NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030719].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 192074 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Komarica: BiH je bačva baruta koju međunarodni gospodari mogu potpaliti kad im se svidi</p>
<p>Iz mnogih razgovora, koje sam bio prisiljen voditi u ime ovdašnjih obespravljenih ljudi, doznao sam da je međunarodna politika prema BiH nejedinstvena, nejasna, nepoštena, nečasna i neodlučna / Dojam je da smo mi u BiH, ali i u cijeloj Jugoistočnoj Europi, svojevrstan lakmus papir za aktualne odnose među europskim velesilama, uključujući i SAD, kaže mons. Komarica</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Banjolučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Franjo Komarica je, za Papina posjeta Banjoj Luci, domaću i međunarodnu javnost upozorio na niz političkih i pravnih nepravdi prema katolicima i Hrvatima u njegovoj biskupiji, ali i na širem području Bosne i Hercegovine. U razgovoru za Vjesnik Komarica kao glavni uzrok takvom stanju ističe prijepor interesa europskih sila i SAD-a na ovim područjima.</p>
<p>• Obraćajući se Papi, otvoreno ste prozvali domaće i međunarodne strukture koje ne čine dovoljno za povratak prognanika. Je li Vaš istup pokrenuo postupke potrebne za promjenu sadašnje situacije? </p>
<p>– Nije mi moguće znati što se i koliko nakon Papina pohoda poduzelo na onim ključnim političkim, lokalnim i međunarodnim razinama koje su i dosad bile odlučujuće u pitanju pravilnog liječenja ratnih rana. Što se pak tiče mog »prozivanja«, to je bilo samo tepanje u odnosu prema onome što se može reći o dosadašnjem ponašanju domaćih i međunarodnih struktura s obzirom na povratak i mogućnost ostanka prognanika, a što nositelji ovdašnjih političkih struktura vrlo dobro znaju.</p>
<p>Osobno smatram da je od moga »prozivanja« važnije ono što su pred Papom, kao neospornim moralnim autoritetom čovječanstva, u svojim razgovorima javno izrekli službeni predstavnici vlasti, i državne i entitetske. Oni su dali svečana obećanja da će konačno odlučnije poraditi na omogućavanju povratka i ostanka i protjeranim Hrvatima, odnosno katolicima, napose s područja banjolučke regije i Bosanske Posavine.</p>
<p>• Čelnici Republike Srpske ocijenili su Vaš istup nekorektnim. Jeste li nakon Papina posjeta imali kontakte s njima glede spomenutih problema?</p>
<p>– Osobno nisam čuo doslovce tu ocjenu ovdašnjih političkih čelnika, pa i ne znam što su zapravo rekli niti što su zapravo pritom mislili. Ali sam slutio da su to morali učiniti da im neki drugi ne bi prigovarali što su se trudili da organizacija Papina pohoda bude što sigurnija. To mi je, uostalom, u nedavnom duljem razgovoru potvrdio i sam predsjednik Republike Srpske, g. Čavić, moleći me da mu ne zamjerim. On, a i svi drugi u upravnim tijelima, znaju da se povratak Hrvata u Republiku Srpsku dosad opstruirao na razne načine. Zato on predlaže i očekuje da se službeni predstavnici hrvatskog naroda u političkim tijelima Republike Srpske – a to su dopredsjednik Republike Srpske, dopredsjednik Skupštine Republike Srpske, dopredsjednik Doma naroda Republike Srpske i tri resorna ministra – više i odlučnije založe za pravilno informiranje povratnika Hrvata i nužnu pravnu i materijalnu pomoć svima koji žele ostati u svom zavičaju.</p>
<p>• Kako sad stvari stoje, Hrvati, koji su brojčano u manjini, iako suvereni narod, i u drugom entitetu doživljavaju pritiske. Tko je za to najodgovorniji? </p>
<p>– Situaciju u Federaciji BiH manje poznajem, pa ne mogu mnogo konkretnije ni reći. Znam za više slučajeva kad su se tamošnji Hrvati jadali da im međunarodna zajednica uklanja one političare koji se odlučnije zalažu za ravnopravnost hrvatskog naroda s bošnjačkim. Smatram da bi i hrvatski političari morali pokazati više međusobnog zajedništva i odlučnosti kad su u pitanju prava i slobode hrvatske populacije, kako u entitetu Federacije BiH tako i u entitetu Republike Srpske. Gorka je, nažalost, istina da i oni naši sunarodnjaci i vjernici koji su na riječ biskupa ostali – uz nemale žrtve – u svomu domu i domovini, nemaju danas sva ona prava koja su u demokratskim društvima zajamčena manjinama. A mi Hrvati smo tobože službeno jedan od tri konstitutivna naroda na cijelom teritoriju BiH, a ne samo neka nacionalna manjina. Kakav raskorak između teorije i prakse!</p>
<p>• Crkvu u BiH nazvali ste »raspetom Crkvom«. Suočeni s raseljenošću pastve i otežavanjem uvjeta za rad, gdje nalazite nadu za njen oporavak?</p>
<p>– Kao kršćanin, naravno da se u svojoj vjeri i nadi oslanjam na Isusa Krista. On je temelj i glava svoje Crkve i u ovoj zemlji. On će učiniti svoje, ali i mi članovi njegove Crkve trebamo se truditi, upravo snagom vjere u Njega, biti vjerodostojni. Na to nas je dodatno potaknuo i Sveti Otac prigodom nedavnog boravka među nama. Sam njegov dolazak već je prepoznatljiv znak nade za Crkvu u BiH. On, kao vidljiva glava Katoličke crkve, ne otpisuje članove te crkve u ovoj zemlji nego nas potiče da ne klonemo u malodušnost, da se složno, odlučnije i više i sami potrudimo oko svoje budućnosti na našim ovdašnjim višestoljetnim korijenima. Mi, kao članovi Katoličke crkve i hrvatskog naroda u BiH, pozvani smo – u duhu socijalnog nauka Crkve – pospješiti zdravu suradnju s predstavnicima aktualne vlasti kad su u pitanju zaštita i promicanje vrijednosti i legitimnih prava i Hrvata i katolika u ovoj zemlji.</p>
<p>• Daytonska BiH pokazala je sve svoje »pukotine«, od legalizacije etničkog čišćenja do priznanja podjele jedinstvene BiH. Kamo ovakva međunarodna politika vodi BiH?</p>
<p>– Mi biskupi smo još prije definitivnog potvrđivanja Daytonskog sporazuma, 8. prosinca 1995. godine, svojim Otvorenim pismom potpisnicima i svjedocima Daytonskog sporazuma upozorili na očite nelogičnosti i praktičnu nemogućnost ostvarenja tog sporazuma. Ako smo to mi mogli tada uvidjeti – kao politički nepismeni – koliko su bolje to mogli znati sami tvorci i supotpisnici sporazuma! </p>
<p>Meni su još 1996. neki od vrlo uvaženih europskih supotpisnika Daytonskog sporazuma, kao i iz vrha europske politike, rekli da je prvi Dayton donio svršetak ratnih sukoba, ali ne i potreban pravedan mir za sve narode, odnosno stanovnike BiH. Zapravo, on je onemogućio trajan pravedan mir u ovoj napaćenoj zemlji. Zato oni, kako mi tada rekoše, kane imati i drugi, čak i treći Dayton. Ja nisam političar i ne znam, a ne moram ni znati, što se sve sprema u toj velikoj političkoj kuhinji, za nas na zaostalom Balkanu.</p>
<p> Iz mnogih razgovora koje sam bio prisiljen voditi u ime ovdašnjih obespravljenih ljudi, doznao sam da je međunarodna politika prema BiH nejedinstvena, nejasna, nepoštena, nečasna i neodlučna. </p>
<p>Zato se umjesto poželjne i moguće zone mira ova zemlja, pa i cijela regija, i dalje podržava kao opasna bačva baruta koju se može potpaliti kad god se nekom od međunarodnih gospodara svidi. Dojam je da smo mi u BiH, ali i u cijeloj Jugoistočnoj Europi, svojevrstan lakmus papir za aktualne odnose među europskim velesilama, uključujući i SAD. </p>
<p> • Međunarodni protektori nerijetko doživljavaju Katoličku crkvu kao glavnu prepreku »discipliniranju i posluhu« Hrvata u BiH. Kako tumačite takve stavove?</p>
<p>– Iz pitanja se dobiva dojam da smo mi Hrvati iz BiH nekakvo neobuzdano stado koje treba obuzdati, pripitomiti, odnosno disciplinirati. To znači da je jadna zemlja u kojoj mi živimo i jadni naši susjedi koji nas moraju podnositi ovako necivilizirane i nekultivirane. Još su izgleda jadniji međunarodni visokocivilizirani naši protektori koji nas pošto-poto žele disciplinirati. A članovi Katoličke crkve iz drugih zemalja Europe i svijeta, izgleda, moraju umirati od stida pred svojim zemljacima i našim protektorima koji im pričaju kakvi smo mi, koji se usuđujemo također ubrajati među katolike. </p>
<p>Doista sam duboko razočaran hipokrizijom nekih današnjih političkih moćnika koji se prave našim »bogovima« i ponašaju se u duhu one stare rimske poslovice: »Quod licet Jovi, non licet bovi«, ili »Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu«. Ako se oni zalažu za ljudska prava – to je u redu, a ako to pokušamo mi raditi u ovoj zemlji, jer su oni očito zakazali – onda smo krivi! Zar sam ja doista kriv, i to čak prema međunarodnom pravu, što sam se zalagao i što se zalažem za svakog obespravljenog čovjeka, pa onda i za obespravljenog katolika-Hrvata i drugog, da mora imati jednako pravo na svoju domovinu, na svoj dom, identitet, na rad i zaradu i na sva druga prava i slobode kao što to imaju ljudi u svim drugim europskim zemljama? I ako to isto čini i naš kardinal u Sarajevu, s kojim pravom ga, kako to sam kardinal tvrdi, visoki predstavnik blati i javno u Bruxellesu, 24. travnja ove godine, tvrdi da kardinal nije sposoban ni za vođenje jedne župe, a kamoli za vođenje Katoličke crkve u cijeloj zemlji? To nije dolično za tako visokopozicioniranu osobu međunarodne politike. Takvo ponašanje je bahatost koju se mora raskrinkati i odbaciti radi istine, pravde i sretnije budućnosti ove zemlje!</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prihvaćanje razgovora za Norca znači mogućnost da dokaže nevinost</p>
<p>Zahtjev haaških istražitelja u stručnim i državnim krugovima tumači se na dva načina / Ili je to zadnja proceduralna veza Haaga i predmeta Norac, nakon čega će cijeli spis biti dostavljen na sudovanje u Hrvatsku, ili haaški istražitelji raspolažu dokumentom koji Norca izravno tereti za počinjeni ratni zločin i to na nedvojben način</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Zahtjev Haaškog suda o saslušanju umirovljenog generala Mirka Norca, u statusu osumnjičenika, za djelovanje u sklopu vojnoredarstvenih akcija »Medački džep« i »Oluja«, stigao je u Hrvatsku prije nekoliko dana. Prema proceduri, o zahtjevu je obaviještena Vlada, a putem Ministarstva pravosuđa i Županijski sud u Rijeci. </p>
<p>Na tom je sudu Norac nedavno osuđen na 12 godina zatvora presudom koju je potpisala sutkinja Ika Šarić. Nju je, slijedom procedure, trebalo obavijestiti o haaškom zahtjevu, jer samo može dati dozvolu da se optuženiku, bez obzira na nepravomoćnost presude, uručuju slični dokumenti.</p>
<p>Za posljednjeg posjeta Zagrebu glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte sama je spomenula mogućnost da se Norcu, zbog sumnje da je počinio ratni zločin kao sudionik akcije »Medački džep«, sudi u Hrvatskoj. </p>
<p>Stoga se zahtjev haaških istražitelja za ispitivanje u stručnim i državnim krugovima tumači na dva načina. Ili je to zadnja proceduralna veza Haaga i predmeta Norac, nakon čega će cijeli spis biti dostavljen na sudovanje u Hrvatsku, ili haaški istražitelji raspolažu dokumentom koji Norca izravno tereti za počinjeni ratni zločin i to na nedvojben način. Ako je potonje u pitanju onda bi Haag, bez obzira na najavu Carle del Ponte, taj predmet zadržao u svojoj ovlasti. Tim više što je smrću generala Janka Bobetka cijeli slučaj ostao bez »glavnog junaka«.</p>
<p>Norac je u zatvoru Županijskog suda u Rijeci već dvije godine, a za to je vrijeme provedeno suđenje i njemu i tzv. gospićkoj skupini za ratne zločine počinjene u Gospiću tijekom Domovinskog rata. Cijelo to vrijeme, slučaj Medački džep ostajao je na neki način po strani. Međutim, odmah se znalo da je ta akcija – nakon što su hrvatski vojnici prekinuli topničke napade na sela i gradove u Lici – završila i pojedinačnim djelovanjem pripadnika HV-a nakon kojih su ostajali mrtvi civili kao svjedočanstvo počinjenog zločina. Isto tako, u slučaju Medački džep od prvog se trenutka kao jedan od glavnih aktera spominjao upravo Norac.</p>
<p>Državno odvjetništvo zajedno s policijom već nekoliko mjeseci intenzivno istražuje događaje koji su obilježili kraj akcije u Medačkom džepu. Prikupljaju se podaci na temelju kojih bi se, čim taj dio istrage bude završen, mogle podići optužnice. Još dulje od Državnog odvjetništva istragu o cijelom slučaju vode istražitelji haaškog tužiteljstva. Očito, kažu i upućeni, riječ je o složenom predmetu koji se, nakon dugo vremena, haaškim zahtjevom za saslušanje ponovno aktualizira.</p>
<p>Spekulacije o tome hoće li se Norac odazvati zahtjevu haaških istražitelja prekinuli su njegovi odvjetnici. Norac je spreman prihvatiti razgovor i ne smatra se krivim za djela za koja ga se sumnjiči, rekli su njegovi odvjetnici Ivan Kern i Tomislav Sabljar.</p>
<p>Razumljivo, jer to je bila jedina mogućnost. Razgovor s istražiteljima, prije eventualnog podizanja optužnice, za Norca znači mogućnost da dokaže svoju nevinost, uz pomoć dokumentacije koju mu Ured za odnose s Haagom i druga tijela stavljaju na raspolaganje.</p>
<p>Posljedice eventualnog odbijanja haaškog zahtjeva za Norca bi bile pogubne. Naime, procedurom se zahtjev za saslušanje vrlo brzo može pretvoriti u optužnicu, optužnicu prati zahtjev za izručenje Haaškom sudu, a tada Norca ne štiti činjenica da u riječkom zatvoru čeka pravomoćnost riječke presude. Dakle, Hrvatska bi bila dužna vrlo brzo izručiti Norca. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Oporba vozi paralel-sabor</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Oporba je u petak na Markovu trgu vozila paralel-sabor. Dok je vladajuća većina u sabornici s 81 glasom za i jednim suzdržanim podržala Vladinu prodaju 25 posto Ine mađarskom Molu, oporba je u pokrajnjoj prostoriji tu saborsku sjednicu proglasila »tragikomičnom farsom« (Šeks) jer se raspravljalo o nečem već učinjenom. Fait accompli. Istina, posao je već obavljen, ali kad su već unaprijed pola milijarde dolara koji su kapnuli u državni proračun proglasili pljačkom, mogli su oporbenjaci saslušati i Jurčićeve argumente za fer prodaju.</p>
<p>HDZ, HSLS, HSP i DC raspalili su po vladajućoj koaliciji iz svih oružja. Za Miroslava Rožića (HSP) ovaj je ugovor najgori od Hrvatsko-ugarske nagodbe, Dorica Nikolić je izvukla iz torbice stari Budišin poučak da ova vlada nije smjela prodati Inine dionice jer nema legitimitet otkako ju je Budiša napustio, Vesna Škare Ožbolt tvrdi da Sabor nikad nije bio u sramotnijoj situaciji...</p>
<p>Vladajući nisu ostali dužni oporbenjacima. Tri su se dana nabacivali blatom na Vladu a sad nisu spremni suočiti se s istinom, rekao je Arlović, a Fižulić je konstatirao da uvijek kad Hrvatska čini ozbiljan korak prema europskoj državi nikoga iz HDZ-a nema na vidiku. Zahtijevali ste detaljne informacije a sad vas nema da ih čujete, poručila je Vesna Pusić.</p>
<p>Održana su tako dva paralel-sabora, jedan legalan koji je Vladinu odluku uzdignuo do svakoj kritici nedostupnih visina, i jedan oporbeni predizborni, na kojem je prolivena sva žuč i nemoć da se utječe na prodaju obiteljskog srebra koje je još ostalo u državnoj vitrini. </p>
<p>U poznatoj tradiciji Hrvatska se dijeli crno-bijelo gdje jedni sve hvale, a drugi bacaju u blato. To je, istina, sadržano u temeljima demokratskog parlamentarizma. U Hrvatskoj osobito. Ali oporbi ne bi pala kruna s glave da je u pravo vrijeme na pravom mjestu rekla svoje o najvažnijem državnom potezu posljednjih mjeseci. Ovako je ispalo da uvrijeđeno galami na dvorištu dok su veliki dečki u miru hvalili svoje djelo u hramu hrvatske demokracije.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Slijedi li američki poziv »na sladoled« </p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Sada je definitivno jasno da su Amerikanci ušli nepripremljeni u poslijeratnu fazu svoje nazočnosti u Iraku. Njihove mogućnosti uvođenja reda u tako velikoj zemlji koju su relativno lako okupirali za samo tri tjedna, ograničene su. Većina vojnika je premorena i nemotivirana.</p>
<p>Žele li spriječiti put u katastrofu, Amerikanci moraju u sljedeća tri mjeseca zamijeniti umorne vojnike. To će povećati dosadašnje troškove za još nekoliko milijardi dolara na mjesec (sada se za 150 do 160 tisuća vojnika izdvaja četiri milijarde dolara), a da istodobno još ne postoji ozbiljan plan za obnovu Iraka. Gotovo je sigurno da će u skoroj budućnosti primarne borbene zadaće u sukobu niskog intenziteta preuzeti multinacionalne snage najviše iz Europe (SAD i to mora dodatno financirati, i logistički i administrativno poduprijeti).</p>
<p>I Glavni stožer američkih oružanih snaga priznaje da postoji podzemni pokret koji koristi klasičnu gerilsku taktiku. Gerilci su podijeljeni u male skupine koje se međusobno ne poznaju. Svaka operira u svom području i djeluje samostalno. Njih ne usmjerava i organizira osobno Saddam Hussein (ponovno se javio zvučnim zapisom), nego pripadnici stranke Baas i nekadašnje iračke tajne službe raspoređeni po terenu. Tako su Amerikanci u Iraku dobili ono što su svakako željeli izbjeći: gerilu koju vode ideolozi srednjeg ranga (najčešće anonimni), koji potpuno kopiraju iskustva suprotstavljanja okupatoru kakva su već viđena u Adenu, Alžiru i autonomnim palestinskim područjima.</p>
<p>Tony Blair i George Bush nakon trijumfalnog nastupa u Kongresu o tome su u četiri oka razgovarali i u nastavku njihova susreta priređenog kako bi dogovorili zajedničku taktiku u vezi sa stišavanjem afere o fabriciranju obavještajnih podataka uoči izbijanja rata. Oba su državnika, očito, u defanzivi u odnosu prema vlastitim javnostima koje počinje zahvaćati zabrinutost zbog svakodnevnih savezničkih gubitaka. Za održavanje svojih 11 tisuća vojnika u Iraku Velika Britanija troši svakodnevno pet milijuna funti, ali se mora priznati da se britanski vojnici bolje snalaze u svojim sektorima odgovornosti.</p>
<p>Gotovo nema izgleda da se irački gerilski otpor brzo obuzda (čak i kad bi se Saddam eliminirao). On uči i od Sjeverne Koreje. Pyongyang, naime, koristi konstruiranje svoje A-bombe i pogranične incidente prema Južnoj Koreji kao sredstvo pritiska na Amerikance kako bi se upustili u otvoreno političko trgovanje. U vezi s Irakom, sljedećih će mjeseci mnoge države, koje je Bijela kuća ranije odbacila ili kaznila, Amerikanci pojedinačno ponovno pozvati »na sladoled« sa samo jednim zahtjevom: »Dajte nam svoje vojnike. Irak treba mir i demokraciju!«</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Traže se ludi naftaši i još luđi glavni urednici</p>
<p>Ludilo je postalo poželjna osobina za najviše funkcije i u medijima i u gospodarstvu. Inini bi kupci morali pristati na to da istresu pola milijarde dolara bez mogućnosti upravljanja strateškim potezima kompanije. Glavni urednici su pak trebali biti ljudi koji smatraju da je sasvim u redu iz vlastitog džepa plaćati kazne zbog objavljenih istinitih informacija. A mi bismo trebali povjerovati da je sve to u nacionalnom interesu</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Opet nas uvjeravaju da je na djelu veleizdaja nacionalnih interesa. Prodana je četvrtina Ine, a kupac je za tričavih pola milijarde dolara dobio i nevjerojatno pravo da sudjeluje u donošenju strateških odluka. Strašno! Neće dati pola milijarde dolara a da mu drugi s kompanijom rade što hoće. Čudan neki investitor. Ima pola milijarde dolara, a nije sišao s uma. Tko zna, možda je Vlada u Vjesniku i Financial Timesu prodaju četvrtine Ine trebala oglasiti uz uvjet da budući strateški partner uz financijsku ponudu priloži i potvrdu da mu nisu sve na mjestu. Jer samo bi takav investitor pristao da istrese pola milijarde a da Inom i dalje, ničim ometani, vladaju hrvatski političari preko Uprave koju će postavljati po svom nahođenju.</p>
<p>U cijeloj toj priči uopće nije problem neznatna vjerojatnost da pola milijarde ima netko kome nisu sve na broju. Dapače! Što je manja vjerojatnost da se nađe suludi vlasnik pola milijarde dolara spreman na ulaganje baš u Inu, to je veća vjerojatnost da će »naša« Ina, naš nacionalni ponos i bogatstvo, ostati u rukama koje su je i dosad muzle kako su stigle i htjele. U rukama politike. Koja se, eto, toliko brine za nacionalni interes da je pod to uspjela podvesti i zahtjev da se u Inino poslovanje ne smiju uključiti oni koji ne daju lovu ako nemaju utjecaj na to kako će se ona trošiti. Nego samo oni koje za to nije briga. A takvima sigurno nisu sve na broju. Dakle, u nacionalnom je interesu da Inom upravljaju ludi naftaši.</p>
<p>Ništa bolji ne bi bili ni glavni urednici hrvatskih medija da je prošao prijedlog iz Nacrta zakona o medijima. Samo oni koji su sišli uma bili bi spremni prihvatiti se glavnouredničkog posla u koji je uključeno plaćanje golemih kazni – i to iz vlastitog džepa – za objavljivanje istinitih informacija! Samo zato što glavnim likovima iz tih vijesti to ne ide u prilog. Pa su duboko uvrijeđeni, duša im vrišti od boli! Kada ih se uhvati s prstima u pekmezu. I još to objavi! S obzirom na to da se, kada je hrvatsko pravosuđe u pitanju, više isplati pokrasti pet tvornica i na cestu baciti nekoliko tisuća radnika nego povrijediti tankoćutne duše, glavnouredničkog posla pod takvim bi se uvjetima prihvaćali samo oni kojima fali nekoliko dasaka u glavi. Ili oni jako poslušni. Koje za istinu uopće nije briga sve dok imaju dobru plaću.</p>
<p>Doduše, vlast je popustila pod pritiscima pa se odrekla tog nauma. Ali ne i kazne za objavu (ne)istine. Nju bi, prema najnovijem prijedlogu, trebao plaćati – nakladnik.</p>
<p>Ludilo je, dakle, poželjna osobina za najviše funkcije i u medijima i u gospodarstvu. Očito, riječ je o sistemu, a ne slučajnosti. Onom istom sistemu koji naciju vješto navodi da se stalno bavi velikim pitanjima od, navodno, ključnog nacionalnog interesa, kako bi joj se lakše podvaljivao rog pod svijeću. Na nekim »manje važnim« temama. Pa se ovih dana cijela nacija, od Sabora do zadnje kvartovske birtije, brine za Inu, a pokraj nje prolaze teme vrijedne velikih skandala. Ili barem zavređuju ozbiljniju raspravu.</p>
<p>Na primjer, mogućnost da je ekipa liječnika doslovce krala jajne stanice svojih pacijentica. A ako je ponestalo pravih pacijentica, nesretne su žene uvjerili da su bolesne pa su ih polegli na stol ne bi li krali pod izlikom nužne operacije. I još su operaciju masno naplatili. Da bi se na kraju, kada je skandal ipak pukao, javio odvjetnik spretnih liječnika, tvrdeći da je veliko pitanje postoji li u cijeloj priči osnova za upletanje pravosuđa. Jer baš nije sigurno da zakon jajne stanice smatra dijelom tijela. Treba li se čuditi što se to usuđuje izjaviti odvjetnik koji rado brodi i političkim vodama? I treba li se uopće iznenaditi što bi mu zakon mogao dati za pravo?</p>
<p>Ne. Jer, nacija se zbog takvih zakonskih propusta nikada dosad nije uzrujavala ni približno koliko zbog nekih drugih tema. Što je sudbina nekoliko desetaka žena – koje nikada neće doznati imaju li više djece nego što su dosad mislile i tko ih odgaja – u usporedbi s jednim generalom! Ili diskusija u kojima se stotine milijardi dolara razbacuju kao gnoj po vinogradu iako diskutanti u cijelom životu neće zaraditi ni jedan jedini milijun dolara. Štoviše, milijun dolara ne mogu ni zamisliti. Što je, dakle, nama sudbina tih žena? Očito, ništa. Mi se zabavljamo važnijim stvarima. Pa se politika i nije previše brinula zbog takvih zakonskih propusta.</p>
<p>Baš kao što saborske zastupnike, koji se ovih dana toliko brinu zbog Ine, ne brine što traže pravo da odlučuju o prodaji dionica iako je taj isti Sabor izglasao zakon koji im to pravo ne daje. Ali, što je zakon u ovoj našoj zemlji. Pa nećemo ga se valjda držati kao pijan plota. Ili mijenjati čim ga vrijeme pregazi. Pogotovo ako je riječ o tamo nekim ženama i njihovim jajnim stanicama. Imaju naši političari prečeg posla.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zavod za zapošljavanje kao partner nezaposlenih </p>
<p>Još se ne zna koliko će poduzeća - od približno 70 koje su djelatnici Zavoda za zapošljavanje detektirali kao potencijalne korisnike programa zbrinjavanja viška, na kraju njime biti obuhvaćeno, no dosadašnji rezultati programa zbrinjavanja u Hrvatskim željeznicama pokazuju da je moguće restrukturiranje poduzeća a da ljudi ne postanu teret Zavoda za mirovinsko osiguranje (prije nego što su za to stekli uvjete) ili bezuspješno obilaze burzu</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Nakon dugo vremena, jedna dobra vijest</p>
