NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030919].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203893 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pismima namjere fakultetima, RTL došao u sukob interesa</p>
<p>Stručnjaci Zavoda za telekomunikacije, osim tehničkih parametara, analizirali su i neke druge segmente propisane natječajem, pa se ispostavilo da je čak šest od ukupno sedam ponuđača u tom dokumentu ocijenjeno negativno, a samo se o jednome nisu konkretno izjasnili / Među kandidatima za nacionalnu televizijsku mrežu koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima natječaja je i novi koncesionar treće mreže te još pet kandidata - HMTM, Rovita, NeT, UCD Distribucija i Fina-Mur</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Kao i svaki put prilikom produljenja ili dodjele radijskih ili televizijskih koncesija, Vijeće za radio i televiziju je i za sjednicu prošlog utorka, kad je u drugom krugu glasovanja treća nacionalna televizijska frekvencija dodijeljena konzorciju HRTL, od Zavoda za telekomunikacije dobilo analizu ponuda pristiglih na natječaj. </p>
<p>Analiza ni po čemu nije obvezujuća, savjetodavnog je karaktera, a Vijeće za radio i televiziju prilikom donošenja odluke o koncesiji može i ne mora uvažiti njezin sadržaj.</p>
<p>Nakon sjednice u utorak, mediji su došli do tog dokumenta, a time i do vrlo zanimljivih podataka o zakonskim manjkavostima u udovoljavanju uvjeta ponuđača prije devet mjeseci raspisanog natječaja. Naime, stručnjaci Zavoda za telekomunikacije, osim tehničkih parametara, analizirali su i neke druge segmente propisane natječajem, pa se ispostavilo da je čak šest od ukupno sedam ponuđača u tom dokumentu ocijenjeno negativno, a samo se o jednome nisu konkretno izjasnili. Među kandidatima za nacionalnu televizijsku mrežu koji prema Analizi ne udovoljavaju propisanim uvjetima natječaja je i novi koncesionar treće mreže te još pet kandidata – HMTM, Rovita, NeT, UCD Distribucija i Fina-Mur.</p>
<p>Većini analiziranih ponuđača stručnjaci Zavoda za telekomunikacije ustanovili su prekoračenje zakonskog ograničenja po kojem udio stranog temeljnog kapitala ne bi smio prelaziti jednu trećinu. Zamjerke idu i dalje, pa se RTL-u, koji je na koncu koncesiju ipak dobio, zamjeraju »pisma namjere« upućena fakultetima na kojima članovi Vijeća predaju, što se navodi kao klasičan primjer sukoba interesa. Televiziji Moslavina u prilog nije išla postojeća županijska televizijska koncesija, a Fina-Mur-u vlasnički udio jednog od partnera, Hrvatskog olimpijskog odbora, u radijskoj koncesiji.</p>
<p>Budući da Vijeće za radio i televiziju konačnu odluku donosi neovisno i samostalno, koncesija je unatoč prigovorima u Analizi Zavoda za telekomunikacije ipak dobila novog korisnika.</p>
<p>Kako su se u medijima pojavile spekulacije o tome da je dokument u ruke članova Vijeća došao prekasno (sastavljen je 14. srpnja, a Vijeće ga je razmatralo noć uoči donošenja odluke!), bez obzira bi li dulje proučavanje dobivenog mišljenja na bilo koji način promijenilo odluku Vijeća, upitali smo Antu Dodiga, direktora Zavoda za telkomunikacije, koji je dokument i potpisao, zašto je dokument »putovao« dva mjeseca. »To nije problem Zavoda za telekomunikacije, koji je Analizu poslao 16. srpnja, što se vidi i na dokumentu. Način na koji Vijeće za radio i televiziju interno distribuira službene dokumente nije stvar Zavoda«, rekao je Dodig.</p>
<p>Zanimalo nas je i je li Zavod, analizirajući zakonske uvjete, prekoračio svoje ovlasti, jer je, navodno, meritoran samo za ocjenu tehničkih uvjeta. »Da ne bi bilo nesporazuma, citirat ću zakonske odredbe (starog Zakona o telekomunikacijama, po kojem je odluka o dojeli koncesije donesena, op. a.). Članak 74. u stavku 12. kaže: 'Administrativne, stručne i tehničke poslove za Vijeće obavlja Zavod.' Mislim da ta odredba govori dovoljno sama za sebe. Također, budući da su se u tisku pojavili i komentari naše analize vlasničke strukture ponuđača, citirat ću još jednu odredbu. Zakon. Naime, u članku 77. stavku 5. kaže: 'Koncesionar radija i televizije mora predočiti Zavodu podatke o kapitalu s kojim raspolaže i u njemu može sudjelovati strani kapital najviše do 1/3 temeljnog kapitala društva.' Direktor Zavoda za telekomunikacije, dakle, nije prekoračio svoje ovlasti.«</p>
<p>Budući da mišljenje Zavoda ta ustanova u redovitim analizama prilikom odlučivanja o koncesijama dostavlja Vijeću za radio i televiziju, upitali smo Antu Dodiga jesu li njime, iako ne mogu utjecati na konačnu odluku, ipak htjeli Vijeću dati određeni signal. »Ne, samo smo iznijeli činjenice. U odluku Vijeća ni na koji način nemamo se pravo miješati«, tvrdi Dodig. Budući da je Zavod zajedno s Vijećem za radio i televiziju supotpisnik konačnog koncesijskog ugovora s korisnikom, ima li to tijelo pravo uskratiti svoj potpis, ako se Vijeće pri davanju koncesije na korištenje oglušilo o njegovo mišljenje?</p>
<p>»Takvih ovlasti nemam. Prije potpisivanja ugovora obavlja se još samo tehnički pregled i, ako koncesionar na njemu prođe tehničke, tehnološke i kadrovske kontrole, kojima potvrđuje da je spreman za emitiranje, prepreka potpisivanju ugovora nema. S obzirom na važnost odluke o dodjeli koncesije za treću nacionalnu televizijsku frekvenciju novom koncesionaru, čini se da će u medijima još dugo vladati dvojbe o tome je li učinjeno sve, u zakonskom i svakom drugom smislu, da se ta odluka ni na koji način ne može dovesti u pitanje. </p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Neprimjerene su tvrdnje da će HRTL biti SDP-ova televizija«</p>
<p>Vlatko Silobrčić, bivši predsjednik Vijeća za radio i televiziju: Nadam se da je sve prošlo u zakonskim okvirima; vidjet ćemo kakav će program ponuditi koncesionar / Andrea Zlatar, članica Poglavarstva grada Zagreba za kulturu: HRTL je najbolji mogući izbor za treću nacionalnu televizijsku koncesiju</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva Gojko Marinković ističe da je dobro da u Hrvatskoj, uz javnu, postoji i nekoliko nezavisnih, privatnih televizija. »Unatoč nekim mišljenjima s HRT-a, to nije krađa, nego normalna stvar«, kaže Marinković, koji ipak smatra da je cijena koncesije preniska. Marinković drži da su neke reakcije u medijima, primjerice ona da će HRTL biti SDP-ova televizija, neprimjerene. »Neprimjereno je i prozivati članove Vijeća za radio i televiziju bez ikakvih dokaza te sumnjati u njihovo poštenje«, ističe potpredsjednik HND-a. Marinković smatra da je natječaj bio transparentan i da su se svi kandidati, prije odluke, javno predstavili. »Odluka Vijeća bila je većinska i legitimna, te se o njoj ne mogu unaprijed donositi zaključci dok još nitko nije vidio kakva će biti ta televizija«, zaključuje Marinković. </p>
<p>»Od početka sam mislio kako je dobro da se treća mreža nekome dade ili iznajmi, jer to koristi i gledateljima i HRT-u, zbog konkurencije«, kaže akademik Vlatko Silobrčić, bivši predsjednik Vijeća za radio i televiziju. Silobrčić ne želi nagađati kako je natječaj proveden i kakve su bile druge ponude, nego izražava nadu da je sve prošlo u zakonskim okvirima. »Vidjet ćemo kakav će program stvarati koncesionar i što će ponuditi gledateljima«, zaključuje Silobrčić.</p>
<p>»Mislim da je HRTL najbolji mogući izbor za treću nacionalnu televizijsku koncesiju jer su ljudi iz hrvatske uprave, Dobrivoj Keber i Ana Babić, bili pokretači Radija 101 te HRT-ova trećeg programa krajem osamdesetih«, kaže Andrea Zlatar, članica Poglavarstva grada Zagreba za kulturu.</p>
<p>»HRTL obećava program domaće proizvodnje i vjerujem da će on biti ozbiljna konkurencija HRT-u i Novoj TV, koji će morati pojačati vlastitu proizvodnju u dokumentarnom i kulturnom programu«, ističe Andrea Zlatar. Dodaje da će HRT prije svega morati poraditi na informativnom programu, jer ono što radi »nije istraživačko novinarstvo, nego reakcija na dnevne događaje«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Römer: HRT će proizvoditi možda i više programa nego dosad</p>
<p>Govoreći o eventualnom smanjenju kadrova, glasnogovornik HRT-a Janos Römer ističe da to što HRT ostaje bez jednog programa ne znači da se troškovi proizvodnje smanjuju za trećinu niti da je trećina zaposlenika višak</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – »Unatoč činjenici da HRT gubi jednu mrežu, koristit ćemo sve zakonske i tehničke mogućnosti da uz emitiranje na dva zemaljska kanala uvedemo i druge načine distribucije programa«, kaže Janos Römer, glasnogovornik HRT-a. Dodaje da će se HRT tako truditi proizvesti jednak broj, ako ne i više sati programa nego što je proizvodio dosad. Iako Römer nije pojasnio o kojim je načinima emitiranja riječ, doznajemo da će HRT emitirati putem satelita i da će uskoro početi koristiti prednosti digitalne tehnologije. </p>
<p>Römer navodi da HRT ima zakonsko pravo emitirati na trećem kanalu do kraja ove godine, no još se ne zna kada će HRTL početi s emitiranjem svog programa. »Ne bi bilo dobro kompletno ugasiti tu frekvenciju u tzv. prijelaznom razdoblju. Smatram da HRT proizvodi program kojim su gledatelji zadovoljni, no još nema konačne odluke o tome do kada će HRT emitirati na trećem programu«, navodi Römer.</p>
<p>Govoreći o eventualnom smanjenju kadrova, Römer ističe da to što HRT ostaje bez jednog programa ne znači da se troškovi proizvodnje smanjuju za trećinu niti da je trećina zaposlenika višak. »Treći program načelno nije ni imao vlastitu proizvodnju, jer se radilo većinom o sportskom programu«, kaže Römer i dodaje da ti ljudi ionako rade za prva dva programa. </p>
<p>Glasnogovornik podsjeća da je već napravljena sistematizacija radnih mjesta te da je HRT u nekoliko posljednjih godina zbrinuo tristotinjak zaposlenika koji više ne rade na HRT-u. »Također drastično režemo i broj novozaposlenih i vanjskih suradnika, te i na taj način smanjujemo troškove«, kaže Römer. </p>
<p>Navodi da se trenutno radi i nova privremena organizacija posla, prema kojoj će se ljudi preraspodjeljivati na nova radna mjesta. »Smanjenje broja zaposlenih će sigurno imati socijalnu komponentu i nitko se ne mora bojati«, naglašava Römer. »Posljednjih dana su postignute dramatične uštede, jer smo krenuli i s eksperimentalnim korištenjem virtualne scenografije za emisije 'Meridijan 16', 'Panoramu' i 'Hrvatsku danas'«, kaže Römer. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sporazum o Luci Ploče do daljnjega ostaje na čekanju</p>
<p>Opstrukcija Protokola o Luci Ploče bošnjačkog člana Predsjedništva protumačena je kao politička odmazda prema Hrvatskoj zbog pisma namjere hrvatske Vlade u vezi s izgradnjom koridora 5c, kojim je dovela u pitanje očito već dogovoreni posao, što se mimo natječaja pokušava dodijeliti bosansko-malezijskoj tvrtki</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac je za svog posjeta BiH u srijedu u Sarajevu izjavio da je iz »nerazumljivih razloga Bosna i Hercegovina odgodila rješavanje statusa Luke Ploče«. Zbog toga je izrazio i žaljenje istaknuvši da je za takav razvoj događaja »odgovorna isključivo bosanskohercegovačka strana«.</p>
<p>U vezi s tom tvrdnjom nitko mu iz izaslanstva BiH nije proturječio. Svima je, naime, poznato da je bošnjački član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić dan uoči predviđenog potpisivanja prethodno dogovorenog Protokola o Luci Ploče i prolazu kroz Neum, samoinicijativno blokirao taj sporazum iznošenjem novih zahtjeva.</p>
<p>Iako su premijeri dviju država, Ivica Račan i Adnan Terzić, sve pripremili za potpisivanje rečenog protokola u Hrvatskoj Kostajnici, Tihić je zatražio da se u tom protokolu, dodatku Sporazumu o Luci Ploče i prolazu kroz Neum, definira i datum ratifikacije cijelog sporazuma u hrvatskom parlamentu te da se preciziraju i načini arbitraže o mogućim spornim pitanjima vezanim uz upravljanje Lukom Ploče. Takve iznenadne i zapravo neuobičajene zahtjeve kojima se, među ostalim, pokušava marginalizirati i parlament jedne zemlje (koji bi od izvršne vlasti trebao dobiti direktivu kada da izglasuje neki međunarodni ugovor), mnogi su zapravo shvatili kao Tihićevu namjernu opstrukciju već dogovorenog sporazuma, zbog pisma namjere hrvatske vlade u vezi s izgradnjom koridora 5c koji bi preko BiH povezivao Budimpeštu i Ploče.</p>
<p>To je pismo dio političkih snaga u Sarajevu protumačio kao miješanje u unutarnje stvari BiH jer je, po upućenim krugovima, dovelo u pitanje već dogovoreni posao prema kojem je bosansko-malezijska tvrtka Bosmal bez međunarodnog natječaja trebala preuzeti izgradnju tog koridora. Stoga je i Tihićeva opstrukcija Protokola o Luci Ploče protumačena kao politička odmazda prema Hrvatskoj.</p>
<p>Sada je pitanje kada će se i hoće li uopće Sporazum o Luci Ploče i prolazu kroz Neum doći na dnevni red. Taj su sporazum 22. prosinca 1998. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, istodobno sa Sporazumom o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH. Tom dvostrukom sporazumu prethodili su dugi i ponekad mučni pregovori dviju strana, uz američko posredništvo. </p>
<p>Međutim, od početka je bilo jasno da bošnjačku stranu zanima samo sporazum o Luci Ploče, dok je tadašnjoj hrvatskoj politici taj sporazum bio prihvatljiv samo uz uvjet obostranog prihvaćanja i Sporazuma o posebnim odnosima. Daljnji je razvoj događaja takve početne razlike samo potvrdio. </p>
<p>Naime, sljedeće 1999. Zastupnički dom parlamenta BiH ratificirao je samo Sporazum o Luci Ploče i prolazu kroz Neum, a Sporazum o posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH, nakon što je prethodno u javnosti ocijenjen kao neprihvatljiv, nije ni došao na dnevni red. Nasuprot tome, u Hrvatskoj, Sabor nije ni raspravljao o prihvatljivosti Sporazuma o Luci Ploče prije nego što prethodno bosanskohercegovačka strana ratificira i drugi sporazum koji su Tuđman i Izetbegović istodobno potpisali.</p>
<p>Taj je status quo bio na snazi do 2001. godine. Tada nova hrvatska politička garnitura jednostrano odustaje od Sporazuma o posebnim odnosima, ne uviđajući da u tom slučaju treba odustati i od Sporazuma o Luci Ploče ili ga barem mijenjati. Na pritisak bosanskohercegovačke strane, hrvatska vlada u jesen 2001. ide s inicijativom prema Saboru, s namjerom ratifikacije tog sporazuma bez ikakvih izmjena.</p>
<p>U Vladinim materijalima, bez primjedbi, takvu su nakanu potvrdila dva ministarstva, Piculino i Lučinovo, a tadašnji se ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek usprotivio. </p>
<p>U obrazloženju je naveo kako s »upućivanjem Zakona o potvrđivanju sporazuma treba pričekati do završetka postupka pretvorbe Luka Ploče i dodjele koncesije sukladno članku 62. Zakona o morskim lukama«.</p>
<p>Unatoč takvom mišljenju Vlada je bila voljna ići u daljnju proceduru, međutim, većina parlamentarnih stranaka, javnost, stručnjaci, a posebice Grad Ploče i Dubrovačko-neretvanska županija usprotivili su se tome. Pod takvim pritiskom, Vlada je odustala od svoje nakane, postavši svjesna da su pojedine odredbe Sporazuma o Luci Ploče i prolazu kroz Neum zapravo protuustavne i dugoročno štetne za hrvatske interese.</p>
<p>Posebno se to odnosilo na članak 9. tog sporazuma kojim je bilo predviđeno da sedmi član Povjerenstva, svojevrsnog nadzornog tijela, koji je trebao biti stranac, ima pravo donošenja konačne i obvezujuće odluke u slučaju spora hrvatske i bosanskohercegovačke strane. Tim člankom se zapravo Luka Ploče stavljala pod određenu vrstu međunarodnog protektorata. U tom su povjerenstvu, uz stranca, trebala biti po tri člana Hrvatske odnosno BiH, a u Lučku je upravu od 13 članova BiH trebao imenovati njih pet.</p>
<p>Osim toga, tim je sporazumom Hrvatska, u zamjenu za prolaz kroz Neum, BiH davala prolaz od Metkovića do Ploča, paritetnu vlast nad Lukom Ploče, te slobodnu zonu u samoj luci koju bi, prema hrvatskim zakonima, mogli koristiti i drugi subjekti, a u kojoj bi, osim skladištenja i preslagivanja, bila omogućena i proizvodnja roba.</p>
<p>Nakon duljih pregovaranja, bosanskohercegovačka strana je na kraju, kako se činilo, ipak pristala na eliminiranje sedmog člana Povjerenstva. </p>
<p>U vezi s tim dogovoren je Protokol čiji sadržaj zasad nije dostupan javnosti, a čije je potpisivanje bošnjački član Predsjedništva, kako smo naveli, blokirao dan prije njegova najavljenog potpisivanja. Na taj korak vjerojatno se ne bi odlučio kada bi o tom sporazumu ovisila kvaliteta, cijena ili brzina transporta robe iz Ploča prema BiH. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Sanader i mediji</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Uoči svoga puta u Irsku, gdje će ga primiti i irski premijer, sljedeći predsjedavatelj Europske unije, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader držao je prikladnim i nužnim da na konferenciji za novinare »prozove« Vjesnik (i Slobodnu Dalmaciju). On je optužio da su »te novine pod Vladinim utjecajem zabranile svojim novinarima odlazak u Irsku, što je očiti dokaz osovine HSS i SDP, i pokazuje nedopustivo miješanje politike u uređivanje novina. Žalosno je da te dvije redakcije smatraju da posjet šefa opozicije kojeg je pozvao irski premijer nije važan za Hrvatsku«.</p>
<p>Ta nevjerojatna izjava ne svjedoči samo o začuđujućoj političkoj licemjernosti šefa najveće oporbene stranke, nego i o zastrašujućem Sanaderovu odnosu prema medijima. Sanader vrlo dobro zna, a najbolje to znamo svi mi u medijima, da je odnos HDZ-a prema medijima, u vrijeme dok je bio na vlasti, bio takav da se naređivalo i zabranjivalo. Ali u međuvremenu je Sanader, kao i svi drugi, mogao naučiti (prije svega po načinu kako se uređuju ove novine, po njihovoj objektivnosti i uravnoteženosti) da ova vlada, premda je formalno vlasnik Vjesnika, ni na koji način ne utječe na njihovu uređivačku politiku, niti je to ikada, na bilo koji način pokušavala. Za razliku od vremena kada je na vlasti bio HDZ. </p>
<p>Mi u Vjesniku to najbolje znamo, i zato naglašavamo neumjesnost Sanaderova pokušaja povezivanja »osovine HSS i SDP« s odlukom urednika Vjesnika da nekamo ne pošalje Vjesnikova novinara. Nakon svega pitamo se što je onda s drugim Sanaderovim optužbama na račun Vlade i koalicije: ako su i one utemeljene koliko i ova o »zabrani slanja novinara« u Irsku, kako onda stoje stvari s vjerodostojnošću HDZ-a?</p>
<p>Nepotrebno je naglašavati, dakako, da Sanaderov posjet Irskoj ne držimo nevažnim, ali ovdje se ne radi o tomu da smo novinarki koju je HDZ pozvao »zabranili« da ide na taj put, nego smo samo odlučili da u Irsku ne šaljemo našeg novinara, jer to ne držimo potrebnim.</p>
<p>A kad Sanader već misli da smije govoriti o »nedopustivom miješanju politike u uređivanje novina« (misleći na »osovinu HSS i SDP« koja nam je »zabranila« da u Irsku šaljemo novinara), moramo ga upozoriti da je upravo ovo što je on izgovorio na konferenciji za novinare, neumjesni pokušaj miješanja politike u uređivačku politiku, što ovaj list sebi ne dopušta ni od koga. Pa tako ni od političara koji je time nedvosmisleno pokazao ne samo zbunjujuće nerazumijevanje funkcioniranja i uloge medija u jednom demokratskom društvu, nego je također, posve nepotrebno, navijestio i kakav bi bio ili kakav će biti njegov odnos prema medijima ako njegova stranka pobijedi na izborima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Odbjegli Gotovina i hrvatske obveze</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Hrvatsko priznanje, još na razini neslužbene izjave dr. Gorana Granića da država ne može ispuniti obvezu hvatanja Ante Gotovine, osigurati uručenje optužnice i njegov transfer u Scheveningen, ne mijenja težinu tereta suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom.</p>
<p>Jest, točno je da dvije godine koliko bijeg traje hrvatska policija i obavještajci nisu dobili ni jednu relevantnu informaciju o kretanju i boravku haaškog optuženika. Točno je da ni suradnja sa sličnim službama u BiH i šire nije urodila kvalitetnijim podatkom. Najnovije informacije da je Gotovina u Londonu, pa u Parizu, pa u Beču, još su daleko od službene potvrde. I zato je logično da dr. Granić kaže kako će Haaški sud o svemu tome biti obaviješten službenim putem.</p>
<p>Vlada, mjerodavna državna tijela i ostali čimbenici upleteni u »slučaj Gotovina« od samog su početka pod udarom sumnje u vjerodostojnost informacija na različite načine upućenih iz Zagreba u Haag. Za dvije godine bijega javljali su se mnogi »koji znaju da je netko iz vlasti signalizirao Gotovini da je optužnica stigla u Zagreb«. »Znaju« da je optužnica bila u ladici baš toliko koliko je bilo dovoljno da Gotovina pobjegne. »Znaju« da policija sprema akciju hvatanja negdje u Hercegovini, pa negdje na granici s BiH, pa tko zna gdje. </p>
<p>Kad se tome dodaju oni koji su ga »vidjeli«, koji znaju tko s njim kontaktira, koji znaju čak i njegove privatne planove neostvarive na izbjegličku daljinu, onda je zbrka totalna, a nužnost službenog dopisa Sudu velika. Pritom vjerodostojnost hrvatskih tijela ovisi o jednom naoko banalnom podatku: hoće li i može li Hrvatska dokazati da je Gotovina na teritoriju Europske unije. </p>
<p>Hrvatska se ne želi neuspjehom u Gotovininu hvatanju odreći svojih obveza vezanih za cijeli slučaj. I ne može. Gotovina sa svim svojim brojnim putovnicama i dalje je samo i isključivo hrvatski građanin, Hrvatska je zemlja dužna ispuniti obvezu izručenja Gotovine Haagu. I makar ima nečeg posprdnog u činjenici da je Gotovina, vjerojatno, u zemlji koja najviše napada Hrvatsku zbog Gotovine, Hrvatska će taj ceh do samog izručenja morati sama plaćati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Svi u izborima, a nitko ne zna kad su</p>
<p>Ako se Mesić nije oglasio i proglasio datum izbora, kako je onda moguće da Tomčić najavljuje raspuštanje parlamenta ako ne zna kada će biti ta sveta nedjelja u kojoj će građani produljiti ili oduzeti mandat sadašnjoj vlasti? Ili možda ambiciozni Tomčić zna ono što ne znaju na Pantovčaku?</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora i čvrstorukaški šef HSS-a Zlatko Tomčić ovih je dana obznanio da će parlament raspustiti sredinom listopada. Jer se zemlja mora pripremiti za izbore. Za koje, istina, još nitko ne zna kada će biti. Nagađa se o 16. ili 23. studenome, no građanin predsjednik s Pantovčaka, kao jedini mjerodavan za to, nije se još oglasio. A ako se Stjepan Mesić nije oglasio i proglasio precizan datum, kako je onda moguće da Tomčić najavljuje raspuštanje parlamenta ako ne zna kada će biti ta sveta nedjelja u kojoj će građani produljiti ili oduzeti mandat sadašnjoj vlasti? Ili možda ambiciozni Tomčić – kojemu je, javna je tajna, već dojadila uloga predsjednika Sabora, jer je smatra odveć protokolarnom a njegove su želje daleko veće – zna ono što ne znaju na Pantovčaku?</p>
<p>Očito, igrokaz s datumima izbora se nastavlja. Nezadovoljna je oporba, pa stoga HDZ najviše »grmi« o tome, pozivajući vlast da objavi datum; nezadovoljni su i u nekim vladajućim strankama, jer nemaju pojma kad će se krenuti prema biračkim kutijama, a nezadovoljni su i obični ljudi. Istina, oni su nezadovoljni već dulje, ali to je druga priča. Nezadovoljni su jer ih se sa svih strana bombardira stranačkim porukama i uobičajenom predizbornom ikonografijom. A građanima je najvažnije kako živjeti i preživjeti, pa je i izborna apatija razumljiva.</p>
<p>U isto je vrijeme Libra prva pohitala obavijestiti građane što im nudi, preplavljujući državu jumbo-plakatima s Jozom Radošem i Goranom Granićem. Reklamiraju se i na televiziji, ali čelnicima Libre ipak bolje ide politika, negoli amaterska gluma.</p>
<p>U svim strankama vlada opsadno stanje. Liste su manje-više složene, stožeri ustrojeni, svi čekaju Dan D. Nakon višetjednih iscrpljujućih pregovora, u kojima su se čelnici HSLS-a i DC-a tvrdoglavili a cinici se kladili da će nepopustljivi Budiša na kraju ipak pokleknuti pred nevjerojatno upornim Matom Granićem, dogodilo se suprotno. Pričljivi Granić koji tako voli svjetla kamere i sedmu silu, a najviše istraživanja javnog mnijenja u kojima je dobro plasiran, kapitulirao je pred tvrđim orahom, Budišom. I pristao na HSLS-ov zahtjev zbog kojega su dogovori već dva puta propali, zacijelo shvaćajući kako je bolje da maleni DC sklopi pakt s većim HSLS-om. Računica je jednostavna: tako obje stranke imaju veće šanse za prolazak izbornog praga, a Budiša je već u svečanom tonu objavio da će zajednička koalicija biti treća po snazi u državi.</p>
<p>No Budiša je tako bio siguran i da će postati predsjednik, pa nije; bio je siguran i u »brak« s Račanom, pa ga razvrgnuo; bio siguran i u dogovor sa Sanaderom, pa opet ništa. Nije ni čudo da ga i simpatizeri i nesimpatizeri smatraju najvećim političkim gubitnikom u Hrvata.</p>
<p>I na desnici veliko prestrojavanje i komešanje. Prvi pravaš Đapić opširno je izvijestio da se njegova stranka odavno odrekla ustaškog znakovlja i simbola te da će sve tome slično, bude li se pojavljivalo na njihovim skupovima, smatrati provokacijom. Rekao je i da su etiketu ekstremističke stranke HSP-u lijepili politički suparnici, ali da stranka to nikad nije bila. Ali je ipak ležerno u svom stilu dodao i da vuk dlaku mijenja, ali ne i ćud. Pa neka svatko zaključi što hoće. </p>
