NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031020].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203485 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.10.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Josipović: Odluka Sabora za odnose Hrvatske i Haaga nema nikakvih pravnih učinaka</p>
<p>Sabor je u petak donio zaključak kojim se Vlada obvezuje da svim bivšim i sadašnjim pripadnicima hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga, koji se nalaze ili se nađu u statusu osumnjičenika ili optuženika pred Haškim sudom, kao i njihovim odvjetnicima, osigura pravna pomoć i pristup dokumentima potrebnima za obranu</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - »Odluka Sabora za odnose Hrvatske i Haaga nema nikakvih pravnih učinaka«, kaže dr. Ivo Josipović, stručnjak za komparativno kazneno pravo.</p>
<p>Sabor je u petak donio zaključak kojim se Vlada obvezuje da svim bivšim i sadašnjim pripadnicima hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga, koji se nalaze ili se nađu u statusu osumnjičenika ili optuženika pred Haškim sudom, kao i njihovim odvjetnicima, osigura pravnu pomoć i pristup dokumentima potrebnim za obranu.</p>
<p>U prvoj reakciji na saborsku odluku, koja je usvojena sa 70 glasova za, 50 suzdržanih i tek četiri glasa protiv, premijer Ivica Račan je rekao: »Žao mi je zbog odluke koju je Sabor donio, ali će je Vlada provoditi«.</p>
<p>Zato što mu tako odgovara, Haaški sud se oglasio riječima Florence Hartmann, glasnogovornice tužiteljstva: »Vlada jako dobro zna da je odluka Sabora nezakonita«.</p>
<p>Čovjek koji je cijelu stvar zakuhao, Joško Kontić (HSLS), tvrdi, pak, da se »pravni stručnjaci bave više politikom nego pravom«.</p>
<p>Pa gdje je, dakle, u cijeloj situaciji pravo, a gdje politika? Pravo je zapisano u Ustavu. Od odredbi o odnosu međunarodnih i nacionalnih normi do opisa sudske nadležnosti u primjeni tih normi. Potom, u Ustavnom zakonu o suradnji s Haagom u kojem je vrlo precizno navedeno što je nadležnost Međunarodnog suda i tužiteljstva u Nizozemskoj, a što nadležnost hrvatskih sudova i Državnog odvjetništva. Zatim u dvije-tri saborske rezolucije koje su, svaka na svoj način, ali ipak jedinstveno opisale odnose Hrvatske i Haaga. Tome valja dodati i Kazneni zakon i netom izglasani Zakon o preuzimanju propisa Međunarodnog suda, koji vrlo jasno navode odnose nacionalnih i međunarodnih normi i u njima se spominju samo pravosudni organi, dok o zakonodavnima i izvršnima nema ni riječi.</p>
<p>Dodatak svemu su norme koje reguliraju položaj Vladina ureda za odnose s Haagom i Savjeta za suradnju s Haaškim sudom. Ako je i bilo politike u tim propisima, ona je poravnata s pravnom snagom paragrafa izglasanih u Hrvatskom saboru. Skupa s Joškom Kontićem, ma kako on svojedobno glasao.</p>
<p>Politika je sadržana u prijedlogu interpelacije podnesene Saboru. Prihvaćajući je, Sabor je donio odluku kojom obvezuje Vladu i ostala tijela državne uprave da svim bivšim i sadašnjim pripadnicima hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga, koji se nalaze ili se nađu u statusu osumnjičenika ili optuženika Haaškog suda, osigura pravnu pomoć i pristup dokumentima potrebnim za obranu. Politika je u činjenici da je jednom odlukom zbrisan Ustav, Ustavni zakoni, rezolucije parlamenta i kompletna zakonska regulativa. </p>
<p>Druga se politička dimenzija očituje u činjenici da je »nepravnim aktom« diktirano mjesto u sudskom postupku pred Haaškim sudom i osobama koje nisu stranke pred njim, a to su osumnjičenici, bjegunci, svjedoci.</p>
<p>Treća se politička dimenzija ogleda u suženom okviru »naputka« samo na bivše i sadašnje pripadnike HV-a i policije. To grubo narušava ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom, jer što ako se pred sudom nađe i osoba koja ne spada u tu kategoriju, prema Kontiću »zaštićenih« osoba? </p>
<p>Četvrto, eliminiraju se odredbe Statuta i Pravilnika Haaškog suda, a dijelom su i hrvatskog nacionalnog zakonodavstva, koje tu »razliku« uopće ne poznaju.</p>
<p>Sve su to razlozi zbog kojih je početna teza dr. Josipovića točna, pa je onda i relativna ljutnja na Sabor što je odlučivao o sasvim nepravnom aktu. Čini se da je u pravu Mato Arlović kad kaže da »je sasvim svejedno tko je o interpelaciji kako glasao, jer ta odluka nema nikakvoga učinka«. No, reakcija iz Haaga pokazuje da to i nije baš tako. »Sabor je donio nezakonitu odluku«, kaže glasnogovornica Hartmann. I ima »politički« pravo, jer se hrvatski parlament ovakvom odlukom svrstao među »dokaze« da Hrvatska ne surađuje s Tribunalom.</p>
<p>»Odluka je suprotna Ustavu, zakonima i međunarodnim obvezama Hrvatske i zato je, jer je riječ o sporu vrhova zakonodavne i izvršne vlasti, nužno zazvati autoritet Ustavnoga suda«, kaže Jakša Muljačić, šef Vladina ureda za odnose s Haagom.</p>
<p>»Ni struka ni savjest mi ne dopuštaju da ulogu Vladina pravnog savjetnika nastavim pod uvjetima koje diktira saborska odluka«, kaže Goran Mikuličić, Vladin odvjetnik u »slučaju Gotovina«.</p>
<p>To što Luka Mišetić, šef Gotovinina tima odvjetnika, tvrdi »da bi saborska odluka mogla pomoći da se utvrdi nenadležnost Haaškoga suda za optužnicu protiv Gotovine jer je akcija 'Oluja' završila prije datuma navedenog u aktu Carle del Ponte«, ima značenje mišljenja jednog građanina.</p>
<p>Luka Mišetić dobro zna da su stranke u »slučaju Gotovina« samo bjegunac i Carla del Ponte, koja je optužnicu podigla. Naime, rasprava nije otvorena pred Haaškim sudom, optuženik nije dostupan sudu već 28 mjeseci, a ni on i ostala trojica branitelja nemaju haašku licencu za zastupanje. Zašto? Zato što je njihov klijent u bijegu. </p>
<p>Goran Mikuličić upozorava da je saborska odluka napisana tako da bi bilo koja odluka Haaškog suda s kojom se Sabor ne slaže bila protiv izglasanog naputka. A to je izravno miješanje zakonodavne u sudsku vlast.</p>
<p>Ako se pokrene postupak pred Ustavnim sudom, to se sudište ne može oglasiti nenadležnim. Riječ je ipak o sporu vrha zakonodavne i vrha izvršne vlasti. Pa makar se akt zvao »Kontićevom interpelacijom«, što nije u popisu ustavnih ovlasti za raspravu o aktima državnih tijela.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Goran Granić odbija komentirati ostavku</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Potpredsjednik Vlade Goran Granić, koji je u petak dao ostavku na mjesto predsjednika Vladina savjeta za suradnju s Haaškim sudom, nije želio dalje obrazlagati razloge svoje ostavke. »Ionako je svi komentiraju. Nemam više ništa dodati«, izjavio je Granić u nedjelju u kratkom telefonskom razgovoru za Vjesnik.</p>
<p>Granić je dao ostavku, jer je Sabor u petak donio Zaključak kojim je obvezao Vladu da svim haaškim osumnjičenicima ili optuženicima, kao i njihovim braniteljima, osigura pravnu pomoć i pristup dokumentima potrebnim za obranu, a to se posebno odnosi na dokumente koji su već dostavljeni haaškom tužiteljstvu.</p>
<p>Bivši predsjednik Savjeta tvrdi da ga takav zaključak parlamenta dovodi u situaciju da krši zakon, ali dovodi u pitanje i odnose s Haagom i odgovornost hrvatske države. Zaključak koji je Sabor u petak izglasao rezultat je interpelacije o postupanju Vlade u slučaju umirovljenog generala Ante Gotovine, čiji odvjetnički tim dvije godine od Vlade traži da im se dostave dokumenti koje su Banski dvori, vezano uz taj slučaj, poslali Haagu. </p>
<p>Interpelaciju je pokrenuo potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić, a podržalo ju je 55 oporbenih zastupnika. </p>
<p>Kada je Kontić krajem svibnja podnio interpelaciju, Vlada je bila stava da dokumenti ne mogu biti dostavljeni odvjetnicima generala Gotovine, ali su Banski dvori bili spremni poštovati pravovaljanu odluku Ustavnog suda.</p>
<p>Naime, odvjetnici generala Gotovine tužili su Vladu još u rujnu 2001. godine, nakon što im je odbila dostaviti tražene dokumente, no prvostupanjska presuda odlučila je u korist odvjetnika. Slučaj je i dalje na sudu, jer drugostupanjski postupak nije završen. U Vladi se naglašavalo da se dokumenti ne mogu dostaviti sve dok se general Gotovina ne preda Haaškom sudu, jer do tada ni njegovi odvjetnici nemaju legitimitet zastupati ga, a i optuženikova prava i obveze počinju teći kad se pojavi u Haagu, jer se smatra da je tek tada »slučaj konzumiran«.</p>
<p>Joško Kontić je optužio Vladu da postupa prema dvostrukim kriterijima, jer su Banski dvori dostavili dokumente koje je tražio odvjetnički tim pokojnog generala Janka Bobetka, a to nije učinjeno u slučaju Gotovina. Kontić opovrgava i tezu da se optužnica može mijenjati samo pred sudom, kao dokaz navodeći da je dosad povučeno 16 haaških optužnica, među kojima je i ona protiv srpskog admirala Zeca, koji je optužen za granatiranje Dubrovnika.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Natječaj za trećeg GSM operatera nakon izbora</p>
<p>Natječaj za trećeg GSM operatera već je nekoliko puta najavljivan ove godine, no iznova se odgađa / Posljednju je odgodu objavila Tatjana Holjevac, pomoćnica ministra pomorstva, prometa i veza, napominjući da će novi rokovi ovisiti o skorašnjem osnivanju agencije za telekomunikacije i dovršetku izrade natječajne dokumentacije / Željko Debanić, predsjednik Vijeća za telekomunikacije, kaže da će Vijeće suvereno odlučivati o dodjeli spomenutih natječaja i da nema potrebe za odgađanjem</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – U sjeni afere zbog dodjele dozvole za drugu fiksnu telefonsku mrežu konzorciju Divan d. o. o. najavljeno je da će natječaj za trećeg GMS operatera mobilne telefonije u Hrvatskoj, unatoč tomu što ima više zainteresiranih kandidata, biti raspisan tek nakon parlamentarnih izbora.</p>
<p>Dakle, iako je natječaj za trećeg GSM operatera već nekoliko puta najavljivan tijekom ove godine, iznova se odgađa. Posljednju je odgodu ovih dana objavila Tatjana Holjevac, pomoćnica ministra pomorstva, prometa i veza, napominjući da će novi rokovi ovisiti o skorašnjem osnivanju agencije za telekomunikacije i dovršetku izrade natječajne dokumentacije.</p>
<p>Prema njenim riječima, odgoda natječaja za trećeg GSM operatera, kao i licencija za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS), nije problem, jer i u Europi i svijetu vlada zastoj u uvođenju UMTS tehnologije.</p>
<p>S druge strane Željko Debanić, predsjednik Vijeća za telekomunikacije, kaže da će Vijeće suvereno odlučivati o dodjeli spomenutih natječaja i da nema potrebe za njihovim odgađanjem. Dodao je da rad Vijeća, kojeg imenuje i razrješava Hrvatski sabor, ne treba stati zbog toga što je u petak raspušten četvrti saziv Sabora, odnosno što smo »pred izborima«. Članovi Vijeća imaju mandat do kraja ove godine.</p>
<p>Debanić kaže da liberalizirana telekomunikacijska tržišta brže rastu i razvijaju se, te pružaju korisnicima povoljnije usluge. Primjerice, u zemljama gdje se pojavi treći GSM operater dolazi do povećanja broja korisnika mobitela između 15 i 18 posto. </p>
<p>Broj korisnika mobitela u Hrvatskoj sve je veći. Prema posljednjim podacima, dva hrvatska operatera mobilne telefonije ukupno imaju više do 2,6 milijuna korisnika. Dakle, penetracija iznosi oko 57 posto. Broj korisnika mobitela, primjerice, u Sloveniji iznosi 72 posto, ali Slovenija već ima tri mobilna operatera. </p>
<p>Prema Debanićevim riječima, Vijeće za telekomunikacije nezavisni je državni regulator na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu. Glavi cilj Vijeća je omogućiti najpovoljniji izbor telekomunikacijskih usluga za krajnjeg korisnika. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU, kaže, takvo je tijelo neovisno o dnevnoj politici.</p>
<p>Prema novom Zakonu o telekomunikacijama, nedavno usvojenom u hitnoj saborskoj proceduri, ukidaju se dosadašnje Vijeće za telekomunikacije i Hrvatski zavod za telekomunikacije i imenuje se hrvatska agencija za telekomunikacije. </p>
<p>Međutim, u vladajućoj koaliciji nije bilo suglasnosti o predloženim imenima članovima nove agencije za telekomunikacije. Prijedlog novih članova buduće agencije navodno već više mjeseci leži u Vladinim ladicama, jer se koalicija navodno nije mogla složiti o imenima.</p>
<p>Zamjenica predsjednika Vijeća za telekomunikacije je Dina Šimunić, a članovi su Dinko Begušić, Darko Dvornik, Josip Kasum, Nikola Popović i Dubravko Sabolić. No, prema neslužbenim podacima, u budućoj agenciji za telekomunikacije bit će mjesta uglavnom za »nove ljude«. </p>
<p>Dok se ne završi stranačka križaljka za popunjavanje sedam mjesta u agenciji, državna je računica u vezi s daljnjom liberalizacijom domaćeg telekomunikacijskog tržišta opravdana iz najmanje dvaju razloga. Prvi je povećanje broja korisnika i usluga, a nije zanemariva ni financijska dobit od prodaje koncesije te naknade za korištenje novog frekvencijskog područja (DCS 1800). </p>
<p>Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u regiji koja nema izgrađenu mrežu DCS 1800 nego postojeći operateri (HTmobile i VIPnet) koriste područje 900.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Premijer je promjenjiva politička veličina, predsjednik Sabora temelj poretka</p>
<p>U slagalici triju vlasti parlament je, a onda i njegov šef, vrh vrhova / Ako se predsjednik Republike razboli ili je dugotrajno spriječen, mijenja ga predsjednik Sabora, a ako umre, opet ga mijenja predsjednik Sabora do izbora novog predsjednika Republike / Predsjedniku Sabora istječe mandat skupa s parlamentom / Premijer pak može odletjeti već nakon prvog glasanja o proračunu, da se o glasanju o povjerenju i ne govori </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Što je htio Zlatko Tomčić, još uvijek predsjednik makar i raspuštenog Sabora, tvrdnjom da bi trebalo proširiti ovlasti prvog čovjeka parlamenta? Kako se mogu proširiti ovlasti šefa Sabora ako se zna da je, prema Ustavu, baš parlament vrh vlasti u državi, tijelo koje opredmećuje vladavinu naroda kao nositelja svih vladajućih ovlasti? Ima rješenja, to je diktatura, ali na to valjda Tomčić nije mislio.</p>
<p>Jer, u slagalici triju vlasti, parlament je, a onda i njegov šef vrh vrhova. Predsjednik Republike? Ako se razboli mijenja ga predsjednik Sabora. Ako je dugotrajno spriječen, mijenja ga predsjednik Sabora. Ako umre, opet je predsjednik Sabora taj koji ga mijenja do izbora novoga. Osim u državnom protokolu, predsjednik Sabora je uvijek ispred predsjednika Republike.</p>
<p>Premijer? Bez obzira na predlagačku ulogu predsjednika, mandatara potvrđuje parlament i kad se pogleda u Ustav, predsjednik Sabora je redovito naveden ispred premijera. Dakle, važniji je. Predsjedniku Sabora istječe mandat skupa s parlamentom, premijer može odletjeti već nakon prvog glasanja o proračunu, da se o glasanju o povjerenju i ne govori. Dakle, premijer je promjenjiva politička veličina, predsjednik Sabora temelj poretka.</p>
<p>U brojnim tumačenjima svoje ideje Tomčić je javno, među ostalim, naveo i tvrdnju »da premijer može povlačiti poteze neovisno o mišljenju svojeg ministarskog sastava, a on može samo uz suglasnost zastupnika«. Točno je da premijer funkcionira samostalno bez obzira na ministre, ali svaki ga ministar može koštati mandatarske glave. No, šef Sabora uopće ne ovisi o ponašanju i odlukama zastupnika. Njegov mandat je neokrznut štogod da se izglasavalo u sabornici, pa čak i ako je stoput uzastopce saborski plenum bez kvoruma.</p>
<p>Dakle, šef Sabora, je samostalna figura koja djeluje na najširoj političkoj osnovici i koja sebi može, dobrim radom ili propustima, svejedno, priskrbiti samostalnu političku ocjenu. Ako je Tomčić nezadovoljan sobom na tom mjestu, fer je da to kaže. Prebaciti sve na »proširenje ovlasti predsjednika parlamenta« znači gurnuti Hrvatsku u još jednu reformu Ustava, znači skupo platiti pojedinačnu ambiciju, znači narušiti odnose triju vlasti.</p>
<p>Slabost Tomčićeva zahtjeva je, pravno, i u načinu na koji on stječe funkciju predsjednika parlamenta. Predsjednik Republike, osobno, je kandidat pred biračima. Premijera predlaže predsjednik Republike iz reda stranke ili koalicije koja je dobila većinu (u tom je detalju i srž parlamentarnog sustava, uvedenog nakon Tuđmanova polupredsjedništva).</p>
<p>Predsjednika Sabora bira pobjednička stranka na izborima (ili koalicija) iz reda onih političkih subjekata na čijoj je listi i kandidat. Dakle, predsjednik Sabora u parlamentarnom je sustavu zastupnik s predsjedničkim mandatom. I sve što se njegovih ovlasti tiče naslanja se na odnos većine i oporbe u Saboru. Sve izvan toga mijenjalo bi izborni učinak.</p>
<p>Naravno da Tomčić može biti nezadovoljan na kraju mandata. Nije uspio postići da se zastupnici ponašaju pristojno. Nije uspio nametnuti radnu disciplinu. Nije omogućio radnim tijelima da rade punim pogonom, kako bi skupi plenumi trajali kraće. Nije zaštitio saborsku govornicu od praznog brbljanja. Nije sačuvao aktualni sat nego ga je čak proširio na aktualno dopodne, dajući čak i minornim strankama da drže lekcije Vladi. Nije uspio spriječiti nastanak »saborskih stranaka« koje izbore nisu ni vidjele (11 stranaka je u 14 godina saborskoga staža djelovalo u sabornici bez pojavljivanja pred biračima).</p>
<p>A zbog toga mijenjati Ustav bilo bi smiješno i – skupo. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Skandal na kraju mandata</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Zašto se Sabor odlučio na samom kraju mandata upustiti u petljanje u osjetljivu materiju odnosa Hrvatske i Haaga? Zato što već četiri godine nema Tuđmana.</p>
<p>I prije, puno prije no što će Gotovina otići u bjegunstvo hrvatski je parlament imao na dnevnom redu odnose države i Međunarodnog suda u Haagu. Govorilo se danima, svađalo satima, a na kraju je bilo onako kako je to Tuđman tražio. U tom mandatu prethodnoga predsjednika optužnice su stizale, optužnice su se provodile. Istina, dokumentacija u neredu dostavljana je tribunalu i tužiteljstvu kako kad i kako god se na Tuđmana žestoko pritiskalo. Danas na ta vremena podsjeća samo Carla del Ponte, koja po nekom svom kriteriju uspješno odlazi u »prošlost« i tada skupljena iskustva svoja i svojih prethodnika pretvara u aktualnu ocjenu. Odatle i njezina newyorška i luxembourška ocjena »da Hrvati sa Sudom surađuju samo kad im se stavi nož pod grlo«.</p>
<p>Sabor je, samo da podsjetimo, ljetos dobio zahtjev Ivića Pašalića da se mijenja Ustavni zakon o suradnji Hrvatske i Haaga. Mjesecima se broji i razmak od dana kad je Joško Kontić prvi put podnio svoju interpelaciju. I onda, baš u trenutku raspuštanja, eto te Kontićeve točke na dnevnom redu, a da je dana mandata bilo, stigao bi i Pašalić na raspravu.</p>
<p>I što se sad događa? Stjepan Mesić, predsjednik Republike, poziva se na pravna pravila o tome tko jest, a tko nije stranka u postupku. Premijer Ivica Račan žali zbog saborske odluke, ali kaže da će je se Vlada pridržavati (?). Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić poriče da je riječ o lažnom domoljublju.</p>
<p>A nad svima njima - izbori.</p>
<p>Naravno da onda Kontić mrtav hladan, i neupućen, može pravnicima reći da se bave politikom, a ne pravom. Naravno da odvjetnici, besposličari u predmetu odbjegloga Gotovine tvrde da će im ta odluka pomoći u obrani. Naravno, da iz Haaga stižu prijetnje zbog nezakonitosti.</p>
<p>A Hrvatska? Bez svih tih službenih ili privatnih glava može, ali bez potvrde da surađuje s Tribunalom ne može. Baš to, bez čega ne može, ne dobiva, pa joj i »domaći izdajice« uništavaju i preostale sitne prilike.</p>
<p>Jer, nema nikoga tko bi sebe izjednačio s Hrvatskom, kao što je to Tuđman činio. Nije to zazivanje diktature. To je skromna tvrdnja da je država izjednačena s predizbornim očekivanjima. A to je onda diktatura stotina aspiranata na ono malo zastupničkih i ministarskih mandata.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Što je Tomčić htio reći</p>
<p>MILAN JELOVAC</p>
<p>Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić posljednjih je nekoliko dana u središtu medijske pozornosti. Dan nakon raspuštanja Sabora novine su objavile kako se, iako nema osobnih ambicija, zauzima za redefiniranje i jačanje pozicije predsjednika Sabora. »Prilikom uvođenja parlamentarnog sustava, koji je zamijenio polupredsjednički, i prilikom preraspodjele ovlasti između nositelja vlasti - predsjednika, Vlade i parlamenta - propustila se naći adekvatnija pozicija s adekvatnim ovlastima za predsjednika Sabora. On mora imati jače ovlasti kako bi mogao biti ravnopravan sugovornik s predsjednikom Vlade i države«, smatra Tomčić. Tu temu, objašnjava, nije otvarao ranije da bi izbjegao »bilo kakve spekulacije o nekakvoj osobnoj želji za jačanjem ovlasti«. »Kao što premijer ima izdvojenu poziciju u odnosu na ministre, upravo tako i predsjednik Sabora treba imati sličnu poziciju u parlamentu«, objasnio je predsjednik četvrtog raspuštenog saziva Sabora.</p>
<p>Tomčićeva glasna razmišljanja nisu, čini se, previše impresionirala čelne ljude u državi. »Ako je kolega Tomčić mislio da treba povećati zakonodavne ovlasti Sabora, o tome možemo razgovarati. Nadam se kako nije mislio da predsjednik Sabora treba preuzeti ovlasti koje prema Ustavu imaju predsjednik Republike i predsjednik Vlade. To bi bilo malo previše inovativno, čak i za Hrvatsku«, rekao je premijer Račan. Predsjednik Mesić, pak, primijetio je »kako bi mnogi htjeli biti na mjestu predsjednika države«. »Treba se samo kandidirati. Građani moraju dati ovlasti, a predsjednik Sabora samo je prvi među jednakima. On nema osobno nikakve ovlasti osim da rukovodi Saborom, ali samo kao prvi među jednakima«, rekao je.</p>
<p> Tomčićevo glasno razmišljanje kritizirao je i dio oporbenih stranaka, a politička javnost sumnjičava je prema širenju ovlasti čelnih ljudi vlasti. Uostalom, Ustav i načelo trodiobe vlasti, na kojem počivaju demokratski sustavi, pa tako i hrvatski, ne poznaju ono o čemu je govorio predsjednik HSS-a, koji je, uza sve, nedavno izjavio da mu je dosadila papirologija i kako jedva čeka da se toga oslobodi.</p>
<p>Zlatku Tomčiću nedavno je, bombastično su također javili mediji, anonimnim pismom »prijećeno smrću ako Sabor ne donese odluku o gospodarskom pojasu«. No tom u najmanju ruku uznemiravajućom viješću trebala bi se pozabaviti policija i sigurnosne službe.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tko je Račanu smjestio Divan</p>
<p>Koliko je u nacionalnom interesu da se trgovačkim obiteljima omogući zajednički odlazak na nedjeljnu misu i zajednički nedjeljni ručak? Sve ovisi o tome što smatrate važnijim - vrijeme za ručak ili mogućnost da si čovjek taj ručak priušti. Tu mogućnost daje mu plaća, ako je zaposlen</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Koalicijin mandat završava u operetnom prasku. Zabrana nedjeljnog trgovanja i odbjegli monopol Hrvatskih telekomunikacija dva su, toliko besmislena, slučaja pa je zapravo teško vjerovati da ih netko nije zločesto namjestio za oproštaj s vlašću na odlasku, tako da se što bolje osigura da se koalicija u ovom ili sličnom sastavu neće uskoro ponoviti.</p>
<p>Već su, zapravo, počela stizati pisma, što zaposlenima, što medijima. Jednima trgovci-poslodavci najavljuju otkaze ubuduće prekobrojnim radnicima, u drugima danas još zaposleni pitaju - zašto ste nam to smjestili?</p>
<p>Nije teško shvatiti: dan rada manje svakom shopping centru znači i nekoliko desetaka zaposlenih previše. Po zakonu, ne mogu se otpustiti sindikalci. U prijevodu to znači - ostaju oni koji su zakuhali priču (ili pomoću kojih je ona zakuhana). </p>
<p>Koliko je u nacionalnom interesu da se trgovačkim obiteljima omogući zajednički odlazak na nedjeljnu misu i zajednički nedjeljni ručak? Sve ovisi o tome što smatrate važnijim - vrijeme za ručak ili mogućnost da si čovjek taj ručak priušti. Tu mogućnost daje mu plaća, ako je zaposlen.</p>
<p>O svima ostalima kojima nitko neće zabraniti rad nedjeljom, jer je to nemoguće (liječnici, vatrogasci..., besmisleno je više nabrajati) i o činjenici da su oni saborskom odlukom - posve nepotrebno - gurnuti među obespravljene, već se previše govorilo. Njihove obitelji, naravno, ni ubuduće neće nedjelje provoditi zajedno, pa ni onda ako je netko u obitelji trgovac.</p>
<p>Zašto je, na kraju, nakon dugoga Vladina protivljenja ipak izglasan zakon o zabrani rada trgovina nedjeljom?</p>
<p>Jedini odgovor koji mi se nameće jest - zbog uspješnog lobiranja Ivice Todorića. Njegov (Agrokorov) Konzum ima, naime, dovoljno trgovina čija im kvadratura (manje od 200 četvornih metara) dopušta i rad svetkom. Takve trgovine, doduše, imaju i drugi (pravi) mali trgovci, ali njihova snaga zajedničkog lobiranja posve je zanemariva.</p>
<p>Teorija o koaliciji koja je zabranom rada nedjeljom kupila trgovačke glasove na budućim izborima, ili čak blagonaklonost Crkve u nedjeljnim propovijedima, čini mi se šupljom barem iz dva razloga: za zabranu rada nedjeljom nisu u Saboru glasali samo koalicijini zastupnici, a kupaca koji bi rado otišli u shopping nedjeljom kada imaju najviše vremena znatno je više od trgovaca. Oni, pak, koji su dosad vikende provodili u hipermarketima sigurno ni ubuduće neće nedjeljom puniti crkvene škrabice. To ih, naime, ne zanima.</p>
<p>Druga priča: Divan d.o.o. ušao je u veliki biznis na mala vrata u, za Vladu, najnepovoljnijem trenutku. Telekomunikacije su golem biznis. Oteti HT-u makar i dio monopola, investitorska je poslastica. Je li moguće da netko takav posao sklopi Vladi pred nosom, bez njezina znanja?</p>
