NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030419].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 195879 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.04.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Blagdan Uskrsa nije ništa drugo nego Bog na vidiku</p>
<p>Isusovim sramnim svršetkom na križu, ljudskim očima promatrano, bili su u prvi mah »raskrinkani« kako njegovo poslanje tako i njegove riječi i djela. Ali Isus je uskrsnuo od mrtvih! No, je li samo to Uskrs? Kad bi samo to bilo uskrsnuće Isusa Krista, naše slavljenje Uskrsa ne bi bilo ništa drugo nego prisjećanje na jedan prošli događaj djelovanja Božjega po Isusu Kristu u davna vremena, što nas veseli, ali za nas, naš život i našu smrt, ostao bi Uskrs bez konkretnog značenja. Ne, to ne može biti cjelovita uskrsna poruka</p>
<p>FRANO PRCELA</p>
<p>Neprestano nam se ugurava u naš život. Ponekad nas pusti na miru, pa čak i neočekivano dugo, i onda odjednom opet je među nama. Nikad tiha, uvijek poput lopova, neočekivano i drastično drska. A mi je ne možemo ignorirati ili negirati. Javlja se jedva zamjetno, ali kad stigne k nama, potpuno dominira. Svugdje je prisutna: na cestama, u našim kućama, u bolnicama, trenutno posebno u Iraku. Ne ustručava se ni pred Bogom, ne ustručava. Za nju su, kako kaže poslovica, svi isti. Smrt.</p>
<p>Naš credo završava upravo konstatacijom vjerovanja u život i poslije smrti, u vječni život, u uskrsnuće. Taj članak naše vjere upravo danas na Uskrs slavi svoj rođendan. Stoga, najjednostavniji način na koji bi se mogla održati uskrsna propovijed bilo bi (kad bih rekao): »Isus je uskrsnuo« i odmah završio zazivom »Aleluja! Amen«. Time bi bilo sve rečeno, kratko i jasno. Ili ipak možda to ne bi bilo tako jasno i uvjerljivo?</p>
<p>Prijelaz iz tuge, očaja, patnje i užasne smrti na Veliki petak u prazninu, smrtnu tišinu i odsutnost Boga na Veliku subotu nije bio baš tako jednostavan i jasan. Čak štoviše, nove poteškoće nastaju i kod iskustva uskrsnog jutra. Odlazak na »grob Učitelja« sve drugo je bio, a najmanje radosna uskrsna šetnja. Za žene koje žure na grob, naime, još uvijek je bio Veliki petak. Isusovo pribijanje na križ bila je prilična katastrofa za njegove učenike i sljedbenike. Isusovim sramnim svršetkom na križu, ljudskim očima promatrano, bili su u prvi mah »raskrinkani« kako njegovo poslanje tako i njegove riječi i djela.</p>
<p>Razumljivo je da žene na grobu nisu odmah razumjele poruku i samu činjenicu uskrsnuća, štoviše ostaju bez riječi, u strahu i nerazumijevanju događanja. Tako je to kad je Bog neposredno na djelu, čovjek ostaje bez riječi. Slično se, dakle, dogodilo i ženama uskrsnog jutra nad praznim grobom. Preplašene, gotovo užasnute, u strahu stanu bježati.</p>
<p>Jedno je sigurno: o stvarnoj drami događaja uskrsnuća Isusa Krista ništa nam nije poznato. Nitko kod toga događaja nije bio prisutan. Nema svjedoka, osim naknadnih izvješća o uskrsnom jutru. Istina, mnogi su pobožni židovi vjerovali u buduće uskrsnuće pravednika. Da će, pak, Isus biti izbavljen iz smrti, nije se očekivalo nakon bijednog smaknuća na križu.</p>
<p>Pa kako možemo mi i ove godine iznova proglašavati i naviještati, tako samouvjereno i jednostavno kazivati: Isus je uskrsnuo od mrtvih! Uskrsna poruka nije odjednom razvidna, kako nekoć kod prvoga Uskrsa, tako i danas prihvaćanje treba više koraka, poput »svjetla Kristova« u liturgiji uskrsne noći dok ne zasja čitava crkva i nas rasvijetli uskrsnom zorom novoga vremena. Uskrs nije potpuno i uopće lako shvatljiv i sam po sebi razumljiv.</p>
<p>Stoga je ne samo opravdano nego i potrebno pitati: Što ustvari slavimo na Uskrs? Odgovor na to pitanje čini se u prvi mah također jednostavnim: slavimo Isusovo uskrsavanje od mrtvih. Ali to pitanje ostavlja puno toga neodgovorenim. Jer s tim prethodnim odgovorom još nije rečeno što uskrsnuće Kristovo i uopće Uskrs za nas znači. Je li naša radost sadržana samo u tome i zbog toga jer se nakon Isusove užasne muke i smrti dogodio za njega sretan svršetak, utoliko što su za njega smrt i prolaznost umrli, a uskrsnućem ispunjeni život nova je stvarnost za Isusa Krista.</p>
<p>Razumljivo je da su naše simpatije na Isusovoj strani. Veselim se da je Bog tako na njemu djelovao. Dobro je za njega da je pobijedio smrt i da živi. No, je li samo to Uskrs? Kad bi samo to bilo uskrsnuće Isusa Krista, naše slavljenje Uskrsa ne bi bilo ništa drugo nego prisjećanje na jedan prošli događaj, djelovanja Božjega po Isusu Kristu u davna vremena, što nas veseli, ali za nas, naš život i našu smrt ostao bi bez konkretnog značenja. Ne, to ne može biti cjelovita uskrsna poruka.</p>
<p>Jer, Uskrs nije nikakva privatna stvar između Boga i njegova Sina, koji je, vjerujemo, za nas postao čovjekom, za nas živio, podnio patnju i smrt na križu, te u konačnici za nas i uskrsnuo. Stoga na Uskrs slavimo da je u uskrsnuću Gospodinovu sadržana poruka za nas, da ćemo i mi sami s njim jednom uskrsnuti. Dakle, to se tiče i nas i naših života, jer kakav bi to bio život kad bi sa smrću sve završilo!</p>
<p>Dakle, i za nas je Radosna vijest da postoji uskrsnuće mrtvih! I to je razlog naše radosti, jer i mi želimo uskrsnuće iskusiti vlastitim životom. No, ipak ta radost ostaje nečim dalekim i u sadašnjem životu bez osobite snage. Kao dobri realisti priznat ćemo da nam ta buduća nada da ćemo nakon naše smrti dobiti novi i bolji život u sadašnjem životu puno ne pomaže. Kroz to se u Zagrebu, u Hrvatskoj i uopće u svijetu, a pogotovu u Iraku, ništa bitno ne mijenja. I ta daleka, nepredočljiva i (za sada) nestvarna nada za našu budućnost ne čini naš život uskrsnim životom. Jer, Isusovo je uskrsnuće nekoć bilo, a našemu se nadamo da treba doći poslije ovoga života.</p>
<p>No, što nam je činiti i što je uopće s uskrsnućem za ovoga života? Je li to stvar naše svakodnevne čežnje? Očekivanje, vjerovanje u život vječni i uskrsnuće igraju li u našem sadašnjem životu neku ulogu? Da! Uskrs nije nešto čega se sjećamo iz daleke prošlosti ili što bi nam ukazivalo na neku daleku budućnost odnosno na još nepristupačniji svijet nečega nepoznatoga onostranoga.</p>
<p>Uskrs je tek onda ako je novi život ovdje i sada. Kako to razumjeti? Ne radi se uopće o tome da shvatimo Uskrs ili da razumijemo uskrsnuće - nipošto. Isusovim uskrsnućem promatrano čisto razumski nije se ništa promijenilo. Svijet je ostao i dalje svijet - doduše s darom njegova uskrsnuća, ali i svakodnevnim umiranjem. Problemi svijeta, patnje i sumnje ostali su i dalje postojati. Očima vjere gledano ipak se od toga prvog Uskrsa sve promijenilo! Stoga, Vi i ja bivamo pozivani promijeniti smjer.</p>
<p>Dakle, svake godine ista poruka, svake godine nova poruka uskrsnuća. »Krist je uskrsnuo« - pjevamo i naviještat ćemo ovih uskrsnih dana. Sad je na nama da prevedemo te riječi u našim životima. Jer ne može se slaviti Uskrs i nastaviti se dalje ponašati, kao da je sve ostalo po starome. Uskrs ima konzekvence, ne samo za žene na Isusovu grobu nego i za nas danas.</p>
<p>Sad smo mi na potezu, jer Uskrs nije ničija (ni Božja!) privatna stvar, nego se tiče svih nas. Već je govor o onome što se dogodilo na grobu početak uskrsnog življenja. Ženama se nekoć na grobu pred njihovim očima Bog pojavio potpuno izravno. U tome trenutku nisu znale ništa bolje učiniti, nego smjesta otrčati, kako bi učenicima, sljedbenicama i svojim prijateljima najavile: Bog je na vidiku!</p>
<p>To, međutim, zahtijeva cijenu vjerničkoga pouzdanja. Ta je cijena možda mnogima danas previsoka. No, upravo i samo vjerom i kroz vjeru moguće je nadići granice smrti, to je poruka Uskrsa i polog budućnosti. Jer naše ljudsko bivstvovanje nije i ne smije biti određeno smrću, nego mora biti određeno životom, ovdje i sada. A ta odluka za ljudskiji život ovdje i sada jest upravo život vječni, uskrsnuće, pa i blagdan Uskrsa nije ništa drugo nego - Bog na vidiku! »Bog na vidiku«, koji želi biti »viđen« i prihvaćen upravo u brata čovjeka i preko njega.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Čarobni sjaj hrvatskih pisanica</p>
<p>Jedna od najljepših, najvećih i najvrjednijih zbirki pisanica u Europi nalazi se u zagrebačkome Etnografskom muzeju. Najstariju pisanicu iz 1847. dobio je u Beču na dar tadašnji dvorski kapelan i doskorašnji đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer</p>
<p>Komu nije u najljepšem sjećanju ostalo djetinje bojenje jaja, sveto okružje doma, mirisi pince i vina, razmišljanje o Golgoti i strašnoj sudbini Božjega Sina, u iščekivanju najvažnijeg kršćanskog blagdana - Uskrsa? Bojenje uskrsnih pisanica pripada najstarijim i najljepšim hrvatskim tradicijskim običajima što čuvaju drevna pamćenja još na poganske običaje isprepletene s tradicijom novoga doba.</p>
<p> Samo jaje jest simbol života u mnogim kulturama, a simboličko tumačenje jajeta povezano je sa životnom snagom, začećem, plodnošću, mladošću, jakošću, zdravljem i obiljem. Jednu od najljepših, najvećih i najvrjednijih zbirki pisanica (1900 komada) u Europi čuva zagrebački Etnografski muzej. </p>
<p>Zahvaljujući nekadašnjoj kustosici Ivanki Bakrač, a danas marnom višem kustosu Josipu Barleku, pisanice se sustavno prikupljaju i čuvaju. Odsjek Etnografskoga muzeja za proučavanje običaja i vjerovanja čuva najstariju pisanicu iz 1847. koju je u Beču na dar dobio tadanji dvorski kapelan i doskorašnji đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.</p>
<p> Pisanice su se sustavno prikupljale tijekom 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća, a skupljači su bili muzejski povjerenici, učitelji i svećenici. Iz svih su krajeva Hrvatske tada skupljene pisanice ukrašene raznorodnim tehnikama. Opseg zbirke poslije Drugog svjetskog rata sporije se popunjavao, a u zadnjih je deset godina naglo porastao. Unutar zbirke muzeja čuvaju se i jaja iz Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Srbije, Kosova, Slovenije, Poljske i Ukrajine.</p>
<p>Ukrašavanje jaja već su poznavali poganski Germani i Slaveni, pa tako i stari Hrvati, kod kojih se šareno jaje nalazilo kao popudbina u grobnom prilogu, ističe u svom zanimljivom istraživanju profesor Josip Barlek. Da je ukrašavanje jaja baštinjeno iz staroslavenske pradomovine, dokazuju i ornamenti na današnjim pisanicama koji se podudaraju u svih slavenskih naroda, osobito Slovaka, Poljaka, Ukrajinaca i Hrvata. Među najstarije ornamente ubrajaju se geometrijski i geometrizirani oblici koji se na pisanicama pojavljuju kao zaobljeni križ (svastika), simbol vatre i plodnosti u brojnim varijantama i suvrsticama. Osim geometrijskim, pisanice se najčešće oslikavaju biljnom ornamentikom (pupovi, grančice, lozice i cvjetići), što se tumači i povezuje s običajima vezanim uz proljeće, doba klijanja sjemenja i bujanja života.</p>
<p> U novije doba, sve je više prisutna i figurativna ornamentika (pile, zec i druge životinje). Jaja su se u hrvatskoj narodnoj tradiciji bojila u pravilu u Velikom tjednu, poglavito na Veliku subotu, ponegdje i na Veliki petak, a samo u nekim krajevima, primjerice, u okolici Dubrovnika i Slunja i desetak dana prije Uskrsa. Pisanice su ukrašavale vješte osobe. Još je uvijek poznat starinski način šaranja pisanica pomoću voska (posebnom pisalicom u obliku lijevka, svinute žice ili pribadače igle), uz struganje (rezanje ili grecanje) već obojenog jajeta posebnim nožićem, britvom ili iglom. Dok se kod pisanja voskom jaje može bojiti i ukrasiti u više boja (tehnika batik), strugani ornament dolazi samo na jednobojno jaje.</p>
<p>Slični ornamenti osim struganjem mogu se postići jetkanjem, pisanjem kiselinom (dušičnom) ili octom, pomoću trješčice ili pera. Izjedanje boja kiselinom nanošenom perom daje ornament tankih linija vrlo precizne izvedbe.</p>
<p>U davnini bojenje jaja obavljalo se isključivo biljnom bojom, a danas se od prirodnih boja koristi samo lukovina te prehrambene kupovne boje. Zanimljivo je, ističe prof. Barlek, koliko su stare pisanice i danas svježih crvenih, žutih i plavih nijansi boja. </p>
<p>Korijen broća koji je služio za dobivanje crvene boje spominje i naš slavni Mavro Vetranović u pjesmi »Remeta« u 16. stoljeću. I dok se broć poslije spominje i u Slavoniji, na cijelom području Hrvatske krajem 19. i početkom 20. stoljeća bilo je rasprostranjeno tzv. varzilo - trješčice drvca kore brazilskog drveta koje su prodavali putujući trgovci. Najviše se koristila crvena, žuta i crna boja, manje smeđa i zelena, rjeđe plava i ljubičasta, a najmanje ružičasta.</p>
<p>Pojedini krajevi Hrvatske preferiraju određene boje, tehnike ukrašavanja i ornamentiranja. Dubrovačko područje od Stona do Vitaljine odlikuje se penganim jajem - pisanicom crvene boje s bijelim kapljičastim ornamentom (zvijezde, rozete, srca, vitice, lepeze, križevi) dobivene nanošenjem voska glavičastom iglom. Tehnika voska popularna je i u drugim krajevima, samo se vosak nanosi u više slojeva ljevkastim pisaljkama, pa se dobiva višebojna pisanica (Slavonija, Srijem, dio Podravine i Međimurja). Ornamentika tih krajeva ponajviše je biljnog obličja od sitnih lozica do cvjetića i grančica. Dok u sjevernoj Hrvatskoj (Podravina i okolica Zagreba) prevladava pisanje voskom koji se na plamenu svijeće zagrijava na lijevku pisalice, u Slavoniji, Srijemu i okolici Dubrovnika piše se namakanjem pisalice u zagrijani i rastopljeni vosak.</p>
<p> Neki su krajevi njegovali naročit ukras, primjerice, Slavonija krajem prošlog stoljeća jer se tamo u lijevak pisalice umetao svileni končić ili struna konjskog repa po čemu je vosak tanko klizio. Takva tehnika se zvala svilovez, a karakterizirala ju je višebojna ornamentika. Dok su u Srijemu rubovi ornamenta često urešeni točkicama, sitnim crticama i lozom, u Slavoniji su to veći ili manji stilizirani cvjetovi ili grančice.</p>
<p>Osnovna boja đakovačkih pisanica je tamno ljubičasta, dok je ornament bijele i oker boje. U Baranji susrećemo posebnu ornamentiku: cvit, tri pera i loza. Od životinjskih likova tu je tica, koka i patka, a od geometrijskih lanac krugova, stilizirane grančice, slovo S i tzv. njivice (četverokut razdijeljen točkama). Baranjci vole modru, crvenu i boju ciklame. U Srijemu su osnovne boje jaja smeđa, crvena i crna. U višebojnim ukrasima, naročito oko Tovarnika, ističu se narančaste i crvene točke te bijeli gusti ornament ispunjen točkicama.</p>
<p>Podravina čuva višebojne, znalački ornamentirane pisanice. Po kakvoći i finoći ravne su najstarijim slavonskim i srijemskim pisanicama. Tu prije svega mislimo na stare pisanice iz Podravskih Sesveta izvedenih voskom u četiri boje (bijela, žuta, crvena i crna). Također je slikovito ukrašavanje pisanica u Međimurju gdje uz smeđu i crnu površinu dolazi u ukrasu ornament crvene i zelene boje (cvjetovi, bobice i listovi). U Zagorju, pak, nalazimo bogato ornamentiranu (ukras u obliku borovih grančica, spirala, zvijezda, točkica i cvjetića), ali jednobojnu pisanicu, obično crvene boje. Jednobojna pisanica nešto grubljeg uzorka potječe iz okolice Zagreba, samo je smeđe podloge.</p>
<p> Da se u jednoj boji mogu napraviti naročito lijepe i vješto ornamentirane pisanice, dokaz je Slunj, u kojem se vosak nanosi perom. Od tehnika struganja valja spomenuti pisanice središnje Hrvatske i dijela Podravine. Kiselinom se izjedalo u dijelu Podravine, bjelovarskome kraju i dijelu Slavonije. Posebno su slikovite pisanice opletane raznobojnom svilom i vunom u Slavoniji i pamučnim koncem u Posavini (opleteno jaje). </p>
<p>Nekad je bilo poznato i ukrašavanje jaja srčikom bazge, koja se u sitnim vijugama i spiralama lijepila na koru jaja, uz popunjavanje praznina vunenim nitima ili aplikacijom tekstila (Pakrac i Vukovar). Stariji način je bilo i ukrašavanje jaja vještinom potkivanja (okolica Slavonskog Broda) sitnim potkovicama pričvršćenim čavlićima. Danas je osobito popularna tehnika ukrašavanja otiscima biljaka (faksimil metoda), a bilo je i oslikavanja kistom i bojom. U okolici Novske i Virovitice oslikavale su se drvene pisanice.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sanader: HDZ će sigurno pobijediti na izborima i nakon toga formirati koaliciju centra i desnog centra</p>
<p>»Inicirao sam sastanak u saborskome Klubu zastupnika HDZ-a s Draženom Budišom, Matom Granićem i Antom Đapićem da bismo zajedno sagledali aktualnu političku situaciju u Hrvatskoj. Razgovarali smo o predstojećim parlamentarnim izborima i političkoj krizi u Osječko-baranjskoj županiji, a razgovore ćemo nastaviti nakon uskrsnih blagdana. Neupitno je da će HDZ osvojiti najveći broj glasova i mandata, više nego SDP i HNS zajedno, a možda i njihov treći partner«, kaže Ivo Sanader, predsjednik najjače oporbene stranke</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Nakon što su se u četvrtak u Saboru, na inicijativu predsjednika najveće opozicijske stranke HDZ-a prvi put sastali čelnici opozicijskih stranaka, HDZ-a, HSLS-a, HSP-a i DC-a, Ivo Sanader, Dražen Budiša, Anto Đapić i Mate Granić, u javnosti su odmah krenula nagađanja o stvaranju velikog koalicijskog bloka stranaka centra i desnog centra. Što se zapravo događa, objasnio nam je predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader.</p>
<p>• Zašto ste inicirali sastanak u Saboru i je li to mogućnost koalicijskog dogovora? </p>
<p>- Inicirao sam sastanak u saborskome Klubu zastupnika HDZ-a s predsjednikom HSLS-a Draženom Budišom, DC-a Matom Granićem i HSP-a Antom Đapićem da bismo zajedno sagledali aktualnu političku situaciju u Hrvatskoj. Razgovarali smo o predstojećim parlamentarnim izborima i političkoj krizi u Osječko-baranjskoj županiji. Razgovore ćemo nastaviti nakon uskrsnih blagdana.</p>
<p>• Iako većina anketa pokazuje rast HDZ-a u odnosu na druge stranke, zašto tako sigurno vjerujete da ćete samostalno pobijediti na izborima?</p>
<p>- HDZ će sigurno pobijediti na izborima kao što to sve ankete pokazuju i kao što pokazuju ponovljeni izbori na lokalnim razinama. Ta pobjeda će biti s relativnom većinom mandata u Saboru i zato ćemo poslije izbora formirati koaliciju centra i desnog centra.</p>
<p>• Ne bi li ipak bilo lakše da HDZ i prije izbora napravi koaliciju s nekom strankom sličnog političkog uvjerenja?</p>
<p>- Sigurno je da smo i o tome razmišljali. Međutim, HDZ je najjača politička snaga u Hrvatskoj i kao takav mora odgovoriti toj svojoj ulozi. </p>
<p>U političkoj teoriji se danas smatra dokazanim da, ako idete u prijeizborne koalicije, niste sigurni u svoju snagu. HDZ u Hrvatskoj ima prepoznatljiv brand, tj. marku, zna se točno što ta tri slova znače i koju politiku predstavljaju. </p>
<p>Sve to, međutim, ne znači da ne poštujemo druge političke stranke, posebno one s kojima smo upravo ovih dana počeli razgovore o krucijalnim političkim i gospodarskim temama u Hrvatskoj. </p>
<p>• Što ako pojedinačno kao stranka osvojite najveći broj glasova, ali još nedovoljno da formirate vladu?</p>
<p>- Dakle, neupitno je da će HDZ osvojiti najveći broj glasova i mandata, više nego SDP i HNS zajedno, a možda i njihov treći partner. I nakon toga, kako sam rekao, formirat ćemo vladu centra i desnog centra. Cilj nam je osvojiti što je moguće više glasova i nakon toga konkretno pregovarati o koaliciji. </p>
<p>• U HNS-u kategorički tvrde da HDZ neće uspjeti formirati vlast. Što mislite, zašto su u toj stranci tako uvjereni u tu tezu?</p>
<p>- Uopće me ne zanima što HNS misli. To je stranka koja ima dva zastupnika u Saboru, ali je poznata po vrlo bombastičnim izjavama, od kojih je najpoznatija optužba vlastite zemlje da je bila agresor u BiH.</p>
<p>• Što HDZ nudi građanima da bi ponovno zadobio njihovo povjerenje?</p>
<p>- U Hrvatskoj je, nakon izbora 3. siječnja i velikih očekivanja koja su bila usmjerena prema ovoj koalicijskoj Vladi, nastao velik šok. </p>
<p>Ništa od tih obećanja nije ostvareno. Hrvatskom se širi malodušje, depresija, pesimizam. Ljudi gube nadu u budućnost, odnosno ponovno traže tu budućnost u inozemstvu. Ljudi u Hrvatskoj osjećaju da zemljom upravlja politička skupina kojoj su važne samo fotelje, a ne pojedinac građanin. </p>
<p>Sve su skupine u hrvatskom društvu do kraja ponižene. Umirovljenici kojima je Crkvenac prije izbora obećao vratiti dug u 24 rate, navodeći čak da bi se novac za autocestu trebao upotrijebiti za vraćanje mirovina. Sindikati - s kojima je tri dana prije izbora potpisan sporazum o pravednoj Hrvatskoj i u kojemu je obećano da se neće smanjivati plaće u javnom sektoru, a nakon potpisa svečano nazdravljeno šampanjcem - nekoliko mjeseci nakon izbora su prevareni, plaće su smanjene, a Račan i partneri su se vjerojatno smijali sebi u brk kako su ih uspjeli prevariti. Branitelji su sustavno prokazivani kao tobožnji borci za privilegije, a ne kao oni ljudi koji su najzaslužniji za uspostavu i obranu samostalne hrvatske države. Majkama rodiljama su smanjene rodiljne naknade i porodiljni dopust. Kad znamo kakva je katastrofalna demografska slika Hrvatske, onda je takva politika dolijevanje ulja na vatru, a to znači neodgovorna i loša. I tako dalje, da ne nabrajam.</p>
<p>Problemi u gospodarstvu nisu riješeni nego su produbljeni. Vanjski dug države je sa 9 milijardi američkih dolara, koliko smo mi ostavili 3. siječnja, narastao danas, za samo tri godine, na 15,2 milijarde dolara, a do kraja godine će doseći sigurno 16 milijardi. Uvoz u Hrvatsku se pokriva samo sa 40 posto izvoza.</p>
<p>Mi u HDZ-u smo svjesni da će biti jako teško, ali ono na što nikad nećemo pristati to je teza da Hrvatska ne može bolje. Hrvatska mora bolje i može bolje. Treba dobiti vladu koja zna, hoće i može. U našem gospodarskom programu predložit ćemo takve mjere koje neće značiti obećavanje brda i dolina, nego realno sučeljavanje s aktualnom situacijom, ali i izlaz iz ove duboke krize. Hrvatska ponovno treba hrabre, a ne politiku koja svoj posao otaljava dan za danom, gubeći vrijeme u besmislenim međustranačkim svađama i borbama za bolje predizborne pozicije.</p>
<p>• Ako HDZ osvoji vlast, a vi postanete premijer, što ćete prvo učiniti? Hoće li biti revanšizma prema sadašnjoj vlasti?</p>
<p>- Već smo spremili oko 50 novih zakona kojima ćemo početi realizirati našu gospodarsku i socijalnu politiku kao i reforme u pravosuđu. Revanšizma u Hrvatskoj ne smije biti. Koliko god bila žestoka nadolazeća predizborna kampanja, osobno ću se uvijek zauzimati za načelo tolerancije i međusobne snošljivosti. Svi mi u politici ipak moramo prije svega služiti hrvatskom narodu i građanima, što znači da politika nije sama sebi svrha nego mora biti u službi ljudi. </p>
<p>»Tražimo da informativne emisije ne vode stranački angažirani novinari«</p>
<p>• Zašto ste tako ljutiti na HRT, pa ste čak tražili i uvođenje monitoringa nad informativnim emisijama? Mediji imaju pravo odlučivati koga će pozvati u emisije, s kim će razgovarati i hoće li pratiti neku konferenciju ili ne.</p>
<p>- HRT je 1998. i 1999. imao monitoring i donosio mjesečno ili polumjesečno rezultate monitoringa u pogledu zastupljenosti političkih stranaka, odnosno Vlade i oporbe. Nakon 3. siječnja još je kratko vrijeme ta praksa bila, ali je brzo ukinuta jer su vidjeli da je nova vlast zastupljena sa 90 posto vremena u informativnim emisijama. Mi ponovno tražimo uvođenje monitoringa da bi hrvatska javnost bila upoznata s takvom uređivačkom politikom HRT-a. </p>