<p> – Hrvatski zavod za zapošljavanje sve više postaje ono što bi u modernom društvu trebao biti: institucija partner nezaposlenih ili onih koji bi to zbog uvjeta na tržištu mogli postati. Tako se pojednostavljeno mogu ocijeniti najave Ministarstva rada i socijalne skrbi i Zavoda za zapošljavanje, prema kojima će ta kuća započeti s osnivanjem centara za poticanje poslovnih promjena u tvrtkama kojima je potrebno restrukturiranje.</p>
<p>Kako doznajemo od ravnateljice Zavoda Sanje Crnković-Pozaić, već početkom idućeg tjedna mogla bi biti poznata Vladina odluka o tome kojih će desetak do 15 poduzeća biti obuhvaćeno programom zbrinjavanja viška u prvom »paketu«. Pretpostavlja se da će to biti ona poduzeća, odnosno privredne grane u kojima u ovom trenutku ima i najviše problema. Među ostalim, to su brodogradilišta, PIK-ovi, a prema nekim najavama vjerojatno i drvna industrija.</p>
<p>Još se ne zna koliko će poduzeća – od približno 70 koje su djelatnici Zavoda za zapošljavanje detektirali kao potencijalne korisnike programa zbrinjavanja viška, na kraju njime biti obuhvaćeno (to ovisi i o procjeni može li poduzeće uopće opstati na tržištu). No, dosadašnji rezultati programa zbrinjavanja koji je prije dvije godine započet u Hrvatskim željeznicama (a slični su projekti djelomično provedeni u još nekim poduzećima) pokazuju da je i te kako moguće restrukturiranje poduzeća a da ljudi ne postanu teret Zavoda za mirovinsko osiguranje (prije nego što su za to stekli uvjete), ili bezuspješno obilaze burzu.</p>
<p>Centrima za poticanje poslovnih promjena, koji se u poduzećima mogu i ne moraju zvati tako, Hrvatska nije otkrila toplu vodu, slični se programi, pod okriljem Svjetske banke, provode i u drugim tranzicijskim zemljama. Pokazalo se to i na međunarodnoj radionici koja je u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u svibnju održana u Dubrovniku, a u sklopu koje se razgovaralo o ulozi državnih zavoda za zapošljavanje u restrukturiranju poduzeća. </p>
<p>Pozivu su se odazvali predstavnici zavoda iz Austrije, Češke, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovačke i Slovenije, čija su iskustva kad je riječ o prilagodbi poduzeća tržišnim uvjetima uglavnom slična. U svim tim zemljama, naime, kapitalizam, odnosno vladavina tržišta, zamijenila je socijalistički model ekonomije, što podrazumijeva otpuštanje mnogo ljudi u godinama u kojima modernim poslodavcima nisu zanimljivi.</p>
<p>Glavno je obilježje i najveća prednost programa restrukturiranja koja se provode u sklopu Cards programa za Jugoistočnu Europu (zajedno s Hrvatskom u tom su paketu i Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora te Makedonija) da se za svaku zemlju osmišljavaju posebni programi, ovisno o stanju na tržištu.</p>
<p> U prednosti se može uvrstiti i to što se ti programi u svakoj zemlji provode u suradnji s inozemnim konzultantima, pa se time osigurava i model za provedbu promjena. Tako je, primjerice, restrukturiranje u HŽ-u započelo nakon obilaska poduzeća koja se bave željezničkim prometom u Nizozemskoj. Uz određene prilagodbe »domaćim« uvjetima, to je jamstvo da se poduzeća mijenjaju u pravcu koji jamči opstanak na tržištu i osigurava konkurentnost.</p>
<p>Na modelu restrukturiranja HŽ-a, Zavod za zapošljavanje, poslodavac i sindikati – i ne manje važno: sami radnici koji su se pokazali viškom – zajedničkim su snagama spasili oko 15.000 radnih mjesta i očuvali egzistenciju barem još 20.000 članova njihovih obitelji. To je bio prvi takav sveobuhvatan projekt, iako je Zavod za zapošljavanje i prije toga provodio projekte zbrinjavanja viškova u nekim poduzećima. Primjerice u Sisačkoj rafineriji (gdje je u nekoliko godina tako zbrinuto oko 400 ljudi), ili tvornici stakla »Straža«, koja je nekoliko mjeseci nakon restrukturiranja i rješavanja dotadašnjeg viška započela s – novim zapošljavanjima.</p>
<p>U situaciji kad je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje oko 320.000 ljudi, ne treba ni govoriti koliko je značenje takvih projekata, a o tome što oni mogu značiti za sveukupno stanje društva možda bi najbolje mogli govoriti psiholozi. Naime, uz to što takav program jamči uštedu, time se izbjegava dolazak ljudi srednjih godina na burzu, na kojoj bi gotovo u pravilu ostali do mirovine.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Bosna, nekad ponosna, ponos prodala za preživljavanje </p>
<p>Zaista moramo biti zadovoljni što je Hrvatska smogla snage nakon dugo vremena pokazati svoj suverenitet i odbiti nemoralni zahtjev američke administracije o neizručivanju Amerikanaca stalnom Međunarodnom kaznenom sudu... Još kada bismo smogli snage, da u skladu s čovječnošću i dostojanstvom, ali i u općem vlastitom interesu povučemo svoj potpis s Daytonskog sporazuma, učinili bismo taj sporazum pravno nepotpunim, pa bi moralo doći do novog rješenja, ili barem do temeljite revizije. Toliko smo dužni Bosni, ali i poštovanju vlastitog suvereniteta / Nakon masovnog zločinačkog pokolja u Srebrenici i drugim tzv. zaštićenim enklavama, svjetsko je javno mnijenje zahtijevalo hitno rješenje. To je potaknulo Ameriku da nađe svoj interes u Bosni. Ta najveća svjetska velesila, koja je samoraspadom Sovjetskoga Saveza ostala bez pravog protivnika, svoj strateški interes u Bosni mogla je vidjeti i u tomu, da sve snažnijoj ujedinjenoj Europi dokaže kako je nesposobna riješiti probleme</p>
<p> i u vlastitoj kući, pa je odlučila pokazati joj kako se to radi</p>
<p>FILIP ĆORLUKIĆ</p>
<p>Premda sam to, s obzirom na okolnosti, očekivao, ali kada sam nedavno čuo vijest da je Bosna pod pritiskom američke administracije pristala američke optuženike ne izručivati stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, u svijesti su mi se pojavili zapreteni stihovi Silvija Strahimira Kranjčevića: »A djevojčice gole, sve ispred sita suca, ah, imale bi obraz, da nemaju želuca«.</p>
<p>Još »od Kulina Bana i sretnije dana« (dvanaesto stoljeće), različiti demoni Bosni ne daju mira, a krajnje nemoralno ponašanje novih, »humanih« i »demokratskih« moćnika prema njoj, mora izazvati zgražanje, pa čak i očaj, svakoga poštenog čovjeka.</p>
<p>Bosna je stoljećima živjela pod Turcima. Na žalost, tursko je doba samo jedan od scenarija. </p>
<p>Slobodan Milošević je u najgorem obliku pokrenuo garašaninovsku ideologiju »priključenja srpskih zemalja matici Srbiji«. </p>
<p>Bio je to najstrašniji rat u dugoj bosanskoj povijesti. Veliki dio bosanskih Srba se odazvao sirenskom zovu iz Beograda: »Svi Srbi u jednoj državi«, pa se pobunio protiv vlastite im domovine Bosne, u kojoj je već bila stacionirana golema i dobro naoružana tzv. JNA, kadrovski i organizacijski tada već potpuno ustrojena kao srpska vojna sila. </p>
<p>Na podle poticaje globalnih »sila pakla«, uskoro je došlo i do suludog sukoba među braniteljima. Bila je to krvava apokalipsa. A svijet? SAD je smatrao da taj »plemenski rat« ne ugrožava njegove strateške interese. Vijeće sigurnosti UN-a, koji su već u Hrvatskoj potpuno izgubili svaku vjerodostojnost, ipak su se, u obliku promatrača i mirovnih snaga, uskoro pojavili i u Bosni. </p>
<p>Pojavio se i NATO – najmoćnija svjetska sila. No nakon početnih naivnih očekivanja, da će to uskoro donijeti mir, ubrzo se pokazala sva nemoralnost, pa čak i zločinaštvo te »pomoći«.</p>
<p>U tom je apokaliptičnom košmaru pobijeno je više od dvjesto tisuća osoba, uključujući i mnoštvo djece, silovano više od sedamdeset tisuća žena, a prognano ili izbjeglo više od dva milijuna osoba. Sve su to »mirovnjaci« promatrali, slali izvještaje i govorili o ljudskim pravima. Zaklinjali su se u jedinstvenu Bosnu, dok su »diplomati« uporno crtali čudne karte podjele na nacionalne regije.</p>
<p>I administracije Engleske i Francuske su ovaj put našle svoj interes u Bosni, ali u komadanju. Oštro su joj sprječavali nabavu oružja za obranu, tolerirali su masovna ubijanja, a u znak humanizma – da žrtve ne bi umirale gladne – davali su i nešto malo hrane.</p>
<p>Nakon masovnog zločinačkog pokolja u Srebrenici i drugim tzv. zaštićenim enklavama, svjetsko je javno mnijenje zahtijevalo hitno rješenje. To je potaknulo Ameriku da nađe svoj interes u Bosni. Ta najveća svjetska velesila, koja je samoraspadom Sovjetskoga Saveza ostala bez pravog protivnika, što destabilizira svaku snažnu vojnu silu, svoj strateški interes u Bosni mogla je vidjeti i u tomu, da sve snažnijoj ujedinjenoj Europi dokaže kako je nesposobna riješiti probleme i u vlastitoj kući, pa je odlučila pokazati kako se to radi. </p>
<p>Najprije su prisili Hrvate i Bošnjake da prekinu sa svojim suludim uzajamnim ratovanjem; što je ulijevalo nadu. Zatim su prešutno odobrili Hrvatskoj da oslobodi svoje krajeve, što je zaista blistavom »Olujom« i učinjeno. Odmah je nastavljeno zajedničkom akcijom za oslobađanje Bosne i trebalo je samo nekoliko dana da agresorske i pobunjeničke snage potpuno kapituliraju, ali je NATO zapovjedio obustavljanje akcije i, u suprotnom, zaprijetio zračnim udarima po osloboditeljima! </p>
<p>Veliko razočaranje, a uskoro i prljavi rasplet! Predsjednici Hrvatske, Srbije i predstavnici sukobljenih strana bili su pozvani u Dayton, tamo su »uhićeni« i prisiljeni na »sporazum«, a to je zapravo bilo potvrđivanje svega onog što su činile »mirovne snage« i što su europski »diplomati« pripremili, a nisu bili u stanju realizirati. </p>
<p>Bosna ostaje izvana jedinstvena, ali je unutar sebe ustrojena tako da ne može samostalno opstati kao država. Stoga je bila čvrsto vezana, a kao jamci taj su sramni »sporazum«, odnosno kapitulaciju jedne države, supotpisali predsjednici Hrvatske i Srbije. </p>
<p>Slikovito prikazano, bilo je to kao da na postojeće živo biće, uz zajedničku glavu bez zuba, genetskim inženjeringom dodamo još tri zubate uzajamno agresivne glave. Jedna upravlja sa četrdeset devet posto, a druge dvije nejednako s ostalih pedeset jedan posto zajedničkog im tijela. </p>
<p>Da bi spriječili sukobe zubatih glava, to biće je čvrsto vezano dvama supotpisničkim čvorovima i još je dodana jaka straža s batinama i pomalo hrane. Tako su zamislili zubate glave naviknuti na »demokratske odnose«.</p>
<p>Bosna je čvrsto vezana. Čvorove čuvaju Hrvatska i Srbija. Ima i suđenja nekima od onih koji su počinili zločine – ali kako? Jedan je bosanski Hrvat osuđen na deset godina zatvora zato što nije spriječio silovanje (pitanje je li mogao), ali se i ne podnose optužnice protiv onih koji su mogli, a nisu spriječili desetke tisuća silovanja, a među njima je bilo i Amerikanaca. </p>
<p>Sada, bez trunke morala, dolazi američka administracija i ružnim ucjenama zahtijeva od Bosne pristane na neizručivanje američkih vojnika Međunarodnom kaznenom sudu američke vojnike. Što je mogla učiniti tako svezana i osakaćena nekad ponosna Bosna? </p>
<p>U skladu s gorkom istinom: »... imale bi obraz, da nemaju želuca.« – Bosna opet »šaptom pade«. </p>
<p>Zaista moramo biti zadovoljni što je Hrvatska smogla snage nakon dugo vremena pokazati svoj suverenitet i odbiti isti nemoralni zahtjev američke administracije. Bez obzira na motive koji su naveli Vladu na taj čin. Još kada bismo smogli snage, da u skladu s čovječnošću i dostojanstvom, ali i u općem vlastitom interesu povučemo svoj potpis s Daytonskog sporazuma, učinili bismo taj sporazum pravno nepotpunim, pa bi moralo doći do novog rješenja, ili barem do temeljite revizije. Toliko smo dužni Bosni, ali i poštovanju vlastitog suvereniteta.</p>
<p>Autor je inženjer, publicist iz Pule.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kamo sreće da je Crkva zacementirala svoj nauk u školama </p>
<p>Crkva je i u doba komunizma, na vjeronaučnim susretima, bez ikakva straha i stida, dostojanstveno iznosila seksualni odgoj. Nisu joj trebali likovi golih muškaraca i žena, jer postoje sfere ljudske osobnosti koje nisu za trgovanje, nego su neprocjenjivo blago koje se ljubomorno čuva u bogatim trezorima. Ako već hoćemo slike golog muškarca i žene, zašto ne bismo pornostranice Interneta javno prikazivali u školama, jer nemalo ljudi to radi i u kućama</p>
<p>JOSIP ČORIĆ </p>
<p>Nema riječ hrvatska isti odjek u Hrvatskoj ili među Hrvaticama i Hrvatima u tuđini, pogotovo ako je ta tuđina mjerljiva tisućama kilometara. O tome bismo trebali voditi svi računa, posebno oni koji iznose svoja mišljenja i komentare o osjetljivim temama. Ne poznajem Mirelu Lilek, ali njezin komentar »O hrvatskom obrazovnom sustavu...« objavljen u cijenjenom Vjesniku, 21. lipnja 2003. tjera me na glasno razmišljanje.</p>
<p>Imam dojam da je sve ono što je napisala novinarka Lilek, a odnosi se kao kritika na zbivanja u školi, napisano da se prozirno ateističko-komunistički očeše o Crkvu »koja se dobro potrudila da u školi zacementira svoj nauk«. Stoga gotovo nariče što u školi ne »postoji slika golog muškarca i žene, iako sedmogodišnjak danas bez ikakva stida govori o seksu...«, pritom ističe novinarka Lilek... »u Švicarskoj učenici promatraju ili se igraju sličicama golih ljudi u školskim udžbenicima...uči ih se kako upotrebljavati prezervativ...«.</p>
<p>Ono zbog čega se, čini mi se, posebno brine Vjesnikova novinarka jest to da zidove nekih škola »krase Stepinčeve slike i raspela... a mnogo je škola koji početak godine obilježavaju tako da se djeca pošalju u mjesnu crkvu u kojoj župnik svetom vodom polijeva nogometnu loptu i školski imenik – valjda simbole umijeća i znanja«.</p>
<p>Osim toga je zabrinuta što se još »govori jezikom pastirica i ratnika, veličajući školu koja odgaja u toleranciji i demokraciji«. Valjda je novinarka Lilek htjela dati svoj doprinos svima onima koji su htjeli zahvaliti najvećem moralnom autoritetu današnjice za njegove nadčovječanske napore u prigodi petodnevnog posjeta voljenoj Hrvatskoj. </p>
<p>Vjerojatno i komentatorica pripada onima 87,83 posto stanovništva Hrvatske koji su se izjasnili, barem pripadnicima, iako ne uvijek dosljednim sinovima i kćerima katoličke vjere. Možda pripada ostatku postotka. Nije ni važno kojemu postotku pripada, ali mi je silno stalo da bude u doličnom postotku poštena i dosljedna, te da se ne hvata onoga što ne razumije.</p>
<p>Misli valjda da još traju vremena kada se najbolje zarađivalo pljucanjem po Crkvi i njenim poštenim i trpećim sljedbenicima. Još žive ta vremena, ali, Bogu hvala, i drugi se vjetrovi osjećaju. Kamo sreće da je Crkva zacementirala svoj nauk u školama! </p>
<p>Kada bi to bilo istina onda novinarka Lilek ne bi trebala plakati za seksualnim odgojem, jer njega je Crkva i u doba komunizma, na vjeronaučnim susretima, bez ikakva straha i stida, dostojanstveno iznosila. Nisu joj trebali likovi golih muškaraca i žena, jer postoje sfere ljudske osobnosti koje nisu za trgovanje nego su neprocjenjivo blago koje se ljubomorno čuva u bogatim trezorima. Ako već hoćemo slike golog muškarca i žene, zašto ne bismo pornostranice Interneta javno prikazivali u školama, jer ne malo ljudi to radi i u kućama. Tom logikom čemu priječiti išta od onoga što se radi: droga, alkohol, pušenje... Gotovo zaboravih – umjesto da trošimo za slike golog muškarca i žene, najbolje je udvojiti dvojicu muškaraca. </p>
<p>Time štedimo na snimanju, a omogućujemo »napredak i razvoj« manjina što je veoma u modi. Još malo pa će se svi koji su imali čast pripadati prirodnim ljudskim bićima u apsolutno velikom broju morati skrivati, jer »zaštitimo manjine«. Šećer je pak na kraju članka – smetaju Stepinac i raspeti Krist. Ne treba biti veliki psihoanalitičar da se pogodi zašto je to tako. Sve me to vraća u vrijeme drugarica Vida koje su se šepurile na svakom metru ispaćene hrvatske grude. </p>
<p>Floskule o školama tolerancije i demokracije koje stoje nasuprot onima pastirica i ratnika najbolje oslikavaju njihovi plodovi. </p>
<p>Nemojte zaključiti da sam ja protiv škole tolerancije, ali ona je moguća tek kada raspeti Nazarećanin uđe u svačije srce kako je bio u srcu Alojzija iz Krašića, Karla Woytile iz Bijele Hrvatske i tisuća drugih u svim narodima i zemljama svijeta koji su povjerovali da je čovjek moguć tek kada se preda istinskom Bogu.</p>
<p>Zato, gospođo Lilek, žao mi je što svirate pogrešnu melodiju. Vratite se izvorima pa nećete trebati tražiti savjete onih koji se zaogrnuše nazivima lijepih organizacija i udruga, a sve s ciljem kako bi iz naših srdaca iščupali Boga, uništili narod, te tako manipulirali izmoždenom ljudskom tvorevinom.</p>
<p>Ako budete mogli, posjetite iseljene Hrvatice i Hrvate i pitajte ih što ih je održalo u tuđini da budu svoji i da svakome mogu gledati mirno u lice? Svakako ne model koji izravno i neizravno predlažete. Ponosan sam što modele poput vašega nikada nisam slijedio, iako se je moglo dogoditi da je pokatkada onaj »niži čovjek« želio zavladati i ovladati mnome. Pomogao mi je u toj borbi i pravednoj odluci Nazarećanin, a on nije Hrvat, pa me nitko ne može optužiti za nacionalističku isključivost.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, docent na Bogoslovnom fakultetu u Splitu, svećenik, predsjednik Vijeća za obitelj Splitsko-makarske nadbiskupije.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>NDH je bio zločinački pobačaj Mussolinija i Hitlera</p>
<p>Nikako ne smatram racionalnim ponašanje dijela hrvatske nacionalističke desnice koja i u Saboru tvrdi da NDH »nije bio fašistička država, nego narodnooslobodilački pokret protiv velikosrpske tiranije u prvoj Jugoslaviji«. Oni i sami znaju da govore strahovite besmislice, ali to rade smišljeno i namjerno, kako bi na sebe skrenuli pozornost / Od intervjua generala Gotovine »Nacionalu« hrvatska je nacionalistička desnica u strahovitom šoku, ne zna što će, nadam se da se od toga šoka neće oporaviti do budućih izbora. S rijetkom vještinom i šarmom predsjednik Stjepan Mesić oteo joj je pred nosom dvije najdraže »igračke«: Svetoga Oca u Hrvatskoj, te ikonu, »heroja a ne zločinca«, generala Antu Gotovinu, čija su se javna stajališta okrenula za 180 stupnjeva, kao da je oduvijek bio velik poklonik međunarodne pravde, Carle del Ponte i uzoran učenik Stjepana Mesića</p>
<p>VILKO LUNCER</p>
<p>Poznati slovenski intelektualac naljutio se nedavno na mene kada sam mu rekao da su racionalizam i funkcionalizam misli vodilje u mome životu.</p>
<p>»Htjeli ste valjda reći racionalizam i etičnost«, upitao me povišenim tonom.</p>
<p>»Da, da, svakako, racionalizam i etičnost...«.</p>
<p>»Ali rekli ste samo racionalizam, bez etičnosti. Racionalizam bez etičnosti ne znači ništa. I Hitler je racionalno promišljao kako se dovinuti na vlast 1933. Kasnije je postao potpuno iracionalan. I mnogi su drugi zločinci bili racionalni ljudi, naizgled razložni, a zapravo hladnokrvni ubojice. Zato inzistiram na etičnosti i na moralu«.</p>
<p>Ispričao mi je kako je četiri godine živio i radio u Švedskoj, u društvu koje se smatra iznimno racionalnim: »Zavolio sam Švedsku i Šveđane, divio im se na neki način, ali sam stekao i ružna iskustva. U nekoj fazi svoga razvitka Švedska je dala sterilizirati sve žene psihičke bolesnike, kako ne bi mogle rađati. Čak su i žene izrazito slaba vida bile podvrgnute sterilizaciji. </p>
<p>To je taj vaš luteranski racionalizam komu se toliko divite.</p>
<p> Jednom je na ulici u središtu Stockholma neka mlađa žena umirala od droge. Pristupio sam policajcu i pitao ga što kani učiniti. 'Ništa', odgovorio je, 'neka umre. Tri puta je bježala iz ustanove za ovisnike, ne može se osloboditi svoje ovisnosti, za nju je najbolje da umre'. Bio sam zaprepašten. I nisam vio da je poduzeo bilo što.«</p>
<p>»Nisam mislio na tu vrstu bešćutnog racionalizma. Ali priznajem da je na mene jako utjecao filozof Karl R. Popper sa svojim kritičnim racionalizmom kao temeljem suvremenog slobodnog i otvorenog društva.«</p>
<p>Kasnije mu još rekoh kako, primjerice, nikako ne smatram racionalnim ponašanjem dijela hrvatske nacionalističke desnice koja i u Saboru tvrdi da NDH »nije bio fašistička država, nego narodnooslobodilački pokret protiv velikosrpske tiranije u prvoj Jugoslaviji«. </p>
<p>Oni i sami znaju da govore strahovite besmislice, ali to rade smišljeno i namjerno, kako bi na sebe skrenuli pozornost. </p>
<p>NDH je prije svega bio zločinački pobačaj Hitlera i Mussolinija, te je od samoga početka počivao na zločinu, zaklinjao se na kamu i bombu, a Srbi, Židovi, Romi i mnogi Hrvati u četiri su godine osjetili sav »narodnooslobodilački pokret« ustaškoga režima na svojoj koži. </p>
<p>Ne trebam ponavljati da sam razdoblje NDH proživio ovdje, u Zagrebu, da me pamćenje još odlično služi i da se te navodno »nezavisne države« sjećam i danas sa zebnjom i grozom. </p>
<p>Jamačno intelektualac u redovima HSP-a, stručnjak za kemiju i biologiju, te njegov saborski kolega, nekadašnji novinar za područje poljoprivrede, svjesno se izlažu opasnosti da postanu potpuni politički autisti, jer govore neistine, obmanjuju mlade i dovode ih do stanja kakvo je bilo ono luđačko divljanje na bazenu u Kranju, proizašlo, također, iz svjesnoga veličanja simbola mraka, užasa i zločina.</p>
<p>Već čujem kako će mi reći: Bio je svjetski rat, moralo se ubijati da bi hrvatska država mogla opstati, a što je s partizanskim, s Titovim zločinima? Kao da druga strana, također, jednako pogano, ne može reći: svjetski je rat tek bio okončan, morali smo se osvetiti, osveta je bila strašna, ali nužna. Nema tu ni etike, ni morala, ni racionalnosti, a bome ni istine, ako se pod istinu ne svodi ono što je ideološki »poželjno« i samo tako »opravdano«. Od intervjua generala Gotovine zagrebačkom tjedniku Nacional, hrvatska je nacionalistička desnica u strahovitom šoku, ne zna što će, nadam se da se od toga šoka neće oporaviti do budućih izbora. </p>
<p>S rijetkom vještinom i šarmom predsjednik Stjepan Mesić oteo joj je pred nosom dvije najdraže »igračke«: Svetoga Oca u Hrvatskoj, te ikonu, »heroja a ne zločinca«, generala Antu Gotovinu, čija su se javna stajališta okrenula za 180 stupnjeva, kao da je oduvijek bio veliki poklonik međunarodne pravde, Carle del Ponte i uzoran učenik Stjepana Mesića. </p>
<p>Na to desnica nije bila spremna, nikako, ni u ludilu, pa joj sada bulažnjenje o NDH kao o »narodnooslobodilačkom pokretu« valjda služi kao »erzac« – da potpuno sigurno izgubi izbore! </p>
<p>Mesić se pokazao kao veliki »igrač«, to mu priznaju i ogorčeni protivnici i takmaci, pokazao je kako se može voditi igra, otvoreno i samopouzdano, bez stalna oklijevanja, demantija, protudemantija, bez plača i jadikovki, na način koji je u politici – ako je to uopće moguće – i etičan i racionalan u isti mah.</p>
<p>Kritički racionalizam odbacuje mitove i utvare, ne počiva na nacionalnom historicizmu, ne hrani se »povijesnim pobjedama« i »našim junacima« nego promišlja razložno i pravično, u skladu s mogućim i dostupnim, čineći za opće dobro ono što je dobro za ljude i njihovu budućnost. Za sve ljude, ne samo za »naše«.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrebačka banka »skinula« Gradu 61,6 milijuna kuna</p>
<p>Gradski dug tvrtki GOI narastao s 47.261 kune na 61,6 milijuna kuna/ Grad neće zbog toga ukinuti besplatne udžbenike, tvrdi pročelnik za financije Kojić/ Mladen Vedriš, koji je devedesetih bio gradonačelnik, kaže da se ne sjeća što je bilo prije 12 godina</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Pročelnik Ureda za financije grada Zagreba Slavko Kojić komentirao je u petak za Vjesnik nalog za ovrhu gradske imovine koja je početkom tjedna stigla na adresu Poglavarstva grada Zagreba u iznosu od 61,6 milijuna kuna. Razlog ovrhe je, kaže Kojić, što Grad nije na vrijeme platio dug tvrtki GOI sa sjedištem u Zagrebu s kojom je devedesetih godina raskinuo ugovor. </p>