<p>Moguće je, i posve je legalno, iako se to sada i nije baš tako dogodilo. Vlada je, naime, tvrdi predsjednik Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić, još od srpnja znala da postoji zahtjev druge kompanije. </p>
<p>Vlada bi, s obzirom na to da ima resornog ministra (Roland Žuvanić), trebala znati i da, za razliku od mobilnih radio-frekvencija, za »zemaljsku« telefoniju ne treba posebna koncesija, nego dozvola, jer nema opasnosti od »zagušenja na linijama«. Znači: tko hoće, a zadovoljava uvjete, neka plati i ruje, pa ako bude bolji od HT-a, isplatit će mu se, ne bude li - propast će. </p>
<p>Ono što je u cijeloj priči za Vladu neugodno njezina je posve nepripremljena reakcija. Jesu li trebali znati da će mediji napasti (u službi HT-a, ali i vlastite naklade)? Jesu. Jesu li od početka trebali imati pripremljen odgovor? Jesu, jer jasan je, poznat i jednostavan. Imaju li ga? Do kraja tjedna nismo ga čuli, a oštru premijerovu poruku (»Nećemo potpisati!«) Debanić smatra plodom »pogrešnih informacija«.</p>
<p>Ako jest tako, po logici se nameće pitanje: tko je i zašto prevario (»pogrešno informirao«) Ivicu Račana? Odgovor je još jasniji - netko komu je bilo stalo do neprimjerenog predizbornog ispada šefa vladajuće koalicije. Ako nije tako (što je također moguće), onda je u Vladi veća zbrka od one na koju smo se imali vremena naviknuti. </p>
<p>Ono što mene najviše uznemiruje, čak i više od Vladine »pogrešne informiranosti«, potpuni je izostanak reakcija inače nedavno probuđenih udruga za zaštitu potrošača. Za razliku od trgovaca, oni bi se trebali boriti za svoje pravo na nedjeljni shopping. Za razliku od HT-a, oni bi s veseljem trebali dočekati svaki pokušaj rušenja bilo čijeg monopola.</p>
<p>Zašto, zapravo, nitko dosad nije pitao što Hrvatima nudi Divan d.o.o.? Ili, možda još važnije, zašto su samo oni zatražili dozvolu?</p>
<p>Možda, baveći se tim pitanjima, dođemo i do odgovora zašto toliko malo hrvatskih građana uopće razmišlja o tome što im za budućnost nudi koja od političkih stranaka.</p>
<p>Dobra vijest (isključivo zbog happy enda): Kina, gdje je ovih dana boravila ministrica turizma Pave Župan-Rusković, u subotu je objavila da je Hrvatsku uvrstila među države kojima je »dopušteno primati kineske turiste«. Prošle je godine 16,6 milijuna Kineza provelo godišnje odmore u inozemstvu. Hrvatska i Mađarska trenutačno su navodno najtraženija odredišta. </p>
<p>Kineski turisti možda i putuju radi nedjeljnog shoppinga, telefoniraju kako im je najjeftinije, siti su politike.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nije samo politika skrojila riječku sudbinu</p>
<p>Pažljivijim promatračima teško će promaći »detalj« da se Rijeka već 10 godina kandidira za Mediteranske igre, a da u međuvremenu nije izgradila ni jedan sportski objekt. Zanimljiva je to zemlja koja silno voli sport i spremna je uložiti 200 milijuna eura u Mediteranske igre, no nije sposobna u trećem po veličini gradu u državi napraviti jedan zatvoreni bazen</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Nakon što je Rijeka i treći put uzastopce ostala bez organizacije Mediteranskih igara (MI), promatrači se najčešće pitaju na čemu je temeljen bezgraničan optimizam kojim su nas posljednjih mjeseci zasipali riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i njegovi suradnici. Uistinu, u javnosti je stvorena slika da je dobivanje MI 2009. godine samo pitanje tehnike i rutinskog glasovanja u Almeriji, dok je u stvarnosti Rijeka ispala već u prvom krugu glasovanja, dobivši samo 22 glasa.</p>
<p>Nemoguće se ovom prilikom ne prisjetiti Obersnelovog odgovora na jedno novinarsko pitanje u Barceloni, gdje je ljetos riječko izaslanstvo lobiralo tijekom Svjetskog plivačkog prvenstva. Na upit smatra li dvije propale kandidature Rijeke prednošću ili manom u ovoj kampanji, riječki je gradonačelnik rekao: »To ističem kao prednost, a ne kao manu. Prijašnje su kandidature bile istaknute onda kad Hrvatska, zbog rata i ostalih okolnosti, nije bila naročito popularna u mediteranskim zemljama. Sad je situacija bitno drukčija, a i naša upornost u kandidiranju pokazuje da te igre uistinu jako želimo«.</p>
<p>Iz današnje perspektive Obersnelova procjena popularnosti Hrvatske u sredozemnom bazenu (pa i šire) doima se potpuno promašenom, jer upravo su posljednjih tjedana eskalirali hrvatski problemi s ekološko-ribolovnim pojasom u Jadranskom moru, tj. sa Slovencima i Talijanima, s Haaškim sudom i Carlom del Ponte, slučajem Gotovina itd. Dakle, ako su to stvari koje odlučuju o domaćinstvu Mediteranskih igara, a iz gornjeg se Obersnelovog odgovora da iščitati da su vrlo važne, tada nije ni trebalo ići u Almeriju, jer politički rejting Hrvatske trenutačno nije blistav.</p>
<p>Politika, međutim, koliko god da je neizbježna i utjecajna u svim područjima života, nije jedina koja je skrojila sudbinu Rijeke u Almeriji. Riječani, a s njima i svi mi, živjeli su barem s još dvjema zabludama. Čak i u Almeriji riječko je izaslanstvo isticalo da je Rijeka imala najbolju kampanju, najbolji promotivni materijal i najbolju prezentaciju uoči glasovanja, kao da sve to nabrojano bitno utječe na cijelu priču. Važnu, prevažnu ulogu ima novac, tj. poslovni interes, a ni u tom segmentu Rijeka i Hrvatska ne mogu parirati najjačim sredozemnim zemljama. Posebno ne na način na koji to prezentira Rijeka. </p>
<p>Naime, pažljivijim promatračima teško će promaći »detalj« da se Rijeka već 10 godina kandidira za MI, a da u međuvremenu nije izgradila ni jedan sportski objekt! Hmm, zanimljiva je to zemlja koja silno voli sport i spremna je uložiti 200 milijuna eura u MI, no nije sposobna u trećem po veličini gradu u državi ni pokriti bazen u kojem, među ostalima, trenira i jedan od najboljih hrvatskih sportaša prošlog desetljeća, Miloš Milošević.</p>
<p>Najvažniji u ovakvim situacijama su, ipak, desetljećima građeni međudržavni odnosi i veze kojih se Hrvatska prelako odrekla lakovjerno se ograđujući od dijela svoje povijesti vezane uz Jugoslaviju. Split je 1979. godine organizirao vjerojatno najbolje Mediteranske igre dosad, no kako iskoristiti tu činjenicu u korist riječke kandidature kad smo prošlih desetak godina i s najviših mjesta u državnom vrhu slušali da Hrvatska (a onda valjda ni Hrvati) do 1991. godine uopće nije postojala? Kome onda pripisati zasluge za briljantne splitske igre?</p>
<p>Najpromašenija od svega je, međutim, u cijeloj priči teza o malim državama i njihovoj zloj sudbini. Male države su i Švicarska, Austrija, Belgija, Nizozemska, Danska..., no ne čini nam se da one zbog toga tavore u nekakvom getu u koji su ih smjestili »veliki i moćni«. Svatko tavori tamo gdje se sam smjestio. Predominacija Italije, Francuske i Španjolske u sredozemnoj regiji uistinu je ponekad iritirajuća (Italija ima čak osam glasova u Međunarodnom odboru Mediteranskih igara!), no nisu, primjerice, Talijani ti koji su svojedobno nagovorili Riječane da odustanu od kandidature za Igre 2001. u korist Tunisa. Napravio je to Antun Vrdoljak.</p>
<p>Ono što je, pak, obeshrabrujuće u fijasku treće riječke kandidature jest to da ni udruženim snagama Hrvatska trenutačno ne može napraviti bog-zna-što. U Almeriji su, tako, za istim stolom sjedili SDP-ovci Gordana Sobol i Vojko Obersnel s HDZ-ovcima Zlatkom Matešom i Antunom Vrdoljakom; usprkos repovima njegova neodlaska na Olimpijske igre u Brcelonu za isti stol s Vrdoljakom sjeo je i Miloš Milošević, a na istoj su se strani u Almeriji našli čak i Luciano Sušanj i Antun Vrdoljak, koji teško da se pozdravljaju na ulici. I udružena Hrvatska, eto, mora još mnogo učiti i raditi da bi bila prihvaćena u svojoj okolini...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Predizborna kampanja ili trgovina nadom građana</p>
<p>Nezdravo političko rivalstvo u predizbornoj kampanji odavno je počelo. Njegova dva osnovna uzroka su nesposobnost političkih stranaka da biračima ponude konkretne i respektabilne izborne programe i nerazvijena politička kultura sudionika kampanje. Stoga mnogi njeni sudionici pribjegavaju političkoj alkemiji, te ocrnjivanju i nijekanju svojih političkih protivnika / Politička konfekcija, lažni stručnjaci i vođe u predizbornoj kampanji podsjećaju na krojače koji kroje i šivaju, medijske oglašivače koji reklamiraju, te trgovce koji nam prodaju odjeću iste veličine, dezena i kroja za ljude različite visine, </p>
<p>debljine i ukusa. Licemjernost predizbornih obećanja nije uvijek dovoljna za uspjeh na izborima, pa se pribjegava i nijekanju političkih partnera</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>U predizbornoj kampanji u Hrvatskoj, kako se i očekivalo, sve je u znaku brige za narod koji sve više tone u siromaštvo, inferiornost i melankoliju. Bila urbana ili ruralna, sirotinja je svakome, ili gotovo svakome, teška.</p>
<p>Dio tih obespravljenih i poniženih ljudi nisu uvijek pripadali sloju siromašnih građana. Njihovo iskustvo propadanja i beznađa poklapa se s prošlim desetljećem lažnih obećanja i vladavine elita bahatih skorojevića o nadolazećem blagostanju i demokraciji za sve. </p>
<p>Od tada kao da ih je stigla kletva: »Dabogda imao, pa nemao«. Među onima koji su imali osnovna sredstva za život, a sada nemaju znatan je i dio srednjega društvenog sloja. </p>
<p>Nezdravo političko rivalstvo u predizbornoj kampanji odavno je počelo. Njegova dva osnovna uzroka su nesposobnost političkih stranaka da biračima ponude konkretne i respektabilne izborne programe i nerazvijena politička kultura sudionika predizborne kampanje. Stoga mnogi njeni sudionici pribjegavaju političkoj alkemiji, te ocrnjivanju i nijekanju svojih političkih protivnika. Ukratko ćemo ih razmotriti.</p>
<p>Većina sudionika političkih stranaka i lažnih stručnjaka u predizbornoj kampanji legitimiraju se kao iskusni cinički asocijalci uhljebljene partitokratske i tehnokratske provenijencije koji simuliraju rješenja za sve probleme hrvatskoga društva. Bez pretjerivanja, takav angažman možemo nazvati političkom alkemijom predizborne kampanje – potragom za »političkim kamenom mudracom«, kao jednim od osnovnih uzroka nerealnih predizbornih obećanja – velike disproporcije između mogućeg i stvarnog. </p>
<p>Zbog toga se takvi predizborni programi političkih stranaka ili stranačkih koalicija, bez obzira na njihovu političku orijentaciju, u praksi potvrđuju kao utopijski projekti.</p>
<p>Politička konfekcija, lažni stručnjaci i vođe u predizbornoj kampanji podsjećaju na krojače koji kroje i šivaju, medijske oglašivače koji reklamiraju, te trgovce koji nam prodaju odjeću iste veličine, dezena i kroja za ljude različite visine, debljine i ukusa.</p>
<p> Licemjernost predizbornih obećanja nije uvijek dovoljna za uspjeh na izborima, pa se pribjegava i nijekanju političkih partnera.</p>
<p>Političko suparništvo, prestiž i koaliranje među političkim strankama u Hrvatskoj najčešće je u funkciji osobnog i stranačkog probitka, a ne u funkciji općeg dobra.</p>
<p>Afirmiranjem sebe i neodoljivi nagon za ocrnjivanjem i nijekanjem političkih partnera obilježje je ne samo predizborne kampanje, nego i cijelog političkog načina djelovanja. Kao politički modus vivendi ono se iskazuje i kao otvoreni politički narcizam. Iza lažnih obećanja ekonomskoga blagostanja i političkih sloboda javlja se figura usamljenih ciničkih pojedinaca suočenih s neodgovornošću vlastitog Ja.</p>
<p>Zbog toga i nema konkretnih predizbornih programa, a još manje kreativne vizije rasta i razvoja društva: nema koncipiranja gospodarstva utemeljenog na znanju kao proizvodnoj snazi; nema pouzdanih analiza kako prevladati iznimno visoku vanjsku zaduženost; nema ozbiljnih programa za rješavanje nezaposlenosti; nema vjerodostojnih programa o povećanju životnog standarda građana, o reformi zdravstva, pravosuđa, školstva, o tome kako ostvariti osobnu i socijalnu sigurnost građana. </p>
<p>Ali zato svakodnevno imamo samohvalu pojedinih političkih stranaka koliko će same ili u koaliciji s drugima osvojiti zastupničkih mjesta u Saboru, što otkriva egoizam njihova partitokratskoga duha.</p>
<p>Uzrok i učinak svakog suparništva i prestiža, pa i političkoga, među ljudima često su toliko nepovezani i racionalno neproporcionalni da se, često, ne može razlikovati što je navodni predmet spora; njegov povod, uzrok ili posljedica. Tako i neznatni komični povodi mogu biti predmet ozbiljnih međustranačkih neslaganja, ocrnjivanja i nijekanja političkih partnera.</p>
<p>Je li to nagon za borbom, nagon za mržnjom, primarna potreba za neprijateljstvom, ili nešto četvrto? Što kaže povijest međustranačkog rivalstva u svijetu?</p>
<p>»U Indiji je (...)«, piše njemački filozof i sociolog Georg Simmel u svojoj knjizi »Kontrapunkti kulture«, »bilo ozbiljnih pobuna zbog svađe dviju stranaka koje jedna o drugoj nisu znale ništa drugo osim toga da su stranka desne i stranka lijeve ruke«. Pozivajući se na jednog engleskog povjesničara taj izvor navodi kako su se svojedobno dvije irske stranke u cijeloj zemlji bijesno sukobile zbog neslaganja o boji neke krave.</p>
<p>Jesu li u Hrvatskoj nesposobni i loši samo neki političari, ili je u političkoj kulturi zakazao, osim dijela usamljene i raspršene mase, i dio inteligencije i intelektualaca? </p>
<p>Hoće li Hrvatska, upravo mudrim politiziranjem aktualnih događaja, doživjeti strastveni povratak političkoj kulturi aktivnoga državljanina?</p>
<p>Pitanje predstojećih izbora u Hrvatskoj nije pitanje forme i pukih političkih promjena, nego ponajprije pitanje konkretnog sadržaja i biti, ne samo prevladavanja postojećih društvenih problema, nego i konkretnog osmišljavanja razvoja društva. Dosadašnji tijek predizborne kampanje ne ulijeva nadu da će tako i biti.</p>
<p>Stanje u svim tranzicijskim zemljama, pa i u Hrvatskoj, stanje je stalnog povećavanja socijalnih razlika, a društva s velikim socijalnim razlikama nikad nisu bila uspješna društva.</p>
<p>Koja politička stranka ili politička koalicija u Hrvatskoj nudi ozbiljan predizborni program koji barem načinje problem prevladavanja jaza između siromašnih i nezasluženo bogatih? Koja politička stranka ili politička koalicija u Hrvatskoj ima sažet, razumljiv i primjenljiv stranački politički program s prepoznatljivim smjernicama za javnost koji obvezuje izvršnu vlast?</p>
<p>Sve dosadašnje predizborne kampanje, kao uostalom i politika bez legitimiteta građana, bile su političke krojačnice ljudskih sudbina i trgovina na veliko nadom građana. Sudeći prema dosadašnjem tijeku i ova predizborna kampanja neće se razlikovati od prethodnih. </p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Prava politička promidžba mora biti nadmetanje pameti, a ne spretnosti da se druge u kampanji ocrni</p>
<p>Ne bira se samo zato da se vlast smijeni nego da se sagleda ono što jest i što nije učinjeno, te da se ona ponovno potvrdi ako nema bolje alternative. Ipak je zanimljivo ponašanje političara pred izbore. Ono često nalikuje na borbu nižih bića za prevlast u krdu / Čelnici stranaka u predizbornom nadmetanju ne ističu glavne probleme zemlje i način na koji ih žele riješiti. U cijeloj Europi je zbog globalizacije pitanje održavanje i porasta dosadašnje proizvodnje središnji problem čime se bave najbolji timovi gospodarstvenika. Mi se još bavimo sudom u Haagu, Slovenijom i Europskom unijom. Nigdje na vidiku ni kod jedne stranke tima stručnjaka</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Izbori su veoma važno vrijeme u životu svake demokratske države. Budući da je svaka vlast više ili manje podložna kvarenju i zabludama, jer se ljudi vlasti veoma brzo uzdignu i odvoje od naroda. Smatraju se posebno plemenitom kastom. </p>
<p>Do demokratskih izbora zastupnika, koji kontroliraju moć vlade, ljudi su morali podizati krvave bune da bi smijenili vlast. </p>
<p>Ne bira se samo zato da se vlast smijeni nego da se sagleda ono što jest i što nije učinjeno te da se ona ponovno potvrdi ako nema bolje alternative.</p>
<p> Ipak je zanimljivo ponašanje političara pred izbore. Ono često nalikuje na borbu nižih bića za prevlast u krdu. Koriste se maštovite parole i obećanja da se pokažu većim i moćnijim nego što jesu. Oni su, na primjer, sposobni da »pokrenu Hrvatsku, da joj daju novu snagu, jer je jedini vole ili je samo oni uvode u Europu«. </p>
<p> To su glavne parole koje izbacuju u medijski prostor glavni kandidati za naše narodne poglavare. Ne govore na čemu počiva njihova snaga. </p>
<p>Čut će se uvredljive ocjene o suparnicima tako da će izbornu arenu prekriti prašina pa će ubrzo nalikovati na prostor na kojem se bore rogati moćnici za prevlast nad krdom. </p>
<p>To je donekle i razumljivo, jer su stari Latini nazivali čovjeka »razumnom životinjom«. Ako se hoće nadići životinjsko u čovjeku onda je nužna upotreba razuma i duhovnih odlika koje iz njega proizlaze. </p>
<p>Već je naš ustavni zakon predvidio da na tom »bojnom polju« ne bude mnoštvo suparnika, kad je propisao da u Sabor mogu ući samo oni koji dobiju više od pet posto glasova. Taj se zakon izigrava sklapanjem predizbornih koalicija. </p>
<p>Na izbore bi smjele ići samo stalno udružene stranke, kao što slučaj s degolističkom koalicijom u Francuskoj. Tada bi mnoštvo strančica i njihovih gurua nestalo s političke pozornice sa svom prašinom i galamom koju dižu pa bi birači mogli razaznati što tko nudi i može ostvariti od tri ili četiri stranke kao što je to slučaj u cijeloj Europi. </p>
<p>To bi bila prva dužnost novoga Sabora. Izborni papirić je papirić razmišljanja. Ne može se pravo razmišljati o nečemu što nije jasno. Nestalo bi tada veoma brzo iz politike onih koji misle da politika služi halabuci i napuhivanju svoga lika. </p>
<p>Zbog toga mnogo glasača i ne želi izići na izbore jer im jednostavno nije ništa jasno. Tako, na primjer, jedan umišljeni čelnik jedne minorne strančice traži od malobrojnih pristaša u jednom malom dalmatinskom mjestu da mu, ako želi da ih pred izbore posjeti, osiguraju salu za predavanje, dvije tisuće eura honorara, dobar hotel, izvrsno jelo i da mu otkupe više stotina njegovih, dakako, »umnih knjiga«. </p>
<p>A njegovih pristaša je samo nekoliko desetaka. Čovjek jednostavno nema pojma gdje živi. Takvi političari traže koaliciju i s Nečastivim da bi »njegovo veličanstvo« bilo u aristokratskom bezbrižnom saborskom društvu. Izglasavanjem zabrane zajedničkog izlaska na izbore mnoštvo bi takvih nestalo sa političke pozornice u korist Hrvatske. </p>
<p>Čelnici stranaka u predizbornom nadmetanju ne ističu glavne probleme zemlje i način na koji ih žele riješiti. U cijeloj Europi je zbog globalizacije pitanje održavanje i porasta dosadašnje proizvodnje središnji problem kojim se bave najbolji timovi gospodarstvenika. </p>
<p>Mi se još bavimo sudom u Haagu, Slovenijom i Europskom unijom. Nigdje na vidiku ni kod jedne stranke tima stručnjaka, poput dr. Hartza i njegove »Agende 2010« kao i nacrta za oporbu tima bivšeg predsjednika Romana Herzoga u Njemačkoj, koji bi vladi i strankama pokazao put izlaska iz daljnjeg zaduživanja i odakle ćemo vratiti u iduće četiri godine jedanaest milijardi dolara. </p>
<p>Politika kao da ne vidi da za Europu nije glavni problem general Gotovina nego naše siromaštvo i utjecajna srpska politika koja ne dopušta nikome napuštanje srpske zone utjecaja i interesa. Velika Srbija nije otišla s Miloševićem u Haag. Hrvatska politika mora naći mogućnosti da se razvija, proizvodi uz Europu koja nas ne će i podalje od Srbije koja nas hoće. </p>
<p>A to nije lako. To je glavni problem naše politike. Ako netko sebi ne zna pomoći ni drugi mu u ovom nemilosrdnom svijetu neće pomoći. Slabići i nesposobni su osuđeni na nestanak. Hrvatska treba političare koji se više neće oslanjati na snažno grlo i oštre rogove nego na dobru, mudru i dalekovidnu glavu. Prava politička promidžba mora biti nadmetanje pameti, a ne spretnosti da se druge ocrni. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Koliko je uistinu zdrav taj »Hrvatski doručak«</p>
<p>»Hrvatski doručak« hvale je vrijedna inicijativa, ali kao neizbalansiran obrok upućuje javnosti ne baš idealnu poruku. Izbalansiran je sam jogurt, a doručku kao cjelini nedostaju proteini. Nekoliko žlica svježeg sira (ili sojine ljuskice) s jogurtom </p>
<p>i jabukom, uz dva-tri oraha ili badema, činilo bi idealan doručak. Tako mala, a bitna razlika; ponekad razlika između bolesti i zdravlja! / Amerikanci su disciplinirana nacija; kažu im da prestanu piti whiskey, i nacija pređe na pivo, kažu im da prestanu doručkovati prženu slaninu s jajima, i nacija pređe na žitne pahuljice, »idealnu« namirnicu iz baze piramide »zdrave prehrane«. Čemu ovdje navodnici, izraz rezerve? Stvar je u tome što je kod Amerikanaca istodobno s prelaskom na tu »zdravu prehranu« porastao broj i smrtnost od kardiovaskularnih oboljenja / Naš davno formirani organizam nije dobro prilagođen žitaricama! Da bi preradio žitarice, odnosno namirnice od žitarica, naš organizam luči veću količinu inzulina. Inzulin (osim toksičnosti) ima svojstvo da šećer u krvi, komu je svrha hraniti organizam, pretvara u zalihe, masno tkivo. Organizam ostaje bez goriva; čovjek je umoran, malaksao i - gladan. Pritom se i deblja!</p>
<p>LUDWIG BAUER</p>
<p>Najnovija inicijativa »Hrvatskog doručka« želi imati i funkciju promoviranja zdravog načina prehrane. Doista je zdravo da svatko doručkuje, a posebice da djeca započnu dan doručkom, umjesto alternativne Coca-Cole, ali o valjanosti odabranoga »Hrvatskog doručka« od palente, jogurta i jabuke - može se dvojiti.</p>
<p> Po svom sastavu takav se doručak nadovezuje na euforične izjave o valjanosti vegetarijanske prehrane koje smo imali prigodu slušati i čitati u povodu nedavnog dana vegetarijanstva, pa bi se pitanje o valjanosti »Hrvatskog doručka«, zapravo vegetarijanskog, moglo formulirati i ovako: Koliko je zdrava, odnedavno popularna, vegetarijanska prehrana? </p>
<p>Pitanju valja pristupiti trijezno - sine ira et studio - i bez euforije kojom se vegetarijanstvo najčešće zastupa. </p>
<p>Razlozi za vegetarijanstvo mogu se podijeliti u nekoliko skupina. Uglavnom, oni mogu biti socijalni, religiozni i etički. Kod socijalnih razloga ne možemo govoriti o izboru, pa, prema tome, ni o valjanosti izbora. Hrana biljnog podrijetla je jednostavno jeftinija! Kod religioznih razloga riječ je o apriornom odnosu prema prehrani, o dogmi, pa ni tu ne možemo raspravljati o izboru.</p>
<p> O izboru možemo govoriti kada je riječ o etičkim razlozima. Svakako je u principu grijeh ubiti živo biće i ne mogu bez osjećaja krivnje participirati u ubijanju ičega živog, životinje ili biljke. </p>
<p>Svjestan sam, međutim, i da čovjeku nije dano da živi od fotosinteze, poput većine biljaka (iznimka su, primjerice, biljke mesožderke) te da je ubijanje drugih živih bića za svaku životinjsku vrstu, kamo i mi spadamo, jedan od uvjeta opstanka. Čovjek jednostavno mora ubijati. Ekstremni su primjeri - potreba da se ubije bijesan pas, muha ce-ce, ili komarci koji prenose malariju.</p>
<p> »Da«, reći će pristaša vegetarijanstva kao etičkog izbora, »ali s kojim pravom ubijamo bezopasno tele ili odojka?« </p>
<p> Ipak, takvo je pitanje pogrešno postavljeno. Nije riječ o pravu, nego o nužnosti.</p>
<p>»Kakva nužnost«, suprotstavit će se vegetarijanac, »kada je vegetarijanstvo zdraviji izbor prehrane?«. U praksi to jednostavno nije uvijek točno.</p>
<p>Moderne teorije o prednostima prehrane biljnom hranom dobile su snažan impuls na temelju istraživanja koja su napravljena nakon Drugog svjetskog rata na preživjelima iz nacističkih logora. Uspostavilo se da su ljudi koji su se hranili niskokaloričnim obrocima od kupusa i repe u mnogim slučajevima ozdravili od kardiovaskularnih oboljenja, pa čak i dijabetesa. </p>
<p>Budući da ti ljudi ni izdaleka nisu bili u fizičkoj i uopće zdravstvenoj kondiciji kakvu bismo htjeli postići propagiranjem »Hrvatskog doručka«, može se zaključiti da nije tu bila riječ o posebnoj zdravstvenoj valjanosti rečene hrane, nego o tome da je debljina izvor tih bolesti koje su kod pothranjenih ljudi nestale.</p>
<p>Porast srčanožilnih oboljenja u dvadesetom stoljeću i porast smrtnosti od tih oboljenja ukazao je na neprijatelja suvremenog čovjeka - kolesterol. Znamo da se taloži u krvnim žilama, može ih začepiti i tako ubiti čovjeka. Neprijatelj broj jedan postao je kolesterol; unatoč činjenici da se od njega sastoje i obrambeni mehanizmi našeg tijela, kao i hormoni i mozak.</p>
<p> Kolesterola ima u svim namirnicama životinjskog podrijetla i zato je na njih bačena anatema. U najmoćnijoj zemlji u svijetu, SAD, postoji moćna Food and Drug Administration, uprava za hranu i lijekove, koja je sastavila »piramidu zdrave prehrane«. Bazu piramide predstavljaju žitarice, a vrh, dakle ono najmanje poželjno, meso. Grafički prikazi te piramide mogu se vidjeti po cijelom svijetu, pa i u hrvatskim liječničkim ordinacijama.</p>
<p>Amerikanci su disciplinirana nacija; kažu im da prestanu piti whiskey, i nacija pređe na pivo, kažu im da prestanu doručkovati prženu slaninu s jajima, i nacija pređe na žitne pahuljice, »idealnu« namirnicu iz baze piramide »zdrave prehrane«. </p>