<p>Pri tome ćemo inzistirati da se monitoring vodi na načelu istom kao 1998. i 1999., a to znači, koliko je zastupljena vlast, a koliko oporba, a ne po zastupljenosti političkih stranaka. Jer kad se predsjednik SDP-a u funkciji premijera tri puta pojavi u glavnom Dnevniku HRT-a, onda je to pojavljivanje i SDP-a. O uređivačkoj politici tiskanih medija odlučuju njihovi vlasnici. Ali u javnim medijima, oporba mora biti zastupljena barem sa 30, 40 posto u informativnim emisijama. </p>
<p>Živio sam 14 godina vani i znam da nigdje nije tako katastrofalna situacija kao na HTV-u. Zato sam ovih dana uputio otvoreno pismo Mirku Galiću, pozivajući ga da informativne emisije prenose za javnost stajališta i vlasti i oporbe. Isto tako tražimo da informativne emisije ne vode novinari koji su stranački angažirani, kao što je to slučaj s Latinicom i Forumom. </p>
<p>»Ljudi mi se tuže da se osjeća stvaranje atmosfere straha uoči izbora«</p>
<p>• Zašto ste vlast optužili da uvodi nasilje, strah i represiju u državi, prema svojim partnerima, oporbi, ali i cjelokupnoj javnosti?</p>
<p>- To sam kazao zbog toga što je Državno odvjetništvo po Ustavu nezavisno pravosudno tijelo i nitko, posebno ne ministar policije, nema pravo utjecati na njega. Čak i da nisu za vrijeme zatvorenog sastanka dogovarali u koje će zajedničke akcije ići, nego da su razgovarali o vremenskoj prognozi, neprimjereno je i neuobičajeno u demokratskim zemljama da se pojavljuju zajedno na konferenciji za novinare.</p>
<p>Osobno sam, i kao predsjednik HDZ-a, čvrsto za iskorjenjivanje korupcije u Hrvatskoj i progon kriminala. Ali isto tako, upućujem pitanje, kako to da zagrebački državni odvjetnik optužen za korupciju bude smijenjen ili da ostavku, pa ga se postavi na slično ili niže mjesto u Državnom odvjetništvu? Ako je korumpiran, ne može raditi taj posao. </p>
<p>Obilazim Hrvatsku posjećujući razne gradove, općine i županije i gdje god dođem, ljudi mi se tuže da se i na lokalnoj, ali i na državnoj osjeća ponovno uvođenje i stvaranje atmosfere straha i prijetnji uoči nadolazećih izbora. Tome ćemo se oduprijeti jer Hrvatska neće živjeti u strahu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pejković: Ako ne riješimo problem izbjeglica, možemo svi dati ostavke</p>
<p>»Do kraja godine moramo riješiti povrat manje od 5000 objekata. Za rješavanje problema povratka imamo u 2003. godini osiguranih 107 milijuna eura«, kaže Lovre Pejković, predstojnik Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Hrvatska će do kraja ove godine riješiti problem povratka izbjeglica i imovine, najavio je premijer Ivica Račan u četvrtak u Ateni, sudjelujući na neformalnom sastanku na vrhu Europske unije.</p>
<p>Koliko je to realno, pitali smo u petak Lovru Pejkovića, predstojnika Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice. </p>
<p>»Ako premijer to tvrdi, a govori na osnovi naših podataka, apsolutno je sigurno da će tako i biti. Do kraja godine moramo riješiti povrat manje od 5000 objekata. Za rješavanje problema povratka imamo u 2003. godini osiguranih 107 milijuna eura. Hrvatska je vlada osigurala 67 milijuna eura iz proračuna i drugih izvora, a 40 milijuna eura odobreno je Vladi iz kredita Razvojne banke Vijeća Europe. Ako ne riješimo problem izbjeglica u Hrvatskoj s osiguranim novcem i planom trošenja, možemo svi dati ostavke«, kategorično je u petak Vjesniku rekao Pejković.</p>
<p>Uporište za takve prognoze argumentira činjenicom da je dosad već riješen problem 3000 obitelji, putem najma neoštećene državne imovine ili dodjelom građevinskog zemljišta i materijala za obnovu državnih ili vlastitih kuća.</p>
<p>Prema najnovijim, travanjskim podacima Pejkovićeve Uprave, od 1. rujna 2002. godine do danas vraćeno je 3488 stambenih jedinica. U počecima povrata privatne imovine bilo je zauzeto 19.098 kuća ili stanova, a dosad je vlasnicima vraćeno 13.113 stambeni jedinica. Povrat čeka još 5895 stanova ili kuća.</p>
<p>Zamjenski smještaj treba osigurati za još 4692 privremena stanara tuđih kuća, uglavnom srpskih, i to će biti riješeno - kako su rekli Račan i Pejković - do kraja ove godine. U državnoj Agenciji za otkup imovine (APN) osiguran je novac za otkup 3000 kuća, a dio je već kupljen, pa će se i na taj način riješiti problem većine bosansko-hercegovačkih Hrvata koji su u srpskoj privatnoj imovini.</p>
<p>Hrvatska izbjeglički problem u svojoj državi očito rješava, a kad Srbija i Crna Gora te BiH potpišu Deklaraciju o povratku izbjeglica - što upravo inicira predsjednik Stjepan Mesić - Vlada će susjednim zemljama moći ponuditi konkretne pokazatelje. Međutim, za razliku od nas, i Srbija i BiH imaju potpuno nesređene podatke o izbjeglicama i ne miču se od brojki koje su nudile i 1991. godine.</p>
<p>»S bosansko-hercegovačkim vlastima i tamošnjim ministrom za izbjeglice već su uspostavljeni politički dogovori o razmjeni podataka o izbjeglicama«, kaže Pejković, potvrđujući da je o tome bilo riječi i ovog tjedna, za posjeta ministara Radimira Čačića i Tonina Picule Jajcu i Banjoj Luci.</p>
<p>U Hrvatskoj je još oko 4000 izbjeglih Hrvata iz BiH i 2000 Bošnjaka kojima treba omogućiti povratak. No, kako doznajemo, Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice imat će točne podatke tek sredinom svibnja. Do tada će tražiti da svi koji su još u izbjegličkom statusu u mjerodavnim policijskim postajama osvježe boravišne ili prebivališne adrese. Oni koji imaju boravište, ako žele mogu ostati u Hrvatskoj, za razliku od onih s prijavljenim prebivalištem u našoj zemlji, koje očekuje povratak u zemlju iz koje su došli.</p>
<p>»Tek kada se srede podaci i dobije statistička slika budućih povratnika, moći će se s BiH-vlastima provjeravati status i imovina svake pojedine obitelji«, najavljuje Pejković.</p>
<p>Isto se očekuje i od susjednih zemalja, umjesto što se stalno nude nepromijenjene brojke o izbjeglicama koji su otišli iz Hrvatske, a da nikad nitko nije ustanovio što se s njihovom imovinom u našoj zemlji u međuvremenu dogodilo. Zaboravlja se pritom da su mnogi Srbi svoju imovinu u Hrvatskoj prodali i riješili stambeni problem u Srbiji ili BiH. Tamošnje vlasti nisu dosad deregistrirale izbjeglice, što ih očito čeka u dogovorima o trilateralnom povratku koji predlaže predsjednik Mesić.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Haag zanima uloga MORH-a u ratnim zločinima u Hrvatskoj i BiH</p>
<p>Krugovi bliski haaškom tužiteljstvu objašnjavaju kako je točno da Haag zanimaju tokovi novca iz Hrvatske u Herceg-Bosnu i da je s tim u vezi zatražena i dokumentacija Privredne banke Zagreb / Haag ispituje kako je pokojni ministar Šušak zbrinjavao osumnjičene za ratne zločine / Jozo Radoš ustvrdio da je HDZ-ova vlast prva počela davati dokumente MORH-a Haagu</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Vladinu odluku da deklasificira dokumente iz arhiva MORH-a koji se odnose na djelovanje pokojnog ministra Gojka Šuška većina analitičara promatra u kontekstu ispitivanja financijske pomoći koju je Republika Hrvatska pružala HVO-u i nekadašnjoj Herceg-Bosni.</p>
<p>Krugovi bliski haaškom tužiteljstvu pojašnjavaju kako je točno da Haag zanimaju tokovi novca iz Hrvatske u Herceg-Bosnu i da je s tim u vezi zatražena i dokumentacija Privredne banke Zagreb.</p>
<p>»Pitanje financiranja rata u BiH, a s tim u vezi i zloupotreba tog novca u privatne svrhe, možda je u ovom trenutku zanimljivije za hrvatske političke prilike nego što je presudno za Haaški sud. Primaran interes Haaškog suda u slučaju Šuškovih dokumenata je ispitivanje teze o dvostrukoj liniji zapovijedanja u HV-u i HVO-u za vrijeme rata i s tim u vezi utvrđivanje stvarne odgovornosti za ratne zločine kojima se bavi Haag«, rekao je Vjesniku izvor blizak haaškom tužiteljstvu.</p>
<p>Kao što je pokazalo riječko suđenje »gospićkoj skupini«, iako je HDZ-ovom državnom vrhu bilo poznato tko su počinitelji ratnih zločina u Gospiću, oni su prebačeni u nadležnost ministra obrane Gojka Šuška, čime je onemogućeno njihovo procesuiranje.</p>
<p>Prvooptuženi u gospićkom slučaju Tihomir Orešković, nepravomoćno osuđen na 15 godina zatvora, nakon gospićke epizode 1992. udomljen je u vojnoj kontraobavještajnoj službi SIS, koju ju osobno nadzirao pokojni ministar obrane Šušak.</p>
<p>Ivica Cipci, načelnik splitske policije od 1993. do 1997., izjavio je nedavno da je pokojni ministar izravno zapovjedio udomljavanje u Hrvatskoj onih osoba iz HVO-a protiv kojih je Haaški sud podignuo optužnice.</p>
<p>Ivica Rajić je tako pod punim imenom i prezimenom bio prijavljen u MORH-ovom kompleksu Duilovo u Splitu. Poznato je i da je, nakon objave haaške optužnice protiv generala Tihomira Blaškića, Blaškić odmah zaposlen u Glavnom inspektoratu MORH-a. Neki transkripti, koji su u javnost ranije procurili iz MORH-a, pokazuju da su visoki dužnosnici Šuškovog ministarstva, među ostalim Šuškov tadašnji zamjenik general Krešimir Ćosić, nagovarali Blaškića da se preda Haaškom sudu, jer će MORH isposlovati da brzo bude pušten na slobodu.</p>
<p>Bivši ministar obrane Jozo Radoš je izjavio da su za vrijeme njegovog mandata stizali dopisi iz Haaga s točno specificiranim zahtjevima za dokumente iz MORH-a. Dodao je da su se na tim zahtjevima nalazili i urudžbeni brojevi dokumenata koje je Haag tražio što je, prema njegovom mišljenju, dokaz da je HDZ-ova vlast ranije dostavila neke dokumente MORH-a Haagu, na osnovi kojih je tužiteljstvo zahtijevalo druge.</p>
<p>Tom se Radoševom iskazu u tv emisiji »Forum« nije suprotstavio ni Miroslav Tuđman, nekadašnji ravnatelj HIS-a, političar koji najžešće kritizira »trećesiječanjsku vlast za nelegalno i suprotno nacionalnim interesima trgovanje dokumentima iz državnih arhiva«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pouke doktrine »bombardiraj prije nego što kupiš«</p>
<p>Rezultate američko-britanske operacije u Iraku najozbiljnije su primili u Moskvi, o njoj razmišljaju i u Kini, ali i u Sjevernoj Koreji</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Nakon 30 dana od početka vojne intervencije u Iraku, Amerikanci mogu zaključiti nekoliko stvari. Velika bitka protiv Saddamovog vojno-sigurnosnog aparata je dobivena, a time je i odlučen rat. Irački režim nije se mogao duže suprotstavljati suvremenoj američkoj vojnoj sili jer je unutar njega bilo previše sukoba interesa i sebičnosti.</p>
<p> Pokazalo se da je iračko rukovodstvo ne samo slabo, nego i loše u planiranju i vođenju rata. Gerilski otpor u savezničkoj pozadini uspio je ostati organiziran i vođen iz jednog centra samo tjedan-dva, a potom se raspao pod američkim zračnim i oklopnim pritiskom.</p>
<p>Za razliku od manjih gradova na jugu, u središtu i na sjeveru zemlje, Bagdad uopće nije bio spreman za obranu. Vodeći ljudi režima više su mislili kako da evakuiraju svoje obitelji i na sigurno sklone bogatstva koja su napljačkali u protekla tri desetljeća, nego na postavljanje dubinske obrane nalik onoj u Staljingradu ili Bejrutu.</p>
<p> Saddamov »unutarnji prsten« i zadnju crtu obrane u Bagdadu porazilo je doslovce tri tisuće američkih vojnika i stotinjak tenkova, dakako uz neprekidnu i učinkovitu zračnu podršku. Amerikanci su uspjeli stvoriti oružanu silu izuzetne kvalitete i neviđene vatrene moći. Čak i manje američke snage u stanju su pobijediti brojčano nadmoćnijeg protivnika.</p>
<p>Tu pouku najozbiljnije su primili u Moskvi (o njoj razmišljaju i u Kini, ali i Sjevernoj Koreji). Rusiji je napokon jasno da ne može utjecati na svjetsku politiku bez stabilne privrede, financijski moćne države i jake vojske. Rusija nema u ovom trenutku ni zaleđe niti novaca za geopolitičke igre koje vode Amerikanci. Kolaps Saddamovog režima izravno će utjecati na položaj Sirije i Irana, a da Rusi neće moći puno napraviti da oslabe američki pritisak na te zemlje. Moskva se također boji da Washington ove i slijedeće godine želi u potpunosti preurediti cijeli Srednji istok kombinacijom »drske vanjske politike« i doktrinom korporativnog kapitalizma »bombardiraj prije nego što kupiš«.</p>
<p>Iračani su vlastiti vrlo teški poraz dočekali s mješavinom oduševljenja što je Saddam svrgnut, ali i bijesa i nemoći pred pljačkaškim bandama koje nisu kao nekad predvodili Mongoli, nego domaći ljudi. Taj strašni udar na vlastitu baštinu učinili su sami Iračani. Divljanje po muzejima, bolnicama i vladinim kompleksima pogrešno je tumačiti samo frustracijom zbog teškog života pod diktaturom.</p>
<p>Muzeji su, primjerice, poharani sustavno i organizirano. Sada je jasno da je dobar dio krađa bio unaprijed planiran i naručen u ime privatnih kolekcionara. Oteti predmeti iz bagdadskog Arheološkog muzeja i vrijedne umjetnine iz ministarstava već su prebačene preko Jordana i Izraela u Švicarsku, a na Internetu je objavljen detaljan popis ukradenih predmeta s cijenama za diskretnu prodaju.</p>
<p>U tom prljavom poslu vjerojatno su sudjelovali svi: bivši irački režim, prikriveni kriminalci u iračkoj oporbi i potkupljeni pripadnici koalicijskih snaga koji su dopustili da kamioni (čak i manji zrakoplovi) nakrcani opljačkanim blagom neometano napuste dobro čuvane granice i zračni prostor Iraka. Isto tako, već funkcionira crno tržište lijekovima koji su oteti bolnicama i drugim medicinskim ustanovama.</p>
<p>Kako će Irak izgledati nakon Drugog zaljevskog rata? Amerikanci još dugo neće Iračanima prepustiti tri ministarstva: ministarstvo nafte, obrane i unutarnjih poslova. Washington će prvu postsaddamovsku vladu sastaviti tako da će odmah biti jasno s kim će ona poslovati i koga će slušati (diplomatski rečeno »čije će savjete uvažavati i primjenjivati u praksi«). Odgovor na pitanje tko će kontrolirati iračku naftu (Amerikanci i Britanci, privremena iračka vlada ili Ujedinjeni narodi) spada u lakša pitanja čak i na kakvom zabavnom kvizu. U američkim i britanskim naftnim tvrtkama ovaj rat smatraju poslom stoljeća. Isto vrijedi i za obnovu iračke infrastrukture (polovica je uništena još 1991. godine). Građevinske radove i rekonstrukciju iračke vodovodne, kanalizacijske i energetske mreže preuzet će na sebe, naravno, vodeće američke tvrtke (poput i nama dobro poznatog »Bechtela«).</p>
<p>Američka taktika u narednim mjesecima bit će usmjerena na sprečavanje podjele Iraka na više zona duž etničkih i vjerskih granica. Zato prerano povlačenje američke vojske iz Iraka ne postoji niti u jednom scenariju proučavanom u Bijeloj kući, unatoč optimističkim nadanjima iračke oporbe da će ubrzo Iračani sami vladati. Odu li prenaglo,</p>
<p>Amerikanci bi iza sebe ostavili kaos i politički vakuum sa svim mogućim posljedicama. Kako je rat u proteklih mjesec dana stajao manje nego što se očekivalo (samo 20 milijardi dolara) u fazi stabilizacije svaki mjesec cjelokupna američka vojna uprava trošit će samo dvije milijarde dolara koliko košta i prebacivanje jedne američke pješačke divizije.</p>
<p>Irak sada ulazi u razdoblje »ni rata ni mira«. Tek kada se u Bagdadu, Basri i drugim gradovima koji su bili bojno polje ponovo u potpunosti otvore trgovine i tržnice, ulice se očiste od lopova i nagomilanog smeća, taksiji i javni promet počnu redovito voziti, a ljudi krenu na posao, zatim kada se vrati struja, prorade telefoni, te voda procuri u regularnim količinama, moći će se govoriti o normalizaciji prilika u toj nesretnoj zemlji. Američka administracija mora dokazati da nije sposobna samo za ratovanje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nedjelja za sve</p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>U ovogodišnjim uskrsnim porukama papa Ivan Pavao II. i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, posebno su naglasili važnost euharistije i svete nedjelje. Sveti je Otac na Veliki četvrtak objavio i svoju 14. encikliku (okružnicu biskupima i katoličkim vjernicima) »Crkva živi od euharistije«, koja je u cijelosti posvećena karakteru i važnosti euharistije. Ističući upravo ono što i sam naslov enciklike sugerira, da Crkva živi euharistiju, Papa je rekao da ona u sažetom obliku u sebi sadrži srž otajstva Crkve i da se upravo zato kao sakrament uskrsnog otajstva postavlja u središte crkvenog života. </p>
<p>I nadbiskup Bozanić podsjetio je na euharistijsku dimenziju nedjelje, da je ona dan uskrsnuća i slavlje žive prisutnosti uskrsnuloga Krista. Pritom je dodao da je nedjeljna misa i kulturna oznaka našega podneblja, te bi hrvatska vlada to pravo vjernika trebala i zakonski regulirati, jer bi se u suprotnom domalo mogao izgubiti kršćanski identitet nedjelje. </p>
<p>Bozanić se posebno zauzeo za prava žena i majki da taj dan budu zajedno sa svojim obiteljima jer u suprotnom teško mogu biti zadovoljene obiteljske, kulturne, međuljudske i vjerske potrebe većine hrvatskih građana. »A društvo koje se organizira u ritmu protivnom čovjeku srlja u kulturnu regresiju«, zaključio je Bozanić. Njegova inicijativa da se očuva duh vjerničkog, ali i obiteljskog nedjeljnog okupljanja svakako zaslužuje potporu, no neka su mjesta jednostavno nerealna. Tako Bozanićeva kritika organiziranja »sportskih natjecanja ili drugih programa« za djecu i mlade u nedjeljno prijepodne - čime ih se, prema njegovim riječima, odvlači od obiteljskog zajedništva i nedjeljne mise - predstavlja neuvažavanje slobodnog izbora mladih (a i njihovih obitelji) da svoje slobodno vrijeme žive prema vlastitom svjetonazoru koji ne mora biti kršćanski. </p>
<p>No nadbiskupov poziv Vladi da zaštiti pravo građana na neradnu nedjelju ne prepuštajući problem nižim lokalnim vlastima, odnosno ugovorima između poslodavaca i zaposlenika, te tako spriječi sve zloupotrebe i ucjene, bez sumnje ima svoj temelj i težinu. </p>
<p>Očigledno je da je ovogodišnja uskrsna poruka usmjerena na oživljavanje zanemarenoga karaktera nedjeljne euharistije, ne samo među vjernicima, nego i u kulturnoj svijesti uopće. Osim zauzeća za vjersko pravo kršćana, svakako je hvalevrijedno zauzeće za neradnu nedjelju. Jer, ako je i Stvoritelj sedmi dan uzeo počinak, kojim pravom ga oduzimati čovjeku?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Povratak u Krško</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Ovu bi subotu, ako ne bude neočekivanih iznenađenja, Hrvatska elektroprivreda ponovno, nakon pet godina, trebala dobiti prve kilovatsate struje iz Nuklearne elektrane Krško u čiju je gradnju prije dvadesetak godina uložila više od 600 milijuna dolara. Iako su već paritetno zastupljeni u Upravi i Nadzornom odboru Elektrane, tek će isporuke struje biti konačan dokaz da nuklearka nastavlja tamo gdje je, zbog čudne odluke slovenske vlade o prisvajanju hrvatskoga suvlasničkog udjela, stala prije pet godina. </p>
<p>No, tek će se sada vidjeti jesu li Slovenci u zajedničku suradnju nakon pet godina ušli pošteno ili ipak s nekom »figom u džepu«. Takav je oprez normalan kad se imaju u vidu mnoge više ili manje prozirne igre koje su posljednjih godina naši zapadni susjedi odigrali s tom vrlo vrijednom elektranom uporno pokušavajući postati njezini jedini vlasnici.</p>
<p>Iako nisu uspjeli ostvariti glavni cilj, nešto su ipak postigli na račun Hrvatske. Četiri su godine besplatno koristili cijelu nuklearku jer je slovensko-hrvatskim ugovorom predviđeno poništavanje međusobnih potraživanja do 1. srpnja prošle godine pa tako i duga HEP-u od oko 300 milijuna dolara, a platit će, barem su tako najavili slovenski i hrvatski pregovarači, jedino hrvatsku polovinu struje korištenu nakon tog datuma. Zaradili su i na zbrinjavanju radioaktivnog otpada te rastavljanju elektrane na kraju njezina životnoga vijeka jer će Hrvatska elektroprivreda platiti polovinu troškova te, ne nađe li se bolje rješenje, preuzeti polovinu otpada iako je pet godina bila izbačena iz elektrane.</p>
<p>Takvo rješenje mnogima s razlogom ne djeluje baš dobro za Hrvatsku. Pitanje je, međutim, što je bila alternativa? Višegodišnja skupa međunarodna arbitraža s upitnim ishodom, barem kad je u pitanju iznos odštete. Jer arbitri u takvim slučajevima, prema riječima stručnjaka, obično nastoje postići dogovor suprotstavljenih strana. Istodobno bi HEP i dalje mnogo gubio jer bi velike količine struje (oko 18 posto ukupne potrošnje), koje će sada dobivati iz nuklearke, po višim cijenama morao uvoziti ili proizvoditi u svojim termoelektranama. Stručnjaci su izračunali da bi zbog toga do 2023. izgubili čak 720 milijuna dolara! </p>
<p>Ukratko, trebalo je izabrati bolje od dva loša rješenja. Je li izabrano pravo, bit će jasnije već za nekoliko tjedana ili mjeseci kad budu poznati svi podaci o dosadašnjem poslovanju te kad se vidi neće li se ipak pojaviti neka skrivena slovenska »figa«. Pomalo gorak okus u ustima najbolje bi se isprao kad bi HEP-ov povratak u Krško donio i barem malo pojeftinjenje struje.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Lijepa naša K Hrvatska</p>
<p>Cijelo desetljeće se najmanje jedna milijarda kuna godišnje iz državnog proračuna slijevala u nepoznate džepove. Svake su nam godine ukrali po četiri puta više novca od ovogodišnjeg budžeta Hrvatskog ratnog zrakoplovstva! Deset puta više od ovogodišnjeg budžetskog izdvajanja za sve hrvatske domove za psihički bolesne odrasle osobe! To je 22 puta više nego što ćemo u 2003. potrošiti za promidžbu hrvatskog turizma! To je 21 puta više od ovogodišnje budžetske dotacije za HAZU! S toliko novca u ovoj bi se godini svi hrvatski učitelji mogli plaćati cijelo jedno polugodište!</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Kao djecu, naši su nas djedovi i bake često zabavljali pričama o Austor-Ugarskoj monarhiji kao posljednjoj državi na našim prostorima u kojoj se točno znao red. U posljednjem desetljeću 20. stoljeća Hrvatska je opet zaživjela pod znakom K Samo što to više nije značilo Keiser und König nego Kriminal i Korupcija. A ni na početku 21. stoljeća nije puno bolje. Tek smo počeli dobivati neke maglovite, neslužbene i nedokazane podatke o tome koliko nas je koštalo onih nekoliko tisuća ljubimaca bivše vlasti. Koliko su nas koštali svi oni vlasnici nekadašnjih prosječnih jugosocijalističkih plaćica koji su se naglo prometnuli u velike biznismene, pa su iz prosječnih neboderskih stančića i kućica u predgrađima, sa »stojadinom« u dvorištu, uselili u divovske stanove ili »tajkunare« po otmjenim kvartovima pred kojima se ponosno sjaje ergele »mečki«, »bembura« i raznih džipova. </p>
<p>Znali smo mi i bez podataka koji su u javnost iscurili proteklog tjedna da to nisu čista posla. A znali smo i to da su u cijelu priču mogle biti duboko upetljane i najviše državne institucije i njihovi dužnosnici. Samo je malo koji građanin mogao, a i danas može zamisliti koliko je novca izravno iz njihovog džepa državnim kanalima završilo u tim mračnim igrama. Bivši ministar obrane Jozo Radoš procjenjuje da je u prošlom desetljeću čak 20 milijardi kuna iz hrvatskog državnog proračuna, pretežno baš preko MORH-a, završilo u BiH. Otprilike po dvije milijarde godišnje! Samo pola milijarde manje nego što je Hrvatska u ovoj godini izdvojila za cijelo svoje visoko školstvo i znanost! Otprilike upola manje od cijelog ovogodišnjeg proračuna MORH-a!</p>
