NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030920].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 210535 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Slovenci su sami sebe ostavili bez ozbiljnijih argumenata</p>
<p>U Memorandumu o Piranskom zaljevu, koji je slovenski parlament prihvatio 7. travnja 1993. godine, zapisana je i tvrdnja da Republika Slovenija »...spada u skupinu tzv. geografsko-zakinutih država koje zbog svog gospodarskog položaja ne mogu proglasiti svoje ekskluzivne ekonomske zone« / Slovenski pravni stručnjaci Iztok Simoniti i Marko Sotlar su napisali da Slovenija »...nema teritorijalni pristup otvorenom moru pa samim tim nema ni uvjete za proglašenje gospodarskog ili epikontinentalnog pojsa«</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Kad uskoro završi aktualna priča o slovenskom protivljenju hrvatskoj nakani da proglasi gospodarski pojas u Jadranskome moru, neki marni skupljač izjava slovenskih političara, pravnih stručnjaka, službenih priopćenja, dokumenata ili nota, naći će se u čudu kad običnom usporedbom tih mišljenja shvati da su, zapravo, Slovenci sami sebe na kraju ostavili bez argumenata.</p>
<p>Primjerice, slovenski ministar vanjskih poslova te predsjednici vlade i države danas govore da Slovenija ima teritorijalni dodir s otvorenim morem, dok je pravni savjetnik tamošnje vlade Miha Pogačnik otišao i korak dalje te ustvrdio da Slovenija, kad već ima dodir s otvorenim morem, ima i pravo na proglašenje svoga gospodarskog pojasa.</p>
<p>Hrvatski pravni stručnjaci i dužnosnici u vezi s tim rekli su da to nije točno. Zanimljivo je da su to isto rekli i Slovenci, i to u svojim dokumentima. U Memorandumu o Piranskom zaljevu, koji je slovenski parlament prihvatio 7. travnja 1993. godine, zapisana je među inim i tvrdnja da Republika Slovenija »...spada u skupinu tzv. geografsko-zakinutih država koje zbog svog gospodarskog položaja ne mogu proglasiti svoje ekskluzivne ekonomske zone«. U istom dokumentu priznaje se i da Slovenija nema dodir s otvorenim morem te se traži povlačenje granice s Hrvatskom »...tako da bi se teritorijalno more Republike Slovenije bar na uskom odsjeku doticalo s otvorenim morem Jadrana«.</p>
<p>Tri godine kasnije, predstavljajući stajališta svoje vlade u Reviji za međunarodne odnose, to isto su ponovili slovenski pravni stručnjaci Iztok Simoniti i Marko Sotlar kad su napisali da Slovenija »...nema teritorijalni pristup otvorenom moru pa samim tim nema ni uvjete za proglašenje gospodarskog ili epikontinentalnog pojsa«.</p>
<p>I u izjavi Tajništvu UN-a, kojom potvrđuje prihvaćanje Konvencije UN-a o pravu mora, slovenska vlada je sebe 1995. definirala kao državu u nepovoljnom geografskom položaju, koja nema pravo na proglašenje gospodarskog pojasa te su, na temelju spomenute konvencije, zatražili pravo sudjelovanja u iskorištavanju viškova ribe u gospodarskim pojasima susjednih država. Sada pak, kako se govori u diplomatskim krugovima, slovenska diplomacija s obzirom da zastupa tezu da »dežela« ima teritorijalni dodir s otvorenim morem, u Bruxellesu lobira protiv svojih vlastitih stajališta iz prethodnih godina. U tom kontekstu, doznaje se, odriču se i Memoranduma o Piranskom zaljevu iz 1993. uz pojašnjenje da taj dokument nema neku posebnu važnost, jer iako je prihvaćen u parlamentu, to se nije dogodilo na plenarnoj sjednici (!).</p>
<p>Ista proturječnost događa se i pri iznošenju argumenata za tezu da Slovenija ima teritorijalni dodir s otvorenim morem. Predsjednik Janez Drnovšek je tu postavku nedavno temeljio na »povijesnom pravu«. Oporbeni političar Janez Janša iznio je tezu da famozni dimnik (koridor) do otvorenog mora njegova zemlja ima temeljem sporazuma Tuđman-Kučan iz 1991. godine (zapravo riječ je o parlamentarnim odlukama o međusobnom priznanju dviju država). </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u srijedu je, pak, kazao da je »dežela« u vrijeme nekadašnje zajedničke države »imala pravo izlaza na otvoreno more«, pa to pravo ima i dalje. Pravni savjetnik slovenske vlade dr. Pogačnik u četvrtak je, nasuprot tome, ustvrdio da Slovenija ne pristaje na politički dijalog o proširenju hrvatske jurisdikcije u Jadranu, jer bi se time »derogirao parafirani sporazum Račan-Drnovšek«, koji je za njega ovaj tjedan (jer je i on prije nekoliko tjedana govorio drukčije) temelj na kojem gradi svoju postavku o pravu Slovenije na teritorijalni dodir s otvorenim morem.</p>
<p>Tako imamo uglavnom četiri argumenta za slovenski teritorijalni pristup otvorenom moru koji se međusobno isključuju, a opet nijedan sam za sebe nije održiv. Posebno je za Sloveniju opasno pozivanje na tzv. povijesno pravo, jer bi neki njezini susjedi rado posegnuli i za svojim »povijesnim pravima«. Shvatio je to, čini se, i Drnovšek te ga više ne rabi. O navodnom sporazumu Tuđman-Kučan od 25. lipnja 1991. najbolje govori podatak da je Slovenija samo nekoliko dana kasnije, 29. lipnja 1991. u Ljubljani, hrvatskom izaslanstvu iznijela prijedlog razgraničenja po kojem bi granica između dviju zemalja išla rijekom Dragonjom i dalje sredinom Piranskog zaljeva do morske granice s Italijom. O navodnom Tuđmanovu ustupku - ni riječi.</p>
<p> O Rupelovoj, pak, teoriji da je Slovenija teritorijalni dodir s otvorenim morem imala i u bivšoj SFRJ, najbolje svjedoči službeni dokument slovenskog sekretarijata unutarnjih poslova, od 4. rujna 1985., upućen saveznom sekretarijatu u Beograd u kojem se daje »opis državne granice na moru na području SR Slovenije«. Dokument je potpisao načelnik »Odelka republiškog inšpektora« g. Karela Makuca i u njemu se kaže: »Državna granica na moru dugačka je 16 nautičkih milja ili 29,6 km. Obala u dužini približno 35 km prostire se od Lazareta (državna granica s Republikom Italijom) do utoka rijeke Dragonje u more (republička granica s Hrvatskom«. Ako je »državna granica na moru na području SR Slovenije« u bivšoj državi bila dugačka 16 nautičkih milja, kako to 1985. tvrdi »Republiški sekretarijat za notranje zadeve«, to znači da je išla sredinom Piranskog zaljeva i da Slovenija u bivšoj SFRJ nije imala nikakva teritorijalnog dodira s otvorenim morem. </p>
<p>Što se, pak, tiče Pogačnikovih pokušaja da pravo na teritorijalni dodir Slovenije izvede iz parafiranog nacrta ugovora o granici između Račana i Drnovšeka, sve su već rekli pravni stručnjaci. Prema Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora, ali i svim rječnicima pravnih pojmova, iz parafa, inicijala početnih slova imena i prezimena, osim ako to nije prethodno drukčije dogovoreno, ne proizlaze nikakvi pravni učinci.</p>
<p>Kad bi netko htio biti ciničan, u prilog toj tvrdnji mogao bi dostaviti i slovensko shvaćanje parafa i potpisa na nedavni hrvatsko-slovenski ugovor o nuklearki Krško. Struja iz te nuklearke prema Hrvatskoj potekla je tek nakon što je slovenski parlament, s godinom zakašnjenja, unatoč spomenutim prethodnim parafima i potpisima, ratificirao taj ugovor. Uostalom, kad bi parafi na nacrte međunarodnih ugovora bili dostatni, čemu bi služili potpisi predsjednika vlada i kasnija ratifikacija u parlamentima. Dakle, u vezi s pravnim osporavanjem hrvatske nakane da proglasi gospodarski pojas, hrvatska diplomacija ne treba smišljati neka posebna rješenja.</p>
<p>Treba samo na nekom pristojnom kopirnom aparatu umnožiti dovoljan broj primjeraka slovenskog Memoranduma i drugih isključivo slovenskih dokumenata iz kojih je i više nego očito da Slovenija nema teritorijalni dodir s otvorenim morem, da samim tim nema ni pravo na svoj gospodarski pojas. Samim tim, postaje očito da protivljenje Slovenije hrvatskoj nakani proglašavanja gospodarskog pojasa nije utemeljeno na pravu, nego na nerealiziranim teritorijalnim ambicijama i iracionalnoj politici. </p>
<p>Na kraju, valja još jednom ukazati da na temelju Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. godine slovenski brodovi imaju nesmetano pravo prolaska kroz hrvatsko teritorijalno more do otvorenog mora (na temelju tzv. neškodljivog prolaska, a u vezi s tim Hrvatska je nudila i pojačana jamstva kroz tzv. trazitni prolazak). Sloboda plovidbe ostaje neupitna i ako Hrvatska proglasi svoj gospodarski pojas. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Više nikoga ozbiljnog ne zanima dijeljenje hrvatskog Jadrana</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Iako slovenski ultranacionalist Zmago Jelinčič već tjednima na sva zvona najavljuje prvu konferencija »o sukcesiji Jadrana i granicama nekadašnje SFRJ«, koja će se u beogradskom Sava centru održati u subotu, srbijanska je javnost za nju, ako je suditi prema pisanju tamošnjih medija, i više nego - nezainteresirana. Osim izvještaja s konferencije za novinare, na kojoj je Jelinčič početkom tjedna u Tanjugovom press centru najavio njezino održavanje, beogradski je tiskovni mediji u petak, dan uoči održavanja, nisu ni spomenuli.</p>
<p>Zaokupljena aktualnim unutarnjopolitičkim temama, prije svega predstojećim predsjedničkim izborima u Srbiji, tamošnji mediji čini se imaju prečeg posla, nego razglabati o dijeljenju hrvatskog Jadrana, što će u subotu »znanstvenim radovima« činiti srpsko-crnogorski i slovenski nacionalisti. Razlog tomu mogao bi biti i više nego očito distanciranje službenog Beograda od organizacije i sudjelovanja na skupu na kojem će se, posve je izvjesno, grubo uplitati u hrvatski suverenitet i prekrajati hrvatske međunarodno priznate granice.</p>
<p>A, upravo će to biti glavna, temeljna odrednica tog pretenciozno nazvanog skupa na kojem će se 25 »znanstvenika«, pobornika velikosrpskog projekta i okorjelih nacionalista, svim silama upinjati u »dokazivanju« da Hrvatska nema pravo na sadašnje granice. Među imenima, uglavnom nepoznatim široj javnosti, koja će u Sava centru »znanstveno« dijeliti i razgraničavati hrvatsko more, nekoliko je »zvučnijih«.</p>
<p>Primjerice, Smilja Avramov, nekadašnja bliska suradnica Slobodana Miloševića, koja će održati predavanje o »prostornom diskontinuitetu«, ma što to značilo. »O srbofobiji« bi trebao govoriti akademik SANU-a Veselin Đuretić, a o »poticajima arbanaskog nasilja na Kosovu« će razglabati poznati nacionalist, historičar Jovan Pejin. Staru tezu velikosrpskih nacionalista o »srpskom Dubrovniku« branit će potpuno nepoznati Stevo Kuridža. Ispred imena tog Srbina, porijeklom iz Hrvatske, slovenski organizatori nisu, za razliku od većine drugih »uglednih sudionika«, nadopisali nikakvu titulu. Stručnjak za »srpski Dubrovnik« bivši je oficir bivše JNA, a danas privatni poduzetnik i potpredsjednik fantomskog »antirasističkog udruženja Bijela ruža«.</p>
<p>Na konferenciji će, najavljuju Jelinčičevi suradnici, sudjelovati i nekadašnji čelnici srpske pobune u Hrvatskoj. »O dekolonizaciji srpskih zemalja« govorit će nekadašnji »inoministar« samoproglašene »krajine« Slobodan Jarčević, a o »srpskim gubicima u Hrvatskoj« Mile Dakić. Dakako, ne zaboravimo ni organizatora Zmagu Jelinčiča, koji će svojim istomišljenicima ponuditi svoju verziju »razgraničenja na Trdinovu vrhu«.</p>
<p>U središtu zanimanja Jelinčičeve konferencije bit će »uloga Hrvatske u balkanskoj povijesti 20. stoljeća«, a budući da popis »znanstvenih radova« obuhvaća i lamentiranje o »povijesnoj pripadnost Istre Sloveniji, sukcesiji Jadrana, kulturnom i etničkom prostoru Srba na Balkanu i Panonskoj niziji, konfliktnosti jadranskih granica«, posve je izvjesno da će odjeci rasprave na Jelinčičevoj konferenciji idućih dana potaknuti reakcije hrvatske javnosti.</p>
<p>Svoj sud o »Jelinčičevom balu vampira«, kako su taj skup prije dvadesetak dana u srbijanskim i crnogorskim medijima ocijenili neki čitatelji, iznijet će nedvojbeno i hrvatski stručnjaci za pomorsko pravo, koji su, poput akademika Davorina Rudolfa i Vladimira Iblera, s indignacijom odbili Jelinčičev poziv za sudjelovanje na tom beogradskom skupu. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Socijalni dijalog je podređen dnevnopolitičkim potrebama«</p>
<p>Ne samo SSSH nego i ostale središnjice na početku su Račanova mandata bile strpljive i naklonjene novoj vlasti, jer su i očekivanja bila velika / Vlada je, barem na riječima, bila sklona socijalnom dijalogu, no vrlo je brzo, uz nekoliko gafova - zamrzavanje plaća i otkazivanje kolektivnih ugovora u javnom sektoru bez dogovora sa socijalnim partnerima - izigrala povjerenje sindikata</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Čim Vlada objavi datum parlamentarnih izbora, i sindikalne središnjice kreću s predizbornom kampanjom. Naravno, ne kao političke stranke, ali kao dobre »udavače« koje mogu donijeti radničke glasove. Ili ih barem ne odnijeti, ako sindikati izbore odšute.</p>
<p>Sadašnja se koalicija dobrim dijelom uspela na vlast uz podršku sindikata, prije svega najjačeg Saveza samostalnog sindikata Hrvatske, i glasova radnika i članstva. SSSH je uoči izbora 2000. godine s tadašnjom oporbenom šestorkom sklopio predizborni sporazum, ali je slovio kao najvjerniji SDP-ov »koalicijski« partner.</p>
<p>Ne samo SSSH nego i ostale središnjice na početku su Račanova mandata bile strpljive i naklonjene novoj vlasti, jer su i očekivanja bila velika. Vlada je, barem na riječima, bila sklona socijalnom dijalogu. No, vrlo je brzo, uz nekoliko gafova - zamrzavanje plaća i otkazivanje kolektivnih ugovora u javnom sektoru bez dogovora sa socijalnim partnerima - izigrala povjerenje sindikata. Uoči Božića 2001. godine Vlada sa sindikatima i poslodavcima potpisuje socijalni pakt, u kojemu je Račan svojim potpisom zajamčio socijalni dijalog, odnosno obvezu Vlade da će prije upućivanja u Sabor konzultirati socijalne partnere o svim bitnim zakonima.</p>
<p>»Ljubav« koalicijske vlasti i sindikata definitivno je pukla na izmjeni Zakona o radu (ZOR-a), jer je Vlada rekla da neće smanjivati prava radnika, iako je ministar rada već u ladici imao pripremljen prijedlog izmjena. Prvo SSSH, a zatim i ostale središnjice lani su istupile iz socijalnog pakta, koji je živio samo nekoliko mjeseci, a Račan je bio prisiljen odgoditi izmjene ZOR-a.</p>
<p>Pritisnut radikalnim sindikatima u vlastitoj kući čelnik SSSH-a Davor Jurić na kraju je i sam okrenuo leđa Račanu, pa je SSSH lanjske jeseni, uoči pregovora o izmjena ZOR-a, prekinuo predizborni sporazum s koalicijom. Jurić je u tome imao i osobni interes, jer se u prosincu kandidirao, a potom i tijesnom većinom u drugom krugu glasanja na kongresu bio ponovno izabran za predsjednika SSSH-a.</p>
<p>Provala štrajkova krajem prošle i početkom ove godine (učitelji, profesori, liječnici...), a posebno sindikalni prosvjed i sukob s Vladom zbog izmjene ZOR-a, definitivno su označili krah socijalnog partnerstva. S približavanjem novih izbora sindikati više nisu htjeli preuzeti odgovornost za loše poteze vlasti, optužujući Vladu da ih ignorira gdje stigne.</p>
<p>Ivan Tomac, koji zamjenjuje bolesnog Davora Jurića, ovih je dana izjavio da se uoči izbora događa sumrak socijalnog dijaloga, jer Vlada opet zaobilazi sindikate u vezi s paketima zakona koji se još trebaju donijeti uz ZOR. Iako to nije ništa novo, Tomac je zapravo blago upozorio koaliciju da su izbori pred vratima i da ne misli kako je SSSH-a na koljenima zbog potresa koji ga ovih dana drma u vezi sa zahtjevom za Jurićevu ostavku. »Sumrak nije ni veći niti manji nego u prošle četiri godine. Socijalni dijalog je na niskoj razini i, poput nestabilnog kemijskog spoja, ovisan i podređen dnevnopolitičkim potrebama i promidžbi političkih elita«, smatra čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS-a) Krešimir Sever.</p>
<p>A tako je zato što nema povjerenja socijalnih partnera, ističe Sever, pa se, unatoč papirnatim uvjetima za socijalno partnerstvo, u stvarnosti ono ne ostvaruje. Koja je svrha Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV-a), pita Sever, ako nas i Vlada i poslodavci varaju i zaobiđu čim stignu? Prema godišnjem izvješću o konkurentnosti Hrvatske u 2002., napominje Sever, javnost je iznimno loše informirana o institucijama socijalnog dijaloga, pa 50 posto anketiranih ni ne zna da GSV postoji, a od onih koji znaju samo ih sedam do osam posto ima pozitivan stav.</p>
<p>»Socijalni dijalog s koalicijskom vlašću je jalov. U vrijeme HDZ-a sindikatima je bilo nemoguće uspostaviti kontakt s bahatom vlašću, ali kad smo je prisilili, nešto se i riješilo. S ovom vlašću lakše kontaktiramo, ali se sve svodi na puste priče, a problemi se ne rješavaju ili nas uopće ne slušaju i rade po svome«, kaže čelnik Hrvatske udruge sindikata (HUS-a) Zdenko Mučnjak. </p>
<p>Dok će NHS najvjerojatnije i na ovim izborima ostati neutralan, HUS, koji je dosad članstvu prepuštao da glasa prema vlastitoj savjesti, do kraja će mjeseca odlučiti o strategiji nastupa na izborima. Različite su opcije u igri, kaže Mučnjak, pa čak i direktan istup s nezavisnom sindikalnom listom. </p>
<p>Izravno kandidiranje sindikata na izborima prije nekoliko je mjeseci već najavio čelnik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst, ali su ga tad ostali sindikati žestoko kritizirali. URSH će ovih dana konačno odlučiti o kandidiranju nezavisnih stručnjaka na sindikalnoj listi, a poziv drugim sindikatima da stvore zajedničku sindikalnu listu i dalje je otvoren. </p>
<p>Sve se svodi na puste priče</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nacionalovo »Blagostanje« i, recimo: Puki slučaj</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Ne činimo to ni rado ni često, ali kad nam tjednik Nacional tako uporno »nabacuje loptu«, moramo je »pospremiti u gol«. Najprije je u broju od 9. rujna Nacionalov kolumnist Ivan Starčević duhovito kritizirao »subvencionirani Vjesnik (koji) sponzorira groznu nogometnu utakmicu«. Starčević, dakako, zna da dva reklamna panoa na stadionu u Andori, na utakmici Andora-Hrvatska, nisu nikakvo »sponzoriranje« te utakmice. To je samo - reklamiranje Vjesnika, u aranžmanu jedne strane reklamne agencije, i to nam se toliko dopalo i imalo je toliki odjek da ćemo to i ubuduće činiti. </p>
<p>»Sponzorirali« smo i utakmicu Belgija-Hrvatska: i na stadionu u Bruxellesu bio je na vidnome mjestu postavljen logo Vjesnika. Ne razumijemo što bi u tome bilo loše: jedne dobre novine reklamiraju se kako bi se još bolje prodavale. </p>
<p>Ali, u Nacionalu od 16. rujna (vidi faksimil), pod naslovom »Vjesnik za reklamu potrošio 25.000 eura« i nadnaslovom »Blagostanje«, cijela se priča »dramatizira«. Onoliko koliko se to tiče naših kolega u Nacionalu, možemo reći da brojke koje su naveli, na njihovu žalost, nisu točne. Za raklamiranje Vjesnika na dvije nogometne utakmice potrošili smo neusporedivo manje, ali - već se isplatilo! Što se, pak, naše »raskošne proslave« 20.000 broja Vjesnika tiče (a ni to se ne tiče Nacionala, čiji se urednici, naši kolege, je li, nisu odazvali pozivu), e, ta je proslava bila - sponzorirana, u onom smislu u kojem oko toga termina skakuće Ivan Starčević. </p>
<p>Tu bi ovoj priči bio kraj, kad ne bi u svezi s Nacionalovim režanjem na Vjesnik bilo još nekih stvari. Naime, nama je uistinu žao što vidimo da u Nacionalu još nisu preboljeli onaj šok od prije tri godine, kada je Pukanić htio kupiti Vjesnik za jednu kunu (!), i tu se ništa ne može. Ali, to je već opće mjesto u Nacionalovu profesionalizmu. Kad (za jednu kunu!) nije dobio Vjesnik, Pukanić je pokrenuo novi dnevni list, Republiku, koja je, međutim, nakon nekoliko mjeseci ugašena. Nije, naime, bilo ni novca ni znanja za tako nešto, a tržištu je, očito, bio previše Nacional koji bi izlazio svakoga dana. </p>
<p>Zanimljivo je (a tu i opet možemo pričati o profesionalizmu i novinarskoj etici, ali nećemo), da je istoga dana kada je u Nacionalu objavljen tekst o »Blagostanju«, BBC (program za Hrvatsku) nazvao upravu Vjesnika. Novinarka se zanimala »jesu li podaci objavljeni u Nacionalu točni i kako ih Vjesnik komentira«! Odgovoreno joj je da podaci nisu točni. Ali, kad čovjek malo bolje razmisli, nameće se pitanje - zbog čega bi jedan BBC držao taj tekstić iz Nacionala toliko važnim i zanimljivim, da bi morao dalje istraživati točnost navedenih podataka? Što bi to trebalo biti kuriozno u činjenici da se jedne dobre novine reklamiraju kako bi se bolje prodavale? </p>
<p>I odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan. Novinar Nacionala, naš kolega Maroje Mihovilović, ujedno je i - dopisnik BBC-a, čime je rečeno sve o na prvi pogled iznenađujućem zanimanju BBC-a za Vjesnik i naše troškove za reklamu. Maroje Mihovilović i inače, izvještavajući za BBC o zbivanjima u Hrvatskoj, citira pisanje uglavnom lista u kojemu radi, što je, također, vrlo zanimljiv način reklamiranja. No možda je posrijedi nešto drugo. </p>
<p>Puki slučaj, recimo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Pitanje opstanka</p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
<p>Vijesti o problemima s kojima se suočavaju Hrvati u Bosni i Hercegovini ponovno prestižu jedna drugu. Nezadovoljni hrvatski zastupnici u Skupštini Distrikta Brčko napustili su u četvrtak sjednicu prije usvajanja novog izbornoga zakona, tvrdeći da će taj propis dugoročno ugroziti njihovu poziciju konstitutivnoga naroda. </p>
<p>Nekoliko dana ranije na sličan su se potez, zbog Zakona o pravima branitelja, odlučili i hrvatski ministri u federalnoj vladi. U kabinet su se vratili tek nakon mukotrpnih pregovora s bošnjačkim partnerima, ali je neizvjesno koliko će, nakon najozbiljnije krize dosad, stabilnost u Vladi potrajati.</p>
<p>Istodobno, nastavili su se napadi na katolike i Hrvate u Sarajevu. U četvrtak je prekinuta nastava u Katoličkom školskom centru, jer su zasad nepoznati počinitelji kamenovali zgradu. To je samo najnoviji u nizu sličnih događaja.</p>
<p>Hrvati su i dalje nezadovoljni načinom na koji se provodi reforma obrazovanja pa je aktualna ideja o održavanju referenduma na kojemu bi se Hrvati izjasnili o zaštiti svojih vitalnih interesa i temeljnih uvjeta opstanka u BiH, ako ne budu poštivana načela o zaštiti njihova kulturnog i vjerskog identiteta. Hrvati su već dugo nezadovoljni i medijskom slikom u BiH, koja je, prema mnogim mišljenjima, jedan od važnih uzročnika stvaranja negativnog ozračja.</p>
<p>Hrvati se sporo vraćaju u BiH i sva istraživanja pokazuju da su, u demografskom smislu, najveće žrtve rata i poraća u BiH. Broj im je prepolovljen u odnosu na prijeratni, a znatno im se smanjio i udio u ukupnom stanovništvu BiH. S druge strane, u mjestima poput Drvara, koja su prema Daytonu ušla u »hrvatske« županije, povratnici Srbi otvoreno zagovaraju teritorijalni preustroj prema kojemu bi, recimo, taj grad pripao Republici Srpskoj. Ali nitko ne govori da bi neki gradovi gdje su prije rata Hrvati bili većina, primjerice Bosanski Brod, trebali izaći iz Republike Srpske.</p>
<p>Postaje sve očitije da Hrvati u BiH nemaju pravog izlaza sve dok je Bosna i Hercegovina ustrojena na postojeći način - podijeljena entitetskim crtama i s etnokracijama koje odlučuju o svim bitnim pitanjima. Dojam je da rješenja valja tražiti u popravljanju opće političke klime, što je nemoguće bez razvoja gospodarstva, suradnje sa susjedima, posebno Hrvatskom, od koje se očekuje da se intenzivnije angažira na rješavanju gorućih problema Hrvata u BiH.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Potrošača nema u stranačkim programima </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Istodobno s približavanjem parlamentarnih izbora u Hrvatskoj najavljuje se i povećanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i energenata. No, potrošača ionako nema u stranačkim programima...</p>
<p>Uzburkani se stranački život malo bavi stvarnim problemima građana, a više se zabavlja vrelim izbornim temama, poput gospodarskog pojasa, suradnje s Haaškim sudom, državnim dugom, itd. Ankete, naime, pokazuju da je političarima mnogo lakše raspredati nadugo i naširoko o svemu i svačemu, nego o malim-velikim stvarima kao što su poskupljenje hrane, struje, vode, plina, benzina, telefonskih impulsa...</p>
<p>Poremećaje u cijenama hrane diktiraju i vremenske neprilike, ponajprije katastrofalna ovogodišnja suša koja je, čini se, više pogodila uvoznike hrane nego domaće poljoprivrednike. Kako je suša harala i drugim zemljama, uistinu se mogu očekivati problemi u opskrbi domaćeg tržišta. Visoke cijene pogađaju najviše one koji su ovih dana na tržnicama, i nešto manje na zelenim tržnicama, kupovali voće i povrće za zimnicu. Ono čega ima malo, ima najvišu cijenu.</p>
<p>Voće je iznimno skupo jer ga uvozimo - samo mandarina iz domaće proizvodnje imamo dovoljno za svoje potrebe. Jabuka, primjerice, nedostaje 60 posto, a krušaka čak 80 posto. S druge strane, dok se jabuke uvoze, najveća domaća plantaža jabuka, u Borincima, trune u neviđenoj privatizacijskoj pljački.</p>
<p>Agronomska struka stalno upozorava na prevlast uvoznog lobija u domaćoj poljoprivredi. Naime, hrvatski agrar već godinama proizvodi samo šest poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dovoljnih za podmirenje potreba domaćeg tržišta. Sve drugo se mora uvesti, iako bi naša zemlja mogla hraniti 27 milijuna ljudi. Međutim, onda ne bi imala tri velike prerađivačke i trgovačke kuće među pet najuspješnih tvrtki u državi.</p>
<p>Cijena energenata, srećom za potrošače, u predizborno je vrijeme podložnija političkim promišljanjima. Tako je Poglavarstvo grada Zagreba nedavno »preko noći« opozvalo vlastitu odluku o povećanju cijene vode za čak 40 posto, iako je Hrvatsku pogodilo najtoplije ljeto u posljednje 142 godine.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto se Sanader ne smije uistinu odreći Pašalića</p>
