NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030720].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211542 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Moja je nakana slabiti socijaldemokrate i jačati liberale</p>
<p>O PRVIM POTEZIMA NA DUŽNOSTI MINISTRA OKOLIŠA: Pokrenut ću niz mjera oko reorganizacije inspekcijskih službi, te pokušati uvesti marketinški pristup u zaštiti prirode / O ULASKU U VLADU KOJU JE KRITIZIRAO: Ja stajališta ne mijenjam. Mijenjam samo taktiku. Naši građani traže jednu novu politiku, ne nastavak stare jalovosti. Taj se posao najodgovornije može obaviti u vlasti / O ŠANSAMA LS-a NA IZBORIMA: Koliko mogu vidjeti ankete su postale oruđe za demoraliziranje manjih stranaka. Ali samo je jedna valjana anketa. To su izbori /</p>
<p> O ŠANSAMA HDZ-a NA IZBORIMA: Još uvijek žele impresionirati masovnošću. Ali nemaju ni programa ni ljudi. Ono što imaju je poznato i preživjelo. To mi daje nadu da su ponovno u silaznoj putanji</p>
<p>Netom imenovani ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja te predsjednik Liberalne stranke, Ivo Banac, za Vjesnik govori o prvim koracima koje namjerava poduzeti u ministarstvu na čijem je sada čelu, o razlozima zbog kojih je ušao u koalicijsku Vladu koju je iznimno oštro kritizirao, te o izgledima LS-a na predstojećim izborima. </p>
<p> • Nakon imenovanja na mjesto ministra zaštite okoliša izjavili ste da preuzimate odgovornost i da će se rad ministarstva popraviti. Što namjeravate odmah poduzeti?</p>
<p>– Namjeravam poduzeti sve mjere da se ubrzaju postupci u prostornom uređenju, te da se zbrinjavanje otpada, koje je strateški dobro riješeno, počne učinkovitije primjenjivati. Ne možemo biti turistička zemlja, niti štititi zdravlje naših građana, ukoliko ovo pitanje ne riješimo. Pokrenut ću niz mjera oko reorganizacije inspekcijskih službi, te pokušati uvesti marketinški pristup u zaštiti prirode</p>
<p> • Ministarstvo na čijem ste sada čelu ima prilično kontroverzan image u javnosti, u prvom redu zbog rušenja bespravno izgrađenih objekata. Mislite li da se bespravna gradnja može rješavati na neki drugi način a ne samo buldožerom?</p>
<p>– Prije svega, na nikakav način ne smijemo podrivati zakone. To je prva obveza svakog građanina. Ipak, zakoni nisu savršeni i moraju se mijenjati, da ne govorim do koje se mjere mora mijenjati procedura u prostornom uređenju. Divlja gradnja cvjeta jer se gušimo u korumpiranoj birokraciji, jer nije lako ni jednostavno doći do prostornih planova i građevinskih dozvola. Ona cvjeta i samovoljom raznih lokalnih silnika, koji sebi dopuštaju što stanovnici prigradskih naselja ne samo da si ne mogu priuštiti, nego ne mogu ni dostići po razini neukusa i sebičnosti. Sve te okolnosti moramo uzeti u obzir.</p>
<p> Buldožere osobno ne volim i asociram ih s nasiljem – državnim nasiljem. Želim pridonijeti izgradnji odgovorne države. Ima raznih reformatora. Postoji put Omer-paše Latasa i put demokratske samouprave i dogovaranja. Ja sam za ovaj drugi put.</p>
<p>Neću trpjeti opstrukciju</p>
<p> • Vi ste povjesničar. Je li moguće napraviti pomak u radu uhodanog resora u tako kratkom roku kao što su tri mjeseca, koliko je preostalo do izbora?</p>
<p>– Otkud znate da nam je preostalo samo tri mjeseca do izbora? No, čak kad bi tako i bilo, mislim da je moguće. Zapravo, sve je moguće ako se to hoće i želi. Budite sigurni da neću trpjeti opstrukciju, lijenost i korupciju. Državna ministarstva, za razliku od stranaka, nisu dobrovoljna društva, u kojima rad ovisi o osobnoj odgovornosti i motiviranosti. Pred nama je veliki posao koji, napominjem, uključuje i preuzimanje ingerencija što po prirodi stvari spadaju u rad ministarstva. </p>
<p> • Ušli ste u Vladu koju ste optuživali za nesposobnost i oklijevanje, rekavši nakon imenovanja da vaš ulazak nije obrat u vašoj političkoj retorici, te da ostajete kod svojih ranije izrečenih stavova. Mislite li da se na temelju toga može dobro surađivati s ostalim članovima Vlade?</p>
<p>– Ja stajališta ne mijenjam. Mijenjam samo taktiku. Suradnja je moguća na razne načine. Možete surađivati tako da nikomu ne kažete što o njima mislite i što od njih očekujete, ili suprotno, logikom visokih očekivanja. Zašto logika civilnog društva ne bi motivirala Vladine ustanove? Naši građani traže jednu novu politiku, ne nastavak stare jalovosti. Taj se posao najodgovornije može obaviti u vlasti.</p>
<p> • Izjavili ste da je premijer Račan odbio dva kandidata koje je LS predložio na mjesto ministra zaštite okoliša. Možete li reći koji je drugi kandidat, obzirom da je Dražen Susić poznat javnosti i s kojim objašnjenjem je premijer odbio LS-ove kandidate?</p>
<p>– Nakon što je Božo Kovačević ponovio svoja traženja za diplomatskim imenovanjem bilo je razgovora o raznim kandidatima. Jedan je naš izuzetno ugledan ekološki stručnjak, kojega sam prvog uzeo u obzir, nakon kratkog razmišljanja odustao od mogućeg kandidiranja. Drugi kandidat, također stručnjak, naišao je na dobar prijam kod Ivice Račana, ali ne i u stranci.</p>
<p> Dr. Susić je imao podršku stranke, ali ne i premijera. Ne ulazeći u premijerove razloge, koji me nisu razuvjerili u Susićeve prednosti, imao sam izbor: ili predaja ili preuzimanje odgovornosti. U jednom sam trenutku imao dojam da u koaliciji nismo poželjni. No, mi svoje mjesto u koaliciji nismo dobiti na dar, mi smo ga izborili. I ne pada nam na pamet da podcjenjujemo važnost naša četiri saborska zastupnika, u trenutku kad je zbog opstrukcije opozicijskih stranaka često teško skupiti kvorum. Tako je to bilo, pa čak i teže. Imena neću spominjati. Neka preostane malo posla i za istraživačke novinare.</p>
<p> • LS, prema odluci središnjeg odbora stranke samostalno izlazi na izbore. Obzirom na posljednja ispitivanja javnog mnijenja i relativno slab rezultat vaše stranke, mislite li da ćete uspjeti prijeći izborni prag?</p>
<p>– Da tako mislim davno bih se predao. Koliko mogu vidjeti ankete su postale oruđe za demoraliziranje manjih stranaka. S tim se vješto barata, pa je tako i vaš list, kao i jedan drugi dnevnik, našao za shodno da posebno izdvoji kako po jednoj anketi nisam poznat javnosti. Kad bih bio tako nerelevantan mislim da tako što ne bi trebalo posebno isticati. Ima svakakvih anketa, dobrih, loših, površnih, izmanipuliranih, plaćenih itd. Ali samo je jedna valjana anketa. To su izbori. </p>
<p>Nelojalno partnerstvo jača HDZ </p>
<p> • Kazali ste da je sadašnja vladajuća koalicija otvorila vrata HDZ-ovom povratku na vlast. Mislite li da je to još uvijek tako?</p>
<p>– To nije »još uvijek« tako. To je tako. HDZ je poslije izbora 2000. bio u pepelu. Sad već više nije. No, poslije njegova Izvještajnog sabora, kao da su se stvari počele okretati protiv HDZ-a. Još uvijek žele impresionirati masovnošću. Ali nemaju ni programa ni ljudi. Ono što imaju je poznato i preživjelo. To mi daje nadu da su ponovno u silaznoj putanji. Kad bi se naši partneri lojalno ponašali, kad bi interes koalicije bio poštivan, onda ne bi imali hadezeovsku vlast u Orahovici, Daruvaru, Koprivnici, Dubrovniku, a vjerojatno i drugdje.</p>
<p> • Optuživali ste i SDP i HDZ da onemogućavaju promjene u zemlji. Ima li tzv. »treći put« uopće ikakvih izgleda na predstojećim izborima?</p>
<p>– To ćemo vidjeti. Na tomu radimo. Pokušavamo s Alijansom. No, »treći put« zahtijeva nešto više vjere u reformnu moć politike. Izlaz iz ove situacije ne može biti u meditaciji i njegovanju čistunstva. Izlaz je u političkoj borbi u koju svi ulaze sa svojim realnim ulogom.</p>
<p> • Ukoliko postignete dobar izborni rezultat, hoće li LS postizborno koalirati sa SDP-om, HNS-om i HSS-om, ako se stvori takav blok koji će formirati Vladu?</p>
<p>– I to ćemo vidjeti. To ne ovisi samo o nama. To ovisi o programu – ne samo ovih stranaka.</p>
<p> • Najavili ste da ćete raskrinkati »manipulaciju koja kritiku SDP-a prikazuje kao pomoć HDZ-u«. Hoćete li i dalje na tome ustrajati, s obzirom da ste sada član Vlade?</p>
<p>– Kakve to veze ima? LS je u ovoj Vladi od početka, ali ne kao satelit nego kao subjekt. Barem ja na to tako gledam. Ja se nisam vjenčao za Ivicu Račana. Ja s njim surađujem na zajedničkom projektu – u proeuropskim promjenama. No, među nama ima vrlo velikih razlika – povijesnih, strateških i taktičkih. Da ih nema, valjda bih bio u SDP-u, a to mi, vjerujte, nije nakana. Moja je nakana slabiti socijaldemokrate i jačati liberale. U tomu ne mogu uspjeti ako javnost misli da će se HDZ okoristiti svakom kritikom SDP-a. Ili možda mislite da je Račanova intencija pomagati rast utjecaja LS-a?</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatskoj prijeti osjetan manjak hrane iz domaće proizvodnje </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da je žetva najznačajnijih ratarskih kultura završena, uz vrlo niske prinose gotovo svih ratarskih kultura zbog izrazito suhog razdoblja tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja</p>
<p>Proizvodno-potrošne bilance domaće poljoprivrede pokazuju da je prošle godine Hrvatska imala samo šest poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dovoljnih za svoje potrebe. No, iako već sad potrošači plaćaju danak katastrofalne suše na poljoprivrednim usjevima, na godinu bi na domaćem tržištu moglo biti još manje hrane pod oznakom »Made in Croatia«.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da je žetva najznačajnijih ratarskih kultura završena, uz vrlo niske prinose gotovo svih ratarskih kultura zbog izrazito suhog razdoblja tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja.</p>
<p>Prema dospjelim izvještajima iz Ureda državne uprave, žetva pšenice je završena na ukupno 194.792 hektara s prosječnim prinosom od tri tone po hektaru, ukupan urod ovogodišnje žetve iznosi 583.973 tone. Ukupno su žitarice požnjevene na 263.342 hektara s prinosima od 739.490 tona.</p>
<p>Hrvatska je lani imala više od milijun tona pšenice. No, paradoks je da imamo gotovo iste probleme i s viškom i s manjkom pšenice. Država je, naime, lani izgubila nekoliko stotina milijuna kuna na izvozu 350.000 tona tržišnih viškova pšenice. Ove godine, seljaci nezadovoljni otkupnom cijenom pšenice u iznosu jedne kune, prosvjeduju tražeći 1,30 kuna za najvažniju krušaricu.</p>
<p>U Ministarstvu napominju da je cilj postići razvijen poljoprivredni sektor koji je ključan ukoliko se dugoročno želi osigurati prehrambena sigurnost potrošača koji se sve više okreću potrošnji domaćih proizvoda. </p>
<p>Naime, pred strahom najprije od kravljeg ludila, a sad od GM prehrambenih proizvoda, domaći potrošači su spremni platiti više ako znaju što zapravo kupuju. Riječ je o uzlaznom potrošačkom trendu koji bi trebali imati na umu i domaći prerađivači hrane. No, oni ionako dobro žive jer se na proizvodnji hrane okreće najveća dobit.</p>
<p>Analiza samodostatnosti pokazuje manjkavost domaće proizvodnje hrane kod većine poljoprivrednih proizvoda, posebice kod ovčjeg, goveđeg i svinjskog mesa, mlijeka, povrća i voća. Višak je iskazan kod pšenice, vina, jaja, kukuruza, peradarskog mesa i maslina. Posljednjih godina smanjena je manjkavost biljnim uljima odnosno značajno je povećana proizvodnja uljarica. Proizvodnja žitarica u ukupnoj strukturi domaće poljoprivrede tradicionalno je najzastupljenija. Tako su pšenica i kukuruz zasijani lani na 640.000 hektara, odnosno 58 posto ukupno zasijanih sjetvenih površina. </p>
<p>U Ministarstvu napominju da je u posljednjih pet godina pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda tek 60 posto. Primjerice, u zemljama EU oko 93 posto hrane proizvodi se iz vlastite proizvodnje, a uvozi se samo kava, začini i južno voće.</p>
<p>Izvoz poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda povećana je u prva četiri mjeseca ove godine za 49,6 posto u odnosu na izvoz ostvaren u istom razdoblju prošle godine. U našem izvozu prednjače svježe tune, kojima je izvoz dosegao 36,7 milijuna dolara, ili 2,6 puta više nego u prva četiri mjeseca prošle godine. Ista stopa rasta, uz nešto nižu postignutu vrijednost, ostvarena je kod izvoza šećera. Također je značajno povećan izvoz kukuruza i pšenice. Nažalost, povećan je i uvoz, ali po nižoj stopi od 28 posto. Posebno pozitivni rezultati ostvareni su u razmjeni sa zemljama EU, u koje je u prva četiri mjeseca izvezena dvostruko veća vrijednost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nego u istom razdoblju lani. </p>
<p>Poljoprivreda ima važnu ulogu u ukupnom razvitku Hrvatske. Procjenjuje se da oko pola milijuna ljudi živi na poljoprivrednim gospodarstvima, te da oko 10 posto od radno sposobnog stanovništva ostvaruje dohodak od poljoprivrede. </p>
<p>Agrarna proizvodnja sudjeluje s nešto manje od 10 posto u BDP-u. No, iako je glavna gospodarska djelatnost, poljoprivreda je već desetljećima zanemarivana, te sve teže drži korak, ne samo s razvijenim zemljama, već i onima u našem okruženju.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko će HT-u uzeti dio kolača vrijednog 1,8 milijardi kuna</p>
<p>Vijeću za telekomunikacije jedan inozemni telekomunikacijski operater dostavio je pismo namjere za dodjelu koncesije za drugu fiksnu telefonsku mrežu u Hrvatskoj. No, iako će ime, po želji ponuđača, još neko vrijeme ostati tajna, u javnosti se već špekulira da je riječ o američkoj tvrtci. </p>
<p>Hrvatski telekom lani je ostvario prihod od 7,4 milijarde kuna, osam posto više nego 2001. godine. Dobit HT-a prošle je godine iznosila rekordnih 1,8 milijardi kuna, a tvrtka ove godine planira investirati 1,3 milijarde kuna. No, onoga tko želi HT-u uzeti barem dio dobiti, čeka prije toga »dug i naporan put«. Riječ je o investiciji od 50 milijuna eura od datuma dobivanja koncesije, koje je potrebno uložiti u telekomunikacijsku infrastrukturu kao i o uplati jednokratne naknade od 40 milijuna kuna.</p>
<p>Primjerice, VIPnetu je spomenuta cijena za drugu domaću fiksnu mrežu bila previsoka pa zasad nije ponudio pismo namjere za drugu fiksnu mrežu, iako je zainteresiran za ulazak u fiksnu telefoniju. Ali, već je u startu drugi potencijalni igrač na domaćem tržištu fiksne telefonije zatražio pomoć Vijeća za telekomunikacije u komunikaciji s HT-om, u postupku usklađivanja cijena preuzimanja interkonekcijskih usluga. Ništa čudno, jer je poznato da se nigdje u svijetu telekomunikacijski operateri, bez pomoći nezavisnog regulatora, nisu uspjeli dogovoriti oko interkonekcije cijene. </p>
<p>Prema aktualnoj koncesiji koju ima u fiksnoj mreži do kraja 2004. godine, HT nije obvezan omogućiti drugom operateru pristup tzv. lokalnoj petlji od telefonske centrale do krajnjeg korisnika. Međutim, HT do 25. srpnja ove godine mora dati cijenu korištenja lokalne petlje za nove koncesionare. Uz to, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza mora donijeti čak 25 pravilnika, od kojih su četiri ključna, kako bi novi Zakon o telekomunikacijama, uopće saživio, dakle, omogućio stvarnu liberalizaciju domaćeg telekomunikacijskog tržišta. Cilj je zakona da korisnici dobiju niže cijene usluga, jer su postojeće cijene u fiksnoj telefoniji previsoke u odnosu na prosječna primanja u Hrvatskoj.</p>
<p>Stari Zakon o telekomunikacijama, koji je donesen 1999. godine, nikad nije dobio četiri ključna pravilnika, iako je domaće telekomunikacijsko tržište pregazilo zakonsku regulativu. Novi Zakon o telekomunikacijama, oko kojega se lome koplja u Hrvatskom saboru, zapravo je prijelazno rješenje do 2007. godine, odnosno do godine mogućeg stupanja Hrvatske u EU.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Imamo strategiju za gradnju cesta, ali ne i za djecu koja bi se njima trebala voziti</p>
<p>U (polu)privatiziranoj primarnoj zaštiti određeno je da jedan pedijatar brine o populaciji od najmanje 1200 djece umjesto najviše 900, za što se zalažu pedijatri (Slovenci imaju 800), a u praksi ih imaju i po 1500</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>U 17 hrvatskih županija nedostaju pedijatri, specijalisti za djecu predškolske dobi. Prema standardima, u odnosu na broj stanovnika dovoljno ih je samo u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj županiji i samom Zagrebu, a najteže stanje je u Brodsko-posavskoj gdje je zaposleno samo 33 posto potrebnih pedijatara. </p>
<p>U Vukovarsko-srijemskoj ih je 43 posto, Krapinsko-zagorskoj 54 posto. Jesu li roditelji zadovoljni kad s djecom čekaju ispred ordinacija opće prakse manje je sporno od pitanja imaju li djeca primjerenu zdravstvenu skrb.</p>
<p> Objektivno govoreći, liječnici bez pedijatrijske specijalizacije, ma koliko se trudili, ne znaju toliko o njima koliko specijalisti. Ništa manje važno pitanje je imali taj liječnik i vremena pod pritiskom ostalih pacijenata. Problem je osobito težak na nekad okupiranim područjima. Povratkom stanovništva nakon reintegracije djeca su uglavnom došla pod zdravstvenu skrb liječnika opće prakse. Ukupno, danas čak 30 posto djece nema svog pedijatra. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik na te je podatke upozorio prof. dr. Josip Grgurić, predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva, stavljajući u vezu loše demografske pokazatelje i brigu o zdravstvenoj zaštiti djece. Smatra da su upravo pedijatri ti koji se moraju založiti za promjene i biti dječji »odvjetnici« u situaciji kad se, kako kaže, nitko za njih ne brine. U tom ozračju prošla je i proslava 40. godišnjice dječjeg odjela u Vukovarskoj bolnici gdje je donesena i posebna deklaracija za djecu. </p>
<p>Zadatak pedijatara je, po Grguriću, senzibilizirati narod i vlast na probleme, tim prije što nije riječ o značajnim novcima koliko o povezivanju svih sustava na jednom programu za dijete. U (polu)privatiziranoj primarnoj zaštiti određeno je da jedan pedijatar brine o populaciji od najmanje 1200 djece umjesto najviše 900, za što se zalažu pedijatri (Slovenci imaju 800), a u praksi ih imaju i po 1500. </p>
<p>Donja granica nije dovoljna za financijsko pokriće poslovanja s obzirom na cijene zakupa i svih ostalih troškova u dječjoj ambulanti. To znači i manju kvalitetu medicinske skrbi u smislu vremena kojega treba potrošiti na jedno dijete.</p>
<p> S druge strane, ta je služba, kako kaže Grgurić, »atomizirana, nepovezana i nekoordinirana«, odnosno nitko ne brine o ukupnoj populaciji djece, o zbrinjavanju u teritorijalnoj zajednici. Zna se po nekim drugim pokazateljima da socijalno deprimirana djeca puno manje koriste zdravstvenu zaštitu od onih u višem socio-ekonomskom sloju koji je možda koriste i previše. Osobito se to vidi u nekad okupiranim područjima. Prije 10 godina imali smo Institut za zaštitu majke i djece, koji se brinuo za koordinaciju zdravstvene zaštite. Sve se svodi na financijsku kontrolu koju provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a nitko ne kontrolira kvalitetu, smatra prof. Grgurić. To je dužnost Ministarstva zdravstva, ali objektivno gledajući nisu za taj posao ekipirani.</p>
<p>Prema važećem zakonu pedijatri su dio primarne zdravstvene zaštite, ali još se u vrijeme Hebranga, 1993., prestalo s pedijatrijskim specijalizacijama. Nema ih ni sada. Štoviše, nije ih bilo ni u prvom nacrtu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, što bi - da je tako ostalo - značilo dalji pad zdravstvene skrbi o djeci. Ne bi je mogli nadomjestiti ni liječnici obiteljske medicine kojima su specijalizacije nedavno (konačno opet) odobrene, još manje opće medicine s objektivno premalo iskustva o djeci. »Pedijatri i fizički odumiru«, kaže Grgurić. Od 265 njih koliko ih imamo samo je četiri posto mlađih od 39 godina. Starijih od 60 godina je 17 posto, pa se procjenjuje da će sa sadašnjom politikom za pet godina biti 20 posto pedijatara manje, a bez pedijatrijske skrbi više od 50 posto djece.</p>
<p>Prof. dr. Grgurić kaže da se tijekom rasprave o novom zakonu shvatila važnost pedijatrijske skrbi, ali do obnove prakse trebat će vremena. Upozorava stoga i na podatke o dojenačkoj smrtnosti koja zabrinjavajuće stagnira u zadnje tri statistički obrađene godine (1999., do 2001.) na 7,4 do 7,7 na tisuću živorođene djece (za usporedbu, u Sloveniji je četiri posto). U javnosti se najčešće govori o perinatalnoj smrtnosti (odmah nakon poroda, koja se popravlja), a zanemaruje dojenačka, što je u vezi (i) s padom pedijatrijske skrbi. Prof. Grgurić sadašnje stanje povezuje i s odnosom prema pedijatriji kao medicinskoj grani, pa kaže »prema nama se odnose kao prema djeci«. U Nacionalnom zdravstvenom vijeću pedijatara nema već u tri posljednja mandata i nema ih tko zastupati. Ni komunikacija, po Grguriću, s Ministarstvom zdravstva nije najbolja, jer nema sluha za niz dobrih programa ili im je podrška deklarativna. Zbog toga se od 1999. godine ne provodi akcija »Bolnica prijatelj djece«, koja znači promicanje dojenja u rodilištu, »rooming in«, itd.</p>
<p>Hrvatska, podsjeća Grgurić, ima nacionalni program za djecu od 1998., ali se natalitet i dalje zadržava na samo 40.000 novorođene djece na godinu ili pada. U Vukovaru, gdje su se pedijatri i simbolično okupili da bi potvrdili važnost pedijatrijskog odjela koji se trebao i ukinuti, zaključeno je da Hrvatskoj nedostaje strateško opredjeljenje za djecu - bolja zdravstvena zaštita i promicanje pozitivnog odnosa prema djeci, slično kao što se država opredijelila za strategiju gradnje cesta. Pritom misli i na odlučnost da se gradi unatoč upozorenjima izvana i iznutra da smo presiromašni za taj trošak. I rezultati se vide. U novije vrijeme slična se strategija zauzima i za gradnju kapitalnih objekata u zdravstvu, ali - pita Grgurić - tko će sve to koristiti?</p>
<p>Nacionalni program je, smatra, nedjelotvoran, jer nema ni financijsku ni operativnu logistiku. Pedijatri stoga traže od Vlade i Sabora da pitanje zaštite djece stave na prvo mjesto. Citiramo tome u prilog Vukovarsku deklaraciju: »Osnovno opredjeljenje nacionalne demografske politike treba biti usmjereno prema djetetu i obitelji kao osnovnoj vrijednosti jednog društva, na čemu se trebaju temeljiti sva druga opredjeljenja u prilog djeci«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Uz ovakve cijene vina nema straha od – alkoholizma</p>
<p>Vince nije pojeftinilo, a zasad nema ni nekih naznaka da bi se to moglo dogoditi. Naprotiv, cijene za krajnje potrošače visoko lete kao i one u turističkoj ponudi. Nema, dakle, bojazni od »eskalacije« pijenja vina, a ni turisti ga neće puno popiti...</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Proglašenje vina prehrambenim artiklom, kako određuje najnoviji Zakon o vinu (bilo je dosad pet-šest tih »papira«), obećava pilcima navodno niže cijene, dok istodobno voditelji klubova liječenih alkoholičara u tim pristupačnijim cijenama »tekućoj hrani« vide novu opasnost od – alkoholizma. Kao, više će se piti... i eto nam novoga jada. Koja je od ove dvije teze bliža istini?</p>
<p>Trenutačno je to, čini se, teško odrediti jer od nižih cijena još nema ništa konkretnoga niti ih itko (službeno) najavljuje, pa će se, prema tome, čekati i na »novi val« alkoholičara... Bilo kako bilo, trenutačno su cijene vina u trgovinama i ugostiteljstvu iste kakve su i bile – visoke, a ima ih i (pre)visokih. Dakle, o »alkoholizmu« nema govora, potrošnja nije u porastu (pivo i dalje naglašeno prednjači), a turisti vrlo konkretno svojim domaćinima, u prvom redu ugostiteljima, daju do znanja – da ne žele butelje od 0,75 dcl plaćati od 80-ak (te su u naglašenoj manjini), preko 100-120 kuna, pa do 160, a ponegdje čak i do 200 kuna, ili za deserte od 0,50 od 190, preko 300 i 400 do čak 500, 600 pa i 700 kuna. Naravno, litrenke i »rinfuza« znatno su jeftinije, ali ih je ipak malo teže naći ispod pedesetak kuna...</p>
<p>E, tu počinje »vječno zelena« priča o prodavačima i kupcima – prvi tvrde da o skupoći uglavnom nema govora, a drugi se hvataju za glavu. Tko je u pravu? I jedni i drugi... Prvi (trgovci, ugostitelji) su uporni u dokazivanju da su skupi proizvođači jer »...kako da iskalkuliramo našu cijenu ako nam je ulazna oko tridesetak do četrdesetak i više kuna«, dok proizvođači po običaju tvrde da »niže ne mogu ići jer su proizvodni troškovi sve veći«. Nakon toga dolaze razna davanja i sve se to zajedno u nas odavno zove »zidanje cijena«, a kad na red dođu krajnji potrošači... njih i tako nitko ništa ne pita. Ako mogu platiti, nek' izvole, a ako ne mogu, ima u raznim »bunkerima« i jeftinijih vina...</p>
<p>Ove i slične priče po starome običaju aktualne su za trajanja turističke sezone, trgovci i ugostitelji se žale da gosti »malo piju« tvrdeći da je u njihovim zemljama vino još skuplje te da »kojim pravom ovdje traže nižu cijenu«... Ako pitate trgovce i ugostitelje zašto, ako roba slabo ide, ne spuste cijenu, odgovor se sastoji od stereotipa o (visokim) troškovima poslovanja nakon kojih »...i mi, jasno, trebamo nešto zaraditi«. </p>
<p>A kad im se spomenu marže, to otprilike znači dirnuti u osinjak... Pa, normalno je i sasvim redu da treba zaraditi, da se ne posluje »za lijepe oči« i tome slično, ali baš i nije normalno da se već godinama ponavlja ista priča, odnosno da se nikako ne može (ili ne želi) pronaći recept koji bi zadovoljio sve sudionike.</p>
<p>Među razlozima takvog stanja najvjerojatnije su i naše poslovično kratke turističke sezone, zatim ponuda veća od potražnje, cijene veće od očekivanih... Kada će i kako ta »utakmica« završiti zasad je neizvjesno, a možda je najpametnije očekivati »remis«... Dakle, proizvođači, posrednici, trgovci, ugostitelji... ostat će (kao i dosad) uporni u svojim stavovima, poreznici će ubirati svoje, a pilcima je na volju koliko će i kako piti, baš kao i turistima. Ipak je najvažnije da nitko od aktera te »vječno zelene« storije ne živi loše, razlika je samo u fizičkom dijelu posla, a tu su vinogradari/vinari »ona stranka«... Vinogradarska godina traje od Vincekova (22. siječnja) do Martinja (11. studenoga), u prosjeku, dakle, desetak mjeseci, a turistička, na žalost, prosječno oko četiri (nategnutih pet)...</p>
<p>Kako ide ova vinogradarska godina? Pogodila nas je gadna suša, nakon toga kišno i vjetrovito nevrijeme s tučom... pa kako su prošli vinogradi?</p>
<p>»Ove ćemo godine imati podeblji račun za vodu jer smo morali natapati neke vinograde nakon velike suše... Berba će prema trenutačnom stanju biti nešto ranija« poruka je iz vinske kuće Zlatana Plenkovića (Sv. Nedjelja na Hvaru).</p>
