NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031215].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 189024 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prikrivanjem svojih donatora, stranke ismijavaju Ustav</p>
<p>Prema sadašnjem zakonu, stranke mogu raspolagati novcem kako žele, od razbacivanja novca iz državnog proračuna do pranja novca privatnih donatora/ Sada imate situaciju da se izbori koriste kao svojevrsna promidžba bogatih egzibicionista, koji nemaju izgleda ući u Hrvatski sabor, ali ipak upoznaju javnost s poslovima kojima zarađuju novac/ Suvisli zakon o političkim strankama nova vlast može donijeti jedino uz pritisak javnosti i manjih parlamentarnih stranaka/ Bez demokracije u samim strankama, moguće su pojave poput stavljanja Mirka Filipovića na treće mjesto izborne liste SDP-a, kaže profesor Prpić</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Političke stranke prošle su još jednom izbore bez zakona koji bi omogućio strogu državnu kontrolu nad njihovim financijama u predizbornoj kampanji, a time i eventualno sankcionirao njihovo nezakonito primanje donacija. Vjesnik je stoga za mišljenje o toj praksi, koja se ponavlja od nastanka hrvatske države, zatražio profesora politologije Ivana Prpića, jednog od autora Nacrta zakona o političkim strankama koji je u prošlom Saboru bio odbačen čak i prije rasprave iako je prethodno bio prihvaćen na saborskom odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Nacrt je sadržavao precizne odredbe o državnoj kontroli stranačkih budžeta, demokratskom ustroju stranaka i sličnim novostima kojima se u potpunosti provodi Ustav iz 2000. godine.</p>
<p>• Kako komentirate najavu većine glavnih stranaka da će objaviti imena svojih predizbornih donatora samo ako se ti donatori slože s tim?</p>
<p>- To je izravno ismijavanje Ustava prema kojem su stranke obvezne objaviti podrijetlo svog novca. Činjenica jest da ta ustavna odredba nije precizirana zakonskim ili podzakonskim aktima, ali onda je bolje da stranke o tome šute nego da govore na ovakav način. Inače, poznato je da se naše stranke pojavljuju kao poduzetnici, neke čak imaju svoja poduzeća, ili su ih imale sve donedavno. Primjerice, na prošlim izborima Milan Bandić je bez pardona govorio da je »njihovo poduzeće omogućilo financiranje stranke«, nekakva škola stranih jezika. HDZ je, pak, imao »Domovinu«. Međutim, nije riječ samo o poduzećima u stranačkom vlasništvu. Novine su prije nekoliko godina naveliko pričale o izravnim ucjenama tadašnjih državnih dužnosnika iz HDZ-a da će poduzećima platiti državni dug samo ako uplate određeni postotak na stranački račun. Slične tvrdnje javno je iznosilo i više pojedinaca. Ovih su dana u tisku bili objavljeni nazivi tvrtki koje su i za ovu izbornu kampanju financirale pojedine stranke. Mi smo u Pravnom centru predložili 100 tisuća kuna kao ukupni iznos koji neka privatna tvrtka ili fizička osoba može godišnje donirati pojedinoj stranci. Treba svakako naglasiti da u svijetu nema jedinstvenog modela financiranja stranaka i zakonske kontrole utroška sredstava iako je svuda opći stav da su političke stranke demokratske ustanove koje su najpodložnije za korupciju.</p>
<p>• Može li se u tom smislu štogod očekivati od nove vlasti?</p>
<p>- Ako se uopće uspije održati, nova bi vlast, barem u drugoj godini mandata, mogla odlučiti da uskladi važeći Zakon o političkim strankama s Ustavom. Ne vjerujem da će to moći izbjeći, premda iskustvo govori da su se saborski zastupnici unazad 12 godina doživljavali kao suvereni subjekti koji zakone donose, ali koje zakoni ni na što ne obvezuju. Oni nisu razumjeli demokraciju kao tip organizacije političke zajednice u kojem demos, a onda i njegovi predstavnici, zakonski ograničavaju i sami sebe. To znači da se suvisli zakon o političkim strankama može donijeti jedino uz pritisak javnosti. Pritom mi se čini razumnom pretpostavka da će se saveznika za takav pritisak moći naći i među manjim parlamentarnim strankama. Jednostavno je potrebno podsjetiti da političke stranke na temelju sadašnjeg zakona mogu raspolagati novcem kako žele - od razbacivanja novca iz državnog proračuna do pranja novca privatnih donatora. Ako građani, odnosno birači doista žele imati uvid u stranačke financije, trebali bi kontinuirano postavljati pitanja ne samo o trošenju u izborima, nego i za vrijeme čitavog mandata, recimo tko plaća domjenke poslije stranačkih konvencija, raznorazna putovanja...</p>
<p> • Jedna od glavnih zamjerki prošlog saziva Sabora na nacrt novog zakona o strankama bila je usmjerena na mogućnost da pomoć iz proračuna dobivaju i izvanparlamentarne stranke.</p>
<p>- Naša namjera bila je da država daje potporu novim političkim inicijativama, da se, recimo, nekoj novoj stranci koja počinje s 500-600 osviještenih ljudi pomogne i da im se pruži prilika da obnove stranačku scenu u Hrvatskoj, jer je jedno od temeljnih demokratskih načela jednakost prilika. Pošli smo i od ideje da stranka koja jednom ispadne iz Sabora ne bude osuđena na propast. Nasuprot takvim idejama, sada imate situaciju da se izbori koriste kao svojevrsna promidžba bogatih egzibicionista, koji nemaju izgleda ući u Hrvatski sabor, ali ipak upoznaju javnost s poslovima kojima zarađuju novac. Zakon o političkim strankama samo je jedan od instrumenata kojima se utječe na broj političkih stranaka u političkom sustavu, ali nije ni jedini ni najvažniji.</p>
<p>• Vaš je prijedlog zakona, sukladno ustavnom načelu, normirao i pravila demokratskog odlučivanja u strankama.</p>
<p>- Zakonsko reguliranje ustrojstva političkih stranaka je poseban problem. Budući da su stranke i borbene udruge, strankama se mora omogućiti znatna sloboda da statutima reguliraju stranačko ustrojstvo koje bi im omogućilo da zajamče stranačko jedinstvo i da ostvare proklamirane ciljeve, odnosno da ispune obećanja koja su dana u predizbornoj kampanji. Nasuprot tome, vodstva političkih stranaka sklona su zahtijevati što više prava u odlučivanju o politici stranke, poglavito o personalnim pitanjima, a to, pak, omogućava da se, primjerice, na visokom trećem mjestu na stranačkoj listi prilikom izbora za Hrvatski sabor nađe gospodin Mirko Filipović, iako je malo vjerojatno da bi on izborio to mjesto da je o redoslijedu na listi odlučivalo stranačko članstvo. Istodobno, političke stranke bi trebale biti promicatelji i jamci demokracije u državi i društvu, demokracije koja se tiče i državljana koji nisu članovi političkih stranaka. Otud bi i toj javnosti trebalo omogućiti uvid u ustrojstvo stranaka te joj pružiti jamstvo da su političke stranke, kao promicatelji demokraci</p>
<p>je, i same demokratski ustrojene. Stoga je nužno odrediti razumnu mjeru između zakonskih odredbi o unutrašnjem ustrojstvu stranaka i stranačkih statuta.</p>
<p>Robert Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Đapić: Prijedlog će pokazati je li HSS zapravo HDZ-ov satelit </p>
<p>»Pravo je svakog kluba zastupnika da istakne svog kandidata za mjesto predsjednika Sabora. Ali, jedno je pravo, a drugo je realnost tog prava«, kaže Vladimir Šeks / »Ako je već postignut tajni dogovor između HDZ-a i HSS-a o tome da su zajedno u vlasti, onda naš prijedlog ne može proći, no, ako nije, otvara se pitanje mjesta predsjednika Sabora«, tvrdi Anto Đapić</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – »Pravo je svakog kluba zastupnika da istakne svog kandidata za mjesto predsjednika Sabora. Ali, jedno je pravo, a drugo je realnost tog prava«, rekao je u nedjelju Vjesniku član Predsjedništva HDZ-a i vjerojatni budući predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, komentirajući najnoviji HSP-ov prijedlog.</p>
<p>Pravaši, naime, predlažu da se na božićnoj konstituirajućoj sjednici parlamenta, koja će održati 22. prosinca, predsjednik parlamenta bira između dva kandidata – jednog HDZ-ova i jednog iz oporbe. HSP-ovci smatraju da bi HDZ-ovci, prihvate li taj prijedlog, »pokazali dobru volju za konsenzusom«, kaže čelnik stranke Anto Đapić. </p>
<p>No, prava je svrha tog pravaškog prijedloga ta da se točno utvrdi koje će stranke u sljedeće četiri godine biti prava oporba novoj vlasti. HSP još nije odlučio koga će predložiti za svog kandidata za predsjednika Sabora. »Nigdje ne piše da manjinska vlada mora imati i mjesto predsjednika Hrvatskog sabora. Zašto predsjednik ne bi bio iz opozicijskih redova«, pita Đapić. Ako HSS nije dio vlasti, zajedno s HDZ-om, onda opozicija ima 72 zastupnika, kaže šef HSP-a te podsjeća da je HSS samo istaknuo da će u Saboru podržati manjinsku vladu, ali nije rekao i da će se složiti sa svim rješenjima u konstituiranju Sabora.</p>
<p>»HDZ nema parlamentarnu većinu i treba vidjeti ima li trgovine i sa Saborom. Znači li to da sve stranke, predstavnici manjina i nezavisni zastupnik Lončar, koji su dali potporu HDZ-ovoj vladi, ujedno podupiru i to da predsjednik Sabora bude iz HDZ-a?«, nastavlja Đapić.</p>
<p>HSP želi, naime, utvrditi je li HSS dio vlasti ili oporbe te je li možda postignut kakav dogovor između HDZ-a i HSS-a. »Ako je već postignut tajni dogovor između HDZ-a i HSS-a o tome da su zajedno u vlasti, onda naš prijedlog ne može proći, no, ako nije, otvara se pitanje mjesta predsjednika Sabora. Naime, HDZ nema većinu u parlamentu, a ako ima, zajedno s HSS-om, onda to nije manjinska vlada. HSS se definitivno treba izjasniti, je li opozicija ili pozicija i je li se stavio u položaj 'tihog' partnera HDZ-a, što bi značilo da je satelit te stranke«, objašnjava Đapić. Ponavlja kako nigdje ne stoji da HDZ-ova vlada mora imati i to mjesto čelnog čovjeka parlamenta.</p>
<p>Stoga će HSP u ponedjeljak poslati dopis svim parlamentarnim strankama u kojem će zatražiti njihovo izjašnjavanje o prijedlogu da i oporba imenuje svog kandidata za mjesto predsjednika Hrvatskog sabora. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sanader preuzima odnose s Haagom</p>
<p>Odlukom da sam obavlja ključne poslove vezane uz suradnju države i tribunala Sanader će dati do znanja koliko je u politici njegova kabineta ta suradnja važna / Ako se ostvare prognoze i Sanader preuzme ključne kontakte s Haagom, HDZ bi se kao stranka vratio u tim odnosima na početne položaje / Naime, upravo su HDZ-ove vlade uspostavile kontakt s tribunalom na najvišoj dužnosničkoj razini</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Odnose s Haagom u novoj vladi mandatara i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera preuzet će sam budući premijer. Dosadašnji kandidati Miomir Žužul i Andrija Hebrang iz različitih razloga neće dobiti taj mandat. Prema informacijama koje je Vjesnik dobio u nedjelju, odlukom da sam obavlja ključne poslove vezane uz suradnju države i tribunala Sanader će dati do znanja koliko je u politici njegova kabineta ta suradnja važna. </p>
<p>»Pokazalo se da Ivo Sanader nema dovoljno vremena da bi rješavao i to kadrovsko pitanje. Jednostavnije je, a i politički prihvatljivije, da se sam prihvati toga posla«, kaže Vjesniku jedan od bliskih suradnika budućeg premijera.</p>
<p>Podsjetimo, na mogućnost da se hrvatsko-haaških odnosa prihvati Miomir Žužul reagirala je strana diplomacija, i to vrlo negativno. Smatra se da je Žužul previše »prikopčan« na američku administraciju i njezin stav o tribunala i njegovoj ulozi u međunarodnoj zajednici. S druge strane, s mogućnošću da se toga posla prihvati Andrija Hebrang nije bio zadovoljan sam Sanader, pa je u rijetkim prilikama to i javno dao do znanja. </p>
<p>Ako se ostvare prognoze i Sanader preuzme ključne kontakte s Haagom, HDZ bi se kao stranka vratio u tim odnosima na početne položaje. Naime, upravo su HDZ-ove vlade uspostavile kontakt s tribunalom na najvišoj dužnosničkoj razini. Prva je za te poslove bila zadužena dr. Ljerka Mintas-Hodak, a onda su njezin primjer slijedili i drugi kabineti. Pokazalo se da ta visoka državna razina kontakata odgovara i Haagu. Naime, Haaški sud u svakoj od dosadašnjih faza, a vjerojatno i u budućima, želi za sugovornika imati visokog državnog dužnosnika kako bi se, u slučaju da nešto zapne, mogao pritisnuti kompletan premijerski kabinet. </p>
<p>Za vrijeme Račanove vlade, taj je posao početno obavljao ministar pravosuđa dr. Stjepan Ivanišević. Tek se danas ponešto može čuti o njegovim povremenim posjetima Haagu i razgovorima koje je tamo vodio s tužiteljicom Carlom del Ponte i s predstavnicima Suda. Nakon što je Vlada premijera Ivice Račana osnovala Ured za odnose s Haagom, zapravo se ništa nije promijenilo. Jer je, naime, Račan za te poslove imao svog potpredsjednika dr. Gorana Granića. Zbog toga ni promjena trojice ravnatelja Ureda za odnose nije bila bitna. To što je nakon Orsata Miljenića došao Frane Krnić, a nakon njega Jakša Muljačić, za Haag nije ništa značilo. Uvijek je tu bio dr. Goran Granić. </p>
<p>Prema procjenama u HDZ-u, Jakša Muljačić bi ostao ravnatelj Ureda, a njegov jedini šef bio bi sam premijer Sanader.</p>
<p>Ostvare li se te prognoze, bit će jasno da i u konstrukciji ostalih tijela koje sudjeluju svojim zadaćama u ostvarenju suradnje s tribunalom neće doći do promjena. Naime, HDZ-ova namjera da oštricu eventualnih primjedbi iz Haaga s Vlade preusmjeri na Ministarstvo pravosuđa, odnosno na nadležni hrvatski sud, ne može proći. Ministarstvo pravosuđa je i dosad bilo tehničko tijelo preko kojeg je Vlada zahtjeve i dokumente iz tribunala usmjeravala prema nekim drugim nadležnim tijelima, od nacionalnih sudova do resora u čijoj se nadležnosti nalaze arhive, iz kojih je traženu dokumentaciju trebalo poslati Haaškom sudu. </p>
<p>Haag takvu verziju, prema Vjesnikovim informacijama, neće i ne može prihvatiti. Razlog je u tome što je za tribunal i njegova tijela Vlada jedini odgovorni subjekt tih odnosa. Sva ostala tijela su samo pomoćna u odnosu na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i kvalitetu te suradnje za koju je zadužen premijerov kabinet. To u HDZ-ovoj centrali znaju, a takve su im informacije i neslužbeno potvrđene iz Haaga. Zato priča o premijeru kao šefu hrvatsko-haaških poslova i djeluje uvjerljivo. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Državno odvjetništvo još šuti o iskazu Kutline suradnice</p>
<p>Nitko se nije potrudio dati objašnjenje zašto je izjava Kutline poslovne suradnice stajala godinama u ladici zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dragana Novosela pod oznakom tajnosti / Zašto ta izjava nije iskorištena u bilo kojoj od brojnih istraga u kojima je poznati tajkun bio jedan od glavnih osumnjičenika i je li nakon objavljivanja postala pravno neupotrebljiva?</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Iskaz nekadašnje bliske poslovne suradnice Miroslava Kutle, koji je 2000. dala zamjeniku glavnog državnog odvjetnika Draganu Novoselu, ovih dana u Feral Tribuneu potkrijepljen i faksimilima, a u kojem se, među ostalim, navodi da je Ivo Sanader od poznatog tajkuna primio 800.000 njemačkih maraka, još ne nailazi ni na kakvu reakciju iz Državnog odvjetništva. </p>
<p>Mandatar vlade Ivo Sanader svojedobno je to svjedočenje okarakterizirao »podmetanjem obavještajnih službi«. Kutle je preko svog odvjetnika Ante Nobila najavio tužbu protiv Novog lista, koji je također objavio dijelove iskaza danog u Državnom odvjetništvu. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić prvo je novinaru Ferala potvrdio postojanje takva iskaza u Državnom odvjetništvu, navevši da se on nalazi kod njegova zamjenik Dragana Novosela, koji je rekao da je na sporno svjedočenje stavljena oznaka tajnosti, i naljutio se što je ono dospjelo do javnosti.</p>
<p>Novinari uporno zovu Državno odvjetništvo ne bi li doznali daljnji rasplet priče o slučaju tog tajnog spisa, ali mjerodavni se više ne oglašavaju. Analitičari kažu da taj slučaj možda najbolje govori o neovisnosti našeg pravosuđa o izvršnoj vlasti.</p>
<p>Nitko se nije potrudio dati objašnjenje zašto je izjava Kutline poslovne suradnice stajala godinama u ladici zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dragana Novosela pod oznakom tajnosti. Zašto nije iskorištena u bilo kojoj od brojnih istraga u kojima je poznati tajkun bio jedan od glavnih osumnjičenika i, posebno, je li nakon objavljivanja ta izjava postala pravno neupotrebljiva? Kada je riječ o Kutli i navodima o njegovim nezakonitim radnjama u gospodarstvu koji su skupljali prašinu u Državnom odvjetništvu, treba se prisjetiti i slučaja »Gradski podrum«.</p>
<p>Još 1994. zagrebačka policija na čelu s Tomislavom Karamarkom podnijela je kaznenu prijavu protiv Miroslava Kutle za nezakonitosti u privatizaciji poduzeća »Gradski podrum« u Zagrebu. Ta je prijava nedirnuta godinama stajala u ladici tadašnjeg zagrebačkog državnog odvjetnika Radovana Šanteka, o čemu se krajem devedesetih navelike pisalo.</p>
<p>Kada se vidjelo da će HDZ prvi put izgubiti izbore, Kutle je uhićen, a Državno odvjetništvo aktiviralo je nekolicinu predmeta u kojima je on bio glavni osumnjičenik.</p>
<p>Javnost je očekivala da će dobiti odgovor zašto se kaznena prijava za Gradski podrum tako dugo »kiselila« kod Radovana Šanteka, a umjesto njega stigla je vijest da je dotični državni odvjetnik unaprijeđen na funkciju pomoćnika glavnog državnog odvjetnika na kojoj je i danas.</p>
<p>Kada bi mediji barem dobili službeno objašnjenje da se u iskazu Kutline bliske poslovne suradnice u aktualnom skandalu nije moglo naći elemenata koji bi »iz prve« upućivali na kaznena djela, pa ga je iscrpno trebalo provjeravati, a na kraju se pokazalo da je riječ o kazneno irelevantnim informacijama ili obmanama, bila bi zadovoljena barem forma da državne institucije informiraju građane o informacijama koje zanimaju javnost. Ovako ostaje dojam da u Državnom odvjetništvu čekaju kakav će stav prema toj pravosudnoj instituciji zauzeti Sanaderova vlada.</p>
<p>Hoće li od Hrvatskog sabora tražiti smjenjivanje Mladena Bajića? Pa će on reći da ga se smjenjuje zbog iskaza Kutline poslovne suradnice. Ili će ga ostaviti na funkciji, pa ćemo se zabavljati nekim drugim aferama i spektakularnim najavama istraga koje će Državno odvjetništvo poduzimati. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>MMF podržava smanjenje državnog aparata</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Iako nova HDZ-ova ekipa još nije ušla u Banske dvore, jasno je da će uz haaške optužnice velik problem Sanaderovoj vladi predstavljati odnosi s Međunarodnim monetarnim fondom, a u Hrvatskoj već boravi i izaslanstvo MMF-a, koje se sastalo i s budućim nositeljima izvršne vlasti.</p>
<p>Hoće li MMF biti popustljiv prema HDZ-ovoj vladi, kao što je bio u nekim aspektima prema Račanovoj? Teško je to očekivati, ali isto tako nije vjerojatna ni mogućnost koju su u jeku predizborne kampanje spominjali HDZ-ovi ministarski kandidati da će se Hrvatska zahvaliti MMF-u na dosadašnjem obliku suradnje, što znači da ne bi zaključila novi stand-by aranžman s Fondom.</p>
<p>Hrvatska, međutim, tu nema previše izbora i, želi li zadržati povjerenje svjetskih financijskih krugova, jednostavno nema alternative daljnjoj suradnji s MMF-om. Moguće je, istina, zaključiti nešto labaviji aranžman s Fondom, nego što je to bio posljednji, koji ionako u mnogim aspektima – od privatizacijskih do tečajnih – nije ispunjen u cijelosti.</p>
<p>Zamjerke MMF-a na račun Hrvatske ostat će vjerojatno slične. Od Zagreba će se tražiti da nastavi s politikom fiskalne konsolidacije, da ubrza privatizaciju i reforme, zaustavi izdavanje novih državnih jamstava, ali i da prilikom eventualnog zadiranja u porezni sustav (najavljeno smanjenje poreza na dodanu vrijednost) vodi računa o punjenju državnog proračuna.</p>
<p>Fond, također, očekuje od nove vlade da uravnoteži platnu bilancu, odnosno da smanji deficit vanjskotrgovinske bilance. Također će, vjerojatno, još jednom preporučiti Hrvatskoj, odnosno Hrvatskoj narodnoj banci, da dopusti veće oscilacije tečaja kune.</p>
<p>Posebnu pozornost MMF-ovi stručnjaci posvetit će i predviđanjima o gospodarskom rastu, te daljnjim investicijskim planovima. Poznato je da su predstavnici MMF-a imali za vrijeme koalicijske vlade dosta primjedbi upravo na opsežne hrvatske investicijske projekte, kao i poplavu paradržavnih fondova i agencija.</p>
<p>Kako nova vlast najavljuje da će neke od tih fondova ukinuti, barem s te strane HDZ-ova vlada može računati na MMF-ovu potporu, kao i uostalom kod smanjenja broja ministarstava. O ostalim pitanjima suglasnost neće biti tako lako postići.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ritam koji je teško svladati </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ </p>
<p>Silvio Berlusconi nije uspio u svojem naumu da još jednom glavni grad svoje zemlje promovira kao važno mjesto gdje se krojila povijest Staroga kontinenta. U Rimu, gradu u kojem su nakon Drugog svjetskog rata udareni temelji EU-a, nije donesen prvi europski ustav. Poljska, zemlja koja još u Europsku uniju nije ni kročila, već je upotrijebila svoje pravo veta i blokirala donošenje prvog europskog ustava.</p>
<p>Poljsko inaćenje na summitu u Bruxellesu, zbog problema kod kuće, imat će zasigurno negativne efekte i na unutarnje funkcioniranje, ali i na, najavljuje se, raspoloženje prema novom valu proširenja. </p>
<p>EU je ovaj put podbacio u onome što smatra svojim najznačajnim oružjem – sposobnošću i mogućnošću traženja zajedničkoga dogovora. No, možda je ipak bio u pravu predsjednik Europske komisije Romano Prodi kada je ustvrdio da sada ne treba upirati prstom u samo jednog krivca za propast sporazuma; jer ih je bilo još.</p>
<p>Koliko god je poljsko ponašanje mnogima antipatično, a francusko-njemačka alijansa unutar EU-a odlučna u tvrdnji da neće tolerirati velik utjecaj onih kojih ima upola manje, a da se o doprinosu u zajedničku blagajnu i ne govori, ta ista osovina u potpunosti je ignorirala činjenicu da je narušila Pakt stabilnosti. Nakon upozorenja da više troši a manje privređuje, Francuska se središnjim institucijama nije udostojila ni odgovoriti. Francuski predsjednik Jacques Chirac u Nici je prije tri godine dao zeleno svjetlo rješenju kojim se Španjolska, pa onda kasnije i Poljska, po broju glasova u Vijeću ministara sasvim približavaju broju tzv. velikih članica. Sada je bio protiv takva rješenja. </p>
<p>U jeku propalog summita i najava nastavka rasprava o ustavu pod irskim predsjedanjem u prvoj polovici sljedeće godine, nemoguće je utvrditi tko je pobjednik a tko gubitnik. Poljska koja je riskirala da je ostali prozovu zbog vlastitih poljoprivrednih problema i pokušaja da vetom ubuduće iskamči više novca za taj problematičan sektor, Berlusconijeva vlada koja i nakon neuspjelog summita djeluje izolirano i prezreno, Aznar koji za svoju zemlju traži mjesto gospodarske sile, Velika Britanija koja se ne želi odreći veta na obranu, vanjsku politiku i poreze i njemačko-francuska alijansa koja krši ekonomske dogovore.</p>
<p>Koraci koje Europska unija poduzima gotovo svakog mjeseca u integracijskom procesu i standardi koje pokušava doseći svakim su danom sve zahtjevniji. Posljednji summit je pokazao da problem nisu standardi, nego brzina njihove primjene, često teško probavljiva i za članice koje su utemeljile Uniju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Saveznici ili neprijatelji?</p>
