NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030215].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207607 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.02.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Problemi će nastati ako SAD zaobiđe Vijeće sigurnosti i napadne Irak</p>
<p>Hrvatska je vanjska politika podržala izjavu Vilniuske skupine, ali istodobno i stavove Europske unije / Službeno je objašnjenje da će Hrvatska podržati sve odluke koje se donesu u Vijeću sigurnosti UN-a / No za sve koji su potpisali izjavu Vilnuske skupine problemi će nastati ako SAD odluči izbjeći UN i bez njegove autorizacije napadne Irak / Tada zemlje Vilniuske skupine neće imati mnogo manevarskog prostora</p>
<p>ZAGREB, 14.veljače</p>
<p> - Hrvatski potpis na izjavu zemalja Vilniuske skupine o iračkoj krizi izazvao je različite reakcije o tome je li Hrvatska podržala Bushovu politiku ili ne. No, u prvi je plan izbila i stara boljka - neusklađena vanjska politika.</p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula dao je suglasnost za hrvatski potpis, a iz Ureda predsjednika su ustvrdili kako za tu suglasnost, kao ni za sam dokument, nisu znali. </p>
<p>Hrvatska je vanjska politika na kraju došla do formule koja joj je osigurala »bokove« na svim adresama: podržala je izjavu Vilniuske skupine, ali istodobno i stavove Europske unije iz posljednjeg službenog demarša koji je EU uputio Iraku. Službeno se objašnjenje hrvatske politike svodi na stajalište da će Hrvatska podržati sve odluke koje se donesu u Vijeću sigurnosti UN-a.</p>
<p>Hrvatska je, kao aspirantica za NATO i zemlja koja za nekoliko dana predaje kandidaturu za EU, u vrlo nezgodnoj poziciji - dođe li do vojne intervencije na Irak, Hrvatska će je morati podržati. Naša bi službena politika željela da se problem Iraka riješi kroz institucije UN-a. No, diplomati neslužbeno govore da će problem nastati ako se SAD odluči na jednostranu akciju i zaobiđe Vijeće sigurnosti. U tom slučaju, Hrvatska opet neće biti u poziciji da oponira toj akciji, što će izazvati unutarnje političke trzavice i dodatne probleme vanjskoj politici.</p>
<p>Izjava Vilniuske skupine sročena je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, a glavni je sponzor izjave, američki lobist Bruce Jackson, inzistirao i na brzom potpisivanju dokumenta, odmah nakon govora američkog državnog tajnika Colina Powella u Vijeću sigurnosti. Dakle, vremena za razmišljanje ili neke veće prerade nije bilo, pa su sve zemlje Vilniuske skupine brzo dale svoju suglasnost. Objektivno, nije bilo ni prostora za političko mimoilaženje, jer je SAD najsnažniji sponzor ulaska tih zemalja u NATO.</p>
<p>Pozicioniranje zemalja Vilniuske skupine u odnosu na iračku krizu donekle je olakšano zbog rascjepa unutar Europske unije, pa se te zemlje nisu morale opredjeljivati u klasičnom smislu za Europu i SAD ili protiv njih. No, ni sve zemlje Vilniuske skupine nisu u istom položaju. Neke od njih, poput Bugarske i Rumunjske, rano su shvatile da neće moći ispuniti kriterije za članstvo u EU, pa su se preusmjerile na NATO, odnosno osiguravanje američke potpore. Zato su, bez pitanja, podržavale sve što je predložila američka diplomacija.</p>
<p>Rumunjska je jedina europska zemlja koja je sa SAD-om potpisala sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu, a ulaznicu za NATO kupila je kad je ruskim specijalcima zatvorila zračni prostor u vrijeme krize u prištinskoj zračnoj luci.</p>
<p>Bugarska je dan nakon terorističkih napada 11. rujna SAD-u ponudila sve usluge, uključujući i vojne baze. SAD-u to tada nije trebalo, no politički je bod osvojen.</p>
<p>I Slovenija, koja je vanjskopolitički proboj gradila najvećim dijelom putem EU-a, potpisala je vilniusku izjavu, a kasnije je izvela sličan manevar kao i hrvatska diplomacija - naknadno se pozivala na Vijeće sigurnosti kao vrhovni autoritet u odlučivanju što učiniti s Irakom.</p>
<p>Onima koji odlučuju o hrvatskoj vanjskoj politici sasvim je jasno da se Hrvatska ne može držati sa strane, kako su to zatražili neki saborski zastupnici.</p>
<p>Naša je vanjska politika jasno naznačila da je minimum dosljednosti stajalište hrvatske vlade da se problem Iraka završi kroz institucije UN-a. Za sve koji su potpisali vilniusku izjavu, jedini će problem biti ako SAD odluči izbjeći UN i bez njegove autorizacije napadne Irak. Tada, navode mnogi diplomati, Hrvatska i ostale zemlje Vilniuske skupine opet neće imati mnogo manevarskog prostora, a između čekića i nakovnja mogla bi izgubiti »minimum dosljednosti« u koji se sad svi zaklinju.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Što zapravo piše u vilniuskoj izjavi</p>
<p>Izjava Vilniuske skupine vrlo je kratka. U njoj se kaže da sve zemlje potpisnice shvaćaju opasnost tiranije i prihvaćaju posebnu odgovornost da demokracije brane zajedničke vrijednosti.</p>
<p>»Aktivno smo poduprli međunarodne napore za mirno razoružanje Iraka, no postalo je jasno da Irak ne poštuje rezolucije Vijeća sigurnosti. U slučaju nepoštivanja uvjeta rezolucija, mi smo spremni. Jasna opasnost koja prijeti od režima Saddama Husseina zahtijeva zajednički odgovor zajednice demokracija. Mi pozivamo Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme potrebnu i primjerenu akciju kao odgovor na stalnu opasnost iz Iraka za međunarodni mir i sigurnost«, stoji među ostalim u izjavi Vilniuske skupine.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Suspenzija Sabora: predsjednik donosi uredbe sa zakonskom snagom</p>
<p>Prema Ustavu, o ratu i miru odlučuje parlament / U skladu sa saborskom odlukom da je riječ o ratu, na scenu bi stupio predsjednik Republike koji, uz supotpis premijera, može zapovjediti upotrebu oružanih snaga i ako ratno stanje formalno nije proglašeno</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Prenese li se kojom nesrećom dio posljedica američko-iračkoga rata na Hrvatsku, ključnu ulogu preuzima Sabor. Prema 80. članku Ustava, parlament odlučuje o ratu i miru. U skladu sa saborskom odlukom da je riječ o ratu, na scenu stupa predsjednik Republike. Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga prema članku 99. Ustava može, uz supotpis predsjednika vlade, zapovjediti upotrebu oružanih snaga i u okolnostima u kojima formalno nije proglašeno ratno stanje. </p>
<p>Tako bi Hrvatska mogla ući u razdoblje koje poznaje iz Domovinskog rata. A to je suspenzija Sabora i dodjela prava predsjedniku Republike da donosi uredbe sa zakonskom snagom. Koje su to uredbe i u kojim područjima, predsjedniku Republike određuje Sabor. Ako se parlament ne može sastati, iz Predsjedničkih dvora mogu stizati akti sa zakonskom snagom koji uređuju sva pitanja u ratnom stanju.</p>
<p>I tu dimenziju ratnog i neposrednog ratnog stanja Hrvatska već poznaje. Tek je nedavno, zakonskim promjenama, stornirana i posljednja od Tuđmanovih ratnih uredbi. </p>
<p>Ustav, u 100. članku, propisuje da se predsjednici Republike i vlade mogu »udružiti« u donošenju tih uredbi, uz obećanje da će ih dati Saboru na usvajanje čim se on uzmogne sastati. Ako to ne učine, a parlament može zasjedati, uredbe jednostavno prestaju vrijediti.</p>
<p>Smisao ustavne odredbe o saborskoj nadležnosti u slučaju neposredne opasnosti za Hrvatsku, u slučaju da se rat sa Srednjeg istoka preseli bliže k nama, mogao se iščitati i iz nedavne izjave premijera Ivice Račana. Braneći izjavu Vilniuske skupine koju je i Hrvatska potpisala, premijer je jasno rekao da njegov kabinet ne bi donio nikakvu odluku ratnoga tipa bez Sabora. </p>
<p>Ustavni bi se mehanizam, dakle, pokrenuo tek kad bi na Markovu trgu odlučili je li američko-irački rat opasan za Hrvatsku i što bi valjalo poduzeti da bi se Hrvatska od te opasnosti obranila. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Imamo li dovoljno skloništa i trebamo li kupovati plinske maske</p>
<p>Hrvatska ima 2000 skloništa i oko 1700 ljudi u interventnim specijalističkim postrojbama Civilne zaštite / Ravnatelj Centra za defendološka istraživanja Božidar Javorović ističe problem razvijanja svijesti o potrebi samozaštite koja je, kaže, u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj pala na vrlo niske grane </p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Građani širom svijeta ovih dana pozorno prate zbivanja u vezi s mogućom vojnom intervencijom u Iraku, zabrinuti za svoju sigurnost. Kako i ne bi, kad svijet ponovno strahuje od terorističkih napada. Zbog potencijalne opasnosti od biološko-kemijskog rata u nekim zemlja raste prodaja plinskih maski zbog kojih su, sjetimo se, Amerikanci nakon terorističkih napada 11. rujna opsjedali trgovine. Ali ne samo oni. U nekim se zemljama dnevno prodavalo i više od 20.000 plinskih maski, iako su stručnjaci upozoravali da je to nepotrebno širenje panike.</p>
<p>Sada se, kao i nakon 11. rujna, nametnulo pitanje kakva je situacija u Hrvatskoj kad je riječ o zaštiti. Imamo li mi dovoljno skloništa i trebamo li kupovati plinske maske? </p>
<p>Prema podacima MUP-ova Odjela civilne zaštite, u interventnim specijalističkim postrojbama Civilne zaštite je oko 1700 ljudi. Riječ je o mobilnim postrojbama koje se brzo mogu prebaciti u bilo koji dio zemlje, a zadatak im je otklanjanje i ublažavanje posljedica napada.</p>
<p>Kad je o skloništima riječ, u Hrvatskoj postoji nešto manje od 2000 namjenskih skloništa, ali je problem u tome što u slučaju terorističkog napada biokemijskim oružjem skloništa ne pomažu previše.</p>
<p>Što onda građani trebaju činiti u slučaju opasnosti, pomažu li plinske maske ili neka druga oprema? Od poznatih tehnika, stručnjaci su suglasni da sve počinje od samozaštite. Bez obzira o kojoj je vrsti ugroze riječ, dobro je pri ruci imati prvu pomoć, a u slučaju kemijskog napada dobro bi došla hermetizacija vrata i prozora.</p>
<p>Ravnatelj Centra za defendološka istraživanja Božidar Javorović ističe problem razvijanja svijesti o potrebi samozaštite koja je, kaže, u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj pala na vrlo niske grane. </p>
<p>»U vrijeme Domovinskog rata civilna je zaštita bila kudikamo razvijenija nego danas. Sad je i područje samozaštite totalno zapušteno«, upozorava Javorović. Među zemljama s visokorazvijenim tehnikama samozaštite građana Javorović ističe Švedsku, Švicarsku i Austriju.</p>
<p>Za Hrvatsku je, kaže, problem što još nije donijela zakon o civilnoj zaštiti, a taj je segment nestao i iz većine poduzeća i lokalne zajednice. »U privatizaciji se očito mislilo da privatna poduzeća ne trebaju imati ustrojenu civilnu zaštitu, kao da će privatna tvrtka biti pošteđena nesreća«, naglašava Javorović. Razloge zbog kojih je civilna zaštita danas na niskim granama ne treba tražiti u financijskim poteškoćama. »Problem je što ne postoji koncept njezina razvoja, a i Vladin krizni stožer ne bi trebao postojati da imamo jasnu organizacijsku, vertikalnu i horizontalnu, strukturu«.</p>
<p>Javorović se slaže da nije dobro širiti paniku, iako smatra da bi zbivanja u Iraku mogla imati posljedice i izvan te zemlje. Prema njegovu mišljenju, iznimno je važno da se domaća javnost pravodobno informira o zbivanjima u Iraku.</p>
<p>»Pitanje samozaštite i sigurnosti treba više potencirati, ali i jasno odvojiti od širenja panike«, tvrdi Javorović. Kao svijetli primjer ističe knjižicu o tehnikama samozaštite koju je svojedobno izdala PU zagrebačka.</p>
<p>Hrvatska, tvrdi ravnatelj Centra za defendološka istraživanja, treba mnogo kvalitetnije organizirati sustav civilne obrane, civilne zaštite te motrenja i obavješćivanja. Zbivanja u vezi s Irakom za to mogu biti samo povod, ne i razlog. Razloga ima mnogo više, razbojstva i pljačke domaćih banaka samo su neki od njih, zaključuje Javorović. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Rat u Iraku manje je opasan nego izbori«</p>
<p>Hrvatsko bi gospodarstvo, odnosno turistički sektor, moglo profitirati od kraćeg rata u Iraku, procjenjuju stručnjaci / Pitanje je, međutim, kakve će posljedice najnovija iračka kriza imati na hrvatsko gospodarstvo u slučaju dugotrajnijeg rata</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Pod pretpostavkom da ne traje dulje od tri mjeseca, sve izvjesniji novi rat u Perzijskom zaljevu neće se znatnije odraziti na hrvatsko gospodarstvo, tvrde ekonomisti.</p>
<p>»U ovoj je godini za hrvatsko gospodarstvo manja opasnost rat u Iraku nego što su to izbori«, kaže u izjavi za Vjesnik glavni ekonomist Raiffeisenbanka Ante Žigman.</p>
<p>Naš sugovornik pritom podsjeća da je hrvatsko gospodarstvo malo i otvoreno i da su generatori njegova rasta osobna potrošnja i domaće investicije, a te komponente nisu u većoj mjeri ovisne o zbivanjima u svijetu. Stoga se u Raiffeisenbanku i dalje drže svoje prognoze o stopi rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,4 posto u ovoj godini.</p>
<p>Slično misli i glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović. »Prema scenariju kratkotrajnog rata, bez poremećaja u opskrbi naftom, neće biti većih posljedica za hrvatsko gospodarstvo«, kaže on u izjavi za Vjesnik.</p>
<p>U istom je tonu i stav Danijela Nestića, analitičara sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. »Gospodarski rast u Hrvatskoj uglavnom je vezan uz domaće faktore, a oni nisu pod većim utjecajem onoga što se zbiva u Iraku«, smatra on. Inače, prognoze Ekonomskog instituta govore o stopi gospodarskog rasta u Hrvatskoj od 3,3 posto u ovoj godini. Nestić i Žigman kažu da bi hrvatsko gospodarstvo, na određeni način, moglo i profitirati od rata u Iraku. To se, prije svega, odnosi na turistički sektor.</p>
<p>»Turizam ima dobre izglede, jer smo daleko od Iraka. U prilog bi nam moglo ići to što će turisti najvjerojatnije izbjegavati destinacije bliže Iraku, kao što su Turska ili Grčka«, vjeruje Žigman. Dodaje i kako je prednost Hrvatske što u nju turisti, zbog blizine, uglavnom stižu osobnim automobilima, a ne avionima koji bi mogli postati meta terorističkih napada. </p>
<p>Ipak, ni u slučaju kratkotrajnog rata u Zaljevu hrvatsko gospodarstvo neće ostati posve imuno na poremećaje u svjetskom gospodarstvu, upozoravaju naši sugovornici. Naime, već sama činjenica da sve glasniji ratni bubnjevi stvaraju neizvjesnost u svjetskoj ekonomiji predstavlja razlog za zabrinutost i u nas.</p>
<p>»Neizvjesnost je najveći neprijatelj tržišta. Iskustvo nas uči da gospodarski oporavak počinje s otklanjanjem neizvjesnosti«, upozorava Ivan Fabijančić, makroekonomist Erste Banka.</p>