<p>»Mislim da je godina uglavnom bolja od kišne lanjske, ali ovogodišnje će suša ipak uzeti svoj danak... No, važno je da nema bolesti na lozi« kaže dr. Ivica Matošević (Pula), predsjednik Udruge »Vinistra«.</p>
<p>U vinskoj kući Lovrec (Štrigova, Međimurje) također očekuju nešto raniju berbu, nadaju se normalnoj godini, ali »...na kraju ipak odlučuju više sile, a mi svoj posao obavljamo kako najbolje znamo«. </p>
<p>Marijo Jakobović, mladi i napredni vinar iz požeške Zlatne doline, kaže da je stanje u vinogradima zasad u redu te da posljedice suše nisu velike, a i on očekuje nešto raniju berbu.</p>
<p>Uvijek se o lozi i vinu ima što govoriti i pisati, tako je bilo i bit će. Nova potvrda toga stigla je »iz pera« vinskog stručnjaka dr. Vinka Milata i kolegice mu u Ministarstvu poljoprivrede mr. Jasne Čačić, te ravnateljice Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo dr. Ljiljane Skočić-Gašparac. Djelo se zove jednostavno »Vino«, a sadržaj čine novi Zakon o vinu, detalji o sporazumu s EU, zakon i pravilnik o poticajima za vinogradarstvo, nacionalna lista sorata loze, troškovnik podizanja vinograda, Upisnik proizvođača, vino u brojkama, vinske ceste, zanimljivosti iz OIV-a te na kraju – dio poezije i proze o lozi i vinu. Autori rekoše da je u pitanju – »biblija za vinogradare i vinare«...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Gdje je nestao čovjek«- ili točnije - gdje je nestalo 7000 gostiju?</p>
<p>ANTON HAUSWITSCHKA </p>
<p>Unatoč činjenici da je na dubrovačkom području »špica« turističke sezone, gužvi po Gradu nema! Da nešto u turističkom smislu ne valja u prvoj polovici srpnja, govore brojne činjenice, poput praznih stolova na Stradunu ili slobodnih parkirališnih mjesta. </p>
<p>Stoga, prilično zbunjujuće djeluju službeni podaci Turističke zajednice po kojima proteklih dana u Dubrovniku ljetuje 7000 gostiju što je, kako kažu, čak osam posto više nego lani u isto vrijeme. S obzirom da bi se ti podaci trebali temeljiti na boravišnoj taksi te da uz tih 7000 turista treba pridodati i onu »sivu« brojku neprijavljenih gostiju, dubrovačke ulice i plaže trebale bi biti prepune. </p>
<p> No, slika polupraznih dubrovačkih kafića i restorana pokazuje da gostiju ili nema ili da je barem tih službenih 7000 turista odlučilo svoje ljetovanje provesti u hotelskoj sobi jer se njihova nazočnost ne može primijetiti ni na plažama. Službeni optimizam i veliki uspjeh ovogodišnje sezone ne dijele vlasnici ugostiteljskih objekata koji, barem kad je riječ o restoranima koji se u svom poslovanju oslanjaju pretežito na inozemne goste, tvrde da im je promet daleko slabiji od prošlogodišnjeg. </p>
<p>Gužva po dubrovačkim ulicama nastane tek kad u luku ili ispred gradskih zidina svoje sidro baci neki od turističkih brodova čijih u prosjeku 900 putnika, podijeljenih u grupe, u pratnji vodiča obilaze gradske znamenitosti.</p>
<p> No, takvi se »turisti«, iako ih se ubraja u službene turističke brojke, u Dubrovniku zadržavaju najviše nekoliko sati tijekom kojih rijetko tko od njih stigne sjesti u neki od restorana, s obzirom da im je boravak u Dubrovniku »isprogramiran« u minutu. Stoga, i dalje ostaje nerazjašnjena zagonetka – o službenih 7000 gostiju!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Bosna, nekad ponosna, ponos prodala za preživljavanje </p>
<p>Zaista moramo biti zadovoljni što je Hrvatska smogla snage nakon dugo vremena pokazati svoj suverenitet i odbiti nemoralni zahtjev američke administracije o neizručivanju Amerikanaca stalnom Međunarodnom kaznenom sudu... Još kada bismo smogli snage, da u skladu s čovječnošću i dostojanstvom, ali i u općem vlastitom interesu povučemo svoj potpis s Daytonskog sporazuma, učinili bismo taj sporazum pravno nepotpunim, pa bi moralo doći do novog rješenja, ili barem do temeljite revizije. Toliko smo dužni Bosni, ali i poštovanju vlastitog suvereniteta / Nakon masovnog zločinačkog pokolja u Srebrenici i drugim tzv. zaštićenim enklavama, svjetsko je javno mnijenje zahtijevalo hitno rješenje. To je potaknulo Ameriku da nađe svoj interes u Bosni. Ta najveća svjetska velesila, koja je samoraspadom Sovjetskoga Saveza ostala bez pravog protivnika, svoj strateški interes u Bosni mogla je vidjeti i u tomu, da sve snažnijoj ujedinjenoj Europi dokaže kako je nesposobna riješiti probleme</p>
<p> i u vlastitoj kući, pa je odlučila pokazati joj kako se to radi</p>
<p>FILIP ĆORLUKIĆ</p>
<p>Premda sam to, s obzirom na okolnosti, očekivao, ali kada sam nedavno čuo vijest da je Bosna pod pritiskom američke administracije pristala američke optuženike ne izručivati stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, u svijesti su mi se pojavili zapreteni stihovi Silvija Strahimira Kranjčevića: »A djevojčice gole, sve ispred sita suca, ah, imale bi obraz, da nemaju želuca«.</p>
<p>Još »od Kulina Bana i sretnije dana« (dvanaesto stoljeće), različiti demoni Bosni ne daju mira, a krajnje nemoralno ponašanje novih, »humanih« i »demokratskih« moćnika prema njoj, mora izazvati zgražanje, pa čak i očaj, svakoga poštenog čovjeka.</p>
<p>Bosna je stoljećima živjela pod Turcima. Na žalost, tursko je doba samo jedan od scenarija. </p>
<p>Slobodan Milošević je u najgorem obliku pokrenuo garašaninovsku ideologiju »priključenja srpskih zemalja matici Srbiji«. </p>
<p>Bio je to najstrašniji rat u dugoj bosanskoj povijesti. Veliki dio bosanskih Srba se odazvao sirenskom zovu iz Beograda: »Svi Srbi u jednoj državi«, pa se pobunio protiv vlastite im domovine Bosne, u kojoj je već bila stacionirana golema i dobro naoružana tzv. JNA, kadrovski i organizacijski tada već potpuno ustrojena kao srpska vojna sila. </p>
<p>Na podle poticaje globalnih »sila pakla«, uskoro je došlo i do suludog sukoba među braniteljima. Bila je to krvava apokalipsa. A svijet? SAD je smatrao da taj »plemenski rat« ne ugrožava njegove strateške interese. Vijeće sigurnosti UN-a, koji su već u Hrvatskoj potpuno izgubili svaku vjerodostojnost, ipak su se, u obliku promatrača i mirovnih snaga, uskoro pojavili i u Bosni. </p>
<p>Pojavio se i NATO – najmoćnija svjetska sila. No nakon početnih naivnih očekivanja, da će to uskoro donijeti mir, ubrzo se pokazala sva nemoralnost, pa čak i zločinaštvo te »pomoći«.</p>
<p>U tom je apokaliptičnom košmaru pobijeno je više od dvjesto tisuća osoba, uključujući i mnoštvo djece, silovano više od sedamdeset tisuća žena, a prognano ili izbjeglo više od dva milijuna osoba. Sve su to »mirovnjaci« promatrali, slali izvještaje i govorili o ljudskim pravima. Zaklinjali su se u jedinstvenu Bosnu, dok su »diplomati« uporno crtali čudne karte podjele na nacionalne regije.</p>
<p>I administracije Engleske i Francuske su ovaj put našle svoj interes u Bosni, ali u komadanju. Oštro su joj sprječavali nabavu oružja za obranu, tolerirali su masovna ubijanja, a u znak humanizma – da žrtve ne bi umirale gladne – davali su i nešto malo hrane.</p>
<p>Nakon masovnog zločinačkog pokolja u Srebrenici i drugim tzv. zaštićenim enklavama, svjetsko je javno mnijenje zahtijevalo hitno rješenje. To je potaknulo Ameriku da nađe svoj interes u Bosni. Ta najveća svjetska velesila, koja je samoraspadom Sovjetskoga Saveza ostala bez pravog protivnika, što destabilizira svaku snažnu vojnu silu, svoj strateški interes u Bosni mogla je vidjeti i u tomu, da sve snažnijoj ujedinjenoj Europi dokaže kako je nesposobna riješiti probleme i u vlastitoj kući, pa je odlučila pokazati kako se to radi. </p>
<p>Najprije su prisili Hrvate i Bošnjake da prekinu sa svojim suludim uzajamnim ratovanjem; što je ulijevalo nadu. Zatim su prešutno odobrili Hrvatskoj da oslobodi svoje krajeve, što je zaista blistavom »Olujom« i učinjeno. Odmah je nastavljeno zajedničkom akcijom za oslobađanje Bosne i trebalo je samo nekoliko dana da agresorske i pobunjeničke snage potpuno kapituliraju, ali je NATO zapovjedio obustavljanje akcije i, u suprotnom, zaprijetio zračnim udarima po osloboditeljima! </p>
<p>Veliko razočaranje, a uskoro i prljavi rasplet! Predsjednici Hrvatske, Srbije i predstavnici sukobljenih strana bili su pozvani u Dayton, tamo su »uhićeni« i prisiljeni na »sporazum«, a to je zapravo bilo potvrđivanje svega onog što su činile »mirovne snage« i što su europski »diplomati« pripremili, a nisu bili u stanju realizirati. </p>
<p>Bosna ostaje izvana jedinstvena, ali je unutar sebe ustrojena tako da ne može samostalno opstati kao država. Stoga je bila čvrsto vezana, a kao jamci taj su sramni »sporazum«, odnosno kapitulaciju jedne države, supotpisali predsjednici Hrvatske i Srbije. </p>
<p>Slikovito prikazano, bilo je to kao da na postojeće živo biće, uz zajedničku glavu bez zuba, genetskim inženjeringom dodamo još tri zubate uzajamno agresivne glave. Jedna upravlja sa četrdeset devet posto, a druge dvije nejednako s ostalih pedeset jedan posto zajedničkog im tijela. </p>
<p>Da bi spriječili sukobe zubatih glava, to biće je čvrsto vezano dvama supotpisničkim čvorovima i još je dodana jaka straža s batinama i pomalo hrane. Tako su zamislili zubate glave naviknuti na »demokratske odnose«.</p>
<p>Bosna je čvrsto vezana. Čvorove čuvaju Hrvatska i Srbija. Ima i suđenja nekima od onih koji su počinili zločine – ali kako? Jedan je bosanski Hrvat osuđen na deset godina zatvora zato što nije spriječio silovanje (pitanje je li mogao), ali se i ne podnose optužnice protiv onih koji su mogli, a nisu spriječili desetke tisuća silovanja, a među njima je bilo i Amerikanaca. </p>
<p>Sada, bez trunke morala, dolazi američka administracija i ružnim ucjenama zahtijeva od Bosne pristane na neizručivanje američkih vojnika Međunarodnom kaznenom sudu američke vojnike. Što je mogla učiniti tako svezana i osakaćena nekad ponosna Bosna? </p>
<p>U skladu s gorkom istinom: »... imale bi obraz, da nemaju želuca.« – Bosna opet »šaptom pade«. </p>
<p>Zaista moramo biti zadovoljni što je Hrvatska smogla snage nakon dugo vremena pokazati svoj suverenitet i odbiti isti nemoralni zahtjev američke administracije. Bez obzira na motive koji su naveli Vladu na taj čin. Još kada bismo smogli snage, da u skladu s čovječnošću i dostojanstvom, ali i u općem vlastitom interesu povučemo svoj potpis s Daytonskog sporazuma, učinili bismo taj sporazum pravno nepotpunim, pa bi moralo doći do novog rješenja, ili barem do temeljite revizije. Toliko smo dužni Bosni, ali i poštovanju vlastitog suvereniteta.</p>
<p>Autor je inženjer, publicist iz Pule.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kamo sreće da je Crkva zacementirala svoj nauk u školama </p>
<p>Crkva je i u doba komunizma, na vjeronaučnim susretima, bez ikakva straha i stida, dostojanstveno iznosila seksualni odgoj. Nisu joj trebali likovi golih muškaraca i žena, jer postoje sfere ljudske osobnosti koje nisu za trgovanje, nego su neprocjenjivo blago koje se ljubomorno čuva u bogatim trezorima. Ako već hoćemo slike golog muškarca i žene, zašto ne bismo pornostranice Interneta javno prikazivali u školama, jer nemalo ljudi to radi i u kućama</p>
<p>JOSIP ČORIĆ </p>
<p>Nema riječ hrvatska isti odjek u Hrvatskoj ili među Hrvaticama i Hrvatima u tuđini, pogotovo ako je ta tuđina mjerljiva tisućama kilometara. O tome bismo trebali voditi svi računa, posebno oni koji iznose svoja mišljenja i komentare o osjetljivim temama. Ne poznajem Mirelu Lilek, ali njezin komentar »O hrvatskom obrazovnom sustavu...« objavljen u cijenjenom Vjesniku, 21. lipnja 2003. tjera me na glasno razmišljanje.</p>
<p>Imam dojam da je sve ono što je napisala novinarka Lilek, a odnosi se kao kritika na zbivanja u školi, napisano da se prozirno ateističko-komunistički očeše o Crkvu »koja se dobro potrudila da u školi zacementira svoj nauk«. Stoga gotovo nariče što u školi ne »postoji slika golog muškarca i žene, iako sedmogodišnjak danas bez ikakva stida govori o seksu...«, pritom ističe novinarka Lilek... »u Švicarskoj učenici promatraju ili se igraju sličicama golih ljudi u školskim udžbenicima...uči ih se kako upotrebljavati prezervativ...«.</p>
<p>Ono zbog čega se, čini mi se, posebno brine Vjesnikova novinarka jest to da zidove nekih škola »krase Stepinčeve slike i raspela... a mnogo je škola koji početak godine obilježavaju tako da se djeca pošalju u mjesnu crkvu u kojoj župnik svetom vodom polijeva nogometnu loptu i školski imenik – valjda simbole umijeća i znanja«.</p>
<p>Osim toga je zabrinuta što se još »govori jezikom pastirica i ratnika, veličajući školu koja odgaja u toleranciji i demokraciji«. Valjda je novinarka Lilek htjela dati svoj doprinos svima onima koji su htjeli zahvaliti najvećem moralnom autoritetu današnjice za njegove nadčovječanske napore u prigodi petodnevnog posjeta voljenoj Hrvatskoj. </p>
<p>Vjerojatno i komentatorica pripada onima 87,83 posto stanovništva Hrvatske koji su se izjasnili, barem pripadnicima, iako ne uvijek dosljednim sinovima i kćerima katoličke vjere. Možda pripada ostatku postotka. Nije ni važno kojemu postotku pripada, ali mi je silno stalo da bude u doličnom postotku poštena i dosljedna, te da se ne hvata onoga što ne razumije.</p>
<p>Misli valjda da još traju vremena kada se najbolje zarađivalo pljucanjem po Crkvi i njenim poštenim i trpećim sljedbenicima. Još žive ta vremena, ali, Bogu hvala, i drugi se vjetrovi osjećaju. Kamo sreće da je Crkva zacementirala svoj nauk u školama! </p>
<p>Kada bi to bilo istina onda novinarka Lilek ne bi trebala plakati za seksualnim odgojem, jer njega je Crkva i u doba komunizma, na vjeronaučnim susretima, bez ikakva straha i stida, dostojanstveno iznosila. Nisu joj trebali likovi golih muškaraca i žena, jer postoje sfere ljudske osobnosti koje nisu za trgovanje nego su neprocjenjivo blago koje se ljubomorno čuva u bogatim trezorima. Ako već hoćemo slike golog muškarca i žene, zašto ne bismo pornostranice Interneta javno prikazivali u školama, jer ne malo ljudi to radi i u kućama. Tom logikom čemu priječiti išta od onoga što se radi: droga, alkohol, pušenje... Gotovo zaboravih – umjesto da trošimo za slike golog muškarca i žene, najbolje je udvojiti dvojicu muškaraca. </p>
<p>Time štedimo na snimanju, a omogućujemo »napredak i razvoj« manjina što je veoma u modi. Još malo pa će se svi koji su imali čast pripadati prirodnim ljudskim bićima u apsolutno velikom broju morati skrivati, jer »zaštitimo manjine«. Šećer je pak na kraju članka – smetaju Stepinac i raspeti Krist. Ne treba biti veliki psihoanalitičar da se pogodi zašto je to tako. Sve me to vraća u vrijeme drugarica Vida koje su se šepurile na svakom metru ispaćene hrvatske grude. </p>
<p>Floskule o školama tolerancije i demokracije koje stoje nasuprot onima pastirica i ratnika najbolje oslikavaju njihovi plodovi. </p>
<p>Nemojte zaključiti da sam ja protiv škole tolerancije, ali ona je moguća tek kada raspeti Nazarećanin uđe u svačije srce kako je bio u srcu Alojzija iz Krašića, Karla Woytile iz Bijele Hrvatske i tisuća drugih u svim narodima i zemljama svijeta koji su povjerovali da je čovjek moguć tek kada se preda istinskom Bogu.</p>
<p>Zato, gospođo Lilek, žao mi je što svirate pogrešnu melodiju. Vratite se izvorima pa nećete trebati tražiti savjete onih koji se zaogrnuše nazivima lijepih organizacija i udruga, a sve s ciljem kako bi iz naših srdaca iščupali Boga, uništili narod, te tako manipulirali izmoždenom ljudskom tvorevinom.</p>
<p>Ako budete mogli, posjetite iseljene Hrvatice i Hrvate i pitajte ih što ih je održalo u tuđini da budu svoji i da svakome mogu gledati mirno u lice? Svakako ne model koji izravno i neizravno predlažete. Ponosan sam što modele poput vašega nikada nisam slijedio, iako se je moglo dogoditi da je pokatkada onaj »niži čovjek« želio zavladati i ovladati mnome. Pomogao mi je u toj borbi i pravednoj odluci Nazarećanin, a on nije Hrvat, pa me nitko ne može optužiti za nacionalističku isključivost.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, docent na Bogoslovnom fakultetu u Splitu, svećenik, predsjednik Vijeća za obitelj Splitsko-makarske nadbiskupije.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>NDH je bio zločinački pobačaj Mussolinija i Hitlera</p>
<p>Nikako ne smatram racionalnim ponašanje dijela hrvatske nacionalističke desnice koja i u Saboru tvrdi da NDH »nije bio fašistička država, nego narodnooslobodilački pokret protiv velikosrpske tiranije u prvoj Jugoslaviji«. Oni i sami znaju da govore strahovite besmislice, ali to rade smišljeno i namjerno, kako bi na sebe skrenuli pozornost / Od intervjua generala Gotovine »Nacionalu« hrvatska je nacionalistička desnica u strahovitom šoku, ne zna što će, nadam se da se od toga šoka neće oporaviti do budućih izbora. S rijetkom vještinom i šarmom predsjednik Stjepan Mesić oteo joj je pred nosom dvije najdraže »igračke«: Svetoga Oca u Hrvatskoj, te ikonu, »heroja a ne zločinca«, generala Antu Gotovinu, čija su se javna stajališta okrenula za 180 stupnjeva, kao da je oduvijek bio velik poklonik međunarodne pravde, Carle del Ponte i uzoran učenik Stjepana Mesića</p>
<p>VILKO LUNCER</p>
<p>Poznati slovenski intelektualac naljutio se nedavno na mene kada sam mu rekao da su racionalizam i funkcionalizam misli vodilje u mome životu.</p>
<p>»Htjeli ste valjda reći racionalizam i etičnost«, upitao me povišenim tonom.</p>
<p>»Da, da, svakako, racionalizam i etičnost...«.</p>
<p>»Ali rekli ste samo racionalizam, bez etičnosti. Racionalizam bez etičnosti ne znači ništa. I Hitler je racionalno promišljao kako se dovinuti na vlast 1933. Kasnije je postao potpuno iracionalan. I mnogi su drugi zločinci bili racionalni ljudi, naizgled razložni, a zapravo hladnokrvni ubojice. Zato inzistiram na etičnosti i na moralu«.</p>
<p>Ispričao mi je kako je četiri godine živio i radio u Švedskoj, u društvu koje se smatra iznimno racionalnim: »Zavolio sam Švedsku i Šveđane, divio im se na neki način, ali sam stekao i ružna iskustva. U nekoj fazi svoga razvitka Švedska je dala sterilizirati sve žene psihičke bolesnike, kako ne bi mogle rađati. Čak su i žene izrazito slaba vida bile podvrgnute sterilizaciji. </p>
<p>To je taj vaš luteranski racionalizam komu se toliko divite.</p>
<p> Jednom je na ulici u središtu Stockholma neka mlađa žena umirala od droge. Pristupio sam policajcu i pitao ga što kani učiniti. 'Ništa', odgovorio je, 'neka umre. Tri puta je bježala iz ustanove za ovisnike, ne može se osloboditi svoje ovisnosti, za nju je najbolje da umre'. Bio sam zaprepašten. I nisam vio da je poduzeo bilo što.«</p>
<p>»Nisam mislio na tu vrstu bešćutnog racionalizma. Ali priznajem da je na mene jako utjecao filozof Karl R. Popper sa svojim kritičnim racionalizmom kao temeljem suvremenog slobodnog i otvorenog društva.«</p>
<p>Kasnije mu još rekoh kako, primjerice, nikako ne smatram racionalnim ponašanjem dijela hrvatske nacionalističke desnice koja i u Saboru tvrdi da NDH »nije bio fašistička država, nego narodnooslobodilački pokret protiv velikosrpske tiranije u prvoj Jugoslaviji«. </p>
<p>Oni i sami znaju da govore strahovite besmislice, ali to rade smišljeno i namjerno, kako bi na sebe skrenuli pozornost. </p>
<p>NDH je prije svega bio zločinački pobačaj Hitlera i Mussolinija, te je od samoga početka počivao na zločinu, zaklinjao se na kamu i bombu, a Srbi, Židovi, Romi i mnogi Hrvati u četiri su godine osjetili sav »narodnooslobodilački pokret« ustaškoga režima na svojoj koži. </p>
<p>Ne trebam ponavljati da sam razdoblje NDH proživio ovdje, u Zagrebu, da me pamćenje još odlično služi i da se te navodno »nezavisne države« sjećam i danas sa zebnjom i grozom. </p>
<p>Jamačno intelektualac u redovima HSP-a, stručnjak za kemiju i biologiju, te njegov saborski kolega, nekadašnji novinar za područje poljoprivrede, svjesno se izlažu opasnosti da postanu potpuni politički autisti, jer govore neistine, obmanjuju mlade i dovode ih do stanja kakvo je bilo ono luđačko divljanje na bazenu u Kranju, proizašlo, također, iz svjesnoga veličanja simbola mraka, užasa i zločina.</p>
<p>Već čujem kako će mi reći: Bio je svjetski rat, moralo se ubijati da bi hrvatska država mogla opstati, a što je s partizanskim, s Titovim zločinima? Kao da druga strana, također, jednako pogano, ne može reći: svjetski je rat tek bio okončan, morali smo se osvetiti, osveta je bila strašna, ali nužna. Nema tu ni etike, ni morala, ni racionalnosti, a bome ni istine, ako se pod istinu ne svodi ono što je ideološki »poželjno« i samo tako »opravdano«. Od intervjua generala Gotovine zagrebačkom tjedniku Nacional, hrvatska je nacionalistička desnica u strahovitom šoku, ne zna što će, nadam se da se od toga šoka neće oporaviti do budućih izbora. </p>
<p>S rijetkom vještinom i šarmom predsjednik Stjepan Mesić oteo joj je pred nosom dvije najdraže »igračke«: Svetoga Oca u Hrvatskoj, te ikonu, »heroja a ne zločinca«, generala Antu Gotovinu, čija su se javna stajališta okrenula za 180 stupnjeva, kao da je oduvijek bio veliki poklonik međunarodne pravde, Carle del Ponte i uzoran učenik Stjepana Mesića. </p>
<p>Na to desnica nije bila spremna, nikako, ni u ludilu, pa joj sada bulažnjenje o NDH kao o »narodnooslobodilačkom pokretu« valjda služi kao »erzac« – da potpuno sigurno izgubi izbore! </p>
<p>Mesić se pokazao kao veliki »igrač«, to mu priznaju i ogorčeni protivnici i takmaci, pokazao je kako se može voditi igra, otvoreno i samopouzdano, bez stalna oklijevanja, demantija, protudemantija, bez plača i jadikovki, na način koji je u politici – ako je to uopće moguće – i etičan i racionalan u isti mah.</p>
<p>Kritički racionalizam odbacuje mitove i utvare, ne počiva na nacionalnom historicizmu, ne hrani se »povijesnim pobjedama« i »našim junacima« nego promišlja razložno i pravično, u skladu s mogućim i dostupnim, čineći za opće dobro ono što je dobro za ljude i njihovu budućnost. Za sve ljude, ne samo za »naše«.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrebački GUP je veliki korak u borbi protiv građevinske korupcije i privatnih interesa</p>
<p>»Stav premijera Račana bio je jasan od početka – on se zalagao za donošenje pravila gradnje koja će, uz ostalo, dovesti do ubrzanja POS-a iza kojeg stoji ova Vlada. To je prvi projekt gradogradnje nakon Holjevca i to je Račan otpočetka čvrsto podržavao, ali u samu završnu zavrzlamu oko GUP-a se, koliko znam, nije uključivao. Cijeli sukob s SDP-om je izbio zato što se HNS zalagao za ujednačeno donošenje pravila gradnje u cijelom gradu, a SDP je stalno nalazio razloge da se donošenje GUP-a odgodi i da se neke četvrti iz toga izuzmu«</p>
<p>Samo četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora, u krizu je opet zapala koalicijska vlast u Zagrebu. SDP i HNS već se dvije godine natežu oko donošenja Generalnog urbanističkog plana, a usijanje je dostiglo vrhunac uoči 11. srpnja kad je na Gradskoj skupštini GUP ipak prošao unatoč svim pokušajima opstrukcije iz redova oporbe i dijela SDP-a. Čelnica narodnjaka Vesna Pusić u razgovoru za Vjesnik tvrdi da iza svega zapravo ne stoje politički, već financijski interesi nekih krugova u gradskom SDP-u koji su favorizirali neke projekte i ljude tražeći da plan gradnje u gradu baš njima ide na ruku – od gradnje nebodera nedopuštene visine u Vukovarskoj do nelegalne, kasnije legalizirane, gradnje u pojedinim četvrtima.</p>
<p> • Nakon 18 godina Zagreb je prvi put dobio Generalni urbanistički plan (GUP). Činjenica da su se koalicijski partneri SDP i HNS dugo natezali oko toga jasno poručuje da su u pozadini političke igre? </p>
<p>– Borba za donošenje GUP-a trajala je nekoliko godina tijekom kojih se radilo bez ikakvog reda i pravila, shodno pojedinačnim interesima onih koji odlučuju. Sad kad imamo GUP jasna su zakonska pravila gradnje pa dozvole za gradnju više neće ovisiti o tome hoće li vam je netko odobriti ako je dobre volje ili ako mu dobro platite. Po istraživanjima o birokratskim preprekama u Hrvatskoj koje je radila Svjetska banka samo su se lokacijske dozvole u prosjeku čekale šest mjeseci, a u nekim slučajevima i godinama. Bez GUP-a nema pravila gradnje, a godinama se potvrdilo da za to postoji golem interes nekih krugova koji otvara mogućnost za korupciju. U cijelu proceduru donošenja GUP-a, a naročito bjelodano u zadnjim danima pred donošenje, pokazalo se da postoji golem interes za nedonošenje zakona kakav je GUP.</p>
<p> • I sad su se, uoči donošenja GUP-a, pojavili »Bandićevi« amandmani koji bi omogućili da se bespravno grade neboderi viši od dozvoljenih? Aludirate li na krugove oko Bandića? </p>
<p>– Nisu to Bandićevi, već SDP-ovi amandmani kojima je cilj nedonošenje detaljnih urbanističkih planova za gradnju po pojedinim zagrebačkim kvartovima, čak u njih 11 i to većinom u centru grada. Drugim amandmanom predlaže se da se primjerice u Savskoj i Vukovarskoj dozvoli gradnja nebodera viših od svih dopuštenih i propisanih pravila. To je apsolutno bilo favoriziranje konkretnih ljudi i projekata gradnje u samom centru i to je bilo više nego očito. Godinama se tako poslovalo i udomaćilo se pravilo da tako treba i dalje. No, HNS se u gradskoj vlasti usprotivio tome.</p>
<p> • Mislite li pritom na pojedince iz SDP-a iz Bandićeve frakcije? </p>
<p>– Ne znam postoji li Bandićeva frakcija u gradskom SDP-u, no u odlučujućim trenucima neki iz SDP-a su shvatili racionalne argumente i priklonili im se. GUP je veliki korak u borbi protiv svake moguće građevinske korupcije ubuduće i nečijih privatnih interesa i teško bi bilo objasniti njegovu daljnju opstrukciju.</p>
<p> • HNS i SDP se oko GUP-a natežu dvije godine. Očito je pozadina politička?</p>
<p>– Cijeli sukob je izbio oko toga što se HNS zalagao za ujednačeno donošenje pravila gradnje u cijelom gradu, a SDP je stalno nalazio razloge da se donošenje GUP-a odgodi i da se neke četvrti iz toga izuzmu. Priklonili se jesu na koncu racionalnim argumentima, no u međuvremenu je bilo svašta. Prva javna rasprava o GUP-u je završena 2000., godinu prije nego je HNS ušao u gradsku vlast. Umjesto da se tada GUP odmah donese, sve se odugovlačilo i ubacivale su se naknadno neke promjene odlukama Poglavarstva; pa se na sumnjiv način pokušao ugurati članak 107.; pa pokušaj onemogućavanja realizacije poticane stanogradnje za 8000 obitelji koje čekaju stanove; pa čvrst stav da se primjedbe s ponovljene javne rasprave proljetos ne mogu odraditi do listopada; uslijedila je tučnjava Mesić-Mamić... Gledajući unatrag teško je povjerovati da u tome nije bilo sistema, a sve da se GUP ni sada ne usvoji. </p>