<p>Nisu samo poslodavci i država prirodni neprijatelji zaposlenih. Nema tog sindikata koji će, u nekoj od razvijenih ekonomija, podržati neradnika i boriti se za njegovo pravo na opstanak. Nema ni takva čiji bi članovi poznatog neradnika prihvatili kao svojeg vođu i zaštitnika njihovih prava</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Što će sindikalci kod Sanadera? Prema šturim medijskim izjavama, čelnici šest sindikalnih središnjica voljeli bi porazgovarati s mandatarom nove hrvatske vlade prije no što on predstavi svoj (njezin) program Saboru.</p>
<p>Željeli bi, kažu, iznijeti neka svoja gledišta o socijalnoj i ekonomskoj politici »kako bi se vladin program eventualno nadopunio sindikalnim prijedlozima«. Boris Kunst, koordinator središnjica, kaže da su sindikalni čelnici dogovorili »zajedničko stajalište o tim pitanjima«, ali da o tome »ne žele govoriti prije sastanka sa Sanaderom«.</p>
<p>Sasvim legitiman stav budućih sigurno neizbježnih, a još izvjesnije (obostrano) vrlo tvrdih pregovarača. Što, međutim, sindikalci danas mogu zatražiti od Sanadera, a što im on može obećati?</p>
<p>Pitanje se može postaviti i drukčije: Sanader tvrdi da je izbore dobio zahvaljujući novom, europskom, potpuno reformiranom HDZ-u. Bi li Kunst mogao reći nešto slično za sindikate?</p>
<p>Ni u koga ne želim unaprijed sumnjati. Činjenica je, međutim, da je Sanader tijekom nekoliko proteklih godina učinio više poteza koji njegovoj tvrdnji govore u prilog. Ako ništa drugo – tjerajući najoštrije »jastrebove« iz jata – pokazao je da barem on, a vjerojatno i još nekoliko njegovih suradnika, znaju što i zašto treba mijenjati. Ni to još nije pouzdan dokaz korjenitih promjena, ali sindikati istodobno nisu uspjeli položiti čak ni nekoliko najlakših ispita. </p>
<p>Recimo: rad nedjeljom – je li ga trebalo zabraniti ili regulirati? Sindikati nisu crkva, pa poziv na zajednički obiteljski posjet nedjeljnoj misi baš i nema neku težinu. Imao bi je, međutim, poziv na štrajk u znak podrške onima kojima zločesti poslodavci (trgovci) ne plaćaju rad nedjeljom.</p>
<p>Jesu li sindikalci nekom trgovcu zaprijetili štrajkom? Nisu. Zašto nisu? To neka ih pita njihovo članstvo, jer trgovci se boje štrajka i više nego vrag tamjana. </p>
<p>Trgovine zatvorene po sili zakona ne zarađuju, ali i ne gube. Štrajkom zaključana vrata pred kojima ostaju zbunjene mušterije ruše ugled i trgovini i tvrtki i njezinu vlasniku. Ako još istodobno nekim drugim »poštenim poslodavcima« bude dopušteno raditi, šteta koju će pretrpjeti »zločesti« mjeri se milijunima.</p>
<p>Nije, naravno, problem samo u (trgovačkom) radu nedjeljom, čija me zabrana, priznajem, osobno živcira ne samo zbog suludog (s trgovačke strane opravdanog) zatvaranja radnih mjesta u državi u kojoj je jedan od najvećih problema nezaposlenost nego i zbog moje vlastite komocije (volim kupovati nedjeljom). </p>
<p>Pitanje: Dragi sindikalci, koliko vam članova svakodnevno šeće visoko na skelama, bez ikakve zaštite? Što ste učinili da natjerate vlasnike da poštuju zakonom jasno propisana pravila zaštite na radu?</p>
<p>Niste učinili ništa, naravno, jer ni vaši članovi ne mare previše za kacige, draža im je nekoliko kuna viša dnevnica, a tužbe (privatne, ne sindikalne) rijetke su čak i kada nekomu pri nesretnom padu pukne lubanja. </p>
<p>Što ste učinili da olakšate posao isprebijanim vozačima gradskog prijevoza, poštarima, svakodnevno pljačkanim mjenjačima novca, izbezumljenim, pa zato nesposobnim, »tetama« u pretrpanim vrtićima, osiromašenim (i zato osornim) medicinskim sestrama, ribarima, brodograditeljima…? Je li netko tim ljudima pomogao da utvrde pravila koja će se kasnije poštovati?</p>
<p>Poslodavci ne žele postupati po pravilima? Ali kakve su posljedice ako ih se ne pridržavaju? Tko ih treba kazniti? Država? A što kada je sama država loš poslodavac? Očito netko i dalje misli da se i sindikalni pregovori mogu (moraju?) voditi u sferi »visoke politike«.</p>
<p>»Sindikati ako ih se uvažava mogu biti konstruktivni partneri, a u protivnom žestoki protivnici«, kaže Kunst. Po čemu se tu, međutim, sindikati razlikuju od ostalih koji će također biti konstruktivni partneri bude li ih se uvažavalo, a inače…</p>
<p>Što, pak, Sanader može obećati sindikalcima? Unaprijed baš sve, i ništa mu se neće dogoditi ako ta obećanja kasnije ne ispuni. Nije li, uostalom, baš on najavio racionalizaciju državne uprave smanjivanjem broja ministarstava? U prijevodu, to ne znači ništa drugo nego otpuštanje velikog broja državnih službenika (jer inače nema racionalizacije). Što o tome misle sindikalci? Postoji li i o tome neki »zasad tajni« zajednički koncenzus?</p>
<p>A da netko ne bi pogrešno shvatio – u današnjim uređenim državama baš sindikati su svojedobno odradili lavovski dio posla u stvaranju čovjeka dostojnog radnog okruženja. Pa i danas, kada polagano gube na važnosti – teško poslodavcu čijom će krivnjom netko izgubiti glavu, zbog kojega će nekome stradati zdravlje, koji neće platiti zakonom propisanu naknadu. Naravno, ako ga uhvate, ali tamošnji sindikalci ne boje se prozvati krivca imenom i prezimenom.</p>
<p>I još nešto – nisu samo poslodavci prirodni neprijatelji zaposlenih. Nema tog sindikata koji će, u nekoj od razvijenih ekonomija, podržati neradnika i boriti se za njegovo pravo na opstanak. Nema ni takva čiji bi članovi poznatog neradnika prihvatili kao svojeg vođu i zaštitnika njihovih prava. </p>
<p>Odnos sindikata, vlasti i poslodavaca mora biti jasan i mora se temeljiti na uzajamnom povjerenju. U protivnom, poslodavci će raditi što im padne na pamet, vlast će izgubiti prve sljedeće izbore (što nikad nije prevelika šteta), a sindikalnim čelnicima bit će i dalje osnovni program njihov vlastiti ulazak u politiku. Sve to, nažalost, ovdje u Hrvatskoj još zvuči previše poznato.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Uhićenje u pravom trenutku</p>
<p>Za Amerikance i saveznike definitivni je pad Saddama Husseina i stvaran kraj rata u Iraku i sada slijedi ono najvažnije: pokazati i dokazati da zapadna demokracija omogućuje i perspektivniji život za zemlje koje se razlikuju od zapadnog modela</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Uhićenje Saddama Husseina za Amerikance nije moglo doći u pogodnijem trenutku. Obruč koji su mjesecima stezali oko njega nije davao rezultate, a irački otpor, koji je očito irački diktator izvrsno pripremio, mogao je poništiti sve rezultate savezničke akcije koja je obilježila 2003. Saddam, iako više nije imao vlast, i dalje je vukao konce u Iraku iz dana u dan dokazujući da je on i dalje glavni gospodar etnički i vjerski podijeljenog Iraka. </p>
<p>Za Amerikance je dosadašnja situacija bila nepodnošljiva. U Afganistanu im je pobjegao Osama bin Laden, u Iraku Saddam. Najveća vojna sila na svijetu s jedne je strane odnijela dvije vojne pobjede, a s druge nije u stanju suprotstaviti se snažnom otporu gerile. Saddam im se narugao, a udarci, koji su očito dolazili iz Tikrita, ostavljali su dojam da je donedavni neprijeporni vladar Iraka nepobjediv, pa čak i onda kad nije na vlasti.</p>
<p>Uhićenje je došlo u trenutku kada se to najmanje očekivalo. Donald Rumsfeld je prigodom posljednjeg kratkog posjeta Iraku javno priznao da su šanse za Saddamovo uhićenje minimalne.</p>
<p>Sasvim je jasno da će nakon uhićenja Saddama Husseina doći do obezglavljenja iračke gerile i da ona više neće moći pružati otpor kao dosad. Presušit će i financiranje, jer je Saddam sa sobom odnio i veliko bogatstvo koje je koristio za aktivnosti gerile. </p>
<p>Uhićenjem diktatora završio je rat saveznika protiv surovog režima koji je on desetljećima predstavljao i koji je tvrdoglavošću, arogancijom i nasilništvom i bio razlog savezničke intervencije. To što Saddamov režim odlazi u povijest ne znači, međutim, da su i svi saveznički problemi riješeni. Otpora će još biti i krvave slike će i dalje obilaziti svijet.</p>
<p>Saddamovi ljudi više nemaju pravo vodstvo, ali ni motiva. Saveznici će nastojati poboljšati uvjete života Iračana, a time će i mnogi od njih zaboraviti da je Saddam ikad postojao. Oni bivši bit će još bivšiji, neki će se pokušati ubaciti u novi vlak, drugi će biti procesuirani, a Saddamova era bit će zapisana kao još jedno krvavo i teško razdoblje u podijeljenom Iraku.</p>
<p>Sad Amerikanci imaju prigodu pokazati da su vodeća sila u svijetu i da mogu ubrzati proces predaje vlasti Iračanima i stvoriti uvjete da se UN vrati u zemlju. Na taj način bi Busheva administracija zatvorila sve glasnija usta protivnika koji tvrde da su motivi za rat bili prije svega zavladati unosnim putevima nafte i držati cijelu regiju pod kontrolom, a da je proklamirana borba protiv terorizma bila samo fasada. Zato su i mnogi s pravom predviđali da bi se »iračka avantura« mogla pretvoriti u novi Vijetnam, jer saveznici neće moći dokazati Iračanima da su »na njihovoj strani«.</p>
<p>Smetnja su, naravno, bili Saddam i njegovi ljudi koji su širili defetizam među Iračanima. Međutim, i Amerikanci su učinili velike pogreške rješavajući neke situacije u »Rambo stilu«. Sada im je situacija daleko povoljnija i imat će vremena i priliku dovršiti posao elegantnije. Saveznička vlast moći će se usredotočiti na probleme obnove i davanje šanse novim snagama u Iraku koje su spremne zemlju povesti prema budućnosti.</p>
<p>Za Amerikance i saveznike konačni je pad Saddama Husseina i stvaran kraj rata u Iraku, ali sada slijedi ono najvažnije: pokazati i dokazati da zapadna demokracija omogućuje i perspektivniji život za zemlje koje se razlikuju od zapadnog modela. Sada će u prvi plan doći problemi vjerski i etnički podijeljenog Iraka. Izravan izvoz zapadne demokracije neće proći. Ideale koje Zapad zagovara, Iračani zasigurno neće prihvatiti. </p>
<p>Za Busha je ovo presudna pobjeda koja će mu gotovo sigurno osigurati još jedan mandat u Bijeloj kući. Vješto manevrirajući između ratobornog Pentagona i uglađene diplomacije, dokazao je da je vješt državnik, odlučan političar i dobar strateg, a uhićenje Saddama Husseina na američkoj političkoj sceni odrazit će se kao košarkaško zakucavanje sadašnjeg, a vjerojatno i budućeg američkog predsjednika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Ideološke etikete zaklanjaju istinu i zasljepljuju um </p>
<p>Političke opcije treba razlikovati i vrednovati prema tome koliko su humano, socijalno, ekološki i tehnološki osviještene. Politika je umijeće ozbiljenja onoga što je na moralnoj osnovi poznato kao ispravno. Stoga je moralni izbor mnogo važniji od političkog jer bez moralnog izbora čovjek bi mogao sasvim mirno biti fašist, nacist ili staljinist. Kada ne bi bilo moralnog izbora čovjek bi mogao pristati na sve / Čovjek je zarobljenik svojih ideja, a to su najčešće zapravo predrasude, naročito političke. Svijet promatramo kroz svoje ideje kao kroz rešetke kakva kaveza. Naše ideje daju boju svemu što vidimo, kao što je svijet bijesnog čovjeka obojen njegovim bijesom. Ideje nas mogu držati zarobljenima samo dotle dok smo nesvjesni njihova postojanja</p>
<p>DAMIR ADAMČIĆ </p>
<p>Još robujemo politički zastarjelim terminima koji su nastali prije više od sto godina, kao što su: »istok« i »zapad« i »desnica« i »ljevica«. Sve su to problematične i sumnjive odrednice i danas se trebaju odbaciti, jer su netočne i nepouzdane pa je i misao onih koji ih koriste, nepovratno okamenjeno, zastarjelo i zaostalo. </p>
<p>To je besmislena frazeologija koja ništa ne znači i koja ih drži zarobljenima. Njihov mentalno-politički sat zaustavio se u tom vremenu i više se ne može pokrenuti. Fantaziraju o nečemu čega više nema. Pojmovi gube smisao i praktičnost ako u suvremenoj uporabi zadržavaju značenje stečeno koje stoljeće prije. Nedostatak argumentacije zamjenjuju praznim terminima. </p>
<p>Prema takvim tumačenjima, vlast npr. u Bavarskoj vjerojatno bi bila »desnica« i to ona vlast koja je omogućila razvoj najviših tehnologija i svjetsku konkurentnost bavarskog gospodarstva, a, recimo, marksistički gerilci u Nepalu »ljevica« i samim time napredniji i poželjniji od one u Bavarskoj. </p>
<p>O tome je lijepo rekao Einstein: »Kakav istok i zapad kad je Zemlja okrugla. Kakva ljevica i desnica kad je misao napredna i nazadna, konzervativna ili progresivna? Bolja je bilo kakva pa i najgora progresivna 'desnica' od najbolje konzervativne 'ljevice'«. </p>
<p>Političke opcije treba razlikovati i vrednovati prema tome koliko su humano, socijalno, ekološki i tehnološki osviještene. Politika je umijeće ozbiljenja onoga što je na moralnoj osnovi poznato kao ispravno. Stoga je moralni izbor mnogo važniji od političkog jer bez moralnog izbora čovjek bi mogao sasvim mirno biti fašist, nacist ili staljinist. Kada ne bi bilo moralnog izbora čovjek bi mogao pristati na sve. </p>
<p>Hobbes je napisao: »Čovjek ima prirodno pravo i, prema tome, neotuđivo pravo na slobodu mišljenja, ali nipošto nema isto takvo nesporno pravo i na slobodu izricanja toga mišljenja, nego su normativno ozakonjene istine, na kojima se osniva ravnoteža nekog poretka, 'gorke pilule' protiv degeneracije ljudskog roda koje se moraju gutati na silu«.</p>
<p>U suprotnom nastaje rat svih protiv sviju ili čovjek čovjeku postaje vuk. </p>
<p>U nas su političke rasprave i polemike prepune strasti i predrasuda, kompleksa i frustracija. Po svaku se cijenu želi biti u pravu. Ideološke etikete zapreka su da se dođe do prihvatljiva zaključka i istine. One uzrokuju predrasude, zaklanjaju istinu i zasljepljuju um, uzrokuju svađe i netolerantnost. Sugovornik postaje neprijateljem. </p>
<p>I na ovim stranicama javljaju se pojedinci koji su prepuni predrasuda, kompleksa i frustracija i etiketa poput »ljevica« i »desnica« i mi im moramo vjerovati na riječ da je nešto »lijevo« ili »desno«.</p>
<p> Treba gledati sadržaj, a ne etiketu. </p>
<p>Glavna nevolja leži u našim idejama zato što gledamo i dišemo kroz njih. Ideje nas drže zarobljenima. Čovjek je zarobljenik svojih ideja, a to su najčešće zapravo predrasude, naročito političke. Svijet promatramo kroz naše ideje kao kroz rešetke kakva kaveza. Naše ideje daju boju svemu što vidimo, kao što je svijet bijesnog čovjeka obojen njegovim bijesom. </p>
<p>Ideje nas mogu držati zarobljenima samo dotle dok smo nesvjesni njihova postojanja. U trenutku kad ih se identificira i »oboji«, kao što biolog oboji bakterije koje promatra pod mikroskopom, one postanu bezopasnima. Kada je um čvrsto vezan za jednu ideju, postaje njome obojen i unutar uma izrastaju korelati te misli (fanatizam, netolerancija, neprijateljstvo i sl.). </p>
<p>I opet Einstein: »Nikada nemojte činiti ono što se protivi vašoj savjesti, pa makar to od vas tražila i država. Ne bismo li mogli imati državno uređenje u komu o pravu ili krivu ne bi odlučivala većina nego savjest? Mora li građanin ikad makar i na tren, makar i u najmanjoj mjeri, svoju savjest prepustiti zakonodavcu? Zašto čovjek onda ima savjest? Mislim da najprije moramo biti ljudi, a tek poslije podanici. Državi treba služiti svojom savješću«. </p>
<p>Oni koji su tako činili malobrojni su i povijest ih je zapamtila. Moralan čovjek shvaća ispravnost, niži čovjek se ravna prema osobnom interesu. Bez stalna dohotka stalno uvjerenje može imati samo odgojen i moralan čovjek. Kada je posrijedi narod, onda se bez stalnog dohotka ne može računati na stalnost uvjerenja. </p>
<p>Glede polemike o (de)centralizaciji Hrvatske važno je reći da pluralističko društvo može samo onda egzistirati ako suma centrifugalnih sila ne prijeđe zbroj centripetalnih. Moraju postojati institucije koje ističu zajedništvo kako bi se mogao održati temeljni konsenzus. Isto tako korisno je znati da ne treba apsolutizirati demokraciju jer ponekad doslovno pridržavanje demokratskih načela može dovesti do rezultata koji su suprotni demokraciji. </p>
<p>»Da je u Americi demokratska većina odlučivala o statusu ropstva, crnci bi još bili robovi«. (Griffit). Da bi to shvatio čovjek ne smije biti usko specijalistički obrazovan bez poznavanja humanističkih načela. Lijepo kaže Einstein: »Nije dovoljno poučavati čovjeka u struci. Time će on, doduše, postati, neka vrsta upotrebljiva stroja, ali ne potpuna osoba. Važno je da dobije živo sjećanje za ono što je lijepo i moralno dobro. </p>
<p>Inače će sa svojim specijaliziranim stručnim znanjem prije biti više nalik na dobro uvježbana psa nego na skladno razumno stvorenje. On mora razumjeti motive ljudi, njihove iluzije, njihove patnje, da bi dobio ispravan stav prema pojedincima, svojim bližnjima i prema zajednici«.</p>
<p>A o odnosu vođe i demokracije odnosno njegova stava prema vođama Einstein je napisao: »Zna, doduše, vrlo dobro da je za postizanje svakoga organizatornog cilja potrebno da jedan čovjek misli, određuje i da u velikome snosi odgovornost. Ali oni koje on vodi ne smiju biti prisiljavani, nego moraju imati pravo da svoga vođu biraju. Autokratski sustav prinude brzo degenerira, jer sila uvijek privlači moralno manje vrijedne ljude i po mojim uvjerenju postoji zakon da genijalni tirani imaju za nasljednike nitkove«.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U strankama su se ponašali kao »pijani milijarderi«</p>
<p>Posljednjih dana uoči 23. studenoga zagrebačke ulice i trgovi bili su preplavljeni besplatnim jelom i pićem. Jabuke i mandarine, peciva i hrenovke, piva i vina (običnoga i kuhanog) nudilo se na svakom koraku. A kako je bio studeni, jesensko kišovito vrijeme, do jučer vodeća vladajuća stranka pobrinula se i za kamion kišobrana. Koliko li su tek povukli pojedini estradni umjetnici? I sve je to netko morao platiti / Podatak o potrošenih 40 milijuna kuna u predizbornu promidžbu čini se smiješno mali. Ali, prihvatimo da je on točan. Kao da je 40 milijuna kuna malo novca. Razlog osvrta na »pijane milijardere« u predizbornoj promidžbi našao sam u jednoj tv emisiji u kojoj najbrojnija hrvatska obitelj (s devetnaestero djece) tvrdi da pet mjeseci nije dobila dječji doplatak!? </p>
<p>IVO PANCIROV</p>
<p>Još su jedni izbori iza nas. Narod je opet izabrao promjene, jer mu je obećanja »puna kapa«, a provedba obećanja spora i prespora. Hrvatska demokratska zajednica dobila je do naroda pravo na popravni ispit.</p>
<p>Dok u »desnom« političkom taboru likuju izborni pobjednici, »lijevi« tabor je u šoku. Pa što bi narodu da nije prepoznao naše namjere i naš proeuropski put? Narod doista živi bolje nego prije četiri godine, tvrdi ljevica, ali je čudno kako narod toga nije svjestan?</p>
<p>Ali narod se ne da prevariti i dobro pamti predizborna obećanja. Provest ćemo reviziju pretvorbe i privatizacije, pozatvarati kriminalce, kapitalce, vratiti iz inozemstva ukradene odnesene milijarde, vratiti umirovljenicima ukradene mirovine, otvoriti dvjesto tisuća novih radnih mjesta..., grmjeli su ljevičari u jesen-zimu 1999./2000. godine.</p>
<p>Ali nije mi namjera u ovom osvrtu analizirati obećanja i učinke ni lijevih, ni desnih iz tadašnjih siječanjskih izbora, nego mi je namjera osvrnuti se na predizbornu promidžbu posljednjih izbora i ponašanja stranaka u konkretnom hrvatskom gospodarsko-socijalnom i svekolikom drugom ozračju i trenutku.</p>
<p>Ne mogu tvrditi da su mi bliske predizborne promidžbe u drugim zemljama, razmjeri oglašavanja, veleplakati, televizija i radio, jela i pića po trgovima i ulicama gradova, izvori financiranja takve promidžbe. Ali ne mogu ne osvrnuti se na našu tek minulu promidžbu, njene razmjere i ponašanje pojedinih a poglavito većih i najvećih stranaka u prošloj promidžbi. </p>
<p>Mislim i vjerujem da su se pojedine naše stranke i njihovi čelnici doista ponašali kao »pijani milijarderi«.</p>
<p>Naime, od početka mjeseca studenoga pa na dalje put me je vodio od Zagreba do Rijeke, pa do Splita, a kasnije do Osijeka i Vukovara. Vidio sam i doživio da je čitava Hrvatska preplavljena veleplakatima. </p>
<p>Svaki slobodan djelić zida, skele, mjesta za oglašavanje bio je prepun silnih poruka, velebnih obećanja. A tek radio i televizija. Mi znamo, mi najbolje znamo, s nama i jedino s nama u Europu, a oni drugi vraćaju vas u prošlost (zamalo u srednji vijek).</p>
<p>Posljednjih dana pred 23. studenoga zagrebačke ulice i trgovi bili su preplavljeni besplatnim jelom i pićem. Jabuke i mandarine, peciva i hrenovke, piva i vina (običnoga i kuhanog) nudilo se na svakom koraku. </p>
<p>A kako je bio studeni, jesensko kišovito vrijeme, do jučer vodeća vladajuća stranka pobrinula se i za kamion kišobrana. Koliko li su tek povukli pojedini estradni umjetnici? I sve je to netko morao platiti.</p>
<p>Objavljeni podatak o potrošenih 40 milijuna kuna u predizbornu promidžbu čini mi se smiješno mali. Ali, prihvatimo da je taj podatak točan. Uostalom, kao da je 40 milijuna kuna malo novca.</p>
<p>Razlog osvrta na »pijane milijardere« u predizbornoj promidžbi našao sam u jednoj televizijskoj emisiji u kojoj najbrojnija hrvatska obitelj (s devetnaestero djece) tvrdi, kako pet mjeseci uopće nije dobila dječji doplatak!? </p>
<p>Uz to, dan dva prije ili poslije izbora sa stranica Vjesnika doznao sam da se na zagrebačkoj Trešnjevci otvara nova javna kuhinja!? Zar je potrebno komentirati te dvije činjenice u ozračju ponašanja stranačkih čelnika »pijanih milijardera«?</p>
<p>Ali ni to nije sve. Premda je uobičajeno u predizbornoj promidžbi omalovažavati rezultate protivničkog tabora, odnosno izravnih stranačkih suparnika, neprihvatljivo je drsko i bezobrazno, prostački bez ikakva razloga vrijeđati redovnice, kao što je to učinila Hrvatska narodna stranka jednim svojim plakatom. Nakon mnogih reagiranja očekivao sam ispriku od te »moderne, građanske, proeuropske« stranke! Taman posla da bi se oni ispričali. </p>
<p>Čak za vrijeme boljševičkog terora pojedini vrhunski specijalisti kirurzi u zagrebačkim klinikama tražili su u svojim ekipama nazočnost časnih sestara, jer su bili svjesni odanosti časnih sestara svom pozivu, a kroz taj poziv svakom pa i najtežem pacijentu. </p>
<p>Kad ono za uzvrat danas, nakon što je boljševizam-komunizam završio na smetlištu povijesti »moderna građanska proeuropska« HNS stranka duboko vrijeđa časne sestre i čitav vjernički hrvatski puk.</p>
<p>Ponašanje naših stranaka i njihovih čelnika, te njihovu rastrošnost prepuštam savjesti svakog pojedinca. Ali, kao čovjek i kao vjernik osjetio bih strašnu grižnju savjesti pri pomisli da sam bio sudionikom trošenja milijuna i milijuna tuđih kuna za promidžbu predizborne magle, dok istodobno nema novca za dječje doplatke, a ujedno otvaramo nove javne kuhinje.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dvojbe o radu i socijali: Bolje je Ministarstvo rada i socijalne skrbi reorganizirati nego raskomadati </p>
<p>U zemljama članicama Unije na različit su način organizirana ministarstva koja u svojoj mjerodavnosti imaju rad (zapošljavanje), socijalnu sigurnost (socijalne djelatnosti) i zdravstvo. Na to su utjecale tradicije tih zemalja, ponajviše razvoj njihove socijalne države, kao i odnos osnovnih socijalnih i političkih snaga. Kod ocjene stanja u tim zemljama također treba voditi računa o stupnju (de)centralizacije koji je na djelu u području socijalne politike / </p>
<p>Indikativno je da Europska komisija, svojevrsna vlada Europske unije, među svojim upravama (direktorijima), kao ekvivalent ministarstvima država – članica ima Opću upravu za zapošljavanje i socijalne djelatnosti. Drugim riječima, europska iskustva, pogotovo iskustva nama srodnih zemalja, više govore u prilog dosadašnje nego predložene organizacije u području rada i socijalnih djelatnosti / Zašto je kombinacija rada i socijalnih djelatnosti prikladnija za naše uvjete? Jednostavno stoga što se u modernim socijalnim politikama rješavanje socijalnih problema i prevladavanje socijalnih rizika u velikoj mjeri veže upravo uz rad i zapošljavanje. Riječ je o prelasku s pasivne, kompenzacijske, na aktivnu, integracijsku socijalnu politiku. Na djelu je strategija kojom se socijalno ranjive skupine nastoje uključiti u svijet rada i aktivan društveni život</p>
