NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030520].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 217792 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Al Qaida u svijetu ima 17.000 operativaca koji zasad napadaju »meke« ciljeve</p>
<p>Rat u Iraku bio je odmak od borbe protiv terorizma, a ne njezin sastavni dio / Al Qaida i Osama bin Laden uspjeli su povratiti dah, pregrupirati svoje redove i reorganizirati vlastiti financijski i obavještajni sustav / Al Qaida je promijenila taktiku. Sada se koristi Mao Zedongovim iskustvima. Njezin novi moto je: »U vodi gdje ima najviše riba, nema plivanja« / U svim arapsko-islamskim zemljama organizacija ima lokalne ogranke, povjerljive ljude i potkupljive pripadnike vlasti / Zanimljivo je i porijeklo Al Qaidina arsenala: eksplozivi i »pakleni strojevi« u većini više nisu češke ili ruske proizvodnje, nego američke</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> - Američke tvrdnje da su vojnom intervencijom u Afganistanu i ratom u Iraku Al Qaidi naneseni veliki gubici, pokazale su se netočnima. Ta panislamistička teroristička organizacija doista je u Afganistanu i Pakistanu izgubila nekoliko vođa, dok je pak u Iraku nikad nije ni bilo. Rat u Iraku bio je odmak od borbe protiv terorizma, a ne njezin sastavni dio. U dva mjeseca koliko je Bijela kuća bila opsjednuta Saddamom Husseinom, Al Qaida i Osama bin Laden uspjeli su povratiti dah, pregrupirati svoje redove i reorganizirati vlastiti financijski i obavještajni sustav što su ga Amerikanci cijelu prošlu godinu žestoko pritiskali.</p>
<p>Reorganizacija Al Qaide uspjela je do te mjere da sada Sjedinjene Države imaju posla s još ozbiljnijom silom koja i opsegom planiranja akcija i novačenjem novih članova može udariti gdje god zaželi. Za uništavanje tako snažne transnacionalne organizacije trebat će poduzeti mjere koje će se vjerojatno protegnuti i na sljedeću generaciju.</p>
<p>Al Qaida trenutačno ima 17.000 aktivnih operativaca koji su vođeni iz jednog središta, a raspoređeni su u svim područjima zanimljivim za organizaciju. Al Qaida je promijenila taktiku. Sada se koristi Mao Zedongovim iskustvima. Njezin novi moto je: »U vodi gdje ima najviše riba, nema plivanja«. Dobro čuvani ciljevi se zaobilaze, a atentati s ne poduzimaju tamo gdje je stupanj sigurnosti dostigao najvišu točku.</p>
<p> U sadašnjoj fazi Al Qaida je odlučila napasti proameričke arapske režime s motivom da se oni destabiliziraju (i eventualno sruše), a fundamentalizam ojača.</p>
<p>U svim arapsko-islamskim zemljama Al Qaida ima lokalne ogranke, povjerljive ljude i potkupljive pripadnike vlasti. Njezinu obavještajnu mrežu Amerikanci su ponovo podcijenili i nisu na vrijeme uočili zaokret u taktici. Tako je privremeno odustajanje od napada na prestižne i tvrde ciljeve (američke vojne baze i gradove) i prelazak na mekše mete ostalo nezamijećeno. Al Qaida je svoje prošlotjedne akcije vezala i uz turneju Colina Powella. Gdje god se pojavio, bombaši-samoubojice su udarili: u Saudijskoj Arabiji, Izraelu (palestinske pristaše) i Rusiji (čečenski ogranak). Novost u taktici su i metode prilaza ciljevima: palestinski bombaši operiraju prerušeni u ortodoksne Židove (mjesecima su puštali karakteristične hasidim brade i uvojke te se odijevali u duge crne kapute), a u Čečeniji u okupljenu masu ljudi ili vladine zgrade ulaze žene srednjih godina (opasane eksplozivom) koje izgledaju kao Ruskinje. </p>
<p>U Maroku, uz auto-bombe i kamione nakrcane eksplozivom, Al Qaida (marokanski ogranak) koristila je staru taktiku palestinskog Hamasa i Islamskog džihada: mladi teroristi, pretvarajući se da su ljubitelji disco-glazbe, ušetali su se u španjolski kulturni klub i u tamošnjem restoranu istodobno aktivirali bombe koje su nosili. U Casablanci je tog trenutka počinjeno ukupno pet velikih napada (svi ciljevi su »mekani« i imaju izravne ili neizravne veze na relaciji Židovi – Zapad), što je dokaz da je organizacija sposobna isplanirati i provesti efektne simultane akcije.</p>
<p>Zanimljivo je i porijeklo Al Qaidina arsenala: eksplozivi i »pakleni strojevi« u većini više nisu češke ili ruske proizvodnje, kako je to bilo kod većine svjetskih terorista sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, nego američke. Jednako je i s tehnikom sklapanja takvih iznimno razornih bombi u kojima se jasno čita i rukopis CIA-inih nekadašnjih učenika iz Afganistana (u doba rata protiv sovjetske vojske), kada su u posebnim kampovima za obuku boravili mnogi dobrovoljci iz Saudijske Arabije, Maroka, Egipta, Pakistana, Jemena (uključujući i Osamu bin Ladena).</p>
<p>Udar na stambeni kompleks u Riyadhu i još nekoliko mjesta u gradu poduzeo je saudijski ogranak Al Qaide na svom teritoriju. Glavni izvor financiranja fundamentalista dolazi upravo iz te zemlje. Al Qaida uživa podršku dobrog dijela saudijskog stanovništva i saudijske društvene elite, koja odavno smatra da savezništvo s Amerikom nije bezuvjetno. </p>
<p>Zemljom vlada autoritarni režim: 15.000 prinčeva ogrezlih u korupciji i s feudalnim stilom upravljanja državom ne daju ljudima mnogo izgleda (ženama uopće). Stoga nije čudno da je nezadovoljnih sve više, a dio njih se izravno uključuje u Al Qaidu i akcije protiv kraljevske kuće.</p>
<p>Dvor u Riyadhu bio je šokiran činjenicom da je Al Qaida ponovo digla glavu. Američke optužbe da saudijske vlasti nisu poduzele dodatne sigurnosne mjere te da odbijaju stručnu pomoć iz SAD-a, saudijski vodeći prinčevi dočekali su s mješavinom cinizma i otvorenog oponiranja Amerikancima: »Sami smo sposobni nositi se s teroristima. Sve ćemo ih pohvatati. Krivce ćemo odlučno kazniti. Suđenje će biti brzo i učinkovito, nimalo nalik onom O.J. Simpsonu!«</p>
<p>Teroristička internacionala islamističke orijentacije doista postoji. Atentat u Riyadhu organizirali su vođe Al Qaide koji su se prije toga borili protiv Amerikanaca u planinama Tora Bore u Afganistanu, a ranije u više navrata boravili u BiH i Maroku. Ta povezanost jasan je dokaz da Al Qaida nije obična teroristička organizacija lokalnog profila koju je moguće tek tako slomiti, nego ideologija globalnih razmjera. Nakon hladnog rata i Saddama Husseina, Amerikanci su dobili protivnika zbog kojeg će se ponovo mobilizirati i opravdavati svoj status velesile i svjetskog policajca.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Premalo vremena i loša organizacija izbora</p>
<p>Sead Berberović: Zadovoljan sam odzivom birača, upisanih Bošnjaka, ali sam nezadovoljan izborima / Borislav Graljuk: Manjine koje zastupam su svojim izlaskom na izbore iskazale zainteresiranost za implementaciju Ustavnog zakona / Zdenka Čuhnil: Nije se smjelo dogoditi da 35 posto stanovništva, koliko čine manjine na području Daruvara, glasuju samo na jednom mjestu / Tibor Santo: Neshvatljivo je zašto je državi bilo preskupo poslati pozive svakom biraču / Kasum Cana: Romski čelnici moraju napokon postati svjesni prava koja imaju, a ne koriste ih / Alija Mešić: Romi su imali previše kandidata, a premalo glasača / Milan Đukić: Mali odziv Srba na izborima pokazao je njihovu zrelost</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Na izborima za vijeća nacionalnih manjina i predstavnike nacionalnih manjina održanima u nedjelju zabilježen je slab odziv manjinskih birača. Na takvu mogućnost upozoravali su zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, zbog čega su i tražili da se ne žuri s izborima. Čak je bilo i prijedloga da se ne organiziraju prije državnih parlamentarnih izbora. Pa ipak, i unatoč tomu, Vlada je izbore raspisala, a o njihovu rezultatu i odzivu govore saborski manjinski zastupnici i predstavnici manjina.</p>
<p>Prema rezultatima izbora, najveći broj birača je bio iz bošnjačke nacionalne zajednice. Što se tiče konačnih rezultata, Sead Berberović, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske i član Savjeta za nacionalne manjine, je zadovoljan. Posebno je zadovoljan time što je svima koji su nacionalno upisani kao Muslimani bilo omogućeno da izađu na izbore i da se očituju kao Bošnjaci. </p>
<p>Zadovoljan je i odzivom birača, upisanih Bošnjaka, ali općenito izborima, s obzirom na mnoge neupisane, nije zadovoljan. Misli da je trebalo više vremena za njihovu pripremu i usklađivanje popisa birača s popisom stanovništva. Da je to ranije razriješeno, izjavio je, vjerojatno bi odziv Bošnjaka bio još veći. </p>
<p>Borislav Graljuk, saborski zastupnik Austrijanaca, Nijemaca, Rusina, Ukrajinaca i Židova, vrlo je zadovoljan što su manjine čiji je zastupnik svojim izlaskom na izbore iskazale zainteresiranost za implementaciju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Uvjeren je također da će na sljedećim izborima biti više prostora za njihovu bolju organizaciju. </p>
<p>Saborska zastupnica Čeha i Slovaka Zdenka Čuhnil tvrdi da je slab odziv birača posljedica nepripremljenosti izbora. Nije se smjelo dogoditi da 35 posto stanovništva, koliko čine manjine na području grada Daruvara, rekla je Čuhnil, glasuju samo na jednom mjestu, kada za vrijeme lokalnih izbora ti isti glasuju na 15 biračkih mjesta. </p>
<p>Malim brojem biračkih mjesta nezadovoljan je i saborski zastupnik Mađara Tibor Santo. On misli da je slab odziv plaćanje cijene za ono na što su saborski zastupnici upozoravali, a to je prekratak rok i slaba organizacija izbora. Santi je neshvatljivo zašto je državi bilo preskupo poslati pozive svakom biraču. Da su poslani pozivi, odziv bi bio veći, tvrdi on. </p>
<p>Kasum Cana, predsjednik udruge Romano Cento, izjavio je da je žalostan i ljut što Zajednica Roma nije bila pripremljena za izbore koji su za njih značajni, a nije zadovoljan ni odzivom birača. Za to okrivljuje Rome, ali i sve one koji ih nisu pripremili da se izjašnjavaju kao Romi. Izjavio je da je većina Roma upisana u druge nacije i da ih je dosta glasovalo za Bošnjake. Romski čelnici, rekao je Cana, moraju napokon postati svjesni prava koja imaju, a ne koriste ih! </p>
<p>I Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i predsjednik Izvršnog odbora Vijeća romskih udruga Hrvatske, nezadovoljan je izborima. Romi su imali previše kandidata, a premalo glasača, izjavio je. Smatra da je bio prekratak rok da bi se Romima objasnilo što su vijeća i da bi ih se uvjerilo kako se mogu izjasniti kao Romi. »Nama«, rekao je, »nije bilo omogućeno izjašnjavanje i donošenje potvrde o pripadnosti romskoj naciji, što je do posljednjeg dana bilo dopušteno Bošnjacima«.</p>
<p>Milan Đukić, saborski zastupnik srpske nacionalne zajednice, tvrdi da je mali odziv Srba na izborima pokazao zrelost Srba. Srbi su, kaže, shvatili da je tzv. institut vijeća nacionalnih manjina obična lakrdija, koja će opet poslužiti određenim strukturama za vlastiti biznis. Pozivajući se na postotak izišlih na izbore, Đukić kaže da i druge manjine slično misle. »Iako ne bih do kraja želio analizirati rezultate izbora, očito je kome su potrebna tzv. vijeća nacionalnih manjina«, ističe Đukić. </p>
<p>S obzirom na to da se uloga vijeća nacionalnih manjina i, tamo gdje se zbog brojnosti ona ne mogu formirati, predstavnika nacionalnih manjina ne razumije ili im se odriče važnost, nije suvišno podsjetiti što ta vijeća i predstavnici uistinu jesu, odnosno što je njihova uloga. </p>
<p>Dakle, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina imaju pravo:</p>
<p> • predlagati tijelima jedinica samouprave mjere za unaprjeđenje položaja manjine u državi ili na nekom području, uključujući i predlaganje općih akata kojima se uređuje pitanja od značaja za manjinu,</p>
<p> • istaknuti kandidate za dužnost u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne samouprave, </p>
<p> • biti obaviješteni o svemu što se tiče položaja nacionalne manjine, </p>
<p> • davati prijedloge na programe radijskih i tv-postaja na svojem području. Vijeća i predstavnici također imaju pravo predložiti sedam pripadnika manjina za članove Savjeta za nacionalne manjine, koje je savjetodavno tijelo hrvatske vlade.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Silose s državnom pšenicom, ako treba, može čuvati i vojska« </p>
<p>U pšeničnoj aferi u Državnim robnim zalihama, nije riječ o sukobu SDP-a i HSS-a nego o neraščišćenim računima u Ravnateljstvu za robne zalihe / Sad je jasno da je u Ravnateljstvu za robne zalihe, koje posluje u sastavu Ministarstva gospodarstva, bilo nezakonitih radnji, odnosno gospodarskog kriminala s državnom pšenicom koja je čuvana u silosima, tvrdi ministar Pankretić</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – U pšeničnoj aferi u Državnim robnim zalihama, koja je kulminirala ovih dana, nije riječ o sukobu SDP-a i HSS-a nego o neraščišćenim računima u Ravnateljstvu za robne zalihe, kaže Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>Pankretić je dodao kako je sad jasno da je u Ravnateljstvu za robne zalihe, koje posluje u sastavu Ministarstva gospodarstva, bilo nezakonitih radnji, odnosno gospodarskog kriminala s državnom pšenicom koja je čuvana u silosima. </p>
<p>Prema ministrovim riječima, nadležna državna tijela još trebaju utvrditi tko je dao 26.700 tona državne pšenice na raspolaganje 11 tvrtki. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, naime, cijelu je priču iznijelo u javnost, nakon pet, šest požurnica te nedobivanja izvještaja o stanju pšenice na Robnim zalihama do 30. travnja, nakon što su prije tri mjeseca primijetili poremećaj na domaćem tržištu pšenicom. </p>
<p>Pankretić napominje kako će i dalje inzistirati na tome da državnu pšenicu na robnim zalihama treba držati u nekoliko regionalnih silosa, koje bi, ako treba, čuvala i vojska. Ovako, zbog nemogućnosti kontrole, kaže ministar, iz godine u godinu imamo učestale pšenične afere.</p>
<p>U Ministarstvu su izgleda odustali od skladištenja pšenice na jednom mjestu, odnosno silosu, iako bi je na taj način bilo najlakše čuvati. No, taj prijedlog krši Zakon o regionalnoj zastupljenosti Državnih robnih zaliha, u čijem se slučaju mora voditi računa o strateškom interesu države.</p>
<p>Država se, naime, u posljednje dvije, tri godine nije htjela miješati u otkup pšenice, nego je taj posao u cijelosti prepustila tržištu. Međutim, nakon što se izvukla iz otkupa najvažnije krušarice, puštanjem na tržište pšenice iz Robnih zaliha, zapravo utječe na tržište.</p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva, pak, tvrde da su lani u prosincu te u prva tri mjeseca ove godine 23.000 tona stare pšenice, od postojećih oko 60.000 tona, pripremljene za zamjenu ovogodišnjim urodom. </p>
<p>Za taj je posao sklopljen ugovor s 11 tvrtki koje skladište pšenicu iz Robnih zaliha, a tvrtke su se obvezale da će je nadoknaditi ovogodišnjim urodom.</p>
<p>Problem je, međutim, u tome što se ta pšenica pojavila na tržištu bez suglasnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, iako je teško očekivati da je »poremetila tržište mlinarsko-pekarskih proizvoda«. Riječ je o količini pšenice, odnosno brašna koje domaće tržište potroši za manje od 15 dana, jer mjesečne potrebe za pšenicom u Hrvatskoj iznose oko 45.000 tona, odnosno 650.000 tona godišnje. </p>
<p>Ovako je gotovo slučajno zbog zamjene stare pšenice novom, čiji urod će sigurno biti manje za 30 posto zbog suše, otkrivena pšenična afera. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Za spaljivanje otpada samo bi Zagrebu trebala četiri Puta</p>
<p>Za spaljivanje 2200 tona lijekova iz donacija kojima je prošao rok trajanja trebalo je šest mjeseci, ističe dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju / Zbog požara u Putu, tamo uskladišten i zbog gašenja požara raskvašen pepeo transportiran je u strano odlagalište - u napuštene njemačke rudnike soli / U Hrvatskoj se godišnje proizvede do 100.000 tona opasnog otpada, a čak bi 75.000 tona trebalo spaliti</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – »Hrvatska je početkom Domovinskog rata iz stranih donacija dobila oko 2200 tona neupotrebljivih starih lijekova te onih kojima je brzo istjecao rok trajanja. </p>
<p>Slali su nam se stari antimalarici, antibebi pilule ali i druga vrst darova - islužene cipele, vreće za spavanje te stare krpe! Tako su se neke zapadne zemlje 'velikodušno', bezbolno i s minimalnim izdacima (samo za transport) brzo rješavale suvišnog. Veće ili manje količine starih lijekova bile su 'rasprostranjene' na oko 250 mjesta u zemlji, bez sustavne evidencije i klasifikacije. Hrvatski zavod za toksikologiju se 1998. prihvatio opsežnog posla utvrđivanja mjesta i načina njihova skladištenja. Nakon prvih analiza vidjelo se o kakvom je otpadu riječ te smo se zapitali kamo s njim«, rekao je Vjesniku dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Zavoda.</p>
<p>Hrvatske vlasti (kad su shvatile da se neki zapadni i ini susjedi zapravo »darivanjem« rješavaju vlastitog otpada) već 1991./92. odredile uvjete za primanje stranih donacija lijekova, koje su se kasnije znatno smanjile, napominje Plavšić. </p>
<p>Kako bi riješio taj problem, Zavod je izradio program zbrinjavanja otpada prema međunarodnim standardima za koji je Ministarstvu zdravstva 1999. godine Svjetska banka odobrila kredit od 2,5 milijuna dolara. Dio posla (razvrstavanje, transport...) preuzela je zagrebačka Agencija za poseban otpad (APO) sa svojim podizvođačima dok je drugi dio obavio Puto – pokretni uređaj za termičko obrađivanje otpada. Uvjete i način spaljivanja lijekova te zbrinjavanje njihova pepela odredio je Zavod. </p>
<p>Prema riječima dr. Plavšića, proces spaljivanja 2200 tona lijekova trajao je oko šest mjeseci (počeo je koncem 2001. a završio početkom 2002.). Nakon, što je u kolovozu 2002. izbio požar u Putu, osim saniranja materijalne štete nastao je problem kamo zbrinuti uskladišteni te zbog gašenja požara raskvašeni pepeo.</p>
<p>»Puto se na odgovarajući način trebao riješiti tog otpada, jer ga je na to obvezivao i ugovor s Ministarstvom zdravstva. Budući da Hrvatska tada (a ni danas, op.a.) nije imala riješen problem odlaganja anorganskog otpada, pepeo je transportiran u strano odlagalište - napuštene njemačke rudnike soli 'aktivne' samo za takvu namjenu«, otkrio nam je dr. Plavšić.</p>
<p>Kako smo doznali u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, većina starih lijekova ne smatra se opasnim otpadom, osim oko dva posto citostatika i sličnih koji se moraju spaljivati u posebnim pećima. Neopasni su oni koji ne mogu eksplodirati, ne nagrizaju tlo, nisu toksični ni infektivni...</p>
<p>Lijekovi u bolničkim ili nekim drugim skladištima moraju biti pohranjeni po Naputku o postupanju sa starim lijekovima, čiju provedbu kontrolira Ministarstvo zdravstva.</p>
<p>Kako nam je rekao ing. Vladimir Tonković, načelnik Odjela za otpad Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, prema nekim se procjenama u Hrvatskoj godišnje proizvedi do 100.000 tona opasnog otpada. Od toga bi čak 75.000 tona trebalo spaliti, a ostatak je anorganski otpad (galvanski muljevi, razne vrste pepela i šljake), koji se može iskoristiti i kao sirovina za cement, opeku i slično. Samo u Zagrebu, gdje je smještena trećina industrijske proizvodnje, takvog otpada se godišnje proizvede čak 50.000 tona!</p>
<p>Da bismo se riješili otpada koji bi trebalo spaliti (lijekovi, ulja...), samo bi Zagrebu trebala četiri Puta!« - kaže Tonković. On najavljuje da bi se uskoro trebale otvoriti dvije manje spalionice otpada - jedna u okolici Zagreba i druga u KB-u Dubrava, koju je zbog sitnih prekoračenja emisije dimnih plinova prije mjesec dana zatvorila inspekcija zaštite okoliša. U prigradskoj će se rješavati tzv. kruti otpad - stari bezopasni lijekovi poput aspirina ili andola, zauljene krpe odnosno dio infektivnog otpada (zavoji gaze i sl. Tekući otpad - rabljena motorna ulja, razna otapala i slično - iskoristit će se kao pogonsko gorivo u termoelektranama, cementarama i velikim ložištima.</p>
<p>Kad se ponovno otvori spalionica KB-a Dubrava, ona će osim svoga zbrinjavati i medicinski otpad ostalih zagrebačkih bolnica, ističe Tonković. Dok ne proradi Puto, kaže, rješenje za većinu starih lijekova bit će u izvozu, koji će morati plaćati vlasnici tog otpada. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska iza Albanije</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Imaju li Hrvati o sebi predobro mišljenje? Jesmo li, možda, čak i umišljeni? Kaskamo li za razvijenom Europom i mnogim tranzicijskim zemljama i zbog svoje krivnje a ne samo zbog nesklonih nam političkih, povijesnih i inih okolnosti?</p>
<p>Hrvatska, prema većini ekonomskih pokazatelja, stoji znatno bolje od Bugarske i Rumunjske u čiji se EU-vagon tek treba ukrcati. Prema mnogim je pokazateljima jača i od tranzicijskih zemalja koje su članstvo u EU već osigurale. Tu činjenicu često slušamo kao jedan od krunskih argumenata u raspravama o nepravdi koja nam se nanosi kada se Hrvatsku trpa u isti koš sa zemljama koje imaju znatno nerazvijeniju ekonomiju ali i institucije demokratskog društva. </p>
<p>Sve je to točno, ali je točno i to da Hrvatska nerijetko o sebi ima bolje mišljenje od onoga koje se može opravdati stvarnim stanjem stvari. </p>
<p>Eto, ovih smo dana, nažalost, saznali da po nečemu zaostajemo čak i za Albanijom, koju će prosječni hrvatski građanin, ne trepnuvši okom, okarakterizirati kao zemlju koja ama baš u svemu zaostaje za Hrvatskom. No, čak i ta siromašna Albanija ima bolji sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina od Hrvatske, koja navodnjava manje od jedan posto zasijanih površina pa nam slavonska polja ovih dana izgledaju kao da su na rubu Sahare, a ne usred Europe.</p>
<p>Posljednji popis stanovništva je, pak, u prah samljeo mit o našoj navodno velikoj kulturi i dobrom obrazovanju, zbog kojeg smo tako rado s visoka komentirali mnoge događaje u našem istočnom susjedstvu. No, o kojem to velikom obrazovanju možemo govoriti ako se čak 40 posto naših sugrađana sa školom oprostilo najkasnije nakon osmog razreda osnovne škole, a do visokoškolske se diplome probilo jedva osam posto građana. Podsjetimo, europski prosjek je petnaestak posto visokoobrazovanih građana. </p>
<p>Banski dvori ovih dana sveudilj šire optimizam oko mogućnosti da Hrvatska po skraćenom postupku uleti u EU već 2007. No, ništa od toga neće biti ako Hrvatska ne otvori širom oči i ne prebroji svoje minuse, umjesto da se bavi tuđima. Ako to ne učinimo, ni tri nam članstva u EU neće pomoći da se izvučemo iz pozicije male, siromašne zemlje s kojom se veliki kuglaju kako im se prohtije. To moramo učiniti sami. A nećemo moći sve dok sami sebi ne priznamo da baš i nismo tako savršeni kao što volimo tvrditi.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Izbori na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT></p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Eto, i taj korak u približavanju Hrvatske Europskoj uniji je učinjen. Održani su izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne samouprave. Rezultati zasad nisu poznati, odaziv birača jest. Dakle, ako se izuzmu Bošnjaci, odaziv pripadnika nacionalnih manjina je slab do nikakav. Velikom odazivu Bošnjaka vjerojatno je pridonijela predizborna priča o njihovim sunarodnjacima koji su nacionalno upisani kao Muslimani. Afera koja je prijetila da postane skandal vjerojatno je mobilizirala birače Bošnjake. Talijana je na izbore izašlo 2,49 posto, odaziv Srba, pripadnika najveće nacionalne manjine, također je slab, a više kao zanimljivost spominju se dvoje Austrijanaca (od njih 126) koji su izašli na izbore. Izbori su protekli mirno i u demokratskoj atmosferi, a i kako bi drukčije s obzirom na slab odaziv. </p>
<p>Dužnost je demokratske vlasti da osigura uvjete za predstavljanje pripadnika nacionalnih manjina, posebno na lokalnoj razini. Međutim, predstavnici nacionalnih manjina ističu da je rok za pripremu izbora bio prekratak. Izravna posljedica toga njihova je druga primjedba – izbori su loše organizirani. Konačna posljedica je, ustvrdili su predstavnici nacionalnih manjina, slab odaziv birača. Dojam je da se usvajanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina odugovlačilo sve dok i nacionalne manjine i međunarodna zajednica, ali i većina saborskih zastupnika, nisu iznemogli, a zatim su, pet mjeseci nakon usvajanja Ustavnog zakona, organizirani izbori. </p>
<p>Ovim izborima se pokazalo koliko su bili neproduktivni razgovori, prije usvajanja Ustavnog zakona, o tome kako će nacionalne manjine biti zastupljene u Saboru. Dok su svi govorili o saborskim foteljama, gotovo svi su zaboravili da nacionalne manjine svoja prava ostvaruju ponajprije na lokalnoj razini. Da se u vrijeme rasprava o Ustavnom zakonu o potrebi zastupljenosti na lokalnoj razini govorilo barem upola koliko se govorilo o saborskim mjestima, odaziv bi vjerojatno bio veći. </p>
<p>Vlast, pak, mirno može reći »mi smo svoje obavili, a neizlazak na izbore pripadnika nacionalnih manjina njihovo je pravo«. Nakon ovih izbora neće biti problematična legalnost izbora, ali će biti upitna legitimnost izabranih vijeća i predstavnika. Jednostavno – što je izašlih na izbore više, veća je legitimnost izabranih.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pucanje po desnom šavu </p>
<p>Stanje na desnom kraju hrvatskoga političkoga kruga i dalje je kaotično. Svako se malo dogodi neka inicijativa, a onda počnu svađe. Tako je bilo i u slučaju koalicije HDZ-HSLS-HSP-DC. Pali su već nakon trećeg sastanka dogovorivši se da će se valjda dalje dogovarati. Sanader je htio kupiti vrijeme tražeći od njih lojalnost, a nudeći malo zauzvrat</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Kad se već činilo da je jedino predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u politički život Hrvata uveo prilično originalan izum - raspuštanje podružnica koje mu ne odgovaraju ili pokretanje stegovnih postupaka protiv pojedinaca koji ga ne podržavaju bespogovorno - i njegov je dojučerašnji stranački kolega i mrzak politički suparnik Ivić Pašalić krenuo tim stazama. Njegova stranka Hrvatski blok, koja još nije proslavila ni prvu godišnjicu, ima određenih problema.</p>
<p>Doduše, samozatajan kakav jest, Pašalić je te unutarnje stvari sigurno naumio pomesti pod tepih i riješiti tiho, ali u tome nije uspio. Tako je predsjedništvo Hrvatskog bloka pokrenulo stegovni postupak protiv svog člana Ivana Brlekovića tvrdeći da je zanemarivao rad u stranci i da nije dolazio na sjednice glavnog stranačkog tijela. No, malo je tko, pa čak i Hrvatskom bloku, znao tko je Brleković.</p>
<p>Kada je prije više od godinu dana počela utrka za šefa HDZ-a između Sanadera i Pašalića, a ovaj drugi formirao svoju ekipu, ni novinari koji godinama prate HDZ nisu imali pojma tko je Brleković. On je ipak zauzeo jedno od ključnih mjesta u Pašalićevoj ekipi, uz mnogo poznatije Ljerku Mintas-Hodak, Darija Vukića, Ivana Šukera, Božidara Kalmetu i Krešimira Ćosića. Brleković se bavio pravosuđem i reformom lokalne samouprave.</p>
