NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031217].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 199002 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sanader bi mogao zaigrati na povećanje plaća u upravi</p>
<p>Najveću zabrinutost u javnosti izazvala je sudbina Ministarstva turizma / Ono što smo dosad čuli o Sanaderovim namjerama ne odaje dojam razrađenog plana u kojem se točno zna što se i kako želi postići smanjivanjem broja ministarstava / U upravi je zaposleno šezdesetak tisuća ljudi koji znaju cijeniti sigurnost svog posla, iako je bio u prosjeku loše plaćen. Kada se njihovim glasovima na izborima pribroje glasovi njihovih obitelji, jasno je zašto se nitko dosad nije usudio temeljitije protresti taj sustav / Teško je očekivati da će Sanaderova vlada pokušati razbiti taj čvrsto zatvoren krug</p>
<p>ZAGEB, 16. prosinca</p>
<p> – Najavljeno smanjivanje broja ministarstava u budućoj vladi Ive Sanadera izazvalo je dosta kritika, nedoumica, pa i ozbiljnih upozorenja prije nego što je Sanader u Saboru uopće dobio potvrdu svog premijerskog mandata i točno pokazao što i zašto želi reformirati u sustavu vlade i državne uprave. Ponajviše je tome kriv sam Sanader, jer se nakon svih najava tog poteza i dalje premalo zna o sudbini resora u novoj križaljci, a ono malo što je dospjelo u javnost nagovještava da ni u HDZ-u nisu baš sigurni koje resore treba spojiti i zašto.</p>
<p>Kao što se i moglo očekivati, najveću zabrinutost u javnosti izazvala je sudbina Ministarstva turizma. To je i razumljivo. Turizam je posljednjih godina jedna od rijetkih gospodarskih grana koja je pokazala očit rast i napredak. K tome, dobar dio portfelja turističkih tvrtki nije privatiziran, pa je za očekivati da će javnost i dalje biti vrlo osjetljiva na poteze države na tom području. </p>
<p>Sjetimo se samo kakav je potres Račanova vlada doživjela zbog neuspjele prodaje Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež, koja se pretvorila u »slučaj« ne samo zbog ekonomskih razloga i tradicionalne hrvatske sumnjičavosti kada je u pitanju privatizacija nego uvelike i zbog čisto političkih igara. Zato je prilično čudno što je Sanader dopustio da se turizam proteklih dana u najavama spaja čas s jednim čas s drugim resorom. I to u, blago rečeno, širokom rasponu od poljoprivrede do kulture.</p>
<p>Nije uopće sporna ispravnost Sanaderove odluke da broj ministarstava skreše na samom početku mandata, odnosno prije nego uopće uđe u Banske dvore. Dapače. Bez odlučnosti se ne može uspješno provesti nijedna reforma. No, neuspjeh je zajamčen ako iza odlučnosti ne stoji promišljen plan, s točno definiranim ciljevima i načinom na koji ih se želi ostvariti. A ono što smo dosad čuli o Sanaderovim namjerama ne odaje dojam razrađenog plana u kojem se točno zna što se i kako želi postići smanjivanjem broja ministarstava. Osim ako jedini cilj nije poreznim obveznicima uštedjeti četiri, pet ministarskih plaća. A to sigurno nije dovoljno.</p>
<p>Hrvatska je, kao i sve tranzicijske zemlje, naslijedila glomazan, spor, neučinkovit i za potrebe građana uglavnom neosjetljiv birokratski aparat. Nijedna vlada dosad nije se usudila s njime ozbiljnije uhvatiti u koštac. Istina, početkom devedesetih i državne je službenike zahvatio val otpuštanja. No da on nije imao veze s reformiranjem uprave, najbolje svjedoče stotine sudskih procesa koje je država izgubila zbog tih otpuštanja, pa se za naknade oštećenima iz državnog proračuna već moraju izdvajati pozamašni iznosi. </p>
<p>I tako, dok su privatizirane tvrtke polako ali sigurno broj zaposlenih i njihovu učinkovitost prilagođavale efikasnosti zapadnih konkurenata, državna je uprava i dalje ostala neosvojiva tvrđava za tranzicijske pomake. Račanova je vlada, na primjer, od toga odustala čak dva puta, u prvoj i posljednjoj godini mandata. Propali su čak i pokušaji da se barem toliko potrebnim stranim investitorima omogući da u razumnom roku i na jednom mjestu dobiju sve potrebne dozvole za otvaranje tvrtke. Sindikati su već najavili da neće mirno gledati eventualno smanjivanje broja državnih službenika. Iz HDZ-a su ih brzo umirili tvrdnjom da nitko neće ostati bez posla. No, i nakon toga šef sindikata službenika državne i lokalne uprave Ivica Ihas smatrao je potrebnim upozoriti da manji broj ministarstava ne znači da treba obavljati manje posla, dakle da treba manje službenika. Pa ispada da se u svakoj tvrtki broj zaposlenih može smanjiti, a učinkovitost preostalih povećati, samo u državnoj upravi nema ni jednog jedinog zaposlenog previše. </p>
<p>Znaju i sindikati i političke vrhuške da to nije tako. Ali, znaju i da je u državnoj upravi zaposleno šezdesetak tisuća ljudi, koji znaju cijeniti sigurnost svog posla, iako je on bio u prosjeku loše plaćen. Kada se njihovim glasovima na izborima pribroje glasovi njihovih obitelji, postaje jasno zašto se nitko dosad nije usudio temeljitije protresti taj sustav. Teško je očekivati da će i Sanaderova vlada pokušati razbiti taj čvrsto zatvoren krug. Dapače, prije se može očekivati da će zaigrati na povećanje plaća u upravi ne bi li spriječila odljev ono malo preostalih kvalitetnih kadrova u privatne tvrtke.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Treba pooštriti uvjete za podizanje tužbi Ustavnom sudu</p>
<p>Nadležnost za tužbe zbog nedonošenja presuda u razumnom roku treba s Ustavnog suda prebaciti na redovne sudove / Zbog vrlo sužene mogućnosti za ulaganje revizije na Vrhovnom sudu, građani dižu ustavne tužbe na odluke županijskih sudova, i zapravo tretiraju Ustavni sud kao redovni sud višeg stupnja / Mali broj usvojenih ustavnih tužbi ukazuje na visoku razinu poštivanja ustavnih prava u pravosuđu </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – S novoizabranim predsjednikom Ustavnog suda Petrom Klarićem razgovarali smo o budućem radu Ustavnog suda i izazovima koji stoje pred njim.</p>
<p> l Hoćete li inzistirati na zakonskim promjenama koje bi utjecale na smanjenje broja predmeta na Sudu, posebno ustavnih tužbi? </p>
<p>– Nema sumnje da bi se određenim izmjenama, u prvom redu u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, moglo utjecati na smanjenje broja predmeta. Kad su u pitanju ustavne tužbe, kojih je u ukupnom broju predmeta oko 90 posto, te bi izmjene trebale ići prema pooštrenju pretpostavaka za podizanje ustavnih tužbi (članak 62.). Kad je riječ o ustavnim tužbama zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku (članak 63.), bilo bi, prema mom mišljenju i mišljenju kolega sudaca, primjerenije i učinkovitije rješenje da se nadležnost u tom pogledu prenese na redovite sudove, a da Ustavni sud intervenira samo u slučaju nepostupanja ili pogrešnog postupanja Vrhovnog suda. U Ustavnom sudu također vlada uvjerenje da bi bilo manje ustavnih tužbi kad bi vrijednosni cenzus za reviziju bio blaži, jer bi u tom slučaju dobar broj sporova bio zadovoljavajuće riješen na razini Vrhovnog suda. </p>
<p>Zbog vrlo sužene mogućnosti za ulaganje revizije na Vrhovnom sudu, građani dižu ustavne tužbe na odluke županijskih sudova, i zapravo tretiraju Ustavni sud kao redovni sud višeg stupnja. Za radikalno smanjenje broja ustavnih tužbi najdjelotvornije bi bilo uvođenje tzv. selektivne nadležnosti, tj. da Ustavni sud po svom izboru razmatra samo one ustavne tužbe koje se odnose na pravna pitanja od šireg, odnosno načelnog značenja. </p>
<p> l Koji su razlozi tome da je broj usvojenih ustavnih tužbi vrlo mali, odnosno samo tri do četiri posto od oko 10.000 ustavnih tužbi u ovom sazivu Ustavnog suda?</p>
<p>– Najvažnijim razlogom za relativno mali broj usvojenih ustavnih tužbi smatram vrlo rašireno gledanje na Ustavni sud kao žalbeni sud najvišeg stupnja. Ustavni sud, međutim, u povodu ustavne tužbe ispituje samo je li osporenom odlukom suda ili tijela s javnim ovlastima došlo do povrede ljudskih prava i sloboda zajamčenih ustavom, dakle samo ustavnih, a ne svih mogućih subjektivnih prava. No, s druge strane, mali broj usvojenih ustavnih tužbi potvrđuje visoku razinu poštivanja ustavnih prava u pravosuđu. Iznimka se odnosi na pravo donošenja odluke u razumnom roku, pa je tu i postotak usvojenih ustavnih tužbi znatno viši.</p>
<p> l Prema Vašem mišljenju, treba li u novom proračunu izdvojiti dodatna sredstva za rad Ustavnog suda i za koje namjene?</p>
<p>– Najpotrebnija su nam dodatna sredstva za osiguranje prikladnog poslovnog prostora i zapošljavanje određenog broja novih savjetnika i službenika.</p>
<p> l Postoje li problemi u razgraničenju nadležnosti Ustavnog suda i redovnih sudova (primjerice Upravnog ili Vrhovnog suda)?</p>
<p>– Načelno, razgraničenje nadležnosti između Ustavnog suda i redovnih sudova provedeno je na zadovoljavajući način. Izvjesne teškoće u razgraničenju nadležnosti javljaju se kad Ustavni sud rješava ustavne tužbe, jer tada, iako nije tijelo sudbene vlasti, djeluje kao sud. U tom slučaju, potrebno je provesti funkcionalno razgraničenje Ustavnog suda od Vrhovnog i ostalih sudova. </p>
<p>Kao što je već rečeno, crta razgraničenja u osnovi je određena time što je Ustavni sud nadležan štititi u postupku po ustavnoj tužbi isključivo ustavna prava, a ne i ostala subjektivna prava. Problem se može pojaviti kad je u konkretnom slučaju sporno je li neko pravo doista ustavno pravo ili kad neko ustavno pravo (na primjer pravo vlasništva) štiti i Ustavni sud i redovni sudovi. Takvi se problemi uspješno rješavaju postupnim brušenjem kriterija razlikovanja u sudskoj praksi Ustavnog suda.</p>
<p>Nejasno je zašto suce Ustavnog suda dijele na lijeve i desne</p>
<p> l Dosadašnji predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol odbacio je učestale medijske špekulacije o podjeli ustavnih sudaca na desne i lijeve. Kakvo je Vaše mišljenje o toj podjeli u Ustavnom sudu i na koji način ćete razvijati duh tolerancije?</p>
<p>– Dijelim mišljenje kolege Sokola. Doista su nejasna mjerila razvrstavanja sudaca na lijeve i desne. To su očito mjerila koja se primjenjuju kod razvrstavanja političkih stranaka na lijeve i desne koja su, međutim, relevantna samo za njihove članove. Suci Ustavnog suda, kao i ostali građani, mogu se opredjeljivati za pojedinu političku stranku isključivo na izborima, ali kao suci Ustavnog suda, neovisno o ranijem članstvu u nekoj političkoj stranci, dužni su se strogo držati Ustava i zakona, kako pri ocjeni ustavnosti zakona te ustavnosti i zakonitosti drugih propisa, tako i pri rješavanju ustavnih tužbi. Smatram da odluke Ustavnog suda i njihova obrazloženja uvjerljivo pokazuju da je tome doista tako. Stoga suci s pravom negoduju zbog takva razvrstavanja.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zagreb zasad oklijeva trgovinske odnose s Moskvom staviti na novu razinu</p>
<p>Hrvatski izvoz u Rusiju u prvih je deset mjeseci iznosio samo 57,7 milijuna dolara, a uvoz je u istom razdoblju dosegao gotovo 557,4 milijuna dolara / U posljednje vrijeme, ruski biznismeni iskazuju zanimanje za ulaganja u hrvatski turistički sektor</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – U prvih deset mjeseci ove godine, Hrvatska je u robnoj razmjeni s Ruskom Federacijom zabilježila manjak od gotovo pola milijarde dolara, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatske gospodarske komore (HGK).</p>
<p>Hrvatski izvoz na tržište najveće zemlje svijeta u prvih je deset mjeseci iznosio samo 57,7 milijuna dolara. S druge strane, naš je uvoz iz Rusije u istom razdoblju dosegao gotovo 557,4 milijuna dolara.</p>
<p>Te brojke potvrđuju nastavak višegodišnjih trendova u trgovini Hrvatske s Rusijom, koju karakterizira postupan rast vrijednosti robne razmjene, ali i rast hrvatskog deficita. Primjera radi, prošlu smo godinu robnu razmjenu s Rusijom zaključili s minusom od 630 milijuna dolara, pri čemu je hrvatski izvoz iznosio samo 83,6 milijuna dolara, dok je uvoz iz Rusije dosegao vrijednost od 713,7 milijuna dolara.</p>
<p>Kad Rusija uđe u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), čemu se Moskva nada u idućoj godini, valja očekivati znatnije povećanje vrijednosti robne razmjene između dviju zemalja, ali i nastavak produbljivanja hrvatskog deficita. Treba, međutim, naglasiti da se taj »vidljivi« minus u trgovini s Rusijom dijelom ispravlja u hrvatsku korist u dijelu »nevidljive« razmjene usluga budući da Jadran sve više privlači ruske turiste.</p>
<p>Inače, zanimljivo je spomenuti da ruska strana sve više postavlja pitanje sklapanja bilateralnog ugovora o slobodnoj trgovini s Hrvatskom. Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva, službena je Moskva vrlo zainteresirana za sklapanje tog sporazuma s našom zemljom. Iako nema sumnje da bi brojni hrvatski poslovni ljudi profitirali od bescarinskog izvoza na 150-milijunsko rusko tržište, Zagreb zasad oklijeva trgovinske odnose s Moskvom staviti na novu razinu, ponajviše zbog straha od reakcije Bruxellesa, pa se ruskoj strani kao zamjena nudi jačanje gospodarske suradnje na druge načine. </p>
<p>Rusko-hrvatski gospodarski odnosi i dalje su opterećeni neriješenim problemom klirinškog duga bivšeg SSSR-a nekadašnjoj SFR Jugoslaviji. Unatoč tome, ruski kapital posljednjih godina iskazuje zamjetan interes za ulaganja u Hrvatsku. </p>
<p>Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), izravna ruska ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do sredine ove godine dosegla su gotovo devet milijuna dolara. Jedno od posljednjih većih ruskih ulaganja u našu zemlju odnosi se na preuzimanje sisačke Željezare od strane Mečelja.</p>
<p>Isto tako, treba reći da je ruska naftna kompanija Rosneft ušla u uži krug kandidata za kupnju 25 posto plus jedne dionice Ine. U posljednje vrijeme, ruski biznismeni iskazuju zanimanje za ulaganja u hrvatski turistički sektor.</p>
<p>Jedan od energetskih projekata, koji bi Hrvatsku gospodarski mogao povezati s Rusijom, tiče se integracije Janafa s ruskim naftovodom Družba. Projektom DružbaAdria, Omišalj bi trebao postati jedna od glavnih luka za izvoz ruske nafte na svjetsko tržište.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Vrijeme popravnih ispita </p>
<p>Hrvatska, nažalost, zbog kašnjenja u procesu integracija i zbog drugih krivih poteza nije sudionik bilo kakve rasprave o pitanju europskoga ujedinjenja. Međutim, sljedeće godine ima priliku za popravni ispit koji će je lansirati u ozbiljan dio integracijskog procesa u NATO-u i u Europskoj uniji</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>U samo nekoliko posljednjih dana, pred božićne blagdane, do nas su došle dvije važne svjetske vijesti: uhićen je Saddam Hussein, a u Bruxellesu je propao pokušaj da se donese prvi europski ustav.</p>
<p>Onako prljav i zarastao u bradu, okrutni irački diktator izvučen iz blatne rupe u koju se skrio od američkih vojnika, sasvim je sigurno označio novu prekretnicu u događajima na Srednjem istoku. Uhićenje Saddama Husseina, jednog od najokrutnijih vladara u povijesti uopće, odgovornog za tiransku vlast i masovno pogubljenje desetaka tisuća Kurda kemijskim oružjem, nesumnjivo je dobra vijest. No, može li američka politika, koja je u napadu na Irak počinila toliko krupnih pogrešaka, iz ovoga uhićenja preokrenuti stvari barem dijelom u svoju korist? Hoće li američka politika dobiti »drugu šansu«, svojevrsni popravni ispit? Teško.</p>
<p>Zahvaljujući umišljenom držanju temeljem stava o sveopćoj supremaciji, američka je politika vojnu akciju na Irak iznimno loše pripremila u političko-diplomatskom smislu. Prijeko potrebna diplomatska priprema je izostala, Bush je svijetom slao svojeg ministra vanjskih poslova Colina Powella, koji je, zajedno s Tonyjem Blairom i Jackom Strawom, uz Rumsfelda i Wolfowitza izgledao i zvučao sasvim neuvjerljivo. Pogotovo onoga trenutka kada je SAD otvorio pravni limbo u Zaljevu Guantanamo.</p>
<p> Uporno odbijanje da se u cijeli »posao« uvedu Ujedinjeni narodi, barem kroz proces izgrađivanja društva na nekim novim temeljima, stvorilo je dodatne probleme. O tom poslu SAD ne zna ništa, a UN ima podosta svjetskoga iskustva. U Iraku su problemi ozbiljni. Toliko ozbiljni da će američki predsjednik u novom mandatu, ma kako se zvao, imati glavobolju zvanu Irak. I Afganistan. </p>
<p>Američka politika ima drugu šansu i u odnosima s Europom. Punih četrdeset godina Washington je vjerno stajao iza projekta ujedinjavanja i jačanja Europe. No, to je danas teško potvrditi. Raspoloženje Busha i Cheneyja znatno je više usmjereno na podjele. U takvoj politici stalni pokušaji britanskoga premijera Blaira da miri dvije strane Atlantika (posredovao je u oslobađanju zatvorenika iz Guantanama, u smirivanju trgovinskog rata između SAD-a i EU-a, u postizanju dogovora o europskoj obrani unutar NATO-a) postaju sve besmisleniji i za sam London. Bez podrške europskoj obrani, jakom euru, Washinton se odlučio na politiku podijeli 25 i vladaj. </p>
<p>Tih 25 protekloga tjedna je pokazalo da još nije sposobno i zrelo za korak dalje u procesu europske kohezije, a ispalo je da je zajednički ustav i dalje prekrupan zalogaj. U međusobnim prepucavanjima otrovne strelice krivnje uglavnom su usmjerene prema Poljskoj – zemlji kandidatkinji koja je pravo veta iskoristila i prije nego što je postala članica. No, krivaca za neuspjeh bilo je naravno previše. Španjolski premijer Aznar svoje je protivljenje zbog broja glasova objašnjavao potrebom da Španjolska napokon zauzme mjesto koje joj u europskoj, ali i svjetskoj politici pripada, jer odlazi u političku mirovinu, pa je posljednji posao želio odraditi »junački«. </p>
<p>Nijemci nisu željeli popustiti onima koji bi htjeli imati gotovo istu političku težinu, ali mnogo manje novčanog doprinosa u zajedničku blagajnu. Stoga su Nijemci, zajedno s Francuzima, odmah su najavili mogućnost stvaranja dviju Europa s dvije različite brzine. Oni bi bili u onoj bržoj, koja želi snažnije i brže integracije. No, tu postoji problem. Teško će ubrzati kada su upravo Nijemci i Francuzi iz druge brzine ubacili u prvu, otvoreno kršeći ekonomski dogovor Pakta o stabilnosti i potpuno ignorirali upozorenja Europske komisije da troše više no što zarađuju.</p>
<p>Europskoj se uniji, naravno, ništa neće dogoditi, unatoč činjenici da nitko ne zna kada će do dogovora, odnosno ustava na kraju doći. Proces jačanja integracija će se dalje nastaviti, sve dok Europa ne postane dovoljno zrela da probavi i ono što se danas čini nepremostivim, a odbija u ime nacionalnih interesa. EU u sljedećoj godini ima za donošenje ustava novu šansu za popravni ispit iz integracija.</p>
<p>U međuvremenu će Europska unija i dalje sličiti kaleidoskopu, simpatičnoj igrački u obliku tube u kojoj šarena stakalca tvore zanimljive forme. Kada se protrese i pogleda ponovo, izgleda drukčije; stakalca se drukčije rasporede, ali unutar zadane forme. Nevolja bi bila jedino kada bi se forma razbila, a stakalca razletjela po podu.</p>
<p>Hrvatska, nažalost, zbog kašnjenja u procesu integracija i zbog različitih krivih poteza nije sudionik bilo kakve rasprave o pitanju europskoga ujedinjenja. Međutim, sljedeće godine ima priliku za popravni ispit koji će je lansirati u ozbiljan dio integracijskog procesa u NATO-u i u Europskoj uniji. Inaćenje novih članica EU-a moglo bi se negativno odraziti na raspoloženje prema nastavku proširenja.</p>
<p> Hrvatska na svojoj strani ima samo dvije prednosti koje mora iskoristiti: činjenicu da je mala i integracijski »lako probavljiva« i naporan rad na ispunjavanju potrebnih kriterija. Rad koji će zamijeniti svakojake teorije i različite »geostrateške planove« sada je još važniji; EU će zbog još postojeće sumnje prema tome jesu li hrvatski nacionalisti sposobni voditi proeuropski smjer zemlje, u ocjeni ispunjavaju li se politički kriteriji, biti još sitničaviji.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zmago Jelinčič nije usamljen</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Službena slovenska politika prema Hrvatskoj, nažalost, ne pokazuje znakove zamora kada je riječ o teritorijalnim pretenzijama te države prema dijelovima hrvatskog kopna i mora. Iako iz »dežele«, posebice posljednjih dana, dolaze prilično umilne izjave tamošnjih dužnosnika, u kojima se izražava spremnost za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, ako je suditi prema pripremnim radnjama u vezi s promjenama slovenskog pomorskog zakonika, duh tamošnjeg ekstremista Zmage Jelinčiča uskoro će postati dijelom i službene slovenske politike.</p>
<p>Potvrda tome stigla je u utorak iz odbora za infrastrukturu i okoliš slovenskog parlamenta koji je jednoglasno podržao promjene spomenutog pomorskog zakonika prema kojem Slovenija nakon što to dvanaest godina nije bila, postaje zemljom koja ima teritorijalni dodir s otvorenim morem i pravom proglašenja morskih pojaseva. Ako i slovenska vlada, a na kraju i sam parlament, potvrde tu jednoglasnost, Slovenija će postati rijetkim primjerom države koja je svoj teritorij (i more je teritorij) proširila na račun susjedne zemlje (Hrvatske) izmjenom svog unutarnjeg zakonodavstva.</p>
<p>Otprilike, to bi bilo isto kao da Hrvatska izmijeni svoj opis državnih granica tako da položi svoja suverena prava na kopneni koridor od Macelja do Šentilja i temeljem toga proglasi se susjednom zemljom s Austrijom. Hrvatska to, dakako, neće učiniti, jer bi to bio, iako samo pravno a ne i faktički, akt agresije prema susjednoj državi Sloveniji. Isti status ima i slovenska nakana da se proglasi zemljom koja ima izravan pristup otvorenom moru, iako je slovensko teritorijalno more omeđeno hrvatskim i talijanskim teritorijalnim morem. </p>
<p>Tako će i nova hrvatska vlada, ako najave o proširenju slovenskog državnog teritorija dobiju i parlamentarnu potvrdu, umjesto razvijanja dobrosusjedskih odnosa i rješavanja otvorenih pitanja prema načelima međunarodnog prava, morati više voditi računa o raznim slovenskim provokacijama i stvaranju incidentnih situacija, posebice na moru.</p>
<p>Pritom nimalo nije utješna činjenica da takvu slovensku politiku, kako je to nedavno ustvrdio potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu Budislav Vukas, kreiraju »politički ekstremisti i pravni amateri«. Očito, nije problem samo u njima, nego možda još više u činjenici da takvu agresivnu slovensku politiku prešutno podržavaju i najviši dužnosnici te države, uključivo s premijerom Ropom i predsjednikom Drnovšekom. Nažalost, Jelinčič nije usamljen.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vlast u društvu</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ </p>
<p>Inzistirao sam da se vlast povuče iz sporta, kulture i medija i nadam se da će takvu praksu nastaviti i oni koji dolaze iza nas«, kazao je predsjednik Vlade Ivica Račan na božićno-novogodišnjem primanju za novinare akreditirane u Vladi te urednike. Također je ustvrdio da nikome u Vladi nije palo na pamet zvati urednike ili šefove medija.</p>
<p>Taj Račanov iskaz, posebice onaj o povlačenju vlasti iz sporta, kulture i medija - zanemarimo li njegovu tvrdnju o izravnom neupletanju u medije - zapravo nije točan. Posao je vlasti bio da se petlja i u sport, i u kulturu i u medije. Uz ostale razloge, i za to su izabrani. Doduše, nije posao vlasti da određuje kako pisati knjige ili što slikati, tko će biti nogometni prvak Hrvatske ili što će i kako objavljivati mediji. Međutim, posao je vlasti bio da se u sve te segmente društva petlja - zakonima. Vlast je to i činila. Sport je vjerojatno manje pod utjecajem politike nego što je bio do 2000. godine. Međutim, predsjednik HOO je Zlatko Mateša, košarkaškog saveza Ivan Šuker, atletskog Luciano Sušanj, teniskog Radimir Čačić, a skijaškog Srećko Ferenčak. Tako su političari ostali u sportu, a sportaši, političarima unatoč, i dalje kukaju da se premalo novca izdvaja za sport. U kulturi su usvojeni mnogobrojni zakoni, a osnovana su i kulturna vijeća, čime je Ministarstvo odlučivanje djelomično delegiralo nekom drugom. </p>
<p>Medijsko je, pak, zakonodavstvo više puta bilo u središtu interesa; ako ne javnosti, onda barem medija. Najviše su pozornosti privukle promjene Zakona o HRT-u te veliki ljetošnji medijski hit - Zakon o medijima. Račanova želja da se nova vlast ne miješa u medije i da se ne ugrožava dostignuta razina medijskih sloboda, možda i neće biti ostvarena. Nije pitanje samo kako će se nova vlast ponašati prema medijima (ali i kako će se mediji postaviti prema eventualnom pokušaju izravnog utjecaja). Naime, prihvati li Ustavni sud zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o medijima što ga je podnio Denis Kuljiš, taj će zakon morati ponovo u saborsku proceduru. Hoće li u tom slučaju izgledati isto, bolje ili lošije, ovisi je o saborskoj većini. </p>