<p>VLADO PULJIZ</p>
<p>Još je nekoliko dana do konstituiranja novog saziva Sabora i predstavljanja nove hrvatske vlade. Mandatar, dr. Ivo Sanader, uskoro će nastupiti s izmijenjenim konceptom izvršne vlasti u kojoj će biti manje ministarstava, što bi je trebalo, kako se pretpostavlja, učiniti djelotvornijom. </p>
<p>Nezgoda je u tome što nema vremena za ozbiljnu raspravu o predloženim rješenjima, koja nam se, s obzirom na značenje reforme, čini nužnom. Štoviše, o broju i nadležnostima novih ministarstava ne znamo dovoljno, a i to većinom doznajemo iz novina.</p>
<p>Oslanjajući se, dakle, na dosta fluidne informacije ipak želim iznijeti stav o nagoviještenoj reformi Ministarstva rada i socijalne skrbi, odnosno o novoj raspodjeli nadležnosti u socijalnom sektoru. Naime, iz Vjesnika od 13. prosinca doznajem da će se formirati novo ministarstvo međugeneracijske solidarnosti, obitelji i branitelja, dok će se dosadašnji sustav socijalne skrbi pripojiti Ministarstvu zdravstva. Već je ranije najavljeno da bi sektor rada trebao ući u Ministarstvo gospodarstva. </p>
<p>Tako bi, dakle, bila obavljena preraspodjela sadašnjega vladina socijalno-radnog sektora.</p>
<p>Takav mi se raspored mjerodavnosti dosadašnjeg ministarstva rada i socijalne skrbi čini dosta upitnim. (Međutim, smatram logičnim pripajanje Ministarstva branitelja novom resoru, kao i isticanje obitelji kao njegove komponente djelovanja.)</p>
<p>U prilog toj ocjeni predloženih promjena iznijet ću dva osnovna argumenta. Prvi temeljim na uvidu u strukturu srodnih ministarstava u europskim zemljama s kojima se uobičajeno uspoređujemo, a drugi je vezan uz aktualne procese u strukturi rada i zapošljavanja, odnosno nove modele rješavanja socijalnih problema u suvremenom društvu.</p>
<p>Prvo o organizaciji srodnih ministarstava u zemljama Europske unije, a potom u postsocijalističkim zemljama koje uskoro ulaze u Uniju ili su pak kandidati za Uniju, a to su Bugarska i Rumunjska.</p>
<p>U zemljama članicama Europske unije na različit su način organizirana ministarstva koja u svojoj mjerodavnosti imaju rad (zapošljavanje), socijalnu sigurnost (socijalne djelatnosti) i zdravstvo. Na to su utjecale tradicije tih zemalja, ponajviše razvoj njihove socijalne države, kao i odnos osnovnih socijalnih i političkih snaga. Kod ocjene stanja u tim zemljama također treba voditi računa o stupnju (de)centralizacije koji je na djelu u području socijalne politike itd. </p>
<p>U nordijskim zemljama s najrazvijenijom socijalnom državom, u kojima se primjenjuje koncept univerzalnih socijalnih prava građana koja se pretežno financiraju porezima, uobičajeno je povezivanje zdravstva i socijalne sigurnosti, dok su rad i zapošljavanje izdvojeni. </p>
<p>Nasuprot tome, zemlje južne Europe u pravilu imaju rad (zapošljavanje) i socijalnu sigurnost (socijalne djelatnosti, socijalnu solidarnost, kako ih u nekim zemljama nazivaju) unutar jednog ministarstva, dok je zdravstvo izdvojeno. Posljedica je to činjenice da te zemlje imaju slabije razvijenu socijalnu državu, ali i veću nezaposlenost i siromaštvo, pa su usmjerene na to da socijalne djelatnosti unutar istog ministarstva povezuju s radom i zapošljavanjem.</p>
<p>Sudeći prema izjavama nekih budućih vladinih članova, Hrvatska će u organizaciji državnog upravljanja ovim područjima slijediti njemački odnosno austrijski model. Uostalom, iz Njemačke je preko Austrije potkraj devetnaestoga stoljeća u našu zemlju pristigao tzv. bismarckovski model socijalne države koji podrazumijeva socijalno osiguranje na temelju zaposlenosti. </p>
<p>Stoga valja podsjetiti da u Njemačkoj sada postoji savezno ministarstvo rada i socijalnih djelatnosti, savezno ministarstvo za obitelj, stare ljude, žene i mladež te ministarstvo zdravstva. </p>
<p>Austrija ima ministarstvo za socijalnu sigurnost i generacije, u koje je uključeno i zdravstvo, te ministarstvo gospodarstva i rada, pa je tako najbliže našem predloženom modelu. </p>
<p>No treba podsjetiti da su obje te zemlje vrlo decentralizirane i da su kod njih mnogi poslovi iz socijalnog područja u mjerodavnosti pokrajina (u Njemačkoj Ländera), odnosno nižih političko-teritorijalnih jedinica, pa zbog toga usporedbe s tim zemljama na središnjoj razini vlasti nisu korektne. </p>
<p>Uputno je spomenuti i Irsku, jer se ona često ističe kao primjer zemlje koja se, zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji, vrlo brzo i uspješno razvila. Irska ima dva ministarstva (departmenta): ministarstvo socijalnih djelatnosti, zajednice i obitelji te ministarstvo zdravstva i djece. Zaposlenost je u posebnom ministarstvu zajedno s poduzetništvom i trgovinom.</p>
<p> Druga skupina zemalja koje nam mogu poslužiti za usporedbu jesu spomenute postsocijalističke srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje, koje su Hrvatskoj najbliže prema razini razvijenosti, naslijeđu te gospodarskim i socijalnim problemima. </p>
<p>Estonija i Latvija su u organizaciji socijalnog sektora većinom slijedile skandinavski model, pa imaju ministarstvo dobrobiti (Latvija), odnosno ministarstvo socijalnih djelatnosti (Estonija) u koje je uključena socijalna sigurnost i zdravstvo. </p>
<p>Nadalje, Mađarska ima ministarstvo socijalnih djelatnosti i obitelji te ministarstvo zdravstva. Međutim, svih preostalih sedam zemalja iz te skupine, a to su Bugarska, Češka, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka u istom ministarstvu imaju rad i socijalne djelatnosti (u Poljskoj socijalnu politiku, a u Rumunjskoj solidarnost). </p>
<p>K tome, tom je ministarstvu u Sloveniji i Slovačkoj pridodana nadležnost za obitelj, dok je u Rumunjskoj ona u ministarstvu zdravstva. Naravno, svi poslovi socijalnog sektora nisu isključivo u tim ministarstvima, ali su u njima pretežno koncentrirani. </p>
<p>Napokon, indikativno je da Europska komisija, svojevrsna vlada Europske unije, među svojim upravama (direktorijima), kao ekvivalent ministarstvima država – članica ima Opću upravu za zapošljavanje i socijalne djelatnosti. Drugim riječima, europska iskustva, pogotovo iskustva nama srodnih zemalja, više govore u prilog dosadašnje nego predložene organizacije u području rada i socijalnih djelatnosti.</p>
<p>Zašto mislimo da je, osim navedenog, kombinacija rada i socijalnih djelatnosti (socijalne sigurnosti, socijalne politike, solidarnosti) prikladnija za naše uvjete? Jednostavno stoga što se u modernim socijalnim politikama rješavanje socijalnih problema i prevladavanje socijalnih rizika u velikoj mjeri veže upravo uz rad i zapošljavanje. </p>
<p>Riječ je, naime, o prelasku s pasivne, kompenzacijske, na aktivnu, integracijsku socijalnu politiku. Na djelu je strategija kojom se socijalno ranjive skupine, kada je i koliko je god to moguće, nastoje uključiti u svijet rada i aktivan društveni život. </p>
<p>To se smatra najboljim načinom prevladavanja socijalne marginalizacije koja je veoma proširena u suvremenom društvu. Sukladno tome, danas su dosta razvijeni programi uključivanja, među kojima istaknuto mjesto imaju tzv. workfare programi, tj. programi radnog uključivanja. </p>
<p>Uostalom, snažna komponenta workfare programa sadržana je u nedavno pripremljenoj reformi našeg sustava socijalne skrbi, koja je koncipirana u suradnji sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim organizacijama. </p>
<p>Također treba imati u vidu intenzivne promjene u strukturi rada koji postaje sve nesigurniji za veliki broj ljudi (tzv. prekarizacija rada), pa je prelazak iz radnog u status nezaposlenosti, kao i obratno, sve učestaliji, što zahtijeva koordiniranu državnu intervenciju na tržištu rada i u socijalnoj sferi.</p>
<p>Ako rad i zapošljavanje ipak sele u Ministarstvo gospodarstva, kako je to nagoviješteno, onda je prikladnije da se u buduće ministarstvo generacijske solidarnosti (zašto ne »solidarnosti«?), obitelji i branitelja uključi ono što je danas pokriveno terminom »socijalna skrb«. Socijalnu je skrb (ona u nas, mislim neopravdano, podrazumijeva i socijalnu pomoć) pogrešno prenositi u Ministarstvo zdravstva i tako trgati dijelove sustava socijalne sigurnosti koji su međusobno prirodno povezani. </p>
<p>To je neprimjereno rješenje, koje porijeklo vuče iz srednjeg vijeka, kada su bolesni i siromašni zajedno stacionirani. Ako se već krenulo tim putem, onda je od povezivanja zdravstva i socijalne skrbi uputnije primijeniti skandinavski koncept integralnog social welfarea u kojem su zajedno zdravstvo i svi drugi sustavi socijalne sigurnosti. </p>
<p>No ni takvo rješenje, kako je već rečeno, ne bi bilo primjereno našim potrebama. Ono je samo konzistentnije od predloženoga.</p>
<p>U svakom slučaju, novu bi organizaciju spomenutih ministarstava prije prihvaćanja zakona trebalo još jednom pažljivo razmotriti. Dok ovo pišem prisjećam se davnašnjeg mudra upozorenja svog profesora na Pravnom fakultetu, koji je nama studentima govorio da je u nedovoljno pripremljenim reformama izvjestan jedino trošak. </p>
<p>Autor je redoviti profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Studijski centar socijalnoga rada.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ukida li HT »Hvala ti moj dobri anđele«, »Stop nasilju među djecom« i »Za 1000 radosti«</p>
<p>Početkom siječnja Hrvatski telekom ukida dosadašnji način dodijele komercijalnih linija 060, koje se kod nas posljednjih mjeseci uvelike koriste u nekoliko humanitarnih akcija, doznaje Vjesnik. Među korisnicima tih linija postoji bojazan da bi se linije ukinule već s prvim danom mjeseca siječnja, budući neki od ugovora o korištenju prestaju važiti s posljednjim danom ove godine. U HT-u o tome nismo uspjeli ništa saznati. </p>
<p>Linije 060, i to samo njih četiri, saznajemo nadalje, dodjeljivat će se putem javnog natječaja za period od godinu dana, a otvorit će se i nova komercijalna linija 070, ali nju neće dodjeljivati HT, već ministarstvo koje će preuzeti funkcije Ministarstva rada i socijalne skrbi.</p>
<p>U Hrvatskoj su trenutno tri humanitarne akcije koje koriste ovu liniju. To su »Hvala ti moj dobri anđele«, (060/606-606), Unicefov »Stop nasilju među djecom«, (060/880-880), i Caritasova akcija »Za 1000 radosti«, (060/801-801). </p>
<p>Neke od ovih linija imaju i dobre temelje u ugovoru u korist korisnika linija. Sva zarada, naime ide u svrhu akcije, dok je inače pravilo da se zarada dijeli na dva jednaka dijela između HT-a i korisnika, a to bi se vjerojatno ovom promjenom dokinulo. To brine korisnike linija jer su akcije tempirali tako da traju sve do veljače sljedeće godine, pa i duže. </p>
<p>Ovih su dana neki od korisnika linija izašli u javnost s konkretnim brojkama koje su još daleko od planiranog. Tako je akcija »Hvala ti moj dobri anđele« sakupila dva milijuna kuna od šest milijuna kuna, koliko je potrebno za čitav projekt. Do sada je registrirano oko 250.000 poziva na njihov broj telefona, a računaju da bi do kraja veljače mogli sakupiti ukupnu planiranu svotu. Znači, taj broj bi trebao primiti bar još 500.000 poziva. </p>
<p>Što se, pak, tiče Unicefove akcije situacija je sljedeća. Sakupljeno je dva milijuna kuna, a za pokretanje kompletne kampanje, računa se da bi trebali sakupiti barem još toliko novca.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na listi onih koji čekaju »oči koje vode« nalazi se stotinjak osoba iz cijele Hrvatske</p>
<p>Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, povodom 2003.</p>
<p> - Europske godine invalida, dobila je od tvrtke »Zlatorog pivo«, jadranske pivovare Split, 262.500 kuna. </p>
<p>Donirani novac namijenjen je školovanju sedam pasa, jer obuka po psu vodiču godišnje košta oko 40 tisuća kuna. Zlatorog je Udruzi darovao i tri već školovana psa, što će poboljšati situaciju jer se na listi onih koji čekaju »oči koje vode«, nalazi stotinjak osoba iz cijele Hrvatske. Pas Abba pripast će tako korisnici Gordani, Britt će dobiti Andreja, a predsjednica Udruge Mira Katalenić ovih dana, nakon što se poslije sedam godina oprostila od svog vjernog psa vodiča Silvera, prolazi radnu terapiju po gradu s labradorom Buzzom. </p>
<p>U sklopu uručenja vrijedne donacije Miri Katalenić, u nedjelju je u hotelu Sheraton održana i aukcija umjetničkih predmeta koje su poklonili hrvatski likovni umjetnici. Prikupljeni će se novac utrošiti za izgradnju budućeg centra za pse vodiče na Dotršćini, vrijednog oko 11 milijuna kuna. Za njega je Udruzi zemljište darovao Grad Zagreb, a nedavno je potpisan i ugovor kojim će Ministarstvo rada i socijalne skrbi jednom trećinom sredstava financirati izgradnju centra čiji se završetak planira za listopad 2004. godine.</p>
<p>»U sklopu centra nalazit će se prostor za oko 60 pasa s pripadajućim veterinarskim sadržajima – ambulantama, poligonom za njihovu obuku, odnosno, obuku klijenata tehnikom bijelog štapa«, rekla nam je predsjednica Katalenić. </p>
<p>U 13 godina postojanja Udruga je odškolovala i korisnicima predala 45 pasa vodiča, te osposobila 300 osoba za kretanje pomoću bijelog štapa. </p>
<p>Labradori, koji se zbog svoje dobre čudi obučavaju za pse vodiče, od nedavno su u Hrvatskoj uvedeni i u terapiju rehabilitacijskih pasa. Prvenstveno, jer pomažu invalidima, posebice onima u kolicima, pri donošenju i odnošenju predmeta s polica, pale i gase svjetla te rade sve ostale potrebne radnje. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nema skijanja bez gorskih spasilaca</p>
<p>Gorska služba spašavanja obišla skijalište na Medvednici i dala popis primjedbi / Treba preusmjeriti planinarsku stazu koja preko Činovničke livade siječe skijašku / Prošle sezone gorski spasioci imali 116 intervencija </p>
<p>Gorska služba spašavanja, Stanica Zagreb, počinje u ponedjeljak, 15. prosinca, s redovitim svakodnevnim dežurstvima na Medvednici. Dežurstva će trajati sve do 15. travnja. </p>
<p>»Osigurali smo sanitetski materijal, pripremili naše prostorije kod Vidikovca na Sljemenu, od Elana smo dobili nove skije, završili smo i s vježbama prve pomoći i spašavanja sa skijaških žičara. Sastali smo se i s domarima planinarskih domova i drugih objekata na Medvednici te podijelili letke s preporukama kako se ponašati u planini tijekom zime«, ispričao nam je predsjednik zagrebačke stanice GSS-a, Darko Bakšić. </p>
<p>Prije početka skijanja treba, kaže Darko Bakšić, preusmjeriti i planinarsku stazu koja na Činovničkoj livadi siječe skijašku, jer to je potencijalno mjesto za nesreće. Gorski spasioci pregledali su i skijaške staze nakon čega su Trgovačkom društvu Sljeme-Medvednica, koje upravlja skijalištem, dali popis nedostataka uočenih na njemu. Prema pravilniku o uređenim skijalištima, naime, skijaška sezona ne može početi dok se s GSS-om ne potpiše ugovor o dežurstvu i dok ta služba ne da zeleno svjetlo za početak rada žičara. Ugovor još nije potpisan, a prema iskustvima iz prijašnjih godina, potpisuje se u zadnji čas, kad djelatnike Trgovačkog društva na to prisili prvi snijeg. Djelatnici skijališta niske su temperature već iskoristili za pravljenje umjetnog snijega no, za početak rada skijališta čeka se da padne prvi veći snijeg.</p>
<p>Gorske spasioce može se prepoznati po žutim, fluorescentnim prslucima s velikim okruglim znakom Gorske službe spašavanja s crvenim križem i bijelim runolistom na leđima. A dežurni telefon GSS-a, koji je planinarima i izletnicima u nevolji na raspolaganju cijele godine, jest 091 50 82 556.</p>
<p>Prošle zimske sezone na Medvednici je bilo 116 akcija spašavanja. Najviše nezgoda, 86, dogodilo se skijašima, 11 snowborderima, šest sanjkašima, devet planinarima, a u dva slučaja gorski spasioci tragali su za izgubljenim ljudima. Dogodile su se i još dvije manje akcije. Izvan zimske sezone bile su 22 akcije spašavanja, uglavnom potrage za izgubljenim planinarima i izletnicima i intervencije pri nezgodama biciklista i planinara.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Japanski veleposlanik Kaname Ikeda darivao velikogoričke goaše</p>
<p>U povodu Dana Velike Gorice ovog je vikenda održano dvodnevno državno i gradsko natjecanje u gou</p>
<p> - misaonoj igri koja je nastala prije 4.000 godina u Kini. </p>
<p>Za promicanje ovog važnog dijela japanske kulture, velikogorički su goaši u nedjelju nagrađeni od japanskog veleposlanika u Hrvatskoj Kaname Ikeda, koji im je prilikom posjeta Centru za odgoj i obrazovanje gdje se održavalo natjecanje, poklonio magnetne ploče za ovu igru. Te će im ploče značajno olakšati natjecanja na raznim putovanjima jer neće dolaziti do gubitka figura za igru.</p>
<p>Ova je igra važan dio kulture naroda Bliskog istoka, a izuzetno je cijenjena u Kini, Japanu i Koreji. U Hrvatskoj se počela igrati prije 40 godina zahvaljujući Vjesniku koji je o toj igri pisao te skupini entuzijasta, među kojima je i sadašnji državni prvak te voditelj velikogoričkih goaša Mladen Smuđ. On je, zajedno s Teom Robotić u subotu odnio naslov državnog prvaka, čime se ovaj par kvalificirao za europsko prvenstvo koje će se u ožujku naredne godine održati u Rumunjskoj. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Izviđači donijeli Betlehemsko svjetlo u zagrebačku katedralu</p>
<p>Tristotinjak hrvatskih izviđača prenijelo je u nedjelju Betlehemsko svjetlo do zagrebačke prvostolnice i predalo ga pomoćnom biskupu Vladi Košiću. Fenjer s Betlehemskim svjetlom izviđači su u Zagreb donijeli dan ranije iz bečke katedrale svetog Stjepana. Fenjer je »prenoćio« na Zrinjevcu, gdje su se izviđači ju u nedjelju u jutro okupili i u povorci krenuli prema Kaptolu. Pred katedralom ih je dočekao biskup Košić, koji im je, preuzimajući fenjer s Betlehemskim svjetlom, zahvalio na daru kojim izviđači Zagreb i Hrvatsku darivaju već jedanaesti put. Izviđači iz cijele Hrvatske na Betlehemskom su svjetlu u katedrali zapalili svijeće koje će prenijeti u svoje župe. Tajnica Saveza izviđača Hrvatske Lana Hristov pozvala je i sve zagrebačke katolike da Betlehemsko svjetlo prenesu u crkve u svojim župama. h</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>KBC Zagreb dobio novu internetsku stranicu</p>
<p>Na novoj internetskoj stranici Kliničkog bolničkog centra Zagreb</p>
<p> – www.kbc-zagreb.hr, pacijenti mogu dobiti sve važne informacije o toj najvećoj hrvatskoj bolnici.</p>
<p> Vodič za pacijente pruža informacije o radnom vremenu klinika i kliničkih zavoda te bolničkih ambulanti. Informira pacijente što trebaju ponijeti u slučaju hitnog prijema u bolnicu, trebaju li ugovoriti termine dijagnostičkih pregleda te tko je o njima dužan brinuti za vrijeme višednevnog boravka u bolnici. Detaljnije se mogu upoznati s djelatnošću svih liječnika, te novim tehnologijama liječenja. Može se saznati koje ambulante rade dopunski u poslijepodnevnim satima, kada pacijenti mogu pretragu obaviti uz novčanu naknadu, kao i informirati se o bolničkim apartmanima. Na web stranici je projekcija kako bi KBC trebao izgledati 2006. godine, nakon izgradnje nova četiri objekta – operacijskog bloka, dnevne bolnice i poliklinike, istočnog krila glavne zgrade te hotela i parkirališta. h</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Na domjenku se opskrbili za kućnu proslavu</p>
<p>Prosinac je zasigurno mjesec u godini u kojemu ima najviše domjenaka. Mnogima nije važno tko ih priređuje već hrle na njih ne bi li uživali do mile volje u obilju ića i pića. Na nedavnom okupljanju takve vrste u jednom zagrebačkom hotelu zamijetili smo dobro uvježbani duo majke i sina koji je »operirao« po stolovima čisteći sa njega razne delicije gotovo brzinom svjetlosti. U trendu obaranja Guinnessovih rekorda ovaj dvojac bio bi opasna konkurencija da postoji natjecanje u ovoj disciplini. </p>
<p>Crvenokosa gospođa od kojih sedamdesetak godina, odjevena u kreaciju kakve se ne bi posramile ni ženske pripadnice britanske kraljevske obitelji, smjestila se udobno u kut prostorije za jedan stol, ispod kojega je ležerno stavila dvije torbe. S te strateške točke davala je upute sinu da joj donosi sve finese koje su bile ponuđene. Prvo je gospođa slistila nekoliko tanjura na licu mjesta, a onda je krenulo trpanje hrane u torbe. Sin je neumorno skakutao oko stolova i nosio »plijen«. Kada je nakon nekog vremena donio tanjur na kojemu su bile samo salame, majka ga je kritički opomenula podsjetivši nas na jednu televizijsku reklamu«A gdje je sir? Nema sira!«. Dinamični duo bio je potpuno spreman i za otuđenje dobre kapljice. Naime, sa sobom su ponijeli plastične bočice u koje su pretakali vino. </p>
<p>Na kraju parade poslušni sin je majci »ubrao« i umjetnu crvenu ružu s aranžmana koji su krasili prostoriju. »Jesi li sada zadovoljna?«, upitao ju je umilno. »Ah, moglo je biti i bolje«, rekla je starica, kojoj je na tren ipak zatitrao zadovoljni smiješak, utrpavajući ružu u već nabrekle torbe koje su pucale od hrane koja će im vjerojatno poslužiti za neki kućni domjenak.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Kralj mandarina« Rafo nova glazbena zvijezda</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Pobjednikom finala Story SuperNova Music Talentsa, održanom u subotu navečer, postao je Rafael Dropulić. Šestomjesečna potraga za novom glazbenom zvijezdom i idolom hrvatskih tinejdžera okončana je spektakularnom završnicom pred 6000 posjetitelja zagrebačke Cibone u uzavreloj atmosferi uz bučno skandiranje publike, konfete, balone i neizbježni vatromet. </p>
<p>Nitko od troje preostalih finalista nije izgledao previše razočaran ovakvim rezultatom, koji, mora se priznati, ne predstavlja veliko iznenađenje. Naime, Rafo je od samih početaka svojim šarmom i karizmom najavio kako ima zvjezdani potencijal, a iz emisije u emisiju njegov se talent za stvaranje pravog showa samo potvrđivao i donosio mu dodatne simpatije. Rafi je pobjeda donijela ugovor za izdavanje prvog albuma, te automobil Fiat Punto, što je bilo od početka najavljivano, ali i ček na 100.000 kuna što je predstavlja pravo iznenađenje. </p>
<p>»Da sam znao za tih 100.000 kuna potrudio bih se još više«, duhovito nam je prokomentirao Rafo dodajući da jedva čeka odlazak kući ne bi li se konačno odmorio. </p>
<p>Inače, svih četvero finalista je osvojilo put u Las Vegas, te posebne nagrade za koje baš i nije jasno kako se zovu. Dok su ih neki voditelji Nove TV nazivali srebrenim i zlatnim mikrofonima, »legendarni« Vinko ih je nazivao kristalnim globusima, ponovno potvrđujući da se očajno snalazi u ulozi voditelja. </p>
<p>Još od samog početka finalne večeri i spektakularnog ulaska zvijezda preko crvenog tepiha, preko odlične atmosfere u Ciboni, do samog kraja bilo je jasno kako je Novoj TV pošlo za rukom doista napraviti spektakl, a to su potvrđivale i brojne poznate osobe koje su viđene kako se dobro zabavljaju u dvorani. Biserka Petrović, Zdravko Mamić, Milan Bandić, Robert Prosinečki, Niko Kranjčar i brojne druge javne osobe pohodile su natjecanje koje je izazvalo nezapamćenu histeriju tinejdžera i onih mlađih koji su bili njihova najbrojnija publika.</p>
<p>Glazbeni spektakl je uz četvero finalista ugostio i njihove goste, odnosno kolege koje su prije ispale iz natjecanja što se može shvatiti kao dodatno podgrijavanje atmosfere budući da će većina njih ostati u glazbenim vodama. Od poznatih glazbenika nastupili su Miroslav Škoro, koji je izveo duet sa Sašom Lozarom, dok je Ivana Banfić izvela svoj najveći hit »Godinama« u duetu s Romanom Oršušem. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slavljenički album Klinaca s Ribnjaka</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Jedan od najpoznatijih dječjih zborova Klinci s Ribnjaka već punih 18 godina uveseljava pjesmom i plesom, a svoju su punoljetnost proslavili koncertom u svibnju ove godine. Rezultat tog koncerta je album »Punoljetni, a mali« koji će biti promoviran u srijedu 17. prosinca, a koji dolazi kao CD, MC, te DVD izdanje. </p>
