NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030121].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232390 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.01.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jesu li liječnici uopće u štrajku?</p>
<p>Hrvatski liječnički sindikat je na svojim web-stranicama objavio obavijest da su svi liječnici dužni biti na svojim radnim mjestima, poštivati zakonske, etičke i stručne norme te obavljati poslove koji su pri najavi štrajka navedeni kao poslovi koji se neće prekidati/ Ministarstvo zdravstva zaključuje: Ako nema prekida rada, nema ni štrajka</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Na web-stranici Hrvatskog liječničkog sindikata objavljena je u ponedjeljak, kako piše, važna obavijest. Naime, svi liječnici dužni su biti na svojim radnim mjestima, poštivati zakonske, etičke i stručne norme, te obavljati poslove koji su pri najavi štrajka navedeni kao poslovi koji se neće prekidati. Znači li to da se od zaoštravanja štrajka, odnosno odustajanja od svih »hladnih« postupaka koji su najavljeni za ponedjeljak, odustaje, isti je dan bilo nemoguće doznati. I sindikalni čelnici i odgovorni u Ministarstvu zdravstva bili su zauzeti sastancima. </p>
<p>Ipak, glasnogovornica Ministarstva Gordana Zuccon izjavila je kako je ministar Andro Vlahušić tijekom prijepodneva razgovarao s ravnateljima državnih bolnica u Zagrebu, koji su potvrdili da je posao organiziran i da primaju pacijente. </p>
<p>Dodala je da se još ne zna koja će biti krajnja sredstva što će ih Ministarstvo poduzeti bude li problema u obavljanju rada u bolnicama i zdravstvenim ustanovama. Dogodi li se nekom pacijentu komplikacija zbog nepružene liječničke pomoći, rekla je, moguće je u krajnjem slučaju podnijeti kaznenu prijavu prema članku 115. Kaznenog zakona. </p>
<p>Ministar svoje stavove o štrajku, dodala je Zuccon, argumentira time što ni jednim propisom i zakonom u Hrvatskoj nije točno određeno što se smatra štrajkom. No prema pravnoj teoriji, rekla je, štrajk je prekid rada. Ako, pak, nema prekida rada, nema ni štrajka. </p>
<p>U Ministarstvu zdravstva nadalje smatraju da svi oblici opstrukcije rada, odugovlačenja i primanja pacijenata prema vlastitu nahođenju, predstavljaju teže povrede radnih dužnosti koje mogu rezultirati otkazom ugovora o radu. Mišljenja su također da su bolnice dužne pružati zdravstvenu zaštitu u cijelosti, prema ugovoru s HZZO-om, i za vrijeme štrajka, ako nisu prethodno sa sindikatima dogovorile poslove koji se smiju i koji se ne smiju prekidati. Te poslove, dakle, dogovara poslodavac sa sindikatima prije početka štrajka i sindikati ih, kažu u Ministarstvu, ne mogu samovoljno određivati u vrijeme štrajka. </p>
<p>Budući da ni jedna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj nije sklopila ugovor sa sindikatima vezano za poslove koji se mogu prekidati za vrijeme štrajka, u Ministarstvu zaključuju da trenutačno sve službe u zdravstvenim ustanovama trebaju raditi, a za to su zaduženi ravnatelji ustanova i šefovi službi. Smatraju i da organizaciju posla u bolnicama obavlja ravnateljstvo, a ne štrajkački odbor, koji je time prekoračio ovlasti. </p>
<p>Ministarstvo smatra kako i poziv pacijentima da se solidariziraju s liječnicima i stomatolozima u štrajku, odnosno da ne dolaze u zdravstvene ustanove, predstavlja zloupotrebu prava na štrajk. Hrvatski liječnički sindikat, dodaju, ima pravo pozivati samo svoje članove i simpatizere da sudjeluju u štrajku. Štrajkački odbor nema pravo obustaviti rad u poliklinikama, tvrde i dodaju da oni mogu samo javiti ravnatelju koji će liječnici biti u štrajku kako bi on mogao organizirati posao. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Vlahušić pretjeruje s prijetnjama, štrajk je zakonit«</p>
<p>Ne daj Bože da Državno odvjetništvo intervenira, jer bi to bio presedan, kaže dr. Buklijaš/ Smatra da je retorika zabrane štrajka primjerenija 18. i 19. stoljeću, nego 21./ Liječnici u štrajku nemaju pravo na plaću, kaže profesor radnog prava </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Štrajk liječnika je zakonit i ne daj Bože da Državno odvjetništvo intervenira, jer bi to bio presedan«, komentirao je u ponedjeljak Vjesniku dr. Boris Buklijaš, profesor radnog prava na Pravnom fakultetu u Splitu. Buklijaš objašnjava da se štrajk može smatrati zakonitim ako tijekom njega ne nastaje opasnost za živote i zdravlje stanovnika. »U ovom je slučaju, s obzirom na činjenicu da liječnici zbrinjavaju hitne slučajeve, štrajk legalan«, tvrdi Buklijaš. </p>
<p>Da bi štrajk bio zakonit, mora ga voditi sindikat, zahtjevi štrajkača moraju biti upućeni poslodavcu, u ovom slučaju Ministarstvu zdravstva, štrajk mora biti socijalno prihvatljiv i ne smije nanositi pretjeranu štetu, a nužno je i poštivanje svih propisa. »U štrajku liječnika ispunjeni su svi ovi uvjeti i stoga ministar zdravstva Andro Vlahušić pretjeruje s prijetnjama«, kaže Buklijaš. Dodaje kako je posebice neprihvatljiva prijetnja kaznenim gonjenjem liječnika u štrajku. »Danas je štrajk jedno od temeljnih ljudskih prava, prema svim međunarodnim kategorijama. Retorika zabrane štrajka primjerenija je 18. i 19. stoljeću, nego 21. i izvan je današnjih pravnih standarda«, napominje Buklijaš, te objašnjava da bi pod kaznenu odgovornost mogli potpadati jedino oni liječnici koji bi fizički napadali poslodavca ili uništavali opremu, čega u ovom slučaju nema. </p>
<p>»Međutim, liječnici u štrajku nemaju pravo na plaću i tu sindikati griješe kad smatraju da im dani u štrajku moraju biti plaćeni. Kad izostane rad, poslodavac nema obvezu isplate plaća za to«, kaže Buklijaš, tumačeći da štrajkačima dane u štrajku može platiti sindikat iz svojih fondova. </p>
<p>Prema Buklijaševim riječima, jedan od temeljnih problema u ovom štrajku je u tome što je izostala volja za pregovaranjem. »Najgore je kad se obje strane ukopaju u svoje rovove i ne žele razgovarati, kao što je sada slučaj«, kaže Buklijaš. Smatra da bi Ministarstvo zdravstva trebalo razmotriti mogućnost da putem rebalansa proračuna ili proračunskih pričuva udovolji nekim štrajkačkim zahtjevima. </p>
<p>U sudačkim redovima ne žele javno komentirati nedoumice vezan uz štrajk liječnika jer se sukobljene strane mogu naći na sudu. No, neslužbeno, od nekih se sudaca može čuti da su prijetnje ministra Vlahušića radnom obvezom neprihvatljive jer liječnici ispunjavaju svoju obvezu pružanja hitne pomoći. Suci tvrde da bi se zakonitost štrajka mogla dovesti u pitanje tek kad bi liječnici prestali pružati hitnu pomoć. Pravni stručnjaci ocjenjuju da ministar Vlahušić izlazi i s nekim nespretnim izjavama o štrajku, poput one da će štrajkati samo osam posto liječnika. No, tvrde oni, i u štrajkačkom odboru ponašaju se kao otmičari i njihovo je cjenjkanje visinom liječničkih plaća neprihvatljivo. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>O pokretanju postupka protiv Vlahušića i Gabrića odlučit će se u petak</p>
<p>Nema pritužbi pacijenata na rad liječnika, kao ni pritužbi liječnika na pritiske zbog štrajka, kaže predsjednica Povjerenstva prof. dr. Mirjana Sabljar-Matovinović</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Predsjednica Povjerenstva za etiku i deontologiju Hrvatske liječničke komore prof. dr. Mirjana Sabljar-Matovinović, izjavila je Vjesniku da će se Povjerenstvo sastati u petak kako bi zauzelo službeni stav o izjavi ministra zdravstva Andre Vlahušića i predsjednika Upravnog vijeća HZZO-a dr. Nikice Gabrića. Tada će odlučiti i hoće li pokrenuti postupak protiv njih.</p>
<p>Hrvatski liječnički sindikat, naime, najavio je pokretanje postupka na etičkim povjerenstvima liječničkih komora da bi se ispitalo jesu li se Vlahušić i Gabrić svojim izjavama ogriješili o norme medicinske etike i deontologije.</p>
<p>Sabljar-Matovinović ističe da Povjerenstvo još nije stiglo raspravljalo o spomenutoj inicijativi Sindikata liječnika s obzirom na to da Vlahušić i Gabrić svaki dan daju nove izjave. Etičko povjerenstvo HLK podržava štrajk liječnika, ali je i zabrinuto da ne bi došlo do uskraćivanja liječničke pomoći ili ugrožavanja zdravlja pacijenata. »Dosad nije stigla nijedna pritužba pacijenata na rad liječnika, a nije bilo ni liječničkih pritužbi na bilo koju vrstu pritiska zbog štrajka«, kaže Sabljar-Matovinović.</p>
<p>Predsjednik etičkog povjerenstva Hrvatskog liječničkog zbora prim. dr. Goran Ivanišević, pojasnio je da to povjerenstvo ima samo savjetodavni karakter te je mjerodavan samo za članove. »O pokretanju postupka može odlučiti jedino etičko povjerenstvo Liječničke komore čije odluke imaju i pravni učinak, a njihova ingerencija proteže se na sve liječnike koji imaju licencu za rad u Hrvatskoj«, zaključio je.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Dr. Vrhovac: Štrajk je utemeljen, no upitno je vrijeme </p>
<p>»Argumenti Hrvatskog liječničkog sindikata u dobrom su dijelu utemeljeni. No, nisam siguran je li vrijeme nakon donošenja proračuna idealno za štrajk«, kazao je Vjesniku prof. dr. Božidar Vrhovac, dopredsjednik Nacionalnog bioetičkog povjerenstva za medicinu. Dodao je da je to samo njegovo osobno mišljenje, jer će se sljedeći sastanak ovoga povjerenstva održati za otprilike dva tjedna. </p>
<p>Vrhovac ističe da su liječnici u lošijem položaju u usporedbi s drugim strukama, primjerice sucima. Napominje, međutim, kako je vrlo važno da se u vrijeme štrajka ne ugrožavaju hitni pacijenti. »Treba razlikovati hitne i teške pacijente. U golemom broju slučajeva osoba ne mora imati medicinsku naobrazbu da bi uvidjela da su, na primjer, teško disanje i jaki bolovi simptomi na koje se mora hitno reagirati«, kaže dr. Vrhovac, dodajući da liječnici u bolnicama to poštuju, te hitnim slučajevima ne uskraćuju pomoć. </p>
<p>Dr. Vrhovac ističe da u Hrvatskoj na jednog liječnika dolazi 500 pacijenata, »što nas svrstava na dno Europe«. Međutim, dodaje da su, zbog našeg lošeg stanja u gospodarstvu, usporedbe sa Zapadom suvišne. »Ne može siromašna zemlja imati zdravstvo kao bogata. U Hrvatskoj već dugo bruto domaći proizvod po glavi stanovnika iznosi do 5000 dolara«, zaključuje dr. Vrhovac. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ljubica Đukanović: Štrajkajući, bolnice krše ugovorne obveze</p>
<p>»Sve što nije napravljeno, neće biti plaćeno, jer neće biti faktura za naplatu«, kaže Ljubica Đukanović, direktorica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na pitanje kako će se štrajk liječnika odraziti na plaćanje bolnicama. Druga su stvar, kaže, preuzete ugovorne obveze o izvršenju zdravstvene zaštite u određenom opsegu. Nijedna bolnica, osim Klinike za bolesti srca i krvnih žila »Magdalena« u Krapinskim Toplicama, koja je u ponedjeljak obavijestila HZZO da radi u punom opsegu, nije odgovorila na upit poslan svim ugovornim ustanovama, pa prema tome, zaključuje Đukanović, one krše ugovorne obveze za što je predviđena novčana kazna od jedan do pet posto mjesečnog limita.</p>
<p>Direktorica HZZO-a dodaje da se točno zna koliko posla u jednom mjesecu treba obaviti, za što primaju određeni novac. Ta se odredba ne primjenjuje ako ustanova nema posla, pa stoga radi manje. »Međutim, ako se osiguraniku osporava njegovo ustavno pravo na zdravstvenu zaštitu, kao što se to radi u ovom štrajku, onda ja kao direktorica HZZO-a moram štititi to pravo«, kaže Đukanović. Naglašava pritom da su ustanove potpisale ugovore prema kojima će zdravstvenu zaštitu pružati kontinuirano, a suženjem opsega usluga može nastati i šteta za zdravlje pacijenata, dakle osiguranika koji plaćaju za svoje zdravlje. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dr. Gabrić: Nema razloga da me se prijavi Etičkom povjerenstvu </p>
<p>Moja izjava u tv-emisiji »Forum« bitno je skraćena i izvađena iz konteksta/ U javnosti je stvoreno ozračje da smo Vlahušić i ja crne ovce liječničkog staleža. Naprotiv, podržavamo liječnike, jer rade odgovoran posao za koji nisu primjereno plaćeni, kaže Gabrić</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Moja izjava u tv-emisiji 'Forum' bitno je skraćena i izvađena iz konteksta«, rekao je u ponedjeljak Vjesniku dr. Nikica Gabrić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, inače privatni liječnik. Gabrić se, naime, zbog te izjave našao u nemilosti hrvatskih liječnika, a Hrvatski liječnički sindikat, organizator aktualnog štrajka, odlučio je zajedno s ministrom Androm Vlahušićem prijaviti ga Etičkom povjerenstvu Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora. </p>
<p>Gabrić kaže da su mu bila postavljena četiri pitanja, a njegov odgovor izrezan je u dva dijela i našao se izvan konteksta. »Tada sam istakao da u Hrvatskoj liječnici imaju dva puta veću plaću od liječnika u svim zemljama istočne Europe, osim u Sloveniji, te da ljude treba nagrađivati sukladno njihovu radu, kao i to da ne mogu istu plaću imati, na primjer, neurokirurg i okulist«, kaže Gabrić. No, kako je nastavio u toj izjavi, svi liječnici moraju imati zajamčenu egzistencijalnu sigurnost, ali se nespretno izrazio rekavši »egzistencijalni minimum«, misleći, kako kaže, na sigurnost. Gabrić tvrdi i da je iz njegove izjave izrezan dio u kojem kaže da bi ta sigurnost trebala iznositi 6000 kuna, te da sve ostale prihode liječnici trebaju dobiti u skladu s obavljenim poslom u kuverti - da nitko ne bude ljubomoran. Stoga smatra da nema osnove za njegovu prijavu Etičkom povjerenstvu.</p>
<p>Gabrić inače podržava povećanje liječničkih plaća što, ističe, može potvrditi i dr. Babić, predsjednik Liječničkog sindikata kojem je, u sklopu pregovaračkog tima, nudio prosječan rast plaća od 12 do 18 posto, ovisno o kategorijama, jer se toliko novca moglo izvući za te svrhe iz proračuna HZZO-a. Babić, međutim, to nije želio prihvatiti. Istodobno je tada od 15 spornih pitanja riješeno njih 11, što nije prihvaćeno. </p>
<p>»U javnosti je stvoreno ozračje da smo ministar Vlahušić i ja crne ovce liječničkog staleža«, kaže Gabrić, ističući da, naprotiv, obojica podržavaju liječnike, jer rade odgovoran posao za koji nisu primjereno plaćeni, ali imaju političku odgovornost, jer znaju čime ovaj tren raspolažu i koliko mogu dati. </p>
<p>»Hrvatska izdvaja nešto manje od 400 dolara za zdravstvo po stanovniku: 200 ide za plaće u toj djelatnosti, 100 za lijekove i još toliko za materijalne troškove. Povećamo li plaće na račun lijekova ili materijalnih troškova, znači da osiguranici više neće moći dobivati besplatno lijekove s liste, nego će ih morati plaćati. Dirne li se u stavku materijalnih troškova bit će manje materijala i stvari potrebnih za zdravstveni rad«, ističe Gabrić.</p>
<p>Međutim, zdravstveni sustav ne postoji zbog liječnika nego zbog pacijenata te mora postojati ravnoteža između onoga koliko se ima i želja, zaključio je. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatski liječnici zarađuju 2,4 prosječne hrvatske plaće</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Prema podacima Ministarstva zdravstva, prosječna liječnička plaća u Hrvatskoj iznosi 1100 eura, odnosno 2,4 prosječne hrvatske plaće (3376 kuna je 450 eura).</p>
<p>Ministarstvo ističe da zahtijevanjem povišenja od 45 posto Hrvatski liječnički sindikat zapravo traži da se prosječna liječnička plaća poveća na 3,5 prosječnih plaća u državi.</p>
<p>Liječnicima koji su zaposleni u državnim i županijskim bolnicama omogućen je dodatni rad nakon radnog vremena u ustanovama u kojima su zaposleni, koristeći se bolničkim resursima.</p>
<p>Liječnici tako mogu povećati vlastita primanja, no ti dodatni prihodi nisu trenutačno uračunati u njihovu prosječnu plaću, ističe u priopćenju Ministarstvo zdravstva.</p>
<p>U zemljama EU-a liječnička je plaća tri do pet puta veća od prosječne, jer države izdvajaju više za zdravstvo nego Hrvatska. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="8">
<p>Ključ za uspjeh je u znanju, a ne u tečaju </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Uspješni hrvatski menadžeri ne znaju recept za instant-uspjeh. Za razliku od mnogih političara koji se takvim receptima razbacuju kao gnojivom po vinogradu. Menadžeri znaju kako se do uspjeha dolazi, ali ne na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. To su pokazali u razgovoru s premijerom koji ih je pitao: što Vlada mora učiniti ako hrvatskim tvrtkama želi olakšati prodor na strana tržišta? </p>
<p>Još do jučer se na to pitanje uglavnom odgovaralo jadikovkama o precijenjenoj kuni i prevelikim porezima. No, u ponedjeljak o tečaju i porezima nismo čuli ni riječi. Iako je Račan to pitanje postavio čelnicima tridesetak tvrtki koje su već prisutne na inozemnim tržištima, a planiraju i nova širenja, pogotovo na tržišta regije.</p>
<p>Menadžeri su Račanu najviše govorili o potrebi da se na sve moguće načine podupre ulaganje u obrazovanje, znanje i istraživanja. Neki su smatrali potrebnim naglasiti i da se od države ne očekuje pojedinačna materijalna pomoć, ali se traži snažnija i organiziranija lobistička podrška hrvatske diplomacije. </p>
<p>Čelnici nekih od najjačih hrvatskih tvrtki smatrali su posebno važnim naglasiti da nema rješenja koja će plodove donijeti za šest mjeseci ili godinu. Danas se moraju vući potezi koji će željene plodove donijeti 2010. </p>
<p>Tako govore uspješni gospodarstvenici. No, sve to ne znači da od Vlade ne očekuju mnogo. Dapače, Vladi poručuju da će oni u inozemstvu biti točno toliko konkurentni koliko će hrvatska vlada biti u svom poslu konkurentna slovenskoj, mađarskoj ili austrijskoj vladi. </p>
<p>Dakle, uspjeh tvrtki ipak ovisi i o državi jer je ona ta koja mora rušiti birokratske prepreke za uspješno poslovanje i ulaganje, mora lobirati u inozemstvu, graditi zdrav pravosudni sustav, podupirati jačanje tržišta kapitala... Samo se u jedno ne smije petljati - u tvrtke. Ničim, pa ni izravnim materijalnim poticajima ovog ili onog poteza, ma koliko on dobro zamišljen bio.</p>
<p>Napominju i to da će cijela država za pet ili deset godina biti točno onoliko jaka koliko jake budu njezine tvrtke. To je više nego jasna poruka političarima koji sve svoje poteze odmjeravaju prema prvim sljedećim izborima, pa sitno kalkuliraju umjesto da vode državu ili, ako su u opoziciji, razmišljaju o dugoročno plodonosnim, a ne samo medijski efektnim sloganima bez pokrića u budućnosti..</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pacijenti trpe bez obzira tko je u pravu </p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>U štrajku liječnika sve veću važnost dobivaju pacijenti. Na početku se činilo da će prepucavanje početi i završiti među socijalnim partnerima, između vlasti i liječnika, tj. njihova sindikata, no kako dani odmiču, a štrajku se ne nazire kraj, i jedna i druga strana shvaćaju da je najvažnije pridobiti građane, posebno bolesne. Ministarstvo zdravstva već je uvelo besplatan telefon za pritužbe građane kojima će se baviti zdravstvena inspekcija. Po zakonu, naime, liječnička se zaštita mora pružati i biti uvijek dostupna. Zatvorena vrata su povreda radne dužnosti zbog koje se može ostati i bez posla.</p>
<p>Liječnički sindikat, pak, ističe pravo na štrajk po radnom pravu, ali u svojoj medicinskoj inačici. Njima etika ne dopušta da ne pruže pomoć, pa bez nje ostaju samo oni za koje doktori misle da nisu u životnoj opasnosti. Stoga i liječnici »instaliraju« svoje telefonske linije na kojima će građani valjda moći doznati jesu li »hitni« ili mogu čekati kraj štrajka.</p>
<p>»Partneri« tako putem telefona dokazuju da su im pacijenti važni, ali, budimo iskreni, ne kao subjekti, nego kao objekti za »potkusurivanje«. Što više pritužaba, to više argumenata za prijave, a možda i tužbe. I, s druge strane, prazne su čekaonice, kako tvrdi Sindikat, potvrda građanske solidarnosti prema štrajkaškim zahtjevima. </p>
<p>Što je s građanima? Jedni podržavaju doktore bez ostatka. Drugi ih podržavaju svjesni da se opterećeni egzistencijom ne mogu usredotočiti na medicinu i pacijente. Treći podržavaju vlast koja poručuje da novca ima koliko ima i podsjeća na krizu i realnost. Osim toga, misle, kao da je 6000 do 7000 kuna, koliko u prosjeku zarade specijalisti, i oko 5000 do 6000 ostali, malo. Osnovica od 4300 kuna (bez prekovremenih) za takvo obrazovanje i odgovornost jest mala, ali takav je život. Treba misliti i na nezaposlene i potplaćene, pa im njihova plaća zarađena »u bijelom« i s poštovanjem onih koji trebaju njihovu pomoć neće biti najvažnija stvar na svijetu.</p>
<p>No, pitanje je jesu li pacijenti, građani, porezni obveznici, kako hoćete, dužni politički razmišljati prije nego reagiraju na zatvorena vrata u zdravstvenim ustanovama? »Natezanja« liječnika i vlasti njih se ne tiču i ne bi ih trebalo kao taoce dovoditi u situaciju da se opredjeljuju. Njihovo je pravo dobiti zdravstvenu zaštitu, a »strane« je moraju osigurati tako da »vuk bude sit, a koze na broju«. Drugo je pitanje jesu li za to spremne ili stvari treba još više zategnuti prijetnjama o otkazima, ali i daljnjim smanjenjem liječničkih usluga.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Platio je narod svašta, može i JMBG</p>
<p>SDP-ovi koalicijski partneri kunu se da ne znaju zašto se uopće forsiralo brisanje JMBG-a iz osobnih dokumenata. Pa, ako ne znaju oni koji vladaju, kako bi onda mogli znati zbunjeni građani, svakodnevno obasipani proturječnim informacijama?! </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Nakon što se većina krojača naših sudbina</p>
<p> - političara - vratila s uobičajenog skijanja i zimskog odmora, pred nama je nova politička sezona. S radom nastavlja i Hrvatski sabor, koji će u iduća tri tjedna i više od pedesetak točaka dnevnog reda usvajati ili odbacivati nove/stare zakonske prijedloge. Najviše se buke očekuje u vezi s izbornim zakonom, za kojega se još ne zna kakav će biti. </p>
<p>Male stranke strahuju od (tajnog) dogovora onih velikih o jednoj izbornoj jedinici, jer znaju da su im u tom slučaju izgledi za prelazak izbornog praga - minimalni. Kako sada stvari stoje, u taj prelazak mogu biti sigurni SDP, HDZ, HSS i HNS, eventualno i HSP, a za ostale je sve još u domeni SF-a. Tek će se na Izbornom zakonu slamati koplja i nastavljati međustranački obračuni, a valja očekivati žestoke verbalne dvoboje, podmetanja i gomile »prljavog rublja« koje će se izbacivati sa svih strana. Stranačke »kuhinje« radit će punom parom... </p>
<p>U Saboru se očekuje i nova zbrka u vezi s očito nesmotrenom odlukom o ukidanju JMBG-a na osobnim ispravama. Naime, oni koji su to predložili (čitaj: SDP, ili njegov dio), očito su se izletjeli tamo gdje nisu trebali. Pretpostavlja se da bi ukidanje JMBG-a moglo stvoriti dodatni kaos u administraciji, samim time i među građanima, a posebno bi probleme mogli imati građani s novim ispravama. </p>
<p>S druge strane, Regos (mirovinski fondovi) upozorava da bi moglo doći do problema s priljevom novca na račune osiguranika, ali SDP-ovac Mato Arlović, koji je i najviše inzistirao na tim promjenama, odlučno tvrdi da nikakvih problema neće biti. Državna uprava, a i građani, i dalje pojma nemaju što se zbiva i što će izići iz ovog slučaja. Ostali koalicijski partneri kunu se da ne znaju zašto se uopće išlo na forsiranje brisanja JMBG-a. Pa, ako ne znaju oni koji vladaju, kako bi onda mogli znati zbunjeni građani, svakodnevno obasipani proturječnim informacijama?! U svakom slučaju, i ovaj put će porezni obveznici na svojim leđima iznijeti teret novih troškova bude li JMBG ukinut. Platio je narod štošta, može i JMBG.</p>
<p>Istodobno, predsjednik HDZ-a Sanader svoju stranku ustrojava kao pravu vojsku. Tako je sa skupa u Imotskom slavodobitno poručeno da u HDZ-u više nema »paralelnih politika koje su mrcvarile stranku«. Dakle, svi oni neistomišljenici stranačkog vodstva su iz stranke već isključeni ili će biti, ili su, ako su u njoj ostali, politički »eutanazirani«. Sanader je također glasno ustvrdio da HDZ »nije bio stranka razbojnika i lopova, niti će koalirati s SDP-om«. </p>
<p>Ustrajan u kritici sadašnje vladajuće garniture, Sanader je Račanovu vladu optužio da je pred hrvatski narod »došla s lažima«, ali i dalje ne nudi argumente zbog kojih bi građani Hrvatske vjerovali da će isti taj HDZ u svojoj predizbornoj trci do istrebljenja ponuditi »istinu« i programe koji će izvući državu iz krize te ih uvjeriti da svoj glas daju upravo HDZ-u. Na sve upite zašto HDZ konačno ne iziđe pred javnost s nekim elementima programa, za koji vjeruju da će im donijeti trijumf na izborima, Sanader stalno ponavlja istu rečenicu: »Zašto bismo mi to učinili, kad ni druge stranke nisu?«.</p>
<p>Točno. Ali, zašto, s druge strane, HDZ - za razliku od drugih stranaka - to ne bi prvi učinio? Stranka ionako ima ustaljeno, tradicionalno biračko tijelo i teško je vjerovati da bi njihove dugogodišnje glasače mogao odvući, primjerice, SDP, sve da Račan u idućih šest mjeseci i sagradi autocestu Zagreb-Split ili učini neko drugo čudo...</p>
<p>Uostalom, Sanader je potpuno siguran u pobjedu na parlamentarnim izborima, stoga ne mora strahovati da bi mu neka druga stranka mogla kopirati program. Ali, ne. On poziva i članstvo i biračko tijelo na »punu mobilizaciju«, kao što Bush poziva Amerikance na punu pripravnost prije udara na Irak.</p>
<p>Štrajkali su profesori. Ocjene o uspjehu štrajka su proturječne - sindikati tvrde da je bio uspješan, vlast da nije. Sada već danima štrajkaju liječnici, a ministar Vlahušić najavljuje uvođenje disciplinskih mjera i kazni za štrajkaše u bijelim kutama. Teško je reći tko je u pravu i u slučaju profesora i u slučaju liječnika, ali i Vlade. U pravu su i prvi, jer su debelo potplaćeni, ali i vlast, tvrdeći da nema novca. Financijski stručnjaci pak tvrde da novca uvijek ima, samo je krivo raspodijeljen. Škole su derutne, učeničke klupe raspadnute, profesori zbog neimaštine gube autoritet i dostojanstvo pred onima koje pripremaju za životne vrijednosti, većina bolnica je u poluraspadnutom stanju, bolnički stropovi padaju, cijevi pucaju, a pacijenti donose vlastite ručnike i toaletni papir. </p>