<p>Ipak, HSP-u se ne može osporiti drastična promjena imagea posljednjih nekoliko godina, a to hoće li netko u svom stanu na zidu držati sliku Ante Pavelića, rekao bi Đapić, njegova je privatna stvar. Promjena imagea HSP-ov je mudar potez, ali i dvosjekli mač. Jer, novim imageom može dobiti nove birače, ali i izgubiti dio starih, naviklih na tvrđi HSP. Naime, ublaženom retorikom HSP može oduzeti dio još neodlučnog HDZ-ova biračkog tijela koje se nije naviklo na »novi, umiveni« Sanaderov HDZ. Pravaši imaju jaku nacionalnu komponentu, a Sanaderovi oponenti tvrde da je on svojom radikalnom promjenom HDZ-a stranci oduzeo taj nacionalni »štih«. Oni tvrdokorni sljedbenici Franje Tuđmana Sanaderu su to već odavno uzeli kao najveći grijeh.</p>
<p>S druge strane, poziciju trenutačno najdesnije političke opcije u državi čvrsto drži koalicija HB-a i HIP-a. Oni se svakodnevno pozivaju na baštinu pokojnog Tuđmana, optužujući Sanadera da je nekadašnji čvrsti HDZ pretvorio u stranku »bez okusa i mirisa« i tvrdeći da su upravo oni idejni nasljednici lika i djela Franje Tuđmana. U tome ima istine, no zajednički program tih dviju stranaka pokazuje elemente koje moderne stranke (što i Pašalić i Tuđman tvrde da jesu) u svojim političkim platformama nemaju. </p>
<p>Primjerice, u programu je HB-a vidljiva nesnošljivost prema strancima i stranim ulagačima, pa se HB-ovci zalažu za ograničavanje mogućnosti stjecanja nekretnina u Hrvatskoj državljanima EU-a, koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U redu, jasna je bojazan te stranke, kao i dobrog dijela građana, da ćemo sve vrijedno prodati strancima, a država biti pretvorena u koloniju, ali ako kliče da je moderna stranka i pokret za modernu Hrvatsku, Pašalić ne bi smio iskazivati elemente ksenofobije.</p>
<p>I ljevica je odavno krenula s kampanjom; unatoč različitim istraživanjima javnog mijenja, u SDP-u su sigurni da će im građani podariti još jedan mandat, ne bi li dovršili reforme i poslove. Ne strahuju previše od HDZ-a i njegova šefa koji mjesecima najavljuje veliki povratak HDZ-a. SDP-ovci su uvjereni da će, uz silne loše poteze kojih su i sami svjesni, građani ipak honorirati sve dobro što je u tri i pol godine učinjeno. Slično razmišljaju i HNS-ovci, što se vidi iz samouvjerenih izjava šefice Vesne Pusić, a i u IDS-u imaju dobru volju vratiti se na vlast. Posljednjih je dana odahnula i Libra, kojoj će SDP ipak dati šansu, kao i Bančevom LS-u, bez obzira što je profesor s Yalea uvjeren da bi njegova stranka i sama izborila ulazak u Sabor. To je već fantazija.</p>
<p>Najmudrije se i dalje drži Tomčić. Smiješeći se zagonetno zna da ključeve pobjednika drži u svojim rukama. Tu su mu samouvjerenost omogućili i Račan i Sanader.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Taštine uzmiču pred političkim pragmatizmom</p>
<p>Dražen Budiša i Mate Granić konačno su uspjeli dogovoriti predizbornu koaliciju. Mnoga očekivanja stranačkih kadrova ostat će neispunjena i mnoga se imena neće na listama naći na željenom mjestu. U HSLS-u se digla velika prašina već zbog samostalnih lista, a sad se očekuje njihova redefinicija da bi se napravilo mjesta DC-u...</p>
<p>IVANA KNEŽEVIĆ </p>
<p>Nakon brojnih obrata, prekida pregovora i ponovne uspostave dijaloga u posljednjih mjesec dana, HSLS i DC konačno su u srijedu uspjeli dogovoriti predizbornu koaliciju.</p>
<p>Vodstva obiju stranaka ne skrivaju zadovoljstvo što je do dogovora ipak došlo, iako obje stranke još očekuje smirivanje duhova u vlastitim redovima. Uspiju li prevladati nezadovoljstvo koje je izbilo u dijelu članstva i HSLS-a i DC-a te smiriti stranačke apetite, Mate Granić i Dražen Budiša u subotu bi trebali potpisati koalicijski dogovor.</p>
<p>Mnogi su predviđali da ta koalicija ne može zaživjeti, prije svega zbog Budišine i Granićeve političke taštine, no želja za kompromisom, odnosno za vlašću, ipak je prevladala. Prema jednoj od posljednjih anketa, koja se ne može smatrati reprezentativnom ali ipak ponešto govori o raspoloženju biračkog tijela, ni HSLS ni DC nisu samostalno prelazili izborni prag, a u zajedničkom bi nastupu skupili oko devet posto glasova. Osim toga, pregovori, koji su od prvog dana bili javni, toliko su se odužili i toliko puta doživjeli prevrat – od izjava da je koalicija već gotova stvar do objave da su pregovori propali i da od koalicije nema ništa – da je već postalo smiješno kako dvojica iskusnih i ozbiljnih političara može od predizborne koalicije raditi medijsku trakavicu.</p>
<p>Istina, dio analitičara smatra da su upravo mediji i napuhali cijelu priču i da ta koalicija ni izdaleka nema značenje koje joj se pridaje u javnosti.</p>
<p> Drugi pak smatraju da je ključnu ulogu u realizaciji te koalicije imao HDZ, odnosno dociranje Ive Sanadera o nužnosti okupljanja manjih oporbenih stranaka da ne bi došlo do nepotrebnog rasipanja glasova centra, odnosno desnog centra. Sanader im je poručio da, ako budu pametni i udruže se te prijeđu izborni prag, mogu računati na njegovu naklonost nakon izbora. Više puta je ponovio, ne sumnjajući u svojih 35 posto glasova, da je HDZ spreman na postizbornu koaliciju i formiranje vlasti sa strankama centra i desnog centra.</p>
<p>Iako nije precizirao koje su to stranke, potpuno je jasno – jer se govori o koaliciji četiriju stranaka – da su to, uz HDZ, još HSLS, DC i HSP. No, vodeći ljudi tih triju stranaka osudili su Sanaderovo, kako je rečeno, »bahato dijeljenje savjeta«, uvrijeđeni činjenicom što HDZ nije želio stati na čelo udružene oporbe. Jedino takva koalicija, smatraju, imala bi realnu šansu pobijediti na izborima i smijeniti vlast. Sve drugo je, kažu, nesigurno, a ako do smjene vlasti ne dođe, najodgovornijim će smatrati upravo HDZ. </p>
<p>Budući da mnogima nije potpuno jasno zašto Sanader tako »tvrdo« odbija postati predvodnikom oporbenog društva, dio političara počeo je u kuloarima govoriti da HDZ-u zapravo još ne odgovara dolazak na vlast, odnosno da bi Sanader bio zadovoljniji još jednim mandatom u oporbi.</p>
<p>I HSLS i DC odbijaju tvrdnje da je na postizanje njihova dogovora utjecao HDZ. Nije, kažu, utjecao ni HDZ, niti mediji, nego iskrena želja obiju stranaka da dođe do koalicije koja će biti dobra i politički korisna. Ta će koalicija, prema riječima zamjenice predsjednika HSLS-a Đurđe Adlešić, zauzeti politički centar, prostor koji je prema njezinu mišljenju trenutno prazan. Predsjednik DC-a Mate Granić pak, oduševljen postignutim dogovorom, uvjeren je da će nova koalicija biti najmanje treća politička snaga u državi. Prvotne procjene da bi mogla osvojiti do 15 zastupnika prerasle su, u njegovu zadnjem istupu, u tvrdnje da bi cilj koalicije trebalo biti 25 zastupnika. Granić je dakle uvjeren u sinergijski učinak što će ga izazvati dvojac s Budišom.</p>
<p>No, njegov optimizam ne dijele svi. U objema strankama on je pomiješan s oprezom, jer među ljudima na terenu ima dosta protivnika koalicije. Mnoga očekivanja stranačkih kadrova ostat će neispunjena i mnoga se imena na listama neće naći na željenom mjestu. U HSLS-u se digla velika prašina već zbog samostalnih lista, a sad se očekuje njihova redefinicija da bi se napravilo mjesta DC-u...</p>
<p>Jedni u koaliciji vide mogućnost da se nezadovoljnici smire, jer je ipak izgledniji ulazak stranke u Sabor, možda i u vlast, a drugi predviđaju da će pomicanje nekih ljudi na još niža mjesta izazvati dodatno komešanje. Sve bi se trebalo razriješiti u subotu, kad je najavljeno potpisivanje dogovora i prvi zajednički javni nastup dvojca Budiša – Granić.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Politika se mora baviti tehnologijom da se tehnologija ne bi bavila politikom</p>
<p>Tehnološkim razvojem – stvaranjem sve složenijih tehnoloških sustava – povećava se udio umnoga rada u svakom gospodarskom pothvatu uz istodobnu zamjenu ljudskoga fizičkoga i svakoga rutinskog rada strojnim. To su činjenice koje se ne mogu osporavati bez izravne štete za nacionalno gospodarstvo. Ono što ostaje spornim i što je dovelo do ogorčene borbe između dvaju suprotstavljenih programa gospodarskoga razvoja u svijetu, to je motivacija koja pokreće ljudski rad / Nesporno je da motivacija za gospodarsko uspješno obavljanje ljudskoga rada prethodi samom radu. Bez odgovarajuće motivacije ne može se obavljati niti strojni rad: netko mora biti motiviran za kupnju stroja, za njegovu primjenu, za njegovo održavanje i za njegovo unaprjeđivanje. Zabluda iz komunističkoga razdoblja da sam stroj u pogonu, bez ljudi koji znaju obaviti sva četiri zadatka i bez odgovarajuće motivacije da to i učine, može sam sebe otplatiti (i, povrh toga, omogućiti preživljavanje poslužiteljima), otkrivena je već u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća, što je dovelo do postupna urušavanja odgovarajućega ideološki utemeljenoga sustava vlasti / Veliki problemi, poglavito u manjim državama, nastaju zbog zasnivanja politike gospodarskoga razvoja na financijskoj ekonomiji</p>
<p> i zbog marginaliziranja tehnološkoga razvoja i njegova utjecaja na gospodarstvo. To posljednje posljedica je, među ostalim, sužavanja ili brkanja pojmova koji se pridjeljuju nazivu tehnologija, to jest, inverzije u spajanju naziva i pojmova</p>
<p>ZVONIMIR RADIĆ</p>
<p>Mogu sa zadovoljstvom napisati da su političke stranke počele upotrebljavati nazive tehnologija i hrvatske nacionalne vrijednosti u njihovu pravom značenju s razumijevanjem njihove međuovisnosti (na primjer, u objavljenom programu Hrvatskoga bloka ili u govorima predsjednika Hrvatske demokratske zajednice). </p>
<p>Stajališta, međutim, otkrivaju da ima još mnogo pitanja na koja valja odgovoriti. Nisam u raspravama sudjelovao, jer sam do prije neki dan sve svoje slobodno vrijeme trošio na organiziranje prvoga hrvatskog kongresa o nacionalnim vrijednostima (i njihovu odnosu prema tehnologiji), održanog u Zagrebu, s rezultatom: klasifikacija hrvatskih nacionalnih vrijednosti u obliku prijedloga, koji je otvoren za svaku daljnju utemeljenu izmjenu i dopunu. </p>
<p>Sada se vraćam na teme o »pravom značenju« naziva tehnologije i odnosa tehnologije prema hrvatskim nacionalnim vrijednostima.</p>
<p>Gospodarstvo je zasnovano na ljudskome radu: poglavito umnostvaralačkom, a potom i fizičkom. Tehnološkim razvojem – stvaranjem sve složenijih tehnoloških sustava – povećava se udio umnoga rada u svakom gospodarskom pothvatu uz istodobnu zamjenu ljudskoga fizičkoga i svakoga rutinskog rada strojnim. </p>
<p>To su činjenice koje se ne mogu osporavati bez izravne štete po nacionalno gospodarstvo. Ono što ostaje spornim i što je dovelo do ogorčene borbe između dvaju suprotstavljenih programa gospodarskoga razvoja u svijetu, to je motivacija koja pokreće ljudski rad.</p>
<p>Oba programa, prvi poznat pod nazivom globalizacija, a drugi zasnovan na nacionalnim vrijednostima, uvrštavaju motivaciju među ključne činitelje uspješnosti svakoga gospodarskog pothvata. Ali se vrijednosni sustavi obaju programa, iz kojih se motivacija izvodi, bitno međusobno razlikuju. </p>
<p>Nesporno je da motivacija za gospodarsko uspješno obavljanje ljudskoga rada prethodi samom radu. Bez odgovarajuće motivacije ne može se obavljati niti strojni rad: netko mora biti motiviran za kupnju stroja, za njegovu primjenu, za njegovo održavanje i za njegovo unaprjeđivanje.</p>
<p>Zabluda iz komunističkoga razdoblja da sam stroj u pogonu, bez ljudi koji znaju obaviti sva četiri zadatka i bez odgovarajuće motivacije da to i učine, može sam sebe otplatiti (i, povrh toga, omogućiti preživljavanje poslužiteljima), otkrivena je već u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća, što je dovelo do postupna urušavanja odgovarajućega ideološki utemeljenoga sustava vlasti.</p>
<p>Unaprjeđivanje strojnoga rada već je samo po sebi umnostvaralački ljudski rad. Mnogo je više takva rada i odgovarajuće motivacije potrebno za uspostavljanje, održavanje i razvoj složenih tehnoloških sustava u koje se ti strojevi uključuju. </p>
<p>U tehnološki razvijenim državama pojava nacionalne tehnologije po svom je utjecaju na razvoj nacionalnoga gospodarstva prerasla utjecaj financijske ekonomije (engleski economics, za razliku od economy, što je engleski naziv za gospodarstvo) već drugom polovicom prošloga stoljeća. </p>
<p>Istodobno, u državama koje zaostaju u tehnološkom razvoju dolazi do zanemarivanja pojave nacionalne tehnologije pod snažnim utjecajem globalizacijskih tehničko-ekonomijskih programa.</p>
<p>Izravna posljedica toga zanemarivanja i takva utjecaja jest pridjeljivanje financijama neprimjerene uloge jedinoga stvarnoga motivacijskog činitelja u svakom gospodarskom pothvatu. Tako se, prema toj ekonomijskoj doktrini, nikakav ljudski rad ne može pokrenuti bez prethodnoga financiranja.</p>
<p>Financijsko bogatstvo postaje nužnim i isključivim uvjetom svakoga gospodarskog pothvata i gospodarskog razvoja svake države. To ne samo da obeshrabruje svaku preraspodjelu postojećih financijskih sredstava, koja najvećim dijelom podržavaju krajnju potrošnju, u korist nacionalnoga tehnološkog razvoja i međunarodne tehnološke suradnje, nego se time obeshrabruje i svaki nacionalni gospodarski pothvat.</p>
<p>Nacionalna tehnologija i na njoj zasnovano gospodarstvo mogu se uspješno razvijati samo ako se glavni motivacijski činitelji mogu zasnovati na nacionalnim vrijednostima. A to može biti posljedica samo dobre nacionalne politike tehnološkoga razvoja. </p>
<p>Veliki problemi, poglavito u manjim državama, nastaju zbog zasnivanja politike gospodarskoga razvoja na financijskoj ekonomiji i zbog marginaliziranja tehnološkoga razvoja i njegova utjecaja na gospodarstvo. To posljednje posljedica je, među ostalim, sužavanja ili brkanja pojmova koji se pridjeljuju nazivu tehnologija, to jest, inverzije u spajanju naziva i pojmova. Inverzijom se pojam pridjeljuje nazivu, umjesto obratno, kako je to u znanosti i svakodnevnom životu jedino opravdano – da se pojmu pridijeli naziva.</p>
<p>Naziv tehnologija nema sam po sebi neki pojmovni sadržaj različit od njegova etimologijski utvrdiva sadržaja. To je, izvorno, pojam vezan uz neke društvene i neke prirodne pojave, koje su sudjelovale u nastanku velikih svjetskih civilizacija.</p>
<p> No od petnaestoga stoljeća naovamo, a poglavito u dvadesetom stoljeću, nastaje nova pojava koja nije ni društvena, niti prirodna, to jest, pojava sustavne izgradnje nove ljudske okoline alternativne društvenoj i prirodnoj, koja obje unapređuje, a koja – kao novi pojam – mora dobiti svoj naziv. </p>
<p>Riječ tehnologija nastala je od dviju grčkih riječi: tehne i logos. Tehne znači umijeće, a logos znači um, zakon, govor, ili u današnjem smislu riječi znanost. Izvorno se nazivom tehnologija označava pojam znanosti o ljudskome umijeću, pri čemu je pod umijećem potrebno podrazumijevati ljudsku umnu i fizičku sposobnost stvaranja umjetnina u najširem smislu riječi. </p>
<p>Naziv tehnika za samo ljudsko umijeće i proizvode toga umijeća dostajao je sve dok su se umjetnine stvarale pojedinačno, prema narudžbi. U povijesnom razvoju ljudskoga umijeća (koje je neslućeno ubrzano u dvadesetom stoljeću) nastala je današnja pojava sustavne izgradnje alternativne čovjekove okoline prirodnoj i društvenoj, kojoj je urođeno nenarušavanje tih dviju izvornih okolina.</p>
<p>Do narušavanja prirodnih i društvenih sustava razvojem tehnologije dolazi isključivo intervencijama financijske ekonomije kao dijela društvenih sustava – ludi tehnolog tu nema nikakva izgleda.</p>
<p>Nova pojava nije ni društvena niti prirodna. Ona nastaje iz znanosti o ljudskom umijeću, to jest, iz tehnologije. Zato je naziv tehnologija opravdano upotrijebiti i u nazivu pojma koji obuhvaća tu novu pojavu, pa govorimo o tehnološkom sustavu kao nazivu za pojam zasebne strukture nekih društvenih, nekih prirodnih i nekih novih, tehnoloških elemenata (i spona među tim elementima) s programima stvaranja, održavanja i razvoja takve alternativne čovjekove okoline. </p>
<p>Pridjeljivanjem naziva novoj pojavi može se dati i prikladnija definicija tehnologije. Potrebno je poći od činjenice da neki novi sustavi koji uključuju čovjeka nastaju iz te znanosti ljudskim radom. Posljedica je te činjenice ova definicija: Tehnologija je znanost o zasebnoj klasi sustava koji čine alternativnu čovjekovu okolinu prirodnoj i društvenoj; ti sustavi u svojoj strukturi imaju ljude koji su, također, strukturni elementi društvenih i prirodnih sustava, kada se u njih uključe (što se stalno i često događa).</p>
<p>U nacionalne tehnološke sustave svoje države čovjek se uključuje jednako kao i u društvene ili u prirodne sustave, unoseći u svaki od tih sustava svoje odgovarajuće atribute.</p>
<p>To pak znači da čovjek nije samo prirodno i društveno biće, nego i tehnološko biće, to jest, biće koje s drugim ljudima stvara umjetnine poglavito iz svojih unutarnjih poriva. </p>
<p>Jezikom tehnologije: čovjek sudjeluje u tehnološkom razvoju vlastite države jednako kao i u njenu prirodnom i društvenom razvoju -uz uvjet da u državi postoje prirodni i da su stvoreni društveni uvjeti za to.</p>
<p>To posljednje znači: da su stvoreni društveni uvjeti za uspostavljanje, održavanje i razvoj tehnoloških sustava. </p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti s izborom u zvanje redovitoga profesora.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hrvatska je ponovno slobodna i međunarodno priznata, ali i bolesna od stalnih starih podvala</p>
<p>Godine 1997. papa Ivan Pavao II. poslao je kamen s groba sv. Petra za ugradnju u zavjetnu crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Pribavljeno je zemljište za gradnju zavjetne crkve, a šibenski biskup msgr. Ante Ivas blagoslovio je kamen temeljac. I na tom se nažalost stalo. Prioritetna briga, za golo preživljavanje Hrvata u Kninu, odgodila je gradnju. Može li i smije li to biti opravdanje? Može li i smije li to biti briga samo Kninjana ili ipak cijele Hrvatske? / Koliko smo toga o ratnim strahotama već zaboravili, iz oholosti i nebrige, iz nemara ili radi politike koja obezvrjeđuje i briše iz sjećanja sve što nas je u to vrijeme ispunjavalo ponosom i vjerom. Potrebno je stoga skrbiti o zavjetu koji je iskazan odmah nakon oslobođenja i početi graditi crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu! Na domoljubnim Hrvatima velika je obveza. Unatoč svim nedaćama – treba ispuniti i taj nacionalni pothvat – zavjet slobode u ime istinske zahvalnosti Bogu, na milosti i čudu oslobođenja koje se zbilo u samo dva-tri dana</p>
<p>DAMIR BOROVČAK</p>
<p>Svako podsjećanje na hrvatsku katoličku povijest i tradiciju nekima je uvijek trn u oku. Najnoviji napadi pokrenuti su protiv inicijative gradnje crkve hrvatskih mučenika u Udbini i obilježavanja 510. godišnjice obrane Hrvatske na Krbavskom polju. </p>
<p>U ime kvazidemokracije u Hrvatskoj, te napade vode »antifašisti« koji su u komunističkom jednoumlju prednjačili u izricanju drastičnih kazni za svako hrvatstvo ili katoličanstvo. Hrvati imaju mnogo vjerskog dostojanstva, prema kome često brzo i olako opraštaju, a nažalost i prebrzo zaboravljaju. </p>
<p>»Sudijama« smeta što svaka crkva, tako i ona na Krbavskom polju, služi za očuvanje pravih duhovnih i povijesnih vrijednosti, a ne njihovih staljinističkih. Oni nam sigurno ne mogu tumačiti niti vjeru niti značenje riječi Svetog Oca, jer se još pamti kako su u prošlom vremenu komunizma presuđivali u ime »antifašizma«. </p>
<p>Iako je očito da »antifašistima« smeta svaka obnovljena crkva ili kapelica u spomen stradalnicima bilo kojeg rata, treba im poručiti da je to najljepši hrvatski spomen na one koji su s vjerom i domoljubljem bilo gdje i bilo kada branili Hrvatsku od stranih ideologija, osvajača i porobljivača. </p>
<p>Ovih se dana održava i nacionalno hodočašće u Biskupiju pored Knina. Treba napomenuti kako je to još jedna velika hrvatska obveza, utemeljena na nacionalnom zavjetu koji se ne smije pretvoriti u veliki zaborav ili posrnuti pred napadima reinkarniranog komunizma. </p>
<p>Naime, na tragu bijesa zbog buduće crkve hrvatskih mučenika u Udbini i nacionalno hodočašće u Biskupiju kraj Knina moglo bi ponovno iritirati »antifašiste« i Srbe koji ne prihvaćaju ni svoju niti hrvatsku povijesnu istinu.</p>
<p>Iz Biskupije pored Knina potječe iz devetog stoljeća najstariji očuvani spomenik Bogorodice u Hrvata. Za vrijeme kralja Petra Krešimira IV., godine 1040., tu je osnovana prva hrvatska biskupija. Godine 1050. spominje se i prvi hrvatski biskup Marko iz Biskupije kraj Knina. Biskup je nosio naziv »hrvatski biskup« i imao je ovlast nad cijelom kraljevinom Hrvatskom. </p>
<p>Kraj temelja i ostataka katedrale, starohrvatske bazilike iz tog vremena, danas tu postoji i zavjetna crkva Sv. Marije. Sagrađena je 1938., prema planovima najvećega hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, u povodu 850. godišnjice smrti kralja Zvonimira. Dva su je puta uništili četnici, u Drugom svjetskom ratu i ponovno 1991. Danas se pralik Bogorodice iz crkve Sv. Marije u Biskupiji štuje kao Gospa Velikoga Hrvatskog Zavjeta. </p>
<p>Srednjovjekovni Knin svoj je najveći procvat doživio za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira u razdoblju 1074.– 1088. Zvonimir je okrunjen za hrvatskog kralja 4. listopada 1075. godine u Solinu, u crkvi Sv. Petra, a za svoju prijestolnicu odabrao je Knin. </p>
<p>Bio je jedini hrvatski kralj kojega je krunio rimski papa, posredovanjem svojih izaslanika, opata Gebizona i biskupa Fulkoina. Zvonimir je u svom kraljevanju ujedinio hrvatske državne dijelove – Panonsku i Dalmatinsku Hrvatsku. To je bilo posljednje razdoblje jedinstvenoga državno-pravnog kraljevstva, koje je bilo i međunarodno priznato. </p>
<p>Za vrijeme Zvonimirove vladavine Hrvatska je država bila u miru sa svim susjedima. »Hrvatska kronika« pripovijeda o Zvonimiru: »I za dobrog kralja Zvonimira bijaše vesela sva zemlja, jer bijaše mnogo svakog dobra i gradovi puni zlata i srebra.« Vjerno je služio papi Urbanu II. </p>
<p>Tada ga 1088. godine pozva Papa da pomogne vojskom bizantskom caru Aleksiju u borbi protiv Seldžuka za oslobođenje Kristova groba. Zvonimir poziva sabor u Biskupiji kod Knina. Narod se, prema nekim izvorima, na taj poziv kralja Zvonimira nije odazvao, nego je navodno pogubio svog dobrog kralja. </p>
<p>Nakon nesretna Zvonimirova svršetka, Knin u svojoj burnoj prošlosti mijenja razne gospodare: Mađare, Turke, Mletke, Austrijance, Francuze i opet Austrijance, a u dvadesetom stoljeću dva su ga puta okupirali i srpski četnici. Danas, devet stoljeća kasnije, Hrvatska je ponovno slobodna i međunarodno priznata, ali i bolesna od stalnih starih podvala. </p>
<p>Zato se uvijek iznova treba prisjećati oslobođenja Knina. Operacija »Oluja« završila je pobjedom u samo osamdeset četiri sata! Hrvatski se barjak zavijorio na kninskoj tvrđavi na blagdan Gospe Snježne 5. kolovoza 1995., a već drugi dan tadašnji je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman posjetio oslobođeni hrvatski kraljevski Knin. Čitav se događaj već u sadašnjim novim hrvatskim političkim okolnostima može smatrati pravim čudom. </p>
<p>Godine 1997. papa Ivan Pavao II. poslao je kamen s groba sv. Petra za ugradnju u zavjetnu crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu. Pribavljeno je zemljište za gradnju zavjetne crkve, a šibenski biskup msgr. Ante Ivas blagoslovio je kamen temeljac. </p>
<p>I na tom se nažalost stalo. Prioritetna briga, za golo preživljavanje Hrvata u Kninu, odgodila je gradnju. Može li i smije li to biti opravdanje? Može li i smije li to biti briga samo Kninjana ili ipak cijele Hrvatske? </p>
<p>Hrvati se ne mogu održati bez katoličke duhovnosti i ispunjenja nacionalnog zavjeta! Smijemo li, kao narod, dopustiti da ponovno sve padne u zaborav, da nam »reformirani« tumače našu povijest i Papine govore!? I da se još jednom zaborave obećanja i svehrvatski zavjet?</p>
<p> Prisjetimo se samo svih naših molitvi i obećanja iz vremena agresije i okupacije dijelova Hrvatske države, prisjetimo se svih onih branitelja koji su pali za slobodu Domovine. Prisjetimo se iz ratnih vremena naših osobnih zavjeta i gdje smo ostavili naše krunice iz vremena rata, koje smo nosili oko vrata i molili u svim prigodama. </p>
<p>Koliko smo toga o ratnim strahotama već zaboravili, iz oholosti i nebrige, iz nemara ili radi politike koja obezvrjeđuje i briše iz sjećanja sve što nas je u to vrijeme ispunjavalo ponosom i vjerom. </p>
<p>Potrebno je stoga skrbiti o zavjetu koji je iskazan odmah nakon oslobođenja i početi graditi crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu! Na domoljubnim Hrvatima velika je obveza. Unatoč svim nedaćama – treba ispuniti i taj nacionalni pothvat – zavjet slobode u ime istinske zahvalnosti Bogu, na milosti i čudu oslobođenja koje se zbilo u samo dva-tri dana. </p>
<p>Moramo se svakodnevno odricati, svakodnevno se sjećati Knina kao našega nacionalnog ponosa i obećanja. I oduprijeti se svakom novom »antifašizmu« koji nam i opet želi krojiti sudbinu, upletati se u gradnju crkava i tumačenje onoga što nam je Papa na svojim hodočašćima poručivao. </p>
<p>Autor je politički analitičar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatski gospodarski rast putem europskih integracija </p>
