NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030617].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 221026 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Gotovina u Zagorčevoj štajerskoj vili</p>
<p>Intervju s generalom Gotovinom pripremili su umirovljeni general Vladimir Zagorec, poduzetnik Hrvoje Petrač i posebni savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Mesića Željko Bagić / U Zagorčevoj vili u štajerskom skijalištu St. Marein im Mürztal za vrijeme istrage o ubojstvu Vjeke Sliška boravio je Hrvoje Petrač</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade zadužen za suradnju s Haaškim sudom te sigurnosne službe Goran Granić izjavio je u nedjelju da se odbjegli general Ante Gotovina krije »negdje u Austriji«.</p>
<p>Od pojavljivanja intervjua Ante Gotovine u tjedniku Nacional nagađalo se odakle i preko kojih veza se odbjegli general odlučio obratiti javnosti.</p>
<p>S obzirom na Gotovinin pomirljiv stav prema predsjedniku Stjepanu Mesiću i na Predsjednikovu inicijativu kojom bi se odbjeglom generalu olakšao položaj pred Haaškim sudom, većina analitičara zaključila je da su za generalovo obraćanje u javnosti zaslužni poduzetnički krugovi bliski predsjedniku Mesiću i vlasniku Nacionala Ivi Pukaniću. </p>
<p>»Posljednje poznato boravište generala Gotovine bilo je u ulici Garterweg 57 u St. Mareinu im Mürztalu, štajerskom skijalištu sat i pol vožnje udaljenom od Beča«, rekao je za Vjesnik izvor blizak Haaškom tužiteljstvu.</p>
<p>Na toj adresi nalazi se vila koju koristi umirovljeni general Vladimir Zagorec, dugogodišnji glavni logističar MORH-a, danas poduzetnik, kojemu je tvrtka Scorpion unajmila stan u Beču.</p>
<p>Prema našem izvoru, u vili u St. Mareinu im Mürztalu, svojedobno je, izbivajući iz Hrvatske u vrijeme ubojstva Vjeke Sliška, boravio i poduzetnik Hrvoje Petrač, veliki prijatelj Vladimira Zagorca.</p>
<p>O Petraču se prilikom posljednjih rasprava o šefovima tajnih službi pozitivno izjasnio predsjednik Mesić, a poznato je da su vlasnik Nacionala Ivo Pukanić i Hrvoje Petrač također veliki prijatelji. </p>
<p>S obzirom na to da je potpredsjednik Vlade Goran Granić kazao da vjeruje kako je general Gotovina donio odluku o pojavljivanju pred Haaškim sudom, potvrđuju se i špekulacije da je čitavom operacijom »Gotovinina intervjua u Nacionalu« rukovodio Željko Bagić, posebni savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Mesića. Bagić je, naime, najviše utjecao na predsjednika Mesića, ali i potpredsjednika Vlade Gorana Granića u vezi s imenovanjem šefova tajnih službi, a u izvrsnim je kontaktima s Ivom Pukanićem. Nekoliko je puta viđen u zagrebačkim restoranima u povjerljivim razgovorima s poduzetnikom Hrvojem Petračem.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Policija je odlučila reagirati kad je krvi već bilo na sve strane</p>
<p>Skandal s ulaznicama, kojih je bilo, a nisu ih pustili u prodaju (finale nisu dočekale ispunjene tribine), skandal sa smještajem srbijanskih navijača u novinarske i diplomatske lože (presedan u povijesti organizacije nekog velikog natjecanja) čime se otvorila mogućnost da neredi krenu i prema novinarima i diplomatima, toliko su nevjerojatne, pa bi bilo čudno da se utakmica završila u mirnom ozračju</p>
<p>KRANJ, 16. lipnja</p>
<p> - Ako je nasilje, bezobzirnost i surovost konstanta hrvatskih nogometnih navijača koji koriste svaku priliku da bi se pojavili na gostovanjima naših ostalih nacionalnih momčadi, onda je podcjenjivanje takve opasnosti slovenskih organizatora završne utakmice Europskoga vaterpolskog prvenstva - potpaljivanje fitilja za velike nerede u Kranju. Kasnije se požar gasio neodgovarajućim osiguranjem. </p>
<p>Ne želeći, i ne smijući, opravdavati ponašanje stotinjak ortodoksnih huligana iz Hrvatske koji su zakuhali nerede na bazenu gdje se igrala utakmica, ne smije se zanemariti nesposobnost organizatora u priređivanju utakmice visokog rizika. </p>
<p>Dvoboji reprezentacija Hrvatske i Srbije i Crne Gore još uvijek su potencijalna žarišta nasilja, na što su organizatori u Kranju potpuno zaboravili. Njihovi propusti u organizaciji utakmice idu toliko daleko da mnogi smatraju kako je riječ o zlonamjernom propuštanju sprječavanje onoga što smo doživjeli.</p>
<p>Bez krivnje nisu ni slovenske sigurnosne službe koje nisu odgovarajuće pristupile osiguravanju utakmice, kao ni hrvatske koje su jednostavno trebale pripaziti na to tko sve ide preko granice. </p>
<p>Dakako, najveći su krivci hrvatski kvazinavijači koji su ovakvu priliku s mizernim osiguranjem jedva dočekali, zacijelo ni sami ne vjerujući kako im se to omogućilo. </p>
<p>Skandal s ulaznicama, kojih je bilo, a nisu ih pustili u prodaju (finale nisu dočekale ispunjene tribine), skandal sa smještajem srbijanskih navijača u novinarske i diplomatske lože (presedan u povijesti organizacije nekog velikog natjecanja) čime se otvorila mogućnost da neredi krenu i prema novinarima i diplomatima, toliko su nevjerojatne, pa bi bilo čudno da se utakmica završila u mirnom ozračju.</p>
<p>Ta je nedjelja u Kranju zbog svega toga bila kao stvorena da završi incidentom. Eto, od ranog jutra puste ulice na ljetnoj vrućini pohodile su tek masovne skupine hrvatskih navijača. Policajaca niotkuda.</p>
<p> Tek kada su se ispred plivališta okupile veće skupine navijača, stiglo je nekoliko policajaca na konjima koji su bili tek izazov brojnim huliganima. </p>
<p>Jednog navijača reprezentacije Srbije i Crne Gore hrvatski su huligani premlatili i skinuli do gola. Razumljivo je bilo da su se navijači SiCG krili, jer im brojnost hrvatskih navijača nije ostavljala prostor za kalkulacije. Kada nisu našli još suparnika, hrvatski su se navijači okrenuli novom »projektu« - domoći se tribina.</p>
<p>One koji su imali ulaznice nisu pustili na tribine, a oni bez ulaznica otprije su tražili načine da bi ušli. </p>
<p>I tada je počelo. Malobrojno osiguranje nije moglo pokriti sve rupe slabašne organizacije. Jedna militantna skupina probila je ogradu blizu novinarske lože, premlatila par redara i stotinjak prvih je ušlo. Kada je policija »zakrpala« tu rupu, novi proboj uslijedio je na drugoj strani i tako neprestano. Penjali su se hrvatski navijači preko krovova kuća, priručnih zahodskih kućica, ograda, reportažnih televizijskih vozila. Nitko ih više nije mogao zaustaviti. Invazija je bila uspješna. Malo tko je ostao vani i tribine su se začas popunile i - zapalile.</p>
<p>Navijače je u nekoliko navrata, zbog kanonade boca i kamenja prema plivalištu, smirivao hrvatski veleposlanik u Sloveniji Celestin Sardelić, a bljedilo na licu ministrice obrane Željke Antunović i ministra branitelja Ivice Pančića dovoljno je svjedočilo o ozbiljnosti situacije. Ni njihovi srbijanski kolege, ministar obrane Boris Tadić i ministar vanjskih poslova Goran Svilanović nisu bili bezbrižni. Ni slučajno.</p>
<p>Zastava s četiri ćirilična</p>
<p>Naime, slovenski su organizatori povukli potpuno nerazuman potez. Zbog malobrojnog osiguranja, navijače Srbije i Crne Gore nisu mogli smjestiti na tribine, pa su ih preusmjerili u lože, među novinare i diplomate. Izguravši izvjestitelje s računalima i papirima sa svojih mjesta, započeli su i s navijanjem. </p>
<p>Nakon završetka utakmice, kada su neredi i sukobi s policijom na tribini hrvatskih navijača već započeli, srbijanski su navijači razvili preko svih novinara i diplomata veliku zastavu s četiri ćirilična slova S. Slovenski su ih organizatori molili da to ne čine, jer su vidjeli da je vrag odnio šalu. Sve je bilo uzalud, kotač nasilja se zavrtio. </p>
<p>Budući da se policija borila s jednim dijelom hrvatskih navijača, drugi su, bez policijske paske, počeli prodirati prema ložama. Uplašeni su srbijanski navijači brže-bolje skrili zastavu, a prvi su sukobi uslijedili na lijevom krilu montažne novinarske tribine. Počelo je udaranje stolcima, bocama. Neki navijači padali su s pet metara visine. Kad je došla policija, krvi je već bilo na sve strane. </p>
<p>Proglašenje pobjednika je otkazano, a neredi su se preselili na okolne ulice.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatski navijači glavni krivci, organizacija »neoprezna«</p>
<p>Na internetskim forumima »Mladine« i »Dnevnika« čitatelji u najvećoj mjeri uvredljivo govore o Hrvatima, koji su »još jednom pokazali svoje lice«/ »Nadam se da Rupel sada vidi koga podupire na njihovu putu u Europu«, piše čitatelj potpisan kao Janez i pita se treba li, da bi se napokon uveo red, na vlast dovesti Zmagu Jelinčiča</p>
<p>LJUBLJANA, 16. lipnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Dan nakon nemilih događaja na bazenu u Kranju i incidenata koji su obilježili završni susret vaterpolskih reprezentacija Hrvatske i Srbije i Crne Gore, slovenski mediji opširno izvještavaju o događajima koji su samu utakmicu potisnuli u drugi plan. Prije svega apostrofiraju hrvatske navijače, koje ujedno proglašavaju glavnim krivcima, kako se ističe, skandaloznog završetka Europskog prvenstva u vaterpolu. </p>
<p>Slovenski mediji, za razliku od najšire javnosti, uočljivo ne ističu moguću odgovornost organizatora i policije, nego kao glavne krivce optužuju hrvatske Bad Blue Boyse. </p>
<p>»U Kranju suze, krv i znoj«, naslov je koji, uz fotografiju napada na akreditirane novinare smještene na VIP-tribini, dominira naslovnicom ljubljanskog Dnevnika. Na svojim sportskim stranicama Dnevnik iscrpno izvještava o zbivanjima na plivalištu ističući da je već prije finala u kranjskom sportskom parku započeo »pravi rat« između Bad Blue Boysa i policije. Navodeći podatak da je na utakmicu pristiglo čak pet tisuća hrvatskih navijača, taj list kronološki navodi okršaje BBB-a i policije u kojima su morali, kako se ističe, uredovati specijalci i konjanici. Iako izravno ne kritizira slovenske organizatore utakmice, novinar Dnevnika ih naziva »neopreznima« kada su navijače SiCG pustili na novinarsku tribinu. </p>
<p>»Finale sa skandaloznim krajem«, piše mariborska Večer na sportskim stranicama. Objavljujući fotografiju hrvatskih navijača u čijem prvom planu dominira transparent s psovačkom porukom suparnicima, mariborski list tvrdi da su se »hrvatski navijači iživljavali na kranjskom bazenu, a po završetku utakmice trgali plastične stolce i bacali ih u zaštitare i policiju«.</p>
<p>Večer u okviru iznosi i mišljenje srbijansko-crnogorskog izbornika Nenada Manojlovića koji je optužio organizatore da »nisu brinuli za sigurnost«.</p>
<p>I ljubljansko je Delo u broju od ponedjeljka javilo o završnoj utakmici vaterpolskog prvenstva i događajima koji su je obilježili. Ističući da je »kranjski incident dosad nezabilježen«, dnevnik apostrofira ulogu hrvatskog veleposlanika u Ljubljani Celestina Sardelića koji je putem razglasa upozoravao navijačke skupine da »prestanu s barbarskim ponašanjem jer će se utakmica prekinuti«. Delo citira i »sjajnog hrvatskog vaterpolista« Dubravka Šimenca, koji, tvrdeći da »nisu izazivali nikoga na tribinama ni u suparničkom taboru«, zaključuje kako se »u državi koja je već u Europi nismo ponašali u europskim normama«. </p>
<p>»Umjesto da govorimo o izvrsnim obranama vratara, majstorijama hrvatskih centara ili srbijansko-crnogorskim strijelcima, moramo govoriti o divljanjima ekstremnih navijačkih skupina, nedoživljenom neredu na novinarskoj tribini i stvarno malom broju zaštitara koji su prije na slovenskom tlu položili velike ispite, ali u nedjelju...«, zaključuje novinar Dela Siniša Uroševič.</p>
<p>Slovenski mediji iscrpno javljaju i o beogradskim i novosadskim događajima, kamenovanju hrvatskog veleposlanstva, skidanju državnog stijega i demoliranju središta Novog Sada. Nacionalni radio i televizija izvijestili su i o otkazivanju posjeta ministra vanjskih poslova Tonina Picule Crnoj Gori te o diplomatskom zaoštravanju odnosa između Zagreba i Beograda.</p>
<p>Iako se prvi komentari slovenskih tiskanih medija očekuju u utorak, incidentu Kranju je top-tema najšire slovenske javnosti. Odgovornost za sramotna kranjska zbivanja pripisuje se hrvatskim navijačima, ali, za razliku od novinara, i organizatorima susreta. Nedjeljni događaji prepunili su internetske forume Mladine i Dnevnika u kojima njihovi čitatelji u najvećoj mjeri uvredljivo govore o Hrvatima, koji su, kako ističu čitatelji Dnevnika, »još jednom pokazali svoje lice«. »Nadam se da Rupel sada vidi koga podupire na njihovu putu u Europu«, piše čitatelj potpisan kao Janez i pita se treba li, da bi se napokon uveo red, na vlast dovesti Zmagu Jelinčiča. No u nizu uvredljivih komentara postoje i oni koji za nedjeljna događanja ne optužuju hrvatske navijače, nego slovenske organizatore i policiju. </p>
<p>Tako Luka iz Ljubljane na internetskoj stranici Dnevnika tvrdi da »problem nije u hrvatskim navijačima, nego u slovenskoj policiji i organizatorima koji su na 5000 navijača poslali 60 specijalaca i četiri konjanika. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Policija: Iznenadio velik broj navijača, neredu pridonio organizator</p>
<p>KRANJ, 16. lipnja</p>
<p> - Slovenska je policija u ponedjeljak na konferenciji za novinare odbila kritike o slaboj pripremi i osiguranju završne utakmice Europskog vaterpolskog prvenstva između Hrvatske i SiCG, koja se i prije odigravanja smatrala riskantnom.</p>
<p>Načelnik kranjske policije Vojko Mulec rekao je da je policiju i redare, koji su brinuli za red, iznenadio masovan dolazak navijača iz Hrvatske. Umjesto oko 1000 ljudi koje su očekivali, u Kranj ih je na završnu utakmicu došlo tri do pet tisuća. </p>
<p>Utakmicu na bazenu i oko njega pratilo je 250 policajaca iz kranjske i drugih policijskih postaja, među ostalim i policajci na konjima, a situaciju su kontrolirali i iz helikoptera.</p>
<p>Incidenti su se, tvrdi slovenska policija, počeli događati već u poslijepodnevnim satima kada su skupine hrvatskih navijača remetile javni red i mir. Među ostalim, oštećen je inventar u jednoj gostionici, a opljačkana je i »Petrolova« benzinska pumpa na rubu grada.</p>
<p>Mulec je kazao da je zabilježeno 26 slučajeva kršenja javnog reda i mira, te dodao da je 14 ljudi uhićeno. Protiv trinaestorice su podignute prekršajne prijave, a protiv jednoga kaznena jer je napao policajca. Također, petorica su navijača već u nedjelju, odmah nakon utakmice i nereda, kažnjeni s po pet dana zatvora.</p>
<p>U navijačkim je izgredima lakše ozlijeđeno 14 policajaca koji su osiguravali utakmicu, a napadnuti su kamenjem. Ozlijeđeno je i nekoliko navijača. Jedan hrvatski navijač teže je ozlijeđen dok je pokušavao prijeći ogradu, pa se nabio na željeznu zaštitnu palicu i nalazi se na liječenju u Ljubljani, dok je drugi pao s novinarske tribine i pritom ozlijedio kralježnicu.</p>
<p>Na pitanje je li prilikom osiguranja utakmice bilo dovoljno policajaca, Mulec je izjavio da ih na bazenu nije moglo biti više nego što ih je bilo, te da su se u okolici i gradu nemiri i remećenje javnog reda i mira stišali sat nakon završetka utakmice.</p>
<p>Osim neočekivano velikog broja hrvatskih navijača, Slovenska je policija ocijenila da je izgredima pridonio i postupak organizatora koji su vrata gradskog bazena zatvorili sat prije utakmice, pa je velik dio navijača ostao vani. Upravo je, smatra slovenska policija, među njima bilo mnogo izgrednika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dokle će nasilnici držati Hrvatsku kao taoca</p>
<p>Huligani što se uz pomoć državnih simbola maskiraju u navijače i koje nekritički sportski dužnosnici stalno zazivaju na tribine - a dodvoravaju im se svi, i klubovi, i sportski nacionalni savezi, i sportaši, i treneri, i novinari, i sociolozi, i ministri i političari - već godinama drže u šahu hrvatski sport/ Slovenci su dovoljno politički proračunati da svojim propustom svrate pozornost uljuđenoga svijeta na hrvatsko-srbijanski obračun dostojan balkanske krčme</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - »Vaterpolski Heysel«, »Mrlja na srebru«, »Srebro zaprljano nasilništvom«, »Podivljali navijači pretvorili sportski teren u krvavu bojišnicu«, »Hrvatskoj srebro, ali i velika sramota«, »Bojao sam se za obitelj«, Ratna zona na plivalištu«... Riječ je samo o nekim od naslova što su u ponedjeljak zauzimali prve stranice svih novinskih izdanja u hrvatskoj. I, da ne bude zabune, ne donose priču iz Beiruta, nego iz nedalekoga Kranja, ne donose priču sa Zapadne obale, nego iz zone sumraka nekih posve promašenih i zalutalih ljudi, zastrašujuću i krvavu priču u kojoj glavni protagonisti nemilih nereda nisu nikakvi vjerski ili politički fundamentalisti, nego takozvani hrvatski navijači! </p>
<p>O tome koliko je nepoželjno, a možda i opasno u ovoj zemlji u kojoj se dopustilo da huligani drže batinu s prave strane, nazvati stvari pravim imenom, osvjedočili smo se već u ponedjeljak rano ujutro kada su nas u redakciji dočekala prijeteća pisma velikih domoljuba s kranjskih tribina kojima nije bilo po volji kako smo vidjeli njihovu ulogu na nedjeljnoj finalnoj utakmici prvenstva Europe u vaterpolu. Naši su tekstovi smeće, a mi jadna antihrvatska piskarala, jer pišemo i govorimo protiv svoga naroda, poručuju nam naši dragi navijači, jer nismo prepoznali u njihovim šakama svu plemenitost našega roda, a u njihovu zapravo kukavičku činu svu hrabrost našeg sinka Janka. </p>
<p>Od koga i čega su se to branili razulareni hrvatski huligani na tribinama kranjskoga bazena? Lupajući se u prsa, klikću da su stali na stranu svoje Hrvatske i svoga hrvatskoga naroda. Jadni mi s takvim braniteljima naše časti i naših interesa. Jedina je istina da su stali s one strane razuma, s one strane srca i ušli u mračan tunel najnižih poriva i strasti, želeći razbiti, udariti i okrvaviti pod svaku cijenu. </p>
<p>Huligani što se uz pomoć državnih simbola maskiraju u navijače i koje nekritički i naivno sportski dužnosnici stalno zazivaju na tribine - a dodvoravaju im se svi, i klubovi, i sportski nacionalni savezi, i sportaši, i treneri, i novinari, i sociolozi, i ministri i političari - već godinama drže u šahu hrvatski sport, a ovim nezapamćenim divljanjem u Kranju na dobrom su putu da mu zadaju posljednji udarac. Nakon njega, pak, slijede sankcije sportašima i reprezentacijama, izgon iz međunarodnih saveza i s velikih međunarodnih natjecanja, šup-karta upravo za mračni tunel u kojem ti promašeni i izgubljeni ljudi snuju svoje krvave pirove. </p>
<p>Oni koji su bili najpozvaniji da žestoko osude erupcije nasilja takozvanih hrvatskih navijača - u Kranju prisutni ministri Antunović i Pančić, predsjednik HOO-a Mateša - u svojim izjavama neposredno nakon kranjskih stravičnih scena, razglabali su više o sportskim stranama vaterpolskog finala, provlačeći usput osudu navijača. Lako je okrenuti glavu - uostalom, to se stalno čini - ali je teško skriti i sačuvati obraz. Nismo primijetili ni da se itko od hrvatskih političara i sportskih dužnosnika ispričao Slovencima za orgijanje takozvanih hrvatskih navijača koji su posve devastirali tribine plivališta u Kranju, ukinuli protokol Europske plivačke organizacije, uskratili sportašima dodjelu odličja i doveli u pitanje nastup hrvatskih vaterpolista na skorašnjem Svjetskom prvenstvu u Barceloni, a samim time i na Olimpijskim igrama dogodine u Ateni.</p>
<p> Čuli smo samo mnogo prigovora slovenskim organizatorima EP-a koji su, istina, uistinu mizerno osigurali utakmicu visokoga rizika između tradicionalno netrpeljivih Srba i Hrvata. To, jasno, ne može biti opravdanje za navijačko nasilje, ali poziv, svakako. </p>
<p>Slovenci kao da nisu ništa naučili s nedavne skandalozne završnice regionalne Goodyear košarkaške lige, kada je u Ljubljani utakmica između Zadra i Crvene zvezde, također zbog neprimjerenog osiguranja, bila prekinuta dva sata, tada isključivo zbog divljanja srbijanskih navijača. Stoga uopće nisu neutemeljena nagađanja da su Slovenci namjerno olako shvatili novi hrvatsko-srbijanski dvoboj na svom teritoriju, kao i sve moguće prijetnje koje bi mogle izviriti iz njega, sve ne bi li svijetu pokazali kako se u njihovoj uljuđenoj europskoj deželi mlate Balkanci s kojima oni, naravno, nemaju ništa. </p>
<p>Slovenske organizatore EP-a jednako su osudili i hrvatski i srbijanski mediji te sportski dužnosnici, koji se s pravom već sada pitaju što će biti dogodine kada se u Sloveniji igra EP u rukometu na kojem bi se opet mogla sučeliti hrvatska i srbijanska momčad. Možda da nam se susjedi, tako nesposobni da osiguraju tribine s nekoliko stotina navijača, ugledaju na Lihtenštajn, koji je nedavno, u nedostatku dovoljnog broja svojih policajaca, kad je u Vaduzu gostovala nogometna reprezentacija Engleske pozvao u pomoć englesku policiju.</p>
<p> Slovenci su mogli, a bila im je i dužnost, pozvati u pomoć hrvatske kolege iako sumnjamo da Slovenija ima samo pedesetak policajaca kao Vaduz. No, Slovenci su dovoljno politički proračunati da svojim propustom svrate pozornost uljuđenoga svijeta na hrvatsko-srbijanski obračun dostojan balkanske krčme. Što, naravno, ne može amnestirati nasilje takozvanih hrvatskih navijača ni umanjiti našu zajedničku sramotu koju su nam pripravili zajapureni huligani maskirani domoljubnim ornamentima. </p>
<p>I što dalje? Mediji će nekoliko dana upozoravati na pošast i svu potencijalnu i stvarnu opasnost od navijačkih divljanja, pozivat će državne strukture da hitno donesu zakon o navijačima, sociolozi i psiholozi tražit će uzroke mladenačke agresije i divljaštva u patologiji suvremenoga društva prepunog nasilja i države koja je izdala mlade, opravdavajući u suštini njihovo ponašanje, roditelji će braniti djeci odlazak na sportske priredbe strahujući od nereda, a nasilnici će i dalje držati batinu s prave strane... I jedva čekati nove izazove u svim tim sportskim regionalnim ligama u koje nas uporno gura nestrpljiva politika. </p>
<p>Jer, kao, ako možemo trgovati, možemo se i igrati. E, pa zasad je u toj igri previše strasti, neobuzdanosti, nasilja i životne opasnosti. </p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neredi u Beogradu i Novom Sadu »politički motivirani«</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Proslava titule europskih prvaka u vaterpolu u Beogradu i Novom Sadu prerasla je u nekontrolirano divljanje navijača, a opća je ocjena da je u oba grada policija reagirala neprikladno i sa zakašnjenjem, što je rezultiralo s četrdesetak ozlijeđenih u Novom Sadu i 38 privedenih u Beogradu. Izvješća o spletu događaja na završnoj utakmici u Kranju u beogradskom tisku nisu cjelovita i pretjerano opširna, a glavnim se krivcima označavaju prvo hrvatski navijači, a potom i loša organizacija utakmice te neprimjereno ponašanje slovenske policije. Ovaj bi tjedan, kako je najavio predsjednik Odbora za sigurnost srbijanske skupštine Dragan Šutanovac, Srbija trebala dobiti zakon o sprječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama. Za radio B92 je izjavio da su neredi u Beogradu i Novom Sadu bili politički motivirani i pod patronatom nekih političkih stranaka.</p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Balkan im je zajednički</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Finale europskog prvenstva u vaterpolu pokazalo je da je u tri zemlje jugoistočne Europe na nekim mjestima još duboko ukorijenjen balkanski mentalitet. Slovenija je blizu Europe, Hrvatska na pola puta, a Srbija i Crna Gora vrlo daleko. U jednome su slične. Divljaštvo ili manjak pameti da se predvide očekivani incidenti su im zajednički.</p>
<p>Hrvatski navijači su u Kranju izazvali incident kojeg se ne bi postidjeli ni najgori engleski nogometni navijači iz doba kad su haračili Otokom i Europom, prije nego li ih je sredio zakon o navijačima. Danas su mirni k'o bubice jer im za običan upad u teren slijedi doživotni izgon sa stadiona i zatvor. Torcida i Bad Blue Boysi su se ujedinili u Kranju samo zato da bi pokazali kako zajedno mogu biti još dvostruko nasilniji, bezobzirniji i gluplji od svojih najlošijih izdanja. Glupi zato jer su hrvatski vaterpolo možda izbacili iz idućeg svjetskog prvenstva. Oni su zlo koje Hrvatskoj, u koju se kunu, donosi nepopravljive štete i tjera vodu na mlin onima koji će je lako opet svrstati u balkansku kasabu. Hrvatska je policija propustila natjerati Slovence da se ozbiljnije pripreme za lako očekivane nerede.</p>
<p>Srbija i Crna Gora nije zaštitila hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu, gdje je divljalo dvije tisuće srodnih duša onima koji su haračili po Kranju. Beogradska policija je bila spora i propusna poput slovenske. Beogradski i novosadski su huligani obavili sve što su htjeli prije nego što je policija ozbiljno intervenirala. Skidanje hrvatskoga grba i zastave, koja je potom zapaljena, ozbiljan je međudržavni incident koji bi srbijansko-crnogorska diplomacija trebala platiti privremenim hlađenjem odnosa iz hrvatske diplomatske centrale na Zrinjevcu.</p>
<p>Slovenska je policija bila učinkovita poput talijanskog zrakoplovstva u Zaljevskom ratu. Sve što je učinila bilo je prekasno i pogrešno. Policija države na pragu Europske unije trebala bi naučiti kako se unaprijed sprječavaju ili učinkovito smiruju ulični izgredi. To se od nje očekuje ako se misli prilagoditi europskim sigurnosnim standardima.</p>
<p>Hrvatski je premijer najavio donošenje zakona o navijačima s drastičnim zatvorskim i novčanim kaznama. Nešto poput zakona koji je sredio engleske navijače. Donošenje takvoga zakona odavno su sugerirali stručnjaci za nasilje u sportu. Račan kaže da se zakon pripremao mjesecima, pa se njegovo slanje u proceduru slučajno poklopilo s neredima u Kranju. Glupa hrvatska blamaža pokazala je da je nužno ubrzati reformu pravosuđa koja je jedan od dva preostala jaka uvjeta za pristupanje EU. Valjda Hrvatska ima snage dovesti u red nasilnike o koje se spotiče u dokazivanju da je već sasvim europska država.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kad poljoprivrednici idu u trgovinu</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ </p>
<p>Završen je prvi popis poljoprivrede u Hrvatskoj nakon 40 godina. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje je li država morala potrošiti čak 125 milijuna kuna na popisivanje seljaka u trenutku kad se u vladajućoj koaliciji lome koplja oko svake kune kako bi se barem ublažile posljedice katastrofalne suše.</p>
<p>Dobro je da je država nakon dva odgađanja napokon smogla snage da krene s popisivanjem poljoprivrede, iako će konačni rezultati popisa biti poznati tek krajem godine. Međutim, tradicionalno selo, sa svim svojim lijepim običajima i navikama, živi još samo u našim sjećanjima. </p>
<p>Poznato je da se na selu tek nešto više od 20 posto stanovnika bavi poljoprivredom, dok svi ostali svaki dan idu u trgovinu. Istraživanja sela i seljaštva, naime, pokazuju da hrvatsko selo nepovratno izumire, odnosno da je »bijela kuga« već uzela svoj danak.</p>
<p>Kako bilo, popis poljoprivrede trebao bi dati točnu sliku stanja o toj za Hrvatsku iznimno važnoj djelatnosti, čime bi se stvorili uvjeti za planiranje i upravljanje razvojem poljoprivredne djelatnosti. Popis bi trebao poslužiti i u skorim pregovorima s EU-om u vezi s daljnjom liberalizacijom međusobne trgovine.</p>
<p>U posljednje tri godine je za 60 posto povećano izdvajanje države za poljoprivredu, ali je približno toliko otvoreno stranih trgovačkih lanaca. Zato hrvatski poljoprivrednici i dalje teško spajaju kraj s krajem. I dok se uvoz hrane bude mjerio u rekordnom iznosu većem od milijarde dolara, poljoprivrednim proizvođačima se piše crno. Domaći potrošači su možda kratkoročno profitirali, ali su teško zarađene kune već ionako pobjegle iz džepa. Za manje novaca kupujemo više (strane!) robe. </p>