<p>Zabrani li Vlada liječnički štrajk, za očekivati je da će ga na taj način i slomiti. Većina liječnika, naime, ipak nema mogućnosti otvaranja vlastitih privatnih ordinacija i klinika, a žive isključivo od svoje plaće. Oni liječnici koji su mogli, već su odavno krenuli u privatničke vode. U strahu od budućnosti i mogućeg udarca i na plaće koje sada imaju, realno je da će velik dio »bijelih kuta« sam odustati od daljnjeg štrajka. </p>
<p>Vlada će možda pobijediti u ovoj borbi, ali konačan bi test za nju ipak mogao biti novi zakon o radu, čije su najavljene izmjene već izazvale pravu revoluciju među sindikatima i radnicima. No, teško je očekivati da će Račan i njegova ekipa u ovom slučaju popustiti.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jedini recept za uspješnu diplomaciju je profesionalizacija </p>
<p>Posljednja diplomatska rotacija je pouka da Hrvatska trebala prekinuti s praksom tzv. masovnih smjena nakon kojih se odjednom pojavi teško premostiva praznina u veleposlaničkom kadru u inozemstvu</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Punih pet mjeseci trebalo je hrvatskim vlastima da se dogovore o imenovanju veleposlanika na upražnjena mjesta u hrvatskim diplomatskim predstavništvima. Hrvatska je vlada u prošli četvrtak utvrdila popis od desetak novih veleposlanika i nekoliko konzula. Tim se potezom prekinuo neugodan vakuum unutar kojeg Hrvatska u nekoliko važnih gradova u inozemstvu nije bila predstavljena na veleposlaničkoj razini. Neslužbenom najavom imenovanja veleposlanika još se nisu riješili svi problemi o kadroviranju u hrvatskoj diplomaciji. </p>
<p>Otkako je koalicija došla na vlast 2000., u diplomatskim krugovima nervoza je sve više rasla, ali i zajedno s koalicijskim apetitima da se pojačano trebaju miješati u određivanje veleposlaničkih i diplomatskih mjesta. Prva velika diplomatska smjena 2000. naišla je na žučne reakcije nekih veleposlanika koji su tada tvrdili da su smijenjeni zbog političkih razloga. </p>
<p>Nakon mnogo neslužbenih informacija i poluinformacija, koje su redovito »curile« u hrvatske medije, gotovo dvije godine nakon preuzimanja vlasti koalicija se našla pred starim izazovom - kako profesionalizirati diplomatsku službu. Hrvatska diplomatska mreža se i u ovoj posljednjoj smjeni našla pred objektivnim problemom: gdje i kako naći dovoljan broj diplomatskog kadra kako bi se popunio potreban broj upražnjenih mjesta.</p>
<p>U mreži sve češćih tračeva i medijskog eksponiranja zbog teme o kojoj se u sređenim demokracijama uopće ne piše u medijima, najviše je gubila hrvatska vanjska politika i samo Ministarstvo vanjskih poslova. Umjesto da bude središnje mjesto sukreiranja vanjske politike, Zrinjevac je u nekoliko navrata bio tema jedino kad je bila riječ o kadrovskim križaljkama. Vanjskom politikom željeli su se baviti svi, pa je zbog takva stanja Hrvatska u međunarodnim odnosima napravila nekoliko krupnih pogrešaka.</p>
<p>Bez snažne i organizirane diplomacije, vanjska je politika često bila podložna stranačkom voluntarizmu i kratkoročnim odlukama zbog sitnih unutarnjopolitičkih ciljeva. Takvo je stanje dovelo i do vanjskopoličkih problema zbog ishitrenih odluka drugih dijelova vlasti bez prethodnih konzultacija s hrvatskom diplomacijom, poput odluke o naftnim koridorima ili šećernoj aferi s Europskom unijom. A ne treba ni napominjati način tretiranja »slučaja Bobetko«. Suočen sa sve više kritika, ministar vanjskih poslova Tonino Picula sredinom prošle godine najavio je »borbu za profesionalizaciju« diplomatske službe što je ujedno trebalo značiti i jačanje uloge Ministarstva vanjskih poslova u sustavu hrvatske vanjske politike. Na neka važna mjesta postavljeni su iskusni profesionalci koje se do jučer opisivalo kao HDZ-ove kadrove, a neka isforsirana stranačka rješenja morala su otpasti jer su se ti kadrovi pokazali nesposobni. </p>
<p>Istina, u posljednjoj diplomatskoj smjeni mnogo toga nije ovisilo o Zrinjevcu. Ministarstvo je svoje prijedloge poslalo još u rujnu, no pet mjeseci bilo je potrebno stranačkoj koordinaciji i Vladi da te prijedloge odobri. </p>
<p>No, čak i nakon ove najave, nisu riješeni svi kadrovski problemi. U najavi popunjavanja diplomatskih mjesta u inozemstvu izostalo je rješenje za Rusku Federaciju jer je veleposlaničko mjesto nedavno napustio Hidajet Bišćević. Hrvatsku diplomaciju je u posljednje vrijeme potresao velik skandal. Prvo je mjesto veleposlanika u Berlinu napustio, na vlastito inzistiranje, Milan Ramljak, jer se nije slagao s politikom predsjednika Republike. Na to dugo vremena upražnjeno mjesto, prema neslužbenoj najavi, doći će dojučerašnja zamjenica ministra Vesna Cvjetković-Kurelec, čija je stranka izišla iz vladajuće koalicije. </p>
<p>Takve nedosljednosti mogu se riješiti jedino nastavkom procesa profesionalizacije diplomatske službe koji bi trebao rezultirati smanjivanjem utjecaja politike na diplomatsko kadroviranje. U okolnostima nezrelog funkcioniranja domaće politike, koja u posljednje tri godine pokazuje snažnu, ali nepotrebnu i štetnu tendenciju partitokratskog ponašanja, i to ne samo u vezi s kadroviranjem u diplomaciji, pravi bi uspjeh bio postići da dvije trećine diplomatskog kadra bude profesionalno. </p>
<p>Napokon, ova posljednja diplomatska rotacija je pouka da bi trebalo prekinuti s praksom tzv. masovnih smjena nakon kojih se odjednom pojavi teško premostiva praznina u veleposlaničkom kadru u inozemstvu. Snažnija profesionalizacija diplomacije ojačala bi njezin položaj u samoj zemlji gdje diplomacija također odrađuje važan dio posla kao najvažniji sukreator vanjske politike.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Nerealna očekivanja svjedoče o našoj uskogrudnosti</p>
<p>Eto, prigoda se pružila, rutinski zahvati se odgađaju, obavljaju se samo hitne intervencije, dakle, ima nešto više vremena. Liječnici bi sada mogli umjesto kao vihor barem kao lahor proći bolničkim sobama i nakon postavljena pitanja pacijentima saslušati i njihove odgovore ili čak i njihova pitanja. Pa i kod procjene kritičnosti nečijega zdravstvenog stanja mogli bi koju minutu više utrošiti na pacijentove nedoumice, zapažanja, strahove. Protuvrijednost takva pristupa je nemjerljiva novcem</p>
<p>MIRJANA NAZOR </p>
<p>Nova, 2003., godina započela je vrlo burno na sindikalnoj sceni. Zaredaše štrajkovi i najave novih. Jesmo li naglo postali osviješteni te se borimo zdušno za svoja prava ili je posrijedi nešto drugo?</p>
<p>Štrajk je ustavom zajamčen svima koji rade, svejedno gdje, koliko i kako (osim kućanicama). Zašto to ne iskoristiti? </p>
<p>Ali koji su to temeljni pokretači stupanja u štrajk onih koji to čine ovih dana?</p>
<p>Pitali smo se smiju li učitelji u školama štrajkati - naravno da da, ali ne smiju zatvoriti vrata svojih škola. Jer to nisu samo njihove škole, nego i đaka koji im omogućuju da imaju što raditi. Štrajk je zapravo »Bogom dana« situacija kako bi učitelji napokon mogli svoje vrijeme posvetiti onome što znaju da je potrebno, ali za što najčešće nemaju vremena. A to je razgovor s učenicima, ljudska komunikacija. Koliko je pitanja, tema, problema o kojima bi vrijedilo i bilo nužno raspravljati s đacima. </p>
<p>Eto idealne prigode da se s uobičajenoga nastavnog monologa prijeđe u odgojni dijalog.</p>
<p>Prigoda je doista bila jedinstvena - moći čitav tjedan posvetiti kontaktima s učenicima, bez treme, straha od ispitivanja, opušteno, radosno, upravo onako kako bi škola trebala funkcionirati da bi bila poticajna za učenike, a svakako i manje stresna na učitelje. Ostvarenje snova!!</p>
<p>Je li se to i dogodilo? </p>
<p>Jednog štrajkaškog dana u dvorištu kuće gdje stanuje njihova profesorica, maturanti su vježbali »nešto« za svoje skorašnje slavlje. Okupili su se pred svojom školom, ali su ta vrata za njih bila zatvorena. Spas je stigao od osobe koja očito svoj poziv shvaća malo drukčije, koja osim na plaću misli i na dobrobit učenika.</p>
<p>I naši dragi liječnici su se odlučili za štrajk. I njih svesrdno podupirem u njihovim pravima, ali nikako iskazanim zahtjevima i načinu štrajka. Oni kao da doista sebe vide na pijedestalu iznad svih drugih struka. Zahtijevaju plaću kao da su se probudili iz sna i ne poznaju situaciju u kojoj živimo, pa eto i oni s nama.</p>
<p>Ali i njima bi štrajk mogao biti idealna prigoda da svoj tako često prisutan profesionalni monolog zamijene s ljudskim dijalogom. </p>
<p>Eto, prigoda se pružila, rutinski zahvati se odgađaju, obavljaju se samo hitne intervencije, dakle, ima nešto više vremena. Liječnici bi sada mogli, umjesto kao vihor, barem kao lahor proći bolničkim sobama i nakon postavljena pitanja pacijentima saslušati i njihove odgovore ili čak i njihova pitanja. </p>
<p>Pa i pri procjeni kritičnosti nečijega zdravstvenog stanja mogli bi koju minutu više utrošiti na pacijentove nedoumice, zapažanja, strahove. </p>
<p>Protuvrijednost takva pristupa je nemjerljiva novcem: to je smiren, zadovoljan pacijent koji s povjerenjem čeka liječenje. </p>
<p>A to bi trebao biti cilj komu teže liječnici koji se zaklinju u nepovredivost Hipokratove zakletve</p>
<p>Pisalo se da bi se štrajk trebao protegnuti i na mrtvozorničku službu, jer tu nije vidljiva nikakva šteta, kažu oni. Koji dan dulje u ledu, možda u skučenu prostoru zbog nedostatka slobodnih mjesta, ali to mrtvima zaista neće smetati. </p>
<p>A živi? Zar liječnici nikada nisu bili suočeni sa smrću bliske osobe i osjećajima vezanim uz ukop kao sastavnim činom jednoga traumatskog događaja? Ljudska bezosjećanost zaista ponekad nema granica. </p>
<p>Obje spomenute profesije trebale bi češće štrajkati, ali za bolje uvjete rada koji bi omogućili bolju komunikaciju, više povjerenja, odnosno suradnički odnos, u školi i u bolnici. </p>
<p>Bio bi nužan odmak od ponašanja tipa »meni treba« i »ja hoću« za koje tako često optužujemo mlade. </p>
<p>Koliko bi bilo sretnijih, smirenijih, zadovoljnijih ljudi kada bi se civilizacijski pomaci dogodili u ovim profesijama, kada bi se drugog vidjelo kao poligon iskazivanja ljudskosti i stručnosti, a ne kao nužno zlo. </p>
<p>Krenimo za promjenu sa štrajkovima za povećanu stručnost, odgovornost i humanost, ali, dakako, ne samo učitelja i liječnika, nego svih u ovom društvu, pa i onih koje nitko ne plaća za posao koji obavljaju, a to su roditelji.</p>
<p>Možemo li na primjer, nešto učiniti da spriječimo predsjednika komisije za borbu protiv ovisnosti da putem televizijskih ekrana izjavljuje netočnosti kao: malo se toga radilo prije njegova ustoličenja, s njime počinje preporod u borbi protiv ovisnosti; ili još netočnije i uz to opasno vjerovanje da je edukacija, odnosno obaviještenost o problemu i opasnostima od droga dovoljna za kvalitetnu zaštitu mladih i prikladno ponašanje roditelja.</p>
<p>Štrajkajmo protiv našega, najčešće samo deklariranoga, »papirnatog« kršćanstva, naše verbalne podrške civilizaciji ljubavi koja nas polako, ali sigurno vodi u izumiranje. Toliko smo zaokupljeni razgovorom o vrijednosti života da zaboravljamo da treba i nešto učiniti želimo li opstati kao narod. </p>
<p>Ne mislim da je moguće živjeti bez novca i vjerujem da nismo spremni pasti travu, makar ona bila i Hrvatska. </p>
<p>Ali nerealna očekivanja u današnjoj situaciji samo su pokazatelj naše uskogrudnosti i pogrešna lociranja uzroka problema, našeg politikantskoga, a ne ozbiljnog pristupa rješavanju problema. </p>
<p>Kažu da žena ima muža (i obratno, dakako) kakvog/u zaslužuje. Jer kako reče jedna priča: Život nije slijed slučajnosti, nego odraz tebe samoga.</p>
<p>Vjerujem ipak da gotovo svi u ovoj zemlji zaslužujemo bolje, ali moramo se napokon odlučiti dati i neki svoj doprinos tome, ali ne samo mjerljiv u kunama. </p>
<p>Za početak mali iskorak iz paradigme »ljubim samo sliku svoju«. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Posljednja naša kravica, hraniteljica hrvatskih iluzija </p>
<p>Došlo mi je da zaurlam od boli. Ljudi, pa zar vi ne slutite, da će se ova divna zgrada Hrvatskog sabora uskoro dokapitalizirati i prodati. Jasno, najprije sve ide pod stečaj. Stiže prinudni upravitelj i igre počinju. Ako je prije rečeno, da je Sabor kokošinjac, novi šef divnim baritonom izjavljuje da je to cirkus. Ako su Rusi ukinuli državni cirkus, koga vraga da mi hrvatski bokci imamo taj cirkus. Skupocjeni / Saborskoj većini morali bi objasniti gdje je Zavod za zapošljavanje. Većina puka ga zove hrvatski Zid jauka i plača. Nisi pravovjerni Hrvat, ako nisi posjetio to mjesto. Ne bi to išlo tek tako lagano, kao kad se najure tisuće radnika s posla, pa nikom ništa. Blokirali bi nama saborski zastupnici odmah prometnu žilu kucavicu</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ </p>
<p>Neki dan, u zdvojnom stanju, obišao sam velebni Hrvatski sabor. Zgradu sam izmjerio koracima. Stanje oluka, prozora i vrata su u redu. Nema fušeraja. Gurnuo sam nos, koliko su mi dopuštali mrgodni čuvari, i u utrobu zgrade. Crveni tepih na ulazu nije očupan, kao moj doma. Ulazna vrata ne vise, solidno su obojena i u Sabor ne može ući bilo tko. Treba tu snage i mišića, da se dveri raskrile.</p>
<p>Nakon obilaska, dovukao sam se pred stube Svetog Marka. Sjeo i gorko zaridao. Suza suzu stiže.</p>
<p>Uskoro je trebala početi večernja misa. Mili sugrađani tutnuli su mi u šaku i nešto Judinih škuda, da me umire. Misle da sam prosvjednik. Nesretni kirurg. Glavu gore. Izdrži još malo. </p>
<p>Došlo mi je da zaurlam od boli. Ljudi, pa zar vi ne slutite, da će se ova divna zgrada Hrvatskog sabora uskoro dokapitalizirati i prodati. Jasno, najprije sve ide pod stečaj. </p>
<p>Stiže prinudni upravitelj i igre počinju. Ako je prije rečeno, da je Sabor kokošinjac, novi šef divnim baritonom izjavljuje da je to cirkus. Ako su Rusi ukinuli državni cirkus, koga vraga da mi hrvatski bokci imamo taj cirkus. Skupocjeni.</p>
<p>Tim potezom iz naše štalice odlazi i posljednja naša kravica, hraniteljica hrvatskih iluzija. Zakoni globalizacije su surovi. Sve za tržište, tržište iznad svega.</p>
<p>Što će nam i ministarstva. Samo kupuju pokućstvo i zelenilo. Pretvorili su se u skladište pokućstva. Stilskoga. To svake godine tvrdi revizija. </p>
<p>Dodijalo nam je to i slušati. U jednom ministarstvu imaju toliko zelenja u sobama i hodnicima, da se djelatnici, kad idu na jutarnji brifing šefu, prebacuju na linijama, kao Tarzani.</p>
<p>Kao prvo, zgrada Sabora je na povoljnoj lokaciji. Opće stanje dobro, a gruntovni papiri u redu. U blizini je i uspinjača. Pored postojeće, može ih se sagraditi još pet, zlu ne trebalo. Grički top odlazi u zaslužni otpad, a zamjenjuje ga raketni sustav zemlja-zrak. Pa kad utučenom hrvatskom narodu navijesti podne, neće ga samo čuti kao dosad metropola. Svi će se Hrvati moći točno u sekundu prekrižiti.</p>
<p>Parkirališta je dobro. Ima dosta vozila u voznom stanju. Tu su i dokoni vozači, koji čekaju mig svojega gazde da krenu kamo već treba. Vrijeme krate kopajući nos i igrajući karte. Bicikla više nema. Samo su poslužili na početku smjene vlasti, kad je to trebalo za operetu, zvanu promjene.</p>
<p>U zgradi je ugodno tiho. Nema dreke, dječje vriske i galame. Kao da u njoj borave rekonvalescenti, a ne ubojiti stranački protivnici. Jedno krilo zgrade može se prodati i sljedbenicima Sai Babe. </p>
<p>Tu je i crkva. Novi grješnici koji će tu boraviti, mogu i na koljenima doći do ispovjedaonice. Riječju, sve je kao stvoreno za oglednu privatizaciju.</p>
<p>Ah, da, da... na nešto sam zaboravio. Na zaposlene u Saboru. Uvijek svi na njih zaborave. Na naš ponos i diku, naše zastupnike. Kad bi doznali, da ih se privatizira, gadno bi dreknuli. Stali svi kao jedan na noge. Ne bi tu više bilo koalicije i oporbe. Oni bi postali stijena. Granitna. Izglasali su sami sebe sjajne plaće, beriva, mirovine. Bogom dane.</p>
<p>Kuda? Kamo s njima? Za prekvalifikaciju su prestari. Da nose vodu stranim radnicima na gradnji autoceste, ne dolazi u obzir. Nemaju kondicije. Neki od njih tek za pola ure prevale udaljenost od Sabornice do šanka. Konobar mora dobro nategnuti uho, da čuje šapat, kako zastupnik naručuje viski.</p>
<p>U redu, narod bi im dao tri prosječna osobna dohotka, kao otpremninu. Ali ona koja su dobili onda, kad su još radili u bivšim propalim tvrtkama. Ako se i sjete, kako se zovu. </p>
<p>Saborskoj većini morali bi objasniti gdje je Zavod za zapošljavanje. Većina puka ga zove hrvatski Zid jauka i plača. Nisi pravovjerni Hrvat, ako nisi posjetio to mjesto.</p>
<p>Ne bi to išlo tek tako lagano, kao kad se najure tisuće radnika s posla, pa nikom ništa. </p>
<p>Blokirali bi nama saborski zastupnici odmah prometnu žilu kucavicu, koja spaja Kozari Bok s ostalim putovima siromaštva. </p>
<p>Pa ti gledaj kako dalje. Sve prestaje raditi. Zastupnici nose papirnate kape na glavama. Nepromočive. S uredno popunjenim putnim nalozima, dovezli su se na mjesto prosvjeda službenim audijima i BMW-ima. Vođa štrajkaša, a ima ga podosta, popeo se na krov auta i dere se u megafon. I bez njega, kad se oglasi, čuje ga se u tri županije. Kad je lova u pitanju, glas naših mučenika je izuzetno moćan.</p>
<p>A tek natpisi na transparentima, koje su izbacili kroz automobilske prozore, ledi krv u žilama okupljenu i splašenu puku. Kao, nek vas vode drugi za tako mizerne plaće. Radimo danonoćno, a nitko da nam kaže hvala. Kao da je tek tako lako, dovesti narod na prosjački štap. Eno vam Amera i Nijemaca. Sve pokušaju, ali to još nisu uspjeli.</p>
<p>Trebat će pod hitno imenovati pregovarače uime hrvatskog naroda. Da se taj štrajk zastupnika munjevito okonča. U odbor treba imenovati nezaposlene, koji godinama traže komad kruha. Umirovljenike s debelim mirovinama koji uz to dobivaju i socijalnu pomoć. Hrvatsku mladost koje nema. </p>
<p>Nigdje. Nađu je samo onda, kad je jako gusto. Od silnih sijedih glava u Saboru, pogled je maglovit i siv. Neki kunjaju. Pa ih, ako netko glasno otpočne hrkati, dobije prigovor. Probuđeni se buni. Traži ispravak krivog navoda.</p>
<p>Svi u nas mogu na ulice, da se bune. Invalidi, dragovoljci, liječnici, radnici... Ali u saborskog zastupnika ne diraj. A izborni zakon, po kojem dolaze u Sabor, neka ostane kakav je, do kraja ovog milenija.</p>
<p>Jedino, čega se bojim, strah me nepokretnih umirovljenika. Kad oni izađu na ulice i pobune se. Znam jednoga, ima negdje oko osamdeset ljeta. </p>
<p>Jako je živahan i bezobrazno nasrtljiv. Bori se kao Nikola Šubić Zrinski, do posljednje kapi krvi. Da zauzme što bolju poziciju u redu pred pučkom kuhinjom.</p>
<p>Takvi nam trebaju. Da se u nas stvari pokrenu na bolje. Odlučni, ludo hrabri, ali bez glasa.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ni Crkva ne može ostati u starom ruhu</p>
<p>Četiri desetljeća od saziva Koncila nisu zanemarivo vremensko razdoblje ni u životu tako dugovječne ustanove kao što je Crkva, da bi se mogli miriti s minimalnim rezultatima koncilske obnove. Svojedobno se to opravdavalo nepovoljnim društveno-političkim uvjetima u kojima je Crkva bila u doba ateističkog socijalizma, ali više od desetljeća ni takvo »opravdanje« više nema legitimitet / Za razliku od države i onih koji ju predvode u upravljačkom smislu, koji podliježu izboru i reizboru, u Crkvi nije tako, u njoj nema ni izbora ni reizbora onih koji njome upravljaju, od strane vjerničkog puka, stoga se ni promjene u njoj ne očekuju od sljedećih izbora</p>
<p>JURE GABRIĆ</p>
<p>Ako se u Crkvi ništa ozbiljno ne dogodi, u koncilskom smislu, ona će se i dalje sve više urušavati.«</p>
<p>»Koncil u Crkvi nije ozbiljnije zaživio, zbog toga što u njoj samoj za to nema dostatno motiva.«</p>
<p>»Među našim teolozima nema gotovo nikoga tko se cjelovitije bavi izučavanjem koncilskih dokumenata i ukupnoga koncilskog događanja.« </p>
<p>Riječi su to trojice naših vrsnijih teologa i ekleziologa, poznavatelja stanja u Crkvi. Imena ne spominjemo, da bi o citiranim izjavama i tvrdnjama svatko samostalno razmislio i zauzeo vlastito stajalište, bez opterećenja autoritetima onih koji su ih izgovorili. </p>
<p>S obzirom na to da su tvrdnje prevažne, pa čak i ako su djelomice istinite, o njima se ne smije šutjeti, jer bi šutnja bila potpora »tepih« stanja, glede istine o Crkvi, a Crkva je sveopće dobro u jednom narodu, pa bi šutnja bila i stanovita izdaja naroda u sadašnjici i sutrašnjici. </p>
<p>Problem nije nov, jer je lani (u povodom 40. godišnjice sazivanja Drugog vatikanskog koncila) bilo više napisa o Koncilu i u povodu Koncila (osobito u Glasu Koncila), ali sve to nije dostatno da se na osnovi toga sustavnije i potpunije inicira zakasnjela koncilska obnova Crkve.</p>
<p>U posljednje je vrijeme na tom tragu održana biskupijska sinoda, druga je obznanjena i u fazi priprave, tu su i smjernice Hrvatske biskupske konferencije u pravcu izgradnje župe kao zajednice svih vjerničkih zajednica, katehetski priručnik o obiteljskom pastoralu, održani su i neki skupovi te oformljeni neki strukturni oblici za veće angažiranje laika u Crkvi.</p>
<p>Sigurno bi se tome moglo i još nešto pridodati i tako ublažiti oštrica onih negativističkih tvrdnji s početka ovog napisa, ali ni sve to ne bi pomoglo da se nariše slika »novog lica Crkve«, što je bila temeljna svrha i zadaća Koncila. </p>
<p>Nije na Koncilu nitko ni pomislio da će se tako skoro ugledati novo lice Crkve, ali se razmišljalo, govorilo i dogovaralo u smjeru kontinuirane izgradnje toga novog lica. </p>
<p>Četiri desetljeća od saziva Koncila nisu zanemarivo vremensko razdoblje ni u životu tako dugovječne ustanove kao što je Crkva, da bi se mogli miriti s minimalnim rezultatima koncilske obnove. </p>
<p>Svojedobno se to opravdavalo nepovoljnim društveno-političkim uvjetima u kojima je Crkva bila u doba ateističkog socijalizma, ali više od desetljeća ni takvo »opravdanje« više nema legitimitet. </p>
<p>No ako se izuzme školski vjeronauk, manifestno pojavljivanje predstavnika Crkve u javnosti, o čemu postoje dvojbena mišljenja s obzirom na evangelizacijske i koncilske rezultate jednoga i drugoga, ostaje da se ozbiljnije ocijeni iskorištenost mogućnosti za koncilsku obnovu Crkve, onu »intra« i onu »ekstra«, unutar nje same i u odnosu prema društvu u komu postoji.</p>
<p>To je ocjenjivanje prevažno da bi moglo biti samo stvar pojedinačnih ocjena i tvrdnji, ali zasad ni o tome ne postoji neka oficijelna, teološko-analitička studija, čak ni u pastoralnom smislu. </p>
<p>Možda i to posebice govori u prilog onim negativističkim tvrdnjama trojice teologa i ekleziololga o koncilskoj obnovi našle Crkve. </p>
<p>Naime, ondje gdje nedostaje cjelovit i kritički osvrt o postojećem stanju sigurno nedostaje temeljni preduvjet za cjelovit i dobar program za nove ciljeve i mjere za promjenu tog stanja. </p>
<p>Ako kažemo da se u spomenutim riječima i konstatacijama krije presudno pitanje za Crkvu i naš narod, riskiramo neshvaćanje kod onih koji Crkvu vide samo kao zamjetan dio povijesne tradicije hrvatskoga naroda, a, također, i u onih koji samu bit Crkve vide u revnu obdržavanju obreda prema liturgiji za pojedine sakramente i prema crkvenu kalendaru, a ima ih, jednih i drugih, ne mali broj.</p>
<p>Stoga se obraćamo onima koji vjerom, znanjem i samim iskustvom, znaju da Crkva raspolaže neprocjenjivim duhovnim blagom, bez koga pojedinac ne može izrasti do punine čovjeka, a niti sam narod do povijesne cjelovitosti svoga nacionalnog bića.</p>
<p>No da bi Crkva mogla uistinu to blago staviti na raspolaganje pojedincima i čitavom narodu, najprije ona sama mora izrasti do punine ovoga povijesnog trenutka. Tu mjeru punine za čitavu Crkvu, a onda i za našu domovinsku, odredio je Drugi vatikanski sabor i zato je poziv na njega legitimno pravo i obveza Crkve i svakoga u Crkvi.</p>
<p>S obzirom na to da je Crkva opće dobro svega naroda, onda to pravo ima i svaki pripadnik naroda koji prepoznaje to opće dobro. Naime, u koncilskim dokumentima se kaže da je Crkva poslana služiti svim ljudima i narodima i zato nitko nema pravo privatizirati i prisvojiti ono dobro koje Crkva u sebi ima.</p>
<p>Za razliku od države i onih koji ju predvode u upravljačkom smislu, koji podliježu izboru i reizboru, u Crkvi nije tako, u njoj nema ni izbora ni reizbora onih koji njome upravljaju, od strane vjerničkog puka, stoga se ni promjene u njoj ne očekuju od sljedećih izbora.</p>
<p>No ipak nije da vjernički puk nema baš nikakva utjecaja na događanje u Crkvi, bilo unutar Crkve (ako ne drukčije onda makar nedolaskom u Crkvu i uskraćivanjem novčane potpore) ili društvenim strukturama (npr. Hrvatski sabor), tu je i onaj misterijski utjecaj, molitvom i vjerničkim životom.</p>
<p>Naime, za vjernika je Crkva građevina koju je sam Bog osnovao i On joj daje život i sve nevidljivo blago, pa se čovjek vjere obraća Bogu i onda kada je riječ o Crkvi. Dakle, vjernik je čovjek neprevarljive nade, one nade koju je sam Bog izrekao kada je riječ i o samoj Crkvi, obećavši da je ni vrata paklena neće nadvladati (Mt,16,18,), ali ostvarenje te nade pretpostavlja i čovjekov, odnosno vjernički udio. </p>
<p>Taj udio pretpostavlja i prisjećanje na Božje riječi, jer samo one jamče neprevarljivost nade, ali i uz uvjet da se na njih odgovarajuće odgovori. </p>
<p>Drugog puta nema</p>
<p>Tako u Svetom pismu piše: »Evo činim sve novo«, a to će reći da ni Crkva ne može ostati u starom ruhu, posebno kada se prisjetimo da je »Novo lice Crkve« drugi naziv za posljednji crkveni koncil. </p>
<p>Dobro se je još jednom prisjetiti razmišljanja i govorenja o Koncilu i Crkvi onoga koji je Koncil pratio neposredno i bio sudionikom koncilskih događanja - Tomislava Šagija Bunića, kojega smo s razlogom oslovljavali »koncilskim teologom«, koji je u tom kontekstu napisao jednu od svojih knjiga pod naslovom »Ali drugog puta nema« (1969.), misleći pri tom na Crkvu i Koncil, ali s nelagodom moramo primijetiti da se sve manje spominjemo njega i njegovih promišljaja o koncilskom licu Crkve.</p>
<p>Možda će neki neupućeni, i zbog toga, pomisliti da možda ipak ima »drugog puta«, ali s filozofom smijemo primijetiti - »to gore po njih« i Crkvu koju čine.</p>