<p>Nadoknađen je velik pad realnoga domaćeg proizvoda kojim je Hrvatska bila pogođena prvih godina rata poslije stjecanja neovisnosti, unatoč vrlo nestabilnom geopolitičkom okruženju. Također je u posljednje vrijeme postignut napredak s ubrzanjem transformacije Hrvatske otvaranjem prema globalnim tržištima članstvom u WTO-u i Cefti, suradnjom sa susjednim državama jugoistočne Europe i, posebno, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom / Usklađivanje zakona, institucija i politika s pravnom stečevinom Europske unije podrazumijeva stabilne i napredne zakone i institucije, učinkovito tržište rada i financijsko tržište, modernizaciju infrastrukture, makroekonomsku, socijalnu i ekološku stabilnost, povoljnu ulagačku klimu, investicije i rast</p>
<p>INDIRA KONJHODŽIĆ</p>
<p>Nakon prezentacije u Bruxellesu početkom ovog tjedna, Svjetska banka u petak službeno prezentira u Zagrebu novu veliku analitičku studiju. </p>
<p>Studija, čiji je naslov »Ekonomski memorandum za Hrvatsku: Strategija za gospodarski rast kroz europske integracije«, fokusira se na strategiju kojom bi država postigla održiv gospodarski rast putem europske integracije. Studija je pripremljena pod vodstvom stručnjaka Svjetske banke u prošlih godinu dana, u suradnji s dužnosnicima Vlade i Europskom komisijom, te s prilozima mnogih partnera i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva.</p>
<p>Opće je poznato, a to potvrđuju i pokazatelji, da je hrvatsko gospodarstvo doživjelo dubok preobražaj otkako je Hrvatska stekla neovisnost, uvođenjem tržišnih zakona i institucija. Nadoknađen je velik pad realnoga domaćeg proizvoda kojim je Hrvatska bila pogođena prvih godina rata poslije stjecanja neovisnosti, unatoč vrlo nestabilnom geopolitičkom okruženju. </p>
<p>Također je u posljednje vrijeme postignut napredak s ubrzanjem transformacije Hrvatske otvaranjem prema globalnim tržištima članstvom u WTO-u i Cefti, suradnjom sa susjednim državama jugoistočne Europe i, posebno, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. </p>
<p>Studija Svjetske banke analizira opcije reforme i gospodarske politike kojom bi se promicao održiv gospodarski rast, a u isto vrijeme bi se osiguralo da Hrvatska udovoljava Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju pruža se mogućnost produbljivanja reformi i jačanja rasta integracijom s Europskom unijom. Liberalizacija trgovine pojačava konkurentnost, a time i učinkovitost putem trgovine i izravnih stranih ulaganja. Nadalje, usklađivanje zakona, institucija i politika s pravnom stečevinom Europske unije podrazumijeva stabilne i napredne zakone i institucije, učinkovito tržište rada i financijsko tržište, modernizaciju infrastrukture, makroekonomsku, socijalnu i ekološku stabilnost, povoljnu ulagačku klimu, investicije i rast. </p>
<p>Jedan od izazova za Hrvatsku jest pokretanje hrvatskog potencijala za rast konsolidiranjem i ubrzanjem reformi koje će dovršiti tranziciju prema modernom tržišnom gospodarstvu.</p>
<p> U tu svrhu bit će potrebno stvoriti uvjete koji će privući ulaganja i proizvesti rast. Ova studija predlaže određivanje prioriteta i slijeda reformi, te utvrđuje nekoliko uvjeta potrebnih za brži gospodarski rast putem europskih integracija. </p>
<p>»Kritična uska grla« za održiv gospodarski rast uključuju: Visoke razine javnih rashoda, deficita i duga izvor su potencijalne makroekonomske nestabilnosti. Nedovoljno utvrđena vlasnička i vjerovnička prava zapreka su povoljnom ulagačkom okruženju.</p>
<p>Nefunkcionalno pravosuđe nije usklađeno s djelotvornim tržišnim institucijama i vladavinom prava.</p>
<p>Nefleksibilno tržište rada i slabo upravljanje doveli su do velike nezaposlenosti i ograničenog preustroja poduzeća.</p>
<p>Reforma javne uprave potrebna je za provedbu velikog programa reformi, a ne za puko preslikavanje pravne stečevine Europske unije. Za konsolidaciju povoljnog ulagačkog okruženja bilo bi potrebno da Vlada ubrza fiskalne reforme kako bi se osigurala održivost duga. Potreban je i odlučan napredak u reformi zemljišnih knjiga, te u racionalizaciji stečajnih postupaka, čime bi se poboljšala vlasnička i vjerovnička prava. </p>
<p>Nadalje, ulagačko okruženje imalo bi velike koristi od povećane učinkovitosti pravosuđa: uobičajenom praksom, sustavom vođenja predmeta i uprave, stvarnom reformom javne uprave i jačanjem upravljanja poduzećima. Za jačanje znanja i konkurentnost utemeljenu na vještinama potrebno je stalno učenje, reforma obrazovanja i reforma javnog sektora istraživanja i razvoja. </p>
<p>Cijena eventualnog odgađanja reformi bila bi visoka i umanjila bi preobrazbu Hrvatske u funkcionalno tržišno gospodarstvo. Za produbljivanje i ubrzanje programa reformi potrebno je vodstvo i odlučnost u cilju osiguranja učinkovite i pravodobne pripreme i provedbe kritičnih reformi. </p>
<p>Ekonomski memorandum za Hrvatsku također će se uklopiti u rad Svjetske banke u Hrvatskoj. Početne pripreme za novu Strategiju pomoći Hrvatskoj koju Banka priprema već su počele. Strategija će obuhvatiti razdoblje od 2004. do 2007. </p>
<p>U skladu s nastojanjima Hrvatske za gospodarsku integraciju u Europsku uniju, cilj strategije pomoći Banke jest promicati održiv rast i poboljšati konkurentnost države i podići životni standard.</p>
<p>Autorica je voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>U Bobovici masovna grobnica?</p>
<p>Načelnik Policijske postaje Samobor, Zoran Cvetnić, rekao je kako je, uz ovo nalazište, pod policijskim nadzorom još jedna lokacija. Riječ je o livadi 30-ak metara od raskrižja dvaju makadamskih putova u mjestu Bobovica. Dojavljeno je da se tamo nalazi masovna grobnica iz 1945. godine</p>
<p>Tri kacige iz II. svjetskog rata, kovanica od 10 »reichspfenniga« i dvije puščane čahure kalibra 7,62 milimetra, pronađene u Samoboru, u dvorištu privatne kuće u Ulici Ljudevita Gaja 26, bit će očišćene i izložene u Vojnom muzeju Ministarstva obrane, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Policijskoj postaji Samobor.</p>
<p> Što se tiče kostiju koje su također pronađene na istom mjestu, vještačenjem koje je proveo Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati, utvrđeno je da su pripadale većem preživaču, najvjerojatnije kravi.</p>
<p>Vojni materijal i kosti pronađeni su na dubini od 120 centimetara, tijekom radova na vodovodu. Kako je rekao djelatnik Vojnog muzeja Siniša Pogačić, prema dekalima (oznakama) na bočnim stranama, utvrđeno je da su čelične kacige tipa M35 pripadale njemačkoj policiji, odnosno Samoborskom vodu hrvatskog i njemačkog oružništva. Takvi su se vodovi formirali tijekom 1943., a to potvrđuju i oznake: s jedne strane je znak kukastog križa, a s druge znak orla. Jedna kaciga nema bočnih oznaka te je mogla pripadati i domobranima.</p>
<p> Kacige koje nemaju prostrijeljenih dijelova, najvjerojatnije su odbačene, a zemlja s kojom su bile u direktnom kontaktu 50 godina, nagrizla je čelik debeo milimetar i pol.</p>
<p>Novčić pronađen uz kacige iskovan je u Dresdenu, a datira iz 1944. godine, tako da se pretpostavlja da je sav materijal odbačen upravo pred kraj rata.</p>
<p>Načelnik Policijske postaje Samobor, Zoran Cvetnić, rekao je kako je, uz ovo nalazište, pod policijskim nadzorom još jedna lokacija. Riječ je o livadi 30-ak metara od raskrižja dvaju makadamskih putova u mjestu Bobovica. Dojavljeno je da se tamo nalazi masovna grobnica iz 1945. godine.</p>
<p>Nakon što su dobili dojavu o toj navodnoj grobnici, policajci su izašli na teren, fotografirali lokaciju te napravili skice, obavili izvide i obavijesne razgovore, a potom su prikupljeni materijal poslali državnom odvjetniku na Županijski sud u Zagrebu. Odgovor od suda još nije došao, a kako nemaju dozvolu za obdukciju i ekshumaciju, samoborski policajci nisu provodili nikakva iskapanja pa nisu utvrdili nalazi li se tamo zaista neka grobnica.</p>
<p> Prema podacima iz knjige Stjepana Hercega »Samobor – Mali Bleiburg 1945.«, koja je izdana 1996., na području samoga grada Samobora, uz tadašnjih devet logora i šest zatvora postoji i 16 stratišta iz Drugog svjetskog rata. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Austrijanci bi trebali poticati Sloveniju na gradnju autoputa</p>
<p>Hrvatsku gospodarsku komoru</p>
<p> – Komoru Zagreb posjetili su u četvrtak Predsjednik Gospodarske komore Koruške dr. Franz Pacher i 13 austrijskih novinara. Na susretu organiziranom u sklopu trodnevnog posjeta koruške delegacije Hrvatskoj, razgovaralo se o razvitku gospodarskih odnosa između dviju država i regija te o međukomorskoj suradnji Graza i Zagreba. Dr. Franz Pacher istaknuo je kako su s Hrvatskom ostvareni dobri poslovni kontakti, čemu svjedoči i uspjeh koruških tvrtki poput Hypo Alpe Adria Banke, kod nas. On smatra da zemlje u regiji trebaju spremno prihvatiti Europsku uniju i zajedništvo. Predsjednik HGK-Komore Zagreb dr. Zlatan Fröhlich ukratko je upoznao goste s gospodarskim kretanjima i pozvao ih da pomognu Hrvatskoj u pridruživanju EU i da potaknu Sloveniju na izgradnju autoceste od Bregane do Spielfielda. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Nervozne ćufte« Bugari zalijevaju pivom Bolarkom</p>
<p>Na 79. jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu u četvrtak smo posjetili i paviljon 20 gdje izlaže Bugarska, ovogodišnja zemlja-partner. Četvrtak je, ujedno, bio i Dan Bugarske, no izgleda da posjetiocima Velesajma taj paviljon i nije baš zanimljiv.</p>
<p>U restoranu Bugari nude svoje najpoznatije pivo, Bolarka pivo iz Velike Trnove, a već i samo ime, »nervozna ćufta« (mesne okruglice napravljene od mljevenog mesa s ljutom crvenom paprikom), govori da ovo jelo mora prijati uz to pivo. Protiv ljutine toga bugarskog tradicionalnog jela moguće je i rezervno rješenje: nudi se 12 vrsta vina, većinom iz slivenskog kraja. Na istom šanku, zanimljivo, konobar Kiril Šteref prodaje i parfem od ružina ulja, poznati bugarski proizvod, po cijeni od 15 kuna. Nastupio je do sada na sajmovima u Stuttgartu, Lisabonu, Hannoveru i Seoulu, a iz svoje kuhinje nudi i hladni tarator – »juhu« od kiselog mlijeka, krastavaca, češnjaka i kopra. U bugarskom paviljonu predstavljena je i modna linija Vanessa. »Uglavnom je riječ o ženskim kostimima, a na hrvatskom tržištu ta je linija prisutna već šest godina, u Županji«, rekla nam je Melita Crkljan koja odnedavno radi u županjskoj prodavaonici. Na ulazu u paviljon dočekat će vas Stefan Sokolov koji radi u izdavačkoj kući Kras, a predstavlja dvije velike knjige. U jednoj je obrađeno 36.000 bugarskih privrednika, a u drugoj 28 regija Bugarske. Odlučite li kupiti jednu od te njih, na dar ćete dobiti turističku kartu Bugarske. </p>
<p>Glavni grad, Sofija, ima 1,1 milijun stanovnika i prostorno je puno veći od Zagreba. Jako je popularan glazbeni sastav D2 koji je dobio ime uz jasnu aluziju na planetarno popularni irski sastav U2, saznali smo od domaćina.</p>
<p> A osobno smo se uvjerili u ljepotu bugarskih žena. Sofia Baleva i Vesela Stoycheva, su djevojke koje u paviljonu zastupaju Samokovsku komunu, odnosno tvornicu tekstila za interijer. Pohvalile su svoju tvrtku kao najstariju u Bugarskoj – radi duže od jednog stoljeća, a svoje radnike plaća u prosjeku 200 eura. Na ovom sajmu Bugari predstavljaju i neke svoje sajmove, očekujući posjet i iz Hrvatske. Među njima je Vinaria, sajam vina, koji će se održati od 4. do 8. veljače, 2004., zatim sajam Agra, posvećen poljoprivredi, koji će se održati od 24. do 28. veljače iste godine, te ZOO - review s kućnim ljubimcima, koji će biti osam mjeseci kasnije.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za vodne stepenice na Savi 5,6 milijardi kuna</p>
<p>Poglavarstvo je na sjednici u četvrtak prihvatilo izvješće svojega povjerenstva koje je trebalo ugovoriti izradu studije izvodljivosti za korištenje rijeke Save i hidroelektrane (HE) Podsused. Kako je istaknuo pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo, neophodno je što prije urediti i koristiti Savu od granice sa Slovenijom do Rugvice.</p>
<p>Slovenija je, naime, već započela s takvim projektom, pa bi naše odugovlačenje imalo loše posljedice po grad, jer bi se, među ostalim, povećala opasnost od poplava. Za taj bi kapitalni i trenutno najzahtjevniji projekt u državi trebalo izdvojiti najmanje 5,6 milijardi kuna. U suradnji s Ministarstvom zašite okoliša i prostornog uređenja za mjesec dana izradit će se i točan program izgradnje vodnih stepenica na Savi. U nastavku sjednice odlučeno je i da će se 2004. godine izgraditi spojna cesta između Domovinskog mosta i Zagrebačke obilaznice, s čvorom Kosnica. Govoreći o realizaciji poduzetničkih kredita koje potpomaže Grad, Prežigalo je iznio podatak o nezaposlenosti: u srpnju ove godine bilo je 39.520 nezaposlenih, a to je 15 posto manje nego istoga mjeseca prošle godine. </p>
<p>Imenovana su i dva stručna povjerenstva za nadzor i izvođenje radova na novom Muzeju suvremene umjetnosti, koji će se graditi u Novom Zagrebu, za što je Grad namijenio 154 milijuna kuna. Zanimljivo je i osnivanje povjerenstva koje bi trebalo ugovoriti preuređenje ulaza u zgradu Poglavarstva. Preuređenje bi trebalo završiti do kraja 2004. godine a za nj se planira utrošiti čak 3,5 milijuna kuna. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zagrebparking nije održao najavljenu akciju</p>
<p>Iako je u programu događanja u povodu obilježavanja Europskog tjedna kretanja bilo za četvrtak predviđeno uklanjanje automobila parkiranih na nogostupima, u Policijskoj upravi zagrebačkoj izvijestili su nas kako akcije – nema. »Danas nema nikakve posebne akcije. Kao što to radi i inače, policija će od 0 do 24 sati provjeravati jesu li vozila parkirana ispravno ili su na mjestima gdje ne bi smjela biti, a vozila koja smetaju normalnom odvijanju prometa uklanjat će se kao i dosad«, rekao nam je Viktor Forijan iz Odjela PUZ-a za sigurnost cestovnog prometa. Treći dan trajanja Europskog tjedna kretanja u Zagrebu je obilježen predstavljanjem slikovnice »Priroda priča« autora Josipa Kokotovića i Romana Markuša u Informativnom centru Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, kao i šetnjom stazom Bliznec. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Od Vukovara ih dijeli »samo« 350 kilometara </p>
<p>Pucnjem iz pištolja poznati hrvački as Josip Čorak označio je u četvrtak početak maratona Putovima dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata koji će trajati do nedjelje, kad se očekuje dolazak trkača na cilj u Vukovar odnosno Ovčaru. Sa startnog mjesta u Kustošiji krenulo je put Slavonije krenulo pet natjecatelja. Miljenko Dokuš, Ivan Jelović, Nikola Kovač, Križan Bago i Igor Lončar istrčat će svih 350 kilometara II. memorijalnog supermaratona Zagreb - Vukovar 2003. koji se ove godine održava pod pokroviteljstvom Vjesnika. </p>
<p>Najmlađi među njima, devetnaestogodišnji Bago, trčanjem se bavi rekreativno. »Do sad sam istrčao četiri maratona a u ovom sam odlučio sudjelovati zbog Vukovara. U vrijeme rata bio sam dijete i ovo je moj doprinos sjećanju na hrabre ljude koji su izgubili život braneći domovinu«, rekao je Bago. Najstariji natjecatelj, Nikola Kovač (62) iz Slavonskog Broda, nije pak bio pretjerano razgovorljiv prije starta jer kaže kako je prije dugih staza teško išta prognozirati. </p>
<p>Utrka se sastoji od četiri etape. »Prva etapa Zagreb – Ivanić-grad duga je 50 kilometara, druga, duga 83 kilometra, povezuje Ivanić-grad i Novsku, slijedi etapa Novska – Slavonski Brod duga 101 kilometar te, u nedjelju, posljednja i ujedno najduža dionica od 114 kilometara, od Slavonskog Broda do Vukovara«, objasnio je predsjednik organizacijskog odbora Damir Štimac. Za sve sudionike maratona, među kojima će se uz branitelje naći i članovi atletskih klubova ali i građani, osiguran je smještaj, a za ukupnog pobjednika i prijelazni pehar. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bolnici Srebrnjak aparat vrijedan 100.000 kuna</p>
<p>Specijalnoj bolnici za bolesti dišnog sustava djece i mladeži na Srebrnjaku tvrtka Bavaria pivo d.o.o. donirala je aparat » Digitraper« u vrijednosti 100.000 kuna.</p>
<p>Uz pomoć aparata dijagnosticirat će se gastroezofagijalni reflux (GER) odnosno vraćanje kiselog želučanog sadržaja u jednjak. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Galileo mora pasti na Jupiter da ne zarazi Europu</p>
<p>HOUSTON, 18. rujna </p>
<p> - Zbog straha da ne zarazi Jupiterov mjesec Europu mikrobima koje možda nosi sa Zemlje, NASA je odlučila namjerno srušiti milijardu i pol dolara vrijednu sondu Galileo na sam Jupiter.</p>
<p>Galileo će zamaknuti za Jupiter u nedjelju i potom, brzinom od gotovo 170 tisuća kilometara na sat, uroniti u njegovu vibrirajuću i olujnu atmosferu.</p>
<p>Na putu prema planetu, vrućina i trenje uzrokovat će raspad gotovo tonu i pol teške sonde i pritom uništiti sve mikrobe koji su se možda namnožili od lansiranja sonde sad već davne 1989. godine. Time će se onemogućiti da Galileo udari u Jupiterov mjesec Europu i mikrobe prospe na led koji prekriva njezine goleme oceane.</p>
<p> Taj mjesec, velik poput planeta, smatra se najizglednijim mjestom unutar Sunčevog sustava za razvoj života izvan Zemlje. Kad bi mikrobi s Galilea, kojih možda ima u njegovim bazenima s vodom koje grije radioaktivni plutonij, stigli do Europe, možda bi ugrozili buduće pokušaje istraživanja života kojeg možda ima na tom mjesecu, strahuju znanstvenici.</p>
<p> »Europa izgleda kao mjesto na kojem možda ima života, ali i kao zgodno mjesto za opstanak života sa Zemlje«, rekao je dužnosnik NASE za zaštitu planeta John Rummel.</p>
<p> NASA obično detaljno čisti svoje letjelice od mikroba kako bi spriječila kontaminaciju drugih dijelova Sunčevog sustava, ali to nije učinjeno s Galileom, koji je trebao ostati u orbiti.</p>
<p> No kad je prije nekoliko godina otkriven potencijal Europe, NASA je promijenila odluku i počeli su planovi za uništenje sonde. Galileo je gotovo iscrpio sve zalihe goriva, pa je njegovo uništenje ubrzala zabrinutost da bi gravitacijska sila Jupitera mogla izmijeniti njegovu putanju i uzrokovati njegov udar u Europu ili neki drugi mjesec. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zbog iscrpljenosti pet ekipa odustalo od natjecanja</p>
<p>RAB, 18. rujna</p>
<p> – Od 26 ekipa koje su u srijedu ujutro započele najveću hrvatsku pustolovnu utrku »Terra Incognita 2003« samo 24 sata kasnije u natjecanju je ostala samo 21. Noćno planinarenje stjenovitim krajolicima otoka Krka za pet se ekipa, uključujući i najveće favorite austrijski »Adventure team Tirol«, očito pokazalo kao preveliki izazov. </p>
<p>Zbog iscrpljenosti od natjecanja je odustao i hrvatski tim »Juicy« čija je članica legendardna Ančica Komljenović, ponajbolja hrvatska natjecateljica u ekstremnim sportovima. Poljski »Hellman Salomon Adventure team«, koji je odmah poveo utrku do četvrtka je poslije podne zadržao prvo mjesto, a u stopu ga prate mladi Riječani, domaći favoriti »Zagreb Osiguranje«. O mogućim pobjednicima još je prerano govoriti jer utrka traje još puna tri dana.</p>
<p>Nakon planinarenja Krkom sudionici jedne od najvećih pustolovnih sportskih manifestacija u Europi u četvrtak su doveslali do Golog otoka gdje je uslijedila treking dionica, a potom veslanje do Raba. Idućih dana natjecatelji će biciklima savladavati Velebit, morskim kajacima doći do Paga i utrku završiti u podvelebitskom mjestu Jablanac.</p>
<p>Dionica po otoku Rabu pritom bi trebala biti odlučujuća, jer već sada vidno iscrpljenim ekipama nakon dva dana nespavanja predstoji brdovit teren s mnogo uspona. Članovi zagrebačkog tima Jarun, koje smo susreli na Golom otoku gdje su kratko predahnuli, ističu kako će biti sretni ako dođu do cilja. Kako saznajemo od organizatora liječnički timovi koji prate natjecatelje dosad su imali samo nekoliko manjih intervencija zbog ozljeda zglobova, žuljeva, ogrebotina...</p>
<p>Međutim, dobro upućeni tvrde kako je za dolazak do cilja, odnosno prevaljivanje trase duge ukupno 330 km, od fizičke spreme mnogo važnija psihička stabilnost svih članova tima.</p>
<p>Za razliku od hrvatskih medija koji uglavnom ignoriraju ovo natjecanje na Terru Incognitu došao je veliki broj stranih novinara, najviše iz Turske, ali i iz svih ostalih 16 europskih zemalja čiji se predstavnici natječu u Hrvatskoj. Od suvlasnika utrke Marka Perica saznajemo kako je ova pustolovna utrka po interesu stranih medija i vremenu zastupljenosti u inozemnim tv programima, u Europi najpraćeniji hrvatski događaj nakon Domovinskog rata. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Suradnja Nensi Brlek i Emke u promociji hrvatskog proizvoda i dalje neizvjesna</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Naizgled odličan marketinški potez modne kuće Emka pretvorio se u sapunicu kojoj se još uvijek ne nazire kraja. Cijela se priča nastavila priopćenjem Emke u kojem se objašnjava njihova zasad upitna suradnja. </p>
<p>Nakon što su svi mediji objavili da je voditeljica Nensi Brlek postala zaštitno lice te kuće za novu sezonu, oglasila se njena matična kuća HRT s priopćenjem u kojem navodi da je takav angažman nemoguće jer krši neke odredbe u službenim pravilnicima HRT-a. </p>
<p>»Nensi je mlada, uspješna i uzorita žena s karijerom, za kakvu i proizvodimo odjeću. </p>
<p>Smatrali smo pozitivnim da domaća poznata osoba predstavlja domaću modnu marku na hrvatskom tržištu, te da takvom suradnjom predstavimo kvalitetu domaćeg proizvoda i uspješnost hrvatskih žena«, stoji u Emkinom priopćenju. </p>
<p>U Emki priznaju da se »nenamjerno previdjelo postojanje odredbe u službenim pravilnicima HRT-a o zabrani i/ili posebnim uvjetima angažmana njihovih djelatnika izvan matične kuće«. Također dodaju da nemaju namjeru tražiti od Nensi da ne poštuje navedene odredbe. </p>
<p>Modna kuća Emka tvrdi da je osnovni cilj njihove suradnje bilo pomaganje domaćoj industriji, što bi trebalo biti zajednički cilj svih umiješanih. </p>
<p>»Emka će razmotriti daljnji tijek planirane kampanje iako je snimanje fotografija obavljeno, baš kao i tiskanje plakata«, zaključuje se u priopćenju. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Elvis Presley opet prvi na glazbenim top listama</p>
<p>LOS ANGELES, 18. rujna</p>
<p> – Čak 26 godina nakon smrti legendarnog 'kralja rock'n'rolla' Elvisa Presleyja, jedna njegova pjesma zauzela je prvo mjesto na američkim glazbenim top listama. Riječ o manje poznatoj pjesmi »Rubberneckin« nastaloj 1969. godine, koju je remiksirao jedan od vodećih DJ-a Paul Oakenfold. </p>
<p>Oakenfoldov remiks je već u prvom tjednu nakon objavljivanja prodan u 11.000 primjeraka što je bio dovoljno da pjesma završi na prvom mjestu singlova za vikend iza nas, izvještava Nielsen SoundScan. Istina, to je još uvijek više nego dvostruko slabije od prošlogodišnjeg rezultata singla »A Little Less Conversation«, remiksa Elvisove pjesme iz 1968. godine, koji je tijekom prvog tjedna bio prvi na listama s obje strane Atlantika zahvaljujući 26.000 prodanih primjeraka. </p>
<p>Nova Elvisova pjesma s vrha top liste skinula je dosadašnjeg miljenika Clayja Aikena čiji je singl bio najprodavaniji čak 11 tjedana od 15 koliko se nalazi u prodaji. Aiken, inače zvijezda reality showa »American idol«, ovog tjedna drži drugo mjesto sa 7 000 prodanih primjeraka što u konačnici daje rezultat od 891.000 prodanih kopija. </p>
<p>Inače, singl »Rubberneckin« najavljuje skoro izdavanje albuma »Elvis 2nd to None« koji slijedi prošlogodišnju uspješnu kompilaciju Presleyjevih najvećih hitova. Na albumu će se naći i nikad objavljena Presleyjeva pjesma »I'm a Roustabout«, stara 40 godina. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U pripremi televizijski projekti temeljeni na filmu »8 milja«</p>
<p>LOS ANGELES, 18. rujna</p>
<p> – Čini se da sve čega se dotakne kontroverzni reper Eminem donosi veliku zaradu što potvrđuju iznosi ostvareni prikazivanjem filma »8 milja«, te prodajom njegova posljednjeg albuma i dva soundtracka koja prate film. Sad iz Amerike stižu vijesti o pripremama za snimanje serije o mladim reperima koja će se temeljiti na uspješnom biografskom filmu »8 Milja«.</p>
<p>Interscope Records, izdavačka kuća koja stoji iza Eminema, Dr. Drea i 50 Centa udružila se s Showtimeom u produkciji serije »Interscope Presents The Next« od šest dijelova koja prati mlade MC-je iz New Yorka, Atlante, Detroita, Philadelphije i Los Angelesa. </p>
<p>Svaka epizoda kulminirat će rap battleovima koje je također popularizirao film »8 milja«, a pobjednik iz svakog grada će se morati suočiti s ostalima. </p>
<p>Poznati reperi Cee-Lo i Proof iz Eminemovog benda D12 vodit će ove borbe, dok će priče o hip-hopu u svojim gradovima prepričati 50 Cent, Wyclef, Warren G i Jermaine Dupri. </p>
<p>»Pokušali smo preko DJ-a, producenata i lokalnih trgovina s pločama otkriti talentirane ljude kojima bi pružili šansu«, rekao je Eminemov producent Rosenberg dodajući da se glas o audiciji prenosio uglavnom usmenim putem i da je to bilo dovoljno. </p>
<p>Najveći problem velikoj gledanosti ovog showa predstavlja činjenica da jezik hip hopa obiluje psovkama i raznim prostotama što televizijski cenzori zasigurno neće ignorirati. </p>
<p>Paralelno s tim projektom poznati televizijski producent Anthony Zuiker, tvorac trenutačno najgledanije serije u Americi »Ekipa za očevid«, priprema svoj show o mladim reperima. Njegov projekt »Ruckus« gledateljima će nuditi breake dance, DJ-ing, MC-ing, te natjecanje u ispisivanju i crtanju grafita. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vatikan podržao novi film Mel Gibsona </p>
<p>LOS ANGELES, 18. rujna</p>
<p> – Film u režiji proslavljenog Mela Gibsona »The Passion«, u kojem se radi o posljednjih dvanaest sati Isusova života, dobio je službenu podršku Vatikana, izvijestili su talijanski mediji. </p>