<p>Čemu ovdje navodnici, izraz rezerve? Stvar je u tome što je kod Amerikanaca istodobno s prelaskom na tu »zdravu prehranu« porastao broj i smrtnost od kardiovaskularnih oboljenja. »Zdrava prehrana«, pretežito žitnim prerađevinama, »garantirano bez soli, šećera i kolesterola«, kako stoji na kutijama, učinila je Amerikance debljima nego ikad, uključujući i vegetarijance koji bez žitarica ne mogu, a i bolesnijima. </p>
<p>Danas je poznato da je debljina jednak zdravstveni rizik kao i pušenje. Tu više nije riječ samo o kardiovaskularnim bolestima, nego i o raku, dijabetesu... </p>
<p>Nameće se pitanje: Zašto je opće pripadnik naše civilizacije sklon debljanju? Odgovor je možda šokantan: Postanak civilizacije ovisan je o pogrešnoj prehrani!</p>
<p>U davnoj prošlosti skupljači, lovci i nomadi nisu bili u stanju stvoriti civilizaciju. Civilizacija je stvorena tek ondje gdje su ljudi počeli uzgajati žitarice; u Mezopotamiji, Egiptu, Indiji i Kini. Dogodilo se to relativno nedavno, u odnosu na naš razvoj. Čovjek današnjice je genetski oblikovan možda prije sto tisuća godina, a žitaricama se intenzivnije hrani oko pet tisuća godina. Naš davno formirani organizam nije dobro prilagođen žitaricama! </p>
<p>Da bi preradio žitarice, odnosno namirnice od žitarica, naš organizam luči veću količinu inzulina. Inzulin (osim toksičnosti) ima svojstvo da šećer u krvi, komu je svrha hraniti organizam, pretvara u zalihe, masno tkivo. Organizam ostaje bez goriva; čovjek je umoran, malaksao i - gladan. Pritom se i deblja! I što je više žitarica u hrani, to je više štetnog inzulina u tijelu.</p>
<p>Sve to znaju biokemičari, nutricionisti i liječnici, ali pobune protiv prehrane u kojoj sve više dominiraju žitarice samo su sporadične. Svi oni također znaju da bi svaki zdravo izbalansiran obrok morao imati pravilan odnos ugljikohidrata, masti i proteina, tako da 40 posto kalorija potječe od ugljikohidrata, 30 posto od masnoće i 30 posto od proteina.</p>
<p> Nije slučajno da takav balans postoji u mlijeku! Također se pouzdano zna da su poželjni i potrebni ugljikohidrati voće i lisnato povrće, masnoće - nezasićene, a od proteina riba, svježi sir, perad... </p>
<p>Zdravo izbalansiran obrok u tom smislu mogu gotovo sastaviti i vegetarijanci (svih potrebnih nutrijenata u biljnoj hrani jednostavno nema!).</p>
<p>Većina je kolesterola u nama endogenog podrijetla; sami ga stvaramo. Nepoželjni višak u tijelu ne mora potjecati od unesenoga kolesterola; čips ili pomfrit koji nemaju kolesterol u sebi stvaraju ga u organizmu. Prehrana bogata žitaricama, uključujući i kukuruz (iznimka je zob), podiže razinu drugih masnoća u krvi - triglicerida, a debljanjem posredno i kolesterola.</p>
<p>Ukratko, »Hrvatski doručak« hvale je vrijedna inicijativa, ali kao neizbalansiran obrok upućuje javnosti ne baš idealnu poruku. Izbalansiran je sam jogurt, a doručku kao cjelini nedostaju proteini. Nekoliko žlica svježeg sira (ili sojine ljuskice) s jogurtom i jabukom, uz dva-tri oraha ili badema, činilo bi idealan doručak. Tako mala, a bitna razlika; ponekad razlika između bolesti i zdravlja!</p>
<p>Autor je književnik; živi u Galgovu pod Okićem.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>POS i neboderi »pod povećalom«</p>
<p>Zagrepčani se o izgledu budućih stambenih naselja u Španskom i u Sesvetama mogu očitovati do 10. studenog, a o izgradnji nebodera u Savskoj i Vukovarskoj do 17. studenog</p>
<p>Zagrepčani već nekoliko dana imaju priliku razgledavati projektna rješenja novih stambenih naselja koja bi se uskoro trebala početi graditi u Španskom i na prilazu Sesvetama, te izgled triju nebodera koja bi trebala »krasiti« Vukovarsku i Savsku ulicu.</p>
<p>Javna rasprava o prijedlozima detaljnih planova uređenja tih dijelova Zagreba, naime, još traje. Ako ste s područja Sesveta, a želite vidjeti kakvo bi POS-ovo naselje trebalo izniknuti na području bivše farme svinja, do 10. studenog stignete posjetiti izložbeni prostor Muzeja Prigorka u Sesvetama. Javno izlaganje stručnih ljudi iz Zavoda za planiranje razvoja grada bit će, pak, 28. listopada u 18 sati u Plavoj dvorani područnog ureda gradske uprave.</p>
<p>Kako će izgledati također POS-ovo naselje s oko 1500 stanova na području bivše vojarne u Španskom, koja je već uklonjena, zainteresirani mogu saznati do 10. studenog u Područnom uredu gradske uprave Susedgrad, Sigetje 2. Na istom će se mjestu 29. listopada u 18 sati moći poslušati riječ stručnjaka.</p>
<p>Osim fizički, Zagrepčani sve informacije o Španskom mogu doznati i virtualno. Entuzijasti iz tog naselja sve su informacije i fotografije maketa planiranog naselja stavili, naime, na lokalnu internetsku stranicu www.spansko.net, koja postoji od 1997.</p>
<p>I dok se za izgled stambenih naselja većinom zanimaju budući stanari, odnosno sretnici s početka liste za kupnju POS-ovog stana, detaljni planovi koji omogućavaju Zdravku Mamiću i Josipu Kordiću da izgrade »twinse« uz buduću Sveučilišnu aleju kod Vukovarske, te Tomi Horvatinčiću da nastavi gradnju tornja kod Cibone, bit će vjerojatno pod boljim povećalom struke.</p>
<p>Koga zanima kako će izgledati »twinsi« visine 12 i 25 katova i njihova neposredna okolina, do 17. studenog može saznati u prostorijama Mjesne samouprave Staro Trnje u Trnjansku 128, dok će se javno izlaganje održati 4. studenoga u 18 sati. Istovremeno u područnom uredu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka, može se vidjeti i izgled Horvatinčićevog tornja, kojem se ovim planom dopušta visina od 21 kata. Javno izlaganje je na istoj adresi 5. studenog, u 18 sati.</p>
<p>Iako se očitovanja, prijedlozi i primjedbe na planove u Zavodu za planiranje, u Austrijskoj 18, primaju do dana zaključenja javnog uvida, malo je vjerojatno da će bilo koja »važnija« primjedba biti prihvaćena. I »obična« se i stručna javnost zadnjih nekoliko mjeseci, kada je na jedvite jade usvojen novi zagrebački GUP, nažalost, već navikla na to, da zadnju riječ imaju politički i poduzetnički moćnici. Stoga je ishod ovih »kozmetičkih« javnih rasprava, lako predvidjeti.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U ponudi i kauč od morske trave i vodenog zumbula</p>
<p>Neobični kreveti i ležaljke, inteligentno pokućstvo, izložbe Secesija u Hrvatskoj i Keramički tanjuri te neizbježno mjerenje biopotencijala, obilježili su ovogodišnji 30. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije - Ambienta 2003. Na sajmu je izlagalo 617 izlagača iz 32 zemlje.</p>
<p>U nedjelju, posljednjeg dana sajma, na ulaz u Zagrebački velesajam čekalo je mnoštvo ljudi. U subotu je sajam posjetilo 38.000 ljudi, a organizatori su najavili da u nedjelju očekuju dodatnih 10.000 posjetitelja. Najveće gužve stvarale su se poslije 13 sati kada su počinjali brojni popusti. </p>
<p>»U tjednu su sajam obilazili uglavnom poslovni ljudi, dok je vikend rezerviran za obitelji«, rekla nam je izlagačica Maja Mirt. Od brojnih razgovora s mogućim kupcima glas joj je potpuno otišao, požalila nam se, a i počela je mucati jer neprestano ponavlja jedno te isto. </p>
<p>»Nudim ležaljke od egzotičnog ratana koji raste u Kini, Indiji i Indoneziji«, pohvalio nam se Duško Pletikapa. Objasnio nam je da ljudi misle da je riječ o bambusu, no on se u te svrhe uopće ne koristi jer je šupalj i lako se lomi. Pletikapa je u ponudi izložio i kauče od morske trave i vodenog zumbula. </p>
<p>Posjetitelji su mogli obići i britanski pub. Ali samo obići, jer je Velesajam zabranio točenje piva.</p>
<p>Uz inteligentno pokućstvo kojim se upravlja putem kompjutora ili SMS-poruke, na Velesajmu su se, po 35 kuna, mogle kupiti i neobične krpice za automobil, na koje možete zalijepiti bilo što bez straha da će pasti pri vožnji. Na Ambienti su i djeca imala svojih pet minuta jer je za njih bilo izgrađeno igralište, a neprestane degustacije na izloženim kuhinjskim elementima bile su prilika vidjeti jesu li izlagači i dobri kuhari.</p>
<p>Od svakodnevnih nagrada umirovljenik Živko Čičak osvojio je garnituru blagovaonice, Marija Letec dobila je ležaj i sobu za mlade, Kata Mušoga ponijela je kući kuhinju, a dvije Suzane, Sučić i Artuković, obogatile su svoj stan sjedećom garniturom i novom rasvjetom.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bageri sve bliže, a Čačićevo ministarstvo ne odgovara</p>
<p>Susjedi se tuže na buku ali su zaustavili njezino daljnje mjerenje, jer smatraju da je namješteno/ Po novom GUP-u Karting centar spada u građevinsku zonu, za gradnju POS stanova</p>
<p>Mjerenje razine buke koje je na Karting centru Zagreb u Španskom napravila Služba za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, pokazalo je da buka ne prelazi dopuštenu granicu, barem ne u vrijeme treninga. Mjerenje su zatražili stanari Ulice Gustava Krkleca, ogorčeni zbog »stalne buke« s Karting centra, a ono je provedeno na osam mjesta: uz samu pistu, pored fasada najbližih stambenih objekata u Krklecovoj i na jednoj terasi.</p>
<p>Na vlasniku centra ostalo je da još ispita visinu buke pri najbučnijim uvjetima, za vrijeme pravih natjecanja. Zanimljivo je da su stanari, predvođeni predstavnikom zgrade sami zaustavili nastavak mjerenja. Prema izvješću, oni su tvrdili da je mjerenje namješteno, jer se provodi za vrijeme treninga, kada nema »one prave buke« koja njima smeta.</p>
<p>Prigovaranja stanara dozlogrdila su, pak, vlasniku Karting centra Željku Gredičaku. »Organizacija ionako rijetkih utrka ne isplati nam se, ali organizirali smo ih ipak, radi promocije sporta i naših vozača. Ali ako Zagrebu ne trebaju takve sportske manifestacije, onda ih nećemo ni imati«, izjavio je.</p>
<p>Odlučno je najavio da će zbog svojih susjeda zabraniti treninge i natjecanja motociklima koji spadaju u najbučnija vozila. »Održat ćemo samo još europsko ili svjetsko prvenstvo u supermotu, što ćemo biti dužni ako nam se već povjeri organizacija tih utrka«, dodao je. </p>
<p>Gredičak smatra kako je priča o buci prenapuhana, jer su daleko bučniji »noćni trkači«, koji na motociklima jure obližnjom Ljubljanskom avenijom. Osim sa stanarima, tvrdi kako ima problema i s Ministarstvom javnih radova, obnove i graditeljstva. Novi GUP, naime, pistu »vidi« kao buduću građevinsku zonu, u kojoj bi se trebali graditi POS-ovi stanovi.</p>
<p>Iako rušenje Karting centra nije predviđeno dok mu ne istekne koncesija, odnosno u narednih 12 godina, što je Gredičaku u telefonskom razgovoru potvrdila i pomoćnica ministra Alenka Košiša Čičin-Šain, on je još u srpnju zatražio i službeno očitovanje Ministarstva.</p>
<p>I dok su bageri već srušili vojarnu Prečko i opasno se približili samoj pisti, odgovor iz Ministarstva ne stiže, a vlasnik Karting centra i nekadašnji kartinški as trebao bi se, kaže, osloniti samo na nečiju riječ. »To je nedopustivo, jer ne radi se tu samo o Gredičaku, već i o 20 zaposlenika. Ministarstvo je kao institucija bilo dužno odgovoriti na dopis naše 'male' institucije«, smatra Gredičak. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Australac ne zna na kojem je kontinentu Hrvatska</p>
<p>Dvodnevni skup izviđača na Internetu JOTI 2003., u kojem je sudjelovalo oko 100.000 izviđača iz cijelog svijeta, održan je tijekom proteklog vikenda. Hrvatskih izviđača uključilo se 800, od čega 300 iz Zagreba, tvrdi Damir Donelli, starješina akcije u Savezu izviđača Zagreb,</p>
<p>»Ovo je jedina međunarodna izviđačka akcija koja se kod nas održava od 1997. godine. Njen je cilj druženje izviđača preko Interneta, te uspostava kontakata za buduće susrete i logorovanja «, kaže Donelli.</p>
<p>U prostorijama Saveza u Prilazu Gjure Deželića 74, tijekom vikenda na devet su kompjutora Internetom chatali izviđači od 10 do 18 godina. Stariji koji se nisu mogli odvojiti od istomišljenika na Internetu su, čak, »logorovali« u Savezu i preko noći. Dogovorene su posjete Makedoniji, Sloveniji i Srbiji.</p>
<p>Zanimljivo je da su katkada izviđači morali objašnjavati svojim sugovornicima i gdje je Hrvatska. Ivan iz Australije tako nije znao ni na kojem je kontinentu Hrvatska. S druge strane Česi su bili oduševljeni razgovorom s Hrvatima i obećavši da će doći na ljetovanje. I nakon akcije na adresi http://joti.scoutpark,net mogu se pronaći razne kontakt-adrese. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Obnavlja se vodovod u Aleji Bologne</p>
<p>U Gajnicama, kod križanja Aleje Bologne i Ulice Medpotoki, ovog vikenda su radnici Vodotehnike i njemačke tvrtke Brochier – specijalizirane za popravak cjevovoda – rekonstruirali šaht, kako bi pripremili sve za uvođenje novih vodovodnih instalacija. Zbog radova je jedna prometna traka u Ulici Medpotoki bila zatvorena za promet. U ponedjeljak, kada se očekuje završetak radova, promet će biti uobičajen.</p>
<p>Inače, u toj je Aleji cjevovod azbestno-cementnog tipa, kakav je u zemljama Europske unije zabranjen. Osim toga sve češći popravci vodovodnih cijevi po cijelom gradu, pokazuju da vodoopskrbnu mrežu Zagreba treba hitno sanirati, unatoč pozamašnom iznosu kojeg za to treba izdvojiti – oko 600 milijuna kuna.</p>
<p>Krpanja samo poskupljuju stvar, a ne riješe problem. Svakodnevno iz propusnog vodovoda, dužine 2400 kilometara, otječe oko 42 posto dragocjene vode, ne računajući dodatna puknuća. U posljednje vrijeme puknule su vodovodne cijevi u Stenjevcu, zatim u Kustošiji, a ovog vikenda i u Aleji Bologne.</p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kroz Ribnjak s orijentacijskim kartama </p>
<p>»Tata, tata, dotrčala sam prije tebe«, uzbuđeno je vikala petogodišnja djevojčica u nedjelju u parku Ribnjak i gledala simbolično osvojeno »zlatno« odličje u orijentacijskom trčanju za građane.</p>
<p>Na Ribnjaku se, naime, održalo treće Otvoreno prvenstvo Zagreba u orijentacijskom trčanju za Alpe Adria Kup. U službenom dijelu natjecanja sudjelovalo je dvjestotinjak natjecatelja i iz petnaestak hrvatskih klubova, nekoliko klubova iz Slovenije i Austrije te jedan natjecatelj iz Nizozemske.</p>
<p>Kroz park je na samo dva stupnja Celzijusa s roditeljima, djedama i bakama trčkaralo i osamdesetero djece do deset godina. Rumenih obraščića, uz smijeh i viku i s orijentacijskim mapama u rukama trudila su se da u što kraćem roku pretrče zadanu rutu i označe kontrolne točke. Šestogodišnjoj Niki Smolić najviše se svidjelo kada je strelicama označavala što je sve prošla od zadane rute. Dvogodišnjoj Luciji Blažan, koja je u prirodi »trčala« s tatom Markom, uz svjež zrak najviše je prijao sočni bombon koji je dobila za sportski duh.</p>
<p>Službeni dio natjecanja, osim u parku Ribnjak, održavao se i na Kaptolu i Opatovini. Cilj je organizatora, OK Vihor, što više popularizirati orijentacijsko trčanje i u njega uključiti učenike osnovnih i srednjih škola koji bi tako praktično vježbali naučeno na satu zemljopisa</p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nakon 16 godina novo ruho </p>
<p>Hrvatske željeznice počele su u rujnu s obnovom zgrada Glavnog i Zapadnog kolodvora te upravne zgrade u Mihanovićevoj, za što će se izdvojiti 18 milijuna kuna. </p>
<p> Koliko je obnova Glavnog kolodvora, sagrađenog 1892. godine bila doista nužna, putnici su se mogli uvjeriti već pri kratkoj šetnji uz objekt. Otpali komadi fasade i mramornih ploča, uništen krov i strop iz kojega vire daske zaista nisu prizor s kojom se putnici trebaju susresti po dolasku u grad. </p>
<p>Kako objekt, posljednji put obnovljen za Univerzijadu, ima najviši stupanj zaštite odnosno smatra se kulturnim dobrom, projekti sanacije izrađeni su u suradnji s Gradskom zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode. </p>
<p>Tijekom obnove koja će trajati osam mjeseci, na zgradi Glavnog kolodvora sredit će se krov, peronske nadstrešnice, terasa, ograda, popravit će se prozori, vrata, stolarija, temeljito urediti pročelje i skulpture na kojima će se obaviti i restauratorski radovi. </p>
<p>U drugoj fazi uredit će se prostor za prodaju karata i čekaonica za putnike a planira se u uvođenje mnogih sadržaja za putnike. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Počinju pripreme za izgradnju bazena</p>
<p>Velika Gorica treću godinu za redom sudjeluje u akciji »Gradovi i općine</p>
<p> – prijatelji djece«, u sklopu koje su djeca i mladi konstituirali svoje Gradsko vijeće. Na trećoj sjednici koja je održana u ponedjeljak, izabrano je novo vodstvo i usvojen Pravilnik o radu. Za predsjednicu je izabrana Melanija Vujnović, a za potpredsjednike Marko Miša i Katarina Beki. </p>
<p>Ovom prilikom djeca su postavljala pitanja gradonačelniku Ivanu Šukeru, pa se tako saznalo da se u gradu razmišlja o gradnji bazena jer će se naredne godine započeti s izradom projektne dokumentacije. Akcija će trajati cijeli tjedan, a u sklopu nje održat će se brojne radionice na temu prava djece, predstava za roditelje »Profesore, dajte dva« i predstavljanje brošure za srednjoškolce »Imaš pravo znati«. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>»Concorde« iz nebeskih visina odlazi u povijest</p>
<p>Zrakoplov je letio preko Atlantika brzinom od 2150 kilometara na sat, obično na visini od 18.000 metara, a od Pariza do New Yorka letjelo se tri sata / Troškovi su se nagomilavali, tehnički se neke stvari nisu mogle riješiti, a prednosti su se pokazale kao nedostatak</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Kad je u ožujku 1969. »concorde« krenuo na prvi let, sve svjetske novine bile su pune bombastičnih naslova o zrakoplovu koji će dotaknuti nebo. Prve impresije sretnika među uglednim ljudima koji su prvi su imali čast letjeti u superluksuznom zrakoplovu na visini od 18.000 metara od Europe do Amerike bile su zadivljujuće. Konstrukcija zrakoplova koji leti brzinom gotovo dva puta većom od brzine zvuka obećavao je vrtoglavu budućnost zračnoj industriji koja je uvijek željela raditi još brže i još luksuznije letjelice.</p>
<p>Trideset i četiri godine kasnije, »concorde« odlazi u povijest. Projekt nije uspio, posljednji let trebao bi biti isto tako pompozan kao i svi dosadašnji, ali poraz je tu. Čudovišna ptica širokih krila i elegantnih linija više neće povezivati New York s Londonom i Parizom.</p>
<p>Projekt su zajednički osmislili i ostvarili Francuzi i Britanci, tvrtke Aerospatiale i British Aerospace. Primijenjene su revolucionarne novosti moderne tehnologije, a konstruktori su obećavali spoj nevjerojatne sigurnosti, brzine i luksuza. I zaista je »concorde« sve to imao, ali su već prvi letovi ukazivali i na probleme. Bio je jako bučan, pogotovo kod polijetanja, i mnoge svjetske zračne luke su mu otkazale gostoprimstvo.</p>
<p>Zrakoplov je letio preko Atlantika brzinom od 2150 kilometara na sat, obično na visini od 18.000 metara. Od Pariza do New Yorka letjelo se tri sata. Karte su bile strašno skupe, pa su i biznismeni najčešće odustajali od korištenja svih pogodnosti koje je »concorde« nudio.</p>
<p>Ako ste letjeli za New York, u Parizu su vas smjestili u luksuzne salone gdje ste čekali let. Nije potrebno naglašavati da ste mogli konzumirati posebno birana jela i piti šampanjac. Njegovo veličanstvo, putnik uvijek je bio posebno tretiran kod letova »concordea«. Postojala je specijalna R klasa koja je pružala još veći komfor od tadašnje, uobičajene prve klase za putnike na modernim zrakoplovima. Putnici su sjedili po četvero u redu i svi oni koji su imali novca za R klasu mogli su, uz domaćicu zrakoplova, nakratko razgledati i futurističku kabinu pilota.</p>
<p>U zrakoplovu ste bili u rukama najvrsnijih pilota, koji su birani po posebnom ključu i morali su proći kompliciranu obuku. I to najbolji od najboljih. Jer nije šala dva puta tijekom jednog dana preletjeti Atlantik. A to je »concorde« radio.</p>
<p>Borba za putnike često i nije bila teška usprkos cijeni karte u jednom smjeru i do 5000 dolara. Bogati poslovni ljudi koji su uvijek u trci s vremenom rado su plaćali i te vrtoglave sume, a znatiželjnici su kabinu ovog zrakoplova mogli vidjeti samo u obliku makete na nekoj velikoj svjetskoj zrakoplovnoj izložbi.</p>
<p>Svašta se izmišljalo da ovaj atraktivni zrakoplov ostane u floti Air Francea i British Airwaysa. Bogati su mogli kombinirati »concorde« i vožnju Orient expressom ili su mogli letjeti nad cijelom Europom, time da je let trajao oko dva sata. </p>
<p>Problemi su počeli kada su računi pokazali da je usprkos visokim cijenama karata projekt upitan. Troškovi su se nagomilavali, tehnički se neke stvari nisu mogle riješiti, a prednosti su se pokazale kao nedostatak. Onda je došao i pad »concordea« 2000. godine i sve je krenulo po zlu. Blizu pariške zračne luke Charles de Gaulle pao je »concorde« 25. srpnja 2000. i tom je prilikom poginulo 109 putnika i članova posade i četvero ljudi na zemlji. Sumnja zbog čega je zrakoplov pao odmah nakon polijetanja bilo je bezbroj. Pilot Christian Marty obavijestio je toranj na zemlji da ima probleme, iz kabine se čulo da mehaničar kaže da je riječ o kvaru na motoru broj dva. Pilot je izdao naredbu da se pokrene postupak u slučaju zapaljenog motora i neposredno prije pada pilot je samo konstatirao: »Nema vremena, nema ...« </p>
<p>»Concord« je bio prizemljen, istraga je pokazala da su stručnjaci već prije ukazivali da motori ovih letjelica imaju 55 mana.</p>
<p>Već sljedeće godine Francuzi su objavili da imaju velike troškove i gubitke i već se dalo naslutiti da je cijeli projekt neizvjestan. Iako je »concorde« bio i francuski nacionalni ponos, velike svote novca koje su gubili ukazivale su da treba nešto hitno poduzeti. Britanci su se čvršće držali, ali su vremenom i oni postajali skeptični. Šesnaest letjelica koje su do tog vremena proizvedene i cijeli projekt koštali su 1334 milijuna funti. Niti jedna velika svjetska zrakoplovna kompanija nije bila zainteresirana kupiti takav zrakoplov.</p>
<p>Posljednje godine nisu bile naklonjene ovom očito futurističkom projektu. Entuzijazma je bilo sve manje i napokon je čudesna ptica zauvijek umirovljena. Iz nebeskih visina u - povijest.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Areni skinuta kravata</p>
<p>PULA, 19. listopada</p>
<p> - U nedjelju popodne Arena je opet bila ona 'stara' - bez najveće kravate na svijetu. Splitski alpinisti koji su je i postavili, skinuli su je u za samo jedno prijepodne dajući znatiželjnicima po traku platna za sjećanje na neobičnu umjetničku instalaciju koja će uskoro s dokumentacijom 'pokucati' na korice Guinnessove knjige rekorda. Što će, pak, biti s gotovo hektar crvenoga platna, tek će se odlučiti, ali pristiglo je mnogo zahtjeva.</p>
<p>Dan nakon spektakla ekipa udruge »Academia Cravatica« zasluženo se odmarala, a Puljani su samo žalili što cijeli podvig nije izveden usred sezone kada je Arena puna turista. Istodobno se javljaju i pitanja valja li s kravatom stati nakon Guinnessa ili bi vrijedilo poći i korak dalje - također u Areni (u kombinaciji s Brijunima) organizirati svjetski festival krvate, i to natjecateljski, s modnim revijama dizajnera i proizvođača kravata zemalja sudionica. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nina srcem zagrijala Pulu </p>
<p>PULA, 19. listopada</p>
<p> – Nina Badrić u subotu je u Puli, nakon sedam godina izbivanja iz grada što s prvim većim naletima bure polako ulazi u tradicionalnu jesensku depresiju, dala svoje srce. A i nekoliko stotina autograma... </p>
<p>Sudeći po tome, i Puljani su njoj uzvratili jednako. Jer, nakon dvoipolsatne svirke obogaćene soliranjima osobito »razigranog« gitarista Jure, u klubu Uljanik koji je kultni status stekao po koncertima rock i alternativne glazbe, iako vidno iscrpljena, potpisivala je papire, kazete, kutije cigareta, majice i sve ono što su joj promukli Puljani donijeli kako bi se sjećali koncerta što se, po reakcijama, a i po Nininom emotivnom nastupu ubraja među bolje ovosezonske pulske događaje. </p>
<p>Nakon dvostrukog bisa kojim je završilo predstavljanje njenog novog albuma »Ljubav«, ali i podsjećanje na sve stare hitove što ih je pjevala uza »zbor od tisućinjak ljudi« koliko ih je te večeri stalo u popunjeni Uljanik, Nina je Puljane uvela u nedjeljno »Čarobno jutro«, a po nasmijanom izrazu lica svako pitanje o tome kako je doživjela koncert činilo se suvišnim. No, nešto prije ponoći, kad je izlazila iz garderobe, smješak joj nije bio toliko širok, jer, sama je rekla, dodatno je bila uzbuđena unatoč gotovo cijelog života provedenog na pozornicama. </p>
<p>»Imala sam tremu. Mislim si, sedam godina me nema u ovom gradu, sviram u čistom rock klubu, ne mogu ni pretpostaviti kako će me publika primiti... Nakon druge pjesme sam molila da mi se ublaže reflektori u neku nježniju, crvenkastu boju, da se lakše opustim. No, publika me ponijela svojim glasnim odgovorom već nakon prve stvari, kad sam shvatila da znaju baš sve riječi, čemu se uistinu nisam nadala, zaboravila sam na sve«, kazala je Nina. </p>
<p>Na malom, intimnom Uljanikovom stageu nastao je, kako je Nina rekla, njezin prekrasan svijet u kojem nije bilo mjesta za razmišljanje o pokretima, izgledu ili čemu trećem – i emocije, i glas iz nje su izlazili spontano. </p>
<p>»Dala sam i sebe, i sve od sebe: to je bilo to! Onog trenutka kad nastup prestane biti razmjena emocija između mene i ljubitelja moje glazbe, onog trenutka kad ga počnem 'odrađivati' i prestanem davati ono svoje osobno, nestat će ta čarolija stvaranja predivnog svijeta za kojeg živim. Tad ću se sigurno, bez žaljenja, i povući«, rekla je Nina vozeći se u nedjelju popodne prema Zagrebu, još u šoku od prizora razbijenih automobila u prometnoj nesreći na istarskom ipsilonu koji su je »ispratili« iz Pule – grada kojeg će i ona zapamtiti po uspješnom povratku kojeg se pomalo i pribojavala. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Clooney u Škotskoj snima film vrijedan 19 milijuna funti</p>
