova. Londonski FTSE 100 je porastao 0,24 posto na 4354,5, a pariški CAC 40 0,31 posto na 3364,15 bodova. Milanski MIB 30 je sa 25.897 bio tek dva boda viši nego u petak, dok je DJ Stoxx 50 porastao 0,19 posto na 2532,99 bodova.</p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite također porasli - oko 0,2 posto na 9738, odnosno 1915 bodova. U Tokyju je Nikkei 225 u ponedjeljak porastao 1,12 posto na 11.161,71 bod.</p>
<p>Među osiguravateljima, Allianz je porastao 1,4 posto, Axa 1,2, a Aviva 0,9 posto. Međutim, Aegon je pao 0,4 posto, dok je Swiss Re ostao nepromijenjen. HSBC je dobila 2,4 posto, Credit Agricole 3,2, a UBS 1,1 posto. </p>
<p>Peugeot je porastao 2 posto, unatoč najavi slabijih rezultata ove godine. Naime, čelnici Peugeota kazali su da je najgore razdoblje na europskom tržištu prošlo. Domaći rival Renault je porastao 1,1 posto, a VW 0,8 posto. Međutim, DaimlerChrysler je pao 0,5, a BMW 1,9 posto.</p>
<p>Rezultate slabije od očekivanih objavila je farmaceutska grupacija Novartis, čije su dionice do poslijepodneva bile 0,2 posto niže. Sanofi-Synthelab je pao 0,8, a Roche porastao 1,1 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Predsjednik Mesić raspisao izbore za Hrvatski sabor</p>
<p>Izbori će se održati u nedjelju, 23. studenoga 2003. godine, a u diplomatsko-konzularnim predstavništvima naše zemlje i dan ranije, u subotu, 22. studenoga/ Vjerujem da će političke stranke u predizbornoj promidžbi poštivati hrvatske zakone i držati se demokratskih načela. Stoga pozivam stranke na fer i poštenu predizbornu kampanju, rekao je hrvatski predsjednik/ Pozvavši građane da izađu na birališta, Mesić je izrazio uvjerenje da će birači dati povjerenje onima koji će omogućiti razvoj Hrvatske, sigurnu budućnost i perspektivu razvitka za njezine građane </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić donio je u ponedjeljak odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru koji će se održati 23. studenoga 2003. godine. </p>
<p>Predsjednik Mesić odluku je donio u skladu sa svojim ustavnim ovlastima i temeljem Odluke o raspuštanju Hrvatskog sabora, koju su zastupnici donijeli na sjednici 17. listopada 2003., priopćeno je u ponedjeljak iz Predsjednikova ureda.</p>
<p>U povodu raspisivanja izbora, Predsjednik se obratio i javnosti. Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:</p>
<p>»Temeljem Odluke o raspuštanju Hrvatskog sabora, koja je donesena na sjednici 17. listopada 2003., a u skladu s ustavnim ovlastima predsjednika Republike Hrvatske, donio sam danas, 20. listopada, Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru.</p>
<p>Izbori će se održati u nedjelju, 23. studenoga 2003. godine, a u diplomatsko-konzularnim predstavništvima naše zemlje i dan ranije, u subotu, 22. studenoga.</p>
<p>Pozivam vas da sudjelujete na ovim izborima i ostvarite svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo, da izađete na birališta i izaberete svoje predstavnike u Hrvatskom saboru te time vašim glasom odredite i izbor buduće hrvatske vlade. Svojim glasovima izravno utječete na razvitak Republike Hrvatske te tako određujete i vlastitu budućnost.</p>
<p>Vjerujem da će političke stranke u predizbornoj promidžbi poštivati hrvatske zakone i držati se demokratskih načela. Stoga pozivam stranke na fer i poštenu predizbornu kampanju.</p>
<p>Također vjerujem da će hrvatski građani dati povjerenje onima koji će omogućiti razvoj Republike Hrvatske, sigurnu budućnost i perspektivu razvitka za njezine građane.</p>