<p>Prema Kojićevim riječima, u presudi stoji kako se »utvrđuje da je raskinut ugovor o financijskim troškovima pripreme zemljišta za zanatsko-servisni centar K3-PUP Savica-Šanci sklopljen između tužitelja GOI d. d. Zagreb i tuženika grada Zagreba«. Nadalje stoji da je Grad dužan platiti 47.261,64 kune sa zateznim kamatama. »Taj se dug u međuvremenu popeo na 61,6 milijuna kuna«, rekao je Kojić. Prema njegovim riječima, sud je 9. srpnja 2003. godine naredio ovrhu »pljenidbom i prijenosom novčane tražbine tražene naknade«. Kako doznajemo, Zagrebačka banka, koja je poslovna banka Poglavarstva grada Zagreba, već je »sjela« na račun proračuna Poglavarstva. </p>
<p>»U svakom slučaju, ovo će se osjetiti na proračunu, ali me još više strah jer očekujem još ovakvih tužbi«, rekao je Kojić dodajući da se ova ovrha može preživjeti, no ne zna kako će za druge naći sredstva. »Ako tada Poglavarstvo nije imalo novca za platiti raskinute ugovore, zašto nisu stupili u poslovni odnos s tužiteljima«, pita se Kojić koji nam je potvrdio kako se događalo, u vrijeme HDZ-a, da su se u zamjenu za novac davale nekretnine i zemljišta. »Možda je i riječ o sprezi tadašnjih političara i vlasnika tvrtki, no to ne mogu dokazati«, rekao je Kojić. </p>
<p>Na pitanje koje će projekte Poglavarstvo odgoditi zbog ove ovrhe, Kojić je rekao da to još uvijek nije dogovoreno. »No u svakom slučaju nam ne pada na pamet ukinuti besplatne udžbenike«, odgovorio je. </p>
<p>Mladen Vedriš, koji je devedesetih bio gradonačelnik Zagreba, za Vjesnik je rekao da se ne sjeća što je bilo prije 12 godina. Kao mogući razlog »zaboravljanja« te tužbe, Vedriš je naveo spajanje 14 zagrebačkih općina u jednu od kojih je svaka imala svoj račun, te se nije moglo znati vodi li koja od općina postupak na sudu. »Siguran sam da je Grad branio i da će branit svoje interese«, zaključio je Vedriš. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Na Šalatu se preselile tučnjave sa Svetica </p>
<p>Učestali fizički obračuni maloljetnika na plivalištu Šalata za vrijeme održavanja Odmorka, besplatnog programa za djecu osnovnih i srednjih škola, ponovno su upozorili javnost da neredi nisu rezervirani samo za navijačke skupine i stadione. </p>
<p>Iako nitko ne želi javno uprijeti prstom u mlade izgrednike koji gotovo svakodnevno ometaju zabavu svojih vršnjaka, doznajemo da se sukobljavaju dječaci iz Dubrave, i oni iz centra grada. Vjesnikov sugovornik koji je želio ostati anoniman, kaže kako ne želi nikoga vrijeđati ali »problem je naročito izražen posljednje dvije godine, od kad je zatvoren bazen na Sveticama«.</p>
<p> »Djeca nešto ugroženijeg socijalnog statusa, uglavnom iz Dubrave, poput Roma, Janjevaca i Albanaca, odlazila su na bazen na Sveticama, tako da su tučnjave i krađe bile rezervirane za taj centar. No, kad je zbog dotrajalosti taj bazen zatvoren, njihovo je ljetno odredište postala Šalata«, rekao je Vjesnikov sugovornik. Dečki iz centra pak, »ne podnose ugrožavanje svojega teritorija« i to je uglavnom dovoljan razlog za izmjenu udaraca šakama.</p>
<p>Direktor SRC-a Šalata, Ivan Knežević, smatra da učestalost fizičkih sukoba među maloljetnicima odražava opće stanje u društvu. »Naravno da smo učinili sve kako bismo spriječili sukobe. Osim odlične suradnje s policijom, angažirali smo i zaštitare Zvonimir securityja, no naša nastojanja nekad rezultiraju s više, a nekad s manje uspjeha«, objasnio je Knežević. Redari i spasioci koji svakodnevno nadziru djecu, nemaju gotovo nikakve ovlasti te prijestupnike jedino mogu usmeno zamoliti da napuste područje sportskog centra. Knežević se prisjetio slučaja u kojem je domar Šalate kažnjen zato što je s bazena udaljio osobu koja se nedolično ponašala.</p>
<p> »Od policije smo dobili preporuku da neke pojedince ne puštamo u krug bazena, no diskriminacija nije rješenje. Bit problema je socijalno stanje društva kao i obitelj odnosno roditelji koji se nedovoljno bave djecom«, zaključio je Knežević. </p>
<p> Prema tvrdnjama njihovih direktora, na plivalištima Mladosti – onom otvorenom, uz Savu i onom zatvorenom, u Daničićevoj ulici, nema takvih neugodnih situacija. Ante Krce, direktor plivališta u Daničićevoj kaže kako ne pamti kad se na bazenu, koji dnevno posjeti oko 150 djece, dogodio sličan incident. »Na sreću, nemamo takvih problema. Inače, jako sam zadovoljan ovogodišnjim programom Odmorka u sklopu kojega djeci nudimo i mali nogomet, odbojku na pijesku, košarku i badminton«, dodao je Krce. </p>
<p>Posljednjih godina ni na plivalištu uz Savu nisu zabilježeni slučajevi fizičkih obračuna, kao niti krađe. »Takve stvari uopće nisu karakteristične za sportsko-rekreacijske centre, a za sigurnost djece u jutarnjim satima skrbi 15 spasilaca i redara«, rekao je direktor Boro Stipić. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Od 1. kolovoza »placovina« viša za 28 posto?</p>
<p>Ako se na sljedećoj sjednici Gradskog poglavarstva, koja se treba održati u utorak, prihvati prijedlog Tržnica Zagreb o poskupljenju usluga na malo, »placovina« će od 1. kolovoza biti u prosjeku viša za 28 posto. Tako će dosadašnja cijena dnevne zakupnine za četvorni metar klupe u prvoj zoni tržnica skočiti sa 10 na 15 kuna, a sa 8 na 13 kuna u trećoj zoni tržnica. Mjesečna zakupnina klupa, pak, porast će u prvoj zoni sa 222 kune na 250, a u drugoj zoni sa 197 na 220 kuna.</p>
<p>Cijene zakupa klupa, rashladnih vitrina, skladišta i hladnjaka podijeljene su na prvu, drugu i treću zonu tržnica, kojih u Zagrebu ima ukupno 23 što su u nadležnosti Tržnica Zagreb. Cijene ostalih usluga Tržnica jednake su za sve tržnice.</p>
<p>Tako, na primjer, dnevno korištenje vage nigdje više neće biti 14 kuna, nego četiri kune više, a njihovo mjesečno korištenje naplaćivat će se 250 kuna, što cijenu povisuje za 30 kuna. Dnevna zakupnina velikog suncobrana povećava se sa 11 na 20 kuna, a mjesečna s 270 na 300 kuna. Za mali suncobran dnevno će prodavači morati odvojiti osam kuna više nego dosad pa će po novom plaćati 15 kuna, a mjesečno će im umjesto 180 kuna Tržnice to naplaćivati 200 kuna.</p>
<p>Iz Tržnica poručuju da je to još uvijek povoljno u odnosu na neke druge gradove. Naime, dnevna zakupnina za četvorni metar klupe u Splitu kreće se između 15 i 25 kuna, u Zadru između 18 i 35, a u Šibeniku je 20 kuna, dok je mjesečna zakupnina tog istog metra u Zagrebu i dalje najpovoljnija.</p>
<p> Prema obrazloženju prijedloga poskupljenja, pripremljenom za gradsku vlast, zadnje povećanje cijena Tržnica u Zagrebu bilo je u veljači 1998. godine, a u međuvremenu je došlo do porasta troška poslovanja. Ovo povećanje trebalo bi omogućiti i obnovu brojnih objekata u koje se već dugo nije ulagalo. </p>
<p>Tržnice Zagreb zaradile su u 2002. od usluga na malo 19,4 milijuna kuna, što predstavlja 33,7 posto ukupnih prihoda. S povećanjem cijena procjenjuje se da će se prihod od tih usluga povećati za 5,6 milijuna kuna, odnosno za 9,7 posto. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ambrozije ima na dva milijuna gradskih parcela </p>
<p>Nakon što je Gradski ured za zdravstvo nedavno pokrenuo uništavanje ambrozije, alergogenog korova, u akciju se početkom lipnja intenzivnije uključilo i poduzeće Zrinjevac. Prema riječima Ante Bušića direktora Sektora održavanja zelenih površina grada, ambrozija se nalazi na oko dva milijuna neuređenih gradskih i prigradskih livada i zapuštenih građevinskih zemljišta. </p>
<p>Djelatnici toga poduzeća uređuju takve površine tri puta godišnje. No, nakon zasad neobjašnjivog bujanja ambrozije, popularnije zvane partizanke (u Hrvatskoj se prvi put pojavila 1941. godine, na području Slavonije, Podravine i Posavine, a širi se i prema Lici), gradski uredi za zdravstvo i za poljoprivredu ugovorili dodatni program uništavanja, za što je izdvojeno 1,5 milijuna kuna. Taj korov, naime, za osjetljive ljude vrlo je neugodan – napada sluznicu nosa i očiju, izaziva kašalj a nekima može i opasno narušiti zdravlje. Kako bi spriječili probleme prije cvatnje korova, u kolovozu, djelatnici Zrinjevca svakodnevno odlaze na zapuštene terene sa sedam traktora s kosilicama. </p>
<p>Na nepristupačnim dijelovima ručnim rotacijskim uređajima, »vrtirepkama«, biljku dnevno uklanja oko 30 radnika. Uz to, Zrinjevac je uveo i telefon broj 6598-891 na koji radnim danom od 7 do 15 sati građani mogu javiti o površinama s ambrozijom. Gradska inspekcija mora pak utvrditi radi li se o javnoj ili površini u privatnom vlasništvu, jer takvo nije dostupno radnicima Zrinjevca. Dnevno ima oko 30 poziva, a najčešće se javljaju stanovnici Sesveta, Peščenice, Gornje Dubrave... </p>
<p>Prema riječima Ante Bušića, nakon što pokose korov na zapuštenim »ničijim« terenima, radnici ne odvoze ostatke na jankomirsko odnosno markuševečko kompostište, kako to inače čine s granjem, lišćem i travom, već ih samo skupljaju na jedno mjesto. Tako se biljci pruža mogućnost da na istom mjesto izraste i sljedeće godine! Direktor Bušić smatra kako bi odgovorne institucije valjale porazmisliti o tome.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Amerikanka Lisa odjevena u salatu zagovara vegetarijanstvo na zagrebačkoj špici</p>
<p>»Odjevena« samo u listove salate i s transparentom »Ajmo vegetarijanstvo« Lisa Franzetta, aktivistica američke udruge za zaštitu životinja People for the Ethical Treatment of Animals (PETA), dijelit će u subotu od 12 sati na križanju Bogovićeve i Gajeve, te od 17 sati uz Malo jarunsko jezero, vegetarijansku hranu. U dijeljenju besplatne hrane Lisi će pomoći i dvije aktivistice Udruge Prijatelji životinja, odjevene u identične kostime. Lisa će biti na raspolaganju i za razna pitanja građana koji će moći dobiti video snimke ubijanja životinja u klaonicama.</p>
<p>Ovo je prvi posjet Lise Hrvatskoj. Ona putuje svijetom i raznim akcijama promiče vegetarijansku prehranu jer, kako kaže, navika jedenja mesa uzima svake godine živote milijuna životinja, nanoseći im pritom veliku patnju pri uzgoju, transportu i samom klanju. Pozornost javnosti, osim salate na »strateškim mjestima«, skreće bojanjem tijela u tigrove i leopardove šare, ali i akcijama poput istresanja »krvavog novca« na modne kreatore krznenih odjevnih predmeta. </p>
<p>U nedjelju će Lisa biti u Karlovcu i Krku, a u ponedjeljak u Rijeci i Opatiji. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Smotra folklora na Trgu i Gradecu, </p>
<p>U subotu i nedjelju sudionici 37. međunarodne smotre folklora nastupit će na Trgu bana Jelačića u 11.20 i 22 sata. U nedjelju od 9.30 do 10 sati te od 11 do 13 sati, osim za vozila ZET-a promet će biti zabranjen ulicom Kaptol od Degenove do Bakačeve ulice. Na Gradecu se nastupi održavaju od 20.30 sati. </p>
<p>U nedjelju u 10 sati u Zagrebačkoj katedrali održat će se misa za sudionike Smotre, a u Crkvi sv. Ćirila i Metoda održat će se u 19.30 sati koncert grkokatoličkog pučkog pjevanja Križevačke biskupije. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Na putu do mora slušajte radio </p>
<p>Uz pomoć Vjesnika, Otvorenog radija, koji emitira vijesti svakoga sata, te dvadesetak lokalnih radijskih postaja, prema moru možete putovati sigurno i uz mnogo informacija o prometnicama, trajektnim lukama, zabavnim i kulturnim zbivanjima u mjestima kroz koja prolazite. </p>
<p>Na Malom Lošinju ceste prolaze preko dva mosta koji se podižu dvaput dnevno, pa tada valja pričekati 10 do 15 minuta. Mostovi se podižu kako bi nautičari mogli svojim brodovima uploviti u luke.</p>
<p>Jedan je most na Privlaci, na ulazu u Lošinj, i on se otvara u 9 i u 18 sati.</p>
<p>Drugi je most u Osoru i otvara se u 10 i u 17 sati.</p>
<p>Inače, u subotu će na ljetnoj pozornici Doma kulture u Malom Lošinju biti održan koncert klapske i zabavne glazbe. Nastupit će ansambl Bonaca iz Šibenika, a koncert počinje u 21.30 sati.</p>
<p>Na većini prometnih pravaca u BiH promet je pojačan. Zbog radova na magistralnom putu Neum-Stolovi promet se povremeno obustavlja. Na graničnim prijelazima neće biti većih zastoja. Inače, granica s BiH prelazi se samo uz predočenje osobne iskaznice.</p>
<p>Uz pojačani nadzor brzine na cesti od Rijeke prema Karlovcu, prometna će policija i ovog vikenda pojačano nadzirati <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja vozila, nepropisno pretjecanje i obilaženje, i to stalno, sve od naplatnih kućica Lepenice do naplatnih kućica Vrbovsko.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Lažna vijest o novoj Metallicinoj tužbi uzbunila medije</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Brojne radio stanice i internet stranice u četvrtak su donijele vijesti o novoj tužbi što ju je pokrenula skupina Metallica radi zaštite svoje glazbe od piratizacije. Ovaj put su članovi Metallice, inače poznati po žestokoj borbi protiv piratizacije te najodgovorniji za sudbinu Napstera, tužili kanadski band Unfaith zbog plagiranja njihove glazbe, točnije upotrebe dva akorda istim redoslijedom kojim to čine oni, no dan kasnije se pokazalo da je riječ o najobičnijoj prijevari. </p>
<p>»Radi se o nečijoj neslanoj šali«, objasnio je Metallicin odvjetnik Jill Pietrini, u razgovoru za Courttv.com. Otkriveno je da je za lukavu varku odgovoran 29-godišnji Erik Ashley, koji je tu vijest poslao korisnicima internet stranice MTV.com, te im je ponudio link na izmišljeni odgovor članova Metallice. Da bi stvar bila uvjerljivija Ashley je dodao i odgovor njihova odvjetnika Pietrinija. </p>
<p>Plasiranje tih vijesti na internetu izazvalo je veliki interes medija, koji su bjesomučno nazivali Ashleyja kako bi otkrili više podataka, pa je on iscrpljen mnogobrojnim pozivima priznao da je riječ o najobičnijoj prijevari. </p>
<p>»Nisam očekivao da će ljudi 'popušiti' takvu vijest, a kamoli da će ona zaživjeti«, otkrio je Ashley priznajući da su imali preko 100.000 posjetitelja, te da su im se serveri zbog tolike navale urušavali čak tri puta.</p>
<p> »Svi znamo za Metallicine sukobe i tužbe s Napsterom, kozmetičkim kompanijama ili proizvođačima guma. Cilj moje akcije je bio provjeriti koliko je njihov imidž pocrnio zbog brojnih tužbi, te hoće li ljudi povjerovati u neku besmislenu vijest poput ove«, objasnio je Ashley koji je čak napravio i službenu stranicu tuženog banda Unfaith na kojemu su se mogle poslušati njihove pjesme i uvjeriti u istinitost navodnih Metallicinih tvrdnji o plagiranju. Nikome čak nije bilo čudno da Metallica svira pjesme poput »Sanitarium« ili »Kill'em All«, dok su pjesme Unfaitha bile kršćanski pop s tekstovima tipa »želim biti Isus, pusti me da budem Isus«.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Legendarni njujorški DJ Nicky Siano stigao u Hrvatsku</p>
<p>SPLIT, 18. srpnja</p>
<p> – Jedan od najpoznatijih svjetskih DJ-a Nicky Siano sletio je u petak u Zračnu luku Split nakon čega je u pratnji splitskog menadžera Ivice Bubala otputovao u Hvar. Siano je u Hrvatsku doputovao iz Frankfurta, a riječ je o njegovom prvom gostovanju u našoj zemlji. Budući da će u subotu nakon velikog partyja održati konferenciju za novinare, Siano je bio škrt na riječima, tek je prokomentirao da je odlično putovao.</p>
<p>Ovaj će Njujorčanin povodom 135. godišnjice turizma u Hvaru, koja se kulturnim programom obilježava cijelo ljeto, u subotu nastupiti na hvarskoj pjaci, s pozornicama na čak tri lokacije, a budući da je riječ o vodećem DJ-u legendarnog Studia 54, inspiracije za brojne filmove posvećene disco-groznici, dobra je zabava zajamčena. Hvarani čak strahuju kako neće imati dovoljno mjesta u privatnom smještaju za sve goste, budući da se očekuje velika navala, a hotelski je kapacitet već popunjen.</p>
<p>Uz Siana na partyju »Hvar pleše«, zbog kojeg se očekuje da će na otok sletjeti čak 32 privatna zrakoplova, nastupit će i profilirani hrvatski DJ Tomo Ricov. Kako party počinje u 21 sat, a trajat će svega dva sata, zabava će se nastaviti u hvarskoj diskoteci Veneranda. </p>
<p>I.O.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Zapadno krilo« i »Dva metra pod zemljom« u borbi za nagrade</p>
<p>LOS ANGELES, 18. srpnja</p>
<p> – Unatoč različitim prognozama uoči proglašavanja nominacija za prestižnu televizijsku nagradu Emmy koje su predviđale dominaciju »Obitelji Soprano«, nakon što su u četvrtak otkrivene nominacije jasno je da utrku za Emmyje predvode serije »Dva metra pod zemljom« i »Zapadno krilo«.</p>
<p>Serija o neobičnoj obitelji pogrebnika »Dva metra pod zemljom« osvojila je čak 16 nominacija, dok je »Zapadno krilo« slijedi s nominacijom manje, a obje serije već su emitirane na našim programima i dobro su poznate domaćim gledateljima. Kultni Tonny Soprano sa svojim je mafijašima zaradio tek 13 nominacija. Poznavatelji predviđaju da bi glavna glumica »Obitelji Soprano« Eddie Falco mogla osvojiti Emmyja za najbolju ulogu u drami svojim sjajnim nastupom u posljednjim epizodama sezone, u kojima se sukobljava sa svojim suprugom Tonyjem, te ga naposljetku napušta. </p>
<p>Uz tri spomenute serije za laskavu titulu najboljeg dramskog projekta natječu se serijali koji su također prikazani kod nas: »Ekipa za očevid« i »24«. </p>
<p>Među humorističnim serijama nominiranim za Emmyja se nalaze »Prijatelji«, »Seks i grad«, »Svi vole Raymonda«, »Will i Grace«, te kod nas neprikazana serija »Curb Your Enthusiasm«. Među najboljim glumicama u komedijama nalaze se uglavnom glumice iz spomenutih serijala Jennifer Aniston, Patricia Heaton, Debra Messing i Sarah Jessica Parker, uz podršku Jane Kaczmarek iz »Malcolma u sredini«.</p>
<p>Nekadašnje hit serije poput »Hitne službe« ili »Zakona i pravde« ignorirane su od strane glasača iako su još uvijek rado gledane, a niti glumac Kelsey Grammer poznatiji kao Fraiser nije imao sreće jer je zaobiđen u nominacijama za najboljeg komičara. Od glasača su ignorirane i neke nove serije poput »Boomtowna«, »Without a Trace« ili »Scrubsa«, koje su rado gledane ili su naišle na odličan odaziv kritike. </p>
<p>Što se tiče televizijskih kuća najzadovoljniji može biti moćni HBO čiji su serijali »Dva metra pod zemljom«, »Obitelj Sopranos« i »Seks i grad« zaradili ukupno 109 nominacija, dok je drugi NBC sa 77 osvojenih nominacija. </p>
<p>Za najbolji reality show natječu se »The Amazing Race«, »American Idol« po čijem je receptu nastao i naš »Story SuperNova Music Talents«, te dobro poznati »Survivor«.</p>
<p>U posebnim kategorijama za alternativni program svoje su nominacije dočekali »The Osbournes«, »Ali G Show«, te televizijsko izdanje prestižnog »Cirque du Soleila«.</p>
<p>Samo tri mini serije su se uspjele izboriti za Emmy nominacije, a među njima su dvije biografske »Hitler, The Rise of Evil« i »Napoleon«, te znanstveno-fantastični projekt Stevena Spielberga o žrtvama vanzemaljskih otmica.</p>
<p>Proglašenje pobjednika Emmyja na rasporedu je 21. rujna. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Srpski pronalazač tužio Coca-Colu</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Srpski pronalazač Dragan Kostić priopćio je da je Okružnom sudu u Beogradu tužio beogradsku punionicu »Coca-cole« zbog neovlaštenog korištenja njegovog patenta, tražeći odštetu od 100 milijuna dinara, javila je agencija Beta.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, njegov advokat je naveo da je ta kompanija tužena zbog toga što je bez dozvole na zadnji kotač bicikla, koje je dijelila u prošlogodišnjoj nagradnoj igri »Rješenje za osvježenje«, stavila Kostićev pronalazak - aerodinamični plastični disk za bicikle. </p>
<p>Punionica »Coca-cole« za Srbiju i Crnu Goru odbacila je optužbe pronalazača Dragana Kostića.</p>
<p>»U organiziranju i provođenju ljetne nagradne igre u 2002. godini postupano je zakonito i pravilno, što će, vjerujemo, biti utvrđeno i u sudskom postupku koji je u tijeku«, navodi se u priopćenju te kompanije.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Blagi aspirin umjesto opasnog antibiotika </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Aspirin kod infekcije zlatnim stafilokokom ne suzbija samo upale, nego izravno djeluje na metabolizam te bakterije, objavili su američki znanstvenici u Journal of Clinical Investigations.</p>
<p> Zlatni stafilokok (Staphylococcus aureus) može uzrokovati teške upale poput upale endokarda, upale pluća, upale koštane srži i trovanja krvi. Te se bolesti dosad liječilo samo jakim antibioticima koji su kod nekih pacijenata izazivali snažne nuspojave.</p>
<p> Znanstvenici se nadaju da bi korištenje aspirina moglo pridonijeti slabljenju razvoja sojeva stafilokoka otpornih na lijekove te da će se uspješno moći liječiti i pacijenti koji već pate od infekcije stafilokokom otpornim na lijekove.</p>
<p> Salicilna kiselina sprječava taloženje bakterija na stanici i stvaranje bakterijskih toksina koji razaraju stanice krvi. Terapija aspirinom za pacijente bi bila znatno manje opasna od dosadašnjih antibiotskih terapija jer se aspirin, za razliku od brojnih antibiotika, općenito dobro podnosi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Gradske ptice cvrkuću višim tonom </p>
<p>ZAGREB/LEIDEN, 18. srpnja </p>
<p> - Velika sjenica u blizini uličnog raskrižja pjeva višim tonovima, nego pripadnica iste vrste koja živi u mirnijim stambenim četvrtima, pišu nizozemski biolozi u stručnom časopisu Nature. </p>
<p> Znanstvenici sa Sveučilišta u Leidenu proučavali su pjev velike sjenice u tom gradu i to u bučnijim i mirnijim gradskim četvrtima. Pri tome su otkrili da ptice na bučnim mjestima pjevaju visokim tonovima, dok u mirnim četvrtima pjevaju dubljim tonovima svog glasovnog spektra.</p>
<p> Velika sjenica mijenja način pjevanja čim se nastani na određenom teritoriju. Tako može reagirati na niskofrekventnu buku koja vlada u gradu. Vrstama koje ne mogu tako promijeniti ponašanje, misle znanstvenici, sa širenjem gradova prijeti veća opasnost od izumiranja.</p>
<p> Buka automobila, aviona i strojeva postavlja nove selekcijske pritiske za divlje životinjske vrste koje komuniciraju akustičnim signalima. Do sada još nije provedeno nijedno istraživanje o povezanosti izumiranja vrsta i povećanog akustičnog 'zagađenja' okoliša. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Festival koji nitko ne voli</p>
<p>Pula kao da je ukleto mjesto u kojem su svi protiv svih, u kojemu oni koji žele nešto napraviti, neprekidno nailaze na zapreke i podmetanja, na intrige i zavjere</p>
<p>Žučne polemike, protesti, ostavke, pisma, zamjerke</p>
<p> – sve se to posljednjih dana sručilo na Festival u Puli i stoljetnu Arenu poput ljetnog nevremena koje može, mnogo toga uništiti, ali srećom je kratkotrajno. Tako su i napadači pulskog festivala kratka daha, najčešće zaogrnuti vlastitim interesima. Naime, ako je Pulski filmski festival »staromodan i nezanimljiv«, zašto onda toliko žestine i žara u želji pojedinaca da se ipak tamo pokažu i prikažu, zašto uopće svoje osobnosti vezuju za »nešto« što unaprijed omalovažavaju i ignoriraju. </p>
<p>Jedni protestiraju što njihov film nije u programu premda govori o obljetnici festivala, drugi se bune na katalog iz kojeg su izbačena pretjerivanja jugofilsko-filmske nostalgije, treći su pak strašno ljuti na festival upravo zbog nazočnosti te nekadašnje Jugoslavije, četvrti daju ostavke sretni da će barem tako prvi put netko za njih uopće čuti kad već nije bilo efekta dok su se prihvaćali funkcija koje ne zaslužuju i kojima nisu dorasli, peti likuju u svojim anonimnim »kućicama« uvijek spremni na rušenje i uništenje onoga što valja, što traje, a nije pod njihovim patronatom i u njihovoj službi.</p>
<p> Ako svom tom metežu strasti, taština i interesa pribrojimo i one ne manje važne političke odnose, koji kad je posrijedi Pula i Istarska županija uvijek imaju užareni odsjaj, onda je jasno da je filmski festival vrsta »Pedra« koji mora »visjeti«, ma kako to ružno i tužno zvučalo. </p>
<p>Jedva da je igdje bilo toliko nelogičnoga, gotovo patološki negativističkoga stava prema vlastitom gradu i događajima u njemu kao što je to u Puli. Pula kao da je ukleto mjesto u kojem su svi protiv svih, u kojemu oni koji žele nešto napraviti, neprekidno nailaze na zapreke i podmetanja, na intrige i zavjere.</p>