<p>Visoku cijenu te statističke akcije mogu opravdati ne samo podaci koji opisuju realno stanje poljoprivredne djelatnosti na državnoj i lokalnoj razini nego i njihovo korištenje za unaprjeđenje poljoprivrede. Ovako se novac troši na dokazivanje kako smo siromašni.</p>
<p>Dok se napokon ne povežu zelena i plava njiva, odnosno proizvodnja hrane i njezina prodaja, Hrvatska će biti zemlja koja ne može prehraniti svoje stanovništvo. Iako bi, prema procjeni upućenih, Hrvatska mogla hraniti čak 27 milijuna ljudi.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Amnezija u HDZ-u</p>
<p>Iz vrlo provjerenih izvora dolazi i priča da je navodno jedan od sadašnjih Sanaderovih najbližih suradnika preko svojih dobrih veza poručio američkoj administraciji kako će, pomognu li HDZ-ovoj pobjedi na idućim izborima, odmah izručiti generala Gotovinu Haagu. Ta je informacija navodno došla do samog Gotovine, koji je onda odlučio progovoriti i boriti se za svoju kožu, koju su neki »njegovi« ionako htjeli jeftino prodati</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Uoči Osmog izvještajnog sabora HDZ-a, koji se užurbano priprema u zagrebačkoj dvorani »Cibona«, a očekuje se dolazak čak oko 4500 delegata, u toj najvećoj opozicijskoj stranci prilično je nelagodna atmosfera. A sve je to, naravno, »zakuhao« Ante Gotovina, čovjek na kojega su se mnogi u HDZ-u kleli i zazivali njegovo ime, i kad je trebalo i kad nije, da bi se danas mnogi od tih istih ograđivali od njega. </p>
<p>Gotovina je, optužujući u svom javnom istupu bivšu vlast, amnestirajući od ikakve odgovornosti sadašnju, a posebno se obraćajući predsjedniku Mesiću, unio »tihu jezu« u HDZ. Nastala je panika; jedni optužuju druge, drugi treće, svi »peru ruke« od bilo kakve odgovornosti i stvari već postaju degutantne u očima običnoga građana. Postavlja se logično pitanje: kako to da HDZ - koji je na vlasti bio cijelo desetljeće, vedrio i oblačio životima običnih smrtnika, ali i onih povlaštenih - danas ni za što nije kriv?! Po kojim to zakonima prirode?</p>
<p>»Današnji HDZ nije odgovoran za status generala Ante Gotovine, jer u toj stranci više nema onih koji mu 1998. nisu dopustili razgovor s haaškim istražiteljima«, izjavio je ovih dana predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u maniri faraona, koji se rijetko oglašava u javnosti, ali kada to učini, onda je jako važno. Znači li to da Sanader, koji je (u samom HDZ-u se o tome već odavno šapuće) uveo strahovladu u stranku, jako dobro zna tko je odgovoran za slučaj Ante Gotovine? Po onome što kaže, očito je da zna. </p>
<p>Na koga je mislio? Na sve one koje je izbacio ili maknuo iz stranke na ovaj ili onaj način, ili na neke koji su iz HDZ-a sami otišli? Misli li pritom na Ivića Pašalića, na čiju adresu sada s mnogih strana pljušte optužbe o tome kako je bio jedan od ključnih ljudi u Gotovininu slučaju? Ili na Matu Granića? Pavla Miljavca? Vesnu Škare-Ožbolt? Miroslava Tuđmana? Ljerku Mintas-Hodak? Na koga to Sanader misli? Ako zna, a sigurno je da zna, zašto onda javno ne prozove ljude koji su pridonijeli tome da Gotovina postane bjegunac, cijela Hrvatska njegov talac, a odnosi s haaškim tribunalom vječiti Damoklov mač nad izmučenim građanima?!</p>
<p>Vjerojatno ambiciozni Sanader smatra da je, nakon što je u proteklu godinu »pomeo« iz HDZ-a sve one koji su mu smetali, valjda i amnestirao cijelu stranku od mnogobrojnih »čuda« koje je skoro deset godina radila. A što je to Sanader tih deset godina radio u tom istom HDZ-u? Zašto nije o mnogim nepravilnostima i grijesima progovorio onda kada je trebalo i ogradio se od toga, kao član vladajuće garniture.</p>
<p>Vjerojatno zato što je iz udobne sinekure zamjenika ministra vanjskih poslova bilo daleko ugodnije promatrati sve što se događa, negoli se izložiti javnom linču, možda i same javnosti, ali još više vlastite stranke. Ipak je bilo ljepše sastajati se sa stranim diplomatima, izmjenjivati s njima stavove uz fine ručkove i birana vina te putovati svijetom odsjedajući u luksuznim hotelima, negoli izaći pred javnost i reći što se to zbiva unutar autoritarnog HDZ-a, čija se monolitnost počela rušiti sve više i brže. </p>
<p>Zato Sanader, kao šef najveće oporbene stranke koja je uvjerena u svoj povratak na vlast za nekoliko mjeseci, nema moralno pravo govoriti o tome kako današnji HDZ praktički nema pojma o tome što se događalo 1998. Kao da su članovi te stranke bili došljaci s nekog nepoznatog planeta, koji su potom odletjeli natrag negdje u svoju orbitu. Zašto Sanader nije učinio ono za što su hrabrosti još davnih dana imali, primjerice, Mesić, Manolić, Vedriš, ili, na koncu, Šarinić? </p>
<p>Sada, kada je Gotovina odlučio izaći iz svoje ljušture, shvaćajući da se ne može, a vjerojatno i ne želi skrivati cijeloga života, u HDZ-u je zavladala panika. Jedni optužuju druge, a u kuloarima se odgovornost prebacuje samo na one koji su iz stranke otišli ili su izbačeni. Kao da onaj drugi dio HDZ-ove tadašnje političke vrhuške, koji možda i nije imao izravne veze s odnosima Hrvatske i Haaškog suda, ipak nije znao što se zbiva? To što nam sada Sanader - vjerojatno uz sugestije najužeg vodstva - »prodaje« jesu priče o Crvenkapici i zločestom vuku. </p>
<p>Ako tko HDZ-ovcima »smješta«, onda su to sami HDZ-ovci. I nije ni čudo da je upravo uoči Osmog sabora, na kojem se očekuje veličanje sadašnjeg vođe i vodstva, neposlušni i nepoćudni Ljubo Ćesić-Rojs odlučio javno progovoriti o »slučaju Gotovina« i HDZ-u. Bez obzira što tko o njemu mislio, volio ga ili prezirao, Rojsa, njegova saznanja i dokumentaciju u HDZ-u ne podcjenjuju. </p>
<p>Uostalom, iz vrlo provjerenih izvora dolazi i sljedeća priča: navodno je jedan od sadašnjih Sanaderovih najbližih suradnika, preko svojih dobrih veza, poručio američkoj administraciji da će, pomognu li HDZ-ovoj pobjedi na idućim izborima, odmah izručiti generala Gotovinu Haagu. Ta je informacija navodno došla do samog Gotovine, koji je nakon toga odlučio progovoriti i boriti se za svoju kožu, koju su neki »njegovi« ionako htjeli jeftino prodati.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Valjda bi Zagreb trebao biti primjer i u turističkoj ponudi</p>
<p>Imaju li ikakve izravne veze dva aktualna događanja: izborna skupština Turističke zajednice Grada Zagreba i tzv. bager-turizam na rivijeri? Na prvi pogled, naravno, nemaju, ali kad se stave pod povećalo može se dobiti prilično jasna slika imidža cjelokupnog turističkog sektora u turističkoj Hrvatskoj!</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Kakav dojam može ostaviti izborni skup na kojemu prisutni, dakle glasači, nisu dobili nikakve informacije o kandidatima (jedan od »birača« reče u kiseloj šali »...da su nam barem naveli JMGB«...) za predsjednika, članove turističkog vijeća i druge »fotelje« te na kojemu (iako je riječ o metropoli!) nije bilo predstavnika naših krovnih turističkih foruma. Nije bilo čak ni njihova »pozdravnog brzojava«, a u dvorani je bio zanemariv broj poznatih imena iz gradskoga gospodarskog i javnog života. Skup je na kraju začinjen službenom obavijesti izborne komisije da je »predsjednik izabran jednoglasno«. Drukčije, naime, nije moglo ni biti jer je bio samo jedan kandidat. Dojam je jasan i - jadan...</p>
<p>Naše je turističko vodstvo, od resornog ministarstva preko Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice do njezinih »ćelija« na lokalnim razinama, jednostavno nemoćno u »hrvanju s državom« o statusu turizma, ali ne papirnatog (deklarativnog), nego praktičnog. Iz dana u dan se to pokazuje i dokazuje. Posebice u razdobljima pripremanja sezona, u čemu obvezno moraju sudjelovati i drugi resori, a praksa nedvojbeno potvrđuje da se s pripremama redovito kasni i da se prvi gosti u godini (Uskrs) već tradicionalno dočekuju »lijevom rukom«... Dogodilo se to i ovaj put, kad su gosti dočekani još i bukom bagera, kompresora, bušilica, teretnjaka s građevinskim materijalom...</p>
<p>Pa, kakve veze imaju izborna skupština TZ Grada Zagreba i već poslovično zakašnjele i nepotpune pripreme turističkih sezona? Imaju, jer na svoj način dokazuju ili opisivaju status turizma u ovoj zemlji! Suludo je i pomisliti da turističku sezonu mogu pripremiti i provesti samo resorno ministarstvo i sustav Hrvatske turističke zajednice - taj posao je podjednako briga i obveza npr. resora prometa i veza, građevinarstva, gospodarstva, zaštite okoliša, MUP-a, lokalne samouprave, ukratko posao čitave receptivne zemlje... </p>
<p>Što se tiče »slučaja« izborne skupštine TZ Zagreba, riječ je ipak o metropoli turističke zemlje i valjda bi ona (ta metropola) trebala biti primjer i zrcalo i u turističkoj ponudi. Ovako? </p>
<p>Dopušta se da se stranačko-politički određuju funkcije, da se u neugodnu situaciju dovode i oni koji (navodno!) biraju i oni koji su izabrani. Prvi jer ih se pravi smiješnima, a drugi jer ih se i može žaliti kao žrtve ili nazivati karijeristima i koristoljupcima...</p>
<p>Na kraju sve to zajedno (ne samo u ovdje opisanim slučajevima!) trpi hrvatski turizam, čiji ugled u javnosti pada ili ne ulijeva povjerenje (svejedno), a vjerojatno je i jedna od posljedica takva ukupnog stanja i manje-više deklarativan odnos države prema toj, kako se obično naziva, »lokomotivi našega gospodarstva«... </p>
<p>Ako je i ne znam koliko dosadno, čini se da stalno treba naglašavati (ponavljati) da je vođenje turizma i pripremanje turističkih sezona zadatak čitave turističke zemlje, a što se tiče uključenja Zagreba u elitno društvo euro-turističkih metropola teško je povjerovati da će se do toga cilja stići npr. jednoglasnim izborom, nego poslovičnim nadmudrivanjima na relaciji TZG - agencije - trgovine - hotelijeri, i sličnim potezima.</p>
<p>No, što bi u ovome »klupku« mogla i trebala učiniti upravo turistička organizacija, na čelu s resornim ministarstvom i sustavom HTZ-a? Mogla bi pokušati pridonijeti pozitivnim promjenama počevši - od sebe! Praktično bi to značilo načiniti temeljitu reorganizaciju (inače glomaznog) sustava i njegovih tijela (organa) te se kao organiziraniji partner suprotstaviti državnoj birokraciji. Eto, recimo, za početak reorganizacije neka prva na redu budu - turistička vijeća od onoga krovnog pa sve do malomišćanskih »na terenu«. Ta tijela donose odluke, »amenuju« ili ne razne prijedloge i planove, vijeća su zapravo naša turistička vlada, pa ako to doista nije samo »na papiru«, onda ponajprije treba u rešeto staviti i ozbiljno dobro prosijati sastave tih vijeća...</p>
<p>U njima trebaju biti aktivisti poput, recimo, sjajnoga zadarskog animatora Dubravka Milina-Kviska, ili dokazanog provoditelja raznih programa u okolici Sinja i Trilja Šime Klarića, ili neretvanskog ugostitelja Pave Jerkovića, ili Zorana Katića iz pakleničkog Starigrada, ili glasovitog hrvatskog vinara Ivana Enjingija, ili Ankice Puškarić iz Ogulina... Imamo, srećom, takvih i sličnih koji žele i znaju, ali nemaju prigode jer ih - nema u vijećima, a kamoli u krovnome. U tim »tijelima« je, čini se, malo mjesta za - praktičare.</p>
<p>Krajem travnja direktor Glavnog ureda HTZ-a mr. Niko Bulić javno je upozorio da građevinskim radovima na rivijeri »podcjenjujemo turiste«. Ovih dana glas je digla ministrica Župan-Rusković (»Buka građevinara tjera goste«)... Odjek? Bageri i dalje ranim jutrom bude goste! Valjda umjesto ptica pjevica...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Je li danas u nas trudnoća doista »blaženo« stanje</p>
<p>Čekaonice tijesne i bezlične prostorije s ponekom reklamom »Plivina« lijeka na zidu, na stoliću stari reklamni prospekti posuđa, deterdženata, eventualno kakav oglas fitnes kluba koji će vam pomoći da tijelo vratite brzo u normalu i steknete samopouzdanje. Ma, zamisli, a sve to potpisuju žene, voditeljice takva programa / Posebna su priča ordinacije u rodilištima u kojima ima i studenata i osoblja s drugog odjela koje je došlo s gospodinom liječnikom popričati oči u oči da primi preko reda nekoga njegova tamo. Njemu ili njoj kaže: »Može«, a tebi: »Možeš ići«. Ne pitaj mnogo, jer to nije njegov posao, on rukuje aparatom na komu se sve vidi i lijepo ti to pokaže. Sestra ga u tome podupre rekavši: »Nema on vremena za vas, pa toliko je žena vani«. I tako vrpca teče dalje</p>
<p>MILENKA PERVAN STIPIĆ</p>
<p>Da bi se iz ženine maternice rodio čovjek potrebno je četrdeset tjedana. To malo, tek rođeno biće ne zna kako su ga sve nazivali dok se razvijao u majci, niti što je sve ona prolazila u tom razdoblju.</p>
<p>Da je to »blaženo« stanje svake žene, priče su za malu djecu, za one loše upućene. Kako se pojedinac, odnosno određena zajednica odnose prema ženi koja nosi novi život, pitanje je i tema ovog teksta.</p>
<p>Ukratko, gledano povijesno, različite su se zajednice različito odnosile prema njima, i to nije imalo veze s ekonomskim, odnosno civilizacijskim statusom. Čest je stereotip da je u primitivnoj zajednici sve bilo nasilnički, grubijanski, pa tako i sam odnos prema ženi, no nije tako. Naprotiv, ako su već živjeli u skladu s prirodom, onda su morali poštivati njezin najvrjedniji dar - rađanje života. Pođimo dalje i pogledajmo kolike su se žene različitih staleža skrivale u svojoj trudnoći, u kojekakve midere ili jednostavno krpe samo da im se »ono« ne vidi. A sve zbog toga, jer je društvo smatralo da to nagrđuje ženino tijelo, ideal ženske ljepote. Usput, nitko nikada u literaturi nije opisivao trudnoću, a kamoli porod. Ili se ne zna, ili je nevažno. A to je i te kako zadaća umjetnosti.</p>
<p>No žene prijestupnice, grešnice sa zaobljenim trbuhom literatura je i te kako »opjevala«. Rijetko je stajala u njihovu obranu. Takvu ženu društvo je osuđivalo, ona sama bi skrivala to »prokletstvo« u sebi želeći ga se što prije riješiti, ili najčešće rađajući u sumnjivim prostorijama, u tajnosti bez liječničke skrbi boreći se pritom za goli život.</p>
<p>Da to nije daleko od nas, pokazuju primjeri i s ovih naših prostora od nekih tridesetak godina pa i danas, tu oko nas. Mnoge žene iz naših sela koje su ostajale »zbabne« po peti, šesti put najčešće su bile jadnice kojima se, eto, opet dogodilo. Sirotinja je, pa opet rađa. I tako bez ikakva dostojanstva one su donosile život na svijet, narodski - jedna gladna usta više.</p>
<p>Budući da su u trudnoći obavljale i najteže fizičke poslove, valjda da dokažu kako one za to nisu potpuno krive i kako i dalje jednako privređuju za dom, često su rađale mrtvu djecu ili još češće bi se gušila pri porodu. Daleko od liječnika, s priučenom seoskom babicom jedva bi ostajale i žive. </p>
<p>Te babice bi im u trudovima znale davati alkohol pomiješan s jestivim uljem »da lakše prođe«, ili bi izvodile obred bajanja dok bi se žena trgala od bolova.</p>
<p>Kako to nije bio posao za muškarce, budući očevi bi najčešće provodili to vrijeme u lokalnoj gostionici čekajući vijest da se rodilo muško pa da zaliju rakijom. Ako bi bilo žensko, eto, rodilo se još jedno »dite«, i kud će s tolikima.</p>
<p>No mnoge su rađale u polju, ljeti i u proljeće u stankama od teških radova, a ne jedna bi rodila u šumi gdje je išla po drva; srpom ili kosirom bi prerezala pupkovinu i sa smotuljkom došla kući. Bez nekoga većeg odmora već nakon dan-dva nastavila bi slične poslove, jer nije bolesna da leži u krevetu. Priča se da su žene negdje u Bosni prije poroda spremale ukopninu, odjeću da je čista i složena ako zatreba.</p>
<p>Nije mi namjera navoditi prošlo i ne tako davno, nego samo povući paralelu prema današnjoj stvarnosti i upitam kakav je status žene, trudnice i majke u današnjem, nazvali smo ga, demokratskom društvu (ne znam zašto mu tepamo!).</p>
<p>Mi, danas imamo, recimo, dosta ginekologa, ambulanti, bolnica, rodilišta, aparata za praćenje trudnoće, razvoja ploda, čak i prave fotografije ploda, ali čemu sve to kad devedeset posto trudnica kaže da ih se šikanira u zajednici u kojoj žive, i više u ustanovama gdje obavljaju preglede i rađaju. Pa kakve su nam to ginekološke ordinacije?</p>
<p>Čekaonice tijesne i bezlične prostorije s ponekom reklamom »Plivina« lijeka na zidu, na stoliću stari reklamni prospekti posuđa, deterdženata, eventualno kakvog oglasa fitnes kluba koji će vam pomoći da tijelo vratite brzo u normalu i steknete samopouzdanje. Ma, zamisli, a sve to potpisuju žene, voditeljice takva programa.</p>
<p>Dalje, kad ste već prozvani grlenim glasom uvijek zauzete sestre, uđete u još bezličniju prostoriju i nakon uzimanja podataka poslani ste na svlačenje »iza paravana«.</p>
<p>A u tom prostoru metar s pola postavljen je drveni stolac, davno izbačen ili posuđen iz školske učionice, a ispod njega vire pohabane natikače broja 38. I tako raspremljeni krenete k liječniku.</p>
<p>Tu je tek šok. Strši nasred prostorije stol za preglede: ispod puknute (najčešće) kožnate površine izviruje žuta spužva, a željezni dio je obično zahrđao. Na stolu se još ističe i »higijenski« ubrus; onaj rozi za glancanje prozora. Ako je bijeli, mekani, onda ste u boljoj ordinaciji. U oči vam posebno upadaju plastični koševi za smeće iznutra obavijeni crnim vrećama.</p>
<p>Bože moj, lijepa li kolorita, koji upotpunjuje kakva ostavljena vrećica na prozoru iz koje se nazire kruh, kakvo pecivo i salata itd. O da, u takve prostorije obavezno netko ulazi ili već je tu odjeven u bijelu kecelju, a ne znate koja mu je uloga.</p>
<p>Posebna su priča ordinacije u rodilištima u kojima ima i studenata i osoblja s drugog odjela koje je došlo s gospodinom liječnikom popričati oči u oči da primi preko reda nekoga njegova tamo. Njemu ili njoj kaže: »Može«, a tebi: »Možeš ići«. Ne pitaj mnogo, jer to nije njegov posao, on rukuje aparatom na komu se sve vidi i lijepo ti to pokaže. Sestra ga u tome podupre rekavši: »Nema on vremena za vas, pa toliko je žena vani«.</p>
<p>I tako vrpca teče dalje. Izmjenjuju se prezimena, s njima i sudbine, a svima je zajedničko da iz tih »apartmana« izlaze s licima na kojima se miješa stid i zgražanje. Je li to trudnoća »blaženo« stanje, jamačno se pitaju.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju) Autorica je profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, lektorica je u hrvatskim vojnim glasilima.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kada je čovjek nemoćan utopija je jedina utjeha</p>
<p>Predložio bih dr. Davorinu Rudolfu da svoje kandidate stavi na izbornu listu i pođe s njima pred birače. Ili, ako nema novca ni snage, neka zamoli predsjednika države da, prije imenovanja premijera, nađe većinu u Saboru koja bi podržala takvu višestranačku i stručnu vladu koju Hrvatska treba kao zemlja kišu s neba u ovo sušno doba</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Nekako je nezapaženo ostalo ustrajanje dr. Davorina Rudolfa na nacionalnoj koalicijskoj vladi u njegovim člancima u Stajalištima u Vjesniku od 9. lipnja (»Lako je promijeniti Vladu, ali koga postaviti u novu«) i 10. lipnja (»Bez amatera i diletanata: Nacionalna koalicijska vlada izrazila bi zrelost i snagu hrvatske političke elite«). </p>
<p>Oni su na tragu njegove ustanove Foruma za hrvatsku slogu i jedinstvo, kao nestranačkog pokreta s političkim učinkom. Dr. Rudolf bi htio imenovati i odrediti pravila za nacionalnu vladu spasa, jer poslije navođenja mnogih nedostataka ove Vlade utvrdio da ona »nema pravo na pogreške koje traže popravni ispit. Nema popravnog!«. Odlučio se »svojim jedinim(!) glasom za promjenu vlasti«.</p>
<p>Nadalje je ustvrdio, poput Tuđmana, da je »lako« promijeniti vlast, ali mu je mnogo teže imenovati novu i njena premijera. U sljedećem nastavku sastavlja od postojećih političara novu vlast prema onoj: ovaj valja, a onaj ne valja. </p>
<p>Ipak prepušta čelnicima stranaka da to u Saboru formaliziraju, kao na plemenskom sijelu, te odrede ministre koje on predlaže »iz redova političara i stručnjaka neovisno o njihovoj stranačkoj pripadnosti«. </p>
<p>Zamislite kakve li utopije: političari se mučno bore za glasove, što stoji truda i novca, i onda daju vlast onima koji su sve to s podsmijehom u hladovini promatrali. Taman posla! To bi možda mogao učiniti sv. Franjo, iako se čak ni osnivači redova nisu dali lako maknuti s vlasti. </p>
<p>Našim političarima je primarni cilj ući u Sabor i tamo ostati makar četiri godine - siguran mastan kruh s doživotnim aristokratskim povlasticama. Zato se čelnici manjih stranaka upinju svim snagama da sklope predizborne koalicije i prođu izborni prag, kršeći izborni zakon koji predviđa samostalan nastup stranka. Jer, inače, ovako izborni prag nema smisla. </p>
<p>Možda im ipak nije najvažnije da se dokopaju vlasti, ali onima koji su je okusili i tako dokazali da je nisu vrijedni, nastavak vladavine ili ponovni povratak je sličan uživanju u drogi što se teško odbacuje iako donosi samo štetu. </p>
<p>Zato se s pravom ideolog vlasti dr. Rudolf može pribrojiti engleskim utopistima devetnaestog stoljeća ili, još bolje, utopistima samoupravnog socijalizma, koji je imao namjeru da samoupravljači dovedu na vlast najbolje. Svim utopijama je zajedničko jedno: Lijepo je čuti, ali je neostvarivo, kako i sama riječ kaže u znači ne, topos je mjesto, dakle, mjesto kojeg nema. </p>
<p>Da bi se ostvario taj lijep san potrebno je dobiti na izborima 75 posto zastupnika te promijeniti ustav o imenovanju vlade. Njegov je prijedlog veoma nalik na američku vladu koja ima velike mogućnosti djelovanja s površnim nadzorom narodnih zastupnika. A to znači da se Forum nacionalne sloge, samo kao politička stranka ili pokret, mora na izborima izboriti za svoje nacrte. </p>
<p>Nepolitički Forum s političkim utjecajem zapravo nije ništa (contradictio in se), pa sumnjam da bi se itko od predloženih kandidata dao staviti na izbornu listu dr. Rudolfa. A bilo bi jedino razumno i moguće, da se njegovi kandidati predstave biračkom tijelu i kažu mu: Mi smo najbolji i birajte s nama novu hrvatsku vladu. </p>
<p>Evo, ja bih prvi dao glas tim ljudima koje je dr. Rudolf predložio. Ne samo ja nego mnogo, mnogo birača. Jedna je smetnja tome planu. Njegovi kandidati za nacionalnu koalicijsku vladu neće napustiti sigurnost svojih stranaka. </p>
<p>A bilo bi to i te kako potrebno da se razbije sloga iz koristoljublja čelnika naših stranaka. Glavno pravilo demokracije je već poodavno definirao Abraham Lincoln: »Nitko nije dovoljno dobar da drugima upravlja bez njihova pristanka«. </p>
<p>To bi bio ujedno odgovor još jednom utopijskom prijedlogu g. Jakova Gumzeja na ovim stranicama, da crkveni ljudi, odnosno svećenici imaju neka ministarska mjesta, kao što je to nekada uspješno radio dr. Franjo Rački i slični u devetnaestom stoljeću kad nepismeni narod nije bio u stanju ni odlučivati niti zauzimati važne položaje pa su to radili mnogi crkveni ljudi uz plemstvo. To čine i danas mnogi vođe islama, ali na štetu naroda. </p>
<p>Politika ipak traži znanje, koje duhovnici nemaju, a ako dođu u politiku, kao u Iranu, žele svoje odluke povezati s vjerom radi izbjegavanja kritike i nametanja posluha narodu. Zato Crkva to ne dopušta svojim zakonom. Već je u devetnaestom stoljeću američki političar Henry Clay rekao, da sve religije koje se vežu za upravljanje bivaju manje ili više neprijatelji slobode. </p>
<p>Ipak je u Hrvatskoj već bila jedna vlada nacionalnog jedinstva, koju je 1992. sastavio predsjednik Tuđman. A na sastavljanje te vlade, koja je bila najbolja koju smo dosad imali, predsjednik Tuđman je bio primoran zbog pada Vukovara i nestabilnosti, odnosno uznemirenosti u narodu i njegovoj stranci, što je stavilo i njega u pitanje, pa su i sami biskupi tražili takvu vladu. </p>
<p>Već na idućim izborima kada su se nevolje smirile, kad su došli UN-ovi vojnici, ta je vlada, na štetu Hrvatske, odbačena. </p>
<p>To znači da se takva vlast može ustanoviti u kritičnom vremenu kada mnogo toga dolazi u pitanje što uzrokuje i nemire među ljudima, pa se vlast prisiljava da se probudi iz svoje umišljenosti i samodostatnosti. </p>
<p>Naravno da bi i spretan predsjednik Republike mogao složiti mnogo stranaka u Saboru da se takvo što dogodi, ako vidi da zemlja i dalje tone, a vlada nije u stanju stvari preokrenuti. </p>
<p>Na kraju svoga dugog izlaganja dr. Rudolf kaže da je sve to »zbir ideja koje mogu služiti kao podloga raspravama o političkim i institucionalnim odlukama vezanim uz osnivanje izvršne državne vlasti«. Opet bih mu predložio da svoje kandidate stavi na izbornu listu i pođe s njima pred birače. </p>
<p>Ili, ako nema novca ni snage, neka zamoli predsjednika države da, prije imenovanja premijera, nađe većinu u Saboru koja bi podržala takvu višestranačku i stručnu vladu koju Hrvatska treba kao zemlja kišu s neba u ovo sušno doba. </p>
<p>Sve ostalo što piše lijepo je za uši, popunjava novinski papir i »niš koristi«. Kad je čovjek nemoćan, a stvari ne idu u dobrom smjeru, utopija je jedina utjeha. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Hrvatska najprije mora izići iz balkanskoga lonca </p>
<p>Iako naša politička vlast govori o nekakvom individualnom pristupu u Europsku uniju, Europska komisija nigdje prema zapadnom Balkanu ne spominje takve odluke ni namjere. Stoga je ustvrditi da naša politička vlast vidi nešto što ne postoji, zapravo manje vidi, jer snuje nešto što nije istinito ni stvarno i u što nas želi uvjeriti. Pa sve da je i to istinito, trebamo se najprije mentalitetom odvojiti od tog tzv. zapadnoga Balkana, pa onda se vraćati tamo odakle smo 1918. prognani! / I kako su se god Slovenci s(p)retno izvukli iz zapadnoga Balkana i ulaze u Europsku uniju kao srednjoeuropska država iako imaju državu tek od 1990. godine, a da ne bi Hrvatska u Europsku uniju ušla kao država zapadnoga Balkana, svakako nam je najprije izići iz tog balkanskog lonca i vratiti se u svoje prirodno tisućgodišnje srednjoeuropsko bivstvo u komu smo razvijali uljudbu, kulturu, politiku i svoj državotvorni Hrvatski sabor</p>
<p>TOMA PODRUG</p>
<p>Svi su izgledi da se Hrvatskoj i Hrvatima postupno betonira povratak u regiju tzv. zapadnoga Balkana iz kojega smo se uz velike žrtve istrgnuli, jer smo živeći u Jugoslavijama tako dobro upoznali druge narode, a posebno velikosrpski mitomanski osvajački mentalitet da smo se zasvagda razišli.</p>
<p>Je li se hrvatsko istjerivanje koje se dogodilo već 1918. godine iz srednje Europe u kojoj smo civilizacijski, kulturno i vjerski egzistirali više od tisuću godina i u toj sredini ostvarivali svoje bitne kulturne odrednice opet dogodilo na onome summitu Europske unije održanom u Zagrebu 24. studenoga 2000. godine?</p>
<p>Otada neprestano sklapamo, prema naredbama Europske unije, nekakve ugovore s državama tzv. zapadnoga Balkana, kako one u kulturi tako i one političkih nakana koje nam određuju budućnost.</p>
<p>Sjetimo se samo nesudjelovanja 2001. u srednjoeuropskom kulturnom okupljanju s Austrijom, Češkom, Mađarskom, Poljskom, Slovenijom i Slovačkom, dakle s državama s kojima smo bili tisuću godina u istome kulturnome krugu, ali je zato te iste godine Ministarstvo za kulturu Republike Hrvatske dalo novac za nekakvu radionicu o temi zagovaranja kulture u dijelu jugoistočne Europe s Rumunjskom, Bugarskom, Albanijom, Makedonijom, BiH i SCG, dakle, sa zajednicom država sljednica bizantske i islamizirane civilizacije.</p>
<p>Čak nas iz Dubrovnika, iz nekakvoga instituta za proučavanje povijesti upućuju tim državama!</p>
