NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030317].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208024 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>SDP i HSS još čekaju, a stožeri drugih stranaka već rade punom snagom</p>
<p>Prema procjenama, izbori bi se mogli održati početkom zime 2003. ili u travnju iduće godine kad Vlada odradi mandat do kraja / Trconić: HSS se formalno još nije počeo pripremati za izbore / Arlović: SDP još nije formalno raspravljao o nekom konkretnom programu / Blažeković: HNS je nedavno počeo pretkampanju, a do početka »službene« kampanje planira provesti još četiri pretkampanje / Banac: U roku mjesec ili mjesec i pol bit će završen izborni program LS-a / Radoš: Libra će se posebno zalagati za ukidanje obveznog vojnog roka te će se aktivno uključiti u borbu protiv korupcije / Šeks: HDZ je osnovao 21 stručni tim i sad se završava operativni dio izbornog programa / Nikolić: HSLS je nedavno varificirao nacrt izbornog programa od 15 točaka / Đapić: HSP neće u svoj izborni program unijeti nikakve dramatične promjene, a priprema tri konvencije koje će se održati prije izbora</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Izbori su tema koja obilježava tekuću godinu. Tko će, kako i s kime na izbore, preokupacija je svih stranaka, jer bi se parlamentarni izbori prema nekim procjenama mogli održati početkom zime 2003. godine. Doduše, neke stranke vladajuće koalicije, primjerice SDP, tvrde da Vlada treba odraditi mandat do kraja i da bi izbori trebali biti u travnju iduće godine kad ističe četverogodišnji mandat sadašnjeg saziva hrvatskog parlamenta.</p>
<p>No, predizborna je kampanja neslužbeno počela i većina se stranaka posvetila unutarnjim aktivnostima koje prethode izborima. Osim najjačih u vladajućoj koaliciji - SDP-a i HSS-a. Prema riječima Luke Trconića, potpredsjednika HSS-a, ta se stranka još formalno nije počela pripremati za izbore, a gotovo je istovjetna situacija u SDP-u. Mato Arlović, potpredsjednik SDP-a, kaže da SDP podržava Vladin program, a stranačka tijela još nisu formalno raspravljala o nekom konkretnom programu. Kad se pokrene unutarstranačka rasprava o tim pitanjima, Arlović naglašava da će javnost biti izvještena.</p>
<p>Za razliku od svog koalicijskog partnera, HNS, poznato je, ima izborni stožer koji funkcionira već dvije godine. Nedavno je, podsjeća Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, počela pretkampanja, u kojoj se stranka bavila reformom državne uprave. Po Blažekovićevim riječima, HNS do početka »službene« kampanje planira provesti još četiri pretkampanje kojima bi se predstavili javnosti i pokušali zadobiti povjerenje birača. Prvog vikenda u travnju počet će pretkampanja pod nazivom »HNS za Hrvatsku u Europi«, a trajat će mjesec dana. Uslijedit će pretkampanja posvećena rekonstrukciji pravosuđa, za koju je novopridošli HNS-ovac, odvjetnik Ante Nobilo, napravio program. Nakon toga, HNS se kani posvetiti u zasebnoj pretkampanji obrazovanju i znanosti, a nakon toga poljoprivredi kao poduzetničkoj djelatnosti.</p>
<p>LS je također nedavno osnovao izbrni stožer. Dr. Ivo Banac, predsjednik stranke, naglašava da izborni stožer LS-a postoji u svim županijama i da su u stranci imenovani odbori koji se bave različitim programima, od gospodarstva do školstva i znanosti. LS će također u svoje redove pokušati pridobiti nestranačke stručnjake, koji bi dali odgovore na otvorena pitanja u gospodarstvu, pravosuđu, školstvu, poljoprivredi, itd. Banac naglašava da će u roku mjesec ili mjesec i pol biti završen izborni program LS-a te će biračima biti predstavljen na tribinama u raznim gradovima u Hrvatskoj. Što se tiče formiranja izbornih lista, predsjednik LS-a kaže da je taj segment izborne kampanje trenutno u drugom planu, iako ni on nije zanemaren.</p>
<p>Libra je prošlog petka osnovala stranačke programsske koordinacije, a politički program Libre bit će i izborni. Predsjednik Libre Jozo Radoš kaže da će programske koordinacije raščlanjivati najvažnija programska pitanja te će ih predstaviti javnosti. Radoš izdvaja obrazovanje kao jednu od najvažnijih stranačkih programskih odrednica te gospodarstvo i poljoprivredu. Libra će ubuduće također više predstavljati javnosti rad svojih ministara u Vladi, a do ljeta bi trebali biti osnovani i svi Librini ogranci u zemlji. Stranka će se, ističe Radoš, posebno zalagati za ukidanje obveznog vojnog roka te će se aktivno uključiti u borbu protiv korupcije.</p>
<p>Najjača oporbena stranka, HDZ, također priprema izborni program. Po riječima Vladimira Šeksa, potpredsjednika HDZ-a, HDZ je osnovao 21 stručni tim - za pravosuđe, financije, gospodarstvo, itd. - i sad se završava operativni dio HDZ-ova izbornog programa. S izbornim će se programom, u kojem se opisuje što, kako i u kojem roku HDZ želi promijeniti u Hrvatskoj, kaže Šeks, pred javnost izaći u trenutku kad i formalno počna predizborna kampanja. Na HDZ-ovu izbornom programu radi tristotinjak nestanačkih i stranačkih ljudi, a poseban se tim bavi marketinškim pristupom predizbornoj kampanji. Ova će HDZ-ova predizborna kampanja biti sasvim drukčija od svih dosadašnjih, ističe Šeks: bit će modernija i oslonjena na individualan pristup biračima. HSLS je također nedavno u svojim najvišim stranačkim tijelima - Malom i Velikom vijeću - varificirao nacrt izbornog programa od 15 točaka, kojim se daju odgovori na najvažnije gospodarske, socijalne i političke probleme Hrvatske.</p>
<p>O izbornom programu, HSLS-ovci su raspravljali na prije dva tjedna održanoj sjednici Velikog vijeća u Topuskom, a Dorica Nikolić, glavna tajnica stranke, kaže da su program izradili stranački odbori od kojih je svaki bio zadužen za jedno područje - školstvo, zdravstvo, gospodarstvo, itd.</p>
<p>Anto Đapić, predsjednik HSP-a, naglašava da njegova stranka u svoj izborni program neće unijeti nikakve dramatične promjene, već će se truditi birače upoznati s onim čime se stranka bavila u prošlom razdoblju u parlamentu i izvan njega. HSP se trenutno bavi i pitanjima promidžbe za vrijeme predizborne kampanje te priprema tri konvencije koje stranka namjerava održati prije izbora. Za prvu je već određen i datum: tzv. jadranska konvencija održat će se 3. svibnja, na kojoj bi birači od Umaga do Prevlake bili upoznati s radom stranke. Uslijediti će, tvrdi Đapić, tzv. panonska konvencija krajem svibnja, usmjerena na kontinentalni dio Hrvatske, da bi sve bilo zaključeno trećom, općom konvencijom HSP-a u rujnu ili početkom listopada.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Uvjeti za zakonite izbore</p>
<p>Na izbore u Hrvatskoj ključno utječu Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor i Zakon o izbornim jedinicama. Tome valja dodati obvezna uputstva Državnog izbornog povjerenstva i time bi parlamentarni izbori, što se tiče propisa koji ih reguliraju, bili zaokruženi. Što se Zakona o izbornim jedinicama tiče, o njemu će se raspravljati nakon što se definiraju usklađeni paragrafi Zakona o izborima. Naime, lako je reći da postojeće zakone, iz 1999. godine, treba uskladiti s Ustavom (radi ukinutog Županijskog doma i promjene naziva parlamenta), odnosno s Ustavnim zakonom o manjinama, koji je nedavno donesen, ali tu obvezu je malo teže ispuniti. Jer, izborni zakon ima mnogo pojedinosti, koje treba urediti tako da ni jedno tehničko pitanje ne bude postavljeno kad izbori budu na samom pragu.</p>
<p>Zato je zanimljivo da u Saboru još nitko nije ozbiljno spomenuo ulogu Državnog izbornog povjerenstva na što je to tijelo već triput upozorilo zastupnike. Zadnji put 28. veljače, s potpisom Ivice Crnića, predsjednika Vrhovnog suda. Materija o nadležnosti Državnog izbornog povjerenstva nalazi se u izbornom zakonu, koji propisuje što će to tijelo obvezatnim uputama naložiti izbornim odborima na nižim razinama. Naime, oblik i sadržaj tiskanica za provedbu izbora, način uređivanja prostorija birališta, prava i dužnosti promatrača nevladinih udruga, stranih promatrača, glasovanje osoba s tjelesnom manom i nepismenih... ne moraju, ali mogu utjecati na zakonitost izbora.</p>
<p>Osim te tehnike, Ivica Crnić je upozorio zastupnike da ne bi bilo dobro da predsjednik Vrhovnog suda i dalje obavlja dužnost predsjednika Državnog izbornog povjerenstva. I, uopće, preporučio je da ne bi suci trebali biti članovima izbornih tijela, već da se ta dužnost može povjeriti i drugim građanima. Ni o jednoj od tih tema Sabor nije ništa rekao na plenarnoj sjednici. Na važnost tih pitanja upozorila su dva-tri člana saborskog Odbora za Ustav, ali bez većeg učinka i bez ikakva traga u zaključcima tog tijela.</p>
<p>Dok se sve to ne bude znalo, neće se moći raspravljati o Zakonu o izbornim jedinicama. Ako je temeljni zakon već došao u ustavni škripac, Zakon o izbornim jedinicama je organizacijski i tehnički propis koji se ne da drukčije primijeniti, nego da se o njegovu sadržaju zna na svim razinama na vrijeme kako bi se moglo organizirati birališta na zakonit način.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tortura i smrt u bivšem kinu</p>
<p>VUKOVAR, 16. ožujka</p>
<p> - Pritvor u trajanju mjesec dana, odlukom je istražnog suca vukovarskog Županijskog suda Nikole Bešenskog, u petak navečer određen devetorici mještana Borova Sela, osumnjičenih za kazneno djelo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom. U to će se vrijeme, na prijedlog Županijskog državnog odvjetništva, provesti istraga i saslušanje svjedoka. Ako se istragom utvrdi da su sumnje za počinjenje tog kaznenog djela osnovane, uslijedit će podizanje optužnice i sudski proces.</p>
<p>Kako Vjesnik doznaje, riječ je o Jovanu Ć. (47), Milošu D. (34), Draganu S. (33), Stevanu P. (30), Dušanu M. (39), Željku S. (30), Dragoslavu V. (31), Dragiši S. (37) i Nenadu C (30). Osim privedene devetorice, istražnim su zahtjevom obuhvaćena još četvorica muškaraca - Mladen M. (35), Dragan S. (33), Milenko M. (42) i Jovica V. (44), ali oni su trenutno nedostupni sudu i policiji, jer se nalaze izvan teritorija Republike Hrvatske. Kao razlog za zadržavanje u pritvoru, istražni sudac naveo je da bi osumnjičenici, u slučaju da su pušteni na slobodu, imali mogućnost utjecaja na svjedoke koji trebaju biti saslušani u istrazi, ali i mogućnost bijega iz Hrvatske.</p>
<p>Sve ih se sumnjiči da su od 1. kolovoza do 13. rujna 1991. godine, kao pripadnici tadašnje milicije, sudjelovali u mučenju i zlostavljanju hrvatskih branitelja i civila, dovedenih uglavnom iz Baranje u zgradu nekadašnjeg kina u Borovu, koju su srpske paravojne vlasti pretvorile u logor. Zbog posljedica mučenja, tada su umrla devetorica zatočenika. »Većina osumnjičenih branila se šutnjom, ali svi su istaknuli da se ne osjećaju krivima za kaznena djela za koja ih se sumnjiči. Oni koji su odlučili dati svoju obranu, rekli su da uopće nisu bili pripadnici milicije i da nisu bili na tome mjestu«, rekao je sudac Bešenski, dodavši da su si svi osumnjičenici sami izabrali odvjetnike.</p>
<p>»Na uhićenje devetorice naših sumještana srpske nacionalnosti, pod sumnjom da su 1991. godine počinili kazneno djelo ratnog zločina, u našem se selu gleda kao na određenu 'protutežu' za podizanje optužnice protiv dvojice Hrvata za ubojstvo 19 srpskih civila u Paulinu Dvoru«, kazao nam je član obitelji jednog od uhićenih, koji je htio ostati anoniman. Po njegovim riječima, osumnjičeni Srbi iz Borova Sela uhićeni su isti dan kad je podignuta optužnica protiv dvojice Hrvata, Nikole Ivankovića i Enesa Viteškića, zbog slučaja Paulina Dvora, pa smatra da je uhićenje u Borovu Selu organizirano »da bi obje strane bile zadovoljene«.</p>
<p>»Neki od uhićenih bili su 1991. godine djeca, osamnaestogodišnjaci koji tada još nisu imali ni završene škole, a u kaznenoj prijavi se navodi da su kazneno djelo počinili kao pripadnici milicije«, čudi se Vjesnikov sugovornik, ustvrdivši da sve to dokazuje da se u istočnoj Hrvatskoj i dalje vodi tihi rat između Srba i Hrvata. Jedan od devetorice osumnjičenika radio je do uhićenja kao policajac PU Ilok, pa je načelnik PU vukovarsko-srijemske Marijan Tomurad donio rješenje o njegovu udaljenju iz policijske službe.</p>
<p>Iako to nije prvi slučaj da je djelatnik policije RH osumnjičen za kazneno djelo ratnog zločina, uvijek se postavlja pitanje kako je to moguće. Odgovor je u Erdutskom sporazumu. Naime, potpisivanjem tog sporazuma, kojim je 1997. godine počela mirna reintegracija Baranje i Podunavlja, Hrvatska je bila dužna preuzeti određene obveze, među kojima i 600 policajaca tadašnje tzv. krajinske milicije, koji su raspoređeni u policijske uprave u cijeloj Hrvatskoj, a najviše u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Iako su cijelo razdoblje Domovinskog rata proveli na tada okupiranom području u odorama »krajinske milicije«, naslijeđeni su policajci reintegracijom okupiranog područja postali hrvatski državljani i djelatnici MUP-a.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Srbe kao da povijest više ne zanima«</p>
<p>Prodavači »srpske povijesti«, prigodnog četničkog znamenja, knjiga o »herojstvu«, kalendara na kojima su likovi Karadžića i Mladića, već dugo su rijetkost na Terazijama, osim u danima važnijih političkih okupljanja / Paskaljević: Sad je vrijeme da pokažemo onima koji su htjeli posijati kaos da nas ima i više nego što su mislili te da smo odlučni i spremni boriti se do kraja za modernu, europsku Srbiju</p>
<p>BEOGRAD, 16. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Već u subotu poslijepodne, sat nakon oproštaja Srbije i svijeta od ubijenog srbijanskog premijera Zorana Đinđića, središnja beogradska šetnica Terazije počela se ispunjavati ljudima. Nakon nekoliko dana, vratili su se i štandovi s uobičajenom ponudom - piratski CD-ovi, igrice (ilegalnog podrijetla) za računala, rabljene knjige...</p>
<p>Prodavači »srpske povijesti«, prigodnog četničkog znamenja, knjiga o »herojstvu«, kalendara na kojima su likovi Karadžića i Mladića, već dugo su rijetkost na Terazijama, osim u danima važnijih političkih okupljanja, kao što je prije tri tjedna, primjerice, bio oproštajni miting Vojislava Šešelja uoči njegova odlaska u Haag.</p>
<p>Tek jedan jedini trgovac pokušavao je zaraditi neki dinar na »solunskom frontu«, na što su reagirali tek neki Japanci, kupivši staro ordenje. U stvari, taj je prodavač jedini nudio bilo kakav izbor bilo čega tijekom tri dana žalosti na Terazijama. U 10 puta, koliko sam prošao pored njega, zadržao se i razgledavao ponudu, saznao sam od njega da trgovina uopće nije išla, štoviše, ustvrdio je: »Srbe kao da povijest više ne zanima!«</p>
<p>»Slično je bilo i nakon listopadskih promjena 2000. godine«, rekao nam je srpski filmski režiser Goran Paskaljević. Štoviše, uvjereva nas, »ako smo prije dvije i pol godine propustili da poslije 5. listopada nastupi 6. listopada, što je u simboličnom smislu trebalo predstavljati naš obračun s onima koji su u Srbiji sijali zlo i kriminal posljednjih desetak godina, ovaj put idemo do kraja«. Paskaljević je niz godina proveo u Francuskoj, odakle se vratio tek nedavno u Beograd. Nipošto se nije mogao svrstati u »milijunske mase« koje su podržavale Slobodana Miloševića, nalazeći svoj izbor u egzilu. Bio je predsjednik Direkcije FEST-a, a pokojni Đinđić mu je nudio mjesto ministra kulture u novoj, demokratskoj vladi Srbije.</p>
<p>»Nikad se nisam bavio politikom. Sad više nisam siguran u tu svoju odlučnost«, uvjerava nas, a prve praktične korake u tom smislu ilustrirao je svojim odlučnim odlaskom u sjedište Demokratske stranke, noć nakon Đinđićeva ubojstva, gdje im je pružio potporu. »Gledam na televiziji prve reakcije ljudi nakon ubojstva i vidim odlučnog Ljubu Tadića, koji se demonstrativno upisao u Demokratku stranku. Mislim da ću i ja to učiniti, jer sad je vrijeme da pokažemo onima koji su htjeli posijati kaos da nas ima i više nego što su mislili te da smo odlučni i spremni boriti se do kraja za modernu, europsku Srbiju. Pazite, oni koji su uvjereni u Srbiji u svoju snagu, pritom mislim na radikale, jedino što imaju od svojih članova je pojam pripadanja srpskom narodu. Za pripasti Europi, što ja hoću, ali i veliki broj stanovnika Srbije, treba imati nešto više, treba nešto i znati, značiti...«, ističe Goran Paskaljević u svojoj kući u Dobračinoj ulici u Beogradu. Iako je na svojoj koži osjetio demonstraciju sile, pogotovo kad mu je tijekom snimanja danas i te kako aktualnog filma »Bure baruta« oduzeta filmska oprema, a da se ne govori o prijetnjama kojima je bio izvrgnut zbog nekih tekstova koji je potpisivao u stranima časopisima, Paskaljević odlučno podržava izvanredno stanje, pogotovo rigidniji odnos prema medijima.</p>
<p>»U tom kontekstu sam i, suprotno mojim dosadašnjim stavovima, za pooštravanje odnosa prema medijima. U protivnom, Koštuničina reakcija na dan ubojstva, u kojoj navodi da je posrijedi bio obračun mafijaša s mafijašem, dobila bi takav publicitet koji bi, praktički, potpuno odgovarao počiniteljima zločina«, nastavio je Paskaljević i zaključio, osvrćući se na brojne aktivnosti radi otkrivanja i uhićenja odgovornih za ubojstvo Zorana Đinđića, da je na djelu »demonstracija moći i odlučnosti da se neke stvari dovedu do kraja«. Ili, kako je to poentirano u uvodniku tjednika NIN, »sada se teror zaustavlja ili će Srbija, kao što je 1903. godine proglašena 'zemljom kraljoubojica', postati europska Kolumbija«.</p>
<p>Europska Kolumbija?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ista očekivanja i od Đinđićeva nasljednika </p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>Još 1999. Freedom house je Srbiju rangirao kao neslobodnu, nakon 2000. i promjene vlasti kao djelomično slobodnu, a ove će godine na rang-ljestvici sloboda u svijetu Srbija biti ocijenjena kao slobodna zemlja. To je, tvrde istraživači te američke nevladine organizacije, jedna od najbržih viđenih tranzicija...</p>
<p>Stvari, dakako, nisu tako idilične. Unatoč porastu sloboda, ili možda baš zbog toga, u pažljivo osmišljenom atentatu ubijen je srbijanski premijer. Kriminalni čin pratila je logistika koju mogu imati samo vrhunski mafijaši i kriminalci s dobrim vezama, ili možda nalogodavcima, negdje u (bivšim?) državnim strukturama. </p>
<p>Za budućnost Srbije i njeno regionalno okruženje nisu nevažni odjeci tog događaja. Na Đinđićevu je pokopu bilo više od 70 stranih visokih izaslanstava i, bez obzira na pristojnost koju zahtijeva trenutak, Srbiji je tad s relevantnih adresa (na primjer, predsjednika Europske komisije Prodija) obećana materijalna, politička i organizacijska pomoć i podrška. To nije nevažno ako se zna da su političke dionice Beograda na Zapadu mjesecima bile u »slobodnom padu«. Naime, postala je neobranjivom teza da bi izručenje ratnih zločinaca poput Mladića i Šljivančanina bilo kobno za vlast nakon što je, uz Đinđićev potpis, ipak bez većih nemira u Haag otišao Slobodan Milošević, a nedavno i Vojislav Šešelj. </p>
<p>S druge strane, neki diplomatski izvori tvrde da u europskim uredima ima grižnje savjesti i dvojbe nije li se Đinđića moglo manje »pritiskati«, a više mu pomagati u provedbi reformi i demokratizacije. Taj pristup implicira i zapadnu krivnju za Đinđićevo stradanje. </p>
<p>Nijanse u međunarodnom pristupu postmiloševićevoj Srbiji uvijek su postojale: jedno su željeli Amerikanci i Britanci, drukčije zamišljali Francuzi, Talijani i Grci. Ipak, malo je vjerojatno da će se zapadna politika prema Beogradu poslije Đinđićeva odlaska bitno promijeniti. Suradnja s Haagom ostaje bezuvjetnom. Osim već obećanog primanja u Vijeće Europe, moglo bi doći do ubrzanja sigurnosne i vojne suradnje, približavanja Srbije i Crne Gore Partnerstvu za mir. Obećano je i ubrzanje procesa stabilizacije i pridruživanja. Usporavanje reformskih procesa bilo bi loše. Traži se, kako je rekao Erhard Busek, koalicija razumnih u Srbiji.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Popravljanje dojma </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Podizanjem optužnice protiv dvojice osumnjičenika za ratni zločin počinjen u Paulinu Dvoru, Državno odvjetništvo ostavilo je »dobar dojam« o hrvatskom pravosuđu: sporo, ali ipak postupci protiv počinitelja ratnih zločina se otvaraju i procesuiraju. Ma što dio domaće javnosti mislio o tome, a o međunarodnoj da se i ne govori. </p>
<p>Nakon suđenja u Splitu (»slučaj Lora«), u Zagrebu (dvostruki pokušaj suđenja za Pakračku poljanu) i u Rijeci (»gospićka skupina«) dosadašnje su pravosudne etape u borbi protiv nečasnih ljudi i nečasnih rabota počinjenih u sklopu slavnog Domovinskog rata. Kad se tome doda i vrlo skoro podizanje optužnice u »slučaju Medački džep«, gotovo sasvim će otpasti optužba da hrvatsko pravosuđe nije sposobno procesuirati eventualne počinitelje najtežih kaznenih djela u ratu. </p>
<p>Skepticima na ruku ide činjenica da su optuženici u »slučaju Lora« u prvom stupnju oslobođeni odgovornosti. Da se suđenje u Rijeci pretvorilo u pravosudni maraton zahvaljujući spretnim odvjetničkim igrama. Da su osumnjičenici za zločin u Pakračkoj poljani dvaput morali na sud, jer ih je on u prvom pokušaju zbog nezakonito izvedenih dokaza morao osloboditi. </p>
<p>Ne zvuči dobro ni činjenica da se velika većina svjedoka ne želi pojaviti pred Županijskim sudom u Gospiću (za Medački džep) bojeći se da bi njihovo svjedočenje ugrozilo i njihovu fizičku egzistenciju. Svi oni podsjećaju na »slučaj Levar«. U Vrhovnom sudu, pak, kažu da nema nikakvih jamstava da bi proces, umjesto u Gospiću vođen negdje drugdje zaštitio svjedoke, jer su oni većinom baš u Gospiću, svojim radom, stanom i životom.</p>
<p>Istine radi valja reći da su u dosadašnjim sudskim postupcima vođenim u povodu optuženja za ratne zločine većina optuženih bili Srbi, da je većina tih postupaka prošla daleko od javnosti, a da se opet većina optuženih, danas posebno, krila u lepoglavskom zatvoru. Međutim, posljednji slučaj iz Vukovara pokazuje da se suđenje za ratni zločin ne mora nužno vezati uz etnitet optuženika. On, bio Srbin ili Hrvat, građanin je ove zemlje i shodno tome dužan podnijeti teret kaznene odgovornosti ako mu se ona dokaže. Šteta je što ima sudaca i uopće sudionika u takvim postupcima koji se svim silama trude pobiti pravosudni optimizam koji iz ovih primjera slijedi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vlada na putu od željezare do željezare</p>
<p>Prije no što dopustimo da nam sada, ohrabren ubojstvom srbijanskog premijera, neki lokalni »patriot« održi bukvicu o »mafijaškoj prirodi susjedne države«, morali bismo biti svjesni da baš značajan rast izvoza na istočna tržišta bivše Jugoslavije čini najveći pozitivni pomak u hrvatskoj izvoznoj statistici. Ne zato što smo mi jako skloni tom tržištu nego primarno zbog toga što proizvoda za druga tržišta nemamo</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Unatoč svemu što se dosad pisalo i govorilo o prodaji sisačke Željezare, činjenica da je prošlog ponedjeljka napokon potpisan dugo osporavani ugovor ipak je svima donijela barem privremeno olakšanje. Radnici mogu na posao. Ako je netko i zapamtio sve gluposti, pogreške i suvišno politiziranje koje je pratilo tu prodaju, od cijele priče moglo bi biti čak i veće koristi nego što je povratak 1700 radnika na posao.</p>
<p>Provjera tog pamćenja mogla bi se dogoditi uskoro, opet u željezari, samo ovaj put u Splitu. Model je već sada iritantno ponavljajući - Uprava od države traži otpis dugova i jamstvo za novi kredit, Slavko Linić, neumoljiv čuvar Vladine gospodarske politike, poziva ih na odgovornost i pita znaju li tko će na kraju platiti njihove dugove, a radnici prijete blokadom Jadranske magistrale. Poznato?</p>
<p>Ne ponavlja se, međutim, priča samo u željezarama.</p>
<p>»Očekivali smo da Hrvatski sabor neće poništiti jednom već ratificirani sporazum između Hrvatske i Slovenije o nuklearnoj elektrani Krško«, s olakšanjem je u subotu rekao Janez Kopač, slovenski ministar za prostorno uređenje i energiju. Ministar se, ipak, suzdržao komentiranja dodatnog hrvatskog zahtjeva za kompenzaciju štete nastale zbog slovenskog odugovlačenja procesa.</p>
<p>Nešto mi tu ipak nije jasno - ako je doista Slovencima toliko laknulo nakon hrvatskog odbacivanja ionako pravno nepostojeće »deratifikacije«, zašto su onda sami toliko zatezali potvrđivanje sporazuma?</p>
<p>Obje strane su kasnile s ratifikacijom, smatra Kovač, i sada je prilično vjerojatno da će svaka pokušati nametnuti svoju varijantu njegove interpretacije. </p>
<p>Doista, u Hrvatskoj smo već imali prigodu čuti da struja iz Krškog samo što nije potekla prema našim dalekovodima. U Sloveniji ta priča već izgleda potpuno drukčije - zbog neizvjesne sudbine samog sporazuma, ali, budimo iskreni, i zbog zdrave poslovne logike, struja koju proizvodi NE Krško za ovu godinu je već unaprijed prodana. Znači nema je i posve sigurno neće uskoro poteći prema tridesetak kilometara udaljenoj istočnoj granici Slovenije. </p>
<p> Doduše, jednom kada je već u žicama, na struji više ne piše odakle je, pa nam bilo koja dogovorena količina »slovenske« struje može doći zapravo iz bilo kojeg izvora, no dvije države još nisu uspjele stići do tog stupnja pregovora i uzajamne iskrenosti. </p>
<p>Jesmo li, nakon što su obje strane ratificirale ugovor, danas ipak u boljoj poziciji nego prije? Jesmo, jer sada postoje barem neke točke o kojima se pouzdano slažemo i o kojima više ne bi trebalo biti nepotrebna politiziranja. </p>