<p>Ono što se, međutim, zbilo u svim segmentima društva, pa tako i u kulturi, i u sportu i u medijima, jest smanjivanje golemih napetosti koje su postojale krajem devedesetih godina prošlog stoljeća. Za početak, ne bi bilo dobro kada bi se te napetosti ponovo počele napinjati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Poslovično nemaran odnos »Poslovnog tjednika« prema činjenicama </p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Ubroju od 16. prosinca »Poslovni tjednik« objavio je i posebni prilog pod naslovom »Javna dionička društva na hrvatskim burzama« (164 stranice, glavni urednik Miodrag Šajatović, urednici priloga Jadranka Dozan i Josip Galinec). Nismo se još stigli pozabaviti čitanjem, ili čak analizom ostalih tekstova u tom opsežnom prilogu, ali ako su i oni napisani toliko površno i garnirani s toliko nepotrebnih i pogrešnih komentara, netočnih brojki i tvrdnji, onda se i nećemo s njima baviti. Reagiramo samo na tekst od 35 redaka o »Vjesniku« , a činimo to premda smo već navikli na krajnje površan i »ležeran« odnos prema činjenicama u izdanjima EPH.</p>
<p>Pustimo sad tvrdnju da je »'Vjesnik' osnovan 1999. godine spajanjem Hrvatske tiskare i tvrtke Novi Vjesnik, čime su ujedinjene tiskarska i izdavačka djelatnost«. »Vjesnik« je osnovan neke druge, ranije godine (1940.), a rečene 1999. godine nastao je »Vjesnik d.d.«, spajanjem »Vjesnika« i tiskare. Ali kad se dalje kaže da je »Vjesnik« ... »poznat po velikom formatu«, onda to već dobiva drugi prizvuk, neočekivan u prilogu i u tekstu koji bi, kao, htio biti egzaktno informativan. Napisati da je »Vjesnik« poznat po velikom formatu otprilike je kao da se u nekom takvom prilogu o dioničkim društvima na hrvatskim burzama napiše da je »EPH poznat po netočnim naslovima koji nemaju veze s tekstom pod njima«, ili da su »izdanja EPH poznata po nemarnom odnosu prema istini« ili da su »skloni varati čitatelja«. To su, naime, činjenice i komentari koje se ne očekuju u specijaliziranim prilozima te vrste.</p>
<p>Pustimo sada i to što iznad okvirića s osnovnim podacima o Vjesniku, tamo gdje se navodi vrsta djelatnosti, stoji: "Osiguranja!? U "osiguravajućem društvu" EPH koje se bavi i izdavačkom djelatnošću te izdaje, među ostalim, i "Poslovni tjednik", valjda bi i to trebali znati, ali bit će da nisu pazili, što samo dodatno govori o vjerodostojnosti njihova priloga...</p>
<p>Ali to još nije sve, niti je sve ovo dosad najgore. Mi u »Vjesniku« s čuđenjem čitamo u tom prilogu »Poslovnog tjednika« kako »tvrtka (»Vjesnik«) najavljuje nekoliko novih, specijaliziranih izdanja«. Ako se tako nešto i dogodilo, onda je to već prošlo vrijeme: nekoliko specijaliziranih izdanja »Vjesnik d.d.« izdaje još od ljeta.</p>
<p>Ali ni to još nije sve glede točnosti podataka koje EPH-ov »Poslovni tjednik« u svom prilogu objavljuje o »Vjesniku«. Primjerice: »Dnevni list 'Vjesnik' tiska se u vrlo skromnoj nakladi od sedam tisuća primjeraka, što nije dovoljno za pozitivno poslovanje«, kaže se u tekstu. E, to je sad već vrlo zločesto, osim što je, dakako, netočno. Jer, »Vjesnik« se tiska u nakladi od, prosječno, 20.000 primjeraka radnim danom, i 25.000 do 27.000 nedjeljom, s prodajom koja kontinuirano raste (za razliku od drugih listova), iako još ne dovoljno i ne onoliko koliko bi to bilo u skladu s kvalitetom lista. </p>
<p>Usput, moramo podsjetiti da »Vjesnik«, nažalost, nema potpuna uvida niti ima kontrolu nad prodajom svoga lista, zbog čega smo u krajnje nezavidnom položaju, za razliku od izdanja EPH koji je jedan od moćnih suvlasnika našeg distributera, točnije – obaju naših distributera, i »Tiska« i »Distri pressa«. </p>
<p>Budući da smo skloni vjerovati da urednici »Poslovnog tjednika« i njegova priloga vjerojatno znaju razliku između tiskane i prodane naklade, kao što i njihov vlasnik, EPH, točno zna podatke o tome koliko se, zapravo, »Vjesnika« prodaje, onda moramo zaključiti da je ovdje riječ o uobičajeno nekorektnom odnosu EPH prema »Vjesniku«. </p>
<p>Ali ni to još nije sve. U prilogu o »Vjesniku« piše dalje i ovo: »Zahvaljujući kreditu dobivenom uz Vladino jamstvo u povodu 63. obljetnice izlaska prvog broja 'Vjesnika', uskoro treba biti otvorena nova, najmodernija tiskara u Hrvatskoj«. Prvo, ni kredit ni jamstvo nisu dobiveni »u povodu 63. obljetnice izlaska prvog broja 'Vjesnika'«, niti »Vjesnik« taj kredit uredno isplaćuje »u povodu« nekog rođendana, nego ga samo – uredno otplaćuje. </p>
<p>Ali, kad već »Poslovni tjednik« u svom prilogu najavljuje da bi uskoro trebala biti otvorena najmodernija tiskara u Hrvatskoj, onda moramo podsjetiti da se to već dogodilo, i to upravo u povodu 63. obljetnice izlaženja prvog broja »Vjesnika«, na početku ljeta ove godine a što bi oni trebali znati i prepoznati po vrhunskoj kvaliteti tiskarskih usluga koju njihova izdanja dobivaju i uživaju u »Vjesnikovoj« tiskari.</p>
<p>I na kraju: »Poslovni tjednik« je člančić o »Vjesniku«, pored svih netočnosti, opremio i naslovom: »Vijesnik«! »Vjesnik«, kolege, »Vjesnik«... no nepismenost nam još ponajmanje smeta u »Poslovnom tjedniku« koji se tiska u vrlo skromnoj nakladi od 4000 primjeraka, i koji, kako doznajemo, u veljači počinje izlaziti kao dnevni list. Nadamo se – u malo boljim odnosima s činjenicama, ili, za početak, barem s pravopisom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Zabrana rada nedjeljom: pravo jednima, prisila drugima</p>
<p>Sve više se otkriva da je Zakon o trgovini noveliran naprečac, mimo redovnog postupka i pod pritiskom dijela crkvene javnosti i katoličkih crkvenih institucija Caritasa i Franjevačkog instituta za mir. U taj proces nisu bili uključeni mjerodavno Ministarstvo gospodarstva, Agencija za tržišno natjecanje, Gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca. Izvan toga procesa bili su pravoslavci, adventisti, oni sedmog dana ili subotari, članovi Židovske općine, a da ne govorimo o agnosticima, indiferentnima ili čak ateistima. Svi oni imaju ista prava na rad i nerad, na tjedni odmor koji nije nužno u nedjelju / Koalicija na vlasti, koja je otišla u prošlost, podlegla je političkom pritisku i iz njenih redova nismo čuli nijednu relevantnu kritiku ponuđene zakonske regulative o zabrani rada prodavaonica nedjeljom. Izbori su bili pred vratima i sve političke stranke su ocijenile da nije preporučljivo ići u konfrontaciju i biti protiv inicijative crkvenih struktura. SDP je tako izbjegao mogućnost da ga rigidni antikomunisti etiketiraju kao družbu komunjara / Taj vrući kesten u očekivanju mišljenja Ustavnog suda ostavljen je, čini se s dozom cinizma, novoj vlasti kao škakljivo nasljedstvo. Zato nam se čini vrlo razumnom i potrebnom poruka Branka Jordanića, glavnog državnog inspektora, da se hrvatska politika mora javno odrediti prema zabrani rada prodavaonica nedjeljom</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Još traju, sve su žešće i neizvjesnije polemike o noveliranju Zakona o trgovini kojim je zabranjen rad prodavaonicama nedjeljom bez koncesije uvjetovane samo prostorom do dvjesto četvornih metara. Sve više se otkriva da je Zakon noveliran naprečac, mimo redovnog postupka i pod pritiskom jednog dijela crkvene javnosti i katoličkih crkvenih institucija Caritasa i Franjevačkog instituta za mir.</p>
<p>U taj proces nisu bili uključeni mjerodavno Ministarstvo gospodarstva, Agencija za tržišno natjecanje, Gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca. Izvan toga procesa bili su pravoslavci, adventisti, oni sedmog dana ili subotari, članovi židovske općine, a da ne govorimo o agnosticima, indiferentnima ili čak ateistima. Svi oni imaju ista prava na rad i nerad, na tjedni odmor koji nije nužno u nedjelju, ali ih nije nitko ništa o tome pitao.</p>
<p>Ističe se da su zakonskoj zabrani rada nedjeljom punu potporu dali svi zastupnički klubovi u Saboru. Uz ostalo, i to dokazuje da je do noveliranja Zakona o trgovini na sadašnji način došlo političkim kompromiserstvom saborskih zastupnika. </p>
<p>Koalicija na vlasti, koja je otišla u prošlost, podlegla je političkom pritisku i iz njenih redova nismo čuli nijednu relevantnu kritiku ponuđene zakonske regulative o zabrani rada prodavaonica nedjeljom.</p>
<p>Izbori su bili pred vratima i sve političke stranke su ocijenile da nije preporučljivo ići u konfrontaciju i biti protiv inicijative crkvenih struktura. SDP je tako izbjegao mogućnost da ga rigidni antikomunisti etiketiraju kao družbu komunjara.</p>
<p>Veliki trgovački lanci zatražili su ocjenu ustavnosti noveliranog Zakona o trgovini. Oni se nadaju da će Ustavni sud osporiti to noveliranje. Prema njima je diskriminacija radnika koji žele raditi i nedjeljom, a to je i njihovo ustavno pravo. </p>
<p>Oni posebno ističu da zabrana rada prodavaonica nedjeljom protežira kršćansku crkvu, a zaobilazi druge vjerske zajednice. Agencija za tržišno natjecanje pak upozorava da se time diskriminiraju i gospodarski subjekti.</p>
<p>Nažalost, nikakvo mišljenje o prijedlogu noveliranja Zakona o trgovini nismo čuli iz Islamske zajednice, židovskih općina, iz krugova protestantskih zajednica, posebno pak su šutjeli adventisti sedmog dana, a nisu se oglasili ni oni koji su liberalnih shvaćanja. Ili mi to ne znamo, jer se njihovi stavovi nisu mogli čuti u javnosti.</p>
<p>Taj vrući kesten u očekivanju mišljenja Ustavnog suda ostavljen je, čini se s dozom cinizma, novoj vlasti kao škakljivo nasljedstvo. Zato nam se čini vrlo razumnom i potrebnom poruka Branka Jordanića, glavnog državnog inspektora da se hrvatska politika mora javno odrediti prema zabrani rada prodavaonica nedjeljom. </p>
<p>I u Državnom inspektoratu misle da bi novi Zakon o trgovinama mogao pasti pred Ustavnim sudom zbog kršenja osnovnih trgovačkih prava.</p>
<p>Zanimljiv je i podatak iz Državnog inspektorata da 70 posto potrošača kupuje upravo nedjeljom. U to se nije teško uvjeriti i treba samo u velika trgovačka središta navratiti nedjeljom. Osim što se kupuje, ljudi se susreću, druže, razgovaraju i upoznaju. Svijet se promijenio, a to nikako da shvate predlagači izmjene Zakona o trgovini.</p>
<p>Vrlo je upitna argumentacija za promjenu Zakona o trgovini, a za normu zabrane rada nedjeljom. </p>
<p>Tako se navodi da se time želi stati na vrat grubu kršenju ljudskih prava, materijalnom i moralnom iskorištavanju radnika, kršenju prava na tjedni odmor, na pravednu plaću za prekovremeni rad, za rad nedjeljom i blagdanima i dodaje se da je sve to u skladu sa socijalnim naukom Crkve.</p>
<p>Već je rečeno da je neoliberalni kapitalizam od Hrvatske napravio »Tunguziju« kada su u pitanju stečena, stoljećima, i zakonom zajamčena radnička prava. U zraku visi pitanje zašto je Crkva dosad o tome šutjela. To svakako nije u skladu s njenim socijalnim naukom. Kada dvjesto tisuća radnika u Hrvatskoj nije mjesecima primalo nikakvu plaću za svoj rad nitko se nije javio u obranu njihovih prava na pravednu plaću.</p>
<p>Pomalo je smiješno reći da se Zakonom o trgovini želi štititi ljudska, građanska i vjerska prava trgovačkih radnika. Vrlo je upitno iz cjeline ljudskih prava izvlačiti »vjerska« prava i to samo u trgovini. A ovdje se misli samo na vjerska prava kršćana i ne svih vjernika. Kršćanima je vjersko pravo da tjedni odmor bude nedjeljom, a muslimanima petkom. </p>
<p>Čudna su i ta vjerska prava ako 70 posto kupaca kupuje nedjeljom, a od njih je sigurno 78 posto katolika. Zašto zabrana nije donesena i za te kupce, koji reklo bi se, samovoljno krše svoja vjerska prava.</p>
<p>A tjedni odmor samo nedjeljom teško je zakonski urediti tako da ne budu prekršena i ista prava drugih. Što to znači možemo ilustrirati tim primjerom.</p>
<p>Salko godinama ima veliki market, u komu rade muslimani, katolici, pravoslavci pa i oni kojima nije do vjere. Salko kao dobar musliman nikada ne radi petkom. To vrijedi i za njegove radnike muslimane, koji to žele. </p>
<p>Rade samo nemuslimani. Salko i drugi muslimani rade nedjeljom, a i oni kršćani koji to hoće. I sada se Salko našao u nedoumici. Pita se hoće li biti kažnjen što ne radi petkom? Ali i hoće li biti kažnjen što radi nedjeljom? On i drugi muslimani. </p>
<p>Nedjeljom rade i neki kršćani pa hoće li i zato biti kažnjen? A onda veli da je njemu petak što je kršćanima nedjelja i zanima ga što je s ustavnom jednakopravnošću građana, vjera i vjerskih zajednica?</p>
<p>Nitko ne spori pravo Crkvi da iskazuje svoje stavove i poglede na konkretne političke i društvene probleme i odnose. Ali sve u sklopu svojih kompetencija koje nisu i prema crkvenom zakonu ne smiju biti političke. Uz to Crkva mora biti svjesna i posljedica, a one znaju biti i egzistencijalna opasnost. </p>
<p>Hoće li ili neće katolik raditi nedjeljom nije nikakvo dogmatsko pitanje. Pred egzistencijalnim prijetnjama dopušteno je i krasti, a ne samo raditi nedjeljom.</p>
<p>To navodimo imajući na umu prognozu trgovačkih kuća da će morati otpustiti nekoliko tisuća radnika pa će toliko obitelji ostati bez vlastitim radom zarađena kruha. To je jedan razlog, a drugi da će se oni pridružiti nezavidnu broju nezaposlenih u Hrvatskoj. Je li to humano? Isus je iz hrama potjerao farizeje i književnike kojima je slovo zakona bilo iznad čovjeka.</p>
<p>Crkva je dužna braniti pravo svih radnika na tjedni odmor. Ona ima dužnost braniti pravo svojih vjernika da taj odmor bude nedjeljom. To bi značilo da katolik ima pravo iz načela svoje savjesti i svoje vjere odbiti raditi nedjeljom i da zato ne snosi nikakve posljedice. Takvo se načelo poštuje u civilnom služenju vojnog roka. I Crkva je baš tada pozvana braniti u društvu i politici prava svojih vjernika da ne rade nedjeljom, ali ne atakirajući u isto vrijeme na prava onih koji hoće i koje životna egzistencija sili da rade i nedjeljom.</p>
<p>Ona se mora i javno zauzimati za ista prava drugih vjernika i drugih svjetonazora. Crkva je dužna tražiti da se iz načela pravednosti onima koji rade i na dan tjednog odmora, iz bilo kojih razloga, država osigura pravo na zamjenski dan tjednog odmora i da se takav rad pravedno plati.</p>
<p>Čuo sam svećenike koji se zgražaju nad činjenicom da Crkva zakonima o zabrani rada nedjeljom pokušava vjernike privući u crkve na nedjeljne mise. Što će crkvi potpora države u njenoj izvornoj misiji Evanđelja. Crkva snagom Evanđelja i svog moralnog autoriteta okuplja vjernike, pa bi se pribjegavanje državnoj prisili moglo protumačiti i kao pastoralna nemoć.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pilselovo evanđelje: mržnja pod krinkom mirotvorstva</p>
<p>Dalo bi se mnogo toga reći o Pilselovu evanđelju, jer ono je ne samo teološko-ekološki nego i zdravstveno-higijenski problem u hrvatskome novinarstvu. Predlažem da za odgovore na postavljena pitanja potraži pomoć od teoloških mislilaca sličnoga profila, Anne Marije Grünfelder koja je izjavila da je »Dragi Pilselu vjera zalaganje za pravdu« ili teološkog mentora dr. Petera Kuzmiča, koji ga je, također, javno hvalio / Gospodin Pilsel sustavno i javno u svojim tekstovima već dugo sije mržnju pod krinkom mirotvorstva, kleveće pod krinkom kristoljubivosti, širi neistinu pod krinkom istinoljubivosti, gazi ljudsko dostojanstvo pod krinkom humanizma, i još mnogo toga sličnoga, odnosno promiče potpuno antievanđelje</p>
<p>TOMISLAV VUKOVIĆ</p>
<p>Iskreno Vjesniku čestitajući na upornu i stalnu nastojanju da se u ovoj rubrici čuju doista različita promišljanja o raznovrsnim temama sadašnjosti, povijesti i budućnosti, javljam se kratkim osvrtom na pisanje novinara Drage Pilsela, koji se povremeno oglašava i na ovim stranicama. </p>
<p>Najprije je potrebno ustvrditi kako se on predstavlja u hrvatskoj javnosti kao kompetentni stručnjak za katoličku teologiju, koji braneći njezinu »čistoću« žestoko svakotjedno napada sva »zastranjenja« mnogih pojedinca i ustanova Katoličke crkve u Hrvatskoj (svećenike, (nad)biskupe, glasila, učilišta, profesore, laike, novinare, udruge, njihove intervjue, izjave, poslanice, postupke itd., itd.).</p>
<p>Teško bi bilo sabrati sve njegove tekstove u kojima »brine« nad katoličkom »pravovjernošću« jer bi, najvjerojatnije, oni po količini nadmašili sva četiri evanđelja u Bibliji. </p>
<p>No vrijedi postaviti pitanje: Za kakvo se to evanđelje zauzima Pilsel u ime Isusova evanđelja (radosne vijesti) na koje se stalno poziva u svojim tekstovima? </p>
<p>Da bi se odgovorilo na to pitanje, važno je u prvome redu istaknuti dvije činjenice: gospodin Pilsel de iure nije nikakav katolički teolog jer je napustio katolički bogoslovni fakultet zbog nepoloženih ispita, a to nije ni de facto, jer njegovo teologiziranje nema nikakve veze s katoličkom teologijom. </p>
<p>On sustavno i javno u svojim tekstovima već dugo sije mržnju pod krinkom mirotvorstva, kleveće pod krinkom kristoljubivosti, širi neistinu pod krinkom istinoljubivosti, gazi ljudsko dostojanstvo pod krinkom humanizma, i još mnogo toga sličnoga, odnosno promiče potpuno antievanđelje koje se može nazvati »izopačeno evanđelje prema Pilselu«. </p>
<p>Za te, svjestan sam, teške optužbe donosim argumente, a gospodina Pilsela javno prozivam i pozivam neka odgovori na njih, i to ne »diplomatskim govorom« u komu se u mnoštvu riječi izbjegava izravan odgovor. </p>
<p>Ako to konkretno ne učini (pojedinačnim odgovorima na moja pojedinačna pitanja), uzet ću sebi pravo njegovo pisanje proglasiti velikim ekološkim problemom u hrvatskome medijskom i, općenito, javnome životu. </p>
<p>Dakle, gospodine Pilselu, kako u Vašem teološkom promišljanju uspijevate uskladiti: izjavu o »dilanju droge, krađama automobila, pranju novca... najčešće i uz znanje samih biskupa« (Novi list, 12. kolovoza 2001.), za koje nikada niste smatrali potrebnim iznijeti barem jedan dokaz, s ocjenom: »U ovim kolumnama već više od sedam godina tumačim da svako naše djelo ima univerzalnu odgovornost« (Novi list, 14. srpnja 2002.); izjavu kako je »dosta zajebancije« (Novi list, 6. travnja 2003.) s ocjenom o »drugim« novinarima koji su »bez formata i opće kulture« (Vjesnik, 11. kolovoza 2000.). Zatim, izjavu o (nad)biskupima »gnjavatorima s mitrom na glavi« koji »još imaju nekritičnu tzv. pobožno-zaglupljenu publiku pred sobom« (Novi list, 18. kolovoza 2002.) s izjavom da je »mržnja moralno zlo« (Novi list, 2. prosinca 2001.); izjavu kako urednik HTV-a »nema muda« (Novi list, 7. srpnja 2002.) s ocjenom da je Vaša »kolumna od početka u službi potrebe konkretnog čovjeka« (Novi list, 11. veljače 2001.). </p>
<p>Napokon, izjavu o »roju muha koji se mota oko guzica alkarskih konja« (Novi list, 13. srpnja 2003.) s usporedbom: »Moja je zadaća svjedočiti za mir i dobro, za pravdu i istinu« (Novi list, 1. lipnja 2003.); izjavu kako se u jednom trenutku namjeravalo »Račana jako 'stisnuti za jaja'« (Novi list, 22. rujna 2002.) s ocjenom o vlastitoj profesionalnosti: »Ja sam novinar, i to od formata« (Vjesnik, 17. ožujka 2003.).</p>
<p>Pozornost, također zavrjeđuje Pilselovo mišljenje o vlastitoj veličini u hrvatskoj javnosti, prema komu on sebe uspoređuje s Isusom Kristom, dr. Martinom Lutherom Kingom, sv. Franjom, Majkom Terezijom i sl., ili njegovo samopoimanje koje se ogleda u izjavama:</p>
<p> »Smatram se odgovornom osobom« (Novi list, 8. prosinca 2002.); »Hoću li se ikad prestati razočaravati u ljude s kojima krećem u ambiciozne projekte« (Novi list, 8. prosinca 2002.); »Kolone hrvatskog novinarstva koju predvodimo mi, zastavnici slobode informiranja« (Novi list, 19. siječnja 2003.); »Ta organizacija (HHO) zasigurno ne bi imala ugled koje je uživala, a kažu i uživa, bez doprinosa poput mojeg« (Novi list, 25. travnja 2003.)...</p>
<p>Zatim, »to gotovo nitko ne shvaća u Hrvatskoj (osim, dakako, g. Pilsela)« (Novi list, 15. lipnja 2003.); »U redu, razumijem, i oni sazrijevaju« (Novi list, 2. studenoga 2003.). </p>
<p>Pilselovo se izopačeno evanđelje ogleda u generaliziranju, što svakako dovodi pod upitnik medijski opus pilselicus. Tako on hladnokrvno govori o »goebbelsovcima na riječkoj teologiji« (Novi list, 31. kolovoza 2003.); »Fašistima iz Glasa Koncila« (Novi list, 30. studenoga 2003.); »Mladim svećenicima u Hrvatskoj kojima nedostaje nade i pozitivnog duha« (Vjesnik, 21. studenoga 2002.); »kaptolski kameleoni« (Novi list, 6. srpnja 2003.); »Unakaženom ugledu novinara katolika u našem okruženju« (Novi list, 13. travnja 2003.), »Zašto Hvidra prakticira fašizam?« (prema Jutarnjem listu, 8. svibnja 2003.) itd.</p>
<p>O razini teološkog promišljanja g. Pilsela najbolje govori njegov »mudri« zaključak kako mu je »Horvatov ateizam simpatičniji od Primorčeve vjere« (Vjesnik, 21. studenoga 2002.), kao da je riječ o nekakvoj estetskoj razini. </p>
<p>Dalo bi se još mnogo toga reći o Pilselovu evanđelju, jer ono je ne samo teološko-ekološki nego i zdravstveno-higijenski problem u hrvatskome novinarstvu. Predlažem da za odgovore na postavljena pitanja potraži pomoć od teoloških mislilaca sličnoga profila, Anne Marije Grünfelder koja je izjavila da je »Dragi Pilselu vjera zalaganje za pravdu« (Novi list, 27. rujna 2003.) ili teološkog mentora dr. Petera Kuzmiča, koji ga je, također, javno hvalio.</p>
<p>U svakome slučaju, s njima ili bez njih, očekujem od gospodina Pilsela, još jednom ponavljam, konkretne odgovore na konkretna pitanja. </p>
<p>Autor je novinar iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Amnesty već 10 godina beskućnik u Zagrebu</p>
<p>Toliko smo razočarani odnosom Grada Zagreba spram naše organizacije, da razmišljamo i o podizanju tužbe zbog diskriminacije, kaže tajnik AIH Edin Tuzlak</p>
<p>Od 1993. godine, kada je osnovan, hrvatski ogranak Amnesty Internationala, međunarodne neprofitne organizacije koja brine o ljudskim pravima, u gradu Zagrebu je doslovce beskućnik. Amnesty International Hrvatske (AIH) trenutno, naime, iznajmljuje prostor u Martićevoj 24 po tržišnoj cijeni od oko 700 eura mjesečno, a od Grada, kojega već deset godina doslovno moli da mu na korištenje dodijeli bilo kakav prostor, ili ne dobiva odgovor ili je odgovor da »prostora nema«.</p>
<p>»Pisali smo nekoliko desetaka puta i bivšoj gradonačelnici Marini Matulović-Dropulić, bivšem povjereniku za grad Josipu Kregaru, bivšem gradonačelniku Milanu Bandiću i trenutnoj gradonačelnici Vlasti Pavić. Odgovorili su nam samo iz Ureda za upravljanje gradskom imovinom čiji su nas bivši i sadašnji pročelnik Željko Kralj i Željko Uhlir, obavijestili da razumiju naš problem ali da u gradu prostora nema, jer je za 65 posto poslovnih prostora podnesen zahtjev za povrat«, objašnjava tajnik AIH Edin Tuzlak dugogodišnje napore da organizacija dođe do jeftinijeg prostora za rad.</p>
<p>Nije mu, kaže, jasno da za AIH, kao dio međunarodne organizacije koja djeluje u 160 zemalja svijeta i dobitnik je Nobelove nagrade, okuplja veliko članstvo i odgaja puno mladih ljudi u ljudskim pravima, nema prostora u cijelom Zagrebu.</p>
<p>»To je posebno nevjerojatno s obzirom da pouzdano znamo da u isto vrijeme druge udruge dobivaju prostor od Grada. Zbog toga smo skloni čak i podizanju tužbe protiv Gradskog poglavarstva, zbog diskriminacije«, kaže Tuzlak.</p>
<p>Evidentno je, međutim, da na sjednicama Gradskog poglavarstva mnoge druge udruge i političke stranke redovito dobivaju prostore na korištenje. Među ostalima, na sjednici 15. svibnja ove godine prostore su na godinu dana dobile podružnice gradskog HNS-a (Vlaška 65, Maksimirska 286, Pupačićeva 6) i gradskog SDP-a (235 četvornih metara u Pupačićevoj 6 te čak 262 četvorna metra u Praškoj 2, iako već koristi prostor u Praškoj 6).</p>
<p>Na istoj sjednici stanove »za službene potrebe« dobili su neimenovani djelatnici MUP-a i HZZO-a, a da novinarima nije podastrto konkretno obrazloženje i kriteriji po kojima se ti stanovi dodjeljuju. Dokaz da Grad ipak raspolaže prostorom, jest i sjednica od 15. rujna ove godine, na kojoj je, među ostalima, gradski prostor u Ozaljskoj 93 dodijeljen na korištenje Humanitarnoj neprofitnoj udruzi za osmišljavanje života invalidima Job. </p>
<p>»Očito je problem u tome što nismo ni u kakvom lobiju, ni SDP-ovom niti HNS-ovom«, zaključuje Edin Tuzlak.</p>
<p>»Vjerujem da ćemo naći mjesta«</p>
<p> Pročelnik Ureda za upravljanje imovinom Željko Uhlir u utorak nam je rekao isto što i ranije Amnestyju, da »prostora, zbog povrata imovine jednostavno nema«. »Grad Zagreb upravlja sa 4600 poslovnih prostora, s tim da upravljanje s oko 2000 prostora želi preuzeti država, dok se za oko 1600 prostora vodi postupak povrata. Od preostalih 1000 prostora, 99 posto je već zauzeto«, objasnio je Uhlir.</p>
<p>Na pitanje, po kojim kriterijima onda uopće drugi dobivaju prostor, odgovara kako dodjelu prostora dogovara njegov ured, zajedno s gradonačelnicom i njezinim zamjenicima. »Očito je da se nitko od njih nije zauzeo za Amnesty, ali je isto tako činjenica da nitko od službenih predstavnika te organizacije nikada sa mnom nije zatražio razgovor«, rekao je pročelnik, dodavši kako on vjeruje, da će se za Amnesty ipak uskoro naći prostor. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Darko Borovina morao otići s mjesta direktora</p>
