NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030618].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 224337 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Picula: Odmah bih potpisao Simitisovu izjavu o hrvatskom ulasku u EU 2008. </p>
<p>Simitisova izjava je podcijenjena. To je prvi put da je europski političar tog formata vezao hrvatsku kandidaturu s nekom godinom / Hrvatska je identificirana kao zemlja koja, uz neka zaostajanja i probleme, dobro provodi reforme, i u kontekstu regije je zemlja koja će gotovo sigurno prva ući u EU / Zasmetalo mi je što vlasti u Srbiji nisu odmah osudile incident u Beogradu / Solun je za Hrvatsku završetak prvog poluvremena, ako za početak utakmice uzmemo 2000. / Nismo zatvorili vrata razgovorima sa SAD-om, no ne možemo napraviti da - kao neke druge države - bez mnogo rasprave potpišemo bilateralni sporazum, kaže Picula </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Tjedan prije početka sastanka na vrhu Europske unije u Solunu, hrvatska vanjska politika je iznimno dinamična. Nakon Vladine odluke o rješavanju pitanja izbjeglica i njihove imovine, Hrvatska je pregovarala sa SAD-om o neizručenju američkih građana MKS-u, a u posljednjih nekoliko dana vanjsku su politiku obilježili i incidenti koji su završili napadom na hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu. O aktualnim vanjskopolitičkim izazovima razgovarali smo s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom. </p>
<p>• Mogu li posljednji incidenti u Kranju i u Beogradu narušiti odnose Hrvatske i Srbije i Crne Gore?</p>
<p>- Već dulje naši odnosi pokazuju uzlazni trend. No, u tom trendu ćemo bilježiti oscilacije pa i zastoje. Upravo svjedočimo tome ovih dana, jer kako kvalificirati napad na diplomatsko predstavništvo jedne zemlje nego kao težak incident. Ono što ovoga trenutka ohrabruje jest da su srpskocrnogorske vlasti ocijenile taj događaj kao nešto što nema izravne veze s političkim odnosima jedne i druge države jer je riječ o huliganima. Oni su preuzeli punu odgovornost za neodgovarajuću zaštitu hrvatske diplomatske misije u Beogradu. Očito da je bila riječ o lošoj sigurnosnoj procjeni. Jedna od lekcija koju moramo naučiti jest da se uspjeh u bilateralnim odnosima dogodio nakon dugotrajnih pregovaranja, no temelj tog dobrosusjedstva još pokazuje znakove krhkosti. </p>
<p>• Je li Vam zasmetala činjenica da vlasti u Beogradu nisu odmah reagirale i osudile incident?</p>
<p>- Moram priznati, da. Nakon sramnog divljanja hrvatskih navijača, još se voda u bazenu nije smirila, a premijer Račan je javno čestitao našim vaterpolistima, ali i osudio ponašanje navijača. Doista smo predugo čekali na reakciju samog vrha srpsko-crnogorske države. Riječ je o najkrupnijem incidentu od uspostave diplomatskih odnosa. Odnosi naših zemalja nisu obični bilateralni odnosi. Sve dobro što se dogodi ima posebnu težinu, no ono loše što se dogodi odjekuje još snažnije.</p>
<p>• Posljednji događaji ne idu u prilog sadržaju summita EU-a koji za nekoliko dana započinje u Solunu. S čime ide Hrvatska u Solun?</p>
<p>- Posljednji incidenti imaju svoju političku težinu. No, u korijenu uspjeha EU-a nalazi se vizija. Ona je dovela do projekta koji nema presedana u europskoj povijesti. Sljedeće proširenje EU-a ima karakter koji će takve incidente arhivirati. Solunski summit je jedan od događaja koji će prevladati naše dnevne probleme. </p>
<p>• Zašto je skup u Solunu važan?</p>
<p>- Važan je zbog ukidanja predrasuda. Tamo ćemo se imati prilike uvjeriti da će jedan dio marginalnih političkih opcija biti još marginalniji, kada procese u kontekstu proširenja EU-a budu tumačile kao stvaranje nekih balkanskih asocijacija i poništavanje individualnosti.</p>
<p>Solun je za Hrvatsku, nogometno rečeno, završetak prvog poluvremena. Ako za početak utakmice uzmemo 2000. i naše napore da pokažemo da nismo samo nova, nego i bolja vlast u odnosu na prethodne u te tri i pol godine, Hrvatska je zaključila proces polaganja naših ambicija na tračnice. U drugom dijelu te utakmice, sada kada znamo pravac, a ovisno o našoj brzini, na kraju ćemo do EU-a i doći 2007. ili 2008. </p>
<p>Svi želimo da Hrvatska u EU uđe što prije, no ne želimo da se brzina dogodi nauštrb kvalitete, jer će nas na to stalno podsjećati. Ono što zemlju uvodi u EU nije priča o datumima, nego uspjeh reformi. No, ne ovisi sve o nama. Trebaju se stvoriti okolnosti za novo proširenje. Moguće je da ćemo ući koju godinu ili dvije kasnije od našeg prvog očekivanja - 2007. Izjava grčkog premijera Kostasa Simitisa u Beču, da bi Hrvatska mogla okončati svoje pregovore 2008. ili 2009., ima istu političku težinu kao i izjava Günthera Verheugena prije nekoliko mjeseci. Simitisova izjava je podcijenjena. Ja bih je potpisao odmah. To je prvi put da je europski političar tog formata vezao hrvatsku kandidaturu s nekom godinom.</p>
<p>• Može li se Hrvatska riješiti loše prakse po kojoj se sve obveze ispunjavaju u posljednji tren i nakon međunarodnog pritiska?</p>
<p>- Za svaku je odluku potreban određeni kontekst. Međunarodni pritisci ne moraju uvijek biti loša stvar. Zbog naše ratne i poratne prošlosti Hrvatska se mjeri dodatnim kriterijima, a njihovo ispunjenje povremeno nije jednostavno. Ne zbog nekih političkih otpora, nego i zbog pripreme javnosti. Bitka za javnost je i odlika država na Zapadu. Važno je, međutim, da etapno ne kasnimo. Zagrebački summit bio je startni pucanj, a solunski dobra prigoda da se izmjeri prolazno vrijeme. Hrvatska je identificirana kao zemlja koja, uz neka zaostajanja i probleme, dobro provodi reforme, i u kontekstu regije je zemlja koja će gotovo sigurno prva ući u Europsku uniju.</p>
<p>• Zabrinjava li Vas činjenica da održavanje izbora može zaustaviti sve procese potrebne za EU?</p>
<p>- Tri četvrtine hrvatskih građana stalno, bez obzira na politički kontekst koji se mijenja, podržava ulazak Hrvatske u Uniju. Kada se to usporedi s činjenicom da srećom da nijedna politička stranka u Hrvatskoj ne može dobiti ni približno toliki broj glasova, dolazimo do zaključka da je politička sklonost tih 75 posto građana izrazito heterogena. </p>
<p>Svaka stranka koja bi se kockala s ispunjenjem kriterija, kocka se sa potporom birača na izborima. Stranački lideri su toga svjesni. </p>
<p>• Problema bi ipak moglo biti. Što ako uskoro u Hrvatsku dođu nove optužnice?</p>
<p>- Sa svakim problemom koji smo ostavljali iza sebe vjerujem da raste kapacitet i zrelost da se nosimo s optužnicama iz Haaga. Vjerujem da u budućnosti suradnja s Haagom neće biti ozbiljna prepreka. Sa svakim našim korakom prema EU vjerujem i da raste sposobnost društva da se nosi s prošlošću, pa i sa zločinima koje su počinili Hrvati u Domovinskom ratu braneći Hrvatsku. </p>
<p>Kad je riječ o »slučaju Gotovina«, međunarodni predstavnici sada uglavnom šute i čekaju što će se dogoditi. </p>
<p>• U odnosima sa SAD-om hrvatska vanjska politika stalno šalje različite signale. Vaš zamjenik otvara prostor daljnjem dijalogu, a predsjednik Mesić nastupa mnogo oštrije. O čemu je riječ?</p>
<p>- Tema je u osnovi proturječna, pa se i reakcije mogu doimati takvima. U osnovi, MVP-u i Vladi je bilo važno održati strateške odnose sa SAD-om, a ne samo s EU-om. SAD-u smo nastojali predstaviti našu situaciju i to kako doživljavamo funkcioniranje međunarodnog pravnog sudišta. Hrvatska tu odluku ne može donijeti lako, no lakše je ako se držite određenih principa. Nismo zatvorili vrata razgovorima sa SAD-om, no ne možemo napraviti da - kao neke druge države - bez mnogo rasprave potpišemo bilateralni sporazum. U pregovorima sa SAD-om ispitat ćemo na koji ćemo način bilateralno uređivati taj problem. O toj temi bi se moglo razgovarati i u Solunu. </p>
<p>Točno je da se koalicija gura u diplomaciju </p>
<p>• Zbog čega provodite reorganizaciju Ministarstva?</p>
<p>- Cilj je Ministarstvo prilagoditi organizacijski i funkcionalno kako bi moglo zadovoljiti vanjskopolitičke ambicije. Jedan se model istrošio. Treba snažnije naglasiti naše europske ambicije kroz upravu za Europu. Uprava za susjedne zemlje također je važna jer se naša uspješnost u EU mjeri i odnosima sa susjedima. Uprava za gospodarsku diplomaciju mora biti dio MVP-a koji će pomagati onima koji žele izvoziti iz Hrvatske, ali i onima koji žele investirati u nju.</p>
<p>• Jesu li točne informacije da vam u sklopu te reorganizacije koalicijske stranke pokušavaju ugurati vlastite stranačke kadrove u Ministarstvo?</p>
<p>- Točne su. Razumijem potrebu stranaka da budu zastupljene u Ministarstvu, no u otvorenom dijalogu naglašavam i koja je mjera za ono što pokušavam napraviti, a to je profesionalizacija MVP-a. Tu je, naravno, potreban balans pa često morate biti veći diplomat sa svojim koalicijskim partnerima nego sa stranim diplomatima. Stranačko imenovanje na razini pomoćnika ministra treba stati. U toj kombinaciji političke i stručne legitimacije moram naglasiti da su ljudi koji su došli iz stranaka stručni. S drugima ne bi niti razgovarao, a kamoli surađivao.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kad se izbaci politika, ostaje zapovjedna odgovornost </p>
<p>Ono što hrvatska vlada danas nastoji jest brisanje očitih političkih dijelova optužnice. Ono na što ukazuju dokumenti koje je Stipe Mesić dao Vladi, a ova proslijedila Haagu, tiče se upravo tih dijelova optužnog akta / Međutim, taj je dio posla prema Haagu, a u »slučaju Gotovina«, već davno prije obavljen</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Optužnica protiv Ante Gotovine sadrži 44 točke. U prvih šest optužnica navodi osnovne podatke o optuženiku. Politička ocjena je u 4. točki kad Carla del Ponte, koja je optužnicu potpisala 21. svibnja 2001. godine, navodi da je Hrvatska 4. kolovoza 1995. godine pokrenula »Oluju« kako bi ponovo zauzela regiju Krajina. Regija Krajina nikad nije bila službenim dijelom hrvatskog prostora državne suverenosti, bio je to okupirani teritorij koji se »Olujom« oslobađao, a ne »ponovo zauzimao«.</p>
<p>Tužiteljica je u optužnicu stavila i podatak (točka 6.) da je Franjo Tuđman imenovao Gotovinu 12. ožujka 1996. glavnim inspektorom HV-a. Podatka o pozivu Gotovini da kao osumnjičenik nastupi pred haaškim istražiteljima 1998. nema u dokumentu nastalom tri godine kasnije, pa se danas to pitanje, kao političko, s pravom može postaviti: zašto taj podatak nije bitan za optužnicu. A on bi sasvim sigurno definirao i posebnu ulogu Tuđmana i njegove vlasti u odnosu na Gotovinu, što se danas u Hrvatskoj postavlja kao političko, a ne pravno pitanje. I time se pravna dimenzija optužnice i dalje uporno gura u stranu.</p>
<p>U nastavku optužnice Gotovina se opisuje kao zapovjednik koji odgovara za niže zapovjednike i njihova imenovanja i smjene (točka 7.). Njegova uloga spominje se i u vezi s pregovorima s predstavnicima UN-a (točka 8.). U 9. točki se prepisuje definicija zapovjedne odgovornosti »Spriječiti ili kazniti teške povrede međunarodnog humanitarnog prava koje su poduzele« snage HV-a pod njegovim zapovjedništvom. Gotovina je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi ta teška djela.</p>
<p>Pravna preciznost zapovjedne odgovornosti Ante Gotivine se u dijelu optužnice »Opći navodi« sasvim relativizira. Točka 10.: u Hrvatskoj u to vrijeme postoji oružani sukob. Netočno! U Hrvatskoj je na snazi agresija JNA i Srbije i obrambeni rat HV-a unutar hrvatskih državnih granica tada već međunarodno priznate države. U tom kontekstu je dvojbeno zašto se Antu Gotovinu koju točku ranije optužuje po zapovjednoj odgovornosti, ako mu se u 11. točki optužnice na teret stavlja nepridržavanje ratnih zakona i običaja. Prva formulacija je daleko preciznija i individualizira njegovu odgovornost oštrije od forme »pridržavanja ratnih obijača«.</p>
<p>A kad se u točki 13. optužnice razdoblje »Oluje« širi na vremensku odgovornost od 17. srpnja do 15. studenog 1995., jasno je da se Gotovinu gura u red počinitelja navodne državne politike etničkog čišćenja. One su pobrojene u točkama optužnice koje tvrde da je došlo do progona krajinskih Srba, ubojstava 150 osoba, pljačke javne i privatne imovine, uništavanja te imovine, deportacija i prisilnog raseljavanja. Za sve te optužbe osobno je odgovoran i Gotovina, piše u optužnici, jer je znao ili je bilo razloga da zna kako hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom čine ili su već počinile nedjela iz takva opisa u optužnici.</p>
<p>Konkretizirana na Gotovinu je točka 25. optužnice u kojoj ga se tereti da je znao za ubojstva civila »strijeljanjem, spaljivanjem i probadanjem«.</p>
<p>Individualna odgovornost Ante Gotovine podložna je suđenju u točkama 34., i 35. gdje se govori o odgovornosti zapovjednika područja prema činima zlostavljanja građana srpske nacionalnosti koji nisu napustili oslobođeni teritorij. Zaključni dio optužnice u osam točaka ponovo se bavi političkim prilikama u Hrvatskoj, utjecaju pojedinih međunarodnih faktora na te prilike. Od dana proglašenja hrvatske nezavisnosti do Unprofora, UNPA-zona, Vanceova plana, »formiranja« tzv. krajine, pa do 4. i 5. kolovoza kad su, po optužnici, hrvatske snage počinile jaki topnički napad na Knin.</p>
<p>Ono što hrvatska vlada danas nastoji jest brisanje očitih političkih dijelova optužnice. Ono na što ukazuju dokumenti koje je Stipe Mesić dao Vladi, a ova proslijedila Haagu, tiče se upravo tih dijelova optužnog akta. </p>
<p>Međutim, taj je dio posla prema Haagu, a u »slučaju Gotovina«, već davno prije obavljen. Hrvatska je to morala učiniti kako bi uklonila političke nekorektnosti u optužnici, jer one negiraju temelje na kojem je Hrvatska stekla pravo na samostalnost i suverenost na ukupnom prostoru, svrstavajući »krajinu« i druge elemente agresije u dokaze da je Hrvatska bila napadnuta.</p>
<p>Ako Frane Krnić, ravnatelj Vladina Ureda za odnose s Haagom, o tzv. Mesićevim dokumentima govori kao o poznatoj građi, onda on ne zlorabi svoju funkciju, nego naglašava da je obrana činjenica o Domovinskom ratu počela mnogo prije od optuženja za jednog od generala Hrvatske vojske. Isto tako, njegova ocjena o samo pet papira koji su sasvim novi, točna je onoliko koliko je podatak o dvjestotinjak kaznenih i isto toliko Gotovininih prekršajnih prijava protiv kršitelja ratnoga prava u zoni njegove zapovjedne odgovornosti pretjerana.</p>
<p>Što god se reklo o Haagu, njegovo tužiteljstvo ipak nije institucija koja bi prešućivala podatke koji govore u prilog optuženika, jer ipak će jednoga dana upravo to tužiteljstvo morati položiti račun za svoju pravnu ulogu u procesuiranju ratnih zločina na području bivše Jugoslavije.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pukanić: Gotovina je nevin, a spasit će ga Stipe Mesić</p>
<p>Ivo Pukanić je za predsjednika Mesića ustvrdio da će »sigurno pomoći generalu Gotovini«, za premijera Račana je rekao da je »strašljivac«, za Ivu Banca da je »profesor koji se malo teže snalazi u Hrvatskoj«, a za saborskog zastupnika Ivu Lončara da je »malo prolupao« / Zanijekao je da su mu Petrač, Zagorec i Bagić organizirali intervju s generalom Antom Gotovinom / »Ivića Pašalića štiti Pavić i njegov EPH, jer su oni ortaci u 'aferi Grupo'«, napisao je Pukanić</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Vlasnik Nacionala Ivo Pukanić bio je u utorak u 11 sati gost chata Iskonova Internet portala. Najavljen kao jedini novinar koji je razgovarao s Antom Gotovinom u dvije godine otkad je taj general pobjegao od haaške optužnice, Pukanić je odgovarao na pitanja chatera. Najavljujući chat, Iskonov urednik Đivo Đurović se upitao hoće li Pukanić u razgovoru s chaterima ostati pri svom stavu da ne otkrije kako je, kada, gdje i uz čiju pomoć razgovarao s odbjeglim generalom. </p>
<p>Potpisani Vjesnikov novinar »ulogirao« se na chat pod nickom (nadimkom) »Postman« te je Pukaniću postavljao pitanja o poduzetnicima Hrvoju Petraču, Vladimiru Zagorcu, specijalnom savjetniku za nacionalnu sigurnost predsjednika Stjepana Mesića Željku Bagiću, Tomislavu Merčepu, bankaru Nevenu Baraču... </p>
<p>Pukanić je na neka od »Postmanovih« pitanja odgovorio, ali su Iskonovi administratori triput potpisanog novinara izbacili sa servera, onemogućivši mu chatanje. S tim u vezi, uredništvo Iskona je obaviješteno e-mailom, a potpisani je novinar telefonom pokušao kontaktirati urednika Vijesti Đivu Đurovića. Do zaključenja ovog teksta Đurović se nije javio.</p>
<p>Na pitanje jesu li mu poduzetnici Hrvoje Petrač i Vladimir Zagorac te Predsjednikov savjetnik Željko Bagić pomogli da napravi intervju s generalom Gotovinom, Pukanić je kazao da nisu, te da je on prijatelj s Petračem i da ne razumije zašto ga se stalno napada.</p>
<p>Pisao je i o ratnoj biografiji Predsjednikova savjetnika Željka Bagića, ustvrdivši da je bio u Gospiću 1991. te da je jednom prislonio pištolj na čelo Tihomiru Oreškoviću (nepravomoćno osuđen u Rijeci na 15 godina zbog ratnih zločina u Gospiću). </p>
<p>Stalno ponavljajući kako je general Gotovina nevin i da će se to uskoro pokazati, Pukanić je rekao da je afera u kojoj se Gotovinu optuživalo za krađu dragulja u Parizu 1981. »podmetnuta« splitskom tjedniku Feral Tribune. </p>
<p>Vlasnik Nacionala nije dalje htio komentirati pisanje kolega iz Feral Tribunea, napomenuvši da »oni znaju što ja o njima mislim«.</p>
<p>Zato se Pukanić obrušio na Ninoslava Pavića i njegovu medijsku kuću Europapress holding.</p>
<p>»Ivića Pašalića štiti Pavić i njegov EPH, jer su oni ortaci u 'aferi Grupo'. Denis Kuljiš me nagovarao da prodam neke dionice Nacionala Zdravku Mamiću 1996. što sam ja odbio...«, samo su neke od opaski na suvlasnika EPH i njegove novinare o kojima je Pukanić pisao na Iskonovu chatu.</p>
<p>Pukanić je, uz ostalo, izrazio nadu i da će Ivić Pašalić »uskoro završiti kao Novalić«. Vlasnik Nacionala nije htio podrobnije komentirati pitanje jednog chatera što je radio s Denisom Kuljišem i Tomislavom Merčepom u jednom restoranu u zagrebačkom Vrapču 1993., odgovorivši retorički »Tko je Tomislav Merčep?«</p>
<p>Na pitanja tko mu je dao pet milijuna njemačkih maraka za projekt dnevnog lista Republika i zašto su te novine propale, odgovorio je: »Republika je propala jer sam ja bio glup«. Pišući o hrvatskim političarima, Pukanić je za predsjednika Mesića ustvrdio da će »sigurno pomoći generalu Gotovini«, za premijera Račana je rekao da je »strašljivac«, za Ivu Banca da je »profesor koji se malo teže snalazi u Hrvatskoj«, a za saborskog zastupnika Ivu Lončara da je »malo prolupao«. </p>
<p>Upitan hoće li se general Gotovina predati Haaškom sudu, vlasnik Nacionala je kategorički napisao: »Neće i nema zašto. Njega će spasiti njegova nevinost i Stipe Mesić«.</p>
<p>Bilo je i chatera koji su gostu upućivali uvrede i psovke, primjerice nick »Gotovina«, no administratori ih nisu isključivali iz rasprave, a i Pukanić se s njima rado upuštao u prepirku. Chat je završio točno u 12 sati.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nije Gotovini onemogućen razgovor nego se čekao pravorijek o nadležnosti za »Bljesak« i »Oluju«</p>
<p>Ondašnja je vlada, kada je došao zahtjev za razgovor s haaškim istražiteljima, pokrenula sudski spor. Dakle, nije onemogućila razgovor generala Gotovine s istražiteljima, nego je čekala da Haaški sud donese pravorijek o tom sporu. Za to vrijeme bile su zbog pravnih razloga blokirane i istrage i optužnice, kaže Tuđman / Nova je vlada, međutim, najprije jednostrano dala Haaškom sudu nadležnost nad »Bljeskom« i »Olujom«, a nakon toga je, ako je suditi prema izjavama njihovih bivših koalicijskih partnera, pregovarala s glavnom tužiteljicom Haaškog suda Carlom del Ponte, ne samo o timingu kada će stići optužnice, nego i o političkoj prihvatljivosti pojedinih optuženika</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - U povodu najnovijih događaja vezanih uz generala Antu Gotovinu u dijelu javnosti pojavljuju se žestoke kritike na račun bivše vlasti, posebice šefova obavještajnih službi jer, kako se tvrdi, 1998. godine nisu generalu Gotovini omogućili razgovor s haaškim istražiteljima. O tome smo razgovarali s predsjednikom HIP-a Miroslavom Tuđmanom koji je u to vrijeme bio na čelu HIS-a.</p>
<p> l Gospodine Tuđman, što se tada zapravo događalo?</p>
<p>- Kad je haaško tužiteljstvo 1998. počelo istraživati »Bljesak« i »Oluju« i kada je postavilo zahtjev za informativnim razgovorom s generalom Gotovinom, bivša je HDZ-ova vlada na prijedlog međunarodnih stručnjaka pokrenula pravni spor pred Haaškim sudom. S naše se strane tvrdilo da obrambene operacije »Bljesak« i »Oluja« nisu u nadležnosti Haaškog suda s obzirom na to da su vođene sukladno rezolucijama Vijeća sigurnosti kojima se Hrvatskoj priznaje suverenitet na cijelom teritoriju, iz čega proizlazi da su te operacije vođene unutar međunarodno priznatih granica jedne države koja je de facto vodila akciju protiv terorističkih, paravojnih postrojbi.</p>
<p> l Što se postiglo pokretanjem tog pravnog spora?</p>
<p>- Taj je postupak pred Haaškim sudom - a valja znati da je tužiteljstvo samo jedna strana u sporu - zablokirao, onemogućio da haaški istražitelji dalje istražuju, ispituju, a kamo li podižu optužnice vezane uz »Bljesak« i »Oluju« sve dok Haaški sud ne donese presudu u tom sporu. Bilo je dvojbi o tome, i s naše strane i s haaške, jednako kao i u slučaju subpoene kojom je tužiteljstvo tražilo da ministar obrane Gojko Šušak dođe svjedočiti u Haag i da je Hrvatska obvezna dati stotinjak dokumenata tom sudu. Kako je poznato, u slučaju te subpoene Sud je presudio da dužnosnici nisu dužni svjedočiti pred tim sudom i da država nije obvezna dati tih stotinjak dokumenata koje je tužiteljstvo tog suda tražilo, nego samo one koji su neposredno vezane uz određeni predmet. Takav rasplet se očekivao i u slučaju »Bljeska« i »Oluje«. </p>
<p> l Međutim, do toga nije došlo?</p>
<p>- Taj je pravni proces otvoren ali nikad nije dovršen. Naime, nova vlast, formirana nakon izbora 2000. godine, u Saboru je donijela rezoluciju kojom se jednostrano priznaje nadležnost Haaškog suda za »Bljesak« i »Oluju«. Tada dolazi i do nastavka istraga haaškog tužiteljstva koje više nije moralo čekati presudu Suda u vezi s tim dvjema akcijama. Stoga tek nakon godinu i pol dana, u ljeto 2001., dolazi do optužnica.</p>
<p>Prema tome, nije istina da Hrvatska i prije 2000. godine nije surađivala s Haagom, kako se uporno tvrdi, što je, uostalom, vidljivo i iz niza drugih pokazatelja, nego je osporavajući nadležnost tog suda za »Bljesak« i »Oluju«, išla u pravni spor s tužiteljstvom tražeći pravorijek Haaškog suda. Danas se pokazuje da je ta odluka bila ispravna jer se, s obzirom na promijenjene međunarodne okolnosti, uviđa da bi bio presedan suditi zapovjednicima obrambenih operacija koje su vođene unutar međunarodno priznatog teritorija. Posebice imajući u vidu kvalifikacije iz optužnica i protiv Gotovine i protiv Ademija koje su suprotne rezolucijama Vijeća sigurnosti, tako da i politički i činjenično cijelu stvar vraćaju natrag. </p>
<p> l Što podrazumijevate pod »promijenjenim međunarodnim okolnostima«?</p>
<p>- Ako bi general Gotovina bio suđen prema zapovjednoj odgovornosti, i to u obrambenom ratu koji se vodio u skladu s UN-ovim rezolucijama, bio bi to pravni presedan za moguće druge slučajeve optužnica prema zapovjednoj odgovornosti protiv nekih drugih zapovjednika koji su vodili operacije protiv terorizma izvan vlastitih zemalja. Poznato je da anglosaksonski pravni sustav počiva na presedanima, a prema tom sustavu funkcionira i Haaški sud. Nakon ratova u Afganistanu, Kosovu i sada Iraku, prilično su se promijenile međunarodne okolnosti. U vezi s tim ne trebam biti konkretniji. </p>
<p> l Stalno se spominje da Hrvatska sama nije procesuirala odgovorne za pojedina nedjela počinjena nakon tih akcija?</p>
<p>- Prema podacima iz 1999. godine objavljenima u Bijeloj knjizi, koja je dostavljena i međunarodnim institucijama, a dana je na uvid i hrvatskoj javnosti, vidljivo je da je tada podignuto 4000 kaznenih prijava, 2000 je procesuirano a od toga je 29 osoba osuđeno zbog ubojstava počinjenih nakon ovih operacija. I to na vrlo visoke kazne. Iz tog dokumenta također je vidljivo da je dva puta više ljudi osuđeno zbog nedjela počinjenih u obrambenim operacijama, 1492 osobe samo u tom razdoblju, dok je samo 726 osoba suđeno zbog zločina učinjenih u agresiji. Iz tih je podataka vidljivo da je pravna država funkcionirala, što je samo bio dokaz više da Haag ne dobije nadležnost nad ovim operacijama. </p>
<p> l Kako tumačite da se dio tih prigovora na račun bivše vlasti našao i u intervjuu koji se pripisuje generalu Gotovini?</p>
<p>- Prvo, ne znam je li taj intervju autentičan ili nije. Prema mom mišljenju, barem dvije trećine tog intervjua nisu autentične. No, o tome nemam dovoljno podataka da bih dao mjerodavan sud. Drugo, u tom i takvom intervjuu general Gotovina kaže da mu ne samo bivša nego i sadašnja vlast nije omogućila takav status kakav su imali generali Markač i Stipetić. Prema tome, ne može se zanemarivati i taj drugi dio odgovora.</p>
<p>Činjenice su, međutim, sasvim drukčije. U prvom slučaju je ondašnja vlada, kada je došao zahtjev za razgovor s haaškim istražiteljima, pokrenula sudski spor. Dakle, nije onemogućila razgovor generala Gotovine s istražiteljima, nego je čekala da Haaški sud donese pravorijek o tom sporu. Za to vrijeme bile su zbog pravnih razloga blokirane i istrage i optužnice.</p>
<p>Nova je vlada, međutim, najprije jednostrano dala Haaškom sudu nadležnost nad »Bljeskom« i »Olujom«, a nakon toga je, ako je suditi prema izjavama njihovih bivših koalicijskih partnera, pregovarala s glavnom tužiteljicom Haaškog suda Carlom del Ponte, ne samo o timingu kada će stići optužnice, nego i o političkoj prihvatljivosti pojedinih optuženika. To su činjenice iz kojih svatko može prosuditi kako se ponašala bivša, a kako sadašnja vlast. </p>
<p>U HIP-u nema nesporazuma</p>
<p> l U javnosti su se pojavile spekulacije o nesporazumima unutar HIP-a zbog odabira koalicijskih partnera?</p>
<p>- Te spekulacije ne stoje. U HIP-u postoje različita viđenja pojedinih pitanja, ali ne i nesporazumi. Naš cilj i dalje ostaje isti, a to je stvaranje prijeizborne oporbene koalicije koja može ići na dvije ili tri liste. I dalje ćemo raditi na tome. Formiranje takve koalicije značilo bi siguran poraz sadašnje vlasti na predstojećim izborima. Zbog toga nas ne iznenađuju ta podmetanja koja se pojavljuju u dijelu medija. Približavanjem izbora bit će ih još više jer im je glavni cilj da ne dođe do prijeizbornog ujedinjavanja oporbe. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Otužni sindikalni cirkus</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ </p>
<p>Zajedništvo sindikata, u koje su se javno kleli mjesecima dok su s Vladom pregovarali o izmjenama Zakona o radu, treskom se raspalo i nasukalo na liderskim taštinama. Referendum na kojemu članstvo treba ocijeniti jesu li pregovarački posao odradili dobro ili loše, pretvorio se u otužni cirkus sindikalnih svađa i prepucavanja. </p>
<p>Značajni pomaci koje su uspjeli zajedno izboriti u pregovorima, pali su u vodu preko noći. Tek naizgled zbog spornog vlastita letka, što ga je svom članstvu uz zajednički letak poslao NHS Krešimira Sever. Sporna je bila sugestija NHS-a članstvu da glasa protiv izmjene ZOR-a. I tada se sve zakuhalo! </p>
<p>Najjači SSSH zaratio je zbog letka s NHS-om. Razbješnjeli Jurić putem medija poručuje da neće više sa Severom, a u jeku održavanja referenduma Kunst i Mučnjak, čelnici URSH-a i HUS-a objavljuju da oni neće s Jurićem i Severom, jer je zajedništvo, njihovom krivnjom, propalo! Kunst i Mučnjak sumnjiče Jurića da je jedva dočekao povod, tj. NHS-ov letak da poslušnički odradi posao za vlast i minira referendum. Jurić javno optužuje Severa da se letkom svrstao uz HDZ, a Sever odvraća Juriću kako se ponovo politički okrenuo starim SDP pajdašima.</p>
