NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030716].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 199589 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Terzić: Hrvatskoj su još otvorena vrata za izgradnju koridora 5C</p>
<p>Koridor 5C nema nikakve šanse ako se radi samo o projektu BiH ili samo o projektu Hrvatske ili samo o projektu Mađarske / Gospodarska situacija u vašoj zemlji omogućava Hrvatskoj da se služi modelom izgradnje na kojem su izgrađene autoceste kod vas - u BiH je to upitno, ali mi je jako važno da premijer Račan ispuni obećanje i da hrvatska vlada pošalje svoje viđenje realizacije koridora 5C kroz BiH / Čini se da našim kolegama iz Hrvatske nije potpuno jasno da oko koridora 5C nema nikakve projektne dokumentacije / Nama je »Bosmalova« ponuda zanimljiva upravo stoga što je ta tvrtka spremna izraditi svu projektnu dokumentaciju, kaže Terzić</p>
<p>SARAJEVO, 15. srpnja</p>
<p> – Adnan Terzić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ne krijući zadovoljstvo posjetom hrvatskog premijera Ivice Račana Sarajevu, za Vjesnik govori o postignutim dogovorima i o šansama da Hrvatska sudjeluje u izgradnji cestovnog koridora 5C, Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče.</p>
<p> • Kako ocjenjujete razgovore s hrvatskim premijerom, koji su većinom bili koncentrirani na izgradnju koridora 5C kroz BiH?</p>
<p>– Zadovoljan sam. Drago mi je da je moj posjet Zagrebu u ožujku rezultirao posjetom premijera Račana Sarajevu. Razgovarali smo o temama koje smo otvorili u Zagrebu i one su u fazi realizacije. To pokazuje da ne radimo stvari na protokolarnoj osnovi nego da želimo rješenja koja će pridonijeti boljoj suradnji dviju država.</p>
<p>Koridor 5C je vrlo aktualna tema. Ona je, prema meni, došla u fazu koja je za BiH jako dobra, jer je i Hrvatska zainteresirana za taj koridor. Mislim da on nema nikakve šanse ako se radi samo o projektu BiH ili samo o projektu Hrvatske ili samo o projektu Mađarske. Od ožujka pokušavam koridor 5C prezentirati kao regionalni projekt. Tako da posjet premijera Račana i ono o čemu je govorio ukazuju da je to regionalni projekt. </p>
<p>Hrvatska ima veliko iskustvo u gradnji autocesta. No, gospodarska situacija u vašoj zemlji omogućava Hrvatskoj da se služi modelom izgradnje na kojem su izgrađene autoceste kod vas. U BiH je to upitno, ali mi je jako važno da premijer Račan ispuni obećanje i da u roku od mjesec dana hrvatska vlada pošalje svoje viđenje realizacije koridora 5C kroz BiH, svoj plan aktivnosti, kako bi ga mogli usporediti s realnim stanjem. Mora se vidjeti koliko je taj model realan i primjenjiv na BiH. Bio bih najsretniji kad bi se pokazalo da je u potpunosti primjenjiv, da je to projekt koji će potrošiti manje novca, da se radi o koncesiji koja će biti na manje godina nego što je to u nekim preliminarnim razgovorima s »Bosmalom«.</p>
<p> • Kolike su realne šanse Hrvatske, s obzirom na ponudu malezijsko-bosansko-hercegovačke tvrtke »Bosmal«, i je li Hrvatska ponudila nešto konkretno?</p>
<p>– Nije bilo konkretnih ponuda. Ovo su bili preliminarni razgovori. Premijer Račan je kazao da postoji osmišljen projekt, a mi smo spremni s Hrvatskom podijeliti iskustvo. Koliko je hrvatska ponuda realnija od »Bosmalove«? Moramo u startu raščistiti da hrvatska vlada ne može tražiti koncesiju, jer se onda pokreće pitanje kolonijalnog odnosa. Može se pojaviti neko poduzeće iz Hrvatske, ali ne i Vlada. </p>
<p>Čini se da našim kolegama iz Hrvatske nije potpuno jasno da oko koridora 5C nema apsolutno nikakve projektne dokumentacije. Da bi se izašlo na međunarodni tender mora postojati projektna dokumentacija, a za izradu toga su potrebna financijska sredstva koja BiH ne može osigurati. Nama je »Bosmalova« ponuda zanimljiva upravo stoga što je ta tvrtka spremna izraditi svu projektnu dokumentaciju prije nego što počnemo razgovarati o samoj gradnji. Ovaj se projekt može realizirati ako je potpuno transparentan. U tom se segmentu slažem s premijerom Račanom. Hrvatskoj su još otvorena vrata u izgradnji koridora, jer ga BiH neće promatrati kao svoje ekskluzivno pravo. Taj projekt mora biti regionalan, jer inače neće uspjeti.</p>
<p> • Gradi se i brza cesta Tuzla – Orašje, za što su također zainteresirane hrvatske tvrtke. Kakva je tamo situacija?</p>
<p>– To je projekt koji je pod ingerencijom Vlade Federacije BiH. Vijeće ministara je cestovni problem u BiH podijelilo na dva dijela. Prvi je koridor 5C, a drugi sve ostale ceste. U BiH radi ekspertna skupina koja analizira što je u ovom trenutku strateški važno na tom području. Nadam se da će skupina koja koordinira realizaciju koridora 5C – na čijem sam čelu i u kojoj su svi resorni ministri iz svih razina vlasti – uspjeti osmisliti realan i izvodiv projekt cesta u BiH. Sigurno je da zainteresiranost hrvatskih tvrtki za spomenuti pravac povećava realne šanse da on bude i izgrađen. BiH je spremna i želi s Hrvatskom imati dobrosusjedske odnose te, na osnovi hrvatskih iskustava i hrvatskog potencijalnog kapitala koji bi bio investiran u BiH, razmišlja i o svom razvoju. To je činjenica naše vanjske politike i ovom vijeću ministara ne pada na pamet drukčije razmišljati.</p>
<p> • Koridor kroz neumsko zaleđe je, čini se, neupitan. No koja će se varijanta, od tri moguće koje je predložila hrvatska strana, prihvatiti za trasu Jadransko-jonske autoceste koja bi dijelom prolazila kroz BiH?</p>
<p>– U ovoj fazi je najvažnije što smo se suglasili da bi bilo kakvi alternativni pravci, kao što je most na Pelješac, poslali ružnu poruku o mogućnosti regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa. Realno je da Hrvatska ne razmišlja o alternativnim varijantama, jer one poskupljuju projekt izgradnje. Meni je jako bitno što smo spremni priznati jedni drugima kako nije upitno da neka autocesta, koja spaja pojedina područja Hrvatske, može proći kroz BiH. Koja će varijanta biti prihvaćena, pitanje je stručnjaka. Tu politika nema što tražiti.</p>
<p>Treba napomenuti da će interes BiH za izgradnju tog pravca biti uvjetovan trasom, jer ako trasa prolazi samo pedesetak kilometara kroz BiH, ne možemo očekivati da se BiH može uklopiti u dinamiku koja odgovara Hrvatskoj. No najvažnije je što smo se dogovorili da prolazak tog pravca kroz BiH nije upitan. </p>
<p> • Postignut je dogovor i o Luci Ploče. Kakvim ga ocjenjujete?</p>
<p>– Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, odnosi Hrvatske i BiH bili su takvi da je bilo nemoguće zamisliti rješenje bez međunarodnog predstavnika. Sada je realno neke političke stvari promatrati s gospodarskog aspekta. </p>
<p>Vijeće ministara kojem predsjedavam je opredijeljeno da tako promatra Luku Ploče. Smatramo da Luka Ploče mora biti zajednički projekt, da je zajedničko upravljanje, uz nesporno vlasništvo i jedne i druge zemlje nad objektima u luci, preduvjet za bilo kakvu suradnju. Sada se samo trebamo dogovoriti kako ćemo gospodariti. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Radnici kojima prijeti otkaz izgubili od 700 do 26.000 kuna otpremnine</p>
<p>Oni koji imaju pravo na naknadu po nezaposlenosti istodobno će biti na dobitku za 100 kuna mjesečno (naknada bi se uskoro trebala povećati s 900 na 1000 kuna), te eventualno za jednokratnu naknadu kad dođu na burzu u iznosu od 2000 do 6000 kuna / Riječ je o pravu na jednokratnu naknadu koje bi trebalo biti uvedeno izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je još u saborskoj proceduri</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Iako su predstavnici sindikata, nakon uglavnom neuspjelog referenduma o izmjenama Zakona o radu, začinjenog njihovim međusobnim svađama i prepucavanjima, pokušali spasiti obraz prosvjedujući protiv tih promjena na Markovu trgu, saborski zastupnici tim su promjenama dali »zeleno svjetlo«. To, ukratko, znači da se radnici moraju pomiriti s prilično velikim smanjenjima prava u slučaju da dobiju otkaz, te s kompenzacijama koje neće osigurati ni minimum egzistencije ako dulje ostanu bez posla.</p>
<p>Naime, prema računicama sindikata, radnik koji je kod poslodavca proveo više od 20 godina, u slučaju otkaza prema novim će propisima dobiti mnogo manje nego prema Zakonu koji je bio na snazi prije izmjena, naravno – ako pripada među sretnike koji svoja potraživanja od poslodavca uopće mogu naplatiti.</p>
<p>Sindikalne računice pokazale su da će radnici s prosječnom plaćom u državi (trenutno oko 5366 kuna bruto), ovisno o stažu, u slučaju otkaza izgubiti između 700 (za pet godina staža) i 25.900 kuna (za 30 godina staža) na ime otpremnine. Istodobno, oni koji imaju pravo na naknadu po nezaposlenosti bit će na dobitku za 100 kuna mjesečno (naknada bi se, naime, uskoro trebala povećati s 900 na 1000 kuna), te eventualno za jednokratnu naknadu u trenutku kada dođu na burzu i to od 2000 do 6000 kuna. Riječ je o pravu na jednokratnu naknadu koje bi trebalo biti uvedeno izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je još u saborskoj proceduri.</p>
<p>»Dobitak« onih koji ostanu bez posla sastoji se i u tome što će naknadu po nezaposlenosti primati nešto dulje, što je također predviđeno spomenutim izmjenama. Zanimljivo je, pritom, da se u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ne slažu s ministrom rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića u tome da novi zakon znači i manje troškove za poslodavce, a time i veću priliku za otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>Izmijenjenim Zakonom o radu otkazni rokovi skraćeni su s najdulje šest na tri mjeseca, a otpremnine su ograničene na najviše šest bruto plaća. Ograničenje bi se moglo pokazati lošim za radnike koji otkaz dobiju nakon više od 20 godina staža, no u HUP-u tom promjenom nisu zadovoljni: dosad se otpremnina, naime, računala na temelju neto plaća, a promjena osnovice u bruto znači i da će iznosi biti viši. Tako ograničenje neće imati u potpunosti očekivani efekt, kaže glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivanković.</p>
<p>U HUP-u nisu zadovoljni ni promjenom definicije malog poslodavca, odnosno povećanjem broja radnika koje mali poslodavac može zaposliti, s 10 na 20 zaposlenih. Iako je riječ o poslodavcima koji otkaz radniku mogu dati uz nešto blaže uvjete nego ostali, Zakonom je i za njih uvedena obveza da otkaze moraju obrazložiti. </p>
<p>Za malog poslodavca to može biti otežavajuća okolnost, iako je teško predvidjeti koliko su radnici u privatnim poduzećima, u kojima se propisi često ne poštuju, time zapravo dobili.</p>
<p>U korist radnika, bez sumnje, idu odredbe na temelju kojih je poslodavac pri sklapanju ugovora o radu radniku obvezan izdati i fotokopiju prijave u evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Kako ista obveza vrijedi i u slučaju odjave, to bi moglo pridonijeti sređivanju evidencija u tim institucijama. </p>
<p>U korist radnika ide i zakonska zaštita od otkaza u slučaju da prijavi korupciju, te zaštita od svakog oblika diskriminacije na radnom mjestu. Radnicima u prilog ide i činjenica da je Zakonom reguliran rad kod kuće, odnosno pravo na plaću, plaćeni godišnji odmor i stanku za one koji posao obavljaju u vlastitome domu, kao i činjenica da je u nadzorne odbore svih državnih tvrtki uveden radnički predstavnik. Ta obveza vrijedi i za privatne tvrtke s više od 200 zaposlenih. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Za SDP bi glasalo 20, a za HNS 15 posto korisnika Interneta</p>
<p>Istraživanje je provedeno na 1500 korisnika Interneta / Najveći postotak ispitanih, 44 posto, je u dobi od 20 do 29 godina, 45 posto ih je iz Zagreba i okolice, 68 posto je zaposlenih, a 53 posto ima VŠS ili VSS / Odgovorima je pobijeno uvriježeno mišljenje da je ta dobna i obrazovna skupina politički neaktivna: 62 posto ih je odgovorilo kako će glasati na predstojećim izborima</p>
<p>VARAŽDIN, 15. srpnja</p>
<p> – Internetom se u ovom trenutku koristi nešto manje od milijun Hrvata. Najnovije znanstveno istraživanje, započeto 30. lipnja, a završeno u ponoć 14. srpnja, pokušalo je odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri i kako oni tu tehnologiju koriste za ostvarivanje svojih demokratskih prava, kakav im je profil i politički stavovi. Naravno, treba reći da dobna i obrazovna struktura korisnika Interneta u nas ne odgovara reprezentativnom uzorku biračkog tijela. </p>
<p>Iako su zbog kratkoće vremena rezultati istraživanja preliminarni (od završetka istraživanja do prezentacije rezultata u utorak ujutro, na konferenciji za novinare na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike, prošlo je samo desetak sati), već se sad mogu izvući neki zaključci o političkim stavovima korisnika Interneta.</p>
<p> Podrobna analiza rezultat bit će objavljena naknadno. Istraživanje je provela skupina na čelu s voditeljem prof. dr. Božidarom Kličekom s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike.</p>
<p>Istraživanje je provedeno na 1500 korisnika Interneta koji su odgovarali na 41 pitanje. Najveći postotak ispitanih, 44 posto, je u dobi od 20 do 29 godina, 67 posto je muškaraca, 45 posto ih je iz Zagreba i okolice, 68 posto je zaposlenih, a 53 posto ima VŠS ili VSS.</p>
<p>U odgovorima, pobili su uvriježeno mišljenje da je ta dobna i obrazovna skupina politički neaktivna: 62 posto njih odgovorilo je kako će glasati na predstojećim izborima. Njih 86 posto izjavilo je da su dosad glasali na izborima, 84 posto ih je potpisivalo neku od peticija (ubuduće bi to radilo samo 20 posto), a 54 posto ih je bojkotiralo neke proizvode i usluge.</p>
<p>Na pitanje o načinima na koje se Internet može koristiti za političku aktivnost građana, samo pet posto ispitanika je napisalo da će i dalje slati elektroničku poštu lokalnim i državnim dužnosnicima. Naime, od njih su dosad rijetko dobivali odgovore. Na izborima bi putem Interneta željelo glasati 39 posto ispitanika, a 38 posto bi u on-line anketama željelo glasati o društveno-političkim pitanjima.</p>
<p>Ispitanici najviše vjeruju predsjedniku Republike i Vladi, a najmanje lokalnoj samoupravi. Na sljedećim izborima najviše bi glasova dali SDP-u (20 posto) i HNS-u (15 posto). »Lijevo« orijentiranih je prema ovoj anketi 42 posto sudionika, njih 24 posto »desno«, a 26 posto je navelo »centar« kao svoje političko opredjeljenje.</p>
<p>Istraživanje je počelo istodobno na nekoliko hrvatskih web portala koji na neki način promiču elektroničku demokraciju.</p>
<p>Voditelj istraživačke skupine Božidar Kliček naglašava da je razlika između postojećih anketa na webu i ovog istraživanja u njegovoj znanstvenoj utemeljenosti, opsežnosti i posvećivanju velike pozornosti kontroli uzorka. Ankete s pitanjem, na primjer, »Treba li se general Gotovina predati u Haag?« samo su indikator određenog stava prema nekom problemu, a spomenuta anketa sadrži mnogo više raznih varijabli koje se prikupljaju odjednom i tada se, na reprezentativnom uzorku, mogu objasniti neke složenije pojave. </p>
<p>Vjerodostojnost rezultata nastojala se postići uz jamstvo anonimnosti, a istraživanje je imalo znanstveni značaj i nije vezano uz izbore, kaže Kliček. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Vladina Pirova pobjeda</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Izmjene Zakona o radu zbog kojih su se gotovo dvije godine lomila koplja socijalnih partnera usvojene su u Saboru glasačkom većinom vladajuće koalicije. Donošenje spornog zakona, kojim nisu zadovoljni ni sindikati niti poslodavci, Pirova je pobjeda Račanove vlade koliko god da su sindikati slomili zube i podvijena repa doživjeli fijasko.</p>
<p>Zbog ZOR-a su se posvađali sindikati, podmećući jedni drugima tko odrađuje predizborni posao za koju stranku. Nemušto ili namjerno dopustivši da se upetlja politika, utjerali su vodu u Vladin mlin i potpisali kapitulaciju i prije nego je ZOR usvojen. Vlada je dobila bitku, ali je pokazala da ne postoji socijalno partnerstvo. Ako je partnerstva i bilo u začecima, izmjenama ZOR-a bez dogovora sa sindikatima i poslodavcima Vlada ga je stilom buldožera sravnila sa zemljom.</p>
<p>Upravo zbog izmjene radnog zakona i Vladine namjere da, prema diktatu Svjetske banke, smanji radnička prava, u prošle se dvije godine raspao predizborni sporazum koalicije sa SSSH-om te socijalni pakt Vlade sa sindikalnim središnjicama i poslodavcima. Nakon neuspjelih pregovora o ZOR-u koalicija je definitivno izgubila podršku sindikata, koji su joj svesrdno pomogli da dođe na vlast, a od nekadašnjih saveznika dobila je, zasad, mlake protivnike.</p>
<p>Jedino je sigurno da s novim ZOR-om gube radnici. Od 1. siječnja 2004. godine skraćuju se otkazni rokovi sa šest na tri mjeseca, a otpremnine smanjuju na najviše šest bruto plaća. To će najviše pogoditi starije radnike koji će u tijeku privatizacije državnih poduzeća dobiti otkaz, kao i 300.000 radnika u malim privatnim tvrtkama, koji već od sljedećeg tjedna, kada ZOR stupa na snagu, mogu brže odletjeti na burzu. Jedina je razlika u tome što će sada znati zašto dobivaju otkaz.</p>
<p>Vlada je dobila ZOR kakav je htjela, ali je izgubila socijalne partnere. Sindikati-gubitnici dobili su doprinos solidarnosti, pa će im i nečlanovi puniti blagajne. Zbog svađa u pogrešnom trenutku, u vrijeme referenduma među članstvom, sindikati su izgubili ugled. Možda su i bitku za ZOR izgubili stoga što nisu u pravom trenutku, dok su trajali pregovori, prosvjedom pritisnuli Vladu. A narod lijepo kaže: Kasno je u podne na misu ići!</p>
<p>Post festum prosvjedom na Markovu trgu »u prazno«, baš na dan kada Sabor nije imao kvorum za glasanje o ZOR-u, sindikalisti su samo prali vlastitu savjest. Ono što sami nisu bili sposobni učiniti očekivali su od zastupnika, prijeteći im kaznom na izborima. Umjesto da prijete praznom puškom, sindikatima je bolje da se pokriju po ušima i prespavaju izbore. I skupe snage za nastavak bitke s novom vladom, jer se nove izmjene ZOR-a, zbog usklađivanja sa standardima Europske unije, najavljuju već sljedeće godine.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bankarima nikad bolje</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Hrvatske banke u prošloj su godini povećale svoju aktivu za 17,5 posto, na gotovo 174,1 milijardu kuna. Banke su pritom ostvarile tri puta bolje rezultate od europskog prosjeka, odnosno dvostruko bolje nego najveće europske banke.</p>
<p>Glavni razlog tako visoke dobiti hrvatskog bankovnog sustava, koji se u 90-postotnom omjeru nalazi u stranom vlasništvu, i dalje su relativno visoke kamate, visoke naknade i provizije, ali i relativno nizak (ovisno o pojedinoj banci) stupanj rezervacija na kreditne plasmane.</p>
<p>Iako je dolazak uglednih stranih banaka pridonio povećanju konkurentnosti banaka, koja je u nekim aspektima trenutačno veća nego u Italiji i Njemačkoj primjerice, te smanjenju kamatnih stopa, iz sfere politike još ima dosta prigovora na činjenicu što banke »više nisu naše«. Pritom se zaboravlja da su »naše banke« ranijih godina propadale i zaustavljale gospodarski rast, a da se troškovi sanacije bankovnog sustava procjenjuju na 27 posto BDP-a, što je najviše od svih tranzicijskih zemalja.</p>
<p>Dakle, cijenu poslovanja »naših banaka«, koje su nerijetko poslovale prema načelu samoposluge za neke od tajkuna, ali i državu, platili su i još plaćaju svi porezni obveznici.</p>
<p>Hrvatska, međutim, prema visokom stupnju banaka u stranom vlasništvu nije iznimka. Estonija, Češka i Slovačka imaju i više od hrvatskih 90 posto bankovne aktive u stranom vlasništvu, a uz izuzetak Slovenije, u srednjoj i istočnoj Europi nema ni jedne zemlje u kojoj stranci ne nadziru najmanje polovicu bankovnog tržišta. I to, samo po sebi, ne mora biti loše.</p>
<p>Problemi mogu nastati postane li znatan dio odobrenih kreditnih plasmana gospodarstvu i stanovništvu rizičan. No, uz ovako visok stupanj prodora stranih banaka, to više neće biti samo hrvatski problem nego i njihov, a većina stranih banaka u pravilu ne bježi s tržišta, iako ima i takvih primjera (Bayerische Landesbank i slučaj Riječke banke), kada krene po zlu.</p>
<p>U aktivi velikih europskih bankovnih grupacija njihove banke kćeri u Hrvatskoj čine samo manji dio, pa i njihovi eventualni gubici ispadaju mnogo podnošljivi nego što su to dosad bili za hrvatsku državu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ako nas put u NATO vodi preko Iraka, pokušajmo i to</p>
<p>U šest mjeseci službe, hrvatski vojnici neće stanovništvu dijeliti deke i plastične kanistere, nego sudjelovati zajedno s Amerikancima u pretraživanju terena, otkrivanju terorističkih gnijezda, razminiravanju, protusnajperskoj borbi, izviđanju sumnjivih područja i svakodnevnom patroliranju kroz zone konflikta</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>U ovim ljetnim mjesecima Irak je važna vanjskopolitička tema u Washingtonu, Londonu i</p>
<p> - Zagrebu! George Bush je pod pritiskom brojnih unutarnjih kritika počeo odjednom toliko hvaliti šefa CIA-e Georgea Teneta da se lako može predvidjeti njegov skori odlazak s direktorske funkcije (ionako je Clintonov kadar). U američkom poimanju sigurnosti kada su ugrožene neke državne istine (koje to baš i nisu) ceh nikad prvi ne plaća vrhovni zapovjednik, nego se krivci prvo traže u nižim političkim i sigurnosnim slojevima te višim državnim službenicima (u CIA-i, FBI-ju itd.). Ako ta taktika ne uspije, mora otići i pokoji ministar i »dvorski« savjetnik, jer je micanje šefa države osjetljivo, osobito za nacionalnu sigurnost. Iračka afera neće fatalno ugroziti Georgea Busha mlađeg, kao što ni sve pikanterije u vezi s Monicom Lewinsky nisu otjerale Billa Clintona iz sedla vlasti prije isteka punog mandata.</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair je pod još većim pritiskom. Po njemu tuku i njegovi ljevičari iz Laburističke stranke i dobar dio britanske javnosti, a progovorili su i neki tajni glasovi iz britanske obavještajne zajednice koji su potvrdili da su Blair i njegov kabinet debelo pretjerivali u prezentaciju iračkih vojnih i strateških sposobnosti. Taktika obrane Tonyja Blaira vrlo je jednostavna: njegovi najbliži suradnici uvjeravaju javnost da je on dobar i pošten čovjek te traže da mu Britanci vjeruju »na lijepe oči« jer o čitavu slučaju postoji još »neobjavljeni tajni materijal«. </p>
<p>Poznavatelji angloameričke tradicije političkih skandala zaključit će da će uslijediti brzopotezna razmjena krivice: Bijela kuća će tvrditi da su za pogrešne informacije i lošu interpretaciju krivi britanski obavještajci, a iz Downing Streeta će uzvratiti da je CIA o svemu čitavo vrijeme šutjela, što je Blairu bio samo znak da su britanska obavještajna izvješća bila točna.</p>
<p>I što Hrvatska ima s tim? Što se nas tiču Busheve i Blairove nevolje? Pa nećemo valjda ponuditi Washingtonu i Londonu i posredničke usluge? Ništa od toga! Treba samo gledati vlastiti interes. To smo valjda naučili od Amerikanaca i Britanaca.</p>
<p>Ministrica obrane Željka Antunović očito shvaća o čemu je riječ. Prvo je onako usput ovom dnevniku dala naslutiti da i mi pripremamo svog konja za Irak. Onda su se drugi raspisali o tome što naše vojnike čeka u Iraku. A potom je ministrica dala preciznije objašnjenje (opet u Vjesniku) da sve nije odjednom palo s neba i da se juha kuha već dulje vrijeme.</p>
<p>Sve se počelo odmotavati kada su prvi hrvatski vojni mirovnjaci otišli u Afganistan. Javnosti su pokazane nove pustinjske odore i prateća oprema prilagođena pustinjskim klimatskim uvjetima koju posjeduje hrvatska kopnena vojska. Već tada se moglo zaključiti da to nije napravljeno zbog potreba kakva SF filma. Konkretno, za složene mirovne misije u inozemstvu, u kojima će se mir možda trebati nametati i oružjem, pripremaju se specijalne postrojbe naših Oružanih snaga. Obuka i taktički postupci su takvi da se može naslutiti višestrukost zadaća koje prelaze ovlasti običnih vojnih promatrača pod zastavom Ujedinjenih naroda, smještenih na granici ili u zonama gdje je rat između dviju zemalja završen.</p>
<p>Riječ je o borbeno-izviđačkoj formaciji nešto većoj od one pripremane za Afganistan. Uloga hrvatskih vojnih specijalaca u Iraku ne bi se svela na zaštitu američkih vojnih kuhinja i pozadine, nego na aktivno sudjelovanje u svim fazama stabilizacije kada koalicijske snage trebaju u Bagdadu i drugdje osigurati red i stabilnost. U šest mjeseci službe hrvatski vojnici neće stanovništvu dijeliti deke i plastične kanistere, nego sudjelovati zajedno s Amerikancima u pretraživanju terena, otkrivanju terorističkih gnijezda, razminiravanju, protusnajperskoj borbi, izviđanju sumnjivih područja i svakodnevnom patroliranju kroz zone konflikta. Prema tome, Hrvati u Irak idu (u prethodnim fazama priprema surađuje se i s britanskom vojskom) kao specijalizirani komandosi za posebne operacije u gradskim uvjetima, u međurječju, pustinjskom okolišu i manjim naseljima.</p>