<p>Republika Hrvatska oblikuje se kao suverena i demokratska država u kojoj su zajamčena temeljna ljudska prava, osigurano poštivanje prava čovjeka i građanina te ravnopravnost manjina. Zadaća svih nas je osiguravanje gospodarskoga i kulturnoga napretka i socijalnog blagostanja svih građana. Siguran sam da će novoizabrani Hrvatski sabor i nova hrvatska vlada na najbolji mogući način ispuniti ove zadaće u razvitku Republike Hrvatske«, rekao je hrvatski predsjednik Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska po slobodi medija s 33. mjesta pala na 69., koje dijeli s Tanzanijom </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Međunarodna organizacija Reporteri bez granica objavila je u ponedjeljak izvješće o slobodi medija u svijetu u kojem je Hrvatska svrstana na 69. mjesto, mnogo lošije nego prošle godine, kad je bila na 33. mjestu. Hrvatska u regiji po slobodi medija stoji bolje samo od SCG-a, koji je na 85. mjestu. Niže je rangirana i od Albanije (34), BiH (37) i Makedonije (51), kao i od Slovenije koja je na visokom 20. mjestu. Svoje 69. mjesto Hrvatska dijeli s Tanzanijom. U izvješću se ne navode razlozi drastičnog pada Hrvatske na ljestvici.</p>
<p>Popis je ove godine obuhvatio 166 zemalja, a sastavljen je na temelju odgovora na niz pitanja o kršenju slobode medija postavljenih novinarima, istraživačima, pravnicima i aktivistima za ljudska prava.</p>
<p>Prvo mjesto, kao i lani, dijele Finska, Island, Nizozemska i Norveška, a posljednje, 166., zauzela je Sjeverna Koreja. Najgora situacija za slobodu medija je u Aziji, gdje se osam zemalja svrstalo među 10 najgorih - Sjeverna Koreja, Burma, Laos, Kina, Iran, Vijetnam, Turkmenistan i Butan. Pretposljednje mjesto zauzela je Kuba.</p>
<p>Najgora situacija u Africi je u Eritreji (162.), a zbog sukoba se pogoršala situacija u Obali Bjelokosti i Liberiji.</p>
<p>Kao i 2002., popis pokazuje da ne postoji povezanost slobode medija s gospodarskim razvojem zemlje. Među prvih 50 zemalja nalaze se neke od najsiromašnijih zemalja, poput Benina (29.), Istočnog Timora (30.) i Madagaskara (46.). Pedeset zemalja koje najmanje drže do slobode medija uključuju bogate zemlje kao što su Bahrein (117.) i Singapur (144.).</p>
<p>Popis u slučaju SAD-a i Izraela radi razliku između situacije u zemlji i ponašanja u inozemstvu. SAD je tako svrstan na 31. mjesto prema poštivanju slobode medija na njihovu teritoriju, dok su zbog odgovornosti za pogibiju nekoliko novinara u Iraku svrstane na 135. mjesto. Izrael je, pak, na 44. mjestu po situaciji unutar svojih granica, dok je zbog ponašanja svoje vojske na okupiranim palestinskim teritorijima na 146. mjestu.</p>
<p>Zemlje Europske unije dobro su ocijenjene, osim Italije (53.) i Španjolske (42.), dok je Francuska je na 26. mjestu zbog zastarjelog zakona o kleveti, osporavanja prava na zaštitu izvora i čestog pritvaranja novinara.</p>
<p>Od deset zemalja budućih članica EU-a najbolje je plasirana Letonija (11), a slijede Češka, Estonija i Slovačka na 12. mjestu. Litva je na 17., Slovenija na 20., Mađarska na 21., a Poljska na 33. mjestu, dok je najlošije plasiran Cipar (83.). Službeni kandidati za članstvo u Uniji - Bugarska, Rumunjska i Turska - nalaze se na 34., 59. i 115. mjestu. Bugarska svoju poziciju dijeli s Albanijom. </p>
<p>Rat u Iraku imao je velik utjecaj na ograničavanje slobode medija u arapskim državama. Najbolje stoji Kuvajt (102.), koji je na čelnoj poziciji u arapskom svijetu zamijenio Libanon (106.). Saudijska Arabija (156.), Sirija (155.), Libija (153.) i Oman (152.) slobodu medija ograničavaju na sve moguće načine. Situacija je i dalje zabrinjavajuća u Rusiji (148.), Ukrajini (132.) i Bjelorusiji (151.).</p>
<p>Sloboda medija u središnjoj Aziji gotovo i ne postoji. Osim državnom nasilju, novinari su u nekim zemljama izloženi i nasilju političkih stranaka, mafije i gerilaca (Bangladeš, Kolumbija, Filipini) ili se, kao u slučaju Nepala, znaju naći u vatri snaga sigurnosti i pobunjenika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Strugar svaki treći dan otvara »rekonstruirane građevine« </p>
