NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030517].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 214929 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Šimonović: Nadam se da još ima mjesta za kompromise i da američka vojna pomoć neće biti obustavljena</p>
<p>Hrvatskoj dobar odnos sa SAD-om itekako treba, a mislim da je i SAD, potpisom na jadransku povelju, pokazao da mu je do Hrvatske stalo i da je želi što prije vidjeti kao članicu NATO-a / Mislim da je za SAD važnija Hrvatska kao strateški partner u regiji nego minimalni utjecaj koji smo mi potencijalno mogli imati u Iraku ili minimalni utjecaj koji bismo imali da potpišemo presedanski sporazum o izuzeću američkih državljana / Interesi i Hrvatske i SAD-a su da se taj problem prevlada, kaže Šimonović </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – U posljednjih nekoliko dana, zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović intenzivno je razgovarali s predstavnicima američke administracije o zahtjevu SAD-a za neizručenje američkih vojnika stalnom Međunarodnom kaznenom sudu. Na upit misli li da je moguć kompromis, odnosno hoće li SAD u slučaju Hrvatske napraviti iznimku, Šimonović kaže:</p>
<p>– SAD je Hrvatskoj predočio svoj zahtjev. Hrvatska vlada svoj formalni odgovor još nije dala i ne bih prejudicirao odluku Vlade. No, u razgovorima sam upozorio na probleme koje bi Hrvatska imala u vezi sa zaključenjem tog sporazuma. To su problemi međunarodnopravne naravi vezani uz naš status stranke Međunarodnog kaznenog suda, zatim, tu je odluka Vijeća ministara Europske unije kojom se obeshrabruje zaključivanje takvih sporazuma. Tu se, naravno, navode neki uvjeti pod kojima bi se takvi sporazumi mogli zaključiti, no ti se uvjeti ne podudaraju s onime što bi SAD htio da mi zaključimo. Najveći je problem obveza koja za Hrvatsku kao državu u mandatu Haaškog suda proizlazi iz suradnje s tim sudom. Te su obveze zapravo mnogo šire i zahtjevnije nego obveze koje proizlaze iz statusa stranke Međunarodnog kaznenog suda. Zato je Hrvatskoj naročito teško da, s jedne strane, u punoj mjeri preuzme sve svoje obveze i suradnju s Haaškim sudom, a da s druge strane omogućava izuzeće bilo kome glede stalnog Međunarodnog kaznenog suda. </p>
<p>• Američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper ustvrdio je, međutim, da su to dva sasvim odvojena pitanja koja se ne mogu uspoređivati. Što kažete na to?</p>
<p>– Sasvim je točno da se radi o dvjema različitim stvarima. Suradnja s Haaškim sudom je još zahtjevnija nego sa stalnim Međunarodnim kaznenim sudom. Naravno, radi se i o razlikama između Hrvatske i SAD-a. SAD je supersila koja, prisutnošću na kriznim žarištima širom svijeta i svojom specifičnom ulogom u globalnim odnosima, ima i određene, sasvim legitimne zahtjeve za sigurnost svojih trupa. S druge strane, Hrvatska je mala zemlja koja je izašla iz rata. Međutim, ako se i jedno i drugo uzme u obzir, u svijesti ljudi postoji određeni otpor prema tome da se bezuvjetno surađuje s jednim još zahtjevnijim međunarodnim tribunalom, a da se s druge strane, zbog potencijala zloupotrebe, za sve državljane SAD-a, traži izuzeće.</p>
<p>• Hrvatska u posljednje vrijeme ima problema u artikuliranju svojih stavova prema SAD-u koji su počeli zbog krize i rata u Iraku. Smatrate li da bi to, zajedno s ovim posljednjim problemom, moglo dovesti do zahladnjenja odnosa između Hrvatske i SAD-a?</p>
<p>– Mislim da ne bi smjelo. Hrvatskoj dobar odnos sa SAD-om itekako treba. Mislim da je i SAD, potpisom na jadransku povelju, pokazao da mu je do Hrvatske stalo i da je želi što prije vidjeti kao članicu NATO-a. Bila bi velika šteta što se tiče Hrvatske, ali i nekih drugih zemalja, da se linije podjele koje su nastale u vezi s intervencijom u Iraku prodube kroz pitanje potpisivanja odgovarajućih sporazuma sa SAD-om. Upravo se zato nadam da još ima mjesta za kompromise i da američka vojna pomoć neće biti obustavljena.</p>
<p>• Je li činjenica da je Bosna i Hercegovina potpisala američki zahtjev dodatni uteg zemljama koje žele biti izuzete iz američkog zahtjeva?</p>
<p>– Bila bi velika šteta da se Hrvatska nađe na brisanom prostoru. Mislim da za to postoji realna opasnost s obzirom na to da zakonodavni akt SAD-a predviđa određene izuzetke za neke države. U to su uključene članice NATO-a. S druge strane, u nekim drugim državama gdje je SAD fizički prisutan, kao u BiH i Makedoniji, naravno da je u takvoj situaciji svim zainteresiranim na neki način važnije potpisivanje odgovarajućih sporazuma. Hrvatska je u specifičnoj situaciji i zbog suradnje s Haaškim sudom i zbog našeg zahtjeva za punopravno članstvo u Europskoj uniji koji se sad razmatra. Hrvatska je u teškoj situaciji i ja se nadam da će dugoročni interesi Hrvatske, ali i SAD-a, odnijeti prevagu nad teškoćama koje su se pokazale. Mislim da je za SAD važnija Hrvatska kao strateški partner u regiji nego minimalni utjecaj koji smo mi potencijalno mogli imati u Iraku ili minimalni utjecaj koji bismo imali da potpišemo presedanski sporazum o izuzeću američkih državljana. Mislim da su interesi i Hrvatske i SAD-a da se taj problem prevlada. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Usluge Carane Corporation može financirati samo Vlada</p>
<p>Eventualna savjetnička uloga tvrtke Carana Corporation u prezentaciji Vladinih projekata neće imati nikakve veze s organizacijama koje su dosad financirale projekte te tvrtke / To je isključivo projekt koji može naručiti i financirati hrvatska vlada, doznali smo od predstavnika Carane Corporation u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Dobro obavljena edukacija hrvatskih novinara i stručnjaka koji rade na projektu mirovinske reforme, te prvi dobri rezultati vezani uz reformu radnog zakonodavstva vjerojatno su jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je hrvatska vlada za promidžbu svojih projekata izabrala Carana Corporation. Eventualna savjetnička uloga te tvrtke u prezentaciji Vladinih projekata neće imati nikakve veze s organizacijama koje su dosad financirale projekte te tvrtke. To je isključivo projekt koji može naručiti i financirati hrvatska vlada, doznali smo od predstavnika Carane Corporation u Hrvatskoj.</p>
<p>U Carani ističu da zasad nema konkretnog dogovora o suradnji s Vladom, osim što su Banski dvori izrazili želju za suradnjom. To znači da bi se uskoro trebalo razgovarati o tome što Vlada očekuje od tog projekta, nakon čega bi Carana mogla ponuditi savjete za predstavljanje i organizaciju. Tako se u ovom trenutku ne može odrediti koliko bi projekt mogao koštati, pa nema mjesta ni komentarima na izjave Vladinih dužnosnika o tome da će biti riječ o »minimalnim proračunskim sredstvima«.</p>
<p>Carana Corporation je međunarodna konzultantska tvrtka sa sjedištem u Virginiji (SAD), specijalizirana za promociju projekata gospodarske tranzicije i razvoja, projekte reforme javne uprave te povezivanje i edukaciju onih koji su u te procese uključeni, a koje financiraju međunarodne institucije. Riječ je, među ostalim, o Svjetskoj banci, američkoj organizaciji USAID, vladama pojedinih zemalja ili privatnom sektoru.</p>
<p>Carana Corporation osnovana je 1985. godine. Prvi su se projekti odnosili na ulaganja u zemlje Latinske Amerike, a djelatnost je od tada proširena na 50-ak zemalja, među kojima su zemlje bivšeg SSSR-a, Istočne i Srednje Europe, Azije, Srednjeg istoka i Afrike. U 20 zemalja, ta je tvrtka radila na projektima privatizacije, a u zemljama koje su devedesetih godina započele s tranzicijom suradnju najčešće započinje na projektima mirovinske reforme.</p>
<p>U Hrvatskoj je u tom projektu odigrala važnu ulogu, prije svega na povezivanju svih sudionika reforme i njihovom otvaranju prema javnosti. Na pet većih medijskih seminara o mirovinskoj reformi koje je financirao USAID Carana je, naime, uspješno povezala struku, predstavnike vlasti (koji su bili zaduženi za provedbu reforme) i novinare koji prate to područje, što je novinarima bitno olakšalo praćenje reforme i predstavljanje tog projekta javnosti. Osim toga, hrvatski su novinari u istoj »režiji« posjetili Bugarsku i Mađarsku, u kojima su imali prilike doznati pojedinosti o reformi mirovinskog sustava u tim zemljama.</p>
<p>Jedan od idućih projekata istog financijera i iste organizacije je put u Čile, zemlju koja se smatra oglednim primjerom trostupanjskog mirovinskog sustava, a u koju idu predstavnici Ministarstva rada i socijalne skrbi, Hagene i Regosa, te predstavnici uprava mirovinskih fondova. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Neugodnih iznenađenja moglo bi biti još</p>
<p>Uzrok posljednjeg kolapsa u Dalmaciji još nije utvrđen, ali stručnjaci pretpostavljaju da ga je izazvao raspad sustava u Hercegovini koji se poput domino-efekta, zbog povezanosti strujnih mreža, proširio na Dalmaciju</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – U Hrvatskoj su ove godine strujni kolapsi, na žalost, postali normalni. Prvo su u siječnju pogodili Dalmaciju i sjeverozapadnu Hrvatsku, a u četvrtak je ponovno bez struje ostala cijela Dalmacija. U gradovima se dogodio prometni kaos, mnogo je ljudi ostalo u dizalima, nastali su redovi u bankama i trgovinama... Zato se potrošači s razlogom pitaju što se to događa u elektroenergetskom sustavu i zašto su strujni kolapsi postali tako česti.</p>
<p>Iz HEP-a objašnjavaju da za to postoji više razloga. Prvi strujni kolaps u Dalmaciji u siječnju skrivili su iznimno loši vremenski uvjeti, zbog čega je došlo do prekida na 400 i 220-kilovoltnim dalekovodima koji povezuju sjevernu i južnu Hrvatsku, te raspad elektroenergetskog sustava u BiH.</p>
<p>Višesatni nestanak struje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske nastao je stoga što se tijekom normalnog rada u velikoj trafostanici Tumbri pokraj Zagreba rasprsnuo važan prekidač. Uzrok posljednjeg kolapsa u Dalmaciji još nije utvrđen, ali stručnjaci pretpostavljaju da ga je izazvao raspad sustava u Hercegovini koji se poput domino-efekta, zbog povezanosti strujnih mreža, proširio na Dalmaciju.</p>
<p>Potrošače dodatno zabrinjavaju upozorenja stručnjaka da se takvi ispadi u elektroenergetskom sustavu mogu ponavljati dok se ne poboljšaju dalekovodne veze unutar BiH te s Hrvatskom i ne osuvremeni prilično dotrajali hrvatski elektroenergetski sustav.</p>
<p>U njegovu modernizaciju trebalo je u zadnjih desetak godina uložiti 10 do 15 milijardi kuna za što u HEP-u, kako kažu, nisu imali novca. »Samo u saniranje velike ratne štete uložili smo oko pet milijardi kuna, a za ostale investicije uz tadašnje cijene struje nije bilo dovoljno novca«, tvrde HEP-ovci.</p>
<p>Zato su posljednjih godina krenuli u velike investicije pa godišnje ulažu oko dvije milijarde kuna i među najvećim su investitorima u Hrvatskoj. Najveći dio novca otpada na gradnju dviju velikih 400-kilovoltnih trafostanica Ernestinovo kod Osijeka i Žerjavinec kod Zagreba te prateće dalekovode.</p>
<p>Ipak, kako se višegodišnje neulaganje – i time uvjetovano zaostajanje – teško može brzo i jeftino nadoknaditi, sličnih neugodnih iznenađenja moglo bi biti još. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Stalni Međunarodni kazneni sud nije mjerodavan za Gotovinu</p>
<p>Namjera glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, da optuženike u bijegu Antu Gotovinu, Radovana Karadžića i Ratka Mladića prepusti stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, trenutno nema pravne osnove</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Odredbe prema kojima postupa stalni Međunarodni kazneni sud u Haagu stupile su na snagu 1. srpnja 2002. godine. Postupovno i materijalno pravo toga sudišta, opisano u tzv. Rimskom statutu, može se primjenjivati samo od toga datuma, na djela i počinitelje koji su i djela i činove opisane u paragrafima Statuta počinili – nakon toga datuma.</p>
<p>Znači, Ante Gotovina, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, čija optuženja sežu u »povijest« prije 1. srpnja prošle godine, ne bi mogli biti optuženicima koji bi istekom mandata ad hoc suda u Haagu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji bili »preseljeni« u ovlasti stalnog Međunarodnog kaznenog suda.</p>
<p>»Rimski statut ne poznaje tu mogućnost proširenja ovlasti i na osobe optužene u Haagu, u sklopu propisa Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju«, kaže Vjesniku dr. Ivo Josipović, zagrebački profesor kaznenog postupovnog prava. »To ne isključuje mogućnost da u završnici mandata Haaškog suda ne može doći do promjena propisa. Ali, dotad, Karadžić, Mladić i Gotovina su isključivo u nadležnosti Carle del Ponte, odnosno Haaškoga sudišta«.</p>
<p>Budu li se uspješno skrivali još jednu godinu (kad završavaju sve istrage Haaškog suda), odnosno još pet godina (kad istječe mandat Haaškog suda), 2008. godine bi se sva trojica našla pod jurisdikcijom nacionalnih sudova. Jer, optuženja za ratne zločine ne zastarijevaju, a kad 2008. godine istekne mandat Haaškog suda, za njih će sudbeno odgovarati sudovi zemalja čiji su državljani. S tim da međunarodna zajednica cijelo to vrijeme ima mogućnost pritiskati državna administrativna tijela i njihova tijela progona da ulove odbjegle optuženike. Baš onako kako to ovih dana govori i tužiteljica Carla del Ponte, tvrdeći da je hrvatska vlada kriva što je objavom nagrade »omogućila« Gotovini da pobjegne s mjesta skrivanja čije je zemljopisne odrednice njen ured dostavio hrvatskim vlastima.</p>
<p>Zašto se Carla del Ponte služi sredstvima pritiska (»trojica odbjeglih prijeći će u nadležnost stalnog Međunarodnog kaznenog suda), iako zna da je to pravno nemoguća situacija? Jednostavno, tužiteljica poseže za sredstvima pritiska i na odbjegle optuženike, a ne samo za njih odgovorne administracije – računajući na »hrvatski patriotizam« umirovljenog generala Ante Gotovine, izjednačava Hrvatsku sa Srbijom i Bosnom. Ujedno, po svaku političku i pravnu cijenu želi doći do trojice optuženika, jer njihovim uhićenjem čuva integritet Suda i smisao njegova postojanja. Da bi to ostvarila, ona se ne ustručava dijelu diplomatskog zbora hvaliti Hrvatsku, a Hrvatskoj spočitavati nespretnosti počinjene u lovu na Gotovinu.</p>
<p>»Mi smo Hrvatskoj dostavili informaciju o mjestu boravka bjegunca, ali je Hrvatska raspisivanjem nagrade dala do znanja Gotovini da su stvari ozbiljne i malo je vjerojatno da je on još na tom mjestu«, rekla je europskim diplomatima, dovoljno daleko da joj se na hrvatskom ne može odgovoriti.</p>
<p>Pravni i državni izvori u Zagrebu pak smatraju, i uvjeravaju Vjesnik, da se takvim izjavama mora nužno »oduzeti« tužiteljska dimenzija u konkretnim postupcima. S druge strane, Carla del Ponte mora onima iznad sebe objasniti zašto njen ured ne može apsolvirati predmete Gotovine, Karadžića i Mladića.</p>
<p>U vrijeme »slučaja Bobetko« Hrvatska je iskušala tu tužiteljsku poziciju. Danas je ona pojačana činjenicom da su Karadžić i Mladić procesno izjednačeni s Gotovinom. Što se hrvatske strane (Gotovina) tiče, njoj pripada razmjeran dio odgovornosti za tridesetak spremnih optužnica koje Carla del Ponte ne želi »staviti u promet« dok navedena trojica ne dospiju u haaški zatvor. Znači, »slučaj Gotovina« za Hrvatsku poprima i općehaašku dimenziju jer, prema Vjesnikovim izvorima, na popisu tridesetorice budućih optuženika ni blizu nije trećina državljana Hrvatske.</p>
<p>Zapravo, uvjeravaju stručnjaci, »ucjena« novim optužnicama tiče se isključivo odbjeglog Gotovine za kojeg, nakon odluke Ustavnog suda Hrvatske u »slučaju Bobetko«, nacionalni sud definitivno nije mjerodavan. I tužiteljica je tu činjenicu spremna ponavljati sve dok je ne shvate i Gotovinini odvjetnici i njegovi eventualni »pomagači« u strukturama vlasti.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U tri godine otkriveno oko 3000 nelegalno zaposlenih stranaca</p>
<p>Ako su legalno zaposleni, na strane radnike u Hrvatskoj primjenjuju se visoki standardi zaštite / Radna se dozvola strancu izdaje pod uvjetom da među nezaposlenima u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nema osoba koje ispunjavaju uvjete što ih zahtijeva poslodavac / Najčešća zanimanja za koja se traži izdavanje radnih dozvola za strance su deficitarna građevinska zanimanja - tesari, zidari, armirači, te deficitarna zanimanja u brodogradnji, kao što su elektrozavarivači ili brodocjevari, kaže Vera Babić</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Nedavna pogibija turskog radnika na gradilištu autoceste Zagreb – Split ponovno je potaknula pitanje zaštite na radu. Na strane radnike koji se zaposle u našoj državi primjenjuju se visoki standardi zaštite, kao, u pravilu, i na hrvatske koji su na radu u inozemstvu, ali isključivo pod uvjetom da su zaposleni – legalno.</p>
<p>To znači da trebaju imati radnu dozvolu na temelju koje je poslodavac obvezan radnike prijaviti tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, osim ako rade poslove koji nemaju obilježje radnog odnosa (riječ je, primjerice, o au pair programima), ili ako obveza prijavljivanja nije isključena međudržavnim ugovorom (između Hrvatske i zemlje iz koje radnik dolazi), čime se izbjegava dvostruko osiguranje.</p>
<p>Time je, među ostalim, regulirano pravo na zdravstvenu zaštitu radnika dok su u Hrvatskoj, dakle i na stjecanje invalidske odnosno obiteljske mirovine iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za razdoblje staža koji je navršen u Hrvatskoj. Od 2000., državni su inspektori kod poslodavaca godišnje zatekli između 7500 i 10.000 nezakonito zaposlenih radnika, odnosno onih s kojima poslodavac radni odnos nije regulirao sukladno Zakonu o radu.</p>
<p>Među njima je bilo više od 3000 stranih radnika, doznajemo od Vere Babić, pomoćnice ministra rada i socijalne skrbi. </p>
<p>U 2000. godini inspektori su, naime, u ilegalnom radu zatekli 803 stranca, godinu kasnije 1192, a lani 1175 nelegalno zaposlenih stranih radnika. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u prva je tri mjeseca ove godine izdao 2822 radne dozvole strancima. Nastavi li se takav trend do kraja godine, 2003. bismo mogli zabilježiti znatan porast stranaca zaposlenih u Hrvatskoj u odnosu na prethodnih desetak godina. Lani je, naime, HZZ stranim radnicima izdao 6674 dozvole za rad, a u prošlih 10 godina samo je 1994. i 1995. godine izdano više. Tih je godina u Hrvatskoj radilo oko 7500, odnosno 8000 stranaca.</p>
<p>Dozvola se izdaje ovisno o tome kakvu je vrstu boravka radnik regulirao u Hrvatskoj (odnosno o tome je li riječ o trajnom nastanjenju, produljenom boravku ili poslovnoj vizi), no većinom je riječ o razdoblju od godinu dana, doznajemo u Ministarstvu rada i socijalne skrbi.</p>
<p>Prema riječima Vere Babić, radna se dozvola strancu izdaje pod uvjetom da među nezaposlenim osobama u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nema osoba koje ispunjavaju uvjete što ih poslodavac zahtijeva za zasnivanje radnog odnosa. U nekim slučajevima, primjerice, to je zahtjev da radnik ima stručnu spremu, odnosno zvanje koje se traži, ili znanje stranog jezika.</p>
<p>No, sama činjenica da Hrvatska ima mnogo nezaposlenih i mora se ponajprije brinuti o njihovom zapošljavanju ne znači i zatvorenost tržišta rada, kaže Babić, posebno kad je riječ o nekim proizvodnim zanimanjima (u graditeljstvu, na primjer), ili u slučaju kada se dozvola traži radi isporuke i montaže određene opreme, za zanimanja koja podrazumijevaju korištenje sofisticirane opreme i slično. »Najčešća zanimanja za koja se traži izdavanje radnih dozvola za strance su deficitarna građevinska zanimanja, kao što su tesari, zidari, armirači, te deficitarna zanimanja u brodogradnji, kao što su elektrozavarivači ili brodocjevari«, kaže pomoćnica ministra. Naime, iako ukupno gledano na Zavodu za zapošljavanje ima i previše radnika s obzirom na očekivane potrebe u graditeljstvu, činjenica je da ipak bilježimo manjak kad je riječ o pojedinim zanimanjima.</p>
<p>Tako se, primjerice, prema anketi koju je HZZ proveo među šest poslodavaca angažiranih na gradnji autoceste (što nisu ukupne potrebe u građevinarstvu), može očekivati da će poslodavci tražiti 407 tesara, a u Hrvatskoj ih ima samo 185 koji su odmah zapošljivi. Slično je i s armiračima (očekuje se potražnja za oko 300 armirača, a HZZ ih poslodavcu odmah može ponudi samo 52). Kvalificiranih i polukvalificiranih zidara imamo i previše (555 kvalificiranih i 634 polukvalificirana čeka posao), a na autocesti bi ih se moglo zaposliti samo 130.</p>
<p>U posljednja je tri mjeseca Zavod za zapošljavanje posredovao u potrazi za 4609 radnika u graditeljstvu, bilo da je riječ o nezaposlenim osobama ili tražiteljima posla. Zavod je poslodavcima uputio 6875 osoba, a 1836 osoba je u tome procesu zaposleno. U tom su razdoblju još 123 radnika upućena na osposobljavanje (što se zbog nedostatka novca čini samo za poznatog poslodavca), a još 2323 osobe su u postupku izbora.</p>
<p>Zanimljivo je, pritom, da HZZ ima i spreman plan mogućeg stručnog zapošljavanja osoba s evidencije nezaposlenih za deficitarna zanimanja u graditeljstvu, kojim bi se moglo osigurati i dvostruko više radnika od potreba koje bi se uskoro mogle pokazati. Naime, dok je šest poduzeća koja će uskoro zapošljavati na izgradnji u anketi iskazalo potrebu za 950 radnika, u roku od tri do šest mjeseci mogli bismo osposobiti njih 2780, što bi državu koštalo oko 9,8 milijuna kuna. Bez sumnje, taj bi se novac višestruko vratio. Pitanje je samo kako pronaći formulu za to da domaći radnici stranim poslodavcima na našem terenu postanu prihvatljiviji.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Molitva za Vladu</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Nije više elementarna nepogoda samo suša koja je poharala Slavoniju i ugrozila proizvodnju hrane. Elementarna je nepogoda kako hrvatska vlada uopće još funkcionira i donosi za zemlju važne odluke kad ministri »markiraju« sjednice ili ih na premijerov zahtjev vraćaju sa službenog puta.</p>
<p>Metoda funkcioniranja hrvatske vlade pred kraj mandata je metoda inata i guranja stranačkih interesa. SDP i HSS su se toliko zakačili oko suše i predstavljanja vlastitih uspjeha javnosti da je dobro da je uopće skupljen kvorum i da su usvojeni neki zaključci. Odbijen je zahtjev HSS-a da se seljacima dodijeli 400 milijuna kuna odštete za propale usjeve koji je među koalicijskim partnerima uglavnom shvaćen kao dobar predizborni potez stranke koja računa na seljačke glasove. Prijedlog ide na doradu jer tih para nema.</p>
<p>Prisutni ministri uspjeli su se složiti da premijerov savjetnik za komunikacije koordinira Vladinu politiku predstavljanja vlastitih dometa. Nije posve jasno kako će to utjecati na već razvijene projekte propagande rezultata pojedinih ministarstava, osobito Čačićevog i Pecekovog. Čačić se inače nije ni pojavio na sjednici, što su neki skloni protumačiti protestnim »markiranjem« zbog neslaganja s premijerovom marketinškom politikom za Vladu. Svatko od njih ima svoju viziju svojih dometa, koji su obično iznad onih cjelokupne vlade.</p>
<p>Premijer je opet prijetio ostavkom, trojica HSS-ovaca su se suzdržala od glasovanja o novoj marketinškoj strategiji a Pankretić je lijepo glasovao protiv. Nek' se zna da mu nije drago kad mu premijer dolazi na njegova sasušena polja gdje je on sam kanio obećati potencijalnim glasačima proračunsku manu s neba, kad već od tamo nema kiše.</p>
<p>Ova vlada vozi na rezervi, a ne može se složiti ni o prioritetu poslova koje još treba odraditi i točnog datuma izbora. Ministarstva su poslala premijeru, kao što to on kaže u intervjuu koji Vjesnik objavljuje u nedjeljnom broju, popis od stotinjak pitanja koje treba riješiti do kraja mandata i sad se muče kako to svesti na 10 do 15 najvažnijih koja se realno može još odraditi.</p>
<p>Molitvama za kišu obvezno bi trebalo dodati i svakodnevnu molitvu da se Vlada nastavi baviti poslom za koji je izabrana. Nije ovo još predizborni stožer, gospodo ministri, obavite još nešto posla prije nego što se dušom i tijelom posvetite novoj trci za stolcima u Banskim dvorima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Na čiju će stranu stati Račan </p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Pregovaračka trakavica o izmjenama Zakona o radu konačno je završena, ali bez dogovora o dijelu spornih pitanja. Iako su zbog toga nezadovoljni i Vlada, i sindikati i poslodavci, socijalni su partneri ipak odahnuli nakon višemjesečnih natezanja, prekida pregovora prvo sa sindikalne pa s poslodavačke strane, zbog čega je i premijer Ivica Račan osobno sjedao za pregovarački stol i smirivao strasti suprotstavljenih strana. </p>
<p>Završnicu pregovora ubrzala je Vlada, jer se do početka srpnja moraju izglasovati izmjene ZOR-a i drugih zakona iz gospodarstva da bi se realizirao već odobreni kredit Svjetske banke. No, socijalni partneri zapravo su prekinuli pregovore, jer su se našli pred zidom ocijenivši da više nema smisla trošiti sate na rasprave o istim temama o kojima ne mogu postići dogovor, a ni jedna strana ne želi popustiti. </p>
<p>Znatan dio izmjena ZOR-a jest usuglašen - poput rada na određeno vrijeme, radne knjižice, agencije za privremeno zapošljavanje, rada kod kuće... Vlada je popustila sindikatima i pristala da se otpremnine uz otkaz ne smanjuju, osim za radnike s više od 20 godina staža, ali je neizvjesno hoće li pristati na zahtjev sindikata da se primjena kraćih otkaznih rokova i nižih otpremnina odgodi do početka sljedeće godine. </p>
<p>Ostalo je, međutim, niz otvorenih pitanja (status malog poslodavca, radnički predstavnici u nadzornim odborima privatnih tvrtki...), za koja će Vlada u konačni tekst zakona ugraditi svoje stavove ili arbitrirati između zahtjeva sindikata i poslodavaca. Konačnu presudu donijet će Sabor, a sindikatima i poslodavcima preostaje, što su i najavili, lobiranjem među zastupnicima pokušati utjecati na promjene ZOR-a.</p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca protivi se dogovoru Račana i sindikata o otpremninama, pa i dalje inzistira da se iznosi prepolove, a pokušat će uvjeriti zastupnike da se izmjena ZOR-a odgodi za vrijeme poslije izbora. Uz hvatanje za rukav saborskih zastupnika, sindikalni lideri sljedećih dana odlučuju o tome hoće li provesti referendum o generalnom štrajku. Isuču li ponovno iz rukava štrajkački mač, Vlada će morati ozbiljno razmisliti što joj pred izbore nanosi manju štetu - sukob sa sindikatima ili svrstavanje poslodavaca na protivničku stranu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Važna svađa koja nikog ne zanima </p>