<p>Javna je tajna da je dio Pašalićeva najbližega kruga smatrao kako Brleković nije dorastao toj ekipi i pritom se čudio što mu je Pašalić dao povjerenje. Stoga je Brleković zapravo samo kratko vrijeme bio pod svjetlima reflektora, u vrijeme dok je trajala bitka između Sanadera i Pašalića, a zatim je, nakon Pašalićeva poraza, ponovno utonuo u anonimnost, otkud je i došao. U Saboru ga nije bilo, a Pašalićeva se ekipa uglavnom raspala. Vukić, Šuker, Kalmeta i Ćosić ostali su u HDZ-u, Mintas-Hodak nije željela trpjeti »Sanaderov teror«, pa je HDZ-ovu klupu zamijenila nezavisnom. Pašalićevci su zadržali nekoliko zastupničkih mjesta u parlamentu, ali Brlekovića nigdje. No, znalo se da će i on tražiti naplatu usluga koje je Pašaliću davao prije godinu i pol dana, pa je konačno došao i taj trenutak. Zato je od Pašalića zatražio da ga stavi za glavnog tajnika stranke. Međutim, Pašalić se nije dao. Nakon nepunih mjesec dana »nerada«, Brleković je suspendiran. Sada na sva zvona viče da se razočarao u Pašalića, da mu je on pisao govore s kojima se ovaj »šminkao« po Saboru, da će mu sve vratiti s kamatama te da Pašalić »laže u svom starom, dobro poznatom stilu«. Dodaje još Brleković da je »razočaran do dna, do devetoga kruga«. Ma nije valjda. Zar netko tko se želi ozbiljno baviti politikom i osniva nekakvu novu stranku ne može procijeniti kvalitete onoga s kim ulazi u takav projekt? Zar Brleković nije znao s kim »tikve sadi«? S ambicioznim političarom kojemu nije strano rješavati se onih što ga ne slijede, i to po kratkom postupku? </p>
<p>Pašalić je u ovom slučaju pokazao veću brzinu i od Sanadera. U kraće je vrijeme pokrenuo stegovni postupak (u HDZ-u to traje malo dulje), pokazujući pritom da bi u njegovoj stranci to mogla postati praksa nastave li pojedinci uokolo kukati, a ne raditi prema njegovim zamislima. Pašalić se vraća u formu, a možda iz nje nikad nije ni izašao.</p>
<p>Doduše, ni ispad splitskog HB-a s raspisivanjem nagrade od 350.000 kuna onome koji otkrije tko je izdao generala Antu Gotovinu, Pašaliću nije trebao. Može se on ograđivati od tog ekscesnog poteza mladog i radikalnog Ante Zoričića, koji taj ogranak vodi, ali mu je u očima potencijalnih birača i time nanesena šteta. Jer, ne misli valjda Pašalić kako bi za njega trebali glasovati samo oni koji razmišljaju navlas jednako kao on? Ne razmišlja li o tome da bi, hipotetski, za HB možda želio glasovati i neki građanin koji smatra da u slučaju generala Gotovine treba postupati prema pravilima pravne države? Pašalić, doduše, ima pravo misliti da za njegovu stranku trebaju glasovati samo tvrdi nacionalisti. Međutim, onda ne može govoriti da je njegova stranka pokret za modernu europsku državu. Uostalom, HB se tek treba potvrditi na izborima. Proći ili pasti. </p>
<p>Stanje na desnom kraju hrvatskoga političkoga kruga i dalje je kaotično. Svako se malo započinje s nekakvim inicijativama, a onda počinju svađe. Tako je bilo i u slučaju koalicije HDZ-HSLS-HSP-DC. Pali su već nakon trećeg sastanka dogovorivši se valjda da će se dalje dogovarati. Sanader je htio kupiti vrijeme tražeći od njih lojalnost, a nudeći malo zauzvrat. </p>
<p>Doduše, ni u vladajućoj koaliciji nije bolje; i ona funkcionira po načelima prijetnji. Ne prođe mnogo, a da neka od stranaka ne počne svojim partnerima javno prijetiti odlaskom ili ih ucjenjivati. Bez obzira na to, Račan i Budiša su prije gotovo četiri godine barem imali snage zajedno sjesti za stol i sklopiti ugovor o suradnji. Ovi nadesno ne mogu ni to. Nije stoga čudno da kod njih sve puca po šavovima.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za i protiv državne mature</p>
<p>Fakulteti od svojih kandidata traže specifična znanja koja žele testirati na učeniku koji je položio maturu. Zato bi bilo dobro, čuje se, da državna matura ne bude jedini kriterij upisa na fakultet nego da fakulteti, ovisno o procjeni, osim nje uvaže i rezultat na prijamnim ispitima. Ali, ako je prijamni ispit bez državne mature slovio kao nešto stresno, što će tek biti državna matura plus prijamni ispit?</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Pa moj će sin pasti razred, zgranuto kaže roditelj gimnazijalca nagnut nad imenik u kojem sve pršti od jedinica i pokoje dvojke. »Hoćete li u 500 eura da neće?«, odgovara nastavnik.</p>
<p>Hoće li državna matura pomoći rješavanju problema korupcije u obrazovanju ili će stvoriti još dublje kratere u svijesti onih bez viška u džepu? Tim su se pitanjem ovih dana počeli baviti stručnjaci iz područja obrazovanja u Hrvatskoj, pa i vic o 500 eura i njemu slični počinju kolati zbornicama.</p>
<p>Za svijet ništa novo, za veći dio tranzicijskih zemalja nešto s čim su se suočile prije nekoliko godina, Hrvatsku je dostiglo tek sada (iako se mnogi sjećaju učinaka ukinute državne mature). Državna matura ponovno bi se uvela kao standardizirani oblik provjere znanja završenih srednjoškolaca i mogla bi ukinuti prijamne ispite pri upisu na fakultet. Prema planu Ministarstava znanosti i prosvjete (kojima bi suradnja na projektu državne mature mogla biti sasvim dovoljan razlog da se napokon udruže u jedno ministarstvo), matura će se kao pilot-projekt uvesti u gimnazije iduće godine, a sve bi je gimnazije trebale najaviti svojim učenicima 2005.</p>
<p>Vrlo je pohvalno što se o uvođenju tog projekta većina instanci slaže. Za njega su saborski zastupnici, ministri, sveučilište, intelektualci, većina škola (više od 90 posto smatra je poželjnom i potrebnom), većina nastavnika (87 posto), ali i fakulteta (iako još nema službenih rezultata ankete). Čak su i učenici, pokazala je mini-anketa u jednoj većoj zagrebačkoj gimnaziji, za maturu. </p>
<p>Svi oni smatraju da će matura riješiti mnogo problema – od podjela petica u četvrtom razredu srednje, pa do stresne situacije izlaska na prijamne ispite. No, dio nastavnika izrazilo je sumnju prema tajnosti ispita za državnu maturu. U stilu – kod nas sve procuri, pa i strogo čuvani tajni podaci iz Predsjedničkih dvora. Zašto onda ne bi i nešto poput ispita za državnu maturu?</p>
<p>Takvo razmišljanje nije čudno. U prvih pet dana rada otvorene telefonske linije Transparency Internationala Hrvatska javilo se 250 ljudi, među kojima se 107 žalilo na korupciju. Najviše ih je imalo pritužbi na potkupljivost u sudstvu, zdravstvu i policiji, ali i na mito tražen za upise djece u vrtić. Što bi se tek pokazalo da je linija uvedena za upisa u srednje škole ili na fakultete?</p>
<p>Navodno su se nedavno ruski intelektualci iz državnog univerziteta za područje inženjerskih i prirodoslovno-matematičkih struka ozbiljno požalili svojoj vladi, jer smatraju da je u zemlji s visokim stupnjem korupcije nemoguće provesti pravednu državnu maturu. Onaj tko ima novca kupit će ispite ma kako tajni bili.</p>
<p>Drugi problem s kojim se tranzicijske zemlje susreću kad uvode državnu maturu jest još jedan oblik nepravednosti, a tiče se različito opremljenih škola. U Hrvatskoj postoje škole koje, uz sitne preinake, mogu biti prave male predsjedničke vile. Doduše, mnogo je više onih škola kojima curi krovište ili onih koje danima mole hitne intervencije da im srede grijanje. Prosječna škola ima sanitarni čvor najsličniji onome na autobusnim kolodvorima, a što se modernije opreme tiče, unatoč glamuroznim podacima o tisućama kompjutera u školama, za velik su broj škola kompjuteri samo višak na radnom stolu ravnatelja. Zašto? Jer ravnatelj ima više od 50 godina i nije vičan mišu, a stručnjak koji bi mogao educirati nastavnike o uporabi računala nikako da stigne do škole.</p>
<p>Kako onda očekivati da će učenik iz škole s upaljenim i onaj iz škole s ugašenim računalom imati jednake uvjete na ispitu državne mature?</p>
<p>U tijeku je anketa koja će pokazati što fakulteti misle o uvođenju državne mature. Nekada se smatralo da matura automatski ukida prijamne ispite na fakultetima, no danas, barem sudeći prema žamoru iz akademskih krugova, to više ne mora biti tako. Fakulteti, naime, traže od svojih kandidata specifična znanja, koja žele testirati na učeniku koji je položio maturu. Zato bi bilo dobro, čuje se, da državna matura ne bude jedini kriterij upisa na fakultet, nego da fakulteti, ovisno o vlastitoj procjeni, osim nje uvaže i rezultat na prijamnima ispitima. Ali, ako je prijamni ispit bez državne mature slovio kao nešto jako stresno, što će tek biti državna matura plus prijamni ispit?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Gospodine Bonačiću i gospodo igrači i članovi Uprave Mladosti, molim vas, oprostite Jugu i Dubrovniku</p>
<p>Prizor 10. svibnja na gruškom bazenu bio je uistinu stravičan: četiri tisuće Dubrovčana (to je 10 posto stanovništva Grada!), u dijapazonu od gradske svite na čelu s gradonačelnicom do nezaobilazne »Torcide«, solidariziralo se, otrpjelo je, dakle odobrilo je, verbalni pa skoro i fizički linč športskog suparnika koji je više nego zasluženo pobijedio u za njega skoro pa nemogućim uvjetima igre / Bilo bi predivno kad bi organizatori ponudili gospodinu Ozrenu Bonačiću, možda i najboljem hrvatskom vaterpolistu svih vremena, da odsudi finalnu utakmicu ovoljetne Divlje lige. Prije nekoliko godina se upravo tako športski Dubrovnik ispričao gospodinu Željku Klariću, možda najboljem hrvatskom vaterpolskom sucu svih vremena, za sličan divljački ispad na gruškom bazenu</p>
<p>DARKO KACIGA</p>
<p>Kaže se da se dubrovačka kultura i tradicija, odnosno kulturna tradicija, temelji na tri stožerne institucije, tri zaštitna znaka: Svetom Vlahu, Dubrovačkim ljetnim igrama i Vaterpolskom klubu Jug. </p>
<p>Svetac je od davnina izabran za duhovnog zaštitnika ondašnje uređene Republike, njezinih stanovnika, njezine razvijene duhovne, ali i materijalne (proizvodne, gospodarske) kulture, kulture rada, stvarnog temelja na kojem je izgrađena ta, za svoje doba, zdrava i prosperitetna društvena zajednica. Festanjuli (ravnatelji ceremonije Feste sv. Vlaha) tradicionalno se biraju iz redova najuglednijih pomoraca (jedan), odnosno obrtnika (drugi). Oni su, dakle, bili predstavnici stvarne gospodarske baze ondašnjeg Dubrovnika. I danas se festanjuli imenuju iz istih redova. Ali to je puka tradicija. Pravi odraz dubrovačke današnjice bi bio da ih se probire iz redova harlekina i vaterpolista.</p>
<p>Ondašnji Dubrovnik je bio temeljno kulturna sredina. Njegova kultura je počivala na kultu rada. Rada shvaćenog u najširem smislu. Temeljila se na proizvodnji materijalnih dobara (u današnjem Dubrovniku gotovo prezrenoj). Na toj bazi je cvjetala pomorska i kopnena trgovina, ona je omogućila ostvarenje za ono doba genijalnih kapitalnih infrastrukturnih rješenja (vodovod, kanalizacija, luka), a ta temeljno zdrava materijalna kultura osigurala je uvjete i ozračje za razvoj duhovne kulturne nadgradnje, koja je dakako i sama počivala na intenzivnom radu. </p>
<p>I agrikultura je (bila) kultura, i genijalni sustav bazena za proizvodnju soli u Stonu je (bila) kultura, i veliki gruški škver je bila kultura, i slavna flota u njemu izgrađena, i silna trgovina diljem ondašnjeg poznatog svijeta je bila kultura, a tek Onofrijev vodovod, ljekarna, sirotište… To je bila kult(ura) rada čije je ozračje činilo statistički izvjesnom pojavu jednog Marina Držića ili Ruđera Boškovića.</p>
<p>Današnji Dubrovnik je temeljno nekulturan: baštine su mahom zapuštene, stonska sol se proizvodi u istim bazenima i na isti način kao i prije sedamsto godina, slavni gruški škver se sveo na mizerni mokoški surogat, sustav kanalizacijskih kuneta (kloaka) u samom Gradu i danas se u cijelosti izlijeva u Porat; »Prvo dalmatinsko industrijsko poduzeće« (Radeljević) i Dalmacijabilje odavno su propali, tvornica boja Dubravka samo što nije, a ni TUP (Tvornica ugljenografitnih proizvoda) nije daleko… </p>
<p>U takvu ozračju pojava suvremenog Ruđera vjerojatna je koliko i da ceremonija otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara (10. srpnja) bude odgođena zbog snježne vijavice. Ako je Ruđer Bošković bio najveći genijalac ondašnjeg Dubrovnika, moglo bi biti da je njegov prezimenjak vaterpolist Alen najveći izdanak suvremenog dubrovačkog »genija«.</p>
<p>Već godinama nerado i sve rjeđe posjećujem predstave na Igrama. Proganja me misao, dopuštam i predrasuda, da temeljno nekulturna sredina ne može iznjedriti istinsku umjetnost. Kako to da se bez svega gore nabrojenog može, i da je najnormalnije da sve to bez alternative nestaje, a da se jedino bez, svake godine sve raskošnije, iluzije Igara ne može? </p>
<p>Nekad sam silno volio Igre i glumce, i najoduševljenije i najdulje im pljeskao. A danas sam im možda najčangrizaviji kritičar. Poput onog fizičara koji je studente na uvodnom predavanju »hrabrio« riječima: Bog zna za pet, Einstein za četiri, ja za tri, a poneki od vas možda i zavrijedi dvojku. Sve mi to postaje pomalo morbidno, osjećam se kao sudionik svojevrsnog dance macabre: preklani »Četvrta sestra« u ruševinama hotela Belveder, lani »Povratak stare dame« u pokojnom Radeljeviću… </p>
<p>Hoćemo li već ovog ljeta pustiti umjetničku brigu na veselje nakinđurenoj dubrovačkoj premijernoj publici u TUP-u, jedinom preostalom, još životarećem, ozbiljnijem proizvodnom poduzeću u Gradu?</p>
<p>U crnu subotu, 10. svibnja 2003., bio sam na gruškom bazenu (finalna utakmica doigravanja vaterpolskog prvenstva između Juga i zagrebačke Mladosti) jedan od četiri tisuće svjedoka (stid me je reći sudionika) događaja, koji sam doživio kao završni čin rasula ne samo športskih nego i svekolikih moralnih, kulturnih i općecivilizacijskih vrijednosti »službenog« Dubrovnika, tj. onoga što se nametnulo kao reprezentant Grada i njegovih suvremenih vrijednosti. </p>
<p>Prizor je bio uistinu stravičan: četiri tisuće Dubrovčana (to je deset posto stanovništva Grada!), u dijapazonu od gradske svite na čelu s gradonačelnicom do nezaobilazne »Torcide«, solidariziralo se, otrpjelo je, dakle odobrilo je, verbalni pa skoro i fizički linč športskog suparnika koji je više nego zasluženo pobijedio u za njega gotovo pa nemogućim uvjetima igre. </p>
<p>Kad je potkraj susreta ponašanje trenera i nekih igrača Juga preraslo u divljanje, bio je to znak publici da je sve dopušteno, sve što se iz publike moglo baciti na igrače i vodstvo gostujuće momčadi, suce i službene osobe poletjelo je prema njima, i pravo je čudo da nije bilo teže ozlijeđenih. </p>
<p>Niti intoniranje državne himne u čast pobjednika nije smirilo razularenu masu, štoviše kao da ju je dodatno razjarilo, orkestriranim zviždanjem i najpogrdnijim rječetinama izvrijeđan je i pobjednik hrvatskog vaterpolskog prvenstva i hrvatska himna. </p>
<p>Kako se čini, ni uprava Juga, ni npr. gradonačelnica, ne smatraju za potrebno službeno se ispričati za ovu blamažu jedinoga grada u Hrvatskoj u kojemu je baš vaterpolo najpopularniji šport. Stoga, gospodine Ozrene Bonačiću i gospodo igrači i članovi uprave HAVK Mladost, i cijela hrvatska javnosti, molim vas da ako ikako možete oprostite Jugu i Dubrovniku. </p>
<p>Iako iz ovih redaka to ne bi proizlazilo, ja sam zapravo nepopravljivi optimist: uvjeren sam, i u toj vjeri ovo i pišem, da slično misli i osjeća većina Dubrovčana. Ta šutljiva, samozatajna, razočarana i obezglavljena većina tzv. običnih građana ovoga grada najveća je preostala njegova stvarna vrijednost. Oni su prevladavali u gledalištu i na ovoj utakmici, i bespomoćni i postiđeni napustili plivalište, pitajući se: pa što mi tu više tražimo? </p>
<p>A mnogi su s time već raščistili i ostali doma, jer četiri tisuće gledatelja za Dubrovnik i za takvu utakmicu (oko gruškog bazena u sličnim derbijima znalo se načičkati i do šest tisuća ljudi) zapravo je indikativno malo. </p>
<p>Oni su kudikamo vrjedniji od svih uzurpatora nametnutih im da ih službeno reprezentiraju, od političkih preko duhovnih do športskih. Oni, na primjer, svoje športsko »divljaštvo« demonstriraju svako ljeto kroz svoju Divlju ligu, jedinstveno u Hrvatskoj, a vjerojatno i u cijelom svijetu, prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu, u kojem sudjeluje i po četrdesetak momčadi, odnosno petstotinjak športaša-rekreativaca. </p>
<p>U taj »divljoligaški« športski Dubrovnik treba vjerovati, u njemu u ovim sramotnim vremenima treba tražiti puteve izlaska iz privida bezizlazja. Bilo bi predivno kad bi organizatori ponudili gospodinu Ozrenu Bonačiću, možda i najboljem hrvatskom vaterpolistu svih vremena, da odsudi finalnu utakmicu ovoljetne Divlje lige. </p>
<p>Prije nekoliko godina se upravo tako športski Dubrovnik ispričao gospodinu Željku Klariću, možda najboljem hrvatskom vaterpolskom sucu svih vremena, za sličan divljački ispad na gruškom bazenu.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Dubrovnika.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kakva je to podcjenjivačka politika Hrvatskoga radija </p>
<p>To što čujemo od nekih ljudi srednje generacije koji nastupaju na televiziji, pa i u »Milijunašu«, sramota je za kajkavske krajeve. Naime, oni ni slučajno da izgovore koju kajkavsku riječ. Kao da se srame svoga porijekla. I inače smo svjedoci izumiranja jednoga našega autohtonog jezika. Često se pitam kad ću na prvom programu Hrvatskog radija čuti u modernom aranžmanu onu međimursku »Mura, Mura, globoka si voda ti«, melodiju što može svakoga ganuti</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Naučila sam da ne znam međimurski i da nam naš stari govor vrlo učinkovito i temeljito kradu televizija, radio, škola, lektira, filmovi... I odlučila sam da neću dopustiti da bakin govor nestane.«</p>
<p>To je citat iz nagrađenoga sastava Janje Kovač, učenice sedmoga razreda Osnovne škole Donja Dubrava u Međimurju, objavljenog u nedavno izašlom trećem broju godišnjaka Učitelj što ga izdaje Visoka učiteljska škola u Čakovcu, poznata i kao organizator, već osmi put zaredom, stručno-znanstvenog skupa »Kajkavsko narječje i književnost u nastavi«.</p>
<p>I Janja nastavlja: »Od unda, saki pot dok dojdem k baki, spitavljem ju za stare reči koje si fljetno zapišem f teku. I morem vam reći da ve osim svojega (veljiju: materinjega, samo ne znam, ali je moja baka mater) horvackoga jezika i dveju stranjski (engleski i njemački) govorim svojega (ili bakinoga, sejeno) pravoga materinjega jezika – međimurskoga.«</p>
<p>Sročen na nepotpunoj međimurskoj kajkavštini, Janjin iskaz iskren je izražaj sve očitijega nastojanja više mladih da se vrate iskonskom govoru svojih otaca, govoru kojim su se kao Hrvati stoljećima održali na svom tlu.</p>
<p>Ta nastojanja zavrjeđuju punu podršku u školama i inače, pogotovo javnih glasila. Jer to što čujemo od nekih ljudi srednje generacije koji nastupaju na televiziji, pa i u »Milijunašu«, sramota je za kajkavske krajeve. Naime, oni ni slučajno da izgovore koju kajkavsku riječ. Kao da se srame svoga porijekla.</p>
<p>I inače smo svjedoci izumiranja jednoga našega autohtonog jezika. Boraveći ovih dana u Gupčevu kraju, u Stubičkim Toplicama, doživjeh, i to da me mladi bolničar upita: »Treba li vam štogod?« Taj je sigurno doseljenik iz nekog štokavskog kraja – pomislih. »Nisam, veli mi, nego tu iz Bedekovčine«. Čini se da ga je škola i jezično preodgojila, da ne spominjem televiziju.</p>
<p>To se našim Dalmatincima, pa ni Istranima, ne događa tako lako. Svoju ikavicu, svoj »ča« ne zaboravljaju. Izgovaraju ih spontano.</p>
<p>Tako je i s pjesmama. Istrani i dalje ustraju na svom »ča« valu, javljaju se novi autori, novi pjevači, što osvajaju slušateljstvo i melodijom i jezikom. A gdje su naši kajkavci? Nigdje ih čuti u zabavnim popularnim programima, unatoč silnom bogatstvu melodija, ne samo folklornog porijekla nego i novijega. </p>
<p>Često se pitam kad ću na prvom programu Hrvatskog radija čuti u modernom aranžmanu onu međimursku »Mura, Mura, globoka si voda ti«, melodiju što može svakoga ganuti.</p>
<p>Nažalost, to zavisi, možda i ponajviše, od samih urednika zabavnih programa. Ima li među njima uopće kadrova iz kajkavske Hrvatske? Ako ih ima, zašto se to ne odražava u programima?</p>
<p>Srijedom poslije 23 sata emitira se program iz zagorskoga i prigorskog kraja. Čovjek bi očekivao da se i govori kajkavski. Nažalost, samo iznimno ako se snimi nekog seljaka, a ostalo je sve na standardu. Konferansa pogotovo. Zašto je tako? Kakva se to podcjenjivačka politika vodi na Hrvatskom radiju prema jeziku kojim govori (ili se pretpostavlja da govori) petina Hrvata?</p>
<p>A godišnjak Učitelj zaslužuje poseban osvrt. Ističe se vrsnim radovima i znanstvenim prilozima dr. Alojzija Jembriha o prvoj kajkavskoj gramatici iz 1783. godine, mr. Đure Blažeke o poljoprivrednom leksiku u govoru Preloga, mr. Ivana Zvonara o tristotinjak zaboravljenih riječi iz donjomeđimurskih govora, dr. Stjepana Hranjca o Dolenčevu kaju, mr. Emilije Kovač o jezičnom ponašanju sedamnaestogodišnjaka, Željka Funde o modernoj kajkavskoj poeziji i drugih.</p>
<p>Prema svom sadržaju Učitelj, uz časopise Hrvatsko zagorje, Hrvatski sjever i Kaj, ide u red najvrjednijeg štiva u tom dijelu kajkavske Hrvatske.</p>
<p>Šteta što stručni radovi nisu pisani na kajkavskom jeziku, iznimka je rad Željka Funde. Isprika ne može biti u tome što nedostaje kajkavski standard kao ni pojedini funkcionalni stil. Njih tek treba stvoriti, nadovezujući se na izgrađen kajkavski književni jezik do prve polovice devetnaestoga stoljeća i Krležinih Balada.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Podvođenje smjene u turnus, a turnusa u džumbus, ostavit će žrtve tog alkemičarenja ravnodušnima</p>
<p>Komisijskom se farsom uštedjelo u proračunu više stotina milijuna kuna jer, Bože moj, dok se Komisija ne očituje nema povišenja plaće... Jedini je razlog smjenskom alkemičarenju bilo nastavnicima, tom mlinskom kamenu prošle i sadašnje vlasti, oduzeti pravo na smjenu. Tako su, tko zna koji put, nastavnici dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu prema drugim korisnicima proračunskog novca. Ono što je u zdravstvu, socijali i kulturi smjena to je u školstvu turnus iz razloga što je naknada za turnus duplo manja od naknade za smjenu / Članovi pregovaračkog odbora koji predstavljaju Vladu predstavnicima su sindikata ponudili rješenja prema kojem bi se radom u turnusu smatrali samo poslovi neposrednog odgojno-obrazovnog rada, odnosno turnusna naknada se ne odnosi na pripadajuće sate pripreme i ostalih poslova... Ako se precizira da je granica koja dijeli prijepodnevni turnus od poslijepodnevnog 14 sati ili će sve škole morati prilagoditi organizaciju nastave spomenutoj odredbi ili će se računovođe ozbiljno pozabaviti postotnim izračunom plaće onim nastavnicima koji dijelom nastavnog sata ne ostvaruju, a dijelom ostvaruju pravo na turnusnu naknadu</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ</p>
<p>Naknada za smjenski rad uvedena je prvi put Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (prosinac 2001.). Prethodni ugovor je mogućnost povišenja plaće vezivao uz noćni rad, prekovremeni rad, rad subotom i nedjeljom, te dvokratni rad.</p>
<p>Već je u Ugovoru desetopostotno povišenje plaće za smjenski rad popraćeno dvama ograničenjima koja su u funkciji smanjenja broja zaposlenika koji ostvaruju pravo na naknadu za smjenski rad. Prvim je ograničenjem postojanje trosmjenskog rada pretpostavka ostvarivanju prava na smjenski rad, dok se prema drugom ograničenju naknada za smjenski rad isplaćuje samo za obavljene poslove u drugoj smjeni. </p>
<p>Prvim je ograničenjem u nekim djelatnostima, npr. u školstvu, odmah smjena postala upitnom, dok je zahvaljujući drugom ograničenju prepolovljena visina naknade svim zaposlenicima u javnim službama.</p>
<p>No kako je čak i dvostruko ograničena naknada smjenskog rada, zbog mnogo potencijalnih korisnika, nepredviđen izdatak u državnom proračunu, vlast se upustila u jednogodišnju kupnju vremena. Vrijeme se i ovaj put kupovalo na prokušan način – komisijski. </p>
<p>Osnovana je Komisija za tumačenje kolektivnog ugovora u kojoj su se godinu dana predstavnici sindikata-potpisnika i Vlade bezuspješno uvjeravali što je smjenski rad, odnosno tko ima pravo primati naknadu za smjenski rad. Komisijskom se farsom uštedjelo u proračunu više stotina milijuna kuna jer, Bože moj, dok se Komisija ne očituje nema povišenja plaće.</p>
<p>I tko zna do kada bi to tako trajalo da se potkraj prošle godine nisu vlastodršci dosjetili kako im je pred vratima predizborna godina, te kako neće biti od viška nešto obećati prosvjetarima – najbrojnijoj skupini među zaposlenicima u javnim službama. I tako se 19. prosinca 2002. pojavio dokument Dodatak 1. Temeljnom kolektivnom ugovoru. A u Dodatku čudo neviđeno. </p>
<p>Čudo se zove turnus, neviđenim je pak lopovlukom deset posto (smjena) prepolovljeno na pet posto (turnus).</p>
<p>Jedini je razlog smjenskom alkemičarenju bilo nastavnicima, tom mlinskom kamenu prošle i sadašnje vlasti, oduzeti pravo na smjenu. Tako su, tko zna koji put, nastavnici dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu prema drugim korisnicima proračunskog novca. Ono što je u zdravstvu, socijali i kulturi smjena to je u školstvu turnus iz razloga što je naknada za turnus dvostruko manja od naknade za smjenu.</p>
<p>Dodatkom su sindikati-potpisnici oslobodili Vladu odgovornosti zbog jednogodišnje neisplate naknade za smjenski rad i onim skupinama zaposlenika kojima čak ni famozna Komisija nije pokušala osporiti pravo na smjenski rad. </p>
<p>Tako su npr. čistačice, domari i kuharice u školama, njih više od 11 tisuća, oštećeni tijekom šesnaest mjeseci neisplate za više od 20 milijuna kuna. Vlast je tijekom prošle godine svakoj čistačici koja radi u smjenama ukrala prosječnu plaću.</p>
<p>Dodatkom je, također, na tragu rješenja iz TKU-a, dodatno smanjen broj korisnika koji će ostvariti pravo na turnusnu naknadu. </p>
<p>Naime, pravo na dodatak za rad u turnusu imaju samo zaposlenici koji imaju ugovore o radu na puno radno vrijeme. Tako je, na primjer, od 15.431 srednjoškolskog nastavnika bez prava na turnusnu naknadu ostalo njih 3497 ili 23 posto.</p>
<p>No baš kad bi se pomislilo da bi tu mogao biti priči kraj, uslijedilo je još jedno iznenađenje. Dakako, neugodno. </p>
<p>Kada su predstavnici Ministarstva prosvjete izašli pred školske sindikate s prijedlogom prosvjeti prilagođenog Dodatka koji bi trebalo involvirati u granske kolektivne ugovore, u prijedlogu se našla i odredba koja nije ništa drugo nego još jedno ograničenje. I to ne bilo kakvo. Članovi pregovaračkog odbora koji predstavljaju Vladu predstavnicima su sindikata ponudili rješenja prema kojem bi se radom u turnusu smatrali samo poslovi neposrednog odgojno-obrazovnog rada, odnosno turnusna naknada se ne odnosi na pripadajuće sate pripreme i ostalih poslova.</p>
<p>Nakon svega nameću se brojna pitanja. Ponajprije pitanje je li to sve moguće, odnosno hoće li i ako hoće što učiniti predstavnici zaposlenika na koje se taj smjensko-turnusni cirkus odnosi. Nije jednostavna pozicija sindikata koji ne žele prihvatiti ponuđena rješenja. Riječ je ponajprije o Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama i Sindikatu Preporod, jer su ta dva sindikata uključena u rad srednjoškolskog pregovaračkog odbora.</p>
<p>Poziciju bitno otežava činjenica da je Sindikat hrvatskih učitelja, prema riječima zamjenika ministra, prihvatio ograničavajuća rješenja. Naime, poslodavcu je krajnje neprihvatljivo svako razjednačavanje rješenja u osnovnom i srednjem školstvu.</p>