<p>Referendum koji je trebao biti kruna višemjesečnog sindikalnog zajedništva o izmjenama ZOR-a izrodio se u političku bitku za tuđi račun. Svjesno ili namjerno, neki lideri nametnuli su u javnosti tezu da glasanje za ZOR znači glasanje za aktualnu vlast, a glasanje protiv - svrstavanje uz HDZ! </p>
<p>Što su ono sindikati referendumom htjeli? Zbunjenom članstvu, šutnutom u stranu dok oluja bjesni, više ništa nije jasno. Tko to koga i zašto, a sve to u interesu radnika, vuče po blatu?! Blateći jedni druge, sindikalni lideri toliko su se javno iskompromitirali da će štetu, koju su si sami napakirali, teško popraviti. Mogu prosvjedovati na Markovu trgu koliko hoće, ali ih zbog javne blamaže nitko u Saboru neće ozbiljno shvatiti. Od sindikalne svađe na kraju je najviše profitirala Vlada. Mirne duše, dok sindikati već vode predizbornu kampanju, može progurati u Saboru izmjene ZOR-a kakve hoće.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Loši povjesničari i još gori političari</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Izgleda da se mnogi naši saborski zastupnici nisu kao djeca dovoljno naigrali kauboja i Indijanaca ili su tek pod stare dane shvatili da su se previše švercali na satovima povijesti, pa sada nadoknađuju izgubljeno i nemaju vremena za aktualne teme. Nema, naime, teme koja će naše saborske zastupnike zapaliti više od rasprave o partizanima i ustašama. </p>
<p>Tako je bilo i u ponedjeljak kada je od svih izmjena Kaznenog zakona - jednog od glavnih stupova svakog pravosudnog sustava - duhove u sabornici najviše zapalila predložena odredba o kažnjavanju veličanja fašističkih režima. Žučljivu raspravu nije potaklo ni uvođenje doživotnog zatvora, ni prebacivanje nekih kazni za posjedovanje droge u prekršajnu sferu, ni produljivanje rokova zastare, ni odredbe koje onemogućavaju zloporabu procesnih pravila... </p>
<p>Sve je bilo manje važno od partizana i ustaša. Opet smo tako slušali sve što smo već sto puta čuli. Opet se dio zastupnika uvrijeđeno povukao iz sabornice. Opet su padale opomene. Kao i sve slične rasprave do sada, ni ova neće ni jednom hrvatskom građaninu poboljšati život ni za pola posto. I opet smo svi mi to skupo platili u zastupničkim plaćama i dnevnicama. </p>
<p>Zastupnici su se, pak, razbacivali ocjenama o ustašama i partizanima kao da u životu nisu pročitali ni jednu knjigu. Ako i jesu, odmah su sve iz nje zaboravili ako im se sadržaj iz bilo kojeg razloga nije svidio. </p>
<p>Nevjerojatna je potreba nekih naših saborskih zastupnika da na povijest gledaju isključivo u crno-bijeloj tehnici. Nema sivog, nema nijansi. Raspravlja se po principu: »Moji su bili anđeli, a svi ostali najgori zločinci. Ako su moji napravili nešto loše, vaši su radili mnogo gore stvari. Dakle, vi morate držati jezik za zubima«. Tako o 20. stoljeću raspravljaju kao da su svi hrvatski i svjetski povjesničari, koji su se tim razdobljem bavili godinama proučavajući dokumente i svjedočanstva, obične neinformirane ili politički zatucane budale. A čast povijesne istine moraju spašavati baš naši saborski zastupnici. Koji se poviješću nikada nisu profesionalno bavili. Uopće ih, međutim, to ne sprečava da se amaterskim žarom razbacuju ocjenama koje ni jedan ozbiljan povjesničar ne bi potpisao. Tako si zastupnici s desnice dopuštaju Pavelića proglašavati nacionalnim anđelom, a Tita zločincem gorim od Hitlera. A zastupnici s ljevice ne žele ni čuti o partizanskim zločinima. </p>
<p>Pritom očito vjeruju da će im takve »ovjesne« rasprave donijeti, u najmanju ruku, isti broj glasova kao i rasprave o budućnosti. Dokazuje to da pojma nemaju ne samo o povijesti, nego i o politici od koje žive.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatski Bolero</p>
<p>Koliko god bilo važno kako će se završiti »slučaj Gotovina«, još će važnije biti kako će se hrvatske vlasti ponašati ako u Hrvatsku uskoro dođu nove optužnice. Vremena za nova otezanja i izbjegavanja međunarodno preuzetih obveza neće biti</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Samo nekoliko dana pred održavanje solunskog summita, sastanka na vrhu EU-a koji će potvrditi Unijinu najavu da će se ta najsnažnija europska integracija proširiti na zemlje zapadnoga Balkana, u Hrvatskoj je politički ritam živnuo. I to upravo u vezi s važnim političkim preduvjetima bez kojih se o hrvatskoj kandidaturi u EU uopće ne može ni razgovarati. </p>
<p>Spektakularnim objavljivanjem intervjua haaškog bjegunca Ante Gotovine u Nacionalu, na domaćoj političkoj sceni dogodio se neočekivan rasplet. Gotovina, dojučerašnje oruđe u rukama desnice koja je uporno pokušavala dokazati kako treba smijeniti »nehrvatsku vlast«, ako treba i na ulici, priznao je Haaški sud, a u njegovu zaštitu stao je i Predsjednik Republike. Čak je i napisao pismo Haagu. Takav rasplet možda ima svoje razloge u zemlji koja se nalazi pred parlamentarnim izborima, no u osnovi neće moći promijeniti mnogo stvari. U pravu je Goran Granić; Gotovinin status pred Sudom teško će se promijeniti ako se on ne odluči i djelom pokazati da priznaje Haaški sud. Dok se to ne dogodi, Mesić je - uplevši se u ovu haašku priču - povukao riskantan potez. </p>
<p>No, koliko god bilo važno kako će se završiti »slučaj Gotovina«, još će važnije biti kako će se hrvatske vlasti ponašati ako u Hrvatsku uskoro dođu nove optužnice. Vremena za nova otezanja i izbjegavanja međunarodno preuzetih obveza neće biti. Hrvatska ulazi u sve zahtjevnije odnose s Europskom unijom, pa se njezina vanjska, ali i unutarnja, politika mora odučiti od navike da sve ključne odluke (čitaj: EU standardi i kriteriji) donosi u posljednji tren, nakon pritisaka izvana, kako to uostalom rade i naši susjedi u Srbiji i Crnoj Gori.</p>
<p>Optužnica je generalu Janku Bobetku uručena samo nekoliko sati nakon isteka roka, a Vladina odluka o povratku izbjeglica i premijerov poziv na povratak dogodio se samo tjedan dana pred početak Unijina summita.</p>
<p>Hrvatska vanjska politika kao da uporno svira Ravelov Bolero. Melodija stalno teče i kada dođe do kraja, ponavlja se još jednom. Bez obzira na eventualnu promjenu instrumenata. Tonovi i ritam se povisuju samo ako ih se na to natjera. </p>
<p>No, takvo ponašanje sasvim je nedostatno za Europsku uniju. Račanova koalicija sva je teška pitanja ostavila za kraj mandata pa ih sada na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> mora rješavati. Hrvatska bi, ako sve bude dobro, trebala sljedeće godine dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji i napokon odluku o započinjanju pregovora o punopravnom članstvu. Da bi se to uistinu dogodilo, valja se ostaviti Bolera i prijeći na neke dinamičnije note. Na primjer, zakone koji se usvoje onda i provesti. </p>
<p>Europski kriteriji, već su hrvatske dužnosnike upozorili bruxelleski diplomati, ne rabe se samo na stroju za fotokopiranje. Isto tako, svi oni koji misle da će u Bruxellesu imati popust jer »nisu desničari«, pokazuju da ne razumiju kako Unija funkcionira. Ona se po definiciji neće izlagati pretjeranim rizicima, jer u članstvo ne ulaze neke koalicije nego cijele države. Argumentacija po kojoj treba nekog iz Bruxellesa podržati jer postoji opasnost da na vlast dođu ekstremni desničari, također neće imati nikakva efekta. Takvoj se tezi vrlo brzo može zaskočiti. Zašto dolazi desnica? Zašto uopće postoji prostor za uspjeh onih koji su protiv vladavine prava? Priča o opasnosti povratka desnice na vlast vladajućima se može vratiti kao bumerang - to znači da nisu bili sposobni uvjeriti građane da je opcija demokracije uistinu jedini put uspješnosti. Bila Hrvatska u EU ili ne. </p>
<p>Budući da je Hrvatska čvrsto odlučila ući u EU i u NATO, bilo bi dobro da se odsad pokuša pozicionirati u međunarodnim odnosima kao zemlja koja može biti primijećena kao kredibilan dio međunarodne zajednice. No, to ne može postati ako će se ponašati kao neposlušno derište svaki put kada joj nešto ne odgovara. Ili ako će glumiti ponos tamo gdje treba pokazati želju za dijalogom. Poput odnosa sa SAD-om. Nakon diplomatskog rješenja po kojem se američki zahtjev za neizručenjem ICC-ju odbio, ali se ostavio prostor za nastavak pregovora, Predsjednik je odmah reagirao. Naravno, drukčije.</p>
<p>U novoj zgradi američkog veleposlanstva ustvrdio je da će Hrvatska svoje odluke donijeti i dalje donositi sama i misliti svojom glavom jer se neće svesti na ulogu poslušnika.</p>
<p>Hrvatska, istina, još nije u članstvu EU-a i NATO-a, no svoje odluke već jako dugo ne donosi sama. Vrijeme nesvrstanih odavno je prošlo, pa bi potvrdu svojeg suvereniteta napokon mogla početi tražiti u dijalogu s partnerima u međunarodnoj zajednici. Tako to, uostalom, rade i ostale ozbiljne države, uključujući i one koje nisu u EU i NATO-u. </p>
<p>Mesićev govor sasvim sigurno neće pridonijeti razvoju odnosa SAD-a i Hrvatske, a u dijelu njegova govora inspiraciju za neki novi govor mogao bi pronaći i Fidel Castro. Amerikanci će, pak, i dalje morati istraživati što je Hrvatska zapravo željela reći u kakofoniji raštimanog vanjskopolitičkog orkestra koji nikako da se odluči što želi. Stoga bismo ipak možda trebali biti zadovoljni s Bolerom. Samo nek' ne bude više falš.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zakone netko treba i provoditi</p>
<p>Što je do sada sprječavalo nadležne službe da na televizijskim snimkama različitih sportskih natjecanja prepoznaju desetak ili više uvijek istih lica koji rade nered? Pa, njih prepoznaju već i redoviti televizijski gledatelji i sasvim je nejasno kako ih prepoznati i sankcionirati ne mogu ili ne žele oni kojima je to posao</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Slučajno ili ne, svega dva dana nakon divljanja hrvatskih »navijača« u Kranju na Vladinoj se sjednici napokon našao prijedlog zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Prema najavi premijera Ivice Račana, zakonom bi se po hitnom postupku sankcionirali izgrednici na sportskim borilištima. Predviđene su kazne od 500 do 10.000 kuna te zatvorske kazne u trajanju od tri do 30 dana. Zanimljivije kazne od toga su zabrana dolaska na sportska natjecanja za registrirane izgrednike u razdoblju od jedne do čak pet godina, a još zanimljivije je da bi se odmah po donošenju zakona otprije poznatim izgrednicima mogao zabraniti dolazak na sportska natjecanja u trajanju od šest mjeseci do godinu dana. To, zapravo, znači da bi na taj način retroaktivno bili kažnjeni oni koji su određene izgrede počinili i prije donošenja zakona. Najavljujući zakon, premijer Ivica Račan je to nazvao preventivnim mjerama.</p>
<p>Iz ovakvoga »krokija« novoga zakona dade se iščitati da je rađen po uzoru na britanski, kojim su u vrijeme vladavine Margareth Thatcher ozloglašeni engleski nogometni huligani sasvim pripitomljeni. Barem kad su na domaćim stadionima. Ravnajući se prema onoj da se klin klinom izbija, britanska je vlada izradila zakon kojim je u samo nekoliko godina postigla da se najgori huligani u Europi, koji su samo na briselskom Heyselu prouzročili smrt 39 ljudi, sada boje čak i utrčavati na teren. Poprilično logično kad se zna da bi ih izravno s travnjaka specijalci odveli u zatvor nakon čega bi ubuduće utakmice mogli gledati jedino kod kuće na televizijskom ekranu.</p>
<p>Treba, međutim, naglasiti da se problem divljanja na sportskim borilištima neće riješiti samim činom donošenja spomenutog zakona. Zakon o sprječavanju izgreda na sportskim terenima imaju i neke druge zemlje, primjerice Italija, no nisu tako učinkovito obuzdale huliganizam na sportskim terenima poput Britanaca. Razlog tome je što zakon nisu u potpunosti i primijenili. </p>
<p>U slučaju Hrvatske, ni postojeći zakoni kojima se štiti javni red i mir ne primjenjuju se onda kada za to postoje svi elementi, naročito kada je riječ o teškim izgredima na sportskim borilištima. Treba li, primjerice, hrvatskim policajcima i sudstvu zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima da bi priveli i osudili huligana koji pred očima stotinjak policajaca, a često i milijunskoga televizijskoga gledateljstva, kamenom pogodi suca ili igrača? Ne podliježe li takav izgrednik sankcijama i prema već postojećim zakonima? </p>
<p>Što je to do sada sprječavalo nadležne službe da na televizijskim snimkama različitih sportskih natjecanja prepoznaju desetak ili više uvijek istih likova koji rade nered? Pa njih prepoznaju već i redoviti televizijski gledatelji i sasvim je nejasno kako ih prepoznati i sankcionirati ne mogu ili ne žele oni kojima je to posao. Zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima propisuju se tek specifične kazne i sankcioniranje po hitnom postupku za kaznena djela i prekršaje koji su i dosad bili kažnjivi, kako na ulici, tako i na stadionima. Najvažnije u cijeloj priči jest da prema onima koji ugrožavaju sigurnost, pa i živote drugih, ne treba biti nimalo tolerantan, bez obzira na postojeću zakonsku regulativu, kao i to da je izgrednik uvijek izgrednik, bez obzira nalazi li se na sportskom borilištu, ulici ili u tramvaju. </p>
<p>Upravo zato treba malo zatomiti oduševljenje zbog konačnog donošenja zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Zakone, naime, nije dovoljno samo donijeti, netko ih mora i provoditi. Kad je riječ o orgijanju huligana na hrvatskim sportskim borilištima, to dosad nikako nije bio slučaj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Realna neodrživost grandomanskih maštarija o autocesti </p>
<p>Ma kakav Osojnik (Dubrovnik), ma kakva jugokomunistička podvala zvana Debeli brijeg! Autocesta (po dva međusobno odvojena kolnička traka u svakom smjeru i po jedna zaustavna traka i zaštitni pojas od dvadeset do trideset metara sa svake strane) ima proći tik uz dvorište njegove rodne kuće u Vitaljini i, ako Crnogorci ne prihvate dobrohotnu sugestiju Kočana da se Boka premosti ćuprijom, završiti kružnim tokom oko Parka Prevlaka / Zamišljam dr. Mijovića-Kočana kako s ozbiljnošću djeteta stoji nad najširom kartom (juga) Hrvatske i slaže najuže lego-kockice svojom zamišljenom trasom autoceste. Pa kako za dionicu od Osojnika (Golubova kamena) do Duboke Ljute (početak Konavoskih brda), na zgražanje ostale dječice u vrtiću, turpija te najuže lego-kockice ne bi li mu ikako stale unutar državne granice</p>
<p>DARKO KACIGA</p>
<p>Jedini neisprani hrvatski politički, geostrateški, gospodarski, književni, filmski i novinarski mozak, onaj dr. Stijepa Mijovića Kočana udostojao se, najprije dubrovačko-neretvansku (članak »Hrvatski mozak u jugopakiranju« u lokalnom Dubrovačkom vjesniku od 7. lipnja 2003.), a potom i svekoliku hrvatsku javnost (»Župan neće autocestu: Organizirano demoliranje hrvatskog juga i potkopavanje hrvatske države«, Vjesnik, Stajališta, 13. lipnja 2003.) upozoriti na veleizdajnički velikosrpski komplot koji se prede oko trase buduće (polu)autoceste kroz, odnosno mimo, naše najjužnije županije, prema njegovu mišljenju, daleko najvažnijega, ako ne i jedinog faktora o kojem ovisi suverenitet Hrvatske na tom području. </p>
<p>Ne ustručavajući se najtežih (dis)kvalifikacija u rasponu od »nebuloza« do otvorene optužbe za podrivanje državnog suvereniteta i gospodarskog prosperiteta u službi velikosrpstva, okomio se na župana Dubrovačko-neretvanske županije, zbog njegova stava da od Metkovića do Debelog brijega preko hrvatskog teritorija ne bi trebalo graditi autocestu, nego brzu cestu. </p>
<p>Ali i na mr. Petra Kristu, čiji mu članak služi kao polazište za iznošenje svojih viđenja (»U pozadini nevjerojatne tvrdnje da Dubrovniku ne treba autocesta kriju se grube politikantske igre«, Vjesnik, Stajališta, 6. lipnja 2003.), u komu se on zauzima za gradnju autoceste do Osojnika, a dalje do Debelog brijega za brzu cestu.</p>
<p>I Kristin mozak je, prema Kočanovu mišljenju, »temeljito ispran već u socijalističkoj Jugoslaviji«, jer ni on ne shvaća da je jedina moguća potvrda suvereniteta da Hrvatska pošto-poto dovede baš autoceste do svih svojih krajnjih točaka. </p>
<p>Ma kakav Osojnik (Dubrovnik), ma kakva jugokomunistička podvala zvana Debeli brijeg! Autocesta (po dva međusobno odvojena kolnička traka u svakom smjeru i po jedna zaustavna traka i zaštitni pojas od dvadeset do trideset metara sa svake strane) ima proći tik uz dvorište njegove rodne kuće u Vitaljini i, ako Crnogorci ne prihvate dobrohotnu sugestiju Kočana da se Boka premosti ćuprijom, završiti kružnim tokom oko Parka Prevlaka. </p>
<p>Riječ je, naime, o mutatis mutandis istovrsnom državotvornom megaprojektu turističkog oživljavanja Prevlake, nedavno pompozno najavljenom »na licu mjesta«. Evo kako je taj događaj doživio moj jugosocijalizmom isprani mozak.</p>
<p>Ministar financija drug Mato Crkvenac, ministrica turizma drugarica Pave Župan-Rusković, župan dubrovačko-neretvanski drug Ivan Šprlje i načelnik Općine Konavle drug Luka Korda sa suradnicima mnogim su okupljenim novinarima i uzvanicima prezentirali elemente općenarodnoga društvenog dogovora i svehrvatskoga samoupravnog sporazuma o udruživanju nacionalnoga, regionalnoga i lokalnog rada i sredstava radi realizacije turističkog naselja »Park Prevlaka«.</p>
<p>To što detalji poput građevnog projekta, troškovnika radova ili studije isplativosti investicije još nisu razrađeni, nema veze, važno je da su se drugovi dogovorili da se sve to ima obaviti u četiri faze, a da je drug Mate u Fondu za razvoj nedovoljno razvijenih republika i SAP, pardon, u državnim fondovima za razvoj i zapošljavanje te regionalni razvitak osigurao pedeset milijuna kuna, koliko bi koštala prva faza, jer su se drugovi tako dogovorili. Po završetku prezentacije, priređen je bogati kulturno-umjetnički program i skromna zakuska, a potom su se drugovi vidno zadovoljni obavljenim poslom udaljili u smjeru Konavoskih dvora, gdje je domaćin priredio svečani banket s blitvom.</p>
<p>Zamišljam dr. Mijovića-Kočana kako s ozbiljnošću djeteta stoji nad najširom kartom (juga) Hrvatske i slaže najuže lego-kockice svojom zamišljenom trasom autoceste. Pa kako, za dionicu od Osojnika (Golubova kamena) do Duboke Ljute (početak Konavoskih brda), na zgražanje ostale dječice u vrtiću, turpija te najuže lego-kockice ne bi li mu ikako stale unutar državne granice. </p>
<p>Pa se tješim: dobro je što stari Kočan nije bio svjetioničar, pa da mu se mali Stijepo nije rodio npr. na Palagruži. Zar i Palagruža nije s jedne strane, suvereni hrvatski teritorij, a s druge kudikamo »sljeplje« crijevo od Vitaljine i Prevlake? </p>
<p>A tu su i mnogi drugi, također prometno izolirani i zanemareni (polu)otoci. Zar autocesta Pelješac - Mljet - Korčula - Lastovo odnosno Split - Brač - (odvojak za Šoltu) - Hvar - Vis s grandioznim kružnim tokom na Palagruži ne bi značila definitivnu potvrdu hrvatskog suvereniteta i na »najsljepljem« komadiću svog teritorija? I zar bi to lego-kockicama i lego-mostićima bilo teško zorno predočiti na onoj velikoj karti?</p>
<p>Svjestan neprispodobivosti kapaciteta golemoga svehrvatskog srca i još golemijega integralnog hrvatskog mozga dr. Mijovića-Kočana, ne bi se trebali iznenaditi ako on prvi (opet i ovdje prvi!) javno izađe s takvim prijedlogom.</p>
<p>Gospodo/drugovi Šprlje, Kriste i Mijoviću-Kočane, pokušat ću s nekoliko nabačenih činjenica upozoriti na realnu neodrživost vaših grandomanskih maštarija.</p>
<p>Dakle, u dogledno vrijeme, recimo, u sljedećih dvadeset godina neće biti ništa ni od (Šprljina) mosta Klek - Pelješac, ni od (Kočanova) podmorskog tunela na istoj relaciji, ni od (Šprljine) brze ceste, ni od (Kristine) autoceste ili brze ceste do Debelog brijega, a nadasve od Kočanove autoceste sve do Konfina, jer su stvarni uvjeti život(arenj)a i gospodarenja na hrvatskom krajnjem jugu takvi, da ti jako skupi infrastrukturni megaprojekti, s jedne strane, nisu, odnosno ne smiju biti, ni hrvatski ni županijski prioriteti, a s druge strane, mi (ni prezadužena Hrvatska, ni gospodarski devastirana Županija) ne možemo to financirati.</p>
<p>Možda smo, da su se stvari od hrvatskog osamostaljenja odvijale bitno drukčije, danas već mogli početi realno utemeljeno razmišljati i o takvim projektima. Na primjer, dr. Mijović-Kočan navodi, kao najegzaktniji primjer nečasne i antidržavotvorne politike, rasprodaju hrvatskoga bankarskog sektora strancima. A kakva se politika u našim bankama vodila dok su one bile isključivo u hrvatskim rukama?</p>
<p>Na primjer, rezultat četverogodišnjeg orgijanja Baračeve državotvorne ekipe u Dubrovačkoj banci bio je bankrot prevaljen na državni proračun, otprilike baš koliko bi prema izračunima koje navodi mr. Kriste koštala gradnja njegove autoceste - brze ceste kroz cijelu Županiju! Pa i za Kočanovu »đontu« do Konfina!</p>
<p>A kako milijarde dolara ne rastu po opožarenoj makiji koja se svake godine regenerira po nekad obrađivanim baštinama, morat ćemo se svi skupa pomiriti s činjenicom da je nesuđen novac za naše nesuđene megaceste odavno spiskan. </p>
<p>I za dogledno vrijeme prestati se samozavaravati grandomanskim maštarijama projiciranim u svijetlu nacionalnu budućnost i okrenuti se rješivim životnim problemima stvarnih ljudi koji još i unatoč svemu odolijevaju na hrvatskom jugu.</p>
<p>Građani Hrvatske će završetak autoceste Zagreb - Split dočekati četiri do pet puta zaduženiji per capita, nego što je to bilo u sklopu prezadužene Jugoslavije npr. u vrijeme kad je ondašnja premijerka drugarica Milka Planinc uvodila nepopularne restrinktivne mjere štednje na uvoznoj robi (nestašice benzina, kave itd.). </p>
<p>Ni most preko, ni tunel ispod Malostonskog zaljeva ne mogu i ne smiju biti pretpostavljeni na primjer onoj sramoti od mostića-brvna kojim u Stonu započinje Pelješka cesta.</p>
<p>Kako se smije javno prepucavati o autocestama, a da još nije upristojena nijedna priključna cesta Ploča na već četrdeset godina postojeću »magistralu«? Ili prije gradnje kilometar i nešto dugog priključka s Pobrežja na Most Dubrovnik, a što bi bio samo jedan od nužnih infrastrukturnih preduvjeta (drugi je, svakako, gradnja vodovoda), da se na Osojniku i drugim, inače listom demografski najugroženijim, selima tzv. dubrovačkog zaleđa nakon tko zna koliko vremena dogodi prva nevjesta »sa strane«.</p>
<p>To, baš to, nevjeste, a ne autoceste, su najveći i najurgentniji politički problem u gotovo cijelim Konavlima i u pretežnom dijelu Dubrovačko-neretvanske županije. </p>
<p>Autor je odvjetnik iz Dubrovnika.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nastavlja se nasilje nad povijesnim činjenicama i ljudima</p>
<p>Teško je progutati da Papa dolazi u Banju Luku da bi među blaženike uvrstio jednog katoličkog laika, rođenjem Hrvata, dr. Ivana Merza. Nije to baš probavljiv zalogaj za onu politiku koja je vidjela nekakvu spregu između Vatikana i čak Kominterne protiv srpskog naroda. Politika koja je optuživala Vatikan za prijevremeno priznanje Slovenije i Hrvatske, a na štetu Srbije, u svoj »bastion« najednom prima papu Ivana Pavla II. glavnog protagonista takve vatikanske politike / Opet bivši bosanski fratar fra Tomislav Filipović služi manipulatorima za klevetanje hrvatskog naroda i Katoličke crkve. Ponavlja se, naime, komunistička laž i kleveta da su »katolički fratri klali srpsku pravoslavnu djecu« pa se tako nastavlja nasilje nad povijesnim činjenicama i ljudima i 60 godina poslije</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Dolazak pape Ivana Pavla II. u Banju Luku 22. lipnja ove godine spotiče se o negativne recepcije. Sjetimo se da je skupina muslimanskih intelektualaca, iz Bosanske krajine rodom, obznanila svoje neslaganje s pohodom Pape Banjoj Luci, bastionu srpstva, smatrajući taj put vrlo neprikladnim. </p>
<p>Oni su smatrali da će Papa svojim pohodom Banjoj Luci dati legitimitet zločinačkom režimu Republike Srpske, koji ne dopušta Hrvatima i Muslimanima da se vrate svojim kućama. </p>
<p>S druge strane teško je progutati da Papa dolazi u Banju Luku da bi među blaženike uvrstio jednog katoličkog laika, rođenjem Hrvata, dr. Ivana Merza. Nije to baš probavljiv zalogaj za onu politiku koja je vidjela nekakvu spregu između Vatikana i čak Kominterne protiv srpskog naroda. </p>
<p>Politika koja je optuživala Vatikan za prijevremeno priznanje Slovenije i Hrvatske, a na štetu Srbije u svoj »bastion« najednom prima papu Ivana Pavla II. glavnog protagonista takve vatikanske politike.</p>
<p>Zato nas mnogo ne iznenađuje stanoviti Jovan Babić, koji se obraća Papi otvorenim pismom, a protiv njegova pohoda Banjoj Luci. U tom pismu Babić pita Papu kako može služiti svetu misu u franjevačkom samostanu na Petričevcu, koji je »bio sijelo ustaša«. Time je Jovan Babić oživio uspomenu na fra Tomislava Filipovića, njegovu ulogu u ustaškom pokretu, koji je bio optužen za »pokolj srpske pravoslavne školske djece u selu Krivaja kod Banje Luke«.</p>
<p>Jovan Babić je u banjolučkom listu Glas objavio tekst s nadnaslovom »Čekajući Svetog Oca Jovana Pavla II.« i s naslovom »Pismo od nemilih misli«. Babić je tim pismom pokušao odvratiti Papu da dođe u Banju Luku i da slavi euharistiju u kompleksu franjevačkog samostana na Petričevcu, a sve zbog toga što je u njemu jedno vrijeme boravio fra Tomislav Filipović. </p>
<p>Babić vjeruje da će Papa u Banjoj Luci biti toplo dočekan i pozdravljen, ali budući da će se susresti s mnoštvom vjernika i svojih poštovatelja u franjevačkom samostanu »u svakom času čovjeku mora da probudi najcrnje uspomene, i to iz više razloga«. </p>
<p>Tako opet bivši bosanski fratar fra Tomislav Filipović služi manipulatorima za klevetanje hrvatskog naroda i Katoličke crkve. Ponavlja se, naime, komunistička laž i kleveta da su »katolički fratri klali srpsku pravoslavnu djecu« pa se tako nastavlja nasilje nad povijesnim činjenicama i ljudima i šezdeset godina poslije.</p>
<p>No da vidimo najprije što to Papi piše Jovan Babić! Prva točka te svojevrsne optužnice, utemeljene na laži, kaže da je još prije Drugoga svjetskog rata franjevački samostan na Petričevcu »služio tajnom okupljanju ustaša, u njemu su polagali svoje koljačke zakletve. A to je jednostavno izmišljotina s pečatom klevete. Ni Viktor Novak ni Vladimir Dedijer ni mnogi drugi nisu iznosili tu morbidnu tvrdnju, niti postoji bilo koji dokument koji bi potvrdio da su samostani franjevačke provincije Bosne Srebrene bili otvoreni ustašama za njihovo okupljanje i polaganje 'koljačkih zakletvi'«.</p>
<p>Druga točka Babićeve optužnice glasi: »Baš u tom samostanu službovao je zloglasni župnik fra Miroslav Filipović, koji je 7. februara 1942. godine poveo ustaše u jednodnevni krvavi pir«.</p>
<p> Babić tu preuzima iz komunističkog arsenala optužbe i neistine povezane uz ime fra Tomislava Filipovića da bi još jednom naznačio da su fratri bili zločinci.</p>
<p>Spomenuti franjevac je rođenjem Miroslav, a stupanjem u franjevački red uzeo je ime Tomislav. On nikada nigdje nije bio župnik. Bio je mlad i vrlo svojeglav fratar, koji nije bio poslušan svojim redovničkim starješinama. </p>
<p>Tako se samovoljno prijavio za službu vojnog kapelana ustaške vojske i u Banjoj Luci nelegalno obavljao tu službu. Fra Tomislav Filipović se zaputio u službu bez znanja svoga gvardijana, bez znanja i pristanka svoga provincijala i bez dozvole banjolučkog biskupa.</p>
<p>Samovoljno, kao ilegalni vojni kapelan, fra Tomislav Filipović je u noći 6. na 7. veljače 1942. godine pratio, a ne predvodio ustašku vojsku u akciji na srpska sela Drakulić, Motike i Šargovac, u kojima je počinjen strašan zločin nad srpskim pravoslavcima. </p>
<p>Nema mjesta zločina</p>
<p>Fra Tomislav je zastao u Motikama i nije dalje slijedio postrojbu ustaša, u kojoj su većinu činili muslimani iz istočne Bosne, kraja u kojem su četnici pobili mnoge muslimanske obitelji i pojedince.</p>
<p>Jovan Babić ponavlja i onaj dio optužbe prema kojoj je »Fra Filipović, nažalost, nije samo ubice vodio, već je i sam, i to prednjačeći, ubijao«. Ta optužba je lažna, što su kasnija istraživanja djelovanja fra Tomislava Filipovića pokazala. </p>
<p>Prema Viktoru Novaku i Vladimiru Dedijeru u osnovnoj školi u selu Krivaja kod Banje Luke dogodio se pokolj srpske školske djece, a zločin je počinio navodno fra Tomislav Filipović. Prema tim pisanjima, u školi je bila učiteljica Mara »Mila« Stipe Šunjića.