<p>Vlasta Pavić: Borovina je trebao poštovati sudsku mjeru i odmah vratiti radnika na posao/ Ferenčak: Nije na Skupštini trgovačkih društava da razmatra sudske odluke/ Davor Ožvald vraća se na mjesto voditelja prodaje</p>
<p>Godinu dana nakon što ga je tadašnji voditelj prodaje u Gradskim grobljima Davor Ožvald prijavio skupštinskom Odboru za pritužbe i predstavke, s optužbom, među ostalim, da je oštetio to poduzeće za oko tri milijuna kuna, u utorak je na burnoj sjednici Skupštine trgovačkih društava smijenjen direktor Gradskih groblja iz HNS-ove »kvote«, Darko Borovina.</p>
<p>Iako je posve jasno da je direktor smijenjen nakon Ožvaldove i prijave zamjenika voditelja groblja na Miroševcu, Ivice Homana, koji je neki dan direktora prijavio zbog »nezakonite ekshumacije i premještanja jednog pokojnika da bi se pokopao drugi«, predsjednik Skupštine Ladislav Prežigalo je kao razlog direktorova opoziva istaknuo »narušene međuljudske odnose u tom poduzeću«.</p>
<p>Kada su čuli da će Skupština raspravljati o tome da direktor Borovina nije vratio otpuštenog Ožvalda na posao, unatoč tome što je tako glasila sudska mjera, četiri HNS-ova člana Skupštine – Srećko Ferenčak, Nenad Crnić, Stipe Tojčić i Marko Pušić – napustila su sjednicu. Ferenčak je novinarima rekao kako »nije na Skupštini trgovačkih društava da raspravlja o sudskim odlukama«. Na sjednici je, prvi put, bila i gradonačelnica Vlasta Pavić, koja je rekla da je došla »jer je legalist« i jer smatra da »odluke suda treba poštovati«.</p>
<p>»Direktor nije smio prejudicirati odluku suda u radnom sporu koji Ožvald vodi protiv njega i mislim da je do njegove smjene trebalo doći i prije«, komentirala je Pavić. Time je, rekla je, spriječena mogućnost da bi Grad nakon nekoliko godina, zbog loših direktorovih poteza, morao Ožvaldu iz proračuna isplatiti veliku odštetu.</p>
<p>Vršiteljica dužnosti direktora Gradskih groblja sljedeća će tri mjeseca, do okončanja javnog natječaja za novoga direktora, biti dosadašnja šefica hortikulture u tom poduzeću Martina Kollenz, diplomirana agronomkinja. Ona je priznala da će »odlaskom Borovine mnogima u Grobljima laknuti«.</p>
<p>»Davora Ožvalda ću smjesta vratiti na mjesto voditelja prodaje a spor koji on vodi protiv poduzeća pokušat ćemo riješiti izvansudskom nagodbom«, kazala je još za Vjesnik Martina Kollenz. Sâm Ožvald za privremenu je direktoricu Gradskih groblja kazao, da je »odličan izbor« te »sposobna i vrijedna osoba«.</p>
<p>O smjeni Borovine Ožvald je rekao da se »nešto očito munjevitom brzinom promijenilo«. »Nije mi žao što sam prijavivši direktora dobio otkaz i bio godinu dana zbog posla. Sve bih to učinio ponovno«, zaključio je dobro raspoloženi Ožvald </p>
<p>Borovina na skijanju u Francuskoj!?</p>
<p>Odmah po opozivu, direktor Darko Borovina napustio je sjednicu Skupštine trgovačkih društava. Kada smo do njega pokušali doći u Gradskim grobljima, njegova nam je tajnica rekla da je direktor poručio da je na skijanju u Francuskoj. Očito je Borovina želio, kao i inače, izbjeći novinare, s obzirom da je samo sat vremena prije toga prisustvovao spomenutoj sjednici.</p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Podvožnjak na Slavonskoj, ispod raskrižja s Heinzelovom i Radničkom </p>
<p>Matoš: Studije su gotove i za 20 godina unaprijed a sad situacija postaje toliko teškom da će se projekti morati početi ostvarivati »pod hitno«/ Sljedeće godine sređivat će se dokumentacija i obavljati pripremni radovi za rekonstrukciju Šarengradske, Kvaternikova trga, Radničke do Domovinskog mosta, Vukovarske do Sesveta ... </p>
<p>Nesnosne gužve na zagrebačkim cestama, koje u posljednje vrijeme paraliziraju život grada i stvaraju frustracije svim sudionicima prometa, rezultat su činjenice da se u Zagrebu broj motornih vozila u posljednjih osam godina udvostručio. Prema podacima zagrebačke Policijske uprave, 1995. godine na području Grada i Županije bilo je 227 tisuća motornih vozila, a ove godine brojka iznosi 442 tisuće. </p>
<p>O koliko velikoj brojci je riječ, govori podatak da je na posljednjem popisu stanovništva, 2001. godine, na istom području zabilježeno 1,068 milijuna ljudi. To znači da sad na svakoga drugog stanovnika ove regije dolazi gotovo jedno motorno vozilo. </p>
<p>Osobnih automobila, koji su najveći uzročnici prometnih čepova, na istom području danas ima 370 tisuća, pri čemu valja uzeti u obzir činjenicu da regionalni prsten prometno gravitira prema gradu pa se, dakle, može ustvrditi kako su zagrebačke prometnice opterećene s najmanje 350 tisuća automobila zagrebačke registracije.</p>
<p>To je gotovo trećina svih automobila u Hrvatskoj, a ako tome dodamo još i automobile iz drugih gradova i inozemstva te još i razne teretnjake, motore i mopede, količina motornih vozila na zagrebačkim prometnicama poziva na uzbunu i predstavlja upozorenje da se nešto hitno mora izmijeniti u prometu grada.</p>
<p>»Danas je situacija dogurala dotle da već teško možemo ocijeniti kada je u prometu špica, a kad nije. Kritična raskrižja postala su toliko opterećena da ih prometni policajci jedva reguliraju«, kaže za Vjesnik načelnik Odjela PU zagrebačke za sigurnost cestovnog prometa Viktor Forjan.</p>
<p>Najopterećenija točka u gradu je, kaže, raskrižje Slavonske, Heinzelove i Radničke i policija na to upozorava Grad već nekoliko godina, u zadnje tri godine intenzivno, no odgovor je uvijek isti – nema novca za neko rješenje. U međuvremenu se broj osobnih vozila povećao za 40 tisuća.</p>
<p>Vjesnik je stoga upitao dr. Stipana Matoša, načelnika Odjela za promet gradskog Ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove, kakvi su uopće planovi za poboljšanje prometa u gradu. Prema njegovim riječima, Grad planira do 2005. investirati u promet oko 564 milijuna kuna. Studije su gotove čak i za razdoblje od narednih 20 godina. No, kako upozorava Matoš, već su i dosad učinjeni propusti u provedbi planova pa ulazimo u kritičnu fazu, kada će se projekti morati početi ostvarivati »pod hitno« jer ćemo inače tonuti u sve dublje probleme.</p>
<p>»Iduće godine u promet planiramo uložiti 375 milijuna kuna. Od toga bismo za izgradnju novih prometnica trebali izdvojiti 160 milijuna, za održavanje 165, a za sufinanciranje željezničkog prometa oko 50 milijuna«, kaže Matoš i dodaje: »Prioritet dobiva izgradnja podvožnjaka na Slavonskoj, ispod raskrižja s Heinzelovom i Radničkom, što će koštati oko 90 milijuna kuna«.</p>
<p>Od ostalih projekata na kojima bi se iduće godine trebalo užurbano raditi, Matoš ističe završetak dokumentacije i početak pripremnih radova za izgradnju Šarengradske ulice, paralelno uz Savsku, s druge strane pruge, od Jadranskog mosta do Vukovarske, zatim za prometnu rekonstrukciju Kvaternikova trga i Radničke ceste od Slavonske avenije do Domovinskog mosta, proširenje Ljubljanske avenije od Selske do Ulice Svilkovići, za spoj Vatikanske i Sarajevske, proširenje raskrižja Slavonske avenije i Ulice Ljudevita Posavskog, za produžetak Vukovarske do Sesveta te za izgradnju novog terminala kod Savskog mosta. </p>
<p>Robert Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za 17 sportskih klubova 15 milijuna kuna iz rebalansa</p>
<p>Bandić je za sljedeću godinu najavio nove kriterije za financiranje vrhunskog sporta / Dodatnih 100 kuna umirovljenicima s malim mirovinama </p>
<p>Članovi Gradskog poglavarstva u utorak su na izvanredno sazvanoj sjednici podijelili 15 milijuna kuna iz rebalansa proračuna za ovu godinu, na 17 sportskih klubova prve, druge i treće kategorije, prema kriterijima za financiranje vrhunskog sporta Zagrebačkog sportskog saveza (ZSS).</p>
<p>Najviše novca dobili su KK Cibona – 3,6 milijuna kuna, RK Zagreb 2,7 milijuna, HAVK Mladost i NK Dinamo po 1,8 milijuna i HAOK Mladost – 1,3 milijuna kuna.</p>
<p>Član Gradskog poglavarstva zadužen za obrazovanje i sport, Zlatko Šešelj, napomenuo je da je prema Zakonu o sportu ZSS ovlašten da raspodjeljuje novac te da su se svi klubovi suglasili s takvom raspodjelom.</p>
<p> »Normalno je da se s raspodjelom slažu klubovi koji su dobili novac«, rekao je član Poglavarstva Srećko Ferenčak (HNS) i dodao da je raspodjela nepravedna jer Savez, primjerice, ni kunu ne daje za naše vrhunske skijaše Janicu i Ivicu Kostelić. Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić potom je rekao da će se uputiti požurnica ZSS-u za reviziju koja je u tijeku i najavio nove kriterije za financiranje vrhunskog sporta u sljedećoj godini već do konca siječnja 2004. </p>
<p>Zagrebačkim umirovljenicima, korisnicima novčane pomoći čija mirovina ne prelazi 1210 kuna, prigodom božićnih blagdana Grad će isplatiti dodatnih 100 kuna, za što je iz gradskog proračuna osigurano 2,4 milijuna kuna. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Njujorški kritičari proglasili »Povratak kralja« najboljim filmom 2003. </p>
<p>NEW YORK, 16. prosinca</p>
<p> – »Gospodar prstenova: Povratak kralja«, posljednja epizoda filmske trilogije snimljene prema knjigama J.R.R. Tolkiena, proglašena je u ponedjeljak najboljim filmom godine od strane Njujorške udruge filmskih kritičara. </p>
<p>Nekonvencionalna komedija »Lost In Translation« tvrtke Focus Features dobila je dvije nagrade njujorških kritičara, pa je glavni glumac Bill Murray proglašen najboljim glumcem, a Sofia Coppola najboljom redateljicom. </p>
<p>Hope Davis dobila je nagradu za najbolju glumicu za uloge u filmovima »American Splendor« i »The Secret Lives of Dentists«. Shohreh Aghdashloo je odabrana za najbolju sporednu glumicu u »House of Sand and Fog«, dok je sjajni kanadski komičar Eugene Levy, poznat po ulozi oca u tri nastavka »Američke pite«, najbolji sporedni glumac u filmu »A Mighty Wind«. Brazilski film »City of God« proglašen je najboljim stranim filmom. </p>
<p>Grupa filmskih kritičara, koja dodjeljuje nagrade od 1935., sastoji se od 35 filmskih kritičara iz New Yorka, koji rade za dnevne listove, tjednike i časopise. Više od 40 posto filmova koje su kritičari izabrali kao najbolje, dobili su kasnije Oscare u istoj kategoriji. </p>
<p>Predsjednik Udruge filmskih kritičara Andrew Johnston, iz časopisa Radar, izjavio je da je konkurencija bila vrlo oštra. </p>
<p>»Kvaliteta je bila tako dobro raspoređena da se i izbor temeljio na vrlo maloj razlici među glasovima«, rekao je Johnston. </p>
<p>Johnston nije htio iznositi detalje glasovanja, no rekao je da je nagrada za najbolji film, po njegovu mišljenju, s pravom pripala trećem dijelu »Gospodaru prstenova«.</p>
<p> »To je najbolji od sva tri filma«, izjavio je Johnston za avanturističku trilogiju tvrtke New Line Cinemas, snimljenu na Novom Zelandu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvorena izložba »Splitski amarcord« Ante Verzottija</p>
<p>SPLIT, 16. prosinca</p>
<p> – U Galeriji Foto kluba Split u ponedjeljak navečer otvorena je izložba fotografija »Splitski amarcord«, našeg istaknutog umjetnika Ante Verzottija, koji se fotografijom bavi više od četiri desetljeća. </p>
<p>Najnoviji postav zbir je fotografija koje će krasiti Brodomerkurov kalendar velikog formata za 2004. godinu, izrađen u suradnji s dizajnericom Silvanom Skopljanac iz Spectar designe studija. </p>
<p>Na Verzottijevim fotografijama veličine 70 puta 70 centimetara zaustavljeni su trenuci starog i novog Splita, brodice u snijegu, povijesna gradska jezgra, kupači na Bačvicama i svakodnevnica grada koji se ponosi svojim korijenima starijim od 1700 godina. </p>
<p>Verzottijeve fotografije privukle su brojne Splićane koji su gotovo pola sata prije službenog otvaranja izložbe nestrpljivo čekali ispred ulaza u galeriju u nadi da će dobiti i luksuzno opremljen kalendar. Verzottiju je ovo treća godina za redom da osmišljava kalendare za uspješnu splitsku tvrtku Brodomerkur, a umjetnik je prepoznatljiv po originalnom fotografskom rukopisu u kojem se iščitava njegova ljubav prema rodnom gradu. </p>
<p>Otvarajući splitski postav, povjesničarka umjetnosti Branka Brekalo istaknula je kako veliki interes Splićana za Verzottijevu umjetnost potvrđuje činjenicu da je riječ o iznimnom i potvrđenom talentu. </p>
<p>Senka Mrduljaš-Pezzi rekla je kako je naziv izložbe »Splitski amarcord« simbolična najava Verzottijeve istoimene foto monografije koja će iz tiska izaći u svibnju iduće godine, a cijeli prihod od prodaje monografije bit će namijenjen kupnji stana za splitsku udrugu Lastavica koja brine o djeci s poteškoćama u razvoju.</p>
<p>Otvaranje izložbe popraćeno je nastupom mandolinskog kvarteta Da Capo i učenika splitske glazbene škole Josipa Hatzea.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Karl Injex gost Kontrapunkta 21. prosinca </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – U sklopu tradicionalnih i dobro posjećenih večeri Kontrapunkta, ove će nedjelje 21. prosinca u klubu Aquarius gostovati svjetski poznati DJ Karl Injex. </p>
<p>Veći dio zadnjega desetljeća Karl Injex je pomagao proširenju vidika glazbene zaklade Atlanta. Karlov beskompromisan pristup programiranju ostavio je neizbrisivu impresiju na Atlantinu plesnu glazbenu kulturu. Karlova mjesečna rezidencija u New Yorku uz Tylera Askewa i Gamalla postala je vruća točka u proteklih nekoliko mjeseci sa gostovanjima Jazzy Jeffa, Osunladea, Petea Rocka i Carla Craiga te mnogih drugih. Karl je imao i turneju po Europi, bio je DJ u nekoliko najboljih svjetskih klubova uključujući Rainer Trüby's Rootdown u Freiburgu, Jazzanova's Kaleidoscope u Berlinu, Yellow Productions Seasons Party u Parizu i Lux u Lisabonu. Njegovo producentsko djelo je objavljeno preko Giant Step i Clairaudience izdanja te se također našao i na kompilaciji Viktera Duplaixa i Rona Trenta. </p>
<p>Karl je i jedan od pisaca mjesečne kolumne TransAtlantic Audio za visoko renomirani britanski magazin Dtraight No Chaser u sklopu kojega su Karl i Tyler Askew razvili seriju kompilacija sa doprinosima drugih poput Gilles Petersona i Jazzanove. Uz Karla za dobru zabavu u Aquariusu su zaduženi i njihov rezdient DJ Eddy, te Zak i Jana Valdevit. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Neobični kandidati za prestižnu britansku umjetničku nagradu</p>
<p>LONDON, 16. prosinca</p>
<p> – Žena koja pjeva u supermarketima i kipar koji izrađuje životinje od mucica s tepiha u konkurenciji su za najunosniju britansku umjetničku nagradu Beck's Futures, koja će pobjedniku donijeti 20 tisuća funti, javlja BBC u utorak. Uz 20 tisuća za pobjednika, Beck's Futures će još 40 tisuća funti podijeliti među ostalih devet nominiranih umjetnika.</p>
<p>Djela će se izložiti u londonskom Institutu za suvremenu umjetnost, a pobjednik će biti proglašen u travnju.</p>
<p>Brazilski umjetnik Tonico Lemos Auad izrađuje vjeverice, lavove i mačke od mucica s tepiha, a Susan Philipsz u lancu supermarketa Tesco pjeva pjesme grupa Radiohead i Nirvana. Auad svojim umjetničkim radom pokušava »osjećaje svakodnevnih iskustava pretvoriti u nešto čarobno«. Susan Philipsz iz Glasgowa izvodi performance u javnosti, dođe u Tesco u Manchesteru ili na autobusnu stanicu u Belfastu pa 'na suho' pjeva pjesme Radioheada, Rolling Stonesa i Nirvane. </p>
<p>Nominirani su još Ergin Cavusoglu, video umjetnik iz Rumunjske koji noću kroz svoj prozor snima londonske ulice, ali i performance umjetnica Nicoline Van Harskamp iz Nizozemske koja se bavi tjelohraniteljima, izbacivačima iz noćnih klubova, čuvarima na ulazima hotela i robnih kuća M te čuvarima na izložbama.</p>
<p>Jedan od uvjeta za nominaciju bio je da umjetnik stvara u Britaniji, no polovica nominiranih rođeni su u inozemstvu.</p>
<p>Philip Dodd, ravnatelj Instituta za suvremenu umjetnost smatra da izbor nominiranih pokazuje kako iskustvo doseljenika i oni sami konstantno obnavljaju kreativnost u britanskoj umjetnosti.</p>
<p>Nagrada se dodjeljuje treću godinu, a utemeljena je kako bi se pozornost skrenula na rad nove generacije britanskih umjetnika. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Tiha noć«, od austrijske pjesme do najpoznatije božićne skladbe</p>
<p>OBERNDORF, 16. prosinca</p>
<p> – Na sam Badnjak, 24. prosinca, tisuće turista ponovno će doći u Oberndorf u blizini Salzburga, gdje je prije 185 godina skladana najpoznatija božićna pjesma na svijetu »Tiha noć«. Prevedena na 330 jezika, austrijska božićna pjesma nastala je zahvaljujući kvaru starih crkvenih orgulja u tom mjestašcu sa 6000 stanovnika.</p>
<p>Dva dana prije Božića 1818. godine pokvarile su se stare orgulje u crkvi sv. Nikole, matičnoj crkvi pomoćnog župnika Josepha Mohra. Da ne bi razočarao lađare u regiji rijeke Salzach, mladi je svećenik zamolio svojeg prijatelja Franza Xavera Grubera, učitelja i orguljaša iz susjednog sela Arnsdorfa, da sklada melodiju za božićni tekst koji je sam sastavio dvije godine ranije. Na polnoćki 24. prosinca tenor Joseph Morh, koji je svirao gitaru, i bas Gruber, prvi su puta zajedno otpjevali na njemačkom jeziku »Tihu noć«. U to su vrijeme svi tekstovi bili na latinskom, no prema Mohrovu mišljenju, trebalo je sastaviti jednostavan i razumljiv tekst za stotine lađara i seljaka koji su tradicionalno dolazili na polnoćku na Badnjak.</p>
<p>Nekoliko godina kasnije, 1831., skupina tirolskih pjevača saznaje za božićnu pjesmu i uvrštava je u repertoar za putovanje u Prusku. Nakon toga pjesma je otputovala i u New York, gdje ju je 1839. pred spomenikom Hamilton izvela druga skupina tirolskih pjevača, dok su sve to vrijeme autori i podrijetlo same pjesme ostali nepoznati.</p>
<p>Trideset i šest godina kasnije, pruski kraljevski dvor obratio se župi sv. Petra u Salzburgu u potrazi za podrijetlom rukopisa pjesme. Na opće iznenađenje, župnik je odgovorio da su autori pjesme Mohr i Gruber, preminuli 1848., odnosno 1863., a ne austrijski skladatelj Michael Haydn kako se mislilo.</p>
<p>Danas je sveprisutna uspomena na autore u Oberndorfu gdje je 1937. na jednom brežuljku sagrađena kapelica nazvana »Tiha noć«, u kojoj su na vitrajima izrađeni portreti Mohra i Grubera. Kapelica je sagrađena na mjestu gdje je nekada bila crkva sv. Nikole, uništena u velikim poplavama 1913. godine, a danas predstavlja turističku atrakciju koju godišnje posjeti 150.000 turista zahvaljujući kojima zajednica ostvari zaradu od 100.000 eura.</p>
<p>Prema riječima gradonačelnika Andreasa Kinzla, »turisti dolaze zato što 'Tiha noć' nosi poruku mira i mnoštvo ih je koji napuštaju Oberndorf smireni«.</p>
<p>Župnik bi volio da komercijalizacija ove najslavnije božićne pjesme bude manje agresivna jer »ona mora ostati u svojem jednostavnom okviru, budući da je upravo kao takva sačuvala svoju snagu«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Funky Christmas uz najveće svjetske hitove</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Brojni zagrebački klubovi nude zabavu i organiziraju dočeke Božića i Nove godine, a kako Badnjak ove godine pada u srijedu posjetitelji Aquariusa imaju priliku provesti ga uz program Rebirth Of Funk. </p>
<p>»Sasvim je sigurno da će u toj kombinaciji profitirati i Rebirth Of Funk i proslava Božića, stvarajući za</p>
<p>publiku jedinstveni funky Christmas u nezaboravnoj atmosferi«, uvjereni su u klubu. </p>
<p>Takvo što je vrlo moguće budući da srijeda već osam godina nije mrtva točka zagrebačkog clubbinga, zahvaljujući programu koji je u veljači 1995. u Aquariusu pokrenuo DJ Matija Lovrec. Rebirth Of Funk vratio je okus starog funka na plesni podij, što je bilo pravo osvježenje za publiku. Vremenom se u set listu ubacuju elementi R, rapa, pop dancea, housea, Matiji se priključuje DJ Max, a srijeda postaje najposjećenija večer Aquariusa. </p>
<p>Zabava uz privlačni koktel glazbe 70-ih, 80-ih, 90-ih, aktualnih i potencijalnih hitova nastavlja privlačiti posjetitelje još intenzivnije nego na početku, a blagdanski ugođaj može samo doprinijeti ionako dobroj atmosferi ove večeri.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sjenu intuitivno osjećamo kao dio tijela</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 16. prosinca </p>
<p> - Naš mozak sjenu instinktivno doživljava kao produžetak tijela, pokazalo je novo istraživanje. </p>
<p> Ispitanici su reagirali na podražaje u blizini sjene jedne ruke kao da je riječ o podražaju same ruke, otkrili su Francesco Pavani s londonskoga sveučilišta i Umberto Castiello s talijanskoga sveučilišta u Trentu.</p>
<p> Taj rezultat potvrđuje intuitivnu vezu koju ljudi osjećaju prema svojoj sjeni, kaže Margaret Livinsgtone, istraživačica vida s Harvarda.</p>
<p> »Djeca se osjećaju neugodno kad im netko stane na sjenu«, rekla je Margaret Livingstone. »Jedan moj student i danas se tako osjeća."</p>
<p> Poznato je da ljudi mogu stvoriti mentalnu vezu s lažnom rukom ili nogom ili s alatom ako su naučeni da taj predmet povežu s osjetom, npr. ako ih netko udara po pravoj skrivenoj ruci dok im istodobno dodiruje vidljivu lažnu, piše New Scientist. No nije se znalo stvara li se takva veza i s nečim tako nematerijalnim kao što je sjena.</p>
<p> Zato su Pavani i Castiello postavili stimulatore na palce i kažiprste desetero dobrovoljaca i tražili da nožnim polugama dojave kad im diraju koji prst.</p>
<p> Prijašnje studije pokazale su da se uz neočekivan bljesak u blizini dotaknutoga dijela tijela, povećava vrijeme potrebno za reakciju, jer ispitanik obrađuje dva odvojena podatka iz istoga područja mozga.</p>
<p> No istraživači su otkrili da se isto događa i kad svjetlo bljesne na istoj udaljenosti od obje ruke, ali posve blizu sjene.</p>
<p> Ispitanici su bljesak kraj sjene identificirali u prosjeku za 72 milisekunde, za trećinu sporije nego u kontrolnom eksperimentu. </p>
<p> Nasuprot tomu, nije bilo znatne razlike u vremenu reakcije ako se bljesak dogodio blizu crteža oblikom jednakog sjeni, ali u drugom položaju. </p>
<p> Iz toga se može zaključiti da naš mozak kao produžetak našega tijela prepoznaje baš sjenu, a ne bilo koji obris u obliku ruke.</p>
<p> Ovaj rad sugerira da se mozak služi vizualnim podacima iz naših udova, ali i iz njihovih sjena i tako određuje položaj tijela u prostoru.</p>
<p> »Sjena pruža dodatnu informaciju o položaju tijela u odnosu na predmete«, pišu autori u časopisu Nature Neuroscience. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>S FAK-om i bez njega </p>
<p>Književnost puštena na tržište podliježe njegovim zakonitostima, a zna se što na tržištu najbolje prolazi. Tako su nam se dogodili fenomeni Vedrane Rudan i Arijane Čuline, koje razvijenija knjiška tržišta već odavno poznaju. Iako pišu loše, pogodile su ono što ljudima u Hrvatskoj treba, i o njima bi trebalo razgovarati u okviru sociologije književnosti </p>
<p>Na predstavljanju romana Ive Brešana u utorak na večer nepoznata je osoba prišla predstavljaču Miljenku Jergoviću i zamolila ga za autogram. Nije se radilo ni o kome (barem naočigled) manijakalnih sklonosti ili o mladoj zanesenoj curi koja je zaljubljenost u literaturu prenijela na pisca. Tek je jedan običan čovjek srednjih godina poželio potpis svoga omiljenog književnika – i u tome danas nema ništa neobičnoga.</p>
<p>Do prije četiri-pet godina svi su jadikovali da se hrvatska književnost ne čita, da su honorari književnicima mizerni, da u medijima imaju bolji status hostese na lokalnim izborima ljepote, nego pisci koji su uspjeli prodati »čak« cijelu nakladu od 1000 primjeraka knjige… Možda se prevrat baš i ne bi mogao označiti bajkovitim »a onda je krenuo FAK«, jer su se i neke druge okolnosti posložile, ali je sada već neoboriva činjenica da je upravo on odigrao ulogu zamašnjaka. </p>
<p>Prije nego što je održan prvi FAK u Osijeku, a tome je već više od tri godine, na usmenim je kladionicama jednako kotirao potpuni fijasko kao i relativni uspjeh, ali nitko nije očekivao ono što se dogodilo – gomilu publike koja do sitnih noćnih sati sluša književna čitanja, grca od smijeha i traži još. Nakon toga konačno je književnost postala trend, naklade su rasle, ustanovile su se novčano jake književne nagrade, a sintagma »popularan pisac« više se nije odnosila na pisca popularne književnosti, već na onoga koji zna s publikom i koji je sveprisutan u medijima. Naravno, ta popularizacija književnosti i prilagođavanje zahtjevima medija i tržišta išli su i u pogrešnom smjeru; češće se piše o svemu oko književnosti, nego o samim djelima, nerijetko ćete čuti »pročitao sam kritiku te i te knjige«, umjesto »pročitao sam tu knjigu«, prolaz na tržištu postaje glavnim mjerilom nečijeg uspjeha, kriteriji se mijenjaju i, na žalost, srozavaju.</p>