<p>Ono što tu ne valja jest činjenica da to što su se o Krškom napokon sporazumjeli Hrvati sa Slovencima ne znači da su se Hrvati sporazumjeli s Hrvatima. </p>
<p>Prošlotjedna saborska rasprava jasno je pokazala da je malo tko uopće i razmišljao o stvarnu značenju predmeta rasprave - u ovom slučaju NE Krško. Važniji su bili zamišljeni politički bodovi koji su trebali otići primarno začetnicima toga »rodoljubnog nadmetanja«, čak neovisno o završetku rasprave. A tu je već riječ o ozbiljnom problemu, na čije ćemo rješenje dugo čekati, u svakom slučaju, dok ne dosegnemo neki viši stupanj političke zrelosti. I tu se povijest očito ponavlja.</p>
<p>Hrvatske kompanije nedavno su se upustile u veliki lov na tržištu susjedne Srbije. To, u svakom slučaju, jest jedan od traženih znakova sazrijevanja. Koliko su, međutim, prošlotjedni događaji u Srbiji promijenili klimu za hrvatske, ali i sve druge »strane« biznismene? </p>
<p>Agrokor, Varteks, Podravka, Croatia osiguranje, Končar... jesu li oni i dosad očekivali (imali?) bilo kakvu zaštitu službenih vlasti u susjednoj državi? </p>
<p>U svakom slučaju, prije no što dopustimo da nam sada, ohrabren ubojstvom srbijanskog premijera, neki lokalni »patriot« održi bukvicu o »mafijaškoj prirodi susjedne države«, morali bismo biti svjesni da baš značajan rast izvoza na tržišta bivše Jugoslavije, a posebno u Srbiju i Crnu Goru, čini najveći pozitivni pomak u hrvatskoj izvoznoj statistici. Ne zato što smo mi jako skloni tom tržištu nego primarno zbog toga što proizvoda za druga tržišta nemamo.</p>
<p>U Hrvatskoj je odavno uvriježeno mišljenje da se svatko tko odlazi na »takvo tržište« ionako unaprijed mora pomiriti s činjenicom da će morati poslovati s mafijom. Tužno je da već zapadno od Sutle tako misle o onima koji kane poslovati u Hrvatskoj. Točno? </p>
<p>Kada je već o kolektivnoj zrelosti riječ - u petak, na jednoj naoko marginalnoj konferenciji za medije koju je uoči svjetskog Dana potrošača (15. ožujka) održala Udruga za zaštitu potrošača, još jednom smo mogli čuti priču o tome kako veliki monopolisti (mahom u državnom vlasništvu) guše hrvatske građane nerazumnim cijenama, lošom kvalitetom i potpunim nedostatkom bilo kakvoga neovisnog nadzora.</p>
<p>Kada će biti bolje?</p>
<p>Onog trenutka kada politika odluči otići iz izravnog upravljanja krupnim biznisom, a Vladini predstavnici prestanu putovati od željezare do željezare.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hoće li Amerikanci ostati sami</p>
<p>Pred Amerikancima je zadatak koji podsjeća na balansiranje na žici: ići naprijed, nikako ne pasti, a na kraju dobiti aplauz/ Odbacujući saveznike riskiraju ipak da ostanu sami, što bi za borbu protiv terorizma bilo kobno, a za svjetski poredak opasno</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Još do jučer antiratni skupovi u New Yorku okupljali su šačicu ljudi, pedesetak do stotinjak. Prije nekoliko dana gotovo 100 tisuća građana New Yorka protestiralo je protiv rata, a newyorško Gradsko vijeće prihvatilo je rezoluciju protiv rata. Učinili su to i drugi veliki američki gradovi. I dok se mirovni pokret (ne)organizirano širi Amerikom, ispitivanja javnog mnijenja zbunjuju. Prema njima, »obični« Amerikanci su za rat, sa ili bez odobrenja Ujedinjenih naroda, podrška Bushu raste iz dana u dan, a Amerikance previše ne brinu što su sve osamljeniji, kako se ratno vrijeme približava.</p>
<p>Najneočekivaniji obrat učinio je britanski premijer Tony Blair, koji je uz Bushevu administraciju pripremao novu rezoluciju, da bi u samom finalu reterirao. U pet do dvanaest Britanija je predložila izmjene, nadajući se kompromisnom rješenju i popuštanju Francuske i Rusije, ali se dogodilo neočekivano. Britansko dotjerivanje rezolucije odbili su svi - i Amerikanci (Rumsfeld: Možemo sami!), i Saddam Hussein (Nema govora o pojavljivanju pred televizijskim kamerama) i europska antiratna koalicija. Bush se pod hitno odlučio zato sastati s britanskim premijerom i Španjolcem Aznarom, koji ga je, također, od samog početka podržavao.</p>
<p>Tony Blair, pritisnut u vlastitom dvorištu, sve više i iz svoje stranke, morao je pokušati salto mortale da Bush bude zadovoljan, a da njegovo lice liberalnog socijaldemokrata ostane neokaljano. Bushevi jastrebovi nisu bili zadovoljni, pa je Donald Rumsfeld ekspresno izjavio kako »britanska uloga u ratu i tako nije definirana«.</p>
<p>Ili ste s nama ili ste protiv nas, moto je koji sve više pokreće Bushevu administraciju, izmučenu diplomatskim loptanjem koje samo odgađa ono što se odgoditi ne može - rat. Vrijeme istječe i sve nervozniji američki generali izjavljuju »mi smo spremni«. </p>
<p>Neočekivano, nestrpljivo, ali i ultimativno, Amerikanci su zatražili od Turske hitno otvaranje zračnog prostora, ostavljajući je da se kuha u vlastitim problemima. Financijske muke ne samo da kucaju na turska vrata, nego su zauzele i »dnevni boravak«, vlada se mijenja, vojska je neodlučna, stanovništvo dezorijentirano. Američki veleposlanik najavljuje ostanak u Iraku dugačak 25 godina, a Turska zna da više nikad neće u regiji biti kao što je bilo, a da će mnoge promjene pogoditi i nju.</p>
<p>Amerikanci i dalje duboko vjeruju da su predvodnici u misiji koja se zova borba do istrebljenja globalnog terorizma. Za nijanse Bush nema vremena. Potrošio ga je i previše u diplomatskom ping-pongu koji je i doveo do pat situacije i (trajno) zaoštrenih odnosa s europskim saveznicima, Francuskom i Njemačkom. Sada Amerikanci traže odlučnost i svrstavanje, a najčešće od partnera dobivaju mnoštvo pitanja na koja i sami nemaju odgovore.</p>
<p>Što s poslijeratnim Irakom? Kako do demokratizacije ove zemlje koju je godinama gušio diktator? Što će biti s naftom koju je sada kontrolirao Saddamov režim?</p>
<p>Bijela kuća i Pentagon imaju svoje planove i samo je pitanje koliko će ih drugi razumjeti i podržati. Ako je suditi prema iskustvu koje su doživjeli s rezolucijama o Iraku, zadatak je jako težak. Antiratna koalicija, od Rusije, Francuske do Njemačke i Kine bit će ponovno puna skepsi, a američki prkos u pokazivanju snage i moći sve jači.</p>
<p>Uvrijeđeni Rumsfeld već je najavio da će američke vojne snage biti premještene iz Njemačke u zemlje istočne Europe. »U Njemačkoj ionako imamo previše vojnika. To je bilo važno za vrijeme hladnog rata, a danas to više nije slučaj«, kaže američki ministar obrane.</p>
<p>General James Jones, glavni zapovjednik američkih snaga u Europi, već ima zadatak da započne s premještanjem vojnika. Iz Njemačke će otići sedamdeset tisuća vojnika, a nitko ne sumnja da je riječ i o upozorenju Nijemcima »kada niste bili s nama, mi odlazimo«.</p>
<p>Američki vojnici će u osjetljivije zone, bit će premješteni tamo gdje su »poželjniji i sigurniji«. U prvom redu u Poljsku i Mađarsku, ali će mnogi i prema udaljenim Korejama, gdje kriza sve više eruptira.</p>
<p>Pred Amerikancima je zadatak koji podsjeća na balansiranje na žici: ići naprijed, nikako ne pasti, a na kraju dobiti aplauz. Odbacujući saveznike riskiraju ipak da ostanu sami, što bi za borbu protiv terorizma bilo kobno, a za svjetski poredak opasno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>U očekivanju visoke suzdržanosti birača: Zakon koji će umrijeti od stida čim posluži svrsi za koju ga prekrajaju</p>
<p>Pogubniji od sadašnje jalovosti Hrvatskog sabora, prožetosti tog tijela zakonodavne vlasti intoksikacijom mutnih i mračnih sprega osobnih i grupnih probitaka, prekomjernim utjecajem stranačkih konklava i poslušničkom podložnošću izvršnoj vlasti - jesu izgledi da i saziv koji će se konstituirati nakon predstojećih parlamentarnih izbora bude onečišćen jednakim »nuklearnim otpadom«. Naime, agens koji će oblikovati sastav budućega saborskog saziva - izborni zakon - ovih je dana žrtva iste degutantne interesno-klijentelističke »pravne« kuhinje iz kakve su izlazile hadezeovske inačice tog akta / Aktualna zakonodavna garnitura nema kapaciteta, osjećaja odgovornosti, a čini se ni morala, da odradi one pionirske poslove kojima se gradi i učvršćuje parlamentarna demokracija europskih boja u zemlji koje sva demokratska tradicija stane na jedan list papira</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Sabornica je 11. ožujka još jednom bila poprištem vulgarnosti i primitivizma, u najboljem skladu sa svojedobnom Vitezovom definicijom »visokoga doma« kao kokošinjca - i nedavnom Tomčićevu (!) kao cirkusa. Ali, nije mi ni na kraj pameti raščlanjivati uzroke tog-i-takvog ponašanja »časnih zastupnika« u sadašnjem sazivu institucije »mlade hrvatske demokracije« - iznad koje bi, kako se u to zaklinjahu njeni utemeljitelji, samo Bog trebao i smio biti.</p>
<p>Pogubniji od sadašnje jalovosti Hrvatskog sabora, prožetosti tog tijela zakonodavne vlasti intoksikacijom mutnih i mračnih sprega osobnih i grupnih probitaka, prekomjernim utjecajem stranačkih konklava i poslušničkom podložnošću izvršnoj vlasti - jesu izgledi da i saziv koji će se konstituirati nakon predstojećih parlamentarnih izbora bude onečišćen jednakim »nuklearnim otpadom«. </p>
<p>Naime, agens koji će oblikovati sastav budućega saborskog saziva - izborni zakon - ovih je dana žrtva iste degutantne interesno-klijentelističke »pravne« kuhinje iz kakve su izlazile hadezeovske inačice tog akta.</p>
<p>Suprotno obećanjima iz oporbenoga razdoblja i cinično gazeći načela visoko isticana u vrijeme predizborne kampanje 1999. godine - kad je drvlje i kamenje svaljivala na izborni zakon »sastavljen tako da HDZ-u zajamči vječni ostanak na vlasti« - većinska koalicija nije u prošle tri godine skovala ni »z« od onakvog zakona, sistemskog akta koji bio, sukladan temeljnim postulatima parlamentarne demokracije, odgovarao osobitostima hrvatske političke stvarnosti, pozitivno utjecao na europeizaciju odnosa među socijalno-interesnim skupinama i potrajao barem pedeset godina, kakav je najavljivala.</p>
<p>Zašto je tako? Zato što u cijeloj hrvatskoj pravno-politološkoj znanosti nemamo ljudi sposobnih ispisati takav zakon? Zato što politički donositelji odluka ne daju prolaz profesionalcima? Zato što je vladajuća koalicija, zasjevši na vlast, zaboravila da će opet za četiri godine morati na izbore, pa (i) pitanje izbornog zakona gurnula u najdonju ladicu? </p>
<p>Zato jer se mandata ključne osobe, pokretača procedure, prihvatila pogrešna osoba...?</p>
<p>Od svega pomalo - a najviše zato što aktualna zakonodavna garnitura nema kapaciteta, osjećaja odgovornosti, a čini se ni morala, da odradi one pionirske poslove kojima se gradi i učvršćuje parlamentarna demokracija europskih boja u zemlji koje sva demokratska tradicija stane na jedan list papira.</p>
<p>Ako su u pravu oni koji tvrde da je u nas, kad je riječ o privatizaciji i korjenitoj promjeni ekonomsko-socijalnih odnosa, »tranzicija« iz samoupravnog socijalizma u divlji kapitalizam većinom završena - uskoro se (ras)prodaju i preostala javna poduzeća, izostankom revizije legalne pljačke društvenog vlasništva nepovratno smo zagazili u pseudo-kapitalizam latinskoameričko-južnoazijskog tipa - »tranzicija« na području izgradnje demokratskih ustanova, procedura, pravila društvenog ponašanja... jedva je i počela.</p>
<p>Jer, zar nismo - u godinama Tuđmanove »demokrature« - spoznali kakva rasjelina može zijevati između forme i sadržaja, slova ustava i zakona, na jednoj, i demokratske prakse, građanskih prava i društvene etike, na drugoj dalekoj obali? </p>
<p>Koliko je institucija, u to vrijeme, odzvanjalo patetičnom ispraznošću, koliko instituta pravne, političke, ekonomske, kulturne... regulative bila zgaženo »državotvornom« arbitrarnošću »državnog poglavara«, koliko posvećenih načela moderne Europe i svijeta relativizirano balkansko-provincijalnim svođenjem na mjeru prema ukusu ondašnje »preporodne« kaste?</p>
<p>Nažalost, u nas - osim u krugovima ljudi od znanosti, struke i obraza, što je gotovo stopostotno jamstvo da su i bez utjecaja - nikako da prodiše istina kako upravo generacije kojima je povijest namijenila ulogu protagonista jednoga stubokom prijelomnog procesa moraju položiti temelje ključnim ustanovama, ispisati »vječne« dokumente, ustanoviti postupke i uobličiti »koreografiju« središnjih sastavnica moderne države i društva.</p>
<p>Današnji naraštaj povijest je odabrala da sroči ono što se naziva konzistentnim i vizionarskim, hrabrim i samosvjesno promišljenim nacionalnim programom, kako se sutrašnje generacije ne bi gušile u glibu nedorađenih instituta, kako ih ne bi sputavala paučina kriterija za jednokratnu uporabu.</p>
<p>I ovih dana traje naše političko-ekonomsko-medijsko... trvenje sa Slovencima - upravo zato jer oni jesu, i to još 1987. godine, definirali svoj nacionalni program u predvečerje rušenja Berlinskog zida, a mi nešto takvo nismo utvrdili do današnjega dana.
Pa naši sjeverozapadni susjedni odmiču u smjeru Europske unije i NATO-a, a mi se batrgamo u kalu »zapadnog Balkana«. Oni pritišću kako bi, osnaženi potvrđenim kandidaturama za članstvo u tim asocijacijama, ostvarili sve svoje interese na našu štetu - a mi, odnosno naša vlast, nema(mo) tri čiste ni o jednomu od spornih pitanja. </p>
<p>Izbjeći bi se moralo i nasilno prekrajanje biračkog tijela</p>
<p>Ljudi koji određuju držanje i djelovanje hrvatske vlade nisu još uspjeli ni shvatiti kako su tragično pogriješili ne maknuvši, odmah 4. siječnja 2000. godine, slovenske »lugare« sa Svete Gere, a da ne trošim riječi na to kako im manjka petlje da realizacijom inicijative (i) Predsjednika Republike o proglašenju ekonomskog pojasa na Jadranu postave jedinu realnu osnovu rješenja slovenskog izlaza iz Savudrijske vale!</p>
<p>No da se vratim izbornom zakonu. Njime bi Republika Hrvatska treba uspostaviti stabilan i transparentan demokratski sustav, dobiti i dobivati, u svakom izbornom ciklusu, razinom znanja, iskustva i lucidnosti snažan Sabor, koji bi odražavao svu socijalno-interesnu, etničko-kulturnu, regionalnu i vrijednosno-orijentacijsku raznolikost hrvatske političke nacije. Koji bi okupljao takvu kritičnu masu političke i upravljačke pameti - i mudrosti! - da zajamči vrsnu izvršnu vlast i da bude savjestan, odgovoran i predan forum u kojem će njeni nositelji imati istodobno žestoka kritičara i najboljeg suradnika.</p>
<p>Jasno, takvim bi se izbornim zakonom morala postići i pravedna mjera kad je riječ o zastupanju etničkih manjina, da one budu zastupljene pravim predstavnicima, a ne »profesionalnim« pripadnicima svog etnosa. Izbjeći bi se moralo - »u suradnji« sa zakonom o izbornim jedinicama - i nakazno prekrajanje biračkog tijela, brkanje krušaka i kakaovca, odnosno nasilno spajanje područja koja nemaju nikakve dodirne točke osim geografsko-političke pripadnosti istoj državi.</p>
<p>Donošenju izbornog zakona svakako bi trebala prethoditi (ustavna) reforma parlamentarnog sustava, s uvođenjem doma regija, u kojemu bi - kao »osma regija« - bila zastupljena stvarna dijaspora, i to tako da se njeni zastupnici biraju s otvorenih lista nezavisnih kandidata, a ne prema stranačkom ključu. Čudim se da barem HSS ne predlaže »povratak Županijskog doma« u obliku doma regija, kad se već - nakon dugih godina dražesna suglasja s hadezeovskom demonizacijom regionalizma kao »uvoda u razbijanje Hrvatske« - obratio na »Radićevu« vjeru o Lijepoj našoj kao državi povijesnih, geoekonomskih i geokulturnih, zemalja?</p>
<p>No tako ćemo opet na birališta u znaku traljavoga izbornog zakona, sklepanog u ozračju stranačkih trgovina, muljanja i ucjena, zakona koji će umrijeti od srama čim posluži svrsi za koju ga kroje i prekrajaju. A ostat će ne samo gorak okus iznevjerenih obećanja i izjalovljene vjere da bi sadašnja vlast ipak mogla shvatiti koliko je važno da postavi trajne osnove europeizacije hrvatskoga parlamentarnog sustava, nego i visoka apstinencija, kao već ustaljeni »fenomen« na izborima svih razina u našoj zemlji.</p>
<p>Eto, nedavno je u Virovitici izašlo jedva 48 posto upisanih birača, drugdje - kad se održavaju izvanredni izbori za gradske ili općinske vlasti - i manje. Nema u nas francuske političke kulture, sukladno kojoj bi građani stavili štipaljku na nos, pa ipak izašli glasovati za (Chiracovu) opciju koja je prihvatljiva samo zato što im ona druga (Le Penova) smrdi do neba. </p>
<p>Baš zato se ponekad čini da je tvorcima izbornog zakona upravo stalo do visoke suzdržanosti birača, jer vodeće stranke, a one ga kroje, što slovom, što potporom, i ne žele da na birališta izađe onaj sloj građana o komu znaju samo da im ne može oprostiti iznevjerena obećanja!</p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, član je Predsjedništva Liberalne stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Knjižarstvo u Hrvata svojevrstan je fenomen</p>
<p>I dok su u prošlosti jednaku važnost imali knjižarski nizovi, kao i što smo se veselili svakoj privatnoj inicijativi (Moderna vremena), dok su se knjige prodavale - nakladnička sreća i oduševljenje nije dugo trajalo - Domovinski rat, egzistencijalni minimum kao da su preoblikovali navike: nakon rata rijetki su se vraćali pred izlog s knjigama, a korovom obrasle fasade sakrile su njihova neonska svjetla / Od četrdeset dva milijuna kuna, koliko su naši građani potrošili tijekom prošlih božićnih blagdana, dvanaest milijuna je utrošeno na parfeme, a samo nešto više od petsto tisuća kuna na knjige</p>
<p>HRVOJE BOŽIČEVIĆ</p>
<p>Nedavno se govorilo o tome kako liste najprodavanijih knjiga nisu u skladu s stvarno prodanim nakladama. Ima li u toj tvrdnji istine, teško je dokazivo, no lista sama po sebi najmanje ovisi o onome tko je objavljuje. </p>
<p>Ovdje je prije riječ o specifičnom odnosu nakladnika i knjižara, vječitom odnosu ljubavi i mržnje, a koji je dio mnogo složenijeg sustava krvotoka nakladničke industrije u cjelini. </p>
<p>Proniknuti u taj sustav nije lako, posebno zato što ga je nemoguće precizno anatomski definirati, čas je ovakav, čas onakav, čas se širi ovdje, čas pulsira, časom je »zaštopan«, da se izrazim slikovito, poput je kakve nepredvidljive rijeke s mnoštvom pritoka. </p>
<p>Uistinu, knjižarstvo u Hrvata jest svojevrstan fenomen: postoji, ali kao da je skriveno prašumskim raslinjem pa ga se na prvi pogled ne vidi. </p>
<p>Sjećam se kako smo se nekad sastajali »ispred Znanstvene« na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Dakako, riječ je o Znanstvenoj knjižari koja je »u ono doba« bila prepuna knjiga, časopisa, zbornika, ali i vjernih subotnjih posjetitelja o podne, uglednika svih profila i vrsta, intelektualaca, strastvenih čitatelja... </p>
<p>»Vidimo se..., ispred Znanstvene«, glasio bi dogovor. Gdje su svi oni sada i što je ostalo od atmosfere koja je Znanstvenu knjižaru učinila magnetom okupljanja, pitanje je na koje tek valja dati odgovor. Postoji li danas adekvatna zamjena, kakav kultni knjižarski kutak koji bi na isti način trebao okupljati vjerne sljedbenike dobre literature? </p>
<p>Kad sam se 1997. odlučio izgraditi knjižaru u palači Matice hrvatske (nesuđena knjižara »Filip Lukas«, danas knjižara Matice hrvatske), na umu sam, indikativno, imao jednu beogradsku knjižaru, kojoj se ne sjećam imena, posjećivali smo je još 1981. dok sam ondje služio vojni rok, u nekoj zabačenoj ulici, no posebna po svojem šarmu i iznimno opuštenoj atmosferi, velikom izboru knjiga (ondje sam, među ostalim, kupio Dizdarova »Kamenog spavača«, Dragojevićevo »Razdoblje karbona« itd.), te gotovo kultnom statusu u kulturnim i intelektualnim krugovima bivšega glavnoga grada bivše države. </p>
<p>Kako sam je redovito posjećivao iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec, ta mi je knjižara bila u sjećanju, jer je bila »dobro vođena« - vlasnici i voditelji su znali da knjižaru ne čini sterilitet uredno posloženih knjiga i stalni nadzor nad posjetiteljima, nego »ono nešto drugo« - prašina i patina ukoričenih stranica, svojevrstan kreativni nered, kutak u kojem možeš sjesti, piti kavu i prolistati knjigu bez straha da će ti nad glavom knjižar-čuvar brojiti minute ili paziti da ne oštetiš ovitak. </p>
<p>Sve to bila je moja misao vodilja - otvoriti knjižaru koja će imati miris pariških »knjiških rupa«, prenijeti podrumski alternativni štih knjižare NZ Matice hrvatske, skrivene od očiju još od 71. na svjetlost dana i postupno nepopularnu ulicu Matice hrvatske (ulica policijske uprave) pretvoriti u nezaobilaznu točku na kulturnoj mapi grada. </p>
<p>Vjerojatno će se svatko složiti sa mnom da su dobre knjižare krucijalne za kulturni život neke zemlje, pa i Hrvatske, posebno ako su tradicionalno vođene autonomno, gotovo neovisno, poput nekada Znanstvene ili Ilice 7, u lancu knjižarsko-nakladničkog poduzeća Mladost (danas »Librarira« u vlasništvu Školske knjige). </p>
<p>I dok su u prošlosti jednaku važnost imali knjižarski nizovi, kao i što smo se veselili svakoj privatnoj inicijativi (»Moderna vremena«), dok su se knjige prodavale - nakladnička sreća i oduševljenje nije dugo trajalo - Domovinski rat, egzistencijalni minimum kao da su preoblikovali navike: nakon rata rijetki su se vraćali pred izlog s knjigama, a korovom obrasle fasade skrile su njihova neonska svjetla. </p>
<p>Što je čitatelje, građane uopće, odvratilo od knjižara? Zašto kultna mjesta zagrebačkih knjižarskih sastajališta više nisu u modi i zašto su se brojne privatne inicijative pretvorile u svaštarenje različitim proizvodima, a one koje su u asortimanu zadržale samo knjige nisu uvijek redovni platiše. </p>
<p>Danas, kad je mnoštvo malih nakladnika preuzelo primat na tržištu, svoju snagu isključivo duguju odnosu s prodajnim mehanizmom, dakle, i knjižarama. </p>
<p>Mali nakladnici duguju svoju egzistenciju kulturi prodaje, a koja je očito obezglavljena nenadanim nestankom navike, pa tako i manji brojem naslova u optjecaju, reduciranim osobljem u knjižarama, te obeshrabrenim kupcima, a što govori i podatak da od četrdeset dva milijuna kuna, koliko su građani potrošili tijekom prošlih božićnih blagdana dvanaest milijuna je potrošeno na parfeme, a samo nešto više od petsto tisuća kuna na knjige. </p>
<p>Rekao sam da je knjižarska mreža neke zemlje poput krvožilnog sustava, ali nedokučiva anatomskom preciznošću. Slijedimo li tu asocijaciju, uistinu ćemo zaključiti da je naše knjižarstvo tek u začecima profilacije, tkivo se tek nadograđuje, a ono malo uistinu aktivnih knjižara zanemarivo je u odnosu prema broju stanovnika i veličini naših gradova. </p>
<p>Zato ostaje i neodgovoreno pitanje hoćemo li se ikad sastajati pred ikojom knjižarom ponovno?</p>
<p>Autor je nakladnik iz Zagreba, izvršni direktor Mosaic Publishers' Network, UK.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Mali i veliki: Hoćemo li ovako nemoćni i malobrojni već jednom postati gospodarima vlastite sudbine</p>
<p>Bogohulno je malobrojne narode i obične ljude nazivati malima, jer oni u Božjoj Providnosti imaju svoje uloge koje upotpunjuju cjelinu Božjega nauma sa spektrom najrazličitijih sudjelovanja svojim svjetovima, jezicima, kulturama i vjerama u usavršavanju svega vidljivoga i nevidljivoga koje je Stvoritelj stvorio i još stvara i usavršava. Taj izniman položaj i zadatak u usavršavanju svijeta pripada i tzv. malim narodima koji u »velikom orkestru sviraju svoje partiture« / Iako »u ljubavi za vlastitu naciju ne bi smjelo biti hvalisanja, propinjanja, ni busanja u prsa, jer je nacija kao potreba duše« iznjedrene iz vlastite sudbine, ipak mi je onima i u vlastitome narodu koji smatraju »velike« jedinim svijetom, a njihov identitet totalitetom, reći da takvim stavom čine zlo prema vlastitom narodu, te tako negacijom smjerova i pravednosti ulaze u zupčanik nepopravljive prakse koja će za potrebe ucjenjivanja Hrvatske suditi našim braniteljima do posljednjega Hrvata</p>
<p>TOMA PODRUG</p>
<p>Mnogi su izricali i još izgovaraju sintagmu »mali narod«, »veliki narod« i »mali čovjek« kao oznake za malobrojne i mnogobrojne narode i »obične« ljude - koji ne pripadaju elitističkim društvenim krugovima.</p>
<p>I upravo izricanje »mali narod« i »mali čovjek« gotovo je uvijek u službi sažaljevanja ili želje da ih se zaštiti, unatoč tomu što ti tzv. mali narodi i tzv. mali čovjek imaju svoje identitete i vitalitete koji često nadživljuju ideje koje su izmislili tzv. veliki narodi i u njima tzv. veliki ljudi, a koje su se strovalile u žitke ponore kad su ih htjeli ugraditi u povijesno iskustvo »velikih« i »malih« naroda i ljudi.</p>
<p>Sjetimo se samo ideologija komunizma i fašizma koje su upravo militantno krenule iz tzv. velikih naroda harati svojim nečovječjem čovječanstvo »velikih« i »malih« naroda kod kojih su zbog svojih zločinačkih posljedica u dvadesetom stoljeću stvorile golem povijesni pesimizam i u tzv. velikih i malih ljudi.</p>
<p>Bogohulno je malobrojne narode i obične ljude nazivati malima, jer oni u Božjoj Providnosti imaju svoje uloge koje upotpunjuju cjelinu Božjega nauma sa spektrom najrazličitijih sudjelovanja svojim svjetovima, jezicima, kulturama i vjerama u usavršavanju svega vidljivoga i nevidljivoga koje je Stvoritelj stvorio i još stvara i usavršava. </p>
<p>Taj izniman položaj i zadatak u usavršavanju svijeta pripada i tzv. malim narodima koji u »velikom orkestru sviraju svoje partiture«, a koje je vidovito uočio francuski pisac i portretist glasovitih umjetnika i mislilaca Andre Suares: »Iskazat ću veličinu malih naroda. Samo su oni prema mjeri čovjeka. Velika su carstva prema mjeri vrste. Mali su narodi stvorili polis, moral i pojedinca... Carstvima priliči količina; kakvoća pak malim narodima...«</p>