U svojoj knjizi »Fra Tomislav Filipović žrtva klevete« fra Martin Planinić dokazao je da sve to nije istina. On je dokazao da u blizini Banje Luke nema sela Krivaja, ali u selu Šargovac jedan zaselak zvao se Krivaja i u njemu nikada nije bilo nikakve škole. Nitko ne zna ni za učiteljicu Maru »Milu« Stipe Šunjića. Iz svega toga se zaključuje da nema mjesta zločina, nema škole pa nema ni školske djece i ona nisu mogla biti poklana. Prema tome ni fra Tomislav Filipović nije bio koljač.</p>
<p>»Za taj užasni zločin nije kažnjen, nego je kasnije štedro nagrađen: unaprijeđen u čin ustaškog bojnika (majora) i postavljen za komandanta koncentracijskog logora Jasenovac.« </p>
<p>Tako piše Jovan Babić, a činjenice su nešto drukčije. Fra Tomislav Filipović je po hitnom postupku isključen iz Franjevačkog reda. Istoga dana kada se doznalo da je pratio ustašku jedinicu gvardijan samostana, fra Anto Perković, a ne fra Josip Loparević, kako navodi Babić, zabranio je fra Tomislavu obavljanje svećeničkih čina u samostanu. </p>
<p>Starješinstvo Bosne Srebrene na čelu s provincijalom fra Anđelom Kajićem na svom zasjedanju od 28. travnja do 11. svibnja 1942. jednoglasno ga je isključilo iz Franjevačkog reda pozivajući se na 653. kanon Crkvenog zakonika. Tu odluku je potvrdilo vrhovno starješinstvo Franjevačkog reda u Rimu, a sve potvrdila Kongregacija za redovnike 10. srpnja 1942. godine.</p>
<p>Iz svega se vidi da fra Tomislav Filipović nije okrvavio ruke. Od isključenja iz Franjevačkog reda nema više fra Tomislava Filipovića nego postoji samo Miroslav Filipović, komu se dodaje i prezime Majstorović. </p>
<p>Zločini koje je počinio u Jasenovcu više se ne mogu pripisivati franjevcu fra Tomislavu nego samo Miroslavu Filipoviću.</p>
<p>U svom pismu Papi Jovan Babić poručuje Ivanu Pavlu II. da za ustaškog režima katolički svećenici pa ni banjolučki biskup fra Jozo Garić nisu ustali u obranu srpskog pravoslavlja. </p>
<p>Šutjeli su kada je rušen pravoslavni manastir na Petričevcu, od klanja nisu zaštitili bolesnog vladiku Platona, nisu spriječili rušenje hrama Svete Trojice u Banjoj Luci. Babić »nepokolebljivo vjeruje« da Papi nisu bile poznate sve te činjenice, a da je znao ne bi beatificirao Ivana Merza »na toliko nedoličnom prostoru«. </p>
<p>Koliko je u vrijeme NDH tko kome pomagao ili odnemogao, teško je danas govoriti. Pitanje je i što je tko mogao učiniti. Isto tako moglo bi se pitati gdje su bili srpskopravoslavni svećenici i episkopi kada su se rušile džamije, među njima glasovita Ferhadija, crkve i samostani.</p>
<p>A što se tiče prostora franjevačkog samostana i crkve na Petričevcu treba reći da je on posvećen smrću fra Alojzije Atlije. U proljeće 1995. godine nazirao se Dayton, ali srpski zločini nisu prestajali. </p>
<p>U ranu zoru 7. svibnja 1995. godine sa zemljom je sravnjen franjevački samostan na Petričevcu zajedno s crkvom, a fra Alojzije Atlija, star i miran fratar izgubio je tada život. I ta gomila ruševina sada se uređuje i priprema da bi na njoj Ivan Pavao II. mogao služiti svetu misu na kojoj će biti hodočasnika iz cijele BiH i susjedne Republike Hrvatske.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Četrdeset trudničkih tjedana poniženja i gorčine </p>
<p>Lijepo je vidjeti one osviještene buduće mame kako šetajući gradom ponosno pronose svoju nerođenu djecu, noseći na sebi prikladnu odjeću, lica i frizura tako dotjeranih kao da su izišle taj tren iz televizijskoga studija. Eto, takvih se ulica pomalo boji jer su agresivne s tim svojim trbusima i ne možeš doprijeti do njih. Takve, znajući u kakvom društvu žive, najčešće si nađu kakvu vezu za poseban tretman u rodilištu, a na pregled idu kod privatnika</p>
<p>MILENKA PERVAN STIPIĆ</p>
<p>Sjedeći tako u trudničkoj ambulanti, smještenoj odmah do rodilišta u Petrovoj, zapne mi pogled za dvije riječi čitko napisane i zalijepljene na stakleni dio sobička za primanje potrebne papirologije - zdravstvene iskaznice itd. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) Napisano je: Upisi bolesnica.</p>
<p>O divna li moga hrvatskog jezika kojim se s tako malo riječi mnogo kaže, o kako je savršena metafora tu zapisana. Sve mi se jasnim prikaza: ako su tu trudnice bolesnice, što su li sve onda vani, u »civilnom društvu«.</p>
<p>Ne izdržah da ne upitam liječnika jesu li trudnice doista bolesnice i je li riječ o kakvu karcinomu trbuha. Ta dijagnoza, primjedba u onakvoj situaciji uopće nije bila morbidna. Liječniku je samo preostalo da nakon male stanke pokuša biti duhovit. </p>
<p>Još tu u ordinaciji čula sam da je u našim rodilištima sve tako otužno, pogotovo hrana, koja nije ni kalorični minimum, pa se ne zna dovoze li je sestre ili vraćaju s odjela, iz soba. Valjda je to zbog dijete koje se žene marljivo pridržavaju?! </p>
<p>Tko ima novca, on si nešto i kupi ili pošalje kakvu sestru, a nekad su ženama rodiljama davali po čašu svježeg mlijeka dovezenog sa sela.</p>
<p>Sve mi to kaza moja sugovornica, medicinsko osoblje. A da i nije ona, ja to već znam. Što iz iskustva, a što iz drugih priča.</p>
<p>I tako naša »bolesnica« kad se nađe vani, u društvu, osjeća se ugroženom. U tramvajima su ionako svi umorni i što bi joj ustajali; u bankama dok je u redu, nema povlastica, jer tamo je tako sve strogo i ozbiljno i svi su poslovni; u samoposluživanjima ih primijeti samo blagajnica. No zato je gledaju na ulici, ne da bi im se divili što nose novi život, nego da bi zaključili koliko su nezgrapne i nelijepe.</p>
<p>A mnoge od njih kao da vide tu sliku u njihovim očima pa si skrivaju zaobljene trbuhe pod široke majice ili bezlične košulje, noseći na nogama najčešće izgažene jeftinije tenisice ili kakve cipele nalik na muške. A sportske trenirke, i to one jeftinije s placa postaju svakodnevni odjevni predmet, ili kakve elastične hlače.</p>
<p>Kakve li su im samo frizure, počevši od boje do oblika. Uza sve to još i nenašminkano lice, pa se ja pitam jesu li one po čemu drukčije od onih naših žena s početka ovog teksta što su skrivale trbuhe stideći se susjeda, pogotovu muškaraca.</p>
<p>Lijepo je vidjeti one osviještene buduće mame kako šetajući gradom ponosno pronose svoju nerođenu djecu, noseći na sebi prikladnu odjeću, lica i frizura tako dotjeranih kao da su izišle taj tren iz televizijskoga studija.</p>
<p>Eto, takvih se ulica pomalo boji, jer su agresivne s tim svojim trbusima i ne možeš doprijeti do njih. Takve, znajući u kakvom društvu žive, najčešće si nađu kakvu vezu za poseban tretman u rodilištu, a na pregled idu kod privatnika. One u tom i tom rodilištu imaju neku maminu prijateljicu ili još bolje kakvog strica koji opet imaju svoje prijatelje koji su dobri s gospodinom liječnikom, šefom odjela.</p>
<p>I tako »mala« završi u dobrim rukama, sve je u redu i njezino je samo da rodi. </p>
<p>Gospodin doktor, dakako, daje svoj broj mobitela da ga se može nazvati u svakom trenutku. Jer ako se »ono« počne događati u subotu ili nedjelju kad nije tu, samo ga se zovne i on će dotrčati. No najčešće se dogodi da »ono« počne baš u subotu ili nedjelju kad je gospodin doktor na kakvom seminaru, stručnu usavršavanju. I tako »mala« prođe sve one muke baš kao i sve druge, samo zato što se, eto, dogodio taj seminar.</p>
<p>I kad se dogodio sretan trenutak i ako vas nakon dva, tri dana od toga na izlazu iz rodilišta zaustavi fotoreporter dnevnog lista da svijetu dojavi radosnu vijest - sreća je upotpunjena, jer izašli ste u novinama. Ne morate ništa reći, oni će i bez vaš ispisati šablonu. Malo mjere djeteta, malo vaša imena, seku, bracu, djeda, baku kako vas iščekuju kući, i to je to.</p>
<p>E, kad biste se sjetili u tom trenutku da vam to plate. Ne, vi ste sretni, upitat ćete kad izlazite u tim novinama i otići. Kupit ćete novine sa sličicom sretne obitelji, držeći ih kao relikviju. I možda vrlo brzo zaboravite sve ono poniženje i gorčinu koju ste prolazili četrdeset tjedana i nešto dana, jer život je grub i nema se tu što mnogo mijenjati.</p>
<p>I još nešto u prilog besmislenosti natpisa. Na ulaznim vratima rodilišta jedne naše bolnice nedaleko od Zagreba stoji natpis: Primanje rodilja od 17 do 7 h.</p>
<p>Komentar je suvišan. A tek unutra, u boksu za rađanje priča dostiže vrhunac. </p>
<p>Tik do stola gdje se smještaju žene za rađanje priča dostiže vrhunac: odvojen žutosmeđom zavjesom nazire se zahod. A u njemu osim školjke tu je i krpa za pod, metla, zahrđala kanta i obavezni ružičasti toaletni listići. Dobro da ih ima. Kažu, to je još i dobro u odnosu prema prije dvadesetak godina.</p>
<p>I tako redom, mogla bih navoditi primjere i primjere, ali zakon teksta me sili da stavim - točku. </p>
<p>Pitanje je i dalje otvoreno - je li uza sav razvoj prenatalne i postnatalne medicine napredovao i koliko odnos društva prema ženi, ženi trudnici, ženi majci?</p>
<p>Autorica je profesorica hrvatskog jezika, lektorica u hrvatskim vojnim glasilima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Garaža s 305 mjesta na Langovom trgu gotova do listopada</p>
<p>Na garažu dosad utrošeno 6500 »kubika« betona i 500 tona željezne armature / Ukupne površine 9000 četvornih metara podzemna će garaža na pet etaža imati 305 parkirališnih mjesta, čime spada u red srednje velikih garaža</p>
<p>Radovi na podzemnoj garaži ispod Langovog trga trebali bi završiti u listopadu ove godine. U tijeku je, kako smo saznali na gradilištu, betoniranje završne, krovne betonske ploče garaže. Radnici zagrebačke Tehnike d.d. postavljaju još dio strujnih i ostalih instalacija.</p>
<p>Na garažu je dosad utrošeno 6500 »kubika« betona i 500 tona željezne armature. Ukupne površine 9000 četvornih metara i s pet etaža, ova će podzemna garaža imati 305 parkirališnih mjesta, čime neće biti najveća, ali ni najmanja javna garaža u Zagrebu. </p>
<p>Točan datum otvaranja garaže u promet još se ne zna, jer nije sklopljen ugovor s INA-om, koja će, kao i prije izgradnje podzemne garaže na Langovom trgu, imati benzinsku stanicu, za što su također potrebne određene pripreme. </p>
<p>Gradilište je okruženo zgradama i oko njega je promet iznimno gust, ali unatoč tome, od početka radova 23. srpnja 2002. godine pa do 17. lipnja kada smo ga obišli, sve je proteklo glatko i nitko od prolaznika ni radnika nije ozlijeđen.</p>
<p>Inače, građevinari upozoravaju kako bi zbog sadašnje trošnosti i boljeg pristupa u budućnosti bilo uputno rekonstruirati Branjugovu ulicu na koju se nastavlja Palmotićeva. Riječ je o dosta prometnoj ulici gradskog središta u koju se slijevaju vozila s Medveščaka i iz Maksimira.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić u utorak je uzbog obaveza odustala od najavljenog obilaska gradilišta podzemne garaže Langov trg, pa će to učiniti sljedeći tjedan u ponedjeljak. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Otvara se Draženov centar </p>
<p>Draženov centar uredit će se na dvije etaže, radovi počinju 22. listopada</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić i Biserka Petrović u ime Zaklade Dražena Petrovića potpisale su u utorak, u palači Dverce, ugovor o davanju poslovnog prostora. Na temelju tog ugovora, u sklopu SPK Cibona, uredit će se Draženov centar na dvije etaže. Idejno rješenje izradili su projektanti Andrija Rusa i Ante Nikša Bilić. Početak radova najavljuje se za rođendan košarkaške legende 22. listopada. Željko Uhlir, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje imovinom rekao nam je da Grad osigurava sredstva od 180 tisuća kuna za projekt, dok će Zaklada platiti uređenje od oko 100 tisuća eura. Centar je namijenjen svim zaljubljenicima košarke, a imat će i galeriju namijenjenu promocijama i prezentacijama, te suvenirnicu. Ispred centra bit će postavljena i skulptura čiji će dinamični snopovi svjetlosti asocirati na koš. </p>
<p>Potpisivanju ugovora prisustvovali su i Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, te Aco Petrović i Stojko Vranković. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U »Tesli« otvoren Centar za nove tehnologije</p>
<p>Predsjednik Vlade Ivica Račan otvorio je u utorak tri milijuna kuna vrijedan Centar za nove tehnologije u Prvoj tehničkoj školi Tesla. Na svečanom otvorenju moderno opremljenog centra, kakve će do kraja godine dobiti još 16 strukovnih škola, bili su ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar, ravnatelj škole Juraj Ilić te pročelnik gradskog ureda za obrazovanje i sport Ivica Lazanja. »Otvaranje centara u srednjim školama, za koje je Vlada ove godine izdvojila 63 milijuna kuna, prvi je korak ka suvremenijem obrazovanju. Tako otvaramo put novim tehnologijama s ciljem da obrazovanje u Hrvatskoj zauzme mjesto koje mu pripada u modernim gospodarstvima«, istaknuo je premijer Račan.</p>
<p> On je dodao, kako je »Tesla« poznata i izvan granica domovine i da nije slučajno izabrana za prvu školu u kojoj će se realizirati odluka vladinog Fonda za zapošljavanje i razvoj. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ispituje se teren za garažu na Tuškancu</p>
<p>U Makančevoj ulici trenutačno se uređuje parkiralište, a na Tuškancu se ispituje teren za buduću podzemnu garažu. Te dvije lokacije koje bi trebale ublažiti problem parkiranja u Zagrebu obišla je u utorak gradonačelnica Vlasta Pavić. Do 28. srpnja, najavila je, u Makančevoj će se urediti 400 parkirališnih mjesta u prvoj zoni naplate parkiranja. Na tim parkiralištima Zrinjevac sada uređuje zelene površine i ograđuje stabla. Ispod bivšeg igrališta Cibone na Tuškancu Institut građevinarstva Hrvatske provodi geotehnička ispitivanja tla i to na četiri lokacije. Zemljani uzorci uzeti su na nekoliko razina do 19 metara dubine. Još nije poznato tko će financirati izgradnju buduće garaže ni koliko bi parkirališnih mjesta imala imati. . B. J. Taksisti najavili prosvjed</p>
<p>Članovi Udruženja auto taksi prijevoznika Grada Zagreba najavili su u utorak na konferenciji za novinare prosvjed zbog paralelnih izbora koje provodi kako udruženje tako i Hrvatska obrtnička komora Zagreb (HOK). Naime, odlukom HOK-a raspuštena je skupština udruženja i raspisani su novi izbori. Istu su odluku nakon suspenzije bivšeg predsjednika Zdenka Novaka donijeli i članovi udruženja te su na taj način »osigurali« paralelne izbore za skupštinu. »Nakon izbora na kojima biramo 120 skupštinara obavijestit ćemo o rezultatima HOK. Ako izbori budu poništeni organizirat ćemo prosvjed«, najavili su taksisti. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Osniva se burza rada za invalide</p>
<p>Hrvatsko</p>
<p> - nizozemski projekt »Izazov« kojemu je cilj unapređivanje kvalitete života osoba s invaliditetom predstavljen je u utorak u Europskom domu. Izazov će zapravo biti informacijski centar za koji se tek treba pronaći prostor. U njemu će se invalidi svih kategorija uz podršku roditelja, stručnjaka te volontera koji će tamo boraviti, bolje povezivati s poslodavcima kako bi lakše pronašli posao. Lidija Bonačić - Krešić, članica tima Izazova u koji su zasad uključeni roditelji udruga djece i odraslih s invaliditetom rekla je kako se planira i osnivanje pet poduzeća koje će voditi osobe s posebnim potrebama. Prvo bi takvo poduzeće trebalo biti »Zagrebački izazov«. Za pomoć pri zapošljavanju educirat će se i treneri koji će koordinirati usklađenost odgojno-obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. S</p>
<p>. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Album ovjenčan sa četiri Porina napokon izveden uživo</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Kad je objavljeno da će u ponedjeljak, 16. lipnja, Gabi Novak održati koncert u klubu Aquarius, mnogi su tu vijest primili s rezervom, budući da je Gabi, koja je svoju prvu pjesmu »Sretan put« izvela prije gotovo 50 godina, pomalo nespojiva s diskoklubom Aquarius. I upravo je to razlog zbog kojeg su se u ponedjeljak navečer u jarunskom klubu mogli vidjeti ljudi baš svih generacija. Istina, mlađem je naraštaju koncert prve dame domaće jazz scene mogao biti i dosadan, no pravi miljenici Arsenove glazbe i Gabine interpretacije, došli su na svoje.</p>
<p>Kako je te večeri u Aquariusu sve bilo neobično, tako je i početak koncerta bio bitno drukčiji od drugih. Osim činjenice da je to bio prvi koncert u ovom klubu na kojem su organizatori ostavili određen broj stolova u publici, i to u prvim redovima, iznenadio je i izlazak Gabi Novak, koja je umjesto pjesmom, publiku najprije pozdravila riječima, a potom predstavila i band, što obično zvijezde rade na kraju svojih nastupa. S Gabi su te večeri u Zagrebu nastupili njezin sin Matija, gitarist, aranžer i producent Ante Gelo, bubnjari Krunoslav Levačić i Milo Stavros, basist Mladen Lima Baraković, Davor Križić na trubi, Mate Ilić na udaraljkama, te saksofonisti Saša Nestorović, Miro Kadoić i Marko Križan. </p>
<p>Koncert je počeo pjesmom »Ni ti, ni ja«, koja ujedno otvara i album ovjenčan sa četiri Porina, a potom su Gabi i njezin band izveli baš sve pjesme koje se nalaze na »Gabi pjeva Arsena«. Dakako, Maja Vučić i Arsen Dedić, koji gostuju na albumu, bili su i gosti na koncertu u Aquariusu. A Arsen, kojeg je publika nagradila velikim pljeskom i ovacijama, nakon izvedbe dueta »Slavit ćemo sami«, izrecitirao je pjesmu posvećenu svojoj unučici Lu. Na kraju koncerta, publika nije željela pustiti odlične glazbenike s pozornice, pa se band predstavio i s pjesmom »Sretan put«, koju je posebno za tu priliku aranžirao Ante Gelo, a na kraju su Matija, Baraković i Levačić zajedno s Gabi izveli i »My Funny Valentine«, za koju je Gabi prošle godine trebala dobiti Porina, ali joj je nominacija nepravedno oduzeta. </p>
<p>Aquarius je te večeri bio ispunjen odličnom glazbom, vrhunskim glazbenicima i pravim obožavateljima obitelji Novak-Dedić, a u publici su se mogli primijetiti i Lucija i Rade Šerbedžija, dugogodišnji pijanist Arsena Dedića Branko Bulić, Marija Husar iz grupe Divas, menadžerica Lidija Samardžija, Ivo Pattiera i mnogi drugi.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Josipa Pavičić Yo promovirala debitantski roman </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Svi oni koji poznaju Josipu Pavičić Yo kao atraktivnu novinarku čije je najjače oružje ubojiti dekolte, zasigurno su ostali zatečeni viješću o njenom prvom spisateljskom podvigu čiji je rezultat estradni triler »Sara Santini - ljubavni roman iz visokog i niskog društva«. Promocija romana održana je u ponedjeljak navečer, u prekrasnoj atmosferi President cluba Millenium na Cmroku, a bila je upravo onoliko glamurozna koliko se to moglo očekivati od Glamurove novinarke. Međutim, u silnoj želji da se promocija napravi što glamuroznijom organizatori su pretjerali gotovo u svemu. Sve se odvijalo na prekrasnom imanju uz bazen, pod svjetlima reflektora, uz obilje delikatesa, a započelo je najvjerojatnije smišljenim, ali ipak bezobraznim 60-minutnim kašnjenjem zvijezde večeri. Kad se Yo konačno pojavila slijedio je vatromet, koji je po riječima većine prisutnih trajao predugo i bio preglasan. </p>
<p>»Pisanje me jako veseli, našla sam se u ovome i nadam se da ću uskoro napisati novi roman«, rekla je vidno uzbuđena Josipa. Iako je u romanu riječ o mladoj novinarki Sari Santini koja se kreće u krugu političara, mafijaša i estradnih zvijezdi, urednik izdanja Tomislav Čadež tvrdi da se ne radi o još jednom romanu s ključem. Na promociji knjige ipak se nije pojavio očekivani broj poznatih osoba. ali viđena je cijela ekipa Glamur cafea, njihov omiljeni lik Mladen Burnać u društvu Zorana Škugora, Anto Kovačević, Sandra Bagarić s mužem, Mark Cigoj, pjevači Ivana Kindl i Jacques, Zrinka i Samir Haddad, te Mia Begović koja je pročitala ulomak iz romana. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mucalo napravio album »Na kredit«</p>
<p>SPLIT, 17. lipnja</p>
<p> - Vjerojatno najotkvačeniji hrvatski pjevač Mucalo promovirao je u ponedjeljak u poslovnici Credo banke u Splitu svoj najnoviji album »Na kredit«. Mnogobrojne prijatelje Mucalo je počastio izvedbama svojih najnovijih pjesama, vicevima i bogatim domjenkom. Na predstavljanju smo primijetili i glumicu Arijanu Čulinu, te pjevačeve profesorice iz osnovne i srednje škole, kao i profesora s fakulteta, jer, kako je popularni Splićanin rekao: »Razdoblje moga školovanja bilo mi je i privatno i profesionalno najplodnije u životu«.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Iz palače St. James tvrde da princ William nema djevojku </p>
<p>LONDON, 17. lipnja</p>
<p> - Princ William, budući nasljednik britanske krune, nije u »romantičnoj vezi« s djevojkom koju je prije dvije godine susreo u Keniji, priopćili su iz palače St. James u nedjelju, pobijajući tako glasine da sin princa Charlesa ima djevojku. »Palača St. James opovrgava da su princ William i 21-godišnja Jessica Craig u ljubavnoj vezi i da su ikad bili«, kao što je u nedjelju pisalo nekoliko listova, rekao je službeni predstavnik.</p>
<p>Prema pisanju Daily Maila, William koji će 21. lipnja proslaviti 21. rođendan i Jessica Craig, kći bogatog Kenijca, upoznali su se na prinčevu putovanju u Keniju 2001. William i Jessica su »samo dobri prijatelji«, tvrde iz palače.</p>
<p>Palača St. James, službeno boravište princa Charlesa, potvrdila je pak da je u subotu došlo do »manjeg izgreda« između Williama i britanskog aristokrata, 76-godišnjeg grofa Bathursta.</p>
<p>Mladi je princ vozeći Golf, koji je pratila policija u civilnom automobilu, na zemljanom putu u velikoj brzini obišao Land Rover lorda Bathursta nakon utakmice pola u klubu Cirencester (na zapadu Engleske), smještenom na grofovu posjedu.</p>
<p>Dok se vlasnik zemljišta pripremao da sustigne princa - za kojeg je mislio da je obični »lupež«, kako je sam rekao - kako bi ga upozorio na strogo ograničenje brzine na svojem posjedu, zaustavili su ga i opomenuli policajci iz osobnog osiguranja budućeg engleskog kralja.</p>
<p>Lord Bathurst izjavio je za Daily Mail da mu se princ Charles naposljetku ispričao zbog izgreda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zaručila se britanska glumica Kate Beckinsale </p>
<p>LOS ANGELES, 17. lipnja</p>
<p> - Britanska glumica Kate Beckinsale, koja je glumila u hollywoodskom hitu »Pearl Harbor«, zaručila se za redatelja svojeg najnovijeg filma, izjavila je u ponedjeljak njezina glasnogovornica.</p>
<p>Ona, međutim, nije otkrila pojedinosti o zarukama Kate Beckinsale i Lena Wisemana, redatelja filma »Underworld«, u kojem britanska ljepotica tumači ulogu vampirice.</p>
<p>Kako je prenio televizijski show »Access Hollywood«, Wiseman je glumicu zaprosio u subotu u restoranu hotela Viceroy u Santa Monici. </p>
<p>»Access Hollywood« se poziva na hotelsko osoblje koje je otkrilo da je Wiseman iznajmio predsjednički apartman i napunio ga glumičinim omiljenim cvijećem - ljiljanima.</p>
<p>Beckinsale (29) ima četverogodišnju kći Lilly s bivšim dečkom, glumcem Michaelom Sheenom.</p>
<p>Debitirala je 1993. godine u filmu Kennetha Branagha »Mnogo vike ni za što«, a zatim je glumila u filmovima »Posljednji dani diska« i »Laurel Canyon«. U filmu »Pearl Harbor glumila je američku bolničarku čija ljubav spram dvojice američkih vojnih pilota prekida njihovo dugogodišnje prijateljstvo. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Harry Potter »pretežak« za poštu </p>
<p>LONDON, 17. lipnja</p>
<p> - Britanska kraljevska pošta oslonit će se na kombije kako bi dopremila nove romane o Harryju Potteru širom Škotske jer se boji da bi »čarobni« primjerci mogli biti preteški, javlja BBC u utorak. </p>
<p>Tisuće djece koja čekaju da im najnovije izdanje sage o Harryju Potteru bude isporučeno u subotu, moglo bi se razočarati. Kraljevska pošta procjenjuje da će se u Škotskoj morati pobrinuti za 50.000 knjiga. </p>
<p>»Harry Potter i red feniksa« premašio je sve dječje književne rekorde s brojkom od 500.000 primjeraka koji bi u petak trebali biti poslani poštom širom Velike Britanije. Knjiga, koju je autorica J. K. Rowling pisala tri godine, ima 768 stranica i teška je jedan kilogram. </p>
<p>Problemi mogu nastati jer poštanski službenici imaju ograničenje od 16 kg za svoje torbe, a postoji i bojazan da bi knjige mogle biti prevelike za većinu poštanskih sandučića. </p>
<p>Amazon, WH Smith, Tesco i druge Internet knjižare izjavile su da se pouzdaju u Kraljevsku poštu za isporuku kako je unaprijed dogovoreno. Glasnogovornica pošte izjavila je da postoji zabrinutost za djelatnike u Škotskoj te da razmatraju isporuku knjiga u kombijima, posebno u gradovima poput Glasgowa i Edinburgha. </p>
<p>Dio novog filma o Harryju Potteru »Harry Potter i zatočenik iz Azkabana« djelomično se snima u škotskom Glencoeu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U ribarskim mrežama nastrada tristo tisuća kitova godišnje</p>
<p>BERLIN, 17. lipnja </p>
<p> - Svake godine u ribarskim mrežama ugiba gotovo tristo tisuća kitova, upozorila je Svjetska zaklada za zaštitu prirode (WWF), a u ponedjeljak je u Berlinu otvorena godišnja konferencija Međunarodnog povjerenstva za zaštitu kitova (CBI) na kojoj je Njemačka zatražila bolju zaštitu kitova. </p>
<p> »Svake dvije minute jedan kit ugiba na grub i besmislen način«, žali Volker Holmes, stručnjak za morske sisavce u WWF-u. »Ribarske su mreže odgovorne za smrt više kitova i dupina nego svi drugi ljudski čimbenici zajedno«, dodaje.</p>
<p>Tisuće kilometara mreža koje se svakodnevno bacaju u ocean pogubne su za kitove, jer su često nevidljive i skrivene njihovim sonarima. </p>
<p> Na konferenciji u Berlinu mogli bi se sukobiti pristalice lova na kitove koje predvode Norveška, Japan i Island i zaštitnika kitova koji žele uvesti zaštićena područja u južnom Atlantiku i u južnom dijelu Tihog oceana.</p>
<p> Njemačka, domaćin četverodnevne konferencije, jedna je od devetnaest potpisnica »Berlinske inicijative«, rezolucije koje u središte rada konferencije žele staviti očuvanje morskih sisavaca, a ne samo zabranu njihova lova. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Veliko zanimanje za hrvatske umjetnike</p>
<p>Nastupi zagrebačkih kazališta Exit i Teatra Rugantino te Ive Gregurovića s monodramom »Đuka Begović« / Knjiga pjesnika Drage Štambuka predstavit će se u Kiseljaku i Zenici / Zanimljiv izložbeni program</p>
<p>SARAJEVO, 17. lipnja</p>
<p> - Monodramom Ivana Kozarca »Đuka Begović», u izvedbi Ive Gregurovića, u Kamernom teatru u Sarajevu je u ponedjeljak otvorena manifestacija Dani hrvatske kulture, koju Veleposlanstvo RH u BiH tradicionalno organizira u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske.</p>
<p>- U okviru Dana hrvatske kulture koji traju od 16. do 24. lipnja ukupno je šest programa. Riječ je o tri kazališne predstave - uz monodramu »Đuka Begović« kojom je manifestacija otvorena, gostuje i zagrebački teatar Exit s predstavom Renea Medvešeka »I drvo je bilo sretno«, te Teatar Rugantino iz Zagreba s predstavom »Antigona u New Yorku« Janusza Glowackog, kaže za Vjesnik dr. Mislav Kukoč, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH zadužen za kulturu, znanost i prosvjetu. </p>
<p>Osim kazališnih programa, u okviru Dana, i to u Sarajevu, ali jednako tako i u Kiseljaku i Zenici, bit će upriličeno predstavljanje knjige izabranih pjesama »I šišmiši su ptice u bespjevnoj zemlji« nagrađivanog suvremenog hrvatskog pjesnika Drage Štambuka, koju će uz autora predstaviti akademik Tvrko Kulenović i pjesnici Hadžem Hajdarević i Željko Ivanković. </p>
<p>Dani hrvatske kulture bit će zaključeni likovnim programima. Riječ je o multimedijalnoj izložbi »Splitski đir ljubavi«, komponiranoj umjetničkim fotografijama Feđe Klarića s motivima Splita u specifičnom kontekstu - okom skrivene kamere snimani su zaljubljeni splitski parovi.</p>
<p>»Vjerujem da će i u Sarajevu ova izložba imati sjajan prijam, kako je to bilo i na drugim mjestima gdje je postavljena«, kaže Kukoč.</p>