<p>Tako isto potpisujemo nekakve molbe za pristup u NATO-u u Tirani s Albanijom i Makedonijom, a nedavno i na Ohridu sa svim sljednicama bivše Jugoslavije bez Slovenije, ali s pridodanom Albanijom upućujemo nekakav zahtjev i molbu da Europska unija počne drukčije vrednovati i pomagati tim državama za možebitni prijam u Europsku uniju.</p>
<p>Umjesto da Republika Hrvatska sudjeluje na tim sastancima samo kao promatrač, jer nam je sa svim susjedima trgovati i živjeti u miru, naša politička vlast pomaže da se ponovno nađemo u toj regiji i da s njome dijelimo kulturnu, političku, gospodarsku i drugu sudbinu.</p>
<p>Iako naša politička vlast govori o nekakvom individualnom pristupu u Europsku uniju, Europska komisija nigdje prema zapadnom Balkanu ne spominje takve odluke ni namjere. </p>
<p>Stoga je ustvrditi da naša politička vlast vidi nešto što ne postoji, zapravo manje vidi, jer snuje nešto što nije istinito ni stvarno i u što nas želi uvjeriti. Pa sve da je i to istinito, trebamo se najprije mentalitetom odvojiti od tog tzv. zapadnoga Balkana, pa onda se vraćati tamo odakle smo 1918. prognani!</p>
<p>Je li življenje, školovanje i odgajanje u jugokomunističkome duhu oblikovalo mentalitete i mentalne sklopove nekih ljudi koji se nisu u stanju otrgnuti iz sredine tzv. zapadnoga Balkana kojoj su se posve izručili, pa je njima utisnuti mentalitet življenja u Jugoslavijama koji je trajao sedamdesetak godina postao sudbina, a onaj srednjoeuropski koji je u hrvatskome nacionalnome biću trajao tisuću godina postao stran oblik izložen u latinitetu i katoličanstvu tih bitnih odrednica srednje Europe?</p>
<p>Jesu li ti, u većini među njima koji bijahu upravitelji partijskih jugokomunističkih škola, sekretari i članovi partijskih ćelija, koji se sada samoproglašavaju socijaldemokratima ili lijevim liberalima (a čitav svoj politički vijek trošili na demonizaciju zločinačkoga fašizma svojim antifašizmom braneći tako komunistički totalitarizam koji je zapadni svijet sotonizirao), u stanju uvesti Hrvatsku u svijet toga svojedobno sotoniziranoga »trulog kapitalizma«, »dekadentnoga Zapada« i tome slično, čiju povijest i jezike nisu učili, njihovu kulturu prisvajali i umjetnost prihvaćali?</p>
<p>Je li njihovo umijeće obmanjivanja zapravo prijetvornost da su sposobni uvesti nas u onaj svijet komu do jučer nisu vjerovali?</p>
<p>Treba se sjetiti samo onih koji su se vraćali iz toga Zapada da su ih saslušali, osumnjičavali i uhićivali kao zapadnjačke uljeze nezdravih političkih nazora. U okrutnome jugokomunističkom optimizmu nije bilo nimalo simpatije za zapadni svijet u koji nas njegovi optimisti žele sada uvesti kao dodvorači Zapadu, zapravo prikrivači vlastitoga neznanja o Zapadu.</p>
<p>Prolistajte samo neke novine u Hrvatskoj pa ćete vidjeti da sljednici takvih mentaliteta više svoga prostora posvećuju tzv. zapadnome Balkanu, čak i privrženosti pijemontovskoj opsesiji Beogradu, svetosavsko-bizantskom pravoslavlju i islamiziranome svijetu, nego onome srednjoeuropskome, katoličkome i europsko-protestantskome.</p>
<p>Takvi intelektualno i duhovno ustrojeni nisu u stanju okrenuti se našemu prirodnome prostoru čiji baštinjeni element prožima hrvatsku kulturu i sadašnjost, te jako pritišće našu budućnost. Zašto je tim novinama i novinarima bliži Beograd od, na primjer, Beča, Praga, Varšave... Je li stoga što se u Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije više učila srpska mitomanska povijest nego povijest svih europskih naroda zajedno?</p>
<p>Zašto se ne okreću gradovima zapadne i srednje Europe i njihovim državama od kojih se može više naučiti i od kojih su mnogo naučili naši pretci koji nam još poručuju žive misli rođene u kulturama srednje Europe, latinitetu, katoličanstvu i protestantizmu zapadnoga svijeta.</p>
<p>Listati takve novine koje glorificiraju neprirodno i ono iz čega smo se uz velike žrtve istrgnuli hvata nas misao velikoga portugalskoga pjesnika i mislitelja Fernanda Pessoa: »Čitanje novina uvijek je bolno s estetskoga gledišta, a često i s moralnoga, čak i onima koji imaju malo moralnih obzira... U njima su svi ideali i sve ambicije ludilo pokvarenih ljudi.«</p>
<p>Sveopćom otvorenošću i ukidanjem viza s državama tzv. zapadnoga Balkana s kojima nas Europska unija sve više ucjenjuje, želja im je zabetonirati nas u taj prostor (od kojega se Europska unija brani uvođenjem viza) kako bismo se kuhali u tom zajedničkom loncu različitih uljudbi, kultura, vjera, jezika, pisama, običaja i navika, iako smo se iz njega izvukli shvativši sudbonosni povijesni trenutak koji nam je poručio da je povijest čovječanstva zapravo povijest oslobađanja naroda i pojedinaca. </p>
<p>Negirati tu povijesnu istinu zapravo je ponovno zarobljavanje onih kojima je sloboda potrebna kao i sam život. </p>
<p>A biti poslušnik takvih zapovijedi zapravo je ponovno biti sudionik »jata gusaka koje lete u maglu«. Poput sjene progone nas te namjere, stoga nam je ne predati se njihovoj trenutačnoj i prividnoj nadmoći, jer je jedinstvo i volja naroda jača od bilo kojih zlih namjera. Ne smijemo toj nadmoći podleći i našim im kukavičlukom osigurati laku pobjedu.</p>
<p>I kako su se god Slovenci s(p)retno izvukli iz zapadnoga Balkana i ulaze u Europsku uniju kao srednjoeuropska država iako imaju državu tek od 1990. godine, a da ne bi Hrvatska u Europsku unija ušla kao država zapadnoga Balkana, svakako nam je najprije izići iz tog balkanskog lonca i vratiti se u svoje prirodno tisućugodišnje srednjoeuropsko bivstvo u komu smo razvijali uljudbu, kulturu, politiku i svoj državotvorni Hrvatski sabor.</p>
<p>Postoji opasnost da nas moćnici i naše »guske u maglu« jednim potezom ne iskorijene iz naše prošlosti i da nam tako potpuno devalviraju vlastite vrijednosti. Stoga je i ovaj treći Papin (papa Ivan Pavao II.) dolazak u Hrvatsku poručio da sačuvamo naše prošlo lice kako bismo s njime koje ima fizionomiju sačuvali svoj identitet u svojoj vjeri.</p>
<p>To htijenje moćnika i naših »gusaka u maglu« da ponovno uđemo u nekakve balkanske asocijacije bez ograda i ograničenja samo je želja zabetonirati nas u to trusno geopolitičko područje koje će odlaskom međunarodne vojske biti opet »svijetla budućnost« novih tragedija ratoborne prošlosti.</p>
<p>Stoga trebaju izgubiti svaku iluziju o jugoslavenstvu kojima su se hranili i u kojima su živjeli mnogi iluzionisti te se okrenuti vlastitoj narodnosnoj sudbini utemeljenoj na tisućugodišnjoj uljudbenoj, kulturnoj i vjerskoj opstojnosti i srednjoj Europi i zajednici naroda kojima smo oduvijek pripadali.</p>
<p>Ne samo vjerovati u to, nego treba i istinski povjerovati u to, da nam se ne dogodi da opet otputujemo u balkanski prizor u komu smo već jedanput bili.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Direktor Groblja otjerao stalne dobavljače</p>
<p>»U pozivnim se natječajima namjerno nije pozivalo stare dobavljače, već su se pozivi upućivali dirigirano od strane direktora, bez tržišnih kriterija«, u svojoj prijavi protiv direktora Gradskih groblja tvrdi i otpušteni Davor Ožvald</p>
<p>Potaknut nizom Vjesnikovih članaka o slučaju Davora Ožvalda, bivšeg voditelja nabave i prodaje u Gradskim grobljima, kojemu je direktor tog gradskog poduzeća Darko Borovina nedavno uručio izvanredni otkaz, javio nam se član Nadzornog odbora Poljoopskrbe-Tehna Radovan Slade Šilović. Kako nam je rekao, Poljoopskrba je, kao specijalizirana i renomirana tvrtka za poljoprivrednu mehanizaciju, alate i dijelove za održavanje raznih površina, dugo godina surađivala s grobljima dok na mjesto direktora nije postavljen Darko Borovina. </p>
<p>»Od tada nas se ne zove na pozivne natječaje, iako smo povoljni. Direktor se nije udostojio ni reći zašto je prekinuo dugogodišnju suradnju niti se javljao na moje pozive«, objašnjava Šilović. </p>
<p>Kako kaže, nije Poljoospkrba jedino poduzeće kojemu je tada uskraćena suradnja, dogodilo se to i poznatoj tvrtki Dobro d.o.o., a umjesto njih direktor je uposlio, u tim krugovima anonimnu tvrtku SP Komerc, za koju Šilović tvrdi, da nema ni ured niti skladište.</p>
<p> »Ne radi se tu o velikoj zaradi, možda 100.000 kuna godišnje. No, mi živimo od naših dvadesetak kupaca, pa nam nije jasno zašto je ovdje ta suradnja naprasno prekinuta, a umjesto renomiranih tvrki dovedene su one anonimne i skuplje«, kaže Šilović. Da su se dobavljači po dolasku Borovine pod čudnim okolnostima i bez logičnih kriterija mijenjali brzinom munje, govori i prijava koju je Davor Ožvald, podnio protiv direktora Borovine Odboru za pritužbe Gradske skupštine, a zbog čega je od direktora i dobio izvanredni otkaz.</p>
<p> Osim što optužuje direktora za sklapanje štetnih ugovora čime su Gradska groblja ostala bez 2,5 milijuna kuna, Ožvald u prijavi navodi da se u tim pozivnim natječajima namjerno nije pozivalo stare dobavljače, već su se pozivi upućivali dirigirano od strane direktora, bez tržišnih kriterija.</p>
<p>Jedan od primjera nagle promjene dobavljača je redovno održavanje računalne opreme, za što je odabrana tvrtka Autronic computers s gotovo duplo višom cijenom radnog sata i dolaska u odnosu na dotadašnjeg servisera. Na primjer, Autronicu je samo za pola godine servisiranja isplaćeno 250.000 kuna bez PDV-a. Za usporedbu, dotadašnji je serviser u cijeloj 2001. naplatio 83.000 kuna. </p>
<p>Jedan od »bisera« je i nabavka parkovnih klupa, koje je Borovina naručio od Zrinjevca i za njihg platio 1600 kuna po komadu. Identične klupe tvrtka je do tada nabavljala od Partnet trgovine za 1110 kuna. Ožvald u prijavi navodi i česte primjere da su neovlaštene osobe izravnom pogodbom, bez Povjerenstva za nabavu, ugovarale poslove u vrijednosti od 20 do 200 tisuća kuna. Puno je još sličnih primjera oko poslovanja Gradskih groblja koje je u svojom prijavi iznio Ožvald. Nakon revizije, koja je te navode većinom potvrdila, o njenom će izvješću uskoro raspravljati Ured za javne nabave Ministarstva financija, a Skupština trgovačkih društava tada bi trebala odlučiti o krivnji ili nevinosti, te posljedicama po direktora Gradskih groblja i Nadzorni odbor tog poduzeća.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Klaićev Rječnik na Brailleovu pismu težak 60 kilograma</p>
<p>Knjižnica ima više od 1200 članova / Dok jednu knjigu korisnik čita, drugu šalje u knjižnicu a treća je na putu prema njemu / U knjižnici se knjige i prepisuju na Brailleovo pismo: u jednom satu - tri stranice </p>
<p>»Slijepe osobe čitaju mnogo više nego osobe koje vide, i knjige im šaljemo gotovo svakodnevno. Slanje knjiga korisnicima najčešći je oblik posudbe knjiga kod nas«, rekla nam je Sanja Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe u Draškovićevoj ulici. U toj knjižnici, jedinoj takvoj kod nas, osim slijepih osoba knjige posuđuju i slabovidni te svi oni koji iz nekog razloga ne mogu čitati standardni tisak, a to su uglavnom invalidi, kvadriplegičari, paraplegičari, te oni koji su preživjeli moždani udar ili tumor. </p>
<p>Knjižnica ima više od 1200 članova iz svih dijelova zemlje, no zanimljivo je da ih ima i u inozemstvu.</p>
<p>»Rok za vraćanje je kao i u ostalim knjižnicama - mjesec dana, no za stručnu literaturu, udžbenike i priručnike on se može i produžiti«, rekla je ravnateljica. Napomenula je, međutim, kako je često jednostavnije koristiti te knjige u čitaonici, kod njih. Klaićev Rječnik stranih riječi, naime, tiskan na Brailleovu pismu, ima 38 svezaka. Svaki svezak ima oko 150 stranica, svi zajedno teže oko 60 kilograma a stavljeni jedan do drugoga protežu se nekoliko metara.</p>
<p>»Koliko naši članovi čitaju, najbolje govori podatak da im uvijek jednu knjigu šaljemo, dok nam oni drugu vraćaju, a u međuvremenu redovito treću čitaju«, pohvalila ih je ravnateljica.</p>
<p>Knjižnica je specifična po tome što se u njoj knjige i tiskaju. Ako se ne mogu skenirati, prepisuju se ručno, pa su gotovo kao ručni rad, a zbog Brailleova pisma koje ima velike znakove, zauzimaju gotovo tri puta više prostora u odnosu na latinicu. Norma prepisivanja jest tri stranice na sat.</p>
<p>Pri sastavljanju kataloga Upravno vijeće knjižnice obično se savjetuje s većim knjižnicama u gradu i traži popis naslova koji se najviše čitaju. I sami korisnici izražavaju želju za nekim knjigama, a posebno je tražena, kaže Sanja Frajtag, alternativna medicina i knjige o pomoći i samopomoći. Najnovija je knjiga priručnik »Škola šaha«, objavljen nedavno upravo na inicijativu slijepih šahista. </p>
<p>Ova knjižnica, u koju zalazi i 30 slijepih zagrebačkih studenata, članica je Međunarodne udruge knjižnica i knjižničara (ISLA). Tamo se uvijek čuje o nečemu novom na ovom području, kao što je to sad daisy-program. To je pretraživač, posebno koristan za one koji uče, jer njime se u svakom trenutku slijepa osoba može vratiti na poglavlje, naslov ili citat koji želi.</p>
<p>»Mi, koji vidimo, možda u prvi mah ne možemo shvatiti koliki je to problem za slijepe i slabovidne, jer listati knjigu nama je toliko jednostavno da o tome ni ne razmišljamo«, rekla je ravnateljica. </p>
<p>Knjižnicu je Hrvatski savez slijepih osnovao 1965. godine, a od 2000. godine ona je, odlukom Vlade, samostalna javna ustanova u kulturi. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otkazana obnova ribarnice na Dolcu</p>
<p>Radovi su otkazani zbog kratkog vremenskog roka u kojem bi trebao biti raspisan javni natječaj, ali i neusuglašenih stavova oko toga kako bi ribarnica uopće trebala izgledati / Radovi će najvjerojatnije početi na jesen, a do tada bi Tržnice, ribari i arhitekti trebali dogovoriti sve detalje</p>
<p>Preuređenje ribarnice na tržnici Dolac ipak neće krenuti ovog ljeta. Tržnice Zagreb ovog su ponedjeljka obavijestile sve korisnike prodajnih mjesta u ribarnici o odgodi rekonstrukcije koja je trebala početi 15. srpnja.</p>
<p>Rekonstrukcija je otkazana zbog kratkog vremenskog roka u kojem bi trebao biti raspisan javni natječaj i zato što još nisu usuglašeni stavovi ribara i Uprave kako bi ribarnica trebala izgledati.</p>
<p>»Obzirom da se planira uređenje središnje gradske ribarnice, želimo temeljitije pripremiti budući projekt uređenja i u to uključiti Društvo arhitekata i predstavnike Udruge za ribarstvo grada Zagreba«, stoji u priopćenju od ponedjeljka koje je potpisao direktor Tržnica, Filip Borac.</p>
<p> No, ovaj Borčev zaključak, zapravo je rezultat maratonskog sastanka održanog proteklog četvrtka s Vecom Holjevcem, predsjednikom Udruge za ribarstvo grada Zagreba koji je nakon četiri sata pregovora, svoju udrugu uspio uključiti u proces obnove ribarnice. </p>
<p>»To je i normalno ako se zna da i mi sufinanciramo projekt«, rekao nam je Holjevac.</p>
<p> Osim Udruge, u izradi konačnog projekta konzultirat će se i Društvo arhitekata Zagreba, pa će se tako, saznaje Vjesnik, predstojeće ljeto iskoristiti za ugovaranje detalja, ali i godišnje odmore. Sukladno tome, radovi neće početi prije jeseni, a možda čak ni tada, obzirom da za ribare u to vrijeme počinje prava sezona prodaje.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Popravljen toplovod u zapadnom dijelu grada</p>
<p>Kvar je uklonjen ranije nego što se očekivalo, pa su umjesto u ponedjeljak, stanovnici Gajnica, Stenjevca, Malešnice i Španskog, toplu vodu dočekali već u nedjelju oko 20 sati</p>
<p>Zbog puknuća cjevovoda u naselju Kruge veći dio zapadnog dijela Zagreba ostao je od subote ujutro bez tople vode. Kvar je uklonjen ranije nego što se očekivalo, pa su umjesto u ponedjeljak, stanovnici Gajnica, Stenjevca, Malešnice i Španskog, toplu vodu dočekali već u nedjelju oko 20 sati.</p>
<p>Već i dvodnevni prekid dostave tople vode bio je dovoljan da neki stanari izgube živce. U Gajnicama se tako na obavijesti o privremenoj obustavi tople vode moglo vidjeti dopisano pitanje: »Što onda radi mini-toplana?« koja, od kako su Gajnice magistralnim vrelovodom Malešnica-Gajnice spojene na Centralizirani toplinski sustav (CTS), odnosno gradsku toplinsku mrežu, više nema svoju prvobitnu funkciju. Ispriku za privremenu neugodnost Pogona posebnih toplana Hrvatske elektroprivrede mnogi nisu uočili.</p>
<p>Direktor Toplinskih mreža HEP-a Vinko Devčić objasnio nam je kako dostava tople vode ne bi bila prekinuta za najveći zapadni dio grada, da se veliko puknuće vrelovoda u Krugama nije dogodilo za vrijeme remonta elektrane koja napaja toplanu u Žitnjaku. »Druge veze nisu bile dovoljne da bi se tom dijelu grada dostavila potrebna količina toplinske energije iz druge toplane. To je razlog zašto su građani ostali bez tople vode«, kaže Devčić. </p>
<p>On je napomenuo da su potrošači o obustavi dostave tople vode obaviješteni pismenim obavijestima, u dnevnim novinama, dok se o tome svaka dva sata izvještavalo na radiju. »Morali smo napraviti taj remont, kakav će za mjesec dana uslijediti i u elektrani u Zagorskoj ulici«, najavio je Devčić. </p>
<p>Zamolio je građene da sve potrebne radove na kućnim instalacijama centralnog grijanja (izmjene radijatorskih ventila i rebara ili njihovo razmještanje) izvedu do 16. rujna, prije početka ogrjevne sezone, dok u sistemu privremeno nema vode. »Upravitelji zgrada koje su priključene na CTS, su na sastanku kod nas dobili upute kako postupati prilikom takvih radova pa ih stanari o tome trebaju obavijestiti«, istaknuo je Devčić. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Počelo uklanjanje 2000 olupina automobila</p>
<p>Uklanjanje preko akcije stoji samo 150 kuna / Dosad 270 naloga za odvoz / Napušteni automobili završavaju u CIOS-u, a oni koji nešto vrijede na dražbi </p>
<p>Akcija uklanjanja napuštenih vozila s javnih površina počela je u ponedjeljak i nastavlja se do 19. srpnja. Vlasnici neupotrebljivih vozila mogu se u tom razdoblju prijaviti na besplatni telefon 0800-200-083 i za uklanjanje platiti samo 150 kuna jer, podsjetimo, samo kazne koje u ovom slučaju ispisuju komunalni redari iznose do 500 kuna. U akciju su se uključili i Zagrepčani koji žele da se olupine uklone iz njihovog susjedstva. »Kako stvari stoje, izgleda da ćemo se zatrpati ovim poslom jer su građani oduševljeni, a komunalni redari već su dostavili 270 naloga za odvoz vozila«, rekao je direktor Zagrebparkinga Mate Kraljević. Prema njegovim riječima, akcija ima trostruki smisao a to je da se zaštite djeca koja se vole igrati oko olupina, uljepša izgled grada i oslobode mjesta za parkiranje. Zagrebparking nema plan odvoza nego će »pauci« prvo odvoziti automobile bez registarskih pločica. </p>
<p>Voditelj Odjela inspekcije komunalnog redarstva dr. Davor Brčić objasnio je kako će komunalno redarstvo provjeravati dojave građana kako bi izbjegli dvostruki posao. </p>
<p> »Tek nakon toga znat ćemo točan broj vozila za odvoz«, objašnjava Brčić. On je istaknuo kako vlasnici sada imaju pogodnost da se za »prihvatljivih 150 kuna« riješe odbačenog vozila bez upravnog postupka i kazne, čime zapravo olakšavaju i sebi i Gradu. Vozila bez upotrebne vrijednosti transportiraju se izravno u podsusedski CIOS na prešanje, a ostala na deponij u Resniku 91, gdje se nakon provedenog postupka vraćaju vlasnicima ili prodaju na javnoj dražbi.</p>
<p>Brčić je procijenio da u Zagrebu trune između 1500 i 2000 napuštenih vozila.</p>
<p> U akciju nisu uključena vozila ostavljena na privatnim posjedima. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Tinel« Marijana Bana na starom splitskom placu</p>
<p>SPLIT, 16. lipnja</p>
<p> - »U tinelu Marijana Bana« naziv je koncerta Marijana Bana i ostalih koji će se održati u srijedu 18. lipnja na Starom placu u Splitu povodom 60-te godišnjice Slobodne Dalmacije. Sav prihod od prodanih ulaznica namijenjen je za razminiranje Velebita. Na koncertu će se izvoditi sve pjesme s albuma »Staro zlato« Marijana Bana i ostalih koji izlazi početkom srpnja a svirku će u srijedu otvoriti klapa Slobodne Dalmacije i gradska klapa Brodosplit. Kao posebni gosti najavljeni su Gibonni, Giuliano, Tedi Spalato, LVKY i pridruženi član Banove grupe Matko Petrić. »Kada sam se prvi puta popeo na pozornicu na Gripama, a tada smo bili predgrupa Zabranjenom pušenju, rekao sam da se osjećam kao u tinelu, odnosno u dnevnom boravku. Zato sam ovih dana izabrao tinel, odnosno namještaj za dnevni boravak koji će biti posložen na pozornici«, objašnjava Ban naziv koncerta i dodaje da što će u srijedu biti veći tlak zraka, to će pjevati žešće pjesme.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Marlene Dietrich dobila trg u Parizu </p>
<p>PARIZ, 16. lipnja</p>
<p> - Trg posvećen glumici Marlene Dietrich otvoren je proteklog vikenda u Parizu, nedaleko muzeja Galliera, gdje se održava velika izložba kostima mitske dive, uz prisutnost njezina unuka Petera Rive. </p>
<p>Natpis s imenom trga otkrio je gradonačelnik Pariza Bertrand Delanoe i Beate Klarsfeld, koju je obitelj glumice ovlastila da je predstavlja i koja je sa suprugom Sergeom posvetila život progonu nacista. </p>
<p>Na svečanosti u muzeju, Delanoe je naglasio kako je Marlene Dietrich, preminula 1992., bila »žena 21. stoljeća, čije su poruke potrebnije nego ikad u globaliziranom 21. stoljeću«.</p>
<p>»Bila je Amerikanka njemačkog podrijetla, a uz to Parižanka. To mi se danas jako sviđa!«, izjavio je gradonačelnik. Marlene Dietrich napustila je Njemačku 1933. i vratila se tek 1945. godine. Klarsfeld, prijateljica Marlene Dietrich, naglasila je ulogu zvijezda u »politici, na filmu i u društvu, šireći slobode žena«. </p>
<p>»Bile smo Berlinčanke, dvije žene koje su odlučile živjeti u Parizu i boriti se protiv nacizma«, rekla je podsjećajući da je bila »prva Njemica koja je na njemačkom pjevala u Tel Avivu«, nekoliko godina nakon Shoah. </p>
<p>Nakon posjeta izložbi, Peter Riva je emocionalno izjavio da bitka koju je vodila Marlene Dietrich »ne smije prestati i da treba nastaviti taj posao«. </p>
<p>Izložba »Marlene Dietrich, stvaranje mita« otvorena je u muzeju Galliera od 14. lipnja do 12. listopada, a obuhvaća oko 250 kostima i 70 crteža (dugih haljina, kostima, smokinga, kućnih haljina...) iz razdoblja od 1930. do 1970., od kojih većina nikad nije bila izložena u javnosti.</p>
<p>Direktor Filmskog muzeja u Berlinu, upravitelj kolekcije Dietrich, Hans Helmut Prinzler, naglasio je da je ovo prva velika izložba mode Marlene Dietrich. </p>
<p>»Imala je načelo da nikad ne slijedi modu, ali ona je noseći odjeću stvarala modu«, rekao je Prinzler. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Roger Moore uskoro postaje vitez</p>
<p>LONDON, 16. lipnja</p>
<p> - Jedan od najomiljenijih britanskih glumaca Roger Moore uskoro bi trebao biti proglašen vitezom, najavljeno je na tradicionalnoj godišnjoj proslavi kraljičinog rođendana održanoj proteklog vikenda. </p>
<p>Glumac najpoznatiji po ulozi Jamesa Bonda, koju je preuzeo od Seana Conneryja, tu je čast zaslužio zahvaljujući činjenici da je posljednjih 12 godina proveo neumorno radeći kao UNICEF-ov ambasador zalažući se diljem svijeta za djecu s posebnim potrebama. </p>
<p>»Prihvaćam tu titulu u ime tisuća drugih dragovoljaca i radnika u UNICEF-u, koji su posvetili svoje živote pomažući milijunima djece kojima je to potrebno«, komentirao je Moore, dodavši da bi volio da su mu roditelji živi kako bi vidjeli što mu se dogodilo. </p>
<p>U međuvremenu je i cijenjena karakterna glumica Kristin Scott Thomas primila posebno OBE priznanje, orden »reda britanskog carstva«, za doprinos britansko-francuskoj kulturnoj suradnji. Glumica koja se proslavila ulogom u Oskarima ovjenčanom filmu »Engleski pacijent«, živi u Parizu otkako se radi studiranja drame tamo preselila prije 24 godine. </p>
<p>Istu nagradu je dobio i nogometaš David Beckham za svoje rezultate na nogometnom terenu i van njega. Naime, dobio je priznanje za svoje nogometne vještine, ali i zbog pozitivnog utjecaja na britansku mladež koja ga doživljava svojim uzorom. </p>
<p>Među brojnim drugim dobitnicima ovog priznanja našla se i cijenjena glumica Helen Mirren, pjevač Errol Brown, glazbenik Jools Holland, glumac Richard Briers, komičar Billy Connolly, te pjevačka zvijezda Sting.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Objavljena knjiga »Povratak u Cardiff« Johna Williamsa </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Roman »Povratak u Cardiff« velškog pisca Johna Williamsa, nastavak njegova romana »Pet pubova, dva bara i noćni klub«, od danas je u hrvatskim knjižarama, izvijestila je »Fraktura« iz Ivanca, izdavač knjige. U središtu priče i dalje su likovi iz Williamsova prethodna romana. Opterećeni krizom srednjih godina, oni u novom nastavku istražuju smrt lokalne boksačke legende. S istim likovima i na isti, duhovito-gubitnički način, Williams priča novu priču.</p>
<p>Drugi dio trilogije o Cardiffu istovremeno je triler, krimić i ljubavna priča. »Pet pubova, dva bara i noćni klub« objavljeni su u Hrvatskoj prije dvije godine, a treći dio trilogije »Princ od Walesa«, u izdanju »Frakture« očekuje se na proljeće 2004. </p>
<p>Roman »Povratak u Cardiff« ocijenjen je kao zabavan i nimalo patetičan. Književni kritičari tvrde da je to »rokerska knjiga o kulturi i razvoju suvremene Europe« te »strastveno, inteligentno i dirljivo djelo«.</p>
<p>Početkom 80-ih John Williams (Cardiff, 1961.) bavio se punk i ska glazbom. Radio je kao glazbeni i književni kritičar u mnogim britanskim novinama. Objavio je knjige »Into the Badlands« (1991.), »Faithless« (1997.), »Pet pubova, dva bara i noćni klub« (1999.), »Povratak u Cardiff« (2000.) i »Princ od Walesa« (2003.). </p>
<p>S romanom »Pet pubova, dva bara i noćni klub« taj velški pisac sudjelovao je 2001. na Danima Walesa u Zagrebu. »Povratak u Cardiff« s engleskog je prevela Marijana Javornik Čubrić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Britanska predstava prestaje se prikazivati na Broadwayju </p>
<p>NEW YORK, 16. lipnja</p>
<p> - Britanska komedija »The Play What I Wrote« prestat će se izvoditi na Broadwayju, nakon što joj proteklog vikenda nije dodijeljena nagrada Tony.</p>
<p>Predstava u režiji Kennetha Branagha, u kojoj glumi komičarski duo »Right Size« - Hamish McColl i Sean Foley, posljednji je put izvedena u nedjelju. </p>
<p>Broadwayjska verzija, vrijedna 2 milijuna dolara, postavljena je nakon briljantnih kritika predstave na londonskom West Endu. </p>
<p>Posveta je to puna ljubavi britanskom komičarskom duu Morecombeu i Wiseu, koja je dobila povoljne kritike u SAD-u i bila favorit za nagradu Tony. </p>
<p>Nagradu za najbolju kazališnu izvedbu odnio je ipak kultni hip-hop komad »Def Poetry Jam«, koji je imao samo 89 izvedbi. </p>
<p>U svakoj od njih sudjeluje po jedna poznata zvijezda kao gost, a do sad su se pojavili Kevin Kline, Jeff Goldblum, John Lithgow i Alan Alda. </p>
<p>Prošlog mjeseca se predstava našla na naslovnicama nakon što se gost Roger Moore onesvijestio na pozornici. Odvezen je u bolnicu s respiratornim problemima, no ubrzo je pušten. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Zaljubljenik u hrvatsku književnost</p>
<p>Istvan Lokös je prvi na mađarskome jeziku napisao »Povijest hrvatske književnosti«, a posebno se istaknuo prijevodom Marulićeve »Judite«</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Istaknuti mađarski kroatist prof. dr. István Lokös laureat je Godišnje nagrade Ine za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2002. godinu - rečeno je na konferenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak u Hrvatskome kulturnom klubu. U obrazloženju žirija stoji, među ostalim, da je prof. Lokös tijekom četrdeset godina svojim znanstvenim djelom - brojnim studijama, kritikama, esejima i člancima na mađarskome, ruskom, njemačkom i hrvatskom jeziku, autorskim knjigama i prijevodima djela hrvatskih pisaca na mađarski, sudjelovanjem na brojnim znanstvenim skupovima te djelovanjem kao sveučilišni profesor u Mađarskoj i Hrvatskoj neprekidno upoznavao mađarsku i svjetsku znanstvenu i kulturnu javnost s hrvatskom književnošću i kulturom. </p>