<p>Prema informacijama koje je u razgovoru s talijanskim tiskom dao kolumbijski kardinal Dario Castrillon Hoyos, prefekt vatikanske Kongregacije za kler, u filmu nema ničega što bi se moglo nazvati antižidovskom propagandom ili antisemitizmom.</p>
<p>Film koji bi u svjetska kina trebao stići na proljeće izazvao je buru reakcija i podijeljenih mišljenja puno prije nego je dovršen. Zbog njegove interpretacije Kristova suđenja, Golgote i razapinjanja na križ, Gibson se našao na udaru kritičara s raznih strana, a poznati teoretičari i židovski rabini čak su oformili posebnu komisiju koja je istraživala da li se Gibson držao na pravi način službene interpretacije događaja.</p>
<p>Skandal je počeo kada se saznalo da Gibson pripada kršćanskoj sekti koja ne priznaje Papu i vatikansku vlast, smatrajući da ne može biti pomirbe sa Židovima koji su krivi za Isusovu smrt.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Francuska glazbena atrakcija Gotan project stiže u Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Zagrebački klub Tvornica najavio je novu koncertnu sezonu koja će svim posjetiteljima ponuditi niz zanimljivih gostovanja, a već 3. listopada gostuje francuska glazbena atrakcija Gotan project koji su posljednjih godina osigurali status svjetskih zvijezda.</p>
<p>Gotan project su 1999. godine osnovala tri francuska umjetnika uz pomoć cijenjenih argentinskih glazbenika, a tijekom četiri godine postojanja ova je šesteročlana skupina postala međunarodnom atrakcijom. Slavu su postigli već svojim prvim albumom »La revancha del Tango« koji je samo u Europi prodan u preko pola milijuna primjeraka. Britanski BBC im je za isti album dao glavnu nagradu u kategoriji najboljeg mladog banda na word music scene. </p>
<p>Njihov neuobičajeni glazbeni izričaj nastao je virtuoznim ispreplitanjem elemenata tanga i ambijentalne glazbe, pa je zahvaljujući Gotan projectu tango zaživio u najprestižnijim klubovima diljem svijeta. </p>
<p>Karte za ovo nadasve zanimljivo gostovanje nalaze se u prodaji po cijeni od 180 kuna. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Sjećanje na jedan san </p>
<p>»Nema više neba« Josefa Nadja sastavljena je od snažnih asocijacija na Balthusove slike / Duhovite mimske skečeve izvode plesač Jean Babilée i glumac Tapa Sudana </p>
<p>Kao da polagano listate nježnošću natopljene stranice spomenara, čije korice čvrsto drže pritisnute uspomene na umjetničke zanesenosti i fantazije nadrealista i njima bližnjih... Tako se može opisati predstava »Nema više neba«, mali dragulj neverbalnog kazališta, u izvedbi »Théâtre Vidy« iz Lausanne i režiji i koreografiji Josefa Nadja, prikazana u srijedu na pozornici Zagrebačkog kazališta mladih kao treći naslov Festivala svjetskog kazališta.</p>
<p>I kao što svaki spomenar ima svoju inicijalnu pripovijest, tako i ovoj predstavi sastavljenoj od malih skica, zapisa, sitnih marginalija, intelektualnih memorijabilija, prethodi anegdota kao trzaj nadahnuća autoru. Jer bez silnog spleta biografskih podataka, artističkih referencija i veza iz pretpovijesti, ne može se do kraja iščitati imaginaran Nadjov svijet. Njegove koordinate čini kao prvo poznanstvo s francuskim samoukim slikarom Balthazarom Klossowski de Rolom – Balthusom (1908.-2001.), kontraverznom osobom, koji je unatoč bliskim prijateljstvima s nadrealistima ostao figurativac, najpoznatiji po nevino-perverznom portretiranju djevojaka koje su tek iskoračile iz djetinjstva.</p>
<p> Prilikom jedne posjete, Balthus, tada već u vrlo poznim godinama, Nadju je rekao: »Malo ljudi zna da se Artaud strašno razbio pri jednom padu sa stubišta, snažno povrijedio glavu, a cijeli je njegov manifest o Kazalištu okrutnosti napisan poslije tog pada.« Nekoliko mjeseci poslije Nadj, ga ponovno posjećuje, fotografira pročelje njegove kuće na kojem primjećuje glavu konja. Nešto kasnije, čitajući Artaudova sabrana djela pronalazi rečenicu. »A ja, Artaud, osjećam se konj, a ne čovjek«.</p>
<p> »Nema više neba« sastavljena je od snažnih asocijacija na Balthusove slike, u kojem prevladavaju matirani prigušeni tonovi, snovita atmosfera s likovima koji su trajno indiferentni jedni prema drugima.</p>
<p> Scenograf Michel Tardif oblikovao je likovno čistu scenu naglašene palete u bojama pijeska (omiljen kolorit Balthusova opusa), a konstrukcijski se izravno referira na okvir slike s nekolike mogućih perspektiva, bogato voluminozan, slojevit.</p>
<p> Prizori koji imaju natruhe metafizičke osamljenosti i nadrealističke hladnoće koji se pretapaju iz jedne scenske slike u drugu prate fragmente iz Artauda života (njegov slavni pad) te autobiografske dijelove iz Balthusova života. Njegova majka bila je ljubavnica Rainera Marie Rilkea, čiji su lapidarni, meditativni i elegični stihovi o ljubavi, starenju i smrti također nadahnuli Nadja. </p>
<p>Oblikujući koreografske portrete, sudionici plešu lagano, oslobođeni vlastite težine, preciznim i studioznim kretnjama kao da koračaju po staklenom tepihu. Male duhovite mimske skečeve s reminiscencijama na Artaudova konja izvode slavni plesač i koreograf osamdesetogodišnji Jean Babilée te japanski glumac Tapa Sudana, koji je s Peterom Brookom nastupio u predstavama »Sabor ptica«, »Mahabharata« i »Tragedija Carmen«. Zanimljivo je i kako plesači među kojima je i Jing Li (Balthusova supruga je bila Azijatkinja!) koriste tipične rekvizite Balthusovih platna – stolice oko kojih oblikuje melankolične figure koje prizivaju, parafrazirajmo Artauda »nadrealističko suđenje duhu«. </p>
<p>»Nema više neba« je onirički labirint, koji će snažno djelovati na našu plesnu scenu te posveta prijateljstvu i pokretu za koje je »zvjezdano nebo nad nama« uvijek bila sasvim suvišna sitnica. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Baština kao projekt u nastajanju</p>
<p>Uključivanje spomeničke baštine u novi život donosi velik broj posjetitelja, a onda i novac koji se ponovno ulaže u osuvremenjivanje tih projekata. Tako baština postaje svojevrsnom suvremenom kulturološkom industrijom</p>
<p>DUBROVNIK, 18. rujna</p>
<p> – Svojevrsni međunarodni festival najuspješnijih muzejskih i baštinskih projekata, što ga pod nazivom »Najbolji u baštini / The Best In Heritage« organizira Europska udruga za baštinu koju je osnovao voditelj ovoga projekta dr. Tomislav Šola, počeo je u četvrtak u Dubrovniku gdje će tijekom pet dana biti prezentirani oni projekti koji su ovjenčani europskim, svjetskim i nacionalnim nagradama. Zbog uočena značenja te manifestacije, koja postaje hrvatskim brandom, u drugoj godini njezina održavanja pokrovitelji su joj uz Ministarstvo kulture RH i Nacionalni komitet UNESCO-a, ICOM-a (Međunarodna muzejska organizacija) i Europa Nostra. </p>
<p>Ne samo svojom nazočnošću nego i sudjelovanjem s uvodnim izlaganjima važnost ovoj reviji baštinskih i muzejskih projekata pridali su dr. Giovanni Pinna, član Izvršnog odbora ICOM-a, mr. Giora Solar, predstavnik ICOMOS-a (Međunarodna organizacija za spomenike i lokalitete), mr. Wynford Evans, predsjednik Europe Nostre, te predsjednik English Heritage (Engleska zaštita baštine) sir Neal Cossons koji je održao i tematsko predavanje o značenju baštine danas.</p>
<p> Šireći taj pojam s uobičajenih muzejskih predmeta ili spomeničkih objekata na tradiciju koju treba čuvati u svakom segmentu ljudskoga djelovanja, na okoliš, obrt, industriju ne samo u smislu arhitekture nego i kontekstu proizvodnje, Cossons je baštinu definirao kao svojevrsni projekt u nastajanju koji nismo uvijek u stanju sačuvati, ne samo zbog materijalnih (ne)mogućnosti nego zbog pravodobnog neuočavanja što baština u stvari jest. Ponekad, naime, žele se izbrisati tragovi prošlosti koji nisu uvijek lijepi i dragi, a ipak su dijelovi naše baštine. Takva je i industrijska baština čije je čuvanje inicirao sam Cossons nazvavši taj projekt industrijskom arheologijom.</p>
<p>Kao što se danas na baštinu gleda drugačije, tako su i muzeji prestali biti tamnim prašnjavim mjestima te postali središtima neprekidna događanja i aktivnosti u kojima predmeti najčešće postaju tek sredstvima za interaktivno uključivanje publike u muzejske projekte. </p>
<p>Ali, spomenička baština uključuje se također na takav način u novi život, što naravno donosi velik broj posjetitelja, a onda i novac koji se ponovno ulaže u osuvremenjivanje tih projekata. Tako baština postaje svojevrsnom suvremenom kulturološkom industrijom.</p>
<p>Prvi prezentirani muzejski projekti, međutim, koji su utemeljeni i na tom načelu, ponajprije inzistiraju na edukaciji jer je odgajanje publike i te kako važno. Ona se, naime, ne smije valorizirati samo brojem nego i razumijevanjem (kvaliteta ispred kvantitete). Europskim muzejom godine 2002. proglašena je Knjižnica Chester Beatty u Dublinu koja je i prva ovdje prezentirana. Njezine iznimno vrijedne kolekcije rukopisa, rijetkih knjiga, crteža, grafika pa i predmeta primijenjene umjetnosti istovremeno su muzeološki prezentirane, ali i knjižničarski dostupne. Premda u interesu ponajprije znanstvenika, program je Biblioteke modificiran tako da uključuje i odgoj najmlađih kako bi se educirali za prihvaćanje te vrste baštine. Istim se načelom koristi i Muzej Dunav u Budimpešti, nositelj nacionalne godišnje muzejske nagrade. Radi se, naime, o muzeju koji prezentira način korištenja voda u najširem smislu.</p>
<p> Široki pojam baštine i muzeja pruža i Muzej Almondske doline u Livingstonu u Škotskoj koji je istovremeno i muzej i farma na kojoj se prezentira i uzgoj stoke i proizvodnja ulja. Taj muzej, koji nosi oznaku obiteljskog muzeja, proglašen je lani škotskim muzejom godine. On upravo najilustrativnije pokazuje da muzeji i baština postaju »šlageri« današnjice. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Na krilima barokne tradicije</p>
<p>Varaždinske barokne večeri svojevrsno su žarište hrvatske kulture, poput Dubrovačkih ljetnih igara na drugome kraju naše zemlje / Pod medijskim pokroviteljstvom »Vjesnika« održat će se dvadesetak priredaba u Varaždinu i okolici </p>
<p>Ovogodišnje Varaždinske barokne večeri, 33. po redu, počinju u petak, 19. rujna pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika. Održat će se 15 priredaba u samome Varaždinu i osam u regiji, uz svečanu dodjelu nagrada, završno misno slavlje te likovne, kazališne i druge programe.</p>
<p> Počinje festival koji je u proteklih više od tri desetljeća bitno utjecao na kulturna zbivanja gornjohrvatskih krajeva. Varaždinske barokne večeri svojevrsno su žarište hrvatske kulture, poput Dubrovačkih ljetnih igara na drugome kraju naše zemlje. </p>
<p>Pokrenut u jednome od najljepših hrvatskih gradova, bogatog baroknim obilježjima, svojim glazbenim, kazališnim, likovnim i drugim sadržajima festival je s vremenom obuhvatio i širu okolicu i smjesta stekao visoka priznanja u predstavljanju glazbene baštine baroka, a posebno u oživljavanju vrijednih opusa starije hrvatske glazbe. </p>
<p>Svečani koncert otvorenja 33. varaždinskih baroknih večeri koncertnoj dvorani varaždinskoga HNK posvećen je značajnim obljetnicama. Nastupa Varaždinski komorni orkestar, koji time obilježava 10. obljetnicu od svoga osnivanja, a posebni su svečari večeri dvoje slavnih Varaždinaca: dirigent i pedagog prof. Marijan Zuber, koji obilježava 90. obljetnicu rođenja, i slavna primadona Nada Puttar-Gold, koja navršava 80 godina života. Njima u čast u programu nastupa najslavnija Varaždinka, Ruža Pospiš-Baldani, uz vodeću hrvatsku čembalisticu Višnju Mažuran. U Gradskoj knjižnici pripremljena je dokumentarna izložba o životu i radu prof. Zubera.</p>
<p> U subotu slijedi u varaždinskoj Katedrali koncert Slovenske filharmonije i Slovenskoga komornog zbora u povodu 30. godišnjice smrti operne umjetnice Marijane Radev; dirigirat će prof. Vladimir Kranjčević. Na programu je Händelov oratorij »Juda Makabejac« sa solističkim kvartetom međunarodnog sastava.</p>
<p>Od takvih kapitalnih projekata valja još istaknuti nastup Baroknoga glazbenog teatra Berlin 25. rujna u HNK s djelima Rameaua, Händela i Telemanna te značajan prilog oživljavanju naše glazbene baštine idućega dana u HNK prvom suvremenom izvedbom zbirke madrigala iz 1604. godine istarskog skladatelja Sponga-Uspera, u transkripciji Ennija Stipčevića. Nastupa ugledni engleski sastav iz Londona »Pro Cantione Antiqua«.</p>
<p> Sigurno će šarmantna biti dva uzastopna »Koncerta uz svijeće« u subotu 27. rujna u varaždinskome Starom gradu, s nastupom našeg komornog ansambla »Musica viva«. A tri velika, posebno atraktivna projekta donosi kraj festivala, od 2. do 4. listopada, sva tri u varaždinskoj Katedrali: Telemannovu prekrasnu »Muku po Luki«, u izvedbi Krakovske kapele iz Poljske, zatim Vivaldijeva »Četiri godišnja doba«, koja sviraju Gudači milanske Scale, i »Davidove psalme« Heinricha Schütza u izvedbi redovitog gosta ovog festivala, Slovenskoga komornog zbora i orkestra pod ravnanjem Mirka Cudermana. </p>
<p>Veoma će aktivan biti trio Kristina Madžarac (čembalo), Petar Križanić (fagot) i Mario Šincek (trombon). Njihov prvi nastup je u nedjelju, 21. rujna u Donjem Martijancu, a istoga dana sviraju i u Lopatincu in memoriam akademiku Jurici Muraiju. Isti sastav nastupit će u Varaždinu 1. listopada u Crkvi sv. Florijana. U istoj varaždinskoj crkvi 21. rujna s programom hrvatsko-talijanskog baroka nastupaju Laura Vađon (barokna violina), Mario Penzar (čembalo) i Krešimir Lazar (violončelo), a ponovit će taj program 1. listopada u Ludbregu.</p>
<p> U ponedjeljak, 22. rujna u varaždinskoj Katedrali gostuje ugledni Trio Celibidache iz Münchena s djelima Johanna Sebastiana Bacha, a dan poslije na istome mjestu Bachova djela svira orguljaš Alen Kopunović-Legetin. Komorni koncerti održavaju se još u Varaždinskim Toplicama, Trakošćanu, Prelogu i Petrijancu, dok će ansambl Cro-Brass-Mato Šantek nastupiti u Lepoglavi 25. i Petrijancu 28. rujna. Varaždin će u Katedrali 29. rujna pozdraviti Zagrebačke soliste, a dan poslije u dvorani Hrvatskoga narodnog kazališta pijanista Veljka Glodića s programom barokne glazbe u spomen akademiku Jurici Muraiju.</p>
<p>U nedjelju, 5. listopada u Gradskoj će vijećnici biti već tradicionalno podijeljene festivalske nagrade »Ivan Lukačić« i »Jurica Murai«, te će festival završiti misnim slavljem u Katedrali s nastupom Mješovitog zbora iz Velikog Borištofa iz Gradišća.</p>
<p> Popratni programi festivala jesu i izložba u Gradskome muzeju u povodu 300 godina uršulinki u Varaždinu, zatim Međunarodna izložba cvijeća pa izložba slika Dušana Kirbiša iz Ljubljane i 28. rujna predstava Mrožekove »Klaonice« u HNK u režiji Petra Večeka. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Simbolika stare industrije </p>
<p>Kao što se Split hvali Dioklecijanovom palačom, Pula Arenom, tako će se i Rijeka, bude li dovoljno sluha, moći hvaliti industrijskom arhitekturom, kaže Daina Glavočić </p>
<p>RIJEKA, 18. rujna</p>
<p> – U radu Prve međunarodne konferencije u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine sudjelovat će 19. i 20. rujna ove godine 39 referenata iz 12 europskih zemalja i Amerike. Osnovni joj je cilj, kazao je predsjednik Organizacijskog odbora Miljenko Smokvina, potaknuti svijest o potrebi očuvanja povijesnih tragova najznačajnije riječke industrije.</p>
<p> U Rijeci se torpeda ne proizvode desetljećima, a prazni prostori tvornice u posljednje vrijeme dobivaju nove namjene. Otvaraju se rasprave što s njima učiniti. U svijetu se razvija trend očuvanja industrijske baštine, posebice u Italiji i Francuskoj, ali stručnjaci u Rijeci trenutačno nemaju veliku potporu u tome gradskih vlasti, jer u svemu prevladava komercijalizacija.</p>
<p> Riječka arhitektica i arhivistica mr. Nana Palinić naglašava da postoje tri mogućnosti. Prva je da se ni nakon konferencije ništa ne promijeni i da se sruše, primjerice, sva lučka skladišta. Druga je da se nešto od toga ipak sačuva, a treća da svi ti prostori jednoga dana postanu gradski sadržaji, odnosno da se gospodarski razvoj odvija usporedno s kulturnim.</p>
<p> »Ovo je prvi korak. Oni koji o tome odlučuju nisu bili dovoljno informirani, a da bi se nešto promijenilo, nužno je prije svega mijenjati mentalni sklop ljudi, a tek onda prostorne planove, što dakako nije nemoguće«, kazala je Palinić.</p>
<p> »Rijeku se uvijek shvaćalo kao prolazni lučki grad koji ima samo Katedralu sv. Vida i Trsatsku gradinu. Kao što se Split hvali Dioklecijanovom palačom, Pula Arenom, tako će se i Rijeka, bude li dovoljno sluha, moći hvaliti industrijskom arhitekturom, koja je na cijelom Jadranu najcjelovitija u našem gradu«, izjavila je viša kustosica riječkoga Muzeja moderne i suvremene umjetnosti mr. Daina Glavočić.</p>
<p> Namjera organizatora konferencije, s koje će se izdati zbornik svih radova, jest za dvije godine ponovno sazvati sve stručnjake na II. konferenciju o temi industrijske baštine. Govoreći o povijesti riječke tvornice, koja seže u daleku 1853. godinu, Smokvina je kao predsjednik Odbora za obnovu muzeja torpeda u Rijeci kazao da su se prva riječka torpeda zvala Luppis-Whiteheadova, a poslije samo Whiteheadova torpeda.</p>
<p> Taj se naziv zadržao gotovo stotinu godina, sve do izuma i razvoja današnjih modernih torpeda. Prema dostupnim izvorima, u riječkoj su tvornici od 1966. do 1943. godine proizvedena 20.323 torpeda, 1.053 lansirne cijevi i 1.368 visokotlačnih kompresora. Godišnji kapacitet tvornice iznosio je oko 1.000 torpeda. Rekordna proizvodnja zabilježena je 1943. godine, kada je u samo jednom mjesecu proizvedeno 160 torpeda.</p>
<p> Tvornica je s radom prestala oko 1966. godine. Devedesetih godina 20. stoljeća u njoj se razvija više vrsta namjenskih vozila i kamiona. Posljednjih nekoliko godina Torpedo je, zbog brojnih tranzicijskih i tržišnih poblema, u krizi, te je pokrenut i stečajni postupak.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Nakon tri godine radnici ponovno na maksimirskom stadionu!</p>
<p>Navodno bi samo elementarna nepogoda mogla odgoditi obećani nastavak radova u ponedjeljak / U građevinskom dnevniku stoji da bi sjeverna tribina trebala zasjati u punom sjaju za 200 dana</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Iako zvuči nevjerojatno prije svega zbog brojnih obećanja, a potom i odgađanja, za tri dana će se nastaviti izgradnja maksimirskog stadiona! Naime, nakon sastanka gradskih čelnika, građevinske tvrtke Tehnika i direktora stadiona Miljenka Sakomana dotjerivanje »rugla na kraju grada« uvedeno je u građevinski dnevnik Tehnike čiji bi radnici 22. rujna trebali započeti radove prve faze u kojoj će biti dovršena sjeverna tribina. Također, u građevinskom dnevniku stoji da bi sjeverna tribina trebala zasjati u punom sjaju za 200 dana.</p>
<p>Podsjećamo, radnici su napustili gradilište u rujnu 2000. godine, dakle prije otprilike tri godine, a zbog tolike pauze nagađa se kako je 30 posto uloženog novca (15 milijuna eura) propalo prvenstveno jer radovi nisu bili do kraja izvedeni (pogotovo izolacije, op.a) čime se neposredno omogućilo da vremenske nepogode, odnosno kiša i snijeg, naprave golemu štetu. Naime, gotovo sve prostorije u utrobi Sjevera bile su najmanje jednom poplavljene, a kad se tome pridodaju povremeni posjeti kradljivaca, koji su odnijeli sve što su mogli ponijeti, jasno je da će se radnici od ponedjeljka prvo baviti sanacijom.</p>
<p>Kako čujemo, unosom projekta u građevinski dnevnik samo elementarne nepogode mogu odgoditi nastavak gradnje maksimirskog stadiona, no budući da se dosad često baratalo obećanjima koja su na kraju ostala neispunjena ipak treba pričekati ponedjeljak i (ne)dolazak radnika.</p>
<p>Lj. Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Ne želim trenirati momčad bez karaktera« </p>
<p>»Smatram da trener, ako je moralan, mora snositi dio odgovornosti za takav neuspjeh. Ipak smo izgubili protiv trećeligaša! Dakle, odlučio sam otići iz Murske Sobote«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – »Naftaši smijenili Ćiru.« Ovako bismo mogli nasloviti trenutalno najzanimljiviju temu vezanu uz slovenski nogomet. Miroslav Blažević, dakle, više nije trener Mure. Hrvatski je trener, nakon visokog poraza protiv trećeligaša Nafte iz Lendave u osmini finala slovenskoga kupa, podnio ostavku i sada je, eto, ponovno bez angažmana. Nafta je pobijedila sa 3-1, no to nije jedino iznenađenje u osmini finala. Istog su dana iz kupa »izletjeli« i ljubljanska Olimpija, Koper, HIT Gorica... Mura je, pak, nakon osam odigranih kola na osmom mjestu prvenstvene ljestvice sa tri pobjede i četiri poraza. </p>
<p> – Odmah sam nakon utakmice najavio ostavku, naglasio je Blažević. – Imao sam velike ambicije u tom natjecanju, a kasnije se pokazalo da sam imao i pravo. Jer, u osmini su finala ispali i mnogi drugi prvoligaši. Nažalost, ispali smo i mi. Jako sam razočaran, sinoć sam mnogo razmišljao o tome što učiniti... Smatram da trener, ako je moralan, mora snositi dio odgovornosti za takav neuspjeh. Ipak smo izgubili protiv trećeligaša! Dakle, odlučio sam otići iz Murske Sobote. Ćiro tvrdi da su sami igrači bili iznimno razočarani kad ih je izvijestio o svome definitivnom odlasku.</p>
<p> – Da, htjeli su me zadržati. Međutim, ondje je doista mnogo toga amaterski postavljeno. Cijeli klub na svojim leđima nosi samo jedan jedini čovjek, Georg Suban. Osim što financira Muru, financirao je i drugi klub, Koper, a sad je predsjednik Kopra – u zatvoru. Ma, baš mi je zbog Subana žao što nismo uspjeli napraviti dobar rezultat u Kupu. Četiri smo dana ranije pobjedom protiv Šmartnog pokazali da je momčad dobro posložena. Uostalom, nikad dosad nisu pobijedili Šmartno. A pobijedili smo igrom koja je moja. Međutim, sad smo u Kupu izgubili zbog pomanjkanja karaktera, iako sam na to posebno upozoravao. A ja neću trenirati momčad koja nema karakter! </p>
<p>Blažević pritom energično odbacuje medijska nagađanja o njegovu prelasku u Varteks ili Hajduk.</p>
<p> – Ma, nije me zvao ni Varteks, ni Hajduk, niti itko treći. Jedino me zvala Mura i zato sam otišao ondje.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jurčević »engleski« menadžer</p>
<p>Lončarevićevim odlaskom to je mjesto ostalo upražnjeno, a nekako je logično da preuzmem tu funkciju jer sam i sâm sudjelovao u razgovorima oko poteza sportskog direktora, kazao je Jurčević, po novome, trener i sportski direktor Dinama kojem će primanja unatoč obavljanju dvije funkcije ostati ista </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Nakon odlaska Ilije Lončarevića koji se od četvrtka skrasio u Libiji gdje će obavljati funkciju izbornika tamošnje nogometne reprezentacije natječaj za novoga sportskog direktora Dinama trajao je samo tri dana. Odlučeno je da će tu funkciju obavljati trener Nikola Jurčević, koji će, dakle, imati dvije, usko povezane, dužnosti u Maksimiru, ali to ne znači da će mu se primanja povećati. Ovaj potez vjerojatno je učinjen po uzoru na engleske prvoligaše u kojima je trener ujedno i sportski direktor, te obavlja funkciju menadžera, a taj se naziv na našim prostorima povezuje s osobama koje posreduju u transferima igrača. Dinamo je time postao prvi hrvatski klub koji će po tom pitanju djelovati na »engleski« način.</p>
<p>– Lončarevićevim odlaskom to je mjesto ostalo upražnjeno, a nekako je logično da preuzmem tu funkciju jer sam i sâm sudjelovao u razgovorima oko poteza sportskog direktora. Dok je Ilija bio u klubu zajedno smo predlagali upravi neke poteze, a sad ću ja imati tu ulogu, koja, između ostalog, podrazumijeva sastavljanje rasporeda aktivnosti prve momčadi, kazao je Jurčević.</p>
<p>Kad je riječ o sastavljanju igračkog kadra jasno je da će Dinamov trener imati kudikamo više utjecaja. Do sastanka Izvršnog odbora kluba Jurčević će biti v.d sportskog direktora, a potom će i službeno preuzeti dužnost.</p>
<p>Nakon očekivane pobjede protiv Lučkog i plasmana u osminu finala hrvatskog Kupa, u kojem će »modri« igrati protiv Bjelovara, dinamovci očekuju nastavak niza pobjeda u subotu protiv Kamena Ingrada, koji će tražiti iznenađenje na krilima Zorana Zekića, trostrukog strijelca u 3-0 pobjedi protiv Varteksa u prošlom kolu. Hrvoje Štrok je u četvrtak započeo s treninzima, pa je sasvim izgledno da se ispune najave o njegovom nastupu u subotu. Protiv Lučkog se lakše ozlijedio Dario Zahora zbog čega je tek trčkarao tijekom treninga, ali će biti spreman za sraz protiv Veličana.</p>
<p> Dinamo je u četvrtak napustio najniži maksimirski seniorski nogometaš, Zambijac Emmanuel Zulu nije zadovoljio struku »plavih« te je napustio Zagreb. Bilo je zaista i čudno gledati kako se omaleni Zulu bori s Dinamovim »gorostasima«, trudio se, no ipak je pokazao premalo. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prva HNL Ožujsko </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Ubuduće će se nogometno natjecanje prvoligaša zvati Prva HNL Ožujsko. Rezultat je to ugovora koji je u četvrtak potpisan u prostorijama HNS-a između Zagrebačke pivovare i Udruge nogometnih prvoligaša. </p>
<p>Tako će Zagrebačka pivovara postati generalni sponzor lige, a prihvaćen je i novi znak Prve HNL Ožujsko za tekuću natjecateljsku godinu. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Inter ismijao Arsenal</p>