<p>U tom smislu, najveću nepoznanicu predstavlja kretanje cijene nafte u budućnosti. Cijena nafte, naime, već je dosegla 36 dolara po barelu, a procjene niza analitičara govore i o mogućnosti njezina rasta do 40 dolara. A poznato je da visoke cijene nafte znače i višu inflaciju, ali i pad investicija i zapošljavanja, što krug događaja zatvara usporavanjem gospodarskog rasta.</p>
<p>»Kratkoročno, cijene nafte će zbog rata nastaviti rasti, no ne vjerujem da će se dugo održati na toj razini«, prognozira Žigman. Dodaje i da će se cijena barela nafte ove godine kretati od 22 do 40 dolara, s prosječnom cijenom od 27 do 29 dolara. U skladu s tim, u Raiffeisenu ove godine očekuju nešto brži rast cijena na malo u Hrvatskoj nego prošle godine, 3,7 posto. Na inflaciju, međutim, neće utjecati samo 'naftni tango', nego i planiran nastavak deregulacije cijena energenata u nas.</p>
<p>Pitanje je, međutim, kakve će posljedice najnovija iračka kriza imati na hrvatsko gospodarstvo u slučaju dugotrajnijeg rata. Divljanje cijena nafte, kaos na financijskim tržištima i eskalacija terorizma samo su neki elementi crnog scenarija čije bi posljedice osjetio cijeli svijet, uključujući i nas.</p>
<p>»U slučaju nešto duljeg rata i većih poremećaja u opskrbi naftom, te većeg porasta cijena nafte, uz moguće terorističke napade i opći porast neizvjesnosti, moguće su znatnije posljedice. One bi se ogledale u smanjenju stope rasta, većoj inflaciji, padu turističkog prometa, većem deficitu tekuće bilance i određenoj deprecijaciji tečaja, uz porast kamatnih stopa na tržištu novca. Intenzitet tih posljedica ovisio bi o intenzitetu i trajanju poremećaja izazvanih ratom«, komentira Miljenović.</p>
<p>Ipak, malo tko vjeruje u realizaciju tog scenarija.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Blix u sjeni Rumsfelda</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Irak surađuje, ali mnoga su pitanja i dalje otvorena: što je s 1.000 tona kemijskog oružja, antraksom, nervnim bojnim otrovom i raketama dugog dometa? »Otvorena vrata« nisu dovoljna i potrebna je aktivna suradnja Iraka.</p>
<p>To su naglasci iz izlaganja Hansa Blixa pred Vijećem sigurnosti, koje nije odgovorilo na ključno pitanje - jesu li tvrdnje američkih dužnosnika da Irak radi na proizvodnji zabranjenog oružja točne ili ne. Blix je djelomično demantirao Colina Powella i rekao da nema dokaza da su Iračani znali gdje će inspektori tragati i da satelitske snimke ne ukazuju na ono što je državni tajnik kazao, ali mnogo više ni Blix nije objasnio.</p>
<p>Sve poslije izvješća inspektora praktički je ostalo isto. Američke reakcije su ogorčene, oni, kao i Britanci tvrde da Irak ne poštuje rezoluciju 1441, dok Francuzi i Rusi traže da inspektori nastave rad. Tako i nakon Blixa, ništa novog.</p>
<p>»Spremni smo za upotrebu oružja za pobjedu i slobodu«. Izjavio je to, neposredno prije izvješća Hansa Blixa u Vijeću sigurnosti, George W. Bush. Prije inspektorskih izvješća oglasio se i Donald Rumsfeld alarmantnom izjavom da je u budućem ratu protiv Iraka moguća i upotreba nuklearnog oružja! Podsjećajući da »to oružje nije u gnjevu ispaljeno od 1945.«, Rumsfeld govori kako se ne mogu odbaciti »razne opcije«, od kojih ni ona da se »u obrani« koristi nuklearno oružje nije isključena. </p>
<p>Rumsfeld ide i dalje i pred Odborom za oružane službe Senata kaže da vjeruje kako će Amerika i konvencionalnim snagama uspjeti poraziti Saddama Husseina, ali... Taj »ali« ostaje kao dosad najstrašnija mogućnost koja se svijetu može dogoditi, apokaliptički scenarij koji ni najveći pesimisti nisu mogli zamisliti.</p>
<p>Krenu li stvari po zlu i slike mrtvih i ranjenih u Iraku dodatno homogeniziraju islamski svijet, nije teško pretpostaviti da bi i Pakistan mogao postati novo krizno žarište, a onda bi sadašnja nuklearna prijetnja mogla postati stravična zbilja. I tada više nitko ne bi mogao povući korak natrag.</p>
<p>Posljednji čin pred udar na Irak istječe. Diplomaciju, koja bi sljedećih dana trebala biti u glavnoj ulozi, očito će ubrzo zamijeniti generali i admirali. Plinske maske, cjepivo protiv velikih boginja i cipro, lijek protiv posljedica antraksa, uskoro će biti surova stvarnosti i za one koji opravdavaju budući rat i za one koji su protiv njega.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tomčićeva prečica za Croatia bus</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Zašto je šef hrvatskog parlamenta Zlatko Tomčić prihvatio posjet predstavnika sindikata i radnika zagrebačkog Croatia busa. Je li se sreo s njima kao predsjednik Sabora? Formalno i protokolarno jest. Je li se sreo s njima kao stranački vođa? Praktično jest. Je li im kao stranački vođa išta ponudio u ime svojih budućih izbornih očekivanja? Nije. A je li to učinio kao predsjednik parlamenta? Itekako.</p>
<p>»Konzultirat ću se s predsjednikom Odbora za pravosuđe da bismo vidjeli može li se odrediti točan rok do kojeg se Trgovački sud mora očitovati o privremenim mjerama«, rekao je.</p>
<p>U toj informaciji nedostaje činjenica da je spomenuti predsjednik Odbora njegov stranački potpredsjednik Luka Trconić. Dakle, u kola »afere Croatia bus« upregnuta su dva vrlo moćna HSS-ova čovjeka. Jedan je dao obećanje da će utvrditi što to radi zagrebački Trgovački sud, a drugi bi tek trebao ispuniti dio obećanja svog stranačkog vođe. </p>
<p>Tomčić zaboravlja da su hrvatske novine objavile kako je nadležno državno odvjetništvo podnijelo već nekoliko zahtjeva istom zagrebačkom Trgovačkom sudu. Ti zahtjevi potvrđuju da su privremene mjere, koje bi spriječile da nezakonito stečeni većinski paket obitelji Sulić ne postane osnova za prodaju skupih nekretnina Croatia busa i kojima bi se njihovi stvarni interesi namirili milijunima eura, bile nužne. </p>
<p>Tomčić ni u jednom trenutku ne spominje ovdašnje tužitelje, ne postavlja pitanje zbog čega je Sud neodlučan u donošenju odluke u povodu tih zahtjeva. On je, dakle, sam sebe predstavio kao osobu koja će zajedno s jednim radnim saborskim tijelom riješiti problem bolje i brže nego što to može učiniti Mladen Bajić i njegovi tužitelji. </p>
<p>E sad, ako je to istina, onda ili Tomčić zna kraći put ili prečicu do pravde za nesretni kolektiv Croatia busa, ili ne zna da je tom izjavom naputio i sve druge nezadovoljnike da svoje probleme rješavaju mimo nadležnih tijela i institucija hrvatskog poretka.</p>
<p>Da taj kraći put nije moguć, uvjerit će se vrlo brzo i radnici Croatia busa i njihovi sindikalni vođe. Jer, sva je argumentacija ipak na strani legalnih tijela, a ne jednoga stranačkog lidera. Pa bio on i predsjednik parlamenta.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Više od izbora trebaju nam novi običaji i ljudi</p>
<p>Ni jedna stranka nije dovoljno uvjerljiva da bi mogla pridobiti toliko birača da joj za formiranje vlade ne trebaju još barem dva ili tri partnera. Hrvatska jest zrela za izbore, ali i za političare koji će jasno reći kamo, zašto i kako žele voditi zemlju</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Bilo bi vrlo zanimljivo provesti anketu koja bi ispitala prate li i koliko pažljivo hrvatski građani medijske priloge o koalicijskoj krizi. Zanima li ih uopće ili u kojoj mjeri svaka izjava Račana ili Tomčića nakon svake sjedeljke u vili Weiss, bilateralnog ručka uz vrhunsko vino i produženu kavu ili mudroslovnih zasjedanja stranačkih vodstava?</p>
<p>Moje prijatelje, rodbinu i pasje gospodare s kojima svake večeri obilazim kvart sve to više ne zanima previše. Informacije o najnovijim biserima hrvatske političke elite prate samo usput. Ako me o nečemu i pitaju, odgovor mora biti kratak. Nakon treće rečenice u očima im čitam zaključak kako je to previše neozbiljna trakavica da bi na nju trošili vrijeme. Pametnije je bacati Astoru štap, maziti Aju i paziti da četveronožno društvo ne zbriše u lov na mačke.</p>
<p>Doista, zašto bi se ozbiljni ljudi bavili piljarskim svađama političara (na vlasti ili u oporbi, svejedno), kada se oni mnogo više bave sami sobom nego rješavanjem problema građana, iako ih građani samo za to plaćaju? Teško je naći razlog za to. </p>
<p>Kada bi scenaristi američkih ili meksičkih sapunica napisali scenarij s tako malo pravih obrata, kakvima smo mi u hrvatskoj politici svjedoci, dobili bi otkaz po hitnom postupku. Političari otkaz mogu dobiti samo na izborima. Svađa SDP-a i HSS-a u posljednja se tri dana primirila samo zato jer nitko još nije definitivno odlučio da bi mu se na skore izbore isplatilo izaći kao onaj tko je dokrajčio koalicijsku trakavicu.</p>
<p>Račan i Tomčić su prije nekoliko dana proglasili prešutni moratorij na svađe do Atene. Baš im je dobro došla ta predaja molbe za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. A na ruku im je u smirivanju situacije išla i činjenica da Sabor ne zasjeda ovih dana. Jer, kada se nađu na kupu, saborski zastupnici jednostavno ne mogu odoljeti šaputanju s novinarima, sitnim spaćkama i podmetanjima nogu. I to ne samo kolegama iz drugih stranaka. Opale oni rado i po svojima, ako vjeruju da novinar neće otkriti izvor.</p>
<p>Hoće li se u tom time outu glave dovoljno ohladiti i uozbiljiti da mogu pred građane izaći sa suvislim objašnjenjem zašto žele nastaviti put u koalicijskom vlaku s partnerima koje su još jučer optuživali za kojekakve svinjarije, ili zašto iz društva izlaze baš sada, a nisu prije? Bojim se da to nećemo doživjeti.</p>
<p>Bilo bi doista veliko iznenađenje da se s Markova trga konačno pošalje neka jasna, dokazima potkrijepljena i iskrena poruka, potpisana punim imenom i prezimenom. Zato uopće nije čudno što ni jedna politička stranka ne uspijeva pridobiti barem toliko podrške birača da joj za formiranje vlade ne trebaju još barem dva ili tri partnera. Nitko nije dovoljno uvjerljiv. A kako bi i bili kada odašilju maglovite poruke.</p>
<p>Čak ni opozicijski HDZ, koji prema većini anketa danas najbolje stoji, nije iskoristio situaciju i ponovno privukao znatniju grupu birača koja ga je 2000. napustila i prešla koalicijskim strankama. Ma koliko manjkave bile telefonske ankete koje pratimo ovih dana, trend koji pokazuju ne može se zanemariti. A on nam obećava još jednu koalicijsku vladu s najmanje tri do četiri stranke. Sretno nam bilo!</p>
<p>Jedan od najvećih grijeha koalicijske vlasti nakon 2000. je činjenica da se nije ozbiljnije radilo na vraćanju povjerenja građana u ozbiljnost ljudi koji vode državu. Pa tko će vjerovati u ozbiljnost ljudi koji vode državu, a u međusobnim se sukobima služe trikovima piljarica s placa? U stanju su mjesecima raspravljati o smjeni ovog ili onog ministra, sudbini jednog generala ili tri policajca, ali im na pamet ne pada naciji objasniti zašto se hrvatske tvrtke moraju privatizirati i zašto misle da to treba činiti ovako, a ne onako.</p>
<p>Umjesto toga prodaju nam fraze o državi kao lošem vlasniku tvrtki. Točno je to, ali po čemu je privatni vlasnik Kutle bio bolji? Ili nas zasipaju svojom dubokom zabrinutošću zbog rasprodaje nacionalnog blaga strancima, kao da su hrvatski menadžeri i poduzetnici sve sam Lee Iacocca do Billa Gatesa. I kao da za oporavak uništenog gospodarstva ne treba i novac i znanje kojih u Hrvatskoj jednostavno nema dovoljno.</p>
<p>Umjesto jasnih odgovora na ta, za budućnost Hrvatske ključna pitanja, politika naciju ovih dana zasipa svojim sitnim driblinzima. </p>
<p>Pa ti sad biraj! Sutra ili ujesen, bojim se da je svejedno. Ne želim reći da situacija nije zrela za izbore. Naravno da jest. Ali Hrvatskoj mnogo više od izbora trebaju neki novi politički običaji i ljudi, koji se neće vrtjeti u krugu Markova trga nego će jasno i glasno reći kamo, zašto i kako žele voditi zemlju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Otvoriti se srpskom pravoslavlju s katoličkih pozicija, znači iskreno i bez ikakvih predrasuda voditi dijalog</p>
<p>Pronašavši u duhovnom svijetu Kraljevstva Božjega inspiraciju, koja ga je nadahnula da sekulariziranom čovječanstvu opijenom civilizacijom smrti uzvikne »da je čovjek put Crkve«, Ivan Pavao II. nadišao je sve rustikalne klevete, etiketiranja, pa i onih naše istočne braće, kako bi pokazao da su praštanje i ljubav ukorijenjene u evanđelju još nešto svježe i avangardno, čemu se današnji svijet tvrdoglavo i nerazumno ismijava / Potrebno je nadići primitivizam i površnost negativnoga političkog pragmatizma koji uštrcava svoj otrov u srca ljudi i neprestano ih razjedinjuje. Važno je shvatiti da je temeljni zakon iskrenog domoljublja i ljubavi prema svome narodu otvorenost i ljubav prema drugima i valja se pobuniti protiv svakoga pokušaja širenja nacionalne nesnošljivosti u ime domoljublja, jer to domoljublje nije</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Svaki katolik koji je u nedavnom susretu Ivana Pavla II. s episkopatom Srpske pravoslavne crkve gledao beskoristan događaj, morao bi se iskreno upitati nije li možda pripadnik pogrešne vjere i tako pronaći put u »ksenofobičniju« vjersku zajednicu. </p>
<p>Papa je iznova svojom genijalnošću u duhu evanđelja, i pristupom koji uvijek iznova oduševljava, potakao na razmišljanje sve vjernike i nevjernike koji žive na ovim prostorima, koliko se iskreno trude u provođenju iskrenog, a ne frazerskoga i umjetnog, mirotvorstva.</p>
<p>Nositi Krista u srcu znači biti beskrajno strpljiv i slijediti Njegov put čovjekoljublja i gledanja pozitivnih strana svakoga čovjeka i zajednice, bez obzira na njihove egzistencijalne gafove i nehumana opredjeljenja.</p>
<p>To je Papa pokazivao sve ove godine svojim odnosom prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ističući njena nastojanja prenošenja evanđelja srpskom narodu, njenu kulturu, velebnost i ljepotu crkava i samostana, umjetničke i duhovne baštine. Takvim pristupom Papa je pokazao da svaki čovjek i zajednica imaju prigodu za obraćenje, u svjetlu evanđelja promisliti svoj život, postupke i ponašanje.</p>
<p>Papa kao prorok univerzalnog čovjekoljublja nije se osvrnuo na velikosrpstvo koje je implicite i traktat u teologiji srpskog pravoslavlja zajedno s »Bogom Srbinom i nebeskim narodom« s čime je takva suluda »teologija« i tvrdnja bila temeljni motiv za arijevski odnos prema drugim narodima (poput nadmoći Arijevaca nad Dravidima). </p>
<p>Papa nije bio zlopamtilo da bi se sjetio uzvika »Papa je ustaša« ili »Sotona iz Zagreba«. </p>