<p>Klincima s Ribnjaka su često vokalnom i instrumentalnom suradnjom pomagala najpoznatija imena hrvatske estrade, i brojni autori glazbe, stihova i aranžmana. Tijekom njihove karijere je nastalo 18 CD-a i audio kaseta i jedna video kaseta. Za te projekte su osvojili šest Porina i brojne nagrade na festivalima. Do sada su Klinci s ribnjaka održali koncerte u Domu športova, na Šalati, u Ciboni, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, u Domu hrvatske vojske Zvonimir, zatim u disco klubovima Best, Saloon, Aquarius te kazalištima HNK i ZKM. Osim na festivalima diljem hrvatske u Rijeci, Šibeniku, Koprivnici, Bilju, gostovali su i u Portugalu, Sloveniji, Austriji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini, a također i na festivalima diljem hrvatske. Putovali su čak i morem, pa su održali preko 100 koncerata u lukama na jadranskoj obali i na otocima u sklopu turneja Brodom po Jadranu. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>E.N.I. radno završavaju svoju najuspješniju godinu</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Zadnjih mjeseci izuzetno popularna riječka skupina E.N.I. provest će radno i posljednji mjesec godine, u kojoj su se punom snagom vratile na domaću scenu, objavljivanjem albuma »Da Capo«.</p>
<p>Prije svega djevojke su prije Nove godine, odlučile lansirati još jedan singl, nakon uspješnih »Rijetko te viđam sa djevojkama« i »Mara</p>
<p>Pogibejčić« na red je došao i evergreen »Samo jednom se ljubi«. Taj hit, koji je originalno izvodio legendarni Ivo Robić, ovaj je vikend krenuo u pohod na vrhove domaćih radijskih ljestvica, dok će spot za pjesmu svoju premijeru doživjeti također ovih dana u jednoj od glazbenih emisija HTV-a. </p>
<p>Osim promoviranja novog singla, Elenu, Nikolinu, Ivu i Ivonu, ovaj mjesec očekuje i nekoliko nastupa. Tako su djevojke u subotu nastupile na jubilarnom 25. Ri Rocku, dok ih 17. prosinca očekuje nastup na partyju Erste banke u zagrebačkoj Gradskoj kavani, gdje će nastupiti uz Olivera Dragojevića.</p>
<p>Dan kasnije djevojke će se predstaviti riječkoj publici na Dallasovom Božićnom tulumu u novom riječkom klubu 2 Lava, a Riječani će ih moći vidjeti i 19. prosinca ponovno na partyju Erste banke. </p>
<p>Konačno, veliki finale uspješne godine za skupinu E.N.I. dogodit će se na riječkom Korzu, gdje će zajedno sa Oliverom i Gibonnijem uvesti Riječane u Novu 2004. godinu. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Lauren Hill uvrijedila službenike Vatikana</p>
<p>VATIKAN, 14. prosinca</p>
<p> – Američka hip hop pjevačica Lauren Hill izazvala je buru negodovanja svojim nastupom u Vatikanu, na istoj pozornici s koje se Papa obraća brojnim vjernicima. Naime, ova je pjevačka zvijezda nastupila na božićnom koncertu koji su posjetili brojni vatikanski svećenici, kardinali kao i veliki broj pripadnika talijanske elite, a pri tome ih je pozivala da se pokaju aludirajući na slučajeve seksualnog zlostavljanja djece od strane američkih svećenika. Papa nije bio nazočan tom koncertu. </p>
<p>»Nisam došla ovdje da slavim Kristovo rođenje s vama, već da vas pitam zašto ne oplakujete njegovu smrt«, rekla je pjevačica, a njene riječi prenosi rimski dnevnik La Repubblica. </p>
<p>Glasnogovornik tvrtke Prime Time Productions, inače organizatora koncerta, potvrdio je istinitost navoda rimskih novina. </p>
<p>»Bog je svjedok korupciji u crkvenim redovima, te iskorištavanju i zlostavljanju od strane svećenika«, kazala je Lauren Hill. </p>
<p>No, pjevačica se nije na tome zaustavila već je okupljenoj publici rekla da traži blagoslov »od Boga a ne čovjeka« , te da »ne vjeruju u predstavnike Boga na zemlji«.</p>
<p>Svega nekoliko metara ispred nje, u prvom redu među najvažnijim uzvanicima sjedilo je pet kardinala. </p>
<p>Kontroverzna je pjevačica također u posljednji trenutak odustala od pjesama što ih je imala dogovoreno po programu, već je otpjevala pjesmu koja govori o socijalnoj nepravdi. </p>
<p>Organizatori su najavili kako će njen nastup i govor najvjerojatnije biti izrezani iz televizijske snimke koja će se emitirati na Božić. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Preveliko oslanjanje na PowerPoint jedan od uzroka katastrofe »Columbije«</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Na jedan od manje poznatih nalaza komisije koja istražuje uzroke nesreće raketoplana »Columbia« u veljači ove godina upozorio je u nedjelju New York Times Magazine. U prvim nalazima koji su objavljeni u kolovozu kao glavni je uzrok naveden udarac smrznutog komada izolacijske pjene u keramičke pločice na krilu letjelice. No, među razlozima zašto opasnost nije odmah ispravno procijenjena i dojavljena ekipi koja je mogla nešto poduzeti da se oštećenja točnije procijene i da se nešto možda poduzme, u dokumentu se navodi i jedan problem iz organizacije uredskog poslovanja, odnosno jedan ekstremno uobičajen program koji sjedi na stotinama milijuna osobnih računala: Microsoftov prezentacijski program PowerPoint. </p>
<p>Komisija, naime upozorava da je NASA postala previše »ovisna« o PowerPoint prezentacijama. Tako se dogodilo da u tom programu, koji najčešće služi za projekcije na predavanjima, prodajne prezentacije i uljepšavanje sažetaka raznih financijskih izvješća prečesto dokumentiraju i prenose vrlo složene informacije. Tako se dogodilo i kad je jedna inženjerska ekipa procjenjivala mogućnost oštećenja krila. Umjesto na klasičan način, crno na bijelom, odnosno na papiru, oni su nalaze prikazali PowerPointom i to onako kako to čine trgovci kad predstavljaju prednosti svoga proizvoda - s previše »ugniježđenih« listâ, nabrajanja i prekratkih izraza da je postalo nerazumljivo i da su se vrijedne informacije izgubile u grafičkim simbolima za nabrajanje. Takvo je što zgodno za ono čemu PowerPoint najčešće služi u poslovanju, odnosno mazanje očiju kupaca ili dioničara, no neprikladno je za predstavljanje složenih i važnih tehničkih informacija. Tako se moglo dogoditi da šefovi pročitaju prezentaciju i ne shvate da ona govori o potencijalno smrtonosnom problemu. </p>
<p>Autor članka u NYT-u podsjeća na nedavno objavljen kratki pamflet »Kognitivni stil PowerPointa« slavnog teoretičara predstavljanja informacija, Edwarda Tuftea, koji tvrdi da taj Microsoftov softver navodi ljude na sažimanje podataka do nerazumljivosti. Prosječna stranica prezentacije ima manje od 40 riječi, a način rada u tom programu potiče autore na nabrajanje u listama s »kvrgama«, koje ako nisu popraćene opširnijim objašnjenjima fragmentiraju informacije. Ni s grafičkim prikazima nije bolje. Grafikoni i grafike u novinama obično imaju znatno više informacija, koje čitatelji lako uspoređuju, dok se u PowerPointu grafički prikazi obično svode na ne više od 12 elemenata. Na kraju, PowerPoint je, kaže Tufte, sav prožet komercijalizmom »koji sve pretvara u trgovačku promociju«. </p>
<p>Spomenuvši usput da je Colin Powel u veljači baš prezentacijom prodavao Ujedinjenim narodima tvrdnju da Irak ima oružje za masovno uništavanje, autor čklanka Clive Thompson kaže da u Tufteovim tvrdnjama mora biti nečega. »Možda je PowerPoint sjajno prilagođen našem dobu magljenja činjenica - kad je manipulacija činjenicama jednako važna kao jasno predstavljanje. Ako nemate što reći, možda vam je potreban baš pravi alat koji će vam pomoći da to ne kažete«. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zdravlje razmaženih adolescenata sve je lošije</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 14. prosinca </p>
<p> - Zdravlje adolescenata poput je tempirane bombe jer prerani spolni odnosi, opijanje, droga, pušenje i loša prehrana uzrokuju debljanje, loše zdravlje i spolno prenosive bolesti, upozoravaju britanski liječnici. </p>
<p> Od prekomjerne tjelesne težine pati svaki peti adolescent. Isto vrijedi i za depresiju i anoreksiju, piše u izvješću Britanske medicinske udruge.</p>
<p> Ovi su problemi sve češći zbog sve jednoličnije prehrane, nedovoljne tjelovježbe, pretjeranog uzimanja alkohola, droge i pušenja. Manje od 15 posto djevojčica u dobi od 13 do 15 godina jede preporučene količine voća i povrća. Gotovo četvrtina dječaka u dobi od 15 i 16 godina pušilo je u tjednu koji je prethodio istraživanju, a petina njih uzelo je drogu u mjesecu koji mu je prethodio, piše New Scientist.</p>
<p>Pogoršava se i spolno zdravlje adolescenata. Svaka deseta djevojka u dobi od 16 do 19 godina vjerojatno je zaražena klamidijom, što može uzrokovati neplodnost i izvanmateričnu trudnoću. Učestalost trudnoće u pubertetu visoka i iznosi oko 3 posto.</p>
<p> »Čini se da su adolescenti jedina skupina stanovništva čije se zdravlje pogoršava«, kaže Russell Viner, savjetnik za medicinu adolescenata u londonskoj bolnici u ulici Great Ormond.</p>
<p> Neki stručnjaci za veliki porast slučajeva gojaznosti optužuju industriju brze prehrane i previše vožnje automobilima.</p>
<p> »Naše je društvo napustilo čak i privid podizanja djece u prikladnoj okolini. Rekli smo im da mogu jesti što žele, da mogu raditi što žele, a nismo im uspjeli usaditi dobre navike«, smatra Philip James, savjetnik u Odboru za gojaznost pri Donjem domu britanskoga parlamenta.</p>
<p> Zbog svega toga Britanska medicinska udruga poziva na usvajanje općega plana za uklanjanje uzroka pogoršanja zdravlja adolescenata te preporučuje zabranu reklamiranja alkohola i povišenje cijene cigareta, kako bi bile nedostupnije adolescentima.</p>
<p>Spolno zdravlje trebalo bi popraviti boljim obrazovanjem o spolnosti te lakšim pristupom kontracepcijskim sredstvima i stručnom savjetovanju (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Lijepo lice lakše će muškarca nagovoriti na nerazumne odluke</p>
<p>HAMILTON, 14. prosinca </p>
<p> - Kanadski su psiholozi dokazali ono u što su žene odavno sumnjale: čim ugledaju lijepo žensko lice, muškarci postaju nerazumni i riskirali bi cijelo kraljevstvo. </p>
<p> Biolozi su odavno dokazali da životinje više vole odmah dobiti manju nagradu nego pričekati veću. Takvo ponašanje primijećeno je i kod ljudi.</p>
<p> Primjerice, odmah uručen novac katkada »vrijedi više« od iste svote uručene kasnije. Većina će ipak pričekati veću svotu, što znanstvenici nazivaju »razumnom računicom«. No neki, poput ovisnika, ipak imaju »nerazumnu računicu«: oni će radije odmah uzeti manju količinu droge, nego veću količinu, ali u kasnijem vremenskom roku.</p>
<p> Psihologe Margo Wilson i Martina Dalea sa Sveučilišta McMaster u kanadskom Hamiltonu zanimalo je kada se kod ljudi javlja nerazumno računanjei je li ona povezana sa spolnošću.</p>
<p> Wilson i Dale pokazali su studentima i studenticama Sveučilišta McMaster fotografije osoba suprotnog spola. Zatim su im ponudili novčanu nagradu: mogli su prihvatiti nagradu od 15 do 35 dolara odmah ili iznos od 50 do 75 dolara u neutvrđenom roku.</p>
<p> Kad su im pokazane fotografije žena prosječna izgleda, studenti su izabrali veću nagradu u dužem roku, što je racionalna odluka. No, kad su im pokazali fotografije vrlo lijepih žena, nisu razmišljali o budućnosti, nego su izabrali manji iznos koji mogu dobiti odmah i tako donijeli iracionalnu odluku.</p>
<p> Studentice su, za razliku od studenata, uvijek, bez obzira na privlačnost muškarca na slici, donosile racionalne odluke.</p>
<p> Rezultati istraživanja potvrđuju tvrdnju da reklame u kojima se pojavljuju lijepe žene navode muškarce na trošenje većih iznosa, dodala je Margo Wilson, »ali ljudi koji se bave marketingom već to znaju«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Zagreb kao metropola secesije</p>
<p>Stilske značajke secesije obilježile umjetnost i kulturu u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća do početka Prvoga svjetskog rata / Prvi put u doba secesije stilska kretanja u Europi i Hrvatskoj vremenski su se podudarila / Muzej se tim projektom potvrđuje kao središte za kulturološka istraživanja i muzeološku prezentaciju </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Stilske značajke secesije obilježile su umjetnost i kulturu u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća do početka Prvoga svjetskog rata. To se vidi na izložbi »Secesija u Hrvatskoj«, otvorenoj u nedjelju u podne u Muzeju za umjetnost i obrt. Predstavljeno je 860 predmeta likovne i primijenjene umjetnosti te grafičkog dizajna na oko tisuću četvornih metara, a likovni postav osmislio je arhitekt Željko Kovačić. Postav izložbe u Hrvatskom državnom arhivu, secesijskom remek-djelu hrvatske i europske arhitekture Rudolfa Lubinskog, otvara se, pak, u četvrtak, također u 12 sati.</p>
<p> Projekt o secesiji dat će odgovor na pitanje, što je to novo saznano o stilu od 1977. kada je u MUO postavljena istoimena izložba. Na upravo otvorenoj izložbi nalaze se radovi vodećih hrvatskih umjetnika iz doba secesije, ali i svjetskih koji su utjecali na rečeni pokret. Predstavljene su slike, skulpture, grafike, plakati, modna odjeća, obuća i detalji, stakleno i keramičko posuđe i ukrasi, namještaj, satovi te arhitektonski nacrti i fotografije građevina. </p>
<p>Od hrvatskih slikara tu su djela Vlahe Bukovca, Bele Čikoša Sesije, Mirka Račkog, Tomislava Krizmana, kipara Roberta Frangeš-Mihanovića, Ivana Meštrovića, arhitekata Rudolfa Lubinskog, Aladara Baranayija, Ignjata Fischera, Dionisa Sunka i drugih. Od inozemnih autora zastupljeni su Josef Hoffmann i Henry van de Velde s namještajem, zatim radionice stakla Emilea Galléa i Louisa Comforta Tiffanyja i drugi. </p>
<p> Ravnatelj MUO Miroslav Gašparović rekao je na otvorenju da je izložbu prije više godina započeo pripremati pokojni ravnatelj Vladimir Maleković, a dovršili su je netom svi djelatnici Muzeja, kao i vanjski suradnici. Gašparović je posebice istaknuo da je secesija jedno od ključnih razdoblja hrvatske umjetnosti jer su se tada prvi put stilska kretanja u Europi i Hrvatskoj vremenski podudarila. </p>
<p> Izložba je otvorena 105 godina nakon Prvog hrvatskog salona u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, a datum 15. prosinca 1898. smatra se službenim početkom secesije u nas, jer su tada prvi put izložena djela hrvatskih umjetnika s obilježjima stila. Tada su sve značajne izložbe otvarane nedjeljom u podne, pa se toj tradiciji priklonilo i otvorenje novog projekta, objasnio je Gašparović i najavio da je posjet izložbi u ponedjeljak besplatan. </p>
<p> Gradonačelnica Vlasta Pavić kazala je da izložba pridonosi sveobuhvatnom vrednovanju pravca u europskim okvirima. Izložba pokazuje da je u doba secesije Zagreb bio središte srednjoeuropskog kulturnog života, zaključila je, naglasivši da se na izložbi osjeća trag Vladimira Malekovića.</p>
<p> Izložbu je otvorio dr. Antun Vujić, ministar kulture, rekavši da se MUO njome potvrđuje kao središte za kulturološka istraživanja i muzeološku prezentaciju. U doba secesije izgrađena je i zgrada MUO koja predstavlja tadašnji stil građenja, kao što bi objekt Muzeja suvremene umjetnosti u izgradnji trebao nositi biljeg suvremenosti, dodao je ministar, zahvalivši svima koji su radili na projektu, kao i onima koji se u trenutku otvorenja izložbe prisjećaju Vladimira Malekovića.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Labuđe jezero u Maksimiru</p>
<p>Dinko Bogdanić postavio je, kao dramaturg, koreograf i redatelj, »Labuđe jezero« s drugačijom dramaturškom okosnicom te nizom novih glazbenih i plesnih brojeva / Prepoznao je »Labuđe jezero« u Zagrebu početkom 19. stoljeća, za vladavine cara Franje II. i vezao ga uz lik tada mladog biskupa Maksimilijana Vrhovca / Jaš Otrin bio je odgovarajući partner Edini Pličanić u ulozi Labudice / Predstava je potvrdila da »Labuđe jezero« ne čine samo solisti, nego i cijeli ansambl koji je bio odlično uvježban </p>
<p>Balet »Labuđe jezero« Petra Iljiča Čajkovskog traje na repertoarima velikih baletnih ansambala, a na repertoaru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu dugo se održava u svom najklasičnijem obliku, tek s minimalnim razlikama u pojedinim produkcijama. Sva se klasična kazališna djela stalno propituju, u njima se traže dodirnice sa suvremenim trenutkom i načinom da se suvremeni izvođači u njima najbolje izraze te priopće publici nešto novo. Veliki klasični baleti već su dugo podložni modernim reinterpretacijama u kojima su se izmijenili različiti tokovi i stilovi.</p>
<p> Premijera »Labuđeg jezera« Baleta HNK u Zagrebu napokon je donijela takav trend i kod nas, prvi put u klasičnom baletu. Dinko Bogdanić postavio je, kao dramaturg, koreograf i redatelj, »Labuđe jezero« s drugačijom dramaturškom okosnicom te nizom novih glazbenih i plesnih brojeva iz obilja glazbenog materijala, kojim je skladatelj obdario taj balet. To ne znači da u predstavi nisu sačuvani dijelovi izvorne koreografije Lava Ivanova, Mariusa Petipaa i Aleksandra Gorskog, bez koje bi to djelo bilo zapravo nezamislivo.</p>
<p> Vječito pitanje značenja odnosa Princa i Labudice nalazilo je u različitih autora različita tumačenja. John Cranko i John Neumeier vidjeli su »Labuđe jezero» šezdesetih i sedamdesetih godina na dvoru Ludviga II. Bavarskog. Drugi koreografi nalazili su razne provokativne psihološke momente u Prinčevu odnosu s majkom, opsesiji Labudicom ili njegovim noćnim lutanjima obalama labuđeg jezera. Dinko Bogdanić, sažimajući golemo iskustvo mnogobrojnih inozemnih produkcija u svojoj karijeri, prepoznao je »Labuđe jezero« u Zagrebu početkom 19. stoljeća, za vladavine austro-ugarskog cara Franje II. i vezao ga uz lik tada još mladog biskupa Maksimilijana Vrhovca.</p>
<p> Dramaturšku građu crpio je iz romana »Republikanci« Marije Jurić Zagorke. Tako je Princ/Maksimilijan u sukobu s demonom Rotbartom/Franjom II. oko političke i nacionalne sudbine svoje domovine, a opsesivne vizije s bijelom i crnom labudicom doživljava kao iskustva neostvarene ljubavi s groficom Sofijom Sermage/Odettom i nametnutom mu spletkaricom i uhodom bečkog habsburškog dvora, barunicom Dorom Höllenbach/Odilijom.</p>
<p> Možda cijela priča gledatelju nenaviklom na takvo »Labuđe jezero« neće odmah biti jasna, ali zato tu je od pomoći programska knjižica. Završetak baleta lišen je bilo kakve patetike. Maksimilijan se oslobađa svih opsesija, prolazi katarzu kako bi se posvetio radu za svoj narod, a park Maksimir ostaje mu trajnim spomenikom.</p>
<p> Kompleksnost predstave dvostruki je izazov za izvođače jer oni moraju, pored onih »klasičnih« zadanosti, interpretirati i usporedni dramaturški tijek. Najveći je zadatak na ulozi Princa/Maksimilijana. Jaš Otrin otplesao ga je u dobroj formi, a glumački je dosljedno i logično ostvario taj pomalo melankolični lik, odlučan u traženjima samoga sebe i vlastita puta.</p>
<p> Jaš Otrin bio je odgovarajući partner Edini Pličanić u ulozi Labudice. Ta je uloga svakako najveća afirmacija u karijeri jedne balerine. Edina Pličanić uložila je puno truda u razradu bijele labudice Odette. Drugi dio uloge, crna labudica Odilija, više joj odgovara, pa je u njoj dala više pravog karaktera lika.</p>
<p> Svebor Sečak dominantno je odigrao Rotbarta/cara Franju II. George Stanciu bio je uvjerljiv kao Benno, to jest u Maksimilijana zaljubljen njegov prijatelj Goroslav. Ervina Sulejmanova ostvarila je djevojački lirsku ulogu Princeze/barunice Ksenije Magdalenić. Bojana Nenadović tek je u trećem činu postigla dojmljivu dominantnost uloge Majke, dok je u početku djelovala premlado. </p>
<p> Nova predstava potvrdila je da »Labuđe jezero«, kao najveći domet klasične plesne umjetnosti, ne čine samo solisti, nego i cijeli ansambl. Ansambl je bio odlično uvježban, posebno balerine, tehnički ujednačene u drugom i četvrtom činu. U predstavi je uglavnom zaposlen cijeli ansambl pretežno mladih snaga, na kojima se vidi da su radili predano, unatoč nekoj tremi što je vladala na početku i sklizavom podu koji je činio poteškoće. Dinko Bogdanić postavio je odlične atraktivne formacije, ali u svojim koreografijama uvijek forsira masu izvođača. </p>
<p> Kostimi Ike Škomrlj i Diane Kosec-Bourek bili su pretamni za mladost što šeće Maksimirom i za sjaj bečkog dvora te suviše jednoobrazni u prvom činu. Scenografija Dinke Jeričević autentično je dočarala Maksimir, ali podbacila u trećem činu. Dirigent Davor Krnjak dotjerao je orkestar HNK do prihvatljive razine koja je omogućila neometano praćenje glazbe. </p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ljubavna polifonija na mediteranski način </p>
<p>»Filumena Marturano« Eduarda de Filippa, u režiji Jagoša Markovića, ima sve preduvjete kazališnog hita, strastvenost dobrog ljubića, dubinu drame, šarm sapunice, čak i nepodnošljivu lagodu bulevarskog komada / U naslovnoj ulozi briljirala je Ksenija Prohaska</p>
<p>Frenetičan pljesak na kraju predstave koja se gleda u jednom dahu i riječki HNK Ivana pl. Zajca na nogama. Aplauz ansamblu »Filumene Marturano« i redatelju Jagošu Markoviću što je u publiku, pod utjecajem jake adrenalinske injekcije, doslovce obasuo ružama koje je nehajno vadio iz velikih buketa. Onim žutim, kao što je ljubomora naslovne junakinje, crvenim poput strasti koja je oplela protagoniste, plavim kao eros koje im je popločila putanju poput usuda, narančastim kao thanatos na čijim se rubovima stalno igraju.</p>
<p> Naravno, nema ruža bez trnja i pod njihovim pljuskom, priređenim u petak na večer u prepunom kazalištu nakon premijere, mogao je netko biti i okrznut. No, zar upravo takvo kazalište s mnogo krvi i suza i ne priželjkujemo u moru ravnodušja, koje se obilno prelijeva s naših kazališta u rijeku okrutnih virova hitrog zaborava. </p>
<p> Riječka »Filumena Marturano«, rađena po djelu Eduarda de Filippa, s maticom zarazne prijemčljivosti, čini se, ipak je spretno zaobišla brojne zapreke i prokrčila put do mora emocija što su proizvele i takve reakcije publike. Možda se i zato, i uz najveći napor, radnja te »melodrame« ne može prepričati ni u smislu dobronamjerne preporuke za gledanje onima koje u teatar idu samo kada im se jamči sigurno uživanje. Ili zabava, kako bi razmaženoj publici već bilo drago.</p>
<p> Jer, što reći, osim da je Filumena žena od krvi i mesa koja voli i trpi, grešnica, pokajnica i svetica, ljubavnica i majka koja se nije mogla odreći svoje djece, bivša pros titutka pobjegla od neimaštine u najstariji zanat, ženski lukava, ženski ranjiva. A možda je, krajnje pojednostavljeno, samo žena koja čeka da ju pred Bogom i ljudima, čovjek njezina života odvede pred oltar kako bi napokon doživjela dugo očekivano priznanje. Je li to samo žensko opće mjesto, vječno na zemljovidu njihova srca s natruhama »herz« romana – prosudila je i prosudit će publika. </p>
<p>Redatelj Jagoš Marković, unatoč svojim oduševljenjem Mediteranom, prema toj svojoj opsesiji krajnje je oprezan. More se čuje u pozadini, voda neprekidno klizi po pozornici u sitnim mlazovima, kao pijesak u satu. Curi kao vrijeme koje nas rastače i nepovratno uništava te umara tijela od osjećaja i neispunjenih žudnji, od kojih postajemo bolesni.</p>