<p>Polemika o zakonu o znanosti i visokom obrazovanju prolazi gotovo neprimijećena iako je znanje danas u svijetu najcjenjenija roba. Tome su kumovale sve dosadašnje stranke na vlasti jer su radije odabirale busanje u prsa populistički shvaćenih nacionalnih interesa utemeljenih na »tlu i krvi«, nego da se ozbiljno bave »medijski nefotogeničnim« ulaganjem u znanje. Koje bi zahtijevalo i velik trud u objašnjavanju naciji da je to jedini siguran put u bolju budućnost. Jer, prečaca nema. Ma koliko ga mi željeli</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Tri velike svađe obilježavaju ovih dana rad Vlade. O dvjema se sve zna. Treća se, međutim, odvija zabrinjavajuće daleko od interesa javnosti i medija iako će, teoretski, svi priznati da je riječ o polemici ključnoj za razvoj države. </p>
<p>Svi znaju da se SDP i HSS opet svađaju i to zbog novca koji HSS hitno želi iz državne blagajne dati poljoprivrednicima koje je pogodila najteža suša u posljednjih 30 godina. SDP u tome njuši HSS-ovo predizborno umiljavanje svojim biračima. Kako sada stvari stoje, slavonski seljaci mogu govoriti o sreći u nesreći zato što ih je suša pogodila baš u predizbornoj godini, što im znatno povećava izglede za kakvu-takvu naknadu štete. Drugo je pitanje, koje malo tko postavlja ovih dana, zašto ni ova vlada nije uspostavila poljoprivredni sustav koji bi seljake stimulirao da uplaćuju osiguranje kako naknada šteta ne bi padala na teret poreznih obveznika. Malo se tko pita i zašto je ova vlada s tako jakom »seljačkom« strankom tako malo napravila na uspostavi modernog sustava navodnjavanja, a nije se proslavila ni obnovom postojećih zapuštenih kanala. Tako nam srednjoeuropska Slavonija ima iste poljoprivredne probleme kao zemlje na obodu Sahare.</p>
<p>Svi znaju i da se SDP, HSS i HNS ovih dana svađaju i zbog novog, iz središta Vlade strogo kontroliranoga koncepta promidžbe Vladina rada i uspjeha. Račan i SDP inzistiraju na tome nakon što su ministri HNS-a i HSS-a sve uspješnije taj posao počeli uprezati u kampanjske interese svojih stranaka. Ostali, pak, tvrde da će takva centralizirana promidžba najviše plodova donijeti SDP-u, a njih gurnuti u stranu. Svađa se opet toliko užarila da nam premijer ponovno maše ostavkom. </p>
<p>Ima li još koja svađa? Ima, ima, ali ona u današnjoj Hrvatskoj jednostavno ne može privući ozbiljnu pozornost javnosti. Riječ je o polemici o prijedlogu zakona o znanosti i visokom obrazovanju, koji bi iz temelja trebao promijeniti taj sustav. Da je za korjenite promjene u tom sustavu krajnje vrijeme, pokazao je i posljednji popis stanovništva. Čak 40 posto hrvatskih građana ima osam ili manje razreda osnovne škole, a manje od osam posto ih ima fakultet. S takvom strukturom obrazovanosti stanovništva Hrvatska nema šanse uhvatiti korak s razvijenim zemljama. Zato su, na primjer, Irci svojedobno ulagali nevjerojatne iznose baš u obrazovanje te svi njihovi čelnici danas tvrde da ih je iz bijede europske otočne provincije izvuklo prije svega uporno i veliko ulaganje u znanje i obrazovanje. Istina je, doduše, da je Ircima bilo lakše doći do novca jer su im na raspolaganju bili fondovi EU-a. To, međutim, nije izgovor za doista porazne hrvatske rezultate na tom polju. </p>
<p>Zašto onda ta tema nema veliki odjek u javnosti? Jedan od razloga je, sasvim sigurno, činjenica da se ta svađa ne odvija između glavnih koalicijskih stranaka nego između ministra znanosti Flege, koji je imenovan na prijedlog premijera Račana, i jedne male stanke - Libre. Nema šanse, dakle, da se zbog te svađe koalicija raspadne. Bez mogućnosti da padne takva »krv«, danas u Hrvatskoj malo koja priča s Markova trga može nekoga ozbiljnije zainteresirati. Da su se na toj temi dohvatili SDP i HSS, mediji bi u roku 24 sata bili preplavljeni podacima o važnosti organizacije i ulaganja u znanost i visoko školstvo za razvoj gospodarstva i društva. Sjetimo se samo koliko se medijske prašine bilo podiglo kada se HSS usprotivio namjeri da Ministarstvo znanosti i visokog školstva preuzme Neven Budak. Svaka kumica s placa saznala je za tog povjesničara samo zato jer ga HSS nije želio za ministra. </p>
<p>Teoretski, svi smo mi svjesni da je znanje danas u svijetu najcjenjenija roba. To nam povremeno ponavljaju i političari. Račanovoj se vladi mora priznati da je znatno povećala proračunska izdvajanja za znanost i visoko školstvo. No, činjenica je da se i u protekle tri godine o razvitku znanosti i povećanju količine znanja, kojim raspolaže ovo društvo, raspravljalo neusporedivo rjeđe i manje ozbiljno nego o sudbini jednoga generala, ministra ili par četvornih kilometara uz granice. Tome su kumovale i sve dosadašnje stranke na vlasti. Tu i tamo spominjali su nam irski model, kojeg bez ulaganja u znanje ne bi bilo. U praksi su, međutim, radije odabirali busanje u prsa populistički shvaćenih nacionalnih interesa utemeljenih na »tlu i krvi«, nego da se ozbiljno bave »medijski nefotogeničnim« ulaganjem u znanje. Koje bi, pritom, zahtijevalo i veliki trud u objašnjavanju naciji da je to jedini siguran put u bolju budućnost, jer prečaca nema. Ma koliko ga mi željeli.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Globalizacija kriva za AIDS, kravlje ludilo i SARS </p>
<p>Posljednjih tridesetak godina pojavilo se nekih 30 novih bolesti koje su odnijele desetke milijuna života, a ponovo se šire i neke od već zaboravljenih bolesti / Civilizacijski napredak poboljšava život, ali ga istodobno čini opasnijim</p>
<p>TOMISLAV BUTORAC</p>
<p>Bolesti su, nažalost, najuvjerljiviji dokaz nezaustavljivosti globalizacije. AIDS, kravlje ludilo, sada teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i serija ostalih epidemija pokazuju da bolesti ne poznaju i ne priznaju granice država. Ono što se danas pojavi u Kini ili Africi, već sutra je u Europi ili Americi, a preksutra i u ostatku svijeta.</p>
<p>Virus HIV-a koji uzrokuje AIDS navodno je nastao u majmunima. Afrički domoroci koji su jeli zaraženo majmunsko meso preuzeli su virus i dalje ga prenijeli seksualnim kontaktima. Oboljenje koje je moglo ostati lokalni incident, zahvaljujući modernoj pokretljivosti i prometnim vezama, postalo je prokletstvom čovječanstva.</p>
<p>Moderna praksa farmera, poput hranjenja stoke samljevenim ostacima ostalih životinja, pomogla je da se u Engleskoj, a potom i u ostalim zemljama, proširi kravlje ludilo. Napredak medicinske tehnologije, poput transfuzija krvi i transplantacija organa, povećava opasnost od širenja bolesti. </p>
<p>Pretpostavlja se da je koronavirus, koji uzrokuje SARS, nastao u Guangdongu, jednoj od najnaseljenijih kineskih pokrajina na jugu, u blizini Hong Konga, odakle su posljednjih godina najčešće stizali razni virusi – uzročnici gripe. </p>
<p>Guangdong i njegov glavni grad, višemilijunski Guangzhou (Kanton), svjetski su poznati po egzotičnoj hrani pripremljenoj ne samo od stoke i peradi nego i pasa, žaba, kornjača, zmija pa i štakora. Sve te životinje i ljudi žive jedni uz druge u najčešće higijenski zapuštenim selima ili se miješaju na tržnicama gradova i u kuhinjama restorana. A sva ta mjesta idealna su podloga za nastanak i razvoj novih virusa. U jednoj svinji mogu se lako i jednostavno istodobno razvijati i sazrijevati ljudski i ostali virusi. Dvojna zaraza može proizvesti hibride na koje ne djeluju antitijela nositelja i tako se pokreće cijeli novi lanac ljudskih oboljenja. </p>
<p>Kako se naknadno doznalo, zaraza SARS-a počela je sredinom studenoga prošle godine, a vlasti su je četiri mjeseca prikrivale. Zbog tradicionalne kineske sklonosti tajnama kako se ne bi ugrozilo sigurnost zemlje i štetilo ugledu države i političkog vodstva, izgubljeno je dragocjeno vrijeme za pravodobno otkrivanje i zaustavljanje širenja zaraze. </p>
<p>Trenutačno, SARS dominira medijima, ali Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) istodobno je zaokupljena s još desetak epidemija. U središnjoj Africi već pet mjeseci širi se ebola groznica. U Belgiji i Nizozemskoj ptičja groznica je pokosila cijele kokošje farme, Nizozemci su poklali 18 milijuna kokošiju nadajući se da će zaustaviti bolest. No, ptičja groznica je prešla na svinje, pa i na ljude – do sredine travnja zabilježena su 83 oboljenja. </p>
<p>SARS je zasad pokosio relativno malo žrtava – tek nekoliko stotina. Za usporedbu, od gripe i komplikacija uzrokovanih tom bolešću umire oko 250.000 ljudi godišnje. Od malarije umre i četiri puta više (tri tisuće svakoga dana). No, strah od SARS-a pojačava se činjenicom da još nije poznat uzročnik – ustanovljeno je da nije bakterija nego virus, što znači da antibiotici ne pomažu. I širi se brže nego ostale dosad poznate zaraze. </p>
<p>K tome, virus brzo mutira, što otežava pronalaženje lijeka – prema sadašnjim najavama, pouzdani lijek neće se proizvesti prije kraja godine. A pogodio je ranjive epicentre globalne trgovine i – prema procjeni WHO-a – već je nanio štete gospodarstvima od oko 30 milijardi dolara. </p>
<p>Opće je uvjerenje da nam napredak poboljšava život, ali ga istodobno čini opasnijim. Današnji način života, prenapučeni gradovi, farme-tvornice hrane, sve bolje prometne veze, sve veći putnički zrakoplovi, banke krvi i nezaustavljivo zagađenje okoliša olakšavaju širenje zaraza. Razvoj tehnologije pomaže da se neke bolesti obuzdaju, ali i da druge nastanu i rašire se. Posljednjih tridesetak godina pojavilo se nekih 30 novih bolesti koje su odnijele desetke milijuna života. Neke od već zaboravljenih zaraznih bolesti ponovno se sve brže šire, poput tuberkuloze, koja je neko vrijeme bila pod kontrolom, a danas ponovno hara jer joj je uzročnik postao otporan na dosad korištene lijekove. Nešto slično događa se i s malarijom. SARS je samo najnoviji, nažalost ne i posljednji dokaz da brzo širenje zaraza zahvaljujemo sve boljoj povezanosti svijeta – globalizaciji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Pomaže li Ininoj privatizaciji njena rascjepkanost</p>
<p>Nakon neformalnih informacija javnosti da barem jedan ponuđač hoće platiti oko 350 milijuna dolara za 25 posto plus jedna Inina dionica, naša je javnost utihnula. Čini se da su naše vlasti uspjele uvjeriti hrvatske građane, da je to odlična cijena za Ininu prodaju. Je li to stvarno tako i zašto mi to prodajemo Inu? / Odgovornost za Ininu privatizaciju i dalje je samo politička. I razgovori su najviše samo politički o vrlo složenoj i stručnoj stvari. Pogledajmo, samo od političara možemo čuti važne, ali dobre vijesti. O sudbini potrošača plina može govoriti i Inin direktor, kao o važnoj ali lošoj stvari, jer možda slijedi poskupljenje i iskapčanje. Ako postupak prodaje Inina dijela bude isti kao slučaj Sunčanog Hvara, što možemo očekivati? </p>
<p>BRANKO HOLZER</p>
<p>Pisati kritički o Ininoj privatizaciji, koliko god to bilo konstruktivno, gotovo uvijek dolazite pod sumnju hrvatskih vlasti da ste destruktivni prema tom njihovu postupku. Taj se rizik mora nositi, jer su i najnovija pitanja o privatizaciji vrlo kontradiktorna i nejasna, a pitanja u vezi sa zemnim plinom i plinofikacijom u Hrvatskoj vrlo problematična. </p>
<p>Na primjeru zemnog plina, energenta dogledne budućnosti koji ne koristimo koliko bismo mogli i trebali, moguće je definirati više pitanja o cjelokupnoj Ininoj privatizaciji i stanju te nacionalne industrije i nafte, plina i petrokemije.</p>
<p>Nakon neformalnih informacija javnosti da barem jedan ponuđač hoće platiti oko 350 milijuna dolara za 25 posto plus jedna Inina dionica, naša je javnost utihnula. Čini se da su naše vlasti uspjele uvjeriti hrvatske građane, da je to odlična cijena za Ininu prodaju.</p>
<p>Je li to stvarno tako i zašto mi to prodajemo Inu? Hoće li tko i kako zaštititi domaće i postojeće resurse, naše tržište nafte i derivata, plina i plinofikacije i najvećeg potrošača plina petrokemiju, te drugih proizvoda i usluga.</p>
<p>Nije zemni plin jedini problemski izazov Inine privatizacije, nego je to vrlo složena i logička gospodarska i poslovna, te strateški važna povezanost nacionalne industrije nafte, plina i petrokemije sa svojim okruženjem u Hrvatskoj i izvan nje. </p>
<p>Izazov Inine privatizacije neodoljivo je privlačan mnogima u hrvatskoj vlasti i oko nje, a kada ih pitate za neke odgovore ti kreatori Inine privatizacije odgovaraju vrlo jednostavno i unisono, uvijek isto. Inina privatizacija za njih je obveza povezivanja s europskim i svjetskim tržištem u tom poslu, a Inini dijelovi kao, sustavi zemnog plina, tekućeg plina, Janaf, Petrokemija, istraživanje nafte i plina, transportni sustavi i još neki, su izdvojeni i ne prodaju se.</p>
<p>Akceptirajući te argumente Vlade uz još neke druge, zapitajmo se zašto smo rascjepkali Inu? Kako to da taj argument povezivanja (s europskim tržištem) isto tako ne vrijedi za Inu u Hrvatskoj?</p>
<p>Ta Inina rascjepkanost ima djelomično opravdanje u potrebi omogućavanja suvisla praćenja poslovanja pojedinih segmenata. Međutim, ista Inina razdvojenost omogućuje neupućenima i svima drugima da se bezbolnije trži Inom. Uz neznanje, nesposobnosti ili nemogućnosti i tu ima istine, ali se to treba dokazati činjenicama.</p>
<p>Prva je sveobuhvatna bilanca vrijednosti cjelokupnog Inina sustava. To je vrijednost onoga što još imamo, a višestruko je vrednije od 1,5 milijardi američkih dolara iz ponudbenih materijala za Ininu prodaju. </p>
<p>Međutim, pri određivanju Inine vrijednosti, kako je sagledavaju Vlada, Ured predsjednika Republike Hrvatske i Savjet za privatizaciju Ine, ne uzimaju u obzir tu cjelokupnost Inina sustava, postojanje i značenje nacionalne industrije nafte, plina i petrokemije.</p>
<p>Imajući takav stav, navedeni akteri Inine prodaje, ne uvažavajući sve navedeno za taj velik i važan segment hrvatskog gospodarstva – raskomadali su je. </p>
<p>Istina jest, to nije započela aktualna vlast, ali to nikoga ne amnestira od odgovornosti za budućnost.</p>
<p>Druga činjenica leži u makroekonomici Hrvatske, pri čemu je najvažnija nemogućnost ulaganja većeg novca i u Inu bilo kojeg institucionalnog investitora ili više vrsta fondova ili osiguranja. Tako da se ni takav novac ne može upotrijebiti za Inin razvoj, kao niti dobit iz posljednjih dviju poslovnih godina mnogih financijskih i drugih institucija u Hrvatskoj.</p>
<p>Osporavajućih činjenica za aktualnu Ininu privatizaciju ima još.</p>
<p>Jednog dana koji se približava, pitamo se kako će se odnositi novi vlasnik prema onome što mi svi zovemo Ina, prema onome što je Ina činila za Hrvatsku i značila.</p>
<p>Sjetimo se posudbe nekoliko milijuna kuna za radničke plaće u »Željezari Sisak«. Proljetos je Ina bila i još je nositelj planiranja i provedbe plinofikacije na makroplanu Republike Hrvatske. Cjelokupan plan iz hrvatskog podzemlja i uvezeni na putu do potrošača prolazi kroz Inine cjevovode i račune. Nad svime je posljednju riječ imala Vlada.</p>
<p>Hoće li sve to novi vlasnik gledati našim očima i raditi u našem interesu? Hoće li on naviještati poskupljenje plina i čega drugoga ili prekida isporuka neplatišama? Hoće li se slagati s Vladinim cijenama plina i derivata, i hoće li posuđivati nekome novac? </p>
<p>A najvažnije – hoće li novi vlasnik pridavati važnost povezanosti i povezivanju nacionalne industrije nafte, plana i petrokemije s hrvatskim gospodarskim okružjem, pogotovo onakvih karakteristika koje bi to sve trebalo imati, u našem interesu ponajprije. Hoće li Vlada i Savjet za privatizaciju uspjeti sa znanjem i razumijevanjem stvoriti povoljne ugovorne odnose s novim vlasnikom, a da to ne bude na uštrb naših interesa sada i u budućnosti?</p>
<p>Prema dostupnim informacijama, za sporazum naftovoda Družba Adria, koji nitko nije vidio, imajući iskustvo već završenoga drugoga američko-iračkog rata, naše bojazni za uspješnost Inine prodaje su opravdane. Kao da nismo gospodari vlastite imovine niti kreatori svojih strateških i dugoročnih interesa.</p>
<p>Odgovornost za Ininu privatizaciju i dalje je samo politička. I razgovori su najviše samo politički o vrlo složenoj i stručnoj stvari. Pogledajmo, samo od političara možemo čuti važne, ali dobre vijesti. O sudbini potrošača plina može govoriti i Inin direktor, kao o važnoj ali lošoj stvari, jer možda slijedi poskupljenje i iskapčanje.</p>
<p>Ako postupak prodaje dijela Ine bude isti kao slučaj Sunčanog Hvara, što možemo očekivati? A svi znamo da to rade isti ljudi, da je pregovarača i kvazistručnjaka previše, kao i raznih lobista i svih drugih, da je odgovornosti premalo, a informacije su povezane sa skorašnjim izborima. </p>
<p>Politička odgovornost je na Vladi i čelnim ljudima Hrvatske, a je li je to dovoljan zalog dobre Inine privatizacije i može li na tome ostati? Zar mi zaista ni na čemu ne učimo, niti se osvrćemo? Ne, mi to nismo u mogućnosti jer nemamo kriterija za ništa i nikoga.</p>
<p>Dosadašnje privatizacije-kupnje više banaka i poduzeća, kao HT-a, isplaćene su kupcima putem dobiti za dvije do tri godine poslovanja u Hrvatskoj, a što smo mi od toga imali?</p>
<p>Za Ininu je privatizaciju Ine važnije uspjeti, jer je to materijalna proizvodnja, koju smo sveli na preživljavanje u Hrvatskoj, a bez toga nema razvoja i samostalnosti. Ima li još mogućnosti i nade za uspješnost Inine privatizacije, najvažnije je pitanje. Ali tko na nj može odgovoriti?</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer kemijske tehnologije za naftu i petrokemiju, predsjednik Udruge polagatelja prava na dionice Ine d.d. Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pogrešnu ste paradigmu prokazali, gospodine Šimleša</p>
<p>Vama i Vašim prijateljima, gospodine Šimleša, vrlo se sviđa pozicija svetih krava što ste je izgradili uz nesebičnu pomoć nekih medija, pa su vam – premda ste nasilno upali u tuđu priču, a ne ja u Vašu – krivi i policija i sudac, i nervozan državni službenik..., a valjda i građani koji su se zgražali nad vašim postupkom, izgledom, bučenjem i vonjem. Zato vam je sjajno poslužilo moje ponašanje – promovirali ste me u paradigmu lašca o državnom trošku! – a da se niste upitali koliko svojim ponašanjem dezavuirate stvar za koju se navodno borite</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Nisam ni očekivao da se hrvatski prijatelji tzv. antiglobalista, izazivača nereda na Cvjetnom trgu u Zagrebu, 8. svibnja, u kontekstu kojeg se začela sapunica o mojoj neprimjerenoj reakciji i svim njenim posljedicama, neće dohvatiti te afere da bi se pokazali dostojni njihova društva (»Bit je u tomu da je jedan državni službenik lagao«, Vjesnik, Stajališta, 16. svibnja)! </p>
<p>Da, gospodine Šimleša, rekao sam – neposredno nakon incidenta – neistinu, ne sjećajući se, zbog afekta, svih pojedinosti događaja. Eto, nisam savršen – poput Vaših savršeno organiziranih i koncepcijski konsolidiranih prijatelja, pa mi se može oteti reakcija za kakvu i sud uvažava olakotne okolnosti. </p>
<p>I, ako baš hoćete, dodajem na vaš popis mojih rječetina i ocjenu – koje se jedino dobro sjećam – da sam vašu nepotpisanu propagandu, u prepirci s jednom mladom Njemicom, počastio atributom piece of shit. </p>
<p>Koji, kao ni ostale moje psovke koje ste tako marljivo zabilježili i raspačali po redakcijama, nisu nanijele mjerljivu štetu nikomu osim meni, jer biste se morali lijepo, a uzalud, namučiti da dokažete kako su imale političke, financijske, materijalne ili druge repove. </p>
<p>Zatim sam, u kući i javno, priznao da sam kriv za nesvjesno dovođenje u zabludu ljudi u Ministarstvu za europske integracije koji su morali reagirati na upite iz medija i savjesno sam prihvatio sankcije u skladu s težinom prijestupa. </p>
<p>(Vi opet o ostavci – ali ja nisam dužnosnik, nego službenik, pa se i pitanja mog statusa rješavaju na drugi način... što je, dopustite, ipak stvar mog poslodavca i moja, a ne Vaše arbitraže.)</p>
<p>No Vama i Vašim prijateljima vrlo se sviđa pozicija svetih krava što ste je izgradili uz nesebičnu pomoć nekih medija, pa su Vam – premda ste nasilno upali u tuđu priču, a ne ja u vašu – krivi i policija i sudac, i nervozan državni službenik..., a valjda i građani koji su se zgražali nad vašim postupkom, izgledom, bučenjem i vonjem. </p>
<p>Zato vam je sjajno poslužilo moje ponašanje – promovirali ste me u paradigmu lašca o državnom trošku! – a da se niste upitali koliko svojim ponašanjem dezavuirate stvar za koju se navodno borite. </p>
<p>Pogrešnu ste paradigmu odabrali, mladi gospodine Šimleša, jer sam među posljednjima koji bi mogao personificirati otuđenu političku strukturu u ovoj zemlji.</p>
<p>Ali izvrsno ste zamijetili da ne pripadam nijednom interesnom klanu, partijskom zdrugu ili rodijačkoj škvadri i da vas nitko neće očepiti zato što ste me prokazali kao sliku-i-priliku onakvog predstavnika države kakvog biste rado zapalili na vašoj karnevalskoj fešti. Dobro ste zamijetili i da mi je »vrelište« debelo ispod 100 stupnjeva, te da je moj spontan otpor vašem zagađenju Cvjetnog trga odgovor kakav se samo može poželjeti na vašu pažljivo smišljenu provokaciju. </p>
<p>No za mene je jedna nikom potrebna priča završena, a Vi – samo naprijed! Uz nesebičnu pomoć Vaših savršenih prijatelja, slijeva i zdesna, onih kojima se u njihovoj bezbojnosti nikada neće dogoditi da im se nadzor nad rječnikom i postupcima otme iz ruku duboko umočenih u raznorazne sprege, sinekure (Vi radite u ustanovi »za društvene znanosti« slavnoj po doprinosu svekolikom napretku ove zemlje, zar ne?) i cehove.</p>
<p>Autor je novinar, bivši savjetnik u Kabinetu ministra za europske integracije.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U zaštiti ljudskih prava i vjerskih sloboda svih građana BiH: Zašto Papa dolazi baš u Banju Luku</p>
<p>U BiH Papini pohodi nisu obojeni samo političkim pitanjima nego i konfesionalno. A to je bilo uvijek. Otkako se zna »zemljicu« Bosnu. Križarski ratovi su se na Bosnu pokretali zato što su vjerska i crkvena pitanja bila visoko politizirana. Političkih implikacija svojih pohoda je svjestan i sam Ivan Pavao II. i on njih suzbija godinama svojim izjavama da se zauzima za suverenu i samostalnu BiH, za jednakost svih ljudi i svih naroda, za njihovu ravnopravnost, za poštivanje ljudskih prava i vjerskih sloboda / Sada vlasti u Republici Srpskoj izjavljuju da sa zadovoljstvom dočekuju Papu u Banjoj Luci. Samo taj događaj neće biti za njih baš ugodan. Svečano euharistijsko slavlje i beatifikacija Ivana Merza održat će se u kompleksu crkve i franjevačkog samostana na Petričevcu. I baš će to izazvati neugodna sjećanja na 7. svibnja 1995. godine. Taj dan su crkva i samostan minama sravnjeni sa zemljom, a život je izgubio fra Alojzije Atlija, miran fratar koji nikome zla nije učinio / Ivan Pavao II. doći će još jednom u BiH da bi svoje vjernike dublje ukorijenio u njihovoj vjeri i vjernosti Svetoj Stolici. On će doći s porukom da njegovi vjernici budu i nadalje spremni živjeti u patnji i da budu spremniji za praštanje, da budu vjerni svojoj državi BiH i ne napuštaju svoje domove iako je to teško čak ponekad do nepodnošljivosti. On će i ovaj puta biti vjesnik mira, ali i zaštitnik ljudskih prava i vjerskih sloboda svih građana BiH</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Papa Ivan Pavao II. pohodit će 22. lipnja 2003. Banju Luku i tom prigodom će proglasiti prvog blaženika Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Blaženim će postati dr. Ivan Merz, koji se smatra jednim od najvećih ličnosti katoličkog laikata u Europi u prvoj trećini 20. stoljeća.</p>
<p>Taj drugi pohod Ivana Pavla II. BiH izaziva iste sumnje i pitanja kao i onaj neostvareni iz rujna 1994. i njegov prvi dolazak u Sarajevo 13. i 14. travnja 1997. godine. Temeljno je pitanje bilo tada zašto Papa uopće dolazi u BiH i zašto baš u Sarajevo. Sada se opet postavlja isto pitanje s naglaskom zašto Ivan Pavao II. ide u Banju Luku?</p>
<p>Sva ta pitanja imaju različito značenje s obzirom na sredinu iz koje dolaze.</p>
<p>U svim sadašnjim pitanjima zašto Papa dolazi u BiH krije se i ono iz prošlog stoljeća, a glasilo je zašto će Papa dolaziti u Jugoslaviju?</p>
<p>BiH političar, Srbin Cvijetin Mijatović još je 1980. godine pozvao papu Ivana Pavla II. da posjeti Jugoslaviju, ali se to nikad nije dogodilo. Ljubljana i Zagreb bili su za Papin pohod, a dr. Janez Drnovšek izjavio je, kao predsjednik Predsjedništva SFRJ, da će poduprijeti tu inicijativu.</p>
<p>Beograd i Sarajevo bili su žestoko protiv toga. Protiv toga je izričito bila Srpska pravoslavna crkva, ali i masonski lobi, koji se držao krilatice »Kidajmo s Rimom!« zauzimajući se za uspostavu nacionalnih katoličkih crkava u Jugoslaviji.</p>
<p>A Papa stalno ističe da je njegov pohod bilo kojoj zemlji pastoralni, dok je iz spomenutih pitanja očito da su svi njegovi posjeti nabijeni političkim impulsima. U BiH Papini pohodi nisu obojeni samo političkim pitanjima nego i konfesionalno. A to je bilo uvijek. Otkako se zna »zemljicu« Bosnu. Križarski ratovi su se na Bosnu pokretali zato što su vjerska i crkvena pitanja bila visoko politizirana.</p>
<p>Političkih implikacija svojih pohoda je svjestan i sam Ivan Pavao II. i on njih suzbija godinama svojim izjavama da se zauzima za suverenu i samostalnu BiH, za jednakost svih ljudi i svih naroda, za njihovu ravnopravnost, za poštivanje ljudskih prava i vjerskih sloboda. A kao poseban naglasak bila je njegova izjava da dolazi u pohode »gradu mučeniku«, kako je sam nazvao Sarajevo.</p>
<p>Dijelu BiH katolika je bilo nerazumljivo zašto Papa dolazi u Sarajevo, a ne u sredinu u kojoj su katolici brojniji. I kada se pokazalo da Papa neće doći u Sarajevo 8. rujna 1994., čuli su se prijedlozi da Ivan Pavao II. ne bi trebao odustati od svojega naumljenog pohoda BiH i doći na Široki Brijeg ili u Vitez. </p>
<p>Tamo je tada vladao mir, a to su bile katoličke sredine. Ni tada taj dio katolika nije razumio Papine razloge kao što ni 1997. pa i 2003. godine kada se pitaju zašto ide baš u Sarajevo ili u Banju Luku?</p>
<p>Srbi, SPC tradicionalno su u Rimu vidjeli nepoželjna partnera. </p>
<p>Vatikan je za Domovinskog rata proglašavan čak neprijateljem srpskog naroda. Ivan Pavao II. nije mogao u rujnu 1994. doći u Sarajevo jer mu nisu dopustili srpski topovi. Radovan Karadžić tražio je da Papa prizna Republiku Srpsku. Ni manje ni više! Zapovjednik Unprofora Michael Rose je poručio da ne može jamčiti sigurnost Papi, a mogao je recimo Mitterrandu. Ne znači li to da međunarodna zajednica nije dopustila da Papa dođe u Sarajevo?</p>
<p>Sada vlasti u Republici Srpskoj izjavljuju da sa zadovoljstvom dočekuju Papu u Banjoj Luci. Samo taj događaj neće biti za njih baš ugodan. Svečano euharistijsko slavlje i beatifikacija Ivana Merza održat će se u kompleksu crkve i franjevačkog samostana na Petričevcu. I baš će to izazvati neugodna sjećanja na 7. svibnja 1995. godine. Taj dan su crkva i samostan minama sravnjeni sa zemljom, a život je izgubio fra Alojzije Atlija, miran fratar koji nikome zla nije učinio.</p>