<p>Radi viših ciljeva, Papa je u Kristu smirio svoje srce i s Njegovim osjećajima pristupio je braći pravoslavnima.</p>
<p>Pronašavši u duhovnom svijetu Kraljevstva Božjega inspiraciju, koja ga je nadahnula da sekulariziranom čovječanstvu opijenom civilizacijom smrti uzvikne »da je čovjek put Crkve«, Ivan Pavao II. nadišao je sve rustikalne klevete, etiketiranja, pa i onih naše istočne braće, kako bi pokazao da su praštanje i ljubav ukorijenjene u evanđelju još nešto svježe i avangardno, čemu se današnji svijet tvrdoglavo i nerazumno ismijava.</p>
<p>Papin ekumenski pristup pokazuje da se iskren dijalog s kršćanskom braćom drugih vjera, kao i pripadnicima drugih religija, može voditi samo ako se svaki vjernik preda Kristu i prihvati evanđeoske zakone koji sadrže jedina ispravna pravila kvalitetnoga i plodnoga ekumenskog djelovanja. </p>
<p>Ekumenizam i dijalog nisu, kako to neki »stručnjaci« humanizma tvrde, odreći se sadržaja svoje vjere, nego prionuti uz sadržaj koji ispovijedamo, odnosno uz samog Krista, te od njega crpiti nadahnuće za prihvaćanje drugoga.</p>
<p>Događaj u Vatikanu lepeza je novih prigoda koje katolicima i pravoslavnima daje Duh Sveti. </p>
<p>Prava je prigoda da se srpsko pravoslavlje oslobodi velikosrpskih naslaga, doživi duboku i temeljnu katarzu te u Kristu nađe svoju sudbinu. Hrvatskim katolicima to je izvanredna prigoda da još savršenije prihvate zakonitosti ekumenizma, praštanja i pomirenja, da se silom Kristove milosti oslobode i najmanjeg osjećaja prezira i mržnje. Ta katarza potrebna je na metafizičkoj razini. </p>
<p>Potrebno je nadići primitivizam i površnost negativnoga političkog pragmatizma koji uštrcava svoj otrov u srca ljudi i neprestano ih razjedinjuje. Važno je shvatiti da je temeljni zakon iskrenog domoljublja i ljubavi prema svome narodu otvorenost i ljubav prema drugima i valja se pobuniti protiv svakoga pokušaja širenja nacionalne nesnošljivosti u ime domoljublja, jer to domoljublje nije.</p>
<p>Otvoriti se srpskom pravoslavlju s katoličkih pozicija, znači iskreno i bez predrasuda voditi dijalog. Danas u Hrvatskoj, od ljevičarskih fanatika, srbofilija je postala pomodni i ispraznofrazerski instrument umjetnog pomirenja, pokušaja izgrađivanja nekog novog bratstva i jedinstva, te neprestano psihološko seciranje hrvatskoga naroda kako bi ga se opet i iznova bacalo u ideološke močvare, što se nikako ne smije dopustiti.</p>
<p>Kristološkim i katoličkim pristupom pravoslavnima hrvatski katolici pokazat će da njihova ljubav prema njima nije isprazno frazerstvo i proračunati primitivizam, kao u skojevskih bojovnika, nego iskrena želja za suživotom i zajedništvom koje nitko ne smije ugroziti.</p>
<p>A da se tragedija na našim izmučenim prostorima ponovno ne dogodi, valja osloboditi sile evanđelja koje čovjeka pune snažnim čovjekoljubnim osjećajem, bez mržnje, osvete, mizantropije i bilo kakva oblika osvetoljubivosti.</p>
<p>Papa bi, kao pastir Katoličke crkve, i graditelj univerzalne globalizacije ljubavi, bio radostan u Duhu Svetom kada bi se takva duhovna zrelost postigla na ovim prostorima. A budući da on njeguje simpatije prema hrvatskome narodu, opet će ga pozvati da se opredijeli za taj put.</p>
<p>Autor je katolički publicist, svećenik, kapelan u Novskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Reforma školstva na prokrustovoj postelji: prijedlozi, peticije, deklaracije, sučeljavanja, diskvalifikacije...</p>
<p>Javno reagiranje na gotov dokument Ministarstva prosvjete upućuje na zaključak o pomanjkanju koordinacije znanstvenih subjekata (institucija) u oblikovanju tako važnoga dokumenta, kao što je dokument o promjenama školskoga (odgojno-obrazovnoga) sustava. Dokument o promjenama školskoga/odgojno-obrazovnoga sustava zahtijeva interdisciplinarni pristup koji okuplja znanstvenike različitih profila iz različitih institucija / Pri određivanju ustrojstva školskoga sustava uzimaju se u obzir psihološki, pedagoški, socijalni i gospodarski uvjeti. Sama kvantifikacija bez cjelovite psihološke, pedagoške, sociološke i gospodarstvene argumentacije ne može se uzeti kao apsolutan kriterij za izbor organizacijskoga modela. Prije konačne odluke o izboru modela nužno je razmotriti sve spomenute uvjete</p>
<p>DRAGUTIN ROSANDIĆ</p>
<p>Projekt reforme školstva što ga je pripremilo Ministarstvo prosvjete i sporta, prihvatila Vlada i odbili saborski Odbor za znanost, kulturu i prosvjetu te Hrvatski sabor, senzibilizirao je širu prosvjetnu, kulturnu, političku, znanstvenu i medijsku javnost. </p>
<p>Na taj je projekt reagirao akademik Paar objavljenim Prijedlogom razvoja hrvatskoga školstva i drugim oblicima javnoga djelovanja (peticijom koju potpisuje 321 znanstvenik, umjetnik i pedagog, te 114 akademika, Deklaracijom o znanju, intervjuima u javnim glasilima i polemikama).</p>
<p>Javno reagiranje na gotov dokument Ministarstva prosvjete upućuje na zaključak o pomanjkanju koordinacije znanstvenih subjekata (institucija) u oblikovanju tako važnoga dokumenta, kao što je dokument o promjenama školskoga (odgojno-obrazovnoga) sustava. </p>
<p>Dokument o promjenama školskoga/odgojno-obrazovnoga sustava zahtijeva interdisciplinarni pristup koji okuplja znanstvenike različitih profila iz različitih institucija.</p>
<p>Bez interdisciplinarnoga pristupa i znanstvene metodologije koja uključuje empirijsko istraživanje ne mogu se očekivati prihvatljivi (valjani) prijedlozi za promjenu sustava u svim njegovim sastavnicama. </p>
<p>Metodološka formula prema kojoj se uspostavlja paradigma sadrži ove odrednice: što se želi promijeniti, zašto se mijenja, pod kojim uvjetima, s kojim očekivanjima i kojim se mjernim instrumentima mjere postignuća.</p>
<p>U raspravama su otvorene mnoge teme o školstvu općenito i posebno o hrvatskome školstvu. Iz širokoga kruga tema izdvajam najvažnije: trajanje obvezatnoga školovanja, stupnjevitost školskoga sustava, prohodnost sustava, uzori za oblikovanje hrvatskoga školskoga sustava, stručne kompetencije učitelja za pojedine odgojno-obrazovne stupnjeve, organizacija nastave za 21. stoljeće, državna matura i dr.</p>
<p>O svakoj tematskoj odrednici valjalo bi posebno raspravljati sa stručnoga gledišta, no ta potreba prelazi okvire ovoga novinskoga teksta. Stoga izdvajam tri ključne teme: ustrojstvo školskoga sustava, stručne kompetencije učitelja i organizaciju nastave na početku 21. stojeća.</p>
<p>Sadašnji hrvatski školski sustav obuhvaća tri stupnja: dva stupnja osnovne škole četiri + četiri i srednjoškolski stupanj tri ili četiri godine. Projekt Ministarstva predlaže promjenu za osnovno obrazovanje (obvezatno obrazovanje): tri + tri + tri. Projekt akademika Paara predlaže sadašnju ljestvicu četiri + četiri + jedan za obvezatno osnovno obrazovanje i poziva se na austrijski model prema kojem bi trebalo oblikovati hrvatski školski sustav, jer »austrijski školski sustav odgovara hrvatskom školskom sustavu s prva dva stupnja četiri + četiri i trećim stupnjem od četiri godine«.</p>
<p>Izrečena obavijest o austrijskome školskom sustavu nije potpuna. Izostao je podatak o raslojavanju austrijskoga školskog sustava nakon četvrtoga razreda kada započinje školovanje u gimnaziji koja traje osam godina (ne četiri kao u Hrvatskoj) te školovanje u Hauptschule (četiri godine) i obvezatnome devetome usmjeravajućem razredu. </p>
<p>Inače, austrijski školski sustav odlikuje se raskošnim didaktičkim pluralizmom (različitim vrstama škola i različitim didaktičkim doktrinama na kojima se utemeljuje odgojno-obrazovni proces, te opisom, vrednovanjem i rangiranjem vrijednosti svake škole).</p>
<p>U raspravama se spominje švedski školski sustav koji obuhvaća tri stupnja obvezatnoga školovanja: osnovni stupanj (prva tri razreda), srednji stupanj (druga tri razreda) i viši stupanj (završna tri razreda). Takav ustroj školskoga sustava utemeljen je na zasadama razvojne psihologije koja uspostavlja tri faze u spoznajnom i emocionalnom razvoju djece osnovnoškolske dobi: rano djetinjstvo, srednje djetinjstvo i rana adolescencija.</p>
<p>Pri određivanju ustrojstva školskoga sustava uzimaju se u obzir psihološki, pedagoški, socijalni i gospodarski uvjeti. Sama kvantifikacija bez cjelovite psihološke, pedagoške, sociološke i gospodarstvene argumentacije ne može se uzeti kao apsolutan kriterij za izbor organizacijskoga modela. Prije konačne odluke o izboru modela nužno je razmotriti sve spomenute uvjete.</p>
<p>U raspravama o stručnim kompetencijama učitelja za sve stupnjeve odgojno-obrazovnoga sustava istaknuto je mišljenje prema kojem je učiteljska kompetencija pretežno uvjetovana znanjem znanstvenoga sadržaja, sadržaja matičnih znanosti na kojima se utemeljuje predmetni kurikul. </p>
<p>Pritom se zapostavlja ili niječe druga, isto tako značajna sastavnica učiteljske stručne kompetencije: pedagoška, psihološka, metodička, komunikološka, informatička. </p>
<p>Učiteljska stručna kompetencija spoj je (sinteza, kreativna sinteza, funkcionalna sinteza) spomenutih sastavnica (supstratne znanosti, pedagoško-psihološke, metodičke, komunikološko-informatičke).</p>
<p>Razlikuje se kompetencija znanstvenika i učitelja iz određenoga područja. Znanstvenik naučava, učitelj poučava i naučava. Poučavanje ima svoje zakonitosti utemeljene na teoriji spoznaje, razvojne i pedagoške psihologije, didaktičke komunikacije, teorije učenja, metodičke teorije o strategijama poučavanja. </p>
<p>Udio pojedinih sastavnica u stručnoj učiteljskoj kompetenciji usklađuje se s odgojno-obrazovnim stupnjevima, ali čini neraskidivo jedinstvo na svim razinama.</p>
<p>Na temelju opisa, vrednovanja i hijerarhiziranja učiteljske kompetencije za pojedine stupnjeve odgojno-obrazovnoga sustava ustanovljuje se i kompetencija institucija koje mogu dati te kompetencije.</p>
<p>Za rješavanje toga pitanja kompetentna je sveučilišna zajednica koja znanstvenim metodama utvrđuje uvjete i načine stjecanja učiteljske kompetencije i njezina cjeloživotnoga poboljšanja.</p>
<p>U Prijedlogu razvoja hrvatskoga školstva (projekt akademika Paara) naznačeni su »trendovi obrazovanja za 21. stoljeće«, odnosno preporuke u natuknicama za programiranje sadržaja, ciljeva i organizaciju nastave. Naznačene natuknice, većim dijelom, pripadaju prošlome stoljeću, naročito natuknice koje se odnose na organizaciju nastave.</p>
<p>Komentirat ću samo neke preporuke.</p>
<p>Projekt se opredjeljuje za »razvoj kreativnosti«. Ideje o razvoju kreativnosti i kreativnoj nastavi aktualizirane su šezdesetih godina prošloga stoljeća u sklopu pokreta za model kreativne škole (u Americi i europskim zemljama). O tome svjedoče brojne stručne monografije.</p>
<p>Preporuka o »interdisciplinarnosti u nastavi« u didaktičko-metodičkoj teoriji afirmirana je, u različitim pojavnim oblicima i nazivima, od dvadesetih godina prošloga stoljeća. </p>
<p>Preporučivanje »zornosti« u nastavi opće je mjesto u svim dosadašnjim teorijama poučavanja.</p>
<p>U »trendovima obrazovanja za 21. stoljeće« izostale su preporuke (barem u natuknicama) koje proizlaze iz recentnih didaktičkih, metodičkih i psihologijskih teorija (teorija učenja), teorije didaktičke komunikacije (informacijska i komunikacijska tehnologija), teorije otvorenih metodičkih sustava, multimedijske nastave i sl.</p>
<p>U projektu su izostale odrednice o stjecanju kompetencija u određenim područjima koje su uključene u obrazovne sustave razvijenih zemalja, nacionalne kurikule i međunarodne projekte. Izostala je i odrednica o razvijanju kritičkoga mišljenja i čitateljske kompetencije kao uvjeta za uspješno učenje.</p>
<p>Ponuđene natuknice ne jamče uspješne i domišljene, znanstveno utemeljene trendove obrazovanja za 21. stoljeće.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Šute kao zaliveni vrli hrvatski »strateški istraživači«</p>
<p>Zakotrljala se poprilična medijska lavina na račun naše diplomacije i visokih dužnosnika zbog potpore američkoj nakani da udari po Iraku... gotovo da čovjek povjeruje kako se nacija budi iz dugogodišnje tuposti prema zbivanjima u »bijelomu svijetu«! Ali jedan se glas upadljivo - ne čuje. Šute, kao zaliveni, vrli hrvatski »strateški istraživači«, oni bajni doktori ovih ili onih znanosti koji čuče u zavodima, institutima, akademijama... s atributima (geo)strateški, (geo)politički ili međunarodno-odnosni u svojim patetičnim imenima / Društvance koje se najčešće bavi sajmovanjem - iako statistika kaže da na temelju na sajmu pokupljene informacije o izboru mjesta ljetovanja odlučuje samo dva posto turista - grubo zanemaruje činjenicu da, zahvaljujući nesposobnosti vlasti da se kreativno nosi sa svim izazovima turizma kao nacionalno-strateške privredne djelatnosti, tako uzurpira i ulogu znanstveno-istraživačke ustanove. Jer logično bi bilo da HTZ - kad naručuje, prihvaća i plaća »projekt stoljeća« - zna i na koje će se, znanstveno istražene, ekonomske, socijalne, kulturne, ambijentalne... osnove taj projekt nasloniti. Slično je i na području nečega što, nemajući prikladnijeg naziva, možemo zvati socijalnim inženjeringom</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Eto, okuplja se i nešto nalik na kritičnu masu prvog prosvjeda u Hrvata protiv »Bushove vojne na Saddama«, zakotrljala se poprilična medijska lavina na račun naše diplomacije i visokih dužnosnika zbog potpore američkoj nakani da udari po Iraku... gotovo da čovjek povjeruje kako se nacija budi iz dugogodišnje tuposti prema zbivanjima u »bijelomu svijetu«! </p>
<p>Ali jedan se glas upadljivo - ne čuje. Šute, kao zaliveni, vrli hrvatski »strateški istraživači«, oni bajni doktori ovih ili onih znanosti koji čuče u zavodima, institutima, akademijama... s atributima (geo)strateški, (geo)politički ili međunarodno-odnosni u svojim patetičnim imenima. </p>
<p>Hrvatska nema ni ustanove, ni istaknute profesionalce - o nadahnutim politintelektualcima sposobnim artikulirati viziju da ne trošimo riječi - koji bi, kad zagusti, znali ponuditi Predsjedniku Republike, premijeru, diplomaciji... uvjerljive odgovore na izazove i pritiske.</p>
<p>Netko će reći da nam je ta, namjensko-primijenjena znanost, tanašna zato, jer je bivša »savezna« država sustavno suzbijala nastojanja za decentralizacijom - uspijevajući da svi iole relevantni istraživački instituti ostanu pod nadzorom beogradske partijsko-armijske čaršije. </p>
<p>Drugo bi, jednako djelomično, objašnjenje bilo da se u osamostaljenoj Republici Hrvatskoj takve ustanove nisu osnovale, a niti postojeće privele svrsi, zato jer je »državni poglavar« ionako sve znao. </p>