<p> Likovi govore »čakavsko-napolitanskim internacionalnim cocktailom« (odličan prijevod i preradba Daniela Načinovića). Sve se, slijedeći predložak, događa u Napulju, pjevaju se napolitanske canzone, a pleše se tango. Ipak, taj »meditteraneo« pun sunca i vitaliteta, gorljivosti, nepredvidljivih reakcija, velikih patosa, samo je fragilan okvir prema kojem redatelj ima dostojanstven odmak.</p>
<p> U središtu sentimentalne pripovijesti susreću se likovi čije je čulna hipertofiranost pomalo i karikirana. Oni vole do iznemoglosti, mrze strastveno preko svake mjere, a redatelj ih takve obgrljuje nježnim rukopisom bez trunke dociranja, kao da su oduvijek stvoreni da žive sad i ovdje za sve one koji će im povjerovati bez pridržaja. </p>
<p> Mizanscena je minuciozno osmišljena i usuglašena sa scenskim pokretom Marije Momirov, fantastičnim decentnim svjetlom Denija Šesnića, scenografijom Ljerke Hribar, pastelnim kostimima Božane Jovanović i Sandre Dekanić. Redatelj je pokazao da je s glumcima radio vrlo polagano, pažljivo, studiozno, bez izlaska iz općeg tona predstave. To je i rijetki scenski projekt u kojem svako pojavljivanje na sceni glumaca ima svoju potpunu uvjetovanost u postizanju atmosfere, koja se natkriljuje nad predstavom kao intimistička polifonija.</p>
<p> Ksenija Prohaska zablistala je u naslovnoj ulozi, neprekidno u povišenoj artikulaciji, nadmoćna i u momentima kada gubi i kada dobiva, a gotovo nestvarna u prizorima majčinske ljubavi. Suigra koju je ostvarila s dostojnim partnerom Alenom Liverićem (Domenico Soriano) malo je reći da je bila uvjerljiva, prirodna, neposredna. Riječju, bili su dojmljivi ljubavnici i suputnici koje su godine oplemenile kao staro vino, s gutljajem gorčine, s gutljajem slatkoće.</p>
<p> Liverić je pokazao zrelost i duboku proživljenost role, koja će sigurno biti nova prekretnica u njegovoj karijeri. Zanimljiv trolist, svaki na svoj način obojen – grubošću, nerazumijevanjem, blagošću – bili su i Filumenini sinovi Damir Markovina (Umberto), Alex Đorđević (Riccardo) i Damir Orlić (Michele). Odlična Edita Karađole, tehnikom najfinijeg kreacijskog sitnog veza, oblikovala je sluškinju Rosaliju Solimene cijelim svojih glumačkim habitusom, dok su se zadanostima predstave potpuno predali i Zdenko Botić (Alfredo), Dragana Tomšić (Lucia) te Bosnimir Ličanin (Nocella). Ulogu mlade Filumenine suparnice igrala je Leonora Surian. </p>
<p> »Filumena Marturano« ima sve preduvjete kazališnog hita – strastvenost dobrog ljubića, dubinu drame, šarm sapunice, čak i nepodnošljivu lagodu bulevarskog komada. I raskošnu zavodljivost da bi se, mirne duše, barem pojedine scene mogle iščitavati još mnogo puta, poput izabranih stranica najdražih nam knjiga koje uvijek pronalaze svoje mjesto na noćnom ormariću. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Lille očekuje milijune posjetitelja </p>
<p>Program obuhvaća više od 90 izložbi, 35 »metamorfoza«, 12 kulturno-izložbenih prostora, 30-ak »paralelnih svjetova« te cijeli niz koncerata, cirkuskih, kazališnih, plesnih i filmskih događanja / Program želi »predstaviti regiju koja korača u 21. stoljeće« i »paralelne svjetove« umjetnika različitih korijena te gradske »metamorfoze«</p>
<p>LILLE, 14. prosinca</p>
<p> – Lille, »europski grad kulture 2004.«, predstavio je program s više od 2000 događanja u kojima će sudjelovati ugledni umjetnici, od dramatičara Petera Brooka do koreografa Williama Forsythea. Osim grada Lillea, gotovo 150 gradova u francuskoj regiji Nord-Pas- de-Calais i Belgiji ugostit će očekivanih 15 milijuna posjetitelja, objavljeno je ovih dana iz gradske uprave. </p>
<p> Program obuhvaća više od 90 izložbi, 35 »metamorfoza«, 12 kulturno-izložbenih prostora, 30-ak »paralelnih svjetova« te cijeli niz koncerata, cirkuskih, kazališnih, plesnih i filmskih događanja.</p>
<p> Dolazak američkog koreografa Billa T. Jonesa, koji je ovih dana otvorio preuređenu Operu u Lilleu i time proslavio i 20 godina svoje plesne trupe, jedan je od glavnih događaja. </p>
<p> Drugi veliki koreograf, William Forsythe, dovest će u svibnju Frankfurtski balet. Kazalište »Theatre du Nord« postavit će neka od velikih Shakespeareovih djela, među kojima će biti i »Julije Cesar« na katalonskom jeziku, dok će u rujnu Peter Brook predstaviti svoje novo djelo o mudracu iz Bandiagare Tiernu Bokaru.</p>
<p> Ipak, »ne radi se o nekom »super festivalu«, kaže direktor manifestacije Didier Fusillier, koji želi »kulturu ponuditi svima«, kroz otvaranje lokalne kulturne i arhitektonske baštine. Tako će 12 različitih prostora, od stare tkaonice u Lilleu i samostana iz 17. stoljeća do zaštićene palače u gradu Arrasu i gradskih vrata u belgijskom Monsu, umjetnici tijekom godine predstaviti javnosti.</p>
<p> Fusillier također kroz program Lille 2004. želi »predstaviti regiju koja korača u 21. stoljeće«, kroz »paralelne svjetove« umjetnika različitih korijena, ili gradske »metamorfoze«. Prva od njih održana je 6. prosinca: pod ravnanjem Jean-Claudea Casadesusa, nacionalni orkestar Lillea s 1000 glazbenika svirao je Berlioza u purpurnoj rasvjeti kolodvora Lille-Flandre.</p>
<p> Različite izložbe s tematikom »flower power« oživit će kulturnu revoluciju 60-ih, uključujući djela Jeffa Koonsa i Andyja Warhola. Plesači, glazbenici i crtači grafita iz New Yorka predstavit će prvi »paralelni svijet« koji će se događati na 20-ak mjesta u Francuskoj i Belgiji od 12. do 14. prosinca. </p>
<p> Nakon njih na pozornicu će stupiti flamanski majstor Rubens, koji će imati veliku retrospektivnu izložbu od 6. ožujka do 3. rujna 2004. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Sanja do petog mjesta u Europi</p>
<p>DUBLIN</p>
<p> – Najbolja hrvatska plivačica Sanja Jovanović još je jednom potvrdila svoj veliki talent. Treći dan Europskog prvenstva u 25-metarskim bazenima mlada je Dubrovkinja na 50 metara leđno dva puta postavljala hrvatski rekord i na kraju osvojila peto mjesto.</p>
<p>Sanja se u polufinale plasirala šestim rezultatom jutarnjih kvalifikacija (28.56), da bi u poluzavršnici prvi put za 12 stotinki popravila hrvatski rekord (28.12) i s ukupno petim mjestom ušla među osam najboljih Europljanki. </p>
<p>U finalu je, samo sat i pol kasnije, još jednom bila odlična. Prvi je put u karijeri plivala ispod 28 sekundi (27.99), što joj je donijelo peto mjesto na starom kontinentu. Naša je plivačica tako za jedno mjesto popravila plasman s prošlogodišnjeg EP-a u njemačkoj Riesi. Zlato je pripalo Čehinji Hlavackovoj (27.48), srebro Njemici Antje Buschschulte (27.54), a bronca Dankinji Louise Ornstend (27.56).</p>
<p>Nakon četvrtog mjesta na 50 metara leđno u petak, Ante Mašković na dvostruko dužoj dionici nije bio toliko uspješan. Nakon 13. mjesta u kvalifikacijama (53.58), Mašković je u polufinalu bio samo pet stotinki brži što je bilo dovoljno tek za 15. mjesto. Vrlo dobar nastup ubilježio je mladi Saša Imprić, osvojivši 13. mjesto na 100 metara mješovito. Imprić je kvalifikacije završio na 18. mjestu (56.06), ali kako u polufinalu jedna zemlja može imati najviše dva predstavnika, naš je plivač ušao među 16 najboljih, gdje je isplivao osobni rekord (55.76). Ostali hrvatski predstavnici svoj su radni dan okončali već u jutarnjim kvalifikacijama. Vanja Rogulj je na 50 metara prsno ostvario 23. vrijeme (28.43). Isto mjesto je na 100 metara prsno osvojila Smiljana Marinović (1:10.12), dok je Anita Galić na 400 metara slobodno bila 25. s vremenom 4:16.87.</p>
<p> • Rezultati finala, plivači, 50m prsno: 1. Lisogor (Ukr) 26.89, 2. Luetolf (Švi) 27.02, Warnecke (Njem) 27.03; 100m slobodno: 1. Van den Hoogenband (Niz) 46.81, 2. Magnini (Ita) 47.32, 3. Galenda (Ita) 47.77; 200m leptir: 1. Esposito (Fra) 1:51.98, 2. Parry (VB) 1:53.01, 3. Korzeniowski (Polj) 1:53.68; 1500m: 1. Prilukov (Rus) 14:31.82, 2. Smith (VB) 14:42.64, 3. Rosolino (Ita) 14:47.34;</p>
<p>plivačice, 50m leđno: 1. Hlavackova (Češ) 27.48, 2. Buschschulte (Njem) 27.54, 3. Ornstend (Dan) 27.56, 4. Pietsch ( Njem) 27.76, 5. JOVANOVIĆ (HRV) 27.99; 100m mješovito: 1. Sheppard (VB) 1:01.19, 2. Kejžar (Slo) 1:01.29, 3. Ščerba (Blr) 1:01.40; 400m slobodno: 1. Jackson (VB) 4:04.00, 2. Cooke (VB) 4:04.80, 3. Caballero (Špa) i Sič (Rus) 4:05.00; 4x50m mješovito: 1. Švedska 1:48.79, 2. Njemačka 1:48.85, 3. Nizozemska 1:49.10. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Šibeniku dalmatinski derbi</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U dalmatinskom derbiju 11. kola Prvenstva Hrvatske za odbojkašice Šibenčanke su pružile jednu od najboljih igara ove jeseni. Problem su si u prvom setu same stvorile, jer su ispustile vodstvo od 18-11 i dozvolile Kaštelankama da povedu s 21-20. Nakon minute odmora Šibenčanke su se sredile i do kraja dvoboja bez puno napora izborile vrijedne bodove.</p>
<p>• Dvorana Baldekin </p>
<p>ŠIBENIK – KAŠTELA DC 3-0 (26-24, 25-20, 25-16) </p>
<p>ŠIBENIK: Matulja, Šarić 6, Rakić, Popić, Šimleša, Legčević 8, Vakasausau 2, Rimac 24, Daničić 13, Storić.</p>
<p>KAŠTELA DC: I. Kamenjarin 8, Tolmacheva 9, Kuljiš 10, Bratić 1, Gruica, Kovačević 2, Balić 1, S. Kamenjarin, Šimić 1, Matijaca, Nosić 7, Marasović.</p>
<p>SUCI: Adamek i Milinović (oba Zagreb). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Beti RIMAC</p>
<p> • Ostali rezultati 11. kola: Pula NB – Vibrobeton 1-3, Vukovar – Cvijeta Zuzorić 3-0, Split 1700 – Tifon Azena 0-3; redoslijed: Tifon Azena 29, Mladost Lipovac 27 (-1), Rijeka 26, Vibrobeton 25...</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Boca Juniors prvak svijeta</p>
<p>YOKOHAMA, 14. prosinca</p>
<p> – Nogometaši argentinskog Boca Juniorsa osvajači su ovogodišnjeg Interkontinentalnog »Toyota« kupa nakon što su u Yokohami svladali aktualnog europskog prvaka Milan boljim izvođenjem jedanaesteraca. Rezultat je nakon 120 minuta igre bio 1-1. Odlučujući 11-erac pogodio je vezist Raul Cascini. Veliku je ulogu ovom prilikom odigrao i Bocin vratar Roberto Pato Abbondanzieri, koji je neutralizirao čak tri udarca s »bijele toče« - Pirlu, Seedorfu i Costacurti. Boca je tako izborila status neslužbenog klupskog prvaka svijeta.</p>
<p> Iako su dominirali većim dijelom utakmice, nogometaši Milana nisu uspjeli postaviti željeni rekord. »Crveno-crni« bi, pobjedom protiv Boca Juniorsa, postali jedini klub u povijesti koji je dohvatio čak četiri naslova pobjednika Interkontinentalnog kupa.</p>
<p> Milan je poveo u 24. minuti pogotkom Danca Tomassona, koji je sa desetak metara udaljenosti svladao argentinskog vratara nakon Pirlove asistencije. Boca je izjednačila pet minuta kasnije. Dida je odbio loptu nakon Iarleyevog udarca, a na nju je potom natrčao Matias Donnet i smjestio ju u mrežu. Nedugo nakon toga je Milanov Brazilac Kaka pogodio - vratnicu.</p>
<p> • BOCA JUNIORS – MILAN 1-1; 3-1 nakon 11-eraca</p>
<p>BOCA JUNIORS: Abbondanzieri – Schiavi, Perea (0d 73. Jerez), Burdisso, Rodriguez – Donnet, Cagna, Battaglia, Cascini – Schelotto (od 73. Tevez), Iarley</p>
<p>MILAN: Dida – Cafu, Costacurta, Pancaro, Maldini – Gattuso (od 102. Ambrosini), Pirlo, Seedorf, Kaka (od 78. Rui Costa) – Ševčenko, Tomasson (od 60. Inzaghi)</p>
<p>SUDAC: Ivanov (Rusija); GLEDATELJA: 66.757</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Tomasson (24.), 1-1 Donnet (29.)</p>
<p>M. T./Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kupnja Henryja - nemoguća misija</p>
<p>»Dobro mi čitajte s usana, tako da ne bi bilo sumnje u ovo što ću reći - Henry nije na prodaju! On je jedinstven, zamjena za njega ne postoji, on je jednostavno najbolji na svijetu«, rekao je dopredsjednik Arsenala David Dein</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Da su mnogi klubovi zainteresirani za jednog od najboljih svjetskih napadača Thierryja Henryja nije tajna. Nakon što je iz redova Real Madrida, još uvijek pomalo sramežljivo, iscurila informacija o mogućnosti prelaska Francuza u »momčad zvijezda«, ozbiljna ponuda stigla je iz Chelsea. Ruski tajkun Roman Abramovič čak je i konkretizirao svoju želju ponudivši Arsenalu između 40 i 50 milijuna funti.</p>
<p>No, kako sada stvari stoje, od transfera neće biti ništa. </p>
<p>– Dobro mi čitajte s usana, tako da ne bi bilo sumnje u ovo što ću reći. Henry nije na prodaju! Nećemo ga ustupiti niti madridskom, niti londonskom klubu. Nećemo ga ustupiti nikome. Kakvu korist mi imamo od ponuđenih novaca?! Tim bismo novcima trebali kupiti igrača koji bi pojačao naše redove, no Henry je jedinstven, zamjena za njega ne postoji, on je jednostavno najbolji na svijetu, rekao je dopredsjednik Arsenala David Dein.</p>
<p>U proteklih se nekoliko tjedana po španjolskim medijima često spominjao dolazak Henryja među madridske zvijezde. Francuz je u tim nagađanjima trebao stati uz bok ostalim vodećim nogometašima svijeta - Luisu Figu, Zinedineu Zidaneu, Ronaldu i Davidu Beckhamu, no kako sada stvari stoje, mogućnosti za ovaj transfer su vrlo male. Ili, pak, ako je suditi prema decidiranom stavu Arsenalovih čelnika, one uopće ne postoje.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Puninski i Mašković u polufinalu</p>
<p>DUBLIN, 14. prosinca</p>
<p> – Posljednjeg dana Europskog prvenstva u plivanju u malim bazenima Aleksej Puninski i Ante Mašković plasirali su se u polufinale utrke na 50 metara leptir. Puninski je ostvario treći rezultat kvalifikacija s vremenom 23.92, dok je Mašković u toj istoj disciplini zauzeo 16. poziciju, posljednju koja vodi u polufinale s vremenom 24.17. U toj disciplini imali smo tri predstavnika, ali Dinko Matić je s vremenom 24.46 zauzeo 25. poziciju i završio natjecanje.</p>
<p>Sanja Jovanović postavila je još jedan hrvatski rekord, ovoga puta na 200 metara leđno s vremenom 2:10.43. Iako je to bilo za 69 stotinki brže od njezinog dosadašnjeg najboljeg rezultata, nije bilo dovoljno za finale, jer je to bio 11. rezultat kvalifikacija.</p>
<p>Vanja Rogulj niti na 200 metara prsno nije uspio proći kvalifikacije, iako je popravio hrvatski rekord za sekundu i pol. No, Roguljevih 2:11.94 bilo je dovoljno samo za 19. mjesto. Štafeta na 4x50 metara slobodno u sastavu Aleksej Puninski, Aleš Volčanšek, Igor Čerenšek i Davor Mladina zauzela je 11. poziciju u kvalifikacijama s vremenom 1:28.72. U utrkama na 200 metara slobodno naši plivači ostvarili su skromne rezultate. Aniita Galić je u ženskoj konkurenciji bila 38. s vremenom 2:04.09, dok su u muškoj konkurenciji Mario Delač (1:49.61), Krešimir Čač (1:50.00) i Igor Čerenšek (1:51.38) zauzeli 39., 43. i 50. mjesto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Finska »oluja« u Alta Badiji</p>
<p>ALTA BADIA, 14. prosinca</p>
<p> – Euforija finskog skijaša Kalle Palandera se ne stišava. Nakon silovitog završetka prošle sezone, koju je obilježio pobjedama u slalomu, ove nedjelje je u Alta Badiji, prvi put u karijeri, slavio u veleslalomu. Ivica Kostelić je poslije 12. mjesta u Söldenu i 22. u Park Cityju, u talijanskom središtu zauzeo 15. mjesto.</p>
<p>Ivica Kostelić ponovno je pokazao svoje plašljivo naličje na stazi. Ponovno je uz podignutu »ručnu« vozio veliki dio prve vožnje. Dobar umjetnički dojam nikada kod Ivice nije bio upitan, no sporo je prolazio stazom, što je manifestiralo i prolazno vrijeme - skoro dvije sekunde zaostatka za Palanderom. Uobičajeno, drugi dio staze je donio ritmičniju, bržu i agresivniju Ivičinu predstavu, pa nije zaostatak udvostručio, već ga zadržao dovoljnim za plasman u drugu vožnju (26. mjesto).</p>
<p>U drugoj vožnji Ivica je bitno uljepšao ukupnu sliku, budući je ostvario odlično drugo vrijeme te vožnje. Naravno, iskoristio je odličan startni broj i pokazao sve ono što mu je nedostajalo na startu ovog veleslaloma.</p>
<p>– Sve je jasno, dakle, pokazao sam ponovno dva veleslalomska »lica«. Pomalo me sram nastupa u prvoj vožnji, jako slabo sam išao u srednjem dijelu. No, eto, u drugoj sam pokazao da znam, da mogu. I čekam utrku u kojoj ću spojiti dvije takve, odlične vožnje. Tada će mi plasman među deset najboljih zagarantiran, a iskreno vjerujem da pripadam toj skupini veleslalomaša, rekao je Ivica Kostelić.</p>
<p>Palander i dalje nastavlja sa kompletnom vlastitom preobrazbom. Naime, 1999. godine je u Vailu, kao anonimac, postao svjetski prvak u slalomu. No, tri naredne godine Palandera se izgubio u prosječnosti, do prošle godine. Kada je ponovno »eksplodirao« s četiri uzastopne slalomske pobjede. Ove sezone predstavlja se sjajnim i u veleslalomu, čemu je najbolji primjer upravo nedjeljna utrka u Alta Badiji. Vodio je proslije prve vožnje, deklasirao konkurenciju u drugoj, jer najbliža pratnja (domaći skijaš David Simoncelli) zaostao je za njim jednu sekundu.</p>
<p>Skijaši se hitro prebacuju u susjednu Madonni di Campiglio, gdje će se u ponedjeljak voziti noćni slalom. Bez sumnje nova utrka gdje će Palander ponijeti veliki dio slave. Uz pokušaje ostalih Kostelića, Schönfeldera, Rocce i Prangera da prekinu veliki, dugi pobjednički finski niz...</p>
<p>• Rezultati veleslaloma: 1. Palander (Fin) 2:30.57, 2. Simoncelli (Ita) +0.92, 3. Covili (Fra) +1.08, 4. Miller (SAD) +1.12, 5. Kjus (Nor) +1.69..., 15. Kostelić (Hrv) +2.34...</p>
<p>Rezultati prve vožnje: 1. Palander (Fin) 1:13.37, 2. Miller (SAD) +0.23, 3. Covili (Fra) +0.41, 4. Simoncelli (Ita) +0.61, 5. Mayer (Aut) +0.82.... 26. Kostelić (Hrv) +2.43...</p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Maier (Aut) 405 bodova, 2. Knauss (Aut) 308, 3. Schifferer (Aut) 307, 4. Solbakken (Nor) 273, 5. Walchhofer (Aut) 270..., 32. Kostelić (Hrv) 61...</p>
<p>Redoslijed veleslaloma: 1. Miller (SAD) 250, 2. Covili (Fra) 190, 3. Palander (Fin) 169..., 16. Kostelić (Hrv) 47...</p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vulić: »Poraz je posljedica umora mojih igrača«</p>
<p>»Zagrebu su nedostajala dva ključna igrača i time je naš posao bio olakšan. Zadovoljan sam pobjedom, no ne i igrom svoje momčadi«, kazao je trener gostiju Ivan Sunara </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – »Žao mi je što smo izgubili utakmicu na ovakav način. Bez posljednjeg šuta, pali smo bez ispaljenog metka«, rekao je nakon poraza košarkaša Zagreba 71-72 od Geoplin Slovana kapetan zagrebaša Damir Miljković.</p>
<p>Zagreb je tako u 13. kolu Goodyear lige upisao prvi domaći, a ukupno sedmi poraz. Najveće zasluge za Zagrebov neuspjeh imao je bivši cibos Darren McLinton koji je cijelu utakmicu bio nerješiva zagonetka za Zagrebovu obranu. Utakmicu je završio sa 28 koševa (19 u prvom poluvremenu) uz pet trica. Najbolju je partiju, otkad je pojačao momčad iz Trnsko, pružio centar Krunoslav Radoš (19 koševa, pet skokova), no jedinu pomoć pružao mu je suigrač pod košem Joško Garma (14 poena, pet skokova), što nije bilo dovoljno da se zaustavi slovenska momčad. U potpunosti je zakazala vanjska linija zagrebaša (Ivan Tomas šest poena, Miljković 10), dok je Geoplin uz raspoloženog McLintona na tim pozicijama imao i Domagoja Vidakovića i Branka Saviča koji su ispunili očekivanja trenera Ivana Sunare.</p>
<p>Treba spomenuti da su u Zagrebovoj momčadi nedostajali Marko Tomas i Marko Piplović što bitno mijenja izgled te napadačke i obrambene mogućnosti Zagreba.</p>
<p>– Zagrebu su nedostajala dva ključna igrača, time je naš posao bio olakšan. Zadovoljan sam pobjedom, no ne i igrom svoje momčadi, jer je malo nedostajalo da prokockamo rezultat koji smo stvorili nakon 30 minuta dobre igre. Srećom McLinton nas je doveo do pete pobjede u Goodyear ligi, kazao je Sunara. </p>
<p>Trener Zagreba Jakša Vulić za poraz je okrivio ritam utakmica koji njegovi igrači nisu u stanju izdržati:</p>
<p>– Ozljede i ritam igranja odnijeli su pobjedu. U utakmicu nismo ušli koncentrirano i nismo ispoštivali dogovoreno, pa je logičan slijed toga - poraz. Imali smo priliku pobijediti, no nismo niti uputili loptu prema košu i to me ljuti.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zadrani uvjerljivi u dalmatinskom derbiju</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U dalmatinskom derbiju 13. kola Goodyear lige košarkaši Zadra lako su se obračunali sa momčadi Splita CO što pokazuje i krajnjih 102-86 (30-20, 22-20, 21-23, 29-23). </p>
<p>Iako su gosti na početku utakmice pritiskali prema domaćem obruču, čak vodili 13-10 u 6. minuti, nisu se uspjeli oduprijeti naletu zadarskih trica. Prvo ime svakako je Marin Pestić koji je iznenadio goste svojom serijom ubačaja za tri poena, kojima se jednom tricom pridodao i Jakov Vladović pa je Zadar prvu četvrtinu završio s prednošću od 10 poena razlike (30-20). </p>
<p>U nastavku Splićani su dodali malo gasa, ali im ni to nije vrijedilo, opet su Pestić, Vladović i Meeks bili precizni iza crte 6,25 metara. Jedini koji je kod gostiju zadavao probleme zadarskoj obrani bio je Drago Pašalić. Tamo gdje je stao Pašalić, nastavio je McCants, međutim, činilo se kao da igra samo za svoju statistiku, jer se pored njega nitko drugi nije osobito naigrao. Zadar je u 28. minuti imao najveću prednost 71-56 do koje se došlo serijom ubačaja Meeksa, dobar dio pripao je i Baniću. Jedino što je Splićanima nakon toga preostalo, bilo je da zaigraju presing po čitavom terenu. Uspjeli su na trenutak poremetiti mir u igri Zadra i u 36. minuti tricom McCantsa približiti se na zaostatak od osam poena (85-77). Da se ne bi slučajno dogodilo iznenađenje pobrinuo se Branimir Longin koji je posljednje četiri minute odigrao maestralno, napunio na brzinu koš gostiju, no ključna je bila trica Vladimira Krstića nakon koje su gosti izgubili svaku nadu za preokret. </p>
<p>• Dvorana Jazine </p>
<p>ZADAR – SPLIT CO 102-86 (30-20, 22-20, 21-23, 29-23)</p>
<p>ZADAR: Krstić 3, Vladović 16 (6-6), Longin 10 (2-2), Pestić 17 (5-5), Kovačić 4, Špralja, Marcelić 16 (4-4), Dijan 1 (1-2), Banić 14 (4-5), Meeks 21 (4-4).</p>
<p>SPLIT CO: McCants 24 (1-3), Oršulić 3 (1-2), Keđo 8 (2-2), Smith 14 (4-6), Rančić 8, Ukić 10 (4-4), Pašalić 14 (3-4), Vučica 1 (1-2), Delić, Kaštropil 4, Perić.</p>
<p>SUCI: Vučković, Jeršan i Boltauzer (svi Slovenija).</p>
<p>GLEDATELJA: 1500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Michael MEEKS</p>
<p>Robert Zorić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Žestoki čardaš protiv vrckavog kan-kana </p>
<p>Plasman u finale Mađarice su izborile pobjedom protiv Koreje 40-38, a Francuskinje su svladale Ukrajinke 28-26, ali tek u produžetku </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Na putu do finala Mađarska je pobijedila Koreju 40-38 (22-19), u pravom vatrometu pogodaka. No, dok je korejska vratarica Young-Ran Oh obranila devet udaraca, Mađarica Irina Sirina je uhvatila 18 lopti, a Katalin Palinger je dodala još tri. Korejke su vodile do pred kraj prvog poluvremena, no kad su se Mađarice razigrale, poput mašine su mljele suparnice.</p>
<p>Francuskinje su se, pak, počele veseliti tek nakon produžetaka, jer je u posljednjim sekundama regularnog vremena, kod 25-25 Leila Lejeune promašila pobjednički pogodak. Ali produžeci su bili, izgleda, preveliki pritisak na Ukrajinke, koje više nisu imale ideje kako riješiti francusku obranu. </p>
<p>Proteklih dana u Zagrebu i Rijeci uzbuđenja je bilo uistinu mnogo. To je veliki plus ovog prvenstva, jer svi gosti kažu da je nevjerojatno kako je svaka utakmica neizvjesna do samog kraja. Mađarice idu poput ratne mašine koja gazi pred sobom, a nošene vatrenim i brojnim navijačima ne boje se nikog. Francuskinje su, pak, lepršave, vrckave, brze, igra im je puna pravog francuskog šarma. Volite li više žestoki čardaš ili vrckavi kan-kan?</p>
<p> • Ledena dvorana</p>
<p>MAĐARSKA – KOREJA 40-38 (22-19)</p>
<p>MAĐARSKA: Sirina (18), Palinger (3+1), Ferling 3, Bohus, Mehlmann, Kirsner 6, Radulović 8 (3), Pigniczki, Farkas 5, Görbicz 4, Siti, Toth 1, Lovasz 7, Kulcsar 6</p>