<p>Ponajprije zornosti radi u predstavljanju smjensko-turnusnog apsurda prevedimo na kraju sve i u svijet brojki. Prvim ograničenjem iz TKU-a (isplata za obavljanje poslova samo u drugoj smjeni) i izmišljanjem turnusa desetpostotna naknada od 400 kuna prepolovljena je na 200 kuna. </p>
<p>Prenošenjem ograničenja iz TKU-a u Dodatak 200 kuna je prepolovljen na 100 kuna. Predloženim ograničenjem (neposredni odgojno-obrazovni rad) 100 kuna postaje 50.</p>
<p>Sada kada nam je jasno kako je i zašto smjena postala turnus, ostaje nam riječ-dvije prozboriti i o negativnim posljedicama smjensko-turnusne preobrazbe, odnosno o pravoj zbirci koja će uslijediti. Nakon što je Dalimir Kuba, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja, detaljno objasnio kako će se to konkretno obračunavati zaposlenicima naknada za turnusni rad, dodatno su se umnožile nedoumice svih koji su zaokupljeni smjenom i turnusom.</p>
<p>Naime, ako se precizira da je granica koja dijeli prijepodnevni turnus od poslijepodnevnog 14 sati ili će sve škole morati prilagoditi organizaciju nastave spomenutoj odredbi ili će se računovođe ozbiljno pozabaviti postotnim izračunom plaće onim nastavnicima koji dijelom nastavnog sata ne ostvaruju, a dijelom ostvaruju pravo na turnusnu naknadu.</p>
<p>Na kraju, netko će reći bilo bi smiješno da nije tragično. Na žalost svih nas koji radimo u prosvjeti sličnih smo se pričica naslušali. Upravo zato će podvođenje smjene u turnus, a turnusa u džumbus, mnoge među nama, najizravnije žrtve smjenskog alkemičarenja, ostaviti ravnodušnima.</p>
<p>Komu je pak, neka to bude posljednje pitanje, sve to potrebno. Dakako, ponajprije svima onima iz vlasti koji se u džumbusu najbolje snalaze. Protiv džumbusa teško da nešto ima i predstavnik školskog sindikata koji ističe kako se »bez lažne skromnosti« njegov sindikat istaknuo u rješavanju turnusne naknade. One kojima je svaki džumbus stran, a riječ je o više desetaka tisuća nastavnika, odavno nitko ništa ne pita.</p>
<p>Autor je predsjednik Saveza školskih sindikata.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Truloj dvanaestici s krova otpao pantograf </p>
<p>U tramvaju se iščupalo i drveno ležište te konstrukcije pa su s krova tramvaja visjele daske, što je zbunilo građane jer su mislili da je nešto naknadno bačeno na krov. Konstrukcija na krovu tramvaja, naime, obojana je sivo pa nikome ne bi palo na pamet da je drvena. Na sreću, ozlijeđenih nije bilo</p>
<p>U Maksimirskoj ulici, na stanici iza Kvaternikova trga, u ponedjeljak oko podneva na krov prvih kola tramvaja broj 12 srušila se metalna konstrukcija (pantograf) kojom tramvaj klizi po električnim žicama. Pri tom se iščupalo i drveno ležište te konstrukcije pa su s krova tramvaja visjele daske, što je zbunilo građane jer su mislili da je nešto naknadno bačeno na krov. Konstrukcija na krovu tramvaja, naime, obojana je sivo pa nikome ne bi palo na pamet da je drvena. Na sreću, ozlijeđenih nije bilo.</p>
<p>»Kad je puklo, meni je srce stalo. Kao da je pala bomba«, rekao nam je vozač dvanaestice Dražen Ljubić. »Vozio sam opreznije jer su na pruzi bili već neki dijelovi, a onda je palo«, priča dalje. Dijelovi su bili i na električnim žicama, no njih nije uočio jer su mu pažnju privukli oni na cesti. Radnici ZET-a rekli su da se vjerojatno radilo o oštećenju električnih žica uslijed vrućine. A čuli su se i komentari »stari tramvaj, trule daske«. </p>
<p>Dijelovi na cesti i električnim žicama poticali su od tramvaja broj jedanaest, koji je vozio ispred dvanaestice i upravo o te je dijelove kasnije zapela dvanaestica. »Putnici su me upozorili da nešto pada s lijeve strane. Nisam vidio jer na toj strani nemam retrovizor, pa sam na stanici izašao iz tramvaja pogledati o čemu se radi«, ispričao nam je vozač jedanaestice koji se nije htio predstaviti. Jedan od dijelova razbio je i izbio bočno stražnje staklo »land rovera« koji je vozio usporedo s tramvajem. »Nije mi ništa, sve se dogodilo u nekoliko sekundi, tako da ni sam ne znam što je«, rekao nam je taj vozač. </p>
<p>Jedanaesticu je ubrzo odvela vučna služba, a krov dvanaestice trebalo je očistiti te popraviti električne vodove. Kako su rekli radnici ZET-a, za taj posao treba im oko dva sata.</p>
<p>Tramvajski promet odvijao se samo do Kvaternikova trga, a iz Dubrave i prema njoj uskoro su počeli voziti autobusi. Nešto prije jedan sat na mjesto nesreće stigla je i policija. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Gamulin i Miščević za javni natječaj, Hržić ga želi izbjeći?</p>
<p>»Žalosno je da se jedan profesor arhitekture, kakav je Hržić, kompromitira spregom s tajkunom Zdravkom Mamićem«, kaže jedan od prozvanih, arhitekt Niko Gamulin</p>
<p>Otvoreno pismo koje je u petak Udruženju hrvatskih arhitekata (UHA), Društvu zagrebačkih arhitekata (DAZ) i svim medijima odaslao arhitekt Marijan Hržić, u stručnim je krugovima izazvalo velike polemike. Taj renomirani arhitekt, koji je, među ostalim, projektirao Cibonin toranj ali i sporne nebodere koji bi se gradili kod Vukovarske ulice, a oko kojih se ovih dana lome koplja, prijavio je sudu časti UHA dvojicu arhitekata iz Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada – Niku Gamulina i Boru Doklestića – te predsjednika DAZ-a Ljubomira Miščevića.</p>
<p>U svom pismu profesor Hržić optužuje Gamulina i Doklestića za »porazno neznanje zakonskih i stručnih uzusa«. »Taj se 'stručni tim' poziva na odredbe budućeg GUP-a, pravno nepostojećeg dokumenta, i njihovo je mišljenje neupitne nestručnosti i u cijelosti suprotno zakonu«, ističe u pismu arhitekt Hržić. Ljubomira Miščevića, pak, optužuje, da se svojim nedavnim priopćenjem pridružio prozvanom dvojcu.</p>
<p>Komentirajući slučaj za Vjesnik, prozvani arhitekt Niko Gamulin izrazio je mišljenje da se »Marijan Hržić i cijeli ocjenjivački sud ovime duboko kompromitiraju«, a posebno to čine, tvrdi, »spregom sa Zdravkom Mamićem«. »Hržić je u potpunosti krivotvorio mišljenje ocjenjivačkog suda o izmijenjenom projektu za nebodere kod Vukovarske. Taj je sud još na pozivnom natječaju Ingre 2000. godine prvotni projekt (30.000 četvornih metara bruto razvijene površine) proglasio prevelikim, pa kako bi onda sada mogao promijeniti mišljenje i proglasiti ovaj projekt gotovo dvostruko većih gabarita (50.000 četvornih metara) – dobrim?!«, pita se Gamulin.</p>
<p>Žiri, kaže Gamulin, ne može samo tako mijenjati mišljenje. U slučaju da se to ipak dogodi, potrebno je, objašnjava, ponoviti natječaj, a ako se radi o objektu višem od devet katova na takvoj lokaciji, natječaj svakako treba biti javni.</p>
<p>Zbog sličnoga stava Izvršnog odbora DAZ-a – da je na važnijim lokacijama u gradu potrebno provoditi javne arhitektonske natječaje – »jezikovu juhu« dobio je i Ljubomir Miščević. On je za Vjesnik rekao kako DAZ samo upozorava da je način na koji se u Zagrebu odlučuje o urbanizmu – sramotan. DAZ je, naime, za gradnju nebodera kod Vukovarske doznao iz novina, a sve se odvijalo bez ikakva uvida javnosti. Zbog toga bi grad, smatra Miščević, za veće investicije i lokacije trebalo provesti javni natječaj.</p>
<p>»Hržićev istup sve nas u DAZ-u neugodno je iznenadio i nije mu baš na čast. Nismo uopće kritizirali vrijednost njegova arhitektonskog dijela, već smo samo tražili da se tamo provede javni natječaj«, kaže Miščević.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U »mamutici« u Travnom trgovci izmislili kućni broj 21 </p>
<p>Znamo da trgovci mogu samoinicijativno mijenjati cijene, no da mogu mijenjati i adresu svog objekta, poput nekolicine njih u sjevernom dijelu takozvane mamutice u Travnom, to baš nije česta pojava. No, vlasnici mesnice, foto-radnje, ljekarne, pizzerije, pekarne i parfumerije odlučili su da će biti na adresi Božidara Magovca 21, iako, prema dokumentaciji Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove, taj broj u toj ulici ne postoji.</p>
<p>Posjetili smo u ponedjeljak te radnje i prodavači u njima ne znaju ništa, a kako nam je kroz smijeh rekla jedna susjeda, nakon što smo joj donijeli prve glase o tome, »trgovcima je to lako učiniti jer ionako rade što ih je volja«. Jedan od stanara »mamutice«, Ivo Senjanin, rekao je da se broj 21 pojavio prije nekoliko godina, kada je uređen taj objekt u kojemu se danas nalaze sve te radnje. No, to nije jedini problem, dodao je. Na više mjesta u »mamutici« brojevi su i izmiješani. »Ne znam da broj ne postoji u katastru, no ako Grad bude tražio, ja ću ga odmah ukloniti«, rekao je Vjesniku Ivica Bitunjac, vlasnik foto-radnje. Prostor je kupio od Mesnica Fiolić koje i danas drže veći dio tog prostora, a za broj koji je postavio na radnju saznao je od vlasnika susjedne pizzerije. Razgovarali smo i s Brankom Kuzeleom, glasnogovornikom Mesnica Fiolić. On nije ni znao da je upravo njegova tvrtka uredila taj objekt, a kamoli i da je dio prodala današnjim vlasnicima. Miroslav Babić, pak, pomoćnik direktora ove tvrtke, rekao je da broj 21 stoji u kupoprodajnom ugovoru. Tvrtka je kupila prostor od Exportdrva.</p>
<p>Pitanje kućnoga broja u »mamutici« pokrenuo je inače Krešimir Franjić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u gradskoj skupštini. O tome je obaviješten Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, a Ured će u skladu sa svojim ovlastima upozoriti vlasnike lokala da uklone nepostojeći broj 21.</p>
<p>Članak 14 Pravilnika o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova, te obilježavanja zgrada brojevima (NN 4/90) propisuje da se zgrada obilježava brojem u okviru ulice, odnosno trga u kojem ima glavni ulaz. Od svih tih lokala u »mamutici« jedino se ulaz u pekaru nalazi u Magovčevoj ulici sa zapadne strane zgrade. Svi drugi ulazi u trgovine sa spornom adresom nalaze se na platou s istočne strane zgrade. Ako zgrada ima dva ili više ulaza, svaki ulaz obilježava se brojem, a pošto su tu već otprije na ulazima brojevi 23, 31, 39, 47 i 45, ne postoji potreba za spornim, novim brojem za koji i ne postoji ulaz. Trgovci krše i članak 11 spomenutog pravilnika jer nisu obilježili arapski broj bijelom bojom na pločici izrađenoj od trajnog materijala. To sve ipak nije spriječilo HT da nepostojeći broj 21 uvrsti u popis telefonskih brojeva.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Grad traži novu lokaciju za benzinsku crpku u Horvaćanskoj</p>
<p>»Na razini Grada dogovoreno je da se uloži sav napor da se nađe zamjenska lokacija za benzinsku crpku na Horvaćanskoj cesti«, rekla je u razgovoru za Vjesnik Greta Augustinović-Pavičić, pročelnica gradske Službe za mjesnu samoupravu. Stanovnici Jaruna već nekoliko dana ponovno prosvjeduje protiv izgradnje crpke, a do sada su pod peticiju u vezi s tim prikupili 3000 potpisa. </p>
<p>Vlasnik zemljišta, tvrtka Marimpex, kupio je teren 1999. godine putem javnog natječaja. Odmah nakon početka izgradnje benzinske postaje stanovnici su se pobunili te je Gradsko poglavarstvo obećalo da će vlasniku Marimpexa, Stjepanu Maroviću, naći zamjensku lokaciju. No Grad to nije učinio, a nakon što je sad ponovno počela gradnja, stanovnici su se ponovno pobunili. </p>
<p>»Činjenica je da Grad nema 'čistu' lokaciju, ali naći ćemo neku manje problematičnu, za koju ćemo moći brzo srediti papire«, rekla je Greta Augustinović-Pavičić. Prema njenim riječima, grad će sada sve temeljito istražiti jer je sada mišljenje građana relevantno, s obzirom na to da je prikupljeno 3000 potpisa. Na pitanje zašto Grad nije prije našao adekvatnu lokaciju, pročelnica je rekla kako u tom trenutku nije bilo dobre lokacije.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zbrinjavanje otpada posao je stručnjaka, a ne političara </p>
<p>Izjava potpredsjednika gradske organizacije HNS-a, Krešimira Franjića da je najbolje rješenje da grad proda Puto tvrtki Cios, koja u Podsusedu, prema njegovim riječima, spaljuje opasni otpad, izazvala je negodovanje stanovnika zapadnog dijela grada. Udruga za zaštitu okoliša Eko-2000 u ponedjeljak je, stoga, sazvala zbor građana u dvorani Sutinska vrela u Podsusedu. </p>
<p>»Zaprepašćuje nas da iz najviših političkih krugova dolaze izjave i prijedlozi da se problem Puta riješi na račun građana zapadnog dijela grada, koji godinama vode bitku sa zagađivačem – tvrtkom Cios«, rekla nam je predsjednica udruge Marija Dimitrov. U Eko udruzi smatraju netočnom Franjićevu tvrdnja da je Cios riješio svoje ekološke probleme, jer stanovnici, kažu, i dalje osjećaju smrad i imaju problema s disanjem. </p>
<p>»Nakon javne objave analize zraka koju smo dobili 1998. godine, a koja je pokazala da je kvaliteta zraka treće, najlošije kategorije, obavijesti o kakvoći zraka više nam nisu slane. Obavještavani smo samo da je kakvoća zraka u granicama normale«, ispričala nam je Marija Dimitrov. Stanovnici su 1999. godine pojedinačno slali širokolisno povrće i voće na analizu u Institut za medicinska istraživanja. Analize su pokazale da u voću i povrću ima nedozvoljenih postotaka kadmija te da te biljke nisu za jelo. »Problem zagađenja i dalje je prisutan, no nema ga u inspekcijskim nalazima pa je divno čudo da je Franjić priznao da se u Ciosu spaljuje opasni otpad. To znači da se 60.000 građana zapadnog dijela grada svjesno truje«, ističu u Udruzi. </p>
<p>Od Inspekcije Ministarstva zaštite okoliša saznajemo da ona nema saznanja o tvrdnjama da Cios spaljuje opasni otpad. »Tvrtka Cios ovlašteni je obrađivač neopasnog tehnološkog otpada, sukladno odredbama Zakona o otpadu, i bavi se kondicioniranjem metalnog otpada. Tvrtka ima odgovarajuća skladišta i potrebne dozvole za rad«, piše u dopisu Ministarstva. </p>
<p>Udruga Eko-2000 i građani traže istinitu i stručnu informaciju o zagađenju zraka, kao zakonsko pravo svakog građanina. Zahtijevaju da se napokon riješi problem Ciosa, Puta i sličnih pogona te da se oni premjeste izvan naseljenog područja, a da se otpad zbrinjava odgovarajućim tehnološkim procesima, uz redovitu stručnu kontrolu. Zbrinjavanje otpada posao je stručnjaka, a ne političara, poručuju građani.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»U šali sam nabacio ideju o prodaji Puta Ciosu«</p>
<p>»Žao mi je što ste novinske napise o mojoj izjavi o navodnoj prodaji Puta poduzeću Cios krivo protumačili. Takve stvari treba uzimati s rezervom jer naši su novinari tendenciozni i skloni senzacionalizmu«, piše u dopisu koji je krajem prošlog tjedna potpredsjednik gradske organizacije HNS-a Krešimir Franjić uputio Udruzi Eko-2000. Franjić je, naime, kako sâm kaže, »više u šali nabacio ideju o prodaji Puta poduzeću Cios«. </p>
<p>Znajući za neriješene probleme što ih građani zapadnog dijela grada pet i više godina imaju s poduzećem Cios, Franjić je, tvrdi, u razgovoru s novinarima, »ubacio opasku o 'sposobnim privatnim poduzetnicima' u Ciosu koji i dalje nesmetano rade jer očito znaju 'rješavati ekološke probleme' po mjeri Ministarstva zaštite okoliša, koje im dopušta rad, a očito ne zna zbrinuti opasni otpad«.</p>
<p> Franjić podučava Udrugu da je njen gnjev, usmjeren na gradske političare – neutemeljen, jer oni niti ne odobravaju niti ne zabranjuju rad takvih postrojenja. »To je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša«, kaže Franjić.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Woody Allen prvi put režira u kazalištu </p>
<p>LONDON, 19. svibnja</p>
<p> – Woody Allen režira svoju prvu kazališnu predstavu, »Writer's Block«, koja se počela izvoditi proteklog vikenda u Atlantic Theateru na off-Broadwayu u New Yorku.</p>
<p>U predstavi glumi filmski i TV glumac Paul Reiser, uz Bebe Neuwirth, najpoznatijom po ulozi Lilleth u komičnim serijama »Frasier« i »Kafić uzdravlje«.</p>
<p>Neuwirth je osvojila nagradu Tony za ulogu ubojice Velme Kelly u kazališnom mjuziklu »Chicago«, a Reiser je brojne Emmyje i nominacije za Zlatni globus dobio za TV seriju »Lud za tobom«. Reiser je izjavio da mu je čast što radi s legendarnim Woodyjem Allenom: »Zabavno je i nevjerojatno lako. Nekoliko sati na dan sjedim s Woodyjem Allenom i šalimo se«.Sviđa mu se, rekao je, i što je predstava mala, nema producenata, nema studija, a »umjetnost se radi zbog zabave«. </p>
<p>Iako je Allen pisao i glumio u najmanje devet kazališnih predstava, uključivši i broadwayjske hitove »Don't Drink the Water« i »Play It Again, Sam«, još nikada nije režirao u kazalištu.</p>
<p>Bogato iskustvo stekao je u brojnim filmovima, za čiji je scenarij i režiju osvojio tri Oscara, dva za »Annie Hall«, jedan za »Hannah i njezine sestre«. »Svako malo pomislim kako bi mi bolje odgovaralo kazalište nego film«, rekao je Allen New York Timesu. »Ove dvije jednočinke to mi potvrđuju«, dodao je, napomenuvši da nikada nije režirao u kazalištu i da nema pojma ima li smisla za to. »Projekt radim s kazališnom kućom Atlantic Theatre jer godinama pratim njihov rad. Ponosan sam što su mislili da je »Writer's Block« dovoljno smiješan da bi ga postavili«, rekao je Allen. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Brooke Shields rodila djevojčicu</p>
<p>NEW YORK, 19. svibnja</p>
<p> – Bivši supermodel i glumica Brooke Shields i njen suprug Chris Henchy, scenarist serijala »Spin City« postali su roditelji zdrave djevojčice. </p>
<p>Tridesetsedmogodišnja Brooke rodila je u bolnici na Manhattanu, a to je njeno prvo dijete. Prinova u obitelji Shields stigla je svega par tjedana kasnije nakon što je glumičin otac Frank umro od posljedica dugogodišnje borbe protiv karcinoma. </p>
<p>Djevojčica još uvijek nije dobila ime, a lijepu Brooke očekuje radost majčinstva. </p>
<p>Brooke i Chris vjenčali su se prije dvije godine i sve otada pokušavaju postati roditelji.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Matrix Reloaded« zaradio 135,8 milijuna dolara tijekom vikenda </p>
<p>LOS ANGELES, 19. svibnja</p>
<p> – »Matrix Reloaded«, drugi dio filmske trilogije braće Andyja i Larryja Wachowskog ostvario je 135,8 milijuna dolara zarade od četvrtka kad se počeo prikazivati u SAD-u do kraja nedjelje, prema podacima koje je u ponedjeljak objavio hrvatski distributer spomenutog filma Intercom Issa.</p>
<p>Film koji se na američkim velikim ekranima pojavio u četvrtak, zaradio je do kraja nedjelje 135,8 milijuna dolara, nakon što je već u četvrtak zaradio 42,5 milijuna, što je rekordna zarada na dan premijernog prikazivanja u povijesti američkog filma.</p>
<p>Komedija »Daddy Day Care« s Eddiejem Murphyjem u glavnoj ulozi zauzima drugo mjesto s procijenjenom zaradom od 19,2 milijuna dolara, prema podacima specijalizirane tvrtke Exhibitor Relations. </p>
<p>Mutanti iz »X-Men 2« pali su ovog vikenda na treće mjesto sa 17,1 milijuna dolara, nakon što su u zadnja dva tjedna bili na prvom mjestu po zaradi u SAD-u i Kanadi. </p>
<p>Film koji je adaptacija stripa kultnog crtača Stana Leeja zaradio je u tri tjedna prikazivanja 147,6 milijuna dolara.</p>
<p>»Down with Love«, romantična komedija s Renee Zellweger i Ewanom McGregorom došla je na četvrto mjesto sa 7,6 milijuna dolara, a iza nje su »The Lizzie McGuire Movie« s Hillary Duff (peto mjesto sa 4,5 milijuna dolara), »Anger Management«, komedija s Jackom Nicholsonom (šesto mjesto sa 3,6 milijuna dolara), dok je na sedmom mjestu film »Identity« s 3,4 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Kongu preokret za glavne likove »Hitne službe«</p>
<p>KAAAWA, 19. svibnja</p>
<p> – Trebalo je krenuti na put u Kongo i iskusiti pištolj uperen u sljepoočicu da bi se dr. Carter osjećao kao svoj čovjek. </p>
<p>Tijekom devet sezona, lik koji tumači Noah Wyle u »Hitnoj službi« pokušavao se otresti svoje aristokratske prošlosti. Cijelo to vrijeme, trpio je ovisnost o drogama i alkoholu, gotovo fatalan napad jednog pacijenta te, prošli mjesec, smrt svoje bake, vjerojatno njemu najbliže potpore. Sada Carter konačno može osjetiti potvrdu samog sebe. </p>
<p>»Mislim da je u tom liku prevladavao osjećaj da je njegov cijeli život bio pomalo diletantski«, izjavio je Wyle u stanci snimanja scena za konačnicu ovogodišnje sezone na Oahuu, koji je služio kao zamjena za afrički ambijent. </p>
<p>»Mislim da on kao muškarac nikada nije bio uistinu stavljen na test, nikad nije stao u prve redove za bilo što«.</p>
<p>To se mijenja u »Kisangani«, posljednjoj epizodi ovogodišnje sezone, prikazanoj u SAD-u proteklog četvrtka. Carter odlazi u centralnu Afriku kako bi se pridružio dr. Luki Kovaču (Goran Višnjić) u Međunarodnoj udruzi liječnika, skupini poput Liječnika bez granica.</p>
<p>Dva liječnika nađu se upleteni u političku noćnu moru kad se brinu za vladina vojnika u svojoj improviziranoj ambulanti, a u demoliranim kamionima naiđu bijesni Mai-Mai pobunjenici mašući strojnicama.</p>
<p>Wyle dramsku epizodu snimanu na Havajima naziva najsvjetlijim trenutkom svojeg boravka u seriji, te kaže da će Carterova prekomorska služba imati veliki utjecaj na lik koji glumi.</p>
<p>»Mislim da će on, kad se vratim sljedeće sezone, biti jako drukčiji momak«, rekao je Wyle.</p>
<p>Poput Wylea, i Višnjić ove epizode vidi kao prekretnicu za svoj lik liječnika koji je u protekloj sezoni optužen za smrt pacijenta, gotovo ubio studenta medicine u prometnoj nesreći te se okrenuo alkoholu i prostitutkama. </p>
<p>»Ovo je svakako jedan od velikih događaja u Lukinom životu«, rekao je Višnjić.</p>
<p>Ovo nije prvi put da je »Hitna služba« snimana na Havajima. Jedna od epizoda prošlog svibnja, koja je prikazivala posljednje dane dr. Marka Greenea prije nego je podlegao tumoru na mozgu, također je snimana na Oahu. Kritičari su ponekad loše ocjenjivali epizode snimane izvan zidova bolnice County General. Međutim Wyle, kao i producent Chris Chulack, tvrde da će gledatelji biti »ugodno iznenađeni« ovim pothvatom u Africi. </p>
<p>A za Wyleov lik, koji napokon stoji u središtu hitne službe nakon što su seriju postepeno napustili glavni glumci George Clooney, Anthony Edwards i Eriq La Salle, ovo je odlučujući trenutak. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nagrade »Status« dodijeljene najboljim instrumentalistima</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Nagrada »Status« koju Hrvatska glazbena unija dodjeljuje najistaknutijim instrumentalistima u protekloj godini i to po izboru njihovih kolega glazbenika, u ponedjeljak je sedmi put dodijeljena u klubu »Sax«. </p>
<p>Dodjela nagrada i proglašenje pobjednika u čak 18 kategorija plus četiri posebne nagrade protekla je u dobrom raspoloženju tijekom kojeg su okupljeni glazbenici navijali i bodrili svoje kolege. Nagrade su dodijeljene u kategorijama gitare, bas gitare, klavijatura, bubnjeva, puhačih glazbala i ostalih glazbala u zabavnoj, pop i rock glazbi, te u kategorijama alt saksofona, tenor/sopran saksofona, trube/krilnice, električne gitare, klavira, kontrabasa, bas gitare, bubnjeva i ostalih raznorodnih instrumenata u jazz glazbi. Među dobitnicima su se tako našli nekadašnji gitarist Prljavog kazališta Damir Lipošek Keks, bubnjar Parnog valjka Dražen Scholz, trubač Josip Grah, tamburaš Mato Lukačević, Stjepan Večković koji svira stara tradicijska hrvatska glazbala poput gajdi, supila ili duda, alt-saksofonist Arsen Ereš, klavijaturist Julije Njikoš i drugi. Dodijeljene su i dvije nagrade u kategoriji najinstumentalista za proteklu godinu u narodnoj glazbi, i to za tamburicu i ostala glazbala, te nagrada za najbolju web stranicu izvođača koja je pripala Studiju Grafiti za dizajn već nagrađivane Lvkyjeve web stranice.</p>
<p>Najzanimljivije u cijeloj priči bile su posebne nagrade koje se dodjeljuju istaknutim glazbenim umjetnicima za veliki doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi, a one su pripale Radojki Šverko, Tonku Joviću, Alfiju Kabilju i Bojanu Hohnjecu, dakle, veteranima iza kojih je nekoliko desetljeća uspješnog djelovanja u svojim profesijama. Svih četvero dobitnika ovacijama su pozdravljeni prilikom preuzimanja nagrada.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Claudia probu odradila bez treme</p>
<p>RIGA, 19. svibnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> – Nakon što su sletjeli u zračnu luku u glavnom gradu Latvije, članovi hrvatske delegacije na 48. Eurosongu predvođeni Claudijom Beni i šefom hrvatske delegacije Aleksandrom Kostadinovom, uputili su se u hotel Reval, u kojem je, uz ostalih 25, smještena i naša ekipa. Kako je putovanje, koje je u Zagrebu počelo u četiri sata ujutro, bilo izuzetno naporno, nakon trosatnog leta Beč – Riga, tijekom kojeg nitko nije »ubio oko«, jer je Vjesnikov fotoreporter na prijenosnom računalu uključio igricu Milijunaš i zainteresirao sve putnike, hotelske sobe bile su jedino odredište naših predstavnika. Ipak, nakon kraćeg odmora, Claudia i prateći vokali Amira, Ana, Martina, Saša i Andrej prošetali su središtem Rige. </p>
<p>»Sviđa mi se grad, a najviše me oduševilo što sam si pronašla genijalne narančaste čizme. Odmah ću ih danas ići kupiti«, prokomentirala je Claudia, kad smo je dan kasnije susreli u hotelu. »Nakon večere išli smo šetati, no ne dugo. U 23 sata smo već išli spavati, jer put nas je stvarno uništio«.</p>
<p>Ponedjeljak je za našu ekipu bio prvi radni dan, budući da je termin u 15.45 sati na 40 metara dugoj, a 14 visokoj pozornici Skonto Halla bio rezerviran za izvedbu pjesme »Više nisam tvoja«. Pozornica je mora se priznati, najbolja koju pamtimo u posljednjih nekoliko godina Eurosonga. Claudia i prateći vokali probu su odradili odlično, naša 16-godišnja pjevačica uopće nije imala tremu, a zvuk u dvorani bio je izvrstan. Usporedimo li ga s nastupom predstavnice Bosne i Hercegovine, čiju pjesmu »Ne brini« izvodi Mia Martina, bio je znatno bolji. </p>
<p>Što se organizacije tiče, iako nas je Aco Kostadinov upozorio da je veoma čudna i da bismo mogli imati mnogo problema, naša su iskustva sasvim drukčija. Jedina, srećom rješiva prepreka na koju dosad naišli, jest to da novinari, žele li pratiti svoje pjevače na izlete, moraju platiti 25 eura po izletu. </p>
<p>Press centar veoma je velik, što je i bilo za očekivati budući da je u Rigi akreditirano 1098 novinara iz cijelog svijeta. U pressu se nalazi fun-club Eurosonga, koji, između ostaloga, barata i najsvježijim podacima o stanju izvođača na najpoznatijoj britanskoj kladionici-William Hill. Hrvatska se zasad nalazi u pretposljednjoj skupini zemalja, okružena Poljskom, Portugalom, Ciprom i Austrijom, dok po broju glasova očekivano prednjači ruski dvojac T.A.T.O., te Španjolska i Latvija. Ulozi koje diljem svijeta stavljaju obožavatelji Eurosonga, odnosno izvođača koji predstavljaju njihove zemlje na Izboru pjesme Europe, dosežu vrtoglave cifre, pa je zabilježen slučaj u Oslu gdje je jedan klijent kladionice stavio čak 10.000 eura na pjesmu Nizozemskog predstavnika.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nakon novinareva »testiranja« MiG će se danima čistiti</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> - Ako je vjerovati vijesti s HtNetova web portala, novinarski let u jednome od obnovljenih zrakoplova Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva završio je većom štetom i višednevnim remontom zbog detaljnog čišćenja ostataka ispovraćane hrane po kokpitu i uređajima. </p>