<p>Radoš priznaje da se radi o procjeni jer dokumentacija o novcu koji se slao preko granice baš i nije uredna. Ali se i po tako zbrkanoj dokumentaciji može zaključiti da pola tog novca nije završavalo u džepovima onih kojima je službeno bio namijenjen. Dakle, svake godine neki su spretnoprstići ukrali po milijardu kuna koje su u državnu blagajnu uplaćivali hrvatski porezni obveznici. Od svake paste za zube, svakih čarapa i svake kile brašna koju smo kupili oni su uredno uzeli dio poreza u svoj džep. I tako, malo po malo, stigli do astronomskih iznosa. Svake su nam godine, naime, ukrali iznos koji je otprilike četiri puta veći od ukupnog ovogodišnjeg budžeta Hrvatskog ratnog zrakoplovstva! Deset puta je veći i od novca što se u ovoj godini izdvaja za hrvatske domove za psihički bolesne odrasle osobe i pet puta veći od ovogodišnjeg iznosa za hrvatske domove za tjelesno i mentalno oštećenu djecu! To je 22 puta više nego što je nadležno ministarstvo u ovoj godini dobilo za promidžbu hrvatskog turizma! To je 21 puta više novca nego što je ove godine iz državnog proračuna dobila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti! S toliko bi se novca u ovoj godini svi hrvatski učitelji mogli plaćati cijelo jedno polugodište! </p>
<p>Boli glava? Boli, boli! A to još nije sve. To je samo ono što su ukrali direktno iz državnog proračuna. Tu nema svih onih prihoda od savršeno podmazanih švercerskih kanala, koje su pažljivo štitili i oni koji su šverc trebali progoniti. Tu nema šteta koje je ova nacija pretrpjela zbog pljačkaške pretvorbe i privatizacije, koje se također velikim dijelom plaćaju iz državnog proračuna. Tome treba pribrojiti i pedesetak milijardi koje smo svi mi dali za sanaciju banaka, propalih zato jer su tim istim ljudima i njihovim jatacima morale isplaćivati nemoguće kredite. Tome treba pribrojiti i štete koje ova nacija trpi zbog toga što su cijele privredne, pogotovo poljoprivredne grane uništene samo zato da bi neki novokomponirani trgovci mogli dobro zaraditi na uvozu na koji, često, ni carinu nisu plaćali. I tako dalje...</p>
<p>Dvije Račanove vlade nisu se do sada iskazale u kaznenom progonu svih tih kriminalaca i njihovih političkih kumova. U sudnicama su, u najboljem slučaju, završavali samo egzekutori s ceste. A i ti su se bučno pokretani procesi uglavnom završavali porazom pravde i poštenja. Dio ih se nikada neće moći kazniti jer su i zakonodavci puno desetljeće pisali po njihovom diktatu. No, nekažnjeni su ostali čak i oni koji su pregazili i te široko postavljene granice. </p>
<p>Proteklog tjedna s Markova trga počelo nas se uvjeravati da je tom lovostaju stigao kraj. Kažu, eto, konačno su se stekli uvjeti za ozbiljan progon moderne K ekipe. Skeptici, pak, sumnjičavo ukazuju na skore izbore i tradiciju predizbornog obećavanja bez ozbiljnog pokrića. Ima i onih koji u tom obećanju vide nedopustive prijetnje nepoćudnim opozicijskim ali i pozicijskim političarima te njima bliskim kadrovima u državnom aparatu. Šefove modernog hrvatskog K sustava, pak, vjerojatno najviše svrbi činjenica da se i Haaški sud zainteresirao za njihove financijske marifetluke bez granica. A s Haagom se nije za šaliti. </p>
<p>Umjesto da kažnjava, Turistička</p>
<p> zajednica nagrađuje </p>
<p>Radnici su namrgođeni jer imaju male plaće, a zaboravlja se da rade samo nekoliko mjeseci i da ih većina ima dodatne apartmane gdje im ne pada na pamet da budu namrgođeni/ Zbog lijenosti i prebacivanja odgovornosti, Hrvatska i dalje bez novih turističkih proizvoda </p>
<p>Davor Verković </p>
<p>Inflacija nagrada, deflacija novih proizvoda! Cijeli je pogon zahvatila suša. Uljuljkani u udobne fotelje, ljudi iz sustava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pred sam početak sezone mirno spavaju dobro plaćeni zimski san izmišljajući nagradu za najpripremljenije mjesto u predsezoni umjesto da kažnjavaju najnepripremljenije.</p>
<p>Istodobno, talijanski Il Piccolo piše o krahu turizma u Hrvatskoj, a umjesto turističkog pogona, dobru ideju afirmacije domaćih gastronomskih specijaliteta forsiraju dvojica saborskih zastupnika. </p>
<p>Pokretanje bukinga</p>
<p>S druge strane sav civilizirani svijet veseli se završetku rata u Iraku. U turističkom smislu to znači konačno pokretanje tjednima zamrznutoga bukinga. Zbog tog je rata Hrvatska izgubila dio predsezonskih gostiju, ali nema straha od loše sezone. </p>
<p>Štoviše, u Ministarstvu turizma ostaju pri procjenama o tri do pet posto boljoj sezoni od lanjske, odnosno pri prihodu od nešto više od četiri milijarde američkih dolara.</p>
<p>Jedno je sigurno - Uskrs označava početak sezone premda nitko ne zna koliko ćemo ovih dana imati gostiju. Suhe brojke, istinabog, nisu toliko važne, ali činjenica je da našim turističkim radnicima ništa nije važno. Zahvaljujući neradu i neredu lokalnih turističkih zajednica, mediji kalkuliraju u širokom rasponu od 30.000 do 50.000 uskrsnih turista. Ako to nekoga tješi, bit će bolje nego lani, ali i mizerno u usporedbi s mogućnostima. </p>
<p>No vratimo se važnijem - odnosu sektorskih operativaca prema poslu od kojeg žive.</p>
<p>Nedavno su se, dakle, u organizaciji HTZ-a održala dva važna turistička skupa. Opatijski je nazvan »Čovjek - ključ uspjeha u turizmu«, a otvorio je raspravu o nizu iznimno bitnih stvari potrebnih za normalno funkcioniranje sektora. </p>
<p>Ništa od novih proizvoda</p>
<p>Neuspjeli umaški, vezan uz akciju »Volim Hrvatsku«, trebao nas je upoznati s novim proizvodima u turizmu, no umjesto toga, novinarima su predstavljene općenitosti i koještarije.</p>
<p>Opatijski skup postavio je dijagnozu - naši su radnici u turizmu namrgođeni jer imaju niske plaće, često ih vode bahati direktori i pod hitno treba nešto mijenjati. </p>
<p>Je li to istina? Ako ih poslodavci ne prisile na smiješak, naši su radnici zaista mrgudi iako je »zaboravljeno« pripomenuti da ti radnici efektivno rade tek nekoliko mjeseci godišnje, a da ih većina ima dodatne apartmane gdje im ne pada na pamet da su loše volje i namrgođeni. </p>
<p>Stvar je u pristupu poslu - turizam je temeljen (ili bi barem trebao biti) na pozitivnim vibracijama djelatnika bez obzira na to je li netko plaćen s 5000 ili 50.000 kuna. Hotelski, i ini, servis bez osmijeha je kao da vam vulkanizer pokrpa gumu ali je ne napumpa jer je premalo plaćen. </p>
<p>Istina je, međutim, i da većini naših direktora uopće nije važno što imaju katastrofalan poslovni rezultat - oni su lokalni bogovi, a prema vlastitim ljudima ponašaju se nadmoćno.</p>
<p>U Umagu su, s druge strane, županijski direktori HTZ-a trebali predstaviti nove turističke proizvode za ovu sezonu ali od predstavljanja nije bilo gotovo ništa. </p>
<p>Za Branka Curića, direktora TZ-a Istarske županije, sastanak je besmislen jer je Istra svjetlosnim miljama ispred domaće konkurencije. Ono što Dalmacija tek pokušava napraviti (agroturizam) kod Istrana je već passé. </p>
<p>Dalmacija daleko </p>
<p>iza Istre</p>
<p>Nakon Umaga, očito je da će kvalitativni raskorak između Dalmacije i Istre nakon ove godine biti i veći. </p>
<p>Naime, umjesto da Dalmatinci uoče što mogu napraviti sami (i Istrani su se borili sami), njihove su glavne riječi bile »trebalo bi«, »mogli bismo«, »na tragu smo osmišljavanja novih proizvoda, ali nemamo potporu lokalnih struktura i slično«. Strašno! </p>
<p>Hrvatska, dakle, ove sezone gotovo i da neće imati novih proizvoda koji bi obogatili siromašnu turističku ponudu, ali će HTZ nagraditi najpripremljenije mjesto u predsezoni. Besmisleno. Bolje im je da pronađu način kako probuditi ljenčine iz vlastitih redova. </p>
<p>I to brzo jer konkurencija već kreće s podmetanjima. Hrvatskoj tradicionalno nenaklonjen Il Piccolo lupeta o ovdašnjem krahu sezone s ciljem da zadrže što više Talijana na odmoru u Italiji. Na ovaj će način - međusobnim podmetanjima - gubitke zbog iračkoga rata nastojati kompenzirati gotovo sve mediteranske zemlje. </p>
<p>Na kraju, umjesto »karizmatičnih« ljudi iz turizma, zastupnici Tonči Tadić i Damir Kajin kreću s idejom da se restorani s autohtonim hrvatskim jelima, s obzirom na to da su jela najbolji suveniri, oporezuju s dvostruko nižom stopom PDV-a. Sabor je moćan, ali je barem ideja, s obzirom na glomazan i skup sustav turističkih zajednica, trebala krenuti s nižih razina.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Glavno da je toga na ramenima: Je li ključ za otvaranje svih »problematičnih« vrata doista u prikladno odabranoj odori </p>
<p>To što mnogi problemi u policiji i vojsci nisu riješeni novim odorama, što im je odgovornost i ozbiljnost ponekad upitna, vjerojatno treba tražiti u činjenici da im odora nije bila dizajnirana na prikladan način ili je možda bila promašena prava nijansa upotrijebljenih boja. Svakako bi, univerzalnost preporučenog recepta trebalo iskušati u drugim segmentima društva. Školski se profesori često žale da ih đaci nedovoljno poštuju. Tko im je kriv kad nisu bili tako mudri da poput sudaca spas svog dostojanstva potraže u posebnim odorama - ako stvar djeluje za suca, zašto ne bi i za profesore. Sve je to dio državnog proračuna </p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Članak koji sam pročitala u Slobodnoj Dalmaciji o važnosti nošenja sudačkih odora, odnosno tóga, otvorio mi je oči koje su očito dugo bile polu ili potpuno zatvorene. Zaista je šteta da takav napis nije ranije ugledao svijetlo dana, jer nudi recept za rješavanje mnogih naših nevolja i problema. Sve je tako jednostavno i lako provedivo: ključ kojim ćemo otvoriti sva »problematična« vrata je, prikladno odabrana odora. </p>
<p>Kada, dakle, budemo odjeveni u odore, disat ćemo lakše, punim plućima, budućnost će biti optimističnija i perspektivnija, a problemi samo rijetki događaji koji će povremeno narušiti monotoniju općeg sklada, kako nam ne bi bilo dosadno.</p>
<p>Izjaviše tako neki (ali ne na prvi travnja), da će naši suci djelovati mnogo ozbiljnije i časnije kada navuku tóge na sebe. Rekoše, kako je to vrlo važan »korak u vraćanju digniteta, ozbiljnosti i odgovornosti sudačke profesije.« </p>
<p>Naivno sam vjerovala (vjerojatno ne samo ja) da je sudačka stručnost i moralnost ono bitno na čemu se temelji njihov dignitet. </p>
<p>Očito je da sam pogriješila. Ali to ujedno znači da je probleme u sudstvu moguće riješiti brže i jednostavnije negoli smo mislili.</p>
<p>Svojedobno su i naši vojnici i policajci dobili nove odore. Činilo mi se tada, da je to bacanje novca i da ima važnijih stvari za koje vrijedi izdvojiti pozamašna sredstva. Ali oni koji su donijeli odluku o novim odorama očito su bili vidoviti i shvatili su »u kojem grmu leži zec«. </p>
<p>To što mnogi problemi u policiji i vojsci nisu riješeni novim odorama, što im je odgovornost i ozbiljnost ponekad upitna, vjerojatno treba tražiti u činjenici da im odora nije bila dizajnirana na prikladan način ili je možda bila promašena prava nijansa upotrijebljenih boja. </p>
<p>Svakako bi, univerzalnost preporučenog recepta trebalo iskušati u drugim segmentima društva.</p>
<p>Školski se profesori često žale da ih đaci nedovoljno poštuju. Tko im je kriv kad nisu bili tako mudri da poput sudaca spas svog dostojanstva potraže u posebnim odorama - ako stvar djeluje za suca, zašto ne bi i za profesore. Sve je to dio državnog proračuna.</p>
<p>Možda bismo i umirovljenicima mogli pomoći: obucimo im posebne odore, i kao čarobnim štapićem bit će im vraćeno dostojanstvo. Više neće biti važno moraju li prekapati po kantama za smeće, popiju li svaki dan barem šalicu mlijeka, i smiju li si priuštiti grijanje električnom pećicom, barem u danima kada bura dere. </p>
<p>A možda, ta odora nije tako moćna, ili pak, kao što je poznato, svako pravilo ima iznimaka.</p>
<p>Eto, na primjer, liječnici. Oni svoje odore nose već vrlo dugo, i sigurno ulijevaju strahopoštovanje ljudima, ali nisam sigurna da su si odorom osigurali »dignitet, ozbiljnost i odgovornost« struke. </p>
<p>Kao pacijenti, pokušavamo naći nešto ispod tih kao snijeg bijelih odora, tražimo čovjeka dostojna posla koji obavlja. Lako bismo se složili da bismo ih poštivali i vjerovali im i bez njihovih odora, samo kada bi u nama vidjeli osobe, kad za njih ne bismo bili »žučni kamenac«, »čir za dvanaestercu«, »rak prostate« ili »rak dojke«; kada zabrinuti, prestrašeni bolesnik ne bi prestao biti čovjek zato što je promijenio zdravstveni status. </p>
<p>Neki su se političari ponovno pojavili na jumbo plakatima, a neki se tek pripremaju za skok. Poručuju nam koješta. Njihova odora je vrlo specifična, to su programi koje nam nude: mnogo lijepih riječi, ispraznih obećanja, zaklinjanja u poštenje i čovjeka. Ali »dignitet, ozbiljnost i odgovornost« poslu kojim se bave mogu vratiti samo političari u pravom smislu te riječi, a ne dobro nam poznati politikanti. </p>
<p>Pred nama je Uskrs. Mnogi će se lijepo obući, odjenuti svečane odore i krenuti u crkvu, vjerujući da je to dostatno za istinsko kršćanstvo. I oni na oltaru i oni ispred njega, previše vjeruju u vrijednost i moć odore. Imamo li snage i volje uskrsnuti iz učmalosti starih navika i nešto doista vrijedno ponuditi jedni drugima? </p>
<p>Isusu nisu uspjeli oduzeti ni dostojanstvo, ni ozbiljnost njegova poslanja makar su ga svukli do gola. On je i tada odgovorno brinuo o nama, opraštajući nam, voleći nas. </p>
<p>A neki Njegovi predstavnici ovdje na Zemlji, unatoč odorama koje nose, zaboravljaju na »dignitet, ozbiljnosti i odgovornosti« prečesto brinući o nekretninama koje bi im trebale biti vraćene na temelju ugovora sa Svetom Stolicom, čime dovode u nesklad svoje iskonsko poslanje i svakodnevno djelovanje. Lijepo je imati, ali je nužno biti. </p>
<p>Uskoro započinje »sezona« prvih pričesti i krizmi. Svi će sudionici, glavni akteri i statisti sigurno odjenuti prikladne odore. One će nakratko stvoriti privid o »dignitetu, ozbiljnosti i odgovornosti« njih kao kršćana. A poslije? Za mnoge, nažalost, ostat će samo »izvana gladac, iznutra jadac«. </p>
<p>Priča o odorama me podsjeća na stari vic o Bobiju i Rudiju. Bobi je uporno, ispod ulične svjetiljke tražio ključ koji je izgubio. Kada ga je Rudi upitao je li siguran da mu je baš tu pao, odgovorio je: »Ne, ali tu je svjetlo, tu jedino ima smisla tražiti«. </p>
<p>Bobi i Rudi su davno pali u zaborav, ali njihov način razmišljanja ne.</p>
<p>Svima nam je jasno da ono što smo izgubili nećemo naći tamo gdje je lako tražiti, nego tamo gdje izgubljeno doista jest. </p>
<p>Možda sam nepopravljiv optimist, ali vjerujem da su naš »dignitet, ozbiljnost i odgovornost« zakopani u nama i da ćemo ih, kad-tad, uspjeti izvući na svijetlo dana i početi živjeti u skladu s njima. </p>
<p>Tóge, odnosno odore neće biti dovoljne, kako bi se to dogodilo. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Skrovito mjesto hrvatskoga uskrsnuća</p>
<p>Dok na skromnom spomeniku čitam vjersko obilježavanje - Uskrs 1991. - dan prinosa tvoje žrtve kojom je začeta kasnije oslobođena Hrvatska, u meni vjerniku, a i svećeniku, koji svake godine slavi svoj rođendan upravo kada je bio Uskrs te godine, budi se čudan revolt. Zar je moguće da se nitko od tvojih suboraca, pogotovo onih koji vode brigu o tvom grobu, nije sjetio da je Uskrs, blagdan nad blagdanima, pomični blagdan? Nije stoga dosta napisati Uskrs 1991. nego i datum kada je bio Uskrs te godine</p>
<p>JOSIP ČORIĆ</p>
<p> I ovaj sam se put zaustavio kod jedinoga neoznačenog mjesta u perivoju božanstvene ljepote Plitvica, kod mjesta tvoje uskrsne žrtve, koja poput one prve Golgotske ničim nije dolično označena. Mnoge oznake koje upućuju na razne potrebne i nepotrebne sadržaje ljudske egzistencije, od specijaliteta jela i pića, do suvenirnica i nužnika, kao da su potrošile sav materijal pa se nije do danas našlo prikladnim označiti najvažnije mjesto novije hrvatske povijesti. Mjesto tvoje uskrsne pogibije, dragi Josipe Joviću!</p>
<p>I dok na skromnom spomeniku čitam vjersko obilježavanje - Uskrs 1991. - dan prinosa tvoje žrtve kojom je začeta kasnije oslobođena Hrvatska, u meni vjerniku, a i svećeniku, koji svake godine slavi svoj rođendan upravo kada je bio Uskrs te godine, budi se čudan revolt.</p>
<p>Zar je moguće da se nitko od tvojih suboraca, pogotovo onih koji vode brigu o tvom grobu, nije sjetio da je Uskrs, blagdan nad blagdanima, pomični blagdan? Nije stoga dosta napisati Uskrs 1991. nego i datum kada je bio Uskrs te godine.</p>
<p>Oni koji ne žele zaboravljati prošlost, a tjerali su nas drugovi da je što prije zaboravimo, osim njihovu, spjevanu u radionicama laži i komunističkih nektara gdje su i bogovi trebali pozavidjeti tim nadljudima od tzv. ustaničkog Srba pa do Save Kovačevića, neće zaboraviti taj 31. ožujka 1991. </p>
<p>U mnogim narodima postoje grobovi neznanih junaka. To je lijepo, ali zar mi u našoj najnovijoj povijesti, čistoj koliko može biti čista borba za goli život, ne bismo mogli obilježiti dolično to sveto mjesto, stvoreno na najsvetiji dan, koji u sebi nosi više od puke simbolike - uskrsnuće već davno pokopane Hrvatske. </p>
<p>Uskrsnuće u istom stilu kako je ostvario pobjedu nad svim zlima Nazarećanin - preko razapinjanja do zore pobjede nad smrću.</p>
<p>Znaju li naši pripuzi koji traže sve moguće načine kako se ulizati da bi sačuvali onaj dio tijela koji je najmesnatiji da mogu njime sjedati i premještati se u stolicama nektarski omamljive vlasti - što čine i što bi činili drugi narodi da im je prva žrtva njihove slobode bio Josip Jović? Jesu li oni prošetali malo do npr. Jad Washema i vidjeli svaki dan školsku djecu gdje uče povijest svoga naroda nad živim spomenicima njihovih tragedija.</p>
<p>Pitam javno najodgovornije: Zar ne bi mogli najdoličnije urediti i označiti mjesto pogibije prvog borca slobodne, nezavisne i krvlju najboljih sinova i kćeri, ostvarene Hrvatske? </p>
<p>Ono dosad napravljeno je skromno, kao da se stidimo svojih istinskih veličina. Zar ne bi trebalo napraviti dolično stajalište gdje bi se zaustavljali svi putnici koji prolaze tim rajskim predjelom Lijepe naše, a kao obvezu bi to trebalo izvoditi s učeničkim, studentskim i radničkim ekskurzijama.</p>
<p>Zar je preskupo postaviti znakove koji će upućivati na mjesto pogibije, gdje bi trebalo na vodećim svjetskim jezicima napisati barem najsažetije put stvaranja Hrvatske počevši od njena krvava začeća - Uskrs, 31. ožujka 1991.?</p>
<p>Kako to da se pripadnici Vlade i Sabora, te ostalih odgovornih institucija koje su važne za život Hrvatske nisu dosad pobrinuli da se to mjesto dolično osmisli?</p>
<p>Bojim se da je dio odgovora u ponašanju tih izabranih predstavnika naroda, kojima je važnije dokazivati možebitnu hrvatsku krivnju za što se dobivaju ne samo privlasnički bodovi, nego se pokloniti krvi onih bez kojih ne bi bilo ni vlasti, ni slobodnog hrvatskog naroda, a najvjerojatnije ni njih.</p>
<p>Svi mi koji prolazimo tim putem i neizostavno se zaustavljamo, učinimo nešto da nas drugi barem vidi i upozna to skrovito mjesto hrvatskog uskrsnuća. Na tom mjestu smo svi mali, a neki od onih koji dolaze u bilo kojim delegacijama za obljetnicu pogibije neka mole Boga da im oprosti grijehe i podvale što su dobro unovčili tuđe žrtve, i nije ih briga, što nisu zaslužili na to mjesto dolaziti.</p>
<p>Ako se je sve učinilo da se uguši Oltar domovine, taj oltar na kojemu je prinesena najveća žrtva - jedan mladi život, poziva sve, naročito one koji su patili zbog onih koji bez stida zasjedoše gdje su bili i prije 1991., da prisile takve i njihove trabante, pokloniti se Josipu Joviću i svim žrtvama iskrvavljene Hrvatske, imajući odvažnosti zatvoriti usta svima koji kopkaju po možebitnim nedjelima onih, koji nisu izronjeni iz ideala i tkiva uskrsne Hrvatske.</p>
<p>Pokušajmo umrijeti egoizmu, poput Nazarenca, očistivši svoju nutrinu prema receptu Bogočovjeka. </p>
<p>To je pravi Uskrs i želim ga sretnog svima, posebno tebi, Josipe Joviću, ali ove godine ne za Uskrs datuma 1991., nego 20. travnja 2003.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, svećenik iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Proširenje EU, zajednice čije se ustrojstvo tek stvara</p>
<p>Za zemlje koje će 2004. godine ući u Europsku uniju bit će potrebno osigurati znatno veća sredstva, ako Unija nastavi s politikom postupna uspostavljanja gospodarske ravnoteže među članicama. U njima je životni standard mnogo niži nego u »starim« članicama / Daljnji razvoj može voditi stvaranju EU-ovih vojnih snaga čime Europska unija mijenja svoj lik, a članicama donosi nove obveze. Stvaranje vlastite vojske bio bi u Europskoj uniji događaj prema domašaju ravan onom koji se zbio uvođenjem eura, ističe The Economist. Nameće se pitanje: je li državama članicama EU-a i kandidatkinjama za ulazak u tu zajednicu, potrebno pripadanje NATO-u ako se u dogledno vrijeme stvori vojna sila EU-a?</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Europska unija je nedovršeno zdanje, sva u skelama uoči predstojeće velike nadogradnje. Povijesnim proširenjem, sadašnjoj petnaestorici, koju resi stabilno tržišno gospodarstvo, priključit će se deset zemalja, među kojima je osam njih imalo nesretnu sudbinu potpadanja pod komunistički poredak kojim je upravljala sovjetska Moskva. Time Europska unija dobiva drukčiji karakter, ulazak siromašnih država donosi nove odnose, podjele i veće proračunske terete. Od 2000. godine iz »strukturalnih« i »kohezijskih« fondova siromašnijim zemljama članicama dodijeljeno je 213 milijuna eura, od toga 90 posto izravno pokrajinama. </p>
<p>Takva potpora je poticala gospodarski rast u Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj i Irskoj.</p>
<p>U projektima Europska unija sudjeluje s pedeset posto sredstava, a drugu polovicu daju zemlje korisnice. Stoga se pojavio njihov prigovor da ih se tjera na ulaganja u poslove koji za njih nemaju prednost.</p>
<p>Za zemlje koje će 2004. godine ući u Europsku uniju bit će potrebno osigurati znatno veća sredstva, ako Unija nastavi s politikom postupna uspostavljanja gospodarske ravnoteže među članicama. U njima je životni standard mnogo niži nego u »starim« članicama. </p>
<p>Na primjer, u Mađarskoj većina ljudi živi s plaćama od oko 300 eura, a umirovljenici zbog nedostatnih mirovina moraju raditi kojekakve dodatne poslove da bi preživjeli. Mađarski seljaci se boje nove konkurencije, jer nemaju novca za preustroj svojih gospodarstava.</p>
<p>Slovački premijer Mikulaš Dzurinda je optimistički izjavio da ulazak Slovačke u Europsku uniju neće dovesti do veće promjene strukture gospodarstva, jer se njegova zemlja već trgovinski uključila u zapadnu Europu i tamo uspjela plasirati svoje nacionalne specijalitete.</p>
<p>Romano Prodi, predsjednik Europske komisije, je nedavno istaknuo važnost ulaska balkanskih zemalja u Europsku uniju radi stabilizacije čitave regije. Za Hrvatsku smatra da ima zavidne makroekonomske pokazatelje, ali i više problema koje još mora riješiti.