<p>»Sretni smo da je naš laureat iz Mađarske zbog stoljetnih književnih i kulturnih veza naših dviju zemalja«, rekao je, među ostalim, Šime Šimatović, predsjednik Upravnoga odbora Hrvatskoga kulturnog kluba, koji je u suradnji s Inom utemeljio tu nagradu prije devet godina.</p>
<p>Predsjednik žirija akademik Milan Moguš istaknuo je Lokösovu zaljubljenost u hrvatske tekstove, nazvavši ga temeljitim prijateljem i zdušnim promicateljem hrvatske kulture.</p>
<p>Istvan Lokös je prvi na mađarskome jeziku napisao »Povijest hrvatske književnosti«, a uz to još je četiri svoje knjige posvetio hrvatskoj književnosti. Posebno se pak istaknuo prijevodom Marulićeve »Judite« na mađarski jezik.</p>
<p>Prof. Istvan Lokös kazao je da je veoma iznenađen odlukom žirija, dometnuvši da će nastaviti pisati o kulturi hrvatskoga naroda.</p>
<p>Nakon predstavljanja Inina laureata, akademici Mirko Tomasović i Pavao Pavličić predstavili su njegovu knjigu »Od Marulića do Krleže«, što ju je objavio Književni krug Split.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nagrade na rođendan Vladimira Nazora</p>
<p>Nagrade za životno djelo i godišnje nagrade bit će uručene u četvrtak, 19. lipnja u 20 sati u Preporodnoj dvorani / Odličja za životno djelo dobili su Gajo Peleš, Božena Ruk-Fočić, Julije Knifer, Borivoj Dovniković, Milko Šparemblek i Ante Marinović-Uzelac</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Nagrada »Vladimir Nazor« za 2002. godinu - najviša državna nagrada za umjetnička ostvarenja, i ove će se godine na području književnosti, glazbe, likovne i primijenjenih umjetnosti, filma, kazališta te arhitekture i urbanizma podijeliti odabranim pojedincima. Nagrada se tradicionalno dodjeljuje umjetnicima za životno djelo, zbog ukupnog doprinosa hrvatskoj kulturi i umjetnosti, te za pojedina najuspjelija recentna umjetnička ostvarenja. Imena ovogodišnjih laureata obznanjena su na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u Ministarstvu kulture.</p>
<p> Nagrade će biti uručene u četvrtak, 19. lipnja, u 20 sati u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma u Zagrebu.</p>
<p>O najboljima je odlučivao deveteročlani žiri u sastavu: akademik Nedjeljko Fabrio, predsjednik, te članovi Helena Buljan, prof. dr. Nikša Gligo, Goran Končar, prof. dr. Zoran Kravar, akademik Velimir Neidhardt, prof. dr. Ante Peterlić, Mladenka Šolman i Feđa Vukić. Tako su odličja za životno djelo dobili: za književnost Gajo Peleš, za glazbu Božena Ruk-Fočić, za likovne i primijenjene umjetnosti Julije Knifer, za film Borivoj Dovniković, za kazalište Milko Šparemblek te za arhitekturu i urbanizam Ante Marinović-Uzelac.</p>
<p>Godišnje nagrade »Vladimir Nazor« zaslužili su: za književnost Andriana Škunca, i to za knjigu izabranih pjesama »Predivo sve užih dana«, za glazbu Željko Brkanović za koncert održan u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma u Zagrebu, za likovne i primijenjene umjetnosti Duje Jurić za izložbu u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, za film Ivan Faktor za video/filmsko djelo »Das Lied ist aus«, za kazalište Elvis Bošnjak za ostvarenje u drami »Nosi nas rijeka« te za arhitekturu i urbanizam Lenko Pleština za vilu na Pantovčaku 267 u Zagrebu. </p>
<p>Imena laureata je na konferenciji obznanio akademik Nedjeljko Fabrio. </p>
<p>Ministar kulture dr. Antun Vujić rekao je da je nagrada »Vladimir Nazor« utemeljena 1959. godine te je od tada do danas podijeljeno ukupno 239 nagrada za životno djelo te 304 godišnje nagrade, od čega zaslužnim pojedincima i institucijama. Otkrio je da je u konkurenciji za nagrade ove godine kandidirano 89 umjetnika. Naglasio je će laureati nagrada za životno djelo dobiti 40, a godišnjih 20 tisuća kuna, te da će nagrade biti dodijeljene na rođendan Vladimira Nazora, kada se slavi i blagdan Tijelovo.</p>
<p>Ministar je tom prigodom također rekao da će uskoro od pet do 10 naših najzaslužnijih pisaca tijekom godine dobivati mjesečnu novčanu potporu u visini prosječne plaće u Hrvatskoj.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Manje od dobre zabave </p>
<p>Komedija boluje od tipičnih mjesta - naširoko se u mlako duhovitoj maniri raspreda o jelu i piću, ukalupljenim muškim i ženskim ulogama / Najviše razočaranja priredila je zrelija garda Špiro Guberina, Marija Kohn te Boris Dvornik </p>
<p>Pučku komediju s pjevanjem, pomalo hibridni žanr, trebalo bi ipak shvatiti ozbiljnije, u prvom redu zbog nekih svijetlih primjera iz naše kazališne, pa i filmske prošlosti. Neodgovorno je i nepristojno iza epiteta lagodno, lepršavo i zabavno, što implicira takva komedija, podmetati publici kukavičje jaje - pod zajedničkim nazivnikom prazno, formalno, deklarativno.</p>
<p> Kako bi jedan slabašan i tanašan tekst upakirali u što atraktivniji ukrasni papir, producenti predstave Danka Ljuštine »Idemo na more«, premijerno izvedene u nedjelju na večer na Jarunu u Zagrebu, Umjetnička organizacija »Kairos« i zagrebački HNK, posebnu su pozornost posvetili dobroj promidžbi i dopadljivom odabiru teatarske lokacije.</p>
<p>Rezultat te namjere je otkvačeni plakat u stilu autora slavnog stripa »Alan Ford«, koji u rasplesanom i optimističnom stilu umorne građane zove »na more«. Drugi dio dražesne kozmetike je slikovita pozornica koja je izrasla na jarunskom pontonu, ljupko dalmatinsko mjesto s pripadajućom rivom Dinke Jeričević koje priziva sjećanje na Goldonijeve komedije i talijanske opere, dok je šarene kostime osmislila Vinka Krnić.</p>
<p> Uglavnom, atmosfera praćenja predstave na Jarunu je ugodna i, ako nismo suviše izbirljivi, a i nepopravljivo romantični - bajkovita. Toliko, za preporuku odlaska na Jarun, u smislu opuštajućeg noćnog izlaska te kao izvještaj koliko su producenti dobro obavili svoj posao. </p>
<p>No, unatoč pakiranju, čini se da se kroz uresni najlon ipak suviše oštro nazire komedijica u lošoj imitaciji serije »Naši i vaši«, dakako neusporediva s »Malim mistom«. Kad se uzme u obzir gledanost serije »Vaši i naši« i poznata hrvatska želja za domaćim temama - postoji određena nada da će »Idemo na more« privući publiku na Jarun. </p>
<p>A klišej »Idemo na more« je gotovo isti kao i u tv-seriji, Dvije obitelji - zagrebačka i dalmatinska, dvoje mladih i zaljubljenih, dvoje starijih i ćudljivih te sporedni likovi, u ovom slučaju Slovenci te nešto Dalmatinaca. Ljuština dramska liniju gradi pravocrtno, predvidljivo, a kvazi zaplet te smiješan, neuvjerljiv rasplet dio su te umotvorine s pjevanjem.</p>
<p> Mizanscenu je redatelj Eduard Galić uz veliku pomoć Danka Ljuštine riješio kao geometrijsku zavrzlamu koja poznaje samo vodoravne i okomite pravce.</p>
<p> Komedija boluje od tipičnih mjesta - naširoko se u mlako duhovitoj maniri raspreda o jelu i piću, ukalupljenim muškim i ženskim ulogama, potenciraju se razlike između naših regija, kao i drugih naroda bivše nam države. </p>
<p>Songovi Mate Matišića su predugački, kičasti i sladunjavi, no mogu dobiti prolaznu ocjenu. Poznato je da su predstava prethodile porođajne muke - borba s rokovima, otkazivanja praizvedbe, neslaganja ansambla s redateljem nevičnom kazališnom mediju, bolesti, svađe sudionika. Zato su nas, valjda, na kraju puta na premijeri dočekali umorni glumci, koji su uporno spašavali što se spasiti dade.</p>
<p>Veselje, optimizam i vrckavost je u rolu Jure Curiša uporno i nepokolebljivo unosio Ljubo Zečević, kao i Zrinka Cvitešić (Julija Curiš) priklonivši se jakoj karikaturalizaciji oblikujući rolu tinejdžerice i obojivši ju jakim zagrebačkim slengom. »Fetivu« domaću ženu Mare Boticu tumačila je s mnogo duhovitih pasaža Senka Bulić, simpatičnog Dalmatinca Maria Boticu predočio je mladi Dušan Bućan. Sasvim solidan bivši galeb Pičikoko bio je Vedran Mlikota, kao i Danko Ljuština kao mjesni melankolični redikul Landro.</p>
<p> Najviše razočaranja priredila je zrelija garda i naši doajeni - u kajkavskoj roli kao u pretjesnom kaputu Špiro Guberina (Deda Curiš), iritantno falsetična Marija Kohn (Kate Botica) te na žalost više no vidljivo preumoran Boris Dvornik (Jere Botica). </p>
<p>Nezamjetne uloge u komediji »Idemo na more« ostvarili su i: Vanja Matujec, Dušan Gojić i Ivo Raić, dok je slovenski par - Mateja Pucko i Radko Polič bio samo profesionalno korektan, no kao dramski živeći likovi sasvim nevažni.</p>
<p> Ipak, finale treba pohvaliti, jer kad je Radko Polič svojski otpjevao stari hit »Pepel in kri«, koji slavi ljubav, publika je od srca zapljeskala. Možda bismo sada i pogriješili, kad bismo se prisjetil, one stare - konac djelo krasi. Ili, zapravo treba dodati, samo ga čini - podnošljivijim.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Orlandov stup neće se zamijeniti kopijom</p>
<p>DUBROVNIK, 16. lipnja</p>
<p> - Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika u ponedjeljak je u Zavodu za obnovu Dubrovnika započelo dvodnevnu sjednicu čija je tema stanje povijesne baštine. Članovi Povjerenstva prvoga dana rada obišli su nekoliko povijesnih spomenika, među kojima i Crkvu sv. Vlaha, Biskupsku palaču, Knežev dvor i Orlandov stup.</p>
<p> Kako je tom prigodom istaknuo predsjednik Povjerenstva Miljenko Domjan, stručnjaci smatraju da nakon obavljene sanacije i učvršćenja Orlandova stupa nema potrebe za izradom njegove kopije. »Nakon istraživanja početkom godine, utvrđeno je da je željezni trn u unutrašnjosti Orlandova stupa zbog korozije oštećen. Smatramo da je do njega moguće doći na licu mjesta i to na način koji jamči nenarušavanje izvornosti spomenika«, istaknuo je Domjan.</p>
<p>Nakon pregleda oštećenja koja su nedavno nastala u unutrašnjosti Crkve sv. Vlaha, prema riječima Miljenka Domjana, radi se o oštećenjima koja je izazvao željezni klin koji je uslijed korodiranja izbacio kameni dio svodnog vijenca te da nije riječ o posljedicama statičkog poremećaja. Jednogodišnje promatranje Kneževa dvora pokazalo je da se, kada je riječ o uočenim pukotinama, ne radi o statičkim poremećajima, već da je riječ o »normalnim« oštećenjima kojima su podložna zdanja građena u tako elegantnom i krhkom stilu. uskoro će se poboljšati i sustav odvodnje oborinskih voda. Domjan je izrazio zadovoljstvo s početkom obnove Biskupske palače. U prvoj fazi radit će se na sanaciji krovišta. Potom će na red doći i konstrukcijska sanacija čitave zgrade.</p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Inženjerski ludizam</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Kažimir Hraste u Galeriji »Josip Račić« u Zagrebu predstavlja svoj najnoviji ciklus metalnih skulptura »Novogradnja«. Premda ne radi prvi put u metalu, novost koju donosi ovaj ciklus je konstruktivistička narav skulptura, sasvim različita od prijašnjih rješenja na tome tragu. Jedini materijali novih skulptura su rezane i savijane željezne ploče i čelične sajle, ali one nisu klasično konstruktivističke, niti mrtve. U njima postoji jedna latentno kinetička konstrukcija, kazat će autor popratnog kataloga Igor Zidić. Sastavljene na tradicionalno limarski način, uglavljivanjem na utor, zavarivanjem i nategom one stoje mirno, ali u njima tinja prikriveni pokret. Stvara se dojam da bi, popuste li zatege, dijelovi skulpture mogli biti »ispaljeni« u prostor. Te sajle što hrane iluziju labilnosti sklopova ono je što skulpture učvršćuje. One su načinjene od najčvršćeg materijala - nehrđajućeg čelika. Između skulptura i okoline formira se živ i dinamičan odnos na više razina: na vizualnoj, taktilno plastičkoj, psihološkoj, zapisao je Zidić. Na stvarnosnoj razini one su željezni objekti bez određenog figuralnog značenja, vitalne, ali apstraktne forme. U njihovoj latentnoj energiji Zidić vidi divovske katapulte, pritajena oružja, a na razini evokacije one mogu biti slobodne metafore natezanja jedara, usmjeravanja lansera ili TV antena. </p>
<p>U tome svijetu preciznih inženjerskih proračuna Zidić prepoznaje još jedan način iščitavanja skulptura - onaj dječje zaigrani. Izdvojene iz galerije i smještene u otvorenom prostoru one mogu poslužiti kao krov nad glavom ježu, u njima se može naći mjesto ptici, mački i mišu. Kad se zna da teške željezne ploče drhte o tankim nitima - sve više u kiparu vidimo žonglera i zaigrano vedro dijete, zaključiti će Igor Zidić.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zlatni lav Fischliju i Weissu na Biennalu </p>
<p>VENECIJA, 16. lipnja</p>
<p> - Nakon trodnevnog predstavljanja namijenjenog stručnjacima, umjetnicima i novinarima, u nedjelju u jutro široj je javnosti otvorila vrata 50. međunarodna izložba vizualne umjetnosti venecijanskog biennala. Posjetitelji će se do 2. studenog moći diviti djelima 550 umjetnika iz 63 zemlje koja su izložena u sklopu toga kulturnog događaja pod nazivom »Snovi i sukobi: diktatura gledatelja«. Nagrade biennala, Zlatni lavovi, dodijeljene su već u subotu na večer. Nagradu za najbolje djelo dobili su Švicarci Peter Fischli i David Weiss. Zlatnog lava za umjetnike do 35 godina dobili su Britanci Oliver Payne i Mick Relph. Žiri je Zlatnim lavom nagradio Luksemburški paviljon, djelo luksemburškog umjetnika kineskog podrijetla Su-Mei Tsea. Biennale vizualnih umjetnosti utemeljeno je 1895. i izmjenjuje se s biennalom arhitekture. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Volim glazbu iz seljačke izbe, a i virtuoznost </p>
<p>Sretan sam zbog nagrade »Slavenski«, a da je došla u jesen moga života, to je istina, ali i to ima svoje prednosti, jer ako je jesen plodonosna, onda je to zbilja sreća, kaže Miroslav Miletić / Trudim se da u skladanju budem iskren, da nema praznih prohodnih taktova, volim naš folklor, koji je vrlo bogat i koji srećom još živi i nisam se toga nikada stidio niti proživljavao traume kao neki moji kolege </p>
<p>Hrvatski skladatelj i violist Miroslav Miletić, rođen 1925. u Sisku, dobitnik je Vjesnikove nagrade za glazbu »Josip Štolcer Slavenski« za godinu 2002. Nagradu je dobio za skladbu »Četiri godišnja doba« za gudače i continuo, koja je jedno od njegovih najzrelijih djela. Napisao je stotinjak različitih opusa nastalih na temeljima solidnog znanja stečenog školovanjem na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i usavršavanjem u inozemstvu, ali i iskustva aktivnog gudača i pedagoga, osnivača Gudačkoga kvarteta »Pro arte« s kojim je obišao svijet. Za svoje je stvaralaštvo Miroslav Miletić već dobio nekoliko nagrada, a ova najnovija bila je povod za kraći razgovor kao podsjetnik na neke bitne trenutke iz njegova života i rada. </p>
<p>• Gospodine Miletiću, kako ste doživjeli ovo lijepo priznanje za Vaš skladateljski rad?</p>
<p>- Svaka nagrada koja je stručna - godi, i mislim da neću pogriješiti ako kažem da to nije samo priznanje, već da ono ima i društveni odjek. Što se toga tiče sretan sam, a da je došla u jesen moga života, to je istina, ali i to ima svoje prednosti, jer ako je jesen plodonosna, onda je to zbilja sreća. </p>
<p>• Vaša jesen je uistinu plodonosna, jer ste u 78. godini još vrlo aktivni - skladate, putujete, održavate koncerte. Koliko ste opusa stvorili?</p>
<p>- Moram reći da nikada nisam bilježio opuse, ali znam da imam osam koncerata za razne instrumente. Neki su vrlo uspješni, kao npr. Koncert za violu, koji se dosta izvodi, zatim Simfonijska suita koja je izvedena na 30. MMM »Josip Štolcer Slavenski« u Čakovcu na Koncertu laureata nagrade »Josip Štolcer Slavenski«.</p>
<p>Kao simfoničar bio sam u dobrom položaju jer mi je maestro Milan Horvat, koji je bio direktor u to vrijeme, omogućio izvedbe gotovo svega što sam napisao, što je bila olakotna okolnost. </p>
<p>• Vi ste očito imali sreće s izvedbama Vaših kompozicija, ne samo kod nas nego i u inozemstvu.</p>
<p>- Nisam imao nikakvih problema s izvođačima, ali ni s publikom. Jer, ako vas izvođači žele svirati, a publika želi slušati, mislim da je time krug zatvoren. Još ako su vam blagonakloni recenzenti, onda je to potpuna sreća. </p>
<p>• Koja biste još djela mogli izdvojiti u Vašem stvaralaštvu?</p>
<p>- Svako je moje stvaralačko razdoblje imalo poneki hit. Zadnji je bio Sonatina za violinu i gitaru, koja je u godini 2002. doživjela veliki bum. Bila je izvedena u Švicarskoj, Njemačkoj, Rusiji i našla se na CD-ovima. Želio bih reći da sam u vezi s tim djelom svojedobno dobio vrlo lijepo iako kratko pismo od tada nepoznatog umjetnika: »Caro maestro, grazie per sua musica!« (Dragi maestro, hvala za vašu glazbu!).</p>
<p> Poticaj za to djelo dao je Janko Kichl. Za njega i njegova brata napisao sam Diptih za violončelo i glasovir. Vrlo se često izvodi i Monolog, što je zapravo filmska glazba za koju sam dobio »Zlatnoga lava« u Veneciji. </p>
<p>• Napisali ste i mnogo glazbe za djecu. </p>
<p>- Tako sam, zapravo, i počeo. Dugo sam vremena bio skladatelj glazbe za djecu. Male se skladbe za glasovir često izvode, a radio sam po narudžbi Radio Zagreba i nekoliko muzičkih priča koje su bile vrlo popularne. Po tome me upoznala šira publika, a po tome me i vlastita obitelj priznala kao skladatelja.</p>
<p>• Čime osvajate publiku? Kako biste okarakterizirali Vaš stil?</p>
<p>- Ako se radi o instrumentalnim djelima, tu je virtuoznost, koja je katkad nužno zlo, a katkad i nužno dobro. On zapravo drži cijelu konstrukciju. Osim toga, trudim se da budem iskren, da nema praznih prohodnih taktova. Volim naš folklor, koji je vrlo bogat i koji srećom još živi i nisam se toga nikada stidio niti proživljavao traume kao neki moji kolege.</p>
<p>Jednom sam u Darmstadtu u susretu sa skladateljem Brunom Madernom spomenuo da komponiram, ali na narodne motive, na što mi je on odgovorio: »Nemojte bježati od toga ako vas to ispunjava, radite to, samo pazite da vas ta velika rijeka narodne umjetnosti ne ponese, jer onda niste autor«. </p>
<p>• Vi niste samo skladatelj, Vi ste i interpret - violinist, violist, osnovali ste gudački kvartet »Pro arte«. Čega se rado sjećate s tih nastupa?</p>
<p>- Što se tiče Kvarteta, najljepše je bilo kada smo svirali u Hansvillu (Brawncitty) gdje je živio poznati njemački tvorac raketa, koji je sve novce koje je zaradio u Americi uložio u grad, među ostalim je stvorio sveučilišni grad, gdje smo svirali u auditoriju za 500 učenjaka NASA-e. To je bila fenomenalna publika. Tražili su čak pet bisova, i to najradije Mozarta. Zašto Mozart, pitali smo te ljude koji idu u svemir. Pa, zato jer i Mozart je svemir, odgovorili su. </p>
<p>• Što Vam se lijepoga dogodilo u posljednje vrijeme?</p>
<p>- Pa, svakako nagrada »Slavenski«. To mi je naročito drago, a prije dvije godine su mi u rodnom Sisku moji sugrađani osnovali mali festival »Dani Miroslava Miletića«, a ja im se želim odužiti time što sam poduzeo da se u Sisku obnovi publika, jer nekad je Sisak imao vrlo kompetentnu publiku. Kad je npr. Zlatko Baloković išao na svoje turneje, onda je prvi koncert imao u Zagrebu, drugi u Varaždinu ili Čakovcu, a odmah iza toga u Sisku. Na žalost, sada treba krenuti ispočetka. Prava publika se skuplja jedan po jedan. </p>
<p>• Kako su nastala »Četiri godišnja doba« za koja ste dobili nagradu »Slavenski«?</p>
<p>- Otac te kompozicije je Daniel Marušić, direktor Osorskih glazbenih večeri. On me sreo na jednoj izložbi i naručio od mene djelo toga naslova za koncert na kojem su Venecijanski solisti izvodili istoimene skladbe Antonia Vivaldia i Astora Piazzole. To me iznenadilo, ali sam pristao povukavši paralelu s istoimenim ciklusom slika Ivana Lackovića Croate.</p>
<p> Nisam, međutim, opisivao te slike, već ono što čovjek gledajući ih doživljava. A Venecijanci, veseli mladi ljudi sa sjajnim prvim violinistom, izvrsno su surađivali, tako da je ispalo jako dobro. U trećem stavku sam upotrijebio violu d'amore koju dobro poznajem. Za venecijanski ansambl to nije bio problem, no mi u Zagrebu - imamo doduše dva vrlo dobra instrumenta iz 17. stoljeća, ali, na žalost, bez žica, pa nismo mogli organizirati da se to djelo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pripremi za izvedbu na koncertu u Čakovcu.</p>
<p>• Kada će se dakle to djelo moći ponovno čuti?</p>
<p>- Za izvedbu su zainteresirani i Zagrebačka filharmonija i Simfonijski orkestar HRT-a, a moja je zadaća da se pobrinem da se ti instrumenti osposobe i da animirano naše mlade glazbenike za violu d'amore, prekrasan instrument izvanrednog tona koji je sada u velikoj modi u svijetu. </p>
<p>• Mnoga su Vaša djela snimljena za radio, tv i nosače zvuka. Što je od tih dokumenata najvrjednije?</p>
<p>- Svakako je vrijedna autorska ploča iz 1975. godine kao peta ploča u seriji »Suvremeni hrvatski skladatelji«. Našao sam se među samim velikanima, što mi je jako imponiralo, kao i to što je ploča bila rasprodana. Godine 2000. je HTV snimila 65-minutni portret o meni. Nadam se da ću taj film Anemarije Doričić i Stjepana Hotija uspjeti plasirati i u Japanu. To je velika prilika. </p>
<p>• Na kraju da Vas upitamo kao dobitnika nagrade »Josip Štolcer Slavenski« što mislite o Slavenskom? Jeste li ga poznavali?</p>
<p>- Slavenskog sam upoznao u Zagrebu kad smo sa Zagrebačkom filharmonijom izvodili njegovu Simfoniju religiosu, a kada je »Pro arte« počeo svoju karijeru, mi smo svirali i Slavenskoga. Mogao bih stoga odgovor na to pitanje citirati jednu svoju rečenicu iz komentara na mojoj ploči, a odnosi se i na Slavenskoga i na moj skladateljski moto: »U mnogim svojim komornim djelima pošao sam od saznanja Josipa Slavenskog da jedna grana komorne glazbe vodi također iz seljačkih izbi, a ne samo iz dvoraca«.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Atlanta, Firenza, Kranj - uvijek korak do zlata </p>
<p>»Cijelu mi se noć vrtio film utakmice u glavi. Mislim da smo dominirali i bili sasvim blizu zlata. Reprezentacija SiCG zapravo je vodila samo jednom. Sve smo njihove kvalitete dobro blokirali, zaustavili im kontranapad, ali nas je dotukla realizacija igrača više« / »Ovo je ipak samo sport! Što nam je ovo trebalo? Da barem nije bilo tog incidenta na kraju i da su se medalje podijelile...«, kazao je Roje </p>
<p>KRANJ, 16. lipnja</p>
<p> - Hrvatski su navijači nesvakidašnjim izljevima mržnje vaterpolistima zagorčali osvajanje drugog mjesta na Europskom prvenstvu u Kranju. Izgleda da navijači u Sloveniju na finale protiv Srbije i Crne Gore nisu ni došli zbog sporta, pa je utakmica prošla u mučnoj atmosferi. </p>
<p>Mora se istaknuti da je u bazenu borba bila korektna. Hrvatski su vaterpolisti izgubili od snažne reprezentacije SiCG, ali su igrom pokazali da su zaslužili igrati utakmicu za zlato. Šteta što u završnici nisu pronašli dodatno zrno koncentracije i okrunili briljantnu igru u trećoj četvrtini, kad su poveli sa 7-4. Pauza uslijed navijačkih izgreda pomogla je Manojlovićevoj selekciji da se vrati u igru. Naši s razlogom danas tuguju, u drugom europskom finalu unatrag četiri godine, drugi puta su zastali korak do zlata. </p>
<p>- Ovo je ipak samo sport! Što nam je ovo trebalo? Da barem nije bilo tog incidenta na kraju i da su se medalje podijelile..., mrmljao je sebi u bradu nakon utakmice hrvatski izbornik Zoran Roje. </p>
<p>Uzrok je poraza slaba realizacija igrača više (5-14), a u ostalim smo im segmentima dobro parirali. U našoj reprezentaciji nedostaje razarač poput Šapića, koji u kriznim trenucima zna kako postići pogodak. To je dokazao i u ovom finalu. </p>
<p>- Cijelu mi se noć vrtio film utakmice u glavi. Moj je dojam da smo dominirali i bili sasvim blizu zlata. Reprezentacija SiCG zapravo je vodila samo jednom u cijelom dvoboju. Sve smo njihove kvalitete dobro blokirali, zaustavili smo im kontranapad, ali nas je dotukla realizacija igrača više. Stali smo u posljednjoj četvrtini i u oba produžetka, rekao je Roje. </p>
<p>Bez obzira na Šapićeve pogotke, dvojica su igrača dominirala turnirom - naš Šimić i reprezentativac SiCG Vujasinović. Šimić je najbolji svjetski centar i u našoj igri nedostaje bolji protok lopte do njega, baš ono što Vujasinović izvanredno radi kod novih i starih europskih prvaka. Nadamo se da će se s više utakmica i taj problem riješiti. </p>
<p>Turnir je pokazao da imamo motiviranu reprezentaciju i željnu uspjeha. Nametnuli su se mladi primorjaši Franković i Burić. Iskusni je Fatović pokazao da je potreban jer zna postizati pogotke. Vratar Vićan bio je siguran, a velik je teret iznio Vranješ, igrajući na »pakerskoj« desnoj strani. Štritof je potvrdio status jednog od najboljih svjetskih bekova. Đogaš, pak, svojom brzinom daje ton igri, a Smodlaka ne zaostaje mnogo za Hinićem. Šimenc nije imao veliku minutažu, ali je bio koristan. Mirni je Barač imao problema sa šutom, no njegova je igra važna za našu selekciju. Vjeko Kobešćak se tijekom turnira izborio za značajniju ulogu u momčadi. </p>
<p>- Bez obzira na sve što se na kraju dogodilo, iznimno sam zadovoljan i ovaj će mi turnir sigurno ostati u lijepom sjećanju. Sportskim sam dijelom apsolutno zadovoljan, a srebrna nam medalja daje motiva za budući rad. Čeka nas Svjetsko prvenstvo u Barceloni i tamo moramo potvrditi ovaj rezultat, istaknuo je Roje. </p>
<p>Za četiri je tjedna Svjetsko prvenstvo u Barceloni i na čelnicima je Saveza da učine poteze kako bi Rojin sastav mogao izvući maksimum i na nadolazećoj smotri. Zadatak je omogućiti igračima vrhunske pripreme, ali i zaštititi reprezentaciju korektnim ponašanjem kojim bi se izbjegao slučaj poput Ive Ivaniša. Naime, Ivaniš je, nezadovoljan statusom, dva dana prije početka Europskog prvenstva otišao kući! S obzirom na situaciju i odnose, mogao je tako netko od »nezadovoljnika« otići i usred turnira! I nikome se ništa ne bi dogodilo! </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blažević trener Mure! </p>
<p>»Zvao sam Roberta Prosinečkog i upitao ga za mišljenje. Rekao mi je: 'Šefe, ono što ste bili u Prištini, bit ćete i ovdje'. Pitao sam i njega bi li došao u Muru. Rekao je da je preskup« </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Baš kao što je Vjesnik najavio još u subotu, Miroslav Blažević trenersku će karijeru nastaviti u slovenskom prvoligašu Muri iz Murske Sobote. To je konačna odluka dojučerašnjega Dinamova trenera, a svom će se novom klubu priključiti u nedjelju.</p>
<p> - Evo, čak i po boji moje odjeće možete naslutiti kamo odlazim, naglasio je Blažević pred novinarima trenutak prije nego što nam je i službeno potvrdio svoju odluku.</p>
<p> S obzirom na to da se pojavio u bijeloj košulji i hlačama, na trenutak smo pomislili da je preuzeo - Hajduk! No, Mura nosi crno-bijele dresove...</p>
<p> - Ne znam kakve dresove nose, mislio sam da su potpuho bijeli. Ali, nema veze. Idem u Mursku Sobotu, želim i u Sloveniji nešto napraviti. Da je u pitanju Olimpija ili Maribor, ne bih išao. Ovo je veći izazov. </p>
<p> Ćiro je sa svojim novim klubom potpisao jednogodišnji ugovor.</p>
<p> - Idem već u nedjelju. U subotu u Mostaru imam humanitarnu utakmicu s bivšim »vatrenima«, a u nedjelju sam već u Sloveniji. Za mjesec dana počinje prvenstvo. Vidite, dakle, da mi novac nije primaran. Ne znam tko ondje igra, ali - znam sebe! Cilj je plasirati se u Europu. Ostanak u ligi? Pa, to su sad uspjeli i bez mene. </p>
<p> Mura je prošlu sezonu završila na devetom mjestu u ligi koju čini 11 klubova (nakon 11 kola iz natjecanja je izbačen Korotan iz Prevalja, pa je liga usred prvenstva smanjena sa 12 na 11 klubova). U 31 utakmici Mura je osvojila 34 boda.</p>