<p>Toliko da je savjetovao svojim savjetnicima, pa što bi mu instituti... kad ih je, iz osobnog iskustva, poznavao kao jalova okupljališta uživatelja režimske sinekure.</p>
<p>Čuje se i treća verzija: jedina institucija koja je mogla poroditi modernu i kvalitetnu geostratešku i geopolitičku znanost u službi hrvatske države i nacije - zagrebački Fakultet političkih znanosti - cijelo je desetljeće tuđmanizma tavorio u sjeni prijetnje utrnućem, a ni sad, dijeleći turobnu sudbinu visokog školstva i znanosti u ovoj zemlji, nema kapaciteta da uskoči u taj prazan prostor. </p>
<p>Na kraju, epitetom »centra/instituta za...« kompleks geostrategije i geopolitike - što bi trebalo upućivati na njihove potencijale kompetentne analize kriza u suvremenom svijetu i oblikovanja odgovora koji mogu poslužiti kao osnova za odluke nositelja vlasti, diče se i dvije »institucije« nevrijedne spomena. </p>
<p>Naime, sve što su dosad ponudile javnosti u žalosnu je suodnosu s njihovim imenima, a o potrošenu proračunskom novcu - šteta riječi.</p>
<p>Tako se nepostojanje kvalificirane ustanove za pripremu (vanjsko)političkih, pa i obrambenih, ekonomskih (primjerice: o stvaranju pričuve energenata, hrane, lijekova...) i socijalnih (o suzbijanju panike) odluka izvršne vlasti »sjajno« uklapa u jednako štetan manjak institucija za izučavanje tranzicije, praćenje procesa u našemu neposrednom geopolitičkom okolišu ili za oblikovanje modernog identiteta i inteligentnu promociju zemlje u eurointegracijskom i globalizacijskom okolišu.</p>
<p>Još 1992. godine, u Vjesniku, zagovarao sam osnivanje (radno nazvanoga) Balkanološkog instituta - znanstvene ustanove koja bi se bavila cjelovitim i dubinskim istraživanjima mijena na području »južno od Slovenije, a sjeverno od Grčke«. </p>
<p>Jer već je tada bilo jasno da nam je ono što će Europska unija kasnije nazvati zapadnim Balkanom, i izazov, i sudbina. Ali tada, kao i sad, u naših »mitteleuropskih« ignoranata - svako spominjanje Balkana izazivalo je bijes ili, u najmanju ruku, čepljenje nosa... dok i danas samo usamljeni realisti prepoznaju potencijale »Hrvatske, predvodnice u regiji«.</p>
<p>Ozbiljnim znanstvenim istraživanjima ni su u nas pokrivena još mnoga, izvanredno važna područja. </p>
<p>Tako, istodobno dok u Uredu za strategiju razvoja Hrvatske u 21. stoljeću raste hrpetina elaborata kojima se vesele jedino arhivski moljci, mandat nad strateškim promišljanjem, a time i oblikovanjem za budućnost, hrvatskog turizma »konzumira« amaterska družina u Hrvatskoj turističkoj zajednici, prepuštajući stvaranje branda trgovcima recikliranim projektima iz jedne konkurentske zemlje! </p>
<p>Društvance koje se najčešće bavi sajmovanjem - iako statistika kaže da na temelju na sajmu pokupljene informacije o izboru mjesta ljetovanja odlučuje samo dva posto turista - grubo zanemaruje činjenicu da, zahvaljujući nesposobnosti vlasti da se kreativno nosi sa svim izazovima turizma kao nacionalno-strateške privredne djelatnosti, tako uzurpira i ulogu znanstveno-istraživačke ustanove.</p>
<p>Jer logično bi bilo da HTZ - kad naručuje, prihvaća i plaća »projekt stoljeća« - zna i na koje će se, znanstveno istražene, ekonomske, socijalne, kulturne, ambijentalne... osnove taj projekt nasloniti.</p>
<p>Slično je i na području nečega što, nemajući prikladnijeg naziva, možemo zvati socijalnim inženjeringom. </p>
<p>Nije riječ o manipulaciji društvom, temeljem istraživačkih analiza, nego o poticanju društvenog reda, javne etike i morala, izgradnje odgovornosti i uzajamnosti u skupina i pojedinaca, i to složenim, cjelovitim i trajnim djelovanjem vlasti, obrazovnog sustava, građanskih udruga, medija...</p>
<p>Umjesto da nam to - zajedno s prijedlogom postupaka za rješavanje problema - predoči neki od (preko)brojnih instituta za društvena istraživanja, od Policijske uprave u Istri doznajemo za uznemirujući porast mnogih oblika društveno neprihvatljiva ponašanja.</p>
<p>Iscrpan, a prema nanizanim brojkama zaista dramatičan, izvještaj istarske policije o zbivanjima u prošloj godini u toj regiji govori o drskom ponašanju građana, vrijeđanju službenih osoba, tučnjavama i svađama na javnim mjestima, puštanju stoke i kućnih ljubimaca da nanose štetu drugima, divljanju alkoholiziranih i drogiranih... s tendencijom rasta između 13 i 48 posto, u odnosu prema 2001. godini.</p>
<p>I to u Istri, nedvojbeno mirnijem i uljudnijem dijelu Lijepe naše od zemaljskog prosjeka, regiji koja je možda i najeuropskiji dio Hrvatske uopće!</p>
<p>Koji je, međutim, naš institut - oslanjajući se na egzaktne podatke - posljednjih godina upozorio na eroziju morala, etike, građanske pristojnosti... da ne govorimo o svakojakoj permisivnosti, relativizmu, slabljenju povjerenja u građanske vrijednosti, pa time i urušavanju discipline, razinom koje se uredna društva razlikuju od razularenih i sirovih?</p>
<p>Na kraju, vraćam se temi nacionalnoga, odnosno socijalnoga identiteta - onako bizarno aktualiziranoj sramotnim događajem na zagrebačkomu Jelačićevu placu, prigodom dočeka »zlatnih rukometaša« iz Portugala. </p>
<p>Bjelodano je dvoje: oblikovanjem identiteta hrvatske nacije, kao dijelom pripreme društva za odgovorno sudjelovanje u europskim integracijskim procesima - ne bavi se nitko; kao drugo, u golem prostor, obilježen dramatičnim izostankom moderno promišljene i inteligentno akcijski koncipirane društvene inicijative ubacuju se - i, ni od koga ometeni, haraju njime - zatočenici propalih ideologija i jurišnici tmine.</p>
<p>Onim slojem društvene stvarnosti na komu bi se, iz dana u dan, a posebno u kritičnim situacijama visokoga nacionalno-emotivnog naboja, morala osjetiti snažna i višestruka nastojanja odgovornih ustanova za izgradnju društva vrijednosti - dominiraju propovjednici ognjištarske pseudoetike, »vrijednosti« koje pamtimo iz onoga nezaboravno paradigmatskog pisma Mate Bobana kardinalu Kuhariću. </p>
<p>Ma, kakva liberalno-demokratska Europa, kakva građanska kinderštube, kakvo Woytilino kršćanstvo - imaju oni svoje cinično-primitivno pitanje za svaki odgovor civiliziranog svijeta!</p>
<p>No ponajmanje će prosvjedi u hrvatskim gradovima - ili ona dirljivo-humanistička gesta virovitičkog profesora - spriječiti američku ratnu silu na putu prema iračkim naftnim poljima. </p>
<p>Ova bi nacija, međutim, i taj mučan trenutak čekala nešto dostojanstvenije kad bi joj njezina vlast, oslanjajući se na ekspertize kvalificiranih znanstvenika, mogla objasniti zašto se njezin potpis našao pod (notornom ucjenom ispisanim) papirom Vilniuske skupine, zašto se u Banskim dvorima hrvatsko svrstavanje uz Ameriku smatra »doprinosom ozbiljnosti strateške namjere za učešćem u euroatlantskim integracijama«, a zašto je s Pantovčaka lansirana izjava samo s malom, ali za čitanje cjeline nedostatno ograđujućom napomenom.</p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, član Predsjedništva Liberalne stranke.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB: MARINA ŠUR PUHLOVSKI</p>
<p>Svaki prolazak - bolna avantura </p>
<p>Marina Šur Puhlovski, književnica </p>
<p>Kad sam zamoljena da napišem nešto za rubriku »Zašto volim Zagreb?«, pomislila sam kako o tome neću imati što reći... Naime, u Zagrebu sam rođena, u Zagrebu je rođena moja majka i njezini roditelji, tu su od rane mladosti živjeli moj pradjed i moja prababa. Zagreb je uz mene prirastao poput ruke ili noge, za koje se nikad ne pitamo volimo li ih ili ne: naprosto su ovdje, jedini...</p>
<p>I tek pred perspektivom mogućega gubitka, pitanje »Zašto volim Zagreb?« dobilo je na težini; da bismo shvatili što imamo, to trebamo izgubiti...</p>
<p>Što bi, dakle, za mene značilo izgubiti Zagreb, moje mitsko zavičajno mjesto, uz koje je vezano pamćenje i mene i mojih predaka - sjećanja su jedino što sam od njih naslijedila - te se ni fizički niti duhovno nemam kamo drugdje vraćati: a kao piscu, vraćanje mi je prva životna zadaća...</p>
<p>Kad ja, dakle, razmišljam o svom zavičaju, ne vraćam se u neko pusto selo na sjeveru ili mirisni gradić uz more na jugu, već u zagrebačke ulice, istina, poznato sive, no za mene nastanjene duhovima moje prošlosti i predaka, koji sivilo pretvaraju u šaroliki metež... Tu se moja majka vječno polako vraća s posla, vječno pjeva... Tu moj otac vječno stoji naklaćen na šank, pijući gemište u kojima će naći svoju smrt... Tu se vječno njiše »konjski rep« moje prijateljice Nataše, tu susjedi Štefekovi sjede ili stoje ispred kuće... Tu ja sama žurim, vječno kasneći, u škol... Tu su svi likovi mojih pripovijesti i romana, tu sam i ja sama kao lik, te je svaki prolazak kroz Kordunsku, Primorsku ili Krajišku ulicu za mene bolna avantura.</p>
<p> Susret sa svojom prošlošću svakom je čovjeku težak. </p>
<p>Tako odgovor na pitanje »Zašto volim Zagreb?« glasi: »Volim ga jer ga poznajem«, što je ujedno najveća dobit od pisanja ovog teksta - ponudio mi je moguću definiciju ljubavi. Ipak, još nešto. </p>
<p>Možda će se čitateljima ovaj tekst činiti suviše ozbiljnim, turobnim. No namjerno sam ga izbjegla. Najveći problem ovog svijeta jest u tome što se svi previše šale, što nitko nije ozbiljan.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Gradonačelnica: »Obećanje - ludom radovanje« </p>
<p>Ponude za kupnju Ferimportove zgrade još nisu otvorene pa se ne zna hoće li je kupiti upravo Grad / Pravo prvokupa ne znači pravo na kupnju po svaku cijenu / O namjeni Ferimportove zgrade razgovarat će se s ministrima kulture i znanosti i rektoricom Zagrebačkog sveučilišta </p>
<p>»Nitko ne može unaprijed smještati bilo koga u imovinu koja još nije gradska, jer koliko ja znam, ponude koje su stigle na natječaj za kupnju te zgrade, tek se danas otvaraju«, istaknula je Vlasta Pavić u petak, dan nakon što je njen zamjenik, Milan Bandić, sazvao posebnu konferenciju za novinare i najavio da Grad kupuje zgradu Ferimporta na Trgu maršala Tita za Muzičku akademiju.</p>
<p> O kupnji se ne može govoriti, nastavila je, dok ne bude potpisan ugovor. </p>
<p>Gradonačelnica je potvrdila da Grad ima pravo prvokupa. Ali ako netko drugi ponudi više, to pravo znači samo to, da će iz Ferimporta pitati Grad hoće li on ponuditi više. »Što ako netko ponudi 10 puta više nego mi«, retorički je pitala gradonačelnica. Usput, Grad je za Ferimportovu zgradu ponudio 30 milijuna kuna.</p>
<p>Vlasta Pavić još je naglasila, kako nitko ne osporava probleme sa smještajem koji već 82 godine muče Muzičku akademiju. »Kupimo li zgradu Ferimporta, prvo ću se sastati s ministrima kulture i znanosti, te rektoricom Zagrebačkog sveučilišta. Zajedno ćemo razmotriti koja bi institucija uselila u taj prostor«, rekla je Vlasta Pavić.</p>
<p>Na novinarsko pitanje može li ona, kao gradonačelnica, suspendirati neodgovorne članove Poglavarstva, Vlasta Pavić rekla je kako bi ona znala što joj je činiti, da je nešto takvo sâma napravila.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić, koji je također bio na konferenciji za novinare, objasnio je, da je na zatvorenoj sjednici 6. veljače, kad je Poglavarstvo odlučilo javiti se na natječaj Ferimporta, odlučeno da se s tim ne izlazi u javnost prije nego što to poduzeće prihvati upravo ponudu Grada.</p>
<p> Bandićeva obećanja dekanu Muzičke akademije kako će baš ta ustanova useliti u spornu zgradu, dana i prije nego je zgrada došla u vlasništvo Grada, gradonačelnica je kratko komentirala: »Obećanje - ludom radovanje«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kvatrić: podzemna garaža i obnova prilaznih ulica</p>
<p>Jakuševčani ne moraju plaćati Čistoći sakupljanja i odvoz otpada / Neće se povećavati slivna naknada za slivno područje Zagreba </p>
<p>Gradsko je poglavarstvo na sjednici u petak prihvatilo idejni projekt arhitekta Miroslava Genga za rekonstrukciju i uređenje Kvaternikova trga. Nekad popularni, a danas napušteni Kvatrić dobit će podzemnu garažu, a rekonstruirat će se i kontaktna zona prilaznih glavnih cesta: Maksimirske, Domjanićeve, Vlaške, Šubićeve i Heinzelove od Kvatrića do Martićeve.</p>
<p>Poglavarstvo je odlučilo i da se stanovnike Jakuševca oslobodi plaćanja sakupljanja i odvoza komunalnog otpada, zato da bi im se, kako je rečeno, »poboljšao društveni i komunalni standard«. Radi zaštite izvorišta, Poglavarstvo je osnovalo peteročlano stručno povjerenstvo, na čelu s Renatom Kolačević iz Hrvatskih voda, koje do 2005. godine Poglavarstvu treba dostaviti prijedlog odluka o zaštiti izvorišta, a do 2007. i gotovi program.</p>
<p>Visina slivne naknade za slivno područje Zagreba neće se povećavati, jer su, kako je rekao Vitomir Debeljak iz Hrvatskih voda, sredstva planirana od naknada dovoljna za ulaganja, koja će se sa 65 milijuna kuna u 2002. godini, u ovoj godini povećati na 75 milijuna kuna. U prošloj je godini naplata vodne naknade povećana za 8 posto, a u ovoj se planira prihod od 97 milijuna kuna, što je daljnje povećanje od deset posto. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gradonačelnica traži ispriku Miljenka Mesića</p>
<p>»Osam je ljudi, među kojima i Miljenko Mesić, pročelnik Zavoda za prostorno planiranje, sudjelovalo u radnoj skupini koju sam, u vezi s donošenjem novoga Generalnog urbanističkog plana (GUP), sazvala 10. veljače. Zajedno smo odlučili, da u Zavod pošaljemo Slavka Dakića kako bi zajedno riješili sve probleme«, odgovorila je gradonačelnica na novinarsko pitanje, zašto je, kako su objavili neki mediji, bez znanja sadašnjega, u Zavod poslala bivšeg pročelnika. »Mesić je znao za dogovor i stvarno ne znam zašto je u medijima rekao drukčije. U svakom slučaju, treba se javno ispričati meni i svim onim ljudima s kojima je na tom sastanku sjedio, a koji imaju uši«, komentirala je. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sulić: Buntovnici ruše dignitet sudstva</p>
<p>»Općinski sud donio je presudu u korist tužitelja Croatia busa, što znači da buntovnici u roku od tri sata po primitku rješenja moraju napustiti sve poslovne prostore, autobuse kao i krug poduzeća u Heinzelovoj ulici«, rekao je u petak na konferenciji za novinare direktor poduzeća Croatia bus Trpimir Sulić. </p>
<p>Sud je ocijenio da radnici nisu u organiziranom štrajku, što znači da je njihova akcija nelegitimna, rekao je Sulić koji je najave radnika kako neće poštovati odluku Općinskog suda, okarakterizirao kao »rušenje digniteta sudstva«. Na novinarsko pitanja hoće li odstupiti s mjesta direktora, ako Trgovački sud odredi mjeru imenovanja privremene Uprave, Sulić je rekao: »Neću!«</p>