<p>Zbog čiste savjesti treba ipak reći i ovo: misija u Iraku daleko je teža od one u Afganistanu. Ljudstvo mora biti i fizički i psihički potpuno spremno uz veću logističku potporu. U Afganistan se otišlo s 44 vojna policajca (četiri žene), stotinjak ljudi u pratnji, s 30 tona opreme. U Irak vlastiti korisni vojnički teret minimalno bi iznosio nekoliko stotina tona, a na samom mjestu događaja bi ga stalno popunjavali Amerikanci (Bagdad i šira okolica).</p>
<p>Nadalje, Amerikancima smo se ponudili sami. Odmah se to može komentirati i ovako: dobili smo nogu što se tiče američke vojne pomoći pa se sada iskupljujemo na teži način. Jedna Indija, koja ima milijun vojnika, a na izričito traženje SAD-a, odbija slati svoje ljudstvo u Irak zbog dva razloga: indijska vlada (kao i hrvatska) nije podržala vojnu intervenciju u Iraku bez odluke Vijeća sigurnosti, a u Irak indijska vojska može ići samo s mandatom UN-a. I druge zemlje, osobito one manje, čak i kandidati za ulazak u NATO, nisu više oduševljene slanjem svojih vojnika u Irak: tamo se gine svaki dan, a Washington im je istodobno obustavio svu vojnu pomoć.</p>
<p>Ipak, što se Hrvatske tiče, ima tu i nekih prednosti: naši profesionalni vojnici (a takvi se i biraju) imaju pravo ratno iskustvo i vojni ustroj koji je u obuci sličan onom anglo-američkom. Oni su bili u ratu, pod vatrom, gledali kako se neprestano umire, osobno sudjelovali u svim bitkama i u gradovima i u polju. S druge strane, Iračani ne moraju Hrvate dočekati kao neprijatelje i okupatore. Veze između dva naroda postoje još od nesvrstanih vremena i prisutnosti brojnih hrvatskih tvrtki na gradilištima širom Iraka, što je važno za početni stav lokalnog stanovništva. Pa dobro, ako nas, uz dužan oprez, put u NATO vodi preko Iraka, pokušajmo i to. Amerikanci siti, a Bruxelles uživo, bez popunjavanja upitnika, prati koliko su Hrvati sposobni kao suvremeni vojnici.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U povijesti nema treće sreće</p>
<p>Sadašnji nastavni plan i program povijesti u školama, za razliku od prijašnjeg iz početka devedesetih godina, ne zanemaruje antifašistički pokret, no u isto vrijeme, komunistički i četnički zločini u udžbenicima su naglašavani u odnosu prema onima koje je počinio ustaški režim </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>U vrijeme kada izraelski predsjednik posjećuje nekadašnji logor u Hrvatskoj i čestita hrvatskim partizanima na onom što su učinili, a hrvatski se predsjednik ispričava židovskom narodu za zločine koje su ustaše počinili nad Židovima u Drugom svjetskom ratu, učenici u toj istoj Hrvatskoj još uče stereotipe vezane uz to razdoblje, osjetljivo na pogrešnu riječ.</p>
<p>Sadašnji nastavni plan i program povijesti u školama, za razliku od onog prijašnjeg iz početka devedesetih godina, ne zanemaruje doduše antifašistički pokret. No, u isto vrijeme komunistički i četnički zločini u udžbenicima su naglašavani u odnosu prema onima koje je počinio ustaški režim. Inače vrlo detaljan plan i program nigdje ne zahtijeva spominjanje ustaških zločina, ali su prema udžbenicima partizani bili i te kakvi zločinci, a o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj pričaju se bajke do tih razmjera da je posebno poglavlje posvećeno organizaciji i oblicima kulturnog života u NDH.</p>
<p>U posljednjih 12 godina, nastavni plan i program povijesti mijenjao se tri puta. Prva promjena u školskoj godini 1991./1992. uvela je dvije veće novosti: hrvatska povijest prvi je put izdvojena iz prijašnjeg jugoslavenskog okvira i izostavljen je marksistički pristup. U ostatku sadržaja program nije imao većih promjena, pa je bilo jasno da je bit novoga programa bila pretjerana orijentiranost na političku povijest, prije svega noviju, hrvatsku. Naime, 50 posto satnice povijesti rezervirano je za proučavanje razdoblja do kraja 18. stoljeća, a za obradu 19. i 20. stoljeća ostala je druga polovica.</p>
<p>Budući da je takav program za povijest ubrzo ocijenjen prezahtjevnim, a nastavnici, učenici i roditelji proglasili su povijest preteškim predmetom, »rješenje« se našlo u povećanju satnice u petom razredu s jednog na dva sata povijesti tjedno. Na nesreću većine učenika.</p>
<p>Nakon što su stručnjaci ocijenili da treba povećati prostor posvećen starijim razdobljima, a smanjiti novijima, te ublažiti miješanja politike u povijest, izrađen je 1993./1994. godine novi nastavni plan i program, koji se u školama primjenjivao samo jedno polugodište. </p>
<p>Ipak, stručnjaci su primijetili da je to bio prvi i dosad jedini pokušaj da se trendovi prisutni u Europi približe nastavi povijesti u Hrvatskoj, jer su, istina na prestrog način, upućivali učenike na različita gledišta, logičko i kritičko razmišljanje i poticali na samostalni rad na izvorima i literaturi. Stručnjaci danas smatraju da je i taj program imao manu što je politička povijest i dalje bila prezastupljena, no zahvaljuju mu zbog ispravljene pogreške – razdoblju do 18. stoljeća posvećeno je oko 65 posto satnice, za 19. stoljeće oko 20 posto satnice, a za 20. stoljeće predviđeno je samo oko 15 posto. I nije im jasno jedno: zašto su nastavni sadržaji, poput onoga o građanskim demokracijama i totalitarnim sustavima između dva svjetska rata, ugurani u samo jedan školski sat.</p>
<p>Današnji nastavni plan i program uveden je 1995./1996. godine, prvo kao privremeni, a iduće školske godine i kao službeni za osnovnu školu. Nedostatak tog, kao i prethodnih nastavnih programa, jest taj što je rađen na temelju kozmetičkih promjena i prepisivanja. </p>
<p>Tako se po današnjem nastavnom planu mogu pronaći sjene iz 1991., ali i osamdesetih godina: osim što lekcije i dalje počinju s uvodom o gospodarskim odnosima, pa se nastavljaju s političkim razvojem i vrlo se malo govori o kulturi, i dalje se nije posvuda uspjelo pobjeći od nekadašnje marksističke terminologije. Tako danas u sedmom razredu, primjerice, jedna lekcija nosi naslov »Svijet razvijenog kapitalizma« a druga »Hrvatska za vrijeme razvijenog kapitalizma«. Čini se da učenici s poviješću nemaju treću sreću. </p>
<p>Izjava predsjednika Mesića pred Kamenim cvijetom, da se Jasenovac nikada više ne smije ponoviti, da mladi trebaju saznati što se tu dogodilo i da im to treba omogućiti školski sustav, trebala bi biti još jedno konkretno upozorenje Ministarstvu prosvjete da se s nastavom povijesti u osnovnim i srednjim školama mora prestati igrati.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Ispit za EU: Ljudi imaju svojih briga, a Europa ne čeka</p>
<p>Gospodin Prodi donio pitanja za prijam u Europu, a ono u nas traju prijemni za upise na fakultete. Panika! Strčala se cijela Vlada. Kako doći do riješenih testova. Gotovih odgovora. Pitaj Bugare. Nemaju! Telefoniraj Rumunjima. Imaju, ali traže lovu. Rok istječe. Treba odgovoriti na tisuće pitanja. Nisu teška, ali, treba mućnuti glavom, a godišnji odmori otpočeli. Razbježali se činovnici na more, planine / Ako želimo da netko radi u nas, bit ćemo prisiljeni kidnapirati radnike od naših susjeda. Vidiš na kući preko granice, u Bosni, rade dva krovopokrivača. Čekaš noć, pa ih mazneš u vreću. Prije smo dijelili barabama šakom i kapom domovnice, a sad će napokon i majstori, doći na svoje. Uz veliku pompu i zvuke fanfara, osobno, predsjednik će primiti zaslužnog bravara i uručiti mu putovnicu</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Dogodilo se, je li slučajno, da nam je gospodin Prodi donio pitanja za prijam u Europu, a ono u nas traju prijemni za upise na fakultete. Panika! Strčala se cijela Vlada. Kako doći do riješenih testova. Gotovih odgovora. Pitaj Bugare. Nemaju! Telefoniraj Rumunjima. </p>
<p>Imaju, ali traže lovu. Rok istječe. Treba odgovoriti na tisuće pitanja. Nisu teška, ali, treba mućnuti glavom, a godišnji odmori otpočeli. Razbježali se činovnici na more, planine.</p>
<p>Dopredsjednik Sabora još bogec mozga, za što da utroši novac za nedavno primljenu nagradu. Njegov subrat po nagradi, hoda izbezumljeno po Jakuševačkom sajmištu. Traži dijelove za svoj ruski traktor, koji se više ne proizvodi. Možeš na Jakuševcu kupiti novi MIG-ov motor, ali, majci, dizelsku pumpu za njegov traktor ne možeš.</p>
<p>Ljudi imaju svojih briga, a Europa ne čeka. Odredili kratke rokove.</p>
<p>Jedini, koji nas mogu ovog trenutka, izvući iz blata, to su naši silni, zaslužni doktori nauka u Saboru. Odaberemo petoricu. Rasnih! Spremnih na sve. Podijele se putni nalozi. Digne provijant. Viski, konzerve, šiljila i olovke. Dobiju od MORH-a veliki zapovjedni čador. Ratni trofej. Može biti i blago pokrpan. Pravac Velebit. Rijedak zrak, pa mozak radi s pola snage. Da se ne troši.</p>
<p>Tamo ih nitko neće ometati, prigodom spremanja odgovora, na zaista lukava i bezobrazna pitanja. Čak bi rekao, vrlo intimna. Koliko tjedno Hrvat skakuće na svoju ženicu? Koliko smo prosječno teški? Mislim, duhovno. Peremo li ruke prije, ili poslije jela? Znamo li roniti? Plivati? Koliko dugo možemo ostati pod vodom, a da se ne služimo mobitelom?</p>
<p>Ima tu i pitanja, stupica. Na koja se ufam, neće brzopleto odgovoriti. Što ulaze u područje vojne tajne. Kao, koliko imamo magaraca i u kakvom su stanju? E, to ne! Magarci su naša strateška rezerva, u slučaju raspada sustava. Bili i ostali.</p>
<p>Idemo dalje. Koliko ljudi na dan čeka kod kontejnera za smeće? Broj registriranih prosjačkih štapova. I oko toga, će biti, povuci, potegni. I ti će se dokumenti, koji su bili pod velom tajne, morati iznijeti. </p>
<p>Oči hrvatske javnosti, bit će uprte u naše doktore. Televizijski dnevnik započinjat će poznatim đinglom. Šator sa zakrpom, stol, hrpe papira. Očajna lica. Zamišljena. Teče tekst ispod slike. Tu i tamo, preko kadra pretrči lički medvjed. Mlađi znanstveni djelatnik. Nosi doktorima rakiju, bistru vodu i svježu tiskovinu. Žutu!</p>
<p>Ako, eventualno, i dođe do nekoga mozgovnog zastoja, prigodom traženja odgovora, znanstvenike se može i nježno granatirati. Da budu u strahu. U strahu su velike oči. Ali zato mozak, vrijedan dvije marke, besprijekorno radi. I ne samo to. Tek kad smo u teškoj, životnoj situaciji, mi Hrvati smo na hrpi. </p>
<p>Pametne glave na kup. Ali ne naglo, da se ne sudare.</p>
<p>Cijela Hrvatska čeka. Ne samo na te odgovore, nego i inače. Osudilo nas na čekanje. Čekaju radnici, čekaju bolesnici. Čekaš, gdje god dođeš. Strah me, da čekajući ulazak u NATO, ne ostanemo bez soldata. Svi pobjegli u smetlare i kuhare.</p>
<p>Treba mijenjati i činove. Uvesti neke nove. General krumpir bojnik. I kad nam jave, ulazite, sad, nije isključeno, da prijavak podnese general krumpir. Njega će na prijavak dovesti na smetlarskom triciklu, pobjednik posljednjeg natjecanja u vožnji tricikla. </p>
<p>Njih imamo na pretek. Vozače i navigatore u tenkovima, morat ćemo uvoziti od Čečena. Padobranaca imamo odveć. Komandosi. To su naši hrabri umirovljenici. Baciš ih iz zrakoplova, a oni još mjesecima lebde u zraku. Starci cvijeća. Više i nemaju od mirovine ni specifičnu težinu. Leptiri. </p>
<p>Radnička slavna klasa munjevito izumire. Darwin bi se ulovio za glavu. Nekada vodeća sila, sada odumire. I ona, jasno, čeka. Javila se u nas neka nova, srednjovjekovna zanimanja. Dvorski vlasuljari. Travari. Rezači noktiju, na malim nožnim prstima. </p>
<p>U školu za radnička zanimanja, sasvim slučaju došao dečko. Padala kiša. Prijetila opasnost da mu se smoče dokumenti. </p>
<p>Cijelo nastavničko vijeće škole, ljubi ga i grli. Ne pušta iz šaka. Nema autolimara. Krovopokrivača. Činovničkih zvanja na pretek. Sve navalilo na filozofiju, ekonomiju i ina zanimanja.</p>
<p>Ide cestom mladac, zabacio glavu i gromko viče, cogito ergo sum. Gdje da ga poslije zaposliš, kad je već sada skrenuo. Stara Grčka propala, a globalizaciji filozofi ne trebaju. Kad uvedu kompjutore u gruntovnicu i dobiješ za pola ure građevinsku dozvolu, izumrijet će Bogom dana i ta činovnička elita.</p>
<p>Nema nam druge. Ako želimo da netko radi u nas, bit ćemo prisiljeni kidnapirati radnike od naših susjeda. Vidiš na kući preko granice, u Bosni, rade dva krovopokrivača. Čekaš noć, pa ih mazneš u vreću. Prije smo dijelili barabama šakom i kapom domovnice, a sad će napokon i majstori, doći na svoje. Uz veliku pompu i zvuke fanfara, osobno, predsjednik će primiti zaslužnog bravara i uručiti mu putovnicu. </p>
<p>Lopovi su pali na najniže grane. Kako je sve pokradeno, oni otišli dalje. Lopovi amateri napadaju male kioske. Stave nož pod vrat jadnoj djelatnici i traže kilu limuna. Daj što daš. Može i klonirani.</p>
<p>Čuo nedavno šefa policije, kako radosno izjavljuje, da oni mogu za pola ure odgovoriti na sva postavljena pitanja, za ulazak policije u Europu. Cvrkuće. </p>
<p>Jasno, treba još natjerati svoje policajce, da ne puše na križanjima, kad reguliraju promet. Nose kape na glavama kad su na dužnosti. Ne sjede u kafićima i piju besplatno. Ili su to oni znameniti kontakt-policajci, koje uvodimo i toliko o tome pričamo.</p>
<p>Hvala lijepa. Ne bih baš želio, da sa svojim kontakt-policajcem šećem ruku pod ruku po naselju. Što dalje od vlasti i policije. Brate, radite svoje, kao što to radi svaka policija u svijetu. Svoj posao. Lopova kao žohara. Nitko od tajkuna u nas nije pravomoćno osuđen, jer pravosuđe ima svoj ja. Neće pa neće, nikoga osuditi, i to je to. Možeš ih vješati kao šišmiše za noge, on presudu preko svojih usta neće prevaliti. </p>
<p>Uzmimo, da ja sjedim sa svojim kontakt-policajcem u svojoj birtiji. Tužim se, kako mi na glavu s desetog kata, bacaju smeće. Bojim se da se to kontaktiranje ne prenese i na druga zanimanja. </p>
<p>Držim se za ruku s državnim odvjetnikom i satima pričamo o mojoj istrazi. Student ide na ispit i sjedi u krilu kod svog profesora. </p>
<p>No, dobro, malo sam blesav primjer izabrao, jer toga ima. Idem operirati slijepo crijevo. Satima u bolničkoj kantini razgovaram s kirurgom. On mi želi bratski objasniti, crtajući za šankom, što namjerava sa mnom učiniti. Želi, osim vađenja slijepog crijeva, da mi operira, onako usput, kad sam već tamo i neke nevažne organe. Uzmimo, spolne.</p>
<p>Zaboga, zašto i nama nije dopušteno da i mi Europi postavimo neka pitanja. Ja bih imao jedno stotinjak. Vrlo biranih. Na koja nitko pametan ne bi mogao odgovoriti. Nitko takva teška pitanja ne može postaviti, kao budala.</p>
<p>To ne dolazi u obzir. Europu se ne provjerava. Nas se uvijek ispituje. Male, sitne. Goli kao od majke rođeni, stojimo pred povijesnim izborom. </p>
<p>Ispred nas je ispitna komisija. Mi već umorni, ćelavi, posustali. Prezaduženi i bez miraza. Sve usput rasprodali. Inu prodali MOL-u. Tulit ćemo svi, ne samo u molu, nego i u duru. Sve će uskoro postati odurno.</p>
<p>Blažena vremena, kad su me usputni prolaznici pitali, imam li vatre. Koliko je sati? Jedan u tramvaju imao sat i to nam bilo dosta. Pita za sat, a kasnije razveze priču o svojoj djeci. Razgovora koliko hoćeš.</p>
<p>Sad znam koliko je sati i bez sata. Ali me više nitko ne pita, kako sam. Što se toga tiče, Hrvatska je odmah spremna za ulazak u Europu. Postali smo preko noći nijemi i hladni za brige i jad svoga bližnjega.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Put do hrvatskih zvijezda vodi preko europskog trnja</p>
<p>Ništa u tom posjetu »dobrog čovjeka« Prodija nije bilo prepušteno slučaju. Nakon »mršavih« rezultata Solunskog summita na kojem Europljani jesu rekli načelno da i zemljama »zapadnog Balkana«, ali nisu govorili o rokovima i odbili su dodatno otvoriti blagajnu za nužne strukturne promjene zemalja »zapadnog Balkana«, Prodi je učinio najviše što je mogao. Poruke koje je rekao sadržavale su sve ono što su godinama željno čekale da čuju mnoge hrvatske uši. Doslovce je rekao: »Nije pitanje hoće li Hrvatska biti članica EU-a nego je samo pitanje kada« / Pitanja Europske unije nisu samo za tim stručnjaka koji će se njima baviti. Ta su pitanja adresirana na državu Hrvatsku, na cijeli hrvatski narod i na sve građane Hrvatske, jer o njima je, njihovoj budućnosti i njihovoj koži riječ. Ta pitanja ne bi trebala biti nikakva »službena tajna«, jer se Uniji ne prilagođava samo skupina ljudi, jedna politička opcija ili samo državni aparat nego se toj ekonomskoj asocijaciji prilagođava cijela država i čitavo hrvatsko društvo</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Hrvatska, zemlja i inače prepuna pitanja koja traže i čekaju odgovore, ovih je dana dobila, i to »u paketu« novih 2500 pitanja. Donio ih je osobno predsjednik Europske komisije, bivši talijanski političar i diplomat Romano Prodi. Za razliku od talijanskog premijera Berlusconija koji svojim kontroverznim i često provokativnim izjavama izaziva negativne reakcije koje često izazivaju bijes javnosti i međunarodne skandale, Romano Prodi je nešto sasvim drugo.</p>
<p>Riječ je o uglađenoj, odmjerenoj osobi visoko cijenjenoj u međunarodnim političkim i diplomatskim krugovima, političaru europskih dimenzija i globalnih vizija koji u svakom trenutku i situaciji zna pravu mjeru. </p>
<p>Eto, taj Romano Prodi ostavio je sve svoje druge poslove i došao osobno hrvatskom premijeru donijeti nekoliko tisuća pitanja koja EU postavlja Hrvatskoj. Osim što je bio u vladi i Saboru s predstavnicima hrvatske vlasti Prodi je našao vremena i za hrvatsku oporbu da bi potom posjetio i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića.</p>
<p>Ništa u tom posjetu »dobrog čovjeka« Prodija nije bilo prepušteno slučaju. Nakon »mršavih« rezultata Solunskog summita na kojem Europljani jesu rekli načelno da i zemljama »zapadnog Balkana«, ali nisu govorili o rokovima i odbili su dodatno otvoriti blagajnu za nužne strukturne promjene zemalja »zapadnog Balkana« Prodi je učinio najviše što je mogao.</p>
<p>Poruke koje je rekao sadržavale su sve ono što su godinama željno čekale da čuju mnoge hrvatske uši. Doslovce je rekao: »nije pitanje hoće li Hrvatska biti članica EU-a nego je samo pitanje kada«, zatim »Hrvatska će sasvim sigurno ući pojedinačno u članstvo EU-a, i to prva i prije svih drugih zemalja zapadnog Balkana«.</p>
<p>Na kraju je i na hrvatsko pitanje svih pitanja »možemo li ući u EU 2007. zajedno s Bugarskom i Rumunjskom« odgovorio manirom vrhunskog diplomata, rekavši »nećemo vas kazniti ako budete prebrzo napredovali prema punopravnom članstvu«?!</p>
<p>To je sve bilo u ovom trenutku maksimum maksimuma. </p>
<p>Sada kada je, napokon, i bivšoj vladajućoj stranci »članstvo u EU strateški prioritet« sada bi se, međutim, najprije malo trebalo vratiti na nedavnu hrvatsku prošlost, ne zbog prošlosti nego upravo radi budućnosti.</p>
<p>Valja dosegnuti onu razinu političke zrelosti nacije na kojoj više nikada nijedna politička garnitura koja bude na vlasti u Hrvatskoj neće moći manipulirati nacijom i njenom perspektivom, svjesno podgrijavaći strahove od mogućnosti obnove onih državnih tvorevina koje su prošlost i iz čijih se okova Hrvatska, napokon, oslobodila.</p>
<p>Sada bi se trebalo prisjetiti razdoblja kada su »državotvorni mediji«, a takvi su bili manje-više svi prisutni u hrvatskom medijskom prostoru uz nekoliko časnih iznimaka, godinama cijeli dan emitirali šarenu laž o tome kako »Zapad Hrvatsku ne želi u EU« i o tome kako je »obnova Jugoslavije bez Slovenije a s Hrvatskom gotova stvar«, te kako je svaka suradnja s EU-om beskorisna i štetna, a svaka normalizacija odnosa i uspostava novih mostova suradnje s novim državama nastalim na raspadom bivše Jugoslavije smrtonosna politička stupica za Hrvatsku.</p>
<p>Vrijeme sve više pokazuje suprotno: suradnja s EU-om i normalizacija odnosa sa susjedima najveći su politički kapital i najvažniji zalog mirne i sigurne hrvatske nacionalne budućnosti. Mnogo se toga moralo dogoditi, mnogo je vode moralo proteći da bi se izišlo iz tog, po Hrvatsku, opasnog stanja u komu je vrijeme prolazilo a Hrvatska je na međunarodnoj političkoj burzi imala sve niži rejting i tonula sve dublje.</p>
<p>Izgubljeno je četiri, pet godina u komu su zemlje poput Češke, Slovenije, Mađarske, Slovačke, Letonije otišle cijelu jednu svjetlosnu političku godinu naprijed, čak je i Makedonija, prema svim parametrima znatno iza Hrvatske, u jednom trenutku bila ispred u aktivnostima i pripremama za kucanje na vrata europskog punopravnog članstva.</p>
<p>Unija je, dakle, Hrvatskoj poslala pitanja. Ta pitanja traže odgovore. Precizne, jasne, nedvosmislene, iskrene, odgovorne, kompetentne, vjerodostojne i pravodobne. Ako se želi (opet) hvatati »zadnje sjedalo u zadnjem vagonu u zadnjoj kompoziciji« koja prije kraja ovog desetljeća daje ulaznicu za Bruxelles na postavljena pitanja treba odgovoriti. </p>
<p>Nije, međutim, stvar u odgovorima, odnosno nije stvar samo u tome da se »točno« odgovori. Dobra timska kombinacija stručnjaka i političara dat će bez sumnje odgovore koji će zadovoljiti Europljane. Nisu Hrvati od jučer i nisu izvan vremena i prostora da ne bi imali potencijala sastaviti studiju kojom će biti zadovoljni svi u EU koji su objektivni i dobronamjerni i koji neće unaprijed tražiti dlaku u jajetu ili odmah početi »izmišljati« nova pitanja, a znamo pouzdano da ima i da će biti i takvih. Stvar je u nečem sasvim drugom.</p>
<p>Ta pitanja nisu samo za tim stručnjaka koji će se njima baviti. Ta su pitanja adresirana na državu Hrvatsku, na cijeli hrvatski narod i na sve građane Hrvatske, jer o njima je, njihovoj budućnosti i njihovoj koži riječ. Ta pitanja ne bi trebala biti nikakva »službena tajna«, jer se Uniji ne prilagođava samo skupina ljudi, jedna politička opcija ili samo državni aparat nego se toj ekonomskoj asocijaciji prilagođava cijela država i čitavo hrvatsko društvo. </p>
<p>Riječ je o promjenama poslije kojih će malo što u Hrvatskoj ostati kao što je bilo i kao što još jest. Stoga bi se u glavama manje obaviještenih mogla u jednom trenutku javiti i dvojba: »a što će nakon svih tih promjena ostati uopće od Hrvatske i hoće li se nakon svih tih prilagodbi uopće moći govoriti o Hrvatskoj?« </p>
<p>Hoće! Moći će se govoriti o Hrvatskoj i mnogi koji nisu zadovoljni sadašnjim stanjem doći će, napokon, na svoje. </p>
<p>Onima koji su željeli po svaku cijenu »izbjegavati budućnost, mrcvariti sadašnjost i živjeti u prošlosti i od prošlosti«, takvima će se sve okrenuti na glavi i možda će im u početku to izgledati kao »kraj tisućljetnog nacionalnog sna«. To će tako biti samo u početku i samo na prvi pogled.</p>
<p>Što je ono što je izvjesno u procesu prilagodbe hrvatskoga političkoga, pravnoga i gospodarskog okvira Hrvatske standardima EU-a? Prilično je izvjesno da će definitivno odzvoniti konceptu države u kojoj je manje više sve forma i privid, a za sadržaj malo tko mari; da »put do hrvatskih zvijezda vodi preko europskog trnja«; da zapravo jedino »seljaci« glede djelatnosti kojom se oni bave znaju što ih čeka a da sve druge socijalne kategorije misle da se »to njih ne tiče«.</p>
<p>Bit će, dakle, za mnoge neugodnih iznenađenja, poslova koji se moraju uraditi, a čija se realizacija potpuno kosi s dotadašnjim navikama, bit će pitanja i potpitanja tipa »zar i to moramo« ili »dokle će nam ovi visjeti nad glavom« ili »gdje su ona zlatna vremena kad se ništa nije moralo i manje više sve se činilo samo onda kad nam se dalo«.</p>
<p>Dakle, odgovori na tisuće pitanja EU-a (general Gotovina je, recimo, samo jedno od njih) nisu samo »hrvatska domaća zadaća«, nego su nešto mnogo krupnije i dublje.</p>
<p>Ti odgovori i ispunjavanje kriterija značit će prije svega definitivno buđenje iz pasivnoga nacionalnog drijemeža i definitivno otrježnjenje od teza koje još imaju dosta uporišta u nacionalnoj svijesti a koje glase pojednostavljeno: »mi smo važni, veliki i bitni u europskim i svjetskim relacijama. Mi smo Hrvati i kao takvi smo nešto posebno da nas svatko tko nas ne razumije sigurno ili ne voli ili nas čak mrzi i neprijatelj nam je«.</p>
<p>Eto to će biti taj kritični trenutak kada nacija i država budu smogle snage jedno jutro, svakako prije kraja 2006. godine pogledati se u ugledalo i reći: Evo, to što sada vidimo to smo mi, slika nije lijepa koliko smo se uvjeravali, ali nije ni toliko loša da s izvjesnim popravkama ne bi mogla proći na najvećoj međunarodnoj dražbi u povijesti starog kontinenta koja se zove »prijam u punopravno članstvo EU-a«.</p>
<p>Ono što je donio i kako je nastupio Romano Prodi bilo je ugodno i lijepo, poticajno i motivirajuće.</p>
<p>Ono što slijedi bit će s manje vedrih tonova: neodložni nacionalni poslovi u svim segmentima države i društva, koji znače ne samo ulazak u društvo velikih i punopravnih nego i prijekid sa svim onim zbog čega smo stoljećima bili mali i najčešće u globalnim relacijama marginalni. Eto o tome je riječ, a ne o »upitnicima«... </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto se danas više nitko ne sastaje ispred knjižara</p>