Srbija namjerava svoju kandidaturu za članstvo predati 2005. sa željom da se učlani u Europsku uniju 2010. godine. Njeni veliki problemi su suradnja s Haaškim sudom i Kosovo. Beograd je Kosovu spreman dopustiti »veću autonomiju«, međutim, kosovski Albanci traže neovisnost. »Nezavisno Kosovo uključeno u EU i NATO je naše opredjeljenje«, izjavio je glasnogovornik kosovskog predsjednika Ibrahima Rugove.</p>
<p>Mirovinsku misiju u Makedoniji je od NATO-a preuzeo EU i time ostvarila prvi vojni zadatak. Uskoro će se to dogoditi i u Bosni i Hercegovini. Daljnji razvoj može voditi stvaranju EU-ovih vojnih snaga čime Europska unija mijenja svoj lik, a članicama donosi nove obveze. Stvaranje vlastite vojske bio bi u Europskoj uniji događaj prema domašaju ravan onom koji se zbio uvođenjem eura, ističe The Economist.</p>
<p>Nameće se pitanje: je li državama članicama EU-a i kandidatkinjama za ulazak u tu zajednicu, potrebno pripadanje NATO-u ako se u dogledno vrijeme stvori vojna sila EU?</p>
<p>Süddeutsche Zeitung u povodu povećanja članstva u Uniji zaključuje: »proširenje ne može biti dovršenje europskog ujedinjenja, nego dio njegova početka«.</p>
<p>Brzina kojom je Ministarsko vijeće Europske unije dalo mandat Europskoj komisiji da izradi mišljenje o spremnosti Hrvatske za ulazak u pregovarački postupak radi članstva u Uniji, potkrepljuje nade da bi naša zemlja mogla uskočiti u vlak koji će 2007. godine uvesti Rumunjsku i Bugarsku u EU.</p>
<p>U Europskoj se uniji priprema ustav i u predloženim rješenjima se kao cilj Unije iznosi stvaranje Europe trajnog razvoja na temelju ujednačena gospodarskog razvitka i socijalne pravde. Socijalna politika ne bi bila u rukama država članica, nego je dodijeljena Uniji.The Daily Telegraph komentira ustavni prijedlog s bojazni da će Ustav imati prednost pred zakonima zemalja članica, i da će Europska unija postati izvorom moći te uspostaviti nadzor Bruxellesa nad svim područjima života članica, koordinirat će gospodarstvo i utvrđivati zajedničku vanjsku politiku. Londonski list u tome vidi potkopavanje temelja britanske parlamentarne demokracije.</p>
<p>Europska se unija ne smije organizirati prema uzoru na SAD, kao velesila koja bi se natjecala za nadmoć u svijetu, iznosi pariški Le Figaro. Snaga Unije mora proizlaziti iz raznolikosti njenih članica. </p>
<p>Ženevski Le Temps piše da Europska unija može postati protutežom SAD-u, ali ne snagom sile, nego prijedlozima, političkim idejama, raspravljanjem i pluralizmom. Male članice Europske unije se protive francusko-njemačkom prijedlogu da na čelu Europske unije bude predsjednik sa petogodišnjim mandatom i zauzimaju se za zadržavanje sadašnjega rotirajućeg predsjedništva. </p>
<p>Velike države u tome vide kočnicu političke postojanosti, jer svaka zemlja u vrijeme svog mandata gura vlastite prioritete. Dok male države žele jačanje Europske komisije, velike zemlje, osobito Velika Britanija, tome se suprotstavljaju ne želeći Europsku uniju kao neku naddržavu.</p>
<p>Hrvatska će, nadamo se, 2007. godine ući u Europsku uniju utemeljenu na načelima pluralističke demokracije, poštivanja pravnog sustava i ljudskih prava, tržišnog gospodarstva i kulturne različitosti. </p>
<p>Kakvo će tada biti ustrojstvo te zajednice i kakav će biti položaj njenih država članica - to se još ne zna.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Meloman sam te jutarnje zagrebačke, blagdanske tišine</p>
<p>Pero Mioč, redatelj, pisac, prevoditelj iz Šibenika </p>
<p>Nemam racionalan odgovor na to pitanje. Ponekad mi se čini kako sam rođen sa Zagrebom u sebi. Stjecaj okolnosti, vrlo posebit. Ako je rat neprirodno stanje, utjelovljenje nevremena, onda sam rođen u neljudsko vrijeme, u Žabljaku kod Livna, i među prvim riječima koje sam kao dijete čuo i zapamtio bila je tajanstvena riječ Zagreb. Ta riječ dražila je i raspaljivala moj dječji umišljaj. </p>
<p>Stvarala se neobjašnjiva slika poduprta imenima i nazivima: Ante Starčević, Ante i Stipica Radić, Pavao Radić, Pernar... Maček, Grič, Gradec, Kaptol, Lotrščak, Medvednica... Zastori na prozorima spušteni. U sumrak, sijede glave oko malog radioaparata, negdje iz svemira (tada nisam imao pojma što je to) kapale su riječi. Radio-Washington slušao se u strogoj konspiraciji.</p>
<p>Prva suvisla rečenica koju pamtim... glas Grge Zlatopera: »Sovjeti se i dalje drže istog načela: svoje ne damo, o vašem ćemo diskutirati«. Što je to tada značilo, ne znam, ali shvatio sam kasnije, jer me je ta rečenica progonila sljedećih četrdeset godina. Ni danas se ne mogu osloboditi te more...</p>
<p> A onda Marija Jurić Zagorka... Pa opet Kaptol, Grič, Gradec, Krvavi most... Tkalčićeva ulica, Jelačić plac... s prvim maljicama na licu, u mojoj glavi slika i zemljovid bili su definirani. Nimalo se nisam iznenadio kada sam kao šesnaestogodišnjak ugledao svoj otjelovljeni san. Vlak na Glavnom kolodvoru. S prozora promatram krovove, ulice, zabate i pročelja zgrada. Pada sitna uporna kiša. Slika mi staje u grlu. Čudna toplina spušta se niz grkljan. Pluća mi zahvaća topla smola što se rasplinjuje po čitavom tijelu. Teku mi suze. Zašto mi teku suze? Ne znam, ali dobro mi je, o, kako mi je dobro...</p>
<p>Onda su već racionalno u mojoj svijesti, jedan po jedan, svoje mjesto pronalazili Šenoa, Matoš, Šimić, Ujević, Krleža. Oni su bili moj dio Zagreba, a svi oni odnekud su stigli baš tu. I postali baš to. Zagreb. Sada već odrastao upijam gotiku i barok. Gornji grad (Gradec) i Kaptol više nisu dva nepomirljiva svijeta. Ne dijeli ih Krvavi most, ali blagdanski ugođaj uvijek me zapljusne kada hodam Tkalčićevom, kada odlazim u muzeje i Gliptoteku, kada sjedim ispred Kaptolske kleti i promatram Katedralu, kada mi u vidokrug prvi upadaju pozlaćeni anđeli, a miris bliskog kazališta Komedija (kazališta imaju naročit, ni s čim usporediv miris) budi moj profesionalni nemir.</p>
<p>Mame me HNK, Gavella, Kerempuh, ITD, Kazalište mladih, Vidra... Utočište tražim u Strossmayerovoj galeriji, u Galeriji primitivnih umjetnosti.</p>
<p>Tu bih mogao sjediti satima, ali me sram namještenica. Uvijek imam dojam da smetam. Uopće mi ne smeta što su te naše galerije tako prazne, jer godi mi biti nasamo s tim slikama, s tim mirisima, s tim oblicima... kad bi namještenice pogodile moje skrivene misli, ostavile bi me tu samoga i preko noći. Zagreb u meni narasta do zagonetke, pretvara se u mit.</p>
<p>Godina 1994. Ni zima, ni proljeće. Vraćam se iz Poljske, iz Wroclawa. Uskrs me susreo u Beču. Otužan dan u tuđem velikom gradu. Puše neugodan vjetar (ne znam kako ga zovu), podiže i nosi papir, najlonske vrećice... Slika ružna. Nimalo blagdana u uvijek blagdanskom Beču. Uzalud me mole da ostanem, da se odmorim, nestrpljivo čekam prvi vlak za Zagreb... Ja sam izabrao mjesto po mojoj mjeri.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagrepčani na čekove do bogatog uskrsnog stola</p>
<p>Za većinu domaćica Veliki petak posljednji je dan za nabavku namirnica kojima će se njihove obitelji gostiti tijekom produženog vikenda. Na gotovo svim zagrebačkim tržnicama zato je ovoga petka vladala neopisiva gužva, no ona, čini se, nije iznenadila ni trgovce niti kupce. </p>
<p>Vjesnikova ekipa prošetela se Dolcem, najpoznatijom zagrebačkom tržnicom, koju su, čini se, u petak prijepodne posjetili samo oni debelih živaca. Za kupnju koja inače traje pola sata, u petak je bilo potrebno barem dvostruko više vremena, a koliko su domaćice iskusne, vidljivo je i po malom »šalabahteru«. One, naime, oboružane malim podsjetnikom bile su učinkovitije. </p>
<p>Pa krenimo od Splavnica koja se kao i obično brine za vizualni identitet blagdanskog ozračja naših domova. Splavnica je bila doslovno zatrpana cvijećem i najrazličitijim uskrsnim dekoracijama, uglavnom s jajetom kao lajtmotivom. Kako svaka roba ima svoga kupca, cijene cvjetnih aranžmana kretale su se od 20 do 200 kuna. </p>
<p>Stepenice koje vode prema tržnici već su godinama rezervirane za sitnice koje sigurno »nigdje nećete naći po tako povoljnoj cijeni« i koje nemaju baš nikakve veze s Uskrsom. »Grudnjaci po 10, košulje po 30 i čarape po 10 kuna«, odzvanjali su glasovi Roma od 5 do 55 godina. </p>
<p>Kako je Veliki petak posni dan, prvo smo krenuli prema ribarnici. Opet gužva, iako se trgovci žale kako je prodaja posljednjih godina opala u prosjeku 30 posto. Osim cijenama, pad prometa prodavači pripisuju i tome što svakim danom sve brojniji trgovački lanci kupcima nude veliki izbor ribe i morskih plodova. Kako doznajemo od ipak vrlo zaposlenih prodavača, najbolje idu srdele jer su, naravno, najjeftinije. Kilogram srdela stoji od 10 do 15 kuna, slijede ih šarani i pastrve za koje je potrebno izdvojiti 30 do 35 kuna. Oni dubljeg džepa počastit će se oradom za 120, lososom za 110 ili brancinom za 80 kuna. »Iako bi mogli iskoristiti priliku i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zaraditi, cijene ostaju uobičajene jer najbolji pokazatelj kako žive Zagrepčani jest to, što gotovo pred svaki Uskrs oko podneva nestane srdela«, poručuju iz ribarnice. </p>
<p>Nezaobilazna namirnica svakog Uskrsa su i jaja. Srećom, većina naših sugrađana ipak si može priuštiti da svoj blagdanski stol, ako već ne oboritom ribom i šunkicom, ukrasi obojanim jajima. Cijena jaja kreće se od 70 lipa do 1,20 kuna no usprkos pristupačnoj cijeni i prodavači jaja žale se kako prodaja i nije nešto naročito. »Cijena ovisi isključivo o veličini jaja«, objasnio je prodavač koji je htio ostati anoniman. Zašto? Na njegovom štandu možete kupiti i guščja i pureća jaja čija je prodaja, prema riječima prodavača, zabranjena. Kako je, dakle, veličina jaja proporcionalna cijeni, najveća guščja jaja stoje 10 a pureća, nešto manja, 3 kune. </p>
<p>Slijedi šunka svih oblika. Tako rolana šuna stoji od 25 do 35 kuna za kilogram, suhi mesnati buncek 30 kuna, a najskuplja je domaća kuhana šunka, kilogram stoji 70 kuna. Kako opet ne bismo slušali tužnu priču o besparici, na jednoj od mesnica u prizemlju Dolca stoji natpis: »Prodajemo robu na čekove s odgodom, na više rata«. Čini se da je pravo vrijeme za to. </p>
<p>Da bi uskrsni stol doista bio kako doliči, nedostaju nam mladi luk i rotkvica. Dobra je vijest da »pušlek« i jednog i drugoga stoji 5 kuna. </p>
<p>E sad kad već imamo, ribu, šunku, jaja, rotkvicu i mladi luk, nedostaju nam kolači. Ako niste vješti u pripremanju domaćih, kolače možete kupiti. Pince, ovisno o veličini, možete kupiti već od 10 kuna, a može se kupiti i torta koja stoji kraljevskih 200 kuna. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Amerikanci prodaju vozila koja se možda neće moći registrirati</p>
<p>Predstavnik veleposlanstva objasnio je da su automobili »svoje odslužili«. Kupci oslobođeni troškova carine, PDV-a i trošarine</p>
<p>Ispred skladišta Astra u Velikoj Gorici u petak se moglo razgledati osam rashodovanih vozila američkog veleposlanstva koja se prodaju putem javne dražbe. Početna cijena tako nije bila određena već su se prikupljale tajne ponude, a najpovoljniji ponuđači bit će u utorak obaviješteni da su postali novim vlasnicima tih starih vozila. </p>
<p>Budući da su vozila prilagođena američkim standardima i, primjerice, zbog neodgovarajuće svjetlosne signalizacije ne zadovoljavaju hrvatske uvjete za homologaciju, u veleposlanstvu napominju da neće snositi nikakvu odgovornost ako se ona zbog toga ili, pak, zbog tehničke neispravnosti neće moći registrirati. </p>
<p>Na prodaju su bila ponuđena po dva primjerka terenaca »jeep cherokee« i »chevrolet blazer«, te »chrysler voyager«, »ford cup wagon«, »buick« i petotonski teretnjak »chevrolet stake kodiak«, proizvedeni između 1991. i 1998. godine.</p>
<p> Predstavnik veleposlanstva koji je želio ostati anoniman objasnio nam je da su, što se tiče veleposlanstva, ti primjerci svoje odslužili, svi naime prošli više od 100.000 kilometara, ali su potvrdom Državnog protokola oslobođeni su carine, PDV-a i trošarina. Na njih se stoga plaća tek porez na promet rabljenih vozila.</p>
<p> »Prošle godine prodali smo trinaest automobila i svi su se uspjeli registrirali, ne znam hoće li to biti slučaj i ove godine, ali mi za to ne preuzimamo odgovornost«, ponovio je on.</p>
<p>Prema njegovim riječima, prošle je godine najviše interesa izazvao »jeep grand cherokee«, a kako ove godine nema tako atraktivnog automobila, pretpostavio je da će se najlakše prodati kamion. U slučaju pak da za neko vozilo ne bude interesenata, najavio je da će ga veleposlanstvo SAD-a pokloniti u dobrotvorne svrhe. </p>
<p>»Vozila možda i nisu previše interesantna našem tržištu jer imaju motore velike zapremnine, dosta troše i islužena su. Ali zato svatko može ponuditi onoliko koliko misli da ona vrijede«, napomenuo je. B. J.Ivica Račan i Vlasta Pavić u teniskom meču za Plavi telefon</p>
<p>Premijer Ivica Račan i gradonačelnica Vlasta Pavić pokazat će svoje teniske vještine u subotu, 26. travnja u 11 sati na teniskim terenima nacionalnog centra Hrvatskog teniskog saveza »Ina Millenium« na Zagrebačkom velesajmu. Njihovi »izazivači« su šesnaestogodišnje teniske nade Petra Petričec i Tonči Perić. Ovaj sportski susret pod nazivom »Godine ne važe, športska srca se traže« ima humanitarni cilj - prikuplja se novac za Plavi telefon. Plavi telefon djeluje već 12 godina i dosad je na njegov broj stiglo 85 tisuća poziva. Uz njegovu pomoć spašeni su deseci života mladih. »Drago nam je da su se premijer Račan i gradonačelnica Pavić rado odazvali na poziv za meč. Želja nam je organizirati još sličnih događaja«, rekao je Miroslav Vučenović, voditelj Plavog telefona. Dodao je kako je Dijana Pleština, supruga premijera, bila prva političarka, koja je pristala dežurati na Plavom telefonu. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Osnovano Povjerenstvo za bolji život Roma</p>
<p>Povjerenstvo za poboljšanje uvjeta života građana romske nacionalnosti u Gradu Zagrebu bavit će se obrazovanjem, socijalnom skrbi, zdravstvom i zdravstvenom skrbi, zapošljavanjem, stanovanjem i područjem kulture Roma. Zaključeno je to u petak, na konstituirajućoj sjednici Povjerenstva. Predsjednik Povjerenstva Zdravko Čokić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, rekao je kako se Povjerenstvo treba pobrinuti za financijska sredstva za te potrebe iz državnog i gradskog proračuna, te nakon toga, nada se Čokić, i od Međunarodne banke za obnovu i razvoj. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Filipinsko pribijanje na križ privlači turiste</p>
<p>MANILA, 18. travnja </p>
<p> - Četrnaest mistika, među kojima četiri žene, razapeto je na križ u sjevernofilipinskom selu na sam Veliki petak u ritualu u kojem se brojnim vjernicima i turistima dočaravaju patnju i smrt Isusovu, javljaju agencije.</p>
<p> Nekoliko tisuća pobožnika, pokajnika i turista okupilo se na Veliki petak u selu Cutud u provinciji Pampanga, 75 kilometara sjeverno od Manile da bi vidjeli pribijanje na križ. </p>
<p> Sve je počelo oko podneva kada su njih četrnaestero krenuli u mimohodu do obližnjeg brda s drvenim križevima na leđima. Iza njih je u povorci hodalo i nekoliko stotina pokajnika, bosonogih i bez košulja koji su svoja leđa bičevali štapovima od bambusa i špagama na čijim su krajevima bili svezani komadi razbijenog stakla.</p>
<p> Čavli uronjeni prethodno u alkohol pribijeni su u dlanove i stopala svakog »Krista«, nakon čega su križevi podignuti u uspravni položaj. Razapeti na križ pet su minuta bili izloženi suncu koje je nemilosrdno pržilo.</p>
<p> Katolička crkva s negodovanjem gleda na taj običaj, ali organizatori brane taj stari obred koji je ujedno postao i pravim turističkim mamcem i dokazao se kao dobar izvor prihoda.</p>
<p> Strancima je od 1987. godine zabranjeno sudjelovanje u tom obredu kada je otkriveno da je Japanac razapet na križ u stvari glumac koji je potajno sniman za pornografski video. </p>
<p> Uskrs je glavna svetkovina na Filipinima. Od 82 milijuna stanovnika njih 80 posto su katolici. (dpa/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Još se ne zna je li Zagreb (zbog Srbije) prerizičan za Rolling Stonese</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Hoće li Rolling Stones u kolovozu nastupiti na Dinamovu stadionu, kako je bilo najavljivano, ili neće, znat će se polovicom sljedećega tjedna, doznaje se iz zagrebačke udruge »Kajda«, organizatora koncerta.</p>
<p> Nakon uskrsnih blagdana od menadžmenta Rolling Stonesa očekujemo službenu potvrdu o održavanju koncerta i datum kada bi se koncert mogao održati, rekao je Igor Aničić iz »Kajde«. </p>
<p> Mediji su o zagrebačkom koncertu Stonesa počeli nagađati kad je zbog izvanrednog stanja u Srbiji doveden u pitanje koncert u Beogradu. Zbog događaja u Srbiji navodno se i Hrvatska smatra rizičnim područjem, što znatno povećava police osiguranja koje organizatori koncerata najčešće ne mogu platiti.</p>
<p> Aničić kaže da nije sasvim točno da je koncert u Beogradu otkazan jer i tamošnji organizatori još čekaju službenu obavijest o održavanju, odnosno otkazivanju koncerta u tom gradu. </p>
<p> Zagrebačko Gradsko poglavarstvo u listopadu je najavilo da će organizatoru »jednog od najvećeg događaja 2003.« maksimirski stadion ustupiti besplatno. </p>
<p> Stonesi su turneju, kojom proslavljaju 40 godina osnutka, službeno počeli prošle jeseni u Bostonu. Nakon SAD-a, Kanade, Dalekog istoka i Australije sastav će na ljeto doći u Europu.</p>
<p> Koncerte koje su trebali održati u nekim azijskim zemljama otkazali su zbog atipične upale pluća (Hong Kong, Bangkok).</p>
<p> Rolling Stones su u Zagrebu nastupili dvaput - na Hipodromu 1998. te u velikoj dvorani Doma sportova 1976.</p>
<p> »Kajda« bi idući tjedan trebala najaviti planove za ovoljetne koncerte. Također će objaviti hoće li se koncert Iron Maidena, potvrđen za 17. lipnja, zbog velikog zanimanja preseliti iz velike dvorane Doma sportova na stadion »Radnika« u Velikoj Gorici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nove potvrde da smo svi iz Afrike</p>
<p>Arheolozi još nisu sigurni gdje su se i kada prvi put pojavili ljudi kakvi su danas. Neki vjeruju da se homo sapiens razvio neovisno na nekoliko mjesta u svijetu. Ipak, znanstvenici su ovih dana objavili još jednu od teza o postanku čovjeka - ideju po kojoj smo se pojavili u isto vrijeme na istome mjestu, subsaharskoj Africi, te se od tamo proširili i zamijenili neandretalce i ostale ranije ljude. </p>
<p> Znanstvenici koje je predvodio Ulf Gyllensten sa sveučilišta u Uppsali u Švedskoj pronašli su dokaz prema kojemu svi mi potječemo od jedne jedine skupine predaka koja je živjela u Africi prije, otprilike, 170 000 godina. Znanstvenici ujedno tvrde da se iseljavanje iz Afrike dogodilo prije samo 50 000 godina. </p>
<p>Gyllenstenova skupina nije proučavala fosile kako bi postigla navedene rezultate, već ispitala DNK živućih ljudi diljem svijeta. Genski materijal u našim kromosomima je kombinacija gena naših roditelja Otkrili su da se najbliži zajednički predak proučavanih ljudi nalazi u skupini koja je živjela u Africi prije 171.500 (plus-minus 50.000) godina. Ujedno su otkrili važnu granu koja u stablu odvaja većinu Afrikanaca od ne-Afrikanaca. To gensko razilaženje vjerojatno označuje seobu ljudi iz Afrike koja se dogodila prije 52 tisuće (plus-minus 27 500) godina. </p>
<p>Navedeni dokaz ide u prilog teoriji ljudske evolucije »nedavnoga afričkog podrijetla«. Znanstvenici se u bliskoj budućnosti nadaju potpunijim podacima. Mitohondrijska DNK je samo jedan izvor koji reflektira samo gensku povijest žena. Kako se završio projekt dekodiranja ljudskog genoma, povećat će se mogućnost zadobivanja točnijih podataka, čime ćemo se približiti detaljnijem razumijevanju naše genske povijesti, misle znanstvenici. </p>
<p>L. Kos</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nova kontracepcijska tableta s ultraniskom dozom hormona</p>
<p>Tvrtka »Schering«, jedna od najvećih svjetskih kompanija na polju kontracepcije, predstavila je proteklog tjedna novu kontracepcijsku tabletu Logest koju odlikuje izuzetno niska količina hormona pa se glavobolja, napetost u grudima, mučnina i druge nuspojave, uobičajene kod uzimanja kontracepcijskih tableta, u primjeni Logesta javljaju relativno rijetko. </p>
<p>Kao takva, Logest predstavlja jedinstveni proizvod među kontracepcijskim tabletama u Hrvatskoj. Bez obzira na iznimno nisku dozu hormona, sadrži sve dobre osobine modernog kontraceptiva, pouzdan je i dobro se podnosi. </p>
<p>S Logestom su hrvatsku javnost upoznali dr. Željko Dubravac, predstavnik »Scheringa« u Hrvatskoj, naš poznati ginekolog prof. dr. Velimir Šimunić te dr. Bernd Düsterberg, direktor istraživačkog centra za kontrolu fertiliteta i hormonskog nadomjesnog liječenja »Scheringa« u Berlinu. </p>
<p>Naš poznat ginekolog prof. dr. Velimir Šimunić istaknuo je problem manjka educiranosti hrvatskog stanovništva o metodama kontracepcije. Rezultat toga je veliki broj neželjenih trudnoća i relativno negativan stav o korištenju kontracepcijskih tableta. Broj kontraceptiva, koji je na raspolaganju liječnicima i korisnicama, je nedopustivo mali. Osim toga, u Hrvatskoj se još uvijek u znatnoj mjeri propisuju već zastarjeli kontraceptivi s visokom dozom hormona. Upravo je Logest primjer kontracepcijske tablete koja bi takav trend trebala smanjiti. </p>
<p>»Logest je prije svega siguran kontraceptiv. Osim toga, djeluje povoljno na predmenstrualni sindrom, regulira ciklus, ima povoljan učinak na akne i smanjuje učestalost upalnih bolesti zdjelice. Utjecaj na tjelesnu težinu je minimalan«, istaknuo je prof. Šimunić. </p>
<p>Inače, u Hrvatskoj oralnu kontracepciju koristi od šest do sedam posto ženske populacije, dok je u zapadnim zemljama, a i mnogim tranzicijskim, s kojima se uspoređujemo, korištenje oralne kontracepcije neobično visoko i iznosi 65 i više posto ženske populacije u reprodukcijskoj dobi. </p>
<p>Dr. Bernd Düsterberg, jedan od vodećih stručnjaka u razvoju Logesta, istaknuo je kako su se u stvaranju novog preparata koristila bogata »Scheringova« iskustva na ovome polju. Zbog iznimno niske doze hormona, dr. Düsterberg je Logest posebno preporučio ženama koje prvi put uzimaju kontraceptive.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sokolar nudi rješenje za problem golubova u parku</p>
<p>Sokolar koji je sudjelovao u rastjerivanju galebova što su smetali avionima oko zračne luke Kennedy u New Yorku sada se bavi rješavanjem poplave golubljeg izmeta u središtu New Yorka, oko Times Squarea. Bryant Park, nedaleko od Times Squarea popularno je mjesto među ljudima koji u vrijeme ručka vole nešto pojesti sjedeći na klupi, no golubovi su počeli smetati i zagađivati. Sada sokolar Tom Cullen s lijevom rukom omtanom debelom kožnom rukavicom i s punim vrećama mrtvih golubljih mladunaca zvižducima navodi sokola Mochu, čiji napadi zastrašuju golubove i odgovaraju ih od nastanjivanja u parku i oko njega. </p>
<p>»Problem je kad izmet pada ljudima na glavu,« kaže Daniel Biederman, šef tvrtke koja se bavi obnovom i održavanjem Bryant Parka, gdje su čuli da su se u Londonu poslužili sokolarskim uslugama pri rastjerivanju golubova od Towera. »Ali uz izmet što pada na glave, golubi jedu i cvijeće i nisu ovdje domaća vrsta. Oni doista ne pripadaju ovamo.«</p>
<p>Cullen kaže da, iako se sokol uglavnom ne jede golubove, grabljivica izaziva strah u njima. »Podižemo im razinu stresa,« kaže on. »Cilj nam je da odluče otići drugam po hranu i odviknuti ih od skitanja«.</p>
<p>Harrisovi sokoli, s kakvima Cullen radi, jedina su vrsta grabljivica koja lovi u »čoporima«. »Tako ih možemo u zrak pustiti više istodobno i tako izazvati veći stres. Ti sokoli vrlo su društveni i dobro surađuju s ljudima,« dodao je.</p>
<p>Pokus sa sokolskim patrolama traje od ponedjeljka, a dužnosnici parka na kraju tjedna odlučit će hoće li program produžiti na mjesec dana. </p>
<p>»Pokušavamo smanjiti broj golubova a ne pribjeći zamkama ili otrovu,« kaže Cullen. »Ovo je ekološki siguran način za to.« Cullen, koji je razvio veliki program za rješavanje problema galebova oko aerodroma Kennedy, već primjećuje napredak.</p>
<p>»Razlika je prilično dramatična,« kaže on. »Kad smo došli ovamo, bilo je pet-šest velikih jata golubova. Pikirali su na ljude koji su tu jeli.«</p>
<p>Dok je Cullen skupljao usne da zazviždi i pozove Mochu s njezina odmorišta iznad jednoga kioska, na jednoj se velikoj grani nad njim vidjela mala skupina golubova. </p>
<p>»Ovo je svojevrsna igra izguravanja,« kaže Cullen, koji je iz Goshena u državi New York, a sokolarstvo je usavršavao u Engleskoj. »Golubovi neće uginuti kad odu odavde. Stvarat će probleme nekome drugom. Takav je život.« (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Zagreb Boogie Woogie</p>
<p>Sislej Xhafa zalaže se za promicanje iseljeničke specifičnosti svoje zemlje - stoga je njegova umjetnost kinetička i oslikava stanje nacije koja je stalno u pokretu / Umjetnik je darovao Zagrebu svjetlosnu instalaciju »Zagreb Boogie Woogie« postavljenu pod trijemom Meštrovićeva doma</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Mladi Albanac Sislej Xhafa darovao je gradu Zagrebu svjetlosnu instalaciju »Zagreb Boogie Woogie« koju je postavio pod trijemom Meštrovićeva doma. To je obznanio govoreći o svojoj umjetnosti na predavanju uz projekciju održanome u četvrtak na večer u tome domu. Radi se o fluidu duginih boja koja obasjava vanjski zidni omotač. Svjetlost koja obavija kružni ophod oko cilindričnog zdanja, prati tlocrt građevine, kružni otok na kojem se nalazi i smjer prolaska tramvaja, a pali se s gradskom svjetlošću, te prati njegovu umjetničku poetiku.</p>