<p> Obrazlažući svoju odluku, ustvrdio je kako takva mjera neće biti donesena. Ako, dakle, radnici ne deblokiraju poduzeće, Sulić će pokrenuti ovršni postupak za deložaciju, odnosno zatražit će intervenciju policije, a sve troškove moguće deložacije snosit će radnici. »Samo izlazak policije na teren stoji 10 tisuća kuna, pa neka razmisle«, zaključio je Sulić.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Iveković: Ostajemo u Heinzelovoj ulici</p>
<p>»Odluka Općinskog suda je iživljavanje države nad grupom ljudi. Umjesto da zaštiti radnike, pravosuđe ih gazi, zajedno s kriminalcima koji su ih opljačkali«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. </p>
<p>Komentirajući presudu Općinskog suda u predmetu Croatia bus, kojom se bivšim radnicima tvrtke zabranjuje svako daljnje ometanje posjeda, Iveković je ironično zaključio kako su aktivnosti radnika očito urodile plodom. Iako još nisu usuglasili mišljenja, Iveković ne vjeruje da će se radnici, koji su na glavnom ulazu u Heinzelovoj ulici dočekali i stoti dan, predati tako lako. </p>
<p> »Nećemo poštovati odluku suda, ostajemo ovdje«, poručili su radnici. Iveković je izrazio i čuđenje zbog činjenice da je o sudskoj odluci prvi obaviješten upravo Trpimir Sulić. Dodao je kako je u razgovoru s predsjednikom Sabora, Zlatkom Tomčićem, uočena rupa u zakonu, odnosno to, da ne postoji zakonom propisani rok u kojem bi se sud treba očitovati o privremenoj mjeri. </p>
<p>Tomčić se pritom obvezao da će na sljedećem zasjedanju Sabora po hitnom postupku predložiti izmjenu zakona odnosno određivanje roka. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Nina Badrić predstavila novi web-site</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Pjevačica Nina Badrić u petak je u hotelu Opera predstavila svoju službenu stranicu na web adresi www.ninabadric.hr. Tom je prilikom Nina potpisala i ugovor s predsjednikom uprave »Iskon Interneta« Ratkom Pažurom. Idejni začetnici i realizatori web stranice su Lea i Diana Štrban, članovi Nininog fan-cluba, a autor stranice je student grafičkog dizajna Goran Obrovac. </p>
<p>Nakon promocije stranice, Nina je održala i live-chat na Iskonovim internet stranicama. Pjevačici, koju ove godine očekuje i nastup na Dori, novi album jednostavnog naziva »Ljubav«, na tržište će izaći sredinom travnja. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Oliver u Bestu pjevao zaljubljenima</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Legendarni Oliver Dragojević održao je u četvrtak u diskoteci The Best još jedan u nizu koncerata na kojem je vladala neviđena gužva.</p>
<p> Uz skladbe s posljednjeg albuma »Trag u beskraju«, publika se dobro zabavljala i uz ostale Oliverove uspješnice. </p>
<p>Nastup u diskoteci The Best bio je ujedno i prvi nastup u Zagrebu na kojem je splitski pjevač pjevao pjesme s novog albuma, a u njegovom su koncertu zasigurno najviše uživali zaljubljeni.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Parni valjak darovao ruže za Valentinovo</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Članovi grupe Parni valjak okupili su se u petak u 13 sati u središtu Zagreba, ispred trgovine Croatia Recordsa u Bogovićevoj ulici, i na samo Valentinovo darivali Zagrepčanke ružama. Kad su shvatile da ruže dobivaju od Bere, Brka, Akija ili Buća, prolaznice su bile uistinu sretne. Ipak, u cijeloj je priči izostao šef Hus, koji je zbog ozlijede na Sljemenu, gdje je vježbao skijanje za natjecanje kojeg je i sam prošle nedjelje bio organizator, još uvijek na »bolovanju«.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tradicionalna Bokeljska večer u subotu u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - U subotu navečer u hotelu Sheraton okupit će se članovi Hrvatske bratovštine »Bokeljska mornarica 809« kako bi tradicionalno proslavili Tripunjdan. Riječ je o najstarijoj hrvatskoj udruzi, osnovanoj početkom 809. godine, a Tripunjdan, dan zaštitnika grada Kotora te tisućljetni blagdan Hrvata Boke kotorske slavi se svake godine u veljače. </p>
<p>»Bokeljska« mornarica, koja se najprije nazivala »Kotorska«, jedna je od najstarijih pomorskih udruga na svijetu. Početak njenog postojanja povezuje se s 13. siječnja 809. godine kada su kotorski mornari prenijeli moći sv. Tripuna u Kotor iz Rose na ulazu Boke Kotorske, gdje su se našle na putu iz Male Azije u Veneciju. Od tada je sv. Tripun zaštitnik grada Kotora i Bokeljske mornarice. </p>
<p>»Današnji značaj 'Bokeljske mornarice' nije samo u očuvanju običaja i bogate povijesti za Bokelje u Boki i diljem svijeta«, naveo je predsjednik bratovštine dr. Josip Gjurović, »nego i u potrebi ukazivanja da je Boka, kao i Dubrovnik, stoljećima pripadala istom mediteranskom i euproskom kulturnom i civilizacijskom biću, kojega treba sačuvati i za budućnost«.</p>
<p>Na Bokeljskoj večeri će se okupiti najugledniji predstavnici udruge iz više gradova u Republici Hrvatskoj, kao i predstavnici Mornarice iz Kotora. Za sve koji ga dosad nisu vidjeli, članovi će izvesti staro Kolo Mornarice, kojim dostojanstveni Bokelji u svojim odorama pokretima dočaravaju mornarske čvorove. Mali Admiral Mislav Janović govorit će Lode. </p>
<p>Specijalni gosti večeri bit će autori i izvođači pjesme »Bokeljska noć« vice Vukov i Maja Perfiljeva, a u zabavnom programu nastupit će Đani Stipanićev. Osim Tripunjdana, članovi zagrebačke podružnice proslavit će činjenicu da su nakon 80 godina postojanja dobili od Grada Zagreba prvi vlastiti prostor u Tkalčićevoj ulici.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tony Lee King Band promovirao drugi album</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Velikogorički Tony Lee King Band predstavio je svoj drugi album, u četvrtak u kultnom zagrebačkom okupljalištu ljubitelja jazza B.P. klubu. </p>
<p>Riječ je live albumu »Live in Maremis« nastalom tijekom njihove svirke u istoimenom klubu.</p>
<p>Iza imena Tony Lee King krije se naš pjevač i gitarist Antonio Čulina, koji je karijeru strpljivo gradio godinama svirajući blues po ulicama, pubovima i festivalima diljem Europe, a posljednje dvije godine s bendom redovito nastupa u B.P. klubu</p>
<p>Na promociji njihova albuma osim Boška Petrovića, na neki način njihova mentora, mogli su se vidjeti glazbeni kritičar Dražen Vrdoljak, Vladimir Mihaljek, te brojne javne osobe iz velikogoričkog života.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Britanska atrakcija STOMP od 25. veljače u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Hrvatska će publika biti u prilici pogledati jedan od najinovativnijih spojeva kazališta, showa, glazbe i plesa kada krajem veljače u dvorani Studentskog centra nastupi britanska skupina Stomp. </p>
<p>Stomperi će izvoditi svoju predstavu od 25. veljače do 2. ožujka, a riječ je spektaklu bez konkretne radnje i teksta u kojem dvanaest izvođača glazbu izvodi na zippo upaljačima, kantama za smeće, bačvama, sudoperima. Predstavu su osmislili Luce Creswell i Steve McNichols koji su prvi put zajedno nastupili 1981. godine kao članovi jednog uličnog benda, nakon čega su izvodili niz komičnih mjuzikla, te su snimili dva albuma i nekoliko TV serija. Tek početkom devedesetih mijenjaju ime u Stomp, a njihova predstava postaje velikim hitom koji doživljava uspjehe po zemljama Europe, Sjeverne Amerike, Australije, Japana, Brazila i Rusije. Od svojih početaka Stomp je prodao preko deset milijuna karata, već cijelo desetljeće izvode svoj show na Broadwayju, izveli su predstavu preko 10.000 puta, a kratki film »Metle«, u čijoj su realizaciji sudjelovali, nominiran je 1995. godine za Oscara. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Lokarde, lososi i sleđevi dobri protiv agresivnosti</p>
<p>BEČ, 14. veljače </p>
<p> - Ako je vjerovati jednom japanskom istraživanju provedenom na uzorku od 22 studenta, ljudi bi trebali jesti više ribe žele li izbjeći agresivnost u stresnim situacijama.</p>
<p>Pojedine vrste riba sadrže jednu od masnih kiselina zvanu DHA koja smanjuje agresivno ponašanje u stresnim ispitnim fazama.</p>
<p>Dvadeset i dva japanska studenta primala su dnevno tijekom tri mjeseca preparat sa 1,5 do 1,8 grama DHA. Devetnaest sudionika kontrolne skupine dobivalo je lažni preparat. Dok su ispitanici te skupine pokazivali pojačanu agresivnost prema drugim osobama tijekom faze učenja i ispita, u skupini koja je dobivala DHA ponašanje studenata ostalo je nepromijenjeno.</p>
<p>DHA se nalazi u masti riba kao što su haringa, losos te skuša i lokarda. Zbog toga bi ljudi u stresnim situacijama, savjetuje ekotropolog Katrin Raschke iz njemačkog Društva za medicinu prehrane i dijetetiku, trebali umjesto za čokoladom posegnuti za žemljama s lososom.</p>
<p>Rezultat istraživanja utoliko je zanimljiviji što je poznato da Japanci kao najveći potrošači ribe ionako uzimaju više DHA od Europljana ili Amerikanaca. U početku testa u japanskih je studenata DHA već činio tri posto svih masnih kiselina u krvi. Ta se vrijednost tijekom pokusa udvostručila. Kod ostalih, primjerice Amerikanaca, ali i Nijemaca, DHA prema procjenama iznosi tek jedan posto.</p>
<p>DHA je važan sastavni dio fosfolipida u mozgu. Taj je eicosan važan za razvoj mozga djeteta za vrijeme trudnoće, u dojenčadi i djece. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Operirana ženka orla klokotaša otputovala u Poljsku</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Mlada ženka rijetke i ugrožene vrste orla klokotaša (Aquila clanga), koja je u siječnju pronađena prostrijeljenog krila u Parku prirode »Lonjsko polje«, zaliječena je i u petak je zrakoplovom otputovala u Zoološki vrt u poljski grad Poznan u kojem je i Centar za reprodukciju i reintrodukciju ptica grabljivica.</p>
<p>Mlada ženka orla klokotaša u Poljsku je otputovala uz pratnju članova Hrvatskog ornitološkog društva i Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP.</p>
<p> Ptica je u naše krajeve vjerojatno došla u potrazi za hranom, a netko joj je krilo prostrijelio sačmom iz lovačke puške. Nakon što su je tako ozlijeđenu pronašli, operirana je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. </p>
<p>U postoperativnom zbrinjavanju sudjelovali su Ministarstvo zaštite okoliša i Zavod za ornitologiju HAZU-a, Hrvatsko ornitološko društvo i Udruga za zaštitu divljih životinja AWAP iz Zagreba, koja je poslije preuzela brigu o ranjenoj ptici. </p>
<p>Unatoč žurnom zbrinjavanju i trudu svih sudionika ozljeda je takva da se mlada ženka orla ne može vratiti u prirodu, jer više ne može letjeti.</p>
<p>Hrvatsko ornitološko društvo uspostavilo je kontakt sa Centrom za reprodukciju i reintrodukciju ptica grabljivica u Poznanu u kojem će biti smještena i sudjelovati u programu reprodukcije. Za njezin put zrakoplovom hrvatsko i poljsko ministarstvo zaštite okoliša izdali su potrebna CITES dopuštenja, a ishođena su i potrebna veterinarska dopuštenja. </p>
<p> Orao klokotaš je jedna od najugroženijih europskih ptica grabljivica. Na području Europe, bez Rusije, gnijezdi se tek 70 parova, i to uglavnom u Poljskoj, doznaje se u Ministarstvu zaštite okoliša. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Slovenska priča u izbjegličkom trendu </p>
<p>Nakon intrigantnog britanskog filma »U ovom svijetu« i izvrsnog njemačkog »Udaljena svjetla«, slovenski film »Rezervni dijelovi« dobro se uklopio u aktualni trend europske kinematografije s temama izbjeglica </p>
<p>BERLIN, 14. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Nakon što je slovenski kratki film » (A)Torzija« osvojio »Zlatnog medvjeda« prikazan je i slovenski igrani film u konkurenciji »Rezervni dijelovi«, te je izazvao veliko zanimanje. Redatelj Damjan Kozole uspio je ono što mnogi sanjaju, našao se s filmom u službenome programu Berlinalea, i to s temom koja je ove godine najaktualnija - problem izbjeglica. </p>
<p>Radnja se događa u Krškom, gradiću u kojem se tipični usporeni život provincije događa između nuklearne elektrane i speedwaya. Nekadašnji državni prvak u toj vrsti moto-sporta, udovac Ludvik svake noći dočekuje na hrvatsko-slovenskoj granici skupinu izbjeglica i kombijem ih prebacuje do talijansko-slovenske granice. Uz njega je mladi Rudi koji u početku ima moralnih dilema, ali vrlo brzo sve zaboravlja predajući se razmjerno lagodnu životu u kojem ima mnogo novca i malo ljudskosti.</p>
<p>Za razliku od Ludvika, koji premda sirov, prost i skučen u svojoj primitivnosti, ipak pokazuje znake ljudskosti, Rudi je mlad i ambiciozan i bezobziran. Za njega su siroti ljudi »roba« o kojoj ne vodi brigu niti ih pamti kao ljudska bića, nego samo kao brojke koje može i prevariti.</p>
<p>Život poput automata </p>
<p> I dok mladić na jednoj strani vrtoglavo napreduje, »stari« Ludvik na drugoj sve je više zaokupljen vlastitim strahovima, osamljenosti i bolesti. On nakon što je izgubio ženu, koja je umrla od raka, i sam obolijeva, gubeći svaki smisao života kojem se predaje poput automata, živeći u prošlosti. </p>
<p>Izvrsno je izrađen taj njegov lik čovjeka koji nema što izgubiti, svjesnog mračnog beznađa kriminala kojim se bavi bez nekoga posebnog interesa, više iz želje da ostane »aktivan« i »potreban«, da mu se nešto u životu događa, pa makar i ono najgore. </p>
<p>Premda mu nedostaje posljednji oštri scenaristički zahvat, tako da ima puno praznog hoda ili nepotrebne vožnje, s banalnim dijalozima, film u cjelini zaslužuje mjesto na Berlinaleu, u čiji se službeni program idealno uklopio povezujući dvije ove godine najaktualnije teme, problem izbjeglica i smrti, s obzirom na to da glavni junak sve radi svjestan neizlječive bolesti uz koju mu je sporni posao kao neka vrsta predvorja pakla kojem se prepušta bez moralnih ograda i dilema. </p>
<p>Peter Musevski, koji je igrao u filmu »Kruh i mlijeko« Jana Cvitkoviča, nagrađenog u Veneciji, i ovoga puta u naslovnoj ulozi gubitnika Ludvika toliko je životan i uvjerljiv, da se zahvaljujući njemu film na trenutke doima kao dokumentarni zapis na aktualne teme. </p>
<p>Čast staroga Japana </p>
<p> U konkurenciji su također prikazani japanski i kineski film. »The Twilight Samurai« Yojija Yamade klasična je priča o ljubavi i žrtvovanju, junaštvu i patnji, iz davne prošlosti Japana kada su čast i ponos imali mnogo jače značenje nego danas. </p>