<p>U Splitu se taj dan slavio blagdan Sv. Duje, procesiju i misno slavlje predvodio je kardinal Vinko Puljić i s oltara je vjerničko mnoštvo obavijestio o tome vandalizmu, a sve nazočne obuzela je bol i suosjećanje s tamošnjim sunarodnjacima.</p>
<p>U rujnu 1994. u Sarajevo je trebao doći Papa i uz suglasnost Alije Izetbegovića, ali ne i radikalnih muslimanskih krugova u BiH. Onih snaga koje su BiH već vidjele kao islamsku zemlju. Bilo je komentara da je to novi križarski pohod Vatikana na BiH, pokušaj da se muslimane pokrsti. </p>
<p>Izraz toga bio je i bijeg tadašnjeg nabu-reisa dr. Mustafe Cerića u Zenicu, mimo znanja Alije Izetbegovića, a da se ne bi morao sastati s Ivanom Pavlom II.</p>
<p>Veći dio muslimana je bio spreman otvorena srca dočekati Papu, a mnogi su u župnim uredima uzimali propusnicu za Zetru da bi bili na euharistijskom slavlju. Kada se pak doznalo da Papa dolazi u Sarajevo u travnju 1997. muslimanski radikalisti su na vandalski način počeli izražavati svoje nezadovoljstvo. </p>
<p>Na udaru su bile crkve, samostani, katolička groblja, svećenici i redovnice. A mudžahedini su pod mostom kojim je trebao proći Papa postavili četiri mine, koje su slučajno otkrivene i nije došlo do atentata na Ivana Pavla II. u Sarajevu.</p>
<p>U BiH sada Ivana Pavla II. dočekuje mirnije vrijeme iako ne s mnogo boljim uvjetima za Hrvate katolike u toj zemlji. Dio je muslimana protiv Papina puta u BiH, jer misle da će time dati legalitet Republici Srpskoj i tamošnjem zločinačkom režimu.</p>
<p>Unutar muslimanske zajednice ekstremisti iskazuju netoleranciju i čak mržnju prema katolicima. Spomenut ćemo samo dva najnovija primjera. Na Veliki četvrtak 17. travnja 2003. kamenovana je crkva Sv. Ante na Bistriku u Sarajevu kao i 1927. godine. Na pogrebu Smaila Latifovića u Zavidovićima jedan od imama je povikao »Križeve treba polomiti i svinje potjerati«. I katolici i pravoslavci u tom kraju izjavljuju da je za nemuslimane život postao nemoguć.</p>
<p>O 75. obljetnici smrti Ivan Pavao će uvrstiti među blažene i hrvatskoga katoličkog intelektualca dr. Ivana Merza. Rođen 1896. u Banjoj Luci, čija je majka bila i židovske krvi, Ivan Merz je završio gimnaziju u rodnom gradu, a studij njemačke i francuske književnosti u Zagrebu i Parizu, gdje je i doktorirao. Umro je vrlo mlad u Zagrebu 1928., ali već tada na glasu kao izgrađeni katolički laik, koji je odlučio ne ženiti se.</p>
<p>On je trajni uzor sveta života, gajio je duh molitve i tjelesne stege, ustrojio je među Hrvatima katolički laikat i bio duhovnim izvorom kasnijem križarskom pokretu, koji se nije uvijek držao njegovih načela. Bio je poklonik papa, o papinstvu je pisao nadahnute stranice, težio je za liturgijskom obnovom, bio praktični vjernik, a ideja vodilja mu je bila Crkva, jedna, sveta, katolička, apostolska Marijina i mučenička. </p>
<p>Bolno je doživio kao vojnik bitku na Soči u Prvom svjetskom ratu i tu je vidio kako čovjek postaje zvijer.</p>
<p>Pripravnici za blaženike iz BiH su još sluga Božji Josip Stadler, sarajevski prvi nadbiskup i sluga Božji Petar Barbarić rodom iz Klobuka.</p>
<p>I ti podaci pobuđuju osporavanja među katolicima. BiH je mučenička zemlja, poškropljena krvlju tolikih mučenika, a među njima je najviše franjevaca. I ostaje veliko pitanje zašto ni jedan bosanski ili hercegovački franjevac nije dobio čast da bude prvi BiH blaženik?</p>
<p>Početkom veljače 1945. na Širokom Brijegu je mučenički stradalo trideset hercegovačkih franjevaca. </p>
<p>Među njima je bio i osamdesetogodišnji fra Marko Barbarić. </p>
<p>Bio je nepokretan, na stratište su ga partizani vukli po drvenom podu pa je u njemu ostalo mučenikove kože i kose. A fra Marko je rođeni brat Petra Barbarića.</p>
<p>To je samo jedan primjer, koji se često spominje.</p>
<p>No uz sve to Ivan Pavao II. doći će još jednom u BiH da bi svoje vjernike dublje ukorijenio u njihovoj vjeri i vjernosti Svetoj Stolici.</p>
<p> On će doći s porukom da njegovi vjernici budu i nadalje spremni živjeti u patnji i da budu spremniji za praštanje, da budu vjerni svojoj državi BiH i ne napuštaju svoje domove iako je to teško čak ponekad do nepodnošljivosti. On će i ovaj puta biti vjesnik mira, ali i zaštitnik ljudskih prava i vjerskih sloboda svih građana BiH.</p>
<p>U tom jedinstvenom događaju njegov najljepši dar bit će beatifikacija dr. Ivana Merza.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Mesić tvrdi da jeFerenčak sâm napisao suglasnost za Mamića</p>
<p>Srećko Ferenčak poslao mi je faksom 10. travnja iz Gradskog ureda za upravljanje imovinom pozitivno mišljenje Zavoda koje je sâm »spravio«, i zatražio da ga potpišem bez pogovora, tvrdi pročelnik Zavoda za planiranje razvoja grada Miljenko Mesić</p>
<p>»S faks mašine Gradskog ureda za upravljanje imovinom Srećko Ferenčak mi je 10. travnja, samo desetak dana nakon što je investitor Zdravko Mamić zatražio načelnu suglasnost našeg Zavoda za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju twinsa kod Vukovarske, poslao pozitivno mišljenje Zavoda koje je sam spravio i zatražio da ga ja potpišem bez pogovora«, ispričao je novinarima u petak, na konferenciji za novinare, pročelnik Zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša Miljenko Mesić.</p>
<p>Kako bi potkrijepio svoje navode, Mesić je novinarima pokazao kopiju faksa, u kojem se Mamićevo projektno rješenje (neboder od 27 katova) smatra prihvatljivim, jer je »rezultat prvonagrađenog natječajnog rada«. Na faksu se vidi da je poslan iz Ureda za upravljanje gradskom imovinom, kojem je na čelu član Gradskog poglavarstva i glavni tajnik HNS-a Srećko Ferenčak.</p>
<p>»Upozorio sam Ferenčaka da se to može okarakterizirati kao uzurpacija položaja i falsificiranje službenog dokumenta. On me je, međutim, tada verbalno napao, koristeći iste metafore kao i Mamić. O svemu sam izvijestio zamjenika gradonačelnice Stipu Tojčića, no on nije ništa poduzeo«, tvrdi dalje Mesić. Ferenčak mu je, kaže, pokušao narediti da taj dokument potpiše, jer mu je u stranci nadređen. »To sam odbio učiniti i predložio mu da se sam potpiše i preuzme odgovornost za to na sebe, no on je to odbio«, objašnjava Mesić.</p>
<p>Na pitanje novinara, kako to da tek sada izlazi u javnost s tako važnom informacijom, Mesić je rekao, kako je očekivao dogovor u svojoj stranci. »Vesna Pusić me je, međutim, unatoč mojim brojnim molbama, odbila saslušati«, kazao je pročelnik Mesić. Uvjeren je, kaže, da bi njegova stranka pokazala hrabrost i zrelost kada bi priznala da je odluka o njegovoj smjeni bila ishitrena i nepromišljena. »Zahtijevam da posljedice snose oni koji su uzurpirali položaj radi pogodovanja, kao i oni koji napadaju članove javne uprave tijekom njihova obnašanja službene dužnosti«, zaključio je Mesić.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mesić (ne)će biti smijenjen</p>
<p>Na izvanrednoj sjednici Gradske skupštine, sazvanoj za subotu, gradski bi zastupnici trebali odlučiti o smjeni Miljenka Mesića, HNS-ova pročelnika Zavoda za planiranje razvoja grada i člana Poglavarstva, zbog njegova sukoba sa Zdravkom Mamićem, dopredsjednikom NK Dinamo. Iz HNS-ova tabora zasad ne žele komentirati glasine prema kojima koalicijski partner, SDP, neće podržati zahtjev te stranke za Mesićevu smjenu, iako za to postoje razlozi. </p>
<p>Gradska organizacija SDP-a dosad se, barem službeno, nije izjasnila o tome podržava li zahtjev HNS-a. Sredinom ovog tjedna održala je sastanak nakon kojega je Milan Bandić, predsjednik Gradske organizacije SDP-a, navodno, izjavio kako će podržati Mesićevu smjenu. </p>
<p>Međutim, upućeni iz SDP-a kažu kako je to »Bandićeva priča«, jer da se on »čvrsto protivi smjeni«.</p>
<p>Tako se, kao jedan od načina Bandićeva ometanja smjene, spominje to što na sjednicu Skupštine neće doći dovoljan broj zastupnika SDP-a. Sad se već sigurno zna da barem pet SDP-ovih vijećnika neće doći na sjednicu – zbog »neodgodiva službenog putovanja«.</p>
<p> U tom slučaju, moglo bi se dogoditi da za smjenu neće biti dovoljno glasova. Za nju je, naime, potrebno 26 glasova: SDP-ovih je 20, a onih iz HNS-a 11. S obzirom na to da već u startu SDP ide na sjednicu sa 15 zastupnika, dovoljno je da se ne pojavi još jedan pa da Mesićeva smjena padne u vodu.</p>
<p>No, još veći prostor za medijske spekulacije ostavlja činjenica da će se predstavnici obiju stranaka o ovome problemu po prvi put od njegova nastanka dogovarati tek sat vremena pred početak sjednice. Ovaj podatak ukazuje na katastrofalne odnose u koaliciji ali i na nedostatak stava SDP-a koji, kao i dosad, odugovlači s donošenjem konkretne odluke.</p>
<p>Na kraju, iako ne manje važno, treba spomenuti i scenarij prema kojemu predstavnici gradskih organizacija odlaze po savjet na Markov trg. Ne bi im bilo prvi put. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nastavak radova u ljeto, umjesto u svibnju </p>
<p>Radovi na stadionu u Maksimiru nastavit će se ovoga ljeta, što znači da neće početi već u svibnju, kako se najavljivalo. Prva faza, u kojoj će se konačno urediti poslovni dio sjeverne tribine, krov zapadnog dijela i zelene površine oko stadiona, bit će završena najkasnije do kraja 2004. godine, rečeno je u petak kad je stadion posjetila jaka »momčad« gradskog poglavarstva, na čelu s gradonačelnicom Vlastom Pavić. »Grad je ove godine iz proračuna izdvojio 50 milijuna kuna za stadion, «, rekao je Nenad Crnić, pročelnik Ureda za izgradnju grada. Za uređenje sjeverne tribine i poslovnih prostora trebat će oko 75 milijuna kuna.</p>
<p>Trenutno na stadionu pločice i parketi otpadaju, strop se urušava, električne žice opasno strše, na južnom dijelu građevine na jednom dijelu nema zaštitne ograde na visini od 50-ak metara, voda je prodirala i u trofejnu dvoranu. »Nešto smo dovršili, a nešto obnovili, no šteta je bila velika kao trećina uloženog novca«, objasnio je novinarima Miljenko Sakoman, direktor stadiona. Podsjetimo, u stadion je do sada uloženo 335 milijuna kuna. Na upit, vjeruje li da će za stadion biti osigurano dovoljno novca, Zdravko Mamić, izvršni potpredsjednik kluba, rekao je da »najvažniji čovjek, Milan Bandić, predsjednik Povjerenstva za nastavak izgradnje stadiona – nije došao«. </p>
<p>»Učinit ćemo sve što možemo jer ostaviti objekt u ovakvom stanju znači njegovu propast, a i uzaludno bacanje do sada uloženog novca«, izjavila je na kraju obilaska stadiona Vlasta Pavić. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Godišnje u Zagrebu oko 140 zahtjeva za usvajanjem</p>
<p>Roditelji koji su ostavili djevojčicu pred bolnicom, još uvijek nepoznati / Dopuste li roditelji, dijete se može usvojiti već nakon šest tjedana / Usvajanje djeteta godišnje čeka stotinjak parova/ Usvojena djeca najčešće su stara između pet i sedam godina </p>
<p>Slučaj djevojčice nađene u kartonskoj kutiji ispred Opće bolnice Sveti Duh potaknuo je u javnosti pitanje o usvajanju djece. Centri za socijalnu skrb gotovo svakodnevno primaju molbe obitelji koje ne mogu imati potomstvo, a željele bi nekom djetetu pružiti dom.</p>
<p> Koje uvjete podnositelji zahtjeva za usvajanje moraju ispuniti te kako teče postupak usvajanja, upitali smo u Centru za socijalnu skrb Zagreb. U konkretnom slučaju djevojčice koja se trenutačno nalazi na Svetom Duhu, ako se roditelji ne predomisle i jave – a dosad to još nisu učinili, do početka postupka usvajanja treba pričekati tri mjeseca. Ako pak se jave i pristanu da njihovo dijete bude usvojeno, usvojitelji mogu primiti dijete već nakon 6 tjedana.</p>
<p> Sve dok je dijete u domu, odnosno dok se ne usvoji, Centar za socijalnu skrb osigurava mu skrbnika – stručnu osobu koja vodi pravni postupak oko djeteta.</p>
<p> »U našoj zemlji postoji banka podataka o potencijalnim usvojiteljima, u koju stižu podaci iz 11 ureda u Hrvatskoj«, rekao nam je Gregori Graovac, koordinator u Odjelu za zaštitu braka, djece i obitelji pri zagrebačkom Centru za socijalnu skrb. Slučaj napuštanja djeteta, odnosno situacije kada su roditelji sasvim nepoznati, nije toliko česta. Najčešći je slučaj da sud oduzima dijete roditeljima – zato što se o njemu neadekvatno skrbe ili zato što mu ne mogu osigurati uvjete potrebne za normalni život. U takvim se slučajevima dijete smješta u nekom od domova, no u roku od jedne godine dijete se može vratiti roditeljima, ako oni ostvare uvjete potrebne za njegov povratak.</p>
<p>Za usvajanje djeteta postavljeno je dosta uvjeta, kaže Graovac. Zainteresirani moraju proći utvrđivanje psihosocijalnog profila, što se radi u suradnji sa psihologom. Moraju biti nekažnjavani i protiv njih se ne smije voditi kazneni postupak, a utvrđuje se i njihovo materijalno stanje. Uz to, psiholog posjećuje zainteresiranu obitelj, kako bi izvidio i uvjete u kojima živi.</p>
<p> Nadalje, posvojitelj ne može biti mlađi od 21 godine i stariji od 35 godina, s tim da od posvojčeta mora biti stariji barem 18 godina. Prema prijedlog novog zakona o usvajanju djeteta, ako je jedan od potencijalnih roditelja mlađi od 35 godina, drugi partner mogao bi biti star do 45 godina. U većini slučajeva riječ je o osobama u braku, a rijetkost je da zahtjev za usvajanje podnese jedna osoba, no i to je moguće. U iznimnim slučajevima, ako je to od osobite koristi za dijete, može ga usvojiti i strani državljanin. </p>
<p>Prošle je godine u Zagrebu bilo podneseno 140 zahtjeva za posvojenje, a ostvareno ih je 20, no kako nam je rekao Gregori Graovac, moguće ja da je usvajanje ostvareno i negdje drugdje u Hrvatskoj. Usvajatelji, naime, zahtjeve šalju na više adresa.</p>
<p> Što se tiče želja usvajatelja, ona se uglavnom odnose na djetetovu dob i na njegovo zdravlje. Spol im uglavnom nije bitan. Na razini Hrvatske usvaja se 25 posto djece do 1 godine, 50 posto od 1 do 5 godina, a ostala usvojena djeca su u dobi od 5 do 10 godina. Prema zakonu, usvojitelji su djetetu dužni reći da mu nisu biološki roditelji do njegove sedme godine, a ako je dijete posvojeno starije, o tome su dužni obavijestiti ga odmah, prema naputku koje dobiju u Centru za socijalnu skrb.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Murtić: Ja dajem, ne uzimam...</p>
<p>Jelačićevu palaču u Demetrovoj ulici, u kojoj je već 50 godina dječji vrtić, u petak je posjetio slikar i grafičar Edo Murtić sa suprugom Gorankom Vrus Murtić, akademikom Miroslavom Begovićem, arhitektom Nenadom Fabijanićem i predstavnicima Gradskog ureda za izgradnju grada. Grad je, naime, palaču ponudio Edi Murtiću za atelje i pohranu njegove zbirke. </p>
<p>Edo Murtić u početku je bio vrlo ljut na novinare i ništa nije htio reći. »S novinarom Večernjeg lista nisam uopće razgovarao. Ispalo je kao da sam rekao da se grad ne brine o mojoj zbirci. To nije istina, gradonačelnica brine«, rekao je. »Ostavljam gradu 2000 djela vrijednih nekoliko milijuna eura, a on nam je ponudio ovaj prostor. Djeci je osiguran novi prostor«, rekao je Murtić. </p>
<p>»Palača ostaje gradu a mi smo ti, koji nešto dajemo«, rekla nam je uzbuđena Goranka Vrus Murtić, dodajući da je i njihov sin išao u taj vrtić, ali da palača nije primjerena za to da u njoj bude vrtić. U razgovoru s arhitektima rekla je: »Mi smo mislili palaču namijeniti samo za pohranu zbirke, a atelje napraviti u vrtu«. </p>
<p>»Došao sam pogledati prostor na poziv Ede Murtića. Sama palača pogodna je za pohranu slika. Uz dodatne sadržaje, zbirka može od ovoga mjesta napraviti središte kulture Gornjega grada. Više me brine okoliš, neuređeno dvorište te bočna neuređena strana susjedne kuće«, rekao nam je Nenad Fabijanić. Kuća je u lošem stanju, dodao je, i nije primjerena za boravak djece. </p>
<p>Roditelji su, međutim, drugog mišljenja. Dan ranije, u četvrtak, protiveći se preseljenju vrtića, peticiju s 87 potpisa poslali su predsjednici Skupštine grada, Morani Paliković Gruden. </p>
<p>»U ime svih roditelja mogu reći da smo prije svega za to, da vrtić ostane u Demetrovoj. Ako to nikako nije moguće, onda prije preseljenja treba djeci osigurati i urediti za njih odgovarajuću lokaciju na Gornjem grada«, rekla nam je R. P., jedna od majki. Svaki kvart, kaže, trebao bi imati vrtić, a na Gornjem gradu nemamo više ni školu. »O preseljenju vrtića saznali smo tek ovoga utorka, putem ravnateljičine obavijesti na oglasnoj ploči vrtića«, rekla nam je. </p>
<p>»Zaključujemo da se od informacije o iseljenju vrtića skrivaju od roditelja, da nas se pokušava staviti pred gotov čin, što ocjenjujemo neprimjerenim«, piše stoga u peticiji. Ravnateljica Marija Filipović, pak, kaže: »Žalosno je da se sav bijes roditelja svalio na mene, koja cijelo vrijeme nastojim osigurati djeci zamjenski prostor«. </p>
<p>Kako saznajemo, ravnateljica još od 2000. godine Jelačićevu palaču nudi na raspolaganje raznim korisnicima. Tako je predlagala da ona posluži za Predsjednikov ured. Ako grad nudi Jelačićevu palaču slikaru Murtiću, očito ima novaca za njenu obnovu. A ne radi se o malo novca. S druge strane, nije osiguran novac za obnovu kuće u Matoševoj 7, koju je grad namijenio za novi dječji vrtić i ishodio sve dozvole. Matoševa 7 jedina je raspoloživa lokacija za vrtić na Gornjem gradu, no koliko je primjerena za to – upitno je. Dvorište je vrlo malo, a u njegovu dnu nalazi se još jedna manja kuća. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Djeca ne žele benzinsku postaju uz sam potok </p>
<p>Sedamdesetak građana i djece prosvjedovalo je na Horvaćanskoj cesti, nedaleko od križanja s Ulicom Hinka Wuertha, protiveći se benzinskoj postaji koju tamo, uz potok Vrapčak, namjerava sagraditi tvrtka Marimpex na čelu sa Stjepanom Marovićem. Okupljenima u prosvjedu pomogli su i učenici obližnjih osnovnih škola, noseći transparente s natpisima: »Nećemo benzinske, hoćemo parkove! Volimo Hrvatsku«, »Što će vam benzinske kad ih već imate, zar vam je drago da uništavate ono malo zraka što ga imamo?«.</p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Profesor se ženi 40 godina mlađom učenicom</p>
<p>SARAJEVO/BANJA LUKA, 16. svibnja</p>
<p> - Milan Živković (58), profesor banjolučke Tehnološke škole, priznao je da je u intimnoj vezi sa svojom 18-godišnjom učenicom Biljanom Trkuljom. Djevojka je napustila roditeljski dom i preselila u profesorov stan. Par najavljuje skoro vjenčanje, a demantirali su glasine da je razlog za to djevojčina trudnoća.</p>
<p>I dok profesor, koji je u međuvremenu dao otkaz na školi, i njegova 38 godina mlađa učenica tvrde da su sretno zaljubljeni jedno u drugo, ostatak javnosti u BiH doživljava ovaj slučaj kao prvorazredan skandal.</p>
<p>Direktorica škole Slađana Vuković tvrdi da u upravi nisu znali ništa o vezi, sve dok djevojka nije pobjegla od kuće, te da bi u suprotnom mnogo ranije suspendirali profesora, jer su školskim propisima strogo zabranjene veze između profesora i učenika.</p>
<p>Predsjednik Foruma roditelja Republike Srpske Borko Džajić izjavio je za banjolučke »Nezavisne« da će zatražiti od Pedagoškog zavoda provođenje ankete kako bi se eventualno otkrili drugi slučajevi. </p>
<p>Stručnjaci tvrde da je intimna veza s tako velikom razlikom u godinama neodrživa, no mlada učenica, usprkos očaju roditelja, tvrdi da je riječ o njezinoj slobodnom voljom donesenoj odluci: »Imam pravo od svog života raditi što hoću«, kazala je.</p>
<p>Profesor Živković također ne vidi ništa sporno što je ona gotovo 10 godina mlađa od njegovog sina.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Cheney dobiva više poklona nego Bush</p>
<p>WASHINGTON, 16. svibnja </p>
<p> - Američki predsjednik George Bush jednom je nogom u Teksasu, drugom na Istočnoj obali, a tu podvojenost odražavaju i neki njegovi pokloni.</p>
<p> Bush je objavio svoju i imovinsku karticu obitelji za 2002. godinu, po kojoj je »težak« između osam i 21.9 milijuna dolara, ovisno o procjeni nekretnina.</p>
<p> Kartica na 19 stranica ispunjena je prema etičkom kodeksu američke administracije. Najvrednija je imovina njegov ranč Crawford u Texasu, procijenjen između jednog i pet milijuna dolara.</p>
<p> Dopredsjednik Dick Cheney prijavio je imovinu vrijednu najmanje 19.1, a najviše 86.4 milijuna dolara. To je bogatstvo stekao kao predsjednik korporacije Halliburton , naftne kompanije sa sjedištem u Dallasu. Po saveznom zakonu, Bush i Cheney moraju prijaviti i poklone skuplje od 285 dolara. Bush je primio darove vrijedne 14.254 dolara, a Cheney 17.125 dolara.</p>
<p> Među Bushovim poklonima su članarina i godišnja ulaznica od 827 dolara za utakmice kluba Yale u New Yorku, 1.000 dolara vrijedan kaubojski šešir i 344 dolara vrijedna karta Teksasa iz 1865., koju mu je poklonio Cheney.</p>
<p> Bush je od vlasnika diskografske kuće »Sony Entertainments« dobio i šest ulaznica za koncert Rolling Stonesa, a za svoj ranč čamac i privezište vrijedno 5728 dolara.</p>
<p> Cheneyevi darovi odražavaju sklonost zapadnjačkom načinu života u u njegovoj rodnoj državi Wyoming - 1000 dolara vrijedan ručno izrađen bambusov štap za pecanje i ostali ribički pribor od 1500 dolara.</p>
<p> Uz ostale vrijednosti, Bush i supruga Laura ostavit će blizankama Barbari i Jenni vlasničke udjele u tvrtkama »Cisco System Inc.«, »Microsoft«, »Gap Inc.«, »Pfeizer« i »Intel«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Preminuo Robert Stack, slavni Eliot Ness iz »Neslomljivih« </p>
<p>LOS ANGELES, 16. svibnja</p>
<p> – Američki glumac Robert Stack, koji je utjelovio legendarnog šefa »Neslomljivih«, preminuo je u srijedu u svojem domu na Bel Airu u 84. godini.</p>
<p>Od kraja pedesetih do 1963. godine glumio je Eliota Nessa u TV seriji »Neslomljivi« u kojoj se borio protiv bandi Chicaga. Godine 1992. slavni je agent ponovio svoju ulogu u »Povratku Eliota Nessa«.</p>
<p>Rođen je u Los Angelesu 1919. godine, ali djetinjstvo mu prolazi pod utjecajem francuske kulture, budući da je tada živio u Parizu. Kada je imao devet godina usvojio ga je Clark Gable i tada susreće najslavnije zvijezde poput Garyja Coopera i Spencera Tracyja.</p>
<p>Bio je briljantan sportaš, ali je sportsku karijeru prekinuo u 17. godini nakon što je slomio šaku. </p>
<p>Stack se prvi put pred kamerama pojavio 1939. godine u »Prvoj ljubavi« Henryja Kostera, a zatim je glumio u »Biti ili ne biti« Ernsta Lubitscha.</p>
<p>Bio je zapažen u filmovima »Zapisano na nebu«, »Kuća od bambusa«, a posebice u filmu »Potamnjeli anđeli«.</p>
<p>Godine 1965. snimio je »Gori li Pariz?«, a posljednja uloga bila mu je u »Ludoj invaziji na Kaliforniju« Stevena Spielberga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Meg Ryan novinarima otkrila svoju prošlost </p>
<p>CANNES, 16. svibnja</p>
<p> – Tijekom prvog posjeta Cannesu Meg Ryan je spavala na plaži, a sada je slavna holivudska zvijezda članica žirija 56. filmskog festivala koji se održava u gradu na Azurnoj obali. Zvijezda filma »Kad je Harry sreo Sally« otkrila je svoju slavnu prošlost iz Cannesa na konferenciji za novinare u okviru festivala koji je počeo 14., a završava 25. svibnja.</p>
<p> »Mislim da je ovo moj treći ili četvrti posjet Cannesu. Došla sam sa 17 godina, s ruksakom na leđima, dvoje prijatelja i željezničkom kartom za mlade. Spavali smo na plaži. Nakon toga sam došla kao turist, a onda i raditi«, kazala je Meg Ryan novinarima. </p>
<p> Meg Ryan (41) konačno je doživjela luksuznu stranu Cannesa kada je došla raditi s Kevinom Klineom na filmu »Francuski poljubac«.</p>
<p> »Snimali smo po cijeloj Croisette i u hotelu Carlton. Svi koji su radili na filmu bili su smješteni u hotelu Du Cap. To je bilo iznimno iskustvo«, rekla je Meg Ryan, dodavši kako je počašćena što je odabrana da bude članica žirija koji će dodijeliti Zlatnu palmu.</p>
<p> »Ovdje sam kao student. Radujem se što ću vidjeti filmove koje ne bih mogla vidjeti u Americi. Ovdje slavim umjetnost«, rekla je. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Glasovi slušatelja na strani Colonije</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Colonia, Baruni, Miroslav Škoro i Dražen Zečić izvođači su među kojima će se, sudeći prema glasovima slušatelja, voditi bitka za pobjednika finalne večeri ovogodišnjeg 7. Hrvatskog radijskog festivala. Iste će se večeri, 7. lipnja, na festivalskoj pozornici u hotelskom naselju Solaris popeti i Toni Cetinski, Vesna Pisarović, Giuliano, E.T., Ivana Brkić, Magazin, Danijela, Ivana Banfić, Leteći odred, Hari Mata Hari, Tiho Orlić, Boris Novković, Mladen Grdović, Vanda Winter, Vuco i Kemal Monteno. Prema riječima direktora Obiteljskog radija Juraja Hrvačić, sa svim će izvođačima biti potpisani ugovori o nastupu, kao dodaci na osnovni ugovor, obzirom na loše iskustva od prošle godine. Naime, tko ne potpiše ugovor o nastupu na njegovo mjesto ulazi prvi sa liste. </p>
<p>»Iz tog razloga još uvijek imaju šanse nastupiti i Ivica Sikirić-Ićo, Jole i Jele, Jelena Radan, Alka te Matko i Brane, koji su na listi smješteni od 21. do 25. mjesta«, kazao je Hrvačić, dodajući kako prema rezultatima glasovanja prvoplasirana Colonia ima ukupno 14.369 glasova, dvadeseti na listi (Kemal Monteno) 4.175 glasova, dvadesetprvi 4.165, a trideseti na listi 2.903 glasova. </p>
<p>Uz mnoštvo popratnih događaja koji će obilježiti 7. Hrvatski radijski festival, svakako su najvažniji »Koncert za Dražena«, koji će se održati nakon subotnjeg finala te koncert »20 naj...« koji će se upriličiti dan ranije na istoj festivalskoj pozornici. </p>
<p>Riječ je o jedinstvenom koncertu na kojem će nastupiti glazbenici koji su prema službenim statističkim podacima Hrvatskog društva skladatelja i ZAMP-a imali 20 najizvođenijih pjesama u prošloj godini, a to su Colonia, Gibonni, Vesna Pisarović, Leteći odred i mali Mate, Thompson, Minea, Magazin, E.T., Toni Cetinski, Dražen Zečić, Giuliano, Doris Dragović i Goran Bare. Još je uvijek upitan dolazak Severine koja bi trebala nastupiti sama i u duetu s Borisom Novkovićem, dok su Goran Karan i Jasmin Stavros otkazali dolazak u Šibenik zbog ranije ugovorenih obveza. </p>
<p>Na koncertu kojim se 7. lipnja obilježava 10. godina smrti Dražena Petrovića nastupit će klapa Maslina, ansambl Bonaca, Ivo Pattiera, Berekini i brojni drugi glazbeni gosti, dok je Mišo Kovač nedolazak ispričao ranije ugovorenim nastupom. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Raskol u splitskom Festivalskom savjetu zabavne glazbe </p>
<p>SPLIT, 16. svibnja</p>
<p> – Članovi Festivalskog savjeta zabavne glazbe Split, don Ivan Grubišić, Matko Jelavić, Plamenko Bavčević, Goran Pelaić, Zoran Krželj i Vinko Lesić u petak su uputili priopćenje za javnost u kojem se ograđuju »od svih do sada poduzetih radnji i izjava predsjednika Savjeta, splitskog dogradonačelnika Željka Sikirice«.</p>
<p>»Željko Sikirica je svoju dužnost prvog među jednakima u potpunosti ispolitizirao, nije poštivao odluke Savjeta festivala, pokušavajući svaki konstruktivni prijedlog tumačiti kao inicijativu za vlastite interese. Tako je on kao predsjednik splitskog ogranka HSS-a sazvao konferenciju za novinstvo u prostorijama stranke, nastojeći ukidanje Melodija hrvatskog Jadrana protumačiti kao veliki uspjeh vlastite stranke, što je netočno i nedopustivo «, stoji u priopćenju.</p>