<p>U foajeu Narodnog pozorišta u Sarajevu bit će postavljena i reprezentativna izložba suvremenog hrvatskog slikarstva, koja je svakako jedan od vrhunaca Dana. Riječ je o izložbi koju je kreirao Miroslav Gašparević, a prikazuje 11 suvremenih hrvatskih slikara u njihovu razvojnom putu. Uz slike iz `80-ih bit će izloženi i njihovi najnoviji uradci, a naslov izložbe je znakovit »Hrvatsko slikarstvo onda i sad«. Izvorno je izložba postavljena prošle godine u Ljubljani, a gostovala je u Rijeci, Splitu, Osijeku i sada u Sarajevu.</p>
<p>- Kulturna suradnja je poveznica koja najbolje može doprinijeti razvoju još bolje suradnje između naše dvije države, kazao je ambasador Republike Hrvatske u BiH, dr. Josip Vrbošić, najavljujući Dane hrvatske kulture.</p>
<p>Vrbošićeve riječi potvrđuje i Mislav Kukoč, navodeći da i iskazani golem interes pisanih i elektroničkih medija pokazuje važnost ove manifestacije:</p>
<p>- Medijski odjek svjedoči da postoji interes za hrvatsku kulturu u javnosti BiH. Ovakvi događaji posebno su važni u ovim turbulentnim vremenima kada se mnogo više govori i piše o problemima, napetostima, sukobima. Mislim da su Dani hrvatske kulture pozitivan primjer jedne sjajne suradnje, o čemu svjedoči i interes publike. BiH je za Hrvatsku jedna od najzanimljivijih i najvažnijih vanjskopolitičkih destinacija, i zbog hrvatskog naroda koji tu živi, i zbog isprepletenosti i gospodarskih i povijesnih i svakih drugih veza, a kultura je izuzetno važna kao medij koji služi približavanju, otopljenju odnosa, upoznavanju, učvršćenju suradnje. Mislim da kulturu treba koristiti i u svrhu političkog unaprjeđenja odnosa između država i naroda, kaže Kukoč, dodajući da su značenje kulturne suradnje prepoznali i hrvatski umjetnici, koji se uvijek rado odazovu kada je riječ o gostovanjima u BiH.</p>
<p>Realizaciju Dana hrvatske kulture pomogli su, uz predstavništva hrvatskih tvrtki prisutnih na tržištu BiH, i BiH-institucije poput HKD Napredak, te Kamernog teatra i Narodnog pozorišta u Sarajevu koji su besplatno ustupili svoje prostore.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dva tjedna dječje radosti </p>
<p>U petnaest festivalskih dana u šibenskom kazalištu, na Ljetnoj pozornici te na trgovima i ulicama Krešimirova grada izvest će se ukupno 113 programa / Petnaest radionica okupit će oko 400 djece / Vjesnik medijski pokrovitelj </p>
<p>ŠIBENIK, 17. lipnja </p>
<p> - Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića i ove će se godine održati 43. međunarodni dječji festival koji počinje 21. lipnja, a trajat će do 5. srpnja .</p>
<p>U ime visokog pokrovitelja na svečanosti otvorenja te renomirane dječje manifestacije govorit će dr. Antun Vujić, ministar kulture, dok će festival, kako je to uobičajeno, otvoriti jedno šibensko dijete, ovaj put to će biti devetogodišnji Domagoj Lacmanović. Rekao je to na konferenciji za novinare Dragan Zlatović, ravnatelj Šibenskog kazališta. Tijekom petnaest festivalskih dana u šibenskom kazalištu, na Ljetnoj pozornici te na trgovima i ulicama Krešimirova grada izvest će se ukupno 113 programa, od toga u službenom festivalskom dijelu 31, a ostali u pratećim programima i programima ulica i trgova. I ove godine broj festivalskih radionica je velik. Njih je čak 15, a okupit će oko 400 djece različite dobi. </p>
<p>Inozemni program ove godine čine sudionici iz 11 zemalja. Iz Italije dolaze tri predstave, po dvije iz SAD-a, Austrije, Slovenije,Velike Britanije te po jedna iz Grčke, Poljske, BiH, Francuske ,Belgije i Njemačke. Prema riječima Dragana Zlatovića , ove će godine u domaćim i inozemnim programima sudjelovati ukupno 1112 sudionika uz one koji će se okupiti u radioničkim programima koji iz godine u godinu pobuđuju sve veći interes. Festival je zadržao i svoju nakladničku djelatnost. Ove godine je suizdavač knjige »Brod od papira« Luka Paljetka kojemu je posvećena ovogodišnja središnja književna večer što će se održati u kazališnoj zgradi.</p>
<p>Za vizualni identitet festivala pobrinuo se Ivica Propadalo koji potpisuje i scenografiju svečanog otvorenja festivala koje će izravno prenositi HTV. Za program svečanog otvaranja 43. MDF ove je godine zadužena agencija Pamakod iz Zagreba, režiser je Leo Katunarić, a suradnica Željka Udovičić. Program otvaranja nema poseban naslov, a radi se o eko-priči koja obuhvaća sve kontinente i djecu koja tamo žive, a koja se bore za bolji i čistiji planet. </p>
<p>U programu otvorenja sudjeluju i djeca iz šibenskih osnovnih škola, baletni ansambl iz talijanskog grada Civita Nova, šibenski zbor Zdravo maleni, borilački klub Dalmatino ,pjevačica Nina Badrić, glumice Ivana Jelić i Anita Schmidt te zabavljač Damir Mihanović Čubi.</p>
<p> Na konferenciji za novinare Jasenka Ramljak, voditeljica festivala i urednica inozemnog dijela programa, najavila je mjuzikl »Slušaj svoje srce« kojeg sa šibenskom djecom uvježbavaju Bill Conor i Alan Bjelinski. To će glazbeno ostvarenje biti predstavljeno u završnici festivala. Jasenka Ramljak nedavno se vratila s međunarodnog kongresa, odnosno rurhskog trijenala održanog u Bochramu gdje se raspravljalo na temu »Globalizacija i festivali«. Tamo je uspješno prezentiran šibenski dječji festival, po međunarodnoj komponenti i trajanju jedinstven u svijetu, zaključila je Jasenka Ramljak.</p>
<p>Ovogodišnja festivalska manifestacija ima i bogati literarni program u sklopu kojeg će se promovirati više knjiga i časopisa, a festival sve intezivnije gradi poveznicu sa svjetskom učeničkom Globe-konferencijom koja će se za trajanja festivala održavati na šibenskom području. Učenici te svjetske konferencije predstavit će se cjelovečernjim nastupom na trgu Medulić. Festival se uspješno, čulo se na konferenciji, povezuje i s konferencijom UNIM-e koja će se iduće godine održati u Rijeci. Festivalski proračun i ove je godine ostalo na prošlogodišnjoj razini, što znači da su 1,4 milijuna kuna osigurali Ministarstvo kulture, Grad Šibenik, županija i sponzori. Medijski pokrovitelj međunarodne smotre dječjega stvaralaštva i stvaralaštva za djecu u Šibeniku je list Vjesnik.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Atraktivno ljeto u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - »Kulturno ljeto u Zagrebu«, tradicionalna manifestacija zadužena za kulturnu ponudu grada tijekom sušne kulturne sezone, službeno će započeti izvedbom Shakespeareove predstave »San ljetne noći« u Parku Maksimir, 21. lipnja, a po riječima Vladimira Stojsavljevića, pročelnika Gradskoga ureda za kulturu, ovo će kulturno ljeto u Zagrebu biti živahnije nego inače. </p>
<p>Osim »Sna ljetne noći«, čiju režiju potpisuje Snježana Banović, zagrebačko će kulturno ljeto otvoriti i festival Kraljeva ulice »Cest is the best« te »Svečanost glazbe«, projekt ostvaren u suradnji s Francuskim institutom i Hrvatskom glazbenom mladeži koji će se odvijati na više od 20 lokacija u gradu. Velika novost ovoga ljeta je otvaranje Labirinta na jarunskome Otoku mladosti - parka osmišljenoga na temelju drevne keltske kulture. </p>
<p>Kulturno ljeto nudi i tradicionalne manifestacije poput Eurokaza, koji će se odvijati od 19. do 28. lipnja. Andrea Zlatar, članica Gradskoga poglavarstva za kulturu, od Eurokazovih je predstava izdvojila gostovanje HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke s predstavom »Zločin i kazna: Dnevnik Raskoljnikova«, gostovanje Makedonskoga narodnog teatra Bitola u koprodukciji sa Showcase beat le mot iz Njemačke te nastup kineskoga kazališta. </p>
<p>Ponovno će biti aktivna i Klupska kazališno-glazbena scena »Amadeo«, na kojoj će se, među ostalima, predstaviti i Mariachi Los Cabaleros, Zijah Sokolović s predstavom »Roda«, Gavellina izvedba »Kako nastaje predstava«, Vili Matula s »Münchausenom«, Špiro Guberina sa »Šekspirijadom« te švicarska jazz grupa »Saskia«. »Histrioni« će tijekom srpnja, kolovoza i rujna, na kajkavskome izvoditi Shakespeareovo djelo »Na tri kralja«, u dramaturškoj obradi Vladimira Gerića, te cabaret »Lažna barunica«. </p>
<p>Sastavni dio kulturnoga ljeta postao je od lani i »Komedijin« projekt »Jarunfest - kazalište na vodi«, ove godine otvoren predstavom »Idemo na more«, a u srpnju će biti izvedena i velika kazališna premijera musicala »Kosa«. Međunarodna smotra folklora trajat će od 16. do 20. srpnja, a PIF, međunarodni festival kazališta lutaka, od 30. kolovoza do 6. rujna. </p>
<p>Ljubitelji filma moći će u Zagrebu tijekom kolovoza uživati u Motovun Film Festivalu, koji će nastojati prenijeti duh toga uglednoga festivala u malome. Koncertna direkcija Zagreb priprema također bogat glazbeni program koji će, s manjim prekidima, trajati puna dva mjeseca. U Klovićevim dvorima bit će, među ostalim, izvedena Orffova »Carmina burana«, Donizettijeve »Kazališne zgode i nezgode«, a nastupit će i akademski zbor i orkestar iz Utrechta, japanska pijanistica Ayako Uehara te ruski Trio Brahms. </p>
<p>Ove godine Gradski ured za kulturu uvodi još jednu novost, u organizacijskome smislu. Naime, natječaj za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za sljedeću godinu neće više biti otvoren tri, nego samo mjesec dana, a trajat će do 16. srpnja. Čitav projekt »Kulturnoga ljeta u Zagrebu« stoji blizu pet milijuna kuna, a sve se financira iz redovitoga proračuna.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Razbijanje tabua smrti i bolesti</p>
<p>Drugi dan simpozija »Bioetika i nova epoha« otvorio je teme smrti, AIDS-a i nasilja, koji nas okružuju, ali pred kojima često zatvaramo oči </p>
<p>MALI LOŠINJ, 17. lipnja</p>
<p> - Drugog dana međunarodnog simpozija »Bioetika i nova epoha«, što se održava u Malom Lošinju u sklopu drugih Lošinjskih dana bioetike, nastavljeni su razgovori o kontroverzama genetskih manipulacija, ali i otvorene nove teme, među kojima i pojave koje nas okružuju: AIDS, transplantacije i nasilje. Elvio Baccarini i Darko Polšek, svaki zasebno, izložili su pozitivne argumente za kloniranje i genetska poboljšavanja.</p>
<p> Za Baccarinija odbijanje tradicionalnih argumenata protiv ljudskog kloniranja ne povlači i potpuno prihvaćanje tih praksi, već samo pokazuje da treba pronaći nove argumente ako se legitimno želi zabraniti ili ozbiljno ograničiti tu praksu. Da u odlučivanju o moralnosti kloniranja najveću pažnju treba posvetiti ljudskim pravima, a posebno pravima na reprodukciju, utvrdio je Darko Polšek. Ljudska prava su kamen spoticanja u projektu ljudskog genoma, smatra Nina Canki-Klajn. Tehnologija koja može otkriti teške bolesti prije no što će se pojaviti isto nas tako može učiniti žrtvom diskriminacije pred poslodavcima i osiguravajućim društvima, kazala je Canki-Klajn.</p>
<p> Drugi način poboljšavanja i spašavanja života, onaj putem transplantacije organa, donosi manje problema, ali također ima neke kontroverze. Tako su Bogdana Stoyanova i Vasil Kolev ukazali na teološke i moralne aspekte donacije organa s leševa iz perspektive islama, vjere koja propisuje iznimno poštovanje živog i mrtvog tijela. S katoličkog gledišta problem je osvijetlila Gordana Pelčić, ustvrdivši da se Crkva slaže s tom praksom, kao činom ljubavi, solidarnosti i milosrđa. </p>
<p>Luka Tomašević pokušao je dokučiti tabu smrti u suvremenom društvu. Ono što se nekad jednostavno uzimalo kao trenutak prestanka disanja danas se više ne može precizno odrediti. Da li smrt nastaje prestankom rada mozga, da li je moralno ostaviti čovjeka da umjetno vegetira, da li nastaviti liječenje ako se zna da je smrt neminovna i koliko je opravdana eutanazija, samo su neka pitanja koja je Tomašević otvorio. Danijela Tiosavljević i Jovan Marić pokrenuli su pitanje suprotstavljanja sve prisutnijoj agresiji u društvu. </p>
<p>Kao protutežu pasivnom promatranju događaja, što je zapravo najgori oblik agresije, oni nude aktivnu moralnost i djelovanje te prihvaćanje različitosti, nasuprot predrasudama.</p>
<p> Svojevrsni oblik agresije je i diskriminacija HIV pozitivnih osoba, na što je ukazao Tomislav Vurušić. Obilježavanje i izolacija zaraženih, na žalost zabilježena je i u Hrvatskoj gdje je AIDS sramotna bolest, to je najgore što se zaraženoj osobi može učiniti. AIDS je sve manje medicinski, a sve više sociološki problem. Anketa Vlatke Matković i Maje Maček o informiranosti o HIV-u i AIDS-u u osnovnim školama u Zagrebu te Morene Brkljačić i Ane Sclaonich u riječkim srednjim školama pokazale su kako veći stupanj informiranosti donosi i više tolerancije i pozitivnije stavove. </p>
<p>Na simpoziju je bilo riječi i o budućnosti bioetike, razlozima za i protiv svjetske etike, ideje i osobe u filozofiji Nikolaja Berdijajeva i bioetici u učenju falungonga.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vujićeva sućut obitelji Budiščak </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić uputio je u utorak brzojav sućuti obitelji preminulog glumca Mladena Budiščaka Hrvatskomu društvu dramskih umjetnika, Teatru ITD, Dramskomu kazalištu Gavella, čiji je Budiščak bio dugogodišnji ugledni član, te svim štovateljima toga istaknutog umjetnika. »Prerani odlazak Mladena Budiščaka-Budice velik je gubitak za hrvatsku kazališnu umjetnost i za sve istinske ljubitelje kazališta«, napominje u brzojavu ministar Vujić. Ističe kako se Mladen Budiščak izdvojio u svojoj generaciji kreacijama nezaboravnih uloga, od kojih je najistaknutija monodrama »Kužiš, stari moj?«,. Mladen Budiščak nastavlja trajno živjeti kao dio povijesti suvremene hrvatske kazališne scene i kao istinska i osebujna veličina hrvatskoga glumišta koja ostavlja neizbrisiv trag, stoji u brzojavu sućuti ministra Vujića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Machiedova antologija talijanskih pjesnika</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - »Zrakasti subjekt« naslov je reprezentativne dvosveščane antologije talijanskih pjesnika 20. stoljeća, autora i prevoditelja Mladena Machieda, koju je objavila zagrebačka naklada »Ceres«. »Uloga subjekta nametnula mi se kao ontološko i poetičko pitanje«, napominje autor u uvodu antologije. Na predstavljanju antologije modernih talijanskih pjesnika, koje nije bilo na hrvatskom knjižarskom tržištu od 1957., govorili su u ponedjeljak u zagrebačkom HNK Morana Čale, Tomislav Brlek, akademik Tonko Maroević i autor antologije. Po ocjeni akademika Maroevića, poezija 20. stoljeća u Italiji bila je plodnija od francuske, budući da su talijanski pjesnici najbolje sagledali plodan tip diskursa engleske i američke poezije toga razdoblja. »Zrakasti subjekt« objavljena je uz potporu Talijanskoga instituta za kulturu u Zagrebu i hrvatskoga Ministarstva kulture. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Uvjerljivost je u umjetnosti presudna</p>
<p>Medij slike previše je logičan i praktičan da bi ga se odbacilo dok god se još koristimo vlastitim mozgom i rukama, kaže Nina Ivančić / Savršene, ispeglane, jednake slike od Japana do Patagonije. Sve iz istog kompjutora, iste tiskare. Individualni izraz postaje luksuz, ali i voda postaje luksuz / Jedino se mentalnim naporom možemo preseliti u podnošljivije ambijente. Ako je to nostalgija, zašto ne?</p>
<p>Nina Ivančić, ovogodišnja dobitnica Vjesnikove nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić«, svoju slikarsku karijeru započinje krajem sedamdesetih godina neposredno po završetku studija slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od početka izaziva zamjetan interes javnosti i kritike, o čemu, uz intenzivnu izlagačku aktivnost, svjedoče i nagrade.</p>
<p>Vjesnikovu nagradu »Josip Račić« Nina Ivančić dobila je za samostalnu izložbu održanu tijekom lipnja i srpnja prošle godine u Galeriji umjetnina u Splitu, gdje je prikazala izbor radova nastalih od 1986. do danas, na kojima se vidi zanimljiv prijelaz od geometrijskih motiva izrazitog kolorita, preko »samozatajnih« znakova brodova i aviona, sve do njihove transpozicije u novo kolorističko okružje. Radi se o djelima što svjedoče o autoričinu postupku u potpunosti posvećenom dvodimenzionalnom polju slike, unutar kojeg suvereno vlada u skladu s njegovim ograničenjima i mogućnostima. </p>
<p>Dominantni formati, istraživački karakter, kao i potreba za rekombinacijom, pri čemu poseže za osobnim slikarskim inventarom preinačujući pojedine predloške, karakteristike su umjetničinog prosedea osobito vidljiva posljednjih desetak godina. Ova ugledna umjetnica dokazuje koliko je slikarstvo i danas »živo«, unatoč svim medijskim iskušenjima što su nesumnjivo promijenila tradicionalne umjetničke odnose. </p>
<p>• Mnogo puta proteklih godina spominjao se »kraj slikarstva«, uz obrazloženje da se radi o mediju koji svojim načinom izražavanja nije u stanju prikazati sveukupnost onoga za čim tragaju, što istražuju i žele reći suvremeni umjetnici. Kako komentirate takve tvrdnje? </p>
<p>- Naivno bi bilo prihvatiti takvu tvrdnju bez rezerve. Razumljiva je kao deklarativni stav umjetničkih praksi koje su nastale kao reakcija na period slikarstva koji im je prethodio. U tom smislu da slikarstvo 80-ih, kao ni, na primjer impresionizam, nemaju što reći o suvremenom trenutku. Oni su isključivo dokumenti svoga vremena. S druge strane, medij slike previše je logičan i praktičan da bi ga se odbacilo dok god se još koristimo vlastitim mozgom i rukama.</p>
<p>• Početak Vaše karijere određuje kontekst »Nove slike«, značajne pojave što je objedinila generaciju umjetnika koju karakterizira postmodernizam. Što je bilo presudno u tom trenutku da ste se u potpunosti posvetili slikarstvu, te krenuli putem preispitivanja tradicije modernizma na način koji je istodoban zbivanjima u ostalim europskim zemljama?</p>
<p>- Ideologija u umjetnosti 70-ih dovela je slikarstvo u anoreksično stanje. Za oporavak je bila potrebna inspiracija u užicima. Proslikalo se punom snagom, euforija je bila neodoljiva, i to svugdje. Gotovo proždrljivo navalilo se na sve povijesne resurse odjednom. Nakon nekog vremena počneš pažljivije birati i paziti na »liniju«. Do kraja 80-ih dosta je umjetnika posustalo. Slikarstvo 90-ih je decentnije, a pojam koji ga određuje je cool. Sve šo je vrijedilo bilo je cool: moda, dizajn, muzika... </p>
<p>• Osim ekspresivne geste, rane radove karakterizira spontanost pristupa motivu kao i specifični kolorit. Spomenuti elementi, osim boje koju zadržavate, za vrijeme višegodišnjeg boravka u Americi ubrzo nestaju. Tada nastaju velike geometrijske kompozicije, često tumačene kao odgovor na medijsku izloženost koju ste tamo doživjeli. Uz to, tendencija neo-geometrijske umjetnosti u to doba postaje osobito jaka. Što je zapravo utjecalo na tu promjenu i kako je ona bila prihvaćena kod publike?</p>
<p>- Ranih 80-ih bila sam na početku. Bila sam motivirana, jako puno sam radila, jako puno izlagala. Bila je to prava trka sa samom sobom. Bojim se da je danas razumijevanje slikarstva kao medija gotovo nikakvo zahvaljujući floskuli da je slikarstvu kraj pa ga se ne mora niti poznavati. Dakle, znalac bi vidio da sam unosila nove i nove slikarske elemente i napuštala one koje bih apsolvirala, potrošila. U jednom trenutku bilo je neminovno da se pojave oštar brid i čista ploha. Nekoliko takvih slika poslala sam na Venecijanski biennale '86., ali ih selektor koji me je pozvao naprosto nije izložio.</p>
<p>Geometrijske slike</p>
<p> Naime, one prethodne bile su mu draže, pa je stavio njih. Za manje od mjesec dana otišla sam u Ameriku kao Fulbrightov stipendist. Prvo dva mjeseca u Washington pa u New York na Columbia University na postdiplomski. Uvjeti su bili sjajni, dobila sam vlastiti studio s ključem i pristupom 24 sata, što sam maksimalno koristila. Grad mi je bio stimulativan do ludila: izložbe, galerije, muzeji, knjižare...</p>
<p>U jesen '86. još nije bilo nove geometrije za vidjeti, tu i tamo nešto se moglo naslutiti. Prijelomni trenutak je bila izložba u galeriji Sonnabend gdje je Peter Halley izložio svoje geometrijske slike. </p>
<p>Tada je nastao i termin neo geo. Ja sam svoje geometrijske slike do tada već napravila, i to mi je bilo neopisivo zadovoljstvo, iako nisam bila aktivni sudionik na art sceni. Imam potrebu to reći jer se, možda i nehotice, implicira da sam tamo »pokupila«, odnosno »skinula« gotovu stvar.</p>
<p>• Geometrijske kompozicije nastale u drugoj polovici osamdesetih isprva su kombinacija nekoliko oslikanih razina, izrazito dinamično komponirane i koloristički zasićene. Nakon toga čini se da dolazi do nešto »mirnije« faze, koju u pojedinim primjerima možemo tumačiti na tragu novotendencijaških zbivanja. Jeste li u vrijeme stvaranja tih slika osjećali povezanost s radovima umjetnika iz ranijih perioda?</p>
<p>- Jednom ću valjda te slike pokazati i u Zagrebu, jer bile su izložene samo na splitskoj izložbi. Za nekog tko zna čitati sliku jasno se vidi geneza misli, skok po skok, od slike do slike. Smirivanje rukopisa, gašenje ekspresivnog, redukcija, pa i odmak koji se postiže crtežom preko slikanog polja, sve to govori o kontekstu postmodernizma, pa i Nove geometrije.</p>
<p>Apsolutno sam osjećala povezanost s radom novotendencijaša, ali prije kao oslonac nego kao utjecaj. Nitko nije ništa sam izmislio.</p>
<p>• Vjerojatno najdrastičniji prijelaz primjećuje se u trenutku kada počinjete slikati velika platna kod kojih se ponovno vraćate prepoznatljivu motivu. Radi se o prikazima brodova, gotovo u potpunosti lišenima boje, jer ih slikate poput sjena na neutralnim blijedosivim podlogama. Zbog čega brodovi (a poslije i avioni)? Je li se geometrijska sintaksa »istrošila« ili je riječ o nečem drugom?</p>
<p>- Da, zato sam izložbu nazvala »Duhovi«. Duhovi se lako sele, nemaju gravitaciju, nemaju boju. Bijele plahte s rupama umjesto očiju. Kod mene su crne sjene brodova s bijelim rupama prozora. Brodovi koji nemaju posadu, ali imaju ime.</p>
<p>Htjela sam biti neopterećena, bez uporišta i ičeg što obvezuje. Imala sam potrebu za jednostavnom komunikacijom. Valjda to ima veze s New Yorkom gdje sam tada živjela.</p>
<p>• Osim spomenutih karakteristika, slike brodova određuje i postupak koji podsjeća na kopiranje predložaka, gotovo u potpunosti lišen autorske geste. To su radovi kod kojih se osjeća svojevrstan konceptualni pristup. Naime, slikate ne ono što vidite, već ono što o njima znate, lišavajući pritom sliku narativnosti i reprezentacije viđenog. Koji je razlog tim promjenama, što ste željeli postići?</p>
<p> - Evo ovako: kad se vozim brodom ne razmišljam kako on funkcionira, to mi nije važno jer nisam član posade. Brod je takav kakav jest, i ja sam na njemu s mislima negdje drugdje. Ja ga ne doživljavam i nemam što pričati o njemu. Pristajem na njega kakav je. Otuda tehnički image broda, utoliko je on metafora. Tako ih i slikam. Kolažiram slike ikonama različitih brodova. Svaka slika drugi brod, lijepo ih smjestim u format, dodam ime i tip broda. Cool.</p>
<p>• Ako umjetnički izraz odredimo kao duhovno kretanje kojim se nastoji izreći sloboda kretanja (u smislu kreacije), tada motive aviona i brodova s tim kontekstom povezuje težnja za slobodom kretanja, odnosno mogli bismo reći da oni povezuju apstraktnu ideju kretanja s figuralnim prikazom. Mogu li se te slike promatrati kao izraz svojevrsne nostalgije za danima otkrića i istraživanja nepoznatog?</p>
<p>- Danas zapravo jedino i postoje duhovna putovanja. Autentičnost postoji jedino u doživljaju. Krećemo se u svijetu koji je posredstvom tiskanih i elektronskih medija više vizualan nego ikad. Slike, slike, slike svugdje oko nas. Savršene, ispeglane, jednake od Japana do Patagonije.</p>
<p> Sve iz istog kompjutora, iste tiskare. Individualni izraz postaje luksuz, ali i voda postaje luksuz. Jedino se mentalnim naporom možemo preseliti u podnošljivije ambijente. Ako je to nostalgija, zašto ne?</p>
<p> Izbor medija - pitanje karaktera</p>
<p>• U nedavnom pregledu Artreviewa o najuspješnijim umjetnicima, određenom prema prodaji njihovih djela, svi do jednog su slikari. Slika ipak za širu publiku ostaje onaj medij s kojim će se najlakše »poistovjetiti« u vlastitom ambijentu. Kako gledate na tu vrstu »uspješnosti« slikarstva, i da li u našoj sredini nailazite na razumijevanje te vrste?</p>
<p> - Ti pregledi su bez veze, na temelju njih se ne mogu donositi nikakvi zaključci. Činjenica je da zidova ima i teško da će netko objesiti video kasetu na čavao ili pustiti da mu Gotovac protrčava gol po dnevnom boravku. Što se mene tiče, formati su mi il' preveliki il' pre... nešto drugo, ali koji zid se nađe. </p>
<p>• Mnogi umjetnici uz slikarstvo, svoj način izražavanja dopunjavaju drugim medijima. Vi nikada niste imali potrebe »dopunjavati« svoj izraz ničim drugim osim slikom. Kako to tumačite obzirom na izložbena zbivanja, koja pretpostavljaju višednevne boravke u svrhu »svladavanja« filmskih i video programa?</p>
<p>- Izbor medija kojim se izražavam je sigurno pitanje karaktera. Volim svoja rješenja pronalaziti u miru i sama. Potpuno ih odraditi u studiju, zatim mogu u javnost. Fotografija, video ili skulptura ne odgovaraju mom karakteru, iako ih volim kao i film ili suvremeni ples. Isto tako stoji da netko može jednom fotografijom puno više reći nego drugi trosatnim filmom. To je stvar uvjerljivosti, a ona je u umjetnosti presudna.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>»Bili smo vrlo blizu zlatu, no navijači su nas zakočili«</p>
<p>»Organizacija i događaji prije, tijekom i nakon finalne utakmice izvan su pameti. Savez se pismom ogradio od takvih »navijača«, a ovakve ludosti vaterpolo ne pamti. Sama je utakmica bila izvanredna i maksimalno korektna. Do prekida smo vodili s tri pogotka i potom izgubili koncentraciju. Ustvari, navijači su nam odmogli završiti dobro započet posao. Mnogi su se igrači prepali, jer su njihove djevojke, žene i rodbina bili na tribinama«</p>
<p>SPLIT, 17. lipnja</p>
<p> - Nikola Grabić u svom je prvom nastupu na nekom velikom natjecanju u ulozi predsjednika Hrvatskoga vaterpolskog saveza stavio srebrnu medalju oko vrata. No, nije mogao uživati, jer se nakon kranjskih dana pomiješao šećer sportskog uspjeha s pelinom sramotnog ponašanja hrvatskih navijača. Zbog izgreda i izazivanja mnoštva incidenata tijekom finalne utakmice, koju je Hrvatska izgubila od SiCG, moguće su sankcije našem vaterpolu. </p>
<p>Budući da je EP pod ingerencijom europske krovne organizacije LEN, a SP pod okriljem svjetske organizacije FINE, kazna bi mogla biti zabrana igranja na idućem EP-u 2005. No, kvalifikacijski domino efekt mogao bi dovesti do toga da nas nema ni na SP-u ni na OI. U blažoj se varijanti spominje novčana kazna. Pitanje je može li se uopće umanjiti šteta nastala zbog navijačkog divljanja, no savez se trudi da se konzekvenzce ne odnose na sportski dio. </p>
<p>- Za mene je ovo krajnje neugodna sekvenca u mom sportskom djelovanju, a dugo sam u sportu. Sama organizacija i događaji prije, tijekom i nakon finalne utakmice izvan su pameti. Savez se pismom ogradio od takvih »navijača«, a ovakve ludosti vaterpolo ne pamti. Sami su vaterpolisti, reprezentativci obje zemlje, odigrali izvanrednu utakmicu maksimalno korektno, bez nesportskog ponašanja. Moram dodati da smo do prekida vodili s tri pogotka prednosti i potom izgubili koncentraciju. Ustvari, navijači su nam odmogli završiti dobro započet posao. Mnogi su se i prepali, jer su njihove djevojke, žene, rodbina bili na tribinama, rekao je predsjednik HVS-a Nikola Grabić.</p>
<p>• Što ste, kao Savez, poduzeli kako vas LEN ne bi kaznio? </p>
<p>- Mislim da nema razloga da nas se kazni. Nismo mi organizirali utakmicu, već slovenski savez. Dan prije finala organizatorima smo sugerirali što im je raditi. U svakom smo se slučaju ogradili i to službeno od ovakvih navijača i njihova ponašanja. Nema ni zrno opravdanja za njihove izgrede, iako dio krivice snose organizatori. Prije utakmice smo se dogovorili tko će ići na koju tribinu, a na kraju je 150 gledatelja koji nisu imali ulaznice upali na tribine, a 500 ih je s ulaznicama ostalo vani. Također, neshvatljio je da su u VIP ložu pustili navijače reprezentacije SiCG i svi smo tim činom bili ugroženi. Pa, moj je potpredsjednik dr. Đukan dobio po glavi. Samo se nadam da nije od hrvatskog navijača...</p>