<p>Autor je politolog i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vladavina vlasti ili vladavina prava: već petu godinu denacionalizacije mnogi još čekaju pravdu</p>
<p>Društvena pozornost koncentrirana je velike zaostatke u sudstvu, gruntovnicama. Nitko i ne govori o npr. dvogodišnjem čekanju žalbi na drugostupanjskom Ministarstvu pravosuđa u predmetima denacionalizacija, nakon što se prije toga godinama čeka na prvom stupnju. Još se vuče velik prijepor o manje jasnim zakonskim odredbama, npr. čija su oduzeta nesagrađena zemljišta u gradovima, treba li ih vratiti ranijim vlasnicima, jesu li gradska, ili državna?... Arbitriranje zbog odluke, selektivno pravo, drži birokracija, npr. u gradskoj vlasti. Pravednost, jednakost, građansko pravo, tako postaje utilitarno pitanje. </p>
<p>Pravda postaje trgovačko, komercijalno pitanje / Ni u petoj godini denacionalizacije još nisu doneseni kriteriji (propis) prema kojima će se davati obveznice. Kriterij (propis) trebali su donijeti mjerodavni ministri u roku godine dana od dana stupanja na snagu Zakona (članak 63. i 78. Zakona). Ali ništa od toga. To bi nešto i koštalo (državu)... Stvari se uvijek mogu protumačiti, birokratskim inženjeringom javnih potreba i stanja stvari. Velika priča birokracije je tu. Imaginarna prava se uzmu kao prava. Birokracija proizvodi normativnu hiperrealnost. Važno je da birokracija postoji, svi ćete doći na red, kako tako</p>
<p>MARKO BONIFAČIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj ima više desetaka tisuća postupaka denacionalizacije (prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju). U širem smislu u to spadaju i mnogi otkupi denacionaliziranih stanova. Velik dio toga je u Zagrebu, gdje je ured za denacionalizaciju prvog stupnja, slijedom posebnog zakona, gradski ured. </p>
<p>Jedan dio postupaka je riješen, ovako ili onako, neki građani su ostvarili prava, otkupili stan, vraćen im je lokal, ili su odbijeni, doznali su što je pravda u njihovu slučaju. </p>
<p>Mnogi, tisuće njih, međutim nisu, iako je već peta godina denacionalizacije. Mnogi još čekaju pravdu, ne znaju na čemu su, predmeti su otvoreni, velikim dijelom i na prvom stupnju rješavanja. Društvena pozornost koncentrirana je velike zaostatke u sudstvu, gruntovnicama. </p>
<p>Nitko i ne govori o npr. dvogodišnjem čekanju žalbi na drugostupanjskom Ministarstvu pravosuđa u predmetima denacionalizacija, nakon što se prije toga godinama čeka na prvom stupnju. Još se vuče veliki prijepor o manje jasnim zakonskim odredbama, npr. čija su oduzeta nesagrađena zemljišta u gradovima, treba li ih vratiti ranijim vlasnicima, jesu li gradska, ili državna? </p>
<p>Kako pravno treba ispravljati nepravde jugoslavenskih komunističkih oduzimanja? </p>
<p>Denacionalizacija je donijela promjene. Nije svejedno je li vlasnik lokala, ili zemljišta, država ili grad, ili su to privatne osobe. Kako će funkcionirati grad, ako svakodnevno »gubi« lokale, zemljišta? </p>
<p>Gradska Uprava, npr. zagrebačka, ovdje mora presuditi sama sebi. To je promjena situacije iz razdoblja socijalističke modernizacije, urbana planskog »dirižizma«, centralizacije.</p>
<p>Danas, u novim uvjetima, treba razlikovati javno i privatno, jer oni postoje. Ne samo zbog denacionalizacije. Treba i na novi način povezati javno i privatno, krenuti prema pluralnosti subjekata u gradu, razviti novu urbanu strategiju itd. Ali naprotiv. Razvija se nešto drugo. O tome drugome Robert Peček ne govori.</p>
<p>Konkretno, kod denacionalizacije u Zagrebu, dok jedni građani čekaju godinama, drugima se stvar rješava. U toj, za građane, nejednakoj situaciji, koja nije morala biti takva, kaže se, život mora teći, Grad mora živjeti. </p>
<p>Uprava ne rješava mnogo stvari. Ali se nekima, denacionalizacijom, pozivom na javne gradske potrebe, rješava stvar, ne samo donošenjem rješenja u postupku. Sve je omiljenija postala metoda nagodbi. Na primjer, nagodbi o isplati u novcu, neovisno o načelno predviđenim oblicima naknade, obveznicama. </p>
<p>To može biti donekle formalno pravno dopustivo, iako ne izvan općih principa prava. Kod nagodbe u denacionalizaciji se netko pojavljuje kao »kupac« prava u denacionalizaciji. Taj kupac nije to bilo tko. To je baš onaj koji odlučuje o pravu, onaj koji je sam stvorio situaciju kakva jest. </p>
<p>Imate ćete pravdu ako tako »nama«, ili nekome »treba«. Tko »nama« treba, taj tada dođe na red. Tko »nama« ne treba, neka čeka, godinama. Arbitriranje zbog odluke, selektivno pravo, drži birokracija, npr. u gradskoj vlasti. Pravednost, jednakost, građansko pravo, tako postaje utilitarno pitanje. Pravda postaje trgovačko, komercijalno pitanje. </p>
<p>Čudni iskoraci</p>
<p>Neprimjetno se, jer grad mora živjeti, formalnom mogućnosti nagodbe u Zakonu, skreće u čudne iskorake. Kupcu-sucu je nešto ustrebalo, možda je loše planirao. Pa zašto ne riješi sve? Zar pravo nije moglo biti ostvareno i drukčije? Zašto se u petoj godini, ne riješe svi, a ne samo potrebni. </p>
<p>Pa neka se onda zna tko što ima, neka se onda na slobodnom tržištu otkupljuje što kome treba. Birokraciji je međutim milija »vladavina vlasti«, poznata stoljećima u ovim krajevima. Ili je to samovolja gospodara prava? Vladavina prava ili vladavina vlasti?</p>
<p>Postoji jedna drukčija i malo tužna priča o obveznicama iz denacionalizacije za oduzeta zemljišta u gradovima, o čemu Robert Peček ne govori ništa. On objašnjava ekonomski izgled, burzovne učinke, pravnu formulaciju, teorijsku podlogu, definira globalnu obveznicu za naknadu u denacionalizaciji. Kad nema naturalna vraćanja, slijedom Zakona, ovlaštenicima naknade slijede državne obveznice. Državni ured uprave tada najprije mora odlučiti o pravu na naknadu iz denacionalizacije. </p>
<p>Nakon toga bi posebni državni fond trebao dodijeliti obveznice?</p>
<p>Doista? Za koga? Kad se, nakon godina čekanja, donese »djelomično rješenje« o naknadi, onda se stvar stavlja opet u čekanje, ovaj put druge vrste. Tko je od građana kojima je ustanovljeno takvo pravo dobio neki dio globalne obveznice? Nitko. Zašto? </p>
<p>Ni u petoj godini denacionalizacije još nisu doneseni kriteriji (propis) prema kojima će se davati obveznice. Kriterij (propis) trebali su donijeti mjerodavni ministri u roku godine dana od dana stupanja na snagu Zakona, (članak 63. i 78. Zakona). Ali ništa od toga. To bi nešto i koštalo (državu). </p>
<p>Bolje je primjenom imaginarnog prava pisati tipizirana (djelomična) rješenja, u zaglavlje stavljati državni grb, potpis, zeleni pečat, ide ceremonija postupka. Imaginarno denacionalizacijsko pravo daje imaginarne obveznice. </p>
<p>To je drukčija priča o državnim obveznicama iz denacionalizacije, priča o (ne)jednakosti i (ne)pravu, malo tužnija od velikih priča koje se smjernim tumačenjima, propedeutički, iznose na stručno-masovnim savjetovanjima, gdje »vi pitate - mi odgovaramo«...</p>
<p>U situaciji, dakle, kad tisuće građana čekaju dostupnost pravde, nekima se, stvarno ili navodno, zbog javnih interesa, države, Grada Zagreba, izlazi u susret. </p>
<p>U Zagrebu se već mogu izbrojiti stotine nagodbi, u situaciji gdje su trebale biti dodijeljene obveznice, ili gdje se trebalo vratiti zemljišta. Život, dakako, teče. Nagodbom je postignuta novčana naknada. </p>
<p>Sa stajališta onih koji su ostvarili pravo, neka tako bude, makar i tim putem. Kako je sa stajališta svih? U nagodbama daleko od toga da bi bili isti kriteriji. Upravo nasuprot tome. Kriterij je dosljedno nedosljedan. Što i koliko treba, to se i toliko riješi. </p>
<p>Npr. zemljište za Veletržnicu Zagreb 2000. godine Grad Zagreb je plaćao bivšim vlasnicima iz predgrađa 25 njemačkih maraka za metar četvorni. Bolje i to nego čekanje. Drugima je drukčije. Ponegdje se obaraju i rekordi. </p>
<p>U Zagrebu u Vlaškoj ulici, za pripremljeno, nesagrađeno zemljište, (vidi Službeni glasnik Zagreb 19/2001.) za koje bi inače, da nema te nagodbe, pripadale obveznice (kojih još nema kako će se poslije vidjeti), plaća se 226 metara četvornih, u novcu, protuvrijednost dva milijuna njemačkih maraka, ili oko pet tisuća eura četvorni metar.</p>
<p>Nije sada više ni važno je li sama nagodba zakonita, jer i darovnica isto tako može biti zakonita i oportuna, korisna, dobar posao za javni sektor u nastaloj situaciji. Ali što da misle oni koji su godinama na čekanju pravde? Tko je proizveo takvo stanje, koje sada sam selektivno rješava?</p>
<p>Postoji tekst, intertekst i kontekst pravne norme. Pravo živi kao kultura, u relacijama u društvu, ne samo na mramornim pločama pozitivnih zakona ili u ovlaštenim tumačenjima svećenika birokracije. </p>
<p>Može li se izvesti iz pravne norme i ono čega nema? To može biti i korisno, za neki javni interes, a i za građanina koji je ostvario pravo, makar i tako, nakon dugog čekanja. Ali koji je tekst, intertekst i kontekst pravne norme koje nema? Što se tu događa? Kako stoje stvari u praznini za neke? Što je tu pravo koje važi za sve? </p>
<p>Kakvu komunikaciju ostvaruje takvo pravo? U kakvim relacijama u društvu postoji takvo pravo kojeg ima-nema? Kakvo je stanje jednakosti građana? Živi li Ustav kao kultura? Tko su sve »otvoreno društvo tumača Ustava« (Peter Haeberle)? </p>
<p>Svojim jezikom, objektivna, racionalna, vječna i nezamjenjiva birokracija će reći da je u pravu. </p>
<p>Stvari se uvijek mogu protumačiti, birokratskim inženjeringom javnih potreba i stanja stvari. Velika priča birokracije je tu. Imaginarna prava se uzmu kao prava. Birokracija proizvodi normativnu hiperrealnost. Važno je da birokracija postoji, svi ćete doći na red, kako tako. </p>
<p>Koji je jezik prava, službeni jezik prava u ovoj zemlji, razumijemo li se na tom jeziku, koji moramo govoriti? </p>
<p>Hoće li biti vladavina vlasti ili vladavina prava? </p>
<p>Treba biti protiv metode prosvijećena objašnjenja. Zašto je A. G. Matoš govorio o Hrvatskoj kao zemlji Štreberiji? Tko zna, tko će dobiti lijepe darove, primjenom prava, od gospođe u liku Djeda Mraza za idući Božić?</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="16">
<p>Institut za tumore ostaje bez ginekoloških onkokirurga?</p>
<p>Iz Instituta za tumore odlazi troje ginekologa i neurokirurg jer će u toj ustanovi ostati samo dijagnostički kemoterapijski dio ginekologije, dok će se teži operativni zahvati obavljati drugdje / Institut želi dovršiti izgradnju novoga prostora u kojemu bi se smjestio i Centar za rano otkrivanje raka </p>
<p>Nakon što se u posljednje vrijeme u javnosti dosta spekuliralo o preseljenju nekih odjela s Instituta za tumore, transfer se zapravo događa s liječnicima. Troje je ginekologa, naime - dr. Damir Eljuga, mr. Jadranka Delač, mr. Mladen Marić - te neurokirurg mr. Ranko Broz u četvrtak prešlo na nova radna mjesta u Kliničku bolnicu sestara milosrdnica. Ovih bi im se dana trebao pridružiti mr. Antun Predanić dok bi neurokirurg dr. Damir Tomac trebao otići u KB Dubravu. </p>
<p>»Oko našeg Instituta podigla se nepotrebna prašina, tvrdi se kako ostajemo bez ginekološkog odjela pa nam je jedno vrijeme dolazilo čak i manje pacijentica. No ginekološka služba u smislu dijagnostike i kemoterapije ostaje i dalje kod nas, samo što, po novome, u tom medicinskom segmentu nećemo obavljati velike operativne zahvate. Oni će se obavljati u nekoj od zagrebačkih bolnica«, rekao je dr. Marko Turić, ravnatelj Instituta za tumore.</p>
<p> Dr. Turić je dodao kako će dvoje ginekologa konzilijarno održavati ginekološku polikliniku Instituta, pa hospitalizirane i ostale pacijentice neće biti zdravstveno zakinute. U Institutu će se i dalje operirati tzv. solidni tumori glave, vrata, dojke, kože, mekih tkiva i drugi.</p>
<p>Za novopridošle kolege doc. dr. Vesna Šerić, pomoćnica ravnatelja KB-a Sestre milosrdnice, komentirala je kako će im pojačanje s vrsnim liječnicima dobro doći, jer će više ljudi lakše obavljati zahtjevan posao. </p>
<p>Dr. Damir Eljuga objasnio nam je kako su, prema naputku Ministarstva zdravstva, liječnici potpisali s Institutom sporazum o prekidu radnog odnosa, kako bi se oživotvorila nova »krevetna mreža« zagrebačkih bolnica. Njome se u praksi započinje sa zdravstvenom reformom odnosno smanjenjem broja bolničkih kreveta. Kako doznajemo, još bi troje ginekoloških onkokirurga s Instituta za tumore uskoro trebalo prijeći u Opću bolnicu Sveti Duh. </p>
<p>Prema riječima dr. Turića, ravnatelja Instituta, osim uvođenja dnevne bolnice, Institutu je cilj dovršiti i izgradnju oko 8000 četvornih metara prostora za četiri milijuna eura. Zasad je Ministarstvo zdravstva uplatilo milijun i pol. U novoizgrađenom dijelu osnovali bi se odjeli tzv. dilatacije, rehabilitacije, a uspostavio bi se i Centar za rano otkrivanje raka, rekao je dr. Turić. Pohvalio se kako je u anketi koju je među pacijentima liječenima po zagrebačkim bolnicama nedavno provelo Ministarstvo zdravstva, među nekolicinom kandidata Institut dobio odlične ocjene. Anketa se odnosila na kvalitetu hrane, usluge te skrbi o pacijentima.</p>
<p>Snježana Rajačić i Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Od soli koja nije dobra, još je gora urea</p>
<p>Zbog štetnosti za drveće, umjesto soli, na nekim će se mjestima u gradu u buduće koristiti sredstvo Plantaban / Kad bi se više koristile lopate i ralice, trebalo bi manje soli / Količine soli bačene dosad, neće ozbiljno naštetiti ni Savi niti podzemnim vodama, no vodocrpilišta bi mogla stradati od ureje što se koristi na aerodromu </p>
<p>Grad i građani odahnuli su od snijega. Smirila se i hajka na djelatnike Zimske službe, Čistoću i sve zadužene za to da grad bude čist od snijega. Kako bi se zbog leda olakšalo kretanje pješaka i vožnja automobilima, utrošene su, međutim, ogromne količine soli. U Zrinjevcu su za posipavanje tramvajskih stajališta potrošili 250 tona soli, a Zagrebačke ceste bacile su na prometnice 10.000 tona. Građani su sada očito zadovoljni, no istovremeno bi, ostatak godine, htjeli zeleni grad. </p>
<p>Direktor Zrinjevca, Juraj Leko, upozorava, međutim, da sol, odnosno natrijev klorid, nije uobičajen sastojak tla pa uzrokuje rubno sušenje lišća drveća i njegovo prijevremeno opadanje te sušenje ostalih biljaka. »Na više mjesta u gradu morat ćemo promijeniti svu zemlju i posaditi novo drveće i biljke«, kaže Juraj Leko. I živica od tise na Medveščaku i Ksaveru morat će se zamijeniti novom. </p>
<p>Natrijev klorid, naime, podnose samo biljke uz more. I bagrem i hrast relativno su otporni na taj spoj, »no ne možemo saditi samo njih, već treba očuvati stare, autohtone vrste drveća koje su u gradu već desetljećima«, objašnjava Leko. </p>
<p>Na tramvajskim stanicama gdje ima drveća, Zrinjevac umjesto soli upotrebljava sredstvo Plantaban. »Ono je na bazi umjetnog gnojiva i ne šteti tlu. Iako kilogram košta 6,5 kuna, čemu treba dodati i PDV pa je prilično skupo, uspjeli smo ishoditi odobrenje da ga koristimo, radi zaštite biljaka«, ističe Leko. »Zbog izrazitog sušenja javora i lipa na Cvjetnom trgu i Glavnom kolodvoru od ove godine i Zagrebačke ceste i Čistoća na tim će mjestima koristiti Plantaban umjesto soli«, istaknuo je. </p>
<p>»Tolika upotreba soli sigurno nije dobra, jer nagriza sve na što ona dođe. No građani čekaju da bi obavimo sav posao umjesto da uzmu lopate u ruke i očiste ispred svojih kuća«, kaže glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić. Postoje bolja, zamjenska sredstva - uvozni aditivi, no njih si, kaže, zbog skupoće ne možemo priuštiti. </p>
<p>»Kako bi se učinkovito zaštitilo okoliš, treba se promijeniti i svijest građana. Glavne gradske prometnice i tramvajska stajališta treba očistiti, ali ima prometnica manjeg intenziteta na u kojima je dovoljno da prođe ralica, a postoje i zimske gume. A za posipavanje bi trebalo koristiti i više šljunka i pepela«, napominje Juraj Leko. Trošenju tolikih količina soli, dodaje, pridonijelo je i »razapinjanje« odgovornih službi u medijima. »Štete od soli su neprocjenjive, a zapad je toga postao svjestan već prije 20 godina«, napominje. </p>
<p>Kakve posljedice sol ima na vode? Snijeg sakupljen u gradu i sredstva bačena na ulicama završit će, naime, prije ili kasnije u Savi. </p>
<p>»Za vode sol sigurno nije dobra, ali grad nema kamo sa snijegom. Sava je, međutim, velika rijeka i onečišćenje se rasprši, a stanje voda redovito se prati. Sva ostala zagađenja koja dolaze u Savu puno su opasnija od ovih količina soli«, rekao nam je načelnik Državne vodopravne inspekcije Željko Makvić. Istaknuo je da je za podzemne vode puno opasnija urea, kojom odleđuju pistu u Zračnoj luci Zagreb. »Aerodrom je u vodozaštitnom području, tu su Kosnica i Črnkovec«, objašnjava. Na pitanje zašto se nešto ne poduzme, s obzirom da postoje i druga sredstva umjesto (najjeftinije) ureje, odgovorio je da »nema ljudi« i da »ima drugih većih problema«. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Horvatinčić zatvorio pločnik u Savskoj, stanari se ljute </p>
<p>Pločnik će biti zatvoren do studenog ove godine / »Zbog radova koji predstoje, bojimo se da bismo slučajno mogli ozlijediti prolaznike. Upravo zato taj će dio pločnika biti zatvoren do daljnjega«, objasnio je direktor tvrtke investitora, Tomo Horvatinčić</p>
<p>»To je čisti bezobrazluk. Nije dovoljno što danonoćno slušamo buku s gradilišta u Savskoj, već od ulaznih vrata zgrade moramo prelaziti na drugu stranu vrlo prometne ulice«, ljutito je u ponedjeljak reagirao Vjesnikov čitatelj M. K. (podaci poznati redakciji). Od prošlog tjedna, naime, za pješake je zatvoren dio Savske ceste kod nekadašnje Tvornice dječje obuće Zagreb. Točnije, postavljena je crvena zebra, dva pomoćna semafora te dodatne oznake za pješake. Tu je sad veliko gradilište jer je u rujnu započela izgradnja poslovnog kompleksa Hoto business tower.</p>
<p>»Na početku radova taj smo dio pločnika ogradili i pješaci su mogli nesmetano prolaziti. Međutim, zbog radova koji predstoje, strahujemo da bismo slučajno mogli ozlijediti prolaznike. Upravo zato, zbog njihove sigurnosti taj će dio pločnika biti zatvoren do daljnjega«, objasnio je direktora tvrtke investitora, Hoto Zagreb d.d., Tomo Horvatinčić. </p>
<p> Dozvola za zatvaranje tog dijela Savske ceste, kaže Horvatinčić, dana je nakon što je gradilište posjetila komisija Prometne policije, ZET-a, Zagrebačkih cesta te dvaju gradskih ureda.</p>
<p>»Izrađen je zapisnik i skica privremene regulacije prometa«, rekao je Horvatinčić. »Naša će tvrtka snositi sve troškove nove regulacije a preko Student servisa zaposlit ćemo i studente koji će starijim osobama pomagati pri prelasku preko ceste«, dodao je. </p>
<p>Inače, radovi se, prema njegovim riječima, odvijaju prema planu te će centar biti dovršen kako je i planirano, 30. studenoga 2003. godine.</p>
<p>Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja prodaje Tvornice obuće u Savskoj, tvrtka Hoto kupila je objekt čija je vrijednost procijenjena na 1,7 milijuna eura.</p>
<p>Iako izgradnja poslovnog centra, vrijednog 30 milijuna eura još traje, Horvatinčić kaže kako je on već i prije početka izgradnje iznajmljen jednoj poznatoj stranoj tvrtki. O kojoj je tvrtki riječ, nije htio govoriti.</p>
<p>Hoto business tower imat će ukupnu površinu od 20 tisuće četvornih metara a površina poslovnih prostora iznosi oko 12,5 tisuća »kvadrata«. »Planiramo izgraditi i podzemnu garažu sa četiri etaže. Površina garažnog prostora iznosit će 7,5 tisuća četvornih metara a imat će 244 parkirna mjesta«, objasnio je Horvatinčić, dodavši kako će se u garažu ulaziti iz Šarengradske ulice.</p>
<p> Pregovori s Hrvatskim željeznicama o izgradnji city stanice - male željezničke stanice za prigradske vlakove, na koju bi pristup imali i invalidi - bliže se kraju a time bi, naglašava Horvatinčić, Cibonin kompleks i Hoto business tower bili spojeni u veliki kompleks. </p>
<p>Tvrtka Hoto prikupila je sve potrebne dozvole za legalnu izgradnju objekta na kojoj svakodnevno radi 1000 ljudi. Nakon dovršetka, u poslovnom centru bit će zaposleno 800 ljudi. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zbog nemara Tržnica, skupe kućice propadaju </p>
<p>Iz Tržnica Zagreb u petak su po četvrti put u samo 14 dana najavili kako će kućice biti uklonjene sa Zrinjevca, no one su tamo i dalje, sada već 21 dan nakon završetka Božićog sajma. I prepuštene su propadanju. Zaposleni u Tržnicama kažu da su »kiksale Zagrebačke ceste«. Ali: »Tek iz novinama saznajemo da bismo trebali pomoći Tržnicama i posuditi im kamion za odvoz«, rekao je Vjesniku Milan Golubić, glasnogovornik Zagrebačkih cesta. Objasnio je da tom poduzeću nitko službeno i pismeno nije poslao zahtjev za davanje na korištenje kamiona, osim što je jednom prilikom do njih došao privatnik kojega su, navodno, Tržnice iznajmile za uklanjanje kućica. No, nakon toga nitko više ništa nije tražio.</p>
<p>Nakon svega, postavlja se pitanje tko tu koga vuče za nos. Jer, da podsjetimo, odgađanje prvoga uklanjanja, najavljenoga za utorak, 7. siječnja, Tržnice su opravdale velikim snijegom. Uklanjanje planirano za petak, 10. siječnja, također je odgođeno, ni tada nitko nije stupio u vezu s odgovornima u Zagrebačkim cestama. Za tjedan kasnije nije dobivena dozvola, a proteklog četvrtka, po četvrti put, Tržnice su napokon »potvrdile« da će kućice do ponedjeljka biti uklonjene. No to nije učinjeno. </p>
<p>Sve ukazuje na nemar u gradskim poduzećima. Osim što kućice propadaju, ne treba, naime, zaboraviti i to da se javio određeni broj trgovaca, zainteresiran za njihov najam, pa ispada, nevjerojatno ali istinito, da Tržnicama novac nije potreban. Štoviše, moglo bi se dogoditi da će kućice ostati na Zrinjevcu sve do Uskrsnog sajma, koji, uostalom, više i nije tako daleko. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Osnovna grana - kulturni turizam </p>
<p>Na sjednici Vijeća hotelijera Hrvatske gospodarske komore-komore Zagreb, predstavnici tvrtke Horwath i Horwath Consulting predstavili su u ponedjeljak dovršeni provedbeno-razvojni i marketinški plan turizma Grad Zagreba. Svrha programa je razvoj konkurentnosti grada Zagreba kao turističkog središta u narednih deset godina, za što dokument nudi određena rješenja.</p>
<p> Njihovom primjenom Zagreb bi uskoro od turizma mogao dostići godišnje prihode procijenjene između 700 i 800 milijuna eura.</p>
<p> Krajnji rezultati turističkog razvoja će pak, napominju stručnjaci iz Horwatha, ovisiti o angažmanu turističkih radnika Zagreba, ali i o interesu za turizam koji će pokazati strukture gradskih vlasti. </p>
<p>Osnovna grana turističkog razvoja, smatra Saša Borić iz Horwatha, trebala bi biti kulturna događanja, za što Zagreb ima dobru podlogu. S vremenom, predlaže Borić grad bi se trebao podijeliti na 16 atraktivnih zona.</p>
<p> Svaka od njih imala bi prepoznatljiv poslovni, sportski, kulturni, povijesni, alternativni ili neki drugačiji karakter, koji bi svojom osebujnošću privlačio posjetitelje. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Radovi u Čulinečkoj zastali zbog lošeg vremena</p>
<p>Do danas, u Čulinečkoj je ulici završena izgradnja i rekonstrukcija prometnica i cjelokupne komunalne infrastrukture oko trgovačkog centra Billa, a skoro su gotovi i radovi na konstrukciji podvožnjaka, izvijestio nas je Nenad Crnić, pročelnik Gradskog ureda za izgradnju grada.</p>
<p>U samom podvožnjaku na redu je ugradnja izolacije i postavljanje asfalta, rekao nam je Đorđe Pavlica, voditelj projekta Čulinečke ulice.</p>
<p> Potrebno je još izgraditi oko 600 metara prometnice južno od podvožnjaka. Sve bi trebalo biti gotovo prema planu, najkasnije do 1. svibnja. Radovi su trenutno zastali, a nastavit će se čim to vremenske okolnosti dozvole. Ivan Kozolić, predsjednik vijeća Gradske četvrti Donja Dubrava rekao je da su radnici taj odmor i zaslužili, jer su radili i subotom i nedjeljom.</p>
<p> Izgradnja podvožnjaka u Čulinečkoj cesti započela je 10. lipnja prošle godine kako bi se olakšao promet na tom području, na kojemu je bilo i dosta prometnih nesreća ali i čestih zagušenja prometa. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="22">
<p>Veleslalom zvijezda za »Malu kuću«</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - U organizaciji Hrvatske glazbene unije- podružnice grada Zagreba i Zagrebačke županije, te suorganizaciji skijaške škole »Žuti Mačak« 26. siječnja održat će se s početkom u 12 sati na Bijelom spustu veleslalom zvijezda za »Malu kuću« - Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju djece s višestrukim hendikepom. U organizaciju su se uključili i Zagrebački skijaški savez, park prirode Medvednica, Ministarstvo obrane RH i Glavni stožer OSRH, te Gradski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, dok su sponzori događaja Raiffeisen Leasing, te Cedevita. </p>
<p>Na Bijelom spustu svoje će skijaške sposobnosti pokazati Matija Vuica, Tony Cetinski, Nina Badrić, Vesna Pisarović, Vedran Božić, Max Juričić, Meritas, Bruno Kovačić, Hrvoje i Tina Rupčić, Ante Pecotić, Damir Lipošek, Jurica Pađen, Vitomira Lončar, Nikša Bratoš, Dora Ruždjak-Podolski, Damir Šomen, Ivica Šimić, Jurica Popović, Vanja Marin i brojni drugi pjevači i glumci koji će platiti kotizaciju, koja će se također namijeniti cjelokupnom projektu. </p>
<p>Cjelokupan projekt za »Malu kuću« započeo je početkom prosinca kada su Nina Badrić, Tina Rupčić i Vesna Pisarović otpjevale pjesmu »Zažmiri i zaželi« koju je napisao frontman Parnog valjka, Husein Hasanefendić-Hus. </p>
<p>Cilj akcije je prikupiti sredstva za uređenje i opremanje nove zgrade dnevnog centra »Male kuće«. </p>
<p>Riječ je o jedinoj ustanovi u Hrvatskoj koja provodi rehabilitaciju i rane intervencije kod djece do četiri godine s oštečenjima vida. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Snimanjem filmova protiv ovisnosti</p>
<p>PARK CITY, 20. siječnja</p>
<p> - Svojevremeno najhvaljeniji glumac mlađe generacije u Hollywoodu Robert Downey Jr., priznao je kako se još uvijek bori s ovisnošću o narkoticima koja mu je gotovo uništila karijeru, te kako su ga boravak u zatvoru i rehabilitacija učinili mudrijom osobom.