<p>HDZ ovih dana ritualno pere ruke od Pašalića kao krivca za sve zlo u devedesetima. No, u pokušaju osvajanja koalicijske vlasti HDZ će, kako se sada čini, morati prihvatiti svaku raspoloživu zastupničku ruku. Pa i Pašalićevu, ako uđe u Sabor. Zato HDZ, za razliku od SDP-a, nije unaprijed najavio s kojim strankama želi a s kojima ni po koju cijenu neće koalirati</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Ne možemo vam otkriti predizborne adute i programe, jer se ne zna kada će biti izbori. To je, ukratko, odgovor koji se u svim strankama dobiva na pitanja o konkretnoj ponudi s kojom žele privući birače. Nitko još, dakle, nije spreman otići korak dalje od zaklinjanja u brži gospodarski rast, pravnu državu, međunarodno superjaku Hrvatsku i slične krasne stvari. I tvrdnje da će sve to baš ta stranka znati ostvariti brže i bolje od svih drugih. </p>
<p>Ali, kampanja je i te kako počela. Bez obzira na to što oporba upozorava da je vlast povlači za nos jer još nije objavila datum izbora. Uostalom, i po istupima oporbenih čelika sasvim je jasno da se izbori očekuju potkraj studenoga. Tjedan prije ili kasnije, sasvim je svejedno. </p>
<p>Zato su se Budiša i stariji brat Granić konačno uspjeli dogovoriti o predizbornom savezu u kojem je svaki morao žrtvovati ponekog svog pulena na izbornim listama. Zato je SDP morao konačno priznati da ozbiljno traži način kako u Sabor progurati Radoševu Libru u kojoj je i mlađi brat Granić, koji je za trećesiječanjske vlade odradio golem posao. Zato su još uoči Papina posjeta HSS i SDP zakopali ratne sjekire. Zato su koalicijski sporazum sklopili HB i HIP. Zato u Istri SDP ide pod ruku s IDS-om. Na toj su razini, dakle, stvari jasne. Glasati se može za lijevi blok oko SDP-a ili desni na čelu s HDZ-om. Sve ostalo su nijanse.</p>
<p>Na temelju čega će birači odlučiti kome će dati glas? Pogotovo oni koji su još neodlučni. Samo HDZ i SDP imaju tzv. čvrsto biračko tijelo, birače koji će ih zaokružiti bez obzira na sve nezadovoljstvo ovim ili onim potezom stranačkog vodstva. Ostali ipak odvaguju i procjenjuju.</p>
<p>Za vladajuće je aktualna kvazitajnovitost donekle razumljiva. Oni su svoje namjere i sposobnost da ih ostvare iskazivali tri i pol godine. Birači će ih po tome ocjenjivati mnogo više nego po obećanjima da će u sljedećem mandatu biti brži i bolji. </p>
<p>Izostanak odgovornosti za prošle tri i pol godini oporbu, pak, samo naizgled dovodi do bitno povoljnije pozicije. Jer, čak i da ponudi najljepša brda i doline, ona se još mora hrvati s tragovima desetogodišnje vladavine HDZ-a, zbog kojih je HDZ 2000. izgubio izbore. A tragovi su još su svježi. Pa i više od toga. Naime, uoči ljeta se pokazalo da je pad rejtinga vladajućih među onima koji su ih izabrali velikim dijelom posljedica upravo činjenice da se mutne vode ni do danas nisu razbistrile.</p>
<p>S druge strane, sve javnosti poznate relevantne ankete pokazuju i dalje da HDZ nije u svoj tabor uspio privući znatniji broj birača koji su mu 2000. okrenuli leđa. To znači da velik dio birača ne vidi razliku između današnjeg, Sanaderova HDZ-a i onog prijašnjeg. </p>
<p>Bez obzira na to što Sanader tvrdi da je HDZ shvatio za koje je pogreške platio račun pa se u prošle tri i pol godina riješio onih koji su za te pogreške najodgovorniji. U prijevodu, Pašalića i njegove ekipe. A sve dok birači ne povjeruju da HDZ uistinu nije onaj što je bio devedesetih godina, Sanader može obećavati brda i doline, ali će se do Banskih dvora teško probiti.</p>
<p>Pri tome mu sigurno neće ići na ruku činjenica da današnje vodstvo HDZ-a uglavnom čine osoba koje su i devedesetih bile u samom vrhu HDZ-a (npr. Šeks) ili na medijski vrlo istaknutim mjestima (Sanader, Kosor, Žužul). A dobro poznata »stara« HDZ-ovska lica vode i neke potencijalne koalicijske partnere (Mate Granić, Ivić Pašalić, Miroslav Tuđman...). </p>
<p>Zato je zanimljivo promatrati kako HDZ ovih dana ritualno pere ruke od Pašalića kao krivca za sve zlo u devedesetima. Naime, kako sad stvari stoje s biračkom podrškom, HDZ će, ako dođe u prigodu formirati koalicijsku vlast, morati prihvatiti svaku raspoloživu zastupničku ruku. Pa i Pašalićevu, ako uđe u Sabor. Zato HDZ, za razliku od SDP-a, nije unaprijed najavio s kojim strankama želi a s kojima ni po koju cijenu neće koalirati.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ela je i dalje jedina HIV-pozitivna školarka čije ime znamo</p>
<p>Strašno su licemjerje odgovorni i uključeni pokazali u prošla dva tjedna. Roditelji oko tridesetero djece u Kutini čije je neznanje preraslo u iritirajući tvrdoglavost, Vlada koja, dvije godine otkako je prvi put okusila problem HIV-pozitivne djevojčice, poručuje da treba ustrajati na rješavanju problema, Crkva koja se odlučila za lokalnu a ne nacionalnu kampanju, novinari koji čeprkaju po motivima udomljavanja HIV-pozitivne djevojčice</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Svi od kojih se očekivalo da će nešto reći o Elinu slučaju u posljednja su dva tjedna to i učinili.</p>
<p>Ministar prosvjete Vladimir Strugar rekao je da »očekuje skoro rješenje na dobrobit Kutinčana i HIV-pozitivne djevojčice«. </p>
<p>Vlada (Račan, Simonić, Granić, Strugar i Vidović) je zaključila da se »mora nastaviti sa svim naporima kako bi se problemi riješili u interesu djevojčice i građana Kutine«.</p>
<p>Gradsko vijeće Kutine istaknulo je da bi »Vlada morala pronaći rješenje za problem koji nije nastao u Kutini«.</p>
<p>Stručnjaci iz Centra za socijalni rad ocijenili su da je udomiteljska obitelj Oblak »puna razumijevanja i uzajamnog povjerenja«.</p>
<p>Ravnatelj Hrvatskog Caritasa Mario Bebić istaknuo je da su »u Crkvi odlučili kako će se o problemu male Ele u javnosti očitovati predstavnici Zagrebačke nadbiskupije, te da neće biti nikakve nacionalne akcije«.</p>
<p>Stručnjaci Svjetske banke poručili su hrvatskoj vladi i vjerskim zajednicama da »više rade na zdravstvenom obrazovanju stanovništva«, a roditeljima koji ne dopuštaju da njihova djeca idu u istu školu s Elom da se »nemaju čega bojati«. </p>
<p>Državna pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević-Vrsaljko začuđena je činjenicom da »roditelji u Kutini ne vjeruju stručnjacima i liječnicima«. </p>
<p>Živko Kustić se u »Jutarnjoj propovijedi« u petak, pod nazivom »Prokazana djevojčica«, pita »zašto je HIV-pozitivnoj djevojčici otkriven identitet«.</p>
<p>Međuresorni tim stručnjaka iz triju ministarstva (zdravstvo, socijala i školstvo), nakon desetak sastanaka s roditeljima u Kutini ne poručuju »ništa«. </p>
<p>Razlike između onih koji su nešto izjavili ili zaključili i onih koji nisu rekli ništa zapravo - nema. Sve što su dosad izustili odgovorni, bilo oni koji se osjećaju takvima ili oni koji su prozvani, nije donijelo ama baš nikakvoga rješenja. Ela je i dalje jedina HIV-pozitivna školarka čije ime znamo. Njena je obitelj i dalje jedina udomiteljska obitelj koju sve novine u Hrvatskoj spominju svakoga dana posljednja dva tjedna. Ela i udomitelji Oblak jedini su ljudi u ovoj zemlji koji imaju problem zato što se žele izboriti za ustavno pravo školovanja djeteta i istodobno jedina obitelj koju dio društva nemilosrdno sili da prekrši zakon i ispiše dijete iz osnovne škole, koja se u Hrvatskoj još zove obvezna i sva sreća traje samo osam godina. Jedina obitelj koja je imala problema s upisom djeteta u prvi razred, s upisom u drugi... Osmi?</p>
<p>Strašno su licemjerje odgovorni i uključeni pokazali u prošla dva tjedna. Roditelji oko tridesetero djece u Kutini, čije je neznanje preraslo u iritirajući tvrdoglavost, Vlada koja, dvije godine otkako je prvi put okusila problem HIV-pozitivne djevojčice, poručuje da treba ustrajati na rješavanju problema, Crkva koja se odlučila za lokalnu a ne nacionalnu kampanju! </p>
<p>Novinari koji čeprkaju po motivima zašto je siromašna obitelj Oblak udomila dvije HIV-pozitivne djevojčice - »nije li možda novac taj...« - u trenutku u kojemu se na jednom, u svijetu tako uobičajenom, slučaju pokazuje da hrvatsko društvo definitivno pada na ispitu tolerancije.</p>
<p>Pokazuje se i da se malo toga promijenilo od Jugoslavije do neovisne Hrvatske. Kada je prije 15 godina glavnim zagrebačkim trgom prošetala mlada djevojka, plave kose i izrazito bijele puti, držeći za ruku trogodišnjeg tamnoputog dječaka - kao dadilja je mogla dobivati sasvim solidan džeparac - ljudi su se za njom okretali i siktali: »Kaj si nisi mogla naći našeg dečka, kurvo jedna«! Danas, na tom istom trgu, čujemo tu istu rečenicu, prosiktanu u vrlo sličnoj situaciji i jedino što možemo osjećati je sram.</p>
<p>Jedino po čemu na takvim primjerima s ulice prepoznajemo neovisnost ove države jest kôd nekih njenih stanovnika koji u svom domu usred noći spremno uključuju CD s Thompsonovom pjesmom, postave hrvatsku zastavu na balkon i urlaju kroz prozor »Ja sam Hrvat«. Taj prizor iz hrvatskog filma »Fine mrtve djevojke« završava tako da gazda zgrade ustaje i isključuje prekidač iz struje. Susjedi opet spavaju do trenutka kada se onaj gore ne dosjeti kupiti baterije za CD-uređaj. I mira za nas koji želimo spavati, ne želimo slušati neku pjesmu ili ne želimo u novinama čitati nečije ime, ponovno nema. Jer, netko u našoj blizini uvijek je nanovo spreman napuniti baterije, a gazda za takav slučaj nema rješenje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Najgori smo gospodari najljepše zemlje na svijetu</p>
<p>Komunizam je uvjetovao napuštanje sela i zapuštanje zemlje: danas gori ta zapuštenost. Vraća se dug pogrešnim konceptima. S druge strane, i gospodarski i tehnološki razlozi uvjetovali su da se zemlja sve više napušta i zanemaruje: što emigracija u inozemstvo, što ona u gradove potpomagana je i time da se u vrletima ručna obrada tla odavno ne isplati, a u Dalmaciji ni strojevna. Sva je zemlja uz priobalje, dakle, većinom neobrađena i - plamti! / Na brdu Treskavac na Krku, gdje su čuvene gromače oslikane kistom Otona Glihe, one iz godine u godinu nestaju, čokoti se gase, živ je još jedan, možda dva vinograda - svi ostali su već neuredna sitna makija... Idealno za potpalu! Još je gore s poljima</p>
<p>STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN</p>
<p>Minuloga su ljeta bile iznimne vrućine pa je i požara bilo kudikamo više nego inače. Iz iskustva znamo da je znalo gorjeti i početkom listopada.</p>
<p>I ne samo u nas, gorjelo je i drugdje na Mediteranu, ali nikakve koristi od usporedaba! Naše priobalje plamti već godinama (kada drugdje i nije tako), užiže se svakoga ljeta i svakoga je ljeta praćeno napisima i polemikama: tko je kriv, neprijateljsko ili slučajno podmetanje, piromani ili diverzanti, nemarnici ili namjernici, sumanuti ljubavni gubitnici (nedavno na Lastovu) ili seljaci da olakšaju sebi pristup drvima, a svojoj stoci put do sočne trave na ugaru.</p>
<p>A redovito se poteže i to da je vatrogastvo loše opremljeno, da nema dosta gasila, ni sa zemlje ni iz zraka, da političari nisu sredili zakone, da nemamo sustavnosti, da se ne zna što je u čijoj mjerodavnosti i sve tako i slično tome.</p>
<p>Sve je to, međutim - repetitivno mlaćenje posljedica, od čega je male koristi. </p>
<p>Gdje su stvarni uzroci katastrofalnih ognjeva koje iz godine u godinu čine sve veću štetu? Ne, ne: potpaljivača i nepažljivih bilo je uvijek, ali - požari se nisu mogli širiti kilometrima - dok nisu »stvoreni uvjeti« za to. A oni su »dublji«.</p>
<p>Što, dakle, i zašto gori u Hrvatskoj?</p>
<p>Prvi i najuočljiviji uzročnik današnjih požara i štete je »put u komunizam«, politički instaliran još 1945. Naime, projekt »komunizam« predmnijevao je svijet proletera (»Proleteri svih zemalja ujedinite se«, pisalo je i u zaglavlju naših novina do nedavno). Svijet proletera ne podnosi nikakvo vlasništvo: stan daje Partija, posao tvornica. </p>
<p>Za uzvrat, nemaš zemlju, ali imaš zaštitnicu, Komunističku partiju. Proleter uživa plodove svoga rada...</p>
<p>Ta je globalna koncepcija uvjetovala silnu deruralizaciju: umjesto motike, mnogo lakša - tašnica, umjesto sela - grad, umjesto privređivanja na polju - rad u tvornici... Stvarali su se, nakon kraha »seljačkih radnih zadruga« i golemi poljoprivredni kombinati, ali opet zaobilazeći seljake - »sitnosopstvenike«, kako ih je zvao Tito. Ukratko: i polja i brda ostajala su neobrađena, i zapuštena.</p>
<p>Uočavamo paradigmatične slike: između Bakra i Bakarca, gdje je domicil čuvenoga pjenušca »Bakarska vodica« sedamdesetih se godina još tu i tamo moglo na terasastim dolcima vidjeti pokoji lozin čokot, a danas je to samo šikara. Na brdu Treskavac na Krku, gdje su čuvene gromače oslikane kistom Otona Glihe, one iz godine u godinu nestaju, čokoti se gase, živ je još jedan, možda dva vinograda - svi ostali su već neuredna sitna makija... Idealno za potpalu!</p>
<p>Još je gore s poljima. </p>
<p>U mome rodnome selu u Konavlima kraško polje, kakvih je sličnih na tisuće diljem Dalmacije, tamo pedesetih godina prošloga stoljeća - gledao sam ga ispred rodne kuće - imalo je jedan do dva posto neobrađenih parcela, a danas ih je upola manje od toga koliko-toliko obrađenih. A kada starci koji još »drže lozu« pomru, i to će ljeti biti praktično suhi gustiš, jedino - idealan za potpalu. A takvih je, neobrađenih i zapuštenih brda i polja - puna Dalmacija. I cijelo Primorje, otoci. Istra nešto manje (tamo najmanje i gori!) Dakle, komunizam je uvjetovao napuštanje sela i zapuštanje zemlje: danas gori ta zapuštenost. Vraća se dug pogrešnim konceptima.</p>
<p>S druge strane, i gospodarski i tehnološki razlozi uvjetovali su se zemlja sve više napušta i zanemaruje: što emigracija u inozemstvo, što ona u gradove potpomagana je i time da se u vrletima ručna obrada tla odavno ne isplati, a u Dalmaciji ni strojevna - kad se drugdje proizvodi lakše i s manje truda. Sva je zemlja uz priobalje, dakle, većinom neobrađena i - plamti!</p>
<p>Apostrofirani komunizam zamišlja zemlju kao »raj na zemlji«. A da bi raj lijepo i izgledao - masovno se pošumljavalo. Tamo iza onoga spomenutoga rata - svi su (i moji roditelji!) morali ići »saditi šume«, pošumljavati tlo. A sadio se - bor! I na već spomenutom Treskavcu, gdje je tada zasađen gusto kao kukuruz pa na i inače tankom sloju zemlje na kamenjaru - ni jedan, ni nakon pola stojeća - nije veći od obične višnje.</p>
<p>Ali tako je bor sve preplavio, iako je posve beskoristan; niti mu valja lišće, niti ga itko koristi, niti mu valja plod, niti mu valja drvo - ni za loženje ni za išta drugo. Lijep jest, imali su ga kapitalisti oko kuća (stoga je i sađen!), ali - idealan je i »koristan« jedino za požare. Idealna je vatri i gusta makija koja se nekada koristila, osim za loženje, i za vapnenice. Vapno je bilo važan gospodarstveni proizvod, ali i ono se danas - lakše proizvodi industrijski. No dok se makija sjekla za klačine - prirodno se selektiralo tlo, rasla mlada šuma, nije bilo ni prigode ni mogućnosti da izgore veće površine. Dakle, i politički koncepti i gospodarstveni prevrati - danas gore.</p>
<p>Pripomogao je - turizam. Od dva-tri mjeseca rada, ljudi mogu cijele godine živjeti. (»Što ljeti zaradim, zimi potrošim na drogu, da preživim zimsku čamotinju i buru u malim mistima« - čitali smo nedavno u novinama!) Vrtovi, maslinici, smokvate... sve se to i zapušta i prepušta lako potpaljivim borovima i neprohodima.</p>
<p>Da, jedan je od razloga i svojedobno zabranjivanje uzgoja koza: one su, naime, brstile onaj zamišljeni komunistički raj na zemlji i brabonjčile po njemu pa ih se, jednostavno, ukinulo dekretom. (Borove se sadilo i zbog njih: bor, dakle, ni koze neće!) Današnji predsjednik žali za njima i kuka nad požarištima što ih nema, a koliko je u samostalnoj Hrvatskoj učinjeno da ih bude? </p>
<p>Valja imati mudre političare, strategiju, istinske poticaje, a ne samo prigodno lamentiranje i dociranje. Ne samo jednoga političara, nego svih njih - oni su - i bivši i sadašnji - zapustili i zanemarili Lijepu Našu, više i pogubnije od svih ostalih!</p>
<p>Uza sve to i vatrogasci nisu osposobljeni za takve požare, dakle šuma i makija u Dalmaciji. Ako nema pomoći s neba, bilo kiše bilo kanadera, zjakaju u prazno, drugo i ne mogu.</p>
<p>Tako je bilo i prije dvadesetak godina, opet u mome rodnome selu! Vatrogasci su stali na cestu, dalje nisu ni mogli kroz gustiš niti su imali dovoljno duga crijeva...</p>
<p>Tada je moj susjed i prezimenjak Ivo organizirao ostale susjede: s kosijerima u rukama i jednom motornom pilom za veća debla za manje od tri sata, uz pomoć žena i djece koji su odnosili i bacali posječeno, prosjekli su kilometar-dva od vatre desetak metara širok prosjek do vrha brda i - uz rub toga prosjeka zapalili kontravatru. </p>
<p>Spasili su tako susjedna sela i kilometre i kilometre šume. (Ali bili su optuženi za namjeran palež i jedva su se spasili od glupih birokrata; premda je bilo očito da su uradili jedino mogući i koristan potez!)</p>
<p>A tko od suvremenih vatrogasaca znade gasiti kontraognjevima? Ukratko: gori i neznanje, neorganiziranost, tipična hrvatska birokratizirana glupost i u politici i u gospodarstvu i u vatrogastvu. Bog nam je dao najljepšu zemlju na svijetu, ali smo najgori mogući njezini gospodari i zaslužili smo zla koja nas snalaze.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, književnik, filmski redatelj i novinar.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Igra sa statističkim podacima o turističkim (s)kretanjima</p>
<p>Agitpropovsko vrijeme, u komu je bogomdanim krojačima naših sudbina i perspektiva cijelih privrednih grana bilo samorazumljivo diktirati poslušnicima-agitpropovcima u pero i notorne gluposti, čini se da je čvrsto priraslo srcu gospođi Pavi Župan-Rusković. A zaključna rečenica, kojom, tobože, neopozivo stavlja točku na tek začetu polemiku - skandalozna je. Pa, zar ministrica, doista, misli da joj funkcija dopušta da otvoreno pokušava kritičarima začepljivati usta, gotovo stalno pritom prijeteći?</p>
<p>RATKO MANDIĆ</p>
<p>O pobudama i namjerama profesionalnih novinara, k tomu ekonomskih komentatora-analitičara, nikako ne bi smjela tako apodiktično ponuđivati ni ministrica turizma niti itko iz izvršne vlasti. </p>
<p>Agitpropovsko vrijeme, u komu je bogomdanim krojačima naših sudbina i perspektiva cijelih privrednih grana bilo samorazumljivo diktirati poslušnicima-agitpropovcima u pero i notorne gluposti, čini se da je čvrsto priraslo srcu gospođi Pavi Župan-Rusković. </p>
<p>A zaključna rečenica, kojom, tobože, neopozivo stavlja točku na tek začetu polemiku - skandalozna je.</p>
<p>Pa, zar ministrica, doista, misli da joj funkcija koju obavlja za ocjenu minus dvojka - to je moja slobodna komentatorska procjena - dopušta da otvoreno pokušava kritičarima začepljivati usta, gotovo stalno pritom prijeteći?!</p>
<p>A prijeti Pave Župan-Rusković - praznom puškom. Denuncijacija s »izmišljanjem podataka« - neće ići. Te sam podatke pribavio i pohranio crno na bijelu. ADAC ih je i te kako objavio! Što radi svake godine, samo ministrica turizma ne zna u koje vrijeme, ne nipošto pet minuta prije sezone. </p>
<p>I još: računica uvaženoga prof. dr. Branka Horvata, znanstvenika-ekonomista od međunarodnog formata, nedvojbeno pokazuje: kuna je već godinama u nas precijenjena, stvarno, šezdeset posto. Što to znači za konkurentnost hrvatske privrede u svijetu, pa i turizma kao prvorazrednog nerobnog izvoznika - pitajte privrednike! Prolaze u svijetu kao bosi po trnju.</p>
<p>A svi turistički troškovni inputi naših hotelijera i ostalih iz turističkog poslovnog sektora u nas su zbog toga beznadno skuplji, doslovce, nekonkurentni.</p>
<p>Dotle, naši mediteranski konkurenti u turizmu nastoje podesiti tečajeve domaće monete prema dolaru i euru tako da je njihov domaći novac namjerno - podcijenjen. U Turskoj, na primjer, čak 30 posto. Pa nije, barem ekonomski obrazovanim ljudima u nas, teško zaključiti kako je već u startu turski turizam praktično devedeset posto konkurentniji od hrvatskog!</p>
<p>Gospođa Župan-Rusković, a to joj je posao u Vladi, o tomu ni slovca. Lakše je, očito, nabacivati se agitpropovštinom na trezvene i, nadasve, dobronamjerne kritike novinara-stručnjaka s višedesetljetnim profesionalnim promatračkim i analitičarskim iskustvom. </p>
<p>To ministrici, a ni Vladi u kojoj sjedi, a da od nje nismo javno čuli nijednu sustavnu kritiku makroekonomskog i kreditno-monetarnog položaja turizma u Hrvatskoj, nimalo ne služi na čast.</p>
<p>Uostalom, dok ona mene pokušava prozirno difamirati, jer nema odgovora na ozbiljna pitanja koja uporno postavljam, ja njoj komplimentiram da je nekada solidno vodila dubrovačku putničku agenciju »Atlas«. Pa, sada neka čitatelji prosude i o toj solidnosti.
Naime, igrajući pasijans s varljivim statističkim podacima o turističkim (s)kretanjima u Hrvatskoj - gđa Župan-Rusković od silna drveća ne vidi nagorjelu šumu. A Vjesnik je, koliko jučer, sa sjednice Vlade na početku rujna, na naslovnici lijepo prenio riječi i komentar ministra financija prof. dr. (ekonomije) Mate Crkvenca. On je jasno i glasno rekao da se, tobožnji, porast turističkog prometa i prihoda nigdje ne osjeća niti nazire u državnom proračunu!</p>
<p>Istina, svalio je sve na sivu ekonomiju. Da nije, a vrijeme je predizborno, gđa Župan-Rusković je, logikom demokratske prakse u svijetu, na kraju te sjednice vlade trebala podnijeti neopozivu ostavku. </p>
<p>Pogotovu što, očito, ne razumije na što ovaj novinar cilja kada kritički govori o mrtvilu izvanpansionske potrošnje u hrvatskom turizmu. Ma što mrtvilu - ruglu!</p>
<p>Baš tako izgledaju izlozi na Stradunu usred dičnog Dubrovnika, a HTV u »Bojama turizma« anketira nasred dubrovačkih ulica strance koji otvoreno govore u kameru kako nemaju što ni gdje u Dubrovniku kupiti. Pa ni obične suvenire! </p>
<p>Gospođa ministrica drži da takve trice i kučine kao što je izvanpansionska potrošnja u turizmu ne pripadaju u njezin resor! Pa, što onda jest posao Ministarstva turizma?</p>
<p>Čini se da ministrica o tomu ništa ne želi ni znati niti preuzeti odgovornost. Razlog više da se, takvo, Ministarstvo turizma što brže ugasi kao samostalni, otuđeni, skup i nedjelotvoran prirepak ionako preskupoga državnog aparata izvršne vlasti. Nadam se da će to, u interesu turizma i Hrvatske, učiniti svaki budući hrvatski mandatar za sastav nove vlade, ma tko to bio.</p>
<p>I još, čime nipošto ne zaključujem polemiku, dapače, očekujem da se ministrica oglasi, ali podacima, ne prožvakavanjem jalove statistike i floskulama.</p>
<p>Dubrovački gosti s velikih plovećih hotela koji krstare Sredozemljem su, svakako, dobrodošli. Ali - ne troše gotovo ništa! Točnije, u prosjeku troše pedesetak kuna - za ulaznice na gradske zidine. Potrošili su i te kako u tim poludnevnim vrelim šetnjama, ali nemaju, rekoh, na što niti gdje. Otužno izgledaju izlozi Istočnog Berlina podno Srđa usred turističke sezone! Zar da HTV reprizira svoje snimke, javno prikazane, na posebnoj zatvorenoj projekciji za gospođu ministricu turizma i njenu svitu?</p>
<p>Dakle, hvaliti se olako besplatnim pokazivanjem Dubrovnika - previše je i od ovakvoga Ministarstva turizma i ministrice koja mu je još, za kratko, na čelu.</p>
<p> A u, doslovce, istu vrst hvaljenja same sebe ide i ministričino bajanje o sultanima. Ti nisu u Dubrovniku kupili ni čašu mineralne vode. I to je lijepo javno objavljeno u novinama i na HTV-u. Samo je gđa ministrica, očito, usred sezone slušala i gledala nešto drugo.</p>
<p>Kritike njena lošega rada kao ministrice toliko je, očito, ljute da bi najradije - zaustavila Reuters.</p>
<p>Autor je nezavisni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sve to što se ovih dana događalo u kutinskoj osnovnoj školi običan je pedagoški kriminal</p>
<p>Roditelji kao skup građana uzimaju si ovlasti koje im ne pripadaju. Pisanje peticija ili ometanje druge djece da polaze neku školu ili neki razredni odjel nije u mjerodavnosti roditeljskog vijeća niti skupine roditelja. Pa tako roditelji nemaju pravo ometati neko dijete u polasku škole zato što je bolesno. Ako želimo biti sasvim pošteni, influenca, svrab ili angina, pa i herpes prenosiviji su od HIV-a. Priču o HIV pozitivnom djetetu doveli smo do usijanja i tako dokazali da smo nesposobni prihvatiti suvremene probleme čovječanstva, a mjerodavna su ministarstva dokazala svoju inferiornost</p>
<p>ANA JURIĆ- ŠIMUNČIĆ </p>
<p>Ono što se dogodilo u Kutini je samo jedan od dokaza kako smo došli u situaciju da svi o svemu odlučuju i imaju svoje stavove. Ali nije to samo posebnost Kutine. Nedavno je u jednoj karlovačkoj osnovnoj školi u jednom razrednom odjelu skupina roditelja tražila da se dječak s jakim motoričkim nemirom isključi iz toga razreda jer smeta njihovoj djeci u nastavnom procesu. </p>
<p>Roditelji tog dječaka osjećali su se kao da će ih se giljotinirati. Čak su otišli u drugu školu tražeći da dječak tamo polazi razred. To bismo mogli s pravom proglasiti pedagoškim kriminalom. Istina, pravosuđe taj termin ne poznaje, ali čini nam se da ako ovako nastavimo rješavati obične odgojne i pedagoške probleme da ćemo u kaznenom zakoniku imati i pedagoški kriminal kao kazneno djelo. </p>
<p>Gdje još ima toga da se o osmogodišnjem djetetu tako javno govori, da se javno piše o bolesti? Zašto su udomitelji posegnuli za medijskom javnošću? </p>
<p>Samo da na sebe svrate pozornost i da sebe prikažu kao heroje ili kao žrtve. To je kardinalna pogreška. Roditelji koji su od učitelja dobili uputu da svoje dijete upišu u drugu školu nisu o tome izvješćivali javnost. Htjeli su zaštititi integritet svojeg djeteta. I dobro su učinili. </p>
<p>Smiju li roditelji voditi rat radi svojih interesa? Zacijelo ne. Škola je dužna svakom djetetu osigurati odgoj i obrazovanje, djeci s posebnim potrebama odgovarajuću brigu i pomoć, a isto je tako dužna sve podatke o djeci čuvati kao profesionalnu tajnu.