<p>Potpisnici navode i kako Sikirica nije ispoštivao odluku Savjeta da posebno povjerenstvo utvrdi rezultate tajnog glasovanja za ovogodišnjeg koncesionara. Na izražene sumnje članova Savjeta, tvrde, odgovorio je prekidom sjednice i sve odluke donio sam. </p>
<p>»Potvrdu ispravnosti svojih stajališta dobili smo u tisku, izjavom izabranog koncesionara Zdenka Runjića, kako ga je politika protjerala sa Splita i sad se na njihovu zamolbu vraća Prokurativama«, navodi se među ostalim u priopćenju.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Skateri na Jarunu</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Po prvi puta pred hrvatskom publikom u nedjelju će se u 13 sati na jarunskom jezeru predstaviti najbolji europski skateri koje dolaze iz šest europskih zemalja. </p>
<p>Riječ je o europskoj turneji »Realrockersa« koji će u Zagrebu provesti tri dana demonstrirajući hrvatskoj publici svoju vještinu vožnje skateboarda. Među ostalim cilj je tijekom trodnevnog druženja s hrvatskom publikom pokazati da je skateboard postao globalnim fenomenom, odnosno zajednicom koja ima vrlo jak utjecaj na urbanu kulturu i pripadajući stil života. U Zagreb dolaze i predstavnici nekoliko vodećih europskih skate magazina koji će sve to zabilježiti, kao i snimatelji nekih od najpoznatijih skate videa tako da će se Zagreb i Hrvatska i na taj način predstaviti Europi i svijetu. </p>
<p>Središnji događaj održat će se u nedjelju 18. svibnja na Jarunu, dok će skateri ostala dva dana provesti snimajući vratolomije na nekoliko zanimljivih zagrebačkih lokacija. </p>
<p>Vrijedi istaknuti da se među gostima nalazi pobjednik svjetskog kupa Tobi Albert, te da je većina njih pobjeđivala na prestižnim europskim natjecanjima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Miris žene na afganistanski način</p>
<p>U konkurenciji prikazan neobičan film »U pet poslije podne« o afganistanskoj ženi koja želi postati predsjednica Republike, iranske redateljice Samire Makhmalbaf / Nagrada Media 2003. pripala filmu »Magdalenine sestre« Petera Mullana </p>
<p>CANNES, 16. svibnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice) </p>
<p> – Već na svom početku Festival u Cannesu okrenuo se ženama i njihovim aktualnim temama. Tako je u središtu zanimanja službenog programa bio film »U pet poslije podne« Samire Makhmalbalf, 23-godišnje iranske redateljice koja se već proslavila na prethodnim festivalima u Cannesu sa svoja prva dva filma. Samira je kćerka poznatog iranskog redatelja Mohsena Makhmalbafa, koji je prije dvije godine imao u konkurenciji Cannesa film »Kandahar« u kojem je prije 11. rujna ušao u Afganistan i progovorio o teškoj situaciji u toj zemlji, posebno na granici s Iranom. </p>
<p>S obzirom na događaje u protekle dvije godine, Samira je otišla još dalje. Zaintrigirana problemom žena, ispričala je priču o jednoj od njih, koja nakon pada talibanskog režima kreće u školu što je napokon otvorena i za djevojke,hrabro se pripremajući da jednog dana postane predsjednica Republike. </p>
<p>Ona se školuje u tajnosti pred strogim ocem, ortodoksnim pripadnikom talibanskoga stila života, a kroz njihovu obiteljsku dramu prelama se užas cjelokupne situacije u Afganistanu, prepune gladnih, izgubljenih ljudi, izbjeglica koji se sele s jednog kraja zemlje na drugi, umirući od gladi, mina ili avionskih bombardiranja. </p>
<p>Premda je otvorila vruću, aktualnu temu, realizirajući je gotovo dokumentarnim sredstvima i s glumcima naturščicima, problem redateljice je što nije željela, ili mogla, selekcionirati teme, pa je načela od svega pomalo, nesposobna da svaku ideju završi do kraja.</p>
<p> Tako je između obiteljske drame, općeg društvenog sloma zemlje, političkih intriga i feminističkih pobuda, zapostavila ljubavnu priču, a pred kraj je zanemarila i predsjedničke ambicije glavne junakinje koje su pružale dobru građu za duhovita poentiranja na opća stanja u društvu, ali i pojedinačne slike iz života njezine neposredne okoline. </p>
<p> O ženama se indirektno govorilo i na sastanku trinaest europskih ministara kulture kojem je predsjedavala Viviane Reding, europski povjerenik za kulturu i audiovizualne medije. Odlučeno je da nagrada za film godine, koju dodjeljuje Media, pripadne filmu »Magdalenine sestre« Petera Mullana koji govori o netoleranciji i položaju žena u katoličkom okružju, u Irskoj. Film je s velikim uspjehom bio distribuiran u 12 europskih zemalja (u Hrvatskoj »dakako« nitko do sada nije bio zainteresiran) i vidjelo ga je nekoliko milijuna ljudi (600. 000 u Italiji, 560. 000 u Francuskoj, 170.000 u Irskoj itd).</p>
<p> Nagrada Media dodjeljuje se od 2000. godine za prvi ili drugi film koji je bio distribuiran i postigao gledanost u najvećem broju europskih zemalja. Autoru pripada staklena skulptura i 25.000 eura. Do sada su nagrađeni Damien O'Donnell (»Istok je Istok«, Frederic Fonteyne (»Jedna pornografska ljubav« i Danis Tanović (»Ničija zemlja«). </p>
<p>Organiziran je i okrugli stol o temi »Nova područja europskog filma« na kojem su uz ministre sudjelovali i filmski autori, a razgovaralo se o važnosti publike kao nezamjenjiva dijela u lancu nastajanja filma, s posebnim naglaskom na nužnost koprodukcija u europskim okvirima. Zaključeno je kako treba podupirati producente, ali i distributere, da se oslobode nacionalnih granica i otvore prema Europi jer dijalog između različitih ljudi i kultura može pridonijeti ravnoteži i znatno pomoći u smanjenju tenzija te omogućiti prodor europskoga filma u svijet.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Razigranost Miletićeve glazbe</p>
<p>Završen jubilarni, 30. majski muzički memorijal u Čakovcu / Miroslavu Miletiću, laureatu »Vjesnikove« nagrade »Josip Štolcer Slavenski« za 2002. godinu, predana spomen-plaketa s grbom grada Čakovca</p>
<p>ČAKOVEC, 16. svibnja</p>
<p> – Intenzivna kulturna zbivanja Čakovca u četvrtak obilježena su svečanim završetkom jubilarnog, 30. majskog muzičkog memorijala, na kojemu je od 8. do 15. svibnja održan niz atraktivnih priredaba, također s uglednim inozemnim glazbenim umjetnicima i ansamblima. Po redoslijedu nastupanja to su bili: djevojački zbor »Carmina Slovenica«, Zagrebački kvartet saksofona, slovenski trubljač Stanko Arnold i zagrebačka orguljašica Ljerka Očić, madžarski mješoviti pjevački zbor »Kodaly« iz Debrecina i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, koji je svoj program posvetio ovogodišnjem laureatu »Vjesnikove« nagrade »Josip Štrolcer Slavenski« Miroslavu Miletiću.</p>
<p> U sklopu Memorijala održana je u utorak, 13. svibnja, i prezentacija studenata zagrebačke Muzičke akademije s okruglim stolom polaznika muzikološkog odjela, posvećenim samom Slavenskom, najslavnijem Čakovčaninu, i s koncertom njegovih djela. Kroz trideset godina čakovečkih memorijala prodefilirala su mnoga značajan imena hrvatske glazbe, što je povezano s »Vjesnikovom« glazbenom nagradom koja se pod imenom jednog od najvećih hrvatskih skladatelja, glasovitog i u svijetu, dodjeljuje već trideset i tri godine.</p>
<p>Prije završnog koncerta u četvrtak, gradonačelnik Čakovca Branko Šalamon predao je laureatu Miroslavu Miletiću zlatnu plaketu »Grb grada Čakovca«, kao čakovečki dio nagrade. Prisutne je pozdravila i urednica »Vjesnikove« kulturne rubrike Vesna Kusin naglasivši da će »Vjesnikova« nagrada laureatu biti predana na skupnoj dodjeli, s drugim »Vjesnikovim« nagradama za umjetnost na Dan »Vjesnika«, 24. lipnja, u Maloj dvorani »Lisinski« u Zagrebu. Članica ocjenjivačkog suda Višnja Požgaj pročitala je obrazloženje o dodjeli nagrade Miletiću za skladbu »Četiri godišnja doba« za gudače i continuo, praizvedenu prošlog ljeta na festivalu Osorske glazbene večeri, kada je djelo svirao talijanski komorni sastav »Gian Francesco Malipiero«.</p>
<p>Smanjeni sastav Simfonijskog orkestra HRT pod ravnanjem Mladena Tarbuka, prošlogodišnjeg »Vjesnikova« laureata, predstavio je glazbu Miroslava Miletića izvedbom njegove Simfonijske suite s dječjim igračkama, duhovitog djela znalački orkestriranog koje se odlično nadovezalo na atmosferu prve točke programa, antologijske Suite za gudače samog Slavenskog. U nastavku večeri ponovljen je dio programa s nedavnog koncerta istog sastava i dirigenta u Zagrebu, u Dvorani »Lisinski«, sa zahtjevnom skladbom dirigenta Tarbuka pod naslovom »Goslice so potrte«, s nastupom odličnih solista: violinista Jože Haluze i violista Milana Čunke.</p>
<p> Na kraju se našla Simfonija Miroslava Magdalenića, pripadnika generacije vodećih hrvatskih skladatelja rođenih 1906. godine (Cipra, Papandopulo, Ivo Brkanović). To i danas efektno, zrelo oblikovano djelo nastalo 1939., svojim je ugledanjem na slavensku tradiciju zaokružilo pogled u hrvatsku glazbu, koju dragocjeno osvjetljavaju upravo manifestacije poput one u Osoru ili u Čakovcu. Te završne večeri predstavljen je i novi compact disc sa snimkama djela Slavenskog, u izdanju agencije Cantus, HRT i Hrvatskog društva skladatelja.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Od »Muškardina« do »skrovitog vrta« </p>
<p>U festivalskoj završnici bit će izvedene četiri predstave / Nagradu za najbolju predstavu u cjelini dodjeljuje Vjesnik / Tradicionalno glumačko sijelo priređuje se u Kunjevačkoj šumi </p>
<p>VINKOVCI, 16. svibnja</p>
<p> – Vikend koji je pred nama, na Festival glumca, i ove godine pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika, donosi četiri predstave iz Zagreba i Rijeke. Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca nastupa u romantičnom iločkom dvorcu ponad Dunava s komadom »Muškardin« Angela Beloce, u režiji Davora Mojaša te s Alenom Liverićem i Andreom Blagojević-Mangano u glavnim ulogama.</p>
<p> Vinkovačka publika imat će prigodu vidjeti predstavu zagrebačke Komedije »Budala za večeru« Francisa Vebera u režiji Jirija Menzla i s Damirom Lončarom u glavnoj ulozi, te zagrebački HNK i njihovu »Proslavu« T. Vinterberga, M. Rukava i B. Hansena u režiji Snježane Banović. »Zagrebački plesni ansambl« nastupit će u Vukovaru s predstavom »M.U.R.« u koreografiji Ksenije Zec, a među inima plešu i glume Olga Pakalović i Snježana Abramović. Mirej Stanić i Studentski teatar Lero izvest će »Skroviti vrt« Luka Paljetka u režiji Davora Mojaša u Pastoralnom centru. Subota je dan za već tradicionalni teniski turnir koji i ove godine vodi glumac Zoran Čubrilo. Događaj koji umjetnici i gosti Festivala ni u kome slučaju ne propuštaju, jest poznato glumačko sijelo u Kunjevačkoj šumi u nedjelju u okviru kojeg će biti i susret nogometnih ekipa, a sve pod budnim okom Zagvožđanina Vedrana Mlikote. Za odličnu hranu, kao i svih godina do sada, pobrinuo se Franja Levaković. Do ponedjeljka na večer i svečanosti dodjele u Županji, ocjenjivački sud u sastavu: Zrinka Kolak Fabijan, Dubravka Miletić i Vilim Matula, odlučit će tko će dobiti nagradu »Fabijan Šovagović« za najbolja glumačka ostvarenja (dvije glumice i dva glumca) te nagradu »Ivo Fici« za najbolje glumačko ostvarenje mladom glumcu i glumici do 28 godina. Nagradu za najbolju predstavu u cjelini dodjeljuje Vjesnik. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ozračja bolničke sobe</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Na izložbi »Katharina Daxenberger 1996. – 2003.«, otvorenoj u četvrtak na večer u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, umjetnica iz Münchena svojim se fotografijama, crtežima, slikama, grafikama i instalacijama prvi put predstavlja Hrvatskoj. Tu su crteži u flomasteru, akvareli, ulja na platnu i drvu te monotipije, a izrazom se kreću od figurativnoga do apstraktnog prikaza. Instalaciju tvori sušilo na kojem su akvareli te najlonski paravan s ozračjem bolničke sobe. </p>
<p>Kustosica izložbe Koraljka Jurčec Kos rekla je da umjetnica u svojemu stvaralaštvu polazi od krajolika kao vanjskog podražaja ka unutarnjem, tjelesnom i duhovnom doživljaju sebe, pa nastaju duboko emotivni i misaoni autoportreti. Naglasila je da su prostorne instalacije u dvoranama mjesta intenzivnog dodira predmetnog i apstraktnog, gdje se ostvaruje komunikacija s djelima, autoricom i umjetnošću.</p>
<p>Instalacije čine predmeti iz atelijera, činjenice zatečene stvarnosti, tijeka svijesti, bilježenja prolaznosti koji tvore kreativne cjeline treće dimenzije.Vanjsko i unutarnje u umjetničinu poimanju blisko je izrazom našim umjetnicima u Njemačkoj, Milivoju Bijeliću koji živi u Düsseldorfu, Borisu Ivandiću iz Berlina i Ivi Dekoviću s Fakulteta dizajna u Aachenu, istaknula je kustosica. </p>
<p>Katharina Daxenberger završila je ALU u Münchenu u klasi profesora Helmuta Sturma, istaknutog predstavnika njemačkog apstraktnog ekspresionizma i osnivača avangardne grupe S.P.U.R. 60-ih godina. Izložbu je otvorila Željka Udovičić, pomoćnica ministra kulture, kazavši da je ona plod uspješne suradnje Zagreba i Münchena. Tekst u katalogu napisao je Alex Schäffner, a izložba će potrajati do 8. lipnja. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mali formati Tomislava Vukovića Šiška </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – U nastavku izlaganja unutar ciklusa »Mladi umjetnici«, što ga sustavno prakticira Galerija »Kristofor Stanković« Gradske skupštine Grada Zagreba, u tom prostoru od petka na večer izlaže zagrebački kipar Tomislav Vuković Šiško (1975.) koji predstavlja nove radove u kamenu. O njegovu stvaralaštvu piše Branko Franceschi koji opaža da ti radovi, nakon umjetnikova izražavanja u drvu i papirnatim konstrukcijama, tendiraju praksi i estetici minimalizma. Naime, sukladno jednostavnosti svog koncepta, Vuković u novim ostvarajima omogućuje i prepušta materijalu da djeluje prirodnim osobinama. Autor je rođen u Zadru. U Zagrebu je završio Školu primijenjene umjetnosti i na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao kiparstvo. Izlaže od 1999. Godine 1997. sudjeluje na kiparskom simpoziju na Braču, pod vodstvom prof. Slavomira Drinkovića, a 1999. radi u Brnu. Izložba ostaje otvorena do 1. lipnja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prijavilo se rekordnih 230 filmova za Požegu</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Na 11. hrvatskoj reviji jednominutnih filmova, koja će se održati 23. i 24. svibnja u Požegi, u konkurenciji će biti 48 filmova. Za ovogodišnju reviju prijavilo se rekordnih 230 filmova iz dvadesetak zemalja, rekao je Željko Balog, predsjednik Priređivačkog odbora, na konferenciji za novinare održanoj u petak.U konkurenciju je ušlo 26 stranih i 22 hrvatska filma, a prijavilo se 136 hrvatskih i 94 stranih filmova, dodao je Balog. Kao novost najavio je suradnju s Iskonom, na čijim će se internet stranicama prikazati deset najboljih filmova Revije. Najviše je igranih (22) i eksperimentalnih filmova (15), a slijede animirani (sedam) i dokumentarni (četiri). Po broju prijava iz inozemstva prvi je Iran (no od njih 25, samo je jedan ušao u konkurenciju), a u konkurenciji najviše filmova imaju Njemačka i Velika Britanija (po četiri). Novost ovogodišnje Revije je i što će u žiriju biti samo žene, što je, napomenuo je Balog, svojevrsna nadoknada za proteklih 10 godina tijekom kojih je u žiriju bila samo jedna žena. U petak, 23. svibnja, održat će se tri projekcije službene konkurencije, nakon kojih će se dodijeliti nagrade, te program posvećen Motovun film festivalu. Organizatori Revije su požeški GFR Film-Video i Hrvatski filmski savez. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Španjolska počasni gost Varšavskog sajma knjiga </p>
<p>VARŠAVA, 16. svibnja </p>
<p> – Španjolska i njezini pisci počasni su gosti 48. međunarodnog sajma knjiga koji je u četvrtak otvoren u Varšavi, a na kojemu sudjeluje 510 nakladničkih kuća iz 27 zemalja. »Španjolsko nakladničko iskustvo osobito je zanimljivo za poljske izdavače«, misli Janusz Fogler, direktor poljske izdavačke kuće Ars Polona, jedne od organizatora sajma. Na sajmu koji će trajati do 18. svibnja, španjolski će nakladnici s poljskim kolegama organizirati okrugli stol o temi tržišta knjiga s obzirom na europske integracije. Dvadesetak španjolskih nakladnika predstavit će svoja izdanja, a četvero španjolskih pisaca – Rosa Montero, Alicia Gimenez Barlett, Jose Carlos Somoza i Carlos Marzal, održat će književna druženja. Svake se godine sa španjolskog na poljski jezik prevede pedesetak naslova, uglavnom djela hispanoameričkih pisaca. Poljski su nakladnici 2002. objavili gotovo 23.000 naslova u 141 milijun primjeraka, dok je u prethodnoj godini objavljeno 24.000 naslova u 153 milijuna primjeraka. Poljska, koja ima 38 milijuna stanovnika, najveća je od deset zemalja koje će 1. siječnja 2004. ući u Europsku uniju.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Umrla June Carter Cash </p>
<p>LOS ANGELES, 16. svibnja</p>
<p> – June Carter Cash (73), supruga country legende Johnnyja Casha, ali i sama priznata country skladateljica i pjevačica, preminula je u četvrtak u Nashvilleu nakon komplikacija izazvanih operacijom srca. </p>
<p>»June Carter Cash preminula je u bolnici, a cijela obitelj bila je uz nju«, izjavila je glasnogovornica bolnice u Nashvilleu. </p>
<p>June Carter Cash, majka Carlene Carter i pomajka Rosanne Cash, također country pjevačica, zajedno s Johnnyjem Cashom napisala je legendarnu pjesmu »Ring of Fire« kojom je ovaj poharao top ljestvice 1963. godine. Bračni par Cash zajedno je svirao i snimao više od 40 godina. Podijelili su dva Grammyja u 60-ima, a June je samostalan trofej osvojila 2000. za album »Press On«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Ćiro: »Ne želim biti šarlatan«</p>
<p>»U četvrtak sam, nažalost, bio iznimno grub prema svojim igračima. Najgrublji otkako sam došao! Razlog je taj što smo gledali snimku utakmice protiv Hajduka«, kaže Dinamov trener Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Postoji li ijedan pratitelj nogometnih zbivanja koji smatra da Dinamo još uvijek može izgubiti prvo mjesto? Čak niti gorljivi Hajdukovi navijači ne vjeruju da bi u posljednja tri prvenstvena kola Zagrepčani mogli ostati bez golemih šest bodova prednosti. Bodovna razlika se, u krajnjem slučaju, možda i može smanjiti, ali ne toliko da bi »hajduci« na kraju prigrabili trofej. U takvo što, međutim, Dinamov trener Miroslav Blažević nije posve siguran. Dan uoči prvenstvenog okršaja protiv Varteksa u Zagrebu (17 sati), Ćiro je nastojao ostaviti dojam prilično uznemirenoga čovjeka, koji još uvijek strahuje za konačno prvo mjesto.</p>
<p> – Tko u nogometu tvrdi da će sigurno pobijediti, taj je šarlatan, naglasio je Blažević. – Ja inače uvijek kažem da ću pobijediti, pa me vi, novinari s razlogom karakterizirate kao šarlatana. A da ne bih često imao takav nadimak, ovaj put neću tvrditi da ćemo sigurno pobijediti.</p>
<p> Kod Blaževića je još uvijek primjetna ljutnja na vlastite igrače zbog nedavnoga visokog poraza protiv Hajduka u Splitu. Štoviše, naknadno gledanje video-snimke s ove utakmice dodatno je potenciralo trenerovu ljutnju.</p>
<p> – U četvrtak sam, nažalost, bio iznimno grub prema svojim igračima. Najgrublji otkako sam došao! Razlog je taj što smo gledali snimku. Zaustavljao sam je nekoliko puta i igračima pokazivao kobne pogreške. Primili smo gol kakvoga nikad ne bismo smjeli primiti, a uz to promašili tri prilike koje smo morali realizirati.</p>
<p> Blažević je potom naglasio kako mu ne pada na pamet ponovno gledati video-kazetu s Poljuda.</p>
<p> – Ne smijem je više gledati, jer postajem iznimno grub! Marić je u jednom trenutku herojski izborio loptu i gurnuo je za Mitua. Srna je bio iza Mitua čak 50 metara i uspio ga je stići! A zašto? Zato što Mitu nije htio loptu proslijediti Oliću, već ju je sâm vodio! Gledao sam i utakmicu Juventus – Real. Pa, igrači ondje idu glavom na kopačku, a ovi moji se boje lopte!</p>
<p> Ćiro je ujedno dodao da se njegovi igrači za subotnju utakmicu pripremaju kao da je odlučujuća.</p>
<p> – Ma, ona za nas i jest takva – odlučujuća. Varteks igra bez imperativa, a mi – moramo pobijediti. Kad se nešto mora, onda se javlja dodatna nervoza. A ta nervoza, pak, često zna kompromitirati preciznost i lucidnost.</p>
<p> Hajdukov trener Zoran Vulić uporno tvrdi kako više nema prostora za eventualne promjene na vrhu ljestvice i kako je Dinamo već osvojio naslov prvaka. Ovakve Vulićeve izjave Ćiro ne doživljava kao svojevrsnu demagogiju i »pilu naopako«.</p>
<p> – Mislim da je Vulić savršeno iskren kad to kaže. Ali, ne dao Bog da mi ne realiziramo naš cilj u subotu. U tom slučaju će se kod Hajduka pojaviti nova ambicija, što je i logično. Znam da 85 posto nogometnog življa misli da je Dinamo već postao prvak. Ali, ja ne mislim! I ne slažem se s onima koji tvrde da je naša liga nekvalitetna. Znate li što mi kaže Tonči Gabrić, bivši vratar Hajduka, sada trener? Kaže mi: »Šefe, Hajduk nikad nije imao ovako snažnu momčad.« A Gabriću ja doista vjerujem. A zamislite koliko je naša liga ujednačena kad je takav Hajduk izgubio protiv Cibalije, Zagreba, Kamen-Ingrada...</p>
<p> A u kakvom će sastavu Dinamo uopće istrčati protiv Varteksa? Zasad je tek upitan nastup ozlijeđenoga Mihaela Mikića. Balaban je, pak, zaliječio ozljedu i ponovno je u krugu kandidata za nastup. No, početak utakmice vjerojatno će dočekati na klupi. U plavom bi dresu, dakle, trebali istrčati: Butina – Mikić, Sedloski, Smoje, Jurić – Kranjčar, Poldrugač, Agić, Mujčin – Olić, Mitu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rusija otkazala nastup na ATP Svjetskom prvenstvu </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Zbog ozljeda Marata Safina i Mihaila Južnjog, teniska reprezentacija Rusije otkazala je nastup na ATP svjetskom momčadskom prvenstvu koje će se sljedećega tjedna odigrati u Düsseldorfu.</p>
<p>– Nećemo nastupiti na Svjetskom momčadskom prvenstvu, jer dva trenutačno naša najbolja zdrava igrača, Jevgenij Kafeljnikov i Nikolaj Davidenko, nemaju dovoljno dobar ranking da bi se kvalificirali za to natjecanje, izjavio je izbornik ruske reprezentacije Šamil Tarpišev.</p>
<p>I Safin i Južnji imaju ozljede ručnog zgloba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sampras propušta Roland Garros i Wimbledon </p>
<p>LOS ANGELES, 16. svibnja</p>
<p> – Jedan od najboljih igrača u povijesti tenisa, Amerikanac Pete Sampras (31), odustao je od nastupa na Roland Garrosu i Wimbledonu.</p>
<p>– Moje odustajanje od nastupa ne znači i zbogom tenisu. Jednostavno nisam dovoljno fizički i psihički spreman za tako jake turnire, kazao je Sampras, koji je posljednji put nastupio na US Openu, gdje je osvojio rekordni 14. Grand Slam naslov. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Janica u oxybarokomoru </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – U programu najbolje skijašice svijeta, Janice Kostelić došlo je do promjena. Naime, nakon što će utorak i srijedu provesti u Monte Carlu, na dodjeli »sportskih Oscara«, nagrade Laureus, naša je snježna zvijezda trebala odmah krenuti put slovenskih Moravskih Toplica na oporavak od artroskopije.</p>
<p>No, u petak je odlučeno da će Janica Kostelić nakon Monte Carla doći u Banjole, u blizini Pule, gdje će se u procesu oporavka služiti i oxybarokomorom. Kako kažu liječnici, oxybarokomora pomaže pri zacijeljivanju rana i prokrvljenost. A to će Janici još kako koristiti. Pobjednica Svjetskog kupa će tamo ostati do 28. svibnja, a potom će do 6. lipnja biti u Moravskim Toplicama.</p>
<p>Podsjetimo, Janica ima velike šanse ovaj put primiti nagradu Laureus. Nominirana je u dvije kategorije, za sportašicu godine i za povratnicu godine. Svaka čast suparnicama, ali teško je očekivati da će glasačima promaknuti Janičine četiri olimpijske medalje, od toga tri zlata i srebro, te naslov najbolje slalomašice i pobjednice Svjetskog kupa.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Jedna Koreja već u Ateni?</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Sportaši iz Sjeverne i Južne Koreje mogli bi se natjecati pod istom zastavom već na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine, objavili su čelnici olimpijskih odbora tih zemalja.</p>
<p>Zajednički nastup u Ateni mogao bi se dogoditi ako južnokorejski Pyeongchang u lipnju ove godine dobije organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2010. godine.</p>
<p>– Pyeongchang je ključ, ako Pyeongchang dobije organizaciju igara, to će biti veliki korak prema konačnom miru na korejskom poluotoku, izjavio je član Međunarodnog olimpijskog odbora iz Južne Koreje Kim Un-yong.</p>
<p>Predsjednik IOC-a Jacques Rogge dao je punu potporu ideji:</p>
<p>– Bili bismo vrlo sretni ako obje Koreje nastupe sa zajedničkom reprezentacijom i spremni smo pomoći na bilo koji način. Ovo je vrlo dobar pokazatelj što sport može ponuditi čovječanstvu, kazao je Rogge.</p>
<p>Sjeverna i Južna Koreja bi tako mogle imati zajedničke reprezentacije u nogometu, košarci i stolnom tenisu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Grigorenko stradao u sudaru</p>
<p>MOSKVA, 16. svibnja</p>
<p> – Jedna od najvećih nada ruskog hokeja na ledu Igor Grigorenko (19) teško je stradao u prometnoj nesreći u svom rodnom gradu Toljatiju.</p>
<p>Mladi hokejaš ruskog prvoligaša Lade, kojeg su prije dvije godine na draftu uzeli Detroit Red Wingsi, dovezen je u bolnicu sa slomljenim kukom i ozljedama glave, međutim prema prvim vijestima izvan je životne opasnosti. Grigorenko je izabran za najboljeg ruskog hokejaša u ovoj sezoni, a bio je i među najboljim igračima »zbornaje« na Svjetskom prvenstvu u Finskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Dinamo će igrati na bod«</p>
<p>»Varteksu je stalo do toga da skupi što više bodova. Za nas prvenstvo nije gotovo</p>
<p> i u Zagreb odlazimo po pobjedu. Bez obzira što utakmica Dinamu rješava naslov prvaka, mislim da ovaj put možemo uspjeti«, kaže Besek</p>
<p>VARAŽDIN, 16. svibnja</p>
<p> – O čemu razmišljaju Varaždinci uoči posljednjeg ovosezonskog nastupa u Maksimiru? Imaju li snage iznenaditi Dinamo na njegovom terenu i bar malo doprinijeti neizvjesnosti na kraju prvenstva? Trener Varteksa Dražen Besek ponudio je standardan odgovor:</p>
<p>– Varteksu je stalo do toga da skupi što više bodova. Za nas prvenstvo nije gotovo i u Zagreb odlazimo po pobjedu. Bez obzira što utakmica Dinamu rješava naslov prvaka, mislim da ovaj put možemo uspjeti.</p>