<p> • Pa su se uoči svih dogovora i natezanja pred usvajanje GUP-a pojavili »Bandićevi« amandmani. Stvorio se dojam da iza svega stoje Bandić i interesna grupa oko njega? </p>
<p>– Ti amandmani su se pojavili nakon što je Bandić otišao u bolnicu. Nakon svih muka i natezanja postignut je dogovor između SDP-ovih i HNS-ovih članova u Poglavarstvu dogovor da se ne ide s nikakvim amandmanima. I nakon toga, kad je Bandić već otišao u bolnicu, pojavljuju se amandmani na već dogovoreni GUP. Čiji su točno, nisam više sigurna. Pred neko vrijeme bih i ja bila sklona varijanti koju vi spominjete. No, ima tu ljudi koji su činovnici, razni savjetnici zaposleni niz godina u Poglavarstvu koji su preuzeli igru kad je Bandić otišao u bolnicu, a to je struja koja ima sasvim druge financijske i političke interese. U zadnjim danima pred donošenje GUP-a bilo je očito da se radi o igrama i pokušaju da se pogoduje nekim konkretnim projektima i ljudima.</p>
<p> • Poput Zdravka Mamića?</p>
<p>– Ne znam o kome je riječ, niti ne želim saznati, niti želim da se na taj način radi, bez obzira o kome se radilo.</p>
<p> • Pokušalo se nadglasati prolaz GUP-a i dogovorom s opozicijom, konkretno s HIP-om. Iz toga bi se dali iščitati interesi pojedinaca ili možebitna politička sprega?</p>
<p>– Prije bih rekla da je riječ o financijskim interesima koji očito prelaze političke granice. Dio SDP se tome priklonio i to je njihov problem, a ne naš. U zadnji se čas u priču o tumačenju nadležnosti nad GUP-om uplelo i općinsko državno odvjetništvo, a tako što se ne događa slučajno. Previše je uplitanja i opstrukcija u nečijem interesu. </p>
<p> • Ne želite potvrditi da je riječ o financijskim interesima nekih gradskih SDP-ovaca?</p>
<p>– Da su financijski interesi pojedinaca u pitanju, to je nesumnjivo, jer su se protivili donošenju pravila. Kojih pojedinaca? U to ne bih ulazila niti me zanima, zapravo je svejedno, ali se tome moralo stati na kraj. GUP je veliki korak u borbi protiv građevinske korupcije. </p>
<p> • Jeste li imali podršku premijera Račana u donošenju GUP-a?</p>
<p>– On se nije puno petljao u to, a ja sam kao zastupnica u Skupštini u tom sudjelovala. Njegov je stav jasan od početka – on se zalagao za donošenje pravila gradnje koja će, među ostalim, dovesti do ubrzanja POS-a iza kojeg stoji ova Vlada. To je prvi projekt gradogradnje nakon Holjevca i to je premijer od početka čvrsto podržavao, ali u samu se završnu zavrzlamu oko GUP-a, koliko mi je poznato, nije uključivao.</p>
<p> • Ako će GUP ubrzati gradnju stanova iz POS-a za koje uvjete steklo 8000 mladih parova, hoće li to biti politički bodovi vašoj stranci uoči izbora?</p>
<p>– Kao prvo, POS je projekt Vlade, ozakonjen u Saboru. Drugo, riječ je o projektu koji se pokazao uspješnim gdje god se pojavio. To nije politički projekt što se vidi i na slučaju Zadra gdje je prihvaćen, a na vlasti je HDZ. To je projekt koristan za građane i trebala bi ga prepoznati svaka razumna gradska uprava. A što se tiče naših političkih bodova, mi ih dobivamo stoga što građani prepoznaju da su u HNS-u ljudi koji su sposobni osmisliti i dosljedno realizirati predložene projekte. Rezultati izbora neke stranke više proizlaze iz općeg dojma i imagea stranke kojeg je sama stvorila a mi političke bodove dobivamo jer nas građani prepoznaju kao stranku koja ima sposobne ljude s vizijom razvoja i pozitivnom energijom, koja ostvaruje projekte, koja je često izložena negativnoj kampanji, objedama i napadima, a na kraju se gotovo uvijek pokaže da smo bili u pravu.</p>
<p> • No sad kad je usvojen GUP, i POS će se ubrzati? </p>
<p>– Da, to je velik korak naprijed, za početak s gradnjom 3000 stanova u Sesvetama. Na natječajima su već izabrani projekti za Sesvete i Špansko i svi natječajni projekti mogu se razgledati na izložbi u Muzeju arhitekture u Zagrebu. Ne vidim razloga da se ne odradi svih 8000 zahtjeva građana koji zadovoljavaju uvjete iz POS-a i to u najranijem roku. Prva velika serija stanova mogla bi se završiti već do konca 2004.. </p>
<p> • POS je dosad u gradskim vlastima kočio SDP? </p>
<p>– Tako je, umjesto da objedinimo pozitivnu energiju na dobrobit građana. Na primjeru GUP-a sad se pokazalo da se to može, ako se posao zna organizirati. Otkako je u poglavarstvo umjesto Mesića došao Žagar, stvari su se pokrenule. On nije došao na to mjesto da bi radio GUP, za to je zaposleno na desetke arhitekata i urbanista u gradskom zavodu. On je došao organizirati posao i omogućiti stručnjacima u Zavodu da rade. U tome je uspio. Ono što se navodno nije moglo odraditi prije listopada, odrađeno je za dvanaest dana. </p>
<p> • Da GUP nije prošao, bio bi to kraj koalicije s SDP-om u gradu?</p>
<p>– Sasvim sigurno. Ne znam jesu li toga svjesni bili u SDP-u, ali mi u HNS-u jesmo. </p>
<p> • Zašto izbjegavate naglasiti zasluge svoje stranke u najnovijem slučaju? Je li to političko taktiziranje spram partnera uoči izbora jer i jedni i drugi trebate istu koaliciju da bi ostali na vlasti?</p>
<p>– Nastojati održati dobre odnose s koalicijskim partnerima nije nevažno sa stajališta efikasnosti u zajedničkom poslu. Mogli ste vidjeti da smo mi kroz sve negativne i prizemne kampanje protiv HNS-a, nastojali nikoga ne napadati, samo se držati rezultata. HNS jest zaslužan za te projekte i to je uspjeh, to smo progurali unatoč podmetanjima, blaćenjima po medijima, otporima. Istina je da je to preduvjet za POS koji će sad uzeti maha. No istina je i da toga ne bi bilo da Vlada nije podržala projekt. Kad se stvari tako postave, jasno je da i bez političke pozadine svaka razina može i treba odraditi svoj dio posla. Zajedničkom energijom treba se, može i mora odraditi sve što je u interesu i na dobrobit građana. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Atraktivni folklorni plesači privukli brojne Zagrepčane</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Nakon što je u petak svečano otvorena, u subotu su Zagrepčani mogli uživati u smotri folklora u samom središtu grada. Atraktivni folklorni plesači okupljeni na 37. međunarodnoj smotri privukli su u subotnje prijepodne mnoge znatiželjnike. </p>
<p>Treba napomenuti da je ovogodišnja smotra posvećena prvenstveno folkloru nacionalnih manjina u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Životinje treba voljeti, a ne jesti </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Aktivistice udruge za zaštitu životinja »People for the Ethical Treatment of Animals« (PETA) odjevene u improvizirane listove salate pozvale su u subotu Zagrepčane da promijene svoje prehrambene navike i postanu vegetarijanci. Akciji podjele letaka i vegetarijanskih sendviča, uz domaće snage, pridružila se i atraktivna gošća iz SAD-a Lisa Franzetta. »Građane Hrvatske želimo potaknuti da okrenu novi stranicu u svom životu, da počnu voljeti, a prestanu jesti životinje«, poručila je Lisa. Njena turneja u sklopu koje će nakon Zagreba posjetiti Karlovac, Krk, Rijeku i Opatiju ujedno je i prva kampanja PETA-e u Hrvatskoj. Inače, pozornost javnosti, osim povrtnom odjećom, Lisa privlači i bojanjem tijela u tigrove i leopardove šare kao i istresanjem »krvavog novca« na modne kreatore krznenih odjevnih predmeta.</p>
<p>Dolazak atraktivne plavuše iskoristila je i Udruga prijatelja životinja kako bi najavili hrvatsku kampanju promoviranja vegetarijanske prehrane, za koju Lisa kaže da je »jednostavna i lagana«. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sigurno i ugodno putovanje uz radio </p>
<p>Uz pomoć Vjesnika, Otvorenog radija koji emitira vijesti svakoga sata te dvadesetak lokalnih radijskih postaja, prema moru možete putovati sigurno i uz mnogo informacija o prometnicama, trajektnim lukama, zabavnim i kulturnim zbivanjima u mjestima kroz koja prolazite. </p>
<p>Nakon subotnjih cjelodnevnih kolona i gužvi na svim putnim pravcima od unutrašnjosti prema Jadranu, prometna policija u nedjelju očekuje mirnije jutro. Popodne i navečer moguće su veće gužve na putu od Jadrana prema unutrašnjosti, kroz Liku (oko Plitvica i prilikom uključivanja vozila na glavnu prometnicu na dijelovima ceste gdje su veća odmorišta), na prilazima Karlovcu, te na naplatnim kućicama u Zagrebu. </p>
<p>Inače, u sklopu Osorskih glazbenih večeri u nedjelju će u osorskoj katedrali nastupiti »The Utrecht Student Choir and Orchestra«. Koncert počinje u 21 sat, a bit će izvedena djela Johanna Sebastiana Bacha.</p>
<p>Na graničnim prijelazima BIH bez većih zastoja </p>
<p>Na većini prometnih pravaca u BiH promet se odvija uz pojačani intenzitet. Zbog radova na magistralnom putu Neum - Stolovi promet se povremeno obustavlja. Na graničnim prijelazima neće biti većih zastoja. Inače, granica s BiH prelazi se samo uz predočenje osobne iskaznice.</p>
<p>Prometna će policija i ove nedjelje pojačano nadzirati <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja vozila, nepropisno pretjecanje i obilaženje - i to stalno, od naplatnih kućica Lepenice do naplatnih kućica Vrbovsko. U nedjelju će radari biti postavljeni u Delnicama od 15 do 17 sati, na širem području grada Rijeke, te u dva navrata - od 12 do 18 sati, te od 20 do 24 sata - na dijelu ceste kod Zdihova gdje će se kontrolirati brzina i nepropisno pretjecanje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Stigao je genski čip koji otkriva kako organizam metabolizira propisani lijek </p>
<p>Jednog lijepog dana u medicini će se sve bolesti liječiti na molekularnoj razini. Genski čip omogućio je identifikaciju virusa SARS-a. Već idućih godina vrsta lijeka za depresiju i njegova doza određivat će se pomoću malog komadića silikona! Pravi lijek u pravoj dozi do sada je bio samo san liječnika </p>
<p>Današnja medicina poznata je po fenomenalnim uspjesima s jedne, ali i pojedinačnim neuspjesima s druge strane. Jedno te isto liječenje, jedan lijek, dva čovjeka ili dvije različite skupine ljudi primaju posve različito zbog čega je vrlo često i teško postaviti okvirna pravila. Primjerice, oko 10 posto stanovnika Kavkaza metabolizira lijekove vrlo slabo, dok s druge strane tog planinskog lanca imamo stanovnike koji lijekove metaboliziraju vrlo brzo! Ako, primjerice, penicilin kod jednog čovjeka izvrsno djeluje, kod drugog izaziva vrlo opasan anafilaktički šok. Antidepresiv kao što je Prozak kod jedne osobe prolazi bez problema, a drugu dovede na sam rub života. Te razlike u prihvaćanju ili neprihvaćanju lijeka izluđuju liječnike. </p>
<p>Po svemu sudeći tome je sada došao kraj. Švicarska multinacionalna kompanija »Hoffmann La Roche«, koja pored lijekova proizvodi i razna dijagnostička sredstva, objavila je stručnoj javnosti da je proizvela prva na svijetu Amplichip ili CYP450 test koji identificira i najmanje razlike u prihvaćanju različitih lijekova. </p>
<p>Taj genski čip zapravo detektira kako organizam metabolizira propisani lijek, koliko je apsorbiran u tijelo, a koliko ne, treba li smanjiti količinu lijeka ili povećati. Sredstvo po prvi put omogućuje poseban pristup za svakog bolesnika pa je tako uveden i poseban termin »personalizirano liječenje«. Primjera radi, samo u SAD-u zbog interakcija lijekova godišnje umire 100.000 ljudi, a prema procjeni tvrtke »Roche«, korist bi moglo imati čak oko 25 milijuna ljudi na svijetu. Stručnjaci za marketing procjenjuju da je tržište genskih čipova vrijedno 8-10 milijardi dolara. No, to je samo prvi genski čip, a »Roche« planira izlazak još pet takvih čipova do kraja 2004. godine. Ako pacijent pati od neke interakcije lijeka, on zna da jedino mora izbjegavati takvu neugodnu mogućnost.</p>
<p> Genski čip omogućujje da se precizno utvrdi »greška« u tjelesnim reakcijama i onda je tretman nedvojbeno puno lakši. Do sada je farmaceutska industrija tradicionalno planirala svoj profit na nekoliko ključnih lijekova masovne produkcije. Za razliku od takve poslovne orijentacije, farmako-genska sredstva potpuno će promijeniti taj princip jer će lijekovi biti »korijeni« za manje skupine bolesnika. Tvrtka »Hoffmann La Roche« ima u programu sretnu kombinaciju lijekova, dijagnostičkih sredstava i vitamina što druge slične kompanije - nemaju.</p>
<p>Sjetimo se nedavne panike oko akutnog respiratornog sindroma (SARS-a) i postavljanja konačne dijagnoze i vrste uzročnika. Upravo je genski čip u tome odigrao ključnu ulogu. Budući da su uzorci infektivnog materijala stigli u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u, gdje su stručnjaci napravili gensku sliku (mapu) koju su zatim usporedili s 1000 gotovih genskih struktura drugih virusa. Istraživač na Kalifornijskom sveučilištu dr. Joseph DeRisi tom je prilikom novinarima pokazao stakalce gdje se nalaze sekvence svih poznatih virusa.</p>
<p> Kompjutorska usporedba DNA za relativno kratko vrijeme dala je do znanja o čemu je riječ. Ova procedura genske identifikacije sada je dotjerana toliko da se rutinski obavlja. Tako, primjerice, ako kursor PC-a stavite na jednu od sekvenci, dolje ćete dobiti oznaku da je riječ o »goveđem corona virusu«. Ako, pak, stisnete drugu točku, dobit ćete oznaku da je riječ o »ptičjem corona virusu«. Zaključak je kod SARS-a bio da nije riječ o mutiranom virusu, već potpuno novom corona virusu koji je preskočio barijeru vrste. </p>
<p>Sasvim je jasno da ovakav »virusni čip« predstavlja pravo »zlato« u rukama epidemiologa koji se na terenu bore sa zarazom, a najčešće zapravo ne znaju o čemu je riječ. To naročito vrijedi u slučaju biološkog udara kada civilno stanovništvo masovno obolijeva, a da se ne zna što je pravi uzrok. Autor virusnog čipa dr. DeRisi skromno izjavljuje da nisu učinili ništa revolucionarno i da je sve zapravo vrlo jednostavno. </p>
<p>Naravno da je jednostavno pošto je prethodno napravljen osmogodišnji istraživački posao čija je svrha bila da se DNA stavi na stakalce tehnologijom koja se koristi u proizvodnji čipova. No, nije to sve; kompjutor omogućuje simultanu usporedbu tisuća DNA struktura istovremeno. Kad je gotovo, sve je vrlo jednostavno. </p>
<p>Nije teško shvatiti da će najveću svrhu genski čip ostvariti tek za par godina kod liječenja pojedinih, najčešće neugodnih bolesti, osobito gdje ne postoji zadovoljavajuća terapija. Mali komadić silikona mogao bi uskoro napraviti revoluciju u liječenju bolesnika; amplichip koji će za koji mjesec biti lansiran i u SAD-u pomoći će da se osjetljivim lijekovima precizno odrede doze što je do sada bilo nemoguće zbog individualne prihvatljivosti lijekova. </p>
<p>Najveća primjena predviđa se kod tretiranja depresije gdje se koriste jaki lijekovi s cijelim nizom popratnih pojava. Genski čip će analizirati krvni uzorak pacijenta, identificirat će naslijeđenu genetsku strukturu od svakog roditelja i prilagoditi dozu lijeka prema načinu njegova metaboliziranja. Naime, razlog zašto pojedini pacijenti ne reagiraju na lijekove jest njihovo metaboliziranje. Takvi pojedinci odbacuju lijek i naravno izostaje njegovo djelovanje. Pravi lijek u pravoj dozi do sada je bio samo san liječnika. </p>
<p>Uzmete li u obzir da se ovoga časa na tržištu nalazi najmanje desetak antidepresiva, postavlja se pitanje kada i u kojim slučajevima koristiti pojedini tip, a o dozi takvog lijeka bolje da ne govorimo. Dosadašnja terapija svodila se na »pogađanje«, odnosno prema simptomatologiji propišete pacijentu lijek i date mu ga na nekoliko mjeseci testiranja da se vidi reakcija. Ako jedan antidepresiv nije prihvaćen, kreće se sustavom »napikavanja« na novo sredstvo, što opet traje par mjeseci. Po svemu sudeći, depresija bi mogla biti prva na redu za »silikonsko liječenje« kako ga Amerikanci zovu.</p>
<p>Lijekovi modelirani prema individualnoj genskoj mapi do jučer su bili čista fantazija. Već danas genski čip možete nabaviti po cijeni od 2500 dolara. Ako, pak, želite čip prilagođen posebnim potrebama, onda ćete ga čekati nekoliko mjeseci i stajat će vas 12000 dolara! Za sada postoji samo jedan proizvođač i taj je naravno u Kaliforniji, to je tvrtka »Alfymetrix« iz Santa Clare. Ocjena stručnjaka Sveučilišta u Visconsinu jest da je »silikonska terapija« daleko učinkovitija i što je važnije - jeftinija od klasičnih metoda pa se u narednom desetljeću očekuje prava ekspanzija ciljanih (projektiranih) ili personaliziranih lijekova. </p>
<p>Možda je važno istaknuti da se tim istraživača sastoji od svih struka, uključujući molekularne biologe, liječnike, softveraše, inženjere, genetičare i brojne druge. Tehnologija izrade genskog čipa je toliko usavršena da se proizvodna procedura s nekoliko tjedana svela na svega osam sati posla. </p>
<p>Tehnologija je zaštićena preko »Visconsin Alumni Research Foundation« i mogla bi autorima u bliskoj budućnosti donijeti pravo bogatstvo. No, ta bi tehnologija mogla označiti sumrak klasičnih lijekova koji u pravilu nikad ne djeluju samo na medicinski problem kojemu su namijenjeni, već imaju i cijeli niz sporednih (opasnih) učinaka. Oni ne uvažavaju bitne razlike među ljudima u načinu prihvaćanja lijekova i njihova metaboliziranja. </p>
<p>Zapravo, sudbina klasičnih lijekova bila je zapečaćena kompletiranjem ljudskog genoma 2000. godine kad je postalo jasno da će se jednog lijepog dana u medicini liječiti sve bolesti na molekularnoj razini. Jednostavno, tada su postale jasne individualne razlike i biolozi su mogli na temelju tih razlika postaviti skupine i podskupine tipova (sekvenciranje). Od toga do personalnog pristupa u dijagnostici i liječenju samo je jedan korak koji je očito sada učinjen.</p>
<p>Za ljude koji danas uzimaju lijekove, njihova učinkovitost nije veća od 60 posto, a o sporednim učincima nije potrebno previše ni govoriti. Često se u uputama lijekova za sporedne učinke osigurava cijela stranica, tako da je pacijent u teškoj dilemi kako bi izvagao što je bolje - lijek uzeti ili ne uzeti zbog rizičnih nuspojava.</p>
<p>Bogatije farmaceutske kompanije uskoro će biti u mogućnosti kreirati lijekove po želji bazirane na proteinima, enzimima, RNA molekulama, koji će biti ciljani prema specifičnim bolestima i problemima pacijenata. To će udeseterostručiti njihovu učinkovitost i bitno smanjiti smrtnost. Ono što je najvažnije, značajno će se smanjiti sporedni negativni učinci klasičnih lijekova. </p>
<p>Možemo reći i ovako; nakon desetak godina, klasičnih lijekova sjećat ćemo se kao što se danas gledajući kompjutore sjećamo olovke i krede. Ciljani lijekovi preskočit će značajno dugu i nadasve skupu fazu kliničkih ispitivanja gdje se do sada ponekad nagađalo, a namjena lijeka se, ovisno o rezultatima, mijenjala u posljednji čas. A ono mjesto u liječenju klasičnim lijekovima gdje se najviše griješilo - doziranje, pretrpit će najveće promjene! Ne samo da će postojati specifičan lijek za određenu bolest, već će biti i individualno doziranje prema prihvatljivosti, a ovisno o genetskoj strukturi pacijenta, odnosno njegovoj sposobnosti metaboliziranja.</p>
<p>Dosadašnji pogled na cjepiva, njihovu izradu i primjenu, potpuno će se promijeniti. Naime, značajno će se smanjiti rizik od izbijanja cjepne bolesti jer će cjepivo biti strogo prilagođeno prema određenom soju, a shodno genetskoj mapi uzročnika. Cjepivo neće moći prenositi neke druge bolesti kao što je bio slučaj do sada. Ipak, što je najvažnije, značajno će se smanjiti troškovi koji su do sada, osobito za neke bolesti, bili iznimno visoki. Treba li spomenuti da će se ubrzati postupak otkrivanja novih lijekova? U bliskoj budućnosti, farmaceutska industrija bit će zasigurno najpropulzivnija, pa onaj tko bude u njoj radio imat će veliku privilegiju.</p>
<p>Dr. Ignac Kulier</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Popravljanje zuba pod hipnozom novi je trend koji stiže i u Hrvatsku</p>
<p>Hipnoza se danas primjenjuje u kontroli boli, jačanju imunološkog sustava, u liječenju psihosomatskih bolesti, fobija, alergija i astme. Na Zapadu, medicinsku hipnozu primjenjuju stomatolozi, liječnici i psiholozi</p>
<p>Zagreb će ovih dana dobiti prvu stomatološku ordinaciju u kojoj će »osjetljivi i bojažljivi« pacijenti moći odabrati - žele li lokalnu anesteziju ili hipnozu. Stomatolog Zdravko Pervan, Zagrepčanin koji se prije nekoliko mjeseci vratio iz Njemačke gdje je vodio uglednu stomatološku ordinaciju, tvrdi: »Primjena medicinske hipnoze u stomatologiji trend je u zapadnoj Europi, a pacijenti iz moje ordinacije, unatoč izvađenom zubu ili operiranom zubnom mesu, izlaze bez bolova i komplikacija i sa smiješkom na licu«. </p>
<p> Nije, naime, nikakva tajna, znamo to iz iskustva, da dobar dio pacijenata od svog stomatologa i kod najmanjih intervencija na zubu traži injekciju lokalne anestezije. No, dobar dio Nijemaca, pojašnjava Pervan, zbog manjeg ili većeg popravka zuba, ne želi primati farmaceutske preparate, pa je popravljanje zuba pod hipnozom postao doista trend. </p>
<p>Četrdesettrogodišnji stomatolog, dr. Zdravko Pervan, koji je posljednjih petnaestak godina živio izvan Hrvatske, član je Njemačkog društva za hipnozu, a sedmodnevni stručni ispit položio je 1994. godine na Malti. Prisjećajući se danas njemačkih iskustava, Pervan će reći kako su mu dolazili pacijenti koji bi mu već na vratima ordinacije rekli da ne žele injekcije, jer se nakon toga osjećaju loše. Uz to, napominje, u Njemačkoj, primjerice, prije popravka zuba pod anestezijom, pacijent pismeno izjavljuje da je upoznat s mogućim popratnim pojavama analgetika, koje se mogu pojaviti u prometu i slično. Stoga, mnogi od pacijenata, dodaje, traže bezbolan i ugodan način popravka zuba - dakle hipnozu.</p>
<p>»Nakon toga se pročulo da prije zahvata hipnotiziram, pa su vrlo rijetki bili oni pacijenti koji su tražili injekciju«. </p>
<p>Kakva su liječnička iskustva s pacijentima koji se prepuštaju hipnozi? Dvije su vrste pacijenata, tvrdi dr. Pervan. Kod djece i određenog broja odraslih brzo se postiže stanje hipnotičkog transa, dok je, po riječima tog stomatologa, kod drugog dijela pacijenata potrebno čak i do tri sata pripreme podijeljene u tri etape. </p>
<p>»U tijeku same hipnoze u stomatološkoj stolici pacijent je osposobljen za dogovoreni zahvat u ustima, a nakon što on završi, pacijent se ničega ne sjeća«, napominje prvi zagrebački stomatolog koji svoje pacijente prije zahvata - hipnotizira. »Osjećaj ugode zbog sveukupnog događaja daje trajan biljeg, a svaki sljedeći hipnotički trans uzrokuje i trajnije pozitivne promjene koje s vremenom pacijentu omogućuju da odlazi stomatologu i daje popravljati zube i bez hipnoze», tvrdi »Vjesnikov« sugovornik. A nakon jednogodišnjeg tretmana hipnozom u njegovoj stomatološkoj ordinaciji, jedna je pacijentica, tvrdi, izliječila čak i astmu. »Na početku bavljenja hipnozom imao sam pacijenticu s dijagnosticiranom astmom, još iz djetinjstva. Nakon što je pod hipnozom popravila zube, nije se javljala na redovite preglede. Dvije godine nakon toga došla je kod mene jer joj je pala plomba. Na pitanje kako je s njenom astmom, pogledala me je iznenađeno i rekla – 'Doktore, ja više nemam astmu'«. </p>
<p>Iako najširu javnost spomen hipnoze asocira na njihanje džepnog sata i cirkuske šatore, hipnoza se u medicini primjenjuje još od korijena civilizacije. Spominje se već u doba Sumerana, Babilonaca i starih Egipćana. Ta stara metoda liječenja primjenjivala se nepromijenjena sve do kraja 19. stoljeća. Suvremena medicinska primjena hipnoze kao metode liječenja nastaje u školi u Nancyju u Francuskoj, te u Beču kroz praktičnu primjenu i razvoj Sigmunda Freuda. Od tog vremena do ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća, hipnoza se koristi u sve više grana medicine. Godine 1958. i 1961. medicinska hipnoza uvodi se kao specijalizacija i predmet na medicinskim fakultetima u Velikoj Britaniji i SAD-u. Tih godina hipnoza dobiva zamah kroz djelovanje američkog liječnika Miltona Eriksona čija je hipnoterapija temelj nove hipnoze koju u prvom redu karakterizira »ekološki pristup«.</p>
<p>U sljedećih dvadesetak godina stručna se javnost sve više zanimala za hipnozu, a relevantni stručni časopisi u tom su razdoblju objavili više od 3500 članaka o medicinskoj primjeni hipnoze. Hipnoza se danas primjenjuje u kontroli boli, jačanju imunološkog sustava, u liječenju psihosomatskih bolesti, fobija, alergija i astme. Na Zapadu, medicinsku hipnozu primjenjuju stomatolozi, liječnici i psiholozi.</p>
<p>Otvaranjem stomatološke ordinacije u kojoj će se pacijenti prije zahvata hipnotizirati, Zagreb će još u jednom segmentu postati dijelom Zapada.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svečano otvorena obnovljena dubrovačka gradska luka</p>
<p>DUBROVNIK, 19. srpnja</p>
<p> – Uz šampanjac i prigodan domjenak u subotu je svečano otvorena obnovljena dubrovačka gradska luka koja je u promet puštena već 10. srpnja prigodom otvaranja 54. dubrovačkih ljetnih igara. Ministar prometa pomorstva i veza Ronald Žuvanić zajedno s Dubrovačko-neretvanskim županom Ivanom Šprljom i gradonačelnicom Dubrovnika Dubravkom Šuicom, te u nazočnosti ministrice turizma Pave Župan Rusković i ministra zdravstva Andra Vlahušića te brojnih uzvanika, na rekonstruiranoj spojnoj rivi otvorili su boce šampanjca te time radove na obnovi simbolično proglasili završenima. Inače, u obnovu drevnog dubrovačkog porata, tijekom proteklih devet mjeseci, uloženo je 7,730.652,55 kuna, a prema riječima ravnatelja Županijske lučke uprave Nika Dupčića, druga faza koja podrazumijeva mlazno injektiranje betona neće biti potrebna. </p>
<p>»Uvjeren sam da do druge faze obnove neće doći, iako smo ugradili repere kojima ćemo pratiti stanja konstrukcije u narednih nekoliko godina. U slučaju da ne dođe do slijeganja, neće se pristupiti mlaznom injektiranju koje je inače već izvršeno na Malom mulu. Druga faza, ako se ukaže potreba za njom, provest će se, dakle, jedino na spojnoj obali i Velikom mulu, no ponavljam, smatram da za to neće biti potrebe«, istaknuo je prigodom svečanog otvaranja Malog i Velikog mula te spojne obale u dubrovačkoj gradskoj luci Niko Dupčić.</p>