Griješe učitelji kad na roditeljskom sastanku javno ističu nedostatke nekih učenika. Na roditeljskom sastanku se rješavaju načelni problemi, a ne problemi pojedinog djeteta s imenom i prezimenom. Ne može učitelj reći roditelju da će otići na bolovanje zbog toga što je njihovo dijete nemirno, neposlušno ili ne uči dovoljno. </p>
<p>Učitelj je obvezan svu svoju medotičku umješnost upotrijebiti da bi svakom djetetu pružio dovoljno mogućnosti da nauči nastavno gradivo. Nastavni sadržaji se prenose na učenike frontalno, grupno ili individualno. </p>
<p>Učitelji su dužni koristiti sve didaktičke principe i nastavne metode kako bi nastavu učinili što boljom, suvremenijom i zanimljivom. Učitelj koji radi samo frontalno nije dobar učitelj. </p>
<p>Takva nastava je dosadna i djeca jačeg senzibiliteta takvu nastavu ometaju. </p>
<p>Ne može učitelj tražiti od roditelja udaljavanje djeteta iz razrednog odjela. Ako mu je zdravlje narušeno neka napusti učiteljsko zanimanje. </p>
<p>S druge si strane roditelji, kao skup građana, uzimaju ovlasti koje im ne pripadaju. Pisanje peticija ili ometanje druge djece da polaze neku školu ili neki razredni odjel nije u mjerodavnosti roditeljskog vijeća niti skupine roditelja. Pa tako roditelji nemaju pravo ometati neko dijete u polasku škole zato što je bolesno.</p>
<p> Ako želimo biti sasvim pošteni, influenca, svrab ili angina, pa i herpes prenosiviji su od HIV-a. Priču o HIV pozitivnom djetetu doveli smo do usijanja i tako dokazali da smo nesposobni prihvatiti suvremene probleme čovječanstva, a mjerodavna su ministarstva dokazala svoju inferiornost. Socijalna je skrb trebala reagirati odmah kada su udomitelji počeli koketirati s medijima. Preseljavanje su isto tako iskoristili za medijsku priču.</p>
<p>Što im je to sve trebalo?</p>
<p>Ovo što se sve događalo ovih dana u osnovnoj školi Kutina običan je pedagoški kriminal. Ako tako nastavimo i stavljamo djecu oboljelu od različitih bolesti na javni stup i razapinjemo ih po novinama i elektronskim medijima, možemo proglasiti kod nas apartheid.</p>
<p>Iz svega toga možemo postaviti još jedno pitanje: što je s održavanjem trudnoće u HIV-pozitivnih žena? Zar na to nije medicina imala odgovor? </p>
<p>Zašto dopuštamo trudnoću u onih bolesti za koje danas medicina zna da se genetski prenose ili da izazivaju malformacije fetusa? Imamo luetične djece koje su žrtve roditeljskih grijehova, one koja su izravno naslijedila od roditelja diabetes, i stotinu drugih hereditarnih oboljenja, što im uzrokuje različite i zdravstvene i socijalne tegobe. </p>
<p>Istina je da svaki začeti život ima pravo na življenje, ali pitajmo se ima li život pravo na kvalitetno življenje? Stručnjaci različitog profila imaju različite stavove. Nije li vrijeme da Hrvatska izgradi i prihvati zajednički eugenički i etički stav o kvaliteti života. Tada se ne bi dogodio život s HIV-pozitivnim statusom, ali i kada bi se dogodio onda bismo znali svoja prava i dužnosti.</p>
<p> Nitko ne može i ne smije djetetu oduzeti pravo na odgoj i obrazovanje zato što je nemirno ili boluje od neke bolesti.</p>
<p>Obitelj, škola i socijalna zajednica za sve su to odgovorne. I na tom primjeru nismo položili ispit iz solidarnosti i socijalnosti, ali dokazujemo svakom zgodom da smo neobrazovana nacija.</p>
<p> Upravo je smiješno da već više od godinu dana tri ministarstva i vlada raspravljaju o jednom djetetu u školi, a imamo djece koja imaju daleko ozbiljnije probleme. </p>
<p>Kad smo raspravljali tako javno o programima za djecu s različitim teškoćama u razvoju, o problemu autistične djece, koje nemilosrdno isključujemo iz redovnog školskog sustava, iako znamo da su u većini slučajeva njihove mentalne sposobnosti očuvane? </p>
<p>Kada smo javno rekli da nam mladi sportaši idu na državna natjecanja često i bez hrane, jer pojedini klubovi nemaju novca? </p>
<p>Nedavno je nekoliko učenika karlovačkih srednjih škola bilo na državnom natjecanju iz karatea, a nisu u Čakovcu dobili ni večeru. Kada smo javno progovorili o slobodnom vremenu djece i ponudili aktivnost ministarstava u tom rješavanju? </p>
<p>Valja zaključiti da su taj izdvojeni pedagoški problem potakli usvojitelji da bi nešto skrili ili dobili, te se tako čitava javnost senzibilizirala. Nije do toga trebalo doći da su svi obavili svoje. </p>
<p>Jer sva ta medijska buka i galama ostavit će traga na već i onako tragičnoj osobnosti jednog djeteta. Tko nam je dao pravo na to? </p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Vjerujte mi, nemam pojma </p>
<p>Ivan Ladislav Galeta prof. ALU Zagreb</p>
<p>Sjednem na bicikl, »ženski«, jer su mi »muški« »popalili«, i spustim se iz Bilajske u Bribirsku. Nedugo se još na ponekoj fasadi moglo primijetiti da je ovdje nekada bila poplava. Preko Nehajske prolazim Trešnjevačkim parkom. Ubrzavam vožnju radi predstojećeg naglog uspona na nogostup Ozaljske. Nastavljam preko rinzola Sokolgradske. I oni će, nadam se, uskoro biti spušteni na nulu. S desne strane me Špišićev »Bicikl« prisjeća na onu »vražju mater« koja bi mogla imati veze i s onim mojim »popaljenim« biciklom. </p>
<p>A na placu još uvijek ista slika. »Međunožna gurala« okačena na drveće i stupove javne rasvjete, jer već godinama kumimo da nam osiguraju nekakav vez. To je u domeni Grada, kažu službenici Tržnice, a mi pitamo - kojega. </p>
<p>Tratinskom do SC-a, u kojem sam proveo pola svog života. Navraćam i u MM, tek toliko, prisjećanja radi. Ali kako zaobići Francuski paviljon? Kojeg li zdanja! Ima konkavni krov. Prof. Jakov Bratanić uvijek nam je pokušao olakšati pamćenje: zapamtite, razlika između konkavnog i konveksnog je u kavi. </p>
<p>Jednom sam ušao u ovaj spomenik u propadanju, čisto iz znatiželje, da vidim kako izgleda njegova unutrašnjost. I ne biste vjerovali, u onom smeću pokrivenom golubinjim izmetom, opazim nekakve filmske kutije. Pogledam naljepnicu i ne mogu vjerovati vlastitim očima, ma nije valjda »Bronenosec Potemkin«. Uzimam kutiju, otrčim preko puta do MM-a, sasvim izbezumljen, stavim kolut u projektor i uključim ga. A na ekranu one famozne odeske stepenice s kolicima koja se kotrljaju niz stepenice, pa onaj krik..., da ti pamet stane. Film se nalazi u Hrvatskoj kinoteci i uskoro ćemo ga vidjeti »uživo«. Samo ne znam gdje! </p>
<p>Ali pustimo to. Sjedam na bicikl. Obilazim Paviljon, i »brisani prostor« s desne strane podsjeti me na izgorjeli »F paviljon«, i na onaj prijedlog da se Muzej suvremene umjetnosti smjesti u Studentski centar, a ne u Paromlin. Zamislite muzej u koji bi, pred sam ulaz u izložbeni prostor, mogli dovoziti eksponate direktno s vlaka. Tračnice su još uvijek tamo. A i vrata su prema Crnatkovoj još uvijek zatvorena! Šteta!</p>
<p>Izlazim na Savsku, pa desno, sve do nekadašnje Filmoteke 16 i onog mini-kina u podrumu kojem je ulaz bio straga. Na žalost, nema ih više. Nema više ni one jedine videoteke s tisuću naslova nacionalne, europske i svjetske filmske klasike. Nije ostala ni daščica Mutnjakovićeva interijera. Razmišljajući tako prolazim kraj vatrogasaca prema Maršalovu trgu i onom nekadašnjem »spaljenom suncu« s kojim su prolaznici komunicirali kao u onom Kubrickovu filmu. HNK ostaje s desne strane a kod »Kavkaza« rinzoli, da te dragi Bog sačuva... </p>
<p>Masarykovom do Tesline, pa prema bivšem Cvjetnom trgu. Iznad ulaza u Oktogon još uvijek onaj sat koji istodobno ide i stoji. Put me vodi prema Trgu, pa lijevo niz Ilicu. Biciklom bi se uvijek trebalo voziti u suprotnom smjeru, preglednije je. Oplahne me miris pečenoga kukuruza i otprati sve do Frankopanske, a iznad Dežmanova prolaza i dalje stoji natpis KINO TUŠKANAC. Dobro je, kažem, još uvijek je tu!</p>
<p>Pitate te me zašto volim Zagreb? Vjerujte mi, nemam pojma.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Poglavarstvo pod istragom</p>
<p>»Uskoro ću podnijeti prijavu i protiv Milana Bandića i članova Poglavarstva koji su prošle godine glasali za kupnju zemljišta Zagrepčanke u Heinzelovoj, iako je u zemljišnim knjigama za to područje zabilježeno više desetaka sporova i ovrha«, najavio je Jelić</p>
<p>Kako je to nedavno i najavio, zastupnik Hrvatskog bloka u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Jelić u četvrtak je Državnom odvjetništvu podnio kaznenu prijavu protiv četrnaest članova Gradskog poglavarstva, na čelu s gradonačelnicom Vlastom Pavić, rečeno je u petak na konferenciji za novinare Kluba zastupnika te stranke.</p>
<p>U prijavi Jelić navodi da je natječaj za prodaju zemljišta na križanju Holjevčeve i Dubrovačke avenije Poglavarstvo raspisalo u veljači, iako je za jedan dio toga zemljišta u postupku Ureda za imovinsko-pravne poslove bio zahtjev za povrat.</p>
<p>»Tada su čelnici Ureda za upravljanje imovinom Srećko Ferenčak i Željko Uhlir u nekoliko navrata na sjednicama Poglavarstva, a na upite Milana Bandića, tvrdili, da se taj dio zemljišta nikako ne može vratiti u naturi, jer je ispod ceste koja vodi prema Velikoj Gorici, pa se stranku treba obeštetiti državnim obveznicama«, rekao je Jelić. Na natječaj se javila samo izraelska tvrtka Eurostructor s ponudom od 43 milijuna kuna. </p>
<p>Ta ponuda je prihvaćena no, objašnjava Jelić, ta se tvrtka nije mogla uknjižiti kao vlasnik, jer je u zemljišnoj knjizi još uvijek bio zabilježen spor koji je pokrenula stranka T. K.</p>
<p>»Ministarstvo pravosuđa poništilo je, naime, prvostupanjsko rješenje Ureda za imovinsko-pravne poslove, kojim se T. K.-u ne priznaje pravo na povrat dijela tog zemljišta, te je sve vratilo Uredu na ponovni postupak. Ne uvažavajući mogućnost da bi stranci žalba mogla uspjeti, Poglavarstvo je ipak raspisalo natječaj«, kaže ovaj zastupnik. Na sjednici Poglavarstva 17. srpnja, prijavljeni članovi Poglavarstva glasali su za to, da se, »zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa« s T. K.-om sklopi nagodba temeljem koje mu je za samo jedan dan iz gradskog proračuna isplaćeno 5,5 milijuna kuna.</p>
<p> »Na brzini isplate Gradu bi pozavidio i Ben Johnson«, našalio se Tomislav Jelić. Zanimljivo je, kaže, da su u nagodbi stranci isplaćene 1742 kune po četvornom metru, dok je u nagodbama iz veljače, kada je Grad isplaćivao bivše vlasnike za obližnje zemljište u Središću, na kojem će se graditi Muzej suvremene umjetnosti, strankama isplaćivano od 420 do 700 kuna po »kvadratu«.</p>
<p>U prijavi nema Milana Bandića, jer je u to vrijeme bio u bolnici. Tomislav Jelić, međutim, najavljuje novu prijavu i to upravo protiv Bandića i članova Poglavarstva koji su prošle godine glasali za kupnju zemljišta Zagrepčanke d.d. u stečaju u Heinzelovoj ulici, i to za 15 milijuna eura. Jelić objašnjava da je Bandić tada potpisao ugovor o kupnji iako je znao da je u zemljišnim knjigama više desetaka zabilježbi i ovrha nad tim zemljištem, te da Grad njime još dugo neće moći kvalitetno raspolagati. »Hoće li sada i te stranke zatražiti nagodbu i koliko će to građane koštati«, pita se na kraju Jelić.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U pravima na stazu, rolere treba izjednačiti s biciklistima</p>
<p>U sklopu obilježavanja Europskog tjedna kretanja, u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja u petak, na Dan zelenih staza i ulica, organiziran je okrugli stol na temu »Role kao sredstvo prijevoza i rolanje kao sport«. </p>
<p>Goran Puškaš, predsjednik Koturaljkaškog saveza Hrvatske, osnovanog u kolovozu, istaknuo je kako kod nas ima čak 200.000 aktivnih rolera, a nije uređen niti jedan metar staza koje bi bile prilagođene rolanju, toj, kako je ocijenio, »zdravoj aktivnosti, ali sve više i načinu prijevoza koji štiti okoliš i smanjuje prometnu zagušenost«. Zbog toga se, kaže, tek neznatni broj od pet do 10 tisuća rolera koliko ih se vozi po SRC-u Jarun, odvažio na vožnju središtem Zagreba. Prilagođavanjem prometne infrastrukture koturaljkašima, smatra, velik broj rolera odlazio bi i u grad. U ime Saveza stoga je zatražio od Gradskog ureda za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet da se »izjednače prava pješaka na koturaljkama (rolera) s pravima biciklista na biciklističkim stazama«, kao i da se za obje skupine propiše obavezno nošenje zaštitnih kaciga za vrijeme vožnje. Tajnik Saveza Luka Markić kazao je, naime, da se u slučaju eventualnog sudara biciklista i rolera, roler na biciklističkoj stazi automatski tretira kao krivac. Osim toga, staze bi se za potrebe koturaljkaša trebale proširiti. </p>
<p>Velimir Dumičić iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja rekao je pak da zakon ne govori eksplicitno da se roleri ne smiju koristiti biciklističkim stazama, ali niti to, da se smiju koristiti njima. </p>
<p> »Druga je stvar što policija ima običaj u takvim slučajevima kažnjavati rolere«, napomenuo je. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Podijeljene nagrade za dizajn ambalaže </p>
<p>Na 79. jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu u petak su se dijelile i nagrade. U sklopu sajma Modernpak 2003. u petak su, na Dan ambalaže, dodijeljena priznanja Zlatna jabuka, za najbolji izgled proizvoda u nekoliko kategorija. U kategoriji ambalažnog materijala nagradu je dobio izlagač Rotoplast. Nagradu za papirnu ambalažu dobila je Podravka. Za dizajn u papirnoj ambalaži nagrađen je kombinat Belišće d.d.. Agrokor je pobijedio u kategoriji plastične ambalaže sa svojom Zvijezda salatom, a Vetropack Straža - tvornica stakla nagrađena je za liniju boca maslinova ulja. Ista tvornica dobila je nagradu za tehnološko rješenje staklene ambalaže Fructalova Blondya od 200 mililitara. Nagrade je uručio Davorin Spevec, generalni direktor Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>Nagrađeni su i izlagači s Intertekstila, Cromoneya, Modernpaka i Energetike 2003. Podijeljeno je osam pohvala za uspješnost nastupa, zatim dvadeset priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa, jedno priznanje za najuspješnije oblikovani izložbeni prostor, te posebno priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa. </p>
<p>Diplome su zaslužili i organizatori nekih kolektivnih nastupa, kao i izlagači sa značajnim obljetnicama, poput Varteksa koji slavi 85. obljetnicu rada. Velesajam traje do nedjelje. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zbog novih uplatnica Zagrepčani na mukama</p>
<p>Nakon što ga dobro proučite, pri čemu poželite društvo naočala s dioptrijom, nepregledni nalog lakše ćete ispuniti vladate li »istočnjačkom« vještinom pisanja. Uplatnicu je jednostavno lakše ispuniti ako pišete s desna na lijevo nego obratno </p>
<p>Iako za ispunjavanje formulara nije potrebno posebno znanje, uz ono elementarnog znanje čitanja i pisanja, posljednjih su dana brojni Zagrepčani »pokleknuli« pred zagonetkom na komadiću papira. Hrvatska pošta nedavno je, naime, stari formular naloga za plaćanje zamijenila novim, a to je, javljaju čitatelji Vjesnika, izazvalo pravu pomutnju prilikom upisivanju brojki i slova kojima ćete olakšati novčanik. </p>
<p>Nakon što ga dobro proučite, pri čemu poželite društvo naočala s dioptrijom, nepregledni nalog lakše ćete ispuniti vladate li »istočnjačkom« vještinom pisanja. Uplatnicu je jednostavno lakše ispuniti ako pišete s desna na lijevo nego obratno. </p>
<p>Kraći obilazak poslovnica HP-a potvrdio je utemeljenosti navoda nekolicine građana.</p>
<p> »Gledam u uplatnicu i ne mogu baš reći da mi je sve jasno. Oznaka za lipe je skoro nevidljiva, a prije upisivanje znamenki treba ih prebrojiti, kako bi svaka došla u svoj kvadratić. Uplatnicu sam uspio ispuniti tek nakon tri zgužvana listića«, rekao je umirovljenik Zdravko Knežević.</p>
<p> Studentica Magladena Jelić bila je nešto spretnija pa iako se nije snašla odmah, uplatnicu je ipak ispunila iz prvog pokušaja. »Pomogla mi je djelatnica na šalteru«, priznala je studentica ekonomije. </p>
<p> Dakle, »nazovi« djelatnicu radi uplatnice. </p>
<p> »Pa, ljudi su malo zbunjeni kad vide novi nalog no, kad ga jednom ispune, drugi put neće imati problema«, rekla je djelatnici HP-a dok je njena kolegica bila nešto kritičnija.</p>
<p> »Novi nalog lakše se kompjuterski obrađuje. Mnogi nisu znali ispuniti ni stari nalog, stoga ne očekujemo ni da će se snaći s novim formularom«, dodala je. </p>
<p> Očito je, dakle, ono već odavno poznato: u borbi s kompjutorom olovka je potpuni autsajder a ispunjavanje uplatnice treba prepustite onima koji to znaju. Ne budite tvrdoglavi, time ćete sačuvati hrvatske šume. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>»Cijeli Zagreb« na otvaranju nove zgrade Ministarstva kulture</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Otvorenje nove zgrade Ministarstva kulture, koje je okupilo gotovo cijeli kulturni Zagreb, pretvorilo se pravi happening i svojom je glamuroznošću i kreativnošću nadmašilo slične festivalske ceremonijale otvaranja. </p>
<p>Ne samo da su programu sudjelovali ulični žongleri, svirači, bubnjari, glasnici, kostimirani glumci, hodači na štulama, nego su svoj obol dali i baletni prvaci Irena Pasarić i Dinko Bogdanić, violinist Goran Končar i kvartet Ruchner. </p>
<p>Sve odaje bile su otvorene brojnim posjetiteljima u kojima su ih dočekale duhovne i hedonističke ponude. Sa zidova su ih pratili radovi studenata Likovne umjetnosti, a bogate trpeze nudile su obilje primamljive hrane. Bila je to prava fešta umjetnosti.</p>
<p>B. DŽ.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Najveći favoriti - Riječani i Poljaci</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Nakon dva dana i dvije noći neprekidnog napredovanja kroz gole kamene pustopoljine Krka, Golog otoka i Raba, 20 je ekipa prevalilo otprilike pola trase pustolovne utrke »Terre Incognite«. Organizatori očekuju da će najbrži na cilj doći u subotu, a za to najviše šanse imaju trenutno vodeća poljska ekipa Hellmann Salomon Adventure Team, i hrvatski tim Zagreb Osiguranje iz Rijeke. Poljaci i Riječani najviše su odmakli ostalima i već u četvrtak navečer s Raba doveslali na kopno gdje su se samo presvukli, na brzinu nešto pojeli i krenuli u osvajanja Velebita vozeći brdske bicikle. </p>
<p>Preostali su timovi stizali mokri i promrzli u kasnim noćnim satima i u četvrtak ujutro, a neki su morali u Jablancu odvojiti nekoliko sati za odmor, jer su samo rijetki s Raba došli bez žuljeva, ogrebotina ili jakih bolova u mišićima. Ipak većina timova se nada da će doći do cilja, i samo ih je nekoliko odustalo. Pred njima je, međutim, još nekoliko veoma teških dionica po Velebitu i otoku Pagu, pa je izvjesno da će na cilj stići samo oni kojima je ostalo dovoljno zaliha fizičke snage, ali i mentalne sposobnosti da podnesu iznimne napore. </p>
<p>Vodeći poljski tim dobro je poznat ljubiteljima pustolovnih utrka jer su prije dvije godine pobijedili na utrci »Bjelolasica 2001«, a domaći favoriti, mladi Riječani, predvođeni iskusnom Darijom Bostijančić, najtrofejnija je hrvatska ekipa u posljednjih nekoliko godina. Sudeći prema viđenome i jedni i drugi su u izvrsnoj formi, pa će utrke bez sumnje do samog kraja biti neizvjesna. Ipak, svi natjecatelji, koji dolaze iz 16 europskih zemalja, ističu kako im je glavni cilj - doći do cilja. </p>
<p>Od početka utrke snima se film koji će, saznajemo, biti prikazan u više od 150 država. Pustolovne utrke su naime svjetskoj javnosti sve zanimljivije, jer su one ujedno i sportski događaj i reality show koji pokazuje koje su granice ljudske izdržljivosti. Iako je ova utrka, najveća u Hrvatskoj i treća po veličini u Europi, mnogo zahtjevnija od prošlogodišnje »Terre Incognite«, samo je nekoliko timova za sada odustalo, što dokazuje da su u Hrvatsku došli uistinu najizdržljiviji sportaši na svijetu, vodeće svjetske ekipe koje redovito sudjeluju i na većim natjecanjima. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Blues na obali zagrebačkog Jaruna</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Karizmatični vinkovački rocker Goran Bare nastupit će u pratnji svojih Plaćenika, u Aquariusu, u utorak 23. rujna što će biti njegov drugi samostalni zagrebački koncert nakon izdavanja sjajnog albuma »7«.</p>
<p>Album »7« prikazao je ovog glazbenika kao izvornog hrvatskog bluesera koji na domaćoj sceni definitivno nema prave konkurencije, a koncerti uživo posebno su dojmljivi zbog sjajnih glazbenika okupljenih u pratećem bandu. </p>
<p>Na koncertu u Aquariusu Bare će prvi put nastupiti praćen novom postavom Plaćenika u kojima su sad ostali bivši bubnjar Laufera Alen Tibljaš, jedan od naših najboljih gitarista Alen Kraljić, basist Mario Rašić, te Marko Križan na klavijaturama i saksofonu. </p>
<p>Na radijskim postajama trenutačno se može čuti novi singl »Ovako stvari stoje« s albuma koji bi po prodajnim rezultatima vrlo lako mogao nadmašiti srebrnu nakladu svog prethodnika »Izgubljen i nađen«.</p>
<p>Ulaznice se mogu nabaviti po cijeni od 40 kuna u svim Aquarisu CD shopovima, dok će na dan koncerta na blagajni kluba ulaznica koštati deset kuna više. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Partibrejkersi napunili i zabavili Aquarius </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Partibrejkersi jednako uvjerljivo kao i prije 20 godina kad su u Zagrebu otisnuli svoj prvi singl održali su u četvrtak, u Aquariusu, promotivni koncert svog novog albuma »Gramzivost i pohlepa«.</p>
<p>Bila je to odlična prilika za podsjećanja na bolju prošlost rocka na ovim prostorima. Cane i Anton u odličnoj su koncertnoj formi, pa pred vrlo dobro popunjenim Aquariusom ni nešto lošiji razglas nije pokvario već pomalo zaboravljeni ugođaj na rock koncertima. </p>
<p>Iako se rock klasici tipa »Hoću sve i hoću odmah« u režiji Partibrejkeresa, možda čine pomalo izlizanim klišeom, pokazalo se da pravi rockeri mogu još uvijek dobro funkcionirati. Uz uvjet da se od istih previše ne očekuje. </p>
<p>Na kraju odsvirana »Najbolje se putuje kad se putuje sam« ostavila je i otvorena vrata za neko buduće gostovanje Partibrejkersa. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Robert Duvall dobio svoju zvijezdu na »šetalištu slavnih«</p>
<p>LOS ANGELES, 19. rujna</p>
<p> - Američki glumac i redatelj Robert Duvall dobio je svoju zvijezdu na poznatom »šetalištu slavnih« u glavnom gradu filmske industrije Los Angelesu.</p>
<p>Dobitnik tri Oscara tijekom karijere, 72-godišnji Duvall je svoju zvijezdu na »šetalištu slavnih« na Hollywood Boulevardu dobio u nazočnosti svojih prijatelja.</p>
<p>Duvall, poznat po ulozi odvjetnika Dona Corleonea u nastavcima »Kuma« i nezaboravnog potpukovnika Williama Billa Kilgorea u »Apokalipsi danas«, trenutno se na ekranima pojavljuje u filmovima »Secondhand Lions«, te vesternu Kevina Costnera »Open Range« koji se s dosta uspjeha upravo prikazuje u američkim kinima. </p>
<p>Duvall je ujedno i redatelj četiri filma, među kojima je i »Assassination Tango« iz 1997. godine, priči o plaćenom ubojici, igra ga sam Duvall, koji otkriva strast za tangom, dok se kritičarima najviše dopala religijska drama »Apostol«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Gangsteri, pogrebnici i političari u utrci za Emmyjem</p>
<p>LOS ANGELES, 19. rujna</p>
<p> - Političari, pogrebnici i gangsteri dominirat će i ove godine u utrci za najbolju dramsku seriju prigodom 55. godišnje dodjele američkih televizijskih nagrada Emmy koje će se održati u nedjelju. </p>
<p>Hvaljena serije kuće NBC »Zapadno krilo«, prošlogodišnji pobjednik Emmyja, brani svoj naslov u borbi protiv dvije serije producentske kuće HBO. Riječ je o serijama »Dva metra ispod zemlje«, o obitelji pogrebnika, te o dobro poznatoj »Obitelj Soprano« .