<p>I unatoč takvim afirmirajućim stavovima o tzv. malim narodima, Friedrich Engels, teoretičar socijalizma, utemeljitelj i promicatelj tzv. dijalektičkog i povijesnog materijalizma, zločinački je presudio tzv. malim narodima, pa tako i hrvatskome, zloglasnom tvrdnjom: »Dovoljno sam autoritativan da smatram zastarjelim postojanje malih primitivnih naroda u samome srcu Europe.« </p>
<p>Je li i ta misao potkrepljivala odluku tzv. velikih naroda zabranu nabave oružja »manjem« hrvatskom narodu u njegovu Domovinskom ratu (1991. - 1995.) kad ga je napao »veći« i dobro naoružan srpski narod, poslavši tom »manjem« narodu takvom odlukom ciničnu poruku: »Ako nemaš sile obraniti se, nemaš pravo postojati!«</p>
<p>Takvim se predrasudama često i u novijoj povijesti čine nepravde malobrojnom hrvatskom narodu koji za svoju obranu mora platiti i tzv. pravdi »velikih« naroda, koji izjednačiše osvajača i branitelja, pa sudskom praksom međunarodnoga suda za ratne zločine u Haagu nastoje izjednačiti krivnju, te tako pokazati nesnošljivost koju je već izrekao Engels kako bi Hrvati izgubili svako oduševljenje za svoju državom.</p>
<p>I tako uvriježena mišljenja mnogobrojnijih naroda koji nisu definitivno raskrstili sa svojom kolonijalističkom i imperijalističkom prošlošću koja ih još prožima i stvara svojevrsnu nadutost očitovanja u sili, a koju trebaju tzv. mali narodi napadati pravdom i suditi istinom kako bi se umanjio njihov hegemonizam i supremacija.</p>
<p>Zašto bi malobrojni i dovoljno nepoznati narod kao što je hrvatski bio u pejorativnom smislu »mali« narod koji se nije zaboravio braniti ni od mnogobrojnije nadmoći i nije im svojim kukavičlukom olakšao pobjedu, nego se na ovome trusnome geopolitičkome prostoru održao punih petnaest stoljeća.</p>
<p>Svojim je duhovnim, kulturnim i materijalnim djelima stvorio i još stvara postojano u svim vremenima vrijednosti kao obranu svoga identiteta, pa zašto bi svoje središte prebacivao iz svoga europskoga latiniteta i kršćanstva koje ga je povezivalo sa zajednicom zapadnoeuropskih ili bliže srednjoeuropskih naroda u neka druga središta za volju tzv. velikih naroda?</p>
<p>Zašto ga se sada toliko ucjenjuje i tereti zbog »nedovoljne« suradnje sa Sudom u Haagu i čini od njegovih branitelja uzročnike brojnih zločina kad se zna da je na Nürnberškom procesu bilo suđeno samo uzročnicima rata, osvajačima tuđih teritorija i zločina na tim teritorijima, a nikako onima koji su se branili u svojim državama i na vlastitome teritoriju? Otkud ti »veliki« sada nameću drugu logiku i drukčije međunarodno pravo?</p>
<p>Pa tko je taj, pa bio on i maštoviti Engels, koji bi jednom narodu koji je svagda težio biti slobodan i gospodar svoje sudbine i svojih djela nametnuo toliku krivnju u vlastitoj obrani, učinivši ga tako beznačajnim, a njegovo oslobodilačko ostvarenje nacionalističkim i zločinačkim činom?</p>
<p>Iako »u ljubavi za vlastitu naciju ne bi smjelo biti hvalisanja, propinjanja, ni busanja u prsa, jer je nacija kao potreba duše« iznjedrene iz vlastite sudbine, ipak mi je onima i u vlastitome narodu koji smatraju »velike« jedinim svijetom, a njihov identitet totalitetom, reći da takvim stavom čine zlo prema vlastitom narodu, te tako negacijom smjerova i pravednosti ulaze u zupčanik nepopravljive prakse koja će za potrebe ucjenjivanja Hrvatske suditi našim braniteljima do posljednjega Hrvata.</p>
<p>Ovako ćemo se, pod stalnim pritiskom i interesnim zahtjevima tzv. velikih, neprestano suočavati s neslobodom koju će nam pritiscima regulirati oni koji nam stalno nameću zahtjev za bezuvjetnom suradnjom sa Sudom u Haagu.</p>
<p>Hoćemo li ovako nemoćni i malobrojni već jednom postati gospodari vlastite sudbine i od tisućugodišnjega objekta postati subjekt ukorijenjen u najdublje slojeve kulture i uljudbe koji će nas činiti dostojnim sudionikom gradnje europske budućnosti? </p>
<p>Hoćemo li ovako osuđeni na ucjene bez svršetka moći ostvarivati sve ono što je podređeno narodnosnom snu i Božjoj namisli kad nam je još sanjati onu slobodu koja najintimnije pripada onome svijetu komu pripadaju i naši ideali, a to su biti ravnopravan narod sa svim drugim narodima?</p>
<p>Nadamo se da će tzv. veliki narodi iznjedriti iz svoje sredine ljude poput onih koji su nam pritekli upomoć kad nam je najviše ona i bila potrebna, a takav je svakako bio francuski filozof i esejist Alain Finkielkraut, koji je svojedobno shvatio sudbinu tzv. malih naroda kada je napisao: »Zahvaljujući Izraelu, ja nisam, kao toliki drugi štićenici Velike Povijesti, podlegao prijeziru ili zaboravu malih nacija, koje će u velikom orkestru, odsvirati svoju partituru.«</p>
<p>Nadam se da će se napokon shvatiti da je sudjelovanje »malih« i »velikih« naroda u cjelokupnom svjetskom duhovnom, kulturnom i uljudbenom usponu, usavršavanju i bogaćenju nemjerljivo, jer je svaki od tih »malih« i »velikih« svojim genijem obogaćivao i umnožavao osobnim i posebnim bojama mozaik svjetske zajednice naroda!</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Terase na Cvjetnom trgu postavljene i proširene bez dozvole</p>
<p>Terase je na Cvjetnom trgu dozvoljeno postavljati smo do zapadnog ruba crkve / Udruženje ugostitelja traži da se omogući ostanak terasa i zimi</p>
<p>Unatoč tome što službeno još nije počela sezona stolova na otvorenom (traje od 1. travnja do 15. studenoga), većina ugostitelja u centru grada od naglog zatopljenja početkom ožujka iskorištava »ljetne« terase kako bi privukli što veći broj građana.</p>
<p>Ne bi to bilo neuobičajeno, da se terase dvaju najposjećenijih kafića na Trgu Petra Preradovića, u zadnja dva tjedna nisu još dodatno proširile i zauzele gotovo dvije trećine cijeloga trga. Zagrepčani koji su se, tako, prije zahlađenja, htjeli osunčati na jednoj od klupa Cvjetnjaka, nisu to mogli učiniti, jer su gotovo sve klupe »zašle« u prostor tih terasa.</p>
<p>Iz Ureda za prostorno uređenje i komunalne poslove potvrđuju naše sumnje: ugostitelji s Preradovićeva trga nemaju dozvole ni za prostor na kojem su terase propisom odobrene - granica je zapadna ograda crkve, a kamoli za novo proširenje!</p>
<p>»Postupak izdavanja dozvola je u tijeku«, šturo priopćuju iz tog gradskog ureda. Dozvola će se naravno odnositi na prvih nekoliko redova terase koji sežu do crkve, a ostali? Hoće li ih obići komunalni inspektori?</p>
<p>Lani su oni napravili 2189 nadzora terasa, a u 219 slučajeva odmah su naplatili kaznu, koja varira od dvije do 20.000 kuna. Iskustva, međutim, govore da se ugostitelji u želji za zaradom češće odlučuju za povremeno plaćanje kazni, nego uklanjanje terasa.</p>
<p>U Udruženju ugostitelja Zagreb kažu, da bi se oko postavljanja terasa trebali dogovoriti grad i sami ugostitelji, na zadovoljstvo i jednih i drugih, ali i okolnih stanara. </p>
<p>»Glavni kriterij za terase su dozvole grada. Ako ih netko nema, treba postupiti po zakonu«, kaže Nenad Šepak, dopredsjednik Udruženja ugostitelja. Udruženje će se, pak, kaže, boriti za promjenu nekih propisa kojima je nezadovoljno.</p>
<p>Krajem prošlog tjedna Udruženje je Poglavarstvu poslalo zaključke sa sastanka Odbora za vijeća gradskih četvrti u vezi izdavanja dozvola za ljetne terase. U njima traže da se rok za izdavanje dozvola skrati sa 60 na 30 dana od podnošenja zahtjeva te da pravo prvenstva ima lokal koji je najbliži javnoj površini. »Tražili smo i da se ugostiteljima omogući ostanak terasa i tijekom zime ako to oni žele, što bi se plaćalo po drugoj tarifi«, kaže Šepak.</p>
<p>Udruženje također smatra da bi grad neurednim platišama i dužnicima iz prethodnih godina, trebao odbiti zahtjev do podmirenja duga. Ukoliko ugostitelj, pak, za korištenje javne površine želi platiti unaprijed, grad bi mu za to trebao dati popust od 25 posto, stav je Udruženja ugostitelja. Nove bi se odredbe, ako ih grad prihvati, počele primjenjivati tek sljedeće godine.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U pravnoj državi problemi se na kraju rješavaju šakama</p>
<p>Sagu koja traje već četiri mjeseca pokrenulo je 40 nezadovoljnih, i u međuvremenu otpuštenih, radnika koji su zbog nezakonitog poslovanja tvrtke i spornih vlasničkih odnosa 5. studenog blokirali ulaz poduzeća</p>
<p>Slučaj poduzeća Croatia bus posljednjih je mjeseci pokazao sve slabosti funkcioniranja pravne države. Umjesto gospodarski, slučaj je postao politički problem u kojem su financijska pitanja postala važnija od socijalnih. Naime, u hrvatskoj sapunici Croatia bus, glavne su uloge preuzeli, još uvijek neimenovani, visoki dužnosnici koji svoj interes prije vide u zanimljivoj parceli poduzeća na kojoj bi trebao biti izgrađen stambeno-poslovni kompleks, nego u ozdravljenju ozbiljno nagrizenog zdravlja tvrtke. </p>
<p>Tu sagu koja traje već četiri mjeseca pokrenulo je 40 nezadovoljnih, i u međuvremenu otpuštenih, radnika koji su zbog nezakonitog poslovanja tvrtke i spornih vlasničkih odnosa 5. studenog blokirali glavni ulaz poduzeća. Na odgovor Uprave nisu dugo čekali. Zbog dnevnih gubitaka koji su dosezali 90 tisuća kuna direktor Trpimir Sulić podigao je na Općinskom sudu protiv prosvjednika tužbu. Iako je u međuvremenu </p>
<p>Općinski sud donio dvije privremene mjere deblokade te konačno presudio u korist tužitelja, poduzeće još uvijek ne posluje nesmetano. Naime, na sudskom rješenju navedeno je samo 26 radnika što je dalo za pravo ostaloj 14-orici da i dalje ostanu u krugu poduzeća. </p>
<p>Početkom godine u slučaj se uključilo i Državno odvjetništvo koje je na Trgovačkom sudu podiglo tužbu protiv bivše Uprave poduzeća, na čelu koje se nalazio Leon Sulić. Zahtjevi Državnog odvjetništva, koje potkrepljuje i ocjena Državnog ureda za reviziju jer postupke pretvorbe i privatizacije Croatia busa ocjenjuje suprotnim zakonskim odredbama, odnose se na imenovanje privremene uprave do okončanja spora, zabranu raspolaganja sporno stečenim dionicama te proglašenje ništavnim ugovora na temelju kojih je obitelj Sulić došla do većinskog vlasničkog udjela. </p>
<p>Najviše povika u tom predmetu koji je još uvijek u postupku, izazvala je mjera o imenovanju privremene uprave do okončanja spora jer se sudac Ivan Vladić do danas nije očitovao o njoj. Zbog odugovlačenja s donošenjem te odluke otpušteni radnici sastali su se i s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem koji im je tom prilikom obećao pomoć.</p>
<p>Blokada onemogućila daljnji kriminal</p>
<p> Što bi se dogodilo u slučaju da mjera bude donesena teško je reći buduću da je Sulić nedavno na novinarsko pitanje, hoće li ustupiti direktorsku fotelju ukoliko sud donese takvu odluku, odgovorio negativno. </p>
<p>O slučaju Croatia bus očitovao se i premijer Ivica Račan. Nakon sastanka s predstavnicima otpuštenih radnika, na prijemu kod Račana bili su i predstavnici 350 radnika Croatia busa, odnosno Sindikata profesionalnih vozača, automehaničara i drugih stručnih radnika u javnom cestovnom prijevozu (SIPROVOZ). Račan je tada naglasio kako Vlada ne podržava nasilne akcije, ali »činjenica je da SIPROVOZ nije ukazao na kriminalne aspekte u poduzeću, već ste se zadovoljili s tim što imate posao«. Oni koji već mjesecima drže poduzeće u blokadi, istaknuo je premijer, digli su prašinu i onemogućili da kriminal prođe nekažnjeno. Najglasnija Račanova poruka, koju su očito prečula i jedna i druga strana, bila je da se umjesto uzajamnog prepucavanja sastanu sindikalni predstavnici i pokušaju razgovarati. Naime, niti jedna strana osim uvreda nije ponudila nikakav kompromis. </p>
<p>Osim privatizacije i pretvorbe, zanimljivim se pokazalo i zemljište poduzeća Croatia bus u Heinzelovoj ulici. Prema, još uvijek nedonesenom, Generalonom urbanističkom planu tih 130 tisuća četvornih metara predviđeno je za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa na kojem bi, smatra Sulić, netko mogao zaraditi 39 milijuna kuna. Gradski su, pak, oci mudro prepustili cijeli slučaju Državnom odvjetništvu iako bi među ostalim itekako trebali biti zainteresirani za naplatu 30 milijuna kuna, koliko iznosi dug poduzeća Gradu Zagrebu. </p>
<p>Danas, četiri mjeseca nakon početka blokade završetak čitave priče čini se sve daljim. Sporost pravne države u rješavanju sporne privatizacije i pretvorbe postaje sve očitija, a bivšim i sadašnjim radnicima Croatia busa ponestaje strpljenja. Rezultat toga su sve češći fizički obračuni, uz stalne prijetnje još većim incidentima, koji su svoj vrhunac dosegli u petak kad su zaštitari spriječili ulazak otpuštenih radnika u krug poduzeća. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Plinara će zaposliti dva invalida i izgraditi prilaznu rampu</p>
<p>Nakon što su gradske vlasti nedavno usvojile Zagrebačku strategiju kojom se treba poboljšati život osoba s invaliditetom i omogućiti im odgovarajuće uvjete za jednakopravan život, krajem prošlog tjedna osnovano je i Povjerenstvo. U njega su uključeni predstavnici gradskih ureda (za zdravstvo, promet, imovinu...) i nevladinih udruga te skupštinski zastupnici, koji će biti zaduženi za superviziju provođenja mjera zagrebačke strategije. </p>
<p>Prema riječima dr. Zvonimira Šostara pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, »stvari se kada je riječ o invalidima ipak pokreću s mrtve točke«. Već 20. ožujka Gradska će plinara izgradnjom prilazne rampe na ulazu postati dostupna svim invalidima. Također će provesti i jednu od točaka strategije, za što je obvezuje i nedavno doneseni Zakon o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji po kojem gradske ustanove trebaju zaposliti određeni broj invalida. </p>
<p>»Plinara će zaposliti dvije invalidne osobe, na što ćemo poticati i ostala trgovačka društva«, rekao je Šostar. Dodao je kako je njegov ured izdao i Vodič za invalide u kojem su sve dostupne ustanove od domova zdravlja do onih za stare i nemoćne, zatim ljekarne, bolnice, pošte... A od 15. travnja svim će Zagrepčanima biti dostupan prvi SOS dežurni telefon za astmatičare koji će raditi 24 sata u Bolnici Srebrnjak. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Širi se trešnjevačka tržnica? </p>
<p>Vijeće gradske četvrti Trešnjevka-sjever pokrenulo je inicijativu za cjelovito preuređenje zapuštenog područja pokraj trešnjevačke tržnice između Zvorničke ulice i Nove ceste. Vijeće predlaže da se tu uredi parkiralište i proširi ploha tržnice.</p>
<p>»Na taj način spriječio bi se kaos s parkiranjem i prodajom, pogotovo za vrijeme vikenda jer ta tržnica tada postaje središnja tržnica na kojoj kupuje gotovo čitav Zagreb«, rekao je Vjesniku Hrvoje Ozmec, predsjednik ovog vijeća. </p>
<p>Prema prijedlogu Vijeća, Grad Zagreb trebao bi otkupiti pet privatnih kuća i pet privatnih parcela koje bi dao Tržnicama na korištenje. No Filip Borac, direktor Tržnica Zagreb, strane također zainteresirane za ovaj projekt, tvrdi, međutim, da je problem u tome što samo jedna od tih kuća ima čak 12 vlasnika pa dok se to pravno riješi, proći će dosta vremena. Borac ne vjeruje da će taj projekt zaživjeti do kraja njegova mandata, jer vijećnici Vijeća Trešnjevke-sjever očito nemaju uvida koliko je to dug i složen proces. Nedavni sastanak na kojemu su sudjelovali i predstavnici gradske službe za mjesnu samoupravu, ipak govori da je Grad zainteresiran, no do konačne realizacije beskućnici će i dalje mirno paliti vatru u jednoj od kuća koje treba otkupiti. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Cubismu sedam, Gabi Novak četiri, a Oliveru tri nagrade</p>
<p>Porin će se bez sumnje pamtiti i po nepravdi, jer sasvim je neshvatljivo da pokraj dva doista velika hita - Thompsonovog »Iza devet sela« i »Oduzimaš mi dah« grupe Colonia, nagradu za hit godine dobije Oliver Dragojević s pjesmom »Trag u beskraju«, objavljenom tek u prosincu, koja je k tome i prepjev talijanske pjesme stare pet godine</p>
<p>OPATIJA, 16. ožujka</p>
<p> – Lijepa strana ovogodišnjeg Porina su četiri nagrade koje su došle u ruke Gabi Novak, pjevačice kojoj je prošle godine nepošteno oduzeta nominacija za žensku vokalnu izvedbu, te sedam nagrada grupi Cubismo, redovitim laureatima na Porinu. Međutim, postoji i ona manje lijepa strana Porina - pjesma »Trag u beskraju« u izvedbi Olivera Dragojevića proglašena je hitom godine, a riječ je o pjesmi objavljenoj tek u prosincu, u posljednjim danima kalendarske godine kojom se ujedno zatvara i »porinovska« godina. Uz to, ta je pjesma, koju potpisuju Biagio Antonacci i Danijel Načinović, talijanska pjesma u susjednoj državi objavljena prije punih pet godina, u izvedbi samog skladatelja Antonaccija. Ne samo da je glazba identična onoj u talijanskoj verziji već su i riječi gotovo iste, te se pjesma može nazvati prepjevom. Slična se stvar dogodila i 1995. godine kad je za pjesmu »Lijepa bez duše« Porina za najbolji aranžman dobio Stipica Kalogjera. Kalogjera, međutim, nije želio primiti nagradu, svjestan da Porin, zapravo, pripada talijanskom aranžeru, koji stoji iza originala pjesme. Na kraju, ma koliko to naljutilo članove Upravnog odbora Porina, moramo primijetiti da je nagrada za hit godine Oliveru Dragojeviću pomalo smiješna s obzirom da je cijelu prošlu godinu obilježio Marko Perković Thompson, nominran s pjesmom »Iza devet sela«. Drugi po redu hit godine, bez sumnje je pjesma »Oduzimaš mi dah« grupe Colonia, a o trećem bi se dalo razgovarati...</p>
<p>Velikim se gubitnikom Porina 2003. može smatrati Dragan Lukić LVKY, čiji je album »Ararita« nominiran u osam kategorija, a splitski je kantautor dobio tek jednu statuu - u kategoriji za najbolji pop-rock i rock album. </p>
<p>Dakle, 2002. će po svojim glazbenim uspjesima pamtiti članovi grupe Cubismo, dobitnici Porina u kategorijama: izvedba grupe s vokalom, najbolji album urbane i klupske glazbe, aranžman, produkcija, snimka, jazz skladba »Sjene« i likovno oblikovanje«. Također, po lijepom će je pamtiti Gabi Novak, dobitnica nagrade za album godine - »Pjesma je moj život«, vokalnu suradnju s Divasicom Majom Vučić na pjesmi »Za mene je sreća«, žensku vokalnu izvedbu i pop album godine. Svojih će se albuma koji su im donijeli prve Porine sjetiti i hip-hoperi Edo Maajka (debitant godine) i El Bahattee (album alternativne rock glazbe), a i Oliver Dragojević, dobitnik tri Porina - za mušku vokalnu izvedbu, hit godine i pjesmu godine (»Sve bi da za nju«). Dobitnici posebnih nagrada, što je bilo poznato i prije samog događaja na opatijskoj Ljetnoj pozornici, su Ruža Pospiš Baldani (životno djelo), Dražen Vrdoljak (doprinos diskografskoj industriji) i Boško Petrović (doprinos hrvatskoj kulturnoj baštini), koji je zahvalio na nagradi upozorivši da se još uvijek ne osjeća dovoljno starim da primi nagradu za životno djelo. Također, zamolio je članove Upravnog odbora da ga ne zaobiđu za petnaestak godina, kad će biti vrijeme da primi ovakav tip Porina, ali uz - novčanu nagradu. </p>
<p>I, za kraj, valja spomenuti da su i naši glazbenici, u skladu s kolegama na američkoj i britanskoj estradnoj sceni, odlučili dići glas protiv Amerike. El Bahattee koji je to učinio nastupivši držeći američku maramu s napisom »Jedite kur..«, te Hrvoje Rupčić, frontman Cubisma, koji je u zahvali za dobivene Porine kazao: »Bahatost je jedan od smrtnih grijehova i to će se Amerikancima vratiti«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Galić: Test smo položili, no ne pitajte nas za ocjenu</p>
<p>Na sam dan održavanja Porina u vili Angiolina konferenciju za novinare održali su ravnatelj HRT-a Mirko Galić, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i opatijski gradonačelnik Ranko Vlatković. Veoma zadovoljni desetodnevnim projektom koji je iza njih, Galić, Komadina i Vlatković složili su se da bi suradnja koju su započeli zbivanjima na opatijskoj Ljetnoj pozornici trebala postati trajna. </p>
<p>»Uspješan projekt bio je moguć samo u suradnji svih dijelova naše kuće, te s Opatijom. U ovih je deset dana iz Zagreba u Opatiju došlo 270 ljudi s HRT-a, što je optimalan broj ljudi da bi se ostvario ovakav projekt. Ovo nam je svima bio test, položili smo ga, ali nemojte nas još pitati za ocjenu. Kad dođemo u Zagreb, sve ćemo staviti na stol, odvojiti dobro i loše, vidjeti kako bi sve moglo biti još bolje«, kazao je ravnatelj HRT-a, dodavši da je Opatija u cijeli projekt unijela mnogo elana, energije i entuzijazma. »Voljeli bismo i ubuduće Dane Hrvatske televizije održavati u Opatiji, pod jednim jedinim uvjetom - da nas umjesto šatora štiti čvrsti krov«, završio je Galić napomenuvši da su Dani Hrvatske televizije priredba od nacionalnih ambicija.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Alfredo De La Fe u zagrebačkoj Tvornici 22. ožujka</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Tvornica kulture ugostit će 22. ožujka Alfreda De La Feu s 14- članim pratećim orkestrom »kraljice salse« Celie Cruz. Alfredo De La Fe svira violinu već 43. godine i tijekom bogate karijere svirao je, između ostalih, u orkestru Metropolitan Opere s Carlosom Santanom, Titom Puentesom, Celiom Cruz, Dizzie Gillespiejem, Joscom Fajardom, Fania All Stars, Tipicom 73 i Eddiejem Palmierijem. </p>
<p>Najčešće je nastupao upravo s Celiom Cruz. Prije tri godine sa svojim ju je orkestrom pratio na koncertu »The Dance of Rose«, koji se svake godine održava u ime Grace Kelly naklade pod pokroviteljstvom Kneževine Monaka, a 2001. godine svira na svjetski poznatom koncertu »Pavarotti and Friends«, posvećenom djeci u Afganistanu. </p>
<p>Iste godine Alfredo De La Fe prati Celiu Cruz na njezinoj europskoj turneji, a 2002. godine odlazi na ljetnu turneju kao glazbeni direktor Celie Cruz i s New York Salsa All Stars na kanadsku turneju. Magazin Latin NY pet ga je puta proglašavao najboljim violinistom godine, nekoliko je puta nominiran za Grammyja, a svirao je na tri albuma koji su osvojili ovu prestižnu nagradu. Okušao se i u stvaranju glazbe za filmove i kao glumac u najpopularnijim južnoameričkim sapunicama »Azucar« i »Mambo«.</p>
<p>Među njegove najveće salsa uspješnice spadaju »Acuyuye«, »Te Nesecito«i »Oyelo Tocar«. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Rusell Crowe ulazi u bračnu luku na svoj 39. rođendan</p>
<p>SYDNEY, 16. ožujka</p>
<p> - Hollywoodska zvijezda Russell Crowe planira se idućeg mjeseca, na svoj rođendan, oženiti s dugogodišnjom djevojkom Danielle Spencer na skromnoj svečanosti na svom imanju sjeverno od Sydneya, objavio je u nedjelju australski Sunday Telegraph.</p>
<p>Očekuje se da će vjenčanje Crowea i Spencer biti održano 7. travnja, na njegov 39. rođendan, u obiteljskoj kapelici na imanju Nana Glan, rekla je glumčeva predstavnica za tisak Wandy Day, dodajući kako će to biti intimno vjenčanje za obitelj i prijatelje. </p>
<p>Glumac, rođen na Novom Zelandu, koji je 2001. dobio Oscara za film »Gladijator«, isprosio je Danielle Spencer, pjevačicu, u studenom prošle godine kada se vratio u Australiju. Povratak je objasnio potrebom da izbjegne veliki stres kojem je izložen u Hollywoodu.</p>
<p>Postojanje stresa potvrdio je niz nasilnih incidenata u kojima je sudjelovao u posljednje vrijeme. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bridget Fonda udaje se za skladatelja Dannyja Elfmana</p>
<p>NEW YORK, 16. ožujka</p>
<p> - Bridget Fonda neće još dugo biti »single white female« budući da se uskoro udaje za filmskog skladatelja Dannya Elfmana. </p>
<p>»To će biti prvi brak za 39-godišnju zvijezdu filmova kao što su »Single White Female« i »Jednostavan plan«, a drugi za Elfmana (49), autora glazbe u filmovima kao što su »Batman« i »Beetlejuice«, kao i teme iz serije »Simpsonovi«. </p>
<p>Bridget je dio glumačke dinastije koja uključuje oca Petera Fondu, tetu Jane Fondu i djeda Henrya Fondu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Otkriven masivni plinski oblak kraj Jupitera </p>
<p>WASHINGTON, 16. ožujka</p>
<p> - Pomoću osjetljivog novog instrumenta za snimanje na NASA-inoj letjelici Cassini, istraživači su otkrili velik i iznenađujuće gust oblak plina koji dijeli orbitu s Jupiterovim ledenim mjesecom Europa. </p>
<p> Vjeruje se da je prstenasti oblak, poznat po imenu »torus«, koji se proteže milijunima kilometara oko Jupitera rezultat neobično jakog bombardiranja ionskom radijacijom prema Europi. Ta radijacija oštećuje površinu mjeseca, rastavljajući molekule vode-leda i raštrkavajući ih uz mjesečevu orbitu u torus neutral-plina mase oko 60.000 tona. </p>
<p> Masa oblaka ukazuje na to da intenzivna radijacija koja djeluje na Europu ima teže posljedice no što su znanstvenici pretpostavljali, kazao je dr. Barry Mauk iz Laboratorija za apliciranu fiziku (APL) sveučilišta Johns Hopkins. Mauk predvodi istraživački tim čiji je znanstveni rad objavljen u posljednjem izdanju stručnog časopisa »Nature«. </p>
<p>Masa također pokazuje da Europa, koja se nalazi u orbiti udaljenoj oko 671.000 kilometara od Jupitera, ima znatan utjecaj na magnetsku konfiguraciju oko planete. </p>
<p>»Europin oblak plina se na naše iznenađenje može usporediti s onim nastalim kraj vulkanski aktivnog satelita Io,« izjavio je Mauk. »No, dok Iovi vulkani konstantno izbacuju materijal, uglavnom sulfur i kisik, Europa je relativno miran mjesec, a plin kojeg vidimo je direktan rezultat intenzivnog bombardiranja njegove ledene površine«, rekao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kultura Maja propala je zbog suše </p>
<p>MEXICO CITY, 16. ožujka</p>