<p> - Zvao sam Roberta Prosinečkog i upitao ga za mišljenje. Rekao mi je: »Šefe, ono što ste bili u Prištini, bit ćete i ovdje.« Pitao sam i njega bi li došao u Muru. Rekao je da je preskup. </p>
<p> A koje su bile Ćirine alternativne opcije? Tvrdi da je imao ponudu za mjesto izbornika bjeloruske reprezentacije, da je mogao i u Saudijsku Arabiju, da ga je Davor Šuker zvao u Ujedinjene Arapske Emirate...</p>
<p> - Sa sobom neću voditi niti jednoga igrača. U svojoj sam karijeri samo jednom doveo igrača u svoj klub. To je Dumitru Mitu! Došao je praktički za ništa, a od njegova će transfera klub i te kako zaraditi. Ne dovodim igrače, jer je to za trenera najopasnije. Misliš da je taj igrač to što tražiš, a onda se pokaže da nije to. Pa, i vi novinari ste konstatirali da je Mitu najesen bio naš najbolji igrač. No, na utakmici protiv Hajduka je griješio i zato nas je Hajduk pobijedio sa čak 4-1. Da Mitu nije griješio, bilo bi 5-0 za nas!</p>
<p> Naravno, u razgovoru s Blaževićem teško je zaobići temu »Zdravko Mamić«. Dinamov je dopredsjednik nedavno pred novinarima napomenuo kako je Ćiro svojim odlaskom napravio »salto mortale«. Blažević mu se sad također preko novinara obratio identičnom retorikom:</p>
<p> - Mamić je bio savršeni predsjednik sve dok nismo osigurali naslov prvaka. A onda je učinio »salto mortale«! </p>
<p> Ćiro tvrdi da će se vratiti u hrvatski nogomet, i to na velika vrata.</p>
<p> - Vratit ću se na velika vrata u hrvatski nogomet. Ali, ne u Dinamo! Mamić će ondje biti još dugo, a ja sam već u godinama, pa više nemam tako bolesne ambicije. Moj će kum Mamić u Dinamu vrlo dugo trajati. I mislim da je to dobro. Sve sam napravio da u klub dođe 10 milijuna eura, koliko je Siemens izdvojio za iduće četiri godine. Uvjet je, jasno, bio da Dinamo osvoji naslov prvaka. A teško bi ga osvojio bez mene. I ja od tog ugovora želim pet posto!</p>
<p> Ćiro tvrdi da njegov odnos s Mamićem vjerojatno više nikad neće biti onako prisan kao nekad. Kaže da je jako povrijeđen i da ne može tako lako prijeći preko svega. Štoviše, navodno je Mamić čak spreman i na tv-dvoboj s Blaževićem.</p>
<p> - Ne vjerujem da je tv-dvoboj njegova ideja. Ma, još nešto želim reći o Mamiću. Bilo bi pogrešno misliti da on pretpostavlja materijalni interes rezultatu. Kod njega vrijedi ona stara izreka - »majka od ljubavi uguši dijete«. Činjenica je da misli da forsiram neke igrače koje ne bih trebao i da »ne vidim dobro«. Ako misli da Mihael Mikić nije dobar igrač, onda ga nitko ne može razuvjeriti. Mamić je meni govorio: »Želim Blaževića iz 1982.« A znate li vi što je Blažević iz 1982. prema ovom sada? Šegrt! </p>
<p> Ćiro je osjetio potrebu i za javnu ispriku predsjedniku Mirku Barišiću. </p>
<p> - Svakako se moram ispričati Barišiću za neke svoje izjave. O njemu nikad ništa ružno nisam mislio. On je najveći otac Dinamove obitelji u povijesti kluba. Jedino mu zamjeram što slijepo vjeruje Mamiću. Ali, Mamić je stekao Barišićevo povjerenje isključivo radom i svojim angažmanom, zaključio je Ćiro Blažević. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ina i Kranjčar preuzimaju Zagreb</p>
<p>Konačno, uz ostavke Leke, Mesića, Centnera i derektora kluba Pere Šarića, Ina preuzima brigu o nogometnom klubu iz Kranjčevićeve čime se automatski aktivira opcija o Zlatku Kranjčaru kao ponovnom treneru Zagreba a Mladenu Prošteniku kao predsjedniku kluba </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Upravni odbor NK Zagreb konačno je odlučio da sudbinu posrnulog kluba dade u ruke budućem glavnom sponzoru Ini. Ishod je to, najnovije u nizu, sjednice Upravnog odbora kluba iz Kranjčevićeve koji se konačno složio da više nema smisla mučiti klub. Time je automatski aktivirana opcija da momčad vodi trener Zlatko Kranjčar, a da na čelu kluba, umjesto Mire Marčinkovića, naravno izabere li ga u utorak Skupština, bude Mladen Proštenik, savjetnik predsjednika uprave Ine Tomislava Dragičevića.</p>
<p> Spomenutom odlukom Zagrebove uprave, što nije prošlo i bez određenih ostavki, Ina prakički dobiva otvorene ruke da kreira ne samo sastav skupštine, nego i uprave kluba. Izvjesno je, međutim, da u spomenutim tijelima sigurno neće biti četiri, za Marčinkovićeve planove bitna čovjeka, Leke, Mesića, Centnera i do ove sjednice direktora kluba Pere Šarića. Sva četvorica podnijela su ostavke. Prva trojica jer im se ne sviđa društvo s kojim bi trebali ubuduće dijeliti klub, makar se obrnuto postavljena priča čini vjerodostojnijom.</p>
<p> No, zanimljiv je razlog koji je iznio Pero Šarić. Kaže, učinio je to stoga jer se na svojoj bitnoj funkciji koja bi ga u koječemu trebala činiti samostalnim »osjećao vrlo osamljeno i bez mogućnosti odgovarajućeg djelovanja budući da je o svemu odlučivao isključivo - predsjednik«.</p>
<p> Budući da je ipak podržana Inina lista kandidata koji će činiti većinu u upravi i skupštini, a ne ona Marčinkovića i još nekih aspiranata na njegovu funkciju iz njegovih redova (?), u korist Ine oslobodili su dodatna mjesta još Nujić, Otto Barić i Pripuz. </p>
<p>Na upit gdje je u svemu tomu mjesto Miri Marčinkoviću, predsjednik Zagreba, osobno je ponudio odgovor:</p>
<p> - Iz ovih stopa nastojim dobiti budućeg predsjednika Proštenika kako bih, ovlašten od uprave kluba, s Inom usuglasio listu skupštinara, tako da bi se onda temeljem takve liste hitno sazvala izborna skupština. Budući da ipak Ina odlučuje o sastavu uprave kluba, ovisi o budućem predsjedniku hoću li se naći u njoj, dakako, hoću li još uopće imati volje bilo što raditi u klubu.</p>
<p> Makar je poslije ovog sastanka štošta za Zagreb odmah poprimilo vedrije boje, večina članova uprave, dijelom u šali, djelom u zbilji, u kasnijem nevezanom razgovoru upozorila je da »nije gotovo kad je gotovo«. Netko se prisjetio kako ni na jednoj od svih mogućih lista s imenima kandidata koje su kolale među njima, i o kojima su glasovali i razgovarali, nije postojala nikakva službena oznaka ili memorandum. Samim time, u okolnostima da netko ponovno želi tvrdoglaviti, to može biti bitan detalj da se sve vrati na početak. Vjeruje se, međutim, da je ipak inaćenja dosta, i da je zaista krajnji čas da se napokon malo počne razmišljati i o nogometu. Odnosno o tomu da se momčad okuplja u petak i da već u nedjelju 22. lipnja u Kopru igra prvu utakmicu Intertoto kupa.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Želim brzu i izrazito napadačku igru«</p>
<p>Napokon se sve smirilo. Zvalo me barem stotinjak prijatelja, bivših suigrača, trenera... Osim pohvala i čestitki, svi su se zanimali za izgled momčadi u sljedećoj sezoni, a ipak je prerano za takva nagađanja, kazao je Jurčević tri dana nakon što je preuzeo klupu »modrih«</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Tri dana nakon što je ustoličen za novoga trenera Dinamovih nogometaša čini se da je čestitarska potjera za Nikolom Jurčevićem napokon završena. Bivši trener Zagreba polako se uhodava u maksimirsku svakodnevnicu iščekujući rješavanje igračke križaljke momčadi za novu sezonu.</p>
<p>- Jest, napokon se sve smirilo. Zvalo me barem stotinjak prijatelja, bivših suigrača, trenera... Osim pohvala i čestitki, svi su se zanimali za izgled momčadi u sljedećoj sezoni, a ipak je prerano za takva nagađanja.</p>
<p>• Kako sada gledate na brzopoteznu promjenu na klupi novoga prvaka?</p>
<p>- U nogometu se neke stvari dogode kad ih najmanje očekuješ, pogotovo kad je riječ o trenerskom zanatu. Nisam ni sanjao ovakav rasplet.</p>
<p>• Kako su čelnici Zagreba reagirali na vaš odlazak iz Kranjčevićeve?</p>
<p>- Neposredno nakon što sam dogovorio sve s Dinamom, kazao sam da sljedeće sezone neću biti trener Zagreba i da prelazim u Maksimir. Nisu bili ljuti, a za to nisu imali ni razloga jer mi ugovor ističe. Ipak, žalosno je sve što se događa u redovima zagrebaša.</p>
<p>• Ostalo je još nešto više od tjedan dana do početka priprema. Kada će biti poznata lista igrača na koje računate?</p>
<p>- U nekoliko sljedećih dana trebao bi se iskristalizirati izgled momčadi, iako ima još malo prostora za promjene, većina igrača je poznata. </p>
<p>• Posljednjih godina u momčadi »modrih« škripilo je na lijevom boku, nije bilo pravih igrača za tu poziciju. Neki spominju da bi dolazak Antonija Franje morao biti spas. Može li se to očekivati?</p>
<p>- Svjestan sam da je to naša Ahilova peta, ali sumnjam da bi dolazak Franje bio rješenje jer on najviše daje na poziciji špice ili polušpice. Trenutačno samo Čutura figurira kao igrač za to mjesto, ali svakodnevno razgovaram s Ilijom Lončarevićem (sportski direktor, op.a.), koji mi daje informacije o našim igračima koji su na posudbi i onima u mlađim dobnim kategorijama.</p>
<p>• Namjeravate li nešto promijeniti u koncepciji igre?</p>
<p>- Moram vidjeti kako će momčad reagirati na pripremama, no želim da Dinamo igra brzi i izrazito napadački nogomet.</p>
<p>• Što očekujete od kvarteta Da Silva - Tomić - Ćosić - Kwedi, koji su sudjelovali u povratku Zaprešićana u Prvu ligu. Jeste li ih gledali na utakmici protiv Pomorca?</p>
<p>- Bio sam u Zaprešiću. Da Silva je bio najdojmljiviji, dok se Ćosić i Tomić nisu nametnuli (Kwedi nije nastupio, op.a.), ali ne treba suditi kvalitetu samo po jednoj utakmici.</p>
<p>• Brazilac je bio ponajbolji »keramičar« u ovoj sezoni. Računate li na njega?</p>
<p>- Sigurno je da su trenutačno ispred njega napadači koji su igrali u ovoj sezoni i koji su nastupima zaslužili mjesto u prvoj momčadi. Ali svatko će imati svoju priliku za dokazivanje na pripremama, pa tako i on.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kup pripao maksimirkama </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Nogometašice zagrebačkog Maksimira osvojile su Hrvatski kup za 2003. godinu. U uzvratnoj utakmici finala, u nedjelju poslijepodne u Gradskom vrtu, izgubile su od ekipe Osijeka sa 3-1 (2-1), ali je odlučujuća bila njihova pobjeda na domaćem terenu u Zagrebu prije tjedan dana (3-0). Pogotke u uzvratu postigle su Branka Kozić, Tanja Kovač i Andrijana Njegač za domaće, a Martina Horvat bila je strijelac »zlatnog« pogotka za izabranice Vjekoslava Markotića. Pred 200-tinjak gledatelja solidno je sudio Zlatko Šinčić iz Koprivnice. Maksimir je igrao u sljedećem sastavu: Kivač, Pirša, Žakula, Pavlek, Janc, Žigić, Zečević (Colarić), Matuzić, Horvat, Valušek i Rumbočić. Tako su Zagrepčanke nakon osmogodišnje dominacije osječkih nogometašica došle do pehara HNS-a. Treba istaknuti da su nogometašice Osijeka nedavno deseti put zaredom postale državne prvakinje, pa je time ovaj uspjeh maksimirki tim značajniji. </p>
<p>A. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U petak će u Nyonu biti izvučeni parovi prvog i drugog pretkola </p>
<p>LONDON, 16. lipnja</p>
<p> - Hrvatski nogometni prvak zagrebački Dinamo u kvalifikacijama za Ligu prvaka uključit će se u 2. pretkolu. Ime svog protivnika »modri« će doznati u petak, 20. lipnja, kada je u Nyonu na rasporedu ždrijeb 1. i 2. pretkola kvalifikacija za najelitnije nogometno natjecanje.</p>
<p>Direktan plasman u Ligu prvaka: AC Milan, Juventus , Inter Milan (Italija), Manchester United, Arsenal (Engleska), Bayern (M),VfB Stuttgart (Njemačka), Olympique Lyon, Monaco (Francuska), Real Madrid, Real Sociedad (Španjolska), Olympiakos, Panathinaikos (Grčka), PSV Eindhoven (Nizozemska), Besiktas (Turska), Porto (Portugal)</p>
<p>Sudionici 3. pretkola: Lazio (I), Newcastle United, Chelsea (E), Deportivo Coruna, Celta Vigo (Š), Borussia Dortmund (Nj) Olympique Marseille (F) AEK Atena (G) Ajax Amsterdam (N) Galatasaray (T) Benfica (P) Lokomotiv Moskva (R) Sparta Prag (Č) Rangers (Š) Ukrajina - Dinamo Kijev ili Šahtjor, Club Bruges (B) Austria Vienna (A) Grasshoppers (Š) </p>
<p>Sudionici 2. pretkola: CSKA Moskva (R) Slavia Prag (Č) Celtic (Š) Ukrajina - Dinamo Kijev ili Šahtjor, Anderlecht (Bl) Graz AK (A) Rosenborg Trondheim (N) Maccabi Tel Aviv (I) DINAMO ZAGREB (HRVATSKA) Wisla Krakow (P), Danska - još nije poznato ime kluba, Djurgarden (Š) Partizan (SCG) Zilina (S) CSKA Sofija (B) Rapid Bukurešt (R) MTK (M) Maribor (Slovenija)</p>
<p>Sudionici 1. pretkola iz kojeg Dinamo očekuje prvog suparnika: Omonia Nicosia (Cipar), HJK Helsinki (Finska), Skonto Riga (Letvija), Dinamo Tbilisi (Gruzija), Sheriff Tiraspol (Moldavija), KR Reykjavik (Island), BATE Borisov (Bugarska), Kaunas (Litva), Bohemians (Irska),Vardar Skopje (Makedonija),Sliema Wanderers (Malta), Barry Town (Wales), Flora Tallinn (Estonija), Leotar (BiH), Pyunik (Armenija), Glentoran (S. Irska), SK Tirana (Albanija), HB Torshavn (Farski Otoci), Grevenmacher (Luksemburg), Irtiš (Kazahstan). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Otkaz Wimbledona - početak kraja!?</p>
<p>I drugu godinu uzastopce Goran Ivanišević neće igrati na središnjem terenu gdje je režirao prekrasnu sportsku bajku kad je sa pozivnicom u ruci i sa 125. mjesta na ljestvici stigao do životnog sna - wimbledonskog pokala</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 16. lipnja</p>
<p> - Ozljeda ramena, ozljeda koljena, ozljeda pete. Pa opet ozljeda ramena, pa opet ozljeda koljena. Vjerojatno ni Goran Ivanišević ne zna točno kako se redaju ozljede i prepreke koje ga drže dalje od teniskih terena. Wimbledonski pobjednik, naime, već drugu godinu uzastopce zbog ozljede neće igrati u All England klubu. Ni ove godine neće igrati na središnjem terenu gdje je režirao prekrasnu sportsku bajku, kad je sa pozivnicom u ruci i sa 125. mjesta na ljestvici stigao do životnog sna - wimbledonskog pokala.</p>
<p>Već je početak priprema za Wimbledon slutio na ovakav kraj. Iako je nakon poraza protiv Čeha Jana Vaceka na startu Stella Artois Championshipsa Ivanišević tvrdio kako postoji samo 30 posto izgleda da ne igra, već je sljedeći dan okrenuo postotke. Trening s Marijom Ančićem brzo je završen, bolovi u koljenu tražili su liječnički pregled. Odmah je otkazao nastup u Nottinghamu, a nakon toga i Wimbledon. Kad tome pridoda i bol u ramenu, odnosno činjenicu kako ne može normalno udariti lopticu, otkaz je logičan potez. Jer, oduvijek je Ivanišević govorio kako neće stupiti nogom u All England klub samo zbog fotografa, novinara i znatiželjne publike.</p>
<p>Ne preskače Ivanišević samo Wimbledon, 31-godišnji Splićanin planira pauzirati do kraja ove godine. No, možda je ovo samo priprema javnosti za konačan oproštaj najvećeg hrvatskog tenisača svih vremena. Možda je i sâm Ivanišević postao svjestan da se polako ispunjava njegov zavjet Bogu: »Samo neka osvojim Wimbledon i ne moram više nikad igrati tenis«. Jer Ivanišević nije igrao ozbiljan tenis godinu i pol dana. Pribrojimo li tome mjesece do sljedećeg nastupa, upitno je hoćemo li ponovno gledati Ivaniševića s reketom na teniskom terenu. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>London se predomišlja o tranzitnim centrima za azilante </p>
<p>Prema pisanju »Guardiana« London navodno naglo gubi zanimanje za plan da se azilante, pristigle u Britaniju, pošalje u tranzitne centre u inozemstvu, izvan granica EU </p>
<p>LONDON, 16. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nagađanja britanskog tjednika Observer da Hrvatska podiže tranzitni centar u koji će Britanija slati svoje azilante popratili su demanti hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova, kao i britanskog Home Officea. No, ta tema svejedno i dalje privlači pažnju.</p>
<p> List Independent tvrdi tako u ponedjeljak da je nadomak Zagreba napravljen logor za obradu azilanata, ali da »nikakva nagodba nije postignuta s Hrvatima oko korištenja tog centra, koji je podignut da se udovolji njihovoj prijavi za priključenje EU«.</p>
<p>Međutim, u Trsteniku kraj Dugog Sela, gdje bi se prema tom i još nekim izvješćima britanskog tiska trebao nalaziti taj centar, Vjesnikov reporter zatekao je u nedjelju samo zapuštenu bivšu vojarnu. </p>
<p>Independent svejedno špekulira da će »vlasti u Zagrebu vjerojatno za uzvrat htjeti nekoliko ustupaka od Britanije, uključujući veću podršku svojoj prijavi za priključenje EU, te manje strogi vizni režim za hrvatske građane koji posjećuju Ujedinjeno Kraljevstvo«. List Guardian navodi međutim da je London naglo počeo gubiti zanimanje za plan da se azilante, pristigle u Britaniju, pošalje u tranzitne centre u inozemstvu, izvan granica EU. (Upravo u tom kontekstu spominjala se i Hrvatska). Takva se zamisao rodila lani, kada je premijer Tony Blair zatražio prijedloge za rješavanje pitanja sve većeg doseljavanja na Otok. Sve donedavno se tvrdilo da za ideju o tranzitnim centrima Blair nastoji zainteresirati i druge vođe EU - te da će to pokušati i na skorom summitu EU u Solunu.</p>
<p>No, službeni London se prema nekim vijestima sada navodno počeo predomišljati oko cijele zamisli. </p>
<p>Britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett »ohladio se od te ideje, suočivši se s oštrim protivljenjem Njemačke, Švedske i drugih partnera iz EU«, tvrdi tako u ponedjeljak Guardian. Isti list navodi međutim kako se Britanija svejedno nada da će, u partnerstvu s Danskom, Nizozemskom i Austrijom, do kraja godine pokrenuti probnu shemu stvaranja zaštitnih zona za azilante u zonama sukoba u svijetu, te duž glavnih tranzitnih ruta u Europi. Ideje o stvaranju takvih zona - primjerice blizu Roga Afrike, Iraka ili Afganistana - spominjale su se i u nekim ranijim službenim dokumentima i to čini se i dalje stoji. No, zamisao o slanju azilanata u treće zemlje, da tamo, zatvoreni u offshore centrima čekaju na rješavanje svog slučaja, moglo bi se pokazati spornom i politički nepopularnom. </p>
<p>UN je već ranije izrazio zabrinutost u vezi takvih britanskih planova, javio je u ponedjeljak BBC. UN-ova Komisija za izbjeglice, UNHCR, smatra da bi se slanjem izbjeglica na takva mjesta mogla prekršiti njihova ljudska prava. Smještanje logora tako blizu EU moglo bi biti magnet za izbjeglice, kao i krijumčare ljudi, opominje UNHCR u jednom svom internom dokumentu, kojeg se domogao BBC.</p>
<p> UNHCR je međutim priopćio da su dokumenti na koje se poziva BBC »ponešto zastarjeli«. Glasnogovornici tog povjerenstva ističu da se sada zagovaraju novi centri za procesuiranje azilanata, ali unutar EU. </p>
<p>Glasnogovornik UNHCR Rupert Colville u ponedjeljak je u radio-intervjuu za BBC potvrdio da je njegova organizacija sastavila prijedloge koji su »paralelni« britanskoj ideji o tranzitnim centrima izvan granica EU. UNHCR predlaže da se azilanti iz onih zemalja iz kojih izbjeglice u pravilu ne potječu, upute u neki središnji centar za obradu - kako bi ih se odvratilo od toga da ulaze u sustav, rekao je Colville. Predstavnik UNHCR pritom se zauzeo za to da takvi centri budu smješteni unutar EU, jer bi time potpali pod europske norme i zakone. </p>
<p>Što se tiče Hrvatske, britansko ministarstvo unutarnjih poslova, Home Office, zanijekalo je da se u njoj podiže tranzitni logor za osobe koje su u Britaniji zatražile azil. Navodi se da britanska vlada »nema nikakvih podataka o tom centru, niti je donijela odluku da u Hrvatskoj krene s takvom shemom«. U tom ministarstvu tvrde da su još u fazi kada s partnerima i s Visokim komesarom UN za izbjeglice, istražuju kako se u praksi mogu provesti ideje zaštite radi pomoći izbjeglicama bliže zemljama iz kojih potječu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Maroević: Britanija ne gradi azilantski centar u Hrvatskoj</p>
<p>SARAJEVO, 16. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Moguća izgradnja azilantskog centra u Republici Hrvatskoj nema nikakve veze s problemom azilanata u Velikoj Britaniji, izjavio je u ponedjeljak za Federalnu novinsku agenciju glasnogovornik izaslanstva Europskog povjerenstva u BiH Frane Maroević, reagirajući na tvrdnje britanskog tiska kako Europsko povjerenstvo financira izgradnju tajnog centra u Hrvatskoj, gdje Britanija namjerava smjestiti svoje azilante. </p>
<p>Agencija podsjeća na pisanje lista Observer, po kojemu je ovaj plan dio radikalnih mjera čiji je cilj procesuiranje azilantskih zahtjeva izvan granica EU-a, a izgradnju bi u iznosu od milijun i pol eura financirala Europska komisija. No, po Maroevićevim tvrdnjama, nikome u predstavništvima Europskog povjerenstva u Sarajevu i Zagrebu nije jasno kako je problem azilanata u Britaniji povezan s mogućom izgradnjom azilantskog centra u Hrvatskoj. »Štoviše, na službenoj web stranici izaslanstva Europskog povjerenstva u Hrvatskoj još od 30. siječnja stoji najava mogućnosti tendera za izgradnju takvog objekta, ali službeni tender još nije objavljen«, kazao je Maroević, najavivši također kako i izaslanstvo Europskog povjerenstva u BiH planira izgradnju prihvatnog centra za azilante u BiH, jer svaka zemlja mora imati mjesto za prihvat azilanata. »Ali, i u ovom slučaju to nema nikakve veze s pitanjem azilanata u Velikoj Britaniji«, kazao je. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ukidaju se etnički prefiksi u nazivima radio i TV postaja u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 16. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije (CRA) u BiH odlučilo je da ta Agencija treba početi s javnim konzultacijama o etničkim prefiksima u imenima javnih RTV postaja u BiH. Kako je u ponedjeljak priopćeno iz CRA, u BiH postoji određeni broj javnih RTV postaja koje imaju etnički prefiks u svom nazivu, a stav Vijeća je da je ovakva praksa upitna imajući na umu ulogu javnih RTV stanica da osiguraju program za cjelokupno stanovništvo koje pokrivaju svojim signalom, a ne samo za pripadnike jedne etničke skupine. Vijeće je dovelo u pitanje takvu praksu i zato što te postaje primaju novac iz javnih fondova. Zbog toga je Vijeće preporučilo postajama s etničkim prefiksom da ponovo razmotre svoje nazive i promijene nazive. CRA, koja je u BiH odgovorna za regulaciju telekomunikacija, javnog emitiranja i uređenje frekventnog spektra, ima, kako se tvrdi, obvezu provesti javne konzultacije o ovom pitanju, budući da će predložene promjene imati utjecaj na pravila o javnom emitiranju. Nakon što CRA primi komentare javnosti i RTV postaja, izradit će preporuku za Vijeće koje će donijeti konačnu odluku na svom sljedećem redovnom sastanku u rujnu. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Počinje akcija »Pustinjski škorpion«, intenzivna potraga za Saddamom Husseinom</p>
<p>Gerilske akcije Saddamovih pristaša, iako bez jasno određenoga stožera zapovijedanja, upućuju na zaključak da je bivši bagdadski diktator preživio američka razorna bombardiranja i da se najvjerojatnije krije negdje na sjeverozapadu Iraka</p>
<p>ANKARA, 16. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američke postrojbe počele su veliku vojnu operaciju pod nazivom »Pustinjski škorpion« s dva istodobna cilja. Prvo, slamanje džepova otpora snaga koje su ostale lojalne nasilno svrgnutom režimu Saddama Husseina; drugo, pokušaj da se prikupi preostalo teško naoružanje. Akcija je, inače, poduzeta samo dan nakon što je istekao američki ultimatum Iračanima da predaju oružje. </p>
<p>Prema nekim arapskim tvrdnjama, iza operacije »Pustinjski škorpion« krije se zapravo nastojanje da se uđe u trag bivšem iračkom predsjedniku, njegovim sinovima Udayu i Qusayu, te drugim članovima najužega državnog, stranačkog i vojnog vodstva. Gerilske akcije Saddamovih pristaša, iako bez jasno određenoga stožera zapovijedanja, upućuju na zaključak da je bivši bagdadski diktator preživio američka razorna bombardiranja i da se najvjerojatnije krije negdje na sjeverozapadu Iraka. Potvrda takve informacije došla je i od jedne od Saddamovih kćeri koja je rekla kako je njezin otac živ i zdrav.</p>
<p>Na američku žalost, to nije mogao potvrditi napad na grad Fallujah, 50-ak kilometara zapadno od Bagdada, gdje se, sudeći prema nekim dojavama, navodno krio Saddam Hussein. Fallujah je, inače, poglavito nastanjen sunitima kojima pripada i svrgnuti irački vođa. Umjesto bivšega bagdadskog vlastodršca, američki su vojnici pronašli veće količine bombi, materijala za njihovu izradu, te komunikacijsku opremu. Tvrdi se kako nitko od Amerikanaca i Iračana nije poginuo. No, neki se Iračani žale da su upadi u njihove domove bili iznimno oštri. Više desetaka sumnjivih osoba uhićeno je i odvedeno u istražne zatvore. </p>
<p>No, to je, kako se pretpostavlja, samo mali dio golemoga skrivenog arsenala oružja i municije. U rukama Saddamovih branitelja ostali su čak i neki projektili kratkoga dometa. Takvim je raketnim sustavom prije tri dana, prvi put nakon proglašenja pobjede vojne osovine Washington-London, oboren američki borbeni helikopter. Izvjestitelji turskih listova iz Bagdada, Kirkuka i Mosula tvrde kako bi to mogao biti samo početak organiziranih akcija snaga iračkog otpora.</p>
<p>Trenutačno se na Saddamovoj strani bore uglavnom suniti. Međutim, s pravom se strahuje da bi se tim snagama otpora mogli priključiti i znatno organiziranije i brojnije šijitsko pučanstvo. Šijitski su vođe i u ponedjeljak uličnim prosvjedima iskazali ne samo vlastitu snagu već i navijestili da se neće pomiriti s nazočnošću američke i britanske okupacijske vojske. </p>
<p>Sloganima poput »Odlazite strani kolonizatori« gotovo se svakodnevno ponavlja jasna poruka da se što prije vrate u svoje matične baze. </p>
<p>Dizanje u zrak dijela naftovoda, koji vodi od Kurkuka do turske sredozemne luke Ceyhan potvrđuje da su Saddamovi gerilci spremni i sposobni udariti i po gospodarskim ciljevima, gdje su, kako se čini, Amerikanci najranjiviji. Američko-britanske snage su stoga ojačale ophodnje oko naftovodnih polja na sjeveru i jugu zemlje. </p>
<p>Narastanju iračkoga otpora pridonosi i golema nezaposlenost u zemlji te činjenica da mnogi zdravstveni, prosvjetni i drugi djelatnici već mjesecima nisu primili plaće. Nezadovoljstvu običnih građana pridonosi i sporo obnavljanje uništenih infrastrukturnih objekata, osobito gradnja vodovodne mreže. Stoga nije čudno što mnogi Iračani sada kažu kako u uvjetima »uvezene američko-britanske slobode« žive znatno lošije nego u Saddamovo vrijeme. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Trećina Amerikanaca vjeruje da je u Iraku pronađeno oružje za masovno uništenje</p>
<p>Čak 22 posto Amerikanaca je reklo da je Irak koristio kemijsko i biološko oružje, rezultat je ispitivanja javnog mnijenja koje su u svibnju na uzorku od 1265 ispitanika proveli članovi Programa o pogledima na međunarodnu politiku sveučilišta Maryland</p>
<p>SEATTLE, 16. lipnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Iako su očite činjenice da Irak u nedavnom ratu nije koristio oružje za masovno uništenje i da ga SAD do danas nije uspio pronaći, velik broj Amerikanaca vjeruje u sasvim suprotno. </p>
<p>Jedna trećina (34 posto) vjeruje da su Amerikanci u Iraku pronašli oružje za masovno uništenje, a čak 22 posto njih reklo je da je Irak koristio kemijsko i biološko oružje, rezultati su ispitivanja javnog mnijenja koje su u svibnju na uzorku od 1265 ispitanika proveli članovi Programa o pogledima na međunarodnu politiku sveučilišta Maryland. </p>
<p>Iako su u vijestima imali kvalitetna i opsežna medijska izvješća, znanje dijela Amerikanaca nije bilo puno bolje niti prije rata kad se radilo o činjenicama vezanim uz napade 11. rujna. U istraživanjima koja je nakon napada proveo lokalni list Knight Ridder Newspapers, čak polovica njih smatralo je da je među devetnaest otmičara 11. rujna 2001. godine bilo i Iračana, iako je poznato da je većina njih bila iz Saudijske Arabije. Samo 17 posto odgovorilo je točno - da niti jedan otmičar nije bio iz Iraka. Prema riječima Stevea Kulla, direktora Programa, riječ je o zapanjujućim rezultatima istraživanja jer ukazuju da kod nekih Amerikanaca postoji nesklad između vjerovanja i činjenica. Odnosno, oni ne žele prihvatiti činjenice ako nisu u skladu s njihovim uvjerenjima. </p>