<p>Postoji ponešto za svakoga, teze i antiteze različitih pravila, navika i načela, ali sve se to ne može još nazvati definiranim tržištem, strukom ili zanatom u klasičnom smislu te riječi; pomalo je riječ i o specifičnu odnosu nakladnika i knjižara, a koji je opet dio mnogo složenijeg sustava krvotoka nakladničke industrije u cjelini / Knjižarstvo u Hrvata jest svojevrstan fenomen: postoji, ali kao da je skriveno prašumskim raslinjem, pa ga se na prvi pogled ne vidi. Možda sam malo pretjerao s metaforikom, ne bez razloga: u Hrvatskoj postoji daleko više nego dvije vrste izdavačkih kuća, a za svaku vrstu mogli bismo naći i još poneku podvrstu. Također, postoje naznake distribucijske mreže, ali daleko od toga da se ona može nazvati efikasnom… Sve ostalo postoji u nekom većem ili manjem rudimentarnom izdanju, jedva tolikom da bi se mogli utješiti onomatopejskim izrazom – boom </p>
<p>HRVOJE BOŽIČEVIĆ</p>
<p>Nedavno je u jednom našem tjedniku objavljena naizgled ozbiljna analiza, tekst pod naslovom »Izdavački boom u Hrvatskoj«, u kojem će svaki pažljiviji čitatelj, posebno ako je sam iz izdavačke struke, uvidjeti da se temelji na paušalnim ocjenama, a primjeri i fakti zvučat će sasvim izvan konteksta, na trenutke poput nametnutih (naručenih) hvalospjeva odabranim pojedincima.</p>
<p>Uistinu, slika stanja koju prikazuje dovoljno je iskrivljena da će, za razliku od profesionalnoga, prosječni čitatelj hrvatsko izdavaštvo doživjeti kao jedan od onih poslova gdje se, nađe li se prava literarna formula ili literarni junak, njegov stvarni gazda, u ovom slučaju nakladnik, ubrzo moći uživati u jedrenju, daleko od buke tiskarskih strojeva koji rotiraju nove i sve veće naklade heroja koji osvaja čitalačku publiku širom svijeta. </p>
<p>Trenutačno najveći među takvim herojima jest lik Harryja Pottera, čiji je dobroćudan karakter čarobnjaka novaka očarao široke čitalačke mase i tako svoju autoricu i njezinu matičnu nakladničku kuću, zajedno s ostalim nosiocima autorskih prava za različite jezike, učinio ekstremno bogatima.</p>
<p>Dakako, na temelju navedenog primjera nitko ozbiljan ne bi smio odmah zaključiti da je nakladništvo profitabilan biznis ili da je dječja literatura profitabilnija od one za odrasle. Fenomen Potter, dakle, ne može biti jedino pravilo prema komu mjerimo uspješnost ili poslovnu spretnost onih sretnika koji su ga uvrstili u svoj nakladnički katalog (»Algoritam« u Hrvatskoj). </p>
<p>Naime, u povijesti literature bilo je jednako tako komercijalnih naslova, no nisu pripadali žanru dječje literature, a u vrijeme kad su se pojavili još nije bilo kompjutora, snažna i neodoljivo privlačnog edukativno-relaksirajućeg alata od čijeg je ekrana Potter uspio odvojiti svoje vršnjake i prisiliti ih da se vrate knjizi, pobudivši im interes za čitanje! </p>
<p>Vratimo se hrvatskom nakladništvu: jedno valja priznati – mladi gospodin Potter je učinio možda najviše za povratak knjige u ruke mladih, no svako zbrajanje i oduzimanje koliko je »Algoritam« zaradio na Potter-serijalu bilo bi čisto nagađanje. </p>
<p>Ekonomija knjige posebna je disciplina tako da je svako odvajanje »financijske kartice« pojedinog naslova od drugoga dvosjekli mač.</p>
<p>I Neven Anitičević, nakladnik »Algoritma«, priznaje da »fame o nakladništvu kao unosnom poslu šire samo oni koji se tim poslom ne bave… Uspješna je tek svaka deseta knjiga, a preostalih devet isto treba netko platiti… ekstraprofit možete ostvariti samo ako postavite elemente cijene izvan zakona struke, a u rukama imati kvazimonopolan proizvod, odnosno knjigu koju čitatelj mora imati ma koliko koštala.</p>
<p>To se, dakako, češće događa sa stručnim knjigama nego s beletristikom. Slično, ako znate da od države imate zajamčen otkup, možete postaviti nerealno visoku cijenu i time ostvariti više nego prosječnu zaradu, ali ti slučajevi su toliko rijetki da, koliko znam, nitko nije postao milijunašem prodajom knjiga (Ministarstvu kulture, op.a).«</p>
<p>I zaista, Antičević je u svojoj izjavi sažeo sve što se o nakladništvu u Hrvata trenutačno može reći: postoji ponešto za svakoga, teze i antiteze različitih pravila, navika i načela, ali sve se to ne može još nazvati definiranim tržištem, strukom ili zanatom u klasičnom smislu te riječi; pomalo je riječ i o specifičnu odnosu nakladnika i knjižara, a koji je opet dio mnogo složenijeg sustava krvotoka nakladničke industrije u cjelini.</p>
<p> Proniknuti u taj sustav nije lako, posebice zato što ga je nemoguće precizno anatomski definirati i da se izrazim slikovito, poput je nepredvidljive rijeke s mnoštvom pritoka. </p>
<p>Uistinu, više od nakladništva, knjižarstvo u Hrvata jest svojevrsni fenomen: postoji, ali kao da je skriveno prašumskim raslinjem, pa ga se na prvi pogled ne vidi.</p>
<p>Možda sam malo pretjerao s metaforikom, ne bez razloga: u Hrvatskoj postoji daleko više nego dvije vrste izdavačkih kuća, a za svaku vrstu mogli bismo naći i još poneku podvrstu. </p>
<p>Također, postoje naznake distribucijske mreže, ali daleko od toga da se ona može nazvati efikasnom… Sve ostalo postoji u nekom većem ili manjem rudimentarnom izdanju, jedva tolikom da bi se mogli utješiti onomatopejskim izrazom kojim se poslužila autorica – boom (engleski izraz za procvat). Smatram da istinski, novi, izdavački boom u Hrvatskoj tek treba uslijediti, a plimni val koji bi trebao izazvati mora donijeti mnoštvo pogodnosti koje se ne bi ticale samo povlaštene manjine, dakle, onih što su svoje nakladničke programe izradili na prodaji stranih naslova ili na jakoj uvozničko-izvozničkoj strategiji.</p>
<p>Pritom su udžbenici posebna priča, a u toj kategoriji uvijek postoji neka sjena sumnje na regularnost izbora udžbeničke literature, odnosno na spregu lobija nakladnika sa sferama odlučivanja u Ministarstvu prosvjete, zaduženim za zakonsko reguliranje udžbeničke produkcije i kvalitete.</p>
<p>No i o tome se također pisalo, govorilo i bučilo, ali prašina se slegla i sve je ostalo po starom. </p>
<p>Dakle, istinski boom valja još pričekati, a da bismo ga potaknuli nužno je organizacijski domisliti čitav, a ne parcijalni nakladnički sustav, o čemu sam već pisao na ovim stranicama. I stoga su nam posebno vrijedna iskustva drugih, sličnih, sredina – kako su riješena pitanja distribucije, otkupa, marketinga, proizvodnje uopće, kako sve te struke zajedno grade uspješno i djelotvorno nakladništvo, naslonjeno na kvalitetan gospodarski sustav, kako pojačati kapacitete do te mjere da se rezultati zaista mogu prozvati »procvatom«, a njegovi su odjeci potaknuli stvarne kapacitete tržišta.</p>
<p>Tragovi istinskog kapaciteta hrvatskog tržišta ostali su samo u sjećanjima: sjećam se da smo se nekad sastajali »ispred Znanstvene« na Cvjetnom, »u ono doba« prepunoj knjiga, časopisa, zbornika i vjernih subotnjih posjetitelja o podne, uglednika svih profila i vrsta, intelektualaca, strastvenih čitatelja… Gdje su svi oni sada i što je ostalo od atmosfere koja je Znanstvenu knjižaru učinila magnetom okupljanja, pitanje je na koje tek valja dati odgovor. </p>
<p>Postoji li danas adekvatna zamjena, kakav kultni knjižarski kutak koji na isti način okuplja vjerne sljedbenike dobre literature? </p>
<p>Kad sam se 1997. odlučio izgraditi knjižaru u palači Matice hrvatske (nesuđena knjižara »Filip Lukas«, danas knjižara »Matice hrvatske«), na umu sam imao »dobro vođenu« knjižaru u kojoj voditelji znaju da je posjećenom ne čini sterilitet uredno posloženih knjiga i stalni nadzor nad posjetiteljima, nego »ono nešto drugo« – prašina i patina ukoričenih stranica, svojevrstan kreativni nered, kutak u kojem možeš sjesti, piti kavu i prolistati knjigu bez straha da će ti nad glavom knjižar-čuvar brojiti minute ili paziti da ne oštetiš ovitak. </p>
<p>Sve to bila je moja misao vodilja – otvoriti knjižaru koja će imati miris pariškog L'hunea, prenijeti podrumski alternativni štih knjižare NZ Matice hrvatske, skrivene od očiju još od 71. na svjetlost dana i postupno nepopularnu ulicu Matice hrvatske (ulica Policijske uprave) pretvoriti u nezaobilaznu točku na kulturnoj mapi grada.</p>
<p> I dok su potkraj osamdesetih jednaku važnost imali knjižarski nizovi, kao i što smo se veselili svakoj privatnoj inicijativi (antikvarijat »Moderna vremena«), dok su se knjige prodavale – nakladnička sreća nije dugo trajala – Domovinski rat, egzistencijalni minimum kao da su preoblikovali navike: nakon rata rijetki su se vraćali pred izlog s knjigama, a korovom obrasle fasade skrile su njihova neonska svjetla.</p>
<p>Što je čitatelje odvratilo od knjižara? Zašto više nisu u modi kultna mjesta knjižarskih sastajališta i zašto su se brojne privatne inicijative pretvorile u svaštarenje različitim proizvodima, a one koje su u asortimanu zadržale samo knjige nisu uvijek redovni platiše.</p>
<p>Danas, mnoštvo malih nakladnika svoju snagu isključivo duguju odnosu s knjižarama, a svoju egzistenciju kulturi prodaje, no koja je očito obezglavljena nenadanim nestankom navike, pa tako i manjem brojem naslova u optjecaju, reduciranim osobljem u knjižarama, te obeshrabrenim kupcima, a što govori i podatak da je od četrdeset dva milijuna kuna, koliko su građani potrošili za lanjskih božićnih blagdana, dvanaest milijuna je utrošeno na parfeme, a samo nešto više od 500 tisuća kuna na knjige. </p>
<p>Ako i dočekamo to neko novo vrijeme izdavačkog booma, koje se najavljuje kao da je već stiglo, slijedimo li asocijaciju o jedrenju kao vrhuncu bogatstva, vjerujte mi, i ja ću jedriti čim mi netko odgovori na pitanje zašto se onda danas nitko ne sastaje ispred knjižara, barem u znak poštovanja slavnoj i ne tako davnoj prošlosti?</p>
<p>Autor je nakladnik iz Zagreba, izvršni direktor Mosaic Publishers' Network.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Medsave je selo s najviše skelara</p>
<p>Dvije skele voze ljude iz sjevernih samoborskih sela do njihove zemlje preko Save / Gotovo svi stariji stanovnici sela Medsave znaju upravljati skelom pa se na tom poslu mijenjaju svakoga tjedna / Ako ih nema na »radnom mjestu«, može ih se pozvati na brojeve telefona što su ispisani uz rijeku </p>
<p>Stanovnici gotovo svih sela sjeverno od Samobora, osobito Medsave, Savrščaka, Celina i Vrbovca Samoborskog, život gotovo da ne mogu zamisliti bez skela kojima prelaze rijeku kad idu na svoja poljoprivredna zemljišta. Onima koji su odustali od poljoprivrede skela služi za brži dolazak do Zaprešića, Brdovca i obližnjih sela.</p>
<p>Činjenica da se u razmaku od petstotinjak metara nalaze dvije skele, obje uz selo Medsave, samo pokazuje kolika je potreba stanovnika za ovim gotovo izumrlim riječnim prijevoznim sredstvom. Ponosni stanovnici Medsave, barem oni stariji, gotovo svi znaju upravljati skelom, a baš kao i na pravom radnom mjestu, i oni imaju svoja dežurstva, pa se izmjenjuju svaki tjedan.</p>
<p>»Skelu vozim od svoje desete godine, jer Medsave je mjesto s najviše skelara u državi i kad sam dežuran, svaki dan prevezem nekoga s traktorom, motokultivatorom, ali i s automobilom«, rekao nam je šezdesetdvogodišnji Stjepan Vrančić, pokazujući nam kako se upravlja skelom.</p>
<p> »S druge strane Save ljudi imaju dosta zemlje, pa je idu obrađivati, kositi livade, a Podsusedski most je daleko. Koji put preko vikenda dođu ljudi s džipovima koji voze trke, a tu i tamo ima i izletnika. A neki se opet hoće popelati samo da vide kak' je na skeli. Nekad se, prije Drugog svjetskog rata, išlo preko čamcima, a od 1945. do danas svi idu skelom. Nijemci su ostavili i sidro«, ispričao nam je Vrančić, dodavši kako su se na skeli snimali kadrovi za filmove »Kuda idu divlje svinje«, »Nepokoreni grad« i »Smogovci«.</p>
<p> Osnovna pokretačka sila je riječna struja, no kako bi skela zadržala svoju putanju, vezana je dvama užetima. Jedno zrakom spaja obale, a drugo klizi po prvome na koloturu i tako zadržava skelu da ne ode niz rijeku. Drveni plato skele postavljen je na dvije metalne lađe, a na nj može stati šest automobila ili dva traktora s prikolicama. Skela je široka osam i dugačka deset metara, a registrirana je na nosivost od 15 tona. </p>
<p> Ovisno o vodostaju, užad se zateže ili otpušta, a vožnja u prosjeku traje nekoliko minuta. Na obalama su drvena pristaništa koja se dizalicom sa skele, također ovisno o vodostaju, mogu podići ili spustiti te prilagoditi vozilu kako bi se ono moglo spustiti na skelu ili se s nje popeti na strmu obalu.</p>
<p> »Već dugo Sava nije bila tako niska kao sad, i ako ne bude kiše još koji dan, ovom skelom nećemo moći prelaziti, jer je tu voda nešto niža«, rekao nam je Stjepan Dragoša, koji upravlja drugom, nešto manjom skelom, uzvodno. Za vrijeme prelaska po cijeloj širini rijeke sa skele se moglo vidjeti šljunčano dno, no iako plitka, rijeka je zadržala svoju jaku struju. »U našem selu su svi stariji ljudi skelari ili, kak' se još veli, brodari, ali mlađi se neće sami prevesti«, požalio se Dragoša. No, dodao, je, možda će ih potreba ipak prisiliti da nauče upravljati skelom.</p>
<p>S obje strane rijeke na drvenim se pločama nalaze brojevi telefona brodara iz Medsave koji će vas, ako se zateknete u blizini, sa zadovoljstvom, kako kažu, »prepelati« preko Save.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dobrotvorna akcija za zlostavljanu djecu </p>
<p>Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba poklonjeno više od 3000 proizvoda </p>
<p>Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i izvršni direktor Getroa Dražen Lulić, uručili su u utorak poklon Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba u Gajnicama. Donaciju što se sastoji od više od 3000 prehrambenih i drugih proizvoda, prikupljenih u humanitarnoj akciji HGK i Getroa pod nazivom »Kupujmo hrvatsko – darujmo Hrvatsku«, u ime Poliklinike preuzela je ravnateljica Gordana Buljan Flander. </p>
<p> U mjesec dana trajanja akcije Getro je u svojih deset prodajnih centara u Hrvatskoj imao košare u koje su kupci mogli staviti neki kupljeni proizvod i na taj način dati svoj prilog za štićenike Poliklinike.</p>
<p> »Ovaj je poklon izraz želje da se pomogne populaciji s čijim problemima nismo dovoljno upoznati, pa on ima i smisao razvijanja socijalne osjetljivosti društva i poticanja pomaganja onima kojima je najpotrebnija«, izjavio je Nadan Vidošević. Ravnateljica Buljan Flander istaknula je, kako je kroz Polikliniku što je otvorena početkom ove godine, već prošlo više od 700 zlostavljene, traumatizirane i zanemarene djece. Prema njezinim riječima, djeca često imaju osjećaj da ljudi ne mare za njihove probleme. A kada djeca otkriju da su bila zlostavljana, ljudi ih nerijetko počinju i izbjegavati, kao da imaju zaraznu bolest. Getroovi kupci su, međutim, dokazali da je njima stalo do djece koja pate. To će osjetiti i sama djeca, pa će i to, uvjerena je ravnateljica, pomoći u njihovu izlječenju. </p>
<p>Nova poliklinika jedinstvena u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, civilizacijska je tekovina modernog svijeta, ocijenio je pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb dr. Zvonimir Šostar. Rekao je, kako je akcija dokaz da se uz relativno malo napora može učiniti puno za one kojima je najpotrebnije. Dražen Lulić zahvalio je kupcima na doprinosu u akciji kojoj su se odazvali iznad svih očekivanja. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Stop mopedima i motociklima na zagrebačkom moru</p>
<p>Radi što učinkovitijeg rješavanja prometnog problema u RŠC-u Jarun, koje uzrokuju nesavjesni vozači mopeda i motocikla, policija će poduzeti dodatne mjere, izvijestila je utorak PU zagrebačka. </p>
<p>U posljednje vrijeme zabilježen je povećan broj mopeda i motocikla koji prometuju područjem sportskog centra, iako su na svim ulazima postavljeni znakovi zabrane prometa za ta vozila. Zato će se, uz svakodnevne obilaske područja sportskog centra, odnosno Aleje Matije Ljubeka, te stalne preventivno-represivne mjere, u popodnevnim i večernjim satima povećati broj policijskih službenika na području Jaruna. </p>
<p>Za kažnjavanje svih vozača, bez iznimke, koji se na Jarunu zateknu na mopedu ili motociklu, pobrinut će se i motorizirana ophodnja.</p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ovogodišnju Smotru folklora otvara Tamara Obrovac </p>
<p>Koncertom »Istarski zvukolici« etno-glazbenice Tamare Obrovac i Transhistria ensamblea, u srijedu u 21.30 sati na Gradecu počinje 37. međunarodna smotra folklora, posvećena baštini manjinskih zajednica u Hrvatskoj.</p>
<p>Smotra će trajati do nedjelje, a program predviđen za Zagreb održavat će se na Gradecu i Trgu bana Jelačića. Hrvatsku će na smotri predstavljati devet skupina iz svih regija, a iz inozemstva dolaze folklorni ansambli Bugarske, Gane, Indije, Italije, Izraela, Litve, Nigerije, Poljske i Španjolske.</p>
<p>U četvrtak će se na Gradecu, također u 21.30 sati održati etno-koncert pod nazivom »Glazba u manjini - manjina u glazbi« na kojem će se predstaviti manjine koje žive u inozemstvu. Središnja priredba na kojoj će sudjelovati svi sudionici smotre, održat će se u petak na Gradecu. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vinska cesta na Jarunu od kraja tjedna</p>
<p>Svoja vina predstavit će Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska, Križevačko-koprivnička, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Zadarsko-kninska, te Dubrovačko-neretvanska županija</p>
<p>Vinska cesta na Jarunu koja se priprema još od kraja travnja, uredit će se sigurno do kraja ovoga tjedna, kada će započeti i s radom, jer već su se neki izlagači uselili u kućice koje su tamo postavljene za ovu priliku. No, sve će se točno znati u srijedu, nakon dogovora Društva enologa Hrvatske koje organizira ovu manifestaciju, i ŠRC-a Jarun, koji im je ustupio prostor, rekla nam je u utorak Ines Švigir, voditeljica marketinga ŠRC-a Jarun.</p>
<p> Riječ je o vinskoj fešti, točnije o manifestaciji pokraj Doma športaša, gdje će se u sedam kućica izlagati brojna vina, a bit će zastupljeno ukupno devet županija. Svoja vina predstavit će Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska, Križevačko-koprivnička, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Zadarsko-kninska, te Dubrovačko-neretvanska županija.</p>
<p>Razloge kašnjenja nisu nam htjeli reći, no zna se da će Vinska cesta na Jarunu biti do 11. studenog, a svaka županija imat će svoj dan i svoj tjedan. Posjetitelji će naučiti mnogo o autohtonim vrstama vina određenog područja kao i saznati koliko trsova ima koji kraj, a to sve zahvaljujući informativnim panoima koji su postavljeni upravo ovih dana. Vina će se prodavati po nižim cijenama, sva će se moći i kušati, a moći će se i razgovarati s predstavnicima renomiranih proizvođača hrvatskih vina. </p>
<p> A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Fešta bez Štrljićeve zdravice</p>
<p>SPLIT, 15. srpnja</p>
<p> – Nakon premijerne izvedbe Verdijeve opere »Nabucco« u režiji Georgija Para i pod ravnanjem talijanskog maestra Lorenza Castriota Skanderbega, s kojom je u ponedjeljak na Peristilu otvoreno 49. Splitsko ljeto, brojni uzvanici i prijatelji kazališne umjetnosti nazdravili su dobrom početku festivala u zapadnim podrumima Dioklecijanove palače. Oko velikog stola ispunjenog morskim delicijima, slatkim delikatesama i čašama pjenušca, okupilo se zanimljivo, ali ne odveć glamurozno društvo splitskih glumaca, redatelja, dužnosnika u gradskom Poglavarstvu, nekoliko neznanih splitskih ljepotica i lokalnih pohoditelja banketa. </p>
<p>Iako je domaćin, direktor Splitskog ljeta i intendant splitskog HNK Milan Štrljić bio vidno zadovoljan prvom festivalskom izvedbom, izostala je njegova javna zdravica u znak zahvale opernom ansamblu i autorskom timu s kojim je »krojio« program. Budući da je svečanost otvaranja Splitskog ljeta ove godine protekla bez vatrometa i posebnog spektakularnog programa, što je bila navika bivše direktorice Mani Gotovac, ne čudi činjenica da je večer u Dioklecijanovim podrumima protekla u prilično mlakoj atmosferi, bez glamuroznih »faca«, i dizajnerskih toaleta. Među specijalnim gostima i uzvanicima bio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin koji je bio oduševljen izvedbom »Nabucca«. </p>
<p>»Nekoliko godina nisam slušao operu, pa mi je ova tako dobro legla. Zbor je bio izvrstan, a i solisti su odradili dobar posao«, kazao je Lučin istaknuvši kako mu nije žao što je ceremonija otvaranja bila skromnija. Inače, ministar je u Split došao isključivo zbog Splitskog ljeta, a na godišnji odmor odlazi početkom kolovoza kada planira odlazak u Motovun na filmski festival. </p>
<p>Ministru kulture Antunu Vujiću svidjela se dalmatinska 'spiza' u kojoj je uživao nakon odrađenog protokola, a pohvale je uputio autorskom timu »Nabucca«. Za program Splitskog ljeta kazao je kako se kreće u okvirima naših vlastitih teatarskih istraživanja, s već dobro uhodanim putovima u glazbenom dijelu. </p>
<p>»Čini mi se da će biti zanimljivih predstava i glazbenih događanja. Vjerujem da će program još jedanput potvrditi Split kao izvanredan prostor i veliki duh«, kazao je ministar Vujić koji, za razliku od ministra Lučina, ovoga ljeta ne ide na odmor. </p>
<p>Lepa Smoje, supruga pokojnog Miljenka Smoje nije bila zadovoljna ceremonijom otvaranja kazališnog festivala ističući kako je direktor Štrljić trebao pripremiti bolji i smisleniji govor. Ipak, kazala je, banket nije loš. »Ima dobre i raznovrsne hrane, te kvalitetnog pića, ali gledajući ove ljude čini mi se kao da su svi gladni i žedni, pa su se okupili oko stola kao da je sudnji dan«, našalila se Lepa. </p>
<p>Izdvojen od mase koja je nahrupila na stol bio je redatelj »Nabucca« Georgij Paro kojemu je to bila prva režija opere u Splitu. »Priznajem da sam bio polaskan pozivom u Split, ali sam se malo i prepao jer znam da su ovdje očekivanja vrlo visoka. Sada, kada vidim da je publika dobro reagirala, nije mi žao što sam se upustio u ovaj posao«, napomenuo je Paro. </p>
<p>Budući da se ovogodišnje Splitsko ljeto održava pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika, nakon odsviranih zadnjih taktova Verdijeve dvočinke, gledateljima su podijeljeni svježi primjerci našeg lista. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Korčuli proglašenjem pobjednika završen festival Marko Polo</p>
<p>SPLIT, 15. srpnja</p>
<p> – Na 8. međunarodnom festivalu »Marko Polo« održanom proteklog vikenda u Korčuli, grand prix je slovenski duet Saša Lendero i Miha Hercog koji su nastupili s pjesmom »Sunce izlazi« otpjevanom na hrvatskom jeziku. Prvu nagradu stručnog žirija osvojio je Vladimir Kočiš Zec, pjevajući baladu »Ja te zovem«, a glasove korčulanske publike i mnogobrojnih turista na ljetnoj terasi hotela »Park« osvojio je Daniel Beni, donedavni vođa grupe Teens. Žiri je drugom nagradom nagradio Dina Dvornika, a trećom Alena Vitasovića, dok su druga i treća nagrada publike pripale pjevaču Tinu, odnosno mješovitoj dubrovačkoj klapi »Mareta«.</p>
<p>Festival je tijekom dvije polufinalne te u završnoj večeri predstavio četrdesetak izvođača, među kojima su bila neka manje ili više znana imena iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Mađarske i Italije. </p>
<p>Iako je ostao bez osvojene nagrade, posebno je upečatljiv bio nastup sarajevskog pjevača Seida Memića Vajte s korčulanskom klapom Smokvica.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vlada Divljan i Le Cinema u Uljaniku</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Povodom premijere filma Igora Mirkovića »Sretno dijete«, koji se bavi tematikom Novog vala, u okviru Pulskog filmskog festivala održat će se 20. srpnja na terasi kluba Uljanik koncert frontmana Idola, Vlade Divljana i zagrebačke grupe Le Cinema. New wave trio nastao raspadom grupe Film, Le Cinema čine Max Jurčić (ex Film, Vještice, Azra, Šo!Mazgoon), Barracuda (ex Haustor, Film, Azra) i Piko Stančić (ex Parni valjak, Time, Grupa 220, Film). Publiku očekuju hitovi Ramones, Talking Heads, Blondie, Filma, Šarla Akrobate... Središnji dio koncerta bit će rezerviran za repertoar Idola. Koncert se održava na otvorenoj terasi kluba Uljanik.</p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Disneyev film na listi zarada potisnuo »Terminatora«</p>
<p>LOS ANGELES, 15. srpnja</p>
<p> – Tijekom prvog vikenda prikazivanja film »Pirates of the Carribbean: The Curse of the Black Pearl«, s Johnnyjem Deppom u glavnoj ulozi, zaradio je 46.4 milijuna američkih dolara. Film je napravljen na temelju atrakcije iz Disneyevih zabavnih parkova. U filmu »Pirates of the Caribbean« Johnny Depp glumi gusara koji želi vratiti svoj ukradeni brod i posadu ukletih pobunjenika koji se na mjesečini pretvaraju u kosture. </p>
<p>Kako se procjenjuje, film je od početka prikazivanja prošle srijede zaradio 70.4 milijuna dolara. </p>
<p> Na drugom mjestu je pustolovni film »The League of Extraordinary Gentlemen« sa Seanom Conneryem u glavnoj ulozi koji je zaradio 23.25 milijuna dolara. U njemu Connery glumi pustolova Allana Quatermaina, a pojavljuju se i poznati književni likovi poput Doriana Graya, kapetana Nemoa i dr. Jekylla.</p>