<p>Nizozemac Roy Makaay s dva pogotka 0-1 zaostatak Bayerna protiv Celtica pretvorio u pobjedu 2-1 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Talijanski je nogomet, barem sudeći prema rezultatu dvoboja Arsenala i Intera u 1. kolu skupine B Lige prvaka, za klasu iznad engleskog. Inter je, naime, na londonskom Highburyju očitao lekciju Arsenalu, te ga uvjerljivo svladao sa 3-0. </p>
<p>Sva tri pogotka Inter je postigao još u prvom poluvremenu, a zatim u drugom mirno čuvao stečenu prednost. Nakon izjednačene igre u prvih 20-ak minuta gosti iz Milana poveli su uz 22. minuti iz klasičnog protunapada. Odlični mladi Nigerijac Obafemi Martins uposlio je Argentinca Julija Cruza koji je prevario Lehmanna. Samo dvije minute kasnije bilo je 0-2, centaršut Kilyja Gonzaleza odlično je volejem u mrežu proslijedio još jedan novi igrač u sastavu »crno-plavih« Andy van der Meyde. »Sol na ranu« Arsenalu dodao je Interov vratar Francesco Toldo fantastično zaustavivši kazneni udarac koji je izveo Thierry Henry. Točku na »i« sjajnog Interova poluvremena stavio je Martins u 41. minuti na dodavanje Emrea.</p>
<p>Pobjedom u natjecanje u skupini B krenuo je i kijevski Dinamo koji je tek u završnici slomio otpor Lokomotiva iz Moskve. Oba gola za konačnih 2-0 postigao je Diogo Rincon u 83. i 90. minuti, a u pobjedi Kijevljana sa svih 90 minuta na terenu sudjelovao je i naš Jerko Leko pritom dobivši žuti karton. Goran Sablić prosjedio je čitavu utakmicu na klupi za pričuve.</p>
<p>Nizozemski reprezentativac Roy Makaay počeo se isplaćivati svom novom klubu, njemačkom prvaku Bayernu. U dvoboju 1. kola skupine A u Münchenu Bayern je upravo pogocima Makaaya iz 73. i 86. minute preokrenuo zaostatak od 0-1 u 2-1 pobjedu protiv Celtica. Poveli su gosti preko Alana Thompsona u 57. minuti koji je spremno na drugoj stativi dočekao centaršut Agathea. No, Makaay je u 73. prvo odličnim volejem sa 16 metara izjednačio na 1-1, a zatim sretnim pogotkom četiri minute prije kraja razveselio svoje nove poslodavce. Naime, Nizozemac je želio centrirati na glavu Ballacka, no njemački je reprezentativac bio prekratak u skoku, ali svojim je skokom zbunio Celticova vratara Hedmana koji je prekasno reagirao i dozvolio da Makaayjev centaršut završi u mreži. Inače, svih 90 minuta u sastavu Bayerna odigrao je najpouzdaniji branič hrvatske reprezentacije Robert Kovač.</p>
<p>Lyon je zgoditkom Juninha iz kaznenog udarca s minimalnih 1-0 svladao Anderlecht. Gosti su u posljednjih pola sata pokušali izjednačiti igravši i s trojicom napadača kada je u igru ušao Ivica Mornar, ali niti taj pokušaj nije donio koristi belgijskom doprvaku.</p>
<p>Najveći dobitnik u 1. kolu skupine C je francuski Monaco koji je u Eindhovenu svladao domaći PSV s 2-1. Vodstvo sastavu s Azurne obale donijeli su Fernando Morientes u 31. i Edouard Cisse u 56. minuti, dok je na konačnih 1-2 smanjio Bouma iz slobodnog udarca. Dado Pršo čitav je dvoboj promatrao s klupe za pričuve Monaca.</p>
<p>Vodeći sastav prvenstva Španjolske, Deportivo iz La Coruńe vodio je golom Pandianija na »vrućem« gostovanju kod AEK-a u Ateni sa 1-0 od 12. do 86. minute. Ipak, zasluženi bod domaćinima u 86. minuti osigurao je Cartas.</p>
<p>Stopostotni učinak talijanskih sastava u 1. kolu zaokružio je prvak Juventus domaćom 2-1 pobjedom protiv Galatasaraya.</p>
<p> Poveli su domaćini u 5. minuti zgoditkom Del Piera, izjednačio je Haka Sukur u 19., da bi »stari dobri« kapetan »crno-bijelih«, Ciro Ferrara u 73. minuti još jednom bio spasitelj svoje momčadi. </p>
<p>Real Sociedad je na svom terenu u san Sebastianu svladao Olymiakos sa 1-0, a jedini gol postigao je srpski reprezentativac Darko Kovačević u 80. minuti s bijele točke. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bez nositelja u dodatnim kvalifikacijama</p>
<p>LONDON </p>
<p> – Europski nogometni savez (UEFA) odlučio je kako u dodatnim kvalifikacijama za odlazak na EURO 2004. godine neće biti nositelja. Tako će se 10 drugoplasiranih reprezentacija iz kvalifikacija naći u jednom bubnju iz kojeg će biti ždrijebano pet parova. Pobjednici iz tih pet ogleda plasirat će se na Europsko prvenstvo u Portugal. Ždrijeb parova održat će se 13. listopada u Frankfurtu.</p>
<p>Hrvatska reprezentacija izborit će mjesto u ždrijebu ukoliko u posljednjem kolu u Zagrebu pobijedi Bugarsku. </p>
<p>– Već prije početka zasjedanja naslučivalo se da neće biti nositelja u ždrijebu. To bi moglo biti dobro za nas, izjavio je glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza Zorislav Srebrić.</p>
<p>Ipak, postavlja se pitanje bi li Hrvatska možda čak imala mjesto među pet nositelja u poludirigiranom ždrijebu, da je do nejga došlo. </p>
<p>(Hina/A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Baraču »skinuli glavu« kao opomenu ostalima </p>
<p>»Osjećam se odbačeno i pokislo. Govorio sam u ime igrača, a sad ću morati propustiti Olimpijske igre. Ne znam što sam skrivio... Karijera mi je sada žigosana, a živim za vaterpolo i uspjehe. Nisam ekscesan i malo je kazati da sam zaprepašten«, kazao je Samir Barač nakon što je doznao za kaznu </p>
<p>SPLIT, 18. rujna</p>
<p> – Verbalni je delikt Samira Barača stajao izgona iz hrvatske vaterpolske reprezentacije na godinu dana. Istup, premda u svojstvu kapetana, usred Svjetskog prvenstva u Barceloni u srpnju, u kojem je govorio o tretmanu reprezentativaca, zamjerili su mu članovi Upravnog odbora i odredili grubu kaznu. Dojam je da je odluka drastična, jer su još u bliskoj prošlosti kazne za prekršaje kao što je uživanje opojnih droga (slučajevi kad su Oreb i Sarić pušili marihuanu) bile smiješne, gotovo nikakve. </p>
<p>Barača vrlo dobro poznajem, još kao suigrača, a i kasnije u kontaktima na relaciji novinar-igrač. Mogu iz osobnog iskustva kazati da je tih, miran, nesklon ekscesima, a karijera će mu biti zbog ovog upamćena po jednogodišnjoj suspenziji, a ne po trofejima. Izgleda da je vaterpolska organizacija odlučila da je napokon dosta kaosa, kojeg je tijekom prošlog desetljeća bilo i previše. No, pritom je Baraču »skinula glavu«, a Hiniću je oprošteno (ukor pred isključenje gotovo ništa ne znači). </p>
<p>Naime, prvo je Barač, pa potom i Hinić, preko tiska na SP-u Barceloni, koristivši teške riječi, govorio o radu čelnika Saveza. Problem je buknuo oko raspodjele premije (30.000 eura) za osvojeno drugo mjesto na EP-u u Kranju. Igrači su pod riječ »momčad« smatrali 15 vaterpolista, a UO je tvrdio da se radi i o igračima i o stručnom stožeru. Nakon velikog zajedništva u Kranju veze su popucale u Barceloni, rezultiravši plasmanom na deveto mjesto, koji je Hrvatsku odveo u dodatne kvalifikacije za OI u Ateni. Upravni je odbor dugo vagao, a odluku je pojasnio predsjednik Nikola Grabić: </p>
<p>– To nije brzopleta odluka već je donesena na temelju izvješća izbornika Roje i Stručnog savjeta. I izbornik je priznao da motivacija u Barceloni nije bila na potrebnoj razini. Izgubivši od Australije, što se ne bi dogodilo u idućih sto utakmica, danas se moramo mučiti za organiziranje puta i priprema za kvalifikacije u Brazilu. Što se tiče raspodjele premija, obavio ju je izbornik Roje i taj je dio pod njegovom ingerencijom. U Savezu nikoga nismo prevarili i ne možemo prihvatiti takav način komuniciranja kao što je bio prije Barcelone. Ne znam što je bilo prije, ali znam da možemo do vrha samo ako su čelnici Saveza, igrači, stručni stožer i savjet zajedno. Ne možemo se ponašati kao strani organizmi i stoga smo primorani na ovakav potez, iako izgleda drastičan. </p>
<p>Barač je šokiran, odluku UO mu je prenio izbornik Roje te još nije kontaktirao s predsjednikom saveza Grabićem. </p>
<p>– Osjećam se odbačeno i pokislo. Govorio sam u ime igrača, a sad ću morati propustiti OI. Ne znam što sam skrivio... Karijera mi je sada žigosana, a živim za vaterpolo i uspjehe. Nisam ekscesan i malo je kazati da sam zaprepašten. </p>
<p>Barač je karijeru započeo u riječkom Primorju, potom je igrao za splitski POŠK (tada Splitska banka), zagrebačku Mladost i talijansku Bresciju. Sa svim je klubovima u kojim je igrao osvajao trofeje.</p>
<p> Goran Sukno, bivši trofejni vaterpolist, danas član Stručnog savjeta HVS-a, istaknuo je: </p>
<p>– Moj je dojam da je kazna rigorozna. Ne znam previše pojedinosti, jer nisam bio na sastanku UO-a te čekam izvješće. No, smatram da Baraču treba omogućiti da se brani i da se izjasni o svemu što se događalo. Ne treba žuriti, trebalo bi razgovarati i s Baračem. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tamara Boroš na »popravnom ispitu«</p>
<p>KOBE, 18. rujna</p>
<p> – Nakon što su Kineskinje i Kinezi »pregazili« konkurenciju na prošlotjednom Otvorenom prvenstvu Kine u Fuzhou (prvi igrač svijet Timo Boll ispao je već u prvom kolu, a najbolja europska igračica Tamara Boroš u drugom), u sličnom su sastavu došli i na Japan Open u Kobe. Budući da su u Kobe došli i još neki od najboljih europskih stolnotenisačica i stolnotenisača koji u Kini nisu igrali, konkurencija je nominalno čak i jača nego u Fuzhou. </p>
<p>U takvoj će situaciji Tamara Boroš pokušati popraviti blijed dojam s prethodnog turnira, na kojem ju je u 2. kolu 15-godišnja Japanka Fukuhara ispratila sa čistih 4-0. Iako je malo vjerojatno da je u posljednjih pet dana na treningu u Osaki najbolja europska igračica bitno unaprijedila svoju formu, ždrijeb Otvorenog prvenstva Japana ipak joj nudi prigodu za »popravnim ispitom«. U prvom je kolu Tamara slobodna – baš kao i prve dvije igračice svjetske ljestvice, Zhang Yining i Wang Nan – a u 2. će kolu igrati protiv bolje iz dvoboja novozelandske Kineskinje Li Chunli i Japanke Hiraki Fuji. Prođe li u 3. kolo igrat će s nekom od sljedećih igračica: europska prvakinja Otilija Badescu, Japanka An Konishi (obje je Tamara pobijedila na Svjetskom prvenstvu u Japanu), Njemica Laura Stumper ili Japanka Yuki Fujito. Tek nakon toga uslijedio bi obračun s najboljim Kineskinjama, a s trenutačno najboljom Zhang Yining može se susresti u polufinalu turnira. </p>
<p>Inače, zanimljivo je da je zahvaljujući pobjedi na Katar Openu Tamara Boroš još uvijek prva na Pro Tour ljestvici stolnotenisačica, a na ITTF-ljestvici je na četvrtom mjestu iza tri Kineskinje. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Domaćini najavljuju pobjede</p>
<p>Červarov Zagreb favorit je i ovogodišnjeg prvenstva, a računicu će mu ovaj put pokušati pokvariti riječki Zamet, ojačan reprezentativcem Božidarom Jovićem </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Ždrijeb je htio da dva naša najjača rukometna kluba, Zagreb i Metković odmjere snage i provjere formu već u drugom kolu prvenstva, u nedjelju (»Kutija šibica«, 18 sati). I jedni i drugi ne žele u utakmicu ući sa epitetom favorita, no prvak Hrvatske RK Zagreb, ipak će to breme htio-ne htio morati ponijeti. Jaka je momčad, koji uz to ima i i prednost domaćeg terena. </p>
<p>– Ne bih rekao da smo favoriti, no određena prednost postoji. Očekujem dobru utakmicu, bit će to sraz jakih momčadi, no mi, ipak, igramo kod kuće, kaže Blaženko Lacković, Zagrebov reprezentativac.</p>
<p>Utakmica s Metkovićem bit će, ujedno i dobar pokazatelj snage zagrebaša za skorašnji dvoboj Lige prvaka s norveškim Sanderfjordom (igra se za manje od mjesec dana), a ujedno i prilika Zagrebovu treneru i izborniku reprezentacije Lini Červaru da dobije uvid u trenutnu pripremljenost nekih reprezentativaca.</p>
<p>Zagreb je u 1. kolu prvenstva bio bolji od Dubrave, pobijedivši sa 11 pogodaka razlike, dok je Metković nadvisio Moslavinu sa 13 golova. </p>
<p>Svakako je za očekivati odličnu i atraktivnu utakmicu i raspoložene strijelce u Kutiji šibica. U petak će 2. prvenstveno kolo otvoriti Zamet i Medveščak, još dvije momčadi koje bez sumnje spadaju u sam vrh hrvatskog rukometa. </p>
<p>Dokaz su tome i njihove pobjede na početku sezone, Zametovih +3 protiv Ekol Ivančice i Medveščakova pobjeda od četiri gola razlike protiv Osijek Elektroma. </p>
<p>Veliki uteg na vagi Zametovih nadanja trebao bi biti Božidar Jović, koji će na toj utakmici debitirati za svoju novu momčad. Bilo je problema s ozljedom koljena, no trener Riječana Zlatko Saračević, otklonio je sumnju oko njegovog nastupa, najavivši Jovića u momčadi.</p>
<p>Momčadi se dobro poznaju, a prošle su godine uspješniji bili »medvjedi«, koji su odnijeli bod iz Rijeke, i pobjedu na domaćem terenu.</p>
<p>Igrač Zameta i juniorski reprezentativac Hrvatske, Vedran Banić, ovaj put najavljuje drukačiji ishod:</p>
<p>– Imamo kvalitetnu momčad, poznamo njihovu igru, a s obzirom na prošlu godinu motiva nam ne nedostaje. Idemo na pobjedu.</p>
<p> • Parovi 2. kola: Karlovac – Split, Đakovo – Varteks Di Caprio, Moslavina – Crikvenica, Zagreb – Metković, Osijek Elektrom – Dubrava, Zamet – Medveščak Infosistem, Bjelovar – Ekol Ivančica, Umag – Perutnina Pipo IPC. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Clinton u subotu otvara Memorijalni centar u Srebrenici </p>
<p>Clinton bi trebao otvoriti Memorijalni centar i održati govor u kojem će još jednom odati počast za osam tisuća Bošnjaka koje su u srpnju 1995. smaknule postrojbe bosanskih Srba, pod zapovjedništvom Ratka Mladića </p>
<p>SARAJEVO, 18. rujna </p>
<p> - Tijela 107 Bošnjaka iz Srebrenice, ubijenih 1995. godine, u četvrtak su iz mrtvačnice u Visokom prevezena u Potočare. </p>
<p>Tamo će u subotu biti pokopana na spomen- groblju podignutom u sjećanje na najgori pokolj koji se dogodio u Europi poslije Drugoga svjetskog rata.</p>
<p> Na groblju u Potočarima u ožujku i srpnju ove godine već su pokopani posmrtni ostaci više od 880 žrtava. U povodu pogreba u subotu u Srebrenicu će doputovati i bivši američki predsjednik Bill Clinton. </p>
<p>Prema najavama, Clinton bi trebao otvoriti Memorijalni centar i održati govor u kojem će još jednom odati počast za osam tisuća Bošnjaka, smaknutih kad su u srpnju 1995. postrojbe bosanskih Srba, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, okupirale tadašnju enklavu pod zaštitom Ujedinjenih naroda. </p>
<p> Bivši američki predsjednik pozvan je u Srebrenicu na inicijativu udruga obitelji nestalih Srebreničana. (Hina) </p>
<p>Clinton će u petak posjetiti Kosovo, a bit će mu dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Prištini.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Wesley Clark ide stopama Eisenhowera</p>
<p>O izgledima umirovljenog američkog generala na predsjedničkim izborima postoje podijeljena mišljenja: jedni smatraju kako Clark nema šanse jer se politikom nikada nije bavio, dok drugi tvrde kako bi upravo on mogao biti efikasno oružje demokrata protiv Georgea Busha zbog Iraka </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Umirovljeni američki general Wesley Clark, čovjek koji je planirao i vodio zračene udare NATO-a na Srbiju i Crnu Goru 1999. godine odlučio je ući u utrku za kandidata Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u studenom iduće godine. </p>
<p>Wesley Clark jedan od najuglednijih američkih generala i svakako najobrazovanijih. Clark je bio prvi u svojoj klasi na West Pointu, general sa četiri zvjezdice i zapovjednik NATO-a za Europu. </p>
<p>Nakon umirovljenja Clark se očigledno odlučio na političku karijeru jer u politici, kako najavljuju iz njegova stožera, general ima što za reći. O njegovim izgledima na izborima postoje podijeljena mišljenja. </p>
<p>Jedni smatraju kako Clark uistinu nema šanse jer se politikom nikada nije bavio osim epizode kada to nije smio - dok je nosio NATO-ovu uniformu. Clark je naime, nakon završetka vojne akcije NATO-a nad Srbijom i Crnom Gorom otvoreno kritizirao samu akciju i njezine političke ciljeve tražeći intervenciju kopnenih snaga. To je međutim dovelo do munjevite reakcije NATO-a, odnosno njegove smjene.</p>
<p>Glavni tajnik Sjevernoatlanskog saveza George Robertson odmah ga je smijenio sa mjesta zapovjednika NATO-a za Europu. O tome ga je obavijestio dok se Clark vozio u avionu na putu za baltičke države gdje je putovao u službeni posjet. Clark je naime prekršio važno pravilo da vojnici ne komentiraju političke odluke. Kasnije, nakon umirovljenja Clark se nije bavio politikom, posebice ne onom domaćom. Jedino se kao vojni stručnjak pojavio u vrijeme rata u Iraku kao CNN-ov posebni komentator i analitičar. </p>
<p>U SAD-u ima i onih koji tvrde kako bi upravo Wesley Clark mogao biti efikasno oružje demokrata u predizbornoj bici protiv Georgea Busha. Predizborna kampanja sasvim će sigurno imati u fokusu i stanje u Iraku te američku politiku prema toj regiji. Pobornici Wesleya Clarka nadaju se da bi upravo na tom polju umirovljeni general mogao nanijeti značajne političke udarce Georgeu Bushu. </p>
<p>Iako mu se zamjera što se u kampanju uključio kasnije od svih ostalih, Clark je u svoj izborni stožer uzeo ljude koji su Billa Clintona do obje predsjedničke pobjede. Za objavu svoje kandidature Clark je izabrao rodni Little Rock, odakle je i bivši predsjednik Clinton. Iako su mišljenja o uspjehu Clarkove kampanje podijeljena svi se slažu kako mu je najveća prednost briljantna vojna karijera i činjenica da je sve vojne operacije vodio superiorno i sa konačnim uspjehom, uključujući i onu na Kosovu. »Glave« ga je došla izjava u krivom trenutku; dok je još uvijek nosio uniformu sa dvije zastave na rukavu, američkom i NATO-a.</p>
<p>Napokon, početak predizborne kampanje u Americi već se sada opisuje kao jedna od najdosadnijih, zajedno s velikim problemom Demokratske stranke da istaknu kandidata dovoljno snažnog za ozbiljno pariranje republikancu Georgu Bushu. Pojava poznatog i cijenjenog lica, Wesley Clarka unijela je ipak malo živosti. Voditelji njegove kampanje, naravno već sada Clarkovu kandidaturu dovode u vezu sa Dwightom Eisenhowerom kojem je Bijela kuća također bila prvo političko iskustvo nakon vojne karijere. </p>
<p>Vojnu odoru zamijenio je civilnim odijelom i Colin Powell postavši Bushov ministar vanjskih poslova. Powellu vojni ugled na tom mjestu nije puno pomogao, a kao šef State Departmenta nije se uspio nametnuti kao snažan igrač, jer je, među ostalim, puno vremena potrošio u izuzetno nezahvalnoj ulozi »tampon zone« između republikanskih jastrebova i smirenijeg State Departmenta. Wesley Clark kojeg je brbljavost stajala karijere u NATO-u, sada nakon kandidature ima priliku svoju brbljavost kapitalizirati u politici. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Osumnjičeni za ubojstvo Anne Lindh poriče krivnju</p>
<p>STOCKHOLM, 18. rujna </p>
<p> - Prvoosumnjičeni za ubojstvo švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh negirao je bilo kakvu povezanost s ubojstvom koje se dogodilo prošlog tjedna, javili su švedski mediji kasno navečer u srijedu.Odvjetnik Gunnar Falk rekao je za televizijsku postaju TV4 da je njegov klijent tijekom policijske istrage negirao »bilo kakvu umiješanost u cijeli slučaj«.</p>
<p>Falk nije želio reći druge pojedinosti o ispitivanju 35-godišnjeg osumnjičenika. Švedske vlasti također u srijedu nisu željele objaviti nikakve pojedinosti o tijeku istrage, odnosno o uhićenju neimenovanog osumnjičenika. Policija je u četvrtak objavila da otkazuje sve ranije najavljene konferencije za novinare u vezi s ubojstvom ministrice vanjskih poslova. »Treba nas ostaviti na miru da obavimo svoj posao«, rekao je glavni istražitelj Leif Jennekvist.Očekuje se da bi DNK testovi oružja kojim je ubijena Lindh, mogući tragovi krvi, te odjeća koju je ubojica odbacio na mjestu ubojstva, mogli vlastima dati dovoljno dokaza za podizanje optužnice, ako se pokaže da ti tragovi vode prema osumnjičenom. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Španjolski tisak ruga se Garzonu zbog naloga za uhićenje Bin Ladena </p>
<p>MADRID, 18. rujna</p>
<p> - Dio španjolskog tiska u četvrtak ironizira optužnicu i nalog za uhićenje Osame bin Ladena koje je u srijedu podigao Baltazar Garzon, antiteroristički sudac koji je time, ocjenjuje list El Mundo, »prešao sve granice«. </p>
<p> »Težnja za slavom nagnala je ovaj put superzvijedu Garzona da prijeđe granice«, piše dnevnik El Mundo. Sudac, poznat po spektakularnim sudskim prognima bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta i dužnosnika odgovornih za zločine u vrijeme argentinske vojne diktature, ovaj je »put karikirao koncept univerzalne jurisdikcije« i time se »izložio opasnosti da se izgubi u taštini«, komentira El Mundo. </p>
<p> List donosi i karikaturu dvojice karabinjera koje Garzon, odjeven u togu, poziva da uhite Darth Vadera, mračnog junaka Ratova zvijezda, u sklopu »njegove osobne borbe protiv svih zala svijeta«.</p>
<p> Katalonski El Periodico ironizira uz dručkiju karikaturu na kojoj »službenik Garzon«, izgubljen negdje u planinama Afganistana »traži Bin Ladena kako bi mu uručio sudski poziv«. </p>
<p> »Kako bi izbjegao optužbe da kroji pravdu, Garzon bi trebao svoje sudske progone ograničiti na španjolsku ćeliju« Al Qaide, ocjenjuje taj dnevnik. List piše kako nalog za uhićenje Bin Ladena »neće pridonijeti Garzonovoj želji da njegov rad bude ozbiljno shvaćen«.</p>
<p> »Na kraj svijeta«, naslovljuje svoj osvrt list ABC (desnica) i zaključuje da će Garzon, jedan od 165 kandidata s popisa za Nobelovu nagradu za mir, to priznanje konačno i primiti 10. listopada u Oslu, jer je »učinio kvalitativni skok krenuvši u progon duhova«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Njemačka i Francuska oblikuju mjere za jačanje gospodarskog rasta </p>
<p>BERLIN, 18. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka i Francuska započele su četvrtak u Berlinu konzultacije u kojima je glavna tema oživljavanje i ubrzavanje gospodarskog rasta. Prema pisanju lista Financial Times Deutschland, Berlin i Pariz su kritički raspoloženi prema gospodarskoj liniji Europske komisije i to neće skrivati. </p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder i francuski predsjednik Jaques Chirac s ministrima u Berlinu oblikuju vlastitu inicijativu za gospodarski rast u Europi koja bi trebala biti i protuprijedlog infrastrukturnom programu kojim svoje predsjedavanje Europskom unijom želi okruniti Rim. Riječ je o zajedničkom nje</p>
<p>mačko-francuskom investicijskom programu, pri čemu su u prvom planu, sudeći po listi koju je Berlin početkom tjedna poslao Parizu, projekti u obje zemlje. </p>
<p>Među inim, spominje se francusko sudjelovanje u gradnji velikog novog aerodroma za Berlin, govori se o pruzi za vlak transrapid u Münchenu, zajedničkim postrojenjima za dobivanje struje pomoću vjetra na morskoj pučini te o zajedničkim projektima u znanstvenom istraživanju. No, aktualne političke vijesti pokazuju da inicijativa za gospodarski rast i zajednički projekti jedva mogu ostati glavnom temom ovog francusko-njemačkog sastanka na vrhu. To predviđaju i članovi francuske i njemačke delegacije koje čine gotovo svi ministri iz obiju vlada. </p>
<p>U Dresdenu je početkom rujna došlo do bilateralnog susreta Schrödera i Chiraca koji je imao simbolični karakter i trebao signalizirati da njemačko-francuski motor opet radi.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Francuska mimo propisa EU spašava posrnulo poduzeće</p>
<p>Povjerenik Europske komisije za tržišno natjecanje Mario Monti blokirao je akciju spašavanja Alstoma dok se stvari ne raščiste / Moguće je da Francuska ipak svojeglavo investira u spašavanje tog poduzeća i tako ponovno postane prekršitelj / Ovakve su situacije test snage EU: tko je glavni u zajedničkoj kući, EU zakoni ili parcijalni interesi koji te zakone krše</p>
<p>BRUXELLES, 18. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska komisija i francuska Vlada opet su u ratu, tihom ali tvrdom. Nakon što se Francuska oglušila o sve zahtjeve za poštivanje financijske discipline u eurozoni, novi je sukob na vidiku, sada oko planova spašavanja Alstoma. </p>
<p>Alstom je golema inženjerijska tvrtka sa 110.000 zaposlenih u sedamdesetak zemalja svijeta, od toga 26.000 u Francuskoj, najpoznatija po superbrzom vlaku TGV i brodogradnji. No, u zadnje je vrijeme čuvena i po poslovnim problemima stvorenim kombinacijom visokog prekoračenja troškova realizacije velikih projekata, američkim problemima s neregularnostima i nezakonitostima u računovodstvu i bankrotima te dugom bankama.</p>
<p>Sve u svemu, ne baš obećavajuća situacija okrunjena padom vrijednosti dionica na minimum. Francuska je vlada odlučila spasiti Alstom kupujući jedan njegov dio da bi »sačuvala radna mjesta«, kako je glasilo obrazloženje iz Pariza. Obrazloženje namjere otvorilo je pitanje novog nepoštivanja striktnih zakona EU o tržišnom natjecanju koji zabranjuju intervencije države čak i za potrebe »viših ciljeva«. </p>
<p>Francuska vlada govori o »restrukturiranju« ove tvrtke državnim novcem što je u suprotnosti s propisima EU koji u ime otvorene konkurencije ne dopuštaju da pojedine kompanije infuzijama državnog novca dobivaju nezasluženu prednost. Europska komisija, odnosno njen povjerenik za tržišno natjecanje Mario Monti, blokirao je akciju spašavanja Alstoma sve dok se stvari ne raščiste. </p>
<p>Ne radi se samo o tome hoće li se realizirati ili blokirati 2,8 milijarde eura težak projekt spašavanja ove velike tvrtke u jednako velikim problemima. To je istovremeno novi test odnosa snaga na EU terenu. Odgovorit će tko je jači: EU zakoni i Komisija kao čuvar sporazuma ili pak vlade koje glasaju za zakone a potom ih zaobilaze kako njima odgovara. </p>
<p>Francuska se strana, istina, potrudila obećati da će biti »i vuk sit i koze na broju«, dakle Alstom spašen novcima francuskih poreznih obveznika (a to znači i nove troškovi u prenapregnutoj državnoj blagajni koja već drugu godinu u »crvenom«), i EU propisi u potpunosti uvažavani, što je u praksi nemoguće. Tražimo alternativne puteve, izjavio je nakon privremene blokade plana spašavanja Monti. </p>