<p>• Kakve su reakcije iz LEN-a?</p>
<p>- Pismeno smo im objasnili naše stajalište, viđenje događaja s finalne utakmice. Ogradili smo se od navijača te istaknuli da nismo mi organizirali utakmicu. Ponavljam, sugerirali smo im kako organizirati, ali je evidentno da nisu dorasli organizaciji utakmice tako visokog rizika. Također smo zahvalili sucima Petronilliju i Kratchovilu za hrabro i korektno suđenje. </p>
<p>• Hrvatska je reprezentacija od 2. do 5. srpnja trebala igrati na turniru u Beogradu. Hoćete li ići? </p>
<p>- Razgovaramo o tome. Mislim da je odlazak u Beograd u ovom trenutku riskantan, no ne zbog refleksije događaja iz Kranja, nego zato što nas čeka SP u Barceloni. Naši bi igrači sigurno bili opterećeni, u prvom redu psihološki jer je to nepotrebno prije za nas iznimno važnog natjecanja. Stoga i o odlasku na turnir u Beograd razgovoramo s LEN-om. </p>
<p>• Jeste li mogli uživati u sportskom uspjehu? </p>
<p>- Sretan sam što smo igrali finale i osvojili srebrnu medalju, a bili smo i vrlo blizu zlata. No, navijači su nas zakočili. Ovakav je rasplet, u kojem navijači svojim nesportskim ponašanjem štete svojoj momčadi, već viđen. Naša me igra i sportsko držanje hrabre uoči početka SP-a. Svi vjerujemo izborniku Roji, a prostora za bolje igre sigurno ima. To smo pokazali i tijekom ovog EP-a, jer smo iz utakmicu u utakmicu igrali sve bolje. Stoga sam optimist i vjerujem da ćemo se u Barceloni boriti za medalje i osigurati OI u Ateni, zaključio je predsjednik HVS-a Nikola Grabić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nitko više nikad ne smije za »njih« pronaći riječ opravdanja!</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Toliko ogorčenog i odlučnog Zdravka Hebela nismo čuli ni u jeku njegovih najžešćih polemika s Antunom Vrdoljakom. Čovjek koji je nasljedio Vrdoljaka na mjestu predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, čovjek koji je u sportu bio gotovo sve osim trenera, i sportaš (vaterpolski vratar), i nositelj zlatne olimpijske medalje, i navijač, i dužnosnik, ne može, kako kaže, već dva dana doći k sebi nakon krvave kranjske nedjelje.</p>
<p>- Bio sam na više od 15 velikih vaterpolskih natjecanja, svjetskih i europskih prvenstava, olimpijskih igara, ali nered i nasilje kakvo su u Kranju priredili hrvatski huligani nije nikada viđeno na plivalištima. Nikad nisam bio toliko povrijeđen i razočaran kao ove nedjelje u Kranju ponašanjem divljaka koji ne spadaju u sport. Nakon dugo godina naš vaterpolo opet ima uspješnu reprezentaciju, pravo vodstvo i pravi rezultat i zar sada sve to mora biti ne u drugom ili trećem planu, nego uništeno zbog divljaka kojima netko godinama manipulira. Nakon sramotne nedjelje u Kranju nitko više nema pravo reći da nismo svi krivi, uključujući i mene kao bivšeg predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Više nikada ni jedan političar i ni jedan sportski djelatnik ne smije pronaći ni jedne jedine riječi opravdanja za nasilnike na tribinama, izrekao je Hebel u dahu, uzeo zraka i nastavio: </p>
<p>- Tobože, Srbi su ih sada isprovocirali, ma njima ne trebaju Srbi, kakvi Srbi, uostalom nasilnici na tribinama su, neovisno o nacionalnosti, jedna te ista bagra za koju ne smije biti mjesta ni blizu sporta. Bolje je sport i ukinuti nego tolerirati bez kraja i konca sve silovitije izgrede huligana. Treba napokon istražiti tko su oni, pa svi oni imaju i lice i ime i prezime, tko stoji iza njih, tko ih podržava i tko ih ne kažnjava! Ne mogu vam opisati koliko sam ogorčen, ne mogu vjerovati da smo već godinama nemoćni pred terorom nasilnika. Nisam mogao vjerovati kada su naši sportski dužnosnici i političari u prvi plan nakon nedjeljnih izgreda stavili slabu organizaciju natjecanja! Pa to ne znači ništa drugo nego da se mire s huliganskim ponašanjem i da mu sami daju alibi. Što mi sad hoćemi reći, zar je slovenska policija trebala napraviti posao koji smo mi trebali napraviti još prije pet-šest godina!? Posljedice svega što su ti divljaci napravili u Kranju osjetit ćemo na sportskom polju, mislim da vaterpolska reprezentacija neće moći izbjeći kaznu, a da ne kažem kakva je sve to sramota za hrvatsku državu i njezin imidž. </p>
<p>R. Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Ne osjećamo se krivima!«</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenski vaterpolski savez, organizator Europskoga vaterpolskog prvenstva, ne osjeća se krivim za izgrede nakon finalnog susreta Hrvatske te Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Kako je poslijepodne na konferenciji za novinare izjavio predsjednik tog saveza Jože Jenšterle, organizatori su razmišljali i o otkazivanju finalne utakmice, no bojali su se da bi to izazvalo još veće nerede. Organizatori su spremni vratiti novac navijačima koji nisu mogli ući na bazen, no tvrdi da toliko huliganski raspoloženih skupina nisu očekivali. Jenšterle je rekao da su prije finalne utakmice kontaktirali vaterpolske saveze Hrvatske te Srbije i Crne Gore, koji im nisu dali podatke o organiziranim skupinama pa na tako masovan dolazak navijača koji su izazivali incidente nisu računali. </p>
<p>- Računali smo na dolazak 700 hrvatskih i 300 srpskih navijača, rekao je Jenšterle. </p>
<p>Pojasnio je i odluku organizatora o tome da u prostor za akreditirane izvjestitelje i goste smjeste navijače Srbije i Crne Gore, rekavši da je to bio jedini izlaz jer su ocijenili da je njihova sigurnost ugrožena. Štete nastale zbog divljanja izgrednika na bazenu u Kranju još se procjenjuju. Jenšterle je prije toga u razgovoru za slovenski radio rekao da iz Europskoga plivačkog saveza imaju informacije da ih ne smatraju odgovornima za izgrede jer misle da to nije bio problem organizatora odnosno propusta u sigurnosti, već su ih izazvali »drugi utjecaji«. </p>
<p>Inače, slovenski mediji i službene osobe za nastale nerede krive isključivo hrvatske »navijače«, njihovo provokativno ponašanje. Rijetku ocjenu da je krivnja i na strani organizatora u Sloveniji izrekao je umirovljeni načelnik policije Pavle Čelik. On je za slovenski radio izjavio da su neredi bili i velika sramota za Sloveniju kao državu te da bi netko zbog toga u vrhu policije morao snositi posljednice. Izjava bi mogla biti i politički motivirana, jer Čelik, blizak strankama ljevice, već mjesecima vodi kampanju za smjenu sadašnjeg direktora policije Marka Pogorevca, kojeg je na to mjesto dovela ranija privremena Bajukova vlada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Odbojkaška elita na Jarunu</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Turnir odbojke na pijesku VIPme European Open 2003. održat će se na terenima na Jarunu od 20. do 22. lipnja. Prema riječima Damira Radeljića, predsjednika Hrvatskog odbora odbojke na pijesku, turnir spada među tri najjača u tom sportu u Europi. </p>
<p>- Uz turnire na Kreti i Turskoj, ovo je natjecanje po jačini u samom vrhu europske serije. Potvrđen je dolazak ponajboljih europskih odbojkaša i odbojkašica, koji će uz naše najbolje predstavnike činiti zaista jak turnir, rekao je Radeljić. </p>
<p>Natjecanje će početi kvalifikacijama za muškarce u petak, kroz koje bi nastup na glavnom dijelu turnira trebale izboriti četiri najbolje momčadi te se pridružiti 10 parova koji su ondje na temelju renkinga, te dva para s pozivnicama organizatora. U ženskoj konkurenciji nema kvalifikacija. Turnir će se razigravati po četiri skupine, koje će činiti četiri para. Dvije će najbolje ekipe iz svake skupine izboriti nastup u osmini finala. </p>
<p>U muškoj konkurenciji Hrvatsku će predstavljati tri momčadi, osim ako im se kroz kvalifikacije netko ne pridruži, dok će u ženskom dijelu ždrijeba što bolji rezultat pokušati ostvariti četiri para.</p>
<p>Nagradni je fond turnira 26.000 eura (13.000 za muški i 13.000 za ženski dio turnira), a sudionici mogu ostvariti i bodove potrebne za Olimpijske igre u Ateni 2004. godine. Ulaz na turnir je besplatan. Organizatori su za subotnji program osmislili Kids day, na kojem će najmlađi moći odigrati pokoji poen s igračima, a svakoga gledatelja koji dođe na turnir očekuje i prigodni dar.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vrbanović umjesto Herjavca na čelu Prve lige </p>
<p>Dosadašnji predsjednik Udruge profesionalnih klubova Prve HNL Anđelko Herjavec nije u utrci s Dinamovim direktorom Damirom Vrbanovićem uspio obnoviti mandat, poražen je 4-8 u tajnom glasovanju, zbog čega je došlo do glasnog revolta Hajdukovog predstavnika </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Iako je Skupština Udruge profesionalnih klubova Prve HNL izrekla same komplimente na račun četiri godine rada Nevenka Herjavca, dosadašnji predsjednik Udruge nije obnovio mandat u utrci s predstavnikom Dinama. Tajnim glasovanjem i omjerom 8-4 dvogodišnje povjerenje ukazano je Damiru Vrbanoviću, direktoru maksimirskog kluba.</p>
<p> Očigledno revoltiran takvim (ne)očekivanim ishodom, ali i usput bez sumnje instruiran od svog kluba, predstavnik Hajduka nije se dao izabrati kako na jedno od dva mjesta dopredsjednika, tako niti u upravu Udruge. Makar mu je takvu poziciju Vrbanović otvoreno nudio. Ispričavajući se usput da njegov izbor nema nikakve veze s teorijom koja je na dan Skupštine ispisana u jedinom našem dnevnom sportskom listu kako »Zdravko Mamić dopredsjednik Dinama ruši Herjavca, i na njegovo mjesto instalira svoj odabir u liku Vrbanovića«. Dapače, Vrbanović se iskreno uvrijedio što ga netko poistovjećuje s nečijim pijunom koji spomenutu funkciju nije zaslužio svojom nedvojbenom i osvjedočenom sposobnošću i stručnošću, nego činjenicom jer je predstavnik - Dinama:</p>
<p>- Žalosno je što nekome pada na pamet da se moj odabir pravda takvim kombinacijama. Pogotovo nekom produženom Mamićevom rukom. Riječ je o evidentnom podcjenjivanju moje ličnosti, pogotovo jer sama po sebi funkcija prvog čovjeka Udruge ne nosi ništa posebno. </p>
<p> Tako je odabir novog prvog čovjeka Udruge, makar potpuno legalan, zapravo poprimio jednu sasvim drugčiju dimenziju koja zasigurno neće ići na ruku organizaciji. Pogotovo, jer svi oni neposredni zadaci koje je predstavnicima klubova Vrbanović izdiktirao kao prioritete odmah nakon što je pobjedio Herjavca, nikako ne trpe eventualnu neslogu unutar međuklupske obitelji. No, za naše prilike nije ništa novo da klubovi u načelu najprije vide sebe, dočim će o općem interesu govoriti istom kad zadovolje svoje namjere i ciljeve.</p>
<p> Uglavnom, nakon što je Vrbanović objavio da su mu dopredsjednici Darko Ivošević (Rijeka), inače zadužen za organizacijska pitanja, te Branko Laljak bivši direktor Dinama, a danas Inkera koji će brinuti o financijama i marketingu. Povjerenik za sigurnost i nadalje je Zoran Cvrk, a ulogu disciplinskog suca Prve HNL i nadalje će obavljati Krešimir Vlajčević. U stručnoj komisiji Udruge stolovat će predstavnici Hajduka, Slaven Belupa, Kamen Ingrada te povjerenik Lige Ante Martinac, dočim će Nadzorni odbor sačinjavati predstavnici Cibalije, Zagreba i Zadra.</p>
<p>Pojasnio je Vrbanović koje su to prioritetne teme i ideje kojima se klubovi moraju pod odmah pozabaviti kako bi s više spokoja mogli gledati na naše (i svoje) nogometno sutra:</p>
<p> - Maksimalno zaštititi regularnost natjecanja te zaoštriti bitku za dignitet prve HNL i nogometa općenito:</p>
<p>- Maksimalno se angažirati na primjeni Zakona o navijačima radi zaštite gledatelja i sportskih djelatnika i nastojati vratiti gledatelje na tribine:</p>
<p>- Aktivno sudjelovati u drugom čitanju Zakona o sportu:</p>
<p>- Iskoristiti slobodan prostor za potpuno novi marketinški pristup u Prvoj HNL:</p>
<p>- Iskoristiti zimsku pauzu za dvoranski nogomet:</p>
<p>- Ligu mladih realizirati sa što više klubova;</p>
<p>- Budući da se došlo do dna u poslovanju klubova, valja osmisliti strategiju deblokada klupskih računa, dakako nalazeći partnere u Vlasti i HNS-u. Pritom valja težiti čistoći poslovanja jer bez razvidnih računa i stvaranja normalnih uvijeta za rad klubova natjecanje nema ni smisla niti regularnosti.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Dinamo uzurpirao vlast u hrvatskom nogometu!« </p>
<p>SPLIT, 17. lipnja</p>
<p> - Na Poljudu su razočarani najnovijim događanjima na sjednici Udruge prvoligaša, na kojoj je varteksovac Nevenko Herjavec izgubio vlast, a na njegovo je mjesto došao dinamovac Damir Vrbanović. Naime, poznato je da Hajduk i Varteks već godinama gaje odlične odnose, da se uvažavaju i uvijek su spremni jedni drugima pomoći. Na sjednici na kojoj je »srušen« Nevenko Herjavec, predstavnik Hajduka Ferante Colnago glasao je za direktora Varaždinaca, ali njegov glas očigledno nije bio dovoljan da mu se produlji mandat. </p>
<p>- Naravno da smo razočarani događanjima na sastanku Udruge prvoligaša. Svoj smo glas dali Herjavcu i mislimo da za hrvatski nogomet nije dobro da je Vrbanović novi predsjednik Udruge, jer na taj način ispada da je Dinamo uzurpirao čitavu vlast u hrvatskom nogometu. Nećemo prihvatiti ulogu dopredsjednika Udruge koje nam pripada, naš predstavnik tu funkciju neće obnašati. Osim toga održat ćemo i sjednicu Upravnog odbora kluba kako bismo zauzeli svoj stav prema radu i sudjelovanju u Udruzi prvoligaša, kazao je predsjednik Hajduka Branko Grgić. </p>
<p>Postavljanjem Vrbanovića za novog predsjednika Udruge očigledno je da je izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić još jednom iskazao svu svoju snagu i moć u hrvatskom nogometu. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Možda Blažević preuzme Zagreb?</p>
<p>Skupština NK Zagreb potvrdila Mladena Proštenika iz Ine za prvog čovjeka kluba koji bi bivšem čelništvu trebao isplatiti više od 35 milijuna kuna/ Dražan Jerković proglašen počasnim predsjednikom</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Čak na 35.119.735,62 kune ispostavljen je račun dosadašnje uprave NK Zagreb novom sazivu kluba, na čelu s Mladenom Proštenikom, savjetnikom predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragičevića. No, novi, na izbornoj skupštini kluba izabran Zagrebov predsjednik Proštenik spomenutu stavku nije primio zdravo za gotovo. Pogotovo ne kao ozbiljniju zapreku za Inino odvođenje Zagreba u svjetliju budućnost, jer štogod da se ponudilo kao izlazak iz Zagrebovog mraka, bolje je od postojećeg stanja.</p>
<p>Tako je nakon Skupštine, kojoj je nazočilo 17 od 30 pozvanih delegata, Proštenik mirno naznačio da je jedan od klupskih prioriteta deblokada računa. Također i revizija iznesenih stavki nakon što ih je skupštinarima predočila u ime ovlaštenog knjigovodstvenog servisa, a na zahtjev dosadašnje uprave, Milka Šurina:</p>
<p>- Htjeli bismo imati čistu polaznu osnovu za daljnji rad, primjetio je Proštenik.</p>
<p>Dakako, prije rata s pretjeranim brojkama, valja novim Zagrebovim vođama djelovati maksimalno brzo na planu igrača i angažiranja novog trenera. U petak je okupljanje nakon odmora, u nedjelju se već igra prva utakmica protiv Kopra u Intertoto kupu, a još se ne zna tko je trener, koji igrači ostaju, tko će uopće ići u Kopar. Zato će u srijedu biti nastavljeni razgovori sa Zlatkom Kranjčarom kako bi se ocijenili njegovi uvjeti angažmana:</p>
<p>- Da je samo koji dan ranije bio postignut dogovor o primopredaji vlasti, imali bismo za trenera - Miroslava Blaževića. Možda ta mogućnost još nije isključena.</p>
<p>Podvukao je to Proštenik, koji je uzgred sebe nakon izbora za predsjednika predstavio kao »izvornog Zagrepčana«. Čovjeka koji je, kao i njegov otac, rođen u ovom gradu, i oduvijek je želio da klub iz Kranjčevićeve bude jak i stabilan:</p>
<p>- Težit ćemo da Zagreb bude takav klub, koji možda neće u ovom prvenstvu, ali zasigurno u slijedećem, biti podjednako jak i stabilan kao Dinamo, i s njime i ostalima boriti se ravnopravno za naslov prvaka.</p>
<p>Ulaskom Ine u klub kao središnjeg sponzora koji za sezonu najavljuje usisati u klub 15-ak milijuna kuna, a s partnerima još više, dakako da u novom sazivu uprave nije ostalo previše mjesta za bivše vladare Kranjčevićeve. Marčinković je ostao u upravi, kako smo shvatili, zahvaljujući Proštenikovoj namjeri da se ubuduće u klubu ne dogodi ono što je bilo glavno obilježje prethodnog vodstva. A to je praktički izgon iz kluba svega bivšeg, kako bi se reklo da svijet počinje od njih.</p>
<p>Uz Marčinkovića, od bivših članova uprave samo su još ostali Vidoje Bulum, koji i tako nastupa s pozicije Grada, te Davorin Spevec iz Zagrebačkog velesajma. Ostali (novi) članovi uprave su Branimir Brizak, Marin Koceić, Stjepan Budinski, Mladen Proštenik, Zlatan Vavra, Goran Marić, Marijan Marić i Pavo Batinić.</p>
<p>Razvidno je da nigdje nema imena dosadašnjeg sportskog direktora Drage Marića, a izneseno je ime jednog drugog Marića - Gorana, oko kojega postoje različita nagađanja. Nedavno je bio najavljen kao novi mogući budući glavni menadžer kluba, a onda je zbog određenih interpretacija njegove buduće uloge odustao od svega. Proštenik najavljuje raspisivanje natječaja za direktora kluba, a u funkciji vršitelja dužnosti do daljnjega će djelovati Stjepan Budinski. On će biti privremeni čovjek za vezu u pregovorima s Kranjčarom, igračima...</p>
<p>I šlag za kraj: Uprava je Dražana Jerkovića, nasilno ekspediranog iz kluba prije dvije godine, proglasila počasnim predsjednikom Zagreba.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Del Ponte: Uhititi Karadžića, Mladića i druge zločince da bi pomirenje bilo moguće </p>
<p>RIM, 17. lipnja</p>
<p> - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte pozvala je u članku objavljenom u utorak u talijanskom listu Corriere della Sera na uhićenje Radovana Karadžića i Ratka Mladića.</p>
<p> »Zbog stalne opasnosti od novog nasilja«, piše Del Ponte, potrebno je »sve ratne zločince izručiti pravdi«, jer bez toga »nije moguće pravo pomirenje«.</p>
<p> Uoči sastanka na vrhu Europske unije u Grčkoj na kojem bi se »trebala dati nada Balkanu«, Carla del Ponte kaže kako osjeća potrebu »podsjetiti da su Radovan Karadžić, Ratko Mladić i ostali glavni odgovorni na slobodi«. Poziva sve, počevši od zainteresiranih zemalja pa do međunarodne zajednice, da osiguraju uhićenje glavnih optuženika. </p>
<p> »Ne iznenađuje nas što postoji osjećaj otpora prema Sudu. Od Zagreba do Prištine preko Beograda i Sarajeva ima još nacionalista koji, još previše 'zamagljeni' nedavnom prošlošću, misle da su samo oni drugi pravi zločinci, a da su njihovi nacionalni junaci.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prevladati zastoj u pregovorima o Sporazumu o korištenju luke Ploče</p>
<p>SARAJEVO, 17. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Sarajevu su u utorak održane redovite konzultacije ministarstava vanjskih poslova BiH i Hrvatske na razini zamjenika ministara. Izaslanstva su vodili Lidija Topić, zamjenica ministra vanjskih poslova BiH, te zamjenik hrvatskog ministra Ivan Šimonović.</p>
<p>Lidija Topić izrazila je zadovoljstvo najavljenim službenim uzvratnim posjetom hrvatskog premijera Ivice Račana Bosni i Hercegovini početkom srpnja.</p>
<p>Šimonović je rekao da su konzultacije svojevrsna inventura obveza i otvorenih pitanja. Istaknuo je da je u odnosima dviju zemalja bitno pitanje izgradnje koridora Vc Budimpešta - Ploče izrazivši zadovoljstvo trilateralnim razgovorima između BiH, Hrvatske i Mađarske o tom koridoru.</p>
<p>Kako je nakon sastanka priopćilo ministarstvo vanjskih poslova BiH, obje strane istaknule su da je potrebno e što prije usuglasiti i potpisati sporazume o međusobnom izvršenju sudskih odluka u kaznenim stvarima te o zaštiti od katastrofa, kao i protokole o veterinarskoj suradnji, te o provedbi Sporazuma o povratku izbjeglih osoba iz BiH i Hrvatske. </p>
<p>Izaslanstva su razgovarala o otvorenim pitanjima, kao što su sporazumi o korištenju luke Ploče i o imovinsko-pravnim odnosima dviju država. Zaključeno je da je nužno riješiti zastoj nastao u pregovorima o Sporazumu o Pločama, a iskazana je i spremnost BiH da se finalizira usuglašavanje sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Logor za azilante vratio bi Hrvatsku na Balkan</p>
<p>Britanci u Solunu na summitu EU namjeravaju predstaviti svoj prijedlog, a računaju da bi Hrvatska mogla »progutati mamac« / Pristanak na taj čudan aranžman, u apsolutnom raskoraku s važećom EU praksom i principima, skupo bi koštao Hrvatsku, iako bi se možda naplatila na drugoj strani, ratifikacijom SSP-a ili ukidanjem viza </p>
<p>BRUXELLES, 17. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice )</p>
<p> - Prihvaćanjem koncepta logora za azilante za potrebe i interese Velike Britanije Hrvatska bi se, potezom pera, brzo udaljila od Europske unije, nazadovala u svom brzom integracijskom putu. Ovo je najjednostavnija posljedica obavljanja usluga azilantske naravi. </p>
<p>Sama ideja »centra za britanske azilante« izvan teritorija EU nije baš dobrodošla ni kod država članica EU, a još manje kod brojnih ne-vladinih organizacija i udruga, pogotovo onih za zaštitu ljudskih prava: »Zamislite da Hrvatska stavi ljude iza žice. Tim se ljudima, čak i ako su tamo smješteni za potrebe servisiranja jedne veoma demokratske zemlje, sustavno krše prava već činjenicom da su zatvoreni.« </p>
<p>Stvaranjem »Sangattea«, ili nekoliko »Sangattea«, kako je to opisao visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Ruud Lubbers zgrožen mogućnošću stavljanja azilanata iza unajmljene žice, kršimo temeljna ljudska prava, osnovne zakone, propise tretmana azilanata i izbjeglica. Formiranjem ovakvih dobro čuvanih »oaza« izvan EU omogućujemo lakši pristup i djelovanje kriminalcima i svim vrstama podzemnih, nezakonitih aktivnosti, od šverca do prostitucije. </p>
<p>Lubbers je ovo mišljenje izrazio upoznat sa sadržajem britanskih zahtjeva. Ujedno je to iskoristio kako bi zatražio od EU da što prije razmotri otvaranje prijemnih centara za azilante u zemljama EU, po mogućnosti u graničnim zemljama, misleći i na nove članice. </p>
<p>Britansko je pismo sa zahtjevom za promijenjenim tretmanom azilanata odaslano europskoj Komisiji u ožujku, obrađeno je tokom dva mjeseca. Komisija je dala mišljenje prije nekoliko dana, i slučaj je prebačen ministrima unutarnjih poslova i pravosuđa koji su se složili s glavnim Komisijinim tezama, između ostaloga, i stavom da je ideja o »logorima za azilante« teška za realizaciju, počevši već od brojnih zakonskih prepreka: propisa, i međunarodnih konvencija te zakona EU koji reguliraju pitanje azilanata. »Imigracija nije ni problem niti rješenje, ona je fenomen stalnog i univerzalnog značaja i mi moramo prihvatiti pozitivan pristup tom fenomenu«, oglasio se šef Odjela za imigraciju u Općoj upravi za pravosuđe i unutarnje poslove Europske komisije Jean Louis de Brouwer prezentirajući Komisijin odgovor na prijedloge Britanaca. </p>
<p>Britanska je ideja o azilantskim centrima izvan EU »kontroverzna«, tvrdi Komisija, a u ovom prepisivanju između eurovlade njene zemlje članice, jedine zemlje koje su spominjane u kontekstu »logora« jesu Albanija, Rumunjska, Ukrajina i Turska, negdje su u igru uskakale Moldavija, Rusija, Bjelorusija, ovisno o izvoru koji je podacima »filao« novinare. </p>
<p>De Brouwer je upozorio na »zamjetan broj legalnih, financijskih i praktičnih pitanja«, i pritom je izrazio mišljenje kako bi pilot shema osigurala »neke odgovore« na glavninu neodgovorenih pitanja. Iz ovoga slijedi jedno: lokacija u Hrvatskoj je taj vjerojatni kandidat za pilot shemu. Hrvatska je normalna, stabilna, siva ekonomija ne donosi više od 60 posto nacionalnog dohotka kao u nekim drugim od navedenih zemalja, povoljno je okružje za potvrdu ispravnosti koncepta ... </p>
<p>De Brouwer nije govorio o pravnom aspektu, ostao je samo na praktičnom pitanju osnivanja »Sangattea« izvan teritorija EU. »Regionalna mreža tranzitnih centara za procesuiranje azilanata« možda jest idealna za zaštitu nekih država EU od navale nesretnika. Ideja objavljena u britanskom tisku nije nikakav incident. Čak ni miješanje institucije nacionalnog centra za azilante (takav centar mora imati svaka zemlja koja namjerava ući u EU i on je dio acquisa, dakle zakonske baze EU koja podrazumijeva i zakonit tretman azilanata) s britanskom ispostavom nije bez vraga. Ispituje se zrak. </p>
<p>Britanci će navodno u Solunu na summitu EU opet predstaviti prijedlog, a računaju da bi Hrvatska mogla progutati mamac. </p>
<p>Sam hrvatski centar za azilante nema nikakve veze s britanskim, na što je upozorila i glasnogovornica Europske komisije, niječući da EU i Komisija stoje iza financiranja britanskog koncepta »logora za azilante«. EU kroz program CARDS sufinancira Hrvatski centar za obradu azilantskih slučajeva. Taj je centar je namijenjen obradi osoba koje traže azil u Hrvatskoj i čiji se zahtjevi obrađuju prema hrvatskim zakonima - a ne prema, recimo, britanskim. </p>
<p>Iz svega ovoga slijedi da bi pristanak na čudan aranžman, u apsolutnom raskoraku s važećom EU praksom i principima, skupo koštao Hrvatsku, iako bi se možda naplatila na drugoj strani, ratifikacijom SSP-a ili ukidanjem viza za građane RH potrebnih za ulazak u Ujedinjeno Kraljevstvo, a sustav ograničenja za vlasnike hrvatske putovnice ojačan je uvođenjem tranzitne vize. Hrvatska bi se našla na udaru kritika svih mogućih udruga za zaštitu ljudskih prava, od čega je teškom mukom utekla. </p>
<p>Stoga bi bilo mudro da Vlada, što je moguće prije i što je moguće glasnije, želi li zadržati integracijski ritam i ne bacati sama sebi klipove pod noge, izjavi kako ne želi takvu instituciju na hrvatskom tlu. Ne želi je jer je upitna pravno, financijski, politički i upitna moralno upitna jer negira temeljna ljudska prava. Ne želi je ni EU zakonodavstvo, niti većina članova EU, iako su se složili s idejom o prihvatnim centrima za azilante, ali na prostoru EU i uz solidarnu podjelu troškova.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Arizona« seli iz Brčkog u Cerik, na teritorij Federacije BiH</p>
<p>SARAJEVO, 17. lipnja</p>
<p> - Demonstracija sile i kršenje nekih od temeljnih ljudskih prava dijela hrvatskog stanovništva na području Distrikta Brčko možda se ipak neće isplatiti onima u čije ime je oduzeto privatno zemljište i srušeni objekti na području tržnice »Arizona«.</p>
<p>Naime »divlje trgovine«, tzv. buvljak seli se iz Distrikta Brčko u neposredno susjedstvo, na teritoriju BiH. Tako bi ta nova tržnica mogla biti opasan konkurent modernom tržnom centru »Italprojekta«.</p>
<p>Podsjetimo, odlukom vlade Distrikta Brčko, zemljište uglavnom u vlasništvu brčanskih Hrvata oduzeto je navodno zbog javnog interesa, i dodijeljeno kompaniji »Italprojekt« koja na području najpoznatijeg »buvljaka« gradi moderan tržni centar. Računica ulagača je jasna. »Arizona« je tijekom proteklih godina postala trgovačko središte i mjesto okupljanja ljudi, iz čega se može izvući profit. No vlasnici zemljišta smatraju da su oduzimanjem zemljišta i rušenjem objekata povrijeđena njihova prava.</p>
<p>Početkom su travnja teški građevinski strojevi uz asistenciju policije ipak izašli na teren i počeli rušiti objekte na »Arizoni«, omogućivši tako »Italprojektu« da započne gradnju vlastite tržnice. No, cijeli ovaj posao će možda ugroziti činjenica da improvizirane trgovine po kojima je »Arizona« postala poznata, sele izvan teritorija Distrikta.</p>
<p>»Ovo je jasno svakome tko prolazi cestom Tuzla-Orašje, pored Arizone. Dok tamo gdje su nekada bile daščare niču moderne hale i pravi trgovački grad, 'sklepane' radnje sele kilometar niže, u Cerik i Ormanicu, na teritorij općine Gradačac u Federaciji BiH«, piše sarajevski »Dnevni avaz«.</p>