<p>Pula ne želi da im »oni iz Zagreba rade festival«, ali istodobno želi novce iz Zagreba. U Puli većina izvjestitelja sanja da budu u najmanju ruku direktori festivala, a gotovo svaki od bivših direktora istog tog festivala je protiv umjesto za manifestaciju koju je stvarao. Danas je festival više zanimljiv zato što će biti vatromet nego što autori filmova u konkurenciji – Ivanda, Papić, Brešan, Ogresta, Krelja, Jurić, Rušinović... imaju dobre filmove. O tim filmovima nitko ne govori. O autorima koji će doći u Arenu poput starih gladijatora nitko se ne brine, niti ih se spominje, gotovo da ih tako i tretiraju – kao hranu lavovima i vlastitim sebičnostima, pri čemu se zanemaruje zajedništvo hrvatske kulture pa i budućnosti pulskoga festivala. </p>
<p>Po čemu su danas za Pulu važniji jedan dokumentarni film sa svom svojom subjektivnošću, ili jedan nes(p)retno motiviran producent, ili jedan samodopadni urednik kataloga koji je previdio da su katalozi obično knjige informacija o tekućem programu, primarno o sadašnjosti, a gotovo nikada plakanje ili oduševljavanje nad prošlosti, ili selektor iz inozemstva sa svojim pretencioznim namjerama da nas pouči vlastitoj baštini, ili ... onih nekolicina mladih i nadobudnih početnika koji su svojim ostavkama pokušali ući u povijest hrvatske kinematografije i ovog festivala. Kratko i nepromišljeno, jer već na primjeru vlastitoga grada i same Arene mogli su se mnogo toga naučiti, da su znali iščitavati.</p>
<p>Što se pak nove direkcije tiče, njima doista nije lako – i oni bez sumnje griješe u mnogim, ali ipak ne u bitnim postavkama. Direktoru Tediju Lušetiću za sada tek malobrojni daju šansu, većina su protiv njega, a da festival nije ni počeo. Strani gosti stižu u Pulu... Hoće li se ipak naći snage i volje da barem sljedećih nekoliko pulskih dana budemo – svi za film?</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pluralizam koncepcija</p>
<p>Više od stotinu autora, od najmlađih do afirmiranih imena donosi pluralizam koncepcija – od klasičnog shvaćanja skulpture do novih medija, fotografije, ambijenta, videa i performacea </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Ovogodišnji presjek trogodišnjeg intervala u hrvatskoj skulpturi, osmi Trijenale hrvatskog kiparstva, što je u četvrtak na večer otvoren u Gliptoteci HAZU, okupio je više od stotinu autora, od studenata do afirmiranih imena i samim time razne koncepcije. </p>
<p>Dobitnik velike nagrade ovogodišnjeg Trijenala Viktor Popović za instalaciju »Bez naslova« na svoj način odnosi se i komentira sveprisutno potrošačko društvo. Nekoliko uobičajenih muških odjevnih predmeta, košulju, hlače kravatu i remen izlivene u olovu i postavljene u diskretne staklene police tim moćnije artikulira temeljna egzistencijalna pitanja. Umjetnikov kiparski izraz tjelesnošću svake olovne skulpture postavlja pitanja o značenjima pojmova prisutnosti i odsutnosti, stoji u obrazloženju Stručnog žirija, što je ove godine djelovao u sastavu: Leonida Kovač, Vesna Mažuran Subotić, Ive Šimat Banov, Mirjana Vodopija i Gorki Žuvela (predsjednik).</p>
<p>Nagrađeni rad Kristijana Kožula »Discoware kolekcija« invalidska pomagala pretvara u spektakl oblažući ih lažnim draguljima i tako njihovom fetišizacijom i uzdizanjem do statusa fantazamskih objekata relativizirajući granicu zazornog i željenog, navodi se u odluci žirija. Goran Petercol nagrađen je za skulpturu »Čaše« u kojoj u kiparski medij prenosi tematiku sjene. Reproducirajući u metalu tri čaše i sjene koje bacaju Petercol naglašava njihovu jednakovrijednu materijalnost. U nagrađenom performanceu »Svijeća za Editu« Vlasta Žanić režući goruću svijeću problematizira održivost granice između stvarnosti i umjetnosti. </p>
<p>Laureatkinja prošloga Trijenala Ines Krasić na zasebnoj samostalnoj izložbi, multimedijskoj ambijentalnoj instalaciji »Work in progress: Double trouble« propituje komercijalizirani svijet i sredstva masovne komunikacije, posebice internet. </p>
<p>U autorskom postavu po izboru Ive Körbler izlaže pet umjetnika koje, prema njezinim riječima, povezuje neovisnost o trendovima na polju skulpture. Vesna Mažuran Subotić izabrala je recentne radove članova nekadašnje grupe Biafra, Dalibor Prančević u svom izboru propituje kako skulptura postaje kulturološki i politički fenomen, stvaranje volumena iz neopipljivog iskustva, značenje individualnog procesa u nastanku skulpture te dezintegraciju tijela i pojavu nove taktilnosti, a Janka Vukmir u svome izboru umjetnika daje raspon skulpture od tradicionalnih shvaćanja do fotografije, ambijenta, videa i performacea. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Putovanje drevnim civilizacijama</p>
<p>Četiri manje studijske izložbe posvećene su Južnoj Americi pretkolumbijskoga razdoblja, drevnoj umjetnosti Dalekoga istoka, trima velikim civilizacijama staroga vijeka – Egiptu, Grčkoj i Aleksandriji te Italiji 16. stoljeća / Izložbom je obilježena 16. obljetnica otvorenja Mimarine zbirke</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Iz bogate zbirke velikoga hrvatskog kolekcionara Ante Topića Mimare javnosti su predstavljeni predmeti koji pripadaju različitim civilizacijskim i kulturnim krugovima na izložbi pod nazivom »Četiri teme iz fundusa Muzeja Mimara«, otvorenoj u četvrtak na večer u Muzeju »Mimara«. Na putovanje od Južne Amerike pretkolumbijskoga razdoblja, preko drevne umjetnosti Dalekoga istoka te triju velikih civilizacija staroga vijeka – Egipta, Grčke i Aleksandrije, pa sve do Italije 16. stoljeća, poveli su nas kustosi toga muzeja koji proučavaju pojedine zbirke – Ivana Čukman Nikolić, Milica Japundžić, Lada Ratković-Bukovčan i Slaven Perović. Te studijske izložbe otvorene su o 16. obljetnici postojanja Mimarina muzeja, a moći će se pogledati do 17. rujna.</p>
<p>Jedna od predstavljenih četiriju tema iz fundusa Muzeja »Mimara« je i mali zlatni štapić za vapneni prah ukrašen prikazom muške glave s dva lica, magijsko-obredni predmet izrađen tehnikom istisnutoga vojska. Taj vrijedan izložak pripada pretkolumbijskoj kulturi Calima, točnije, njezinoj fazi Yotocco koja je trajala od 1. st. pr. Kr. do 8. stoljeća, a po riječima Tugomira Lukšića, ravnatelja Muzeja »Mimara«, podsjeća na veliku izložbu »El Dorado« koja je u Zagrebu održana sredinom 80-ih godina. </p>
<p>Iz zbirke umjetnosti Dalekoga istoka Mimarina muzeja predstavljen je kameni kip Bodhisattva Maitreya, djelo ranoindijske umjetnosti iz 3. stoljeća. Kip, koji prikazuje muški lik u sjedećem stavu s nogama podvučenim pod tijelo, izrađen je od sivog škriljevca i gotovo je posve očuvan.</p>
<p>Kustosica Lada Ratković-Bukovčan prikazala je u studijskoj izložbi »Buđenje staklarstva« jedan dio najstarijih predmeta staklarske proizvodnje u trima velikim civilizacijama staroga vijeka – Egiptu, Grčkoj i Aleksandriji, objasnivši pri tome i tehnologiju izrade stakla.</p>
<p> Izloženi su mali grčki vrčevi – enohoe, primjerci rane egipatske staklarske produkcije – balzamariji, perle, izrađene tehnikom omatanja staklene tvari oko pješčane jezgre te šalica iz Aleksandrije, a središnje mjesto te izložbene cjeline zauzima aleksandrijska zdjelica vrhunske kakvoće iz 1. st. pr. Krista.</p>
<p>Posljednju izložbenu cjelinu čine crteži značajnoga firentinskoga slikara Agnola Bronzina iz 16. stoljeća, čije je stvaralaštvo obilježeno i utjecajima velikih talijanskih umjetnika Michelangela i Tiziana. Taj je slikar imao nesreću, jer je tijekom povijesti njegovo ime bilo odvajano od njegovih radova, a tek je početkom prošloga stoljeća ponovno bilo povezivano s njima. Među izloženim Bronzinovim radovima ističe se crtež Ženska glava, koji neodoljivo podsjeća na antičke skulpture.</p>
<p>Izložbu je otvorila zamjenica ministra kulture dr. Biserka Cvjetičanin, koja je istaknula da je izložba zanimljiva i zato što u današnje vrijeme globalizacije otkriva veliku kulturnu raznolikost i bogatstvo pojedinih civilizacija. Tugomir Lukšić obećao je, pak, da će Muzej nastojati Mimarinu zbirku što više komunicirati javnosti, istraživanjem i publiciranjem te zbirke.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Šetnja đardinima nesna</p>
<p>»Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje« Nataše Rajković i Bobe Jelčića premijerno će biti izvedena u nedjelju, 20. srpnja / Predstava izaziva pozornost teatarskim propitivanjem nekih do sada nedirnutih dubrovačkih lokaliteta </p>
<p>DUBROVNIK, 18. srpnja</p>
<p> - Prvi premijerni naslov 54. sezone Igara po svemu je, moglo bi se reći, jedna od intrigantnijih ovoljetnih dubrovačkih kazališnih ponuda. Riječ je o nastavku suradnje Dubrovačkih ljetnih igara i Akademije dramskih umjetnosti iz Zagreba započete prije dvije godine na predstavi »Četvrta sestra«, ali i otvaranju novih i drugačijih kazališnih izazova, promicanju i propitivanju novog konteksta ambijentalnosti dramskog programa Igara.</p>
<p> »Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje« Nataše Rajković i Bobe Jelčića, već u najavi, izaziva pozornost kako zbog odabira prostora, male dodatne igre s terminima (tri izvedbe jedne večeri), limitiranim brojem posjetitelja i teatarskim propitivanjem nekih do sada nedirnutih dubrovačkih lokaliteta tako i dosluha s njihovim afirmiranim kazališnim promišljanjima. </p>
<p>Nakon »Promatranja«, »Usporavanja«, »Nesigurne priče«, prikazane prije dvije godine ipak i u Dubrovniku u sklopu programa »Karantene« i »Grada u Gradu«, ovoga ljeta, na poziv umjetničkog ravnatelja Drame Igara Ivice Kunčevića, Nataša Rajković i Bobo Jelčić dobivaju priliku u festivalskoj produkciji usložiti svoja dosadašnja iskustva i obogatiti ih novim izazovom.</p>
<p> Životnost i svakodnevica koja ostaje temeljem njihovih kazališnih avantura, otvorena struktura izvedaba, teatralizacija biografija protagonista, trivijalnost i običnost kojima udahnjuju začudnu poetiku stvarnog, dokumentaristički redateljski i dramaturški postupak u ovoljetnom dubrovačkom slučaju dobivaju nove mogućnosti usložene odabirom prostora, ali i vremena koje će »Radionica za šetnje, pričanje i izmišljanje« pokušati zaustaviti. </p>
<p>Dom za odrasle osobe Domus Christi (čija je gradnja započela 1347. odlukom Velikog vijeća), gdje u suton započinje šetnja, Mrtvo zvono, ulice, đardini i prostori unutar Sv. Marije – Dubrovčanima su znani i ne samo povijesni prostori. To su oni dijelovi grada posebnog lokalnog mikrokozmosa svekolikih povijesnih, ali i aktualnih konotacija i sastavnica. Gledatelji će iste večeri obići tri lokacije na kojima će ih voditi, dočekivati i ispraćati stanovnici i glumci svojim pričama koje su izravni trag kazališnog nesna u koji će biti upleteni.</p>
<p> U predstavi, koja će premijerno biti prikazana u nedjelju, 20. srpnja, igraju: Casillia Barath-Bastaić, Amir Bukvić, Luka Dragić, Petra Dugamdžić, Nataša Janjić, Marko Makovičić, Jerko Marčić, Frano Mašković, Jelena Perčin, Antonija Stanišić, Dijana Vidušin, stanari Doma za starije i nemoćne osobe Domus Christi i stanari Svete Marije. »Radionica za šetnje, pričanje i izmišljanje« u premijernoj sezoni na Igrama bit će prikazana u četiri termina svake večeri do 23. srpnja.</p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Priča o gradu iz festivalskih fanfara</p>
<p>DUBROVNIK, 18. srpnja</p>
<p> - Povodom prve ovogodišnje dramske premijere »Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje« Bobe Ječića i Nataše Rajković u festivalskim prostorima Dubrovačkih ljetnih igara održana je u petak konferencija za novinare. U kratkom osvrtu na pojedinosti iz rada toga redateljskoga dvojca – Rajković i Jelčić – ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara Ivica Kunčević rekao je da autori kroz teatarski laboratorijski postupak stvaraju istovremeno predstavu i tekst. Istaknuo je da je u ovom slučaju riječ o pravom festivalskom projektu napravljenom isključivo za Igre, projektu autentičnih ljudi i autentičnih prostora. </p>
<p>Rekapitulirajući priču o »Radionici...«, staru gotovo tri godine, Bobo Jelčić je kazao da je konačni cilj bila autentična predstava »s pravim ljudima«, odnosno kombinacija studenata glume i naturščika, s naglaskom na priče potonjih, dok su i redatelji glumci samo »u funkciji tih priča« što se odvijaju na nekoliko lokacija s početkom i svršetkom na Mrtvom zvonu. Izuzetnim iskustvom opisali su svoje viđenje i Dubrovnika i predstave koja, naglasili su, otkriva mnogima, pa čak i samim Dubrovčanima, nepoznate dijelove Grada, i članovi glumačkoga ansambla. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Miroslav Gašparović novi ravnatelj MUO-a </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Miroslav Gašparović, profesor povijesti umjetnosti i filozofije, novi je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt. Rješenjem Gradske skupštine Grada Zagreba Miroslav Gašparović imenovan je ravnateljem MUO-a, priopćio je u petak taj muzej. Na mjestu ravnatelja Gašparović će naslijediti Vladimira Malekovića, koji je umro 31. svibnja u 67. godini. Gašparović je od 1995. do 2003. u MUO-u bio viši kustos i voditelj zbirke slikarstva i grafike tog muzeja. Prije toga, od 1983. do 1994., vodio je zbirku talijanskih majstora Strossmayerove Galerije starih majstora HAZU.</p>
<p> On je i likovni kritičar, autor mnogobrojnih stručnih i znanstvenih članaka, kritičarskih osvrta i eseja o likovnoj umjetnosti, a od 2000. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Među ostalim, Gašparović je predsjednik Komisije za likovnu djelatnost Grada Zagreba, član stručnih komisija Vlade za revalorizaciju umjetnina u vlasništvu Hrvatske te Ministarstva vanjskih poslova za pitanja sukcesije umjetnina bivše SFRJ. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Popularnost Chomskog na webu </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja –Više od 3100 čitatelja posjetilo je web- stranice knjige Noama Chomskog »Mediji, propaganda i sistem« u prvih mjesec dana od pojavljivanja. »Najzanimljivije je da besplatno elektroničko izdanje knjige prati porast prodaje tiskanog izdanja, tako da su se 'Mediji, propaganda i sistem' ponovno našli u 'Top 10' najprodavanijih naslova 'Superknjižare', premda su uvjerljivo najstariji naslov«, priopćio je urednik Krešimir Pintarić, u ime izdavača – Društva za promicanje književnosti na novim medijima i »Što čitaš?«.</p>
<p> Knjigu je u prvih deset dana čitalo više od 900 posjetitelja, što je izniman interes ako se uzmu u obzir prosječne naklade takve vrste literature na hrvatskom knjiškom tržištu. U sljedećih desetak dana došlo je do novog porasta čitanosti na 2359 posjeta, kaže izdavač.</p>
<p> Knjiga »Mediji, propaganda i sistem« zbirka je eseja, predavanja i intervjua Noama Chomskog (1928.) i prethodno je bila objavljena kao tiskano izdanje u biblioteci »Što čitaš?«. Knjiga predstavlja uvod u analizu i kritiku medija toga profesora lingvistike na američkom Sveučilištu M.I.T. (Massachussetts Institute od Technology) koji je svjetsku slavu postigao prevratničkom jezično-analitičkom teorijom (»Sintaksičke strukture«). Objavio je tridesetak knjiga. Chomsky je žestoki protivnik američke ekspanzionističke vanjske politike. Smatra da vlast medije iskorištava za »proizvodnju javne suglasnosti«, koja je potrebna za vođenje takve politike. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Naši umalo do »neželjenog« prvog mjesta u skupini</p>
<p>Pred kraj treće četvrtine Rumunji su vodili sa 9-7, a na kraju su naši vaterpolisti propustili priliku pobijediti s četiri pogotka prednosti i osvojiti prvo mjesto u skupini A / U osmini finala naši će vaterpolisti u nedjelju (12 sati) igrati s Australcima </p>
<p>BARCELONA (od Vjesnikova izvjestitelja), 18. srpnja</p>
<p> – Hrvatski su vaterpolisti pobjedom sa 12-9 protiv Rumunjske zauzeli drugo mjesto u skupini A i u osmini finala Svjetskog prvenstva igrat će protiv Australije. Iako ovako intonirana rečenica sugerira da se u 3. kolu natjecanja po skupinama dogodilo upravo ono što se očekivalo i što je na neki način najavljivano, tijek utakmice Hrvata i Rumunja bio je ipak prilično neočekivan i neobičan. </p>
<p>Istina je da je Zoran Roje upozoravao kako je Rumunje nemoguće »razbiti« u prve dvije četvrtine, no malo je tko očekivao da će dvije minute prije kraja treće četvrtine rumunjski vaterpolisti imati za nas zabrinjavajućih 9-7. Bilo je to u trenucima kad se naša obrana – inače najjači dio ove reprezentacije – potpuno raspala, a ni vratar Frano Vićan nije uspio obraniti gotovo ništa.</p>
<p>Ništa neobično kada se zna da su Cretu i Jurawle, glavni rumunjski potrošači lopti, pucali neometano iz daljine i pogađali. U takav su se »indijanski« način igre uklopili i naši napadači, pa je u toj četvrtini postignuto nevjerojatnih 10 pogodaka (5-5)!</p>
<p>Problemi naše reprezentacije počeli su, zapravo, već u prvoj četvrtini, u kojoj su naši centri ostali bez ijedne upotrebljive lopte, a nastavljeni su u drugoj, u kojoj smo primili dva jeftina gola s dva metra i igrali sasvim bezidejno i sporo u napadu. Statistika će, tako, reći da su u prve dvije četvrtine naši vaterpolisti u napadu zapucali čak 12 lopti!</p>
<p>No, vodstvo 9-7 bilo je ujedno i kraj rumunjskih ambicija u ovoj utakmici. Naša je obrana konačno profunkcionirala i uspješno blokirala nekoliko udaraca rumunjskih vaterpolista. Hrvatski su vaterpolisti postigli pet pogodaka u nizu i sasvim nenadano na kraju došli u poziciju pobijediti Rumunje s četiri pogodaka razlike i tako osvojiti prvo mjesto u skupini.</p>
<p>To bi se i dogodilo da su u posljednjoj minuti utakmice postigli još jedan pogodak, za što su bile dvije izrazite prigode. No, prvo je Teo Đogaš, kad su naši igrali s igračem više, pucao i pogodio vratnicu, a dvije sekunde prije isteka vremena Nikola Franković pomalo se neočekivano našao sasvim sam pred rumunjskim vratarom. I on je, međutim, pogodio – vratnicu! Najavljivali smo da će naši vaterpolisti »gađati« drugo mjesto u skupini, a gađali su, eto, vratnice. Rasplet sasvim dostatan za nagađanja kako hrvatski vaterpolisti, zapravo, nisu željeli pobijediti i biti prvi u skupini.</p>
<p>Kako bilo, u nedjelju točno u podne Hrvatska će u osmini finala igrati protiv Australije, koja je porazom 7-13 od SAD-a zauzela treće mjesto u skupini B, iza Amerikanaca i reprezentacije Srbije i Crne Gore.</p>
<p> • Plivalište San Jordi</p>
<p>HRVATSKA – RUMUNJSKA 12-9 (2-1, 2-3, 5-5, 3-0)</p>
<p>HRVATSKA: Vićan, Volarević, Burić, Šimenc 1, Vranješ, Štritof 2, Smodlaka, Đogaš 1, Franković 2, Barač 1, Hinić 3, Fatović 2 (1), Kobeščak</p>
<p>RUMUNJSKA: Dinu, Stoenescu, Radu 2, Musat, Bonca 1, Iosep, Cretu 1, Fieresteanu 1, Jurawle 4, Angelescu, Diaconu, Kabar, Andrei</p>
<p>SUCI: Caputi (Italija) i Fernandez Escola (Španjolska). GLEDATELJA: 600</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 3-8, Rumunjska 1-4</p>
<p>ČETVERCI: Hrvatska 1-1, Rumunjska –</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor HINIĆ</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Gobac potvrdio Červara kao trenera Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Lino Červar viđen je u četvrtak poslijepodne ispred ureda RK Zagreb u društvu direktora Bartola Kaleba. I dok su Kaleb i Červar ostali na šturoj rečenici »još se dogovaramo oko Červarova angažmana kao trenera Zagreba«, glavni je manedžer aktualnih hrvatskih prvaka Zoran Gobac rekao: </p>
<p>– Pregovori s Červarom su pri kraju, bit će sve u redu. Lino će biti naš trener. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatski bejzbolaši osigurali ostanak </p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> – Hrvatska bejzbolska reprezentacija osigurala je ostanak u najjačoj, A skupini EP-a u Nizozemskoj. U prvom dvoboju skupine za ostanak hrvatska je vrsta pred više od 2000 gledatelja pobijedila Njemačku sa 5-3 i tako potvrdila mjesto među najboljima. Trećom pobjedom na prvenstvu Hrvatska je osigurala 9. ili 10. mjesto, ovisno o susretu s reprezentacijom Velike Britanije u petak. </p>
<p> Predsjednik HBS-a Osvaldo Vavra nakon utakmice je izjavio da je ostvaren cilj, ostanak u vrhu europskog bejzbola. Hrvatsku je opet uspješno predvodio bacač Tetsuhiro Monna-Ted, igrač splitske Nade, prema dosadašnjoj statistici jedan je od najboljih bacača europskog prvenstva. </p>
<p>Osim Teda, svojom igrom u obrani i napadu isticali su se Zagrepčani Dario Čusak i Marko Pavlaković. U drugom je dvoboju Velika Britanije pobijedila Belgiju sa 6-5, pa su Njemačka i Belgija ispale u skupinu B. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Strahiji četiri godine suspenzije! </p>
<p>BARCELONA, 18. srpnja</p>
<p> – Svjetski plivački savez (Fina) donio je konačnu odluku u slučaju prošlogodišnjega pozitivnog dopinškog nalaza hrvatskog plivača Marka Strahije. Nakon što je u Barceloni Strahiju saslušala dopinška komisija, Fina je Strahiju kaznila četverogodišnjom suspenzijom.</p>
<p>Već i prije konačne Finine odluke Strahija je najavio okončanje plivačke karijere, ali i pokretanje građanske parnice protiv Svjetskoga plivačkog saveza. Naime, smatra da Fina nije smjela čak pet mjeseci čekati s objavom nalaza, prema kojem je u njegovu urinu pronađen hCG hormon, što je u medicini indikacija i za rak testisa ili mozga.</p>
<p>»Slučaj Strahija« i njegovo višemjesečno prikrivanje sasvim će se sigurno odraziti na odnose u Hrvatskom plivačkom savezu, jer o tome, navodno, sve donedavno nisu ništa znali ni predsjednik HPS-a Mihovil Dorčić, ni direktor reprezentacije Boris Volčanšek (?!). S popisa je putnika za Barcelonu, pak, u posljednji trenutak skinut Strahijin trener u riječkom Primorju Dmitar Bobev.</p>
<p>M. Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Talaja ispred Majoli, Šprem bez pritiska</p>
<p>Subotnji će program u 16 sati otvoriti Silvija Talaja i Bruna Colosio, a nakon njih će na teren izaći Karolina Šprem i Joana Cortez </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Kvalifikacijski dvoboj za ostanak u svjetskoj skupini Fed kupa hrvatskih i brazilskih tenisačica otvorit će Silvija Talaja i Bruna Colosio. Nakon toga će na terene Teniskoga kluba Varteks u Varaždinu prvi put otkako je postala prvi reprezentativni reket izaći Karolina Šprem, a s druge će strane biti Joana Cortez. Subotnji program počinje u 16 sati, a nedjeljni u 12 sati. U nedjelju se prvo igraju pojedinačni dvoboji Šprem – Colosio, Talaja – Cortez, a nakon toga slijede parovi, za koje su nominirane Jelena Kostanić i Iva Majoli, odnosno Bruna Colosio i Joana Cortez. </p>
<p>– Prilično sam sigurna da parovi ni o čemu neće odlučivati, Šprem i Talaja će pitanje pobjednika mnogo ranije riješiti, komentirala je Majoli nakon ždrijeba u hotelu Turist. </p>
<p>Izbornik Goran Prpić još je jednom upozorio kako se nikako ne smije stvarati atmosfera s predznakom »lako ćemo«, jer bez obzira na renking Brazilki, iznenađenja su uvijek moguća. Stoga je i dodijelio status drugog reketa Silviji Tajali, za koju smatra kako je u boljoj formi od Ive Majoli, koju je proteklih dana mučila glavobolja. </p>
<p>Ipak, gostujuće su tenisačice postigle povijesni uspjeh kad su izborile kvalifikacijski ogled za ostanak u najelitnijem razredu svjetskoga ženskog tenisa. Svaki daljnji korak graniči sa znanstvenom fantastikom.</p>
<p>– Svjesne smo kvalitete hrvatske reprezentacije. Sama činjenica što imaju tri tenisačice u »top 100« klubu dovoljno govori o našim izgledima. Osim toga, čuli smo da će tribine biti prepune domaćih navijača, koji će doći pozdraviti Karolinu Šprem, rekla je brazilska izbornica Luciana Tella. </p>
<p>Hrvatske reprezentativke nikad prije nisu igrale protiv Brazilki na nekom WTA turniru. Kad je najbolje rangirana Brazilka u pitanju, 309. tenisačica svijeta Bruna Colosio, razlog je tome što u svojoj karijeri nikad nije izborila glavni dio WTA turnira. Ponajveću pobjedu karijere Colosio je ostvarila prije dva mjeseca, kada je na WTA Challengeru u SAD-u pobijedila Ruskinju Anu Kurnjikovu. A 378. tenisačica svijeta Joana Cortez upisala je nekoliko nastupa na WTA turnirima, ali samo u Južnoj Americi, i to kad je dobila pozivnicu organizatora. </p>