<p> Za razliku od dosadašnjih radova koji su tekli bez poteškoća i završeni su prije rokova, poteškoće su nastale na svečanom otvaranju i to zbog boca šampanjaca koje se nisu mogle lako otvoriti pa su u pomoć Žuvaniću, Šprlji i Šuici pritekli iskusni konobari Gradske kavane. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kobeu Bryantu prijeti dug boravak u zatvoru</p>
<p>Kobe Bryant optužen je za silovanje 19-godišnje djelatnice hotela u Vailu, večer uoči odlaska na operaciju koljena</p>
<p>LOS ANGELES, 19. srpnja</p>
<p> – Jedan od najpopularnijih i najatraktivnijih košarkaša NBA lige, 24-godišnji branič Los Angeles Lakersa suočen je s mogućom zatvorskom kaznom. U petak je protiv Bryanta podignuta optužnica zbog silovanja 19-godišnjakinje 30. lipnja u Vailu. Bryant se večer uoči operacije koljena zbog koje je i stigao u Vail, upustio u aferu s 19-godišnjom djelatnicom hotela, a nekoliko dana kasnije lokalni šerif Joseph Hoy uhitio ga je pod sumnjom za silovanje. </p>
<p>Zvijezda Lakersa je puštena na slobodu nakon što je platio kaznu od 25.000 dolara, a u petak je javni tužitelj Eagle County Districta Mark Hulbert podignuo optužnicu protiv Bryanta. Početak suđenja je zakazan za 6. kolovoza, a ukoliko sud Bryanta proglasi krivim, očekuje ga zatvorska kazna u rasponu od četiri godine do doživotne kazne.</p>
<p>Na konferenciji za novinare sazvanoj nakon podizanja optužnice Bryant je u prisutstvu supruge Vanesse priznao da je imao seksualni odnos sa spremačicom u Vailu, ali da se pritom nije služio silom.</p>
<p>– Nedužan sam. Nisam prisiljavao tu ženu ni na što protiv njezine volje. Gadim se sam sebi i bijesan sam na sebe zbog toga što sam počinio preljub, rekao je Bryant, a potom se suznih očiju obratio supruzi:</p>
<p>– Ti si najbolje što mi se dogodilo u životu. Ti si dio mog srca. Ti si zrak koji dišem. Ti si najjača osoba koju poznajem i strašno mi je žao što moraš ovo proživljavati. To što si odlučila ostati uz mene bez obzira na moju pogrešku mi znači sve.</p>
<p>– Znam da je moj suprug pogriješio počinivši preljub. Ovo što se dogodilo u Vailu morat ćemo raščistiti, ali on nije kriminalac, kaže Kobeova supruga Vanessa Bryant. </p>
<p>U vezi s Bryntovim slučajem oglasio se i povjerenik NBA lige David Stern:</p>
<p>– Praksa NBA lige je da ne poduzima nikakve akcije dok sud ne donese svoju odluku. </p>
<p>(Reuters/Z. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Amerikanci su debeli zbog toga što jedu prevelike porcije </p>
<p>Problemi koje Amerikanci imaju s debljinom uzrokovani su dijelom i prevelikim porcijama koje dobivaju u restoranima i služe sami sebi doma, pokazalo je najnovije istraživanje Američkog instituta za ispitivanje raka.</p>
<p> Istraživanje je provedeno na 1011 odraslih Amerikanaca, a njegovi rezultati ukazuju na izravnu vezu između veličine porcije i debljine. Amerika je zabrinuta epidemijom debljine koja predstavlja značajan rizik za nastanak raka i drugih bolesti. Procjenjuje se da je 30 posto Amerikanaca debelo, a još 35 posto ima pretjeranu težinu. Prema procjenama Američkog društva za rak, 90.000 Amerikanaca godišnje umire od raka koji je izazvala pretjerana težina, a ranija istraživanja ukazuju da debljina uzrokuje 11 posto slučajeva smrti od srčanih bolesti kod muškaraca i 14 posto kod žena. Pretilost izaziva i dijabetes, artritis i moždane udare. </p>
<p> Američka industrija hrane posljednjih desetljeća stalno je povećavala količinu hrane koja se služi u obroku. Tako je, primjerice, porcija pomfrita porasla na današnjih 20 sa sedam dekagrama 1955. Prosječna porcija hrane koja se dobije u američkom restoranu oko 30 posto je veća nego u Europi. Udruga američkih restorana odbija vezu između veličine porcije i debljine i prebacuje krivnju za debljinu Amerikanaca na njihovu nepokretnost i nedostatak vježbanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Brad Pitt posudio glas Sinbadu zbog malih rođaka </p>
<p>Hollywoodski zavodnik Brad Pitt izjavio je za BBC da se angažirao na animiranom filmu »Sinbad« kako bi njegovi mali rođaci mogli vidjeti neki njegov film. </p>
<p>Pitt (39) je u filmu tvrtke »Dreamworks« posudio glas glavnom junaku, a svoje su glasove posudili i poznati glumci poput Catherine Zeta-Jones, Michelle Pfeiffer i Josepha Fiennesa. </p>
<p>Pitt, poznat po filmovima kao što su »Oceanovih jedanaest« i »Klub boraca«, kaže da je većina glumaca željela nastupiti u filmu koji mogu gledati cijele obitelji. »Većina ima neke veze s djecom, a ja imam nećake i nećakinje i htio sam raditi nešto što oni mogu gledati«, rekao je. </p>
<p>Pitt i Joseph Fiennes odali su dužno poštovanje producentima i njihovim sposobnostima animacije. Fiennes je izjavio da je teže raditi bez izravnog kontakta s drugim glumcima. »Ne radite zapravo ni s glumcima ni s likom, ali zasluga je animatora da u konačnoj verziji mogu sve povezati tako skladno«, rekao je. </p>
<p>Pitt je priznao da uloga nije zahvalna kao gluma uživo, ali da je sudjelovanje u produkciji bilo »vrlo zabavno«. »Mi smo tako mali dio svega. Na filmu je neprekidno radilo od 500 do 600 animatora«, izjavio je. </p>
<p>Film »Sinbad: Legenda o sedam mora« premijerno je prikazan u američkim kinima početkom ovog mjeseca gdje je, iako nije ponovio uspjeh Disneyjevog animiranog filma »U potrazi za Nemom«, ušao među 10 najgledanijih filmova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Elektronički Chomsky ruši sve rekorde </p>
<p>Knjiga Noama Chomskog deseta je knjiga u okviru projekta »Besplatne elektroničke knjige«. Prvom fazom projekta predviđeno je objavljivanje najmanje 20 besplatnih elektroničkih knjiga</p>
<p>U mjesec dana, više od 3100 posjetitelja stranica projekta »Besplatne elektroničke knjige« učitalo je, u potpunosti i djelomično, knjigu Noama Chomskog »Mediji, propaganda i sistem«, vijest je koja je objavljena ovih dana na stranicama Iskon Interneta.</p>
<p>Knjigu Noama Chomskog objavili su Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (www.dpkm.net) i »Što čitaš?« (www.stocitas.org) 16. lipnja 2003. kao besplatnu elektroničku knjigu na mrežnim stranicama projekta »Besplatne elektroničke knjige« (www.elektronickeknjige.com). </p>
<p>Knjigu je u prvih deset dana čitalo više od 900 posjetitelja, što je izniman interes ako se uzmu u obzir prosječne naklade takve vrste literature na hrvatskom knjiškom tržištu. Još zanimljivije jest to što u sljedećih desetak dana nije došlo do pada, već do porasta čitanosti. Broj čitatelja besplatne elektroničke knjige Noama Chomskog nakon prva tri tjedna tako je dosegao impresivnu brojku od 2359. Nakon prvih mjesec dana broj čitatelja prešao je 3100. </p>
<p>Najzanimljivije je da je pojavljivanje besplatnog elektroničkog izdanja knjige rezultiralo porastom prodaje tiskanog izdanja tako da su se »Mediji, propaganda i sistem« ponovno našli u TOP 10 najprodavanijih naslova »Superknjižare« gdje su uvjerljivo najstariji naslov okružen samim novitetima. Ovo je još jedan dokaz koji podupire tvrdnju da elektronička i tiskana knjiga nisu toliko konkurentne koliko komplementarne. </p>
<p>Knjiga Noama Chomskog deseta je po redu u okviru projekta »Besplatne elektroničke knjige«. Prvom fazom projekta predviđeno je objavljivanje najmanje 20 besplatnih elektroničkih knjiga. Projekt je započet 2001. godine objavljivanjem prve knjige, a 20. knjiga trebala bi biti objavljena najkasnije do 2005. godine. Svi naslovi dostupni su bez naknade na internetskoj adresi www.elektronickeknjige.com. </p>
<p>Potrebno je istaknuti kako je na ovaj način projektom istovremeno ostvareno nekoliko ciljeva - kao prvo, knjige su trenutno dostupne svim zainteresiranima (prema podacima GfK centra za istraživanje tržišta, danas oko 25 posto hrvatskih građana između 10. i 74. godine starosti ima osiguran pristup Internetu), kao drugo, knjige su dostupne bez naknade (ovo je posebno važno s obzirom na prosječna niska primanja; na ovaj način omogućeno je da zainteresirani čitatelji u minutu-dvije skinu s Interneta knjigu i onda je čitaju offline, tako da su troškovi svedeni na minimum i iznose oko 2-3 kune, što je zanemariva svota ako se usporedi s prosječnom cijenom knjige, koja se kreće oko 100 kuna), i kao treće, moguće je objaviti i naslove koji teško nalaze put do komercijalnih izdavača (najčešće je riječ o neafirmiranim mladim autorima s čijim se naslovima izdavači rijetko usuđuju ulaziti u poslovni rizik, stoga ovaj projekt olakšava objavljivanje mladim autorima koji onda mogu lakše naći komercijalnog izdavača za svoje sljedeće radove). </p>
<p>Društvo za promicanje književnosti na novim medijima, skraćeno DPKM, nevladina je udruga osnovana u kolovozu 2000. godine. DPKM je osnovan s ciljem promicanja književnosti na novim medijima, prvenstveno na Internetu i CD ROM-u, kao i promicanja književnosti među korisnicima novih medija i tehnologija, te zaštite i promicanja autorskih prava.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Plavi anđeo ponovno osvaja Pariz</p>
<p>Jednoj od najvećih zvijezda filmskog neba, Parižani se odužuju velikom izložbom »Marlene Dietrich – stvaranje mita« u Musée Galliera – što traje sve do listopada i jedna je od ovoljetnih francuskih izložbenih događaja broj jedan</p>
<p>Ona je najbolji borac koji je ikad stupio u ring, kazao je slavni književnik Ernest Hemingway o svojoj prijateljici Marlene Dietrich. Hladna i senzualna ljepotica, rođena u Berlinu 1901. godine, koja će odbiti Hitlerov i Goebbelsov zahtjev da se vrati u Njemačku, postat će jedna od najsjajnijih zvijezda hollywoodskog neba, simbol istinskog glamoura, pjevačica i glumica čiji je ledeni pogled i cinični smiješak »topio muškarce«.</p>
<p>Velikoj glumici i pjevačici grad Pariz kojega je toliko voljela i živjela u njemu sve do smrti, 1992. godine, odužuje se ne samo imenovanjem jednog trga po njoj, već i velikom izložbom od 250 kostima i oko 70 crteža od kojih većina nikad nije bila izložena.</p>
<p> Zanimljivo je da francuski kustosi ističu kako je Marlene »mrzila modu, ali obožavala stil«. Izloženi su brojni kostimi i fotografije, a u pratećem se katalogu detaljno opisuje njezin život, posebice stil odijevanja. Voljela je visoku francusku modu, ali i muška odijela.</p>
<p> Posebno su izložene haljine koje je nosila kao pjevačica, u srednjoj i starijoj životnoj dobi.</p>
<p>Kao jedan od ovoljetnih kulturnih događaja francuske metropole, izložba traje do 12. listopada. Na svečanosti otvorenja izložbe pariški je gradonačelnik Bertrand Delanoe izjavio: »Bila je Amerikanka njemačkog podrijetla, a uz to i Parižanka. Ona je žena globaliziranog 21. stoljeća. To mi se jako sviđa«.</p>
<p>A Marlene Dietrich bila je doista izvanredna žena. Rođena je kao Maria Magdalene u bogatoj obitelji. Otac joj je bio pruski časnik, a majka potomkinja ugledne draguljarske obitelji. Veselu atmosferu Berlina prvog desetljeća 20. stoljeća razorit će strahote Prvog svjetskog rata. Maloj Marleni umire otac kad joj je bilo 10 godina, a majka se potom udaje za časnika Edwarda von Loscha koji će poginuti na fronti 1914. Mlada Marlene pomagat će majci prodajući rukavice po kućama. </p>
<p>Po izrazitoj majčinoj želji, učila je svirati violinu na glasovitom Weimarskom konzervatoriju te je radila u orkestru što je pratio projekcije nijemih filmova. Navodno je ozlijedila ruku i premda je odlično svirala, više nije mogla nastupati. Maštarila je o poslu glumice te se počela dekadentno odijevati, nositi muška odijela i boe od nojeva perja, pušeći cigarete u dugom cigaršpicu. Berlin dvadesetih godina i sâm je tonuo u dekadenciju.</p>
<p>Među glumicama, transvestitima i pripadnicima podzemlja, Dietrich je brzo primjećena. Uporno je odlazila na audicije sve dok je nisu primili u skupinu »Tielscherovih djevojaka« s kojima ide na turneju. Tek u drugom pokušaju upisuje glasovitu dramsku školu Maxa Reinhardta u berlinskom »Deutsches Theateru«, što joj omogućuje ozbiljnije kazališne uloge. Debitira 1922. u filmu »Mali Napoleon«. Bila je to pobjeda, kako ističu biografi, »njezine čelične discipline«. </p>
<p>I u ljubavi ostaje dosljedna sebi. Zaljubljuje se u prijateljičina odabranika, producenta Rudolpha Siebera, za kojega se udaje 1924. Iduće godine dobivaju kćer Mariu. Marlene se nikad nije od njega rastala iako je imala niz ljubavnika i ljubavnica.</p>
<p>Nastupala je na berlinskim pozornicama i za UFA snimila čak 17 filmova. U Berlin stiže slavni Joseph von Sternberg, rođeni Bečanin, koji je već radio u Hollywoodu. Bio je u potrazi za glumicom koja će odigrati glavnu ulogu u filmu prema romanu »Proffesor Unrat« Heinricha Manna. Tragična priča o sadomazohističkom odnosu zavodljive kabaretske pjevačice i sredovječnog profesora koji za njom gubi glavu zahtijevala je glumicu posebnog naboja. Vidjevši je u kazalištu, von Sternberg odabire Marlene za ulogu Lole-Lole u filmu »Plavi anđeo« koji će je proslaviti u svijetu. Sjedeći na bačvi u crnim svilenim čarapama pjevala je: »Ich bin von Kopf bis Fuss auf Liebe eingestellt« (»Stvorena sam za ljubav od glave do pete«). </p>
<p>Glas o njezinoj slavi stiže u Hollywood pa lijepa Njemica 1930. odlazi u Sjedinjene Države s von Sternbergom, snimajući »Marocco« (1930.) u kojem kao barska pjevačica »odšeta« u pustinju s legionarom (Gary Cooper), »Obečašćenu« (1931.), gdje glumi špijunku u Prvom svjetskom ratu, »Express za Shangai« (1932.) u kojem interpretira ženu koja se u Kini žrtvuje za ljubav britanskog oficira. Iste godine snima »Plavu Veneru« gdje glumi pjevačicu, a potom i »Grimiznu caricu« (1934.) gdje je Katarina Velika, dok u zadnjem filmu s von Sternbergom »Vrag je žena« (1935.) uzrokuje rivalitet dvojice muškaraca.</p>
<p>S njom su u Americi bili muž i kćer koje smješta na golemi ranč u Kaliforniji. Tijekom 30-ih godina u Njemačkoj se razbuktava nacistički režim. Poslije raskida s von Sternbergom Marlene odlazi u Britaniju. Hitler naređuje Goebbelsu da vrati veliku glumicu u Njemačku i omogući joj da postane velika zvijezda. No, ona s gađenjem odbija Hitlera, njezini filmovi u Njemačkoj postaju zabranjeni, a ona nastupa pred američkim trupama, hrabreći ih i pjevajući nezaboravnu »Lili Marlen« na francuskom i engleskom jeziku.</p>
<p>Iako je ljubila von Sternberga, Johna Waynea, Yula Brynnera, Garyja Coopera, Caryja Granta i Ericha Mariju Remarquea, kao i neke žene, istinski je voljela jedino Jeana Gabina. Učila je s njim engleski, kuhala mu, »budila ga usred koncerta klasične glazbe kada bi on zahrkao od dosade«. On joj je, navodno, kupio luksuzni stan u pariškoj aveniji Montaigne, u kojemu će mnogo godina kasnije živjeti i umrijeti. S Gabinom je bila na Azurnoj obali, Beverly Hillsu i Parizu, a zatim su se razišli. </p>
<p>Toliko ga je voljela da mu je napisala: »Moje srce, srce koje te ljubi, jače je od svih ratova i tegoba svijeta. Trebam tvoje ruke, tvoj zagrljaj, toplinu tvog tijela. Trebam te kako bih živjela«. Sreli su se ponovno tijekom rata, a onda se opet rastali. Ona je pobacila njihovo dijete, iako ju je on preklinjao da to ne čini. </p>
<p>Poslije rata u Hollywoodu su bili zapaženi njezini filmovi »Vanjska politika« (B. Wilder), »Ranč prokletih« (Fritz Lang) te »Svjedok optužbe« (B. Wilder). Kad 1976. godine umire Gabin, rekla je: »Drugi put sam ostala udovicom«.</p>
<p>Seks joj, zanimljivo, nije puno značio. Kazala je: »nemam ništa protiv impotentnih muškaraca jer se mogu maziti bez obveza«. Slavna je i njezina rečenica: »Kad ljudi odu u krevet, sve propadne. Kaputt«!</p>
<p>Poslije rata počela se gasiti njezina filmska karijera, ali ne i glas. Krenula je u nove uspjehe, nastupajući kao pjevačica s vlastitim show programom. Punila je dvorane u Monte Carlu, Rimu, Londonu, Rio de Janeiru, Moskvi, Lenjingradu i San Franciscu. Jednom je prilikom u Las Vegasu, što pokazuje i izložba, nastupila u toaleti ukrašenoj s 227.000 dijamanata, a uz nju je nosila i šlep od perja 300 labudova. No, zanimljivo, dok je na pozornici blistala, iza kulisa je bila posve drugačija. Jedan novinar zatekao ju je kako u garderobi pere pod. Kazala je: »Ja sam kraljica Ajaxa«.</p>
<p>Nakon rata ovjenčana je Medaljom slobode i francuskim ordenom Legije časti. Nakon Marlenine smrti, njezina kćer Maria Riva objavila je otrovnu knjigu o majci u kojoj ju je prikazala kao ledenu i bezdušnu ženu koja je varala muža, zanemarivala kćer, ljubakala s muškarcima, a potkraj života je i pila.</p>
<p> Umrla je 1992. i pokopana je u rodnom Berlinu po njezinoj želji. Mnogi joj Nijemci, međutim, nisu zaboravili riječi što ih je kazala ogorčena nacističkim zločincima: »Stidim se što sam Njemica«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Francuska glumačka revolucija</p>
<p>A što sad? Avignon je otkazan, Aix-en-Province otkazan, festival Francopholies otkazan. Paris Quartier, ljetni festival metropole otkazan, Chalon de la rue kojeg je trebao otvoriti veliki ulični spektakl skupine Royal de Luxe - otkazan! Afera kazališnih festivala uzdrmala je Francusku snažnije od ljetnih oluja koje haraju i ostavljaju pustoš za sobom. Patetika, nevjerica, ali i stanovit revolucionarni zanos neviđen još od kasnih šezdestih, skriva se iza oblaka koje podižu kazališni djelatnici.</p>
<p> Ovdje ih zovu intermittents. Intermittents nisu naši stalno angažirani glumci, dakle gradski službenici. Nisu ni američki i engleski glumci koji u potrazi za ulogama obavljaju sve poslove. Njima, intermittentsima, dosadašnjih 500 sati rada godišnje osiguravalo je socijalno i zdravstveno osiguranje. U tamošnjim uvjetima to znači plaćeni period i za ono doba u kojem umjetnik nije angažiran. </p>
<p>Političke i socijalne promjene što ih je u suradnji s predsjednikom Chiracom pokrenula desna vlada nakon dugogodišnje vladavine socijalista, urodile su turbulencijama. Vlada je pokrenula korijenitu mirovinsku reformu, a ona samo garantira nesigurnost za niže društvene slojeve. Među njih često se ubrajaju intermittents. Chirac je u predizbornom zanosu obećao smanjivanje poreza najbogatijima, rezanje socijalnih povlastica. Polagano stiže vrijeme ispunjavanja tih obećanja, a rezultati čega su vidljivi u raznim područjima.</p>
<p>Otkad joj je Andre Malraux odredio strategiju, a Jack Lang je razvio i pretvorio u prvorazredan politički, socijalni i izvozni konstrukt, kultura u Francuskoj zauzima povlašteno mjesto. Nasuprot tržišnom tretmanu u anglosaksonskom svijetu, Francuzi su kulturu, barem dosad, doživljavali kao pitanje nacionalnog ponosa, posljednju oazu dominacije nad primitivnim ostatkom bogatog svijeta, ali i kreativnu zonu visokog ekonomskog potencijala. Ukratko, država, ona socijalistička, obilno je subvencionirala kulturu kao pozitivnu iznimku. Lang je uspio u još jednom, dotad nezamislivom naumu. Posve je deprovincijalizirao zemlju. </p>
<p>Izvan Pariza niknula su kazališta, muzeji i galerije suvremene umjetnosti, centri za fotografiju i nove medije. Strasbourg, Nica, Arles, Montpellier, Orleans, Rennes... postaju nova i snažna umjetnička središta.</p>
<p> Sve to drastično je povećalo broj intermittenata, onih koji djelomičnim angažmanom ostvaruju prava na povlastice. Nova je vlada predložila drakonske izmjene, povećanje donjeg broja radnih sati za dvjesto, što bi, prema nekim statistikama ugrozilo od 40 do 60 posto umjetnika i tehničara koji također uživaju slične povlastice. To bi potpuno destabiliziralo dosadašnji sustav funkcioniranja kazališta. A što sad, rekli su umjetnici - i pokrenuli niz akcija koje u početku nitko nije shvatio ozbiljno. Štrajk! I tako su počela otkazivanja. A što nakon toga?</p>
<p>Avignon, mjesto najvećeg kazališnog festivala na svijetu, ovih je dana grad sablasti. Nikad, baš nikad u njegovoj povijesti nije se dogodilo da se otkazuje najavljena predstava, a nekamoli cijela manifestacija. Avignon nije samo festival nad festivalima, nego i nacionalni ponos, demonstracija superiornosti umjetnosti, javnoga kazališta, umjetničkog kazališta, kreacije. Velika se tuga sručila nad gradom papa odmetnika. Depresija, mučnina, napetost. Mnogi su plakali kad je Bernard Faivre d'Arcier, poznati direktor, u potpunoj tišini, u podne, teatralno, objavio da se ovogodišnji Avignonski festival in neće održati.</p>
<p> »Ovo je poraz kulture od destruktivne vlade koja je uništava, od vlade koja je bacila atomsku bombu bez svijesti o njezinim posljedicama. Od ovog trenutka počinje pokret, štrajk na svim festivalima. Prije svega želimo postati sugovornici u svim sljedećim akcijama«, izjavio je Thierry Otin, član kolektiva »25. veljače«, borac i jedan od predvodnika štrajka. Ispod velikih starih platana, pored fontana, pod bijelim krovima šatora, postavljeni su stolovi, održavaju se tribine. Redatelji, glumci, koreografi... Prepoznajemo Galottu, Lacascada, Stanislasa Nordeya, Valerie Lang, najangažiranije. Skandal je izazvala Ariane Mnouchkine, legenda, matrona avangarde koja se u početku izrazito protivila štrajku. Utemeljivačica Theatre du Soleil tvrdi da u kazalištu ne smije biti otkazivanja predstava, i da je jedina prava borba ona na pozornici. Šezedestosmaški zanos ipak je bio drukčiji je od ovog današnjeg kojeg zastupaju pripadnici nove umjetničke ljevice. </p>
<p>Ministarstvo kulture reagiralo je sporo, s velikim zakašnjenjem, kao da nije zainteresirano za razrješenje slučaja. Ljevica, obezglavljena porazima na posljednjim izborima, nanjušila je teren za vlastitu promociju i demonstraciju gnušanja protiv chiracovskog tacherizma, kako ga nazivaju. Zeleni su odmah sazvali svoju Nacionalnu komisiju za kulturu, a socijalisti susrete svojih zastupnika. Zeleni su otvoreno stali na stranu intermittenata, a socijalisti se solidarizirali nudeći umjetnicima administrativne usluge svojih ureda. Komunisti, ne bez cinizma, uzvikuju »Treba prijeći na djela!«, i prokazuju kako su sličan rasplet predvidjeli već 1987. otkad traže javnu odgovornost u području kulture. </p>
<p>Štete od otkazivanja festivala, aranžmana umjetnika, a onda i turista, čine se nemjerljive. Umjetnicima još jedan dokaz o tome koliko kazališta privređuju. Javna debata o ulozi kulture u novom tisućljeću je otvorena. Pitanje je što se tek događa u ostalim zemljama koje nikad nisu imale definiranu strategiju. Hoće li krah modela u zemlji visokih kulturnih standarda povući za sobom lančanu reakciju? Na sve tišim ulicama Avignona šapuće se o borbi za prava umjetnika do posljednjeg daha. O ataku na Jesenski festival, još jedan francuski ponos. A što sad? Nakon otkazivanja ovogodišnjeg Avignona, francuska, ali i europska kultura više nikad neće biti ista govori nam slutnja. A što kod nas?</p>
<p>Ivica Buljan</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šetnja raznolikim civilizacijskim i kulturnim krugovima</p>
<p>Izložba, kojom se obilježava 16 godina od otvaranja Mimarine zbirke, u četiri manje tematske cjeline predstavlja neke od najreprezentativnijih primjeraka drevnih kultura pretkolumbovske Amerike, Indije, Egipta, Grčke, Aleksandrije te Italije iz razdoblja visoke renesanse i manirizma</p>
<p>Zbirka umjetnosti Dalekoga istoka Muzeja »Mimara« u Zagrebu, čiji je djelić predstavljen na upravo otvorenoj studijskoj izložbi »Četiri teme iz fundusa Muzeja Mimara«, autora Lade Ratković-Bukovčan, Ivane Čukman Nikolić, Milice Japundžić i Slavena Perovića čuva i kameni kip koji je krasio dom hrvatskoga kolekcionara i donatora Ante Topića Mimare (1898. – 1987.), Kip je zauzimao istaknuto mjesto na odmorištu prvoga kata u Basaričekovoj 24 u Zagrebu. U dokumentaciju zbirke taj je kip ušao s donatorovom atribucijom kao figura Buddhe, indijski rad iz 3. stoljeća. Nepoznato je gdje je Mimara nabavio kip, no vrhunska kvaliteta toga umjetničkog djela potvrđuje da je dobro znao što kupuje.</p>
<p> Taj kip, isklesan iz sivoga škriljavca te visok 57,5 centimetra, prikazuje muški lik u sjedećem položaju s nogama podvučenim pod tijelo, koji je ostao gotovo posve očuvan. Mnogi stilski elementi, primjerice položaj tijela, okrenuti dlanovi, poluzatvorene oči spuštenih kapaka i blagi osmijeh, tipični su za indijsku umjetnost, a elementi kao što su snažno oblikovani torzo, prirodni pad nabora tkanina te slobodna stilizacija kose s punđicom bliži su grčko-rimskim modelima. Spajanje ta dva posve različita umjetnička stila dogodilo se u ranim stoljećima novoga vijeka, u drevnoj pokrajini Gandhari, u kojoj su se susretali trgovački i ratnički putovi, ali i umjetnost indijskoga potkontinenta s utjecajima umjetnosti antike od razdoblja helenizma do Rimskoga Carstva.</p>
<p>Pojam bodhisattva ili onaj čije je biće (sattva) prosvijetljeno (bodhi) postaje početkom nove ere nazivom za pojam mudraca koji, živeći u svijetu, ostvaruje buddhističko prosvjetljenje i tako postaje vodičem i spasiteljem svih živih bića. Štujući Buddhe, bodhisattve i druge mudrace, vjernik potiče u svojoj svijesti čistoću učenja buddhizma i dobra djela. Prema buddhističkome učenju, Maitreya će se, kad za to dođe vrijeme, pojaviti kao posljednji Buddha. Bit će to doba u kojem će, zbog gubitka vjere, život bićima na zemlji biti prepun patnje. Kad ljudski život dosegne jedva deset godina, Maitreya će im u liku velikoga duhovnog vođe pokazati svojim učenjem o sveukupnoj ljubavi put vrline. Tako će ponovno uzdići ljudski duh i obnoviti duljinu ljudskoga života na sto godina. </p>
<p>Nova izložba Muzeja, postavljena u povodu obilježavanja 16 godina od otvaranja Mimarine zbirke, šetajući raznolikim civilizacijskim i kulturnim krugovima, vodi nas i do pretkolumbovskoga razdoblja Južne Amerike, točnije do Kolumbije, koja se među južnoameričkim zemljama ističe posebnim geografskim i prirodnim značajkama. Jedan u nizu materijalnih ostataka te drevne kulture, koji su oduvijek plijenili pozornost svojom tajanstvenošću prepunom simbola nama slabo poznatoga svijeta, jest i magijsko-obredni predmet – zlatni štapić za vapneni prah. Mjesto nalaza toga štapića izrađenoga tehnikom istisnutoga voska je nepoznato. Štapić je dug samo 10,5 centimetra, a na vrhu je ukrašen prikazom muške glave s dva lica. Pripada jednoj fazi kolumbijske kulture Calima – Yotocco, koja je trajala od 1. st. pr. Kr. do 8. stoljeća, a korišten je kao pribor pri obrednome uživanju koke. </p>