<p>Ovim događajima ogorčen je Ismet Dedeić, prvi čovjek Odjela za urbanizam u vladi Distrikta Brčko: »Preko 'Italprojetka' koji je pobijedio na natječaju za uređenje 'Arizone' do sada smo investirali 40 milijuna konvertibilnih maraka da bismo od buvljaka napravili modernu tržnicu, no nekome je u interesu sijati kaos. Iz općine Gradačac potvrđeno nam je da oni čak daju besplatno na korištenje zemljište pored 'Arizone' na svom teritoriju«, kaže Dedeić koji za opstrukcije, osim općinskih vlasti Gradačca i Tuzlanske županije, optužuje i ljudi koji žive oko »Arizone«, a koji su »do sada činili dosta da se onemogući legalizacija trgovine na toj tržnici, pa i da se, ako to ne uspije, pijaca preseli u Federaciju«. Na pomolu je, izgleda, novi skandal.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bolna modernizacija engleskog sudstva </p>
<p>Nakon ukidanja drevnog položaja »lorda kancelara«, kojeg su obavljali i Thomas Becket te sir Thomas More, oporba optužuje ekipu Tonyja Blaira da je »jednim priopćenjem za tisak poderala 1400 godina povijesti« </p>
<p>LONDON, 17. lipnja</p>
<p> - (Od Vjesnikove dopisnice) - U pokušaju da modernizira pravosuđe, Tony Blair zamjerio se mnogima. Prilikom nedavne rekonstrukcije svog kabineta, britanski premijer je najavio da ukida i drevni položaj lorda-kancelara, praktički šefa sudstva za Englesku i Wales.</p>
<p> Taj položaj koji postoji 1400 godina, u prošlosti su obnašale i povijesne ličnosti poput Thomasa Becketa i sir Thomasa Morea. No, Blair je zaključio da ta široka funkcija objedinjuje međusobno proturječne zadaće šefa sudstva, ministra u kabinetu i predsjedavatelja Doma Lordova, dakle sudsku i političku ulogu. Zadnji lord-kancelar, lord Irvine, morao se zahvaliti na dužnosti, no tada su počele neprilike za britanskog premijera.</p>
<p>Konzervativna oproba gnjevna je da je tako krupna promjena nepisanog britanskog ustava bila progurana u paketu rekonstrukcije vlade. Navodno je ljuta i Kraljica, jer se premijer niti s njom nije konzultirao o tome što sprema. Pripadnik konzervativne vlade u sjeni Michael Howard tvrdi kako je sve učinjeno »bez konzultacije, bez ikakve pripreme, a koliko se meni čini i bez ikakva razmišljanja«. Howard optužuje Blairovu ekipu da je »jednim priopćenjem za tisak poderala 1400 godina naše povijesti«.</p>
<p>Moglo bi se, naravno tvrditi, da je jedna tako stara institucija već dugo bila zrela za reformu. I u samom sudstvo postoje elementi koji tvrde kako je odavno trebalo ukinuti mjesto lorda-kancelara, koje u sebi objedinjuje potencijalno konfliktne uloge vladinog ministra, te šefa sudstva, koje mora biti neovisno.</p>
<p>S druge strane, u Britaniji postoji i jako mišljenje da je tamošnje pravosuđe najbolje na svijetu, te da ga je bolje ne dirati. No, Tony Blair namjerava zagristi upravo u tu tvrdu jabuku, pa je najavio i druge promjene. Najviša sudska instanca u Engleskoj trenutačno su takozvani lordovi-suci, koji sjede u Domu lordova, gornjem domu britanskog parlamenta, a ujedno se bave izricanjem presuda. Te lordove-suce Blair namjerava zamijeniti vrhovnim sudom, po uzoru na američki. Htio bi također da suce imenuje nezavisno tijelo, umjesto lorda-kancelara, koji je to činio do sada. Blair predviđa i osnivanje vladinog odsjeka za ustavna pitanja, koji bi kasnije mogao prerasti u ministarstvo pravosuđa. Problem je što za sve te velike promjene premijer nije naznačio nikakve detalje, niti u kojem bi se roku one morale odvijati.</p>
<p>Ta neodređenost toliko je uznemirila predsjedavatelja Donjeg doma, Michaela Martina, da je, gotovo bez presedana, pozvao Blaira da u srijedu zastupnicima pobliže objasni svoje namjere. Narogušen je i Dom lordova, jer se ni njih nije konzultiralo niti informiralo ni o čemu. Zadnji lord-kancnelar, lord Irvine, već je odstupio, ali do osnivanja vrhovnog suda i provedbe drugih promjena netko mora obnašati njegovu zadaću. </p>
<p>Ona je dodijeljena jednom drugom pravniku s lordovskom titulom, lordu Falconeru. Falconer bi automatski trebao preuzeti i dužnost predsjedatelja u Domu lordova.</p>
<p>Vlada je pokušala nagovoriti lordove da za to imenuju nekog iz vlastitih redova, što bi Falconeru ostavilo više vremena da se bavi svojom glavnom novom dužnošću ministra za ustavna pitanja. Lordovi su se međutim zainatili te žele baš Falconera, pa Guardian komentira da će on »sada morati provoditi dio svakog popodneva noseći periku, plašt i čarape«, kako već priliči predsjedavatelju Doma lordova. </p>
<p>Ni time sve Blairove teškoće nisu iscrpljene. Najviši sudac u Engleskoj i Walesu, lord Woolf, okomio se ovih dana na neke planirane reforme pravnog sustava, koje je nedavno najavio ministar unutarnjih poslova David Blunkett. U sklopu tih promjena parlament bi mogao odrediti minimalne kazne za teške zločine te ukinuti mogućnost amnestije za one najteže. Woolf to smatra miješanjem politike u posao sucima - upravo u trenutku kada vlada tvrdi da želi što više odvojiti jedno od drugog. </p>
<p>Sada Blairu predstoji opravdavanje svojih reformi u parlamentu. No, već ga očekuje rat na novim frontama. Njegova vlada predviđa da Wales i Škotska izgube zasebna ministarstva u Londonu, te da područja na sjeveru Engleske dobiju regionalne skupštine kakve već imaju Velšani i Škoti. Sve te korjenite promjene u stanju su podići veliku prašinu, baš kao i najava uvođenja zakona o zaštiti privatnosti.</p>
<p> Nimalo nepredvidljivo, londonski tabloidi najžešće od svih grme protiv mogućnosti da bi mogli biti kažnjeni zbog nasrtaja na privatni život pojedinaca. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bivši ministri svjedoče protiv Tonyja Blaira</p>
<p>LONDON, 17. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bivši britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook zadao je u utorak težak udarac britanskoj vladi izjavom kako je »sada jasno da Saddam Hussein nije bio jasna i ozbiljna prijetnja«. </p>
<p>Svjedočeći pred parlamentarnim Odborom za vanjsku politiku, Cook je optužio vladu Tonyja Blaira da »uoči rata s Irakom nije predočila punu sliku«. Cook je bio prvi svjedok u istrazi britanskog Donjeg doma o tome je li vlada prije vojne intervencije protiv Saddama Husseina preuveličala prijetnju od iračkog oružja masovnog uništenja. Robin Cook je rekao kako ne sumnja da je britanski premijer radio u dobroj vjeri, ali je dodao da je čvrsto uvjerenje Blaira i njegovih suradnika (u krivicu Iraka) stvorilo »problem«. To je uvjerenje dovelo do toga da se obavještajni materijali »brižljivo biraju kako bi se pribavili argumenti za rat, umjesto da se koriste kao osnovica za procjenu predstavlja li Saddam Hussein prijetnju ili ne«, kazao je on. </p>
<p>Nakon Cooka, koji je zbog Iraka odstupio iz vlade, slijedila je bivša ministrica za razvoj Clare Short koja je također dala ostavku iz istih razloga. Ona je Blaira optužila za »niz poluistina, preuveličavanja i netočnih uvjeravanja«. Pred parlamentarnim odborom ona je ponovila svoju već ranije iznijetu tezu da su Amerika i Britanija još u ljeto 2002. odlučile ići u rat protiv Iraka. To je kasnije dovelo do izmišljanja lažnih veza između Bagdada i Al Qaide, rekla je bivša britanska ministrica. </p>
<p>Uoči napada na Irak, političari u Londonu i Washingtonu tvrdili su, uz ostalo, da je Saddam u stanju lansirati napad oružjima masovnog uništenja u roku od samo 45 minuta. Britanska parlamentarna istraga kani preispitati i točnost te tvrdnje, te pozvati još mnoge svjedoke. </p>
<p>Premijer Tony Blair i njegov šef za veze s javnošću Alastair Campbell odbili su se pojaviti pred spomenutim tijelom, čija se saslušanja odvijaju u javnosti i čija se izvješća objavljuju. Irakom će se uskoro baviti još jedna britanska istraga, ovaj put zatvorena, koju će provesti parlamentarni Odbor za obavještajna pitanja i sigurnost. Foreign Office je najavio svoju pomoć i suradnju. </p>
<p>Istraga koja je upravo počela u londonskom Donjem domu podudara sa sličnom koju je pokrenuo američki Kongres u Washingtonu o tome je li i Bushova administracija umjetno uvećavala prijetnju od Saddama da bi opravdala rat. Američki senator Carl Levin tvrdi da raspolaže dokazima kako je CIA namjerno uskratila neke ključne informacije UN-ovim inspektorima naoružanja u Iraku. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Zar je tako teško i nedostižno u Glazbeni zavod uvesti klimatizaciju</p>
<p>Nedavno sam bio na jednom koncertu u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu. Vrućine koje su se tih dana spustile na ove naše krajeve drastično su ukazale na nedostatke ove, možemo reći, kultne dvorane.</p>
<p>Tijekom cijelog koncerta publika je zdušno mahala bilo čime kako bi barem donekle umanjila neuobičajenu vrućinu. Ali i izvođači na podiju, koristeći se kratkim predasima između dviju točaka, vadili su rupčiće odasvuda ne bi li obrisali znoj s lica svoga... No sve je bilo uzalud. Dvorana je te večeri bila carstvo znoja, ubrzanog disanja »na škrge« i ostalih popratnih pojava na rubu incidenta. Već se moglo čuti i ono neugodno »u ovu dvoranu ne treba dolaziti«.</p>
<p>A ipak ovdje se ne radi o bilo kojoj dvorani, već o dvorani u kojoj su nastupali velikani glazbe 20. stoljeća (jedan Stravinski, na primjer, pa bi na zidu mogla biti i ploča s njihovim imenima), u vrijeme kada je ona bila jedina u gradu. Ali nebriga ove sredine još jednom je pokazala svoje lice: Zagreb je, očito, zaboravio na svoju dvoranu-ljepoticu, koja mu je vjerno služila stotinjak godina. Možda misli da je ona suvišna?</p>
<p>Zar je, na primjer, tako teško, nedostižno, u nju uvesti klimatizaciju? Zar grad desetljećima ne nalazi za to sredstva, relativno mala, ali vrlo potrebna? Godine prolaze, a dvorana Glazbenog zavoda ostaje u tom pogledu netaknuta dometima tehničkog napretka, u vrijeme kada i najmanja trafika i kafić time raspolažu (sjetimo se samo koliko je dugo trebalo da se izmijene klimave stolice i neke druge sitnice u dvorani). A klima? Ona nikako da osvoji ovu dvoranu - bastion za takve »inovacije«.</p>
<p>Zaista nedostojno je to jednoga grada koji se želi nazvati kulturnom metropolom cijele regije. I da li zaista treba odustati od posjeta ovoj dvorani da bi se s njom nešto dogodilo?</p>
<p>HANIBAL DUNDOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Među našim navijačima bili su infiltrirani profesionalci educirani za izazivanje incidenta</p>
<p>Analiza poraza naše vaterpolo reprezentacije od Srbije i Crne Gore u finalu Europskog prvenstva ukazuje na sljedeće činjenice: u praktički za nas dobivenoj utakmici, kod stanja 7-4 u trećoj četvrtini, »hrvatski« navijači izazivaju prekid, zbog kojeg čak i naši igrači izlaze iz vode radi umirivanje bijesne (?) publike; tim prekidom naša momčad je izgubila potrebnu koncentraciju i čitav meč.</p>
<p>Toga vikenda mlada hrvatska tenisačica izgubila je već praktički dobiveni finalni dvoboj u Beču, a istodobno hrvatska rukometna reprezentacija u Minsku jedva održala neodlučno u već dobivenom susretu s Bjelorusijom.</p>
<p>Vaterpolski navijači su se u Kranju nekontrolirano iskalili na malobrojnim srpskim navijačima, slovenskoj policiji i svima koji su im se našli na putu. No, kako su u trenutku prekida rezultat i sam tijek utakmice bili za nas više nego povoljni, samo naši protivnici, a ne naši navijači mogli su pokušati na nesportski način uzrokovati taj prekid. Iz toga se sam po sebi nameće zaključak da su među našim navijačima bili infiltrirani profesionalci educirani za izazivanje incidenta.</p>
<p>Pri tome se valja podsjetiti i na dosadašnje manipulacije u našem sportu, da nabrojim samo neke, kao primjerice trovanja naših košarkašica i vaterpolista na SP odnosno Olimpijadi. I aktualna eliminacija Ćire Blaževića spada među takve zloćudne manipulacije: već i prije se, naime, u nas treneri državnog prvaka u nogometu suspendiraju neposredno uoči nastupa na međunarodnoj sceni (npr. Kranjčar u Dinamu i Zagrebu te Vulić u Hajduku). </p>
<p>ANTUN BERTIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Predsjednik Mesić ne poštuje saborsku odluku</p>
<p>Svojevremeno, već na početku predsjedničke ere predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, Sabor je donio odluku da se arhivski materijal, nastao u vrijeme prethodnog predsjednika Republike, ima predati na čuvanje Hrvatskomu državnom arhivu, koji je jedini ovlašten i jedini dužan da takav arhivski materijal najpomnije čuva.</p>
<p>Sada u vezi sa slučajem generala Gotovine izlazi na vidjelo da predsjednička arhivska građa nije predana HDA.</p>
<p>Stoga se hrvatska javnost ima pravo upitati zašto predsjednik Mesić nije predao HDA arhivsku građu preostalu iz vremena svog prethodnika i zašto HDA nije na odlučujućim mjestima potaknuo pitanje zašto im nije predana te arhivska građa.</p>
<p>BRANKO HRVOJ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Europatrade opljačkan za najmanje milijun i pol kuna </p>
<p> ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Nepoznati su lupeži provalili u tvrtku Europatrade u Sesvetama i iz triju sefova odnijeli novac i druge vrijednosti u iznosu od najmanje 200 tisuća eura, odnosno milijun i pol kuna izvijestila je zagrebačka Policijska uprava.</p>
<p> Provalnici su se požarnim stubama popeli na krov koji su probili i ljestvama se kroz otvor spustili u prostorije poduzeća Europapire. Zatim su probili zid koji odvaja tu tvrtku od prostorija Europatradea u koju su ušli te alatom otvorili tri velika metalna sefa iz kojih su odnijeli novac i zlatninu u vrijednosti od najmanje 200 tisuća eura.</p>
<p> U Europatradeu tvrde da je ukradeno vrijednosti od oko 300 tisuća eura.</p>
<p> Provala se dogodila između 17 sati u ponedjeljak i 7,30 u utorak kada je otkrivena. Za provalnicima se traga, a po riječima glasnogovornice zagrebačke policije Stanke Saraje riječ je o teškoj, profesionalno pripremljenoj i izvedenoj provali kakva nije česta u Hrvatskoj.</p>
<p> »Očito su provalnici točno znali raspored prostorija, gdje vlasnici čuvaju novac, a bili su dobro obaviješteni i da se u sefovima nalazi velika novčana svota«, kazala je Saraja. Policija pretpostavlja da su provalnici dugo planirali svoj »pothvat«, a sumnja se da su potrebne obavijesti za pripremu provale dobili od nekoga »iznutra«. To potvrđuje činjenica i da su vješto zaobišli alarmni sustav. </p>
<p> Europatrade ima i videonadzor, no po riječima Stanke Saraje kamere nisu ništa snimile što bi pomoglo u otkrivanju počinitelja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Drugooptuženi se pokušao ubiti uštrcavši si antifriz</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda, ponovno je, kao i prije tri mjeseca, odgodilo početak rasprave u predmetu u kojemu su tri zagrebačka liječnika, Verica Jelačić-Penezić, Enes Čatović i Biserka Orlić optuženi za primanje 10.000 kuna mita. </p>
<p>Razlog ponovno odgađanja je bolest drugooptuženoga dr. Enesa Čatovića koji se sada nalazi na prihijatrijskom liječenju. Na zahtjev predsjednika vijeća suca mr. Marina Mrčele vještak psihijatar dr. Željko Marinić odgovorio je na pitanja zašto okrivljeni nije sposoban učestvovati na raspravi, razumije li procesne radnje pred sudom i ima li sposobnost da komunicira s braniteljem.</p>
<p>Vještak je prvo izvijestio sud da je drogookrivljeni prije četiri mjeseca pokušao samoubojstvo, na dosad nezabilježen način- uštrcao si je kroz venu antifriz. Posljedica toga je bila akutno trovanje, pa je uslijedio upalni proces. </p>
<p>U jednom mu je trenutku zdravstveno stanje bilo u kritičnoj fazi pa je zbog zatajenja bubrega bio prebačen na dijalizu. </p>
<p>Sve se to odrazilo i na opće fizičko i psihičko stanje. Naime, pacijent postaje usporen u reagiranjima, gubi koncentraciju. Također razgovore s njim nije bilo moguće ostvariti jer mu zbog gubitka koncentracije »bježi« misao i brzo se umara.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje predsjednika vijeća psihijatar vještak je dodatno obrazložio kako je pacijent bio u teškom psihičkom stanju zbog situacije u kojoj se našao, a iz dokumentacije je vidljivo da je suicid pokušao i ranije. Ocijenio je da će zdravstveno stanje drugookrivljenoga Čatovića biti u naredna tri mjeseca toliko bolje da će moći pratiti raspravu, jer je u posljednjih dvadesetak dana njegovo zdravstveno stanje krenulo na bolje.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Svjedok čuo da su oštećenog istukli »revoltirani« gosti</p>
<p>VARAŽDIN, 17. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Općinskom sudu u utorak nastavljeno suđenje varaždinskim policajcima Željku V. i Tihomiru Š. optuženima za tjelesno ozljeđivanje. Protiv njih je privatnu tužbu podnio Mladen K. jer su ga 12. studenoga 2000. godine ispred ugostiteljskog objekta »Picabia« pretukli i ozlijedili, a zbog čega je kasnije osjećao glavobolje i vrtoglavicu.</p>
<p>Na raspravi je svjedočio Boris M., kriminalistički tehničar u policiji, koji je rekao da je oštećeni došao ujutro u postaju prijaviti događaj, on ga je vidio u prolazu, no nije na njemu zamijetio nikakve ozljede. Od kolega je čuo da je Mladen K. prijavio da ga je napalo desetak osoba, no nitko nije spomenuo da bi oštećeni spominjao imena eventualnih počinitelja. Imena su se, kazao je, pojavila kasnije tijekom dana. Svjedok je rekao i da je u varaždinskom kafiću »Rock art« nekoliko dana nakon događaja čuo da je Mladen K. toga dana bio izbačen iz tog lokala, jer je vrijeđao goste, pa su ga istukli. Zbog toga je svjedok pomislio da je oštećeni bio pretučen prije nego je došao u »Picabiju«. Kazao je i da ima još nekih saznanja o ekscesnom ponašanju oštećenoga, pa je tako prošlog mjeseca bio izbačen iz kafića »Galliani« u središtu Varaždina, jer je dosađivao »nekim curicama«. </p>
<p>Svjedočio je i vlasnik »Picabije« koji je rekao da toga dana nije vidio nikakav sukob ni u lokalu niti izvan njega, niti ga je tko o tome obavijestio.</p>
<p>Supruga prvooptuženog policajca rekla je, pak, da su toga dana bili na proslavi Martinja u restoranu »Ban«, s njima su bili drugooptuženi i njegova supruga, a kasnije su otišli u »Picabiju« na još jedno piće. Tamo je bila velika gužva, piće su naručili, ali ga nisu dočekali, pa su otišli kući. Tijekom boravka u »Picabiji« nije se dogodio nikakav incident, a njezin je suprug čitavo vrijeme bio s njom.</p>
<p>Njezinu je priču potvrdila i supruga drugooptuženoga, rekavši da u »Picabiji« nije došlo ni do kakvog sukoba između optuženih i još nekoga, a optuženi su cijelo vrijeme bili s njima i nisu se odvajali.</p>
<p>Policajac Danijel A. sudu je ispričao da je te noći bio upućen u ophodnju u »Picabiju« s još jednim kolegom, a kad su došli, u lokalu je bilo nekoliko gostiju i konobari. </p>
<p>S njima su obavili razgovore, no oni s događajem nisu bili upoznati. Rekao je i da je oštećeni došao za njima u lokal, no nije im pokazao mjesto događaja, niti su policajci vidjeli kakve tragove. Oštećeni je, rekao je svjedok, događaj došao prijaviti u alkoholiziranom stanju, a misli i da je imao krvi na licu, no u to nije siguran. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Oslobođeni optužbe za iznudu milijun maraka </p>
<p>NOVI MAROF, 17. lipnja</p>
<p> - Trpimir Jandrek i Hrvoje Petrač nepravomoćnom su presudom novomarofskog Općinskog suda oslobođeni optužbe za iznudu. </p>
<p>Optužnica ih je teretila da su od Miroslava Matkuna, odnosno poduzeća »Unit - V« iz Varaždinskih Toplica kojem je bio direktor, željeli izmamiti milijun njemačkih maraka, kao tobožnji dug, u korist Petračevog poduzeća. Jandrek ga je s još jednom nepoznatom osobom pretukao i propucao mu automobil, dok mu je Petrač prijetio telefonom. </p>
<p> Jandrek je u svojoj obrani rekao da je s Petračem u prijateljskim odnosima, jer je njegove sinove trenirao boks, pa je zato i znao dolaziti u Petračevo poduzeće. Nikad u životu, rekao je, nije bio u Varaždinskim Toplicama, niti je Matkuna vidio do suđenja.. Dodao je i da je invalid i ne može udarati desnom rukom niti stisnuti šaku, no pojasnio je da može boksati, jer se šaka »bandažira« i stavi u rukavicu. </p>
<p> Petrač je istaknuo kako danas postoji dug poduzeća »Unit - V«, odnosno Matkuna, prema njegovom poduzeću od oko 590 tisuća maraka. Matkun je svojedobno predlagao da se dug Petraču isplati putem dionica topličkog poduzeća, no Petrač na to nije želio pristati. </p>
<p>Matkun je, međutim, bio uporan, s tim da se, kazao je Petrač, obavezao da će te dionice naknadno preuzeti od Petrača i tako isplatiti dug, pa je Petrač to prihvatio. No, Matkun poslije toga nije otkupljivao dionice, niti mu dug vraćao. O događajima za koje ga se teretilo prvi je puta čuo od Matkunove supruge, a o napadima na Matkuna nije znao ništa, niti mu je Matkun o tome išta govorio, iako su nakon toga imali nekoliko sastanaka. Optužba je smatrala da je dokazano da su optuženi počinili djelo za koje ih se tereti, a obrana je tvrdila da to nije tako, te za svoje branjenike zatražila oslobađajuće presude. </p>
<p>Sud je na kraju ocijenio da nema dokaza da bi Petrač i Jandrek počinili djelo za koje ih se teretilo te ih je oslobodio optužbe. </p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Optužnica protiv bivšeg procjenitelja Zabe</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je početkom ovoga mjeseca optužnicu protiv bivšeg procjenitelja Zagrebačke banke (Zabe) Tina Ramadana (47), zbog osnovane sumnje da je zloporabivši položaj u razdoblju od svibnja do listopada 1997. godine, oštetio Zagrebačku banku za 2.148.971 kunu. Osim Ramadana kojemu se na teret stavlja i krivotvorenje zapisnika o procjeni, optužena je i pedesetčetvorogodišnja Gordana Brozović, zbog poticanja na zloporabu položaja.</p>
<p>Ramadana se optužuje da je lažno procijenivši zlatninu, koju je Gordana Brozović donijela kao zalog za podizanje kredita u poslovnicu Zabe u Ilici, gdje je radio, njoj omogućio podizanje znatno većih iznosa nego što je njen zalog vrijedio. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Vozač zaspao i sletio autom, suvozačica poginula</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Policija je u utorak dala i službeno priopćenje o teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila nedaleko odmorišta Ježevo u kojoj je jedna osoba poginula.</p>
<p>Prema navodima iz priopćenja, nesreća se dogodila oko 22,05 sati na državnoj cesti broj 4 kada je vozač »VW passata«, 47-godišnji Zoran M. iz BiH, zbog neprilagođene brzine te umora izgubio kontrolu nad vozilom, nakon čega je došlo do zanašanja i prevrtanja te slijetanja vozila u slivni kanal.</p>
<p>U nesreći je smrtno stradala 42-godišnja putnica Aleksandra Vasović, inače državljanka Srbije i Crne Gore, koja nije bila vezana sigurnosnim pojasom, dok su vozač i drugi suputnik, također državljanin BiH, zadobili teške tjelesne ozljede. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ukrao kartice i podigao s bankomata 6 tisuća kuna </p>
<p>ŠIBENIK, 17. lipnja</p>
<p> - Pred turističku sezonu kradljivci obično postaju sve napadniji i drskiji. Trenutak nepažnje koštao je 62-godišnjeg muškarca iz Zagreba 400 eura i 300 kuna koliko je nepoznati kradljivac odnio iz njegova novčanika koji se nalazio u stražnjem džepu hlača.</p>
<p>U novčaniku su se nalazili i osobni dokumenti.</p>
<p>Događaj se zbio u Vodicama, a policija traga za drskim počiniteljem.</p>
<p>I u Šibeniku je pljačkaš iskoristio nepažnju 54-godišnje žene iz Šibenika kojoj je ukrao novčanik iz torbice koju je nosila obješenu preko ramena. U novčaniku se nalazilo 650 kuna, osobni dokumenti, te dvije bankovne i jedna maestro kartica sa PIN brojevima. Pokradena žena odmah je slučaj krađe prijavila policiji koja je ubrzo utvrdila da je nepoznati počinitelj ubrzo nakon krađe na bankomatima dviju banaka podigao iznos od 6000 kuna.</p>
<p>Ukupno pričinjena šteta iznosi 7 tisuća kuna. </p>
<p>Nepoznati počinitelj provalio je u kasnim noćnim satima u cafe bar »Mateo« u Kninu, te ukrao skriveni novčanik iz kafića vlasništvo 36-godišnjeg Ilije V. iz Knina. U novčaniku se nalazio dnevni utržak »težak« 13260 kuna. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Mečelj: Najkasnije za pet mjeseci Željezara će poslovati bez gubitaka </p>
<p>Dao sam podršku Mečelju da uđe u ovaj posao, ali osobno Željezaru nisam prodavao, istaknuo je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić / Vlada će u potpunosti podržati Mečelj, najavio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić / Mečelj ulaže još 15 milijuna eura</p>
<p>SISAK, 17. lipnja</p>
<p> - Prilikom svečanoga obilježavanja Dana Željezare Mečelj u Sisku u utorak je pušten u rad i posljednji pogon, pogon hladne prerade, čime je zaposleno svih 1700 radnika što je Mečelj i obećao kupoprodajnim ugovorom. </p>
<p>Svečanosti je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je ujedno i »kumovao« puštanju pogona u rad, veleposlanik Ruske Federacije Eduard Kuzmin, potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac te predstavnici ruskog Mečelja. U pogonu Hladne prerade, inače, se proizvode hladnovaljane cijevi, a kapacitet godišnje proizvodnje je 27.000 tona, dok se sirovina još uvijek uvozi iz Rusije.</p>
<p>»Ovo važan dan za Željezaru Sisak i našu metaluršku industriju. Ako se dobra ekipa prihvati posla tada se može učiniti puno, jer da je Željezara ostala još jedan dan bez aktivnosti pitanje je bi li se tu uopće išta moglo učiniti«, izjavio je predsjednik Mesić, nakon što je pritiskom na tipku službeno pokrenuo proizvodnju. </p>
<p>Predsjednik je čestitao predstavnicima Mečelja na uspješnoj obnovi Željezare napominjući kako je trebalo »dobiti sirovinu, formirati dugove, staviti sve u pogon i osigurati tržište, u čemu su oni uspjeli«.</p>
<p> »Dao sam podršku Mečelju da uđe u ovaj posao, ali osobno Željezaru nisam prodavao kako su neki tvrdili«, ponovio je Predsjednik te dodao kako bi svi trebali čestitati županu Brodarcu »jer da nije bilo njega ne bi bilo Željezare Mečelj«.</p>
<p>Slavko Linić, potpredsjednik Vlade, istaknuo je kako će Vlada dati punu potporu ovom projektu. </p>
<p>»Mečelj ulaže u proizvodnju, a proizvodnja je ono što Hrvatskoj treba i ono što joj nedostaje«, napomenuo je Linić. </p>
<p>Predsjednik Uprave Mečelja, Vladimir Iorich, rekao je kako je zadovoljan do sada postignutim rezultatima proizvodnje i poslovanja Željezare. </p>
<p>»Sve ide po planu, a nastojat ćemo raditi punim kapacitetom. Sad je završen proces obnove, a nadamo se da će za tri do pet mjeseci Željezara raditi bez gubitaka«, rekao je Iorich. Također se zahvalio na suradnji županijskoj vlasti i sindikatima, jer su od njih dobili podršku za rad. </p>
<p>»Za sada je rano govoriti o kupnji splitske Željezare, jer u sisačku još moramo uložiti 15 milijuna eura«, odgovorio je Iorich na pitanje novinara o kupnji Željezare Split. </p>
<p>Nataša Zečević i Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hoće li za 25 posto plus jednu dionicu Ine država dobiti više od 362 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Iako su u posljednje vrijeme sve češća nagađanja da bi prodaja 25 posto plus jedne dionice Ine strateškom partneru mogla biti odgođena poslije izbora to se, prema riječima premijera Ivice Račana, ipak neće dogoditi. Život neće stati pet, šest mjeseci jer su nakon toga izbori, izjavio je Račan. </p>
<p>Dodatni argument zašto se to, po svemu sudeći, neće dogoditi je i činjenica da je u državnom proračunu za ovu godinu od privatizacije predviđeno oko 2,5 milijarde kuna, najvećim dijelom baš od prodaje 25 posto Ine. Kako su izbori najavljeni za sredinu jeseni pitanje je bi li nova Vlada stigla dovršiti taj posao ili bi, zbog izostanka očekivanog privatizacijskog prihoda, morala ovogodišnji proračun pokrpati povećavanjem ionako velikog inozemnog duga. </p>