<p> Optuživati FAK da je sam kriv za estradizaciju, jer ju je podržavao i propagirao, pogrešno je. To bi se dogodilo i s FAK-om i bez njega (uostalom kao i pisanje prijateljskih kritika, za što se također prozivalo fakovce, a uvijek ih je bilo i uvijek će ih biti, to je jednostavno vrsta koja ne odumire).</p>
<p> Onog trenutka kada je književnost puštena na tržište, kao i svaka druga roba i ona podliježe njegovim zakonitostima, a dobro znamo što na tržištu najbolje prolazi. Tako su nam se dogodili fenomeni Vedrane Rudan i Arijane Čuline, koje razvijenija knjiška tržišta već odavno poznaju. Iako pišu loše (a u tome se gotovo svi slažu), jednostavno su pogodile ono što ljudima u Hrvatskoj treba, i o njima bi trebalo razgovarati u okviru sociologije književnosti, a ne ih mjeriti istim kritičarskim instrumentarijem kao i, recimo, Stanka Andrića. </p>
<p>Je li se FAK raspao zbog razlike u estetičkim načelima (ponajprije između Borivoja Radakovića i Krune Lokotara), ili je dosadašnjih sedamnaest FAK-ova organizatore i pisce jednostavno umorilo, teško je razglabati, jer nitko nije ponudio jednoznačan odgovor. Činjenica je da publici nije dosadila takva prezentacija književnosti pa se nadamo da će i dalje biti javnih čitanja, iako će ih biti teže pokrenuti pod bremenom fakovske uspješnosti. Šteta je samo što FAK nije ljepše otišao u povijest; recimo, organiziranjem posljednjega festivala, umjesto smrtnim neprijateljstvima dojučerašnjih prijatelja, ali to je vrlo »hrvatski« način. Ili, kako je rekao Branimir Donat u Vjesniku: »Ništa čudno što se to dogodilo, grupe pomalo neočekivano nastaju, ali se očekivano raspadaju.«</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Novi pogled na naivu </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Izložbom »Crteži i grafike hrvatske naive«, što je u utorak navečer otvorena u Klovićevim dvorima, podastrt je jedan novi, izmijenjeni pogled na naivu. Vizura je to, kako je rekao Vladimir Crnković, autor koncepcije izložbe i monografije koja ju prati, iz koje proizlazi spoznaja da se zaista radi o iznimnom segmentu hrvatske moderne umjetnosti, te se potvrđuje da je hrvatska naiva jedna od najvrsnijih komponenti svjetske naive. </p>
<p>Antologijski izbor, a riječ je o strogoj kritičkoj selekciji u kojoj je izdvojeno stotinjak djela tek devetorice stvaratelja, uvijek izaziva nesuglasice, rekao je prigodom svečanog otvaranja izložbe akademik Tonko Maroević, no ta vrsta »elitizma« kojom se Crnković zalaže za prave vrijednosti naive, koristan je i neophodan posao. Stoga je Maroević istaknuo snagu Crnkovićeve interpretacije koja u minucioznoj formalnoj analizi struci daje, a naivi vraća dignitet. A on je bio poljuljan komercijalizacijom koja je otvorila vrata amaterizmu čime je izazvan kolaps fenomena naive. Upozorivši na to, likovni kritičar Marijan Špoljar je odao zahvalnost Vladimiru Crnkoviću, koji je pridonio ispravljanju te »krive rijeke« ne samo ovom, nego i prethodnim kritičkim izložbama, a napose pokrenutom bibliotekom kojom se hrvatska likovna kritika meritorno bavi naivom. Na recepciju hrvatske naive u svijetu podsjetio je Michael Milkovich, direktor emeritus Muzeja lijepih umjetnosti u St. Petersburgu na Floridi, koji je omogućio veliku izložbu hrvatske naive u Americi, te uz Ministarstvo kulture i Gradski ured za kulturu financijski podupro i ovaj izložbeni projekt . </p>
<p>Taj projekt, kojemu je medijski pokrovitelj Vjesnik, nudeći antologijski odabir radova koji su u monografiji sintezno obrađeni, pokazuje kako bi nepoznavanje toga segmenta stvaralaštva, hrvatska naive, pa i umjetnost 20. stoljeća u cjelini, kao i svjetska naiva, bile osiromašene za nekoliko velikih stvaralačkih doprinosa. Među brojnom publikom ovoj su svečanosti prisustvovali i neki autori, velikani hrvatske naive, čija su djela tu izložena – Ivan Rabuzin, Ivan Lacković i Drago Trumbetaš. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Krajnji trenutak za spas filmske građe</p>
<p>Zašto Hrvatska zaostaje za Slovenijom u postupcima za povrat filmske građe iz Beograda / »Filmski eksperti imali su nekoliko neslužbenih sastanaka u Beogradu o tome kako bi se trebala podijeliti filmska građa, no glavnu riječ treba dati Ministarstvo kulture«, kaže Mate Kukuljica, pročelnik Hrvatske kinoteke </p>
<p>Ne znam zbog čega se valja čuditi što Slovenija dobiva svoju filmsku baštinu iz Jugoslavenske kinoteke iz Beograda. Oni su još 1993. godine, dok je rat kod nas bio u tijeku, imali poseban status. Iskoristili su, mimo gotove sukcesije, svoje veze i poznanstva, radili kao i uvijek na svoju ruku«, izjavio je za Vjesnik Mate Kukuljica, pročelnik Hrvatske kinoteke, komentirajući napise kako Slovenci uspijevaju ipak doći do svojih kapitalnih filmskih ostvarenja koja su ostala u Jugoslavenskoj kinoteci. </p>
<p>Naime, Slovenija će iduće godine, navodno zaobilazeći sukcesiju, dobiti negative koprodukcijskih filmova kao što su »Sudbonosni telefon«, »Crveno klasje« i »Posljednja stanica«. Također, ekipa slovenskih arhivara sprema se u Beograd kako bi dogovorili preuzimanje filmova te eventualno za one koji će u Jugoslavenskoj kinoteci ostati pravljenje kopija. Uz to, sukcesijom će Slovenska kinoteka dobiti i strane filmove titlovane na slovenskome. Slovenci su se, očito, na vrijeme pomno pobrinuli za dio svoje filmske građe, te 1991. godine iz Beograda preuzeli filmove nastale do sredine pedesetih godina prošloga stoljeća, a pripadaju tzv. lakozapaljivim nitratnim kopijama.</p>
<p> A što je učinila Hrvatska? »Hrvatska nije ratificirala sporazume o dijeljenju dokumentarne, arhivske i filmske građe. Doduše, bilo je više razgovora, no bez rezultata. Filmski eksperti imali su nekoliko neslužbenih sastanaka u Beogradu o tome kako bi se trebala podijeliti filmska građa, no glavnu riječ treba dati Ministarstvo kulture«, kaže Mate Kukuljica, dodajući kako ideje i znanje stručnjaka ništa ne znači bez podrške vlasti. </p>
<p>Podsjetimo, Hrvatska kinoteka, godinama se ustrajno bori za povrat filmske građe koja je od Drugoga svjetskog rata do osnivanje sadašnje države Hrvatske otuđivana kao vlasništvo Jugoslavenske kinoteke. U Beogradu se nalaze i najstariji filmovi o Hrvatskoj kao što je »Šibenska luka« te glasoviti filmovi »Šešir« i »Lisinski« Oktavijana Miletića. </p>
<p>Pitanje povrata i te imovine goruće je, jer pripada nacionalnoj baštini, u potpunosti nedostupnoj novim generacijama. Hrvatska među ostalim potražuje nacionalni filmski fond od 1945. godine (dokumentarne filmove, filmske žurnale), koji su također snimljeni na zapaljivoj vrpci, fond od 3.500 stranih filmova od 1945. do 1978. godine, hrvatske igrane i kratkometražne filmove prevedene na francuski nastale od 1947. do 1985. godine, filmski fond Filmoteke 16 te fond klasičnih djela filmske umjetnosti do 1973. godine. </p>
<p>Na žalost, i u potraživanjima je teško biti precizan jer se, zapravo, točno ne zna ni koliko je filmova u Jugoslavenskoj kinoteci, ali se zna da su uvjeti u kojima se čuvaju neprikladni. Stoga se pretpostavlja da je mnogo filmova u vrlo lošem stanju, ako već dio njih nije i potpuno propao. Ukratko, kucnuo je krajnji trenutak za spas hrvatske filmske građe »utamničene« u Beogradu.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mali dug velikom Šenoi</p>
<p>Zbornik donosi stotinjak dosad nepoznatih Šenoinih članaka, kritika, osvrta, bilježaka i dopisa nastalih za piščeva studija u Pragu i Beču / To nisu epohalni radovi, ali zahvaljujući njima književni opus Augusta Šenoe napokon je kompletiran</p>
<p>ZAGRB, 16. prosinca</p>
<p> – Književna ostavština Augusta Šenoe doživjelo je nekoliko izdanja sabranih djela, a tek sada, više od sto godina nakon autorove smrti, dobili smo knjigu nepoznatih ranih Šenoinih djela, čime se, napokon, mogu kompletirati njegova sabrana djela. Projekt proučavanja Šenoinih ranih radova, razasutih u češkom i austrijskom tisku, još je 1991. pokrenuo akademik Dubravko Jelčić. Istraživanje je na neko vrijeme stalo, a opsežni posao pronalaženja ipak je obavila dr. Miroslava Tušek. Zahvaljujući njoj, prevoditeljima, posebice Vidi Flaker i Miroslavu Čihaku te izdavaču Školskoj knjizi, rani Šenoini radovi napokon su ugledali svjetlo dana.</p>
<p> Trojezična knjiga »August Šenoa – Nepoznati rani radovi na češkom i njemačkom jeziku«, što je u utorak predstavljena u Školskoj knjizi, sadrži Šenoine tekstove nastale između 1860. i 1866. Više od stotinu članaka, kritika, osvrta, bilježaka i dopisa nastalih za Šenoina studija u Pragu i Beču tiskani su u faksimilima izvornika i usporednim hrvatskim prijevodima. </p>
<p>Što je moglo ostati nepoznato u djelu jednoga od najomiljenijih hrvatskih pisaca? Prema riječima recenzenta akademika Dubravka Jelčića, ova knjiga ne donosi epohalna djela. U Šenoinim duhovitim feljtonima i komentarima tadašnjih aktualnih događaja Jelčić prepoznaje oštrinu stava i odlučnost komentara koje će Šenoa poslije pokazati u zbirci feljtona »Zagrebulje«. Pišući na češkom i njemačkom jeziku, Šenoa je nastavio tradiciju višejezičnosti hrvatskih pisaca, čime je još jedanput pokazano koliko je hrvatska književnost duboko ukorijenjena u europski kulturni prostor. Nepoznata rana djela time su točka na »i« Šenoina književnog izraza i posljednja stepenica za cjelovito izdanje sabranih djela, zaključio je Jelčić. </p>
<p>Da je u pet godina boravka u Pragu Šenoa ostavio znatan trag na tamošnjoj književnoj sceni, potvrdilo se nakon Šenoine smrti 1881., koja je obilježena u svim praškim javnim glasilima, podsjetila je Miroslava Tušek. Pripremajući Šenoine tekstove, Miroslava Tušek naišla je na probleme s utvrđivanjem autorstva s obzirom na to da je dio radova bez potpisa ili potpisan šifrom.</p>
<p>S problemima su se suočili i prevoditelji. Osim poznavanja češkoga, odnosno njemačkog jezika, tu se traži i poznavanje Šenoinih hrvatskih djela da bi se postigla vjerodostojnost njegova leksika, fraze i sintakse, podsjetio je u svojoj recenziji prof. dr. Vinko Brešić. Alternativa da se Šenou jezično osuvremeni, to jest prilagodi suvremenom jezičnom standardu, također je prihvatljiva, tako da smo dobili prihvatljivu jezično-stilsku simulaciju praškog i njemačkoga Šenoe, smatra Brešić. </p>
<p>Na povijesne prilike nastanka Šenoina djela i domoljubni zanos u njemu podsjetili su predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul i predsjednik Nadzornog odbora Dragomir Mađerić, a izbrane odlomke su pročitali Jasna Palić Picukarić i Kristijan Ugrina. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Brešanova priča o Hrvatskoj</p>
<p>Iako je radnja Brešanova romana »Država Božja 2053.« smještena u budućnost, nije riječ o znanstvenoj fantastici / Predstavljači knjige Miljenko Jergović i Vinko Brešić složili su se da je riječ o žanru do sada gotovo nezastupljenom u hrvatskoj književnosti </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Biblioteka Karizma zagrebačke nakladničke kuće Sysprint reklamira se sloganom »Biblioteka za književne sladokusce«, što je, sudeći po dosadašnjim naslovima, sasvim opravdano. Nizu izvrsnih autora (Saramago, Grass, Pennac, Slamnig...) objavljenih u toj biblioteci pridružio se i Ivo Brešan svojim novim romanom »Država Božja 2053.«, predstavljenim u utorak navečer u Kulturnom centru Centra Kaptol. </p>
<p>Brešanov roman smješten je u, kako sam naslov upućuje, 2053. godinu kada na izborima u Hrvatskoj pobjeđuje Hrvatska kršćansko-socijalna stranka. Nakon toga se ukida višestranačje, čime Hrvatska nakon šezdeset godina dobiva jednopartijski sustav, uvodi se diktatura, osnivaju zavodi za mentalnu higijenu u kojima se pobunjenike pretvara u poslušnike, uništavaju se nepoćudne knjige (među ostalima i Krležine), zabranjuje se zabavna glazba, kavane i satelitski program, a nazočnost misama postaje obavezom...</p>
<p> To je tek okvir Brešanove priče vješto ispripovijedane na četiristo stranica. Iako je radnja smještena u budućnost, nije riječ o znanstvenoj fantastici, s čim su se složili predstavljači Miljenko Jergović i Vinko Brešić. Jergović je upozorio da se radi o žanru, ili podžanru, »social fiction«, do sada gotovo nezastupljenom u hrvatskoj književnosti, kojim su obuhvaćene priče što se naslanjaju na prošlost i kojima se nagađa »što bi bilo da je bilo i kada bi bilo«. </p>
<p>Urednica knjige Snježana Husić nazvala je to »fantapolitičkim romanom«, a da se radi o prošlosti projiciranoj u budućnost, potvrdio je i autor napomenom u knjizi: »Slika budućnosti koju nudi ova knjiga nema namjere biti nikakvo proročko kazivanje o tome što nas čeka za pedeset godina; napokon, nitko od nas ne može znati ni što nam donosi sutrašnji dan. Ona samo želi upozoriti na nešto u što ne može biti nikakve sumnje: svako buduće vrijeme, ma kakvo bilo i ma koliko bilo udaljeno od nas, bit će isto tako bremenito prošlošću baš kao i što je ovo naše.« </p>
<p>Prof. dr. Vinko Brešić ocijenio je da se radi o intrigantnoj priči čvrste kompozicije, u čijem je središtu Brešanova opsesivna tema – politika. »Vrlo je zahtjevna, ali i do kraja promišljena romaneskna konstrukcija, koja potvrđuje autorov status«, rekao je Brešić. Jergović je ukazao na »neprimijećeno prokletstvo Brešanovih tekstova«; naime, od »Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja« do najnovijeg romana Brešan pokušava napisati priču koja će biti »pretjerana, hiperbolična, ali ju vrijeme razblaži, učini ju manje satiričnom«. Po Jergovićevu sudu mogli bismo biti sretni ako nam se Brešanova vizija budućnosti ostvari »tek« naznačene godine.</p>
<p> Komentirajući naslovnicu na kojoj je se na crnoj podlozi ističe žuti križ, Jergović je rekao da bi bio zadovoljniji s nekom »finom« kršćanskom slikom, poput Isusa u jaslicama, jer bi tako u ovo predbožićno vrijeme knjigu kupovali i oni koji bi se nemalo iznenadili njezinim sadržajem.</p>
<p>B. M.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vidan predsjednica Francuske Alijanse </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Profesorica francuske književnosti Gabrijela Vidan nova je predsjednica Upravnog odbora Francuske Alijanse (AF), odlučeno je u ponedjeljak na večer na izbornoj skupštini te udruge, koja u Zagrebu djeluje od 1952. godine. Dosadašnja predsjednica Ivana Batušić odlučila je zbog poodmakle dobi podnijeti ostavku u siječnju ove godine, te od tada društvo vodi Vidan. Batušić je zbog predanog rada i iznimnih zasluga proglašena doživotnom počasnom predsjednicom. Na svojoj godišnjoj skupštini zagrebačka Francuska Alijansa imenovala je novi Upravni odbor. Poznati lingvist i romanist Petar Guberina također je na skupštini proglašen doživotnim počasnim članom Upravnog odbora AF-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Franjevački ljetopisi </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Objavljeno je prvo kolo biblioteke »Iz Bosne Srebrene« koje sadrži pet knjiga franjevačkih ljetopisaca i historiografa iz 18. i 19. stoljeća. Riječ je o »Ljetopisu« Nikole Lašvanina, »Ljetopisu sutješkoga samostana« Bone Benića, »Pregledu starina Bosanske provincije« Filipa Lastrića, »Ljetopisu kreševskoga samostana« Marijana Bogdanovića i »Godišnjaku od događaja« Jake Baltića. Uz nakladničku kuću Synopsis (Sarajevo – Zagreb), suizdavači su sarajevsko »Svjetlo riječi« i »Naša ognjišta iz Tomislavgrada. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Velike riječi i dobre namjere</p>
<p>»Ne želimo da se sport pretvori u nekakva lokalpatriotska ili regionalna nadmetanja. Zagreb se ne želi nikome nametati, a posebice ne Splitu, Osijeku, Rijeci... Svima nam je cilj brži razvoj Hrvatske, zajednička suradnja, prijateljstvo i sve moramo usmjeriti ka realizaciji tih ideja«, naglasio je MIlan Bandić</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Pravna država mora funkcionirati, vandale i huligane imperativno treba odvojiti od pravih navijača, sport je bio važan čimbenik u stvaranju hrvatske države i sigurno je da sada Dinamo i Hajduk ni u kojem slučaju neće sudjelovati u bilo kakvim podjelama. Ovo su zaključci zajedničkog sastanka Dinamovog i Hajdukovog vodstva sa splitskim gradonačelnikom Miroslavom Buličićem i zagrebačkim dogradonačelnikom Milanom Bandićem u utorak u Zagrebu.</p>
<p> Hajdukovo su izaslanstvo činili sportski direktor Igor Štimac, predsjednik Branko Grgić i direktor Fredi Fiorentini, dok su Dinamo zastupali predsjednik Mirko Barišić, dopredsjednik Zdravko Mamić i direktor Damir Vrbanović. Predstavnici oba kluba posebno su naglasili kako odnosi Dinama i Hajduka nikad nisu bili bolji, pa ih ne mogu narušiti niti sporadični incidenti kakav je bio onaj u Dugopolju. Tada je, podsjećamo, skupina lokalnih huligana zapalila automobil zagrebačke registracije zajedno s putnicima što je jasni pokušaj ubojstva. Upravo je događaj iz Dugopolja bio povod ovome sastanku.</p>
<p>– Istina, taj događaj jest povod, ali moramo znati da se huliganstvo mjesecima i godinama taloži i akumulira, pa je i krajnje vrijeme da se upali kakva lampica, naglasio je Milan Bandić, dodajući: – Moramo pripremiti zajedničku platformu za rješavanje problema hrvatskog sporta, a posebice nogometa. Riječ je o konkretnim prijedlozima za izglasavanje Zakona o sportu. Moramo vidjeti što se može učiniti za hrvatski nogomet.</p>
<p>Kako bi potkrijepili tezu o prijateljstvu dva najveća hrvatska kluba, njihovi su čelnici pokrenuli zanimljivu inicijativu.</p>
<p> – Odlučili smo zajednički nastupiti na turnirima u Širokom Brijegu i Gabeli početkom veljače sljedeće godine, napomenuo je Branko Grgić. – Čak ćemo istrčati u zajedničkoj, kombiniranoj momčadi kako bismo pokazali naše zajedništvo i naš stav o svim onim događajima. Kroz sport smo stvarali hrvatsku državu i ne želimo sudjelovati u nekakvim razdvajanjima!</p>
<p>Splitski je gradonačelnik Buličić naglasio kako su Splićani i cijela regija šokirani onim što se dogodilo u Dugopolju, dodajući da je Gradsko vijeće posebno osudilo taj incident. </p>
<p>– Iskreno vjerujemo da je sport u funkciji širenja prijateljstva, pa je jasno da ovakvim incidentima nema mjesta. Policijska uprava splitsko-dalmatinska je privela prve osumnjičene, a ujedno su me obavijestili da je u tijeku i obrada nad desetak članova iste vandalske skupine. Žao nam je da smo došli u situaciju da na našim stadionima praktički više nema gledatelja i onih običnih građana koji dolaze radi sporta, već se utakmice odigravaju u napetim ozračjima.</p>
<p>Upravo je, dakle, povratak pravih navijača, izgon vandala i huligana glavna ideja ovoga sastanka.</p>
<p> – Ne želimo da se sport pretvori u nekakva lokalpatriotska ili regionalna nadmetanja. Zagreb se ne želi nikome nametati, a posebice ne Splitu, Osijeku, Rijeci... Svima nam je cilj brži razvoj Hrvatske, zajednička suradnja, prijateljstvo i sve moramo usmjeriti ka realizaciji tih ideja, naglasio je Bandić.</p>
<p>Dinamov predsjednik Barišić je entuzijastički najavio zajedničko sudjelovanje na turniru u Hercegovini, no izvijestio nas je i o novoj, sličnoj akciji.</p>
<p>– Na našoj prvoj sljedećoj međusobnoj prvenstvenoj utakmici organizirat ćemo i dvije predigre. Prvo će se sastati veterani Hajduka i Dinama, a potom selekcije Bad Blue Boysa i Torcide.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Runje nastavlja karijeru u Austriji? </p>
<p>Čelnici kluba morali bi odgovoriti i reprezentativcu Mati Neretljaku, za kojeg je zanimanje pokazalo niz bundesligaša, a najuporniji je Stuttgart / I učinkoviti napadač Petar Krpan mogao bi napustiti Poljud. Ugovor mu ističe u lipnju pa je pravi trenutak za zaradu</p>
<p>SPLIT, 16. prosinca</p>
<p> – Zlatko Runje, vratar Hajduka, čeka odgovor uprave kluba na zahtjev za raskidom ugovora. Ujedno, u kontaktu je sa Sturmom iz Graza i moguće je da nastavi karijeru u Austriji. Podsjetit ćemo da Runji ugovor istječe u lipnju, a jesenski je dio sezone prošao u rotacijama na vratima sa Sunarom i Balićem. Budući da nije osjetio pravu podršku odgovornih ljudi u klubu, smatra da bi život na Poljudu nosio nesigurnost te da bi najbolje bilo otići. No, treba pričekati stav uprave, jer se ne tako davno govorilo da je Zlatko Runje budućnost »bijelih«. </p>
<p>Čelnici kluba morali bi odgovoriti i reprezentativcu Mati Neretljaku, za kojeg je zanimanje pokazalo niz bundesligaša. Najuporniji je Stuttgart, koji leti na krilima hrvatskih nogometaša Solde i Vranješa, a trenutačno je aktualno »povlačenje« oko odštete. Neretljak je u godinu i pol postao najveći ljubimac Hajdukovih navijača i mnogi smatraju da je nezamjenjiv. </p>
<p>No, »bijelima« je primamljivo uzeti 750.000 eura, jer bi tim novcem u financijskom miru mogli privesti sezonu kraju. </p>
<p>I učinkoviti napadač Petar Krpan mogao bi napustiti Poljud. Ugovor mu ističe u lipnju i pravi je trenutak za zaradu. Blistava polusezona dovela je do činjenice da Krpan danas može birati gdje će nastaviti karijeru, međutim čelnici kluba voljeli bi ga zadržati do ljeta.</p>
<p> Pogotovo ode li Neretljak, jer bi u tom slučaju bilo dovoljno novca i ne bi bilo potrebe rasprodavati momčad. Treba istaknuti da o odlasku razmišlja i Vejić (u Rusiju i Japan). </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ni prozivki, ni analiza, naravno ni ostavki </p>
<p>S posebnim zanimanjem iščekivana sjednica hrvatske nogometne vlade nije donijela ništa od najavljivanog već je sve proteklo u predblagdanskoj idili i jednoglasnoj podršci Bariću, Markoviću... </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Još prije 20-ak dana, odmah nakon pobjede nad Slovenijom i plasmana na EP, stjecao se dojam da u Markovićevoj nogometnoj vladi dolazi do blagog raskola. Tražeći hitnu smjenu izbornika Otta Barića, neki su čak u takvim istupima skupine članova Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza naslutili i elemente pokušaja udara na Vlatka Markovića, predsjednika HNS-a.</p>
<p>No, kako to u nas biva, a to je potvrdila i sjednica IO HNS-a, takva vrsta buke traje tek toliko kako bi se neki, uglavnom isti junaci, proguraju na naslovne stranice. Međutim, kad se nađu licem u lice s ostalima i kad im se ozbiljnije pogleda u oči, postanu sitni, mali, pokorni pijuni, spremni u isti trenutak promijeniti vlastito mišljenje. S tog naslova, novinari su očekivano ostali kratkih rukava nakon redovite sjednice IO HNS-a. Ni sa jednim se detaljem nije moglo zaključiti da je o silnoj larmi oko izbornika i svega ostalog aktualnog oko Kuće nogometa, počevši od suđenja, bilo progovoreno i jedne jedine riječi. Sva izvješća o utakmicama reprezentacija, poglavito ono najvažnije, Barićevo, prihvaćena su aklamacijom. Nigdje ni glasa o bučnim najavama kako će se tražiti da i Izvršni odbor, a ne samo Stručna komisija HNS, analizira način vođenja utakmica sa Slovenijom. U ime takvog zahtjeva Zdravko Mamić najavljivao je svoju ostavku ako analize ne bude. Nije je bilo, a kako smo čuli Mamiću nije palo na pamet da ostane pri svojoj riječi o ostavci. Zašto i bi? </p>
<p>Umjesto toga, kako nam je rekao Drago Katalenić, član IO-a, događalo se nešto sasvim drugo: </p>
<p>– Cijeli je sastanak, doduše bez bolesnog Barića, prošao u pravoj predblagdanskoj idili. Nazdravljalo se Portugalu, nazdravljalo se i predsjedniku saveza, jer ipak nije ozbiljno mislio kad je spominjao moguću ostavku jednog dana, nazdravljalo se i boljim vremenima... </p>
<p>Za novinare je, uz spomenuto, bilo još nekih zanimljivosti, dakako izvan onog dijela zaključaka koje je uvijek agilni Zorislav Srebrić precizno nizao. Tako smo nakon sastanka evidentirali tople izmjene riječi među ljutitim neprijateljima Mamićem i Igorom Štimcem. Usput nam je Mamić, žureći na sastank u Okrugljaku, ponosito pokazivao: </p>
<p> – Došlo je čak do toga da sa sobom nosim Hajdukov kalendar, koji sam dobio na dar. </p>
<p>Od očekivanih za ovu priliku, a neizvršenih najava, valja spomenuti da slučaj Igora Bišćana, uzrokovan njegovim samozvanim napuštanjem reprezentacije dan uoči susreta s Bugarskom, nije razmatran: </p>
<p> – Slučaj ide svojim tijekom i u domeni je Disciplinske komisije HNS-a. Kad se prikupe sve relevantne činjenice, odluka će biti donesena. </p>
<p> Od onoga gdje je Srebrić na svom terenu, a to je taksativno navađanje donesenih odluka i zaključaka, valja naglasiti njegove riječi da je najviše rasprave bilo o dolazećem licenciraju klubova i zbog toga osnovanom posebnom dijelu za taj posao. Obavezan je sastanak sa po četiri predstavnika svakog od klubova o toj temi za tjedan dana u Zagrebu. No, bez obzira na to, stajalište je članova IO-a da bez traženja zajedničkog rješenja s državom nikakvi edukativni sastanci neće značiti ništa. Odnosno moguće je očekivati ozbiljne »potrese«, kako je primijetio Srebrić, ako takvih sprega ne bude. Srebrić je samo usput primijetio da je Uefa Hrvatskoj oduzela tek neki dan dodijeljeno domaćinstvo kvalifikacijske skupine za nastup na EP-u igrača do 19 godina te je bez objašnjenja dodijeljeno Turskoj. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Split podnosi kandidaturu za atletsko SP 2009. </p>