Downey Jr. je to priznao novinarima ovog vikenda, tijekom razgovora s njima na Sundance filmskom festivalu gdje je promovirao film »The Singing Detective«, svoj prvi film nakon završetka rehabilitacije u ljeto prošle godine. </p>
<p>»Malo sam stariji i malo mudriji«, rekao je 37-godišnji glumac, koji je zbog posjedovanja kokaina 1999. godine završio u zatvoru na godinu dana. </p>
<p>Poljuljanu karijeru pokušao je spasiti godinu dana kasnije gostujući u gledanoj televizijskoj seriji »Ally McBeal«, ali i dalje se nije mogao suzdržati od nevolja, te je idućih mjeseci više puta uhićen zbog problema s narkoticima. </p>
<p>Nakon završetka rehabilitacije još jedanput se odlučuje na spašavanje karijere, a ovaj mu put u pomoć priskače prijatelj Mel Gibson dodijelivši mu glavnu ulogu u prestižnom projektu »The Singing Detective«. </p>
<p>Riječ je o filmskoj verziji hvaljene britanske televizijske serije, a Downey Jr. bi trebao glumiti paraliziranog pisca koji za vrijeme bolničkog oporavka fantazira da je detektiv. </p>
<p>Uz njega i Gibsona, koji je ujedno i producent filma, glume još Robin Wright Penn i Katie Holmes. </p>
<p>»Rad na tom projektu pomagao mi je da ne mislim o drogama«, objasnio je Downey Jr. kako mu je ponovni angažman pomogao. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kraljica Rania prikupljala pomoć u Londonu</p>
<p>LONDON, 20. siječnja</p>
<p> - Jordanska kraljica Rania provela je vikend u Londonu kako bi pokušala skupiti humanitarne priloge za pripadnike napaćenog palestinskog naroda. </p>
<p>Humanitarnu večer organizirale su organizacije Medicinska pomoć za Palestinu, te Udruženje arapskih žena, a riječ je o akciji koja se oganizira svake godine kako bi se prilozima osigurao humanitarni rad u Palestini, Libanonu i Siriji. </p>
<p>Elegantna i atraktivna kraljica, rođena u Kuvajtu u palestinskoj obitelji, osvojila je simpatije međunarodne javnosti upravo zbog svog humanitarnog rada i zalaganja za prava žena u arapskim zemljama. Tako je prošlog ljeta posjetila London kako bi zajedno s Cherie Blair prikupila novac za ljude u području Gaze, te za izbjegličke kampove na tom području. </p>
<p>Inače, Udruženje za medicinsku pomoć Palestini najviše se bavim mladim ljudima i tinejdžerima koji su traumatizirani stalnim i dugotrajnim ratnim sukobima na tim prostorima. </p>
<p>Na humanitarnoj večeri uz kraljicu Raniu, nazočan je bio i palestinski ambasador u Londonu, te aktivist za ljudska prava Afeef Safieh. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Robbie Williams smatra da je glazbeno piratstvo odlično</p>
<p>CANNES, 20. siječnja</p>
<p> - Britanska pop zvijezda Robbie Williams ne prestaje biti u centru pažnje. </p>
<p>Nakon što je ostavio djevojku Rachel Hunter, Robbie je na sajmu glazbene industrije u Cannesu uzburkao duhove diskografije izjavom da je glazbeno piratstvo »baš sjajna ideja«.</p>
<p>»Nitko ništa ne može poduzeti protiv toga. Znam da će me moja diskografska kompanija (EMI) zamrziti jer ovo kažem, kao i moj menadžer i računovođa«, rekao je Williams. </p>
<p>Njegov posljednji album »Escapology« prodan je do sada u 5 milijuna primjeraka, a EMI tvrdi da će profitirati tek nakon što se proda 18 milijuna primjeraka. </p>
<p>Diskografi smatraju da se godišnje piratizira oko 800 milijuna primjeraka albuma. Valja spomenuti da je za album »Escapology« Williams dobio 80 milijuna funti, što je drugi ugovor po vrijednosti potpisan u glazbenoj povijesti.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Barbra Streisand ne razumije Eminema</p>
<p>HOLLYWOOD, 20. siječnja</p>
<p> - Nisu svi podjednako oduševljeni Eminemom koji je obilježio proteklu godinu uspjesima dvaju albuma, te filmom u kojem tumači glavnu ulogu. O tome svjedoči i nedavna izjava Barbre Streisand kako se tijekom gledanja »8 Mile« osjećala kao da gleda strani film, te da nije razumijela gotovo niti jednu izgovorenu riječ.</p>
<p>»Nisam ništa razumijela i očajnički mi je bio potreban prevoditelj«, rekla je popularana pjevačica za jezik kojim se služe glumci u filmu. </p>
<p>Kako je u filmu riječ o siromašnom bijelom mladiću što pokušava preživjeti i uspjeti na ulicama crnačkog kvarta, lako je pretpostaviti kako Barbra Streisand u biti osuđuje ulični govor mladih i tamnoputih Amerikanaca. </p>
<p>Eminem je samo prošle godine na popisima najprodavanijih albuma u Americi imao dva naslova. </p>
<p>Prvo mjesto zauzima »The Eminem Show«, dok je soundtrack za film »8 Mile« zauzeo peto mjesto na istom popisu koji se odnosi na američko tržište. </p>
<p>Autobiografska drama »8 Mile« redatelja Curtisa Hansona odlično je prošla na kino blagajnama, što je bilo dovoljno da film zauzme prvo mjesto na box office listi filmova u kojima nastupaju glazbene zvijezde. Tako je Eminem pretekao Bowiea, Princea i Barbru Streisand, koji već godinama relativno uspješno grade glazbene i glumačke karijere. To je vjerojatno i razlog zašto je Streisandica napala Eminema, no sasvim je sigurno da joj Eminem neće ostati dužan za ovu izjavu jer je poznat po tome da se voli obračunavati s kolegama i zbog banalnijih razloga od ovoga.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kako su dinosauri naučili letjeti?</p>
<p>WASHINGTON, 20. siječnja</p>
<p> - Dinosauri su vjerojatno mogli koristiti male prednje udove poput krila pa su njima frenetično mahali naginjući se prema naprijed kako bi bili što brži, a sve se to događalo prije nego što su neke vrste dinosaura evoluirale i dobile krila, pokazalo je istraživanje objavljeno u SAD-u koje objašnjava evoluciju vrsta. </p>
<p> Kenneth Dial, glavni autor radova objavljenih u časopisu Science, pretpostavlja da se ta evolucija odigravala tijekom faze u kojoj su životinje mahale prednjim udovima, a istodobno su naginjale tijelo naprijed kako bi dobile na brzini.</p>
<p> Evolucija letećih kralježnjaka tema je različitih teorija od 19. stoljeća. Prema jednom mišljenju, kod dvonožnih životinja s vremenom su se razvila krila s perjem koja su im omogućila da počnu letjeti. Druge teorije polaze od toga da su prve počele letjeti životinje koje su živjele na stablima i skakale s jedne grane na drugu pa su morale naučiti »kočiti« kako bi usporile slijetanje.</p>
<p> Odgovor bi se, smatra profesor Dial, mogao naći u ponašanju određenih životinja koje tresu prednje udove, što je i danas karakteristika ptica što su se tek izlegle.</p>
<p> Znanstvenici procjenjuju da su ptice evoluirale od zajedničkog pretka, dinosaura Protoavisa, prije približno 225 milijuna godina. Te su praptice živjele na svim kontinentima a većina je nestala istodobno s dinosaurima - prije 65 milijuna godina. Ptice koje su preživjele danas su vjerojatno jedini pravi potomci dinosaura. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Svaka peta depresivna osoba pokuša samoubojstvo</p>
<p>LONDON, 20. siječnja</p>
<p> - Najmanje jedna od pet osoba koje boluju od depresije pokušat će u nekom trenutku svog života izvršiti samoubojstvo, a još 47 posto oboljelih razmišlja o tome da se ubije prije nego dobiju dijagnozu bolesti, kažu rezultati istraživanja neovisne istraživačke kompanije Datamonitor.</p>
<p> Tvrtka kaže da taj rezultat, utemeljen na razgovorima s 220 psihijatara u SAD-u, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Japanu i Velikoj Britaniji, pokazuje da dijagnoza depresije koči pacijente da potraže terapiju.</p>
<p> Glasnogovornik Britanskog kraljevskog psihijatrijskog instituta (British Royal College of Psychiatrists) kazao je da nije iznenađen visokom stopom od 22 posto prijavljenih pokušaja suicida.</p>
<p> Većina ljudi s depresijom vjerojatno nikad neće potražiti pomoć, dodao je, a posebno je teško mladim muškarcima otići liječniku i priznati da imaju problema s depresijom.</p>
<p> Uz depresivno raspoloženje, najčešći simptom koji upućuje na depresiju je poremećaj spavanja - 82.1 posto pacijenata s dijagnosticiranom depresijom pati od poremećaja sna.</p>
<p> »Istraživanja su pokazala da će se raspršiti i mnogi drugi simptomi depresije ako se regulira poremećaj spavanja što znači da su poremećaji spavanja često ključni simptom koji bi se morao liječiti kod pacijenata koji boluju od depresije«, kaže Datamonitor.</p>
<p> Izvješće dodaje da 51 posto pacijenata tretiranih protiv depresije ima i najmanje jedan poremećaj anksioznosti. Najčešći je opći anksiozni poremećaj, koji pogađa 30 posto pacijenata, potom napadi panike (22 posto), socijalni poremećaj (19 posto), agorafobija (16 posto) i težak oblik predmenstrualnog sindroma (14 posto).</p>
<p> Istraživanje Datamonitora također je pokazalo da je 38 posto pacijenata s depresijom ovisno o pušenju, a 21 posto o alkoholu, te da ih velik broj pati od poremećaja prehrane. Analitičar Datamonitora Nick Alcock kaže kako ta područja nisu dovoljno ciljana antidepresivima te da predstavljaju mogućnost za komercijalni proboj. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Umjesto obnove, uništavanje dubrovačkih povijesnih vrtova</p>
<p>Raspisanim natječajem za urbanističko-arhitektonsko rješenje platoa Pile u Dubrovniku planirano uništenje kompleksa koji je zaštićen spomenik kulture / Može li član Gradskoga poglavarstva zadužen za urbanizam arh. Stijepo Butijer biti pozvan i sudjelovati u tom natječaju / Kako očekivati da Grad uvaži stručne akte ako se toga ne pridržava ni sama gradonačelnica koja je prilikom izgradnje obiteljske kuće na Pločama u potpunosti ignorirala Provedbeno urbanistički plan »Pile - Ploče - Sv. Jakov« </p>
<p>DUBROVNIK, 20. siječnja</p>
<p> - Dubrovačko poglavarstvo odlukom da raspiše javni i pozivni natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja platoa Pile odlučilo je srušiti cjelinu zaštićenu kao spomenik kulture. Naime, u namjeri da riješi prometnu gužvu na Pilama, Poglavarstvo na čelu s gradonačelnicom Dubravkom Šuicom, u ime Grada, kupilo je za oko 7 milijuna kuna zgradu i pripadajuće zemljište bivšeg restorana »Ocean« u namjeri da se nakon rušenja toga kompleksa na tome mjestu izgradi cesta, što je među ostalim i jedan od zadanih uvjeta spomenutog natječaja.</p>
<p>Interesantno je da je uz arhitekte Dubravka Bakovića (iz Dubrovnika), Ivana Crnkovića, Igora Franića, Zvonimira Krznarića (s njegovim autorskim timom u kojem su Dinko Milas, Davor Mance, Matija Salaj i Damir Stipetić), zatim Branka Silađina (svi iz Zagreba) i Ante Uglešića (iz Zadra) na natječaj pozvan i arh. Stijepo Butijer, član Gradskoga poglavarstva zadužen za urbanizam. Još je, možda, zanimljivije to što u imenovanoj ocjenjivačkoj komisiji nema ni jednoga prometnoga stručnjaka, iako je natječaj raspisan za rješavanje prometne regulacije najvažnijega i najosjetljivijega dijela Dubrovnika - pred zapadnim ulazom u zidinama opasani Grad.</p>
<p>Ideji gradnje cestovnog odvojka ispriječilo se drvo oko 200 godina starog stabla platane, zbog čega su dubrovački zaštitari okoliša odmah uputili prosvjede, te činjenica da se radi o spomeniku kulture odnosno povijesnom vrtu iz 18. stoljeća koji je pod zaštitom još od 1966. godine. Da je Poglavarstvo to dobro znalo, govori među ostalim i naručeno mišljenje »Centra za povijesne vrtove i razvoj krajobraza - Dubrovnik«, koje je sastavni dio dokumentacije priložene za donošenje odluke o raspisivanju natječaja. U tome dokumentu, koji je Gradu dostavljen 2. siječnja 2002. godine, izričito stoji da je sjeverni dio platoa zauzet kućama i vrtovima, a započinje baroknim zdanjem dvorca »Pucić« odnosno bivše »Atlasove« upravne zgrade. </p>
<p> »Zapadno od dvorca vrijedan je povijesni sklop iz 18. stoljeća (ex restaurant 'Ocean'). Prostor nekadašnjeg vrta pretežno je cementiran, no njegova vrijednost ogleda se u cjelovito očuvanom prostoru koji je porubljen izvornim ogradnim zidom, posjeduje izvornu terasastu strukturu te ostatke vrtne plastike. </p>
<p>Na njegovoj prednjoj strani raste stablo orijentalne platane (Platanus orientalis, vrsta trstenskih platana) prsnog promjera 140 cm (opseg 439 cm). To je najveće dobro uščuvano stablo na užem gradskom prostoru Dubrovnika, vjerojatno staro dva stoljeća. Godine 1998. procijenjeno je na vrijednost veću od 1,5 milijuna kuna, ali njegova stvarna vrijednost u krajobrazu Pila je nemjerljiva.</p>
<p> Čitav ovaj kompleks (čestice 3497 i 3498 po staroj izmjeri č. zemlje 452 i 454) zaštićen je rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika Dubrovnik iz 1996. godine kao spomenik kulture. Zapadni kraj pojasa kuća s vrtovima zauzima prostorna cjelina kuće »Gračić« s vrtom koji je jedan od najvrjednijih dubrovačkih vrtova 18. stoljeća, odnosno vrt najvećeg spomeničkog značenja. Ta je cjelina također zaštićena kao spomenik kulture spomenutog Zavoda iz 1966. godine« - piše u detaljnom mišljenju uz izvadak austrijske katastarske mape iz 1837. godine, koje je »Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza Dubrovnik« još početkom prošle godine dostavio dubrovačkomu Upravnom odjelu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, čime u vodu padaju floskule Poglavarstva da će o sudbini stare platane odlučivati stručnjaci.</p>
<p> O tome pitanju stručnjaci su dali svoje konačno mišljenje - platanu se ne smije dirati. Tomu svjedoči i zahtjev za hitno pokretanje postupka zaštite koje je »Centar« 28. prosinca 2002. godine, nakon saznanja da Grad kupuje nekadašnji »Ocean« radi izgradnje ceste, poslao Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja RH. </p>
<p>U njemu jasno stoji da bi gradnja novoga odvojka ceste iza zgrade dvorca »Pucić«, a preko prostora ex »Oceana«, bila tragična za taj vrijedni spomenik prirode i dubrovački urbani krajobraz i onda kada bi samo stablo platane bilo sačuvano, jer bi s obzirom na opseg korijena njegovo stanište bilo ugroženo planiranim zahvatima.</p>
<p> »Treba imati na umu da je korijenov sustav 'premrežio' veći dio spomenutog ograđenog vrtnog prostora, pa bi svako zadiranje u stanište tog egzemplarnog stabla predstavljalo njegovo izravno uništavanje« - kaže se među ostalim u zahtjevu u kojem se ističe kako je značenje te platane jasno istaknuto i u mišljenju koje je Grad naručio, ali je očito da ono nije dovoljno shvaćeno i uvaženo. </p>
<p>No, kako očekivati da Grad uvaži stručne akte ako se toga ne pridržava ni sama gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica. Naime, uvažena gradonačelnica je prilikom izgradnje obiteljske kuće na Pločama u potpunosti ignorirala Provedbeno urbanistički plan »Pile - Ploče - Sv. Jakov« koji na parceli 20 u bloku 37, odnosno na adresi Put S. Cvijića br. 20/III predviđa gradnju stambenog objekta i garaže ukupne površine 300 četvornih metara, a ne kako saznajemo 469 četvornih metara, koliko je sagrađeno. Dubravka Šuica, odnosno prema zahtjevu za lokacijsku dozvolu njezin suprug Stjepo je, prema našim saznanjima, izgradio 169 četvornih metara ili 56 posto više nego je predviđeno PUP-om i potrebnim dozvolama od kojih je onu građevinsku, kao tadašnji pročelnik nadležnog županijskog ureda izdao gradonačelničin stranački kolega Zvonimir Franić. </p>
<p>Ono što u čitavom slučaju Pila najviše smeta jest da su porezni obveznici izdvojili oko sedam milijuna kuna za rušenje spomenika kulture zaštićenog od UNESCO-a dok gradska vlast istodobno Zavodu za obnovu Dubrovnika duguje oko šest milijuna kuna po osnovi 20-postotnog udjela u programu za 2001. i 2002. godinu te 427.000 kuna za udio u plaćama zaposlenih ZOD-a. Priče da Grad ne bježi od svojih financijskih obveza, no da želi sudjelovati u donošenju programa i prioriteta obnove neutemeljene su jer je u posljednja tri zahtjeva za uplatom sredstava od kojih je jedan ravnatelj ZOD-a Vjekoslav Vierda uputio i Šuičinu prethodniku Vidu Bogdanoviću, jasno naznačeno što će se tim novcima obnoviti.</p>
<p> Sasvim je jasna želja u Dubrovniku vladajućeg HDZ-a da na Vierdino mjesto vrati Zvomimira Franića, no s obzirom na to da Grad ima tek 20 posto vlasničkog udjela u ZOD-u, to im ne će tako lako poći za rukom pa ni opstrukcijama sjednica Upravnog vijeća te ustanove. Naime, u vrijeme kada je sazvana posljednja sjednica, 14. ožujka prošle godine, Dubravka Šuica i župan Dubrovačko-neretvanski Ivan Šprlje bili su gosti Gorana Štroka u Londonu povodom obljetnice krunidbe britanske kraljice. I dok je tadašnji podžupan Pero Cvjetović kao županov izaslanik nazočio sjednici, to nije napravio gradonačelničin zamjenik Frano Matušić koji je otkazao svoj dolazak bez obrazloženja.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Svi su pozvani na suradnju</p>
<p>Nužno prekinuti nezdravu književnu i društvenu klimu / Objavljivat će se ponajbolji tekstovi hrvatske književnosti, polemički tekstovi koji se tiču književnosti i statusa inteligencije u društvu, a kritiku žele vratiti književnim, a ne političkim odrednicama - kazao je glavni urednik Ante Stamać</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Nakon višemjesečne polemike koja je uslijedila nakon osnivanja Hrvatskog društva pisaca, a ticala se prijepora kojem će od društava pripasti časopis »Republika«, što ga je 11 godina uređivala redakcija na čelu s Velimirom Viskovićem, spor je napokon otklonjen predstavljanjem prvoga broja »Republike« pod uređivačkom palicom nove redakcije koju potpisuju akademik Ante Stamać (glavni urednik), Milan Mirić i dr. Antun Pavešković.</p>
<p>Govoreći, u ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika, kojemu pravno kao osnivaču i pripada časopis, o četirima očištima koje će određivati rad nove redakcije, Ante Stamać je naglasio da je riječ o časopisu hrvatske književnosti Društva hrvatskih književnika koji će počev od prvoga broja imati i svoj tematski dio, a ovaj je posvećen nedavno preminulom piscu Jozi Laušiću. Časopis će, nadalje, prezentirati tekuću proizvodnju hrvatske književnosti birajući njezine vrhunce. Što se pak tiče aktualne knjižene kritike, Stamać ističe da će kritiku koja se odmakla od svojih osnovnih ciljeva, uvažavajući kao kriterij i političko opredjeljenje autora, nastojati vratiti književnosti i kritici koja od nje polazi. »Republika« će u svoje sadržaje uvrštavati i polemičke tekstove koji se bave književnošću i statusom inteligencije u nas, a neće iznevjeriti ni onaj isti program koji je slijedio Krleža kao njezin utemeljitelj. </p>
<p>O organizacijsko tehničkim i financijskim teškoćama koje su stajale pred novom redakcijom prilikom sastavljanja njihova prvoga broja govori je izvršni urednik Milan Mirić. Objasnio je da je stara redakcija polagala jernejevsko pravo na časopis s obzirom na njezino dugogodišnje uređivanje, no pravno ovaj časopis s najdužim stažom u nas pripada DHK kao njegovu utemeljitelju i vlasniku. Riješeno je da će Društvo hrvatskih pisaca osnovati svoj novi časopis, a da će se predviđeni novac što ga dobivaju od grada i republike odsad dijeliti na dva dijela.</p>
<p> Prvom predstavljenom broju pri tiskanju pomogla je Školska knjiga i Ante Žužul, a već je nekoliko drugih nakladnika ponudilo sufinancirati buduće brojeve. Stoga se redakcija nada da će uspjeti održati jednomjesečni ritam izlaženja. Na kraju su pozvani na suradnju svi pisci koji imaju kvalitetne tekstove bez obzira na to kojem društvu pripadali, da bi se prekinula ova nezdrava književna i društvena klima.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Trijumf »ženskih« filmova </p>
<p>Najviše priznanja dobili filmovi koji se bave ženama - »Chicago« koji je osvojio tri i »Sati« s dva Zlatna globusa / Pravi pobjednici su studio Miramax s deset od 14 osvojenih Zlatnih globusa, a kod televizijskih nagrada kablovska televizija koja je od 11 nagrada osvojila 10, od kojih je sedam pripalo HBO-u / Gene Hackman dobio nagradu za životno djelo</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Želim iskoristiti ovu prigodu i zamoliti pisce da pišu za nas glumice jer smo mi jako zainteresirane za to. Također želim zamoliti i redatelje da nam pruže priliku dajući nam komplicirane, raznovrsne, složene uloge« - rekla je Nicole Kidman primajući Zlatni globus za ulogu Virginije Woolf u filmu »Sati«, koji je također proglašen najboljim filmom u konkurenciji drama. Nešto poslije je producent spomenutog filma Scott Rudin izjavio: »Ako želite osvojiti nagradu za najbolji film, morate imati ove tri sjajne glumice u njemu.« On je uz Nicole Kidman predstavio i Julianne Moore i Meryl Streep, koja je također nagrađena Zlatnim globusom za sporednu ulogu u filmu »Adaptacija«.</p>
<p>Zlatni globusi uvijek su bili neka vrsta zagrijavanja za oscarovske nominacije, a zatim i dodjele, pa je za očekivati da će se i tamo voditi još oštrija i neizvjesnija borba s obzirom na ovogodišnju izrazito oštru konkurenciju. Za sada su u prednosti Amerikanci jer su pobijedlili u svim kategorijama, a posebno je uspješan Miramaxov studio koji je ukupno osvojio deset Zlatnih globusa od ukupno 14 koliko ih se dijeli u kategoriji filmova. </p>
<p>Najviše ih je pripalo filmu »Chicago« debitanta Roba Marshalla, adaptaciji mjuzikla Boba Fossa iz 1975. godine. Glumica Renee Zellweger koja igra problematičnu plesačicu i glumac Richard Gere kao njezin odvjetnik također su nagrađeni. Tako je taj film u konkurenciji komedije ili mjuzikla nadmašio blockbuster »Moje grčko vjenčanje« i slavodobitno kreće prema Berlinu gdje otvara taj ugledni filmski festival.</p>
<p>U konkurenciji filma drame trijumfirao je film »Sati« u režiji Britanca Stephena Daldryja o tri žene iz različitih razdoblja koje su bile pod utjecajem literature i života Virginie Woolf. Nicole Kidman pobijedila je zahvaljujući ulozi u tome filmu.</p>
<p>Među redateljima očekivano je pobijedio Martin Scorsese za režiju filma »Bande New Yorka«, koji nikada do sada nije osvojio Zlatni globus (ni Oscara) za režiju, a najboljim scenarijem proglašen je scenarij filma »O Schmidtu« koji su napisali Jim Taylor i redatelj filma Alexander Payne. Jack Nicholson osvojio je još jednoga Zlatnog globusa, ovoga puta za ulogu neprilagođenog udovca koji putuje na vjenčanje svoje kćerke. Kao i uvijek kada je Nicholson u pitanju, ne nedostaje zabave. Tako je i ovoga puta priznao da je, bojeći se da će sve predugo trajati, popio valij za umirenje, a primajući nagradu, ustanovio je da ju je dobio za dramsku ulogu, premda je bio siguran da nastupa u komediji.</p>
<p>Poput Jacka Nicholsona tako ni Meryl Streep, čini se, ne može ostati bez nagrade, bez obzira na to gdje se pojavili. Uz dvije nominacije (za uloge u filmovi »Sati« i »Adaptacija«), Meryl Streep je osvojila Zlatni globus za sporednu ulogu u filmu »Adaptacija«. I njezin partner iz toga filma Chris Cooper također je nagrađen, za najbolju sporednu mušku ulogu. </p>
<p>Elliot Goldenthal, autor originalne glazbe za film »Frida«, pobjednik je večeri, dok je za originalnu pjesmu nagrada pripala irskom ansamblu U2 koji su izvodili vlastitu pjesmu »The Hands That Built America« iz filma »Bande New Yorka«. Bilo je to i jedno od većih iznenađenja s obzirom na to da su svi očekivali da će nagradu dobiti Eminem za pjesmu iz filma »Osam milja«.</p>
<p>Nagrade visoko rangiranom srednjem dosegu </p>
<p>No, čini se da su strani izvjestitelji iz Hollywooda vrlo precizno raspodijelili nagrade, ali tako da njihovi domaćini Amerikanci ipak budu najzadovoljniji. Nije bilo nikakvih velikih iznenađenja i nikakvih odstupanja od ustaljena načina nagrađivanja takozvanog visoko rangiranog srednjeg dosega - ni super komercijalnih filmova poput »Gospodara prstena« ni super intelektualnih poput »Adaptacije«, a »rodoljubna« strana pokrila se nagrađivanjem redatelja Martina Scorsesea.</p>
<p> U takvoj podjeli snaga u kojoj trijumfira s jedne strane raspjevana krimi melodrama (»Chicago«), a s druge klasična književna tema ludila i opsjednutosti, smišljena isključivo kao prilika za glumačke ekshibicije, doista nema previše mjesta za vrhunsku europsku filmsku školu, ali i temu kao što je film »Pijanist«. Za razliku od američkih kritičara koji su Romanu Polanskom i njegovu filmu »Pijanist« dali sve nagrade, strani dopisnici u Americi, među kojima su Europljani u većini, kao da su se »ogradili« i od redatelja i od teme, koja je ove godine aktualnija nego ikad s obzirom na to da se obilježava šezdeseta godina varšavskoga geta. </p>
<p> U konkurenciji stranog filma pobijedio je Pedro Alomodovar s filmom »Razgovaraj s njom«, koji je i na dodjeli Europskih filmskih nagrada odnio sva moguća priznanja. Gene Hackman (72), koji se nadobivao Zlatnih globusa (dobio ih je tri puta za uloge u filmovima »Francuska veza«, »Nepomirljivi« i »The Royal Tenenbaums«), ovoga puta dobitnik je počasne nagrade Cecil B. DeMille za životno djelo. </p>
<p>Premda već tradicionalno uvijek isti glumci i glumice bivaju nagrađeni za televizijske uloge, kako Emmyima, tako i Zlatnim globusima, čini se da je ove godine barem djelomično to promijenjeno. Tako su više-manje svi »novi«, uz tri očekivane nagrade Jennifer Aniston za ulogu u seriji »Prijatelji«, Edie Falco za uvijek zabrinutu suprugu u seriji »The Sopranos« te provokativnu Kim Cattrall za sporednu žensku ulogu iz serije »Seks i grad«.</p>
<p>Najboljom dramskom serijom proglašena je »The Shield« (FX), a glumac Michael Chiklis iz te serije proglašen je najboljim dramskim glumcem. Najboljom serijom u konkurenciji komedija ili mjuzikla proglašena je »Curb Your Enthusiasm« dok je Tony Shalhoub uz serije »Monk« osvojio nagradu u toj kategoriji.</p>
<p> »The Gathering Storm«, mini serija o životu Winstona i Clementine Churchill u okolnostima Drugoga svjetskog rata, osvojila je nagradu u svojoj kategoriji, zajedno s glumcem Albertom Finneyem, koji je briljantno odigrao ulogu Churchilla.</p>
<p> Uma Thurman nagrađena je kao najbolja glumica u mini seriji ili filmu za tv »Hysterical Blindness«, dok je za epizodnu ulogu u istoj kategoriji nagrađen Donald Sutherland za ulogu u »Path to War«.</p>
<p>Kao što je Miramax trijumfirao kao najuspješniji proizvođač filmova, tako su se kod televizijskih produkcija daleko najuspješnijima pokazale kablovske televizije jer su osvojile deset od 11 mogućih nagrada, a samo HBO-u je pripalo sedam Zlatnih globusa. HBO se nekoliko posljednjih godina pokazao kao moćna televizija proizvodeći vrijedne televizijske filmove i serije, različitih sadržaja, vrhunski profesionalno napravljene i s prvorazrednim glumačkim podjelama.</p>
<p> Poput alternative britanskomu BBC-u i njegovoj dramskoj produkciji koja kao da je posljednjih godina oslabila u kvaliteti, HBO doista se profilirao u najjačega televizijskog proizvođača filmova. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zavodljiva priča o ljubavi i ratu </p>
<p>»Henrik Peti« počiva na točno razrađenoj glumačkoj igri, a ansambl je glumio u jednom dahu, snažno i eruptivno s mnogo svježine i mladenačke vitalnosti</p>
<p>Približiti klasična djela dramske književnosti dječjem shvaćanju težak je zadatak koji je preuzelo kazalište »Mala scena« u Zagrebu, a dobar rezultat je predstava »Henrik Peti - Viteška priča 2«, rađena po predlošku Ignacea Cornelissena, (po Shakespeareovom »Henriku V«) a u režiji Ivice Šimića, premijerno izvedena u nedjelju. </p>
<p>Belgijski dramatičar, redatelj i glumac Ignace Cornelissen (1960.) adaptira klasike i pri tome stvara nove dramske komade. Njegov scenski diskurs sastoji se od sasvim obična, svakodnevna, jasna, razumljiva govora bez poetizacija s direktnim i nedvosmislenim dijalozima. Koristi se jednostavnom sintaksom, svjesno izbjegavajući rečenice »rijeke«. Tekst je prevela Maja Oršić Magdić, a dramaturginja je Marijana Nola. </p>
<p>»Henrik Peti« je postavljen kao šarmanta, duhovita i zavodljiva priča o vlasti, ratu, ljubavi i ljubomori. Predstava počiva na vrlo točno razrađenoj glumačkoj igri, a prati ju pomna režija i ništa nije prepušteno slučaju. U njoj posebno mjesto zauzima precizna i maštovita koreografija Larise Lipovac, čiji se rukopis već duže osjeća u recentnim djelima »Male scene«, stoga možemo govoriti o jednoj prepoznatljivoj kazališnoj poetici. Zaštitni znak toga kazališta je i uglavnom škrta scenografija (koja proizlazi iz zadanosti pozornice, no čini se da je svojevrsna prednost), oslanjajući se na kompleksno iskorištavanja praznog prostora uz dominaciju scenskog detalja.</p>
<p> I »Henrik Peti« stvaran je uz pomoć jednostavnih scenskih elemenata autorice Dinke Jeričević (to su redom bačve pogodne za recikliranje) koji se grade i ruše na pozornici, dočaravajući kule i gradove. Posebno je atraktivan i efektan prikaz bitke uz pomoć raznobojnih bočica.</p>
<p> Ansambl je »Henrika Petog« odigrao u jednom dahu, snažno, eruptivno i bez većih ritmičkih debalansa (do pred sam kraj jednosatne predstave), s mnogo svježine i mladenačke vitalnosti. Glumac Ronald Žlabur s mnogo dopadljivog i komičnog gega te dijapazonom začudljivih grimasa dočarao je Henrika Petog. Student Akademije dramske umjetnosti Nikša Butijer bio je korektan pripovjedač, dok je Danijel Radečić koristeći se zanimljivim humornim pasažima tumačio lik Daljeg rođaka. Mlada Helena Minić, priklonila se pretjerano izražajnoj karikaturalizaciji interpretirajući princezu Katarinu, pa se izlazak iz tog registra mogao doživjeti kao djelomično neuravnotežen.</p>