<p>KOREJA: Y. Oh (9), K. Moon, Woo 4, S. Huh 4, G. Lee 3, Jang 4, Kim, S. Oh 10, Y. Huh, Lim 4 (2), S. Lee 3 (2), Myoung 3, Choi 3, P. Moon</p>
<p>SUCI: Methe i Methe (obojica iz Njemačke). GLEDATELJA: 3500</p>
<p>SEDMERCI: Mađarska 4 (3), Koreja 5 (4)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Mađarska 12 minuta (Ferling, Kirsner, Farkas, Görbicz, Toth, Kulcsar), Koreja 6 minuta (S. Huh 2+2, S. Lee)</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Bojana Radulović</p>
<p> • Ledena dvorana</p>
<p>FRANCUSKA – UKRAJINA 28-26 (25-25, 10-13)</p>
<p>FRANCUSKA: Dudziak, Nicolas (14+1), Vogein 3, Lejeune 8 (3), Delerce 3, Jacques 1 (1), Myaro 3 (1), Pecqueux-Rolland 1, Herbrecht 1, Cano 2, Wendling 2, Korfanty 1, Ludwig, Tervel</p>
<p>UKRAJINA: Borisenko, Zaspa (10+1), Černova, Sakada 2, Ribina, Verheljuk 4, Jacenko 6, Sjukalo 3, Cigica 4 (1), Ljapina 2 (2), Borodina, Rajhel 2, Hrioliunas 3, Šucka</p>
<p>SUCI: Hansson i Olsson (obojica iz Švedske). GLEDATELJA: 3000</p>
<p>SEDMERCI: Francuska 6 (5), Ukrajina 4 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Francuska 10 minuta (Delerce, Herbrecht, Wendling, Korfanty, Ludwig), Ukrajina 8 minuta (Sakada, Ljapina, Rajhel, Hrioliunas)</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Valerie Nicolas</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatice protiv Bugarske za Mađarsku</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Za nastup na Europskom prvenstvu 2004., koje će se od 9. do 19. prosinca održati u Mađarskoj, hrvatske će se rukometašice boriti protiv Bugarske. Prvu će utakmicu igrati 29. ili 30. svibnja u Bugarskoj, a uzvrat će biti 5. ili 6. lipnja. Odlučio je tako ždrijeb održan u Zagrebu, a zadovoljstva nije manjkalo u hrvatskom stožeru. </p>
<p> – Zadovoljni smo, kako ne bismo bili. Ovo će biti prilika za našu mladu reprezentaciju da izbori EP, iako Bugarke ne treba shvatiti olako. Ali uvjeren sam da ćemo to proći, kratko je rekao Željko Kavran, predsjednik HRS-a, dodavši da će HRS ubrzo imenovati izbornika i stručni stožer koji će voditi pomlađenu reprezentaciju u kvalifikacijama. Hrvatska je svojim plasmanom na ovom SP izborila prvu jakosnu skupinu, što joj je donijelo lakši put u kvalifikacijama. Prisjetimo se, prošlih godina Hrvatska je u kvalifikacijama za EP i SP ispadala od Španjolske, Njemačke ili Rusije. S te pozicije Bugarke su svakako suparnice koje se da proći. Isto tako, za Hrvatsku je prednost što će uzvrat igrati kod kuće. Nastup u Mađarskoj već imaju zajamčene Danska (europski prvak), te Norveška, Francuska, Rusija i Mađarska (prvih pet sa posljednjeg EP u Danskoj). Po završetku kvalifikacija, ždrijeb skupina na EP bit će održan 10. lipnja 2004. u Budimpešti.</p>
<p> l Ostali parovi kvalifikacija: Makedonija – Njemačka, Litva – Austrija, Poljska – Španjolska, Slovačka – Srbija i Crna Gora, Švicarska – Švedska, Azerbajdžan – Bjelorusija, Turska – Slovenija, Portugal – Ukrajina, Island – Češka, Nizozemska – Rumunjska.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagreb lovi - 3 kod kuće</p>
<p>WINTERTHUR</p>
<p> – Rukometaši Zagreba su u prvom dvoboju osmine finala u Winterthuru izgubili od švicarskog prvaka 29-32 (15-19) i tako će za prolaz među osam najboljih trebati u Zagrebu sljedeće nedjelje trebati anulirati švicarsku prednost od tri pogotka.</p>
<p>Zagrebaši su se držali na izjednačenju prvih 10-ak minuta, a onda je krenulo nizbrdo, kako im se to već događa kad igraju europske utakmice na gostovanju. Od minus šest uspijeli su smanjiti na minus tri, ali više od toga nisu mogli. Napad se mučio, obrana je propuštala svašta, a ovaj put ni Mario Kelentrić nije imao svoj dan. Međutim, ovaj poraz nije obeshrabrujući, tri gola zagrebaši pred svojim navijačima mogu stići bez problema.</p>
<p> • Dvorana »Eulach«</p>
<p>WINTERTHUR – ZAGREB 32-29 (19-15)</p>
<p>WINTERTHUR: Stankiewicz (20), Ryffel, Gehring, M. Liniger 2, Ursic 6 (3), Liebherr 2, R. Liniger, Paek 9, Schiegg, Cho 8, Kipili, Oltmanns 1, Gautschi 4, Scheuner</p>
<p>ZAGREB: Kelentrić (6), Bouček, Stoilov, Sulić 7, Maglajlija, Vuković, Paljar 1, Lacković 6 (2), Špoljarić 3, Vori 2, Šprem 3, Zirdum, Majnov 6, Horvat 1 </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jug zaslužio kapitalnu prednost na Zvončacu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Vaterpolisti Juga CO, branitelji naslova pobjednika hrvatskog Kupa, pobijedivši Jadran Deltron 11-7 u Splitu ostvarili su rezultat koji im jamči miran uzvrat za tjedan dana u njihovom Gružu. Gospari su do uvjerljive pobjede došli zahvaljujući mirnoći i koncentriranosti svih igrača. U napadu su maksimalno koristili raspoloženog centra Smodlaku, koji je bio nerješiva zagonetka za Splićane. Zarađivao je igrača više, a jugaši su bili uvjerljivi u takvim pozicijama. Postigli su čak četiri pogotka od šest situacija s igračkom prednošću. Također su u obrani »zatvorili« prostor oko sidruna Vrbičića, a vratar Volarević je udarce iz daljine s lakoćom zaustavljao. Od početka utakmice do kraja momčad trenera Emila Nikolića je dominirala, a svoje prednosti u iskustvu je materijalizirala. Uz Smodlaku briljirao je vratar Volarević i strijelac četiri pogotka Karač. </p>
<p>Jadranaši su, pak, bili nervozni, krivim rasporedom igrača su olakšavali gostima obranu. Pogotovo je dekoncentrirano igrao Đogaš, koji je svojim položajem kod igrača više zakočio svoju momčad. Naime, umjesto da stoji na liniji od dva metra izvlačio se na pet te tako gušio svoje suigrače. Stoga nije ni čudo da je Jadran imao mizernu realizaciju igrača više, iz 14 prigoda postigao je samo 6 pogodaka.</p>
<p>Prednost od četiri pogotka sasvim je dovoljna da se Jugaši mogu u miru pripremati za uzvratni susret finala Kupa Hrvatske. Zapravo Jadranašima treba čudo da bi naslov osvajača Kupa donijeli u Zvončac.</p>
<p>• Bazen na Poljudu</p>
<p>JADRAN DELTRON – JUG CO 7-11 (1-4, 3-3, 1-2, 2-2)</p>
<p>JADRAN DELTRON: Pavić, Bezić, Tomas, Delas 2, Žanetić, Zubčić, Sarić 1, Đogaš 1, Vrbić, Elez, Oreb 2, Bošković, Antonijević 1, Skolneković.</p>
<p>JUG CO: Volarević, Vranješ 2, Burić, Računica, Krzić, Smodlaka 1, Marković, Bušlje, Sutić 1, Dobud, Drobac, Fatović 3 (1), Karač 4, Balić.</p>
<p>SUCI: Dragan Štampalija (Šibenik) i Miroslav Vlašić (Zagreb). GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Jadran 6 (149, Jug 4 (6). ČETVERCI: Jadran – , Jug 1 (1).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mile SMODLAKA.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci uhvatili Saddama, ne zna se tko je tiranina prokazao </p>
<p>Sve nevjerice da je zaista riječ o najtraženijem iračkom bjeguncu otklonio je glavni zapovjednik američkih snaga u Iraku general Ricardo Sanchez, koji je u Bagdadu u nedjelju okupljenim novinarima i snimateljima prikazao videosnimke uhićenog Saddama Husseina, zaraslog u bradu i s velikim borama na licu / »Uhićeni Saddam Hussein bio je vrlo pričljiv i spreman na suradnju«, istaknuo je Sanchez i potvrdio da je bivši irački predsjednik u dobrom zdravstvenom stanju te da je prebačen na neko nepoznato mjesto gdje je navodno podvrgnut ispitivanju / Prema prvim informacijama, Saddama su odali telefonski razgovori koje je redovito vodio sa svojom drugom suprugom Samirom Shanhbandar, koja s njegovim jedinim preživjelim sinom Alijem živi pod lažnim imenom u Bejrutu/ Mogući trag do Saddamova skloništa mogao je voditi i preko pisama koje je slao toj svojoj privilegiranoj supruzi među četiri žene </p>
<p>ANKARA, 14. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – »Svrgnuti irački predsjednik Saddam Hussein uhićen je u okolici rodnoga grada Tikrita, na sjeveru zemlje.« Tu vijest dana, a možda i godine, u nedjelju je na konferenciji za novinare u Bagdadu s velikim zadovoljstvom objavio američki civilni upravitelj u Iraku Paul Bremer. </p>
<p>Nešto prije, informacija o uhićenju bivšeg iračkog diktatora procurila je od nekoliko članova tamošnjeg civilnog Vijeća koje pod Bremerovim nadzorom privremeno upravlja tom arapskom zemljom.</p>
<p>No, sve nevjerice da je uistinu riječ o najtraženijem iračkom bjeguncu otklonio je glavni zapovjednik američkih snaga u Iraku general Ricardo Sanchez. Okupljenim novinarima i snimateljima prikazao je videosnimke uhićenog Saddama Husseina, zaraslog u bradu i s velikim borama na licu, koji se skrivao u bunkeru desetak metara duboko pod zemljom. </p>
<p>Kod bivšeg iračkog silnika, koji pri uhićenju nije pružao otpor, pronađeno je 750.000 dolara. Zajedno s njim uhićene su još dvije osobe, čiji identitet nije objavljen. </p>
<p>Sanchez je dodao kako je akcija uhićenja prošla bez žrtava te da »nije bio ispaljen ni jedan metak«. </p>
<p> »Uhićeni Saddam Hussein bio je vrlo pričljiv i spreman na suradnju«, istaknuo je general Sanchez.</p>
<p> Na konferenciji za novinare pokazao je videovrpcu na kojoj se vidi bradati Saddam nad kojim se provodi liječnički pregled čiji su rezultati, rekao je, pokazali da nema nikakvih ozljeda ili rana te da je dobroga zdravlja. Poslije je prikazana slika na kojoj je bivši diktator obrijan.</p>
<p> Bivši irački čelnik uhićen je u subotu pod okriljem mraka na jednoj nastanjenoj farmi, petnaestak kilometara od njegova rodnog grada Tikrita.</p>
<p> Bremer i Sanchez označili su uhićenje Saddama Husseina kao povijesni događaj za irački narod. Rekli su, kao i član civilnog Vijeća Adnan Pachachi da je Saddamovo razdoblje strahovlade, dugo više od trideset godina, zauvijek prošlost.</p>
<p> General Sanchez potvrdio je da je bivši irački predsjednik u dobrom zdravstvenom stanju te da je prebačen na neko nepoznato mjesto gdje je navodno podvrgnut prvom ispitivanju. </p>
<p>Svi detalji uhićenja prvog čovjeka s američke tjeralice, »teške« 25 milijuna dolara (za dojavu o živom ili mrtvom bivšem iračkom diktatoru), nisu još dostupni široj javnosti. </p>
<p>Određena američka suzdržanost, protkana neskrivenim oduševljenjem, tumači se očekivanjem prvih reagiranja na vrućem iračkom terenu, naročito u tzv. sunitskom trokutu. Zbog toga su okupacijske snage, na čelu s Amerikancima, stavljene u stanje najveće borbene pripravnosti. </p>
<p>Znakovito je da su američke okupacijske vlasti potpuno uvjerene da imaju u rukama istinskog Saddama Husseina iako je dobro poznato da je imao više dvojnika koji su ga gotovo savršeno oponašali.</p>
<p> No, pomno utvrđenje njegovog identiteta, u čemu su pomogli i neki njegovi bivši najbliži suradnici, trebalo je pokazati da su Amerikanci ostvarili svoj najveći irački cilj – uhićenjem bivšeg diktatora obezglavili su sve razgranatije i ubojitije gerilske snage otpora. </p>
<p>Bijela kuća je također, nakon prvotne suzdržanosti, potvrdila informaciju o Saddamovu uhićenju. </p>
<p>Opća je ocjena da se tim činom pred Iračanima otvara novo povijesno razdoblje da u miru, demokraciji i na temeljima nacionalne sloge grade za sebe bolju i sretniju budućnost. Izražava se i uvjerenje da će to imati vrlo povoljne odjeke, ali i posljedice kad je u pitanju opća demokratizacija prilika u arapskom svijetu u cjelini. </p>
<p>Tko je prokazao bivšeg bagdadskog tiranina, nije poznato. Stoga se još pouzdano ne zna tko će dobiti pozamašnu nagradu od 25 milijuna dolara za prokazivanje mjesta njegova tajnog prebivališta. Inače, u srpnju su u jednoj vili u Mosulu, gradu na sjeveru Iraka, ubijena dvojica Saddamovih sinova Uday i Qusay. Doušniku, čije je ime ostalo obavijeno velom tajnosti, isplaćeno je 30 milijuna dolara. </p>
<p>U svakom slučaju, ako je uistinu riječ o vjerodostojnom bivšem iračkom predsjedniku, mogla bi se – i to iz prve ruke – saznati konačna istina o tome je li Saddamov režim raspolagao oružjem masovnog uništenja. Na temelju te tvrdnje, koja je kasnije preinačena u pretpostavku, ratna osovina Washington – London pokrenula je ožujsku invaziju na Irak. Mnoge zemlje u svijetu, poput Francuske, Njemačke, Rusije i Kanade, osudile su taj, kako se ističe, ishitreni vojni iskorak. </p>
<p>Amerikancima je itekako stalo do toga da saznaju je li Saddam Hussein osobno bio na čelu sve snažnijeg gerilskog pokreta otpora.</p>
<p> Vjeruje se da bi njegovo eventualno priznanje moglo otupiti oštricu gerilskih akcija, ali ne i konačnog otpora angloameričkoj okupaciji. Naime, postoje određene pretpostavke da su na čelu tih snaga neki mlađi pripadnici zabranjene stranke Baas i poraženih oružanih snaga.</p>
<p>Bilo kako bilo, već se puštaju u »optjecaj« najrazličitije pretpostavke o tome kako se Saddam Hussein našao iza američkih zatvorskih rešetaka. </p>
<p>Prema prvim saznanjima, bivšeg iračkog predsjednika odali su telefonski razgovori koje je redovito vodio sa svojom drugom suprugom Samirom Shanhbandar koja s njegovim jedinim preživjelim sinom Alijem živi pod lažnim imenom u libanonskom glavnom gradu Bejrutu. Mogući trag do Saddamova skloništa mogao je voditi i putem pisama koje je slao toj svojoj, među četiri žene, privilegiranoj supruzi.</p>
<p>Saddamova druga supruga oglasila se u londonskom Sunday Timesu. Naime, u posebnom intervjuu Samira je otkrila da joj je suprug prije polaska dao pet milijuna dolara i velike količine dragocjenosti. Ona se odlučila na egzil nakon što je za Saddamom izdana tjeralica. Samira tvrdi da je dobila dozvolu preseliti se u Francusku, što će, kazala je, i učiniti u siječnju sljedeće godine. </p>
<p>Vijest o navodnom uhićenju Saddama Husseina dočekana je s pomiješanim raspoloženjem – u Americi i njezinim bliskim saveznicima s radošću, a u arapskom i islamskom svijetu s izvjesnom nevjericom, pa i tugom. </p>
<p>No, svakako su najradosniji bili Kurdi na sjeveru Iraka koji su pucnjima u zrak proslavili uhićenje bivšeg bagdadskog vlastodršca. Rafali radosti odjekivali su u nedjelju u Bagdadu, Kirkuku, Mosulu, Basri i drugim gradovima širom zemlje. Mnogi od njih izražavaju uvjerenje da je uhićenjem Saddama jedno teško, složeno i krvavo razdoblje iračke novije povijesti zauvijek ostalo iza njih. </p>
<p>Jesu li ta predviđanja i očekivanja opravdana, pokazat će svakako dani koji dolaze.</p>
<p>Nešto prije priopćenja o Saddamovu uhićenju, u Basri, na jugu zemlje, prosvjedovalo je oko 300 bivših iračkih časnika. Oni su uz barikade postavljene od zapaljenih automobilskih guma uzvikivali slogane protiv američke nazočnosti u Iraku. Istodobno, tražili su da im se isplate mirovine koje kasne već četiri mjeseca. </p>
<p>Amerikanci koji su proglasili okupaciju Iraka, dužni su prema međunarodnom pravu brinuti za sve iračko pučanstvo, među kojima i za bivše časnike iračke vojske. Iz Bremerova stožera priopćeno je da se još utvrđuju podaci o tome kome bi se trebale isplatiti mirovine.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Saddama su izdali najbliži suradnici, kaže njegova supruga </p>
<p>LONDON, 14. prosinca </p>
<p> – Saddam Hussein barem je jednom na tjedan telefonirao ili slao pismo u Bejrut, svojoj drugoj ženi i jedinom preživjelom sinu, objavio je britanski Sunday Times uz tvrdnju da je preko posrednika intervjuirao Saddamovu ženu.</p>
<p> Samira Shahbandar rekla je za te novine kako je dobila dopuštenje da živi u Francuskoj te da će se onamo preseliti idući mjesec. Novine pišu da se s predstavnikom lista sastala u »La Cottageu«, restoranu pokraj Baalbeka, u blizini Bejruta.</p>
<p> Prema pisanju Sunday Timesa, Saddamova je supruga s ljubavlju govorila o Saddamu, a njegov silazak s vlasti pripisala je izdaji najbližih suradnika.</p>
<p> Saddamova supruga i njegov sin Ali, piše list, žive pod lažnim imenom.</p>
<p> Ona tvrdi da ju je Saddam osobno posjetio u skrovištu 9. travnja, u vrijeme pada Bagdada. Dao joj je pet milijuna dolara gotovine, dosta zlata i nakita te organizirao put preko granice u Siriju, gdje je dobila libanonsku putovnicu. Tada je pod imenom Hadija otputovala u Bejrut.</p>
<p> Aliju je 21 godina, a sada se predstavlja kao Hassan. Britanski list piše da njegovo »arogantno ponašanje odaje osobu naviklu da je slušaju«.</p>
<p> Sunday Times navodi kako se vjerovalo da je Samira u Rusiji, ali uredništvo je pronašlo njezino utočište u blizini Bejruta preko rođaka koji žive u Bagdadu. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U eksploziji automobila-bombe u Iraku sedamnaest mrtvih</p>
<p>KHALIDIYAH, 14. prosinca </p>
<p> – Automobil-bomba što je u nedjelju raznio policijsku postaju zapadno od Bagdada ubio je 17 osoba, objavile su američke snage. Predstavnici američke vojske rekli su da je eksplozija možda djelo napadača samoubojice.</p>
<p>Nakon eksplozije crni dim dizao se iznad policijske postaje u Khalidiyahu, šezdesetak kilometara zapadno od Bagdada, a vozila hitne pomoći prevozila su stradale u grad Ramadi.</p>
<p>Jedan američki časnik izjavio je da je ukupno 17 mrtvih i 33 ranjenih. Nije stradao nitko od Amerikanaca ili pripadnika savezničkih okupacijskih snaga.</p>
<p>To je najnoviji u nizu napada na iračku policiju i druge mete za koje napadači smatraju da surađuju s američkim okupacijskim snagama. Dosad su poginuli deseci Iračana, navodi Reuters.</p>
<p>Otkad je 1. svibnja američki predsjednik George W. Bush proglasio završetak ratnih operacija, okupacijske snage pod američkim vodstvom također su stalna meta napada. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Bagdadu pucnji veselja, Tikrit miran </p>
<p>BAGDAD/ANKARA, 14. prosinca</p>
<p> – Irački civili su pucanjem u zrak i izlaskom na ulicu proslavili u nedjelju vijest o uhićenju Saddama Husseina. Rafali iz automatskoga oružja čuli su se po cijelom Bagdadu, Iračani su se u automobilima vozili po gradu, trubili i prstima pokazivali znak pobjede, slovo V. U Kirkuku, gradu na sjeveru zemlje gdje je kurdska većina, tisuće ljudi slavilo je na ulicama, a takvi su prizori bili i u Basri, većinski šijitskoj luci na jugu Iraka. Tikrit, rodni Saddamov grad bio je u nedjelju, kako se tvrdi, zlokobno miran. Nitko od njegovih 300.000 žitelja nije izašao na ulice da pokaže svoju radost ili tugu zbog uhićenja bivšeg iračkog predsjednika. Tako je bilo i u Ramadiju, Falluji i drugim gradovima tzv. sunitskog trokuta. </p>
<p>S. K./Hina</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Europski čelnici zadovoljni zbog uhićenja</p>
<p>Njemački kancelar Schröder čim je saznao vijest iz Iraka odmah je uputio čestitku američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu, a francuski predsjednik Chirac je preko svoje glasnogovornice u Parizu izrazio - oduševljenje </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Svjetski državnici u nedjelju bez izuzetka izražavaju zadovoljstvo zbog uhićenja bivšeg iračkog diktatora Saddama Husseina, a među prvima su to učinili francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schröder. </p>
<p>Chirac je preko svoje glasnogovornice u Parizu izrazio »oduševljenje« uhićenjem Saddama Husseina. »To je veličanstveni događaj koji će snažno pridonijeti demokratizaciji i stabilizaciji Iraka«, poručio je francuski predsjednik. </p>
<p>Schröder je odmah čim je saznao vijest iz Iraka uputio čestitku američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu. »S velikim zadovoljstvom saznao sam za uhićenje Saddama Husseina. Čestitam vam na uspješno izvedenoj operaciji. Nadam se da će ona rezultirati uspjehom u obnovi i stabilizaciji Iraka«, stoji u Schröderovoj poruci Bushu. </p>
<p>Čestitku američkom predsjedniku uputio je i izraelski predsjednik Moshe Katsav. Svoje »oduševljenje« izrazio je i australski premijer John Howard.</p>
<p>Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini, čija zemlja do kraja godine predsjeda Europskom unijom, izjavio je da je uhićenje bivšeg iračkog diktatora »ključni trenutak u borbi protiv iračkih gerilaca«. </p>
<p>Glavni tajnik Arapske lige Amr Musa uhićenje Saddama Husseina nazvao je »važnim događajem«, ali i naglasio da Iračani sami moraju odlučiti o njegovoj sudbini.</p>
<p> Španjolska ministrica vanjskih poslova Ana Palacio rekla je da je uhićenje Saddama »veliki dan za čovječanstvo i irački narod«. Zadovoljstvo ovakvim razvojem događaja izrazile su također belgijska i rumunjska vlada, a posebice službeni Kuvajt, zemlja koju je Saddam Hussein napao i okupirao 1990. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Blair: Odluka o Saddamovoj sudbini u rukama iračkog naroda </p>
<p>LONDON, 14. prosinca </p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair u nedjelju je rekao da će muslimani koji su najviše patili pod režimom bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina imati najviše koristi od njegovog uhićenja i novih okolnosti u Iraku.</p>
<p> »Ponovno rođenje Iraka je smrt nastojanja (antikoalicijskih čimbenika) da podvale laž kako se mi borimo protiv muslimana«, rekao je Blair novinarima neposredno nakon što je telefonom razgovarao s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom. »Muslimani su bili Saddamove žrtve i danas uživaju u njegovom padu. Sjetimo se svih Iračana koji su smrtno stradali pod Saddamom, 400.000 ljudi čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama«, rekao je Blair. </p>
<p>Britanski je premijer naglasio da je odluka o odnosu prema Saddamu u rukama iračkog naroda. »Sadam je otišao s vlasti i neće se vratiti. Irački narod to zna i na njemu je odluka o njegovoj sudbini«, rekao je Blair. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ustav Europske unije čeka novu šansu </p>
<p>Europski ustav dobit će u svakom slučaju drugu priliku, najvjerojatnije kada zemlje koje su srušile donošenje toga dokumenta, novčano naplate svoj veto </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Summit EU-a je propao, a zajedno s njim i pokušaj da se upravo u Rimu, gdje je i rođena organizacija preteča EU-a, postigne dogovor o europskom ustavu. Dogovor nije bilo moguće postići zbog spora o podjeli glasova za odlučivanje u Vijeću ministara EU-a. Španjolska i Poljska ostale su ustrajne u inzistiranju na sporazumu iz Nice kojim bi dobile gotovo jednak broj glasova u Vijeću ministara kao i Njemačka, bez obzira na to što te zemlje imaju upola manje stanovnika, a Poljska BDP koji je nemoguće usporediti s njemačkim. </p>
<p>No, sada rasprava o europskom ustavu prelazi na teret irskom predsjedanju koje započinje s Novom godinom. </p>
<p>Francuska je ovaj put zastupala potpuno suprotno stajalište od onoga u Nici kad takav dogovor podržavala. Sada je pokazala potpunu lojalnost europskom partneru Njemačkoj. Osim Poljske i Španjolske, sve druge zemlje su podržavale rješenje iz nacrta ustava što ga je izradila Konvencija o budućnosti Europe, a prema kojem bi se odluke donosile dvostrukom većinom, odnosno za njihovo bi usvajanje trebala glasati polovina zemalja koje predstavljaju najmanje 60 posto stanovništva.</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair pozvao je čelnike EU-a da ne žure s nastavkom pregovora o ustavu jer smatra da je »bolje ostaviti određeno vrijeme kako bi se pronašlo rješenje«. Slično stajalište ima i predsjednik Europske komisije Romano Prodi koji je upozorio da ne bilo u redu »upirati prstom« u bilo koju zemlju kao krivca za propast pregovora.</p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer izjavio je nakon neuspjeha summita, da europski ustav »nije propao« i da će proces njegove izrade biti nastavljen. Njemački kancelar Gerhard Schröder je naglasio da poljsko protivljenje sustavu glasanja dvostrukom većinom »neće utjecati na njemačko-poljske odnose«.</p>
<p>Poljski premijer Leszek Miller, čija se zemlja najviše protivila usvajanju nacrta novog europskog ustava, ističe da je optimist i da će u predstojećim tjednima ili mjesecima cijela europska obitelj pronaći rješenje prihvatljivo za sve. S tim se mišljenjem složio i drugi protivnik predloženog nacrta ustava, španjolski premijer José Maria Aznar. »Španjolska je pregovarala konstruktivno i mislim da će sporazum u budućnosti biti ostvaren«, rekao je španjolski premijer.</p>