<p>U radovima se zalaže za promicanje specifičnosti svoje zemlje koja je iseljenička. Stoga je njegova umjetnost, kaže, kinetička, upravo zato da oslika stanje nacije koja je stalno u pokretu. </p>
<p>Bio je začetnik predstavljanja Albanije na »Mostri« 1997. godine kada se u »Giardinima« ilegalno predstavio instalacijom, obukavši se u nogometaša njihove reprezentacije, aludirajući time da se u životu može izdvojiti iz sredine jedino baveći se tim sportom. Potom je dobio izlagački prostor gdje je među njegovim golim zidovima postavio praznu drvenu ambalažu za voće, da bi naglasio sveopću pustoš zemlje koju su napustili ljudi. </p>
<p>Iako manje radi video, značajan je onaj »Crno i bijelo«, a na snimkama prikazuje dvoje ćelavih skinhedsa koji plivaju u rimskoj Fontani di Trevi. Muškarac u bijeloj majici i djevojka u crnoj ljube se pod slapovima, hodaju kroz vodu i rone do dna s novčićima u potrazi za egzistencijom i srećom. Instalaciju »Sunce« izložio je u galeriji pomoću tri stara izgorena auta s akumulatorima koji su kabelima spojeni s grijalicama što ih je sa suradnicima držao u rukama, aludirajući na užarenu kuglu i simbolički tražeći svoje mjesto pod suncem.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Video jockey poput kirurga svjetla</p>
<p>Pred dupkom punim kinom »Central« nastupilo deset domaćih VJ-a predstavljajući okupljenima »miksanje« vizualnih materijala u živo / Je li riječ o novoj kinematografiji odnosno novom obliku umjetnosti ili je riječ o novoj podvrsti klupske zabave?</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - »Ako su u osamdesetima VHS i beta sistem ispraznili kinodvorane, a u devedesetima 'Coldcut' izmislili cut style, bilo je samo pitanje vremena kada će kućni video i montaže roditi novu kinematografiju baziranu na hipertextu.« To je tekst glazbene udruge »Confusion« ispisan na pozivnici za »Videoskop«.</p>
<p> Riječ je o prvome organiziranom predstavljanju VJ-inga, novog oblika baratanja slikovnim zapisima. Je li zaista riječ o novoj kinematografiji odnosno novom obliku umjetnosti ili je riječ o novoj podvrsti klupske zabave?</p>
<p>Razvoj novih tehnologija uspostavio je novi skup odnosa između glazbene i vizualne umjetnosti. DJ(Disc Jockey) kultura već je odavno opće mjesto popularne kulture, što je kao izravnu posljedicu imalo novo razumijevanje glazbe uopće. Naime, glazba se danas ne poima samo kao pisani notni materijal interpretiran glazbenim instrumentima, niti, kada je riječ o popularnoj glazbi, ne možemo govoriti samo o vokalno-instrumentalnim skladbama koje su vladale scenom u posljednjih pedesetak godina.</p>
<p> Upravo s razvojem tehnologija za reprodukciju zvuka pojmovi komponiranja glazbe korjenito su izmijenjeni. Takve promjene dovele su do redefiniranja pojma DJ-a. To više nije osoba koja reproducira glazbu pomoću gramofona ili »disk playera«, već je to umjetnik koji komponira zvučne strukture koristeći digitalnu tehnologiju. </p>
<p>Pojava DJ-a kao umjetnika otvorila je mogućnosti i za pojavu VJ-a (Video Jockey). VJ-i upotrebljavaju vizualne materijale na jednak način na koji DJ upotrebljavaju zvučne materijale; posrijedi je komponiranje, nerijetko već snimljenog, vizualnog materijala, u novu cjelinu.</p>
<p> Tako je pred dupkom punim kinom »Central« u srijedu na večer nastupilo deset domaćih VJ-a predstavljajući okupljenima »miksanje« vizualnih materijala u živo. Uobičajena je praksa da na tehno/rave partijima VJ-i projiciraju »miksane« slike koje »samo prate« glazbu koju stvara DJ. Ovoga puta situacija je bila izmijenjena, slike odnosno umjetnost komponiranja vizualnog materijala u živo glazbeno su pratili DJ-i. Tako je publika pljeskom popratila umješnost kreiranja vizualnog doživljaja VJ-a, koji se poput DJ-a koriste umjetničkim imenima.</p>
<p> Tako su na »Videoskopu« nastupili »random aestethics collectiv«, »zb«, »visual violence«, »tekstnatur«, »eirenah«, »mimimi«, »ab rol«, »pupu«, »missl« te »herbal & aesqe« te svojim performansom dokazali da metafora »kirurzi svjetla« kojom su se prozvali nije daleko od pravog stanja stvari. A da bi se VJing oblikovao kod publike kao novi oblik umjetnosti, vjerojatno je potrebno češće organizirati takva okupljanja. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Svetačko iskustvo grijeha</p>
<p>Autorovo djelo raspinje se između ogoljela grijeha i odjevene krijeposti / Pomirba i ujedinjenje mogući su jedino u Božjoj milosti</p>
<p>Grijeh, usud puti, bol koja proizlazi iz ljudskog otpadništva od Boga, zatim iskupljenje kroz katarzu posve ljudske patnje - no još uvijek nedostatne za punoću sudioništva s Bogom - teme su koje na način posve neobičan i vanvremen, klasičan i konzervativan, hrabar i snažan, tretira slikar padre Anastazio, odnosno Perica Petrić, dominikanac s otoka Brača, rodom iz bosanskog Pruda. Njegova je izložba otvorena u Hrvatskoj paneuropskoj uniji u Zagrebu. </p>
<p>Autorovo djelo raspinje se između ogoljela grijeha i odjevene krijeposti. U početku bi zajedništvo s Bogom no iskonski grijeh puti čiji jedini materijalni trag i objektivni korelativ odbačena je odgrizena jabuka na slici Evinoj. Iako Eve koja je inicirala grijeh na slici gotovo i nema. Što od prve žene ostade u slikarskoj fantaziji - rumeni je paslik, silueta koja sugerira neuhvatljivost grijeha, fluidnost njegovih putova i lukavosti, te neodredivost ljudske sudbine. Grijeh je otpadništvo čovjeka prema čovjeku kao i prije čovjeka prema Bogu, brutalno razdvajanje. Pomirba i ujedinjenje mogući su jedino u Božjoj milosti.</p>
<p>Smjer zločinjenja kao da je dvostruk, a dvosjekli mač, kojim Kain ubija brata kao da sasjeca i ubojicu. Razgoljeni grješnici bez lica su i nisu u stanju gledati, niti svoju braću niti sestre, a kamo li Boga Svevišnjega. Dok sveci i mučenici, pokajnici i iskušenici, poput Magdalene, svetog Dominika, Suzane, Henrika Suzoa, ljudi su krjeposni i otkrivena lica, te otvorena pogleda - njihov gled ipak bježi lateralno, neusredsređeno i pitati nam se, pred ovim djelom, o kakvoj je vrsti prianjanja i zajedništva riječ i nije li Bog i za navedene krijeposnike odveć daleko.</p>
<p>U što Anastazijevi sveci zapravo gledaju, i više - što vide? Je li Ništa, uza sav napor da se tjelesnost zaogrne i golotinja udalji iz sustava - nastanjeno u njihovim očima i ne blude li pogledom (kad već ne blude tijelom) put horizonta iza kojeg gore naftna polja i diže se u oluji pijesak pustinje. Čak i Marijin pogled, uz Kristov sklopljeni, u Pěeti posve je lateralan. A »Artis convivium« krvavi je pir dekapitiranih uzora: Ferde Benkovića, Piazzete Antonella de Mesine, Fra Galgarija... koji istom posveta je i žrtvena vježba danka koje autoru daruje Božji izabranik, Ivan Krstitelj. Umjetnik je iz roda Salomina; pitanje je samo od ispod koliko prozirnih vela.</p>
<p>Bez obzira na to je li riječ o paleozojskom divljaku s početka ljudske mukotrpne apostaze ili o današnjem/sutrašnjem post-apokaliptičnom čovjeku, animalne prirode i uzdrhtala napora da ih se privede Kristovu savršenstvu - u Anastazijevu djelu pokazuje se razdrtost ljudske naravi i posvemašnja tuga njene patničke osame u »znoju lica našega«.</p>
<p>To uznemirujuće djelo svjedoči nam kvarljivost i potrošenost svijeta; kraj i početak ljudske povijesti počinju se dodirivati. Edena više nema, ni u slutnjama, a nada u novi Savez sa Svevišnjim i Svemoćnim Bogom sve dalja je. Gdje je Bog - da barem zagrmi nad nama: »Savle, Savle zašto me progoniš?!«</p>
<p>Ponadajmo se, usuprot svakoj izglednosti, da zagrmjet će Bog nad svojom djecom i privući joj poglede u Ognjen Grm na Gori, Grm koji jest On, a ne atomska pečurka. </p>
<p>Drago Štambuk</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Panorama talijanske umjetnosti</p>
<p>Tridesetak grafika iz zbirke u Paviji donosi radove niza velikih talijanskih umjetnika prošloga stoljeća </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja </p>
<p> - Putujuća izložba »50 godina talijanske grafike« otvorena je u četvrtak na večer u Talijanskom institutu u Zagrebu. Izložba donosi izbor grafika talijanskih umjetnika druge polovine prošlog stoljeća iz zbirke Museo Grafica d'arte Fundacije Sartirana Arte iz Pavije. Tridesetak grafika u različitim tehnikama, od tradicionalnih bakroreza, bakropisa i litografije do onih novijih poput kalkografija, serigrafija i fotolita, panorama je svega što se u Italiji stvaralo posljednjih pola stoljeća.</p>
<p>Vidljiv je kontinuitet umjetnosti koji seže još od konstruktivizma i racionalizma dvadesetih, preko enformela koji je prevladavao sredinom stoljeća, pop arta, što je Italiju sedamdesetih zapljusnuo iz Amerike i Engleske, pa sve do Novih tendencija, skulpturalnih istraživanja te ironičnih i grotesknih pomaka s kraja prošlog stoljeća - rekao je o izloženim radovima akademik Tonko Maroević na otvorenju izložbe.</p>
<p> Zagrebačka publika ima priliku vidjeti radove nekoliko velikih talijanskih umjetnika. Neki su poznatiji kao kipari, poput Umberta Mastroiannija, Arnalda Pomodora i Maura Stacciolija, neki su slikari, a neki isključivo grafičari. Među njima su i radovi nekoliko najcjenjenijih modernih talijanskih umjetnika - Alberta Burrija, Afra, Giuseppea Capogrossija, Lucia Fontane, Maura Regiannija pa sve do umjetnika iz osamdesetih - Giuseppea Chiaria. Svojevrsna rijetkost izložbe je i jedna grafika slavnog tenora Luciana Pavarottija. Zagrebačka izložba dio je od stotinjak radova iz putujuće zbirke, koja je u Hrvatskoj gostovala još u Osijeku, Zadru, Splitu i Puli, a pogledati se može do 7. svibnja. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Počinje Festival sv. Marka</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - I ove će godine koncertni i crkveni prostori zagrebačkoga Gornjega i Donjega grada ugostiti vrhunske domaće i inozemne umjetnike i ansamble na petome po redu Festivalu sv. Marka. Festival će 22. travnja otvoriti Sekstet Berlinske filharmonije koji nastupa u Hrvatskom glazbenom zavodu. Od tada do 8. svibnja zagrebačkoj će se glazbenoj publici predstaviti Haydn Qartet iz Austrije, Ljubljanski komorni trio, Oratorijski zbor Crkve sv. Marka iz Zagreba, Solisti sv. Marka, Zagrebački gitaristički kvartet i drugi ugledni glazbenici. </p>
<p>Moto festivala je »Mladi umjetnici u Starom gradu«. Festival sv. Marka uspio je kroz sve ove godine održati i nadograđivati zanimljivost i raznovrsnost programa koji je lanjske godine privukao još veću pozornost javnosti nego proteklih godina, te se tako stavio uz bok ostalih vrijednih glazbenih događanja u Zagrebu i Hrvatskoj. Prvi put je na festivalu prošle godine Hrvatski radio napravio trajne snimke, zabilježivši koncerte »Pučkih pjevača« iz Staroga Grada s otoka Hvara, zbora gradišćanskih Hrvata i crkvenoga zbora iz Velikog Borištofa te britanskog ansambla »Pro Cantione Antiqua«. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>»Javnost za mene ne postoji«</p>
<p>Jedina očekivanja s kojima se ja moram nositi i koja su za mene najteža su - moja očekivanja i moje želje! U Americi sam već dvije godine i osjetio sam što znači biti »daleko od očiju, daleko od srca«. Oni koji me prate znaju da ću ih, ako nađem motiv i »posložim kockice u glavi«, obradovati rezultatom i na SP u Barceloni, kaže Draganja </p>
<p>BERKELEY/ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Drugu godinu studija i plivanja na kalifornijskom sveučilištu Berkeley Duje Draganja je okončao s dvije zlatne i dvije brončane medalje na NCAA prvenstvu, a posebice spektakularnom pobjedom na 100 yardi slobodno. Osim što je olimpijskog i svjetskog prvaka Anthonyja Ervina spriječio da po četvrti puta uzastopce pobijedi u ovoj disciplini, Draganja je sa 42.02 isplivao treći rezultat svih vremena, koji je i kad se »pretvori« u metre sasvim blizu svjetskom rekordu Aleksandra Popova.</p>
<p>• Smatrate li NCAA pobjedu na 100y slobodno svojim dosad najvećim uspjehom? Netko će, naime, reći da je NCAA prvenstvo u nekim disciplinama jače i od svjetskog prvenstva...</p>
<p> - NCAA je uistinu jako natjecanje, zasigurno jače od europskog prvenstva. U niz disciplina su rezultati potrebni za ulazak u finala »strašni«. Na 50 slobodno, primjerice, unutar 8 stotinki se smjesilo čak 10 plivača. Istina, nedostaje tu nekoliko velikih imena, ali rezultati ostvareni na NCAA-u su stvarno fantastični. Srušeno je nekoliko svjetskih rekorda i ja uistinu mogu reći da mi je ova pobjeda najveći uspjeh karijere. Isplivao sam osobni rekord na 100 yardi slobodno, pobijedio aktualnog svjetskog prvaka Anthonyja Ervina, a u povijesti plivanja ovu su dionicu brže od mene plivali jedino Ervin i legendarni Matt Biondi. Veselim se i uspjehu štafete Berkeleya 4x100 slobodno jer smo isplivali najbolji rezultat svih vremena. </p>
<p>• Poznate su vaše mogućnosti u plivanju slobodnim načinom, no posebno veseli odličan rezultat (3. mjesto) na 100m leptir. Znači li to da ćete se ubuduće više posvetiti i disciplini 100 metara leptir? Ako ste na 100 slobodno već u Berlinu očekivali plivati 48.70, koliko mislite da vrijedite na 100 leptir? </p>
<p>- Dosad se uistinu nisam posvećivao leptiru. Trenirao sam ga tek usput. Trener Mike Bottom me, međutim, usmjerio na leptir, a njegova želja je da plivam i 200 slobodno. Prvi puta sam tu disciplinu plivao u prvom dijelu priprema i rezultati su bili dosta dobri i obećavajući. Sigurno ću se do kraja studija okušati u toj disciplini, baš kao i na 200 mješovito. To će ovisiti o potrebama Berkeleyeve plivačke momčadi. Koliko mogu na 100 leptir? Hmmm, dobro pitanje, ali ne znam odgovor. Ja takve stvari nikad ne znam. Tek sam počeo vježbati ronjenje i očito je da tu imam još dosta prostora. </p>
<p>• U srpnju je u Barceloni Svjetsko plivačko prvenstvo. Kako ćete se i gdje pripremati za to natjecanje? </p>
<p>- Definitivno se ostajem pripremati u Americi. Mike Bottom okuplja »World Sprint Team 2004« i pripremat ćemo se u Berkeleyu do početka srpnja.</p>
<p>• Što znači da tek onda stižete u Hrvatsku i da vas ove godine neće biti na našem plivačkom mitingu Zlatni medvjed? </p>
<p>- Trebao bih stići u srpnju, izravno na Prvenstvo Hrvatske, no Mike je u kontaktu s organizatorima Zlatnog medvjeda i ako se on u idućim danima dogovori oko mog dolaska - nastupit ću na Šalati. O tome, međutim, ne odlučujem ja.</p>
<p>• Nakon bronce na lanjskom EP u Berlinu i sada pobjede na NCAA prvenstvu u Austinu očekivanja hrvatske sportske javnosti su velika. Kako se nosite s tim očekivanjima i što vi osobno očekujete od SP u Barceloni? </p>
<p>- U Americi sam već dvije godine i osjetio sam što znači biti »daleko od očiju, daleko od srca«. Oni koji me prate - moja obitelj i prijatelji - znaju da ću ih, ukoliko pronađem motiv i »posložim kockice u glavi«, obradovati rezultatom. Već je i moj ostanak u Americi preko ljeta za njih veliko iznenađenje. »Javnost« za mene ne postoji, jedina očekivanja s kojima se ja moram nositi i koja su za mene najteža su - moja očekivanja i moje želje! </p>
<p>• Lani ste rekli da namjerno trenirate tek sa 70-ak posto intenziteta. Je li sada Bottom pojačao treninge?</p>
<p>- Bottom bi ih rado pojačao i oko toga smo se čak malo pokoškali. No, i ove sam godine izbjegao bazične novogodišnje pripreme na snijegu. Da sam to odradio moji bi rezultati sigurno bili još bolji. Ali, što mogu. Osjetim neodoljivu potrebu za domom, obitelji, prijateljima, Splitom, domaćom »spizom« i sve drugo pada u drugi plan. Pokušat ću ubuduće malo češće dovoditi prijatelje i roditelje u Ameriku.</p>
<p>• Jesu li rezultati na fakultetu identični onima u bazenu? </p>
<p>- Iskreno, zadnja dva semestra su bila super što se tiče škole. Prosjek ocjena mi je vrlo visok i među najboljim sam studentima u plivačkoj momčadi. Imam ovaj semestar malih problema tek s jednim predmetom, ali se nadam da će na kraju sve ispasti dobro. Od idućeg semestra počinjem uzimati predmete prema svojem izboru, pa će sve biti puno zanimljivije.</p>
<p>• Uz olimpijskog i svjetskog prvaka Anthonyja Ervina veliki suparnik u sveučilišnoj momčadi sada vam je postao i Milorad »Mike« Čavić? Otkud sad on?</p>
<p>- Milorad Čavić nije novo ime u plivanju. On je rođen i odrastao u Americi, ali pliva za Jugoslaviju. Sreli smo se već prije dvije godine na Juniorskom prvenstvu Europe na Malti, bio je drugi iza mene na 50 metara leptir, a zlatni na 100 leptir. Imao je na 50 slobodno najbolje vrijeme u Americi među srednjoškolcima, sto posto je posvećen plivanju, jako je ambiciozan i snažan momak. Ima izraženo »podvodno plivanje« i treninzi s njim su mi jako pomogli. I ne samo treninzi, već i naše suparništvo...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Težak posao za Hrvate</p>
<p>Posljednji je put momčad s Istoka prvakom NBA lige bila 1998. godine. Bili su to Chicago Bullsi u vrijeme Jordana, Pippena, Rodmana i Kukoča / I ove sezone svi najveći favoriti za naslov također stižu sa Zapada</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Nakon 82 utakmice osnovnog dijela sezone, 16 najuspješnijih momčadi u subotu će krenuti u doigravanje za naslov NBA prvaka. Za razliku od ranijih sezona, ove godine će prvi put za naslov najboljeg u NBA ligi trebati sakupiti 16 pobjeda, a ne 15 kao dosad. Naime, čelnici lige odlučili su da se i u prvom krugu doigravanja igra na četiri pobjede, što u još bolju poziciju postavlja favorite. Jer, osmopostavljenim momčadima je ionako teško tri puta svladati konferencijske prvake, a do četiri uspjeha bit će gotovo nemoguće doći.</p>
<p>Upravo u takvoj poziciji su sastavi u kojima igraju hrvatski igrači, Milwaukee Bucksi Tonija Kukoča i Orlando Magic Gordana Giričeka. Bucksi su sezonu okončali kao sedma momčad Istoka, te će u prvom kolu odmjeriti snage s prošlogodišnjim finalistima, New Jersey Netsima, dok je Magic bio osmi na Istoku, te će im suparnici biti konferencijski prvaci, Detroit Pistonsi.</p>
<p>Iako su u prvom dijelu sezone ostvarili pobjedu manje od Pistonsa, Netsi su i ove godine ipak glavni favorit Istoka. Veći dio sezone igrali su bez prvog centra Dikembea Mutomba zbog ozljede ligamenata zgloba desne ruke, ali Mutombo bi trebao biti spreman za doigravanje, a to znači da su Netsi najkompletnija momčad na Istoku, uz Jasona Kidda, Kenyona Martina i Richarda Jeffersona. Najveća snaga Bucksa su bekovi Gary Payton i Sam Cassell, ali na njihovu žalost s druge strane će biti - Kidd.</p>
<p>Magic ima mnogo veće izglede za iznenađenje. Sastav Pistonsa je do prvog mjesta na Istoku prvenstveno stigao odličnom obranom, sa 87.7 primljenih koševa su najbolji u ligi, ali Magic ima najboljeg strijelca lige, Tracyja McGradyja, kojega, ukoliko mu krene, nitko ne može zadržati.</p>
<p>Ostala dva para na Istoku su Indiana Pacersi i Boston Celticsi, te Philadelphia 76-ersi i New Orleans Hornetsi.</p>
<p>Posljednji prvak je s Istoka stigao još 1998. godine, kada su Chicago Bullsi s Michaelom Jordanom, Scottiejem Pippenom, Dennisom Rodmanom i Tonijem Kukočem stigao do trećeg uzastopnog naslova. Nakon toga je uslijedila vladavina klubova sa Zapada, a sva je prilika da se taj niz produži za još jednu godinu. Detroit je osvojio naslov na Istoku sa omjerom 50-32, a s istim takvim omjerom Portland Trail Blazersi su tek šesti sastav zapada. Toliko o razlici u kvaliteti.</p>
<p>Trostruki uzastopni prvaci, Los Angeles Lakersi u doigravanje kreću tek s pete pozicije, te bi do finala konstatno mogli biti u poziciji da prve utakmice igraju u gostima. No, s obzirom na formu Kobea Bryanta i Shaquillea O'Neala nakon »All-Star« dvoboja, Lakersi su opet u najužem krugu favorita. Pogotovo što u 1. krugu igraju protiv Minnesota Timberwolvesa koji još niti jednom nisu prošli prvi krug doigravanja.</p>
<p>Najveći suparnici Lakersima bit će San Antonio Spursi i Sacramento Kingsi, koji u doigravanje kreću s prve dvije pozicije. Spursi su izgledali najdojmljivije u sezoni, ali već u prvom krugu očekuje ih sudar s njima neugodnim Phoenix Sunsima. Sunsi su u dosadašnja četiri ovosezonska dvoboja čak tri puta svladali Spurse.</p>
<p>Kingsi će sa puta ka konačnoj nagradi prvo morati maknuti Utah Jazz koji se i ove godine ponajviše oslanjao na neuništivi dvojac John Stockton - Karl Malone, koji zajedno ima 81 godinu, a pobjednik tog dvoboja u drugom će se krugu sastati s boljim iz dvoboja Dallas Mavericksa i Portland Trail Blazersa.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>I te kako je važno tko ti je sudac</p>
<p>Uznemirili su se neki duhovi pročitavši da Dalmatinci ne mogu suditi Dinamu, dok Hajduku ne mogu suditi suci iz Zagrebačke županije</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Pobjedom Hajduka nad Dinamom situacija se toliko naelektrizirala da je svaki detalj, vezan uz rasplet oko pitanja nogometnog prvaka u Hrvata nužno staviti pod povećalo.</p>
<p> Tako je bilo dovoljno da se u tisku objavi kako do kraja prvenstva Dinamove utakmice ne mogu suditi suci iz Dalmacije, odnosno Hajdukove suci iz Zagrebačke županije, pa da nastane uzbuna, uznemire se duhovi, izreknu gromovite riječi. Jasno, nakon svega Zbor nogometnih sudaca HNS-a osjeća se prozvan, pa se zbog toga nastoji pošto-poto obraniti. Pitanje je, međutim, od čega.</p>
<p> Za neke je u spomenutom slučaju glavni kamen spoticaja dvojba: što se to točno predmnijeva pod sucem iz Dalmacije? Odnosi li se to na bilo kojeg suca sa srednjeg i južnog Jadrana, na kojemu su uzgred stacionirane četiri županije, uz Splitsko-dalmatinsku još Šibenska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska. Ili, točno naznačenu županiju, kao što je Zagrebačka u slučaju Dinama, a trebala bi biti Splitsko-dalmatinska kad je riječ o Hajduku.</p>
<p> Nijanse su bitne, jer sustavom »krv nije voda« valjalo bi zbog što je moguće regularnije završnice eliminirati sve sumnje. To znači da bi se i te kako trebalo paziti da i Dinamu i Hajduku preostale utakmice ne sude suci koji su im teritorijalnim načelom boravka preblizu i samim time podložni mogućem inficiranju navijaštvom. U Hajduku s te strane misle da su znatno zakinutiji tretiranjem pojma Dalmacija, koji je mnogo metarski širi od Zagrebačke županije.</p>
<p> Zbor nogometnih sudaca zadužen za delegiranje djelitelja pravde ogradio se od svih insinuacija koje ih guraju u ulogu mogućeg indirektnog krojača nekih mogućih (ne)raspoloženja. Pogotovo jer su se neki zainteresirani zapitali: kako, recimo, tretirati suca Draženka Kovačića iz 70-ak km od Zagreba udaljenih Križevaca, koji je uzgred bio određen voditi prvu polufinalnu Kup utakmicu Hajduk - Varteks? Ili, koliko se neutralnim može smatrati sudac prvenstvenog dvoboja Hajduk - Varteks Vlado Svilokos iz 50-ak km udaljenog Siska? S druge, pak, strane ne dolazi u obzir sudac domicilno udaljen i 200 km od Splita, jer je sve to - Dalmacija.</p>
<p> Strši također i pitanje zašto je iznenada povučen zagrebački sudac Gorana Marića s uzvratne utakmice polufinala Kupa Varteks - Hajduk, a bio je poludirigiranim ždrijebom određen da ju vodi. </p>
<p> Stoga je u ime »istine i pravde«, a nakon munjevite međusobne komunikacije mjerodavnih pojedinaca, Zbor nogometnih sudaca HNS-a obavijestio javnost da pod njegovim okriljem nije donijeta nikakva odluka o zabrani suđenja sudaca iz pojedinih županija. Nego da se shodno pravilniku iz kola u kolo, procjenom svih okolnosti, donosi odluka o sucima koji mogu ući u ždrijeb za pojedini igrački par, a prema Pravilniku o ždrijebu.</p>
<p> A što se tiče izostavljanja suca Gorana Marića, za njega se kaže da nije izostavljen zato što je iz Zagreba, nego stoga što nije na vrijeme izvjestio da zbog bolesti nije sposoban suditi utakmicu Varteks - Hajduk. Sve zajedno sasvim dovoljno da se zaključi kakvi sve detalji mogu biti bitni kod kovanja naslova prvaka, i da je snaga momčadi tek jedan od segmenata u tom nastojanju.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Više nema ni iluzija za ostanak</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Nakon četvrtog poraza na Svjetskom prvenstvu I. divizije, ovaj put od Velike Britanije 1-7 (1-1, 0-3, 0-3), hrvatski su se hokejaši na ledu oprostili od I. svjetske divizije. Naime, uoči SP-a se računalo da bi pobjeda protiv Estonije mogla donijeti toliko željeni opstanak, no kako se pokazalo da je Estonija mnogo jača nego što se mislilo, pobjeda protiv nje ništa ne bi donijela. Estonci su pobijedili Italiju i Veliku Britaniju, a Hrvati su izgubili od te obje momčadi. Tako je ugasla i posljednja nada, koja je tinjala još nakon prve trećine.</p>
<p>Hrvatski hokejaši nisu imali dovoljno snage za završnicu napada, iako udaraca prema britanskoj mreži nije nedostajalo. No, osim pogotka 17-godišnjeg Tomislava Grozaja, nijedan naš igrač nije znao završiti. Razljućeni i razočarani, naši su hokejaši pred kraj dvoboja izgubili živce, započeli tučnjavu i po tri igrača iz sve momčadi su isključena.</p>