<p>Treći kineski film u službenom programu ovogodišnjega festivala u Berlinu, »Vlak za Zhou Yu« Suna Zhoua, moderna je priča o ženi i njezinim strastima. Film je cijeli posvećen Gong Li, poznatoj kineskoj glumici i jedinoj istinskoj i u svijetu poznatoj zvijezdi te kinematografije. </p>
<p> Preostao je još jedan dan do kraja festivala, no pobjednik je krajnje neizvjestan, jer u ovogodišnjoj vrlo izjednačenoj konkurenciji mnogo je dobrih filmova, ali ni jedan nije izrazito najbolji. Većina kritičara veliča »Sate« Stephena Daldryja zbog glumačkih kreacija i spretno osmišljena zapleta. No, riječ je samo o vrhunskom umijeću snalaženja u pruženim, savršenim, uvjetima. Zato je mnogo zanimljivije pogledati plodove malih kinematografija ili produkcija koji su mnogo više rekli i istaknuli, bez obzira na nemoguće uvjete. Ili upravo zbog toga. </p>
<p>Posebna svečanost priređena je u počast francuskoj glumici Anouk Aimee kojoj je ove godine pripala nagrada »Zlatni medvjed« za životno djelo. Tom prigodom prikazan je njezin novi film »A Birch Tree Meadow« Marceline Loridan-Ivens, s temom tragične sudbine žene, francuske Židovke koja se poslije mnogo godina vraća u Birkenau kamo je nekada bila deportirana. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sudbina obilježene zgrade</p>
<p>Hoće li sporno zdanje Željpoh-Ferimport-Muzička akademija postati još jednom trakavicom skandala naših svagdašnjih ili će se ta idealna prilika riješiti mogućim sretnim i dugo iščekivanim ishodom - ovisit će o zrelosti svih onih koju su u tu priču već duboko zagazili</p>
<p>Dvije desetljećima odvojene sudbine našle su se upravo na istome nesretnome kolosijeku: ona Muzičke akademije, koja već nešto više od osamdeset godina očajnički traži svoj životni prostor, i ona zgrade Ferimporta na zagrebačkome Trgu maršala Tita, koja je od 1964. godine, kada je građena kao Željpoh, bila obilježena kao nepoćudna u urbanom tkivu Donjega grada. Premda je nakon prve vijesti da će Akademija nenadano riješiti svoj akutni problem dodjelom joj toga ozloglašenog zagrebačkog zdanja izgledalo da će njihove nesretne sudbine u konačnici imati sretan kraj, ponovno je zbog politikantskih igara (borbom za prestiž i skupljanjem poena) jedna dobra inicijativa dovedena u pitanje. Pripremana u tišini, obznanjena je prije no što je prošla potreban proceduralni put i time možda ponovno zapečatila usud i Muzičke akademije i Željpoh-Ferimporta.</p>
<p>Ta pogreška u koracima pala je na plodno tlo hrvatskoga kala u kojem se sa žudnjom čeka prilika za svaki novi skandal. Nakon mnoštva određenih lokacija, pa i ponekog projekta (Begovićev na Vranicanijevoj poljani), koje su redomice zbog raznih spekulacija odbacivane sve do posljednje uz Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisninskog (gdje je i Muzej suvremene umjetnosti ostao bez Paromlina zbog »unosnijih« sadržaja što se uglavnom izjalove), i ova u zdanju Željpoh-Ferimporta, i prije raščišćavanja odnosa u Gradskome poglavarstvu, već je dovedena u pitanje. Neki već sumnjaju u mogućnost prenamjene objekta, što ga je 1961. godine projektirao arh. Stanko Fabris, čime već u gradskim strukturama izazvani skandal dobiva novu dimenziju.</p>
<p>Među onima koji već viču, teško da je itko pitao dekana Muzičke akademije Franu Paraća odgovara li Akademiji ta zgrada, za koju je ipak pokazao interes i izrazio zadovoljstvo. Još manje je za vjerovati da se netko obratio i arh. Igoru Fabrisu, sinu projektanta Željpoha, koji je pravni sljednik autorskih prava svoga oca, a koji je na naš upit pokazao oduševljenje za takvu prenamjenu te uvijek osporavane zgrade: »Tom je zdanju najprikladnija kulturna namjena, ne samo zbog okružja u kojemu se nalazi, već i zbog toga što ona, za razliku od poslovne, primjerice neke banke, ne 'navlači' promet u taj dio grada. Poznato je da poslovni ljudi autom žele ući gotovo na recepciju. U kazalište, na koncert, u Akademiju u centru grada dolazi se pješke ili tramvajem. Akademiji nije potrebna garaža, pa se i podrumski prostor može urediti kao koncertni«, kaže Igor Fabris, ne želeći ulaziti u diskusiju o tome pripada li mu primat u eventualnom zahvatu na zdanju, gradnjom kojega nije poštivan autorski projekt Stanka Fabrisa. </p>
<p>Jasno je da bi takva diskusija dolila još ulja na vatru skandala koji već buja u raznim smjerovima. Istina je, međutim, da bi ovo bila prilika da se isprave neke povijesne pogreške, te da se adaptacijom kuće Željpoh ona približi idejnom projektu prema kojemu je treba biti svojevrsnom kristalnom kockom u kojoj se zrcali povijesni trg. </p>
<p>Pa iako je njezinom izgradnjom definiran i zatvoren taj tada još nedovršeni trg, od samog početka njena života, zgrada Željpoha bila je izvrgivana ruglu, kao ni jedna prijašnja ili kasnija interpolacija u Donjemu gradu.</p>
<p> Pri tome je sva žuč izlijevana na projektanta čiji konačni produkt ustvari nikada nismo uspjeli vidjeti i doživjeti. O tom skandalu nepoštivanja projekta, izvedba kojega je izabrana za tako osjetljivu lokaciju, malo tko je govorio. Nad time se nisu zgražali oni koji već godinama čeznu da je redizajniraju (kao i neboder na Trgu bana Jelačića) i za koje nije skandalozno zadiranje u tuđa autorska prava sve dotle dok se ne radi o njihovima.</p>
<p> Hoće li sporno zdanje Željpoh-Ferimport-Muzička akademija postati još jednom trakavicom skandala naših svagdašnjih ili će se ta idealna prilika riješiti mogućim sretnim i dugo iščekivanim ishodom - ovisit će o zrelosti svih onih koju su u tu priču već duboko zagazili. Možda je to još jedan test na kojem i politika može pokazati razinu vlastite kulture.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Otvoreno o prešućivanome</p>
<p>U petak i subotu 21. i 22. veljače u Satiričkom kazalištu »Kerempuh bit će premijerno izvedena predstava »Vaginini monolozi«, a glumit će tri glumice u dvije podjele Nina Erak-Svrtan, Mia Begović i Linda Begonja te Kostadinka Velkovska, Branka Trlin i Anita Matić </p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - »Smijeh i seks su dvije važne životne stvari i između ostaloga i razlog zbog čega smo se odlučili da postavimo poznate 'Vaginine monologe'. Spisateljica toga poznatog djela Eva Elser će i sama glumiti u izvedbi 16. ožujka, čiji će cijeli prihod ići u korist 'Ženske kuće'«, rekao je ravnatelj Satiričkoga kazališta »Kerempuh« Duško Ljuština. </p>
<p>Redateljica i dramaturginja predstave Snježana Banović, koje će premijera biti u petak i subotu 21. i 22. veljače, podsjetila je da se prva predstava »Vagininih monologa« održala baš 14. veljače, od kada se taj dan slavi kao »V-day«, dan protiv nasilja nad ženama. »Valentinovo treba slaviti svaki dan, naravno ne tako ikonografski i pompozno kao što svjedoče naši izlozi, a Dan vagine treba biti podsjetnik na stravičnu represiju koju trpe žene diljem svijeta«, naglasila je Banović, dodavši kako je u ime romantike počinjeno mnogo zla. </p>
<p>Prema točnim uputama autorice, osam monologa izgovarat će tri glumice u dvije različite podjele, a to će biti: Nina Erak-Svrtan, Mia Begović i Linda Begonja te Kostadinka Velkovska, Branka Trlin i Anita Matić. </p>
<p>U svim svjetskim izvedbama »Vagininih monologa« sudjeluju samo žene, a u zagrebačkoj predstavi jedini muškarac je prevoditelj Borivoj Radaković. »Djelo Eve Elser u mom prijevodu izašao je prije tri godine i nije baš bio razgrabljen. Tema nema ideološki naboj, nije antimačistička, nije feministička. Sve je rečeno jednostavno, tekst nije 'nagovarački', a priča se otvoreno o temeljima civilizacije, o vagini kao mjestu ljubavi, ali na žalost i nasilja«, istakao je Radaković.</p>
<p> Sve su glumice na konferenciji za tisak u petak progovorile o svojim iskustvima dok su radile predstavu, koje su se kretale u luku od zgražanja, velike neugodnosti, odbijanja, dubokog i bolnog emocionalnog unutarnjeg proživljavanja i iskrenog prihvaćanja potresnih pripovijesti koje prenose na scenu. Glumica Mia Begović je ustvrdila da ju je spomenuta predstava »promijenila, obogatila, te vjeruje kako nitko nakon njezina gledanja neće ostati isti«. Maja Mamula, voditeljica »Ženske kuće«, rekla je da je »Vaginine monologe« vidjelo oko 30 milijuna gledatelja, no nije se složila s Radakovićem da tekst nije feministički. Scenu i kostime osmislila je Slavica Radović, izbor glazbe povjeren je Nikoli Čikos, autor glazbenog broja »Porod« je Zvonko Presečki, a videa Mario Delić. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Beroš za gradnju stanova u Dioklecijanovoj palači </p>
<p>SPLIT, 14. veljače</p>
<p> - Komentirajući nezadovoljstvo dijela kulturne javnosti »Projektom aktiviranja prostornih resursa gradske jezgre«, koji uključuje izgradnju novih stambenih i poslovnih jedinica u spomeničkom dijelu grada, posebice u jugoistočnom kvadrantu Dioklecijanove, splitski gradonačelnik Slobodan Beroš kazao je da apsolutno podržava izgradnju novih sadržaja u staroj gradskoj jezgri.</p>
<p> »Program potiče revitalizaciju Dioklecijanove palače koja u svakom trenutku mora biti aktivna, ispunjena životom i različitim sadržajima. Osim toga, carska palača je pod patronatom UNESCO-a upravo zato jer u njoj ljudi žive. Javne polemike oko ispravnosti projekta, koji je izradila Služba za gradsku jezgru u suradnji sa splitskim Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture, a prihvatilo gradsko Poglavarstvo, nastale su postavljanjem pitanja o načinu njegove primjene, u što ne treba sumnjati, jer je razrađen stručno i temeljito. Program je dobar, poticajan i vrijedan pažnje«, izjavio je Beroš. Gradonačelnik Beroš smatra da je stari koncept očuvanja povijesne jezgre, koji je struka prihvatila prije dva i pol desetljeća, bio poguban za palaču, jer nije bio usmjeren na obnovu i oživljavanje postojećih stambenih objekata i gradnju novih, već na puko arheološko očuvanje.</p>
<p> Inače, Projektom aktiviranja prostornih resursa gradske jezgre obuhvaćeno je četrnaest lokacija, odnosno ugroženih kulturnih dobara i neizgrađenih prostora koji bi trebali biti obnovljeni, a neki od njih stavljeni u stambenu i komercijalnu upotrebu.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Umjetnost koja dolazi na Arcu 2003. </p>
<p>MADRID, 14. veljače</p>
<p> - Međunarodni sajam suvremene umjetnosti u Madridu Arco 2003., otvoren u četvrtak, ambiciozniji je no ikada s rekordnim brojem od 3000 umjetnika, 279 galerija i 28 zemalja, a s proračunom od 5,5 milijuna eura. 22. izdanje sajma Arco, koji je u deset godina udvostručio broj sudionika, istodobno je pregled umjetnosti 20. stoljeća i nagovještaj »umjetnosti koja dolazi«, kako navode organizatori. To je ujedno i paradoks sajma, koji već ima planove do 2007. godine, kad će gošća biti Južna Koreja, a ujedno želi zadržati otvoreni duh. Ovogodišnja zemlja-gost je Švicarska, a njezinih 18 izlagača u Madridu svjedoče o životnosti fenomena mlade švicarske umjetnosti. Posjetitelji još mogu vidjeti dijelove izložbe pod nazivom »Art Unknown«, »Futuribles« ili pak onaj posvećen njujorškim galerijama. Kad se umore od hodanja po prostoru površine 21.000 četvornih metara, mogu zastati, sjesti ili leći na plastični travnjak, velike krevete ili naslonjače za napuhavanje. Nesigurnost sadašnjeg trenutka vrlo je malo prisutna u radovima. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Katalog izložbe »Konavle - srednjovjekovna groblja«</p>
<p>DUBROVNIK, 14. veljače</p>
<p> - U organizaciji Dubrovačkih muzeja u četvrtak na večer je u Muzeju Rupe predstavljen katalog izložbe »Konavle - srednjovjekovna groblja«, autora Zdenka Žeravice i Ljiljane Kovačić, a u izdanju dubrovačkoga Arheološkog muzeja. Cilj izložbe je kulturnoj javnosti predstaviti dio kulture iz života srednjovjekovnih Konavala na osnovi arheoloških istraživanja grobova i sakralnih objekata. U prigodi predstavljanja istaknuto je kako je temeljni cilj izložbe pokazati neprekidnu pripadnost Konavala hrvatskomu, odnosno zapadnomu kršćanskom kulturnom krugu te stvaranje slike o duhovnoj i materijalnoj kulturi pučanstva toga dijela Hrvatske. Na predstavljanju su o katalogu govorili ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Ante Rendić Miočević, prof. dr. Stjepo Obad i jedan od autora izložbe i kataloga Zdenko Žeravica. Izložba je inače prvi put javnosti predstavljena prošle godine u Cavtatu, a od svibnja te godine postavljena je u prostorima Muzeja Rupe. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Magritteovo »neizrecivo slikarstvo« u Jeu de Paume</p>
<p>PARIZ, 14. veljače</p>
<p> - Nacionalna galerija Jeu de Paume u Parizu predstavlja retrospektivu glavnog predstavnika belgijskog nadrealizma Renea Magrittea (1898. - 1967.), poznatog po »neizrecivom slikarstvu«, čije najpoznatije platno pod nazivom »Ovo nije lula« predstavlja upravo lulu. Pod pojmom »neizreciv« ravnatelj galerije i povjerenik izložbe Daniel Abadie podrazumijeva specifični opus koji obuhvaća iskrivljene odnose između predmeta i koncepata, platna koja su prije svega vizualni šok. Izložba je otvorena od 11. veljače do 9. lipnja, a na njoj je prikazano više od stotinu slika, kolaža, predmeta i kolekcija originalnih fotografija koje je snimio sam umjetnik. Na izložbi su predstavljena sva Magritteova najpoznatija platna. Radi se o platnima koja su oduvijek upisana u našem pamćenju i reproducirana bezbroj puta, kao što je to »Le Fils de l'homme« koji prikazuje muškarca s crnim šeširom i licem skrivenim iza zelene jabuke. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Janica se ne odriče uloge favoritkinje </p>
<p>Kao vodeća u ukupnom poretku za Svjetski kup i vodeća u slalomu, sigurno sam jedan od favorita/ Sve će biti u redu, jedino sam stvarno hedikepirana kod starta, nisam se mogla odgurniti dobro nogama, sad ne mogu ni rukom, kaže Janica Kostelić koja će u subotu startati sedma/ Fleiss starta 28., a Jelušić 45.</p>
<p>IZVJEŠTAVA: ROMANA EIBL </p>
<p>ST. MORITZ, 14. veljače</p>
<p> - »Janice, nećemo te u subotu tapšati po desnom ramenu«, netko je duhovito dobacio najboljoj svjetskoj skijašici, jasno joj poručujući što se od nje očekuje u posljednjoj disciplini koju će skijašice voziti u St. Moritzu, a pritom joj dajući do znanja da svi znamo koliko je boli desno rame i koliko joj je ono nova otegotna okolnost u borbi za medalju. </p>