»Zapadno krilo« u zadnje je tri godine uvijek bilo bolje od navedenih serija. Upućeni očekuju da bi se taj trend mogao promijeniti, te da bi »Obitelj Soprano« konačno mogla dobiti priznanje koje joj, kako tvrde kritičari, pripada i pobijediti jakog i vrlo popularnog suparnika »Dva metra ispod zemlje«.</p>
<p>Grupa uglednih TV novinara sudjelovala je u on-line anketi objavljenoj na internetskoj adresi GoldDerby.com, prema kojoj pobjeđuju »Sopranosi«.</p>
<p>»Zapadno krilo« je, čini se, zapalo u kreativnu krizu i kritičari seriju stavljaju na četvrto mjesto od pet nominiranih, s tim da je na trećem mjestu »Ekipa za očevid«, a na petom špijunska serija »24 sata«.</p>
<p>Neovisno o tome kakav će biti ishod s nagradom za dramsku seriju, dvoje glavnih glumaca iz »Obitelji Soprano« James Gandolfini i Edie Falco smatraju se apsolutnim favoritima u kategoriji za najbolju mušku i žensku ulogu, u kojoj su već trijumfirali po dva puta. </p>
<p>Nagradu za najbolju humorističku seriju će vrlo vjerojatno osvojiti CBS-ov »Svi vole Raymonda«, unatoč jakoj konkurenciji serije »Curb Your Enthusiasm« koju je producirao i u njoj glumi jedan od stvoritelja »Seinfelda« Larry David. Pobjednici u kategoriji humorističke serije u prethodne dvije godine, NBC-evi »Prijatelji« i HBO-ov »Seks i grad«, ove se godine smatraju gubitnicima. Peta nominirana serija je »Will i Grace« no ona je već osvojila tri nagrade prošle subote na dodjeli Emmyja za kreativnu umjetnost, i to u kategoriji tehničkih dostignuća i za neke od gostujućih uloga.</p>
<p>Dobitnici preostalih 29 kategorija bit će predstavljeni na nedjeljnoj svečanosti u Shrine Auditoriumu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U Andromedi otkrivena nova galaktika</p>
<p>CLEVELAND, 19. rujna </p>
<p> - Astronomi sa sveučilišta Case Western Reserve otkrili su novu galaktiku u dobro poznatom zviježđu Andromeda. </p>
<p>Nova galaktika nazvana Andromeda VIII toliko je razvučena i prozirna da astronomi nisu uočili njezino postojanje sve dok nisu izračunali <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zvijezda za koje su mislili da pripadaju spiralnoj Andromedinoj galaktici.</p>
<p>Prema riječima Heather Morrison, s odjela za astronomiju na spomenutom sveučilištu, novootkrivena galaktika podijeljena je na dugačke uske nizove zvijezda koji tvore prave zvjezdane staze oko Andromede.</p>
<p>Heather Morrison završila je analizu podataka o zvijezdama u nebeskom susjedstvu Andromedine galaktike u kolovozu i iznenadila se kad je otkrila novu patuljastu galaktiku kako kruži oko Andromede koja je od Mliječne staze udaljena dva milijuna svjetlosnih godina.</p>
<p>»Riječ je o tzv. prozirnoj galaktici koju smo mogli otkriti tek nakon mjerenja brzine nekih njezinih zvijezda«, objasnila je Heather Morrison.</p>
<p>Andromedu VIII teško je bilo otkriti zbog »nespretnog« položaja. Ona se, naime, nalazi ispred blještavih, sjajnih dijelova diska Andromedine galaktike, pojasnili su znanstvenici u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Spoj tradicije i suvremenosti</p>
<p>Otvorenje nove zgrade, čija je obnova stajala 25 milijuna kuna, kazao je ministar Antun Vujić, nastavak je transparentnosti rada ovoga Ministarstva / U tome domu kulture neće stanovati samo birokrati, već će se tu useliti osim 11 kulturnih vijeća i 400 djelatnika Ministarstva i pisci, režiseri, slikari, arhitekti, glumci, muzealci, arhivisti, arhitekti...</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Da je Ministarstvo kulture spoj tradicije i suvremenosti, dokaz je novo uređeno zdanje na uglu Vodnikove i Runjaninove ulice u koje su ovih dana uselili kulturnjaci. Riječ je o secesijskoj zgradi koju je još 1914. projektirao slavni arhitekt Rudolf Lubinski (autor i susjedne nekadašnje zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice), a povijesno dostojanstvo vratio joj je arh. Branko Silađin. Ovaj dom hrvatske kulture i umjetnosti, mjesto na kojem se kroji njegova strategija kulturnog razvitka te svakodnevno donose odluke o njezinoj sudbini, otvoren je petak nesvakidašnjim happeningom.</p>
<p>Brojne uzvanike dočekali su na samom ulazu u zgradu ulični zabavljači, žongleri, svirači i kostimirani hodači na štulama, a u samom predvorju, uz piće dobrodošlice, posjetitelji su se suočili s maketom Muzeja suvremene umjetnosti, kao putokazom u budućnost u koju ih je uvela i izložba studenata Likovne akademije, postavljena u prizemlju i prvom katu. A na prvom katu, tek što se golema masa uglednika progurala do njezinih otvorenih odaja, koje su mamile svakojakim delicijama, začuli su se zvuci glazbe iz »Labuđeg jezera« P. I. Čajkovskog, a na improviziranoj sceni ugledali smo baletne prvake Irenu Pasarić i Dinka Bogdanića u prekrasnom plesu, koji je bio najava premijere što će se u prosincu dogoditi u HNK. </p>
<p>Njih je netom smijenio virtuoz na violini Goran Končar, koji je izveo stavak iz »Monologa« Borisa Papandopula, a potom je riječ uzeo domaćin, ministar kulture dr. Antun Vujić pozdravljajući sve prijatelje ovoga doma kulture, jer, kako je rekao, ovdje neće stanovati samo birokrati, kako se već moglo čuti, već će se tu useliti osim 11 kulturnih vijeća i 400 djelatnika Ministarstva, koji su bili raseljeni na desetak adresa, i pisci, režiseri, slikari, arhitekti, glumci, muzealci, arhivisti, arhitekti i mnogi drugi.</p>
<p> U kratkom govoru dr. Vujić pokušao je odgovoriti na sedam važnih pitanja. Otvorenje nove zgrade, kazao je ministar, nastavak je transparentnosti rada ovoga Ministarstva i potpune otvorenosti prema javnosti, čiji se rad može provjeriti i pratiti na web stranicama. Rekonstrukcija i zaštita one su zadaće kojima je Ministarstvo okrenuto, pa je skladu s tim zaštićena stara zgrada koju je projektirao Lubinski, a čija je rekonstrukcija stajala 25 milijuna kuna. Sve je to učinjeno u mnogim raspravama u kojima je ipak na kraju pobijedila izvrsna ideja Branka Silađina, jer Ministarstvo kulture mora biti ministarstvo izvrsnosti, naglasio je Vujić.</p>
<p> Na upit tko useljava u zgradu kazao je da su to hrvatski kulturnjaci i svekoliki umjetnici, dodajući da je ova zgrada obnovljena i useljena tek nakon niza sličnih projekta diljem Hrvatske počevši od Franjevačkog samostana u Vukovaru, dvorca »Zrinski« u Čakovcu, Eufrazijeve bazilike u Poreču, pa do mnogih knjižnica, arhiva i muzeja. </p>
<p>A na otvorenju prijatelji ove kuće darivali su Vas, kazao je Vujić, komunikacijskim teatrom u Ministarstvu kulture, baletom, glazbom i izložbama, a sve nas to nije ništa stajalo. Službeno, nekonvencionalno otvorenje, poput drevnog ceremonijala Dubrovačkih ljetnih igra, zaključeno je predajom ključeva od »dvora« Branka Silađina ministru Antunu Vujiću.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Suvremeni pogled u prošlost</p>
<p>Predstavljeni muzejski projekti primjeri su vrhunske suvremene interpretacije različitih fragmenata iz kulturne povijesti / Buddenbrook-haus u Lübecku pokazuje kako se literarna tema može predočiti u atraktivni muzejski prostor </p>
<p>DUBROVNIK, 19. rujna</p>
<p> - Zajednički nazivnik muzejskih projekta što su prezentirani u petak, drugog dana Festivala »Najbolji u baštini« koji se održava u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, vrhunska je suvremena interpretacija različitih fragmenata iz kulturne povijesti. Ona se kretala od pojedinačnog prema kompleksnom prožimanju različitih civilizacijskih korijena, što se danas odražavaju u multikulturalnosti.</p>
<p>Primjer Buddenbrook-haus u Lübecku, nagrada Vijeća Europe za 2002., pokazao je kako se literarna tema može predočiti u atraktivni muzejski prostor negdašnje kuće Mannovih, uz koju je Thomas Mann vezao svoje Buddenbrookove. Istovremeno bio je to i primjer pristupa graditeljskoj baštini stradaloj u II. svjetskom ratu. Razorena kuća od koje je sačuvano samo pročelje, pružila je mogućnost uspostave novog prostora koji komunicira s dijelom sačuvanog. Tako je omogućena rekonstrukcija dijela stana Thomasove djedovske kuće, prema opisu u Mannovim Buddenbrookovima. U toj se kući posjetitelj može susresti sa svim djelima, ne samo Thomasa i Heinricha, nego i Thomasove talentirane djece. Uz biblioteku na dohvatu su različita audiovizualna pomagala, ali i knjižnica. Djela Mannovih mogu se čitati u izabranim segmentima tijekom obilaska muzeja. Uspješnost takva muzeja rezultirala je još jednim novim - kućom Güntera Grassau Lübecku.</p>
<p>Iz našega neposrednog susjedstva Slovenije dolazi drugi primjer muzeja vezan uz ne tako davnu prošlost. Muzej novije povijesti u Celju, koji je prethodno bio Muzej revolucije sada na samo tristotinjak četvornih metara daje kompleksnu sliku povijesti 20. stoljeća na tom prostoru. Podijeljen u dva segmenta - povijesni i etnološki - muzej daje mogućnost sagledavanja »povijesti« (promjena ideologija i država) u konkretnim životnim okolnostima Celja. Zahvaljujući atraktivnom postavu taj je muzej zaslužio Valvasorovu nagradu.</p>
<p>Emocionalno vezanje za osobite segmente prošlosti, koji obilježavaju određenu sredinu, regiju i društvene okolnosti, ilustrirao je Muzej keramike u portugalskom mjestu Sacavém (nagrada Micheletti). Riječ je o tvornici keramike koja je uvjetovala način života u tom dijelu Portugala. Dio te povijesti s iscrpnim dokumentarnim filmovima što ilustriraju negdašnji život vezan uz tvornicu pretočen je u suvremeni muzej. Dio muzeja je i stara peć za keramiku oko koje je podignuta muzejska zgrada. Uz izložbeni on uključuje i interaktivne prostore koji omogućuju direktni susret s proizvodnim procesom, što je jednako izazovno tamošnjem stanovništvu kao i brojnim gostima. </p>
<p>Kako tradicionalni folklorni muzej, pretrpan etnografskim materijalom, može prerasti u suvremenu muzejsku instituciju pokazala je Kuća Alijn u belgijskom Gentu. Na tragu tradicije novi muzej okrenuo se drugačijim suvremenijim »pučkim« običajima uključujući mjesno stanovništvo u brojne akcije muzeja koji više nije samo statički nego svoje aktivnosti širi u prostore grada.</p>
<p>Na posve drugačiji način prinosi različitih kultura prikazuju se u muzeju civilizacija u kanadskom Quebecu (najbolji kanadski muzej), suvremenom kompleksu u središtu grada koji ima nekoliko depandansi u starom dijelu Quebeca. Na 5000 četvornih metara susreću se i isprepleću artefakti različitih civilizacija. Stalni postav koji u većem dijelu doživljava promjene novim izložbama, što se uvijek doživljavaju kao dio stalnog postava, u pravom je smislu multikulturalni - ne samo u kontekstu predstavljenih destinacija, nego i u vremenskom slijedu (povijesni), kulturama, filozofijom i suvremenim trendovima. Naravno, sve to uz klasične artefakte spojeno je uz pomoć suvremenih tehnologija.</p>
<p> Milijun posjetitelja godišnje najbolji je pokazatelj kako je prihvaćen takav muzeološki pristup koji i virtualnim slikama upućuje na demokratizaciju budućnosti.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kazalište sjena na likovni način</p>
<p>Vincent Dezeuze i Raphaël Mognetti načinili projekt za Galeriju slika u litvanskoj prijestolnici Kaunasu / Skulpture od tankog lima i grafike velikih formata korespondiraju s metalom i njegovim osobinama</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Dva mlada francuska umjetnika, kipar Raphaël Mognetti i grafičar Vincent Dezeuze, zahvaljujući prijateljstvu i ponajviše dobroj atmosferi, stvorili su prije dvije godine u Kaunasu zajednički izložbeni projekt - »Made in Kaunas«. Dvije godine nakon nastanka, njihova izložba zatvara svoje kratko putovanje europskim galerijama u Galeriji Klovićevi dvori gdje je otvorena u četvrtak na večer.</p>
<p>Dobra atmosfera i dobrodušni humor diskretno probijaju iz Mognettijevih skulptura, izrezanih od tankog lima. U tajnovitom zatamnjenom prostoru galerije, kao u kakvom kazalištu sjena, na zidovima titraju ljudski likovi u igri i različitim pokretima, ali i različite organske forme, poništavajući krutu prirodu metala. Gřran Ohldieck usporedit će ih u popratnom katalogu s futurističkim slikama Giacoma Ballasa, koji je zabilježio i vidljive i nevidljive pokrete ljudskog tijela. </p>
<p>Dezeuzeove grafike velikih formata svojim sivim nijansama kao da i same komuniciraju s metalom. Metal je u njima, kako će zapisati Ohldieck, svenazočan. One ne odražavaju prirodu, već su djelo čovjeka i vode u doba prije postojanje ljudskog portreta. Stijene i planine koje će netko možda prepoznati u njima zapravo su ruševine davno zaboravljenih obreda.</p>
<p>Svojevrsni obred dvojice mladih umjetnika počeo je u ljeto 2001. kada su se, u suradnji s norveškim galeristom Gřranom Ohldieckom, zatvorili u Galeriju slika u sklopu Nacionalnog muzeja M. K. Čurlionis u litvanskoj prijestolnici Kaunasu. Jednomjesečni napor rezultirao je nizom radova, stvorenih isključivo za prostor u kojem su nastali. Nakon Kaunasa, projekt je iste godine gostovao u Muzeju strane umjetnosti u Rigi, potom, ovog ljeta, u Maloj galeriji u Pečuhu, a putovanje je završio u Zagrebu. Ipak, svaka nova izložba nečim se razlikovala od prethodne. Zagrebačka je bogatija za jednu malu skulpturu, u kojoj će pažljiviji promatrač prepoznati malu posvetu Griču - vješticu na metli!</p>
<p>Gostovanje u Zagrebu realizirano je u suradnji s Fundacijom za međunarodnu kulturnu suradnju 3,14 u Bergenu, Nacionalnim muzejom M. K. Čiurlionis u Kaunasu i Udrugom Zeugma u Montpellieru. Izložbu je otvorio ravnatelja Mediateke Francuskog instituta u Zagrebu Claude Veron. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Potraga za kostolačkim svijetom </p>
<p>VUKOVAR, 19. rujna</p>
<p> - Na arheološkom nalazištu Vučedolu, pet kilometara nizvodno na Dunavu od Vukovara, arheolozi počinju istraživati razdoblje prije dolaska Vučedolaca, a u Zagrebu i Vukovaru ovog će se mjeseca predstaviti projekt arheološkog parka, čija bi gradnja trebala početi do godine. Istraživanja će trajati cijeli rujan.</p>
<p> »Arheološko istraživanje Vučedola ove je godine specifično jer napuštamo vučedolski civilizacijski kulturni sloj i počinjemo istraživati svijet koji je živio neposredno prije dolaska Vučedolaca, kostolačku kulturu«, kaže ravnateljica vukovarskoga Gradskog muzeja Ružica Marić. Vučedol ima nekoliko slojeva civilizacijskoga razvoja, »osim najpoznatije - vučedolske - 'skriva' i kostolačku, badensku i starčevačku kulturu«, ističe Ružica Marić. </p>
<p> Po riječima voditelja arheoloških istraživanja na Vučedolu prof. dr. Aleksandra Durmana, kostolačka kultura, po svemu sudeći, potječe s područja između Vinkovaca i Vukovara. »Istraživanja će pokazati kako je ta kultura nicala. Nakon što završimo s vučedolskom - ove smo godine planirali skinuti sloj kostolačke kulture, nakon koje slijedi tzv. badenska kultura«, navodi Durman, dodajući da je riječ o kulturi koja je počela oko 3500. godine prije Krista, a u ove europske krajeve došla je s kavkaskih prostora. Ističe da je Vučedol bio svojedobno najprivlačniji europski lokalitet, bio je europski London ili Pariz danas.</p>
<p> O projektu izgradnje arheološkoga parka ravnateljica vukovarskoga Gradskog muzeja Ružica Marić kaže da će se on predstaviti izložbeno-glazbenim ciklusom »Zemlja - život« u kojem sudjeluje i Zagrebačka filharmonija. U predvorju dvorane »Lisinski« u Zagrebu priređuje se izložba o Vučedolu.</p>
<p> Ravnateljica Marić najavljuje da bi do godine trebala početi izgradnja nastambi u stilu vučedolske kulture te vučedolskog muzeja. Namjera je osnovati arheološku školu i radionicu starih obrta koje bi bile smještene u tim obnovljenim nastambama, rekla je Marić. Park će upotpuniti i turistička ponuda koja će se temeljiti na prepoznatljivosti vučedolske kulture. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Tonko Ninić na čelu Zagrebačkih solista </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Umjesto Karla Slobodana Fia, u jubilarnoj sezoni u kojoj Zagrebački solisti slave 50 godina djelovanja, koncertni majstor toga ansambla bit će Tonko Ninić. Zajedničkom odlukom članova Ansambla i Savjeta Zagrebačkih solista, na mjesto umjetničkog voditelja i prvog violinista Ansambla ponovno je doveden istaknuti umjetnik maestro Tonko Ninić. Želeći 50. obljetnicu postojanja Ansambla obilježiti u duhu dugogodišnje tradicije, mjesto dosadašnjeg koncertnog majstora Karla Slobodana Fia preuzeo je maestro Ninić kako bi svečana sezona Solista bila što uspješnija, kaže se u priopćenju. U slavljeničkoj sezoni 2003./2004. Ansambl će izdati kompaktne ploče s djelima Mozarta, Paraća, Šostakoviča i Čajkovskog te monografiju, a priredit će i prigodnu izložbu i svečani koncert 5. siječnja 2004. u KD Vatroslava Lisinskog. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Prvi roman Ede Popovića </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Prvi roman suvremenoga hrvatskog pisca Ede Popovića »Izlaz Zagreb jug« upravo je izišao iz tiska u nakladi zagrebačke izdavačke kuće »Meandar«. »Izlaz Zagreb jug« nedvojbeno je pravo osvježenje na već pomalo ustajalom nebu nove hrvatske proze, rekao je urednik »Meandra« Branko Čegec u četvrtak na konferenciji za novinare. »Izlaz Zagreb jug« roman je o šestero ljudi jednog novozagrebačkog kvarta koje, kako sam autor kaže, »svakodnevno susrećete u tramvaju, na placu, na ulici, u svom haustoru i koji, gurajući kroz ovu manje-više lošu stvarnost pokušavaju izboriti što bolju startnu poziciju za sutrašnji dan«. Popović je za studeni najavio svoj novi projekt - »Betonske priče«, niz od 12 svezaka, koji će izlaziti mjesečno. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Tajni pakt Dinama i Hajduka protiv novog zakona </p>
<p>Idućih bi dana konačno trebao biti izglasan novi Zakon o sportu, ali je njegovo donošenje upitno, jer se govori o lobiju kojem </p>
<p>ne odgovara da Dinamo, Hajduk ili neki drugi klub ubuduće djeluje na osnovama dioničarstva, nego kao i dosad, kao opće dobro, </p>
<p>svačije i ničije </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Kad je prije godinu i pol dana Zvonimiru Zubaku, kontroverznom trgovcu oružjem, elegantno odbijeno njegovo pismo namjere kojim je nudio zbrinjavanje Dinama, a usput i nadgledavanje tijeka uloženog novca i njegovo trošenje, nije se predao. Najavljivao je da će pričekati skoro donošenje novog Zakona o sportu, koje se međutim otad protegnulo sve do danas. Bude li poštovan najavljeni postupak i ne bude li neočekivanih suprotstavljanja, Zakon o sportu idućih bi dana trebao biti donesen.</p>
<p>Time bi Zubak došao na svoje, jer se taj zakon, među ostalim, bavi i pretvorbom kluba, pa bi Zubaku slovom zakona bilo dopušteno ući u Dinamo, jasno ako bi mu namjere i dalje bile iste - sponzoriranje kluba odnosno većinsko dioničarstvo. U međuvremenu, nakon što je Zubak shvatio u kakvu bi močvaru zakoračio da je tad ušao u klub, odustao je od Dinama i posvetio se politici. No, problematika pretvorbe institucija kao što su Dinamo ili Hajduk time nije skinuta s dnevnog reda, iako zakonodavac i za njih propisuje rješenje. </p>
<p>Kako smo čuli iz dobro obaviještenih krugova bliskih zakonodavcu, neprijatelj nikad ne spava. A pod riječju neprijatelj smatraju se snage koje bi vrlo rado zadržale postojeće stanje kluba kao općeg dobra, koje je svačije, ali i ničije. Odnosno, klub je vlasništvo onoga tko je bliže trpezi pri gospodarenju nečime što će drugi financirati, a dotični će kao najvještiji pri dvorskim bitkama određivati pravila transfera, uvida u tajne račune u inozemstvu, načine trošenja i ulaganja... </p>
<p>Stoga se već u utorak, kad bi trebao zasjedati Odbor za mladež i sport, jedan od najvažnijih saborskih odbora kao pretposljednji filter za zakon prije no što dođe pred Sabor i Vladu, očekuju određeni otpori pri donošenju zakona, točnije proturječje u odlomku o profesionalnom sportu u kojem se definira profesionalni klub i parametri njegove pretvorbe. Govori se kako zrakom struji da su Dinamo i Hajduk, iako naizgled nepomirljive suprotnosti, stvorili tajni pakt. Već su navodno toliko lobirali i uvjerili mjerodavne kako mnogi elementi pretvorbe nisu ustavni te da nema izgleda da se usvoji zakonska odredba o uvjetima osnivanja sportskoga dioničarskog društva. Ne postigne li se većina glasova, do daljnjeg se zaustavlja donošenje novog Zakona o sportu, za koji pak Stjepan Puhak, doministar sporta, kaže da donosi mnogo pozitivnih novosti. </p>
<p>- Donošenje novog zakona ne znači da će se njime moći riješiti sve što je gomilano 40 godina i ostavljano drugima da rješavaju ono što sami nisu mogli ili htjeli, rekao je Puhak, dodavši da će novi zakon uspjeti već ako riješi barem dio problema. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Červar: »Porazi neće srušiti ugled reprezentacije« </p>
<p>»Idemo provjeriti neke nove igrače i to je najviše što iz turnira u Danskoj možemo izvući. Tražim igrače koji će moći nositi reprezentativni teret i nadam se da ću ih i dobiti«, rekao je izbornik hrvatskih rukometaša Lino Červar </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Hrvatska muška rukometna reprezentacija u ponedjeljak kreće u Dansku na jaki međunarodni turnir »Skandinavien Open«, gdje će joj uz domaćina Dansku suparnici biti reprezentacije Švedske i Norveške. </p>
<p>Izbornik rukometaša Lino Červar osvrnuo se na uspjeh reprezentacije na SP-a u Portugalu i najavio daljnje reprezentativne akcije:</p>
<p>- Nakon šest sušnih godina (tri svjetska i tri europska prvenstva), hrvatski se rukomet u Portugalu vratio na velika vrata. Zlato osvojeno na Svjetskom prvenstvu omogućilo nam je nastup na EP-u, Oliimpijskim igrama (oboje 2004. godine) i SP-u 2005. godine. Što se »Skandinavien Opena« tiče, mišljenja sam da nije idealno rješenje da se s momčadima s kojima ćemo igrati i na EP-u susretnemo dvaput u deset mjeseci. Jer, nakon turnira u Danskoj slijedi Superkup u Njemačkoj, na kojem će nastupiti u skupini A Rusija, Švedska i Njemačka, dok će skupinu B činiti Francuska, Španjolska i Hrvatska. No, ondje ne idemo turistički. Podcjenjivanje suparnika vodi u poraz. Na terenu ćemo dati više od 100 posto, jer smo inače u opasnosti. Sve ostalo bilo bi prepotentno... </p>
<p>Na put u Dansku Červar će povesti reprezentaciju oslabljenu za neka jaka imena kao što su Metličić, Ćavar, Goluža, Džomba... Razlog je tome što Španjolci i Mađari (u čijim klubovima igraju spomenuti reprezentativci) igraju redovito kolo nacionalnih prvenstava, pa će u Danskoj priliku dobiti igrači koji u reprezentaciji imaju manju minutažu (Vori, Špoljarić...), ali i neki novi igrači (Blažičko, Ninčević, Grgić...). Samim je time rezultat s turnira u drugom planu. </p>
<p>- Eventualni porazi neće srušiti ugled koji hrvatska reprezentacija uživa. Idemo provjeriti neke nove igrače i to je najviše što iz tog turnira možemo izvući. Tražim igrače koji će moći nositi reprezentativni teret i nadam se da ću ih i dobiti, rekao je Červar. </p>
<p>Turnir će se održati u Kopenhagenu od 23. do 25. rujna, a prvu utakmicu Hrvatska igra protiv domaćina u utorak u 21.30 sati.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Verbalni delikt u vaterpolu opasniji od droge</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Hrvatskom vaterpolskom savezu se uistinu može zamjeriti sve osim -nedoslijednosti. Čelnici HVS-a, naime, već tjednima kukaju zbog uistinu drakonske kazne (100 tisuća eura) kojom ih je kaznio Europski plivački savez (Len) zbog navijačko-huliganskih izgreda na Europskom prvenstvu u Kranju, a onda prvom prigodom pokazuju da ni sami nisu ništa bolji od skupine birokrata i ignoranata koji se nazivaju Izvršnim odborom Lene.</p>
<p>Riječ je, dakako, o jednogodišnjoj suspenziji kojom je HVS kaznio kapetana vaterpolske reprezentacije Samira Barača. »Jednogodišnja suspenzija!?«, začudio bi se netko neupućen, »Pa, zar je dotični bio drogiran, dopingiran ili je zbog kladionice lažirao neku važnu utakmicu?«. Nije, naravno, riječ ni o čemu sličnome. Za drogiranje, tj. pušenje marihuane u Hrvatskom vaterpolskom savezu se, naime, ne izriču tako stroge kazne. Pokazalo se to na primjeru Oreba i Sarića koji su zbog nedozvoljenog uživanja narkotika bili tek simbolično kažnjeni. Kao što je to kod nas često slučaj, grijeh veći od svih grijehova i kriminalni čin veći od svih kriminalnih čina je - verbalni delikt!</p>
<p>Samir Barač je, dakle, nakon utakmice Hrvatska - Mađarska na Svjetskom prvenstvu u Barceloni priopćio novinarima - u ime svih reprezentativaca - kako igrači nisu zadovoljni raspodjelom premija za srebro na EP u Kranju, no kako će više o tome reći nakon Svjetskog prvenstva. Novinari, k'o novinari od toga su napravili »priču dana«, što se čelnicima saveza nikakao nije svidjelo. Pretenciozno bi, međutim, bilo tvrditi da su upravo zbog razmišljanja o spornim premijama hrvatski vaterpolisti u Barceloni zauzeli razočaravajuće 9. mjesto, a još je besmislenije tvrditi kako je kapetan reprezentacije Barač u Barceloni svoje suigrače pozivao na bojkot, no Upravni odbor HVS-a ga je kaznio baš zbog toga. </p>
<p>Izuzetno loš »tajming«, tj. neprimjereno mjesto i vrijeme za razgovaranje o raspodjeli nagrada, svakako zavrjeđuju prijekor, pa i određene sankcije, no kazniti Barača zbog »tračanja « jednogodišnjom suspenzijom nešto je čega se ne bi dosjetili ni tvorci novog Zakona o medijima, u kojem je trač postao kazneno djelo. Naravno, to ni u ovom slučaju nije bio glavni razlog za odmjeravanje drakonske kazne Baraču. Radi se jednostavno o tome da svojeglavi Samir Barač već duže vrijeme nije »po ukusu« nekima od čelnika HVS-a, pa je ovo bila upravo sjajna prigoda da ga se makne s kapetanske pozicije, a ovako strogom kaznom na duže vrijeme i iz reprezentacije. Koliko je uvođenje »strahovlade« primjereno situaciji u kojoj hrvatski vaterpolisti moraju u dopunskim kvalifikacijama izboriti nastup na Olimpijskim igrama u Ateni pokazat će se vrlo brzo, no običaj da se najstrože kažnjava jedino verbalni delikt ostat će nam neprihvatljiv bez obzira na uspješnost posljednjih mjera Izvršnog odbora HVS-a.</p>
<p>Na kraju, kratak rezime hrvatske uspješnosti u vodenim sportovima proteklog ljeta: srebro vaterpolista na EP u Kranju, srebro Kožulja na SP u Barceloni, četverogodišnja suspenzija Marka Strahije, 100 tisuća eura kazne vaterpoliskom savezu i jednogodišnja suspenzija Barača. Dakle, 3-2 u korist sankcija...</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Krunić nakon 8 godina u Trnskom</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Čelnici košarkaškog kluba Zagreb su na konferenciji za novinare predstavili zanimljivo pojačanje, Darko Krunić vratio se u Trnsko nakon osam godina. </p>
<p>- Iznimno mi je drago da sam se vratio u klub u kojem sam proveo prekrasne godine. U Zagrebu sam igrao od 20. do 25. godine i smatram ga, uz Dubravu, svojim klubom, kazao je Darko Krunić po potpisivanju jednodogišnjeg ugovora. </p>
<p>Dolaskom Krunića znatno će se zaoštriti konkurencija na vanjskim pozicijama, no 36-godišnji povratnik u Zagreb je kazao: </p>
<p>- Mlađi igrači neka se ne osjete ugroženim. Igrao sam tri godine u Euroligi, protiv vrhunskih braniča i nadam se da ću moći prenijeti iskustvo na ostale igrače. </p>