<p> »Pirates of the Caribbean« na treće su mjesto potisnuli prošlotjednog pobjednika »Terminator 3: Rise of the Machines« s 19.6 milijuna dolara. Prvih dvanaest filmova zaradilo je 140 milijuna dolara što je 3.5 posto više nego istog vikenda prošle godine. </p>
<p> Ipak, prihodi Hollywooda manji su oko 5 posto od prihoda za 2002. godinu. Na petom mjestu nalazi se »Finding Nemo« s 8.2 milijuna i ukupnom zaradom od 290.8 milijuna dolara.</p>
<p> Disneyevi studiji već su snimili filmove koji se temelje na temama iz njihovih zabavnih parkova poput prošloljetnog »The Country Bears«, a najavljuju i novi za ovu jesen pod naslovom »The Haunted Mansion« s Eddiem Murphyem u glavnoj ulozi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Joanne Woodward u filmu sa suprugom Paulom Newmanom </p>
<p>LOS ANGELES, 15. srpnja</p>
<p> – Prvi put nakon 10 godina na filmu, Oskarovka Joanne Woodward trebala bi glumiti uz supruga Paula Newmana u adaptaciji HBO-a bestselera »Empire Falls«. Priča daje komični pogled na život radničke klase u istočno-američkom gradiću s propadajućom industrijom, a prati Milesa Robya, poštenjaka u 40-im godinama koji punih 20 godina vodi najpoznatiji restoran u gradu, Empire Grill, piše Hollywood Reporter. </p>
<p> Joanne Woodward će igrati Francine Whiting, vlasnicu Empire Grilla i udovicu koja kontrolira i manipulira gotovo svime u zamrlom gradiću. Newman, koji će biti i izvršni producent, glumit će Robyjevog »niš koristi« oca. Roman je za film adaptirao sam autor, Richard Russo, a režirat će ga Fred Schepisi.</p>
<p> Posljednji filmski nastup Woodward bio je 1994. na televizijskom filmu kanala CBS »Breathing Lessons«, kojim je osvojila Zlatni globus i nominaciju za nagradu Emmy. Woodward je dobila Oscara za ulogu u filmu iz 1957., »Tri Evina lica«, a s Newmanom je nastupila u više od tucet filmova. Posljednji zajednički nastup imali su 1990. u filmu »Mr. & Mrs. Bridge«, nakon kojeg je Woodward nominirana za Oscara i Zlatni globus. Newman je prošle godine nastupio u predstavi »Our Town« u kazalištu Westport Country Playhouse u Conneticutu, gdje je Woodward umjetnička direktorica. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Engleski nogometaši kupuju kuće za odmor na otoku kod Dubaija </p>
<p>DUBAI, 15. srpnja</p>
<p> – David Beckham, Michael Owen i još devet engleskih nogometaša novi su vlasnici još neizgrađenih kuća za odmor na otoku kod Ujedinjenih Arapskih Emirata.</p>
<p>Na otoku u obliku palme Beckhamu će susjedi biti bivši suigrači iz Manchester Uniteda Gary Neville, Paul Scholes, Wes Brown i Nicky Butt, izvijestili su razni mediji.</p>
<p> Wayne Bridge, Ashley Cole, Joe Cole, Kieron Dyer, David James te trener Ray Clemence i fizioterapeut Stephen Slattery također su potpisali ugovore za kupnju luksuznih, peterosobnih vila u utočištu »The Palm« koje bi trebalo biti dovršeno za dvije godine.</p>
<p> Sultan Ahmed bin Sulayem, čelni čovjek projekta izjavio je da su nogometaši kuće kupili na prvom od dva identična otoka. »Jednom viđeno - nikad zaboravljeno, to je vjerojatno bila misao vodilja 11-orice nogometaša i dvojice članova uprave u odluci da kupe kuće, nakon što smo im ih predstavili prije godinu dana«, rekao je.</p>
<p> Svaka luksuzna vila vrijedi 1.6 milijuna dolara, ima privatnu plažu dugu 40-ak metara i bazen. Arhitektonski stil svoje buduće kuće kupci mogu sami izabrati, između 28 ponuđenih.</p>
<p> Beckham je nedavno, nakon dugogodišnje uspješne karijere u Manchester Unitedu, potpisao za španjolski Real Madrid. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Polanski okuplja glumačke zvijezde za svjedočenje protiv američkog tjednika</p>
<p>LONDON, 15. srpnja</p>
<p> – Cijenjeni filmski redatelj Roman Polanski ozbiljno se priprema za parnicu protiv magazina Vanity Fair zbog pogrdnog članka objavljenog u jednom od prošlogodišnjih brojeva tog američkog magazina, u kojemu se navodi kako je Polanski jednoj Šveđanki predložio 'nemoralnu ponudu' i to iste večeri kad je trebala biti sahranjena njegova ubijena supruga Sharon Tate. </p>
<p>Oscarom nagrađeni kontroverzni redatelj okuplja »all star« ekipu glumaca koji su nastupali u njegovim popularnim filmovima, kako bi na suđenju svjedočili u njegovu korist. Na njegovoj listi želja eventualnih svjedoka za suđenje zakazano u studenome nalaze se Mia Farrow, zvijezda kultnog horora »Rosemaryna beba«, zatim glavna glumica »Odvratnosti« Catherine Deneuve, te Adrien Brody, zvijezda »Pijaniste« posljednjeg filma Romana Polanskog. Sam Polanski, koji već desetljećima živi u Parizu nakon bijega iz Amerike zbog optužbi za silovanje maloljetnice, nada se da će moći svjedočiti putem video veze.</p>
<p>Prema članku objavljenom u Vanity Fairu, Polanski je upoznao atraktivnu Šveđanku u jednom njujorškom restoranu gdje je svratio prilikom putovanja na sprovod svoje supruge, dok on tvrdi da se nikada nije zustavljao u New Yorku. Tužbu protiv Vanity Faira je podnio u Londonu zbog činjenice da su britanski zakoni o medijima puno stroži od američkih, ali osobno neće putovati u London zbog straha od izručenja. </p>
<p>Romanova supruga i glumica Sharon Tate, u to vrijeme u osmom mjesecu trudnoće, izgubila je život u nezapamćenom masakru koji su počinili Charles Mason i njegovi sljedbenici.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>»Nabucco« bez posbna zanosa</p>
<p>Obnovljena izvedba omiljene Verdijeve opere na Peristilu otkrila je neke momente, ali i niz slabijih mjesta / U konvencionalnoj režiji Georgija Para i pod glazbenim vodstvom Lorenza Castriota Skandarbega, solisti i Zbor HNK tek dijelom ispunili složene zadaće</p>
<p>Povratak »Nabucca« na Splitsko ljeto mogao se učiniti privlačnim onima koji još vjeruju u njegovu komunikativnu dimenziju, glazbenu i onu scensku, ma koliko stvarna situacija umanjuje njegovu vitalnost i psihološki intenzitet. Mnogo toga se promijenilo u izvedbi opere koja je drama naroda. Mnogobrojna uprizorenja »Nabucca« širom svijeta nerijetko atkualiziraju povijesnu osnovicu radnje, stradanje židovskog naroda kroz sveukupnu povijest, i asocijacije holokausta više nisu nikakva novost. Glazbena strana izvedbe također doživljava promjene. Zato svako uprizorenje »Nabucca« otvara niz problema koje treba riješiti, ponovo pročitati i scenski domisliti.</p>
<p> Ovogodišnja izvedba bila je povjerena iskusnom redatelju Georgiju Paru, kojemu je ovo bio prvi susret s tajnama Peristila. Njegove ambicije nisu bile istraživačke, još manje provokativne, već pokušaj da se ostane maksimalno vjeran partituri. Stilski ključ za takav pristup jest realizam, tek mjestimice pomiješan s elementima simbolizma. Kao fina kap nadrealne poezije doimao se Nabuccov san. Redateljski pristup, ukupno uzevši, bolje se snašao u monumentalnim prizorima negoli u građi zamršenih izvora ljudske uzmenirenosti.</p>
<p> Scenografkinja Dinka Jeričević, također prvi put na Peristilu, priklonila se jedino mogućoj peristilskoj formuli koja nalaže strogo respektiranje datosti. Ponuđeni židovski i babilonski simboli jednostavni su i dekorativni (osim boga Baala), s izraženim likovnim vrijednostima. Podignuto stubište pokazalo se korisnim za raspored pjevača i Zbora, dok ostaju upitnim neugodni reflektori na vrhu Protirona, kao i zid od opeka unutar kamena zdanja Palače. </p>
<p>Kostimi Irene Sušac i Lea Kulaša rezultat su spoja onoga što se moglo koristiti iz ranije predstave i novih kreacija. To se nije pokazalo uspješnim. Zarobljeni kontrastima svijetlo – tamno, kostimografi nerijetko zanemaruju povijesne datosti i odnos sa scenom. Oblikovatelji svjetla Dinka Jeričević i Miroslav Mamić preferiraju decentu rasvjetu, kojoj je više do štimunga negoli do dramskih akcenata. censki pokret osmislio je Miljenko Vikić bez većih naglasaka, ili upadnih intervencija.</p>
<p>Izvdbena strana opere zaslužuje posebnu pozornost, tim prije što je za pultom bio gost iz Italije Lorenzo Castriota Skanderbeg, čija je ranija interpretacija Werthera u Splitu izazvala pozitivne reakcije. Odmah bismo istakli da je vodstvo dirigenta bilo vrlo efektno, pokušavajući dodirnuti svu ljepotu verdijeva glazbenog sloga. U tome ga je s uspjehom slijedio raspoloženi orketar HNK u čemu su tek ponekad zasmetala neprecizna sola. Naslovna uloga Nabucca bila je povjerena gostu iz Italije Davide Damianiju. Njegov lirski i vrlo izražajan, topao i muzikalan, bariton robusnom babilonskom kralju prilazi više intelektualno, zanimaju ga neki unutrašnji nemiri i suptilna mizanscenska rješenja. </p>
<p>U ulozi Abigaille ponovno smo čuli Nelli Manuilenko, koja je nezahvalnu ulogu ambiciozne robinje godinama s uspjehom ostvarivala na mnogim scenama. Ponovno su se najviše dopali njezini lirski momenti. Velikog svećenika Zaccariu donio je Ivica Čikeš čiji je pokret ležerniji i spontaniji, premda bismo poželjeli da je emisija njegova tona još plemenitija i gušća, dinamički i psihološki nijansiranija.</p>
<p> Ismael Branka Robinšaka vrlo je dobar, jasnog i intenzivnog zvuka, izjednačenog registra, premda ponekad otvorenog tona. Fenena u interpretaciji Inge Heinl tek je mjestimice pokazala plemenitu boju svog mezza. Mišo Kravar (odličan Baalov), Vinko Maroević (Abdallo) i Snježana Katić (Ana) korektno su ispunili svoje zadaće. Zbor HNK (zborovođa Ana Šabašov) za ovu priliku okupio je čak 75 članova, ali su novopromljeni zboristi svakako umanjili dobar dojam. Tužaljka na obalama Eufrata »Va pensiero« djelovala je homogeno i sugestivno (odavno već publika nije pozvala zboriste da ponove popularnu ariju!), ali se to isto ne bi moglo reći za ostale njegove intervencije. Ukratko, premijerna izvedba »Nabucca« nije donijela posebna iznenađenja. </p>
<p>Tonći Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Razigrana i zabavna predstava</p>
<p>Sjajni suradnici redateljice Caterine Panti Liberovici bili su scenograf Angelo Sala i kostimografkinja Cristina Aceti, a osobito se istakla koreografkinja Silvia Gatti / Svjež nastup solista i pjevačkog ansambla / Dirigent Berislav Šipuš osigurao jedan od najboljih nastupa orkestra Zagrebačke opere u ovoj sezoni</p>
<p> Apsolutni prostor prazne kazališne pozornice poslužio je u ponedjeljak na večer kao ishodište zadnje i prvobitno neplanirane ovosezonske premijere Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, ostvarene u produkciji s Koncertnom direkcijom Zagreb. Operna farsa »Kazališne zgode i nezgode« (Le convenienze ed inconvenienze teatrali), poznatija pod naslovom »Viva la mamma« Gaetana Donizettija, pravi je odabir za ljetni, što će reći laganiji i opuštajući operni izbornik. Izvedba u kazališnoj zgradi svakako je mudar potez jer ćudljivo i nepredvidljivo zagrebačko ljeto suviše je riskantno za projekte na otvorenom, pogotovo kada oni nisu uvjetovani ambijentom.</p>
<p> Osim toga, kazališna zgrada pravi je ambijent za ovu vedru, zabavnu i komičnu Donizettijevu operu što je prethodila njegovim najvećim uspjesima. Mušićave primadone pred čijim su zahtjevima i kapricima strepili skladatelji i libretisti, primadonsko suparništvo koje je izluđivalo impresarije, te ostale zgode i nezgode što prate postavljanje operne predstave, supstanca su opernog libreta Domenica Girlandonija prema komediji Antonija Simonea Sografija.</p>
<p> Redateljica Caterina Panti Liberovici, sada već naša dobra, stara znanica, razgrnula je tu farsičnu supstancu kako bi poentirala kazališnu pozornicu kao posvećeno mjesto čarolije, čarolije koju jednako žele osjetiti i doživjeti publika i umjetnici-izvođači. I jedni i drugi trebaju imati nešto djetinje u sebi kako bi njihov doživljaj bio stvaran i iskren. Zato je namijenila jednu malu djevojčicu-vilu da ona bude to stvorenje koje će razotkriti kraljevstvo mašte.</p>
<p> Sjajni redateljičini suradnici bili su scenograf Angelo Sala i kostimografkinja Cristina Aceti. Osobno su se istaknuli kreativnošću, a kao ekipa odlično su korespondirali s redateljicom i njezinim zamislima. Predstava je puna komičnih situacija i karikiranih likova, razigrana i zabavna. Naročito se istakla koreografkinja Silvia Gatti čiji su koreografija i scenski pokret muzikalno slijedili puls Donizettijeve glazbe i potcrtavali humor.</p>
<p> »Kazališne zgode i nezgode« prava su i uigrana glazbeno-scenska ansambl-predstava. Svi su izvođači kotačići u jedinstvenom mehanizmu kojemu je na čelu dirigent Berislav Šipuš. On je osigurao jedan od najboljih nastupa orkestra Zagrebačke opere u ovoj sezoni, stilski pročišćeno i dinamički podatno sviranje brioznog ritma. Solistički pjevački ansambl i muški zbor komornog sastava (zborovođa Robert Homen) upotpunili su vedru igru ovoga kazališta u kazalištu.</p>
<p> U solističkom ansamblu pozornost prvenstveno privlači uloga mame Agate, namijenjena baritonskom glasu. Već ta glazbena karikaturalnost pruža obilje mogućnosti za kreaciju uloge ambiciozne majke koja pošto-poto želi svoju kći progurati među pjevačke zvijezde, ali pri tome se ni sama neće suspregnuti ni odoljeti da zaigra i zapjeva u operi. Bariton Sotir Spasevski izvrsno je ostvario Agatu, bez pretjerivanja, slijedeći smjernice redateljice i koreografkinje. Bio je neodoljiv i pružio publici mnogo veselja.</p>
<p> Uloga primadone Corille ima zadaću ovu opernu farsu ispuniti virtuoznim, »ozbiljnim« arijama. Sopranistica Martina Zadro s mnogo je glasovne svježine i lijepim lirskim linijama ostvarila tu zadaću što sadrži i jednu ariju Marije iz opere »Kći pukovnije«.</p>
<p> U ostatku uigranog ansambla tek se opsegom uloge izdvajao bariton Davor Radić kao primadonin muž Procolo. Slikovite karaktere donijeli su također Ivica Trubić kao Maestro, Siniša Hapač kao Poeta, Biljana Keserić-Košćal kao Dorotea, Nikša Radovanović kao Wilhelm, Ivana Kladarin kao Luiggia, Dalibor Hanzalek kao Impresario i drugi. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zagrebački solisti oduševili </p>
<p>Prva javna izvedba djela Jurja Stahuljaka i praizvedba djela Dubravka Palanovića / Predstavljen trostavačni Divertimento Bele Bartoka / Skandirajući pljesak publike na kraju koncerta izmamio je nekoliko dodataka </p>
<p>Kao drugi koncert glazbeno-scenskog festivala – 28. osorskih glazbenih večeri, Zagrebački solisti priredili su u ponedjeljak koncert s djelima hrvatskih skladatelja u prvom dijelu programa. Drugi gudački kvartet op. 15 u c-molu Jurja Stahuljaka bila je prva javna izvedba obradbe za gudače, što ju je učinio Zlatan Srzić, naš dirigent s međunarodnom karijerom u Japanu. To je djelo u godini stvaranja, 1932., praizveo Kvartet Glazbenog društva intelektualaca , a zatim su ga na repertoaru imali gotovo svi pomlađeni sastavi Zagrebačkog kvarteta iza Drugog svjetskog rata, uključujući sadašnji (Končar, Philips, Živković, Jordan). </p>
<p>Drugi gudački kvartet J. Stahuljaka, često izvođeno djelo izveli su i svjetski znani sastavi, kao što je Kvartet Dimov iz Sofije na astupnom koncertu u Zagrebu, i Kvartet Prohofjev na 1. osorskim glazbenim večerima 1976. godine. U prilici praizvedbe napisao je dr. Josip Andrić slijedeće: »Među mladim hrvatskim skladateljima zauzima posebno mjesto Juraj Stahuljak, čiji smo Drugi gudački kvartet nedavno imali priliku čuti. To djelo otkriva umjetnika, koji s velikom stvaralačkom snagom pristupa izgrađivanju naše glazbene kulture...« </p>
<p>Djelo odiše narodnim melosom, posebice onog Istre u drugom stavku do raspjevanog slavonskog Kola u trećem, a sve se to spaja s jasnim skladateljskim tradicijama sonatnog oblika i oblika pjesme te na kraju s gudački zahtjevnom i efektnom Fugom. Zagrebački solisti pri izvedbi prikazali su pak plemenitost kultiviranog gudačkog tona sa snažnim amplitudama dinamike i bria. </p>
<p>Posve novo zvukovlje donijela je praizvedba skladbe Muzike za marimbu i gudače, mladog i tek stasajućeg skladatelja Dubravka Palanovića, očito talentiranog, koji svojim ranijim iskustvom pozna gudački korpus i njegove tonske i tehničke posebnosti. To interesantno djelo pisano je u asocirajućem neostilu spektra 20. stoljeća, uz četiri tematske cjeline. Teži zajedničkom zvuku, ne pristupajući marimbi kao isključivo solističkom glazbalu. Kao vrlo siguran solist na marimbi nastupio je Marko Mihajlović. </p>
<p>Drugi dio rasporeda ispunio je trostavačni Divertimento za gudače Bele Bartoka. Skladba nam donosi pomalo oporo napisano nacionalno zvukovlje, tipično za ovog svjetski znanog skladatelja, s njegovim posebnim odnosom spram brojnih skladbi za gudače, s uvriježenim ritmičkim pomacima naših ravničarsko-sjevernih susjeda. Pri izvedbi istakao se cijeli sastav Zagrebačkih solista gudačkom čvrstinom sigurne svirke.. </p>
<p>Zlatko Stahuljak</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Filmski festival novih snaga</p>
<p>Novopokrenuti Zagrebački filmski festival, što će se održati od 7. do 11. listopada u Studentskom centru, predstavit će radove novih filmskih autora / U sklopu festivala održat će se festival debitantskih filmova te posebna manifestacija posvećena digitalnim tehnologijama, internetu, filmu i ilustraciji </p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Tijekom pet dana, od 7. do 11. listopada, u Studentskom centru u Zagrebu novi filmski autori imat će priliku u natjecateljskoj konkurenciji prikazati svoje dugometražne, kratkometražne i dokumentarne filmove na Zagrebačkom filmskom festivalu, najavio je direktor toga festivala Boris T. Matić u ponedjeljak na novinarskoj konferenciji u SC-u. Desetak filmova iz svake kategorije, redateljev prvi ili drugi rad, natjecat će se za nagradu »Golden bib«.</p>
<p> Bogat prateći program nove međunarodne kulturne manifestacije obuhvatit će i Festival prvih, predstavljanje drugih svjetskih festivala debitantskih filmova, »Digital exchange Croatia«, trodnevni program posvećen digitalnim tehnologijama i animiranom filmu u organizaciji Bulaja naklade i niz popratnih događanja.</p>
<p>Festival prvih rezerviran je za debitantske radove autora svih generacija, a ovogodišnja tema mu je »reklamokracija«, kritika društva koje napušta deklarativne vrijednosti i utapa se u reklamama i potrošnji, kazao je direktor Festivala prvih Željko Zorica Šiš. Najbolji među njima, prema izboru žirija, kojega tek trebaju izabrati Zoran Roško i Katarina Peović iz časopisa Libra Libera, dobiti će nagradu u iznosu 2000 eura. </p>
<p>»Digital exchange Croatia – DECro01«, program posvećen digitalnim tehnologijama, internetu, filmu i ilustraciji okupiti će 15 međunarodnih gostiju, uglavnom autora i suradnika na projektu animiranih filmova prema »Pričama iz davnine«, koji će u razgovorima i predavanjima prenijeti svoja iskustva na području animiranog filma i digitalne ilustracije, a posebno Flash animacije i multimedije, najavila je Helena Bulaja. </p>
<p>Uz premijeru animiranog filma »Ribar Palunko i njegova žena«, još jednog filma iz projekta »Priče iz davnine« Bulaja je najavila i dolazak Nicolasa da Silve, poznatog animatora koji će održati predavanje o distribuciji animiranih filmova na Internetu te veliku prostornu instalaciju na temu ribara Palunka. </p>
<p>Proračun novog festivala iznosi 1,5 milijuna kuna. Polovicu potrebnog novca osigurali su Gradski ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture, a ostatak će uplatiti sponzori, najavili su organizatori. </p>
<p>Nakon Dana hrvatskog filma i nedavno pokrenuti Zagreb open air glazbeni festival SC će uskoro ugostiti i festival zabavne glazbe, najavio je v.d. pomoćnika ravnatelja SC za kulturu Mladen Martić.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Murtićevo umjetničko bogatstvo </p>
<p>SPLIT, 15. srpnja</p>
<p> – Neposredno pred svečano otvaranje 49. splitskog ljeta, što se od 14. srpnja do 14. kolovoza održava pod medijskim pokroviteljstvom »Vjesnika», u Galeriji »Kula« otvorena je izložba Ede Murtića koja je izazvala veliko zanimanje splitske publike. Postav uključuje četrnaest recentnih akrila na platnu, od kojih je većina prvi put predočena javnosti. Otvarajući izložbu, ministar kulture Antun Vujić naglasio je da mu je uvijek čast prijateljevati s Murtićevim stvaralaštvom. Neizmjernim i neiscrpnim umjetničkim bogatstvom Murtić proizvodi svoj likovni svijet, kazao je ministar Vujić i dodao da je riječ o slikaru kod kojeg su bjeline bjelje nego inače, a plavo uvijek više plavo. Tako nam Murtić dočarava svijet iz mašte i ugrađuje u vlastite sadržaje. Ova izložba savršeno upotpunjuje ono što Split ovoga ljeta ostvaruje na kulturnom planu, rekao je ministar.</p>
<p>Povjesničar umjetnosti Guido Quien kazao je, pak, da je Murtić svoju novu figuraciju prvi put izložio prije više od dva desetljeća, što je izazvalo primjedbe o prvaku hrvatske apstrakcije koji je izdao vlastiti slikarski stav. No, on otada ubrzanim ritmom izmjenjuje cikluse figuracije i apstrakcije i pokazuje da se, jednostavno, podvrgava svojoj poetici. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Papićev film »Infekcija« u Montrealu</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Upravo dovršeni film »Infekcija« Krste Papića uvršten je u službeni program filmskog festivala u Montrealu, koji će se održati od 27. kolovoza do 4. rujna, izvijestila je u ponedjeljak producentska kuća Ozana film.</p>
<p> Papićev film, koji će premijeru imati 22. srpnja na Pulskom festivalu, uvršten je u sekciju Europski film, koja je dio natjecateljske sekcije »Competition of the Continents«. Glavna nagrada »Festivala filmova svijeta« u Montrealu je Zlatni zenit za najbolji film. Scenarij za film fantastike »Infekcija« napisali su Mate Matišić i Krsto Papić. U filmu glume, među ostalima, Leon Lučev, Lucija Šerbedžija, Sven Medvešek, Filip Šovagović, Božidar Alić, Dejan Aćimović, Ana Karić, Dražen Kuhn, Vanja Drach. Film je snimljen u produkciji Ozana filma iz Zagreba, New Wave Pictures iz Bruxellesa i Hrvatske radiotelevizije.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Hajduk važniji od Partizana, a Maribor od Hajduka</p>
<p>Samo četiri dana nakon utakmice protiv Patizana, maksimirskim nogometašima slijedi u nedjelju u Maksimiru okršaj protiv Hajduka u borbi za prvi trofej u sezoni – Superkup, pa prva utakmica u novom prvenstvu protiv Zadra, te dvoboj drugog pretkola Lige pravka protiv Maribora </p>
<p>SARNEN, 15. srpnja</p>
<p> – Što je Dinamu važnije - pobijediti Partizan na pripremama, Hajduk u Superkupu, Zadar na startu domaćeg prvenstva ili Maribor u pretkolu Lige prvaka? Ovo je svojevrsno retoričko pitanje zbog kojega se Dinamovim čelnicima diže kosa na glavi. U samo dva tjedna maksimirsku momčad očekuju ove četiri iznimno naporne utakmice od kojih je nedvojbeno najbitnija onda protiv Maribora. </p>
<p> - Ali, pogledajte kakav nama teret visi nad glavom? Pa, u javnosti je stvorena atmosfera kao da mi niti jednu od tih utakmica ne smijemo izgubiti! Tko može izdržati takav pritisak, požalio se Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić.</p>
<p> Prvi ispit je, dakle, okršaj protiv srpskocrnogorskog prvaka u finalu turnira u srijedu u švicarskom Kriensu (20.30 sati). Dinamo je prvoga dana svladao domaćeg drugoligaša Kriens sa 2-0, te tako upisao svoju prvu pobjedu u sedam pripremnih utakmica. Partizan je kasnije bio bolji od Luzerna, također švicarskog drugoligaša, sa 4-3.</p>
<p> – Realno, nama prave utakmice tek dolaze. Počinje s Hajdukom u Superkupu, nastavlja se sa Zadrom u prvom prvenstvenom kolu i potom, naravno, slijedi dvoboj protiv Maribora, koji tretiramo kao utakmicu godine za nas. Ali, ne možemo pobjeći od činjenice da utakmica s Partizanom ima određeni naboj. Gledao sam Partizan sad protiv Luzerna. Vrlo su jaka i moderno selekcionirana momčad, s igračima jako dobre fizičke konstitucije. Nekolicina njih doista djeluje impresivno, pa mislim da će to biti utakmica protiv jako kvalitetnog protivnika. Vidljivo je da su Dinamo i Partizan momčadi posve različitog stila igre. »Plavi« više teže onome starom, romantičarskom nogometu.</p>
<p> – Svi smo bili iznenađeni kad smo vidjeli da se u Partizanovoj momčadi nalaze desetorica igrača visokih oko 190 cm. Znači, jasno je da imaju sasvim drukčiji stil igre od nas. Vidjeli smo odmah koliko su opasni iz centaršuteva, a protiv Luzerna su zabili čak tri gola na isti način. Mi smo ipak momčad koja više drži loptu, momčad kratkog pasa, a oni su više igraju na duge lopte i ubacivanja, dodao je Jurčević.</p>
<p> Nakon jedne utakmice pauze, u Dinamov se sastav vraća napadač Ivica Olić. Uz sve priče o njegovom »izvjesnom i sigurnom« odlasku, on je, eto, još uvijek s Dinamom na pripremama.</p>
<p> – Vratio sam Olića. Zapravo, on niti u jednom trenutku nije bio izvan momčadi. Problem je jedino ova situacija oko njegovoga odlaska ili ostanka. U slučaju da on napusti Dinamo, mi moramo tražiti neku rezervnu soluciju i upravo je zato Olić propustio utakmicu u ponedjeljak. U srijedu se normalno vraća u sastav i nadam se da će biti naša udarna igla.</p>
<p> Jurčević je uglavnom zadovoljan igrom njegovih nogometaša na utakmici protiv Kriensa. Naposljetku, Dinamo se napokon dočepao i jedne pobjede... </p>