<p>– Ne osjećam nikakav pritisak. Odlično se osjećam i mislim kako ne bi trebalo biti većih problema, rekla je Šprem, a reprezentativke su u šali dodale: </p>
<p>– Vidjet ćemo te u subotu kad izađeš na teren... </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamovci bez dočeka u Zagrebu </p>
<p>Dinamovi su nogometaši i vodstvo pomislili da će im u zagrebačkoj zračnoj luci biti priređen slavljenički doček zbog herojskog držanja u utakmici protiv Partizana, no nitko im se nije došao nakloniti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako se svaki novi susret na sportskom polju između hrvatskih i srpskih sastava obostranim politikanstvom nastoji predstaviti kao sredstvo zbližavanja i mirenja, neke stvari ne idu na silu. Zbog raznih je razloga nekome stalo da rane stalno drži otvorenima, pa uopće ne iznenađuje što je neslavno prekinuta utakmica između Dinama i beogradskog Partizana u srijedu u Švicarskoj okončana 22 minute prije kraja. </p>
<p>Ne ulazeći u pitanje kome je bilo važno da na turniru u Švicarskoj spoji te momčadi i njihove navijače, strasti su ponovno podgrijane. Dakako, na cjelokupni se događaj ponovno gleda isključivo crno-bijelim naočalama – tko je koga pobijedio, zapravo ponizio i izvrijeđao, a usput i iscipelario, na travnjaku i tribinama. Pritom je medijima i političarima obiju strana dano da vade kestene iz vatre ili ih pak podgrijavaju. </p>
<p>U takvoj psihozi, s mnogo »herojskih« epizoda, normalno je da se sudionici utakmice dijele na pobjednike i pobijeđene, odnosno trijumfatore i ponižene. Jer, što je drugo poraz u takvoj utakmici nego poniženje, a uspjeh se još uvijek vrednuje mnogo većim metrom nego u mnogim zvučnijim prigodama. I sportaši su dio te psihoze, pa i da hoće, tome ne mogu izmaknuti. Stoga je Dinamova ekspedicija bila iznimno razočarana nakon povratka u Zagreb, jer ih u zagrebačkoj zračnoj luci, »unatoč herojskom držanju«, nitko nije dočekao. Nigdje crvenog tepiha i karanfila, nigdje predstavnika raznih udruga, nigdje nijednog člana iz redova do groba vjernih Dinamovih navijača da ih dočeka, pozdravi, potapša po leđima i zahvali u ime pobjede, koja i nije obična. </p>
<p>Upravo u njihovu razočaranju, jer su izostale čak i legendarne Zagrebačke mažoretkinje, koje inače danonoćno dežuraju pored Velike Gorice, leži dio tragike nakon utakmice s Partizanom. Umjesto da se ona uzme tek kao indikativni segment Dinamovih švicarskih priprema, inače prepunih kontradiktornosti, ponovno bi sve trebalo biti okončano jeftinom demagogijom. Ne bi baš sve trebalo biti u tome što je u specifičnoj, ali nezavršenoj utakmici visokog rizika Dinamo protiv »onih odande« poveo sa 2-0 i što su se Dinamovi navijači i ovom prilikom ponovno pokazali u prepoznatljivom svjetlu. </p>
<p>Da je ipak tako, najbolje se prepoznaje po praznim peronima u zagrebačkoj zračnoj luci. Nije li to ipak dobrodošao znak da neki napokon shvate o čemu se zapravo radi?</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kantrida presuđuje o napadačkom tandemu</p>
<p>»Posložili smo obrambeni i vezni dio momčadi, a napad još moramo dotjerati, jer su nam pojačanja 'kapala' od početka priprema pa do danas«, tvrdi trener Zaprešićana Josip Kuže </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Nogometaši Inkera u subotu će imati generalnu probu uoči početka hrvatskog prvenstva, gostovat će na Kantridi protiv Rijeke (20 sati). Momčad Josipa Kužea u dosadašnjem je dijelu priprema pobijedila u tri od četiri sraza, jednom su izgubili, no posljednja nam je pobjeda sa 2-0 protiv Croatije iz Sesveta prošle subote pokazala da igra »keramičara« još nije na potrebnoj razini. Koliko je Kuže uspio nadograditi igru u tjedan dana pokazat će dvoboj protiv Riječana. Kuže tvrdi da je većina momčadi posložena. </p>
<p>– Protiv Riječana ćemo tražiti potvrdu dosadašnjeg rada i uigranosti. Posložili smo obrambeni i vezni dio momčadi, a napad još moramo dotjerati, jer su nam pojačanja »kapala« od početka priprema pa do danas, pojasnio je Kuže. </p>
<p>Podsjećamo, tijekom priprema oštricu Inkerova napada zaoštrili su Kamerunac Daniel Wansy i bivši igrač Pomorca Ivica Karabogdan, a posljednja je napadačka prinova sad već bivši igrač Hrvatskog dragovoljca Neno Katulić. Kad je riječ o izboru vratara, Kuže će poslušati savjet trenera vratara Bronića, a u subotnjoj će utakmici prvo braniti Horvat, a u drugom dijelu Čavlina. Kuže nam je izdiktirao posloženi dio momčadi, obranu, u kojoj će zaigrati Radeljić, Pecelj, Brnas i Bordušič, a u vezi će biti Vidak, Ježić, Lalić i Dujmović. To su igrači koji bi trebali i započeti prvu prvenstvenu utakmicu protiv Osijeka. Treba još dodati i Terkeša, koji je blizu prvih 11, ali ima lakšu ozljedu (istegnuće zgloba), u »pogonu« će biti od ponedjeljka. Na Kantridi će Kuže isprobati dva napadačka tandema - prvo Brleka i Karabogdana, potom Wansyja i Katulića - a učinkovitost napadača protiv momčadi Vjekoslava Lokice trebala bi mu pomoći u razjašnjavanju tog dijela sastava. </p>
<p>– Čujem da mnogi prvoligaši misle da ćemo biti lak plijen u prvenstvu, ali poručujem im da nikome neće biti lako protiv nas. </p>
<p>Upitali smo Kužea čime nije zadovoljan u dosadašnjem dijelu priprema. </p>
<p>– Imali smo premalo vremena za pripremu. Mnogi su sa zaokruženim igračkim kadrom započeli pripreme, a mi niti sad nemamo konačnu sliku momčadi, zaključio je Kuže. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Frings i Evanilson ozlijeđeni istodobno </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Njemački nogometni bundesligaš Borussia Dortmund ostao je bez dvojice važnih igrač u razmaku od svega nekoliko minuta. Brazilac Evanilson i Nijemac Torsten Frings pauzirat će najmanje šest mjeseci nakon što su se ozlijedili za vrijeme ogleda s Bochumom. Obojica su ozlijedila koljeno i morat će na operaciju.</p>
<p>– Još uvijek ne vjerujem što nam se dogodilo. Ostali smo bez dvojice ključnih igrača, kazao je sportski direktor Borussie Michael Zorc.</p>
<p>Europski prvak iz 1997. godine prošlu je sezonu završio na trećem mjestu Bundeslige. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Escude prelazi u Ajax</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> – Dosadašnji obrambeni igrač francuskog prvoligaša Stade Rennesa Julien Escude (23) karijeru će nastaviti u redovima nizozemskog Ajaxa. Escude je potpisao četverogodišnji ugovor, no financijski detalji cijelog transfera nisu obznanjeni. Julien je brat francuske teniske zvijezde Nicolasa Escudea. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Flecha pobjegao pelotonu </p>
<p>Naš je Vladimir Miholjević zauzeo 86. mjesto te je sad u ukupnom poretku na 73. mjestu sa 54:51 minutu zaostatka za Lanceom Armstrongom </p>
<p>TOULOUSE</p>
<p> – Španjolski biciklist argentinskog porijekla Juan Antonio Flecha u 11. je etapi »Tour de Francea«, voženoj od Narbonnea do Toulousea, dugačkoj 153.5 kilometara, napokon ostvario san - sudjelovao je u uspješnom bijegu, u završnih 12 kilometara riješio se cjelokupne pratnje i pobjednički prošao ciljem. </p>
<p>Flecha je atipični vozač za Španjolca. Za razliku od većine sunarodnjaka, koji su niska rasta i lagani te stoga specijalisti za brdske etape, član momčadi iBanesto.com fizički je mnogo jači, pa su zato upravo takve etape njegova najveća prilika.</p>
<p>Zajedno s još sedmoricom biciklista Flecha se stotinjak kilometara prije cilja odvojio od glavne skupine. Najveću prednost od 4:15 minuta bjegunci su imali 50 km prije cilja, a tad je peloton ubrzao ponajviše zahvaljujući momčadima koje još uvijek u svojim sastavima imaju sprintere te su se stoga nadali etapnom uspjehu u završnom galopu.</p>
<p>No, ovog je puta procjena tih momčadi bila kriva, bjegunci nisu uhvaćeni, već je peloton u cilj stigao sa 42 sekunde zaostatka za Flechom. U toj je velikoj skupini bio i naš Vladimir Miholjević, koji je zauzeo 86. mjesto te je sad u ukupnom poretku na 73. mjestu sa 54:51 minutu zaostatka za Armstrongom. </p>
<p>Flecha je, pak, već 20 km prije cilja prvi put pokušao pobjeći sedmorci, ali je taj njegov pokušaj brzo osujećen. Španjolac se nije predavao, pa je pokušao još jednom 12 km prije cilja. Brzi odgovor njegovih pratitelja je izostao, a dok su se snašli Flecha je stvorio prednost od 20 sekundi i jakim ritmom do cilja uspio ostati prvi.</p>
<p>U petak je na rasporedu prva ovogodišnja etapa na pojedinačni kronometar, 47 km duga dionica od Gaillaca do Cap' Decouvertea, koja će pokazati pravu formu svih kandidata za konačnu pobjedu u Parizu. </p>
<p> • Rezultati, 11. etapa (Narbonne – Toulouse, 153.5 km): 1. Juan Antonio Flecha (Špa / iBanesto.com) 3;29:33, 2. Bram de Groot (Niz / Rabobank) +4, 3. Isidro Nozal (Špa / ONCE) +4, 4. Inigo Cuesta (Špa / Cofidis) +15, 5. Carlos da Cruz (Fra / fdjeux.com) +23, 6. Stuart O'Grady (Aus / Credit Agricole) +23... 86. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV / Alessio) +42... </p>
<p> • Ukupni redoslijed: 1. Lance Armstrong (SAD / USPS) 49;16:37, 2. Aleksandar Vinokurov (Kaz / Telekom) +21, 3. Iban Mayo (Špa / Euskaltel) +1:02, 4. Francisco Mancebo (Špa / iBanesto.com) +1:37, 5. Tyler Hamilton (SAD / CSC) +1:52, 6. Jan Ullrich (Njem / Bianchi) +2:10... 73. MIHOLJEVIĆ +54:51... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Grabušić u polufinalu, Karanikić ispala</p>
<p>ZAGREB/BYDGOSZCZ, 18. srpnja</p>
<p> – Prvim mjestom u svojoj kvalifikacijskoj skupini Jurica Grabušić plasirao se u polufinale utrke 110 metara prepone na Europskom prvenstvu mlađih seniora u poljskom Bydgoszczu. Rezultat najboljeg hrvatskog preponaša (13.61) bio je ukupno peti, gledajući sve kvalifikacijske skupine, a ujedno je to i drugi rezultat koji je Grabušić istrčao u karijeri. Zanimljivo je da su prije EP-a samo trojica preponaša, uključujući i Grabušića, trčala ispod 13.60 sekundi, a već u kvalifikacijama je to uspjelo još trojici. Najbrži je bio Britanac Robert Newton sa 13.55, kojem je to i osobni rekord. Polufinalne i finalna utrka na rasporedu su u nedjelju, posljednjeg dana natjecanja.</p>
<p>Petra Karanikić nije imala uspješan dan poput Grabušića. Mlada Riječanka nije se uspjela plasirati u finale skoka u dalj, osvojivši 17. mjesto od 20 atletičarki u kvalifikacijama. Karanikić je skočila 6.07 metara, a kvalifikacije je na prvom mjestu završila Ruskinja Irina Simagina (6.65). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Europskom useljeničkom kvotom protiv ilegalnih imigranata</p>
<p>Talijani predlažu da se i na razini EU odredi useljenička kvota, kao što se to uspješno primjenjuje u bilateralnom sporazumu s Albanijom</p>
<p>BRUXELLES, 18. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Iako je pitanje imigrantskih kvota još uvijek nacionalna ekskluziva, talijansko Predsjedništvo Europskom unijom ne isključuje, istina na duže staze, uvođenje u praksu »europske useljeničke kvote«. </p>
<p>Italija smatrala shodnim staviti pitanje imigracije, pogotovo ilegalne imigracije, na sam vrh prioriteta. </p>
<p>U tome je zadobila punu suglasnost europskih partnera koji se na ovaj ili onaj način također muče s ilegalcima, mada je ovaj problem politički prenaglašen, i galama političara ne odražava stvarno stanje. Giuseppe Pisanu, ministar unutarnjih poslova Republike Italije na nedavnom je sastanku s kolegama mu iz EU načeo temu »europske kvote« priznajući da je pitanje kvota zaista nacionalno pitanje ali, istaknuo je ministar: »Ne bi trebalo odbaciti i stavljati bilo kakve ograde na mogućnost uvođenja europskog sustava kvota; znam da je to dalekosežni cilj što nas ni u kom slučaju ne bi smjelo spriječiti da razmatramo ovo pitanje; mogli bismo startati s manjom skupinom zemalja.« </p>
<p>Italija je već počela praktične provjere kako funkcionira sustav suradnje u zaštiti od neželjenih gostiju, pola milijuna ljudi koliko različitim kanalima svake godine uđe u zemlje EU. Skupa sa Španjolskom i Grčkom, Italija koordinira dizanje zaštitnog zida na sredozemnom rubu EU, dobila je dakle onu skupinu zemalja koje praksom provjeravaju kako koncept djeluje. Suradnja nije bez problema jer su Talijani izletjeli s nekoliko ne baš blistavih ideja; najviše eksponirana među njima je ona o otvaranju imigrantskih sabirnih centara na mediteranskim otocima, ali samo na Cipru i na Malti jer ni Španjolska, niti Italija a najmanje Grčka nemaju valjda dovoljno raspoloživih lokacija na svojim otocima. </p>
<p>Italija je, s druge strane, glasno bez oklijevanja odbacila spornu britansku inicijativu o , kako su je opisali Nijemci, »konclogorima za azilante« u najbližem susjedstvu EU. Italija je potvrdila koliko je korisna bilateralna suradnja kada su kombinacijom povlastica - tri tisuće privremenih radnih dozvola godišnje - financijske pomoći, razmjene informacija i zajedničkih patrola uspjeli uvesti potpunu kontrolu nad do tada živahnim prometom ilegalaca s albanske strane Jadrana u Italiju. </p>
<p>Suradnja Rima i Tirane, uz blagoslov Bruxellesa koji je brzo pristao na političke povlastice Albaniji ubacivši zemlju u pregovarački proces o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, tamošnjim je ozloglašenim lukama za šverc ljudima uskratila lukrativnu poslovnu specijalizaciju. Brz rezultat još je kvalitetniji u svjetlu činjenice da drastično prekidanje šverca ljudima u zemlji sa sedamdesetak posto nacionalnog dohotka iz sive ekonomije nije baš zanemariv gubitak. </p>
<p>Talijani su isto tako ponudili tješnju suradnju Libiji, nakon što je ministar u Berlusconijevoj vladi uskovitlao buru neopreznom izjavom o slanju talijanskih trupa u libijske teritorijalne vode ne bi li vojnici zaustavili brodove s ilegalcima. Nakon isprike iz Rima i časne riječi da talijanska armada neće zaustavljati izbjegličku flotu na južnim obalama Sredozemlja te signala iz EU da suradnja u stopiranju ilegalne imigracije donosi i približavanje EU, posao s Libijcima je počeo. </p>
<p>Italija je ilegalnu imigraciju iz Sri Lanke zaustavila bilateralnim sporazumom kojim je uvedena godišnja kvota useljenika iz Sri Lanke u Italiju. Stoga Talijani imaju snažnih razloga da ovaj sustav bilateralnih sporazuma i kvota smatraju formulom uspješnog rješavanja problema, točnije legalizacijom ilegalne imigracije. </p>
<p>EU, svjestan da bez imigranata neće zadržati proizvodni ritam, zainteresiran je i za američka iskustva, pa ministri unutarnjih poslova i pravosuđa EU na svojim redovnim sastancima obavezno ističu značaj koordiniranja i harmoniziranja nacionalnih politika kako bi se približile američkom modelu. Pozivi su stigli dovoljno daleko da sada više nije neuobičajeno javno pričati i o europskoj politici imigrantskih kvota.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nijemci ne vjeruju da će Schröderova vlada riješiti financijske probleme </p>
<p>BERLIN, 18. srpnja</p>
<p> - Velika većina građana Njemačka ne vjeruje da je savezna vlada u stanju riješiti financijske teškoće u kojima se zemlja nalazi. Ispitivanje javnog mišljenja, čiji su rezultati u petak ujutro predstavljeni na državnoj TV postaji ARD, po čijem je nalogu ispitivanje proveo institut Infratest/Dimap, pokazalo je da samo 15 posto građana Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) drži kompetentnom za savladavanje financijskih problema.</p>
<p>Manjeg koalicijskog partnera u Vladi Gerharda Schrödera, Stranku Zelenih, svega jedan posto građana smatra financijski kompetentnom. Oporbenu demokršćansku Uniju CDU/CSU građani drže daleko sposobnijom u rješavanju financijskih poslova. Tako 43 posto građana vjeruje da bi se demokršćani bolje nosili s financijskim problemima.</p>
<p>Velika većina građana je protiv planiranog novog državnog zaduživanja. Vlada Gerharda Schrödera namjerava predstojeću poreznu reformu, između ostalog, financirati novim zaduživanjem. </p>
<p>Ispitivanje je istovremeno pokazalo da sve više Nijemaca strahuje za svoje radno mjesto i za očuvanje socijalnog sustava. Tako je 41 posto ispitanih izjavilo da bi bilo spremno prihvatiti sporni prijedlog bavarskog premijera Edmunda Stoibera, koji je predložio produljenje radnog vremena, ako bi to osiguralo radna mjesta i sadašnju razinu socijalnih usluga.</p>
<p>Prema ispitivanju, 29 posto njemačkih građana se zbog financijskih problema odreklo duljeg putovanja, a 23 posto iz istih razloga ove godine ostaje kod kuće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nada počinje zamjenjivati beznađe na Srednjem istoku</p>
<p>Izraelci i Palestinci moraju iskoristiti zamah u mirovnom procesu, Palestinci tako da razoružaju teroriste, </p>
<p>a Izraelci olakšavajući život Palestincima i oslobađajući više zatočenika, rekao je u Vijeću sigurnosti UN-ov izaslanik </p>
<p>za Srednji istok</p>
<p>WASHINGTON, 18. srpnja</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon razgovarat će s američkim predsjednikom Georgeom Bushom o srednjoistočnom mirovnom planu 29. srpnja, četiri dana nakon posjeta Washingtonu palestinskog premijera Mahmouda Abbasa. </p>
<p> Sharon će održati sastanak i radni ručak s Bushom, izjavio je u četvrtak glasnogovornik Bijele Kuće Scott McClellan. »Dvojica će čelnika raspravljati o tome kako unaprijediti mir između Palestinaca i Izraelaca, kao i brojna bilateralna i regionalna pitanja«, rekao je McClellan. Abbas bi sastanak i radni ručak s Bushom trebao održati 25. srpnja, što bi bili njihovi prvi razgovori u Washingtonu, dodao je McClellan. </p>
<p>Izraelci i Palestinci moraju iskoristiti zamah u mirovnom procesu, Palestinci tako da razoružaju teroriste, a Izraelci olakšavajući život Palestincima i oslobađajući više zatočenika, rekao je u četvrtak Vijeću sigurnosti UN-ov izaslanik za Srednji istok. </p>
<p> »Nada počinje zamjenjivati beznađe nakon više od 1.000 dana nasilja i 3.500 mrtvih«, rekao je Terje Roed-Larsen, posebni koordinator za Srednji istok Vijeću sigurnosti.</p>
<p> »Izrael i Palestinci sastaju se redovito i zajednički rade na svim razinama«, kazao je on ukazujući na nedavno započeti mirovni plan za Srednji istok.</p>
<p> Mirovni plan Sjedinjenih Država, EU-a, UN-a i Rusije, traži od Plaestinaca i Izraela da poduzmu niz paralelnih koraka koji bi konačno doveli 2005. do uspostave palestinske države koja bi postojala u miru i sigurnosti pokraj Izraela.</p>
<p> Roed-Larsen je naglasio potrebu da obje strane iskoriste nastali zamah u mirovnom procesu i da poduzmu mjere kako bi izgradile međusobno povjerenje. Palestinske vlasti, rekao je on, trebaju preuzeti odgovornost za sigurnost budući da teroristički napadi na Izrael štete mirovnom procesu. »Nadamo se da će prekid vatre (palestinskih militantnih skupina) voditi k njihovom razoružanju od strane palestinskih vlasti tako da oružje bude u rukama samo pripadnika palestinskih službi sigurnosti«, rekao je Roed-Larsen. </p>
<p> On je pozvao Izrael da oslobodi više zatvorenika i olakša uvjete dnevnog života Palestinaca. Roed-Larsen je također pozvao Izrael da nastavi povlačenje s okupiranih teritorija, uzdrži se od ubojstava militanata, ukloni židovska naselja i spriječi nastajanje novih, i da obustavi gradnju zida kojim se fizički dijele Izraelci i Palestinci. »Njegova izgradnja je jednostran čin koji nije u skladu s mirovnim planom jer otežava stvaranje održive susjedne Palestinske države«, kazao je on.</p>
<p> Pozvavši izraelsku vladu da dalje olakša i konačno ukine zatvaranje Zapadne Obale slijedeći korake koje je već poduzela u Pojasu Gaze, Roed-Larsen je rekao kako ključ za to da Palestinci vide mirovni proces kao smislen leži u rukama izraelskog premijera Arieal Sharona.(Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Romano Prodi ostaje predsjednik Europske Komisije do kraja mandata </p>
<p>RIM, 18. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi obznanio je osobno u razgovoru za talijanski list Corriere della Sera od petka da neće podnijeti ostavku prije isteka mandata, .</p>
<p>U Italiji se spekuliralo s mogućnošću prijevremenog odlaska Prodija iz Bruxellesa kako bi se mogao kandidirati na talijanskim izborima, ali je predsjednik Europske komisije sada kazao kako će ostati na dužnosti do konca mandata. »I u slučaju prijevremenih izbora u Italiji isključujem svoju ostavku. Europsku misiju namjeravam provesti do kraja«, rekao je Prodi, koga bi, kao suparnika predsjedniku vlade desnog centra Silviju Berlusconiju predložila koalicija lijevog centra, Maslina, s kojom je pobijedio 1996. godine.</p>
<p>Prodi je predložio talijanskim političarima lijevog centra da se na izborima za Europski parlament, u proljeće 2004., pojave jedinstveno pod znakom Masline. On je izrazio nadu i u uspješno zaključenje međuvladine konferencije u Rimu koja treba zaključiti rad na europskom Ustavu, kao i u uspješno proširenje Europske unije prema istoku. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tajna agencija mimo CIA-e pripremala teren za rat protiv Iraka </p>
<p>Američki dužnosnici navodno stvorili tajnu obavještajnu agenciju pod nazivom Ured za specijalne planove, (OSP) koja je osnovana kako bi plasirala uvjerljive razloge za rat protiv Iraka neovisno o radu CIA-e i američke vojnoobavještajne službe DIA-e </p>
<p>LONDON, 18. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U Americi je došlo do obavještajne zavjere, koja je tu zemlju gurnula u rat protiv Iraka, tvrdi britanski list Guardian. List naziva to »drugim katastrofalnim obavještajnim promašajem« Bushove administracije - nakon njenog ranijeg propusta da predvidi teroristički udar na Ameriku 2001. Tada je glavni krivac bila institucionalna slabost CIA-e i FBI-ja, no ovaj put čuju se ozbiljne optužbe na račun same Bijele kuće.</p>
<p> Ona je, tvrdi Guardian, »politizirala i kontaminirala vlastite obavještajne izvore«.</p>
<p>Pozivajući se na bivše dužnosnike u Bushovoj administraciji te obavještajne izvore, Guardian navodi da su visoki američki dužnosnici stvorili tajnu obavještajnu agenciju, sastavljenu od analitičara iz Pentagona, te da su u njoj radili »uglavnom ideološki amateri«. Ta agencija dobila je naziv Ured za specijalne planove (Office of Special Plans ili skraćeno OSP), a bila je zamišljena kao konkurencija CIA-i, te američkoj vojnoobavještajnoj službi DIA. Britanski list tvrdi da je OSP osnovao američki tajnik za obranu Donald Rumsfeld, sa zadatkom da provjerava CIA-ine informacije. Navodno su agenciju podržavali »jastrebovi« i neokonzervativci s vrha američke administracije, Pentagona i Bijele kuće, uključujući potpredsjednika Dicka Cheneya.</p>
<p>Agencija OSP je, kako se tvrdi, bila ideološki motivirana, a djelovala je u sjeni i izvan kontrole Kongresa. »No pokazala se dovoljno moćnom da pronađe opravdanje za rat i tako pobijedi u borbi sa State Departmentom i CIA-om« tvrdi Guardian. Nedavno je Vjesnik prenio da je grupa umirovljenih američkih obavještajaca uputila otvoreno pismo Georgeu Bushu, tražeći ostavku njegovog zamjenika, potpredsjednika Dicka Cheneya. Tvrdilo se da je Cheney tražio od CIA-e da se obavještajni podaci tumače na način koji će govoriti u prilog rata protiv Saddama. I Guardian sada spominje Cheneya u vrlo sličnom kontekstu. List tvrdi da »tako izravan angažman potpredsjednika u obradi obavještajnih podataka nema presedana u novije vrijeme«. Dodaje se da je i republikanski prvak Newt Gingrich činio pritisak na CIA-u da u svojim procjenama prikaže Saddama što opasnijim. U CIA-i su slušali što Gingrich govori, jer su ga smatrali osobnim izaslanikom Pentagona, a posebice OSP-a. </p>
<p>Taj je tajni ured imao pristup golemim količinama neobrađenih obavještajnih podataka, koji su dijelom potjecali od CIA-inih analitičara. Ovi su imali zadatak da filtriraju primljene informacije, izbacujući iz njih sve što je nedokazano ili neuvjerljivo. No, pod pritiskom Cheneya i Gingricha, CIA-ini dužnosnici počeli su se nećkati da odbace bilo što. OSP je mnogo spremnije vjerovao i neprovjerenim dojavama raznih iračkih oporbenih grupa, nego CIA i State Department.</p>