<p>Splitu nedostaje čak 12 sportskih dvorana pa se predlaže da se izgrade u roku dvije godine! </p>
<p>SPLIT, 16. prosinca</p>
<p> – Split će u siječnju 2004. podnijeti kandidaturu za organizaciju Svjetskog atletskog prvenstva 2009., a odluku o gradu domaćinu IAAF će donijeti do studenoga iduće godine. Međutim, zasad su indicije da je Berlin u prednosti. Stoga je Split spreman natjecati se u idućoj utrci za organizaciju SP-a 2011., 2013. ili 2015. godine. </p>
<p>Organizacijski odbor (OO), bez obzira na rasplet utrke za organizaciju SP-a 2009. godine, ponudio je prijedlog mjera za izradu elaborata kandidature, ali i za pomake u pristupu odgoja omladine i vrhunskih natjecatelja. Naime, kako je rekao član OO-a Jakša Miličić, nema smisla organizirati natjecanje bez prave atletske reprezentacije te je dodao: </p>
<p>– Blanka Vlašić u svjetskom je atletskom vrhu, ali samo Blanka nije dovoljna. Potrebno je promijeniti sustav, koji nije adekvatan. Uostalom, i Blanka je produkt obiteljskog napora. </p>
<p>Jedan je od primarnih zadataka gradnja sportskih dvorana. Naime, Splitu nedostaje 12 dvorana i prijedlog je da se izgrade u roku dvije godine. Inače, statistički podaci govore da je u osnovnim školama po učeniku samo 0,24 četvorna metra dvorane, u srednjim školama 0,12 četvornih metara, a na fakultetima ih uopće nema. </p>
<p>Problem je kako financirati gradnju dvorana. Stoga organizacijski odbor predlaže da se sedam milijuna kuna iz gradskog proračuna prenamjeni te da se poveća prirez na porez u iznosu dva posto. Povećanje prireza ovisi o odluci Gradskog vijeća, a ovim bi se prijedlogom na plaću 8000 kuna bruto plaćalo 15 kuna više prireza. Miličić je još naglasio da se sportom mladost odupire raznim socijalnim devijacijama te je istaknuo: </p>
<p>– U Splitu je evidentirano više od 1500 ovisnika o heroinu, a između 6000 i 7000 mladih ovisno je o drugim vrstama droge. Sredstva koja se izdvajaju za borbu protiv ovisnosti iznose oko 30 milijuna kuna. Stoga bi takva orijentacija Grada trebala provocirati reakciju institucija na županijskoj i državnoj razini. </p>
<p>Organizacijski je odbor započeo aktivnosti i akcije, bez obzira na to kad će se održati Svjetsko atletsko prvenstvo. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pretjerana aktivnost Janičine štitnjače ili hrvatske sedme sile </p>
<p>Slovenska najtiražnija novina prilično zločesto nagađa ne samo koliko je bolesna najbolja skijašica svijeta Janica Kostelić nego je li uopće bolesna </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Slovenski najtiražniji list, dnevnik Delo od prvih je dana vrlo angažirano pratio karijeru Janice i Ivice Kostelić. No, u broju od utorka, u tekstu naslovljenom »Pojačano djelovanje Janičine štitnjače ili patka hrvatskih medija?«, slovenski dnevnik pomalo zločesto nagađa o zdravstvenom stanju Janice Kostelić. Slalomskoj pobjedi Ivice Kostelića u Madonni di Campiglio posvetili su nekoliko rečenica, čačkanje oko Janice bilo im je mnogo zanimljivije. Tekst prenosimo u cijelosti.</p>
<p>»Janica bude! Ili Janica ipak ne bude? Oko hrvatske skijaške prvakinje, koja je u posljednje četiri godine tako strelovito pokupila lovorike, medalje i pokale da i veliki Kjetil Andre Aamodt u najboljim godinama izgleda kao 'luzer', ali i toliko posjećivala liječnice da i karton vječno bolesnog Lassea Kjusa izgleda kao prazan list, diže se sve gušća magla. Hoće li njezina karijera uistinu završiti zbog bolesti štitnjače, kako je naglasio sad već otpušteni obiteljski liječnik Kostelićevih, dr. Željko Šućur. Ili će, pak, opet kročiti u snježnu arenu krajem godine, kako to ovih dana između redaka poručuju hrvatski novinari?</p>
<p>Nakon što je Janica Kostelić ljetos na klinici dr. Christiana Schenka triput operirala koljeno u četiri mjeseca, zbog ozljede meniska, koji je uzrokovao veliku bol, a magnetska ga rezonanca nije mogla pronaći, hrvatska je skijaška reprezentacija objavila kako će Janica zbog nedovoljnih priprema tek kasnije pridružiti karavani Svjetskoga kupa. Ali već se i tad moglo čuti da Janica ima ozbiljnijih problema, da joj je pozlilo na jednom treningu i da su je helikopterom prebacili u bolnicu. Kad smo se uoči sezone zanimali za Janičino zdravstveno stanje, Vedran Pavlek, direktor skijaške reprezentacije, ponovno nam je izdeklamirao priču o koljenu, a sve je drugo, kao, bilo u redu. Malo kasnije je u Hrvatskoj buknuo veliki skandal, kad je dr. Šućur zaprijetio klanu Kostelićevih da Janica mora odmah prekinuti bilo kakvu sportsku aktivnost zbog prekomjernog djelovanja štitnjače, jer je to opasna igra s vlastitim životom. Kostelići i Pavlek su se zaštitili od zgražanja hrvatske javnosti, Janica je napravila sve preglede i počela s terapijom, a onda je, sa ocem Antom, počela priču da se tu radi o manjoj poteškoći, inače ženskom problemu, i da će uz liječničku pomoć uskoro ozdraviti i nastaviti karijeru.</p>
<p>Nakon što se Ivica Kostelić vratio s američke turneje, otišao je na treninge u obiteljsku bazu Hintertux, pridružila mu se i Janica. Ante Kostelić je objasnio da će Janica skijati rekreativno da bi ostala u dodiru sa snijegom. Postalo je jasno da su se Kostelići sporazumno razišli s dr. Šućurom, a na upit o Janičinim planovima, direktor Pavlek je zaobilazio odgovor da bi mogla nastupiti u Mariboru. Potom su se stvari počele zaplitati, Pavlek je relativizirao svoje izjave, a informacije o tome što radi Janica postajale su sve skuplje. S obitelji je došla u Alta Badiju, ali se nigdje nije pokazivala, jer je s ocem trenirala na udaljenim terenima. Prije nedjeljne utrke slalomaša, iz čiste smo radoznalosti željeli čuti što će nam ovaj put servirati Pavlek. Direktor je rekao da još nije odlučeno kako će s Janica liječiti, hoće li operirati štitnjaču, s čime imaju u Hrvatskoj dobra iskustva od nekih sportašica ili će na terapiju radioaktivnim jodom, koju zagovaraju američki liječnici. A dok to nije odlučeno, kazao je Pavlek, bespredmetno je raspredati o njezinim planovima, jer se sve može promijeniti preko noći.</p>
<p>Hrvatski su, pak, kolege sigurni da je odluka o nastavku Janičine karijere već pala. 'Iz povjerljivih izvora znam da je Ante naručio iz Zagreba pet pari slalomskih skija za Janicu. Pripremali su se da bi nastupila u Madonni, ali su procijenili da nije dovoljno spremna, pa će biti predvozačica, a natjecanje će početi u Lienzu', citira Delo novinara Dana Figenwalda, koji je ovako komentirao Pavlekove izjave: 'Zbilja ne znam zašto takve stvari skriva pred nama. Ili ga Ante drži u svojim šapama ili se obojica boje što bi na forsiranje Janičina povratka rekla hrvatska medicinska struka. O toj temi ne možemo ništa točno doznati, možemo samo nagađati i pouzdati se u svoje izvore. Reprezentacija ima svoga glasnogovornika Ozrena Müllera, koji ne smije ništa reći, već za svaku sitnicu zove svog šefa.'</p>
<p>Hm, u svemu je tome teško odlučiti o čemu se zapravo radi: o pretjeranoj aktivnosti Janičine štitnjače ili hrvatske sedme sile? Kako bilo, bolje da se bave svojom šampionkom, nego prežvakanim slovenskim temama«, savjetovao je u svom članku novinar Dela.</p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi trijumf Anje Pärson </p>
<p>Ovo je već treća pobjeda švedske skijašice ove sezone (dva slaloma i jedan veleslalom) i potvrda kako joj trenutačno nema ravnopravne u tehničkim disciplinama. Naravno, do pojave Janice Kostelić u Lienzu ili Mariboru... </p>
<p>MADONNA DI CAMPIGLIO, 16. prosinca</p>
<p> – U talijanskoj Madonni di Campiglio dogodio se još jedan predvidljivi slalomski scenariji. U kojem je mlada djevojka iz švedskog Tarnabyja Anja Pärson osvojila prvo mjesto i u kojem je hrvatska skijašica Nika Fleiss uzela nove bodove (19. mjesto, 12 bodova). Nažalost, drugi dio hrvatskog dvojca Ana Jelušić, zaustavljena je na putu do bodova nakon prve vožnje (38. mjesto).</p>
<p>Pärson je nakon prve »sramežljive« vožnje u drugoj »izrovala« stazu na sebi karakterističan način i ostavila konkurenciju bez daha, ali i miligrama izgleda da joj se suprotstave. Iako je nakon prve vožnje vodeća bila srebrna s Olimpijskih igara u slalomu Francuskinja Laure Pequegnot te iako je vodećih pet najboljih bilo smješteno u pola sekunde, nastavak slaloma donio je nezanimljivost. Pärson je bila dominantna, dok se ostatak zadovoljio borbom za postolje. </p>
<p>Ovo je već treća pobjeda švedske skijašice ove sezone i potvrda kako joj trenutačno nema ravnopravne u tehničkim disciplinama. Naravno, do pojave Janice Kostelić u Lienzu ili Mariboru...</p>
<p>Nika Fleiss je nakon 16. mjesta u Park Cityju, ponovno solidno izvela svoja dva nastupa. Naravno, teško je zadovoljiti visoke kriterije koje je sezonama ranije postavila Janica, no Nika, definitivno, postaje stalna članica najboljih dvadeset slalomašica, s tim da »sitnice« nedostaju i za najboljih deset.</p>
<p>– Moglo je bolje, kao i uvijek. No, zadržala sam konstantu, pa ćemo vremenom početi ispravljati sve pogreške i pogreškice koje učinim u vožnji, rekla je Nika. </p>
<p>l Rezultati slaloma: 1. Pärson (Šve) 1:40.68, 2. Pequegnot (Fra) +0.81, 3. Hosp (Aut) +1.10, 4. Pascal (Fra) +1.19, 5. Koznick (SAD) +1.34... 19. FLEISS +3.18... rezultati prve vožnje: 1. Pequegnot (Fra) 50.92, 2. Pärson (Šve) +0.12, 3. Pascal (Fra) +0.16, 4. Ottosson (Šve) +0.44, 5. Schild (Aut) +0.77... 23. FLEISS +2.15... 38. JELUŠIĆ +3.21... </p>
<p>• Ukupni poredak Svjetskoga kupa: 1. Pärson (Šve) 430 bodova, 2. Montillet (Fra) 266, 3. Ertl (Njem) 240, 4. Hosp (Aut) 220, 5. Götschl (Aut) 206... 53. FLEISS 27... 87. JELUŠIĆ 5... </p>
<p>• Poredak slaloma (nakon dvije utrke): 1. Pärson (Šve) 200 bodova, 2. Pequegnot (Fra) 130, 3. Schild (Aut) 96, 4. Nef (Švi) 94, 5. Ertl (Njem) 74... 16. FLEISS 27... 34. JELUŠIĆ 5... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ivici napuknuo meniskus, povratak na snijeg za tri tjedna</p>
<p>Srećom, sve je ispalo mnogo bolje nego što se u prvi mah činilo. Naime, ispočetka smo se bojali najgorega, no još iste, pobjedničke večeri, smo se počeli nadati kako je u pitanju meniskus, budući je Ivica mogao normalnije hodati i nije osjećao prevelike bolove. Sve u svemu, na povratak Ivice nećemo dugo čekati, prenio je događanja iz Austrije glasnogovornik Hrvatskog skijaškog saveza Ozren Müller</p>
<p>SCHRUNS, 16. prosinca</p>
<p> – U ponedjeljak navečer, neposredno nakon završenog slaloma i pobjede Ivice Kostelića, situacija oko diskutabilnog desnog koljena najboljeg hrvatskog skijaša bila je mnogo dramatičnija. No, magnentska rezonanca obavljena u prijepodnevnim satima utorka ipak je unijela pozitivne tonove vezane za njegovu ozljedu.</p>
<p>Naime, križni ligament koljena kojeg je Ivica već nekoliko puta u karijeri operirao je ostao netaknut, te je došlo »tek« do napuknuća stražnjeg roga medijalnog, tj. vanjskog meniskusa. U klinici u Schrunsu, gdje je nekoliko puta obitavala Janica, dr. Schenk je na desnom koljenu Ivice obavio atroskopski zahvat iste večeri, koji je prošao bez problema.</p>
<p>– Srećom, sve je ispalo mnogo bolje nego što se u prvi mah činilo. Naime, ispočetka smo se bojali najgorega, no još iste, pobjedničke večeri, smo se počeli nadati kako je u pitanju meniskus, budući je Ivica mogao normalnije hodati i nije osjećao prevelike bolove. Sve u svemu, na povratak Ivice nećemo dugo čekati, prenio je događanja iz Austrije glasnogovornik Hrvatskog skijaškog saveza Ozren Müller.</p>
<p>Također, dr. Schenk je ugodne riječi prenio nakon operacije, koje govore o povratku Ivice na snijeg za 15 do 20 dana. Što znači da će rehabilitacija trajati dva tjedna, nakon čega će trenutačno 13. skijaš Svjetskog kupa biti spreman za akivan povratak natjecanju. </p>
<p>Dakle, iako su trenutačno i Janica i Ivica Kostelić izvan Svjetskog kupa, vrlo brzo će se članovi najuspješnije skijaške obitelji u povijesti vratiti na snijeg. Povratak Janice mogao bi se dogoditi već nakon Božića, na utrkama u Lienzu, dok Ivicu možemo na utrkama očekivati nakon Nove Godine. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>U Iraku novi incidenti i Saddamovo saslušavanje</p>
<p>Glavni zapovjednik američkih okupacijskih snaga u Iraku general Ricardo Sanchez potvrdio je da se na »nepoznatome mjestu« nastavlja saslušavanje uhićenika »broj jedan« s američke tjeralice/ Bojnica Patricia Johnson, glasnogovornica središnjega zapovjedništva američke vojske u Kataru, opovrgnula da se bivši irački diktator nalazi u Kataru/ U Tikritu, Samari, Ramadiju i Falluji prosvjedi Saddamovih pristaša/ Kći Saddama Husseina izjavila je kako njezine sestre i ona žele da se njihovu ocu sudi na međunarodnom sudu</p>
<p>ANKARA, 16. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ranjavanje trojice američkih vojnika u utorak u Tikritu nova je potvrda da uhićenje Saddama Husseina (u subotu navečer) nije zaustavilo krvavu spiralu nasilja. Do incidenta je došlo kada je vozilo s američkim vojnicima naletjelo na postavljenu minu. Također je u Bagdadu pod nerazjašnjenim okolnostima poginuo jedan američki vojnik. </p>
<p>Tikrit, rodni grad Saddama Husseina, nalazi se u žalosti i teško se miri s činjenicom da se dojučerašnji nedodirljivi irački vođa našao iza rešetaka. Na ulice grada izašlo je više stotina studenata lokalnog sveučilišta koji su nosili Saddamove slike. Ispred američkih vojnika koji su stajali s uperenim oružjem, čuli su se povici: »Saddam je naše srce, Saddam je naša krv«. Nekoliko sudionika prosvjeda je uhićeno. </p>
<p>U Samari, jednom od gradova »sunitskog trokuta«, američki vojnici su ubili 11 gerilskih pobunjenika. Prvo je bilo javljeno (iz američkih izvora) da su smrtno stradala 54 pripadnika iračkih snaga otpora. Policajci i očevici u Samari tvrde da je poginulo 10 osoba te da je među njima najviše civila. Prosvjedi stotina Saddamovih najvatrenijih pristaša zabilježeni su i u Ramadiju i Falluji, zapadno od Bagdada. Tu je navodno došlo i do pucnjave. U Ramadiju je jedan američki vojnik ranjen, dok su dvojica Iračana ubijena. Ubijena su i dvojica prosvjednika u Falluji. Nekoliko osoba je ranjeno. Američki izvori navode da je na prosvjednike pucano tek kada su se vojnici našli u životnoj opasnosti. Glavni zapovjednik američkih okupacijskih snaga u Iraku general Ricardo Sanchez, potvrdio je da se na »nepoznatome mjestu« nastavlja saslušavanje uhićenika »broj jedan« s američke tjeralice. </p>
<p>»Saddam nam nije dao potrebne informacije, ali mi nastavljamo raditi do kraja«, rekao je. Mali napredak u ispitivanju uhićenog tiranina potvrdili su i viši američki dužnosnici u Washingtonu. »Saddam Hussein je opovrgnuo da je posjedovao oružje za masovno uništavanje, ali i vezu s terorističkom mrežom Al Qaidom i njezinim vođom Osamom bin Ladenom«, rečeno je.</p>
<p>Glasnogovornica američke vojske u utorak je opovrgnula tvrdnje medija da je Saddam Hussein nakon subotnjega uhićenja odveden u američku vojnu bazu u Kataru. »Ta vijest nije istinita. On nije u Kataru«, rekla je bojnica Patricia Johnson, glasnogovornica središnjega zapovjedništva američke vojske u Kataru.</p>
<p>U ponedjeljak su razni mediji objavili da je Saddam odvezen u Katar. No, Sjedinjene Države odbijaju odati mjesto gdje drže bivšega iračkog predsjednika. </p>
<p>Kći Saddama Husseina Raghad izjavila je u utorak da njezine sestre i ona žele da se njihovu ocu sudi na međunarodnom sudu.</p>
<p>»Ne bi mu trebalo suditi privremeno iračko vijeće jer su tu instituciju uspostavili okupatori«, rekla je Raghad Saddam Hussein u telefonskom razgovoru za televiziju Al Arabiyu čije je sjedište u Dubaiju. »Želimo međunarodno, pošteno i legalno suđenje«, naglasila je.</p>
<p>Raghad je u izjavi nabijenoj emocijama osudila ponižavajuć način na koji su američke snage tretirale njezina oca prikazujući ga kao poniznog i krotkog. »Svi znamo zašto su ga tako prikazali. Gdje je sada demokracija, gdje je imunitet koji svaki predsjednik uživa«, zapitala se Raghad koja sa sestrom Ranom živi u Jordanu koji im je ponudio azil.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Arafat se nada da će za Božić posjetiti Betlehem</p>
<p>NABLUS/JERUZALEM/RAMALLAH, 16. prosinca </p>
<p> - Izraelska oklopna postrojba od pedesetak vozila, uključujući tenkove, ušla je u utorak ujutro u palestinski izbjeglički logor Balatu, u blizini Nablusa, doznaje se iz palestinskih sigurnosnih izvora. Na početku akcije izbila je pucnjava, no još nije poznato ima li žrtava. </p>
<p>Izraelski vojnici zauzeli su četiri višekatnice na ulazu u logor i uz pomoć pasa provode pretragu ostalih kuća, a iz zraka im potporu pružaju vojni helikopteri. Izraelska vojska potvrdila je da je u sektoru Nablusa u tijeku rutinska akcija uhićenja palestinskih aktivista.</p>
<p>Izraelski ministar vanjskih poslova Sylvan Shalom obećao je Sjedinjenim Državama da Izrael neće poduzimati »jednostrane mjere« na palestinskim teritorijima bez prethodnog konzultiranja Washingtona, javio je u ponedjeljak izraelski radio. </p>
<p>Shalom je navodno to obećao prilikom sastanka u Washingtonu sa savjetnicom američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Condoleezzom Rice. Ona je, prema radiju, izrazila protivljenje američke administracije »jednostranim mjerama« koje bi prejudicirale konačni status palestinskih teritorija. Američki predsjednik George Bush također je u petak upozorio Izrael da ne poduzima »jednostrane mjere« koje je najavio izraelski premijer Ariel Sharon. »Izrael treba biti svjestan da ne treba donositi odluke koje će otežati stvaranje palestinske države. U interesu je Izraela da postoji palestinska država i u interesu je palestinskog naroda, koji je siromašan i koji pati, da postoji palestinska država«, rekao je Bush.</p>
<p>Sharon je u posljednje vrijeme najavljivao »jednostrane mjere«, čiju sadržinu nije objelodanio, ali se pretpostavlja da bi one uključivale aneksiju dijela okupiranih teritorija. </p>
<p>Palestinski predsjednik Yasser Arafat izrazio je u utorak nadu da će ovaj Božić, prvi put u zadnje tri godine, posjetiti Betlehem, ali Izrael je priopćio kako mu to vjerojatno neće dopustiti. U svojem je razorenom sjedištu u Ramallahu na Zapadnoj obali Arafat razgovarao s novinarima, a na pitanje želi li otputovati u grad Kristova rođenja, rekao je: »Nadam se da hoću. Znate da tu priliku nikad nisam propuštao dok mi oni (Izrael) nisu opkolili sjedište«. Jedan visoki izraelski dužnosnik rekao je za Reuters da vlada ne vidi razloga za promjenu politike u skladu s kojom Arafat smije izaći iz sjedišta ali ne jamči mu se pravo na povratak. Nakon više palestinskih samoubilačkih napada ta mu uredba već gotovo dvije godine zapravo ograničava kretanje. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Završen sastanak o suzbijanju trgovine ljudima </p>
<p>BEČ, 16. prosinca </p>
<p> – Trgovina ljudima u zemljama jugoistočne Europe u porastu je, istaknuto je u utorak na konferenciji za novinare u bečkom Centru Ujedinjenih naroda, nakon završenog sastanka o strategiji suzbijanja trgovine ljudima u regiji. </p>
<p>Zemlje jugoistočne Europe odlučile su poduzeti zajedničke mjere kako bi se djelotvorno suprotstavile trgovini ljudima i spriječile je. Novi program obuke provodit će se na temelju priručnika »Regionalna norma za obuku policije o suzbijanju trgovine ljudima u jugoistočnoj Europi«, predstavljenog na konferenciji za novinare. To je regionalni program u čijoj provedbi sudjeluje 12 država jugoistočne Europe – Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Turska, Ukrajina i Hrvatska te izaslanstvo s Kosova. </p>
<p> Stručnjakinja u UNODC-u Kristina Kangaspunta naglasila je da su Albanija, Moldavija, Bugarska i Rumunjska države jugoistočne Europe iz kojih se najviše trguje ljudima. Mnoge žrtve završavaju u zapadnoj Europi, posebice Italiji i Njemačkoj, naročito žene u dobi od 19 do 25 godina. Kangaspunta je upozorila kako je, prema jednom istraživanju, 17 posto ukupnog broja počinitelja tog zločina rođeno u Njemačkoj. </p>
<p>Zaključila je da je od trinaest država jugoistočne Europe njih sedam prihvatilo Protokol UN-a protiv trgovine ljudima – Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Srbija i Crna Gora i Turska. Protokol su prihvatile samo tri države članice Europske unije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Saddam psovao članove iračkoga vijeća </p>
<p>KAIRO, 16. prosinca</p>
<p> - Član prijelazne iračke vlade Mouafaq al-Rubayi tvrdi da je bivši irački predsjednik Saddam Hussein na sastanku u nedjelju psovao njega i trojicu drugih članova vlade, objavio je u utorak dnevnik Al-Hayat kojem je sjedište u Londonu.</p>
<p>Četiri člana prijelazne vlade odvedeni su na nepoznato mjesto u širem bagdadskom području. Kad su se našli sa Saddamom lice u lice, nisu mu pružili ruku. Polusatnom sastanku nazočili su i američki upravitelj Iraka Paul Bremer i zapovjednik američkih koalicijskih snaga general Riberto Sanchez.</p>
<p>»Pitao sam ga zašto protiv Amerikanaca nije iskoristio strojnice koje je imao, a on mi je odgovorio: 'Jesi li ti ikad bio u borbi?'«, rekao je al-Rubayi. Na upit zašto je ubio šijitske vođe Mohammeda Baqera al-Sadra i Mohammeda Sadeqa al-Sadra, Sadam je uvredljivo odgovorio: »Tko je taj Sadr?«.Odgovor na pitanje o masovnim grobnicama bio je: »Idite pitati njihove obitelji i one će vam reći da su to lopovi«, a na ono o razlozima korištenja kemijskog oružja protiv vlastita naroda u Halabji na sjeveru Iraka: »To je učinio Iran«.</p>
<p>»Na kraju sastanka rekao sam Saddamu neka bude proklet za života i u smrti, upitavši ga kako će se, uz tolike zločine, naći s Bogom. Tad me je opsovao«, rekao je al-Rubayi. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Svi zločini iračkog diktatora</p>
<p>Od Saddamovog pada do danas, diljem Iraka pronađeno je 270 masovnih grobnica, u kojima su završili deseci tisuća Saddamovih protivnika. No, to je tek mali dio zlodjela koja stavljaju na dušu bivšem iračkom silniku. Osim za zločine protiv vlastitog naroda, optužuju ga i za ratne zločine u Iranu i Kuvajtu. </p>
<p>• Godine 1980. Irak je zaratio s Iranom, a u tom krvavom sukobu poginulo je ukupno milijun ljudi. U iračko-iranskom ratu Saddam je naredio korištenje bojnih otrova, koji su usmrtili 20.000 iranskih vojnika. Vlada u Teheranu ovih je dana zatražila da Saddamu Husseinu sudi međunarodni sud, koji bi »morao utvrditi tko je opremio tog diktatora i omogućio mu da unese pomutnju u regiju«. Bila je to aluzija na podršku Amerike i drugih zapadnih zemalja, kakvu je Saddam uživao ranije, dok ga je Zapad smatrao obranom od širenja iranske varijante fundamentalizma. </p>
<p>• Nakon Irana, Saddamov režim je 1988. ponovo upotrijebio bojne otrove, ovaj put protiv domaćih Kurda, koji su tražili autonomiju. Samo u kurdskom selu Halabja ubijeno je na taj način oko 5000 Kurda. Iste godine, irački vojnici uhvatili su i pobili 100.000 kurdskih muškaraca, mladića i dječaka. Irački režim uništio je u to vrijeme i mnoga kurdska sela.</p>
<p>• Nakon Zaljevskog rata 1991., Saddam je krvavo ugušio novi ustanak Kurda na sjeveru, kao i šijita na jugu zemlje. Arape na jugu, koji već 5000 godina žive u močvarnim dijelovima današnjeg Iraka kaznio je isušivanjem mnogih močvara. Milijun Kurda moralo je nakon Zaljevskog rata pobjeći iz Iraka, a deseci tisuća su ubijeni ili zatvoreni. </p>
<p>• Zaljevski rat 1991. uslijedio je kao intervencija protiv Saddama koji je godinu dana ranije poslao svoju vojsku da okupira susjedni Kuvajt. Irački vojnici nastupili su vrlo grubo, pljačkajući Kuvajt i ubijajući mnoge njegove građane. Kada su ih savezničke snage natjerale u bijeg iz Kuvajta, na odlasku su po Saddamovom naređenju zapalili 700 naftnih izvora, te otvorili naftovode kako bi nafta zagadila Zaljev. Time su izazvali strahovitu ekološku katastrofu. </p>
<p>• Kod kuće se Saddam cijelo vrijeme najbrutalnije obračunavao s mogućim protivnicima. Dovoljno je bilo da na nekoga padne tračak sumnje pa da završi u kojoj od zloglasnih iračkih tamnica gdje se sustavno primjenjivalo mučenje i silovanje, gdje se zatvorenike vješalo ili čak žive spaljivalo. Čim je 1979. prigrabio vlast u Iraku, Saddamov je prvi potez bio da likvidira desetke svojih protivnika. 1996. je dao smaknuti čak i dva svoja zeta, nakon njihova pokajničkog povratka iz Jordana, kamo su prebjegli godinu dana ranije. Popis zločina za koje ga okrivljuju tako je dugačak da će tužitelji morati pomno odabrati tek neke iz tog mnoštva.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Strugar je odobrio nemilosrdno bombardiranje Dubrovnika </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Suđenje umirovljenom generalu JNA Pavlu Strugaru, optuženom u devet točaka za ratne zločine zbog napada na Dubrovnik 1991. godine, počelo je u utorak u Haagu. </p>