<p> – Psihološki nam je bilo bitno da napokon pobijedimo. Bilo je tu, pogotovo u prvom poluvremenu, dobrih stvari. Posebno su ohrabrenje dva lijepa gola Nike Kranjčara. Vidi se da je on vrlo opasan kad dođe u zonu udarca. Samo četiri dana nakon utakmice protiv Patizana, maksimirskim nogometašima slijedi okršaj protiv Hajduka u borbi za prvi trofej u sezoni – Superkup. A Jurčević, naravno, tu utakmicu smatra važnijom od pripremnog ogleda s Beograđanima. </p>
<p> – Utakmica protiv Hajduka ipak nosi nekakav natjecateljski naboj, iako se Superkup me može uspoređivati s Prvenstvom ili s Kupom. A s utakmicom u Kriensu vjerojatno se niti ne bismo toliko bavili da se protivnik ne zove Partizan, zaključio je Jurčević.</p>
<p> Dolazak u švicarski gradić najavila je i skupina Dinamovih navijača, što je, jasno, donekle zabrinulo gotovo sve prisutne. Nažalost, povijest divljanja na stadionima sugerira na veliki oprez. Partizan je i te kakav mamac za potencijalne huligane i samo se nadamo da su organizatori turnira to uspjeli prepoznati.</p>
<p>– Nadam se da će sve biti u redu. Mi smo se ovdje došli pripremati, a ne voditi ratove, kaže Zdravko Mamić.</p>
<p> Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatska - Turska 78-87</p>
<p>SOLUN</p>
<p> – Hrvatska muška juniorska košarkaška reprezentacija izgubila je u prvom kolu četvrtfinalne skupine na Svjetskom prvenstvu koje se igra u grčkom Solunu. Bolji su bili Turci sa 87-78 (21-23, 20-18, 18-20, 28-17). Najefikasniji u našoj reprezentaciji bili su Marko Tomas sa 18 i Vlado Pašalić sa 17 koševa. Za naše je juniore koban bio branič Engin Atsur, koji je ubacio čak 41 poen. U drugom kolu Hrvatska u utorak igra protiv Slovenije.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ćiro od Mure do Koreje </p>
<p>SPLIT/ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Najavu o mogućnosti da trener Hajduka Zoran Vulić napusti Poljud i preuzme francuskog prvoligaša Nantes, u kojem je kao igrač nastupao i gdje je bio kapetan, te mogući dolazak Miroslava Ćire Blaževića na Poljud, dakako, uzbudila je navijače Hajduka. Stoga smo željeli čuti od Vulića što kaže na priče o njegovu odlasku, odnosno dolasku Ćire na klupu »bijelih«. No, Vulić je šutio poput ribe. Samo je rekao: </p>
<p>– Ne želim to uopće komentirati.</p>
<p> Htjeli smo čuti i što o svemu misli Blažević, od kojeg je zapravo priču i krenula u jedinom našem sportskom dnevniku, no Ćiro je u utorak bio nedostupan. </p>
<p>Nakon što su ga u ponedjeljak novinari čekali u zasjedi na jednoj zagrebačkoj terasi, jer je netko »provalio« da stiže iz Murske Sobote na pregovore s Korejcima, Ćiro se za senzaciju dan kasnije pobrinuo sam, preselivši Vulića u Nantes, a sebe na Poljud... A onda je netko u utorak poslijepodne rekao da su Ćiro i Dinamov predsjednik Barišić viđeni zajedno na Sveticama. Svašta se vidi i još više čuje u sezoni kiselih krastavaca. </p>
<p>Nekako se svima najčešće pričinjava Ćiro, u posljednjih 30-ak dana već su ga vidjeli u Mostaru, u Koreji, u Hajduku, u Emiratima, u Varteksu, sad eto opet i blizu Maksimira. </p>
<p>A. C./Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šušak i Dinamo Tbilisi dočekuju Tiranu </p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Prvim će utakmicama prvog pretkola nogometne Lige prvaka u srijedu započeti nova sezona elitnog europskog klupskog natjecanja. </p>
<p>U prvom će se pretkolu, naravno, sastati najslabije europske momčadi, odnosno predstavnici zemalja koje imaju najmanji koeficijent na Uefinim ljestvicama. </p>
<p>Za prolaz u drugo pretkolo borit će se 20 klubova, a nama je najzanimljiviji ogled Dinama iz Tbilisija, koji trenira hrvatski stručnjak Ivo Šušak, inače izbornik gurzijske reprezentacije, a Gruzijci će prvu utakmicu odigrati kod kuće protiv albanske Tirane.</p>
<p> U favorite prvoga kola spada i trebinjski Leotar (BiH), koji će gostovati u Luksemburgu protiv Grevenmachera, te latvijski Skonto, koji će za suparnika imati Sliema Wanderers (Malta). Zanimljiv će biti dvoboj moldavskog Sheriffa i estonske Flore. Uzvratne su utakmice za tjedan dana (23. srpnja). </p>
<p> • Parovi prvoga pretkola Lige prvaka: Pyunik (Arm) – Reykjavík (Isl), HB Tórshavn (Far) – Kaunas (Lit), Sheriff (Mol) – Flora (Est), BATE Borisov (Bje) – Bohemian (Irs), Vardar (Mak) – Barry Town (Wal), CS Grevenmacher (Luk) – Leotar (BiH), HJK Helsinki (Fin) – Glentoran (Sj. Irs), Sliema Wanderers FC (Mal) – FC Skonto (Lat), Omonia (Cip) – Irtysh Pavlodar (Kaz), Dinamo Tbilisi (Gru) – KF Tirana (Alb). </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Osječke nogometašice na europskoj kušnji </p>
<p>OSIJEK, 15. srpnja</p>
<p> – Na osječkim će se terenima od srijede do nedjelje igrati utakmice mini kvalifikacijskog turnira trećeg po redu UEFA Womens' cupa 2003./2004. Za to natjecanje, koje okuplja prvakinje nogometnih prvenstava Staroga kontinenta, ove je godine prijavljena 41 zemlja, od kojih je 29 uvršteno u glavni turnir, a preostale će u srpnju na tri mini turnira pokušati izboriti pravo nastupa među 32 najbolje europske ekipe. </p>
<p>Domaćin je mini kvalifikacijskog turnira treće skupine Osijek, čije su nogometašice u posljednjem desetljeću čak deset puta zaredom bile hrvatske prvakinje. Suparnice će im biti prvakinje Bosne i Hercegovine (2000 Sarajevo), Kazahstana (Kazahstan Temir Zholy) i Walesa (Cardiff City). Igra se po jednostrukom bodovnom sustavu, u srijedu, petak i nedjelju na terenima igrališta Olimpije i Metalca i na stadionu Gradski vrt. U 1. se kolu u srijedu, 16. srpnja sastaju Osijek – 2000 Sarajevo i Cardiff City – Kazahstan Temir Zholy. </p>
<p>A. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Strahija: Bez obzira na ishod, moja je plivačka karijera okončana!</p>
<p>»Vidite i sami koliko su u Fini sigurni u nalaz svojih stručnjaka kad ih je jedan plivač iz male i u Fini neutjecajne Hrvatske uspio uzdrmati u njihovim nastojanjima. Oni ne mogu dokazati ništa, pa su očekivali da ću ja priznati da sam uzimao nedopuštena sredstva i tako zaključiti slučaj«, rekao je Strahija</p>
<p>BARCELONA (od Vjesnikovog izvjestitelja), 15. srpnja</p>
<p> – Svjetski plivački savez (Fina) još uvijek nije donio konačnu odluku vezanu uz pozitivan dopinški nalaz i privremenu suspenziju hrvatskog plivača Marka Strahije. Kako je rečeno nakon saslušanja pred Fininom dopinškom komisijom u Barceloni, odluka će biti donesena u idućih tjedan dana. Do tada Marku Strahiji ostaje privremena suspenzija izrečena još u studenome prošle godine.</p>
<p>Devedesetminutno saslušanje pred komisijom kojoj predsjedava njemački sudac Harm Beyer započelo je pomalo dramatično, budući da se Strahijin odvjetnik Emile V. Vrijman, inače vodeći stručnjak za pitanja dopinga u sportu, nije pojavio na saslušanju! Nizozemac, naime, zbog trovanja hranom uopće nije doputovao u Barcelonu, pa ga je silom prilika zamijenio glavni tajnik Hrvatskog plivačkog saveza Tomislav Karlo, primajući od Vrijmana instrukcije telefonom.</p>
<p>– Iako se moj odvjetnik nije pojavio, a ni naš ekspert zbog posla nije uspio doći u Barcelonu, nikakve panike nije bilo. Sve dokaze i analize brojnih eksperata koje smo ovdje donijeli ionako je pribavio upravo Karlo i na tome sam mu beskrajno zahvalan, rekao je neposredno nakon saslušanja Marko Strahija i nastavio:</p>
<p>– Sve je ovo jedna velika sramota i katastrofalna pogreška Fininih liječnika koji su analizirali uzorak mojeg urina. Vidite i sami koliko su u Fini sigurni u nalaz svojih stručnjaka kad ih je jedan plivač iz male i u Fini neutjecajne Hrvatske uspio uzdrmati u njihovim nastojanjima. Oni ne mogu dokazati ništa, pa su očekivali da ću ja priznati da sam uzimao nedopuštena sredstva i tako zaključiti slučaj.</p>
<p> • Je li u tom smislu bilo kakvih ponuda za nagodbu?</p>
<p>– Da! Nudili su mi da odluku donesu tek kada se kazna za uzimanje hCG hormona smanji sa četiri na dvije godine suspenzije, te da se nakon žalbe izvučem sa samo godinu dana. To bi značilo da bih već u 11 mjesecu mogao u bazen. Trebao sam jedino priznati da sam kriv. Nisam kriv i ništa neću priznati! Ništa mi ne znači umanjenje kazne za nešto što nisam skrivio. Oni ovim slučajem »probijaju led« i uspiju li imat će model za sve kasnije slučajeve. Ako, pak, mi pobijemo sve njihove argumente, to je za njih problem.</p>
<p> • Što ako odluka ipak bude nepovoljna za vas?</p>
<p>– Prije svega, pokrenut ću građansku parnicu protiv Fine jer su me tek nakon pet mjeseci upoznali s nalazom koji je mogao značiti i da imam rak. Osim toga žalit ću se i njihovoj arbitraži. Ta se organizacija starčeka ne može tako ponašati prema nama sportašima.</p>
<p> • Što oni kažu, zašto su s nalazom antidopinškog tima čekali toliko dugo?</p>
<p>– Kažu da je riječ o velikoj pogrešci koja se više ne smije ponoviti. No, što ja imam od toga?</p>
<p> • Postoji, naravno, i mogućnost da vas Fina oslobodi svake krivnje. Hoćete li se u tom slučaju pripremati za nastup na Olimpijskim igrama u Ateni?</p>
<p>– Ne, bez obzira na konačni ishod moja je plivačka karijera okončana! Ne bih nikome poželio da prođe kroz ovo kroz što sam ja prolazio posljednjih mjeseci. Sve ovo što radim, radim zbog načela i pravde ako je ima, kao i zbog toga da se isto ne bi dogodilo nekome drugome. Ja sam, međutim, s aktivnim plivanjem završio!</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Srša ljuta na suca koji joj je odnio rekord i normu </p>
<p>Sa Svjetskog prvenstva mlađih juniora, koje je održano u kanadskom Sherbrookeu, kladivašica Valentina Srša vratila se sa zlatom, dok je Željko Vincek bio treći na 400 metara</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Postalo je već uobičajeno da mlade hrvatske atletičare dočekujemo u zračnoj luci. Nakon svih većih juniorskih natjecanja posljednjih godina Hrvatska je bogatija za poneko odličje. Tako je bilo i ovog puta. Sa Svjetskog prvenstva mlađih juniora, koje je održano u kanadskom Sherbrookeu, kladivašica Valentina Srša vratila se sa zlatom, dok je Željko Vincek bio treći na 400 metara.</p>
<p>Kladivo tako polako postaje najjača disciplina naše ženske atletike. Nakon Ivane Brkljačić i Sanje Gavrilović, obradovala nas je i Valentina Srša. </p>
<p>– Vjerujem da ćemo sve tri biti na Olimpijskim igrama u Ateni dogodine. Ne znam zbog čega je kladivo postala elitna hrvatska disciplina, no znam da najviše zasluga za moje uspjehe ima trener Ivan Ivančić, kazala je Srša, koja je u Sherbrookeu pobijedila hicem sa 61.18 metara, ali bi joj bilo koji od ostala tri ispravna hica bio dovoljan za zlato. No, kladivašici Mladosti u pamćenju je najviše ostao prvi hitac, koji su suci iz nejasnih razloga poništili. </p>
<p>– Taj bi hitac bio rekord svjetskih prvenstava i B norma za Atenu. No, sudac je dignuo krivu zastavicu, označivši nepostojeći prijestup, a onda mu je valjda bilo neugodno priznati pogrešku. </p>
<p>Sršin je trener Ivan Ivančić još ljući. </p>
<p>– Taj je hitac bio potpuno čist i ne znam zašto ga nisu htjeli priznati. Otkad se bavim ovim poslom, nisam doživio takvo što. Čak smo mislili da je među sucima netko iz bivših jugoslavenskih republika, pa nam se osvećuje, no nisu nam dali da to provjerimo. </p>
<p>Mladi Varaždinac Željko Vincek tek se prije godinu dana počeo baviti atletikom, a danas je već treći na svijetu u svojem uzrastu. </p>
<p>– U kvalifikacijskim utrkama bilo je malo treme, no ona je do finala potpuno nestala. Konkurencija je bila iznimno jaka, ali znao sam da nemam što izgubiti. Još prije mjesec i pol nisam ni znao imam li normu za SP, a danas sam treći na svijetu, istaknuo je Vincek. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vinokurov nova prijetnja Armstrongu</p>
<p>GAP</p>
<p> – Kazahstanski biciklist Aleksandar Vinokurov ove godine bilježi najbolje rezultate u karijeri. Niski uspjeha, među kojima su pobjede na najjačim jednotjednim utrkama u kalendaru, »Paris – Nice« i »Tour de Romandie«, pridodao je i etapnu pobjedu na najvećoj utrci, »Tour de Franceu«. </p>
<p>Vinokurov je prvi stigao na cilj 184.5 kilometra dugačke etape vožene od Bourg d'Oisansa do Gapa te se zahvaljujući tom uspjehu nalazi na drugom mjestu ukupnog redoslijeda, samo 21 sekundu iza velikog Lancea Armstronga. Istina, osim sjajne vožnje u ponedjeljak, kojom je potvrdio odličan nastup u nedjelju kada je na cilj stigao kao drugi, Vinokurovu su na ruku išle i drugi događaji tjekom devete etape. Naime, u trenucima kada je glavna skupina vozača, među kojima su bili svi najveći kandidati za ukupnu pobjedu, na spustu prema cilju u Gapu sustizala Vinokurova, četiri kilometra prije cilja je Španjolac Joseba Beloki, koji se nalazio na čelu skupine, izgubio kontrolu nad svojim biciklom i pao. Odmah iza njega nalazio se Amstrong koji je naglim skretanjem ulijevo uspio zaobići Belokija te nastaviti vožnju ka cilju. Beloki je nakon pada prevezen u lokalnu bolnicu gdje su mu dijagnosticirani višestruki prijelomi, slomio je desnu nogu, te zglob i lakat desne ruke.</p>
<p>Hrvatski vozač Vladimir Miholjević držao se u glavnoj skupini sve do 11 kilometara prije cilja, a tada više nije uspio pratiti tako jak tempo, pa je u cilj stigao kao 45. sa 5:45 minuta zaostatka. </p>
<p> • Rezultati, 9. etapa (Bourg d'Oisans – Gap, 184.5 km): 1. Aleksandar Vinokurov (Kaz/Telekom) 5;02:00, 2. Paolo Bettini (Ita/Quick Step) + 36, 3. Iban Mayo (Špa/Euskaltel) + 36, 4. Lance Armstrong (SAD/USPS) + 36, 5. Jan Ullrich (Njem/Bianchi) + 36... 45. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV/Alessio) + 5:45...</p>
<p> • Ukupni redoslijed: 1. Armstrong 40;15:26, 2. Vinokurov + 21, 3. Mayo + 1:02, 4. Francisco Mancebo (Špa/iBanesto.com) + 1:37, 5. Tyler Hamilton (SAD/CSC) + 1:52... 76. MIHOLJEVIĆ + 54:51... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kaleb: Očekujem prvo mjesto u skupini</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Nakon ždrijeba rukometne Lige prvaka, čija glavna natjecanja počinju 11. listopada, hrvatski predstavnici Zagreb i Metković imaju razloga za zadovoljstvo. Zagrebaši su u skupini s mađarskim predstavnikom PICK Szegedom, norveškim Sendefjordom i pobjednikom kvalifikacijskog dvoboja Verias (Grčka) i Kaunas (Litva). </p>
<p>– Očekujem prvo mjesto u skupini, no to ne znači da ne respektiramo i Norvežane i Mađare. Kao trećeg suparnika u skupini očekujem grčkog predstavnika, koji se ove godine znatno ojačao, rekao je predsjednik RK Zagreb Nikša Kaleb. </p>
<p>Drugi hrvatski predstavnik Metković igrat će u skupini sa švicarskim Winterthurom, češkim Karvinom i francuskim Chamberyjem, u kojem brani Vlado Šola. </p>
<p>K. Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U 1. pretkolu Lige prvakinja Podravka Vegeta sa Švicarkama</p>
<p>BEČ/KOPRIVNICA, 15. srpnja</p>
<p> – Na izvlačenju parova 1. pretkola za ulazak u Ligu prvakinja, što je održano u utorak u Beču, Podravka Vegeta ponovno je izvukla LC Brühl iz švicarskog St. Gallena, suparnika kojeg je priželjkivala zbog odnosa snaga i putovanja. S LC Brühlom Podravka je igrala desetak službenih utakmica te na dva Božićna turnira u St. Gallenu. Prva se utakmica igra se u St. Gallenu 14. ili 15. rujna, a uzvrat bi trebao biti 20. ili 21. rujna u Koprivnici. Koprivničani će pokušati dogovoriti obje utakmice u Hrvatskoj. Podravkin je trener Neven Hrupec komentirao izvlačenje: </p>
<p>– Zadovoljni smo suparnikom, jer poznajemo njegovu igru. No, doznat ćemo je li bilo igračkih promjena. Ne sumnjam u Podravkin prolaz. Ovih će dana početi nužna obnova koprivničke sportske dvorane, a sav su novac osigurali županija kao vlasnik te Podravka. Moguće je da obnova bude gotova do druge utakmice s Brühlom, a želja je vlasnika da to bude najkasnije do početka školske godine, 8. rujna. </p>
<p> • Ostali parovi: Zekon PSJ Michalovce (Slovačka) - CS Rapid CFR Bukurešt (Rumunjska), MKS Monbtex Lublin (Poljska) - BNTU Minsk Region (Bjelorusija), Madeira Andebol SAD - DJK/MJC Trier (Njemačka), GASnisi Artas (Grčka) - Zeeman Vastgoed SEW (Nizozemska).</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Očajnički pokušaji Georgea Busha da dokaže Saddamovu krivicu</p>
<p>Bivši inspektor UN-a Scott Ritter tvrdi da je Bush lagao kako bi opravdao pokretanje vojne invazije na Irak / On je izrazio uvjerenje da su inspektorske ekipe Hansa Blixa uspješno obavile potragu za navodnim tajnim Saddamovim vojnim arsenalom</p>
<p>ANKARA, 15. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tisućama američkih vojnika mogli bi ostati u Iraku neodređeno vrijeme. Takvo praktički neograničeno produženje vojnih aktivnosti tumači se nužnošću poduzimanja novih vojnih operacija protiv sve organiziranije i učinkovitije iračke gerile. </p>
<p>Još prije tjedan dana govorilo se o mogućnosti povratka u SAD 9000 vojnika. Riječ je o pripadnicima Treće pješadijske divizije koja je odigrala presudnu ulogu u slamanju otpora snaga iračkog predsjednika Saddama Husseina. Njezine vojne postrojbe izgubile su tijekom sukoba sa iračkim braniteljima 36 vojnika. </p>
<p>Odgađanje povratka već premorenih američkih vojnika, odražava golemu složenost i izazove iračke poratne drame. To se ponajviše odnosi na surovu zbilju sigurnosne situacije u toj arapskoj zemlji koju svakodnevno potresaju munjevite i vrlo vješto izvedene gerilske akcije. U situaciji kada su se razmjestili širom Iraka, Amerikanci su sve nemoćniji da se suprotstave napadima teško vidljivih i uhvatljivih snaga koje se suprotstavljaju njihovoj okupaciji. </p>
<p>Granate ispaljene kasno u ponedjeljak na sjedište koalicijskih snaga u elitnoj četvrti Bagdada predstavljaju novi izazov vladajućoj ulozi SAD na iračkom tlu. U tom, kako se tvrdi, bilo ljudskih žrtava, osim što je uništeno jedno vozilo ispred tuniskog veleposlanstva. </p>
<p>Novoutemeljeno Vijeće za privremenu upravu Irakom optužilo je za taj napad strane ekstremiste. »To su novi irački talibani, to nisu predstavnici iračkog naroda«, rekao je član Vijeća Mowaffak al Rubaye, šijitski svećenik. </p>
<p>Činjenica da američki vojnici sve više ginu, ali i da nije pronađeno Saddamovo oružje masovnog uništenja koje je prvotno poslužilo kao casus belli, odnosno opravdanje za pokretanja vojnog pohoda na Irak, stavlja američkog predsjednika Georgea W. Busha i britanskog premijera Tonyja Blaira u vrlo neugodan položaj. Oni su se našli na udaru bespoštednih kritika domaće i svjetske javnosti koja upozorava da je irački vojni pohod bio insceniran na proizvoljnim obavještajnim podacima.</p>
<p>Šef Bijele kuće, koji se očito osjeća sve nesigurniji, ponovno je ustvrdio da je Saddam radio na programima za proizvodnju oružja masovnog uništenja. Bush je po tko zna koji put ponovio da će se to prije ili kasnije ipak, pronaći. »Kad se potraga za oružjem okonča, američkoj i svjetskoj javnosti bit će jasno da je Saddamov režim radio na programu izrade zabranjenog oružja«, ustvrdio je Bush. No, kako se vojni arsenal iračkog vlastodršca ipak ne pronalazi, šef washingtonske administracije se sve više suočava sa pitanjem vlastitog kredibiliteta. </p>
<p>Bivši inspektor UN-a Scott Ritter, koji je do svoje ostavke 1998. punih sedam godina uporno radio na pronalaženju iračkog nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja, tvrdi da je Bush lagao kako bi opravdao pokretanje vojne invazije na Irak. On je izrazio uvjerenje da su inspektorske ekipe Hansa Blixa uspješno obavile potragu za navodnim tajnim Saddamovim vojnim arsenalom. Scottova izjava mogla bi u novim uvjetima imati posebnu težinu naročito zbog sve učestalijih optužbi da je Bush obmanjivao američku javnost.</p>
<p>U sklopu tog još neformiranog mozaika o oružju masovnog uništenja, sve više sazrijeva uvjerenje da su i Bush i Blair pali u vješto pripremljenu Saddamovu zamku. Tvrdi se da je riječ o svojevrsnoj osveti, budući da nije učinio ništa »ludo« ili iracionalno. Saddam nije čak ispalio ni »osvetničke projektile« u smjeru Izraela ili Kuvajta gdje su se nalazile koncentrirane američke trupe. Štoviše, čak ni kad se anglo-američka opsada sve više stezala oko Bagdada, Saddam nije promijenio vojnu doktrinu. Ratna osovina Washington-London ostala je bez stvarnog pokrića za pokretanje vojnog pohoda na Bagdad.</p>
<p>Mnogi propusti Bushove administracije, koji su po vrlo uvjerljivim tumačenjima bili »rezultat zaslijepljenosti iračkom naftom« (druge rezerve u svijetu), teško će se brzo i lako otkloniti. Na brzinu ustanovljeno Vijeće za privremenu upravu Irakom trebalo bi, kako se vjeruje, preuzeti ulogu filtra koji će pročistiti mnoge washingtonske političke i vojne mrlje. Novi iskorak očekuje se već slijedećeg tjedna, za kada se najavljuje i uspostava prve prijelazne vlade. </p>
<p>Vijeće, neka vrsta kolektivnog šefa države pod američkim patronatom, povuklo je još jedan potez: izabralo je predstavnike koji će predstavljati zemlju u Vijeću sigurnosti UN-a. Irak je, inače, nestalni član tog tijela s dvogodišnjem mandatom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Amerika daje Zimbabveu deset milijardi dolara ako Mugabe odstupi</p>
<p>Bush je spreman dati novčanu pomoć Zimbabveu samo ako idućeg vođu odabere narod te zemlje, a ne ako Robert Mugabe postavi nekog svog nasljednika / U toj do sada tajnoj nagodbi uloga posrednika povjerena je predsjedniku Južne Afrike, Tabou Mbekiju </p>
<p>LONDON, 15. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush obećao je Zimbaveu pomoć od 10 milijardi dolara, ako Robert Mugabe odstupi s predsjedničkog položaja u toj afričkoj zemlji, javio je u utorak britanski list Independent.</p>
<p> U toj do sada tajnoj nagodbi, uloga posrednika povjerena je predsjedniku Južne Afrike, Tabou Mbekiju. On je Busha nedavno obavijestio da će Mugabe do kraja godine napustiti položaj vođe vladajuće stranke Zimbabvea, Zanu PF. Potom bi napustio i mjesto predsjednika, što bi pripremilo teren za nove izbore u ljeto iduće godine. </p>
<p>George Bush i Tabo Mbeki razgovarali su o Zimbabveu prošlog tjedna, prilikom posjeta američkog predsjednika Južnoj Africi. Dvojica predsjednika nisu se uspjela složiti do kraja. Bush je spreman dati novčanu pomoć Zimbabveu samo ako idućeg vođu odabere narod te zemlje – a ne ako Robert Mugabe postavi nekog svog nasljednika.</p>
<p> No, Mbeki koji favorizira Mugabea, smatra kako bi bilo bi bilo sasvim u redu da se novi predsjednik Zimbabvea pojavi iz redova vladajuće stranke, Zanu-PF. Vjeruje se da je Mugabe već obećao Mbekiju da će odstupiti. Prvi korak bio bi da prestane voditi čelništvo vladajuće stranke. Već i to drastično bi suzilo njegovu vlast, budući da upravo politbiro Zanu PF kroji državnu politiku Zimbabvea. </p>
<p>Vijest da se Mugabe obećao u prosincu odreći stranačkog vodstva potječe iz redova njegove vlastite stranke, gdje se različite struje već nadmeću oko toga koja će ga naslijediti, tvrdi Independent. Izvori bliski južnoafričkom predsjedniku Mbekiju nezavisno su pustili u opticaj podatak da su se Bush i Mbeki složili kako Mugabe mora otići. Nakon toga bi se u Zimbabveu trebali održati izbori pod strogim međunarodnim nadzorom.</p>
<p>Robert Mugabe stekao je legendarni status kao veteran borbe Zimbabvea za oslobođenje od britanske kolonijalne vlasti. No, tijekom godina prerastao je u pravog diktatora. Milijuni Zimbabveanaca danas gladuju jer se poljoprivredni sektor urušio kada je Mubage mnoge produktivne farme razdijelio svojim sljedbenicima.</p>
<p> Loše vođenje gospodarstva dovelo je pak do inflacije od gotovo 300 posto, do toga da je bez posla dvije trećine građana, te do velikih nestašica osnovnih potrepština. </p>
<p>Na prošlim izborima Mugabe je pobijedio, zahvaljujući namještaljkama. Bushov paket pomoći trebao bi požuriti promjene. Zimbabveanska oporba žali se međutim da je predsjednik Južne Afrike neprikladan kao posrednik, jer otvoreno podupire Mugabea. No, Bush tvrdi da vjeruje u Mbekijevu nepristranost. U svakom slučaju, Amerika u ruci ima jak adut – novčanu pomoć, koju može uskratiti ako stvari u Zimbabveu ne budu tekle kako se nada. Bush je Mbekija podsjetio da bi i Južna Afrika imala koristi od obnove Zimbabvea, jer bi se njene tvrtke mogle natjecati na javnim natječajima. </p>
<p>Predsjednik Sjedinjenih Država ovih je dana pokazao zanimanje za još jednu afričku državu. Potvrdio je, naime, da razmišlja o slanju manjeg broja američkih vojnika u Liberiju. Oni bi trebali pomagati zapadnoafričkim mirovnim snagama pri uspostavljanju mira u toj zemlji koju razdire građanski rat. George Bush je svoje namjere obznanio u ponedjeljak, nakon susreta s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. </p>
<p>No, Bush traži da predsjednik Liberije, Charles Taylor, protiv kojega je podignuta optužnica za ratne zločine, mora napustiti zemlju prije dolaska američkih vojnika. Taylor, kome je ponuđen azil u Nigeriji, spreman je otići tek nakon dolaska mirovnih snaga. </p>