<p> - Ako je suditi prema izvješću američkog geologa Geralda Hauga, klasična kultura Maja propala je zbog dugog razdoblja suše. Haug i njegovi kolege, koji su rezultate svoga istraživanja objavili u najnovijem broju časopisa »Science«, do tog su zaključka došli istražujući sedimente ispod morskog dna u sjevernom priobalju Venezuele.</p>
<p> Klasična kultura Maja razvijala se u prvim stoljećima nakon Krista na jugoistoku Meksika, u Gvatemali, Belizeu, Hondurasu i El Salvadoru. Arheološka istraživanja pokazala su da su gradovi bili napušteni u relativno kratkom razdoblju u 8. i 9. stoljeću. O mogućim uzrocima - klimatskim promjenama, digestiji tla, socijalnim nemirima, građanskim ratovima - raspravlja se već desetljećima.</p>
<p> Istraživanje sedimenata potkrijepilo je, po mišljenju autora, teoriju o klimatskim promjenama. Po sadržaju titana u podmorju oni su utvrdili da su u razdoblju 810., 850. i 910. godine na tim prostorima harale tri višegodišnje suše.</p>
<p> Maje se, po Haugu i suautorima, razvili različite sustave za akumuliranje i čuvanje vode, ali to nije bilo dovoljno da se izdrži velik prirast pučanstva za povoljnih klimatskih uvjeta u razdoblju između 550. i 750. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ozon oružje protiv kukaca koji jedu žitarice</p>
<p>INDIANAPOLIS, 16. ožujka</p>
<p> - Znanstvenici sa sveučilišta Purdue otkrili su da ozon može ubiti kukce u posudama u kojima su žitarice, a ne oštetiti plod niti izazvati štete za okoliš kakve se povezuju s kemijskim sredstvima. No taj postupak neće povećati količinu ozona koja se nalazi u smogu, rekli su.</p>
<p> Otkriće bi moglo dovesti do proizvodnje prenosive opreme za stvaranje ozona koju bi mogli unajmljivati proizvođači žitarica i seljaci kako bi uklonili insekte iz svojih spremišta, kazali su znanstvenici. Takav razvoj situacije mogao bi biti dio pristupa koji štiti okoliš kontrolom kukaca koji proždiru između pet i deset posto ukupne godišnje proizvodnje hrane na svijetu.</p>
<p> Znanstvenici s Purduea od 1994. proučavaju mogućnost korištenja ozona u kontroli insekata.</p>
<p> U studiji objavljenoj u siječanskom broju časopisa Journal of Stored Products Research oni su objavili da su uspješno koristili ozon na riži, kokicama, zobi, soji i kukuruzu. »Otkrili smo da možemo ozonom proći kroz posudu sa žitaricama, ubiti insekte i da nema štete na zrnu. Sad treba odrediti na koji se način to može komercijalizirati«, rekao je profesor poljoprivrede sa sveučilišta Purdue Dirk Maier.</p>
<p> Koautorica studije Linda Mason rekla je da je ozon uspješno ubio sve odrasle insekte koje se hrane raznim žitaricama, ali nije učinkovit na ličinkama koje se razvijaju unutar zrna, jer za razliku od kemijskih sredstava ne prodire dovoljno duboko u zrno da bi ubio mlade kukce. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Klimatske promjene uzrokuju promjenu rotacije Zemlje</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 16. ožujka </p>
<p> - Zbog dinamične Zemljine klime, vjetrovi i sistemi atmosferskog tlaka doživljavaju stalne promjene, što može utjecati na način na koji naš planet rotira oko svoje osi, pokazalo je najnovije istraživanje.</p>
<p> NASA-ina misija ESE (Earth Science Enterprise) morala bi omogućiti bolje razumijevanje Zemlje i njezina odgovora na prirodne promjene kao i na one uzrokovane ljudskim djelovanjem te načina na koji oni utječu na klimu i atmosferske promjene. </p>
<p> »Promjene u atmosferi, ponajprije u atmosferskom tlaku, te kretanje vjetra mogli bi biti povezani s klimatskim signalima poput El Nina i dovoljno jaki da se njihov utjecaj može primijetiti i u Zemljinu rotacijskom signalu«, kazao je David A. Salstein, voditelj istraživanja iz Laboratorija za istraživanje atmosfere i okoliša.</p>
<p> Vjetar i tlak zraka iz godine u godinu se mijenjaju izazivajući utjecaj različitih sila na Zemlju. Tijekom godina kad se javlja El Nino, na primjer, Zemljina je rotacija bila malo sporija zbog jačih vjetrova, produžujući dan za djelić milisekunde. </p>
<p> Zakoni kretanja Isaaca Newtona objašnjavaju kako je to povezano s rotacijom Zemlje i točnom pozicijom Sjevernog pola.</p>
<p> Da biste razumjeli koncept kutnog momenta, zamislite Zemlju kako se okreće u svemiru. Uzevši u obzir Zemljinu ukupnu masu i rotaciju, ona sadrži određenu količinu angularnog momentuma. Kad se na određenoj udaljenosti od Zemljine rotacijske osi pojavi dodatna sila, poput promjene površinskih vjetrova ili distribucije visokih i niskih polja pritiska zraka, ona može promijeniti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> Zemljine rotacije, pa čak i smjer rotacijske osi. Zbog zakona »očuvanja angularnog momentuma«, male ali zamjetne promjene u Zemljinoj rotaciji povezane su s rotacijom atmosfere. </p>
<p>Očuvanje angularnog momentuma je zakon fizike po kojem ukupni angularni momentum rotirajućeg objekta bez vanjske sile ostaje konstanta bez obzira na promjene unutar sistema. </p>
<p>"Važno je to da suma angularnog momentuma Zemlje plus atmosferski sistem moraju ostati konstanta dok se ne primjeni vanjska sila,« objašnjava Salstein. »Stoga, ako atmosfera ubrza (zbog jakih zapadnih vjetrova), tada Zemlja mora usporiti (povećava se duljina dana). Isto tako, ako se dio atmosfere premjesti na nižu visinu (dalje od osi rotacije), a atmosferski se pritisak poveća, angulatni momentum raste, pa Zemlja također mora usporiti.« </p>
<p> Druga pomicanja atmosfere, poput veće mase u jednoj hemisferi, mogu dovesti do pomicanja polova, u skladu sa zakonom o očuvanju angularnog momentuma. Salstein je proučavao analizu mjerenja vjetra i pritiska zraka Nacionalnog meteorološkog zavoda, dobivenih kombinacijom opservacija sa tla, zraka i svemira, dok su mjerenja Zemljina pomicanja stigla su iz nekoliko izvora, poput satelita GPS, geodetskih satelita te opservacija dalekih astronomskih objekata. </p>
<p> Razumijevanje kretanja atmosferskog pritiska neophodno je za interpretiranje rezultata NASA-inog gravitacijskog i klimatskog eksperimenta (GRACE). Činjenica da se dva vrlo različita sistema - meteorološki i astronomski - slažu po pitanju očuvanja angularnog momentuma pokazuje da su oba načina mjerenja precizna te da klimatske promjene mogu imati globalne implikacije na Zemljinu rotaciju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Kamov u kaotičnosti 20. stoljeća </p>
<p>Šnajderovu dramsku fresku redatelj Branko Brezovec predstavio je u formi mjuzikla predočivši krhotine priče o Komovljevu životu i smrti kroz popularne hitove iz druge polovice 20. stoljeća / Revijalni kazališni spektakl zamišljan kao hommage »ukletom pjesniku« i klaustrofobičnom vremenu</p>
<p>Sa strašću dramskog pisca koji otkriva skrivene prostore dodira literature i života, pretpostavljajući da zakoni stvarnosti što su potaknuli neko djelo ili pojavu umjetnika ne završavaju ni svršetkom djela niti umjetnikovom smrću, Slobodan Šnajder je 1977. napisao »Kamov, smrtopis«. Dvadeset šest godina poslije, redatelj Branko Brezovec s istom strašću razotkriva na pozornici Šnajderovu dramsku fresku trudeći se da osobno čitanje toga djela pretvori u snažni pokretač novog događaja.</p>
<p>U vremenu kada je pisan, »Kamov, smrtopis« polemizirao je ne samo sa stereotipnim predodžbama (ili predrasudama) o jednoj biografiji, već je polemizirao i sa sređenostima i iskupljenjima tadašnje dramske literature. Na način na koji je Janko Polić Kamov trošio život i literaturu, ili točnije na način na koji su život i literatura trošili toga »ukletoga pjesnika«, Šnajder je ispisao njegov životopis (odnosno smrtopis), nudeći kazalištu smiono, govorom koji priziva prijestupe, dramu jednog pisca, jednog vremena i jedne literature.</p>
<p>Tragovi ekspresionističke poetike o kojima se pisalo u interpretacijama Kamovljeva rastrzana opusa, a potom i u analitičkim čitanjima drame o njemu, danas se mogu promatrati i iz postmodernističkog diskursa. Otvorena dramska struktura Šnajderova teksta, fragmentarni pristup i montažna dramaturgija, dislociranost prostora i vremenska nekoherentnost, nesigurnost dramskog subjekta, dinamika jezika u nuždi govora... prizivaju redateljski rukopis koji će uspjeti, ili barem pokušati, uprizoriti sve te dramske iskorake.</p>
<p>Tom se pozivu (kriku) odazvao Branko Brezovec na pozornici Zagrebačkog kazališta mladih predstavljajući »Kamov, smrtopis« kao revijalni kazališni spektakl, hommage »ukletom pjesniku« i jednom klaustrofobičnom vremenu. Za model uprizorenja koristi kultni hollywoodski filmski hit »Moulin Rouge«, sabirući ne samo povijesno, nego i glazbeno sjećanje na stoljeće koje je prošlo. </p>
<p>Pedesetak glazbenih hitova iz zadnjih pedesetak godina, od rock'n rolla do šlagera, postali su konstitutivni elementi predstave što svjedoči o »slučaju Kamov«. Izvođeni su ponajčešće u autorskim preradbama mladog skladatelja Marjana Nekaka (uz dramaturšku pomoć Daria Bulića) kao citati, komentari, persiflaže, dramski znakovi, zvučne kulise, estradni dodatci... Postali su tako strukturalnim tkivom predstave, njezinim ishodištem i izvedbenim motorom, što poput glazbenih brojeva iz »Moulin Rougea« odražavaju kaotičnu sliku traumatične stvarnosti da bi upozorili na podudarnost dvaju vremena.</p>
<p> U luku, od makabričnih, stišanih tonova s početka izvedbe, do raskošnog estradnog ozračja u drugom dijelu, redatelj Branko Brezovac i dramaturginja Gordana Vnuk kolažiraju Šnajderove fragmentarne dramske prizore, predočuju ih neobuzdanim scenskim slikama trudeći se depatetizirati mit, raslojavajući ga u kontekstu znakova površnosti našeg vremena. Ta redateljska dekonstrukcija predloška predstavlja se i kao svojevrsni izvedbeni komentar. U prevođenju teksta na prostor pozornice zadržavaju se stara, no, pripisuju i nova značenja, što na mjestima podcrtavaju, a ponegdje i proširuju postojeći okvir scenskih zbivanja.</p>
<p>Sklon atrakcijama u redateljskom postupku, Brezovec montažnim sponama nastoji povezati ponegdje nekontrolirane smjerove predstave. Pomaže mu pri tome scenograf Željko Zorica, raskošnim konstrukcijama koje mijenjaju ne samo izglede prostora, već i vizure gledanja, koreografkinja Jasna Frankić-Brkljačić te kostimografkinja Doris Kristić, koja u mnogobrojnim kostimima reciklira različite epohe, stilove i žanrove. </p>
<p>S uvijek opasnih rubova poigravanja s kičem (u čemu se nerijetko zaboravlja na njegovu izrazitu moć privlačenja), Brezovec nastoji ocrtati opsesivne motive Komovljeva života i literature, njegova doba, ali i gotovo cijelog 20. stoljeća na ovim prostorima. Tako širi scenske obzore, umnaža slike do prekomjernosti tragajući za sve snažnijim znakovima da bi ih poentirao, prelazeći ponegdje u ekshibicionizam i pretjeranost, gubeći na mjestima sažetost teatarskog prikaza.</p>
<p>Izvedbeno je na Brezovčeve redateljske zahtjeve ponajbolje odgovorio mladi glumac Jasmin Telalović interpretirajući Janka Polića bez patetike ili naglašene dramatičnosti. Prepoznao je Komovljevu ukletost i Šnajderovu literarnu pobunu te ih predstavio u zavidnoj glumačkoj koncentraciji, iz potrebe da rasutom iskazu pripiše kao poveznicu unutarnju logiku i smisao. Zanimljive kreacije ponudili su i Suzana Brezovec u ulozi suzdržane Kitty, Nataša Dorčić kao Gemma Polić i Galliano Pahor, koji je djelovao poput voditelja kroz taj zavodljivo kaotičan scenski smrtopis. A redateljsku ideju pratili su i Katarina Bistrović-Darvaš, Daniel Ljuboja, Marica Vidušić, Filip Nola, Pjer Meničanin, Zoran Čubrilo, Davor Borčić, Damir Šaban, Siniša Miletić i drugi. </p>
<p>»Kamov, smrtopis« na pozornici Zagrebačkog kazališta mladih nema namjeru publiku ostaviti ravnodušnom. Zasigurno, u svojoj višeznačnosti on nastoji postaviti mnoga pitanja ovom vremenu i našem recentnom teatru.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izostanak šarma omiljene dječje priče</p>
<p>Ostvareni rezultat nije u potpunosti opravdao ushit s kojim se očekivao balet »Mačak u čizmama« / Najbolji dojam ostavili su gost iz Maribora Anton Bogov, kao Mladi mačak, i gošća iz svijeta opere Ivanka Boljkovac, kao Stari mačak </p>
<p>Mačak u čizmama« Brune Bjelinskog već je četvrta velika ovosezonska premijera Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, uz dvije manje, a do kraja sezone slijede još dvije. Libreto baleta s podnaslovom »baletna slikovnica u sedam slika« nastao je prema poznatoj istoimenoj bajci Charlesa Perraulta. Djelo je praizvedeno godine 1977. u HNK u Zagrebu. Tadašnji Mladi mačak Dinko Bogdanić postao je u međuvremenu ravnatelj Baleta i današnju izvedbu povjerio dramaturginji Teni Štivičić, koreografkinji i redateljici Ljiljani Gvozdenović te skladateljevu sinu Alanu Bjelinskom kao dirigentu.</p>
<p> Koliko god se unaprijed činilo da će balet hrvatskog skladatelja, k tome još namijenjen uglavnom dječjoj publici, biti velik prinos i obogaćenje repertoara HNK, ostvareni rezultat nije u potpunosti opravdao ushit s kojim se očekivao. </p>
<p>U koreografiji Ljiljane Gvozdenović suviše je uočljiv ženski rukopis, vidljiv u premekanim pokretima i nježnim varijacijama tamo gdje je potrebna određena čvrstina. Najviše se to očitovalo u plesu Mlinara Ivice u tumačenju Ovidia Muscalua, napose u njegovu prizoru kupanja u petoj slici. Koreografkinja i redateljica više se bavila plesnom tehnikom nego glumačkim izrazom, pa zapravo cijela predstava nema dječjeg »štimunga« za koji je namijenjena.</p>
<p> Svakako bi bilo bolje da je djelo skraćeno i priča ispričana dinamičnije. Ovako ima puno praznog hoda, kao što je predugi ples vještica u šestoj slici, prizor lovljenja prepelica u trećoj slici, ili prizor s kraljem u četvrtoj slici. Nasuprot praznom hodu je niz teških tehničkih elemenata bez pravog opravdanja. Ta neravnoteža uzrokovala je izostanak šarma omiljene dječje priče i ljupkosti bajke, što će teško privući i zaokupiti pozornost malog gledatelja.</p>
<p> U predstavi su nastupili Strašni čarobnjak u ženskom obliku Dunje Kosanović, mlinar Ivica Ovidia Muscalua, Razmažena princeza Olje Jovanović-Zurovac, dva mačka u pratnji Starog mačka - Andrej Izmestjev kao mačak Marko i Andrej Barbanov kao mačak Mirko, zatim Mačkica koketa Dunje Novković, Mircea Polesmic kao Dobri postolar, Domagoj Vrbljanin kao Putujući muzičar, Ranko Franjić kao Debeli kralj i drugi. Vješticu Elisu tumačila je njezina imenjakinja Elisa Klein, a nastup i uloga u predstavi Ushićenog grma bili su također u skladu s prezimenom plesačice Ive Višak, baš kao i nastupi dvije Ljupke ptice.</p>
<p> Najbolji dojam ostavili su gost iz Maribora Anton Bogov kao Mladi mačak i gošća iz svijeta opere Ivanka Boljkovac kao Stari mačak. Anton Bogov istakao se mekim skokovima - kao pravi mačak. Ivanka Boljkovac razgovjetnim je pjevanjem vodila kroz priču te neopterećenošću i smislom za šalu izrazila scenski šarm koji je svima drugima nedostajao. </p>
<p> Kao što koreografija i režija baleta nije uspjela izraziti srž ovog dijela, nisu to uspjeli ni scenografija Dinke Jeričević ni kostimi Barbare Bourek. Scena je bila opterećena suvišnom rekvizitom, a dio kostima sasvim je neprimjeren dječjoj publici.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Fotografija utjecala na impresionizam </p>
<p>Predstavljeno više od 70 djela, slika i fotografija, nastalih u drugoj polovici 19. stoljeća čiji su autori najpoznatiji umjetnici svoga vremena / Izložbom se želi prikazati dijalektika nastala između slikarstva i fotografije</p>
<p>RIM, 16. ožujka</p>
<p> - Umjetnost impresionista najčešće se povezuje sa svijetlim pejzažima, no postoji i određeni broj portreta, o čemu svjedoči izložba postavljena u Rimu od 7. ožujka do 6. srpnja. Izložba »Portreti i slike. Remek-djela impresionista« u Galeriji Vittoriano, u podnožju Kapitolija, predstavlja više od 70 djela, slika i fotografija, nastalih u drugoj polovici 19. stoljeća, čiji su autori najpoznatiji umjetnici svoga vremena. Izložbom se želi prikazati dijalektika nastala između slikarstva i fotografije.</p>
<p> Naime, fotografija, koja se pojavila 1839., doživjela je fantastični uzlet koji se poklapa upravo s pojavom impresionizma 1860-ih godina. »Čak i ako su pojava fotografije i nastanak impresionizma odvojeni fenomeni, ne može se zanijekati utjecaj fotografije na likovni pokret«, objašnjava članica znanstvenog odbora izložbe Maria- Teresa Benedetti dodajući kako je slikar Degas ujedno bio i izniman fotograf, koji se sve više okretao toj vrsti umjetnosti, te joj se sasvim posvetio pred kraj života. Utjecaj fotografije je posebno vidljiv u nekim njegovim djelima, primjerice na platnu »Portraits dans un bureau« iz 1873., naslikanom u New Orleansu.</p>
<p> Oslobođen od ograničenja koje je nametalo akademsko slikarstvo, impresionist želi pokazati pojedinca u prirodnom okružju, stvarnom okviru, daleko od umjetnih poza. Nakana je impresionista prikazati osjećaje, trenutnost scene iz modernog života, osloboditi se povijesnog, mitološkog, religioznog i alegorijskog slikarstva.</p>
<p> Portreti predstavljeni u Galeriji Vittoriano potječu iz najuglednijih svjetskih muzeja poput Metropolitana i Guggenheima u New Yorku, Ermitaža u St. Peterburgu, Muzeja d'Orsay, Orangerie i Petit Palais u Parizu te iz MASP-a u Sao Paulu i National Gallery u Washingtonu. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Premijera »Zoološke priče«</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Poznatu »Zoološku priču« američkog dramatičara Edwarda Albeeja izvest će premijerno na sceni »Mamut« DK »Gavella« u ponedjeljak i utorak Drago Meštrović i Đorđe Kukuljica u redateljskom debiju glumca Slavka Brankova. Albee je višekratni dobitnik Pulitzerove nagrade, najpoznatiji po djelu »Tko se boji Virginije Woolf«, a njegova prva dramska jednočinka »Zoološku priču« praizvedena je 1959. godine u Berlinu. U svojim dramama Albee se bavi životima tzv. losera, koji odbijaju ući u utrku za uspjehom, te imaju velike probleme s komunikacijom. Njegova glavna preokupacija jest razotkrivanje mehanizma »američkog sna« kao presije uspjeha, te je jedna od najuspješnijih metoda vladanja ljudima. Albeejev je dramski opus proglašen jedinstvenim, beskompromisnim i kontroverznim, a takve karakteristike sadrži i njegov prvijenac »Zoološka priča«. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Koncert za dva kvarteta</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Zanimljiv koncert održat će Gudački kvartet »Sebastian« u sklopu svojega ciklusa u ponedjeljak u 20 sati u Maloj dvorani »Vatroslav Lisinski«. Anđelko Krpan, Koran Rucner, Nebojša Floreani i Zlatko Rucner pozvali su u goste Gudački kvartet »Porin« u sastavu Ivan Novinc, Martin Draušnik, Lucija Brnadić i Neva Begović. Zajedno će izvesti dvije točke programa - Gudački oktet Felixa Mendelssohna-Bartholdyja i predigru operi »Porin« Vatroslava Lisinskog. Bit će to prva suvremena izvedba te predigre u autorovoj obradi za gudački oktet. Tom prigodom bit će predstavljene i prve note toga djela u izdanju HUOKU (Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika). Na programu je i Divertimento za gudački kvartet Ivana pl. Zajca i 3. gudački kvartet Nenada Firšta. </p>
<p>V. P.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Parmigianinova »Antea« u Parmi i Beču </p>
<p>RIM, 16. ožujka</p>
<p> - »Antea«, glasovita Parmigianinova slika i glavno djelo na putujućoj izložbi posvećenoj tomu slikaru, osigurana je na 35 milijuna eura sve do njezina povratka u pinakoteku u Capodimonteu, nedaleko od Viterba (središnja Italija), gdje se čuva. Djelo se može vidjeti do 15. svibnja u nacionalnoj galeriji u Parmi, u sklopu izložbe »Parmigianino i europski manirizam«, posvećenoj velikom slikaru XV. stoljeća u prigodi 500. obljetnice njegova rođenja. Izložba će se potom preseliti u bečki »Kunsthistorisches Museum«, od 4. lipnja do 14. rujna 2003. Osiguranje je ugovoreno kod talijanske tvrtke Reale Mutua, koja mora isplatiti 35 milijuna eura ako »Antea« bude ukradena ili oštećena tijekom izložbe i prijevoza, izjavili su kustosi. Riječ je o polici osiguranja od svih rizika kojom se osiguravaju izlošci od trenutka kada napuste muzej ili privatnu zbirku do povratka. Osiguranje uključuje požar, krađu, prijevoz, vandalizam i terorizam. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Janici Veliki kristalni globus </p>
<p>LILLEHAMMER, 16. ožujka</p>
<p> - Najbolja skijašica svijeta Janica Kostelić, usprkos dvadesetom mjestu u posljednjem ovosezonskom veleslalomu Svjetskoga kupa, završila je napornu sezonu velikim uspjehom. Nakon slalomskog globusa u subotu, hrvatska je skijašica u nedjelju podigla Veliki kristalni globus kao ukupna pobjednica Svjetskoga kupa, drugi put u tri godine. </p>
<p>U veleslalomu je pobijedila Talijanka Karen Putzer, ali time nije prestigla Šveđanku Anju Pärson koja je bila peta, dok je Janica treća. Ivica Kostelić, pak, nije uspio obraniti naslov najboljeg slalomaša. </p>
<p>U posljednjem slalomu sezone hrvatski je skijaš završio na sedmom mjestu i nije uspio prestići Finca Kallea Palandera koji je bio drugi u utrci i osvojio slalomski globus. U slalomu je pobijedio Talijan Giorgio Rocca, a treći je bio Austrijanac Manfred Pranger.</p>
<p>Na novom uspjehu obitelji Kostelić čestitali su premijer Ivica Račan i predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>2 + 2 + 2 + 4 = JANICA</p>
<p>Dva velika i dva mala globusa, dva svjetska zlata, četiri olimpijske (tri zlata i srebro) medalje, impresivan je niz Janice Kostelić koji ju svrstava u krug velikana poput Jessea Owensa ili Carla Lewisa koji su u svoje vrijeme upravo tako bili - nepobjedivi </p>
<p>LILERHAMMER, 16. ožujka</p>
<p> - Janica Kostelić se sa 20. mjestom u veleslalomu, inače u posljednjoj ovosezonskoj utrci Svjetskog kupa, oprostila od teške i naporne, ali napose uspješne sezone. Ukupna pobjednica Svjetskog kupa, te pobjednica u slalomu u Norvešku na posljednje četiri utrke, od kojih je izbjegla spust, stigla je i umorna i prezasićena, zadovoljna sezonom u kojoj je osvojila praktički sve što je i željela osvojiti. </p>
<p>S dvostrukim trijumfom u Svjetskom kupu Janica je, sjajno tempirajući formu za Svjetsko prvenstvo, upravo na svjetskoj smotri u St. Moritzu osvojila još dva zlata - u slalomu i kombinaciji. Dakako, poslije nastupa u Švicarskoj, kao i nakon izvjesnosti njenih pobjeda u Svjetskom kupu, došlo je do, kako veli direktor reprezentacije Vedran Pavlek, određenog pražnjenja i demotivacije. </p>
<p>- Sad je teško pričati kako smo se svi skupa namučili tijekom sezone. Ali, Janici se baš ništa ne može i ne smije predbaciti. Ovdje je stigla već kao dvostruka pobjednica, očigledno veoma umorna. Šteta zbog nas i zbog naših navijača u Norveškoj što u subotu nije osvojila slalom kojeg je izvrsno odvozila. Sada je najbitnije Janicu uspješno operirati i odmoriti, pa će opet biti ona prava, kaže Vedran Pavlek.</p>
<p>Sa samo 22 godine Janica Kostelić postala je ikona Svjetskog kupa, nećemo se libiti velikih riječi i reći legenda svjetskog skijanja. Superiornošću i nadasve konstantnošću forme Janica je za samo dvije godine osvojila dugačak niz najvrednijih trofeja - dva velika i dva mala Kristalna globusa, dvije zlatne medalje sa Svjetskog prvenstva i što je njen otac i trener uvijek postavljao za prioritet - olimpijske medalje. I to ne jednu, ne dvije, nego odmah četiri, tri zlatne i jednu srebrna!</p>
<p>Janičina karijera već je sada za pamćenje ne samo u svjetskom skijanju nego i u cjelokupnom sportu. Janica se impresivnim nizom uspjeha svrstala u krug velikana poput Jessea Owensa, Carla Lewisa koji su u svoje vrijeme upravo tako bili - nepobjedivi. </p>
<p>Janica nam danas djeluje tromo i umorno. Ali, nikad nije bila raspoloženija. Umor i tromost zacijelo je posljedica najvećeg naprezanja i neutažive žeđi za uspjehom. Već je tradicija da Janica u svakoj sezoni ili nakon svake sezone odlazi na operacije. Bespoštednom borbom sa suparnicama, ali i sa svojim tijelom Janica nikome ne ostavlja niti najmanje šanse. Pa, čak ni sumnjičavcima u medicini koji su svojim glasovima Janici pretkazivali brzi kraj karijere. Janičina prirodna predispozicija, životna snaga, optimizam, rad, kao i nevjerojatno podnošenje boli, prometnulo ju je u nesavladivog šampiona pred kojim se klanja svijet.</p>
<p>Često čujemo pitanje, pa zašto Janica i ozlijeđena vozi i ovu i onu disciplinu, kada je već odavno prva? Odgovor je tako lak. Pitajte Janicu... Ako se ne uvrijedi reći će: </p>
<p>- Zašto, zašto, zašto....? Zato što želim skijati. Da ne želim odustala bih i zbog kihanja. </p>
<p>Riječ-dvije i o tom zadnjem veleslalomu sezone. Trijumf Karen Putzer u nedjelju nije pomogao Talijanki da bude i prva u ukupnom poretku ove discipline. Jer, petim mjestom je Šveđanka Anja Pearson sačuvala vrh za jedan jedini bod. Pearson je tako osvojila Mali globus sa 514 bodova, Putzer ima 513, dok je Janica u ukupnom poretku veleslalomu 3. sa 343 boda.</p>
<p>Rezultati veleslaloma: 1. Karen Putzer (Ita) 2:27.55, 2. Denise Karbon (Ita) 2:28.58, 3. Nicole Hosp (Aut) 2:28.88, 4. Martina Ertl (Nje) 2:28.95, 5. Anja Paerson (Šve) 2:29.32... </p>
<p>20. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 2:32.93. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Moja je ambicija uvijek ista - pobjeđivati! </p>
<p>Nije ni čudno što sam tako umorna i istrošena, jer vozila sam praktički sve četiri discipline, nakupilo se i ozljeda i bolesti tijekom sezone. No, meni bi za odmor bila dovoljna dva-tri dana, jer brzo mi dosadi vrijeme bez skijanja. Čim malo dođem k sebi, odmah bih na skije, pa u planine. Najsretnija sam tako / Želim se još više posvetiti brzim disciplinama, i veleslalomu i superveleslalomu i spustu. Mislim da ću se u treningu više posvetiti brzini. No, to ne smije utjecati na konačne ambicije, te moje slalomske nastupe </p>