<p>Suvremene kostime osmislila je Irena Sušac, skladatelj je Igor Karlić, a decentno svjetlo oblikovao je Olivije Marečić. U cjelosti, riječ je o pitkoj i ekspresivnoj izvedbi koju će dječja publika pratiti sa zanimanjem. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Stilske vježbe« proslavile 35 godina izvođenja </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Zagrebački Teatar ITD proslavio je u nedjelju dvostruki jubilej - 35 godina postojanja i 35 godina izvođenja predstave »Stilske vježbe«. Jubilarna predstava okupila je, uz autore predstave i njezine protagoniste, brojne suradnike i glumce toga kazališta. Riječ je o najstarijoj od svih predstava koje trenutačno igraju na hrvatskim pozornicama, a čija je premijera bila 19. siječnja godine 1968. »Stilske vježbe« najpoznatije je djelo francuskog pjesnika i romanopisca Raymonda Queneaua. Prijevod i adaptaciju »Stilskih vježbi« obavili su Tonko Maroević i Tomislav Radić, koji je i redatelj te dugovječne predstave. Uz njih dvojicu velika zasluga za njezinu trajnost pripada prvacima hrvatskoga glumišta Peri Kvrgiću i Leli Margitić. Prve dvije godine u predstavi je igrala Mija Oremović. Uz jubilarnu 35. obljetnicu izvođenja predstave kritičar Tonko Maroević u knjižici predstave naglasio je da su »Stilske vježbe« neka vrsta »Kolumbova jajeta«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Gospodar prstenova: Dvije kule« u Hrvatskoj ruši rekorde </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Po gledanosti u Hrvatskoj u prvom vikendu prikazivanja, film »Gospodar prstenova: Dvije kule«, drugi dio Tolkienove epske trilogije, s prvog je mjesta srušio dosadašnjeg rekordera film »Titanic«. Tolkienov »Gospodar prstenova: Dvije kule« imao je 61.620 gledatelja, dok je »Titanic« u prvom vikendu prikazivanja u većim hrvatskim gradovima imao 53.741 gledatelja, izvijestio je u ponedjeljak distributer za Hrvatsku »Intercom Issa«. Tako je drugi nastavak »Gospodara prstenova«, koji je dosad u svijetu zaradio više od 630 milijuna američkih dolara, u velikom stilu došao i u Hrvatsku. U prvom vikendu pogledalo ga je 7.879 gledatelja više nego što je prvi vikend nakon zagrebačke premijere (18. ožujka 1998.) pogledalo »Titanic«. U Zagrebu je »Dvije kule« pogledalo 25.004 gledatelja, u Splitu 7.628, u Rijeci 6.927, u Zadru, 8.186, u Osijeku 5.180, u Puli 2.765, u Čakovcu 3.293, a u Varaždinu 2.637 gledatelja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Spektakl za djecu u GKM </p>
<p>SPLIT, 20. siječnja</p>
<p> - »Dječak koji je upao u knjigu« naziv je premijere splitskoga Gradskog kazališta mladih koja će u režiji Ivana Plazibata i prijevodu Gorana Golovka na pozornici Teatrina biti izvedena u utorak. Predstava je namijenjena mlađoj publici, a rađena je prema djelu Alana Ayckbourna, suvremenog britanskog pisca. Mladomu splitskom redatelju Ivanu Plazibatu rad na predstavi za djecu u splitskome GKM je prva profesionalna režija. Inače, apsolvent je na zagrebačkoj Akademiji. Nova predstava splitskoga GKM svojevrstan je spektakl za djecu, prepun vizualnih efekata i atrakcija. U središtu priče je dječak koji listajući i čitajući brojne knjige doživljava uzbudljiva putovanja svijetom. Scenografiju potpisuje Ozren Bakotić, kostimografiju Martina-Klara Franić, dok se za scensku glazbu pobrinuo Mario Božić. U predstavi igraju članovi profesionalnog glumačkog ansambla GKM Split, kojima će se na pozornici prvi put pridružiti i mladi diplomirani glumac Slaven Vidak. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Trostruko slavlje Kostelića, Kožulj najbolji sportaš</p>
<p>Trener godine očekivano je Ante Kostelić, najboljom momčadi godine proglašeni su veslači Nikša i Siniša Skelin, dok je ekipa godine reprezentacija u gađanju samostrelom</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog ugostila je u ponedjeljak navečer kremu hrvatskog sporta. Obljetnica primanja Hrvatskog olimpijskog odbora u Međunarodni olimpijski odbor već tradicionalno se obilježava svečanošću Velikog dana hrvatskog sporta. Tim povodom HOO dodjeljuje nagrade sportašima i sportskim djelatnicima koji su obilježili prošlu godinu.</p>
<p>Iako se nagađalo kako zbog posljednjih, dobro poznatih događaja, Kostelići neće doći na dodjelu, najpoznatija hrvatska sportska obitelj u punom se sastavu pojavila u Lisinskom kako bi primila tri zaslužene nagrade. Bez imalo neizvjesnosti, nagrada za najbolju sportašicu po treći je put zaredom pripala vladarici svjetskih skijaških staza. No, to nije bila jedina Janičina nagrada u ponedjeljak. Najbolja svjetska skijašica očekivano je osvojila i nagradu za najvećeg promicatelja Hrvatske u svijetu. Priznanja je Janici uručio još jedan olimpijski velikan Perica Bukić.</p>
<p>- Prošla mi je godina stvarno bila sretna. Iako nije krenulo bajno, na Olimpijskim se igrama sve poklopilo. Ovom prigodom posebno zahvaljujem tati što me cijelo vrijeme trpi, kazala je Janica po primitku nagrade.</p>
<p>U konkurenciji sportaša slavio je Gordan Kožulj, europski plivački prvak na 200 metara leđno i brončani u istoj disciplini u malim bazenima.</p>
<p>- Prvi put sam dobio ovo priznanje, vjerujem prije svega zbog obrane naslova europskog prvaka u velikim bazenima. Prošlogodišnji naslov je slađi od onoga iz 2000. jer sam tada još trenirao u Americi, istaknuo je slavodobitnik Kožulj.</p>
<p>Trener godine očekivano je Ante Kostelić, a baš kao i u nedavnom izboru Sportskih novosti, najboljom momčadi godine proglašeni su braća Nikša i Siniša Skelin, članovi brončanog dvojca bez kormilara sa Svjetskog prvenstva u Sevilli. Zanimljivo je da su Skelini, kao i Janica, treću godinu zaredom na tronu, no do sada su tu bili kao članovi osmerca. </p>
<p>Reprezentacija u gađanju samostrelom najbolja je ženska ekipa, dok su nade godine 10-godišnja šahistica Lara Stock i atletičar Edis Elkasević. Priznanje za najboljeg sportaša s invaliditetom pripalo je plivaču Mihovilu Španji, dok su nagradu za životno djelo »Matija Ljubek« dobili atletski trener Radovan Kirin, predsjednik HNS-a Vlatko Marković, novinar Edo Pezzi, nogometni trener Andrija Vekić i direktor plivačke reprezentacije Boris Volčanšek. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kranjčar potpisao za Dinamo i obećao nastup u Ligi prvaka </p>
<p>»Sretan sam što potpisujem profesionalni ugovor s klubom koji mi znači najviše na svijetu. Odrastao sam u Dinamu, ovdje sam devet godina, ali s njim živim i mnogo dulje«, kazao je 18-godišnji Niko Kranjčar</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Od početka sam bio uvjeren u potpis ugovora s Dinamom. Tu nije bilo nikakvih dvojbi. Uvijek mi je bila želja biti u svome najdražem klubu što je duže moguće.« Ovim je riječima mladi Dinamov nogometaš Niko Kranjčar demantirao špekaulacije o tome kako su ovome potpisu prethodile stanovite komplikacije i kako je iza cijeloga posla stajao veliki upitnik. Takav je dojam doista nametao u javnosti, ali - ne bez temelja. Naposljetku, i sam je Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić nedavno izrazio javno razočaranje što Kranjčar odugovlači s potpisom. Sada je, ipak, sve u redu. Mladi je nogometaš napokon stavio paraf na novi, petogodišnji profesionalni ugovor, pa sad opet »cvjetaju ruže«.</p>
<p> - Jako sam sretan što potpisujem profesionalni ugovor s klubom koji mi znači najviše na svijetu. Odrastao sam u Dinamu, tu sam devet godina, ali s njim živim i mnogo duže, naglasio je Kranjčar.</p>
<p> I on sâm je potvrdio da je osvajanje naslova hrvatskog prvaka primarni cilj u aktualnoj sezoni. Klupski čelnici, pak, dodaju da je bitna zadaća i plasman u kvalifikacije za Ligu prvaka, dok sam ulazak u elitno europsko netjecanje zasad nije imperativ. No, Kranjčarove su ambicije, čini se, ipak malo više...</p>
<p> - Prvi cilj je osvajanje naslova prvaka. A potom, naravno, i ulazak u Ligu prvaka, dodao je Kranjčar, nakon čega je uskočio predsjednik Mirko Barišić:</p>
<p> - Za početak ne mora biti baš Liga prvaka. Neka barem budu kvalifikacije.</p>
<p> Kranjčar je imao »repliku«:</p>
<p> - Ma, ne u kvalifikacije, nego baš u Ligu prvaka!</p>
<p> Sve u svemu, zasigurno najponosniji čovjek u maksimirskome »plavom salonu« bio je Nikin otac Zlatko Kranjčar. Nekadašnji »plavi devet« prisjetio se i svojih početaka u Dinamu.</p>
<p> - Sad se i ja prisjećam svojih početaka. Prorade mi emocije kad vidim da i Niko kreće istim putem. Od danas je on, eto, profesionalac. Nadam se da će on biti predvodnik mlade generacije i da će Dinamo, zajedno s trenerom Blaževićem, osvojiti prvo mjesto i plasirati se u Ligu prvaka. Ćiro je predvodio i našu generaciju iz '82. godine. Također želim dodati da nije bilo nikakvih napetosti vezanih uz potpis ovoga ugovora.</p>
<p> Nekoliko puta »prozvani« Miroslav Blažević nastojao je izbjeći govor, ali u tome nije uspio:</p>
<p> - Priželjkivao sam da me poštedite moga izlaganja, jer osjećam veći emocionalni naboj nego što sam očekivao. Sjećam se kad je svojedobno Cico za ruku vodio svoje dijete, maloga Niku. Pričali su da je mali jako talentiran. Rekao sam: »Bože, sigurno neću dočekati trenutak da ga ja treniram«. Sudbina je, eto, ipak htjela da dočekam.</p>
<p> Sve u svemu, ovaj ugovor pokazuje da »Dinamo misli na svoje sutra možda čak i više nego na danas«. Tako barem tvrdi govornik Ado Kožul, potvrđujući time tezu predsjednika Mirka Barišića, koji kaže kako je ovo dokaz da klupski čelnici realiziraju politiku orijentiranu ka mladima.</p>
<p> - Obećavam Niki Kranjčaru da će imati našu svesrdnu pomoć i podršku, dodao je Barišić. - Želim da stasa u igrača od respekta, što će biti na korist i njemu, a i nama. Nadam se da će naša momčad, uz njegovu pomoć, kao i uz pomoć trenera Blaževića, uspješno apsolvirati ovu prvu dionicu, a to je osvajanje naslova hrvatskoga prvaka. Potom će, nadamo se, ući i u kvalifikacije za Ligu prvaka. Za kratko vrijeme ćemo, vjerujem, krenuti i ka vrhu europskoga nogometa.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Krznar napušta Dinamo</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Dinamovi su se nogometaši u ponedjeljak uputili u Poreč, na drugi dio priprema za proljetni dio sezone. Ondje će boraviti osam dana, a u tom su razdoblju predviđene tri prijateljske utakmice. »Plavi« će u četvrtak u Poreču odmjeriti snage sa Slaven-Belupom, u subotu će gostovati kod slovenskoga prvoligaša Kopra, dok će im u nedjelju suparnik biti istarski ligaš Žminj u kojem, inače, nastupa bivši Dinamov napadač Igor Pamić.</p>
<p> Zanimljivo je da na put u Istru ne ide Damir Krznar, koji će karijeru najvjerojatnije nastaviti u Poljskoj. U pregovorima je s jednim poljskim prvoligašem i transfer je blizu realizacije. Prvi vratar Tomislav Butina je ovih dana postao sretan otac i suigračima će se priključiti u srijedu.</p>
<p> Sve u svemu, Ćiro će na put voditi 28 igrača. Na popisu se nalazi i 17-godišnji vratar Marko Šimić. No, kad je klupski govornik Ado Kožul najavio spomenutoga Šimića, Blažević je - eksplodirao:</p>
<p> - Šimić nije siguran! O tome jedino može odlučivati glavni šef, a »on« se zove Miroslav Blažević! Zasad ne dolazi u obzir da Šimić ide na pripreme! Znam ja, to je vama predložio sportski direktor Ilija Lončarević, a nije se sa mnom konzultirao. Ne može!</p>
<p> Kada mu je Kožul objasnio da je riječ o dogovoru kojega je sam Ćiro »blagoslovio« još prije dva tjedna, maksimirski se trener ipak smirio:</p>
<p> - Molim? Riječ je o onome vrataru? Joj, sjećam se, tako je! Onda mi oprostite, nisam znao. Mislio sam da mi hoćete »uvaliti« nekoga tko je tu na probi. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Argentina očitala Hrvatskoj lekciju</p>
<p>Gotovo tri trećine utakmice Hrvatska je imala (činilo se) sigurnu prednost od šest pogodaka. No, uspjeli su naši rukometaši olako prosuti prednost, Argentinci su imali više srca i za svoju su borbu nagrađeni pobjedom / U utorak u 19 sati po hrvatskom vremenu hrvatski rukometaši igraju protiv Saudijske Arabije </p>
<p>FUNCHAL (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 20. siječnja</p>
<p> - Hrvatski su rukometaši u svom prvom nastupu na Svjetskom prvenstvu pokazali sve ono što ne trebaju raditi prave momčadi, ali su ujedno i objasnili na neki način zašto su posljednjih godina tamo gdje jesu, na dnu rukometnih ljestvica. U prvom dvoboju skupine C Hrvatsku je pobijedila Argentina 30-29 (13-18). Argentina je kvalitetom slabija, nema igrača poznatih kao Hrvatska, nema tradiciju kao Hrvatska, ali ima veće srce i veću želju za pobjedom. Nagrada za tu veliku želju im je pobjeda na otvaranju natjecanja na Madeiri.</p>
<p> Hrvatska je u 47. minuti imala 27-21 i činilo se da će upisati prve bodove na SP. No, na terenu nije bilo ni traga onoga o čemu slušamo posljednjih mjesec dana iz rukometnog tabora. O disciplini, na terenu i izvan njega, konstanti, koncentraciji... Sedam minuta kasnije bilo je 27-26, nakon toga izjednačenje, Gonzalo Viscovich je pogodio za 30-29 u posljednjoj minuti, a Canzoniero je obranio udarac Džombe 25 sekundi prije kraja. Što se dogodilo hrvatskim rukometašima nakon tri trećine utakmice, nismo čuli niti od igrača niti od izbornika. Vidjelo se samo da Hrvatska nije postigla pogodak sedam minuta, obrana je puštala gdje je i kako mogla, vratari su primali golove koje nikako ne bi smjeli, vanjski su se napadači bojali i pogledati prema suparničkoj mreži, a kamoli puknuti prema njoj.</p>
<p> Argentincima, pak, nije palo na pamet se predavati, čak i kad su imali šest pogodaka manje. Vjerovali su da mogu pobijediti i za to su se žestoko borili. Hrvatska se prednost topila, hrvatska igra isto tako, a Argentinci su postajali sve razigraniji. Njihov najbolji igrač Eric Gull nije na početku imao svoj dan, ali je čekao i dočekao svojih pet minuta. Braća hrvatskog podrijetla, Martin i Gonzalo Viscovich, nisu imali milosti, Martin je razigravao, a Gonzalo, uz Gulla, Marinea i Civellija, »bušio« naše vratare.</p>
<p> Hrvati su se uljuljkali i mislili da je sve riješeno 13 minuta prije kraja. Nije problem što su izgubili, već je problematičan način na koji se to zbilo. Promašili su čak šest kaznenih udaraca, i to ponajviše zbog traljavog i prepotentnog pucanja. Metličić je početkom drugog dijela demonstrirao uistinu pravu disciplinu. Nakon što ga je Cruz faulirao, Metličić ga je - udario! I dobio crveni karton, naravno. Tako neodgovorno ostaviti momčad na cjedilu čudno je pokazivanje discipline. Teško je povjerovati da igrači mogu na SP pomisliti kako će lako doći do pobjede, prestati se boriti, teško je vjerovati da sportaš može tako malo željeti pobjedu. Što možemo očekivati protiv jakih suparnika, Francuza, Rusa, a ni Mađari neće biti mačji kašalj... Gotovo su Rusima izvukli bod.</p>
<p> Činjenica je da vremena za analize i promišljanja nema, jer nova utakmica slijedi u utorak (19 sati po hrvatskom vremenu). Hrvati su računali na dva boda protiv Argentine, koje su ispustili, pa je sad pitanje mogu li rukometaši dohvatiti i ona dva, otprije računata, protiv Saudijske Arabije. Nakon argentinskog poraza, u igračkim bi se glavama trebao dogoditi veliki zaokret, mnogo veći nego što su Argentinci napravili u ponedjeljak navečer. Hoće li stručni stožer uspjeti razdrmati igrače, teško je reći. Uostalom, svakom bi igraču samo utakmica na svjetskoj smotri trebala biti dovoljan motiv da daje sve od sebe.</p>
<p>• Dvorana »Tecnopolo«</p>
<p>HRVATSKA - ARGENTINA 29-30 (18-13)</p>
<p>HRVATSKA: Kelentrić, Matošević, Kaleb 3, Sulić 6, Balić 4, Lacković, Zrnić 2 (1), Vori, Dominiković 1 (1), Džomba 7, Valčić 1, Goluža 2 (1), Špoljarić, Metličić 3</p>
<p>ARGENTINA: Garcia, Canzoniero, Crevatin, Cruz 3, M. Viscovich 3, Morlacco, Kogovsek 3, Gull 10 (3), Jung, Plati, Marine 3, G. Viscovich 4, Carou, Civelli 4</p>
<p>SUCI: Arnaldsson i Vidarsson (obojica Island); GLEDATELJA: 500</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 9 (3), Argentina 3 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 4 minute (Dominiković, Sulić), Argentina 10 minuta (Crevatin, Morlacco, Civelli, Carou, Kogovsek). CRVENI KARTON: Metličić (36 - udaranje suparničkog igrača)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Eric GULL</p>
<p>• Ostali rezultati 1. kola; skupina C: Rusija - Mađarska 31-30, Francuska - Saudijska Arabija 30-23; skupina A: Tunis - Kuvajt 29-20, Jugoslavija - Poljska 24-20, Španjolska - Maroko 23-18; skupina B: Njemačka - Katar 40-17, Island - Australija 55-15, Portugal - Grenland 34-19; skupina D: Alžir - Brazil 22-22, Švedska - Egipat 29-23, Danska - Slovenija 33-24.</p>
<p>Iva MarkulinTamara</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tamara i »poker asova« brane Europu</p>
<p>Dok s azijskim stolnotenisačima mogu ravnopravno igrati Boll, Schlager, Kreanga, Primorac..., najboljim Azijkama može se suprotstaviti samo Tamara Boroš </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Uistinu nije nikakvo pretjerivanje kad se kaže da će iduće Otvoreno prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu biti neslužbeno svjetsko prvenstvo i vjerojatno najjači turnir iz Pro Tour serije svih vremena. Kina i ostale azijske zemlje šalju u Zagreb svoje najbolje igračice i igrače, a ovdje ih čekaju najbolji Europljani. Kad se, međutim, takav turnir igra u Europi, ima mogući »problem« u završnici natjecanja. Naime, lako je moguće da već u polufinalu (kod stolnotenisačica već i u četvrtfinalu) za stolovima ostanu samo kineski, odnosno azijski predstavnici, a to je onda za gledatelje uistinu problem. </p>
<p>Da bi se tako nešto u Zagrebu uistinu moglo dogoditi jasno je svakome tko pogleda listu prijava za CROP 2003. Kineze predvodi aktualni svjetski prvak Wang Liqin, a uz njega su, među ostalima, suigrač iz momčadi svjetskih prvaka Liu Guozheng te Wang Hao, 10. igrač svijeta i vjerojatno najperspektivniji kineski igrač. Iz Tajpeha (i to su, naravno, Kinezi) dolaze ukupni pobjednik prošlogodišnjeg Pro Toura Chuan Chih Yuan i bivši azijski prvak Chiang Peng Lung, iz Koreje Kim Taek Soo, Oh Sang Eun.., a iz Hong Konga (i to su Kinezi) Cheung Yuk i Leung Chu Yan... </p>
<p>Srećom, Europa trenutačno ima vrlo jake adute koji mogu zaustaviti pretpostavljenu »azijski invaziju« na Zagreb. Prije svih to se odnosi na četvoricu osvajača odličja na prošlogodišnjem Europskom prvenstvu u Zagrebu, koji su i u nastavku sezone bili vrlo uspješni u nadmetanju s Azijcima. Europski prvak Timo Boll osvojio je i Svjetski stolnoteniski kup te tako došao na prvo mjesto svjetske ljestvice. Osim njega »recept« za Kineze imaju i Werner Schlager, Kalinikos Kreanga i naš Zoran Primorac, a ubacit će se tu vjerojatno još netko.</p>
<p>Kad je riječ o stolnotenisačicama, izgledi Europljanki mnogo su manje. Upravo se u zagrebačkom Domu sportova, nakon stanke uzrokovane političkom aktivnošću (!?), na scenu vraća Wang Nan, aktualna olimpijska i svjetska prvakinja te vjerojatno najveća »dominatorica« svjetskog sporta posljednjih godina. U frustrirajuće jakoj kineskoj reprezentaciji u Zagrebu će joj društvo praviti prva igračica svjetske ljestvice Zhang Yining, te Niu Jianfeng, Guo Yan i Bai Yang, sve stolnotenisačice koje su već osvajale Pro Tour naslove! Jednako je opasna i Singapurka Li Jia Wei (i ona je Kineskinja), Japanka Aya Umemura, koja je stalno blizu završnica velikih turnira i svi je uskoro očekuju na pobjedničkom postolju, te čak devet Korejki od kojih strepe čak i Kineskinje. Nasuprot njima je, bojimo se, samo Tamara Boroš, prošle godine stalno na drugom ili trećem mjestu svjetske ljestvice, a trenutačno peta svjetska igračica. Ona jedina ima pravu protuigru za Azijke, jedino nje se Kineskinje boje, ali zato upravo njezinu igru posebno proučavaju na kineskim sportskim fakultetima i u stolnoteniskim kampovima. U Zagrebu će već od 1. ili 2. kola morati igrati protiv odličnih Azijki. Do Wang Nan ili Zhang Yining u polufinalu dug je i težek put...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zdovc i Skansi pomažu Splitu</p>
<p>SPLIT, 20. siječnja</p>
<p> - Jure Zdovc, bivši jugoslavenski i slovenski reprezentativac, odlučio je pomoći svom prijatelju Dini Rađi mladu momčad Splita CO dovesti do vrha hrvatske košarke. Ujedno će Petar Skansi, bivši hrvatski srebrni izbornik s OI iz Barcelone, osnažiti stručni stožer ulogom savjetnika treneru Mladenu Starčeviću. Tako su Splićani bacili rukavicu izazova i drugim hrvatskim klubovima da se osnaže za domaće prvenstvo, ali su i preuzeli ulogu, barem s Cibonom, ravnopravnog favorita u borbi za naslov.</p>
<p>Jure Zdovc u ponedjeljak je ujutro pristao do kraja sezone nositi žuti dres. Premda je 37-godišnjak, mnogi su uvjereni da je pravi izbor i da će svojom ozbiljnošću i kvalitetom biti jezičak na vagi Splita. Zdovc je dvojio između Splita i grčkoga kluba Maroussija, no Rađin se poziv ne odbija. Na Gripama zadovoljno trljaju ruke, jer Rađa, Sesar i Zdovc daju sasvim novu sliku momčadi. Rato Tvrdić, šef struke »žutih«, je na pitanje želi li srušiti Cibonu, koja je 11 sezona prvak, odgovorio: </p>
<p>- Ne želimo nikoga rušiti nego od svih biti bolji!</p>
<p>I Zdovc i Skansi su u Ljubljani i trebali bi idućeg tjedna doći u Split. No, prije toga, trener Starčević u utorak će otići u Ljubljanu i razgovarati sa Skansijem. </p>
<p>- Trebao bih Starčeviću pomagati savjetima, kao što je profesor Nikolić pomagao Maljkoviću, objasnio je svoju ulogu Skansi, a Zdovc, koji se prošlih mjesec i pol oporavljao od ozljede, kratko je rekao:</p>
<p>- Iznenadio sam se pozivu iz Splita, ali kad sam vidio da su složili dobru momčad i da misle ozbiljno, prihvatio sam. Uostalom, ni Split nije daleko od Ljubljane. Dobro je i to što ima vremena do početka hrvatske lige, pa ću se moći kvalitetno spremiti.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Europsko prvenstvo po novim pravilima</p>
<p>MALMÖ, 20. siječnja</p>
<p> - Ovogodišnje prvenstvo Europe u umjetničkom klizanju počelo je s natjecanjem dan ranije nego dosad, ali po novom načinu ocjenjivanja. Ocjenjuju dva posebna žirija od čega kompjutor nasumce izabire (kod parova sedam) ocjene koje onda na stari način daju poredak.</p>
<p>Na ovogodišnjem EP nastupilo je malo parova, samo 12, od čega je četvrtina Rusa (uz i one Ruse u drugim parovima). Obavezni sastavi donijeli su još jedan obračun lanjskih parova. Nekadašnji svjetski i europski prvaci Marija Petrova i Aleksej Tihonov, lani treći, ovaj put nisu griješili, a jači su u kompoziciji i tehnici, pa su poveli ispred lanjskih prvaka, također Rusa, Tatjane Totmianine i Maksima Marinina. Odluka će, naravno, ipak pasti na slobodnim sastavima. Treći su bili lanjski drugi Francuzi Sarah Abitbol i Stephane Bernadis. Novi se parovi teško probijaju u ovoj disciplini velikog iskustva. Mladi ruski par Julija Obertas i Aleksej Sokolov ipak su bili četvrti, a posve novi i iznenađujuće dobri njemački par Eva-Maria Fitze i Rico Rex sedmi.</p>
<p>• Poredak nakon obaveznih sastava parova: 1. Petrova -Tihonov (Rus) 0,5, 2. Totmijanina-Marinin (Rus) 1,0, 3. Abitbol-Bernadis (Fra), 1.5, 4. Obertas-Sokolov (Rus) 2,0, 5. Zagorska-Siudek (Polj) 2.5, 6. Berankova-Dlabola (Češ) 3.</p>
<p>• Najbolja hrvatska klizačica Idora Hegel zauzela je osmo mjesto u B kvalifikacijskoj skupini, što je bilo dovoljno za nastavak natjecanja i kratki program, koji je na rasporedu u utorak. Ž. S.PRVI GRAND</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hewitt rasplakao Australce</p>
<p>MELBOURNE, 20. siječnja</p>
<p> - Marokanac Younes El Aynaoui nastavio je agoniju australskih ljubitelja tenisa kad je u osmini finala pobijedio prvog tenisača svijeta Lleytona Hewitta. Mark Edmondson još uvijek ostaje posljednji domaći dečko s trofejom pobjednika prvoga Grand Slam turnira sezone u Melbourneu. No, bilo je to prije 26 godina i Australci su bili sigurni da je Hewitt sposoban prekinuti taj neugodan niz.</p>
<p>Prošle su godine 21-godišnjeg Australca zaustavile vodene kozice, a ove je godine vjerojatno najbolji meč u karijeri odigrao 31-godišnji Marokanac i prvi put u 13 godina na Touru stigao do četvrtfinala na nekom Grand Slamu. Fanatična publika nije se predavala tri i pol sata koliko je trebalo El Aynaouiju za 6-7 (4), 7-6 (4), 7-6 (5), 6-4 pobjedu. No, ništa nije pomoglo Hewittu. Marokanac nijednom nije izgubio servis, a s druge je strane zabio 33 asa.</p>
<p>- Nema drugog načina za opisati ovaj poraz već reći da je vrlo razočaravajući. No, imat ću još dovoljno prilika u godinama koje dolaze i tako moram gledati na taj poraz. Sad mi je teško, ali upravo ću zbog toga iduće godine u Melbourneu biti iskusniji i jači igrač, zaključio je Hewitt.</p>
<p>A pobjeda protiv Hewitta El Aynaouija će koštati 3300 američkih dolara. Naime, uoči početka turnira obećao je kako će za svaki as uplatiti 100 dolara u humanitarnu fondaciju marokanskoga kralja.</p>
<p> Tako je Serena Williams protiv Grkinje Eleni Daniilidou igrala u »užarenim« uvjetima, no to je nije zaustavilo na putu do četvrtfinala.</p>
<p>- Ma moglo bi biti i gore. Na Floridi, gdje živim, izgubite devet kilograma ako šetate gradom, a sve zbog vrućine i vlage. Jutros sam pogledala kroz prozor i nisam mislila da je to što vidim - dim. Mislila sam da je to magla, priznala je Serena.</p>
<p>Uoči gostovanja u Zagrebu Amerikanac Andy Roddick istaknuo je kandidaturu za naslov na Australian Openu. Četvrtfinale je izborio pobjedom protiv ruskog junaka u Davis kupu, Mihaila Južnjija, koji je poveo sa 2-0 u setovima, no Roddick je u nastavku pokazao kako je odrastao na suncu, za razliku od 20-godišneg Rusa, i potpuno preokrenuo dvoboj.</p>
<p>Drugi američki reket nije uspio stići do najvećeg uspjeha na Grand Slam turnirima. Nijemac Rainer Schüttler razočarao je brojne ženske navijačice pobjedom protiv Blakea, koji je uveo novu modu u muškom tenisu s majicama bez rukava. </p>
<p>Nesvakidašnju pažnju medija privukao je i jedan tenisač u juniorskoj konkurenciji. Naime, iako je izgubio u 1. kolu, novinari su sa zanimanjem pratili nastup 15-godišnjeg Sergeja Bubke, sina istoimenoga legendarnog skakača motkom.</p>
<p>• Rezultati, osmina finala, tenisači: El Aynaoui (18) - Hewitt (1) 6-7 (4), 7-6 (4), 7-6 (5), 6-4, Roddick (9) - Južnji (25) 6-7 (4), 3-6, 7-5, 6-3, 6-2, Schüttler (31) - Blake (23) 6-3, 6-4, 1-6, 6-3, Nalbandian (10) - Federer (8) 6-4, 3-6, 6-1, 1-6, 6-3;</p>
<p>tenisačice: S. Williams (1) - Daniilidou 6-4, 6-1, Miškina (8) - Rubin (10) 4-6, 6-4, 6-1, Shaughnessy (25) - Bovina (20) 5-7, 6-2, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Schröder potvrdio Račanu njemačku potporu Hrvatskoj za članstvo u EU </p>
<p>BERLIN, 20. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Njemačka ima visoko razumijevanje za hrvatsku želju da postane članicom Europske unije i kada preda zahtjev za članstvo, Hrvatska će imati njemačku potporu«, izjavio je predsjednik hrvatske vlade Ivica Račan nakon razgovora s njemačkim saveznim kancelarom Gerhardom Schröderom u ponedjeljak navečer u Berlinu.</p>
<p>Njemački je kancelar pokazao interes za reforme koje Hrvatska provodi, naglasio je Račan novinarima dodavši da je »sa zadovoljstvom primljena izjava da od njih ne odustajemo«. Hrvatski je premijer izrazio zadovoljstvo što se u razgovorima čula ocjena da su postignuti rezultati koji »naprosto čine naš zahtjev za članstvo u Uniji normalnim«. Na novinarsko pitanje što Schröder očekuje od Zagreba, Račan je rekao kako je sšpomenuo »ono što mi sami znamo.</p>
<p>»Valja ispuniti određene kriterije koje smo i sami postavili. Sjajno djeluje podatak da smo već ispunili 50 posto Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, mada on nije ratificiran u EU«, rekao je hrvatski premijer . </p>
<p>Račan je na novinarsko pitanje jesu li u razgovorima bili spomenuti slučajevi Bobetko i Gotovina odgovorio da o tome nije bilo riječi.</p>
<p>Predsjednik vlade je u jednodnevnu radnom posjetu Berlinu, predvodio hrvatsko izaslanstvo u kojemu su, uz ostale, bili ministar za europske integracije Neven Mimica i ministrica Gordana Sobol.</p>
<p>Razgovori hrvatskog izaslanstva s kancelarom Schröderom trajali su deset minuta više nego što je protokolom bilo predviđeno. Potvrda dobrih odnosa je i najava da će njemački kancelar posjetiti Hrvatsku sredinom ove godine.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pentagon planira glavni udar na Irak s turskog teritorija</p>
<p>Odluka turskog vojnog vrha o pružanju logističke i aktivne vojne potpore američkoj invaziji na Irak olakšala bi i vladi premijera Abdullaha Güla da pred svojom javnošću opravda »ratni« pristanak</p>
<p>ANKARA, 20. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zapovjednik glavnog stožera združenih američkih snaga general Richard Myers u nedjelju se navečer, neposredno nakon slijetanja u ankarsku zračnu luku Esenboga, umjesto u hotel, uputio u privatnu kuću svog turskog kolege i domaćina generala Hilmi Özköka. Taj neuobičajeni potez sigurno najbolje ilustrira ključni značaj koji SAD pridaje ulozi svog dugogodišnjeg provjerenog saveznika Turske u sve izvjesnijem pokretanju vojne ofenzive protiv iračkog režima Saddama Husseina. </p>
<p>Opće je uvjerenje da je Myers posjetom Özköku pokucao na prava vrata kroz koja se ulazi u novu iračku vojnu avanturu. Odluka turskog vojnog vrha o pružanju logističke i aktivne vojne potpore američkoj invaziji na susjednu arapsku zemlju olakšala bi i samoj vladi premijera Abdullaha Güla da pred svojom javnošću opravda svoj »ratni« pristanak. </p>
<p>Što su generali Myers i Özkök konkretno dogovorili, nije poznato. Riječ je, u svakom slučaju, o nastavku svojevrsnog cjenjkanja Washingtona i Ankare oko stacioniranja 80.000 američkih vojnika na turskom tlu u blizini granice sa Irakom. Turska, koja se nalazi u pravom vrtlogu antiratnih prosvjeda (na kojima se pale američke zastave, a predsjednik George W. Bush optužuje za hegemonističku politiku), želi da se broj američkih vojnika ograniči na oko 15.000. </p>
<p>Na taj se način, očito, nastoji umanjiti bijes i ljutnja ostalih arapskih zemalja prema Turskoj. Iz krugova Gülova okruženja saznaje se da službena Ankara istodobno nastoji ograničiti boravak američkih postrojbi na turskom tlu na samo petnaest dana. Prema ranijim procjenama Pentagona, to se uzima kao optimalni rok za uklanjanje s vlasti Saddamova režima. Hoće li se te prognoze pokazati točnima, zavisit će prvenstveno od motiviranosti samih Iračana da brane svoju zemlju i svog »nezamjenjivog« vođu Saddama Husseina.</p>
<p>Ono što se u sadašnjem trenutku uzima izvjesnim jesu prognoze stručnjaka UN-a da će nova Pustinjska oluja nad Irakom pokrenuti golemi val izbjeglica. Američki veleposlanik u Ankari Richard Pearson potvrdio je to već samim posjetom glavnom stožeru turskog Crvenog polumjeseca. Procjenjuje se da bi se samo u Tursku mogla sliti rijeka od oko 900.000 izbjeglica. Među njima bit će, kako se vjeruje, najbrojniji Iračani Arapi, Turkmeni i kršćani Asirci. A to praktički upućuje na zaključak da će se glavne bitke voditi na područjima koja su trenutno pod kontrolom bagdadskog režima. </p>
<p>Dovoljan razlog za invaziju na Irak bit će, kako se vjeruje, nedovoljna suradnja Saddamova režima sa vojnim inspektorima UN-a. Na to upućuje i činjenica da su se bagdadske vlasti iznenada »sjetile« da posjeduju još četiri prazne raketne glave koje se mogu koristiti za nošenje kemijskog ili biološkog punjenja. Nešto ranije, međunarodni istražitelji su u jednom vojnom skladištu u okolici Bagdada pronašli čak 11 takvih bojevih glava. </p>