<p> Strugarovi branitelji zatražili su trodnevnu odgodu početka suđenja kako bi se tijekom sudske stanke za božićne i novogodišnje blagdane, od 20. prosinca do 12. siječnja, obavile medicinske pretrage na sedamdesetogodišnjem optuženiku. Ponovili su ocjene s predraspravne konferencije, održane u ponedjeljak, da Strugar zbog bolesti i demencije nije sposoban pratiti suđenje.</p>
<p> Raspravno vijeće ističe kako ništa u Strugarovim nalazima ne opravdava zahtjev za odgodu početka suđenja najavljujući da će ovaj tjedan odlučiti o dodatnim pretragama.</p>
<p> Predstavnik tužiteljstva Phillip Winear u uvodnoj je riječi rekao da se Strugara tereti za nezakonite napade na civile i civilne objekte, posebno za napad na dubrovačku staru jezgru 6. prosinca 1991.</p>
<p> »Ljudi u svijetu mogli su gledajući na svojim TV ekranima svjedočiti kontinuiranom i besmislenom bombardiranju Starog grada u Dubrovniku«, rekao je Winear.</p>
<p>Dodao je da je bombardiranje bilo smrtonosno za civile te razorno za civilne objekte i povijesnu i kulturnu baštinu Dubrovnika, koja je pod zaštitom Unesca. </p>
<p> Strugar je u listopadu 1991. imenovan zapovjednikom 2. operativne grupe JNA formirane radi napada na dubrovačko područje. Njemu su bile podređene sve snage koje su sudjelovale u napadu, naglasio je tužitelj. Podsjetio je da su odredbe Ženevske konvencije iz 1949. o zaštiti civila i civilnih objekata obvezivale i tadašnju SRFJ i JNA, ali je Strugar tijekom napada na Dubrovnik u listopadu i studenom 1991. dopustio da njihovo kršenje prođe bez istrage i nekažnjeno. </p>
<p> Time je »dao zeleno svjetlo da njegove snage, 6. prosinca 1991., od jutra do večeri nemilosrdno, ne birajući ciljeve i sa žestinom bez presedana tuku Stari grad minobacačima, maljutkama i drugim teškim oružjem«, kazao je tužitelj. Kao izravne počinitelje napada označio je snage pod zapovjedništvom Vladimira Kovačevića, koji je u pritvoru Haaškog suda. </p>
<p> Tužitelj je među svjedocima najavio je admirala JNA Miodraga Jokića, bivšeg Strugarova suoptuženika koji je priznao krivnju, promatrače EZ-a, te Unescove, vojne i druge stručnjake. </p>
<p> Prikazana je i petnaestminutna videosnimka s dramatičnim dubrovačkim prizorima 6. prosinca 1991. kad je na Stari grad i okolicu palo više od 1000 granata, te razaranja i pljačke u dubrovačkoj okolici. Iznesene su ocjene o iznimnoj vrijednosti Starog grada kao dijela Unescove svjetske baštine te opisani napori koje je Hrvatska uložila u obnovu Dubrovnika. </p>
<p> Strugarovi odvjetnici Goran Rodić i Vladimir Petrović pokazali su se nespremni za početak suđenja rekavši da zasad ne žele iznositi uvodnu riječ obrane. No, prigovorili su optužbi da u uvodnoj riječi spominje napade na Dubrovnik koji nisu obuhvaćeni razdobljem na koje se odnosi optužnica (od 6. do 31. prosinca 1991.), te zbog prikazanog videozapisa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Blaškićeva obrana traži oslobađanje ili ponavljanje suđenja</p>
<p>HAAG, 16. prosinca</p>
<p> - Obrana bivšeg zapovjednika operativne zone središnje Bosne Tihomira Blaškića, pozvala je u utorak žalbeno vijeće Haaškog suda da donese odluku u korist njihova branjenika, jer je prvostupanjski postupak uskraćivanjem ključnih dokaza i proceduralnim propustima bio do te mjere kompromitiran da je doveo u pitanje pravičnost suđenja te same presude.</p>
<p>Blaškićev branitelj Russell Hayman poručio je sudskom vijeću da se prava njegova branjenika mogu zaštititi jedino ponavljanjem suđenja ili oslobađajućom presudom, jer bi donošenjem odluke o novim dokazima na razini žalbenog vijeća Blaškiću bilo uskraćeno pravu na žalbu. Poručio je kako je suđenje bilo »kontaminirano« činjenicom da tužiteljstvo, unatoč statutarnoj obvezi da preda obrani sve oslobađajuće materijale te specifičnih naloga sudskog vijeća, to nije učinilo u slučaju ključnih dokaza koje je posjedovalo. Time je otvoren prostor za pogrešne zaključke sudaca u presudi, poput onog da je isključivo Blaškić bio odgovoran i imao kontrolu nad svim jedinicama srednje Bosne uključujući one koje su počinile zločine.</p>
<p>Suprotstavljajući korak po korak nove dokaze, uvedene u žalbenom dijelu postupka, te iskaze novih šest svjedoka obrane izvedenih prošlog tjedna zaključcima presude donesene u ožujku 2000. godine, Hayman je argumentirao zašto je prvostupanjsko vijeće došlo do pogrešnih zaključaka na temelju kojih je Blaškiću izrečena jedinstvena zatvorska kazna od 45 godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Clark: Suđenje Miloševiću - suočavanje s onim koji je prouzročio smrt i ratove </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Umirovljeni američki general Wesley Clark, bivši zapovjednik NATO-a u Europi i kandidat za predsjedničku nominaciju demokrata, nastavio je u utorak svjedočiti na suđenju Slobodanu Miloševiću na Haaškom sudu. </p>
<p> Clark je davao iskaz na sjednici zatvorenoj za javnost, a snimku njegova iskaza Sud će objaviti u petak nakon što je pregledaju predstavnici američke vlade i uklone dijelove koji zadiru u nacionalnu sigurnost SAD..</p>
<p> Generalovo svjedočenje u sudnici prate dvojica predstavnika američke administracije, a ispitivanje tužitelja i protuispitivanje Miloševića odvija se prema unaprijed utvrđenim okvirima.</p>
<p> Takve izvanredne mjere zaštite iskaza, koje se prvi put javljaju u praksi Haaškog suda, bile su uvjet koji je američka vlada postavila Haagu da bi odobrila Clarkovo pojavljivanje u ulozi svjedoka. </p>
<p> Nakon prvog dana iskaza u ponedjeljak, Clark je u izjavi za novinare ocijenio da se tim suđenjem zaključuje desetljeće ratova na Balkanu čiji je pokretač bio bivši predsjednik SRJ.</p>
<p> »Ovo suđenje označava vladavinu prava i zbog toga je jako važno za narode u regiji. To je konačno suočavanje s čovjekom koji je prouzročio ili je optužen da je prouzročio smrt stotine tisuća ljudi, izbjeglištvo oko dva milijuna ljudi i desetljeće ratova u Europi«, izjavio je Clark. No, odbio je komentirati svoje suočavanje s Miloševićem u sudnici, na što ga obvezuju pravila Suda. </p>
<p> General Clark zapovijedao je u proljeće 1999. NATO-ovom kampanjom bombardiranja SR Jugoslavije, kojom je zaustavljen rat na Kosovu.</p>
<p> Uoči te kampanje i tijekom američkog angažiranja na postizanju mira u BiH 1994/95. imao je više od 100 sati razgovora s Miloševićem, o čemu je prema najavama trebao svjedočiti u ponedjeljak i utorak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Papina poruka mira: Sama upotreba sile neće eliminirati terorizam</p>
<p>RIM, 16. prosinca</p>
<p> – Obrazovati ljude za mir trajna je zadaća – naslov je Papine mirovne poruke koja je u utorak u Vatikanu predstavljena akreditiranim novinarima, a Ivan Pavao II. izreći će je u povodu Dana mira, 1. siječnja 2004. </p>
<p> Pred teškim pitanjima mira i sigurnosti u današnje vrijeme Papa predlaže primjenu onoga što karakterizira misiju Crkve, odnosno stalno obrazovanje i odgajanje ljudske savjesti za mir, rekao je kardinal Renato Martino, predsjednik Papinskog vijeća pravde i mira.</p>
<p> »Sama upotreba sile neće eliminirati terorizam«, poručuje Ivan Pavao II. »Nisu dovoljne kaznene ili represivne mjere protiv terorizma. Potrebno je ići do korijena tog fenomena, analizirati ih i preuzeti jasnu političku zadaću«, navodi se u Papinoj mirovnoj poruci. Nužno je da države izbjegnu »kušnji pribjegavanja zakonu sile umjesto sili zakona«, kaže se u poruci koja će biti upućena svjetskim državnicima i čelnicima svjetskih organizacija. </p>
<p> Središnji dio poruke odnosi se na legitimnost, te na obrazovanje ljudi da štuju međunarodne zakone. »Pojedince i narode treba obrazovati da poštuju međunarodni red. Mir i međunarodno pravo međusobno su povezani. Pravo omogućuje mir«, poručuje Papa. »Pacta sunt servanda«, podsjeća Sveti Otac, dakle, potpisani se sporazumi moraju poštovati. Papa podupire Ujedinjene narode kao sustav kolektivne sigurnosti i organizaciju koja je znatno pridonijela promicanju poštovanja ljudskog dostojanstva i slobodi naroda, te poziva na reformu UN-a kako bi ta organizacija mogla učinkovito provoditi ciljeve zbog kojih je utemeljena. </p>
<p> »Demokratske zemlje znaju da upotreba sile protiv terorista ne može opravdati odustajanje od načela pravne države. To bi bile neprihvatljive političke odluke«, poručuje Papa i upozorava da »ishod nikad ne opravdava sredstvo«. Podsjeća i da se oružje može upotrijebiti isključivo za obranu. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Novi nesporazumi u Europskoj uniji, na redu je proračun</p>
<p>Švedska, Austrija, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i Njemačka pozivaju na zaleđivanje izdvajanja u proračun do 2013. godine, dakle traže limitiranje idućeg srednjoročnog proračuna / Realno gledano ovo je pokušaj zadržavanja prelijevanja glavnine sredstava u nove članice</p>
<p>BRUXELLES, 16. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pravi razlog razlaza država na summitu EU u Bruxellesu nije niti principijelnost, niti različitost viđenja pojma pravičnosti i ravnoteže velikih i manje velikih, čak ni nesavršenost Sporazuma iz Nice. Dogovor o europskom ustavu propao je ili je odgođen do daljnjega radi majke svih EU svađa, novog srednjoročnog proračuna. </p>
<p>Formula koju je Poljska uspješno aplicirala na summitu u Kopenhagenu - insistirajmo dok ne popuste i plate - nije se pokazala efikasnom.</p>
<p>Europska unija je bez ustava zato što je rasprava došla u krivo vrijeme, uoči početka dogovaranja okvira novog proračuna Velike Europe. Predstavnici EU članica suzdržali su se izravnog upiranja prsta i definiranja pravog razloga razlaza, sport prebacivanja odgovornosti prepustili su medijima i nacionalnim parlamentima, tako da je najbliže istini diskretno upozoravanje iz Berlina na tajnu vezu prvih pregovora o srednjoročnom EU proračunu i dijaloga na temu EU ustava. A da je usvajanje ustava odloženo za bolja vremena radi raspodjele zajedničkog novca ukazuje pismo šest članica EU u kome ove pozivaju na ograničavanje EU proračuna, mada potpisnici ne žele povezivati jedno i drugo. </p>
<p>Ovo pismo nije da bismo kaznili Poljsku i Španjolsku, glasio je komentar nizozemske vlade. Pismo je pripremano zadnja tri do četiri tjedna i nema nikakve veze s propalim summitom, tvrde u Stockholmu. </p>
<p>Da ne bi bilo međusobnog optuživanja i prebacivanja loptice i da bi se države suzdržale od upotrebe diplomatskih pritisaka šest je članica iskoristilo mogućnost djelovanja sa zajedničke platforme uputivši zahtjev za zaleđivanjem izdvajanja za EU proračun na jedan posto, dakle niže od postojećeg plafona od 1.24 posto. </p>
<p>»Ideju je inicirala Švedska. Ovo je jasan signal europskoj Komisiji da su nam ograničeni raspoloživi resursi i stoga bismo željeli da ovakva ograničena Unijina sredstva služe isključivo za realizaciju prioriteta poput ekonomskog rasta ili zapošljavanja«, izjavio je dužnosnik švedske vlade Lars Danielsson. </p>
<p>Švedska, Austrija, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i Njemačka pozivaju na zaleđivanje izdvajanja u proračun do 2013. godine, dakle traže limitiranje idućeg srednjoročnog proračuna, pozivajući europsku Komisiju da sastavi prijedlog reduciranog budžeta. </p>
<p>Logika inicijative ovih šest zemalja čisto je ekonomska, budući da članice trebaju u ime svetosti financijske discipline preživljavati ne baš udobno stiskanje remena, istu brigu o svakom potrošenom euru i rastezanju prema mogućnostima. S limitiranim sredstvima EU bi više pažnje posvećivala efikasnosti korištenja sredstava, dakle morala bi usvojiti strategiju koja će zajedničke novce usmjeravati na projekte od općeg značaja i podržavati samo dogovorene prioritete, smatra šest članica. </p>
<p>Realno gledano, ovo je pokušaj zadržavanja prelijevanja glavnine sredstava u siromašniji dio Velike Europe, nove članice. Pismo je uvertira u veoma nemirno razdoblje intenzivnih rasprava o sadržaju proračuna idućih godinu i pol dana. Članice će se doslovno tući oko svake proračunske stavke ne bi li skrojile proračun 2007 - 2013. godina. Uzgred budi rečeno to će debelo osjetiti preostale države zainteresirane za ulazak u EU, uključujući Hrvatsku, te je poziv šestorke zapravo prvi znak da preostale zemlje neće ni u kom slučaju moći računati ako već ne na vrste pomoći i raznolikost instrumenata, onda zasigurno na visinu iznosa kakva je stajala na raspolaganju pristupajućim i preostalim kandidatskim državama. </p>
<p>Inicijativa je dočekana na nož u europskoj Komisiji. Predsjednik Romano Prodi reagirao je odmah otvorenim pismom u kome, ne bez ironije, ističe da nije čudotvorac. Uzimajući u obzir zahtjeve za snižavanjem mase zajedničkog proračuna Prodi ljuto podsjeća kako EU želi stvoriti najveće tržište na svijetu, bolje zaštititi granice, efikasnije kontrolirati migraciju zajedničkim radom, i to sve u Uniji s efikasnijom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom želeči, istovremeno, intenzivnije ulagati u solidarnu pomoć regijama i potporu poljoprivredi. </p>
<p> Pale su teške riječi čime je otvorena najintenzivnija od svih bitaka u složnoj velikoj obitelji, borba za proračunski novac. </p>
<p>Lada Stipić – Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ciampi vratio parlamentu zakon o medijima</p>
<p>RIM, 16. prosinca </p>
<p> - Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi odbio je u ponedjeljak potpisati proturječni prijedlog zakona o medijima za koji kritičari tvrde da je sastavljen tako da ide na ruku medijskome carstvu talijanskoga premijera Silvija Berlusconija. </p>
<p>Ciampi je objavio da prijedlog zakona, koji ublažava ograničenja na vlasništvo nad medijima, vraća parlamentu na doradu. Talijanski predsjednik dosad je zakone odbijao samo zbog proračunskih razloga. Kritičari prijedloga zakona upozoravaju da on ide na ruku Berlusconijevoj tvrtki Fininvest, koja nadzire najveće medijsko carstvo u Italiji, uključujući Mediaset, te da bi joj omogućio daljnje širenje.</p>
<p>Prijedlog zakona ublažava ograničenja na vlasništvo nad medijima i ubiranje prihoda od reklama te otvara put za djelomičnu privatizaciju državnog RAI-ja. U primjedbama poslanim parlamentu, Ciampi upozorava da prijedlog zakona ne jamči jačanje pluralizma u medijima.</p>
<p> Talijanski parlament u prijedlog zakona može unijeti amandmane ili ponovno o njemu glasovati bez unošenja ikakvih promjena. Ako zakon prođe drugi put, Ciampi će ga morati potvrditi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Zbog čega se izraz »praksa« ekskluzivno pridodaje samo liječnicima opće medicine </p>
<p>Od 8. do 20.prosinca vrijeme je izbora liječnika opće medicine, pedijatara, ginekologa i stomatologa, dakle liječnika primarnog kontakta. I ništa u tome nije sporno, ta je praksa uobičajena i u zemljama zapadne Europe.</p>
<p> No, svaku večer prije dnevnika na HTV-u, HZZO obavještava javnost, da je vrijeme izbora »liječnika opće prakse«, a isti termin se mogao pronaći i na stranicama Vjesnika. </p>
<p> U kolokvijalnom govoru, naime, riječ praksa najčešće označava rutinu i uvježbanost, a nerijetko ima i konotacije površnosti. Posebno nezgodan prizvuk mogu od riječi »opća praksa«, imati izvedenice tipa praktičar. Kako se ni u jednom drugom segmentu zdravstvene zaštite nije ustalila, (rijetko ćemo čuti izraz kirurška ili internistička praksa), protivim se da se »ekskluzivno« pridodaje liječnicima opće medicine. Kada sam sličan članak prije nekoliko godina napisao u Liječničkim novinama, zvalo me dosta kolega iz cijele Hrvatske i dalo mi podršku.</p>
<p> Dodatni argument je primjerice i to, što sam, nakon specijalizacije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, još za vrijeme bivše države, dobio uvjerenje na kojem je pisalo: »specijalist opće medicine«, ili kada sam 1997. godine, među prvima otišao u tkzv. zakup, tadašnji ministar zdravstva dr.Andrija Hebrang, potpisao mi je rješenje, na kojem je pisao službeni naziv: »Ordinacija opće medicine...«. Dakle vidljivo je, da se nigdje ne spominje »opća praksa«.</p>
<p> Još jedan dodatni primjer; kada se prema nekom političara želi biti zločest, jer je cijeli život proveo u politici ( to su oni fleksibilni ), koji o svemu diskutiraju i u sve se »razumiju«, naziva ih se posprdno »političari opće prakse«.</p>
<p> Plediram, dakle, da rabimo izraz liječnik opće medicine. U Njemačkoj on je Haus Artzt (kućni-obiteljski liječnik). Mislim da će u dogledno vrijeme, taj izraz, obiteljski liječnik zaživiti i kod nas, jer jedino promatrajući cijelu obitelj, a ponekad i nekoliko generacija u njoj, možemo najbolje uočiti sve biološke i psihološke datosti i socijalne interakcije. To je uvaženi profesor Andrija Štampar, davno nazvao holističkim (cjelovitim) pristupom. Uvriježena mišljenja i navike teško je mijenjati, ja samo želim iznijeti svoj stav. Mislim da je iz ovog teksta vidljivo, da za to imam dosta argumenata.</p>
<p>dr. med. MILENKO KREŠIĆ specijalist opće medicine Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Moguć je manji proračun i manji porezi </p>
<p>Dr. Ivo Sanader, mandatar vlade, najavio je kresanje državnog proračuna smanjenjem golema državnog administrativnog aparata. Samo u ministarstvima radi 60 tisuća ljudi. »Šupljih« radnih mjesta ima i u županijskim uredima, ustanovama socijalne skrbi pa i u školstvu.</p>
<p> Primjerice, u školama do 500 učenika ravnatelji mogu produktivnost ostvariti radeći pola radnog vremena u nastavnom procesu. U školama do 200 učenika jedan od naprednijih nastavnika može uz dodatak na učiteljsku plaću koordinirati rad učiteljskog vijeća.</p>
<p>Feudalne privilegije u Saboru i diplomaciji valja riješiti odmah zakonski: omogućiti volonterski rad situiranim Hrvatima koji će za dobrobit domovine ponuditi svoje sposobnosti, koje se neće dokazivati samo šupljim verbalizmima. Tako bi već na sljedećim izborima bile ostvarene znatne uštede jer bi otpala divljačka bitka za zastupničke pijedestale.</p>
<p>Porezi će se moći smanjiti ako ih svi budu uredno plaćali (posebno oni u turizmu, gdje su prijevare uobičajene) i ako, prije svega, sređena država bude štedjela. Onima koji varaju državu, treba najaviti stroge kazne. </p>
<p>I još jedna istina: privatizacija je u ratnim danima tekla »ispod žita« pa neka »veliki« Hrvati koji su bez natječaja i bez očiju javnosti prisvojili sebi ono što je bilo naše, otimačinom najčešće obezvrijeđenih dionica, neka plate porez na miraz – većini će to biti samo onaj treći mercedes.</p>
<p>Ako sve to provede u život dr. Ivo Sanader, nikakvih nesporazuma u ovoj državi više ne može biti. </p>
<p>MIRKO ŠARČEVIĆ Županja</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Na rubu smo ponora, a tu ne smiju stajati strašljivci, osobe kojima se zamagli pred očima od pogleda na dolje </p>
<p>Želio bih mandataru za sastav nove vlade, gospodinu Sanaderu, putem Vjesnikove tribine čitatelja uputiti dobronamjernu sugestiju – jednu jedinu. Tiče se mandatareve potrage, rešetanja kandidata za popunu jednoga nadasve važnog mjesta u njegovu budućem kabinetu. Mislim na onu poziciju demokratskog, legalnog i legitimnog prikupljanja, sabiranja i pametne, svrsishodne razdiobe, trošenja državne imovine, državnih prihoda, financija... </p>
<p>Mi smo na rubu ponora u koji se svaki čas može stropoštati i tu ne smiju stajati strašljivci, osobe kojima se zamagli, vrti pred očima od pogleda na dolje. Koga staviti pred taj ambis »argentinizacije«, pada u bankrot, sveopćeg privrednog i društvenog sloma? Koga postaviti na mjesto ministra financija Republike Hrvatske? Ministra kojeg bi uz taj portfelj neizostavno trebalo imenovati i potpredsjednikom vlade zaduženim poglavito za razvoj gospodarstva – i koji bi u sjedinjenosti tih dviju funkcija bio drugi kapetan-kormilar našega hrvatskog državnog broda.</p>
<p> U tradicionalno, od davnine, slaboj, nekvalitetnoj ponudi političke pameti u nas, u oskudnom, zapravo, ubogom fondu političarskih, profesionalnih vještina i vrlina kojima se ovdje, u ovoj naciji raspolaže, dr. Sanader, koji, za divno čudo, posjeduje ih više nego dovoljno, morao bi stoga, ako si želi pronaći vrhunskog operativca, sukreatora svojih dalekosežnih težnji i planova, svojski se dati u tražnje.</p>
<p>NIKICA TOJČIĆ Kastav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Suvlasnik Nove TV Ivan Ćaleta propucan s dva hica u noge </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Suvlasnika Nove TV, Ivana Ćaletu, nepoznati je počinitelj propucao u utorak nešto iza 21 sat na raskrižju Zvonimirove i Bauerove ulice s dva hica, u obje noge. Ćaleta se nakon propucavanja sam odvezao svojim crnim »mercedesom« registracijskih oznaka ZG 6393-I do KB Dubrave, a tijekom vožnje do bolnice nazvao je policiju i prijavio cijeli događaj u 21,46 sati. Kako doznajemo, Ćaleta je zadobio prostrijelnu ranu desne potkoljenice i okrznuće na lijevoj potkoljenici, te se uspješno oporavlja nakon dvosatne operacije.</p>
<p>Ćaleta je, podsjetimo, uz Novu TV, vlasnik dviju marketinških agencija, uz koje posjeduje i slovensku TV 3, te bosansko-hercegovačku televiziju OBN.</p>
<p>Kada je, pak, Nova TV dobila desetogodišnju koncesiju za emitiranje televizijskog programa, tadašnji dioničari nisu bili u mogućnosti uložiti novac. Tako se, kao strateški partner pojavio Ivan Ćaleta, koji je uložio novac u projekt. Nova TV je s vremenom postala respektabilna televizija, no prije dvije godine došlo je do sukoba među dioničarima. Trenutna slika sukoba je petnaestak sudskih postupaka koje predstavnici suprotstavljenih dioničarskih grupa vode jedni protiv drugih. </p>
<p>S jedne strane su Ćaletini »igrači« – direktor Nove TV Ivan Blažičko, dok drugu grupu dioničara predvodi Damir Vujinović, koji se također predstavlja direktorom Nove TV, iza kojega stoji Vinko Grubišić. </p>
<p>Nakon što je Nova TV pokrenula informativni program, prije šest mjeseci je pokrenuta vrlo gledana potraga za glazbenom zvijezdom – »Story Super Nova Music Talents«, koja se emitirala također i na slovenskoj i bosanskohercegovačkoj Ćaletinoj televiziji. Inače, Ćaleta je viđen na završnici OBN-ovog finalnog natjecanja Music Talentsa u nedjelju u publici sarajevske dvorane »Zetra«.</p>
<p>U posljednje vrijeme bilo je govora o prodaji Nove TV medijskom magnatu Rupertu Murdochu, te CME-u (Central European Media Enterprises), no direktor Blažičko je sve to dematirao rekavši da je Nova TV otvorena za sve partnerske opcije, no ne i za prodaju. </p>
<p>Ćaleta bi i kao svjedok trebao biti ispitan i na osnovu zahtjeva za provođenjem istražnih radnji koje je Općinsko državno odvjetništvo 24. listopada ove godine zatražilo od istražnog Odjela zagrebačkog Županijskoga suda protiv direktora i predsjednika uprave »Jadran filma« Borisa Gregorića, koji je jedno vrijeme bio i član nadzornog odbora Nove TV, Stipe Božića, direktor TV Zastupstva, te Vinka Grubišića, bivšega direktora OTV-a. Odjel gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke podnio je protiv Gregorića i Božića posebno izviješće u kojemu im se inkriminiraju malverzacije s dionicama »Jadran filma«, dok je tvrtka »GRP Media d.o.o.« protiv Grubišića podnijela kaznenu prijavu zbog prijevare. Navedene dionice su »poslužile« kao jamac Vinku Grubišiću za dobivanje kredita od tvrtke »GRP Media d.o.o.«, pa su mu tako navodno isplaćena tri kredita ukupno vrijedna 1.296.210 DEM. Božića i Grgorića je istražna sutkinja saslušala u ponedjeljak dok poziv nije bio uredno iskazan Vinku Grubišiću, pa se on nije pojavio. Gregurić je, pak, u svome iskazu tvrdio da on nije imao pojma da Vinko Grubišić duguje novac »GRP Mediji«, te da je, kada je 31. siječnja 2000. godine potpisao Odluku o prijenosu upisa dionica »Jadran filma« na neke pravne i fizičke osobe, bio obmanut. Ćaleta bi trebao biti ispitan zbog mogućih saznanja u vezi odnosa »GRP Medie« i TV Zastupstva, o navodnim fiktivnim računima koje TV Zastupstvo proslijedilo »GRP Medii«, a po kojima je TV Zastupstvo izvršilo određene usluge isporuke serija i filmova, te nizu drugih sumnji o nepravilnostima u poslovanju.</p>
<p>Anuška Fjorović, Vanja Majetić, Marin Dešković, Mladen Bokulić, Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Gardist se ubio na straži</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Obavljajući stražarsku dužnost u vojarni »Croatia« u Novom Zagrebu, pripadnik Druge gardijske brigade »Gromovi« I. I. počinio je u utorak oko 2,30 sati samoubojstvo ispalivši jedan hitac iz automatske puške u glavu.</p>