<p> Zašto bi Varteks uspio upravo sada kad mu to nije pošlo za nogom cijelu sezonu, ni protiv Dinama kao ni protiv Hajduka. Posljednji dvoboj u Varaždinu mirisao je na pravu katastrofu Varteksa. U prvih 20 minuta gosti su natrpali mrežu domaćina. No, ovaj put situacija je ipak drukčija: Dinamo ovaj put jednostavno mora pobijediti. Slavlje se već priprema! Tješe se Varaždinci da upravo taj imperativ pobjede može pokositi domaćine. Bez opterećenja i bez prisile Varteks će vjerojatno strpljivo graditi svoje akcije, neće srljati ni ostavljati prevelike rupe u obrani. Ne, Varteks neće igrati zatvoreno, kukavički, jer tako jednostavno nezna igrati. Besek će u polušali reći:</p>
<p>– Mislim da će upravo Dinamo igrati na jedan bod. Njima je dovoljno odigrati neodlučeno za slavlje i prije zadnjeg kola. </p>
<p> Varteks u Maksimiru neće odustati od formacije 4-4-2. Uz već duže vrijeme ozlijeđene i otpisane igrače upitan je i nastup Šafarića, a Besek razmišlja hoće li u vrhu napada priliku dati »dečku iz Dubrave«, mladom Noviniću, ili će uz oporavljenog Halilovića drugi napadač biti Huljev. Najviše se očekuje od Danijela Hrmana posebno zbog ponuda koje stižu iz Dinama. Istaknuta cijena od 250.000 eura popularnog je Hrkija samo dodatno motivirala da pokaže kako vrijedi više. Klupska uprava dozvolit će mu prelazak, no sigurno je da se ovog vrsnog krilnog napadača Varaždinci neće riješiti za mali novac. Hrman je vrlo realan čovjek i svjestan da se na hrvatskom nogometnom tržištu ne postižu astronomske cijene. No, iako to ne pokazuje, sigurno ga škakljaju iznosi uz imena nekih igrača, koje je on svojom brzinom, tehnikom i bočnim prodorima sposoban spremiti u mali džep. Hoće li svojim nastupom Hrman otvoriti oči i lisnicu novim poslodavcima iz Maksimira?</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vulić izvodi pričuvnu postavu </p>
<p>Ne vjerujući u dostižnost šest bodova u tri utakmice trener Zoran Vulić je odlučio u Kranjčevićevoj protiv Zagreba (subota, 17 sati) ne zaigrati s najboljim prvotimcima, već će ih odmarati za srijedu i prvu finalnu utakmicu Kupa protiv Uljanika u Puli </p>
<p>SPLIT, 16. svibnja</p>
<p> – Hajduk je pobijedivši Dinamo (4-1) ispuhao svoje prvenstvene ambicije i okrenuo se utakmicama finala Kupa Hrvatske protiv drugoligaškog kluba Uljanika (21. svibnja u Pula, 4. lipnja u Splitu). Ne vjerujući u dostižnost šest bodova u tri utakmice trener Zoran Vulić je odlučio u Kranjčevićevoj protiv Zagreba (subota, 17 sati) ne zaigrati sa najboljim prvotimcima, već će ih odmarati za srijedu i Pulu.</p>
<p> Splićani tako nisu željni osvete za poraz protiv Zagreba u Kranjčevićevoj, premda i danas trener Vulić ističe s nemalo sarkazma:</p>
<p>– Utakmica u Kranjčevićevoj protiv Zagreba je bila ključna i naš poraz je odlučio ovo prvenstvo. Drago mi je da će Zagreb u subotu zaigrati s idealnih 11 igrača. Žao mi je što Hajduk stalno ne igra protiv Zagreba jer bi tako momčad iz Kranjčevićeve stalno igrala u najjačem sastavu. U porazu protiv »pjesnika« smo odigrali našu najlošiju ovosezonsku utakmicu i zasluženo smo bili poraženi. </p>
<p>Prema tome, Hajduk će vjerojatno odmarati Rapaića, Pletikosu, Srnu, Računicu, dok Vuković i Neretljak nemaju pravo nastupa zbog kartona, a Vejić i Đolonga su ozlijeđeni. Vjerojatno će Vulić u Kranjčevićevoj započeti utakmicu s Balićem na vratima. Posljednji obrambeni red su Radeljić, Lalić i Vučko, a četvorka u veznom redu su Brglez, Andrić, Lozo i Grgurović. Dvojica povučenih napadača će biti Bule i Krpan, a isturen će biti Turković. </p>
<p>– Kup nam je važniji i neke ćemo igrače odmarati, a nekima dati priliku. Tko će imati tu sreću da igra ovisi o meni, a ja ću se odlučiti u nedjelju, rekao je Vulić. </p>
<p>Kako se sezoina približava kraju prave se kalkulacije glede igračke ruže u novoj sezoni. Činjenica je da je veliki broj igrača na odlasku i da Splićani teško mogu sastaviti momčad današnje snage. Teško je, gotovo nemoguće, naći zamjene za Rapaića, Plestikosu, Srnu, Neretljaka i Vejića, pa je navijačima prigoda da u ove dvije utakmice Kupa protiv Uljanika vide ovako moćan sastav. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Skansi: Ako odgode prvenstvo – odlazim</p>
<p>Hrvatski košarkaški savez je najavio da bi zbog dolaska Pape u Hrvatsku moglo doći</p>
<p>do desetodnevnog prekida natjecanja u doigravanju </p>
<p>SPLIT, 16. svibnja</p>
<p> – Košarkaški rasplet započinje subotnjim predzadnjim kolom uoči doigravanja, a na Gripama se igra ključna utakmica. Dvoboj Split CO i Zadra zakazana je za 21 sat, a ukoliko »žuti« pobijede vjerojatno će u doigravanje krenuti s pozicije broj 1. Uglavnom ovim prvenstvom najviše je profitirala košarka, jer je neizvjesnost u završnici borbe za bolje startne pozicije, u kojoj Cibona, Split, Zagreb i Zadar mogu biti i prvi i četvrti, donijela dodatno zanimanje.</p>
<p> Momčad s Gripa o plasmanu odlučuje na svom parketu, a premda ove sezone i nije uspješna protiv sjevernih susjeda, s dosta optimizma očekuju subotnju utakmicu. </p>
<p>– Ja samo razmišljam o tehničkom aspektu ove utakmice i ne bavim se navijačima, premda mnogi misle da je bitan utjecaj zadarskih navijača. Moja momčad mora nametnuti ritam koji nam odgovara, a to je kontrolirani napad i izbalansirana upotreba lopti. Prihvatimo li njihov brzi ritam 'trči i pucaj' onda ćemo imati probleme. U svakom slučaju očekujem dobru i tešku utakmicu u kojoj je ključ obrana. Ova naša subotnja utakmica odlučivat će o poretku za doigravanje. Bitno je zaustaviti šut Zadra. To je momčad koja ovisi o postotku ubačaja, kada pogađa – dobiva, kada ne pogađa – gubi. Pripremamo se zaustaviti Popovića što nije lako, pa će naši bekovi nositi križ i pjevati. Odnosno, o igri naših bekova će uvelike ovisiti krajnji rezultat, rekao je trener Splita CO Petar Skansi. </p>
<p>Hrvatski košarkaški savez je najavio da bi zbog dolaska Pape u Hrvatsku moglo doći do desetodnevnog prekida natjecanja u doigravanju. Naime, problem je što Hrvatska televizija nema dovoljno reportažnih kola te ne bi bila u mogućnosti prenositi utakmice. Splićani su protiv toga, a trener Skansi kaže:</p>
<p>– Ako oni odgode prvenstvo ja – idem. Moje obveze su odavno planirane i neću biti u mogućnosti voditi momčad u slučaju da uđemo u finale.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Spursi okončali vladavinu Lakersa </p>
<p>U šestom dvoboju polufinala doigravanja Zapadne konferencije San Antonio Spursi su u LA-u »razbili« trostruke uzastopne prvake sa 110-82 i ukupnim rezultatom 4-2 izborili konferencijsko finale </p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Nakon tri godine dominacije okončana je vladavina Los Angeles Lakersa. U šestom dvoboju polufinala doigravanja Zapadne konferencije NBA lige San Antonio Spursi su u LA-u »razbili« trostruke uzastopne prvake sa 110-82 i ukupnim rezultatom 4-2 izborili konferencijsko finale. Junak utakmice bio je MVP lige, Tim Duncan sa 37 koševa i 16 skokova, Tony Parker je dodao 27 koševa, a dvoznamenkasti broj koševa upisao je i Ginobili (10). Još se osam igrača Spursa upisalo u strijelce.</p>
<p>– Ovaj puta idemo do kraja. Bilo bi glupo izbaciti Lakerse, a ostati bez naslova, kazao je Duncan. </p>
<p>Domaćine su predvodili, već tradicionalno, Shaquille O'Neal (31 koš, 10 skokova) i Kobe Bryant (20 koševa, 6 asistencija), no ovaj puta njihov doprinos nije bio dovoljan za trijumf. </p>
<p>– Mrzim gubiti, no Spursi su bili sjajni. Sve smo pokušali, no nije išlo. Ako će ovako igrati i dalje nitko ih neće zaustaviti, rekao je Bryant.</p>
<p>U drugom okršaju večeri Sacramento je pobijedio Dallas sa 115-109 i o suparniku Spursa odlučivat će sedmi dvoboj u Dallasu. Bez ponajboljeg igrača Chrisa Webbera, Kingsi su momčadskom igrom slomili Maverickse. Čak četvorica igrača upisala su 20 i više koševa - Predrag Stojaković (24 koša i 10 skokova), Bobby Jackson (21), Vlade Divac (21), te Doug Christie (20 koševa, 9 skokova i 6 asistencija), dok je Jim Jackson dodao 16 koševa i 12 skokova. </p>
<p>– Jednostavno nismo imali izgleda. Domaćin je imao previše raspoloženih igrača, kazao je trener Dallasa, Don Nelson. Prvi strijelac gostiju bio je Nick Van Exel (35), Dirk Nowitzki je ubacio 21 koš uz 12 skokova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zagreb ide po deseti Kup</p>
<p>U prvom subotnjem polufinalu (17.30 sati) ogledat će se Zagreb i Zamet, a u 20 sati sudarit će se domaći Umag i Osijek 2000 / Finale će se odigrati u nedjelju u 20.15 sati</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Istarski će Umag ugostiti ovog vikenda rukometaše Zagreba, Zameta, Osijeka 2000 i Umaga, momčadi koje će nastupiti na završnom turniru Kupa Hrvatske. Ovo je 12. izdanje Kupa Hrvatske, prvih devet naslova ima Zagreb, a posljednja dva Metković, koji neće braniti naslov jer ga je u četvrtfinalu izbacio Osijek.</p>
<p>Zagrebaši kreću po deseti kup. Nakon osvojenog prvenstva, odlučni su vratiti dvostruku krunu u svoje vitrine. Trener Vladimir Nekić je u Umag odveo 16 igrača, a tamo će odlučiti tko će igrati. Pravo nastupa nema jedino Zagrebov treći vratar Tomislav Sladoljev, jer je u Kupu nastupio za momčad Rost sporta. U subotnjem će polufinalu (17.30 sati) igrati protiv riječkog Zameta.</p>
<p>– Sve će ovisiti o našim glavama. U kupu odlučuje jedna utakmica i uvijek ima iznenađenja. Iako smo ga pobijedili u Rijeci, Zamet je neugodan suparnik i trebat ćemo biti koncentrirani cijelo vrijeme. Motiva nam ne manjka. Prvo, vrijeme je da vratimo Kup Hrvatske u Zagrebovu vitrinu, a drugi motiv je izjava izbornika Line Červara da se boji da domaći igrači nisu u formi. Ovo je prilika da svaki od Zagrebovih igrača pokaže u kakvoj je formi, rekao je Nekić.</p>
<p>U drugom polufinalu će se ogledati domaći Umag i Osijek 2000. Prije 16 godina su umaški rukometaši osvojili Kup Hrvatske. Tada su na turniru nastupili Zagreb, Umag, Mehanika Metković i Bjelovar. Nema nimalo sumnje da bi Umažani voljeli ponoviti takav uspjeh i pritom se uzdaju u nadahnuće svojih igrača i bučnost svojih navijača. Uostalom, i kvaliteta je malo prevagnula na umašku stranu, jer je Umag prvenstvo završio na sedmom mjestu, a Osijek na desetom.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mladostaši obranili naslov</p>
<p>VARAŽDIN/ZAGREB </p>
<p> – Samo dan nakon naslova u ženskoj konkurenciji, u odbojkaški pogon Mladosti stigao je još jedan trofej. Za to su zaslužni odbojkaši Mladosti koji su gostujućom 3-0 (25-14, 25-19, 25-22) pobjedom nad Varaždinom 12. put zaredom postali prvaci Hrvatske. Mladostaši su tako u 12 godina hrvatske samostalnosti uzeli 23 trofeja, ostali su samo bez jednog Kupa, koji je pripao Kaštelanima.</p>
<p>Nakon iznenađujućeg poraza u prvoj finalnoj utakmici ovogodišnjeg doigravanja, zagrebački su se odbojkaši uozbiljili i u sljedeće tri utakmice prikazali nedvojbeno veću kvalitetu od Varaždinaca. U prvom setu četvrte utakmice mladostaši su do odlučujuće prednosti došli zahvaljujući odličnim servisima Roka Sikirića. I u drugom setu odbojkaši sa Save su brzo stekli nedostižnu prednost, a dobar otpor Varaždinci su pružili tek u trećem setu. Velike probleme mladostašima u tom je dijelu igre zadavao bosanskohercegovački reprezentativac Damir Trgo, no u završnici je do izražaja ponovno došla veća kvaliteta i iskustvo Zagrepčana.</p>
<p> • Dvorana u Graberju</p>
<p>VARAŽDIN – MLADOST 0-3 (14-25, 19-25, 22-25)</p>
<p>VARAŽDIN: Juren 2, Kapustić, Hirš 7, Petrač, Gotal 1, Strelec (L), Anđelković, Prašnički, Bregović 7, Trgo 13, Rogina, Jošić 6.</p>
<p>MLADOST: Ramadža, Momić 4, Baotić, D. Nojić 9, Sikirić 17, Steinocher, Vulin 6, Radošević, Zelić 7, Kovačević 9, Jureša (L), Ž. Nojić.</p>
<p>SUCI: Vučak (Valpovo) i Zamaklar (Belišće). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Roko SIKIRIĆ </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Karlović zaustavljen u osmini finala</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Ivo Karlović poražen je u osmini finala ATP Challengera u Zagrebu od Belgijanca Cristophea Rochusa 5-7, 4-6.</p>
<p>Karlović je u meč ušao vrlo dobro, čvrsto držeći svoj servis, te iskoristivši break šansu u četvrtoj igri, potvrdivši ju svojim servis-gemom došao do rezultata 4-1. No, tu je stao. Prvi set otišao je na stranu Belgijanca, koji je nakon gubitka servisa zaigrao agresivnije i promjenom strategije namučio našeg igrača. Spomenimo da je Karlović pri rezultatu 5-3 propustio iskoristiti dvije meč lopte.</p>
<p>U drugom setu ista priča. Otvaranje seta bilo je dobro i Karlović je poveo 2-1. Nakon toga uslijedio je kraći prekid u kojem je našem igraču ukazivana pomoć liječnika zbog boli u desnom ramenu, nakon čega je Karlović izgubio svoju servis igru, pa je Rochus mirno završio dvoboj. </p>
<p>Porazom Karlovića, nade u uspjeh domaćih predstavnika na turniru, svedene su na samo jedno ime. Naime, u turniru je još jedino Željko Krajan, koji svoj sljedeći meč igra protiv Španjolca Hidalga Ramireza. </p>
<p> • Rezultati 2. kolo: Rochus (5) – KARLOVIĆ 7-5, 6-4, Norman – Balcells 7-6 (4), 6-3, Lopez – Soderling 6-3, 5-7, 6-1, Verdasco – Elsner 6-2, 6-4, parovi: Krajan, Zovko – Rochus, Vliegen 6-4, 7-6 (1), Arnold, Hood – Hadad, Ram 6-2, 7-6 (2).</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Serena u četvrtfinalu </p>
<p>RIM, 16. svibnja</p>
<p> – Prva tenisačica svijeta i prva nositeljica WTA turnira u Rimu kojem je nagradni fond 1.3 milijuna dolara, Amerikanka Serena Williams plasirala se u četvrtfinale svladavši u posljednjem dvoboju 3. kola Francuskinju nathalie Dechy sa 6-3, 6- 0.</p>
<p> • Rezultati 3. kola: Martinez – Hantuchova (7) 6-3, 6-3, Sugiyama – Schnyder 6-2, 6-1, Miškina (8) – Kuznjecova 6-4, 7-5, Capriati (5) – Petrova 7-5, 6-3, Clijsters (2) – Black 6-0, 6-3, Mauresmo (4) – Pistolesi 6-0, 6-3, Pisnik – Loit 2-6, 6-4, 6-1, S. Williams (1) – Dechy 6-3, 6-0. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="48">
<p>Službena nota Pariza Washingtonu zbog antifrancuske kampanje</p>
<p>»Anonimni izvori« iz američke administracije dostavljaju novinama podatke o navodnoj suradnji Francuza u iračkom nuklearnom programu / Ili, o davanju putovnica bivšim Saddamovim suradnicima kako bi pobjegli u Europu</p>
<p>BRUXELLES, 16. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francuski su diplomati dobili specijalan, gotovo strateški zadatak pratiti pisanje američkih novina o Francuskoj, što je tek nastavak višemjesečne priče o nezadovoljstvu Pariza »poplavom laži i podvala«, kako je to opisala glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marie Masdupuy, o navodnoj suradnji »koalicije nevoljnih« sa srušenim režimom Saddama Husseina. </p>
<p>Napisi u američkim novinama došli su do granice na kojoj je Francuska morala i službeno reagirati dvije stranice dugim pismom francuskog veleposlanika u Washingtonu Jean-Davidea Levittea Bijeloj kući i američkom Kongresu. Pismo nije pisano u rukavicama jer ni njegova tema nije svakodnevna niti Francuzima naivna. Levitte u ime svoje vlade spočitava američkim medijima da su dio sustavne propagandne kampanje protiv Francuske. </p>
<p>Levitte se ne buni radi ponekad neukusnog ismijavanja Francuske i njezinih građana u svim američkim medijima (ni u Francuskoj ne ostaju dužni Amerikancima!), predmet pritužbe je sustavno dostavljanje netočnih, nekorektnih informacija o Francuskoj od »anonimnih dužnosnika administracije«. To u Parizu ocjenjuju kao planiranu akciju udara na ugled i kredibilitet Francuske. Optužbe su ozbiljne, jer ukazuju da su američki mediji, neuobičajeno jedinstveni u domoljubnom zanosu pokrivanja ratnih i poratnih zbivanja u Iraku, svojom voljom ili (sugerira između redova pismo) »potaknuti anonimnim izvorima u Washingtonu«, servirali »gomilu neistina«. </p>
<p>Veleposlanikovo pismo navodi tek najgore primjere. Top listu predvodi slučaj kad je The Washington Post 6. svibnja izvijestio, pozivajući se na »američke obavještajne izvore«, dakle neku osobu u administraciji, da su francuski diplomati u Siriji pružili ruku pomoći neodređenom broju bivših iračkih lidera kako bi se oni, opskrbljeni francuskim putovnicama, dočepali sigurnosti Europe i Francuske. Sporni tekst navodi i izjavu drugog neimenovanog dužnosnika administracije koji cinično komentira: »Eto, vidite, sad imate i Francuze koji pripomažu da nam uteknu zli dečki.« </p>
<p>Glasnogovornica francuskog veleposlanstva u Washingtonu Nathalie Loiseau diplomatski je izjavila: »Pojma nemamo tko je ove podatke dao novinarima«, ali bez obzira na izvore, »kampanja diskreditiranja naše zemlje mora prestati već i stoga što stvara netočan utisak da Francuska štiti tiranina i krvavu diktaturu«. </p>
<p>Lista neistina spomenutih u veleposlanikovu pismu, koje plasiraju »odlično obaviješteni i pričljivi anonimusi u administraciji«, sadrži i upozorenje na članke s informacijama kako su Francuska i Njemačka bez prekida dostavljale Iraku opremu potrebnu za kompletiranje nuklearnog naoružanja; da je Francuska Iraku sustavno prodavala dijelove za ratne zrakoplove i helikoptere te da Francuska ilegalno drži zalihe uzročnika velikih boginja. Službene institucije u Washingtonu su (»prema očekivanju«, vele francuski mediji) zanijekale i kampanju i namjerno davanje podataka u svrhu podrivanja ugleda Francuske. </p>
<p>Koja će vlast ikad priznati petljavinu s obrađivanjem i oblikovanjem javnog mnijenja. Žestina francuske reakcije iznenadila je sve. Francuska je tako ostala jedina zemlja javno i nepomirljivo suprotstavljena ratnoj opciji mimo UN-a a koja nije vidljivije pokušala pokrpati veze s Washingtonom. </p>
<p>U ovoj atmosferi popravka šteta nastalih razilaženjem u stavovima, naravno da je veoma pozitivno odjeknulo »pismo razuma« s potpisima eminentnih američkih političara, poput bivših državnih tajnika Warrena Christophera, Lawrencea Eagleburgera i Madeleine Albright, nekadašnjih savjetnika za nacionalnu sigurnost Zbigniewa Brzezinskog ili Sama Nunna, ministra obrane Williama Cohena ili svojevremeno glavnog zapovjednika NATO-a u Europi generala Alexandera Haiga. Amerikanci sugeriraju konstantnu suradnju, poput one da predstavnici SAD intenzivnije prati rad tijela i skupova EU, »ne da bi sudjelovao i utjecao, nego da bi čuo i da bi to na nj imalo upliva«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Indijski »treći i posljednji« pokušaj mirenja s Pakistanom</p>
<p>Indijski premijer Atal Behari Vajpayee izjavio da se upušta u »treći i posljednji« pokušaj mirenja s Pakistanom - dva prethodna, u veljači 1999. godine</p>
<p> i u srpnju 2001. godine, završila su neuspješno </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Usred stvaranja novog svjetskog poretka i što uspješnije borbe protiv terorizma, američka diplomacija nastoji da se ublaže desetljećima stare napetosti u odnosima Indije s Pakistanom i Kinom, tim prije jer sve te tri države posjeduju nuklearno oružje. Dok državni tajnik Colin Powell ne baš uspješno smiruje Izraelce i Palestince, prošlog tjedna je njegov zamjenik, Richard Armitage, posjetio Islamabad i New Delhi i na kraju izjavio da s »umjerenim optimizmom« gleda na njihove daljnje odnose. </p>
<p>Bio je to završetak »vodopada ljubaznosti« na Indijskom potkontinentu, naglo nastao početkom svibnja kad je indijski premijer Atal Behari Vajpayee (78) neočekivano pomirljivo izjavio da želi početi dijalog s Pakistanom kako bi prestala desetljećima stara neprijateljstva. Bit će to, kako je rekao, njegov »treći i posljednji« pokušaj mirenja - dva prethodna, u veljači 1999. i u srpnju 2001., završila su neuspješno. </p>
<p>Pakistanski premijer Zafarullah Jamali odmah je reagirao telefonirajući indijskom kolegi, a u posebnom je pismu izrazio spremnost za razgovorima na nižoj razini koji bi doveli i do susreta na vrhu. Predložio je obnovu punih diplomatskih i ostalih veza prekinutih potkraj 2001., kad su teroristi napali indijski parlament, a New Delhi dokazivao da su došli iz Pakistana. Također je nagovijestio da će njegova vlada učiniti sve kako bi se obuzdalo upade terorista iz Pakistana. Indija tvrdi da u Pakistanu djeluje više od 110 logora u kojima se obučava više od 3000 terorista, a polovica ih je spremna za ubacivanje u indijski Kašmir. </p>
<p>Dvije zemlje sukobljavaju se od 1947., kad se potkontinent oslobodio britanskih kolonizatora i podijelio na muslimanski Pakistan i pretežno hinduističku Indiju. Dosad su triput ratovali, od toga dvaput zbog Kašmira, jedine indijske savezne države s muslimanskom većinom, zbog čega je Pakistan svojata. U posljednjih je 14 godina u sukobima zbog Kašmira poginulo oko 80.000 osoba. Prošle godine ponovno se dospjelo na rub rata - s obje strane granice duge 2000 kilometara bilo je razmješteno oko milijun vojnika. </p>
<p>Washington već godinama nastoji »mrkvom i batinom« spriječiti izbijanje sukoba u tom najopasnijem području svijeta, kako ga nazivaju zbog nuklearnog oružja kojim raspolažu obje zemlje. Uveo im je i sankcije kad su 1998. isprobali nuklearna oružja, ali ih i ukinuo kad su mu obje zemlje zatrebale zbog Afganistana. I sada je iznudio »vodopad ljubaznosti«. Indijci su čak obećali da će u Irak poslati 17.000 vojnika za održavanje mira i pomoć u poslijeratnoj obnovi. Vojnike bi uzeli u Kašmiru, gdje neće biti potrebni ako Pakistan održi obećanje da će obuzdati teroriste. Dakle, o starom i najvažnijem sporu, oko Kašmira, ovisi i najnoviji pokušaj pomirenja dosad nepomirljivih.</p>
<p>Zbog američko-britanske vojne akcije u Iraku, prošlo je gotovo nezamijećeno da je u travnju indijski ministar obrane posjetio Kinu i da su dvije zemlje dogovorile jačanje vojne suradnje, zajedničko djelovanje protiv terorizma i poticanje većeg povjerenja uz liniju aktualne kontrole između Indije i Tibeta. </p>
<p>Čak se spominju nade da bi taj treći dio dogovora mogao voditi prema rješenju spornih graničnih područja veličine 125.000 četvornih kilometara, oko kojih se ratovalo 1962. </p>
<p>Da obje strane misle ozbiljno, dokazuje se naoko neobičnom činjenicom da je indijsku delegaciju predvodio ministar obrane George Fernandes. Kao najpoznatijem kritičaru kineske politike, indijski protivnici sređivanja odnosa neće mu moći prigovoriti da se prodaje Pekingu. Zbog tog argumenta, i Kinezi prelaze preko njegovih protukineskih izjava. Naime, kad je Indija 1998. izvela prvu nuklearnu eksploziju, upravo je Fernandes govorio da su odlučili proizvesti nuklearno oružje zbog kineske opasnosti. </p>
<p>Fernandes je i među najpoznatijim zagovornicima tibetanskog vođe Dalaj Lame, koji je poslije neuspjele pobune, 1959., sa svojim pristašama pobjegao iz Kine, našao utočište u Indiji i od tada je ozbiljna smetnja normalizaciji odnosa. Kineska vlada ogorčena je tom podrškom Dalaj Lami, ali ni Indijci nisu ništa manje nezadovoljni zbog stotina kineskih raketa razmještenih po Tibetu i usmjerenih na ciljeve u Indiji. K tome, Kinezi već desetljećima pomažu njihovom neprijatelju Pakistanu, osobito u razvoju nuklearnog oružja i raketa. </p>
<p>Doista, ni uz američku »mrkvu i batinu« neće biti lako »vodopad ljubaznosti« pretvoriti u suradnju bez sukoba i napetosti.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bremer dovodi još 15. 000 vojnika za uvođenje reda u Iraku </p>
<p>Novi civilni upravitelj Iraka planira u zatvor vratiti tisuće kriminalaca koje je na slobodu pustio Saddam Hussein </p>
<p>ANKARA, 16. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Amerikanci su pustili u opticaj novu, prepravljenu verziju nacrta rezolucije kojom se traži ukidanje sankcija UN-a Iraku, te utvrđuje proces njegove političke i gospodarske obnove. No, ključne točke tog dokumenta su praktički ostale iste.</p>
<p>Riječ je ponajprije o zadržavanju temeljnih odrednica ranije rezolucije kojima se ističe presudna uloga pobjedničke iračke osovine Washington-London. To se posebno odnosi na odlučivanje o načinu trošenja prihoda od prodaje iračke nafte. Neka anglo-američka pojašnjenja unesena u predloženi dokument trebala bi ublažiti zabrinutost nekih članova Vijeća sigurnosti o spornim financijskim aspektima.</p>
<p>Među njima su i stalne članice VS-a Rusija, Francuska i Kina, zemlje kojima Irak duguje desetke milijardi dolara. Moskva i Peking su također zabrinuti kakva će biti daljnja sudbina njihovih naftnih kompanija koje su svojedobno u Iraku dobile značajne koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte. Stoga je razumljivo da Rusija i Kina nastoje dobiti čvrsta jamstva da će se njihovi interesi uzeti u obzir. </p>
<p>Washington, koji je dosta ranjiv na okupiranom iračkom tlu, ali i izvan njega zbog nelegitimne okupacije, pokušava pronaći kompromis. Američki državni tajnik Colin Powell najavio je spremnost da se razmotri suspendiranje sankcija Iraku, umjesto njihovog potpunog ukidanja. Izjava prvog čovjeka State Departmenta uslijedila je samo dan nakon početka zasjedanja Vijeća sigurnosti na kojem se iza zatvorenih vrata razmatra prijedlog nove, izmijenjene anglo-američke rezolucije o Iraku. </p>
<p>Amerikanci se u međuvremenu suočavaju s teško predvidivom iračkom zbiljom. Novi civilni upravitelj za Irak Paul Bremer, koji je stupio na dužnost prošlog tjedna, založio se za uvođenje reda i poštivanje zakona, ali bez jasnih naznaka kako će se to postići. Doduše, najavio je nova vojna pojačanja (oko 15.000 vojnika), što nije nikakvo jamstvo da će se proces poratne obnove i izgradnje Iraka pokrenuti s mrtve točke. </p>
<p>Kao jedno od najvećih zala zaostalih nakon poraza režima Saddama Husseina, Bremer je spomenuo aktiviste bivše vladajuće socijalističke stranke Baas. »Odlučni smo u nakani da iskorijenimo ovdašnje baasiste«, rekao je američki upravitelj. Dodao je, međutim, kako uvođenje reda zakonitosti neće biti nimalo lako. Već prvog dana doživio je pravu bujicu kritika, naročito zbog nemogućnosti da se poboljša opća sigurnost u zemlji. Tvrdi se da će za oko 30.000 baasista biti zatvorena sva vrata koja vode prema budućoj iračkoj vlasti.</p>
<p>Bremer mnogo očekuje od bržeg povratka iračkih policajaca na posao, kako bi se stalo u kraj kaosu i nasilju. Najavio je i zajedničke patrole ulicama iračkih gradova i uhićenja svih onih koji ugrožavaju javni red i mir. Bremer je najavio i energično uklanjanje sa dužnosti svih onih koji budu zloupotrijebili svoj položaj. Prvi na meti bit će bivši visoki dužnosnici Saddamove Baas stranke. Naime, njihovo uključivanje u nove iračke državne strukture razbjesnilo je mnoge Iračane, naročito one bili izravne žrtve terora bagdadskog režima.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Referendum u Slovačkoj - odluka o ulasku u EU</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Slovačka se nalazi pred povijesnom odlukom - u petak i subotu Slovaci trebaju na referendumu odlučiti jesu li za ulazak Slovačke u Europsku uniju. Sve ankete pokazuju da je velika većina Slovaka sklona ulasku u Uniju, ali organizatori su zabrinuti hoće li na referendum doći više od polovice birača.</p>
<p> Jer samo u tom slučaju referendum će biti važeći. Posljednje ankete bile su optimistične i na njima je više od 60 posto anketiranih odgovorilo da namjerava sudjelovati na referendumu. </p>