<p>Damir Miljković, kapetan Zagreba, tek je počinjao prve košarkaške korake kada je Krunić igrao za Zagreb. </p>
<p>- Tada sam stajao iza koša i brisao parket. Poželio bih Darku dobrodošlicu, mislim da ćemo mnogo naučiti od njega. </p>
<p>Momčad Zagreba dobro je pokrivena da vanjskim pozicijama, ali je kao i prošle godine, tanka pod obručima. Uprava kluba u intenzivnoj je potrazi za visokim igračem, na probu bi trebao stići tamnoputi Amerikanac Kenyon Booker, visok 208 centimetara. Booker je igrao u drugoj sveučilišnoj ligi i u prosjeku je postizao 15.4 poena i 11.1 skokova. </p>
<p>- U odnosu na prošlu sezonu, otišlo je pet igrača. Kroz pripremne utakmice vidjeli smo da nam, uz centra, nedostaje iskusniji igrač, zato smo doveli Krunića, kazao je Jakša Vulić, trener Zagreba. </p>
<p>U sljedećoj sezoni u kojoj ih očekuje nastup u Uleb kupu, Goodyear ligi i domaćim natjecanjima, momčad iz Trnskog igrat će u tenisicama New Balance koje sponzorira tvrtka Orka Sport. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Nogometaši moraju na Igre« </p>
<p>Iz HNS-a nas uvjeravaju da im je odlazak mladih nogometaša u Atenu strateški cilj, kazao je član Povjerenstva Darko Dujmović</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - »U ovome trenutku 37 hrvatskih sportaša ima ispunjene norme za Olimpijske igre«, rečeno je na sjednici Povjerenstva za odlazak u Atenu , kojim upravlja glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Ivica Stošić-Miočić. Pojedinačno, popis sadašnjih olimpijaca izgleda ovako - atletika, četiri sudionika: Ivana Brkljačić, Jurica Grabušić, Blanka Vlašić, Siniša Ergotić; jedrenje (dva): Karlo Kuret, Mate Arapov; plivanje (dva): Sanja Jovanović, Gordan Kožulj, rukomet (15); stolni tenis (dva): Tamara Boroš, Zoran Primorac; streljaštvo (jedan): Mirela Skoko-Ćelić; veslanje (dva): Nikša Skelin, Siniša Skelin. K tome, B normu su ispunili i atletičar Nedžad Mulabegović, te plivači Nenad Buljan, Krešimir Čač, Anita Galić, Smiljana Marinović, Mario Delač, Aleksej Puninski, Vanja Rogulj, Aleš Volčanšek. </p>
<p>- Koliko god se broj sportaša činio malim, treba istaknuti da očekujemo proširivanje popisa. Računamo na tenisača Ivana Ljubičića, a razgovarat ćemo i s Goranom Ivaniševićem, očekujemo da će veslački osmerac proći dodatne kvalifikacije, a svesrdno vjerujemo da će to uspjeti i vaterpolistima. Tu su još tekvondo, boks, a moglo bi se nešto dogoditi i na Svjetskom prvenstvu rukometašica, rekao je Stošić-Miočić. </p>
<p>Ipak, najveću pažnju članova Povjerenstva izazvala je priča o možebitnom odlasku naših nogometaša na Igre u Atenu. Direktor Ureda za olimpijski program Damir Šegota istaknuo je:</p>
<p>- U stalnim smo kontaktima s Hrvatskim nogometnim savezom, osobno ću još razgovarati s izbornikom mlade reprezentacije Martinom Novoselcem, ali već sad smo uvjereni kako će nogometaši učiniti sve da se pojave u Ateni. </p>
<p>Naši bi nogometaši morali proći još jednu kvalifikacijsku prepreku do Europskog prvenstva sa osam sudionika. Na europskoj smotri, pak, put u Grčku vizira jedno od prva tri mjesta.</p>
<p>- Iz HNS-a nas uvjeravaju da im je odlazak mladih nogometaša u Atenu strateški cilj, kazao je član Povjerenstva Darko Dujmović. </p>
<p>- Za razliku od situacije prije Olimpijskih igara u Sydneyu, ovog puta vodstvo HNS-a decidirano tvrdi kako nogometaši moraju na Igre. </p>
<p>Na pitanje kako će se eventualno riješiti status igrača koji bi u to vrijeme morali biti na raspolaganju svojim klubovima nije ponuđen odgovor.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tamara Boroš u 3. kolu</p>
<p>KOBE, 19. rujna</p>
<p> - Tamara Boroš nije ponovila »kiks« sa Otvorenog prvenstva Kine kada je ispala već u drugom kolu turnira. Na Japan Openu je u 1. kolu bila slobodna, a u drugom je sa 4-2 pobijedila novozelandsku Kineskinju Li Chunli, inače 41. igračicu svjetske ljestvice. Boroš je lako povela sa 3-0, a onda je dala malo prostora za igru Novozelanđanki.</p>
<p>- Ona je u 4. setu počela igrati odlično i iskoristila je puno svojih prigoda, dok sam ja griješila. No, u nastavku sam i ja nešto manje griješila, pa sam meč mirno privela kraju, prokomentirala je dvoboj s Li njbiolja europska igračica. </p>
<p>U subotu će Tamara Boroš igrati protiv Japanke Yuku Fujita koja u Kobeu očito ima status »plutajuće mine«. U prvom kolu je, naime, izbacila aktualnu europsku prvakinju Otiliju Badescu, a u drugom svoju daleko poznatiju sunarodnjakinju An Konishi. U igri parova Boroš i Francuskinja Gourin nisu u osmini finala imale nikakve šanse protiv honkonških Kineskinja Lin i Zhang.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisačice, kolo: BOROŠ (HRV) - Li Chunli (NZL) 4-2 (11-8, 11-6, 11-5, 10-12, 7-11, 11-9), parovi, osmina finala: BOROŠ (HRV), Gourin (Fra) - Lin, Zhang (HKG) 0-4 (9-11, 8-11, 9-11, 8-11)... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Španjolci poveli protiv Argentine 2-0</p>
<p>MELBOURNE, 19. rujna</p>
<p> - Prema očekivanjima je okončan prvi dan polufinala Davis kupa u Melbournu, nakon kojeg je rezultat Australije i Švicarske neodlučenih 1-1. Hewitt je protiv Kratochvila ispustio samo devet gemova, a tek je nešto manje uvjerljiv bio Roger Federer u reprizi ovogodišnjeg finala Wimbledona. Naime, Philippoussis je tek u trećem setu zaprijetio Federeru, ali je sve ostalo samo na prijetnji.</p>
<p>Tenisači Španjolske na korak su od ulaska u finale Davis kupa. Nakon prvoga dana polufinala protiv Argentine u Malagi Španjolska je povela sa 2-0 pobjedama Juana Carlosa Ferrera i Carlosa Moye protiv Gastona Gaudija, odnosno Mariana Zabalete. Iako je do petka Gaudio bio bolji od Ferrera u međusobnim ogledima, Španjolac je bio predobar za Gaudia, pogotovo u drugom i trećem setu. Moya je protiv Zabalete uspio preokrenuti zaostatak 0-2 u setovima, ostaviviši suparniku samo tri gema u preostala tri seta. </p>
<p>U subotu je na rasporedu dvoboj parova, a ukoliko pobijede, Španjolci će se plasirati u finale.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Australija - Švicarska 1-1 (Hewitt - Kratochvil 6-4, 6-4, 6-1, Philippoussis - Federer 3-6, 4-6, 6-7);</p>
<p>Španjolska - Argentina 2-0 (Ferrero - Gaudio 6-4, 6-0, 6-0, Moya - Zabaleta 5-7, 2-6, 6-2, 6-0, 6-1). </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatska će razmotriti sve mogućnosti kvalitetne zaštite mora i podmorja</p>
<p>BRUXELLES, 19. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na trećem pripremnom sastanku venecijanske konferencije o Sredozemlju idućeg ponedjeljka i utorka u Bruxellesu, predstavnici 24 zemlje usvojit će prijedlog rezolucije venecijanskog skupa. Hrvatski diplomatski predstavnici, koji sudjeluju u pripremi ovog skupa, ističu da su, što se Hrvatske tiče, sve mogućnosti otvorene, pitanje gospodarskog pojasa ubačeno je u saborsku proceduru, zemlja participira pripremnom sastanku i porukom drugim jadranskim partnerima da je fleksibilna, spremna razgovarati, razmatrati mogućnosti i posvetiti se pravoj problematici kvalitetne zaštite mora i podmorja.</p>
<p>Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox ponovio je već izrečen stav ostalih EU-ovih institucija da se svi sporovi rješavaju na europski način, razgovorima. </p>
<p>Drugi važan posao početkom dolazećeg tjedna u Bruxellesu jesu pripreme za finaliziranje upitnika Europske komisije Hrvatskoj. Za sada je identificirano dvadesetak područja s »problematičnim«, uglavnom nepotpunim ili nedovoljno kvalitetnim odgovorima - i poneko nespretnije pitanje. Najviše je nepoznanica u ekologiji, prometu, financijama, zaštiti potrošača, poljoprivredi. Nije nemoguće da će hrvatska strana, zaključi li da nema odgovora na postavljeno pitanje, ostaviti, uz obrazloženje, pitanje neodgovorenim. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Clinton na Kosovu primio počasni doktorat i pozvao Kosovare na toleranciju</p>
<p>PRIŠTINA, 19. rujna</p>
<p> - Rektor prištinskoga sveučilišta Zejnel Kelmendi dodijelio je u petak u Prištini bivšem američkom predsjedniku Billu Clintonu titulu počasnog doktora prištinskog Sveučilišta kao znak priznanja i zahvalnosti za doprinos završetku rata na Kosovu i uspostavi mira.</p>
<p>Nakon svečane dodjele u dvorani Filološkog fakulteta u Prištini, bivši američki predsjednik, koji boravi u jednodnevnom posjetu Kosovu, obratio se predstavnicima kosovskih političkih institucija te studentima i profesorima Sveučilišta. </p>
<p>U svom govoru je ukazao na nužnost uspostave vrijednosti suvremenog društva, istaknuvši prije svega potrebu za tolerancijom, te je pozvao Kosovare na pomirbu. »Pomirenje je jedina mogućnost želi li se izgraditi stabilno i napredno Kosovo«, rekao je Clinton.</p>
<p>Govoreći o nasilju koje je tijekom Miloševićeva režima pretrpjelo Kosovo, Clinton je pozvao kosovske Albance da sada ne dopuste nasilje koje ide u suprotnom smjeru, s drugim etničkim predznakom, istaknuvši nužnost provođenja zakona i funkcioniranja pravne države. Posebice je ukazao na potrebu poštivanja prava manjina.</p>
<p>Govoreći o političkoj budućnosti Kosova, Clinton je rekao da »vjeruje u samoopredjeljenje« i želi da narod na Kosovu ima mogućnost stvarati svoju budućnost, založivši se za pokretanje dijaloga između Prištine i Beograda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Degradirana Isabel ubila trinaestero </p>
<p>WASHINGTON, 19. rujna</p>
<p> - Iako zbog pada brzine vrjetra preimenovan u tropsku oluju, uragan Isabel prouzročio je na istočnoj obali Sjedinjenih Država smrt ukupno trinaestero ljudi i goleme štete, a bez električne energije ostalo je gotovo dva milijuna domova. Uragan je u četvrtak pogodio Sjevernu Carolinu, Virginiju i Maryland na istočnoj obali Sjedinjenih Država vjetrom koji je povremeno dostizao brzinu od 157 kilometara na sat i obilnom kišom koja je ponegdje dovela do poplava. Tijekom dana i večeri uragan je oslabio s brzinom vjetra koja se spustila na 110 kilometara na sat. U četvrtak je uragan izazvao smrt troje ljudi, a u petak još desetero. Četvero ljudi poginulo je pod srušenim stablima, jednog električara ubila je struja, a ostali su poginuli u prometu. Vjetar, morski valovi i kiša savijali su cijele ceste, na gomile bacali drvene obalne kuće, a u nekim gradovima donijeli i »venecijanski« ugođaj.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šef misije EK u Sloveniji: Granični problemi neće utjecati na ulazak Slovenije i Hrvatske u EU</p>
<p>LJUBLJANA/MARIBOR, 19. rujna</p>
<p> - Šef misije Europske komisije u Sloveniji, veleposlanik Erwan Fouere, izjavio je za mariborski list Večer od petka da granični problemi neće utjecati na integraciju Slovenije i Hrvatske u Europsku uniju, te da ih to »ne zabrinjava, jer je riječ o bilateralnom pitanju koje valja riješiti dogovorom obiju strana«. Fouere je to izjavio odgovarajući na upit kako gleda na razvoj slovensko-hrvatskih odnosa i brine li Europsku uniju situacija u kojoj se još ne zna »južna schengenska granica« jer, kako je rečeno, »Hrvatska odbija već prihvaćeni sporazum o granici«.</p>
<p>»Predsjednik Europske komisije Romano Prodi u takvim situacijama uvijek poziva na dijalog. Nadamo se da će tako biti i u ovom slučaju, a postoje i mogućnosti multilateralnih razgovora«, izjavio je europski diplomat i dodao da će za rješenje pitanja gospodarskog pojasa u Jadranu biti korisni i sastanci ministara okoliša u okviru Jadransko-jonske inicijative te predstojeća konferencija o ribarstvu u Sredozemlju koja će se održati u Veneciji.</p>
<p>»To je put kojim treba ići«, rekao je Fouere i pritom upozorio kako Slovenija i dalje u procesu uključivanja u Europsku uniju mora paziti na svoje korake i »ne dopustiti da napravi gafove«.</p>
<p>Govoreći o daljnjem procesu širenja EU-a, Fouere je podsjetio na Prodijeve riječi o »dugom putu na kojem će biti potrebna pomoć Unije«.</p>
<p>»Na prvome mjestu među tim državama je Hrvatska koja je već uložila kandidaturu, a o njoj će se Europska komisija odrediti u prvoj polovici iduće godine«, rekao je Fouere za mariborski list. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sanader se susreo s irskim premijerom Ahernom</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u petak se za trodnevnog službenog posjeta Irskoj sastao s irskim premijerom Bertiejem Ahernom i tom prigodom zatražio potporu irske vlade procesu uključivanja Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>Sanader je, navodi se u HDZ-ovu priopćenju, istaknuo čvrsto opredjeljenje stranke za punopravno članstvo Hrvatske u EU naglasivši da su hrvatske ambicije priključiti se Rumunjskoj i Bugarskoj za ulazak u EU 2007. godine.</p>
<p>Irski premijer Bertie Ahern izrazio je u ime svoje vlade, ali i kao budući predsjedatelj EU-a, punu potporu Hrvatskoj na putu u EU. Naglasio je da Irska, kao jedan od prioriteta za vrijeme svog predsjedanja EU-om, vidi razmatranje daljnjeg proširenja Unije, navodi se u priopćenju iz HDZ-ova tajništva. Također se navodi da je Ahern Hrvatskoj ponudio pomoć Irske u pripremi pregovora s Europskom komisijom. Sugovornici su se složili da je postizanje trajne političke stabilizacije u jugoistočnoj Europi, kao i rješavanja svih otvorenih pitanja među susjedima te razvoj međusobne suradnje od iznimne važnosti za Europu. Također je postignuta suglasnost da svaku zemlju treba tretirati individualno na njezinom putu u Europsku uniju, stoji u priopćenju.</p>
<p> Sanader je irskom premijeru čestitao na uspjesima koje je u dva mandata postigla njegova vlada i naglasio da je irski model rješavanja problema u gospodarstvu primjenjiv i u Hrvatskoj.</p>
<p>O toj temi Sanader i izaslanstvo HDZ-a razgovarali su u četvrtak s irskim ministrom financija Charliejem McCreevyjem.</p>
<p>U priopćenju se navodi da je Sanader irskog premijera izvijestio o nadolazećim izborima za Hrvatski sabor i najavio pobjedu i formiranje nove koalicijske vlade na čelu s HDZ-om. U izaslanstvu HDZ-a su i Jadranka Kosor, Božo Biškupić, Miomir Žužul i Ratko Maček. Izaslanstvo HDZ-a u Irskoj boravi na poziv tamošnje konzervativne stranke na vlasti Fianna Fail. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Tihić odbija novi zakon o obrani BiH, Ashdown prijeti sankcijama </p>
<p>SARAJEVO, 19. rujna</p>
<p> - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić izjavio je da neće potpisati dokument o preustroju obrambenog sustava BiH, a iz Ureda visokog predstavnika za BiH odmah je najavljeno da bi bošnjački član državnog vrha zbog toga mogao snositi posljedice.</p>
<p>Sarajevski listovi objavili su u petak izjavu Juliana Braithwaitea, glasnogovornika Ureda visokog predstavnika, koji je kazao da za međunarodnu zajednicu Tihić trenutačno predstavlja najveću zapreku usvajanju državnog zakona o obrani BiH.</p>
<p>»Sulejman Tihić na putu je da se postavi kao glavna zapreka ulasku BiH u NATO i 'Partnerstvo za mir'«, kazao je Braithwaite za Dnevni avaz.</p>
<p>Posebno povjerenstvo za preustroj obrambenog sustava BiH od proljeća radi na nacrtu zakona o obrani kojim bi se povezale sada potpuno odvojene entitetske oružane snage i obrambeni sustavi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Clinton otvara Memorijalni centar u Srebrenici</p>
<p>SARAJEVO, 19. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši američki predsjednik Bill Clinton u subotu 20. rujna otvorit će Memorijalni centar i groblje u Potočarima kraj Srebrenice, na mjestu gdje se u srpnju 1995. godine dogodio najveći pokolj u Europi nakon završetka Drugog svjetskog rata. Clintonov posjet trebao bi dati dodatni značaj ovoj ceremoniji kojom se odaje počast tisućama žrtava stradalim nakon što su srpske snage okupirale tadašnju »UN-ovu sigurnu zonu«. </p>
<p>Istodobno s otvaranjem Centra, u Potočarima će biti pokopani i posmrtni ostaci 107 identificiranih žrtava srebreničke tragedije. Na groblju uz Centar već su ukopana tijela 882 žrtve, a proces identifikacije i ukopa će biti nastavljen. Pretpostavlja se da su Mladićevi vojnici 1995. godine u Srebrenici ubili između osam i deset tisuća ljudi, uglavnom muškaraca, ali i žena, djece i staraca.</p>
<p>Kako je izjavio načelnik Općine Srebrenica Abdurahman Malkić, očekuje se da će ceremoniji u subotu nazočiti oko 20.000 ljudi, a uz bivšeg američkog predsjednika očekuje se dolazak i nekoliko stotina domaćih i međunarodnih dužnosnika.</p>
<p>Kolone osobnih vozila Srebreničana i njihovih obitelji već su od petka ujutro počeli pristizati u Srebrenicu, gdje je stanje mirno, ali je primijećeno pojačano prisustvo ophodnji Stabilizacijskih snaga (SFOR).</p>
<p> O sigurnosti skupa u Potočarima, osim SFOR-a i Europske policijske misije, brinut će i pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (RS). Clinton dolazi u Potočare na inicijativu Udruga Srebreničana. On će u subotu, kako je najavljeno, prilikom ceremonije otvaranja Memorijalnoga centra održati desetominutni govor, te se nakon ovog događaja sastati s predstavnicima udruženja obitelji nestalih i majkama Srebrenice. Ceremonija u subotu koštat će 465.000 konvertibilnih maraka (oko 235 tisuća eura), a za potpuni dovršetak kompleksa u kojem se nalaze Memorijalni centar i groblje u Srebrenici potrebno je osigurati oko 5 milijuna eura. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Francuska i Njemačka najavile deset zajedničkih projekata vrijednih milijarde eura</p>
<p>Njemačke novine pišu da su planovi o poticanju gospodarskih projekata dobri, ali upitni zbog praznih državnih blagajna / Drugi pak taj dogovor o zajedničkim projektima u okrilju državne intervencije nazivaju »europskim paktom o stagnaciji«</p>
<p>BERLIN, 19. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka i Francuska će pokrenuti zajedničku inicijativu za oživljavanje gospodarskog rasta u Europskoj uniji. To je zaključak 81. susreta delegacija dviju zemalja koji je održan u četvrtak u Berlinu. </p>
<p>Berlin i Pariz su odlučili preuzeti vodeću ulogu u gospodarskom oporavku. Jedan od projekata koji bi to trebao potaknuti je povezivanje mreže brzih pruga njemačke i francuske željeznice, za što bi financijska injekcija došla u obliku kredita Europske investicijske banke.</p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder i francuski predsjednik Jacques Chirac najavili su zapravo deset zajedničkih gospodarskih projekata vrijednih milijarde eura. Projekti se odnose i na područje telekomunikacija te istraživačkih radova. </p>
<p>Zajednički uzrok glavobolje Chiraca i Schrödera je oslabljeno gospodarstvo. Schröder je demonstrirao odlučnost u namjeri da njegova Njemačka više ne bude na posljednjem mjestu po gospodarskom rastu u Europi, pa je priznao: »Nije tajna činjenica da se Njemačka već treću godinu nalazi u stagnaciji i da to ima negativan utjecaj na ostale.«</p>
<p>Francuzi su još i više nego Nijemci svojim, blago rečeno, ležernim shvaćanjem proračunske discipline u eurozoni pobudili nezadovoljstvo i nepovjerenje kod partnerskih država. </p>
<p>Obje strane, Nijemci više nego Francuzi, imaju teškoće s mobilizacijom vlastitih snaga za oporavak i gospodarski rast. Stoga su zainteresirani »za povećanje industrijsko-političkog slobodnog prostora u odnosu na dosadne zaštitnike slobodne konkurencije u Bruxellesu«.</p>
<p>Komentari dometa francusko-njemačke inicijative su podijeljeni. Hamburški Financial Times Deutschland od petka piše da se »inicijativi za gospodarski rast ne može ništa prigovoriti. Jedino je još uvijek otvoreno pitanje koliko će se od tih lijepih planova, s obzirom na prazne blagajne s obje strane granice, na kraju uopće ostvariti«.</p>
<p>S druge strane, za berlinski Die Welt, Schröderovi i Chiracovi projekti su u stvari »državno subvencionirani kapitalizam s lijeve i desne obale Rajne«, odnosno »europski pakt o stagnaciji koji se želi prikriti berlinskom predstavom«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Komemoracija u počast ubijenoj ministrici Anni Lindh</p>
<p>STOCKHOLM, 19. rujna</p>
<p> - Djelo brutalno ubijene švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh bit će nastavljeno, ali nitko ne može popuniti njezino mjesto, izjavio je u petak švedski premijer Göran Persson na komemoraciji u Stockholmu.</p>
<p>»Teško se priviknuti da Anne više nema. Izgubili smo je, a prihvaćanje toga uistinu je bolno. Okupili smo se kako bismo podijelili našu bol, ali i sretne uspomene na nju«, rekao je Persson.</p>
<p>Na ceremoniji u Gradskoj vijećnici u nazočnosti švedske kraljevske obitelji okupilo se 1300 uzvanika, od kojih oko 80 visokih stranih gostiju. Posljednju počast Anni Lindh u ime EU-a došli su odati predsjednik Europske komisije Romano Prodi, povjerenik za vanjske poslove Chris Patten i visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana.</p>
<p>Ministri vanjskih poslova gotovo svih europskih zemalja, među kojima Njemačke, Francuske, Britanije i skandinavski premijeri nazočili su komemoraciji. Hrvatsku je na komemoraciji koju je organizirala švedska vladajuća Socijaldemokratska stranka i obitelj Anne Lindh predstavljao ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Američki državni tajnik Colin Powell otkazao je svoj dolazak zbog katastrofalnih posljedica uragana Isabel koji je pogodio istočnu obalu SAD-a. </p>
<p>Nazočnima na komemoraciji obratio se u ime EU-a Chris Patten koji je u svom govoru rekao da je Anna Lindh bila »žena koja je voljela svijet i koju je svijet volio« te da će ostati zapamćena po svojoj humanosti. Ona nije imala problema kada je koristila riječi etika i vanjska politika u istoj rečenici, istaknuo je.</p>
<p>Na ceremoniji su također govorili grčki ministar vanjskih poslova Georgios Papandreou i povjerenica Europske komisije za okoliš Margot Wallstrom koja je bila bliska prijateljica i politička saveznica Anne Lindh.</p>
<p>Komemoracija je održana uz jake mjere sigurnosti. Naoružana policija potpuno je zatvorila središte Stockholma gdje se nalazi Gradska vijećnica zbog straha od mogućih terorističkih napada, budući da, kako se nagađa, nije isključeno da je Al Qaida povezana s ubojstvom Anne Lindh. </p>
<p>Posvuda po gradu stoje slike ministrice okićene cvijećem - ispred ministarstva, vlade i robne kuće NK u kojoj je brutalno ubijena prošlog tjedna. Per Olof Svensson (35), glavni osumnjičeni za ubojstvo bit će, kako se neslužbeno doznaje, zadržan u pritvoru još tjedan dana. Rezultati DNK su gotovi, ali još nisu objavljeni.</p>
<p>Pogreb Anne Lindh bit će u subotu, a prisustvovat će mu samo obitelj i najbliži prijatelji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Laburisti šokirani izbornim porazom u okrugu Brent East </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair pretrpio je prvi parlamentarni izborni poraz otkako je došao na vlast/ Razočarani birači dali su svoj sud o iračkom ratu, o povjerenju u vladu te, prije svega, o Blairovom vodstvu, prokomentirao je izborne rezultate BBC </p>
<p>LONDON, 19. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanske laburiste šokirao je njihov prvi poraz na biralištima u zadnjih desetak godina, koliko ih vodi Tony Blair. Dogodilo se to na upravo održanim dopunskim izborima u londonskom okrugu Brent East.</p>
<p> Premda se bitka vodila tek za jedno zastupničko mjesto, ispražnjeno smrću dotadašnjeg poslanika, simbolično značenje tog poraza je golemo. »Razočarani birači dali su svoj sud o iračkom ratu, o povjerenju u vladu, te, prije svega, o Blairovom vodstvu«, komentira u petak BBC. Na zadnjim općim izborima, 2001., laburisti su osvojili Brent East, ostvarivši tamo većinu od čak 13.000 glasova. No, ovaj put im je trećina birača okrenula leđa. Stoga je pobijedila stranka Liberalnih demokrata, odnosno njihova kadidatkinja Sarah Teather. Jedina je utjeha laburistima da su njihovi glavni protivnici, konzervativci, završili još gore - na trećem mjestu.</p>
<p>Laburistički poraz znak je gubitka njihove popularnosti. On je i posljedica kontroverzi vezanih za odluku Tonyja Blaira da ratuje protiv Iraka na strani Amerike. Najavljena reforma britanskog javnog sektora, koju je obećao premijer Blair, također ne ide glatko, pa je i to mogao biti dodani činilac. </p>
<p>Brent East na sjeveroistoku Londona, donedavno je bio duboko lojalan laburistima. Poraz u tom okrugu znači da je Blaira počela napuštati dugotrajna sreća na biralištima. Ona ga je pratila sve otkako je 1994. počeo voditi tada oporbenu Laburističku stranku. Ta se sreća obilno potvrdila na općim izborima 1997.te 2001., kao i na nizu manjih odmjeravanja snaga na dopunskim izborima. No, ovaj put se nad Brent Eastom nadvila sjena istrage o smrti državnog savjetnika za naoružanje dr. Davida Kellyja. Tu kontroverzu prate i optužbe da je vlada napuhala opasnost od Iraka.</p>
<p>No, ni glavna oporbena britanska stranka, konzervativci, nema mnogo razloga za slavlje - budući da je u Brent Eastu stigla na cilj tek treća. To će vjerojatno dovesti do novih previranja među članstvom, koje nije sigurno je li Iain Duncan Smith idealni konzervativni vođa. Na, pomolu je sezona britanskih jesenjih stranačkih konferencija. Neki predviđaju da Duncana Smitha može spasiti jedino uspješan nastup za tribinom, te da mu u protivnom prijeti svrgavanje. </p>
<p>Osim vođe, ugrožena je i predsjednica Konzervativne stranke, Theresa May. Kolege je optužuju da se nije potrudila oko bolje izborne kampanje u Brent Eastu, unaprijed proglasivši taj okrug neosvojivim za konzervativce.</p>
<p>Ovaj put se na biralištu pojavilo tek nešto više od trećine birača, pa se laburisti tješe time da mnogi njihovi pristalice nisu ni glasali. Laburistička stranka i dalje ima pristojnu većinu u Donjem domu. No, poraz u Brent Eastu stigao joj je kao mali, ali oštar ubod, koji ju je podsjetio da joj popularnost nije ono što je bila. Poruku je na svom političkom radaru odmah uhvatio i Tony Blair. Kako u petak tvrdi list Express, on je odustao od posjeta Americi, planiranog za idući tjedan, jer su mu savjetnici rekli da mora prestati zanemarivati domaću političku arenu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Jaap de Hoop Schefer vjerojatni Robertsonov nasljednik</p>
<p>Kao jedna od najvećih Scheferovih kvaliteta za mjesto glavnog tajnika NATO-a je njegov osjećaj za važnost transatlantskih veza i procesa pomirenja različitih stavova unutar NATO-a izazvanih dubokim podjelama zbog vojne intervencije u Iraku </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Iako se u pravilu imenovanje za glavnog tajnika NATO-a drže do posljednjeg trena u potpunoj diskreciji, izgleda da će ipak lorda Georgea Roberstona na tom mjestu krajem ove godine zamijeniti nizozemski ministar vanjskih poslova Jaap de Hoop Schefer. U svakom slučaju, nakon četiri godine sa čela NATO-a otići će čovjek kojega su već odavno strani mediji proglasili jednim od najvećih NATO entuzijasta. Da posao Georgeu Roberstonu nije bilo nimalo lak govori i podatak da je odmah odbio svaku mogućnost da produži svoj mandat na čelu NATO-a i na sljedeće četiri godine. </p>
<p>Nizozemski ministar vanjskih poslova, po svemu sudeći, ima malo više šansi od drugih kandidata već i zbog toga što je njegovu kandidaturu javno podržala belgijska vlada. Formalna odluka navodno se očekuje vrlo brzo, već kroz nekoliko tjedana.</p>