<p>Osim toga, početak privatizacije Ine je jedna od tri još uvijek nerealizirane strukturne kontrolne točke iz stand-by aranžmana s MMF-om. Zato je Vlada u Dodatnom memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici, kojega je uputila MMF-u, najavila da će prva faza privatizacije Ine biti gotova do sredine godine. </p>
<p>Ali to ne znači da neće biti još jedne kraće odgode. Jer sve je više upitno hoće li se ostvariti najave da će taj posao biti završen do kraja ovog mjeseca. Sada, naime, stižu najave da se do kraja lipnja očekuje da zainteresirani strateški partneri - austrijski OMV, mađarski MOL i ruski Rosneft - podnesu konačne obvezujuće ponude. Budući da će nakon toga Vladi i njenim savjetnicima za privatizaciju Ine - PricewaterhouseCoopersu i Deutsche banci - trebati vremena za analizu pristiglih ponuda i izbor najbolje, nije isključeno da će se sve protegnuti i na srpanj. </p>
<p>Uostalom, ni premijer Račan u razgovoru za Hrvatski radio nije mogao reći hoće li ta odluka biti donesena do kraja lipnja. Sve će, vjerojatno, biti jasnije u srijedu nakon sastanka vladinog Povjerenstva za privatizaciju Ine, kojemu je on na čelu. </p>
<p>No, otvorena je, vjerojatno, i mogućnost da Ina ipak uskoro ne dobije strateškog partnera. To bi se, kao kod privatizacije Croatia osiguranja, moglo dogoditi ako Vlada ne bude zadovoljna nijednom od dobivenih konačnih ponuda za ponuđeni paket Ininih dionica.</p>
<p>Ali izgledi da će se to dogoditi su prilično male. Iz upućenih smo izvora, naime, doznali da su sve tri kompanije prihvatile razvojni plan Ine i najvažnije uvjete poput socijalne klauzule što znači da tri godine nema smanjivanja broja zaposlenih, zadržavanja obje rafinerije... Zato je, po njihovom mišljenju, sada glavno pitanje koliki će iznosi biti ponuđeni za četvrtinu Ine.</p>
<p>Vlada očekuje i veći prihod nego je ranije bilo planirano. U dodatnom memorandumu MMF-u prvi puta spominju i konkretnu brojku - 362 milijuna dolara, ali uz napomenu da ona može biti i veća i manja. </p>
<p>Taj iznos je, pojednostavljeno, izračunat tako što je uzeta četvrtina procijenjene vrijednosti Ine od oko 1,5 milijardu dolara, budući su tri metode procjene dale vrijednosti između 1,3 i 1,8 milijardi dolara. No, dio stručnjaka smatra da bi velik interes sva tri partnera i njihovo konkurentsko nadmetanje zajedno sa sve boljim Ininim poslovnim rezultatima na kraju moglo rezultirati i većim iznosom od očekivanoga. </p>
<p>Prema najavama iz izvora bliskih Vladi, čim dobiju konačne ponude vrlo brzo će vidjeti koja je najbolja. Premijer Račan je najavio da će odluka biti donijeta javno i transparentno. Tada će valjda konačno biti razjašnjeni i kriteriji za izbor i objavljen kupoprodajni ugovor. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Gospodarski rast koči nesposobnost političara u provođenju reformi</p>
<p>Unatoč postignutom napretku na političkom i gospodarskom planu, Hrvatska mora još mnogo učiniti kako bi uopće uspjela dostići drugi krug proširenja EU, a jedan od najvećih nedostataka aktualne vlade je neodlučnost, stoji u pregledu političkog i gospodarskog stanja u Hrvatskoj, kojeg je objavio Financial Times</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Autori priloga FT-ova priloga o Hrvatskoj Robert Wright i Christopher Condon ističu da je Hrvatska nakon izbora 2000. postala mnogo tolerantnija zemlja te da je nova vlada u kratkom roku uspjela popraviti vanjskopolitičke odnose, navodeći summit čelnika EU održan u Zagrebu u studenom 2000. te potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i predavanje zahtjeva za punim članstvom u Uniji. </p>
<p>»Država koju smo našli nakon izbora bila je izolirana zemlja, u kojoj su zakoni primjenjivani selektivno i koja nije imala nikakvu mogućnost pridruživanja procesu europske integracije. Hrvatska je danas zemlja koja se temelji na vladavini zakona«, citirali su autori hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. </p>
<p>Međutim, ističući neočekivano jaki gospodarski rast prošle godine od 5,2 posto, smanjenje deficita i pad nezaposlenosti ispod 15 posto po međunarodnim kriterijima, izvještaj ipak upozorava da vlada nije riješila mnoge ozbiljne gospodarske probleme. Tako se navodi državna pomoć brodogradilištima u dva navrata - uz napomenu da je vlada obećala kako će prva injekcija od 2,8 milijardi kuna biti posljednja i zaključak kako »čini se nema mnogo odlučnosti da se osnovni problemi brodogradilišta zaista riješe ili da ih se zatvori«. </p>
<p>Autori ističu i probleme u privatizaciji - propast privatizacije Sunčanog Hvara pod pritiskom »populističkog« HSS-a, i pristanak vlade na privatizaciju 25 posto Ine »ali samo pod pritiskom MMF-a i drugih outsidera«. </p>
<p>Na gospodarskoj razini, upozorava se da se sadašnje razdoblje izraženog gospodarskog rasta temelji prije svega na kreditiranju potrošnje građana i vladinom ulaganju u izgradnju autocesta. Osim toga, autori navode stajališta promatrača koji posluju u Hrvatskoj da dugotrajniji gospodarski razvitak koče mnogo dublji problemi, kao što su, primjerice, sporo sudstvo, neučinkovit zakon o stečaju i visoke stope poreza na dobit. Neuspjeh u provođenju reformi ilustriran je i primjerom izmjene Zakona o radu - vlada je popustila sindikatima i prijedlog zakona je toliko ublažen da se »mnogi poslodavci nadaju da će biti odbačen i da će nova vlada biti hrabrija« i izboriti se za veće izmjene zakona.</p>
<p>Neodlučnost vlade očita je i kod sporosti vlade u predavanju optužnice Haškog suda protiv generala Janka Bobetka, stoji u izvještaju, uz upozorenje da će suradnja sa ICTY-em, jednako kao i povratak hrvatskih Srba i reforma sudstva (»sudovi su spori i po istočnoeuropskim standardima«) biti jedan od ključnih testova ispunjava li Hrvatska demokratske kriterije za članstvo u EU. </p>
<p>Za proces pridruživanja, primjećuju autori, bit će presudan i tempo pregovora s EU, koji će morati biti zaključeni u kraćem roku nego kod bilo kojeg drugog kandidata, ali i navode stajalište vanjskih promatrača da će uvođenje normi EU predstavljati velik problem administrativnoj upravi.</p>
<p>Govoreći o predstojećim parlamentarnim izborima - koji bi mogli biti prvi »normalni, neopterećeni ratom odnosno potrebom svrgavanja HDZ-a kao što je bio slučaj 2000.« i u kojima bi birači mogli biti »jednako cinični kao i u većini zemalja zapadne Europe« - autori upozoravaju na razočaranje javnosti aktualnom vladom, koje je toliko da bi birači »HDZ-u mogli dati šansu za povratak«. Za HDZ, s druge strane, navode da se zbog promjene političke klime u zemlji i sama stranka reformirala, iako »prema stajalištu mnogih promatrača, ne dovoljno«. </p>
<p>Pa ipak, primjećuju, vlada na čelu s HDZ-om će imati znatnih poteškoća u uvjeravanju EU da može nastaviti proces integracije. »Stranka još uvijek ima mnogo neugodnih ljudi«, kazao je jedan zapadni diplomat za FT, kao što su Vladimir Šeks i Ljubo Česić Rojs. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pliva najavila prodaju Veterine</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - U skladu sa strategijom fokusiranja na svoj core business, farmaceutiku, Pliva je odlučila prodati svoju tvrtku Veterina d.o.o, vodećeg proizvođača veterinarskih proizvoda u Hrvatskoj, izvijestili su iz te kompanije. </p>
<p>U zadnjih nekoliko godina Pliva je inače prodala svoje udjele u tvrtkama-kćerima, koje ne spadaju djelatnost farmaceutske proizvodnje.</p>
<p>Veterina je Plivina tvrtka-kćer i u njezinu je stopostotnom vlasništvu. Veterina je počela samostalno poslovati 1. siječnja 2001. godine, ima snažnu programsku liniju svjetski priznatih cjepiva, dodataka stočnoj hrani i generičkih proizvoda, kao i proizvoda za zaštitu bilja, koji čine temelj održivog rasta i razvoja tvrtke. Veterina je zainteresirana za udruživanje s jakim partnerom koji bi joj pomogao iskoristiti mogućnosti na tržištu srednje i istočne Europe u skladu s vizijom tvrtke da postane vodeći regionalni proizvođač veterinarskih i proizvoda za zaštitu bilja.</p>
<p>Veterina je u 2002. godini ostvarila ukupni prihod od 237,7 milijuna kuna, što je tri posto više nego u prethodnoj godini, ali udio prihoda Veterine u ukupnom prihodu Plive (6,413 milijardi kuna) nije velik. </p>
<p>Operativna dobit Veterine lani je iznosila 29,6 milijuna kuna, što je 19 posto manje nego u prethodnoj godini. Prodaja veterine na domaćem tržištu lani je bila vrijedna 147,2 milijuna kuna, što je 5,1 posto manje negoli prethodne godine, dok je prodaja na međunarodnom tržištu porasla za 14,8 posto, na 75,1 milijun kuna. </p>
<p>Nakon Hrvatske najznačajnija tržišta Veterine su BiH, Slovenija, SAD i Njemačka. Na vodećem mjestu po ostvarenoj prodaji (15 milijuna kuna) je Veterinin vitaminsko-mineralni dodatak Kostovit.</p>
<p> U Plivi su uvjereni da će pronalaženje strateškog partnera za veterinarsku proizvodnju dati jednako dobre rezultate kakvi su ranijih godina postignuti u kozmetičkoj i prehrambenoj djelatnosti, te da će se Veterina na tržištu Hrvatske i regije srednje i istočne Europe pozicionirati jednako uspješno kao Cedevita i Neva, koje su prodane Atlantic grupi.</p>
<p>Plivin savjetnik pri prodaji Veterine je Deloitte & Touche. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Banke su prošle godine ostvarile neto dobit od 2,08 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Krajem prošle godine u Hrvatskoj je poslovalo 46 banaka, čija je ukupna aktiva premašila 174 milijarde kuna i koje su ostvarile 2,08 milijardi kuna neto dobiti, što je dvostruko više nego u prethodnoj godini - istaknuto je u utorak na predstavljanju posebnog izdanja časopisa Banka, posvećenog hrvatskoj bankarskoj industriji. U Hrvatskoj je, inače, trenutačno devet banaka s aktivom iznad pet milijardi kuna, a njihov udjel u ukupnoj aktivi bankarskog sustava povećan je na 80 posto.</p>
<p>Prošlu godinu je obilježio kreditni bum zbog kojeg je Hrvatska narodna banka početkom 2003. donijela mjere namijenjene zaustavljanju ekspanzije kredita, podsjetio je Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanja i statistiku HNB-a. </p>
<p>On je istaknuo da kada se govori o najavljenoj zamjeni sadašnjih mjera »bonitetnim i više cjenovno orijentiranim mjerama«, jedino se može razgovarati o kamatama ili tečaju. Kod kamata, u slučaju HNB-a, riječ je o kamatnim stopama na blagajničke zapise koje su ionako već počele rasti, kazao je Jankov. </p>
<p>Igor Kodžoman, potpredsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke, naglasio je da je 2002. bila razdoblje visoke profitabilnosti, ali i povećane konkurentnosti banaka. Ove godine, s obzirom na mjere HNB-a, Kodžoman očekuje zamrzavanje postojećih tržišnih udjela banaka, njihovu veću orijentiranost prema uslugama i servisima, zatim sve brži razvoj fondovske industrije i leasinga, osobito leasinga nekretnina, kao i potpunu afirmaciju hrvatske kune. On upozorava i da će se najkvalitetnije hrvatske tvrtke zbog mjera HNB-a više okrenuti zaduživanju u inozemstvu.</p>
<p>Martina Dalić, glavna ekonomistica Privredne banke, spomenula je kao značajan proces konsolidaciju bankarskih grupa u Hrvatskoj, te ustvrdila kako će hrvatski financijski sustav još dugo ostati bankocentričan. </p>
<p>Velimir Šonje, član Uprave Raiffeisen banke, govorio je, među ostalim, o iznimno skupom i nediferenciranom sustavu osigurane štednje koji se, očigledno, neće mijenjati prije izbora.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hypo Alpe-Adria prva hrvatska banka koja prihvaća Visa smart kartice</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Hypo Alpe-Adria banka postala je prva hrvatska banka koja je omogućila prihvaćanje Visa smart debitnih i kreditnih kartica, utirući tako put prelaska na chip tehnologiju u Hrvatskoj. </p>
<p>Prva je transakcija Visa smart karticom provedena u Zagrebu, gdje je Anne Cobb, predsjednica Vise za srednju Europu, Bliski Istok i Afriku, u utorak uručila pridruženom članu Uprave Hypo Alpe-Adria banke, Erwinu Sucheru, poklon kojeg je kupila svojom Visa chip karticom.</p>
<p>Inače, Hypo Alpe-Adria prva je banka u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, koja može prihvatiti takvu karticu. </p>
<p>Do 2006. godine Visa očekuje da će većina njezinih banaka članica u srednjoj Europi i mnoge banke izvan te regije prihvaćati i izdavati ovu novu tehnologiju za platežne kartice. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Burze: Europski indeksi i dalje rastu</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Cijene europskih dionica u utorak su dosegnule najviše razine u proteklih pet mjeseci potaknute sve izraženijim uvjerenjem ulagača da će u drugom dijelu godine doći do gospodarskog oporavka, a time i financijskih rezultata kompanija.</p>
<p>Do poslijepodneva su londonski FTSE 100 i pariški CAC 40 porasli 0,6 posto na 4177,7 odnosno 3193,64 boda, slično kao i frankfurtski DAX koji je sa 3283,5 bodova bio 0,58 posto viši nego u ponedjeljak. Milanski MIB 30 je porastao 0,2 posto na 26.077, a DJ Stoxx 50 0,87 posto na 2471,94 boda. </p>
<p>Njemački institut ZEW objavio je svoj indeks optimizma za njemačko gospodarstvo, koji je porastao neznatno više od očekivanja. Osim toga, na raspoloženje ulagača utjecali su i iznenađujuće dobro izvješće o situaciji u newyorškom industrijskom sektoru te očekivano snižavanje američkih kamatnih stopa do kraja mjeseca.</p>
<p>Među najvećim dobitnicama bila je dionica britanske banke Lloyds, koja je porasla 3,4 posto nakon što je potvrđena glasina da razmatra ponude pristigle za njenu podružnicu National Bank of New Zealand, a ING povećao njen rejting. Porasla je i cijena dionica Allianza, nakon što im je neznatno povećan rejting.</p>
<p>Dionice Siemensa i Telecom Italie porasle su oko 1 posto. Dvije kompanije u utorak su izvijestile o potpisivanju ugovora vrijednog 10 milijuna eura o unaprijeđenju širokopojasne mreže i razvijanje inovativnih usluga za korisnike talijanskog telekoma. </p>
<p>U New Yorku su u utorak indeksi neposredno nakon otvaranja burzi blago pali, a na Tokijskoj burzi Nikkei 225 je u utorak porastao 2,2 posto na 9033 boda. </p>
<p>P. Bu. i Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Račan, Mesić, Tomčić i Čačić otvaraju svatko »svoju« dionicu autocesta </p>
<p>Od 24. do 30. lipnja bit će otvoreno 136,5 kilometara autocesta / Premijer Ivica Račan otvorit će 30. lipnja dionicu autoceste Zagreb - Split, Udbina - Gornja Ploča - Zadar 2/ Dionicu Vukova Gorica - Bosiljevo - Mala Kapela u četvrtak, 26. lipnja, otvara predsjednik Republike Stjepan Mesić, a predsjednik Sabora Zlatko Tomčić dan prije, 25. lipnja, dionicu autoceste Rijeka - Zagreb, Kupjak - Vrbovsko / Dionicu autoceste od granice s Mađarskom do Rijeke, Breznički Hum - Novi Marof u utorak, 24. lipnja, otvorit će ministar graditeljstva Radimir Čačić / Vlada je bila spremna odgoditi otvaranje tih cesta, ali nema razloga sumnjati u kvalitetu izvedenih radova, kaže Račan</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Od 24. do 30. lipnja bit će otvoreno 136,5 kilometara autocesta uz dvadesetak kilometara prilaznih cesta. </p>
<p>Dionicu autoceste od granice s Mađarskom do Rijeke, Breznički Hum - Novi Marof, otvorit će za tjedan dana, u utorak, 24. lipnja, ministar graditeljstva Radimir Čačić. Dionicu autoceste Rijeka - Zagreb, Kupjak - Vrbovsko, 25. lipnja otvorit će predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, a dionicu Vukova Gorica - Bosiljevo - Mala Kapela dan kasnije, 26. lipnja, predsjednik Republike Stjepan Mesić. Premijer Ivica Račan otvorit će 30. lipnja dionicu autoceste Zagreb - Split, Udbina - Gornja Ploča - Zadar 2. </p>
<p>O tome je u utorak odlučilo Povjerenstvo za autoceste na sjednici u Banskim dvorima. Premijer je istaknuo kako je važno pokazati da se poštuju zadani rokovi i da se planovi o gradnji autocesta mogu dosljedno ostvariti, dodajući kako je krajnje vrijeme da četiri dionice budu otvorene budući da je počela turistička sezona. </p>
<p>Direktor Hrvatskih autocesta Stanko Kovač, govoreći o dionici Breznički Hum - Novi Marof, naglasio je da je ona duga deset kilometara i da se na njoj trenutačno izvode finalni radovi, no neupitan je datum otvorenja. Isti je slučaj s dionicom Kupjak - Vrbovsko, dugoj 18 kilometara uz tri kilometra spojne ceste Vrbovsko - državna ceta B 3, kao i na dionici Vukova Gorica - Bosiljevo - Mala Kapela dugoj ukupno 44 kilometra. </p>
<p>Naglašeno je da su na dionici Vukova Gorica - Bosiljevo dugoj osam kilometara radovi praktički završeni, dok su na dijelu Bosiljevo - Mala Kapela 98 posto završeni jer se radi na spoju Bosiljevo, no datum otvaranja također nije upitan. Dionica Udbina - Gornja Ploča - Zadar 2 ima dva dijela. Obilaznica Udbina duga je devet kilometara, a spojna cesta prema Gornjoj Ploči 13,2 kilometra. Na toj je cesti osam podvožnjaka, četiri nadvožnjaka i tri mosta. Tehnički pregled bit će 26. lipnja i usprkos tome što još treba asfaltirati tri kilometra, dionica će biti otvorena 30. lipnja. Dio od Gornje Ploče do čvorišta Zadar 2, na kojem se intenzivno radi, dug je 61 kilometar i bit će završen u predviđenom roku. </p>
<p>Govoreći o kvaliteti radova s obzirom na brzinu izvedbe, ministar Čačić naglasio je da je tehnologija u cijelosti poštovana i da se maksimalno vodilo računa o kvaliteti radova. Rekao je i da se tako opsežni radovi nikad ne mogu izvesti bez određenih propusta, no bankovna su jamstva dana na dvije godine u slučaju da se na novootvorenim autocestama pokažu neke »nevidljive« mane. </p>
<p>Račan je pak dodao da je Vlada bila spremna i odgoditi otvaranje tih dionica ako bi kvaliteta posla došla u pitanje. »Zadaća je bila dobiti kvalitetnu cestu koja jamči maksimalnu sigurnost«, naglasio je premijer rekavši da ipak u ovom trenutku nema razloga sumnjati u kvalitetu izvedenih radova, što je vidljivo i iz izvješća članova Povjerenstva za autoceste. </p>
<p>Premijer je potvrdio da će s građevinskim rokovima biti sve u redu i da će svi tehnički pregledi biti obavljeni na vrijeme. Istaknuvši da se ni jedna cesta neće otvoriti bez potrebnih dozvola, Račan je, govoreći o plaćanju zaposlenika na autocestama, izjavio da država plaća »promptno i na vrijeme«. Objasnio je da su radnicima kasnile plaće zbog posredovanja u plaćanju, a Čačić je dodao da se nije dogodilo niti će se dogoditi da država kasni s plaćanjem svojih obveza izvođačima.</p>
<p> Ministar je upozorio da je mnogo tvrtki angažirano na gradnji autocesta, koje imaju velik broj kooperanata, pa se moglo dogoditi da isplata kasni »trećoj liniji« kooperanata.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Idući tjedan stiže u Hrvatsku nova optužnica iz Haaga</p>
<p>U vrlo oštrom pismu, koje je u utorak uputila hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte je njegovo upletanje u »slučaj Gotovina« ocijenila kao lošu reakciju. Da ne bi sve ostalo na riječima, Del Ponte će za najviše desetak dana u Hrvatsku uputiti ozbiljnu, veliku optužnicu. Ta informacija u utorak navečer potvrđena je Vjesniku u Haagu. </p>
<p>S imenima se još ne barata, ali haaški izvori kažu da je riječ o jednoj od osoba koje su prošlu jesen prodefilirale kroz haaški ured u Zagrebu. </p>
<p>U različitim statusima pred haaškim istražiteljima bili su i admiral Davor Domazet i general Mladen Markač te desetak drugih osoba različitoga časničkog ranga u Hrvatskoj vojsci.</p>
<p>Tom informacijom zaokružena je priča o pokušaju da se haaški optuženik Ante Gotovina privede pravdi na način koji će biti manje formalan od strogog uhidbenog naloga i naloga o transferu u Scheveningen, koji već dvije godine stoje neispunjeni, kao i optužnica protiv bivšeg zapovjednika sektora Jug tijekom »Oluje«. </p>
<p>Bilo je jasno da će Haag prije ili kasnije naglasiti nužnost da se to sudište mora držati zakona, a da zakon ne dopušta promjenu statusa optuženome Gotovini. Kad u pismu Mesiću Carla Del Ponte kaže da prihvaća Gotovinin stav o priznanju Suda, onda ona zapravo poručuje da svi koji se u taj slučaj upleću svoje priznanje Suda, uključujući i optuženika, mogu dokazati samo na jedan način - Gotovininim dolaskom u Haag. Sve ostalo su političke i neke druge igre u kojima haaško sudište jednostavno ne želi sudjelovati. </p>
<p>Pokazalo se, nadalje, da cijeli »slučaj Gotovina« moraju voditi pravni stručnjaci. Nemoguće je taj predmet zbog kojeg Hrvatska već dvije godine ima nesumnjivih međunarodnih posljedica voditi daleko od pravne struke. Da se barem dogodilo da je inicijativa o »prečacu« između Suda i Gotovine obavljena daleko od javnosti, ne bi se dogodilo da odbijenica predsjedniku Republike omogući, ne samo čvrstinu odgovora Carle del Ponte, nego i sve ono što će na račun Predsjednika biti izrečeno u povodu tog pisma. </p>
<p>Čitava se stvar pojednostavljuje i vodi svojem kraju ako predsjednik Mesić u rukavu ima najjaču kartu: Gotovinino obećanje i njegovu spremnost da se preda. Pod tim uvjetom i prijetnja onom novom optužnicom mogla bi se i ublažiti ili sasvim odložiti za kasnu jesen, kako je to inače bilo planirano u Haaškom sudu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sanader: Isključit ćemo Rojsa</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Osmi sabor HDZ-a koji će se održati u subotu, 21. lipnja, u zagrebačkoj dvorani »Dražen Petrović«, bit će mobilizacijski i pod motom »Pokrenimo Hrvatsku«, najavio je na konferenciji za novinare u utorak u HDZ-ovoj središnjici predsjednik stranke Ivo Sanader. Odgovarajući na novinarski upit, najavio je da će Ljubo Ćesić-Rojs biti izbačen iz HDZ-a najvjerojatnije nakon osmog sabora.</p>
<p> Sanader je opovrgnuo da će se izmjenama Statuta HDZ-a odmah produljiti mandat predsjednika stranke, već će se to primijeniti tek od devetoga stranačkog sabora. Mandat predsjednika HDZ-a i stranačkih tijela trajat će četiri godine, dvostruko dulje nego sada. </p>
<p> Predsjednik HDZ-a također je negirao da je primio neke vijećnike iz Velike Gorice koji su navodno tražili smjenu gradonačelnika Ivana Šukera, naglasivši da Šuker uživa njegovu punu potporu. Na konferenciji, Sanader je predstavio nove članske iskaznice slične kreditnim karticama. Prvi će te iskaznice dobiti oko 5500 izaslanika na stranačkom saboru, a one će poslužiti kao vjerodajnice za taj skup. ></p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sanader i Kajin: Ovaj slučaj je nasilje nad demokracijom </p>
<p>Logično bi bilo da se raspišu izbori, a ne da netko mandate vijećnika u ostavci zamijeni drugima, kazao je u ime predlagatelja Sanader/ Ovaj slučaj je nasilje nad demokracijom, kao što je nasilje nad zdravim razumom bilo kad bivši predsjednik Republike nije htio potvrditi četiri zagrebačka gradonačelnika, ocijenio je Kajin/ Slično se dogodilo u općini Visoko kod Varaždina, kad je tadašnja HDZ-ova vlada utvrdila da je sve u skladu s Ustavom i zakonima, rekao je Korenika/ Vlada može raspustiti skupštinu tek kad ona ostane trajno bez kvoruma, kazala je Ljubica Lalić </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Polemičnu raspravu među zastupnicima u utorak je izazvao prijedlog HDZ-a da HRvatski sabor dade vjerodostojno tumačenje članka 84. stavka 1. točke 5. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi u povodu ostavki koje je 8. i 9. travnja podnijelo 26 vijećnika Skupštine Osječko-baranjske županije iz redova HDZ-a, HSLS-a i HSP-a te jedan vijećnik HSS-a. Na njegovo mjesto HSS je postavio zamjenika, a preostali vijećnici ratificirali su mu mandat. </p>
<p>S obzirom da Skupština ima ukupno 51 vijećnika, HDZ tvrdi da je ostavkom 26 vijećnika ona ostala bez kvoruma zbog čega rafifikacija nije valjana te da treba raspustiti Skupštinu i raspisati izbore. </p>
<p>Odbor za zakonodavstvo zaključio je da mandat zastupnika počinje teći kada ga predloži njegova stranka, da Vlada ne treba raspustiti Skupštinu te da nema osnove za davanje vjerodostojnog tumačenja, dok odbori za Ustav i lokalnu samoupravu smatraju da Sabor treba dati vjerodostojno tumačenje. </p>
<p>»Ovo što se dogodilo u Osijeku je po našem mišljenju nasilje nad demokracijom. Što bi bilo da od nas 151 u Saboru 76 da ostavke? Logično bi bilo da se raspišu izbori, a ne da netko te mandate zamijeni drugima. Volja većine u Skupštini je njezino raspuštanje zbog lošeg funkcioniranja županijske vlasti i nju treba poštivati«, kazao je, u ime predlagatelja, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. </p>
<p>Zastupnici vladajućih stranaka podržali su stav Odbora za zakonodavstvo, a Miroslav Korenika (SDP) podsjetio je na slučaj iz 1999., kada se sličan slučaj dogodio u općini Visoko kod Varaždina, kad je tadašnja HDZ-ova vlada utvrdila da je sve u skladu s Ustavom i zakonima. </p>
<p>Tibor Santo (LS) ustvrdio je da Statut i podzakonski akti Županije nisu bili u skladu sa zakonom, za što krivnju snose i bivša i sadašnja županijska vlast. </p>
<p>Vilim Herman (Libra) smatra da je pravo na mandat zakonsko pravo koje zamjeniku omogućuje ostavka vijećnika. </p>
<p>Ljubica Lalić (HSS) je kazala da Vlada može raspustiti skupštinu tek kad ona ostane trajno bez kvoruma. </p>
<p>Oporbene stranke nisu podržale mišljenje Odbora za zakonodavstvo pa je tako Vesna Škare-Ožbolt, u ime DC-a, kazala da cijela Osječko-baranjska županija stagnira zbog toga što je tamošnja vlast već dugo uzdrmana i u ozbiljnoj krizi te da su najbolje rješenje novi izbori. </p>
<p>Želimir Janjić (HSLS) podsjetio je na Titovu izjavu iz 1971. da se ne treba uvijek držati zakona kao pijan plota i tvrdnju Smiljka Sokola iz 1998. da novac nije imovina rekavši kako se nada da neće doći do toga da od 51 vijećnika njih 25 bude proglašeno većinom. </p>
<p>»Vlada valjda pretpostavlja da su vijećnici dali ostavke iz obijesti jer nemaju što drugo raditi pa da će njihove stranke imenovati zamjenike i sve će opet biti u redu jer će kvorum biti tu«, ironično je primijetio Miroslav Rožić (HSP).</p>
<p>Damir Kajin (IDS) smatra kako bi bilo dobro da Ustavni sud donese autentično tumačenje kako bi se znala pravila ponašanja u sličnim situacijama. »To bi bilo jako puno za vjerodostojnost lokalne samouprave i pravnog poretka u Hrvatskoj. Bitno je da središnja vlast u Zagrebu prestane arbitrirati od slučaja do slučaja kako joj se svidi ili kako politička situacija na terenu diktira. Ovaj slučaj je nasilje nad demokracijom, kao što je nasilje nad zdravim razumom bilo kad bivši predsjednik Republike nije htio potvrditi četiri zagrebačka gradonačelnika«, kazao je Kajin. </p>
<p>Najviše replika i ispravaka netočnih navoda na sjednici je imao Branimir Glavaš (HDZ), koji je zbog oštrih riječi dobio opomenu. </p>
<p>»Falsifikatima i prevarama pokušavate ostati na vlasti u Županiji. Možete kako hoćete, ali nećete dokle hoćete. Vladajte nasilno, kratko će ta vaša vladavina trajati«, poručio je Glavaš vladajućima. </p>
<p>»Razumijem da je netko htio imati vlast u Županiji jer je bio najavljen posjet Pape, ali svi vi koji ste sjedili na njegovoj misi, sjetite se i pitajte što radite jer previše je licemjerja u ovoj državi. Nadam se da ćete ostati pri svom tumačenju jer to je jedini način da konačno izgubite vlast«, kazala je vladajućima Dorica Nikolić (HSLS). </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»U nekoliko godina Mesić pomilovao 22 narkodilera«</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - »Zastupnici SDP-a u ponedjeljak su napustili sabornicu prosvjedujući protiv primitivizma i iznošenja uvreda od uvijek iste grupe zastupnika. Time smo prosvjedovali i protiv neadekvatnog reagiranja predsjedavajućeg Ivice Kostovića, kojemu to nije prvi put. Žao nam je što se i ministar Radimir Čačić u zadnje vrijeme pridružio diskvalifikaciji onih koji ne misle kao on i koji koriste primitivan način govora«, kazala je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a Milanka Opačić, misleći na Čačićevu izjavu u kojoj je Matu Arlovića nazvao bolesnim, optuživši ga da je s dnevnog reda Sabora skinuo Zakon o brdsko-planinskim područjima. </p>