<p> Slovaci imaju i rezervnu varijantu. Ako referendum ne uspije, parlament će svejedno prihvatiti ugovor o pristupu Europskoj uniji. Međutim, u tom bi slučaju protivnici ulaska Slovačke u EU dobili jak argument, jer bi time ulazak Slovačke u Uniju bio legalan, ali ne i legitiman.</p>
<p>Slovačko ministarstvo vanjskih poslova, uvjereno u uspjeh referenduma, organizira u subotu navečer, nakon što budu zatvorena glasačka mjesta, na glavnom trgu u Bratislavi svečanost, na kojoj će sudjelovati članovi vlade, političari i umjetnici.</p>
<p>Ishod slovačkog referenduma vrlo se pažljivo prati u dvije susjedne zemlje - Češkoj i Poljskoj, u kojima će se referendum o ulasku tih zemalja u EU održati za mjesec odnosno dva. Obje zemlje uvjerene su da će Slovaci glasati »za«, što će »povući« i glasače u tim zemljama na referendum i da glasuju za integraciju u EU.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Putin najavio novu generaciju ruskog strateškog oružja</p>
<p>U svom godišnjem obraćaju zastupnicima u ruskoj Dumi Vladimir Putin je najavio udvostručenje nacionalnog proizvoda, modernizaciju vojske, a na vanjskopolitičkom planu želju za realnom unijom s EU</p>
<p>MOSKVA, 16. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U redovitoj godišnjoj poslanici s kojom se u petak obratio federalnom parlamentu, ruski predsjednik Vladimir Putin označio je kao svoj glavni vanjskopolitički prioritet zbližavanje i realnu integraciju Rusije s EU-om.</p>
<p>»To je naše povijesno opredjeljenje, Europska unija je naš strateški partner, ali put do velike Europe, do slobodnog kretanja građana i formiranja jedinstvenog gospodarskog prostora, naravno, bit će dug i složen«, izjavio je Putin, dodajući da integracija Rusije s državama članicama ZND-a ostaje i dalje osnovni vanjskopolitički prioritet, jer te zemlje koje okružuju Rusiju predstavljaju zonu njezina strateškog interesa.</p>
<p>Kao glavne potencijalne vanjskopolitičke opasnosti za Rusiju Putin je označio međunarodni terorizam, širenje oružja za masovno uništavanje, regionalne sukobe koji destabiliziraju razne dijelove svijeta, te trgovinu drogama. Prema očekivanju, čvrsto je podržao UN i Vijeće sigurnosti kao nezamjenjive institute međunarodnog pravnog poretka. </p>
<p>O odnosima sa SAD, Kinom i drugim velikim državama, Putin nije govorio, naglašavajući jedino da Rusija želi sačuvati dobre odnose sa svim zemljama svijeta. Najveći dio svoje poslanice Putin je posvetio unutarnjopolitičkim problemima, ali i uspjesima zemlje za vrijeme njegove trogodišnje vladavine.</p>
<p>U Rusiji se krajem ove godine održavaju parlamentarni izbori, a u ožujku iduće godine i predsjednički, na kojima se Putin očito želi ponovno kandidirati. Stoga je posebno istaknuo da je za protekle tri godine njegove vladavine nacionalni proizvod zemlje porastao za 20 posto, izvoz nafte za 18 posto, realni prihodi stanovništva za 32 posto, a prosječne su mirovine napokon došle na razinu egzistencijalnog minimuma.</p>
<p>Međutim, Putin je priznao da je siromaštvo velikog dijela stanovništva i dalje ozbiljan problem, pa je za neučinkovitu ekonomsku politiku i posebno neuspješnu reformu nagomilane državne administracije okrivio vladu premijera Mihaila Kasjanova. Najavio je »pružanje pomoći « vladi i eventualnim »političkim impulsom«, što su promatrači protumačili da su najvjerojatnije u pravu oni koji tvrde da će uoči početka glavne parlamentarne i predsjedničke predizborne kampanje smijeniti premijera Kasjanova i pred biračima ga označiti kao glavnog krivca za ekonomske neuspjehe, korupciju i kriminal koji su i dalje osnovna karakteristika ruske stvarnosti. Putin je obećao da će se nakon predstojećih izbora za novu Dumu, u Rusiji prvi put formirati nova vlada na temelju parlamentarne većine.</p>
<p>Glavna poruka u poslanici, i obećanje Putina biračima bila je najava borbe protiv siromaštva u zemlji; Rusija mora i u roku od deset godina udvostručiti svoj nacionalni proizvod i modernizirati naoružanje te najvećim dijelom profesionalizirati vojsku već do 2008. godine. Govoreći tim povodom o obrambenoj sposobnosti zemlje, Putin je naglasio da »Rusija radi na stvaranju nove generacije oružja«, a u tom okviru i »strateškog oružja koje će omogućiti u dugoročnoj perspektivi obranu ne samo Rusije već i njezinih saveznika«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Novinarke optužene za fašizam zbog jezika kojim govore </p>
<p>Nekima smeta što tri novinarke FTV-a Blažica Krišto, Nikolina Veljović i Sanja Bagarić, nazivaju šesti mjesec u godini lipnjem, što je u izvješćima bilo prvosvibanjskih (umjesto prvomajskih) proslava, te Šestotravanjske (umjesto Šestoaprilske) nagrade Grada Sarajeva</p>
<p>SARAJEVO, 16. svibnja</p>
<p> - Tri vodeće hrvatske novinarke informativnoga programa Federalne televizije (FTV) optužene su u najnakladnijem bosanskohercegovačkom tjedniku za fašizam, i to zbog jezika kojim govore!?</p>
<p>Blažica Krišto i Nikolina Veljović, urednice središnjih večernjih informativnih emisija, te Sanja Bagarić, mlada zvijezda FTV-a, inače sestra poznate hrvatske operne pjevačice Sandre, navodno u javnom radiotelevizijskom servisu nameću »tuđmanizaciju« i »hadezeovski« jezik.</p>
<p> U autorskom tekstu kojeg je objavila Slobodna Bosna tvrdi se da je i u Njemačkoj svojedobno fašizam ovladao upravo putem reforme jezika. List tvrdi da Krišto, Veljovićeva i Bagarićeva ne govore na televiziji hrvatski, već hadezeovski, izmišljeni jezik.</p>
<p> Pokazat će se, međutim, da je »glavni problem« to, što tri novinarke nazivaju šesti mjesec u godini lipnjem, te što su preimenovane neke složenice, pa su se u informativnim emisijama mogla vidjeti izvješća o - prvosvibanjskim (umjesto prvomajskim) proslavama, te od dodjeli Šestotravanjske (umjesto Šestoaprilske) nagrade Grada Sarajeva, čiji su dobitnici, uzgred govoreći, ove godine prvi put u povijesti isključivo Bošnjaci.</p>
<p>Pošteno govoreći, hrvatski jezik na Federalnoj televiziji doista zvuči neprirodno. Posebno to vrijedi za izgovor oblika u futuru i umetanje enklitika u složene nazive institucija i slično. </p>
<p>Ugledni lingvist Midhat Riđanović kritizira ovakvu praksu i tvrdi da Hrvati u BiH govore ili pokušavaju govoriti »nekim misterioznim hrvatskim jezikom«.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da na Federalnoj televiziji praktično nema niti jedan lektor hrvatske nacionalnosti!</p>
<p>»Ponekad stječem dojam da naši lektori zapravo namjerno zbijaju šalu s 'hrvatskim' jezikom koji se govori na Federalnoj TV, umećući rogobatne riječi u vijesti koje će biti pročitane«, rekao nam je jedan djelatnik FTV-a. Na isto se, u neformalnim krugovima, žale i spomenute novinarke.</p>
<p>pak, u optužbama za navodni fašizam na račun tri novinarke, teško je ne prepoznati zluradost i prikriveni nacionalizam i šovinizam. No, kada je riječ o stavu spram hrvatskog jezika, to nije nikakva rijetkost. Tako je mlada mostarska pjevačica Mija Martina, koja će predstavljati BiH na ovogodišnjem Eurosongu, izvrgnuta ruglu i postavljena na stup srama u sarajevskim medijima, zbog izjave da će svoju pjesmu »Ne brini« otpjevati na hrvatskom jeziku. »Ona bi trebala znati da ne predstavlja Hrvatsku, nego BiH«, poručivali su novinarski komentatori, baš kao da hrvatski jezik u BiH nije službeni i potpuno ravnopravan bosanskom i srpskom.</p>
<p>Da ironija bude potpuna, neki tobože ugledni jezični stručnjaci nedavno su optužili vodeće elektroničke medije u Federaciji BiH da kroatiziraju bosanski jezik. O čemu je riječ pokazale su i žustre reakcije u sarajevskom tisku na tekst akademika Dalibora Brozovića, koji je napisao da Bošnjaci žele svoj jezik kojeg nazivaju bosanskim učiniti »ravnopravnijim« od druga dva jezika u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Tko su pravi akteri afere »vukovarskih nebodera«</p>
<p>Deset dana ustrajno buja fama da je koncepcija za poslovni kompleks u Vukovarskoj, čiji sam autor, u tajnosti pripreman urbanističko arhitektonski projekt s isključivim ciljem privatnog ekstraprofita. Pravi akteri afere, skriveni iza ove neistine, medijskom manipulacijom kreiraju javno mnijenje, pokazujući porazno neznanje zakonskih i stručnih uzusa. Pri tome pokušavaju utjecati na sudbinu zakonski besprijekorno provedenog, visoko ocijenjenog te za javno dobro neupitnog projekta u gradu u kojem već više od desetljeća nema investicija takvog značenja.</p>
<p>Glavni akteri su Miljenko Mesić, pročelnik Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, te njemu potčinjeni djelatnici ovog tijela uprave Borislav Doklestić i Niko Gamulin, svi obrazovanjem arhitekti. Ovoj hajci pridružio se neinformirano, nestručno i nekolegijalno i Ljubomir Miščević, na žalost kao predsjednik Društva arhitekata Zagreba, sramotnim priopćenjem za javnost.</p>
<p>Na lokaciji uz Vukovarsku ulicu tvrtka Ingra d.d. raspisala je 2000. pozivni natječaj za građevinu poslovno-stambene namjene, u čijoj pripremi je aktivno sudjelovao i Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu čovjekove okoline, konkretno njegovi djelatnici Doklestić i Gamulin, dajući nedvosmislenu podršku raspisu pozivnog natječaja.</p>
<p>U Ocjenjivački sud pozvani su redom najugledniji hrvatski arhitekti, koji prihvaćaju program natječaja, poimence: prof.dr. Hildegard Auf Franić, tada dekan Arhitektonskog fakulteta, danas predsjednica Kulturnog vijeća za arhitekturu i urbanizam Ministarstva kulture; prof. Ivan Crnković, novi dekan Arhitektonskog fakulteta; Tomislav Petrinjak, sadašnji predsjednik Stručnog savjeta Udruženja hrvatskih arhitekata; Branko Silađin, dobitnik najprestižnijih priznanja i nagrada na području arhitekture i urbanizma. Ocjenjivačkom sudu pridružili su se i predstavnici investitora (redom ugledni privrednici Ingre d.d.)</p>
<p>Ovaj respektabilni Ocjenjivački sud donio je jednoglasnu odluku da se za daljnju razradu izabere navedeni projekt poslovnog nebodera kao novog obilježja na križanju velikih zagrebačkih urbanih poteza.</p>
<p>Sukladno članku 19. GUP-a koji eksplicitno omogućava izgradnju poslovnih tornjeva na tom mjestu i sukladno članku 126. GUP-a po kojemu je proveden natječaj, zadovoljene su sve zakonske norme. Ingra d.d. naručuje od autora nagrađenog rada izradu projekta za lokacijsku dozvolu.</p>
<p>Međutim, Ingra d.d. kao investitor odustaje od izgradnje. Krajem 2002. novi investitori pripremaju dokumentaciju za lokacijsku dozvolu uz konzultacije s djelatnicima Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove. Ovaj Ured, zadužen za izdavanje lokacijske dozvole, zatražio je mišljenje mjerodavnog Ocjenjivačkog suda o noveliranom projektu. Ocjenjivački sud jednoglasno donosi pozitivno i pohvalno mišljenje i zaključuje ga rečenicom da je »razmatrano idejno rješenje kvalitetna podloga za daljnju projektnu razradu.«</p>
<p>Iako su Doklestić i Gamulin aktivno sudjelovali u pripremi natječaja u 2000., Gradski odjel za prostorno uređenje traži njihovo ponovno očitovanje o čl. 126. GUP-a, a oni protuzakonito mijenjaju svoj stav i počinju polemizirati s odlukama Ocjenjivačkog suda. </p>
<p>Da bi izbjegao da odluke o vrijednosti arhitektonskih projekata od značaja za grad donose oni gradski službenici koji bez odgovarajućih referenci i stručnog autoriteta zlorabe vlastiti administrativni položaj, zakonodavac je predvidio institut natječaja. Time je onemogućio proizvoljne interpretacije GUP-a i osigurao najvišu moguću stručnost donesenim odlukama.</p>
<p>Pozivanje »stručnog tima« Mesić, Doklestić i Gamulin na odredbe budućeg generalnog urbanističkog plana, pravno nepostojećeg dokumenta, izričito se protivi zakonskoj normi i jasno upućuje na element prijetnje. Iz svega slijedi da je njihovo mišljenje, neupitne nestručnosti, u cijelosti suprotno zakonu. Svi akteri ove nerazumne hajke vrijeđaju raspisivača natječaja, nove investitore, autora projekta, Ocjenjivački sud i gradske službe koje su ovaj predmet odradile po zakonu.</p>
<p> Stoga tražim od Suda časti Udruženja hrvatskih arhitekata najstrože moguće sankcije za Borislava Doklestića i Niku Gamulina. Za struci nepoznatog Miljenka Mesića, koji se voljom politike zatekao u urbanizmu i arhitekturi, to bi bilo besmisleno. Za Ljubomira Miščevića, također očekujem sankcije Suda časti, jer im se pridružio. </p>
<p>prof, dr. sc. MARIJAN HRŽIĆarhitekt iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Jedan glas zastupat će tisuće pripadnika nacionalnih manjina</p>
<p>Novinar i publicist Vilko Luncer iznosi u Vjesniku svoje mišljenje o odnosu prema manjinama u Sloveniji i Hrvatskoj, o kojemu bi se dalo dosta polemizirati, ali ja bih govorio o predstojećim izborima za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne samouprave, s osvrtom na Slovence.</p>
<p> Vladina odluka zasniva se na novom Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, u kojemu se ni u jednom članku ne navode pojedine nacionalne manjine po imenu, kako je to bilo u prijašnjem, danas nevažećem zakonu. Sada su u gotovo svim člancima navedene nacionalne manjine, ali u množini, u te dvije riječi. Rekli bi, nacionalne manjine su izbrisane iz Ustavnog zakona. </p>
<p> Kad su Slovenci i Bošnjaci 1997. izostavljeni iz preambule Ustava, bilo je negodovanja i protesta. </p>
<p>Vilko Luncer je to nazvao naglavačkim izbacivanjem iz ustavne preambule. Ovaj put nitko nije prosvjedovao, ni Milan Đukić, Milorad Pupavac, Furio Radin niti drugi manjinski zastupnici.</p>
<p> Za Slovence nije protestirao samozvani predsjednik svih Slovenaca Darko Šonc, a nije se oglasio ni Vilko Luncer koji se sada čudi kako Slovenci nisu iskoristili sve mogućnosti za isticanje svojih kandidata u zagorskim selima i Humu na Sutli, a ni u gradu Varaždinu. Vjerojatno Luncer ne zna da je kandidiranje u manjim gradovima i općinama kompliciran posao koji traži angažiranje pojedinaca i ljudi, vrijeme i novac, da bi se sve promišljeno i dobro obavilo.</p>
<p> Siguran sam da to nije problem samo Slovenaca nego i drugih manjina, pa ćemo vidjeti kako će se to na kraju završiti. </p>
<p>Lako je bilo u Zagrebu gdje su predsjednik i potpredsjednik Slovenskoga doma, bez izbornog skupa, sami odredili kandidacijsku listu od članova Upravnog i Nadzornog odbora te pjevačkog zbora, s tim da su na listi prvi, pa je izborno povjerenstvo grada moralo listu presložiti po abecednom redu, kako to određuju izborna uputstva. </p>
<p> Posebnost je ovih »demokratskih izbora« uputstvu da predlagatelj može predložiti najviše onoliko kandidata koliko se članova bira u to vijeće.</p>
<p> Ako ih se predloži više, ovi nisu pravovaljani kandidati. Odlukom nije određen postotak birača koji trebaju glasati da bi izbori bili verificirani, a s Hrvatske televizije čuli smo da je dovoljan i jedan glasač da kandidacijska lista bude usvojena! Je li to moguće? Jedan glas za članove vijeća koji će zastupati tisuću ili nekoliko desetaka tisuća pripadnika nacionalnih manjina?</p>
<p> Odluku o izborima potpisao je predsjednik Vlade Ivica Račan, a uputstva predsjednik Vrhovnog suda RH Ivica Crnić!</p>
<p>Slovenci će u gradu Zagrebu glasati na jednom mjestu. Kako je sve unaprijed određeno, pod ovakvim uvjetima, moj konačan odgovor jest: odustajem od sudjelovanja u ovakvoj izbornoj farsi, kako je to nazvao saborski zastupnik Furio Radin. </p>
<p> Ne znam tko će na kraju odgovarati za siguran neuspjeh ovih izbora i velike troškove u svezi s time. Živi bili pa vidjeli.</p>
<p>IGOR JUGOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Jureći »zastavom« izravno udario u »lanciju« i poginuo</p>
<p>PULA, 16. svibnja</p>
<p> – Josip Bužanić (45) iz Poreča poginuo je u teškoj prometnoj nesreći koja se u četvrtak navečer dogodila na cesti Poreč - Pazin, nedaleko od skretanja za mjesto Žbandaje. </p>
<p>Uzrok nesreće je bila prevelika brzina Bužanićeve »zastave«, zbog čega je u jednom trenutku skrenuo na lijevu stranu kolnika i izravno se sudario s »lancijom«, pulske registracije, koju je vozio Cvjetin Blažanović (33), državljanin BiH s prebivalištem u Umagu.</p>
<p>Kako je izvijestila glasnogovornica PU Istarske, Štefanija Žumbar-Prosenjak, Bužanić je preminuo na mjestu događaja, a iz smrskanog su ga automobila vadili porečki vatrogasci. Cvjetin Blažanović zadobio je teške tjelesne ozljede, dok su njegova supruga Ana (31) iz Umaga i kći Jelena (8) lakše ozlijeđeni. </p>
<p> Kako je utvrdio istražni sudac Županijskog suda u Puli Ivica Stanić, a sudeći prema tragovima kočenja koji su ostali vidljivi na kolniku, nesreća se dogodila zbog neprilagođene brzine u blagom lijevom zavoju. </p>
<p>Sudac Stanić naredio je da se obavi obdukcija Bužanićeva tijela, a dotad se ne može govoriti o eventualnoj alkoholiziranosti vozača. </p>
<p>Ostali su sudionici hitnom pomoći prevezeni u pulsku Opću bolnicu, a promet je u četvrtak tom cestom bio zaustavljen do 21 sat. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Izazvali tučnjavu zbog koje je poginuo mladić</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE, 16. svibnja</p>
<p> – Istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu privedeni su Milivoj G.(48) iz Zagreba, Petar F.(28), Davor P.(22), Miroslav J.(23) svi iz Krapinskih Toplica, zatim Kristijan J.(21) iz Hršak brega te Mladen M.(21) iz Vrankovca zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela nanošenja teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom te sudjelovanja u tučnjavi. </p>
<p>Određeno im je zadržavanje, a u tom bi se vremenu trebalo odlučiti o pokretanju istrage. Nad spomenutim su muškarcima krapinsko - zagorski policajci proveli kriminalističku obradu i utvrdili da su sudjelovali u masovnoj tučnjavi u kojoj je na smrt pretučen Danijel Krupička (24) iz Zaprešića. </p>
<p>Tučnjava je, kako smo pisali, izbila u srijedu oko 19,30 sati u ugostiteljskom objektu »Sheraton« u Hršak Bregu nedaleko od Tuheljskih Toplica, a Krupička je zadobio ozljede uslijed kojih je preminuo u bolnici. </p>
<p> Pretpostavlja se i da su svi bili pod utjecajem alkohola, a klasičan prekršaj javnog reda i mira prerastao je u masovnu tučnjavu. Vlasnik objekta Milivoj G.,kao i ostali privedeni mladići, pobjegao je s mjesta događaja.</p>
<p>Krupičku su u bolnicu odvezli prijatelji, a liječnik je već u 20,10 sati ustvrdio da je mrtav. Mladić je, navodno, preminuo od samo jednog udarca u vrat, obdukcija je pokazala da nema nijednog prijeloma, a uzrok smrti se nije mogao utvrditi, pa se čekaju rezultati toksikološke i histološke analize. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Letica zbog Latinove kolumne traži 70.000 kuna</p>
<p>Tužitelj uvredljivim smatra tekst pod naslovom »Hrvatska dobila novi tuđmanistički klub autsajdera; Budiša, Pašalić i Letica«</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Nakon što je nedavno tužio novinara HTV-a Denisa Latina zbog klevete, Slaven Letica je podnio tužbu i protiv izdavača tjednika Nacional u kojem je objavljen sporni Latinov tekst.</p>
<p>Letica od Nacionala traži naknadu štetu zbog povrede ugleda i časti u iznosu od 70 tisuća kuna.</p>
<p>Kako smo već pisali povod Letičinoj tužbi je Latinova kolumna objavljena 28. siječnja ove godine. U tekstu pod naslovom »Hrvatska dobila novi tuđmanistički klub autsajdera; Budiša, Pašalić i Letica« između ostalog stoji : »Letica, Budiša i Pašalić brane pretvorbenu pljačku, njene aktere, ratne zločine, a suprotstavljaju se pozicioniranju Hrvatske unutar kruga civiliziranih država koje antifašizam smatraju jednom od svojih temeljnih vrijednosti«.</p>
<p>Slaven Letica u svojoj tužbi navodi: »U citiranom člančiću, koji inače nema veze sa vrijednosnim sudom jednog novinara, u odnosu na tužitelja kao javne osobe vidljiva je želja za kompromitacijom tužitelja kao osobe i javnog djelatnika«.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jesu li Kutle i šestorka oštetili i Fond za privatizaciju </p>
<p>Suđenje, tek što je počelo, odgođeno zbog izostanka petookrivljenog Emilija Čubrinića, koji se navodno nalazi na seminaru u Njemačkoj / »Globus grupa« se tereti da je malverzacijama stekla 502.470 njemakih maraka u dionicama »Gradskog podruma«</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Suđenje Miroslavu Kutli i šestero suokrivljenih za malverzacija tijekom pretvorbe »Gradskog podruma« počelo je na Općinskom sudu, no, ubrzo je odgođeno zbog izostanka petookrivljenog Emilija Čubrinića (47), koji se navodno nalazi na seminaru u Njemačkoj.</p>
<p> Sudac Siniša Pleše odlučio je kako će Čubrinić ukoliko ne dostavi dokumentaciju o seminaru na slijedeću raspravu biti priveden.</p>
<p>U optužnici se navodi kako je Miroslav Kutle 7. travnja 1992. godine potpisao ugovor o nabavci robe i opreme za »Gradski podrum«, a što je supotpisao Dragutin Mužinić (62), tadašnji direktor. Uz to su ugovorom o cesiji, jer je »Gradski podrum« tobože bio u financijskim problemima preuzeli i njegova dugovanja prema drugim dobavljačima. U slučaju da »Gradski podrum« ne može »Globus grupi« plaćati nabavu robe, ali i preuzete obveze prema drugim vjerovnicima, Kutlina krovna tvrtka osigurala se odredbom po kojoj je svota potraživanja pretvarala u vlasnički udio. </p>
<p>Kutlina je tvrtka počela dostavljati višestruko uvećane račune, primjerice, stolovi i stolci su naplaćeni trostruko skuplje od tržišne cijene. Neka su poduzeća čak naplaćivala neisporučenu robu i nepostojeće radove. Rukovoditelji su, kako ih tereti optužnica, iako su znali da se radi o lažnim računima sve ovjeravali.</p>
<p>U prvoj točki optužnice »Globus grupa« se tereti da je malverzacijama stekla 502.470 njemačkih maraka u dionicama »Gradskog podruma«. </p>
<p>Druga se točka odnosi na štetu na teret Fonda za privatizaciju, koji je, prepisivanjem dionica po povlaštenoj cijeni, oštećen za 460.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Nastavak suđenja je u lipnju.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Izudarao policajku koja je zbog droge pretraživala stan</p>
<p>SPLIT, 16. svibnja</p>
<p> - Inspektori Odjela za droge PU splitsko-dalmatinske priveli su istražnom sucu I.K. (56) iz Splita i njegova sina M.K. (24) zbog posjedovanja opojnih droga i preprodaje, zbog čega se tereti M.K., dok je otac prijavljen zbog napada na policijsku službenicu. Nakon što su policijski inspektori na temelju sudskog naloga obavili pretragu stana u vlasništvu I. K., njegov sin M.K., za kojeg je postojala sumnja da se od ranije bavi preprodajom droga, pobjegao je iz stana, dok je otac fizički napao policajku koja je pritom zadobila lakše tjelesne ozljede. Prilikom pretrage stana pronađeno je 47 grama marihuane, 1,2 grama hašiša, 50 sjemenki canabisa, oko 11.5 tisuća kuna za koje se sumnja da je M. K. pribavio prodajom droge, te zlatni nakit, također nabavljen preprodajom droge, te bejzbolska palica i džepni nož.</p>
<p>Ozlijeđenoj policajki pomoć je pružena u Kliničkoj bolnici Split, nakon čega je puštena na kućnu njegu. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Stvarne štete od suše znat će se nakon žetve, ako je bude </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da nisu laici u procjeni šteta od elementarnih nepogoda/ Ministarstvo traži dodatne procjene te pomoć Ministarstva financija od 400 milijuna kuna za uništene poljoprivredne usjeve</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Nakon što je deset županija procijenilo da im je suša na usjevima napravila štetu od čak 1,4 milijarde kuna, neki su posumnjali da se ti podaci prenapuhuju.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da nisu laici u procjeni šteta od elementarnih nepogoda, pa tako i suše, te traže dodatne procjene. Osim toga, traže i pomoć Ministarstva financija od 400 milijuna kuna za uništene poljoprivredne usjeve.</p>
<p>Riječ je o štetama na usjevima pšenice, šećerne repe, stočnog i pivarskog ječma, uljane repice, raži, zobi, krumpira i krmnog bilja, i to u iznosu oko 937,5 milijuna kuna, dok je šteta na usjevima soje, suncokreta i kukuruza 533,7 milijuna.</p>
<p>U Ministarstvu ističu da je elementarna nepogoda zbog suše proglašena u 13 županija i da se, na žalost, mogu očekivati još veće štete na poljoprivrednim usjevima jer su prve procjene šteta rađene do 12. svibnja. Budući da u međuvremenu kiša nije pala, štete na usjevima mogu biti i veće. </p>
<p>Primjerice, u jesen je zasijano 156.000 hektara pšenice u deset županija. Procijenjena šteta na tim usjevima je od 30 do 50 posto, što prema vrijednosti proizvodnje po hektaru iznosi 4500 kuna, odnosno šteta iznosi 1800 kuna po hektaru. Ukupno su štete veće od 282 milijuna kuna.</p>
<p>Suša je najviše naštetila usjevima 29.500 hektara šećerne repe, gdje je procijenjena na čak 70 posto. Vrijednost proizvodnje po hektaru iznosi 8360 kuna, a šteta 5852 kune. Ukupno je riječ o štetama na zasijanim površinama u iznosu većem od 172 milijuna kuna.</p>
<p>Ipak, stvarne štete na zasijanim površinama, svi se slažu, znat će se tek nakon žetve, ako je bude. Primjerice, zabrinjava da od 10.000 hektara zasijane pšenice u Osječko-baranjskoj županiji, pšenica nije nikla na gotovo 6000 hektara. Dakle, tu žetve neće biti.</p>
<p>Suša je financijski najviše naštetila usjevima kukuruza. Naime, riječ je o zasijanih 392.000 hektara, a suša je uzela danak na 30 posto usjeva. Vrijednost proizvodnje po hektaru je 4000 kuna, pa štete po hektaru iznose 1200 kuna. Ukupna šteta na zasijanim površinama je veća od 435 milijuna kuna. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede kažu da ne mogu osigurati novo sjeme za kukuruz, ali su spremni sanirati zaduženja obiteljskih gospodarstava koja su uložena u sjetvu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Raste robna razmjena Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom</p>
<p>BEOGRAD, 16. svibnja</p>
<p> – Ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom u prošloj je godini dosegnula 183 milijuna dolara, što u odnosu na 2001. predstavlja porast od 13 posto. </p>
<p>No, već u prvom ovogodišnjem tromjesečju vrijednost robne razmjene, prema podacima Privredne komore Jugoslavije, dosegnula je 82 milijuna dolara, a prema riječima potpredsjednika PKJ Miodraga Nikolića, do kraja 2003. mogla bi premašiti 350 milijuna dolara.</p>
<p>No, dok je prijašnjih godina Hrvatska ostvarivala višestruki suficit u robnoj razmjeni sa Srbijom i Crnom Gorom, u prva tri mjeseca ove godine zabilježen je deficit - odnosno uvoz iz SiCG (42 milijuna USD) premašio je vrijednost hrvatskog izvoza (40 milijuna USD) u tu zemlju za dva milijuna USD. </p>
<p>Ovi podaci izneseni su u petak nakon uzvratnih poslovnih razgovora hrvatskih i jugoslavenskih obrtnika održanih u Privrednoj komori Jugoslavije u Beogradu. PKJ je, inače, zadnja državna institucija koja u nazivu sadrži ime Jugoslavije. </p>