<p>Što su bliže izbori, HSS-ov ministar sve češće putuje Hrvatskom: u posljednjih desetak dana rezao je vrpce u Svetoj Klari, Zaprešiću, Bujama, Pregradi, Bakru... / Većina poslova na dogradnji ili gradnji škola financirana je iz državnog proračuna, odnosno iz proračuna Ministarstva prosvjete</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Iako su ga građani u anketama proglasili najnesposobnijim ministrom ove vlade, ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar i dalje se koristi svojim ministarskim obrascem: obići što više mjesta i gradova u Hrvatskoj i otvoriti (obnovljene) škole i školske dvorane. Što su bliže izbori, HSS-ov ministar sve češće putuje Hrvatskom. U posljednjih desetak dana bio je u Svetoj Klari, Zaprešiću, Bujama, Pregradi... </p>
<p>U prosjeku, svaki je treći dan ministar na terenu. Stoga ne treba zamjeriti službenicima u njegovu kabinetu - zatrpani najavama ministrovih službenih posjeta katkad se zabune i u dopisu pogriješe. Umjesto da najave Strugarov posjet Svetoj Klari za ponedjeljak 20. listopada, oni najavljuju ministra za ponedjeljak 21. listopada. </p>
<p>U ponedjeljak je ministar otvorio obnovljenu zgradu (ili kako stoji u službenoj najavi - »rekonstruiranu građevinu«) Osnovne škole Miroslava Mrkše u Svetoj Klari. »Postojeća građevina osnovne škole izgrađena je 1912. i bila joj je potrebna temeljita rekonstrukcija. Ministarstvo prosvjete i športa osiguralo je sredstva za rekonstrukciju u cjelokupnom iznosu (21,8 milijun kuna) te je u prosincu 2001. obnova škole i započela«, obavještavaju iz ministrova kabineta. </p>
<p>Isto se dogodilo i 16. listopada u Zaprešiću, ali sa srednjom školom. Ministar je svečano otvorio »novoizgrađenu građevinu« Srednje škole Bana Josipa Jelačića. Ukupni troškovi gradnje »moderno opremljene srednje škole s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom, koju će pohađati 225 učenika«, iznosili su približno 41,5 milijuna kuna, priopćuju iz kabineta. </p>
<p>Tri dana prije toga, 13. listopada, ministar je svečano otvorio novoizgrađenu zgradu Srednje škole u Pregradi. Gradnju škole, koju će pohađati 460 učenika, Ministarstvo prosvjete i športa sufinanciralo je s oko 24,2 milijuna kuna, odnosno više od 95 posto potrebna novca.</p>
<p>Dva dana prije, 11. listopada, ministar je bio u Bujama, koje bi, da ostane ministar, zasigurno opet posjetio i za godinu dana. Ondje je svečano otvorio gradnju osnovne škole na talijanskom jeziku, vrijedne 12,7 milijuna kuna, koju bi jamačno volio i svečano otvoriti.</p>
<p>No, kad je riječ o toliko važnoj prigodi kao što je završetak opremanja Pomorske škole Bakra, na mjesto događaja Strugar stiže 2. listopada u pratnji stranačkog kolege, Vladina potpredsjednika Ante Simonića.</p>
<p>Većina poslova na dogradnji ili gradnji škola financirana je iz državnog proračuna, odnosno iz proračuna Ministarstva prosvjete. Što se tiče financiranja spomenutih triju škola, Ministarstvo je sudjelovalo s devedesetpostotnim udjelom. Točnije, u obnovu dviju škola i gradnju treće izdvojeno je oko 90 milijuna kuna. Kudikamo je manjom svotom Ministarstvo sudjelovalo u gradnji osnovne škole na talijanskom jeziku, jer je veći dio troškova preuzela Talijanska Republika, Istarska županija i Grad Buje. </p>
<p>Valja istaknuti da ministar Strugar voli obilaziti škole, doduše od početka mandata ne toliko često kao sada, i u tomu je vjerojatno nadmašio svoje prethodnike. Njegovi posjeti drugim zemljama mogu se, pak, nabrojiti na prste jedne ruke. Nedvojbeno je riječ o ministru koji stiže putovati samo - Hrvatskom.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Imenovano Državno izborno povjerenstvo, na čelu Ivica Crnić </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Ustavni sud imenovao je u ponedjeljak članove i zamjenike članova Državnog izbornog povjerenstva (DIP) na čelu kojeg je, prema položaju, predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić, priopćio je Ustavni sud.</p>