<p>Kada će pregovori o ustavu biti nastavljeni nije precizno određeno. Od Irske, koja 1. siječnja preuzima Predsjedništvo EU-a, zatraženo je da procjeni izglede za napredak pregovora i o tome izvijesti Europsko vijeće na summitu o ožujku. To znači da sljedeće međuvladine konferencije (IGC) o novom ustavu neće biti najmanje sljedeća četiri mjeseca. </p>
<p>Moguće je da će se pregovori otegnuti i drugu polovinu sljedeće godine kada će EU-om predsjedati Nizozemska. Švedski je premijer Göran Persson rekao da je »teško očekivati sporazum prije 2005. godine«. Europski ustav dobit će, u svakom slučaju drugu šansu, najvjerojatnije kad zemlje koje su srušile donošenje ustava za talijanskog predsjedavanja svoj veto naplate u novčanom smislu.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Izbori za parlament ciparskih Turaka</p>
<p>NIKOZIJA, 14. prosinca </p>
<p> - Ciparski Turci izišli su u nedjelju na opće izbore koji bi mogli imati snažan utjecaj na budućnost cijeloga podijeljenoga Cipra i na turske nade za ulazak u Europsku uniju.</p>
<p>Promatrači ove izbore uglavnom vide kao referendum o starom vođi ciparskih turaka Raufu Denktasu i njegovu upornom odbijanju planova Ujedinjenih naroda o ponovnome ujedinjavanju Cipra nakon gotovo trideset godina.</p>
<p>Oporbene stranke kažu da će obnoviti pregovore i pokušati postići sporazum prije nego što međunarodno priznati grčki dio Cipra u svibnju uđe u Europsku uniju.</p>
<p>Europska je unija Turskoj poslala nedvosmislenu poruku da joj se izgledi za početak pregovora o pridruživanju bitno smanjuju ne nagovori li službena Ankara ciparske Turke na napredak u pregovorima.</p>
<p>Na izborima se biralo 50 zastupnika za mali parlament državice ciparskih Turaka koju priznaje jedino Turska.</p>
<p>U ožujku ove godine propali su, zbog Denktaseva odbijanja, pregovori o UN-ovu nacrtu ponovnoga ujedinjenja koji predviđa labavu federalnu državu sa širokom autonomijom dviju zajednica.</p>
<p>Mnogi smatraju inače da je riječ o povjesnom izjašanjavanju koje će pokazati hoće li turska strana iskoristiti »zlatnu priliku« da se zajedno sa ciparskim Grcima u svibnju 2004. pridruži EU. </p>
<p> Čelnik »nacionalista« Hasan Tokay izražava stanoviti oprez prema EU, a još više uspostavi čvršćih državno-pravnih i političkih veza dva ciparska naroda. On se zalaže za uspostavu trajnih i čvrstih veza sa, kako kaže, »majkom Turskom«. Tokay također razvija tezu prema kojoj je Bruxelles u dosluhu sa vladom ciparskih Grka. </p>
<p> Pravna savjetnica oporbene Republikanske stranke Emine Erk je izrazila bojazan da izbori neće biti u potpunosti pošteni. U prilog toj tvrdnji navodi da je pred izbore na sjevernu stranu Cipra brodovima stiglo više tisuća Turaka koji namjeravaju glasati. Erk tvrdi da se radi o »organiziranoj kampanji«.</p>
<p> Ako pobjede turski ciparski »republikanci«, Europskoj uniji priključit će se samo južni dio otoka, nastanjen grčkim pučanstvom. Nakon toga, izgledi da se otočki Turci dogovore o datumu samostalnog priključivanja budućoj EU, postaju vrlo male. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ostavka na liderski položaj u stranci koja je izgubila na izborima nije poniženje, nego politička obveza i moralna katarza</p>
<p>U zemljama s razvijenom demokratskom političkom kulturom a sada već i u tranzicijskim zemljama s konsolidiranom demokracijom, nepisano je političko pravilo i običajna društvena obveza da lideri političkih stranaka nakon što njihove političke stranke izgube na izborima, odmah i neopozivo podnesu ostavku! </p>
<p>No, nije to samo politička i društvena konvencija koju političari moraju provesti, nego i psihološka te emocionalna sastavnica njihova individualnog političkog i etičkog sustava vrijednosti koji im omogućuje da ostavku na liderski položaj ne doživljavaju kao čin prisile, poniženja i poraza, nego kao moralnu obvezu i katarzu te akt političke časti i dostojanstva.</p>
<p>U Hrvatskoj pak, premda ishod i upravo minulih parlamentarnih izbora nedvojbeno ukazuje da je to država konsolidirane demokracije, predsjednici političkih stranaka još su daleko od običajnih pravila i obveza standardnih u društvima demokratskog političkog ustroja glede odgovornosti za izborni neuspjeh stranaka koje vode i čiju su izbornu strategiju najvećim dijelom kreirali i provodili. Još je pak gora situacija na psihološkoj i emocionalnoj razini njihova osobnog sustava vrijednosti, koji je takav da uopće ne osjećaju odgovornost i krivnju zbog izbornog neuspjeha stranke te i ne pomišljaju na ostavku!</p>
<p>Ono što je čovjeku koji ima ponos, čast i dostojanstvo te sposobnost introspekcije, prijeka potreba da bi se oslobodio osjećaja krivnje i sačuvao samopoštovanje a to je ostavka na stranački položaj, njima je nepotrebno jer su im samoljublje, častoljublje, vlastohleplje i projektivnost neprobojan štit od svakog osjećaja odgovornosti i krivnje. No, to je za čovjeka suvremene civilizacije doista atavizam i anakronizam, nedostojan društvenih i etičkih normi te standarda koje je ljudski rod izgradio na svom mukotrpnom razvojnom putu od pećine i toljage do informatičkog doba.</p>
<p>Hrvatska seljačka stranaka je stranka časnih lidera kao što su to neprijeporno bili Stjepan Radić, Vladko Maček, Juraj Krnjević, Drago Stipac a donedavno i Zlatko Tomčić. No, rezultati upravo završenih saborskih izbora ukazuju da potonji u navedeno društvo časnih prethodnika možda više i ne spada?</p>
<p>Naime, unatoč činjenici što je HSS pod njegovim vodstvom doživio strašan izborni neuspjeh i gotovo prepolovio dosadašnji broj zastupnika u Hrvatskom saboru, on na ostavku kao jedino logičnu političku i moralnu konzekvencu i ne pomišlja! Čast, dostojanstvo i ponos te osjećaj stida, odgovornosti i krivnje kao da su mu potpuno strani, nepoznati i daleki, pa lišen tih moralnih sastavnica nema potrebu da se suoči s rezultatima ništavila koje je HSS-u donijela njegova klijentelističko-merkantilistička politika! No, njegova moralna insuficijencija ne oslobađa ostale članove HSS-a obveze da svog predsjednika suoče s poraznim rezultatima izbora i podsjete ga na političku, društvenu i moralnu obvezu koja iz njih logično proizlazi - a to je samo i jedino trenutna i neopoziva ostavka na mjesto predsjednika HSS-a!</p>
<p>Ostavka kojoj su cilj i svrha očuvanje vlastite časti, dostojanstva i samopoštovanja, te stvaranje mogućnosti u ovom trenutku tek pukog opstanka a potom i konsolidacije te napretka HSS-a. Budućnosti Hrvatske seljačke stranke, ime ti je Simonić, Pecek, Petir..., zar ne?</p>
<p>BARTUL UVODIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatima i Srbima jedno je zajedničko – umijeće kako srušiti i uništiti sami sebe</p>
<p>HDZ je ogromnom većinom dobio izbore i to nije sporno. Svi oni koji su se pozivali na odluke birača dok su bili na vlasti, trebali bi sada šutjeti. Ali ne! Oni dok nova vlada još nije ni nastupila udaraju po njoj i svim njezinim nakanama iako tek na kapaljku stižu. </p>
<p> Nesporno je da je Vesna Pusić najviše pogođena pobjedom HDZ-a iako je i njezina stranka dobro prošla na izborima, ali se ona najdemokratskije odnosi prema izbornim rezultatima, bilo joj drago ili ne. Na njezinom se licu sve vidi, ali dobro podnosi poraz koalicije. Za razliku od nje Račan negira poraz svoje stranke i likuje što napokon može ljenčariti, makar to ne smije reći. Đapić je pak, dobro prošao na izborima jednim dijelom i zato što su birači govorili da je svejedno komu između HDZ-a i HSP-a dati svoj glas. Oni desniji od HDZ-a su onda tako glasovali, ali s istom koalicijskom namjerom.</p>
<p>Đapić se javno odrekao svoje dojučerašnje politike i da napakosti HDZ-u učinio kopernikanski obrat – šuruje sa SDP-om, koji mu naravno ne vjeruje ali ako ga bude mogao iskoristiti, zašto ne. S takvom politikom Đapić će na sljedećim izborima dobiti svoj glas i možda glas svoje supruge. Desni će ga sasvim odbaciti, a lijevi ga neće prihvatiti. Sada je na HSP-u da razmisli što s takvim Đapićevim metamorfozama.</p>
<p>Gubitnici na izborima unisono procjenjuju, a novinari ih provociraju, koliko će izdržati vlada koja još nije ni formirana. Nije to novum, to je isto radio i HDZ 3. siječnja 2000. Ali čemu to kad se svi zaklinju da im je samo stalo do Hrvatske, bez obzira jesu li oni na vlasti ili netko drugi? Dakle, nisu iskreni i svoju tugu pretvaraju u zluradost - Hrvatskoj! Oni jedva čekaju sjednice Sabora da ih pretvore u političke tribine.</p>
<p> SDP nema šansu ikada više doći na vlast, što pokazuje pad svih takvih opcija u svijetu, pa i u Rusiji. Da nije izišla Tomčeva knjiga »Prijepori o nacionalnom« mi bi smo možda bona fide bili uvjereni da je svim esdepeovcima Domovinski rat ono što je najvećem dijelu Hrvata. Krunski svjedok Tomac kaže upravo suprotno, svjedoči suprotno. Prema tomu što od njih očekivati? Samo klipove pod noge novoj vlasti.</p>
<p>Izgleda, a to je vidljivo i kroz svu povijest, Hrvati kao i Srbi imaju jedno zajedničko, a to je umijeće kako srušiti i uništiti sami sebe! Slovenci čak imaju 35.000 Hrvata izbrisanih iz popisa stanovništva Slovenije, a tako i drugih nacionalnih manjina, a Europa im ne stavlja zbog toga ni najmanju primjedbu. U nas nacionalne manjine imaju više prava nego bilo gdje u svijetu i stalno smo na met(l)i. Najveći dio Srba u Krajini ustali su oružjem protiv stvaranja hrvatske države, a danas postavljaju uvjete budućoj, od naroda izabranoj, vladi! Pa gdje toga ima? I unatoč svemu, Hrvatska je stalni krivac za bilo što, pa i za ono što najbolje uredi. </p>
<p>Sanaderu i novoj vladi trebamo dati potporu ne samo zbog volje biračkog tijela nego i zbog napretka Hrvatske i tko će kočiti »uz brdo« zbog svojih frustracija, bit će na sljedećim izborima zbrisan sa scene poput još nekih koji su mislili da se može čas ovako, čas onako.</p>
<p>dr. MARIJAN ZEMLJARIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pri kupnji preko interneta, više od kradljivaca brojeva kreditnih kartica treba se bojati naše drage carine </p>
<p>Krajem prošlog mjeseca naručio sam DVD film od ugledne britanske DVD internet trgovine. Račun sam uredno platio kreditnom karticom, 6 funti i 49 penija (dostava je bila uključena u cijenu). Nedugo zatim, prilikom isporuke pošiljke, Hrvatska pošta, točnije Pošta carinjenja 31200 Osijek dostavlja i račun na iznos od 94,84 kune. Za što? Za glupost!</p>
<p> Zar je u ijednoj zemlji (osim možda u Ruandi uz dužno poštovanje!) carina veća od vrijednosti pošiljke? Zapravo, kako se može naplaćivati carina na proizvode s tako malom vrijednošću i prema čijoj naredbi. Očito samovoljnoj. Naravno, poslao sam prigovor pošti i očekujem povrat novca. Sramota za našu carinu i našu poštu.</p>
<p>Zato, svi koji naručujete preko interneta ne morate strepiti od kradljivaca brojeva kreditnih kartica, trebate strepiti i bojati se naše drage carine koja treba puniti državnu blagajnu na ovako izrabljivački način!</p>
<p>SLOBODAN KADIĆOsijek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Mladić umro u bolnici od posljedica stravične nesreće</p>
<p>VARDARAC, 14. prosinca</p>
<p> – Dvadesettrogodišnji Goran Šandor iz Bilja preminuo je u nedjelju oko tri sata iza ponoći u osječkoj Kliničkoj bolnici podlegavši teškim tjelesnim ozljedama koje je, tri sata ranije, zadobio u prometnoj nesreći u baranjskom mjestu Vardarac. </p>
<p>Do nesreće je došlo u nedjelju, samo nekoliko minuta iza ponoći kada se Šandor, upravljajući osobnim automobilom marke »vw jetta«, registracijskih oznaka ZG 4017-J kretao Ulicom Šandora Petefija u Vardarcu. Dolaskom do kućnog broja 204, Šandor je, pretpostavlja se zbog neprilagođene brzine desnim kotačima zahvatio blatni rub ceste. Vozilo se tada zanijelo, a mladi je vozač izgubio kontrolu nad upravljačem. </p>
<p>Prešavši preko suprotnog kolničkog traka, vozilo je sletjelo s ceste te se zaustavio udarivši u prilazni most ispred kućnog broja 204. </p>
<p>Od siline udarca, Šandor je zadobio teške tjelesne ozljede te je kolima Hitne pomoći prevezen u osječku Kliničku bolnicu, dok je njegov suvozač i prijatelj D.M. (29) iz Bilja prošao sa lakim tjelesnim ozljedama. </p>
<p>Unatoč borbi liječnika da mu spase život, mladi je Goran Šandor oko tri sata preminuo. </p>
<p>Kako doznajemo, Goran Šandor je treći sin u obitelji Šandor koji je poginuo. </p>
<p>Njegova dva starija brata poginula su u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bivšem osječkom načelniku suđenje po treći put?</p>
<p>OSIJEK, 14. prosinca</p>
<p> – Hoće li suđenje za uspostavu ropstva nad »prvim hrvatskim robom«, Osječaninom Brankom Markanom, zbog promjene vlasti u Hrvatskoj, kako u opširnom tekstu u petak piše The New York Times, doživjeti i svoje »treće izdanje«?</p>
<p>Ovu je konstataciju ugledni američki dnevni list opravdao navodima da je jedan od optuženih, sada bivši načelnik osječko-baranjske PU Dubravko Jezerčić na to mjesto imenovan u vrijeme vladavine HDZ-a uz blagoslov tadašnjeg župana, HDZ-ovca Branimira Glavaša.</p>
<p>Ubrzo nakon promjene vlasti, 3. siječnja 2000. godine, započela je policijska obrada kojom su se trebale provjeriti sumnjive poslovne aktivnosti u kojima je, osim Jezerčića, sudjelovao i umirovljeni policajac Tomislav Mikulić. Nedugo zatim, Jezerčić je suspendiran sa mjesta načelnika, te su on i Mikulić pritvoreni. </p>
<p>Provedena je istraga koja je »urodila« podizanjem optužnice kojom je Jezerčić optužen za kazneno djelo iznude, dok se Mikulića osim za to kazneno djelo teretilo i za uspostavu ropstva nad oštećenim Brankom Markanom. </p>
<p>Podsjetimo, prvooptuženog Mikulića i drugooptuženog Jezerčića teretilo se da su u rujnu 1996. godine prijetnjama i iznudama prisilili Branka Markana da Jezerčiću ispod cijene proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je potom Jezerčić otvorio restoran «Grand». Mikulić je optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva jer je Markana prisilio da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka te ga tjerao da za njega i njegove prijatelje obavlja teške fizičke poslove bez ikakve naknade. </p>
<p>Naime, garsonjera na osječkoj periferiji koju je Markan dobio zauzvrat za zemljište u centru grada, temeljem je ugovora o doživotnom uzdržavanju pripala Mikuliću i njegovoj supruzi što je odgovor na pitanje zašto je umirovljeni policajac tražio od Markana da s njim potpiše taj dokument. </p>
<p>Iz toga je jasno kako je oštećeni Markan u zamjenu za zemljište u centru grada vrijedno oko 100.000 eura dobio – ništa. </p>
<p>S obzirom da su imali potpisan Ugovor o doživotnom uzdržavanju, Mikulić i njegova supruga Markana su trebali negdje smjestiti. Jedan od Markanovih novih »domova« bio je i kontejner u dvorištu obiteljske kuće Mikulićevih roditelja u osječkom prigradskom naselju Tenja. </p>
<p>Nakon provedenog prvog sudskog postupka, vijeće osječkog Općinskog suda kojim je predsjedao sudac Ninoslav Ljubojević u studenom je 2000. godine proglasilo Jezerčića i Mikulića krivima za kaznena djela koja su im se stavljala na teret. Ovom nepravomoćnom presudom Jezerčić je osuđen na godinu dana zatvora, dok je Mikuliću određena kazna od dvije godine i deset mjeseci. </p>
<p>Međutim, u lipnju 2001. godine ova je presuda ukinuta zbog, kako je to stajalo u obrazloženju Županijskog suda u Osijeku koji kao viša instanca odlučuje o presudama Općinskoga suda, niza proceduralnih pogrešaka. </p>
<p>Jedna od njih je i ta što je u obrazloženju presude navedeno kako optuženi Jezerčić tijekom dokaznoga postupka nije dokazao svoju nevinost, što je suprotno osnovnim zakonitostima sudkih postupaka u kojima tužiteljstvo treba dokazati krivicu optuženog.</p>
<p>S druge strane, pak, tužitelj je uložio žalbu na visinu kazne ocijenivši ju neprimjereno niskom te na dio obrazloženja presude u kojem stoji da je Jezerčiću kao olakotna okolnost uzeto u obzir to što je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio načelnik policijske uprave?! Upravo suprotno, smatrao je tužitelj, ova se činjenica trebala računati kao otežavajuća okolnost. </p>
<p>Cijeli je spis, nakon ukidanja presude, dodijeljen sucu Zvonku Vekiću koji je, zajedno sa malim vijećem, obojicu optuženika na kraju ponovljenog sudskog postupka proglasio krivima. </p>
<p>Zatvorske kazne ostale su gotovo iste. Jezerčić je ponovo osuđen na godinu dana, dok je Mikuliću kazna smanjena za dva mjeseca, pa je osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora. U obrazloženju presude, sudac Vekić je rekao da sudsko vijeće smatra kako su tijekom postupka dokazani navodi iz optužnice, dok su iskazi svjedoka predloženi od strane obrane ocijenjeni neuvjerljivima. </p>
<p>Ova presuda donesena u rujnu ove godine još je uvijek nepravomoćna, a s obzirom da su i optuženici i tužiteljstvo na nju uložili žalbe, još se uvijek ne zna hoće li ona biti potvrđena ili ponovno ukinuta. </p>
<p>Ono što The New York Times spekulira jest mogućnost da će cijeli slučaj, kao što je to bilo u mnogim drugim slučajevima prije 3. siječnja 2000. godine, ponovo pasti u zaborav i čekati svoju zastaru duboko 'smješten' u nečijim ladicama...</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zatvor za pokušaj razbojstva u mjenjačnici »Nataly«</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Dvadesetsedmogodišnji Michael Karačanakov, bivši pripadnik specijalne postrojbe »Alfe« PU zagrebačke, nepravomoćno je na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja razbojstva u mjenjačnicu »Nataly« u Šubićevoj ulici, 14. listopada 1999. godine.</p>
<p>Karačanakov je, očitujući se o optužnici koja ga je teretila da je navodnoga dana naoružan pištoljem došao u mjenjačnicu te od djelatnice Katarine Rod zatražio novac, izjavio da se ne smatra krivim, već da se u vrijeme počinjenja djela nalazio u Stobreču pored Splita. </p>
<p>U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja Katarina Rod, koja je ,pak, tvrdila da se Karačanakova jasno sjeća te da ga je kasnije i prepoznala na policiji.</p>
<p>»U mjenjačnicu je ušao optuženik, kojega i sada prepoznajem, jer mi je njegov lik upečatljiv te mi je ličio na Vinka Grubišića.«, ispričala je svjedokinja. </p>
<p>»U mene je uperio pištolj i rekao ovo je pljačka, daj novce. No, počela sam vikati na njega, i govoriti mu »Hoćeš da ti pozovem policiju ?«, a u ruci sam imala nož za rezanje kruha. Nakon mojih povika, te nakon što sam aktivirala alarm, on je pobjegao.«.</p>
<p>U svojoj obrani Karačanakov je poricao djelo, tvrdeći da se nalazio u Stobreču, no nije se kogao sjetiti imena gospođe kod koje je navodno živio. </p>
<p>No, ustvrdio je, kada bih otišao tamo bez problema bih prepoznao kuću. Optuženi je također ispričao da je ovisnik o drogama, na koje se navukao kada je zbog pucnjave u Tkalčićevoj 1997. godine premješten iz »Alfi«.</p>
<p>»Izbila je tučnjava, a jedan kolega je pucao, no ja sam krivicu preuzeo na sebe jer je kolega imao obitelj«.</p>
<p>Branitelj optuženoga, odvjetnik Dragutin Gajski, u završnim riječima je istaknuo da protiv njegovog branitelja optužba ima samo jedan personalni dokaz, ta da iz toga zbog protoka vremena nije moguće sa sigurnošću utvrditi da je Karačanakov počinitelj. </p>
<p>No, vijeće je odlučilo povjerovati iskazu svjedokinje, ocijenivši ga životnim i uvjerljivim, pa je izrečena osuđujuća presuda. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pritvor za neovlašteno presnimavanje</p>
<p>Videoteku u Ogrizovićevoj 27. policija je dosad pohodila petnaestak puta i podnosila kaznene prijave koje su završile na Općinskom sudu / Najnoviji »ulov« u videoteci »Bacman« iznosi 1044 DVD-a, 1182 CDROM-a i 537 VHS-a </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, mr. Boris Ivančić, saslušao je i odredio pritvor vlasnici videoteke »Bacman« iz Ogrizovićeve 27 u Zagrebu, Nataši Gračanin, zbog osnovane sumnje da se bavila proizvodnjom piratskih materijala na DVD-u i CDROM-u, kao i neovlaštenim presnimavanjima VHS- kaseta, dakle djelatnošću koja je u Kaznenom zakonu inkriminirana kao »nedozvoljena uporaba autorskih djela ili izvedbe umjetnika izvođača«.</p>
<p> Videoteka je imala veliki broj korisnika, jer je bila konkurentna, a reklamirala se porukom: »Danas na Bacmanu, sutra u kinu«.</p>
<p>Za videoteku »Bacman« može se reći da je poput »Feniksa«. Netom nakon što bi je obišli policajci i obavili svoj dio posla, videoteka bi ponovno radila. Tako je policija istu videoteku obilazila petnaestak puta. Zbog nedozvoljene proizvodnje pirata, vlasnica videoteke nekoliko je puta prijavljena i na nekoliko se kaznenih prijava već »taloži prašina« na zagrebačkom Općinskom sudu.</p>
<p>Policija je 2. prosinca na prijavu Društva za zaštitu audio i vizuelnih djela, provela kontrolu videoteke i vlasničina privatnog stana. Stručnim pregledom nađeno je 1044 DVD-a, 1182 CDROM-a, 537 VHS-kaseta - sve pirati. Vlasnici je policija oduzeta »sredstva za rad«: šest kompjutora, 7 videorekordera, DVD ROM, snimač za CD (pržilica), kao i još nešto sitnijeg inventara i alata za ilegalno presnimavanje.</p>
<p>Posebni je kuriozitet obrana vlasnice Nataše Gračanin, koja tvrdi da s »piratima« nema nikakve veze, jer već godinu i pol ne radi sa videotekom. Činjenice joj, međutim, ne idu u prilog. Videoteka se sastoji od jedne prostorije koja izlazi na ulicu, ali je ta prostorija s obližnjim vlasničinim stanom povezana izoliranim hodnikom. U tom hodniku policija je pronašla i tajnu pretinac u lažnom zidu, u kojem je bio skriven piratski materijal. Vlasnica videoteke već je procesuirana na zagrebačkom Općinskom sudu za isto kazneno djelo, za koje državni odvjetnik traži bezuvjetnu kaznu. Inače ovo je prvi slučaj da je netko zbog proizvodnje piratskog materijala završio u pritvoru.</p>
<p> Najnoviji slučaj ima i ozbiljnih financijskih posljedica – veliki gubitak u državnom proračunu! Svaki »pirat« košta oko 25 dolara, od čega stranom vlasniku ode samo 15 američkih centi. Ostali gubitak od krivotvorina raspodjeljuje se na domaće korisnike. Primjerice na svaki DVD plaća se PDV od 5 amaričkih dolara, pa tako 10.000 dolara iznosi gubitak samo na ovim zaplijenjenim »piratima«. Pritom nije uračunat gubitak na porezima, gubitak trgovačkih društava, ili umanjeni prirez.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Osumnjičeni priznao ubojstvo, a porekao krađu</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Iskazivanjem troje svjedoka na Županijskom je sudu počelo suđenje Iliji Škvorcu (52) zbog teškog ubojstva Đurđice Zubak (54) 16. srpnja ove godine u njezinoj kući.</p>
<p>On je mjesec dana prije nego je Zubak ubijena, pušten iz zatvora nakon što je odslužio petnaestogodišnju kaznu zbog razbojstva i silovanja trudnice. Škvorc je izjavio da on jeste počinio samo djelo, no da se ne smatra krivim na način na koji mu optužnica to stavlja na teret. Tvrdi da je on »naletio« na vlasnicu koja je u strahu počela vikati i dozivati u pomoć, nakon čega ju je on ubio sa dva hica iz pištolja, te napustio kuću ništa ne uzevši.</p>