<p>Iako naši hokejaši redaju poraze, Ledena je dvorana puna. Navijači ih bodre, pjevaju, a svaki pogodak proslavljaju kao da je pobjednički. I to je ono najljepše na zagrebačkom izdanju SP-a hokejaša.</p>
<p>Posljednji dvoboj u I. diviziji odigrat će naši hokejaši u nedjelju u 20 sati protiv Estonije.</p>
<p>• Ledena dvorana</p>
<p>VELIKA BRITANIJA - HRVATSKA 7-1 (1-1, 3-0, 3-0)</p>
<p>VELIKA BRITANIJA: Murphy, Watkins, Bailey, Horne, Clarke, Campbell, Pope, Moody, Galazzi, Berrington, Hurley, Weaver, Longstaff, Thornton, Shields, Hoad, Phillips, Tait, Cowley, Owen, Ellis, Wilson</p>
<p>HRVATSKA: V. Belić, Martinović, Jačmenjak, S. Belić, Plahutar, Pokos, Lovrenčić, Spajić, Glavota, Ciganović, Gojanović, Švigir, Kužnar, Sertić, Mlađenović, Žibret, Kopajtić, Novosel, M. Ljubić, Grozaj, Smojver, Kire</p>
<p>SUCI: Albers, Eslits i Dzieciolowski. GLEDATELJA: 5000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Moody (5), 1-1 Grozaj (9), 2-1 Thornton (24), 3-1 Longstaff (27), 4-1 Shields (37), 5-1 Wilson (43), 6-1 Berrington (48), 7-1 Hoad (55)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Velika Britanija 12 minuta + tri kazne igre, Hrvatska 8 minuta + tri kazne igre</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Robert WILSON</p>
<p>• Ostali rezultati: Francuska - Estonija 6-0, Norveška - Italija 5-2; redoslijed: Francuska (razlika pogodaka 20-5) 7 bodova, Norveška (16-7) 6, Estonija (7-3) 4, Italija (16-10) 4, Velika Britanija (14-11) 3, HRVATSKA (3-30) 0.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Galoperi i kasači zovu na sportsku feštu </p>
<p>Na hipodromu će u ponedjeljak u uporabu biti pušteno novo trkalište za kasačke i galopske utrke konja </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Zagreb će na uskrsni ponedjeljak bez velikih talambasa dobiti zapravo novi sportski objekt: na hipodromu će biti pušteno u uporabu novo trkalište za kasačke i galopske utrke konja. Istina bit će to na dosadašnjem mjestu, ali ipak neusporedivo. Obje staze su uređene po svim međunarodnim propisima. Staza za galop ne samo da s unutarnje strane ima propisanu bijelu ogradu kakvu smo dosad samo gledali na tv, nego i stroj (vrata) za startanje galopskih utrka. Tako više neće biti natezanja sa startom i neprestanih prigovora. </p>
<p>No, gotovo da su više dobili gledatelji koji će na novouređenu visoku tribinu moći ući s istočne strane (u blizini je velesajamsko parkiralište) po popločanim putovima i sa svim potrebnim sadržajima (WC itd.). Tako će imati izvanredan pregled zbivanja na trkalištima. </p>
<p>Iza otvaranja, na rasporedu je počevši od 14 sati pet kasačkih i četiri galopske utrke sa međunarodnom konkurencijom iz pet susjednih zemalja. Utrke će biti lako pratiti programom sa svim važnim podacima o utrkama i sudionicima (konjima itd.) u njima. </p>
<p>Bit će to prvi dio inače opsežnog plana Ustanove za upravljanje sportskim objektom hipodrom Zagreb koji je inicirao i provodi upravitelj hipodroma Ante Šimleša. Sam vrhunski jahač, stručnjak upoznat s takvim objektima širom svijeta, unio je u rad hipodroma potreban sistem da bi ga se dovelo konačnoj svrsi. Ovo će biti tek početak potpune rekonstrukcije hipodroma kojeg mora preurediti na međunarodnu razinu.</p>
<p>Ovome je već prethodio prvi korak stvaranjem cjelogodišnjeg sistema konjičkih natjecanja na hipodromu na kojem će se svake subote ili nedjelje biti neko natjecanje. Od demonstracija jahanja za djecu preko prvenstava Hrvatske u raznim disciplinama jahanja do Svjetskog Samsung kupa (25.-28. rujna). Tako će taj prekrasni prirodni prostor u sredini između staroga i novoga Zagreba konačno biti priveden svrsi, pružat će građanima aktivni i pasivni sport ili razonodu. </p>
<p>Žarko Susić Sampras otkazao nastup u Houstonu</p>
<p>HOUSTON, 18. travnja - Osvajač 14 Grand Slam naslova i nekad uvjerljivo najbolji tenisač svijeta Pete Sampras otkazao je svoj nastup na ATP turniru u teksaškom Houstonu koji se igra na zemljanoj podlozi. Organizatori turnira su posredstvom Samprasove agencije IMG dobili pismeni otkaz nastupa, a Amerikanac je ove godine prijavio, pa otkazao i turnire u San Joseu, Scottsdaleu, Indian Wellsu i Miamiu. Sampras nije nastupio od osvajanja US Opena 2002., kada je najavio oproštaj od vrhunskog tenisa, koji će se, čini se, službeno dogoditi na Wimbledonu, turniru kojeg je osvajao sedam puta. Naime, Sampras je zatražio »wild card« za Queen's Club, ATP turnir na travi koji prethodi Wimbledonu. Samprasov nastup na Wimbledonu potvrdio je i izbornik američke Davis Cup reprezentacije Patrick McEnroe, koji je u ožujku razgovarao sa »Pistol Peteom« upravo o nastupu na Wimbledonu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>I Majoli otkazala Fed kup!</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Ionako mršavi izgledi za pobjedu hrvatske ženske teniske reprezentacije u Fed kup dvoboju 1. kola protiv Ruskinja u Moskvi 26. i 27. travnja potpuno su nestali nakon petka. Najbolja hrvatska tenisačica Iva Majoli u petak je nakon liječničkog pregleda izjavila kako mora mirovati slijedećih tjedan dana te stoga sigurno neće putovati u Moskvu. Podsjetimo, Majoli je u četvrtak predala dvoboj 2. kola protiv Jelene Janković na WTA turniru u Budimpešti zbog visoke temperature. A u petak temperatura je bila i veća (39 C).</p>
<p>Stoga će izbornik Goran Prpić, nakon otkaza Kostanić, Talaje i Majoli, na raspolaganju imati tri mlade i neiskusne tenisačice Karolinu Šprem, Dariju Jurak i Mateu Mezak. Kako je rekao Prpić, zbog problema sa vizama, nije bio u mogućnosti pozvati četvrtu tenisačicu. Dakle, u ponedjeljak u Moskvu putuje potpuno okrnjena hrvatska Fed kup reprezentacija... </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Ubijen vođa ruske liberalne oporbe</p>
<p>Novo političko ubojstvo potreslo Moskvu: Sergej Jušankov deseti je član Dume koji je ubijen u posljednjih 10 godina / Ogorčeni zastupnici otvoreno pitaju: Tko upravlja Rusijom - mafija ili predsjednik države?</p>
<p>MOSKVA, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U četvratk navečer, na povratku sa zasjedanja Dume, u Moskvi je pred ulazom u svoju kuću ubijen član ruskoga parlamenta i vođa oporbene stranke Liberalna Rusija Sergej Jušankov (53) . Maskirani profesionalni ubojica dočekao je istaknutoga političara na ulazu u zgradu, ispalio iz pištolja s prigušivačem četiri smrtonosna hica i odbacivši oružje nestao u gradskoj gužvi. </p>
<p>Vijest o novome političkom ubojstvu potresla je ne samo Moskvu već i cijelu Rusiju. Prošlih su 10 godina profesionalni ubojice u Rusiji ubiili čak devet članova paralamenta (Dume), pripadnika različitih političkih stranaka, a da gotovo nijedno od tih naručenih ubojstava nije do danas rasvijetljeno. Istina, istraga je u većini slučajeva zaključivala kako motivi tih ubojstava nisu politički, već posljedica trgovinskih poslova ili ekonomskog lobiranja narodnih izabranika.</p>
<p>Stoga su uznemireni parlamentarni zastupnici u petak zahtijevali da u Dumu dođu i objasne situaciju u zemlji ne samo ministar unutarnjih poslova Boris Grizlov i direktor FSB (tajna policija) Nikolaj Patrušev nego i sâm predsjednik Rusije Vladimir Putin. »Zahtijevamo da nam se objasni tko Rusijom upravlja - mafija ili predsjednik države?«, revoltirano su inzistirali članovi parlamenta. Nakon burne rasprave odlučeno je da se hitno održi zatvorena za javnost sjednica Dume, na kojoj izvješće o sigurnosnoj situaciji u zemlji i borbi protiv organiziranog kriminala trebaju podnijeti ministar unutarnjih poslova, šef tajne policije i vrhovni tužitelj Rusije.</p>
<p> Za većinu dosad naručenih i nerasvijetljenih ubojstava zastupnika i drugih istaknutih ruskih političara (prošle je jeseni u Moskvi ubijen gubernator zlatom bogate Magadanske oblasti) istraga je zaključivala kako su motivi za ta ubojstva trgovinska djelatnost ili ekonomsko lobiranje ubijenih. </p>
<p>Međutim, članovi ruskoga parlamenta sada energično odbacuju špekulacije da se i iza atentata na Sergeja Jušankova kriju gospodarski motivi. Jušankov je, naime, bio političar koji se nikada nije bavio ekonomskim i finacijskim poslovima te lobiranjima pa je stoga u ovome slučaju, vjerojatno, riječ o »čistom političkom ubojstvu«, tvrde njegovi stranački kolege.</p>
<p>Stoga, kako tvrde zastupnici, i motive za naručeno ubojstvo Jušankova treba tražiti u njegovim političkim stajalištima. Bio je žestoko protiv komunističke ideologije, a u posljednje vrijeme i oštar kritičar Putinova načina vladanja zemljom. »Uoči predstojećih parlamentarnih i predsjedničkih izbora Kremlj pokušava nadzirati građane«, izjavio je nedavno Jušankov, napadajući posebno politiku kojom kremaljska vlast poskušava uvesti nadzor nad svim vodećim ruskim televizijskim kanalima. Bio je također protivnik ruskoga rata u Čečeniji i istodobno oštar kritičar stanja u ruskoj voksci.</p>
<p>Napokon, Jušankov se zimus posvađao i s glavnim finacijerom i osnivačem Liberalne Rusije, odbjeglim u London, tajkunom Borisom Berezovskim koji je predlagao da se ta liberlna stranka na predstojećim paralamentarni izborima udruži s komunistima u bobi protiv Putinove stranke Jedinstvena Rusija. Jušankov je takvu koaliciju kategorički odbacio, čak je Berezovskoga isključio iz stranke. Ipak, sumnjičiti odbjegloga tajkuna da je naručio najnovije ubojstvo najviše odgovara ruskim vlastima koje već mjesecima neuspješno zahtijevaju od Velike Britanije njegovo izručenje.</p>
<p>Stoga je ubojstvo Jušankova jedino sigurna potvrda i dokaz da se Rusija i nakon odlaska Jeljcina s vlasti nije bitno izmijenila. Korupcija i krimnal i dalje su duboko u svim porama drustva, a naručena ubojstva političara i biznismena različitih razina gotovo svakodnevna pojava.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Osmorica zabrinutih« okupila se u Riyadhu </p>
<p>Irački »susjedi« uputit će oštre osude izraelskoj vladi Ariela Sharona zbog poticanja američke administracije Georgea W. Busha na obračun sa Sirijom / Egipatski predsjednik Hosni Mubarak izjavio je da Izraelci čine snažan pritisak na Bijelu kuću kako bi se još neohlađeno američko oružje okrenulo prema novom vojnom cilju - Siriji</p>
<p>ANKARA, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U saudijskoj prijestolnici Riyadhu u četvrtak su se okupili šefovi diplomacija osam iračkih »susjeda« kako bi svatko sa svoje strane upozorio na posljedice koje za zemlje i regiju može imati nasilno uklanjanje režima iračkoga predsjednika Saddama Husseina. Taj skup, na kojemu su se okupili ministri Turske, Irana, Sirije, Jordana, Kuvajta i zemlje domaćina, Saudijske Arabije, ali i Egipta i Bahreina, trebao bi pripremiti političku platformu za zajednički susret na vrhu zakazan za ponedjeljak.</p>
<p>»Osmorica zabrinutih«, kako neki nazivaju sudionike sastanka u Riyadhu, pokušat će naći zajednički odgovor na politički vakuum koji je nastao u Iraku, praktički samome srcu turbulentnoga i neuralgičnoga Srednjeg istoka. Tu su na površinu izišli i mnogi pojedinačni i zajednički strahovi koji su se za neke zemlje, poput Sirije, pretvorili u noćne more. </p>
<p>Otuda i očekivanje Damaska da će sastanak u saudijskoj prijestolnici dati punu potporu sirijskom režimu što ga SAD optužuju za posjedovanje oružja masovnog uništenja i pružanje utočišta dužnosnicima poraženoga bagdadskog režima, a možda i samome Saddamu.
Irački će »susjedi«, kako se najavljuje, oštro osuditi sadašnju izraelsku vladu Ariela Sharona za poticanje američke administracije Georgea W. Busha za obračun sa sirijskim režimom Bashara al Assada. Egipatski predsjednik Hosni Mubarak još je u srijedu izjavio da Izraelci čine sanažan pritisak na Bijelu kuću kako bi se, još neohlađeno američko oružje, okrenulo prema novome vojnom cilju - Siriji.</p>
<p> Bit će to ujedno i prilika da osmorica u Riyadhu podsjete Bushovu administraciju na prijašnja čvrsta obećanja glede stišavanja izraelsko-palestinskih sukoba te na obvezu službenoga Tel Aviva glede konačne primjene tridesetak rezolucija međunarodne zajednice koje, na žalost, nisu nikada dosad ispoštovane. U platformi summita iračkih »susjeda« naći će se i poziv na veću ulogu UN-a u smirivanju krize i poratnoj obnovi Iraka. U tom sklopu, posebno će se naglasiti nužnost očuvanja iračke teritorijalne cjelovitosti i međunarodnoga suvereniteta. Opća je ocjena da bi prekrajanje sadašnjih srednjoistočnih i zaljevskih granica moglo imati teško sagledive posljedice za mir i sigurnost u cjelome svijetu. </p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell želi umiriti iračke »susjede«. Osobno je najavio turneju po zemljama srednjoistočne regije. Među etapama njegove diplomatske i političke misije bit će i Damask. Posljednji njegov posjet Siriji bio je prije godinu dana. Cilj je uvjeriti predsjednika Bashara al Assada da američki Pentagon ne planira vojnu akciju protiv njegove zemlje. </p>
<p>Inače, posljednje informacije iz Bagdada i Basre, ali i Mosula i Kirkuka na sjeveru Iraka, upozoravaju na gotovo alarmantnu situaciju. Petomilijunska iračka metropola, Bagdad, bez vode i struje, u znaku je stalnih prosvjeda, a nastavljajuju se i pljačke u mnogim dijelovima grada. Glavna je meta lopova međunarodna humanitrna pomoć koja stiže u Irak. Najavljuje se da bi neki djelovi glavnoga grada u petak mogli dobiti struju. Međunarodni Crveni križ radi na osposobljavanju vodovodne mreže.</p>
<p>U posebno je teškoj situaciji drugi po veličini irački grad Basra, gdje je, kako se tvrdi, znatno teže nego u vrijeme američko-britanskih bombardiranja. U gradu se zbog korištenja zagađene vode pojavila kolera. Pouzdano se ne zna koliko je osoba oboljelo od te opake zarazne bolesti, ali se strahuje da epidemija ne zahvati čitav grad. Na sjeveru, u Mosulu, situacija je i dalje napeta. Samo proškla dva dana u neredima je ubijeno 17 osoba, a 18 ih je ranjeno. Američki vojnici, koji su otvorili vatru, kažu kako je bio napadnut njihov lokalni zapovjedni stožer.</p>
<p>Borbe se, iako znatno slabijeg inteziteta, još vode uz iračko-iransku granicu. Otpor američkim snagama pružaju postrojbe Mujaheedin Khalq (narodni mudžahedini). Riječ je o Irancima koji se bore protiv režima teheranskih mula, a vojno utočište u Saddamovom Iraku dobili su još 1983., u vrijeme osmogodišnjega iračko-iransog rata (od 1980. do 1988.). Iranske mudžahedine, koji organiziraju povremene vojne upade unutar iranskog teritorija, vodi Massoud Rajavi i njegova supruga Meriam. Američki zrakoplovi, u međuvremenu, bombardirali su Rajavijeve postrojbe koje broje od 10.000 do 15.000 vojnika. Istodobno, pokušava se osigurati mirna predaja pripadnika Mujaheedin Khalqa, među kojima je i mnogo žena. Američke snage nastoje uspostaviti puni nadzor u iračkim gradovima. Bagdadom su počele, prvi put, patrolirati zajedničke ophodnje američkih marinaca i iračkih policajaca. U Irak bi uskoro trebala stići i veća skupina stručnjaka američkog FBI-ja. Oni bi, kako se saznaje, trebali tragati za počiniteljima jednoga od najvećeg kultuirnog genocida u povjesti - pljačkašima Iračkog nacionalnog muzeja u Bagdadu. Direkcija UNESCO-a agencije UN-a za obrazovanje i kulturu predložila je osnivanje posebne međunarodne policije koja bi se bavila zaštitom povijesnoga kulturnog nasljeđa. Prva zadaća bila bi povrat eksponata koji su ukradeni iz muzeja u Bagdadu, Basri, Mosulu i drugim iračkim gradovima.. </p>
<p>FBI bi, također, trebao utvrditi što je sa Saddamom Husseinom. Mnogi vjeruju da se Saddam sa sinovima Udayem i Qusayem još nalazi u bagdadskim katakombama. No, nakon uhićenja Saddamova polubrata Ibrahima Hassana al Tikritija, bivšega šefa obavještajne službe, rastu nade da bi se mogao stegnuti obruč oko bivšega šefa bagdadskog režima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ukidanje sankcija Iraku značilo bi legalizaciju rata</p>
<p>Iza ukidanja sankcija UN-a protiv Iraka krije se nešto znatno važnije - neizravno bi se odobrio rat ili barem priznao njegov rezultat / Time bi Vijeće sigurnosti (i velike sile s pravom veta) izgubile pravne temelje za uobičajenim nadzorom nad Irakom, a pobjednici bi mogli raditi što žele </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - U diplomatskim nadmetanjima oko Iraka, njegove nafte, sankcija, dugova i budućeg upravljanja pojavili su se donekle neočekivano novi važni i međusobno isprepleteni elementi, zanimljivi čak i nezainteresiranim promatračima - ako takvi postoje. Poslije nedavnih američkih zahtjeva da se Iraku otpišu dugovi režima Saddama Husseina (procjenjuju se na 116 do čak 360 milijardi dolara), predsjednik George W. Bush zatražio je u srijedu od Ujedinjenih naroda da se ukinu ekonomske sankcije protiv Iraka uvedene 1990. zbog napada na Kuvajt. </p>
<p>I dok su donedavno Rusija i Francuska tražile popuštanje sankcija, jer bi im se time, usput, olakšali golemi poslovi s Irakom, SAD se tome protivio navodno iz načelnih razloga iako se znalo da je riječ upravo o onemogućavanju konkurencije. Sada kad Amerikanci traže ukidanje sankcija, jer se situacija promijenila, Rusija i Francuska su protiv. </p>
<p>S američkog stajališta, zahtjev za ukidanje sankcija potpuno je logičan - sada kad je Irak oslobođen, nastali su uvjeti da se sankcije ukinu jer su ograničavale izvoz iračke nafte i nabavke oružja, a dopuštale da se - iz humanitarnih razloga - uvoze samo hrana i lijekovi. </p>
<p>Američko-britanska koalicija, kao pobjednica u ratu, pretpostavlja da joj pripada pravo na glavnu ulogu u poslijeratnoj obnovi i uopće u upravljanju Irakom. Stoga želi da se što brže ukinu ograničenja postavljena režimu Saddama Husseina. Time bi se omogućio povećani izvoz nafte, veća zarada i više novca među ostalim i za uvoz potrebne robe. </p>
<p>No, sankcije nisu nametnute protiv režima Saddama Husseina, nego protiv države, bez obzira tko njome upravljao. Posebni pododbor VS-a odlučivao je o kupovini robe novcem dobivenim programom izvoza iračke »Nafte za hranu«. Irak je mogao nabavljati gotovo sve osim oružja i predmeta dvojne - civilne i vojne - namjene. Program je prekinut na početku sadašnjeg rata kad je 900 službenika UN-a povučeno iz Iraka. Ali mreža sa 3400 lokalnih zaposlenika UN-a i 44.500 »agenata za hranu« i dalje je na terenu. Koalicija ih želi reaktivirati prije nego se skladišta isprazne. U ožujku je, zbog humanitarnih razloga, uvoz robe produžen do 12. svibnja i do tada treba pronaći neko rješenje. </p>
<p>Prema važećim odlukama UN-a, sankcije se mogu ukinuti kada inspektori UN-a za razoružanje potvrde da u Iraku više ne postoji oružje masovnog uništavanja. Ruski ministar vanjskih poslova, Igor Ivanov u četvrtak je izjavio da će se njegova zemlja protiviti ukidanju sankcija dok Irak ne ispuni prijašnje uvjete VS-a: »Moramo pouzdano utvrditi posjeduje li Irak oružje masovnog uništavanja kako bi VS donio odluku«. </p>
<p>Bushova administracija protivi se ponovnom slanju inspektora u Irak. Upravo je oružje masovnog uništavanja - uz rušenje Saddamova režima - bilo glavno opravdanje za oružani obračun s Irakom. Prije rata inspektori ga nisu pronašli, a još ga nisu pronašle ni američko-britanske koalicijske snage. Doduše, često se izvještavalo o pronađenim znacima postojanja kemijskog ili biološkog oružja - plinskim maskama, zaštitnim odijelima, priručnicima, bačvama sumnjivih kemikalija ili misterioznim posudama. No, temeljitije inspekcije uvijek su pokazale da se radilo o dopuštenim kemikalijama ili pesticidima, a ne o oružju. </p>
<p>Najzločestiji protivnici rata pomišljaju da bi Pentagon, kao nadležan za svaki nalaz oružja u Iraku, bio u stanju podmetnuti oružje masovnog uništavanja kako bi dokazao da se upustio u pravedan i opravdan rat. Podsjećaju da bi nezavisni inspektori morali potvrditi svaki takav nalaz, ali i cinički domeću da bi pobjednici mogli zanemariti zahtjeve međunarodnih konvencija koje su potpisali. </p>
<p>Protivnici rata nadaju se da su gotovo nenadano dobili oružje kojim mogu utjecati na poteze pobjedničke koalicije, odnosno ishoditi protuustupke na drugim područjima. Neki od najutjecajnijih među njima, Francuska, Njemačka, Rusija i Kina, nastoje da UN zadrži vitalnu, ključnu ulogu, što bi trebalo značiti i glavnu ulogu u iračkoj prijelaznoj upravi. Bushova se administracija tome, naravno, suprotstavlja i govori samo o važnoj ulozi, što također dobro zvuči, ali ne mora biti i najvažnija, glavna, uloga. </p>
<p>Kao i iza tih naoko jezičnih finesa tako se i iza glasovanja o ukidanju sankcija krije nešto znatno važnije - neizravno bi se odobrilo rat protiv Iraka ili barem priznalo njegov rezultat. Time bi Vijeće sigurnosti (i velike sile s pravom veta) izgubile pravne temelje za uobičajenim nadzorom nad Irakom, a pobjednici bi mogli raditi što žele. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Američki marinci napuštaju Bagdad </p>
<p>BAGDAD, 18. travnja</p>
<p> - Američki marinci trebali bi napustiti Bagdad do utorka nakon što američka vojska preuzme nadzor i uspostavi sigurnost u gradu, priopćili su u petak vojni izvori. »Marinci su dobili zapovijed napustiti grad najkasnije 22. travnja. Sljedeći tjedan dolazi vojska«, izjavio je jedan američki neimenovani časnik. Od idućeg bi tjedna u Iraku, u kojem vlada anarhija nakon pada režima Saddama Husseina, sigurnost trebalo jamčiti 30.000 pripadnika najmodernije postrojbe američke kopnene vojske, potpuno informatizirane 4. pješačke divizije koja će stići iz Kuvajta. Glavna im je zadaća ukloniti pripadnike Saddamove milicije, fedajina i organizatore samoubilačkih napada od kojih je od početka rata poginulo osam američkih vojnika.</p>
<p>Više od 10.000 ljudi prosvjedovalo je u petak nakon molitve u bagdadskoj džamiji Abu Hanifa protiv američke nazočnosti u Iraku. </p>
<p> Prosvjednici su marširali središtem Bagdada noseći natpise »Ni Amerika, ni Sadam« ili »Sjedinjene Države su neprijatelj Boga«. Prosvjednici, suniti, pozivali su na jedinstvo sa šijitima i prestanak podjela među iračkim stanovništvom.</p>
<p> Američke vojne snage u Iraku u četvrtak navečer uhitile su visokog dužnosnika stranke Baas, Samira al-Aziza al-Najma, izvijestio je u petak glasnogovornik glavnog stožera Središnjeg američkog zapovjedništva u Kataru (Centcom), general Vincent Brooks. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Šezdeset godina od ustanka u Varšavskom getu</p>
<p>VARŠAVA, 18. travnja </p>
<p> - Šezdeset je godina otkad je nekoliko stotina mladih Židova u Varšavskom getu odlučilo napasti naciste kako bi umrli s oružjem u rukama u potpuno neravnopravnoj borbi radije nego da dopuste da ih se pobije u okviru »konačnog rješenja«.</p>
<p> Nekoliko mjeseci nakon što su u rujnu 1939. okupirali glavni grad Poljske, Nijemci su oko židovske četvrti Varšave sagradili zid i doslovce zatočili oko pola milijuna ljudi koji su morali nositi žute trake i Davidovu zvijezdu. Bez hrane i minimuma higijenskih uvjeta, više od 100.000 žena, djece i muškaraca umrlo je od gladi i iscrpljenosti, dok je 300.000 Židova poslano u logore smrti, uglavnom u Treblinku.</p>
<p> Nakon što je Hitler u proljeće 1943. donio odluku o »konačnom rješenju«, zapravo o potpunom istrebljenju Židova, židovski se mladići u Varšavskom getu odlučuju na oružani otpor. Na početku pobune, 19. travnja 1943., u getu je bilo između 500 i 750 boraca. Gotovo svi su bili pobijeni, uključujući i ostale stanovnike geta. Danas je poznato oko 235 biografija pripadnika oružanog otpora Varšavskog geta. </p>
<p> Nijemci su geto na kraju potpuno sravnili sa zemljom. Desetak preživjelih boraca dočekalo je poraz nacističke Njemačke, a samo je jedan od njih, drugi zapovjednik pobune, 80-godišnji Marek Edelman, ostao živjeti u Poljskoj. »Ustanici nisu uopće razmišljali o tome da pobijede. Samo su htjeli pokazati da nisu niža vrsta, da nisu insekti«, rekao je Edelman koji je nakon rata postao kardiolog u Lodzu. Spomenik herojima Varšavskog geta sagrađen je od bloka granita od kojega su nacisti namjeravali napraviti spomenik Adolfu Hitleru, ali za to nisu više imali vremena. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Iz BiH 25 osoba sa zabranom ulaska u EU</p>
<p>SARAJEVO, 18. travnja</p>
<p> - Najmanje 25 osoba iz Bosne i Hercegovine naći će se na popisu onih kojima će uskoro biti zabranjeno putovanje u zemlje članice Europske unije, najavio je Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown.</p>
<p>U intervjuu kojega je u petak objavio sarajevski Dnevni avaz Ashdown je kazao kako je rječ o osobama umiješanim u organizirani kriminal i potporu osumnjičenima za ratne zločine. Na popisu nepoželjenih u Europskoj uniji već se nalaze Momčilo Mandić i Milovan Bjelica za koje se pretpostavlja kako svojim političkim i poslovnim aktivnostima aktivno sudjeluju u skrivanju bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića. Mandić se trenutačno nalazi u zatvoru u Beogradu gdje je uhićen u ranije ovog tjedna u operaciji vezanoj za ubojstvo premijera Zorana Đinđića.</p>
<p> Popis osoba kojima će biti zabranjen ulazak u EU, kako je najavio Ashdown, bit će znatno duži od najavljenih 25 iz BiH. Britanski je diplomat istaknuo kako će se istodobno u samoj BiH zaoštriti borba protiv organiziranog kriminala koja će se temeljiti na značajnim promjenama kaznenog zakona, uspostavi gospodarskog suda i uz posebne policijske postrojbe čije je pripadnike prošle godine obučavao SFOR. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Raspisana tjeralica za Mirjanom Marković </p>