<p>Upotreba halucinogenih biljaka bila je, a još je i sada, vrlo važna u ameroindijanskim društvima. Rabile su se sve vrste droga osim onih koje imaju hipnotička svojstva. Listovi grma Erythroxilium coca temeljni su stimulans i uzgajana je u gotovo svim područjima. Arheološki ostaci kao što su svežnjevi koke, tkane vrećice u kojima je pohranjeno lišće koke, posude poporo s vapnenim prahom potvrđuju njezinu upotrebu i u najstarijim kulturama ovoga područja.</p>
<p>Specifičnom upotrebom, koja ga veže uz stroga pravila kulta i šamane koji ga koriste u tu svrhu, zlatni štapić izražava svu slojevitost i višeznačnost južnoameričkih kultura, a umjetničkom kvalitetom visoka tehnološka dostignuća u obradi plemenitih metala. Osim što pripada kulturi koja je koristila samo visokokvalitetno zlato za izradu predmeta, pripada i njezinoj najbogatijoj te umjetničkom kvalitetom najznačajnijoj fazi, Yotocco. Rijetkost zlatnih predmeta pretkolumbovske Amerike u našim zbirkama daje pak tome izlošku dodatnu važnost.</p>
<p>Pojavivši se u čovjekovu okružju već od samih začetaka drevnih civilizacija, staklo je tijekom svoje povijesti prolazilo kroz stalnu doradu svoga kemijskoga sastava, mijenu tehnoloških postupaka i oblikovnih kanona. Ono je uvijek bilo zoran odraz stilskih zadatosti pojedinih stoljeća i epoha, određenja zemlje te svjedokom kulture življenja tijekom stoljeća. </p>
<p>Odabir staklenih izrađevina staroga vijeka, i to triju najvećih civilizacija toga doba – Egipta, Grčke i Aleksandrije – koje tvore jednu izložbenu cjelinu »Mimarine« izložbe »Četiri teme iz fundusa Muzeja Mimara«, omogućuje zgusnuti uvid u sve slojeve staklarstva – njegov povijesni razvoj, uzore i izvorišta, tehnologiju izrade... Predstavljajući predmete nastale od 2. tisućljeća pr. Kr. do 4. st. poslije Kr., zbirka pojašnjava razvojni luk, predstavljajući i neka od vrhunskih ostvarenja onovremene izradbe, poput aleksandrijske zdjelice vrhunske kvalitete i ljepote iz 1. st. pr. Kr. </p>
<p>Izložba je na svjetlo dana iznjedrila i crteže značajnoga, ali dugo vremena od kritike pogrešno tumačenoga talijanskoga slikara prijelazne faze iz visoke renesanse u manirizam Agnola Bronzina (1503. – 1572.), istaknutoga portretista na čije su stvaralaštvo utjecali veliki talijanski umjetnici Tizian, Raffaell, Michelangelo i drugi. Tijekom povijesti Bronzinovo je ime, naime, bilo odvajano od njegovih crteža, a početkom prošlog stoljeća opet je bilo povezivano s njima. Najveći problem u određivanju Bronzinovih crteža leži u tome što do nas nije stigla ni jedna skupina crteža pod njegovim imenom, djelomice zbog nesporazuma prouzročenog krivim čitanjem teksta talijanskoga slikara i graditelja Giorgija Vasarija, koji ga je, prema krivom tumačenju kritičara, nazvao lošim crtačem, ali najviše zbog njegove sposobnosti korištenja različitih crtačkih načina. </p>
<p>Tako je i Bronzinov crtež Ženska glava ušao u zbirku »Mimara« kao djelo Alfonsa Lombardija, kojeg spominje Vasari. Ime Lombardi s poleđine lista zapravo je označavalo zbirku iz koje je potekao, a ne umjetnika koji je crtež nacrtao. Slaven Perović pretpostavlja pak da je riječ o crtežu Agnola Bronzina, kojem je uzor antička skulptura i koji je nastao potkraj dvadesetih godina 16. stoljeća. Svojom veličinom taj crtež ukazuje na to da je izrađen kao model za sliku, a kako vremenom nastanka, dimenzijama i proporcijama odgovara Svetom Mateju iz crkve Santa Felicita u Firenzi, nastalim između 1525. i 1528. godine, postoji velika mogućnost da je bio predložak upravo za tu sliku.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Velika fešta posvećena manjinama u Hrvatskoj</p>
<p>Ovogodišnja, 37. Međunarodna smotra folklora, posvećena je baštini manjinskih zajednica koje žive u Hrvatskoj. Naime, od 1996. godine kada je tema bila svadba, održavaju se tematske smotre. Tako je prošle godine Festival folklora bio posvećen Hrvatima u svijetu.</p>
<p> S obzirom da su nacionalne manjine dosad bile slabo zastupljene u hrvatskoj javnoj praksi folklora, a unutar toga naročito na vodećim smotrama folklora, ove je godine odlučeno da se javnosti predstave upravo manjine Hrvatske. Naime, u proteklih 36 godina nastupilo je svega dvadesetak folklornih skupina manjinskih nacionalnih zajednica. </p>
<p> »Cilj nam je bio predstaviti folklornu baštinu skupina i pojedinaca koji se samoidentificiraju kao pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica koje teže očuvanju svoje nacionalne kulture, tradicije, vjere i jezika, a ujedno su dijelom mreže manjinskih organizacija u Hrvatskoj«, rekla nam je etnomuzikologinja, Naila Ceribašić.</p>
<p>Svojim se folklorom ove godine predstavilo 12 manjinskih zajednica. Albance je tako predstavio KUD »Shota« Zajednice Albanaca iz Rijeke, koji je nazvan prema popularnom albanskom parovnom plesu, a prati ga instrumentalni sastav. Svira se na dugovratim lutnjama s pet do sedam žica - šarkiji, lutnji s dvije žice - ćifteliji, fyell-u, glazbalu tipa flaute sa šest rupica, te na velikom defu. Uz šarkiju i ćifteliju izvode se ljubavne pjesme i pripovjedne pjesme kojima se slave djela legendarnih junaka ili se opisuju važni događaji iz povijesti albanskog naroda.</p>
<p> Bošnjaci su se predstavili nastupom članova bošnjačke zajednice u Gunji, te nastupom pjevačkog zbora »Bulbuli« Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske »Preporod« iz Zagreba. Gunju su predstavili svirač šargije i svirač violine koji svira na jednoj žici te tako oponaša svirku gusala, koju prati pjevanjem pripovjednih i baladnih tekstova. »Bulbule«, pak izvode bosansku sevdalinku, pjesmu koja je u današnje doba jedna od najpopularnijih žanrova i najsnažnijih kulturnih simbola Bošnjaka.</p>
<p>Crnogorce je predstavilo Društvo perojskih Crnogoraca iz istarskog mjesta Peroja, te Ljubo Radović, član Nacionalne zajednice Crnogoraca iz Rijeke. Na području vokalno instrumentalne glazbe središnje mjesto u crnogorskoj tradiciji pripada guslama.</p>
<p>Osobito zanimljivim nastupom predstavili su se Česi iz Končanice. Članovi KUD-a »Češka beseda« prikazali su pokladni običaj, povorkom sastavljenom od trinaest likova koje prati limena glazba, a svi sudionici povorke su mladići. Lufr je predvodnik odjeven u bijelo sa šiljatom kapom i bičem za kojim ide Turčin odjeven u crveno s mačem u ruci, a prate ih tri plesača i limena glazba. Potom slijede Dimnjačar i baba, koritar i koritarka, dva Židova, te Ličanin i medvjed.</p>
<p>KUD »Jankovci« i KUD »Petefi Šandor« iz Čakovca predstavili su mađarsku manjinu, a uz pjesme i limenu glazbu plesači su izveli i nekoliko čardaša.</p>
<p> Folklorna skupina »Oro«, uz pratnju vokalne skupine »Raspeana Makedonija« i instrumentalne skupinu »T`ga za jug« Makedonskog KUD-a »Krste Misirkov« iz Zagreba izvela je ramno, devetka i pajduško oro. Harmonika, kontrabas, tapan , klarinet, tamburu, te kaval (aerofono glazbalo bez piska s osam rupica za prebiranje), instrumenti su kojima svirači prate pjesmu i ples.</p>
<p>Folklorna skupina »Romsko srce« i Udruga žena Romkinja »Bolji život« izveli su instrumentalni komad peštref kojim i inače započinju različite prigode koje uključuju glazbu, zatim taksim, vokalno-instrumentalni oblik slobodnog ritma i bogate melodijske improvizacije na riječ aman i pridruženim stihovima kojim se obraćaju naručitelju, ples talava uz stihove pohvale naručitelja i ples čoček.</p>
<p>Rusine i Ukrajince predstavio je KUD »Joakim Hardi« iz Petrovaca na čijem je repertoaru čitav niz plesova kao što su hopak, kazačok, kolomijska i tanjec. Istu je manjinu u crkvi Sv. Ćirila i Metoda crkvenim pučkim pjevanjem predstavila pjevačka skupina grkokatoličke župe Kaniža i Šumeće.</p>
<p>KUD »Ivan Brnjik - Slovak« iz Jelisavca dao je prikaz slovačke svadbe koji obuhvaća zbivanja prije i nakon vjenčanja. Svi se plesovi izvode uz pratnju tamburaškog sastava a svjedoče o preplitanju hrvatske i slovačke tradicijske glazbe.</p>
<p> Članovi KUD-a »Branko Radičević« Srpskog kulturnog društva iz Pododbor Darde izveli su splet Baranjskih plesova, odnosno igara.</p>
<p>Talijane u Hrvatskoj predstavio je KUD »Marco Garbin« iz Rovinja. Oni su izveli Bitinadu, glazbeni žanr zasnovan na svojevrsnoj glazbenoj igri, jer pjevnu dionicu solista, najčešće u ritmu valcera ili koračnice, prati 10 do 15 bitinadora koji improvizirajući različite melodijske i ritamske motive, pjevajući pretežno u falsetu, stvaraju dojam instrumentalne pratnje trzalačkih i gudačkih glazbala.</p>
<p>Židove je u Tvornici predstavio etno koncertom klezmer sastav »Jewseri«.</p>
<p>»Ovom smotrom nastojimo osnažiti manjinske nacionalne zajednice u uvjerenju da je pluralizam njihovih folklornih, lokalnih izraza jedna od vrijednosti svijeta u kojem živimo«, kaže Naila Ceribašić.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>More, sunce i obala u djelima hrvatskih likovnih umjetnika</p>
<p>Izvjesno je da će se, malo-pomalo, iz gotovo svih većih gradova u unutrašnjosti zemlje likovna događanja preseliti u veća obalna središta gdje su, kako to obično u nas biva ljeti, barem što se tiče Dubrovnika, Splita i Zadra, ljetne kulturne manifestacije već uvelike krenule. Samim je time zanimljivija i ponuda ljetne izložbe Galerije »Mona Lisa« u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu koja će, pod naslovom »More u djelima hrvatskih likovnih umjetnika« trajati od 15. srpnja do 5. rujna ove godine. </p>
<p>Vlasnici te relativno nove galerije malo po malo, ali i s mnogo entuzijazma stječu ugled, ne samo široke javnosti i publike, već su proširujući svoj stalni postav, shodno mogućnostima, uspostavili i bogat kontakt s vrlo uglednim slikarskim imenima. Presjek radova same izložbe nekima će, vjerujemo, biti prilika da upoznaju novi dijapazon slikarskih motiva poznatih, ali i vrlo rijetko viđena djela pokojnih autora poput malog gvaša Vilka Šeferova (1895.-1974.). </p>
<p>Kao i djela mnogih drugih autora čiji se radovi rjeđe pojavljuju na našem tržištu umjetnina, to je tim zanimljivija pojava malog i privlačnog gvaša »Crveni otok« nastalog 1954. godine u doba kad je njezin autor svoj slikarski ciklus posvetio Istri. </p>
<p>Šeferov je rođen 1895. u Mostaru, iako mu je želja bila studirati u Krakowu. Akademsko obrazovanje dobio je u Budimpešti 1918. godine, peštanska je Akademija tada slovila kao slobodna, a od naših poznatih slikara pohađao ju je i Vladimir Filakovac. </p>
<p>Od 1924. godine Šeferov je stalno nastanjen u Zagrebu i dok će se ponekad osvrtati na pejzaže svoje neposredne okoline, najčešća tema njegovih brojnih radova bili su gradovi Dalmacije i dalmatinskih otoka. Iako je pedesetih bio u SAD-a u doba stvaranja novih modernih svjetskih pokreta, upoznao je niz značajnih slikarskih imena tog vremena, između ostalog i J. Pollocka.</p>
<p>Svoju široku paletu tonskog kolorizma gradio je tehnikom neoimpresionizma. U tom su stilu manje-više izrađene uspješne vedute primorskog i dalmatinskog podneblja nastale tijekom pedesetih godina, s kojima ćemo se vjerojatno češće susretati u galerijama. Motiv »Bola« na slici Vilima Svečnjaka na ovoj je izložbi jedan od njegovih ranijih kolorističkih radova, inače naročito obljubljen među publikom. </p>
<p>Na svoje će svakako doći i ljubitelji slikarstva Josipa Vanište koji je ovdje zastupljen posve neočekivanim radovima – to su njegove »Barke«, rad iz 1994. te »Uvala«. </p>
<p>Među radovima, dakako, imponira i nekoliko radova Đure Sedera, izrađenih bogato pastuoznim namazima, a u pitanju su pejzaži toplog ljetnog sredozemnog podneblja. Između radova i slikara koji su zastupljeni temom mora neizbježne su slike Mladena Veže, doajena hrvatske likovne scene koji je velik dio svog slikarskog opusa posvetio svom rodnom zavičaju i mjestu Brist podno Biokova. Za ovu je izložbu priređen i jedan od njegovih recentnih radova. </p>
<p>No, Vežini će štovatelji u Galeriji svakako primijetiti i njegov odličan rani rad iz pedesetih godina, nastao u Parizu. Taj pravi mali kolekcionarski primjerak prikazuje atmosferu pariškog Pont des Arts, kakvog danas susrećemo još samo na slikama.</p>
<p>Zagrepčani, baš kao i svi njihovi gosti, koji sve češće obilaze galerije i muzeje u kojima sve više prepoznaju naše umjetnike, u prilici su od 15. srpnja vidjeti i nekoliko novih radova vrlo traženog autora Vaska Lipovca. Valja naglasiti da su ti radovi relativno novi te da su, s obzirom na formate i cijene, prava prigoda svima koji odavno žele u svojim kolekcijama imati njegova djela.</p>
<p>Ako je već o prigodi riječ, na Ljetnoj će izložbi u Galeriji »Mona Lisa« sve Korčulane i one koji nadasve vole Velu Luku i taj dio hrvatske obale, zasigurno razveseliti platna Izvora Oreba To je slikar koji je, u najvećoj mjeri, kao i mnogi naši slikari porijeklom s jednog od naših otoka, gotovo cijeli svoj slikarski opus s mnogo ljubavi posvetio upravo svome kraju i svome gradu, slikajući ih u sva doba dana i godine. Između izloženih radova od kojih je nekoliko i onih dubrovačkog slikara Ive Vojvodića, nadasve je zanimljiv rad pristalog formata »Uspomena« iz 1956. godine, reproduciran u monografiji autora Vinka Zlamalika, izdanoj 1991. </p>
<p>U svome bogatom kolorističkom figurativnom slikarstvu radovi Ede Murtića bili bi nezaobilazni kad je riječ o izložbi koja se bavi temom mora, jer je Murtić velik dio svog kreativnog stvaranja posvetio upravo pejzažu i veduti mediteranskog ugođaja, stoga se i ovdje mogu vidjeti neki njegovi radovi, od gvaševa do ulja na platnu. </p>
<p>A kad je riječ o izložbi na temu mora, ime Đure Pulitike također je jedno od onih koje je zadnje vrijeme doista traženo. Pulitika je ovdje zastupljen s tri manja i starija rada, ali zato ništa manje atraktivna.</p>
<p>Ivanka Horvat</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Fina ne želi Hrvate i Srbe u završnici vaterpolskih natjecanja!</p>
<p>Iako će Europski vaterpolski savez (Len), pod čijom su ingerencijom europska prvenstva, o slučaju nereda u finalu EP-a u Kranju raspravljati na Izvanrednoj sjednici svog Izvršnog odbora 21. srpnja, iako je na tribinama Barceloninog plivališta zasad viđeno tek desetak hrvatskih odnosno srpskih navijača, čini se da je neformalna odluka o sankcioniranju Hrvatske i SiCG, u Fini već donesena</p>
<p>BARCELONA (od Vjesnikova izvjestitelja), 19. srpnja</p>
<p> - Nakon relativno monotonih utakmica u kvalifikacijskim skupinama, s dosta kalkuliranja i sakrivanja stvarnih mogućnosti, u nedjelju se vaterpolsko svjetsko prvenstvo nastavlja utakmicama osmine finala. Osim što više nema kalkuliranja i prava na pogrešku, dodatnu zanimljivost vaterpolskom nokautu dat će i sve glasnije kuloarske priče prema kojima čelnici Svjetskog plivačkog saveza (Fina) u završnici prvenstva ne žele vidjeti ni hrvatsku ni srpsko-crnogorsku reprezentaciju!</p>
<p>Iako će Europski vaterpolski savez (Len), pod čijom su ingerencijom europska vaterpolska prvenstva, o slučaju nereda u finalu EP u Kranju raspravljati na Izvanrednoj sjednici svog Izvršnog odbora 21. srpnja u Barceloni, iako je na tribinama Barceloninog plivališta zasada viđeno tek desetak hrvatskih odnosno srpskih navijača, čini se da je u Fini neformalna odluka o sankcioniranju Hrvatske i SiCG već donijeta. Finini su suci, navodno, primili naputke prema kojima našim i srpskim vaterpolistima treba maksimalno otežati put prema polufinalu. Djelomice su im u tome već pomogle i dvije spomenute reprezentacije zauzimanjem (tek) drugih mjesta u svojim kvalifikacijskim skupinama, što ih u očekivanom četvrtfinalu vodi na jake i od sudaca redovito protežirane reprezentacije Italije i Španjolske. Na ruku im svakako idu i zasad vrlo neuvjerljive igre europskih prvaka i doprvaka. To se posebice odnosi na vaterpoliste SiCG za koje nitko ovdje nije siguran jesu li se u kvalifikacijama samo »šalili« ili je mučenje protiv nejakih reprezentacija Amerike i Australije bilo njihovo pravo trenutačno lice.</p>
<p>No, prije očekivanog i intrigantnog sraza s Talijanima odnosno Španolcima našu i srpsku reprezentaciju očekuje još i nastup u osmini finala. Hrvatska tu ima nesumnjivo najlakšeg mogućeg suparnika, budući da je Australija sigurno najslabija reprezentacija od svih 12 koje su još u igri. Australci su i u odlučujućem susretu s Amerikancima, koje im je moglo donijeti drugo mjesto u skupini B, uvjerljivo poraženi, a naši su ih vaterpolisti bez problema pobijedili na nedavnom »Memorijalu Ivica Jobo Kurtini« u Rijeci. Daleko će teži posao imati vaterpolisti Srbije i Crne Gore u meču s nezgodnim Rumunjima koji su svojim načinom igre s bezbroj šuteva izvana istinski namučili i Mađare i Hrvate. Možda Finini »inkvizitori« u bijelom ne budu ni morali intervenirati...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Skelini i Rajle-Brođanac ostavljaju suparnike bez nade </p>
<p>»Htjeli smo ostvariti što bolji rezultat uoči Svjetskog prvenstva u Milanu. Tamo nam je glavni cilj izboriti nastup na Olimpijskim igrama, što ne bi trebalo doći u pitanje«, naglasio je Nikša Skelin</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Nakon Croatia Opena i Prvosvibanjske regate, na zagrebačkom Jarunu ponovno su se okupili gotovo svi naši najbolji veslači na 13. Prvenstvu Hrvatske. Već tradicionalno, na svim domaćim regatama prvog dana natjecanja najviše pažnje privlači utrka seniorskih dvojaca bez kormilara. A jednako tako tradicionalno, pobjednici su braća Siniša i Nikša Skelin iz splitskog Gusara. Skelini ni ove godine nisu pružili nimalo nade svojim protivnicima, najbliži su im bili klupski kolege, Igor Boraska i Damir Vučičić, koji su za pobjednicima zaostali više od deset sekundi.</p>
<p>– Htjeli smo ostvariti što bolji rezultat pred Svjetsko prvenstvo u Milanu. Tamo nam je glavni cilj izboriti nastup na Olimpijskim igrama, što ne bi trebalo doći u pitanje. Želimo i obraniti broncu iz Seville, a možda i se uspeti stepenicu više, naglasio je mlađi brat Nikša.</p>
<p>Mirna Rajle-Brođanac već godinama nema konkurencije u Hrvatskoj, pa i ne čudi njezina nova uvjerljiva pobjeda u disciplini lakih samica. Srebro je pripalo Mirninoj klupskoj kolegici iz Iktusa Mireli Logari, a zanimljivo je da su sve ostale veslačice diskvalificirane zbog prekomjerne težine. Lake veslačice, naime, ne smiju biti teže od 52 kilograma.</p>
<p>– Ne volim predviđati što će biti na SP-u, no ove godine sam najbrža dosad i nadam se finalu, a onda što bude, kazala je najbolja hrvatska veslačica.</p>
<p>Reprezentativac Mario Vekić očekivano je pobijedio u samcu, dok je četverac s kormilarom zagrebačke Trešnjevke veslao sam protiv sebe jer nije imao nijednog protivnika.</p>
<p> • Rezultati, seniorke, lake samice: 1. Rajle-Brođanac (Ikt) 8:54.89, 2. Logara (Ikt) + 19.54; laki dvojac na pariće: 1. Brkić, Omrčen (Ikt) 7:55.36, 2. Nadalin, Vlatković (JRi) + 6.07, 3. Kolak, Mikšić (Mla) + 17.89; seniori, laki samac: 1. Vukičević (Kor) 8:01.84, 2. Milaković (Kor) + 7.60, 3. Turković (Kaš) + 13.20; samac: 1. Vekić (Mla) 7:08.30, 2. Cetinić (Zag) + 7.24, 3. Jarnjević (Tre) + 18.71; laki dvojac »bez«: 1. Emeršić, Zibar (Mla) 7:24.86, 2. Milković, Šimić (Zag) + 3.08, 3. Jerić, Petrović (JZd) + 3.60; dvojac »bez«: 1. S. Skelin, N. Skelin (Gus) 6:45.17, 2. Boraska, Vučičić (Gus) 6:56.03, 3. Topić, Brec (JRi) + 14.44; dvojac na pariće: Žugić, Šindler (Mla) 6:44.07, 2. Barčot, Dragojević (Ošj) + 3.66, 3. Krišto, Cvitan (Tre) + 7.26; četverac »sa«: 1. Kušurin, Čuljak, Francetić, Murer; Leš (Tre) 7:16.90; juniorke A, samice: 1. Kešerac (Ikt) 8:55.01; četverac na pariće: 1. Toth, Anić, Jurić, Ižaković (Ikt) 7:27.75; juniori A, samac: 1. Niseteo (JZd) 7:24.36; dvojac »bez«: 1. Di. Radmanić, De. Radmanić (Ikt) 7:05.37; dvojac na pariće: 1. Moguš, Janjić (Ikt) 6:56.43; četverac »sa«: 1. Dunat, Mrkić, Jerić, Vidak (JZd) 6:41.08; juniorke B, samice: 1. Šebetić (Mla) 8:29.88; četverac na pariće: 1. Crnogaća, Grubišić, Burazer, Berač (KRK) 7:32.36; juniori A, dvojac »bez«: 1. Kelava, Aman (Ikt) 7:25.42; četverac na pariće: 1. Kušurin, Jurina, Subotić, Špehar (Tre) 6:28.83; osmerac: 1. Zagreb 6:22.50. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jedriličar Bojan Ive ipak bez medalje na SP-u</p>
<p>CESME / ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Hrvatski jedriličar Bojan Ive ipak se nije uspio domoći odličja na Svjetskom prvenstvu klase laser 4.7 u turskom Cesmeu. Premda je Splićanin dugo držao drugo ili treće mjesto, u posljednjim je jedrenjima posve pokvario plasman, jer zadnje dvije regate nije uspio završiti. Prvenstvo je okončao na jedanaestom mjestu, a prestigao ga je i Luka Mratović, koji je sa sedmim i desetim mjestom u posljednja dva plova konačno deveti. Od ostalih hrvatskih jedriličara Tudor Bilić je zauzeo 29. mjesto, Ivo Kalebić je 38., a Ivo Matić 48. Prvenstvom su dominirali turski jedriličari - svjetski je prvak Onur Derebasi, a srebrna i brončana medalja također su oko vrata domaćih natjecatelja Cinara i Cakira. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatski bejzbolaši deseti </p>
<p>AMSTERDAM / ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Hrvatska bejzbolska reprezentacija zauzela je deseto mjesto na Europskom prvenstvu u Nizozemskoj. U posljednjoj je utakmici razigravanja za deveto mjesto izgubila od Velike Britanije sa 2-10, a naš je izbornik na ovoj utakmici dao priliku za igru svim igračima koji dosad nisu nastupali. Unatoč porazu, Hrvatska je na prvenstvu ostavrila cilj, a to je ostanak u najjačoj A skupini europskog bejzbola. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatska prvi put nastupa sa ženskom štafetom</p>
<p>Budući da je za nastup ženskih štafeta 4x200 metara slobodno prijavljeno samo 17 štafeta, a prvih 12 će se izravno plasirati na Olimpijske igre u Atenu, Hrvatska je naknadno prijavila štafetu u sastavu Sanja Jovanović, Smiljana Marinović, Anita Galić i Petra Banović</p>
<p>BARCELONA, 19. srpnja</p>
<p> – Na Svjetskom plivačkom prvenstvu u Barceloni u sastavu hrvatske reprezentacije neće biti nekih imena na koja smo već navikli (Milošević, Strahija, Mašković), no po prvi puta ćemo na nekom velikom natjecanju imati žensku štafetu 4x200 metara slobodno! </p>
<p>Ova nenadana odluka Izvršnog odbora Hrvatskog plivačkog saveza tek je jedna u nizu iznenađujućih i neočekivanih vijesti koje u posljednje vrijeme producira taj savez, a donesena je dan prije polaska naših plivačica i plivača put Barcelone. Sve do tada jedina plivačica na popisu bila je naša senzacionalna juniorka Sanja Jovanović, da bi joj tada bile priključene još i Petra Banović, Smiljana Marinović i Anita Galić (ovdje je već plivala daljinsku utrku na 5 km).</p>
<p>Cijela je ta akcija, međutim, vrlo zanimljiva i rezultat je pronicljivosti glavnog tajnika HPS-a Tomislava Karla. Karlo je, naime, boravio tri dana u Barceloni kako bi pomogao Marku Strahiji na saslušanju pred Fininom dopinškom komisijom. Tijekom boravka u Barceloni glavni tajnik HPS-a je pregledavao privremene startne liste za sve discipline plivačkog svjetskog prvenstva i primjetio da je za nastup u utrci ženskih štafeta 4x200 metara prijavljeno samo 17 štafeta. </p>
<p>Kako će, kao i u svim ostalim štafetnim utrkama, prvih 12 štafeta osigurati izravan plasman na Olimpijske igre u Atenu, Karlo je u tome vidio mogućnost povećanja hrvatske plivačke ekspedicije na OI.</p>
<p> Sanji Jovanović su ekspresno pridodate još tri plivačice, a predsjednik HPS-a Mihovil Dorčić je započeo akciju naknadnog prijavljivanja naše štafete. Iako u subotu na startnoj listi ženskih štafeta 4x200 metara slobodno još nije bilo Hrvatske, vjerojatno neće biti problema do kvalifikacija za tu utrku osigurati nastup i hrvatskim plivačicama.</p>
<p>Za nas najzanimljiviji događaj prvog dana plivačkih natjecanja bit će, iz već spomenutih razloga, nastup naše muške štafete 4x100m slobodno. I ovdje će prvih 12 štafeta (prijavljeno ih je 31) na Olimpijske igre u Atenu, a zanimljivo je to da naša štafeta ima upravo 12. prijavljeno vrijeme (3:22.06). </p>
<p>To je pozicija koju bi uoči kvalifikacijskih utrka svi potpisali, no nije isključeno da naši plivači zauzmu i koje mjesto više. To će, prije svega, ovisiti o tome u kakvom će izdanju biti Duje Draganja, koji će uz Ivana Mladinu, Igora Čerenšeka i Marija Delača plivati u našoj štafeti. Draganja je nakon povratka iz Amerike i nastupa na prvenstvu Hrvatske u Zagrebu otišao u Split kako bi zaliječio ozljedu koljena, a koliko je u tome uspio vidjet ćemo već prvog dana plivačkih natjecanja u Barceloni. Zagrijavanja radi otplivat će kvalifikacije na 50 metara leptir, nakon čega se od njega očekuje maksimum u nastupu štafete. S pravim Draganjom sigurno smo u Ateni, bez njega - teško.</p>
<p>Inače, nizu novosti i izmjena u sastavu naše ekspedicije u Barceloni treba dodati i onu trenersku. Umjesto Dimitra Bobeva u Barcelonu je došao Aleksandar Seleznjev, no to je već jedna druga priča... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Jurčević u lovu na prvi trofej</p>
<p>»Igrat ćemo s posebnim motivom, kako zbog činjenice da se radi o borbi za prvi trofej u sezoni, tako i zbog poraza koji su nam Splićani nanijeli u prošloj sezoni«, tvrdi Dinamov trener Nikola Jurčević</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – »Borba za prvi trofej i izražena želja za pobjedom zbog prošlosezonskih poraza.« Tim je riječima trener Dinama Nikola Jurčević dan uoči utakmice Superkupa u Maksimiru (20 sati) protiv Hajduka naglasio posebne motive njegove momčadi koji bi trebali biti poticaj njegovim pulenima u borbi za prvi trofej u novoj sezoni. Ovo je ujedno prva prilika Jurčeviću da osvoji prvi trofej u trenerskoj karijeri, a »modri« će u nedjelju sigurno tražiti svojevrsnu osvetu za poraze u prošloj sezoni kad su Splićani pobijedili u Maksimiru sa 1-0, a na Poljudu sa 4-1. Uz to, »modri« će se u nedjelju predstaviti navijačima koji žele vidjeti na djelu praktički sasvim novu momčad u odnosu na prošlu sezonu.</p>
<p>– Ova utakmica spada u niz iznimno važnih. Kažem u nizu, jer nam nakon pobjede protiv Partizana u Švicarskoj i nedjeljnog dvoboja protiv Hajduka slijedi utakmica 1. kola domaćeg prvenstva, a potom i ključni dvoboji protiv Maribora. No, protiv Partizana smo bili pravi, vratili smo poljuljano samopouzdanje koje nam je potrebno za službeni početak natjecateljskog dijela sezone, odnosno Superkup, izjavio je Jurčević u subotu.</p>