<p>Nakon »probnog leta« ministrice obrane, Jutarnji list velikim je naslovima najavio kako je i njegov novinar Krešimir Žabec »testirao« obnovljeni i modernizirani MiG 21 Hrvatskoga ratnog zrakopolovstva. Reportaža je objavljena u nedjeljnom broju i u njoj se na jednom mjestu kratko spominje kako »riba i krumpir nisu izdržali« jedno poniranje nadzvučnog lovca. Prema navodima s HtNetova portala, međutim, neimenovani vojni izvori rekli su kako će posljedica reporterova malog incidenta biti skupo i višednevno čišćenje, te da je »probni letač« imao i sreće jer je povraćanje u masku s kisikom moglo završiti i gušenjem. </p>
<p>Tako je let u kojem novinar ponosno navodi da je letio »1000 kilometara na sat« (sic!) završio višestruko skuplje od 5000 dolara kolika bi bila cijena polsatnog leta u kojem, k tomu, nisu izvođeni posebno naporni i teško podnošljivi manevri.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Simbolična canneska »suša« </p>
<p>Izostanak velikih filmova definitivno je znak suše u kvaliteti, koja je zavladala prvim dijelom festivala / Istoimeni Matanićev film odlično dočekan u prepunoj dvorani, ali na žalost bez našeg autora / Tko je kriv što jedino Hrvatsku nije predstavljao redatelj? </p>
<p>CANNES, 19. svibnja</p>
<p> – Najveće iznenađenje nedjeljnog prijepodneva bio je odlazak u direkciju programa »Quinzaine des relaisateurs« u koju je primljen i kratki igrani film Dalibora Matanića »Suša«. Prvo su nas izvijestili da će film u »Grupi 3«, s još četiri filma, biti prikazan na tri projekcije (u nedjelju, 18. svibnja; četvrtak, 22. svibnja, i nedjelju, 25. svibnja), no razgovor s novinarima za redatelja je zakazan već u ponedjeljak poslijepodne. Nazivamo redatelja, svjesni da je nezgodno što ga neće biti na prvom predstavljanju svoga filma, i istodobno ga upozoravamo da mora stići na novinarski susret. Premda nas Matanić nagovara da umjesto njega predstavimo film, na to ne pristajemo jer bi bilo korektno da uz ostalu četvoricu redatelja bude i autor iz Hrvatske na tom canneskom »krštenju«.</p>
<p> O čemu se radi i zašto Matanić nije mogao biti u Cannesu u nedjelju? Teško je bilo saznati, osim iz njegove izjave da nema novca te da s ekipom dolazi u ponedjeljak, na svoj račun, bez službene pomoći kulturnih ustanova zaduženih za međunarodnu promociju. To je teško objašnjivo, pogotovo iz canneske vizure kad je na prvoj projekciji tih pet kratkih filmova bila puna dvorana s posjetiteljima iz cijeloga svijeta, koji su pola sata prije početka projekcije strpljivo čekali u redu da uđu u dvoranu. Napokon, na samom predstavljanju spomenute »Grupe 3«, u kojoj su bili redatelji iz Francuske, Australije, Rusije, Japana i Hrvatske, našu je čast na kraju spasio filmski kritičar Jurica Pavičić koji je opravdao izostanak redatelja na šarmantan način. </p>
<p>No, to nije rješenje. Što nam koristi lobiranje za hrvatski film, ako nikoga u zemlji ne zanima njegov plasman u svijet? Zar domaći redatelji rade filmove samo za sebe? Hoće li se napokon donijeti određena pravila u kojima svoje mjesto zauzima i financiranje međunarodnog predstavljanja naših umjetničkih filmova? </p>
<p> U službenom programu Cannesa vidjeli smo nekoliko filmova koji nisu oduševili. Činjenica je da se većina prikazanih djela, bez obzira što je riječ o slavnim redateljima, svodi na već viđeno ili očekivano. Ništa nije inspirativno i impresivno. Turski film »Uzak« (Distanciranost) Nuri Blige Ceylana tek je naznaka emotivnih stanja otuđenosti unutar klasičnih socijalnih problema raspada obitelji, nezaposlenosti, bolesti, nepovjerenja i osamljenosti. »Bazen« Francoisa Ozona nastavak je njegovih intrigantnih razmišljanja o temi zločina i mašte, sudara zaigranosti i stvarnosti. No, ovaj put nedorečeniji je i stereotipniji s pričom o spisateljici koja u sudaru osobnih frustracija, nezadovoljstava i pomanjkanja inspiracija, pokušava iznuditi nove događaje i aktere ma kako se to beskrupuloznim činilo.</p>
<p>Hector Babenco, Argentinac koji radi u Brazilu, vratio se filmom »Carandiru«, nakon osmogodišnjeg izbivanja zbog bolesti, svojim temama – životu u zatvoru i homoseksualnim odnosima. Samo ovaj put neusporedivo je otvoreniji s brutalnim slikama nasilja, a sve prema istinitim sudbinama preuzetim iz knjige »Carandiru Station« Drauzia Varelle, koji otkriva strašno stanje unutar jednog od najvećih zatvora u Brazilu, onog u Sao Paulu, koje je prethodilo masakru u listopadu 1992. </p>
<p>Kao i u drugim do sada viđenim filmovima, sve štima, sve je solidno i očekivano, ali ništa od toga nije novo. Posebno smeta izostanak emotivne pripadnosti. Kao da su se redatelji obavezali producentima ili blagajnama kina, a ne sebi i svojim idejama odnosno gledateljima koje bi trebali privući i zadržati ih na drukčiji način od američkih komercijalnih izmišljotina. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Plesni žar mladosti</p>
<p>Iako raspolažu kvalitetom plesne tehnike, mladi Nizozemci ipak još interpretativno ne mogu izraziti pravi duh pojedinih koreografija / Unatoč tomu publika je dobila odgovarajuću informaciju o modernom baletu</p>
<p>Nizozemski ansambl »Introdans« razvio se, od 1971. godine kada je osnovan, u jednu od najvećih i najaktivnijih baletnih grupa u Nizozemskoj. Krajem osamdesetih godina unutar ansambla pokrenut je Introdans ansambl za mlade, namijenjen upoznavanju školske mladeži s poznatim djelima iz riznice suvremenog plesa kao i s djelima specijalno nastalim za taj ansambl. Introdans ansambl za mlade gostovao je proteklih dana u Hrvatskoj, u Istarskom narodnom kazalištu u Puli i s dvije predstave u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Gostovanje je organizirala Hrvatska glazbena mladež koja povremeno ugodno iznenadi ovakvim programima, kao što je svojedobno bilo gostovanje mladog francuskog baleta.</p>
<p> Repertoar baletnog ansambla »Introdans« je suvremen. Različiti koreografi stvaraju balete u zabavnom, harmoničnom stilu, u kojima se klasični i lirični elementi kombiniraju s modernim tehnikama. Umjetnički ravnatelj Ton Wiggers vodi ansambl tridesetak godina, za što je primio odlikovanje Viteza reda nizozemskog lava.</p>
<p> Isti repertoarni odabir njeguje se u Ansamblu za mlade koji je u rujnu 1989. kao nezavisan odjel osnovao Roel Voorintholt.</p>
<p> Prikazani program »Superstars« na najbolji način podržava načelo »mladi za mlade«, tim prije jer ga izvode mladi plesači na početku profesionalne karijere. Njih dvanaestero okupilo se u ansamblu s raznih strana svijeta od Nizozemske, Francuske, Španjolske, Italije i Njemačke, do Kanade, Australije i Japana. Program se sastoji od šest točaka djela najpoznatijih koreografa modernog baleta današnjice. Pokazuje kako mladi plesači mogu itekako dobro učiti na modernom baletu nakon savladane klasične tehnike. Camille Andriot, Laura Berghuis, Antonio Chamizo, Danilo Colonna, Tyler Gledhill, Mendy Kunz, John Sandursky, Emanuele Soavi, Nao Tokuhashi, Yusuke Tsutsumi i Karin Lambrechtse imali su priliku istaći se u pojedinačnim solo točkama. </p>
<p> Izveli su kraće koreografije »Ajakaboembie« Hansa van Manena, »Jeu« Patricka Delcroixa, »Palimpsest I« Tona Wiggersa, »Psycho Killer« Daniela Ezralowa, jedan stavak »Simfonije in D« Jirija Kyliana i »Omotnicu« Davida Parsonsa – što je odličan odabir modernih koreografija. One su dobro poznate, neke od njih gotovo kultne, koje su pored tehničkih zahtjevnosti i vrlo duhovite.</p>
<p> Članovi ansambla sve su korektno izveli, ali je njihovoj mladosti to još uvijek prevelik zalogaj. Iako raspolažu kvalitetom plesne tehnike, oni još interpretativno ne mogu izraziti pravi duh pojedinih koreografija. No, njihova mlada publika dobila je odgovarajuću informaciju o modernom baletu, a njihov entuzijazam i žar plesa nije mogao nikoga ostaviti ravnodušnim.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prvi susret s književnim zvijezdama</p>
<p>Festival ima sve uvjete da postane jednim od najvažnijih međunarodnih književnih susreta – istaknula je zamjenica ministra kulture Biserka Cvjetičanin / Festival je otvorila prevoditeljska radionica iz talijanske književnosti </p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Festival europske kratke priče, koji u Hrvatsku dovodi neke od najčitanijih europskih pisaca današnjice iz devet zemalja, svečano je u ponedjeljak u podne otvoren u Europskome domu. Ta atraktivna književna manifestacija, koja već drugu godinu zaredom hrvatsku publiku upoznaje s aktualnim strujanjima u europskoj književnosti, održavat će se ove godine, osim u Zagrebu, u Belom Manastiru, Osijeku i Ljubljani – od 19. do 23. svibnja. Festival je otvorila prevoditeljska radionica iz talijanske književnosti kada je bilo riječi o suvremenoj talijanskoj prozi.</p>
<p>»Osnovna ideja Festivala je upoznati europske pisce i ponuditi možda neka nova čitanja, ali ono što mi želimo je upoznati te književnike s hrvatskim autorima, hrvatskom književnošću i kratkom pričom, jer vjerujemo da je hrvatska kratka priča žanr koji će u Europi biti prepoznat i čitan«, rekao je Miroslav Mićanović, urednik u Nakladi MD, u čijemu je okrilju nastao književni projekt Antologija europske kratke priče, iz kojega je iznikao Festival.</p>
<p>Biserka Cvjetičanin, zamjenica ministra kulture, istaknula je važnost regionalnoga karaktera Festivala europske kratke priče zaključivši da on ima sve uvjete da postane jednim od najvažnijih međunarodnih književnih susreta, a za nas da postane tradicionalnim književnim susretom. Dometnula je da obilježavanjem 21. svibnja – Svjetskoga dana kulturne raznolikosti – Festival dobiva novu dimenziju te uime Ministarstva kulture čestitala Nakladi MD koja je u proteklih deset godina pokrenula razne projekte.</p>
<p>»Festival pokazuje da antologije europskih kratkih priča predstavljaju sliku svijeta kojemu pripadaju. Pokazuje također koherentnost kratke priče u kontekstu neke književnosti, s jedne, i autorsku osobnost, s druge strane«, kazala je Andrea Zlatar iz Gradskoga ureda za kulturu koji je, uz Ministarstvo kulture, jedan od podupiratelja Festivala. </p>
<p>Urednik čitavoga projekta Roman Simić istaknuo je da će se Festival od sljedeće godine pridružiti projektu Scritture Giovani, što ga čine ugledni književni festivali iz Italije, Njemačke, Velike Britanije i Norveške.</p>
<p>Na svečanosti otvorenja sudjelovale su i Snježana Husić, voditeljica talijanističke prevoditeljske radionice, te Andrea Pisac, zadužena za odnose s javnošću, a nazočni su bili i neki od sudionika književnih susreta: Nuria Barrios, Hermine Landvreugd, Igor Marojević, Tiziano Scarpa, Ingo Schulze, Peter Zilahy, Tilman Rammstedt, Kate Griffin, Klaus Detlef Olof i Edo Popović koji će, uz Zorana Ferića i Roberta Perišića, biti domaćin europskim piscima. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Posveta velikom Gavelli</p>
<p>Knjiga sabire sjećanja na konkretna kazališna zbivanja, ali i otvara neke teorijske i teatrološke probleme / Promišljajući povijest kazališta autor se posebno osvrće na redateljske pristupe svog učitelja i velikog uzora dr. Branka Gavelle </p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – U pedeset godina kazališnog rada Miro Marotti djelovao je najprije u studentskom kazalištu, a nakon studija režije na Akademiji za kazališnu umjetnost u klasi dr. Branka Gavelle u Narodnom kazalištu u Zadru, da bi od 1959. radio kao redatelj na tadašnjem Radio Zagrebu. Sjećanja i iskustva pretočio je u knjigu »Novostvorena glumačka osobnost« s podnaslovom Umjetnička istina na kazališnoj i radiofonskoj pozornici, u izdanju zagrebačke Artresor naklade.</p>
<p> Marottijeva knjiga pisana iz osobnog rakursa i neposredne prakse, osobito njezin prvi dio, jedna je od rijetkih dokumenata o razdoblju ranih poslijeratnih godina i onovremenom kazalištu koje je često bilo metom ideoloških represija, istakao je akademik Nikola Batušić na predstavljnju knjige u ponedjeljak u Hrvatskom narodnom kazalištu, dodavši da je riječ o sretnom spoju memoara i dramaturških analiza.</p>
<p>Akademik Nikica Kolumbić apostrofirao je Marottijevo djelo u kontekstu sjećanja na konkretna kazališna zbivanja, no, ono otvara i neke teorijske i teatrološke probleme. Pri tome se autor posebno osvrće na redateljske pristupe svog učitelja i velikog uzora dr. Branka Gavelle i njegovu metodu »ideje riječi«. Nezaobilazan dio knjige za povijest hrvatske radio drame jest onaj koji se tiče autorova rada na Radio Zagrebu. Istodobno to je zorno i uvjerljivo kazivanje o prerastanju dramske riječi u kazališno-scenski čin, smatra Kolumbić. Na knjigu se osvrnuo i recenzent prof. dr. Nikola Vončina. </p>
<p>Temeljni poticaj za pisanje »Novostvorene glumačke osobnosti« autoru je, kako je sam kazao, bila želja za pronalaženjem načina za uspostavljanjem cjelovitog i smišljenog kazališta te analiza nekadašnjih predstava. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Revija suvremenog BiH filma u Osijeku</p>
<p>OSIJEK, 19. svibnja </p>
<p> – U organizaciji Rotaract clubova Osijeka i Sarajeva u osječkom kinu Europa od 30. svibnja do 3. lipnja održat će Revija suvremenog BiH filma, nastalog u vremenu od1996. do 2003. godine. Riječ je o žanrovima ratne i ljubavne drame, komediji, trileru i komičnoj drami koje su potpisali redatelji Dino Mustafić, Ademir Kenović, Faruk Sokolović, Aida Begić i Pjer Žalica. Osječka filmska publika pogledat će filmove »Remake«, »Savršeni krug«, »Mliječni put«, »Tunel«, »Prvo smrtno iskustvo« i »Gori vatra«, dok će reviju zatvoriti glumac Zijah Sokolović s monodramom »Caba res - Caba rei«. Pokrovitelji ove manifestacije su Veleposlanstva RH i BiH, hrvatsko Ministarstvo kulture, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija, a kako ističu u osječkom Rotaract clubu, gostovanje bosansko-hercegovačkog filma ima dublju pozadinu, odnosno povezanost Osijeka i Sarajeva, gradova koji su tijekom Domovinskog rata podnijeli velike ljudske i materijalne štete. Za vrijeme održavanja revije, Osijek će posjetiti brojni uglednici, a nakon projekcije svakog filma, redatelji će razgovarati s nazočnom publikom.</p>
<p>S.Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Roman Polanski predsjedat će žirijem Festivala američkog filma</p>
<p>CANNES, 19. svibnja</p>
<p> – Francuski redatelj poljskog podrijetla Roman Polanski, dobitnik Zlatne palme u Cannesu 2002. za film »Pijanist«, koji mu je ove godine donio i Oscara za režiju i glavnog glumca Adriena Brodyja, predsjedat će žirijem festivala američkog filma u francuskom ljetovalištu Deauvilleu od 5. do 14. rujna, priopćili su proteklog vikenda organizatori. Polanski (69) je 1977. napustio SAD gdje je živio, i još uvijek ga progoni američko pravosuđe zbog afere zavođenja maloljetnice. Redatelj filmova »Nož u vodi« (1962.), »Bal vampira« (1967.), »Rosemaryina beba« (1968.), »Kineska četvrt« (1974.) ili »Tess« (1979.), već je predsjedao žirijima filmskih festivala u Cannesu i Veneciji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Victoria and Albert Museum proglašen europskim muzejem 2003.</p>
<p>KOPENHAGEN, 19. svibnja</p>
<p> – Londonski muzej »Victoria and Albert Museum« odabran je za »Europski muzej godine 2003.« po završetku trodnevnog sastanka u Kopenhagenu, koji je okupio oko 200 europskih muzejskih dužnosnika i stručnjaka, objavili su danski organizatori proteklog vikenda. Nagrada za 2003. godinu, na poticaj Foruma europskih muzeja (The European Museum Forum, EMF), koji ove godine slavi 26. obljetnicu, dodijeljena je britanskom muzeju ispred 50 do 60 kandidatura novih muzeja etabliranih u zadnje dvije godine i muzeja koji su nedavno preuređeni. Predsjednik EMF-a Wim van der Weiden, kustos prirodoslovnog muzeja »Naturalis« iz Leidena u Nizozemskoj, opravdao je odabir ovogodišnjeg pobjednika isticanjem »jasnog koncepta i savršene ravnoteže između izložaka, popratnih tekstova i multimedija«. »Britanske galerije (1500.-1900.) veličine 3000 četvornih metara, koje čine dio muzeja, prvi su rezultat programa preobrazbe muzeja u sljedećih deset godina«, naglasio je on. Preuređene galerije otvorene su 22. studenoga 2001., predstavljajući najvažniji projekt tog muzeja u zadnjih 100 godina. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Butina do kraja tjedna u Bruggeu?</p>
<p>»U načelu je sve dogovoreno. Još samo čekam da mi Belgijanci faxom pošalju prijedlog ugovora. Naravno, iluzorno je o bilo čemu razgovarati sve dok ne dobijem verziju ugovora na stol, dok ne vidim kako sve to izgleda na papiru. Uvjeti su jako, jako dobri«, kaže Tomislav Butina</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Tomsilav Butina sljedeće sezone gotovo sigurno neće biti vratar Dinama. Donedavni maksimirski kapetan karijeru će nastaviti u belgijskom Bruggeu, gdje će mu društvo ponovno praviti nekadašnji suigrač iz zagrebačkih dana – Josip Šimić. Bivši Dinamov napadač je još uvijek član Bruggea, ali se trenutačno nalazi na posudbi u solunskom Arisu. Na ljeto se vraća u Brugge.</p>
<p> – Još nismo precizirali sve detalje, naglasio je Butina nakon jedne etape pregovora s Belgijancima, održanima u ponedjeljak u maksimirskom »plavom salonu«.</p>
<p> – Imam još dvije korektne ponude iz vrijednih i bogatih klubova, ali u ovome trenutku ipak razmišljam samo o Bruggeu. Ponajprije zbog korektnosti prema mojim menadžerima i prema gospodi Naletilićima, koji su učinili početni dio posla oko moga odlaska u Brugge. U načelu je sve dogovoreno. Još samo čekam da mi Belgijanci faxom pošalju prijedlog ugovora. Naravno, iluzorno je o bilo čemu razgovarati sve dok ne dobijem verziju ugovora na stol, dok ne vidim kako sve to izgleda na papiru. Uvjeti su jako, jako dobri, ali o detaljima sad ne bih govorio. Mislim da će sve strane biti zadovoljne.</p>
<p> Novi sastanak zakazan je za utorak prijepodne, kada će maksimirski vratar na stolu vjerojatno već imati prijedlog ugovora.</p>
<p> – Vjerujem da ću u međuvremenu vidjeti i taj papir, da će doći fax iz Belgije. Velika je vjerojatnost da ću već do kraja ovoga tjedna otići u Belgiju kako bih finalizirao sve detalje. U slučaju nekakvih promjena oko dogovorenih uvjeta rado bih prihvatio ponudu – Dinama. Ona je doista fantastična. No, ne vjerujem da će do tih promjena uopće doći.</p>
<p> Butina je i u ponedjeljak razgovarao s Dinamovim dopredsjednikom Zdravkom Mamićem oko eventualnoga ostanka u Maksimiru.</p>
<p> – Mamić je iznimno korektan. Ne mislim pritom samo na financijsku stranu, već na kompletan status koji bih trebao imati. Najbitnije je da imamo moćan Dinamo, da navijačima sljedeće godine možemo obećati da ćemo nešto napraviti na europskoj sceni, da ćemo moći proći više od dva kola. A upravo to je ono što igrača čini sretnim. A i sama financijska strana Dinamove ponude je ne samo odlična, već – senzacionalna!</p>
<p> Zanimljivo, Butina tvrdi kako Dinamo prema njemu više nema nikakvih dugova. Sâm Mamić je, pak, prije koji dan tvrdio suprotno. U Maksimiru se, eto, događa rijetko viđeni apsurd – dužnik tvrdi kako dugovi postoje, a onaj koji potražuje te dugove tvrdi da oni ne postoje.</p>
<p> – Klub prema meni nema nikakvih dugovanja. Imao ih je nekad davno, ali smo to vremenom uspijevali rješavati. Malo smo aneksirali, malo prepravljali i na kraju riješili. Ako ćemo se rastati, onda će to biti na pozitivnoj nuli – i za klub i za mene.</p>
<p> A tko će u Dinamu preuzeti ulogu Butininog nasljednika? U klubu najavljuju dolazak Zagrebovog vratara Vladimira Vasilja. No, još uvijek nisu otpisali niti sjajnog Ivana Turinu, koji se trenutačno nalazi na posudbi u Osijeku.</p>
<p> – Nezahvalno je da ja o tome govorim. Vidim da se neka imena već provlače po medijima. Mislim da sadašnji Dinamovi vratari imaju veliku kvalitetu, a tu dakle mislim na Turinu, Šarliju i Jozića. Ako se klub ipak odluči za nekog vratara sa strane, također neće pogriješiti, jer u Hrvatskoj ima kvalitetnih čuvara mreže. Vidim da se zanimaju za Vasilja. Kažem, ja bih povjerenje ipak dao zagrebačkim dečkima, koji su odrasli u duhu Dinama, zaključio je Butina.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kup se vratio u Zagreb</p>
<p>Bilo je lijepo nakon finala vidjeti dvije zadovoljne momčadi – Zagreb jer je osvojio svoj deseti Kup, a Umag jer je finalom izborio nastup u europskom Kupu pobjednika kupova </p>
<p>UMAG </p>
<p> – Nakon dvije godine boravka u Metkoviću, Kup je opet u Zagrebu. Hrvatski su rukometni prvaci, zagrebaši, svoju dominaciju u domaćim natjecanjima pokazali i u finalnom dvoboju Kupa Hrvatske, svladavši Umag 37-25 (20-10). Bilo je lijepo nakon finala vidjeti dvije zadovoljne momčadi – Zagreb jer je osvojio svoj deseti domaći Kup, a Umag jer je finalom izborio nastup u europskom Kupu pobjednika kupova. </p>
<p>Ishod finalnog sudara sasvim je očekivan, zagrebaši su prejaki za domaće suparnike, a i u odličnoj su formi. </p>
<p>Tako dobroj da se i zagrebaš Blaženko Lacković složio sa svojim trenerom Vladimirom Nekićem kad je ovaj rekao da je gotovo prava šteta što je kraj sezone. Umažani su, pak, svoj cilj ispunili u subotu plasmanom u finale Kupa. </p>
<p>Polufinalni dvoboj protiv Osijeka iscrpio ih je i, iako se nisu predavali, protiv Zagrebove mašine nisu mogli napraviti nešto više. </p>
<p>Uostalom u drugom poluvremenu, kad je Zagreb smanjio gas, odigrali su 17-15. Pomogla im je i bučna publika, koja je, usprkos ljubavi prema svojem Umagu, zapljeskala i nerijetkim atraktivnim potezima zagrebaša.</p>
<p>– Zagrebova je pobjeda sasvim očekivana. Nama su, u situaciji, kad se borimo s ozljedama, previše dvije utakmice u dva dana. Uistinu smo dali sve od sebe, ali protiv ovakvog Zagreba bolje nije moglo. Trenutno je ovo naš maksimum, rekao je nakon utakmice Umagov vratar Roberto Borčić. </p>
<p>Rukometaši Zagreba kao da su uveli sustav – prvo poluvrijeme zabiju dvadeset pogodaka, obrana drži suparnike dalje od te brojke, a u drugom poluvremenu samo održavaju razliku. </p>
<p>To izgleda odlično u Hrvatskoj, no protiv jakih europskih suparnika ne ide uvijek po planu. Ali o tome će uprava i stručni stožer razmišljati ovog ljeta.</p>
<p>• Dvorana »Stella Maris«</p>
<p>ZAGREB – UMAG 37-25 (20-10)</p>
<p>ZAGREB: Kelentrić, V. Matošević, Stoilov 2, Sulić 5, Maglajlija 1, Ninčević, Nat 6 (4), Vuković 1, Lacković 7, Špoljarić 1, Markovski 5 (1), H. Horvat 3 (1), Remeta 1, Šprem 5. </p>
<p>UMAG: Borčić, Milinković, Modrušan, Ipša, Maraković 4, Špehar 6 (2), Ilić 3, T. Matošević 5 (1), Kovačević 1, Božić 3, Škatar, Laković 2, Beaković 1, Kolec.</p>
<p>SUCI: Josić (Zagreb) i Rudić (Biograd). GLEDATELJA: 1300</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 7 (6), Umag 6 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 8 min. (Sulić, Maglajlija, Ninčević, Markovski), Umag 8 min. (Ilić, Beaković 2+2+2).</p>
<p>CRVENI KARTON: Beaković (38-treće isključenje)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Blaženko LACKOVIĆ.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Splićani dolaze po broj jedan</p>
<p>»Poštujem darovitost i način igre Anzulovićeve momčadi. Izvanredno kontroliraju ritam utakmice, a vanjski igrači su im poput pčelica«, ističe trener Splićana Petar Skansi </p>
<p>SPLIT, 19. svibnja</p>
<p> – Košarkaši Splita moraju pobijediti u Trnskom Zagreb da bi osvojili startnu jedinicu i osigurali prednost domaćeg parketa u doigravanju.</p>
<p> Tako će se u posljednjem kolu odlučiti raspored na ljestvici, a jedino je sigurno da su »mravi« četvrti, dok plasman Zadra, Cibone i Splita ovisi o rezultatu utakmice splitskih i zagrebačkih »žutih«.</p>
<p> Bez obzira na zacimentiranost Zagrebove pozicije, s Gripa poručuju da se s maksimalnom opreznošću pripremaju za utorak i utakmicu protiv momčadi koja je ove sezone znala zagorčati život favoritima.</p>
<p>Dovoljno je samo istaknuti da su »mravi« u sva četiri ovosezonska ogleda porazili momčad Zadra, okićenu s naslovom osvajača Kupa i Goodyear lige. Stoga i trener splitske momčadi Skansi, kaže: </p>
<p>– Zagreb sigurno neće igrati utakmicu reda radi, već će učiniti sve da nas pobijedi. Naime, u slučaju našeg poraza Zadar bi bio prvi, pa bi Zagreb igrao u polufinalu protiv zadarske momčadi, koju su pobijedili u svim međusobnim ogledima. </p>
<p>Zagrepčani su ove sezone uspješniji i od Splićana, vode sa 2-1.</p>
<p> Brza i agresivna igra Anzulovićeve momčadi rezultirala je nizom značajnih pobjeda, a kolektivna je igra afirmirala Ivana i Marka Tomasa, Damira Miljkovića, Ivana Perinčića... </p>
<p>– Respektiram Zagreb, igraju najsličnije nama i neće nam biti lako pobijediti. Potrebna nam je dobra igra i borbenost koju smo iskazali protiv Zadra. Poštujem darovitost i način igre Anzulovićeve momčadi. Izvanredno kontroliraju ritam utakmice, a vanjski igrači su im poput pčelica, istaknuo je Skansi, te se još jednom osvrnuo na mogućnost prekida doigravanja zbog dolaska Pape u Hrvatsku:</p>
<p>– Nije pošteno da se bilo što mijenja tijekom natjecanja. Nama sigurno prekid ne odgovora, jer stariji igrači ne vole trenirati, nego bi samo igrali utakmice.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagreb »bira« Zadrane</p>
<p>»Splićani imaju sjajnu centarsku liniju kojoj ćemo morati parirati kolektivnom obranom«, kaže trener Zagreba Anzulović</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Košarkaši Zagreba su porazom protiv Hermes Analitice ostali na četvrtoj poziciji uoči doigravanja. Ipak, u posljednjem, 14. kolu Ožujsko lige za prvaka, kada dočekuju momčad Splita u Trnskom, zagrebaši će moći »birati« suparnika u polufinalu. Pobijede li Splićane, Zadar će na prvo mjesto. To bi značilo da bi Zagreb u polufinalu doigravanja išao baš na Zadrane, što bi im, sudeći po dosadašnjim rezultatima, više odgovaralo od Splićana.</p>
<p>– Sigurno da će nam to biti motiv. Dosad nam niti jedan rezultat nije išao na ruku, nadam se da ćemo u zadnjem kolu ipak nešto promijeniti, kazao je trener Zagreba Dražen Anzulović. </p>
<p>U prvoj utakmici Split je uvjerljivo pobijedio Zagrepčane koji su bili pomalo impresionirani igrom Dina Rađe. </p>
<p>– Nadam se da smo izvukli pouku. Poštovanje treba postojati, ali ne i strah. Splićani imaju sjajnu centarsku liniju kojoj ćemo morati parirati kolektivnom obranom. Ipak, obrana neće biti dovoljna morat ćemo odigrati sjajno i u napadu, ispričao je Anzulović recept za pobjedu protiv Splita. </p>
<p>O prekidu doigravanja zbog dolaska Pape u Hrvatsku, Anzulović je kazao: </p>
<p>– Ne odgovara nam takav rasplet, ali moramo se prilagoditi. U interesu košarke je da finale doigravanja bude na tv-ekranima. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Obrane Pistonsa i Spursa protiv napada Netsa i Mavsa</p>