<p>Vijest o još jednom samoubojstvo unutar vojarni potvrdio je Davor Denkovski, načelnik Službe za odnose s javnošću i informiranje Ministarsva obrane RH, nadodavši kako su očevid obavili djelatnici kriminalističke Vojne policije u suradnji s djelatnicima PU zagrebačke. Zasad nije potvrđeno niti opovrgnuto da su kod gardista u posljednje vrijeme uočene depresije ili neki drugi psihički problemi.</p>
<p>Posljedni takav slučaj samoubojstva unutar vojarne dogodio se početkom ožujka ove godine u koprivničkoj vojarni »Ban Krsto Frankopan«, kada si je ročnik Adrijan Jupa u prostorijama zapovjednika straže ispalio hitac u glavu, također iz autmatske puške. Ni u ovom slučaju kolege vojnici nisu kod Adrijana Jupe primjetili ponašanje koje bi ukazivalo na njegovu psihičku nestabilnost.</p>
<p>U službenim izvješćima Ministarstva obrane Republike Hrvatske zabilježena su još tri slučaja samoubojstva u vojarnama i u sva tri slučaja suicid su počinili ročnici.</p>
<p>U rujnu 1999. godine ročnik Tomislav V. domogao se puške u križevačkoj vojarni »Ban Stjepan Lacković« i hicem si prostrijelio glavu. U listopadu iste godine, ročni vojnik Željko S. je u krugu vojarne u Lučkom došao do spremišta automatskih pušaka, izvadio jednu i zatim si pucao u glavu samo mjesec dana prije isteka vojnog roka.</p>
<p>U vojarni »Sveta Katarina« u Rijeci, ročnik Ivica A. cijelu je noć pio žestoka alkoholna pića i zatim oteturao do stražara, na prevaru mu oteo automatsku pušku, prislonio cijev na glavu i ispalio metak.</p>
<p>Osim samoubojstava koja se gotovo periodički dogode jedanput godišnje u krugu vojarni, Ministarstvo obrane zabilježilo je i nekoliko eksplozija u kojima je ukupno poginulo 12 vojnika.</p>
<p>Najveća tragedija dogodila se 7. travnja 1994. godine, kad je u eksploziji 400 tona eksploziva u vojnom skladištu Duboki Jarak u Sesvetama poginulo šest vojnika, a dvadesetak je civila ozlijeđeno od pada granata na obližnja sela u krugu od nekoliko stotina metara. Istragom je utvrđeno da je do niza eksplozija, koje su trajale čak četiri i pol sata, došlo zbog nepažljivog baratanja otvorenim plamenom prilikom varenja ograde.</p>
<p>U eksploziji vojnog skladišta na Banjšćini nedaleko od Varaždina, 21. studenoga 1997., poginula su četiri vojnika, a dvojica su ozlijeđena. </p>
<p>U eksploziji skladišta streljiva Kukuzovac blizu Sinja, 3. siječnja 1994. godine, poginula su dva vojnika, a jedan je ozlijeđen. Nakon tragedije, pomoćnik zapovjednika Splitskog zbornog područja izjavio je da je »sigurnost u tom objektu sada stopostotna – nema nikakve opasnosti od ponovnog aktiviranja eksplozivnih naprava«.</p>
<p>U eksploziji u skladištu vojarne Sv. Petar u Ogulinu, 16. studenoga 2000. godine, pet je ročnika teško, a 16 lakše ozlijeđeno. Osumnjičeni za tragediju bio je ročnik koji je minu stavio u minobacač u kojem je eksplodirala. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Utopila se u bunaru u petnaest centimetara vode</p>
<p>ORIOVAC, 16. prosinca</p>
<p> – Dvadesetšestogodišnja Lidija Lužanac iz Oriovca tragično je preminula u ponedjeljak u prijepodnevnim satima utopivši se u bunaru u kojem je bilo svega petnaestak centimetara vode.</p>
<p>Kako doznajemo, nesretna je žena živjela u trošnoj kući s dvoje malodobne djece – četverogodišnjim Markom i dvogodišnjim Ivom te nevjenčanim suprugom, Lukom Tomićem. </p>
<p>Budući da ova siromašna obitelj u svom domu nije imala vodu, Lidija je svakoga dana odlazila na obližnji izvorski bunar koji čistom vodom opskrbljuje sve stanovnike Vinogradske ulice.</p>
<p>Kobnoga jutra njezin je suprug otišao na posao, dok je Lidija, koja je bila nezaposlena, brinula o djeci. Nakon što su joj se sinovi probudili, rekla im je da ostanu u kući dok ona ode do bunara po vodu. </p>
<p>Kako se mama nije dugo vraćala kući, dječaci su počeli plakati i dozivati je u dvorištu. Začuvši plač, njihova je prva susjeda došla do dječaka koji su joj rekli kako je mama otišla do bunara po vodu i da se više nije vraćala. </p>
<p>Susjeda je otišla do bunara gdje je pronašla beživotno Lidijino tijelo. Pokraj nje su stajala samo dvije prazne kante u kojima je inače nosila vodu. Nitko nije vidio što se dogodilo pa je pomalo neobjašnjivo kako se nesretna žena mogla utopiti u tako plitkom bunaru. </p>
<p>Njezini susjedi tvrde kako je Lidija bolovala od epilepsije pa sumnjaju da je dobila napad od kojega je upala u bunar i ugušila se. </p>
<p>Odmah je o svemu obaviještena brodsko-posavska policijska uprava čiji su djelatnici na mjestu događaja obavili očevid. Utvrđeno je da nema elemenata koji bi ukazivali na nasilnu smrt, a nalaz obdukcije potvrdio je kako je uzrok smrti utapanje.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Jedan legao na tračnice, drugi skočio na glavu s balkona</p>
<p>SLAVONSKI BROD/VINKOVCI, 16. prosinca</p>
<p> – Legavši na tračnice ispred jurećeg vlaka, koji prometuje na relaciji Zagreb – Vinkovci, samoubojstvo je u ponedjeljak u Slavonskom Brodu oko 11,25 sati počinio Brođanin I.B. (61). </p>
<p>Prema priči šokiranog strojovođe čiji je vlak doslovce prepolovio tijelo I.B., on je kroz gustu maglu vidio muškarca kako stoji uz prugu te se nekoliko puta, u znak upozorenja, oglasio sirenom. Vidjevši da se muškarac ne miče, počeo je kočiti. No, kako vlak nije uspio potpuno zakočiti, muškarac je u trenutku kada mu se potpuno približio, mirno legao na tračnice. </p>
<p>Budući da iza sebe nije ostavio nikakvo oproštajno pismo, ne zna se što je natjeralo čovjeka na ovaj očajnički čin. </p>
<p>I dvadesetdvogodišnji Dario Devald iz Vinkovaca počinio je u ponedjeljak samoubojstvo. On se, naime, oko 17 sati bacio s drugog kata zgrade u Ulici Slavka Jankovića u kojoj je živio. </p>
<p>Mrtvozornik dr. Mislav Šimunić utvrdio je da je smrt nastupila zbog ozljeda glave koje je mladi Vinkovčanin zadobio udarivši u tlo. Inače, Dario je imao psihičkih problema i već je prije pokušavao počiniti samoubojstvo bacanjem pod točkove kamiona. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Istražni sudac ispitao Miljenka Mesića i još troje svjedoka</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Na osnovi zahtjeva za provođenjem istražnih radnji protiv dopredsjednika NK Dinamo, Zdravka Mamića, zbog navodnog napada na Miljenka Mesića, bivšeg pročelnika Zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, te uništenja službenog spisa, istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, Zdenko Konjić u utorak je ispitao Mesića te još troje svjedoka koji su se za vrijeme događaja zatekli u uredu. </p>
<p>Osumnjićeni Mamić ispitan je još prošloga tjedna, a u utorak su uz Mesića ispitani još Vidoja Bulum, tajnik u Gradskom poglavarstvu, Tamara Petrić, tajnica Odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, te novinarka »Nacionala« Nina Ožegović.</p>
<p>Sam događaj, koje su prenijeli gotovo svi mediji, bio je navodno uzrokovan negativnim izvještajem o gradnji nebodera u Vukovarskoj ulici. Mamić je, navodno ljut zbog toga, tada napao Mesića, no ovaj mu je uzvratio. Mesić, koji je smijenjen nedugo nakon događaja, podnio je kaznenu prijavu protiv Mamića zbog napada na službenu osobu te uništenja službenog spisa kojega je Mamić tada navodno razbacao po uredu. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bivši načelnik SIS-a potražuje od umirovljenog generala Koradea 360 tisuća kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 16. prosinca</p>
<p> - Na varaždinskom je Općinskom sudu u utorak odgođena rasprava u parničnom postupku u kojem Josip Marčelan, bivši načelnik SIS-a za Varaždinsku i Međimursku županiju, od umirovljenog generala Ivana Korade te Mile Katića, Emila Crnčeca, Branka Žeželja i Stjepana Fadige potražuje 360 tisuća kuna za naknadu štete. Rasprava je odgođena jer se na sudu nije pojavio Branko Žeželj, za koga dostava poziva nije bila uredna.</p>
<p> Marčelan bi, pak, u roku od osam dana trebao sudu dostaviti svoj liječnički karton, kako bi sud mogao odlučiti o daljnjem tijeku postupka. Sud će, pak, u roku od osam dana strankama dostaviti odluku o prijedlogu Marčelanovog odvjetnika da se nad generalovim nekretninama odredi privremena mjera zabrane opterećenja i otuđenja, radi osiguranja novčanih potraživanja. </p>
<p>Povod Marčelanovom zahtjevu za odštetom jest događaj koji se 27. listopada 1995. godine zbio u varaždinskom restoranu »Bijeli konj«. Tada je, naime, Katić Marčelana doveo u prostorije lokala, a Korade je izvadio pištolj i uperio ga Marčelanu u glavu, rekavši da će ga »ubiti, ako ne prizna da je u bivšem režimu bio pripadnik KOS-a«. Prisiljavao ga je i da popije veće količine alkoholnih pića, a zatim su ga svi optuženi rukama i nogama tukli po glavi i tijelu. Kad je Marčelan pao na tlo, Korade ga je, prijetivši mu pištoljem, »prisiljavao da puzi i ljubi mu čizme«, a Katić mu je na vrat i grudi stavljao nož. </p>
<p>Marčelan je protiv spomenutih podnio i privatnu tužbu zbog nasilničkog ponašanja, a Korade je u tom kaznenom postupku pravomoćno osuđen na osam mjeseci uvjetnog zatvora, uz dvogodišnji rok kušnje. Fadiga je oslobođen, dok je za ostale Marčelan odustao od kaznenog progona.</p>
<p>U parničnom postupku Marčelan od svih njih potražuje 15 tisuća kuna za fizičke bolove, isti iznos traži za pretrpljeni strah, dok za duševne boli zbog povreda časti, ugleda i pravne osobnosti traži 330 tisuća kuna, sve s kamatama od dana presuđenja do dana isplate.</p>
<p> U tužbi se navodi i da se Marčelan bio je izložen dugotrajnom maltretiranju, vrijeđanju i ponižavanju, a njegovo je ljudsko dostojanstvo bilo »zgaženo do temelja«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za vožnju nedozvoljenim smjerom i teško ozljeđivanje dječaka devet mjeseci </p>
<p>ZADAR, 16. prosinca</p>
<p> – U utorak je nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru 27-godišnji ribar Jurica Vidov iz mjesta Kali na otoku Ugljanu osuđen na deset mjeseci zatvora zbog izazivanja prometne nesreće s teškim posljedicama, a u kojoj je nastradao tada 2,5-godišnji dječak Marin Blaslov. Naime, Vidov je u srpnju 2002. godine upravljao motociklom nedozvoljenim smjerom, zbog čega je srušio dječaka. Nastavio je voziti, ne zaustavljajući se na mjestu nesreće. Marin Blaslov tada je zadobio višestruke prijelome lubanje, čeljusti i desne potkoljenice. Tek nakon godinu i pol dana od nesreće zdravstveno mu se stanje stabiliziralo.</p>
<p>Jurica Vidov je u trenutku nesreće bio bez vozačke dozvole i bez iskustva, a kao olakotne okolnosti sudac Ante Milovac imao je u vidu njegovo kajanje i dosadašnju neosuđivanost. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pucao si u prsa ispred spomenika braniteljima iz Dubrave</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – U Aveniji Dubrava 51, kod spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata s područja Dubrave nedaleko Treće policijske postaje, u utorak oko 9 sati 55-godišnji hrvatski državljanin pokušao je samoubojstvo.</p>
<p>Muškarac, čiji identitet policija nije htjela priopćiti dok se o cijelom događaju ne obavijesti njegova obitelj i rodbina, došao je do spomenika, izvadio pištolj za kojeg nema dozvolu i ispalio jedan hitac sebi u prsa.</p>
<p>Zapanjeni prolaznici odmah su pozvali kola hitne pomoći koja su ranjenog muškarca prevezli u KB Dubrava, gdje su mu ozljede sanirane i čiji se liječnici bore za njegov život. Ozljede su okvalificirane kao teške, a radi se o prostrijelnoj rani lijeve strane prsa, želuca i lumbalnog dijela leđa.</p>
<p>Zasad nije utvrđeno radi li se o branitelju ili ne, dok se okolnosti cijelog događaja još istražuju. Očevid je, pak, na mjestu događaja obavila ekipa za očevide PU zagrebačke. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sama si pisala i obračunavala putne troškove</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Zbog više kaznenih djela počinjenih na štetu jedne udruge za poticanje poduzetništva Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom iznosu većem od 250.000 kuna, splitska policija kazneno je prijavila 41-godišnju Splićanku.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je kako je osumnjičena kao odgovorna osoba spomenute udruge tijekom prošle godine, pa sve do svibnja ove godine sačinila više neistinih putnih naloga, koje je ovjeravala pečatom udruge te obračunavala izmišljene putne troškove, nakon čega je iz blagajne uzimala novac.</p>
<p>Pored toga, osumnjičena je bez znanja upravnih tijela udruge za sebe sačinila ugovor o autorskom djelu, pa je tako sa žiro računa udruga uplaćivala veće iznose na svoj privatni tekući račun.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Ovogodišnji prinos na obveznu mirovinsku štednju iznosi oko pet posto</p>
<p>Imovina obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova premašila je 4,7 milijardi kuna, istaknuo je ravnatelj Hagene Dragan Kovačević </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> - »Poslovanjem mirovinskih fondova u 2003. godini možemo biti vrlo zadovoljni, kao i prinosima koji su i ove godine iznad očekivanja. Naime, nakon što su obvezni mirovinski fondovi lani ostvarili prosječan prinos od 11 posto, ovu bi godinu mogli završiti sa 7,5 posto. S obzirom da je inflacija oko 1,5 posto, realni prinos iznosit će oko pet posto«, rekao je u utorak ravnatelj Hagene Dragan Kovačević. </p>
<p>Prema njegovim riječima, obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi danas upravljaju s imovinom većom od 4,7 milijardi kuna, od čega je najveći dio uložen na domaćem tržištu. Uz nešto više od 1,06 milijuna osiguranika u drugom stupu, do kraja godine bit će i više od 6000 članova dobrovoljnih mirovinskih fondova. Mirovinski sustav ovih je dana zaokružen i izdavanjem dozvole za rad za tri zatvorena dobrovoljna fonda, rekao je Kovačević. Hagena je, naime, u ponedjeljak odobrila rad AZ VIP dobrovoljnom mirovinskom fondu, te Raiffeisen Novinar i Raiffeisen RBA fondu.</p>
<p> »Iako je AZ VIP tražio odobrenje za rad bez namjere da VIPnet izdvaja doprinos za račun svojih zaposlenika, a bile su predviđene uplate samo za menadžere, Hagena takvu dozvolu nije mogla izdati, zbog zakonske obveze da poslodavac u fondu svim zaposlenima osigura jednake uvjete. Tako je AZ VIP dobrovoljni mirovinski fond osnovan uz obvezu poslodavca da zaposlenima koji potpišu ugovor o štednji u tom fondu uplaćuje najmanje 1000 kuna doprinosa godišnje«, rekao je Kovačević. Na taj će iznos, dodao je, poslodavac do daljnjega plaćati sve doprinose, kao što to na uplate svojim članovima čini Hrvatsko novinarsko društvo. </p>
<p>Zato će Hagena, ubrzo nakon formiranja nove Vlade opet započeti s kampanjom za izmjene poreznih propisa, u sklopu kojih bi takve uplate do određenog iznosa poslodavac mogao uračunati u porezne olakšice.</p>
<p> »Većina poslodavaca ili profesionalnih udruga koje su dosad najavljivale mogućnost osnivanja zatvorenog dobrovoljnog fonda, a među njima su Podravka, Agrokor, Ina, te neki sindikati - čeka upravo to«, rekao je Kovačević.</p>
<p> Prema podacima Hagene, obvezni mirovinski fondovi krajem studenog upravljali su sa 4,051 milijarde kuna imovine, što je 6,2 posto više nego krajem listopada. Ukupno je 89 posto te imovine bilo uloženo u domaće vrijednosne papire.</p>
<p>»Postoci ukazuju na porast udjela inozemne imovine, što je rezultat nerazvijenosti i nedostataka na tržištu kapitala. Situacija na tržištu, gledajući kratkoročno ili srednjoročno je ipak zadovoljavajuća, no dugoročno ćemo morati razmišljati o promjenama«, ocijenio je ravnatelj Hagene. </p>
<p>Po njegovim riječima, na to ukazuje i pad udjela imovine koji fondovi ulažu u državne obveznice. Krajem studenoga, naime, državne obveznice činile su oko 69 posto portfelja fondova, što pokazuje da na tržištu postoji »prostor« za alokaciju portfelja, kaže Kovačević.</p>
<p>Tri dobrovoljna mirovinska fonda (AZ profit, Croatia osiguranje i Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond), krajem studenoga imala su 5817 članova, što je 1582 člana ili oko 37 posto više nego krajem listopada. U istom je razdoblju neto imovina ta tri fonda porasla 25,6 posto, sa 14,5 na 18,2 milijarde kuna, a u svim fondovima zabilježen je i porast prinosa. </p>
<p>U odnosu na početak poslovanja (prije godinu i pol dana), imovina članova Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda povećana je za oko 11,9 posto. </p>
<p>Nakon približno tri mjeseca poslovanja, vrijednost imovine fonda AZ profit uvećana je 1,45 posto, a Croatia osiguranja (koji je s prikupljanjem prvih članova i ulaganjem imovine počeo prije mjesec dana), za 0,1 posto. Četvrti dobrovoljni mirovinski fond, AZ benefit, i dalje nema članova, ni imovine.</p>
<p>Sva imovina dobrovoljnih fondova uložena je na domaćem tržištu kapitala, pri čemu se na državne obveznice odnosi oko 56 posto. Oko 26 posto imovine uloženo je u kratkoročne vrijednosnice, a 3,25 posto u dionice.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dvadeset milijuna eura potpore projektima u turizmu i poljoprivredi</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Predstavnici njemačkog i hrvatskog izaslanstva potpisali su u utorak zapisnik o financijskoj i tehničkoj suradnji, na temelju kojeg će Hrvatska dobiti dodatnih 20 milijuna eura njemačke pomoći za provedbu raznih razvojnih programa.</p>
<p>Zapisnik su, nakon dvodnevnih razgovora, potpisali pomoćnik ministra za europske integracije Davor Čilić i povjerenik njemačkog Ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj Leo Kreutz. Potpisivanju dokumenta prisustvovao je i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Gebhardt Weiss. </p>
<p>Potpisivanjem zapisnika operacionalizira se ugovor o tehničkoj suradnji, koji su Njemačka i Hrvatska sklopile 1999. godine, a koji je na snazi od ljeta 2000. Od spomenutih 20 milijuna eura, koje njemački porezni obveznici u ovoj godini izdvajaju za pomoć Hrvatskoj, dva milijuna odnose se na bilateralnu tehničku suradnju, a 18 milijuna eura na konkretnu financijsku suradnju, putem zajmova čija će se kamatna stopa subvencionirati posredstvom Hrvatske banke za obnovu i razvoj ili neke druge hrvatske financijske institucije. </p>
<p> Prema Kreutzovim riječima, time se ukupna sredstva koja je njemačka vlada proteklih godina odobrila Hrvatskoj penju na oko 80 milijuna eura. Tome valja pribrojiti još i oko 50 milijuna eura koje je Berlin izdvojio kao potporu ulaganjima njemačkog privatnog sektora u Hrvatskoj. Bilateralna gospodarska suradnja između Njemačke i Hrvatske usredotočena je na gospodarske reforme i izgradnju tržišnoga gospodarstva, osobito u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Kada je, pak, riječ o konkretnim projektima, sredstva su namijenjena poticanju razvoja turizma i priobalnog područja u cjelini, te ruralnom razvoju i poljoprivredi, pojasnio je Kreutz.</p>
<p>»Njemačka će nastaviti snažno podupirati Hrvatsku na njezinu putu prema Europskoj uniji«, istaknuo je Weiss. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za kreditiranje poljoprivrede 48,65 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i 16 hrvatskih županija potpisali su u utorak ugovore o poslovnoj suradnji, kojima se za provedbu programa kreditiranja razvitka poljoprivrede osigurava 48,65 milijuna kuna.</p>
<p> Ministarstvo poljoprivrede udružilo je sredstva sa županijama u iznosu od 20 milijuna kuna, a županije su predvidjele 28,65 milijuna kuna. U sklapanju ugovora sa Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva sudjelovale su županije koje su iskoristile više od 70 posto sredstava iz prethodne linije kreditiranja. </p>
<p>Iznos sredstava po županijama određen je visinom izdvojenih sredstava samih županija, udjelom poljoprivrednog stanovništva i poljoprivrednog zemljišta, te težinom uvjeta poslovanja u pojedinim županijama. </p>
<p> Najviše udruženih sredstava Ministarstva poljoprivrede i županija – 7,28 milijuna kuna predviđeno je za Splitsko-dalmatinsku županiju. Slijede zajednička ulaganja u Istarskoj u iznosu od 7,2 milijuna kuna, Međimurskoj ukupno 5,02 milijuna kuna, u Koprivničko-križevačkoj 4,99 milijuna kuna i Ličko-senjskoj županiji ukupno 3,93 milijuna kuna. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>EIB i Plinacro potpisali ugovor vrijedan 90 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> - Direktor Europske investicijske banke za srednju Europu Emanuel Maravic i direktor Plinacroa Darko Karačić potpisali su, uz jamstvo Vlade, ugovor o zajmu od 90 milijuna eura za financiranje projekata izgradnje plinskog transportnog sustava u Hrvatskoj. </p>
<p>Ugovor o jamstvu Vlade potpisao je ministar financija Mato Crkvenac., koji je naglasio kako veliku zaslugu u potpomaganju ovog projekta ima Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Realizacijom ovog ugovora, dodao je Crkvenac omogućit će se plinofikacija čitave Hrvatske, te povezivanje s ostalim susjednim zemljama«, rekao je ministar financija.</p>
<p>Prema riječima direktora EIB-a za srednju Europu Emanuela Maravica ovo je do sada najveći zajam koji je EIB potpisao u Hrvatskoj. On je pritom istaknuo kako je ovim ugovorom proširena suradnja na području energetike. Prema njegovim riječima, EIB je do sada s Hrvatskom potpisao kredita u ukupnoj vrijednosti od 507 milijuna eura, od čega je 250 milijuna već isplaćeno. </p>
<p>Plan razvoja i modernizacije plinskog transportnog sustava u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2011. godine sastoji se, inače, od tri regionalne skupine projekata, a ukupna ulaganja iznosit će 187 milijuna eura.</p>
<p>EIB projekte kreditira sa 90 milijuna eura, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, te hrvatske poslovne banke sa 20 milijuna, a preostalih 77 milijuna eura financirat će Plinacro iz vlastitih sredstava.</p>
<p>Vlada je prošle godine prihvatila plan razvoja i modernizacije plinskog transportnog sustava do 2011. godine, a do tada se planiraju izgraditi plinovodni sustavi središnje i istočne Hrvatske, Dalmacije i Like. </p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dionice izvoznika ponovno pale zbog američkog tržišta</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> - Dionice vodećih europskih izvoznika u utorak su pale, potaknute slabijom prodajom vodećih američkih maloprodajnih lanaca, ali i ponovnim slabljenjem dolara. Naime, dolar je u utorak opet dosegao najniži do sada zabilježeni tečaj prema euru, nakon kratkotrajnog rasta dan ranije zahvaljujući optimizmu zbog uhićenja Saddama Husseina. Tehnološki sektor pogodila je i najava slabijih rezultata francuske informatičke grupacije Cap Gemini.</p>
<p>Do poslijepodneva su se vodeći europski indeksi dijelom oporavili zahvaljujući rastu američkih dionica neposredno nakon otvaranja Newyorških burzi. Međutim, DJ Stoxx 50 je sa 2594,9 bodova još uvijek bio 0,03 posto niži. FTSE 100 je na 4348,5 bodova bio neznatno viši, dok je frankfurtski Dax pao 0,09 posto na 3872,1. Pariški CAC 40 je porastao 0,16 posto na 3495,9, a milanski MIB 30 je pao 0,1 posto na 27.285. </p>
<p>U New Yorku je u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average porastao 0,5 posto na 10.072,5, a Nasdaq Composite 0,2 posto na 1922 boda. U Tokyju je, pak, Nikkei 225 u utorak pao čak 2,09 posto na 10.271,6. </p>
<p>Cap Gemini je s padom od 12,2 posto bio među najvećim gubitnicima, nakon što je tvrtka objavila slabije prognoze rezultata za drugu polovicu godine. Konkurenti francuske tvrtke, Dassault Systemes i SAP pali su 3 odnosno 0,7 posto. </p>
<p>Drugdje u tehnološkom sektoru, proizvođač čipova Infineon je pao 3,2 posto nakon navoda da priprema novu dokapitalizaciju. Konkurent STMicroelectronics pao je 1,6 posto. Među izvoznicima, Philips je pao 0,9, a Nokia 1,7 posto.</p>
<p>Naftne su kompanije ostvarile znatan rast. Iako je BP ostao nepromijenjen, Total i Shell su porasli više od jedan posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Račan i Sanader počeli primopredaju vlasti</p>
<p>Aktualni i budući premijer slažu se da je članstvo u Europskoj uniji zajednički interes i zadatak vlasti i oporbe / Račan je najavio da će Sanaderu prenijeti neka svoja iskustva, a zanimalo ga je i što Sanader očekuje od idućeg mandata / Nacionalni interesi moraju biti iznad stranačkih, rekao je Sanader </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Premijer Ivica Račan ručao je u utorak u Banskim dvorima s mandatarom za sastav sljedeće vlade Ivom Sanaderom. U kabinetu premijera Račan je Sanaderu pred novinarima poželio uspjeh u sastavljanju Vlade. Aktualni i budući premijer najavili su još nekoliko susreta u sklopu primopredaje vlasti, a vjeruju da će se kontakti nastaviti i nakon formiranja Vlade. </p>
<p>Račan je najavio da će Sanaderu prenijeti neka svoja iskustva, a zanimalo ga je i što Sanader očekuje od idućeg mandata. </p>
<p>Sanader i Račan složili su se da je Hrvatska, što dokazuju posljednji i pretposljednji izbori, dosegla sve demokratske standarde europskih zemalja. </p>