<p>Bush je naglasio da američke trupe ne bi nosile plave šljemove, te da će konačnu odluku o njihovom odlasku u Liberiju donijeti on – nakon što procijeni stanje u toj zemlji. Neki pripadnici njegove administracije već su apelirali na njega da se vojno ne angažira u Liberiji koja je od male strateške važnosti za Ameriku. UN, s druge strane, predlažu energičnu intervenciju pod vodstvom SAD, u toj afričkoj državi koju su osnovali oslobođeni američki robovi. Suočen s kontradiktornim zahtjevima i prijedlozima, George Bush je, čini se, spreman odabrati srednji put. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dopisnik iz Moskve glavni urednik »New York Timesa«</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> - Dugogodišnji dopisnik New York Timesa iz Moskve Bill Keller postao je novi glavni urednik tog poznatog američkog lista koji se posljednjih mjeseci našao u vrtlogu velikog skandala zbog sustavnog objavljivanja plagiranih tekstova. Keller u New York Timesu radi više od 20 godina, a kao novinar i publicist za svoje je članke o »tajanstvenom« Sovjetskom Savezu više puta primio najviše američke novinarske i publicističke nagrade.</p>
<p>Za Kellerov novinarski uspjeh zaslužan je i smijenjeni glavni urednik New York Timesa Howell Raines koji je bio prisiljen u travnju ove godine preuzeti odgovornost i podnijeti ostavku kada se otkrilo da je reporter Jayson Blair objavljivao u listu reportaže iz raznih država, a da uopće nije napuštao svoj stan u Brooklinu. Za svoje reportaže, Blair je koristio materijale iz drugih američkih novina, a istraga je utvrdila da je u 36 od 72 objavljena članka u New York Timesu Blair u potpunosti koristio tekstove iz drugih američkih novina. </p>
<p>Imenujući Billa Kelera za glavnog urednika, izdavač New York Timesa Arthur Sulzberger očekuje da će taj iskusni novinar i kolumnist vratiti tim novinama ugled i poljuljano povjerenje čitatelja.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sharon nije uspio nagovoriti Blaira na prekid veza s Arafatom</p>
<p>LONDON, 15. srpnja </p>
<p> - Izraelski vođa Ariel Sharon nije uspio uvjeriti britanskog premijera Tonya Blaira da prekine sve britanske veze s palestinskim predsjednikom Yasserom Arafatom, kojega Sharon smatra »glavnom preprekom« obnavljanju srednjoistočnog mirovnog procesa. »Još uvijek imamo različita mišljenja od Britanije u nizu pitanja, uključujući i Arafata«, izjavio je visoki izraelski dužnosnik nakon što je Blair u ponedjeljak u Londonu na večeri ugostio Sharona, koji je u trodnevnom posjetu Velikoj Britaniji. To je druženje opisao kao »intimni sastanak između prijatelja«.</p>
<p> Glasnogovornik Downing streeta razgovore je ocijenio »vrućima i konstruktivnima« i rekao da su obojica čelnika ponovno istaknuli obveze prema srednjoistočnom mirovnom planom, poznatom kao »Road map«.</p>
<p> Još nema nikakvih informacija je li Blair »pritisnuo« Sharona da poduzme korake u uspostavi mjera povjerenja koje su predložene mirovnim planom, kao što je napuštanje naselja na Zapadnoj obali koja su podignuta bez dopuštenja izraelske vlade.</p>
<p> »Sharon je rekao Blairu kako je sada svima jasno da je Arafat glavna prepreka napretku izraelsko-palestinskog mirovnog procesa. Arafat sabotira svaku priliku da učini korak naprijed i potkopava svaku inicijativu ili aktivnost palestinskog premijera Mahmouda Abbasa«, rekao je izraelski dužnosnik.</p>
<p> Plestinci pak tvrde da je Sharon taj koji stopira mirovni proces tako što odbija njihove zahtjeve za oslobađanjem svih 6000 Palestinaca iz izraelskih zatvora.</p>
<p> Izrael je objavio da može osloboditi oko 300 Palestinaca, ali ne i zatvorenike koji su »okrvavili ruke« ili članove militantnih skupina, kao što su Hamas i Islamski džihad.</p>
<p> No, izraelski je dužnosnik najavio da bi Izrael mogao i popustiti u tim uvjetima nakon sastanka između Sharona i Abbasa idućeg tjedna, na kojemu će se razmatrati načini primjene mirovnog plana koji predviđa reciprocitetne korake koji bi u konačnici doveli do uspostave palestinske države 2005. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>EU razmatra mirovnu operaciju u Moldaviji</p>
<p>BRUXELLES, 15. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Operacija Artemis donijela je mir na ulice grada Bunije u Kongu. Prva misija EU održavanja mira izvan bližeg susjedstva pretvorila je Buniju od grada bezakonja i pucnjave u relativno tiho mjesto, iako su tenzije još uvijek dovoljno snažne dogodi li se da EU jedinice, mahom francuski vojnici, žešće pritisnu lokalne paramilitarce. </p>
<p>U gradu je uvedena i efikasno provedena zabrana nošenja oružja i čvrsti vojni nadzor na ulicama na klasičan francuski način, testiran u desetljećima kolonijalnog vladanja. EU se na ovu vojnu akciju odlučio brzo i organizirao ju u rekordnom roku od jednog tjedna. Na zahtjev glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, prva mirovna misija EU izvan Europe počela je svoj kratki mandat. </p>
<p>Artemis, kako je nazvana ova tek druga u povijesti vojna operacija EU (prva je makedonska Concordia), ima zasad UN-ov mandat do kolovoza. Glavni tajnik Ministarskog vijeća za sigurnost i vanjske poslove Javier Solana, trenutno angažiran obilaskom ovog još uvijek nemirnog terena, podnijeti će raport o operaciji Artemis Vijeću sigurnosti na zasjedanju 18. srpnja. Mirotvorci postaju popularni: EU se upravo pokušava dogovoriti o neobičnom zahtjevu iz »novog susjedstva«, Moldavije. Ta je zemlja u kroničnim teškoćama koje ne uspijeva riješiti nakon raspadu SSSR-a. Krijumčari oružja i ljudi, organizirani kriminal, moguće baze terorista, zemlja koja nije ni država u klasičnom smislu te riječi jer nema čak ni nadzor nad čitavim svojim teritorijem čiji jedan dio drže Rusi, te do krvi podijeljene nacionalne skupine manjinskih Rusi i većinskih Moldavaca rumunjskih korijena skupa s općeraširenom bijedom stanovništva, sve je to neugodna stvarnost ove zemlje.</p>
<p>Nizozemskoj, predsjedavajućoj zemlji OESS-om bilo to dovoljno da EU partnerima podastre ideju o mirotvorcima. Prijedlog je vrijedan razmatranja budući da EU godinama nastoji pomoći u razrješavanju problema u koji je aktivno uključena Rusija sa svojim jedinicama. Glavni je negativac Igor Smirnoff, jedan od onih svemoćnih gospodara rata s vezama na ruskom teritoriju a glavna je žrtva Moldavija, izolirana do svih kontinentalnih integracijskih procesa. </p>
<p>Ukoliko EU krene dalje od korisne ideje, prije nego što pošalje trupe trebat će postići politički dogovor, zapravo mrežu sporazuma s Rusijom, s onim što se u Moldaviji smatra vlašću i s predstavnicima nacionalnih zajednica. U slučaju da se svi ovi elementi usuglase o mirnijoj budućnosti tog nesređenog prostora, EU će razmotriti, kažu u Ministarskom vijeću koje je počelo koordinirati temu između EU prijestolnica, dolaze li u obzir mirotvorci ili će u igri biti opcija primjerenija specifičnostima moldavske situacije.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Izjave odvjetnika Mišetića nanijele su štetu ne samo generalu Gotovini nego i Hrvatskoj </p>
<p>Jedan odvjetnik prijeti jednom novinaru Sudom časti Novinarskog društva kao i listu u kome on radi. Riječ je o odvjetniku Luki Mišetiću i Vjesnikovom novinaru Vladi Rajiću. </p>
<p>O »slučaju Gotovina« taj američki odvjetnik dao je toliko problematičnih izjava koje su nanijele veliku štetu ne samo njegovu branjeniku nego i Hrvatskoj za koju je general Gotovina bio spreman i život dati.</p>
<p> U trenutku kada je pred Haaškim sudom optuženi Gotovina shvatio da njegov bijeg nikuda ne vodi i da bi i za njega bilo najbolje priznati taj sud i kroz odgovarajuću suradnju i proceduru postići optimalno rješenje gospodin Mišetić, u ime čitavog odvjetničkog tima pa i samog Gotovine, izjavljuje da to ne dolazi u obzir sve dok se ne ispune stanoviti uvjeti koje je on formulirao po prilici ovako: da se opozove nalog za uhićenje, pa zatim tjeralica, isto tako da se izvan sudske procedure izmjeni ili čak i opozove optužnica.</p>
<p> Drugim riječima taj gospodin traži, ni manje ni više, nego totalnu kapitulaciju ne samo Tužilaštva nego i Suda koji je potvrdio optužnicu. I od te njegove izjave, koja sigurno dalje otežava položaj Gotovine ostali članovi odvjetničkog tima se ne ograđuju čime preuzimaju dio odgovornosti za daljnju sudbinu generala Gotovine. </p>
<p>Da se gospodin Mišetić od samog početka tako ponaša podsjećam na još neke njegove izjave koje navodim prema sjećanju. Zar nije on svojevremeno uvjeravao optuženog generala da će on van sudskog postupka izmijeniti ili čak i opozvati optužnicu i njemu, optuženome, vratiti status osumnjičenika. </p>
<p>On je čak nagovijestio mogućnost smjenjivanja glavne tužiteljice i to baš zbog »slučaja Gotovina«, a takove izjave nisu naišle ni na kakvu osudu ili bar ogradu ostalih članova odvjetničkog tima!</p>
<p>Stoga nije nimalo čudnovato što je takvo držanje »glasovitog američkog odvjetnika« uz prešutnu podršku ostalih članova odvjetničkog tima usmjerilo gospodina Gotovinu putem bijega. </p>
<p>Prema tome nema nikakve sumnje da je za sadašnje stanje generala Gotovine pojedinačno najviše kriv upravo Luka Mišetić i odbjegli general ima i te koliko razloga da se oslobodi takvog i njemu sličnih branitelja koji ga iz dana u dan sve više ukopavaju. </p>
<p>Boravio sam više godina u SAD i poznato mi je da su tamo na visokoj cijeni liječnici i odvjetnici. No, obje te profesije dijele se u brojne specijalizacije a kojoj vrsti pravne specijalizacije pripada gospodin Mišetić, teško je reći, makar sudeći po njegovim izjavama. </p>
<p>Gospodin Gotovina ima i te koliko razloga da razmisli o svemu tome kada već neće to učiniti ostali članovi njegova odvjetničkog tima. U protivnome plemeniti napori predsjednika Mesića ostat će bez rezultata a general Gotovina tamo gdje mu nikako nije mjesto. </p>
<p>STJEPAN ZNANOVIDValbandon</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prijemni na FF ne slijedi crtu afiniteta, niti sposobnosti, nego predstavlja eksperiment </p>
<p>Za razliku od ostalih fakulteta gdje se prijemni polažu iz onih predmeta koji su temelj budućih studija, Filozofski fakultet i ove godine ponavlja prošlogodišnju praksu koja je već doživjela brojne kritike javnosti i izazvala velike frustracije potencijalnih studenata, no sve to nije potaklo njezine kreatore da je promijene.</p>
<p>Naime, kandidati svih studijskih grupa polažu isti prijemni, a čine ga pitanja iz gramatike, opće informiranosti, opće kulture i test inteligencije. Oni koji su osmislili ovakav način odabira budućih studenata ne zanima, očito, kakav je temelj na kojem će dalje izgrađivati stručnjake za jezike, povijest, književnost i ostale iz svog programa. Osim toga, po pitanjima iz opće informiranosti i kulture dalo bi se zaključiti da ili ne poznaju programe gimnazija, koje pripremaju učenike za nastavak školovanja, ili ih hotimice omalovažavaju, ili su pak htjeli testirati živce onih koje će učiti.</p>
<p> Pri tome su ih, svjesno ili nesvjesno, doveli do apsurdnog zaključka: da bi položili prijemni, nisu se trebali četiri godine mučiti u gimnazijskim klupama jer je znanje koje su tamo stekli ostalo neiskorišteno, bilo bi bolje da su čitali novine i časopise, gledali TV ili surfali po internetu. Da su se pripremali za natjecanje u »Milijunašu«, bila bi im normalna pitanja tipa: Koje je srednje ime glumice Grete Garbo? Po čemu je poznat grad Imola? Tko je predsjednik Turkmenstana? Ako ne bi znali prepoznati naziv vrste droge po kratici, mogli bi pitati publiku. Tamo bi znali što mogu očekivati za određeni broj bodova. Na prijemnom je i to iznenađenje.</p>
<p>Ako ne pripadaš sretnicima koji ih imaju najviše i koji će moći birati studijske grupe, preostaje ti da uskočiš u ono što je ostalo, bez obzira na to što si nadaren za engleski, što si genijalac za književnost i sl.</p>
<p>Dakle, prijemni ne slijedi crtu afiniteta, niti znanja i sposobnosti za pojedini studij, nego predstavlja eksperiment, još jedan udar na optimizam mladih i njihovu vjeru u kakvu-takvu logiku ovog ludog svijeta. Tko im i zašto to radi? </p>
<p>MATIJA GRGAT, prof.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Radnička i druga prava »mrtvo slovo« na papiru, a strahuje se od navijačkih skupina</p>
<p>»U Sjedinjenim Državama nema ni demokratske niti republikanske stranke, već postoji homogena politička oligarhija«, ustvrdio je Jack London, a sada, sto godina kasnije, Stjepo Martinović sablažnjava se u Vjesnikovoj rubrici Stajališta, nad mojom tvrdnjom da glasovanje nije ništa drugo nego črčkanje po papiriću. Povijest i aktualna politička zbivanja potvrdili su tadašnju dijagnozu jednog od najvećih američkih pisaca o tzv. demokraciji, tako da danas američkom radniku nije ni na kraj pameti izlazak na izbore, premda bio i najogorčeniji na vlastodršce.</p>
<p>Kod nas još nije takva situacija, ali nepobitan je proces homogenizacije političke klike, a na nj zasigurno utječu vanjski čimbenici, jer je SDP imao dobre namjere da okonča protuhrvatsku politiku HDZ-a, ali zasad bez uspjeha. »Uostalom, nebitno je tko sjedi na Markovu trgu, kada se Hrvatskom upravlja iz buzinske tvrđave!«, ako možda nije u pravu onaj tko tako govori, nije niti daleko od istine. </p>
<p>U takvoj situaciji beskonačna naklapanja o demokraciji i nedemokraciji imaju funkciju da uguše poželjne rasprave o kolonizaciji i dekolonizaciji.</p>
<p>U svom tekstu (Vjesnik, Stajališta, 12. srpnja) Martinović prihvaća moje tvrdnje o HDZ-ovoj kolaboraciji s četnicima, ali distanciranje od bivšeg režima on naziva posve neuvjerljivim, premda uopće nema teže optužbe od one za izdaju domovine u ratu.</p>
<p>Nadalje, ni u devedesetim kada su se Bad Blue Boysi obračunavali s pseudonacionalnom vladajućom garniturom i potpomogli njezinu detronizaciju, nisam baš odobravao nasilne metode, a pogotovo ne danas, kada se neki dijelovi vlasti trude djelovati u općenarodnom interesu. Zbog nade u povoljan odjek kod tih utjecajnih ljudi, uputio sam Vjesniku svoje dopise u kojima kao BBB-ovac ukazujem na stvaran uzrok navijačkih divljanja (Vjesnik, Pisma čitatelja, 27. lipnja i 8. srpnja).</p>
<p>U današnjem feudokapitalističkom političkom uređenju najučinkovitije se djeluje prijetnjom ili primjenom sile, dok su radnička i bezbrojna druga prava tek »mrtvo slovo« na papiru, koje mjerodavni umjesto poštivanja – ismijavaju, pa anacionalni političari istinski strahuju samo od navijačkih skupina, rijetkih organiziranih nositelja fizičke moći, koji baštine bijes prevarenog i opljačkanog naroda. </p>
<p>SLAVEN JAJIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Imućni limar ubijen na spavanju sa šest metaka</p>
<p>Ubojstvo se dogodilo u utorak oko 2,30 sati u Vrbovcu Samoborskom, a počinitelj je još nepoznat/ Ubojica je ušao Franjinu obiteljsku kuću i u spavaćoj sobi Franji ispalio šest hitaca u glavu, nakon čega je pobjegao</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Imućnog 53-godišnjeg limara, Franju Jureca (policija je priopćila samo godište), u krevetu u utorak oko 2,30 sati u Vrbovcu Samoborskom sa šest hitaca iz pištolja ubio je nepoznati počinitelj. Kako doznajemo, nepoznati ubojica ušao je Franjinu obiteljsku kuću i ušao u spavaću sobu te mu ispalio šest hitaca u glavu, nakon čega je pobjegao. Pucnjavu je čula Jurecova žena i zatim pozvala hitnu pomoć, koja je, pak, pozvala policiju.</p>
<p>Teško ranjeni Jurec je kolima hitne pomoći prevezen u KB »Sestara Milosrdnica«, gdje mu je pružena liječnička pomoć, no unatoč naporima liječnika, ranjeni je od zadobivenih ozljeda preminuo oko 3,45 sati.</p>
<p>Odmah nakon dojave o pucnjavi policija je blokirala šire područje Samobora u potrazi za ubojicom, a blokade i tzv. rampa mogle su se vidjeti i tijekom utorka poslijepodne, do kada je potrajao i očevid u obiteljskoj kući Jurecovih. O događaju je obavještena i granična policija, s obzirom da se nedaleko od Vrbovca Samoborskog nalazi granični prijelaz, pa se tamo dodatno kontroliraju putnici i vozila.</p>
<p>Ispred kuće u kojoj se dogodio zločin okupili su se mještani Vrbovca Samoborskog, koji su potvrdili da je ubijeni bio limar te da je bio imućan, pa su stanovnici između sebe komentirali da je njihov sumještanin, najvjerojatnije, ubijen zbog novca.</p>
<p>Vanja Majetić/Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kod Knina poginuo vozač »zastave«, šest putnika ozlijeđeno</p>
<p>ŠIBENIK/KNIN, 15. srpnja</p>
<p> - U utorak prijepodne na šibensko-kninskim prometnicama dogodile su se dvije teške prometne nesreće u kojima je poginula jedna osoba, a šest je sudionika u prometu ozlijeđeno.</p>
<p>U nesreći je poginuo Daniel Maglov (25) iz Polače kod Knina. Nesreća se dogodila oko 9 sati na državnoj cesti D-33 na pravcu Knin-Drniš u mjestu Vrbnik. Mladić je upravljao osobnim automobilom »zastava 101« šibenskih registracija, kada je iz neutvrđenih razloga izgubio nadzor nad volanom i prešao na suprotnu stranu kolnika, potom sletio s ceste, počeo se prevrtati na zemljanoj podlozi i na kraju udario u zid obližnje zgrade. Od siline udarca Daniel Maglov ostao je mrtav na mjestu. Tijelo mu je prevezeno na Odjel patologije kninske bolnice.</p>
<p>U kninskoj bolnici liječnička pomoć pružena je lakše ozlijeđenim putnicima iz »zastave 101«, Jovanu Milivojeviću (21) iz Polače i 15-godišnjem dječaku, također iz Polače , inače bratu poginulog D. Maglova. Tatjana K. (24) iz Knina zadobila je teške tjelesne ozljede, a Draganu M. (22) iz Polače zadobio je teške tjelesne ozljede opasne po život zbog kojih je hitno prebačen u splitsku bolnicu Firule.</p>
<p>Druga teška prometna nesreća dogodila se u Šibeniku, na gradskom predjelu Crnica, gdje su se sudarili motocikl i osobni automobil. U toj je nesreći ozlijeđen bračni par iz Vodica, odnosno vozač i suvozačica s motocikla. Zadobili su teške i po život opasne ozljede i oboje su prebačeni na Intezivni odjel šibenske bolnice.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ginekologu prijetili u ordinaciji, pretukli ga i vezali </p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Dok je u ponedjeljak u svojoj ginekološkoj ordinaciji u Palmotićevoj ulici provodio ambulatni pregled, dvojica nepoznatih muškaraca pretukla je i zatim vezala i prijetila pištoljem liječniku ginekologu R. U. (77).</p>
<p>Kako je priopćeno u policiji, ginekolog je napadnut dok je utvrđivao trudnoću pacijentice analizom mokraće. Odmah nakon što su banuli u ordinaciju dvojica su liječnika oborila na pod i počeli ga udarati rukama i tvrdim predmetom. Potom su mu samoljepljivom trakom vezali ruke i noge i prijetili mu pištoljem, nakon čega su iznenada pobjegli, kao i pacijentica koju je pregledavao.</p>
<p>Liječnik je, nakon što su napadači pobjegli, pozvao policiju i hitnu pomoć, a u tijeku je kriminalistička obrada radi utvrđivanja svih elemenata vezanih uz ovaj nesvakidašnji napad.</p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Muža »piknula« nožem u nužnoj obrani</p>
<p>Zlostavljanje je trajalo desetljećima, lomio joj je sljepoočne kosti, oštetio sluh, tjerao da jede drvo, u dva navrata razbio glavu... </p>
<p>VELIKA GORICA, 15. srpnja</p>
<p> – U utorak je pred Vijećem Županijskog suda u Velikoj Gorici okončan postupak koji je vođen protiv 63-godišnje Bare Grdenić iz Lukinić brda (općina Pokupsko), koja je 19. veljače 2000. godine u samoobrani nožem »piknula« supruga Slavka koji ju je, kako smo već pisali, četiri desetljeća zvjerski zlostavljao. </p>
<p>Podsjećamo, lomio joj je sljepoočne kosti, oštetio sluh, tjerao da jede drvo, u dva navrata razbio glavu... Nesretna je žena na zadnjem ročištu izjavila da je mnogo puta poželjela da ju dokrajči, jer bi tako manje patila. </p>
<p>Nakon provođenje dokaznog postupka, zamjenica Županijskog državnog odvjetništva Dunja Pavliček-Patak je rekla da odustaje od daljnjeg progona optužene, jer je evidentno da je oštećeni spornog dana zlostavljao suprugu s namjerom da joj u najmanju ruku nanese teške tjelesne ozljede, a ona se u tom trenutku nije imala čime drugim braniti nego nožem. Pritom ga je i upozorila da joj ne prilazi, međutim, on ju je nastavio tući držalom od bata kojeg joj je s riječima »buš ga jela« pokušao i ugurati u usta. Oštećeni je optuženu i poslije uboda s nožem napao tako što je za njom, dok je bježala susjedi, bacio sjekiru. No, na sreću, pogodio ju je »samo« u ruku. </p>
<p>Sud je također odlučio da je u ovom slučaju riječ o čistoj nužnoj obrani, te temeljem članka 353. točke 3 ZKP-a odbio optužbu protiv Bare Grdenić.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Prvaku u kick boxingu 15 mjeseci zbog kokaina</p>
<p>Kod Borkovića policija je 26. veljače 2001. pronašla 12,66 grama kokaina u 17 PVC vrećica</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Dvadesetsedmogodišnji Mirko Borković, višestruki amaterski prvak u kick boxingu, osuđen je u utorak na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno na godinu i tri mjeseca zatvora zbog posjedovanja, sa namjerom preprodaje, oko 14 grama kokaina. Kod Borkovića , među čije se sportske uspjehe svrastava i osvajanje Croatia cupa u kick boxingu 1999. godine u dvije varijante, »light« i »semi« kontaktu, te uspjesi na Međunarodnim vojnim igrama iste godine, policija je 26. veljače 2001. godine pronašla 12,66 grama kokaina u 17 PVC vrećica. Naknadnim pretraživanjem njegovog stana pronađena je još jedna PVC vrećica sa 0,90 grama iste droge.</p>
<p>Borković je , braneći se, tvrdio da kokain nije bio namijenjen preprodaji, već za osobnu upotrebu, a to da je bio spakiran u 17 vrećica obrazložio je tvrdnjom da ga je tako upakiranog i sam kupio od osobe pod nadimkom »Crni«. Samu upotrebu droge Borković je na suđenju opravdavao sportom, tvrdeći da mu je kokain služio kao svojevrstan doping, te da je 13 grama kupio za predstojeće pripreme u Rijeci.</p>
<p>No, vijeće takvu obranu nije prihvatilo te je Borkovića osudilo za »dilanje«. Borković je između ostalog bio i sparing partner Mirku »Cro Copu« Filipoviću na njegovim pripremama za nastup na K - 1 turniru, u Japanu 2001. godine, te je Filipović u jednom intervjuu novinama izjavio da će i Borkoviću »srediti« nastup na K-1. </p>
<p>M.D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>UniCredito: Bankarstvo srednje i istočne Europe konkurentnije nego u EU</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Bankarstvo srednje i istočne Europe najeuropeiziranije je u svijetu, a tržišna konkurencija među, uglavnom europskim bankama, veća je nego u zemljama Europske unije. Istaknuto je to u utorak na prezentaciji UniCreditova izvješća o bankarstvu u tzv. Novoj Europi, koje obuhvaća 12 zemalja srednje i istočne Europe budućih članica, kandidata ili pretendenata na članstvo u Europskoj uniji. UniCredito pod Novom Europom konkretno podrazumijeva Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Sloveniju, Bugarsku, Rumunjsku, Hrvatsku, Tursku i tri baltičke zemlje. </p>
<p>Banke u srednjoj i istočnoj Europi u prošloj su godini ostvarile veći povrat na aktivu (1,1 posto) nego 50 najvećih europskih banaka (0,5 posto), naglasio je Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, inače u vlasništvu UniCredita.</p>
<p>Ukupna bankovna aktiva u zemljama tzv. Nove Europe iznosi 68 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je u zemljama EU taj omjer 270 posto BDP-a, kazao je Luković, naglasivši da će bankovni sektor u srednjoj i istočnoj Europi u sljedeće tri godine rasti po prosječnoj stopi od 9,5 posto, odnosno brže od rasta BDP-a.</p>
<p>Zemlje, ali i bankarski sektor tzv. Nove Europe imaju viši rejting od većine zemalja Azije i Latinske Amerike. Prema izvješću UniCredita, koje je rađeno za dioničare i investitore te talijanske grupacije, bolji rejting od hrvatskog bankarstva uživaju Estonija, Mađarska i Slovenija. </p>
<p>Uspoređujući, primjerice, broj poslovnica banaka, Luković ističe da u zemljama EU na milijun stanovnika postoji 513 poslovnica, u zemljama tzv. Nove Europe 234, a veći broj poslovnica od hrvatskih 208 imaju Slovenija (354) i Mađarska (285) na milijun stanovnika.</p>
<p>Hrvatska, napominje predsjednik Uprave Zagrebačke banke, pokazuje najveću zrelost među tranzicijskim zemljama kada su u pitanju krediti stanovništvu. Naime, tzv. retail krediti čine 44 posto ukupnih kreditnih plasmana, a nakon Hrvatske slijedi Poljska sa 37 posto. Taj je prosjek u EU 52 posto.</p>
<p>Govoreći o razvijenosti financijskih sustava Luković je naglasio da u zemljama EU 43 posto depozita stanovništva čine bankovni depoziti, po 14 posto su sredstva uložena u novčane i mirovinske fondove, a 29 posto životna osiguranja. U svim zemljama tzv. Nove Europe najveći dio depozita stanovništva čine bankovni. U hrvatskom slučaju čak 93 posto otpada na bankovne depozite, četiri posto na životna osiguranja, tri posto na mirovinske i jedan posto na novčane fondove.</p>