<p>Dinamo će zaigrati u najjačem sastavu, svi su prvotimci spremni, tek lakšu ozljedu lijevog zgloba vuče Dario Zahora. Na pitanje kakva je situacija s Ivicom Olićem Jurčević je kazao da nema ništa novoga, odnosno i dalje je na snazi »status quo«, ali najbolji će strijelac prošla dva hrvatska prvenstva zaigrati od prve minute u tandemu s Mituom.</p>
<p>– Imali smo duge pripreme, odigrali mnogo utakmica i spremni smo, kratko je dodao Jurčević, te se osvrnuo na suparnika:</p>
<p>– Vrlo dobro poznajem igru Hajduka. Svjestan sam da su jaki, trener Vulić ima širok izbor igrača. Naravno da respektiramo Splićane, ali ne bojimo se. Igrat ćemo s posebnim motivom, kako zbog činjenice da se radi o borbi za prvi trofej u sezoni, tako i zbog poraza koji su nam Splićani nanijeli u prošloj sezoni, tvrdi strateg »plavih«.</p>
<p>Zbog jakog ritma priprema igrači vjerojatno nisu svježi. Upitali smo Jurčevića predstavlja li mu to problem </p>
<p>– Nedostaje nam svježina, ali ako moji igrači taj problem riješe u glavama, sve će biti u redu. Kad je riječ o dvobojima protiv Hajduka motivacija sigurno neće izostati. Moramo još izdržati Superkup, a potom ćemo imati vremena za odmor. Do početka prvenstva imat ćemo vremena za osvježenje, zaključio je Jurčević. </p>
<p>Sve u svemu, jasno je da u svakom srazu protiv Hajduka Dinamo ima imperativ pobjede, ali u ovom je slučaju još naglašeniji, kako zbog potvrde vrlo dobre igre protiv Partizana, već spomenute osvete za prošlosezonske poraze, borbe za prvi trofej u sezoni, tako i zbog nužnog samopouzdanja za skorašnje oglede protiv Maribora u kvalifikacijama za Ligu prvaka. Naravno, potrebno je opravdati i očekivanja Siemensa, s kojim je u subotu potpisan sponzorski ugovor, i zadovoljiti navijače koji željno iščekuju premijeru momčadi koja bi kroz dogledno vrijeme trebala ostaviti dublji trag u Europi. Sve to upućuje na zaključak da će »modri« u nedjelju imati priličan teret na leđima.</p>
<p>Dinamovci će u nedjelju ujutro odraditi lakši trening, a do početka utakmice bit će u karantetni u hotelu Vila Tina.</p>
<p>LJUBOMIR PUŠKARIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Među igračima na terenu nije bilo negativnih strasti« </p>
<p>»Mislim da je mnogo više problema bilo s Partizanovim trenerom Matthäusom. On je čak bio 'napaljeniji' od vlastitih igrača. Čovjek nema nikakve veze ni s ovom, niti s prošlom državom i sad baš on pali atmosferu. Čak mu je Partizanov kapetan Ilić dovikivao: 'Idi bre u ..., pusti nas da igramo fudbal!'«, kaže Dino Drpić</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – »Pogibeljna igra«, »zvjerski startovi«, »šakački obračuni«... To su tek neki od pridjeva kojima su srpski mediji etiketirali maksimirskog braniča Dinu Drpića nakon nedavne utakmice Dinama i Partizana. Je li malo oštrija Drpićeva igra, kako neki tvrde, doista inicirala cjelokupni kraval koji je uslijedio na terenu omalenog sportskog centra u švicarskom Kriensu? Takve su ocjene, čini nam se, ipak pomalo pretenciozne, a mladi Dinamov nogometaš odbija tezu nekih srpskih medija da je upravo on potpaljivao negativne strasti...</p>
<p>– Sve je to pretjerivanje i sve se napuhuje samo zato što je u pitanju bila utakmica Dinama i Partizana, kaže Drpić. – Isti takav start, kao ovaj moj nad Delibašićem, u nekoj bi drugoj utakmici također bio sankcioniran žutim kartonom i o tome više nitko ne bi pričao. A sad sam ja, nakon jednoga starta, postao »ubojica«!? Malo sam se zakvačio s Ilievim, ali nije to bilo ništa strašno. Sve je bilo u žaru borbe. Mislim da je mnogo više problema bilo kasnije, pogotovo s Partizanovim trenerom Matthäusom. On je čak bio »napaljeniji« od vlastitih igrača. Čovjek nema nikakve veze ni s ovom, niti s prošlom državom i sad baš on pali atmosferu! A upravo bi Matthäus trebao biti gospodin, s obzirom na svoj ugled u nogometu. A on se, eto, baš i ne ponaša kao gospodin. </p>
<p> • Kakva je bila vaša komunikacija s Partizanovim igračima za vrijeme utakmice?</p>
<p> – Među nama nije bilo nikakvih provokacija. Jedino se njihov vratar zaletavao na našeg pomoćnog trenera Bagu. No, ostali su Partizanovi igrači bili maksimalno korektni. Znam da bi netko mogao pomisliti da je između nas bilo negativnih strasti i provokacija, ali to nije točno. Istina je jedino da smo igrali možda malo »napaljenije« nego inače. Što se tiče Matthäusa, čak su se i Beograđani pitali zašto je toliko nervozan. Njihov kapetan Ilić je Matthäusu dovikivao: »Idi bre u ..., pusti nas da igramo fudbal!« </p>
<p> • U posljednje ste vrijeme imali doista naporan ritam, a na to se nadovezala i ova utakmica visokog naboja. Hoćete li se uspjeti regenerirati do početka prvenstva?</p>
<p> – Istina ja da smo malo umorni, što se vidjelo i u petak na varaždinskom turniru. Odmah smo nakon priprema morali u Varaždin i odigrali smo doista loše. Nadam se da ćemo se izvaditi protiv Hajduka u nedjelju.</p>
<p> • Trener Jurčević vas je već zabetonirao u prvoj postavi. Jeste li očekivali takav razvoj događaja?</p>
<p> – Nadao sam se da ću biti među prvih 11, mislim da sam na pripremama zadovoljio. Imao sam određenih oscilacija, odigrao sam nekoliko lošijih utakmica, ali kad igraš u ritmu dan za danom, onda ne možeš baš svaki put igrati sjajno. Mislim da ću za prvenstvo biti pravi. </p>
<p> • Prošle sezone, za razliku od prethodne, baš i niste imali ulogu »nezamjenjivog« igrača. Smatrate li to kao stagnaciju ili kao korak unazad? </p>
<p> – Ne znam baš jesam li otišao korak unazad, ali sigurno je da sam stagnirao. Žao mi je što nisam napravio nekakav pomak u odnosu na sezonu ranije, kad sam mnogo više igrao. Dobro, tad sam imao različite uloge, od svih mjesta u zadnjoj liniji , pa do onih u veznome redu. U jesenskom sam dijelu prošle sezone bio potpuno deprimiran, događalo se da nisam bio ni na klupi, nego na tribini. Drugu sam se polusezonu dignuo i odigrao gotovo sve utakmice. Jednu sam propustio zbog kartona, a prije utakmice protiv Zagreba ukočio mi se vrat, pa nisam nastupio. Većinu utakmica sam igrao dosta dobro, a nadam se da ću se sad ustaliti kod trenera Jurčevića, zaključio je Drpić.</p>
<p>MIROSLAV TOMAŠEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Zečice« bez milosti </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – I u drugom su nastupu na miniturniru treće kvalifikacijske skupine UEFA Women's Cupa 2003./2004. nogometašice desetostrukoga hrvatskog prvaka Osijeka postigle pobjedu. Nakon što su pobijedile 2000 Sarajevo (3-0) na početku, u petak su popularne osječke »zečice« nadmašile kazahstanskog prvaka Kazahstan Temih Zholy sa 2-1 (2-0) i već osvojile prvo mjesto na jednotjednom natjecanju. </p>
<p>Učenicama Kazimira Husića, naime, odgovarala je i pobjeda Sarajki nad velškim prvakom Cardiff Cityem, također sa 2-1, na stadionu u Gradskom vrtu. </p>
<p>Na idealnom travnjaku Sportskog centra Bikara, pred 300 gledatelja pogotke za Osijek postigle su mlada Amila Omerović i junakinja turnira iskusna Branka Kozić, a čast borbenih gošći spasila je u posljednjim trenucima Yekaterine Krassyukova. Nakon 2. kola, Osijek ima šest bodova, Kazahstan Temih Zholy i 2000 Sarajevo po tri, a Cardiff City je bez bodova. Turnir završava u nedjelju, kad će igrati Osijek - Cardiff City (u Gradskom vrtu) i 2000 Sarajevo - Kazahstan Temih Zholy (na igralištu u Donjem gradu). </p>
<p>A. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tottenham kupio Zamoru </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Engleski nogometni prvoligaš Tottenham Hotspur angažirao je napadača Brightona Bobbyja Zamoru (22). </p>
<p>»Ovo je novi izaozov za mene. Spreman sam učiti, jer očekujem da će svaki aspekt igre u Premier ligi biti teži od onoga na što sam dosad naučio«, izjavio je Zamora koji je lani igrao u drugoj engleskoj ligi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagrijala se »mašina« Nijemca Jana Ullricha</p>
<p>Naš Vladimir Miholjević zauzeo je 50. mjesto sa 7:43 minute zaostatka za Ullrichom te je u ukupnom poretku sada na 69. mjestu sa satom i 58 sekundi zaostatka za Armstrongom</p>
<p>CAP' DECOUVERTE</p>
<p> – »Jan Ullrich je njemačka mašina programirana na trotjednu utrku«, tim je riječima naš Vladimir Miholjević okarakterizirao njemačkog biciklista Jana Ullricha, pobjednika »Tour de Francea« iz 1997. godine, te drugoplasiranoga na »Touru« 1996., 1998., 2000. i 2001. godine. A da je Miholjević znao o čemu govori, Ullrich je dao naslutiti u 12. etapi ovogodišnje utrke, voženoj na kronometar od Gaillaca do Cap' Decouvertea u dužini od47 kilometara.</p>
<p>Ullrich je doslovno deklasirao konkurenciju, uključujući i četverostrukog pobjednika »Toura« Amerikanca Lancea Armstronga, te stigao do etapne pobjede sa čak 1:36 minuta prednosti u odnosu na drugoplasiranog Armstronga. </p>
<p>To je Ullrichu ujedno donijelo i bitan pomak u ukupnom redoslijedu, skočio je sa šeste na drugu poziciju, te mu Armstrong bježi tek 34 sekunde. Uoči kronometra Ullrich je za Amerikancem zaostajao 2:10 minuta, ponajviše zbog zaostatka koji je skupio u nedjelju prilikom uspona na l'Alpe d'Huez. No, događanja u Alpama možemo okarakterizirati kao »zagrijavanje« njemačkog stroja koji bi trebao proraditi punom snagom u sljedeća tri dana u Pirinejima.</p>
<p>I prije početka ovogodišnjeg »Toura« Armstrong je kao svog najopasnijeg konkurenta spominjao Ullricha, bez obzira na njegove probleme u posljednjih godinu i pol dana (suspenzija zbog dopinga, problemi sa sponzorima u novoj momčadi). Nakon zapanjujuće moćne Ullrichove prezentacije u petak, posve je jasno da je Teksašanin bio itekako u pravu kada se bojao čovjeka iz Rostocka.</p>
<p>– Ullrich je za mene sada prvi favorit za ukupnu pobjedu, izjavio je Armstrong nakon što je sišao s bicikla u Cap' Decouverteu.</p>
<p>No, možda Armstrong tek želi skinuti pritisak sa svojih leđa i »natovariti« ga Ullrichu uoči Pirineja. Sam Ullrich još uvijek ne vjeruje da može do ukupne pobjede, iako je rekao:</p>
<p>– Napokon sam se osjećao isto kao i '97. kada sam osvojio »Tour«. Ipak, ove godine sam došao tek sa željom da osvojim jednu etapu. Sada sam to i napravio, pa mogu rasterećeno dalje.</p>
<p>S obzirom da i trećeplasirani Kazahstanac Aleksandar Vinokurov za Armstrongom zaostaje manje od minute, a niti četiri i pol minute, koliko zaostaju Baski Zubledia i Mayo nisu nenadoknadivi, ovoga vikenda bi u Pirinejima moglo biti jako vruće.</p>
<p>Miholjević je u 12. etapi zauzeo 50. mjesto sa 7:43 minuta zaostatka za Ullrichom, te je u ukupnom redoslijedu 69. sa satom i 58 sekundi zaostatka za Armstrongom.</p>
<p> • Rezultati, 12. etapa (Gaillac – Cap' Decouverte, 47 km): 1. Jan Ullrich (Njem/Bianchi) 58:32, 2. Lance Armstrong (SAD/USPS) + 1:36, 3. Aleksandar Vinokurov (Kaz/Telekom) + 2:06, 4. Haimar Zubeldia (Špa/Euskaltel) + 2:40, 5. Tyler Hamilton (SAD/CSC) + 2:43... 50. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV/Alessio) +7:43... </p>
<p> • Ukupni redoslijed: 1. Armstrong 50;16:45, 2. Ullrich + 34 sekunde, 3. Vinokurov + 51, 4. Hamilton + 2:59, 5. Zubeldia + 4:29... 69. MIHOLJEVIĆ + 1;00:58... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Rumšas suspendiran godinu dana </p>
<p>VILNIUS</p>
<p> – Litavski biciklistički savez kaznio je Raimondasa Rumšasa (31), trećeplasiranoga s prošlogodišnjeg »Tour de Francea« s jednogodišnjom zabranom nastupa i s 1.500 dolara zbog korištenja dopinga. Rumšas je bio pozitivan na EPO tijekom ovogodišnjeg »Gira«.</p>
<p>– Najveća moguća kazna je četiri godine, ali s obzirom da je Rumšasu ovo prvi ovakav prekršaj i da je otac troje djece, te jedini radi u obitelji, procijenili smo da je ovo dovoljna kazna, izjavio je glavni tajnik Litavskog biciklističkog saveza Valentinas Ratkauskas. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Svi hrvatski predstavnici uspješni u kvalifikacijama</p>
<p>ZAGREB / BYDGOSZCZ, 19. srpnja</p>
<p> – Hrvatski predstavnici uspješno su nastupili u subotnjim kvalifikacijama svojih disciplina na Europskom prvenstvu za mlađe seniore (do 23 godine) u poljskom Bydgoszczu. Sva tri hrvatska daljaša plasirala su se u nedjeljnu završnicu. Marijo Baković bio je sedmi u kvalifikacijama (7.84), Ivan Pucelj 10. (7.78), a Luka Aračić 12. (7.72). Najboljim je skokom kvalifikacije završio Ukrajinac Volodimir Zjuskov (8.11).</p>
<p>Završnicu su izborile i obje hrvatske predstavnice u bacanju diska. Vera Begić ostvarila je treći hitac kvalifikacija (54.62), a Marija Kurtović bila je 11. sa 49.80 metara.</p>
<p>Završni dan natjecanja bit će tako biti iznimno zanimljiv za nas jer ćemo imati po dvije atletičarke u završnicama bacanja kladiva i diska i trojicu predstavnika u dalju, dok će Jurica Grabušić nastupiti u polufinalu, a nadamo se i finalu utrke 110 metara prepone. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Političke igre natjerale britanskog stručnjaka na samoubojstvo?</p>
<p>Britanska vlada u najtežoj krizi nakon smrti uglednog znanstvenika koji je uvučen u rat između vlade i BBC-ja oko Iraka. Oporba tvrdi da su vladini stručnjaci za komunikacije iskoristili Davida Kellyja kako bi odvratili pozornost od svađe o iračkom oružju masovnog uništenja</p>
<p>LONDON, 19. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Britanski premijer Tony Blair i njegova vlada suočili su se sa svojom dosad najozbiljnijom krizom, nakon smrti vodećeg znanstvenika koji je bio uvučen u rat između vlade i BBC-ja oko Iraka. Dr. David Kelly, savjetnik u britanskom ministarstvu obrane, pronađen je u petak mrtav u šumi blizu svoje kuće u Oxfordshireu. </p>
<p>Dr. Kelly nedavno je spomenut u javnosti kao mogući izvor za BBC-jevu priču da je vlada namjerno uvećala opasnost od Saddamovog arsenala. Implikacija je bila da se tako htjelo opravdati rat protiv Iraka. </p>
<p>Nije još objavljeno kao je Kelly umro, no nagađa se da je riječ o samoubojstvu. Znanstvenik je nestao u četvrtak, kada se nije vratio sa šetnje, a idućeg dana u obližnjoj šumi pronađeno je njegovo tijelo. </p>
<p>Smrt tog uglednog mikrobiologa šokirala je vladine krugove. Sada se nagađa kako su Kellyja u smrt otjerali pokušaji da ga se identificira kao »krticu«. Njegova supruga rekla je prijateljima da je on bio »u velikom, velikom stresu, nesretan zbog svega što se dogodilo, te nije htio živjeti u takvom svijetu«.</p>
<p>Tony Blair dobio je informaciju o Kellyjevoj smrti dok je preko Pacifika službenim »boeingom 777« letio iz Amerike u Japan. Prethodno je britanski premijer u američkom Kongresu dočekan s najvećim počastima. »Takav tajming podsjeća na grčku tragediju: trijumf nakon kojeg slijedi katastrofa«, piše u subotu list Guardian. </p>
<p>Ian Duncan Smith, vođa oporbene Konzervativne stranke, zatražio je da Blair skrati svoju svjetsku turneju – koja bi ga nakon Amerike i Japana trebala odvesti još u Kinu i Južnu Koreju – te da se vrati kući i počne rješavati nastalu krizu. Kada je u Tokiju izašao iz svog aviona, Blair je djelovao vrlo potreseno, tvrde novinari koji su ga pratili na putu. </p>
<p>Nakon Blairovih hitnih razgovora preko satelitskog telefona s ministrima u Londonu, britansko ministarstvo obrane, za koje je radio pokojni Kelly, objavilo je da pokreće neovisnu sudsku istragu o uzrocima njegove smrti. Istraga će također ispitati kakvu su ulogu u cijelom slučaju igrali savjetnik britanskog premijera uza odnose s javnošću, Alastair Campbell, te britanski ministar obrane Geoff Hoon. </p>
<p>Campbell je nedavno oštro napao BBC, odnosno njegovo izvješće u kojem je rečeno da je vlada u Londonu napuhala opasnost od iračkog oružja masovnog uništenja. Apostrofirani novinar Andrew Gilligan branio se da samo prenosi ono što je saznao od određenog obavještajnog izvora - stručnjaka za oružja masovnog uništenja. U nastavku svađe s BBC-jem, ministar obrane Geoff Hoon, kao tu »krticu« označio je Davida Kellyja. </p>
<p>Znastvenik je u utorak svjedočio u jednoj parlamentarnoj istrazi, a njegovi prijatelji tvrde da je bio ljut zbog tog ispitivanja. Kelly je tvrdio da nije bio izvor BBC-jeve priče. Parlamentarni odbor pred kojim je svjedočio složio se da je vjerojatno tako. Jedan član tog odbora, konzervativni zastupnik Richard Ottaway, tvrdi da su vladini stručnjaci za komunikacije iskoristili Kellyja kako bi odvratili pažnju od svađe oko iračkog oružja masovnog uništenja, te da su političke makinacije mogle dovesti do smrti tog znanstvenika. </p>
<p>Drugi zastupnici kritiziraju pak britansko ministarstvo obrane, tvrdeći da je on nametnulo Kellyju ulogu »žrtvenog janjeta«. </p>
<p>Ako se cijela saga dalje bude komplicirala, moguće je da će Blairov savjetnik Alastair Campbell, te ministar obrane Geoff Hoon morati dati ostavke, predviđa u subotu Daily Telegraph. No, ljudi iz Campbellove blizine tvrde da će izvješće parlamentarnog odbora za obavještajna pitanja, koje se očekuje najesen, skinuti krivcu s Blairovog suradnika.</p>
<p>Premda s tankom većinom, i parlamentarni odbor za vanjske poslove nedavno je zaključio da Blair i Campbell nisu napuhavali opasnost od Saddamovog arsenala kako bi opravdali rat. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Lažne dokumente o »nigerskom uranu« Amerikancima dala talijanska novinarka </p>
<p>Nakon što nije uspjela provjeriti istinitost podataka o iračkoj navodnoj kupovini nigerskog urana, Elisabetta Burba predala je nabavljene dokumente američkoj ambasadi u Rimu</p>
<p>RIM, 19. srpnja</p>
<p> – Talijanska novinarka Elisabetta Burba predala je američkom veleposlanstvu u Rimu dosje s lažnim dokumentima koje je prikupila o navodnoj prodaji urana iz Nigera u Irak. Novinarka je to potvrdila u intervjuu što ga je u subotu objavio list Corriere della Sera. Ti lažni dokumenti dospjeli su do CIA-e.</p>
<p> Prodaja urana Iraku za navodnu proizvodnju nuklearne bombe bila je jedan od argumenata kojim je američki predsjednik George W. Bush, u svome obraćanju naciji u siječnju, opravdavao pokretanje rata protiv Iraka. </p>
<p>Elisabetta Burba, novinarka tjednika Panorame, preko jednog svog izvora došla je do informacije o navodnoj prodaji urana Saddamu Husseinu. »To se dogodilo u listopadu 2002. kada mi je jedan moj izvor, koji se dotad pokazao vjerodostojnim, predao neke dokumente o tome da je Irak iz Nigera kupio uran. Shvatila sam da bi to mogla biti svjetska senzacija, ali upravo sam zbog toga bila zabrinuta. Jer ako je riječ o lažima i ja ih objavim, završila bih novinarsku karijeru«, rekla je Burba u svom intervjuu. </p>
<p>Dodala je da je o tome razgovarala u redakciji te je i otputovala u Niger kako bi provjerila istinitost priče. </p>
<p> U dokumentu, koji je posjedovala, govorilo se o nevjerojatnoj količini urana - 500 tona, koja je trebala krenuti iz Niameya u Atlantik gdje bi bila prekrcana na druge brodove. To je bilo gotovo sve što je imala. U Nigeru, dakako nije došla do drugih podataka te je, po povratku u Rim sve objasnila glavnom uredniku Carlu Rosselliju, koji je ipak zatražio dodatnu provjeru. </p>
<p> »Rosselli mi je organizirao susret s nekim ljudima iz američkog veleposlanstva. Otišla sam sama i predala im dosje. Nitko mi više nije rekao ništa i u svakom slučaju bili smo već odlučili da to ne objavimo, jer nisu bile moguće dalje provjere vjerodostojnosti cijele stvari i nismo htjeli riskirati«, rekla je Burba.</p>
<p> O tim dokumentima nije razgovarala s talijanskom tajnom službom SISMI, pa je točno da SISMI i nije mogao dati te dokumente američkoj tajnoj službi, rekla je Burba. </p>
<p> Talijanska vlada je opetovano opovrgavala da je talijanska tajna služba obavijestila američku ili britansku službu o prodaji nigerskog urana Iraku.</p>
<p> Burba je najavila da će po povratku s godišnjeg odmora u Panorami objaviti cijelu priču o tome kako je došla do lažnih dokumenata koji su postali jedan od argumenata za rat protiv Saddama Husseina. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ukinuta oznaka tajnosti s dokumenata o iračkom oružju </p>
<p>WASHINGTON, 19. srpnja</p>
<p> – Bijela je kuća u petak skinula oznaku tajnosti s dokumenata o iračkom nuklearnom programu, čije bi objavljivanje trebalo stišati kontroverze izazvane sa 16 riječi što ih je predsjednik George W. Bush izgovorio u obraćanju naciji u siječnju. </p>
<p>U tome govoru Bush je naglasio da Irak pokušava nabaviti »znatne količine« urana iz Afrike. Kasnije je postalo bjelodano da informacija nije točna i da je Bush opravdavao napad na Irak krivim obavještajnim podacima.</p>
<p>Međutim, dokument objavljen u petak također postavlja nova pitanja, naročito zbog jedne fusnote koju su očito previdjeli u Bijeloj kući. Naime, Ured za obavještajne podatke i istraživanje (INR) američkog State Departmenta ustvrdio je da je veći dio informacija njima sestrinskih obavještajnih agencija »visoko dvojben«.</p>
<p> Objavljenim dokumentom Bijela kuća nastoji dokazati da je spornih 16 riječi iz Bushova govora nevažno u usporedbi s ostalim dokazima o iračkom oružju za masovno uništenje. U dokumentu, u čijoj je izradi sudjelovalo šest američkih obavještajnih službi, navodi se da Irak trenutačno ne posjeduje nuklearno oružje, ali da ga ima namjeru nabaviti i da će to učiniti u sljedećem desetljeću. </p>
<p> Takvoj se ocjeni, međutim, usprotivio INR što se i vidi iz spomenute fusnote. »Nema uvjerljivih dokaza da Bagdad nastoji pokrenuti svoj nuklearni program i ne želimo spekulirati bi li se to u budućnosti moglo dogoditi«, naveo je INR. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Amerikanci na Sudu razotkrili »ratno društvo francusko-srpskog prijateljstva«</p>
<p>Sudeći po Chiracovim riječima, dogovora s Miloševićem nije bilo pa je oslobađanje dvojice francuskih pilota bila čista gesta navale srpske humanosti. Dirljivo. Osim što nikad nitko nije objasnio česte glasine da su Francuzi u SFOR-ovim trupama za lov na optuženike uvijek nekako kroz prste propuštali i Mladića i Karadžića, što je ponegdje tumačeno kao sentiment starih saveznika ili barem prilično bezobrazna koincidencija. Prečesto ponavljajuća koincidencija da bi predstavljala – dim bez vatre</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Jacques Chirac sklopio je »deal« sa Slobodanom Miloševićem, glave dvojice francuskih pilota koje su zarobili bosanski Srbi ostale su na ramenima uz cijenu Mladićeve slobode. Ovo se neki dan čulo u haaškoj sudnici za svjedočenja predsjednika (Zorana Lilića) u suđenju predsjedniku (Slobodanu Miloševiću). </p>
<p>Transkript je predstavljao jedno od iznenađenja zadnjih tjedana, Tribunalovom su ga Tužiteljstvu dostavili iz »jedne zapadne obavještajne službe«, spekulacije vele da je riječ o Amerikancima - po francuskim izvorima - a drugi, posebice američki, pouzdani izvori koji sve znadu, pogotovo kad je to vrhu u interesu, objavljuju gradu i svijetu da čast pripada Amerikancima.</p>
<p>Najbolje je prošlo Tužiteljstvo, selektivno kapanje dokaza bez prijetnje subpoene u ovom svijetu jednakih i jednakijih daje i zgodna otkrića. U univerzumu složnih saveznika špijuniranje, njuškanje, prisluškivanje jednih od strane drugih – normalna je pojava. I podastiranje pravih podataka u pravo/krivo vrijeme. Svi to rade, parafrazirajmo Mozarta. Velike su uši pedantno slušale razgovore balkanskih aktera, neki su dijalozi zabilježeni i potom kao transkripti uneseni u dokazne materijale na suđenju Miloševiću. </p>
<p>Francuski su piloti bili već 14 tjedana ili, preciznije, 104 dana u zatočeništvu Mladićeve vojske, da bi ih se pustilo 12. prosinca, dva dana uoči daytonske fešte u Parizu. Približavalo se potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, Amerikanci su i s Holbrookeom »izboksali« mir, a Francuzi su trgovali trofej dekora za povijesni čin za kojega su svi s pravom očekivali da će trajati duže od sušenja crnila potpisnika. Dvojica su talaca doveli svečanost u pitanje, Miloševiću su trebali nagradni bodovi za poljepšanje imagea, Chiracu piloti, Mladiću prstohvat garancija... sve zajedno, izvrsni sastojci za gentlemanski sporazum.</p>
<p>Dogovor je, prema transkriptima, postignut relativno lako i glatko jer je francuski predsjednik, kao i mnogi dužnosnici prije njega i potom poslije njega, tretirao svoje pilote kao »pruske grenadire«, nema tog Balkana u svemiru vrijednog kostiju domaćeg vojnika. Nema tog dogovora koji neće opravdati spašavanje pilotskih glava. </p>
<p>Svjedoci u haaškoj sudnici potvrdili su autentičnost razgovora. Lilić je razgovarao s generalom Momčilom Perišićem, Mladić je veoma zabrinut da će ga goniti zbog optužnice za ratne zločine, tumačio je Lilić Perišiću prije osam godina, nekoliko mjeseci nakon srebreničkog masakra (Srebrenica nosi Mladićevo autorstvo i vrhunac je »uzvišene« karijere oficira i gentlemana kojeg su oni koji su ga poznavali opisali kao psihopata, uzgred budi rečeno). </p>
<p>Lilić je strpljivo tumačio Perišiću da stvari baš nisu tako opake kako izgledaju, Mladić je siguran, Mladić ima neformalni moćni imunitet, »on neće biti izručen Tribunalu, dobio je za to garancije Chiraca i Slobodana«, kaže u transkriptu predsjednik - svjedok.</p>
<p>Perišić je bio sumnjičav, ali je Lilić znao o garancijama i vjerovao u njih. »Zar njihova riječ nije dovoljna?«, upitao je Lilić Perišića u transkriptu. Mladić, kao osoba s ova dva jaka talačka aduta u rukama ili u zaptu, dakle, gospodar situacije doveden u situaciju trgovanja i trženja, mogao je, prema transkriptu, ili proslijediti Francuze Srbima (s kojima nisu imali nikakve veze, osim možda emotivne, uporno na istu notu svira Milošević u sudnici) i ovi učiniti ostatak posla ili pak odrediti, gdje mu se sviđa, i ostaviti pakete. Lilić, naravno, nije ništa govorio o najškakljivijim detaljima, recimo, o tome kako su to Chirac i Mladić odnosno Milošević postigli trgovinu i na koji su način, ako već jesu, kontaktirali. </p>
<p>Sudeći po Chiracovoj glasnogovornici, dogovora nije bilo i oslobađanje pilota čista je gesta navale humanosti, »ponavljam po tko zna koji put da pregovora o pilotima nije bilo, francuska je politika imala čvrst stav prema Slobodanu Miloševiću i njegovim saveznicima«. Dirljivo. Osim što nitko od službenih, a ni onih drugih, nije objasnio opetovane glasine da su Francuzi u SFOR-ovim trupama za lov na optuženike uvijek nekako kroz prste propuštali i Mladića i Rašu Karadžića, što je na nekim adresama opet tumačeno kao sentiment starih saveznika ili bar bezobrazna koincidencija. Prečesto ponavljajuća koincidencija da bi predstavljala dim bez vatre.</p>