<p>LILLEHAMMER, 16. ožujka</p>
<p> - Najbolja skijašica svijeta koja je svoju sportsku ekstrakvalitetu potvrdila ranim osvajanjem Svjetskog kupa i još ranijim osvajanjem Kristalnog globusa u slalomu, Janica Kostelić, u završnici ovog natjecanja u Norveškoj bila je sjajno raspoložena unatoč skromnim postignućima. Čak je ni pad u slalomu, njenoj tradicionalnoj bezgrešnoj disciplini, nimalo nije oneraspoložio, plijenila je dobrim, izvrsnim raspoloženjem, spremna na razgovor i osmijeh u svakom trenutku.</p>
<p>Janicu u takvom izdanju rijetko pamtimo, no u posljednjih mjesec-dva Janica je razgovorljivija i pristupačnija nego ikada. </p>
<p>Je li Janici psihičko rasterećenje nakon potpune izvjesnosti glede njenog trijumfa i glavni razlog dobrog raspoloženja? Janica ne krije da u takvom zaključku ima dosta istine...</p>
<p>- Nemate pojma koliko dugo očekujem da se sve ovo skupa završi. Priznajem, umorna sam i istrošena. Vozila sam praktički sve četiri discipline, nakupilo se i ozljeda i bolesti tijekom sezone. Naravno, nije ni čudno što sam tako umorna. Ali, i tako umorna još uvijek uživam u skijanju. Inače se ne bih baš stalno natjecala. Unatoč slabijim rezultatima i dalje uživam u skijanju. Ipak je bitno da sam tu, da sakupljam bodove. Još uvijek se veselim svakoj utrci i dobro je da je tako. A dobro raspoloženje? Pa moram biti raspoložena kada sam ostvarila sve svoje ciljeve.</p>
<p>• Liječnik reprezentacije, dr. Željko Šućur ističe da ste potpuno iscrpljeni i da Vas u ovakvom stanju love virusi i sa stotinjak metara, te da je koliko god to paradoksalno zvuči sretna okolnost što u srijedu, 19. ožujka idete na operaciju nakon koje ćete se potpuno odmoriti i oporaviti.</p>
<p>- Da, u srijedu ću na operaciji u Zagreb, a poslije slijedi rehabilitacija. Već sam navikla na takav raspored. Kako ja volim reći da sve treba gledati s vedrije strane, tako ću vam i sada kazati da mi na odmoru ne bi trebalo biti loše. Rehabilitacija je predviđena u Selcu kod dr. Vlaste Brožičević. Neću srećom, tamo biti usamljena. Sa mnom će biti još potrganih; Renato Gašpar i Ivičina djevojka Caroline Lalive. Dakle, ne bih mi smjelo biti dosadno. Moram vam ipak reći da vam ja ne volim biti dugo bez skijanja. Sve skupa mi brzo dosadi. Ali, sada mi je odmor zaista potreban. Zato ga i jedva čekam.</p>
<p>• Istina, svjedoci smo da na odmoru stalno zapomažete kad ćete na skijanje. Koliko Vam je dana nakon naporne sezone potrebno za pravi odmor, bez skijaških treninga?</p>
<p>- Ma, dva do tri dana. Da budem iskrena, brzo mi dosadi vrijeme bez skijanja. Ja bih, čim malo dođem k sebi, odmah na skije, pa u planine. Najsretnija sam tako. Znam da to nije moguće, ali sigurno je da ću početi s treninzima čim za to budem sposobna. Sada ne znam kada će to biti, ali ću to osjetiti po sebi, te u dogovoru s ocem i liječnicima početi s vježbanjem.</p>
<p>• Možda je i suvišno svjetsku prvakinju i pobjednicu Svjetskog kupa, te osvajačicu slaloma uopće pitati za ocjenu sezone?</p>
<p>- Bila je to velika, krasna sezona. Osvojila sam sve što sam željela. U slalomu sam bila jako dobra, a napredovala sam nešto i u brzim disciplinama, znala voziti sve četiri discipline, Svjetski kup sam s velikom bodovnom zalihom osvojila mnogo ranije, no to me koštalo i umaranja. Nema veze, ne može biti sve idealno. Eto, čak sam i pala u slalomu. To ni ja nisam očekivala.</p>
<p>• Vaš otac Ante kaže da ste u cijeloj karijeri samo pet puta pali u slalomu. Znate li to?</p>
<p>- Ja se ne sjećam brojki, pala sam na Topolinu, eto i na jednom svjetskom prvenstvu. Ne, nije me iživcirao ovaj pad u Norveškoj. Na tom slalomu skijala sam odlično unatoč umoru. Pred samim ciljem zapela sam za vrata. Nije to ništa čudno. Svakome se to događa. Bolje da mi se dogodilo sada nego usred sezone. Od toga ne treba raditi drame. </p>
<p>• Sigurno u svojim razmišljanjima već radite planove i za slijedeću sezonu. Može li se očekivati kakva Vaša promjena u ambicijama, ali i u načinu skijanja?</p>
<p>- Pa, cilj je isti. Pobjeđivati i osvojiti na kraju Svjetski kup. Međutim, zaista se želim još više posvetiti brzim disciplinama, i veleslalomu i superveleslalomu i spustu. Mislim da ću se u treningu više posvetiti brzini. No, to ne smije utjecati na konačne ambicije. A one se znaju - biti prva. Ako budem bolja u brzim disciplinama lakše bih mogla biti konačna pobjednica i u ukupnom poretku. U svemu tome to ne smije značiti da ću zanemariti slalom. Pravi skijaši voze odlične sve četiri discipline.</p>
<p>• Kako ste proživljavali neizvjesnu borbu za slalomsku krunu između Vašeg brata i Finca Kallea Palandera? </p>
<p>- Ivica je zasjao na Svjetskom prvenstvu i ja sam tamo u St. Moritzu bila dobra. Posve je shvatljivo da u drugom dijelu duge sezone mora doći do pada. I kod njega i kod mene. Sve drugo bi bilo nenormalno. Ivica se počeo vraćati u formu na kraju sezone, ali Palander je izvrstan skijaš i time je Ivičina borba dobila na snazi i vrijednosti. Ivica se zbog cijele dobre sezone i nije suviše opterećivao s tom borbom s Palanderom. Mislim da je mog brata koštala turneja po Aziji, gdje štošta, pogotovo što se tiče samih sportskih uvjeta, i nije bilo baš dobro.</p>
<p>• Koliko je na Ivicu utjecala, za vrijeme njegovog boravka u Aziji, vijest o teškoj ozljedi njegove djevojke Caroline Lalive?</p>
<p>- Mi mu nismo u prvi mah željeli javiti o njezinoj ozljedi kako bi se mogao potpuno usredotočiti na bitne utrke. No, saznali smo da mu je tu vijest javio Austrijanac Killian Albrecht. Što ja mislim? Možda je ta vijest na njega utjecala, a možda i nije. Teško je na to odgovoriti. Ivica se zaista zna koncentrirati na utrku. Vjerujem da su ga u Južnoj Koreji više omeli neregularni uvjeti nego njegova nesposobnost koncentracije. Uostalom, Ivica u zadnje dvije sezone skija izvrsno i ne treba mu ništa zamjerati. </p>
<p>• Na kraju, veselite li se povratku kući?</p>
<p>- Da, jako se veselim. Jedva čekam. Sezona je zaista bila duga, još ne vjerujem da je završila. Kad mi je bilo najteže? Pa, u Mariboru je fakat bilo gusto. Ali, tamo sam zapravo osvojila Veliki globus. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Samo budala bila bi razočarana nakon ovakve sezone«</p>
<p>»Nisam razočaran, ali slobodno mogu reći da nikad ne bih potpisao da svake sezone budem drugi. Nisam se iznenadio odličnim izdanjem Palandera. On stalno vozi dobro i ništa drugo nije bilo za očekivati. Nisam uspio podići formu na najvišu razinu, sada sam eto, u dobroj formi. No, pogreške se rade i u lošoj i u dobroj formi«, rekao je Ivica koji nije uspio prestići Finca u borbi za slalomski globus </p>
<p>LILLEHAMMER, 16. ožujka</p>
<p> - Ivica Kostelić nije uspio prestići Finca Kallea Palanadera u posljednjem slalomu sezone. Naš je skijaš naposljetku osvojio 7. mjesto, dočim je Palander iznova iskazao zavidnu razinu forme i u vožnji bez ikakvih kalkulacija osvojio drugo mjesto i tako još uvećao bodovnu prednost u ukupnom poretku slaloma ispred svog prijatelja Ivice. Prije ove utrke, naime, Palander je imao 34 boda prednosti. Sada je Finac osvojivši 80 bodova za drugo mjesto stigao do 78 bodova prednosti. Jer, Ivica je za sedmu poziciju dobio samo 36 bodova, što na kraju zbrojeno lijepo piše na semaforu: 1. Palander 658 bodova, 2. Kostelić 580 bodova.</p>
<p>U zadnjoj utrci trijumfirao je talijan Rocca koji je tako učvrstio četvrto mjesto u konačnom poretku slaloma. </p>
<p>Muški slalom je ove sezone bio najizjednačenija disciplina Svjetskog kupa. Ivica je svoju šansu u zadnjem ogledu s Palanderom tražio kroz nekoliko mogućnosti. Da bi došao do Malog globusa Ivica je trebao biti prvi, a Finac treći. Ili, kada bi Ivica bio drugi Palander je morao biti peti. Idealna varijanta je glasila - ako Palander padne Ivica mora biti barem sedmi. </p>
<p>Ivica je na koncu i bio sedmi ali Palander nije pao. Finac je skijao izvrsno, bez ikakvog taktiziranja, zaokruživši tako pothvat vrijedan najiskrenije čestitke. Naime, nakon petog slaloma sezone, 19. siječnja u Wengenu Ivica je imao čak 200 bodova prednosti ispred Palandera - bilo je 378-178 za Ivicu. Potom je Palander u preostalih pet utrka osvojio čak 480 bodova, Ivica tek 202. Palander je četiri puta zaredom pobijedio i sada je u Lillehammeru bio drugi. Zastrašujućom serijom Palander je sustigao i nadmašio Ivicu. Svjestan je toga naš skijaš koji bez ikakve rezerve kaže da ga je pobijedio izvrstan sportaš. Uostalom, nakon dolaska u cilj Ivica mu je pohitao čestitati i podigao svog suparnika i pobjednika na svoja ramena odajući tako priznanje Fincu za pobjedu.</p>
<p>- Za sebe, koliko god to izgledalo neskromno, mogu reći da sam dobar skijaš. Zato sada mogu reći da me pobijedio fenomenalan skijaš. Palander je zaista zaslužio trijumf, pričao je odmah nakon utakmice Ivica.</p>
<p>- Prvu sam vožnju još dobro vozio, zaostajao sam za Palanderom 20 stotinki, bio sam tada četvrti, a Palander drugi. Dakle, imao sam još šansi. Sve je bilo moguće. No, drugu vožnju nisam bio ni približno tako dobar. Stoga ne mogu biti zadovoljan.</p>
<p>Inače, stazu za drugu vožnju postavio je baš Ivičin trener Slovenac Vicencij Jovan. Ivičin trener je nakon Palanderovog trijumfa rekao: </p>
<p>- Postavljanje staze ne mora biti odlučujuća prednost. Finac je u izvrsnoj formi. Vrata su bila blizu postavljena, nadao sam se da bi Ivica to mogao iskoristiti.</p>
<p>Ivica je zaista u drugoj vožnji bio neprepoznatljiv. Ovako je to objašnjavao:</p>
<p>- Ja sam znao da su vrata blizu jedna drugima, ali vidio sam da sam spor, pa jedva sam prolazio te razdaljine. Tako prespor nisam mogao išta bitno promijeniti.</p>
<p>Ipak, Ivica nije odavao dojam da je odveć pogođen gubitkom Malog globusa.</p>
<p>- Nisam razočaran, ali slobodno mogu reći da nikad ne bih potpisao da svake sezone budem drugi, sa smijehom je rekao Ivica. -Nisam se iznenadio odličnim izdanjem Palandera. On stalno vozi dobro i ništa drugo nije bilo za očekivati. Njemu se sreća otvorila u Južnoj Koreji. Kad vam se otvore tako sretne okolnosti onda obično to i iskoristite. Nisam uspio podići formu na najvišu razinu, sada sam eto, u dobroj formi. No, pogreške se rade i u lošoj i u dobroj formi. Nisam razočaran. Budala je onaj tko bi mogao biti razočaran nakon ovakve sezone. Što dalje? Pa, moram još više trenirati. A odmor? I odmor je dio treninga, naravno, završio je Ivica.</p>
<p>Rezultati slaloma: 1. Giorgio Rocca (Ita) 1:45.44, 2. Kalle Palander (Fin) 1:45.85, 3. Manfred Pranger (Aut) 1:45.98, 4. Tom Stiansen (Nor) 1:46.20, 5. Rainer Schoenfelder (Aut) 1:46.28, 6. Silvan Zurbriggen (Švi) 1:46.43, 7. IVICA KOSTELIĆ (HRV) 1:46.80,...</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Blanka Vlašić četvrta!</p>
<p>Naša je najbolja visašica bila vrlo blizu osvajanja odličja nakon što je u prvom pokušaju preskakala letvicu na visinama 187, 192 i 196 cm, što je osim nje uspjelo još samo najboljoj svjetskoj skakačici u vis i kasnijoj pobjednici, Šveđanki Kajsi Bergqvist/ Pitanje je vremena kada će moji plasmani ovisiti samo o meni, a ne o mojim suparnicama, rekla je Blanka Vlašić nakon finala skoka u vis u Birminghamu</p>
<p>BIRMINGHAM, 16. ožujka</p>
<p> - Blanka Vlašić, dvostruka svjetska juniorska prvakinja u skoku u vis, već je na samom početku svoje seniorske karijere bila vrlo blizu i prvom seniorskom odličju. Naša je najbolja atletičarka, naime, zauzela četvrto mjesto na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Birminghamu i bez imalo pretjerivanja se može reći da je u nedjelju bila vrlo ozbiljno »u igri« za uspon na pobjedničko postolje.</p>
<p>Takvu si je poziciju priskrbila time što je u prvom pokušaju preskočila letvicu na visinama 187, 192 i 196 cm, što je osim nje uspjelo još samo najboljoj svjetskoj skakačici u vis, Šveđanki Kajsi Bergqvist! Ana Čičerova koja je ove godine vodeća na svjetskoj ljestvici s preskočena 204 cm je, primjerice, visinu 196 cm jedva preskočila tek u trećem pokušaju. Visina na kojoj se rasplelo finalno natjecanje visašica - u koje se kao nikad u povijesti atletike ulazilo tek sa 195 preskočenih centimetara - bila je, očekivano, 199 cm. Blanka Vlašić je izvela dva neuspjela skoka na toj visini, a kada su istu u drugom pokušaju preskočile Ruskinje Jelesina i Čičerova naša je skakačica propustila treći pokušaj i isti ostavila za 201 jer bi joj jedino ta visina donijela medalju. U nedjelju je to za nju bilo previsoko, no vrlo uskoro tome neće biti tako. Pobijedila je, očekivano, Kajsa Bergqvist koja je jedina preskočila letvicu na visini 201 cm i koja je u nedjelju sve visine preskočila u prvom pokušaju.</p>
<p>- Da mi je netko nudio finale nakon što je obznanjeno da je kvalifikacijska norma 195 cm - odmah bi to prihvatila. Da mi je, nakon toga, netko ponudio 4. mjesto u finalu - rekla bih mu da je lud! Kada je, međutim, natjecanje počelo vidjela sam da uopće nisam loša jer sam sve preskakala u prvom pokušaju, što inače nije moj običaj. Pitanje je vremena kada će moji plasmani ovisiti samo o meni, a ne o mojim suparnicama, rekla je Blanka Vlašić nakon finala.</p>
<p>Zavšni dan dvoranskog SP u Birminghamu obilježili su, inače, svjetski rekord u skoku motkom Svetlane Feofanove (4.80 m), zadnja serija finala troskokaša u kojoj se redoslijed na vrhu mijenjao doslovce nakon svakog skoka, te oproštaj od aktivnog bavljenja atletikom naboljeg britanskog atletičara svih vremena, Colina Jacksona. Aktualni svjetski rekorder na 110 metara prepone rekao je opraštajući se s gledateljima nešto što bi mogla biti i definicija normalnog poimanja sporta: </p>
<p>- Nemojte biti žalosni što sam danas bio tek peti, budite sretni što sam se bavio atletikom, kao što sam sretan i ja!. </p>
<p> </p>
<p>• Rezultati finala, atletičari, 60 m prepone: 1. Johnson (SAD) 7.47, 2. Garcia (KUBA) 7.49, 3. Liu (KINA) 7.52...; troskok: 1. Olsson (ŠVE) 17,70 m, 2. Davis (SAD) 17,35, 3. Quesada (KUBA) 17,27...; 4x400m: 1. SAD 3:04.09 (Campbell, Young, Washington, Davis), 2. Jamajka 3:04.21 (Clarke, Blackwood, Mcfarlane, Colquhoun), 3. Velika Britanija 3:06.12 (Baulch, Caines, Benjamin, Henry)...; sedmoboj: 1. Pappas (SAD) 6361 bodova, 2. Lobodin (RUS) 6297, 3. Sebrle (ČEŠ) 6196...</p>
<p>Atletičarke, skok u vis: 1. Kajsa Bergqvist (Šve) 201, 2. Jelena Jelesina (Rus) 199, 3. Ana Čičerova (Rus) 199, 4. BLANKA VLAŠIĆ (HRV) 196 (188: o, 192: o, 196: o, 199: xx-, 201: x)...; 60 m prepone: 1. Devers (SAD) 7.81, 2. Alozie (ŠPA) 7.90, 3. Morrison (SAD) 7.92...; skok s motkom: 1. Feofanova (RUS) 4,80 m, 2. Isinbajeva (RUS) 4,60, 3. Pyrek (POLJ) 4,45...; 4x400m: 1. Rusija 3:28.45 (Nazarova, Žikina, Antjukh, Nosova), 2. Jamajka 3:31.23 (Richards, Scott, Morgan, Smith), 3. SAD 3:31.69 (Taylor, Hennagan, Danner, Addy). </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Nisam očekivao da ću igrati ovako malo«</p>
<p>»U početku sezone sam bio demoraliziran, ali sam shvatio da je to zapravo za mene još jedan izazov, da vidim koliko sam jak« / »Olić i Balaban su ispred mene, jer su potvrđeni reprezentativci, tako da ja trebam čekati svoju priliku. Osim toga, meni je Balaban bio veliki uzor dok sam bio u Sesvetama«, kaže Dario Zahora</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Kada je Dinamov napadač Dario Zahora prošle sezone figurirao kao svojevrsni hit domaće nogometne scene, mediji su se na neki način natjecali tko će dodijeliti što inventivniji nadimak novoj maksimirskoj zvijezdi. Jedna je takva dosjetka govorila o »Zahoru-Teneju«, nadimku koji je zapravo parafraza nekad popularnog i nepobjedivog strip-junaka »Zagora-Teneja«. U to je vrijeme Zahora bio prvi strijelac Dinama i činilo se da ga više ništa ne može maknuti iz udarne postave, pa su onakve usporedbe imale temelja.</p>
<p> No, u međuvremenu se štošta promijenilo. Prošloga ljeta su u Dinamo »navratili« reprezentativci Boško Balaban i Ivica Olić, pa se Zahora odjednom našao na klupi. U utakmicama se pojavljuje vrlo rijetko, a posljednji pogodak postigao je još u drugom kolu, dakle na izmaku prošlogodišnje turističke sezone (!), kada je Dinamo pobijedio Osijek u Gradskom vrtu 5-1. Zahora je, uzgred, bio strijelac prvoga pogotka na toj utakmici, za 1-0. No, nedjeljni okršaj protiv Šibenika u Maksimiru na neki je način »oživio« perspektivnoga Dinamovog napadača. Na terenu je proveo posljednjih 25 minuta i upravo je u tom razdoblju Dinamo proigrao, a Zahora ugradio dva pogotka u konačnih 3-1.</p>
<p> - Ovo mi doista mnogo znači za samopouzdanje, naglasio je Zahora. - Pogotovo zato što zaista dugo nisam dao gol, još od utakmice protiv Osijeka. Ma, može netko dobro raditi na treninzima, može dobro igrati u prijateljskim utakmicama, ali sve se to sakrije iza samo jedne prvenstvene utakmice koja je, naravno, puno drugačija i bitnija od prijateljskih. Napadaču je najbitnije zabijati golove. A kako nemam neku zavidnu minutažu i ne igram puno, moram se na ovaj način nametati treneru. Svaki put kad dobijem priliku, moram je pokušati iskoristiti s dobrom igrom i golom.</p>
<p>• Koliko su se vaša razmišljanja o vlastitoj perspektivi u Dinamu promijenila u odnosu na prošlu sezonu? Bili ste najbolji strijelac kluba, ali ste dolaskom Balabana i Olića stagnirali, pa čak i nazadovali.</p>
<p> - Istina je da me to malo zakočilo. Ali, to će mi biti dobra škola u životu. Sve sam to u početku teško prihvatio, dosta me demoraliziralo, ali sam shvatio da je to zapravo za mene još jedan izazov, da vidim koliko sam jak i koliko mogu ustrajati u tome da se nametnem. U početku sam popustio, vidjevši da neću igrati, ali ipak sam ove pripreme i svaki trening shvatio ozbiljno. Nema kredita, nema veze što sam prošle godine bio najbolji strijelac kluba, jednostavno moram početi od nule. Tim više što su Olić i Balaban ispred mene, jer su potvrđeni reprezentativci, tako da ja trebam čekati svoju priliku. Ali svejedno nisam očekivao da ću ovako malo igrati. Ne kažem da trebam igrati od početka, ali ipak sam očekivao malo veću minutažu. Ovih 25 minuta protiv Šibenika najviše je što sam dobio ove sezone.</p>
<p>• Osjećate li uopće povjerenje klupske struke u vaše sposobnosti?</p>
<p> - Osjećam. Ali, Olić i Balaban su stariji od mene, Boško se treba vratiti u Englesku, obojica će se sigurno prodati. Mlad sam i imam vremena, to nije fraza, i prošle sam godine pokazao da klub na mene može računati. A i pomoći će mi igranje uz igrače poput Olića i Balabana. Evo, meni je baš Boško bio veliki uzor dok sam bio u Sesvetama. Prije nego što je otišao u Aston Villu bio je stvarno u fantastičnoj formi.</p>
<p> • Dakle, u sljedećoj sezoni u Dinamu ipak vidite prostor za sebe?</p>
<p> - Definitivno! Mislim da bi više mjesta imao i sad da sam se više trudio. Teško mi je palo što sam preko noći sjeo na klupu, prvih pet-šest utakmica uopće nisam ulazio u igru i onda je došlo do pada forme, gubitka samopouzdanja, pa se teže i vratiti. No, zimus sam »stisnuo« i rekao si da moram raditi i nametati se, a sve ostalo će doći.</p>
<p>• Jeste li razmišljali o kakvom ponovnom odlasku na posudbu?</p>
<p> - Bilo je govora o tome. Ali, mislim da više mogu napredovati uz prvu momčad, bez obzira što ne igram. I trener i atmosfera su drukčiji nego u nekom klubu koji se, recimo, bori za opstanak. Mislim da bi me to još više demoraliziralo. A opet, bez obzira na Ivicu i Boška, na neki način sâm odlučujem koliko ću igrati, točnije koliko ću se uspjeti nametnuti.</p>
<p>• Je li vam trener Blažević, prije ulaska na teren, dao kakav konkretan savjet?</p>
<p> - Zamolio me »samo« da dam gol! I da se borim...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Osječani« presudili Osijeku</p>
<p>Osijek se došao braniti, tako su se i postavili sredini terena i obrani, a protuudarima je mučio Splićane sve do 40. minute kada je Krpan matirao Turinu. Drugi pogodak djelo je Turkovića kojem je to šesti pogodak u četiri utakmice u dresu Hajduka</p>
<p>SPLIT, 16. ožujka</p>
<p> - Hajduk je i u 21. kolu, pobijedivši Osijek 2-0, nastavio proljetni pobjednički niz. Za momčad Osijeka i trenera Stanka Poklepovića, kobna su bila dva bivša igrača Osijeka Petar Krpan i Almir Turković, iako se mora istaknuti da su obojica postigli pogotke nakon Rapaićevih asistencija. Po hladnom vremenu i neugodnoj buri utakmici je prisustvovao izbornik Otto Barić koji se došao uvjeriti u formu Hajdukovaca, a vidio je Rapaića u dobrom izdanju. </p>
<p>Početak utakmice je zapravo bio obilježen Hajdukovom nesigurnošću što je i potvrdio Čordaš koji je u 19. minuti pogodio vratnicu nakon udarca iz kuta. Osijek se došao braniti, tako su se i postavili sredini terena i obrani, a protuudarima je mučio Splićane. Pritiskajući zadnju obrambenu liniju »bijelih«, zaustavio je domaćina daleko od vratara Turine. Hajdukovi su napadači tako ostali bez lopti, a vezna se linija nije uspijevala nametnuti Osječanima. Čak ni promjena mjesta Rapajića i Bule, dva bočna igrača, nije ni mogla donijeti promjene na travnjaku.</p>
<p> Ipak, zahvaljujući individualnoj kvaliteti igrača Hajduk je uspijevao zaprijetiti Turini. U 29. minuti na dobro nabačenu loptu Rapaića slabo je u kaznenom prostoru reagirao Krpan, potom je Bule prošao lijevom stranom, a udarni igrač Hajduka Krpan ponovo se spetljao. Kako se bližio kraj poluvremena, tako su Splićani postali sve ubojitiji, i pet minuta prije kraja, došli do vodstva. Bule je »izbacio« u priliku Rapaića, koji je nesebično dodao Krpanu, a treću prigodu Hajdukova »igla« je krasnim lobom poentirao. Nakon pogotka trener Hajduka Vulić gestikulirao je prema učitelju Osječana Poklepoviću, koji je, podsjećamo, paprio uvertiru ovoj utakmici. </p>
<p>Nastavak je donio velike probleme Osječanima. Miljković je nepromišljeno srušio Andrića, dobio drugi žuti karton, te je morao napustiti travnjak. Samo nekoliko minuta potom Turković je postigao drugi Hajdukov zgoditak, ponovno na asistenciju Rapaića. Turković je tako u četiri ovosezonske utakmice postigao čak šest pogodaka. Do kraja utakmice redale su se prigode ispred Turininih vratiju, i samo zahvaljujući obranama svoga vratara Osječani su zaključili utakmicu na minus dva. </p>
<p>• Stadion na Poljudu </p>
<p>HAJDUK - OSIJEK 2-0 (1-0) </p>
<p>HAJUDK: Pletikosa - Vuković 6, Miše 6, Neretljak 6 - Miladin 6, Andrić 6,5 (od 83. Računica -), Đolonga 6,5 - Bule 6 (od 69. Srna 6), Turković 7 (od 69. Carević 6,5), Rapaić 7 - Krpan 7.</p>
<p>OSIJEK: Turina 6,5 - Božiniski 5 (od 78. Buljat -), Tkalčević 5, Radics 6, Miljković 5, Mikulić 6 - Brkić 6, Pranjić 5,5, Lalić 5,5 (od 89. Vratović -), Čordaš 6 (od 70. Milardović 5) - Mešanović 5,5. </p>
<p>DUDAC: Vlado Svilokos (Sisak) 6,5</p>
<p>GLEDATELJA: 3.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Krpan (40. min), 2-0 Turković (49. min)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Miljkoivć, Mikulić, Rapaić.</p>
<p>CRVENI KARTON: Miljković (47. min. dva žuta kartona)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Milan RAPAIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Umjesto izleta u Pirej po spas sezone</p>
<p>Mladost će vizu za »final four« u Genovi tražiti u Grčkoj, gdje je vaterpolo posljednjih godina u ekspanziji, protiv aktualnog europskog prvaka Olympiacosa. Izlet u Pirej je prošlost, sada je označen kao spasilačka misija...</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Pirej je trebala biti svojevrsna istraživačka ekspedicija za vaterpoliste Mladosti, provjera plivališta na kojem će se održati olimpijski turnir. Utakmica posljednjeg kola crvene skupine Lige prvaka protiv Olympiacosa trebala je biti u drugom planu, naglasak je trebao biti na dobrom provodu. Pokvarila je sve već unaprijed upisana pobjeda Mladosti protiv Olympica iz Nice. Pobjeda vrijedna drugog mjesta u skupini, odnosno puta na »final four« u Genovu s prvoplasiranim Honvedom, bila je vrlo izvjesna. Jer Francuza ustvari i nema na vaterpolskoj karti svijeta. A umjesto toga u subotu se dogodilo najveće iznenađenje u ovogodišnjoj Ligi prvaka, Olympic je sa 6-3 pobijedio mladostaše. I sada čak i oni imaju pravo razmišljati o rezervaciji karata za »final four«...</p>
<p>- Definitivno najgora utakmica u posljednjih 10 godina. Puno lošije nego protiv Jadrana. Ustvari je ovo vrhunac loše forme koja nas trese posljednjih mjesec dana. Sve je počelo pobjedom Jadrana, nakon toga smo jedva pobijedili Nicu u Zagrebu. Međutim, onda je stigao poraz protiv Honveda, a gostovanje u Nici nas je dotuklo, komentirao je direktor Mladosti Perica Bukić.</p>
<p>Dovoljno je pogledati rezultat kako bi vizualizirali potpuni debakl mladostaša. Jer kada sedmerostruki prvak Europe protiv momčadi iz zemlje u kojoj se vaterpolo tek razvija postigne tri pogotka, debakl je možda i preblaga riječ. A ako detaljnije proučite zapisnik uvidjet ćete kako je Olympic iskoristio samo jednu od šest prilika s igračem više. Dakle, pet puta su matirali neraspoloženog Perčinića zbog grešaka zagrebačke obrane. Što dodatno ide u prilog tvrdnji kako je gostovanje u Nici okončano debaklom.</p>
<p>- Srećom, još uvijek imamo sudbinu u našim rukama. Iako smo sada bitno zakomplicirali situaciju. Ali, još uvijek vjerujem u plasman na »final four«. Jer nitko ovdje nije zaboravio igrati vaterpolo. Neupitne su kvalitete i naših vratara, i naših centara i bekova. Samo je potrebno pronaći način kojim će se najbolje iskoristiti kvalitete, pričao je Bukić.</p>