<p>Za članove DIP-a imenovane su sutkinje Upravnog suda Alemka Brkljačić-Radančević i Miljenka Pajalić, predsjednik Upravnog suda Mladen Turkalj i sudac Vrhovnog suda Andrija Eraković.</p>
<p>Za zamjenika predsjednika DIP-a imenovan je Jakob Miletić, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, a za zamjenike članova Jasna Brežanski i Boris Guttmann, suci Vrhovnog suda, Branko Hrvatin, sudac Županijskog suda i Stanko Hautz, umirovljeni sudac Vrhovnog suda.</p>
<p>DIP će tako djelovati u gotovom istom sastavu kao i na posljednjim parlamentarnim izborima. Odluku o imenovanju članova DIP-a i njihovih zamjenika Ustavni sud je donio na sjednici zatvorenoj za javnost. U Odluci se napominje da na temelju Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor dužnost predsjednika DIP-a prema položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Izborna procedura</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada </p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić raspisao je u ponedjeljak izbore za zastupnike u Hrvatski sabor koji će se održati 23. studenoga.</p>
<p>• Hrvatski sabor odluku o samoraspuštanju donio je na sjednici 17. listopada.</p>
<p>• Prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, predsjednik Republike Hrvatske raspisuje izbore i saziva Sabor na prvo zasjedanje. </p>
<p>• Od dana raspisivanja, pa do dana izbora mora proteći najmanje 30 dana. </p>
<p>• Izbori se provode na biračkim mjestima na području Hrvatske i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske. </p>
<p>• U Sabor se 140 zastupnika bira tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na 10 izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj jedinici na temelju lista bira po 14 zastupnika. </p>
<p>• Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike na temelju lista s po 14 kandidata u posebnoj izbornoj jedinici. </p>
<p>• Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati ukupno osam zastupnika u posebnoj izbornoj jedinici koju čini čitavo područje Republike Hrvatske. </p>
<p>• Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača. </p>
<p>• Prema Ustavu, Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se na temelju općeg i jednakog biračkog prava biraju na četiri godine neposredno tajnim glasovanjem. </p>
<p>• Zakon utvrđuje da pravo predlaganja stranačkih lista za izbor zastupnika u Sabor imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama. </p>
<p>• Listu za izbor zastupnika u Sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista). </p>
<p>• Državno izborno povjerenstvo u roku od 48 sati od predaje mora utvrditi pravovaljanost lista i nakon toga objaviti ih u dnevnim novinama i na HRT-u. </p>
<p>• Izborna promidžba počinje danom objave lista, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Račan na čelu Savjeta za suradnju s Haaškim sudom?</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Prema neslužbenim informacijama iz Banskih dvora, na sjednici užega kabineta Vlade u ponedjeljak je odlučeno da će premijer Ivica Račan preuzeti predsjedanje Vladinim savjetom za odnose s Haaškim sudom nakon ostavke potpredsjednika Gorana Granića na tu dužnost.</p>
<p>Povod za Granićevu ostavku bio je, podsjetimo, zaključak kojim je Sabor obvezao Vladu da u roku osam dana odvjetnicima generala Ante Gotovine preda sve dokumente koje je u vezi s Gotovininom optužnicom predala haaškom tužiteljstvu.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, Vlada ovog tjedna najvjerojatnije neće raspravljati o provođenju zaključka Sabora, a najvjerojatnije neće ni od Ustavnog suda tražiti mišljenje o tom zaključku. To se, naime, očekivalo nakon što su pravni stručnjaci Goran Mikuličić i Ivo Josipović ustvrdili da Sabor tim zaključkom od Vlade traži da se ponaša protivno zakonu. U Vladi je, čini se, zaključeno da nema potrebe ići na Ustavni sud jer važeći zakon ima veću pravnu snagu od zaključka Sabora. </p>