<p>Francuzi su ipak dovedeni u ružnu situaciju. Čak i bez vlastite krivice: Mladić s dva pilota u šakama (smještena na dubokom kraju bosanske šumetine, kako su pjesnički ovu epizodu opisivali francuski vodeći listovi razglabajući na koju će se stranu okrenuti Lilićevo svjedočenje i naprasno iskrsli transkript), zapravo je smetnja Miloševiću, jer se ovaj itekako trsio vratiti dobar ugled mirotvorca pred svjetskom zajednicom i Clintonima koji su jedva čekali skinuti ga s dnevnog reda, a s njime i sve snažniju pobunu javnosti zbog neaktivnosti i žrtava, pa su obećavali brda i doline. </p>
<p>Milošević će o svojim mirovnim naporima opetovano guditi u haaškoj sudnici. Već na samome startu suđenja teatralno je pozivao za svjedoke sve svjetske lidere - Clinton i Chirac su mu nekako bili najsimpatičniji - ne bi li »ovu smiješnu optužnicu«, kako obično tepa dosad najozbiljnijem i najambicioznijem uratku Tužiteljstva i glavne tužiteljice Carle del Ponte, preokrenuo u svoju korist i iz cijelog haaškog košmara izronio onako kako sam sebe doživljava, tumači i vidi – kao hvaljeni mirotvorac. Milošević se, jasno, hvali i Clintonovom prigodnom pohvalom potpisniku Daytona, »bez vaših napora, gospodine predsjedniče, ne bismo stigli do ovoga mira u Bosni«. Rečenica bi u pristojnom svijetu koji nije politika imala svoj prvi dio ili značajniju polovicu, onu ratnu. O tome govore brojni svjedoci Tužiteljstva ogolijevajući organiziranu, planiranu, dugo zamišljanu narav operacije prikazivane kao »spontana pobuna«. </p>
<p>Dana 14. prosinca 1995. Milošević je otputovao u Pariz na svečanost potpisivanja mira. Komplimenti su dolijetali kao donedavno granate na opsjednuto Sarajevo. Cilj opravdava sredstva, malo neukusne, ali djelotvorne retorike nikad ne škodi i mir zavrijeđuje čak i ulizivanje budućim ratnim zločincima... </p>
<p>Lilićevo je svjedočenje nadiglo još nešto prašine i skinulo poneki maskirni sloj s nečistog rublja. Svijet, pa ponekad i neki od glavnih aktera, ni danas nisu spoznali prave razmjere bosanske tragedije i raspodjelu uloga bližu istini nego što je sadašnja spoznaja. Dokumentarac nizozemske televizije - jer Nizozemce »slučaj Srebrenica« žulja, usprkos svim onim tisućama stranica analiza, nalaza i rezultata brojnih istraga - tvrdi se, na primjer, da su Francuzi i Mladić postigli gentlemanski sporazum kad su Mladićevi hajduci zvani oficijelna vojska zatočili UN-ove plave šljemove. Nekih 400 »plavaca« našlo se u lisicama na ključnim strateškim mjestima tako da su NATO-ovi udari odgođeni za bolja vremena. U naravi je svijeta da će nekako progutati 7000 do 8000 umorenih Srebreničana, uspjeti čak odglumiti ganutost i pustiti suzicu, ali neće tako lako proći nad jednom »svojom« žrtvom.</p>
<p>Opet se vraćamo na vrijednost pruskog grenadira - UN-ovi dokumenti tvrde da je aranžman Chiraca i Miloševića zaustavio zračne udare, tako je barem u faks porukama govorio UN-ov J. Akashi tužeći se da su svi nekako zaprljani u toj igri pijuna i špijuna. Onda, Francuska je bila spremna krenuti u obranu Srebrenice iz zraka, no o tome su dvojili i na kraju od njih odustali UN-ovi ljudi. Pod američkim utjecajem koji je mogao biti i pritisak, mudruju Francuzi. Verzija zvuči bolje od razmjene imuniteta za ratnog zločinca za dva francuska pilota. </p>
<p>Nažalost, francuska je vlada zabranila svojim časnicima i dužnosnicima svjedočiti u haaškoj sudnici. Amerikanci su na dogovor pristali tek nakon dugačkih pregovora s Carlom del Ponte i njenog vještog korištenja medija za pozivanje na svijest i savjest. No, svaki Amerikanac , bivši američki dužnosnik - poput Petera Galbraitha neki dan - prije davanja iskaza dobro je izbrifiran, točno se znade granica do koje tužitelj, obično Geoffrey Nice, može ići, a za svaki slučaj, jer je i to u sadržaju paketa bezgranične suradnje u skladu s međunarodnim zakonima, predstavnik SAD-a sjedi u sudnici i može u svakome trenutku kazati »tišina«. </p>
<p>Francuzi, dakle, vele da je pilote oslobodio Milošević tražeći od Mladića puštanje zatočenog para kako bi spasio Dayton. Britanci i Amerikanci svjedoče o trgovini Chiraca i terena jer su o tome govorili članovi Miloševićevog užeg kruga, Lilić i Perišić. I jer su ovi spominjali imena. I, jer obični Balkanci za ovakve osjetljive razgovore ni ne pomišljaju koristiti zaštićenu komunikaciju. Službena predstavnica Chiracova ponavlja da je sve neistina. Francuzi su se, braneći obraz, potrudili navesti sve potencijalne pregovarače u ovoj bizarnoj i ni u kojem slučaju moralnoj trgovini pilota za bijeg optuženika. </p>
<p>Transkript govori o »još jednom pregovaraču, Francuzu« i ništa dalje od toga, a za ulogu »još jednog Francuza« najozbiljniji su kandidati tadašnji francuski civilni i vojni emisari na terenu BiH te na mjestima gdje su se rješavali sudbina, pitanje života i smrti tisuća ljudi. Elizejskoj palači transkript je »priča između dvojice Srba«, obično ćaskanje, ćakula - da se baš uvijek ne priča o vremenu! - jer službeno, pregovori, a još manje trgovine i razmjena, nisu se dogodili. Činjenice vele drukčije. </p>
<p>Tužiteljstvu je na ruku išla sadašnja zategnuta post-iračka atmosfera između Britanaca i Amerikanaca s jedne i Francuza s druge strane te je razvidno da su neki neugodni traskripti izronili točno kad su trebali - za podbosti drugu stranu. Toliko o pravdi, moralu, pragmatičnosti, trgovanju.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Prihvaćamo sve prijedloge, no odgovornost u slučaju poplava ne snose udruge </p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku 13. srpnja, objavljen je tekst »Zbog čega apeli za očuvanje rijeke Drave moraju stizati – iz svijeta«, u kojem je izneseno niz netočnosti i tendecioznosti. </p>
<p>Čudi nas, da se članovi raznih udruga, koji vode brigu o Dravi, ali i vaša novinarka, nisu obratili Hrvatskim vodama, instituciji koja je zadužena za rješavanje vodoprivrednih pitanja ili Vodogradnji d.d. koja izvodi radove. Time bi se izbjegli mnogi nesporazumi. </p>
<p>Radovi koji se obavljaju na Dravi u svrhu održavanja, vraćaju zapravo korito rijeke u prirodno stanje prije izgradnje HE. Da bi to korito zadovoljavalo ekološke kriterije, mora se održavati propusnim, a nivoe vodostaja treba podignuti na nekadašnju razinu. U tu svrhu rade se pragovi koji su dokazali svoju svrsishodnost na starom koritu kod HE Čakovec.</p>
<p> Radi zatvorenosti korita, područja koja ranije kod većih vodostaja nisu bila ugrožena, sada dolaze pod vodu. Tako je, primjerice, prije dok nije pročišćeno korito uz HE Čakovec, svaki veći preljev preko brane punio podrume kuća u selu Šemovec i ugrožavao naselja Šemovec, Zamlaka, Hrženica. Priča se zato sada ponavlja uz staro nepročišćeno korito HE Varaždin, kod naselje Roma u Trnovcu na međimurskoj strani koje kod svakog povišenog vodostaja dolazi pod vodu, a nekada to nije bio slučaj. Najveća opasnost prijeti od mogućnosti prelijevanja nasipa HE Varaždin. Naime, zbog zatvorenosti korita nizvodno od brane postoji opasnost da pri dugotrajnijem većem protoku vode dođe do prelijevanja, a nakon toga i rušenja nasipa akumulacije i plavljenja naselja i poljoprivrednih površina pa i grada Varaždina, te slovenske strane i Međimurja. To je ujedno i glavni razlog hitne intervencije.</p>
<p>Kako je intervencija vezana sa financijskim mogućnostima Hrvatskih voda, a te nisu neograničene, iskoristila se gradnje autoceste Zagreb – Goričan, da se dio potrebne investicije namiri plasmanom šljunka u tu svrhu. Obzirom na primjedbu, da je kod toga zgrnut »ogroman« kapital napominjemo, da je cijena šljunka izvađenog iz rijeke na dionici Varaždin – Goričan, Sv. Helena – Breznički Hum bio 13 kuna po kubičnom metru, a na dionici Breznički Hum – Varaždin 19 kuna po metru kubičnom, a kada se odbiju naknade državi i županiji od 4,5 kune po metru kubičnom, ostaje 14,50 kuna po metru kubičnom, a to je dostatno upravo za troškove vađenja i utovara. </p>
<p>Još nešto o sadašnjem »prirodnom« stanju: Prirodnog stanja rijeke više nema od izgradnje hidroelektrana na Dravi. Na austrijskom dijelu izgrađeno je 12, a na slovenskom osam elektrana. Čudi da se udruge iz Austrije i Njemačke brinu o našem dijelu Drave i Mure, a na njihovom području i Drava i Mura i Dunav iskorištene su energetski do zadnjeg metra. Vjerojatno je njihov interes, nama prodati struju.</p>
<p>Savjeti stranih udruga o zaštiti mogu biti dobronamjerni, no poplave koje su se dogodile u Europi govore da njihova rješenja i nisu baš najefikasnija. Paušalne ocjene o snižavanju nivoa voda u starom koritu nakon uređenja potpuno je kriva, jer baš izgradnjom pragova diže se nivo vode na nekadašnju razinu. Dubina korita između pragova nije 30 metara kako je to utvrdio novinar Varaždinskih vijesti nego pet do šest metara.</p>
<p>Predlažemo svim udrugama i zainteresiranima, da dođu na razgovor gdje možemo i njihove prijedloge uvrstiti u buduća rješenja. No, naglašavamo da odgovornost za zaštitu od poplava ne snose udruge ni domaće niti strane.</p>
<p>MARIJAN VITKOVIĆ dipl. ing. građ.direktor Vodogradnje d.d.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ročnike civilne službe angažirati na zaštiti šuma i gašenju požara </p>
<p>Na pisanje ovoga teksta ponukali su me članci objavljeni u Vjesniku, (16. srpnja u Stajalištima), splitske novinarke Jadranke Samokovlije pod naslovom »Izgorjet će i ono šume što nam je ostalo u Dalmaciji« i posebno onaj objavljen 18. srpnja pod naslovom »Vatrogasci spremni za požare, ali još nedostaje tehnike i novca«, koji je rezultat istraživanja skupine novinara od Rijeke do Dubrovnika.</p>
<p>Dvije godine radio sam profesionalno na poslovima vezanim uz civilne službe u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, pa iz osobnog iskustva želio nešto sugerirati. Radi se o ročnicima civilne službe i mogućnosti njihova angažiranja u prevenciji izbijanja požara i sudjelovanju u gašenju. </p>
<p>No, prije svega trebali bi ročnike civilne službe nazivati »vojnicima koji služe civilni vojni rok« kako se to sugerira u Vjesnikovu članku od 18. srpnja. Naime, Sabor Republike Hrvatske na sjednici 6. veljače, donio je Zakon o civilnoj službi koji je objavljen u »Narodnim novinama« gdje je jasno dano nazivlje za ovu skupinu ljudi koji baš zbog toga što ne žele biti vojnici idu u civilnu službu pa u skladu s tim imaju i svoje nazivlje. Dakle, radi se o ročnicima civilne službe, a ne o vojnicima koji služe civilni vojni rok, jer takav naprosto ne postoji u Hrvatskoj.</p>
<p>Prošle godine često sam dobivao pozive, posebno iz Osijeka, koji bi se svi mogli svesti na jedno: »pošaljite nam što je moguće više civilnih ročnika jer ih imamo gdje zaposliti!« Na upit gdje bi ih to oni zaposlili odgovor je u pravilu glasio: »Pa da tamane ambroziju od koje se ne može živjeti«. Nažalost, tim molbama tada nije bilo moguće udovoljiti. Sada je situacija sasvim drugačija. Naime, stupanjem na snagu i početkom primjene Zakona o civilnoj službi, obavljanje poslova civilne službe prešlo je u djelokrug ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Člankom drugim toga Pravilnika predviđeno je da se civilna služba može obavljati u javnim ustanovama parka prirode i u javnim ustanovama vatrogasnih postrojbi.</p>
<p> I doista Povjerenstvo za civilnu službu uputilo je u vatrogasne postrojbe onoliko mladića koliko su te postrojbe tražile. Nažalost, broj je izuzetno mali što se na neki način da zaključiti i iz članka u Vjesniku od 18. srpnja. Izgleda da ročnike civilne službe za potrebe prevencije požara koriste samo u Parku prirode Učka. Pa i tamo tek u vremenu od 9 do 19 sati. </p>
<p> Iz članka od 18. srpnja vidljivo da su Hrvatske šume za ovu sezonu zaposlile 300 sezonskih promatrača i dojavljivača požara i da im je Hrvatski telekom darovao 300 mobitela s tromjesečnim besplatnim impulsima. To je bogom dani posao za mlade ljude da obave civilnu službu na njihovo zadovoljstvo ali i na korist cijeloj zajednici. </p>
<p>Jasno je da je za ovu godinu već prekasno da se napravi nešto ozbiljnije u smislu angažiranja civilnih ročnika ali će nas i dogodine dočekati isti problemi pa zato plediram da se na vrijeme organiziramo kako bismo te mlade ljude usmjerili da odrade svoju obvezu na izuzetno časnim i korisnim poslovima. </p>
<p>Ako se u gašenju požara angažiravaju vojne postrojbe odnosno ročnici na odsluženju vojnog roka nema nikakvog razloga da se to ne učini i sa ročnicima civilne službe. </p>
<p>IVAN VUČIĆ, dipl. iur.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ograđujem se od teksta ispod kojeg stoji i moje ime</p>
<p>Želim u potpunosti demantirati bilo kakvu vezu sa sadržajem teksta objavljenog u Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja od 18. srpnja pod naslovom »Građane treba zaštiti od navodnih alternativaca, astrologa i iscjelitelja«, a ispod kojeg stoji i moje ime.</p>
<p>Napominjem da ne poznajem ni ljude koji se u njemu spominju, niti čime se oni bave, niti osobu koja je to poslala. Objavljeno pismo je gruba podvala osobe koja nema hrabrosti snositi odgovornost za svoje stavove i postupke.</p>
<p>VESNA SAJKOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Požar u zaleđu Primoštena progutao više od 600 hektara zemljišta</p>
<p>ŠIBENIK, 19. srpnja</p>
<p> – Požar koji je u petak nešto poslije 13 sati izbio na predjelu brda Vezac, u zaleđu Primoštena, progutao je više od 600 hektara površine pod smrekom, makijom i maslinama. U petak oko 23 sata požar je lokaliziran nakon više od desetak sati borbe gasitelja sa zemlje i protupožarnih zrakoplova - kanadera koji su vodenim bombama sprječavali daljnje širenje vatre koja je zbog jakog vjetra u kratkom vremenu zahvatila širok područje.</p>
<p> U akciji gašenja ovog najvećeg ovogodišnjeg požara sudjelovalo je oko 270 gasitelja s područja Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, među kojima su, osim profesionalnih snaga, bili i članovi DVD-a s područja Šibenske županije, zatim tri kanadera, interventna postrojba MUP-a, nešto pripadnika Hrvatske vojske i nešto građana koji su se dobrovoljno uključili u gašenje požara koji je u jednom trenutku zaprijetio kućama u naselju Stupin-Čelin uz jadransku magistralu, nadomak Primoštena. Glavni vatrogasni zapovjednik, Dražen Slavica, tada je glavninu raspoloživih snaga preusmjerio na ovaj front i kuće su bile spašene iako je vatra došla do samih kućnih vrata. U akciji gašenja vatrene stihije angažirano je oko šezdesetak različitih vatrogasnih vozila. Jedan krak požara širio se jakom burom prema naselju Vadalj, a drugim prema Rogoznici.</p>
<p>Nakon što je požar lokaliziran zbog jakog vjetra koji je na šibenskom području puhao cijele noći, na požarištu je ostalo oko 250 gasitelja koji su čuvali požarište kako se vatra ne bi ponovno razbuktala.</p>
<p>Mještani primoštenskog zaleđa svjedoče kako su gotovo istovremeno primijetili na brdu Vezac čak tri vatre zbog čega sumnjaju da je ovaj veliki požar podmetnut. Službenih informacija o uzroku nastanka požara nema jer ni očevid još nije započeo, jer požar još uvijek nije proglašen ugašenim. Neslužbeno saznajemo da je ovaj požar prvi zamijetio pilot jednog zrakoplova koji je na brdu Vezac primijetio dim i o tome odmah obavijestio nadležne pa je akcija gašenja bila brza. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jedna osoba uhićena je zbog sumnje u podmetanje požara</p>
<p>DUBROVNIK, 19. srpnja</p>
<p> – Ni do subote popodne gasitelji nisu uspjeli staviti pod kontrolu požare koji su buknuli u petak poslijepodne, između 15.30 i 17 sati, pokraj mjesta Radovčići u Konavlima. Riječ je o tri požara – na Debelom brijegu, koji je izbio u četvrtak i bio lokaliziran da bi se u petak ponovno razbuktao uslijed jakoga vjetra, te požarima između Radovčića i Poljica i Radovčića i Penđe. Vatra je zahvatila površinu od ukupno oko 300 hektara, a stradala ja makija i nisko raslinje na brdima uz more. Osim bure, gašenje je otežano i zbog nepristupačnog terena. Na terenu je oko 180 vatrogasaca iz Grude, Slanoga, Plata, Zatona, Župe Dubrovačke, Dubrovnika, te vatrogasna postrojba iz Karlovca i interventna vatrogasna postrojba MUP-a Plat. U borbi s vatrenom stihijom pomažu im i tri kanadera i dva ai-tractora. Pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika RH, Tomislav Vuko, rekao je u subotu kako su sve linije aktivne zbog jakoga vjetra koji stalno mijenja smjer te se vatra unatoč golemim naporima ne može obuzdati. Najkritičnije je bilo kod Poljica gdje se vatra približila kućama. Vatra je prešla i glavnu cestu koja je zatvorena za promet, a izgorjeli su i neki vinogradi. Policijska uprava dubrovačko-neretvanska izvijestila je, pak, i o požaru što je izbio u četvrtak oko 20.45 sati uz granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, na padinama brda Ilijina kita u Konavlima. Taj je požar, stoji u priopćenju, lokaliziran oko jedan sat iza ponoći, ali se ponovno aktivirao zbog jake bure. Vatra je zahvatila travu i nisko raslinje na površini od tri hektara, a gasili su je pripadnici DVD Gruda i IVP Plat. U vezi s tim požarom, policija navodi da je jedna osoba uhićena zbog sumnje u podmetanje požara. Riječ je o B. L. (27) iz Slavonskog Broda, za kojega se osnovano sumnja da je počinio kazneno djelo »dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom«. Kriminalistička obrada je u tijeku, doznajemo iz PU dubrovačko-neretvanske. S obzirom da su na području Konavala sva tri požara buknula gotovo istodobno, tamošnje stanovništvo sumnja da su i oni podmetnuti. Doznajemo da PU dubrovačko-neretvanska »provodi obradu«.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Na autocesti poginula 79-godišnja Slovakinja</p>
<p>KARLOVAC, 19. srpnja</p>
<p> – U lančanom sudaru na 33. kilometru autoceste Zagreb -Karlovac, teške tjelesne ozlijede zadobila je Slovakinja Anna Ivičicoca (79), uslijed kojih je umrla u karlovačkoj Općoj bolnici. Lakše tjelesne ozlijede zadobili su putnici u vozilu čeških registarskih oznaka E. K.(43), D. K (25) i jedanaestogodišnje dijete M. K. Do nesreće je, prema priopćenju PU karlovačke, došlo jer je vozač K. A. (47), državljanin Češke, zbog neprilagođene brzine udario u zaustavljeno vozilo slovačkih registarskih oznaka, koje je bilo zadnje u koloni. Prednjim dijelom vozila udario je u stražnji dio vozila slovačkih registarskih oznaka NZ615-AP, kojim je upravljao Slovak K. G. (50), a u kojem se nalazila kao putnica Anna Ivičicoca. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nevjenčanog supruga napala nožem</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Nakon višesatne svađe, u petak oko 22 sata u dvorištu obiteljske kuće u Alibunarskoj ulici u Susedgradu, Vera B. (63) kuhinjskim nožem pokušala je ubiti svog nevjenčanog supruga Dobrislava D. (55).</p>
<p>Nevjenčani suprug uspio je izbjeći napad, ali je ipak zadobio posjekotinu na prsima, dok je u naguravanju Vera zadobila posjekotinu na licu, te je nakon saniranja ozljede privedena u Drugu policijsku postaju na kriminalističku obradu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pronađen ugušen u kćerinoj kući</p>
<p>ČAKOVEC / VARAŽDIN, 19. srpnja</p>
<p> – Šezdesetsedmogodišnji Vladimir L. pronađen je ugušen u kćerinoj kući u Vrhovljanu u Međimurju. Muškarac je oko vrata imao stegnuto i nekoliko puta namotano uže, a pretpostavlja se da je riječ o samoubojstvu. Pronašla ga je kćer, kad je došla pogledati što se s njim događa jer nije došao na ručak. </p>
<p> Samoubojstvo je počinila i šezdesetpetogodišnja Ana K. iz Kučan Marofa, nedaleko od Varaždina, objesivši se o cijev od radijatora. Nema sumnjivih okolnosti, a razlog samoubojstva nije poznat. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Od lipnja 2004. vlakom od Zagreba do Splita za manje od pet sati</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Početkom idućeg tjedna Hrvatske željeznice (HŽ) potpisat će ugovor o nabavi osam nagibnih vlakova te nekoliko ugovora s domaćim tvrtkama o nabavi novih i obnovi starih teretnih vagona, čime se ostvaruje dio ambicioznog projekta modernizacije HŽ-a u koji će se u razdoblju od četiri godine uložiti 15,3 milijarde kuna.</p>
<p>U ponedjeljak će čelni ljudi HŽ-a potpisati tri ugovora - dva vrijedna 36 milijuna kuna o popravku i rekonstrukciji 100 teretnih i isporuci 320 novih teretnih vagona bit će potpisan s holdingom Đuro Đaković, dok će ugovor o isporuci okretnih postolja za tih 320 vagona biti potpisan s tvrtkom TŽV Gredelj.</p>
<p>U utorak će biti potpisan ugovor s tvrtkom Bombardier Transportation i Westdeutsche Landes bankom o financiranju i nabavi osam modernih novih dvodijelnih dizel motornih nagibnih vlakova. Vrijednost ugovora je 32,35 milijuna eura. </p>
<p>Kako je često najavljivano iz HŽ-a, kada se ti vlakovi uvedu u promet od sredine lipnja iduće godine, putovanje između Zagreba i Splita trebalo bi trajati manje od pet sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U luci Dubrovnik otvoren putnički terminal za brodove na kružnim putovanjima </p>
<p>DUBROVNIK, 19. srpnja</p>
<p> - Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić otvorio je u subotu putnički terminal u Luci Dubrovnik, te nazočio potpisivanju ugovora o dodjeli prioritetne koncesije između Lučke uprave Dubrovnik i Dioničkog društva Luka Dubrovnik. </p>
<p>Radove na izgradnji putničkoga terminala za potrebe nužne prilagodbe dubrovačke luke kao »home porta« (luke ukrcaja i iskrcaja putnika) za brodove na kružnim putovanjima po Jadranu i Sredozemlju izvela je tvrtka Alfa-plan građenje d. o. o. iz Dubrovnika za 1,3 milijuna kuna. </p>
<p>Istaknuvši kako je to jedinstvena prilika da dubrovačka luka bude jedna od najvažnijih luka na Sredozemlju za brodove na kružnim putovanjima, Žuvanić je kazao da je lani zabilježeno 480 uplovljavanja cruisera te da godišnji rast tog prometa iznosi 25 posto, »što dovoljno govori o važnosti tog biznisa«. </p>
<p>Inače, izgradnjom terminala stvoreni su uvjeti za nesmetanu kontrolu i protok putnika, a njegovo je otvaranje iskorišteno i za ponovnu najavu daljnje izgradnje te luke. Prvi je korak, kazali su Žuvanić i ravnatelj Lučke uprave Vlaho Đurković, izgradnja novoga višenamjenskoga terminala kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu 16 milijuna eura.</p>
<p>Ta je izgradnja, inače, dio plana razvitka te luke do 2012. godine. </p>
<p>Analize nekih od poznatih svjetskih tvrtki (GP Wilde) pokazale su, naime, da se do 2012. očekuje godišnji promet od 1,4 milijuna turista na kružnim putovanjima i prihod od 63,7 milijuna američkih dolara. Do tada je potrebno prilagoditi obalu potrebama današnjih mega-jahti i cruisera, čija duljina iznosi od 250 do 300 metara. U prvoj će se fazi izgraditi nova obala u duljini oko 700 metara i sanirati postojeća. Tim bi se zahvatom dobila obala ukupne duljine oko 900 metara, što bi omogućilo prihvat tri mega-cruisera istodobno, dok je u ovom času moguć prihvat samo jednoga.</p>
<p>Početak izgradnje najavljen je za srpanj iduće godine, a njezin završetak 2007. Za to će vrijeme linijski brodski promet i autobusni kolodvor biti premješten na područje Batahovine. Što se tiče kopnenoga dijela, planirana je izgradnja novoga hotela, trgovačkog centra i garaža te niza drugih sadržaja. Procijenjeno je da bi cjelokupna izgradnja Luke Dubrovnik stajala oko 98,5 milijuna američkih dolara, kao i da su navedeni planovi »vrlo zanimljivi stranim investitorima«. </p>
<p>Otvorenju putničkoga terminala u dubrovačkoj luci nazočili su i ministri zdravstva i turizma, Andro Vlahušić i Pave Župan Rusković, te dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica i dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U Puli akcija »Kupujmo hrvatsko«</p>
<p>PULA, 19. srpnja</p>
<p> – Na pulskoj gradskoj tržnici danas je održana akcija »Kupujmo hrvatsko« u sklopu koje se na prodajnim prezentacijama u pet šatora, te na više od dvadeset vanjskih štandova, predstavilo više od 80 domaćih tvrtki iz poljoprivredne, tekstilne te prehrambene i industrije pića. Među bogatom ponudom proizvoda gostujućih tvrtki iz gotovo svih hrvatskih županija, svoje proizvode predstavilo je i 14 istarskih proizvođača, od maslinovog ulja, vina, proizvoda od tartufa, svježe i dimljene ribe do istarske pince.</p>
<p> Građani su proizvode mogli kupiti po promotivnim i sniženim cijenama.</p>
<p> »Cilj akcije koja je prvi put održana 1997. je kontinuirano promicati kvalitetu hrvatskih proizvoda te izravno utjecati na svijest potrošača da njihovom kupnjom potiču razvijanje domaćeg tržišta«, kazala je tajnica županijske Gospodarske komore Pula Jasna Jaklin-Majetić. </p>
<p> U akciju »Kupujmo hrvatsko« u Puli uključili su se istarski župan Ivan Jakovčić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić, pomoćnica ministra kulture Željka Udovičić, gradonačelnik Pule Luciano Delbianco, ravnatelj Istarskog narodnog kazališta Robert Raponja, načelnik Policijske uprave istarske Loris Kozlevac te brojni sportaši poput boksača Stipe Drviša i izbornika hrvatske rukometne reprezentacije Lina Červara i glazbenici poput Alena Vitasovića.</p>
<p> Akcija »Kupujmo hrvatsko«, koja je do sada bila vrlo dobro prihvaćena u svim hrvatskim gradovima, trajat će do 27. rujna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Nacionalnom parku »Plitvička jezera« ove godine očekuju 700.000 gostiju</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 19. srpnja</p>
<p> – Nacionalni park »Plitvička jezera« bilježi izniman posjet gostiju, što opravdava očekivanja tamošnjih ugostiteljsko turističkih djelatnika, da bi ovogodišnja turistička sezona mogla biti rekordna. Po riječima Vinka Bartolca, voditelja prodaje u NP, od siječnja do 10. srpnja ove godine Nacionalni park posjetilo je 256.476 osoba što je za 7,8 posto više nego prošle godine u isto vrijeme. U spomenutom razdoblju ostvareno je 86.041 noćenje, a tek 10 posto čine domaći gosti. </p>
<p>Bartolac kaže da ugostiteljska ponuda nije na onom nivou koji Park zaslužuje. </p>