<p>GLASGOW, 19. listopada</p>
<p> – George Clooney dolazi u Škotsku na snimanje holivudskog filma vrijednog 19 milijuna funti, javlja BBC ovih dana. </p>
<p>Nekadašnja zvijezda »Hitne službe« bit će koproducent filma »The Jacket«, s Adrianom Brodyjem i Keirom Knightley u glavnim ulogama, u režiji Johna Mayburyja. </p>
<p> Škotski ministar kulture Frank McAveety potvrdio je da će se snimanje odvijati na različitim lokacijama u Škotskoj od siječnja do ožujka 2004. godine.</p>
<p> Bivša psihijatrijska bolnica kraj grada Broxburna u Škotskoj jedna je od lokacija za snimanje filma koji govori o veteranu Zaljevskog rata Starksu (Adrian Brody), optuženom za ubojstvo kojeg se ne sjeća. Starksa šalju u psihijatrijsku bolnicu u SAD, gdje je stavljen pod nadzor Dr Beckera, koji se služi spravom za mučenje nazvanom »The Jacket«. </p>
<p> Brody je osvojio Oscara za naslovnu ulogu u hvaljenom filmu »Pijanist« Romana Polanskog, dok je Knightley glumila u filmovima »Bend it Like Beckham« i »Pirati s Kariba«.</p>
<p> Film će producirati tvrtka Georgea Clooneyja i Stevena Soderbergha Section Eight, u suradnji s Mandalay Pictures i njemačkom tvrtkom VIP Meidenfonds. </p>
<p> Clooney, koji se vinuo među zvijezde u američkoj seriji »Hitna služba«, hvaljen je za uloge u filmovima »Tko je ovdje lud?« i »Ocean's 11«. </p>
<p> Projekt su na zajedničkoj konferenciji za tisak u Glasgowu najavili britanski koproducent Peter McAleese, McAveety i predstavnici tvrtke Scottish Screen, te Ured za film grada Glasgowa.</p>
<p> McAleese je izjavio da su producenti razmatrali lokacije u Londonu, Walesu i Rumunjskoj, no »Škotska je zgrabila projekt za vrat i odlučila da će se snimati ovdje. Na kraju je to bila lagana odluka«. </p>
<p> McAveety je kazao kako je to »jednostavno fantastično za Škotsku, fantastično za one koji se bave filmskom industrijom u Škotskoj i fantastično za kinoposjetitelje. Ovaj film donosi mnoge pozitivne učinke - zaposlit će se velik broj škotske radne snage na snimanju, a koristi će imati i hoteli, trgovine i restorani na lokacijama gdje će se snimati. </p>
<p> Ipak, najvažnije je da će snimanje velikog holivudskog hita s poznatim holivudskim zvijezdama privući druge filmske tvrtke i uvjeriti ih da je Škotska izvrsno mjesto za snimanje na raznolikim i zanimljivim lokacijama«, rekao je McAveety. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>B.B. Kingu i Gyoergyju Ligetiju nagrada Polar za 2004. </p>
<p>STOCKHOLM, 19. listopada</p>
<p> – Američki majstor bluesa B.B. King i austrijski skladatelj mađarskog podrijetla Gyoergy Ligeti dobili su ovih dana međunarodnu glazbenu nagradu Polar za 2004. Švedske kraljevske glazbene akademije. </p>
<p>»Kralj blues gitare«, skladatelj i pjevač Riley B. King, poznatiji kao B.B. King, nagrađen je za »značajan doprinos bluesu« (čijih 100 godina SAD slavi ove godine), istaknula je akademija.</p>
<p> »Kingova potpuna predanost glazbi, velik broj snimljenih ploča i stalne turneje u više od pola stoljeća, učinili su od njega jednog od najistaknutijih blues glazbenika. B.B. King je pomagao u promicanju bluesa u svijetu i presudan je za razvoj suvremene popularne glazbe«, dodaje akademija.</p>
<p> Gyoergy Ligeti je nagrađen jer je »pomaknuo granice glazbeno zamislivog u doista osobnom stilu koji budi znatiželju i maštu«.</p>
<p> Ligeti je rođen 1923. u Transilvaniji (područje u Rumunjskoj u kojemu živi velik broj Mađara), a kada je 1956. izbila revolucija, iz Mađarske bježi u Beč. Veliko ime suvremene glazbe, Ligeti je 1967. dobio austrijsko državljanstvo.</p>
<p> B.B. King (78) i Gyoergy Ligeti (80) dobit će nagrade i ček od milijun švedskih kruna (110.000 eura) svaki, iz ruku švedskog kralja Karla XVI. Gustava 24. svibnja u Stockholmu.</p>
<p> B.B. King će 22. svibnja održati koncert u Konserthusetu, koncertnoj dvorani u švedskoj prijestolnici.</p>
<p> Nagradu Polar utemeljio je 1989. Stig Anderson (preminuo osam godina kasnije), nekadašnji član Švedske glazbene akademije i producent legendarne švedske skupine ABBA. Odlučio je darovati šest milijuna dolara za nagrađivanje laureata.</p>
<p> Lani je nagradu dobio američki pijanist i skladatelj Keith Jarrett.</p>
<p> Među prošlim dobitnicima su: Miriam Makeba, Joni Mitchell, Pierre Boulez, Mstislav Rostropovič, Elton John, Quincy Jones, Dizzy Gillespie, Paul McCartney, Ravi Shankar, Bruce Springsteen, Ray Charles, Bob Dylan i Isaac Stern. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Gwyneth Paltrow želi samo ozbiljne uloge</p>
<p>LONDON, 19. listopada</p>
<p> – Američka glumica Gwyneth Paltrow, dobitnica Oscara za »Zaljubljenog Shakespearea«, izjavila je kako je »izgubila nit« svoje glumačke karijere, ali da su joj smrt oca i nove uloge pomogle da je vrati. Kazala je kako se nada da će u budućnosti raditi manje ali da će joj uloge biti zahtjevnije, javlja BBC ovih dana.</p>
<p> »Provela sam svoje dvadesete radeći film za filmom. Ni sama ne znam koliko sam točno snimila filmova«, rekla je Paltrow.</p>
<p> Sad planira snimati više filmova poput najnovijeg - »Sylvia«, u kojem glumi tragično preminulu američku pjesnikinju Sylviu Plath. »Uzela sam stanku od godinu dana kada sam imala 29 godina i nekako sam izgubila užitak u radu. Nisam više znala zašto to uopće radim«, kazala je 31-godišnja Gwyneth Paltrow.</p>
<p> »Mislim i da je sva slava donekle ostavila loš okus«, dodala je glumica. Prije nego je počela izlaziti sa sadašnjim partnerom, pjevačem skupine Coldplay Chrisom Martinom, Paltrow je ljubovala s Benom Affleckom i Bradom Pittom.</p>
<p> Smrt njezina oca, redatelja Brucea Paltrowa, također ju je prisilila da razmisli o karijeri.</p>
<p> »Mislim da sada želim raditi stvari koje su vrijedne mojeg slobodnog vremena. Jer svi mi umiremo. Izvući nešto iz života i učiniti ga vrijednim nečega«, dodala je.</p>
<p> Uloga Sylvie Plath, američke pjesnikinje koja se udala za poznatog pjesnika Teda Hughesa i počinila samoubojstvo 1963. godine, rekla je Paltrow, bila je »doista ono zbog čega sam postala glumica«. »Mislim da me iskustvo te uloge stvarno promijenilo. Bilo je jako teško i uznemirujuće, ali sam toliko dobila da sam pomislila: zaista ne želim gubiti vrijeme radeći osrednje stvari«.</p>
<p> Gwyneth Paltrow rekla je kako ne planira raditi filmove poput romantične komedije »Ljubav je slijepa«, gdje je bila zamaskirana u debelu ženu. »Drago mi je zbog svega što sam radila jer je to sve dio mene i dio mog iskustva, ali sam promijenila način gledanja na stvari«, rekla je osviještena Gwyneth Paltrow. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Simon & Garfunkel nastupili zajedno s Everly Brothersima</p>
<p>MICHIGAN, 19. listopada</p>
<p> – Kultni folk-rock duo Simon & Garfunkel oduševio je svojim prvim povratničkim koncertom održanim u četvrtak u gradu Wilkes Barreu, u Pennsylvaniji, a potom i u Michiganu, gdje su svirali tijekom vikenda. Njihovo prvo okupljanje nakon 20-godišnje stanke Simon & Garfunkel iskoristili su i za povratničku turneju »Old Friends«, a kao posebni gosti na koncertima im nastupaju pioniri rock'n'rolla Everly Brothers. </p>
<p>»Art i ja smo naučili pjevati u duetu upravo slušajući albume Everly Brothersa. Obojica smo veliki obožavatelji njihove glazbe«, izjavio je oduševljeni Paul Simon nakon koncerta. </p>
<p>Veliki koncert je otvoren prikazivanjem video snimaka iz mladosti Simona i Garfunkela, a njihov repertoar tijekom dvoipolsatnog koncerta bio je sačinjen od njihovih najvećih hitova »Bridge Over Troubled Water«, »The Boxer«, »Homeward Bound«, »Mrs Robinson« ili nezaboravne »The Sound of Silence«. S druge strane, braća Don i Phil Every, koji zajedno imaju 130 godina, izveli su svoje klasike poput »Wake Up, Little Susie«, »Let It Be Me« i »All I Have To Do Is Dream«. </p>
<p>Baš poput Simona i Garfunkela i braća Everly su bila poznata po svom dugogodišnjem partnerstvu na sceni, te brojnim problemima s drogom i poslovnim svađama izvan nje. Vrhunac je bio za vrijeme zajedničkog nastupa 1973. godine, kad je Phil u jednom trenutku prestao svirati. Nakon toga je demolirao gitaru i napustio koncert. Poslije tog incidenta idućih desetak godina braća su se vidjela samo jedanput i to na očevom sprovodu kad su se pomirili i odlučili ponovno zasvirati. U londonskom Royal Albert Hallu su nastupili 1983. godine, a tri godine kasnije su primljeni u Rock and Roll Hall of Fame.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Sprovod za smijanje i plakanje</p>
<p>Ksenija Marinković-Ugrina uspjela je u hibridnom showu Roberta Raponje s pomakom u psihotična stanja izraziti misao vodilju komada / Željko Königsknecht vrsnim je komičarskim sredstvima paradoksalno pokazao da je veći glumac od predstave </p>
<p>U životu mnogo toga počinje s dobrim namjerama. Tako je spisateljica Slavica Tomčić, kako piše u kazališnoj knjižici, predstavom »Sjajni pogreb«, »samo željela na duhovit način progovoriti o temama kojih se svi plaše, s namjerom da naglasi apsurdnost nekih ljudskih postupaka kada je u pitanju smrt najbližih«.</p>
<p> Redatelj iz Pule Robert Raponja je pak zabilježio na istu temu: »Rad na uprizorenju 'Sjajnog pogreba' značio je biti u stalnom dosluhu s autoricom koja je glumcima osmišljavala i dopisivala lica, po mjeri njihove osobnosti. U ležernoj atmosferi svi smo bili ravnopravni sudionici u domišljanju duhovitosti u tekstom zadanim situacijama. Vjerujem da smo ostvarili neobičnu komediju, svojevrstan reality show, koji će publiku nasmijati, ali i zamisliti«.</p>
<p> Tako se i dogodilo. Jedan dio gledatelja su u prepunom »Kerempuhu«, koji je s Istarskim narodnim kazalište kooproducent predstave, u petak navečer, jedva dolazili do zraka od smijeha, dok su drugi bili tihi. Valjda su se ovi potonji zamislili, s obzirom da je tema vrlo morbidna, a imali su oko čega i misliti. Svatko tko je ikad pokopao bližnjega, mogao se prisjetiti svih onih mučnih pojedinosti koji pretpostavljaju sprovod - odlazak u pogrebno poduzeće, biranje lijesa, spremanje karmina, pronalaženje prikladne odjeće za ispraćaj i svih ostalih, navodnih apsurdnosti.</p>
<p> Mogli su se prisjetiti i tuge koja nema obrise krajnosti, kao smrt u raki nad kojom se zauvijek opraštamo s jednim dijelom i svoje prošlosti.</p>
<p>Dakle, u publici su bila dva tima - oni kojima je Tomčičin tekst dao dovoljno razloga da Smrt dožive s velom humora, te oni koji iz obrnuto proporcionalnih razloga istu prihvatili s mnogo empatije i sentimentalnog poistovjećivanja, što ih je spriječilo da puste i glas. </p>
<p>Slavica Tomčić, scenski preradivši dio svojih pripovijesti, željela je parodirati strašnu Smrt koja nam svima kuca na vrata i za to je dobila »sjajnog« partnera u estradizaciji sklonom Raponji. U toj »mračnoj« simbiozi nastao je hibrid showa, kojeg sada samo zbog pomodnosti svi zovu reality.</p>
<p>I autorica i redatelj, u dijelu na početku spomenutih planova, ostali su samo u pokušaju i dobrim željama crtajući zajedno s glumcima koordinate koje će »publici svih profila i generacija« približiti besmislenost ljudskih funebralnih, ukopnih, postupaka. U tome su im pomagale scenografkinja Dinka Jeričević koja je prenijela ugođaj zagrebačkog krematorija na scenu, te kostimografkinja Marinela Jeromela s modnom revijom crnine koja dobro pristaje uz lijes, dok je lakozaboravljivu glazbu skladao Alen Bjelinski. </p>
<p>Ksenija Marinković -Ugrina svoju nesuđenu glumicu Daru koja priređuje generalnu probu vlastitog pogreba, gradila kao ženu koja živi i preživljava svoje iluzije jer je duboko povjerovala u njih. Kao iskusna glumica uspjela je s pomakom u psihotična stanja izraziti misao vodilju komada i progutati gorku pilulu svoje nimalo zahvalne role. Željko Königsknecht kao shizofrenik Boris je svojim vrsnim komičarskim instrumentarijem, odličnim gegovima, gestama i grimasama, impostacijom tijela koje za čas stvaraju karaktere, paradoksalno djelovao kao »šmirant« jer je daleko veći glumac od predstave. Slavko Juraga (Slavko Vrazić) trudio se predočiti prodavača magle, da bi na kraju u njoj izgubio i niti svoje uloge. </p>
<p>Ambivalentni prijam »Sjajnog pogreba« je značajka po kojoj možemo pamtiti predstavu. Ipak s nostalgijom i suzama u očima prisjetimo se sjajnih i ulaštenih dramskih crnih komada (kakvih je bilo u »Kerempuhu«) koji su zbog svoje zanatske pismenosti i britkog i jasno usmjerenog humora, bili unisono prihvaćeni jer nisu ostavljali prazna mjesta lutajućoj percepciji. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zagreb pozdravio Vjekoslava Šuteja</p>
<p>Dugotrajan pljesak za novog šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije / Umjetničko vodstvo uglednog orkestra ponovno preuzeo domaći dirigent, iza kojega stoji bogata međunarodna karijera / Dinamički uravnotežena izvedba Beethovenove Pete simfonije</p>
<p>Već prvi snažan pljesak pri izlasku Vjekoslava Šuteja na pozornicu dvorane »Lisinski« u petak, u društvu gostujućih solista, bio je očigledno upućen dirigentu. Publika je već dan prije znala da je Šutej potpisao ugovor sa Zagrebačkom filharmonijom, da na tri godine preuzme mjesto šefa dirigenta. Da je to zapažanje bilo točno, potvrdio je na kraju večeri, poslije izvedbe Beethovenove Pete simfonije, dugotrajan gromovit pljesak upućen samom Šuteju i, od sada, njegovim filharmoničarima. Tako je umjetničko vodstvo uglednog hrvatskog orkestra ponovno preuzeo jedan domaći dirigent, iza kojega stoji više nego bogata međunarodna karijera.</p>
<p>Prva iskustva stekao je Šutej desetgodišnjom praksom prvog dirigenta Splitske opere, a iza toga odmah nadovezao tri godine rada glazbenog ravnatelja u venecijanskom Teatro Fenice. U istom razdoblju osnovao je i nov simfonijski orkestar u španjolskom gradu Sevilli, kojemu je šest godina bio ravnatelj i šef-dirigentom, a usporedno je pet godina, kao glazbeni ravnatelj, vodio Operu u američkome gradu Houstonu. </p>
<p>No, u to isto razdoblje pada i prijeloman uspjeh njegova debija, 1994. godine, u Bečkoj državnoj operi s kojom od tada stalno surađuje. Uz te angažmane gostuje u opernim kućama i na koncertima posvuda u svijetu, između ostalog u San Franciscu, veronskoj Areni, napuljskom kazalištu San Carlo, Berlinskoj državnoj operi, New Mexicu, Münchenu, Tokiju i drugdje.</p>
<p>Za predstojeće razdoblje ima dogovoren nastup s nizom predstava u Bečkoj državnoj i berlinskoj Njemačkoj operi, uz koncertna gostovanja u Italiji, Americi, Španjolskoj i drugdje. Pod njegovom dirigentskom palicom pjevali su najveći i najslavniji pjevači, poput Josea Carrerasa, Placida Dominga, Monserrat Caballe ili Neila Shicoffa.</p>
<p> Prošle godine imenovan je ravnateljem glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara. Ako se tome doda i Šutejev bogati diskografski opus u suradnji s uglednim tvrtkama Philips i Sony, zaokružuje se impozantni umjetnički profil novog šefa-dirigenta koji se posrećio Zagrebačkoj filharmoniji. Zagreb ga je takvog, punom Velikom dvoranom »Lisinski«, dostojno pozdravio.</p>
<p>Te večeri izvedena su dva remek-djela romantične odnosno klasične glazbe. U Brahmsovu dvostrukom koncertu za violinu i violončelo nastupili su gosti iz Italije. Violinist Paolo Ghidoni nije bio sretan izbor, s obzirom na neujednačenu svirku a i nametljivo, nesimpatično ponašanje za vrijeme izvedbe. Mnogo staloženije djelovao je violončelist Enrico Dindo koji svira na povijesnom glazbalu, naslijeđenom od svoga učitelja, pokojnog Antonija Janigra.</p>
<p> Orkestar i njegov novi šef-dirigent ostvarili su konciznu koncepciju Pete simfonije sudbine Ludwiga van Beethovena. Izvedba je pod Šutejevom dirigentskom palicom bila dinamički uravnotežena, s jakim proplamsajima skladateljeva, ali i dirigentova temperamenta – na opće zadovoljstvo slušateljstva.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Limuni protiv G8</p>
<p>Dokumentarni film »Samo limuni« Giacoma Verdea, što prikazuje demonstracije protiv G8 u Genovi 2001., bio je uvod u predavanje Antonia Caronie o »društvenim centrima« Italije, novim socijalnim pokretima političkog angažmana</p>
<p>Žestoka bitka demonstranata i policije u Genovi 2001., krvavi i brutalni prizori u kojima je policija bacala suzavac i tukla buntovnike što su protestirali protiv susreta osam najbogatijih zemalja svijeta – tema je izvanrednog dokumentarnog filma »Samo limuni« Giacoma Verdea, što je kao uvod u predavanje o novoj talijanskoj underground umjetničkoj sceni prof. Antonia Caronie, prikazan u petak na večer u net klubu »mama« u Zagrebu. </p>
<p>Verde i Caronia nakon Pule (vojarna »Karlo Rojc«) i Labina (Klub »Lamparna«) u Zagrebu su gostovali zahvaljujući voditelju umjetničke grupacije »Labin Art Express« Deanu Zahtili koji ih predstavlja u okviru umjetničkog programa »Danger«. Program osim predavanja i filma predstavlja i izložbu antiglobalističkih talijanskih strip crtača »Italian Graphics Underground«, u postavu nezavisnog kulturnog promotora Marca Teatra.</p>
<p> Verdeov film »Samo limuni«, čiji se naziv veže uz fenomen što su prosvjednici limunima ublažavali efekt suzavaca, ali i uz tekst Eugenia Montalea »I mi siromasi imamo svoj dio bogatstva, miris limuna...« – nadmašuje umjetničkom vrijednošću dokumentarni prikaz. Usporenim kretanjem kamere ili njezinim zaustavljanjem, snimanjem iz raznih rakursa kretanje policije i demonstranata na trgu Alimonda, gdje je na posljetku ubijen aktivist Carlo Guliani, autor je uspio predočiti svu nasilnost sukoba u kojem su stradali i liječnici i nezavisni novinari. </p>
<p>Verde je dokazao da su današnji protesti nalik brutalnim studentskim obračunima s vlastima iz 60-ih godina. Za razliku od službenih talijanskih medija koji »robuju pravilima komercijalnog izvještavanja«, Verdeova kamera je nemilosrdna, zadirući u samu srž policijske represije.</p>
<p> Na film se dovezao dvosatnim predavanjem prof. Antonio Caronia pojašnjavajući fenomen »društvenih centara« u Italiji, u kojima je izrasla nova generacija umjetnika (glazbenici, kazališne grupe, strip crtači, video i filmski djelatnici), koji nastoje povezati umjetničko djelovanje s političkim angažmanom. Lijeva je to, antigloblistička, anarho-punk i underground scena, čija se djelatnost dovezuje na sindikalne i socijalne pokrete. Kako ističe prof. Caronia, nedavni masovni protesti protiv rata u Iraku spontani su, nisu institucionalizirani i nerijetko im se prikuljučuje mnoštvo drugih ljudi. </p>
<p>Giacomo Verde (1956.) diplomirao je na umjetničkoj akademiji u Firenzi. Od 1973. bavi se kazalištem, a od 1983. videom, videoinstalacijama, nastupajući na mnogim festivalima i izložbama. Godine 1989. promovirao je nov oblik performasa »Tele-racconto« – vrstu tv-priče što spaja kazališni performance sa živim tv-snimkama. </p>
<p>Prof. Antonio Corona studirao je pak matematiku, logiku i lingvistiku. Bio je politički aktivist i vođa lijevo orijentiranih grupa. Bavi se istraživanjem naučne fantstike, stripova, digitalnih slika i telematskim mreža, novinar je »L'Uniita«, »La Reppublice«, »Pulpa«, »Cyberzone«, urednik je »Social Pressa«, a napisao je niz knjiga »The Mazes of Science Fiction«, »The Cyborg«, »The Virtual Body«.. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Završio zagrebački etno festival Nebo </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – U subotu, zadnjeg dana 2. Zagreb world music festivala Nebo, nastupio je Djivan Gasparyan, glazbenik nagrađen na world music sajmu Womex 2002. u Essenu gdje je primio nagradu za životno djelo. </p>
<p>U dvorani kazališta »Komedija« Gasparyan je, u pratnji dvaju sunarodnjaka Armenca, Armena Ghazaryana i Vazgena Makaryana, održao koncert posebnog ugođaja. On je inače virtuoz na duduku, armenskom tradicijskom glazbalu poznatom već 1500 godina, koje se koristi u narodnim pjesmama i plesovima. </p>
<p>Duduk ima posebno mekan, topao i melankoličan zvuk, a izrađen je od drveta marelice. U pet festivalskih dana u Zagrebu je nastupilo 10 inozemnih i domaćih sastava, koji su oduševili mnogobrojnu publiku. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Leo Nucci uzorni Rigoletto </p>
<p>Uprava Scale uspjela je osigurati dobar solistički sastav – osim Lea Nuccija zapaženi su bili i sopranistica Inva Mula, koja je dobila pljesak na otvorenoj sceni, i tenor Giuseppe Sabbatini</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Koja je opera Giuseppea Verdija najljepša – je li to »Traviata« ili »Trubadur«, »Nabucco« ili »Aida«, »Krabuljni ples« ili »Don Carlos« ili »Otello« ili neka druga. Mnogo je jednostavnije navesti da je možda najpopularniji »Rigoletto«, ponajviše zbog poznate i popularne tenorske arije. »Rigoletto« se u Scali davao tijekom 38 sezona, pa je jedno od najviše prikazivanih.</p>
<p> Za novo izdanje uprava Scale uspjela je osigurati dobar solistički sastav. Sopranistica iz Tirane Inva Mula, koja se zadnjih godina uvrstila među vodeće koloraturne soprane, već je pjevala u Scali, a prošlog je ljeta osvajala publiku na festivalu u veronskoj Areni u operama »Rigoletto« i »Traviata«. Ima lijepi glas i sigurne visine, pa je dobila pljesak na otvorenoj sceni nakon arije »Carlo Nome«.</p>
<p> Ulogu Vojvode od Mantove tumačio je vrlo uspješno ponajbolji talijanski lirski tenor Giuseppe Sabbatini. Na nekim repriznim predstavama tu je partiju interpretirao i mladi tenor Giuseppe Filiamotti. U mezzosopranskoj ulozi Maddalene slušali smo bugarsku mezzosopranisticu Marianu Penčevu, koja je česti gost u Scali. Naslovnu ulogu tumačio je tenor Leo Nucci. Tko prati njegovu međunarodnu aktivnost, tomu je dobro poznato da je još uvijek jedan od najvećih baritona, ako ne i najveći. Prošao je 60 godina, ali ne zna za odmor. Prije dvije godine Nucci je imao srčani udar, pa je morao prekinuti pjevanje dva mjeseca, a odmah nakon toga nastavio je s nastupima pjevajući gotovo bez odmora. Što je previše je previše, pa njegov glas na trenutke zvuči pomalo umorno, ali njegova savršena scenska interpretacija bolja je nego prijašnjih godina, pa se njegovo tumačenje naslovne uloge može smatrati uzornim.</p>
<p>U prethodnom izdanju te opere za pultom je bio glazbeni direktor i prvi dirigent Scale Riccardo Muti, koji je ovoga puta palicu prepustio mladom dirigentu Robertu Rizziju Brignoliju, koji se već afirmirao u Scali i prošle godine. Režiju je potpisao još za prethodno izdanje francuski umjetnik Gilbert Deflo, a sad ju je obnovila Lorenca Kantoni. </p>
<p>Predstave se izvode u nedavno novoizgrađenom Teatru Arcimboldi na krajnjem predgrađu Milana. To novo kazalište izgleda vrlo lijepo, ima 2500 mjesta i izvrsnu akustiku, što je vrlo važno. U tom će teatru Scala djelovati sve dok ne bude završena obnova stare zgrade na Trgu Scale. Predviđeno je da će obnovljeni teatar proraditi 7. 12. 2004. godine, ali u to malo tko vjeruje. Iskustvo nam kazuje da su izgradnje i obnove teatara trajale mnogo godina više nego što se planiralo. </p>
<p>Dragan Lisac</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Slikari putuju« u Kumrovcu </p>
<p>KUMROVEC, 19. listopada</p>
<p> – Jednodnevnom izložbom u nekadašnjoj rezidenciji Josipa Broza Tita u Kumrovcu, nizozemsko-njemački dvojac putujućih umjetnika: René Klarenbeek i Dagmar Drews, u subotu je završio projekt »Slikari putuju«. Deset tisuća izloženih, rukom pisanih poruka rezultat su dvogodišnjeg međunarodnog projekta, tijekom kojeg su umjetnici putovali državama nastalim nakon raspada Jugoslavije i bilježili kako ljudi žive i komentiraju događaje što su se zbili na tim prostorima.</p>
<p> U dva navrata, od kolovoza 2002., Klarembeek i Drews proputovali su kroz 30-ak mjesta u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori te Makedoniji, stvarajući u svakom gradu novu sliku na pokretnom panou, koja se sastoji od likovnog prikaza i određenih poruka o problematici mjesta u kojem borave. Intervjuirajuću lokalno stanovništvo, putujući dvojac je skupio bogatu kolekciju poruka s mislima ljudi iz svih krajeva koje su posjetili.</p>
<p> René Klarenbeek i Dagmar Drews, surađujući s nevladinim aktivistima, propituju probleme svijeta zahvaćenog ratom, a to je bio njihov prvi projekt na tlu Europe. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rubensove skice </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 19. listopada</p>
<p> – Velika izložba rijetkih radova flamanskog umjetnika iz 17. stoljeća Pietera Paula Rubensa (1577. – 1640.) otvorena je u Londonu. Izložba u Somerset Houseu uključuje skice, crteže i slike koje se nisu mogle vidjeti od umjetnikove smrti 1640. Skice se smatraju najboljim radovima toga flamanskog majstora, javlja BBC.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Kranjčar - Dinamov Harry Potter</p>