<p>Treba li spasiti radna mjesta, odnosno tvrtku u dugovima ili sve prepustiti na milost i nemilost milosti tržišnih zakona, pitanje je staro koliko i EU. Europska Komisija može izigravati policajca i tvrtkama slati u njihove urede inspekcije i dolaziti u nenajavljene noćne provjere (što je dosad bio slučaj u više navrata), no ona nema načina da to isto čini s neposlušnim vladama. Montijeva inspekcija nema jednake takve ovlasti u uredima, ladicama i kompjutorima ministarstava financija gdje se prekršaji redovno događaju.</p>
<p>»Hoćemo li stvoriti vojsku da bi njome vraćali neposlušne u zakonske okvire«, sarkastično se šale predstavnici Europske komisije suočeni s ovim novim odmjeravanjem snaga. Komisija baš i nije imala sreće s državama članicama, naročito velikima, pri čemu je Francuska ponovno država u državi. Francusku, recimo, nije uopće zanimalo to da je već skoro desetljeće u EU na snazi propis po kome vlade mogu intervenirati u restrukturiranje kompanija jednom u deset godina. </p>
<p>Francuska je vlada naravno znala za propis kada je u roku od osam godina dva puta injektirala novac poreznih obveznika u problematičnu strukturu kompjutorskog koncerna Bull, spasivši ga od daljnjeg urušavanja. Mašući novim dosjeom, Francuska tvrdi da će Alstomu pomoći »jednom i nikada više«. Kad je Europska komisija i na ovo ostala neimpresionirana, jer praksa pokazuje da prva državna intervencija nikada ne znači i posljednju jer su kronični gubitaši rupe bez dna, Francuzi su zaigrali na političku kartu: »Kad ne dopuštate državi da pomaže svojim tvrtkama time joj istovremeno niječete dio njezinog suvereniteta.« O tom čemu, naravno, nije bilo govora kada su propisi pisani i izglasavani na ministarskim vijećima. </p>
<p>Ukoliko se dogodi da Mario Monti i Europska komisija blokiraju akciju spašavanja Alstoma, jer Komisija i vlada države članice nisu postigle odgovarajući sporazum usklađen s propisima EU, moguće je da Francuska ipak svojeglavo investira u spašavanje i tako ponovno postane prekršitelj. Komisiji preostaje tužba Europskom sudu, što se može ali ne mora riješiti u njezinu korist i potom, čak i kada se donese presuda, osuđena država može jednostavno nepoštivati sudske odluke. U nekoliko je slučajeva (primjeri su njemačka mobitel tvrtka MobilCom AG i britanska British Energy PLC) gdje su države intervenirale ni ne pitajući Europsku komisiju za mišljenje, Komisiji je preostalo samo da prikuplja materijale za sudsku tužbu.</p>
<p>Ovakve su situacije test snage EU, i u sadašnjem trenutku mnogo ozbiljniji test od rasprave o ustavu EU, čak i o proširenju. On daje odgovor na pitanje tko je glavni u zajedničkoj kući: EU zakoni ili parcijalni interesi koji te zakone krše.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hans Blix tvrdi da je Irak odavno uništio zabranjeno oružje</p>
<p>Bivši glavni inspektor UN-a za oružje optužio je Georgea Busha i Tonyja Blaira da su svojim građanima »prodali« rat onako kako bi nepouzdani trgovac nekome prodao frižider</p>
<p>LONDON, 18. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Hans Blix, bivši glavni UN-ov inspektor za pronalaženje iračkog arsenala oružja za masovno uništenje optužio je britansku i američku vladu da su uoči rata u Iraku tendenciozno tumačile obavještajne podatke o toj zemlji. Dopušteno je da »manipulacija podacima« zarazi prezentaciju iračke vojne moći, izjavio je Blix, aludirajući na britanski obavještajni dosje o Iraku objavljen uoči rata. </p>
<p>On je to rekao u intervjuu za BBC, kritizirajući »kulturu manipuliranja činjenicama« i »napuhavanja«. Tvrdnje Britanije i Amerike da su sigurne u postojanje iračkog oružja masovnog uništenja usporedio je s načinom na koji je narod nekada vjerovao u vještice. »U srednjem vijeku, ljudi su bili uvjereni da vještice postoje. Tražili su ih, dok ih ne bi našli«, rekao je Blix. Također je optužio Georgea Busha i Tonyja Blaira da su svojim građanima »prodali« rat onako kako bi nepouzdani trgovac nekome prodao frižider. Rekao je kako shvaća da se činjenice moraju pojednostaviti kad se prezentiraju javnosti, ali je dodao kako ljudi svejedno očekuju da one budu točne.</p>
<p>Već i ranije Blix je kritizirao britanskog premijera Tonyja Blaira, zbog njegove tvrdnje da unutar samo 45 minuta Saddam može upotrijebiti neko od oružja masovnog uništenja. Blix također tvrdi da je Irak još na kraju Zaljevskog rata 1991. uništio »gotovo sve« svoje zabranjeno oružje. On smatra da se Saddam i nakon toga mogao pretvarati kako posjeduje to oružje, da bi zastrašio protivnike. »Hoću reći, možete postaviti znak 'pazi oštar pas' a da nemate psa«, rekao je Blix u intervjuu za australsku televiziju ovih dana. </p>
<p>Reagirajući na zadnje Blixove kritike, glasnogovornik britanskog Foreign Officea je rekao da je Saddamovo posjedovanje oružja masovnog uništenja konkretna činjenica. »Brojne rezolucije Vijeća sigurnosti su, jedna za drugom, zaključile kako je on ne samo posjedovao to oružje, nego ga i upotrijebio protiv vlastitog naroda. Blixovo vlastito izvješće, dugačko 173 stranice, vrlo je podrobno opisalo povijest Saddamovog ometanja rada UN-ovih inspektora. Proces potrage za oružjima masovnog uništenja nastavlja se«, rekao je predstavnik Foreign Officea. </p>
<p>Doista postoje brojni dokazi da je Saddam nekoć imao biološki i nuklearni arsenal te razvijao balistička oružja i pokušavao se domoći nuklearne bombe. Bojne otrove koristio je, primjerice, u iračko-iranskom ratu te protiv vlastitih Kurda. No, poslije njegovog pada, nisu u Iraku nađeni ni tragovi zabranjenog naoružanja. To može značiti da je oružje negdje dobro sakriveno, ili pak, da ga, je, kako sada tvrdi Blix, Saddam doista dao uništiti. Ukoliko se ništa ne pronađe, London i Washington morat će se i dalje nositi s optužbama da su uvećavali iračku opasnost, kako bi opravdali rat. </p>
<p>Zadnje primjedbe bivšeg glavnog UN-ovog inspektora oružja u Iraku pale su nekako u istom trenutku kada je američki predsjednik George Bush svojim slabo obaviještenim građanima morao napokon reći da Irak zapravo nije imao veze s terorističkim napadima na New York i Washington. Čak i danas, pune dvije godine nakon 11. rujna 2001., 70 posto Amerikanaca pogrešno vjeruje da su u planiranju i izvođenju tih napada sudjelovali i Iračani. </p>
<p>Činjenica da je uopće moglo doći do tako krupne zabune svjedoči o tome da se Busheva vlada, u najmanju ruku, nije previše trudila da javno razjasni činjenice. Prema manje dobroćudnom tumačenju, ona ih je i namjerno zamućivala. U jeku prvih priprema za iduće predsjedničke izbore, Bushev zakašnjeli ispravak mogao bi se pokazati skupim za američkog predsjednika. </p>
<p>Građanima Sjedinjenih Država polako postaje dosta Iraka koji se pokazao skupljim i složenijim poduhvatom nego što je to predvidio američki politički i vojni vrh. S druge strane Atlantika, Irak zadaje još veće glavobolje Tonyju Blairu. Hans Blix nije ni prvi ni zadnji koji tvrdi da je opasnost od te zemlje bila preuveličana. Britanski premijer uvjeren je, međutim, da je Saddam bio stvarna prijetnja koju je trebalo ukloniti. No većina Britanaca ne dijeli to mišljenje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Arafat poziva Izrael na prekid vatre </p>
<p>Palestinski predsjednik izjavio da bi se Izraelci trebali sramiti zbog toga što žele</p>
<p> njegovu smrt</p>
<p>JERUZALEM, 18. rujna </p>
<p> - Palestinski predsjednik Yasser Arafat pozvao je u srijedu navečer Izrael da pristane na prekid vatre s Palestincima.</p>
<p> »Trebao zaboraviti prošlost i okrenimo novu stranicu, zbog naše djece i zbog vaše djece«, rekao je Arafat za izraelsku televizijsku postaju Channel 10 News. Arafat je rekao da palestinska samouprava održava kontakte s palestinskim oporbenim frakcijama, uključujući i militantne pokrete Islamski džihad i Hamas, kako bi se one obvezale na novi prekid vatre s Izraelom. On je dodao da je dogovor s tim skupinama blizu.</p>
<p>Osim toga palestinski predsjednik Arafat je izjavio u razgovoru za najtiražniji izraelski list Yedioth Ahronoth da bi se Izraelci trebali sramiti zbog toga što žele njegovu smrt. Razgovor s Arafatom objavljen je nekoliko dana nakon što je jedno ispitivanje javnog mnijenja pokazalo da bi 37 posto Izraelaca željelo Arafata mrtvog, dok se 23 posto zauzelo za protjerivanje palestinskog predsjednika.</p>
<p> Palestinski predsjednik također je rekao da je spreman poginuti kao »mučenik« i da će iskoristiti svoju pušku za samoobranu ako ga izraelski vojnici pokušaju protjerati iz zemlje ili ga ubiti. »Ja sam palestinski vojnik...Koristit ću svoju pušku da obranim ne samo sebe već i svako palestinsko dijete, ženu ili muškarca i za obranu palestinske egzistencije«, rekao je Arafat. </p>
<p>Inače, izraelski vojnici nastavili su s obračunima s palestinskim aktivistima u u Pojasu Gaze.</p>
<p> Jihad Abu Suheireh, pripadnik brigada Ezzedine al Qassam, oružanog krila radikalnog pokreta Hamasa, ubijen je kada su izraelski vojnici uništili kuću u kojoj se skrivao u unutrašnjosti logora. Trojica drugih Palestinaca ranjena su u tom napadu. Uz pomoć jurišnih helikoptera, izraelski vojnici su oklopnim te terenskim vozilima ušli u palestinki grad iz pravca židovske kolonije Netzarim te su opkolili kuću. Iz helikoptera su bile ispaljene rakete i nekoliko je snažnih eksplozija razorilo kuću. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Sramotni zahtjevi sindikalnog megalomana i neumjerenost onih koji o njima raspravljaju</p>
<p>Najnovija događanja s odlazećim predsjednikom najbrojnije sindikalne središnjice »Jurićev uvjet</p>
<p> – mjesto savjetnika i 16.000 kuna plaće« (Vjesnik, 17. rujna) naštetila su svima onima koji sindikalno djeluju, ali i svima onima koji na najrazličitije načine podržavaju sindikate i njihove aktivnosti.</p>
<p>Reakcije koje se ovih dana mogu čuti među sindikalno organiziranim, ali i neorganiziranim zaposlenicima kreću se u rasponu od nevjerice do zgražanja.</p>
<p>I dok se svaki istinski sindikalist srami zbog sindikalista koji svoj posao naplaćuje iznosom koji nadmašuje četiri prosječne mjesečne plaće u državi, pobočnici toga istog sindikalnog preplaćenika iz tjedna u tjedan se nadmudruju treba li ili ne treba 17 smanjiti na 16 tisuća kuna i treba li premijerska sindikalna sinekura trajati pola godine ili na neodređeno vrijeme?</p>
<p>Teško je reći jesu li tragičniji zahtjevi sindikalnog megalomana ili neodlučnost onih koji ne znaju kako na neumjerene zahtjeve odgovoriti. Zaista bilo bi smiješno da nije tragično.</p>
<p>Tragičar nije sindikalni čelnik, tragičari nisu ni oni koji odlučuju o njegovoj sudbini, već su tragičari građani ove zemlje koji se odriču od svoje sirotinje da onima koji ih predstavljaju ni ptičjega mlijeka ne uzmanjka.</p>
<p>Groteskno zvuči da oni kojima se svakodnevno na najrazličitije načine osporava elementarno pravo na bilo kakav život plaćaju 1.500 kuna nepostojeći odvojeni život svoga sindikalista. Kako li će tek reagirati svi oni zaposlenici koji uredno od svoje crkavice izdvajaju mjesečno 4.690 kuna za nepostojeće troškove prijevoza predsjednika sindikata? No to još nije sve. Pretpostavlja se kako nazočnost seansama u Upravnom vijeću Mirovinskog fonda dotični gospodin mjesečno naplaćuje dvjema prosječnim mirovinama.</p>
<p>Svakodnevnim vijestima u svezi s jednom uobičajenom smjenom nanosi se nemjerljivu štetu ne samo najizravnijim akterima već i svima onima koji na različite načine sindikalno djeluju. Preplaćeni sindikalni čelnik i oni koji odlučuju o njegovoj sudbini trebali bi napokon povesti računa o širim posljedicama svojih postupaka i što je moguće prije završiti cjelokupan cirkus oko smjene predsjednika sindikalne središnjice.</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ, predsjednik Saveza školskih sindikataZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Andrija Hebrang zaslužan je da problem Istre nije rješavan političkim makinacijama</p>
<p>Sa zanimanjem pratim napise Milana Rakovca u Vjesniku. Kao Istranin on odlično poznaje njezinu problematiku, zapažanja su mu lucidna, a daje i viziju razvoja. Tako je i s člankom »Istarski pokusni vrt sutrašnje ujedinjene Europe« od 11. rujna, pisan povodom 60. godišnjice pripojenja Istre Hrvatskoj. O tom povijesnom događaju želio bih i nešto dodati.</p>
<p>Nakon pada Italije, istarski patrioti su promptno reagirali i već 13. rujna 1943. je donesena tzv. Pazinska odluka o izlasku Istre iz okvira Kraljevine Italije i »sjedinjenja s našom hrvatskom braćom«. Te su odluke proslijeđene u Topusko, gdje je zasjedao ZAVNOH.</p>
<p> Ispravno primjećuje Rakovac da je to u Topuskom izazvalo zabunu i strku. Naime, aktualna vlast već je imala sve značajke diktatorskog režima: sve inicijative, prijedlozi i odluke su se donašale »odozgo«, a oni »odozdo« (Titova formulacija) su ih trebali bez pogovora izvršavati. Međutim, prvi čovjek u Hrvatskoj – Andrija Hebrang je isto tako promptno reagirao. ZAVNOH je 20. rujna potvrdio te Odluke i proslijedio ih na zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu.</p>
<p>U to vrijeme je Edvard Kardelj bio drugi čovjek partije i povjerenik za vanjske poslove. Kad je čuo za te odluke, navodno je pobjesnio. Kao slovenski nacionalist i antihrvatski nastrojen, čvrsto je bio uvjeren da cijela Istra nakon rata treba pripasti Sloveniji, unatoč tomu što je bio svjestan da golemu većinu stanovništva čine Hrvati i Talijani. »Sveti egoizam«! To su bile riječi talijanskog premijera Orlanda, kojima je opravdavao prevrtljivu talijansku politiku tijekom Prvoga svjetskog rata. Ipak, u Jajcu su objektivne okolnosti i raspoloženje bili takvi da Kardelj nije mogao spriječiti potvrdu tih Odluka.</p>
<p>Uskoro je Andrija Hebrang bio smijenjen zbog »nacionalističkih skretanja«, čemu je sigurno i Kardelj kumovao. Formalni razlog je bio i Hebrangov stav o republičkoj granici u Srijemu. Naslijedio ga je servilni Vladimir Bakarić, koji je sljedećih tridesetak godina bio gubernator Hrvatske. A može se predmnijevati protuusluga: hrvatski državni vrh preimenovao je jedan hrvatski grad u Kardeljevo.</p>
<p>Da zaključim: uz neosporno priznanje istarskim domoljubima za taj povijesni čin i Andrija Hebrang je zaslužan da problem Istre nije naknadno rješavan političkim makinacijama. I bilo bi zanimljivo čuti što o ulozi Andrije Hebranga u tim povijesnim trenucima znaju njegova djeca, Andrija i Branko Hebrang i Dunja Hebrang Bonačić?</p>
<p>TUGOMIR ŠURINAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ilica postaje poput azijskih kolonija iz vremena britanskih dominiona</p>
<p>Svjedoci smo svakodnevne devastacije hrvatskoga jezika. Dovoljno je proći Ilicom u Zagrebu, te s jedne i druge strane čitati nazive pojedinih trgovina. Samo što nije svaki natpis na engleskome (Any Way, Sylt Club Fashion, Masculine Mode Homme, North Pole Young, Magma Fashion Outlet, Marina Yachting, United Colors Benetton, itd.). Onaj koji bi ustao iz groba i prošao Ilicom, pomislio bi da se je zatekao u nekoj od azijskih kolonija iz vremena britanskih dominiona. Jer što drugo reći kad je i na Tratinskoj cesti dućan Second hand shop bez ikakva, makar popratnog, hrvatskog natpisa.</p>
<p>U toj devastaciji hrvatskoga jezika ne zaostaje ni Vjesnik. Tako se 15. rujna povodom peticije protiv rada nedjeljom u trgovinama koči naslov »Nedjelja, dan za okupljanje obitelji – u shopping centru«. U tekstu se shopping navodi barem deset puta, a nigdje kupnja ili nabava u trgovačkim centrima, veleprodajama, odnosno veletrgovinama. I to upravo sada, kad Vjesnik slavi svojih 20.000 objavljenih brojeva! I gdje su lektori? A Vjesnik svi hvale i to punim ustima.</p>
<p>Zar je onda čudno da neki novootvoreni »Language spot« oglašavajući letkom i stavljajući u svaki poštanski sandučić ponudu tečajeva općeg engleskog, poslovnog engleskog te tečajeve za osnovnu i srednju školu, navodi da su upisi i informacije u Gotovčevoj 1, a ulaz »iz haustora Vlaške 121«. Haustor je napisan malim početnim slovom, očito zato da se ne bi reklo da je haustor njemačka riječ. U tome »Spotu« sigurno ne znaju ili nikad nisu čuli za vežu ili kućnu vežu.</p>
<p>Pa na sve to zar ne bi i danas, 172 godine nakon »Kipa domovine«, ponovno gorko zaplakao ilirac Pavao Štoos, kad bi ga netko podigao iz mirogojskih arkada? </p>
<p>dr. MILORAD ANDRIČEVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Vlakovođa je bio premoren, ili je kvar bio tehničke naravi?</p>
<p>Što je dovelo do nesreće utvrdit će Povjerenstvo Ministarstva prometa, pomorstva i veza koje se još nalazi na terenu</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – »Uzrok iskliznuća teretnog vlaka je puknuće osovine, točnije njezinog dijela koji se naziva 'rukavac' na jednom vagonu, pa se zasad isključuje ljudski faktor kao glavni krivac za nesreću u kojoj, na sreću, nije bilo ozlijeđenih, no što je dovelo do nesreće utvrdit će Povjerenstvo Ministarstva prometa, pomorstva i veza koje se još nalazi na terenu«, doznajemo od Ide Erceg iz Službe za odnose s javnošću Hrvatskih željeznica.</p>
<p>Podsjetimo, u srijedu oko 16,45 sati na ulazu u Glavni kolodvor iz smjera Maksimira iskliznuo je iz tračnica teretni vlak koji je u 24 vagona prevozio pijesak na relaciji od Botova kod madžarske granice do Podsuseda.</p>
<p>U iskliznuću je oštećeno oko 100 metara pruge, tri skretnice i nekoliko vagona od kojih je najviše stradao upravo onaj na kojem je puknuo 'rukavac' i to na dijelu gdje je pruga najuža, što je dodatno »pomoglo« iskliznuću.</p>
<p>Iako je zasad isključen ljudski faktor kao glavni krivac, postavlja se pitanje kako je došlo do puknuća dijela osovine i kotača koja se inače redovito pregledava lupanjem tzv. čekićem i konačno što bi se dogodilo da se kojim slučajem nije radilo o teretnom već o putničkom vlaku.</p>
<p>Ljudski faktor je, prema nekim pokazateljima čest uzrok željezničkim nesrećama, no strojovođe tvrde kako su uzroci tome premorenost izazvana podužim smjenama, ali i dotrajalost pruga koje su, tvrde neki od strojovođa, navodno nabavljene 'na crno' od najjeftinijeg dobavljača.</p>
<p>Upravo je premorenost i pad koncentracije, pored neprilagođene brzine i nedovoljnog održavanja pruge, bio jedan od glavnih uzroka jedne od najvećih prometnih nesreća koja se dogodila na gotovo identičnom mjestu prije 29 godina.</p>
<p>Mnogi se prisjećaju stravične nesreće koja se dogodila 30. kolovoza 1974. godine na Glavnom kolodvoru, kada je u bezglavoj jurnjavi izvanrednog vlaka »Direkt Orijent« na liniji Atena-Zagreb-Dortmund poginulo 153 putnika a 90 ih je teško ozlijeđeno.</p>
<p>Vlak krcat »gastarbajterima« krenuo je iz Vinkovaca u 19,45 sati prema Zagrebu, a njime su upravljali neispavani i iscrpljeni strojovođa Nikola Knežević i njegov pomoćnik Stjepan Varga koji su upravljali vlakom iako su dva dana ranije bez prestanka bili »u pogonu«. Jurnjava kolosijekom koja je doživjela tragičan vrhunac na ulasku u Glavni kolodvor, pokazala je kasnije istraga, na nekoliko mjesta premašila dozvoljenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> za gotovo 70 kilometara na sat, pa je tako od dozvoljene brzine pri ulasku na kolodvor od 40 km/h strojovođa »uletio« brzinom od 104 kilometara na sat.</p>
<p>Shvativši prekasno što se događa, strojovođa je oko 22,40 sati počeo kočiti, ali su se na zavoju smještenom 250 metara od glavne zgrade vagoni doslovno odlijepili od pruge i nekoliko sekundi potom postali hrpa željeza iz koje su dopirali jauci putnika unakaženih probijanjem lima i pucanjem stakla. Strojovođe su ostale neozlijeđeni a lokomotiva neoštećena zahvaljujući niskom ležištu. Uskoro je mobiliziran cijeli grad, uključujući policiju, vojsku i gotovo sve liječnike s prebivalištem u Zagrebu, no za mnoge je već bilo kasno. Koliko je strahovita bila nesreća svjedoči i broj od 41 putnika koje na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati obducenti nisu uspjeli identificirati, pa su pokopani u zajedničkoj grobnici na Mirogoju. Strojovođa Knežević je kasnije na suđenju osuđen na 15 godina zatvora a njegov pomoćnik na 8 godina. Kazna bi bila i veća da sudsko vijeće kao olakotnu okolnost nije uzela u obzir upravo njihovu premorenost uzrokovanu gotovo 52-satnim stalnim stajanjem za upravljačem vlaka.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Snimljena kaseta ne smije biti dokaz«</p>
<p>Čitanje presude zakazano je za ponedjeljak 22. rujna</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Vijeće Županijskog suda u Zagrebu završilo je u četvrtak dokazni postupak protiv bivšeg istražnog suca u Karlovcu Jurja Boljkovca, a čitanje presude zakazano je za ponedjeljak 22. rujna.</p>
<p> U završnom govoru zamjenika ravnatelja Uskoka, koji je zastupao optužnicu, istaknuto je da je u višemjesečnom dokaznom postupku nedvojbeno utvrđeno da je Juraj Boljkovac odbio rješenje o zadržavanju Zdravka Bosiljevca u pritvoru, ne zato što bi se vodio sudačkim uvjerenjem, već da bi od Bosiljevca uzeo novac, odnosno mito. </p>
<p>Dokaz tomu je i činjenica da su se sastajali ukupno pet puta, a Boljkovac kao visokopozicionirani sudski djelatnik nije ništa učinio da osumnjičenog Bosiljevca razuvjeri da ne postoji »urota« u kojoj mu se radi o glavi, već je postupao protivno tome. Zdravko Bosiljevac i njegova supruga, također su svjedočili su pred županijskim sudom te se steklo uvjerenje da oni doista vjeruju u »urotu«, koju navodno skovao Boljkovac. </p>
<p>Analizirajući sadržaj tajno snimljene kasete zamjenik ravnatelja ustvrdio je da je Bosiljevac i dao novac Boljkovcu jer je bio uvjeren da protiv njega postoji netko tko mu želi naškoditi. Na vrpci je snimljeno kako Bosiljevac pita Boljkovca o tome što je bilo s novcem, kome ga je dao i kako ga je rasporedio. Zaključak zastupnika optužbe je bio: Boljkovca treba, ocjenjujući dokaze, proglasiti krivim a kao otegotnu okolnost mu uzeti i činjenicu da je primio mito u svojstvu suca.</p>
<p>Obrana je naprotiv ustvrdila da predočeni dokazi nisu takvi da bi se moglo tvrditi da je njihov branjenik primio dar, odnosno mito od 15 tisuća eura. Zbog toga, tvrde, njihova branjenika treba osloboditi optužbe. Snimljena kaseta, koja je emitirana na raspravi, ne smije biti dokaz, jer se radi o kaznenom djelu koje nije predmet ovog postupka. Izražena je sumnja i u autentičnost snimljene kasete, koja je navodno, tri puta dosnimavana. Tvrdnju da je istražni sudac tražio i dobio novac da bi pogodovao okrivljenom Bosiljevcu, istakla je obrana tužiterljstvo, također nije dokazalo. Novac, osim Bosiljevca i njegove supruge nitko nije nikada vidio, a ni policija dok je opremala Bosiljevca za tajno snimanje nije pritom (što bi bilo logično) organizirala i simuliranu predaju novca. Primanje mita kvalificirano je, inače, u članku 347. Kaznenog zakona, a zapriječena kazna kreće se u rasponu od novčane kazne do maksimalno pet godina zatvora</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Krijumčarima pritvor produljen za još tri dana </p>
<p>U tom će roku istražni sudac odlučiti hoće li im produljiti pritvor od 30 dana i hoće li pokrenuti istragu za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga</p>
<p>PULA, 18. rujna</p>
<p> – Nakon što je Državno odvjetništvo u Puli u srijedu podnijelo zahtjev za provođenjem istrage i prijedlog za određivanje 30-dnevnog pritvora za »kokainsku četvorku« Angela Andonova (44), ugostitelja iz Zagreba, Duška Kotlara (29) iz Slavonskog Broda, Draška Čubrilovića (59) managera iz Zagreba, te Ernesta Verglesa (60) iz Maribora, dežurni je sudac Istražnog centra u Puli Svetislav Vujić donio nalog kojim se uhićenici zadržavaju daljnja 72 sata. Tako je ova četvorka, koja je uhićena u nedjelju navečer zbog krijumčarenja 336 kilograma kokaina pronađenog na jedrilici »Adelante« u auto-kampu Veštar kod Rovinja, određeno naknadno zadržavanje od tri dana, a u tom roku istražni će sudac odlučiti hoće li im produljiti pritvor od 30 dana i hoće li pokrenuti istragu za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga iz članka 173. Kaznenog zakona Republike Hrvatske. U roku od šest mjeseci Županijskog državno odvjetništvo mora podignuti optužnicu, jer bi u protivnom pritvorenici mogli biti pušteni na slobodu.</p>
<p> Za to kazneno djelo četvoriti uhićenika prijeti kazna zatvora od jedne do deset godina, ili pak, u najgorem slučaju, kazna dugotrajnog zakona od 40 godina ukoliko ih se osudi za udruživanje radi počinjenja kaznenog djela. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ostala bez posla jer je upozorila na mito i korupciju?</p>
<p>Sudac Darko Krušlin je obrazložio da sud tijekom dokaznoga postupka nije našao elemente koji bi dokazali da je optužena inspektorica počinila kazneno djelo za koje ju se teretilo</p>
<p>OSIJEK, 18. rujna</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom osječkog Općinskog suda, bivša inspektorica osječke Financijske policije Nada Lešina (40) oslobođena je u četvrtak optužbe da je počinila kazneno djelo povrede službene dužnosti odnosno zloporabe položaja i ovlasti. </p>
<p>Kako je obrazložio sudac Darko Krušlin, sud tijekom dokaznoga postupka nije našao elemente koji bi dokazali kako je optužena inspektorica počinila kazneno djelo za koje ju se teretilo. </p>