<p>Uz Jaapa de Hoopa Schefera, kao ozbiljan kandidat spominje se i kanadski ministar financija Jonh Manly. Njegov jedini adut je činjenica da na čelu NATO-a nikad nije bio Kanađanin. Ipak, mjesto glavnog tajnika tradicionalno dobivaju Europljani. </p>
<p>Schefer za mjesto Glavnog tajnika NATO-a ima nekoliko prednosti. Prva je da dolazi iz ugledne zemlje koja je podržala rat u Iraku pa tako ima sasvim siguran »prolaz« u SAD-u i u Velikoj Britaniji. Osim toga, Schefer je iskusan diplomat koji je vodio urede četiriju nizozemskih ministara vanjskih poslova prije nego što je i sam postavljen na to mjesto. Proces kandidature za glavnog tajnika je poprilično neformalan, a očekuje se da će u toj utrci Schefer pobijediti ako ga podrže europski članovi NATO-a. Konačna odluka o imenu novog glavnog tajnika donosi se, kao i sve ključne odluke u NATO-u, konsenzusom. </p>
<p>Ipak, jedna od najvećih kvaliteta Schefera za mjesto glavnog tajnika NATO-a je njegov osjećaj za važnost transatlantskih veza i procesa pomirenja različitih stavova unutar NATO-a izazvanih dubokim podjelama zbog vojne intervencije u Iraku. Oni koji su sa njim radili Scheferovo ime vezuju uz neposredno i zdravorazumsko razmišljanje, što bi trebalo pomoći NATO-u u nastavku reformi i procesa modernizacije. </p>
<p>Lord George Robertson ostat će zapamćen kao veliki pobornik reformiranog i modernog NATO-a koji ima i dalje snažnu i važnu ulogu u svijetu. Sam NATO, otkako je nestala hladnoratovska podjela svijeta, nalazi se u stalnoj tranziciji i reformama kako bi se uspio prilagoditi novom vremenu. Tijekom devedesetih prvo je donesena povijesna odluka o širenju NATO-a, a zatim je, i to na Balkanu, NATO prvi put otkako postoji izišao izvan svojih granica. U procesu reformi, NATO je šireći se na Istok, na zemlje tzv. tranzicijske Europe u prvi plan sve više stavljao političke kriterije stvarajući podlogu za novu filozofiju kolektivne obrane u kojoj svaka zemlja daje vlastiti doprinos.</p>
<p>Roberstona će suradnici, ali i oni sa kojima je pregovarao zapamtiti kao izuzetno šarmantnog i inteligentnog sugovornika, ali i šefa koji je iza zatvorenih vrata znao biti oštar kada je to trebalo. Ispod diplomatskih rukavica Roberston je imao čeličnu šaku. Ostat će zapamćen i po velikom angažmanu na Balkanu jer je od samoga početka smatrao da je stabilnost na Balkanu od velike važnosti. Robertson se naročito zalagao da Hrvatska što brže ispuni potrebne kriterije i čim prije uđe u NATO.</p>
<p>U posljednjih nekoliko mjeseci, Roberston je imao velikih problema jer je planirane reformske zahvate u NATO-u, zadane na summitu u Pragu krajem prošle godine, omela velika podjela unutar NATO-a zbog rata u Iraku. Stoga će Robertson preostalo vrijeme do kraja svog mandata potrošiti na mirenje zemalja članica i na obnavljanje napuklih transatlantskih veza. Možda ga je baš taj posao dodatno umorio.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Neistiniti i tendenciozni navodi Zlatka Sorića nanose izravnu štetu otocima i njihovim stanovnicima</p>
<p>U tekstu objavljenom u Vjesniku pod nazivom »O moru se ne pitaju ljudi s mora, a 'sa Save se Jadran i ne vidi baš dobro'«, od 16. rujna, prenesen je niz neistinitih i tendencioznih navoda, predsjednika Hrvatskog otočkog sabora mr. Zlatka Sorića u svezi s izradom programa održivost razvitka otoka od strane »Ministarstva obnove«, misleći pritom na Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, koje pod takvim nazivom djeluje već pune tri godine.</p>
<p>Zakon o otocima propisuje izradu 26 programa održivog razvitka otoka i otočnih skupina te 14 državnih programa razvitka otoka, od kojih je u 2000. godini usvojen »Državni program uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima« (Narodne novine, br. 7/00), dok je pri kraju izrada preostalih 13 državnih programa prema prihvaćenom sadržaju i metodologiji izrade državnih programa razvitka otoka.</p>
<p> U kolovozu 2002. godine objavljena je Zakonom predviđena Uredba o sadržaju i metodologiji izrade programa održivog razvitka otoka, prema kojoj je izrađen »Program održivog razvitka otoka Šolta«, prihvaćen od lokalne samouprave, a trenutno u procesu donošenja od Vlade Republike Hrvatske.</p>
<p> Proveden je i postupak odabira izvođača prema Zakonu o javnoj nabavi, temeljem kojeg je ugovorena izrada preostalih 25 programa održivog razvitka otoka i otočnih skupina.</p>
<p> Prema Izmjenama i dopunama Zakona o otocima (Narodne novine br. 32/02), propisan je rok od dvije godine za izradu i donošenje ovih programa, dakle do travnja 2004., što je rok koji će Ministarstvo poštovati, s obzirom na činjenicu da je već donesen prvi među njima (»Program održivog razvitka otoka Šolte«) na stečenom iskustvu prilikom izrade državnih programa razvitka otoka koncipiranih prema sličnoj metodologiji. te da su već završene prve dvije cjeline svih 25 programa održivog razvitka, a izrada preostalih napreduje bez ikakvih poteškoća.</p>
<p>Iz svega navedenog očito je da gospodin Sorić ne raspolaže aktualnim informacijama vezanim uz ovu problematiku, a koje mu stoje na raspolaganju, dok njegovi navodi objavljeni u Vjesniku nanose izravnu štetu otocima i njihovim stanovnicima.</p>
<p>IVANA PROHIĆ, savjetnica ministra-glasnogovornica Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Da bi se prestalo s imenovanjem agresora, trebat će proći još mnogo vremena </p>
<p>U intervjuu Vjesniku od 15. rujna ove godine ugledni hrvatski intelektualci iznijeli su svoja mišljenja i komentare u svezi sa sastankom u Beogradu hrvatskog i srpsko-crnogorskog predsjednika države.</p>
<p>Tako je gospođa Nadežda Čačinović rekla: »Mislim da ne trebamo više inzistirati na tome da svaka izjava počinje imenovanjem agresora«.</p>
<p>Te njezine riječi i njezino stajalište iznenađuju i zabrinjavaju. Zašto prešućivati istinu i činjenice? Opće je poznato da su Beograd i Srbija na čelu sa Slobodanom Miloševićem uz pomoć pobunjenih Srba iz Hrvatske bili agresori. To nam dokazuju i brojni vjerodostojni svjedoci raznih nacionalnosti u procesu protiv Miloševića u Haagu.</p>
<p> Naraštaji i naraštaji u Hrvatskoj osjećat će strašne posljedice te agresije, a rane su još uvijek svježe. Proći će još mnogo vremena dok se odnosi između Hrvatske i Srbije ne normaliziraju da bi se moglo prestati (ako je to uopće moguće) imenovati agresora.</p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nije bilo spora u svezi s gradnjom spomenika knezu Domagoju, a Luka Bebić nije bio uključen u plaćanja </p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 14. rujna pod naslovom »Bebić zna gdje je novac za spomenik knezu Domagoju« tiskan je članak u kojem se spominje navodni spor u svezi s gradnjom spomenika hrvatskomu knezu Domagoju u Vidu kraj Metkovića.</p>
<p>Koliko je nama poznato, nikakva spora nije bilo u realizaciji navedenog projekta. </p>
<p>Držimo da je novinar trebao provjeriti navode i potražiti barem nekakve dokaze iz kojih je vidljivo da postoji takav spor prije nego što je tiskan taj naslov.</p>
<p>Zanimljivo je da gospodin Stipe Gabrić Jambo, kao navodno istaknuti gospodarstvenik, gradnju ovoga spomenika nije pripomogao ni jednom kunom, a u realizaciju se uključio tek kod njegova otvaranja, poradi vlastite promocije. </p>
<p>To mu ne smeta da se koristi odljevcima spomenika za osobnu promidžbu uz istodobni pokušaj optuživanja svih koji su volonterski pridonijeli da se ostvari ovaj projekt.</p>
<p>Vidljivo je da spominjanje ovog spomenika u kontekstu »spornog« isključivo služi za potrebe diskreditiranja gospodina Luke Bebića, koji je bio predsjednik Glavnoga odbora za izgradnju spomenika knezu Domagoju. Gospodin Luka Bebić nije bio uključen u operativno plaćanje usluga i poslova oko izgradnje, već su to bili članovi Općinskog odbora za izgradnju spomenika knezu Domagoju u Metkoviću.</p>
<p>Stoga svi dobronamjerni koje zanima kako se je realizirala gradnja spomenika mogu dobiti sve obavijesti od članova Općinskoga odbora za izgradnju, koji su volonterski vodili taj projekt, kao i uvid u financijsku dokumentaciju priljeva i trošenja sredstava. </p>
<p>Gospodin Stipe Gabrić Jambo tvrdi da nije otvoren žiro-račun za izgradnju ovog spomenika. </p>
<p>Da je uplatio i jednu kunu za spomenik kao mnogi drugi sponzori, znao bi da postoji žiro-račun. Ovako dokazuje samo to da zna blatiti druge, valjda misleći da ono što on radi već desetak godina (najnovije oko tajnog ortačkog ugovora za kupnju GP Dubrovnik) rade i drugi. </p>
<p>Općinski odbor za izgradnju spomenika knezu Domagoju Metković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Troje mrtvih i dvoje teško ozlijeđenih u izravnom sudaru</p>
<p>OMIŠALJ, 19. rujna</p>
<p> - U stravičnom sudaru policijskog »golfa« i »yuga 45«, koji se dogodio kod Omišlja na Krku u četvrtak oko 22,30 sati, tri su osobe poginule, a dvije su teško ozlijeđene.</p>
<p> Poginuli su vozač »golfa« Anton Brnić (34), policajac u zrakoplovnoj luci u Omišlju, te vozač »yuga«, reg istarskih oznaka GS 215-AK, Milan Krmpotić (26) iz Senja i njegova suputnica Ana Budin (19) iz Ivanca Koprivničkog.</p>
<p> Teško su ozlijeđeni policajac M.G. (32) i druga suputnica iz »yuga« S.N. (22) iz Molva kod Čakovca, koji su zbrinuti u riječkom KBC-u i izvan su životne opasnosti.</p>
<p> »Yugo« se kretao u smjeru krčkog mosta, a istragom je utvrđeno da se to vozilo u trenutku smrtonosnog sraza s »golfom« nalazilo na lijevoj strani prometnice. Od siline udarca »golf« se prevrnuo na bok, a u njemu je, prema pričama očevidaca, nekoliko trenutaka kasnije priklješten zgužvanim limom izdahnuo policajac Brnić. </p>
<p>Očevid su obavili istražni sudac Županijskog suda u Rijeci Duško Tišma i sudski vještak dr. Alan Bosnar iz Zavoda za sudsku medicinu Rijeka. Zbog očevida promet tom prometnicom je bio zatvoren do jedan sat iza ponoći, a odvijao se zaobilazno preko Omišlja. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poginuo vozeći moped pijan i bez kacige</p>
<p>NOVA GRADIŠKA, 19. rujna</p>
<p> - Pedesetdevetogodišnji mopedist Slavko Šebeković iz Nove Gradiške poginuo je u četvrtak oko 16,15 sati u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila na županijskoj cesti u Visokoj Gredi. </p>
<p>Prema policijskom priopćenju, nesreća se dogodila kada je Šebeković, upravljajući bez zaštitne kacige skuterom marke »yamaha«, registracijskih oznaka NG 298-AG, naletio te udario glavom u poprečnu metalnu gredu stabilizatora dizalice, koja je bila priključena na parkirano terensko vozilo tvrtke »Sigmagrađa«, čiji su djelatnici istovarivali crijep. </p>
<p>Od siline udarca glavom u stup, Šebeković je pao na tlo i preminuo na mjestu nesreće. </p>
<p>Po riječima dežurne liječnice, mopedist je zadobio teške ozljede glave i mozga te mu nije bilo spasa. </p>
<p>Kako je izvijestila policija, u terenskom se vozilu, na koje je bila priključena dizalica, nalazio vozač Edin N. (28), koji je istovarivao teret, a da prethodno nije na propisani način osigurao i označio vozilo te radove na cesti. </p>
<p>Također doznajemo kako se pretpostavlja da je Šebeković bio u alkoholiziranom stanju što će se naknadno utvrditi obdukcijom. Naime, sumnja se da je vozio u pijanom stanju jer je nejasno kako nije uočio dizalicu na dijelu ceste kojim se kretao. </p>
<p>Očevid su obavili djelatnici brodsko-posavske policijske uprave, istražni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Mirko Svirčević te zamjenica županijskog državnog odvjetnika Ljiljana Valinčić.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vinko Budiša osuđen na četiri godine i 11 mjeseci</p>
<p>Sudski postupak vodio je sudac Slavko Lozina, a u petak je pročitao samo presudu za ubojstvo, ali ne i obrazloženje, opravdavajući se iznenadnom smrću svoga brata </p>
<p>SPLIT, 19. rujna</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Splitu u petak je izrečena nepravomoćna presuda bivšem zapovjedniku specijalne policije Vinku Budiši (41), koji je proglašen krivim za ubojstvo Milenka Đekića, te osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od četiri godine i 11 mjeseci. </p>
<p>Sudac Slavko Lozina, koji je vodio kazneni postupak protiv Budiše, pročitao je samo presudu za ubojstvo, ali ne i obrazloženje, opravdavajući se iznenadnom smrću svoga brata, zbog čega, kako je istaknuo, nije sposoban izložiti obrazloženje presude. </p>
<p>Prema navodima optužnice, Budiša se tereti da je 26. listopada 1996. godine u ranim jutarnjim satima ubio 19-godišnjeg Milenka Đekića, tako što je iz pištolja, »češka zbrojovka«, iz neposredne blizine ispalio koban hitac u njegov zatiljak, nanijevši mu prostrijelnu ranu mozga, od čega je mladić ubrzo izdahnuo. U optužnici stoji da je tom hladnokrvnom ubojstvu prethodio sukob Vinka Budiše i Željka Đekića (brata ubijenog Milenka), koji je počeo u splitskoj diskoteci »Paladium«, ali se ubrzo nakon toga nastavio ispred disco-cluba. Željko Đekić bio je napustio »Paladium«, no Budiša je, navodi se u optužnom aktu, odmah krenuo za njim, pa je njihov sukob kulminirao ispred diskoteke, gdje su se Željku Đekiću pridružili njegov brat Milenko i nekolicina prijatelja. </p>
<p>U jednom trenutku Budiša je izvadio pištolj kojeg je nosio za pojasom, te iz njega ispalio hitac kojim je raznio glavu Miljenku Đekiću. Neposredno nakon ubojstva, Budiša je uhićen, a protiv njega podnesena je kaznena prijava i otvoren istražni postupak, koji je trajao gotovo 15 mjeseci. </p>
<p>Budiša je bio u pritvoru od 26. listopada 1996. do 28. studenoga iste godine, a u kaznenom postupku branio ga je odvjetnik Željko Olujić. Inače, zastupnici optužbe ustrajali su na tome da je Budiša počinio hladnokrvno i okrutno ubojstvo, te da ne može biti govora o nužnoj obrani, ubojstvu na mah, krajnjoj nuždi ili, pak, ubojstvu iz nehaja. Stoga je tužiteljstvo zatražilo da se Budiša proglasi krivim za okrutno ubojstvo, tim više što mu se u otegotne okolnosti ubraja to što je bio policajac, štoviše, zapovjednik specijalne postrojbe PU splitsko-dalmatinske, ili, kako su naveli, onaj koji je trebao primjereno reagirati u situaciji u kojoj se zatekao. </p>
<p>U olakotne okolnosti stavlja mu se sudjelovanje u Domovinskom ratu, te činjenica da je otac malodobnog djeteta. </p>
<p>S druge strane, odvjetnik Željko Olujić zatražio je oslobađajuću presudu, tvrdeći da njegov branjenik nije počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Olujić je ponovio da nitko nije vidio Budišu kako drži pištolj, niti je itko od svjedoka, inače nesklonih njegovu branjeniku, izjavio da je on pucao. Riječ je o pištolju »češka zbrojovka« cal. 9 mm, koji je inače misteriozno nestao iz sefa na Županijskom sudu i koji do danas nije pronađen. </p>
<p>Na kraju recimo i to da se u sudnici, prilikom izricanja presude, okupilo 15-ak Budišinih suboraca, koje je pravosudni policajac prethodno upozorio da »ne čine pizdarije jer će ih sve izbaciti iz sobe«. To je pak razgnjevilo Budišine prijatelje, koji su na račun pravosudnog policajca izgovorili pogrdne i nimalo pristojne riječi. Ipak, sve je prošlo bez izgreda. Budišini suborci u tišini su saslušali objavljivanje presude, a po njihovim licima moglo se zaključiti da su i više nego zadovoljni odmjerenom kaznom. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U policijskoj potjeri uhićen pljačkaš pošte</p>
<p>Policajci su odmah izašli na teren i u šumi između Pleškovca i Frkanovca pronašli skrivenog razbojnika </p>
<p>ČAKOVEC, 19. rujna</p>
<p> - Međimurska je policija u petak poslije podne uhitila muškarca starog između 30 i 40 godina zbog osnovane sumnje da je u petak ujutro počinio razbojništvo u Poštanskom uredu u Lopatincu. </p>
<p>Budući da je pljačkaš odmah pobjegao i to, kako je izvijestila policija, u smjeru Dekanovca, medijima je poslano priopćenje da je riječ o muškarcu jače tjelesne građe i visokom oko 180 centimetara. Tijekom pljačke bio je obučen u «speedfire» jaknu tamne boje, majicu s kapuljačom maslinaste boje sa svijetlim obrubom i crne hlače, dok je na nogama imao crnu obuću s bijelom crtom sa strane.</p>
<p>U pošti se nakon pljačke uključio alarm, no nitko od radnika koji asfaltiraju obližnju cestu nije primjetio ništa sumnjivo. U trenutku pljačke u poštanskom je uredu bila samo jedna službenica. </p>
<p>Nakon uključivanja alarmnog sustava, policajci su odmah izašli na teren i razbojnika pronašli nakon kraćeg vremena. On se, kako neslužbeno doznajemo, skrivao u šumi između Pleškovca i Frkanovca koju su policajci opkolili. Iz nje su se, navodno, čuli i pucnjevi. </p>
<p>Irena Branović, glasnogovornica Policijske uprave međimurske, u trenutku pisanja teksta nije nam željela potvrditi je li razbojnik uopće uhićen i na kojem mjestu. Nije poznato ni koliko je novca odnio iz pošte. U istražnom centru varaždinskog Županijskog suda doznali smo da će muškarac u subotu ujutro biti priveden istražnom sucu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ubojica se sam »otkrio« hvaleći se da je ubio »ustašu« </p>
<p>Ivicu Jelušića optužnica tereti da je u rujnu 1991., za neprijateljskog napada na Šibenik, iz tenka pucao na hrvatskog redarstvenika iz Vodica Marinka Karduma, a dokračio ga hicem iz pištolja</p>
<p>ŠIBENIK, 19. rujna</p>
<p> - U petak je nastavljeno obnovljeno suđenje Ivici Jelušiću, Hrvatu iz Kotor Varoši, kojeg optužnica tereti da je u rujnu 1991. godine za neprijateljskog napada na Šibenik pucao iz tenka u hrvatskog redarstvenika iz Vodica Marinka Karduma, a nakon što je ovaj ranjen, dokrajčio ga pucajući u njega iz pištolja.</p>
<p> Time je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika. Sve se to događalo na predjelu Šibenskog mosta gdje su se od 16. do 20. rujna odigravale teške borbe u kojima je neprijateljska strana doživjela poraz. Da podsjetimo, Jelušiću se najprije sudilo u odsutnosti 1992. godine, a kada je 1999. godine uhićen u Zagrebu ponovo mu se sudilo na njegov vlastiti zahtjev i tada je nepravomoćno osuđen najprije na 12 godina, a nakon uložene žalbe sud je tu kaznu povisio na 15 godina, da bi Vrhovni sud u ponovljenom postupku zahtijevao novo suđenje i ispitivanje materijalnih dokaza.</p>
<p> U ovom trećem sudskom postupku, kojeg vodi sutkinja Jadranka Biga Milutin, u dosadašnjem tijeku suđenja saslušani su svjedoci Boško Medić,Tomislav Marinov, Stjepan Djirlić, Andrija Jakus, Dragan Zorica, Miro Durlić, Elvir Selimović, Zoran Serdarev, Darko Latin, Zvonimir Boban, Slavka Mamula te stalni sudsko medicinski i balistički vještaci prof. dr. Dušan Zečević, dr. Marija Definis Baranović te sada već pokojni Damir Čatipović. Obavljena je i rekonstrukcija te prije dva mjeseca i ekshumacija posmrtnih ostataka prvog poginulog hrvatskog redarstvenika u Šibeniku Marinka Karduma. Prema nalazu i mišljenju prof. dr. Dušana Zečevića posmrtni ostaci Karduma nisu sadržavali glavu i obje šake. Od ranije je bilo poznato da je neprijateljska strana mjesec dana nakon ubojstva Karduma hrvatskoj strani vratila njegovo tijelo bez glave, a sada se eto zna da je tijelo bilo i bez obje šake. Kardum je jurišao na neprijateljski tenk kojim je upravljao ptuženi Jelušić, međutim ispaljena zolja nije eksplodirala u dodiru sa tenkom nego se od njega odbila. Tada je potpukovnik bivše vojske Jelušić iz tenkovskog naoružanja pucao u Karduma, ranio ga, a potom izišao iz tenka i dokrajčio ga pucajući u njega iz osobnog naoružanja. Jelušić se po povratku u bazu hvalio kako je ubio jednog »ustaškog« vojnika , a za taj čin kasnije je bio i nagrađen slobodnim danima. Vještak Zečević izjavio je da je ekshumacijom utvrđeno da je pokojni Kardum na lijevoj potkoljenici imao prijelom, karakterističan za pad, te jaču ozljedu desnog dijela zdjelice, koja je po njemu mogla nastati djelovanjem nekog brzog projektila, ili pak kao posljedica eksplozivnog sredstva. Kako se raniji nalaz i mišljenje sada pokojnog balističara Damira Čatipovića bitno razlikuje u tom dijelu, zamjenica županijskog državnog odvjetnika Sanda Pavlović-Lucić, predložila je novo balističko vještačenje.</p>
<p>Sudsko vijeće prihvatilo je njezin prijedlog kojem se usprotivio Jelušićev odvjetnik po službenoj dužnosti, Mladen Klarić. Po riječima odvjetnika Klarića novo vještačenje dr. Zečevića nedvojbeno pokazuje da je ozljeda zdjelice nastala djelovanjem neke jake sile. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Trkanjac optužen da je potrošio 144.000 kuna na račun MVP-a</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - U petak je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje bivšem glasnogovorniku Ministarstva vanjskih poslova, Željku Trkanjcu (39), optuženome da je u razdoblju od 21. ožujka 1997. do 20. siječnja 2000. zloporabivši svoje ovlasti u Ministarstvu »neopravdano« potrošio oko 143.542 kune. </p>
<p>Trkanjcu se stavlja na teret da je Ministarstvo oštetio »pretjeranom« upotrebom službene kreditne kartice, zatim nevraćanjem akontacija za službena putovanja te kupovinom odjeće. Za navode iz optužnice, Trkanjac je izjavio da se ne smatra krivim, no u petak još nije želio iznositi svoju obranu. Bivša načelnica Odjela financija MVP Marija Zovko vijeću je u petak objasnila proceduru po kojoj je ministarstvo isplaćivalo službene troškove svojim djelatnicima.</p>
<p> »Ukoliko bi na računima bilo ekstra troškova nalogodavac bi te račune morao potpisati. No u više navrata Trkanjac na svojim računima nije imao potpise«. Svjedokinja je zatim ustvrdila da Trkanjac nikada i nije osporavao dug, no zbog njegove stalne zauzetosti sa njime se nije uspjela sastati.</p>
<p>Bivši tajnik ministra Goran Grlić Radman, u svome iskazu je naveo da nitko nije u ministarstvu mogao napustiti posao bez da prethodno podmiri svoje dugove. »Radna knjižica nije se mogla dobiti bez da se podmire troškovi, kako je to uspjelo Trkanjcu , ja ne znam«.</p>
<p>Sadašnja načelnica Odjela za računovodstvo i finacije MVP-a Jadranka Vidić tvrdi ,pak, da je MVP-u ostalo dužno još oko 25 djelatnika te da se sa njima vode sporovi. Nastavak rasoprave određene je za 7. studenoga.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ćiro se ne osjeća kriv za prijetnje Pukaniću </p>
<p>Donedavni trener slovenskog nogometnog prvoligaša »Mure« optužen je da je Pukaniću rekao: »Ivo, pripazi se, ima jedna grupa domoljuba koja te želi likvidirati, a među njima sam ja«</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Nogometni trener Miroslav Ćiro Blažević na Općinskom je sudu u petak izjavio da se ne osjeća krivim za navodne prijetnje likvidacijom upućene direktoru tjednika »Nacional« Ivi Pukaniću.</p>
<p>Donedavni trener slovenskog nogometnog prvoligaša »Mure« optužen je da je Pukaniću rekao: »Ivo, pripazi se, ima jedna grupa domoljuba koja te želi likvidirati, a među njima sam ja«. </p>
<p>Također je tada navodno rekao i kako je Pukanić odgovoran za »žvrljotine koje pišu Jasna Babić i Srećko Jurdana«.</p>
<p>U optužnici Općinskog državnog odvjetništva podignutoj nakon kaznene prijave Hrvatskog novinarskog društva, navodi se i kako je Pukanić svoje prijetnje iznio i u intervju jednom pisanom mediju 26. veljače 1999. godine.</p>
<p>Tada je također navodno izjavio i kako je Pukanića htio ubiti da bi spasio državu, »a za to bi ubio svakoga«.</p>
<p>Na pitanje predsjednika sudskog vijeća osjeća li se krivim za navode iz optužnice koji mu se stavljaju na teret, Ćiro je odgovorio niječno te dodao da će se braniti šutnjom. </p>
<p>Na sljedeću će raspravu biti pozvani novinari koji imaju saznanja o prijetnjama, te Pukanić.</p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U Mljetskom kanalu zatečeni brodovi bivše JRM</p>
<p>DUBROVNIK, 19. rujna</p>
<p> - Policijska uprava dubrovačko-neretvanska izvijestila je u petak da je u četvrtak, oko 10,15 sati, zaprimljena dojava HRM-a iz Splita da se u Mljetskom kanalu nalaze dva nepoznata vojna broda koji plove u pravcu Korčule.</p>
<p> Nedugo potom, u blizini Žuljane, korčulanska je policija zaustavila brod bivše JRM, tipa desantno jurišni čamac, oznake 609, koji je za sobom teglio brod istoga tipa oznake 605.</p>
<p>Provjerom je utvrđeno da se na brodu s oznakom 609 nalazi pet članova posade, svi hrvatski državljani, pod zapovjedništvom Kuzme M. (48) iz Splita, dok na drugom brodu nije bilo posade. Također je utvrđeno da su brodovi kupljeni od pojedinaca u Kotoru za tvrtku »Relej« d.o.o. iz Splita, a u trenutku zaustavljanja nisu imali istaknutu nikakvu zastavu.</p>
<p>Brodovi su prepraćeni do luke u Korčuli, radi obavljanja granične kontrole, a kriminalistička i prekršajna obrada su u tijeku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>MMF i Svjetska banka počinju skup u sjeni cancunskog neuspjeha</p>
<p>DUBAI, 19. rujna (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Međunarodni monetarni fond i dalje je optimističan kada je riječ o globalnom gospodarskom razvoju tijekom sljedeće godine. To je poruka koju je poslao Kenneth Roggoff, MMF-ov glavni ekonomist, predstavljajući dan uoči službenog početka velikog financijskog okupljanja najnoviji Fondov izvještaj o stanju svjetskoga gospodarstva (World Economic Outlook). </p>
<p>Predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn bio je, barem u dolasku, manje optimističan. U Dubai je stigao izravno s neuspješnog zasjedanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Cancunu (Meksiko). </p>
<p>»Vrlo je vjerojatno da će se cancunska atmosfera nezadovoljstva preliti i na dubajske skupove«, kaže Wolfensohn.</p>
<p>Godišnji skupovi Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke oduvijek su bili više od pukih rasprava o državnim financijama. Ove se godine prvi put održavaju u nekoj od zemalja Srednjeg istoka, pa iako su mjesto i datum određeni godinu dana prije 11. rujna 2001., politička težina lokacije, ali i znatiželja zbog mogućih nepredviđenih događaja, dovest će ovih dana, prema procjenama organizatora, u Dubai (poslovno središte Ujedinjenih Arapskih Emirata) oko 16.000 sudionika.</p>
<p>»Ne predviđamo nemire, ali nećemo nikome braniti da izrazi svoje neslaganje s globalnom ekonomijom«, rekao je general Abdul Aziz al Banai, šef dubajske policije. Ipak, poručio je da postoji jasna granica između legalnog izražavanja nesuglasica i nasilnih demonstracija i »mi ćemo se znati držati te granice«.</p>
<p>»Anarhistima i demonstrantima koji su uvedeni u policijske kartoteke na nekom od prijašnjih skupova bit će za vrijeme održavanja skupa zabranjen ulazak u Ujedinjene Arapske Emirate te će biti zaustavljeni prilikom prelaska granice«, kaže al Banai.</p>
<p>Do petka nije službeno najavljen nijedan ulični protest, no unatoč tome široko područje oko kongresnog centra nedostupno je građanima i vozilima bez posebnih propusnica. »Mislim da smo odrasli«, rekla je za dubajski dnevnik Khaleej Times Ann Pettifor, sudionica i organizatorica nekoliko prijašnjih velikih antiglobalističkih okupljanja. Za razliku od dosadašnjeg privlačenja medijske pažnje žestokim protestnim marševima, Jubilee Report, organizacija kojoj je na čelu kao suosnivač, ove je godine odlučila nastupiti tiše i »usklađenije s bankarskim modelom ponašanja«. Njihov »Real World Economic Outlook« izvještaj je koji ozbiljno namjerava konkurirati MMF-ovom i koji, za razliku od ememefovskog škrtog optimizma, svijetu ne predviđa nikakav pomak nabolje.</p>