<p>Otkud ovakav nagli Dinamov bljesak? U posljednje je vrijeme zanimljivije bilo promatrati klijanje trave na samome terenu, negoli Dinamovu igru. Sada, dakle, ponovno možemo podignuti vjeđe i sa zanimanjem promatrati osvježeni repertoar maksimirskih nogometaša</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Hoćemo li od sada na Dinamovim utakmicama ponovno moći koncentraciju fokusirati na sâm - nogomet? U posljednje je vrijeme, kako smo nedavno i napomenuli, zanimljivije bilo promatrati klijanje trave na samome terenu, negoli Dinamovu igru. Sada, dakle, ponovno možemo podignuti vjeđe i sa zanimanjem promatrati osvježeni repertoar maksimirskih nogometaša. Nedavna utakmica protiv MTK-a u Budimpešti, gdje su »plavi« s (pre)mirnih 0-0 izborili plasman u 2. kolo Kupa Uefe, bila je doista teško probavljiva. A što se to dogodilo u međuvremenu, kako je Dinamo odjednom bljesnuo i zaigrao lepršav i dopadljiv nogomet? Kao da mu je u svlačionicu nakratko navratio i sâm Harry Potter sa svojim štapićem...</p>
<p> Maksimirski su se nogometaši, dakle, u subotu lagano poigrali s Varteksom na njegovome terenu, utrpavši mu dva pogotka za krajnjih 0-2.</p>
<p> – Dobro smo i prošli. Prema onome što se događalo na terenu, mi smo morali biti rezultatski »unakaženi«, govorio je Varteksov trener Miroslav Blažević neposredno nakon utakmice.</p>
<p> A upravo je, eto, Ćiro možda i glavni razlog golemoga zadovoljstva kakvo je zapljusnulo maksimirske »trudbenike«. Dinamov je dopredsjednik Zdravko Mamić euforično pljesnuo rukama, protrljao dlanove uz neizbrisivi smiješak i ubrzani, gotovo kaotični hod pred svlačionicama. Samo dan ranije je preko medija hrabro peckao svoje suparnike tvrdeći kako će »Dinamo pobijediti, jer ima bolje igrače i boljega trenera«. Bila je to javna »pljuska« Ćiri Blaževiću, koja je svoj nastavak, eto, dobila i kasnije na samome terenu.</p>
<p> Maksimirski trener Nikola Jurčević, međutim, tvrdi kako doista ne postoji neka velika tajna vezana za »transformaciju« Dinamove igre. Između Budimpešte i Varaždinu prošla su tek tri dana i doista je bilo zanimljivo čuti Jurčevićevo objašnjenje ovakvoga kvalitativnog zaokreta u igri njegove momčadi.</p>
<p> – Ma, nije to nikakva transformacija! U Budimpeštu smo došli s dva gola prednosti iz zagrebačke utakmice, pa smo igrali točno onoliko koliko nam je trebalo za prolaz dalje. Uostalom, već sam tada najavio posve drukčije lice naše momčadi u Varaždinu. U Mađarskoj se, osim toga, nismo niti previše trošili i igrači s imali neophodnu svježinu, naglasio je Jurčević.</p>
<p> Naravno, jasno je da maksimirski trener ima i te kakve zasluge za ova tri varaždinska boda. Faktor iznenađenja svakako je bio postavljanje kapetana Nike Kranjčara u vrh napada. A Kranjčar je na tome mjestu posljednji put igrao još za »vladavine« Ilije Lončarevića, odmah po izlasku iz juniorskoga staža. Dakle, pune dvije godine Dinamov kapetan nije igrao čistu špicu, već je uglavnom ordinirao u veznome redu, iza dvojice napadača. A ova je Jurčevićeva »transakcija« bila pun pogodak. Jer, gotovo je nevjerojatna lakoća kakvom se Kranjčar poigravao s protivničkim braničima. S nekoliko je driblinga, efektnih pirueta i sjajnih proigravanja zaslužio status najboljega igrača na utakmici i tek je sad istaknuo prvu ozbiljniju kandidaturu za mjesto u A reprezentaciji. Ali, ovakva njegova igra u Varaždinu ne bi smjela ostati izolirani primjer...</p>
<p> A Varaždinci? Očito je da su narušeni odnosi u svlačionici ostavili i te kakvoga traga i da je vrlo teško vratiti momčad u pobjednički ritam. No, sâm ih poraz protiv Zagrepčana i ne treba toliko deprimirati, s obzirom da je Dinamo u ovome trenutku doista za klasu bolja momčad od Varteksa.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pobjeda Talaje, poraz Abramović </p>
<p>LINZ</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Silvija Talaja startala je s pobjedom u kvalifikacijama za glavni WTA turnir u austrijskom Linzu. Talaja je u 1. kolu svladala Nijemicu Caroline Schneider 6-1,6-1. Druga naša tenisčica Ivana Abramović poražena je od Ukrajinke Julie Bejgelzimer 1-6, 0-6. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dokić spriječila belgijsko finale</p>
<p>ZÜRICH </p>
<p> – Belgijsko finale na 1.3 milijuna američkih dolara vrijednom WTA turniru u Zürichu spriječila je Jelena Dokić iz Srbije i Crne Gore. I dok se Justine Henin-Hardenne lako obračunala sa Ruskinjom Nadiom Petrovom, Dokić je nakon tri seta slomila otpor prve nositeljice Kim Clijsters.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Henin-Hardenne (2) – Petrova 6-4, 6-4, Dokić – Clijsters (1) 1-6, 6-3, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ferrero i Massu u finalu </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Španjolac Juan Carlos Ferrero je nakon polufinalne pobjede protiv Švicarca Rogera Federera na 2.45 milijuna eura vrijednom ATP turiniru iz »master« serije u Madridu osigurao prvo mjesto na ljestvici »za prvaka«. A u finalu ga očekuje najveće iznenađenje turnira Argentinac Nicolas Massu.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Ferrero – Federer (3) 6-4, 4-6, 6-4, Massu – El Aynaoui (15) 7-5 6-4.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bartoliu Lombardija, Bettiniu Svjetski kup </p>
<p>BERGAMO</p>
<p> – Talijanski biciklist Michele Bartoli osvojio je utrku Oko Lombardije, zadnju utrke Svjetskog kupa čiji je pobjednik njegov sunarodnjak Paolo Bettini. Bartoli je u sprintu pobijedio Talijana Angela Lopebosellia u zadnjim metrima 249 kilometara duge utrke. Paolo Bettini nije završio utrku, ali je već ranije osigurao pobjedu u Svjetskom kupu. </p>
<p> • Rezultati utrke: 1. Michele Bartoli (ITA/Fassa Bortolo) 249 km za 6 h 29:41.(prosjek: 38,190 km/h), 2. Angelo Lopeboselli (ITA) 02, 3. Dario Frigo (ITA) 1:31, 4. Beat Zberg (ŠVI) 1:47, 5. Miguel Angel Martin Perdiguero (ŠPA) 1:47, 6. Cdric Vasseur (FRA) 1:47, 7. Serhiy Honchar (UKR) 1:47, 8. Patrik Sinkewitz (NJEM) 1:47, 9. Guido Trentin (ITA) 1:47, 10. Michael Boogerd (NIZ) 1:47. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kuže pomogao Riječanima</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Samo pet minuta dijelilo je nogometaše Inkera u subotu od pobjede protiv Rijeke koja bi s obzirom na zgusnutost prvoligaških sastava na ljestvici Zaprešićane »zacementirala« na trećem mjestu Prve HNL. Zbog manjka koncentracije sastav Josipa Kužea propustio je trijumf u prvoj od pet domaćih dvoboja koji predstoje »keramičarima« do zimske stanke. </p>
<p>No, mora se priznati da je prema odnosu snaga na terenu bilo pitanje kada će gosti s Kantride ubaciti loptu u mrežu za izjednačenja. Kako je i sâm nakon utakmice rekao domaći trener, Inkerova igra u sredini terena praktički nije postojala, ali je Rijeka u prvome dijelu bila nemoćna zbog petorice igrača u vezi. No, u nastavku je strateg Zaprešićana napravio tri čudne zamjene kojima je zapravo olakšao posao Riječanima. Naime, uveo je čak tri napadača koji su često znali ostati iza lopte čime je stvorena još veća rupa u sredini terena. Čini nam se da bi Inker mnogo bolje prošao u slučaju pojačavanja i vezne linije, a za to su postojala rješenja (iskusni Mužek i mladi Skulić). Ipak, strateg Inkera je uknjižio bod kojeg je i tražio pa se s te strane može ustvrditi kako su »keramičari« ispunili zadani cilj, ali nam se čini kako će u predstojećim utakmicama imati dosta problema ako se ponovi subotnja razina igre.</p>
<p> Bilo kako bilo, pozicija »diva iz predgrađa« na ljestvici nije bitnije ugrožena (može ih preskočiti samo Kamen Ingrad koji će u ponedjeljak dočekati Osijek), jer su se ovaj put poklopili ostali rezultati, no u sljedećem kolu, kad će u Zaprešiću gostovati Osijek, Inker ima imperativ pobjede ako želi pobjeći pratiteljima i učvrstiti sadašnji plasman. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Cudicini poklonio pobjedu Arsenalu</p>
<p>Manchester United uspješan na gostovanju u Leedsu/ Barcelona opet doživjela poraz/ U Francuskoj Monaco spašavao bod protiv Auxerrea/ Juventus u Italiji ne posrće, no kriza iznova trese Inter/ Konačno pokleklnula i dosad nesavladiva obrana Stuttgarta</p>
<p>LONDON, 19. listopada</p>
<p> - Chelsea, najskuplja momčad engleske nogometne lige, tek se četiri dana šepurila na vrhu ljestvice. Naime, pobjeda u derbiju devetog kola protiv Chelsea 2-1 vratila je Arsenal na čelnu poziciju.</p>
<p>Za pobjedu Arsenala najveće zasluge ima vratar Cudicini, kojem je kroz ruke i noge prošao lagani centaršut Piresa u 74. minuti, a grešku Talijana je instiktivno iskoristio Thierry Henry pogotkom za pobjedu. Poslije eksplozivnog uvoda u utakmicu (pogoci Edua u 4. i Crespa u 7. minuti), Arsenal je ukupno bio bolja momčad, posebno u nastavku, kada Henry i Pires nisu iskoristili pet-šest prilika za pogodak.</p>
<p>Manchester United je rutinski okončao gostovanje u Leedsu (Keane je bio strijelac za pobjedu), dok je «susjed» City bio najraspucanija momčad tijekom vikenda - sa čak šest pogodaka Boltonu.</p>
<p>Jedina dva hrvatska nogometaša u ligi Boris Živković i Igor Bišćan ove subote su igrali jedan protiv drugog. Slavio je Živković i njegov Portsmouth, a jedini strijelac bio je Čeh Patrick Berger nekadašnji igrač Liverpoola. Igor Bišćan je odigrao slabo, uz zarađeni žuti karton.</p>
<p> • Rezultati devetog kola: Leeds - Manchester Utd. 0-1, Arsenal - Chelsea 2-1, Fulham - Wolverhampton 0-0, Portsmouth - Liverpool 1-0, Manchester City - Bolton 6-2. Middlesbrough - Newcastle 0-1.</p>
<p>Redoslijed: Arsenal 23 boda, Manchester Utd. 22, Chelsea 20, Manchester City, Fulham i Birmingham po 15... </p>
<p>Nogometaši Stuttgarta i Bayera ne posustaju. Iako su u devetom kolu gostovali, oba kluba se doma vraćaju s punim plijenom.</p>
<p>Stuttgart je elegantno okončao teško gostovanje u Bremenu pobijedivši 3-1 (strijelci Szabics, Kuranyi i Tiffert), a ostat će zabilježeno da je tek nakon 885. minuta prvi put ove godine u Bundesligi pala čelična obrana Stuttgarta s vratarom Timom Hildebrandom. Inače, Jurica Vranješ je za Stuttgart zaradio žuti karton.</p>
<p>Bayer je, pak, gurnuo Herthu u još veću provaliju. U uvjerljivoj 4-1 pobjedi udio je imao i hrvatski nogometaš Marko Babić strijelac posljednjeg pogotka za goste. Čak šest pogodaka postigla je dortmundska Borussija (po dva Ewerthon i Koller), dok je Bayern bio, baš suprotno raspoložen, kod druge Borussije. Završilo je bez pogodaka.</p>
<p> • Rezultati devetog kola: Borussia (M) - Bayern 0-0, Borussia (D) - Hannover 6-2, Werder - Stuttgart 1-3, Hertha - Bayer 1-4, Wolfsburg - Hansa 3-1, Koln - Freiburg 1-0, 1860 München - Eintracht 1-0.</p>
<p>Redoslijed: Bayer 22 boda, Stuttgart 21, Werder i Borussia (D) po 19, Bayern 18, Wolfsburg 15... S. K.</p>
<p> Bez obzira na kupovinu Ronaldinha ili optimističnu atmosferu uoči sezone, rezultati Barcelone već se mogu okarakterizirati kao dokaz krize.</p>
<p>Naime, i u sedmom kolu španjolskog prvenstva Barcelona je doživjela domaći poraz, od vodećeg Deportiva 0-2. Subotnji «krvnici» katalonskog kluba bili su Luque i Gonzalez Sergio.</p>
<p>Istim rezultatom madridski Real (Ronaldo i R. Carlos strijelci) se prošetao Vigom, dok je još jedan španjolski predstavnik u Ligi prvaka, Real Sociedad, iznenađujuće posrnuo kod Albacetea.</p>
<p> • Rezultati sedmog kola: Celta - Real Madrid 0-2, Barcelona - Deportivo 0-2, Albacete - Real Sociedad 3-1.</p>
<p>Redoslijed: Deportivo 18 bodova, Real Madrid i Valencia po 16, Osasuna 11, Villarreal 10, Betis, Real Sociedad, Sevilla i Barcelona po 9...</p>
<p> Nakon što je u petak Marseille posramljen u Strasbourgu (1-4) i ostale vodeće momčadi francuskog prvenstva nisu blistale u 10. kolu. Tek je svoje navijače raspoložio PSG visokom pobjedom 5-1 protiv Le Mansa (dva pogotka Paulete).</p>
<p>Monaco je s Auxerrom odigrao 1-1 (Pršo izašao u 75. minuti), a kod Monaca je ponovno zablistao Ludovic Giuly čiji je prekrasan pogodak desetak minuta prije kraja spasio Monacu barem bod. Isti rezultat zbio se na utakmici Lyona i Sochauxa, što je još jedan dokaz da Lyon uporno «kašljuca» u prvenstvu. Odlične rezultate ostvaruje Nantes, koji je ionako već dobio dovoljno epiteta ove sezone - za najlepršaviju igru u francuskom prvenstvu. </p>
<p> • Rezultati 10. kola: Monaco - Auxerre 1-1, Lyon - Sochaux 1-1, Lille - Ajaccio 0-0, Bordeaux - Toulouse 1-2, Montpellier - Guingamp 2-0, Bastia - Lens 3-1, Metz - nantes 1-3, PSG - Le Mans 5-1, Rennes - Nice 0-0.</p>
<p>Redoslijed: Monaco 23 boda, Marseille 21, PSG i Nantes po 19, Lyon 18, Strasbourg 17, Nice i Bastia po 16...</p>
<p> Savršeni stroj iz Torina nastavlja pobjeđivati gdje stigne. Iako je igrao bez Del Piera i Nedveda, iako je Trezeguet ušao tek u nastavku, Juventus je lakoćom odradio posao u Anconi. Iako končanih 3-2 ostavlja dozu dramatičnosti, sve je bilo gotovo nakon prvih 50. minuta kada je Juve vodio 3-0 (dva pogotka Miccolija i jedan Zambrotte). Igor Tudor nije bio niti na klupi.</p>
<p>Bivši trener Udinesea, Milana i Lazija Alberto Zaccheroni novi je trener Intera. Zaccheroni će na klupi milanskih »crno-plavih« zamijeniti Argentinca Hectora Cupera koji je dobio otkaz nakon skromnih 2-2 u subotnjem prvenstvenom dvoboju protiv Brescije.</p>
<p>Inter je doslovce iščupao bod u Bresciji, koja je vodila 2-0. Inter je pogocima Cruza (64.) i Vierija iz jedanaesterca (87.) izjednačio rezultat.</p>
<p>U Serie B Atalanta uvjerljivo drži prvo mjesto na ljestvici. U subotu je pobijedila na gostovanju Torino 1-0, a začudo strijelac nije bio hrvatski igrač Igor Budan, već Marcolini. No, zato je, kao strijelac, bio uspješan Saša Bjelanović čija je Genoa igrala 1-1 sa Pescarom.</p>
<p> • Rezultati 6. kola: Ancona - Juventus 2-3, Brescia - Inter 2-2.</p>
<p>Redoslijed: Juventus 16 bodova, Milan 13, Roma i Parma po 111, Lazio 10, Inter 9...</p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Scoonie Penn pokazuje premalo</p>
<p>Dok se na Ciboninoj klupi dva 18-godišnjaka, Omerhodžić i Krolo, mogu nadati »šundovljevoj«, odnosno nikakvoj minutaži, u momčadima iz SiCG uvijek iznenadi neki mladić. Hrvatska košarka već dvije godine govori o Roku Ukiću, dok njegovi vršnjaci već uvelike nose igru klubova istočnih nam susjeda</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP su porazom protiv Budućnosti neočekivano zaokružili crni vikend hrvatskih klubova u Goodyear ligi. Dok porazi Zagreba, Splita, pa i Zadra protiv Olimpije u Ljubljani i nisu tolika iznenađenja, to se ne može reći za uspjeh Budućnosti u Zagrebu, prvi u povijesti podgoričkog kluba. </p>
<p>Cibosi su tako poništili dobar start u regionalnom natjecanju i trenutno su na sredini tablice s omjerom 2-2. Nakon dobrih igara i pobjeda protiv Olimpije i Krke, Anzulovićeva momčad nije nastavila uzlaznu putanju. Na slabiju igru iz Beograda nadovezala se loša igra protiv Budućnosti. Neopterećeni i raspoloženi gosti iz Podgorice tricama su kaznili Cibonu u vlastitom dvorištu. Iako trener Dražen Anzulović nije previše toga zamjerio svojoj momčadi jer je »pristup bio pravi«, dojma smo da su cibosi ipak ušli opušteno u utakmicu. To je bilo dovoljno vanjskim igračima Budućnosti za »namještanje ruke«, pa su do poluvremena ubacili osam trica iz 17 pokušaja. </p>
<p>Cibona nikako nije uspjela nametnuti prepoznatljivu igru. Točnije, kroz četiri ovosezonske utakmice još se nije isprofilirala igra hrvatskog doprvaka. Amerikanac Scoonie Penn, koji je ove godine doveden u »toranj« kako bi organizirao igru cibosa, u četiri utakmice pokazao je apsolutno premalo. Penn se drži na 15-ak poena po utakmici, što nije loš prosjek, ali u koloni asistencija ima tek tri dodavanja po utakmici. Od četiri utakmice, Penn je na dvije mentalno bio izvan igre. U prvoj protiv Olimpije jer je debitirao za Cibonu, a u Beogradu jer je igrao protiv dojučerašnjih suigrača iz Zvezde. Ostaje činjenica da Penn na utakmicama uopće ne radi posao za koji ga u Ciboni dobro plaćaju, a to je razigravanje momčadi. Anzulović je kazao kako je ovaj tjedan razgovarao s Pennom i objasnio mu kakvu ulogu očekuje od njega. Posljedice tog razgovora nisu bile vidljive na terenu, a vremena je sve manje jer za dva tjedna dolaze ozbiljniji klubovi Eurolige. </p>
<p>Slaven Rimac, za kojeg je evidentno da nije u punoj formi, imao je loš šut protiv Budućnosti (5-14), ali je zato imao šest asistencija i ponovno rješavao situacije na isteku napada. Za razliku od dvoboja protiv Crvene zvezde, ovog puta postojala je »unutarnja« igra, cibosi su od 88 poena, čak 52 ubacili iz reketa, zahvaljujući Žižiću, borbenom Mamiću i efikasnom Krasiću. Anzulovića može zabrinuti reakcija Golemca koji je, najvjerojatnije ljut zbog male minutaže, namjerno napravio peti prekršaj, samo da što prije izađe s terena. Josip Sesar pričekat će, pak, na novi početak u Ciboni. U subotu je bio u sastavu, ali ga Anzulović nije stavljao u igru. Nakon utakmice, Cibonin strateg po običaju nije htio govoriti o imenima, ali je kazao kako su se neki igrači »skrivali i nisu htjeli preuzeti odgovornost«. </p>
<p>I za kraj, priča o mladim igračima. Dok se na Ciboninoj klupi dva 18-godišnjaka, Omerhodžić i Krolo, mogu nadati »šundovljevoj«, odnosno nikakvoj minutaži, u momčadima iz SiCG uvijek iznenadi neki mladić. Hrvatska košarka već dvije godine govori o Roku Ukiću, dok njegovi vršnjaci već uvelike nose igru klubova istočnih nam susjeda. Tako je 19-godišnji Podgoričanin Ivan Koljević zadivio s nekoliko vrhunskih poteza u dvorani Dražena Petrovića. Luka Bogdanović, 18-godišnjak u redovima Crvene zvezde, odigrao je sjajno protiv Cibone, iako je, kako kažu beogradski novinari »već i morao nešto pokazati u trećoj sezoni što igra«. Može li se uopće zamisliti da hrvatski treneri forsiraju nekog 18-godišnjaka u seniorskoj momčadi? Svaki nastup bio bi pod povećalom, svaka greška odmah bi povukla lavinu kritika. Dok se drugi slobodno igraju i razvijaju igrački potencijal. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Planinićevih šest koševa Raptorsima </p>
<p>BRIDGEPORT, 19. listopada</p>
<p> – Novi hrvatski košarkaš u NBA ligi Zoran Planinić je u 82-76 pobjedi svojih New Jersey Netsa u predsezonskoj pripremnoj utakmici protiv Toronto Raptorsa sudjelovao sa šest koševa (šut iz igre 2-5, slobodna bacanja 2-2) uz dvije asistencije. Utakmica je odigrana u u Bridgeportu, a Planinić je startao u početnoj petorci i odigrao 26 minuta.</p>
<p>Hrvatski veteran u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu, Toni Kukoč, nije ulazio u igru u 98-91 pobjedi njegovih Milwaukee Bucksa protiv Chicago Bullsa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zasad bez promjena</p>
<p>Omjer pobjeda i poraza (2-2) možda je realan s obzirom na kvalitetu momčadi, ali se dogodio nesklad u svlačionici, koji je nakon raspada u Širokom Brijegu izašao van poput duha iz boce</p>
<p>SPLIT, 19. listopada</p>
<p> – Krah košarkaša Splita CO na gostovanju kod Širokog Hercegtiska (70-94) zvoni na uzbunu u taboru žutih. Aktualni prvaci Hrvatske ne igraju ni blizu očekivane razine, a neshvatljive slabosti, koje su kulminirale u trećoj četvrtini, potjerali su s tribina dvorane u Pecari dva ključna čelnika žutih, Dina Rađu i Velimira Perasovića. Nisu izdržali gledati mučenje svoje momčadi koja je za deset minuta trećeg razdoblja postigla samo dva (?!) poena. </p>
<p>Sam početak u regionalnoj ligi daleko je od nadanja. Omjer pobjeda i poraza (2-2) možda je realan s obzirom na kvalitetu momčadi, ali se dogodio nesklad u svlačionici, koji je nakon raspada u Širokom Brijegu izašao van poput duha iz boce. Razmimoilaženja u taboru Splićana mogla su se razabrati i po izjavama nakon utakmice. Najtalentiraniji splitski igrač Roko Ukić je rekao:</p>
<p>– Nužne su što hitnije drastične promjene. Ovako će dalje teško ići.</p>
<p>Trener Predrag Kruščić dodao je, pak:</p>
<p>– Oni koji su prije dvije-tri godine promovirani »u strašne igrače« očito to još nisu. Još ne znaju ni za koji klub igraju. Nisu naučeni na veliku odgovornost.</p>
<p>Slijede teške utakmice protiv Cibone, Krke, i Crvene zvezde i trebat će mnogo truda da se žuti izvuku iz blata u koje polako tonu. Na potezu nisu samo treneri i igrači, nego i uprava. Demonstrativnim odlaskom s tribina nisu oprane ruke od vlastitog dijela krivice. U nedjelju je, tako, održan hitan sastanak čelnika kluba. Zasad je odlučeno kako neće biti velikih rezova u momčadi, točnije, promjene trenera. Vrijeme će pokazati ispravnost takve odluke. Možda će sljedeći uspjesi promijeniti ozračje na Gripama. No, ne bude li pomaka, među žutima se mogu očekivati promjene.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Izdanje kakvo ne služi na čast hrvatskom prvaku</p>
<p>Malo su si zagrebaši zakomplicirali život. Pa će sad trebati zapeti protiv sljedećeg suparnika. A mađarski doprvak, Pick nije bezazlena momčad. Daleko ozbiljnija od grčkog Filipposa</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Gostovanje u Veriji, kod grčkog prvaka Filipposa, nije dobro prošlo za rukometaše Zagreba. U dvoboju 2. kola skupine E zagrebaši su izgubili u Veriji 27-28 (10-15), a to trebaju zahvaliti više svojem lošem izdanju negoli grčkom umijeću.</p>
<p>Uoči putovanja u Veriju, Zagrebov je trener Lino Červar upozoravao koliko će biti bitno da obrana bude ona prava, čvrsta. A to nije bila. Jer da je bila, onda vremešni Aleksandar Tučkin, koji će uskoro proslaviti ulazak u peto desetljeće, ne bi bio, sa osam pogodaka, najefikasniji igrač utakmice.</p>
<p>Grci su dali najviše što su mogli. Lackoviću su dali »flaster«, izgarali su u obrani i ušli su u utakmicu kao da im je posljednja. Za razliku od zagrebaša. Oni su loše su otvorili utakmicu i dok su se snašli, uhvatili zraka i povezali konce, trebali su loviti grčku prednost. Ulovili su je, poveli, ali su, na kraju balade, opet prosuli prednost i izgubili utakmicu. Loša obrana, loša šuterska večer Zagrebovih strijelaca, bez previše ideja u napadu... Ruku na srce, bolje nije moglo ni ispasti, bez obzira na Grke.</p>
<p>U cijeloj je priči važno, ako Zagreb želi dalje u Ligi prvaka, da takvih izdanja bude što manje. Bodovi koje je Zagreb, objektivno, mogao donijeti iz Verije bili bi Zagrebu veliki impuls uoči gostovanja u Szegedu sljedećeg vikenda. Malo su si zagrebaši zakomplicirali život. Pa će sad trebati zapeti protiv sljedećeg suparnika. A mađarski doprvak, Pick nije bezazlena momčad. Daleko ozbiljnija od grčkog Filipposa.</p>
<p> • Rezultati 2. kola; skupina A: Lemgo (Njem) – Conversano (Ita) 41-22;</p>
<p>skupina B: Magdeburg (Njem) – Hafnarfjördur (Isl) 34-26, Barcelona (Špa) – Vardar (Mak) 41-19; redoslijed: Barcelona i Magdeburg po 4 boda, Hafnarfjördur i Vardar 0;</p>
<p>skupina C: Ankara (Tur) – Kolding (Dan) 27-27;</p>
<p>skupina D: Čehovski Medvedi (Rus) – Ademar Leon (Špa) 30-28, Hard (Aut) – Montpellier (Fra) 18-27; redoslijed: Montpellier 4 boda, Ademar Leon 2, Čehovski medvedi 2, Hard 0;</p>
<p>skupina E: Sandefjord (Nor) – Pick Szeged (Mađ) 26-24, Filipos Verias (Grč) – ZAGREB 28-27; redoslijed: Zagreb (+6) 2 boda, Szeged (+3) 2, Verias (-4) 2, Sandefjord (-5) 2;</p>
<p>skupina F: Flensburg (Njem) – Povaska Bistrica (Slk) 37-30, Celje Pivovarna Laško (Slo) – Redbergslids (Šve) 29-22; redoslijed: Celje i Flensburg po 4 boda, Redbergslids i Bistrica 0;</p>
<p>skupina G: Skjern (Dan) – Bosna (BiH) 30-20, Fotex Veszprem (Mađ) – Kielce (Polj) 31-24; redoslijed: Fotex 4 boda, Skjern 3, Kielce 1, Bosna 0;</p>
<p>skupina H: Chambery (Fra) – Banik Karvina (Češ) 34-26.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Šahistice izgubile od Švedske</p>
<p>PLOVDIV</p>
<p> – U 7. kolu Europskog ekipnog prvenstva ženska šahovska reprezentacija Hrvatske pretrpjela je težak poraz protiv objektivno dosta slabije Švedske. Izgubili smo s 0-2, iako su Šveđanke nastupile bez svoje druge igračice.</p>
<p>Mirjana Medić i Vlasta Maček su igrale slabo i zasluženo su poražene. Mirjani je to prvi poraz nakon šest remija, a Vlasta je iz bolje pozicije potonula u drugi uzastopni poraz. U derbiju kola Rusija je pobijedila Poljsku s 2-0 i samo je čudo može spriječiti u osvajanju zlatne medalje. </p>
<p> • Rezultati 7. kola: HRVATSKA - ŠVEDSKA 0-2 (Medić -Agrest 0-1, Maček - Andersson 0-1)</p>
<p> • Redoslijed dva kola prije kraja: Rusija 12 bodva, Ukrajina, Armenija, Poljska i Engleska 10, Njemačka, Rumunjska i Litva 9, Gruzija, Bugarska , Srbija i Crna Gora, Francuska i Španjolska 8, Azerbejdžan, Švedska i Grčka po 7 bodova itd. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Španjolci uvjerljivi protiv Hrvatske</p>
<p>PLOVDIV</p>
<p> – U 7. kolu Europskog momčadskog prvenstva šahovska reprezentacija Hrvatske pretrpjela je visok 1-3 poraz od Španjolske, treće momčadi s europske rang-liste. Naši su velemajstori dobro počeli meč, ali su loše završili. Lijepim taktičkim udarom Hrvoje Stević nas je doveo u vodstvo, ali su svi ostali izgubili. Zdenko Kožul je igrao vrlo riskantno protiv Alekseja Širova, oslabio je kralja i Širov je dobio u napadu. Ni Ognjen Cvitan se nije uspio obraniti pred žestokim napadom Vallejo Ponsa, koji je u središnjici žrtvovao dva pješaka za opasan napad. Bili su to prvi porazi Kožula i Cvitana u Plovdivu. Velemajstor Robert Zelčić nije na pravi način obilježio vrijedan jubilej, stotu službenu utakmicu za državnu reprezentaciju. </p>
<p>Nakon slabe igre u završnici izgubio je od Miguela Illescasa. Ovim porazom znatno smo pokvarili plasman i sad smo u sredini ljestvice sa šest bodova. U derbiju kola Rusija je pobijedila Poljsku s 2,5-1,5 i praktično osigurala zlatnu medalju. Srebru su najbliži Izraelci nakon minimalne pobjede nad Azerbejdžanom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Umro Alija Izetbegović</p>