<p>Rezultati istraživanja pokazali su također da pogrešna uvjerenja o oružju za masovno uništenje imaju osobe koje uglavnom podupiru ratnu opciju. </p>
<p>U analizama spomenutog istraživanja spominje se nekoliko uzroka tako raširenom postojanju nesklada između vjerovanja i činjenica: premala pozornost posvećena vijestima iz svijeta, fragmentirana ili kontradiktorna medijska izvješća kojima je nedostajala dubina ili skepticizam I nastojanja Bushove administracije da »proda« rat pojednostavljivanjem prijetnje. </p>
<p>Kontroverze oko oružja za masovno uništenje ne utječu na promjenu javnog mnijenja i zbog toga, smatraju analitičari, što je velikoj većini Amerikanaca već samo uklanjanje iračkog represivnog režima dovoljan razlog za ulazak u rat. Ljudi su podržavali rat iz nacionalnih i sigurnosnih razloga, a potom i humanitarnih - nakon otkrivanja Saddamovih žrtava u masovnim grobnicama u Iraku. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američke snage potrebne na Srednjem istoku </p>
<p>WASHINGTON, 16. lipnja</p>
<p> - Američke snage bi mogle biti potrebne na Srednjem istoku kako bi pomogle u borbi protiv militantnih palestinskih skupina ukoliko ih palestinski premijer ne uvjeri da prekinu napade na Izrael, rekao je u nedjelju predsjednik Odbora za vanjske odnose američkog Senata, Richard Lugar.</p>
<p>Govoreći na televiziji Fox News, republikanac iz Indiane Lugar rekao je kako bi moglo doći do zaključka da su potrebne međunarodne snage za zaustavljanje nasilja na Srednjem istoku, a tad bi mogle sudjelovati i američke snage. On je, međutim, upozorio kako treba biti jako oprezan u uporabi američkih snaga »bilo samih, bilo s NATO-om, bilo s UN-om, bilo s kim«. Upitan da li bi takve snage išle protiv Hamasa on je odgovorio da to »možda ne bi bio samo Hamas«.</p>
<p>Dva člana senatskog Obavještajnog odbora također su pozvali na oprez u eventualnoj uporabi američkih snaga na Srednjem istoku. Predsjednik Odbora Pat Roberts, republikanac iz Kansasa rekao je na CBS-u da »većina nas misli o mirovnim snagama« u palestinsko-izraelskom sukobu, ali da bi borba protiv Hamasa bila »daleko drugačija uloga od održavanja mira«. »To bi bio prilično dramatičan korak«, rekao je on.</p>
<p> Senator Carl Levin, demokrat iz Michigana, rekao je da bi američki Kongres »bio vrlo oprezan« glede takvog potencijalno eksplozivnog pitanja. »Prije svega željeli bismo znati da li strane žele tamo međunarodne snage«, rekao je on CBS-u. »Još važnije, moramo navesti palestinske vlasti da istraže Hamas«.</p>
<p>State Department je Hamas, koji priznaje napade na izraelske civile i vojsku, proglasio za terorističku organizaciju. Američki predsjednik George W. Bush je, provodeći Očev dan na obiteljskom imanju u Kennebunportu, u Maineu, rekao novinarima u nedjelju kako se slobodni svijet mora »oštro pozabaviti Hamasom« i drugim militantnim skupinama koje sudjeluju u nasilju. </p>
<p>»Premijer (Mahmud) Abbas želi mir. Premijer (Ariel) Sharon želi mir. Amerika želi mir. Europska unija želi mir. Ali ima ubojica koje ga ne žele«, rekao je on. »Mi koji želimo napredak procesa moramo udružiti naše napore da bismo presjekli novac i potporu svakome tko pokušava sabotirati mirovni proces«. Bush je kazao da će njegova vlada uložiti napore kako bi podržala mirovni proces za koji smatra da će uspjeti, ali »uz mnogo rada«.</p>
<p>Lugar je kazao kako Izraelcima i Abbasu treba dopustiti da srede stanje. On je međutim ustvrdio da Abbas »jednostavno nije u stanju to učiniti«. Abbas je ustvrdio da bi, ukoliko pokuša silom riješiti problem palestinskih militantnih skupina, došlo do građanskog rata među Palestincima. Lugar je za Izraelce kazao da su dorasli nositi se s Hamasom, mada je rekao da ne podržava izraelsko ubijanje čelnika militanata. Lugar je kazao kako bi naoružane međunarodne snage bile potrebne za razdvajanje Izraelaca i Palestinaca. »I što je još važnije ... da iskorijene terorizam koji je ključni problem«, rekao je on.</p>
<p>Izraelci i Palestinci podržali su nedavno mirovni plan Sjedinjenih Država, EU, UN-a i Rusije, ali je nakon toga došlo do vala nasilja s obje strane koji je ugrozio njegovu provedbu. Mirovni plan predviđa kao početne korake da Izrael isprazni nelegalna židovska naselja na okupiranim palestinskim teritorijima, a Palestinci da suzbiju terorizam. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Francuska predlaže mirovne snage za Srednji istok</p>
<p>LUXEMBOURG, 16. lipnja</p>
<p> - Još je prerano za bilo kakvu konkretniju akciju, pogotovo za mirovne snage, ocijenili su ministri vanjskih poslova EU prijedlog Francuske o slanju mirotvoraca EU na Srednji istok. Ideju je lansirao šef francuske diplomacije Dominique de Villepin: »Ne smijemo dopustiti da se situacija na Srednjem istoku pogorša, a da pritom ne učinimo ništa«, rekao je ministar predlažući mirotvorce koji bi zaustavili terorističke akcije i sprječavali neprijateljstva.</p>
<p> »Francuska je spremna ponijeti svoj dio tereta«, poručio je De Villepin, uz upozorenje da svaka akcija ove vrste dolazi u obzir tek uz pun blagoslov međunarodne zajednice. Ideju su, kao i slične prije ove, pozdravili Palestinci i iskritizirali Izraelci. Prijedlog je nešto bolje dočekan na EU terenu. </p>
<p>»To je nesumnjivo zanimljiv, no pustite nas prvo da analiziramo situaciju. Mislim da je bolje prvo smiriti strasti, pojačati sigurnost, unaprijediti smjernice i tek tada možemo razgovarati o mirotvorcima«, misli Javier Solana. Izjavu je dao uoči radnog doručka ministara vanjskih poslova EU s palestinskim im kolegom. (lsn)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Iraku ubijeno 70 arapskih dragovoljaca</p>
<p>AMMAN, 16. lipnja </p>
<p> - Najmanje 70 arapskih dragovoljaca, uključujući i jordanske državljane, ubijeno je u vojnim operacijama koje su pokrenuli američki vojnici prošloga tjedna kako bi ugušili otpor u sjeverozapadnom Iraku, objavile su u ponedjeljak lokalne novine.</p>
<p> Među poginulima su državljani Jordana, Saudijske Arabije, Jemena, Sudana, zatim Palestinci i dragovoljci iz Sjeverne Afrike te zemalja u Perzijskom zaljevu, piše dnevnik Alarab Alyoum.</p>
<p> Tih 70 muškaraca bilo je među tisućama arapskih dragovoljaca koji su doputovali u Irak prije i za vrijeme američkoga rata u zemlji koji je doveo do pada režima Saddama Husseina u travnju ove godine. »Oni su odlučili nakon toga ostati u Iraku i potražili su utočište u dolini u blizini grada Rawe jer im je zabranjen ulaz na sirijski teritorij«, pišu novine pozivajući se na izjave lokalnoga stanovništva.</p>
<p> Sedamdeset Arapa bilo je među 113 boraca koji su navodno ubijeni kada su američke snage napale »pustinjski logor za obuku« iračke skupine otpora u blizini sirijske granice. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prisegnuo prvi glavni tužitelj ICC-a</p>
<p>HAAG, 16. lipnja </p>
<p> - Argentinski odvjetnik Luis Moreno Ocampo svečano je u ponedjeljak prisegnuo za glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Den Haagu, prvog svjetskog tijela nadležnog za suđenje počiniteljima ratnih zločina. </p>
<p>Pedesetogodišnji odvjetnik, stručnjak za ljudska prava, odgovoran je za gonjenje onih koji su optuženi za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene bilo gdje u svijetu.</p>
<p>Jedini stalni svjetski sud biti će nadležan za zločine počinjene nakon stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002. Moreno Ocampo, kojega su članice ICC-a na Skupštini država stranaka jednoglasno izabrale 21. travnja u Ujedinjenim narodima (UN) u New Yorku, specijalizirao je kazneno pravo i ljudska prava.</p>
<p> Bio je zamjenik tužitelja u procesima protiv argentinske vojne hunte u politički nemirnim 80-tim godinama, a vodio je i tužiteljski tim koji je analizirao više od 10.000 slučajeva kršenja ljudskih prava.</p>
<p> Glavnog tužitelja, koji je bio i ključna figura u Transparency International, organizaciji za borbu protiv korupcije, idućih mjeseci očekuju predmeti užasnih zločina počinjenih u Kongu, Srednjoafričkoj Republici i Kolumbiji. </p>
<p> Rimski statut je dosad ratificiralo 90 zemalja, među njima i Hrvatska, a potpisalo ga je njih 139. ICC-u su se snažno usprotivile Sjedinjene Države a od velikih sila nisu ga prihvatile još Rusija i Kina. </p>
<p> Upravo stajalište SAD-a, koji nastoji bilateralnim sporazumima s državama ishoditi izuzeće američkih državljana od izručenja ICC-u, izvor je spora između svjetske sile i Europske unije (EU), koja snažno, financijski i politički, podupire ICC. </p>
<p> Hrvatska se našla u procjepu između Europe, kojoj teži i čije vrijednosti zato i želi poštivati, s jedne strane te svjetske velesile s druge strane, koja je dosad sporazume o izuzeću američkih građana postigla s 37 zemalja.</p>
<p> Hrvatska je u četvrtak američkim predstavnicima kazala da ne može prihvatiti sporazum u ponuđenom joj obliku, već će to pokušati riješiti pregovorima koji se nastavljaju. </p>
<p> Početkom veljače u ICC je izabrano 18 sudaca od ukupno 43 kandidata, a među njima je bio i hrvatski stručnjak Ivo Josipović.</p>
<p> Udruge za zaštitu ljudskih prava pozvale su novog tužitelja da bude jako pažljiv sa svojim prvim slučajem jer je prvi dojam vrlo bitan za uspostavu »vladavine zakona nad zakonima džungle«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zmijski protuotrov nitko ne smije sam sebi ubrizgavati </p>
<p>U Vjesniku od 14. lipnja 2003. na 21. stranici objavljen je članak »U potrazi za hladom neotrovne zmije mogu zalutati i u zgrade«. U tekstu se nalazi i okvir pod naslovom »Prodaje se zmijski protuotrov opasan po život« na koji želim reagirati. Novinar s kojim sam telefonski razgovarao, gotovo sigurno nenamjerno, pogrešno je interpretirao neke moje izjave.</p>
<p> Nije točna izjava da se zmijski antiserum ne može davati bez savjetovanja s liječnikom. Iz toga se može zaključiti da se ugrižena osoba može savjetovati s liječnikom (recimo, preko telefona) i nakon toga sama sebi ubrizgati antiserum. Točna bi izjava trebala glasiti - »zmijski protuotrov nitko sam sebi ne smije ubrizgavati«. To može učiniti jedino liječnik u zdravstvenoj ustanovi, po mogućnosti u bolnici.</p>
<p> Naime, zmijski protuotrov ili zmijski antiserum sadrži konjska antitijela koja mogu neutralizirati zmijski otrov. On se dobiva na sljedeći način: Konjima se postepeno ubrizgavaju određene količine zmijskog otrova. Tijekom vremena, konj postane imun na zmijski otrov - on u tijelu stvori zaštitna antitijela. Nakon određenog vremena, konjima se vadi krv te se iz nje, posebnim biokemijskim i imunološkim postupcima, izoliraju antitijela. Ona se onda još dodatno obrađuju, te se pakiraju u ampule kao gotovi medicinski pripravak.</p>
<p> Međutim, ta su antitijela dobivena izolacijom iz konjske krvi, a neki su ljudi alergični na konjske proteine. Ako se takvim ljudima ubrizga zmijski antiserum, onda oni, u roku nekoliko minuta, razviju teške alergijske reakcije (tzv. anafilaktičke reakcije) koje mogu biti opasne po život, ako se pravilno ne suzbiju.</p>
<p> Najčešći simptomi takvih reakcija su naglo stezanje u grudima, pojava osipa, nagli pad tlaka i gušenje. Na žalost, mnogi ljudi ne znaju da li su alergični na konjske proteine, pa bi svako samoinicijativno ubrizgavanje antiseruma, bez liječničkog nadzora, moglo biti smrtonosno. Zmijski antiserum može davati samo liječnik u zdravstvenoj ustanovi (po mogućnosti, u bolnici), jer će, ako se pojave navedeni simptomi, znati i moći pravilno ih suzbiti!</p>
<p> Mislim da će čitatelji ovo lako shvatiti, ako povučemo paralelu s antibioticima. Antibiotike možemo uzimati u tabletama ili kapsulama, ali možemo ih dobivati i injekcijama. Liječnik će bolesniku prepisati tablete i kapsule za uzimanje kod kuće, ali će mu antibiotike ubrizgavati sam ili će to učiniti medicinska sestra u ambulanti ili bolnici. Prema tome, zmijski protuotrov nije opasan po život ako se pravilno primjenjuje. On tada spašava ljudski život. Međutim, nepravilno primijenjen, on može, u nekih osoba, biti i smrtonosan.</p>
<p>Konačno, zadnja rečenica: »No, to ipak ne sprečava...« je potpuno proizvoljna interpretacija novinara koju ja nisam izrekao.</p>
<p>Osim Imunološkog zavoda, koji proizvodi vrlo kvalitetan zmijski protuotrov, neki od većih proizvođača zmijskih protuotrova u svijetu su Institut »Butantan« u Brazilu, Behringwerke AG u Njemačkoj, Pasteurov institut u Francuskoj, Commonwealth Serum Laboratories u Australiji, itd. Zanimljivo je da su SAD prestale proizvoditi antiserume za liječenje ugriza svojih zmija otrovnica (prije ih je proizvodio Wyeth Laboratories), te se tamo svi ugrizi liječe simptomatski.</p>
<p>Doc. dr. ZORAN TADIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prijatelji s druge strane Jadrana</p>
<p>Po ljepoti, razvedenosti obale i (još uvijek) čistoći i bistrini danas Jadranu izgleda nema premca. Stoga je i mnogima naše Jadransko more, »more koje je jedna velika Božja oranica«, bilo »Ahilova i tetiva i peta«.</p>
<p>Međutim, ima i onih koji bez neke zaplotnjačke i filistejske primisli, te s neskrivenim simpatijama i ljubavlju javno hofiraju s Istrom i Dalmacijom. Svakako, tu na prvom mjestu treba spomenuti Romana Prodija, čelnog čovjeka EU i bivšeg predsjednika Vlade Republike Italije.</p>
<p>Naime, Romano Prodi u tršćanskom listu Il Piccolo nedvosmisleno govori u čemu je razlog te njegove privrženosti: »Lako je reći zbog ljepota... Ali tu je i povijesno sjećanje na Veneciju, tu je i težak splet kultura, rasa, propaćene povijesti, tu je tisuću osjećaja kada se ide po Istri i Dalmaciji. Upravo zato je toliko važan proces pomirenja, koji se mora obaviti u punoj jednakosti i punom uzajamnom dostojanstvu« (iz kolumne »Zapadni prolaz« Milana Rakovca, Vjesnik (Panorama subotom, 22. ožujka 2003.)</p>
<p>Da to nije samo usputni flert i kako »udvarač« Prodi ima najozbiljnije i dugoročne namjere, zorno će (po)kazati i sljedeći navod. Tako, Milan Gregorič, slovenski vrsni publicist i novinar europskog formata iz Kopra, optimistički zapisuje:</p>
<p> »Možda si možemo tumačiti Prodijevu izjavu (o pomirenju i praštanju, danoj slovenskom listu Primorske novice u vrijeme kada je Prodi bio talijanski premijer), kao otvoreno namigivanje, kako je sazrijelo vrijeme također u Italiji za taj velik trenutak i kako će konačno doći kraj svim revanšizmima na ovim prostorima (na cjelokupnom teritoriju poluotoka Istre), kao što je potresnim riječima uskliknuo i Marino Vocci, talijanski publicist, humanist i političar.'Samo Bog zna kako smo od njih (revanšizama) umorni'.«</p>
<p>Povijesnim revanšizmima kao takvima s talijanske strane inficirani su (još uvijek) (neo)fašisti, (neo)iredentisti i arditi D'Annunzijeva profila (koji su doduše malobrojni, ali zato »dobro raspoređeni« te kako kričeći) ŕ la Zmago (Jelinčič). Inače, ti talijanski istročari in continuo mašu ovom parolom: »Istra (dakako, oni tu podrazumijevaju i slovenski dio Istre, odnosno Slovensko primorje) i Rijeka su od nekada i za vječno talijanski«. Oni mahnito svojataju još i veći dio Dalmacije (s naglaskom na Zadar).</p>
<p>Romano Prodi i ovih dana posve otvoreno i sve agilnije uz »proces pomirenja« i višegodišnjih napora kako »preboljeti propaćenu povijest«, zagovara što brži i efikasan ulazak Hrvatske u EU.</p>
<p>Prodi nije jedini zagovornik što bržeg ulaska Hrvatske u EU. To je nakana i cilj Farnesine (talijansko ministarstvo vanjskih poslova), odnosno današnje talijanske administracije. Talijanski veleposlanik u Hrvatskoj, Fabio Pigliapocco nedvosmisleno jasno kaže: »Talijanska Vlada će učiniti sve kako bi se prijateljskoj Hrvatskoj čim prije ostvarila želja kako bi postala članicom EU« (emisija Prizma, HRT 2, 9. lipnja 2003.). </p>
<p>Prodi je u spomenutom talijanskom listu još naglasio kako EU s Hrvatskom »igra čisto i zdravo«. Nema razloga zato ne nadati se i očekivati to i od talijanske Vlade.</p>
<p>Dr. med. GINO PRENC Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Po gradskim parkovima i ulicama više se ne može hodati od psećeg izmeta </p>
<p>Obraćam se glede onečišćenja grada od četveronožnih ljubimaca, jer je prešlo svaku mjeru.</p>
<p>Živim u blizini maloga parka nedaleko od središta grada te imam priliku biti svjedokom nekulture vlasnika pasa koji svakodnevno u ovu lijepu oazu dovode svoje ljubimce na »šetnju«. Površina cijelog parka, doslovce je prekrivena izmetom, što je u ovim vrućim ljetnim mjesecima izvor zaraze. S gnušanjem i zadržavajući dah prolazim kroz park. </p>
<p>Dječji smijeh i radosni roditelji koji su krasili taj park potpuno su nestali prije više godina, otkako se broj četveronožnih ljubimaca umnogostručio. </p>
<p> Izmeti pasa uobičajena su pojava po gradskim ulicama, parkovima i dvorištima. Zastrašuje nemar i nekultura vlasnika pasa, mladih i starijih, a još više nebriga i ignorancija odgovornih u gradu: općinskih struktura, medija i policije, iako postoji zakon kojim se navodi obavezno skupljanje izmeta pasa i vođenje pasa na uzici.</p>
<p>Zakon se ne primjenjuje, jer velik broj istaknutih političara i gradskih funkcionara posjeduje kućne ljubimce, te izgleda da njima ovakvo stanje ne smeta.</p>
<p> Društva za zaštitu životinja, televizija i novine gotovo nikada ne nastoje poraditi na podizanju kulture vlasnika pasa organiziranjem jednostavnih tečajeva: zašto pokupiti izmet četveronožnog ljubimca s javne površine, kako ga pokupiti i gdje ga odložiti. Trebalo bi naučiti ljude da to nije sramota, već hvalevrijedan čin. </p>
<p>Psi su divna stvorenja koja donose radost u svaku obitelj, ali psi nisu svjesni svojih postupaka. Krivci su neodgovorni vlasnici, koji bezočno ostavljajući izmete svojih ljubimaca po ulicama i parkovima, predstavljajujući ogledalo svoje kuće i ovoga grada.</p>
<p>ASAF CVIJETIĆ, dipl. ing.građ. Zagreb Mob: 098-592-699</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Suđenje Poljacima za ubojstvo gostioničara pivskim bocama</p>
<p>Nepravomoćnom ukinutom presudom osuđeni su na 25 godina zatvora / Pokušali pobjeći s novčanicama s tragovima gostioničareve krvi </p>
<p>OSIJEK, 16. lipnja</p>
<p> - Nakon što je Vrhovni sud RH u siječnju ove godine ukinuo prvostupanjsku nepravomoćnu presudu osječkog Županijskog suda kojom su poljski državljani Jedrasik Krystan (31) i Adam Jakubovski (41) proglašeni krivima za ubojstva iz koristoljublja, cijeli je slučaj vraćen na ponovno suđenje koje je započelo u ponedjeljak. </p>
<p>Podsjetimo, obojici optuženih Poljaka pobijenom je nepravomoćnom presudom određena kazna zatvora u trajanju od 25 godina. </p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti ih da su 18. studenog 2001. godine oko 18 sati u lokalu »Bazar« na osječkoj glavnoj tržnici, po prethodnom dogovoru, a u cilju da ga usmrte i ukradu mu novac, vlasnika lokala Josipa Mihaljevića pivskim bocama više puta udarili u glavu. </p>
<p>Kada je pao na tlo, nastavili su ga udarati po glavi i tijelu gajbama punim pivskih boca zadavši mu izrazito teške tjelesne ozljede od kojih je pao u komu te 10. siječnja 2002. godine preminuo u osječkoj Kliničkoj bolnici. </p>
<p>Iste večeri, nakon što su ga izudarali pobjegli su, no, oko 20,15 zatečeni su na graničnom prijelazu Duboševica gdje su pokušali iz Hrvatske prebjeći u Mađarsku. </p>
<p>Kako su na odjeći imali tragove krvi, privedeni su. Naknadnim vještačenjem automobila u kojem su zatečeni, skriveno u mjenjaču pronađeno je 64.000 DEM i 38.900 kuna. Na nekim novčanicama pronađeni su tragovi krvi, a DNA analizom je ustanovljeno da je riječ o krvi ubijenoga Mihaljevića. </p>
<p>Nakon čitanja optužnice, obojica optuženika su u ponedjeljak pred sudskim vijećem istaknuli kako se ne osjećaju krivima za kazneno djelo koje im se stavlja na teret. </p>
<p>Saslušan je svjedok Željko Mihaljević, sin ubijenoga ugostitelja, koji je kazao kako on nije neposredni očevidac događaja. Po njegovom iskazu, u vrijeme dok ga je posjećivao u bolnici otac je u rijetkim trenucima bio pri svijesti. Jednom mu je prilikom samo rekao kako ne može vjerovati da su mu to te osobe napravile, no nije spominjao imena. </p>
<p>Svjedok Dražen Flegar, djelatnik osječko-baranjske policijske uprave, koji je sa kolegom Jozom Brkićem bio prvi na mjestu događaja, ispričao je kako je kobne večeri oko 18,20 došao u »Bazar« nakon dojave da je netko ozlijeđen. </p>
<p>»Pokojni Mihaljević bio je sam u lokalu i još je bio pri svijesti. </p>
<p>Pitao sam ga tko ga je tako udesio, a on mi je samo rekao - dvojica Poljaka«, kazao je svjedok dodavši kako su tada pozvali hitnu pomoć.</p>
<p>Sudsko-medicinski vještak dr. Boris Dumenčić objasnio je da je oštećeni zadobio brojne razderotine glave, nagnječenje mozga i krvarenje unutar moždanih ovojnica, te serijski prijelom lijeve strane rebara (od drugog do sedmog) sa posljedičnim izljevom krvi u prsište. </p>
<p>U bolnicu je dovezen u stanju kome, a u siječnju je preminuo od infarkta koji je nastao kao posljedica ozljeda. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Snimka nije namontirana, već oštećena pri snimanju</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Zadnji dan rasprave prije ljetnog raspusta na suđenju bivšem karlovačkom istražnom sucu Jurju Boljkovcu donio je ne malo iznenađenje. Stručnjak za akustiku sa Zavoda za elektroakustiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva docent dr. Hrvoje Domitrović raspršio je u svome stručnom nalazu i mišljenju neke mogućnosti u korištenju trake koja je snimljena dok je glavni svjedok Zdravko Bosiljevac bio ozvučen prigodom jednog sastanka s optuženim Boljkovcem. </p>
<p>Rezime njegovog iskaza može se označiti jednom riječju: Neupotrebljivo!</p>
<p>Preostala je još samo teoretska šansa da se i na drugoj strani kazete nešto nađe. Vještak je sa svojim suradnicima počeo preslušavati i drugu stranu trake, pa kako je još lošije kvalitete nego prva strana, mislio je da ju ne treba ni vještačiti. Taj dio posla obavit će se do druge polovine rujna kada će se nastaviti rasprava.</p>
<p>Vještak je u izlaganju pred vijećem odgovorio na pitanje koje je kolalo sudskim kuloarima: je li policijska snimka namontirana. </p>
<p>Primjerice, nestručnom slušatelju prilikom prvog preslušavanja pred sudom moglo se učiniti da su neke rečenice, inače gotovo nerazumljivog govora, snimljene u dva različita termina, odnosno mjesta.</p>
<p>Docent Domitrović to je odlučno odbacio kao mogućnost, navodeći u svom višesatnom izlaganju brojne tehničke postupke kojemu je bila podvrgnuta policijska audio snimka. Snimka je »uništena« za vrijeme samog snimanja, odnosno dok je Bosiljevac imao skriven mikrofon, a ništa nije umetano ni naknadno montirano. </p>
<p>Za velike šumove koji su upropastili više od 90 snimke vještak je pretpostavio da su mogli nastati i trenjem mikrofona o tkaninu. </p>
<p>Tako da nije moguće indentificirati osobe koje su razgovarale.</p>
<p>Zaštićeni svjedok, kodnog imena Aco, vodio je pripreme za ozvučenje Bosiljevca kao i akciju samog tajnog snimanja razgovora. </p>
<p>Ocijenio je da bi video snimanje susreta Bosiljevac - Boljkovac bilo riskantno i ne bi dalo očekivanje rezultate. Odlučili su se samo na snimanje glasova preko audio linka. Voditelj akcije Aco poučio je svjedoka Bosiljevca kako ne smije činiti nagle pokrete, ne smije trčati, jer će to oslabiti kvalitetu snimljenog materijala. Zaštićeni svjedok-policajac to je i potvrdio preko audio linka raspravnom vijeću. </p>
<p>Istaknuo je kako su Boslijevac i Boljkovac mirno šetali, u blizini nogometnog stadiona, a potom su svaki otišli na svoju stranu. U cijeloj ekipi praćenja bilo je desetak policajaca.</p>
<p>Na pitanje predsjednika vijeća Zlatka Tripala koji je uzrok lošem kvalitetu snimke, on je ocijenio da je oprema bila standardna, a da postoji mogućnost da je brojne šumove izazvalo hodanje po nepokošenoj travi, a kasnije po asfaltu.</p>
<p>Pri kraju ispitivanja skrivenog svjedoka preko audio linka policajac je upitan o mogućnosti da se mikrofon koji tare o tkaninu stvori takove nepotrebne šumove. </p>
<p>No, zaštićeni svjedok je tu odgovorio dosta neodređeno pozivajući se na činjenicu kako ne smije otkrivati tehnologiju i način opremanja ozvučene osobe. </p>
<p>Nije znao da je svjedok koji je sa sobom imao tajni uređaj za snimanje o svemu tome ranije detaljno obavijestio raspravno vijeće dok je davao svoj iscrpni iskaz.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nestručni radnik pomiješao kemikalije i izazvao požar </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Nepunih dva mjeseca nakon što je izbio požar opasnog kemijskog i tehnološkog otpada poduzeća »Kemis« u skladištu koje je u vlasništvu »Munje«, policija je kazneno prijavila direktore oba poduzeća te radnika koji nije postupao prema odredbama za postupanje s opasnim otpadom.</p>
<p>Obavljenim očevidom utvrđeno je kako je 50-godišnji direktor »Munje« iznajmio jedan dio skladišnog prostora poduzeću »Kemis«, čiji je vlasnik 37-godišnji hrvatski državljanin slovenskog porijekla. Stoga su obojica prijavljena zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom, dok je, pak, 30-godišnji radnik »Kemisa« prijavljen zbog dovođenja u opasnost te zbog teškog djela protiv opće sigurnosti na štetu poduzeća »Munja«.</p>
<p>Kako je priopćila policija, kriminalističkom obradom utvrđeno je kako su prvoosumnjičeni i drugoosumnjičeni postupali protivno odredbama Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom u skladištu opasnog kemijskog i tehnološkog otpada površine 792 četvorna metra, prethodno ne pribavivši odobrenje nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p>Suprotno odredbama i bez odobrenja nepropisno su uskladištili oko 100 tona otpada, iako su znali da za takvu količinu skaldište nije odgovarajuće. </p>
<p>Pored toga, s obzirom da se opasni kemijski otpad nije mogao sortirati po istovjetnom sadržaju, a i zapriman je u korodiranim ambalažama, tekući otpad je počeo istjecati i miješati se s drugim prolivenim otpadom.</p>
<p>Obrisao pod i napustio skladište</p>
<p>Kulminacija istjecanja otpada dogodila se 28. travnja kada je trećeosumjičeni neosposobljeni djelatnik u poslijepodnevnim satima pretakao emulziju iz bačvi u cisternu. Neopreznim pretakanjem kemijski otpad se prolio po podu, a trećeosumnjičeni je jednu bačvu srušio u manevriranju viličarem, pa su se tekućine pomiješale. Pokušavajući prebrisati prolivenu tekućinu radnik je ponovno pomiješao kemikalije što je izazvalo kemijsku reakciju, pri čemu se oslobađa toplina, a zatim je spužvu kojom je brisao pod odbacio u bačvu s raznim smećem.</p>
<p>Nakon što je napustio skladište izbio je požar koji se proširio na krovnu konstrukciju i susjedno skladište »Munje«. </p>
<p>Prilikom požara nisu nastupile posljedice za zdravlje i život ljudi niti je došlo do zagađenja okoliša, a materijalna šteta počinjena »Munji« iznosi 686.806 kuna.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sud odbio blokirati imovinu Silvija Marića</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Općinski sud u Zagrebu odbio je zahtjev bivše manekenke Tatjane Mrduljaš da se nogometašu Dinama, Silviju Mariću privremeno zabrani raspolaganje gotovinskim sredstvima na bankovnim računima, te eventualna prodaja njegovog stana na Trgu burze i automobila »mercedes CLK«.</p>