<p>»Bez Ličke kuće i bez restorana Borje naša ponuda uvelike je ograničena. Lička kuća od 1982. godine, kada je otvorena, nije obnavljana, tako da su pri završetku poslovi na kompletnoj obnovi - rekonstrukciji, pri čemu unutarnji interijer ostaje isti. Restoran Borje također se kompletno renovira. Proširuje se restoran, terasa, nadstrešnica, ulaz, grade se novi sanitarni čvorovi, postavlja se kompletno nova kuhinja...«, govori Bartolac.</p>
<p> Od Zagreba do Plitvičkih jezera subotom se putuje i do pet sati, tako da ljudi vrijeme namijenjeno posjetu Parku izgube na vožnju. Podatak da je prilikom nedavne prometne nezgode, u jednom danu, Park izgubio 2500 ulaza ili oko 200 noćenja (60.000 kuna), upozorava da se po pitanju prometa treba učiniti puno više. Kad je riječ o cijeni usluga, one su ostale na istom nivou, mnogi bi rekli previsoke, no ako se usporedi usluga i kvaliteta, zasigurno da opravdavaju svoju vrijednost. Prošle godine NP »Plitvička jezera« posjetilo je 665.000 gostiju, no ove godine Bartolac tvrdi da očekuju rekordan broj posjeta te da će broj premašiti 700.000. Inače, najveći broj posjeta ostvaren je prije rata, s brojkom od 760.000. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Crkvenac: Za četvrtinu Ine dobilo se više nego što se na kraju HDZ-ove vladavine moglo dobiti za cijelu Inu</p>
<p>»Ugovorom o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine mađarskoj naftnoj kompaniji MOL osiguran je razvoj Ine za budućnost, a prihod od Ine ide izravno u državni proračun, jer Ina nije dokapitalizirana nego je dio prodan strateškom partneru«, rekao je ministar financija Mato Crkvenac. Ministar Lučin je naglasio da sva istraživanja pokazuju da će koalicija u ovom ili sličnom sastavu dobiti povjerenje za drugi mandat i ulazak Hrvatske u Europsku uniju koji bi se tada trebao dogoditi</p>
<p>DUGO SELO, 19. srpnja</p>
<p> - »Za četvrtinu Ine dobilo se više nego što se na kraju HDZ-ove vladavine moglo dobiti za cijelu Inu«, rekao je u subotu ministar financija Mato Crkvenac nakon druženja s članovima SDP-a Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije koje pokrivaju drugu izbornu jedinicu. </p>
<p>SDP-ovci su neformalnim druženjima s članovima stranke još u petak u Sisku započeli turneju po Hrvatskoj koja će obuhvatiti sve izborne jedinice. U Dugom Selu su se s članovima stranke susreli, osim ministra financija, i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, saborski zastupnik i potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Ninić te saborska zastupnica Mirjana Ferić Vac. </p>
<p>Crkvenac se na konferenciji za novinare osvrnuo na prodaju Ine naglasivši da je ugovorom o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine mađarskoj naftnoj kompaniji MOL osiguran razvoj Ine za budućnost. Kazao je da u tri godine kompanija mora zadržati isti broj radnika te da MOL ne može u tom razdoblju uzimati svoj dio iz dobiti. Pojasnio je da će se sav novac ulagati u razvoj Ine. »Petsto pet milijuna dolara, koliko je MOL platio za 25 posto plus jednu dionicu Ine, iznosi 3,3 milijarde kuna. U proračunu je od cijele privatizacije za ovu godinu planirano 2,5 milijardi kuna«, kazao je Crkvenac ne skrivajući, kao i ostali članovi Vlade, zadovoljstvo uspješno obavljenim poslom. Naglasio je da prihodi od Ine idu izravno u državni proračun, jer Ina nije dokapitalizirana nego je dio prodan strateškom partneru MOL-u. Također je kazao kako je Ina sada izvađena »iz šapa politike« te nema govora o tome da bilo koja vlast ili pojedinac utječe u budućnosti na strateške odluke u tom poduzeću. </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin dodao je da za vrijeme ove vlasti ni jedna kuna nije izvučena iz Ine, kao što je to bio običaj za vrijeme HDZ-a. </p>
<p>Crkvenac je također kazao kako je transparentnost prodaje 25 posto plus jedne dionice Ine neupitna te kako o tome da su mogući strateški partneri imali iste uvjete pregovaranja svjedoči i činjenica da su njihove ponude bile toliko različite. »Da su iscurile informacije, visina ponuda ne bi bila toliko različita nego bi one bile gotovo jednake«, kazao je Crkvenac.</p>
<p> Inače, SDP-ovci su u Dugom Selu razgovarali o tome što su napravili, o onome što još trebaju napraviti do kraja mandata te o planovima za eventualni budući mandat. Međutim, nije bilo moguće doznati točne planove stranke koja vodi vladajuću koaliciju za sljedeći mandat. Ministar Lučin samo je najavio da će SDP u listopadu izaći pred javnost s novim projektima kojima namjerava zadobiti ponovno povjerenje birača. »O konkretnim ćemo projektima govoriti kada počne izborna kampanja«, kazao je Lučin.</p>
<p>SDP-ovi dužnosnici istaknuli su da njihova stranka još uvijek nije u predizbornoj kampanji, a susreti s članovima stranke diljem zemlje samo su priprema za buduće izbore i dogovor kako na njima nastupiti. Stranački čelnici ocijenili su da su članovi SDP-a optimistični, što se temelji, kažu, i na realnim pokazateljima. Lučin je naglasio da sva istraživanja pokazuju kako će koalicija u ovom ili sličnom sastavu dobiti povjerenje za drugi mandat i ulazak Hrvatske u Europsku uniju, koji bi se tada trebao dogoditi. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U Karlovcu se vozilo »korak po korak«, policija bila nemoćna</p>
<p>Promet je doživio kulminaciju između šest i 10 sati, kada se stvorila nepregledna kolona vozila od Jastrebarskog preko Karlovca do Tušilovića. Vozila su potpuno paralizirala i karlovački gradski promet, a policija je u jednom trenutku bila posve nemoćna. U smjeru otoka Šolte i Supetra na Braču isplovila su dva izvanredna trajekta, a zbog najavljenog gostovanja »Studija 54« iz New Yorka, veće su gužve stvorene i u redu za ukrcaj na trajekte koji prometuju prema Hvaru</p>
<p>KARLOVAC / PLITVIČKA JEZERA / PULA / SPLIT / ZADAR / SINJ, 19. srpnja </p>
<p> - Karlovac se u subotu ujutro pretvorio u grad-parkiralište zbog nepregledne kolone vozila koja je u jednom trenutku bila duga i 23 kilometra zbog zastoja koji je nastao nakon nekoliko prometnih nesreća.</p>
<p>Naime, desetak kilometara prije naplatnih kućica na autocesti u Karlovcu u prometnoj nesreći, lančanom sudaru koji se dogodio u tri sata ujutro, smrtno je stradala Slovakinja, a troje ljudi je lakše ozlijeđeno. </p>
<p>Teška nesreća, prema priopćenju Policijske uprave karlovačke, dogodila se u ranim jutarnjim satima i na plitvičkoj cesti kod Vukmaničkog Cerovca, srećom bez težih posljedica ali sa zastojima. </p>
<p>Promet je doživio kulminaciju između šest i 10 sati, kada se stvorila nepregledna kolona vozila od Jastrebarskog preko Karlovca do Tušilovića. Vozila su potpuno paralizirali i karlovački gradski promet. Putem lokalnih radijskih postaja Karlovac i Mrežnica građane su tijekom subotnjeg jutra u više navrata zamolili da poslove i odlazak na tržnicu u grad obavljaju pješice ili biciklom, a nikako automobilom. </p>
<p>Oko devet sati i policija je u jednom trenutku bila nemoćna jer su preusmjeravanjima automobila i gradske ulice bile potpuno zakrčene. Kroz grad se u pravcu Slunja i Plitvica vozilo »korak po korak«, a od Turnja prema Slunju do 30 kilometara na sat. </p>
<p>Za naplatu cestarine u Ilovcu otvoreno je bilo sve vrijeme svih sedam izlaza, a od osam sati i pomoćni osmi izlaz. No to je djelomično pomoglo u protočnosti i pri prolazu kroz Karlovac. </p>
<p>Zastoja je bilo i na dionici plitvičke ceste od Rakovice preko Plitvica do Korenice gdje se u osam sati stvorila kolona vozila duga 15 kilometara, a vozilo se kroz područje Plitvičkih jezera do 10 kilometara na sat. Zastoja je bilo i pri ulazima u Nacionalni park Plitvička jezera te pri prolasku kroz središte Korenice. </p>
<p>Nešto povoljnija situacija bila je na autocesti Karlovac-Rijeka preko Novigrada i Vukove Gorice gdje se vozilo u kolonama, ali zastoja, poput onih na plitvičkoj cesti, nije bilo. </p>
<p>Promet kroz Karlovac nije jenjavao ni poslije 10 sati, a najveći broj vozila u kolonama bilo je iz Češke, Slovačke, Mađarske te Zagreba. U kolonama je zapažen veći broj autobusa s turistima iz istočno-europskih zemalja, koji su dijelom usporavali promet. </p>
<p>Karlovački policajci su u više navrata vozila preusmjeravali prema moru državnom cestom D-23 Duga Resa-Josipdol-Senj. Vozači su na putu prema moru mnogo slabije od očekivanog koristili nedavno otvorenu dionicu autoceste Bosiljevo-Mala Kapela i dalje prema Senju, a prema prognozama karlovačkih policajaca, gužve neće izostati i u nedjelju.</p>
<p>U subotu tijekom jutra bio je pojačan i promet na istarskim graničnim prijelazima. Promet na istarskim cestama odvijao se bez zastoja, a kolone su bile jedino kod ulaza u Poreč, Umag i Pulu.</p>
<p>Zbog intenzivne turističke smjene gostiju putnički promet u središtu Splita i gradskoj trajektnoj luci u subotu je bio pojačan. Na dijelovima prometnica gdje su zamijećene veće gužve i prometni čepovi, promet su nadgledali prometni policajci.</p>
<p>U gradskoj luci nisu zabilježene veće gužve, a promet se između kopna i srednjodalmatinskih otoka odvijao redovito. </p>
<p>Koordinator trećeg plovnog područja Jadrolinije Ante Mrvica istaknuo je da su u subotu ujutro u smjeru Šolte i Supetra na Braču isplovila dva izvanredna trajekta, a zbog najavljenog gostovanja »Studija 54« iz New Yorka, veće gužve stvorene su u redu za ukrcaj na trajekte koji prometuju prema Hvaru.</p>
<p> »Jadrolinijina bijela flota spremna je za prihvat velikog broja putnika«, istaknuo je Mrvica, te dodao kako je trajektni promet ove godine pojačan i novim brodom »Tin Ujević« koji održava vezu s Bračom i Hvarom. </p>
<p>U subotu je, međutim, izostala uobičajena gužva automobila koji u Zadru čekaju ukrcaj na trajekte za obližnje otoke. Velika polumjesečna smjena turista bila je prošli vikend, no Jadrolinija povećanjem broja linija uspijeva odoljeti svim gužvama i putnici ne čekaju dugo. Dva trajekta koja su isplovljavala za Brbinj na Dugom otoku i za Iž otišli su poluprazni.</p>
<p>Iznimno gust promet u subotu je bio na svim cestama kroz Cetinsku krajinu, posebice na državnoj prometnici Zagreb-Split. Zbog neočekivano velikog vala turista, tom cestom najveće gužve su zapažene kroz grad Sinj i Brnaze, gdje su se formirali prometni čepovi dugi i po nekoliko kilometara iz smjera Splita i Vrlike. Najgušći promet bio je od devet do 13.30 sati koji je regulirala prometna policija. Dogodile su se i četiri prometne nesreće u Turjacima, Sinju, Brnazama i Dicmu u kojima nitko nije smrtno stradao. </p>
<p>Trajko Grkovski/ Mira Jurković/ Ljuba Ivićev Balen/ Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Granić: Hrvatsko sudstvo dokazalo da je sposobno samo procesuirati osumnjičene za ratne zločine </p>
<p>»Hrvatska je jedina zemlja na području bivše Jugoslavije čiji su nacionalni sudovi napravili takav zaokret. Hrvatsko pravosuđe spremno je preuzeti i proces protiv generala Ante Gotovine«, izjavio je potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Izjava haaške tužiteljice Carle del Ponte da će Haaški sud najvjerojatnije slučaj generala Mirka Norca prepustiti hrvatskom pravosuđu potvrđuje da je hrvatsko sudstvo u posljednje dvije godine dokazalo kako je sposobno za kvalitetno i pravično suđenje svima za koje se sumnja da su počinili ratni zločin, bez obzira na nacionalnost i vjeru. Hrvatska je jedina zemlja na području bivše Jugoslavije čiji su nacionalni sudovi napravili takav zaokret. </p>
<p>Izjavio je to u subotu potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić koji je zadužen za suradnju s Haaškim sudom, u stanci pete sjednice Vijeća Libre održanoj u Zagrebu u hotelu »Dubrovnik«. Kazao je kako očekuje da i buduće slučajeve preuzme hrvatsko pravosuđe. </p>
<p>Upitan može li se onda očekivati da se i slučaj generala Ante Gotovine prepusti Hrvatskoj, odgovorio je: »To ne ovisi o Hrvatskoj. Mislim da smo mi sposobni taj slučaj preuzeti, no sve ovisi o odluci suda u Haagu, procjeni njihovih mogućnosti i interesa za »slučaj Gotovina«. Ako sud u Haagu donese takvu odluku, hrvatsko pravosuđe je spremno preuzeti proces«.</p>
<p>Na pitanje zna li da li se istraga protiv generala Norca proteže i na operaciju »Oluja«, a ne samo na »Medački džep«, Granić je odgovorio da o tome nema nikakve informacije. Podsjetio je kako se još od 1994. godine zna da se Norca sumnjiči za zločine u Medačkom džepu. Prema Granićevim riječima, Vlada nema informacije ni o tome da se Norca tereti za mučenja civila i paljenje srpskih kuća, kao što tvrde njegovi odvjetnici koji, kako je rekao, sigurno imaju bolje informacije. </p>
<p> »Tužiteljstvo Vladu ne obavještava o čemu želi razgovarati s osumnjičenicima«, rekao je odgovarajući na pitanje zna li o čemu bi haaški istražitelji htjeli razgovarati s Norcem. </p>
<p>»Nemam nikakvih spoznaja o mogućoj odgovornosti generala Norca i to ne mogu komentirati, ali vjerujem da u sklopu raščišćavanja svega onog što Haag misli da se događalo, svjedočenje generala Norca može koristiti i njemu i Hrvatskoj. Drago mi je da je on pozitivno reagirao«, ustvrdio je Granić napominjući da su pozitivno reagirali u posljednje vrijeme i svi drugi kojima se Haaški sud obratio. </p>
<p>U Hrvatskoj se, smatra, osjeća pozitivna atmosfera prema procesuiranju ratnih zločina i odnosima s Haagom utemeljenim na činjenici da u Hrvatskoj nije bilo planiranih zločina, a oni koji su ih počinili, trebaju za to i odgovarati. »Javnost sada prihvaća da nije moguće da netko počini zločin i za to prođe bez odgovornosti«, zaključio je Granić. Budući da je dr. Ivo Josipović, pravni stručnjak, ovih dana izjavio kako ne bi bilo loše da Hrvatska dobije i poneki postupak suđenja za zločine počinjene nad Hrvatima, primjerice protiv Veselina Šljivančanina, novinari su Granića pitali postoji li takva mogućnost ili Vladin zahtjev u tom smislu. Sud u Haagu je, odgovorio je, ograničenih kapaciteta i ne može u budućnosti procesuirati sve zločine s područja bivše Jugoslavije. Stoga Granić vjeruje da bi Haag i zbog toga mogao neke postupke prepustiti domaćim sudovima: »Što se Hrvatske tiče, volio bih da suđenje za ratni zločin u Vukovaru bude u Hrvatskoj. Bilo bi to važno i za Hrvate i za Srbe, a za suđenje za ratne zločine nema boljeg mjesta od Vukovara«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U zdravstvu više nema »nedodirljivih«</p>
<p>»Da smo na vrijeme preventivno djelovali i sankcionirali poremećaje dok su još bili mali, sigurno nam se ne bi dogodilo da se zdravstvom bave Državno odvjetništvo i policija. U idućih šest mjeseci napravit ću to da više nitko neće moći zaustaviti gradnju nove bolnice u Zagrebu«, rekao je ministar zdravstva. »Sve je u znaku sedam: sedam zakona u paketu, sedam milijardi kuna i sedam godina za dovršenje kapitalnih investicija, pa možemo reći da zdravstveni sustav prvi put ima jasnu viziju toga što želi i kako će to ostvariti«, kaže Vlahušić</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Sedam zdravstvenih zakona, od kojih se pet pojavljuje prvi put, izglasovano je pomalo neočekivano na prošlotjednoj izvanrednoj sjednici Sabora, gotovo u sjeni drugih aktualnosti, bez medijske buke, iako su mjesecima ranije najavljivani kao velika prekretnica u zdravstvenoj regulativi i praksi. Tim su zakonima (ukupno devet, zajedno s još dva donesena nekoliko dana ranije) obuhvaćeni liječnici, stomatolozi, medicinske sestre i tehničari, biokemičari, farmaceuti, 90 posto medicinske struke. Tim smo povodom, ali i zbog aktualnih zbivanja u zdravstvu, razgovarali s ministrom zdravstva Androm Vlahušićem. </p>
<p>»Usvajanje ovih zakona znači prvu pravu reformu zdravstva u samostalnoj Hrvatskoj. Kad u listopadu Sabor usvoji i Zakon o pravima bolesnika, moći će se reći da imamo pravno uređen zdravstveni sustav. Sve je u znaku sedam: sedam zakona u paketu, sedam milijardi kuna i sedam godina za dovršenje kapitalnih investicija, pa možemo reći da zdravstveni sustav prvi put ima jasnu viziju toga što želi i kako će to ostvariti. Na nama je da to održimo«, kazao je ministar.</p>
<p> • Što kažete na glasove iz oporbe da su ti investicijski projekti megalomanski?</p>
<p>- Želimo da u svakoj bolesničkoj sobi postoji sanitarni čvor, da građani imaju primjeren bolnički standard. Je li to megalomanija? Oporba je, dok je bila na vlasti, zabranila investicije u zdravstvu, ni jedan aparat nije se mogao kupiti bez ministrove suglasnosti, a sada imamo i Vladu i Ministarstvo koje nudi ulaganja i novac da bi građani imali bolje usluge.</p>
<p> • Zdravstvo se stalno muči s financiranjem. Kako će biti dalje?</p>
<p>- Problema ima i sada, ali plaće u zdravstvu su redovite, plaća se sva oprema i lijekovi - čak i uz povećanu potrošnju - istina ne u željenim rokovima, ali prvi put nema problema s financijskim aferama kao što je bilo s područjima posebne državne skrbi. Osim toga, plaćeno je mnogo dugova i povećane su liječničke plaće za desetak posto, pa zato sada nismo likvidni. Trebat će nam godina do dvije da sve posložimo, pri čemu računamo i s daljnjim povećanjem plaća u novom proračunu. Financiranje je daleko od ideala, ali je mnogo stabilnije nego prije. Vjerujem da ćemo izaći iz svih problema zahvaljujući novom pravnom i financijskom okviru.</p>
<p> • Je li moguće povući paralelu između tih uspjeha i afera u zdravstvu?</p>
<p>- Dapače. Ova vlada i Ministarstvo odlučili su raščistiti sve što je do jučer bilo pod tepihom. Nema tu novih priča. Djeca su na kardiokirurgiji na Rebru umirala i prije desetak godina, a i sve što je objavljeno u novinama, na primjer o ženama kojima su bez dozvole usađivane tuđe jajne stanice, stare su priče, no sada su sazreli uvjeti da se to završi. Razdvojimo dobro od lošega. Ne znamo što je u »aferi Kurjak« točno, a što nije, ali znamo za nepravilnosti koje je našla naša inspekcija i odmah ih sankcionirala. Sve drugo mora utvrditi pravosuđe. Do jučer smo imali skupinu »nedodirljivih«, bez obzira što je to objavljeno u novinama, i sustav nije na to reagirao. Sad je reagirao, ne znam kako će to završiti, ali to je u interesu svih. Novi zakoni u tom smislu donose novinu - stručni nadzor, odnosno ta javna ovlast, prelazi iz Ministarstva u komore. Da smo na vrijeme preventivno djelovali i sankcionirali poremećaje dok su još bili mali, sigurno nam se ne bi dogodilo da se zdravstvom bavi Državno odvjetništvo i policija. Kao ministar sam zbog toga duboko nesretan. Nadam se da je to zadnji put, jer s novim zakonima i ovlasti komora, uz našu financijsku potporu, sustav bi trebao sam rješavati nepravilnosti. Važno je i to da je zdravstveni sustav potpuno otvoren za sva pitanja javnosti, što je zalog budućeg povjerenja..</p>
<p> • Spremaju se izbori. Nadate li se i dalje mjestu ministra zdravstva?</p>
<p>- Svoj mandat ću zadovoljan završiti, a osobito mi je bio uspješan prošli tjedan. U utorak je premijer Ivica Račan, u nazočnosti pet ministara, otvorio novu bolnicu u Dubrovniku gdje sam bio ravnatelj i uložio velik dio sebe, Sabor je, eto, usvojio nove zakone, a danas sam se sastao i s ljudima koji rade na novoj Sveučilišnoj bolnici u Zagrebu. Uskoro ćemo premijeru predočiti do kuda se stiglo. Projekt te bolnice ostaje mi do kraja mandata idućih pet mjeseci kao najvažniji osobni projekt u kojem ću sudjelovati. Obnovu »Rebra« smo osigurali s 500 milijuna kuna, a Vijeće Europe sudjeluje u obnovi malih bolnica (skoro sa svima imamo ugovore), pa još ostaju dva najvažnija projekta - KB »Rijeka« i Sveučilišna bolnica. Za riječki projekt osigurali smo pet najjačih ljudi koji će sigurno uspjeti, a idućih šest mjeseci napravit ću to da više nitko neće moći zaustaviti gradnju nove bolnice u Zagrebu. Mogu nakon svega reći da sam uspio u ostvarenju planova u svom mandatu i to dajem Vladi kao svoj doprinos koaliciji. Na građanima je i strankama da procijene koliko je on i uspješan.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Radoš: Da nije bilo Libre, došlo bi do nestabilnosti Vlade</p>
<p>Svojoj je stranci predsjednik Libre Jozo Radoš pripisao i zasluge za dovršeni projekt autoceste pohvalivši Vladu za europsku orijentaciju i pozitivnu, čistu i financijski uspješnu privatizaciju Ine</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »Zahvaljujući Libri osigurana je stabilnost Vlade, jer da nije bilo našeg odvažnog stava da podržimo Vladu, došlo bi do njezine nestabilnosti«, poručio je u subotu s pete sjednice Vijeća Libre održanoj u hotelu »Dubrovnik« predsjednik te stranke Jozo Radoš. Svojoj je stranci pripisao i zasluge za dovršeni projekt autoceste pohvalivši Vladu za europsku orijentaciju i pozitivnu, čistu i financijski uspješnu privatizaciju Ine.</p>
<p>»Privatizaciju Ine Libra u potpunosti podržava i izražava zadovoljstvo što Vlada nije pokleknula pred antiprivatizacijskim ozračjem kao što je to bilo sa slučajem Sunčanog Hvara od čije privatizacije nije trebalo odustati«, smatra Radoš.</p>
<p>Osvrnuo se i na rad oporbe ustvrdivši kako je tragično da dio političara i nakon 14 godina višestranačja nastoji zaglupiti birače i prevariti ih navodno velikim, a izmišljenim temama. »Umjesto da biračima pokušaju približiti stvarne probleme i predstaviti svoje prijedloge i poteze na temelju kojih građanin na izborima može racionalno odlučiti o tome kome će dati svoje povjerenje, velik dio oporbenih stranaka i danas tretira birače kao objekt manipulacije«, ustvrdio je Radoš. Dokaz tomu je, kazao je, i najnoviji pokušaj oporbe - osporavanje privatizacije Ine. </p>
<p>Prema Radoševim riječima, političku klimu u zemlji obilježava stvaranje lažnih afera. Posljednji među njima je, rekao je, »bezočni pokušaj oporbe da baci mrlju na čist, pošten, zakonit i financijski isplativ posao prodaje 25 posto plus jedne dionice Ine mađarskome MOL-u«. Predsjednik Libre smatra kako to dio oporbe radi s ciljem da sakrije vlastite pogreške u privatizaciji. </p>
<p>Usporena privatizacija je, kazao je Radoš, mana ove Vlade i vrijeme je, poručio je, da se koalicijski partneri jasnije dogovore o načelima u privatizaciji kako bi se izbjegle afere sa svakim novim privatizacijskim slučajem. </p>
<p>Govoreći o hrvatskoj europskoj budućnosti, član Libre i potpredsjednik Vlade Goran Granić naglasio je da nas »tamo čeka više reda, rada, bolja organizacija i puno veće zadaće«. »Samo ako ih svladamo, ubrzat ćemo priključenje EU«, dodao je Granić. Prema njegovim riječima, Libra je »Vladi dala pečat«, a reformama ove Vlade suprotstavljaju se određene interesne skupine. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Trajkovski fasciniran preustrojem HV-a</p>
<p>Makedonski predsjednik Boris Trajkovski zamolio je ministricu obrane Željku Antunović da mu sugerira mjere i instrumente koje bi Vojska Makedonije mogla slijediti u preustroju svojih oružanih snaga</p>
<p>VELI BRIJUN, 19. srpnja</p>
<p> - Privatni posjet ministrice obrane i potpredsjednice Vlade Željke Antunović Velom Brijunu i glumačkoj družini Ulysses posve nenadano pretvorio se u još jedan radni dan. Nakon što je makedonski predsjednik Boris Trajkovski doznao da je ministrica Antunović u blizini, zamolio je svog domaćina, predsjednika Stjepana Mesića, da mu osigura susret s njom jer ga iznimno zanima način na koji Hrvatska preustrojava svoje oružane snage s obzirom na to da je to posao koji vrlo brzo očekuje i Makedoniju. Tijekom razgovora s ministricom Antunović na radnom ručku u brijunskoj rezidenciji predsjednika Republike, Boris Trajkovski najviše se zanimao za tijek preustroja, izjavivši da je fasciniran brzinom i spremnošću kojom taj posao obavljaju u MORH-u. Trajkovski je zamolio ministricu Antunović da mu sugerira mjere i instrumente koje bi Vojska Makedonije mogla slijediti u preustroju svojih oružanih snaga. Razgovaralo se i o predstojećim aktivnostima utemeljenima na Jadranskoj povelji.</p>
<p>Obje strane zaključile su da je bilateralna suradnja između Makedonije i Hrvatske na području obrane i sigurnosti znatno uznapredovala te da će se na temelju bilateralnih susreta na nekoliko različitih razina poduzeti niz novih aktivnosti. Nakon radnog ručka, Boris Trajkovski je u pratnji supruge Vilme napustio Brijune i, prema neslužbenim informacijama, nastavio svoj godišnji odmor u Rovinju. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ivan Čikara izabran za novog alkarskog vojvodu</p>
<p>SINJ, 19. srpnja </p>
<p> - Članovi Upravnog odbora Viteškog alkarskog društva (VAD) na sjednici održanoj u subotu jednoglasno su odlučili da ove godine na 288. sinjskoj alki dužnost alkarskog vojvode obnaša Ivan Čikara, dosadašnji barjaktar u Alki i brigadir Hrvatske vojske koji je trenutačno predstojnik podružnice Hrvatskog centra za razminiranje u Zadru. </p>
<p>Time su napokon riješena višemjesečna prepucavanja u čelništvu VAD-a zbog donošenja odluke o imenovanju zamjenika alkarskog vojvode generala Mirka Norca, kojeg je posljednje dvije godine na toj dužnosti mijenjao stožerni brigadir Ante Kotromanović. </p>
<p>U VAD-u ističu da je odluka o Čikarinu imenovanju donesena u dogovoru s generalom Norcem, a takvo rješenje podržala je i Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Cetinske krajine.</p>
<p>Predsjednik VAD-a, sinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Mate Jukić nije odustajao od ideje da Kotromanovićevo mjesto preuzme Ivo Delonga, Sinjanin koji živi i radi u Zagrebu, inače član alkarske uprave, a ranije i alkarski momak. Jukićevo otkazivanje povjerenja Kotromanoviću uslijedilo je nakon brigadirova govora na prošlogodišnjoj Alki u kojem je napao aktualnu, ali i bivši vlast, kojoj Jukić pripada. Prijepori unutar VAD-a intenzivirali su se nakon što je Jukićevu ideju, na sjednici Upravnog odbora održanoj početkom srpnja, odbilo nekoliko članova koji su tvrdili da u izostanku Mirka Norca kandidat Ante Kotromanović nema premca. Braniteljske udruge tada su također stale na stranu brigadira Kotromanovića, tvrdeći da je riječ o velikom borcu i hrvatskom junaku, a u tome ih je podržavala i Hvidra, koja smatra da alkarski vojvoda mora biti pripadnik HV-a, što Delonga nije. </p>
<p>Na pitanje zašto je Kotromanoviću oduzeta titula vojvode, Jukić je kazao da se brigadir ogriješio o Statut VAD-a. Opovrgnuo je i informaciju prema kojoj se Kotromanoviću najviše zamjera da je navodno blizak Uredu predsjednika Republike, te dodao kako medije neće koristiti kao prostor za rasprave i prepucavanja. </p>
<p>Mira Jurković, Nedjeljko Musulin</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030720].
|