<p>Najlakši put do završne faze natjecanja imali su prošlogodišnji finalisti, New Jersey Netsi koji su do nastupa u finalu Istoka odigrali tek 10 utakmica u posezoni, dok su Dallas Mavericksi na svom putu ka finalu Zapada odigrali maksimalnih 14 dvoboja</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> - Najbolje dvije momčadi iz osnovnog dijela sezone u svakoj od konferencija NBA lige »preživjele« su prva dva kruga doigravanja, te će u međusobnim okršajima u konferencijskim finalima odlučiti o tome tko će ove godine igrati u velikom finalu. Najlakši put do završne faze natjecanja imali su prošlogodišnji finalisti, New Jersey Netsi koji su do nastupa u finalu Istoka odigrali tek 10 utakmica u posezoni, dok su Dallas Mavericksi na svom putu ka finalu Zapada odigrali maksimalnih 14 dvoboja. </p>
<p>Upravo su svježina i odmorenost bili glavni aduti Netsa u dvoboju s prvim nositeljima Istoka, Detroit Pistonsima. Pistonsi su, podsjetimo, u prvom krugu doigravanja nadoknadili 1-3 zaostatak u pobjedama za Orlando Magicom, da bi potom izbacili Philadelphia 76-erse sa 4-2 i to nakon produžetka u šestoj utakmici. </p>
<p>Uoči prvoga dvoboja u Detroitu Netsi su imali čak devet dana za odmor i pripremu, dok je Pistonsima između posljednje utakmice protiv Sixersa i prve protiv Netsa ostavljeno manje od dva dana za osvježenje. Stoga su Netsi, usprkos tradiciji koja im nikako ne ide u prilog, u prethodnih 28 gostovanja u Detroitu pobijedili su tek tri puta, ipak u prvoj utakmici pobijedili sa 76-74. Predvođen odličnim Jasonom Kiddom (18.9 koševa, 9.1 asistencija i 7.7 skokova u doigravanju), sastav s obale Atlantika ponovno izgleda kao najozbiljnija momčad Istoka. </p>
<p>Glavna snaga Pistonsa je njihova »čelična« obrana. Usprkos tomu što su u doigravanju na suprotnoj strani imali velike strijelce poput Tracyja McGradyja i Allena Iversona, Pistonsi su u dosadašnjih 13 utakmica prosječno primali tek 87.5 koševa. Ipak, usprkos tomu što su u prvom dvoboju primili tek 76 poena, izgubili su. </p>
<p>Jason Kidd je u posljednjem napadu postigao pobjednički koš 1.4 sekunde prije kraja i prednost domaćeg terena donio na stranu svoje momčadi. Kidd je inače prvenstveno momčadski igrač, odnosno ne gleda isključivo prema košu, već uvijek traži najbolje postavljenog suigrača, ali u odlučujučim trenucima preuzima odgovornost na sebe. </p>
<p>Što se napadačkog učinka tiče, u »gradu automobila« najviše očekuju od braniča Richarda Hamiltona (22.6) i Chaunceya Billupsa (21.3), dok pod obručima dominira najbolji obrambeni igrač lige Ben Wallace (16.0 skokova).</p>
<p>Prije starta sezone kao jedina momčad koja može prekinuti vladavinu Los Angeles Lakersa označavani su San Antonio Spursi. Najboljim omjerom u osnovnom dijelu sezone, a zatim i pobjedom 4-2 protiv aktualnih prvaka u polufinalu Zapada, Spursi su opravdali takve najave, te ih do osvajanja drugog naslova NBA prvaka (bili su najbolji 1999. godine) dijele »tek« dvije prepreke, a prva su borbeni Dallas Mavericksi. </p>
<p>Bit će to sudar dviju potpuno različitih koncepcija. Spursi svoje uspjehe temelje na čvrstoj obrani, u doigravanju primaju 84.7 koševa, dok je Dallas sjajan u napadačkom dijelu, u prva dva kruga postizali su 101.9 pogodaka. </p>
<p>Hoće li obrana Spursa, koja je svoje protivnike u doigravanju limitirala na 38.8 posto šuta, uspjeti zadržati sjajne šutere Mavsa, koji u doigravanju gađaju s 45.9 posto preciznosti? Veliki problem Spursa je što mnogo toga ovisi o samo jednom čovjeku, najkorisnijem igraču lige Timu Duncanu, koji je prvi strijelac (23.3), skakač (13.9) i asistent (5.0) svoje momčadi u doigravanju. S druge strane, Dallas u svojim redovima ima čak četvoricu igrača koji mogu preuzeti stvari u svoje ruke. Sjajni Nijemac Dirk Nowitzki (25.3 koševa, 11.6 skokova) je prva opcija, ali tu su još i iskusni Nick van Exel (20.3 koševa, 4.7 asistencija), Kanađanin Steve Nash (16.6 poena, 7.6 asistencija), te Michael Finley (16.5 pogodaka). </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Igre u Ateni bit će najskuplje do sada</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – »Zbog visokih troškova smještaja i ostalih usluga, Olimpijske igre u Ateni bit će najskuplje do sada«, kazao je glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Ivica Miočić Stošić nakon povratka iz Tallinna s 24. seminara Europskog olimpijskog odbora za glavne tajnike i šefove olimpijskih misija. </p>
<p>Prvi dan sastanka obilježilo je predstavljenje već spomenutih Olimpijskih igara u Ateni. </p>
<p>Miočić Stošić je napomenuo kako je u neslužbenim razgovorima izraženo mnogo zabrinutosti oko priprema za OI. Posebno valja istaknuti problem s kapacitetima mnogih sportskih borilišta. Tako, na primjer, dvorana u kojoj će se održati natjecanje u dizanju utega ima samo 3000 mjesta za gledatelje. </p>
<p>Uz atenske Igre, predstavljene su i one zimske, koje će se 2006. održati u Torinu.</p>
<p>– Mi već sada moramo početi razmišljati o tim Igrama. Uskoro ćemo formirati radnu grupu koja će u listopadu otići u inspekciju u Torino. </p>
<p>Najveći dio naše reprezentacije činit će alpski skijaši koji će biti smješteni u Sestrierreu i imati odlične uvjete, naglasio je Miočić Stošić.</p>
<p>Mnogo govora bilo je i o dopingu.</p>
<p>– Nedavna antidopinška Konvencija o dopingu, koju je u Kopenhagenu potpisalo 56 država, potaknula je mnogo stvari. </p>
<p>Tako se pojavila tendencija da se u svim državama formiraju neovisne vladine antidopinške agencije, a nešto slično bi se uskoro trebalo pokrenuti i kod nas, kazao je glavni tajnik HOO-a, najavivši kako u utorak s predsjednikom Zlatkom Matešom putuje u Lausanne na sastanak s predsjednikom MOO-a Jacquesom Roggeom. </p>
<p>Miočić Stošić je još jednom ponovio kako će se Dubrovnik kandidirati za domaćinstvo Generalne skupštine europskih olimpijskih odbora sljedeće godine.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hajduk bez četvorice u Puli</p>
<p>»Nespojiva je Stipkovićeva novinarska profesija i uloga delegata. Tako jedan dan piše o igračima, a drugi ih dan može prijaviti. Stoga smo zatražili izuzeće da ne bi došlo do subjektivizma u poslu«, kaže direktor hajduka Fredi Fiorentini </p>
<p>SPLIT, 19. svibnja</p>
<p> – Uprava splitskog kluba je zatražila od Udruge prvoligaša izuzeće delegata finalne utakmice Hrvatskoga kupa između Uljanika i Hajduka (srijeda, Pula) Branka Stipkovića. Naime, smatraju da je nespojivo da Stipković bude delegat, a u subotu je komentirao igru i ponašanje hajdukovaca nakon utakmici protiv Zagreba, što je u nedjelju objavljeno na stranicama jedinog nam sportskog dnevnika.</p>
<p>Fredi Fiorentini, direktor Hajduka je istakao:</p>
<p>– Nespojiva je njegova novinarska profesija i uloga delegata. Tako jedan dan piše o igračima, a drugi ih dan može prijaviti. Stoga smo zatražili izuzeće da ne bi došlo do subjektivizma u poslu. Ako je već delegat na utakmicama HNS-a onda neka piše o reprezentaciji. Ovako je oblatio naše igrače Miladina i Andrića, pa je moguće da ga oni, kad ga sretnu, izvrijeđaju kao novinara. Potom ih Stipković delegat prijavi da su »napali« službenu osobu, te budu kažnjeni, kaže Fiorentini.</p>
<p>Hajduk će u Puli igrati bez četvorice igrača. Kartonirani su Andrić i Lalić (crveni protiv Zagreba), Miladin ima tri žuta kartona, Đolonga je ozlijeđen, dok se Carević, Vejić i Turković oporavljaju i vjerojatno će konkurirati za početnu jedanaestoricu. Trener Zoran Vulić mobilizira svoje igrače, upozorava ih da je Uljanik momčad prvoligaške kvalitete, što je potvrdio uspjesima protiv Osijeka i Kamen Ingrada. I dok traju pripreme za utakmice finala Kupa, malo po malo na Poljudu pokušavaju slagati igrački mozaik za iduću sezonu. Pod rubrikom odlasci izvjesni su Rapaić, Pletikosa, Srna, Neretljak, Vejić, Brgles, dok se kontaktiralo s Blatnjakom, Lučićem, Rukavinom, Bubalom, pa čak i s Juricom Vranješom. </p>
<p>– Radimo, tražimo igrače, no neizvjesno je tko će otići. Znate da Pletikosa i Rapaić mogu ići, Srna ima velik broj ponuda, a Vejić i Neretljak zanimljivi su klubovima iz Njemačke. S Bubalom se čujem, a Vranješ je hajdukovac i ako bude prostora on će doći kod nas, izjavio je sportski direktor Ivica Šurjak. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nogometašicama Osijeka deseti naslov </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nogometašice Osijeka postale su deseti put uzastopce prvakinje Hrvatske. U posljednjem kolu Prve hrvatske lige, na terenu Olimpijina igrališta u Donjem gradu, popularne »zečice« porazile su Polet Baranju iz baranjskog Karanca (7-0) i deseti put osvojile naslov najboljih u Hrvatskoj. </p>
<p>Za razliku od prijašnjih prvenstava, ove sezone imale su velike suparnice u Radniku '99 iz Velike Gorice, ali Osječanke su pod vodstvom v.d. izbornika naše reprezentacije Kazimira Husića, ipak zaokružile teško ponovljivu seriju.</p>
<p>Štoviše, osječkim se nogometašicama pruža prilika za osvajanjem i devete dvostruke uzastopne krune jer igraju finale Kupa Hrvatske protiv zagrebačkog Maksimira. Marija Milas, Marina Koljenik, Tanja Kovač, Branka Rozić i Iva Kusar okosnica su i reprezentacije Hrvatske, što najnovijem ostvarenju osječkih nogometašica daje dodatnu vrijednost. Dostojnu, svakako, veće pozornosti od (do)sadašnje. </p>
<p>A. K.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zbog krive dojave slavili ostanak u ligi</p>
<p>MEXICO CITY, 19. svibnja</p>
<p> – Glavna tema u meksičkom sportskom tisku je tragikomično slavlje nogometaša Cuernavace, koji su bili uvjereni da su ostali u ligi, no pokazalo se da im je netko javio krive rezultate ostalih utakmica. Cuernavaca je kod kuće odigrala 0-0 protiv Cruz Azula, a nakon završetka utakmice netko je igračima dojavio da su njihovi konkurenti Puebla i Chiapas izgubili, i da su zbog toga ostali u ligi. Nogometaši su otrčali počasni krug oko stadiona, svog kapetana Jorgea Jereza su u oduševljenju bacali u zrak, a našao se i šampanjac. Nakon eksplozije radosti uskoro je uslijedila tuga budući da su novinari utrčali u teren i izvijestili da je Puebla igrala neriješeno, a Chiapas pobijedio. Cuernavaca je ispala iz lige Tamo nije bilo ni počasnog kruga, ni šampanjca, jer je oko tisuću ljutitih navijača odmah po završetku utrčalo na teren i fizički nasrnulo na nogometaše Pueble koji su se zabarikadirali u svlačionici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Lubos Michel sudi finale Kupa Uefe</p>
<p>SEVILLA, 19. svibnja</p>
<p> – Slovački sudac Lubos Michel (35) izabran je za glavnog suca finalnog ogleda ovosezonskog Kupa Uefe u kojem će u srijedu u Sevilli igrati škotski Celtic i portugalski Porto. Michelovi pomoćnici bit će njegovi sunarodnjaci Igor Sramka i Martin Balko. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Janica protiv imperija Williams!</p>
<p>Oči hrvatske javnosti uperene su ponajviše u Janicu Kostelić,koju je ova nagrada, pomalo nepravedno, do sada zaobilazila. No, prema svim dosad dostupnim informacijama naslućuje se da će je sportski Oscar (Laureus) i ove godine zaobići</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – U utorak s početkom u 20.30 sati, u Monte Carlu će biti podijeljene nagrade za najbolje sportaše i sportašice u prošloj sezoni. Oči hrvatske javnosti uperene su ponajviše u Janicu Kostelić, koju je ova nagrada, pomalo nepravedno, do sada zaobilazila. Prema svim dostupnim informacijama, zapravo zbog nedostatka svake informacije naslućuje se da će je sportski Oscar (Laureus) i ove godine zaobići. </p>
<p>Naime, kada je Ivanišević prošle godine osvojio nagradu za povratnika godine, on je to znao čak mjesec dana ranije, a obitelj Kostelić ili njihove suradnike još nitko nije kontaktirao. </p>
<p>Osim toga skijanje ne uživa popularnost kakvu imaju primjerice nogomet, tenis, formula 1...</p>
<p>Iako će Ante Kostelić reći da su »priznanja glupost i da se vrednuju samo medalje, pehari i globusi«, nepravedno je da četiri olimpijske medalje Janice ne idu u istu rečenicu sa sportovima u kojima se »okreće« veći novac. </p>
<p>Najveću konkurenciju će Janica imati u prvoj tenisačici svijeta Sereni Williams (osvojila četiri Grand Slam turnira za redom), te Marion Jones, američkoj atletičarki. U konkurenciji su još Paula Radcliffe, britanska atletičarka i Annika Sorenstam, švedska igračica golfa.</p>
<p>Spomenimo da se osim u konkurenciji za sportašicu godine, Janica nalazi i u grupi povratnika godine uz Ronalda (nogomet), Petea Samprasa (tenis), Franziske van Almsick (plivanje) i Hermanna Maiera (alpsko skijanje).</p>
<p>Stručni žiri koji čine sve redom velika sportska imena (Nadia Comaneci, Miguel Indurain, Sergei Bubka, Michael Jonson...) imat će uistinu težak zadatak izabrati najboljeg od najboljih u kategorijama sportaša i sportašice godine, najboljeg povratnika i najbolje momčadi prošle godine, hendikepiranih i ekstremnih sportaša, te novog lica.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>ATP ljestvica: Naši nazadovali</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Najveći napredak na ATP ljestvici napravili su Argentinci – finalisti Masters Series turnira u Hamburgu Guillermo Coria i Agustin Calleri. Coria se pobjedom probio sa osmog na peto mjesto, dok je Calleri ušao među prvih deset i sada je sedmi na ljestvici koju predvode Agassi, Federer i Ferrero. </p>
<p>Svi hrvatski tenisači na listi su nazadovali – Ivan Ljubičić za četiri pozicije na 29. mjesto, Mario Ančić se također spustio za četiri mjesta na 69., a Željko Krajan sa 99. na 101. mjesto, dok je Goran Ivanišević sada 180. </p>
<p> • Redoslijed : 1. Agassi 372 boda, 2. Federer 311, 3. Ferrero 307, 4. Schüttler 288, 5. Coria 281... 29. LJUBIČIĆ 95, 69. ANČIĆ 39, 101. KRAJAN 16, 180. IVANIŠEVIĆ 2. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>WTA ljestvica: Mauresmo peta </p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Najnovija WTA ljestvica najboljih tenisačica svijeta nije pretrpjela bitne izmjene na samom vrhu. Serena Williams i nadalje ima veliku prednost u odnosu na Belgijanku Kim Clijsters i sestru Venus. </p>
<p>U samom vrhu je Francuskinja Amelie Mauresmo koja je finalom turnira u Rima preskočila Lindsay Davenport na petom mjestu. </p>
<p>Od hrvatskih tenisačica Iva Majoli je ostala 62. sa 561 bodom, a Silvija Talaja 93. sa 389.75 bodova. Jelena Kostanić se pomakla za jednu poziciju, pa je trenutno na 101. mjestu sa 361.25 bodova, a Karolina Šprem je preskočila dvije tenisačice i trenutno je 163. sa 196.5 bodova. </p>
<p> • Redoslijed: 1. S. Williams 6552 boda, 2. Clijsters 4721, 3. V. Williams 4508, 4. Henin-Hardenne 3618, 5. Mauresmo 3358, 6. Davenport 3304... 62. MAJOLI 561, 93. TALAJA 389.75, 101. KOSTANIĆ 361.25, 163. ŠPREM 196.50. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Cipolliniju osma etapa, Miholjević 71.</p>
<p>AREZZO </p>
<p> – Talijanski biciklist Mario Cipollini pobjednik je osme etape utrke Giro d'Italia vožene u dužini od 214 kilometara od Rietia do Arezza. Cipollini je u završnom sprintu pretekao Australca McEwena i sunarodnjaka Petacchija te je 41. etapnom pobjedom na Giru izjednačio 70-godišnji rekord Alfreda Binde. Talijan Stefano Garzelli ostao je vodeći u ukupnom poretku. </p>
<p>Hrvatski biciklist Vladimir Miholjević završio je osmu etapu kao 71. sa zaostatkom od deset sekundi za pobjednikom. U ukupnom poretku Miholjević je 43. sa zaostatkom od 9:14 minuta za Garzelliem. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ukidanje Republike Srpske ako BiH odustane od tužbe za genocid </p>
<p>Dobije li spor protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodim sudom u Haagu, BiH može očekivati isplatu ratne odštete, po nekim procjenama u desecima, pa i stotinama milijardi dolara</p>
<p>SARAJEVO, 19. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbija i Crna Gora mogle bi podržati ideju o ukidanju entiteta u BiH, ukoliko BiH odustane od tužbe za genocid protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu i pristane na izvansudsku nagodbu! Ovu informaciju objavio je u ponedjeljak sarajevski Dnevni avaz pozivajući se na izjavu visokog bošnjačkoga dužnosnika koji je govorio pod uvjetom zadržavanja diskrecije. </p>
<p>»Beograd nudi ukidanje Republike Srpske ako BiH odustane od tužbe. Takav signal u nekoliko navrata dobili smo izravno, ali i putem nekih međunarodnih posrednika. Određeni utjecajni krugovi u Beogradu spremni su na takvu nagodbu, tvrdi izvor.</p>
<p>Međunarodni sud pravde vrlo skoro bi trebao donijeti odluku o zakazivanju glavne rasprave u sporu koji je BiH pokrenula još u ožujku 1993. godine. Međunarodni sud pravde već se dva puta, 1996. i u veljači ove godine, proglasio nadležnim za odlučivanje o tužbi za genocid. Nakon usmene rasprave tijekom koje bi se trebalo raspravljati o meritumu (suštini stvari), očekuje se izricanje presude. Ako ona bude u korist tužitelja, BiH bi mogao očekivati isplatu ratne odštete, koja bi se po nekim procjenama mogla mjeriti u desecima, pa i stotinama milijardi dolara. </p>
<p>»Nama je najvažnije je da se utvrdi da je SR Jugoslavija zbog realizacije svog velikodržavnog projekta započela rat u kojem je živote izgubilo 200.000 građana BiH, pretežno Bošnjaka. S određenih teritorija BiH potpuno su uklonjeni nesrbi i to na brutalan način, ubojstvima i deportacijama«, kazao je Sakib Softić koji BiH zastupa pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.</p>
<p>Političke posljedice također bi mogle biti značajne. Eventualna presuda protiv SRJ implicirala bi da je Republika Srpska nastala kao rezultat agresije i genocida, što već godinama tvrde brojni pojedinci i udruge, tvrdeći da je nelogično da Karadžić i Mladić budu optuženi kao zločinci, a da njihovo »životno djelo« bude legalizirano.</p>
<p>Službeni Beograd i političari u RS na različite načine već dulje vrijeme pokušavaju osporiti tužbu, no bez velikog uspjeha. Posljednji pravni manevar je pokušaj odgađanja usmene rasprave. Istodobno s tim pokušajima, nastojalo se privoljeti BiH da pristane na izvansudsku nagodbu. Za vrijeme Miloševićevog režima, Sarajevo je ucjenjivano uspostavom diplomatskih odnosa, nove su beogradske vlasti nudile neke simboličke geste poput prijedloga da u zamjenu za odustajanje od tužbe obnove porušenu džamiju Ferhadija u Banjoj Luci.</p>
<p>No, pod snažnim unutarnjim pritiskom, bosansko-hercegovački, preciznije bošnjački političari ne mogu odustati od tužbe. I prilikom nedavnog posjeta Beogradu, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić ponovio je da povlačenja tužbe neće biti.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Indonezija pokrenula vojnu ofenzivu u Acehu</p>
<p>BANDA ACEH, Indonezija, 19. svibnja</p>
<p> - Indonezijski borbeni zrakoplovi napali su u ponedjeljak pobunjeničku bazu u separatističkoj pokrajini Aceh na sjeveru Sumatre, što je označilo početak vojne ofenzive samo nekoliko sati nakon propasti mirovnih pregovora.</p>
<p> Tri bojna zrakoplova napala su raketama zrak-zemlja uporište Pokreta za slobodni Aceh (GAM), 12 kilometara istočno od središta pokrajine Bande Aceha, rekao je general bojnik Erwin Sujono. »Ofenziva je počela«, rekao je Sujono. Nije poznato ima li već žrtava.</p>
<p>Indonezijska vojska objavila je da je u pokrajinu poslano nekoliko stotina padobranaca te 15 bojnih brodova, koji bi trebali »napasti i paralizirati« pobunjenike. Očekuje se da će ofenziva biti najveća indonezijska vojna akcija nakon invazije Istočnog Timora 1975. godine.</p>
<p>U nedjelju, u ponoć, u Acehu je proglašeno izvanredno stanje nakon što su propali pregovori u Tokiju, kojima se pokušavalo spasiti sporazum o prekidu vatre sklopljen 9. prosinca prošle godine. Izvanredno stanje vojsci daje široke ovlasti za uhićenja, uvođenje redarstvenog sata i nadzor kretanja ljudi. Odmah po njegovu proglašavanju, uhićena su petorica istaknutih pobunjeničkih vođa koji su igrali ključnu ulogu u sklapanju mirovnog sporazuma u Ženevi. Oni su bili uhićeni već u petak, uoči početka pregovora, no dan kasnije pušteni su na slobodu kako bi pregovori uopće dobili priliku.</p>
<p>Indonezijska predsjednica Megawati Sukarnoputri potpisala je ukaz o ratu u toj naftom i plinom bogatoj pokrajini nakon što izaslanstvo pobunjenika u Tokiju nije pristalo položiti oružje i umjesto neovisnosti, za koju se bore 26 godina, prihvatiti autonomiju.</p>
<p>Vođa pobunjenika Malik Mahmud rekao je da vjeruje kako je indonezijska vlada samo »tražila način da proglasi rat« te da nema namjeru pristajati na kompromise. »Tražili su predaju«, rekao je Mahmud, najavljujući žestok otpor vladinim snagama. Glavni vladin pregovarač rekao je da su dvije strane u nedjelju »gotovo postigle dogovor«, no da pitanje neovisnosti nije ni bilo na dnevnom redu. U sukobima koji u Acehu bjesne od 1976. poginulo je više od 12.000 ljudi. (AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Arafat odbacio optužbe protiv sebe i osudio samoubilačke atentate</p>
<p>Palestinski vođa, kojega neki izraelski desničari žele protjerati, izjavio kako prihvaća mir, a izraelski premijer Sharon također je odbio njegovo protjerivanje </p>
<p>WASHINGTON/ JERUZALEM, 19. svibnja </p>
<p> - Palestinski čelnik Yasser Arafat odbacio je optužbe koje je protiv njega izreklo izraelsko vodstvo nakon vala nasilja što je zahvatio Izrael od subote navečer. »Vjerujete njima, a meni ne?«, upitao je Arafat u telefonskom razgovoru za američku televizijsku postaju Fox News. »Iznesite mi dokaze«, dodao je.</p>
<p> Osuđujući posljednje anti-izraelske atentate, Arafat je izjavio kako je »potpuno suglasan s mirom hrabrih što ga je potpisao«. Spominjući odnose s palestinskim premijerom Mahmudom Abbasom, Arafat je rekao kako mu je »pružio potporu na svim razinama, kao i njegovoj vladi, te da će to i dalje nastaviti«.</p>
<p> »Ne zaboravite da ja još imam glavnu ulogu jer sam izabran«, istaknuo je palestinski čelnik te dodao kako neće dopustiti da bude protjeran. U nedjelju je glasnogovornik izraelskoga premijera Raanan Gissin spomenuo mogućnost Arafatova odlaska s palestinskih teritorija, optuživši ga pritom da je iscrtao »put krvi i terorizma«.</p>
<p> U dva atentata u nedjelju ujutro u Jeruzalemu devet je osoba poginulo, među kojima su i dva atentatora. U subotu navečer u Hebronu je smrtno stradao jedan izraelski bračni par i atentator samoubojica. </p>
<p>No, izraelski ministar obrane Shaul Mofaz rekao je u ponedjeljak da će Izrael morati protjerati Arafata sa Zapadne obale i Pojasa Gaze tek ako on nastavi ometati mirovne napore. »Protjerati Arafata u ovoj bi fazi bilo pogrešno«, rekao je Mofaz u govoru na sveučilištu u Tel Avivu. Dodao je kako bi svijet tada krivio Izrael za propast mirovnog plana, a Palestinci bi svojega premijera Mahmuda Abbasa proglasili izraelskim suradnikom.</p>
<p> »No, ako Arafat nastavi biti preprekom mirovnom procesu, a istodobno Abbas bude spreman boriti se protiv terorističkih organizacija, tek onda neće biti alternative nego razmisliti o protjerivanju Arafata «, rekao je.</p>
<p> Istodobno je izraelski premijer Ariel Sharon odbacio u nedjelju pozive svojih desničarskih ministara da se Arafata protjera. Sharon je, u priopćenju objavljenome nakon novoga vala samoubilačkih protuizraelskih napada, izrazio odlučnost u namjeri da se postigne mir s Palestincima. </p>
<p> »Premijer je odlučan u namjeri da postigne napredak i, ako je moguće, sigurnost i mir s palestinskom stranom. Nastavit će se napori za postizanje rješenja problema koji bi omogućio mir našim narodima«, kaže se u priopćenju. »Istodobno Država Izrael nastavit će borbu protiv terorizma posvuda, u svakome trenutku i svim sredstvima«, dodaje se u tome tekstu. (AFP/Reuters/dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bremer planira prijelaznu vladu koju većina Iračana ne želi</p>
<p>Tisuće šijita i sunita prosvjedovalo je u ponedjeljak na ulicama Bagdada protiv američke okupacije Iraka i buduće prijelazne vlade </p>
<p>ANKARA, 19. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tisuće šijita prosvjedovalo je u ponedjeljak ulicama Bagdada kako bi iskazali svoje protivljenje američko-britanskoj okupaciji i pokušajima uspostave prve prijelazne civilne vlade. Prema izvješćima s lica mjesta, bile su to dosad najveće demonstracije koje su trebale pokazati jedinstvo šijita i sunita, odnosno opće jedinstvo iračkog naroda. </p>
<p>Prosvjedi su, uz nazočnost američkih trupa, počeli ispred sunitske džamije u gradskoj četvrti Azimiyah, a okončani u šijitskom dijelu grada Kadhamiya. Opća je ocjena da su demonstracije vrlo dobro organizirane, no prošle su mirno i bez većih incidenata. Veliki broj sudionika nosio je transparente na kojima je, među ostalim, pisalo: »Ne, stranoj upravi« i »Želimo ponosan Irak«. Demonstranti su nosili i slike bivšeg iranskog vjerskog vođe ajatolaha Ruhollaha Khomeinija koji je petnaest godina bio profesor na islamskim šijitskim sveučilištima u Najafu i Karbali. Njegov duhovni utjecaj ostavio je, unatoč represije režima Saddama Husseina, duboke tragove među iračkim šijitima.</p>
<p>U međuvremenu, američki civilni upravitelj za Irak Paul Bremer obišao je milijunski grad Mosul, na sjeveru Iraka, s porukama o nužnosti uspostave reda, mira i sigurnosti. Tijekom susreta sa 230 članova Gradskog vijeća, izabranog 5. svibnja, novi američki irački predsjednik, kako Bremera mnogi nazivaju, obećao je da će se hitno i bez odgađanja založiti za uspostavu prve iračke prijelazne vlade.</p>
<p> Bio je to prvi Bremerov posjet tom području, prebogatom naftom, od kako je prije tjedan dana na novoj dužnosti zamijenio umirovljenog generala Jaya Garnera. Inače, američkog upravitelja je ispred općinske zgrade čekala skupina časnika poražene Saddamove vojske koja je tražila posao u novoj iračkog vojsci. </p>
<p>Washington je za stišavanje naraslog iračkog nezadovoljstva posegnuo za provjerenim receptom - novcem. Naime, Središnje zapovjedništvo priopćilo je da je Pentagonov ured za obnovu i humanitarnu pomoć počeo iračkim vladinim dužnosnicima isplaćivati plaće. Hoće li to smiriti duhove i poboljšati opću atmosferu frustriranosti i apatije u zemlji, ostaje da se vidi. Međutim, gotovo svakodnevna ubojstva američkih vojnika ne pružaju mnogo nade za optimizam. Od subote do ponedjeljka ubijena su iz zasjede tri američka marinca.</p>
<p> U iračkoj apokalipsi, koja ne pokazuje znakove smirivanja, najveće žrtve su djeca. Zbog uništene ili teško oštećene infrastrukture, ponajprije vodovodne i kanalizacijske mreže, među izgladnjelom iračkom djecom vlada dijareja. Bolest sve više dobiva razmjere epidemije, a irački liječnici, zbog teških uvjeta rada, ne mogu pružiti odgovarajuću i pravodobnu pomoć.</p>
<p> Prije rata, čak je četvrtina od ukupnog broja djece patila od neishranjenosti, a danas taj je broj, kako se tvrdi, udvostručen. To uveliko otežava učinkovito liječenje oboljele djece.</p>
<p>Bez obzira na sve teškoće, čini se malo vjerojatnim, da bi Amerikanci mogli lako prepustiti svoju nazočnost i upravu nad Irakom tamošnjem, poglavito arapskom pučanstvu.</p>
<p> Turska, prvi irački susjed, ozbiljno računa s takvom budućom iračkom zbiljom. Otuda odluka vlade premijera Recepa Tayyipa Erdogana da uskoro na sjeveru Iraka, područjima s pretežno kurdskim stanovništvom, otvori konzularna predstavništva. Saznaje se da će konzulati biti otvoreni u Erbilu i Suleymaniyi. Turska je najavila i gradnju dvije bolnice od kojih će jedna biti u Bagdadu, a druga u Kirkuku, gdje većinu stanovništva čine Turkmeni. </p>