<p>Paralelno sa zasjedanjem Svjetske banke i MMF-a, u Dubaiju će se okupiti ministri financija G-7 (Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD i Velika Britanija) i još nekoliko međudržavnih grupacija koje se bave problemima zemalja u razvoju.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo koje dolazi u jakom sastavu čelnika Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija (najavljen je dolazak i guvernera i ministra financija s pratećim ekipama) ove godine stiže na zasjedanje bez straha od prevelikih pritisaka međunarodnih financijskih institucija. I Svjetska banka i MMF objavili su proteklih dana prilično povoljne izvještaje o razvoju hrvatskog gospodarstva. Hrvatska politička scena i predizborna stranačka trvenja u Dubaiju će pak vjerojatno malo koga zanimati.</p>
<p>Viktor Vresnik</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Umjesto Flickenschilda Demekasis na čelu MMF-ova izaslanstva za Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Mjesto voditelja Misije Međunarodnog monetarnog fonda za Hrvatsku krajem ove ili početkom iduće godine trebao bi preuzeti Dimitrij Demekasis, doznajemo iz izvora bliskih MMF-u.</p>
<p>Riječ je o dugogodišnjem djelatniku MMF-a, grčkoga podrijetla, koji trenutačno živi i radi u Beču. On bi krajem ove ili početkom iduće godine na mjestu šefa Misije za Hrvatsku trebao zamijeniti Hansa Flickenschilda. S druge strane, Flickenschild, koji se na toj poziciji nalazi već gotovo pet godina, za MMF će u buduće pokrivati Bugarsku, tvrdi naš sugovornik, koji je želio ostati anoniman. </p>
<p>Budu li se, dakle, vlasti u Zagrebu iduće godine odlučile na sklapanje novog stand-by aranžmana s MMF-om, o tom će programu pregovarati s Demekasisom, a ne s Flickenschildom, kao što je do sada bio slučaj.</p>
<p>Iduća bi godina kadrovske promjene mogla donijeti i zagrebačkom Uredu MMF-a. Naime, kako neslužbeno doznajemo, sadašnji šef Ureda MMF-a u Zagrebu, John Norregaard u lipnju bi trebao otići s te dužnosti, no još se ne zna tko će ga zamijeniti. Ovu kadrovsku premetaljku naš izvor objašnjava uobičajenom praksom, koja dužnosnicima MMF-a ne dopušta da na jednoj poziciji provedu dulje razdoblje.</p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HBOR za subvencioniranje kamata na izvozne kredite već iskoristio 260 milijuna kuna</p>
<p>Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, procjenjuje da će do kraja godine biti odobreno ukupno četiri milijarde kuna izvoznih kredita / HBOR priprema novi proizvod - osiguranje novih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvu od političkog rizika </p>
<p>DUBROVNIK, 19. rujna</p>
<p> - U organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak u Dubrovniku je u petak održana međunarodna konferencija o poticanju izvoza. </p>
<p>Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev naglasio je, među ostalim, da je globalizacija ponudila nacionalnim ekonomijama i tvrtkama neviđene mogućnosti poslovanja, koje treba znati prepoznati i iskoristiti.</p>
<p>Od početka kolovoza HBOR je, inače, iskoristila sva sredstva za subvencioniranje kamata na izvozne kredite odobrena za ovu godinu, kao i ona preostala iz 2002., a riječ je o ukupno 260 milijuna kuna, rekao je Anton Kovačev. HBOR je novom preraspodjelom proračunskih sredstava za ovu godinu dobio još 100 milijuna kuna za tu namjenu, no sudeći prema interesu i broju izvoznih programa, čini se da niti ta sredstva neće biti dovoljna.</p>
<p> S obzirom da je za subvencioniranje kamata izvoznih kredita lani HBOR utrošio dva i pol puta manje sredstava, ovogodišnja situacija predstavlja značajan preokret, o čemu, kazao je Kovačev, govore i podaci o vrijednosti izvoznih kredita koje HBOR osigurava u suradnji s poslovnim bankama. </p>
<p>Plan za ovu godinu iznosio je oko 2,8 milijardi kuna, a Kovačev procjenjuje da bi do kraja godine taj iznos mogao biti čak 4 milijarde kuna.</p>
<p>Jednodnevni skup okupio je, inače, hrvatske izvoznike, predstavnike stranih izvoznih banaka i izvozno-kreditnih agencija, te vodeće stručnjake iz područja financiranja i osiguranja izvoza s ciljem snažnije podrške hrvatskom izvozu.</p>
<p>Pomoćnik ministra financija Velimir Rajković istaknuo je da nismo zadovoljni robnim izvozom. </p>
<p>»Najveća su gospodarstva, Amerika, Japan i Europa, u stagnaciji, dapače i recesiji, a u takvim uvjetima teško je prodrijeti na tržište, odnosno povećavati izvoz«, rekao je Rajković. Istaknuo je da su Hrvatskoj potrebni novi izvozni kapaciteti i novi proizvodi, te nove investicije, što se u prvom redu postiže stranim ulaganjima i kapitalom, ali i domaćom »pametnom politikom« koja će podržavati izvozne napore u velikim, srednjim i malim kompanijama.</p>
<p>Rajković je spomenuo i turistički izvoz, koji je prošle i ove godine premašio industrijske izvozne prihode, a koji ima tendenciju daljnjega rasta i u uvjetima svjetske recesije. </p>
<p>»Zaboravljamo da smo mediteranska zemlja, a za njih je karakteristično da im je nerobni izvoz veći od robnoga. Zato ne smijemo zapuštati taj sektor, gdje nam je konkurentnost bolja nego u nekim sektorima industrije i poljoprivrede«, dodao je.</p>
<p>Ukratko, zaključio je, Hrvatska treba jačati i nerobni i robni izvoz, budući da će na taj način dati kompletnu sliku onoga što predstavlja u međunarodnoj podjeli rada.</p>
<p>Istaknuo je da je hrvatska ekonomija u posljednje četiri godine ojačana, stabilna te da ima dobre perspektive. Država se danas, naime, u dobroj mjeri riješila dugova prema privredi, a svoju su financijsku situaciju popravila i poduzeća. »Njihove dobiti danas iznose oko 10 milijardi kuna, a prije četiri godine toliki im je bio gubitak«, rekao je Rajković. </p>
<p>Anton Kovačev je u vezi poboljšanja izvoza kazao da je Vlada odlučna upotrijebiti sva dopuštena sredstva u cilju pomaganja gospodarstva. HBOR će uvesti novi proizvod - osiguranje od političkih rizika novih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvu, i to na razdoblje od 3 do 15 godina, uz maksimalan postotak pokrića ulaganja do 90 posto, dok će domaćim potencijalnim izvoznicima preostati bolja organizacija zajedničkoga nastupa tijekom procesa stupanja u EU.</p>
<p>Nepovoljne trendove što karakteriziraju izvoz hrane pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić je obrazložio naslijeđenim problemima i ratnim stradanjima, a za povećanje izvoza bitnim smatra promjenu poslovne filozofije. </p>
<p> »Da bi se uvela kontrola nad uvozom hrane, dobro bi došao i zakon o hrani što bi bila izvrsna podloga kako bi se uvoznike dovelo u red«, rekao je Ledić. Po njemu za hitno povećanje domaće proizvodnje i izvoza, itekako je važan spoj tzv. zelene i plave linije, odnosno poljoprivrede i turizma, što u konačnici, uključujući i sve ostale mjere, ne može profunkcionirati bez snažne marketinške potpore.</p>
<p>U izlaganjima predstavnika Privredne banke, Ingre i Hrvatske gospodarske komore moglo se među ostalim čuti da je Hrvatska uspjela liberalizirati izvozne poslove. Rješenje je u razvoju novih proizvoda i tehnologija, dok će restrukturirani bankarski sektor uz podršku HBOR-a biti najbolji jamac bolje budućnosti izvoza, a time i smanjenja vanjskotrgovinskog deficita.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dioničari Ericsson Tesle traže uvrštenje dionice na štokholmsku burzu</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Udruga dioničara Ericsson Nikole Tesle zatražit će od uprave te kompanije sazivanje nove izvanredne skupštine dioničara, te uvrštenje dionice na kotaciju štokholmske burze (Stockholm Stock Exchange, SSE), do 30. lipnja 2004., najavio je u petak predsjednik Upravnog odbora Udruge Josip Galinec.</p>
<p> Na ovaj potez Udruga se odlučila nakon što je najveći dioničar Ericsson Tesle (49 posto), švedski Ericsson odbio prijedlog za uvrštenje dionice u prvu kotaciju neke od hrvatskih burzi, nakon čega joj je cijena pala za 50-tak kuna. </p>
<p>U Udruzi zaključuju da odbijanjem uvrštenja Ericsson pokušava nešto skriti ili ga nije briga za fer vrijednost dionice. Ta vrijednost i uz određeni diskont iznosi 1170 kuna, što su potvrdili i nezavisni analitičari uspoređujući dionicu s prosjekom sektora.</p>
<p>»Objašnjenje Matsa Dahlina potpredsjednika korporacije Ericsson i predsjednika NO Ericsson Tesle je da je uvrštenje u prvu kotaciju skupo. No Udruga nudi plaćanje svih troškova uvrštenja. Dahlin je također rekao da se dionicama i danas može slobodno trgovati, što nije posve točno jer mirovinski fondovi ne mogu ulagati u tu dionicu, pa zato ni njezina cijena nije kakva bi mogla biti. Uz to, rekao je da dionice Ericssona kotiraju na burzama u New Yorku, Londonu i Stockholmu. Slučajno ili namjerno zamijenio ih je s dionicama Ericsson Tesle koje su kvalitetnije od dionica Ericssona, a i Ericsson Tesla mnogo bolje posluje nego Ericsson« kazao je Galinec.</p>
<p>»Ericsson Tesla svojim rezultatima i značajem bitno izlazi iz hrvatskih okvira te opravdano pobuđuje znatan interes investitora. Da bi ulaganje u dionice društva bilo jednostavnije, a one podjednako dostupne svim investitorima nužno je dionice uvrstiti u relevantnu kotaciju neke relevantne burze. U skladu s politikom Ericssona koji prepoznaje samo burze u New Yorku, Londonu i Stockholmu, predlažemo uvrštenje na štokholmsku burzu«, zaključio je Galinec.</p>
<p> Očekivanja Udruge vezana za SSE jesu internacionalizacija problema malih dioničara Ericsson Tesle kada, kaže, ništa nisu riješili u Hrvatskoj.</p>
<p>Udruga će kontaktirati štokholmsku burzu i švedsku Komisiju za vrijednosne papire, te velike investitore. Htjeli bi, kažu, postaviti pitanje zašto se Ericsson u Švedskoj izjašnjava kao manjinski dioničar Ericsson Tesle, a u Hrvatskoj se ponaša kao apsolutni i jedini gospodar tvrtke (iako su njezin vlasnik i 4000 hrvatskih dioničara), kao da je u ranoj fazi kolonijalnog kapitalizma.</p>
<p>Galinec je objasnio i da je godišnja neto dobit Ericsson Tesle oko 100 kuna po dionici, a kako su mali dioničari dobili dividendu od 14 kuna, u Udruzi bi htjeli znati što se radi s preostalih 86 kuna. Ericsson tako koristi po 100 kuna dobiti za svoje dionice, po 86 kuna za dionice malih dioničara i uz to potpuno kontrolira poslovanje. No, to nije sve, kaže Galinec, jer Ericsson Tesla glavninu prometa ostvaruje s korporacijom Ericsson, pa će Udruga zatražiti izvanrednu reviziju dijela poslovanja koji se odnosi na poslove s Ericssonom i raspolaganje likvidnošću.</p>
<p>Uz već pokrenute sudske sporove vezane za ništavost redovne skupštine (dio koji se odnosi na financijska izvješća, te razrješnice Upravi i NO), te osobnu i prekršajnu odgovornost i naknada štete nastale tijekom razdoblja dok se dionicom trgovalo izvan burze (riječ je o više stotina transakcija po cijeni nižoj od 200 kuna), Udruga je najavila i sudsko preispitivanje odgovornosti Uprave i NO Ericsson Tesle sukladno novom Zakonu o trgovačkim društvima, te traženje naknade štete putem suda.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Slovenci u Rijeci planiraju sklapati traktore</p>
<p>RIJEKA, 19. rujna</p>
<p> - Koroški holding iz Slovenije i njegova riječka tvrtka Limb u petak su u halama tvornice Torpedo u stečaju predstavili prvi prototip traktora Limb TLS 80, izrađenog u Ptuju, čija bi serijska proizvodnja, odnosno montaža, u Rijeci ili okolici trebala započeti u listopadu 2004. godine.</p>
<p>Mjesečno bi se montiralo 75 traktora od 82 konjske snage, koji će se prodavati po cijeni od 24.600 eura, što je oko 15 posto niže od cijene sličnih traktora u svijetu.</p>
<p>U ovom međunarodnom projektu Hrvatska sudjeluje samo s radnom snagom za montažu, dok motor Perkins dolazi iz Engleske, kabina iz Slovenije, a transmisija i hidraulika iz Italije. Na montaži traktora u Rijeci bi se zaposlilo oko 200 ljudi. U naredne dvije godine planira se proizvodnja traktora od 55 i 105 konjskih snaga.</p>
<p>Predstavnik Koroškog holdinga Dušan Grabner pozvao je na suradnju sve hrvatske tvrtke koje misle da bi mogle proizvoditi pojedine dijelove za traktore. Napomenuo je da u skoroj budućnosti u Hrvatskoj planiraju godišnje proizvoditi 3000 traktora namijenjenih tržištima Mađarske, Slovenije, BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, te Tunisa i Alžira.</p>
<p>U ovom trenutku nije sigurno gdje će se proizvoditi traktori, budući da ugovor o najmu hale u Torpedu ističe krajem sljedeće godine i upitno je hoće li biti produžen, pa bi se proizvodnja mogla preseliti u industrijsku zonu na Kukuljanovu iznad Bakra. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dow Jones na najvišoj razini u posljednjih 15 mjeseci</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 19. rujna</p>
<p> - Europski burzovni indeksi u petak su gubili na vrijednosti, jer su ulagači uzeli lagani predah od kupovine u očekivanju novih poslovnih izvješća korporacija.</p>
<p>Londonski FTSE do podneva je oslabio 0,6 posto, na 4289 bodova, a frankfurtski Dax pao je 0,3 posto, na 3601 bod.</p>
<p>Najveći gubitnik bio je španjolski modni maloprodajni lanac Inditex, čije su dionice izgubile na vrijednosti 15 posto. Taj je vlasnik lanca trgovina odjećom Zara zabilježio 21-postotni rast neto dobiti u prvoj polovici godine. Cijena dionica nizozemskog telekoma KPN porasla je 0,3 posto, nakon što je tamošnje ministarstvo financija objavilo da je prodalo 12 posto udjela u toj kompaniji Citigroup Global Marketsu za otprilike dvije milijarde eura. Citigroup neće dugoročno zadržati te dionice, već će ih dalje prodati, a vlasnički udio države u KPN-u smanjio se na 19,3 posto.</p>
<p>Tokyjski Nikkei indeks oslabio je 0,86 posto, na 10.938 bodova.</p>
<p>Newyorkški Dow Jones indeks dosegnuo je u četvrtak najvišu razinu u posljednjih 15 mjeseci, nakon što je niz dobrih gospodarskih pokazatelja potaknuo optimizam ulagača na Wall Streetu po pitanju oporavka gospodarstva i porasti korporativnih zarada.</p>
<p>DJAI tako je ojačao 1,2 posto, na 9659 bodova, najvišu razinu od lanjskog lipnja. Tehnološki Nasdaq indeks porastao je 1,4 posto, na najvišu razinu od lanjskog ožujka, na 1909 bodova.</p>
<p>Američka vlada u četvrtak je objavila kako je prošloga tjedna pao broj novonezaposlenih za 29.000, na 399.000, što je premašilo očekivanja ulagača. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Vlada ne zna gdje je Gotovina, ali zna tko s njim održava vezu</p>
<p>Riječ je o Talijanu, dugogodišnjem Gotovininom prijatelju, koji je u lipnju 2001. omogućio i njegov bijeg brodom iz Hrvatske/ Ta je osoba opskrbljena s nekoliko mobitela, te se i danas se preko nje komunicira s Gotovinom, uglavnom SMS-porukama, stoji u pismu koje je iz Banskih dvora upućeno tajniku Haaškog suda</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Iz pouzdanih zagrebačko-haaških izvora Vjesnik doznaje sadržaj pisma koje je Vlada uputila tajniku Haaškoga suda u srijedu popodne. Dokument s oznakom »povjerljivo« navodi činjenicu da je utvrđen identitet osobe preko koje obitelj odbjegloga generala Ante Gotovinina kontaktira s bjeguncem. Riječ je o Talijanu, dugogodišnjem Gotovininom prijatelju, osobi koja je u lipnju 2001. godine omogućila i njegov bijeg brodom iz Hrvatske. Ta je osoba opskrbljena s nekoliko mobitela. I danas se preko nje komunicira s Gotovinom, i to uglavnom SMS-porukama.</p>
<p>U pismu tajniku Haaškog suda je na nekoliko stranica opisano i što se dogodilo s nalogom za uhićenje odbjegloga Gotovine, oznake IT-01-45-I, od 8. lipnja 2001. godine do 18. rujna 2003. godine, kad je Vlada navela da uhidbeni nalog s tom oznakom ne može ispuniti.</p>
<p>Odmah u uvodu spominje se činjenica da je u ožujku 2003. godine Vlada podnijela prvo izvješće tajniku Suda, pozivajući se na 59. pravilo Pravilnika o postupku i dokazima Haaškog suda. Tom je prilikom, a u dokumentu piše, navedeno da su nadležna tijela u Hrvatskoj nakon kontinuiranog praćenja i analitičkog provjeravanja više od 25 osoba iz Hrvatske i inozemstva raširila mrežu mogućih izvora podataka o boravku i kretanju odbjegloga generala Gotovine.</p>
<p>Temeljem Zakona o policiji, 9. svibnja 2003. godine raspisana je javna nagrada za svakoga tko dostavi policiji relevantnu informaciju koja bi pomogla Gotovininu hvatanju i njegovu izručenju Haagu. Nakon objave raspisivanja te nagrade, policiji se javilo 143 građana. Golema većina pozivatelja zapravo je izručila mnogo pogrda i psovki policajcu koji bi se javio. Tek mali broj informacija djelovalo je ozbiljno, a kasnijom policijskom obradom pokazale su se lažnima.</p>
<p>Vladin dokument upućen Haagu smatra bitnom činjenicom intervju u Nacionalu s Gotovinom, objavljen 10. lipnja 2003. godine. Ivo Pukanić, koji je obavio taj novinarski posao, odbio je reći policiji gdje se susreo s Gotovinom, jer mu je obećao da će taj podatak zadržati za sebe. Novinar se tom prilikom pozvao na odredbe Zakona o javnom priopćavanju, koje mu dopuštaju da skrije podatke o izvoru objavljenih informacija. Policija i obavještajna zajednica, pak, postupajući po 177. članku Zakona o kaznenom postupku, poduzele su sve što bi moglo pripomoći otkrivanju mjesta na kojem su se Gotovina i novinar susreli. Bez uspjeha. Policijske uprave u Zagrebu i Šibeniku su odmah po objavljivanju razgovora u tjedniku pod pasku stavile dvije poznate Gotovinine adrese u Hrvatskoj. Stan u Zagrebu i obiteljska kuća u Pakoštanima otad su pod policijskom prismotrom.</p>
<p>Dokument u nastavku navodi malo poznati podatak da svaka dva tjedna službena tijela Hrvatske i predstavnik Haaškog suda u Zagrebu održavaju sastanke. Posljednji put bilo je to 11. rujna, kad su na temelju zaprimljenih obavještajnih podataka MUP i sve tri obavještajne agencije u Hrvatskoj - POA, OA i VSA - poduzeli akcije. No bez uspjeha.</p>
<p>Dokument potom navodi da je prije 45 dana novinar Pukanić susreo čovjeka od najvećeg povjerenja Carle del Ponte i njemu podastro podatke o mjestu i okolnostima susreta s Gotovinom, nakon čega je nastao i objavljeni intervju. Od tog suradnika tužiteljice dobio je, prema vlastitim riječima, uvjeravanje da će tužiteljici prenijeti vrlo vjerno sve navode iz svoje izjave. Smisao toga što je Pukanić rekao svodi se na tezu da od prvoga dana bijega Gotovina nije u Hrvatskoj ni u bližoj regiji.</p>
<p>U međuvremenu, navodi se pismu tajniku Haaškog suda, hrvatski su obavještajci održavali stalne kontakte sa sličnim službama u Austriji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Rusiji, Italiji, Francuskoj i Izraelu. Za posljednjih 18 dana rujna bilo je devet tih sastanaka, bez činjeničnog učinka po spoznaju o mjestu Gotovinina boravka.</p>
<p>Na temelju informacija s kojima su raspolagale i hrvatske obavještajne zajednice, britanske jedinice SFOR-a u BiH su poduzimale nekoliko akcija, ali bez uspjeha u hvatanju Gotovine.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Priopćenje iz HDZ-a: »Neuvjerljiva zamjena teza Krešimira Fijačka«</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Na komentar Vjesnikova glavnog urednika Krešimira Fijačka »Sanader i mediji«, koji je objavljen u Vjesniku 19. rujna, HDZ je reagirao priopćenjem koje je potpisao glasnogovornik HDZ-a, a objavljujemo ga u cijelosti:</p>
<p> »Glavni i odgovorni urednik Vjesnika Krešimir Fijačko u svojoj kolumni »Sanader i mediji« nastoji, posve neuvjerljivo, optužiti predsjednika HDZ-a za eventualno dirigiranje medijima, kako Fijačko kaže, »ako HDZ pobijedi na izborima«. Odbacujemo u potpunosti takve tvrdnje i zamjenu teza. Pravo je pitanje zašto je glavni urednik odbio poslati novinara da izvješćuje s razgovora dr. Sanadera i irskog premijera. </p>
<p>Takvim izokretanjem teza Krešimir Fijačko samo još jače potvrđuje da su i poruke njegove najnovije kolumne također diktat vladajuće osovine SDP-HSS.</p>
<p>Prije četiri godine novinari su i te kako pratili ondašnju oporbu kad je odlazila u posjet svjetskim političarima, a danas se zabranjuje odlazak novinara da izvješćuje sa susreta lidera hrvatske oporbe i premijera države koja će od 1. siječnja predsjedavati Europskoj uniji. </p>
<p>Očigledno, riječ je o dvostrukim kriterijima, i protiv toga je istupio predsjednik HDZ-a na konferenciji za novinstvo. </p>
<p>Susret predsjednika Sanadera s irskim premijerom Ahernom ima iznimno značenje jer irsko predsjedanje Europskoj uniji pada baš u vrijeme kad Europska komisija treba dati ocjenu o hrvatskom zahtjevu za status zemlje kandidata. </p>
<p>Osim toga, zar mi hrvatski porezni obveznici, uključujući i predsjednika dr. Ivu Sanadera, nemamo pravo kritizirati uređivačku politiku Vjesnika koju plaćamo iz svog džepa. Normalno bi bilo da Vjesnik kao ozbiljni politički dnevnik prati ovakve važne političke događaje za Hrvatsku, jer ga, uostalom, zato porezni obveznici i plaćaju.«</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Račan: Raskol između nerealnih aspiracija i realnih mogućnosti, plodno tlo za korupciju</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Premijer Ivica Račan primio je u petak predstavnike Transparency International Hrvatska (TIH) koji su ga upoznali s rezultatima istraživanja prema kojima građani očekuju teže kazne za prekršitelje, a od vlasti veću sposobnost u sprječavanju korupcije.</p>
<p> Rezultate istraživanja TIH-a, nacionalne podružnice svjetske mreže udruga koje se bave suzbijanjem korupcije, premijeru su predstavili predsjednik te udruge Zorislav Antun Petrović, član Upravnog odbora Josip Kregar i izvršna direktorica Ana Milovčić, priopćeno je iz Vlade.</p>
<p> Istraživanje, provedeno na reprezentativnom uzroku građana, uključivalo je pitanja koja se odnose na sukob interesa državnih dužnosnika i regulacije prava na dostupnost informacija.</p>
<p> Ocijenivši istraživanje vrijednim doprinosom u identificiranju i izučavanju korupcije, Kregar je naglasio kako je rejting Hrvatske na međunarodnoj listi (Corruption barometar), koju provodi Međunarodna trgovačka komora te Svjetska udruga istraživačkih stručnjaka, porastao u odnosu na 2000. Istaknuo je nekoliko pitanji u vezi s korupcijom prema kojima je javnost izrazila posebnu osjetljivost. Kad se spominje korupcija, građani očekuju teže kazne za prekršitelje, a od vlasti očekuju veću sposobnost u sprječavanju korupcije, rekao je Kregar. </p>
<p>Prema istraživanju, informacije od općeg značaja trebale bi biti dostupnije svima, uvid u dokumente transparentniji, a javno djelovanje političara otvorenije za javnost.</p>
<p> Kao pozitivan pomak, predstavnici TIH-a istaknuli su izuzetno važnim usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti tajnosti podataka kojim bi javnosti postale dostupne informacije od javnog interesa, stoji u priopćenju.</p>
<p> Govoreći o pitanju korupcije u Hrvatskoj, Račan je rekao da je svjestan koliko je pitanje korupcije u Hrvatskoj složeno, od materijalnog do moralnog aspekta. Raskol između nerealnih aspiracija i realnih mogućnosti, plodno je tlo za korupciju, rekao je Račan te istaknuo da je potrebno razviti svijest o nužnosti veće participacije svih demokratskih struktura u političkom i društvenom životu. </p>
<p>Za nastavak razgovora premijer Račan pokrenuo je pitanje definiranja partnerstva Vlade i nevladinih organizacija koje promiču transparentnost rada te uključivanje udruge TIH u evaluaciji Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije, kaže se u priopćenju Vlade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prošla su vremena kada se hodočasnike dočekivalo s besplatnom hranom i smještajem</p>
<p>Pučka religija sa sobom nosi i trgovinu; rafiniranu vjeru u čistim, destiliranim oblicima na mjestima hodočašća teško je naći, kaže Tonči Matulić, profesor moralne teologije na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Naplaćivanje korištenja javnog WC-a, iznajmljivanje soba, ponuda hrane, prodaja suvenira, svijeća, vjerskih slika, kipića, te prigodnih uspomena, redovit su prizor s proštenja i hodočašća. U posljednje vrijeme naplaćuje se i parking na privatnim zelenim površinama; primjerice, na Veliku Gospu u Sinju, i na nedavnom 272. zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba u Mariju Bistricu.</p>
<p>Ružno je i vidjeti vjernike kako sjedeći u svojim vrtovima čekaju automobile dok Marijom Bistricom odzvanjaju zvukovi mise koju predvodi Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački. </p>
<p>Kako pomiriti duhovne i materijalne potrebe? </p>
<p>»Gdje se okuplja mnogo ljudi, normalno je ponuditi jelo i piće. Ti ljudi, isto tako, moraju nečim doći i otići. Tu uskaču - uslužne djelatnosti«, rekao je Vjesniku Tonči Matulić, profesor moralne teologije na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Uostalom, čovjek se teško odlučuje na hodočašće, ako ne zna da ga tamo čeka određena usluga. No, bitno je to, dodaje Matulić, kako religija zamišlja uslužne djelatnosti i kako misli da ih treba provoditi. </p>
<p>Vjesnikov sugovornik navodi primjer koji je zapazio boraveći za vrijeme Velike Gospe u Sinju. Na velikom platou pokraj alkarskog trkališta Hvidra je naplaćivala parking deset kuna, unatoč tome što su im fratri to branili budući da je to njihovo zemljište. Fratri su, naime, na platou hodočasnicima željeli osigurati besplatan parking, podsjeća Matulić.</p>
<p>»Pučka religija sa sobom nosi i trgovinu«, ističe napominjući da je »rafiniranu vjeru u čistim, destiliranim oblicima na takvim mjestima teško naći«.</p>
<p>Razvija se i vjerski turizam koji nastoji sve naplatiti, pa i svesti na čistu računicu. Izgubila se dimenzija u kojoj se nekoć na hodočasnike gledalo kao na božje ljude, rečeno nam je. Na putu do svetišta besplatno su dobivali hranu pa i smještaj, jer oni su »hodali častiti« Boga. Zbog hodočašća koje je tada znalo trajati i mjesecima, odricali su se svog privatnog života.</p>
<p>»Naplata svega i svačega rezultat je našeg kopiranja svjetskih trendova. To govori o želji hrvatskog čovjeka da se nekako prilagodi standardima Zapada. No, to ruši predodžbu onih što vjeru i vjernika promatraju sa strane pa se stvara dojam da je bit ono što nije bit vjere«, kaže Tomislav Golubić s Katoličkog radija.</p>
<p>Ljudi koji žive u krajevima velikih hodočašća moraju od nečega živjeti, no valja znati gdje je granica.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U Rim će ići najmanje pet tisuća hodočasnika</p>
<p>Na pitanje strahuje li da će nazočnost premijera Ivice Račana, koji će posjetiti Papu u isto vrijeme, iskoristiti nacionalno hodočašće u predizborne svrhe, mons. Ivan Devčić je odgovorio da se toga ne boji te da iz hodočašća nitko nije isključen tko je dobronamjeran i prihvaća motive hodočašća</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Na konferenciji za novinare u petak u Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije (HBK-a) izložen je program nacionalnog hodočašća u Rim, od 6. do 9. studenoga, pod geslom »Učvrstimo vjeru, crkveno i narodno zajedništvo«. Konferenciju je vodio predstojnik Tiskovnog ureda HBK-a Anton Šuljić, program hodočašća je izložio predsjednik Odbora za hodočašće riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, a o motivima hodočašća govorili su gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović i franjevac Bonaventura Duda.</p>