<p>Glasnogovornik Bijele kuće je rekao kako to još ne pokazuje da irački režim istinski surađuje s inspektorima. Washington je ponovno upozorio Saddama Husseina kako ima sve manje vremena da ostvari potpunu i otvorenu suradnju, čime bi pokazao da ne posjeduje kemijsko, biološko ili nuklearno oružje. Slično upozorenje je u ponedjeljak prenio i šef inspektorskog tima Hans Blix. </p>
<p>Usporedno sa gomilanjem američkih trupa u Zaljevu, rastu i, istina još neizravni, pritisci na Saddama da napusti kormilo Iraka. Nešto otvoreniji je bio američki ministar obrane Donald Rumsfeld koji je poručio da bi se rat mogao izbjeći u slučaju da Saddam Hussein i vladajuća elita oko njega dragovoljno napuste vlast. Visoki irački dužnosnik, čije ime se ne navodi, nazvao je takva priželjkivanja »apsurdnima«. </p>
<p>Budući da se američki vojni obruč oko Iraka sve više steže, ne bi predstavljalo iznenađenje da bagdadski diktator bude zbačen s vlasti vojnim pučem. Vjeruje se da to priželjkuju mnogi irački generali, ali se, zbog međusobnog nepovjerenja, plaše krenuti u takvu akciju. No, ako do puča ipak dođe (uz potporu saudijskih dolara), onda bi to, svakako, bilo najbolje rješenje da se sačuva teritorijalni integritet Iraka i izbjegnu nove patnje i stradanja već ionako izučenog pučanstva. </p>
<p>U protivnom, Washington će morati tražiti usvajanje nove »ratne rezolucije« Vijeća sigurnosti kojom bi se ozakonila uporaba vojne sile protiv Iraka. S obzirom na otkrića praznih bojevih glava i činjenicu da Iračani nedovoljno surađuju sa timovima vojnih inspektora, teško je povjerovati da bi se ijedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti usudila usprotiviti se najvećoj svjetskoj supersili.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Protiv Saddama amnestijom ili atentatom </p>
<p>LONDON, 20. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američka administracija počela je razmatrati plan da se Saddamu Husseinu ponudi odlazak u izgnanstvo, da bi se tako izbjegao rat u Iraku. Američki tajnik za obranu Donald Rumsfeld u nedjelju je iznio mogućnost da se »visokom vodstvu« Iraka ponudi amnestija za ratne zločine, ako s obiteljima pristanu na izgnanstvo u nekoj trećoj zemlji. »Mislim da je to fer zamjena da bi se izbjegao rat«, izjavio je Rumsfeld na američkoj televiziji. </p>
<p>Ta ideja međutim potječe od nekoliko islamskih država, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku i Egipat. One pokušavaju uvjeriti Saddama Husseina da odstupi s vlasti prije nego rat postane neizbježnim. Međutim, Saddamovi suradnici nazivaju nagađanja o njegovom odlasku kao, »apsurd«. </p>
<p>Američka administracija nije još službeno odlučila hoće li poduprijeti ideju da se Saddama poštedi ako ode u izgnanstvo. Stoga Donald Rumsfeld tvrdi da je govorio samo u svoje ime.</p>
<p> No, scenarij prema kojem bi Saddam prihvatio takvu ponudu, ne smatra američka administracija pretjerano realističnim. Savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice je izjavila: »Nije vjerojatno da bi taj čovjek sišao s vlasti na bilo koji drugi način osim silom«.</p>
<p>Govoreći o istoj temi, britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw izjavio je u ponedjeljak kako bi davanje imuniteta Saddamu, uz dozvolu da ode u izgnanstvo bila »fer trgovina« da bi se izbjegao rat. Bila bi to gorka pilula, ali i cijena koja bi se isplatila, smatra šef Foreign Officea. </p>
<p>Straw je za BBC izjavio da arapski vođe iza scene apeliraju na Saddama da ode u izgnanstvo, kako bi od rata poštedio svoj narod i cijelu regiju. Unatoč špekulacijama o mogućem egzilu za iračkog vođu, pripreme za rat protiv Iraka nastavljaju se punom snagom, kako bi se i time načinio što jači psihološki pritisak na Saddama. </p>
<p>Paralelno s idejom o amnestiji za Saddama, Amerika razmatra i druge zamisli. Agencije tako prenose u ponedjeljak da su Sjedinjene Države navodno pokrenule vojnoobavještajnu akciju, kako bi ušle u trag Saddamu i možda ga likvidirale. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U londonskoj džamiji uhićeno sedam osoba </p>
<p>LONDON, 20. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska policija uhitila je sedam osoba prilikom racije na džamiju u londonskom Finsbury Parku u noći na ponedjeljak. Ta se džamija inače smatra okupljalištem islamskih ekstremista, a uhićenja su nastavak akcije u kojoj je nedavno u Londonu pronađen kućni laboratorij ubojitog otrova ricina.</p>
<p>Racija na džamiju i dvije dvokatnice u blizini počela je oko 2 u noći, a u njoj je sudjelovalo oko 150 policajaca. Među uhićenima međutim nije bio sporni islamski klerik Abu Hamza, poznat po svojim zapaljivim protuzapadnim izjavama i govorima. Abu Hamzi, koji je ratujući u Afganistanu protiv sovjetske vojske izgubio obje ruke te jedno oko, prijeti, inače izgon iz Velike Britanije, zbog sumnji da zagovara islamski ekstremizam i podržava Al Qaidu. </p>
<p>Sedmorica uhićenih, koji su lišeni slobode zbog sumnji da su umiješani u terorizam, odvedeni su na ispitivanje. Šestorica od njih su sjevernoafričkog porijekla, u dobi između 23 i 48 godina. Za sedmog se navodi da je iz Istočne Europe, te da su mu 22 godine. Britanska policija je priopćila da njena racija nije bila uperena protiv same džamije, niti onih koji u njoj mole, već protiv osoba osumnjičenih za bavljenje terorizmom. Nakon što su u kućnom laboratoriju u sjevernom Lodnonu nedavno pronađeni tragovi ricina, policija na Otoku je posebno predostrožna. Vjeruje se da su u Britaniji aktivne ćelije Alžiraca i drugih Sjevernoafrikanca odanih Osami bin Ladenu te njegovoj terorističkoj mreži Al Qaida.</p>
<p>Zadnja akcija, u kojoj su korišteni i helikopteri, prošla je bez incidenata. No, u nedavnom uhićenju ekstremnih islamista u Manchesteru jedan je policajac bio na smrt izboden nožem. Britanija je u posebnom stanju pripravnosti nakon otkrića otrova ricina. Prisutna je, naime, bojazan da neka prikrivena ćelija Al Qaide ili njenih simpatizera, priprema kemijski napad negdje u Britaniji, najvjerojatnije u Londonu.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Milutinović u Haagu, Prosper u Beogradu</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Donedavni predsjednik Srbije Milan Milutinović stigao je u ponedjeljak u pritvorsku jedinicu Scheveningen, a dužnosnici Suda su najavili da će u sljedećih nekoliko dana biti poznato kad će se izjasniti o optužnici koja ga, po zapovjednoj odgovornosti, tereti za zločine počinjene na Kosovu 1999. godine. </p>
<p>U priopćenju Nacionalnog komiteta za suradnju s tribunalom koje je potpisao Goran Svilanović, navodi se da je dobrovoljnim odlaskom u Haag Milutinović ispunio svoju zakonsku dužnost i dao primjer svim drugim optuženicima, a u popratnom pohvalnom pismu premijera Zorana Đinđića navodi se da je Milutinović dobro surađivao s vlastima u Srbiji. Stoga se obojica visokih dužnosnika zalažu za Milutinovićevu obranu sa slobode.</p>
<p>Agencija Fonet neslužbeno saznaje da je prvo pojavljivanje Milutinovića pred sudom i izjašnjavanje o krivici koja mu je stavljena na teret zakazano je za ponedjeljak 27. siječnja. Beogradska privatna TV BK objavila je da je Milutinovićevu obranu preuzeo poznati britanski odvjetnik John Livingston koji je pred tim sudom branio i obranio hrvatskog optuženika Vladana Kupreškića. Uz Livingstona, u Milutinovićevu timu branitelja su i odvjetnici Miladin Papić i Radoje Stefanović, navodi isti izvor dodajući da bi se branitelji trebali sastati u utorak u Haagu. </p>
<p>Milutinović je na kosovskoj optužnici zajedno sa Slobodanom Miloševićem, tadašnjim potpredsjednikom savezne vlade Nikolom Šainovićem i načelnikom Generalštaba Vojske Jugoslavije generalom Dragoljubom Ojdanićem. Šainović i Ojdanić dobrovoljno su se predali u proljeće prošle godine i u pritvoru očekuju suđenje, a peti suoptuženik, bivši ministar policije Vlajko Stojiljković, oduzeo si je život prošloga travnja, u vrijeme kad je bio pozvan u Haag. Proces protiv Šainovića, Ojdanića i Milutinovića bit će objedinjen. </p>
<p>Milutinović je u Haag otputovao dan uoči dolaska u Beograd američkog ambasadora za pitanja ratnih zločina Pierrea Richarda Prospera. On bi predstavnicima SR Jugoslavije i Srbije trebao ponoviti sve što su dosad već puno puta imali priliku čuti. »Sjedinjene države žele ostaviti iza sebe prepreku u odnosima s Beogradom. Ali, to ne zavisi od nas. Jugoslavija, odnosno buduća državna zajednica Srbije i Crne Gore, neće moći računati na potpuno uključenje u međunarodne integracije dok se ne otkloni problem koji je i dalje prisutan u traženoj suradnji Beograda s Haagom«, rekao je ambasador Prosper pred polazak na svoju balkansku turneju. Podsjetio je da odgovornost za ratne zločine ne zastarijeva i da će vlada SAD učiniti sve što je u njezinoj moći da svi optuženi za ratne zločine u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu odgovaraju pred sudom u Haagu bez obzira koliko taj proces bude trajao i koje će napore to iziskivati. </p>
<p>U okviru mjera prinude koje Washington primjenjuje u ovom slučaju, ambasador Prosper donosi nadležnima u Beogradu upozorenje da je sad samo pitanje dana kad će u Kongresu biti usvojen »zakon o certifikaciji« pomoći Srbiji u vrijednosti od 115 milijuna dolara i o daljnjoj podršci SRJ u međunarodnim financijskim institucijama u fiskalnoj 2003. godini. Taj zakon je usuglašen u Senatu i Predstavničkom domu još u rujnu, ali je ostao na listi čekanja u Kongresu. </p>
<p>Kakvi bi mogli biti Prosperovi razgovori s predstavnicima beogradskih vlasti vidljivo je i po »dočeku« koji je u medijima pripremio načelnih Generalštaba VJ general Branko Krga rekavši da haaški optuženici Ratko Mladić i Veselin Šljivančanin nisu u nadležnosti vojske jer joj ne pripadaju te da, naravno, on ne zna gdje su. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Četrdeseti rođendan francusko-njemačkog europskog motora</p>
<p>Četrdeset godina Elizejskog sporazuma, dokumenta kojega su 22. siječnja 1963. godine potpisale Francuska i Njemačka dogovorivši suradnju i prijateljstvo / Obljetnica sporazuma će biti obilježena na najklasičniji francuski način, gala skupom donjih domova parlamenata Francuske i Njemačke, prigodnim programom, govorima i zaklinjanjem u nastavak suradnje</p>
<p>BRUXELLES, 20. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Već četrdeset godina veze Francuske i Njemačke uređene su slovom Elizejskog sporazuma, dokumenta kojega su 22. siječnja 1963. godine potpisale dvije strane zaklevši se na suradnju i vječno prijateljstvo, sve pod parolom »nikad više rata«. </p>
<p> Odluka velikih susjeda i jednako velikih neprijatelja tijekom stoljeća i stoljeća burne kontinentalne povijesti da će surađivati umjesto jedno drugome preuzimati Europu ili makar dijelove teritorija (poput Alsacea) stvorila je nešto ranije od Elizejskog sporazuma Europsku Uniju osnivanjem Zajednice za ugljen i čelik, unije s primarnom svrhom nadzora nad resursima koji su u određenom trenutku i okolnostima mogli postati gorivo novog rata.</p>
<p> Potpis na Elizejski sporazum bio je startni znak za promjenjivo partnerstvo s nekoliko blistavih trenutaka - bez rada francusko-njemačkog tandema ne bi bilo ni eura niti proširenja, a i reunifikacija Njemačke je, kao i reunifikacija Europe, dobila zeleno svjetlo tek s partnerskim blagoslovom. Obljetnica sporazuma će biti obilježena na najklasičniji francuski način, gala skupom donjih domova parlamenata Francuske i Njemačke, prigodnim programom, govorima i zaklinjanjem u nastavak suradnje.</p>
<p>Francusko-njemački »motor« je u zadnje vrijeme vratio svoj živahni ritam zadnji put prisutan na početku devedesetih i gotovo sve raspoložive »konje« ili kilovate - kao u vremenima kada je dogovor Valery Giscard d' Estainga i Helmuta Schmidta utro put euru ili usklađivanje stavova Françoisa Mittreanda i Helmuta Kohla vodilo reunifikaciji Njemačke stvorivši time podlogu proširenju EU. </p>
<p>Domaćini su izabrali najraskošniji raspoloživi dekor, okvir Versaillesa, mjesta koje je baš u odnosima susjeda odigralo ne baš lijepu ulogu jer su se u Versaillesu obje strane pojavljivale i kao veliki gubitnici i kao veliki dobitnici s tim da je sve njihove pobjede i poraze, trijumfe i katastrofe, logikom spojenih posuda plaćala Europa. </p>
<p> Na četrdeseti rođendan sporazuma kojim su se obavezali na koordinaciju politika Francuska i Njemačka jesu motor, »možda ne toliko moćan kako mediji pričaju«, kritički se osvrnuo na najnoviju euforiju radi vraćanja u pun pogon EU para nekadašnji njemački kancelar Helmut Schmidt. S druge strane, motor pokazuje sve vrline institucionalizirane razmjene mišljenja o gotovo svakoj važnoj temi koja se tiče i Francuske i Njemačke i Europske unije. Države su i dalje različite premda su obje, svaka na svoj način, do grla u financijskim problemima te je i Parizu i Berlinu iz Bruxellesa europska Komisija već poslala ultimatum da srede svoje domaće financije ili će se suočiti s posljedicama. U guranju Europske unije motor je zapravo vozio u raskoraku. Francuska je uvijek tražila snažnu državu i njezin utjecaj u EU, Njemačkoj je federalizam bio i ostao uzorom. </p>
<p>Svojim najnovijim prijedlogom o »dva EU predsjednika« Pariz i Berlin su producirali kompromis koji može, ali ne mora, biti »konfuzan« u praksi, kako su odmah zagalamili protivnici. Ideja o predsjedniku EU nije od jučer i nju izvjesno vrijeme reklamiraju na svim stranama osobe od kojih su neke navodno i osobno zainteresirane za funkciju, španjolski i britanski premijeri.</p>
<p> Nadalje, Francuska i Njemačka razlikuju se u položaju prema zajedničkom EU proračunu, Njemačka najviše unosi, Francuska najviše prima što je osnovni razlog zašto Pariz toliko tvrdoglavo ne dopušta prave reforme poljoprivrede u EU plašeći se za »svoje« garantirane eure i pritom riskirajući na duge staze sudbinu cijele EU poljoprivrede. Zakočena je ničim opravdanim neprekidnim stvaranjem tržišnih viškova ili plaćanjem poljoprivrednika da ne proizvode umjesto da se isti novac ili polovica EU proračuna utroše za poticanje razvoja novih kultura i proizvoda.</p>
<p> Francuska i Njemačka će se nakon versailleskog šampanjca, pozdravnih govora i pompe na najvišoj razini suočiti s pravim uzbrdicama gdje će se ozbiljno testirati objektivna sposobnost »motora« za vuču EU.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Britanski tisak otvara frontu protiv oslabljenog Schrödera </p>
<p>BERLIN, 20. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Britanski mediji ponovno otvaraju frontu protiv ionako u Njemačkoj oslabljenog kancelara Gerharda Schrödera. Njemački bulevarski dnevnik Bild izvješćuje u ponedjeljak da je britanski tabloid Mail on Sun obnovio hajku protiv njemačkog kancelara. </p>
<p>Britanski tabloid se obraća svojim njemačkim čitateljima i poručuje ima da hotline jave sve ono od čega gospodinu Schröderu može biti mučno. Tabloid sarkastično preko cijele stranice poručuje: »Sorry Herr Schröder, vi ne vladate Velikom Britanijom ... u svakom slučaju još ne.«</p>
<p>Povod za najnovije napade britanskog tabloida na Schrödera je presuda hamburškog suda prema kojoj Mail ne smije više pisati da se kancelarov četvrti brak raspada zbog ljubavnice, u protivnom mu prijeti kazna od 250.000 eura. </p>
<p>Prema njemačkom kancelaru nije kritičan samo žuti tisak s Otoka. Times, primjerice, ovih dana piše »da samo kancelar Schröder može svoju socijaldemokratsku stranku spasiti od poraza u Donjoj Saskoj i Hessenu te Njemačku izvući iz ponora u koji je pala. »Ukoliko gospodin Schröder nije dorastao tom zadatku, onda bi ga, prema Timesu, njegova stranka trebala smijeniti, što bi bilo za njegovo dobro i za dobrobit Njemačke.«</p>
<p>Glavni uzrok napada britanskog tiska na Schrödera leži u tome što on (za razliku od britanskog premijera Tonyja Blaira) uporno ponavlja da Njemačka neće ni vojno ni novčano sudjelovati u ratnoj akciji protiv Iraka, i da to principijelno stajalište zastupa i na međunarodnoj političkoj sceni. </p>
<p>Nema dvojbe da crveno-zelena vlada i njezin šef snose dio odgovornosti za trenutni krizni gospodarski položaj zemlje i opasnost koju to nosi za ostatak eurozone u kojoj London ne sudjeluje. Stoga u Berlinu paze na kritike koje stižu iz »Eurolanda«. Njemačka je, naime, do nedavno bila tvrđava Europe, a sada sve više postaje njezin bolesnik i najveći problem eurozone. Njemačka predstavlja trećinu područja na kome se plaća eurom i ukoliko ona »kihne«, druge europske zemlje mogu dobiti upalu pluća.</p>
<p>Bruxelles Berlinu najviše zamjera povećanja državnog duga. Schröder je, pak, ponovio svoju opredijeljenost za nastavak politike štednje. Po njemu, povećanje dugova u prošloj godini bilo je neizbježno, budući da se zbog slabe potražnje unutar zemlje nije smjelo stati sa novim investicijama. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Ovo nije hajka na pse, nego na ljude</p>
<p>Nakon što je na Trećem maksimirskom jezeru nečiji pas rastrgao crvenokljunog galeba (Vjesnik, 15. siječnja 20003.) odlukom Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja zabranjeno je bilo kakvo kretanje pasa parkom »Maksimir«.</p>
<p> Upravni odbora dobrotvornog udruženja »Dobrobit«, čiji su članovi volonteri koji brinu za povećanje kvalitete života i zdravlja starijih ljudi gradskog kvarta Maksimira i grada Zagreba, kao i u ime svih starijih ljudi grada Zagreba za koje brinemo, posebice ljubitelja životinja i zaljubljenika u park Maksimir, jedinstven je u ocjeni da ovo nije hajka na pse, nego na ljude.</p>
<p>Time se krše ljudska prava i građanske slobode građana grada Zagreba, koji godinama provode slobodno vrijeme i unaprjeđuju svoje zdravlje u šetnjama parkom Maksimir.</p>
<p>Od osnivanja parka Maksimir ne pamti se da je ijedan, pa niti »najtotalitarniji protunarodni režim« na ovim prostorima, zabranjivao ljudima njihovo pravo na tradicionalne šetnje Maksimirom sa svojim kućnim ljubimcima. </p>
<p>Ova zabrana posebice pogađa starije ljude, vlasnike pasa kojima su šetnje Maksimirom s njihovim kućnim ljubimcem često jedina preostala socijalna aktivnost. Mnogi od njih, posebice starije udovice i udovci, nemaju više nikoga s kim bi prošetali Maksimirom - osim svog psa ljubimca. </p>
<p>Gotovo svi ti psi su mirni, pitomi i poslušni psi koji pomažu starijim ljudima da šetnjama u prirodi očuvaju svoje zdravlje, da se više druže s mladim ljudima kao i sa svojim vršnjacima i da tako - dobrim zdravstvenim ponašanjem i druženjem - spriječe prijevremeno i patološko starenje kao i potpunu socijalnu izolaciju.</p>
<p>Zato je donošenje ovakvih Odluka izravno ugrožavanje osnovnih prava starijih građana grada Zagreba da svoj život provode na zdrav i kvalitetan način, a također i izravno omalovažavanje stručnjaka koji se bave skrbi za starije i savjetuju starijim građanima kako da poboljšaju svoje zdravlje i kvalitetu života. </p>
<p>Zbog toga, kao stručnjaci za skrb o starijim ljudima, donesenu Odluku Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja smatramo neprimjerenom demokratskom građanskom društvu i zahtijevamo od ministra Bože Kovačevića da Odluku o bilo kakvom kretanju pasa parkom Maksimir što prije poništi. </p>
<p>Smatramo da bi ministar svoju razumljivu brigu za zaštitu ugroženih životinjskih vrsta u parku Maksimiru, kao uostalom i u cijeloj Hrvatskoj, mnogo bolje iskazao većim zalaganjem za izdvajanjem značajnijih proračunskih sredstava za zaštitu životinja od onih koje je, za te namjene, uspio osigurati u državnom proračunu za ovu godinu. </p>
<p>U tom se slučaju ne bi ni mogli dogoditi nemili događaji koji su bili povod ovoj Odluci, jer bi sve životinjske vrste bile sustavno zaštićene. Da ne spominjemo kako bi time bili zaštićeni i ljudi, posebno od nesuvislih odluka pojedinih dijelova izvršne vlasti.</p>
<p>Prof. dr. sci. MLADEN HAVELKA predsjednik udruženja »Dobrobit«, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sramotni postupci Hrvatske televizije</p>
<p>Najprije želim zahvaliti Ivanu Strelu koji je pronašao i analizirao izvorne tonske zapise razgovora s Ivicom Kostelićem te je Nacionalovo pisanje o tome ocijenio zlonamjernom manipulacijom (Vjesnik od 20. siječnja 2003., Pisma čitatelja).</p>
<p> Nacionalu se nije čuditi jer su njegova stajališta otprije poznata. Više se treba čuditi zaista sramotnom postupku Hrvatske televizije koja, nakon što su hrvatski mediji prosvjedovali protiv Nacionalova pisanja, daje uredniku Nacionala Ivi Pukaniću da u središnjem televizijskom dnevniku održi cijelo političko predavanje u obranu Nacionalova pisanja o Ivici Kosteliću.</p>
<p> Uzimajući u obzir mnoge druge slične poteze Hrvatske televizije, može se zaključiti da to nije slučajno (čistka je na HTV-u, čini se, završena).</p>
<p>Isto tako je u središnjem televizijskom dnevniku ministar Hrvatske vlade Mato Crkvenac, na temelju neprovjerenog novinskog pisanja, vrlo strogo zaprijetio Anti Kosteliću zbog navodnog izbjegavanja plaćanja poreza u Hrvatskoj. Time je Hrvatska televizija, vjerojatno nenamjerno, učinila medvjeđu uslugu Mati Crkvencu, no to njegovim protivnicima ne može biti nikakva zadovoljština jer je time nanesena nepopravljiva šteta Anti Kosteliću, inače vrlo zaslužnom za promociju Hrvatske u svijetu.</p>
<p>Kad je u pitanju Hrvatska televizija, spomenimo još nešto o njezinoj objektivnosti. </p>
<p>Prije nedavnog neuspjelog referenduma o priključenju Senja Primorsko-goranskoj županiji, na Hrvatskoj je televiziji objavljen razgovor s mještanima i iz toga se mogao steći dojam da su oni, ako ne 100 posto za priključenje, onda barem 90 posto. A sada znamo kako je referendum završio.</p>
<p>PETAR BAŠIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Jesu li Kostelići alibi za sve slabosti aktualne vlasti? </p>
<p>Hrvatski puk je unižen, istrošen u svakodnevnoj borbi za goli opstanak, u paničnom strahu zbog neizvjesne sutrašnjice, ali nije glup. Sugerirat mu da će nespretna izjava Ivice Kostelića usporiti, ili čak blokirati Hrvatskoj ulazak u euro-atlantske asocijacije glupava je podvala. Zašto se ta izjava sa zakašnjenjem aktualizira?</p>
<p>Jasno, da bi se pokušalo amortizirati štrajkove prosvjetnih radnika i liječnika i blokirati pripreme za generalni štrajk.</p>
<p>U drugim, demokratskim državama, slične izjave pljušte svakog dana i sve se to svodi pod nazivnik demokracije i osobnu odgovornost pojedinca, a ne naroda.</p>
<p>Sjećamo se ne tako davnih izjava naših političara (sada na vlasti) da će procesuirati lopove, da će vratit opljačkani hrvatski novac iz inozemstva, da će provesti reviziju privatizacije i pretvoriti televiziju u javnu, da će profunkcionirati pravna država i da će otvorit 200.000 novih radnih mjesta, a od svega ništa. </p>
<p>Nije li to jedan od ključnih uzroka što nismo ušli u ovom krugu u Europsku uniju?</p>
<p>Vrijeme je da se prekine hajka na radišne i poštene Kosteliće i zagrize u kiselu jabuku stvarnih problema koji muče Hrvatsku.</p>
<p>ALOJZ PAVLOVIĆ Zadar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Pronađeno stotinjak pornografskih videokaseta</p>
<p>Zorana T. i njegove kumove Stanka i Višnju M. sumnjiči se da su spolno iskoristili tri maloljetne Osječanke, od kojih je najmlađoj tek trinaest godina / Za troje osumnjičenih određen je pritvor u trajanju od 30 dana</p>
<p>OSIJEK, 20. siječnja</p>
<p> - Stotinjak videokaseta zaplijenjenih u stanovima Zorana T. (41), te bračnog para Stanka M. (37) i Višnje M. (25) osumnjičenih za više kaznenih djela protiv spolne slobode i ćudoređa, pregledano je proteklog vikenda u Policijskoj Upravi osječko-baranjskoj. </p>
<p>Iako se u početku sumnjalo da na nekim kasetama postoje snimci seksualnih odnosa osumnjičenog trojca sa maloljetnicama, od izvora bliskog policiji neslužbeno doznajemo da to niti na jednoj od kaseta nije pronađeno. </p>
<p>Kako je Vjesniku potvrdio isti izvor, na većini kazeta nalaze se filmovi pornografskog sadržaja, uglavnom razne perverzije među kojima je i seks sa životinjama. </p>
<p>Samo je nekoliko kaseta »domaće proizvodnje«, za koje se na početku sumnjalo da skrivaju perverzne snimke seksualnog iskorištavanja maloljetnih djevojaka. No, umjesto toga, pregledom je utvrđeno da na njima nisu snimci napravljeni video-kamerom, već snimke emisija i filmova sa raznih tv-programa pa se, među ostalim, na jednoj od kaseta našla i snimka najvećeg svjetskog techno partyja »Love parade« iz Berlina. U stanovima osumnjičenih pronađeni su i brojni foto negativi i fotografije koji se trenutno pregledavaju. </p>
<p>Podsjetimo, Zorana T. i njegove kumove Stanka i Višnju M. sumnjiči se da su spolno iskoristili tri maloljetne Osječanke starosti trinaest, šesnaest i sedamnaest godina, a s kojima su zajedno konzumirali i drogu. Osim toga, u cijeloj priči bilo je i incesta jer je trinaestogodišnja oštećenica polusestra Višnje M. </p>
<p>Za cijeli se slučaj saznalo kada je jedna od oštećenih djevojaka zatražila pomoć liječnika. Navodno je zajedno sa Zoranom T. konzumirala veću količinu kokaina te su potom imali toliko grube spolne odnose da je zadobila ozljede. Kada je došla kući, nije mogla podnositi bolove pa je sve ispričala roditeljima koji su je odveli liječniku te cijeli slučaj prijavili policiji. </p>
<p>Proteklog je vikenda, o čemu je Vjesnik već pisao, istražni sudac osječkog Županijskog suda donio rješenje o pokretanju istrage te je za troje osumnjičenih odredio pritvor u trajanju od 30 dana. Kako doznajemo, u rješenju o istrazi stoji da se Zorana T., koji je u predistražnom postupku iznio svoju obranu, sumnjiči za kaznena djela spolnog odnošaja sa djetetom i maloljetnom osobom te zloporabe opojnih droga. Njegove, pak, kumove Stanka i Višnju M.. koji se zasad brane šutnjom, sumnjiči se da su uz dva spomenuta kaznena djela počinili i kažnjiva djela iskorištavanja djece i maloljetnih osoba za pornografiju, upoznavanje djece i maloljetnih osoba sa pornografijom te prisile na spolni odnos. Osim toga, Stanka M. se sumnjiči i da je počinio kazneno djelo zadovoljavanja pohote pred djetetom i maloljetnom osobom, a njegovu suprugu Višnju i za rodoskrvnuće. </p>
<p>Istražni sudac također je zatražio i da se obavi psihijatrijsko vještačenje troje osumnjičenih, kao i psihološka obrada oštećenih djevojaka radi utvrđivanja vjerodostojnosti njihovih iskaza.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Suđenje Kutli treći put vraćeno na početak</p>
<p>Najpoznatijeg hrvatskog »tajkuna« uskoro očekuje i suđenje za malverzacije u »Gradskom podrumu«, a pod istragom je zbog pretvorbe »Slobodne Dalmacije« te zbog nezakonitog trgovanja dionicama »Dione«</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak je na suđenju Miroslavu Kutli i dvanaestorici optuženima za malverzacije u poduzeću »Tisak«, teške 47 milijuna kuna, izdvojen postupak protiv osmookrivljenog Mladena Strukana. </p>
<p>Bivši predsjednik nadzornog odbora »Tiska« Mladen Strukan zbog bolesti nije sposoban sudjelovati u suđenju, što je potvrdio i medicinski vještak dr. Petar Juzbašić. Nalaz vještaka pročitan je bez prisustva novinara kako bi se zaštitila Strukanova privatnost.</p>
<p>Sutkinja Koraljka Bumči sljedeću je raspravu zakazala za utorak, kada bi praktički suđenje po treći put trebalo krenuti iz početka. S obzirom na novonastalu situaciju okrivljenicima bi se ponovno trebala pročitati optužnica, nakon čega bi se oni opet trebali očitovati o krivnji (ranije su već svi izjavili da se ne osjećaju krivima).</p>
<p>Suđenje u ovom slučaju traje već dvije i pol godine. Najpoznatijeg hrvatskog »tajkuna« Miroslava Kutlu, očekuje uskoro i suđenje za malverzacije u »Gradskom podrumu«, a pod istragom je zbog pretvorbe »Slobodne Dalmacije« te zbog nezakonitog trgovanja dionicama »Dione«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Još nema dokaza o uplati 17,442.473 kune u dokapitalizaciju</p>
<p>Tako, naime, stoji u optužnici / Optužene se tereti za zloporabu položaja i ovlasti na štetu »Croatiabusa« i Republike Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u ponedjeljak je nastavljeno suđenje petorki optuženoj u »slučaju Croatiabusa«, koje se vodi pred vijećem kojem predsjeda sutkinja Duška Zastavniković Duplančić, a vezano uz pretvorbu poduzeća.</p>
<p>Saslušan je vještak za promet Drago Županić, koji je, među ostalim, rekao da među dokumentacijom nije bilo zapisnika o tehničkom pregledu kupljenih autobusa obavljenog u Njemačkoj (»mercedesovi« autobusi, op. a.), te nije poznata njihova godina proizvodnje. No, u prometnim dozvolama piše da su proizvedeni 1995. godine. Po broju pak šasije, koja može biti proizvedena i ranije, ipak se može zaključiti, rekao je vještak, da su svi autobusi koje je pregledao proizvedeni unutar iste godine.</p>
<p>Direktor »Croatiabusa«, Anto Marijan (43), njegov zamjenik Veljko Lozić (65), direktor i suvlasnik poduzeća »Tvornica autobusa Zagreb«, te suvlasnik štedionice »Dukat«, Ivan Radošević (50), drugi suvlasnik iste štedionice Tomislav Dragun (64) i direktorica štedionice Lovorka Dragun (32), optuženi su za zloporabu položaja i ovlasti.</p>
<p>Naime, Marijana i Lozića se tereti da su na štetu »Croatiabusa« i RH, prilikom pretvorbe tog poduzeća u diničko društvo zbog dokapitalizacije uplatili 4,800.000 DEM, odnosno 17,442.473 kune, a što nije uplaćeno. Neistinitim ispravama prikazanao je kao da je dokapitalizacija provedena tako što je za navedeni iznos navodno uplaćen iznos poduzeću »TAZ« za kupovinu osam autobusa marke »mercedes«, koji nisu kupljeni niti je iznos uplaćen.</p>
<p>Da bi to prikrili, navodi se u optužnici, te vrijednost dionica prenijeli u svoje vlasništvo, najprije je štedionica »Dukat« na žiro-račun »Croatiabusa« uplatila 2,800.000 kuna, kao kredit dioničarima. Pojedinačne je ugovore, bez znanja uz suglasnosti dioničara potpisivao Lozić. kao formalnu uplatu u korist »TAZ-a« za kupovinu autobusa neistinite su ugovore sklopili Lozić i Radošević, tvrdi se dalje u optužnici, 23. prosinca 1994. godine, dok su Marijan i Radošević isto napravili 11. siječnja 1995. godine.