<p>Turska je prije rata odbacila američki prijedlog da pošalje trupe na sjever Iraka, što bi joj osiguralo upravu tim dijelom zemlje. To je, donekle, poremetilo dugogodišnje harmonične odnose Ankare i Washingtona, ali naišlo i na vrlo dobar odjek kod iračkih Kurda. Time se tumači i želja Kurdske demokratske unije (KDP) Massouda Barzanija i Kurdske domoljubne unije Kurdistana (PUK) Jalala Talabanija da unaprijede odnose s Turskom. Istodobno, praktična turska neutralnost u iračkom sukobu, naišla je na iznimno dobar prijem kod većine arapskih zemalja. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rusija prodala Maleziji 18 ratnih lovaca za 900 milijuna dolara</p>
<p>MOSKVA, 19. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Rusija će slijedećih pet godina isporučiti Maleziji eskadrilu najsuvremenijih ratnih lovaca u vrijednosti od 900 milijuna dolara. Riječ je o lovcima SU-30MKM, a veliki kupoprodajni ugovor parafiran je u Kuala Lumpuru u ponedjeljak na kraju višednevnoga radnog posjeta ruskoga ministra obrane Sergeja Ivanova Maleziji.</p>
<p>»Do konačnoga potpisivanja ugovora doći će vrlo brzo«, najavio je u ponedjeljak malezijski ministar obrane Najib Tun Razak, a Sergej Ivanov izjavio je da će nakon njegova povratka u Moskvu, u Kuala Lumpuru ostati predsjednik ruskoga vladinog komiteta za vojno-tehničku suradnju i zamjenik ministra obrane Mihail Dmitrijev koji s domaćinima treba dogovoriti i dugoročnu vojno-tehničku suradnju između dviju zemalja.</p>
<p> Kupovinom borbenih lovaca SU-30 MKM u vrijednosti od 900 milijuna dolara Malezija postaje, nakon Kine i Indije, jedan od najvećih kupaca ruske vojne tehnike. To više što je Sergej Ivanov u ponedjeljak u Kuala Lumpuru najavio da je Rusija spremna isporučivati Maleziji i svoju najnoviju vojnu tehnologiju. SU-30MKM lovci su četvrtoga pokoljenja, opremljeni su, među ostalim, najsuvremenijim radiolokacijskim uređajajima koji pravodobno mogu »uočiti« i rakete zrak-zrak. A prema tvrdnjama stručnjaka, ti lovci imaju dva puta bolju manevarsku sposobnost od istih takvih lovaca zapadne proizvodnje.</p>
<p>Poticaj uspostavljanju prisnih političkih, ekonomskih i vojno-tehničkih veza između Moskve i Kuala Lumpura dao je prošlogodišnji posjet malezijskoga premijera Mohathira Mohamada Rusiji i njegov susret u Kremlju s predsjednikom Putinom. Malezija, naime, daje četvrtinu svjetske elektroničke proizvodnje te je premijer Mohamad posjetio Rusiju u potrazi za novim tržištem.</p>
<p> Putin je prihvatio ideju o širenju gospodarskih veza između dviju zemalja (robna razmjena između Rusije i Malezije lani je bila samo 500 milijuna dolara), otvorio je ruske regije (Sibir, Burjatiju i Habarovski kraj) za suradnju i kooperaciju s malezijskim prozvođačima. Istodobno je ponudio Maleziji ne samo najsuvremenije rusko oružje i tehnologiju nego i suradnju u tehnološkom razvoju, imajući na umu da je premijer Mohamad postavio cilj da do 2020. njegova zemlja uđe u red industrijski najrazvijenih država svijeta.</p>
<p>Uostalom, Malezija je prije nekoliko godina uz pomoć ruske rakete nosača lansirala u svemir svoj prvi satelit, a Moskva je sada spremna s tom zemljom, koja postaje sve važnija u jugoistočnoj Aziji i tihooecanskoj regiji, razvijati proizvodnu suradnju u avio-kozmičkoj, informatičkoj i telekomunikacijskoj sferi. Uz to, Seregej Ivanov je u ponedjeljak u Kuala Lumpuru dao do znanja da je Rusija spremna s Malezijom formirati zajednička poduzeća i na području razvoja vojne tehnike.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Njemačke tajne službe upozoravaju na eskalaciju terorističkih napada</p>
<p>Sjever Afrike sve se više pretvara u crnu zonu gladnih, očajnih i fanatičnih, neprijatelja tamošnjih režima i Zapada, u zonu za koju nitko ne zna kako ju neutralizirati </p>
<p>BERLIN, 19. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Val terorističkih napada u svijetu nije nikakvo iznenađenje, tvrde njemački stručnjaci za terorizam. Trenutačno najugroženije područje su Maroko i Alžir gdje su teroristi oteli 32 turista iz Europe. Ništa manje ni Tunis, gdje je prije godinu dana u eksploziji bombe život izgubilo 14 turista iz Njemačke. Sjever Afrike sve se više pretvara u crnu zonu gladnih očajnih i fanatičnih, neprijatelja tamošnjih režima i Zapada. Pritom nitko ne zna kako tu zonu neutralizirati. </p>
<p>Njemačka savezna tajna služba (BND) predviđa da će se nastaviti teški teroristički napadi. Prema listu Welt am Sonntag, koji se poziva na povjerljiv izvještaj BND-a, opasnost od terorističkih napada postoji u sjevernoj i istočnoj Africi, ali u Afganistanu i Saudijskoj Arabiji. Prema informacijama njemačke tajne službe, teroristička mreža Al Qaida je ponovno (financijski, i po broju ljudi) sposobna organizirati terorističke napade. </p>
<p>Slično mišljenje zastupaju i američki stručnjaci za borbu protiv terorizma, piše New York Times. Krug simpatizera i potencijalnih članova u Saudijskoj Arabiji ali i u Jemenu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu ostao je netaknut, tvrdi BND. </p>
<p>Kao najznačajniji financijer spominje se šeik Al Hudair ali i drugi izvori, u prvom redu u Saudijskoj Arabiji. Njemačka tajna služba drži da je najistaknutija figura Al Qaide, Osama bin Laden i dalje živ i da se krije u nepristupačnim krajevima u pograničnom dijelu Pakistana. </p>
<p>No, tvrdi se, terorističke akcije sada vodi novo vodstvo koje nema kontakata s Bin Ladenom. Napadi islamističkih terorista na stambenu četvrt zapadnih državljana u noći između 12. i 13. svibnja u Saudijskoj Arabiji nisu predstavljali iznenađenje, jer su Sjedinjene Države, najkasnije od siječnja 2003., godine znale da su u krugovima Al Qaide doneseni planovi koji su predviđali upravo onakve poteze.</p>
<p>Službe sigurnosti zato sada predviđaju nove terorističke napade, čak i u slučaju da se američke postrojbe (kako je najavljeno) povuku iz Saudijske Arabije, jer se drži da to, baš kao i povlačenje većeg dijela američkog diplomatskog osoblja, samo jača moral Al Qaide. Najozbiljnije se upozorava na opasnost od novih napada, čak i iz zraka, na ciljeve u Afganistanu, na bazu tamošnjih međunarodnih zaštitnih snaga među kojima je i oko 2500 Nijemaca. </p>
<p>Kad su pakistanske službe sigurnosti krajem travnja uhitile osobe osumnjičene za planiranje atentata, otkrile su i veliku količinu oružja i kemikalija za pravljenje eksploziva. Tajne službe su tvrdile da taj materijal dokazuje planiranje napada u Pakistanu, najvjerojatnije na američke objekte, naglašava se u dokumentu iz Berlina.</p>
<p>Washington je nakon toga hitno izdao upozorenje američkim zrakoplovnim službama i aviokompanijama, jer je zaključeno da bi taj eksploziv mogao biti upotrijebljen letjelicama ili uz pomoć njih. Istodobno je upozoreno da Pakistan postaje, ne samo teritorij na kojem se teroristi skrivaju, već i gdje operiraju. Zbog toga je ponovo povećana i opasnost od udara na Kabul, zaključuje se u analizi BND-a.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Europske snage za brzo djelovanje - spremne i neopremljene</p>
<p>BRUXELLES, 19. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europske su snage za brzo djelovanje u principu spremne za zadatak »održavanja mira za koji NATO nije zainteresiran«. No, dobra je vijest za »obrambeno osamostaljen EU« da ovakvog zadatka - nema niti na vidiku. </p>
<p>Operabilnim snagama, naime, manjka ispunjenje pedesetak, od oko 150 postavljenih ciljeva do pune pripravnosti. Slabosti sustava kolektivne obrane su primjerice manjak raspoloživih transportnih sredstava, od zrakoplova do brodova. Ovo je jedan od zaključaka skupa ministara obrana EU država koje su optirale za ŕ la carte angažman u zajedničkim obrambenim aktivnostima. Na ručku s glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robetsonom, ministri su potvrdili da je EU obrana nezamisliva bez NATO-a i da su ta dva sustava nedjeljiva. No, upozorio je Robertson, ponovivši naglu američku rezerviranost prema samostalnijoj Europi u poslovima obrane i sigurnosti, »još uvijek prerano razmatrati zahtjevniji, ambiciozniji europski mirovni angažman u BiH«. EU tako u svojim prvim osamostaljujućim koracima ostaje na makedonskoj »Concordiji« sa simboličnim brojem ljudi i jednostavnom misijom.</p>
<p>Usporedo sa sastankom ministara obrane, a u nekim točkama i zajedno s njima, svoj su redovni mjesečni skup održali ministri vanjskih poslova. Ministarsko vijeće razmatralo je standardnu količinu tema, uključujući pripreme za sve bliži solunski summit EU te mirovni plan za Srednji istok, političko stanje na zapadnom Balkanu. EU se, naime, priprema je za novu, ojačanu integrirajuću politiku prema pet država te regije. </p>
<p>U seriji bruxelleskih sastanaka vrijedi istaknuti susret rumunjskog šefa diplomacije s povjerenikom za proširenje Günterom Verheugenom. Ustvrdivši da »postoji jasna politička volja« za ulazak u EU 2007. godine, Verheugen procjenjuje da će Rumunjska završiti svoj pregovarački ciklus s EU do jeseni iduće godine.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Stojim na raspolaganju Vladi, kao i brojni drugi nezaposleni kolege agronomi</p>
<p>U Dnevniku HTV-a od 18. svibnja zaprepastio me je naslov jednog od priloga: »Hrvatskoj nedostaju agronomi«. Sama sam po struci agronom i dobro znam sudbinu brojnih kolega s fakulteta, a ona je slijedeća: nakon studiranja na Agronomskom fakultetu, koji sada traje devet semestara, najveći broj kolega završi na jednom od šaltera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kojeg posjećuju svaki mjesec dok se ne napuni jedna godina, pa druga i tako dalje.</p>
<p> Podaci HZZ-a, od 30. travnja, pokazuju da trenutno u Hrvatskoj ima 656 nezaposlenih diplomiranih inženjera agronomije, a na jednoj od presica ravnateljica HZZ-a je istakla da najduže na početak rada čekaju diplomanti agronomije što bi po nekoj laičkoj logici govorilo da je agronom jedno od najsuficitarnijih zanimanja.</p>
<p> Jako sam se iznenadila, da ne kažem prenerazila gledajući navedeni prilog, jer po njemu ispada da su agronomi deficitarno zanimanje u Hrvatskoj i sada se pitam što sam radila dvije godine prijavljivajući se na šalter HZZ-a, uporno šaljući molbe za posao (ukupno 98).</p>
<p>Sudbina brojnih kolega agronoma je ili nezaposlenost ili u najboljem slučaju rad u poljoprivrednim trgovinama kao trgovac za minimalnu plaću, a često diplome inženjera agronomije služe samo kao pokriće za rad samih trgovina.</p>
<p>U prilogu je spomenut samo jedan od problema, a to je nedostatak usavršavanja nakon stjecanja diplome. Činjenica je, ipak, da se može usavršavati samo uz rad i daljnju edukaciju, a ne sjedeći kod kuće i posjećujući šalter HZZ-a. </p>
<p>Mnogi ne znaju da brucoši agronomije imaju mogućnost birati studiranje nekoliko smjerova, kao što su: stočarstvo, ratarstvo, zaštita bilja, hortikultura, poljoprivredna ekonomija, mehanizacija, voćarstvo, vrtlarstvo i vinogradarstvo. Završetkom studija studenti bi trebali postati specijalisti u određenom području poljoprivredne proizvodnje s mogućnošću daljnjeg usavršavanja. </p>
<p>Stoga stojim na raspolaganju Vladi kao i brojni kolege agronomi, koji su kao i ja spremni raditi bilo gdje u Hrvatskoj jer imamo znanje, volju i želju za radom i daljnjim učenjem.</p>
<p>VESNA PERKOVIĆ BUČARdipl. inž. agronomije, stočarstva</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nisam birao jer nisam mogao otrpjeti još jedan oblik diskriminirajućeg ponašanja</p>
<p>Budući da u nedjelju 18. svibnja nisam mogao glasovati na izborima za bošnjačku manjinsku listu u gradu Zagrebu, općina Trešnjevka (Biračko mjesto: Trg stara Trešnjevka 3), upućujem otvoreno pismo Ivici Crniću predsjedniku Državnog izbornog povjerenstva, a zbog aktualnosti obraćam se i široj javnosti.</p>
<p>Razlog što nisam mogao glasovati veoma je bizaran. Odgovorna osoba kod biračkog mjesta, nakon uvida u moju osobnu iskaznicu, priopćila mi je da nisam na popisu i da trebam otići u obližnju zgradu kako bih dobio potvrdu o bošnjačkom podrijetlu. Nisam mogao otrpjeti još jedan oblik diskriminirajućeg ponašanja i napustio sam biračko mjesto neobavljena posla.</p>
<p> Na tom popisu, usput rečeno, bilo je svega 16 evidentiranih Bošnjaka. A prema posljednjem popisu stanovništva u Trešnjevci-sjever registrirano je 569 Bošnjaka, Trešnjevci-jug 373 Bošnjaka. U usporedbi sa šesnaest registriranih Bošnjaka to je izuzetno veliko odstupanje. Ovome se treba pridodati još 821 Muslimana koji su pripadnici bosanskog naroda.</p>
<p> Zamolio sam dežurnog službenika da mi omogući razgovor sa predstavnicima GONG-a no u tom trenutku nije bilo njihovih predstavnika na tom biračkom mjestu.</p>
<p> U svim državama nastalim raspadom Jugoslavije etnički Muslimani su preimenovani u Bošnjake. Razlog je valjan. U Sarajevu je godine 1993. najviše bošnjačko tijelo vratilo u uporabu historijski naziv: Bošnjak, Bošnjaci. Time je etnička odrednica Musliman, Muslimani - stavljena izvan uporabe. Jedino Hrvatska postupa drugačije dovodeći bošnjačku manjinu u diskriminirajući položaj.</p>
<p> U svim postajama MUP-a Republike Hrvatske kod izdavanja bilo kojeg službenog dokumenta nema oznake etničke pripadnosti za pripadnike bošnjačke nacionalne manjine. Odgovor službenika je jednoobrazan: »Kompjutor ne prihvaća nacionalnost Bošnjak«.</p>
<p> U mnogim školama gdje Bošnjaci žive kao brojnija nacionalna manjina ne izdaju im se školske svjedodžbe jer u rubriku narodnost ne smiju upisati nacionalnost Bošnjak.</p>
<p> U mnogim bolnicama u Hrvatskoj kada roditelji za novorođenu djecu napišu nacionalnost Bošnjak kompjutori ispisuju:»Nacionalnost nepoznata.«</p>
<p>Zbog čega sam odbio tražiti nekakvu potvrdu mojeg bošnjačkog imena? Stoga jer ne želim još jednom prolaziti proceduru koju su mojem narodu nametali drugi ma kako se oni zvali. </p>
<p> I ja sam se prvi put izjasnio kao Musliman na popisu 1971. Ista odrednica ponovila se na popisima 1981. i 1991. godine. I tada dolazi do raspada Jugoslavije i agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. U najtežim trenucima za pripadnike bosanskog naroda, u Sarajevu 1993. godine, vratili smo svoje historijsko ime Bošnjak, Bošnjaci. Tim činom svaka drugačija uporaba našeg etničkog imena jest falsifikat. </p>
<p> Na naše zahtjeve Ministarstvo uprave i pravosuđa Republike Hrvatske nudi odgovor tipičnog fiškalskog ponašanja. Ustavni sud naš zahtjev za formiranjem bošnjačke izborne jedinice pohranjuje u arhivu da bi nam napokon odgovorio po isteku mandata tadašnje vlade.</p>
<p> Otvoreno pismo ministru Lučinu završilo je standardnom procedurom tj. bez ikakvih pomaka.</p>
<p> Stoga gospodine Crniću ne smije nas iznenaditi beskrupuloznost Državnog zavoda za statistiku koja je pripadnike mojeg naroda dekomponirala na Bošnjake i Muslimane. U rubrici »Ostali europski narodi« čak 95 posto svih jesu kripto-Bošnjaci (Muslimani).</p>
<p>Ovo su samo neki navodi koji su me rukovodili da ne pristanem na još jedno poniženje.</p>
<p>Prof. dr. ŠEMSO TANKOVIĆpredsjednik SDA Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za HNS su znanost i obrazovanje važna tema </p>
<p>U Vjesniku od 17. svibnja objavljen je u kolumni Sanje Kapetanić »Dobro vladanje« tekst naslova »Važna svađa koja nikog ne zanima«.</p>
<p>Kao što novinarka sama ističe ta »važna svađa koja nikog ne zanima« je polemika o prijedlogu zakona o visokom obrazovanju i znanosti.</p>
<p>Većina tvrdnji koje gospođa Kapetanić iznosi u svojoj kolumni apsolutno su na mjestu, čak štoviše, više je nego osvježavajuće pročitati kolumnu koja se dotiče tematike o kojoj se stvarno premalo govori. </p>
<p>Međutim, netočan je sam naslov i tvrdnja koja iz njega proizlazi. Nije istina da ta tema nikoga ne zanima, a posebno je neistina tvrdnja da su malom interesu za raspravom o znanosti i visokom obrazovanju »kumovale sve dosadašnje stranke na vlasti jer su radije odabirale busanje u prsa populistički shvaćenih nacionalnih interesa utemeljenih na tlu i krvi, nego da se ozbiljno bave medijski nefotogeničnim ulaganjem u znanje«.</p>
<p>Autorica, dakle, govori o svim strankama na vlasti. Jedna od stranaka na vlasti je i Hrvatska narodna stranka koja je baš, eto, dan prije objavljivanja ove kolumne (o čemu su, usput, u nekoliko navrata obaviješteni svi mediji) krenula s kampanjom »U društvo znanja s HNS-om« kojom će predstaviti program reforme visokog obrazovanja i znanosti.</p>
<p>Za HNS, ulaganje u obrazovanje je ulaganje u razvoj društva općenito, jer nema efikasnog gospodarstva, pravosuđa, poljoprivrede, uprave... bez znanja. </p>
<p>HNS pokreće raspravu o visokom školstvu i znanosti, ali ima i program reforme i stručnjaka koji iza tog programa stoji. </p>
<p>Uostalom, HNS je raspravu o visokom školstvu pokrenuo i puno ranije, u sklopu ciklusa okruglih stolova »Identitet Dalmacije«. K otme, zar je stvarno potrebno podsjećati da nema stranke u Hrvatskoj koja, u mjeri u kojoj to čini HNS, toliko puno govori o važnosti obrazovanja i nužnosti reforme postojećeg sustava visokog obrazovanja i znanosti? Stoga, kad se govori o stvarima koje nikog ne zanimaju, a trebale bi, treba se zapitati: koga ne zanimaju? Zanima li rasprava o visokom školstvu i znanosti medije?</p>
<p>Sudeći prema količini objavljenih članaka o HNS-ovoj tribini o visokom školstvu i znanosti održanoj u Rijeci 16. svibnja - ne baš previše. </p>
<p>BORIS BLAŽEKOVIĆglasnogovornik HNS-a</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>»Globus« dužan isplatiti naknadu od 111.750 kuna</p>
<p>Umirovljeni časnik HV-a Borislav Barišić tužio je »Globus« zbog teksta pod naslovom »Čovjek koji je organizirao Sliškovo ubojstvo«</p>
<p>OSIJEK, 19. svibnja</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom osječkog Općinskog suda, u postupku privatne tužbe koju je protiv Europapress holdinga podnio Borislav Barišić iz Čepina, presuđeno je u korist tužitelja pa mu je tako ovaj nakladnik dužan isplatiti naknadu štete u iznosu od 111.750 kuna.</p>
<p>Osim toga, tuženik je dužan, nakon što postane pravomoćna, presudu u cijelosti objaviti u tjedniku »Globus« kao ispriku Barišiću, te nadoknaditi i parnične troškove u visini od 11.599 kuna. </p>
<p>Podsjetimo, riječ je o tužbi koju je ovaj umirovljeni časnik HV-a i vlasnik u međuvremenu zatvorenog čepinskog caffe bara »Apis« podnio zbog teksta objavljenog u Globusu. Naime, ovaj je nacionalni tjednik u broju 542. od 27. travnja 2001. godine objavio tekst Renate Ivanović pod naslovom »Čovjek koji je organizirao Sliškovo ubojstvo«, u kojem je, među ostalim, za Barišića navedeno: »...u bijegu su još dvije osobe, Marko Nikolić..., te Borislav Barišić, Cappiuov vjenčani kum, vlasnik caffe bara »Apis« u Čepinu gdje je kao konobar svojedobno radio Samir Ivošević. Barišića je, navodno, policija tražila nekoliko puta, no njemu, zasad nema traga. U Barišićevu lokalu Cappiu je 1996. godine ubio Ratka Zrnu koji se sukobio s njegovim kumom, a suđenje nikada nije privedeno kraju...«.</p>
<p>Barišić, kojega je zastupao osječki odvjetnik Domagoj Rešetar, smatra da je ovim tekstom prenesena neistina o njemu koja je postala pristupačna većem broju osoba što je naštetilo njegovoj časti i ugledu pa on traži naknadu nematerijalne štete za pretrpljeni strah, povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled u iznosu od 100.000 kuna. Osim toga, Barišić se kao predsjednik čepinskog ogranka HSP-a trebao nalaziti na izbornoj listi za Županijsku skupštinu, no zbog spornoga je teksta skinut sa liste te je njegovo predsjedanje stavljeno u fazu mirovanja. Stoga je sud odlučio da mu se nadoknadi materijalna dobit koju bi kao vijećnik imao u vidu prihoda od 11.750 kuna. </p>
<p>Vještak psihijatar je u svome nalazu potvrdio da je Barišić, inače 100-postotni invalid Domovinskog rata, nakon objave ovoga teksta pretrpio određene psihičke smetnje. Kod njega se u to vrijeme pojavio veliki strah za cijelu obitelj, nesanica i nemir zbog kojih je morao potražiti i pomoć psihijatra. </p>
<p>Tijekom sudskoga postupka pročitana je i potvrda o tome da je broj Globusa u kojemu je tiskan sporni tekst izdan u 112.000 primjeraka u Hrvatskoj i inozemstvu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prekinut lanac krivotvoritelja kuna</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Policajci iz Odjela organiziranog kriminaliteta su u suradnji s zaprešićkim policajcima dovršili kriminalističku obradu nad petoricom hrvatskih državaljana (starosti 34, 30, 29, 24 i 18 godina) zbog krivotvorenja kuna.</p>
<p>Obradom je utvrđeno kako je 34-godišnjak od nepoznate osobe preuzeo veću količinu krivotvorenih kuna za koje je nakon puštanja u optjecaj trebao platiti 30.000 kuna, a ostatak zadržati za sebe.</p>
<p>Nakon što je preuzeo krivotvoreni novac, 34-godišnjak je 30-godišnjaku i 29-godišnjakinji predao veću količinu krivotvorenih kuna u apoenima od 100 i 200 kuna omotanih u novinski papir. Planirali su, naime, da 30-godišnjak, koji je inače zaposlen u jednoj zaštitarskoj tvrtki, prilikom punjenja bankomata krivotvorene novčanice zamijeni s pravim novcem.</p>
<p>Nakon preuzimanja lažnih kuna novac je sortiran u svežnjeve i omotan pasicama FINE i ZAPA i skriven u dječjem ormariću, jer je prvoosumnjičeni smatrao da ga policija prati.</p>
<p>Nakon sumnji o pratnji, dvadesetdevetogodišnjakinja je lažne kune predala 24-godišnjaku koji ih je sakrio u drvarnici, a nakon nekog vremena ih stavio u optjecaj u Zaprešiću, posebno u jednom kafiću gdje je s 18-godišnjim konobarom dogovorio zamjenu.</p>
<p>Lanac je prekinut kada je vlasnica kafića odnijela novac u FINU, gdje je utvrđeno da se radi o krivotvorinama. O tome je obavijestila i konobara, a on potom i ostale u lancu koji su lažne kune uspjeli samo nakratko sakriti do dolaska policije i pretrage njihovih stanova i automobila.</p>
<p>Nakon dovršene obrade sve petero je privedeno istražnom sucu zagrebačkog Županisjkog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Znamo se iz auto-škole, ali nismo skupa pušili marihuanu«</p>
<p>Kristijan Valenta izjavio je da se ne osjeća krivim za djelo, a Siniša Miličević da se osjeća krivim, ali ne na način kako je opisano u optužnici</p>
<p>PULA, 19. svibnja</p>
<p> – Nakon podulje stanke na Županijskom sudu u Puli nastavljeno je suđenje Kristijanu Valenti (22) i Siniši Miličeviću (21).</p>
<p>Njih dvojicu optužnica tereti za ubojstvo recepcionara Istarskih toplica Alda Hrvatina u hotelu Mirna prošle godine, te za pljačku od 59.000 eura koja se dogodila nakon što su dvojica optuženih grubo svezala noćnog čuvara toliko jako da se ovaj ugušio.</p>
<p>Sudskim vijećem predsjedava Dorijana Dolenec Kujundžić. Nakon što je na prošlom ročištu branitelj prvookrivljenog Predrag Jošanović tražio da se kao svjedok pozove i Danko Sirotić iz Buja, za kojeg se pretpostavljalo, prema iskazima jednog od optuženih, da je također sudjelovao u cijelom ubojstvu koje je prošle godine uzburkalo istarsku javnost, Sirotić je odbio svaku povezanost sa slučajem. Nakon što je kao jedini svjedok zakasnio na suđenje, pa se petnaest minuta nakon što je izdan nalog za njegovo privođenje, ipak pojavio u velikoj dvorani suda, porekao je bilo kakvo dublje poznanstvo s drugookrivljenim Miličevićem, koji je inače u Istarskim toplicama radio kao fizioterapeut.</p>
<p> »Sinišu poznajem, jer smo išli u istu vozačku školu, i jednom sam u društvu s njim, Ivanom Luterom, Zoranom Blaževićem i Robijem Tripalom posjetio Istarske toplice. On je na izravna pitanja branitelja Jošanovića rekao da je taj posjet toplicama bio prije nego što se dogodila pljačka i ubojstvo. Na posebno pitanje odvjetnika, Sirotić se prisjetio da je u društvu s njima bila i jedna djevojka, ali svjedok nije znao je li to Sinišina nevjenčana supruga. Sirotić je porekao da poznaje Alda Hrvatina, pa nije ni znao da je on taj koji je ubijen. Za vrijeme druženja s tim je ljudima, kako je rekao, razgovarao o sasvim beznačajnim stvarima.</p>
<p> Zamjenika državnog odvjetnika Bruna Ivinića zanimalo je da li je Sirotić zajedno s Miličevićem pušio marihuanu, ali on je to porekao. Također je svjedok rekao da ne poznaje Kristijana Valentu, te da ga nikad do sad nije vidio.</p>
<p> Nakon kratkog svjedočenja Danka Sirotića, branitelj prvookrivljenog Valente Jošanović predložio je ponovno saslušanje istog svjedoka, jer se nigdje nije vidjelo da se auto-škola o kojoj je svjedok govorio događala baš prije pljačke u Istarskim toplicama, a nemoguće je da su razgovarali samo o auto školi. Isto je tako Jošanović predložio da se sasluša Miličevićeva nevjenčana supruga Sanja, i to na okolnosti iskaza kojeg je u ponedjeljak kao svjedok iznio Danko Sirotić. Branitelj Miličevića Ivan Dekleva zatražio je, pak, dodatni izvještaj pulmologa i otorinolaringologa kako bi se utvrdili detalji oko gušenja Alda Hrvatina, koji je inače bio svezan velikim žutim ljepljivim trakama oko usta i dvije trećine nosa - jedan mu je dio lijeve nosnice, naime, ipak bio slobodan, ali je prema vještačenju dr. Renate Dobi Babić s prošlog ročišta utvrđeno da je bio i prehlađen pa je smrt sigurno nastupila zbog gušenja. </p>
<p>Isto je tako od telefonske mreže VIP došao ispis brojeva s Miličevićevog mobilnog telefona, ali nemaju evidenciju SMS-poruka, koja je bila vrlo bitna za utvrđivanje svih okolnosti događaja te noći. Također ne postoji ispis ni telefonskih poziva, a ni SMS poruka s Valentinog broja.</p>
<p>Podsjetimo, prvookrivljeni Valenta, koji je istražnog suca nakon privođenja i odveo do velike količine ukradenih eura skrivenih u zidu njegove obiteljske kućice u selu Bataji, izjavio je da se ne osjeća krivim za djelo, dok je Miličević rekao da se osjeća krivim, ali ne na način koji je opisan u optužnici. Na suđenju su dosad pregledane vide snimke očevida, saslušani su svjedoci (među važnijima je i Valentina djevojka Tatjana, također recepcionerka hotela, koja je izjavila da je Valenta cijelu noć proveo s njom u njenoj sobi), a provedeno je i vještačenje kojim je nesporno utvrđeno da je smrt Hrvatina nastala gušenjem. Zanimljivo je, pak, da dio novca još uvijek nije pronađen, te je upitno kamo je nestala trećina novca ukradenog iz sefa u kojem se nalazio polog velike skupine talijanskih turista.</p>
<p> Suđenje se nastavlja u utorak.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Maloljetnica od 120 mušterija zaradila 60.000 kuna </p>
<p>»Usluge dominacije« naplaćivane su od 400 do 600 kuna, ovisno od prohtjeva mušterije</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Policajci Odjela organiziranog kriminaliteta početkom svibnja razbili su lanac prostitucije na Peščenici, Trnju te na Črnomercu, među kojima je maloljetnička prostitucija te pružanje sado-mazo usluga.</p>
<p>Prema policijskom priopćenju, 5. svibnja u stanu na Peščenici policajci su zatekli 45-godišnjakinju svodnicu i 23-godišnju hrvatsku državljanku iz Davora kako se odaju prostituciji.</p>
<p>Obradom je utvrđeno da se svodnica početkom travnja susrela s djevojkom u jednom od kafića u Središću, gdje su se dogovorile da će zajedno iznajmiti stan i pružati usluge dominacije.</p>