<p>Prema tumačenju Mikuličića i Josipovića, Zakon o suradnji s Haaškim sudom te Pravila Suda, omogućavaju da se dokumenti dostupni tužiteljstvu daju na uvid samo odvjetnicima koji su registrirani pri Sudu. Sud je već u nekim slučajevima vezanim za BiH odbio takvu ulogu odobriti braniteljima optuženika u bijegu pa ni njima nisu na uvid dani dokumenti na kojima se temelji optužnica protiv njihovih klijenata. Na te se primjere u petak, obrazlažući ostavku, pozvao i Granić. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Haaško tužiteljstvo neće optužiti Džanka</p>
<p>SPLIT, 20. listopada</p>
<p> - Haaško tužiteljstvo neće protiv umirovljenoga general bojnika Luke Džanka podignuti optužnicu. Potvrdio je to u ponedjeljak Vjesniku Džankov branitelj, splitski odvjetnik Nenad Boban, odmah nakon što ga je samo tužiteljstvo obavijestilo o svojoj odluci. </p>
<p>Krajem srpnja Džanko je u zagrebačkom uredu Haaškog suda dva dana svjedočio u svojstvu osumnjičenika.</p>
<p> Teretilo ga se, kao jednog od zapovjednika Hrvatske vojske, za kršenje humanitarnog prava na Južnom bojištu. Haaške tužitelje zanimalo je razdoblje od 1992. do 1993. godine. </p>
<p>Luka Džanko je detaljno svjedočio o svojem ratnom putu u BiH, a posebice o djelovanju u Hercegovini. Iako je ispitivanje bilo teško i iscrpljujuće, general bojnik je nakon njega bio optimist.</p>
<p>Nakon poziva na svjedočenje, Džanko je u Zagreb, u pratnji svoga odvjetnika, otputovao iako iz Vlade nije dobio sve tražene dokumente za pripremu svoje obrane. Naime, nekoliko sati uoči puta dobio je samo manje važne dokumente. Oni »pravi«, koje je odvjetnik Boban tražio pod klasom i brojem nikad nije dobio. Boban sumnja da su ti dokumenti »nestali« u posljednjih osam godina.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vladin ured za odnose s javnošću: Uvredljiv letak dio prljave predizborne kampanje</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Ured za odnose s javnošću hrvatske vlade, čiji se telefonski broj zajedno s telefonskim brojem Odjela za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova nalazi na letku koji je distribuiran u ponedjeljak u širem središtu Zagreba, nije sudjelovao u izradi tog letka niti je u ikakvoj vezi s time, priopćeno je u ponedjeljak iz Vladina ureda za odnose s javnošću.</p>
<p>U priopćenju stoji da je sadržaj letka, kojim se krajnje uvredljivo govori o Vladinu radu, dio prljave predizborne kampanje.</p>
<p>Ured za odnose s javnošću i Odjel za odnose s javnošću MUP-a, kao dio državne uprave, ne sudjeluju u predizbornoj kampanji, te oštro osuđuju zloporabu službenih telefonskih brojeva Vlade i Ministarstva.</p>
<p>Također se navodi da je policija započela obradu ne bi li utvrdila autore tih letaka.</p>
<p>Inače, u vrhu letka su objavljene fotografije hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, premijera Ivice Račana, predsjednice HNS-a Vesne Pusić, bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića i glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte.</p>
<p>Letak pritom ironično poziva građane da glasaju za aktualnu vlast koja će u sljedećem mandatu »biti još učinkovitija u rasprodaji i rušenju Hrvatske, a za vas dragi sugrađani bit će još gay-parada i srpskog pasulja«.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Papa podmlađuje Kardinalski zbor pripremajući ga za izbor svog nasljednika </p>