<p>Direktor Mladosti nije htio opravdavati svoje igrače. A mogao je, budući da su uoči puta u Francusku saznali kako je preminuo dugogodišnji prijatelj kluba i negdašnji pomoćnik tajnika Ljudevit Lajčo Kusulja, koji je organizirao mnogobrojna gostovanja Zagrepčana u Budimpeštu. Stoga atmosfera i nije bila na pobjedonosnoj razini.</p>
<p>U svakom slučaju, ako su nakon bruke protiv Jadrana, kako je priznao trener Mladosti Ozren Bonačić, trenirali dvostruko više, sada treba proglasiti uzbunu još jačeg intenziteta i trenirati trostruko više. Jer sezona bez »final foura« za klub poput Mladosti bila bi potpuni promašaj. A vizu za Genovu će tražiti u Grčkoj, gdje je vaterpolo posljednjih godina u priličnoj ekspanziji, protiv aktualnog europskog prvaka Olympiacosa. Ne treba naglašavati kako je pobjeda imperativna, iako je teško vjerovati kako će Francuzi pobijediti i Honved u Budimpešti. Dakle, izlet u Atenu je stvar prošlosti, sada je put u grčku prijestolnicu označen kao spasilačka misija...</p>
<p>- Sjest ćemo Bonačić, Silić i ja kako bi se što bolje pripremili za Grke. Sigurno je kako neke stvari u igri i pozicije nekih igrača treba preispitati, vratiti momčadi samopouzdanje i s optimizmom otići u Atenu, najavio je Bukić.</p>
<p>• Redoslijed: 1. Honved (-1) 7, Mladost 5, Nica 4, Olympiacos (-1) 2.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Bush: Ponedjeljak dan istine za svijet </p>
<p>Ma što da se na diplomatskoj fronti dogodilo u ponedjeljak, azorski sastanak Busha, Blaira i Aznara bio je uvertira za rat u Iraku koji bi po nekim procjenama mogao početi već tijekom ovoga tjedna </p>
<p>LONDON, 16. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sutrašnji dan, ponedjeljak, bit će dan istine za svijet, najavio je na Azorima u nedjelju George Bush. Američki predsjednik sastao se na tom portugalskom otočju usred Atlantika sa svojim glavnim saveznicima u Vijeću sigurnosti - premijerima Britanije i Španjolske, Tonyjem Blairom i Joseom Mariom Aznarom. Radilo se o njihovom zadnjem pokušaju da riješe diplomatsku paralizu oko Iraka. Uoči azorskog sastanka britanski dužnosnici inzistirali su da se ne radi o ratnom vijećanju. No, nakon tog summita izgledi za mirno rješenje čini se minimalnim. </p>
<p>Trojica vođa stigli su na svoj atlantski susret manje-više uvjereni da su diplomacija i inspekcije oružja u Iraku dali svoje. Usprkos tome, nakon četverostanog vijećanja odlučili su u ponedjeljak dati zadnju šansu diplomaciji.</p>
<p> Britansko-američko-španjolska osovina, koja oštro zagovara ratnu opciju , nije do sada uspjela osigurati većinu u Vijeću sigurnosti, niti prevladati protivljenje nekih stalnih članica, poput Francuske, koje prijete vetom. Ako Bush i Blair nakon zadnje runde frenetičnih telefonskih poziva i nagovaranja raznih članica Vijeća u ponedjeljak shvate da i dalje nemaju većinu, vjerojatno neće ni tražiti glasanje o novoj rezoluciji koja bi odobrila rat. U tom slučaju pozvat će se na prethodnu, broj 1441 - tvrdeći da i ona daje dovoljno pokrića za vojnu intervenciju. Nijedan od trojice vođa nije to na Azorima izričito rekao, ali se iz konteksta može zaključiti da će stvari teći tim tokom.</p>
<p>Vojna intervencija čini se međutim neminovnom, s novom rezolucijom UN-a ili bez nje. Da je tome tako potvrdio je u svojoj izjavi i Tony Blair, podsjetivši da zadnjih 12 godina Saddam »igra igre s međunarodnom zajednicom«, da se ne razoružava, nego je da je u »stalnim pregovorima« i da izvodi »geste kojima je cilj podijeliti međunarodnu zajednicu«. Nitko u Vijeću sigurnosti nije spreman reći da Saddam potpuno surađuje oko razoružanja , podsjetio je Blair, dodavši da je »igra gotova«. No, i britanski premijer izbjegao je reći hoće li Vijeću sigurnosti biti podnijeta rezolucija o Iraku, ili će se Britanija i Amerika pozvati na staru. No, rekao je da nije moguć povratak »beskrajnim diskusijama« sa Saddamom. </p>
<p>Slično tome, Jose Maria Aznar je rekao da »Vijeće sigurnosti ne može čekati godinu za godinom na pokoravanje svojim rezolucijama«.</p>
<p>Bez obzira dođe li u UN-u do novog glasanja ili ne, jedina šansa Saddamu Husseinu da izbjegne rat bila bi da pokaže skrivena oružja masovnog uništenja, za koja Britanci i Amerikanci vjeruju da ih još ima, ili da pobjegne iz zemlje. Međutim, ne čini se da bi irački vođa bio spreman ni na jedno niti na drugo. </p>
<p>Ako Britanci i Amerikanci ne budu tražili novo izjašnjavanje u Vijeću sigurnosti, bit će to znak da je ono iznutra podijeljeno, te da je Irak uspio duboko zavaditi svjetsku zajednicu. Ali, s blagoslovom Vijeća ili bez njega, novi rat protiv Saddama Husseina je na pomolu - s Amerikom u ulozi svjetskog redara, i s Tonyjem Blairom odmah uz bok Georgea Busha. Britanski premijer riskira pobunu u vlastitoj stranci i kabinetu, ako u rat krene bez UN-ovog mandata. No, sat ubrzano otkucava, navještavajući početak sukoba možda već prije isteka tjedna.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Četvrta obljetnica atentata na Jozu Leutara</p>
<p>SARAJEVO, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izaslanstvo Županijskog odbora HDZ-a BiH Sarajevo položilo je u nedjelju cvijeće i zapalilo svijeće na mjestu gdje je prije četiri godine izveden atentat na tadašnjeg doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara. Prigodnoj ceremoniji nazočili su i predstavnici središnjice vodeće hrvatske stranke u BiH, Leutarovi kolege iz MUP-a, te predstavnici Europske policijske misije u BiH. </p>
<p>Eksplozivna naprava podmetnuta je 16. ožujka 1999. godine u Leutarov službeni automobil, a visoki je hrvatski dužnosnik od povreda zadobivenih tom prigodom umro 12 dana kasnije u Kliničko bolničkom centru u Sarajevu. Pokopan je u Mostaru, na gradskom groblju Masline.</p>
<p>Iako su od atentata prošle četiri godine počinitelji i nalogodavci ovog terorističkog čina do danas nisu pronađeni. »Sramota je da počinitelji do danas nisu otkriveni, posebno s obzirom na izjave onih koji su obećavali da će to svakako biti učinjeno u najkraćem mogućem roku, prije svih tadašnjeg šefa UN misije u BiH Jacquesa Paula Kleina«, kazao nam je tajnik sarajevskog HDZ-a Vencel Lasić.</p>
<p>Sudski proces vođen protiv šestorice Hrvata, predvođenih Ivanom Andabakom, osumnjičenih za ovo ubojstvu, završio je oslobađajućom presudom, jer se pokazalo da su prikupljeni dokazi bili lažni i temeljeni na neistinitom iskazu tzv. zaštićenog svjedoka. No, usprkos ponuđenoj nagradi od milijun konvertibilnih maraka za otkrivanje Leutarovih ubojica, stvarni atentatori nisu pronađeni.</p>
<p>Bivši direktor Federalne obavještajne službe Munir Alibabić nedavno je za Vjesnik izjavio da je malo dvojbe o tome da iza ubojstva Joze Leutara stoje radikalni bošnjački, odnosno islamistički krugovi, te da istraga zapravo nikada nije vođena u pravom smjeru. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dvadeset i pet godina od otmice Alda Mora</p>
<p>RIM, 16. ožujka</p>
<p> - Talijanska politika i dalje pokušava pronaći razloge zbog kojih je čelnik Demokršćanske stranke Aldo Moro bio otet prije točno 25 godina te nakon gotovo dva mjeseca i ubijen. Naime, 16. ožujka 1978. Crvene brigade otele su Alda Mora u rimskoj ulici Fani, ubivši pritom iz zasjede pet članova njegove pratnje.</p>
<p> Crvene brigade držale su Mora u skrovištu točno 55 dana i 9. svibnja 1978. ubile ga, ostavivši ga u automobilu u ulici između bivših sjedišta tadašnje Demokršćanske stranke i Komunističke partije.</p>
<p> Tijekom 55 dana bilo je pokušaja da se Moro oslobodi, policija je tragala za skrovištem, ali je ili dolazila prekasno ili odlazila u krivome pravcu. Na pitanje tko je zapravo stajao iza otmice i ubojstva Alda Mora, koji je trebao postati predsjednikom Italije i koji je s komunistima u to vrijeme počeo provoditi »povijesni kompromis«, pokušava se i danas odgovoriti.</p>
<p>Od 13 članova komandosa Crvenih brigada, koji su postavili zasjedu i ubili pet policajaca, samo je jedan, Bruno Seghetti, stalno u zatvoru. Drugi po danu rade izvan zatvora, a uvečer se vraćaju spavati u ćelije, dok je većina na uvjetnoj slobodi. Još se ne zna ni tko je pucao u Alda Mora. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Britanci ne žele princa Charlesa za kralja </p>
<p>LONDON, 16. ožujka</p>
<p> - Većina Britanaca ne želi da princ Charles postane kraljem nakon smrti ili abdikacije kraljice Elizabete, pokazuju rezultati ankete objavljene u nedjelju. Samo 42 posto ispitanih smatra da bi Charles trebao naslijediti 76- godišnju kraljicu, dok ih je prošle godine to smatralo 58 posto.</p>
<p> Rezultati ankete, objavljeni u listu »Sunday Mirror«, uslijedili su samo nekoliko dana nakon objave izvješća o financijskim i seksualnim skandalima u domu 54-godišnjeg princa. Samo 39 posto Britanca smatra da bi Charles bio dobar kralj, prema 60 posto u travnju prošle godine, dok ih 46 drži suprotno, skoro dvostruko više nego lani.</p>
<p> Charlesova starijeg sina princa Williama (20) na britanskom prijestolju želi 32 posto ispitanih, prema 20 posto prošle godine.</p>
<p> Anketa je provedena prošli tjedan nakon objave izvještaja bivšeg Charlesova osobnog tajnika sir Michaela Peata o optužbama članova prinčeva kućanstva, među kojima su i optužbe za silovanje i ometanje suđenja za krađu bivšem kraljevskom butleru Paulu Burellu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U Japanu počeo svjetski forum o vodi </p>
<p>TOKYO, 16. ožujka</p>
<p> - Svjetski forum o vodi otvoren je u nedjelju u Kyotu, a više od tisuću izaslanika iz 160 zemalja razgovarat će o utjecaju siromaštva i sukoba na svjetske izvore vode. Otvarajući forum, bivši japanski premijer Ryutaro Hashimoto pozvao je sudionike na konkretne poteze u rješavanju tog svjetskog problema.</p>
<p> »Forum ne bi trebao biti samo mjesto rasprave. Vrijeme je da se s riječi prijeđe na djela«, rekao je Hashimoto, koji obnaša dužnost predsjednika glavnog odbora foruma. Hashimoto je, među ostalim, pozvao sudionike da ulože dodatne napore kako bi se do 2015. godine prepolovio broj ljudi koji nemaju pristup pitkoj vodi i osnovnoj sanitarnoj zaštiti.</p>
<p> Forumu se putem video-veze obratio i francuski predsjednik Jacques Chirac istaknuvši da se francuska vlada zalaže za rješavanje problema pitke vode, o čemu će se, dodao je, raspravljati i na lipanjskom summitu G8 u Evianu u Francuskoj.</p>
<p> Treći međunarodni forum o vodi trajat će do 23. ožujka, a održavat će se u Kyotu, Osaki i Shigi. Vrhunac sastanka bit će sastanak na ministarskoj razini 22. i 23. ožujka. Sudionici bi dotad trebali izraditi nacrte izjava za svaku od 40 predviđenih tema i proslijediti ih ministrima, koji bi na temelju tih izjava trebali predložiti zaključke foruma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bolnice na oprezu zbog misteriozne upale pluća</p>
<p>WASHINGTON, 16. ožujka</p>
<p> - Zdravstvene službe upozorile su bolnice u New Yorku da obrate pažnju na simptome misteriozne i smrtonosne atipične upale pluća za koju se vjeruje da ju je donio liječnik koji je u New York došao iz Singapura. Taj se čovjek nalazi u karanteni u frankfurtskoj bolnici nakon što je u subotu, zajedno sa suputnicima, morao napustiti let New York- Singapur.</p>
<p> »U New Yorku šaljemo upozorenja svim bolnicama da budu na oprezu zbog simptoma koji bi mogli ukazivati na ovu bolest«, rekla je Sandar Mullin, glasnogovornica newyorškog odjela za zdravstvo. U međuvremenu, broj oboljelih od atipične upale pluća u Singapuru je narastao na 16, a ukupni broj umrlih od te bolesti u svijetu dostigao je devet nakon što su bolničarka u bolnici u Hanoju te majka i sin u Kanadi podlegli bolesti.</p>
<p> UN-ova Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je u subotu putnike na zaraznu fomu upale pluća koja se nedavno pojavila u različitim dijelovima svijeta. Prošloga tjedna WHO je primio izvješća o više od 150 novih sumnjivih slučajeva teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), koji je nazvao »atipičnom upalom pluća čiji uzrok još nije utvrđen«.</p>
<p> Kanada, Kina, Hong Kong, Indonezija, Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam su zabilježili slučajeve ove bolesti. »Taj sindrom, SARS, je sada prijetnja diljem svijeta,« rekla je čelnica WHO-a Gro Harlem Brundtland. »Svijet treba zajednički raditi kako bi pronašao uzrok, izliječio bolesne i zaustavio širenje«.</p>
<p> Mada UN-ova zdravstvena agencija ne preporuča ograničenja putovanja, ipak savjetuje putnicima i posadama zrakoplova da poduzmu mjere predostrožnosti kako bi identificirali i pomogli onima koji su pod djelovanjem SARS-a, što se karakterizira jakom groznicom i respiratornim simptomima poput kašlja, kratkoće daha i poteškoća u disanju.</p>
<p> WHO poziva zrakoplovne prijevoznike da prevezu zaražene osobe u bolnicu na izolaciju i liječenje. Agencija ne poziva na ograničavanje nastavka putovanja zdravih putnika koji su bili na istom letu s bolesnim osobama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Iz Vijetnama bolest stigla u Sloveniju? </p>
<p>LJUBLJANA, 16. ožujka</p>
<p> - I u Sloveniji je možda prisutan jedan slučaj tajanstvene upale pluća koja se najprije pojavila u jugoistočnoj Aziji. Kako je u nedjelju prenijela slovenska tiskovna agencija STA, na ljubljansku je infekcijsku kliniku u subotu primljena pacijentica s bolešću za koju se sumnja da bi mogla predstavljati spomenutu bolesti. Ona je nekoliko zadnjih tjedana provela i Vijetnamu, a oboljela je po povratku u Sloveniju.</p>
<p> Ministar zdravstva Dušan Keber izjavio je da do sada izvršeni testovi na bolesnici ne govore da je riječ o nekoj od poznatih bolesti, što potiče dodatnu sumnju. Ministarstvo zdravstva je, prema njegovim riječima, u nedjelju donijelo odgovarajuće mjere zaštite, a za oko 10 osoba koje su sa spomenutom bile u doticaju preporučeno je da ostanu kod kuće. (HIna)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Saddam podijelio obranu Iraka u četiri zone </p>
<p>Irački vođa zadržat će zapovjednu kontrolu nad ratnim zrakoplovstvom i protuzračnom obranom / Ako Turska ponovo odbije zahtjeve SAD za prolaz američke vojske, najnovija izvješća govore o ubacivanju većih jedinica sa saudijskog i jordanskog teritorija</p>
<p>ANKARA, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Za pokretanje invazije na Irak više nema sumnje: odlučujući su dani, a ne tjedni. Takav zaključak proizlazi i zbog sastanka na portugalskom otočju Azori, na su se okupili američki predsjednik George W. Bush, britanski premijer Tony Blair i španjolski premijer Jose Maria Aznar. Taj skup, kako se vjeruje, zapravo može označiti konačni poraz diplomatskih nastojanja u iračkoj krizi. Sve ultimativne poruke u smjeru Bagdada, ionako su teško prihvatljive za irački režim.</p>
<p> Jasan otpor potvrdit će Francuska i Rusija (stalne članice Vijeća sigurnosti sa pravom veta), ali i Njemačka i nekolicina drugih nestalnih članica Vijeća sigurnosti. »Trojka mira«, kako se naziva, iznijet će na hitno sazvanoj sjednici Vijeća sigurnosti precizne vremenske odrednice za razoružanje Iraka. Međutim, kako je to objasnio šef francuske diplomacije Dominique de Villepin, to ne znači i spremnost Pariza za automatsku primjenu sile protiv Saddamovog režima.</p>
<p>Irački predsjednik Saddam Hussein, očito, svjestan da se rat s Amerikancima i njihovim saveznicima praktički više ne može izbjeći, podijelio je zemlju u četiri ratne zone - sjevernu, južnu, središnju i bagdadsku. Očekuje se da će glavni i najveći teret iračke obrane pasti na Saddamog mlađeg sina Qussaia. On će biti odgovoran za Bagdad, te obližnje rodno mjesto svoga oca, grad Tikrit, i Revolucionarnu gardu.</p>
<p> Tri druga područja povjerena su najpouzdanijim vojnim zapovjednicima, bliskih vladajućoj iračkoj obitelji. </p>
<p>Sam Saddam Hussein zadržat će, kako se saznaje, zapovjednu kontrolu nad ratnim zrakoplovstvom i protuzračnom obranom. Riječ je, svakako, o vrlo znakovitoj odluci, budući da bi se iz Saddamovog bunkera moglo izdati naređenje za ispaljivanje skrivenih tajnih projektila koji bi mogli nositi bojeve glave s kemijskim ili biološkim punjenjem. Postoji i mogućnost da u smjeru Kuvajta, gdje je trenutačno stacionirano oko 150.000 američkih i britanskih vojnika i časnika sa 1500 tenkova, polete mali preuređeni civilni i poljoprivredni bespilotni zrakoplovi krcati snažnim eksplozivom. Pretpostavlja se da bi te letjelice mogle krenuti u akciju čim se uključe prvi alarmi za ranu uzbunu.</p>
<p>Unatoč svemu, režim iračkog predsjednika nastoji i dalje pokazati i dokazati cjelokupnoj međunarodnoj zajednici i javnosti da je iskreno odan miru. Otuda i novi bagdadski poziv šefu inspektorskog tima UN-a Hansu Blixu i direktoru Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohammedu ElBaredeiju da dođu na nove iračke razgovore o ubrzanju međusobne suradnje. Uz tri nova uništena raketna sustava »al-samoud 2« (dosad uništeno više od 60 od ukupno stotinjak takvih projektila srednjeg dometa), Iračani su dostavili i popis od 30 znanstvenika koji su ranije radili na proizvodnji kemijskog oružja.</p>
<p>Čini se, međutim, da je preostalo premalo vremena za ponovni dolazak Blixa i ElBaradeija u Bagdad. Blix je naime rekao kako će razmisliti o uručenom pozivu, dodavši da je prezauzet pripremom vlastitog popisa pitanja na koje Saddamov režim još nije odgovorio. U svakom slučaju, odgovor Blixa se očekuje u ponedjeljak, odnosno samo dan prije podnošenja novog, već ranije najavljenog izvješća Vijeću sigurnosti o iračkom zabranjenom oružju masovnog uništenja. </p>
<p>Sve oštrije poruke šefa Bijele kuće Busha, koje su posebice došle do izražaja prilikom redovitog obraćanja preko radija, ostavlja malo prostora za bilo kakva optimistička očekivanja. On je, kako se čini, već počeo pripremati naciju za rat, poručujući da se pred državama slobodnog svijeta nalazi nekoliko odlučujućih dana. Bush je pritom jasno stavio do znanja da je izgubio strpljenje za nove diplomatske poteze i nastojanja da se osigura nova »ratna rezolucija« o Iraku u Vijeću sigurnosti. </p>
<p>U takvom užarenom ratnom ozračju, Saddam Hussein napušten od arapske braće, islamskog i drugog svijeta, sve više podsjeća na »posljednjeg Mohikanca«. Iračkog vođu ne mogu spasiti brojni antiratni prosvjedi širom svijeta. Također ga neće spasiti i sve izvjesnije odbijanje Turske dolasku u zemlju oko 62.000 američkih vojnika. </p>
<p>Novi turski premijer Recep Tayyip Erdogan, koji je ranije osobno preporučio dolazak američkih ratnika na sjeverne granice s Irakom, sve zamjetnije odugovlači sa sazivanjem parlamenta koji bi se trebao ponovo izjasniti o njihovoj nazočnosti na turskom tlu. </p>
<p>Ako se Turska brzo ne izjasni o dolasku Amerikanaca, što se čini malo vjerojatnim, vojnim planerima Pentagona ne ostaje ništa drugo nego da krenu sa provedbom rezervnog plana »B« koji predviđa napredovanje angloameričkih snaga isključivo iz smjera Kuvajta. No, neka neprovjerena izvješća govore i o »američkim iznenađenjima«, odnosno ubacivanju većih jedinica sa saudijskog i jordanskog teritorija. Iako su Riyadh i Aman najavili neutralnost u pokretanju invazije na susjedni Irak, oni su izloženi snažnim pritiscima kako bi dali tajne ustupke. </p>
<p>Na početku svakog rata, pa i novog zaljevskog okršaja, teško je i nezahvalno prognozirati kada će se sukob završiti. Ono što je sigurno, branitelji Saddamovog režima imaju vrlo male gotovo nikakve izglede za imalo ozbiljniji otpor invazionim snagama.</p>
<p> Isto tako, zna se da bi Amerikanci u toj arapskoj zemlji prebogatoj naftom, mogli ostati više godina. Ovdašnji listovi prenijeli su izjavu američkog veleposlanika u Ankari Roberta Pearsona koji je rekao da bi ta nazočnost, koju bi u prvo vrijeme osiguravalo 76.000 vojnika, mogla potrajati najmanje 25 godina. Tvrdi se da će američka obnova Iraka stajati Washington oko 20 milijardi dolara. Od toga će se 17 milijardi izdvajati za održavanje vojske, a 2,5 milijardi za obnovu Iraka. Predviđa se i izdvajanje oko 500 milijuna dolara na ime humanitarnih potreba. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Saddam pritvorio polubrata </p>
<p>KUVAJT, 16. ožujka</p>
<p> - Irački predsjednik Saddam Hussein je stavio svog polubrata Barzana Takritija u pritvor nakon što je on odbio vjernost predsjednikovom mlađem sinu, izvijestio je u nedjelju kuvajtski dnevni list Al-Rai-Al-Aam. </p>
<p> Pozvavši se na iračke neidentificirane izvore list precizira da je Saddam pozvao svog polubrata na sastanak u nazočnosti Oudaia, svog starijeg sina i Qoussaia koji upravlja elitnim postojbama režima i drugih članova obitelji i vlade. Tijekom tog sastanka predsjednik je neizravno rekao da je spreman prepustiti vlast svom mlađem sinu i tražio da mu budu odani u tom slučaju. </p>
<p> Na traženje Saddama Husseina da iskaže svoje stajalište o tom nasljeđivanju, Barzan Takritit je izjavio »podnosio sam situaciju dulje od 20 godina zbog vas, ali kada više tu ne budete, ponašat ću se drukčije«, piše list. Ta informacija nije mogla biti potvrđena iz nezavisnog izvora.</p>
<p> Takriti je vodio iračke obavještajne službe do 1984., zatim je 12 godina predstavljao svoju zemlju u Ujedinjenim narodima. Vratio se u Irak u rujnu 1999. u sklopu diplomatskih premještaja. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>SAD pripremio popis Iračana kojima će suditi za ratne zločine</p>
<p>WASHINGTON, 16. ožujka</p>
<p> - Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha napravila je popis od devet visokih iračkih dužnosnika, među kojima su i irački predsjednik Saddam Hussein i njegova dva sina, kojima bi bilo suđeno za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti nakon američke invazije Iraka, piše u nedjelju The New York Times.</p>
<p>Popis imena uključuje pripadnike najužeg kruga oko Sadama HusSeina koji su na vrhu hijerarhije od 2.000 članova iračke elite. Na popisu su zajedno sa Sadamom i njegova dva sina Udayje i Qusayem, nalazi se i Ali Hassan al-Hamid, guverner Kuvajta 1990. nakon što ga je Irak okupirao, te Muhammad Hamza al-Zubaidi kojega Bushova administracija krivi za zločine počinjene nad šijitima na jugu Iraka 1991. godine. Drugi na popisu su Aziz Salih Numan, drugi guverner okupiranog Kuvajta, Izzat Ibrahim, zamjenik zapovjednika iračke vojske, Abid Hamid al-Tikriti, tajnik predsjedništva kojeg se smatra Husseinovim alter egom i Hani Abd al-Latif Tilfah, direktor specijalne sigurnosne organizacije za koju američka vlada smatra da je zadužena za skrivanje iračkog oružja masovnog uništavanja, piše The New York Times. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pola stoljeća američkih intervencija po svijetu</p>
<p>Prošlih su pedesetak godina Amerikanci srušili desetak vlada širom svijeta da bi uspostavili demokratske režime, ali to uglavnom nije donijelo bolju budućnost tim zemljama </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Sjedinjene Države prošlih su pedesetak godina, s izlikom uspostave demokratskih režima, srušile više od deset vlada u svijetu, ali to u konačnici nije donijelo bolju budućnost tim zemljama. Od Čilea do Afganistana, Amerika je, što izravnom vojnom što neizravnom intervencijom, organizirala zbacivanje s vlasti »neprijateljskih režima« i ustoličila sebi blisku vlast koja je nerijetko donijela godine strahovlade.</p>
<p>• U američko-belgijskoj režiji 1960. zbačen je Patrice Lumumba, koji je izabran u lipnju te godine kao prvi premijer Demokratske Republike Kongo. On je ubijen kako bi se uklonila vlast koja je imala potporu Sovjetskog Saveza. Dolazak na vlast Mobutu Sese Sekoa »zajamčio« je Kongu više od 30 godina diktature i korumpirane vlasti. </p>
<p>• CIA je 1973. financirala udar protiv marksističkoga predsjednika Čilea Salvadora Allendea dovodeći Augusta Pinocheta na vlast koja je potrajala 17 godina i odnijela oko 3000 života.</p>
<p>• Američki bombarderi napali su Libiju 1986., ubijajući stotinjak ljudi, ali su promašili cilj - nacionalnističkoga vođu Muamara Gadafija koji je 17 godina prije toga došao na vlast revolucijom.</p>
<p>• Američke oružane snage koncem 1989. izvršile su invaziju na Panamu i uhitile generala Manuela Noriegu. Umjesto njega instaliran je Guillermo Endara koji je prije toga pobijedio na izborima. Zemlja je uspješno prošla put demokratizacije. </p>
<p>• Američke su snage 1992. vodile mirovne snage UN-a u Somaliji, ali su se povukle nakon što je pokušaj uhićenja ratnoga vođe generala Muhameda Faraha Aidida propao te je pritom ubijeno 18 američkih vojnika. Tako je neslavno završena operacija »Vraćanja nade« u zemlji u kojoj godinama bjesne građanski rat i glad.</p>
<p>• Vojni režim Haitija 1994. odstupio je s vlasti suočen s američkom vojnom prijetnjom, ali vladavina Jeana Bertranda Aristidea nije zemlji donijela demokraciju.</p>
<p>• Gotovo se ništa nije promijenilo ni američkom vojnom intervencijom u Afganistanu 2001., kojom su zbačeni talibani i na vlast doveden Hamid Karzai: bezakonje i kaos i dalje vladaju Afganistanom.</p>
<p>• CIA je 1954. organizirala rušenje tadašnje reformističke vlade predsjednika Jacoba Arbenza u Gvatemali radi ustoličenja vojne hutne koja je ugušila oporbu sve do uspostave demokratskog poretka 1986.</p>
<p>• Američka vojska 1965. izvršila je invaziju na Dominikansku Republiku nakon što je državnim udarom vlast osvojio Juan Bosch. Tom invazijom, u kojoj je sudjelovalo 30.000 marinaca i padobranaca, otvoren je prostor dolasku na vlast Joaquina Balaguera.