<p>Hrvatski obrtnici u organizaciji Hrvatske obrtničke komore i ove godine izlažu na 47. Međunarodnom sajmu Tehnika i tehnička dostignuća, koji se održava od 12. do 17. svibnja u Beogradu, te na 70. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu od 17. do 23. svibnja. </p>
<p>Na Beogradskom sajmu izlaže dvadesetak hrvatskih obrtnika, a na novosadskom desetak, a najzastupljeniji su proizvođači s područja strojarstva, metaloprerađivačke, prehrambene i tekstilne industrije, proizvodnje odjevnih predmeta i obuće, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti.</p>
<p>Tijekom trajanja sajmova održavaju se individualni poslovni razgovori, a prema riječima predsjednika HOK-a Stjepana Šafrana, izlagači iz Hrvatske vrlo su zadovoljni nastupom i interesom za njihove proizvode.</p>
<p>»Cilj razgovora bio je analizirati ono što se dosad napravilo, vidjeti što se može poduzeti da se otklone prepreke koje usporavaju protok roba i informacija između dviju zemalja, kao što su vizni režim, stajanje na carinama i carinske formalnosti. Ovo tržište, naime, za naše obrtnike pruža veće mogućnosti nego zapadno«, kazao je Šafran, te dodao da vjeruje da će i Hrvatska pojednostaviti vizni režim kako bi se poduzetnicima olakšalo poslovanje.</p>
<p>SiCG je, kako je kazao Nikolić, tu već dosta učinila. Hrvatski gospodarstvenici čak i na granici mogu dobiti vizu na šest mjeseci s više ulazaka i izlazaka. </p>
<p>»Naše dvije zemlje moraju otkloniti sve prepreke jačanju gospodarstava, jer su ona ionako kompatibilna«, rekao je Nikolić, te dodao da Hrvatska kao vanjskotrgovinski partner u ukupnom izvozu SiCG zauzima 14. mjesto. </p>
<p>Perspektive suradnje Nikolić vidi i u izgradnji naftovoda od Konstance do Trsta, trasom kroz SiCG i Hrvatsku.</p>
<p>Inače, najvažnije hrvatske izvozne robe na srpsko-crnogorskom tržištu su bezolovni benzin, sirova nafta, cigarete, loživa ulja, polietilen, dizel gorivo, cement, preparati za pranje, novine i časopisi, staklene boce, aluminijske folije, sojino ulje, lijekovi, sardine...</p>
<p>Dok SiCG u Hrvatsku najviše izvozi loživa ulja, kukuruzni škrob, suncokretovo ulje, traktore, karton, amonijak, celulozu, putničke automobile, papriku, pivo...</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Obilježen Svjetski dan poduzetnica</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – »Afirmacija žena započela je i u Hrvatskoj na svim razinama, a iskustva govore da se jači razvoj i napredak države postiže upravo većim korištenjem potencijala koje imaju žene«, rekao je u petak predsjednik Republike Stjepan Mesić na obilježavanju Svjetskog dana poduzetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori. </p>
<p>Predsjednik Mesić je također istaknuo kako je poduzetništvo prije bilo rezervirano za muškarce, te da se žene nije moglo zamisliti u mnogim zanimanjima.</p>
<p> »Došlo je vrijeme kada se civilizacijski dosezi društva mjere po zastupljenosti žena u njegovom javnom, političkom i posebice gospodarskom životu«, izjavio je Predsjednik. </p>
<p>Nadan Vidošević, predsjednik HGK, kazao je da žene predstavljaju polovicu ukupnog potencijala zemlje, te da bi taj potencijal trebalo iskoristiti. </p>
<p>»Ako treba i pozitivnom diskriminacijom«, izjavio je Vidošević.</p>
<p>Milanka Opačić, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, predstavila je rezultate istraživanja koji pokazuju da su žene motivirane za najodgovornije funkcije, te da imaju podjednake ambicije kao muškarci no da nekad nemaju istu šansu. </p>
<p>»Ista su istraživanja pokazala da muškarci smatraju kako su žene stabilnije, poštenije i pouzdanije«, rekla je Opačić. </p>
<p>Istaknula je i podatak da je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo ove godine izdvojilo 2,5 milijuna kuna za poticanje ženskog poduzetništva.</p>
<p>Održan je i skup »Poslovno umrežavanje i poticajne mjere za razvoj ženskog poduzetništva« na kojem su govorile predstavnice HGK, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Hrvatske banke za obnovi u razvoj te članice Hrvatske udruge poslovnih žena KRUG.</p>
<p>N. Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dogovoreni detalji oko nasljeđivanja imovine iz drugog stupa</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Hagena i Regos su u suradnji s predstavnicima Vrhovnoga suda krajem travnja razriješili sve dileme vezane uz pravo nasljeđivanja sredstava s računa u obaveznom mirovinskom fondu umrlog osiguranika. To znači da bi oko 20 obitelji koje su se dosad javile Regosu bez problema trebale ostvariti pravo na nasljedstvo. </p>
<p>Nakon što nasljednici podnesu zahtjev s potrebnim dokumentima, mirovinski fond u kojem je osiguranik imao sredstva novac će isplatiti na prolazni račun Regosa, a Regos na račun nasljednika.</p>
<p>Podsjetimo, do zastoja u isplati došlo je nakon što je Regos prije otprilike dva mjeseca upozorio da bi izdana rješenja o nasljeđivanju mogla biti neprovediva. Sudovi su, naime, u rješenjima navodili iznos sredstava na računu osiguranika u trenutku pokretanja ostavinske rasprave. No u međuvremenu mirovinski fond može ostvariti dobit ili umanjiti imovinu osiguranika na računu, pa iznos u trenutku isplate neće biti jednak onome iz rješenja. Stoga su u Regosu smatrali kako isplata novca nije moguća, jer nema osnove za isplatu te razlike.</p>
<p>»U razgovoru s predstavnicima Vrhovnoga suda ispostavilo se da se novac zapravo može isplatiti i u slučaju kada je u rješenju o nasljeđivanju naveden iznos. Prema tumačenju Suda, to nije prepreka za izvršenje rješenja, jer je ono deklaratorne naravi i govori o tome kome i u kojim omjerima to nasljeđe treba isplatiti«, rekao nam je pomoćnik ravnatelja Hagene Vladimir Puškarić. </p>
<p>Sud je također nedavno uputio preporuku općinskim i županijskim sudovima te javnobilježničkoj komori da se, kako je predložila Hagena, u rješenjima o nasljeđivanju kad je riječ o sredstvima iz drugog stupa ubuduće koristi neutralna formulacija, bez upisanog iznosa na računu ili broja obračunskih jedinica. </p>
<p>Definiran je i postupak u slučaju da se Regosu svi nasljednici ne jave istoga dana. U tom slučaju, Regos će nasljedniku koji se javio prvi isplatiti pripadajući dio nasljeđa i to prema vrijednosti obračunske jedinice na taj dan. Ostatak sredstava ostaje na osiguranikovom računu u mirovinskom fondu i sredstva se kapitaliziraju do trenutka dok ostali nasljednici ne dođu po njih, kaže Puškarić, ali će se vrijednost imovine na računu u fondu u međuvremenu promijeniti. Postupak je isti kao da je riječ o novcu koji je osiguranik imao na računu u banci, pojašnjava pomoćnik ravnatelja Hagene. Sve uplate doprinosa koje poslodavac obavi nakon smrti osiguranika nasljednicima će biti isplaćene prema istom načelu.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dom fond izostavljen iz indeksa Varaždinske burze</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Prestankom postojanja zatvorenog investicijskog fonda Dom, zbog njegovog pripajanja društvu Korifej, prestali su i uvjeti za njegovu uključenost u izračun indeksa VIN Varaždinske burze. Stoga je nakon završetka trgovanja u četvrtak provedena izvanredna revizija indeksa, kojom je dionica Dom fonda od petka isključena iz indeksa. </p>
<p>Zbog pripajanja Korifeju dionice Dom fonda ujedno su i skinute s Prve kotacije Varaždinske burze, a trgovina dionicama Korifeja trebala je započeti u petak. Međutim, kako do početka trgovanja dionice Korifeja nisu bile uključene u Usluge prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije (SDA), njima će se početi trgovati od ponedjeljka 19. svibnja.</p>
<p>Prije izvanredne revizije i isključenja dionica Dom fonda, u četvrtak je provedena i redovna revizija VIN-a, prilikom koje su izostavljene dionice Anite iz Vrsara i Hotela Rabac, a u izračun uključeni Elka, Ericsson Nikole Tesla, Končar elektroindustrija, Kraš i SN Holding. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HUS od ponedjeljka najavljuje blokadu Željezare</p>
<p>SPLIT, 16. svibnja</p>
<p> – Hrvatska udruga sindikata pozvala je 420 radnika splitske Željezare da u ponedjeljak blokiraju sve ulaze u tvornicu i onemoguće članovima Uprave i Nadzornog odbora dolazak na radna mjesta. Čelnik HUS-ova Nezavisnog sindikata Zvonko Šegvić izjavio je u petak da Vlada nije ispoštovala odluke o pokretanju proizvodnje i isplati sedam zaostalih plaća, te da su Vladine odluke ostale samo »mrtvo slovo na papiru«. </p>
<p>Šegvić je rekao da je članovima NO Željezare isplaćeno 100.000 kuna, dok 420 radnika nije dobilo čak ni zajamčene minimalne plaće.</p>
<p>Blokada splitske Željezare započet će u ponedjeljak ujutro i potrajat će sve dok Ministarstvo gospodarstva ne provede Vladinu odluku o pokretanju proizvodnje i isplati zaostalih plaća, a prosvjedu će se pridružiti i predstavnici Sindikata metalaca Hrvatske. </p>
<p>Čelnici HUS-ova sindikata zapalili su i deset svijeća ispred ulaza u tvornicu kao »znak pijeteta prema svim žrtvama gospodarske pljačke«. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Brododogradilište 3. maj otvorit će 200 novih radnih mjesta</p>
<p>RIJEKA, 16. svibnja</p>
<p> – Brodogradilište 3. maj i Pomorski fakultet potpisali su u petak sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji. Predsjednik Uprave 3. maja Gvozden Rukavina istaknuo je nužnost stabiliziranja poslovanja Brodogradilišta, koje bi potom trebalo rješavati pitanje nedostatka stručnog kadra. Brodogradilištu, naime, nedostaje 60 visokoobrazovanih i 200 djelatnika sa srednjom stručnom spremom. Najviše nedostaju brodomonteri, brodocjevari i zavarivači.</p>
<p>U izgradnji brodova zaposlenici Brodogradilišta sudjeluju s 50 posto, dok isto toliko otpada na kooperante. Uprava ima za cilj taj omjer preokrenuti na način da angažman kooperanata reducira na 40 posto. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Dionice Allianza porasle unatoč slabim rezultatima</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Europski indeksi su tjedan zaključili blagim rastom, kojeg su potaknule prije svega dionice osiguravajućeg sektora nakon dva važna financijska izvješća. Francuski reosiguravatelj Scor je tako porastao više od 10 posto zahvaljujući rezultatima u prvom tromjesečju koji su bili bolji od prognoza analitičara. Konkurenti München Re i Swiss Re dobili su 3 posto. </p>
<p>Allianz je, pak, u petak izvijestio o nešto slabijim rezultatima od očekivanih – neto gubitku od 520 milijuna eura, u usporedbi s dobiti od 1,9 milijardi eura u istom razdoblju lani. Dionice Allianza su unatoč tome porasle 1,6 posto.</p>
<p>Slično je prošla i nizozemska maloprodajna grupacija Ahold, čija je američka podružnica lani preuveličala prihode. Ahold je, naime, skočio 12 posto unatoč 11-postotnom padu prihoda u prvom tromjesečju. Londonski FTSE 100 je do petka poslijepodne porastao 1,27 posto na 4062,1 bodova, dok su drugi vodeći indeksi ostvarili nešto skromnije dobitke. DAX je tako porastao 0,34 posto na 2999,49, a CAC40 0,49 posto na 3010,59 bodova. U Milanu je MIB30 dobio 0,04 posto dosegavši 24.742 boda, a indeks 50 europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je porastao 0,46 posto na 2355,04 boda.</p>
<p>Pozitivan su trend potaknuli i bolji od očekivanih podaci o nezaposlenosti u SAD-u, objavljeni u četvrtak, ali su newyorški blue chip indeksi nakon otvaranja u petak ipak pali. Tako su u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average i S 500 pali 0,2 posto, na 8697 odnosno 945 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je izgubio 0,4 posto spustivši se na 1545 bodova. U Tokyju je Nikkei 225 u petak tek neznatno pao – 0,08 posto na 8117,29 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>U Vladi kažu da Haaški sud nikad nije dao informaciju o generalu Gotovini</p>
<p>U Vladi opovrgavaju izjavu Carle del Ponte u Washingtonu i ističu da se tužiteljica prilikom posljednjeg posjeta Hrvatskoj služila drukčijom retorikom / Tada se suglasila da informacije haaškog tužiteljstva o generalu Gotovini, proslijeđene hrvatskoj strani, nisu bile ni pravodobne niti relevantne da ga se locira / Predstojnik Vladina ureda Krnić zatražio od voditelja Ureda ICTY-ja u Zagrebu Osorija da se razjasne te izjave / Del Ponte upozorila i na inicijativu Hrvatskog bloka o protunagradi nazvavši je prijetnjom </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Hrvatska vlada nikad nije dobila od Haaškoga suda informaciju gdje je general Ante Gotovina, istaknuo je u petak visoki Vladin dužnosnik reagirajući na najnovije izjave glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte.</p>
<p> Tužiteljica je, naime, u četvrtak rekla članovima Helsinške komisije Američkog kongresa u Washingtonu kako hrvatska vlada ima saznanja o Gotovini, ali i dalje tvrdi da ne zna gdje je. Dodala je i da Haaški sud ima podatke o tome gdje general boravi. </p>
<p>S tim u vezi u petak su se sastali predstojnik Vladinog ureda za suradnju s Haagom Frane Krnić i voditelj Ureda Haaškog suda u Zagrebu Thomas Osorio. Iz izvora bliskih Banskim dvorima doznaje se da je Osoriju prenesen stav Vlade kako se Carla del Ponte prilikom posljednjeg posjeta Zagrebu služila potpuno drukčijom retorikom, a od tada se, prema njihovim spoznajama, ništa nije promijenilo.</p>
<p>Predstojnik Krnić izrazio je tijekom susreta iznenađenje i zabrinutost takvom izjavom tužiteljice Del Ponte, posebice stoga što je u potpunoj suprotnosti s realnošću, kao i s njezinim izjavama koje je dala tijekom posljednjeg posjeta Zagrebu. Tada se na konferenciji za novinstvo suglasila s tim da informacije tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda o generalu Gotovini, koje su bile proslijeđene hrvatskoj strani, nisu bile ni pravodobne niti relevantne da ga se locira. Krnić je zatražio da se poduzmu odgovarajući koraci kako bi se što prije razjasnila točnost izjave, priopćeno je iz Banskih dvora. </p>
<p> Saznaje se također da će s druge strane stići odgovor nakon što Osorio kontaktira sjedište Haaškog suda. </p>
<p>Što se tiče navoda Carle del Ponte da hrvatska vlada ima informacije gdje je Gotovina, u Banskim dvorima smatraju da je njezina izjava netočno prenesena. A to potkrepljuju tvrdnjom da je na sastanku predstavnika Vlade s Del Ponte u Zagrebu bio i šef hrvatske policije kako bi se izbjegli kontakti putem medija i »šumovi u kanalu«. </p>
<p>Upravo je na tom sastanku u Zagrebu utvrđeno da uopće nije bilo informacije od Haaškoga suda ili neke druge strane koja bi se mogla smatrati relevantnom. </p>
<p>U Banskim dvorima ne odbacuju kontekst financiranja Haaškog suda, odnosno financijske pomoći Sudu do završetka istraga 2004., u čemu obilno sudjeluje SAD. Kako se naglašava, to potvrđuju i izjave glavne haaške tužiteljice o isplaniranoj strategiji rada, odnosno završavanju istraga i podizanju optužnica do kraja sljedeće godine. </p>
<p>Odbivši ulaziti u spekulacije, Vladin dužnosnik ističe da postoji izravna veza između haaških istražitelja i hrvatske policije, ali iz Haaga nije stigla niti jedna informacija koja bi hrvatskoj policiji bila od koristi u traženju generala Gotovine.</p>
<p> Treba napomenuti da se Carla del Ponte u svom govoru pred Helsinškom komisijom osvrnula i na inicijativu Hrvatskoga bloka što je ponudio protunagradu za ime osobe koja oda Gotovinu, što je tužiteljica nazvala prijetnjom. </p>
<p>U Vladi ističu da je Gotovina bjegunac koji ne krši samo haaška pravila, već i hrvatske zakone, zakone zemlje za čiju se slobodu borio u Domovinskom ratu.</p>
<p>»To je činjenica koja se ničim ne može promijeniti«, komentar je iz Vlade.</p>
<p> U vezi s tvrdnjama da glavna haaška tužiteljica u isti rang stavlja potragu za Karadžićem i Mladićem, kao i onu za Gotovinom, u Vladi kažu: »S haaškog stajališta, oni su bjegunci i osobe protiv kojih su podignute optužnice. S našeg stajališta može biti različita njihova pozicija, s obzirom na karakter Domovinskog rata i ulogu Gotovine u njemu«.</p>
<p> U Vladi komentiraju da se ne može pobjeći od činjenice da je Gotovina bjegunac i haaški optuženik, a ostalo su političke igre. </p>
<p>Kako se saznaje, Del Ponte je obraćajući se Helsinške komisije Kongresu potvrdila da još ima tridesetak osumnjičenih osoba raznih nacionalnosti. Riječ je o Srbima, bosanskim Srbima, bosanskim Hrvatima, Bošnjacima i Albancima.</p>
<p> Kao glavne optuženike koji su u bijegu navela je Mladića, Karadžića i Gotovinu. Nakon što budu uhićeni, glavna haaška tužiteljica namjerava vladama zemalja s područja bivše Jugoslavije priopćiti imena ostalih optuženika kako bi se brzo završili svi postupci. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Odbijen izborni plakat na rusinskom i ukrajinskom, jer je na ćirilici</p>
<p>Kako kaže Zvonko Kostelnik, predsjednik Mjesnog odbora Petrovaca, rečeno mu je da bi ćirilica mogla uzbuniti građane / Ako su ovi izbori na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> organizirani samo zbog Srba i pritiska Europe, kako se priča, onda su oni samo priča za naivne, zaključuje Đuro Biki, predsjednik Mjesnog odbora Mikluševaca / Rješenje za sadašnju situaciju i odnos prema Rusinima i Ukrajincima te prema ostalim nacionalnim manjinama, Kostelnik vidi u istinskom provođenju Zakona o lokalnoj (samo)upravi</p>
<p>PETROVCI, 16. svibnja</p>
<p> – U Petrovcima, s oko 1050 žitelja, od čega 550 Rusina i oko 180 Ukrajinaca, selu koje pripada općini Bogdanovci i udaljeno je od Vukovara desetak kilometara, pripreme za predstojeće izbore za vijeća nacionalnih manjina i dopunske izbore za lokalnu (samo)upravu protječu neuobičajeno tiho. Gotovo nezamijećeno. Samo ispred jedinog kafića u centru na oglasnoj ploči Mjesnog odbora stoje dvije općinske izborne liste s po deset kandidata. Na jednoj su Rusini a na drugoj Ukrajinci. O izborima Silvester Mudri veli:</p>
<p>»Eto vidite, oni su izvjesili liste i to je sve. Tko čita liste? Neće babe i djedovi doći tu i čitati. Nitko nas nije točno upoznao što znače ti izbori«.</p>
<p>I većina ostalih mještana o nedjeljnim izborima malo zna ili ih oni ne zanimaju. Njih more druge brige. Umirovljenik i poljoprivrednik Safronij Koloda strahuje da će kiša, ako je i bude, zakasniti, a ljetina usahnuti. Starci i starice i socijalno ugroženi, njih šezdesetak, u dvorištu Vatrogasnog doma, dok u redu čekaju da im predstavnici Caritasa dodijele redovnu mjesečnu pomoć, govore da im to što će dobiti neće dostajati ni za nekoliko dana. »Mi bismo rađe posla nego pomoć«, govori nekolicina radno sposobnih. Etelka Juhas kaže da će o nedjeljnim i nekim budućim izborima razmišljati ako za mjesec dana doživi svoj 66. rođendan. </p>
<p>»Muž ne radi, ja ne radim, imamo troje djece, ne znam kako ću ih prehraniti. Nitko nas ne zove ni u nadnicu. Suša je pa se ni zemlja ne obrađuje«, kroz suze govori Jadranka Monar. </p>
<p>Slično je raspoloženje o izborima i u Mikluševcima koji su istočnije od Petrovaca, pripadaju općini Tompojevci, imaju 500 stanovnika a 497 su Rusini i Ukrajinci.</p>
<p>Izbori za vijeća nacionalnih manjina i dopunski izbori za nacionalne manjine, koji će se održati 18. svibnja, na području Vukovarsko-srijemske županije još su jedan prilog nezadovoljstvu. Tako tvrde predstavnici Rusina i Ukrajinaca i u Petrovcima i u Mikluševcima, selima gdje ih ima najviše u Hrvatskoj. »Izbori nisu dobro organizirani, prekratak je rok za pripremu i upoznavanje birača s ulogom vijeća za nacionalne manjine«, tvrde Zvonko Kostelnik, predsjednik Mjesnog odbora Petrovaca i Đuro Biki, predsjednik Mjesnog odbora Mikluševaca. </p>
<p>Velik problem za uspjeh izbora oni vide i u nedostatku popisa stanovništva po nacionalnosti. Neki, kažu, za koje znamo da nisu Hrvati izjasnili su se Hrvatima i sad ne znamo tko može glasovati a tko ne može. Otežavajuća je okolnost i što se na popisu birača nalaze osobe koje su odselile a nema onih koje tu prebivaju. Teškoću predstavlja i nemogućnost mnogih da odu u općinu i provjere jesu li na popisu birača. Problem su i biračka mjesta, malo ih je ili su loše raspoređena. </p>
<p>Naši sugovornici misle da državi nije bilo u interesu da se izbori organiziraju kako treba; da se sve radi zbog Srba i pritiska međunarodne zajednice. </p>
<p>Osim toga, kaže Kostelnik, nama vijeća jesu važna, ali manje od lokalne samouprave. Na pitanje zašto, odgovara: Evo u općinskom vijeću naše općine Bogdanovci koje broji 13 članova, trojica su Rusini, jedan Ukrajinac, jedan Srbin a ostali su Hrvati. A ipak u Poglavarstvu koje bira načelnika i koje po Statutu treba imati pet članova ima ih tri i svi su Hrvati. Zar to ne dokazuje da je lokalna uprava loša, pita Kostelnik. </p>
<p>U prilog svojoj tvrdnji spominje i druge propuste općinske administracije. Navodi da je općina državnim novcem obnovila privatnu kuću koja je i dalje privatno vlasništvo te da iz državnog proračuna troši 2,5 milijuna kuna, a ništa ne gradi. Razočaran je i nezadovoljan i time što mu nisu dopustili da u općini objesi plakat koji je napisan na rusinskom i ukrajinskom. Rečeno mu je da je to zbog ćirilice koja bi mogla uzbuniti građane.</p>
<p>Rješenje za sadašnju situaciju i odnos prema Rusinima i Ukrajincima te prema ostalim nacionalnim manjinama, Kostelnik vidi u istinskom provođenju Zakona o lokalnoj (samo)upravi. Prvi korak koji bi to stanje promijenio bio bi, misli on, kada bi mjesni odbori imali svoj žiro-račun. Bez žiro-računa, uvjeren je Kostelnik, općinski funkcionari mogu tvrditi da su dali novac koji su potrošili na drugome mjestu.</p>
<p>»Samo žiro-račun je garancija da će biti reda. Nitko neće ni donirati kada to ide na račun općine«, kategoričan je i Đuro Biki.</p>
<p>I on tvrdi da su odnosi između općine i Mjesnog odbora loši i nada se da bi poslije ovih izbora sve moglo početi funkcionirati po zakonu. Vjeruje da bi se tada mogle početi rješavati mnoge investicije i obnova u Mikluševcima. Već prije nekoliko godina u Mikluševcima je trebala početi izgradnja nove škole a nije počela: trebalo je obnoviti dječji vrtić koji su Mikluševci imali prije rata a nije obnovljen; trebalo je popraviti Vatrogasni dom... I Biki je nezadovoljan što u u Poglavarstvu nema ni jednoga Rusina, a u Općinskom vijeću od devet vijećnika, četiri su Rusini. </p>
<p>Jedinstveni su u stavu da buduća vijeća, ako profunkcioniraju, mogu puno toga unaprijediti, učiniti boljim i efikasnijim. »Ako država bude provodila zakon, bit će bolje. Ali ako su ovi izbori na brzinu organizirani samo zbog Srba i pritiska Europe, kako se priča, onda su oni samo priča za naivne«, zaključuje Biki. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Bolnicama s više od 10 posto podbačaja smanjit će se tri mjesečna limita</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Bolnice koje su u prva tri mjeseca ove godine, prema ugovorima s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), pružile osiguranicima manje ugovorenih zdravstvenih usluga trebale su do četvrtka (15. svibnja) isplanirati kako će taj »nerad« nadoknaditi. Onima koje su podbacile za više od 10 posto, kako je to zaključilo Upravno vijeće HZZO-a, smanjit će se tri mjesečna limita, a ne uspiju li u nadoknadi, slijedi im trajno smanjenje mjesečnog proračuna. Logika je sljedeća: ne treba im »toliko« kad ionako nemaju »toliko« posla.</p>
<p>Ali priča nije tako jednostavna. Neki ravnatelji zdravstvenih ustanova govore da od kažnjavanja na HZZO-ov način neće biti ništa jer, ukratko, proračunski način obračuna daje pogrešan prikaz poslovanja, cijena rada je toliko niska da se fakturama ne može napraviti toliko posla da bi ih napunili i, na kraju, i sam im je HZZO dužnik. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca u zdravstvu smatraju, štoviše, da HZZO jednostrano krši stavke ugovora i pitaju je li takav postupak pravno utemeljen, može li se bolnicama uskraćivati novac namijenjen liječenju pacijenata i, što je možda i najvažnije u ovom, laički gledano, financijsko-pravnom rašomonu, smije li ih se kažnjavati na osnovi promjene u obračunskom sustavu koja ne daje realnu sliku poslovanja?</p>
<p>HZZO kao produžena ruka zdravstvenih vlasti kaže da će plaćati samo pružene usluge za osiguranike, ali riječ je o ustanovama na »državnim jaslama«. Najnovija analiza koja je rezultirala spomenutom jednostranom odlukom, tvrde ravnatelji, koristi se nemjerodavnim podacima za donošenje valjanih odluka: zdravstvo je političkom odlukom ušlo u sustav proračunskog računovodstva i u rashode se uračunavaju i prenesene obveze iz godine ranije, kao i sva tekuća zaduženja, plaćena i neplaćena. Zbog nejednake metode u odnosu prema ranije (kad se u zdravstvu obračunavalo kao za neprofitne ustanove), u kojoj se i potraživanja proglašavaju gubicima, nastao je nerealan prikaz financijskog poslovanja. </p>
<p>Poslodavci, između vlasti i gnjevnih liječnika, sestara i ostalog osoblja zbog teških uvjeta rada i (kako kome) plaća, razmišljaju kako poslovati s još manje novca i hipotekom bolnice-gubitaša i uvjeriti i HZZO i ministra zdravstva da stvari nisu takve kakvima se prikazuju. Nadaju se mirnom terminološkom usklađivanju i uvođenju metodologija za realniji obračun, jer prema vlastitoj analizi, mnoge bolnice ne da nisu podbacile, nego su u plusu kad je riječ o dugovima koje prema njima ima HZZO. </p>
<p>Zdravstvu je lani proračunski uskraćeno 1,3 milijarde kuna (isto zbog politike prema kojoj se očekivalo da tu razliku namiri dopunsko zdravstveno osiguranje), a smanjeni mjesečni limiti tijekom godine su tu i tamo »krpani«, što na papiru što ozbiljno. No, u općem kresanju stradali su i cjenici usluga. Podcijenjen rad bio je tako i jedan od razloga liječničkog štrajka. Vlada je popravljala štetu sanirajući bolničke dugove starije od 150 dana (za lijekove, energente, potrošni materijal, namirnice...), ali injekcije za tekuće poslovanje stizale se sa zakašnjenjem ili nisu stizale. Reforma zdravstva, kojom se nastoji prištedjeti na kapacitetima za koje se procijenilo da nisu nužni za održavanje razine zdravstvene usluge, istodobno podgrijava osjećaj neizvjesnosti, a umjesto kraćih, dobivamo sve dulje liste čekanja za pretrage, preglede i operacije.</p>
<p>Na kraju svega dobile su i epitet neradnika: 36 od 64 bolnica prema HZZO-u ima »kratke« fakture i za njih je, eto, osmišljen plan za discipliniranje. Šteta što nema nagrada za one koji su odradili više od plana (ukupno za 61,3 milijuna) nego im to neće ni platiti – jer to nije ni ugovoreno. Znači li to da nakon iskorištenja limita pacijentima treba zatvoriti vrata? No, bolnice, klinike, klinički centri... priznaju da u sustavu imaju »crnih rupa«.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Slavonija je dala 30.000 partizanskih boraca«</p>
<p>OSIJEK, 16. svibnja</p>
<p> – U nedjelju, 18. svibnja, u osječkom HNK svečano će se obilježiti 60. obljetnica VI. slavonskog udarnog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, koji će, očekuje se, nazočiti toj svečanosti.</p>