<p>U utorak, papa Ivan Pavao II. će na konzistoriju imenovati 30 novih kardinala, među njima i zagrebačkog nadbiskupa mons. Josipa Bozanića / Sveta Stolica Bozaniću kao novomu kardinalu dodijelila kao prebendu Crkvu sv. Jeronima</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Na svečanom konzistoriju u utorak, papa Ivan Pavao II. će na Trgu sv. Petra u Rimu imenovati 30 novih kardinala, među njima i zagrebačkog nadbiskupa mons. Josipa Bozanića. Javni konzistorij počinje u 10.30 sati, a u utorak poslijepodne održat će se »kurtoazni posjeti« (»visite di cortesia«) na kojima će se pojedinačno čestitati novim kardinalima.</p>
<p>U srijedu u 10.30 sati Papa će na Trgu sv. Petra slaviti misu zajedno s novoimenovanim kardinalima te im tom prigodom predati prsten kao znak kardinalske časti. U četvrtak, Sveti će Otac u dvorani »Pavla VI.« primiti u zajedničku audijenciju nove kardinale s hodočasnicima iz njihovih zemalja.</p>
<p>Imenovanje nadbiskupa Bozanića pratit će mnoštvo hodočasnika iz Hrvatske, posebice iz Zagrebačke nadbiskupije. Iz Zagreba dolaze svećenici, časne sestre, bogoslovi i vjernici. Također iz Krčke biskupije, rodne Bozanićeve biskupije, dolazi oko 250 hodočasnika, a njima se pridružuju i hrvatski hodočasnici koji su već u Rimu, gdje su sudjelovali na proslavi 25. obljetnice Papina pontifikata i beatifikaciji Majke Terezije. Za njih će susret s nadbiskupom Bozanićem, vjerojatno, biti organiziran u hrvatskom Zavodu sv. Jeronima u Rimu u srijedu. </p>
<p>Imenovanjem 30 novih kardinala, i jednog u tajnosti ili »u srcu« (»in pectore«), Papa želi prije »prirodnog isteka mandata« obnoviti i pomladiti Kardinalski zbor. Naime, među novoimenovanim kardinalima njih 26 je mlađe od 80 godina. Budući da samo kardinali mlađi od 80 godina imaju pravo biranja novog pape, Kardinalski zbor će s ovim konzistorijem imati 135 kardinala-izbornika. Time je Ivan Pavao II. ponovo »probio prag« od 120 kardinala-izbornika koji je postavio još Pavao VI. Očito je da Ivan Pavao II. na vrijeme želi pripremiti sve uvjete za izbor svoga nasljednika. </p>
<p>Inače, da bi imali pravo izbora pape, i kardinali koji nisu u rimskoj kuriji (poput mons. Bozanića) moraju se inkardinirati u rimski kler, tako da »pro forma« kao prebendu (nadarbu) dobiju određenu rimsku crkvu. </p>
<p>Tako je Sveta Stolica nadbiskupu Bozaniću kao novomu kardinalu dodijelila kao prebendu Crkvu sv. Jeronima. Do svoje smrti je naslovnim kardinalom ove crkve bio Bozanićev prethodnik mons. Franjo Kuharić.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatsko-slovenski pregovori tek nakon izbora, izbore čeka i sud u Strasbourgu</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Sasvim je izvjesno da se do završetka parlamentarnih izbora u Hrvatskoj neće ozbiljno razgovarati o rješavanju otvorenih pitanja Hrvatske i Slovenije, kazali su diplomatski izvori s jedne i druge strane. Hrvatska je nedavno putem diplomatske note ponovo izrazila spremnost da se otvoreno pitanje granice riješi putem međunarodne arbitraže, no iz Ljubljane još nije stigao odgovor. </p>
<p>»Vrlo je izvjesno da će stvari ići tim smjerom s obzirom na to da se o granici sami ne možemo dogovoriti već punih 13 godina«, kazali su Vjesniku hrvatski diplomatski izvori u ponedjeljak. </p>
<p>Odnosi dviju zemalja vratili su se na razinu razmjena diplomatskih nota, a posljednje podsjećanje na međunarodnu arbitražu hrvatska je strana izrazila u formi note nakon slovenske note u kojoj se spominje prejudiciranje granice. No, i za početak arbitraže je potreban dogovor, pa se obje strane moraju prvo dogovoriti o arbitraži. Da će i do njega teško dići, govore i posljednji napisi u medijima prema kojima slovenska strana traži da temelj arbitraže bude sporazum Drnovšek-Račan, sporazum koji nikad nije potpisan i ratificiran, a Hrvatska ga je strana proglasila ništavnim. </p>
<p>Jedan od ključnih problema u odnosima dviju zemalja, pitanje blokirane devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, također će pričekati završetak parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.</p>