<p>»Promjene vlasti uobičajene su u demokratskim zemljama i svaka mora donijeti boljitak i prosperitet«, naglasio je Sanader dodajući kako mu je drago što »smo svi mi svjesni da smo samo hrvatski političari i da nacionalni interesi moraju biti iznad stranačkih«. </p>
<p>Na vanjskopolitičkom planu, najavio je Sanader, glavni prioriteti njegove vlade bit će članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u te odnosi sa susjedima, a na unutarnjopolitičkom to će biti rast standarda i kupovne moći građana.</p>
<p>Aktualni i budući premijer suglasili su se u tvrdnji da je članstvo u Europskoj uniji zajednički interes i zadatak bez obzira na to tko je u vlasti a tko u oporbi. Račan je naglasio kako »apsolutno očekuje da će mišljenje Europske unije o hrvatskoj kandidaturi biti pozitivno«, a nije propustio dodati da će to biti rezultat njegove vlade dok početak pregovora o članstvu ovisiti o sljedećoj.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Žužul najavio potpunu suradnju s Haagom</p>
<p>Naš je cilj sustići Rumunjsku i Bugarsku i zajedno s njima ući u Uniju, bez obzira kojeg datuma to bilo, kazao je Žužul/ Želimo da SCG i BiH uđu u EU i NATO i podržat ćemo ih u tome. Međutim, ne želimo biti taoci njihova napretka. Ritam približavanja mora biti individualan, rekao je vjerojatni budući šef hrvatske diplomacije </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> - »Nova hrvatska vlada pod vodstvom HDZ-a snažno će raditi da bi odagnala strahove Zapada vezane uz pitanja suradnje s Haaškim sudom te unaprijedila odnose s Europskom unijom, Sjedinjenim Državama i susjednim zemljama«, rekao je u utorak u razgovoru za agenciju Reuters vjerojatni budući šef hrvatske diplomacije Miomir Žužul. </p>
<p>Žužul je novinaru Reutersa rekao da se njegova stranka, koja se na Zapadu i dalje često naziva nacionalističkom, transformirala u »umjerenu konzervativnu« stranku nalik na njemačke demokršćane (CDU). </p>
<p>Najviše bojazni na Zapadu, piše Reuters, izaziva nekadašnja loša praksa HDZ-a u suradnji s haaškim tribunalom. Žužul, međutim, naglašava da nema razloga za strah. »Želimo potpunu i poštenu suradnju s Haagom, u skladu s rezolucijama UN-a i ostalim pravilima. Možda nećemo uvijek gledati na stvari istim očima, ali surađivat ćemo i kada se nećemo slagati«, rekao je Žužul.</p>
<p>»Članstvo u EU ostaje naš prioritet. Zadržat ćemo dosadašnji pravac približavanja Europi, ali ćemo prebaciti u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Naš je cilj sustići Rumunjsku i Bugarsku i zajedno s njima ući u Uniju, bez obzira kojeg datuma to bilo«, kazao je. </p>
<p>Budući ministar vanjskih poslova također najavljuje i bolju suradnju sa susjedima. »Želimo da SCG i BiH uđu u EU i NATO i podržat ćemo ih u tome. Međutim, ne želimo biti taoci njihova napretka. Ritam približavanja mora biti individualan«, rekao je.</p>
<p>Također je kazao da će Hrvatska pomno pratiti opće izbore u Srbiji zakazane za 28. prosinca, u nadi da će »pobjednici biti političari koji dijele našu viziju dobrosusjedstva«. »Odnosi Zagreba i Beograda oduvijek su bili ključni za ovu regiju«, kazao je Žužul.</p>
<p>Osvrnuvši se na BiH, istaknuo je da Hrvatska gleda na BiH kao na suverenu državu. Bivši hrvatski veleposlanik u Washingtonu također najavljuje da će nova vlada unaprijediti odnose sa Sjedinjenim Državama koji su narušeni uskraćivanjem potpore ratu u Iraku i odbijanjem sporazuma o neizručenju Amerikanca Međunarodnom kaznenom sudu. »Želimo te odnose podići na dosad najvišu razinu. Uloga SAD-a u Europi je nezamjenjiva, a no što mi želimo su izbalansirani odnosi s EU-om i Sjedinjenim Državama. Ne vjerujem da Hrvatska mora birati jednu stranu«, naglasio je Žužul. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Semneby: Hrvatska pred ključnim ispitom o provedbi ljudskih prava</p>
<p>Razvoj na bitnim područjima bio je manje zamjetan tijekom druge polovice 2003. u odnosu na početak godine, no to očito pojašnjavaju ljetna stanka i utjecaj izbora, kazao je voditelj Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> - Nasljeđe nove hrvatske vlade, proizašle iz nedavnih izbora, različito je. S jedne strane imamo usmjerenje prema članstvu u Europskoj uniji (EU), a s druge i dalje pitanja proizašla iz ratnog sukoba. Prema tome, stajalište i provedbena politika nove vlade nakon izbora, u odnosu na rješavanje svih tih pitanja, igrat će vrlo važnu ulogu u nastojanjima Hrvatske da što prije postane članicom EU-a. Pritom će se nova hrvatska vlada, a to znači i Hrvatska kao država, ponajprije naći pred ključnim testom o provedbi ljudskih prava, kazao je u utorak na konferenciji za novinare Peter Semneby, voditelj Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Hrvatskoj.</p>
<p>Povod toga susreta s novinarima bilo je najnovije izvješće o Hrvatskoj što će ga Semneby, u glavnim crtama, u četvrtak, 18. prosinca u Beču podnijeti Stalnome vijeću OESS-a, koje ima 55 članova. U tom dokumentu od 22 stranice raščlanjuje se i tumači napredak Hrvatske u ostvarenju međunarodnih obveza u posljednjih pola godine, točnije, od srpnja do prosinca 2003.</p>
<p>To, ukratko rečeno, uključuje povratak izbjeglica, stanje pravosuđa i vladavinu prava, reintegraciju i povrat imovine, slobodu medija, reformu policije te, na kraju, stanje civilnog društva. »Razvoj na bitnim područjima, koje pokriva mandat Misije OESS-a, bio je manje zamjetan tijekom druge polovice 2003. u odnosu na početak godine. No to očito pojašnjavaju ljetna stanka i utjecaj izbora, koji su dominirali tijekom jeseni«, naglasio je Semneby. Pritom je dodao da se »zakonodavni i upravni okvir za povratak izbjeglica popravio iako je nedostajalo odlučnih napora u njihovoj provedbi«. Voditelj Misije OESS-a je na upit novinara protumačio dva aspekta svojeg izvješća. Prvo, »povrat zauzete privatne imovine izbjeglica nastavlja se, ali vrlo sporo«. Prema tome, ambiciozan cilj, što ga je sebi bila postavila vlada u odlasku, a riječ je o povratu cijele imovine do kraja 2003., neće se ostvariti. Drugo, kako tvrdi Semneby, »u Hrvatskoj još nije počela znatnija provedba režima manjinskih prava«. U biti, prema izvješću OESS-a, zastupljenost manjina u upravi i sudstvu, posebice Srba, »još je nedostatna«, a »male su naznake da će ta jamstva biti provedena u skoroj budućnosti«.</p>
<p>Upravo je te naznake i činjenice Semneby naglasio kao dokaz da se nova hrvatska vlada, usprkos svim dosad postignutim uspjesima i naprecima, nalazi pred ključnim ispitom provedbe ljudskih prava. Na kraju je voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj zaključio: »Danas postoje zakoni ili Vladini programi za većinu pitanja kojima se Misija bavi, ali se još puno toga mora učiniti, jer je, gledajući u cjelini, provedba slaba. Sada ulazimo u razdoblje u kojem će, vrlo vjerojatno, dominirati naša potpora, pri čemu će pozornost biti usmjerena na provedbu... Na početku ovoga razdoblja Europska komisija izrazit će svoje mišljenje o zahtjevu Hrvatske za članstvo u EU, u kojemu će se vjerojatno ukazati na nekoliko područja, gdje je nužno ulagati dodatne napore, čak i nakon što se Hrvatskoj uputi poziv za početak pregovora o pridruženom članstvu«.</p>
<p>A ta su »interesna područja«, prema Semnebyju, ponajprije povratak izbjeglica, manjinska prava, progon ratnih zločina pred domaćim sudovima...</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ceste će biti dovršene bez obzira na smjenu Vlade </p>
<p>Povjerenstvo za ceste održalo posljednju sjednicu u Račanovu mandatu / Račan je izjavio da ne bi trebalo mijenjati model financiranja jer bi to ugrozilo razvoj cestovne infrastrukture / Direktor HAC-a Stanko Kovač smatra da se predizborne najave promjena u financiranju uglavnom odnose na bolju kontrolu a ne na promjenu modela </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – »Nema dvojbe da će program gradnje autocesta biti završen, bez obzira na smjenu Vlade«, rekao je premijer Ivica Račan u utorak na posljednoj sjednici Povjerenstva za ceste u njegovu mandatu. Ipak, Račan je smatrao potrebnim naglasiti da ne bi trebalo mijenjati model financiranja jer bi to ugrozilo razvoj cestovne infrastrukture. </p>
<p>Direktor Hrvatskih autocesta Stanko Kovač, pak, smatra da se predizborne najave promjena u financiranju uglavnom odnose na bolju kontrolu a ne na promjenu modela, ali tvrdi da je bolja kontrola moguća i bez vraćanja financiranja u državni proračun, koji je jednogodišnji financijski dokument a cestogradnja se mora planirati dugoročno.</p>
<p>Račan je također istaknuo da je formiranje međuresornog povjerenstva bilo ključno za efikasnost realizacije programa u sklopu kojeg je dosad izgrađeno 160 kilometara autocesta, a u sljedeće dvije godine u sklopu HAC-a izgradit će se još 242 kilometra. Za gradnju, sanaciju i održavanje autocesta od 2001. do 2005. predviđeno je ukupno 19,4 milijarde kuna. Dosad je potrošeno 10,9 milijardi, a u sljedećoj godini potrošit će se 4,8 milijardi. Za gradnju autocesta je ukupno u inozemnim komercijalnim i razvojnim bankama uzeto 1,6 milijardi eura kredita, a od cestarina i naknada iz cijene goriva skupit će se ukupno 1,1 milijardu eura. </p>
<p>Prema riječima Valde Bizjaka, direktora Hrvatskih cesta, od 2000. obnovljeno je 1000 kilometara državnih cesta te izgrađeno 250 kilometara novih, a do 2007. godine HC bi trebao dosegnuti standarde održavanja državnih cesta u zemljama Europske unije. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dužni smo uključiti se u stvaranje pozitivnog i poticajnog ozračja u našoj domovini</p>
<p>Kako ne misliti na izazovno, ali ujedno i zabrinjavajuće područje biogenetike ili na uvijek sve uznemirujuća pitanja ekologije, pita zagrebački nadbiskup / Tko će, ako ne mi, u ovome trenutku povijesti, u svoj njegovoj složenosti, preuzeti na sebe evanđeosku odgovornost nikada ne tražeći za sebe lakši put, ističe kardinal Bozanić</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca </p>
<p> – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je božićnu poruku u kojoj ističe da je božićno vrijeme na osobit način vrijeme Božje blizine i nježnosti, vrijeme Božjega čovjekoljublja te da se o Božiću objavljuje radosni navještaj: »Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi«. </p>
<p> Podsjećajući u poruci na anđelove riječi pastirima: »Ne bojte se«, kardinal napominje kako »čovjek prepušten samom sebi ostaje biće mnogih strahova«.</p>
<p> »Strah obuzima čovjeka, uvlači se u ljudski život i potresa ga. Čovjek osjeća strah u dubini svoga bića. Boji se samoga sebe. Čovjek se boji i onoga što je sam proizveo jer to svakim danom postaje sve većom opasnošću za njega«, ističe kardinal pitajući: »Kako ne misliti na izazovno, ali ujedno i zabrinjavajuće područje biogenetike, ili na uvijek sve uznemirujuća pitanja ekologije?«.</p>
<p> Prema njegovim riječima, Božić je izazov ljudskom strahu, svakom strahu i osobnom i kolektivnom. »Božić nas poziva pobijediti strah. Sin Božji postao je čovjekom. Ta istina vjere, taj misterij Božjeg odnosa prema čovjeku govori čovjeku o ljubavi Božjoj«, naglašava kardinal Bozanić i dodaje kako je to ljubav koja čovjeka spašava, ljubav Božje blizine, nježnosti i solidarnosti.</p>
<p> Objašnjava da je ta ljubav označena biblijskom riječju – shalom, mir. »U njoj su sadržana sva dobra koja ljudsko srce može željeti. Dapače, i ono dobro koje neizmjerno nadmašuje najviše čovjekove težnje: nadnaravno dobro po kojem se čovjek zove i jest dijete Božje«, kaže Bozanić napominjući da je božićna noć, noć vječne i bezgranične Božje ljubavi koja ulazi u vrijeme uzimajući bezazleni lik djeteta.</p>
<p> Zagrebački nadbiskup upozorava kako postoji opasnost da i o Božiću ostanemo rastreseni te da ne živimo kršćanski Božić u njegovoj izvornosti i vjerodostojnosti. »Možemo reći da smo uistinu razumjeli ljubav Božju prema čovjeku kada dopustimo da nas u potpunosti obuzme životna logika te ljubavi, kada naša osobna egzistencija pronađe u ljubavi svoje ishodište, svoj smisao, svoju snagu, svoju pravu veličinu i ljepotu«, ističe Bozanić napominjući da je riječ o ljubavi koja nas obuzima i ispunja, te čini sposobnima za bliskost, blizinu, solidarnost, za darivanje samih sebe, za velikodušno i bezinteresno služenje.</p>
<p>»Božja ljubav daje smisao i vrijednost ljudskom životu. Ona u Isusu Kristu otkriva čovjeka čovjeku i govori kako bi se trebao odnositi čovjek prema čovjeku, dajući ipak određenu prednost onima kojima su pažnja i pomoć potrebniji«, navodi kardinal i kaže kako nije moguće odlučiti se za Boga, a prešućivati ga u svojim riječima i djelima.</p>
<p> U zaključku ističe da kršćani imaju što reći ovome svijetu. »Mi imamo što dati ovome svijetu. Dužni smo stoga uključiti se u oblikovanje našega društva, u stvaranje pozitivnog i poticajnog ozračja u našoj domovini. Tko će, ako ne mi, u ovome trenutku povijesti, u svoj njegovoj složenosti, preuzeti na sebe evanđeosku odgovornost, nikada ne tražeći za sebe lakši put?«, navodi zagrebački nadbiskup. </p>
<p> Na kraju poruke kardinal Bozanić uputio je vjernicima katolicima i ljudima dobre volje srdačne čestitke sa željama: »Neka Božić, blagdan milosrdne ljubavi Božje prema čovjeku, postane blagdanom kršćanske solidarnosti čovjeka prema čovjeku te neka svima bude blagoslovljena nova 2004. godina!« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Bivši doministar Dorešić brani se sa slobode</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Nakon što je vijeće Općinskog suda odredilo pritvor bivšem doministru prosvjete i športa Miroslavu Dorešiću, drugostupanjski sud prihvatio je žalbu njegovih branitelja, ukinuo rješenje i slučaj vratio Općinskom sudu »na preispitivanje«. Taj je sud ponovo odlučio da Dorešić ostaje u pritvoru.</p>
<p>No, »ustrajni« su branitelji opet uložili žalbu, a ovaj je put odlučeno da se Dorešić brani sa slobode. </p>
<p>Sudac Općinskog suda kojem je dodijeljen taj slučaj uskoro će odrediti prvo ročište, a bivšeg doministra tereti se za prijetnje i neovlašteno snimanje novinarke Sunčice Findak. </p>
<p>Riječ je o dvjema kaznenim prijavama koje je protiv Dorešića podnijela novinarka HTV-a Sunčica Findak. Njih dvoje bili su neko vrijeme u vezi, a nakon prekida, prema prijavi, Dorešić joj je prijetio potkraj kolovoza. Snimio je i kompromitirajuće fotografije koje su objavljene u tisku, a oba kaznena djela počinio je i u rujnu. </p>
<p>Dorešića je zbog toga ispitivao istražni sudac Boris Ivančić. </p>
<p>Kad je Državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava, pokrenuta je istraga prema redovitom postupku, bez prijedloga za pritvor. No, kasnije je Dorešiću određen pritvor zbog mogućeg utjecaja na svjedoke i ponavljanja djela. </p>
<p>Bivšeg doministra brani odvjetnik Krešimir Vilajtović.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Lučin vjeruje da neće biti revanšizma u MUP-u</p>
<p>O ssudbini otpuštenih policajaca koji su mjesecima prosvjedovali na Markovom trgu, ministar Šime Lučin je rekao kako će u slučaju da ti ljudi budu vraćeni na posao u javnost izaći s razlogom otpuštanja iz MUP-a za svakog od njih poimence</p>
<p>RIJEKA, 16. prosinca</p>
<p> – »Ako novi ministar unutarnjih poslova i njegovi suradnici budu poštivali najave Ive Sanadera, vjerujem da neće biti većih promjena u tome ministarstvu, osim u samome vrhu. Ne bude li tako, to će biti znak da se ide u novu politizaciju policije«, izjavio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, nakon kolegija koji su on i ravnatelj policije Ranko Ostojić održali s načelnicima 20 policijskih uprava u utorak u Rijeci. </p>
<p>Lučin je naglasio da za njegova mandata nije bilo revanšizma u policiji, te da načelnici policijskih uprava nisu birani po stranačkom ključu. Svom će nasljedniku, najavljuje, predati 180 stranica izvješća o radu MUP-a u minule četiri godine u kojem se navodi što se zateklo, što se radilo, koji su projekti u tijeku i koje projekte treba realizirati da bi se s reformom u policiji došlo na razinu razvijenih europskih zemalja. »Nažalost, kad sam prije četiri godine preuzeo vlast nisam dobio ovakvo izvješće pa sada i nije moguće raditi neke usporedbe«, dodao je Lučin. </p>
<p>Ministar je podsjetio da HDZ od 1996. do 1999. nije proveo reforme u MUP-u, »već, naprotiv, u tom je razdoblju zaposleno novih 7200 ljudi, umjesto da broj zaposlenih bude smanjen«. U Izvješću se navodi da je početkom 2000. u policiji radilo 30.997 osoba, a da je do listopada 2003. taj broj smanjen na 26.236 zaposlenih. Ministar je napomenuo kako je 2000. u policiji bilo 780 policajaca bez srednje stručne spreme, a da danas onih bez takve spreme nema. Lučin je ponosan i na to što je broj pomoćnika ministra sa osam smanjen na četiri, a broj administrativnog osoblja smanjen je sa 7773 na 6113 zaposlenih. U minule četiri godine plaće u MUP-u porasle su za 30 posto što ne znači da su na razini koju bi željeli sindikati. Udio MUP-a u državnom proračunu 1995. iznosio je deset posto, 1999. sedam posto, i 2003. godine 3,7 posto. </p>
<p>O sudbini otpuštenih policajaca koji su mjesecima prosvjedovali na Markovom trgu, Lučin je rekao kako će u slučaju da ti ljudi budu vraćeni na posao u javnost izaći s razlogom otpuštanja iz MUP-a za svakog od njih poimence. »Mislim da bi bilo bolje vratiti na posao, ako se to bude činilo, neke druge ljude, nego tih 10 -15 prosvjednika«, mišljenja je Lučin. </p>
<p>U Izvješću se navodi da prema važećim međunarodnim standardima kojima se mjeri stanje sigurnosti u pojedinim državama, Hrvatska zauzima visoko mjesto na ljestvici sigurnih država, točnije, u Hrvatskoj najteža kaznena djela bilježe kontinuirani pad. »Taj trend najbolje se vidi na kretanju broja ubojstava: 2000. dogodilo se 101 ubojstvo, 2001. 81, 2002. 73, a u 11 mjeseci ove godine u zemlji je zabilježeno 60 ubojstava«, kazao je Lučin, istaknuvši visoku stopu razriješenosti kaznenog djela ubojstva - od 96 do 98 posto.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Zahtjevi za stan u Hrvatskoj primat će se do kraja 2004.</p>
<p>Povratnicima na područja posebne državne skrbi nudi se zbrinjavanje u državnoj imovini koju kasnije mogu otkupiti/ Povratnike u krajeve izvan tih područja zbrinut će se ili u državnoj imovini bez mogućnosti otkupa ili kroz POS, po uvjetima kakve imaju i drugi hrvatski građani/ U proračunu je za to osigurano 60 milijuna kuna, a očekuje se 5000 do 6000 povratničkih zahtjeva </p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Srbi povratnici koji su nekad imali stanarsko pravo u društvenim stanovima moći će do 31. prosinca iduće godine podnositi zahtjeve za stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj. Država će ih zbrinuti u roku dvije godine - do 31. prosinca 2006. Zahtjeve za zbrinjavanjem mogu dobiti u Upravi za prognanike u Zagrebu, diplomatskim i konzularnim predstavništvima RH ili predstavništvima UNHCR-a. </p>
<p>Povratnicima na područja posebne državne skrbi nudi se zbrinjavanje u državnoj imovini koju kasnije mogu otkupiti. Povratnike u krajeve izvan tih područja, u gradove poput Rijeke i Zagreba primjerice, zbrinut će se ili u državnoj imovini bez mogućnosti otkupa ili kroz program poticane stanogradnje (POS), po uvjetima kakve imaju i drugi hrvatski građani. </p>
<p>Objavio je to u utorak na konferenciji za novinare ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, najavljujući medijsku kampanju kojom će se obraćati upravo budućim povratnicima. </p>
<p>»Možemo s ponosom istaknuti da smo to prije dva mjeseca potpuno usuglasili s međunarodnom zajednicom, a prošlog mjeseca dobili smo od njih i pisanu potvrdu«, istaknuo je ministar na odlasku, naglašavajući da je povrat stanarskog prava izbjeglim Srbima bio predmet mnogih rasprava s međunarodnom zajednicom. Ponovio je da će se stambeno zbrinjavanje osigurati prije svega u mjestima gdje su povratnici imali i ranije prebivalište. Ako to nije moguće, smještaj će im se osigurati u drugim područjima gdje ima slobodnih državnih stanova dok se ne steknu uvjeti u mjestima iz kojih su izbjegli. No da bi ih hrvatska država zbrinula po bilo kojem od ovih dvaju modela, ne smiju ovdje imati privatnu imovinu i moraju se obvezati da će živjeti u kućama i stanovima koje dobiju.</p>
<p>Za spomenute modele zbrinjavanja u proračunu je već osigurano 60 milijuna kuna, a prema procjenama Čačićeva ministarstva očekuje se 5000 do 6000 povratničkih zahtjeva. Još se ne zna koliko je bivših nositelja stanarskog prava koje bi trebalo zbrinuti, a koji su nekada živjeli na područjima posebne državne skrbi. </p>
<p>Prošlog tjedna Ministarstvo je počelo sklapati ugovore o najmu sa sadašnjim korisnicima državne imovine. Procjenjuju se da će ih biti oko 10.000, a nakon potpisanih ugovora oni će tu imovinu moći i otkupiti po uvjetima povoljnijim nego što su bili za vrijeme otkupa društvenih stanova. </p>
<p>Rezimirajući učinjeno za mandata Vlade čiji je član, ministar Čačić se osvrnuo i na pomake u obnovi i povratku srpske imovine. »Od 1997. do 2000. svega 177 korisnika dobilo je povrat vlastitih sredstava uloženih u obnovu, dakle gotovo nitko. Mi smo za mandata ove vlade pitanje povrata vlastitih sredstva za obnovu zatvorili - 3842 korisnika dobilo je povrat novca«, pohvalio se ministar na odlasku. Dodao je još neke brojke, primjerice, za bivše vlasti u proračunu je za područja posebne državne skrbi bilo osigurano samo 17 milijuna kuna. Kroz četverogodišnje razdoblje Račanove vlade, ta je svota dosegnula 760 milijuna kuna što je 380 milijuna kuna godišnje za nekadašnja ratna područja. Zatekli su i gotovo 20.000 zauzetih srpskih kuća, a sada još treba vratiti samo 3613. </p>
<p>»Do polovine sljedeće godine povrat imovine više neće biti problem, ako se nastavi ovim tempom. A mi smo prosječno u dva mjeseca rješavali 700 obitelji kroz povrat imovine«, poručio je ministar onima koji dolaze. </p>
<p>Božidara Kalmetu kao svog mogućeg nasljednika Čačić smatra dobrim izborom, a vjeruje i da će iduća vlada nastaviti s povratkom i obnovom tamo gdje je stala prethodna. »Nova vlada jest manjinska i to može imati određene reperkusije, no ovo su međunarodne obveze koje čekaju svaku hrvatsku vladu«, poručio je Čačić. Kako je dodatno istaknuo, povratak prognanika, imovine, model nadoknade stanarskog prava, ključni su preduvjeti za ulazak Hrvatske u EU i oduvijek su bili pod povećalom međunarodne zajednice. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Družba Adria prijeti izvorima pitke vode i ekosustavu Jadrana</p>
<p>ZAGREB, 16. prosinca</p>
<p> – Paljenjem svijeća i simboličnim spaljivanjem sporazuma o suradnji na provedbi projekta Družbe Adrije između šest zemalja, u utorak su ispred zagrebačkog hotela Sheraton članovi Koalicije triju zelenih stranaka i aktivisti Udruge Eko Kvarner obilježili godinu dana od potpisivanja tog, kažu, za Hrvatsku štetnog i nepotrebnog sporazuma. Taj bi sporazum, naime, trebao osigurati prijevoz ruske nafte do američkih kupaca preko našeg mora i teritorija.</p>
<p>Akcija, pod nazivom Requiem za Družbu Mafija, istog je dana održana i na riječkom Korzu i u Njivicama na otoku Krku. Zeleni će uputiti i otvoreno pismo staroj i novoj vladi sa zahtjevom da odustanu od projekta Družbe Adrije, da hitno donesu i primijene stroge zakone i standarde za zaštitu okoliša, osobito u vezi s prometom tankerima i ispuštanjem balastnih voda u more, te da omoguće javnosti uvid u studiju utjecaja na okoliš, javnu raspravu i te da studiju valoriziraju eksperti Europske unije. </p>
<p>»Sve je više građana svjesno promašaja tog projekta no, trebali bi biti aktivniji i uključiti se u prosvjede i akcije nevladinih udruga i zelenih stranaka. Zajedno imamo šanse zaustaviti taj projekt koji će neizbježno ugroziti naše strateške izvore pitke vode, jer najduljim dijelom Jadranski naftovod prolazi Gorskim kotarom, zaštićene prirodne rezervate i najviše od svega ekosistem Jadranskog mora balastnim vodama«, istaknuo je koordinator Koalicije zelenih Zoran Oštrić. »Prazan tanker od 300.000 tona nosi u sebi barem 100.000 tona balastnih voda. A s planiranim količinama ruske nafte, američki će tankeri u Jadran godišnje ispumpati najmanje pet milijuna tona balastnih voda«, ističu zeleni. U balastnoj vodi, objašnjavaju, koja praznom tankeru osigurava stabilnost nalaze se strani organizmi iz svih svjetskih luka koji će u plitkom i toplom Jadranu izazvati nepopravljivu katastrofu. Najveća opasnost Jadranu prijeti, napominju zeleni, od »uvoza« želatinozne meduze Mnemiopsis leidy . Ona nastanjuje istočne obale SAD-a, a tankerskim je balastnim vodama 1982. preseljena u Crno more gdje je u deset godina uništila riblji fond. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031217].
|