<p>Marin Jurjević ponovio je stav SDP-a da se prekršajnim, a ne kaznenim gonjenjem onih koji posjeduju malu količinu drogu mlade želi osloboditi optužbe da su narkomani i kriminalci uz istodobno efikasnije suprotstavljanje organiziranom kriminalu i dilerima droge. Iznio je da se od 1996. povećao broj ovisnika, a organizirani kriminal rasplamsao. </p>
<p>»Od 1996., kad je kažnjavanje posjedovanja male količine droge prebačeno u Kazneni zakon, dobar dio odvjetnika počeo je dobro živjeti od predmeta s tog područja, suci su njima ispunjavali radne kvote, a Državno odvjetništvo se iscrpljivalo podizanjem optužnica protiv mladih kojima treba liječenje, a ne progon«, rekla je Opačić, kritiziravši što je u zadnjih nekoliko godina Predsjednik Republike pomilovao 22 narkodilera. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Puhovski: Treba odustati od lažnih slika lijepih i rodoljubnih momaka</p>
<p>Djeci se u udžbenicima ne postavlja pitanje slave li Božić ili Uskrs, nego kako su ga proslavili, primjećuje Sanja Sarnavka iz Ženske mreže Hrvatske/ Obrazovni sustav u Hrvatskoj po svojoj prirodi nije u stanju sudjelovati u kreiranju slobodnih i jednakih ljudi, ocjenjuje Tomislav Reškovac iz Otvorenog društva Hrvatska</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - »Teško je vjerovati da je moguće primijeniti vrijednosti tolerancije u sadašnjoj autoritarnoj školi u kojoj je najbolji učenik onaj koji najpreciznije ponovi glupost koju je nastavnik rekao dan ranije«, rekao je predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski, na okruglom stolu »Prema većoj toleranciji: reforma hrvatskog školstva«, koji su u utorak u Novinarskom domu organizirale nevladine organizacije okupljene u projektu »Zakonodavstvo i građani«.</p>
<p>Grešku vidi i u naglašenim militariziranim sadržajima kakvi se protežu kroz nastavni plan. Za primjer je naveo »velika imena hrvatske povijesti - Tomislav, Tito i Tuđman - sva tri, na različite načine, u vezi su s krvi i ubijanjem«. Kroz takve se junake, tvrdi on, propagira poruka uspjeha kroz borbu. </p>
<p>Mogućnost razbijanja autoritarne strukture školstva vidi u ponovnom uvođenju nekadašnje učeničke samouprave i sata razredne zajednice. U radu s učenicima smatra potrebnim odustati od lažnih harmoniziranih slika, lijepih momaka, svih zdravih i čilih i naravno - rodoljubnih. Tek kada se usvoji takav pristup rada u školi, neki elementi reforme školstva mogli bi biti tehnički uvedeni, zaključio je Puhovski. </p>
<p>Analizirajući školske udžbenike i u njima odnose među spolovima, predstavnica Ženske mreže Hrvatske Sanja Sarnavka zaključila je da u njima ne postoje suvremene, obrazovane i urbane žene. »U udžbenicima su muškarci vladari, vojna lica i svećenici, tako da bi netko mogao pomisliti da se spremamo u križarski rat. Žene su pastirice i sluškinje, a jedina slika žene u udžbeniku 'Priroda' za peti razred jest ona na kojoj muze kravu«, rekla je Sarnavka. Primijetila je da u čitankama »ni jedan učenik nema naočale, a kamoli da je u invalidskim kolicima«. Riječ je o potpuno netolerantnom školskom sustavu, u kojem se djeci ne postavlja pitanje slave li Božić ili Uskrs, nego kako su ga proslavili, zaključila je. </p>
<p>Tomislav Reškovac iz Otvorenog društva Hrvatska došao je do zaključka da obrazovni sustav u Hrvatskoj po svojoj prirodi nije u stanju sudjelovati u kreiranju slobodnih i jednakih ljudi, jer sam počiva na potpuno drugim smjernicama. </p>
<p>»Kad nastavnik uđe u razred učenici ustaju, čime se jasno utvrđuje hijerarhija i distribucija moći. Iznad školske ploče je raspelo, u bolje opremljenim školama i fotografija blaženog Stepinca, zato jer je kao Hrvatska katolička zemlja«, naveo je Reškovac. </p>
<p>Zahtjevi nevladinih organizacija predstavljeni na okruglom stolu su uključivanje obrazovanja o ljudskim pravima, nenasilju, miru i toleranciji u školske programe i udžbenike, te razvijanje programa obrazovanja o jednakosti spolova i spolnosti. Traže i uvođenje odgoja za građansko društvo i ljudska prava kao obavezni nastavni predmet.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Autoceste pri kraju, neizvjestan završetak spojne ceste Udbina - Gornja Ploča</p>
<p>»Nezamislivo je da se u roku završi 136 kilometara autocesta, a da ne možemo na vrijeme sagraditi desetak kilometara neke male ceste bez koje se cijela autocesta ne može pustiti u promet«, upozorava Čačić / Na potezu od Svetog Roka do Zadra, uključujući i Maslenički most, postavit će se burobrani </p>
<p>ZAGREB/ZADAR, 17. lipnja</p>
<p> - »Nezamislivo je da se u roku završi 136 kilometara autocesta, a da ne možemo na vrijeme sagraditi desetak kilometara neke male ceste duge desetak kilometara od Udbine do čvora Gornja Ploča bez koje se cijela autocesta ne može pustiti u promet. </p>
<p>Na gradilištu te spojne ceste ima dosta problema«, istaknuo je ministar javnih radova obnove i graditeljstva Radimir Čačić u utorak, u zadarskoj zračnoj bazi u Zemuniku. </p>
<p>Ministar je o tome govorio nakon što je helikopterom obišao cijelu trasu buduće autoceste od Zagreba do Zadra, na kojoj će se do kraja lipnja otvoriti tri dionice od Vukove Gorice do Bosiljeva (sedam kilometara), od Bosiljeva do tunela Mala Kapela (36 kilometara) te od čvora Gornja Ploča do čvora Zadar 2 (61 kilometar). </p>
<p>Hrvatske ceste, dodao je Čačić, jamče da će radovi na toj cesti koja novu autocestu spaja s postojećom državnom cestom D1 Zagreb-Split, biti gotovi do 30. lipnja.</p>
<p> Prilikom ulaska u vojni helikopter na aerodromu u Lučkom, Čačić je upozorio direktora Hrvatskih autocesta Stanka Kovača da je u ponedjeljak obišao gradilište te spojne ceste i da nije zadovoljan tempom kojim teku radovi. . Kovač mu je na to odgovorio da je »do otvorenja preostalo još 13 dana, što nije malo«.</p>
<p>»Gotova je dionica kroz Liku, a na ovoj velebitskoj od Gornje Ploče do čvora Sveti Rok i na dijelovima od Svetog Roka do Zadra još se radi, ali to će biti završeno do 30. lipnja«, istaknuo je Čačić. </p>
<p>Rokovi su, priznao je, uistinu prenapregnuti, posebice na velebitskoj trasi, ali ni Hrvatske autoceste ni Ministarstvo ne žele da se cesta pusti u promet 1. rujna kad turistička sezona bude gotova. »Krajnje je vrijeme da se u ovoj zemlji uvede praksa poštivanja rokova. 'Pritisnuli' smo rokove, ali u granicama realnih mogućnosti«, napomenuo je Čačić potvrdivši da će 24. lipnja službeno otvoriti dionicu Breznički Hum - Novi Marof na autocesti Zagreb-Goričan. </p>
<p>Naglasio je da su radovi na svim dionicama koje se sada završavaju započeli u ljeto 2000. godine i da nije točno da su pokrenuti u vrijeme vladavine HDZ-a. </p>
<p>Čačić je pozdravio ideju da građani glasuju za ime buduće autoceste, dodavši da se njemu najviše sviđa ime Dalmatina. </p>
<p>Kovač je pak na isto pitanje odgovorio kako je on zadužen da se »dijete rodi, a ne da mu daje ime«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, još je lani naručena studija ispitivanja bure i na temelju nje izrađuju se projekti zaštite od bure za Maslenički most i za cijelu dionicu od Svetog Roka do Zadra. »Nešto će se štititi zemljanim nasipima, nešto mehaničkim štitnicima tzv. burobranima«, rekao je Kovač dodajući da će za početak autocesta ipak funkcionirati bez burobrana. </p>
<p>»Nastojat ćemo Maslenički most zatvarati samo onda kad je doista potrebno. To znači da će se sigurnost vozila prvenstveno rješavati ograničenjem brzine, a ne zatvaranjem mosta«, zaključio je čelnik Hrvatskih autocesta. Čačić je potvrdio da će na novoj autocesti prvi put biti primijenjeni sustavi zaštite od bure koji se rabe u svijetu, a u Hrvatskoj ih dosad nije bilo. </p>
<p>Kako smo vidjeli iz helikoptera, na autocesti kroz Liku sve do Male Kapele gdje se buši tunel, već je postavljena i prometna signalizacija, dok su na potezu od Svetog Roka do Masleničkog mosta još uvijek građevinska vozila. Na dijelu kroz Ravne kotare u zadarskom zaleđu od Masleničkog mosta do Zadra, cesta je također posve dovršena. </p>
<p>Lički dio autoceste prolazi šumovitim krajolicima. Nakon što smo preletjeli </p>
<p>Velebit kroz koji prolazi tunel Sveti Rok, ukazali su nam se posve drukčiji, kameni krajobrazi i more Novskog ždrila preko kojeg se nadvija Maslenički most. Radovi se punom parom odvijaju i na dionici od Male Kapele preko Žute Lokve do čvora Gornja Ploča koja će za promet biti spremna za godinu dana. </p>
<p>Iako je na polazak helikoptera predvišen u 8 sati ministar Čačić kasnio dvadesetak minuta, čini se da se nije naspavao jer je na povratku iz Zadra u Zagreb zadrijemao u helikopteru unatoč zaglušujućoj buci u putničkoj kabini vojne letjelice. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Propalo sindikalno zajedništvo, kažu Kunst i Mučnjak </p>
<p>HUS ne želi biti taocem osobnih ili političkih animoziteta lidera SSSH i NHS-a, kaže Mučnjak / Kunst ističe da su neki sindikalisti od početka držali figu u džepu i samo čekali priliku da je i pokažu, s ciljem da referendum ne uspije</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - »Sindikalno je zajedništvo propalo, a za to su krivi Savez samostalnih sindikata Hrvtske i Nezavisni hrvatski sindikati«, objavili su u utorak, drugoga dana sindikalnoga referenduma o izmjenama Zakona o radu, čelnici Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak i Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst.</p>
<p>NHS je, suprotno dogovoru, uz zajednički letak dodao i svoj, a zaključak SSSH-a - koji je optužio taj sindikat da letkom razbija zajedništvo, kako će nakon referenduma odlučiti hoće li rezultate iskoristiti za zajedničke ili vlastite potrebe - neprihvatljiv je jer omogućuje da se manipulira rezultatima,smatra Mučnjak.</p>
<p>»Neki su sindikati zaboravili na solidarnost pa su počeli solirati. HUS ne želi biti taocem osobnih ili političkih animoziteta sindikalnih lidera SSSH i NHS-a«, poručio je čelnicima tih dviju središnjica Zdenko Mučnjak.</p>
<p>»U odluci SSSH ima i bahatosti i političke poslušnosti. Možda je i Vidović bio inspiriran iz te središnjice kad je unaprijed tvrdio da zajednički sindikalni referendum neće uspjeti«, rekao je Boris Kunst.</p>
<p>Ako je referendum trebao poslužiti vlasti za predizbornu kampanju, nastavio je, opet se sve događa u istoj kuhinji, ali sada su drugi kuhari. »URSH neće više ostati u kuhinji u kojoj sve smrdi na političku zagoretinu«, ističe Kunst. </p>
<p>Predsjednik URSH-a smatra da je sukob čelnika SSSH i NHS-a dva dana uoči referenduma nanio štetu zajedništvu i cijelom sindikalnom pokretu, te zbunio članstvo. Do sukoba je, kaže, došlo i zbog brzoplete želje lidera za medijskom promocijom. </p>
<p>Prema Kunstovim riječima, neki su lideri od početka držali figu u džepu i samo su čekali priliku da je i pokažu, očito s ciljem da referendum ne uspije.</p>
<p> »Početak sindikalne ljubavi bio je sladak, ali je kraj gorak. Bolje da se i rastajemo, nego zlostavljamo!«, kaže Kunst.</p>
<p>URSH i HUS odlučili su da će rezutate referenduma svog članstva posebno izbrojiti i objaviti, a inzistirat će da to učine i SSSH i NHS te da ispune obvezu sa zajedničkog svesindikalnog sabora o organiziranju sindikalnih akcija.</p>
<p>Dok Kunst tvrdi da, prema preliminarnim podacima, njegovo članstvo masovno zaokružuje »ne« predloženim izmjenama Zakona o radu, Mučnjak koji ne dvoji o rezultatima referenduma, strahuje da će članstvo zbog sindikalnog prepucavanja i nastale zbrke apstinirati. Zboga različitih letaka članstvo je zbunjeno provodi li se referendum ili ne provodi. </p>
<p>Odbije li članstvo izmjene Zakona o radu, Kunst i Mučnjak najavili su da će njihovi sindikati pritisnuti saborske zastupnike s amandmanima, a u vrijeme saborske rasprave o tom zakonu organizirat će prosvjed na Markovu trgu.</p>
<p>Dvojica sindikalnih čelnika nisu posve zatvorili vrata zajedništvu. Ako rezultati refereduma i u SSSH-u i NHS-u budu negativni, tim će dvjema središnjicama predložiti da zajedno dogovore daljnje akcije kako bi se ispunila volja članstva.</p>
<p>Sever iznenađen, Jurić bez komentara</p>
<p>»Ništa neću komentirati, pogotovo ne presicu Mučnjaka i Kunsta. Sve što sam htio već sam rekao«, kratko je Vjesniku odgovorio predsjednik SSSH Davor Jurić, upitan za komentar kraha sindikalnog zajedništva.</p>
<p>»Malo sam iznenađen potezom kolega jer su se obojica još u ponedjeljak na zajedničkom dogovoru zalagali da zajedništvo treba sačuvati zbog referenduma«, rekao je Sever. Mislio je da je referendum ipak zajednički, a Kunst i Sever mu ništa nisu ni natuknuli o raspadu.</p>
<p>»Treba stati na loptu i prestati s međusobnim optužbama. Svejedno je hoćemo li rezultate zbrajati i objavi posebno ili zajedno, ali cijeli posao moramo do kraja obaviti zajedno. Mislim da unatoč svemu ima dovoljno prostora za zajedništvo, ali političke bliskosti treba, u interesu članstva, ostaviti po strani«, poručuje Sever. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Štrajk u Belju i IPK-u Ratarstvo zbog neisplaćenih plaća </p>
<p>OSIJEK/DARDA, 17. lipnja</p>
<p> - Štrajk u baranjskom poljoprivrednom kombinatu Belje d.d. i osječkom poduzeću IPK Ratarstvo-stočarstvo započeli su u utorak članovi Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi Hrvatske (PPDIV). Radnici Belja štrajkaju zbog neisplaćenih plaća za ožujak i travanj te putnih troškova za pet mjeseci, a radnici IPK Ratarstvo zbog neisplaćene plaće za travanj. </p>
<p>»Žetva je posve zaustavljena. Na sjednici štrajkaških odbora u utorak u podne odlučili smo da se štrajk nastavi sve do ispunjenja radničkih zahtjeva«, rekao je za Vjesnik županijski povjerenik PPDIV-a Šimo Orešković. Predstavnicima dviju uprava rečeno je da Hrvatski fond za privatizaciju, kao većinski vlasnik Belja i IPK-a Ratarstvo-stočarstvo, mora razriješiti nastale probleme. Tim više što su predstavnici uprava poručili sindikatima da »nemaju rješenje«. </p>
<p>Sindikalni povjerenik za IPK Ratarstvo Feliks Frajtag izjavio je kako imaju neke naznake da bi plaća za travanj mogla biti isplaćena u srijedu, što bi značilo prekid štrajka. </p>
<p>Štrajk je ujedno poziv da oni koji odlučuju o privatizaciji poljoprivrednih kombinata, to što prije učine. »Ako odluka o statusu poduzeća i radnika ne bude povoljna, prosvjedima ćemo upozoriti vlast u Zagrebu na naš nezavidan položaj«, najavio je Frajtag. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nasilnim navijačima zatvor i do pet godina zabrane dolaska na utakmice</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Izazivači nereda na sportskim događanjima neće moći biti na utakmicama od jedne do pet godina. Osobama koje su otprije poznate kao izazivači nereda prisustvovanje utakmicama može se zabraniti i da ne prekrše zakon, o kojem će Vlada u srijedu raspravljati pod imenom zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima, u javnosti poznatijem kao zakon o navijačima. </p>
<p>Prekršiteljima zakona, za koji je premijer Ivica Račan rekao da će u proceduru ući po hitnom postupku, mogu se izricati novčane i zatvorske kazne te zaštitne mjere. Najvažnija je, pokazala su britanska iskustva, zabrana prisustvovanja natjecanjima. </p>
<p>Od jedne do tri godine ulazak na sportska natjecanja izgrednicima će se moći zabraniti čak i ako im se ne izrekne ni jedna druga kazna. Ako u izgredima počine kazneno djelo, zabrana može trajati do pet godina. No, nisu niske ni predložene novčane kazne. Za navijače iznose od 500 do 10.000 kuna, a propusti u organizaciji mogli bi stajati organizatore do sto tisuća kuna. </p>
<p>Prijedlog zakona poimenice zabranjuje unošenje alkohola i droga te prisustvovanje natjecanju pod utjecajem alkohola i droga. Zabranjeno je unošenje oružja, pirotehničkih sredstava i predmeta kojima se mogu nanijeti ozljede, ali i transparenata, zastava te drugih obilježja kojima se iskazuje ili potiču mržnja i nasilje na temelju rasne, nacionalne, vjerske ili druge pripadnosti. Zabranjeno je i pjevanje takvih pjesama te izvikivanje takvih poruka. </p>
<p>Izričito je zabranjeno i pozivanje ili sudjelovanje u tučnjavi i napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, sportaše i ostale sudionike natjecanja. Kažnjavat će se i neovlašteni ulazak u prostor na kojem se odvija natjecanje te oštećivanje ili uništavanje sportskog objekta, ali i prijevoznih sredstava prije, za vrijeme i nakon natjecanja. </p>
<p>Organizator natjecanja dužan je procijeniti rizik izbijanja nereda i u suradnji s policijom osigurati dovoljno osoba koje će brinuti za red i sigurnost. Redari koje angažira klub, moraju imati najmanje srednju stručnu spremu, a ako nisu zaposleni kao redari u tvrtki koja organizira natjecanje ili u nekoj zaštitarskoj tvrtki, moraju proći posebnu obuku. </p>
<p>Redari će biti ovlašteni provjeriti identitet osoba koje ulaze ili izlaze iz prostora što ih čuvaju, pretražiti ih te zabraniti ulaz pijanima, drogiranima i onima koji žele unijeti nedopuštene predmete na natjecanje. Imat će pravo zadržati navijače koji remete red i predati ih policiji. Fizičku silu imat će pravo upotrijebiti u slučaju napada na redare, gledatelje, natjecatelje ili druge osobe te uništavanja objekata i opreme. </p>
<p>Organizator natjecanja s gostujućom momčadi može dogovoriti da o redu među navijačima gostiju brinu i redari gostujućeg kluba.</p>
<p>Policija će uoči natjecanja moći provjeravati osobe koje pješice ili u nekom vozilu dolaze na natjecanje. Ako policajci otkriju da je netko pijan, drogiran ili postoji osnovana sumnja da namjerava izazvati nered, imat će pravo takvu osobu zadržati u policijskoj stanici ili nekom drugom odgovarajućem prostoru do dva sata nakon što završi natjecanje. Policija će imati pravo prekinuti natjecanje ili zabraniti početak ako se utvrdi da je situacija previše rizična.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: Rijeka je primjer kako se može pomoći Sveučilištu da poboljša standarde </p>
<p>RIJEKA, 17. lipnja</p>
<p> - »Prema mnogim elementima, Riječko je sveučilište na europskoj razini, a Rijeka je najbolji primjer kako Grad i Županija mogu pomoći Sveučilištu da u kratko vrijeme učini mnogo na podizanju standarda i u nastavi i u studentskom i nastavničkom životu«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u utorak na svečanoj sjednici Senata tog sveučilišta. </p>
<p>O tome svjedoči da je u posljednjih godinu i pol uloženo 160 milijuna kuna u riječke fakultete. </p>
<p>Samo za poboljšanje studentskog standarda izdvojeno je 25 milijuna kuna. Riječki su fakulteti i kadrovski obnovljeni - na njima sada rade 194 znanstvena novaka, što je triput više nego prije četiri godine.</p>
<p> U 2004. u Rijeci će početi gradnja sveučilišnog campusa u bivšoj vojarni na Trsatu, gdje će biti podignut i novi riječki KBC. </p>
<p>Da bi zadržalo mlade znanstvenike, Riječko sveučilište je u kratko vrijeme odobrilo 172 stambena kredita. </p>
<p> Na kavi sa studentima Medicinskog fakulteta, na pitanje ne misli li da je plaća od šest tisuća kuna preniska za jednog liječnika, Mesić je odgovorio: »Što kažete na to da se naši odvjetnici počnu ravnati prema kolegi koji je uzeo devet milijuna dolara za obranu Blaškića u Haagu koji je dobio 45 godina zatvora?« </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Del Ponte Mesiću: Gotovina mora pred sud u Haagu, optužnica se ne može povući</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica ističe u pismu da se slučaj Gotovina mora iz političke sfere prebaciti u pravnu, te da Haag nije kriv za to što hrvatske vlasti nisu ranije nisu dopustile da se s Gotovinom razgovara kao s osumnjičenikom, pa to ne može utjecati na sadašnju pravnu situaciju - jedino je rješenje da se on preda ili uhiti i prebaci u Haag/ Del Ponte piše da ne može ocijeniti nove dokumente o Gotovini dok se ne prouče </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte smatra da je jedino rješenje da se optuženi hrvatski general Ante Gotovina dragovoljno preda ili uhiti, te prebaci u Den Haag, te da se pojavi pred Sudom. Smatra da se slučaj Gotovina mora iz političke sfere prebaciti u legalnu sudsku proceduru. Obavijestila je o tome hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u pismu koje je na Pantovčak stiglo u utorak nešto prije 18 sati.</p>
<p> Predsjednik Mesić je prije šest dana, 12. lipnja, u pismu Carli del Ponte zatražio da se preispita optužnica protiv Gotovine, te da general s haškim istražiteljima razgovara u svojstvu osumnjičenika, a ne optuženika.</p>
<p> No, u uzvratnom pismu Del Ponte to odbacuje i kaže: »Optuženi Gotovina je dvije godine u bijegu. Međunarodni sud je protiv njega podigao optužnicu, a sudac MKSJ-a je optužnicu potvrdio i potpisao nalog za njegovo uhićenje. S njim se stoga ne može obaviti razgovor kao s osumnjičenikom. Međunarodni kazneni sud jedino je mjesto gdje se mogu razmatrati optužnica i svi dostupni dokazi. U postojećim okolnostima povlačenje optužnice nije izvodivo«. </p>
<p>Haška tužiteljica nadalje zaključuje kako je očigledno da Haag ne snosi krivnju za to što organi hrvatskih vlasti ranije nisu dopustili da se s Gotovinom razgovara kao s osumnjičenikom. Stoga ta činjenica ne može utjecati na sadašnju pravnu situaciju, poručuje Del Ponte. </p>
<p>Međutim, njezin ured, kako stoji u pismu predsjedniku Mesiću, spreman je s optuženim Gotovinom razgovarati čim se on preda Sudu, provjeriti daljnje dokaze i nastaviti istragu. »U interesu je optuženoga i pravde da se ovaj predmet iz javne i političke sfere vrati u domenu sudskog postupka u kojoj postoji veliki broj pravnih mogućnosti za razmatranje svih pitanja relevantnih za optužnicu, optužbe i dokaze«, piše del Ponte Mesiću. </p>
<p>Ujedno potvrđuje da je njezin ured primio nove dokumente vezane za slučaj generala Gotovine koje je predsjednik Mesić nedavno stavio na raspolaganje hrvatskoj Vladi. »Mogu Vam zajamčiti da će se ti dokumenti pravovremeno prevesti i valjano proučiti, ali bi svakako bilo preuranjeno da se ti dokumenti ocjenjuju izvan propisanog sudskog postupka i u odsutnosti optuženoga«, piše del Ponte Mesiću.</p>
<p> Podsjetimo, hrvatski se predsjednik osobno zauzeo za odbjeglog generala Gotovinu, predloživši prošlog tjedna Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu da optužnicu preispita. Potvrdio je u pismu Carli del Ponte poslanom u Haag 12. lipnja da je spreman osobno jamčiti da će se general Gotovina odazvati svakom pozivu Tribunala ako mu se pruži šansa da u svojstvu osumnjičenika da iskaz haškim istražiteljima u Zagrebu. </p>
<p>Predsjednik Mesić smatra kako bi se time otvorila mogućnost da se ispravi nepravda koju je 1998. godine generalu Gotovini učinila HDZ-ova vlast, prešutjevši mu zahtjev za ispitivanje i zabranivši mu da razgovara s haškim istražiteljima. Zbog tog što mu je tada uskraćen iskaz, smatra Mesić, Gotovina je iz osumnjičenika pretvoren u optuženika.</p>
<p>Međutim, Carla del Ponte se s tim ne slaže. U intervjuu što ga je dala Jutarnjem listu odbacila je tvrdnje kako mu 1998. nije omogućen razgovor s haškim istražiteljima u svojstvu osumnjičenika. Ističe kako mu je ponuđen razgovor »i mimo Vlade preko različitih medijatora, ali ga je on odbio«. </p>
<p>Na Predsjednikovu inicijativu spram Haaga u slučaju Gotovina uslijedili su razni komentari, od toga da su se s desna zapitali otkud takva »salto mortale« promjena u stavu predsjednika Mesića prema Gotovini, do upozorenja da »Predsjednik solira i zaobilazi institucije države«. U intervjuu što ga je Carla del Ponte dala Jutarjem listu, ona ocjenjuje kako pismo predsjednika Mesića koje joj je uputio vezano za slučaj Gotovina »nije bila dobra reakcija«. No, u detaljnija pojašnjenja zašto tako misli nije se upuštala. </p>
<p>Ovim pismom su, što se haške tužiteljice tiče, očito razrješena nagađanja o možebitnoj promjeni statusa odbjeglog hrvatskog generala. U utorak u Predsjednikovu uredu nije bilo komentara na pristiglo pismo, tek naznake da će se najvjerojatnije sam Predsjednik o tome izjasniti u srijedu.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ako se Gotovina preda, mogao bi biti ispitan u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Ustupak koji bi Haaški sud mogao napraviti u slučaju generala Gotovine, nakon pisma predsjednika Republike Stjepana Mesića glavnoj tužiteljici Carli del Ponte, jest da istražitelji doputuju u Zagreb i ovdje razgovaraju s optuženim generalom HV-a Antom Gotovinom. Taj bi se scenarij mogao provesti ako se Gotovina preda, naslužbeno se doznaje u utorak u Banskim dvorima. </p>
<p> Haaški sud u protekle dvije i pol godine koliko je Gotovina u bijegu, nije ponovio zahtjev za razgovor s njim u bilo kojem svojstvu - kao osumnjičenikom ili optuženikom. To bi mogao, smatraju u Vladi, biti dovoljan pravni okvir da haaški istražitelji dođu u Zagreb i ispitaju generala. U Banskim dvorima očekuju da bi haaški odgovor na Mesićevo pismo mogao stići u srijedu. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Za Vladu je odgovor Carle del Ponte očekivan i u skladu s njezinim stavom </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Odgovor glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte na pismo predsjednika Republike Stjepana Mesića »Vlada smatra očekivanim i u skladu sa stavom Vlade da se slučaj generala Gotovine mora riješiti samo pravnim sredstvima te da general Gotovina mora pristupiti Međunarodnom kaznenom sudu za područje bivše Jugoslavije kako bi se započeo kompletni pravni postupak«, priopćili su u utorak uvečer iz Banskih dvora. </p>
<p>U priopćenju Vladina ureda za odnose s javnošću naglašava se također da će se, u sklopu tog postupka, otvoriti mogućnosti za razjašnjenje uloge generala Gotovine u akciji »Oluja« na temelju dokumenata koji su prikupljeni u prethodne dvije godine kao i na temelju rezultata istrage i suđenja Slobodanu Miloševiću i drugima za agresiju na Hrvatsku. Vlada izražava nadu kako će to potaknuti generala Gotovinu da se u što kraćem roku pojavi pred Sudom.</p>
<p>Ovakvo reagiranje Vlade na odgovor Carle del Ponte predsjedniku Mesiću ne iznenađuje jer se, kao što je Vjesnik pisao, u Banskim dvorima još potkraj prošlog tjedna moglo čuti da general Gotovina ne može računati da će haaško tužiteljstvo pristati na povlačenje naloga za uhićenje te promjenu statusa optuženika u status osumnjičenika prije nego što uopće razgovara s njim.</p>
<p> Jedan visoki Vladin dužnosnik tvrdio je još u četvrtak da je za generala Gotovinu najbolje da dođe u Zagreb i obavi razgovor s haaškim istražiteljima u razdoblju u kojem bi se formalno rješavala dokumentacija vezana za izručivanje. </p>
<p>Tako bi se otvorila mogućnost da se i uz pomoć generalova svjedočenja oslabi postojeća optužnica koja bi mogla biti znatno izmijenjena, a možda čak i povučena prije nego što bi do izručenja uopće došlo po postojećem uhidbenom nalogu i optužnici. </p>
<p>»Za takvo rješenje nešto dobre volje moraju pokazati i general Gotovina i haaško tužiteljstvo«, rekao tada Vjesnikov sugovornik, dodavši da takvo rješenje podrazumijeva i vrlo ozbiljno Vladino jamstvo da će generala izručiti ako Haag i dalje bude smatrao da postoje razlozi za suđenje, makar i prema promijenjenoj optužnici. No, naš sugovornik je uvjeren da i Sudu odgovaraju dokumentirane promjene, a možda čak i povlačenje cijele optužnice, jer ovakva kakva je sada, optužnica najviše koristi može donijeti obrani Slobodana Miloševića, što tužiteljstvu sigurno ne odgovara.</p>
<p> Naš je sugovornik tada izrazio nadu da će general Gotovina shvatiti situaciju u kojoj se nalazi. Premijer Ivica Račan je za vrijeme posjeta Irskoj naglasio da »svako apriorno uvjetovanje razgovora promjenom statusa optuženika u status osumnjičenika i generala Gotovinu i Hrvatsku vraća korak unazad«.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030618].
|