<p> U tom obavještajnom uredu bilo je stalno zaposleno samo desetak namještenika, koji nisu bili u stanju sami savladavati golemu količinu materijala. Zato su na ugovor bili angažirani i različiti suradnici, ljudi od povjerenja, no često bez ikakvog obavještajnog iskustva.</p>
<p>»Oni su pregledavali podatke i izabirali ono što im se svidjelo«, izjavio je bivši obavještajni dužnosnik u State Departmentu Gregory Thielmann. U američkoj vojnoobavještajnoj službi DIA, te u Pentagonu, nisu imali pojma o aktivnostima OSP-a, koji je djelovao potpuno izvan normalnog američkog obavještajnog aparata. OSP-ovi podaci stizali su u Nacionalno vijeće sigurnosti i na stol američkog predsjednika, a da ih, kako se tvrdi, prethodno nije provjerio nitko osim politički imenovanih kadrova. </p>
<p>Guardian također prenosi da se OSP tijesno povezao »s paralelnom ad hoc sastavljenom obavještajnom operacijom u uredu premijera Ariela Sharona u Izraelu. To se navodno činilo zato »da se zaobiđe izraelska obavještajna služba Mossad, te da se Bushovu administraciju opskrbi alarmantnijim izvješćima o Saddamovom Iraku, od onih koje je Mossad bio spreman procijeniti i odobriti«. Utjecajna ličnost u Pentagonu, Richard Perle, bio je povezan s nekadašnjim vođom izraelske stranke Likud, Benyaminom Netanayhuom. Perle je svojedobno radio i na jednom dokumentu u kome se kaže da bi za istinsku sigurnsot Izraela trebalo »uništiti Saddama«, a režime u Siriji, Libanonu, Saudijskoj Arabiji i Iranu, »zbaciti ili destabilizirati«, navodi Guardian. </p>
<p>List tvrdi da se OSP hranio smjesom »sirovih obavještajnih podataka, glasina i čistih dezinformacija«, sastavljajući »bujnu rijeku izvješća, sa zajamčenim čitateljstvom u Bijeloj kući«. Kao jednog od glavnih OSP-ovih »mušterija« Guardian apostrofira Dicka Cheneya, zajedno s njegovim zamjenikom Lewisom Libbyjem, te Stephenom Hadleyem – zamjenikom američke savjetnice za nacionalnu sigurnost, Condoleezze Rice. </p>
<p>U Americi se u zadnje vrijeme počelo postavljati pitanje točnosti obavještajnih podataka na temelju kojih je ta zemlja povela rat protiv Iraka. Direktor CIA-e George Tenet, koji je na svoja leđa primio krivicu za neke obavještajne propuste (ili se, po ocjeni nekih žrtvovao, da bi od blamaže spasio druge), ovih je dana punih pet sati iza zatvorenih vrata odgovarao na upite Obavještajnog odbora američkog Senata. Stvara se slika da su određeni krugovi unutar američke administracije – često u ratu sa CIA-om i State Departmentom - namještali obavještajne podatke o Iraku. Nameće se pitanje tko će biti odgovoran ako se pokaže da je to Ameriku odvelo u rat. Prašina koja se počela podizati neće mnogo koristiti ambicijama predsjednika Busha, da na izborima 2004.osvoji drugi mandat. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Treća Saddamova poruka zabrinula Amerikance</p>
<p>Sve više sazrijeva uvjerenje da se Amerikanci i Britanci ne mogu sami nositi s mnogim iračkim izazovima </p>
<p>ANKARA, 18. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Možda ne baš posve slučajno, dvije su se stvari podudarile na međunarodnoj sceni: istup britanskog premijera Tonyja Blaira u američkom Kongresu, odnosno njegovi washingtonski razgovori sa šefom Bijele kuće Georgeom W. Bushom, te nova poruka svrgnutog iračkog predsjednika Saddama Husseina preko audiovrpce iračkoj, arapskoj i svjetskoj javnosti. </p>
<p>Bush i Blair su očito pripremili zajednički scenarij o tome kako da, u nedostatku opipljivih dokaza o iračkom oružju masovnog uništenja, opravdaju vojni pohod na Bagdad započet 20. ožujka. Iako je britanski premijer često prekidan pravim ovacijama kongresnika i senatora, on nije ponudio niti jedan novi dokaz kojim bi se pred licem međunarodne zajednice i javnosti opravdala po mnogim jednostrana i ishitrena vojna akcija u Iraku. </p>
<p>Unatoč očitom nastojanju dvojice svjetskih državnika da ponajprije u domaćoj javnosti stišaju sve oštrije kritike zbog ulaska ratne osovine Washington-London u neizvjesnu iračku avanturu, gotovo je sigurno da će oporbene snage, uz potporu medija, nastaviti tragati za »iračkom ratnom istinom«. No, iza kulisa osmjeha i snažnih stiskanja ruku Busha i Blaira ostali su i neki otvoreni, neriješeni problemi. Riječ je, prije svega, o različitim pogledima na iračku poratnu obnovu. Blair je na razinu državnog problema podigao i pitanje dvojice Britanaca koji se već godinu i pol zatočeni u američkoj vojnoj bazi Guantanamo na Kubi. </p>
<p>U situaciji kada lijesovi s ubijenim savezničkim vojnicima sve češće iz Iraka odlaze u smjeru SAD-a i Velike Britanije, ponovno se otvorilo pitanje podjele odgovornosti s međunarodnom za konačni rasplet iračke drame. Toga sve više postaju svjesni Bush i Blair. </p>
<p>Amerikanci trenutačno snose 90 posto troškova osiguranja i poratne obnove Iraka. U situaciji kad iračka izvozna naftna još nije potekla u dovoljnoj mjeri, održavanje okupacije Iraka postaje sve teže breme za američki proračun.</p>
<p> Indeksi vrijednosti vodeći američkih kompanija na newyorškom Wall Streetu i dalje zabrinjavajuće osciliraju, a sve su češći i pozivi na krajnji oprez. </p>
<p>U takvom ozračju, sve više sazrijeva uvjerenje da se Amerikanci i Britanci ne mogu sami nositi s mnogim iračkim izazovima. Tako list Chicago Tribune u petak savjetuje Bijeloj kući da pristane na »podjelu vlasti« kao što se to svojedobno učinilo na Kosovu, u BiH, pa čak i u Afganistanu. List podsjeća da je pogled na rat izgledao znatno bolje na papiru, dodajući kako se dosadašnja zbilja pokazala mnogo ružnijom i složenijom nego što se očekivalo.</p>
<p>U međuvremenu, Bush i Blair su zaokupljeni uspostavom iračkih snaga koje bi osiguravale gradove i druga naseljena mjesta. Time bi se istodobno postigla dva cilja: osigurano zaposlenje za tisuće nazaposlenih Iračana i spriječili izravni sukobi američkih snaga i iračke gerile. Vjeruje se da će ta nakana biti u žarištu razgovora zamjenika američkog ministra obrane Paula Wolfowitza, koji je u petak iznenada doputovao u Irak, i iračkog upravitelja Paula Bremera.</p>
<p>Kako će se stvari dalje odvijati u Iraku, ne zavisi jamačno samo od želja Washingtona i Londona. Nova Saddamova poruka koju je u četvrtak emitirala tv postaja Al Arabiya, potvrđuje da se u Iraku »račun pravi bez njegovog glavnog krčmara«. Inače, pozivi svrgnutog diktatora na džihad (sveti rat) i njegovo dokazivanje da Amerikanci i Britanci nisu imali povoda za pohod na njegovu zemlju, neće, sasvim izvjesno, ostaviti ravnodušnim mnoge Iračane i Arape. </p>
<p> Sigurno je da podgrijavanje nada da bi se irački silnik mogao vratiti na vlast, itekako otežava napore SAD-a i Velike Britanije da kontroliraju situaciju u Iraku. Činjenica da je bivši diktator živ i da počinje sve ažurnije reagirati na aktualna iračka poratna politička zbivanja, predstavlja već pravu noćnu moru za anglo-američku koaliciju. </p>
<p>Gdje se Saddam Hussein i njegovi sinovi Uday i Qusay, zapravo, kriju? Prema gotovo jedinstvenim tvrdnjama, njihova skloništa i »jataci« nalaze se na sjeveru i sjeverozapadu Iraka. Na temelju nekih, istina nedovoljno provjerenih saznanja, jedno od utočišta moglo bi se nalaziti u gradiću Hadithah na Tigrisu u blizini granice sa Sirijom. </p>
<p>Riječ je o poglavito sunitskom mjestu (Saddam je također sunit) koje je ostalo privrženo svom bivšem vođi, a u slučaju opasnosti postoji i mogućnost prebacivanja na sigurno sirijsko tlo.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Seoul nastavlja pomagati Sjevernoj Koreji</p>
<p>WASHINGTON/SEOUL, 18. srpnja</p>
<p> - Južna Koreja nastavit će Sjevernoj davati gospodarsku pomoć i čak povisiti svotu, unatoč pograničnom incidentu s međusobnom razmjenom vatre koji se dogodio u četvrtak, rekao je u petak ministar za proračun i planiranje Južne Koreje Park Bong Heum. </p>
<p> Park je rekao da će vlada povećati sredstva međukorejskog fonda za suradnju kako bi smanjila jaz između iznimno slabog gospodarstva Sjeverne Koreje i južnokorejske ekonomije, koja je četvrta po veličini u Aziji.</p>
<p>Dan nakon razmjene vatre vojnika dviju zemalja, minama posutu granicu prema Južnoj Koreji u petak je uspješno prešao jedan prebjeg sa sjevera, priopćeno je iz ministarstva obrane u Seoulu. Prebjeg, 37-godišnjak identificiran samo pod prezimenom Park, nakon dolaska je rekao kako je htio pobjeći od teškog života u Sjevernoj Koreji, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Sjedinjene Države vide naznake da bi se mogao održati novi krug multilateralnh razgovora sa Sjevernom Korejom o prekidu njezina nuklearnog programa, izjavio je u četvrtak visoki dužnosnik State Departmenta. Zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Dai Bingguo trebao bi izvijestiti američkog državnog tajnika Colina Powella i druge američke dužnosnike o svom četverodnevnom posjetu Pyongyangu koji je završio u četvrtak. (ReutersHina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Prihvaćamo sve prijedloge, no odgovornost u slučaju poplava ne snose udruge </p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku 13. srpnja, objavljen je tekst »Zbog čega apeli za očuvanje rijeke Drave moraju stizati – iz svijeta«, u kojem je izneseno niz netočnosti i tendecioznosti. </p>
<p>Čudi nas, da se članovi raznih udruga, koji vode brigu o Dravi, ali i vaša novinarka, nisu obratili Hrvatskim vodama, instituciji koja je zadužena za rješavanje vodoprivrednih pitanja ili Vodogradnji d.d. koja izvodi radove. Time bi se izbjegli mnogi nesporazumi. </p>
<p>Radovi koji se obavljaju na Dravi u svrhu održavanja, vraćaju zapravo korito rijeke u prirodno stanje prije izgradnje HE. Da bi to korito zadovoljavalo ekološke kriterije, mora se održavati propusnim, a nivoe vodostaja treba podignuti na nekadašnju razinu. U tu svrhu rade se pragovi koji su dokazali svoju svrsishodnost na starom koritu kod HE Čakovec.</p>
<p> Radi zatvorenosti korita, područja koja ranije kod većih vodostaja nisu bila ugrožena, sada dolaze pod vodu. Tako je, primjerice, prije dok nije pročišćeno korito uz HE Čakovec, svaki veći preljev preko brane punio podrume kuća u selu Šemovec i ugrožavao naselja Šemovec, Zamlaka, Hrženica. Priča se zato sada ponavlja uz staro nepročišćeno korito HE Varaždin, kod naselje Roma u Trnovcu na međimurskoj strani koje kod svakog povišenog vodostaja dolazi pod vodu, a nekada to nije bio slučaj. Najveća opasnost prijeti od mogućnosti prelijevanja nasipa HE Varaždin. Naime, zbog zatvorenosti korita nizvodno od brane postoji opasnost da pri dugotrajnijem većem protoku vode dođe do prelijevanja, a nakon toga i rušenja nasipa akumulacije i plavljenja naselja i poljoprivrednih površina pa i grada Varaždina, te slovenske strane i Međimurja. To je ujedno i glavni razlog hitne intervencije.</p>
<p>Kako je intervencija vezana sa financijskim mogućnostima Hrvatskih voda, a te nisu neograničene, iskoristila se gradnje autoceste Zagreb – Goričan, da se dio potrebne investicije namiri plasmanom šljunka u tu svrhu. Obzirom na primjedbu, da je kod toga zgrnut »ogroman« kapital napominjemo, da je cijena šljunka izvađenog iz rijeke na dionici Varaždin – Goričan, Sv. Helena – Breznički Hum bio 13 kuna po kubičnom metru, a na dionici Breznički Hum – Varaždin 19 kuna po metru kubičnom, a kada se odbiju naknade državi i županiji od 4,5 kune po metru kubičnom, ostaje 14,50 kuna po metru kubičnom, a to je dostatno upravo za troškove vađenja i utovara. </p>
<p>Još nešto o sadašnjem »prirodnom« stanju: Prirodnog stanja rijeke više nema od izgradnje hidroelektrana na Dravi. Na austrijskom dijelu izgrađeno je 12, a na slovenskom osam elektrana. Čudi da se udruge iz Austrije i Njemačke brinu o našem dijelu Drave i Mure, a na njihovom području i Drava i Mura i Dunav iskorištene su energetski do zadnjeg metra. Vjerojatno je njihov interes, nama prodati struju.</p>
<p>Savjeti stranih udruga o zaštiti mogu biti dobronamjerni, no poplave koje su se dogodile u Europi govore da njihova rješenja i nisu baš najefikasnija. Paušalne ocjene o snižavanju nivoa voda u starom koritu nakon uređenja potpuno je kriva, jer baš izgradnjom pragova diže se nivo vode na nekadašnju razinu. Dubina korita između pragova nije 30 metara kako je to utvrdio novinar Varaždinskih vijesti nego pet do šest metara.</p>
<p>Predlažemo svim udrugama i zainteresiranima, da dođu na razgovor gdje možemo i njihove prijedloge uvrstiti u buduća rješenja. No, naglašavamo da odgovornost za zaštitu od poplava ne snose udruge ni domaće niti strane.</p>
<p>MARIJAN VITKOVIĆ dipl. ing. građ.direktor Vodogradnje d.d.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ročnike civilne službe angažirati na zaštiti šuma i gašenju požara </p>
<p>Na pisanje ovoga teksta ponukali su me članci objavljeni u Vjesniku, (16. srpnja u Stajalištima), splitske novinarke Jadranke Samokovlije pod naslovom »Izgorjet će i ono šume što nam je ostalo u Dalmaciji« i posebno onaj objavljen 18. srpnja pod naslovom »Vatrogasci spremni za požare, ali još nedostaje tehnike i novca«, koji je rezultat istraživanja skupine novinara od Rijeke do Dubrovnika.</p>
<p>Dvije godine radio sam profesionalno na poslovima vezanim uz civilne službe u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, pa iz osobnog iskustva želio nešto sugerirati. Radi se o ročnicima civilne službe i mogućnosti njihova angažiranja u prevenciji izbijanja požara i sudjelovanju u gašenju. </p>
<p>No, prije svega trebali bi ročnike civilne službe nazivati »vojnicima koji služe civilni vojni rok« kako se to sugerira u Vjesnikovu članku od 18. srpnja. Naime, Sabor Republike Hrvatske na sjednici 6. veljače, donio je Zakon o civilnoj službi koji je objavljen u »Narodnim novinama« gdje je jasno dano nazivlje za ovu skupinu ljudi koji baš zbog toga što ne žele biti vojnici idu u civilnu službu pa u skladu s tim imaju i svoje nazivlje. Dakle, radi se o ročnicima civilne službe, a ne o vojnicima koji služe civilni vojni rok, jer takav naprosto ne postoji u Hrvatskoj.</p>
<p>Prošle godine često sam dobivao pozive, posebno iz Osijeka, koji bi se svi mogli svesti na jedno: »pošaljite nam što je moguće više civilnih ročnika jer ih imamo gdje zaposliti!« Na upit gdje bi ih to oni zaposlili odgovor je u pravilu glasio: »Pa da tamane ambroziju od koje se ne može živjeti«. Nažalost, tim molbama tada nije bilo moguće udovoljiti. Sada je situacija sasvim drugačija. Naime, stupanjem na snagu i početkom primjene Zakona o civilnoj službi, obavljanje poslova civilne službe prešlo je u djelokrug ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Člankom drugim toga Pravilnika predviđeno je da se civilna služba može obavljati u javnim ustanovama parka prirode i u javnim ustanovama vatrogasnih postrojbi.</p>
<p> I doista Povjerenstvo za civilnu službu uputilo je u vatrogasne postrojbe onoliko mladića koliko su te postrojbe tražile. Nažalost, broj je izuzetno mali što se na neki način da zaključiti i iz članka u Vjesniku od 18. srpnja. Izgleda da ročnike civilne službe za potrebe prevencije požara koriste samo u Parku prirode Učka. Pa i tamo tek u vremenu od 9 do 19 sati. </p>
<p> Iz članka od 18. srpnja vidljivo da su Hrvatske šume za ovu sezonu zaposlile 300 sezonskih promatrača i dojavljivača požara i da im je Hrvatski telekom darovao 300 mobitela s tromjesečnim besplatnim impulsima. To je bogom dani posao za mlade ljude da obave civilnu službu na njihovo zadovoljstvo ali i na korist cijeloj zajednici. </p>
<p>Jasno je da je za ovu godinu već prekasno da se napravi nešto ozbiljnije u smislu angažiranja civilnih ročnika ali će nas i dogodine dočekati isti problemi pa zato plediram da se na vrijeme organiziramo kako bismo te mlade ljude usmjerili da odrade svoju obvezu na izuzetno časnim i korisnim poslovima. </p>
<p>Ako se u gašenju požara angažiravaju vojne postrojbe odnosno ročnici na odsluženju vojnog roka nema nikakvog razloga da se to ne učini i sa ročnicima civilne službe. </p>
<p>IVAN VUČIĆ, dipl. iur.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ograđujem se od teksta ispod kojeg stoji i moje ime</p>
<p>Želim u potpunosti demantirati bilo kakvu vezu sa sadržajem teksta objavljenog u Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja od 18. srpnja pod naslovom »Građane treba zaštiti od navodnih alternativaca, astrologa i iscjelitelja«, a ispod kojeg stoji i moje ime.</p>
<p>Napominjem da ne poznajem ni ljude koji se u njemu spominju, niti čime se oni bave, niti osobu koja je to poslala. Objavljeno pismo je gruba podvala osobe koja nema hrabrosti snositi odgovornost za svoje stavove i postupke.</p>
<p>VESNA SAJKOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Požar izbio u ordinaciji, izgorjela i dva stana </p>
<p>Zgrade u Remetincu, Zapruđu, Folnegovićevom naselju i na Borongaju, toliko su često izložene požarima da ih vatrogasci nazivaju »kutijama šibica« i »vatrenim kavezima« / Pročeljima tzv. limenki odavno je istekao</p>
<p> rok trajanja</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – U petak rano ujutro, oko 2,30 sati, iz zasad neutvrđenog razloga izbio je požar u »limenkama« u Vidrićevoj ulici na Borongaju, kojom prilikom je izgorjela ordinacija opće prakse i dva stana.</p>
<p>Kako je priopćila policija, požar je izbio u ordinaciji Doma zdravlja »Zagreb-istok« u prizemlju peterokatne zgrade, a koju su unajmile dvije liječnice opće prakse. Vatrena stihija i buka, koja je iz sna prenula stanare i ostalih stambenih zgrada, zatim se proširila i na prvi i drugi kat, gdje su izgorjele pojedine sobe u dva stana, dok su u stanovima na trećem, četvrtom i petom katu nastala samo pojedina oštećenja.</p>
<p>U požaru je ozlijeđena stanarka M. B. (87), te joj je liječnička pomoć pružena u KB »Merkur«, gdje je zadržana na liječenju zbog trovanja ugljičnim monoksidom.</p>
<p>Požar su lokalizirali vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Zagreb, koji su na teren izašli s tri vatrogasna vozila i ostali tamo do jutra kako bi u potpunosti ugasili zgarište. Očevid, kojim se utvrđuje točan uzrok požara i visina materijalne štete, obavljen je tijekom petka.</p>
<p>Prije točno tri mjeseca u Zapruđu izgorjela su tri kata identične »limenke«, kada se petogodišnji dječak igrao sa šibicama i zapalio zavjese, a nekoliko godina ranije izgorjela je »limenka« nasuprot, kojom prilikom je poginuo profesor baleta Oskar Harmoš.</p>
<p>Slični požari u limenim zgradama, pored Zapruđa, redovito se bilježe i u Folnegovićevom naselju, gdje je prije sedam godina u požaru smrtno stradala jedna djevojka koja je spas od vatrene stihije potražila u skoku s prozora. No, na nju je pala prijateljica s kojom je bila u zapaljenoj sobi, a koja se također odlučila na skok, pala na nju i usmrtila je na mjestu.</p>
<p>Nakon učestalih intervencija vatrogasaca u Remetincu, Zapruđu i Folnegovićevom naselju, osobito tijekom vrućih ljetnih mjeseci, ne čudi interni naziv vatrogasaca za »limenke« koje nazivaju »kutijama šibica« i »vatrenim kavezima«. Čak i u jednoj epizodi animiranog filma o mačku Garfieldu prevoditelji su se našalili i priredili dio crtića u kojem mačak sjedi na klupi i prolazak vatrogasnih kola ironično prokomentira riječima »Ha, opet gori u Zapruđu«.</p>
<p>Pročelja limenih zgrada kojima je odavno istekao rok trajanja su, naime, izrađena od laganog betona sa salonitnim pločama, koje odvajaju samo drvene letvice. Stropovi su od rebrastog betona, a pregradni zidovi nisu ništa drugo do tvornički prerađene piljevine sabijene u plohe debljine dva centimetra.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Marčinku kazna sa četiri povećana na sedam godina</p>
<p>Marčinkovu sinu, Krunoslavu, zbog pomaganja u zloporabi položaja, kazna je s jedne povećana na tri godine </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Odlukom Vrhovnog suda kazna zatvora Marku Marčinku, bivšem direktoru Glumina banke, povišena je sa četiri na sedam godina. Jednogodišnja, pak, zatvorska kazna izrečena njegovom sinu Krunoslavu zbog pomaganja u zloporabi položaju, povišena je na tri godine zatvora, dok je Vrhovni sud trećeoptuženome Ivanu Periću, potvrdio kaznu od jedne i pol godine zatvora.</p>
<p> Marčinko je 9. srpnja prošle godine prvostupanjskom presudom zagrebačkog Županijskog suda bio osuđen na četiri godine zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti u Glumina banci, kojom si je navodno pribavio protupravnu imovinsku korist od 14,7 miljuna kuna. Uz zatvorsku kaznu, sutkinja koja je predsjedavala vijećem, Rajka Tomerlin Almer, Marku Marčinku zabranila je bilo kakvo financijsko poslovanje u vremenu od tri godine nakon pravomoćnosti presude, a pod hipoteku je stavljena i obiteljska kuće i imanje obitelji Marčinko u Čazmi, te je Marčinku naloženo da mora vratiti cjelokupan iznos prisvojenog novca. Te odluke također je potvrdio Vrhovni sud. </p>
<p>Marčinkov branitelj, odvjetnik Ladislav Gruičić, u telefonskom razgovoru ocijenio je obrazloženje odluke o stavljanju hipoteke na kuću obitelji Marčinko neprihvatljivom. Naime, Gruičić je ustvrdio da je Glumina grupa bila u privatnom vlasništvu obitelji Marčinko, te da nemoguće da dug onda naplaćuje država. Gruičić je, također, rekao da Marčinkova obrana razmatra izvanredne pravne lijekove s obzirom na pravomoćnost presude.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>BiH državljani, otac i sin, udruženo dilali heroin</p>
<p>Kod njih je policija pronašla 60,4 g heroina, a pretragom njihova »mercedesa« i vrećicu sa 402 g heroina i digitalnu vagu</p>
<p>SPLIT, 18. srpnja</p>
<p> – Istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, uz kaznenu prijavu za udruživanje u preprodaji droge, u četvrtak poslijepodne privedeni su državljani Bosne i Hercegovine Š. A. (42) i njegov sedamnaestogodišnji sin, kod kojih je pronašeno ukupno 462,2 grama heroina, vrijednog 20.000 eura.</p>
<p>Službenici Odjela kriminaliteta droga 16. srpnja ove godine na Obali gusara u Omišu oko 22 sata zatekli su prijavljene za koje se sumnja da su nekoliko trenutaka ranije 1,5 grama heroina prodali Splićaninu G. K. (29).</p>
<p>Kod oca i sina policija je tada pronašla ukupno 60,4 grama heroina, a naknadnom pretragom njihova »mercedesa« bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka pronađena je vrećica s još 402 grama heroina i digitalna vaga. </p>
<p>Kriminalističkom obradom utemeljena je sumnja da se otac i sin već dulje bave nabavkom droge namijenjene preprodaji na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mladić se ubio pored Save hicem iz očevog pištolja </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – U lijevu obalu Save, nekih tisuću metara jugozapadno od Petrovaradinske ulice u Prečkom, u petak je oko 10 sati pronađeno mrtvo tijelo 22-godišnjeg mladića koji je počinio samoubojstvo hicem iz očevog pištolja, koji je i prijavio nestanak mladića te oružja.</p>
<p>Da je riječ o samoubojstvu pucanjem iz pištolja potvrdio je vanjski pregled pronađenog mladića koji su obavili policajci iz ekipe za očevide PU zagrebačke te dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Tijelo je nakon obavljenog očevida prevezeno u Zavod za sudsku medicnu i kriminalistiku na Šalati, dok, pak, policija nije htjela priopćiti mladićev identitet dok se o događaju ne obavijeste roditelji. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Slovenac se utopio roneći na dah</p>
<p>DUGI OTOK, 18. srpnja</p>
<p> – U četvrtak je oko 23 sata 29-godišnja slovenska državljanka zadarskoj policiji prijavila nestanak Slovenca Andreja Komca, njezinog 33-godišnjeg mladića iz Kranja.</p>