• Reaganova administracija u listopadu 1983. izvršila je invaziju na Grenadu, gdje je socijalistički vođa, premijer Maurice Bishop, neposredno prije ubijen u vojnom puču.</p>
<p>• Među većim američkim neuspjesima bilježi se 17. travnja 1961. kada invazija u Zaljevu svinja nije uspjela svrgnuti s vlasti komunističkoga vođu Fidela Castra koji je i danas na vlasti u Kubi. </p>
<p>• Najdulja američka vojna intervencija ipak je bila u Vijetnamu, gdje je Amerika pokušala spriječiti širenje komunizma u jugoistočnoj Aziji podupiranjem snaga Južnog Vijetnama protiv Ho Chi Minha, koji je želio ujediniti zemlju. Rat je trajao od 1961. do 1975., ali Washington nije uspio u svojoj namjeri jer je danas ujedinjeni Vijetnam pod komunističkom vlašću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bagdad: Nelegitimni napad</p>
<p>BAGDAD, 16. ožujka</p>
<p> - Irački tisak optužio je u nedjelju američkoga predsjednika Georgea Busha i britanskog premijera Tonyja Blaira za planiranje »nemoralnog i nelegitimnog« napada na Irak. Taj se komentar pojavio uoči sastanka Busha, Blaira i španjolskoga premijera Jose Maria Aznara o iračkoj krizi i nakon uvođenja ratnog stanja u Iraku.</p>
<p> »Bushova i podanička Blairova vlada pokušavaju ucjenama, pritiscima i prijetnjama ishoditi od članica Vijeća sigurnosti podršku za svoj agresivni plan za napad na Irak«, piše službeni list Al Thawra. List također ocjenjuje da Bush i Blair uništavaju »postojeći svjetski poredak, njegove ustanove, zakone i načela«.</p>
<p> »No, ako okrenu leđa UN-u, međunarodnom pravu i volji naroda te odluče počiniti zločin i agresiju bez ikakva pokrića, suočit će se s milijunima iračkih boraca koji će ih čekati«, piše list.</p>
<p> Irački vođa Saddam Hussein proglasio je u subotu ratno stanje i podijelio zemlju u četiri vojne zone kojima će osobno zapovijedati te je naredio obranu od mogućega američkog napada. (Reuetrs/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rusi žele da Amerika sama odlučio ratu protiv Iraka</p>
<p>Rusija ne želi kvariti svoje odnose sa SAD, ali istodobno ne može, iz mnogih razloga, podržati ratni pohod protiv Iraka / Golema većina Rusa, 87 posto, izjašnjava se protiv američkog rata Antiratna poruka Moskovljana</p>
<p>MOSKVA, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prema posljednjima, u nedjelju u Moskvi objavljenim rezultatima ispitivanja javnoga mišljenja, čak 87 posto Rusa protivi se američkoj vojnoj intervenciji i ratu s Irakom. Od toga broja 42 posto anketiranih Rusa drži da Amerika treba Irak »ostaviti potpuno na miru«. Njih 45 posto izjašnjava se za mirno rješenje iračke krize tako da međunarodni inspektori nastave rad i da se pod njihovim i međunarodnim pritiskom režim u Bagdadu razoruža u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN. Dva posto Rusa podržava i odobrava američki ratni plan, dok ih je 11 posto posve nezainteresirano za sudbinu Iraka i čak ih ne zanimaju aktualni međunarodni odnosi.</p>
<p>No, za razliku od zapadnih zemalja, u Rusiji antiratni prosvjedi nemaju masovni karakter. Međutim, sociološki instituti stalno provode ankete građana i rezultate tih anketa ruski mediji redovito objavljuju, vjerojatno i stoga da bi poslužili Kremlju kao argument i još jedno objašnjenje Washingtonu zašto Rusija neće i ne može podržati američku ratnu operaciju protiv Iraka.</p>
<p> Naime, Rusija ne želi kvariti svoje odnose sa SAD, ali istodobno ne može, iz mnogih razloga, podržati taj ratni pohod protiv Iraka. I stoga bi, prema istaknutim moskovskim politolozima i analitičarima, ako je taj rat neizbježan, za Kremlj bio »najidealniji« rasplet usijane iračke krize da SAD krene u taj rat bez zahtjeva odobrenja Vijeća sigurnosti kako Moskva (zajedno s Parizom) ne bi morala primijeniti svoje pravo veta. U tom bi slučaju cijela odgovornost za rat i njegove posljedice prešli isključivo na Busha i američku administraciju.</p>
<p>Štoviše, i u Moskvi zaključuju kako rasplet iračke krize vodi prema jednostranom američkom napadu na Bagdad, bez traženja odobrenja Vijeća sigurnosti. Naime, gotovo svi moskovski analitičari uvjereni su da je upravo s tim ciljem Bush održao u nedjelju poslije podne na Azorima sastanak sa svojim saveznicima, britanskim premijerom Tonyjem Blairom i španjolskim Juanom Aznarom. To više što je prije toga trojnog summita u američkoj vojnoj bazi na Azorskim otocima španjolski premijer izjavio kako se u napad protiv Iraka može krenuti i bez odobrenja Vijeća sigurnosti.</p>
<p>U Moskvi, naime, procjenjuju da će već u ponedjeljak, odnosno odmah završenog summita na Azorima, Bush objaviti ultimatum Iraku i da je do američke vojne intervencije »ostalo samo nekoliko dana«. Neizvjesno je samo to hoće li u taj rat bez odobrenja Vijeća sigurnosti izravno ući i britanska vojska jer u tome slučaju prijeti kriza britanske vlade, koja može završiti čak i smjenjivanjem premijera Blaira.</p>
<p> Dakako, službena Moskva još nije izgubila nadu da se rat može spriječiti. To je i razlog što je, zajedno s Francuskom i Njemačkom, Rusija pokrenula inicijativu da se hitno, možda već u utorak, održi zasjedanje Vijeća sigurnosti uz sudjelovanje ministara vanjskih poslova svih država stalnih članica toga izvršnog tijela UN-a.</p>
<p>Pritom u Moskvi zaključuju kako napad na Irak neće početi prije utorka, jer Washington nakon ultimatuma, ipak, mora dati određeno vrijeme preostalim stranim diplomatima u UN-u, te inspektorima i drugim strancima u Bagdadu da napuste tu zemlju. Ako pak i prije dođe do toga napada, onda je Rusija za svaki slučaj već dogovorila s Teheranom evakuaciju svojih preostalih građana iz Iraka kopnenim putem preko Irana </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za premijera Srbije predložen Zoran Živković, Koštunica protiv </p>
<p>Koštuničin DSS predlaže da se osnuje privremena koncentracijska vlada / Srbijanska policija dostavila bugarskoj popis 25 sumnjivih osoba </p>
<p>Zoran Živković (desno) tješi Đinđićevu majku</p>
<p>BEOGRAD, 16. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Nakon što je u subotu u nazočnosti velikog broja stranih izaslanstava i građana Beograda pokopan srbijanski premijer Zoran Đinđić, traži se njegov nasljednik. Demokratska stranka (DS), najjača stranka u vladajućoj koaliciji kojoj je Đinđić bio na čelu, predložila je u nedjelju svog potpredsjednika Zorana Živkovića za novog predsjednika vlade Srbije, a Borisa Tadića za ministra obrane u Vijeću ministara Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Srbijanska skupšitna odlučivat će u srijedu o sastavu vlade, a mnogi ističu da će pritom narušena kohezija vladajuće koalicije DOS biti na velikom ispitu. </p>
<p>Svoje protivljenje kandidaturama odmah je u nedjelju objavila oporbena Demokratska stranka Srbije koju vodi Vojislav Koštunica. Potpredsjednik DSS-a Dragan Maršićanin izjavio je Radiju B92 da zastupnici te stranke neće podržati ni Živkovića kao srbijanskog premijera, a ni predloženo Vijeće ministara Srbije i Crne Gore.</p>
<p> »DSS predlaže formiranje privremene koncentracijske vlade s jasnim i konkretnim zadacima u vezi s održavanjem stabilnosti države«, rekao je Maršićanin. Istaknuo je kako je »na vladi da se dokaže i potvrdi da je u stanju izvući zemlju iz krize u koju ju je najvećim dijelom sama uvela, na oporbenoj stranci da ponudi alternativna rješenja, a na građanima da se izjasne na izborima«. </p>
<p>Da nisu nastupile nove okolnosti, Živković bi u Vijeću ministara zajednice Srbije i Crne Gore bio ministar obrane, a dosad je bio ministar policije. Živković će predstavljati svoj DS do stranačke skupštine koja će biti održana nakon općih izbora u Srbiji 2004. godine. </p>
<p>Dan nakon sprovoda na kojem je, prema pisanju srbijanskih novina, bilo gotovo pola milijuna ljudi, građani Beograda dolaze na Novo groblje gdje je pokopan Đinđić. </p>
<p> Kako su javili mediji, i dalje se intenzivno traga za ubojicama, a među uhićenima je i nekadašnji nogometaš Crvene zvezde Dragiša Binić.</p>
<p>Srbijanske vlasti dostavile su bugarskoj policiji imena 25 osoba traženih zbog Đinđićeva ubojstva. Crnogorska je policija priopćila da se nitko od osumnjičenih za atentat na srbijanskog premijera ne skriva u Crnoj Gori i najavila da će uhititi svakog od njih ako se pojavi na tom području. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>CAA lobirat će u Kongresu za interese Hrvatske i Hrvata u BiH </p>
<p>CHICAGO, 16. ožujka</p>
<p> - Hrvatsko-američko udruženje (CAA) održalo je u subotu u Chicagu 13. godišnji gala banket na kojem su sudjelovali i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović te hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Ivan Grdešić.
Predsjednik CAA George Rudman rekao je da ta udruga sada ima dva cilja: pomoći BiH da sama sebi postane dovoljnom, a Hrvatsku očuvati od mogućih nastojanja da je se smjesti u balkanske institucije. CAA priprema za svibanj pohod na američki Kongres gdje će lobirati za interese Hrvata. Predviđeni su susreti s članovima Kongresa, te razgovori u Bijeloj kući i State Departmentu.</p>
<p> Predsjednik ogranka CAA za Srednji zapad Anthony Perajica izjavio je da Hrvatska treba razumjeti kako je glas Hrvata u Sjedinjenim Državama važan. Pozvao je hrvatske Amerikance da ostave po strani međusobne nesuglasice i da svi pomognu Hrvatskoj i Hrvatima u BiH. </p>
<p> Čović je istaknuo kako je Hrvatska za vrijeme predsjednika Franje Tuđmana imala više razumijevanja za Hrvate u BiH, a da se stanje nakon dolaska na vlast koalicije zaledilo. Ustvrdio je i da se BiH mora tako urediti da može učinkovito funkcionirati. Grdešić je, govoreći o stanju u Hrvatskoj, naglasio da je nakon uređenja pitanja Prevlake i odlaska UN-ovih promatrača Hrvatska nakon nekoliko stoljeća konačno bez stranih vojnika na svom teritoriju. Rekao je i da Hrvati u BiH svoje probleme trebaju rješavati u Sarajevu, a ne u Zagrebu, ali da ih Hrvatska neće napustiti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Galić iznevjerio novinarsku struku</p>
<p>Ono što ja znam, to jest, što sam dosad više puta, nažalost, provjerio i što me jedino zanima kada je riječi o Mirku Galiću i HTV-u, jest to da imamo posla sa čovjekom koji je odgovoran što ta kuća nije dalje dogurala na putu stvaranja javne televizije.</p>
<p> I moje pitanje Galiću: može li demantirati i Damira Matkovića koji Galića (u razgovoru objavljenu u glasilu Hrvatskog novinarskog društva) ne prepoznaje kao jednog od osnivača ili pripadnika pokretačke jezgre Foruma 21 nije bilo »skolastiko« nego retoričko, pače, sarkastično, a motivirano je mojim ogorčenjem zbog stanja na HTV-u i čestim Galićevim medijskim potpuno deplasiranim samohvalisanjem.</p>
<p> Činilo mi se prigodno, kada se već Galić pokušao kititi tuđim perjem i tvrditi da je pokrenuo politički tjednik »Danas«, za što je dobio odgovarajući i zasluženi demanti kolege Ive Jakovljevića, Galića provocirati na kraću polemiku da bismo se dotakli prave teme, stanja na HTV-u, a ne sudjelovanje u pokretanju Foruma 21. Kaj god!</p>
<p> Galić, tašt kakav je, zagrizao je udicu i u pismu objavljenom 12. ožujka pokušao mi je održati lekciju: kao, ja, kao bivši predsjednik Foruma 21, ništa ne znam o počecima tog Zbora HND-a. Zapravo, preko mene, napadajući me, jer nema petlje da to učini izravno, Galić je pokušao demantirati i Matkovića.</p>
<p> Ne zanimaju me te vrste amoralnosti Mirka Galića. Mene zanima zašto Hrvatski sabor tolerira da taj gospodin iz godine u godinu polupa milijune kuna na HTV-ovskim opatijskim i drugim terevenkama a istodobno ne plaća honorare niti potpisuje ugovore za novinare koji mu rade najgledanije emisije kao što je, na primjer, Latinica?</p>
<p> Mene zanima zašto Mirko Galić i dalje isplaćuje honorare onima koji na HTV-u ništa ne rade? Zašto se nije obračunao s kriminalnim strukturama na HTV-u? Zašto nije ispunio niti jedno obećanje koje je dao kolegicama i kolegama iz Foruma 21, kada je odlazio na ravnateljsko mjesto na HTV-u?</p>
<p> Zašto je, uostalom, i meni lagao u lice i zašto je sudjelovao u bojkotu i cenzuri Foruma 21, tijela koje sada, to jest, u Vjesniku od 23. veljače, smatra svojim grandioznim djelom, iako ga je, kako je zaključeno na sastancima Foruma dok sam još bio član tog Zbora - izdao?</p>
<p> Zašto Mirko Galić ima silno razumijevanje za hrpu mediokritetskih, polupismenih i groznih zaposlenika i suradnika HTV-a, specijaliziranih za kaos i za političku propagandu najgore vrste, a ne pokazuje nikakav interes da angažira kvalitetne, dokazane i moralne novinarske snage kakve Hrvatska, koju Galić unazađuje svojom službom na HTV-u - ima?</p>
<p> Neka Galić priča priče o svojoj ulozi u Forumu 21 nekome drugome: Račanu, Tomčiću i onima kojima godinama nudi poltronstvo. Ja sam novinar, i to od formata, ne padam na te trikove. Mene Galić može impresionirati samo poštenjem, moralom i uzornim predstavljanjem struke. Zasad, kao što je prevario i mene i mnoge druge, mislim da je izdao i novinarsku struku, a prevario i cjelokupnu hrvatsku javnost.</p>
<p> Mirko Galić kaže da je stvarao svojevrsni pokret za javnu televiziju. On HTV uništava i taj posao jako skupo plaćamo. Sadašnji se Forum 21 time pomirio. I to je jedan od razloga zašto sam napustio članstvo.</p>
<p>DRAGO PILSEL Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Jesmo za suradnju sa Sudom u Haagu, ali bez politikanstva </p>
<p>Naš vladajući vrh i mediji ustrajno inzistiraju na tvrdnji da general Ante Gotovina treba u Haag, a ne reagiraju i prešućuju bitno obilježje optužbe, kojom se uporno nastoji izjednačiti žrtvu i agresora.</p>
<p>Licemjerno je i dalje ustrajavati na takvoj »obrani« generala Gotovine, ako se jasno i glasno i Haaškome sudu i diplomatskim krugovima u Zagrebu i EU, ne kaže da to nije optužnica protiv generala Gotovine, nego protiv Hrvatske i da je zbog toga neprihvatljiva, suprotna činjenicama i međunarodnom pravu i povelji UN i da ju treba povući.</p>
<p> Pristajanjem na vrijeđanje i prijetnje (ili tzv. suradnju) samo slabi međunarodni položaj Hrvatske, a među građane unosi nemir i razdor, pa se tako zanemaruje ekonomski oporavak. </p>
<p> Suradnja s Haagom da, ali s politikantskim kazalištem ne! </p>
<p>Sličan je slučaj i s Privrednom bankom Zagreb, a onda doznajemo da dokumente uopće nije tražilo haaško tužiteljstvo nego Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom, ne bi li i s te strane opovrgnuo zaključak Sabora da Republika Hrvatska nije bila agresor na BiH.</p>
<p>Stoga se ne treba čuditi pojavama nacionalizma, koje uvijek prate stanje društvenog kaosa, jer narodu treba samopouzdanja i ponosa, a toga nema ni za lijek.</p>
<p>Samosvjesni i ponosni narodi nisu apatični, a bez poleta nema ni gospodarskog razvoja, niti se zemlja može demokratizirati i ravnopravno i uz obostrano poštovanje surađivati sa svima. </p>
<p>LUCIAN HAVELKA Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nakazne vile na atraktivnom zemljištu napreduju, a odgovorni uporno šute</p>
<p>Hrvatska javnost upoznata je s gradnjom šest stambenih objekata, tzv. urbanih, a zapravo nakaznih vila, na zemljištu Muzičke naklade, čiji je većinski vlasnik građevinski poduzetnik Željko Žnidarić. Riječ je o gradnji na atraktivnom zemljištu iznad Zelengaja na Pantovčaku u Zagrebu.</p>
<p>Nakon četiri godine uzaludne jednosmjerne prepiske s odgovornima, stanari postavljaju odlučne zahtijeve:</p>
<p>Prvo, da se odmah zaustavi gradnja inkriminiranih i nakaznih zdanja i drugo, da se provede revizija privatizacije Muzičke naklade kako bi se točno utvrdilo na koji je način novi vlasnik tvrtke postao i vlasnikom atraktivnog zemljišta na Pantovčaku na kojem gradi šest, ambijentu neprimjerenih četverokatnica. </p>
<p>Očekujemo, osim toga, da se utvrdi dokle se došlo s istragom u svezi s kaznenom prijavom oštećenih stanara podnesenom protiv Vladimira Berkovića, šefa Odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo pri Gradskom uredu za prostorno uređenje, stambene, komunalne poslove i promet, koji je potpisao i izdao sporne građevinske dozvole. Kaznenu prijavu podnijeli smo i protiv Željka Simanovića, građevinskog inspektora! Obje kaznene prijave podnesene su još u srpnju 2002. godine, a utemeljene su na člancima 337 i 339 Kaznenog zakona.</p>
<p>Utemeljeno ih teretimo za zloporabu službenog položaja i ovlasti, za nesavjesno postupanje u službi i za propuštanje dužnog nadzora.</p>
<p>Ne znam već po koji puta upozoravamo nadležne da glavni projekt niti u jednom segmentu nije u skladu s lokacijskom dozvolom koju je 6. veljače 1988. godine pripremila Nevenka Jerec, a potpisala dipl. ing. arh. Marina Šulentić!</p>
<p>Unatoč svemu investitor i izvođač radova nastavlja s gradnjom neprimjerenih inkriminiranih stambenjaka, točnije s devastacijom atraktivnog zemljišta, bez obzira što je upitna valjanost njegova vlasništva. Nas pedeset oštećenih stanara zahtijevamo da se konačno i nakon svega zaustavi gradnja dok se cijeli slučaj ne preispita! </p>
<p>U protivnom podnijet ćemo kaznenu prijavu protiv odgovornih u Gradskom poglavarstvu i u Ministarstvu za zaštitu okoliša jer njihova šutnja nije ništa drugo do odobravanje spornih gradnji!</p>
<p>Izlaz iz svega je rušenje spornih »urbano-nakaznih« vila, a sve to o trošku investitora koji je od samog početka bio svjestan da gradi po nezakonito izdanim građevinskim dozvolama!</p>
<p>JADRANKA M. MITROVIĆ dipl. oec., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Mladiću pozlilo zbog kombinacije droge i alkohola </p>
<p>Zbog osnovane sumnje da su počinili sedam kaznenih djela zloporabe opojnih droga u subotu su istražnom sucu Županijskog suda u Bjelovaru privedeni Ivan, Mirela, Josip i Zoran s kojima je pokojni Tihomir konzumirao drogu</p>
<p>VIROVITICA, 16. ožujka</p>
<p> - Tihomiru M. (21) iz virovitičkog prigradskog naselja Rezovac, koji je u četvrtak navečer oko 23 sata preminuo u Stanici hitne medicinske pomoći u Virovitici nakon neuspješnog pokušaja reanimacije, pozlilo je kada je, s prijateljima Ivanom Š. (19) i Mirelom I. (19), konzumirao drogu, potvrdila je u subotu poslijepodne Policijska uprava virovitičko-podravska. </p>
<p>Kako smo već pisali Tihomira M. (21) su Ivan i Mirela, te Josip R. (26) dovezli u četvrtak oko 23 sata u virovitičku Stanici hitne medicinske pomoći. Bio je u vrlo teškom stanju pa su pokušaji reanimacije bili neuspješni. Liječnici su na unutarnjem pregibnom dijelu desne podlaktice i nadlaktice uočili i dva traga uboda, ali je obdukcijom utvrđeno da je uzrok smrti gušenje. </p>
<p>»Tihomir M. je te večeri konzumirao pivo, te za sada neutvrđenu tvar intravenozno«, izvijestila je u petak policija, a zatim priopćenjem u subotu pojasnila okolnosti ovoga događaja.</p>
<p>Kriminalističkom obradom koja je, osim nad Ivanom, Mirelom i Josipom provedena i nad Ljubomirom H. (25) i Zoranom M. (36) utvrđeno je da su Ivan, Mirela, Josip i Zoran u Zagrebu od nepoznate osobe kupili manju količinu opojne droge, koju su konzumirali odmah u Zagrebu. Nakon toga u Virovitici su se okupili u kući Ljubomira H., ali bez Josipa, gdje su nastavili konzumaciju. </p>
<p>Nešto kasnije Ivan i Mirela su se u jednom virovitičkom ugostiteljskom objektu sastali s Tihomirom i svi zajedno su otišli u prigradsko naselje nedaleko Virovitice (ne navodi se koje) gdje je Tihomiru, tijekom konzumacije droge i pozlilo. </p>
<p>Zbog osnovane sumnje da su počinili sedam kaznenih djela zloporabe opojnih droga u subotu su istražnom sucu Županijskog suda u Bjelovaru privedeni Ivan, Mirela, Josip i Zoran, a protiv Ljubomira slijedi kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru zbog kaznenog djela zlouporabe droga i prekršajnom sudu u Virovitici prekršajna prijava koja se temelji na kršenju zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga.</p>
<p>Slavica Bakić Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Policija još traga za nestalim varaždinskim poduzetnikom </p>
<p>Motiv Buhinova nestanka zasad je nepoznat, a poduzeće mu nije bilo u velikim dugovima</p>
<p>VARAŽDIN, 16. ožujka</p>
<p> - Policija još nije pronašli varaždinskog poduzetnika Vladimira Buhina (49), vlasnika trgovačke tvrtke BNV, za kojim tragaju već nekoliko dana.</p>
<p> Buhinov je nestanak 11. ožujka prijavio njegov sin, a policajci su raspisali potragu na razini države. Dosad je obavljeno više obavijesnih razgovora s Buhinovim poslovnim partnerima, susjedima, prijateljima, poznanicima i rođacima, policajci obilaze i mjesta na kojima se Buhin kretao, pretražuje se i Dravska šuma, te kanali uz Dravu, no potraga još nije dala rezultata. </p>
<p>Nestali poduzetnik je, prema riječima njegove supruge, od svoje kuće u Ulici Braće Radića 26 otišao u ponedjeljak oko 10 sati, rekavši da ide k prijatelju, no do njega nije stigao. Kod kuće je ostavio mobitel i sve osobne isprave. Motiv Buhinovog nestanka zasad je nepoznat, njegovo poduzeće nije, navodno, imalo nekih velikih dugova, imao je dobar odnos s poslovnim partnerima, a nitko mu nije ni prijetio.</p>
<p>Buhin je inače prosijed, a na dan nestanka na sebi je imao tamnoplave hlače, plavozelenu košulju, zeleni pulover bez rukava i smeđu kožnu jaknu. Policajci mole sve koji imaju bilo kakve informacije o nestalom varaždinskom poduzetniku da jave na telefon 92.</p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Posvađala se s dečkom na »tulumu« i ubola se nožem</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Dvadesetogodišnja Kristina S. pokušala se ubiti nožem nakon što se u nedjelju oko 0,30 posvađala sa svojim dečkom Petrom M. (22).</p>
<p>Kako je priopćila policija, mladi par je s društvom organizirao »tulum« u Petrovu stanu u Trpanjskoj ulici. U jednom trenutku dvoje mladih se posvađalo, a djevojka je zatim otišla u kuhinju i uzela nož, te se njime ubola u trbuh. Teško ozlijeđena prevezena je u KB Sestara milosrdnica, gdje je ubrzo operirana. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kroz prozor ušao u banku, aktivirao alarm i pobjegao</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Nepoznata osoba provalila je u noći na subotu u prostorije »Zagrebačke banke« u Masarykovoj ulici, no aktivirao se alarm, pa je provalnik pobjegao, priopćila je u nedjelju, na redovitoj novinarskoj konferenciji, zagrebačka policija</p>
<p>Provalnik je u banku ušao kroz susjedno dvorište. Najprije je skinuo zaštitnu rešetku i potom uz pomoć poluge izbacio prozor iz ležišta. </p>
<p>Nakon toga ušao je u banku, no tada se aktivirao sigurnosni alarm, pa je provalnik odsutao od svoje nakane i pobjegao. Na mjesto događaja ubrzo je došla i policijska ohodnja, a oni su zatim pozvali i ekipu za očevide PUZ-a, pa su sa prozora izuzeti mogući tragovi. Osim toga, ponovo su postavili i razvaljenu zaštitnu ogradu. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Rat kamenjem između navijača Rijeke i Dinama </p>
<p>Sukobili se na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, kada su pripadnici »Armade« presjedali na vlak za Koprivnicu/ Sukob je počela skupina »Bad blue boysa«, gađajući kamenjem Riječane, nakon čega su im oni uzvratili</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - U subotu oko 10,30 sati na drugom peronu zagrebačkog Glavnog kolodvora, došlo je do tučnjave između skupine od desetak navijača riječke »Armade«, koji su vlakom putovali u Koprivnicu na utakmicu »Rijeke« i »Slaven Belupa« i skupine od petnaestak navijača »Dinama«.</p>
<p> Sukob je počela skupina »Bad blue boysa«, gađajući kamenjem Riječane, nakon čega su im oni uzvratili, također na njih bacajući kamenje i druge predmete. </p>
<p>U jednom trenutku dvojica navijača »Dinama«, dotrčali su do jednog od Riječana, Marija S. (21), te ga izudarali rukama i nogama. Po dolasku policije obje grupe su se razbježale, a policija je uhvatila »dinamovca« Marija G.(20), i on je priveden u prvu policijsku postaju na informativni razgovor. Dvojicu, pak , Riječana Marija S. koji je zadobio više hematoma i ozljedu oka, te njegovog sugrađanina Kazimir R.(24), policija je također zadržala, a budući da su bili pijani, odvedeni su u psihijatrijsku bolnicu Vrapče na otriježnjenje. </p>
<p>U sukobu su razbijena i dva prozorska stakla na vagonima, te jedna svjetleća reklama i svjetiljka na ulazu na peron. Ukupna šteta je 850 kuna. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Za sebe, prijatelje i rođake prisvojili 5,6 milijuna kuna</p>
<p>»Dukat« je u stečaj otišao u svibnju 2001. godine, a zahtjev za pokretanjem stečaja podnijelo je Ministarstvo financija</p>
<p>VARAŽDIN, 16. ožujka</p>
<p> - Na varaždinskom Županijskom sudu provodi se istraga protiv Milke Drljače i Ladislava Bakšaja, odgovornih osoba u Štedno - kreditnoj zadruzi »Dukat«, zbog zloporabe položaja i ovlasti.</p>
<p>Njih su dvoje bili suvlasnici »Dukata« u jednakim dijelovima te istodobno i članovi uprave s jednakim i neograničenim ovlaštenjima. </p>
<p>U rješenju o provođenju istrage navodi se da su, radi stjecanja nezakonite imovinske koristi, kroz poslovanje štedionice u vrijeme njezine blokade isplatili sebi, svojim rođacima i prijateljima ukupno 5.653.745 kuna. </p>
<p>Djelo su počinili u vremenu od listopada 1996. do svibnja 2001. godine, koristeći svoja ovlaštenja odgovornih osoba i to tako što su sebi, rođacima i prijateljima odobravali kredite s niskim kamatama. Dobivene kredite otpisivali su na teret troškova poslovanja, a sebi i drugima isplatili depozite temeljem zaključenih ugovora s »Dukatom« u vrijeme blokade žiro-računa. </p>
<p>U rješenju se navodi i da je »Dukat« osnovao poduzeće »Velemat«, čija je odgovorna osoba bio Bakšaj. Drljača i Bakšaj su, protivno zakonu, isplaćivali dobit u obliku povremenih predujmova, tako što su isplatili predujam »Velematu«, a odmah zatim su dizali gotovinu sa žiro računa za osobnu korist. Trenutno je u tijeku financijsko - knjigovodstveno vještačenje. </p>
<p>»Dukat« je u stečaj otišao u svibnju 2001. godine, a zahtjev za pokretanjem stečaja podnijelo je Ministarstvo financija, jer »Dukat« nije podmirio 1,8 milijuna kuna duga prema proračunu, a, osim toga, poduzeće je bilo blokirano više od godinu dana i prezaduženo. Utvrđeno je i da od »Dukata« 411 vjerovnika potražuje 42,6 milijuna kuna. </p>
<p>Na varaždinskom Trgovačkom sudu ustanovljeno je i da je svoja potraživanja prijavila i bivša direktorica »Dukata« u iznosu od 438 tisuća kuna. To joj je, međutim, osporeno, nakon što je zastupnica Ministarstva financija, a podržali su je vjerovnici, istaknula da je bivša direktorica svojim radom doprinijela otvaranju stečaja, kao i poslovnim poteškoćama i nelikvidnosti »Dukata«. </p>