<p>Iako je uobičajeno da se nakon rasprave pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu na odluku o nadležnosti suda za to pitanje čeka oko mjesec dana, izvori bliski Sudu navode kako je »gotovo sigurno« da se Sud neće očitovati za vrijeme hrvatskih parlamentarnih izbora. </p>
<p>Budući da nije planiran nijedan sastanaka na višoj razini, sigurno je jedino da će se nastaviti sastanci Stalne mješovite komisije temeljem Sporazuma o pograničnom prometu ne bi li se do kraja riješilo pitanje graničnog režima, prije nego što Slovenija postane članicom EU-a i počne primjenjivati schengenski režim.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za 30 mjeseci »Rebro« bolnica pod jednim krovom</p>
<p>Premijer Ivica Račan je, otvarajući radove vrijedne 73,2 milijuna kuna, naglasio da rekonstrukcija i dogradnja KBC-a nisu »Potemkinovo selo« i dodao da se zdravstvo počelo investirati nakon dugih godina suše/ »Rebro« će biti bolnica pod jednim krovom na 75.200 četvornih metara i u četiri cjeline - središnji hitni prijam, poliklinika i dnevna bolnica te operacijski i višenamjenski blok, kazao je ravnatelj KBC-a prof. dr. Paladino</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - U Kliničkom bolničkom centru »Zagreb« na Rebru u ponedjeljak su, u nazočnosti državnih i gradskih dužnosnika, svečano počeli radovi na rekonstrukciji tog najvećeg bolničkog sustava u Hrvatskoj. Radove vrijedne 73,2 milijuna kuna, koja će od »Rebra« napraviti moderan sustav prepoznatljiv u Europi, otvorio je premijer Ivica Račan. </p>
<p>Premijer je čestitao upravi bolnice na ispunjenju obećanja od prije šest mjeseci, kad je najavljena rekonstrukcija za koju su pripreme obavljene na vrijeme. </p>
<p>Račan je poželio uspjeh u ostvarenju zadanog roka od 30 mjeseci nakon čega će se utrostručiti učinkovitost i obuhvat svih službi. Premijer je naglasio da rekonstrukcija i dogradnja KBC-a nisu »Potemkinovo selo«. »U hrvatsko se zdravstvo počelo investirati nakon dugih godina suše. Građani trebaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a Hrvatska dolazi na razinu kada se to može ostvariti«, rekao je.</p>
<p>Premijer je podsjetio da se Vlada opredijelila za investiranje u zdravstvo u projektu »Sedam milijardi kuna za sedam godina«. »Vlada je prepoznala zdravstvo kao područje visoke osjetljivosti gdje se najprije iskazuje nezadovoljstvo građana. To je sustav u kojem je zaposleno 65.000 ljudi kojima je u središtu pozornosti mora biti pacijent, odnosno njihovo zdravlje kao osnova razvoja«, kazao je Račan i dodao da je milijarda kuna već potrošena na najhitnije intervencije za obnovu zdravstvenih kapaciteta te da je u tijeku i reforma zdravstvenog sustava. »Iako ona ne teče brzo i lako, ipak se kreće«, rekao je.</p>
<p>Iako je »Rebro« već postalo veliko gradilište, ta bolnica radi kao i dosad. Zbog uvjeta u kojima će se raditi idućih 30 mjeseci građanima se unaprijed ispričao ravnatelj KBC-a prof. dr. Josip Paladino. </p>
<p>Ravnatelj je ukazao na neprimjerene uvjete za rad uposlenika te za boravak pacijenata, zbog čega je bilo nužno pokrenuti rekonstrukciju. </p>
<p>»Rebro« godišnje pruži oko pet milijuna zdravstvenih usluga, a samo u jednom danu posjeti ga do 14.000 ljudi, pritom gotovo polovica njih dođe s područja izvan Zagreba i Zagrebačke županije. </p>
<p>Rebro će ubuduće, kako je objasnio Paladino, funkcionalno biti »bolnica pod jednim krovom« na 75.200 četvornih metara i u četiri cjeline: središnji hitni prijam, poliklinika i dnevna bolnica te dva bloka - operacijski i višenamjenski.</p>
<p>Investitor je KBC, koji je dobio kredit, projektant APZ Inženjering Zagreb, izvođač radova je Konstruktor-inženjering d. d., Split, a stručni nadzor ima Ingra. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031021].
|