<p> Prema informacijama iz Policijske uprave zadarske, Komac je u četvrtak navečer otišao roniti u uvalu Saharun na Dugom otoku i nije se vratio. Ronio je na dah, a kada je policija krenula u potragu za nestalim Komcem, na plaži su pronašli samo njegovu odjeću i automobil. U petak ujutro oko 8 sati, tristotinjak metara od mjesta gdje ostavio svoje stvari, pronađeno je njegovo mrtvo tijelo. Na mjestu događaja odmah je obavljen očevid. Okolnosti pod kojima je slovenski ronilac poginuo još su nepoznate. Nažalost, nesreće stranih ronilaca u zadarskom arhipelagu sve su učestalije. Prošle godine utopilo se čak šest ronilaca - tri Slovaka, dva Austrijanca i jedan Nijemac. Isto toliko stranaca poginulo je u prometnim nesrećama, a u srpnju gliserom, kojim je upravljao njemački državljanin, teško je ozlijeđen jedan Slovenac. Ove se godine utopila jedna državljanka Češke, a u sudaru dvaju skutera u Zatonu poginula je djevojčica iz Njemačke. U Privlaci je od propelera glisera jedan je Nijemac, također, teško ozlijeđen.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>EU odobrio 31,5 milijuna eura za suradnju na zapadnom Balkanu</p>
<p>BRUXELLES, 18. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Radi intenziviranja suradnje između pet zemalja regije zapadnog Balkana, Europska je komisija odobrila 31,5 milijuna eura. »Regionalni akcijski program za 2003. godinu« odobren je da bi se ojačala regionalnu suradnju između Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore i Makedonije«.</p>
<p>Program se ostvaruje pod okriljem CARDS-a za 2003. godinu, realizira se temeljem dogovora vlada država regije i, naravno, uz suglasnost Europske unije, a osnovna mu je namjena poboljšavati suradnju u četiri prioritetna područja. Za Europsku komisiju to su integrirani sustav pograničnog nadzora, poboljšavanje rada institucija država europskog jugozapada, demokratska stabilizacija te kombinacija ulaganja u regionalnu infrastrukturu i razvoj okoliša. </p>
<p>Svrha programa CARDS jest ubrzavati reforme i potpomagati integracijske procese prema EU u pet zemalja regije zapadnog Balkana za čije je specifične potrebe stvoren.</p>
<p>EU namjerava u skoroj budućnosti konačno profilirati i svoje druge vrste programa prekogranične suradnje da bi se jačale sve vrste veza i suradnje između EU-a, kandidata za ulazak u Uniju i partnerskih zemalja. Bez tog elementa dio CARDS-a za regionalnu suradnju neće dobiti punu integracijsku važnost jer financira spone unutar regije, a ne i povezivanje država regije sa svojim širim okružjem. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>RBA otvorila podružnicu u Sisku</p>
<p>SISAK, 18. srpnja</p>
<p> - Raiffeisen banka u petak je otvorila podružnicu u Sisku. Time je broj gradova u kojima djeluje RBA povećan na 15, a broj poslovnih jedinica na ukupno 26. </p>
<p> Članica Uprave RBA, Vlasta Pick, rekla je kako je RBA u prošloj godini ostvarila najveći porast štednje građana u usporedbi s drugim bankama na hrvatskom tržištu, naglasivši da je taj trend nastavljen i u ovoj godini. Samo u prvom polugodištu ove godine štednja građana porasla je 60 milijuna eura te iznosi više od 660 milijuna eura.</p>
<p> Na svečanosti otvorenja, RBA je uručila četiri donacije - Savezu udruga osoba s invaliditetom grada Siska, Udruzi osoba s invaliditetom, distrofije, cerebralne i dječje paralize, Udruzi žena liječenih od bolesti dojke te Udruzi sisačkih mažoretkinja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Electrolux najavio ulaganje u Mađarsku </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 18. srpnja </p>
<p> - Najveći svjetski proizvođač kućanskih aparata, švedski Electrolux, planira uložiti 73 milijuna dolara u izgradnju novog pogona i proširenje proizvodnje u Mađarskoj, izjavio je mađarski ministar financija Csaba Laszlo.</p>
<p> Pogon koji će biti izgrađen u mjestu Nyiregyhaza zapošljavat će 600 radnika, a godišnje će proizvoditi 650.000hladnjaka. </p>
<p> »Ova odluka Electroluxa pokazuje da Mađarska još uvijek pruža konkurentne uvjete«, kazao je Laszlo.</p>
<p> Stopa nezaposlenosti u regiji oko spomenutog gradića iznosi 15,2 posto i najviša je u zemlji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HEP zatražio licencije</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Predstavnici društava članova HEP grupe predali su Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti zahtjeve za izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti.</p>
<p> Temeljem Zakona o energiji, zahtjeve su podnijeli Hrvatska elektroprivreda za trgovanje, posredovanje i zastupanje na tržištu električne energije, HEP-proizvodnja za proizvodnju električne energije i proizvodnju toplinske energije, HEP-prijenos za prijenos električne energije, HEP-distribucija za distribuciju električne energije, HEP-Opskrba za opskrbu električnom energijom, Hrvatski nezavisni operator sustava i tržišta za vođenje elektroenergetskog sustava i organiziranje tržišta električnom energijom, HEP-Plin d.o.o. za distribuciju plina, HEP-Toplinarstvo i Toplinarstvo Sisak za proizvodnju toplinske energije, distribuciju toplinske energije i opskrbu toplinskom energijom.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ericsson skočio 27 posto nakon dobrih rezultata</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Europski su indeksi u petak porasli, a najveći dobitnik među blue chipovima bio je Ericsson, čija je dionica nakon objavljivanja iznenađujuće dobrih rezultata u drugom tromjesečju skočila 27 posto, na 11,10 kruna, iako se do poslijepodneva spustila na cijenu 23 posto višu nego u četvrtak. </p>
<p>Njemački blue chip indeks DAX je do poslijepodneva porastao 1,28 posto, na 3373,24 boda, a londonski FTSE 100 je dobio 0,77 posto dosegavši 4087,8 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,63 posto, na 3149,14 bodova, a milanski MIB 30 0,67 posto, na 25.476 bodova. DJ Stoxx 50 je prošao slično – dobio je 0,61 posto dosegavši 2423,1.</p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja burzi indeksi također porasli. S 500 je dobio 0,5, a uži Dow Jones Industrial Average 0,6 posto. Nasdaq Composite je dobio 0,8 posto dosegavši 1712 boda, nakon što je dan ranije izgubio gotovo 3 posto. U Tokyju je u petak NIKKEI 225 porastao 0,3 posto, na 9527,73 boda. </p>
<p>Ericssonovi rezultati u drugom tromjesečju – gubitak od 200 milijuna kruna umjesto očekivanih 2 milijarde kruna – potaknuli su i 5-postotni rast dionica konkurentnog Alcatela, dok je Siemens dobio 2 posto. Nokia je, nakon drastičnog pada dan ranije, do petka poslijepodne izgubila dodatnih 1,6 posto. Philips je dobio 2 posto, slično kao i proizvođači čipova Infineon i STMicroelectronics. </p>
<p>Trend rasta prevladavao je i u financijskom sektoru. Tako su osiguravatelji Aegon i Allianz dobili 5,1 odnosno 3 posto, a nizozemska grupacija ING 3,9 posto. </p>
<p>Rasle su i dionice naftnih kompanija – BP i Shell su dobili 0,8 posto, Royal Dutch je porastao 0,5, a Total 0,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Skupština Podravke: EBRD više nije dioničar, dividenda 6 kuna</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Na glavnoj skupštini Podravke održanoj u petak, usvojena je odluka o smanjenju temeljnog kapitala za 190,8 milijuna kuna povlačenjem 636.000 dionica koje je dosad držao EBRD, te odluka o isplati dividende u iznosu od 6 kuna bruto po dionici, odnosno ukupno 32,4 milijuna kuna. Na ime dividende za prošlu godinu EBRD-u će biti isplaćeno 2.766.600 eura. Inače, EBRD-u je za svaku dionicu Podravke isplaćena naknada od 300 kuna.</p>
<p> Nakon smanjenja, novi iznos temeljnog kapitala Podravke je 1,623 milijarde kuna.</p>
<p> Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac ocijenio je da Podravka nastavlja trend rasta i širenja tržišta, napose u regiji, te usvajanja novih proizvodnih programa. Kazao je da je EBRD ispunio svoju zadaću u Podravci, te ocijenio da za tvrtku nije dobro da ima dioničara koji ima veća prava od drugih dioničara, jer je tako uvijek prisutna tenzija koja prije ili poslije izazove probleme. EBRD je pomogao Podravki u situaciji kada je na našem tržištu bilo teško osigurati dovoljne izvore sredstava, kazao je Marinac, dodajući da su Podravci danas dostupne sve komercijalne mogućnosti. </p>
<p>»EBRD je shvatio da Podravci više ne trebaju partneri takvog tipa. Svi naši dioničari sada su u istoj poziciji i vjerujem da će to pozitivno utjecati na cijenu dionice na burzi, kao i na druge dijelove našeg poslovanja«, zaključio je Marinac. ></p>
<p>(N.M./ Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vrhovnik: Novoship ne kupuje Lenac</p>
<p>RIJEKA, 18. srpnja</p>
<p> – Informacija da jedna od najvećih ruskih brodarskih tvrtki Novoship iz Novorosijska namjerava kupiti Viktor Lenac zatekla je i samog predsjednika Uprave tog brodogradilišta Damira Vrhovnika, koji je rekao: »Nije mi poznato da ugledni brodar Novoship kani kupiti Lenac, ali mogu reći to da s njime imamo dobre poslovne odnose. Naposljetku, u Lencu je trenutačno na remontu jedan Novoshipov brod«.</p>
<p>Takvu transakciju je navodno najavio riječki poduzetnik Marijan Tuškan, predsjednik Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva. On nam je pak naglasio da nije nikome dao tu informaciju. </p>
<p>»Hrvatsko-rusko društvo prijateljstva se bavi drugim stvarima, i žao mi je što se tako nešto uopće iskonstruiralo, a Lencu i Vrhovniku želim da što prije izađu iz poslovne krize«, zaključio je Tuškan. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Iz Njemačke uvezena vozila u vrijednosti 230,8 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Njemačka i Italija su se proteklih godina najčešće izmjenjivale na čelu robne razmjene, izvoza i uvoza s Hrvatskom. U prvih pet mjeseci ove godine Njemačka se našla na drugom mjestu i po vrijednosti razmjene (1,16 milijardi dolara), i po izvozu u Hrvatsku (863,1 milijun dolara), ali je po uvozu na trećem mjestu (302,2 milijuna dolara), odmah iza Bosne i Hercegovine. U robnoj razmjeni s Njemačkom Hrvatska i dalje bilježi deficit robne razmjene. </p>
<p>Još 1991. suficit Hrvatske u razmjeni s Njemačkom iznosio je 135 milijuna dolara, a godinu dana kasnije tek devet milijuna dolara. Od 1993. do 2002. Hrvatska je s Njemačkom imala deficit u rasponu od minus 96 milijuna dolara do minus 1,13 milijarde dolara. Rastao je od 1993. do 1997., a odonda se smanjivao da bi 2002. opet preskočio minus 1,1 milijardu dolara. Pritom je izvoz bio između 986 milijuna dolara 1991. i 767 milijuna dolara 1998. godini. Otad se postupno smanjivao, da bi u pet mjeseci ove godine iznosio 302,2 milijuna dolara. </p>
<p>U razmjeni za lanjsku godinu hrvatski je izvoz obuhvaćao odijela, jakne, sakoe i hlače (59,7 milijuna dolara), kostime, komplete, haljine i suknje (53,59 milijuna dolara), putničke brodove, trajekte i teretne brodove (22,41 milijuna dolara), instrumente i aparate za automatsku regulaciju (21,12 milijuna dolara), obuću (19,09 milijuna dolara)...</p>
<p>Istodobno je hrvatski uvoz obuhvaćao osobne automobile i druga vozila (230,86 milijuna dolara), vozila za prijevoz robe (83,9 milijuna dolara), lijekove (34,22 milijuna dolara), strojeve za tiskanje (31,5 milijuna dolara), razna vozila (30,18 milijuna dolara) i drugu robu široke potrošnje. </p>
<p>D. Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U JDD kotaciju Zagrebačke burze ulaze Ledo, Jamnica, Konzum, Finvest...</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - U JDD kotaciju Zagrebačke burze u ponedjeljak će biti uvrštene dionice tvrtki Ledo, Jamnica, Konzum, Finvest Corp, Unijapapir i Požeška banka.</p>
<p> Temeljni kapital Leda iznosi 22,01 DEM, a podijeljen je na 220.170 dionica nominalne vrijednosti 100 DEM. Temeljni kapital Jamnice je 22,12 milijuna DEM. Podijeljen je na 22.126 dionica, nominalne vrijednosti 1000 DEM.</p>
<p> Temeljni kapital Konzuma je 227,02 milijuna kuna, podijeljen je na 126.127 dionica, svaka nominalne vrijednosti 1800 kuna.</p>
<p>Temeljni kapital Finvesta je 247,1 milijuna kuna, a izdano je ukupno 617.751 dionica nominalne vrijednosti 400 kuna. </p>
<p>Broj izdanih dionica Unijapapira je 19.394, svaka je nominalne vrijednosti 1800 kuna, dok je dionica Požeške banke izdano ukupno 320.000, nominalne vrijednosti po 200 kuna. Inače dosad je u JDD kotaciju Zagrebačke burze uvršteno 43 društva. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nove dionice u JDD kotaciji Varaždinske burze</p>
<p>VARAŽDIN, 18. srpnja</p>
<p> - U JDD kotaciju Varaždinske burze u petak su uvrštene dionice tvrtki Drvna industrija Vrbovsko, Belje i IGM Lepoglava, a trgovanje tim dionicama počinje u ponedjeljak.</p>
<p> Temeljni kapital DI Vrbovsko od 18,03 milijuna DEM podijeljen je na 180.370 dionica nominalne vrijednosti 100 DEM.</p>
<p> Temeljni kapital Belja iznosi 551,54 milijuna kuna, a podijeljen je na 5.515.487 dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna.</p>
<p> IGM Lepoglava ima temeljni kapital od 69,97 milijuna kuna, podijeljen je na 174.930 dionica nominalne vrijednosti 400 kuna. Dosad je u JDD kotaciju Varaždinske burze uvršteno 16 društava, a idući tjedan uvrstit će se i dionice Podravske banke, Velekema, Slavonskog ZIF-a, Zvijezda i PIK-a Vinkovci. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Posljednji PIF postao ZIF </p>
<p>VARAŽDIN, 18. srpnja </p>
<p> - Posljednji privatizacijski investicijski fond - varaždinski Pleter, postao je zatvoreni investicijski fond. Od 17. srpnja PIF Pleter upisan je u sudski registar kao Zatvoreni investicijski fond Pleter d.d. Varaždin, izviješteno je s Varaždinske burze. Trgovanje dionicama ZIF-a Pleter odvijat će se od 21. srpnja na Varaždinskoj burzi u kotaciji Slobodnog tržišta, u koju su uvrštene na zahtjev brokerske kuće FIMA-vrijednosnice iz Varaždina. Tim će se dionicama trgovati pod burzovnom oznakom PLTR- R-A.</p>
<p> Temeljni kapital ZIF-a Pleter je 191,1 milijun kuna, podijeljen na 1.199.141 dionicu, nominalne vrijednosti 100 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Uvoz vina povećan 23 posto</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Knjiga pod nazivom Vino - Zakon o vinu, zakonodavstvo, zanimljivosti, urednika Vinka Milata predstavljena je u petak u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Prvi dio knjige posvećen je nedavno donesenom Zakonu o vinu, dok drugi obrađuje zanimljivosti poput vinogradarskog katastra, vinske ceste. Treći dio knjige donosi adresar hrvatskih proizvođača vina sa zaštićenim podrijetlom.</p>
<p>Ohrabruje činjenica da raste izvoz domaćeg vina, ali zabrinjava to što je u prošloj godini na domaće tržište uvezeno vina u vrijednosti od šest milijuna dolara, ili 23 posto više nego godinu ranije. </p>
<p>M.P.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Industrijska proizvodnja u lipnju veća 7,1 posto </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju je bila veća za 7,1 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Od siječnja do lipnja ostvarena je šest posto veća proizvodnja u odnosu na lanjsko prvo polugodište.</p>
<p> U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2002. industrijska proizvodnja u lipnju ove godine veća je za 4,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Norac spreman razgovarati s haaškim istražiteljima</p>
<p>Vlada smatra da je general Norac donio pravu odluku, jer je u njegovu interesu da pojasni svoju poziciju, kazao je predstojnik Vladina ureda za suradnju s Haaškim sudom/ Poznato nam je jedino da s Norcem žele razgovarati u svojstvu osumnjičenika u vezi događaja u »Oluji« i akciji »Medački džep«, rekao je Frane Krnić</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Frane Krnić, predstojnik Vladina ureda za suradnju s Haaškim sudom, potvrdio je u petak da je Ured prije nekoliko dana zaprimio zahtjev haaškog tužiteljstva za razgovor u svojstvu osumnjičenika s generalom Mirkom Norcem, koji se nalazi u riječkom zatvoru. Naglasio je kako je dobio informaciju od Norčeva odvjetnika Ivana Kerna da general, koji je osuđen na 12 godina zatvora za zločine počinjene u Gospiću 1991. godine, pristaje na razgovor s haaškim istražiteljima. </p>
<p>»Vlada smatra da je general Norac donio pravu odluku, jer je u njegovu interesu da pojasni svoju poziciju. Ovaj će mu ured biti na raspolaganju kao i svim ostalim hrvatskim građanima, u smislu osiguravanja potrebnih materijala i dokumentacije«, kazao je Krnić. </p>
<p>Norčeva obrana zamolila je Ured da intervenira u haaškom tužiteljstvu kako bi se Norčev razgovor s istražiteljima, planiran za 12., 13. i 14. kolovoza, pomaknuo na početak rujna da bi general Norac imao dovoljno vremena pripremiti se. Tako će u ponedjeljak biti poslan zahtjev Uredu haaškog tužiteljstva u Zagrebu, a odgovor se očekuje za nekoliko dana. »To se posebice odnosi na dio oko 'Oluje'«, kazao je Krnić, naglasivši da iz Haaga nema nikakvih detalja zbog čega točno haaški istražitelji žele razgovarati s generalom Norcem. </p>
<p>»Poznato nam je jedino da s Norcem žele razgovarati u svojstvu osumnjičenika u vezi događaja u 'Oluji' i akciji 'Medački džep'«, kazao je Krnić. Interes Haaga za Norčevo djelovanje u vrijeme te dvije akcije nije iznenađenje za Vladu, tvrdi predstojnik Ureda za suradnju s Haagom. Pojašnjava da haaško tužiteljstvo već dulje vrijeme pokazuje interes za Norca, čemu svjedoče i neke izjave dužnosnika tog tužiteljstva. Napomenuo je da su razgovori s haaškim istražiteljima rutinska stavka, nakon čega tužiteljstvo može odustati od optužnice, ali je moguće da je i podigne ako za to postoji dovoljno indicija. </p>
<p>Krnić je kazao kako postoje indicije da se, ne samo mogući »slučaj Norac«, nego i ostali slučajevi u kojima su hrvatski građani optuženi pred Haaškim sudom, prepuste hrvatskom pravosuđu, o čemu se svojedobno i razgovaralo s predstavnicima Suda. »No to će ovisiti o sposobnosti hrvatskog pravosuđa da vodi takve postupke«, kazao je Krnić, napomenuvši da je način na koji se u Rijeci vodio proces protiv »Gospićke skupine«, dobra preporuka da se Haaški slučajevi prepuste domaćem pravosuđu. Također se osvrnuo na napise u medijima, prema kojima u Hrvatsku uskoro stiže nekoliko optužnica iz Haaga, naglasivši da je ono što je rečeno na nedavno održanoj sjednici saborskog odbora za vanjsku politiku u medijima vrlo slobodno interpretirano. »Istrage se, kao što je poznato, vode, očigledno će biti optužnica, no ne vjerujem da će to biti neki spektakularni broj«, zaključio je Krnić. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»U sudačkom korpusu je mnogo činovnika, a malo sudaca«</p>
<p>Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca oštro je kritizirao izmjene Kaznenog zakona kojima se pooštrava odgovornost novinara za klevetu, rekavši da »nekoliko neodgovornih novinara ne smije biti alibi za inicijative kojima se sužavaju slobode novinara«</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj pozvao je u petak »sve demokratske snage da se odupru inicijativama kojima se žele umanjiti novinarske slobode«. Na konferenciji za novinare Gredelj je oštro kritizirao izmjene Kaznenog zakona (KZ) kojima se pooštrava odgovornost novinara za klevetu, rekavši da »nekoliko neodgovornih novinara ne smije biti alibi za inicijative kojima se sužavaju novinarske slobode«.</p>
<p>Gredelj smatra zakašnjelom izjavu premijera Ivice Račana da novinari možda ipak neće odgovarati za klevetu, jer »nakon što je KZ usvojen, premijer želi oprati ruke od svega«. UHS će se zbog lošeg stanja u sudstvu, »koje je pod utjecajem izvršne vlasti«, obratiti Europskoj komisiji, Vijeću Europe, a možda i UN-u. Gredelj tvrdi da se to stanje neće popraviti dok Hrvatska ne uđe u EU i dok se ovdje ne počnu primjenjivati europski kriteriji. Istaknuvši da je broj neriješenih sudskih predmeta posljednjih godina narastao, rekao je da je za loše stanje u sudstvu »90 posto kriv odnos politike prema pravosuđu, koje se smatra produženom rukom politike«.</p>
<p>Istaknuo je da korupcija i organizirani kriminal uzimaju maha, a »pravosuđe se s tim ne može nositi«. Kritizirajući izjave predsjednika Državnog sudbenog vijeća Stanka Hautza u intervjuu Vjesniku da korupcije u pravosuđu ima malo ili gotovo ništa, Gredelj je rekao da te izjave »uznemiruju javnost«. Prema njegovoj ocjeni, DSV »ne čini ništa da se zaoštri odgovornost sudaca«, a »UHS traži da se ta odgovornost maksimalno zaoštri«.</p>
<p>»Nevjerojatno je da je DSV dosad razriješio samo jednog suca, iako u zastari ima mnogo sudskih predmeta«, rekao je Gredelj, dodajući da, primjerice, u Visokom prekršajnom sudu ima između 7000 i 10.000 predmeta u zastari. Gredelj pita Hautza »koji su izvori informiranja DSV-a o kandidatima koji se imenuju za suce, jer se mišljenja sudačkih vijeća o kandidatima ne poštuju. Imenovanjima nekih sudaca u DSV ruši se i ono malo vjerodostojnosti sudstva«, rekao je Gredelj, istaknuvši da »u sudačkom korpusu ima mnogo činovnika, a malo sudaca«.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pupovac tvrdi da se u Hrvatskoj tolerira pljačka Srba</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac rekao je u petak da povratnici srpske nacionalnosti imaju problema u vezi s povratom imovine koju uglavnom koriste Hrvati doseljeni iz BiH. Država bi trebala početi aktivno djelovati i priznavati i štititi vlasničko pravo, a u Kazneni zakon unijeti odredbu da je pljačka imovine nakon privremenog korištenja kazneno djelo, rekao je Pupovac. Smatra da bi iz zakonskih odredaba trebale izbrisati one po kojima privremeni korisnici tuđe imovine mogu dugo tražiti osiguranje alternativnog smještaja. Pupovac je u prilog tomu naveo dva slučaja srpskih povratnika, kojima je nakon sudskih odluka onemogućen povrat imovine. Riječ je o Ranku Ivankoviću iz Slatine i Luki Ostojiću iz Benkovca.</p>
<p>»U Hrvatskoj se, kao i nakon Bljeska i Oluje tolerira pljačka građana srpske nacionalnosti«, ustvrdio je Pupovac, dodavši da očito Hrvatska nije u stanju osigurati poštivanje pravnog poretka. »Nedopustivo je da se na taj način i preko toga u Hrvatskoj produžuje i opstaje pljačkaški duh u znatnom dijelu populacije«, rekao je Pupovac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Del Ponte: Optužnica protiv Norca još nije podignuta </p>
<p>»Optužnica protiv generala Mirka Norca još nije podignuta, ali je istražni proces protiv njega završen na Haškom sudu«, rekla je u petak glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u Banjoj Luci.</p>
<p>»Razmišljamo o tome hoćemo li proces u 'slučaju Norac' prepustiti pravosuđu Republike Hrvatske s obzirom na to da ga ono već procesuira. Još nismo donijeli konačnu odluku«, kazala je Del Ponte. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Arlović: Trebamo čestitati Vladi i Ininom menadžmentu </p>
<p>Jurčić: Ugovor o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine MOL-u sadrži sve zahtjeve koje je u pregovorima postavila Vlada/ Fižulić: Čestitke Vladi što je imala hrabrosti privatizirati najveću hrvatsku tvrtku/ Pusić: HDZ, HSLS, HSP i DC ovih su dana iznosili nezamislive objede da se radi o najvećoj pljački u zadnjih devet stoljeća i zahtijevali detaljne informacije. One su sada ovdje, ali njih nema. Gdje ste sada dame i gospodo da dokažete svoje tvrdnje/ U rujnu 36. izvanredna sjednica Sabora</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Sa 81 glasom za i jednim suzdržanim, vladajuća je većina, u petak, na kraju 35. izvanredne sjednice Hrvatskog sabora izrazila povjerenje novom ministru zaštite okoliša i prostornog uređenja Ivi Bancu, te jednoglasno izglasala izmjene Zakona o stečaju. </p>
<p>Jednoglasno je podržano i Vladino izvješće o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine, a rasprava o toj temi, o kojoj se već danima »lome koplja« i unatoč bojkotu oporbenih HDZ-a, HSLS-a, HSP-a i DC-a, bila je središnji dio izvanredne sjednice.</p>
<p>»Proces prodaje dionica Ine mađarskom MOL-u i zaključivanje ugovora o prodaji u potpunosti su provedeni u skladu sa zakonom«, rekao je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. </p>
<p>Opovrgnuo je pritom sumnje oporbe da Vlada nije jednako u pregovorima tretirala sva tri potencijalna strateška partnera, koji su dostavili ponude za kupnju Ininih dionica.</p>