Daljnjim slijedom Radošević i L. Dragun obavili su povrat novca od »TAZ-a« u korist »Dukata«, formalno kao kredit. Takav promet novca prikazali su kao saldo novca na žiro-računu »Coratiabusa« i »TAZ-a« u iznosu od 17,442.473 kuna. Komisija za pretvorbu »Croatiabusa« prihvatila je izvještaj o toj dokapitalizaciji, a priložen je i neistinit dopis od 14. siječnja 1995. godine, o podmirenju novca za kupovinu autobusa. No, do protupravnog stjecanja vlasništva dionica nije došlo jer je Trgovački sud u Zagrebu obustavio tijek pretvorbe. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tužiteljstvo želi cjelovite transkripte prisluškivanja</p>
<p>Uhićenju desetorice osumnjičenih, prethodile su dugotrajne policijske predistražne radnje, prisluškivanje i tajno snimanje</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje optuženima za organiziranu preprodaju narkotika.</p>
<p> Optuženih, njih desetoro: Igor Gavran (32), Dražen Soldan (28), Branimir Bogdan (26), Tomislav Lukačić (45), Sanel Šušić (24), Robert Voća (33), Branko Šolaja (42), Tomislav Đuričić (34), Tanja Durbić (30) i Dragan Čurić (23) uhićeni su 8. travnja prošle godine.</p>
<p> Prema optužnici njihov »udruženi rad« počeo je krajem listopada 2001. godine. Prilikom uhićenja, kojem su prethodile dugotrajne policijske predistražne radnje, prisluškivanje i tajno snimanje, policija je kod članova grupe pronašla ukupno 10,5 kilograma »speeda«, 482 tablete ecstasyja i 325 grama hašiša te marihuane i manje količine heroina. Za nabavku te droge tereti se Gavran. Uz drogu, u Gavranovoj kući, za kojeg tužilaštvo tvrdi da je bio »cappo« skupine, pronađen je i pravi mali arsenal oružja, tako da je on, između ostalog, optužen i zbog nedozvoljenog držanja oružja.</p>
<p>Bogdan i Soldan su, prema optužnici, drogu skladištili za Gavrana, a ostalih sedmoro su je preprodavali, zadržavajući za sebe postotak zarade. Inače, važno je napomenuti, osim Šušića, Đuričića i Tanje Durbić, koji se brane sa slobode, sud je za sve ostale optužene, odredio produžetak pritvora. </p>
<p>Na raspravi je pregledana i video-kaseta koju je policija snimila na dan Gavranovog uhićenja ispred njegove kuće, koja prikazuje trojicu muškaraca, kako iz BMW-a u kuću unose kartonsku kutiju u kojoj je navodno bila droga. Međutim, zbog upitne kvalitete snimke teško je razlučiti jesu li na slici upravo sada optuženi. </p>
<p>Što se tiče audio-zapisa, tužiteljica Dunja Pavliček je predložila da policija sudu dostavi kompletne transkripte snimljenih razgovora napisane u upravnom govoru, a ne samo sažetke.</p>
<p>»Prema odluci Vrhovnog suda, takvi sažeci mogu poslužiti samo kao službena zabilješka, ali ne i kao dokaz«.</p>
<p>Vijeće je prihvatilo ovaj prijedlog, uz napomenu da se dostave samo transkripti koji su bitni za postupak. Suđenje je zatim prekinuto na neodređeno vrijeme, dok se sudu ne dostave traženi transkripti.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dužniku prijetio da će ga prebiti i silovati mu kćer</p>
<p>VARAŽDIN, 20. siječnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Općinskom sudu u ponedjeljak odgođeno suđenje Stjepanu Kosu (55), Ivanu Pintariću (49) i Vladimiru Vuku (45), optuženima za prijevaru i protupravnu naplatu. Na raspravu nije došao Kos, koji se opravdao bolešću, pa je rasprava odgođena. </p>
<p>Kosa optužnica tereti da se tijekom kolovoza 1995. godine, kako bi se okoristio, dogovorio s Pintarićem da će mu pronaći kupca za njegov kamion s prikolicom te mu isplatiti sav novac od prodaje, iako to nije namjeravao. Pronašao je kupca u Bugarskoj i s njim dogovorio cijenu od 86.000 američkih dolara. Pintariću je, pak, rekao da će od kupca kamiona, kao kompenzaciju, primiti sitne kućanske aparate u odgovarajućoj vrijednosti, a potom će u Rusiji obaviti kompenzaciju tih aparata za sirovu goveđu kožu, koju će zatim prodati jednom poduzeću iz Poznanovca. No, Kos je nakon toga Pintariću isplatio samo 20.000 dolara i 150.000 kuna, dok je ostali iznos zadržao za sebe i tako Pintarića oštetio za oko 280.000 kuna.</p>
<p>U optužnici se dalje navodi da je u ožujku 1998. godine Pintarić upoznao Vuka s iznosom kojeg mu Kos duguje te ga uputio da prijetnjama i zastrašivanjem isposluje povrat novca. Vuk je zatim nazivao Kosa i govorio mu da mora platiti 300.000 kuna, jer će ga inače, kaže optužnica, »premlatiti i silovati mu kćer« te da će ga »to stajati života«. Kos je, bojeći se da će se prijetnje i ostvariti, u svibnju 1998. godine Pintariću dao oko 40 tisuća kuna.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U potrazi za zlatom probio tri zida, pa odustao </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - U noći na subotu, nepoznati provalnik pokušao je provaliti u zlatarsku radnju u vlasništvu Z.T. (31) koja se nalazi u Aveniji Dubrava 10.</p>
<p>Provalnik je ušao u napuštenu obiteljsku kuću na broju 12, popeo se na prvi kat, kojemu je zid naslonjen na istočni zid kuće oštećenog, te je prikladnim alatom probio oba zida.</p>
<p>Kroz nastali otvor provalnik je ušao na tavan zlatareve obiteljske kuće i potom probio zid iznad zlatarske radnje. Kroz nastali zid provalnik je ušao u radionicu, ali je na kraju odustao od krađe i pobjegao. Kriminalistička obrada je u tijeku.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HTV-ovci i Ina pokušat će se pomiriti izvanraspravno </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Rasprava u sudskom postupku u kojem je Ina tužila Danka Družijanića, Tenu Perišin i Petra Vlahova za kazneno djelo klevete u ponedjeljak je odgođena na Općinskom sudu zbog izostanka trećeokrivljenog koji je sudski poziv uredno zaprimio. </p>
<p>Nacionalna je naftna kompanija tužbu podnijela zbog priloga objavljenog 7. travnja u središnjem dnevniku HTV-a. Naime, tada je u prilogu autora Vlahova, koji su kao urednici odobrili Danko Družijanić i Tena Perišin, navedeno da je »Ina kupcima na benzinskim postajama zabranila upotrebu WC-a« te »da je Ina zaključila da crpke ne valja obnavljati i na njima graditi sanitarne čvorove«.</p>
<p>U Ini, pak tvrde da su objavljeni navodi u prilogu lažni.</p>
<p>Tijekom rasprave bilo je spomena o pokušaju mirenja što je sutkinja Božica Barlović predložila izvanraspravno. HTV-ovci tvrde da je četiri dana nakon priloga objavljeno reagiranje iz Ine, zbog čega smatraju da nema potrebe za demantijem. Sutkinja je istaknula da u slučaju mirenja pismeno obavijeste sud kako bi se odlučilo o daljnjem eventualnom određivanju ročišta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Brijuni postaju najprestižnije turističko područje Mediterana?</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Ako Vlada uskoro usvoji Plan razvoja nacionalnog parka Brijuni to otočje će za dvije godine ulaganjem 130 milijuna eura postati najprestižnije turističko područje na Mediteranu, izjavio je istarski župan Ivan Jakovčić u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ministarstvu zaštite okoliša. </p>
<p>Plan je u ponedjeljak prihvatilo Upravno vijeće tog nacionalnog parka u kojem su predstavnici više ministarstava, Ureda predsjednika Republike te Istarske županije, a Vlada će o njemu raspravljati najkasnije za mjesec dana, najavio je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević.</p>
<p>U planu je predviđeno da država i Istarska županija te ostali zainteresirani osnuju tvrtku za upravljanje turističkim potencijalima na području Nacionalnog parka. Vlada bi u njoj imala najmanje 51 posto, a Županija najmanje 33 posto udjela. Postojeća Javna ustanova </p>
<p>Uz rezidencijalne objekte 400 soba za goste </p>
<p>Nacionalni park Brijuni, koja je dosad objedinjavala i poslovne i zaštitne funkcije, nakon toga bi brinula samo za zaštitu prirodne i kulturne baštine te uvjetima za obavljanje turističke djelatnosti. Konkretno, morao bi se poštivati postojeći prostorni plan tog područja i plan upravljanja. To znači da bi se turizam mogao razvijati samo u skladu s propisima o zaštiti okoliša, naglasio je Kovačević.</p>
<p>Plan razvoja obuhvaća obnovu postojećih i izgradnju novih hotela i vila, sportsko-zabavnih sadržaja i infrastrukture na najvišoj razini od 2003. do 2005. godine. Hoteli Neptun i Karmen uređenjem bi dobili pet zvjezdica. Izgradio bi se specijalizirani golf hotel te butik-hotel također s pet zvjezdica. Predviđena je obnova postojećih vila Primorke, Dubravke, Lovorke, Fažanke, Magnolije, kako bi postale ekskluzivni objekti. Ukupno bi na Brijunima u svim smještajnim objektima bilo do 400 soba. Rezidencijalne objekte bi i dalje koristili predsjednik Republike i Vlada.</p>
<p>Planirana je i gradnja golf igrališta sa 18 rupa, osnivanje golf akademije, uređenje igrališta za polo te brojni drugi sportski tereni. Otočje bi moglo dobiti i male privatne plaže s posebnim programima, najavio je Jakovčić. Predviđeni su i brojni drugi zabavni i kulturni sadržaji. U sklopu toga bio bi i gastronomski centar, mali kasino, izložbeni prostor u luci i uređen postojeći etnografski muzej. </p>
<p>Kako razvoj ekskluzivnog turizma nije moguć uz postojeću lošu infrastrukturu predviđena su i velika ulaganja u njeno poboljšanje, od uređenja lukobrana do pročišćavanja otpadnih voda. </p>
<p>Sve bi se to radilo na otoku Veli Brijun u središnjem dijelu parka. Od ostalih otoka komercijalni sadržaji su predviđeni i na otoku Sv. Jerolim gdje bi se izgradio mali elitni hotel s posebnim pristupom. O sudbini otoka Galija i Vanga još će se razgovarati. Vanga se želi zadržati kao memorijalni centar. </p>
<p>U sklopu tog plana na obali je samo u Fažani predviđeno ulaganje u parkiralište za goste Brijuna i obnovu upravne zgrade, kaže Jakovčić. </p>
<p>Krediti i uz državna jamstva</p>
<p>Javna ustanova će pripremiti svu potrebnu dokumentaciju i početi pregovore s bankama kako bi novo poduzeće moglo odmah pristupiti provedbi plana.</p>
<p>Plan razvoja Brijuna je dobro elaboriran pa će uz studiju izvodljivosti Vladi biti dobra podloga za odlučivanje, kazao je Kovačević. Pritom je upozorio da nekim objektima na Brijunima, iako se radi o prestižnoj lokaciji, prijeti propast. Zato treba, dodao je, što prije učiniti sve da se tamošnja prirodna i kulturna baština zaštite i stave u turističku funkciju. Svoje dosadašnje zalaganje za raspisivanje međunarodnog natječaja objasnio je kao jedino preostalo rješenje za spašavanje Brijuna od propadanja ako Vlada ne usvoji predloženi Plan razvoja. </p>
<p>Postojeća studija pokazuje da bi predložena ulaganja bila isplativa, istaknuo je Jakovčić. A kad se sve obnovi i izgradi onda se mogu davati koncesije za upravljanje hotelima. Po Kovačevićevim riječima, novac bi se osigurao kreditima, ako je potrebno i uz državna jamstva. </p>
<p>Jakovčić je napomenuo da već postoji i analiza koja pokazuje da bi se na područjima u vlasništvu države u Istri, koja se uglavnom ne koriste, moglo uložiti 1,1 do 1,3 milijardi eura i tako otvoriti pet do šest tisuća radnih mjesta.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Za kupnju Slobodne Dalmacije HFP-u stiglo šest pisama namjere</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Na prednatječaj Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za iskazivanje interesa za kupnju 52,09 posto dionica Slobodne Dalmacije, čiji je rok istekao u ponedjeljak, stiglo je šest pisama namjere - slovenskog Dela, austrijske Styrie, zagrebačke tvrtke Slobodni mediji, grupe poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz New Yorka, švicarske kompanije DC PMM AG te londonske tvrtke Watermark Media Group.</p>
<p>Natječaj za kupnju dionica Slobodne Dalmacije trebao bi biti objavljen u veljači.</p>
<p> Na prodaju je ponuđeno 368.821 dionica (od ukupno 707.986), ukupne nominalne vrijednosti 36,8 milijuna kuna, iz portfelja HFP-a i DAB-a. Od potencijalnih interesenata, država očekuje i dodatno investiranje u društvo od najmanje 50 milijuna kuna, s navedenom dinamikom. </p>
<p> Delo u pismu namjere među ostalim navodi kako je Slobodnoj potreban razvoj proizvoda i tehnološke osnove kako bi ostala konkurentna na hrvatskom novinskom tržištu. Taj bi se razvoj, po njihovoj procjeni, trebao temeljiti prije svega na uvođenju cjelovitog redakcijskog sustava baziranog na novoj informatičkoj podršci. </p>
<p> Austrijski koncern Styria, većinski vlasnik Večernjeg lista (98 posto udjela,) također je zainteresiran za Slobodnu Dalmaciju želeći se, kako stoji u njihovom pismu namjere, proširiti i na hrvatsku obalu. Pri tome napominju da samo u ovoj godini planiraju u Večernji investirati 15,1 milijun kuna, što je jamstvo njihovog »brzog investiranja« te da će konkretnu ponudu dostaviti u budućem natječaju.</p>
<p> Pismo namjere poslala je i »grupa poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz New Yorka« (čije interese potpisuje Milan Miletić, New York) i koji su za 52,09 posto ponuđenih dionica Slobodne Dalmacije spremni platiti oko 37 milijuna kuna. </p>
<p> Tvrtka Slobodni mediji d.o.o. iz Zagreba (iza koje stoji, kako se neslužbeno saznaje, Josip Radeljak) u pismu interesa napominje da će svoju konkretnu ponudu o cijeni, investicijama i planu razvoja dostaviti nakon što im se omogući uvid u poslovanje Slobodne. </p>
<p> DC PMM AG (Precious Minerals Marketing AG) iz švicarskog Zuga navodi da su spremni platiti cijenu iz prednatječaja te da bi otkupom dionica od malih dioničara željeli postići 75 postotno vlasništvo Slobodne.</p>
<p> Londonske tvrtke Watermark Media Group, u pismu namjere, navode da su spremne ponuditi 105 kuna po dionici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Marić: Ponuda švicarskog Duferca jedina na tragu Strategije razvoja </p>
<p>SISAK, 20. siječnja</p>
<p> - Krim policija je tu, u Željezari, i radi svoj posao. Razgovarali su i sa mnom. Dao sam nalog svim službama da budu na raspolaganju policiji«, izjavio je stečajni upravitelj Ilija Marić na tiskovnoj konferenciji u Sisku. </p>
<p>On je pritom izrazio mišljenje kako možda nije pravi trenutak za takve postupke u danima kada se odlučuje o novom kupcu Željezare. Izrazio je bojazan kako bi to moglo negativno utjecati na odluke inozemnih partnera.</p>
<p> Marić nije htio komentirati pitanje misli li da je početak provjere poslovanja Željezare tendenciozno odabran. »Siguran sam da istraživanje eventualnih nepravilnosti u ovom trenutku nije Željezarin problem broj jedan«, dodao je stečajni upravitelj.</p>
<p>»Kako ima dosta odstupanja od onoga što mi očekujemo, mislim da ni tijekom ovoga tjedna nećemo donijeti odluku o kupcu Željezare. Sigurno je da ćemo nastaviti razgovore samo s najozbiljnijim ponuđačima«, ustvrdio je Marić. </p>
<p>Pritom je napomenuo kako je ponuda švicarskog Duferca jedina na tragu Strategije razvoja hrvatske crne metalurgije iz 1992. godine. </p>
<p>»Bez obzira na konačan odabir kupca«, rekao je Marić, »nadam se da će država imati sluha za visoka jamstva koja traži svaki od četiriju potencijalnih strateških partnera.«</p>
<p>Na tiskovnoj konferenciji smo doznali da se u srijedu ujutro nastavljaju razgovori o mogućnostima isplate minimalca radnicima za lanjski prosinac. Također, Željezaru Sisak u stečaju preuzeo je novoosnovani Trgovački sud u Sisku. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Eurovoće preuzelo orahovički Voće export </p>
<p>ORAHOVICA, 20. siječnja</p>
<p> - Zadruga Eurovoće uplatila je 10,4 milijuna kuna i postala vlasnik orahovičkih pogona tvornice Voće export-import u stečaju.</p>
<p>Pogone, koje je do sada u zakupu imala tvornica Dona, Zadruga je kupila na javnoj dražbi u Trgovačkom sudu u Bjelovaru početkom prosinca prošle godine, ali joj je tek sada odobren kredit pomoću kojega je tvornica plaćena.</p>
<p>U međuvremenu oko orahovičkih pogona za preradu voća i povrća stvorio se slučaj kada je bivši zakupac Andrija Klarić pred Božić počeo izvoziti svoju imovinu. Sumnjajući da odvozi i ono što su oni kupili, novi vlasnici blokirali su tvornicu, a kada su se oni maknuli, pošto je sudskom odlukom Klariću zabranjeno otuđivanje imovine, na ulaz su stali radnici tražeći od vlasnika Done zarađene plaće. Blokada je prekinuta tek posljednjega dana prošle godine. </p>
<p>Razgovorima u Vladinom Uredu za socijalno partnerstvo pokušao se riješiti i problem preuzimanja radnika. Oni su sada na Zavodu za zapošljavanje, ali novi vlasnik obećaje da će im, najkasnije do kraja lipnja, ponuditi nove ugovore o radu.</p>
<p>»Radit će dvije tvornice. U jednoj će biti alkoholni program, odnosno proizvodnja pulpe, višnje i trešnje u alkoholu - poluproizvoda za konditorsku industriju, a u drugoj će biti takozvani kiseli i slatki programi, odnosno konzerviranje povrća i voća«, najavljuje Željko Jurkin, upravitelj zadruge Eurovoće.</p>
<p>U ponedjeljak je započelo ugovaranje proizvodnje krastavaca, paprike, feferone i cikle s kooperantima i u Zadruzi vjeruju da će, kada se pokrenu i pogoni za preradu, biti mjesta za svih dvjestotinjak dosadašnjih radnika.</p>
<p>S. B. G.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Europske burze tjedan započele padom</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Ostavši bez naznaka kretanja burzi u New Yorku - koje su u ponedjeljak ostale zatvorene zbog praznika u spomen Martina Luthera Kinga - europski su indeksi do poslijepodneva uglavnom pali, iako nije bilo značajnijih gubitaka. S druge strane, negativnom se trendu nije mogla oduprijeti ni dionica proizvođača čipova Infineona, koji je najavio da će u prvom tromjesečju 2003. zabilježiti bitno manji gubitak nego lani.</p>
<p>Do poslijepodneva se FTSE 100 i DAX nisu bitno pomaknuli u odnosu na vrijednosti zabilježene u petak. Tako je DAX sa 2920,28 bodova bio 0,05 posto viši, a FTSE 100 je pao 0,02 posto na 3820 bodova. Pariški CAC 40 je izgubio 0,49 posto spustivši se na 3041,96 bodova, a milanski MIB 30 je pao 0,65 posto . DJ Stoxx 50 je pao 0,72 posto na 2365,36. Pad američkih indeksa u petak - Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite izgubili su 1,3 odnosno 3,3 posto - potaknuo je i negativan trend i na azijskim burzama u ponedjeljak. Tokyjski Nikkei 225 je pao 1,51 posto na 8558,2 boda. Australske su dionice rasle.</p>
<p>Dionice Infineona su nakon jutarnjeg rasta pale 1,9 posto, a njegov veći konkurent STMIcroelectronics je izgubio 1,2 posto. Philips je neznatno porastao, dok je Siemens dobio 1 posto. Softverska tvrtka SAP pala je 1,4 posto, a Cap Gemini je izgubio 2 posto. Alcatel i Nokia pali su oko 0,5 posto. Francuska medijska i telekomunikacijska grupacija Vivendi Universal pala je 1,1 posto unatoč vijesti da je od lipnja prodajom imovine i sporednih podružnica uspjela smanjiti dug sa 35 na 13 milijardi eura.</p>
<p>Negativan je trend prevladavao i među osiguravateljima i naftnim kompanijama. Aegon, Allianz i Axa su izgubili između 2,3 i 3,6 posto, a Royal Dutch, Shell, Total Fina Elf i ENI između 1,5 i 2 posto. BP je pao 0,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: Gospodarski rast od pet posto ne zadovoljava naše ambicije</p>
<p>Vlada je svjesna slabih točaka gospodarstva - niske razine konkurentnosti, stagnirajućeg izvoza, zabrinjavajuće stope nezaposlenosti, te neefikasnosti pravosuđa, izjavio premijer / Potrebno je okrupnjavanje više tvrtki oko izvoznog projekta, a diplomacija mora biti više u funkciji gospodarstva, smatra Račan. Pred Vladom je osnivanje agencije za poticanje izvoza i ulaganja, te prihvaćanje zajedničkog projekta s Nacionalnim vijećem za konkurentnost »Hrvatska kao izvozno orijentirana zemlja« / Gospodarstvenici, unatoč nedefiniranom pojmu regije, podržali takvu orijentaciju Vlade i reforme za koje ističu da moraju biti brže i efikasnije</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Postignuti makroekonomski rezultati omogućavaju nam da razgovaramo o tome kako napraviti idući iskorak u smjeru razvoja, jačanja izvoza i izvozne orijentacije, te podizanja razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva«, istaknuo je u ponedjeljak premijer Ivica Račan na sastanku s hrvatskim gospodarstvenicima. Trenutačna stopa gospodarskog rasta od pet posto nije dovoljna za naše ambicije, objasnio je Račan naglasivši da je Vlada spremna sve svoje resurse i resore podrediti jačanju konkurentnosti i izvoza.</p>
<p>Obraćajući se skupu od tridesetak direktora i predsjednika uprava vodećih hrvatskih tvrtki, od kojih Vlada očekuje da postanu regionalni igrači ili to već i jesu, premijer je rekao kako je Vlada svjesna slabih točaka hrvatskog gospodarstva - niske razine konkurentnosti, stagnirajućega izvoza, zabrinjavajuće stope nezaposlenosti i njezine nepovoljne strukture, kao i neefikasnosti pravosuđa. </p>
<p>Račan je, govoreći o tome što Vlada namjerava poduzeti, najavio fleksibilizaciju tržišta rada, smanjenje administrativnih prepreka ulaganjima, te mjere kojima bi se poticao izvoz. </p>
<p>Vlada bi, naglasio je premijer, htjela pridonijeti strategiji povezivanja hrvatskih tvrtki u zaštiti od strane konkurencije i njihovu vlasničkom okrupnjavanju. Domaće tvrtke često se, iscrpljuju u konkurenciji na domaćem tržištu, rekao je Račan dodavši kako je Vlada spremna staviti gospodarstvu na raspolaganje i neiskorištenu državnu imovinu.</p>
<p>Najavio je da će Vlada poreznim olakšicama poticati istraživanje i razvoj u tvrtkama, dodatno ulagati u znanost i obrazovanje, te dodatno poticati izvoz. </p>
<p>Potrebno je okrupnjavanje više tvrtki oko izvoznog projekta, a diplomacija mora biti više u funkciji gospodarstva, smatra premijer koji ističe da je pred Vladom osnivanje agencije za poticanje izvoza i ulaganja i prihvaćanje zajedničkog projekta s Nacionalnim vijećem za konkurentnost »Hrvatska kao izvozno orijentirana zemlja«. </p>
<p>Gospodarstvenici su, unatoč nedefiniranom pojmu regije, podržali takvu orijentaciju Vlade posebno dajući potporu reformama za koje ističu da moraju biti brže i efikasnije.</p>
<p>Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Franjo Luković, ujedno predsjednik Uprave Zagrebačke banke, smatra da Vlada može najviše pomoći tvrtkama bude li i sama konkurentna u odnosu na, primjerice, slovensku, mađarsku i austrijsku vladu. </p>
<p>»Očekujemo da Vlada još brže i bolje napravi svoj posao, a to znači među ostalim fiskalnu prilagodbu, smanjenje fiskalnog deficita, nastavak mirovinske reforme, reformu javne uprave, zdravstva, socijalnih prava, tržišta rada....«, istaknuo je Luković rekavši da gospodarstvenici ne očekuju pojedinačnu materijalnu pomoć već lobističku, što rade i druge zemlje. </p>
<p>Luković je upozorio Vladu da je hrvatsko gospodarstvo pretežito uslužno te da se stoga ne može i ne smije zaboraviti i zanemariti transport, financijske usluge i telekomunikacije - dakle sektori koji su gotovo izostavljeni u ovoj prigodi.</p>
<p>Željko Perić (Lura) rekao je da Hrvatska domaćom proizvodnjom zadovoljava samo 75 posto potreba za mlijekom, ali da unatoč tome postoje prelevmani na uvoz mlijeka. Perić smatra da državni fondovi netransparentno prodaju dionice iz državnoga portfelja, pa navodi i nedavni primjer Lurina preuzimanja kad se strana tvrtka lakše od domaće domogla takvih dionica iz državnog portfelja.</p>
<p>Hrvatske tvrtke, kaže Perić, trebale bi biti izjednačene, što ne znači i povlaštene prilikom privatizacije. Upozorava i na promašenost vlasničkog okrupnjavanja tvrtki samo radi okrupnjavanja, te ističe da Vlada ne bi trebala upravljati tim procesom. </p>
<p>Perić, kao i Miljenko Vidaček (Varteks), vjeruje da je Hrvatskoj potrebna agresivnija diplomacija koja će služiti gospodarstvu. Pritom navodi podatak da samo u gospodarskom timu slovenskog veleposlanstva u Beogradu radi 30 ljudi. </p>
<p>Hrvatske tvrtke koje preuzimaju poduzeća u Poljskoj ili Njemačkoj, zbog lošeg imidža Hrvatske, moraju biti mnogo bolje od drugih, naglašava Perić i smatra da diplomacija mora raditi upravo na popravljanju takvog imidža.</p>
<p>Željko Čović, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost i čelnik Plive, upozorava da nas rast BDP-a ne smije zavarati. Taj rast već se godinama temelji na gospodarskoj strukturi iz osamdesetih godina. Najavio je da će Vijeće do kraja godine predložiti mjere za podizanje konkurentnosti koje će biti okrenute prema 2010. godini. Prema Čovićevim riječima, nikakve kratkoročne mjere neće uroditi plodom.</p>
<p>Željko Ivančević, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca, smatra da u poticanju izvoza treba izbjeći prijašnja iskustva državne potpore pojedinim tvrtkama čime se stvara nelojalna konkurencija.</p>
<p>Darko Marinac (Podravka) smatra da se Vlada može baviti samo okrupnjavanjem tvrtki kojima je vlasnik, dok ostale treba ostaviti i pomoći razvoju tržišta kapitala.</p>
<p>Darinko Bago (Končar) naglašava da se njegova tvrtka ne shvaća ozbiljno prilikom pokušaja preuzimanja drugih tvrtki sve dok je u većinskom državnom vlasništvu.</p>
<p>Predstavnik AD Plastike zauzeo se za subvencioniranje kamata na razvojne i izvozne programe, dok Bago smatra da bi HBOR trebao osiguravati i povoljne kredite za akvizicije.</p>
<p>Nadan Vidošević (Hrvatska gospodarska komora) istaknuo je da je hrvatski temeljni problem kako rast zasnovan na domaćoj potražnji preusmjeriti na izvoznu. Sektor usluga izuzetno je važan za hrvatsku platnu bilancu, rekao je napomenuvši da 20 godina zaostajemo u odnosu na razvijene zemlje kad je u pitanju poznavanje stranih jezika i informatičke tehnologije.</p>
<p>Za Vidoševića je znatan problem i to što neki veliki sustavi nemaju jasne vlasničke portfelje.</p>
<p>Prekomjeran, često i neopravdan uvoz mlijeka i mesa također je jedan od problema, mišljenja je Dragutin Drk (Vindija). Ističe da »prehrambena industrija mora imati učešće u trgovini«.</p>
<p>Ivica Todorić (Agrokor) smatra da su tržišta BiH i Srbije strateški važna za hrvatske tvrtke, ali upozorava da Hrvatska ne može više primijeniti slovenski model regionalnog širenja, te da priče o regionalnom osvajanju i stvaranju hrvatskih regionalnih igrača nailaze na vrlo negativan odjek na tim tržištima. </p>
<p>Todorić je pritom kazao da upravo vodi pregovore o prodaji jedne Agrokorove tvornice jednoj kompaniji BiH.</p>
<p>Komentirajući istupe gospodarstvenika, Račan je izjavio kako je Vlada svjesna da »ne smije više gubiti vrijeme i da ne smije odustati od reformi unatoč nedovoljno kvalitetnom reformskom kapacitetu nacije«. </p>
<p>Premijer je najavio bitku protiv birokratskog mentaliteta i otpora stranim ulaganjima. Podsjetio je još jednom na plan priključenja Hrvatske Europskoj uniji 2007. godine i suglasio se s Todorićevom tezom da se susjedna tržišta ne smiju podcjenjivati, već da izvan Hrvatske treba tražiti partnere i suradnju.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Ukinuti paušalno i akontacijsko plaćanje struje i telefona«</p>
<p>Odbor za Ustav podržao Prijedlog zakona o zaštiti potrošača/ Antičević Marinović: Nasilje u obitelji strože bi se kažnjavalo, nego ono počinjeno izvan obitelji/ Adlešić: Lokalnu samoupravu obvezati na financiranje skloništa za žrtve nasilja/ Večerina: Treba preispitati državno prihvaćanje pravovaljanosti vjerskog braka jer tu odredbu ima rijetko koja civilizirana zemlja</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Da će predstojeća saborska rasprava o Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača biti itekako zanimljiva, pokazala je u ponedjeljak rasprava o tom vladinom prijedlogu na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. </p>
<p>Tim prijedlogom zakona, na čije donošenje obvezuje potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, prvi se puta u Hrvatskoj regulira zaštita potrošača. »Njime se zaštićuju građani u njihovoj komunikaciji s trgovcima«, istaknula je pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec, pojasnivši kako prijedlog zakona regulira zaštitu potrošača »kao slabije osobe na tržištu«. Ovlašćuje se Sabor da svake druge godine donosi nacionalni program zaštite potrošača, a uvodi se i institut vijeća za zaštitu potrošača.</p>
<p>U raspravi koja je često prelazila u otvorenu kritiku monopolističkih trgovačkih društava i javnih poduzeća, članovi odbora (Nenad Stazić, Ivan Prpić) zauzeli su se za ukidanje paušalnog i akontacijskog plaćanja struje i telefonske pretplate, dok je Ivan Milas (HDZ) insistirao na definiranju solidarne odgovornosti trgovaca i proizvođača.</p>
<p>Odbor je podržao i HSP-ov Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Svi članovi odbora podržali su zakonsku intenciju HSP-a, kojom bi se, po riječima Miroslava Rožića, zaustavilo širenje korupcije u Hrvatskoj. »Nitko ne može očekivati fer i konkurentsku utakmicu, ako je konkurentska tvrtka u vlasništvu ministra, njegovih pomoćnika ili osoba povezanih s njima«, naglasio je Rožić. HSP predlaže i osnivanje povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa čiji bi mandat bio dulji od mandata saborskog zastupnika. </p>
<p>Odbor je bez rasprave podržao i Odluku o podjeli sredstava, prava, te raspodjelu radnika HRT-a, te Konačni prijedlog zakona o strancima.</p>
<p>Odbor za ravnopravnost spolova podržao je Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obiteljima Kako je rekla ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, dok se do sada nasilje počinjeno nad članom obitelji smatralo olakšavajućim faktorom, sada bi se takvo nasilje strože kažnjavalo, nego ono počinjeno izvan obitelji. </p>
<p>Osim novčanih i zatvorskih kazni, predviđa se uklanjanje nasilnika iz obitelji, njihovo psihoterapijsko liječenje i zabrana približavanja članu obitelji. Nasiljem u obitelji smatrat će se i ono počinjeno u izvanbračnim zajednicama. </p>
<p>Zlatko Canjuga (HND) smatra da bi za bogate nasilnike trebalo predvidjeti jedino zatvorsku kaznu, s čime se složila i Đurđa Adlešić (HSLS), koja je predložila da se lokalnoj samoupravi daje obaveza financiranja skloništa za žrtve nasilja.</p>
<p>Tibor Santo (LS) i Jadranka Kosor (HDZ) usprotivili su se spominjanju branitelja kao čestih nasilnika u obiteljima. »Nasilje u obiteljima generiraju alkohol i siromaštvo, a odredbom o novčanim kaznama od 1000 do 10.000 kuna obitelji će dodatno osiromašiti jer će imati još manje sredstava za život«, rekla je Kosor, dok Ivo Fabijanić (SDP) smatra da bi u tom slučaju pomoć trebala dati država. </p>
<p>Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće smatra da nasilje u obiteljima treba tretirati kao kazneno djelo, a ne prekršaj u rangu pogrešnog parkiranja ili švercanja u tramvaju. </p>
<p>U raspravi o Prijedlogu zakona o obitelji, braku i izvanbračnim zajednicama Milanka Opačić (SDP) predložila je da se podigne gornja granica od 35 godina za usvajanje djece, dok je odvjetnica Dafinka Večerina kazala da bi trebalo preispitati državno prihvaćanje pravovaljanosti vjerskog braka »jer tu odredbu ima rijetko koja civilizirana zemlja«.</p>