<p>BEOGRAD, 18. travnja</p>
<p> - Za Mirjanom Marković, suprugom haaškog optuženika Slobodana Miloševića i predsjednicom Jugoslavenske ljevice, vijeće Okružnog suda u Beogradu raspisalo je tjeralicu i odredilo joj pritvor zbog neodazivanja na suđenje protiv bivših dužnosnika zbog dodjele stanova iz državnog fonda. </p>
<p>Javna tužiteljica Zorica Popović, prenose Večernje novosti u petak, izjavila je kako je tužiteljstvo obaviješteno da je Mirjana Marković 21. veljače napustila zemlju i da se nalazi u Moskvi, te podsjetila da se optužena nije odazvala na prethodno ročište krajem veljače, pa je zbog toga suđenje bilo odloženo za četvrtak, ali se Markovićeva ponovno nije pojavila. Mirjanu Marković tereti se kako je, među ostalim, posredovala da se iz republičkog službenog stambenog fonda dodijeli stan u središtu Beograda dadilji njezina unuka Marka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Smatramo neprimjerenim da nasilno, noću i u pratnji zaštitara uđemo u »svoj« prostor</p>
<p>U vezi s člankom »Grad uz pomoć Sokol-Marića provalio u bivši dom zdravlja« objavljenog u Vjesniku 16. travnja, o prostoru u Vrbiku koji je Grad Zagreb dao ugovorom na korištenje udrugama, želim u ime Foruma za slobodu odgoja i Hrvatskog debatnog društva iznijeti neke činjenice.</p>
<p> U veljači 2002. potpisala sam kao predsjednica HDD-a i izvršna direktorica FSO-a ugovor s Gradom Zagrebom – na temelju odluke Gradske skupštine po kojem se tim udrugama, Hrvatskom društvu klasičnih filologa i podružnici Hrvatske narodne stranke dotični prostor dodjeljuje na korištenje po ustanovljenim kriterijima najma. Ugovor je trebao stupiti na snagu 1. ožujka 2002.</p>
<p> Potrebni radovi su, na žalost, završeni tek u studenome 2002. godine te su i HDD i FSO sve vrijeme morali plaćati (i dalje plaćaju!) najamninu u privatnom stanu u koji su se zbog nemogućnosti preseljenja u ugovorni prostor morali useliti.</p>
<p> Posebno napominjem da su obje udruge time došle u vrlo neugodnu situaciju spram svojih sponzora budući da trošak rente nisu uključile u svoje proračune s obzirom na postojanje ugovora s Gradom.</p>
<p> U studenome smo napokon primili ključeve ugovornog prostora i ušli u njega s namjerom da organiziramo i što prije završimo preostale potrebne radove kako bismo što prije uselili. Dakle, nije istinita tvrdnja gospodina Šavrljuge da udruge nisu niti pokušale koristiti prostor.</p>
<p> Dapače, pokušali smo to učiniti četiri puta, uvjereni da su argumenti pravne države jači od argumenata verbalne, a zamalo i fizičke agresije. Svaki put prilikom našeg ulaska u ugovorni prostor dolazio bi gospodin Šavrljuga sa svojom grupom te nas prijetnjama i uvredama pokušavao izbaciti, iako smo i njemu i policiji predočili ugovor o najmu; o čemu postoje i tri policijska zapisnika.</p>
<p> Upravni odbori obiju udruga odlučili su da se preseljenje u prostor odgodi do postavljanja zaštitnih rešetki na prozore, što je financirao Forum u iznosu od 15.469,60 kuna u suglasnosti s dužnosnicima Grada i kad se steknu uvjeti neometanog korištenja prostora (u našem radu sudjeluju i mladi i djeca te uvjeti korištenja u pratnji zaštitara svakako nisu nimalo adekvatni za odgojno-obrazovne programe).</p>
<p> U međuvremenu smo u »naš« prostor unijeli i dio arhive do koje sada, s obzirom na to da su ulazne brave fizički blokirane, ne možemo doći, što je vrlo velik problem i neobično zvuči kada ga objašnjavamo strankama.</p>
<p>Na žalost, sastanak s nadležnim osobama iz Gradskog poglavarstva, na kojem su se svi ti problemi trebali riješiti te produžiti postojeći ugovor, organiziran je, iako smo mi to tražili u nekoliko navrata dopisima upućenim i gradonačelnicima, tek 18. ožujka 2003., dakle kad je ugovor već istekao.</p>
<p> Prijedlog tada dobiven od dužnosnika Grada da nasilno, noću, i u pratnji zaštitara uđemo u »svoj« prostor, odbili smo smatrajući ga ne samo neprimjerenim, već i u potpunosti suprotnim svemu onomu što radom svojih udruga nastojimo ostvariti. </p>
<p>VESNA MIHOKOVIĆ-PUHOVSKIForum za slobodu odgoja Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nužno je razlikovati »pretplatu« od paušalnog ili plaćanja predujmom</p>
<p>U Vjesniku od 16. travnja objavljen je tekst pod naslovom »Dobit HT-a jednaka godišnjoj pretplati u fiksnoj telefoniji«, u kojem se navode netočni podaci koji dezinformiraju javnost.</p>
<p>U tekstu se potpuno pogrešno kontekstualizira termin »pretplata«. Naime, Hrvatski Telekom, naplatom nadoknade za spremnost sustava, osigurava uslugu neometanog i neprekidnog pristupa mreži, a što je praksa telekomunikacijskih operatora u Europi.</p>
<p> Želimo još jednom naglasiti da je nužno jasno razlikovati ovaj oblik fiksne mjesečne naknade od paušalnoga ili plaćanja predujmom. Također, bitno je istaknuti kako je u ovom trenutku u tu naknadu uključeno i 10 kuna bonusa. </p>
<p>Nadalje, naglašavamo kako činjenica da je od 1999. godine pa do kraja 2002. godine ukupni broj korisničkih odnosa povećan s 2.140.000 na 4.670.000 na razini Republike Hrvatske, dovoljno govori o prihvatljivosti cijena i atraktivnosti telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj.</p>
<p> Također, usporedba cijena telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj s onima u Europi i u tranzicijskim zemljama pokazuje da je iznos mjesečne fiksne naknade u Hrvatskoj znatno ispod iznosa u europskim zemljama te među najnižima u tranzicijskim zemljama. </p>
<p>Ponavljamo kako u svim državama u Europi postoji fiksna mjesečna nadoknada za pristup i održavanje sustava, u skladu sa Smjernicama Europske unije o univerzalnim uslugama. </p>
<p>I na kraju, želimo još jedanput istaknuti da je poslovanje Hrvatskog Telekoma u potpunosti transparentno te hrvatski potrošači, jednako kao i svi ostali zainteresirani, u svakome trenutku imaju uvid u poslovne aktivnosti kompanije.</p>
<p> U tom je smislu neosnovano i maliciozno pozivati na »otkrivanje načina na koji je HT ostvario rekordnu dobit«, čime se samo, putem senzacionalizma, pokušava dobiti pažnja javnosti.</p>
<p>MARJAN JURLEKADirektor Korporativnog sektora za komunikacije</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Odreći se tradicije nošenja mesne hrane na posvećenje</p>
<p>U povodu Uskrsa i uskrsnih blagdana, kada katolički vjernici diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj slave, Udruga »Glas životinja« želi potaknuti i zamoliti crkvene velikodostojnike i vjernike da se ovoga puta odreknu tradicije nošenja mesne hrane na posvećenje u crkve i tako daju svoj prinos u smanjivanju životinjskih patnja i muka kod klanja, te im predlažemo da od sad nose na posvećenje hranu koja nije životinjskog porijekla.</p>
<p>Mi smo čvrsto uvjereni da je naš apel također u skladu s naukom uskrsloga Krista, koji je ljubio životinje.</p>
<p> Udruga »Glas životinja« ima za cilj širenje svijesti o jedinstvu čovjeka, životinja i prirode te širenje svijesti o pravom porijeklu i dostojanstvu životinja, njihovu pravu na život, životni prostor te zaštitu od terora ljudi, zaštitu od iskorištavanja, mučenja i ubijanja. Zahvalni smo za svaki, u ovoj akciji, spašeni život životinja, čiji smo glas. </p>
<p>DANIJELA VITKOVIĆPredsjednica Udruge »Glas životinja«</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bivši ministar obrane ukida vojsku </p>
<p>Da irački narod nije želio svrgnuće Saddama s vlasti, a očito to nisu bili u stanju sami učiniti, Amerikanci i Englezi nikada ne bi uspjeli tako brzo i uspješno zauzeti iračka sela i gradove. Vidjeli smo to po slikama dočeka »okupacijske vojske« od strane samih Iračana. </p>
<p>No rat, u koji su Amerikanci i Englezi krenuli bez potpore najvećeg dijela snaga NATO-a te Rusije, upravo zbog tih podjela prijetio je da duže potraje i pretvori se u ratni sukob svjetskih razmjera. </p>
<p>Hrvatska čija se politika oslanja na zaštitu, odnosno »kišobran« NATO-a, a koji bi u takvim okolnostima mogao ratovati sam protiv sebe, postala bi zemlja upitne budućnosti ako ne bi imala svoje oružane snage za obranu.</p>
<p>Toga očito nisu svjesna gospoda iz novonastale stranke na hrvatskoj političkoj sceni čija je budućnost izvjesna do sljedećih izbora, a to je Libra. Ta stranka provodi akciju potpisivanja peticije za ukidanje služenja obaveznog vojnog roka i na kraju ukidanje oružanih snaga. </p>
<p>Čudan je i sam naziv te njihove aktivnosti »šest mjeseci voljno« jer smo mi 1991. zauvijek rekli voljno armiji koja je tu riječ imala u svom rječniku i time sugerira da je Hrvatska vojska jednaka Jugoslavenskoj narodnoj armiji, što je jednostavno nedopustivo.</p>
<p>Zbunjuje i to što se bivši ministar i predsjednik Libre Jozo Radoš tako grčevito bori za ukidanje vojske na čijem je čelu do jučer bio jer se kao ministar u više navrata indirektno očitovao kako je i smanjenje vojnog roka s devet na šest mjeseci bila prenagljena odluka.</p>
<p>No, ne treba se pretjerano brinuti oko uspjeha te inicijative jer je hrvatski narod daleko odgovorniji od većine političara.</p>
<p>BERNARD STIPIĆBjelovar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Za Uskok »duhanska mafija«, za obranu »obični šverceri«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu u petak je počelo suđenje Gojku Beusu i sedmorici optuženima za udruživanje radi »šverca« duhanskim proizvodima, izbjegavanje carinskog nadzora te za pranje novca.</p>
<p>U optužnici Uskoka navodi se »da je Beus 1999., zajedno s Damirom Horvatom i Tonijem Brkićem, ustrojio kriminalnu skupinu, kojoj su kasnije pristupili Marinko Vidaković, Jadranko Lujić, Dubravko Lujić, Shaban Tashfeci i Stjepan Auguštanec«. U optužnici se navodi da su cigarete uvozili iz BiH, SR Jugoslavije i s Kosova. U kriminalističkoj obradi korištene su i mjere praćenja i prisluškivanja.</p>
<p>Optuženici su uhićeni u lipnju prošle godine (osim Brkića koji je u bijegu), a tada je i zaplijenjeno skoro 400 tisuća kutija cigareta, čime je po navodu Uskoka državni Proračun oštećen za 4,6 milijuna kuna.</p>
<p>Kao dokaz da su optuženici kriminalna skupina u optužnici se navodi »da je većina od njih, iako su bez posla ili s malim primanjima zadnjih godina kupovali nekretnine i automobile«.</p>
<p> Obrana Shabana Tshfecija, za kojeg u optužnici stoji da je, iako skromnih prihoda kupio novi »VW beetle«, kao dokaz priložila je potvrdu prema kojoj je spomenuti auto Tashfecijeva supruga dobila u nagradnoj igri »Coca cole«. Svi optuženici izjavili da se ne osjećaju krivima.</p>
<p>Obzirom da je Uskok pred sam početak suđenja donekle ublažio optužnicu branitelji su zatražili ukidanje pritvora za sve optuženike, navodeći da je riječ o »običnom švercu cigareta«. Sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Ivana Turudića taj je prijedlog odbilo. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u svibnju.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Preprodavali heroin i prebacivali ilegalce</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - U petak poslijepodne policajci Odjela kriminaliteta droga PUZ-a dovršili su kriminalističku obradu nad 33-godišnjim državljaninom Srbije i Crne Gore albanske narodnosti i 23-godišnjim državljaninom BiH tijekom koje je pronađeno ukupno 196 grama heroina.</p>
<p>Kako je priopćila policija, u četvrtak poslijepodne na tržnici u Utrini policajci su zatekli državljanina Srbije i Crne Gore te državljanina BiH za koje se došlo do saznanja kako se bave preprodajom heroina. Pritom je kod državljanina Srbije i Crne Gore pronađena vrećica s 50 grama heroina.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je da njih dvojica neprijavljeno borave u jednom stanu u Sopotu, gdje je kasnije pretragom pronađeno još 146 grama heroina a zatečeno je i četiri državljanina Srbije i Crne Gore albanske narodnosti i četiri albanska državljanina za koje je utvrđeno kako ilegalno borave na području RH.</p>
<p>Uz heroin i ilegalce, policija je pronašla i jedanaest originalnih putovnica Makedonije, Jugoslavije, Slovačke te UMNIK-a (putovnice koje izdaje UN kosovskim Albancima) a koje nisu pripadale zatečenim ilegalcima.</p>
<p>Nakon uhićenja, policija je otkrila kako su se dvojica osumnjičenika udružila radi preprodaje heroina na ilegalnom zagrebačkom narkotržištu te kako su se bavili i prebacivanjem ilegalaca preko državne granice između RH i BiH.</p>
<p>Nakon dovršetka obrade dvojica osumjičenih dilera i organizatora ilegalnih prebacivanja preko državne granice prepraćeni su u istražni centar zagrebačkog Županijskog suda, dok su zatečeni ilegalci privedeni prekršajnom sucu. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za pokušaj ubojstva dvije godine zatvora</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Miroslav Pavičević (27), u petak je na zagrebačkom Županijskom sudu, nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog pokušaja ubojstva Borisa Planinića, zvanog Majo, ispred lokala »Kvazar« na Opatovini 11. svibnja 1998. godine.</p>
<p> Prema optužnici, Pavičević tada novinar lista »Slobodna Dalmacija«, ispalio je u Planinića metak iz pištolja, pogodivši ga u vrat. Planinić se spasio, zaključavši se u WC-u, te pričekao da Pavičević napusti lokal. Razlog sukoba navodno je bila svađa. Tijekom čitavog suđenja oštećeni se nije pojavljivao, iako je trebao biti ispitan kao svjedok, pa je sudac Ranko Marijan odlučio da se pročita njegov iskaz iz istrage, nakon čega je svoju obranu iznio i Pavičević, koji je tvrdio da je Majo opasni kriminalac.</p>
<p>Događaj u 'Kvazaru', rekao je, treba sagledati u širem kontekstu. Naime Pavičević je u dodir s Planinićem došao zbog svoje sklonosti marihuani, a Planinić je, tada, osim marihuane, preprodavao i heroin. Opisujući Planinića kao izrazito agresivnu osobu, koja je u stanju »planuti« i ozlijediti čovjeka bez nekog posebnog razloga, dodao je i njega Majo dva tjedna prije pretukao bez razloga. Kada je to Maju prijaviti policiji, prijatelji su mu savjetovali da to ne čini, jer je Majo »lud«, a ima i veze u policiji. Navodno je i brat oštećenog imao policijsku uniformu te je u njoj obilazio ljude koji bi pokušali zbog nečega teretiti njegova brata.</p>
<p> »Čuo sam i da je naoružan i da je jednog čovjeka teško izudarao pištoljem po glavi«, rekao je Pavičević.</p>
<p> Rekao je da je, osim toga, da je tog dana bio jako prestrašen, ali da nije htio ubiti Planinića, nego da je pucao u samoobrani, ciljajući u rame.</p>
<p>Pavičevićev branitelj Mitko Naumovski sugerirao da se radilo o samoobrani, no vijeće te argumente obrane nije prihvatilo.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kaznena prijava protiv bombaša koji se onesvijestio</p>
<p>DUBROVNIK, 18. travnja</p>
<p> - Sedamdesetšestogodišnji Ivo Klaić, koji je u četvrtak prijetio da će baciti bombe u središnjoj Dubrovačkoj banci, zadržan je u bolnici, a policija će protiv njega podnijeti kaznenu prijavu.</p>
<p> Klaić je, naime, u četvrtak oko 15 sati u zgradi Dubrovačke banke prijetio da će baciti bombu zbog otkaza koji je dobio njegov sin.</p>
<p> Odmah po dojavi na mjesto događaja došla je policija koja mu je oduzela bombu, a u džepu pronašla još jednu. Nakon toga starac se onesvijestio te je odvezen kolima Hitne pomoći u gradsku Opću bolnicu gdje je zadržan na psihijatrijskom odjelu.</p>
<p> Klaićev sin bio je djelatnik Kreditnog odjela Dubrovačke banke u vrijeme dok ju je vodio Neven Barač. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Poginuo podletjevši »golfom« pod kamion</p>
<p>ZADAR, 18. travnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se u petak oko 7.30 sati dogodila na izlazu iz Zadra u predjelu Ploča, poginuo je Dražen Vulić (38).</p>
<p>Vulić, koji je upravljao »golfom« pri velikoj je brzini u Benkovačkoj ulici naletio pod kamion karlovačkih registarskih oznaka.</p>
<p> Očevidom je potvrđeno da je Vulić izgubio kontrolu nad upravljačem i u punoj brzini prešao u lijevu kolničku traku i tako podletio pod 25-tonski kamion, koji se kretao iz pravca Zemunika prema Zadru, a kojim je upravljao N. Č. (43) iz Ozlja.</p>
<p>Liječnička ekipa zadarske Hitne pomoći, koja je brzo stigla na mjesto nesreće, više nije mogla pomoći stradalom Vujiću.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Na ličkoj magistrali zastoj zbog poginulog pješaka</p>
<p>PLITVICE, 18. travnja</p>
<p> - Jedna je osoba poginula u prometnoj nesreći koja se dogodila u petak na Ličkoj magistrali.</p>
<p>Kako je priopćila ličko-senjska Policijska uprava, oko 14,40 sati na Ličkoj magistrali (DC1) između Korenice i Borja teretno je vozilo naletjelo na pješaka i na mjestu ga usmrtilo. Na tom dijelu ceste promet je bio u kraćem zastoju, a očevid je u tijeku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Suprugu tukao na ulici »zbog telefona«</p>
<p>PAKRAC, 18. travnja</p>
<p> - Protiv Branka S. (57) iz Šeovice podnesena je prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira nakon što je zatečen na ulici kako tuče svoju suprugu Radojku S. (53). </p>
<p>Naime, u četvrtak oko 13,50 sati u Pakracu, ispred trgovine »Budućnost« Radojka S. stajala je uz telefonsku govornicu i telefonirala. U jednom joj je trenutku prišao suprug te ju je počeo udarati. </p>
<p>Prolaznici su odmah pozvali policiju. Policijski su službenici primirili i prijavili razjarenog supruga. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Godinu i osam mjeseci za smrt dvojice prijatelja</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom vijeća Općinskog suda, kojim je predsjedao sudac Siniša Pleše, na godinu i osam mjeseci zatvora osuđen je Saša Mihajlov za izazivanje prometne nesreće u kojoj su poginuli Vedran Zidanić i Stjepan Lozančić.</p>
<p>Saši Mihajlovu izrečena je i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri godine. </p>
<p> U presudi se navodi da je Mihajlov 5. studenoga 1995. vozio pod utjecajem alkohola (1,78 promila) desnom trakom Ljubljanske avenije u smjeru istoka i zbog prevelike je brzine, 88 kilometara na sat, u zavoju izgubio kontrolu nad upravljačem. </p>
<p>Automobil je prednjim kotačima udario u zaštitni rubni kamen, sletio na meki teren na kojem se uz rotiranje nastavio kretati, udario u zid pješačkog pothodnika i sletio u pješački pothodnik dubok šest metara. Suputnici Zidanić i Lozančić su od zadobivenih ozljeda preminuli na mjestu nesreće. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Hrvati sve manje novca troše u inozemstvu </p>
<p>U prošloj godini promet u maloprodaji u Hrvatskoj realno je porastao za 12,5 posto, a broj otvorenih prodavaonica povećan je za 11,6 posto u odnosu na 2001. godinu / Broj zaposlenih u sektoru distributivne trgovine povećan je za 16,1 posto, a prosječna bruto plaća krajem 2001. iznosila je samo 4616 kuna</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - U prvih devet mjeseci prošle godine hrvatski su građani u shoppingu u inozemstvu ostavili 231,9 milijuna dolara, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. </p>
<p>Iako nedostaju podaci za cijelu prošlu godinu, već se sada s priličnom sigurnošću može reći da je u shoppingu u inozemstvu lani ostavljeno manje novca nego prijašnjih godina. O trendu pada odlaska u kupovinu u okolne zemlje svjedoče i podaci središnje banke. Naime, u 2001. godini, Hrvati su izvan granica zemlje potrošili 339,5 milijuna dolara. Godinu ranije taj je iznos dosegao 419,1 milijuna dolara. </p>
<p>Na smanjenje odlaska hrvatskih građana u kupovinu u okolne zemlje utjecao je rast konkurentnosti u domaćoj trgovini. To je posljedica ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i Srednjoeuropsko udruženje slobodne trgovine (CEFTA-u) te sklapanja niza bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, među kojima je najvažniji onaj s Europskom unijom, što je dovelo do znatnog sniženja carina. S druge strane, promet u maloprodaji u Hrvatskoj bilježi jak rast, što je, osim smanjenja odlaska u inozemstvo, posljedica rasta raspoloživog dohotka stanovništva, povoljnijih uvjeta kreditiranja i razvoja poslovanja s kreditnim karticama te niske inflacije i stabilnog tečaja kune, objašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Znatan poticaj jačanju konkurentnosti sektora trgovine na malo i boljoj ponudi na policama dućana dao je i ulazak velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište. Zbog svega toga, u porastu je i broj stranih državljana, posebno Slovenaca i Mađara, koji u shopping dolaze u Hrvatsku, tvrde u Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>Inače, podaci tog ministarstva pokazuju da je u sektoru distributivne trgovine u Hrvatskoj lani radilo više od 207.000 ljudi, od čega 164.000 kod pravnih osoba, a 43.000 kod obrtnika. To znači da je rast zaposlenosti u ovom sektoru u prošloj godini iznosio 16,1 posto, od toga kod pravnih osoba 12,3 posto, a kod obrtnika 33,4 posto. Prosječna bruto plaća zaposlenih kod pravnih osoba potkraj prošle godine iznosila je 4616 kuna, a prosječna neto plaća bila je ispod prosjeka na razini države.</p>
<p> Potkraj 2002. godine u Hrvatskoj je bilo 46.429 prodavaonica, ili 11,6 posto više nego 2001. godine. Kod pravnih je osoba prošle godine zabilježen rast broja prodavaonica od 2,9 posto u odnosu na 2001. godinu, što znači da ih je na samom kraju godine bilo 24.406. Kod obrtnika je u 2002. godini zabilježeno povećanje broja prodavaonica za čak 31,2 posto, pa ih je krajem prošle godine bilo 22.023. </p>
<p>Ukupan promet u distributivnoj trgovini u Hrvatskoj (s PDV-om) lani je iznosio 180,89 milijardi kuna, pri čemu je 169,22 milijarde kuna, ili više od 90 posto ukupnog prometa, ostvareno kod pravnih osoba, a samo 11,56 milijardi kuna kod obrtnika. Promet u trgovini na malo porastao je 13,2 posto nominalno, odnosno 12,5 posto realno u odnosu na 2001. godinu. U Ministarstvu gospodarstva ističu kako službeni podaci potvrđuju da se trend jake ekspanzije prometa u maloprodaji nastavlja i u ovoj godini. </p>
<p>Dodaju i kako će Hrvatska uskoro dobiti novi Zakon o trgovini, koji će, uz skoro usvajanje Zakona o elektronskoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, u sektor maloprodaje unijeti više reda i transparentnosti.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Čak 65 posto stanovnika Hrvatske koristi neku bankovnu karticu</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - U Hrvatskoj je krajem 2002. godine bilo ukupno 228.615 MasterCard kartica, što u usporedbi s prethodnom godinom predstavlja porast od 43,95 posto, izvijestili su iz MasterCard Internationala.</p>
<p>Istodobno, vrijednost svih transakcija učinjenih MasterCard karticom u Hrvatskoj lani je dosegla 179,95 milijuna dolara. Broj prodajnih lokacija u zemlji koje prihvaćaju ovu karticu povećan je lani 12,93 posto, na 44.465 prodajnih mjesta.</p>
<p>Također, lani je u Hrvatskoj za 20,04 posto porastao i broj vlasnika debitne kartice Maestro, na ukupno 2.584.006 kartica. U usporedbi s 2001. godinom, za 37,97 posto povećan je i broj POS-ova na kojima je moguće plaćati izravnim terećenjem tekućeg računa putem Maestro kartice, pa je takvo plaćanje krajem prošle godine bilo moguće obaviti na 16.881 POS-ova.</p>
<p>U Hrvatskoj je MasterCard i Maestro kartice moguće koristiti na više od 1200 bankomata, a kako ističu u MasterCard Internationalu, spomenute kartice nalaze se među tri vodeće kartice na hrvatskom tržištu. </p>
<p>Istraživanje je također pokazalo da čak 65 posto hrvatskog stanovništva koristi neku bankovnu karticu za kupovinu ili za podizanje gotovine, a prosječno hrvatski korisnici posjeduju 1,92 kartice. Trendovi govore u prilog tome da će broj korisnika kartica na hrvatskom tržištu i dalje rasti, a prema istraživanju, najpopularnija mjesta za korištenje kartice su hipermarketi, supermarketi, velike trgovine, te trgovine cipelama i odjećom. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svaki drugi građanin zadovoljan svojom bankom</p>
<p>BRIJUNI, 18. travnja</p>
<p> - U petak je na Brijunima, u okviru Druge financijske konferencije, održan okrugli stol o fondovskoj industriji na kojem su sudjelovali predstavnici investicijskih i obaveznih mirovinskih fondova te Hagene, Regosa i Komisije za vrijednosne papire. </p>
<p>Razgovaralo se o mogućnostima razvoja tržišta financijskih derivata, a osnovni je zaključak da je mjesta za postizanje znatnije likvidnosti u tom segmentu vrlo malo. Unatoč važnosti koju će derivati imati kao način kontrole rizika, Dinko Novoselec, član Uprave AZ Fonda, istaknuo je da se u dogledno vrijeme nikako ne može očekivati razvoj likvidnog tržišta derivata kad u Hrvatskoj danas uopće ne postoji likvidno tržište drugih financijskih instrumenata, uz iznimku državnih obveznica. BSudionici okruglog stola pozdravili su uvrštenje javnih trgovačkih društava u službene kotacije burzi, ali je primjerice Damir Ostović, predsjednik Uprave CAB Investa, kazao da taj segment tržišta neće imati znatniju važnost u strategiji ulaganja fondova. Transparentnost javnih trgovačkih društava i dalje će biti upitna, a vrlo su male mogućnosti da se neka od njih toliko razviju da dosegnu rang kakav ima, na primjer, Pliva. </p>