<p>»Sva tri potencijalna partnera koji su dostavili ponude dobili su istovjetne dokumente o Ini na koje su stavili potpis i na temelju toga dostavili ponude«, napomenuo je, dodavši da su ugovori, do njihova potpisivanja, državna tajna.</p>
<p>Ministar je naglasio da ugovor o prodaji sadrži sve zahtjeve koje je pred potencijalnog kupca u pregovorima postavila Vlada. Tako će u Nadzornom odboru Ine najviše dvoje od sedam članova biti iz redova strateškog partnera, a isti je slučaj i u Upravi. Jurčić naglašava da ne smije biti otpuštanja viška radnika u iduće tri godine niti povećanja cijena naftnih derivata, moraju se održati dvije postojeće rafinerije, partner pet godina ne može prodavati dionice Ine bez suglasnosti Vlade, niti isplaćivati dobit do tri godine, a nakon tog roka samo do 25 posto.</p>
<p>Dodao je i da MOL može otvarati benzinske crpke na području Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije, ali samo uz korištenje imena Ine, odnosno sve poslovne aktivnosti obavlja kroz Inu. Jurčić je ponovio stav Vlade po kojemu prodajom 25 posto plus jedne dionice mađarskom MOL-u Ina nije privatizirana, jer je u državnom vlasništvu ostalo 75 posto dionica. </p>
<p>»Ina je dobila jakog strateškog partnera i tako će postati jak regionalni igrač«, istaknuo je Jurčić.</p>
<p>Vladino izvješće o Ini podržali su svi klubovi vladajućih, kao i oborbeni IDS, dok je suprotno mišljenje iznio jedino HB. </p>
<p>»Ova rasprava je deplasirana i ponižavajuća za nas zastupnike jer se odvija nakon već obavljene prodaje. Time ste predsjedniče Vlade dali do znanja hrvatskoj javnosti kakvo je vaše mišljenje o ulozi Sabora. Ne protivimo se privatizaciji Ine, ali ne u ovo vrijeme dok još ne znamo stvarne vrijednosti nalazišta u Siriji«, kazao je Milan Kovač, nazvavši Vladinu odluku protuustavnom. </p>
<p>Predstavnici ostalih klubova uglavnom su kritizirali četiri oporbene stranke zbog bojkotiranja rasprave koju su same inicirale. »Tri dana su se doslovce nabacivali blatom na Vladu i vladajuću koaliciju, a danas nisu spremni suočiti se s istinom. Ova Vlada nema razloga crveniti se, nego uzdignutog čela javno pred građanima Hrvatske reći da je Inu privatizirala u najboljem trenutku i da je postigla najbolju moguću cijenu. I što drugo trebamo nego čestitati Vladi i Ininom managementu«, istaknuo je Mato Arlović (SDP).</p>
<p>Čestitke Vladi što je imala hrabrosti privatizirati najveću hrvatsku tvrtku uputio je i Goranko Fižulić (Libra). </p>
<p>»Uvijek kad Hrvatska čini ozbiljan korak prema modernoj europskoj državi i slobodnom tržištu vas iz HDZ-a nema ovdje. Oni su zajedno s HSLS-om, HSP-om i DC-om ovih dana iznosili nezamislive objede da se radi o najvećoj pljački u zadnjih devet stoljeća i zahtijevali detaljne informacije. One su sada ovdje, ali njih nema. Gdje ste sada dame i gospodo da dokažete svoje tvrdnje«, poručila je oporbi Vesna Pusić (HNS). </p>
<p>Ante Markov (HSS) istaknuo je važnost nastavka privatizacije Ine kako bi i njeni zaposlenici dobili dionice koje im po zakonu pripadaju.</p>
<p>Tibor Santo (LS) podsjetio je da Ina bez strateškog partnera ne može prodrijeti na strana tržišta. </p>
<p>»Tko će dati više od 500 milijuna kuna, a da ne dobije pravo participiranja u bitnim odlukama društva. Takvog luđaka nema, barem ne izvan Hrvatske«, kazao je Damir Kajin (IDS), odgovarajući na tvrdnje četiri oporbene stranke da će MOL dobiti 50 posto utjecaja u Ini. </p>
<p>Dodao je da bi u privatizaciju Ine mogao posumnjati ako iste osobe ostanu na njezinom čelu, kao što je bio slučaj s ranije privatiziranom Privrednom bankom i Hrvatskim telekomom.</p>
<p>Sabor je, bez zastupnika oporbene četvorke i uz sudjelovanje samo klubova SDP-a i HSS-a raspravio i Konačni prijedlog zakona o izmjena Stečajnog zakona kojima se predviđa ubrzanje stečajnog postupka.</p>
<p>Zakonske izmjene, po riječima ministra Jurčića, predviđaju da stečajnim upraviteljima, osim odvjetnika, mogu biti imenovani i predstavnici trgovačkih društava ovlaštenih za obavljanje stečajnih poslova, ako imaju visoku stručnu spremu i polože stručni ispit za stečajnog upravitelja.</p>
<p> Predviđeno je, također, da stečajni sudac može imenovati stečajnog upravitelja na zahtjev vjerovnika, te da mora zakazati skupštinu vjerovnika najkasnije šest mjeseci od zakazivanja prvog stečajnog ročišta, a prodaju stečajne imovine na prijedlog stečajnog suca provodila bi Fina.</p>
<p>Završetkom 35. izvanredne sjednice, Sabor je započeo ljetnu stanku, koja će trajati sve do početka rujna, kada će predsjednik Zlatko Tomčić sazivati 36. izvanrednu sjednicu.</p>
<p>Milan Jelovac, Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Oporbi je ovaj ugovor »najgori od Hrvatsko-ugarske nagodbe« </p>
<p>Šeks: Sudjelovanje četiri oporbene stranke u raspravi o izvješću o privatizaciji Ine bila bi samo kulisa za nezakonitosti i neparlamentarno ponašanje Vlade koja je Sabor srozala na najniže moguće granice / Nikolić: Riječ je o sumraku parlamentarne demokracije u Hrvatskoj / Škare Ožbolt: Sabor nikad nije bio u sramotnijoj situaciji </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - »Sudjelovanje četiri oporbene stranke u raspravi o izvješću o privatizaciji Ine bila bi samo kulisa za nezakonitosti i neparlamentarno ponašanje Vlade koja je Sabor srozala na najniže moguće granice. Stoga je rasprava, nakon potpisanog ugovora i prodaje Ininih dionica, tragikomična farsa i bacanje prašine u oči javnosti i Hrvatskom saboru«, kazao je u petak na zajedničkoj konferenciji za novinare HDZ-a, HSLS-a, DC-a i HSP-a predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks. </p>
<p>Obrazlažući razloge bojkota rasprave o Ini, predstavnici oporbene četvorke oštro su optužili Vladu i saborsku većinu, predvođenu SDP-om i HSS-om, za namjerno i svjesno kršenje Zakona o privatizaciji Ine. Šeks je ustvrdio da Vlada nije mogla i nije smjela bez suglasnosti Sabora prodati 25 posto plus jednu dionicu Ine.</p>
<p>Dorica Nikolić (HSLS) kazala je da je riječ o »sumraku parlamentarne demokracije u Hrvatskoj«. </p>
<p>Oporbenjaci su ponovili da nije riječ samo o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine, nego da je Vlada odlukom o prodaji dionica te najveće nacionalne tvrtke zapravo prodala pedesetpostotni udio u donošenju strateških odluka u njezinoj upravi, za 505 milijuna američkih dolara. </p>
<p>Vladi zamjeraju što im prije odluke o prodaji na uvid nije dala sve relevantne dokumente, odnosno ugovore potpisane s MOL-om, na što su, istaknuli su, kao saborski zastupnici imali pravo. </p>
<p>»Ovaj ugovor je najgori od hrvatsko-ugarske nagodbe«, ironično je poručio haespeovac Miroslav Rožić ustvrdivši da su svi aspekti ugovora, osim cijene, pogubni za Hrvatsku. »Vlada se ponaša kao stečajni upravitelj države, a mi na to nećemo pristati«, dodao je. Također je upitao i »tko uopće upravlja hrvatskom državom, ako parlament ne može dobiti informacije od Vlade«. Kazao je da ga sve to podsjeća na situaciju kad je jugoslavenski kralj Aleksandar ukinuo parlament jer mu nije trebao posrednik između kralja i naroda. </p>
<p>Dorica Nikolić je upozorila da Vlada nije imala pravo prodati Inine dionice jer njezinu sadašnjem sastavu građani nisu dali legitimitet na izborima. Pojasnila je da je većinu glasova na parlamentarnim izborima 2000. dobila koalicija, u kojoj je HSLS imao snažnu ulogu.</p>
<p>»Sabor nikad nije bio u sramotnijoj situaciji«, istaknula je Vesna Škare-Ožbolt (DC), upozorivši da je MOL od konzorcija banaka krajem lipnja podigao kredit od 600 milijuna američkih dolara, namijenjenih kupnji Ininih dionica. Također je izrazila sumnju u regularnost ponuda za kupnju Inine »zlatne dionice«, iznoseći podatak da je OMV, jedan od ponuđača, suvlasnik deset posto MOL-a.</p>
<p>Odgovarajući na Račanovu izjavu vezanu uz prodaju Ine da je »oporba izgubila igračku«, Vladimir Šeks poručio je kako je »Račan izgubio i Inu i igru«, dodajući da je vladajuća koalicija, a prije svega HSS i SDP, u prodaji Ine namjerno kršila zakon.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Fakulteti od školarina godišnje ubiru 380 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Predstavnici Mladih LS-a i Foruma mladih SDP-a, uz potporu Saveza studenata Hrvatske, okupili su se u petak pred zgradom Ministarstva znanosti i tehnologije, prosvjedujući protiv odluke kojom se školarine povećavaju do 60 posto. »Ne protivimo se reformi visokog obrazovanja, nego smatramo da se školarine ne smiju povećavati prije nego se poveća kvaliteta studiranja«, rekao je Ivan Kusalić, predsjednik Mladih LS-a, zahtijevajući da fakulteti koji su povećali školarinu i već upisali studente, najesen vrate iznos uvećane školarine, uz kamate. </p>
<p>»Ne vidimo razlog za uvođenje takvih mjera u našem već ionako osiromašenom društvu, koje ima svega sedam posto visokoobrazovanih ljudi. Povećanje školarina je destimulativna mjera kojom studiranje postaje privilegija bogatih«, kažu studenti. </p>
<p>Savez studenata Hrvatske, prema riječima Denisa Avdagića, zbog toga kreće u žešću kampanju kojom od Vlade traži potpuno ukidanje školarine. »Novac od školarine ne ide državi nego fakultetima, a kako oni raspolažu tim novcem, nikome nije jasno. Prema pouzdanim informacijama, neki fakulteti na svojim računima imaju i po 30 milijuna kuna viška, a od školarina fakulteti godišnje ubiru oko 380 milijuna kuna«, kaže Avdagić. Osim toga, dodaje, država financira gotovo sav rad visokoškolskih ustanova pa novac koji se prikupi od školarine ostaje fakultetima. </p>
<p>Studenti su stoga zaključili: Vlada je od prodaje Ine dobila više nego što je očekivala. Eto razloga za smanjenje ili ukidanje školarina. </p>
<p>Obrativši se studentima, zamjenik ministra znanosti Zdenko Franić istaknuo je da to ministarstvo nije za povećanje školarina. »Samo smo donijeli moguće iznose za korekcije. Ne želimo se miješati u iznos školarine, to je poslovna politika fakulteta koji imaju autonomiju«, rekao je Franić.</p>
<p>Kako objašnjavaju u Ministarstvu, nove cijene školarina redovitih studenata koji sami plaćaju studij ne određuje Ministarstvo znanosti, nego svako visoko učilište, a novom je odlukom određen maksimalan iznos do kojega svako pojedino učilište može odrediti iznos školarine. Navode također da je u Hrvatskoj, kao i u zemljama EU-a, visoko obrazovanje vezano uz znanstvena istraživanja, te je nužna primjena europskih standarda. Ta prilagodba standarda povećava troškove studiranja, zbog čega su neki čelnici visokoškolskih ustanova zatražili povećavanje školarina. </p>
<p>Mirela Lilek </p>
<p>Banac: Mene Račan nije mogao odbiti</p>
<p>Novi ministar okoliša je naglasio da njegov ulazak u koalicijsku vladu, koju je optuživao za nesposobnost, ne znači nikakav obrat / LS-u ovo mjesto pripada po ugovoru sa strankama četvorke, rekao je Banac </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - »LS je na mjesto ministra okoliša morao ponuditi čovjeka koji nije mogao dobiti odbijenicu, a to sam ja«, izjavio je u petak Ivo Banac, predsjednik LS-a, kojeg je Sabor u petak imenovao na mjesto ministra okoliša. Također je, nakon imenovanja, naglasio da njegov ulazak u koalicijsku vladu, koju je optuživao za nesposobnost, ne znači nikakav obrat. </p>
<p>»Nisam tražio ovaj posao. LS-u ovo mjesto pripada po ugovoru sa strankama četvorke«, naglasio je predsjednik LS-a. Objasnio je da je LS ranije ponudio člana svoje stranke za ministra okoliša, umjesto Bože Kovačevića, koji odlazi u Moskvu kao veleposlanik. Kazavši da ni kandidat Dražen Susić, o kojem se raspravljalo s koalicijskim partnerima i premijerom, nije bio jedini kojeg je LS predložio, Banac je dodao da je stranka protestirala nakon što dugo nije bilo odgovora iz Banskih dvora. </p>
<p>»Dobili smo odgovor koji nas nije oduševio, te je preostao ili kompromis ili mogućnost da padne Vlada«, kazao je Banac. Dodavši da se rad njegova novog resora može popraviti, naglasio je da za to preuzima i odgovornost. »Ubrzo ćete vidjeti rezultate. Svi novi poslovi za mene predstavljaju izazov«, izjavio je novi ministar okoliša i dodao da ne odustaje od svojih kritika koje je govorio na račun stranaka vladajuće koalicije, posebice SDP-a, HNS-a i HSS-a. Rekavši da je u poslu u kojem je sukob mišljenja uobičajena pojava normalno da ima povišenih tonova, no o razlozima zbog kojih je oštro kritizirao rad Vlade, nazvavši je močvarom, te HSS i HNS korumpiranim, a SDP nesposobnom strankom, nije želio govoriti. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Tužiteljstvo zatražilo istragu protiv Kurjaka i četvero njegovih suradnika</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo je u petak istragu protiv pet osoba osumnjičenih za manipulaciju jajnim stanicama sedam pacijentica.</p>
<p>Istraga je zatražena zbog sumnje da su prijavljeni manipulacijom jajnim stanicama počinili kaznena djela protiv zdravlja ljudi, odnosno da su nedopušteno presađivali dijelove ljudskog tijela. U priopćenju tužiteljstva ne otkriva se koje istražne radnje predlažu, kao ni imena osumnjičenih. No, kako je u srijedu nakon podizanja policijske kaznene prijave potvrdio odvjetnik Silvije Degen, jedan od njih je Asim Kurjak, bivši predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo zagrebačke bolnice »Sveti duh«.</p>
<p>U medijima se tvrdi da su kaznene prijave podnesene i protiv njegove supruge, vlasnice poliklinike »Moderni medicinski centar« Biserke Funduk-Kurjak, voditeljice Zavoda za humanu genetiku na »Svetom duhu« Sanje Kupešić, ginekologa Erdena Radončića i embriologa iz Petrove bolnice Ernesta Suhaneka.</p>
<p>Budući da se u predmetu nalaze osobna medicinska dokumentacija sedam pacijentica, što predstavlja liječničku tajnu, tužiteljstvo je istražnom sucu zagrebačkog županijskog suda predložilo tajno vođenje postupka, odnosno da stranke u postupku ne smiju u javnost iznositi ikakve podatke o postupku.</p>
<p> U tužiteljstvu kažu da u suradnji sa stručnim povjerenstvom Ministarstva zdravstva i policijom nastavljaju obradu zbog sumnje u ostale nezakonitosti počinjene u Klinici za ginekologiju Svetog duha i Kurjakovim privatnim klinikama u Zagrebu i Crikvenici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dok šest sindikata traži Jurićev odlazak s čelnog mjesta SSSH, on kaže da je riječ o ucjeni </p>
<p>Šest granskih sindikata zahtijeva da se do 27. srpnja sazove sjednica Vijeća SSSH o provjeri povjerenja predsjedniku te sindikalne središnjice/ Čelnik SSSH kaže da će Predsjedništvo 2. rujna odlučiti kada će biti sjednica Vijeća jer se zbog godišnjih odmora ne može sastati Predsjedništvo, koje jedino ima ovlasti sazivati Vijeće/ Savez izgleda, prema Juriću, mora postojati samo zato da bi on imao gdje raditi, kaže čelnica Sindikata trgovine Ana Knežević</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Ako se u statutarnom roku, do 27. srpnja, ne sazove sjednica Vijeća Saveza samostalnih sindikata Hrvatske o provjeri povjerenja predsjedniku Davoru Juriću, šest granskih sindikata zatražit će na izvanrednoj sjednici Vijeća da se Jurić smjeni. </p>
<p>Najavili su to u petak na konferenciji za novinare čelnici sindikata poljoprivrede (PPDIV), trgovine, tekstila, ugostiteljstva, šumarstva i male privrede. »Ako se Jurić ne makne iz SSSH, mi ćemo izići iz Saveza«, zaprijetila je »struja« u toj najjačoj sindikalnoj središnjici, koja traži Jurićev odlazak. </p>
<p>Sat i pol kasnije, Davor Jurić je na posebnoj konferenciji, na koju je pozvao čelnike sindikata metalaca, energetike i zdravstva, druge »struje« koja ga podržava, rekao da će Predsjedništvo 2. rujna odlučiti kada će biti sjednica Vijeća. Sada se, kaže, zbog godišnjih odmora ne može sastati Predsjedništvo, koje jedino ima ovlasti sazivati Vijeće. </p>
<p>Sjednica Vijeća bila je zakazana za 17. srpnja, ali je, iako je 45 od 52 člana Vijeća bilo spremno doći na sjednicu, otkazana. Odgodu su zahtijevali »Jurićevi« sindikati metalaca, energetike i zdravstva, koji neće raspravljati o povjerenju Juriću dok Sindikat PPDIV ne plati 800.00 kuna duga Savezu. </p>
<p>Čelnici sindikata metalaca i zdravstva Ivo Marjanović i Dražen Managić rekli su da će i najesen bojkotirati sjednicu Vijeća ako dužnici ne plate dug Savezu, koji se popeo na 1,35 milijuna kuna.</p>
<p>Provjeru povjerenja i Jurićevu ostavku zatražili su Sindikat tekstila i Sindikat PPDIV-a zbog, kako kažu predsjednici Josip Zidanić i Josip Pavić, kompromiserske i licemjerne politike koju vodi Jurić, posebice o izmjenama Zakona o radu. Jurić, kažu, treba otići i zato što nisu doneseni akti o novom ustroju i financiranju Saveza te kadrovskom ekipiranju.</p>
<p>Dok im Jurić poručuje da su sami krivi što nisu »konzumirali« priliku da Predsjedništvo 7. srpnja odluči o datumu sjednice Vijeća, sindikalna »šestorka« optužuje Jurića da je izmanipulirao članove Vijeća te prekršio zaključak Predsjedništva o sazivu sjednice Vijeća u roku 14 dana.</p>
<p>»Mi ne rušimo SSSH, želimo ga reformirati, ali i redefinirati i integrirati sindikalnu scenu u Hrvatskoj«, kaže predsjednica Sindikata ugostiteljstva Vesna Dejanović. Kaže da su promjene tražili i prije, ali su na lanjskom kongresu proglašeni neprijateljima Saveza. </p>
<p>Jurić je, tvrdi Dejanović, nakon kongresa govorio da bi, da nije izabran za predsjednika, završio na burzi, te najavio kako će se obračunati sa sindikatima koji kane izaći iz SSSH. Priznali smo ga za legitimnog predsjednika, kaže ona, ali Jurić sedam mjeseci nije ništa učinio na novom ustroju SSSH, nego je vodio »ridikulozne« sjednice.</p>
<p>»Kao najveća središnjica, SSSH mora hitno preuzeti aktivnu ulogu ili će kao dinosaur izumrijeti. Ovakav Savez ne može biti ni kvalitetan socijalni partner ni neprijatelj. Savez izgleda, prema Juriću, mora postojati samo zato da bi on imao gdje raditi«, kaže čelnica Sindikata trgovine Ana Knežević.</p>
<p>Tekstilac Josip Zidanić upozorava Jurića da će, ako šest sindikata napuste Savez, zbog financijskih teškoća (oko dva milijuna manjka novca) morati otpustiti 70 ljudi, a ne samo 38, koliko se predviđa po novom ustroju. Ti sindikati okupljaju 44 posto članstva ili oko 110.000 od 250.000 članova koliko ima Savez.</p>
<p>Rezovi su nužni, ističe Zidanić, jer uz pad prihoda i 250.000 članova u Savezu i sindikatima radi 250 zaposlenih, a 1994. godine bilo je 500.000 članova i samo 200 zaposlenih. »Sindikat tekstila duguje Savezu 100.000 kuna, ali to neće platiti. Odlučili smo da Jurića i ekipu od koje nema koristi nećemo više financirati«, kaže on.</p>
<p>»Jurićeva je sreća da ga izravno ne bira članstvo, jer bi završio na burzi i to s bitno manjom otpremninom i otkaznim rokom!«, kaže čelnik PPDIV-a Josip Pavić. Poručuje da će rado platiti 800.000 kuna kada SSSH usvoji novi model ustroja i financiranja. </p>
<p>Jurić, tvrdi »šestorka«, koči i sabotira reformu SSSH da bi sačuvao fotelju. Ne žele više biti Jurićevi »taoci«, te najavljuju da neće pod svaku cijenu ostati u Savezu. Hoće li se priključiti drugim središnjicama ili osnovati novu, zasad ne otkrivaju. </p>
<p>Na pitanje o mogućem raspadu SSSH, iziđu li iz njega jaki granski sindikati, Jurić je odgovorio da šest sindikata svojim postupcima niskim udarcima ucjenjuju Savez. Nema ništa protiv provjere povjerenja pa i izvanrednoga kongresa i ne pada mu napamet da se ne sazove sjednica Vijeća, ali se za nju moraju steći statutarni uvjeti. </p>
<p>»Zahtjev Sindikata PPDIV-a za mojom ostavkom je osobni čin. Ja sam zahtjev odbio, jer je neutemeljen i bez ijednog pravog argumenta«, kaže Jurić. Ističe kako nikad nije izjavio da je ZOR u cijelosti dobar, što mu se imputira kao najveći grijeh. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Radovi na pet dionica završit će do kraja 2005.</p>
<p>Makedonska tvrtka Granit sanirat će 129 kilometara od Ivanić Grada do Brodskog Stupnika/ Hrvatska će svoje znanje i model građenja autocesta ponuditi, nakon BiH, i Makedoniji, najavio ministar Čačić</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Tvrtka Hrvatske autoceste (HAC) i izvođači radova potpisali su u petak pet ugovora, na temelju kojih će u sanaciju 184 kilometra autoceste Zagreb-Lipovac biti uloženo 68 milijuna eura. </p>
<p> Riječ je o sanaciji pet dionica autoceste Zagreb-Lipovac, radovi bi trebali početi krajem kolovoza ili početkom rujna, a završiti do kraja 2005. HAC je tri ugovora vrijedna oko 43 milijuna eura potpisao s makedonskom tvrtkom Granit, koja će sanirati oko 129 kilometara autoceste od Ivanić Grada do Brodskog Stupnika, a radove financira Europska banka za obnovu i razvitka (EBRD). </p>
<p>Dva ugovora vrijedna oko 25 milijuna eura o sanaciji 30 kilometara zagrebačke obilaznice od Jankomira do Ivanje Reke, te 25 kilometara od Ivanje Reke do Ivanić Grada potpisani su s poslovnom udrugom koju čine tvrtke zagrebački Viadukt, varaždinska Cesta, austrijski Strabag i tvrtka Swietelsky. Te radove financira Europska investicijska banka. </p>
<p> Predsjednik uprave HAC-a Stanko Kovač ističe kako je ukupna vrijednost sanacije 96,6 milijuna eura, te da se financira dugoročnim zajmovima EIB-a i EBRD-a. </p>
<p> Najavio je da će u idućih nekoliko mjeseci raspisati nekoliko natječaja za sanaciju nekih odsječaka autocesta, među kojima i za most preko Ivanje Reke. Od ukupno 400 kilometara autocesta sagrađenih do 2000. potrebno je 200 kilometara sanirati, odnosno u potpunosti zamijeniti cijeli asfaltni sloj. </p>
<p>Potpisivanjem spomenutih ugovora počela je provedba drugog dijela Vladinog programa za autoceste, odnosno sanacija, koja je ranije bila minimalna, rekao je Kovač.</p>
<p>On se osvrnuo se na medijske napise o nesaniranju Krčkog mosta, kazavši da je 12. srpnja Svjetska banka odobrila 15 milijuna dolara kredita isključivo za sanaciju tog mosta. Most nije opasan za promet, a održava se i sanira od 1998., što će se i nastaviti do 2007, kada će sanacija biti gotova, kazao je Kovač. </p>
<p> Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić smatra ulazak makedonske tvrtke na hrvatsko tržište dobrim primjerom koji će stvoriti dodatnu konkurenciju. Hrvatska i hrvatsko građevinarstvo trebaju javne međunarodne transparentne natječaje, a domaće građevinarstvo je sposobno boriti se u svakoj konkurenciji i nije djelatnost koju treba štititi, smatra Čačić. Najavio je da će svoje znanje i model građenja autocesta Hrvatska ponuditi, nakon Bosne i Hercegovine, i Makedoniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Beroš: Vlada je u zabludi, Veleučilište treba podržati</p>
<p>SPLIT/ ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – »Vlada je dovedena u zabludu nizom pogrešnih informacija iz Ministarstva znanosti i tehnologije. Uvjeren sam da će se nesporazum izgladiti i da će Splitsko veleučilište početi s normalnim radom«.</p>
<p> Kazao je to splitski gradonačelnik Slobodan Beroš, odgovarajući u petak na vijećničko pitanje Dujomira Marasovića (HDZ) o tome zašto se Gradsko poglavarstvo aktivnije ne uključi u zaštitu prava 14.000 studenata upisanih na Veleučilište.</p>
<p>Vlada je naime u srpnju prošle godine donijela odluku o zabrani upisa studenata na Veleučilište u Splitu, te vodstvu Veleučilišta dala rok da do sredine rujna ove godine uskladi svoje poslovanje sa Zakonom o visokim učilištima i Zakonom o ustanovama. Veleučilište, međutim, unatoč zabrani upisa prima predbilježbe za upis novih studenata, a rektor Veleučilišta Boris Anzulović najavljuje otvaranje novih studija po čitavoj Hrvatskoj. Ministarstvo znanosti je zato svim gradovima i županijama, u kojima Veleučilište već ima ili planira otvoriti dislocirane studije, uputilo priopćenje u kojem ih upozorava na odluku Vlade. </p>
<p>Beroš je, međutim, u petak izjavio da Grad oduvijek podržava sve visokoškolske ustanove zbog neophodne promjene kadrovske strukture svoga stanovništva. »Veleučilište treba podržati, jer posluje na tržišnim osnovama te ima povoljne školarine«, rekao je Beroš. </p>
<p>Irena Dragičević, Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030719].
|