<p>Usluge dominacije uključivale su vezanje ruku i stavljanje poveza na oči, kapanje voskom po tijelu te bičevanje a usluge su naplaćivale od 400 do 600 kuna, ovisno o prohtjevima mušterija.</p>
<p>Starija »domina« je imala oko desetak mušterija te je zaradila 3.700 kuna, dok je mlađa imala pet mušterija i zaradu od 2.500 kuna.</p>
<p>Policajci Osme policijske postaje u suradnji s Odjelom organiziranog kriminaliteta otkrili su u stanu u Trnju 27-godišnju i godinu dana stariju prostitutku. I one su prema dogovoru iznajmile stan i zatim razne seksualne usluge, među kojima je i grupni seks, naplaćivale od 200 do 400 kuna.</p>
<p>Osumnjičena 27-godišnjakinja je od kolovoza prošle do 7. svibnja ove godine imala oko 200 mušterija te je zaradila oko 80.000 kuna, dok je godinu dana starija »prijateljica noći« imala 60 mušterija i zaradu od 24.000 kuna.</p>
<p>U akciji suzbijanja prostitucije policajci su kriminalistički obradili 39-godišnjeg svodnika zbog podvođenja 17-godišnje maloljetnice iz Zaluke.</p>
<p>Osumnjičeni je, pokazala je kriminalistička obrada, tijekom prošle godine u Plavom oglasniku počeo objavljivati oglase u kojima je tražio djevojke za escort usluge. Na oglas se javila sedamnaestogodišnjakinja nakon čega je »krenuo posao« koji je po mušteriji donosio između 500 i 750 kuna.</p>
<p>Svodnik je pored iznajmljivanja stana na Črnomercu i redovitog objavljivanja oglasa maloljetnoj prostitutki pružao fizičku zaštitu i odvozio je mušterijama za što je uzimao pola njezine zarade.</p>
<p>Maloljetnica je, inače, do 6. svibnja imala oko 120 mušterija čime je zaradila oko 60.000 kuna.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za pronevjeru u Komercijalnoj banci uvjetne kazne</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Mirjana Gašparović (44), bivša voditeljica smjene u poslovnici Komercijalne banke u Frankopanskoj ulici, i njezin muž Miroslav Gašparović (45), koji je u istoj banci radio kao domar i dostavljač, nepravomoćno su u ponedjeljak na zagrebačkom Županijskom sudu osuđeni zbog zloporabe položaja kojom je Komarcijalnoj banci 1995. godine nanesena šteta od ukupno 415.956 kuna.</p>
<p> Supružnicima su izrečene uvjetne kazne, svakome po godinu i pol dana zatvora, sa rokom kušnje od četiri godine, a optužnica ih je teretila da su tijekom siječnja 1995. godine uzimali bianco čekove Komercijalne banke, koji su zbog njezinoga položaja, prvooptuženoj bili dostupni. Na te čekove, Miroslav Gašparović bi zatim pisaćim strojem upisivao broj svojega tekućega računa, a čekovi bi zatim kao potvrda jamstva bili korišteni za dobivanje kratkoročnih kredita u kreditnim štedionicama, a njima bi se ujedno plaćala kupljena roba. No, kako na računu Miroslava Gašparovića nije bilo dovoljno novca za vraćanje tih kredita, kredite bi na kraju isplaćivala Komercijalna banka. </p>
<p>Kad je njihova malverzacija otkrivena, Gašparovići su podmirili veći dio nastalih dugovanja Komercijalnoj banci vlastitim sredstvima, prodavši i gotovo svu svoju imovinu, te je sada čitava obitelj prijavljena na Zavod za socijalnu skrb. Upravo ova činjenica u najvećoj je mjeri doprinjela da im se izrekne samo uvjetna kazna.</p>
<p>»Praksa je županijskih sudova da se ta ovakva djela izriču zatvorske kazne«, rekla je, u ponedjeljak obrazlažući presudu sutkinja Rajka Tomerlin Almer, »no, imajući u vidu da je od počinjenja djela prošlo dosta vremena, te da su optuženi namirili nastalu štetu i da se nalaze u teškoj socijalnoj situaciji, ovo vijeće smatra da će uvjetna kazna biti dostatna«. Uz uvjetnu kaznu zatvora Mirjani Gašparović je izrečena zabrana bavljenja bilo kakvim bankarskim ili financijskim poslovanjem na godinu dana.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>HEP od Slovenaca traži gotovo 54 milijuna dolara za neisporučenu struju iz Krškog</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> - Prema informacijama iz slovenskog Ministarstva za okoliš i prostor, Hrvatska elektroprivreda je od slovenske vlade zatražila isplatu gotovo 54 milijuna dolara kao odštetu za neisporučenu struju iz NE Krško.</p>
<p>Račun se odnosi na razdoblje od 1. srpnja prošle do 19. travnja ove godine, kad su HEP-u nakon petogodišnje pauze nastavljene isporuke polovice struje proizvedene u nuklearki. Taj problem ne bi ni nastao da slovenska vlada i parlament nisu kasnili s ratificiranjem slovensko-hrvatskog sporazuma kojim je potvrđeno da je HEP ravnopravni suvlasnik elektrane. Zbog toga je početak isporuke struje HEP-u, predviđen za 1. srpnja 2002., kasnio gotovo 10 mjeseci.</p>
<p>Sadašnji HEP-ov zahtjev je nešto manji od očekivanog, jer se prema ranijim izračunima očekivalo da će od Slovenaca tražiti oko 60 milijuna USD. Do toga je, kako doznajemo, došlo zbog promjene načina obračuna kamata, te priznavanja većih proizvodnih troškova u NE Krško od onih na kojima su ranije insistirali. </p>
<p>Naime, ranije se slovenski dug povećavao za tada uobičajenu godišnju kamatu od devet posto. Kako je od sredine prošle godine na tržištima kapitala uobičajena kamata od oko šest posto, ona je i korištena kod novog izračuna. Uz to, HEP više ne insistira da proizvodna cijena kilovatsata iz nuklearke bude 2,05 centi, već su pristali na nešto višu cijenu, što je na kraju rezultiralo smanjivanjem prvotnog odštetnog zahtjeva na iznos od gotovo 54 milijuna USD.</p>
<p>Hrvatski stručnjaci smatraju da više ne dolazi u obzir daljnje smanjivanje iznosa odštete, te da treba insistirati da Slovenci odštetu plate u roku od tri mjeseca. Takav rok je predviđen i Europskom energetskom poveljom, koja regulira takvo oduzimanje tuđe struje, a potpisale su je obje države. </p>
<p>U slovenskom ministarstvu zasad nisu htjeli komentirati HEP-ov zahtjev, uz koji su dobili i popratni dopis ministra gospodarstva Ljube Jurčića uz objašnjenje da ga još proučavaju. U hrvatskom Ministarstvu gospodarstva doznali smo da postoji mogućnost isplate odštete u novcu ili u struji, te da uskoro očekuju slovenski odgovor.</p>
<p>Što će biti s hrvatskim odštetnim zahtjevom vjerojatno će biti jasnije 10. lipnja. Tada bi se, prema prijedlogu hrvatskog Ministarstva gospodarstva slovenskoj strani, trebao održati prvi sastanak međudržavnog povjerenstva za NE Krško. Hrvatsku delegaciju će predvoditi ministar Jurčić.</p>
<p>Ako Slovenci odbiju isplatu u predviđenom roku ili zatraže smanjivanje odštete, kao jedino rješenje preostat će u takvim slučajevima uobičajena međunarodna arbitraža. No, Slovenci tada riskiraju da im se iznos dodatno poveća zbog kamata. U hrvatskom Ministarstvu gospodarstva se nadaju da će postići dogovor sa slovenskim pregovaračima pa arbitraža neće biti potrebna.</p>
<p>Ljubljana račun ocijenila previsokim</p>
<p>LJUBLJANA, 19. svibnja – Slovensko ministarstvo za okoliš ocijenilo je u ponedjeljak previsokim račun što ga je HEP dostavio slovenskoj vladi.</p>
<p> »HEP zahtijeva iznos od skoro 54 milijuna dolara, što je pretjerano i nerealno«, navodi se u priopćenju slovenskog ministarstva za okoliš i prostor. Kako navode u Ljubljani, spomenuti je račun HEP-a za neisporučenu struju od sredine prošle do travnja ove godine, kada je HEP opet počeo dobivati struju iz Krškoga, »pretjeran i izračunat na nerealnim pretpostavkama«. Ministar okoliša i prostora svoju će ocjenu i mišljenje o tome dostaviti vladi najkasnije tri mjeseca od prijema zahtjeva HEP-a, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Glavna je primjedba slovenske strane, da spomenuti iznos pretpostavlja štetu HEP-a koju je imao s naslova kapitala i dodatno angažiranih izvora energije, ali ne uvažava pitanje troškova za razgradnju nuklearke, te odlaganja radioaktivnih otpadaka i istrošenog goriva. (Hina)</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pave Župan Rusković: Nemamo lijeka protiv iznajmljivanja na crno</p>
<p>Istodobno će u nedostatku pravoga posla Državni inspektorat putem letaka preporučivati ugostiteljima da održavaju WC-e Pave Župan Rusković</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> - »Ni ove godine nemamo lijek protiv iznajmljivača na crno. Prošle je godine Državni inspektorat pokušao nešto napraviti, bilo je određenih rezultata, ali to nije to. Ni zakoni nam ne idu na ruku, a budući da inspektori ne mogu ući u nečiju kuću bez sudskog naloga - događa se to što se događa«, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković.</p>
<p>Njezino priznanje da država i ove godine ostaje nemoćna u borbi protiv rak rane turizma - iznajmljivanja na crno, odnosno da će i 2003. proračun ostati prikraćen za gomilu »prešućenog« poreza, poklapa se, nažalost, s najnovijim priopćenjem Državnog inspektorata u kojem ta institucija, među ostalim, poziva ugostitelje da čiste WC-e.</p>
<p> Dakle, s jedne strane ministrica turizma priznaje da je država nemoćna protiv nelegalne eksploatacije hrvatske obale, a s druge, u nedostatku pravog posla, Inspektorat izmišlja stupidarije da bi inspektori nešto radili preko ljeta.</p>
<p>»Ne znam što da vam kažem, mi smo tu gotovo nemoćni. Lani je pojedine neprijavljene iznajmljivače Državni inspektorat kažnjavao i na temelju 'preporuka' susjeda«, tvrdi ministrica. (Preporuke treba čitati kao »cinkanje«.) Događa se sljedeće - hrvatski državljanin ima prijavljen obrt i iznajmljuje sobe ili apartmane za koje uredno plaća (veliki) porez. Naravno i boravišnu pristojbu, kao i skuplju, industrijsku, struju. Njegov susjed, najčešće Slovenac ili Nijemac, ima vilu s nekoliko apartmana, izgrađenu na tuđe ime, koju također iznajmljuje cijelo ljeto, ali ne plati ni kune poreza. Možda tek pokoju kunu boravišne pristojbe.</p>
<p>»To su mi prijatelji« najčešći je odgovor vlasnika kuće, »svoje apartmane ne iznajmljujem«. Svi znaju da je to laž, ali nitko joj ne može stati na kraj. Država je nemoćna i gubi velike novce, legalni hrvatski iznajmljivači se s pravom osjećaju kao magarci, a stranci kupe vrhnje i bogate se na našoj (proračunskoj) grbači.</p>
<p>Tek za podsjetnik - u Hrvatskoj ima 80.000 kuća i vikendica u vlasništvu Slovenaca, a pretpostavlja se da ih se najmanje dvije trećine iznajmljuje. Isto tako, Nijemcima i Austrijancima sve se više sviđa ovdašnja obala i sve češće postaju sretni vlasnici pokoje nekretnine, a i britanski su mediji nedavno preporučili svojim državljanima da višak novca utroše na nekretninu u Dalmaciji. Danas nitko zapravo ne zna koliko je nekretnina trenutno u vlasništvu stranih državljana. Nijedna prepreka nije nepremostiva - eventualna nemogućnost kupnje nekretnine u Hrvatskoj rješava se kupnjom na tuđe ime. Nažalost, ovo je tek početak velike rasprodaje - pravi sconto hrvatske obale tek počinje približavanjem vratima Europske unije. A s rasprodajom, ako se ništa ne promijeni, stižu i novi iznajmljivači na crno.</p>
<p> No, vratimo se glavnim junacima inspekcijske priče, dosad uglavnom poznatim po ratovima s vremešnim prodavačicama meda i sira, te po izazivanju skandala zatvaranjem lokala. Državni inspektorat će ove sezone u svim ugostiteljskim objektima koje posjeti ostavljati letke u kojima će, među ostalim, stajati da »gosti očekuju besprijekoran red i čistoću zahodskih prostorija. Da bi gost bio zadovoljan, Vaša je obveza kontinuirano tijekom cijelog radnog vremena održavati urednost, čistoću i opremljenost cijelog ugostiteljskog objekta, a poglavito zahodskih prostorija«. Slične postupke Državni inspektorat preporučuje i hotelijerima, koje dodatno upozoravaju da ne prodaju izlete bez posredovanja putničke agencije.</p>
<p> Poštenije bi bilo da se glavni državni inspektori raspuste na neodređeno vrijeme, sve dok država, njihov poslodavac, ne donese zakone koji bi im omogućili normalno obavljanje posla. Vlast ne brine o svom proračunu, ukoliko pristaje da u jednoj turističkoj zemlji državni inspektori glavninu plaće zarade »mirišući« ugostiteljske WC-e.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sir iz EU trenutačno je dvostruko jeftiniji od hrvatskoga </p>
<p>Boris Teški (Lura): Ukidanje subvencija znači spas za domaću proizvodnju sira / Ukupne potpore poljoprivredi u Europskoj uniji dvanaest su puta veće nego u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Europska unija od 1. lipnja, ukida izvozne subvencije za izvoz sira gaude, koja čini 80 posto utrostručenog uvoza sira iz EU u Hrvatsku, dok će sve ostale subvencije za izvoz sira iz EU-a biti ukinute od sljedeće godine. </p>
<p>Hrvatska će na taj način biti svrstana u skupinu zemalja u kojoj se još nalaze baltičke zemlje, članice CEFTA-e, (bez Slovenije) i Vatikan. U te se zemlje sir iz Europske unije izvozi bez izvoznih subvencija, koje su dovele do utrostručenog uvoza sira na hrvatsko tržište.</p>
<p>Rezultat je to posljednje runde pregovora s pregovaračima iz Europske komisije, nakon što su prije više mjeseci razgovore o ukidanju subvencija za sir inicirali Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ribarstvo Franz Fischler.</p>
<p> Iako je kretanje trgovine između EU-a i Hrvatske, nakon početka primjene Privremenog sporazuma o trgovini ocjenjeno vrlo uspješnim, pokazalo se da su domaći proizvođači hrane u neravnopravnom položaju u odnosu na one iz EU-a.</p>
<p>Zemlje EU-a, naime, izdvajaju 12 puta veći iznos za potporu poljoprivredi nego Hrvatska. Pored toga, više od 50 posto zajedničkog EU budžeta se izdvaja za agrarni sektor, pa se osim Mađarske malo koja zemlja u tranziciji može mjeriti s poljoprivrednom proizvodnjom unutar EU-a.</p>
<p>Osim toga, izvozne subvencije koje primjenjuju pojedine europske zemlje, hrvatskim proizvođačima stvaraju velike poteškoće. Stoga se hrvatska Vlada zalaže da se one potpuno ukinu. Primjerice, kilogram subvenciranog sira iz EU-a osjetno je jeftiniji od domaćeg sira. Preciznije, kilogram uvozne gaude jeftiniji je od približno deset litara sirovog mlijeka, a toliko mlijeka treba za kilogram sira.</p>
<p>U 2000. godini u Hrvatsku je ukupno uvezeno 4.258 tona sira u vrijednosti od gotovo 10,98 milijuna dolara, od toga iz EU 2.540 tona u vrijednosti 6,75 milijuna dolara. Dakle, samo iz EU je uvezeno 59,7 posto ukupno uvezenog sira ili u novčanoj vrijednosti 61,5 posto.</p>
<p>U 2002. godini ukupan uvoz sira povećan je na 9.750 tona u vrijednosti 24,7 milijuna dolara, od toga je iz EU uvezeno 7.755 tona u vrijednosti većoj od 19 milijuna dolara. Udio uvoza iz EU-a u ukupnom uvozu sira iznosio je 79,5 posto, odnosno 78,4 posto. Dakle, sir se nalazio na petom mjestu liste uvoznih proizvoda iz EU-a.</p>
<p> U domaćim trgovinama kilogram njemačkog, ali i švicarskog sira gauda prodaje se po cijeni od svega 20 do 23 kune po kilogramu, dok je cijena domaće gaude oko 45 kuna. Jasno je da hrvatski proizvođači tako jeftinom siru ne mogu konkurirati.</p>
<p>Porazna uvozna, a još više cjenovna politika uzbudila je domaće proizvođače sira: Luru, Vindiju i Zdenku, koji su od države zatražili uvođenje mjera zaštite od dampinških cijena europskih proizvođača na hrvatskom tržištu. Naime, u slučaju da se nastavio uvoziti sir ovim tempom, procjenjuje se da bi Hrvatska za godinu dana mogla ostati bez proizvodnje sira.</p>
<p>Boris Teški, član Uprave Lure, kaže da Lura pozdravlja ukidanje izvoznih subvencija za izvoz sira iz EU-a u Hrvatsku, jer je uvoz visokosubvencioniranog sira iz zemalja EU-a na domaće tržište povećan u 2002. godini za 90 posto na godišnjoj razini.</p>
<p>Prema riječima Teškoga, to je rezultiralo padom prodaje Lurinih sireva za oko 20 milijuna kuna u 2002. godini u odnosu na 2001. godinu. </p>
<p>U nastojanju da se ograniči uvoz sira, ocijenjeno je da bi carinska zaštita od prekomjernog uvoza mogla pogoršati odnose Hrvatske s EU, pa je odlučeno da se zatraži da se Hrvatska premjesti u malobrojnu skupinu zemalja za koju ne postoje izvozne subvencije.</p>
<p> Zauzvrat Hrvatska je pristala na povećanje uvozne kvote za sir, na koje će se ukinuti carina. No, one će se koristiti tek od sljedeće godine, a i količine izvan kvote i dalje su znatno veće od količina unutar kvota za koje se ukida carinska barijera. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Inspektoratu nalog da provjeri sve zalihe pšenice, ravnatelju Robnih zaliha suspenzija</p>
<p>Slučaj je proslijeđen i Državnom odvjetništvu i MUP-u/ Nije bit u tome što je pšenica nestala, nego u tome što se njome nezakonito upravljalo, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić/ Ugovori se ne mogu stornirati, izdana su 43 naloga za otpremu pšenice, ali će se pokušati pratiti njihova realizacija, sigurnost naplate i prodaja pšenice, te spriječiti malverzacije, rekao je Linić</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> - »Premijer Ivica Račan naredio je istragu o poslovanju Robnih zaliha«, kazao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Banskim dvorima potpredsjednik Vlade Slavko Linić. </p>
<p>Ravnatelj Robnih zaliha Srećko Kramarić je već suspendiran, ali će odluku o njegovoj suspenziji u četvrtak donijeti Vlada, jer je Kramarić i pomoćnik ministra gospodarstva.</p>
<p> Linić i ministar poljoprivrede Božidar Pankretić će za četvrtak pripremiti zaključke o poslovanju Robnih zaliha, u kojima će biti i nužne mjere za usklađivanje njihova poslovanja sa zakonom i ostalim propisima, kao i o pojačanoj kontroli u Robnim zalihama. Slučaj je, kazao je Linić, proslijeđen i Državnom odvjetništvu i MUP-u od kojih se traži da postupe po nalazu internog nadzora u Robnim zalihama. </p>
<p>Naime, Ministarstvo poljoprivrede uočilo je da se u prva tri mjeseca ove godine na hrvatskom tržištu pojavila veća količina pšenice. Pankretić je sredinom travnja zatražio interni nadzor te uvid u poslovanje Robnih zaliha. U izvješću, koje je dostavljeno Vladi navodi se da se poslovanje Robnih zaliha ne odvija prema zakonu i Vladinim odlukama.</p>
<p>Linić je kazao da ravnateljstvo Robnih zaliha nije isporučilo ni bilancu ni godišnji program strateških robnih rezervi, te da je potpisalo ugovore s 11 tvrtki koje su od njih otkupile pšenicu, što je suprotno zakonu i uzrokovalo nestabilnost cijene pšenice. Dodao je da postoje neizravne štete jer svako pojavljivanje iz strateških zaliha na tržištu šteti. Napomenuo je kazao da se ugovori ne mogu stornirati te da su izdana 43 naloga za otpremu pšenice. Pokušat će se, kazao je Linić, pratiti realizacija ugovora, sigurnost naplate i prodaja pšenice te spriječiti malverzacije.</p>
<p>Linić je komentirao je i navodnu razliku između izjava Pankretića i ministra gospodarstva Ljube Jurčića koji je nedavno ustvrdio da nema »pšenične afere«. Kazao je da će razlike u razmišljanju ministara pokazati nalaz poslovanja Robnih zaliha. »U postupak zanavljanja nije se išlo u skladu s odlukama Vlade«, kazao je Linić pojasnivši da je Vlada tijelo koje donosi odluku kada će taj postupak biti obavljen. </p>
<p>»Nije bit u tome što je pšenica nestala, nego u tome što se njome nezakonito upravljalo«, istaknuo je.</p>
<p>Linić je pojasnio da je šest mjeseci utrošeno na promjenu filozofije rada Robnih zaliha, a po novom bi se Vlada trebala brinuti samo o strateškim robnim zalihama. Najveći je problem, rekao je, u ljudima u Robnim zalihama i ministar gospodarstva je suočen s činjenicom da mora promijeniti strukturu u Robnim zalihama. </p>
<p>Linić nije želio komentirati stranačku pripadnost Srećka Kramarića, koji je navodno HSLS-ov kadar. Dodao je kako s Kramarićem do sada nitko nije razgovarao no da će to učiniti istražna tijela i državni odvjetnik. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>MORH nudi stipendiju i siguran posao u vojsci</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Ministarstvo obrane i Glavni stožer Oružanih snaga promovirali su u ponedjeljak program stipendiranja mladih studenata za potrebe Hrvatske vojske. Novi je projekt – »Kadet 2003.« – predstavljen u Zapovjedništvu za združenu obuku i izobrazbu (ZZIO).</p>
<p>»Pomlađivanje je najvažniji i najosjetljiviji dio svakog obrambenog sustava, a kroz 12 godina, tim se segmentom nije bavilo na pravi način«, podsjetila je na početku promocije ministrica obrane Željka Antunović. </p>
<p>»Unaprijed pripremljeni, mladi će ljudi konačno početi ulaziti u sustav Hrvatske vojske i u njemu zamjenjivati one koji, u skladu s pravilima, budu odlazili«, pojasnila je ministrica. </p>
<p>Prvi bi mladi časnici s visokom naobrazbom u sustav trebali ući nakon završenog školovanja, za četiri - pet godina. </p>
<p>Zamjenik načelnika Glavnog stožera general bojnik Slavko Barić pojasnio je kako će osoba koja se odluči za model »Kadet 2003.«, ući u program stipendiranja nakon selekcije kandidata i upisa fakulteta s kojim MORH surađuje. Ministarstvo će s kadetom potpisati ugovor i osloboditi ga služenja vojnog roka. </p>
<p>»Iznenađeni smo zanimanjem mladih. U prvih tjedan dana promidžbe, više od 300 kandidata zainteresiralo se za projekt; među njima ima više od 50 posto žena, precizirao je general Barić. Dodao je kako se kadet korisnik stipendije obvezuje ugovorom da će u obrambenom sustavu ostati najmanje dvostruki period školovanja (osam do 10 godina). Zapovjednik ZZIO-a general bojnik Darko Grdić rekao je da će cijena školovanja jednog kadeta iznositi oko trećine cijene istog školovanja u SAD-u (oko 40.000 eura).</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Prvi hrvatski tenk »Degman«ne boji se raketa, a ubojit je i danju i noću</p>
<p>Najveći izazov slavonskobrodskoj tvrtki »Specijalna vozila«, koja je u posljednjih šest mjeseci zaposlila novih 110 radnika, pa ih sada ima 490, proizvodnja je hrvatskog tenka »Degman« / Svi elektronički sustavi u »Degmanu« prate svjetske trendove i njihova je odlika brzina, točnost i učinkovitost, tvrdi Jerković, zaključivši da je tenk najsofisticiranije vojno kopneno vozilo / Na modelu »Degman« u cijelosti je provedeno kompletno laboratorijsko i poligonsko ispitivanje / Od 1984. godine je s proizvodnih traka »Specijalnih vozila« sišlo više od 650 tenkova tipa M-84 u raznim varijantama</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 19. svibnja</p>
<p> – Idućih se dana očekuje potpisivanje novog ugovora Ministarstva obrane RH i jedinog hrvatskog proizvođača tenkova i ostale vojne opreme, slavonskobrodske tvrtke »Specijalna vozila« d. d., članice grupacije »Đuro Đaković«, koji će konačno pokrenuti serijsku proizvodnju prvog pravog hrvatskog tenka nazvanog »Degman«. </p>
<p>Budući da se njihov ugovor koji je, među ostalim, diktirao proizvodnju tenkova M-84A4 za potrebe Oružanih snaga RH približio finalu svoje realizacije, MORH i »Specijalna vozila« posljednjih su mjeseci počeli usuglašavati novi ugovor. Tim će se ugovorom, doznaje Vjesnik, osim početka proizvodnje hrvatskog tenka »Degman«, pokrenuti i još neki projekti među kojima je proizvodnja borbenog vozila na kotačima, odnosno transportera, opremanje vojske radiokomunikacijskim uređajima kao što je taktično-mrežni radio, proizvodnja inženjerijskih strojeva utovarivača i bagera te program održavanja i remonta tenkova. Novim će se ugovorom zaokružiti plan proizvodnje te tvrtke za idućih 10 godina.</p>
<p>Iako još ne želi govoriti o pojedinostima ugovora, jer još nije usuglašen, direktor »Specijalnih vozila« d. d. Bartol Jerković Vjesniku je istaknuo da je taj plan opremanja Hrvatske vojske vrlo važan za njih kao domaće proizvođače, ali i za njihove kooperante. Najveći izazov toj slavonskobrodskoj tvrtki, koja je u posljednjih šest mjeseci zaposlila novih 110 radnika, pa ih sada ima 490, proizvodnja je hrvatskog tenka »Degman«, koji je dobio ime po vrhu brda udaljenom od Slavonskog Broda oko 15 kilometara. Stručnjaci tog najvećeg hrvatskog vojnoindustrijskog kompleksa s više od dvadeset godina tradicije u proizvodnji tenkova konstruirali su »Degman« koji je, za razliku od tenkova M-84A4, rađenih po uzoru na ruski T-72, doista hrvatski tenk. Od 1984. godine je s proizvodnih traka »Specijalnih vozila« sišlo više od 650 tenkova tipa M-84 u raznim varijantama.</p>
<p>»U odnosu na standardnu izvedbu tenka M-84, 'Degman' je unaprijeđen u nekoliko kriterija. Osim zavarene kupole, ima i eksplozivni reaktivni oklop koji služi zaštiti tenka i posade od napada raketama. Također je opremljen detektorima kojima se mogu odrediti svi potencijalni napadi s bilo koje strane. I sustav za upravljanje paljbom je doživio znatna poboljšanja, što uključuje i termoviziju, odnosno sustav za noćno promatranje i gađanje«, objasnio je Jerković. </p>
<p>Osim toga, »Degmanu« je modernizacijom sustava za automatsko punjenje povećana brzina paljbe, a ugrađeni su mu i sustavi protupožarne te protueksplozijske zaštite. »Degman« je opremljen i automatskim upravljanjem transmisijom kao i digitaliziranom kontrolnom pločom, koja vozača povezuje s cjelokupnom posadom, ali i sa zapovjednim centrom. Na taj se način mogu povezati cijele tenkovske postrojbe, a njihovo se kretanje na terenu može pratiti iz zapovjednih centara.</p>
<p>»Svi elektronički sustavi u 'Degmanu' prate svjetske trendove i njihova je odlika brzina, točnost i učinkovitost«, tvrdi Jerković, zaključivši da je tenk najsofisticiranije vojno kopneno vozilo. »Na modelu 'Degman' u cijelosti je provedeno kompletno laboratorijsko i poligonsko ispitivanje. Vojni proizvodi moraju udovoljiti militarnim standardima, koji su poznato 'tvrdi' i to je jedan od razloga zašto ova tvrtka ima svoj poligon. Baš svaki proizvod izrađen u našoj tvornici transportira se na poligon i tamo se ispituje u realnim uvjetima. Nakon toga se ponovno vraća u tvornicu i tada dolazi ono finalno kompletiranje, odnosno čišćenje, bojanje, šminkanje i prodaja«, kazao je Jerković. Budući da sustav automatskog punjenja rasterećuje posadu i omogućuje mnogo učinkovitiju paljbu od ručnih sustava, »Degmanova« posada ima tri člana. Za razliku od potpuno promijenjenog unutarnjeg sustava u odnosu na svog prethodnika M-84A4, »Degman« je ostao istih dimenzija. »Budi što manji cilj«, krilatica je za suvremeni tenk, pa je tako ova skladna grdosija visine oko 2,15 metara, za čiju izradu samo oklopnog tijela treba više od 10.000 radnih sati, duga 10 i široka oko 3,5 metra, a njezina će težina biti približno 45 tona.</p>
<p>Stručnjaci slavonskobrodske tvornice vole se uspoređivati s automobilskom industrijom, pa tvrde da i kod njih postoji pojam »dodatna oprema«. Neki sustavi koji spadaju u sofisticiranu kategoriju, primjerice termovizija, mogu, ali i ne moraju biti ugrađeni. Oni zavise od zahtjeva korisnika i diktiraju cijenu. Prva kompletirana verzija »Degmana«, sa svim karakteristikama i opremom, bit će gotova u idućih mjesec dana, a cijena najjeftinijeg modela pravog hrvatskog tenka bit će 1,8 milijuna eura.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Negativno ocijenjeno 67 školskih udžbenika</p>
<p>Prosudbom udžbenika koji bi se trebali koristiti u školama od jeseni bavilo se 36 stručnih povjerenstva u kojima je bilo gotovo 300 članova iz raznih područja znanosti i predmetnih nastavnika praktičara</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – Od 251 novog udžbenika raznih autora, koliko ih je ove godine pristiglo Ministarstvu prosvjete i sporta na prosudbu, pozivitnu ocjenu nije dobilo 67 udžbenika, pa se neće naći u uporabi sljedeće školske godine. </p>