<p>Mons. Devčić je izvijestio o sastanku biskupa nakon Papina odlaska iz Hrvatske, na kojem je odlučeno o hodočašću u Rim, čime se želi zahvaliti Papi na svemu što je dosad učinio za Hrvatsku. Tri središnje točke zahvalnog hodočašća, kako je naznačio Devčić, bit će zajednička misa u crkvi Sv. Marije Velike, 7. studenoga, zatim misa u bazilici Sv. Petra, 8. studenoga u 9 sati, i audijencija kod Ivana Pavla II., istog dana u 11.30 sati.</p>
<p>»Audijencija će biti samo za hodočasnike iz Hrvatske. Dvorana za audijenciju može primiti do 8000 uzvanika, a mi računamo da će na hodočašće ići najmanje 5000 hodočasnika«, rekao je mons. Devčić. Na upit strahuje li da će nazočnost premijera Ivice Račana, koji će posjetiti Papu u isto vrijeme, iskoristiti nacionalno hodočašće u predizborne svrhe, Devčić je odgovorio da se toga ne boji te da iz hodočašća nitko nije isključen tko je dobronamjeran i prihvaća motive hodočašća. </p>
<p>Govoreći o temeljnim motivima hodočašća; izražavanju zahvalnosti i čestitanju Papi na 25. obljetnici pontifikata, fra Bonaventura Duda je istaknuo da je to prvo nacionalno hodočašće otkako je Hrvatska stekla nezavisnost. Analizirajući dosadašnje Papine posjete Hrvatskoj fra Duda je istaknuo (pozivajući se na ogled fra Bona Šagija) da se Papini pohodi uvijek održavaju na trima razinama: crkvenoj, pučkoj i političkoj, koje su međusobno neodvojivo povezane. Gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović govorio je o trećem motivu hodočašća - učvršćenju vjere te nacionalnog i crkvenog jedinstva.</p>
<p>Upozorivši da Papa djeluje homogenizirajuće na okupljanje dobrote iz naše prošlosti i sadašnjosti, što je posebno važno jer je nastupilo javno omalovažavanje nacionalnih i vjerskih vrednota, mons. Bogović je istaknuo važnost buđenja svijesti o povezanosti s Rimom kao jednim od bitnih faktora u formiranju hrvatskog nacionalnog identiteta. On je pritom zaključio da Papina poruka kako imamo vrijednosti kojima možemo obogatiti Europu na Hrvatsku djeluje integrirajuće.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Odluka Ustavnog suda paradoksalna</p>
<p>Odluku je dobra u dijelu u kojem se jasno i nedvosmisleno kaže da se pravo i dužnost birača da glasuju samo jednom ne može tumačiti sa stajališta jednakosti svih birača pred Ustavom nego sa stajališta jednokratnosti biračkoga prava </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Odluka Ustavnog suda o zahtjevu Srpskog narodnog vijeća i Talijanske unije za ocjenu ustavnosti članka 3. stavka 2. Izbornoga zakona, dobra je u dijelu gdje je jasna i potpuna a nije tamo gdje je zaustavljena u svojem tumačenju, izjavio je Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a u petak na konferenciji za novinare, sazvanoj zbog različitog razumijevanja odluke Ustavnoga suda. </p>
<p>Pupovac za odluku navodi da je dobra, jer jasno i nedvosmisleno kaže da se članak 3. stavak 2., u kojem piše da se pravo i dužnost birača da glasuju samo jednom ne može tumačiti sa stajališta jednakosti svih birača pred Ustavom nego sa stajališta jednokratnosti biračkoga prava. To znači, rekao je, kao što stoji u odluci Ustavnoga suda, da su pravo jednokratnoga glasovanja i broj glasova koje zakonodavac priznaje na izborima dva različita izborno-pravna instituta, koji ne ovise jedan o drugome, niti su međusobno povezani kao što predlagači Izbornog zakona smatraju. </p>
<p>Pupovac misli da Ustavni sud nije zanijekao pravo manjina da na biračka mjesta dođu s dva ili više listića, tj. s dva ili više glasova. Da je to moguće naveo je izbore održane 1995., kada su birači imali na raspolaganju tri izborna listića - jedan za izborne jedinice, jedan za stranačke liste i jedan za manjinsku listu. Tada su se, podsjetio je, građani s općim biračkim pravom koristili s dvije liste a pripadnici manjina su se morali odlučiti između proporcionalnoga sustava i manjinske liste.</p>
<p>I ova odluka Ustavnog suda, naglasio je Pupovac, svojim tumačenjem članka 3., stavka 2., otvara se tumačenju po kojem Izborni zakon zapravo omogućava princip pozitivne diskriminacije i zato što u njemu nema ni jednoga članka koji bi mogao biti restriktivno tumačen, osim članka o poslovnoj sposobnosti birača. </p>
<p>Ipak zamjera što Ustavni sud nije izrijekom rekao da pripadnici manjina imaju pravo na pozitivnu diskriminaciju, čime se, ističe, na neki način još otvara prostor za političko tumačenje sadašnjeg Izbornoga zakona. Zbog toga, rekao je, imamo paradoksalnu odluku koja s jedne strane odbija prijedlog predlagača za ocjenu ustavnosti, a s druge izlazi u susret njihovu zahtjevu, jer se daje tumačenje koje odgovara onome što je njihov zahtjev. Na kraju je poručio da će njihovi budući koraci ovisiti o tumačenju saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pazinske su odluke iz 1943. temelj Statuta Istarske županije</p>
<p>Svojevrsni satovi zatomljene povijesti okončat će se svečanom sjednicom Skupštine Istarske županije, 25. rujna u Pazinu, uz sudjelovanje predsjednika Republike Stjepana Mesića i znanstvenim skupom Pazinski memorijal koji će se prije svega baviti aktualnošću rujanskih odluka o sjedinjenju</p>
<p>PULA, 19. rujna</p>
<p> - Istra zajedno s Rijekom, Zadrom i otocima u nedjelju u Areni obilježava šezdesetu obljetnicu povijesnih odluka o sjedinjenju s maticom Hrvatskom, koje je točno prije šest desetljeća, 20. rujna, potvrdio i ZAVNOH. </p>
<p>Narodnom zboru u Areni nazočit će i premijer Ivica Račan, kao i predstavnici svih sjedinjenih krajeva i antifašistički borci iz Slovenije i Italije.</p>
<p>Obljetnica sjedinjenja i slobode obilježava se u Istri tradicionalno u znak podsjećanja na povijesno zasjedanje Istarskoga sabora istoga dana 1943. u Pazinu. Tada su izabrani narodni predstavnici, u jeku općenarodnog ustanka nakon kapitulacije Italije, zajedno s istarskim svećenstvom i predstavnicima istarskih Talijana potvrdili odluku Okružnog narodnooslobodilačkog odbora za Istru od 13. rujna o priključenju matici Hrvatskoj i »ujedinjenju s ostalom našom hrvatskom braćom«. Tu je odluku u međuvremenu, 20. rujna, potvrdio i ZAVNOH, proširivši je i na sjedinjenje Rijeke, Zadra i otoka. </p>
<p>Neposredno uoči obilježavanja 60. obljetnice tih povijesnih događaja, Poglavarstvo Istarske županije predložilo je da se 25. rujna proglasi za spomen-dan Republike Hrvatske.</p>
<p>Savez udruga antifašističkih boraca Istarske županije posebice inzistira na otklanjanju povijesnih neistina i falsifikata iz udžbenika koji se odnose na antifašističku borbu i posebice sjedinje Istre. Traže i obnovu porušenih i oštećenih spomenika NOR-a, kao i zakonsku zabranu javne neofašističke i neoustaške promidžbe i ikonografije, i to sve u ime osnovnih vrijednosti i poruka pazinskih odluka o sjedinjenju, koje su oživotvorene kroz antifašističku borbu naroda Istre i drugih okupiranih krajeva, ostvarene vjekovne težnje istarskih Hrvata za nacionalnom slobodom i ravnopravnosti. Na tim se povijesnim tekovinama afirmirala Istarska županija kao primjerni prostor demokracije i građanskih inicijativa, a ustanovljenje spomen-dana bio bi i istinski a ne samo simbolički potez u približavanju Europi kojoj je slobodarski antifašizam jedno od uporišta. </p>
<p>U Istri se očekuje da će u tom kontekstu Hrvatski sabor prihvatiti prijedlog da se 25. rujna proglasi spomen-danom RH.</p>
<p>Na Istarskom saboru 25. rujna doneseni su i zaključci kojim se pripadnicima talijanske narodnosti jamči uživanje svih nacionalnih prava - sloboda jezika, tiska i kulturnog razvitka. </p>
<p>Poništeni su fašistički zakoni kojima su mijenjana prezimena i nazivi mjesta, ukinuta hrvatski i slovenski tisak. Duh pazinskih odluka nikad na istarskom poluotoku nije zamro. A nedugo nakon demokratskih izbora i osamostaljenja Hrvatske, suvremena stremljenja žitelja Istre kao njihov kontinuitet sažeta su u Statutu Istarske županije o čemu je bilo dosta nesporazuma, dijelom i stoga što se zaboravljalo na smisao i dalekosežnost rujanskih pazinskih odluka. To se ispravlja ovorujanskim svečanostima - svojevrsnim satovima zatomljene povijesti - koje će se okončati svečanom sjednicom Skupštine Istarske županije 25. rujna u Pazinu uz sudjelovanje predsjednika Republike Stjepana Mesića i znanstvenim skupom Pazinski memorijal koji će se prije svega baviti aktualnošću rujanskih odluka o sjedinjenju.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Račan: Odgovore na upitnik nosim početkom listopada u Bruxelles </p>
<p>Ulazak u EU je naš strateški cilj. Mi smo na putu prema Bruxellesu daleko odmakli, no on još nije završen, kazao je Račan na predstavljanju studije Svjetske banke o Hrvatskoj/ Neslužbeno se doznaje da će premijer Bruxelles posjetiti najvjerojatnije 9. listopada/ Gospodarski rast u Hrvatskoj proteklih je godina i 10 puta veći od rasta u EU, istaknuo je bivši direktor Ureda Svjetske banke Andrew N. Vorkink</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Premijer Ivica Račan najavio je u petak da će početkom listopada u Bruxelles odnijeti odgovore na pitanja iz upitnika Europske komisije, na temelju kojih će Bruxelles ocijeniti može li našoj zemlji dodijeliti status kandidata i započeti s njom pregovore o ulasku u Europsku uniju.</p>
<p>»Gospodarski rast u Hrvatskoj proteklih je godina i 10 puta veći od rasta u EU«, istaknuo je bivši direktor Ureda Svjetske banke Andrew N. Vorkink, koji sada za ovu međunarodnu instituciju pokriva Tursku.</p>
<p>»Ulazak u EU je naš strateški cilj. Mi smo na putu prema Bruxellesu daleko odmakli, no on još nije završen«, kazao je Račan na predstavljanju studije Svjetske banke »Ekonomski memorandum za Hrvatsku: Strategija za gospodarski rast kroz europske integracije« u zagrebačkom hotelu »Opera«.</p>
<p>Dodao je da na planu euro-integracija do kraja mandata vladajuće koalicije treba usvojiti još oko 40 zakonskih prijedloga. Isto tako, eurokratima idući mjesec treba dostaviti odgovore na pitanja koja su Hrvatskoj postavili u svome upitniku. Kako se neslužbeno može čuti, premijer će Bruxelles posjetiti najvjerojatnije 9. listopada.</p>
<p>Osvrnuvši se na protekle četiri godine svoga mandata na čelu hrvatske vlade, Račan je ocijenio da su se Banski dvori našli pred zadatkom osiguranja tri cilja. </p>
<p>»Trebali smo osigurati političku i ekonomsku stabilnost zemlje, zatim reforme i razvoj, s krajnjim ciljem ulaska u EU«, poručio je i dodao da »reformski posao nigdje u tranzicijskom svijetu, pa tako ni u Hrvatskoj, nije bio popularan«. </p>
<p>Unatoč tome, Račanova je ocjena da je njegova vlada veći dio zacrtanog posla uspješno ostvarila. To je premijer potkrijepio podacima, prema kojima je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj danas veći nego prije nekoliko godina, što je objasnio učinkom dosad provedenih reformi. Najavio je i nastavak reformi u pravosuđu, državnoj upravi, financijskom tržištu, znanosti i obrazovanju, kao i nastavak restrukturiranja javnih poduzeća i privatizacije. </p>
<p>Inače, očekivanja Banskih dvora govore o stopi rasta BDP-a u ovoj godini od pet posto, uz zadržavanje stabilnosti cijena. »Dobar dio razvoja Hrvatske temelji se na provedbi infrastrukturnih projekata, kako u cestogradnji, tako i u području modernizacije željeznica, jer oni stimuliraju i razvoj drugih djelatnosti«, kazao je Račan. Dodao je da u budućnosti veću pozornost valja posvetiti internetizaciji zemlje. </p>
<p>»Ono čime vlast nije zadovoljna, to je nedovoljna konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Ona se ogleda u sporom rastu izvoza, visokom vanjskom dugu i velikom deficitu tekućeg računa bilance plaćanja«, istaknuo je Račan. </p>
<p>»Hrvatska se nalazi na dobrom razvojnom putu«, zaključio je premijer zahvalivši Svjetskoj banci na savjetima iz studije. </p>
<p>»Zaključak je studije da gospodarski rast u Hrvatskoj i proces euro-integracija idu ruku pod ruku, te da će približavanje i ulazak Hrvatske u Uniju potaknuti rast i zapošljavanje«, kazao je Vorkink. Dodao je, međutim, da će ulazak u Uniju predstavljati dodatni trošak za hrvatsko gospodarstvo, posebice u poljoprivredi i zaštiti okoliša. »Tim će se izazovima moći odgovoriti većim uštedama i povećanjem učinkovitosti hrvatskoga gospodarstva«, zaključio je. </p>
<p>Inače, u studiji Svjetske banke kaže se da je Hrvatska od stjecanja neovisnosti doživjela dubok gospodarski i društveni preobražaj, te je zakoračila putem euro-integracija. No, visok deficit i dug, nesređene zemljišne knjige, nefunkcionalno pravosuđe, nedovoljno razvijeno upravljanje i nefunkcionalno pravosuđe, zajedno s nedovoljno razvijenim upravljanjem i rascjepkanom, loše usklađenom i politiziranom javnom upravom, predstavljaju »kritična uska grla« za održivi gospodarski rast. </p>
<p>»Hrvatska bi zato sada trebala ujediniti program gospodarskih i socijalnih reformi koje je već počela«, poručio je novi direktor Svjetske banke za južnu srednju Europu Anand K. Seth.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HRM već može sudjelovati u NATO-operacijama spašavanja na moru</p>
<p>Prikazane pomorske aktivnosti u traganju, spašavanju i protuminskom djelovanju, završni su dio višednevne međunarodne vježbe »Zajednički pothvat 2003.« (Cooperative Engagement 2003«). U vježbi je sudjelovalo 12 zemalja članica NATO-a i Partnerstva za mir te Alžir, kao zemlja promatrač</p>
<p>SPLIT/HVAR, 19. rujna</p>
<p> - U petak rano ujutro došlo je do snažne eksplozije na putničkom brodu, no uzrok nesreće nije poznat. Sumnja se na teroristički napad, ali postoji mogućnost da je do pomorske kalvarije došlo zbog aktiviranja mine zaostale iz Drugog svjetskog rata. Prve informacije »ne slute na dobro«; ima stradalih, a dio putnika pao je u more. </p>
<p>Na sreću, ovakav razvoj događaja bio je tek dio zamišljenog scenarija zajedničke pomorsko-vojne vježbe NATO-a i zemalja članica Partnerstva za mir, koja je u petak održana u Hvarskom kanalu.</p>
<p>Prikazane pomorske aktivnosti u traganju, spašavanju i protuminskom djelovanju, završni su dio višednevne međunarodne vježbe »Zajednički pothvat 2003.« (Cooperative Engagement 2003«). U vježbi je sudjelovalo 12 zemalja članica NATO-a i Partnerstva za mir te Alžir, kao zemlja promatrač.</p>
<p>NATO-ov časnik za odnose s javnošću Harwey Burwin kazao je da su i Hrvatska i NATO potvrdili u vježbi kako mogu realizirati partnerske ciljeve. Neposredno nakon završetka vježbe, Burwin je pohvalio hrvatske pomorske snage. »Ovakva Hrvatska ratna mornarica, kakva je danas, spremna je i već sada može obavljati sve zadaće pretraživanja i spašavanja na moru«, zaključio je Burwin.</p>
<p>Nakon zajedničkih radionica koje su se u prva tri dana vježbe održavala u Domu Hrvatske vojske u Splitu te u zrakoplovnoj bazi Divulje, vrhunac »Zajedničkog pothvata 2003« upriličen je u hvarskom kanalu. Tamo je prikazana vježba pod nazivom LIVEX, koju su iz neposredne blizine s broda Hrvatske ratne mornarice »Faust Vrančić« promatrali strani i domaći novinari. </p>
<p>Precizni scenarij vježbe u manje od sedam sati uspješno su realizirale združene snage NATO-a i PFP-a.</p>
<p>Rano ujutro u središnji stožer vježbe stigla je poruka MAY DAY iz hvarskog kanala. Za samo nekoliko minuta kasnije iznad oštećenog putničkog broda već su bile zračne snage, odnosno dva zrakoplova NATO-a. Oni su markirali dimnim raketama lokaciju pomorske nesreće, ali i pretražili cijeli hvarski kanal. </p>
<p>Nakon povratka u stožer vježbe pokazalo se, naime, da je u blizini oštećenog broda još jedan sumnjiv brod. Informacije, naime, nisu isključile mogućnost da su na tom brodu teroristi i da su oni izravan uzrok eksplozije i pomorske tragedije. Upravo zbog toga prema hvarskom su kanalu odmah krenuli helikopteri i skupina brodova NATO-a i Hrvatske ratne mornarice. U zračnim snagama bio je talijanski helikopter Bell-AB 412 te hrvatski helikopter MI-8 MTV. </p>
<p>»Ne zna se što je prouzročilo eksploziju na putničkom brodu« objašnjavala je tijek vježbe novinarima časnica HRM-a za odnose s javnošću, bojnica Nela Klanac. </p>
<p>Upravo iz tog razloga u vježbu LIVEX su uključene ekipe za protuminsko pretraživanje. Nešto dalje počelo je pretraživanje nepoznatog broda za koji se sumnja da je teroristički. Istragom je, međutim, utvrđeno da je pretraženi brod tegljač i da može biti od velike pomoći prilikom spašavanja broda koji je doživio kalvariju. Tegljača je simulirao rumunjski brod »Grozavul«. Njegova posada odmah je ponudila pomoć da oštećeni brod uzme u tegalj. </p>
<p>Najatraktivniji dio vježbe svakako je bila operacija spašavanja unesrećenih iz mora. U njoj su sudjelovali svi brodovi i dva helikoptera zračnih snaga, a posebno atraktivno bilo je izbacivanje splava za spašavanje. Na takav splav, naime, može u jednome trenutku stati i do 90 osoba. U operaciji spašavanja i drugim aktivnostima tijekom vježbe sudjelovala su dva ophodna broda HRM-a, »Cavtat« i »Hrvatska Kostajnica«.</p>
<p> LIVEX je nastavljen operacijom izvlačenja lutki iz mora koje su simulirale ozlijeđene osobe. Brigu o unesrećenima preuzele su potom ekipe za medicinsku evakuaciju. </p>
<p>Nekoliko milja dalje ekipe NATO snaga za protuminsko djelovanje zajedno s roniocima pronašle su i uništile te opasne stanovnike podmorja zaostale iz Drugog svjetskog rata. </p>
<p>Časnicu HRM-a pitali smo jesu li to prave mine i hoće li one utjecati na čistoću Jadrana. Smiruje nas odgovor bojnice Klanac da se ne radi čak ni o školskim minama, nego o betonskim blokovima koji su položeni u more prije vježbe. Sve je, doznajemo, vrlo pažljivo isplanirano a pripreme su trajale gotovo deset mjeseci. </p>
<p>Komunikacija je vođena po NATO standardima i na posebnom kanalu da se ne bi ometale redovite komunikacije Ministarstva pomorstva, prometa i veza i zračne kontrole.</p>
<p> Inače, vježba »Zajednički pothvat 2003« razlikovala se od dosadašnjih hrvatsko-američkih vježbi po tome što je središnje zapovjedno mjesto bilo na kopnu dok je u vježbama s Amerikancima gotovo u pravilu na nekom od brodova.</p>
<p>Ukupno 500 sudionika odradilo je, doznajemo, sve zahtjevne zadaće i ostvarilo glavni cilj vježbe, a to je interoperabilnost i kompatibilnost u zajedničkom traganju i spašavanju na moru. U udruženim snagama bilo je 70 pripadnika HV-a, a hrvatska strana imala je i četiri svoja od ukupno 14 brodova u vježbi. Radni dio LIVEX-a završen je okupljanjem ekipe za protuminsko djelovanje na francuskom brodu »Pluton«, a rumunjski »Grozavul« odteglio je grčki brod »Atyau« do najbliže luke. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račan ide u Veliku Britaniju i kao premijer i kao šef stranke </p>
<p>ZAGREB, 19. rujan</p>
<p> - Hrvatska vlada je u petak priopćila da će 29. i 30. rujna premijer Ivica Račan boraviti u radnom posjetu Velikoj Britaniji, te također sudjelovati na konferenciji Laburističke stranke. To je priopćenje označilo kraj nedoumica hrvatskoga premijera o karakteru posjeta Velikoj Britaniji, jer je premijerski dio posjeta stavilo u prvi plan. </p>
<p>Hrvatski premijer sastat će se s britanskim premijerom Tonyjem Blairom i ministrima iz njegova kabineta, a uz taj radni susret dvojice premijera, Račan će sudjelovati i u stranačkom dijelu posjeta. </p>
<p>Kako je najavljeno, susret Račan-Blair održat će se 30. rujna na konvenciji Laburističke stranke u ljetovalištu Bournemouth. </p>
<p>Do naznaka da za taj susret postoje određeni problemi došlo je protekli tjedan kada se iz nekoliko najava Račanova posjeta moglo zaključiti kako premijer inzistira isključivo na stranačkom posjetu. Dvojbe o formi vrlo su se brzo pokazale nebitnima jer će dvojica premijera za manje od 10 dana razgovarati o važnim pitanjima u odnosima dviju zemalja, a Račan će imati dodatno i status gosta na velikom skupu laburista. Dan ranije, premijer Račan će se susresti u Londonu i s gradonačelnikom londonskog Cityja, najvažnijeg financijskog središta u Europi.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Tomčić: Velikodušno ostavljam Sanaderu da izjavljuje što hoće</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Tijekom obilaska 79. jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a Zlatko Tomčić u petak je kratko komentirao izjavu predsjednika HDZ-a Ive Sanadera koji smatra nedopustivim da Tomčić najavljuje raspuštanje Sabora u listopadu iako izbori još nisu raspisani.</p>
<p>»Svaki političar ima potpunu slobodu da izjavljuje bilo što i bilo gdje. </p>
<p>Tu slobodu ja velikodušno ostavljam i Ivi Sanaderu«, kazao je Tomčić. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ministar Lučin u bolnici posjetio ranjenoga policajca </p>
<p>SPLIT, 19. rujna</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin u petak je u splitskoj bolnici posjetio policajca Miodraga Čaglja, kojeg je nožem u potkoljenicu u srijedu teško ranio Frane Čaljkušić, a njega je nakon toga hicima iz pištolja usmrtio policajac Tomislav Skender. Ranjeni policajac je izvan životne opasnosti i dobro se oporavlja.</p>
<p>»U četiri godine ovo je tek drugi slučaj primjene policijske prisile koja je završila smrtnim slučajem. Sve je bilo sukladno zakonu i riječ je nužnoj obrani«, kazao je ministar Lučin. Novinare je zanimalo i je li oružje koje danas nose policajci dovoljno učinkovito u ovakvim situacijama, jer je policajac Skender u napadača ispalio šest hitaca.</p>
<p>»To samo pokazuje da je policajac postupio kao vrhunski profesionalac. Prvi hici nisu bili smrtonosni, ali ni dovoljno učinkoviti da zaustave napadača«, rekao je Lučin. Ministar je u Splitu kazao i da je izuzetno zadovoljan rezultatima pilot-projekta »Policija u zajednici«, koji se od travnja ove godine provodi na području pet policijskih uprava. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Hrvatski vojnici u Irak samo pod okriljem UN-a, kaže Mesić </p>
<p>Ako dobijemo takvu rezoluciju Ujedinjenih naroda, spremni smo sudjelovati kao lojalna članica UN-a, kazao je hrvatski predsjednik</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je u petak da još nisu sazreli uvjeti da pripadnici hrvatskih oružanih snaga sudjeluju u mirovnoj misiji u Iraku. »Ništa se nikad ne može unaprijed reći, ali ako se steknu uvjeti da bismo mogli sudjelovati, sudjelovat ćemo u raznim misijama, pa i u Iraku«, kazao je Predsjednik u vojarni »Croatia« komentirajući najavu da Hrvatska vojska sigurno neće ići u Irak. Objasnio je i koji su to uvjeti pod kojima bi naša vojska otišla u Irak: »To je pitanje koje mora riješiti Vijeće sigurnosti UN-a. Ako dobijemo takvu rezoluciju Ujedinjenih naroda, spremni smo sudjelovati kao lojalna članica UN-a«.</p>
<p>U petak je kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga predsjednik Mesić u vojarni »Croatia« uručio pohvale i odlikovanja pripadnicima Prvoga nacionalnoga kontingenta Oružanih snaga koji su sudjelovali u šestomjesečnoj misiji ISAF 3 u Afganistanu. Pohvalivši ih za vojni angažman, u svom je kratkom govoru istaknuo: »Bili ste u misiji gdje se tražila izuzetna sposobnost, veliko znanje i iskustvo i pokazali ste da sve to imate«. Dodao je da od međunarodnih faktora čuje samo pohvale za cijelu hrvatsku jedinicu koja se vratila iz Afganistana i napomenuo da hrvatski vojnici imaju i »nešto više od drugih, a to je ratno iskustvo«. </p>
<p>Mesić je izrazio zadovoljstvo što su naši vojni policajci u Afganistanu prošli bez gubitaka i ranjavanja, te zaključio da i u buduće Hrvatska vojska treba biti spremna za izvršenje svih zadataka, pa i ovih poput sudjelovanja u mirovnim misijama. </p>
<p>Predsjednik je dodijelio odlikovanja u nazočnosti ministrice obrane Željke Antunović i načelnika Glavnog stožera OS-a Josipa Lucića. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Antunović s hrvatskim diplomantima američkih vojnih akademija</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Ministrica obrane Željka Antunović primila je u petak četvoricu hrvatskih diplomanata američkih vojnih akademija, koji će od ove jeseni biti zaposleni u sustavu Oružanih snaga.</p>
<p>Poručnici Tomislav Kasumović (Citadel), Zvonimir Knežević (Coast Guard Academy), Ivan Matić (Air Force Academy) i Mario Majetić (Virginia Military Institute) upoznali su ministricu s iskustvima školovanja u SAD-u i očekivanjima od posla u Hrvatskoj.</p>
<p>»Svjesni smo ranijih problema i barijera na koje su mladi ljudi koji su se školovali vani nailazili pri uključivanju u naš sustav. Uputili smo ove mlade časnike na strpljenje, a od njih očekujemo da će svojim znanjem i sposobnostima pripomoći reorganizaciji MORH-a. Njihova stručnost će nam biti jako važna pri uključivanju u euroatlantske integracije. Oni mogu u budućnosti očekivati uključivanje u razne zajedničke međunarodne vojne stožere«, rekla je ministrica Antunović i dodala: »Kad Hrvatska dođe na korak od NATO-a, delegirat ćemo ljude na važna mjesta u strukture NATO-a«.</p>
<p>Kao nedostatak hrvatskoga obrambenog sustava, zamjenik načelnika Glavnog stožera OS-a, general Slavko Barić, naveo je inertnu kadrovsku rotaciju.</p>
<p>Ministrica je dodala da se kao još jedan problem pokazuje slab odaziv mladih stručnih časnika za zapošljavanje u administrativnim strukturama, zbog prijašnje politiziranosti sustava obrane u cjelini, a poglavito tih struktura.</p>
<p>»Mi smo depolitizirali obrambeni sustav i mladi ljudi se ne moraju bojati da će, ako se zaposle u administrativnim strukturama, izgubiti posao s promjenom vlasti«, zaključila je ministrica Antunović. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Granić: Napisi o Haagu su spekulacije</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - Potpredsjednik hrvatske vlade Goran Granić izjavio je u petak u Zagrebu, komentirajući medijske napise da je Vlada već obavila razgovore s potencijalnim haaškim osumnjičenicima, da je riječ o spekulacijama.</p>
<p>U izjavi novinarima na Zagrebačkom velesajmu kazao je da se kontinuirano plasiraju razne informacije, vjerojatno iz obavještajnih krugova pojedinih zemalja.</p>
<p>Ponovio je da je procedura s optužnicama »jednoznačna i nedvojbena«. »Haaško tužiteljstvo priprema optužnice i podnosi ih na potvrđivanje Sudu, a kada ih Sud potvrdi, one se dostavljaju Vladi. Ako Vlada dobije takvu optužnicu, upućuje je, preko Ministarstva pravosuđa, na postupanje nadležnom sudu. To je ingerencija isključivo Tužiteljstva i Suda i ako oni donesu takvu odluku, hrvatska je vlada mora poštovati«, istaknuo je Granić.</p>
<p>Granić je kazao da se Hrvatska nalazi u neobičnoj situaciji da se stalno plasiraju određene informacije koje dovode u pitanje njezinu suradnju s Haaškim sudom. »I to namjerno, uvijek u vrijeme kada se rade bilance tih odnosa«, kazao je Granić komentirajući medijske informacije da Haag od Hrvatske traži 40 novih dosjea. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030920].
|