<p>Predstavnici fondova su kazali kako ne vide mnogo smisla u stvaranju regionalnog tržišta kapitala, iako bi to donekle povećalo izbor, ali bi zahtijevalo znatan napor u usklađivanju zakonskih odredbi i regulative. S druge strane, Hrvatska će za nekoliko godina ući u EU što će joj otvoriti nova tržišta. </p>
<p>Na okruglom stolu se razgovaralo i o neslužbenim prijedlozima za zaštitu dioničara kroz domaće ili regionalne agencije za kreditni rejting. Međutim, Vladimir Puškarić, pomoćnik ravnatelja Hagene, smatra da za uslugama agencija koje bi određivale rejting kompanija na lokalnoj razini u Hrvatskoj jednostavno ne bi bilo dovoljno potražnje s obzirom na mali broj velikih poduzeća. </p>
<p>Na konferenciji, koja se u organizaciji Infoforuma održava od 16. do 18. travnja, u četvrtak se razgovaralo o problematici prodaje i marketinga financijskih proizvoda. Predstavljeni su, među ostalim, različiti modeli direktne prodaje putem telefona, koja ima velik potencijal - prema nekim istraživanjima čak šest posto američkog BDP-a ostvaruje se prodajom proizvoda i usluga putem direktne prodaje. </p>
<p>Ivan Burić iz Agencije Puls predstavio je važnost ispitivanja tržišta u osmišljavanju ponude proizvoda i prepoznavanja ciljane grupe potencijalnih novih klijenata. Prema istraživanju Pulsa iz 2001. godine, oko 51 posto ispitanika je potpuno ili prosječno privrženo - dakle, vrlo zadovoljno - uslugama svoje banke. U svijetu taj postotak u prosjeku iznosi 59 posto, u Europi 58, a SAD-u 57 posto. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vjerovnici odbacili sve ponude za kupnju Jadrantransovih nekretnina </p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> - Vjerovnici splitskoga prijevoznika Jadrantransa, nad kojim je u lipnju prošle godine otvoren stečajni postupak, odbacili su svih pet ponuda za kupnju tvrtkina kompleksa Dujmovača (površine 35.000 četvornih metara), čija je vrijednost prvotno bila procijenjena na oko šest milijuna eura. Kako nitko nije bio spreman toliko izdvojiti, cijena je snižena na četiri milijuna eura. Ali ni jedna od zainteresiranih tvrtki nije htjela izdvojiti toliki novac pa na Trgovačkom sudu u Splitu vjerovnici tog nekad najvećeg prijevoznika u bivšoj Jugoslaviji nisu prihvatili nijednu od pet pristiglih ponuda. </p>
<p>Najbolju ponudu imala je tvrtka MBM. Ona je predložila da će prvo kupiti zapadni dio kompleksa za 1,52 milijuna eura, a zatim i preostali dio za 2,61 milijun eura uz zapošljavanje određenog broja radnika na neodređeno vrijeme, pri čemu bi preuzela i Jadrantransov vozni park. Međutim, vjerovnici nisu pristali pa je odlučeno da se za kompleks Dujmovača još jednom snizi cijena na 3,5 milijuna eura. </p>
<p>Osim radnika, najveći su vjerovnici Croatia osiguranje, koje potražuje četiri milijuna kuna, i AutoHrvatska koja traži isplatu 4,3 milijuna kuna, a obje tvrtke imaju uknjižene hipoteke na dva dijela Jadrantransova kompleksa. Ukupna priznata potraživanja prema Jadrantransu su 54,3 milijuna kuna, od čega se samo radnicima treba isplatiti 14,6 milijuna. Tragedija je to veća što će se kupoprodajna cijena iznimno vrijednog Jadrantransova kompleksa najvjerojatnije sniziti i četvrti put. </p>
<p>U tom slučaju, priznata milijunska potraživanja vjerovnika splitskoga prijevoznika padaju u vodu, a postoji i mogućnost da preostali Jadrantrasovi radnici dobiju otkaz, što znači da će tvrtka u stečaju biti opterećena za dodatnih sedam milijuna kuna na račun njihovih otpremnina.</p>
<p>D. Stella</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prezaduženi Deutsche Telekom nastavlja s prodajom imovine</p>
<p>BONN, 18. travnja</p>
<p> - Deutsche Telekom, grcajući pod teretom dugova, prodao je još deset posto svoga udjela u ruskom operateru mobilne telefonije Mobile Telesystemsu (MTS).</p>
<p>Taj je udjel DT prodao tvrtki AFK Sistems za 300 milijuna eura. Samo dva dana ranije DT je istoj tvrtki prodao svoj petpostotni udjel u MTS-u za 200 milijuna eura. </p>
<p>Nakon dviju dovršenih transakcija najvećem europskom telekomu u ruskom mobilnom operateru ostaje udjel od 25,1 posto. Ukupna vrijednost transakcije od 500 milijuna eura isključivo će se iskoristiti za smanjenje dugovanja DT-a, koja se trenutačno procjenjuju na oko 60 milijardi eura. </p>
<p>Ruski MTS, sa ukupno sedam milijuna pretplatnika, jedan je od najvećih operatera mobilne telefonije u istočnoj Europi. (Hina/dpa)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Turek i Lončarić ostaju na čelu obavještajnih službi </p>
<p>Svi dokumenti o imenovanju već su u premijerovu uredu pa se očekuje da će u srijedu biti upućeni u Sabor kako bi se o tome očitovao Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Franjo Turek nastavit će voditi Protuobavještajnu agenciju (POA), a Damir Lončarić Obavještajnu agenciju (OA), doznaje Vjesnik iz dobro obaviještenih izvora u Saboru. Rezultat je to prošlotjednog telefonskog dogovora predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana. </p>
<p>Svi dokumenti o imenovanju već su u premijerovu uredu i očekuje se da će biti upućeni u Sabor u srijedu kako bi se o tome očitovao Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. </p>
<p>No, treba imati na umu da taj odbor ima samo formalnu ulogu pri davanju mišljenja o kandidatima za ravnatelje sigurnosnih službi, jer ih predsjednik države i premijer mogu imenovati usprkos eventualnom negativnom mišljenju Odbora. </p>
<p>Zakon o sigurnosnim službama na snazi je još od 1. travnja prošle godine. No, budući da se Mesić i Račan nisu mogli dogovoriti o čelnim ljudima sigurnosnih službi, Turek i Lončarić su nakon transformacije SZUP-a i HIS-a u Protuobavještajnu i Obavještajnu agenciju imenovani kao v.d. ravnatelji. Naime, predsjednik Mesić je odmah svojim potpisom podržao imenovanje Tureka i Lončarića, ali s tim se nije slagao premijer Račan, koji je želio potpuno nove ljude na čelnim mjestima tih službi.</p>
<p> I Turek i Lončarić postavljeni su na ta mjesta još 2000. godine, prilikom smjene vlasti, s tim da je Lončarić zamijenio Ozrena Žuneca koji je dao ostavku na mjesto ravnatelja HIS-a nakon samo nekoliko mjeseci rada.</p>
<p> Zakonom o tajnim službama i SIS je transformiran u Vojno-obavještajnu agenciju (VOA), čiji je ravnatelj Gordan Čačić imenovan na tu dužnost tek prije nekoliko mjeseci. </p>
<p>Poznavatelji prilika tvrde da su Turek i Lončarić zapravo nužni kompromis između Pantovčaka i Banskih dvora, te da ni neki čelnici koalicije, koji formalno nemaju veze s tim problemom, nisu zadovoljni njihovim imenovanjima na ravnateljska mjesta Protuobavještajne i Obavještajne agencije. </p>
<p>Franjo Turek je, inače, kao djelatnik SZUP-a, radio na istraživanju ratnog zločina u Gospiću, a svjedočio je i na suđenju »gospićkoj skupini«. Neslužbeno se također doznaje da je Protuobavještajna agencija trebala upoznati policiju s obavještajnim podacima vezanim uz »slučaj Rajić«, ali suradnja nije tekla baš najbolje pa je policija isključila POA-u iz operacije.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Blaškićev odvjetnik Nobilo zatražio uvid u Šuškovu arhivu </p>
<p>Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo želi dokazati da je Hrvatska za vrijeme HDZ-ove vlasti financirala i vojsku Herceg-Bosne te da je postojala dvostruka linija zapovijedanja</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Odvjetnik Tihomira Blaškića, Anto Nobilo, potvrdio je u petak da je u četvrtak zatražio od Vladinog ureda za suradnju s Haaškim sudom da mu se odobri uvid u arhivu pokojnoga ministra obrane Gojka Šuška. Nobilo je, naime, tražio tu arhivu još 2000. godine, no nije je dobio, jer je imala oznaku službene tajne. Vlada je pak na zatvorenoj sjednici u četvrtak odlučila skinuti oznaku tajnosti s te dokumentacije kako bi je mogla proslijediti haaškom tužiteljstvu. </p>
<p>Blaškićev je odvjetnik uvjeren da će pomoću tih dokumenata moći dokazati dvostruku liniju zapovijedanja, odnosno da su nekim jedinicama HVO-a zapovijedali političari, a ne časnici. Prema njegovu mišljenju, haaško tužiteljstvo želi dokazati da je u BiH bio međunarodni sukob, što bi se, kaže Nobilo, moglo i potvrditi ako se otkrije točan tok novca između Zagreba i Mostara. </p>
<p>Šuškova dokumentacija mogla bi potvrditi teoriju da je bivša HDZ-ova vlast u potpunosti financirala Herceg Bosnu i da je osnovala tu državnu tvorevinu kao instrument svoga utjecaja radi eventualne podjele BiH. </p>
<p>Moglo bi se, ističe Nobilo, dokazati i da je Zagreb u potpunosti financirao sve institucije Herceg-Bosne novcem iz hrvatskoga državnog proračuna. </p>
<p>Sve bi to, ako se pokaže točnim, moglo imati i političke posljedice s obzirom i na to da je Sabor u proljeće 2001. prihvatio Deklaraciju o Domovinskom ratu, u kojoj se navodi da Hrvatska nije bila agresor ni u jednoj drugoj zemlji. No, ako se dokaže teza da je Zagreb u cijelosti financirao i vojsku i sve ostale institucije Herceg-Bosne, smatra Blaškićev odvjetnik, može se postaviti pitanje zašto su vladajuće stranke, stavljajući svoj potpis na Deklaraciju, prikrile ono što je HDZ godinama prije radio. </p>
<p>Nakon što je Vlada odlučila poslati Šuškovu dokumentaciju u Haag, a prihvaćena je i odluka da se sastavi potpuno izvješće za Sabor o novčanim tokovima prema BiH za vrijeme HDZ-ove vlasti, čuju se procjene kako je od 1990. do 2000. godine u BiH iz Hrvatske, ponajprije preko Ministarstva obrane, poslano najmanje dvadeset milijardi kuna, ili oko dvije milijarde kuna na godinu. Tim su novcem financirani HVO, ali i ratni stradalnici i njihove obitelji, kao i razne tvrtke, među kojima i Monitor Ljube Ćesića Rojsa. </p>
<p>Nesređena arhiva u hrvatskom ministarstvu obrane u priječi da se točno procijeni za koji su iznos hrvatski porezni obveznici »olakšani« tijekom desetljeća, no poznato je da je barem pola ukupnog iznosa nelegalno završila u privatnim rukama. </p>
<p> Zagreb je u početku sve financirao putem MORH-a, što se promijenilo nakon 1998. kada je na čelo tog ministarstva došao Pavao Miljavac zahtijevajući da se financije srede. Od tada je financiranje išlo preko Ministarstva financija, a Vjesnik saznaje i da su Sjedinjenje Države upozoravale Tuđmanovu vlast na netransparentne novčane tokove prema BiH. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Udruga poslodavaca prekinula pregovore o Zakonu o radu </p>
<p>Za izmjene tog zakona treba pričekati politički neopterećena vremena, smatra ravnatelj HUP-a Ivančević. Ocjenjuje i da reforma ne treba biti na tragu nerealnih sindikalnih zahtjeva kojima se smanjuju šanse za poticanje stranih ulaganja u Hrvatskoj / Predstavnici Vlade i sindikata smatraju da je HUP-ova odluka neutemeljena jer se nije odstupilo ni u čemu što je dosad bilo tripartitno dogovoreno </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - »Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predlaže socijalnim partnerima da radije odustanu od polovičnih rješenja i zadrže postojeći Zakon o radu, a reformu ostave za neka politički manje opterećena i gospodarski razvojno orijentirana vremena«, istaknuo je Željko Ivančević, glavni ravnatelj HUP-a, na konferenciji za novinare u petak obrazlažući zašto su poslodavci prekinuli pregovore o izmjenama Zakona o radu. </p>
<p>HUP je nezadovljan Vladinim ustupcima sindikatima, i to najviše kad je riječ o iznosima otpremnina. Naime, premijer Ivica Račan nedavno je sa sindikatima dogovorio da se otpremnine radnicima do 20 godina staža neće smanjivati, a starijim će se radnicima kompenzacijskim mjerama nadoknaditi gubitak dijela prava. </p>
<p>Na sastanku u petak, koji je prekinut, trebao je biti utvrđen način kompenziranja. </p>
<p>»Reforma Zakona o radu treba biti na tragu početnih najava, a ne ovako nerealnih sindikalnih zahtjeva koji su izravno usmjereni na smanjenje šansi za poticanje stranih investicija u Hrvatskoj«, izjavio je Ivančević. </p>
<p>Poslodavci su zadovoljni jedino s rješenjem o otkaznim rokovima koji će biti dvostruko skraćeni.</p>
<p> Prema Vladinom prijedlogu, kao kompenzacija povećale bi se naknade za nezaposlenost. »Uvođenjem dodatnih doprinosa za nezaposlene, poskupjet će cijena rada u Hrvatskoj, i to će biti još jedan namet«, smatra Ivančević. </p>
<p>Poslodavci će svoja stajališta ponoviti premijeru na sastanku sljedećeg petka. »Moguć je pomak u pregovorima ako Vlada uloži napore u pozitivne korake koji bi imali učinak na gospodarstvo«, ustvrdio je ravnatelj HUP-a. Ipak, smatra da izmjene trebaju pričekati bolja vremena »kad nećemo biti opterećeni predizbornom situacijom«. </p>
<p> Predstavnici Vlade i sindikata ocijenili su neutemeljenom HUP-ovu odluku da prekida pregovore o izmjenama Zakona o radu, priopćeno je u petak iz Vladina ureda za odnose s javnošću.</p>
<p> Ivančević je novinarima prenio stajalište poslodavaca prema kojem se HUP do daljnjega povlači iz pregovora zbog nezadovoljstva dosadašnjim tijekom usuglašavanja. Istaknuo je da HUP odustaje od pregovora jer nije zadovoljan korekcijama u prijedlogu izmjena ZOR-a i Vladinim popuštanjem sindikalnim zahtjevima.</p>
<p> Predstavnici Vlade i sindikata tu odluku ocjenjuju neutemeljenom jer se nije odstupilo ni u čemu što je dosad bilo tripartitno dogovoreno, navodi se u priopćenju iz Vlade. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vidović: Izmjene ZOR-a idu poslodavcima u korist </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - »Ne stoje ocjene Hrvatske udruge poslodavaca i glavnoga ravnatelja Željka Ivančevića o tome da se u sklopu pregovora o izmjenama Zakona o radu nekome popuštalo. Na razgovoru s predstavnicima sindikata s premijerom nije bilo pregovaranja, niti bi premijer o ičemu pregovarao. Jednostavno su potvrđena rješenja koja su bila usuglašena prije prekida pregovora koji su izazvali sindikati«, rekao je Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi, na hitno sazvanoj konferenciji za novinare u petak.</p>
<p>Vidović je ocijenio kako nema razloga da poslodavci budu nezadovoljni, te naglasio kako će im u tjednu nakon Uskrsa biti predstavljena računica o tome kojih će sve troškova po novom zakonu biti oslobođeni. </p>
<p>»Prijedlozi koje smo dali apsolutno idu poslodavcima u korist, otvaraju perspektivu za nova radna mjesta, ali i za otpuštanje radnika ako je to potrebno, i to na teret države. Ako je obveza poslodavca koji ima sto radnika i mora otpustiti njih 30 bila da za otpremnine i otkazni rok osigura 21 plaću po radniku, a sada prema prijedlogu novog zakona mora osigurati samo deset plaća, dok druge obveze preuzima država, onda ne vidim razlog da poslodavci odustaju«, naglasio je Vidović, dodavši kako je to vjerojatno dio pregovaračke strategije HUP-a. </p>
<p>Istaknuo je da su u radno zakonodavstvo uvedene neke dosad nepoznate kategorije, kao što je rad sa skraćenim radnim vremenom, rad kod kuće, privremeni rad, redefiniran je pojam malog poslodavca, te uvedene agencije za povremeno zapošljavanje, što znači da bi Hrvatska uskoro mogla imati »vrlo moderan, odličan zakon o radu«.</p>
<p>»Konačni prijedlog zakona uspjeh je Vlade i socijalnih partnera pa bi bila šteta da sada prekinemo pregovore. Ne bih volio da taj prijedlog moram uputiti u saborsku proceduru bez dogovora svih partnera, i učinit ću sve što bude moguće da se to ne dogodi. Vjerujem da je problem samo u tome što je došlo do šumova u kanalu i da ćemo postići dogovor«, kaže Vidović, naglasivši kako očekuje da će izmjene Zakona o radu u svibnju biti u saborskoj proceduri.</p>
<p> »Očekujem da će istodobno u proceduri biti zakon o fondu za radnička potraživanja, a ostali propisi do ljetne saborske stanke«, zaključio je ministar Vidović.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Uskrs je i prigoda da preispitamo svoju zauzetost za bližnje, mir i pravdu </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - U povodu Uskrsa, predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio je u petak čestitku Josipu Bozaniću, nadbiskupu zagrebačkom i predsjedniku HBK, te svim katoličkim vjernicima u Hrvatskoj.</p>
<p> »Najveći kršćanski blagdan, Uskrs, ove godine proslavlja se u očekivanju bliskoga trećeg posjeta Svetoga Oca našoj domovini. To uvećava radosno blagdansko ozračje među katoličkim vjernicima, koji s nestrpljenjem očekuju taj posjet«, stoji u čestitki.
Predsjednik napominje da će svojim dolaskom Sveti Otac aktualizirati zacijelo one točke kršćanske poruke koje su nužne da bismo, uz potrebnu materijalnu obnovu domovine i blagostanje naših građana, proveli i moralnu obnovu. </p>
<p>»Bez toga, svjesni smo, neće se moći postići opće dobro za sve. Uskrs zato možemo doživjeti i kao prigodu da preispitamo svoju zauzetost za bližnje, a to znači za pravdu, mir, solidarnost, poštovanje ljudske osobe i sve druge vrijednosti koje su vezane za poslanje što ga je u povijesti izvršio Isus Krist«, ističe Mesić.</p>
<p> Predsjednik je stoga u duhu tih misli izrazio očekivanje da će državne i crkvene vlasti i dalje dobro surađivati na svim onim programima koji će pridonijeti rastu općega dobra u Hrvatskoj, te zaželio sretan Uskrs svim nadbiskupima i biskupima, svećenicima i katoličkim vjernicima u Hrvatskoj. </p>
<p> Predsjednik Mesić uputio je i čestitku svim kršćanskim vjernicima koji Uskrs slave prema gregorijanskom kalendaru. U ovim uskrsnim danima intenzivno se proživljava vjersko i obiteljsko zajedništvo i više se pažnje pridaje miru, pravdi i blagostanju, stoga je već sada potrebno graditi budućnost na takvim temeljima, stoji, među ostalim, u čestitki. »Uskrs, blagdan koji vrijednost života postavlja na prvo mjesto, potiče nas u nastojanjima da željeno opće dobro živimo već sada«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>Uskrsne čestitke uputili su i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, potpredsjednica Vlade i ministrica obrane Željka Antunović, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović te ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mesić razgovarao s Tomcem i Fumićem o obilježavanju 60. obljetnice ZAVNOH-a </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u petak potpredsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Tomca i predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Ivana Fumića s kojima je razgovarao o pripremama za obilježavanje 60. obljetnice ZAVNOH-a i sjedinjenja Istre, otoka i Međimurja Hrvatskoj.</p>
<p>Nakon razgovora Tomac je novinare izvijestio kako ga je Predsjedništvo Sabora zadužilo da u dogovoru sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista dogovori organizaciju proslave 60. obljetnice ZAVNOH-a i sjedinjenja Istre, otoka i Međimurja matici zemlji u kojem bi sudjelovali najviši državni dužnosnici. </p>
<p>Svečana sjednica Sabora i prijam trebali bi se održati 13. lipnja. Planira se održati i svečana akademija u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« kojoj bi nazočilo i osam vijećnika ZAVNOH-a. Obilježavanje sjedinjenja Istre, otoka i Međimurja na državnoj bi se razini organiziralo u rujnu, kada se i navršava 60. obljetnica, doznaje se u Predsjednikovu uredu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HDZ užurbano traži postizborne partnere</p>
<p>Dosadašnje su kombinatorike pokazivale, a ni Sanader to nije skrivao, da HDZ za glavnog partnera najviše priželjkuje HSS, no čini se da je Tomčić odlučio i dalje ostati uz Račana i SDP te stranke lijeve orijentacije</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, najjače oporbene stranke u državi, ipak je priznao da je on osobno inicirao sastanak s još trojicom čelnika stranaka centra i desnog centra održanog u četvrtak. Naime, iako je želio da taj sastanak prođe u najvećoj konspiraciji (zaboravljajući pritom da malo što može ostati sakriveno od očiju javnosti), Sanader je predsjednike HSLS-a, HSP-a i DC-a - Dražena Budišu, Antu Đapića i Matu Granića - nazvao telefonski dan ranije, ne želeći ni jednom od njih pritom reći tko će sve biti na tom sastanku. </p>
<p>Sastanak su, inače, neki već proglasili povijesnim, jer su prvi put za stol zajedno sjele stranke koje pretendiraju na svrgavanje sadašnje koalicije s vlasti na idućim parlamentarnim izborima.</p>
<p>Doduše, u kuloarima se odmah pojavila informacija da je Sanader, unatoč donedavnim optimističnim uvjerenjima kako će HDZ samostalnim izlaskom na izbore i definitivnom pobjedom sam moći formirati vladu, ipak malo stao na loptu. Naime, vrlo je lako moguće očekivati da HDZ pojedinačno osvoji najveći broj glasova, ali ipak nedovoljno za formiranje vlade, pa je potrebno u postizbornom savezu uza se imati i stranke slične političke orijentacije.</p>
<p>Uostalom, već gotovo godinu dana, od kada je preuzeo vođenje HDZ-a, Sanader najavljuje da će njegova stranka na izbore samostalno, na njima će, dakako, pobijediti, te formirati vladu s jednom ili dvjema srodnim strankama. Dosadašnje su kombinatorike pokazivale, a ni Sanader to nije skrivao, da HDZ za glavnog partnera najviše priželjkuje HSS, no čini se da je Tomčić odlučio zasad ostati uz Račana i SDP te stranke lijeve orijentacije. </p>
<p>No, HDZ-ov je šef očito tu najvjerojatniju postizbornu koaliciju odlučio proširiti na nekoliko stranaka. Stoga je realno očekivati da će uz HDZ, kao najveću i stožernu stranku te koalicije, bitne pozicije još imati Budišin HSLS, Đapićev HSP, ali i najmanja stranka, Granićev DC. Već se iz prvih Granićevih najava dalo iščitati da je DC itekako spreman surađivati s HDZ-om s kojim se prije tri i pol godine razišao.</p>
<p>Što se tiče HSP-a, već je odavno poznato da Sanader računa na tu stranku, koja, unatoč raznim anketama koje čak prognoziraju da neće prijeći izborni prag, već godinama redovito dobiva oko pet posto glasova. Valja također reći da HSP ima svoje tradicionalno biračko tijelo koje, bez obzira na političke prilike, nikad ne glasuje za neku drugu političku opciju. </p>
<p>Da je, pak, HSP krupan zalogaj, potvrđuju i šuškanja kako ni SDP-u ne bi bilo svejedno da pravaši podrže Sanadera, jer HSP itekako može u presudnom trenutku izbora biti jezičac na vagi. Jednako tako, HSP je izuzetno poželjan partner i predsjedniku Hrvatskog bloka Iviću Pašaliću, koji već mjesecima radi na ideji formiranja »saveza državotvornih stranaka«, koji bi, osim HB-a, uključivao i HSP, HIP i neke manje stranke demokršćanskog usmjerenja. Stoga Pašalić inzistira na pregovorima s Đapićem. Međutim, čini se da od toga neće biti ništa. HSP, koji već godinama radi na promjeni svog imidža, u čemu je najvećim dijelom i uspio, sigurno ne želi ući u koaliciju sa strankama koje se u javnosti uglavnom doživljava kao ekstremno desne.</p>
<p>Da Sanader ozbiljno računa na tu veliku poslijeizbornu koaliciju, potvrđuje i njegov naputak ostalim partnerima koji nalaže silenzio stampa. Zamoljeni su da se u javnosti suzdrže od bilo kakvih komentiranja ove nove inicijative da cijela konstrukcija ne bi pala u vodu. Ta se četvorka ponovno sastaje već idući tjedan, najvjerojatnije u srijedu. Tek će se tada razgovarati o mogućim savezima. Prvi je sastanak bio, naime, samo »opipavanje pulsa«, a za daljnje eventualne dogovore Sanader, Budiša, Đapić i Granić ipak moraju dobiti odobrenje svojih stranačkih tijela.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vladajuće ne brine koaliranje stranaka desnog centra </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Dužnosnici vladajućih stranaka nisu zabrinuti zbog mogućeg koaliranja stranaka desnog centra.</p>
<p>Mato Arlović, potpredsjednik SDP-a, naglašava da je dobro što su se javno našle stranke koje »već dulje vrijeme tajno koaliraju«. »Ne bojimo se desne koalicije koju okuplja HDZ. Legitimno je da stranke sličnih programa i orijentacije razgovaraju, surađuju i dogovaraju koalicije«, kazao je Arlović kojeg jedino čudi što je cijeli proces obavijen velom tajne. </p>
<p>Uvjeren je da eventualna nova koalicija desnog centra ne predstavlja veću opasnost za postojeću koaliciju. Ističe da je biračko tijelo desnog centra poznato te da se već sada zna koji udio u biračkom tijelu imaju HDZ, HSP, HSLS i DC. »Ako na izbore izađe više od 60 posto građana, koalicija lijevog centra sigurno će ostvariti bolji rezultat od koalicije desnog centra«, ocijenio je Arlović, upozoravajući da je stvaranje nove oporbene koalicije još uvijek upitno.</p>
<p>Sličnog su mišljenja i u HNS-u. Boris Blažeković, glasnogovornik te stranke, ističe da potez oporbe nije neočekivan te kako treba imati na umu da je za sada riječ o razgovorima ideološki sličnih stranaka. »Uvjereni smo da ta koalicija neće dobiti podršku birača, tako da nismo ni zabrinuti zbog njihova okupljanja«, kazao je Blažeković.</p>
<p>Marijana Petir, saborska zastupnica i glasnogovornica HSS-a, stranke koju bi »nova četvorka« rado vidjela u svojim redovima, ponovila je već nekoliko puta izrečen stav čelništva HSS-a. »HSS je odlučio da na izbore ide samostalno, a razgovori o koalicijama za nas počinju danom objave izbornih rezultata«, kazala je Petir. Dodala je da je HSS spreman ostati i u oporbi ako ne nađe partnere isključivo na programskoj osnovi te ako ti partneri ne prihvate neke HSS-ove prioritete. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030419].
|