<p>»Slavonija je dala 30.000 partizanskih boraca, a svečanošću ćemo se prisjetiti svih jedinica korpusa, koji je u svojim redovima imao i brojne pripadnike srpske, mađarske, češke, njemačke i drugih nacionalnih manjina«, rekao je Ante Magić, predsjednik Odbora za obilježavanje obljetnice. Podsjetio je da je Slavonija bila i ostala osjetljivo vojno, geografsko i strategijsko područje, a VI. korpus je imao iznimno značenje u sprječavanju pokreta neprijatelja te je štitio žetvu. Magić kaže da je u borbama s neprijateljem poginulo oko 10.000 ljudi, a oko 2000 je umrlo u bolnicama.</p>
<p>»Među poginulima su i 22 narodna heroja, a također su mnogi Slavonci stradali u brojnim ustaškim koncentracijskim logorima«, rekao je Magić. Dodao je da će na svečanosti biti i izaslanstva Hrvatskog sabora, Vlade, ministarstava, Hrvatske vojske, vojni atašei savezničkih država, slavonskih županija i gradova te predstavnici ratnih jedinica NOV-a Hrvatske. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Prljave pravosudne poslove dogovarali telefonom</p>
<p>Tri tjedna od izbijanja afere, policija podnijela kaznenu prijavu, Državno odvjetništvo spremno podnijeti optužnicu zbog korupcije, ali tajno snimljeni razgovori šire krug mogućih optuženika do redovnih sudova, čak i Ustavnog</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Priopćenjem u petak policija je prekinula šutnju o stanju u predmetu Canjuga-Batarelo. Protiv bivšeg zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika Krunoslava Canjuge podnesena je kaznena prijava zbog sumnje da je primao mito od odvjetnika Mirka Batarela kojeg se tereti za davanje mita. Policija je kaznene prijave podnijela Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminala (Uskok), a u MUP-ovu priopćenju za javnost nije otkriven njihov identitet.</p>
<p>Međutim, identitet su otkrili sami Canjuga i Batarelo reagirajući na informaciju Mladena Bajića, glavnog državnog odvjetnika. On je svojeg suradnika, Canjugu, izvijestio o tromjesečnom prisluškivanju Batarelova telefona. Upoznavši ga s osnovnim sadržajem učinka prisluškivanja, Bajić je Canjugi prije tri tjedna najavio manjak povjerenja u njega osobno, te da će poduzeti zakonske korake. Canjuga je na to reagirao izvijestivši medije o tome te podnošenjem ostavke. Time je htio sa sebe skinuti dio odgovornosti, podijeliti je sa svojim šefom i »ostavkom« odigrati ulogu žrtve.</p>
<p>No, u policijskoj se prijavi navodi da je Canjuga (policajci ga spominju kao anonimnog četrdesetpetogodišnjaka) osumnjičen za primanje mita, a drugoosumnjičeni, Batarelo (52), za davanje mita, obojica hrvatski državljani.</p>
<p>Canjugu se sumnjiči da je od prosinca prošle do sredine travnja ove godine pogodovao Batarelu davanjem određenih podataka i informacija o stanju pojedinih predmeta, što je protivno Zakonu o državnom odvjetništvu i Pravilniku o unutarnjem poslovanju u državnim odvjetništvima.</p>
<p>Canjuga je na taj način Batarela, koji prema zakonu nije imao pravo na te podatke i informacije, dovodio u privilegiran položaj u odnosu na druge stranke, a Batarelo je zauzvrat obećavao i činio određenu korist Canjugi.</p>
<p>U MUP-ovu priopćenju kaže se da su kaznene prijave podnesene nakon kriminalističke obrade zagrebačke policije u koordinaciji s Upravom kriminalističke policije MUP-a koju je zatražio Uskok.</p>
<p>Prihvati li Uskok policijsku kaznenu prijavu, tada bi se stekli zakonski uvjeti za pokretanje stegovnog postupka protiv Canjuge. On je nakon ostavke vraćen u Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru, za zamjenika. U sklopu kriminalističke obrade Canjuga i Batarelo su prošli tjedan bili na obavijesnom razgovoru u zagrebačkoj policiji.</p>
<p>Čitav slučaj otvara dvije mogućnosti. S jedne strane kazneni postupak protiv počinitelja tih kaznenih djela, a s druge disciplinski postupak koji Bajić može, prema zakonu, provesti protiv svojeg bivšeg suradnika.</p>
<p>Naime, snimljeni razgovori Canjuge i Batarela ukazuju i na to da je tužitelj u ime usluge, a posredstvom usluženog odvjetnika, nabavio automobil po cijeni koja je za čak 5000 eura niža od tvorničke cijene vozila. Taj je popust doveo do pada kompjuterskog sustava u tvrtki Zubak, jer elektronika nije bila programirana na tu razinu popusta koji je Canjugi isposlovao Batarelo.</p>
<p>To je samo detalj. Kompletne trake, čiji je sadržaj zahvaljujući različitim rupama u policiji iscurio i prema budućim braniteljima Canjuge i njegova odvjetničkoga kompanjona Batarela, ne spominju, međutim, samo njih dvojicu. Problem korupcije u pravosuđu prsnuo je i do nekih sudova različita ranga, pa čak i do Ustavnoga suda. Na tim je mjestima, a snimljena traka uredno registrira, bilo nečasnih ljudi koji su odvjetniku Batarelu tvrdili »da u ovom ili onom slučaju imaju predmete pod kontrolom, da za njih ne treba brinuti«. Osim automobila, trake to također registriraju, u pitanju je, osim novca, bilo i drugih vrijednih predmeta. Dajući svojim suradnicima instrukcije o nabavi tih predmeta (mobitela, na primjer) Batarelo je na ponižavajući način tražio da se kupi ovo ili ono, ali što jeftinije, jer im taj i taj u sudovima, tužiteljstvima, vrijedi upravo za tu cijenu s popustom.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U posljednjih deset godina pedijatri se ne educiraju za primarnu zaštitu </p>
<p>Mesić rekao da je pedijatrija pomogla da danas mnogih bolesti više nema, ali ima novih od kojih treba zaštititi sve stanovništvo, osobito djecu / Pedijatrija je u tom smislu učinila mnogo, a na društvu je da joj za to osigura uvjete. Briga za svakog građanina dokaz je civilizacijske razvijenosti društva, naglasio je Predsjednik </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Klinika za pedijatriju KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u petak je u Kazalištu »Gavella«, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, proslavila 80 godina postojanja i kontinuiranog rada. </p>
<p>To je najstarija klinika u ovom dijelu Europe odakle se širilo znanje i dobra praksa kao ishodište drugim pedijatrijskim ustanovama, istaknuto je. </p>
<p>Čestitajući na obljetnici, predsjednik Mesić podsjetio je da je pedijatrija pomogla da danas mnogih bolesti više nema, ali ima novih od kojih treba zaštititi sve stanovništvo, osobito djecu, u nastojanju da život bude dulji i kvalitetniji.</p>
<p> Pedijatrija je u tom smislu učinila mnogo, a na društvu je da joj za to osigura uvjete, rekao je Mesić i dodao kako je briga za svakog građanina dokaz civilizacijske razvijenosti društva. </p>
<p>Na dvjema lokacijama, Šalati i Rebru, s ukupno 210 kreveta, Klinika za pedijatriju KBC-a Zagreb na godinu liječi oko 7000 djece. U specijalističkim ambulantama bude primljeno 32.000, a u hitnim ambulantama još 12.000 djece. Najveća je pedijatrijska ustanova u Hrvatskoj koja pokriva svu zdravstvenu, nastavnu i znanstveno-istraživačku djelatnost. </p>
<p>Na svečanosti je upozoreno i kakvo je stanje u hrvatskoj pedijatriji. Prof. dr. Josip Grgurić, predsjednik Hrvatskoga pedijatrijskog društva, upozorio je da Hrvatska ima sve manje djece, a unatrag deset godina praktički se ne educiraju pedijatri za primarnu zdravstvenu zaštitu. </p>
<p>Pedijatri i roditelji traže da novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji će uskoro u saborsku raspravu, tu medicinsku struku vrati u primarnu zaštitu. Time bi se poboljšala zdravstvena skrb u skladu s koncepcijom jedinstvene pedijatrije, utemeljene na osamdesetogodišnjem iskustvu Klinike, rekao je prof. Grgurić.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Banski dvori: Slovenski prijedlog nepovoljan jer bi se vratilo tek deset posto duga štedišama </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Hrvatski štediše Ljubljanske banke ne mogu se nadati skorom rješenju i naplati dugova, a Slovenija ustraje na tome da se problem riješi u sklopu sukcesije. Prihvaćanje razgovora o problemu hrvatskih štediša tek je mali pomak koji, smatraju u Banskim dvorima, ne donosi povoljno rješenje s obzirom na iznesene prijedloge. </p>
<p>Slovenski premijer Anton Rop predložio je hrvatskoj strani da se u Hrvatskoj otvori račun na koji bi se prenio novac što bi se putem sudskih naloga trebao naplatiti od hrvatskih tvrtki - dužnika Ljubljanske banke, a iz tog iznosa isplaćivao bi se dug hrvatskim štedišama.</p>
<p>Hrvatska od Ljubljanske banke ukupno potražuje 400 milijuna eura, u čemu su potraživanja štediša 180 milijuna. Hrvatska želi ta potraživanja riješiti u cijelosti i to kao prioritetna.</p>
<p> S druge strane, oko 15 milijuna eura koliko Ljubljanska banka potražuje od hrvatskih poduzeća, već je potvrđeno prvostupanjskim presudama hrvatskih sudova. No, to nije ni deset posto od iznosa koji potražuju štediše.</p>
<p> Apsurdno je da dok hrvatski građani ne mogu dobiti svoju štednju, hrvatsko pravosuđe dosuđuje potraživanja nepostojećoj pravnoj osobi u Hrvatskoj koja ovdje nema račun, ističu u Banskim dvorima. </p>
<p>Takav je slučaj osječkog IPK koji je kao dužnik Ljubljanskoj banci isplatio sto milijuna kuna nakon što je izgubio spor na koji nije čak poslao ni svog odvjetnika. Ne zna se, međutim, tko je dao nalog odvjetniku Ljubljanske banke da pokrene taj spor, niti na koji bi se račun isplatio taj novac.</p>
<p> Jedini račun koji je odvjetnik mogao dati jest njegov osobni jer u Hrvatskoj više ne postoji ni Ljubljanska banka niti njezin račun. </p>
<p>Sudski nalog za isplatu dostavljen Fini blokirao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić dok se ne odgovori na pitanje kome se isplaćuje taj novac. </p>
<p> Linić se pritom rukovodio situacijom koju je Hrvatska imala s jednom francuskom tvrtkom. Francuski je sud zabranio izvršenje neopozivog jamstva što ga je ta francuska tvrtka dala hrvatskom partneru. Odlukom suda koji je štitio nacionalne interese, hrvatski je partner ostao bez traženog novca.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Račan: Opstrukcija plinofikacije Hrvatske bit će sankcionirana </p>
<p>Važno je da plin s bušotina dovedemo do Istre, ali i da se na kopnu napravi sve da se taj plin iskoristi. Radi se na tome, ali nismo sasvim zadovoljni svima koji sudjeluju, izjavio Račan u Puli / Vlada želi da se vojni objekti na izrazito turističkim područjima koriste za razvoj, a ne za vojne potrebe, istaknuo Račan </p>
<p>PULA, 16. svibnja</p>
<p> – »Plinofikacija Hrvatske projekt je iza kojega stoji hrvatska vlada i svako moguće zakašnjenje ili opstrukcija tog projekta bit će kažnjeni«, rekao je premijer Ivica Račan nakon razgovora koji je u petak vodio sa županom Ivanom Jakovčićem i njegovim suradnicima u Puli.</p>
<p>»Plinofikacija zemlje dramatično je razvojno pitanje i ne možemo se šaliti oko njegove realizacije. Zato je važno plin s bušotina u podmorju dovesti na istarsku obalu, ali i na kopnu napraviti sve što je potrebno da bi taj plin bio iskorišten. U ovom trenutku radi se u oba smjera i nemamo informacija o bitnom kašnjenju. No to ne znači da smo sasvim zadovoljni svima koji sudjeluju u tom projektu«, dodao je Račan. </p>
<p> Izrazio je zadovoljstvo što je učinjen krupni korak u projektu koji treba dati novi poticaj turizmu, ne samo Istre nego cijele Hrvatske. Riječ je o osnivanju zajedničkog društva Brijuni rivijera u mješovitom vlasništvu države i Istarske županije.</p>
<p>Jakovčić je zahvalio premijeru u ime Županije i Poglavarstva na podršci koju je dao gradnji istarskog ipsilona koji je presudan za razvoj Istre. </p>
<p> Račan je istaknuo kako mu je drago što se razgovaralo i o osiguranju dobrog menadžmenta u turizmu, vezano uz nakanu da se između Vodnjana i Brijunskog otočja podigne međunarodni hotelijerski koledž. O tome je u petak obaviješten i ministar znanosti i tehnologije dr. Gvozden Flego. Premijer je rekao kako je preuzeo obvezu u ime Vlade da se osiguraju preduvjeti za školovanje takvih ljudi u Istri, koji su potrebni i cijeloj Hrvatskoj. </p>
<p>Na upit hoće li se brže uključivati vojni objekti u razvojne projekte posebno na području Pule, premijer je rekao kako zajedništvo u provedbi projekta Brijunske rivijere, koji obuhvaća vojne objekte, svjedoči da će se to efikasno rješavati.</p>
<p> »Hrvatska je vlada vrlo energična u nakani da prostor koji je vojska imala na izrazito turističkim područjima, koristimo za razvoj, a ne za vojne potrebe. U skladu s tom Vladinom strateškom orijentacijom, očekujem da ćemo lako riješiti i taj problem vezan uz najkrupniji projekt u Istri«, rekao je.</p>
<p>Premijer se u Gradskoj palači susreo s gradonačelnikom Lucianom Delbiancom. Razgovaralo se o vojnim objektima, te boksačkom prvenstvu Europe iduće godine, za koje je rečeno da je od velike važnosti za promociju Hrvatske. </p>
<p> Premijer Račan još je jednom potvrdio odlučnost Vlade da će brojni vojni objekti, uz one već ustupljene na pulskom području, biti predano na civilno korištenje.</p>
<p> Nakon razgovora u Puli Račan se održao zatvoreni sastanak s čelnicima istarskoga SDP-a. Nakon toga je u društvu s Jakovčićem proveo poslijepodne na agrodomaćinstvu u Kurilima. </p>
<p>Boravak u Puli premijer Račan počeo je susretom sa studentima Fakulteta ekonomije i turizma. Tijekom otvorenog sata, odgovarajući na mnoga pitanja, ustvrdio je da je Vlada u posljednje tri godine poduzela dosta na provedbi razvojne strategije i mladima najavio bolju sutrašnjicu i sigurnije zapošljavanje.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Svađa o zaključcima Račanova kabineta neće ugroziti koaliciju</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Vladini dužnosnici iz različitih stranaka suglasni su da se Vlada neće raspasti zbog problema medijske prezentacije u javnosti niti će premijer Ivica Račan zbog toga tražiti ostavke ministara. </p>
<p>Što koalicijski partneri budu zaposleniji, to će se manje svađati o nebitnim stvarima zaključuju u Banskim dvorima, uvjereni da razlaz koalicije iz pragmatičnih razloga sada nije moguć i da će izbori biti, kao što je najavljeno, ovu jesen. Neslužbeno se doznaje da je potpredsjednik Vlade Goran Granić tražio da svi ministri potpišu Vladine zaključke sa zatvorene sjednice koja je 10. svibnja održana u vili Prekrižje. To bi, smatra, značilo moralnu obvezu ministara i potvrdu njihove odgovornosti prema poslu koji rade u Vladi.</p>
<p>Rasprava o zaključcima o komunikaciji s javnošću, i javna i ona iza zatvorenih vrata kojom je premijer želio zaustaviti strančarenje svojih ministara, smatraju Vladini dužnosnici, u medijima je pogrešno interpretirana s naglaskom na samoreklamiranje ministara. Cilj je, međutim, bio zaustavljanje medijske promocije pojedinih ministara u stranačke svrhe. </p>
<p>Premijer je također želio dobiti potvrdu da će ministri i koalicijske stranke posvetiti prioritetima do kraja mandata, prije svega ulasku u EU. Ti su prioriteti definirani na zatvorenoj sjednici Vlade u četvrtak, koja je bila vrlo burna i na kojoj za zaključke od 10. svibnja nije glasovao HSS-ov ministar Božidar Pankretić, dok su ostali HSS-ovi članovi Vlade bili suzdržani. </p>
<p>U Banskim dvorima naglašavaju kako je Vladin jedini prioritet povijesna obveza da se pripremi kandidatura Hrvatske za ulazak u Europsku uniju. To znači da će Vlada do kraja svog mandata raditi na donošenju četrdesetak zakona kojima se nacionalno zakonodavstvo prilagođava europskim standardima te će paralelno raditi na provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kao i na odgovorima Europskoj komisiji za ocjenu hrvatske kandidature u EU. </p>
<p>Uži Vladin kabinet će sljedeći tjedan raspravljati o prioritetima ministarstava jer treba donijeti još dvadesetak zakona iz raznih područja. Sve to iziskuje bitno ubrzanje rada na zakonodavnom planu, pa nema mnogo prostora za daljnje zaoštravanje odnosa između koalicijskim partnerima. Tako se primjerice prijedlog HSS-ova Ministarstva za poljoprivredu za naknadu štete od suše u SDP-ovom krugu protumačio kao politička deklaracija ili kupovanje glasova birača. Naime, Pankretić je predložio da se sušom pogođenim poljoprivrednicima isplati 30 posto od 1,4 milijarde kuna, na koliko je njegovo ministarstvo u ovom trenutku procijenilo štete od suše. Taj prijedlog, »težak« 400 milijuna kuna, odbijen je već na Koordinaciji za gospodarstvo početkom tjedna.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Trconić: Hrvatska ne smije postati prihvatni centar jer za to nema mogućnosti</p>
<p>Podrška vladajućih, oporba za treće čitanje/ Nikolić: O tako važnom zakonu u ozbiljnim se zemljama raspravlja i do tri godine/ Bušić: Pričekati rezultate summita EU-a o međunarodnoj reformi azila/ Škare Ožbolt: Nije jasno želi li Vlada stimulirati ili destimulirati izbjeglice da traže azil u našoj zemlji/ Kosor: Primarna zadaća države trebala bi biti skrb za Hrvate iz BiH koji nisu uspjeli riješiti svoj status u Hrvatskoj/ Klubovi podržali konačni tekst zakona o zaštiti osobnih podataka</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Bez kvoruma i u polupraznoj sabornici zastupnici su u petak raspravili Konačni prijedlog zakona o azilu, jednom iz paketa »europskih« zakona kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim. Za razliku od klubova vladajuće koalicije koji su podržali Vladin prijedlog zakona, oporba se zalaže za treće čitanje (HSLS, DC, HB), do kada bi se, kažu, trebali jasnije uredili uvjeti pod kojima stranac može dobiti azil u Hrvatskoj.</p>
<p>Zakonom koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2004. osigurava se poštivanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanje izbjeglica u zemlju u kojoj bi njihov život ili sloboda mogli biti ugroženi zbog vjerske, rasne, nacionalne pripadnosti ili političke ideologije. </p>
<p>Azil u sjedištu MUP-a mogu zatražiti samo stranci koji nisu kazneno gonjeni zbog kriminala, a drugostupanjsko tijelo koje bi odobravalo azil bilo bi Vladino povjerenstvo.</p>
<p>Tražitelji azila u vrijeme dok ga čekaju imaju pravo na osiguran smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu i osnovne uvjete za život, rad, pristup sudu, spajanje obitelji, novčanu pomoć, osnovno obrazovanje i pravo na vjeroispovijed. Potencijalni azilanti obvezni su poštivati hrvatski Ustav i zakone i mjerodavna tijela, pri čemu se moraju držati svih naputaka MUP-a, primjerice, odazivati se na pozive, identifikaciju, i poštivanje mjera ograničavanja kretanja. </p>
<p>Za potrebe azilanata Hrvatska je dužna izgraditi prihvatilišta i za to osigurati novac. Europska Komisija osigurala bi oko 800.000 eura, dok bi Hrvatska iz proračuna za boravak azilanata trebala osigurati oko četiri milijuna kuna na godinu. No konačna svota ovisila bi o broju azilanata koji se procjenjuje na 150.</p>
<p>»O tako važnom zakonu u ozbiljnim se zemljama raspravlja i do tri godine«, tvrdi Dorica Nikolić (Klub HSLS-a) tražeći treće čitanje do kada bi Vlada trebala Saboru podastrijeti financijsku konstrukciju takvog zakona. »Ako želje i mogućnosti nisu u skladu, dogodit će nam se kao i zemljama EU-a da građani navuku bijes prema azilantima«, rekla je Nikolić. </p>
<p>Zdravka Bušić (Klub HB-a) predlaže da Vlada pričeka rezultate summita EU-a koji će se održati u lipnju, a na kojemu će se govoriti o međunarodnoj reformi azila. </p>
<p>»Iz prijedloga zakona nije jasno želi li Vlada stimulirati ili destimulirati izbjeglice da traže azil u našoj zemlji«, tvrdi Vesna Škare Ožbolt (Klub DC-a) i dodaje da azil treba dati samo strancu za kojeg je nedvojbeno utvrđeno da je progonjen. </p>
<p>Za precizniju regulativu uvjeta traženja azila zalaže se i Luka Trconić (Klub HSS-a), koji podržava donošenje zakona. Ipak, upozorava da Hrvatska ne smije postati prihvatni centar jer za to nema mogućnosti.</p>
<p>I Josip Leko (SDP) podupire donošenje zakona i to zbog povijesnog iskustva koje hrvatski narod ima u vezi s azilom.</p>
<p>Ivan Jarnjak (HDZ) najavio je suzdržanost njegova kluba. Istaknuvši da Hrvatska ima najdužu granicu na svijetu po broju stanovnika zamjerio je što tekst zakona spominje UNHCR. »Sabor to ne smije prihvatiti, jer će sutra zakoni biti puni međunarodnih udruga i organizacija koje rade u Hrvatskoj«, smatra Jarnjak.</p>
<p>Iako Jadranka Kosor (HDZ) načelno podržava zakon, u pojedinačnoj raspravi upozorila je da bi primarna zadaća države trebala biti skrb za Hrvate iz BiH koji nisu uspjeli riješiti svoj status u Hrvatskoj.</p>
<p>Na sličnom tragu je i Zdenka Babić Petričević (HDZ) koja predlaže amandman prema kojem se Hrvati sa stranim državljanstvom ne bi smatrali strancima u smislu odredbi zakona o azilu. </p>
<p>Svi parlamentarni klubovi na kraju su ovotjednog zasjedanja uz manje primjedbe podržali i Vladin konačni tekst zakona o zaštiti osobnih podataka, ocjenjujući ga bitnim za zaštitu privatnosti pojedinca u pogledu sve slobodnijeg protoka osobnih podataka.</p>
<p>Predstavljajući ga, zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač kazao je da je cilj zakona uređenje uvjeta dopuštenog prikupljanja, obrađivanja ili korištenja osobnih podataka, uz nužnu zaštitu privatnosti pojedinca, posebno na internetu.</p>
<p>»No, branu koja bi potpuno zaštitila pojedinca u nepovjerljivoj informatičkoj mreži nitko ne može izgraditi, ali ovaj zakon, koliko je to moguće, postiže tu svrhu«, naglasio je Kovač.</p>
<p>Nadzor nad protokom osobnih podataka obavljala bi agencija za zaštitu osobnih podataka koju imenuje Sabor, dok se ograničenja od te zaštite propisuju posebnim zakonima za svaki pojedini slučaj.</p>
<p>Ivan Jarnjak smatra da Sabor, uz nadzor nad provedbom zakona, ne bi trebalo opteretiti i ostalim operativnim poslovima jer on time sve više postaje operativno, a sve manje zakonodavno tijelo. HDZ ipak podupire Vladin zakonski projekt koji će, ako se bude dosljedno provodio, spriječiti mnoge dosadašnje traume običnih ljudi. </p>
<p>Ističući dobru namjeru zakona Željko Glavan (HSLS) naglašava da je konačna verzija teksta ostavila puno izuzetaka i nejasnoća u vezi sa slučajevima od državnog interesa, primjerice, u pogledu prisluškivanja. Nejasno je, ističe, kada netko može ocijeniti da je obavještajno prisluškivanje u interesu države.</p>
<p>HSLS od Vlade traži odgovor kada će Saboru predložiti mjere za jačanje sigurnosti sustava kako baze podataka ne bi curile u medije zbog političkih obračuna, čime se izravno utječe, smatra Glavan, na rezultate budućih izbora. </p>
<p>Sabor nastavlja 32. sjednicu u utorak, 20. svibnja.</p>
<p>Milan Jelovac, Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Arlović: Raniji izbori ugrozili bi pridruživanje EU</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Ne postoji ozbiljna napetost između SDP-a i HSS-a, već ona više postoji u pristupu rješavanja ozbiljnih problema kao što je velika šteta uslijed suše, kazao je na konferenciji za novinare u Saboru u petak potpredsjednik SDP-a Mato Arlović. Naglasio je da tom problemu treba pristupiti realno, a ne licitirati sa 1,4 milijardi kuna štete i s ocjenama da će zbog suše doći do poskupljenja hrane ili socijalne krize, čime se izaziva napetost u zemlji. </p>
<p>»Na tako određenim političkim pitanjima traži se da se iz proračuna osigurava novac za određene kategorije građana, a na štetu drugih«, istaknuo je Arlović. No, dodao je i da na tome neće puknuti koalicija, ali da ona može puknuti ako se određeno pitanje toliko ispolitizira da se zbog njega traži raspisivanje izbora. </p>
<p>»Mogućnost ranijih izbora uvijek postoji, a oni koji ih priželjkuju moraju ponijeti na leđima i rizik odgađanja ranijeg pridruživanja Hrvatske EU«, dodao je Arlović. Jer, nastavio je SDP-ov potpredsjednik, oni koji zagovaraju izbore prije jeseni, odnosno, do kraja listopada, roka do kojeg Vlada mora ispuniti svoje obveze na upite EU-a, riskiraju ponovno guranje Hrvatske u regionalni pristup, ali nije naveo o kojim se strankama radi. </p>
<p>SDP osuđuje predizbornu aktivnost koja je počela i unutar koalicije, a čime se opstruira usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s propisima EU-a, što uključuje 83 zakona i propisa. </p>
<p>Također, SDP-ovci se posebno protive tome da se ministarstva ponašaju kao da su u predizbornoj kampanji, a koriste se proračunom, zbog čega i nehotice može doći do zloporabe. »Iako je predizborna aktivnost u sabornici legitimna, pokazuje se da je potpis oporbe na Deklaraciju o pridruživanju EU samo deklaratoran«, izjavio je Arlović. U Saboru se, nastavio je, s paketa europskih zakona traži skidanje hitnog postupka i predlažu novi zakoni koji nemaju taj prioritet. Neki od klubova ne ulažu maksimalne napore da Hrvatska što prije postane punopravna članica EU-a, ocijenio je Arlović.</p>
<p>»SDP u tome neće ni sudjelovati, kao ni u pripisivanju stranačkih zasluga u Vladi. Sve zasluge Vlade ostvarene su pod političkim vodstvom vladajuće koalicije«, naglasio je.</p>
<p>SDP-ovci su komentirali i Vladin prijedlog zakona o zaštiti potrošača, koji je potaknuo zahtjeve za ukidanjem pretplate, istaknuvši kako je nesporno da postoji monopol u nepokretnoj telefoniji. No, podržavaju stav Vlade koja je, raspravljajući o poslovanju HT-a, zadužila mjerodavne službe i HT da se za socijalno ugrožene kategorije građana utvrde posebni tarifni paketi. SDP ističe da bi eventualno ukidanje ili smanjenje pretplate moglo dovesti do povećanja cijene telefonskih impulsa.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>ASH: Glasujte za sve, samo ne za SDP i HDZ </p>
<p>SPLIT, 16. svibnja</p>
<p> – »Nedopustiv je način na koji su ministri u Vladi krenuli u predizbornu kampanju i to koristeći najugroženiju populaciju – nezaposlene. Njih se već koristilo i prevarilo u prošloj izbornoj kampanji i nadamo se da se neće dati po drugi put prevariti. Uzaludne su lažne izjave kako je problem nezaposlenosti riješen«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik splitske organizacije Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) Mate Buljubašić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, broj nezaposlenih u predizbornoj kampanji će se najvjerojatnije smanjiti »brisanjem« iz evidencije. Sada je već jasno, tvrdi on, kako se nakon jednog zaposlenog sa Zavoda »briše« još 15 nezaposlenih.</p>
<p>»Glasujte za sve samo za SDP i HDZ – ne! HDZ nas je masovno slao na Zavod, a SDP brisao«, poručila je predsjednica splitske Zajednice nezaposlenih Verica Gregov. </p>
<p>»Govoriti o enormnom smanjenju broja nezaposlenih, a da se pri tome za isti broj ne povećava uposlenost, čista je obmana javnosti«, istaknula je Gregov, dodavši kako je za vladavine ove vlasti sa Zavoda za zapošljavanje izbrisano 170.000 osoba, a da ih se pri tome nije zaposlilo ni 30.000. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030517].
|