<p>SARAJEVO, 19. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Alija Izetbegović (78), bivši predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, umro je u nedjelju u Kliničkom centru Sveučilišta u Sarajevu. Smrt je nastupila kao posljedica teških srčanih smetnji, koje su dodatno pogoršane ozljedama što ih je Izetbegović zadobio prilikom pada u svom domu 10. rujna ove godine, kada je slomio četiri rebra.</p>
<p>Izetbegović je tada hospitaliziran, a unatoč naporima liječničkoga konzilija, na čijem čelu je bio ravnatelj Kliničkog centra Ismet Gavrankapetanović, došlo je do posttraumatskih komplikacija i od sredine rujna Izetbegovićevo zdravstveno stanje bilo je kritično.</p>
<p>Početkom listopada, nakon kratkotrajnog poboljšanja, Izetbegović je s Traumatološke prebačen na Kliniku za bolesti srca, gdje je skrb o njegovu zdravlju preuzela ekipa vodećih bosanskohercegovačkih kardiologa. Ipak, sredinom prošloga tjedna pojavili su se novi znaci srčane insuficijencije praćeni otežanim disanjem.</p>
<p>Kako je priopćio liječnički konzilij, Izetbegović je umro u nedjelju u 14 sati i 25 minuta. Vijest o smrti počasnoga predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) objavili su svi vodeći elektronički mediji u BiH. Federalna Televizija (FTV) prekinula je program i emitirala izvanrednu emisiju vijesti, a neke privatne TV-postaje u Sarajevu počele su emitirati poseban program posvećen uspomeni na bivšega bošnjačkoga lidera. </p>
<p>Izetbegović je rođen 8. kolovoza 1925. godine. U komunističkoj Jugoslaviji dva puta je osuđen zbog navodnog islamskog fundamentalizma, a na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran je za prvog predsjednika tada sedmeročlanog Predsjedništva BiH. Iz aktivnog političkog života povukao se u listopadu 2001. godine, obrazlažući to narušenim zdravljem.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Obećanja o suradnji i prosvjedi obilježavaju Bushevu azijsku turneju </p>
<p>Mješavina pozitivnih i negativnih raspoloženja prati ekspresnu turneju američkog predsjednika po šest zemalja Azije i Pacifika i prisustvovanje summitu foruma Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje u Bangkoku / Iako bi se očekivalo da je APEC - kako mu i naziv kaže - forum za rasprave o gospodarskim, a ne o političkim i sigurnosnim temama, većinom javnih istupa i intimnijih razgovora ne dominira gospodarska logika nego politička stvarnost </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Indonezija nije prihvatila američki zahtjev da povodom posjeta predsjednika Georgea Busha na osam sati zatvori zračni prostor nad Balijem, indonezijskim otokom na kojem su u terorističkom napadu prije godinu dana poginule 202 osobe. </p>
<p>Američka odluka da se zbog sigurnosti Bushev boravak u Indoneziji, četvrtoj državi svijeta po broju stanovnika i prvoj po broju muslimana, svede na gotovo uvredljiva tri sata, kao i indonezijsko odbijanje da zatvori zračni prostor, odlično ilustriraju mješavinu pozitivnih i negativnih raspoloženja koja prate ekspresnu turneju američkog predsjednika po šest zemalja Azije i Pacifika i prisustvovanje summitu foruma Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje u Bangkoku.</p>
<p>Na Filipinima, gdje je Bush u subotu proveo ukupno osam sati, tisuće prosvjednika poremetile su službenu dobrodošlicu. Palili su američke zastave i uzvikivali da je Bush ratni huškač, neprijatelj siromašnih farmera i terorist broj 1. Iako je zbog prosvjeda cijeli sat zakasnio, Bush je u parlamentu gotovo pjesnički govorio da je »američko-filipinski vojni savez stijena stabilnosti na Pacifiku« i obećao pomoć filipinskoj vojsci kako bi se što uspješnije borila s teroristima povezanima s Al Qaidom. </p>
<p>Na početku turneje, u Japanu u petak i subotu, Bush je od premijera Junichira Koizumija tražio pomoć u novcu i vojnicima za sređivanje kaosa u Iraku, ali i - možda još važnije - da Japan prestane održavati slabi jen u odnosu na dolar. Japanci najavljuju da bi u Irak mogli poslati oko tisuću vojnika, a u srijedu su objavili da će za obnovu Iraka sljedeće godine dati 1,5 milijardi dolara. Za usporedbu, poslije Zaljevskog rata 1991. Japanci su dali čak 14 milijardi dolara. </p>
<p>Iako bi u Iraku trebali biti raspoređeni na neborbene zadatke, oružani incidenti u kaotičnoj zemlji gotovo su svakodnevni i Japanci bi mogli biti uvučeni u borbe, što bi bilo prvi put poslije Drugog svjetskog rata. Zagovornici dokazuju da bi slanje vojnika bilo u japanskom nacionalnom interesu jer pomaže uspostavi stabilnosti na području iz kojeg Japan uvozi gotovo svu naftu za svoje potrebe, a koristilo bi i američko-japanskom savezništvu, kritički važnom zbog prijetnji iz Sjeverne Koreje, pa i Kine. Ipak, javnost je podijeljena, u pojedinim gradovima izbili su i prosvjedi povodom Busheve posjete. Premijer Koizumi nastoji izbjeći podjele i smiriti strasti barem do općih izbora raspisanih za 9. studenoga. </p>
<p>Dok će se povodom Iraka američki i japanski interesi u znatnoj mjeri podudarati, američki zahtjev o jačanju japanske valute postaje sve ozbiljniji kamen smutnje. Američki proizvođači i sindikati zajednički se žale da im slabe valute Japana i Kine smanjuju proizvodnju i ukidaju radna mjesta. Stoga traže od Washingtona da izvrši pritisak na Tokio i Peking kako bi vodili politiku jačanja svojih valuta. No japanski gospodarski oporavak i kineska daljnja ekspanzija ovise o izvozu. </p>
<p>Jačanjem svojih valuta poskupjeli bi izvoz i smanjili prihode. Zato japanska vlada na svaki znak jačanja jena kupuje dolare i tako mu održava visoki tečaj. Samo u ovoj godini, Japan je kupio 119 milijardi dolara. No, ne zato da ih ulože u američko gospodarstvo, nego ih drže u bankama, primjećuju nezadovoljni Amerikanci. </p>
<p>U Bangkoku, uoči nedjeljnog susreta s Bushem, i novi kineski predsjednik Hu Jintao najavio je da ne može prihvatiti američke zahtjeve o revalvaciji i slobodnoj plovidbi kineske valute, jer sadašnji čvrsti paritet (8,28 juana za dolar) odgovara kineskom gospodarskom razvoju i koristan je Aziji i svijetu. Hu je jedino obećao da će Kina sve više otvarati svoje golemo tržište stranoj konkurenciji. </p>
<p>Američki trgovinski deficit u razmjeni s Kinom dosegao je prošle godine 103 milijarde dolara i to je snažan argument za promjenu. </p>
<p>No, Kina je prekrupan zalogaj i prevažan partner u svjetskim poslovima da bi Bush smio pregrubo zahtijevati prevelike ustupke. Dovoljno je spomenuti da mu je potrebna kineska suradnja za obuzdavanje Sjeverne Koreje koja prijeti proizvodnjom nuklearnog oružja. </p>
<p>Bush je i sada u Bangkoku izjavio da SAD ne namjerava napasti Sjevernu Koreju, odbacio je njene zahtjeve o potpisivanju sporazuma o nenapadanju, ali i ostavio otvorenom mogućnost sigurnosnih jamstava u nekoj drugoj formi. Najavio je da SAD razmatra sve opcije sa svima uključenima u pregovore s Pyongyangom: Kinom, Rusijom, Japanom i Južnom Korejom. </p>
<p>Iako bi se očekivalo da je APEC - kako mu i naziv kaže - forum za rasprave o gospodarskim, a ne o političkim i sigurnosnim temama, većinom javnih istupa i intimnijih razgovora na Bushevoj turneji kao i na summitu u Bangkoku ne dominira gospodarska logika nego politička stvarnost. Uostalom, gospodarstvo i politika, sigurnost i terorizam sve su nerazdvojnije povezani. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Iran pregovara o kontroli nuklearnih postrojenja</p>
<p>TEHERAN, 19. listopada </p>
<p> - Stručnjaci Irana i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nastavili su u nedjelju ujutro pregovore o potpisivanju dodatnog protokola koji bi IAEA omogućio nenajavljene inspekcije svih iranskih nuklearnih objekata. izjavio je iranski predstavnik pri IAEA Ali Akbar Salehi.</p>
<p>IAEA i Zapad, koji sumnjaju u potpuno civilnu svrhu iranskog nuklearnog programa, vrše pritisak na Iran da potpiše dodatni protokol uz Sporazum o neširenju nuklearnog oružja. Potpisom bi Iran prihvatio da IAEA gotovo bez najave vrši inspekcije postrojenja i skladišta, bili oni ili ne ranije deklarirani UN-ovoj agenciji koja prati neširenje nuklearnog naoružanja.</p>
<p>Približavanjem isteka ultimatuma koji im je IAEA dala 12. rujna, Iran je u četvrtak izjavio generalnom direktoru IAEA Mohamedu ElBaradeiju da je spreman parafirati tekst. IAEA je dala Iranu rok do 31. listopada da pruži jamstva da tajno ne izrađuje atomsko oružje. U suprotnom se izlaže prijetnji međunarodnih sankcija.</p>
<p>(Iran je pozvao u posjet ministre vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Velike Britanije kao odgovor na njihovu inicijativu u odnosu na nuklearni program Irana, rekao je u nedjelju glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Irana Hamid Reza Assefi.</p>
<p>Iran je odlučio pokrenuti »konstruktivni dijalog« s Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom nakon što su ga te tri zemlje obavijestile da žele surađivati s njim na nuklearnom polju«, izjavio je Assefi novinarima. »Trojicu ministra vanjskih poslova koji su nam pisali, pozvali smo u Iran da bi nam izložili svoja gledišta«, dodao je. Prema diplomatskim izvorima, Berlin, Pariz i London bi mogli pomoći Iranu da nastavi svoj nuklearni program i čak mu dostaviti nuklearno gorivo ako udovolji svim zahtijevima međunarodne zajednice i dokaže da je taj program isključivo civilni. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Palestinci će u Washingtonu razgovarati o prekidu vatre </p>
<p>RAMALLAH, 19. listopada</p>
<p> - Trojica visokih dužnosnika Fataha palestinskog predsjednika Yassera Arafata kane posjetiti Washington i ondje razgovarati o mogućnosti ostvarivanja primirja s Izraleom na okupiranim teritorijima, rekao je u subotu navečer jedan od dužnosnika.</p>
<p>Parlamentarni zastupnik Hatem Abdel-Qader rekao je da su njega i kolege pozvali zastupnici Demokratske stranke u američkom Kongresu te da će to biti njihov prvi posjet Americi otkako je prije tri godine počeo palestinski ustanak protiv izraelske okupacije Zapadne obale i Pojasa Gaze. Očekuje se da palestinski predstavnici na trodnevne razgovore o mogućnosti dobivanja američkih jamstava za eventualni dogovor o prekidu vatre kojim bi se smirilo nasilje u palestinskim teritorijima, krenu u nedjelju ujutro.</p>
<p> Abdel-Qader je najavio da će Palestinci govoriti i o svojem neslaganju s gradnjom ograde što je Izrael zove sigurnosnom preprekom, a koja doživljava i međunarodne kritike. Palstinci su gradnju te ograde osudili kao novi Berlinski zid, a Izrael tvrdi da mu je potrebna da spriječi ulazak napadača samoubojica. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Predsjednik Mesa poručuje Bolivijcima: Ni zaborav, ni osveta nego pravda</p>
<p>Nakon krvavih socijalnih nereda, Bolivija se polako vraća normalnom životu / Novi predsjednik obećava da će temelj njegove vlade biti poštivanje ljudskih prava / Pred novim su predsjednikom, ocjenjuju analitičari, veliki izazovi</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Novi predsjednik Bolivije Carlos Mesa naredio je vojsci da se vrati u vojarne i obećao pobunjenom narodu da će istraga utvrditi tko su krivci za »državno nasilje« koje je uzrokovalo smrt najmanje 75 ljudi. Bolivijci su svojim četverotjednim prosvjedima protiv vlade natjerali dosadašnjeg šefa države Gonzala Sáncheza de Lozadu na ostavku, omogućivši tako dosadašnjem potpredsjedniku Mesi ulazak u predsjedničku palaču.</p>
<p>Nastojeći smiriti tisuće Bolivijaca koji su počeli prosvjede zbog vladine odluke da prirodni plin izvozi u Sjedinjene Države i Meksiko, a nastavili ih zbog vojne represije prema demonstrantima, Mesa sada poručuje: »Ni zaborav ni osveta, nego pravda.« Riječi su to od kojih i Bolivijci ne očekuju previše, poučeni iskustvom da u kriznim vremenima političari daju obećanja koja ubrzo zaborave. </p>
<p>Ipak, život u toj siromašnoj južnoameričkoj zemlji počeo se vraćati u normalu: bageri ruše barikade i blokade na cestama zbog kojih je danima bio paraliziran promet, a glavni grad La Paz već počeo osjećati nestašice hrane i energenata. Kako javljaju agencije, vojska se potpuno povukla u vojarne, a i policijska nazočnost je smanjena.</p>
<p>Prosvjednici pak, uglavnom siromašni seljaci iz okolice La Paza te stanovnici nekoliko većih gradova poručuju novome predsjedniku da će budno paziti ispunjava li njegova vlada njihove zahtjeve i štiti li nacionalna bogatstva i nacionalne interese. </p>
<p>Evo Morales, sindikalni vođa i čelni čovjek Pokreta za socijalizam (MAS) te jedan od onih koji su vodili demonstracije već je najavio tužbu protiv bivšeg predsjednika i njegovih ministara koji su sudjelovali u krvavom gušenju prosvjeda.</p>
<p>Mesa je Sánchezu de Lozadi prije nekoliko dana uskratio potporu zbog toga što je poslao vojsku i policiju na demonstrante, no nije dao ostavku. To su mnogi odmah protumačili kao znak da iza sebe ima određene sektore društva koji će ga podržati ako postane predsjednik.</p>
<p>Sada Mesa tvrdi da će temelj njegove vlade biti »poštivanje života i ljudskih prava«. U 14 mjeseci koliko je vladao Sánchez de Lozada, u krvavim je socijalnim neredima su poginule 134 osobe.</p>
<p>Pred novim su predsjednikom, ocjenjuju analitičari, veliki izazovi. On mora pokušati ispraviti socijalne nepravde i omogućiti i siromašnim Bolivijcima da prežive od svog rada. Pa makar bila riječ i o proizvođačima koke čiji uzgoj vlada želi iskorijeniti kako bi uništila proizvodnju droge, no seljacima ne nudi nove kulture u zamjenu za koku.</p>
<p>Mesa (50), bivši novinar, po obrazovanju povjesničar, već je preuzeo svoju prvu veliku obvezu: da ostvari jedinstvo nacije kako bi se ona zajedno uhvatila u koštac sa siromaštvom jer, kako je rekao, »kockamo se s budućnošću i sudbinom Bolivije«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Londonska policija uhitila Ruse koji su planirali atentat na Putina</p>
<p>Prema pisanju Sunday Timesa, upozorenje da prijeti napad na Putina stiglo je od stanovitog Aleksandara Litvinenka, bivšeg obavještajca ruske tajne službe FSB, koja je nasljednica KGB-a / On je nedavno obavijestio britansku policiju da dvojica Rusa pristiglih iz Moskve traže pomoć iseljenika u Londonu, kako bi likvidirali predsjednika Putina</p>
<p>LONDON, 19. listopada (Od Vjesnikove dopisnice) -Londonska policija spriječila je mogući plan da se ubije ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok ovaj bude boravio u nekom inozemnom posjetu, javio je u nedjelju Sunday Times. Prije nekoliko dana Scotland Yard je uhitio dvojicu ruskih građana, pod sumnjom da su planirali Putinovo ubojstvo. </p>
<p>Prema pisanju Sunday Timesa, upozorenje da prijeti napad na Putina stiglo je od stanovitog Aleksandara Litvinenka, bivšeg obavještajca ruske tajne službe FSB, koja je nasljednica KGB-a. Prije tri godine, Litvinenko je dobio politički azil u Britaniji. Nedavno je on obavijestio britansku policiju da dvojica Rusa pristiglih iz Moskve traže pomoć iseljenika u Londonu, kako bi likidirali predsjednika Putina. </p>
<p>Glavni organizator atentata, bivši KGB-ovac, nedavno je s jednim pomoćnikom stigao u London iz Moskve. On je cijeli plan iznio Litvinenku u nekoliko telefonskih razgovora, te u jednom susretu u britanskoj prijestolnici. Putina je navodno trebao ubiti snajperist, dok ruski predsjednik bude na nekom inozemnom putovanju. Glavni organizator urote je tvrdio da će ga ubiti čečenski separatisti, koji bi »trebali osvanuti negdje na njegovoj ruti sa snajperskim puškama«. Isti organizator, koga Sunday Times naziva »Major P«, također je kazao Litvinenku da poznaje nekoga iz Putinovog osiguranja, tko će pružiti podatke o predsjednikovoj ruti i tako pomoći atentatorima.</p>
<p>Kao razloge zašto Vladimira Putina treba maknuti »Major P« je naveo da on »zemlju baca u stečaj« i da će »svakoga strpati u zatvor«, tvrde britanski izvori. </p>
<p>Litvinenko je britanskoj policiji izjavio da su navodni atentatori preko njega htjeli stupiti u dodir i s Borisom Berezovskim, odbjeglim ruskim tajkunom i političarem, koji se sklonio u Britaniji. Izrazili su, naime, nadu da bi Berezovski pristao financirati atentat na Putina. No i Litvinenko i Berezovski su se prepali da ih netko želi uvući u tu urotu i tako kompromitirati, pa su smjesta o svemu obavijestili britansku policiju. </p>
<p>Nakon te dojave, Scotland Yard je 12.listopada uhitio jednog bivšeg majora KGB-a, za koga se vjeruje da je profesionalni ubojica, te još jednog Rusa, pod sumnjom da su organizirali urotu protiv Putina. Nakon uhićenja policija ih je ispitivala o tome imaju li neke veze sa čečenskim gerilcima. Jedan od njih priznao je da je umiješan u zavjeru. No obojica optuženih u subotu su bili pušteni bez podizanja optužnice, pod uvjetom da se vrate natrag u Rusiju. </p>
<p>Je li se doista radilo o planiranom atentatu na Vladimira Putina, ili možda o pokušaju Moskve da pomoću lažne urote diksreditira neke njegove protivnike poput Borisa Berezovskog, teško je reći. Sam Litvinenko je agenciji Associated Press izjavio kako nije siguran je li u pitanju ozbiljna zavjera. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Pustite Nazora da počiva mirno i ne učlanjujte ga tamo gdje živ ne bi nikada</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici »Stajališta« gospodin Darko Sagrak (16. listopada 2003.) objavio je dvojbu da li je Vladimir Nazor bio ustaša ili partizan, a to na osnovi pjesme »Poglavnik« koju je on nepotpisanu pronašao u dnevnom listu Hrvatski narod, nadnevka 14. lipnja 1944. godine i faksimil koje je objavio i Vjesnik.</p>
<p>Vladimir Nazor bio je i ostao jednim od najvećih i najplodnijih hrvatskih pjesnika. To nije sporno. On je uistinu bio hrvatski domoljub i odlaskom u partizane pjesnički je vjerovao da čini u tom času najbolje za budućnost svojega naroda. Druga je stvar kako je to na kraju ispalo. Mnogi Hrvati mislili su isto, jer nisu htjeli i mogli podnositi nametnute rasne zakone koji su nalagali progon i smrt nevinih ljudi. Otišli su u šumu, u neizvjesnost izlažući se životnoj opasnosti jer nisu mogli ostati pasivnim promatračima nerazumnih stratišta ustaškog režima. Otišli su se boriti, ne protiv Hrvatske, već protiv zločina koje su u njezino ime radili naoružane sluge nacizma. Naravno, Bleiburška tragedija i Križni put, ubijanje ratnih zarobljenika nisu ništa manji zločin komunističkih vlasti. Na žalost još nas i danas neki drže genocidnima i to samo zbog onog što se zbivalo u NDH. </p>
<p>To je istina, gospodine Sagrak, ma što pisalo u listu Hrvatski narod koji Vi vjerujem prelistavate iz čisto povijesnih razloga. U jednom malo kasnijem broju, od onog koji citirate, pisalo je u naslovu: »Naši se dobro drže na istočnom frontu« kad su već Rusi bili nadomak Berlinu, dakako s istočne strane.</p>
<p>Kao što grafolog može prepoznati rukopis, tako i svaki prosječni poznavatelj pjesama Vladimira Nazora, odmah i nedvojbeno prepoznaje, da ovaj dodvornički i amaterski uradak nije iz pera tog osebujnog pjesnika, kojega se stil i stih prepoznaje bez iznimaka.</p>
<p>Zar Vam nije palo napamet, da Hrvatski narod ne bi ni nepotpisanu Nazorovu pjesmu objavio kad je ovaj u partizanima, a ako je htio podvaliti, tada bi objavio i potpis. Ni logike, ni stila koji bi svjedočili o vašoj primisli.</p>
<p>Vladmir Nazor je bio hrvatski domoljub, što nije iznevjerio niti je kanio iznevjeriti u partizanima. Druga je stvar što su oni njega iskoristili. Nazor je u partizane otišao s čistim hrvatskim uvjerenjima, a ona su bila iznevjerena od onih u koje je pjesničkom dušom vjerovao. Ali on sigurno nije bio ustaša, ali niti partizan u smislu onog što je kasnije iz tog antifašističkog pokreta nastalo. On nije bio otet, ali nagovoren je bio. Krleža se nije dao nagovoriti pa ga svejedno nisu oteli. </p>
<p>Nazor je u partizanima gotovo umro od napora stalnih bježanja po šumama i gorama, sve dok ga nisu smjestili na sigurno uz jednu kravicu koja mu je davala mlijeko. Oni su njega željeli kao simbol, a ne kao ratnika, a što su ga kasnije imenovali i predsjednikom Sabora bilo je pokriće glede još nesređenih stranih utjecaja o tomu tko će vladati Jugoslavijom. I u toj ulozi on je bio čista figura u ime koje su odlučivali drugi drugovi.</p>
<p>Najgore je što njegovu bistu danas ruše ustaše i partizani, te dakako i četnici. Dakle svi, što samo potvrđuje da je on bio svoj. Pustite gospodine Darko Sagrak Nazora da počiva mirno i ne učlanjujte ga mrtvog u ono gdje se živ ne bi učlanio nikada. Toliko u počast i slavu velikom hrvatskom pjesniku i domoljubu Vladimiru Nazoru. </p>
<p>dr. MARIJAN ZEMLJARIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Primjeri Zrinskoga, Frankopana i Blaškića poučni za Gotovinu </p>
<p>S kojim se to pravom Sjedinjene Države uključuju u lov na hrvatskoga generala Antu Gotovinu nudeći za njegovu glavu pet milijuna dolara? Još nedavno SAD su vršile, među inim, pritisak na Hrvatsku i uz ostalo tražili bjanko alibi za svoje vojnike i državljane da ne podliježu međunarodnom sudu za ratne zločine. S obzirom na to i po logici zdravoga rasuđivanja oni bi (SAD) zapravo trebali biti zadnji koji to mogu zahtijevati od drugoga?! </p>
<p>Zanimljivo je da »hrvatski novinari«, kojima je dodijeljena ta milost da u razgovorima s krojačima pravde kao što su Del Ponte, Prosper i slični, ne spominju kao primjer i alternativu slučaj Tihomira Blaškića.</p>
<p>Blaškić se dragovoljno predao pa je unatoč tomu prevaren i drakonski osuđen na 45 godina robije od toga istoga Suda u čije bi se ralje trebao predati i Gotovina. Čudna pravda i još čudniji zahtjevi. </p>
<p>Sve to podsjetilo me na jedan dio naše povijesti, odnosno na jedan doživljaj koji mi je prepričao moj pokojni prijatelj hrvatski franjevac Ignacije Vugdelija. Prigodom svoga prvoga putovanja u Beč otišao je u obližnje Bečko Novo Mjesto gdje je u to doba još bio grob Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana.</p>
<p>Pokojni fra Ignacije spada među najhumanije ljude koje sam u svom životu upoznao. Nakon što je pročitao natpis na njihovu grobu, rekao mi je da je tog momenta u rukama imao bombu da bi je bacio... Naime, na grobu je pisalo da su im odrubljene glave i da tako prolaze izdajnici.</p>
<p>Za bečki dvor oni su bili izdajnici, a za Hrvate su vitezovi! Grob im je sada na najodličnijem mjestu, tj. u hrvatskoj prvostolnici, zagrebačkoj Katedrali.</p>
<p>I tadašnji su »moćnici« moljakali Hrvate da se »dragovoljno predaju njihovoj pravdi«. Austrougarski car Leopold I. sklopio je s Turcima sramotni mir i vratio im hrvatske teritorije koje su hrvatski vojnici s puno krvi i žrtava obranili i zauzeli. Zrinskom i Frankopanu čak je dao svoju riječ, samo da se predaju, a Hrvati su bili naivni i vjerovali da se carska ne poriče.</p>
<p>Nadajmo se da smo naučili od povijesti i da se ni jedan Hrvat neće »dragovoljno« predavati, a slučajevi Blaškića, Kordića i Čerkeza na to nas upućuje. </p>
<p>MIHOVIL UDOVIČIĆStuttgart</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za Sinišu Cmrka na javnoj televiziji ne smije biti mjesta ni u jednom programu </p>
<p>Nakon svih objavljenih tekstova i bezbrojnih razgovora u povodu incidenta na Hrvatskoj televiziji vezanih uz Sinišu Cmrka i njegov nasilnički ispad, nadale smo se da je slučaj stavljen ad acta i da o njemu više nema potrebe raspravljati. Danas, na žalost, umjesto da se bavimo mnogobrojnim slučajevima kršenja ljudskih prava i diskriminacije žena, i opet moramo trošiti vrijeme na nešto što bi u civiliziranim zemljama trebalo biti neupitna i odavno riješena stvar. </p>
<p>Stoga ćemo za sve, a pogotovo za mušku Upravu Hrvatske televizije – kojima i dalje izgleda štošta nije jasno – ponoviti: nasilje na poslu za koje je odgovorna javna osoba, k tomu još vezana uz javni rad s djecom, mora biti bespogovorno i strogo kažnjeno jer ujedno služi i kao uzor te opomena svima koji smisle da smiju više od »običnih« smrtnika. </p>
<p>Siniša Cmrk nekoliko je puta udario – šakom u glavu i nogom u potkoljenicu – asistenticu Marijetu Jelenić u vrijeme snimanje emisije, i to pred osnovnoškolcima i njihovim nastavnicama. Kako god on kreativan bio – što se na osnovi dugogodišnjeg emitiranja Turbo Limacha baš ne bi moglo zaključiti, jer je emisija bila samo sve skuplja i glamuroznija, a sve manje edukativna – na javnoj televiziji za njega ne smije biti mjesta ni u jednom programu. Ako neka privatna televizija želi prodavati za preskupe novce njegove uratke, slobodno joj bilo.</p>
<p>Gospodu Mirka Galića i Vanju Sutlića podsjećam na razgovor koji je vođen u uredu Hrvatske televizije i ne razumijem otkuda izvire njihovo razumijevanje za lik i djelo Siniše Cmrka. Gospođi Ulagi Valić pak zahvaljujemo na dosljednosti i prihvaćanju naših argumenata u slučaju Cmrk. </p>
<p>Za 500.000 kuna – koliko je, kako nam je dojavljeno, približno iznosio autorski honorar Siniše Cmrka – puno bi se djece moglo nahraniti, škola obnoviti ili kvalitetnijih obrazovnih programa kreirati. </p>
<p>Tek toliko. Da se ne zaboravi. </p>
<p>SANJA SARNAVKA, koordinatorica Grupe za ženska ljudska prava B.a.B.e.Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>»Prijetili su mi i nazivali me izdajicom i Miletićem«</p>
<p>VARAŽDIN, 19. listopada</p>
<p> - Obranom sedmooptuženog Nikice Patafte, na varaždinskom je Županijskom sudu završen dokazni postupak na suđenju Denisu Bezeku, Romanu Mundi, Ivici Možaniću, Milanu Đuriću, Željku Vusiću, Damiru Škvorcu i spomenutom Patafti optuženima za prodaju droge i udruživanje radi počinjenja djela. Optužnicu protiv njih podnio je USKOK, a zatim ju je preuzelo varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo. Đurić je u bijegu i sudi mu se u odsutnosti, a ostali optuženici u pritvoru su varaždinskog Okružnog zatvora.</p>