<p>Tatjana Mrduljaš tužila je svog bivšeg dečka Marića, tražeći 12 milijuna kuna »zajedničke stečevine« (odnosno polovinu sadašnje Marićeve imovine op.a.) nakon prekida njihove trogodišnje veze koja je trajala od rujna 1997. do rujna 2000. godine. Manekenka je u tužbi navela da je, pristavši na izvanbračnu zajednicu žrtvovala svoju manekensku karijeru, posvetivši se kućanskim poslovima i pomaganju Mariću, koji se obvezao da će je uzdržavati. Nakon prekida veze, manekenka se, tvrdi, više nije mogla vratiti svom zvanju, a nije se mogla ni zaposliti budući da je studentica.</p>
<p>Spomenuti zahtjev za blokadom imovine do pravomoćnosti presude tatjana Mrduljaš je podnijela u siječnju ove godine.</p>
<p> U obrazloženju odbijenice stoji je kako tužiteljica nije navela koji su to postupci i činjenice po kojima bi se moglo zaključiti da tuženik Marić ima namjeru otuđiti svoju imovinu, iako je to od nje zatraženo.</p>
<p>Na ovu odluku općinskog suda tužiteljica može uložiti žalbu o kojoj će odlučivati zagrebački Županijski sud.</p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Veliki broj uboda ne može biti u kontekstu samoobrane«</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Nakon što je vijeće prihvatilo dokazni prijedlog obrane da se ponovno saslušaju svi ranije ispitani svjedoci, u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu odgođen početak ponovljenog suđenja Vladi Grundu (28) zbog ubojstva Dalibora Blaževića počinjenoga još 1994. godine. Progon protiv Grunda preuzela je 1994. godine majka ubijenoga Blaževića, Štefica, nakon što je Županijsko državno odvjetništvo, još u fazi istrage, obustavilo progon protiv Grunda, obrazlažući svoju odluku nedostatkom dokaza za podizanje optužnioce za ubojstvo, te tvrdnjom da je Grund izboo Blaževića nožem u samoobrani.</p>
<p>Tako majka uz Grunda tereti i njegovu prijateljicu Željku Stojić za pomaganje, jer je ona navodno dodala Grundu »skakavac« kojim je on izbo Blaževića.</p>
<p>Prema navodima iz optužnice, sam događaj se zbio 20. kolovoza 1994. godine, u pothodniku »Ciboninom prolazu«u Savskoj, kada je grupa mladića navodno napala Grunda i Stojićku, a optuženi je nožem više puta izbo jednoga od napadača.</p>
<p>Prvo suđenje Grundu i Stojićki održano je 2000. godine, a 23. listopada te godine vijeće je presudilo: zbog prekoraćenja nužne obrane Grund dvije godine zatvora. Željka Stojić tada je oslobođena optužbi za pomaganju pri ubojstvu.</p>
<p>Grund je tada uložio žalbu, koju je Vrhovni sud i uvažio, te 1. listopada prošle godine ukinuo presudu Grundu, i naložio ponavljanje suđenja. </p>
<p>Razlozi odluke Vrhovnog suda leže u činjenici da u vrlo šturoj izrijeci presude u kojoj se između ostalog navodi »pristao lišti Blaževića života te ga izbo nožem« uopće nije detaljno opisan događaj, već se iz opisa činjeničnog stanja ne može razaznati tko je koga tada napao, na koji način, kakvi su im bili položaji tjela i sl.</p>
<p>Drugu zamjerku je Vrhovni sud uputio na račun broja ubodnih rana. Naime, teško je za vjerovati da se toliko veliki broj uboda može staviti isključivo u kontekst samoobrane. </p>
<p>Za razliku od poništene presude Grundu, Vrhovni sud je tada potvrdio oslobađajuću presudu Željki Stojić, taka da će ona u ovom ponovljenom postupku biti ispitana kao svjedok.</p>
<p>Nastavak suđenja određen je za 15. listopada. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U izravnom sudaru dva»golfa« troje ozlijeđeno</p>
<p>SINJ, 16. lipnja</p>
<p> - Dvojica osamnaestogodišnjaka i dvadestogodišnja djevojka teže su ozlijeđeni u prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju oko 22,45 sati na državnoj cesti D-1 Zagreb- Split u mjestu Dicmu, doznaje se u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj.</p>
<p>Do nesreće je došlo kada su se »golf«u kojem su se nalazili M.R. i M.M. iz Dugopolja i kretali se iz smjera Sinja i »golf« kojim je upravljao I.M. (41) zbog prevelike brzine izravno sudarili u jednom blagom zavoju. Ozlijeđeni mladići iz prvog »golfa«, te suvozačica iz drugog M.K. prevezeni su u Kliničku bolnicu Split.</p>
<p> Očevid su obavili prometni policajci sinjske Policijske postaje, a zbog nesreće promet je bio na toj cesti u prekidu do ponedjeljka jedan sat iza ponoći. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Švercer cigaretama htio podmititi policajce</p>
<p>HRVATSKA DUBICA, 16. lipnja</p>
<p> - Prometni policajci tijekom redovite kontrole vozila proteklog su vikenda zaustavili automobil sisačkih registarskih oznaka kojim je upravljao šezdesettrogodišnji muškarac iz Hrvatske Dubice. Policajcima je bila sumnjiva šteka cigareta u vozilu, a zatim su uočili i povišeno dno ispred suvozačkog sjedala te dvostruko dno auto prikolice. </p>
<p>Muškarac je odmah »priznao« da iz susjedne BiH vozi cigarete, a policajcima je za »šutnju« ponudio tisuću kuna. Uhićen je zbog sumnje na počinjeno djelo izbjegavanja carinskog nadzora. </p>
<p> Na temelju naloga županijskog istražnog suca protekle subote policija je detaljno pregledala osumnjičenikov automobil, prikolicu i stan. Pronađeno je ukupno 999 kutija cigareta »Ronhill Lights« i 180 kutija cigareta »Morava«. Podnesena je kaznena prijava zbog izbjegavanja carinskog nadzora, davanja mita, a podnesen je i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka na temelju odredbi Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode, priopćio je u ponedjeljak načelnik Ureda načelnika PU sisačko-moslavačke, mr. Petar Mašić. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Od BiH zatraženo izručenje navodnog pljačkaša</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Hrvatsko Minisarstvo pravosuđe zatražilo je od BiH izručenje Tadije Ivanovića, četvrtooptuženoga zbog razbojstva navodnog počinjenog prošle godine u Sesvetskom Kraljevcu. Prema optužnici, Ivanović je bio organizator razbojstva zbog kojega mu se trenutno na zagrebačkom Županijskom sudu sudi u odsutnosti. Uz Ivanovića su optuženi tridesetdevetogodišnji Gabrijel Vlahek zvani Đoni, četrdesetogodišnji Branko Čabrajac, te tridesetogodišnji Damir Vrbančić, a sva trojica se nalaze u pritvoru. Za Ivanovićem je, pak, bila raspisan međunarodna tjeralica te je uhićen u BiH, no kako doznajemo, pojavile su se i spekulacije da on ima bosanskohercegovačku putovnicu, pa ga u tome slučaju BiH ne mora izručiti. Vlaheku i Čabrajcu se stavlja na teret da su 7. kolovoza po Ivanovićevom nalogu upali u kuću Zlatka Knižeka u Sesvetskom Kraljevcu jer im je Vrbančić rekao da je Knižek dan ranije od njegovih rođaka dobio 50.000 EUR-a za kuću koju je od njih kupio. Ivanović je Gluheku za taj posao predao i jedan pištolj. Vlahek i Čabrajac su upali u Knižekovu kuću dok je čovjek spavao te ga vezali, udarali pištoljem po glavi, tražeći ga da im preda novac, a Gluhek je kao prijetnju, u strop ispalio i jedan hitac. </p>
<p>No, Knižek im je pod batinama rekao da je novac kod njegovog sina, te da u kući ima samo 500 kuna.</p>
<p>razbojnici, čija lica nisu bila maskirana, tako da su kasnije lako prepoznati, uzeli su 500 kuna, te ključeve od Knižekovog »seata«, a zatim čovjeku nalijepili selotejp preko usta i očiju te mu vezali ruke. </p>
<p>Uzevši »seat« odvezli su se do obližnjeg raskrižja te tamo odlučili napustiti automobil. Dan kasnije uhićeni su zajedno sa Vrbančićem.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Mečelj bi kupio i splitsku Željezaru</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Ruski Mečelj, vlasnik Željezare Sisak, zainteresiran je za kupnju splitske Željezare, jedinog proizvođača betonskog čelika u Hrvatskoj. Potvrdio nam je to jedan visoki dužnosnik hrvatske Vlade. </p>
<p>Prema istom izvoru, predstavnici Mečelja razgledali su prije desetak dana pogone splitske Željezare kako bi se uvjerili u stanje pogona. Također, isti izvor kaže kako se sada prvo Željezara treba staviti »na noge«, te će se nakon toga prodavati.</p>
<p>Kako saznajemo, Rusi neće moći kupiti splitsku Željezaru na način na koji su kupili sisačku, za simboličnu vrijednost od jedne kune. Način i uvjete prodaje ovoga puta će diktirati Hrvatski fond za privatizaciju, a ruski će partner Željezaru kupiti po jednom od HFP-ovih modela prodaje poduzeća. </p>
<p>U utorak bi se u Fondu trebale otvoriti pristigle ponude za kupnju splitske Željezare, no kako saznajemo, za kupnju Željezare nije stigla ni jedna ponuda. Fond je, naime, još u rujnu objavio prvi natječaj za prodaju 90 posto dionica po cijeni od 120 milijuna kuna, s preuzimanjem kredita od 22 milijuna eura. S obzirom da se nitko nije javio, natječaj je ponovljen. Ovaj put vrijednost Željezare je spuštena na 36 milijuna kuna, no ni sada nije bilo pristiglih ponuda. </p>
<p>Kako saznajemo, jedan od uvjeta prodaje Željezare strateškom partneru je spremnost za zbrinjavanje svih 415 radnika, najmanje godinu dana od sklapanja ugovora. U slučaju da partner ne želi preuzeti sve radnike mora osmisliti kvalitetan program njihovog zbrinjavanja. Kao jedan od uvjeta prodaje spominje se i petogodišnji poslovni plan s detaljnim programom ulaganja.</p>
<p>U modernizaciju i obnovu pogona splitske Željezare uložena su 22 milijuna eura, no zbog nevraćenih dugova od sedam milijuna kuna HEP je u veljači isključio struju Željezari. Nakon toga su promijenjene dvije Uprave, a postignut je i dogovor s HEP-om koji je Željezari u svibnju ponovno uključio struju.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Airbus dobio narudžbu vrijednu 12,5 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Zrakoplovna kompanija Emirates naručila je od Airbusa 41 zrakoplov - i još četiri koja planira uzeti na leasing - ukupne vrijednosti 12,5 milijardi dolara, osiguravši tako europskom proizvođaču uvjerljivu prednost pred američkim konkurentom Boeingom. </p>
<p>Naime, iako je državna zrakoplovna tvrtka Ujedinjenih Arapskih Emirata u ponedjeljak objavila da će potrošiti još 6,8 milijardi dolara na leasing 26 Boeingovih zrakoplova, njih 22 je već ranije ugovoreno i bit će prodani leasing kompanijama ILFC i GECAS, odnosno početna narudžba je povećana za samo 864 milijuna dolara. </p>
<p>Narudžbom Emiratesa, koji je odlučio iskoristiti znatne popuste koje proizvođači nude za vrijeme krize zrakoplovnog sektora, Airbus je povećao broj ovogodišnjih narudžbi na 156 zrakoplova, u usporedbi s 81 Boeingovih. Po vrijednosti narudžbi Airbusova je zastupljenost na tržištu putničkih zrakoplova s više od 100 sjedala dosegnula 74 posto, a po broju naručenih zrakoplova 66 posto.</p>
<p>Izvršni direktor Airbusa Noël Forgeard potvrdio je na Pariškom zrakoplovnom sajmu, gdje su i objavljene narudžbe Emiratesa, da će do kraja godine grupacija imati 250 narudžbi, istaknuvši da se zrakoplovni sektor oporavlja bolje nego što se očekivalo na početku godine, kad je najavljeno samo 175 narudžbi. Airbus je lani imao oko 300, a 2000. 520 novih zrakoplova, u usporedbi s oko 600 Boeingovih iste godine.</p>
<p>Forgeard je potvrdio i planiranu isporuku oko 300 gotovih zrakoplova. Ispune li se ti planovi, Airbus će po prvi put u posljednja tri desetljeća nadmašiti Boeing, koji planira isporuku oko 280 zrakoplova.</p>
<p>Emirates je među rijetkim tvrtkama koje su ostale profitabilne tijekom krize u zrakoplovnom sektoru, koja je u posljednje dvije godine u svijetu uzrokovala ukupne gubitke zrakoplovnih kompanija od oko 25 milijardi dolara. Arapska zrakoplovna kompanija, pak, uz optimistična predviđanja za zračni promet, do 2015. planira utrostručiti svoju flotu koju čini 53 zrakoplova. S posljednjom narudžbom - kupit će dva A340-500, osamnaest A340-600 i dvadeset i jedan A380, a na leasing će uzeti po dva A340-600 i A380 - ukupan broj Airbusovih zrakoplova koje je Emirates naručio porast će na 110. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Srednja i jugoistočna Europa privukla samo deset posto kongresnog turizma</p>
<p>Od 28 milijardi dolara koliko godišnje u Europi ostave samo američki kongresni gosti, u regiji ostane samo deset posto toga iznosa, rečeno je na Prvom stručnom međunarodnom skupu zemalja srednje i jugoistočne Europe o kongresnoj industriji </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Kako se kvalitetnije povezati, osmisliti i marketinški prezentirati novi proizvod koji će privući kongresne goste u regiju, osnovno je pitanje kojim se bave sudionici Prvog stručnog međunarodnog skupa zemalja srednje i jugoistočne Europe o kongresnoj industriji i poslovnim putovanjima. Skupu, što se održava u zagrebačkom hotelu Opera, prisustvuje 160 sudionika iz deset zemalja regije. </p>
<p>»Neosporno je da potencijjal u svih četrnaest zemalja regije postoji, ali moramo vidjeti što možemo učiniti kako bi ponudili bolji proizvod - proizvod koji bi svima povećao obim posla« rekao je Dražen Hochecker, direktor Kongresnog ureda Turističke zajednice Zagreba. </p>
<p>U posljednje četiri godine u Zagrebu se prosječno održi između 140 i 255 kongresnih i sličnih skupova s godišnjim prosjekom od 35.000 do 39.000 sudionika. </p>
<p>»Ako svi zajedno stvorimo nove proizvode i postanemo atraktivniji, siguran sam da će se brojke povećavati za cijelu regiju« zaključio je Hochecker. </p>
<p>Za Borisa Vukonića, profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kongresi i sajmovi mogli bi biti novo oruđe u razvoju cjelokupnog turizma, no samo ako odlučimo što želimo od istog tog turizma. Hrvatska, naime, još uvijek nema jasnu sliku o tome kamo (i kako) usmjeriti tu granu gospodarstva. </p>
<p>Osim što je predstavio prednosti dolaska u Hrvatsku, Nikola Račić, direktor Hrvatskog kongresnog ureda, istaknuo je važnost obrazovanja i motivacije turističkih zaposlenika u zemljama koje nastoje privući kongresne goste (budući da uglavnom posjeduje korporativnu karticu, kongresni gost troši pet do sedam puta više od tzv. običnog gosta).</p>
<p> Sudjelujući u raspravi, Ivan Mišetić, direktor domaće zrakoplovne kompanije, izjavio je kako Croatia Airlines još uvijek nije spremna za samostalnu organizaciju letova prema SAD-u. Isto tako zasad ne postoji ni najmanja mogućnost da poput nekih inozemnih kompanija ponudi model super povoljnih zrakoplovnih karata, odnosno takav će se model primjenjivati samo na letovima unutar hrvatskih granica. </p>
<p>Glavni problem zagrebačkog (i hrvatskog) kongresnog turizma je nedostatak velikog kongresnog centra (dvorana za plenarne sastanke s nizom manjih dvorana). Europski prvak po broju organiziranih kongresa i dalje je Barcelona. </p>
<p>Zemlje regije daleko zaostaju za europskim kongresnim perjanicama - Španjolskom, Njemačkom i Velikom Britanijom, tako da od 28 milijardi dolara koliko godišnje u Europi ostave samo američki kongresni gosti, u cijeloj ovoj regiji ostane samo deset posto. </p>
<p>D. Verković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Osiguranicima života veća dobit nego dioničarima</p>
<p>U Osiguranju Zagreb počele prve isplate osiguranih svota i mirovina stečenih životnim osiguranjem</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Odlukom glavne skupštine Osiguranja Zagreb održane u ponedjeljak, korisnicima njihovih polica životnih osiguranja za 2002. godinu pripisat će 8,5 posto dobiti, što je ukupno 16 milijuna kuna. Kako je naglašeno na skupštini, time je osiguranicima podijeljena veća dobit nego dioničarima tog osiguratelja. Osiguranje Zagreb je u prošloj godini imalo 54.000 aktivnih polica osiguranja života, a u većini slučajeva uz osnovnu policu ugovoreno je i dodatno osiguranje od nezgode. </p>
<p>U ovoj grupi osiguranja Zagreb je ostvario 160,2 milijuna kuna premije što je porast od 15 posto: Udio životnih osiguranja u portfelju lani je povećan na 52,4 posto (u 2001. godini - 48,7 posto), a vrijednost matematičke pričuve porasla je na 439 milijuna kuna. </p>
<p>Kako saznajemo, u prošloj godini počele su i prve isplate osiguranih svota i mirovina temeljene na isteklim ugovorima o životnom osiguranju. </p>
<p>Na hrvatskom tržištu za sve grupe osiguranja, tržišni udjel Osiguranja Zagreb iznosi 5,5 posto, a prema ukupnoj visini zarađene premije (305,5 milijuna kuna) na rang listi je zauzelo peto mjesto. </p>
<p>Ukupni prihod u 2002. godini iznosio je 346,2 milijuna (rast od 14 posto), a neto dobit 10,9 milijuna kuna. Vrijednost bilance ovog osiguratelja lani je iznosila gotovo 700 milijuna kuna što je, u usporedbi s ranijom godinom porast od čak 31 posto. U strategiji budućeg razvoja, Osiguranja Zagreb i dalje će središnje mjesto zauzimati životna osiguranja, ali ovaj osiguravatelj ozbiljnije kreće i u zdravstvena osiguranja te gradi vlastitu polikliniku. Planira se i skori izlazak na tržište Srbije i Crne Gore (Beograd i Novi Sad), gdje Zagreb kani osnovati osiguravajuće društvo i poslovati pod svojim imenom. </p>
<p>B. Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dionicama Croatia Airlinesa ponovo se može trgovati na burzi</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - U kotaciju javnih dioničkih društava (JDD) Zagrebačke burze u ponedjeljak je uvršteno svih šest izdanja redovnih i povlaštenih dionica Croatia Airlinesa, a ugovor o uvrštenju su potpisali glavni direktor Croatia Airlinesa (CTN) Ivan Mišetić i direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga.</p>
<p>Papuga je tom prilikom podsjetio da je Croatia Airlines bilo prvo društvo čija je dionica uvrštena na Zagrebačku burzu još 1. rujna 1992. godine. Godine 1997. dionice je delistirana, da bis e nakon šest godina ponovo vratila na tržište.</p>
<p>Predsjednik Nadzornog odbora Croatia Airlinesa i zamjenik ministra financija Damir Kuštrak kazao je da je ovo uvrštenje mali korak bitan za budućnost kompanije, koji bi se mogao pretvoriti u veliki. Naime, kako je objasnio Kuštrak, država se neće olako odreći vlasništva nad nacionalnim zračnim prijevoznikom, ali je dodao da je stav većinskog vlasnika da bi se kompanija postupno trebala transformirati iz državnog u društvo u mješovitom vlasništvu.</p>
<p> Također je dodao da bi uvrštenje dionice Croatia Airlinesa u prvu burzovnu kotaciju trebalo biti način prikupljanja kapitala za samu kompaniju, a ne za državni proračun. </p>
<p>Inače, temeljni kapital Croatia Airlinesa iznosi gotovo 874,97 milijuna kuna, a podijeljen je na 4.400.476 dionica. Od toga je 51.197 povlaštenih dionica bez prava glasa, svaka nominalne vrijednosti 100 kuna. Ostalo su redovne dionice s pravom glasa, svaka nominalne vrijednosti 200 kuna. </p>
<p>U vlasništvu države, odnosno Ministarstva financija je ukupno 94,63 posto redovnih dionica, Hrvatski fond za privatizaciju drži 1,65 posto, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka drži 2,35 posto dionica. U vlasništvu ostalih dioničara je 1,3 posto dionica.</p>
<p>Mišetić je, predstavljajući poslovanje CTN-a od početka rada 1991. do kraja prošle godine, kazao da su prihodi u tom razdoblju povećani sa 7,7 milijuna na 161,5 milijuna dolara, te da je broj prevezenih putnika povećan sa 140.000 na 1,32 milijuna krajem prošle godine. No, kompanija već godinama posluje s gubitkom koji je za 2002. iznosio 23,8 milijuna kuna, što je ipak manje nego u 2001. godini kad je bio 96,56 milijuna kuna. Prema planovima, tek bi ova godina trebala biti završena s dobiti od oko 12 milijuna kuna. Inače, za razliku od drugih društava koja su dosad izradila skraćene prospekte za uvrštenje u JDD kotaciju, u prospektu Croatia Airlinesa navedeni su podaci o poslovanju samo za 2001. ali ne i za 2002. godinu. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Burze: Financijski sektor poveo rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Nakon što je u petak na europskim tržištima kapitala zabilježen kratkotrajan pad, dijelom zato jer su ulagači unovčavali dobitke ostvarene tijekom prošloga tjedna kada su vodeći blue chip indeksi dosegli najviše vrijednosti u posljednjih pet mjeseci, tjedan je ponovno započeo rastom cijena. Najviše je dobitnika bilo među financijskim grupacijama, iako je pozitivan trend prevladavao u svim sektorima.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 porastao 0,6 posto na 4158,8, a frankfurtski DAX 1,73 posto na 3223,6 bodova. U Parizu je CAC 40 dobio 1,22 posto dosegavši 3146,8 bodova, a milanski MIB 30 je sa 25.900 bodova bio 0,98 posto viši nego prošloga tjedna. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je dobio solidnih 1,4 posto dosegavši 2440,84 boda.</p>
<p>U New Yorku su indeksi neposredno nakon otvaranja također porasli, Dow Jones Industrial Average je dobio 0,6, a Nasdaq Composite 0,7 posto. Širi S 500 je porastao 0,5 posto. Tokyjski Nikkei 225 je, pak, u ponedjeljak pao 1,57 posto na 8839,83.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima svakako su bile dvije vodeće njemačke banke HVB i Commerzbank, čije su dionice porasle 5,3 i 7 posto, oporavivši se od gubitaka u petak. Deutsche Bank, nizozemski ING, francuska BNP Paribas i Credit Suisse dobili su između 1,5 i 2,5 posto. Vodeći europski osiguravatelji također su rasli, ali su najviše - 2,4 i 3 posto - dobili Allianz i Aegon. </p>
<p>EADS, grupacija u čijem je sastavu i Airbus, dobila je 1,8 posto nakon što je objavljena narudžba zrakoplova vrijedna 12,5 milijardi dolara. Dobro je prošla i dionica ABB-a: porasla je 6 posto zahvaljujući očekivanom završetku sporova oko odšteta zbog azbesta u SAD-u. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić: Hoće li Gotovina najprije ići u Zagreb, a onda u Haag, tehničko je pitanje </p>
<p>I kad se ne bi izmijenila optužnica, najbitnije je da se generalu Gotovinu omogući obrana. Nisam ni sudac ni tužitelj, ne tvrdim da jest ili nije kriv nego samo da je žrtva onih koji su gradili politiku i zarađivali na njegovu slučaju, rekao je Mesić tijekom posjeta izbjegličkom naselju pokraj Knina </p>
<p>KNIN, 16. lipnja</p>
<p> - »Predviđam da će Ante Gotovina poslušati i svoju savjest i preporuke onih koji njemu i njegovoj obitelji i ovoj državi žele dobro«, rekao je u ponedjeljak u izbjegličkom naselju u Golubiću u blizini Knina predsjednik Republike Stjepan Mesić. </p>
<p>»I kad se ne bi izmijenila optužnica, najbitnije je da mu se omogući obrana. Hoće li on najprije ići u Zagreb na razgovor, a onda odgovarati na pitanja Suda u Haagu, tehničko je pitanje. Bitno je da su neki gradili svoju političku karijeru na nepravdi koja je učinjena generalu Gotovini, a je li on kriv ili nije, neka utvrdi sud«, istaknuo je Mesić. </p>
<p>Na upit hoće li kao predsjednik države koji je stao iza generala Gotovine biti dezavuiran ako Haag ne izmijeni optužnicu, Mesić je odgovorio niječno.</p>
<p>»Moja inicijativa ide za tim da se Gotovinu izjednači u pravima koja su imali drugi osumnjičenici, jer je u tome bio zakinut. Nisam ni sudac ni tužitelj. Ne tvrdim da je on kriv niti da je nevin, nego samo da je bio žrtva onih koji su gradili politiku na njegovu slučaju. Nisu mu dali da odgovara na pitanja istražitelja, a da jesu, možda bi prošao kao general Stipetić. Oni koji danas rone krokodilske suze nad Gotovinom, čak tvrde da su radili za državnu korist. Bezobrazluk je da mu nisu dali da se brani u istrazi jer bi se tada vidjelo ima li mjesta za njegovo optuživanje ili nema. Ja u tom slučaju ne mogu biti dezavuiran«, istaknuo je Mesić. </p>
<p>Na pitanje bi li mu smetala fotografija generala Gotovine da sutra ide zadarskom gradonačelniku Božidaru Kalmeti, Mesić je pomalo ljutito uzvratio: »Svakako, valjda ste i sami pametni da to znate. Ako hrvatska vlast nekoga traži, ne mogu se ja slikati pod njegovom fotografijom. Toga je svjestan i general Gotovina, ali ne i oni koji na njemu grade svoju politiku i zarađuju velik novac na njegovu bijegu. A vi dobro znate tko to čini«.</p>
<p>Predsjednik je odbio komentirati izjavu potpredsjednika Vlade Gorana Granića da se Gotovina, čini se, krije u Austriji, rekavši da nema niti jedan podatak o tome. </p>
<p>Upitan kako komentira da se baš njega dovodi u vezu s intervjuom koji je Gotovina dao Nacionalu nakon dvije godine bijega, Predsjednik je odgovorio: »Svima sam slao poruke. Hrvatski građani dužni su prema zakonu surađivati s Haagom. Dok taj zakon postoji, moramo ga provoditi. Krivnja se mora individualizirati i sa sudom se mora surađivati na kojem se može svatko obraniti tko za to ima argumente. Gotovina je u intervjuu sasvim jasno rekao da je, ako nakon njegova saslušanja ostane i najmanja sumnja, spreman ići u Haag. On priznaje hrvatsku državu, hrvatsko pravosuđe i Haaški sud. Rekao je više nego svi dušobrižnici kojima je do Gotovine stalo kao do lanjskog snijega. Njima je jedino stalo do novca i političke moći«.</p>
<p>O tome što kaže na zamjerke da se zauzima za pravnu državu, a sada svojom inicijativom u vezi s Gotovinom to dovodi u pitanje, Mesić kaže: »Ja sam principijelan. Prije moje inicijative, Gotovina se nije izjasnio da poštuje institucije hrvatske države jer je pobjegao, a sada kaže da priznaje i njih i Haaški tribunal, ali traži da ga se izjednači s drugima. Drugi se mijenjaju, ja ne.« </p>
<p>Rekao je kako ne može proniknuti u glavu generala Gotovine i odgovoriti što se to kod njega promijenilo. Očito, »njega se dvije godine uvjeravalo da će ova vlast trajati kratko i da će s promjenom vlasti prestati suradnja s Haaškim sudom, a svi umirovljeni generali biti vraćeni na svoja mjesta. Tko je Hrvate iz BiH poslao u Haag? Isto bi se dogodilo ponovo da HDZ dođe na vlast. Za tri dana svi bi bili u Haagu«, izjavio je Mesić.</p>
<p> Na upit je li kao predsjednik države kontaktirao s generalom Gotovinom, predsjednik je odgovorio da, »koliko se sjeća, nije«. Dodao je i da je za njega umirovljeni general ujedno general u pričuvi.</p>
<p>Novinare je zanimalo i zašto se Vlada i Ured predsjednika ne mogu usuglasiti o aktivnostima važnim za državu, na što je Mesić ustvrdio kako novinari stvaraju takav dojam. Nekome je sigurno u interesu da se između mene i premijera Račana stvara sukob koji ne postoji, kaže Predsjednik.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Ne može se pušenje marihuane kažnjavati kao pogrešno parkiranje«</p>
<p>Antičević Marinović: Kazneno pravosuđe iscrpljuje se u sitnim kaznama i postaje neefikasno u suzbijanju narkobossova/ Kajin: Prekršajni sudovi će u vezi s drogom morati biti krajnje rigorozni, s obzirom da su najmanje 70 posto ovisnika ujedno i dileri/ Haramija: Svi totalitarni sustavi koji su nanijeli zlo čovječanstvu trebali bi imati isti tretman/ Rožić: Javna kuća bila bi zločinačka organizacija, a Crna ruka koja bi postavljala bombe po Hrvatskoj bila bi grupa</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Konačni prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona u ponedjeljak je izazvao žestoku raspravu među zastupnicima u nastavku 33. sjednice Hrvatskog sabora. </p>
<p>Više klubova usprotivilo se odredbi da se posjedovanje droge ubuduće kažnjava kao prekršaj, dok bi se kazneno gonili proizvođači i prodavači droge. </p>
<p>»Time ni na koji način nije legalizirano ili dekriminalizirano posjedovanje opojnih droga. Umjesto da se suprotstavimo ovoj pošasti, dosadašnjim odredbama dobili smo vojsku sitnih delinkvenata. Kazneno pravosuđe iscrpljuje se u sitnim kaznama i postaje neefikasno u suzbijanju narkobossova, a gotovo 80 posto presuda odnosi se na posjedovanje droga«, kazala je ministrica Ingrid Antičević-Marinović. </p>
<p>Narkobossovi ubuduće bi se mogli kažnjavati i doživotnom kaznom, a ministrica je odbacila prigovore da je to nehumano jer nakon 20 godina izdržane kazne predviđa se mogućnost pomilovanja. Izmijenjena je definicija zločinačke organizacije, a uvedena su kaznena djela zločina protiv čovječnosti i civilnog stanovništva i uvedena zapovjedna odgovornost.</p>