<p>Govoreći o udjelu stranog vlasništva Luković je ponovio da je veći stupanj bankovne aktive od hrvatskoga (90 posto) u vlasništvu stranaca u Estoniji (98 posto), Češkoj (95 posto) i Slovačkoj (96 posto). Najmanji udjel bankarskog sustava u stranom vlasništvu imaju Slovenija (33 posto) i Turska (7 posto). </p>
<p>Predsjednik Uprave Zagrebačke banke smatra da još ima malo prostora za osvajanje tržišta u srednjoj i istočnoj Europi, jer je vrlo mali broj banaka ostao u državnom vlasništvu, a najviše prostora za ulazak stranih banaka još pruža tursko tržište.</p>
<p>Kada je Zagrebačka banka u pitanju, kazao je Luković, postoje izgledi za širenje u jugoistočnoj Europi (BiH, Srbija, Albanija), gdje će se ponavljati ili se već ponavljaju svi procesi viđeni u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku.</p>
<p>Najznačajniju ulogu u regiji imaju UniCredito (prisutan u sedam zemalja) s aktivom od 29,8 milijardi eura, belgijski KBC (nazočan u pet zemalja) s aktivom od 31,8 milijardi eura, HVB (prisutan u 8 zemalja) s aktivom od 22,1 milijardu eura, te Erste (prisutna u 4 zemlje regije) s aktivom od 25,4 milijarde eura. U najviše zemalja regije uz HVB posluje Raiffeisen banka, ali s manjom aktivom (11,8 milijardi eura). </p>
<p>Govoreći o prednostima članstva u EU, predsjednik Uprave Zagrebačke banke na primjeru Španjolske, Portugala i Irske zaključuje da su te zemlje nakon ulaska u EU tijekom petnaest godina ostvarivale od 2 do 3 posto BDP-a veći gospodarski rast od prosjeka EU.</p>
<p>Neven Mimica, ministar za europske integracije, istaknuo je tom prilikom da Hrvatska od sljedeće godine može računati na 10 milijuna eura potpore više iz sredstava CARDS nego dosad, odnosno na 70 milijuna eura godišnje. </p>
<p>»Potvrdi li EU našu kandidaturu za članstvo, krajem 2004. godine Hrvatska može računati i na sredstva iz predpristupnih fondova EU namijenjenih razvoju infrastrukture i poljoprivrede«, rekao je Mimica.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dionice Ericsson Tesle u JDD kotaciji Zagrebačke burze</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> - Dionicama Ericsson Nikole Tesle (ETK) od četvrtka 17. srpnja trgovat će se u kotaciji javnih dioničkih društava, izvijestila je Zagrebačka burza. Savjetnik pri uvrštenju bila je Raiffeisenbank Austria, a ovo je 35. po redu društvo čije su dionice uvrštene u JDD kotaciju Zagrebačke burze.</p>
<p> Temeljni kapital Ericsson Tesle na dan izdavanja Skraćenog prospekta iznosi 399.495.000 kuna, a podijeljen je na 1.331.650 redovnih dionica, svaka nominalne vrijednosti 300 kuna. Glavna skupština ETK-a je 8. svibnja donijela Odluku o smanjenju temeljnog kapitala smanjenjem nominalnog iznosa dionica, prema kojoj je temeljni kapital smanjen za iznos od 133,165 milijuna kuna, na iznos od 266,33 milijuna kuna, a nominalni iznos dionica smanjio se na 200 kuna. Odluka je prijavljena Trgovačkom sudu u Zagrebu, a stupit će na snagu nakon isteka zakonskih rokova i upisa u sudski registar. </p>
<p>Prema toj odluci, iznos za koji se smanjuje temeljni kapital mora se isplatiti svim dioničarima Ericsson Tesle koji su deset dana prije spomenute skupštine, odnosno 28. travnja 2003., imali na računu vrijednosnih papira u SDA upisane dionice tvrtke, na način da svaka dionica u isplati sudjeluje s iznosom od 100 kuna koji mora biti isplaćen u roku od tri mjeseca od kada je to zakonom moguće.</p>
<p>Vlasnička struktura ETK-a je takva da strane pravne i fizičke osobe drže ukupno 49,83 posto vlasništva, odnosno 50,5 posto glasova na skupštini. Domaće fizičke osobe imaju 40,48 posto vlasništva, odnosno 41,03 posto glasova, a domaće pravne osobe 4,5 posto vlasništva, odnosno 4,57 posto glasova. Na skrbničkim računima u Privrednoj i Raiffeisen banci je 3,86 posto vlasništva (3,91 posto glasova). ETK ima još 1,32 posto trezorskih dionica.</p>
<p>Najveći pojedinačni dioničar Ericsson Tesle je švedski Telefonaktiebolaget LM Ericsson (Ericsson) koji ima 49,07 posto dionica (49,73 posto glasova). HFP ima 2,75 posto dionica (2,79 posto glasova), a treći najveći pojedinačni dioničar je Milorad Konjević koji drži 2,12 posto glasova. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pero Hrkač novi stečajni upravitelj Glumina banke</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Na izvještajnom ročištu stečajnog postupka Glumina banke, održanom u utorak na Trgovačkom sudu u Zagrebu, vjerovnicima se predstavio novi stečajni upravitelj Pero Hrkač.</p>
<p>Novi upravitelj je naglasio kako je zatekao vrlo konfuznu situaciju u računovodstvu banke, a mnogi nedostaci pronađeni su i u obradi podataka te informatičkom sustavu banke. Prema njegovim riječima, u proteklom razdoblju bilo je i pokušaja naplate značajnih iznosa mimo stečajnog postupka. Prihvaćen je Hrkačev prijedlog o peteročlanom odboru vjerovnika u koji će biti uključeni predstavnici Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Ministarstva financija, zaposlenika, štediša četvrtog isplatnog reda i predstavnik tvrtke Končar - energetika i usluge. Prema procjeni stečajnog upravitelja, ima razloga za veći optimizam u odnosu na prošlu godinu oko isplate četvrtog naplatnog reda vjerovnika. Još uvijek je teško procijeniti hoće li vjerovnici petog reda biti u prilici naplatiti svoja potraživanja.</p>
<p> U posljednjih godinu dana razriješeno je oko 350 milijuna kuna potraživanja. Na pitanje jednog od prisutnih vjerovnika oko prodaje voznog parka Banke, Hrkač je odgovorio da je deset vozila prodano javnim natječajem dok je jedno vozilo zadržano za bančine potrebe.</p>
<p>Vjerovnik Ivan Kunetić usprotivio se izboru »klimavaca« u Odbor vjerovnika. On smatra da su nepotrebni i predstavnici dviju državnih institucija u Odboru. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kraševi proizvodi nagrađeni zlatom u Bruxellesu</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> - Kraševi proizvodi Harmonija kokos i Dijetna lješnjak napolitanka dobitnici su ovogodišnjih zlatnih medalja za kvalitetu Monde Selection, priznanja koje u svjetskoj konkurenciji pojedinih skupina prehrambenih proizvoda dodjeljuje Međunarodni institut za kvalitetu iz Bruxellesa.</p>
<p> Nagrađeni proizvodi, istaknuli su u Krašu, svrstani su tako uz bok ostalim Kraševim brandovima, nositeljima istog priznanja za kvalitetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Belje, DI Vrbovsko i IGM Lepoglava na Varaždinskoj burzi</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> - U kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze od petka će biti uvrštene redovne dionice tvrtki Belje, Drvne industrije Vrbovsko i IGM Lepoglava, izvijestili su iz brokerske kuće Rast koja je pokrovitelj uvrštenja.</p>
<p> Temeljni kapital Belja iznosi 551.548.700 kuna i podijeljen je na 5.515.487 redovnih dionica koje glase na ime, nominalnog iznosa 100 kuna. Burzovna oznaka dionica je BLJE-R-A.</p>
<p> DI Vrbovsko ima temeljni kapital od 18.037.100 DEM, podijeljen na 180.371 redovnih dionica, nominalne vrijednosti 100 DEM. Burzovna oznaka dionica je DIV-R-A.</p>
<p> Industrija građevnog materijala IGM Lepoglava ima temeljni kapital od 69.972.000 kuna koji je podijeljen na 174.930 redovnih dionica, nominalnog iznosa 400 kuna. Burzovna oznaka dionica je IGML-R-A. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Splitski Konstruktor kupio Neretvu iz Čapljine</p>
<p>MOSTAR, 15. srpnja</p>
<p> - Splitska građevinska tvrtka Konstruktor-inženjering kupila je 97,73 posto dionica građevinske tvrtke Neretva iz Čapljine od Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanske županije.</p>
<p>Konstruktor-inženjering se obvezao platiti 338.200 konvertibilnih maraka (blizu 170.000 eura) i zadržati 105 sadašnjih zaposlenika Neretve. U iduće bi tri godine trebao investirati više od milijun eura i zaposliti 25 novih radnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>H pao 4 posto zbog neispunjenih očekivanja</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Nakon jutarnjeg pada, važniji europski indeksi su se do utorka poslijepodne uglavnom oporavili potaknuti očekivanim rastom na newyorškim burzama. Tehnološke kompanije, zahvaljujući povoljnim financijskim izvješćima, i osiguravatelji, nakon povoljnih vijesti proteklih dana, bili su među najvećim dobitnicima, dok su naftne kompanije pale.</p>
<p>Do poslijepodneva je najznačajniji pomak ostvario DAX – frankfurtski je indeks porastao 0,9 posto, na 3426,64 boda. Londonski FTSE 100 je porastao 0,11 posto, na 4132, a pariški CAC 40 0,22 posto, na 3197,4. Milanski MIB 30 je dobio 0,48 posto dosegavši 25.708 bodova. Međutim, indeks najjačih europskih dionica FTSE 100 se i dalje zadržao ispod vrijednosti zabilježene dan ranije – sa 2456,89 bodova je bio 0,28 posto niži.</p>
<p>U New Yorku je Nasdaq Composite neposredno nakon otvaranja porastao čak 1 posto, dok je Dow Jones Industrial Average bio neznatno niži nego u utorak. U Tokyju je NIKKEI 225 pao 0,05 posto, na 9751 bod.</p>
<p>U tehnološkom sektoru, Philips je dobio 2,5 posto nakon što je izvijestio o 42 milijuna eura dobiti u drugom tromjesečju, dok su analitičari očekivali gubitak od oko 75 milijuna eura. Proizvođač čipova Infineon je porastao 5 posto uoči objavljivanja rezultata, dok je ASML skočio 7,5 posto. Ericsson je dobio 3,8 posto nakon jutarnjeg pada, izazvanog neočekivanim upozorenjem podružnice SonyEricsson da ni ovu godinu neće završiti s dobiti. </p>
<p>Među znatnijim gubitnicima bio je Hennes & Mauritz, čije su dionice pale 4,2 posto nakon što je švedska tekstilna grupacija izvijestila o 8-postotnom rastu prodaje u drugom tromjesečju, u usporedbi s 12 posto koliko su očekivali analitičari. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Odluka generala Gotovine čeka se do kraja srpnja</p>
<p>U Banskim dvorima smatraju da je to krajnji rok, jer »ističe kredit« koji je Hrvatska dobila da se problem u »slučaju Gotovina« riješi u korist generala i Hrvatske / Naš sugovornik tvrdi da je nemoguće promijeniti optužnicu prije nego što Gotovina stupi pred Sud / Vladu ne zabrinjava pitanje Europske unije o razlozima za odugovlačenje uručivanja haaške optužnice generalu Janku Bobetku niti pitanje o postupcima prema osobama za koje se utvrdilo da su pomagale haaškim bjeguncima </p>
<p>ZAGEB, 15. srpnja</p>
<p> - Iako je suradnja s Haaškim sudom glavni politički ključ hrvatskog puta u EU, Vladu ne zabrinjava pitanje Europske unije o razlozima za odugovlačenje uručivanja haaške optužnice generalu Janku Bobetku, tvrdi visoki izvor iz Vlade. »Mogu samo reći hvala što su poslali to pitanje i pružili nam prigodu da uz pomoć dokumenata odgovorimo na njega«, tvrdi naš sugovornik, podsjećajući da je general Bobetko preminuo samo šest mjeseci nakon otvaranja slučaja, što najbolje govori o opravdanosti načina na koji je hrvatska država postupala.</p>
<p>U Banskim dvorima ne smatraju neugodnim ni pitanje o postupcima prema osobama za koje se utvrdilo da su pomagale haaškim bjeguncima, jer je Državnom odvjetništvu predana sva dokumentacija do koje se došlo prilikom uhićenja Ivice Rajića, a to će se učiniti i u svim drugim slučajevima.</p>
<p>No, s druge strane, u Vladi smatraju da je u kritičnu fazu ušao slučaj generala Ante Gotovine, koji je »ključni element za poziciju Hrvatske na putu u EU«. Problem nije u pitanjima Bruxellesa vezanim za kandidaturu, nego u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Naime, ako ga sve članice ne ratificiraju do kraja ove godine, u igru ulazi novih deset članica što znači novo odugovlačenje. A neke od današnjih članica, primjerice Velika Britanija, već su jasno dale do znanja da je »slučaj Gotovina« ključ za ratifikaciju SSP-a u njihovu parlamentu. </p>
<p>Prema nekim informacijama iz krugova bliskih generalu Gotovini, njegova odluka očekuje se do kraja srpnja. U Banskim dvorima smatraju da je to krajnji rok, jer »ističe kredit« koji je Hrvatska dobila da se problem u »slučaju Gotovina« riješi u korist generala i Hrvatske.</p>
<p>Haaško tužiteljstvo je, naime, već pokazalo spremnost da se optužnica izmijeni, ali tek nakon što se general Gotovina pojavi pred Sudom, a i glavna tužiteljica Carla del Ponte izrazila je spremnost da razmotri mogućnost da se Gotovina brani sa slobode.</p>
<p>Podsjetimo, u slučaju generala Rahima Ademija tužiteljstvo se protivilo obrani sa slobode. Zbog toga u Vladi smatraju lošom klimu koja je stvorena oko Gotovine zbog utjecaja osoba koje su stvorile iluziju da se optužnica može promijeniti prije nego što general stupi pred Sud. Naš sugovornik tvrdi da je to nemoguće, ako ni zbog čega drugog onda zbog potrebe glavne haaške tužiteljice da zaštiti svoj autoritet. </p>
<p>Inače, u Vladi ne žele komentirati špekulacije da bi Haaški sud mogao odustati od suđenja Ademiju jer su dokazi koje su njegovi odvjetnici pripremili prejaki. Ipak, može se čuti stav kako bi Ademi sigurno bio oslobođen da je Haag mogao početi proces protiv generala Janka Bobetka. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Danas blokada prometa zbog cijene pšenice </p>
<p>ĐAKOVO, 15. srpnja</p>
<p> - »U organizaciji Koordinacije seljačkih udruga seljaci će u srijedu na više od 20 punktova u svih pet slavonskih županija izići na prometnice, prosvjedujući zbog ovogodišnje cijene pšenice i zbog ukupnog odnosa aktualne vlasti prema njima«, rečeno je na konferenciji za novinare u utorak u Stanici Đakovačkoj. Čelnici seljačkih udruga uputili su svojih pet zahtjeva hrvatskoj vladi.</p>
<p>»U prosvjede ne idemo zato što mi to hoćemo i volimo, nego zato što nas je Ministarstvo poljoprivrede natjeralo na to«, rekao je Antun Laslo, čelnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, istaknuvši da će prosvjed trajati od 12 do 14 sati. »Ne želimo u potpunosti blokirati promet, nego samo usporiti, kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo«, rekao je Laslo, zamolivši građane za razumijevanje.</p>
<p>Osim cijene od 1,30 kuna, seljaci u svojim zahtjevima traže da se razlika do 1,60 kuna isplati iz sredstava namijenjenih za saniranje posljedica elementarne nepogode, a traže i cjelovitu isplatu poticaja za sve ozime usjeve do kraja srpnja. Koordinacija inzistira također da država za jesensku sjetvu osigura novac preko neke banke s godišnjim kamatama od dva posto te da jamstvo za vraćanje kredita bude državni poticaj. Koordinacija seljačkih udruga zahtijeva i preispitivanje rada Ministarstva poljoprivrede zbog prekomjernog uvoza poljoprivrednih proizvoda i nebrige za domaću proizvodnju, smjenjivanje ministra poljoprivrede zbog nesposobnosti. Traže se i ostavke slavonskih saborskih zastupnika zbog nedovoljnog zastupanja interesa Slavonije i Baranje.</p>
<p>»Ako se Vlada ogluši na naše zahtjeve, Koordinacija će izići s proširenim zahtjevima u kojima će se naći i državno poljoprivredno zemljište, a spremni smo organizirati i masovnije prosvjede na dulje vrijeme«, rekao je Ivo Kotarac, predsjednik Stožera za obranu interesa obiteljskih gospodarstva, istaknuvši da će prosvjedi u srijedu biti održani bez obzira na policijsku zabranu. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prijeporno pitanje koridora </p>
<p>SARAJEVO, 15. srpnja</p>
<p> - Posjetu visokog izaslanstva hrvatske vlade, predvođenog premijerom Ivicom Račanom, Sarajevu bosanskohercegovački mediji posvetili su značajnu pozornost no tisak u toj zemlji u utorak uglavnom negativno komentira ishod najvažnije teme o kojoj se razgovaralo - gradnji cestovnog koridora 5C.</p>
<p>Dnevni avaz izvješće o posjetu hrvatskog premijera donosi pod naslovom »Što krije Račanova ponuda«, a u posebnom komentaru taj dnevnik na nimalo diplomatski način optužuje Račana da »usred Sarajeva pokušava diktirati uvjete izgradnje autoceste kroz BiH, tražeći istodobno međunarodni javni natječaj«. Na nešto suptilniji način, no također s krajnjim zaključkom koji dovodi u pitanje napore hrvatskog premijera, ishod Račanovih razgovora u Sarajevu komentira i list Oslobođenje. Taj list na naslovnici konstatira da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić »hladno dočekao ponudu za autocestu«. Kao ključni dokaz za to list podsjeća na Terzićev komentar kako nije uobičajeno da vlade zemalja dobivaju koncesije u drugim državama.</p>
<p>Oslobođenje je objavilo i posebni intervju s hrvatskim premijerom u kojemu on odbacuje ocjene da vlasti BiH nisu zainteresirane za ponudu hrvatske vlade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kajin: Zakon kao da je napisan da bi TDR, HT i Murdoch preuzeli treću tv mrežu</p>
<p>NIkolić: Zakon ne sprječava stvaranje monopola koji u medije može ući i preko telefonije, a ne samo preko nakladnika/ Roić: Radi sprječavanja monopola, osim nakladnicima, zabranu postaviti i operateru telekomunikacijskih usluga/ Kosor: Ovome trebao prethoditi zakon o medijima/ Raspravljene i izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca - »Novac hrvatskog podzemlja, kao u Americi '50-tih ili '60-tih godina, u ovom času se pere kroz graditeljsku djelatnost«, ustvrdio Damir Kajin </p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Vladin Konačni prijedlog zakona o elektroničkim medijima, dobio je u utorak, posljednjeg dana redovitog zasjedanja Hrvatskog sabora podršku klubova zastupnika vladajuće koalicije, ali i oštru kritiku oporbenih klubova koji su ga zbog niza primjedbi odbili podržati. Izrazili su i sumnju da se zakon donosi samo zbog privatizacije Trećeg programa Hrvatske televizije. </p>
<p>Najvažnije promjene u odnosu na prvi prijedlog odnose se na fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, čijim će se novcem zapošljavati visokoobrazovani stručni kadrovi u tim medijima na lokalnoj i regionalnoj razini, ali se neće poticati proizvodnja zabavnog programa, objasnila je zamjenica ministra kulture Biserka Cvjetičanin. Ovim zakonom Vijeće za elektroničke medije postaje samostalna i neovisna pravna osoba, koju čini sedam članova - profesionalaca.</p>
<p>Mirjana Didović (Klub SDP-a) istaknula je da se ovim zakonom prvi put uvode odredbe o ograničenju koncentracije vlasništva u medijima - ne dopušta se da vlasnik elektroničkog medija ima koncesiju na državnoj ili lokalnoj razini iznad određenog postotka, a da ima udio i u dnevnim novinama i obratno. Slobodni mediji su sastavni dio demokracije, ustvrdila je uz podršku zakonu. </p>
<p>Dorica Nikolić (Klub HSLS-a) najavila je da ta stranka neće podržati zakon, nazvavši ga »zakonom za olovna vremena«, te optuživši koalicijsku vlast da ga donosi zbog kontrole nad vlasnicima medija. Istaknula je da zakon ne sprječava stvaranje monopola koji u medije, kako je rekla, može ući i preko telefonije, a ne samo preko nakladnika.</p>
<p>Damir Kajin (Klub IDS-a) istaknuo je da je zakon loš i da bi trebao ići u treće čitanje. IDS-ovci su uvjereni da je sve medije trebalo obuhvatiti jednim zakonom, a najvećim nedostatkom smatraju to što ga se donosi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, u jeku izdavanja koncesije za Treći program HTV-a. »Jasno je da onaj koji preuzme treću tv mrežu na neki način preuzima i vlast u Hrvatskoj«, rekao je Kajin. Smatra da se i Deutsche Telekom, preko Hrvatskog telekoma, uključuje u tu koncesiju. »Usudio bih se reći da ponuda Tvornice duhana Rovinj, Hrvatskog telekoma i News Corporationa Roberta Murdocha, preko tvrtke Rovita upravo formira tu privilegiranu poziciju. I gotovo da se i zakon piše da bi ta grupacija preuzela treću televizijsku mrežu«, izjavio je Kajin.</p>
<p>Luka Roić (Klub HSS-a) istaknuo je da HSS podržava zakon, jer se zalaže za transparentnost vlasništva i deklarirane uredničke orijentacije, ali da ograničenje koncentracije vlasništva nije najsretnije riješeno. HSS-ovci zahtijevaju da se u stvaranju monopola u medijima, osim nakladnicima, zabrana postavi i operateru telekomunikacijskih usluga.</p>
<p>U ime Kluba HDZ-a, Jadranka Kosor je kazala da će kod glasovanja HDZ ostati suzdržan, jer drži kako nije dobro da se raspravlja o ovom zakonu prije nego se donese zakon o medijima. »Ovaj zakon se tako brzo donosi zbog utrke za treću mrežu Hrvatske televizije«, ocijenila je. </p>
<p>Svi klubovi zastupnika podržali su Vladine izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca, iako su skeptični u pogledu provođenja tog zakona. </p>
<p>Kako je zastupnicima objasnio zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, predloženo ima tri cilja: ući u trag financiranju terorizma, trgovini drogom i trgovini ljudima, odakle dolazi »prljavi novac«. Želi se riješiti i pitanje aktivnijeg uključivanja i drugih u sprječavanje pranja novca - poreznih savjetnika, revizora, odvjetnika, javnih bilježnika... Dodao je da su po pitanju nadzora precizno definirane uloge Hrvatske narodne banke, Komisije za vrijednosne papire, Agencija za nadzor mirovinskih fondova, Direkcija za nadzor društva osiguranja kao i Nadzorne službe Ministarstva financija.</p>
<p>U ime Kluba HSLS-a Jadranko Mijalić je dao potporu prijedlogu, ali i istaknuo da postoji velika dilema u pogledu kruga obveznika koji moraju prijavljivati sumnjive transakcije nadležnom uredu. »Naročito je velika dilema kod subjekata poput odvjetnika, odvjetničkih društva i javnih bilježnika, jer kod tih instituta postoje neke transakcije koje štite klijenta, a zbog čega ih se neće moći prijavljivati, i teško će se ući u trag onima koji žele prati novac«, uvjeren je Mijalić. Ipak je kazao da je pozitivno da se i ti instituti uključuju u rad Ureda za sprječavanje pranja novca.</p>
<p>Damir Kajin je podsjetio da su od 1997., kada je osnovan Ured nadležni sudovi izdali tek jednu pravomoćnu presudu za to kazneno djelo. »Sumnjam da će se ikada doznati koliko je novca iz Hrvatske izneseno, primjerice, na Djevičanske otoke, jer je i to bilo pranje novca«, upozorio je Kajin, pitajući je li vlast odustala od potrage za tim novcem, »kao što se vjerojatno odustalo od revizije pretvorbe, koja je također bila pranje novca«. Istaknuo je i da je spomenuti ured istraživao transakcije u vrijednosti od 105.000 kuna, »što je iznos kupovine jednog automobila, ali se nije istraživalo kako je netko kupio hotel ili tvornicu«, te da se »novac hrvatskog podzemlja, kao u Americi '50-tih ili '60-tih godina, u ovom času pere kroz graditeljsku djelatnost«. </p>
<p>Ante Markov (Klub HSS-a) naglasio je da je pranje novca prijetnja integritetu financijskih institucija, jer narušava demokratsku strukturu zemlje, zbog čega HSS snažno podupire donošenje ovih izmjena.</p>
<p>Vladin je prijedlog podržao i Klub SDP-a, ali i Klub HDZ-a, u čije je ime Vladimir Šeks zatražio odlučnu primjenu zakona, kao i da Ured što češće o svom radu izvješćuje Sabor.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Je li smrt nastupila zbog osnovne bolesti ili zbog liječničkog nemara</p>
<p>Hematolog dr. Radoslav Vrhovac koji nije primio pacijenticu, oboljelu od leukemije, prošle srijede na sinovljev zahtjev, kaže da za prijam nije bilo indikacija/ Ravnatelj »Merkura« dr. Miran Martinac ispitat će slučaj, kaže, dobije li ikakvu predstavku ili mu iz Ministarstva to nalože/ Sin najavljuje tužbu protiv liječnika i »Merkura« i Hitne</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Na Odjelu intenzivne skrbi u KB-u Merkur u utorak u prijepodnevnim satima preminula je 69-godišnja Ružica Fitnić iz Svete Nedelje. Njezin sin Mladen Matijašić, koji se Vjesniku obratio dva dana ranije nezadovoljan postupkom liječnika dr. Radovana Vrhovca prema njegovoj majci, tvrdi da je ona umrla »zbog nemara, nestručnosti i bahatosti liječnika«. Liječnica na intenzivnoj, pak, rekla mu je da majci nisu mogli pomoći zbog njezine osnovne bolesti. </p>
<p>Pokojnica je do prije nešto manje od dva mjeseca, kako kaže sin, uvijek bila zdrava. U dnevnu bolnicu u »Merkuru«, gdje se liječila od leukemije, naručena je 9. srpnja. Na kraju dana dr. Vrhovac je otpušta rekavši sinu koji je inzistirao na zadržavanju, da nema indikacija za njezin ostanak u bolnici. </p>
<p>Matijašić u uvjerenju da indikacija ima (osam puta veći broj leukocita u krvi, otečene noge sa znakovima tromboze) inzistira na ostanku i priznaje Vjesniku da je povisio ton, pa i prijetio liječniku koji ga je upozorio da o majčinu ostanku u bolnici odlučuje on (liječnik op. a.). Idućeg dana stanje bolesnice se pogoršalo, te Matijašić zove hitnu pomoć i traži da nepokretnu majku prevezu u bolnicu. Ni liječnica u timu hitne ne nalazi razloga za to, već ispisuje uputnice za daljnje pretrage. Trećeg dana stanje je još gore i hitna u večernjim satima i s drugom liječnicom reanimira bolesnicu i potom je vozi u bolnicu na intenzivnu... </p>
<p>Ogorčen, sin nakon svega prijeti doktoru čak i smrću, saznajemo od dr. Vrhovca, koji je Vjesniku ustvrdio da u njegovim postupcima nije bilo propusta. Dodao je da je pokojničin sin bio iznimno agresivan i na dan kad pacijenticu nije primio na odjel, te da, razumijevajući njegov revolt nakon smrti majke, u utorak, ipak nije zvao policiju, kako su mu savjetovali nakon prijetnji. Odbija daljnji razgovor za novine o delikatnim medicinskim pojedinostima za što, dodaje, postoji procedura. Svjestan je, kako kaže, da su i takve situacije dio posla, ali savjetuje da razgovaramo s ravnateljem »Merkura«. </p>