<p> Tereti ih se da su tijekom zadnjeg tromjesečja 2001. do 28. ožujka 2002. godine udružili radi ilegalne prodaje veće količine ecstasyja. Možanić je, pak, jednom prilikom stupio u kontakt s dvojicom prikrivenih istražitelja, koji su se predstavili kao kupci veće količine ecstasjya. Možanić i Munda u Varaždinu su istražiteljima prodali 490 tableta za 9500 kuna. Dalje su dogovarane isporuke droge, a prva takva isporuka 10.000 tableta dogovorena je za 28. ožujka prošle godine u Zagrebu. Đurić je tada u automobil jednog istražitelja ubacio vrećicu s tabletama, a istražitelji su Mundi i Bezeku isplatili 20.600 eura. S tim su novcem Bezek i Đurić pobjegli.</p>
<p> Nikica Patafta u svojoj je obrani rekao da se nakon izlaska iz mariborskog zatvora, gdje je bio radi ilegalnog prebacivanja, počeo baviti preprodajom trenirki, a ponudio je i Možaniću da to radi, na što je Možanić pristao. Kad mu je Možanić trebao isplatiti novac od prodaje, rekao je da je potrošio, pa mu je ponudio da mu dug namiri cigaretama. Patafta na to nije pristao, pa mu je Možanić ponudio ecstasy. Patafta je rekao da to nema kome prodati, no njegova, sada bivša djevojka, rekla je da to može učiniti ona. Zato je od Možanića u četiri navrata uzeo po 100 tableta, tri je puta bio s djevojkom, a četvrti je put na sastanak došao Vusić i neka nepoznata osoba, koja je Vusić dala tablete. Vusić ih je predao Možaniću, a Možanić Patafti. Sve tablete koje je dobio njegova je djevojka s prijateljicom preprodala u Sloveniji.</p>
<p> Patafta je kazao i da je Mundi jednom zgodom ispričao da je Možanića vozio na sastanak na hrvatsko - slovensku granicu s jednom osobom, koju je kasnije prepoznao na benzinskoj u Varaždinu i za koju danas zna da je prikriveni istražitelj. On se na benzinskoj izderao na Mundu je li donio ecstasy, na što mu je Munda rekao da će tablete stići. Budući da je na benzinsku trebao doći Bezek, Patafta je otišao, jer se s njim, zbog ranijeg sukoba, nije želio sresti. Drugom se zgodom na benzinskoj sreo s prijateljem iz Slovenije, tada je došao i Vusić, a na benzinskoj je bio i Munda koji je razgovarao s prikrivenim istražiteljima. Kasnije je Munda razgovarao s Vusićem, a Vusić je Patafti rekao da ga je Munda pitao može li nabaviti ecstasy. Dan prije uhićenja Munda ga je pitao može li ga odvesti u Zagreb da konačno riješe primopredaju tableta, na što Patafta nije pristao, a 28. ožujka u stan su mu upali policajci i uhitili ga.</p>
<p> Patafta je inače sve optužene teretio tijekom ispitivanja na policiji i u istrazi, pa su ti iskazi bili u suprotnosti s onim koji je dao na raspravi. Patafta je, međutim, kod svih ostao, a rekao je i da su mu ostali optuženi prijetili, nazivali su ga »izdajicom i Miletićem«, a i bivša djevojka mu je jednom prilikom rekla: »Što si to išao pričati, znaš što te čeka vani«. Zato je, kazao je, na raspravi želio poricati ranije izjave, ali nije mogao. Dodao je i da je bivša djevojka mnogo više znala nego što je rekla tijekom saslušanja na raspravi, »samo što se nije usudila reći«. </p>
<p> Sedmooptuženi je kazao i da je na policiji i u istrazi sve govorio jer »zašto da sjedi u zatvoru, ako nije kriv«. Dodao je i da je s prvih 400 tableta samo želi naplatiti dug od Možanića, dok s kasnijom prodajom nema veze. Vusić ga je na raspravi pitao i nije li u zatvoru u Remetincu »cimeru« u ćeliji rekao da bi »prodao rođenu mater koja ga se odrekla, samo da izađe van«, što je Patafta opovrgnuo. Munda ga je, pak, pitao, zašto ga lažno tereti, na što je Patafta odgovorio da ne laže.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Teretnjak udario u golf, vozačica lakše ozlijeđena</p>
<p>VIROVITICA, 19. listopada</p>
<p> - Na nezaštićenom pružnom prijelazu u virovitičkoj Vinkovačkoj ulici u nedjelju oko 7.50 sati teretni vlak koji je prometovao na relaciji Koprivnica - Osijek naletio je na golf za čijim je upravljačem bila Kata M. (43). Desni dio lokomotive udario je u prednji lijevi dio automobila i golf je odbačen u jarak uz prugu. Vozačica Kata M. je lakše ozlijeđena i nakon pomoći u virovitičkoj Općoj bolnici puštena je na kućno liječenje. </p>
<p>Na ovome prijelazu često se događaju prometne nezgode, a posljednja je zabilježena prije nešto više od mjesec dana. Uglavnom je riječ o manjim nezgodama s materijalnom štetom i to prije svega zahvaljujući činjenici da se prijelaz nalazi u neposrednoj blizini Željezničkog kolodvora pa vlakovi na tom dijelu pruge ne voze velikom brzinom. Tako je bilo i ovaj puta kada je teretnjak smanjio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zbog ulaska u kolodvor.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Autom u rasvjetni stup, vozač teško ozlijeđen</p>
<p>OSIJEK, 19. listopada</p>
<p> – Tridesetjednogodišnji Mario Naranđa iz Osijeka zadobio je teške tjelesne ozljede nakon što je svojim automobilom, u kojem je bio sam, sletio sa ceste te prednjim dijelom vozila udario u rasvjetni stup. </p>
<p>Ova se prometna nesreća dogodila u subotu oko 20,40 sati u Divaltovoj ulici u Osijeku. Tada je Naranđa, upravljajući osobnim automobilom registracijskih oznaka OS 134-K, iz još neutvrđenih razloga, na ravnom dijelu ceste izgubio kontrolu nad upravljačem. </p>
<p>Vozilo je potom sletjelo sa kolnika i u punoj se brzini zabilo u rasvjetni stup. </p>
<p>Od siline udarca, prednji je dio automobila potpuno smrskan, pa su vozača iz automobila morali izvlačiti vatrogasci rezanjem lima. </p>
<p>Kako doznajemo iz osječke Kliničke bolnice, Naranđa je zadobio teške tjelesne ozljede, no nalazi se izvan životne opasnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U eksploziji plina uništena kuća i ozlijeđeni ukućani</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – U eksploziji plina koja se dogodila u subotu oko 21,20 sati u potpunosti je uništena obiteljska kuća Stjepana H. (56) u dugoselskoj Šaškovečkoj ulici.</p>
<p>Očevidom koji je obavila ekipa za očevide PU zagrebačke s inspektorima Gradske plinare utvrđeno je kako je u neutvrđeno vrijeme došlo do istjecanja plina u Šaškovečkoj ulici koji se kanalizacijskim putem proširio do šahta ispred kuće Stjepana H., a potom i do kupaonice upravo u trenutku kada je vlasnikov sin gasio svjetlo u kupaonici. Kako se u trenutku »pogodila« iskra pri gašenu svjetla i točno određeni omjer plina i kisika došlo je do eksplozije koja je u potpunosti uništila obiteljsku kuću.</p>
<p>U eksploziji je teške ozljede dobio vlasnik koji je zadobio opekline drugog i trećeg stupnja na 63 posto površine tijela te njegov sin koji je prošao s opeklinama drugog i trećeg stupnja na 18 posto površine tijela, pa im je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Petorica iz žutog kombija pretukla prodavače na tržnici i policajca</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Na »Zelenoj tržnici« na Industrijskoj cesti u subotu oko 11 sati nekoliko muškaraca drvenim je palicama pretuklo prodavače i jednog policajaca, koji je u trenutku napada bio izvan službe, te su zbog ozljeda zadržani na liječenju u KB Dubrava.</p>
<p>Kako je priopćila policija, petorica napadača su u navedeno vrijeme došli do tržnice u kombiju žute boje bez registarskih pločica te izletjeli van naoružani drvenim palicama i zatim počeli mlatiti prodavača. Pritom su lakše ozlijedili M. A. (40), M. I. (36) i jednog 16-godišnjaka, dok je teške ozljede zadobila Lj. S. (35) kojoj su napadači palicama slomili nadlakticu lijeve ruke.</p>
<p>Započetom kriminalističkom obradom utvrđeno je kako je napadu prethodio fizički sukob oko konzumacije alkoholnih pića, koji nije bio prijavljen policiji, a koji se odigrao 17. listopada u kasnim večernjim satima u jednom od ugostiteljskih objekata u Kozari boku i u kojem je sudjelovalo dio prodavača povrća na tržnici, kao i neki od napadača.</p>
<p>Policajci nastavljaju intenzivnu kriminalističku obradu u cilju razjašnjavanja okolnosti te identificiranja napadača. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Bržem razvoju malog gospodarstva ne mogu pomoći samo jeftini krediti</p>
<p>U obrtničkim radionicama u Hrvatskoj prosječno je zaposleno 1,4 radnika, a drugdje je prosjek i više od šest / Većini potencijalnih poduzetnika nedostaju profitabilni poslovni projekti, tehnologija kojom bi se proizvodilo jeftinije od konkurencije, a sve više i potrebno znanje</p>
<p>Čak dvije trećine ukupno zaposlenih u Hrvatskoj posao je našlo je u malom gospodarstvu, gdje je u prošle tri godine otvoreno više od 40.000 novih radnih mjesta. Samo u obrtničkim radionicama, čiji se broj po prvi puta povećao na više od 100.000, sada je stalno zaposleno 140.000 ljudi, a nekoliko stotina radionica preraslo je u tvrtke srednje veličine koje izvoze većinu svoje proizvodnje. Ovo su samo neki od podataka koji su izneseni na prošlotjednoj Međunarodnoj konferenciji o malom gospodarstvu u Zagrebu. Opću sliku, među ostalim, kvari obična računica prema kojoj je u obrtničkim radionicama u Hrvatskoj zaposleno prosječno 1,4 radnika, dok je u razvijenim, pa i u nekim tranzicijskim zemljama prosjek od šest zaposlenih na više.</p>
<p>Statistika ne govori ni o administrativnim problemima na koje prilikom otvaranja radionica nailaze mali i srednji poduzetnici. Sadašnjoj Vladi, odnosno resornom ministarstvu može se priznati da je uložilo velike napore da promijeni materijalno i psihološko okruženje za djelovanje malog gospodarstva, ali ostaje pitanje je li se uz toliko uloženog novca na ovom području moglo učiniti i više.</p>
<p>Neprijeporno je da je Hrvatska među rijetkim zemljama u kojima se za pokretanje vlastitog posla nudi iznimno jeftin kapital. U prošle tri i pol godine odobreno je više od 6600 kredita ukupno vrijednih 4,2 milijarde kuna, više od 190 milijuna kuna plasirano je kroz različite poticaje, a s gotovo 12 milijuna kuna u ovoj se godini posebno pomagalo žensko poduzetništvo. Međutim, upravo je ova godina još jednom pokazala da nije sve u novcu, odnosno u povoljnim kreditima. Hrvatskoj i dalje nedostaju neke osnovne pretpostavke za veći zamah i ostvarenje izvozničkih ambicija malog gospodarstva. Jer, kako je pokazala praksa, značajnoj većini potencijalnih poduzetnika nedostaju (provjereno) profitabilni poslovni projekti, tehnologija kojom bi se proizvodilo jeftinije od konkurencije, a sve više i potrebno znanje. To su, čini se, prve prepoznale poslovne banke koje su tek iznimno odobravale klasične kredite za poduzetničke projekte i radije se okretale financiranju izravne potrošnje građana.</p>
<p>Sada je napokon postalo jasno da je prvi korak do značajnije promjene strukture gospodarstva uvjetovan promjenom u obrazovnom sustavu. Proljetos je s puno optimizma najavljeno da će nova školska godina za obrazovanje za strukovna zanimanja ponuditi moderniju nastavu za početnih 16 grupa, uglavnom proizvodnih zanimanja. Hrvatska obrtnička komora tom je prilikom organizirala i svojevrsnu promidžbu rada svojih cehova po školama. Nakon posljednjeg jesenskog upisnog roka pokazalo se, međutim, da je za zanimanja koja su već sada suficitarna bilo više kandidata nego mjesta u školskim klupama, a da će deficitarna zanimanja, očito, pratiti još veći manjak kvalitetnih majstora. Nisu puno pomogle ni najave da novi obrazovni program učenicima omogućuje da kasnije, ako to žele, mogu doći i do akademske titule. Slaba je utjeha da je slično stanje i brojnim zemljama Europske unije, gdje mlade generacije sve češće bježe iz proizvodnih zanimanja. Hrvatska si u ovoj etapi razvoja takav bijeg ne može dopustiti, pa je očito da još nije razvijena svijest o posljedicama školovanja za odlazak na burzu rada.</p>
<p>Kad poduzetnik i ima potrebno znanje za primjenu novih tehnologija, susreće se s problemom njihove nabavke. I tijekom ove godine u više se navrata iz Hrvatske obrtničke komore upozoravalo da kao oblik poticaja, treba odobriti posebne uvozne povlastice za nabavku strojeva i druge opreme koja služi za pokretanje proizvodnje. Zasad bezuspješno, a jedan od rezultata takve politike je da hrvatsko malo gospodarstvo pretežito izvozi poluproizvode ili se bavi doradnim poslovima. Nastavi li se s takvim odnosom prema poduzetnicima nove generacije, teško je očekivati da će se ostvariti Vladin plan da se do 2006. godine broj malih i srednjih trgovačkih društva poveća na više od 61.000 i da one ukupno zaposle gotovo pola milijuna ljudi. Hrvatsko malo gospodarstvo, naime, ne može dobiti bitku na jeftinoj radnoj snazi kakvu nude susjedi u regiji, već na primjeni znanja i inovacija, te modernoj proizvodnji u velikim serijama, primjerice, u metalskoj i plastičarskoj branši.</p>
<p>Što brže rješenje problema o kojem se inače vrlo malo govori potrebno je, među ostalim, i ako se želi ostvariti i jedan od ciljeva zbog kojih je organizirana spomenuta konferencija o malom gospodarstvu, a to je povećanje izvoza u zemlje jugoistočne Europe. Jer, ako je hrvatsko malo gospodarstvo već toliko razvijeno, kao što su kazali predstavnici Vlade, pada u oči da te prednosti nismo iskoristili i u izvozu u zemlje regije već su na tom području, zahvaljujući jeftinoj radnoj snazi, vodeće Makedonija i BiH.</p>
<p>Inače, među neispunjenim obećanjima sadašnje Vlade posebno treba izdvojiti bučno najavljen plan da će se sve nekorištene državne zgrade, posebice na otocima i u nerazvijenim područjima, staviti na raspolaganje obrtnicima i malim poduzetnicima. Ostvarena je jedino najava povećanja broja novih poduzetničkih zona kojih je sada oko 200, a da se iskoristilo i napuštene vojne objekte, bilo bi ih upola više. Ukratko, u protekle tri godine napravljen je pristojan iskorak u razvoju malog gospodarstva, ali to je područje ekonomije još daleko od zrelosti koja se od njega očekuje prilikom pristupanja EU. Razina razvijenosti tog dijela gospodarstva, doduše, samo je jedan od kriterija za ulazak u EU, ali značajan za ocjenu hoćemo li u nju ući kao ravnopravan ekonomski partner. O ambicioznoj najavi da će do 2006. godine u ovom dijelu gospodarstva naći posao još 151.000 ljudi da i ne govorimo.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Talijanska tvrtka »Fassa« gradit će tvornicu žbuke vrijednu 130 milijuna eura </p>
<p>Talijanski investitori najavljuju zapošljavanje i do 500 ljudi/ Iskopine iz rudnika boksita upotrebljavat će kao sirovinu/ Od oko 600 nezaposlenih u Obrovcu samo je 14 visokoobrazovanih /Prije dva mjeseca napokon je započela i sanacija bivše Tvornice glinice koja predstavlja najveću ekološku opasnost jer postoji opasnost od izlijevanja mazuta i drugih kemikalija u rijeku Zrmanju</p>
<p>OBROVAC, 19. listopada</p>
<p> - U Obrovac, grad koji je već dugo vremena sinonim za propale projekte i nezaposlenost, uskoro bi trebala ući jedna od najvećih stranih investicija u Hrvatskoj. Talijanska tvrtka »Fassa« iz Trevisa namjerava u gospodarskoj zoni na kruševačkom području nedaleko od autoceste Zagreb - Zadar izgraditi tvornicu žbuke vrijednu 130 milijuna eura. Razgovori obrovačkih čelnika s predstavnicima talijanske tvrtke </p>
<p> rezultirali su obvezujućim pismom namjere talijanske strane. </p>
<p>Talijani su dali čvrsta jamstva da će tvornica biti izgrađena u skladu s najsuvremenijim ekološkim standardima i s najmodernijom tehnologijom. Izgradnja tvornice trajat će četiri godine, a trebala bi započeti nakon sređivanja administrativnih poslova, tj. nakon što prođe procedura u nadležnim ministarstvima i rasprava u Vladi. U tvornici bi moglo zaposliti i do 500 radnika. Najave o zapošljavanju i do 500 radnika više su nego dobrodošle, budući da je na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno više od 600 nezaposlenih, od čega su više od polovice žene. U Obrovcu osim "Elanova" pogona, u kojemu je zaposleno stotinjak radnika, gotovo da ni jedna druga tvrtka ne radi. Međutim, upitno je koliko će od oko šesto nezaposlenih Obrovčana doista naći posao u budućoj Tvornici žbuke. </p>
<p>Problem nezaposlenih u Obrovcu je i taj što je među prijavljenima na Zavodu tek 14 visokoobrazovanih stručnjaka. Stoga će, najvjerojatnije, Talijani morati zapošljavati stručnjake iz drugih područja. Talijanski investitor zasad je obećao da će maksimalno koristiti domaću radnu snagu. </p>
<p>Najava o zapošljavanju tolikog broja ljudi donijela i nadu u bolju gospodarsku i razvojnu budućnost Obrovca, ali ujedno i cijele Zadarske županije. Obrovac će se napokon osloboditi Tvornice glinice, mastodonta koji je desetljećima samo nagrđivao ljepotu okoliša rijeke Zrmanje, a gradu i njegovoj okolici nije donio ništa dobroga osim poistovjećivanja s još jednim velikim gospodarskim promašajem bivše države. </p>
<p>Gradonačelnik Obrovca Grgo Šoša tvrdi da projekt podržavaju sve nadležne državne institucije. Talijani su od Obrovca kupili dio terena gospodarske zone u području kod Kruševa na kojemu će izgraditi tvornicu. "Fassa" je kupila i Dalmatinske rudnike boksita. Iskopine iz rudnika upotrijebit će kao sirovinu, a nakon eksploatacije uslijedit će i sanacija rudnika. </p>
<p>Prije dva mjeseca započela je sanacija bivše Tvornice glinice, jednog od najvećih obrovačkih i hrvatskih "ekomonstruma" koja predstavlja veliku ekološku opasnost za to područje jer postoji opasnost od izlijevanja mazuta i drugih kemikalija u rijeku Zrmanju. Kolika ekološka opasnost prijeti iz tvornice pokazalo se i lanjskoga rujna kad je iz tvornice iscurio mazut i onečistio rijeku Zrmanju kilometar nizvodno od Obrovca kod zaseoka Maričići. Srećom, vodoopskrbni sustav zadarskoga područja tada nije bio ugrožen. </p>
<p>Gradonačelnik Šoša najavio je da će se uskoro sanirati i bazen lužine, a kompletna sanacija Tvornice glinice trebala bi završiti za godinu i pol.</p>
<p>Ljubica Ivičev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U Ličko-senjskoj županiji 3129 nezaposlenih</p>
<p>GOSPIĆ, 19. listopada</p>
<p> – Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Gospić krajem rujna 2003. na Zavodu je evidentirano 3129 nezaposlenih, što je za jednu osobu više nego u kolovozu i 955 manje nego lanjskome rujnu. U odnosu na kolovoz smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u ispostavama Korenica (šest posto), Otočac (3,7 posto) i Gospić (1,2 posto), dok se povećanje broja nezaposlenih bilježi u ispostavama Donji Lapac, Senj i Novalja.</p>
<p>Od ukupnog broja nezaposlenih 1855 su žene tako da udio žena u ukupnom broju nezaposlenih iznosi 59,3 posto. Što se tiče starosne strukture nezaposlenih, najveći je udio osoba dobi od 45 do 49 godina te od 40 do 44 godine. U strukturi nezaposlenih najviše je KV i VKV radnika; slijede PKV i NSS te SSS i NKV radnici. U rujnu su zaposlene 134 osobe. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Međunarodni predstavnici: Sabor donio štetnu odluku</p>
<p>Ova je odluka, tumače strani diplomati, dio već zahuktale predizborne kampanje, ali šalje lošu političku sliku zemlje u kojoj najveći dio političkog establishmenta zanemaruje međunarodne obveze i potrebu funkcioniranja pravne države/ Diplomatski izvori dodali su kako bi za Hrvatsku bilo izuzetno loše da su se njezini političari odlučili za politiku konfrontacije s Haaškim sudom i međunarodnom zajednicom</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Predstavnici strane diplomacije nisu voljni detaljno analizirati odluku Hrvatskoga sabora o predaji dokumenata odvjetnicima, osim kratke napomene da je riječ o još jednoj od otežavajućih činjenica u suradnji Hrvatske i Haaškoga suda, što će ponovo utjecati na hrvatsko približavanje Europskoj uniji.</p>
<p>»U svakom slučaju, bez obzira na trendove, onoga tko osvoji vlast u Hrvatskoj očekuju isti kriteriji koji se moraju ispuniti ako Hrvatska želi ući u transatlantske i europske integracije«, kazali su Vjesniku strani diplomati. </p>
<p>Hrvatski je sabor donio odluku prema kojoj se dokumenti za obranu odbjegloga generala Ante Gotovine trebaju predati njegovim odvjetnicima, iako se prema Statutu i Pravilima o postupku Haaškoga suda dokumenti mogu dati braniteljima tek kada počne suđenje. Gotovinini odvjetnici, potvrdili su i Vladini pravni stručnjaci, ne smatraju se takvima jer Gotovinu ne predstavljaju trenutačno ni pred jednim sudom. </p>
<p>Ova je odluka, tumače strani diplomati, dio već zahuktale predizborne kampanje, ali šalje lošu političku sliku zemlje u kojoj najveći dio političkog establishmenta zanemaruje međunarodne obveze i potrebu funkcioniranja pravne države. Diplomatski izvori su dodali kako bi za Hrvatsku bilo vrlo loše da su se njezini političari odlučili za politiku konfrontacije s Haaškim sudom i međunarodnom zajednicom. </p>
<p>Glasnogovornica haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann već je izjavila kako Vlada jako dobro zna da je odluka Sabora nezakonita. »Onoga trenutka kada se general Ante Gotovina preda i kada potvrdi da su odvjetnici koji tvrde da ga brane njegovi odvjetnici, tužiteljstvo će mu odmah dati sve dokumente koje posjeduje. To je naša obveza i bez nje ne može početi suđenje, ali general Gotovina mora prvo doći u Haag«, izjavila je glasnogovornica Hartmann. Dodala je da nijednom osumnjičeniku ili optuženiku haaško tužiteljstvo ili Sud nisu dali dokumente prije pojavljivanja pred sudom, jer je riječ o nezakonitom presedanu.</p>
<p>Stručnjaci već procjenjuju da će posljednja odluka Hrvatskoga sabora biti dodatni argument glavnoj tužiteljici Haaškoga suda Carli del Ponte za njezine teze i negativnu ocjenu Hrvatske suradnje s Haaškim sudom, i to već u srijedu, kad će glavna haaška tužiteljica u Bruxellesu razgovarati s predstavnicima NATO-a.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sanader: SDP danas govori »Da za Hrvatsku«, a nije bio za njenu samostalnost</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – »HDZ će na izborima 23. studenoga sigurno osvojiti 35 posto glasova, a borit ćemo se i za više, tako da ćemo u idućem sazivu Sabora imati daleko više zastupnika nego u dosadašnjem«, kazao je u nedjelju predsjednik HDZ-a Ivo Sanader na saboru te stranke za 1. izbornu jedinicu, na kojem se u dvorani »Globus« okupilo nekoliko tisuća njenih članova i simpatizera. </p>
<p>U svom je govoru Sanaderrekao da je HDZ pokazao da se i u oporbi može voditi odgovorna državna politika, a premijera Račana je kritizirao da ne razumije temeljne gospodarske postavke i zahtjeve suvremenog doba. »Danas govore 'Da za Hrvatsku', a 25. lipnja 1991. nisu bili za njenu samostalnost. Za sve je kriv SDP, kao i HSS koji danas zastupa interese uvozničkog lobija«, kazao je Sanader, ponovno pozvavši Račana na TV-dvoboj na nekoj od nacionalnih televizija. Dodao je da će HDZ uvesti red u zemlji i da je svoju sposobnost za to pokazao vlastitom konsolidacijom.</p>
<p>»Nedopustivo je da se koncesija za drugu fiksnu telefonsku mrežu daje bez znanja javnosti i da to čini neko vijeće. Stoga pozivam premijera Račana da poništi tu odluku, inače ćemo to mi učiniti nakon što na izborima 23. studenoga dođemo na vlast«, kazao je Sanader. Također je pozvao Vladu da se ne upušta u privatizaciju Slobodne Dalmacije prije izbora, jer je riječ o dnevniku od nacionalne važnosti. »Bliže se izbori i sigurno će u tome biti muljanja. Ako smo mi onda pogriješili, neka ne griješe oni«, dodao je Sanader.</p>
<p>Zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor rekla je da »svi u Hrvatskoj i Sanader osobno zaslužuju da on bude predsjednik vlade«. Dodala je da će na HDZ-ovim listama biti oni koji će časno obnašati dužnost i koji neće s dobivenim mandatom otići iz stranke. Istaknula je i da će HDZ vratiti porodiljne naknade na visinu iz 2000.</p>
<p>Posebno je oštar bio potpredsjednik stranke Andrija Hebrang koji je sadašnju vlast nazvao komunističkom zbog kadrovskih čistki i uništavanja nacionalnog ponosa i simbola. »Kad nas zastupa Ivo, Hrvatska dobiva na ponosu, a kad nas zastupa Ivica, dobivamo po nosu. Ivo je iskustvo stekao u svijetu, a Ivica u centralnom komitetu. Ivo piše i potpisuje knjige, a Ivica potpisuje predaju hrvatskog teritorija. On zapošljava svoje žene, a srećom ih nema 20, jer bi tada od njih sastavio vladu«, rekao je Hebrang. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tomčić: Integracijski procesi i EU na zadnjem mjestu</p>
<p>KARLOVAC, 19. listopada</p>
<p> – Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić je na predizbornom skupu u Karlovcu među ostalim naglasio da je »Hrvatska budućnost u parlamentarnoj demokraciji, te da HSS nije stranka kalkulanata i foteljaša«. Pozivajući građane da izađu na izbore, Tomčić je rekao da je »ovih dana previše ružnih riječi, mržnje i laži, što tjera narod u dvojbu treba li uopće izaći na izbore«.</p>
<p>Tomčić je o predstojećim izborima i nastupu HSS-a rekao da će HSS na izbore izaći sam i da se ne slaže s kalkulacijama da će HSS i prije izbora koalirati s nekim strankama. »Nas zanima prosperitet Republike Hrvatske, a program HSS-a je poznat, jer smo jedina stranka koja je s njim izašla prije godinu dana«, rekao je predsjednik HSS-a.</p>
<p>Tomčić smatra da je HSS ponajviše zaslužan za donošenje Deklaracije o Domovinskom ratu, provedbu poljoprivredne reforme, te status hrvatskih branitelja. »Integracijski procesi i EU su na zadnjem mjestu kad je riječ o HSS-u. Ne zato što ne želimo biti članicom EU-a, nego zato što još gospodarski za ulazak u EU nismo spremni«, rekao je Tomčić.</p>