<p>Stečajni postupak u »Dukatu« prilično je zamršen, jer su u tijeku parnice kojima se pokušava dokazati da je ugovorena kamata na kredite bila zelenaška. Dioba novca vjerovnicima, kako nam je tada rekla stečajna upraviteljica »Dukata« Katica Makar, ovisit će o naplati kredita, a ona smatra da se dugovi trebaju vratiti, bez obzira pod kojim su uvjetima krediti uzeti. Kamate na kredite iznosile su oko šest posto mjesečno, a neke su osobe uzimale prilično velike iznose kredita, pa ima pojedinačnih obaveza od 600 tisuća kuna te do onih koji duguju i više od tri milijuna kuna. Pet milijuna kuna glavnice dugovala je, pak, 21 osoba koja je na temelju nevjerodostojne dokumentacije u »Dukatu« digla kredit, a s tim u vezi bila je pokrenuta istraga.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Proizvodi 46 hrvatskih tvrtki na izložbi u Abu Dhabiju</p>
<p>Hrvatsku predstavlja Vladina agencija »Alan« s katalogom proizvoda 46 hrvatskih proizvođača vojne opreme/ Samo pet dana od hrvatske promocije, MORH najavljuje i drugo izdanja kataloga, jer još tridesetak domaćih tvrtki želi sudjelovati u tom projektu poticanja gospodarskog razvoja Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Katalog Ministarstva obrane, u kojem proizvodne mogućnosti predstavlja 46 hrvatskih poduzeća, u nedjelju je doživio međunarodnu promociju na izložbi vojne opreme »International Defence Exhibition« - IDEX u Abu Dhabiju. </p>
<p>Riječ je o jednoj od najvećih međunarodnih izložbi vojne opreme u svijetu, koja ove godine traje od 16. do 20. ožujka. </p>
<p>O značaju i mogućim implikacijama izložbe na hrvatsko gospodarstvo, najbolje govore dostupni podaci. Primjerice, izložbu IDEX svake godine posjeti više od 62 službenih delegacija, uključujući mnoge ministre obrane. Svoje proizvode redovito predstavlja više od 865 svjetskih tvrtki iz četrdesetak zemalja svijeta, a izložbu posjeti u prosjeku više od 40.000 ljudi iz cijelog svijeta. </p>
<p>Ove godine, Hrvatsku u Abu Dhabiju predstavlja Vladina agencija »Alan«, koja na svom info-desku potencijalnom hrvatskim partnerima i kupcima naših proizvoda, uz ostalo, nudi i promotivni materijal Ministarstva obrane. </p>
<p>Osim direktnog poticanja razvoja hrvatskoga gospodarstva kroz nabavu domaćih proizvoda za potrebe obrambenog sustava, MORH na ovaj način pokušava i na međunarodnom planu pomoći domaćim poduzetnicima u traženju potencijalnih tržišta. Zahvaljujući tome ministarstvu, izložba u Abu Dhabiju postala je prilikom da, prvi put na jednome mjestu, četrdesetak domaćih proizvođača svijetu predstavi svoje proizvode, ali i buduće planove. </p>
<p>MORH je očito pogodio, jer je - nakon hrvatske promocije Kataloga - njegovu inicijativu pozitivnom ocijenio i niz drugih tvrtki koje također vjeruju da imaju izvozne proizvodne programe. </p>
<p>Potvrđuju to i posljednje informacije iz Ministarstva obrane, gdje smo u nedjelju doznali kako se, samo u zadnjih pet dana, na Krešimirov trg javilo mnoštvo poduzetnika koji također žele postati dijelom novog projekta MORH-a. </p>
<p>»Raduje nas što domaće tvrtke odlično reagiraju; pozivamo i druge poduzetnike koji misle da imaju što ponuditi, da nam se jave«, poručuju iz Ministarstva, podsjećajući kako bez kvalitetne promocije dobar proizvod ne znači gotovo ništa.</p>
<p>Shvatili su to, očito, domaći poduzetnici, s obzirom da se Ministarstvu u zadnjih nekoliko dana javilo još dvadesetak poduzeća koja se također žele uključiti u projekt promocije i poticanja gospodarskog razvoja iniciran s Krešimirova trga. Zapravo, čini se da bi se MORH mogao suočiti sa slatkim mukama. Naime, već je sada izvjesno da će, prije nego su se u Ministarstvu nadali, Katalog doživjeti još jedno izdanje. Po predviđanjima stručnjaka Ministarstva, svoj drugi tisak Katalog bi mogao doživjeti u idućih mjesec dana. U njemu će, kažu, biti promovirano još 30 domaćih poduzeća vojne opreme, ali i različitih civilnih programa koji se koriste u obrambenim sustavima.</p>
<p>Osim izložbe u Abu Dhabiju, novi Katalog dobit će vojni izaslanici, a materijal će se nuditi i prigodom različitih bilateralnih ili multilateralnih sastanaka.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Na osiguranikov račun u mirovinskom fondu uplaćeno oko 2100 kuna </p>
<p>U drugom stupu 928.709 osiguranika, a prosječno na mjesec uplaćeno između 200 i 250 kuna / Regos upozorava na »nedovoljnu informiranost novozaposlenih« o izboru fonda</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Od siječnja do prosinca prošle godine poslodavci su za 928.709 osiguranika u drugom mirovinskom stupu izdvojili oko 1,97 milijardi kuna. Prosječno, svakom osiguraniku pripada oko 2121,21 kuna na razini godine, ili oko 176,77 kuna mjesečno, pokazuje nedavno završena Regosova analiza.</p>
<p> No, kako je siječanj bio mjesec u kojem uplata uglavnom nije bilo (jer se tada još isplaćivala plaća za veljaču), u razdoblju od veljače do prosinca prošle godine podaci su nešto bolji: po osiguraniku je prosječno uplaćeno između 200 (u studenom) i 253,59 kuna doprinosa (u rujnu).</p>
<p>Od 928.709 osiguranika koliko ih je u drugom stupu bilo 31. prosinca prošle godine, 53,1 posto bili su muškarci. Oko 85 posto svih osiguranika bilo je mlađe od 40 godina, što znači da su obvezno ušli u taj sustav. Dvije trećine osiguranika (67,3 posto), bilo je u dobi između 25 i 40 godina, oko 15 posto osiguranika u dobi između 20 i 24 godine, dok je 2,4 posto onih od 19 godina ili mlađe. </p>
<p>Istodobno, u fondove se učlanilo oko 14,7 posto osiguranika koji su lani imali između 40 i 50 godina i koji su u drugi stup mirovinskog osiguranja ušli po vlastitom izboru.</p>
<p>Većina je osiguranika samostalno odabrala fond u kojem im je otvoren osobni mirovinski račun, no od početka travnja, kad je počelo raspoređivanje neopredijeljenih, Regos je u neki od fondova rasporedio 173.241 osiguranika.</p>
<p> Iako je najviše njih raspoređeno još u travnju (jer je tada završio tromjesečni rok za prijavu onih koji su 1. siječnja 2002. bili stalno zaposleni), zabrinjava činjenica da je broj osiguranika koje Regos po službenoj dužnosti raspoređuje po fondovima u pravilu veći od broja onih koji su sami izabrali fond. U drugoj polovici godine raspoređenih osiguranika bilo je više od 80 posto od ukupnog broja novoprijavljenih. Kako su zaključili u Regosu, to ukazuje na »nedovoljnu informiranost novozaposlenih«. Budući da je u to vrijeme uglavnom obustavljena medijska kampanja vezana uz prijavu u obvezne mirovinske fondove, tome se ne treba čuditi.</p>
<p> I ove je godine visok broj osiguranika koji nisu donijeli samostalnu odluku o izboru fonda. Regos je, naime, u siječnju morao rasporediti 9725, a u veljači 9791 osiguranika.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Antunović: SAD nije zatražio slanje hrvatskih vojnika u Irak </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Američka strana nikad nije poslala zahtjev za aktivno uključenje hrvatskih vojnika u akciju u Iraku, naglasila je Vjesniku ministrica obrane Željka Antunović. »Sve da i stigne takav zahtjev, odluka se ne može donijeti mimo javnosti«, naglašava ministrica. »Odluku o odlaženju čak i samo jednog hrvatskog vojnika u Irak može donijeti samo Hrvatski sabor«, ističe Antunović, dodajući da takvih zahtjeva nije bilo niti ih je realno očekivati. </p>
<p>Na upit odakle dolaze takve glasine, ministrica kaže da je to teško dokučiti. »Netko doista ima bujnu maštu«, kaže Antunović, upozorivši da smo svjedoci različitih dezinformacija koje netko plasira u javnost. Hrvatska je zasad spremna Amerikancima ustupiti svoj zračni prostor, dok će sve ostale mjere i akcije podržati samo ako su dogovorene u Vijeću sigurnosti UN-a. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Radnici Borova opet prijete blokadom ako ne dobiju otpremnine</p>
<p>Predsjednica Stožera za zaštitu prava radnika Borova Branka Balić kaže da višku radnika još nisu zajamčeni zbrinjavanje i isplata otpremnina / Stožer spreman blokirati tvornicu ako 1746 radnika do 31. ožujka ne dobije otpremnine</p>
<p>VUKOVAR, 16. ožujka</p>
<p> - »Ne možemo mirno i skrštenih ruku čekati da nam se daju otkazi i dopustiti da završimo na Zavodu za zapošljavanje bez isplaćenih otpremnina«, ističe predsjednica Stožera za zaštitu prava radnika Borova Branka Balić u izjavi Vjesniku. </p>
<p>Rekla je da im još nisu čvrsto zajamčeni zbrinjavanje i isplata otpremnina. Zato ćemo, najavila je Branka Balić, u utorak održati miran prosvjed ispred ulaza u tvornicu Borovo da bismo još jednom upozorili javnost na problem 1746 radnika koji u Borovu ne rade od 1991. i na listi su čekanja. Izjavila je da je Stožer spreman i blokirati tvornicu ako ti radnici do 31. ožujka ne dobiju otpremnine. </p>
<p>»I dalje zahtijevamo da nam se isplate otpremina u iznosu od 3000 kuna po godini radnoga staža za svakoga kao što je to država učinila za višak radnika u Vupiku i Belju. Svjesni smo da su pogoni Borova uništeni u ratu i da se ne možemo vratiti na svoja radna mjesta. Ali, očekujemo da država prema svima ima iste kriterije. Zašto bismo mi bili drukčiji?«, rekla je čelnica Stožera.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mate Granić: Hrvatska ne smije sudjelovati u ratu u Iraku bez nove rezolucije VS</p>
<p>Napad bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a doveo bi do promjene međunarodnog poretka / »Hrvatska izgubila zadnju šansu da poništi ili barem da pokuša poništiti štetni ugovor sa Slovenijom o NE Krško«, izjavio predsjednik DC-a Mate Granić </p>
<p>DUBROVNIK, 16. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Demokratskog centra dr. Mate Granić na konferenciji za novinare u nedjelju u Dubrovniku komentirao je pitanja u vezi s nuklearkom u Krškom, iračku krizu, te atentat na srbijanskog premijera Zorana Đinđića i njegove posljedice za regiju. Granić je, inače, bio na redovnoj izbornoj skupštini Županijske organizacije DC-a u Dubrovniku.</p>
<p> Istaknuo je da je Hrvatska zadnje tri godine izgubila sve diplomatske bitke sa Slovenijom, te da zaključci Hrvatskoga sabora ne obvezuju Sloveniju ni na što. »Hrvatska je izgubila zadnju šansu da poništi ili barem pokuša poništiti štetni ugovor sa Slovenijom o Nuklearnoj elektrani Krško«, rekao je Mate Granić. Hrvatska je, upozorio je, tim ugovorom dobila jedino nuklearni otpad i sudjelovanje u troškovima razgradnje nuklearke. Što se tiče Iraka, DC se protivi intervenciji bez suglasnosti Vijeća sigurnosti. No, ako uslijedi takva akcija, pitanje je tko će odlučiti kad će međunarodna zajednica intervenirati, rekao je Granić. Istaknuo je da je za svjetsku sigurnost daleko opasnija Sjeverna Koreja budući da je riječ o najtvrđem totalitarnom komunističkom režimu koji krši prava svojih građana.Ta zemlja ima nuklearno oružje i dalekometne rakete koje mogu gađati Japan i zapadnu obalu SAD-a. </p>
<p>»Sasvim je sigurno da bi vojna intervencija bez rezolucije VS-a dovela do definitivne promjene međunarodnog poretka. U kojem bi to pravcu moglo ići teško je predvidjeti, ali je sigurno da bi UN izgubio na ugledu i utjecaju i otvorila bi se mnoga pitanja u pogledu reforme UN-a«, naglasio je dr. Granić. </p>
<p>»Uz puno razumijevanje opasnosti od međunarodnog terorizma i osjetljivosti SAD-a na terorizam, posebno nakon 11. rujna 2001., Hrvatska ne smije sudjelovati u tom ratu bez nove rezolucije Vijeća sigurnosti iz principijelnih razloga. Dobro je da državni vrh vodi dijalog sa SAD-om o novim američkim zahtjevima, ali je nužno da o tome konzultira Sabor, i to što hitnije«, smatra predsjednik DC-a.</p>
<p>Atentat na Đinđića pokušaj je zaustavljanja demokratskih promjena u Srbiji, rekao je Mate Granić. Izjavivši da je Đinđića ubio organizirani kriminal povezan s radikalnim nacionalističkim elementima iz čijih se redova i regrutira, Granić je upozorio da iz svega toga i Hrvatska i EU trebaju izvući pouke. U borbi protiv organiziranog kriminala ne smije biti nikakvog kompromisa«, naglasio je Mate Granić dodavši da vlast mora biti mnogo odlučnija i organiziranija u borbi protiv tog zla. EU pak mora uvidjeti da se problemi Hrvatske ipak razlikuju od onih u Srbiji. </p>
<p> Govoreći o izborima u Hrvatskoj, izjavio je: »Vlada mora što prije odrediti datum izbora kako bi štete za državu bile što manje«. Hrvatska, naime, mora donijeti niz ključnih odluka vezanih uz proces uključivanja u EU, završetak privatizacije i rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima, ali i međunarodnim financijskim institucijama. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Carinski sindikat najavio opći štrajk i kaznenu prijavu protiv Crkvenca</p>
<p>Čelnici Sindikata tvrde da u Carinskoj upravi vlada kaos i da ta državna institucija nije u stanju ispunjavati svoje zakonske obveze. Istodobno, upozoravaju da slabo plaćeni i nezaštićeni carinici ne mogu kontrolirati granični promet </p>
<p>ŠIBENIK, 16. ožujka </p>
<p> - Carinski sindikat Hrvatske objavio je u nedjelju da protiv ministra financija Mate Crkvenca, njegove tajnice Goranke Bulj i carinskih dužnosnika podiže kaznene prijave zbog nepoštivanja zakona i prekoračenja ovlasti u kadrovskoj politici. Ujedno, Sindikat je za kraj svibnja najavio opći štrajk carinika ako ministar Crkvenac ne ispuni obveze u vezi s uvjetima rada carinika. </p>
<p> Predsjednik Carinskog sindikata Željko Popović, potpredsjednik Goran Vlahov i član Predsjedništva Darko Cvrković govorili su o tome na konferenciji za novinare u Šibeniku, nakon sjednice Skupštine kojoj je bio nazočan i predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst.</p>
<p>Rekli su da će carinici, ako Crkvenac ne ispuni preuzete obveze, stupiti u opći štrajk kako bi se izborili za svoja prava, prisilili državu na reformu sustava državne uprave te upozorili na neodrživo stanje u Carinskoj upravi i na »šuplje« hrvatske granice.</p>
<p> »Od ministra Crkvenca tražimo da u roku 60 dana, koliko je sam odredio da mu je potrebno, ispuni zaključke u čijem je definiranju sudjelovao«, izjavio je Popović.</p>
<p> Čelnici Carinskog sindikata tvrde da u Carinskoj upravi vlada kaos te da ta državna institucija nije u stanju ispunjavati svoje zakonske obveze. Istodobno, slabo plaćeni i nezaštićeni carinici, kažu, ne mogu kontrolirati granični promet.</p>
<p> »Stanje na granicama takvo je da se svaki šverc isplati, ali za to nisu krivi carinici već oni državni dužnosnici koji kreiraju uvjete njihova rada«, ustvrdio je Goran Vlahov. »Zbog takvog stanja svi građani Hrvatske trpe štetu jer moraju plaćati veće poreze kako bi popunili proračunske rupe, nastale zbog smanjenih državnih prihoda od carinskih pristojbi«, dodao je Popović.</p>
<p>Darko Cvrković izvijestio je da Carinski sindikat podnosi kaznene prijave protiv Crkvenca i njegove tajnice Goranke Bulj zbog zloupotrebe položaja i prekoračenja ovlasti. Prema mišljenju toga sindikata, Crkvenčeva tajnica ne može biti ovlaštena osoba za imenovanje osoba na odgovorne dužnosti u Carinskoj upravi.</p>
<p> »Trenutačno čak 48 osoba obnaša dužnosti šefova carinskih ispostava iako su nekima od njih rješenja o imenovanju odavno poništena, neki ne ispunjavaju zakonom propisane uvjete za te poslove, a pojedini nemaju čak ni položen državni ispit. Usprkos tome i dalje su na tim radnim mjestima i uredno primaju plaće. Na to smo upozorili Crkvenca, a umjesto njega odgovorila nam je njegova tajnica. Ona je, ignorirajući nezakonitost procedure imenovanja carinskih dužnosnika, izjavila da Carinski sindikat ne može voditi kadrovsku politiku Ministarstva financija«, rekao je Cvrković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Pilot-projekt reforme zdravstva uštedio 5,1 milijun dolara</p>
<p>U ugovoru o zajmu između Republike Hrvatske i Svjetske banke postoji samo odredba da se na nepovučeni iznos glavnice plaća provizija po stopi 0,75 posto godišnje. Međutim, odlukom banke, provizija se od početka zajma do danas obračunavala po stopi 0,25 posto / Projekt je postigao uštedu od 5,1 milijun dolara u odnosu na planiranu potrošnju. Zato će ukupna svota kredita biti za taj iznos manja ili će hrvatsko zdravstvo za taj iznosi moći nabaviti dodatnu opremu</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Nakon otvorenog pisma svim saborskim zastupnicima u kojem dr. Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu prava pacijenata, prosvjeduje »protiv očitog neznanja, nemara i nemorala koji vlada ne samo u Ministarstvu zdravstva nego očito i u cjelokupnoj Vladi RH«, razgovarali smo s prof. dr. Stipom Oreškovićem, direktorom Zdravstvene reforme, inače ravnateljem Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar«. Njega, kao i predsjednika Vlade i ministra zdravstva, dr. Rušinović-Sunara poziva na javno sučeljavanje na kojem bi upozorila na »propuste u zdravstvenoj politici koji se izravno odražavaju na prava pacijenata«.</p>
<p>Prof. dr. Stipe Orešković objašnjava da pilot-projekt reforme koji se provodi u Koprivnici ni u kom slučaju ne može plaćati kazne, jer takav instrument ne postoji u ugovoru o zajmu između Republike Hrvatske i Svjetske banke. Dr. Rušinović-Sunara u pismu zastupnicima kaže da je Projekt platio 96.000 dolara penala kao »posljedicu nepravilno trošenog novca iz međunarodnog kredita«. U ocjeni stanja projekta, napravljenoj »na pola puta realizacije«, kaže se da je Misija Svjetske banke pregledala stanje povlačenja zajma (potrošenih sredstava), uključujući uštede postignute kroz natječaje, te da je utvrđeno je da je ušteđeno 5,1 milijun dolara.</p>
<p>Istina je, dakle, sasvim nešto drugo od onoga što je, kaže Orešković, »pokušala razumjeti« dr. Đula Rušinović-Sunara. U ugovoru o zajmu između Republike Hrvatske i IBRD-a postoji samo odredba da se na nepovučeni iznos glavnice plaća provizija po stopi 0,75 posto godišnje. Međutim, odlukom banke, provizija se od početka zajma do danas obračunavala po stopi 0,25 posto. Nije istina, kaže Orešković, da projekt plaća penale zbog nepravilnog trošenja novca. Inače bi Svjetska banka odmah obustavila projekt u kojima se novac nepravilno troši i raskinula ugovor s državom koja to dozvoljava. Naprotiv, projekt je postigao uštedu od 5,1 milijun dolara u odnosu na planiranu potrošnju. Zato će ukupna svota kredita biti za taj iznos manja ili će, ako Ministarstvo zdravstva tako odluči, zdravstvo za taj iznosi moći nabaviti dodatnu opremu.</p>
<p>»Kazna«, ako se tako može zvati odredba o nepovučenom iznosu glavnice kojom Svjetska banka kao i svaka banka nastoji osigurati da se plasiraju ugovorena sredstva, iznosi 12.500 dolara (stopa 0,75 posto godišnje) na nepovučeni iznos od 5,1 milijun dolara. »Nagrada« je vidljiva u umanjenom iznosu kamata koje bi inače platili da smo povukli planiranih, a nepotrošenih 5,1 milijun dolara i iznosi oko 123.500 dolara.</p>
<p>Oreškoviću je još nevjerojatnija Sunarina teza o plaćanju penala »zbog nepravilno potrošenog novca i zbog neriješenih prava pacijenata u vezi s projektima reforme«, pa preporučuje da se vidi kako se o pravima pacijenata brine u Koprivnici, gdje se ostvaruje pilot-projekt reforme zdravstva. O smislenosti zahtjeva za otvoreno sučeljavanje, zastupnici u Saboru će, smatra Orešković, znati sami prosuditi.</p>
<p> Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Ne odstupi li sam, Lukšićeva smjena glatko će proći« </p>
<p>HDZ Lukšiću zamjera »samovolju i nepoštivanje stranačkih odluka«, potvrdio je predsjednik županijskog ogranka Živko Nenadić/ Lukšićevo opstruiranje HDZ-a te neslaganje s gotovo svim odlukama stranačkih tijela traje još od 7. općeg sabora stranke, tvrde u županijskom HDZ-u/ Jako sam tužan; baš sam ja u stranci nastojao biti čimbenik pomirbe unutar suprostavljenih struja, tvrdi Lukšić</p>
<p>SPLIT, 16. ožujka</p>
<p> - Splitsko-dalmatinski HDZ zatražio je od župana Branimira Lukšića, »zbog samovolje i nepoštivanja stranačkih odluka«, da podnese ostavku, potvrdio je predsjednik ogranka Živko Nenadić. </p>
<p>Ako Lukšić sam ne odstupi, na idućoj sjednici Županijske skupštine, najavio je Nenadić, točka o njegovom »rušenju« uvrstit će se u dnevni red. Budući da Koalicija državotvornih stranaka, odnosno desni blok, od 51 vijećnika broji svojih 29, Nenadić očekuje da će smjena »glatko proći«. </p>
<p>Tom njegovu očekivanju prkose najave iz redova Hrvatskog bloka (HB) i Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) koji su odlučili podržati Lukšića kao voditelja, na izborima pobjedničke liste stranaka hrvatskog bloka, odnedavno Koalicije državotvornih stranaka.</p>
<p>Protiv Lukšića županijski je ogranak HDZ-a još u studenome prošle godine zatražio pokretanje stegovnog postupka, a zbog teže povrede članskih obveza. O eventualnim stegovnim mjerama protiv župana Lukšića, koje se kreću od oslobađanja odgovornosti, preko uvjetnog isključenja do isključenja iz stranke, odluku još uvijek nije donio HDZ-ov Visoki časni sud.</p>
<p>Kao razlog pokretanju stegovnog postupka HDZ-ovci su naveli »sveukupno Lukšićevo djelovanje od 7. općeg sabora stranke«. Od tada, navodno datira njegovo opstruiranje HDZ-a te neslaganje s gotovo svim odlukama stranačkih tijela, što je i javno demonstrirao. Među većim grijesima je i to što je, bez ranijeg dogovora sa strankom, Županijskom poglavarstvu i Skupštini predložio odluku o promjeni financiranja političkih stranaka. </p>
<p>Na taj je način, drže u HDZ-u, vlastitu stranku oštetio za 30 posto do sada primanih sredstava. Zamjera mu se i navodno nekontrolirano zapošljavanje u županijskim uredima te donošenje odluke da se koncesija za Zlatni rat dodijeli tvrtki Modul, unatoč tome što je središnjica stranka preporučila da se koncesija dodijeli lokalnom stanovništvu. </p>
<p>Lukšićevoj karijeri, ako do smjene i utvrđivanje stegovne odgovornosti uopće dođe, najvjerojatnije će presuditi to što je na 7. općem saboru stranke otvorenu podršku pružao Iviću Pašaliću, a ne trenutačnom lideru Ivi Sanaderu.</p>
<p>»Jako sam tužan. Baš sam ja u stranci nastojao biti čimbenik pomirbe unutar suprostavljenih struja. Protivim se ovakvom cijepanju stranke«, komentirao je zahtjeve Županijskog odbora župan Lukšić.</p>
<p>Podsjetimo, Lukšić je član HDZ-a od 1993. godine. Član je predsjedništva stranke, a na mjestu župana je od lipnja 1997. godine.</p>
<p>Unatoč najnovijim previranjima u stranci, Lukšić je, tvrdi, ne namjerava napuštati.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vlahušić: Dok je istraga u tijeku, ne dajemo izjave</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Pečaćenjem četiriju prostorija u Općoj bolnici »Sveti Duh« u Zagrebu u petak, u kojima je dokumentacija profesora dr. Asima Kurjaka, zasad je samo potvrđeno da se nastavlja istraga protiv tog ginekologa. Naime, sumnja se da je u toj bolnici i u svojim privatnim klinikama navodno manipulirao jajnim stanicama i radio unosne operacije na maternicama koje nisu bile nužne. </p>
<p>»Dok je istraga u tijeku, ne dajemo nikakve izjave«, bio je komentar dr. Andre Vlahušića, ministra zdravstva, u nedjelju na Vjesnikovo pitanje o tome do kuda je istraga došla.</p>
<p> Uz policiju i Državno odvjetništvo, u toj je zagrebačkoj bolnici i inspekcija Ministarstva, odnosno posebno istražno povjerenstvo, a predmet istrage je i smrt rodilje Dragice Ivankić zbog navodnih propusta dvaju mlađih ginekologa u vrijeme dok je predstojnik Klinike za ginekologiju na Svetom Duhu bio prof. Kurjak. </p>
<p>Sumnje teško terete tog hrvatskog liječnika, poznatog i u svijetu kao stručnjaka za ultrazvučnu dijagnostiku. No, ovih dana za Vjesnik nije htio komentirati najnovije događaje.</p>
<p> Cijeli taj problem otežava činjenica što Hrvatska nema zakon kojim bi se regulirala pitanja humane reprodukcije. U Zakonu o umjetnoj oplodnji, donesenom još 1979. godine, o darivanju jajašca nema ni riječi.</p>
<p> Ne zna se, međutim, kad će Hrvatska dobiti odgovarajući zakon za to područje jer - kako kaže Vlahušić - u tijeku je izrada devet novih zdravstvenih zakona (najvažniji je o zdravstvenoj zaštiti, liječništvu, zaštiti pacijenata, sestrinstvu) što je golem posao i, možda, opravdava Ministarstvo što se ne stigne baviti i humanom reprodukcijom. </p>
<p>Ministar je naglasio da to pitanje velikim dijelom nije riješeno ni u Europi ili mu se pristupa različito, ovisno o stavovima. Zakon je, potvrdio je Vlahušić, dobrim dijelom već napisan, ali čini se, neće ići u proceduru dok se ne »izguraju« već pripremljeni zakoni.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Izbori na dva birališta mjesta u Vojniću bit će ponovljeni </p>
<p>VOJNIĆ, 16. ožujka</p>
<p> - Izvanredni izbori koji su se u nedjelju održali za Općinsko vijeće Vojnića, bit će 30. ožujka ponovljeni na dva biračka mjesta - u središtu Vojnića (3. biračko mjesto) i u Gačeša Selu (1. biračko mjesto), doznaje se u nedjelju navačer u Općinskome Izbornom povjerenstvu. </p>
<p> Razlog tome su nepravilnosti koje je ustanovilo Općinsko izborno povjerenstvo, a na koje je prigovor uložio i GONG. Ta dva biračka odbora raspuštena su i formirati će se novi.</p>
<p> Ostali rezultati objavit će se nakon ponovljenog glasovanja na spomenuta dva birališta, 30. ožujka.</p>
<p> U Općinskom izbornom povjerenstvu navode da su u glasačkim kutijama na 3. biračkom mjestu u Vojniću nađena dva prazna listića, a prebrojavanjem je ustanovljeno da su oni višak u odnosu na broj onih birača koji su glasovali. To je inače najveće biračko mjesto s 1549 upisanih birača od ukupno 6592 u cijeloj općini. </p>
<p> U Gačeša Selu je jedan glasač glasovao za dvije osobe, odnosno za sebe i umjesto odsutne kćeri. Kada su se tomu usprotivili promatrači GONG-a, kći je došla i potvrdila da je suglasna s glasovanjem oca, ali Općinsko izborno povjerenstvo odlučilo je da se glasovanje ponovi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U Varaždinu najviše glasova koaliciji HSLS-HSS-HSU </p>
<p>VARAŽDIN, 16. ožujka</p>
<p> - Na području grada Varaždina održani su u nedjelju izbori za vijeća mjesnih odbora, a građani su izabrali 150 vijećnika u 16 mjesnih odbora. Prema prvim neslužbenim rezultatima najviše glasova dobila je koalicija HSLS-HSS-HSU (Hrvatska stranka umirovljenika) osvojivši 44 vijećnička mjesta. Slijedi HDZ sa ukupno 43, HNS sa 27, SDP sa 22, nezavisne liste sa 13 i Hrvatski demokršćani s jednim vijećničko mjestom. Kandidati HSP-a, prema tim rezultatima nisu dobili ni jedno mjesto. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030317].
|