<p>Prosudbom udžbenika koji bi se trebali koristiti u školama od jeseni bavilo se 36 stručnih povjerenstva u kojima je bilo gotovo 300 članova iz raznih područja znanosti i predmetnih nastavnika praktičara. Prema Zakonu o udžbenicima, nakladnicima su upućene ocjene stručnih povjerenstava s obrazloženjem te je od njih zatraženo da u roku osam dana podnesu prigovor na stručnu ocjenu. Rok za prigovore istječe u subotu, 23. svibnja. </p>
<p>Kako se navodi u obrazloženjima stručnih povjerenstva, razlozi za odbijanje rukopisa najčešće su bili ti što predloženi udžbenik nije bio usklađen s nastavnim planom i programom ili što autori nisu iznosili znanstveno utemeljene tvrdnje. U nekim odbijenim udžbenicima nije se poštovalo psihološke standarde te didaktičko-metodičke zahtjeve, a među neprihvaćenim rukopisima ima i dosta onih, koji nisu udžbenici već spadaju u pomoćna sredstva za učenje. </p>
<p>Nakon isteka roka za prigovore nakladnika, Ministarstvo će izdati katalog odobrenih udžbenika za sljedeću školsku godinu. Škole će tad moći početi birati po kojem će udžbeniku raditi, a potom će nakladnicima i knjižarama dostaviti podatke o broju potrebnih naslova. Iako će objavljivanje kataloga kasniti nekoliko dana od predviđenog roka, u Ministarstvu prosvjete i sporta tvrde da nema straha od kašnjenja udžbenika u knjižarama. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Uvoznom lobiju odgovara propadanje Željezare«</p>
<p>Apsurdno je da Željezara koja proizvodi građevinski čelik tone dok se u autocestu Zagreb - Split ugrađuje uvozni čelik, kaže Ozren Matijašević, potpredsjednik HUS-a / On smatra da se namjerno odugovlači s Vladinom odlukom o jamstvima / HUS će ispitati stoje li neki dužnosnici iza poduzeća uvoznika</p>
<p>SPLIT, 19. svibnja</p>
<p> – Radnici Željezare Split u Kaštelima blokirali su u ponedjeljak ujutro sve ulaze u tvornicu kako bi onemogućili predsjedniku Uprave Jakovu Miljku i članovima Nadzornog odbora (NO) da dođu u poduzeće. Iako ni Miljak niti većina članova NO-a u ponedjeljak nisu došli na posao, stotinjak radnika, predvođeno čelnicima sindikata, onemogućili su ulazak u tvornicu voditelju pravne službe Mihovilu Ostojiću i Anđelku Ercegoviću, direktoru zaduženom za održavanje proizvodnih pogona. Jedini član NO-a koji se u ponedjeljak pojavio ispred Željezare bio je Mladen Bekavac, ali nije ušao u tvornicu, već se odmah pridružio radničkom prosvjedu. </p>
<p>Čule su se teške riječi i objede na račun predsjednika Uprave, Ministarstva gospodarstva i Vlade. No, uz diskretnu nazočnost desetak zaštitara, prosvjedni skup prošao je bez izgreda, zahvaljujući ponajprije čelniku Nezavisnog sindikata Zvonku Šegviću, koji je gnjevne radnike odgovorio od nakane da blokadu tvornice prošire na blokadu Jadranske magistrale. Radnici su premijeru Ivici Račanu koji se, istaknuli su, divio njihovoj razboritosti i strpljivosti, poručili da je njihova »hvalevrijedna strpljivost došla do točke iza koje stoji samo odlučnost u borbi za ostvarenje Ustavom zajamčenih prava«. Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević ustvrdio je da se, unatoč državnim jamstvima od 57 milijuna kuna, 420 radnika Željezare neće tako skoro pojaviti na poslu. Uvjeren je da se namjerno odugovlači s provedbom Vladinih odluka kako bi tvornica što kasnije počela proizvodnju, jer takvo stanje, upozorava HUS-ov čelnik, odgovara tzv. uvoznom lobiju koji zarađuje na račun Željezare. </p>
<p>»Apsurdno je da Željezara, koja proizvodi građevinski čelik za ceste i zgrade, tone dok se u autocestu Zagreb - Split ugrađuje uvozni čelik«, rekao je Matijašević, dodavši da je Vladina odluka za Željezaru i više nego povoljna, »ali budući da se ne provodi, radnicima je sasvim svejedno je li ona dobra ili nije sve dok ostaje mrtvo slovo na papiru«. Naglasio je da će HUS ispitati sve glasnije informacije o poduzećima koja uvoze građevinsko željezo, a posebice će provjeriti nagađanja da pojedini državni dužnosnici stoje iza tih tvrtki. Regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Vedran Dragičević istaknuo je da je potrebno što prije smijeniti vodstvo tvornice i procesuirati one koji su najvećeg proizvođača građevinskog čelika u Hrvatskoj »bacili na koljena«. </p>
<p>Najavljeno je da će blokada tvornice potrajati sve dok Vlada ne provede odluku o pokretanju proizvodnje, isplati 14 milijuna kuna za 420 radnika i imenuje glavne krivce za agoniju tvornice.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Pankretić: Nitko nema pravo na ovoj katastrofalnoj suši skupljati političke poene </p>
<p>Na sjednici Povjerenstva za otklanjanje posljedica suše ministar najavio da će s Ministarstvom financija razgovarati o 400 milijuna kuna pomoći poljoprivrednicima / Od HBOR-a će se tražiti odgoda otplate kredita / Cijene već počele divljati pa će Vlada dopustiti uvoz žitarica za stočarstvo / Šafer: Štetu procjenjivali stručnjaci, a ne političari </p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> - »Kako bismo pomogli poljoprivrednim proizvođačima zbog enormne suše, preraspodijelit ćemo sredstva u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. O dodatnom izvoru novca, a riječ je o 400 milijuna kuna, moramo još razgovarati s Ministarstvom financija«, rekao je u ponedjeljak Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, na prvoj sjednici Povjerenstva za otklanjanje posljedica suše.</p>
<p> Istaknuo je da nitko na suši nema pravo skupljati političke poene, nego treba učiniti sve da se pomogne ugroženim poljoprivrednicima. Zbog uništenih usjeva cijene na tržištu već divljaju pa će Vlada, nakon što snimi stanje, dopustiti uvoz žitarica da bi opstalo stočarstvo.</p>
<p> Ministar se suglasio s prijedlogom 12 županija koje su dosad proglasile elementarnu nepogodu od suše, da se najprije kod HBOR-a ishodi odgoda otplate kredita na godinu dana kako bi i poslovne banke pristale na takav potez. Uz to, kaže, razgovarat će se i s Hrvatskom poštanskom bankom kako se pomoć poljoprivrednicima ne bi svela samo na državnu pomoć.</p>
<p>Prema Pankretićevim riječima, nužno je promijeniti zakon da bi svi poljoprivrednici dobili plavi dizel u neograničenim količinama. Novost je da će se pomoći i slatkovodnom ribarstvu koje je također pogodila suša. </p>
<p>Procjene šteta na usjevima radili su stručnjaci, a ne političari, rekao je Nikola Šafer, vukovarsko-srijemski župan. </p>
<p>Predstavio je elaborat o elementarnoj nepogodi u toj županiji gdje je, prema prvoj procjeni, sušom zahvaćeno 119.560 hektara, a šteta na usjevima premašila je 202 milijuna kuna.</p>
<p>Damir Bajs, župan Bjelovarsko-bilogorske županije, upozorio je da nema poljoprivrednog domaćinstva u toj županiji koje nije pretrpjelo štete od suše. Riječ je o više od 15.000 domaćinstva čije su štete na usjevima između 20 i 70 posto. Govoreći o štetama od suše, ali i mraza u Požeško-slavonskoj županiji koje iznose 125 milijuna kuna, Anto Bagarić, požeško-slavonski župan, naglasio je da Vlada mora učiniti više kako bi se poljoprivredni proizvođači mogli osigurati i od suše. Zatražio je da ostane sustav obrane od tuče za koji je ove godine osigurano dovoljno raketa.</p>
<p>Đuro Brodarac, župan Sisačko-moslavačke županije, smatra da treba sačiniti stvarnu procjenu šteta od suše jer ima i onih koji na suši žele naplatiti neke druge račune. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hartmann: Haaški sud razmatra prepuštanje »slučaja Ademi« Hrvatskoj </p>
<p>O dijelu izjave Carle del Ponte o strategiji dovršetka rada haaškog tužiteljstva do kraja 2004., prema kojoj je preostalo još 30 osumnjičenika koji su podijeljeni po nacionalnosti, odnosno državljanstvu, Hartmann je kazala da se te optužnice odnose na čitavu bivšu Jugoslaviju, pa tako i na Hrvate iz Hrvatske </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> - »Haaški sud razmatra mogućnost prepuštanja hrvatskom pravosuđu nekih od slučajeva koje vodi, uključujući i suđenje generalu Rahimu Ademiju, no o tome još nije donesena odluka«, kazala je u ponedjeljak glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann.</p>
<p>Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte rekla je pred Helsinškom komisijom Kongresa SAD-a 15. svibnja da Haag planira prepustiti Hrvatskoj neke slučajeve, uključujući i »slučaj osobe koja je optužena, uhićena i privremeno oslobođena«.</p>
<p>Na upit odnosi li se ta izjava na generala Ademija i razmatra li se prepuštanje njegova slučaja Hrvatskoj, Hartmann je odgovorila potvrdno. »Takva se mogućnost svakako razmatra, ali još nema nikakve odluke o tome. Potrebno je vidjeti postoje li u Hrvatskoj uvjeti za to«, rekla je. </p>
<p>Na pitanje o osnivanju posebnih odjela za ratne zločine na nekoliko hrvatskih sudova te povezanosti odluke o prepuštanju slučajeva s početkom njihova rada, Hartmann je ponovila da »za sada nema nikakve odluke«. Ocijenila kako je bitno da posebni sudski odjeli, koje Hrvatska osniva, i sami iniciraju postupke.</p>
<p>O dijelu izjave Carle del Ponte o strategiji dovršetka rada tužiteljstva do kraja 2004., prema kojoj je preostalo još 30 osumnjičenika koji su podijeljeni po nacionalnosti, odnosno državljanstvu - »Srbi, bosanski Srbi, bosanski Hrvati, Bošnjaci i Albanci« - Hartmann je kazala da su među njima i Hrvati. »Najavljenih 30 optužnica odnosi se na čitavu bivšu Jugoslaviju, pa tako i na Hrvate iz Hrvatske«, rekla je. Dodala je da »ne treba pokušavati izračunati« koliko ih je ostalo iz Hrvatske, Srbije, Kosova ili BiH.</p>
<p>Hartmann je također podsjetila da Haag »od Zagreba očekuje uhićenje generala Ante Gotovine«, koji je u bijegu od podizanja optužnice protiv njega prije dvije godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Del Ponte: Beogradu neka suđenja i dokumenti o zločinu na Ovčari</p>
<p>BEOGRAD, 19. svibnja</p>
<p> - Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte izjavila je u ponedjeljak u Beogradu da je tužiteljstvo spremno ustupiti neka suđenja za ratne zločine srbijanskom pravosuđu, te je srbijanskim vlastima predala osam kutija dokumenata o zločinu nad hrvatskim zarobljenicima na Ovčari 1991. godine.</p>
<p>»Voljna sam prepustiti neke slučajeve suđenju u Beogradu zato što je za pomirenje važno da nacionalna pravosuđa sude optuženima za ratne zločine«, kazala je glavna tužiteljica nakon razgovora sa srbijanskim premijerom Zoranom Živkovićem, vršiteljicom dužnosti predsjednika Srbije Natašom Mićić, ministrom pravosuđa Vladanom Batićem i republičkim javnim tužiteljem Đorđem Ostojićem. Dodala je da će predmeti biti ustupljeni nakon donošenja posebnog zakona o sudu za ratne zločine, koji su najavili dužnosnici u Beogradu.</p>
<p>Živković je, najavljujući donošenje tog zakona, kazao kako se, nakon što su dostavljeni dokumenti o zločinu na Ovčari, nada da će Haaški sud Beogradu nastaviti dostavljati i druge materijale.</p>
<p>Živković i Del Ponte razmijenili su i informacije o haaškom optuženiku Ratku Mladiću i drugim haaškim bjeguncima, a srbijanski je premijer kazao da će Mladić »ako je u Srbiji, biti uhićen i tu nema nikakve dileme«. </p>
<p>Del Ponte je naglasila da se ista obveza uhićenja optuženih za ratne zločine odnosi i na hrvatske vlasti da uhite Antu Gotovinu te na vlasti BiH da uhite i Haagu predaju Radovana Karadžića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Slab odziv birača, u Varaždinu na jednom od dva birališta nije došao nijedan Rom </p>
<p>Nijedan glasač za vijeća srpske nacionalne manjine nije se pojavio na biralištima u Primoštenu, Rogoznici,Vodicama, Bilicama, Murteru, Tisnu, Ruziću i Promini / Na izborima najviše bošnjačkih birača </p>
<p> • ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> - Prema konačnim rezultatima izbora za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina objavljenim u ponedjeljak, u Zagrebu su na nedjeljne izbore u najvećem broju izašli predstavnici bošnjačke manjine (88,91 posto), a u najmanjem (1,59 posto) pripadnici austrijske nacionalne manjine. </p>
<p>Predstavnike za izbore u Zagrebu nisu istaknule rusinska, talijanska i češka manjina. Za predstavnike njemačke manjine Vlada bi trebala raspisati nove izbore jer su dvoje kandidata Željko Hamata i Jasminka Petter dobili jednak broj glasova - šest. </p>
<p>Od 32.727 pripadnika najbrojnije, srpske nacionalne manjine, na izbore je izašlo 970 birača ili 2,84 posto. Slabiji odziv imale su još samo slovenska (2,01 posto) i austrijska manjina (1,59 posto). </p>
<p>N. Zečević</p>
<p> • ŠIBENIK</p>
<p> - Za izbor vijeća srpske nacionalne manjine u Šibeniku je od upisanih 2563 birača na biralište izašlo njih 55, a u Drnišu od 1410 glasovalo je osam birača. U Primoštenu, Rogoznici,Vodicama, Bilicama, Murteru, Tisnu, Ruziću i Promini na birališta nije izišao ni jedan glasač. Prema ocjeni GONG-a, izbori su protekli u tolerantnoj i demokratskoj atmosferi. </p>
<p>J. Klisović </p>
<p> • BJELOVAR</p>
<p> - Županijsko izborno povjerenstvo u ponedjeljak je objavilo rezultate izbora za predstavnike češke, mađarske i romske manjine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Srpska manjina nije kandidirala predstavnike. U pet gradova i 15 općina upisan je 5931 Čeh, a na izbore je izašlo 632 birača ili 10,66 posto. Izabrano je svih 25 predstavnika. Od 1106 Mađara na izbore je izašlo 85 birača (7,69 posto) i izabrano je svih 25 predstavnika. Od 309 birača romske manjine, na birališta je izašlo 42. Između dva kandidata pobijedio je Don Stevo Đurđević. </p>
<p>S. Budimir</p>
<p>• NOVA GRADIŠKA </p>
<p> - Za članove vijeća srpske manjine u Brodsko-posavskoj županiji od upisanih 6083 birača glasovalo je njih 490 ili 8,06 posto. Izabrano je pet kandidata. Za predstavnike ukrajinske manjine od 205 upisanih glasovalo je 79 birača ili 38,54 posto, a izabran je jedan predstavnik. Za predstavnike češke manjine od 63 glasovala su tri birača ili 4,76 posto i izabran je jedan predstavnik. U Gornjim Bogićevcima, Dragaliću i Okučanima liste za vijeća dostavila je srpska nacionalna manjina. Najviše je birača izišlo u Gornjim Bogićevcima - 27,04 posto, a najmanje u Okučanima - 17,27 posto. </p>
<p>I. Herceg</p>
<p> • DUBROVNIK</p>
<p> - U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od 346 birača bošnjačke manjine, glasovala su 333, a od 3131 birača srpske nacionalne manjine glasovalo je njih 58. Bošnjaci su izabrali 25 članova, a srpska manjina jednog člana vijeća na razini Županije.</p>
<p>K. Cikoja </p>
<p> • VARAŽDIN</p>
<p> - Od 220 birača pripadnika romske manjine na izbore za vijeća u Varaždinskoj županiji izašlo je njih 119. Zlatko Oršuš izabran je za predstavnika romske manjine u Županiji kao jedini kandidat kojeg je istaknula Krovna zajednica Bajaša Hrvatske. Od dva birališta, Romi su glasovali na onom za općinu Petrijanec, dok na biralištu u Gradskoj vijećnici organiziranom za Varaždin, Ludbreg, Ivanec, te Gornji Kneginec, Trnovec Bartolovečki, Sračinec, Sveti Đurđ i Mali Bukovec nije se pojavio nitko od 63 romska birača. </p>
<p>K. Gumbas</p>
<p> • ČAKOVEC</p>
<p> - Za Vijeće romske manjine u Međimurskoj županiji izabrano je svih 25 kandidata. Odziv birača za izbor županijskog vijeća bio je 28,77 posto, a za općinska vijeća od 18 do 56 posto. </p>
<p>K. Gumbas </p>
<p> • ZADAR</p>
<p> - Prema neslužbenim podacima, u Vijeće albanske nacionalne manjine Zadarske županije izabrano je 19 kandidata, a od 536 upisanih birača glasovalo je 34 ili 6,35 posto. U Vijeće srpske manjine izabrana su 22 kandidata koji su bili i predloženi, a od 18.125 upisanih birača glasovalo je 1176 ili 6,5 posto. Najveći odziv bio je među Bošnjacima - 27 posto. </p>
<p> U zadarsko Vijeće albanske manjine izabrano je 12 kandidata za koje je glasovalo 7,4 posto birača. Od 18 birača bošnjačke manjine glasovalo je 12 ili 67 posto izabravši jednog predstavnika. </p>
<p>Lj. Ivićev Balen </p>
<p> • ĐAKOVO</p>
<p> - Na izborima za predstavnike mađarske manjine u Đakovu, od 92 birača glasovalo je 20 koji su izabrali Iren Totić. </p>
<p>M. Ljubičić </p>
<p> • RIJEKA</p>
<p> - Na izbore za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina na 15 birališta u Rijeci odazvalo se 4,81 posto od 14.064 birača, i to za osam manjina. Najbrojniji su bili Bošnjaci. Predsjednica Gradskog izbornog povjerenstva Rijeke Gordana Kosić izvijestila je da su od 694 birača albanske manjine glasovala 44. Od 448 birača crnogorske nacionalne manjine glasovala su 42, a od 229 Mađara svoje je predstavnike u vijeću biralo njih 50. Zabilježen je i relativno slav odziv makedonske manjine, jer je od 325 birača na izbore izišlo tek 67. Među 255 Roma samo je njih 17 sudjelovalo u izborima, a od 1413 Slovenaca tek 54 birača. Od 10.434 birača srpske manjine glasovalo ih je 596. </p>
<p>LJ. Pandža</p>
<p> • GOSPIĆ </p>
<p> - U Ličko-senjskoj županiji od upisanih 15.043 birača, glasovalo ih je 2299 ili 15,28 posto. Na razini Županije od predloženih 50, izabrano je 25 članova za vijeće srpske nacionalne manjine. </p>
<p>D. Prša</p>
<p> • KARLOVAC</p>
<p> - Na 11 birališta u Karlovcu biralo se članove vijeća koje su predložili Srpsko nacionalno vijeće (SNV) i Nacionalna zajednica Bošnjaka Hrvatske. U Županiji se biralo na 49 izbornih mjesta. U Karlovcu i cijeloj županiji zabilježen je slab odziv birača, posebno pripadnika srpske nacionalne manjine. Od 9001 birača srpske nacionalnosti, na 11 izbornih mjesta glasovalo je njih 443. Od ukupno 75 birača bošnjačke nacionalne manjine u gradu Karlovcu, za svog predstavnika glasovalo je njih 18. U Vojniću su za vijeća nacionalnih manjina bile prijavljene tri izborne liste za srpsku i jedna za bošnjačku manjinu. Od 4298 birača, glasovalo je njih 408 ili 9 posto. </p>
<p>Srpska i bošnjačka manjina birale su svoje predstavnike i na području Ogulina, Slunja, Cetingrada i Rakovice, no Županijsko izborno povjerenstvo nije objavilo rezultate izbora u ponedjeljak do 13 sati. </p>
<p>T. Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>OESS zabrinut zbog slabog odziva na izborima za manjine</p>
<p>Misija OESS-a u ponedjeljak je izrazila zabrinutost slabim odzivom birača na izborima za vijeća nacionalnih manjina održanim u nedjelju, te pozvala hrvatsku vladu da organizira dodatne izbore u područjima gdje nisu održani. Vođa OESS-ove misije veleposlanik Peter Semneby ocijenio je da su izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u županijama, gradovima i općinama bili dobro organizirani, no istaknuo je da bi »slab odziv birača mogao negativno utjecati na legitimitet izbora«. »Tražimo od hrvatske vlade da organizira dodatne izbore tamo gdje nisu održani te da pomogne manjinskim udrugama kako bi se osigurao veći odziv birača«, dodao je Semneby. Manjinama treba omogućiti više vremena za pripremu izbora.</p>
<p> OESS podsjeća da su izbori održani za manje od polovice od ukupno 470 vijeća. Izvješća nevladine udruge GONG koja je pratila izbore potvrđuju mišljenja misije, dodaje OESS. »Izbori su ključni korak u primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina prihvaćenog u prosincu prošle godine, koji su pozdravili OESS, EU i druge međunarodne organizacije«, ističe se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić pozvao strane poslodavce da u Hrvatskoj sklope nove poslove </p>
<p>U povodu desete obljetnice HUP-a Mesić organizirao primanje za čelnike te udruge i njihove kolege iz Međunarodne udruge poslodavaca / Da bi Hrvatska mogla razvijati potencijale, morala je doći do modernog menadžmenta, kaže Mesić / Hrvatska je na razvojnoj prekretnici, smatra predsjednik HUP-a Mudrinić </p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – U povodu desete obljetnice Hrvatske udruge poslodavaca, predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak na Pantovčaku čelnike te udruge i njihove kolege iz Međunarodne udruge poslodavaca. Mesić je pritom pozvao strane poslodavce da u razgovorima s hrvatskim partnerima upoznaju naše potencijale i sklope nove poslove. Posebno je naglasio da je u razvoju potencijala svake zemlje nezamjenjiva uloga menadžmenta.</p>
<p> »Da bi Hrvatska mogla razvijati potencijale, morala je doći do modernog menadžementa. Zbog toga smo i proveli privatizaciju i došli do menadžmenta koji je ravnopravan s onim u razvijenim zemljama«, rekao je Mesić. </p>
<p>Predsjednik je uvjeren da ćemo uskoro imati i bolje gospodarske pokazatelje, uz napomenu kako su pomaci u zadnje tri godine vidljivi, ali »Hrvatska želi više od toga«. </p>
<p>HUP je prije deset godina krenuo s četrdesetak poduzetnika, danas ima pet tisuća tvrtki u članstvu s više od 300 tisuća zaposlenih, zaslužan je za afirmaciju poduzetništva i postao je nezaobilazni gospodarski faktor.</p>
<p> Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić izjavio je da dijeli Mesićevo mišljenje o uspjesima proteklih godina – makroekonomskoj stabilnosti i postignutom rastu, istaknuvši kako je Hrvatska danas na razvojnoj prekretnici. </p>
<p> »Pitanje je kako se postaviti u odnosu na procese globalizacije, europske integracije i regionalnu suradnju. Hoćemo li odlučiti priključiti se razvijenom svijetu ili vječno zaostajati?«, zapitao je Mudrinić.</p>
<p> Upitao je i jesmo li u stanju afirmirati poduzetništvo, inovativnost i sve druge vrijedosti potrebne da bismo ostvarili nacionalne ciljeve i osobne aspiracije naših građana. </p>
<p> »Odgovore na ta pitanja moramo dati zajedno, a politička odgovornost pada na Vladu i socijalne partnere uključujući i HUP«, smatra Mudrinić. Prema njegovim riječima, HUP je »prepoznao tu prekretnicu i sam se reorganizira« želeći biti motor razvoja društva i gospodarstva. HUP želi biti još aktivniji partner izvršnoj vlasti u stvaranju razvoja i rješavanju problema i tu su odgovornost spremni preuzeti sada kad su za Hrvatsku presudni trenuci, naglasio je Mudrinić. Predsjednik HUP-a zahvalio je Mesiću na prijemu te na pokroviteljstvu nad svečanosti obilježavanja 10. obljetnice HUP-a naglasivši kako je time pokazao da su i najviše institucije hrvatske vlasti prepoznale važnost potpore koju od njih očekuju poslodavci. </p>
<p>Jose-Maria Lucasa Asa, član Upravnog odbora Međunarodne udruge poslodavaca koja okuplja članice iz 140 zemalja svijeta, istaknuo je dobru suradnju s hrvatskim poslodavcima pohvalivši razvoj HUP u proteklih deset godina. Također je napomenuo je da je potreban i važan socijalni dijalog Vlade sa socijalnim partnerima ističući da u europskim zemljama ima dobrih primjera za to koje i Hrvatskoj mogu poslužiti kao uzor. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hrvatska i Slovačka potpisale Ugovor o suradnji u katastrofama</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja </p>
<p> – Ministri unutarnjih poslova Hrvatske i Slovačke, Šime Lučin i Vladimir Palko, u ponedjeljak su u Vili Prekrižje potpisali Ugovor o suradnji i uzajamnoj pomoći u katastrofama.</p>
<p>»Razgovarali smo o temama koje zanimaju oba ministarstva, primjerice o borbi protiv organiziranog kriminala. Dogovoren je i susret ekspertnih timova policija koji će se potruditi da se poboljša policijska suradnja«, izjavio je Lučin nakon razgovora.</p>
<p> Govoreći o turističkoj sezoni, Lučin je rekao kako je Palku dao uvjerenja da se gosti iz Slovačke u Hrvatskoj mogu osjećati posve sigurno. »O svim se temama razgovaralo u sklopu puta jedne i druge zemlje prema Europskoj uniji«, istaknuo je hrvatski ministar. </p>
<p>»Zahvalio sam ministru na sigurnosti koju Hrvatska jamči našim turistima. Za nas je jako važna suradnja s Hrvatskom upravo zato što jedan od putova organiziranog kriminala ide preko Balkana prema sjeverozapadu«, kazao je Palko. Obostrana korist može proizlaziti iz nekih specifičnih postavki, kao što je zaštita svjedoka, dodao je. </p>
<p>»Prema našim iskustvima, organizirane skupine možete uhvatiti samo ako netko progovori, ali onda morate biti spremni i zaštititi svjedoka. Ta je zaštita uspješna samo ako postoji međunarodna suradnja«, objasnio je Palko. </p>
<p>Naglasio je da Slovačka iduće godine postaje članicom Europske unije te izrazio uvjerenje da Hrvatska neće mnogo zaostajati u tome. </p>
<p>J. Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Picula: Hrvatska kandidat za Europsku uniju u lipnju 2004.</p>
<p>Datum izbora ne bi trebao dovesti u pitanje ispunjavanje obaveza Hrvatske prema Europskoj uniji, komentirao je ministar vanjskih poslova/ Upitnik europske komisije s oko 4000 pitanja trebao bi Vladi biti uručen sredinom lipnja/ Drobnjak: Važno je da u proračunu EU za razdoblje od 2007. do 2013. Hrvatska bude spomenuta kao punopravni član</p>
<p>ZAGREB, 19. svibnja</p>
<p> – »Datum izbora ne bi trebao dovesti u pitanje ispunjavanje obaveza Hrvatske prema Europskoj uniji. Ne vjerujem da bi itko zbog stranačkih interesa doveo u pitanje ritam i kvalitetu odgovora na upitnik Europske komisije jer bi u protivnom snosio političku odgovornost«, rekao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Tonino Picula, na sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku.</p>
<p>Prema njegovim riječima, upitnik s oko 4000 pitanja trebao bi Vladi biti uručen sredinom lipnja, a rok za davanje odgovora koji je inače tri mjeseca vjerojatno će biti duži zbog ljetnih praznika. Nakon toga moguće je da Komisija uputi dodatna pitanja i objašnjenja, kako bi u roku godine dana mogla izraditi svoje mišljenje o hrvatskoj kandidaturi. Prvi nacrt mišljenja mogao bi biti napravljen u siječnju, a objavljen u travnju i poslan Vijeću ministara.</p>
<p>»Cilj nam je da u lipnju 2004., na kraju irskog predsjedanja EU-om dobijemo status kandidata i da se odredi termin početka pregovora, čime bi se priključili Rumunjskoj i Bugarskoj koje bi 2007. trebale ući u EU. Očekujemo da pregovori počnu u jesen 2004., no da bi postala kandidat Hrvatska mora ispuniti sve političke preduvjete, a to su suradnja s Haaškim sudom, povratak izbjeglica, povratak imovine, reforma pravosuđa, prava manjina i sloboda medija«, kazao je Picula. </p>
<p>Pomoćnik ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak kazao je da se Hrvatska izborila za individualni pristup EU, jer je Vijeće ministara prihvatilo njenu aplikaciju i zadužilo Komisiju da dade mišljenje. Važnim je istaknuo da u proračunu EU za razdoblje od 2007. do 2013. Hrvatska bude spomenuta kao punopravni član.</p>
<p>Predsjednik Odbora Zdravko Tomac (SDP) rekao je da postoji strah da bi iskakanje Hrvatske iz skupine zemalja zapadnog Balkana destabiliziralo regiju te da stoga i te zemlje trebaju dati podršku hrvatskoj kandidaturi. »Bilo bi dobro da im se, kao i Turskoj, omogući pristup fondovima EU-a, ali bez prava pregovora. U protivnom, te će zemlje zaostajati i teško će prihvatiti iskakanje Hrvatske«, rekao je Tomac. </p>
<p>Predsjednik Odbora za europske integracije Mate Granić (DC) spomenuo je važnost lobiranja među članicama EU-a, posebno u vezi s ratifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Njega su do sada ratificirale samo Austrija, Njemačka, Irska i Danska, dok su Velika Britanija i Nizozemska taj proces odgodile zbog problema u odnosima s Haaškim sudom.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030520].
|