<p>Predviđaju se strože kazne za korupciju i davanje mita, a, radi zaštite radnika, kaznom od tri mjeseca do tri godine kažnjavala bi se neisplata plaća. </p>
<p>Ubuduće bi se zbog kaznenog djela kažnjavali suci i porotnici u slučaju zloporabe odgovornosti ili kršenja zakona, a ministrica je odbila prigovore da će to značiti udar na sudačku neovisnost. </p>
<p>Odredba o kažnjavanju veličanja fašističkih režima i organizacija preoblikovana je u odnosu na prvo čitanje pa se tako ne bi kažnjavali nosioci fašističkih obilježja nego njihovi proizvođači i distributeri, kao i oni koji pozivaju na mržnju, rasizam i ksenofobiju.</p>
<p> Većina klubova podržala je izmjene Kaznenog zakona najavivši više amandmana. </p>
<p>Zdenko Haramija se, u ime HSS-a, usprotivio liberaliziranju odnosa prema drogama te naglasio da bi svi totalitarni sustavi koji su nanijeli zlo čovječanstvu trebali imati isti tretman. </p>
<p>»Prema podacima sindikata, danas ima oko 48.000 ljudi koji rade, a ne primaju plaću. Ako ćemo biti dosljedni, zatvori će nam biti pretijesni«, kazao je Damir Kajin (IDS), koji smatra da će prekršajni sudovi u vezi s drogom morati biti krajnje rigorozni, s obzirom da su najmanje 70 posto ovisnika ujedno i dileri. </p>
<p>Ivić Pašalić (HB) predložio je amandman kojim bi se sankcioniralo i veličanje velike Srbije ili »SAO Krajine«, a prebacivanje posjedovanja droge na prekršajne sudove nazvao je njezinim legaliziranjem na mala vrata, upozorivši da će zbog preopterećenosti sudova dolaziti do zastara.</p>
<p> Josip Leko (SDP) rekao je da ovisnici o drogi trebaju društvenu skrb više od kaznenog progona, a podržao je i produljenje rokova zastare. </p>
<p>Mario Kovač najavio je da HSLS neće podržati izmjene Zakona, a predložio je amandman »kojim bi se izjednačili i crveni i crni totalitarizam«. Usprotivio se uvođenju doživotne kazne zatvora, upitavši kako će se to uskladiti sa smještajnim mogućnostima hrvatskih zatvora. </p>
<p>Miroslav Rožić (HSP) kritizirao je nedefinirane pojmove poput »imovina većeg opsega, znatna šteta, znatno oštećenje, velika razaranja«. »Odredbe o zločinačkoj organizaciji su takve da bi se njome moglo smatrati udruživanje radi krađe namirnica na tržnici, ali ne i trgovina ljudima, pedofilija, terorizam i oružana pobuna. Javna kuća bila bi zločinačka organizacija, a organizacija Crna ruka koja bi postavljala bombe po Hrvatskoj bila bi grupa«, kazao je Rožić, usprotivivši se tome »da se pušenje marihuane kažnjava kao i pogrešno parkiranje«.</p>
<p>HSP neće podržati izmjene, kao ni HDZ, s obrazloženjem da one neće pridonijeti borbi protiv organiziranog, posebno gospodarskog kriminala. </p>
<p>Vladimir Šeks je kazao da bi trebalo sankcionirati i veličanje boljševičkih režima, pokreta i organizacija, a iluzijom je nazvao stav da će oštrije kazne djelotvornije suzbiti kriminal. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Lončar bez opomene, SDP iz Sabornice</p>
<p>Odredba o kažnjavanju veličanja fašističkih režima i ovaj put je izazvala burnu raspravu o fašizmu, ustaštvu i komunizmu. Miroslav Rožić (HSP) tako je ustvrdio da bi u tom slučaju trebalo zabraniti i isticanje njemačkih, talijanskih, japanskih, mađarskih, finskih, bugarskih, slovačkih i rumunjskih zastava. </p>
<p>»Ustaški pokret nema nikakve veze s fašističkom državom. To je bio narodnooslobodilački pokret u jeku velikosrpske diktature, a njegovi simboli nastali su kao odraz hrvatskog očaja i želje za slobodnom i neovisnom državom. Na ovim prostorima bila je samo jedna fašistička država, a to je bila Kraljevina Jugoslavija koja je potpisala Trojni pakt«, rekao je Rožić, dodavši da bi trebalo zabraniti četničke simbole. </p>
<p>Ivan Ninić (SDP) posjetio je da su ustaše prodale Istru, Dalmaciju i Međimurje, a nezavisni Ivo Lončar kazao je da su komunisti bili zločinci, a komunistička partija zločinačka organizacija. »Otišla je u šumu i provodila zločine, a kad se vratila iz šume napravila je kataklizmu. Zločinački simboli su štafeta, srp i čekić i crvena petokraka, a drug Tito spada u red najvećih zločinaca u povijesti civilizacije«, rekao je Lončar. </p>
<p>Ninić je njegove izjave nazvao uvredljivima za mnoge građane Hrvatske i protivne Ustavu koji kaže da je Hrvatska stvorena antifašističkom borbom. »Nakon ove nečuvene izjave za naš put u Europu i za civilizaciju uopće, niste mu dali opomenu. Stoga mogu samo prosvjedovati i napustiti salu«, poručio je Ninić predsjedavajućem Ivici Kostoviću i nakratko izašao iz sabornice u čemu su ga slijedile kolege iz SDP-a. </p>
<p>»Dao sam opomenu svima, a sada je izričem i sebi. A ako ću biti kriv što nećemo moći u Europu, ispričavam se«, kazao je Kostović, izazvavši buran smijeh u sabornici. »Povijesnu« raspravu zaključio je Anto Kovačević (HKDU) rekavši da NDH nije bila fašistička država. »Ona se oslobodila velikosrpske fašističke agresije i terora, bila je priznata od 29 država svijeta, imala najrazvijenije školstvo i objavila tisuće knjiga iz povijesti«, rekao je Kovačević, nakon čega je na prijedlog Damira Kajina Kostović objavio stanku kako bi se smirile strasti.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Zapovjedio sam da se počinitelji zločina premjeste na prvu liniju bojišnice«</p>
<p>OSIJEK, 16. lipnja</p>
<p> - Saslušanjem svjedoka, među kojima je bio i umirovljeni časnik Hrvatske vojske Karl Gorinšek, u ponedjeljak je na Županijskom sudu u Osijeku nastavljen dokazni postupak protiv Nikole Ivankovića (44) i Enesa Viteškića (34) iz Vladislavaca optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen 1991. u Paulinu Dvoru. </p>
<p>Optužnica ih tereti da su 11. prosinca 1991. kao pripadnici 2. pješačke čete 1. bojne 130. brigade Hrvatske vojske, koji su branili Paulin Dvor i okolna sela, s više zasad još nepoznatih osoba ušli u kuću Andrije Bukvića u Paulin Dvoru gdje su boravili civili srpske nacionalnosti, te iz odmazde ubili 19 civila u dobi od 41 do 85 godina. </p>
<p>Svjedok Karl Gorinšek, nekadašnji zapovjednik Operativne zone Osijek pred sudskim je vijećem istaknuo da je u kritično vrijeme 130. brigada, kojoj su pripadali i optuženici, bila u formiranju te su se u njoj tada pojavljivali brojni disciplinski problemi. </p>
<p>»O samom događaju obaviješten sam iste večeri, 11. prosinca, oko 22 sata. Odmah sam sazvao kolegij da razmotrimo cijelu situaciju«, kazao je Gorinšek te je na upit suca Dragana Poljaka dodao kako se ne sjeća točno tko je sve bio na kolegiju, no da zna da je tamo bio načelnik SIS-a za Slavoniju, danas pokojni Mirko Grošelj. </p>
<p>»Donijeli smo odluku da se obavi sanacija toga mjesta te da se provede istraga za koju je bio zadužen Grošelj, odnosno djelatnici SIS-a i Vojne policije. Zbog teških okolnosti u kojima se to područje tada nalazilo, jer se agresorska vojska s južne strane opasno približila Osijeku i prijetila okupacijom, odlučili smo da se ubijeni ljudi odmah pokopaju na najbližem mjesnom groblju. Tek sam kasnije iz novina saznao da su oni pokopani u vojnom skladištu u obližnjem Lugu«, objasnio je Gorinšek. </p>
<p>On je naglasio kako je zapovjedio da se ljudi, za koje se utvrdi da su počinili ovaj zločin, premjeste na prvu liniju bojišnice, a da je kasnije saznao kako ni to nije izvršeno. Osim toga, dodao je kako je jedan od razloga smjene tadašnjeg zapovjednika 130. brigade Nikole Huđina bio ovaj slučaj iz Paulin Dvora. </p>
<p>Istaknuvši da mu nije bila namjera brzom sanacijom mjesta zločina prikriti ovo kazneno djelo, objasnio je kako je bilo »teško vrijeme te se u svemu trebalo brzo djelovati«. </p>
<p>»To je sve što sam ja tada mogao napraviti, a što je bilo u mojoj nadležnosti. Nadao sam se da će isto učiniti i druge službe. Naime, Vojna policija i SIS nisu bili u nadležnosti zapovjedništva Operativne zone pa nisam direktno mogao na njih utjecati niti pratiti njihov rad. Njihova linija zapovijedanja išla je prema ministru obrane«, ustvrdio je Gorinšek. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje Domagoja Rešetara, branitelja prvooptuženog Ivankovića, Gorinšek je kazao kako ljudi koji su mobilizirani nisu bili profesionalni vojnici te da većina njih i većina njihova zapovjednog kadra nije znala pravila ratnoga prava. </p>
<p>Suđenje se, saslušanjem svjedoka, nastavlja u utorak. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Račan ne zna da je Gotovina u Austriji</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - »Ne znam ništa o tome da je general Gotovina u Austriji«, izjavio je u ponedjeljak u Banskim dvorima premijer Ivica Račan komentirajući izjavu potpredsjednika Vlade Gorana Granića. </p>
<p>Naime, Granić je u nedjelju rekao da je Gotovina »vrlo vjerojatno u Austriji«. </p>
<p>Račan je naglasio da ne želi kalkulirati o mogućim indicijama dok se one eventualno ne potvrde.</p>
<p>»Ne želim sudjelovati u kalkulacijama te vrste jer mislim da to nije dobro«, rekao je premijer dodajući da nije upoznat s reagiranjima austrijske strane.</p>
<p>Iz dobro obaviještenih izvora u Banskim dvorima doznaje se pak da se o Granićevoj izjavi raspravljalo i na sastanku užeg kabineta u ponedjeljak prijepodne. Prema informacijama, Račan nije bio zadovoljan tom izjavom smatrajući da je tako jaka izrečena na krivom mjestu i u krivo vrijeme. Kako saznajemo, prvi čovjek hrvatske vlade za suradnju s Haagom zastupao je tezu da Vlada, slijedom svojih zakonskih ovlasti, ima aktivnu ulogu u »slučaju Gotovina« i da stoga nije loše što je govorio o mogućem boravištu generala Gotovine. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Račan vjeruje da se bliži rasplet »slučaja Gotovina« </p>
<p>Premijer je u emisiji Hrvatskoga radija rekao da bi Gotovina i predstavnici tužiteljstva mogli razgovarati i u Hrvatskoj, ali jedino ako je general u statusu optuženika / »Nisam sretan što ministar Kovačević ruši bespravno sagrađene objekte pred očima turista«, rekao je Račan </p>
<p>Ivica Račan</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - »Vjerujem da se bliži rasplet 'slučaja Gotovin'a, no optimalnost rješenja ovisi o svima koji su uključeni u slučaj, kao i Gotovininoj spremnosti da pomogne i sebi i Hrvatskoj i u Haagu se obrani od nepravednih optužbi«, istaknuo je premijer Ivica Račan, gostujući u ponedjeljak u emisiji Hrvatskoga radija »Kako Vlada vlada«. </p>
<p>Premijer je dodao da bi do razgovora Gotovine i tužiteljstva moglo doći i u Hrvatskoj, no, jedino ako je general u statusu optuženika. »Nakon tog razgovora, moguće je ili da se radikalno izmijeni optužnica, ili da se odustane od nje«, naglasio je Račan, dodavši da ne treba gajiti iluzije nego biti realan. Na upit očekuje li još neke pritiske iz Haaga, izjavio je kako nije siguran da može biti većih pritisaka od onih koje smo već imali kad se Hrvatsku optuživalo da skriva Gotovinu. </p>
<p>Račan je opet opovrgnuo sukob Banskih dvora i Pantovčaka, rekavši da je on samo malo oprezniji u izjavama od predsjednika Mesića, te da je to »stvar temperamenta«. Govoreći o dokumentima iz Ureda Predsjednika koji bi navodno mogli pomoći u slučaju Gotovina, Račan je kazao da »ne želi kalkulirati što je i koliko važno kad je riječ o optužnici i njenom eventualnom osporavanju«. </p>
<p>»Ne znam gdje je Gotovina, iako postoje različite procjene i indicije«, ustvrdio je premijer osvrćući se na izjavu Gorana Granića da je Gotovina u Austriji. »Izjava je malo nespretna, no, nespretno je i njeno decidirano prezentiranje«, istaknuo je.</p>
<p>Podržao je odluku ministra vanjskih poslova Tonina Picule koji je odgodio posjet Crnoj Gori. </p>
<p>»Nisam sretan zbog toga što ministar Božo Kovačević ruši bespravno sagrađene objekte pred očima turista - trebalo je opreznije odrediti dinamiku rušenja«, rekao je Račan. Premijer nije htio odgovoriti na pitanje tko će zamijeniti ministra Kovačevića nakon što on postane veleposlanik u Pragu. </p>
<p>Premijer je izrazio zadovoljstvo posjetom Irskoj, kazavši da nam je ta zemlja veliki saveznik u našem ulasku u EU. </p>
<p>Govoreći o privatizaciji Ine, za srijedu je najavio sastnak Povjerenstva kojem je na čelu. Izbor između tri ponuđača sigurno neće čekati do parlamentarnih izbora jer je Hrvatska već izgubila i previše vremena, zaključio je Račan. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Veleposlaniku SCG-a uručen oštar prosvjed, Podgorica traži od Beograda da kazni odgovorne i uhiti izgrednike </p>
<p>Veleposlaniku Srbije i Crne Gore u Hrvatskoj Milanu Simurdiću ukazano na to da takav težak incident pokazuje da u SCG-u još nasilno djeluju oni koji ne žele potpunu normalizaciju odnosa / Crnogorski ministar vanjskih poslova Burzan rekao Piculi da je zaprepašten izgredom </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula otkazao je predviđeni posjet Republici Crnoj Gori zbog incidenta koji se u nedjelju dogodio u Beogradu, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica hrvatskog MVP-a Natalija Bukovec.</p>
<p>Hrvatska je diplomacija izrazila nadu kako posljednji incidenti - navijačko divljanje na vaterpolskoj utakmici između Hrvatske i Srbije i Crne Gore u Sloveniji te napad na zgradu hrvatskoga veleposlanstva u Beogradu - neće poremetiti razvoj odnosa dviju zemalja, rekli su diplomatski izvori. </p>
<p> Zbog svega što se događalo u Beogradu, u Ministarstvo vanjskih poslova u Zagrebu odmah je pozvan veleposlanik Srbije i Crne Gore u Hrvatskoj Milan Simurdić kojemu je uručena oštra prosvjedna nota. </p>
<p> »U tim okolnostima nije se mogao ostvariti predviđeni posjet ministra Picule Crnoj Gori«, rekla je Natalija Bukovec. Hrvatski je ministar, naime, 16. i 17. lipnja trebao službeno posjetiti Crnu Goru.</p>
<p>Crnogorski ministar vanjskih poslova Dragiša Burzan u noći na ponedjeljak nazvao je ministra Piculu rekavši da je zgrožen događajima u Beogradu. Novi datum posjeta hrvatskog šefa diplomacije Podgorici bit će utvrđen naknadno.</p>
<p> U nedjelju su, naime, u finalu Europskoga prvenstva u vaterpolu u Kranju igrale momčadi Hrvatske te Srbije i Crne Gore. Hrvatski su navijači, razočarani porazom, izazvali nerede.</p>
<p>Oko dvije tisuće osoba okupilo se pak u nedjelju ispred zgrade Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu izvikujući pogrdne parole i nasrćući na zgradu Veleposlanstva, navodi se u priopćenju hrvatskog MVP-a. Na zgradi Veleposlanstva razbijeni su svi prozori na prednjoj i stražnjoj strani, a uništena su i rasvjetna tijela.</p>
<p>Vrhunac incidenta bio je kad su se neke od osoba koje su razbijale stakla, popele na balkon Veleposlanstva, skinule zastavu Republike Hrvatske i barjak, te istaknule zastavu Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Nadležna tijela Srbije i Crne Gore nisu pravodobno i u potrebnoj mjeri reagirala te zaštitila diplomatski objekt što je dužnost svake države primateljice, ističe hrvatski MVP.</p>
<p> »Začuđuje i neodgovarajuća sigurnosna procjena o riziku nakon vaterpolske utakmice i potrebe da se preventivno zaštiti diplomatski objekt«, dodaje se u priopćenju.</p>
<p> Veleposlaniku SCG-a Simurdiću ukazano je na to da takav težak incident nikako nije primjeren razini dosegnutih međusobnih odnosa te kako pokazuje da u Srbiji i Crnoj Gori još nasilno djeluju oni koji ne žele potpunu normalizaciju odnosa, priopćilo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p>Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova najoštrije je osudilo huligansko ponašanje i incidente ispred zgrade hrvatskoga veleposlanstva u Beogradu. Od nadležnih srbijanskih tijela crnogorska je diplomacija zatražila da se »utvrdi odgovornost onih koji su bili dužni preduhitriti i spriječiti takav razvoj događaja, otkriju inspiratori i počinitelji te da ih se privede pravdi«. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Račan: Zakon protiv navijačkog divljanja po hitnom postupku u Sabor</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan je u ponedjeljak, izražavajući žaljenje zbog incidenta koji su uslijedili nakon nedjeljnog vaterpolskog finala u Kranju, najavio da će Vlada u srijedu u hitnu proceduru u Sabor poslati Prijedlog zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Taj se zakon, objasnio je premijer, u Banskim dvorima priprema više mjeseci, dodajući kako se njegovo slanje u proceduru slučajno poklopio s događajima koji su uslijedili poslije utakmice u Kranju. »Siguran sam da ćemo čvrstim zakonskim odredbama osigurati efikasne poteze protiv eskalacije nereda, nasilja i primitivizma na sportskim događajima«, izjavio je Račan. Naglasio je da su u zakonu predviđene novčane i zatvorske kazne za huligane koji divljaju na sportskim natjecanjima, te preventivne mjere od kojih će jedna biti zabrana dolaska na sportska natjecanja u razdoblju od jedne do tri godine za registrirane nasilnike.Hrvatska je primijenila zakonski model koji je već poznat u mnogim europskim zemljama, dodao je premijer koji vjeruje kako će se zakon uspješno provoditi, posebice ako ga mediji podrže. Govoreći o incidentu na utakmici u Sloveniji, Račan je ponovio da je još u nedjelju čestitao hrvatskim vaterpolistima na sjajnoj srebrnoj medalji koju su osvojili.</p>
<p>Prema Račanovu mišljenju, bilo je propusta i u organizaciji utakmice i »slovenska procjena o njezinoj važnosti pokazala se netočnom«. »Bilo je i velikosrpskog divljanja navijača, i na samoj utakmici i u Beogradu te Novom Sadu. Posebno zabrinjava napad na hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu«, naglasio je premijer.</p>
<p>Izrazio je žaljenje što predstavnici srbijanske vlasti nisu to osudili, te dodao kako je poznato do čega primitivizam može dovesti što se pokazalo i u hrvatskoj novijoj povijesti. Račan je još rekao i da je loša slika o Hrvatskoj obišla Europu.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pankretić: Štete od suše mogle bi biti i veće od 1,4 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Budući da se višemjesečno sušno razdoblje nastavlja, štete od katastrofalne suše na poljoprivrednim usjevima mogle bi biti još veće od prve procjene koja je iznosila oko 1,4 milijarde kuna. To je u ponedjeljak izjavio Božidar Pankretić, ministar poljoprivredne i šumarstva, na sjednici Povjerenstva za otklanjanje posljedica suše.</p>
<p>Istaknuo je da će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva preraspodjelom sredstava izdvojiti 200 milijuna kuna kako bi se ublažile posljedice suše. Uz to, dio novca, kaže Pankretić, trebalo bi izdvojiti i Ministarstvo financija kako naknada za tu elementarnu nepogodu ne bi bila simbolična nego stvarna.</p>
<p> Dosad je 13 županija prijavilo štete od suše u iznosu višem od 1,2 milijarde kuna. No, zabrinjava da nakon izravne štete od suše na ozimskim i proljetnim usjeva, neizravne štete trpe i stočarstvo i voćarstvo. </p>
<p>Zbog manjka pitke vode i poskupljenja stočne hrane mnogi su prisiljeni smanjiti broj stoke. </p>
<p> Osječko-baranjska županija prijavila je najviše šteta od suše - više od 232 milijuna kuna, u Zagrebačkoj županiji štete iznose 210 milijuna, a u Vukovarsko-srijemskoj više od 202 milijuna kuna. U Karlovačkoj županiji iznos šteta je najniži - 20 milijuna kuna.</p>
<p>Štete od suše ipak su manje na obiteljskim gospodarstvima kojima se bolje gospodari i obrnuto. No, jedini je pravi način zaštite od elementarne nepogode osigurati poljoprivredne usjeve. Ipak, problem je što je vrlo malo takvih osiguranika - svega sedam do osam posto i što ne postoji reosiguranje od suše.</p>
<p>Kako se saznaje, korisnicima poticaja novac će biti isplaćen do kraja srpnja. Govoreći o modelu otkupa pšenice ovogodišnjeg roda, Pankretić je rekao da će Ministarstvo s 42 milijuna kuna sufinancirati trošak otkupa i skladištenja pšenice.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dok članstvo glasuje, lideri ratuju</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak je započeo trodnevni referendum na kojem se sindikalno članstvo izjašnjava smatra li prihvatljivim izmjene Zakona o radu koje je Vlada u četvrtak uputila Saboru. </p>
<p>Referendum ipak zajedno provode četiri središnjice i autonomni sindikati iako je zbog sukoba među sindikatima prijetilo da zajednički referendum propadne.</p>
<p>Davor Jurić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, najavio je prošli petak da referendum neće biti zajednički. Javno je optužio Nezavisne hrvatske sindikate da razbijaju zajedništvo, jer je NHS uz zajednički letak uputio članstvu i svoj letak u kojemu jasno izražava nezadovoljstvo rezultatima pregovora s Vladom. Na izvanrednoj sjednici u ponedjeljak, Predsjedništvo SSSH odlučilo je da se referendum ipak provede zajednički. Nakon što budu poznati rezultati izjašnjavanja, najavljuje Jurić, odlučit ćemo o budućnosti sindikalnog zajedništva, odnosno o tome hoćemo li rezultate iskoristiti za zajedničke ili odvojene akcije. </p>
<p>Radnici glasuju na radnim mjestima ili u prostorijama dogovorenim s poslodavcem. Referendum će biti pravovaljan ako na njega iziđe 274.000 ili dvije trećine od 411.000 članova, a rezultati su obvezujući za sindikate ako se za odgovor »da« ili »ne« izjasni 137.001 član. </p>
<p>U početku se računalo s 450.000 članova sindikata, no broj se sveo na 411.000, jer je Jurić prošli tjedan iz zajedničkog referenduma izbacio Sindikat PPDIV-a. Taj je sindikat, inače najjači u sastavu SSSH, članstvu poslalo svoj letak u kojemu ga izravno poziva da glasuje protiv izmjena Zakona o radu.</p>
<p>»Nismo mogli dopustiti da naših 39.000 članova ostane u neodumici što njihovo vodstvo misli. Javno objavljujemo da Sindikat PPDIV-a ne podržava izmjene ZOR-a koje su isključivo na štetu radnika«, ističe predsjednik tog sindikata Josip Pavić. Pavićev je »grijeh« što članstvu nije poslao i zajednički letak, koji on smatra anemičnim i bez stava.</p>
<p>Uz taj sindikat, i NHS Krešimira Severa svojim letkom sugerira da glasuje protiv, a Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata isto to čine na terenu, ali usmeno. Sindikalni kuloari bruje da Jurićevi »samostalci« masovno nagovaraju članstvo da glasuje za izmjene ZOR-a.</p>
<p>»Međusindikalno prepucavanje zbunjuje članstvo i na štetu je sveukupnog sindikalnog pokreta. Severov letak nije neki grijeh, jer sindikalno zajedništvo ne smije sputavati samostalnost i različitost. Svaka središnjica može članstvu sugerirati odgovor. A ako je cilj referenduma da koalicija na vlasti poentira, onda ga nije trebalo ni biti«, smatra čelnik URSH Boris Kunst. </p>
<p>Neodgovorno je, naglašava Kunst, što se s razmiricama išlo u javnost prije no što su ih sindikalisti raspravili.</p>
<p> »Bojim se da se cijela priča vrti u krivom smjeru i da neki sindikati odrađuju posao za pojedine stranke i prije no što je počela predizborna kampanja«, kaže predsjednik URSH. »To što smo tiskali dodatni letak kojim članstvu šaljemo poruku da je smanjenje prava u izmjenama Zakona o radu neprihvatljivo, stvar je NHS-a i ne dovodi u pitanje zajedništvo«, kaže čelnik NHS-a Krešimir Sever. Pitanje je, dodaje, komu to i zašto smeta. </p>
<p>Sever je ljut na Jurića koji je prošli tjedan na Brijunima izjavio kako je predsjednik NHS-a tim letkom pokazao pravo lice i izravno se politički svrstao, navodno, na HDZ-ovu stranu. »Ja nikog iz HDZ-a ni ne poznajem. Samo sam s Jadrankom Kosor bio na jednom okruglom stolu. Uostalom, nije NHS potpisivao predizborni sporazum sa koalicijom nego SSSH!«, uzvraća Sever.</p>
<p>»Jasno je da se Sever svrstao. To je činjenica. Dosta mi je priča o slizanošću SSSH sa strankama. NHS stalno priča da je najneviniji i neutralan, a sad se pokazalo što je i čiji je«, odgovara Jurić. A na pitanje misli li da je Severov sindikat na HDZ-ovoj strani, Jurić kaže: »Ne mislim ja ništa, ali nije ono za što se predstavlja«.</p>
<p> I tako u ozračju zakrpanog zajedništva, barem dok traje referendum, izjašnjavanje članstva nastavlja se u utorak i srijedu. Na referendumu ne sudjeluju članovi Matice sindikata javnih službi koja je odustala od referenduma.</p>
<p>Rezultati će biti poznati sljedeći tjedan kad bi sindikati trebali odlučiti o budućnosti zajedništva, te hoće li u vrijeme rasprave o izmjenama Zakona o radu u Saboru organizirati zajednički ili odvojeni prosvjed na Markovu trgu.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Canjuga privremeno udaljen s dužnosti tužitelja </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Krunoslav Canjuga privremeno je udaljen s dužnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Zlataru. Tu je odluku u ponedjeljak donijelo Državno odvjetničko vijeće pred kojim je i zahtjev za provedbom stegovnoga postupka protiv bivšeg županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu. </p>
<p>Razloge za takvu odluku Vijeće je našlo u zakonskim rješenjima po kojima na dužnosti tužitelja ne može biti osoba protiv koje je poveden kazneni postupak zbog zloporabe službene dužnosti i odavanja službene tajne. Ta su optuženja neprikladna u odnosu na radne obveze i predmete koje tužitelj Canjuga treba rješavati u svome svakodnevnom radu. </p>
<p>Dužnosti zamjenika općinskog državnog odvjetnika u Križevcima razriješen je Vedran Gverić. Njegove godišnje ocjene o radu dvaput za redom bile su negativne. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Slovenija će do 2008. sagraditi većinu autocesta prema Hrvatskoj </p>
<p>Dvojica ministara potpisala Memorandum o zajedničkoj kontroli tankera koji ulaze u Jadran / Ministar Roland Žuvanić ispričao se slovenskom kolegi Jakobu Presečniku zbog nedoličnog ponašanja hrvatskih navijača na nedjeljnoj vaterpolskoj utakmici u Kranju </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Slovenski ministar prometa Jakob Presečnik u ponedjeljak je, nakon sastanka s hrvatskim ministrom pomorstva, prometa i veza Rolandom Žuvanićem u Zagrebu, najavio da će njegova zemlja do 2008. godine sagraditi većinu autocesta prema Hrvatskoj. </p>
<p>Riječ je o autocestama Ljubljana - Zagreb, na kojoj je Hrvatska sagradila svoj dio do Bregane, te Zagreb - Maribor, gdje Hrvatskoj nedostaje dionica od Krapine do Macelja, a Sloveniji cijeli potez od Macelja preko Ptuja do Maribora. Ta je cesta dio europskoga koridora i za Hrvatsku je iznimno važna zbog povezivanja sa srednjom i zapadnom Europom. </p>
<p>Prema riječima ministra Presečnika, Slovenija priprema novi program gradnje svoje cestovne mreže u koji će biti uključeni i smjerovi prema Hrvatskoj što su bili izostavljeni u dosadašnjim planovima. </p>
<p> Slovenija se proteklih godina, objasnio je Presečnik, ponajprije orijentirala na povezivanje svojih gradova, no najnovija prometna mjerenja pokazala su da treba graditi modernije ceste prema granici s Hrvatskom. Stoga Slovenci već intenzivno grade autocestu od Ljubljane do Bregane, a u pripremi je i izrada dokumentacije za autocestu Maribor - Ptuj koja bi trebala biti dovršena najkasnije 2008. godine, kad će početi i gradnja posljednje dionice od Ptuja do Macelja, odnosno do hrvatske granice. </p>
<p>Žuvanić je naglasio kako će do 2007. Hrvatska sagraditi dionicu od Krapine do Macelja. Dodao je kako je sa slovenskom stranom dogovoreno da će se uskoro sastati stručne skupine dviju država kako bi uskladile interese u izgradnji autocesta i na ostalim smjerovima, prvenstveno do graničnih prijelaza Rupe i Pasjaka. </p>
<p>Dvojica ministara u ponedjeljak su u Zagrebu potpisala Memorandum o zajedničkoj kontroli tankera koji ulaze u Jadran. </p>
<p>Ministar Žuvanić iskoristio je priliku kako bi se ispričao slovenskom kolegi zbog nedoličnog ponašanja hrvatskih navijača na nedjeljnoj vaterpolskoj utakmici u Kranju.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030617].
|