<p>»Ova je kaznena prijava, zapravo, određena vrsta 'kazne' kojom me se pokušalo uništiti jer sam prije dvije i pol godine jedina ukazala na nepravilnosti u radu osječke Financijske policije«, kazala nam je Nada Lešina nakon čitanje presude, objasnivši da sada »prolazi pakao«, jer je pokušala nadležne institucije upozoriti da je Financijska policija u Osijeku 'zapala' u mito i korupciju. </p>
<p>Cijela je ova priča započela kada je u ožujku 2001. godine osječko-baranjskoj policijskoj upravi podnijela zahtjev za utvrđivanje kaznene odgovornosti protiv svojih nadređenih u Financijskoj policiji. </p>
<p>»Umjesto da policija provjeri navode iz moga zahtjeva u kojem sam na oko tristo stranica detaljno ukazala na mito i korupciju u osječkoj Financijskoj policiji, te umjesto provođenja kriminalističke obrade, ostala sam bez posla. Naime, u to je vrijeme došlo do ukidanja Financijske policije, a svi su djelatnici trebali biti raspoređeni na druga radna mjesta u državnoj upravi. No, iako sam imala najviše godina radnog iskustva i visoku stručnu spremu (diplomirani je pravnik op.a.), jedina sam ostala neraspoređena«, objašnjava nam Nada Lešina dodavši kako su svi drugi, pa čak i pripravnici, odmah zbrinuti i raspoređeni na druga radna mjesta. </p>
<p>Da bi cijela stvar bila još smješnija, iako je rješenjem određeno da joj se isplati otpremnina (što joj je i isplaćeno), čime je potvrđeno da nije ostala bez posla svojom krivnjom, nedugo zatim je protiv nje podignuta kaznena prijava te optužnica zbog navodno počinjenog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti. Nepravomoćnom presudom donesenom u srijedu, ona je oslobođena krivnje za to kazneno djelo. </p>
<p>Uz cijelu 'hrpu' dokumenata koje nam je predočila, ona je naglasila kako je ova oslobađajuća presuda tek prvi korak u istjerivanju pravde. Naime, u postupku kojim traži da ju se vrati na posao, a koji je pred Općinskim sudom u Osijeku pokrenula prije više od godinu dana, još uvijek nije zakazana niti jedna rasprava! </p>
<p>Po riječima naše sugovornice, riječ je o postupku u kojem je podnijela kaznenu prijavu protiv odgovorne osobe u Vladi, tajnice Ministarstva financija te njezinih nadređenih iz Financijske policije jer neraspoređenost na drugo radno mjesto i otkaz mogu biti valjani samo ako se utvrdi njezina kaznena odgovornost. </p>
<p>»Posao mi je uvijek bio na prvome mjestu. Dolazim iz prilično siromašne obitelji i zaista sam se uvijek trudila kako bih dobro obavljala svoje poslove. Zbog toga sam završila i fakultet kako bih si mogla omogućiti bolji život. Ali, nisam bila potkupljiva i zbog toga nisam bila podobna«, zaključuje Nada Lešina. </p>
<p>Cijeli slučaj pun je nejasnih postupaka. Kako nam priča Lešina, prvi optužni prijedlog nije uopće uručen njoj nego njezinom susjedu i to bez koverte. Isto tako tvrdi kako nije dobila niti pozive za rasprave pa ju je dva puta privodila policija. </p>
<p>»Jednom su me prilikom, čak, odveli na silu u kućnom ogrtaču i papučama. A sve zbog toga jer nisam htjela poći s njima dok mi ne daju da potpišem dostavni dokument«, priča Nada Lešina. Na koncu je istaknula da je zbog svega podnijela brojne kaznene prijave. Među prijavljenima se našla i predsjednica Općinskog suda u Osijeku Vesna Brođanac te neki suci, ali ništa se od toga još nije riješilo. Unatoč svim preprekama, Nada Lešina tvrdi da dobro poznaje zakone te da neće odustati sve dok ju se ne vrati na posao. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svjedoci nisu ni znali da su postali »socijalni slučaj«</p>
<p>ZADAR, 18. rujna</p>
<p> – Saslušanjem veće skupine svjedoka na zadarskom Županijskom sudu nastavljeno je suđenje Josipu Miroslavu Biloglavu, optuženom da je kao ravnatelj Centra za socijalnu skrb u Zadru izdao više od 600 rješenja na ime stotinjak osoba, uglavnom s neistinim podacima.</p>
<p> Biloglav je novac od jednokratnih novčanih pomoći prisvajao sebi. Svjedoci na čije ime je novac isplaćivan, kažu da taj novac nisu primili te da nikada nisu ni znali da se netko koristio njihovim imenima ili podacima da bi sebi priskrbio korist. Svjedok Slavko Prtenjača kazao je kako nikad nije ni tražio pomoć, osim što je u vrijeme Domovinskog rata podigao jedan paket iz humanitarne pomoći dok je bio u izbjeglištvu. Osim toga, Centar mu je samo jednom put platio vodu i struju. </p>
<p>Jadranka Stanić, također, je kazala da nikada nije podizala jednokratne novčane pomoći, a kada su joj priložene uplatnice, rekla je da to nije njezin potpis i da novac nije primila. Inače, svjedokinja je rođakinja optuženog Biloglava pa je zbog toga i posebno ogorčena. Luka Glavić, Rade Babić, Marko Paleka i još mnogi drugi svjedoci dali su gotovo jednake iskaze. ></p>
<p>M.V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Pekari najavljuju poskupljenje kruha početkom sljedeće godine</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Kruh će početkom 2004. godine poskupjeti jer će se u narednih nekoliko mjeseci potrošiti brašno sa sivog tržišta, rekao je Stjepan Varga, direktor Čakovečkih mlinova na konferenciji za novinare Richemont kluba Hrvatske i BiH. Radi se o novoustanovljenoj udruzi pekara, vlasnika pekarnica, članova poslovodstva poduzeća i ostalih stručnjaka u pekarstvu i slastičarstvu. Richemont klub zasad broji 17 članica u Hrvatskoj i BiH. </p>
<p>Dragutin Barišić, direktor Mlinara i predsjednik Kluba rekao je da nije normalno da država daje pšenicu na zanavljanje tvrtkama koje nemaju veze s mlinarskom i pekarskom industrijom. Dodao je da su i Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, i Branko Jordanić, glavni državni inspektor, upozorili da se 60 posto pekarskih proizvoda u Hrvatskoj proda na sivom, pa i crnom tržištu. Primjerice, kaže Barišić, uz 37 mlinova u državnom vlasništvu, postoji i 67 privatnih mlinova, te osam kombinata, kojima država sanira gubitke, a koji također melju pšenicu. Stoga nije čudno da se kilogram brašna u Splitu prodaje za 1,3 kune, iako kilogram pšenice stoji jednu kunu.</p>
<p>Pekari traže da profunkcionira pravna država, jer najveći broj proizvođača na domaćem tržištu funkcionira izvan sustava PDV-a. Predstavljanju novosti u pekarstvu u Buzinu nazočilo je i 40 predstavnika pekarske industrije iz Srbije. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dragičević: Ina dobiva novu upravu sredinom listopada</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Za otprilike tri tjedna završit će se financijske transakcije vezane uz ulazak Mola u Inino vlasništvo, a kako se očekuje, sredinom listopada formirat će se nova uprava, nadzorni odbor i druga tijela zajedničke tvrtke. Najavio je to u četvrtak Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, na Danima nafte i plina koji su ove godine po prvi put održani u sklopu 79. JMZV-a.</p>
<p>Dragičević je podsjetio na svjetska iskustva prema kojima se u gotovo 40 posto slučajeva kupovine ili preuzimanja tvrtki uspostavljanje upravljačke strukture završi u prvih 100 dana.</p>
<p> U slučaju Ine taj rok bi bio 17. listopada. Hrvatska je Vlada, naime, ugovor s Molom o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine potpisala 17. srpnja, a MOL za taj paket dionica treba platiti 505 milijuna dolara.</p>
<p>Na skupu je naglašeno da će se susreti energetičara regije, kao i europskih energetskih stručnjaka, na ZV-u održavati svake godine, a pomagat će usuglašavanju programa energetskog razvoja cijele regije. </p>
<p>Govoreći o sadašnjem trenutku u novim mogućnostima za razvoj Ine, Dragičević je podsjetio da je Ina lani je, zahvaljujući tržišnom formiranju cijena, zabilježila 110 milijuna kuna dobiti, odnosno dobit od 82.000 kuna po zaposleniku. </p>
<p>Posebnu pozornost privuklo je izlaganje Vesne Trnokop Tanta, predsjednice Uprave Jadranskog naftovoda, koja se osvrnula na sigurnost Janafa koji je bez ijednog ekološkog incidenta od 1979. godine prihvatio 1500 tankera. </p>
<p>Prema njezinim riječima, u sklopu provedbe projekta Družba Adria, Janaf će znatno povećati iskorištenost svojih prijenosnih kapaciteta, a time i prihode, pa će se ubuduće moći još više ulagati u modernizaciju i povećanje sigurnosti naftovoda. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dioničari Ericsson Tesle traže hitno sazivanje nove izvanredne skupštine</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Udruga dioničara Ericsson Nikole Tesle u petak će preko svojih pravnih zastupnika upravi kompanije uručiti hitan zahtjev za sazivanjem nove izvanredne skupštine dioničara, a potankosti će objaviti na konferenciji za novinare sazvanoj za petak, saznaje se iz Udruge. </p>
<p>Dodaju i da će time Udruga još dinamičnije nastaviti aktivnosti s ciljem uvrštenja u prvu kotaciju, ali sada usmjerene i izvan granica Hrvatske.</p>
<p>Udruga se odlučila na ovaj potez nakon što je na izvanrednoj skupštini dioničara Ericsson Tesle, održanoj u utorak 16. rujna, donesena odluka da se dionica ETK ne uvrsti u prvu kotaciju neke od hrvatskih burzi, odnosno odbijen je taj prijedlog Udruge. Protiv prijedloga o uvrštenju glasao je samo jedan, ali najveći dioničar, švedski Ericsson. </p>
<p>U Udruzi kažu da je svih ostalih 4000 dioničara koji su vlasnici preko 50 posto dionica Ericsson Tesle bilo za izlazak u prvu kotaciju, a skupštini društva na poziv Udruge nisu nazočili.</p>
<p> S obzirom da je odbijena prva kotacija koja bi osiguravala transparentno poslovanje, Udruga će, najavljeno je, zatražiti hitnu izvanrednu reviziju dijela poslovanja Ericsson Tesle.</p>
<p>Kako navode u Udruzi, mali dioničari su isključivo zbog Ericssonovog odbijanja prve kotacije na padu dionice izgubili više od 40 milijuna kuna. Stoga će Udruga postaviti pitanje odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora društva, uz nastavak već pokrenutih sporova među kojima su i oni za naknadu štete za vrijeme kada dionicama, zbog propusta Uprave, nije bilo moguće trgovati. </p>
<p>Bez obzira na prvo razočaranje, navode, uvjereni su da nitko, pa ni Ericsson, ne može dugo ignorirati 4000 suvlasnika koji drže više od 50 posto dionica Ericsson Nikole Tesle. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Holding Đuro Đaković: Gubitak 16,5 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Holding Đuro Đaković u prvih je šest mjeseci zabilježio gubitak od 16,5 milijuna kuna, koji će se pokriti realizacijom u drugom tromjesečju ove godine, tako da uprava društva ne očekuje konsolidirani gubitak iz poslovanja. Ukupni su prihodi u prvom polugodištu iznosili 249,19 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi bili 265,8 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dionice ESB, Rapca i Karlovačke pivovare isključene iz CROBEX-a</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Komisija za indeks Zagrebačke burze izvršila je u srijedu reviziju CROBEX-a, iz kojeg su isključene dionice Erste & Steiermärkische banke, Rapca i Karlovačke pivovare. Revizija je izvršena na temelju podataka o trgovanju dionicama od 1. ožujka do 31. kolovoza ove godine, prema kojima uvjete za ostanak u indeksu nisu zadovoljile dionice ESB-a i Rapca, dok je dionica Karlovačke pivovare isključena zato što od 6. lipnja Heineken Adria raspolaže sa 94,42 posto temeljnog kapitala, te je javnosti raspoloživ nedovoljan broj dionica. </p>
<p>CROBEX se s novim sastavom izračunava od 22. rujna, a u njemu ostaje osam dionica (Croatia osiguranje, Istraturist, Končar, Kraš, Plava laguna, Podravka, Pliva i Riviera Holding). </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Odobren Raiffeisen Active, četvrti investicijski fond Raiffeisen Investa</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Komisija za vrijednosne papire na prošlotjednoj je sjednici odobrila društvu za upravljanje investicijskim fondovima Raiffeisen Investu. osnivanje i četvrtog po redu otvorenog investicijskog fonda Raiffeisen Active. Raiffeisen Invest već upravlja novčanim fondom Raiffeisen Cash, obvezničkim Raiffeisen Bonds i mješovitim Raiffeisen Balanced, a najnoviji Raiffeisen Active bit će dionički fond. Krajem prvog polugodišta imovina pod upravljanjem tri fonda Raiffeisen Investa iznosila je 270 milijuna kuna, a njihov tržišni udio 9,12 posto. U Hrvatskoj je, inače, trenutačno aktivno 30 otvorenih investicijskih fondova (po devet novčanih i obvezničkih, sedam mješovitih i pet dioničkih), a uz Raiffeisen Active uskoro bi se trebali aktivirati i OZ Cash, tri fonda Hypo Alpe-Adria-Bank (HI-cash, te CIIOF-III i CIIOF-X fondovi), koji već imaju odobrenje. Imovina pod upravljanjem svih aktivnih otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj krajem lipnja iznosila je 2,966 milijardi kuna, a do danas je već prešla tri milijarde kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>UniCredito porastao nakon dogovora o preuzimanju</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak uglavnom neznatno porasli, potaknuti prije svega dionicama financijskog sektora. Vodeće naftne kompanije su, pak, znatno pale, reagirajući na pad cijene nafte. Tako je u Londonu BP pao čak 2,1, a Shell 1,6 posto. Dionice Royal Dutcha pale su 1,5, a francuskog Totala 1,4 posto. </p>
<p>FTSE 100 do poslijepodneva je porastao tek 0,11 posto, na 4297,6 bodova, slično kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 koji je dobio 0,17 posto, dosegavši 2544,15 bodova. Pariški CAC 40 pao je 0,1 posto, na 3390.</p>
<p>Dax je u Frankfurtu porastao solidnih 0,84 posto, na 3591 bod, potaknut, među ostalim, i skokom dionica Bayera od 6 posto, nakon što je u SAD-u odbijena tužba zbog štetnih posljedica lijeka Baycol. Međutim, vodeće njemačke banke također su znatno porasle – Deutsche Bank dobila je 2,8, a HVB 4,2 posto.</p>
<p>UniCredito Italiano porastao je 0,5 posto. Talijanska banka je dan ranije dogovorila cijenu – 46,2 milijuna funti ili 66,3 milijuna eura – za preuzimanje talijanskih operacija britanske Abbey National.</p>
<p>Među telekomima, BT je pao, a Vodafone porastao 1,5 posto. Deutsche Telekom je dobio 0,5 posto, nakon što je dan ranije objavio da odustaje od prodaje odsjeka za telefonske imenike i žute stranice DeTeMedien. Naime, uprava će po svemu sudeći ostvariti ciljano smanjenje duga do kraja godine, pa lani najavljena prodaja DeTeMediena, koji je lani uz prihod od 284 milijuna eura ostvario operativnu dobit od 104 milijuna, nije potrebna. </p>
<p>Telecom Italia je porastao 2 posto nakon što je Europski sud proglasio nezakonitima godišnje naknade za licencije koje je talijanskim telekomima vlada obračunavala na temelju prihoda. Telecom Italia je za 2003. i protekle četiri godine morala isplatiti ukupno oko 2 milijarde eura. </p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja burzi indeksi pali, ali su se kasnije oporavili – Dow Jones Indiustrial Average i S 500 su u prvih sad vremena porasli oko 0,6, a Nasdaq Composite 0,4 posto. Tokyjski Nikkei 225 u četvrtak je porastao 0,39 posto, na 11.033,32 boda. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>UniCredito porastao nakon dogovora o preuzimanju</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak uglavnom neznatno porasli, potaknuti prije svega dionicama financijskog sektora. Vodeće naftne kompanije su, pak, znatno pale, reagirajući na pad cijene nafte. Tako je u Londonu BP pao čak 2,1, a Shell 1,6 posto. Dionice Royal Dutcha pale su 1,5, a francuskog Totala 1,4 posto. </p>
<p>FTSE 100 do poslijepodneva je porastao tek 0,11 posto, na 4297,6 bodova, slično kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 koji je dobio 0,17 posto, dosegavši 2544,15 bodova. Pariški CAC 40 pao je 0,1 posto, na 3390.</p>
<p>Dax je u Frankfurtu porastao solidnih 0,84 posto, na 3591 bod, potaknut, među ostalim, i skokom dionica Bayera od 6 posto, nakon što je u SAD-u odbijena tužba zbog štetnih posljedica lijeka Baycol. Međutim, vodeće njemačke banke također su znatno porasle – Deutsche Bank dobila je 2,8, a HVB 4,2 posto.</p>
<p>UniCredito Italiano porastao je 0,5 posto. Talijanska banka je dan ranije dogovorila cijenu – 46,2 milijuna funti ili 66,3 milijuna eura – za preuzimanje talijanskih operacija britanske Abbey National.</p>
<p>Među telekomima, BT je pao, a Vodafone porastao 1,5 posto. Deutsche Telekom je dobio 0,5 posto, nakon što je dan ranije objavio da odustaje od prodaje odsjeka za telefonske imenike i žute stranice DeTeMedien. Naime, uprava će po svemu sudeći ostvariti ciljano smanjenje duga do kraja godine, pa lani najavljena prodaja DeTeMediena, koji je lani uz prihod od 284 milijuna eura ostvario operativnu dobit od 104 milijuna, nije potrebna. </p>
<p>Telecom Italia je porastao 2 posto nakon što je Europski sud proglasio nezakonitima godišnje naknade za licencije koje je talijanskim telekomima vlada obračunavala na temelju prihoda. Telecom Italia je za 2003. i protekle četiri godine morala isplatiti ukupno oko 2 milijarde eura. </p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja burzi indeksi pali, ali su se kasnije oporavili – Dow Jones Indiustrial Average i S 500 su u prvih sad vremena porasli oko 0,6, a Nasdaq Composite 0,4 posto. Tokyjski Nikkei 225 u četvrtak je porastao 0,39 posto, na 11.033,32 boda. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Italija ne spori da Hrvatska ima pravo proglasiti gospodarski pojas, ali savjetuje odgodu </p>
<p>Italija je od službenog Zagreba zatražila da pripazi na politički timing i načelo multilateralizma / Rim je spreman nastaviti razgovore o tom pitanju, ali traži da se rasprava odvija isključivo u sklopu Europske unije i da u tome sudjeluju sve zainteresirane zemlje, rekli su Vjesniku diplomatski izvori/ Visoki izvor iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova nije isključio mogućnost da se odluka donese i ranije, ali s odgodom provedbe dok EU ne usuglasi svoju zajedničku politiku</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Italija ne spori da Hrvatska, u pravnom smislu, može proglasiti gospodarski pojas, no od službenog je Zagreba zatražila da pripazi na dvije stvari - politički timing i načelo multilateralizma. Drugim riječima, službeni Rim spreman je nastaviti razgovore o tom pitanju, no traži da se cijela rasprava odvija isključivo u sklopu Europske unije i da u njoj sudjeluju sve zainteresirane zemlje, izjavili su Vjesniku diplomatski izvori.</p>
<p>U Rimu se u četvrtak sastala mješovita hrvatsko-talijanska komisija raspravljajući o hrvatskoj namjeri da proglasi gospodarski pojas na Jadranu. </p>
<p>Takav razvoj situacije stavlja u osjetljivu poziciju hrvatsku politiku u vezi s gospodarskim pojasom jer je na unutarnjem planu ta tema postala izuzetno važna i postavljena tako da je sada teško povlačiti korak natrag.</p>
<p> Vlasti u Hrvatskoj koje se bave tim pitanjem još se nisu dogovorile o tome kada i na koji način treba proglasiti zaštićenu zonu na Jadranu, odnosno gospodarski pojas. </p>
<p>Europska unija raspravljat će o toj temi na konferenciji u Veneciji u studenom, a pripremne neslužbene trodnevne konzultacije održat će se sljedeći tjedan u Bruxellesu. </p>
<p>Prema mišljenju talijanske strane, Hrvatska mora biti vrlo oprezna jer vrijeme za hrvatske jednostrane poteze nije povoljno. </p>
<p>Hrvatska je u osjetljivom razdoblju u kojem mora paziti na imidž, a svi potezi koji se povuku moraju biti potpuno transparentni, smatraju naši sugovornici.</p>
<p> Kako smo neslužbeno saznali, Hrvatska je na sastanku izrazila spremnost za suradnju na multilateralnom planu. Italija će podržati rješenje koje će biti u skladu s europskom politikom i od kojeg će svi imati koristi, kazali su Vjesnikovi izvori. </p>
<p>Hrvatska diplomacija u Zagrebu nije željela komentirati rezultate sastanka u Rimu, no naglasila je da je svjesna važnosti timinga za odluku o proglašenju gospodarskog pojasa. </p>
<p>Na pitanje kad će Hrvatska povući taj potez, visoki diplomatski izvor na Zrinjevcu rekao nam je da je to pitanje procjene. Taj izvor nije odbacio mogućnost da se odluka donese i ranije, ali s odgodom provedbe dok Europska unija ne usuglasi i prihvati svoju zajedničku politiku zaštite europskih mora, što se očekuje u studenom u Veneciji. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Furio Radin: Ustavni sud ideološki podijeljen i u konfuziji </p>
<p>Ustavni sud je lako mogao donijeti odluku u korist pozitivne diskriminacije manjina, ali to nije učinio zato što se rukovodio političkim razlozima, smatra saborski zastupnik talijanske manjine/ Zdenka Čuhnil: Manjinama je dano posebno pravo da bi im se Izbornim zakonom oduzelo opće biračko pravo koje proizlazi iz Ustava/ Milorad Pupovac: Biračko pravo je jednokratno a unutar tog prava može se imati i više glasova/ Milan Đukić: Svi građani trebaju imati samo jedan glas; pravo manjina na drugi glas bilo bi u ulozi političke trgovine</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Ustavni sud jednoglasno je odlučio da nacionalne manjine mogu glasovati samo jednom, a ne dva puta kako su tražile. </p>
<p>To je odgovor na zahtjev koji su podnijeli Srpsko narodno vijeće i Talijanska unija koji su na osnovu svojeg tumačenja Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina podnijeli zahtjev za ukidanje odredbe prema kojoj pripadnici manjina imaju pravo samo na jedan glas na parlamentarnim izborima i tražili da im Ustavni sud potvrdi da imaju dvostruko pravo glasa - jedan na osnovu općeg biračkog prava glasa i drugi za svojeg manjinskog predstavnika u Saboru. </p>
<p>Furio Radin, saborski zastupnik talijanske manjine, ogorčen je odlukom Ustavnog suda, jer to znači, kaže, da kada glasuješ za svojeg »etničkog zastupnika« izgubiš građanska prava da glasuješ za političkog. Tvrdi da je Ustavni sud imao izbor pri donošenju presude, zato što Ustav predviđa mogućnost dodatnog glasa za manjine a Izborni zakon to ne priječi, jer je paragraf koji je to onemogućavao u zadnjoj verziji izbačen. Po njemu, Ustavni sud je lako mogao donijeti odluku u korist pozitivne diskriminacije manjina, ali to nije učinio zato što se rukovodio političkim razlozima i zato što je ideološki podijeljen i u konfuziji. </p>
<p>I Zdenka Čuhnil zastupnica Čeha i Slovaka u Saboru misli da je donesena odluka rezultat konfuzije, ali i da je u suprotnosti s mišljenjem koje je već ranije dao Ustavni sud o pozitivnoj diskriminaciji, kada su suci rekli da to ne znači i davanje većih prava manjinama. Polazeći od Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ističe, manjinama je dano posebno pravo da bi im se Izbornim zakonom oduzelo opće biračko pravo koje proizlazi iz Ustava. </p>
<p>Za odluku Ustavnog suda Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), kaže da ona »ni na koji način ne osporava pravo manjina na dvostruko pravo glasa, nego samo kaže da članak 3, stavak 2 Izbornog zakona ni na koji način ne ograničava hoće li birači imati jedan ili više glasova, da je to regulirano drugim zakonima i da birači mogu glasovati samo jednom«. </p>
<p>Pupovac tvrdi da je biračko pravo jednokratno i da se unutar tog biračkog prava može imati i više glasova i zaključuje da su na osnovu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Izbornoga zakona dobili tumačenje po kojem taj članak nije ograničavajući u pogledu dvostrukog prava glasa. </p>
<p>Nakon što točno utvrdimo stajalište Ustavnog suda o tome ima li Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina karakter organskoga zakona odlučit ćemo što ćemo činiti, najavio je. Zbog svega toga, ocjenjuje Pupovac, slijedi neka vrsta borbe oko interpretacije Ustava i Ustavnog zakona. </p>
<p>Milan Đukić, zastupnik Srba u Hrvatskom saboru, podržava odluku Ustavnog suda zato što, naglašava, svi građani u Republici Hrvatskoj trebaju imati samo jedan glas koji će po svojoj volji dati opciji za koju se odluče. »Budući da su Srbi u Republici Hrvatskoj limitirani brojem zastupnika neovisno o broju glasova, a to vrijedi i za ostale etničke zajednice, u tom slučaju pravo na drugi glas bilo bi u ulozi političke trgovine«, tvrdi Đukić. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nemaju manjine pravo na dva glasa, kaže Ustav</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Ako je Ustav najviši pravni tekst a jest, onda dvojbe nema. Prema 45. članku Ustava hrvatski državljani imaju opće i jednako pravo glasa. To znači da pravilo jedan građanin - jedan glas vrijedi za sve, te da svi imaju to pravo podjednako. Dakle, svakome punoljetnome građaninu po jedan glas.</p>
<p>Člankom 17. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika, mađarske i talijanske po jednoga, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske, odnosno albanske, austrijske, bugarske, njemačke, rumunjske, rusinske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske po jednog. </p>
<p>Koga biraju pripadnici nacionalnih manjina? Biraju ponajprije zastupnike u Sabor, a tek potom svoje manjinske predstavnike, u jednoj zastupničkoj osobi. Kad bi imali pravo birati i još neke zastupnike, predstavnike po drugim kriterijima, onda bi imali dva glasa.</p>
<p>Što se, pak, dogodilo, da je došlo do dvojakih tumačenja i ustavnog i zakonskog članka. Oni koji tvrde da su manjine dobile dva glasa (bilo da to tumačenje napadaju ili odobravaju) ne priznaju hijerarhiju normi. Za one koji kažu da zabune nema, nadređenost Ustava jednom pa makar i važnom izbornom zakonu, nedvojbena je.</p>