<p>Još u ponedjeljak ravnatelj dr. Miran Martinac stao je u obranu liječnika koji se nedavno vratio sa specijalizacije u SAD-u, ne dovodeći u sumnju njegovu etičnost ili stručnost. Kaže i da se pacijentičin sin odmah trebao obratiti ravnateljstvu ili Ministarstvu zdravstva o mogućim nepravilnostima. U utorak, nakon što je bolesnica umrla, ravnatelj upućuje na isti postupak. Dobije li ikakvu predstavku ili mu iz Ministarstva to nalože poduzet će sve da ispita slučaj, ističe.</p>
<p>Bi li pacijentica bila još živa da je primljena u bolnicu onoga dana kad je došla na kontrolu sada je izlišno pitanje. Matijašić je u utorak Vjesniku najavio da će tužiti liječnike koje smatra odgovornim (i u »Merkuru« i u Hitnoj) »ne radi toga što je majka možda mogla još biti živa, već kao opomenu drugima da se tako ne postupa s teškim pacijentom«. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HSP traži saborsku raspravu o slanju hrvatskih vojnika u Irak</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Klub zastupnika HSP-a objavio je u utorak u Hrvatskom saboru »početak rata protiv nabildane, neučinkovite i preskupe hrvatske birokracije«, uputivši svoj Prijedlog zakona o ustrojstvu i djelokrugu rada ministarstva i državnih upravnih organizacija. </p>
<p>Cilj zakona je, istaknuli su pravaši, smanjiti broj ministarstava sa 19 na najviše 13, preustrojiti državne upravne organizacije te ukinuti sve urede Vlade koji su, smatraju, »paralelni sustav vlasti«. Pravaši su i oštro komentirali Zakon o radu (ZOR), posebice to da Vlada nije prihvatila nijedan njihov amandman premda su svi bili usuglašeni sa sindikalnim središnjicama. No, vrhunac je apsurda, smatra Tonči Tadić, što je na zakon, ne bi li se osigurao kvorum, »lupnuta oznaka E (europski), iako je Vlada već najavila da će ZOR ponovno početkom 2004. trebati usklađivati sa standardima EU-a«. </p>
<p>Anto Đapić je prosvjedovao protiv slanja hrvatskih vojnika u Irak, poglavito zbog činjenice da je ministrica obrane to slanje praktički kroz medije potvrdila, a da zastupnici o tome pojma nemaju. On stoga traži saborsku raspravu koja bi, po njemu, bila i veliki test za jedinstvo oporbene četvorke, s obzirom da su se HDZ i DC do sada zalagali za podršku Hrvatske američkoj intervenciji u Iraku. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HND: Izmjene Kaznenog zakona sužavaju prostor slobode govora </p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> – Hrvatsko novinarsko društvo (HND) izrazilo je u utorak zabrinutost zbog izmjena Kaznenog zakona (KZ) kojima se, smatraju u HND-u, sužava osvojeni prostor slobode govora, te olakšava progon i kažnjavanje za informacije koje mogu povrijediti nečiji ugled i čast.</p>
<p>U priopćenju Izvršnog odbora HND-a koje je potpisao predsjednik društva Dragutin Lučić Luce obrazlaže se da su novinari do sada mogli biti oslobođeni optužbe za klevetu, ako je iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazilo da nisu namjeravali škoditi časti i ugledu pojedinca. Takva mogućnost, propisana člankom 203. KZ-a, nakon izmjene te odredbe više ne postoji, tvrdi Lučić i zaključuje da »ubuduće čak ni istina neće biti sigurno jamstvo da novinari neće biti kažnjeni«.</p>
<p> U zemljama u tranziciji, koje svoj pravni sustav nastoje uskladiti s pravom i praksom demokratskih zemalja kako bi što prije postale članicama europske zajednice država, promjene kaznenog zakonodavstva karakteriziraju dekriminalizacija riječi kojom se povređuju ugled i čast neke osobe, te ukidanje zatvorskih kazni za kaznena djela klevete i uvrede. Promjene u hrvatskom zakonodavstvu potpuno su suprotnih tendencija, smatraju u HND-u.</p>
<p> HND stoga izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izmjene članka 203. ali i drugih promjena Kaznenog zakona, posebice uvođenja novog kaznenog djela povrede ugleda sudaca, državnih odvjetnika i javnih bilježnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U pripremi tri nove haaške optužnice </p>
<p>Odbor dao suglasnost za kandidature devet veleposlanika i pet generalnih konzula</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> - Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora u utorak je dao suglasnost za kandidature devet veleposlanika i pet generalnih konzula. Sjednica Odbora bila je zatvorena za javnost, a novi bi veleposlanici, neslužbeno se doznaje, trebali biti Željko Čimbur (Malezija), Frane Krnić (Nizozemska), Viktor Brož (Češka), Aleksandar Broz (Indonezija), Božo Kovačević (Rusija), Željko Bošnjak (Kanada), Boris Velić (Kina), Tatjana Kralj Draganić (Grčka) i Andrea Feldman (Bugarska). Za generalne konzule trebali bi biti imenovani Vesna Terzić (Milano), Ana Modun (Melbourne), Ivan Bandić (Pečuh), Marica Matković (Chicago) i Slobodan Beroš (New York). </p>
<p>Predsjednik Odbora Zdravko Tomac kazao je kako je Odbor zadovoljan Vladinom kadrovskom politikom i imenovanjem stručnjaka na diplomatske dužnosti, pogotovo u području gospodarske diplomacije, što je Hrvatskoj u ovom trenutku najpotrebnije.</p>
<p>Neslužbeno se doznaje i da je na sjednici spomenuto i odbijanje Velike Britanije i Nizozemske da ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a kao razlog za to te su dvije države službeno navodile slučaj generala Ante Gotovine. Na sjednici Odbora rečeno je i da se čeka kako će Hrvatska reagirati na tri nove haaške optužnice. Za te je optužnice, saznajemo, izvjesno da se pripremaju, ali se još ne zna hoće li u Hrvatsku doći već najesen, ili nakon parlamentarnih izbora.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Autocesta do Dubrovnika bit će završena do 2008. godine </p>
<p>CAVTAT, 15. srpnja</p>
<p> - »Autocesta do Dubrovnika bit će završena, kao što je i planirano, do 2008. godine, a neke njezine dionice i prije tog roka«, rekao je premijer Ivica Račan u utorak u Cavtatu na sjednici Povjerenstva za izgradnju autoceste Zagreb - Split kojoj je predsjedavao. </p>
<p>»Definirali smo izgradnju autoceste od Ploča do Dubrovnika, uključujući i brzu cestu od Osojnika do Debelog Brijega. S obzirom na to da smo u Sarajevu dogovorili slobodan prolaz kroz Neum, otklonjena je i posljednja prepreka za izgradnju dionice autoceste Ploče - Dubrovnik. Jedino je pitanje hoćemo li autocestu graditi do Slanog ili do Osojnika, a riječ je o dvadesetak kilometara razlike«, rekao je Račan. Dodao je da će prednost imati gradnja brze ceste od Dubrovnika do Čilipa, na kojoj bi radovi započeli sredinom 2004. i završili bi u roku dvije godine. </p>
<p>»Možemo reći kako je neupitno da ćemo u južni dio naše zemlje ići autocestom bez zaustavljanja. Ostaje otvoreno pitanje do kuda će autocesta ići, a za nas su od tri varijante dvije prihvatljive, i to one u kojima autocesta završava u Slanom te se nastavlja u Popovu Polju unutar BiH te ona do Osojnika pa dalje ponovo u BiH. Za nas je važno da se ta dionica radi, a o tome će, pretpostavljam, u roku dva mjeseca biti postignut dogovor s BiH«, dodao je premijer. </p>
<p>Direktor Hrvatskih autocesta Stanko Kovač je, govoreći o Vladinu programu gradnje autocesta od 2001. do 2005., istaknuo da se planira izgraditi 402 kilometara autocesta, od čega će ove godine biti izgrađeno 120 kilometara.</p>
<p> Najavio je da će 18. srpnja biti potpisano pet ugovora o temeljitu popravku 184 kilometara autocesta, u što će biti uloženo 68 milijuna eura. Napomenuo je kako je potkraj prošlog tjedna sa Svjetskom bankom potpisan ugovor vrijedan 15 milijuna američkih dolara za sanaciju mosta na Krku. U raspravu o izgradnji brze ceste do Debelog Brijega uključio se i zamjenik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Zlatko Uzelac, istaknuvši da se takav projekt ne može realizirati prije nego što Dubrovačko-neretvanska županija usvoji prostorni plan. Račan je dodao kako bi bilo vrlo nezgodno da rokovi projekta izgradnje autoceste na krajnjem hrvatskom jugu propadnu zbog onoga »što vi niste napravili« te je obećao da će država svoje obveze ispuniti na vrijeme. Nakon sastanka, kojem su nazočili i ministri Radimir Čačić, Ingrid Antičević-Marinović, Roland Žuvanić i Andro Vlahušić, Račan je posjetio dubrovačku Opću bolnicu, a u Gradskoj kavani se susreo s dubrovačkom gradonačelnicom Dubravkom Šuicom.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Najviše pitanja o prometnoj politici Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> - Najavljeni broj od 2500 pitanja, o kojima se govorilo prigodom predaje famoznog »eurospkog upitnika« iz ruke Romana Prodija u ruke Ivice Račana, već nakon letimičnog pregleda narastao je na 4560 upita. Do razlike je došlo jer mnoga pitanja imaju i potpitanja. Oni koji su pročitali gotovo cijeli upitnik za Vjesnik kažu da su mnoga potpitanja zapravo i teža od onih koja čine spomenuti zbroj.</p>
<p>Pitanja su podijeljena u ukupno 32 skupine. Dokument otvara 284 pitanja o političkim i 398 upita o gospodarskim pretpostavkama za članstvo u Europskoj uniji. Preambula dokumenta završava ponudom da hrvatska vlada sama ocijeni sposobnost države da prihvati obveze koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Na taj je dio vjerojatno mislio i ministar za europske integracije Neven Mimica, kad je pred novinarima u ponedjeljak rekao »da nema mjesta uljepšavanju«.</p>
<p>Ukupno 29 poglavlja o konkretnim područjima koja zanimaju Europsku komisiju obuhvaćaju većinu djelatnosti koje u državi predstavljaju ključ njezina funkcioniranja kao gospodarske i upravne cjeline. </p>
<p>Najviše zanimanja, a onda i najviše upita, upućeno je na račun hrvatske prometne politike. Tih 664 pitanja pretresaju sve što zemljopisni položaj Hrvatske u Europi podrazumijeva. Plus, znatiželja što je u tom smislu država učinila kako se na njezinu teritoriju ne bi presijecali ključni pravci za koje je zainteresirana i Europa.</p>
<p>Odmah nakon prometa, po broju pitanja je socijalna politika i zapošljavanje. O tome će nadležni morati sastaviti 415 odgovora. Industrijalizacija je pri vrhu s 391 upitom te slobodno kretanje usluga s 231 upitom. </p>
<p>Usluge zanimaju Europsku komisiju daleko više od slobode kretanja roba (102) i osoba (56), pa čak i više od slobodnog kretanja kapitala (162) upita. Protivno uobičajenim ocjenama o »najvećim« hrvatskim manama (pravosuđe i general Gotovina), to je područje Komisiju zanimalo samo u 224 pitanja, što je gotovo izjednačeno s pitanjima u vezi s poljoprivredom - 245. Da bude još jasnije, cijelo to 24. poglavlje počinje upitima o državnim granicama, zaštiti podataka, politici izdavanja viza, migracijama, ilegalnom prelasku granica, azilu i uvjetima dodjele azilantskog statusa. </p>
<p>Potom slijede pitanja o suradnji nacionalne policije sa stranima, borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala, nezakonite upotrebe droga i suradnji u području carina. Zapravo, tek je točka »L«, pravna suradnja na području građanskih i kaznenih, klasično pravosudna.</p>
<p>Vjesniku je skrenuta pozornost da se upiti iz pojedinih područja, konkretno pravosuđa, nalaze još u nekim drugim poglavljima, pa će konačan zbroj pravosudnih pitanja biti poznat tek kad se posao na »odgovaranju« zahukta.</p>
<p>Relativnu znatiželju u Europskoj komisiji pobuđuje nacionalno trgovačko pravo (120 pitanja), energija (129) te regionalna politika (106).</p>
<p>Podjednako su u upitniku spomenuti financijska kontrola (75 pitanja), zaštita okoliša (92), telekomunikacije, obrazovanje i doškolavanje sa po sedamdesetak pitanja. Tržišna utakmica o kojoj se u Hrvatskoj toliko govori u sklopu borbe protiv ovdašnjih monopola »zaslužila« je samo 59 pitanja, carinska unija pak tek 20 upita, znanost i istraživanja 31. </p>
<p>Razgovarajući s upućenima, mogle su se čuti i ocjene da su neke skupine pitanja tako ograničene jer se o Hrvatskoj i njenim dosezima u tim područjima ipak mnogo zna u europskoj diplomaciji. Recimo, o vanjskim poslovima će se morati odgovoriti samo na 46 pitanja. »Istodobno, neka područja imaju mnogo pitanja. Dva su razloga za to. Prvi, dosad se u odnosima s Europskom unijom ta pitanja ili nisu postavljala ili nisu igrala neku bitnu ulogu«, kažu Vjesniku izabrani sugovornici.</p>
<p>»S druge strane, ovim se upitnikom Hrvatskoj nudi i sasvim nova vizura europskog vrijednosnog sustava. Tako su neke, za nas iznimno važne teme, na koje se troše sati i dani stručne i zakonodavne rasprave, u Europi tek tema ograničenog interesa«.</p>
<p>Među primjerima su i telekomunikacije sa 73 pitanja, kultura i audio-vizualni mediji i produkcija (43), carinska unija (20), porezi (62). I na taj će se detalj morati obratiti pozornost pri sastavljanju odgovora.</p>
<p>Na kraju će posebno mjesto u odgovaranju na upite Europske komisije zauzeti statistika. Za promet će trebati pripremiti 517 tablica i grafikona, za industrijalizaciju 248, a za uvodno gospodarsko područje (makropolitiku) 220 te za poljoprivredu 66. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Radnici »Viktora Lenca« štrajkaju od 21. srpnja </p>
<p>RIJEKA, 15. srpnja</p>
<p> - S obzirom na to da im u utorak nije isplaćeno preostalih 37 posto plaće za svibanj te plaća za lipanj, svih 1100 radnika »Viktora Lenca« stupit će u štrajk u ponedjeljak, 21. srpnja. To bi bio prvi štrajk u Martinšćici u 107 godina postojanja škvera. Predsjednik sindikata »Lenca« Damir Bačinović misli da bi se plaće mogle što skorije isplatiti, ako bi Vlada odmah dostavila u Martinšćicu prošli četvrtak odobrenih 2,5 milijuna eura, a ne da se čeka na 26 milijuna dolara koliko trebaju dati vlasnici i banke-kreditori brodogradilišta. </p>
<p>Bačinović rješenje tog gorućeg problema vidi i u tome da »Lenac« dobije ranije odobrena državna jamstva za izgradnju platformi za plinsko polje »Marica« u Jadranu. Postoji i treće rješenje, a to je da država prije predviđenog roka pusti »Lencu« deset posto državne subvencije dobivene za izgradnju dvaju trajekata za domaće naručitelje i platforme za »Maricu«. </p>
<p>Sindikat upozorava da bi brodogradilište moglo propasti u iduća dva do tri mjeseca, koliko je potrebno da na njegov račun »sjedne« tih 26 milijuna dolara. »U škveru trenutačno nema novca ni za plaće ni za repromaterijal, pa ne znamo kako preživjeti dane dok ne dobijemo već odobren novac«, upozorio je Bačinović.</p>
<p>U utorak nije održana sjednica Nadzornog odbora »Lenca«, jer je predsjednik Uprave Damir Vrhovnik bio na putu.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Umirovljenici ne odustaju od zahtjeva da se mirovine usklađuju s plaćama</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> - Predstavnici Državnog zavoda za statistiku u utorak su na sastanku s predstavnicima umirovljeničkih udruga usuglasili novu, korigiranu listu proizvoda, na temelju koje će se računati troškovi života radi utvrđivanja postotka s kojim će se usklađivati mirovine. </p>
<p>Kako doznajemo od Vladimira Lokmera, predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske, Zavod je uglavnom prihvatio prijedloge umirovljeničkih udruga o tome da u listu proizvoda kod te računice treba uzeti u obzir isključivo one koji ponajviše utječu na troškove umirovljeničkog domaćinstva - troškove prehrane, lijekova i režija.</p>
<p>»U utorak smo tu listu do kraja 'izbrusili', izbacivši mnoštvo proizvoda za koje nam se činilo da za umirovljenike nisu važni. </p>
<p>Tako smo, primjerice, kad je riječ o kruhu, predložili izbacivanje raznih vrsta dvopeka, odnosno onih proizvoda koji se ne kupuju svakodnevno«, kaže Lokmer za Vjesnik. Slično je i kad je riječ o troškovima režija, kako bi se izbjeglo uprosječivanje troškova struje, vode ili plina u kombinaciji s nekim drugim troškovima.</p>
<p>Na temelju tako utvrđene liste proizvoda, Državni zavod za statistiku do rujna će pripremiti usporedne računice troškova života za prvu polovicu ove godine te ranija polugodišta, kako bi se usporedbom tih podataka vidjelo hoće li i koliko s tom novom računicom umirovljenici biti na dobitku. </p>
<p>»Teško je to procijeniti u ovom trenutku, s obzirom na to da je temeljni razlog zbog kojega mirovine zaostaju za plaćama u samoj formuli po kojoj se one usklađuju, a ne isključivo u načinu na koji se izračunavaju troškovi života. Naime, mirovine se usklađuju svakih šest mjeseci, računica se provodi s dva mjeseca zakašnjenja, jer do tada nisu poznati konačni podaci o kretanju plaća i troškova života. Povrh toga, isplata uvećanih mirovina dodatno kasni, s tim da mirovine ne prate stvarni porast plaća i troškova života već - polovicu tih stopa«, pojašnjava Lokmer. Umirovljeničke udruge stoga ne odustaju od zahtjeva da se promijeni i formula usklađivanja mirovina, odnosno da se one ubuduće usklađuju isključivo s plaćama.</p>
<p>»Jedino takav način usklađivanja spriječio bi pad udjela prosječnih mirovina u prosječnim plaćama, što se cijelo vrijeme bilježi«, kaže Lokmer. No, kako za promjenu formule usklađivanja mirovina treba provesti izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, za što u Ministarstvu rada i socijalne skrbi zasad ne pokazuju dobru volju, namjera je umirovljeničkih udruga da barem promijene način utvrđivanja troškova života, kako bi se njihov rast realnije odrazio na mirovine. </p>
<p>U Sindikatu i Matici umirovljenika očekuju da će se na sastanku s predstavnicima Zavoda za statistiku i Ministarstva rada do kraja definirati novi način izračuna troškova života za umirovljenike, te da bi on mogao biti primjenjiv već od početka iduće godine. To znači da bi se mirovine na temelju nove, posebne liste proizvoda, prvi put vjerojatno usklađivale od 1. srpnja.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: Zajedno s Bugarskom možemo osvajati treća tržišta</p>
<p>VARNA, 15. srpnja</p>
<p> - Cilj posjeta hrvatskog izaslanstva Bugarskoj bilo je jačanje gospodarske suradnje, jer te dvije zemlje zajedno mogu nastupati prema trećim tržištima, rekao je u utorak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, prigodom posjeta bugarskom gradu Varni, ocjenjujući dvodnevni posjet uspješnim.</p>
<p>»Posjet će pridonijeti gospodarskom otvaranju. Zajedno možemo osvajati treća tržišta«, rekao je Mesić. Kazao je da je Hrvatska zainteresirana za bugarska iskustva u suradnji sa zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. »Nemamo obrađena tržišta bivših sovjetskih republika«, rekao je Mesić.</p>
<p>Bugarska strana je ponudila pomoć. »Mi vam u tome možemo mnogo pomoći«, rekao je Danail Papazov, direktor crnomorske Luke Varne, najveće luke u Bugarskoj.</p>
<p>Bugarska će biti zemlja partner na ovogodišnjem Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu, što je prigoda da se gospodarstva bolje upoznaju, rekao je Mesić, izrazivši želju da bugarska gospodarska komora posebno predstavi luku Varnu.</p>
<p>Hrvatski predsjednik je rekao da je za gospodarsku obnovu hrvatskoga grada Vukovara važno obnoviti rad vukovarske luke, a predstavnici Luke Varne izrazili su zanimanje da se obnovi predratna suradnja s hrvatskim lukama u Rijeci, Pločama i Vukovaru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Podjelu BiH zagovarali su Milošević i Tuđman« </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> - Nekadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić u utorak je na haaškom suđenju Slobodanu Miloševiću svjedočio o srpskoj agresiji na BiH i pokušajima podjele te zemlje koju su, kako je rekao, »zagovarali optuženi Milošević i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman«.</p>
<p>Kljujić, koji je kao predsjednik HDZ-a BiH bio član državnog Predsjedništva od studenog 1990. do studenog 1992., svjedočio je o svojem razlazu s Tuđmanom zbog protivljenja ideji podjele BiH, nakon čega je smijenjen u HDZ-u i Predsjedništvu.</p>
<p>Na pitanje tužitelja Geoffreyja Nicea je li mu Tuđman ikad govorio o svojim sastancima s Miloševićem u Karađorđevu, na kojima je, navodno, dogovarana podjela BiH, svjedok je odgovorio niječno. »Ne, Tuđman je znao da nastupam kao bosanskogercegovački patriot i integralist te da sam protiv podjele BiH. Tuđman mi je jedino rekao da je od Miloševića dobio Cazinsku krajinu«, rekao je Kljujić. »Rekao sam, gospodine predsjedniče, to bi bilo isto kao da ja vama darujem Sardiniju i Siciliju jer to nije ni vaš ni Miloševićev teritorij«, dodao je. </p>
<p>Za Miloševića je rekao da mu je on u stanci sastanka vodstava Srbije i BiH 22. siječnja 1991. u Beogradu nudio pripojenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj. »Rekao mi je da razumije želju naroda zapadne Hercegovine da se priključi Hrvatskoj« i naveo općine na koje se to odnosi, kazao je Kljujić.</p>
<p>Rekao je da je to bio »stalni trik srpske strane kako bi se manjem dijelu Hrvata u BiH dalo priključenje s minornim teritorijem«. Dodao je kako taj trik i »danas ima teške posljedice, jer dio hrvatskog naroda vjeruje u tu mogućnost«. Rekao je kako je tada Miloševiću odgovorio »a vama treba ostati cijela ostala BiH« te se poslužio bosanskim humorom i pokazao mu »bosanski grb«.</p>
<p>Opisao je i kako je Tuđman inzistirao da on pregovara s Radovanom Karadžićem i vodstvom SDS-a u jesen 1991. dok je »Hrvatska gorjela«. Kljujić je rekao da bosanski Srbi »nisu željeli BiH, a Hrvatsku nisu priznavali« pa je na sastanku s njihovim vodstvom krajem rujna 1991. zatražio da priznaju Hrvatsku u avnojevskim granicama.</p>
<p>»Njihova reakcija bila je užasna, rekli su da to nikad neće prihvatiti«, rekao je Kljujić, dodajući kako je i Tuđman reagirao istovjetno, jer »ono što on pregovara na višoj razini još ne dolazi do bosanskih Srba«. Kljujić je rekao da su bosanski Srbi kasnije surađivali s »prosrpskim lobijem u HDZ-u BiH« te da je »s početkom agresije na BiH ta suradnja počela dobivati optimalne domete«.</p>
<p>Govorio je i o povlačenju bosanskih Srba iz predsjedništva i skupštine BiH, i proglašenju ujedinjenja sa »srpskom krajinom« u Hrvatskoj u lipnju 1991., što je, prema njemu, bilo »rušenje suvereniteta BiH i Hrvatske te prvi korak prema ujedinjenju svih srpskih zemalja«.</p>
<p>Kljujić je opisao i nastojanja Beograda da privoli Aliju Izetbegovića i Muslimane na ostanak u krnjoj Jugoslaviji, a za Fikreta Abdića je rekao da je bio »srpski igrač«.</p>
<p>Svjedočio je i o blokadi i granatiranju Sarajeva, koje je trajalo 44 mjeseca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Jakić: Nisam smijenjen, na godišnjem sam odmoru</p>
<p>ZAGREB, 15. srpnja</p>
<p> - »Nije točno da sam smijenjen, ja sam savjetnik Predsjednika Republike za vanjsku politiku i na godišnjem sam odmoru do 31. srpnja«, izjavio je za Vjesnik u utorak Tomislav Jakić, vanjsko-politički savjetnik hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, o čijoj smjeni mediji ovih dana nagađaju. </p>
<p>U ponedjeljak je u jednim dnevnim novinama sam Jakić izjavio da ne želi ništa komentirati dok je na odmoru, a o svemu će, rekao je, više znati nakon toga.</p>
<p>Priča o smjeni Tomislava Jakića krenula je iz kuloara, no on je na to u izjavi Vjesniku uzvratio kako ga »za kuloare nije briga«, te ponovio: »Ja sam u ovom trenutku savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku na godišnjem odmoru«. </p>
<p>Bez obzira na Jakićeve riječi, čini se da priča o njegovoj smjeni ima pokrića, iako to zasad nitko službeno ne potvrđuje, ni Jakić niti Ured Predsjednika. Navodno je jedan od razloga smjene antiamerički govor koji je prigodom otvaranja nove zgrade Veleposlanstva SAD-a u Buzinu prije mjesec dana Mesiću servirao upravo Jakić. Predsjednik je tada, među ostalim, SAD-u poručio da Hrvatska neće biti ničiji poslušnik te ustvrdio da će svi, pa i Amerika, više cijeniti Hrvatsku koja zna misliti i odlučivati svojom glavom. Nakon toga je, na prigodnom domjenku, bio više nego uočljiv hladan stav tadašnjeg američkog veleposlanika Lawrencea Rossina prema Predsjedniku.</p>
<p>Nije tajna da su Predsjednikovim vanjsko-političkim savjetnikom nezadovoljni mnogi na Pantovčaku, uključujući i ostale savjetnike. Zamjeraju mu da se ne bavi samo »vanjskom politikom«, nego da se »kao supervizor miješa i njima u posao«. Jedna od posljednjih svađa, priča se, izbila je sa šeficom Mesićeva protokola Miladom Privorom, nakon čega je navodno Jakić pred Mesića došao s prijedlogom »ili ja ili ona«. Izvori bliski Pantovčaku kažu da mu je Mesić na to odgovorio kako »Predsjedniku neće savjetnici određivati koga će smjenjivati i s kim će raditi«.</p>
<p>Bez obzira na ishod Jakićeva savjetničkog statusa na Pantovčaku, uočeno je da uz Mesića nije bio ni u vrijeme dolaska izraelskog predsjednika Moshe Katsava, niti ga je pratio na putovanje u Bugarsku što mnogi smatraju indikativnom najavom Jakićeve smjene. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030716].
|