<p>Svjetsko prvenstvo završava baš onako kako su hrvatski navijači mogli poželjeti, upravo disciplinama u kojima Kostelići caruju cijelu sezonu u Svjetskom kupu, Janica je već osvojila slalomski kristalni globus s četiri pobjede, dva druga i jednim četvrtim mjestom, Ivica je vodeći u poretku slalomaša za Svjetski kup i on će svojim nastupom u nedjelju zatvoriti ovogodišnje Svjetsko prvenstvo. U svakom slučaju, dosadašnji ovosezonski rezultati izbacili su Kosteliće kao prve favorite završnih utrka u St. Moritzu. Počinje sestrinsko-bratski ples u igri za medalje... </p>
<p>Ipak, neke druge okolnosti Janicu uoči subotnjeg slaloma ne čine tako izražajnom favoritkinjom kakvu bi je činili njezini rezultati sami po sebi. Opće su poznati njezini problemi s koljenom, koje ju je u kombinaciji toliko boljelo da nije imala ni snage za osmijeh unatoč osvajanju svjetske krune. Upravo potaknut Janičinom slikom bez njezina karakteristična osmijeha, koji je kod nje tako izražajan čak i dok skija, jedan nas je čitatelj zamolio da je upitamo zašto je tužna, gdje je nestao osmijeh. </p>
<p>- Čula sam kako su ljudi komentirali da sam nekako hladno, bez emocija prihvatila svoje prvo svjetsko zlato u kombinaciji. Kako da se smijem kad me boli, kako da skačem od veselja, kad ne mogu?</p>
<p>• Hoćete li moći nastupiti u subotu u slalomu?</p>
<p>- Naravno da ću moći. Nema te sile koja me može zaustaviti da se glavom sjurim niz stazu. </p>
<p>• Kako se osjećate? Trenirali ste u petak prijepodne slalom. Boli li vas?</p>
<p>- Dobro je, nije loše, odvozila sam četiri runde i to je bilo sve, više nisam mogla, jer me koljeno boli.</p>
<p>• Dobro, u subotu su samo dvije runde na programu, to ćete izdržati.</p>
<p>- A zagrijavanje? Ma bit će sve u redu. Ujutro je sve super kad se probudim, ali čim se dignem, odmah me bole i ruka i koljeno.</p>
<p>• Što vas ne boli?</p>
<p>- Što me ne boli!? Ha, ha... </p>
<p>• Anja Paerson je rekla da se nada da ćete u subotu biti potpuno spremi kako biste joj bili prava suparnica u velikoj borbi za zlato.</p>
<p>- Lijepo od nje što se nada da ću biti zdrava.</p>
<p>• Nadate li se vi da će Anja biti zdrava?</p>
<p>- Pa, ona jest zdrava.</p>
<p>• Kako procjenjujete svoje mogućnosti s obzirom na vaše objektivno fizičko stanje?</p>
<p> - A kak!? Sve će biti u redu, jedino sam stvarno hedikepirana kod starta, nisam se mogla odgurniti dobro nogama, sad ne mogu ni rukom. Da sam bar ljevakinja...</p>
<p>• Pa nek' vas netko odgurne!</p>
<p>- Kad nitko neće, ha, ha...</p>
<p>• Ne bismo vas željeli pogurnuti među favorite subotnjeg slaloma, s obzirom na to da niste potpuno spremni i zdravi. Slažete li se s time da je oslabio vaš položaj favorita?</p>
<p>- Ne! Kao vodeća u ukupnom poretku za Svjetski kup i vodeća u slalomu, sigurno sam jedan od favorita.</p>
<p>• Tko je još favorit za slalomsko zlato?</p>
<p>- Schild i Nef. Ne znam, kad me pitate za favoritkinje, uvijek dugo razmišljam kao da nikoga ne poznajem, nikoga se ne mogu sjetiti. </p>
<p>• Kako vam odgovara konfiguracija staze?</p>
<p>- Sve u svemu, lagana staza, što mi možda sad i odgovara s obzirom na moje probleme.</p>
<p>• Koliko ste dnevno na tretmanima zbog noge i ramena?</p>
<p>- Uglavnom, koliko imam živaca. Mnogo. Red leda, red pauze...</p>
<p>• Koji bi vas rezultat zadovoljio ili vam je nakon svega samo važno da nastupite?</p>
<p>- Kad ste jedan od favorita, a ja se takvom smatram neovisno o svemu što se priča i što mi se nalazi kao otegotna okolnost, onda vas sam nastup nikako ne zadovoljava. Na SP-u ništa ne vrijedi osobito, osim medalje. Kaj se može dobiti petim mjestom!? </p>
<p>• Smatrate li da vaša velika suparnica Anja Paerson skija u velikoj, životnoj formi?</p>
<p>- U životnoj formi!? Pa ima tek 22 godine. Dobro se skija, u svakom slučaju, svake godine čovjek napreduje i ona je napredovala te trenutačno skija vrlo dobro.</p>
<p>• Zlato u kombinaciji sigurno vas je psihološki rasteretilo. </p>
<p>- Da. No, poznavajući sve, sad se očekuje novo zlato. Zar ne? </p>
<p>Koliko god Janici fizičko stanje smanjuje ulogu favorita, toliko nepokolebljivo, sportski i pošteno, inzistira na nezahvalnoj ulozi. Šveđanka Anja Paerson tako je zastrašujuće uvjerljivo u četvrtak pregazila konkurenciju u veleslalomu, da su mnogi rekli da tako dominantno pobjeđuje još samo Janica. U svakom slučaju, Paerson je u prednosti pred Janicom, jer je posve fizički spremna, te je ovdje stigla s posljednje tri uzastopne pobjede u Svjetskom kupu (dva veleslaloma i slalom). </p>
<p>U subotu (10 i 13 sati) očekuje nas velika borba velikih suparnica još iz juniorskih dana. Anja Paerson, koja će u travnju napuniti 22 godine, aktualna je svjetska prvakinja u slalomu otprije dvije godine, napast će godinu dana mlađu Janicu Kostelić i pokušati poljuljati njezinu apsolutnu dominaciju u slalomu, koju je potvrdila i olimpijskim zlatom i već osvojenim slalomskim globusom mnogo prije kraja ovogodišnjeg natjecanja za Svjetski kup. Dodatni su začin velikom suparništvu dale i neke izjave Anje Paerson, u kojima navodno govori kako sumnja da je Janica ozlijeđena, dakle kako smatra da si naša skijašica priprema alibi. Izjave su posebno uzbudile neke ljude u našem stožeru. </p>
<p>- Volio bih da je Anja Paerson tako »zdrava« kao Janica, volio bih da se svaki dan osjeća tako »dobro« kao Janica, kako ona aludira, rekao je Janičin fizioterapeut Miodrag Radić, koji će do početka slaloma imati doista pune ruke posla.</p>
<p>- Janicu je posebno motivirala izjava Anje Paerson i podigla joj adrenalin, a adrenalin je najjači analgetik. Stoga Janici neće trebati blokada protiv bolova, kazao je liječnik reprezentacije dr. Željko Šućur.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mumlek i Balaban »srušili« Hajduk</p>
<p>Gotovo cijelo prvo poluvrijeme Hajduk je bio nadmoćan, ali nije uspio realizirati svoje prigode. Ispromašivao se Turković koji je u dva navrata mogao lakoćom svladati Butinu. No, nedostatak koncentracije i sreće sačuvao je mrežu Hrvatske</p>
<p>SPLIT, 14. veljače</p>
<p> - U trećoj utakmici Trofeja Marjan reprezentacija Hrvatske je svladala Hajduk sa 2-1, zahvaljujući krasnim pogocima Mumleka i Balabana. Hrvatska je na kraju osvojila drugo mjesto na turniru jer je Poljska imala bolju razliku postignutih i primljenih pogodaka. </p>
<p>Zanimljiv ogled na Poljudu bio je zapravo dvoboj nogometaša Hajduka s jedne strane i najboljih igrača hrvatske lige s druge strane. Izbornik Otto Barić odlučio je protiv Hajduka zaigrati u formaciji 3-5-2 što je promjena u odnosu na prošle dvije utakmice, protiv Makedonije i Poljske. Moguće je da su promjene uzrokovane navikom ovih igrača da igraju u formaciji s liberom i dva stopera. Gotovo cijelo prvo poluvrijeme, osim zadnjih pet minuta, Hajduk je bio nadmoćan, ali nije uspio realizirati svoje prigode. Ispromašivao se Turković koji je u dva navrata mogao lakoćom svladati Butinu. No, nedostatak koncentracije i sreće sačuvao je mrežu Hrvatske. U prvom poluvremenu posebno je nadahnuto igrao Milan Rapaić koji je bez problema prolazio Sabolčkog i pravio pomutnju u obrani vatrenih. Ipak, jedini pogodak, i to velemajstorski, postigao je Mumlek. U 40. minuti, s 28 metara iskosa iz slobodnog udarca, pogodio je lijevi gornji kut Hajdukovih vratiju. Lopta je »liznula« vratnicu, a vratar Balić bio je nemoćan. Do kraja poluvremena Hrvatska je imala još dvije prigode Balabana i Srne. </p>
<p>Hajduk je u nastavku izašao bez Rapaića i Turkovića što se osjetilo na njegovoj igri. Napadačke akcije nisu više bile osmišljene, no ipak je Hajduk došao do izjednačenja. U 53. minuti Radeljić je dugom loptom pronašao Krpana koji je pobjegao Andriću, te iz punog trka snažnim udarcem svladao Butinu. Ipak, vrlo brzo je jednu pogrešku Hajdukove obrane majstorski iskoristio Balaban, koji je prekrasnim lobom svladao Balića. Najveću prigodu za izjednačenje propustio je Gudelj, tj. Butina je fenomenalno obranio njegov udarac. Sveukupno, utakmica je mogla zadovoljiti prisutne gledatelje, bilo je kvalitetnih poteza i prekrasnih pogodaka. </p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - HRVATSKA 1- 2 (0-1)</p>
<p>HAJDUK: Balić 6, Radeljić 6, Miše 5, Vuković 5,5 (Gudelj -), Miladin 6, Lozo 5 (od 57. L. Vučko 6), Đolonga 5,5 (od 62. Računica 5), Bule 5,5 (od 69. Brglec 5), Turković 5 (od 46. Grgurević 6), Rapaić 6,5 (od 46. Deranja 5), Krpan 6 (od 72. Jelavić 5).</p>
<p>HRVATSKA: Butina 6,5, Andrić 6 (od 81. Smoje -), Režić 6,5, Neretljak 6, Sabolčki 6, Srna 5,5 (od 46. Lovrek 5), Agić 6,5, Mumlek 6 (od 46. Carević 6), Hrman 6, Balaban 6,5, M. Marić 5 (od 46. Karić 6). </p>
<p>SUDAC: Željko Širić (Hrvatska) 7. GLEDATELJA: 4000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Mumlek (40), 1-1 Krpan (53), 1-2 Balaban (57).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lozo.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Boško Balaban</p>
<p>• Redoslijed: Poljska 4 (razlika pogodaka 3-0), Hrvatska 4 (2-1), Hajduk 1 (2-3), Makedonija 1 (1-4). </p>
<p>Najbolji igrač turnira: Tomasz Dawidowski (Poljska).</p>
<p>Najbolji strijelac: Miljenko Mumlek (svi igrači postigli su po jedan pogodak, a Mumlek je dobio nagradu jer je njegov pogodak proglašen najljepšim, op.a).</p>
<p>Trofej za fair play dobio je trener Zoran Vulić jer je njegov Hajduk napravio najmanje prekršaja. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uefa prisiljena na suradnju</p>
<p>Sudionici Kupa Uefe će, u novome modelu natjecanja, samim ulaskom u skupinu imati siguran financijski dobitak, s obzirom da će im biti garantirane četiri utakmice. U skupini će igrati svatko protiv svakoga, ali samo jednom. Zajedno s kvalifikacijskim dijelom to je minimalno šest zagarantiranih utakmica</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Od sezone 2004-05. će gotovo sigurno zaživjeti novi model natjecanja u Kupu Uefe. Kvalifikacijski dvoboji će filtrirati 40 klubova, koji će se potom natjecati u osam skupina sa po pet momčadi. Potom će uslijediti »knock-out« sistem od osmine finala, pa do samoga finala... Ovu odluku formalno još mora potvrditi Izvršni odbor Europske nogometne organizacije, Uefe, koji će se sastati u svibnju.</p>
<p> No, IO će bez sumnje prihvatiti ovaj model natjecanja, kojega je na nedavnome sastanku iskristalizirao Europski nogometni forum. Riječ je o novoformiranom tijelu, koje se ponajviše bavi tom temom, dakle sistemom natjecanja u europskim nogometnim kupovima. Cilj je da sve bitne teme vezane uz klupska natjecanja pripremaju i razmatraju sami klubovi. Dosad je o svemu odlučivao IO Uefe na temelju rada svojih komisija. Komisiju je, pak, činilo pet do sedam članova, ali oni nisu mogli predstavljati svu širinu i različitost mišljenja i stavova među klubovima. Stoga je formiran Europski nogometni forum, kojega predstavljaju 102 kluba, od čega njih 11 čini odbor koji zasjeda nekoliko puta godišnje.</p>
<p> Za hrvatski je nogomet iznimno bitno što visoku funkciju u ovome tijelu obavlja Dinamov direktor Damir Vrbanović. On je dopredsjednik Foruma, a ujedno je i član Komisije za natjecanja. </p>
<p> - Uefa se svojim zadnjim potezima otvorila prema svima, a posebno pritom mislim na one koji su dosad bili pasivni promatrači i nisu imali suviše prilike participirati u radu Uefe, naglasio je Vrbanović po povratku sa sastanka Europskoga nogometnog foruma.</p>
<p> Uzgred, najbogatiji europski klubovi, udruženi u interesnu skupinu pod nazivom G-14, poslali su na Uefinu adresu otvoreno pismo s primjedbama, ali i željom za što boljom suradnjom s Europskom nogometnom organizacijom. A upravo je G-14 svojim utjecajem sve veća opomena Uefi da ne može olako ignorirati želju klubova za suradnjom. Stoga danas klubovi utječu na Uefine odluke preko Europskoga klupskog foruma.</p>
<p> - Primjerice, klubovi su sad, preko Foruma, odbili Uefin prijedlog o podjeli novca u Ligi prvaka. Tako će u travnju na IO Uefe biti situacija koju dosad Uefa nije imala - revidirat će se njeni vlastiti prijedlozi, kaže Dinamov direktor.</p>
<p> Financijska dobit od prodaje marketinških i TV prava za Ligu prvaka pala je za 20 posto. Zarada je prošle godine bila oko milijardu švicarskih franaka, dok ove godine iznosi 850 milijuna. Klubovi, međutim, upravo Uefu smatraju odgovornom za takav razvoj događaja i ne žele snositi posljedice slabe prodaje prava.</p>
<p> Nadalje, sudionici Kupa Uefe će, samim ulaskom u skupinu, imati siguran financijski dobitak, s obzirom da će im biti garantirane četiri utakmice. U skupini će igrati svatko protiv svakoga, ali samo jednom. Zajedno s kvalifikacijskim dijelom to je minimalno šest zagarantiranih utakmica.</p>
<p> Zanimljivo je također da se Vrbanović zalaže za povećanje naknade za solidarnost. Riječ je, naime, o svoti namijenjenoj klubovima, koji ispadnu u kvalifikacijama za Ligu prvaka. Oni dobijaju 150.000 švicarskih franaka »naknade«, a prijedlog je da se ta suma poveća za 10 do 15 posto.</p>
<p> U europskim klupskim natjecanjima će ujedno zaživjeti još jedna radikalna promjena. Više neće vrijediti pravilo »zlatnoga« gola. U slučaju neodlučenog rezultata momčadi će igrati jedan produžetak od 15 minuta. Dakle, ne dva kao što je dosad bio slučaj. Ne bude li pobjednika niti u tih 15 minuta, uslijedit će i drugi produžetak. Pravilo »zlatnog« gola ocijenjeno je kao nespretno i nekorektno u kojemu velikog utjecaja ima splet (ne)sretnih okolnosti.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vasilj: Osigurali su nam samo »mrvice«</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Čelnici Nogometnog kluba Zagreb ponovno su razočarali svoje igrače, ne isplativši im dogovoreni iznos do 14. veljače, kako je bilo dogovoreno prije odlaska na pripreme početkom prošloga tjedna. Klub ponajviše duguje igračima koji su prošle sezone osvojili naslov prvaka Hrvatske, a to su Vasilj, Stavrevski, Ješe, Ćaćić, Šimić, Verhas i Lovrek. Spomenuti su igrači čak i oprostili dio nagomilanog duga, te su se nadali da će klupsko vodstvo skupiti sav novac i ispuniti obećanje, što se ponovno nije dogodilo, barem ne u potpunosti.</p>
<p>- Definitivno pucaju konci između igrača i uprave. Osigurali su nam samo »mrvice«, odnosno 25-30 posto dogovorenog iznosa, a drugi dio bismo trebali dobiti u ponedjeljak. Tako se nismo dogovorili, kazao nam je Vasilj nakon popodnevnog treninga. </p>
<p>Slično kao i Vasilj, reagirao je i Goran Stavrevski koji će bez obzira na sve probleme ostati u Kranjčevićevoj zbog dobivanja hrvatskog državljanstva. </p>
<p>- Umjesto da se bavimo nastavkom prvenstva i utakmicom protiv Dinama, još se vuku problemi od prošle sezone. Rekli su nam da, ako ne potpišemo nekakve papire, nećemo ni dobiti novac, a u pitanju nije ni trećina svote koju smo dogovorili, veli Stavrevski.</p>