<p>Pokušaj da se taj »spor« riješi institucionalno, završio je na Ustavnom sudu jednoglasnom odlukom sudaca da se odbija zahtjev Srpskog narodnog vijeća i Talijanske unije. Te dvije manjinske asocijacije tvrde da bi trebalo ukinuti neke izborne paragrafe iz novog zakona, jer da oni svode pravo manjina na samo jedan glas.</p>
<p>Ustavni sud je svoju jednoglasnost naslonio na shvaćanje da Ustav i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ne reguliraju biračko pravo manjina tako da daju manjincima dva glasa, a da izborno zakonodavstvo taj »drugi« glas ukida. Štoviše, ustavni suci su ustvrdili da bi drugi glas bio nezakonit i po kaznenom paragrafu o zloporabi izbornog prava.</p>
<p>Primjedba iz rasprave da se o biračkom pravu i u Ustavu i u izbornom zakonodavstvu govori na dva načina, jednom kao općem i jednakom pravu, a drugi puta kao pravu manjina na izbor svojih saborskih predstavnika, uopće nije presudna. Jer, Ustav ne derogira jedan svoj propis nekim drugim. Ustav se ne »hvali« pravom manjinaca na saborsku zastupljenost. Jednostavno, riječ je o uobičajenom rješenju kojim se kaže da parlament u Hrvatskoj ima i predstavnike manjina, ali koje se upravo zbog tog prava na izbor svojih predstavnika, u pravima izjednačuje s većinskim Hrvatima. A ta puna ravnopravnost manjina u odnosu na većinu je i cilj ovoga ustava. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>I »Glas Koncila« počeo predizbornu kampanju</p>
<p>Jedna humana inicijativa grubo je iskorištena za predizborne provokacije i insinuacije, a razlozi su joj i više nego očiti / »Glas Koncila« još se nije očitovao o tome čijim interesima služi, ali je sasvim jasno dao do znanja protiv čijih se bori</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Redakcijski komentar »Na potezu su političari« u posljednjem broju Glasa Koncila osvrnuo se na peticiju za zakonsku zabranu rada trgovina nedjeljom, koja je ovih dana predana Vladi. Peticiju je potpisalo oko 300.000 građana, a premijeru Ivici Račanu osobno predali su je predstavnici Hrvatskog Caritasa i Franjevačkog instituta za kulturu mira, inicijatori peticije. </p>
<p>Koncilov komentar ponajviše se bavio izjavom premijera Ivice Račana, koji se založio za destimulaciju, a ne za zabranu rada nedjeljom, upitavši ne vjeruje li Račan više u obraćenje ljudi, nego u snagu zakona. </p>
<p>Da je pitanje više retoričke i ironične prirode, pokazuje već sljedeća tvrdnja, da takvi stavovi premijera »otkrivaju da ipak postoje neki, doduše neočitovani, razlozi zbog kojih ne bi trebalo očekivati da će promjena zakona o trgovini proći i uspjeti bez poteškoća«. U nastavku teksta ističe se da postojeći državno-pravni sustav, »da bi omogućio ispunjenje interesa određene skupine, tolerira grubo kršenje elementarnih ljudskih prava«. </p>
<p>Time je Koncilov komentator već prejudicirao daljnju sudbinu peticije, svrstavši premijera (na osnovi premijerova osobnog mišljenja, a ne službenog stava čitave Vlade) i Vladu, na stranu interesnih skupina, a protiv birača koji su potpisnici peticije. Time je jedna humana inicijativa grubo iskorištena za predizborne provokacije i insinuacije, a razlozi su joj i više nego očiti. Jer, u zaključku svog komentara autor sugerira čitateljima da bi svrstavanje političara na stranu profitera radom trgovina nedjeljom i blagdanima, odnosno protiv izrabljivanih zaposlenika, moglo postati glavnim kriterijem po kojem će birači razlikovati političare koji služe općem dobru od onih koji služe interesima pojedinih skupina. </p>
<p>Ne samo da jednu crkvenu inicijativu (kojoj ne odričemo osnovanost, o čemu smo već pisali) lakonski proglašava neprijepornim općim dobrom, već i providnom logikom upućuje čitatelje u to koji su političari »na strani općeg dobra« i za koga bi, dakle, na sljedećim izborima trebalo glasovati. </p>
<p>Nema sumnje da je Glas Koncila već počeo svoju predizbornu kampanju. Doduše, još se nije očitovao o tome čijim interesima služi, ali je sasvim jasno dao do znanja protiv čijih se bori. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Slovenija ne pristaje na politički dijalog o gospodarskom pojasu </p>
<p>Sva pitanja na Jadranu treba rješavati multilateralno. Pristajanjem na političke pregovore derogirao bi se parafirani sporazum Drnovšek-Račan pa Slovenija prihvaća samo ekspertne bilateralne i multilateralne razgovore o ekološkoj i ribolovnoj zoni, kaže Miha Pogačnik, ljubljanski profesor i savjetnik slovenskoga MVP-a </p>
<p>LJUBLJANA, 18. rujna</p>
<p> - Slovenija neće pristati na politički dijalog o proširenju hrvatske jurisdikcije u Jadranu jer bi se time »derogirao parafirani sporazum Drnovšek-Račan«. Zato prihvaća samo ekspertne razgovore o ekološkoj i ribolovnoj zaštiti, izjavio je pravni savjetnik slovenskog ministarstva vanjskih poslova prof. Miha Pogačnik.</p>
<p> »Slovenija neće pristati na politički dijalog o pitanjima proširenja hrvatske jurisdikcije u Jadranskom moru i ostaje na pozicijama da bi takav jednostrani potez prejudicirao granicu na moru, te da sva ostala pitanja na Jadranu treba rješavati multilateralno«, izjavio je za mariborsku Večer od četvrtka, Miha Pogačnik, profesor međunarodnoga prava na Pravnom fakultetu u Ljubljani i savjetnik slovenskog MVP-a. </p>
<p> Pogačnik je na sastanku slovenske i hrvatske delegacije u utorak u Šmarješkim Toplicama u slovensko izaslanstvo bio uključen kao stručnjak za pravna pitanja.</p>
<p> »Hrvatski predstavnici sada govore o proširenju jurisdikcije, no nije jasno za što se zapravo zauzimaju jer u svom Pomorskom zakoniku imaju pojam gospodarski pojas, a pozivaju se na konvencije UN-a. Zato nema sumnje da namjeravaju proglasiti isključivu ekonomsku zonu«, rekao je Pogačnik.</p>
<p> Na pitanje bi li se Slovenija protivila ako Hrvatska proglasi ribolovnu ili ekološku zonu, Pogačnik je naglasio kako je za Sloveniju »načelno neprihvatljivo bilo kakvo jednostrano hrvatsko proširenje jurisdikcije na Jadranu«.</p>
<p> »Osnova za takvu tvrdnju jest činjenica da još nemamo pravna rješenja za bočno razgraničenje na moru, odnosno ona nisu pravno formalizirana i potvrđena«, dodao je. </p>
<p> Na pitanje hoće li Slovenija odgovoriti na ponudu Hrvatske da se o pitanjima Jadranskog mora nastave bilateralni razgovori na višoj, političkoj razini, Pogačnik je odgovorio kako to ovisi o potezima Zagreba. </p>
<p> Pristajanjem na političke pregovore derogirao bi se parafirani sporazum Drnovšek-Račan pa Slovenija prihvaća samo ekspertne bilateralne i multilateralne razgovore o ekološkoj i ribolovnoj zoni, izjavio je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vlada će ipak objaviti popis branitelja koji su dobili stanove i kredite </p>
<p>Po hitnom postupku Vlada je poslala u Sabor izmjene Zakona o zaštiti osobnih podataka kako bi se omogućilo da se, bez opasnosti od tužbi, objave popisi branitelja koji su dobili stanove, ali i drugih korisnika materijalnih prava iz državnog proračuna te proračuna lokalne uprave / Vlada je izrazila zabrinutost zbog neuspjelih pregovora o liberalizaciji tržišta između razvijenih i nerazvijenih zemalja na konferenciji WTO-a u Meksiku / Prema prijedlogu novog zakonu o gradnji, ubrzava se izdavanje građevinske dozvole </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Vlada je u četvrtak po hitnom postupku poslala u Sabor Prijedlog izmjena Zakona o zaštiti osobnih podataka koji bi trebao omogućiti da se, bez opasnosti od tužbi, objave popisi korisnika materijalnih prava iz državnog proračuna te proračuna lokalne uprave. Zakonske izmjene predložene su nakon obećanja Vlade da će objaviti popis branitelja i obitelji poginulih branitelja koji su dobili stanove ili povoljne stambene kredite. </p>
<p>No, pravnici su upozorili Vladu da bi objava podataka mogla pokrenuti val tužbi, odnosno presuda koje bi mogle pasti na teret poreznih obveznika jer su stanovi i krediti dodijeljeni na temelju osobnih medicinskih podataka. </p>
<p>Stoga je u članku 12. Zakona o zaštiti osobnih podataka dodana odredba prema kojoj se mogu objaviti osobni podaci ako za to postoji javni interes. Ta se dopuna obrazlaže temeljnim »nespornim pravom i interesom građana kao poreznih obveznika na potpunu i točnu informaciju o korištenju tih sredstava«. </p>
<p>Ako Sabor prihvati tu dopunu, Vlada je još početkom tjedna najavila da se neće objaviti samo popisi stanova i kredita za branitelje nego i popisi ostalih korisnika materijalnih prava iz proračuna, na primjer za obnovu kuća.</p>
<p>U drugo čitanje u Sabor upućen je i prijedlog novog zakona o gradnji, kao dio paketa zakona koji se usuglašavaju sa zakonodavstvom Europske unije. Među najbitnijim novinama u tom zakonu jest ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola jer se na 30 dana ograničava rok u kojem se moraju izdati potvrde i mišljenja potrebni da se dobije dozvola.</p>
<p>Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole može se predati i bez tih zatraženih potvrda, a njihovo ishođenje preuzima izdavatelj dozvole, s tim da se smatra da su one izdane ako se izdavatelj mišljenja i potvrda ne očituje u roku od 30 dana.</p>
<p>Po hitnom postupku Sabor će raspravljati i o izmjenama Zakona o preuzimanju dioničkih društava. Sa 25 na 30 posto povisuje se prag koji vlasnika toliko dionica obvezuje da ostalim dioničarima ponudi otkup dionica. No, to neće biti obveza malih dioničara koji tvrtku preuzimaju na temelju odredaba o radničkom dioničarstvu, što će biti propisano i novim zakonom o privatizaciji koji je još u proceduri. </p>
<p>U Vladinu prijedlogu novog zakona o računovodstvu, koji također ide u hitni postupak, predlaže se da računovodstvo po međunarodnim računovodstvenim standardima moraju voditi samo velike tvrtke, odnosno one koje kotiraju na burzi ili izdaju dužničke papire. </p>
<p>Male i srednje tvrtke vodit će jednostavnije računovodstvo prema tzv. standardima Odbora iz Londona. </p>
<p>Vlada je izrazila zabrinutost zbog neuspjelih pregovora o liberalizaciji tržišta između razvijenih i nerazvijenih zemalja na prošlotjednoj ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Cancunu u Meksiku. O tome su izvijestili ministri gospodarstva i europskih integracija Ljubo Jurčić i Neven Mimica, koji su sudjelovali na konferenciji. </p>
<p>No, ministar Mimica tvrdi da se neuspjeh donošenja zajedničke deklaracije dvojako odražava na Hrvatsku. Povoljno je što je odgođena odluka o smanjenju carinskih stopa, pa se neke carinske stope neće uskoro morati prepoloviti. Ali, nije dobro što je propašću pregovora uzdrman trgovinski sustav jer je jasno da rok za završetak pregovora do kraja 2004. nije ostvariv. </p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac predložio je da Vlada na jednoj od idućih sjednica posebno razmotri posljedice propalih pregovora u Meksiku jer »stanje u Hrvatskoj danas zahtijeva našu preciznu procjenu svih elemenata i reakciju zbog prevelikog uvoza koji se odražava i na deficit platne bilance te na vanjski dug«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Granić bez komentara o imenima navodnih budućih haaških optuženika </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Goran Granić nije u četvrtak želio komentirati informaciju zapadnoeuropskog diplomata, koju je objavio jedan dnevni list, da Vlada zna imena budućih haaških optuženika / Preko Vladina ureda za odnose s javnošću novinarima je poručeno da »Vlada nema saznanja o imenima hrvatskih državljana koje Haag namjerava optužiti, pa nije mogla ni razgovarati s njima« </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade i predsjednik Savjeta za odnose s Haaškim sudom Goran Granić nije u četvrtak želio komentirati informaciju zapadnoeuropskog diplomata, koju je objavio jedan dnevni list, kako Vlada zna imena budućih haaških optuženika te da je s njima razgovarala i da su oni izrazili spremnost otići u Haag. </p>
<p>Preko Vladina ureda za odnose s javnošću novinarima je samo poručeno da »Vlada nema saznanja o imenima hrvatskih državljana koje Haag namjerava optužiti, pa nije mogla ni razgovarati s njima«. A tvrdnje o već obavljenim razgovorima s budućim optuženicima nazvane su špekulacijama. </p>
<p>U Banskim dvorima je prije desetak dana najavljeno da će glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u Zagreb doći početkom listopada, no još se ne može dobiti službena potvrda datuma njezina posjeta iako se u diplomatskim kuloarima tvrdi da će se to dogoditi 6. listopada. </p>
<p>Tada je najavljeno i da će Vlada do 20. rujna napraviti cjelovitu inventuru svih zahtjeva haaškog tužiteljstva i njihova ispunjenja. Vladin ured za suradnju s Haagom, u suradnji sa službenicima Haaškog suda u Zagrebu na tome radi već mjesec i pol dana. Tim se izvješćem, dodaje se u četvrtak, žele »ubuduće izbjeći ovakvi napisi u tisku«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Smokvina: Još nije prevedeno Šuškovo pismo iseljenicima </p>
<p>Sudac u Klagenfurtu saslušao Radovana Smokvinu koji je podnio tužbu protiv Šarinića i ostalih zbog pronevjere iseljeničkog novca / Ako se pokaže da se proces rasteže, Smokvina najavio da će se žaliti austrijskom ministarstvu, a zatim Europskom sudu </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Radovana Smokvinu, hrvatskoga iseljenika koji živi u Švicarskoj, u četvrtak je saslušao Franz Müller, istražni sudac Zemaljskog suda u Klagenfurtu. Smokvina je saslušan kao podnositelj privatne tužbe, u slučaju istrage protiv Hrvoja Šarinića i ostalih zbog teške prijevare i pronevjere iseljeničkoga novca s računa u Villachu.</p>
<p>»Objasnio sam sucu Mülleru da od novca koji smo mi, iseljenici, prema pozivu pokojnog ministra Šuška, uplatili na račun u Villachu za obranu Hrvatske, nije kupljen ni jedan metak. Pozvao sam se na javno svjedočenje Martina Špegelja da je Hrvatska 1991. zauzećem vojarni JNA imala dovoljno oružja i streljiva za obranu«, izjavio je Vjesniku Smokvina. </p>
<p> Od suca je saznao da pismo ministra Šuška kojim se iseljenici pozivaju da uplate novac na račune u Villachu još nije prevedeno. </p>
<p> »Ako se ispostavi da se taj postupak namjerno rasteže ne bi li ga se prepustilo hrvatskom pravosuđu, obratit ću se austrijskom ministarstvu pravosuđa, a sljedeća je instanca Europski sud u Strasbourgu«, najavio je Smokvina. </p>
<p>Istraga austrijskoga suda o iseljeničkom novcu - milijun i pol eura koji su s računa u banci u Villachu 1998. prebačeni u Hrvatsku na račun HDZ-ove Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta u Privrednoj banci Zagreb, traje već dvije godine. </p>
<p> Smokvina je i pred zagrebačkim Općinskim sudom pokrenuo parnicu protiv Zaklade. </p>
<p> U istragu o iseljeničkom novcu uključili su se i Državno odvjetništvo te policija koja je prije tjedan dana podnijela kaznenu prijavu protiv Ivića Pašalića, Ante Belje i Ivana Aralice zbog sumnje da su kao čelnici Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta oštetili državu za 300 tisuća kuna. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>MVP: Sanaderove neutemeljene tvrdnje o glasovanju u inozemstvu </p>
<p>ZAGREB, 18. rujna </p>
<p> - Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u četvrtak kako su neutemeljene tvrdnje predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, izrečene u srijedu na konferenciji za novinare u Zagrebu, o tome da Vlada još nije regulirala glasovanje hrvatskih državljana u hrvatskim diplomatskim predstavništvima i konzularnim uredima u inozemstvu, naročito u Njemačkoj i BiH. </p>
<p> Prema priopćenju, »tim se tvrdnjama očito pokušava sugerirati da će hrvatskim državljanima u inozemstvu biti onemogućeno glasovanje na izborima u studenom ove godine, za što bi odgovornost trebala snositi hrvatska vlada«. </p>
<p>Radi potpune i točne informacije, hrvatsko ministarstvo dalo je objašnjenje postupka. </p>
<p>»Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke u pravilu svake dvije godine cirkularnom notom obavještava sve diplomatske misije i konzularne urede u Njemačkoj o postupku glede održavanja izbora strane zemlje na njemačkom teritoriju.</p>
<p> Hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu zaprimilo je 14. srpnja ove godine cirkularnu notu njemačkog MVP-a o tome da se zahtjev za suglasnost ministarstva mora podnijeti najkasnije dva mjeseca prije nego što se namjeravaju održati izbori. Ako je pravodobno podnošenje zahtjeva onemogućeno kasnim određivanjem dana izbora ili drugom objektivnom smetnjom koja leži u sferi zemlje adresanta, zahtjev se mora neodgodivo uputiti nakon što se otklone smetnje. Ne može se računati s dopuštenjem ako je zahtjev u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova zaprimljen manje od tri tjedna prije dana održavanja izbora.</p>
<p> Kad je riječ o provedbi izbora u BiH, suglasnost zemlje primateljice u svim se dosadašnjim organiziranjima izbora tražila odmah nakon raspisivanja izbora i uvijek je dobivena«, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Liječnicima još nije ukinuta radna obveza</p>
<p>Štrajk je pokrenut u siječnju, a nakon mjesec dana ministar Vlahušić uveo je radnu obvezu koja još traje / Što dalje, liječnici će odlučiti na izvanrednoj skupštini Sindikata, 27. rujna / Unatoč požurnicama, Sindikat još nije dobio odgovore Ustavnog i Vrhovnog suda o legalnosti uvođenja radne obveze</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – U tijeku su intenzivne konzultacije u sindikalnim podružnicama, a izvanredna skupština Hrvatskog liječničkog sindikata, na kojoj će se odlučiti što će se dalje poduzimati u vezi sa štrajkom i radnom obvezom, održat će se 27. rujna. To je u četvrtak Vjesniku rekao predsjednik tog sindikata dr. Ivica Babić najavljujući da će se, sudeći prema raspoloženju u bazi, vjerojatno ustrajati na ostvarenju zahtjeva zbog kojih je štrajk pokrenut još u siječnju. </p>
<p>Mjesec dana nakon što je počeo štrajk, uvedena je radna obveza koja traje i danas, a ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić odbija je ukinuti sve dok liječnici ne budu jamčili da će raditi svoj posao, a ne štrajkati. Također, liječnici predvođeni dr. Babićem, barem je tako bilo dosad, odbijali su službeno prekinuti štrajk. </p>
<p>Babić je razočaran što Sindikat dosad nije dobio, unatoč požurnicama, odgovor Ustavnog i Vrhovnog suda o legalnosti uvođenja radne obveze. </p>
<p>Osvrnuo se i na nedavnu izjavu ministra Vlahušića kako na dva i pol novootvorena radna mjesta dolazi samo jedan nezaposleni liječnik.</p>
<p> Time se, ističe Babić, potvrđuje problem na koji je ranije ukazivao Liječnički sindikat, a riječ je o odljevu »medicinskih mozgova« zbog loših uvjeta rada, niskih plaća i nemogućnosti napredovanja. Prema Babićevim riječima, nanesena je velika šteta zdravstvu, a posljedice će se u budućnosti još više osjetiti. Činjenica je da je u Hrvatskoj premalo liječnika u odnosu na broj stanovnika, dodao je.</p>
<p>Predsjednik Liječničkog sindikata odbio je i ministrovu tvrdnju da je na nedavnom sastanku s njima i liječničkim udrugama postignut dogovor. Sindikat je predložio da osnova za dogovor bude deklaracija donesena na Prvom općem liječničkom saboru u proljeće ove godine koju su podržale sve važne liječničke ustanove.</p>
<p> Kritizirao je i ministrove istupe kojima je, kaže Babić, u zadnje vrijeme Vlahušić počeo predizbornu kampanju i prije nego što je službeno počela. </p>
<p>Smatra lošim što je zbog rebalansa proračuna dio zdravstvenog novca prebačen u druge resore, a s druge strane povećava se udio za reprezentaciju i ministrov obilazak županija. Babić je stoga najavio oštriji sindikalni odgovor i dodao da situaciju politizira ministar, a ne Sindikat.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zašto optuženi Ilija Vorkapić do sada nije priveden</p>
<p>U optužnici se navodi da su svi optuženici nedostupni te da je za njima raspisana tjeralica; no, prema priči mještana Lovasa, Ilija Vorkapić je gotovo cijelo vrijeme od mirne reintegracije pa do uhićenja bio u selu/ Ovaj slučaj nije jedini, naime za ratne zločine u Baranji, županijsko tužiteljstvo je 19. siječnja 1995. podiglo optužnicu i raspisalo tjeralicu za 121 osobom; iz još uvijek nepoznatih razloga, dostupni optuženici s tog popisa uhićeni su tek 6. listopada 2000.; dvojica od njih bili su policajci PU osječko-baranjske </p>
<p>VUKOVAR, 18. rujna</p>
<p> – Nakon što je u srijedu uhićen Ilija Vorkapić (56), jedan od 18 nedostupnih optuženika koje se tereti za genocid počinjen u Lovasu 1991., te nakon saznanja da je gotovo cijelo vrijeme živio u Lovasu iako je za njim još 1994. raspisana tjeralica, mnogi se pitaju koliko je još takvih slučajeva u Hrvatskoj i koliko još optuženika za genocid ili ratni zločin mirno šeta našom državom bez obzira što je za njima raspisana tjeralica. Naime, u utorak je na vukovarskom Županijskom sudu počelo suđenje petnaestorici Srba i trojici Hrvata optuženima za genocid počinjeno 1991. nad Hrvatima u Lovasu. Suđenje je počelo pred praznom optuženičkom klupom, jer su se svi optuženici smatrali nedostupnima. </p>
<p>Međutim, na prvoj glavnoj raspravi održanoj u utorak jedna je svjedokinja kazala vijeću kako poznaje Iliju Vorkapića te da on gotovo cijelo vrijeme nakon mirne reintegracije, više-manje, živi u Lovasu. </p>
<p>Stoga su odmah u srijedu djelatnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave poslani u Lovas u obiteljsku kuću Ilije Vorkapića, gdje je zatečen i uhićen. Prepraćen je istražnome sucu vukovarskog Županijskog suda Nikoli Bešenskom koji mu je pročitao optužnicu te mu odredio zadržavanje u pritvoru u trajanju od dva mjeseca. </p>
<p>Podsjetimo, Vorkapić je posljednji na listi od 18 optuženih koje se tereti da su počinili kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i to genocidom te ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, sudjelujući u topničkom i pješačkom napadu na Lovas kao i uspostavi srpske paravlasti u tom mjestu. </p>
<p>Konkretno, Vorkapića, sada jedinog dostupnog optuženika, inače rođenog Lovašana, tereti se da se pridružio četničkom odredu »Dušan Silni« te da je nakon okupacije Lovasa sudjelovao u pljačkama kuća protjeranih Hrvata. </p>
<p>Budući da je već počeo sudski postupak protiv optuženih Lovašana u njihovoj odsutnosti, na idućoj će se raspravi, koja je zakazana za 23. rujna, odlučiti o eventualnom razdvajanju 'slučaja Vorkapić' od cijelog postupka. Na taj bi se način dostupnome Vorkapiću sudilo odvojeno od ostalih optuženika, u posebnom sudskom postupku. </p>
<p>Zanimljivo je kako se u optužnici navodi da su svi optuženici nedostupni hrvatskome pravosuđu te da je za njima raspisana tjeralica. No, prema priči mještana Lovasa, Ilija Vorkapić je gotovo cijelo vrijeme od mirne reintegracije pa do uhićenja bio u selu. Zato ostaje nejasno zašto on do sada nije priveden. Predstavnici sudbene vlasti tvrde da je nakon podizanja optužnice za svim optuženima raspisana tjeralica, te da je posao njihova uhićenja trebala obaviti policija. No, glasnogovornik vukovarsko-srijemske policijske uprave Luka Kalinić objasnio nam je da je policija radila po uhidbenom nalogu koji su zaprimili tek u srijedu u jutarnjim satima. </p>
<p>Posebno zabrinjava činjenica da ovaj slučaj nije jedini. Primjerice, za dio počinjenih ratnih zločina na području Baranje, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku 19. siječnja 1995. podiglo je optužnicu, te raspisalo tjeralicu za 121 osobom. Međutim, iz još uvijek nepoznatih razloga, dostupni optuženici s tog popisa uhićeni su tek 6. listopada 2000. godine. Riječ je o šestorici Baranjaca srpske nacionalnosti koji su od mirne reintegracije do uhićenja živjeli u Baranji i svakodnevno odlazili na posao bez obzira što je za njima još 1995. raspisana tjeralica. Da bi ironija bila veća, dvojica od njih bili su policajci, djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave. Nakon višemjesečnog sudskog procesa, svih je šest optuženika nepravomoćnom presudom proglašeno krivima. </p>
<p>Ima još ovakvih primjera, pa se s pravom postavlja pitanje kako je tako nešto moguće i tko je za ovakve propuste odgovoran? </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>ASH: Nezaposlenima treba posao, a ne predizbornih sto kuna</p>
<p>ZAGREB, 18. rujna</p>
<p> – Nezaposlenima treba osigurati posao umjesto predizbornog povećanja naknade za nezaposlenost za 100 kuna, istaknuo je u četvrtak predsjednik Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) Zlatko Klarić.</p>
<p> »Sramotno je izbornu kampanju voditi na najugroženijima - nezaposlenima, kupovati ljude za 100 kuna, ponižavati ih«, izjavio je Klarić na konferenciji za novinare. Ova je vlast dokazala da je nesposobna riješiti problem nezaposlenosti, već ga je, naprotiv, udvostručila, rekao je Klarić. </p>
<p>Predsjednik ASH-a ustvrdio je da su podaci o kretanju nezaposlenosti koje svakoga mjeseca iznosi Hrvatski zavod za zapošljavanje lažni, pa bi za to netko morao kazneno odgovarati. Kako kaže, »administrativnim prijevarama nezaposleni se gumicom brišu sa Zavoda za zapošljavanje, iako ti ljudi i dalje ne rade«. ASH stoga traži spisak nezaposlenih koje je Vlada zaposlila i njegovo javno objavljivanje.</p>
<p> Klarić je dodao kako je premijer Ivica Račan obećao da će zaposliti dvije trećine nezaposlenih, a umjesto toga zaposlio je »dvije trećine svojih žena«. Da je Račan ispunio obećanje ASH ne bi imao ništa protiv da zaposli sve svoje žene, međutim u sadašnjoj situaciji to je »čisti nepotizam i zloporaba položaja«, rekao je Klarić. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030919].
|