<p>Odbor za rad, zdravstvo i socijalnu politiku proveo je tematsku raspravu o izmjenama Zakona o najmu stanova kojima se bitno umanjuju prava zaštićenih najmoprimaca. Predstavnici udruga stanara tom su prilikom oštro kritizirali predloženu odredbu po kojoj zaštićeni najmoprimac - nakon iseljenja iz stana u kojem je dosad živio i na kojem je izgubio stanarsko pravo - nema pravo na zamjenski ako bilo gdje u Hrvatskoj ima u vlasništvu stambeni objekt. Naglasili su da će tako nastati veliki problemi zbog toga jer je nemoguće da ljudi na posao putuju svakodnevno i po nekoliko stotina kilometara. Predložene zakonske izmjene ocijenili su »nastavkom i razradom dosadašnje diskriminacije« i oštro im se usprotivili. S druge strane, predstavnici udruga vlasnika podržali su izmjene, naglasivši da su stanari koji su stanarsko pravo stekli u privatnim kućama do njega došli bez pristanka vlasnika nad kojim je napravljeno nasilje.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Nije bitno koliko će trajati škola, nego tko će i kako u njoj predavati« </p>
<p>Nastavnici nisu dovoljno obrazovani, a predviđene promjene mogle bi dovesti do srozavanja kvalitete obrazovanja/ Strugar: Postojeći sustav proizveo je 685.000 osoba starijih od 15 godina bez završene osnovne škole/ Flego: Hrvatska je u 50-postotnom zaostajanju u kvalifikacijskoj strukturi stanovništva za europskim prosjekom/ Kraljević: Državnu maturu uvesti što hitnije, bez obzira na reformu </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Neka od neslaganja s predloženim promjenama u sustavu obrazovanja i znanosti, čula su se u ponedjeljak na raspravi u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. </p>
<p>Akademik Ivo Šlaus iznio je mišljenje nekih članova HAZU-a, prema kojemu nije bitno koliko će godina trajati obvezna škola (jer se 90 posto učenika ionako školuje 12 godina), već tko će i kako predavati učenicima. </p>
<p>Naime, kako se čulo, nastavnici nisu dovoljno obrazovani, a predviđene promjene koje je prihvatila Vlada, mogle bi dovesti do srozavanja kvalitete obrazovanja općenito.</p>
<p>Akademik Vladimir Paar zalaže se za poboljšanje kvalitete nastave, ali bez većih promjena u postojećem sustavu. Njegov alternativni prijedlog razvoja hrvatskog školstva, po modelu srednjoeuropskog sustava (koji još naziva hrvatsko-austrijsko-mađarskim), dosad je potpisalo više od 320 znanstvenika, umjetnika i pedagoga, među kojima je 114 akademika.</p>
<p>Milan Matijević s Učiteljske akademije nije se složio s Paarovim stavom da je postojećem sustavu dovoljno poboljšanje unutarnje kvalitete, no ni on nije zadovoljan kvalitetom svih nastavnika. »Predmetni nastavnici bave se svojim predmetom a ne djecom i ispunjavaju normu jednim satom tjedno«, rekao je Matijević. </p>
<p>Ministar prosvjete Vladimir Stugar predvidio je da će se s promjenama u sustavu odgoja i obrazovanja krenuti od školske godine 2004./05., a te će promjene trajati desetak i više godina. Ponovio je da Vlada predlaže prelazak s osmogodišnje na devetogodišnju obaveznu školu, a »jedan od razloga za promjenu jest taj što je postojeći sustav proizveo 685.000 osoba starijih od 15 godina bez završene osnovne škole«. </p>
<p>Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego tvrdi da su promjene u visokom obrazovanju potrebne zbog šokantnih podataka po kojima je Hrvatska u gotovo pedesetpostotnom zaostajanju u kvalifikacijskoj strukturi stanovništva za europskim prosjekom. Po njegovoj procjeni, idealno bi bilo da se od 2010. u Hrvatskoj producira između 30 i 40.000 diplomiranih studenata godišnje. Osim predugog studiranja, jedna od slabosti postojećeg sustava za njega je i to što Ministarstvo znanosti nema kontrolu nad veleučilištima i visokim školama.</p>
<p>Predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvoje Kraljević podržao je prijedlog uvođenja državne mature, uz apel - »što hitnije, bez obzira na reformu«, te je iznio kritiku na predložene promjene u sustavu visokog obrazovanja. »U promjenama je nabrojeno puno dobrih želja, no uz najbolju volju, od 43 promjene za 31 od njih nisam uspio naći podlogu u novom prijedlogu zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju«, rekao je Kraljević.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Identificirana tijela četvorice hrvatskih branitelja</p>
<p>OSIJEK, 20 siječnja</p>
<p> - Na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Kliničke bolnice Osijek, odnosno Medicinskom fakultetu, u ponedjeljak su identificirani posmrtni ostaci četvorice hrvatskih branitelja. Tijela trojice pronađen su 1991. i 1992. u Dunavu kod Petrovaradina, Novog Sada i Bečeja u SRJ, dok su posmrtni ostaci četvrtog branitelja pronađeni 1996. na području Bogdanovaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji.</p>
<p>U nazočnosti pukovnika Ivana Grujića, predstojnika Ureda hrvatske Vlade za zatočene i nestale, te stručnjaka sudske medicine i tima za pružanje psihosocijalne pomoći, obitelji ekshumiranih žrtava rata identificirale su Petra Milića (1943.), Ranka Soldu (1947.), Ivu Šoljića (1948.) i Zvonka Tomaševića (1954.). Među njima bila je i Kata Šoljić, poznata Vukovarka, koja je za velikosrpske agresije izgubila četiri sina od kojih je dosad pokopala dvojicu, ekshumirane na vukovarskome groblju.</p>
<p>Od Grujića i njegovih suradnika moglo se čuti da je srpska strana tijelo Ive Šoljića pronašla u Dunavu kod Bečeja, 29. ožujka 1992., nakon što je četiri mjeseca bilo u rijeci. Pronađen je u tamno plavim kupaćim gaćicama, nije bilo ozljeda koštanog sustava, pa se pretpostavlja da je uzrok smrti utapljanje u hladnoj vodi. Prisjetivši se na dane kada joj je sin bio jedan od zapovjednika na Mitnici, Kata Šoljić je potvrdila da je sigurno riječ o njezinu sinu jer se, dodala je, nije htio predati, skinuo je odjeću i zajedno s jednim svojim suborcem skočio u Dunav, nadajući se da će moći isplivati na drugome mjestu. Posljednjem sinu Niki trag se izgubio u vrijeme tamnovanja u kaznionici Srijemske Mitrovice.</p>
<p>»Do sada je ekshumirano 3370 osoba, od toga je identificirano 82 posto. Što se tiče teritorija SRJ, imali smo saznanja i materijalne dokaze da se tamo nalazi najmanje 300 neidentificiranih posmrtnih ostataka o čemu smo prošle godine od Jugoslavije dobili i službenu potvrdu«, podsjetio je Grujić, dodavši kako su posmrtni ostaci četvorice identificiranih isporučeni Hrvatskoj 30. prosinca prošle godine. </p>
<p> U Hrvatskoj se još uvijek traži 1298 nestalih osoba, od kojih oko 500 iz Vukovarsko-srijemske županije. Kako je naglasio Grujić, na području Jugoslavije obavljeno je više od 200 ekshumacija, a lani je u Hrvatsku dovezeno oko 50 posmrtnih ostataka.</p>
<p>»Slijede ekshumacije na području Banovine, Vukovarsko-srijemske županije, te nastavak u SRJ, odnosno na području Beograda, gdje očekujemo najmanje 60 posmrtnih ostataka, a potom u Nišu, Somboru...«, najavio je predstojnik Vladina ureda za zatočene i nestale. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Šesti dan štrajka liječnika: U bolnice i na operacije samo hitni slučaji </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja </p>
<p> - Prema prvim informacijama, većina zagrebačkih bolnica u ponedjeljak, šestoga dana štrajka, radila je smanjenim opsegom poštujući naputke Hrvatskoga liječničkog sindikata o otkazivanju svih postupaka koji nisu hitni.</p>
<p> U KB »Dubrava« obrađivani su samo hitni pacijenti, dok se tzv. hladni zahvati (koji nisu hitni) odgađaju, rekao je ravnatelj Mišo Virag. Dodao je da radi i dijagnostika kako bi se utvrdilo je li slučaj hitan ili nije. Sindikalna povjerenica Ljiljana Lovrić izjavila je da u toj bolnici štrajka 98 posto od ukupno 250 liječnika koji rade smanjenim opsegom i zbrinjavaju samo hitne slučajeve te bolesnike iz udaljenijih krajeva. Smanjen je i operativni program tako da u ponedjeljak umjesto 40 trebaju biti obavljene četiri operacije, dodala je. </p>
<p> Ravnatelj Opće bolnice »Sveti duh« Dalibor Krpan kaže da su u tijeku pregovori Uprave i Štrajkaškog odbora o tome koje službe u bolnici trebaju nesmetano raditi idućih dana. Bolnica će ispunjavati svoje obveze, a pacijenti neće biti prikraćeni jer se ambulante ne mogu zatvoriti. U utorak će se točno znati koliko će liječnika raditi i što će obavljati u skladu s ugovorom s HZZO-om, objasnio je Krpan.</p>
<p> Sindikalni povjerenik u Bolnici »Sveti duh« Stanislav Lončarić rekao je da će svaki pacijent koji dođe u bolnicu biti pregledan, a nakon toga bit će odlučeno je li hitan slučaj. Napominje da će u cijelosti biti osigurana zdravstvena zaštita za trudnice i rodilje, te prekid trudnoće.</p>
<p>Klinika za infektivne bolesti »Fran Mihaljević« normalno radi budući da se u tu kliniku javljaju uglavnom hitni medicinski slučaji. Odjeli za zarazne bolesti i sve službe normalno rade jer bi se u suprotnom ugrozilo zdravlje pacijenata, ističe ravnatelj Miroslav Lisić. Deklarativno štrajka 50 od ukupno 77 liječnika, no oni normalno rade i na svojim su radnim mjestima. Sindikalni povjerenik Velimir Milošević istaknuo je da su odgođene pretrage koje nisu hitne.</p>
<p> U KB »Sestre milosrdnice« štrajka 60 posto od 330 liječnika, izjavila je zamjenica ravnatelja Vesna Šerić. Ravnatelj KBC-a Zagreb Josip Paladino izjavio je da u toj bolnici sve službe uredno rade. (Hina)</p>
<p>• BJELOVAR - »Mi liječnici tražimo samo pravičniju raspodjelu novca unutar zdravstvenog proračuna. Nekad su se gradile političke tvornice, a sad se grade političke bolnice. Ne trebaju nam nikakve nove megalomanske investicije, već obnova u postojećim bolnicama, što je za sadašnju situaciju u zemlji dovoljno«, ističe dr. Nenad Majcan, predsjednik Štrajkaškog odbora u bjelovarskoj bolnici. Prema njegovim riječima u bjelovarskoj općoj bolnici u štrajka 90 posto liječnika. Od ponedjeljka se odgađaju sve operacije koje nisu hitne. S. Budimir</p>
<p>• SISAK - U drugu fazu štrajka liječnika ušlo je 120 liječnika Opće bolnice »Dr. Ivo Pedišić« u Sisku. Kako je rekao predsjednik sisačke podružnice HLS-a dr. Tomislav Fabijanić, u toj bolnici je radila samo hitna kirurška ambulanta. Sindikalna aktivistica u Neuropsihijatrijskoj bolnici »Dr. Ivan Barbot« u Popovači dr. Ernestina Novy Radanović izvijestila je da štrajka 38 od 40 liječnika. Napomenula je da se svi hitni slučajevi zbrinjavaju. Prema neslužbenim informacijama, svih petero liječnika u Lječilištu Topusko pridružilo se štrajku zbrinjavajući samo hitne slučajeve. . M. Gerić </p>
<p>• VARAŽDIN - U Općoj bolnici štrajka svih 118 liječnika članova HLS-a, a podupire ih i dvadesetak nečlanova, od kojih je dio već podnio molbu za sindikalno članstvo, rekli su u ponedjeljak na konferenciji za novinare dr. Denis Grgurović, predsjednik Štrajkaškog odbora i sindikalni povjerenik varaždinskog HLS-a, i dr Dubravko Tršinski, član Glavnog odbora HLS-a. Hitni slučaji obrađuju se odmah, a odgođeni su prije dogovoreni medicinski zahvati. Od utorka od 8 do 16 sati na telefonu 393-344 dežurat će liječnik kako bi mogao savjetovati pacijente o dolasku u bolnicu na pregled. </p>
<p>Varaždinski liječnici poručuju ministru Vlahušiću da se iz novog Pravilnika o trajanja bolovanja koje može odobriti liječnik opće medicine, vidi tko u Hrvatskoj ugrožava pacijente. M. Zagorščak </p>
<p>• RIJEKA - Liječnici riječkog KBC-a jednoglasno podupiru štrajk Hrvatskoga liječničkog sindikata, ističe se, među ostalim, u priopćenju ravnatelja KBC-a prof. dr. Hermana Hallera i predsjednika HSL-a u toj ustanovi dr. Ivice Zebe. Oni su postigli dogovor, prema kojem će riječki KBC i dalje pružati sve potrebne akutne specijalističke usluge, ali situacija se može i promijeniti. Riječki KBC regionalna je bolnica i republički klinički centar koji zbrinjava stanovništvo Primorsko-goranske, a djelomice i Ličko-senjske županije. Sve eventualne pritužbe bolesnika razmotrit će Uprava KBC-a, za što je otvoren i poseban telefon 051/658- 807. Šestog dana štrajku se u bolnici odazvalo 80 posto liječnika, kaže Heller, a dio je odsutan zbog godišnjeg odmora, slobodnih dana, bolovanja, odnosno službenih putovanja. Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vlahušić: Većina bolnica normalno radi </p>
<p>Ministar optužio predsjednika Štrajkačkog odbora dr. Babića da je pokušao »puč u zdravstvu« / Sva teža kršenja prava pacijenata bit će kazneno gonjena </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja </p>
<p> - Ministar zdravstva Andro Vlahušić izjavio je u ponedjeljak da većina bolnica u Hrvatskoj normalno radi, u skladu s ugovorenom djelatnosti s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.</p>
<p> »Osobno sam razgovarao s ravnateljima bolnica koji su mi to potvrdili«, rekao je Vlahušić Hini. </p>
<p>Za smanjeni posjet pacijenata bolnicama odgovornost, prema ministrovim riječima, snosi Hrvatski liječnički sindikat koji je pozivao građane da ne dođu u bolnice zbog otkazivanja tzv. hladnog pogona i rada bolničkih poliklinika.</p>
<p> Optužio je predsjednika Štrajkaškog odbora dr. Ivicu Babića da je pokušao »puč u zdravstvu«. </p>
<p> »Predsjednik Štrajkaškog odbora dr. Ivica Babić snosi i osobnu odgovornost zbog puča koji je pokušao u zdravstvu, odnosno za slučaj da netko umre zbog toga što nije dobio odgovarajuću zdravstvenu uslugu«, naglasio je Vlahušić.</p>
<p> Na dežurni telefon 0800-200-063 Ministarstvo zdravstva stalno prima pozive građana, a dosad je zabilježeno više od 100 javljanja koja se, ističe Vlahušić, mogu podijeliti u tri skupine. Najmanje je primjedaba koje se odnose na teže prekršaje propuste liječnika, a sve će one biti upućene bolnicama na ispitivanje. </p>
<p>»Budući da stalno surađujemo s Državnim odvjetništvom, sva teža kršenja prava pacijenata bit će kazneno gonjena«, rekao je.</p>
<p>Drugoj skupini poziva pripadaju primjedbe koje su rezultat manjih nesporazuma s medicinskim sestrama i liječnicima, a ostali građani javljaju se s pitanjima te, kako tvrde, podrškom Ministarstvu zdravstva.</p>
<p> Vlahušić se, kako je najavljeno, u ponedjeljak sastaje s ravnateljima svih zagrebačkih bolnica, a u utorak popodne i s ravnateljima ostalih hrvatskih bolnica. Trebali bi razgovarati o tome je li rad u bolnicama organiziran u skladu s ugovorima s HZZO-om, odnosno jesu li sve bolničke službe organizirane tako da pružaju zdravstvenu zaštitu građanima.</p>
<p>Ministar je podsjetio da štrajkaški odbor svake bolnice može dogovoriti s upravom koji se poslovi ne smiju prekidati zbog štrajka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Liječnički sindikat zatražio potporu stranaka,ali ne želi politizaciju štrajka </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Razmislit ćemo o internacionalizaciji problema liječnika«, najavio je predsjednik Hrvatskoga liječničkog sindikata dr. Ivica Babić u ponedjeljak nakon sastanka s predsjednikom Demokratskog centra dr. Matom Granićem. Dodao je da Liječnički sindikat ne odustaje od zahtjeva, a dalje će postupati prema zakonskoj regulativi vodeći računa da se ne krše liječničke konvencije.</p>
<p> Inače, predstavnici Sindikata javno su pozvali sve političke stranke da ih prime i daju im podršku. Ovih će ih dana, najavili su, primiti HKDU i HDZ. Dr. Babić je napomenuo da liječnici ne žele politiziranje i da će svim strankama jednako pristupiti.</p>
<p>Liječnici su zatečeni postupanjem ministra Vlahušića jer je on, zabranjujući štrajk, postupio suprotno Ustavu, rekao je dr. Babić novinarima. Pozvao je liječnike da budu na svojim radnim mjestima i rade u skladu sa zakonskim, etičkim i profesionalnim normama, te da obavljaju sve poslove za koje je Sindikat pri najavi štrajka rekao da se neće prekidati. To znači, objasnio je čelnik Sindikata, da trebaju biti zbrinuti svi pacijenti koji su vitalno ugroženi, oni kojima prijeti invaliditet, djeca, osobe s malignim oboljenjima.</p>
<p>»Nadam se da će nas netko iz Vlade i Ministarstva zdravstva napokon pozvati na pregovore. Dosad to nisu učinili. Stoga od danas Ministarstvo preuzima odgovornost za organizaciju zdravstvenog sustava«, izjavio je dr. Babić. Dodao je kako je dosad Sindikat organizirao službu jer Ministarstvo zdravstva nije na vrijeme obavilo svoj posao.</p>
<p>Predsjednik Liječničkog sindikata komentirao je napise u novinama o njegovoj navodno visokoj plaći: »Uredno samo podmirio svoje porezne obveze, a u javnosti je iznesena neistina. Pozivam da se izračuna moja radna satnica pa će se vidjeti da je cijena mog radnog sata 35 kuna«. Također je dodao kako je on šef odjela, te da ima i druge izvore prihoda.</p>
<p> »Liječnike nisam poveo u štrajk zbog nekakvih sitnih interesa već zbog statusnih pitanja hrvatskih liječnika, zaštite stečenih prava, otvaranja socijalno dijaloga i strukovnog kolektivnog ugovora«, zaključio je dr. Babić.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Uoči sjednice GSV-a o izmjenama Zakona o radu: Kompromis ili opći štrajk?</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Je li moguć kompromis u vezi sa spornim izmjenama Zakona o radu ili će državu zatresti prvi opći štrajk, znat će se u srijedu nakon razgovora Vlade, sindikata i poslodavaca na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Sindikati zahtijevaju da na tu sjednicu dođe i premijer Ivica Račan. </p>
<p>Na ultimatum pet sindikalnih središnjica Vladi da izmjene Zakona o radu povuče iz procedure ili će organizirati opći štrajk, Vlada je odgovorila protuultimatumom pa su zasad obje strane ukopane u tvrdim rovovskim pozicijama. </p>
<p>Premijer Račan ovih je dana poručio da će Vlada prije pasti nego odustati od izmjena Zakona o radu koje će za dva tjedna poslati u saborsku proceduru. I pojedini SDP-ovi dužnosnici oštro su se suprotstavili prijetnjama općim štrajkom, proglasivši ga političkim atakom na vlast i govoreći da će se prije prijeći u opoziciju, pa i raspisati izvanredne izbore ako štrajk uspije nego popustiti sindikalnom ultimatumu. </p>
<p> U međuvremenu, sindikalisti za svoj zahtjev pokušavaju pridobiti predsjednike Sabora i Republike. Razgovor sa Zlatkom Tomčićem, koji je trebao biti u ponedjeljak, odgođen je zbog smrtnog slučaja u obitelji, a sa Stjepanom Mesićem sindikalisti se sastaju u srijedu. </p>
<p>Obojici će iznijeti stajališta sindikata i zatražiti da se ne forsira s upućivanjem zakona u proceduru prije postizanja konsenzusa, koji podrazumijeva da i Vlada i sindikati odstupe od tvrdih stavova. </p>
<p>»Od Tomčića želimo saznati jasnu proceduru izmjene Zakona o radu, odnosno kada će biti prvo i drugo čitanje u Saboru, što je važno zbog tajminga naših aktivnosti i štrajka. Tražimo i sastanak s klubovima zastupnika, na kojem bismo predstavili stajališta sindikata. Predsjednik Mesić već je zatražio da mu se pripremi usporedna analiza sa slovenskim zakonom i prikaz što se mijenja u našem Zakonu o radu«, kaže predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. </p>
<p> Sindikati u ponedjeljak očekuju i očitovanje Ministarstva rada i socijalne skrbi o stajalištima pet središnjica. Ovisno o tome je li očitovanje na političkoj ili stručnoj razini, sindikati će odlučiti hoće li u srijedu razgovarati s predstavnicima Ministarstva kako bi se na sjednici GSV-a eventualno postigao kompromis u vezi s izmjenama Zakona o radu i sporazum sa sindikatima, kaže Mučnjak, te objašnjava na kakav bi kompromis pristali sindikati. </p>
<p>»Tražimo da Vlada povuče predložene izmjene Zakona o radu te da se pripremi novi prijedlog u kojemu bi ostalo 28 pitanja usuglašenih sa sindikatima kojima se uvodi fleksibilnost tržišta rada. Četiri sporna pitanja - otkazni rokovi, otpremnine, rad na određeno vrijeme i status malog poslodavca - treba izbaciti iz prijedloga. O tim bi pitanjima trebalo postići dogovor do drugog čitanja u Saboru i predložiti kao usuglašene amandmane«, ističe Mučnjak. </p>
<p> Sindikati bi, dodaje, mogli pregovarati o smanjenju otkaznih rokova i otpremnina, ali uz uvjet da se kresanje prava ublaži i kompenzira drugim mjerama, te da se primjena odgodi uz neko prijelazno razdoblje. No, ne pristaju da ih se upućuje na veća prava u kolektivnim ugovorima, jer više od polovice zaposlenika nije sindikalno organizirano, pa Mučnjak pita Ministarstvo je li mu cilj sve radnike prisilno utjerati u sindikate. </p>
<p> Slovenski sindikati lakše su pristali na smanjenje otpremnina i otkaznih rokova, naglašava Mučnjak, jer su stariji od 55 godina zaštićeni od otkaza do prvih uvjeta za mirovinu, a i poslodavci uplaćuju obvezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti. U slovenskom zakonu o radu, rad na određeno vrijeme moguć je samo iznimno, kao što je sada i u našem zakonu, što nije bila prepreka za ulazak Slovenije u Europsku uniju. </p>
<p> I naša je vlada, umjesto što predlaže izjednačavanje rada na neodređeno i određeno, mogla ostaviti isto rješenje te, kao i Slovenci, samo dodati da i radnici na određeno imaju pravo na otkazni rok i otpremninu. Ovako, bude li se na određeno zapošljavalo bez ograničenja, imat ćemo radnike drugoga reda koji neće moći dobiti ni kredit u banci, kaže Mučnjak. Tako Raiffeisen banka uopće ne daje kredite radniku bez stalnog posla, a Privredna banka samo uz hipoteku i dva jamca koja rade na neodređeno. </p>
<p>»Ne pristajemo na ultimatum Vlade, koja nam poručuje da će izmjene Zakona o radu uputiti u proceduru, a da se usput možemo i razgovarati, jer to onda nisu pregovori. S takvim stajalištem Vlade nema kompromisa, već nas tjera u konflikt i na rovovsku bitku koja nije na korist Hrvatske. Ako Vlada uputi ove izmjene u saborsku proceduru bez dogovora sa sindikatima o spornim pitanjima, onda ćemo pregovarati na bojnom polju i ne ostaje nam alternativa nego generalni štrajk«, upozorava Mučnjak. </p>
<p> Sindikalne središnjice odustat će od štrajka samo ako Vlada u srijedu na GSV-u prihvati sporazum sa sindikatima i pripremi novi prijedlog izmjena Zakona o radu, kaže Mučnjak. No, upozorava, ako Vlada mimo sindikata pošalje izmjene tog zakona u proceduru, sindikati će vjerojatno već u četvrtak javno naznačiti koje će akcije provesti prije generalnog štrajka.</p>
<p> Glavni štrajkaški odbor pet središnjica i odbori u svim županijama rade punom parom, a generalni štrajk bit će najavljen najmanje tjedan dana prije održavanja.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Ni novinari ni vlasnici medija ne smiju prešućivati činjenice </p>
<p>Istinito, brzo i objektivno izvještavanje, lišeno utjecaja politike, trebalo bi biti vodilja u novinarskoj profesiji, istaknuo je hrvatski predsjednik na božićnom i novogodišnjem primanju upriličenom za novinare u ponedjeljak u njegovu uredu na Pantovčaku</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Uoči podnošenja službene kandidature Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, predsjednik Stjepan Mesić podsjetio je novinare da se dio preuzetih obveza odnosi i na medijsku scenu. </p>
<p>Istinito, brzo i objektivno izvještavanje, lišeno utjecaja politike, trebalo bi biti vodilja u novinarskoj profesiji, istaknuo je šef države na božićnom i novogodišnjem primanju upriličenom za novinare u ponedjeljak u njegovu uredu na Pantovčaku.</p>
<p>Mesić je pozvao predstavnike medija da prate napore Hrvatske u približavanju euroatlanskim integracijama, te da građanima pokušaju predočiti koje će koristi imati od toga. </p>
<p>Ne prešućujte ništa što je od interesa društva, poručio je Predsjednik istaknuvši važnost medija kao moćnog oružja u borbi za mijenjanje stanja u društvu. </p>
<p>Ni novinari niti vlasnici medija ne bi smjeli prešućivati činjenice, i pritom se, poručeno je s Pantovčaka, moraju dokazati hrabrošću i odgovornošću.</p>
<p> Poželjevši im uspjeh u radu, predsjednik Mesić izrazio je uvjerenje da će novinari odgovoriti zahtjevima profesije i profesionalne etike, te da neće zaboraviti da njihova publika te cijelo društvo od njih očekuju jedino istinu. </p>
<p>Predsjedniku je u ime novinara i predstavnika medija zahvalio Dragutin Lučić, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva. Naglasio je da će profesija učiniti sve da novinarstvo u Hrvatskoj bude slobodnije, odgovornije i primjerenije europskim standardima. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Bozanić: Terorizam ne smije obeshrabriti katolike u BiH </p>
<p>Predsjednik Biskupske konferencije BiH banjolučki biskup mons. Franjo Komarica osvrnuo se na slučaj ubojstva u Kostajnici napomenuvši da je »to samo mali segment višegodišnje drame katolika u BiH«</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Godišnja zajednička sjednica Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) održana je u ponedjeljak u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. </p>
<p> U pozdravnom govoru predsjednik HBK nadbiskup Josip Bozanić istaknuo je bliskost dviju biskupskih konferencija kojima su, iako djeluju u dvjema državama, vjernici uglavnom pripadnici istoga naroda. Bozanić je rekao da će se na sjednici raspravljati o zajedničkim pitanjima, o inozemnoj pastvi, prilikama u BiH i Hrvatskoj te posebice o položaju katolika koji još nisu sredili osnovne uvjete za život, mjesto stanovanja i radno mjesto. </p>
<p>Biskupima iz BiH zagrebački je nadbiskup izrazio žaljenje zbog ubojstva hrvatske obitelji uoči Božića u Kostajnici pokraj Konjica, upozorivši da vjerski motivi nikad ne bi smjeli biti iskorišteni za napad na čovjeka. </p>
<p>»Željeli bismo da taj teroristički čin nikoga ne obeshrabri a osobito ne katolike u BiH«, poručio je mons. Bozanić. </p>
<p>Zahvaljujući na gostoprimstvu, predsjednik BK BiH banjolučki biskup mons. Franjo Komarica također se osvrnuo na taj tragični slučaj u Kostajnici napomenuvši da je »to samo mali segment višegodišnje drame katolika u BiH«.</p>
<p>Govoreći o bliskim vezama između crkve u Hrvatskoj i BiH, mons. Komarica spomenuo je budućeg blaženika Ivana Merza, rođenog u Banjoj Luci i umrlog u Zagrebu, koji ih svojim djelom posebno povezuje. </p>
<p>Na sjednici su sudjelovali, među ostalima, apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Giulio Einaudi i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. </p>
<p>Zaključci sjednice bit će objavljeni u utorak. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Reljić svjedoči u utorak o tzv. Dasovićevoj kaseti</p>
<p>RIJEKA, 20. siječnja </p>
<p> - Svjedočenjem Smiljana Reljića, koji je 1991. bio zamjenik ministra unutarnjih poslova, u utorak se nastavlja suđenje tzv. gospićkoj skupini na Županijskom sudu u Rijeci. Reljić bi trebao potvrditi ili zanijekati vjerodostojnost zvučnog zapisa s tzv. Dasovićeve kasete, na kojoj je navodno snimljen iskaz Ivana Dasovića, tadašnjeg načelnika gospićke policije, Smiljanu Reljiću u studenom 1991. U zapisu, koji je riječkom sudu dostavila Protuobavještajna agencija (POA), glas za koji se tvrdi da je Dasovićev, odgovornost za masovna odvođenja i likvidacije civila pripisuje optuženima Tihomiru Oreškoviću i Mirku Norcu. Budući da Dasović na svjedočenju nije mogao potvrditi da je glas na tom zapisu njegov, a ni vještačenje nije odgovorilo na to pitanje, sutkinja Ika Šarić odlučila je ponovo pozvati Reljića kako bi rekao je li snimljeno doista izrekao Dasović u njegovu uredu potkraj 1991. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Vidović: Zašto bi se JMBG zamijenio nekim drugim brojem!?</p>
<p>Zamjena JMBG-a nekim drugim brojem ili podatkom zahtijevat će prilagodbu na tisuće programa i baza podataka, a upitno je hoće li se moći postići visoka razina točnosti u obradi podataka / S MUP-om će se dogovarati suradnja za slučajeve u kojima korisnik usluge ne želi dati ili ne zna svoj jedinstveni matični broj / Uvođenje novog broja za identifikaciju osiguranika zahtijeva prilagodbu softvera, što je skupo, upozoravaju neslužbeno u Regosu, iz kojega su među prvima upozorili na moguće probleme</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Sve institucije iz sustava mirovinskog osiguranja i socijalne skrbi ovih će dana još jednom provjeriti koji su mogući problemi vezani uz činjenicu da JMBG-a više neće biti na javnim dokumentima. </p>
<p>U skladu s tim, pojedinačno će s Ministarstvom unutarnjih poslova (MUP) dogovarati suradnju za one slučajeve u kojima korisnik usluge ne želi dati ili ne zna svoj jedinstveni matični broj.</p>
<p>Potvrdili su nam to u Ministarstvu rada i socijalne skrbi u ponedjeljak, gdje i dalje misle da problema ne bi trebalo biti, te da korisnici u ostvarivanju svojih prava te promjene ne bi trebali osjetiti. Istodobno, međutim, u nekim nas institucijama upozoravaju kako će brisanje JMBG-a iz javnih isprava stvoriti probleme u evidenciji, jer se u tom slučaju građanima koji su u bazi podataka evidentirani pod matičnim brojem moraju dodijeliti drugi kontrolni brojevi, na temelju kojih će biti moguća identifikacija, ali i povezivanje s bazama podataka u drugim ustanovama. </p>
<p>Uvođenje novog broja za identifikaciju osiguranika zahtijeva prilagodbu softvera, što je skupo, upozoravaju neslužbeno u Regosu, iz kojega su među prvima upozorili na moguće probleme. Isto su nam potvrdili i u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, gdje ipak ističu da za njih to i neće biti tako velik problem jer u informatizaciji sustava tek trebaju napraviti najveći dio posla. No, ukupno gledano, zamjena JMBG-a nekim drugim brojem ili podatkom zahtijevat će prilagodbu na tisuće programa i baza podataka, pri čemu je upitno hoće li se moći postići visoka razina točnosti u obradi podataka.</p>
<p>»I ja mislim da je šteta trošiti novac na bilo kakvo prilagođavanje evidencija i uvođenje nekog drugog broja, kad sve institucije državne uprave i dalje mogu koristiti JMBG. Ne razumijem zašto bi taj broj mijenjali nekim drugim«, prokomentirao je za Vjesnik te tvrdnje ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Dodao je kako vjeruje da to što na osobnoj iskaznici nema matičnog broja građanina ne bi trebao biti problem ni kod osoba koje se prvi put pojavljuju u sustavu. U tom slučaju, kaže, postoji ime, prezime i datum rođenja, što su podaci na temelju kojih se može obaviti identifikacija.</p>
<p>»Osim toga, priljev novih osiguranika koji imaju nove dokumente je toliki da to neće zahtijevati nikakav povećani angažman«, kaže ministar. Na pitanje kako će službenik na šalteru - ako se pred njim pojavi osoba s novim dokumentom - doznati JMBG osobe, da bi ga mogao uvesti u evidenciju, ministar odgovara: »Jednostavno. Osoba s vašim imenom možda ima 14 u Hrvatskoj, ali se nijedna vjerojatno nije rodila na isti dan, niti im se očevi zovu jednako. Za to postoji samo teoretska mogućnost, što za sustav ne bi trebao biti problem«. Na Regosovu šalteru u jednoj od poslovnica Fine provjerili smo što pojava osobe s novim dokumentima može značiti u praksi. Službenica nije znala odgovoriti na pitanje što bi s osiguranikom koji nema JMBG. Naime, u Regosovu programu taj broj predstavlja osnovu za to da bi se osiguranika uvelo u evidenciju. Ako ga nema, službenica Fine morala bi imati »vezu« s MUP-om i prigodu da odmah kod upisa provjeri datum rođenja i ime oca osobe koja je pred njom, kako bi bila do kraja sigurna da je riječ upravo o toj osobi.</p>
<p>To znači da te podatke pred svima mora tražiti od osobe koja se došla prijaviti u fond, te mogućnost da ih usporedi s onima u MUP-ovoj bazi podataka. A razgovor o datumu rođenja ili imenu oca, na šalteru, pred svima, u suprotnosti je s nečijim pravom na privatnost. Mnogo više nego kad je osoba samo pružila osobnu iskaznicu iz koje se broj JMBG-a mogao prepisati.</p>
<p>»Građanin bi službeniku morao dati sve podatke koji su potrebni, kao što smo dosad davali svoj JMBG, Jednostavno zato što je to za njega korisno«, komentira ministar Vidović.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030121].
|