<p> Na upit tužiteljice da pojasni svoje izjašnjavanje o krivnji, optuženi je odbio odgovarati, izjavivši da će sve reći kada bude iznosio obranu, a da za to još nije došao trenutak. Zanimljivo je i da je sudac koji je prije petnaestak godina osudio Škvorca na dugotrajnu zatvorsku kaznu, Emir Midžić, u međuvremenu postao odvjetnik i u ovome postupku brani Škvorca. Svjedok Darko Komadina (53) rekao je da je Škvorca upoznao na Golom otoku, gdje su zajedno služili zatvorske kazne, te da ga nije sreo desetak godina dok Škvorc nije zatražio da dođe po njega kada je u lipnju ove godine pušten iz zatvora. Otada je, tvrdi svjedok, Škvorc živio kod mene u Pokupskom. »Na dan kada se dogodilo ubojstvo, Ilija koji inače ne pije, već ujutro je popio pet rakijica i konjak. Odvezao sam ga u Zagreb, a iz auta je izašao kod Barutanskog jarka, rekavši da mora posjetiti jednog dužnika. Nakon pola sata pokupio sam ga u Bukovačkoj. Nekoliko dana kasnije Škvorc se odselio, a potom sam čuo da je uhićen u napuštenom kombiju na nekoj njivi. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Na 47 lokacija izgradnja sustava zaštite od onečišćenja voda</p>
<p>SPLIT, 14. prosinca</p>
<p> – Manuel Marino, voditelj projekata Svjetske banke za jugoistočnu Europu rekao je kako je u tijeku realizacija kredita Hrvatskim vodama, kojim će se namaknuti polovina sredstava za realizaciju »Programa Jadran«, vrijednog 1,6 milijardi kuna. </p>
<p>U iduće četiri godine će se na 47 lokacija duž Jadranskog mora izgraditi sustavi odvodnje otpadnih voda. Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području izradile su Hrvatske vode u suradnji s Ministarstvom za javne radove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja i Državnom upravom za vode, a odobrila ga je Vlada. Koordinatorica projekta je Fani Bojanić iz Vodnogospodarskog odjela Split Hrvatskih voda.</p>
<p>Povećanjem cijene vode do četiri kune po kubnom metru, financirat će se 19,5 posto projekta, Hrvatske vode će uložiti sedam, a država iz proračuna 21,8 posto cijene. »Predviđeno je da se na pojedinim mjestima problem otpadnih voda riješi u potpunosti, izgradnom sve tri faze pročišćavanja, a u nekima izgradi samo prva faza, jer u mnogim priobalnim mjestima gotovo da i ne postoje sustavi odvodnje, nego samo septičke jame koje se ljeti prelijevaju«, kazao je direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović.</p>
<p>Devet sustava već se izgrađuje, a 15 će ih ubrzo započeti. Među prvima će se realizirati kanalizacijski sustavi u Dalmaciji – Vele Luke, Makarske, Rogoznice, Omiša i Trpnja. Ove godine započet će i izgradnja najvećeg od svih 47 projekata, onog opatijskog, vrijednog 200 milijuna kuna.</p>
<p>Svjetska banka najvjerojatnije će kreditirati i nastavak realizacije integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva, pod nazivom »Eko 2«. Realizacija tog projekta vrijednog 70 milijuna eura započet će u siječnju sljedeće godine izradom idejnih rješenja. Zeleno svjetlo još treba dati Upravno vijeće Agencije Eko-Kaštelanski zaljev, ako se ustvrdi da ga je splitsko komunalno poduzeće Vodovod i kanalizacija sposobno »iznijeti do kraja«.</p>
<p>»Realizacijom 'Eko 2' u potpunosti će se udovoljiti svim potrebama vodoopskrbe i odvodnje područja od Marine, preko zagore do Podstrane, koja su zbog ovoljetnih suša ali i višestrukog povećanja broja potrošača, uslijed uspješne turističke sezone, često imali redukcije pitke vode«, rekao je direktor Vodovoda i kanalizacije Kolja Kuzmanić. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Švicarci ulažu 220 milijuna eura u marinski turizam</p>
<p>MARINA, 14. prosinca</p>
<p> – U blizini Trogira, u uvali Škatanac, na području općine Marina, jedna švicarska korporacija namjerava uložiti 70 milijuna eura u izgradnju turističkog naselja. Ovih dana predstavnici švicarske korporacije koja ulaže pozamašni kapital razgledali su terene, gdje će graditi suvremeno hotelsko-turističko naselje. Prema već izrađenom projektu, planira se gradnja marine sa 130 vezova, hotela sa pet zvjezdica i 150 soba, te pet vila s 15 apartmana. Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 540 milijuna kuna.</p>
<p> Nakon nedavnog predstavljanja projekta, švicarski su investitori uvažili primjedbe Općinskog vijeća Marine na neznatne preinake prema prostornom planu. U općinskom uredu Marine kažu kako više ne bi trebalo biti nikakvih zapreka da se taj inače zahtjevan projekt ne ostvari. Švicarci su zajedno s predstavnicima Marine, koje je predvodio načelnik Milivoj Vranješ, nedavno upoznali i mjerodavne službe Splitsko-dalmatinske županije o njihovoj odluci. Primio ih je i s njima razgovarao župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja.</p>
<p>U ponedjeljak će biti predstavljen i projekta »Dela Borovica«. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 150 milijuna eura. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Na tržištu 1,2 milijuna kilograma pilećeg mesa</p>
<p>DONJI LAPAC, 14. prosinca</p>
<p> – Na manje razvijenim područjima Ličko-senjske županije, nastoji se pokrenuti proizvodnja i smanjiti izuzetno veliki broj nezaposlenih.</p>
<p>Na stočarskoj farmi Boričevac , tvrtka »Lika« d.o.o pokreće proizvodnju i preradu pilećeg mesa. U turnusu će se toviti po 15.000 brojlera a očekuje se 6,6 turnusa godišnje. Proizvodit će se 850.000 brojlera koji će dati 1,2 milijuna kilograma pilećeg mesa. Na farmi će uz proizvodnju biti organizirana i prerada pilećeg mesa, a većim djelom planira se izvoz u zapadno europsko tržište. </p>
<p>U planu je pokretanje kobasičarske proizvodnje, a vlasnici farme zainteresirani su i za proizvodnju piletine u kooperaciji sa seljacima na području Županije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Sanader ima tročlanu koaliciju i još tjedan dana za kadrovsku križaljku</p>
<p>Iako je dobio vjerojatno i više zastupnika nego što je očekivao, mandataru Ivi Sanaderu nije lako pronaći koalicijske partnere – oni (HSLS-DC) na koje je računao podbacili su, oni (HSS) koje bi želio zbog straha za vlastiti opstanak nisu sada spremni na to, dok su oni (HSP) koji bi rado s HDZ-om u koaliciju, Sanaderu neprihvatljivi / Još je nejasno hoće li SDSS biti parlamentarna potpora Sanaderovoj vladi ili će i ući u Banske dvore </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Mandatar nove vlade Ivo Sanader napokon je u subotu dobio i drugog koalicijskog partnera. Nakon DC-a, »da« HDZ-u za poslijeizbornu koaliciju rekao je i HSLS. Vladajuća koalicija time je dobila trećeg člana, a hoće li se u Sanaderovoj vladi naći i četvrta stranka, znat će se idući tjedan. </p>
<p>Naime, Sanader je dobio potporu Središnjeg odbora HDZ-a za daljnje pregovore kako s potencijalnim koalicijskim partnerima tako i sa strankama, te zastupnicima koji će podupirati HDZ u Saboru. U tom smislu, predsjednik HDZ-a i novi mandatar najavio je kako je vrlo blizu dogovora sa SDSS-om o suradnji. No, nije precizirao znači li to da će SDSS ući u Vladu ili će pak biti samo parlamentarna potpora Sanaderovoj vladi.</p>
<p> Zasad čelnik HDZ-a ima uz 66 zastupnika svoje stranke sigurnu podršku troje zastupnika predizbornog dvojca, HSLS-DC. Ako bi SDSS eventualno ušao u Vladu, tada bi Sanader imao i sigurnu potporu trojice njegovih zastupnika, što bi u konačnici bilo 72 zastupnika. Dakle, još uvijek bi bila riječ o manjinskoj vladi budući da će u novom sazivu Sabora sjediti 152 zastupnika. </p>
<p>Iako je dobio vjerojatno i više zastupnika nego što je prije izbora očekivao, Sanaderu nije lako pronaći koalicijske partnere.</p>
<p> Naime, oni (HSLS-DC) na koje je računao podbacili su, oni (HSS) koje bi želio nisu trenutno zbog straha za vlastiti opstanak spremni na to, dok su pak oni (HSP) koji bi rado s HDZ-om u koaliciju, Sanaderu neprihvatljivi. </p>
<p>Prvi siguran koalicijski partner bio je DC i već je poznato da će u Vladi sjediti i čelnica te stranke Vesna Škare-Ožbolt. Za nju se još traži prikladan resor iako je najizglednije da će biti nova ministrica pravosuđa.</p>
<p> Nakon što je Veliko vijeće HSLS-a gotovo jednodušno prihvatilo koaliciju s HDZ-om, vjerojatno već u idućih tjedan dana odlučit će se o resoru koji će pripasti liberalima te o tome tko će biti ministar. Budući da je Sanader najavio formiranje Vlade prije Božića, točnije već na konstituirajućoj sjednici Sabora, zakazanoj za 22. i 23. prosinca, ostalo mu je još tjedan dana za sastavljanje kadrovske križaljke. </p>
<p> Iz te je križaljke definitivno ispao HSP, jer je nakon subotnje sjednice Glavnog stana te stranke jasno poručeno da pravaši neće poduprijeti Sanaderovu manjinsku vladu. Time je otklonjena svaka mogućnost da Đapićev HSP, iako nepoželjan u Vladi, ipak Sanadera podupre u Saboru. HSP je istaknuo kako smatra da je formiranje manjinske vlade izigravanje volje biračkog tijela, koje je očekivalo da će na temelju predizbornog dogovora Vladu sastaviti HDZ, HSP, HSLS i DC. Stoga pravaši drže kako se nova vlada očito neće temeljiti na programskoj koaliciji nego će joj svrha biti pragmatična podjela plijena u ministarskim ili nekim drugim pozicijama. Istodobno, pravaši zahtijevaju od Sanadera da oporbi u Saboru prepusti predsjedničko mjesto, jer će se samo tako, smatraju, otkriti tko je zapravo opozicija u parlamentu. </p>
<p>Taj je prijedlog pravaša došao kao odgovor na Sanaderovu poruku oporbi da je Hrvatskoj potreban konsenzus o bitnim nacionalnim pitanjima.</p>
<p> Što se pak tiče ostalih stranaka u Saboru, one, koliko je poznato, osim SDSS-a nisu izgledne kao koalicijski partneri. Podršku Sanaderu dosad su obećali HSU, manjine, te Ivo Lončar i Furio Radin. </p>
<p>Kad je riječ o deset zastupnika HSS-a, njihova pozicija je i dalje zapravo najintrigantnija. Naime, HSS se odredio kao oporba, ali će ipak poduprijeti HDZ-ovu vladu. HSS stoga nije uključen u Sanaderovu koalicijsku kombinatoriku iako se na veliko špekulira o ostajanju haesesovaca na državnim funkcijama. </p>
<p>Sve u svemu, nakon što se u subotu HSLS definitivno odredio za HDZ, a HSP protiv te stranke, budući premijer Ivo Sanader niti je što dobio, niti izgubio u odnosu na već zauzete pozicije. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Giacomo Scotti: I fašisti bacali ljude u fojbe</p>
<p>RIM, 14. prosinca </p>
<p> – U fojbe su i fašisti bacali ljude, prenio je u nedjelju list Corriere della Sera riječi riječkoga književnika i povjesničara rodom iz Napulja Giacoma Scottija. </p>
<p> Svi glavni talijanski nacionalni listovi (Corriere della Sera, Repubblica, La Stampa...) prenose u nedjelju izvješća sa savjetovanja iz Venecije koje je pod nazivom »Rat je užas: fojbe između fašizma i pokreta otpora« organizirala Komunistička obnova. Najviše se dojmilo Scottijevo dokumentirano izlaganje o fašističkim zločinima tijekom okupacije današnje Slovenije i Hrvatske o tome kako su fašisti tridesetih godina 20. stoljeća bacali svoje protivnike u fojbe, kraške jame u Istri i okolici Trsta. </p>
<p> Čelnik Komunističke obnove Fausto Bertinotti, zaključujući skup u Veneciji, rekao je da su »fojbe bile užasni događaj u prijelazu između rata i poslije rata«, a profesor s Tršćanskog sveučilišta Jože Pirjavec govorio je o »krvavoj talijanskoj okupaciji« Istre i Dalmacije. </p>
<p> Bertinotti je upozorio da je i u Pokretu otpora bilo pogrešaka, kako su i partizani griješili te »moramo raščistiti i s našom povijesti analizirajući pogreške koje smo često ignorirali«. Osudio je i gulage. »Gulazi nisu paradigma komunizma, već njegova kontradikcija. Želim se riješiti te pogrešne ideje koju smo nosili u sebi«, istaknuo je Bertinotti. </p>
<p> Profesor na Rimskom sveučilištu Predrag Matvejević govorio je o tome kako su na fašistička bacanja ljudi u fojbe odgovorili pobunjeni seljaci u Istri bacivši fašiste u fojbe, ali »zločin se ne može opravdati drugim zločinom«. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ne srljati u projekt izgradnje učinkovite državne uprave</p>
<p>Fizičko spajanje pojedinih ministarstava ili ukidanje pojedinih uprava i zavoda ne znači smanjenje poslova koji proizlaze iz 'mora' zakona koji se trebaju provoditi, stoji u pismu/ U sindikatu su svjesni da je sadašnja vlada u ministarstvima zaposlila mnoge podobne »dužnosnike i službenike«, ali se boje da za njima ne odu i stručni kadrovi </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ivica Ihas uputio je otvoreno pismo predsjedniku HDZ-a i mandataru za sastav vlade dr. Ivi Sanaderu. Sindikat je odlučio Sanaderu uputiti pismo podrške u namjeri da nova vlada državnu upravu pretvori u učinkovit servis građanima, za što je potrebno omogućiti sudjelovanje i izražavanje mišljenja sindikata državnih službi. </p>
<p>»Ne ponašajte se kao sadašnja vlada koja je Sindikatu omogućila davanje mišljenja na uredbe i pravilnike ministarstava jedino u postupku osporavanja njihove ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, a socijalni dijalog sa svojim službenicima i namještenicima vodila pred sudovima na kojima su morali tražiti prava zajamčena kolektivnim ugovorima«, piše Ihas. Također podsjeća Sanadera za oprez pri preustroju državne uprave, »za koji je primjer ovih dana često spominjanog Ministarstva rada i socijalne skrbi više nego znakovit«. To je Ministarstvo u prošle četiri godine ne reformiranje samog sebe utrošilo više vremena nego na probleme kojima se trebalo baviti, a sadašnji ministar završava mandat ne maknuvši se mnogo dalje od mjesta na kojem ga je započeo, piše Ihas. </p>
<p>Reforme su obrazlagane plemenitim ciljem smanjenja siromaštva u Hrvatskoj koja bi prema navodima iz Studije o ekonomskoj ranjivosti i socijalnom blagostanju Svjetske banke iz 2000. mogla usmjerenom pomoći siromašnima u potpunosti eliminirati apsolutno siromaštvo, »prema njezinim rezultatima vidi se samo da siromašni od nje nisu imali mnogo koristi, izuzev najavljene mogućnosti da kao nositelji vaučera mogu izabrati komu će povjeriti teret svoga siromaštva«.</p>
<p>Probleme »reformatorskog nasilja« osjetili su i sami namještenici. Kad bi se uočile nepravilnosti, kao što je slučaj s natječajem u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, nadležne inspekcije činile su sve kako bi se nepravilnosti zataškale, a službenici i namještenici obeshrabrili za daljnji otpor nezakonitom otpuštanju.</p>
<p>Ihas moli Sanadera da ne srlja »u projekt izgradnje učinkovite državne uprave jer samo fizičko spajanje pojedinih ministarstava ili ukidanje pojedinih uprava i zavoda ne znači smanjenje poslova koji proizlaze iz 'mora' zakona koji se trebaju provoditi«. Ihas razumije da je reorganizirati vladu i ministarstva najbolje na početku mandata. U sindikatu su svjesni da je sadašnja vlada neka ministarstva i urede stvorila po mjeri dužnosnika koji su im trebali biti na čelu i u njima zaposlila mnoge podobne »dužnosnike i službenike«, ali se boje da za njima ne odu i stručni kadrovi, koji su ionako dovedeni do nesigurnosti zaposlenja i totalne profesionalno-materijalne degradacije.</p>
<p>»O tome koji ćete način provedbe najavljenih reformi odabrati ovisit će i konstruktivan doprinos sindikata državnih službi zajedničkom cilju – ostvarenju kvalitetne i učinkovite državne uprave kao poticajnom radnom okruženju za sve službenike i namještenike«, zaključuje Ihas.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vladina agencija za uvoz i izvoz naoružanja u rukama jednog čovjeka</p>
<p>Agencija se proziva kao izravni krivac za to što se Hrvatska u prošle tri godine nije uspjela riješiti velike količine viška starog naoružanja / Da bi se izbjegle kojekakve priče o »crvenim plahtama«, Zakonom i Pravilnikom o prodaji neperspektivnog oružja pokušalo se napokon zauzdati »RH-Alan« </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – Famozna vladina Agencija »RH-Alan« – društvo s ograničenom odgovornošću koje se bavi uvozom i izvozom naoružanja i vojne opreme, koje je postalo poznato dok ga je vodio danas umirovljeni general Vladimir Zagorec – ponovo je na udaru domaćih medija.</p>
<p>Špekulira se da je odlazak Antona Peršina s mjesta direktora »RH-a Alana« gotova stvar. Kao razlozi njegove smjene navode se nedovoljna transparentnost Agencije te porazni rezultati poslovanja »RH Alana« pod Peršinovim vodstvom. Agencija se proziva kao izravni krivac za to što se Hrvatska u prošle tri godine nije uspjela riješiti velike količine viška starog naoružanja. Govori se o propalim poslovima prodaje starih hrvatskih tenkova T-55 i 40-milimetarskih granata.</p>
<p>Njegova dob te navodno nezadovoljstvo nekih hrvatskih proizvođača njegovim radom također se spominju kao razlozi moguće Peršinove smjene. Nakon gotovo tri godine medijske zavjetrine, Agencija je opet obavijena velom različitih sumnji. Nisu, naime, zaboravljene afere u kojima se spominjala upravo ta Vladina agencija. Dok je direktor bio Zagorec, Sabor je, primjerice, raspravljao o poslovanju »RH-Alana« na temelju izvješća Državnog ureda za reviziju, koje je pokazalo da Agencija nije redovito vodila poslovne knjige. </p>
<p>Obrazlažući izvješće, državna revizorica Šima Krasić izjavila je da se »RH-Alan« od 1997. do 1999. zapravo bavio brojnim poslovima za koje uopće nije registriran. Primjerice, najveći je prihod u 1999. godini ostvaren prodajom usluga gradnje prometnica. Poznato je da je »RH-Alan« posredovao pri kupnji Predsjednikova zrakoplova »challengera« te pri plaćanju odvjetnika koji su branili Hrvate na Haaškom sudu. Inače, državna se revizija pozabavila poslovnim knjigama »RH-Alana« tek 1998., jer prije toga dokumentacija navodno nije ni postojala. </p>
<p>Agenciju je godine 1993. osnovala Vlada, a pretpostavlja se da je embargo na uvoz oružja u jeku agresije na Hrvatsku bio glavni razlog za to. Njezin prvi direktor u jednom je intervjuu izjavio da je poduzeće dobilo ime po Velebitskim prijevojima, Velikom i Malom Alanu, na kojima su se tada vodile žestoke bitke.</p>
<p>O sumnjivim poslovima puno se pisalo, a da ima i malo istine u njima vjerojatno najbolje potvrđuju riječi bivšeg ministra obrane, dr. Andrije Hebranga, koji je »RH-Alan« svojedobno nazvao »stožerom nezakonitih radnji«. Nisu zaboravljene ni neke nevjerojatne avanture te vladine agencije. Primjerice, kupnja posrnule tvrtke »Lovac« i bavljenje državne agencije uvozom hrane za kućne ljubimce. </p>
<p>»Specifičan« način korištenja vile u Grškovićevoj 15 prisilio je predsjednika Mesića da još na početku svog mandata kaže kako »ne želi useliti u kupleraj«. Tvrdnje vodstva Agencije da su vila u Grškovićevoj i vila »Mamula« u Opatiji zapravo »sigurne kuće«, u kojima odsjedaju njihovi partneri, nitko čini se nije shvatio ozbiljno.</p>
<p>Prva faza »RH-Alana« završena je nakon izbora 2000., a bilanca se svela na propali projekt proizvodnje baruta u Samoboru, na sumnje u posredovanje pri kupnji Predsjednikova zrakoplova te na zamjerke zbog netransparentna poslovanja. Nova je vlada na početku mandata odlučila uvesti reda u to područje. </p>
<p>U ožujku prošle godine Sabor je donio Zakon o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, a kako bi se izbjegle kojekakve priče o »crvenim plahtama«, Zakonom i Pravilnikom o prodaji neperspektivnog oružja pokušalo se napokon zauzdati »RH-Alan«. Precizno je utvrđeno da se Agencija bavi nadzorom proizvodnje vojne opreme za potrebe izvoza; uvozom i izvozom naoružanja za potrebe Oružanih snaga i MUP-a, prodajom neperspektivne vojne opreme HV-a i policije; vođenjem jedinstvene baze podataka o uvezenom i izvezenom oružju; sklapanjem ugovora o proizvodnji za potrebe izvoza; marketingom i istraživanjem stranih tržišta te posredovanjem u slučaju »off-set« nabave. </p>
<p>Agencija nema nadzorni odbor nego skupštinu, a na čelu joj je ministar obrane. Članovi su ministri financija, gospodarstva, unutarnjih te vanjskih poslova, no glavni je problem do danas ostao neriješen. Uprava se sastoji od jednoga člana – direktora, kojeg imenuje i razrješava dužnosti Skupština društva.. On pojedinačno i samostalno zastupa Agenciju svim poslovima u zemlji i u inozemstvu, i to – bez ograničenja. Pa neka se tko zapita u čemu je problem poslovanja »RH-Alana«?</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za obnovu rezervata pomoć međunarodne zajednice</p>
<p>VRANSKO JEZERO, 14. prosinca</p>
<p> – »Ne smijemo se plašiti reći koliko je ovo velika nesreća za Hrvatsku, ali i za međunarodnu zajednicu. Očekujemo pomoć međunarodne zajednice u pokušajima spašavanja Ornitološkog rezervata«, rekao je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja dr. Ivo Banac prilikom obilaska uništenog područja Parka prirode Vransko jezero i Ornitološkog rezervata u nedjelju. </p>
<p> Najavio je da će Uprava Parka prirode ovih dana u Rezervatu postaviti platforme s krošnjama kako bi se ptice mogle vratiti i gnijezditi. Banac je kazao da je požar ugrozio lanac kretanja ptica, ali se nada da će za godinu-dvije narasti nova trstika, te da će se postupno obnavljati Rezervat. Eventualno povećanje broja nadzornika u Parku prirode Vranskom jezeru ovisi o novom ministru zaštite okoliša, kazao je Banac. </p>
<p>Ministar Banac sastao se s ravnateljem Zavoda za ornitologiju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) Draganom Radovićem, koji sa suradnicima provodi dvodnevnu analizu stanja Ornitološkog rezervata nakon nedavnog požara. Problem je što su ptice izgubile prirodno stanište, pa bi golema šteta zbog požara mogla biti još veća s obzirom na višemjesečnu zimu, rekao je Radović. Po stanju na terenu, broj llisaka smanjen je s 40.000 na 12.500, ustvrdio je Radović. Toliko ih je ostalo u Ornitološkom rezervatu, a druge su pobjegle. Radović je najavio da će se od lovačkih saveza tražiti zabrana lova na liske i patke od Paga do Krke, ali i na sve ptice močvarice. Dodao je kako se obnova Ornitološkog rezervata očekuje za pet do šest godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ukidanje Ministarstva zaštite okoliša je suludi plan nove vlasti</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> – »Najavljeno ukidanje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU), te njegovo komadanje na zavode, fondove, dijelove u Ministarstvu kulture i Ministarstvu poljoprivrede, udarac je nevladinim organizacijama, znanstvenicima i pojedincima koji se godinama bore za čist, zdrav i siguran okoliš«, stoji u dopisu Osječkih zelenih ogorčenih najavama mandatara za sastav Vlade dr. Ive Sanadera da se ukida to Ministarstvo. »Nova vlada time otvara vrata prljavim tehnologijama, uvozu nuklearnog otpada, nekontroliranoj primjeni genetičkog inženjeringa, zagađivanju voda te korupcijskim koncesijama.« Dok u europskom parlamentu, naglašavaju Osječki zeleni, ima na stotine parlamentaraca iz redova zelenih, u Hrvatskoj se u korijenu siječe upravo stasao pokret sustavnog djelovanja u zaštiti okoliša, koji je potporu za dio aktivnosti imao u MZOPU-u.»Politički kaos kojeg nova vlast izaziva izraz je straha političara koji su počeli raditi protiv vlastitog okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi, još 1994. godine«, pišu Osječkih zeleni. Podsjećaju na neke loše poteze: energetski ugovori s Enronom, zatiranje i gašenje sustava za sprječavanje tehnoloških akcidenata koji ugrožavaju ljude, dobra i okoliš, preliminarni ugovori s Jukosom iz kojih je nastao projekt Družba Adria, uvođenje Bechtela-Enka, Benettona Croatia, podupiranje ilegalne gradnje, ignoriranje i kršenja zakona o zaštićenim područjima - incidenti na Velebitu, Kopačkom ritu, Plitvicama te Papuku. Hrvatske je tek 2000. dobila jedinstvenu instituciju koja se sada želi ukinuti. Ako se zeleni pomire sa suludim planom nove vlasti o ukidanju jedinstvenog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, kažu Osječki zeleni, tada će se o zaštiti prirode i okoliša brinuti na smjenu neki vinari, poljoprivredni tehničari, poneka sijeda glava ili estradni umjetnici. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031215].
|