<p>Na karlovačkom je skupu govorio i nositelj HSS-ove liste za 7. izbornu jedinicu Božidar Pankretić. On je izrazio mišljenje da je ova vlast mogla više učiniti za hrvatsku poljoprivredu te odbacio spekulacije u medijima da će seljaci zbog upisnika ostati bez mirovine.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Granić: Račan je bio siguran da će pobijediti, a danas izgleda kao gubitnik</p>
<p>VUKOVAR, 19. listopada</p>
<p> – »Prije mjesec dana Račan je bio siguran da će pobijediti na izborima, a danas izgleda kao gubitnik«, rekao je Mate Granić, predsjednik DC-a, na predstavljanju koalicije HSLS-DC »Nova snaga«, u nedjelju u Borovu Naselju kod Vukovara. Nositeljica liste te koalicije u 5. izbornoj jedinici Vesna Škare-Ožbolt predstavila je svoje kolege. Na skupu su bili i saborski zastupnici dviju stranaka, šefica Izbornog stožera HSLS-a Dorica Nikolić, Joško Morić, te predstavnici županijskih odbora Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije, dakle 5. izborne jedinice, te gosti iz 4. izborne jedinice.</p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt je sadašnjoj vladi zamjerila što je »rasprodala Hrvatsku, te državu enormno zadužila u inozemstvu«. Osvrnula se i na teško stanje u pravosuđu, u kojemu se, kako je rekla, »ništa ne događa ni ne kreće, osim liftova koje ministrica otvara«.</p>
<p>Upozorivši da je najava koalicije HSLS-a i DC-a promijenila političku scenu Hrvatske, Granić tvrdi da će »ova koalicija ponuditi novi model upravljanja državom i gospodarstvom te odnosa sa susjedima, što znači da će imati model odmjerene kontrolirane državne intervencije da bi promijenila gospodarske tijekove u zemlji«.</p>
<p>»Uvest ćemo višu ili treću stopu PDV-a, odrediti strateške projekte koje ćemo stimulirati, imat ćemo jednu državnu banku te nove zakone o privatizaciji i ovlastima Sabora za zaduživanje Hrvatske«, rekao je Granić.</p>
<p>Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša rekao je da današnja vlada nije ispunila očekivanja građana, posebice onih koji su najviše uložili u stvaranje države. Napomenuvši da HSLS i DC mogu izaći čista obraza pred birače jer politiku nisu shvaćali načinom za bogaćenje i povlastice, Budiša je podsjetio da je čak i vlada demokratskog jedinstva bila efikasnija i bolje organizirana od današnje.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvati pojeli 42 tisuće obroka žganaca i postavili novi Guinnessov rekord </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Na putu za Guinnessovu knjigu rekorda, Hrvati su, prema prvim informacijama, u nedjelju pojeli 42 tisuće obroka palente, žganaca ili pure i na taj način u akciji Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« »Najveći doručak- hrvatski doručak« srušili dva svjetska rekorda. </p>
<p>Prvi rekord u najmasovnijem doručku postavljen je u Tajvanu gdje je doručkovala 23.291 osoba, dok je drugi ostvaren u SAD-u u posluživanju toplog obroka. Prvim, najvažnijim dnevnim obrokom posluženim na glavnim trgovima, u hotelima, osnovnim školama, dječjim vrtićima, studentskim, đačkim i domovima za umirovljenike u 12 hrvatskih gradova ujedno je obilježen i Svjetski dan hrane. </p>
<p>Doručak koji je počeo točno u devet sati na 250 mjesta u 16 hrvatskih gradova sastojao se od palente s tekućim jogurtom i jabuke. »To je obrok koji zbog odgovarajućeg odnosa energije i prehrambenih sastojaka predstavlja pravi primjer uravnotežene prehrane karakteristične za našu tradiciju, tlo i podneblje«, istaknuo je ravnatelj Škole narodnog zdravlja prof. Stipe Orešković. Dosadašnji svjetski rekordi postavljeni su na nezdravoj hrani, no Hrvatska je, ističe Orešković, otišla korak dalje i odlučila se za izrazito zdrav doručak. »Time želimo pokrenuti projekt zaštite tradicionalnih prehrambenih navika prije nego što nam unište proizvodnju hrane i postanemo ovisnici o hrani koja će nas na kraju pretvoriti u debele ljude«, rekao je Orešković. Ipak, najvažnijim smatra to što su se ljudi odazvali i nakon doručka zadovoljni otišli kućama. </p>
<p>Najviše porcija svakako je pojedeno na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. »Gladni« Zagrepčani na Trg su počeli stizati i prije osam sati. Nakon obavezne prijave, šator s 3200 sjedaćih mjesta ubrzo je postao pretijesan za sve one koji su svojim tanjurom htjeli sudjelovati u najvećem doručku na svijetu. Tako je dvestotinjak ljudi ostalo izvan šatora i iako službeno nisu sudjelovali u akciji, dobili su porciju palente. Vrijeme do službenog početka doručka, ali i proglašenja prvih rezultata, dobro raspoloženi građani kratili su uz ples i pjesmu, u čemu su im svesrdno pomagali glazbenici Šajeta, Hrvatski baruni, Giuliano, Legen te Zagrebačke mažoretkinje. </p>
<p>Istraživanja pokazuju kako samo 18 posto djece doručkuje, stoga pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimir Šostar smatra da je akcija odličan poticaj za promjenu loše navike. </p>
<p>Oduševljenje postignutim rezultatom nije mogla sakriti ni ministrica obrane Željka Antunović, koja je pohvalila odličnu organizaciju i inicijativu promocije zdrave hrane. »Ako uza sve to imamo priliku srušiti rekord, tim bolje. Danas smo dokazali da za nas ne postoji nesavladiv izazov«, ustvrdila je ministrica.</p>
<p>Od oporbenih »izjelica« na Trgu su sa stranačkim kolegama doručkovali Slaven Letica i Ivić Pašalić. »Akcija je u svakom slučaju pohvalna«, naglasio je Pašalić koji rijetko doručkuje, ali nastoji ujutro pojesti krušku ili jabuku.</p>
<p>Akcija, kojoj su se pridružile i mnoge zagrebačke osnovne škole, nije protekla bez problema, što je donekle razumljivo jer ipak je riječ o dosad najvećoj takvoj manifestaciji. Naime, nekim školama, poput Osnovne škole Dragutina Kušlana nije dostavljen jogurt nego su djelatnici škole morali u 8.45 sati »skoknuti« u obližnji Konzumov dućan, te kupiti dvjestotinjak jogurta. U Osnovnoj školi Miroslava Krleže na Kaptolu djeca su, pak, ostala bez doručka. Iako su imali dovoljno obroka, djeci iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici nije se svidio jelovnik. </p>
<p>U Zadru se pozivu na zajednički doručak odazvalo samo 750 građana, a najveća gužva bila je na središnjem, Narodnom trgu, gdje je hrane na kraju i nedostajalo. S druge strane, u Splitu je doručkovalo 2834 građana, a najviše ih je bilo na Prokurativama, njih 1546. Najmlađi splitski sudionik imao je godinu i pol, a najstariji 99 godina. </p>
<p>Na području šibensko- kninske županije doručkovalo se na četiri mjesta, a pojedini restorani su organizirali i zabavni dječji program. </p>
<p>U bjelovarskoj dvorani »Sokolana 2« doručkovalo je 456 građana, a građani koji nisu stigli uhvatiti mjesto, jeli su na tribinama. U akciji je sudjelovala i gradonačelnica Đurđa Adlešić, a uključilo se i izaslanstvo Sjeverne Koreje koje u Bjelovaru gostuje na proslavi 130 godina vatrogastva. </p>
<p>U sisačko- moslavačkoj županiji akciji se pridružilo tek 120 osoba, i to pretežito umirovljenici iz Doma umirovljenika »Sisak«. Sisačke škole bile su protiv akcije jer im je nedjelja »nezgodan dan«. Naime, u većem broju škola bi se povećali troškovi prijevoza učenika. </p>
<p>U Poreču je doručkovalo više od 800 ljudi. Riječ je o gostima iz Austrije, Njemačke i Velike Britanije.</p>
<p>U Makarskoj je »puru« doručkovalo oko 400 mještana. </p>
<p>Nataša Zečević / Ana Rukavina / Vjesnikovi dopisnici</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Svjetske agencije zabilježile rekordni hrvatski doručak </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Dvije svjetske novinske agencije, francuski AFP i njemačka Dpa, objavile su u nedjelju da je u Hrvatskoj srušen svjetski rekord u najvećem istodobnom doručku. </p>
<p>Obje su agencije objavile podatak organizatora akcije »Najveći doručak - hrvatski doručak« da je tijekom nedjeljnog jutra diljem Hrvatske pojedeno više od 38.000 doručaka, čime je nadmašen dosadašnji rekord Tajvana i osiguran ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda.</p>
<p>Uz navođenje hrvatskog jelovnika, agencije prenose da je doručak organiziran ne bi li se obilježio Svjetski dan hrane i promovirala zdrava prehrana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Lučin: Ne znam gdje je Gotovina, ali to ne zna ni Carla del Ponte</p>
<p>Prema nekim indicijama i ja bih mogao nagađati gdje je Gotovina, ali za razliku od Carle del Ponte, koja samo nagađa gdje je Gotovina, ja to neću učiniti, kazao je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 19. listopada</p>
<p> - »Ne znam gdje je general Ante Gotovina, ali to ne zna ni haaška tužiteljica Carla del Ponte«, rekao je u nedjelju ministar unutarnjih poslova Šime Lučin odgovarajući na novinarski upit na kraju seminara o odnosima Vlade s javnošću. </p>
<p>Na dvodnevnom seminaru, održanom na Plitvičkim jezerima, sudjelovalo je pedesetak najviših policijskih dužnosnika, među kojima svi policijskih načelnici, te dvadesetak novinara iz većine hrvatskih medija.</p>
<p>Na traženje da komentira tezu kako premijer Ivica Račan prije izbora neće Haaškom sudu izručiti optuženika Antu Gotovinu niti će reći gdje se on skriva, ministar Lučin rekao je da »za policiju nijedan slučaj, pa ni 'slučaj Gotovina', nije izborni ni predizborni slučaj«. </p>
<p>»Prema nekim indicijama i ja bih mogao nagađati gdje je Gotovina, ali za razliku od Carle del Ponte, koja samo nagađa gdje je Gotovina, ja to neću učiniti«, dodao je. </p>
<p>Na Kolegiju se, inače, raspravljalo o nelegalnom posjedovanju oružja i nedavnoj tragediji, dvostrukom ubojstvu u Osijeku. Ministar je najavio rigoroznije akcije kontrole oružja i apelirao na građane da prijave sve one za koje znaju da ga nelegalno posjeduju. Lučin je spomenuo da u privatnom vlasništvu još ima mnogo oružja koje nije predano, te istaknuo da će se te osobe strože kažnjavati. </p>
<p>Govoreći o predstojećim izborima i organiziranju političkih skupova, istaknuo je da će sve stranke imati isti tretman. Lučin je napomenuo da je policija dio državne uprave i da treba biti depolitizirana. »Ako se, pak, netko namjerava baviti politikom, ta će osoba morati odstupiti od pozicije na kojoj je trenutačno u policiji«, naglasio je ministar. </p>
<p>Ministar je istaknuo kako je opći zaključak kolegija da su trendovi povoljni, ali da je sigurnost u prometu problem, jer je još uvijek previše poginulih osoba. Istaknuo je da je potrebno izmijeniti Prekršajni zakon, jer Zakon o sigurnosti cestovnog prometa nema smisla ako ga ne prati Prekršajni.</p>
<p>Načelnik Uprave policije MUP-a Vladimir Faber rekao je da su dosadašnji problemi u projektu »Policija u zajednici« ti što kontakt-policajci nemaju dovoljno informatičke opreme, spore su promjene postojećih uredbi i pravila te da ne postoji odgovarajući sustav nagrađivanja. </p>
<p>Također je istaknuo da će se 2004. godine uključiti 700 novih policajaca u sve policijske uprave, uz dosadašnjih 100, pri čemu će prednost imati turistički centri i veliki gradovi.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tomčić: Nemamo izgrađen sustav parlamentarne demokracije</p>
<p>Na upit novinara o prijetećem pismu koje je primio ovih dana, Tomčić je rekao da je učinio ono što je i kao građanin morao učiniti, te je prijetnju prijavio MUP-u</p>
<p>KARLOVAC, 19. listopada</p>
<p> - »Hrvatska nema izgrađeni sustav parlamentarne demokracije i ovakva pozicija Sabora odgovara nekima u Hrvatskoj. Da Hrvatska nema izgrađeni taj sustav, o kojem sam nešto rekao nakon raspuštanja Sabora, potvrđuju mnoge činjenice, a to što nakon te moje izjave neki reagiraju, rekao bih doslovce 'ritaju', ne bih komentirao i nemojte me o tome ništa više pitati«, rekao je u Karlovcu novinarima predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić komentirajući izjave premijera Ivice Račana da je Tomčićev prijedlog o ovlastima budućeg predsjednika Sabora previše inovativan. </p>
<p>Na upit novinara o prijetećem pismu koje je primio ovih dana, Tomčić je rekao da je učinio ono što je i kao građanin morao učiniti, te je prijetnju prijavio MUP-u. »Možda će me netko od odgovornih iz MUP-a obavijestiti o tome što je napravljeno vezano uz prijetnju, jer pismo nije bilo ugodnog sadržaja i bilo je izravno«, rekao je i dodao kako ne može reći da je prijetnja smrću izrečena nakon proglašenja ekološke ribolovne zone. </p>
<p>Na upit o zadnjoj odluci Sabora da Vlada haaškim optuženicima i odvjetnicima dostavi dokumente, rekao je kako i dalje smatra da je Sabor donio dobru odluku. »Ona je moralna i etična odluka koja omogućava onima koji su optuženi i osumnjičeni da budu u ravnopravnom odnosu s tužiteljstvom Haaškog suda. Ako Vlada može dostavljati dokumente tužiteljstvu, nema razloga da iste ne dostavi odvjetnicima optuženih, pa i odvjetniku generala Gotovine«, kazao je Tomčić.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ove godine poreznici zapečatili 850 ugostiteljskih objekata i trgovina</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Od početka ove godine porezni su inspektori zapečatili 850 ugostitelja, trgovaca i drugih privatnika koji su za svoju uslugu dužni izdavati račune. Otkrio je to za Vjesnik ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Milan Trbojević i dodao da je prošle godine pečaćenjem zabranjen rad više od tisuću obveznika, »gotovinaca«. </p>
<p>Stalne kontrole koje se provode već dvije godine, smatra Trbojević, daju konkretne rezultate, jer je ipak sve manje oni koji krše porezne propise. </p>
<p>»Prije dvije godina gotovo da nije bilo kafića u Hrvatskoj u kojem bi gost dobio račun, a sada gotovo svi izdaju račune«, naglašava Trbojević. Objašnjava da postoje tri vrste prekršaja na temelju kojih porezni inspektor može zapečatiti lokal - neizdavanje računa, neevidentiranje prometa i nepodmirene porezne obveze. Kod prekršitelja se obično sva tri slučaja pojavljuju istodobno. </p>
<p>Pečaćenjenje je najdrastičniji oblik sankcioniranja, a obveznik može ponovo početi s radom tek kad otkloni sve nepravilnosti i, dakako, plati kaznu. </p>
<p>Da bi dodatno pojačali poreznu disciplinu, poreznici već mjesecima usavršavaju projekt porezne blagajne. Riječ je o kompjuterskom programu koji bi bio ugrađen u blagajnu svakog obveznika koji izdaje račune. Tako bi njegova blagajna bila kompjuterski povezana sa sustavom Porezne uprave, pa bi, napominje Trbojević, porezni inspektori mogli u svojim uredima izravno pratiti svaku, i najmanju transakciju. </p>
<p>ustav se još dorađuje da bi bio dovoljno kvalitetan i jeftin za porezne obveznike, ističe Trbojević i dodaje da će se porezne blagajne prvo početi primjenjivati u kladionicama. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>OESS će pratiti izbore u Hrvatskoj s manje promatrača nego dosad </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) predvidjela je znatno manji broj promatrača za nadgledanje predstojećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj u odnosu na ranije godine, a prvi put promatrači te organizacije neće biti razmješteni na biračkim mjestima, doznaje se u OESS-u.</p>
<p>Takva odluka, prema riječima glasnogovornika OESS-ove misije u Hrvatskoj Alessandra Fracassettija, »odražava određenu vjeru u postupak glasovanja«, ali i povjerenje u praćenje izbora domaćih organizacija, ponajprije GONG-a.</p>
<p>»No, OESS će izbornu kampanju pomno pratiti iz svog ureda u Zagrebu i područnih ureda u drugim dijelovima Hrvatske«, izjavio je Fracassetti za Hinu.</p>
<p>»Iako će promatračka misija biti znatno manja od one koja je došla u Hrvatsku pred prošle parlamentarne izbore 1999., opseg njezina rada bit će sličan kao i ranije, što znači da će ocjenjivati je li priprema i provedba izbora u skladu s međunarodnim obvezama i standardima demokratskih izbora«, kaže Fracassetti.</p>
<p>Objasnio je da će glavnu ulogu u promatranju izbora, najavljenih za 23. studenoga, imati OESS-ov ured za demokratske institucije i ljudska prava ODIHR. Ured će kontrolirati zakonske okvire, rad izbornih povjerenstava, medija, kampanje političkih stranaka te glasovanje i prebrojavanje glasova.</p>
<p>Misiju ODIHR-a za praćenje izbora, koja će djelovati odvojeno i nezavisno od OESS-ove misije, činit će šest stalnih članova te 14 promatrača koji će biti razmješteni diljem Hrvatske otprilike mjesec dana prije izbora. Ekipa stalnih članova uključivat će voditelja misije, izbornog analitičara, pravnog stručnjaka, osobu za logistiku i stručnjaka za medije. </p>
<p>Upravo je praćenje medija, naglašavaju u OESS-u, jedan od bitnih elemenata ODIHR-ove metodologije praćenja izbora, kojim se mjeri količina i kakvoća pokrivenosti pojedinoga kandidata ili političke stranke. Uza sve nacionalne elektroničke i tiskane medije, ta će organizacija pokušati pratiti i regionalna glasila.</p>
<p>OESS financira i projekt praćenja medija, što radi Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava. Djelomični rezultati HHO-ova praćenja medija javnosti će biti predstavljeni dva puta tijekom izborne kampanje u intervalima od dva tjedna, dok se krajnji rezultati, tvrde u OESS-u, mogu očekivati ubrzo nakon izbora.</p>
<p>U OESS-u naglašavaju da će s posebnim zanimanjem pratiti pripreme za glasovanje izvan Hrvatske, uključujući glasovanje izbjeglica.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zapošljavanjem 35.999 osoba ostvaren plan, no mjere ipak na reviziji</p>
<p>Pokazalo se da smo u nekim segmentima loše planirali, pa ćemo te mjere revidirati, kaže Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica HZZ-a/ Najbolji rezultat ostvaren je mjerom od koje bi se to najmanje očekivalo - programom »Iskustvom do profita« Zavod je planirao zaposliti samo 700 osoba, a posao je pronašlo njih 2739 </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - »Iako su mjere aktivne politike zapošljavanja ostvarene u okviru plana, rezultati su pokazali da njima ne možemo biti zadovoljni. Pokazalo se, naime, da smo u nekim segmentima loše planirali, pa ćemo te mjere revidirati«, najavila je Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na prošlotjednoj konferenciji o pristupu socijalnim pravima u Opatiji. Prema njezinim riječima, revidirane mjere aktivne politike zapošljavanja primjenjivat će se već od početka iduće godine.</p>
<p>Naime, iako su rezultati izuzetno dobri u odnosu na plan (ukupno gledano, plan je bio da se uz pomoć mjera zaposle 36.772 osobe, a zaposlilo se 35.999, ili 97,9 posto), u provedbi nekih mjera se pokazalo da interes poslodavaca, unatoč prilično dobrim poticajima za zapošljavanje, i nije pretjerano velik. »Tako se u nekim mjerama bilježi znatan podbačaj u odnosu na očekivanja, dok su druge mjere iznenadile«, rekla je Pozaić. Primjerice, primjenom programa »S faksa na posao« od ožujka prošle godine zaposleno 2495 osoba, što je oko 28 posto osoba koje su se zaposlile zahvaljujući poticajima. No, u odnosu na 18.482 osobe - koliko su u Zavodu planirali da će se zahvaljujući toj mjeri zaposliti - to je samo 13,5 posto. Slično je i s programom »Iz učionice u radionicu«. Očekivalo se da će na taj način biti zaposlena 2941 osoba, a zaposlile su se samo 844 dotad nezaposlene osobe. U odnosu na očekivanja, to je oko 29 posto, dok je u odnosu na ukupan broj zaposlenih zahvaljujući primjeni tih mjera riječ tek o 6,6 posto osoba. Program »Šanse i za nas«, u okviru kojega su poslodavcima ponuđeni poticaji za zapošljavanje invalida, donio je podjednako loše rezultate. Naime, iako je planirano da će se na taj način zaposliti barem 800 osoba, zaposleno ih je samo 118, što je 1,2 posto od ukupno zaposlenih zahvaljujući mjerama, odnosno oko 15 posto u odnosu na plan koji se odnosio samo na tu mjeru.</p>
<p>S druge strane, poslodavci su pokazali velik interes za program »učenjem do posla za sve«, kojim su obuhvaćene osobe do 30 godina starosti bez radnog iskustva za koje država sufinancira dio bruto plaće tijekom godinu dana od sklapanja ugovora o radu. Zahvaljujući toj mjeri, u promatranom je razdoblju zaposleno 25.230 osoba, što je povećanje od 123 posto u odnosu na plan. U Zavodu su, naime, očekivali da će tom mjerom zaposliti 11.311 osoba s vlastite evidencije, a zaposleno ih je 25.230. Poslodavci, očito je i po tom rezultatu, i dalje veliki interes pokazuju za mlade, obrazovane ljude.</p>
<p>Dobri rezultati postignuti su i kod poticanog zapošljavanja branitelja, jer su, u odnosu na 2520 planirana ugovora o radu uz poticaje, potpisana 4573 takva dokumenta, odnosno 82 posto više. </p>
<p>Najbolji rezultat u odnosu na plan ostvaren je mjerom od koje bi se to možda i najmanje očekivalo: pod parolom »Iskustvom do profita« (program obuhvaća inače teško zapošljive skupine, odnosno žene starije od 45 i muškarce iznad 50 godina), Zavod je planirao zaposliti samo 700, a posao je pronašlo 2739 osoba. »Riječ je o gotovo četiri puta više zaposlenih u odnosu na plan i 20,8 posto od ukupnog broja zaposlenih zahvaljujući mjerama aktivne politike zapošljavanja«, naglasila je Crnković-Pozaić. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ovogodišnji manjak pokriven, u idućoj godini predviđa se 11 posto više novca za socijalu</p>
<p>Nema bojazni da bi isplata socijalnih pomoći do kraja ove godine mogla doći u pitanje, rekao je Rajko Škarić, pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – »Rebalansom proračuna u potpunosti je pokriven manjak u sustavu socijalne skrbi, koji je u rujnu procijenjen na približno 240 milijuna kuna. To znači da nema nikakve bojazni da bi isplata socijalnih pomoći do kraja ove godine mogla doći u pitanje«, rekao je Vjesniku Rajko Škarić, pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi zadužen za financiranje, u stanci Konferencije o pristupu socijalnim pravima, koja je prošlog tjedna u organizaciji Ministarstva rada i Vijeća Europe održana u Opatiji. »Očekuje se tako da će u 2004. godini za socijalnu skrb biti izdvojeno oko 11 posto novca više nego u ovoj godini«, kaže Škarić.</p>
<p>Većina sudionika skupa u Opatiji koncentrirala se, nažalost, uglavnom na to da prikaže pregled postojećih prava, bez dublje ocjene o tome koliko su uspješne mjere koje se primjenjuju i što treba učiniti da se poveća uspješnost onih koje se nisu pokazale dobrima. </p>
<p>U skladu s tim je i zaključak na kraju skupa o tome kako bi bilo dobro da se prezentacije iz Opatije tiskaju u posebnoj brošuri te da skup postane tradicionalan. No, s obzirom na to da su prilike u kojima stručnjaci na toj razini razgovaraju o socijalnim pravima u Hrvatskoj dosad bile vrlo rijetke, to je, možda, dobar početak.</p>
<p>O samom pristupu socijalnim pravima u Hrvatskoj ponešto se ipak može zaključiti iz tvrdnje pomoćnika ministra rada o tome da isplata socijalnih pomoći, unatoč manjku, nikad nije bila upitna, jer se još od početka godine znalo da je budžet u tom segmentu planiran »preskromno« i da će biti potrebna dodatna sredstva. Novac je, dodao je Škarić, osiguran prije svega preraspodjelom unutar proračuna Ministarstva rada i socijalne skrbi, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te djelomično zahvaljujući preraspodjeli proračuna u drugim Vladinim tijelima. </p>
<p>»Trendovi vezani uz broj korisnika raznih oblika pomoći iz sustava socijalne skrbi pokazuju, osim toga, da će potrošnja u sustavu i dalje rasti«, kaže pomoćnik ministra. »Broj korisnika pomoći nažalost raste u prosjeku za pet posto godišnje. Javnost to često tumači kao porast siromaštva, no rekao bih da je ipak riječ o drugim stvarima. Naime, mislim da su ljudi, zahvaljujući radu Ministarstva, nevladinih udruga, pa i vas novinara, sve bolje informirani o svojim pravima i o tome kako ih mogu ostvariti«, kaže Škarić. Zahvaljujući tome, tvrdi, obuhvat korisnika sve je bliži procijenjenom broju siromašnih u Hrvatskoj.</p>
<p>»Razne oblike pomoći iz sustava socijalne skrbi u prošlih je godinu dana koristilo oko 200.000 ljudi. Ukupna granica siromaštva procijenjena je na 10 posto ukupnog broja stanovnika – dakle, nešto više od 400.000 građana – što znači da doista možemo govoriti o većem obuhvatu onih kojima je pomoć potrebna«, kaže Škarić.</p>
<p>S obzirom na očekivani porast broja korisnika, Ministarstvo rada je u prvim, zasad neformalnim razgovorima, koje o proračunu za iduću godinu vode članovi Vlade, uspjelo izboriti povećanje ukupnih sredstava za tu namjenu.</p>
<p>U Opatiji je istaknuto i da bi do kraja godine trebao biti utvrđen nacionalni prag siromaštva, i to na dvije razine. Državni zavod za statistiku na temelju poboljšane ankete o potrošnji kućanstava tada bi trebao objaviti i prve podatke o relativnom siromaštvu (odnosno o broju onih čiji prihodi ne prelaze određenu razinu prosječnog dohotka u državi), a posebna skupina stručnjaka nakon toga će izračunati apsolutnu granicu siromaštva da bi se mogao procijeniti broj onih građana koji nemaju dovoljno za podmirenje osnovnih životnih potreba.</p>
<p>To su, ujedno, i jedine konkretne informacije s opatijskoga skupa o promjenama koje se odnose na pristup socijalnim pravima u državi, pri čemu treba naglasiti da se – upravo iz tih podataka – očekuje revizija svih prava u socijali, o čemu se govorilo u sklopu projekta reforme sustava socijalne skrbi. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031020].
|