<p>Inače, čelnici »pjesnika« uspjeli su osigurati dio sredstava zahvaljujući tzv. cesiji, koja se koristi u slučaju blokiranih računa, što znači da će igrači dobiti novac iz nekog drugog izvora, odnosno da su neki dugovi Zagreba i njegovih klijenata »prebijeni« (u »igri« je navodno Zagrebov sponzor INA). Kako saznajemo, neki igrači nisu prihvatili ponuđene uvjete, pa je situacija još kompliciranija. </p>
<p>Nezadvoljstvo članova radne zajednice, koji nisu dobili plaću čak pet mjeseci (mirovinsko i zdravstveno osiguranje im nije doznačeno čak dvije i pol godine!, op.a), također kulminira. </p>
<p>Zagreb će u subotu odigrati posljednju pripremnu utakmicu protiv poljskog prvoligaša Gormika Zabrze u 14.30 sati u Veslačkoj. Za utakmicu neće konkurirati Joško Jeličić koji još nije počeo trenirati zbog ozljede, te Stavrevski koji je tek počeo s trčanjem.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Siemens i Hajduk potpisali sponzorski ugovor</p>
<p>SPLIT, 14. veljače</p>
<p> - Predsjednici dva najveća sportska rivala Hajduka i Dinama, Branko Grgić i Mirko Barišić otkad su na kormilu klubova gaje snažno prijateljstvo, a u petak se njihova bliskost pretočila u sponzorski ugovor između splitskog kluba i moćne tvrtke Siemens. Naime, Barišić je, premda ga se prepoznaje kao predsjednika zagrebačkih modrih, ujedno vodeći čovjek Siemensa za Hrvatsku, tvrtke koja ima svoj ured u Splitu. </p>
<p>Čin svečanog potpisivanja ugovora dogodio se u Bijelom salonu poljudskog stadiona, a prvi Hajdukov čovjek Grgić je istakao:</p>
<p>- Predsjednik Dinama Barišić je naš prijatelj i osobno sam sretan što je došlo do ugovora. Uostalom, naša suradnja traje već više godina, a ovim potpisom potvrđuje se i prijateljstvo klubova.</p>
<p>Predsjednik uprave Siemensa Barišić je, pak, istakao:</p>
<p>- Iskreno čestitam Hajduku 92. rođendan. Naša suradnja, Siemensa i Hajduka, traje tri godine i trajat će još dugo. Tvrta Siemens odlučila je da marketinški ulaže u sport, kulturu i socijalu. Što se pak tiče sporta zanimljiv joj je nogomet, formula i skijaški skokovi. Jako nam je stalo da u cijeloj zemlji </p>
<p>pomognemo sportu. Pošto sam poznatiji kao predsjednik Dinama želim kazati kako se nadam se da će suradnja naša dva najveća kluba održat na razini sportskog rivalstva. Od srca želim puno uspjeha Hajduku.</p>
<p>Sponzorski ugovor je potpisan na godinu dana, a iznos je pola milijuna kuna, s tim da u slučaju osvajanja naslova, uspješnijeg nastupanja u europskim natjecanjima ugovor postaje kvalitetniji za splitski klub. Ugovor Hajduka i Siemensa nije »snage« kao moćne tvrtke i Dinama.</p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska protiv Grčke, Turske i Ukrajine</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Hrvatski košarkaši na ovogodišnjem će Europskom prvenstvu u Švedskoj igrati u skupini D protiv Grčke, Turske i Ukrajine. Tako je odlučio ždrijeb održan u petak u Stocholmu. Naša će reprezentacija svoje utakmice igrati u Borĺsu.</p>
<p>U skupini A igrat će Francuska, Italija, Slovenija i Bosna i Hercegovina. Njemačka, Litva, Latvija i Izrael su u skupini B, dok je aktualni europski i svjetski prvak, reprezentacija Srbije i Crne Gore u skupini C sa Španjolcima, Rusima i Šveđanima. Sustav natjecanja bit će isti kao i na prošlom prvenstvu, što znači da će se u četvrtfinale izravno plasirati pobjednici skupina, dok će drugoplasirani i trećeplasirani iz skupina međusobno razigravati za preostala četvrtfinalna mjesta. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Splićani kompletni protiv Krke </p>
<p>SPLIT, 14. veljače</p>
<p> - Košarkaši Splita CO u subotnjoj će utakmici 18. kola Goodyear lige protiv Krke iz Novog Mesta (dvorana na Gripama, 20 sati) nastupiti kompletni, pa će tako splitska publika vidjeti koliko bi »žuti« mogli biti moćni kad zajedno igraju Rađa, Zdovc i Sesar. </p>
<p>Slovenska se momčad, koju uspješno vodi hrvatski izbornik Neven Spahija, bori za ulazak na završni turnir, a utakmica na Gripama jedna joj je od važnijih. </p>
<p>Može se kazati da Split igra za Cibonu, jer pobijedi li Slovence put »vukovima« na final four je otvoren. Mladen Starčević, trener Splita CO, pak, kaže: </p>
<p>- Mi u prvom redu igramo za sebe. Želimo nastaviti pobjednički niz, a nadam se da će publika doći na utakmicu pozdraviti vrhunskoga košarka Juru Zdovca. Njegovim dolaskom te s Rađom, Sesarom, Žižićem, Subotićem, Ukićem i Pašalićem dobili smo dobar igrački arsenal. </p>
<p>Posljednjih se pet, šest treninga u rad uključio i savjetnik Petar Skansi, no izgleda da komunikacija zasad nije na očekivanoj razini. Još se »uštimavaju« savjetnik i trener, ne ide glatko...</p>
<p>- Ne trebaju nam nikakve polemike, trebamo osobne interese gurnuti u stranu i dati sve od sebe da ova momčad napreduje. Sa svojom sam momčadi prezadovoljan. Iako je najmlađa, pobijedila je u regionalnoj ligi šest puta. Jednu smo pobjedu ostvarili s Rađom i Sesarom. Rađa je najbolji primjer kako se osobni interesi stavljaju u službu kluba. Doći će iz Zagreba, gdje je sa suprugom zbog prinove u obitelji, da bi nam pomogao. I ja ću svu svoju energiju usmjeriti tome da momčad odigra najbolje što može i pobijedi, rekao je Starčević. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Dobrom obranom do sedme uzastopne pobjede</p>
<p>Utakmica protiv Borca važnija nam je od one odigrane u srijedu protiv Skippera, rekao je Aleksandar Petrović </p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Nakon završetka prvog dijela Eurolige i ulaska u drugi krug natjecanja, košarkaši Cibone okreću se borbi za final four Goodyear lige. Iako su donedavno izgledi za takav doseg bili vrlo mali, nakon šest uzastopnih pobjeda situacija je mnogo vedrija. Do kraja ligaškog dijela natjecanja preostalo je još pet kola, a prva će prepreka našem prvaku već ove subote biti banjalučki Borac Nektar. </p>
<p>- Utakmica protiv Borca važnija nam je od one odigrane u srijedu protiv Skippera. Momčad koja pobijedi Zagreb u Trnskom, koja već u 15. minuti utakmice protiv Zadra vodi sa 30 koševa prednosti i koja na poluvremenu vodi protiv Maccabija svakako nije za podcjenjivanje, naglasio je trener Cibone Aleksandar Petrović, dodavši:</p>
<p>- Ako Banjalučani uđu u seriju trica kao protiv Zadra, utakmica bi mogla biti neizvjesna. Međutim, ako mi odigramo obranu kako treba, možemo čak očekivati i laganu pobjedu. Naša je prednost što oni nemaju igrače za igru »jedan na jedan« s našim centrima.</p>
<p>Aco se još jednom osvrnuo i na utakmicu protiv Skippera.</p>
<p>- Analizirali smo gubitak prednosti u posljednjim minutama i ugodno me iznenadilo što svi igrači shvaćaju gdje smo griješili tijekom utakmice.</p>
<p>Trener Cibone komentirao je i rasplet prvog dijela Eurolige.</p>
<p>- Ispadanje Reala svakako nije očekivano. Čini se da su Madrižani u velikim problemima. Posebno mi je žao što Damir Mulaomerović neće moći nastaviti tradiciju sudjelovanja na final fouru, istaknuo je Petrović.</p>
<p>U novoj fazi Eurolige formirat će se nove četiri skupine koje će biti izvučene u subotu u podne, a u final four će se plasirati samo pobjednici skupina.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Karanušić u finalu</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Sudeći prema rezultatima, Roko Karanušić konačno je počeo opravdavati epitet velike nade hrvatskog tenisa. U Zagreb je stigao sa 13-3 omjerom pobjeda i poraza ove sezone. Osvojio je ITF Futures turnir u njemačkom Biberachu, a na ostala dva njemačka Futuresa zaustavljen je tek u polufinalu. Prošlog tjedna igrao je ATP Challenger u Beogradu, Karanušića je u polufinalu pobijedio 78. tenisač svijeta Nijemac Markus Hantschk. </p>
<p>A ovog je tjedna upisao četiri uzastopne pobjede i stigao do završnice 15.000 američkih dolara vrijednog ITF Futuresa, koji se održava na Hrvatskoj teniskoj akademiji. U polufinalu je lakoćom nadigrao Slovaka Igora Zelenaya sa 6-4, 6-2. Drugi naslov ove sezone pokušat će zaslužiti u subotu (11 sati) protiv Čeha Tomasa Cakla, koji je do finala stigao iz kvalifikacija.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Cakl - Mukhometov (7) 6-3, 6-2, KARANUŠIĆ - Zelenay 6-4, 6-2.</p>
<p>I. Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Blix i dalje bez konkretnih dokaza protiv Iraka, sumnje ostaju</p>
<p>Hans Blix je na sjednici Vijeća sigurnosti istaknuo da inspektori, kojima su iračke vlasti osigurale pristup svim lokacijama, nisu pronašli oružje za masovno uništenje / Irak nije objasnio što se dogodilo sa zalihama antraksa, nervnog plina VX i projektilima velikog dometa/ Sjedinjene Države nezadovoljne izvješćem, Francuska traži novu sjednicu Vijeća i produženje rada inspektora </p>
<p>NEW YORK, 14. veljače</p>
<p> - Šef UN-ovog tima inspektora Hans Blix i direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Mohammed ElBaradei predstavili su u petak pred 15 članica Vijeća sigurnosti drugi izvještaj o radu inspektora za razoružanje u Iraku. U izvještaju o tijeku inspekcija, koji se smatra ključnim za daljnji razvoj iračke krize, Hans Blix je istaknuo da inspektori, kojima su iračke vlasti osigurale pristup svim sumnjivim lokacijama, nisu pronašli oružje za masovno uništenje, što ne znači da ono ne postoji. Blix je međutim upozorio da neka pitanja u vezi sa zabranjenim oružjem još nisu riješena. </p>
<p>Irak u svojoj deklaraciji o naoružanju, koju je predao u prosincu nije objasnio što se dogodilo sa zalihama antraksa, VX nervnog plina i balističkim projektilima velikog dometa. </p>
<p> »Pitanje antraksa, nervnog bojnog plina VX i balističkih projektila velikog dometa možda su najvažnija pitanja s kojima se sada suočavamo. Irak se mora sam uhvatiti ukoštac s tom zadaćom i prestati umanjivati važnost tih pitanja«, istaknuo je Blix. </p>
<p>Blix nije mogao odgovoriti na pitanje s koliko oružja za masovno uništenje Irak raspolaže, odnosno ima li Irak uopće takav arsenal. Dosad, istaknuo je Blix, pronađen je samo malen broj praznog kemijskog streljiva. </p>
<p>»Ne smijemo naprečac zaključiti da oružje za masovno uništenje postoji«, rekao je Blix, dodajući međutim, da ta mogućnosti nije isključena. </p>
<p>Prve reakcije ukazuju da su Amerikanci i Britanci nezadovoljni izvješćem: tvrde da Irak ne poštuje rezoluciju 1441, Jack Straw je istaknuo da je jedina mogućnost izbjegavanja rata promjena ponašanja iračkog režima i pozvao Vijeće sigurnosti da ne popušta »tiraninu Saddamu Husseinu«. Francuska je zatražila novu sjednicu Vijeća sigurnosti u ožujku i produžetak rada inspektora. Francuzima su se pridružili i Nijemci, Rusi, Kinezi, a Igor Ivanov, ruski ministar vanjskih poslova, konstatirao je da se »kreće u pravom smjeru i da to ne treba ignorirati«.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kofi Annan na europskom summitu o Iraku</p>
<p>Dolazak Kofija Annana na EU summit potvrdio je čvrstu nakanu Grčke da ostvari konsenzus i da ga temelji na središnjoj ulozi UN-a u razrješavaju iračke krize / »Pokažu li se razlike nepremostivima, nije isključeno ni otvaranje nove rasprave, o tome kako odlučujemo u institucijama EU i kako provodimo odluke«, izjavio grčki ministar vanjskih poslova Georgios Papandreou</p>
<p>BRUXELLES, 14. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Grčko je Predsjedništvo na izvanredni sastanak na vrhu EU ponedjeljak pozvalo snažan adut, glavnog tajnika UN-a Kofija Annana koji bi skupu morao pružiti »praktičnu pomoć i unijeti simboličan značaj, uzimajući u obzir koliko je summit važan za EU«. Planirano je da UN-ov glavni tajnik održi kraće izlaganje, a veći dio vremena predviđen je za pitanja i odgovore. </p>
<p>Dolazak Kofija Annana na EU summit potvrdio je čvrstu nakanu Grčke da ostvari konsenzus i da ga temelji na središnjoj ulozi UN-a u razrješavaju iračke krize. Sastanak je posvećen isključivo dvjema temama: mogućnosti rata s Irakom i srednjoistočnom mirovnom procesu. Grčko se Predsjedništvo odlučilo na njegovo hitno sazivanje svjesno »kockarskog rizika« uloženog u projekt.</p>
<p>»Ovaj će nam summit pokazati jesu li podjele o kojima toliko govorimo zaista podjele, i ako jesu, koliko su duboke. Pokažu li se golemima, nije isključeno ni otvaranje nove rasprave, o tome kako odlučujemo u Unijinim institucijama i kako provodimo odluke«, izjavio grčki ministar vanjskih poslova Georgios Papandreou. </p>
<p>Grci sazivanjem summita namjeravaju unijeti nešto života u prihvaćene pa potom zaboravljene zaključke Ministarskog vijeća od kraja siječnja, prema kojima je EU decidirano traži razoružavanje Iraka, poštivanje svih prihvaćenih obaveza i »ukoliko je to moguće, iznalaženje mirnog rješenja«. Neke zemlje članice su u međuvremenu naglo krenule vlastitim putem zanemarivši zajedničke zaključke, elegantno preskočivši preko nekoliko obavezujućih članova u temeljnom zakonu EU, Sporazumu iz Maastrichta. Taj Ustav EU naime veli da zemlje članice »moraju aktivno podržavati Unijinu vanjsku i sigurnosnu politiku u duhu lojalnosti i međusobne solidarnosti«. To je definitivno prekršeno stavljanjem potpisa pet zemalja članica EU na takozvanu proameričku izjavu. </p>
<p>Grčka je svjesno prihvatila rizik sazivanja summita znajući da EU na njemu može mnogo izgubiti ostane li ovako kako jest, ali i dobiti krenu li stvari na pravu stranu. U ponedjeljak će svi biti pametniji i više informirani jer će znati sadržaj izvještaja UN-ovih inspekcija u Iraku. No, London je već prigovorio da je ostalo premalo vremena za pripremu summita; samo 72 sata od rasprave pred Vijećem sigurnosti. </p>
<p>Organizaciji skupa prethodilo je nekoliko vrućih razmjena mišljenja preko »svojih« novinara; što bi se zvalo svađom u normalnom svijetu koji nema veze s diplomacijom. Javnost je ekspresno opskrbljena pričama da Francuska na summitu ne želi kandidatske lidere jer su oni za rat, što je udarna tema britanskih novinara. Francuska je pak strana komentirala pripreme indiskrecijama o britanskom bacanju klipova pod noge organizatorima summita. </p>
<p>Grci su potvrdili da Kofi Annan stiže na vrijeme i da će summitu dati potrebnu specifičnu težinu. Najavili su da novinske akreditacije vrijede i dan kasnije, ukoliko se summit produži; istovremeno su rezervirali smještaj i svu logistiku za delegacije, tako da nije isključeno da se EU konsenzus nastavi tražiti i u utorak.</p>
<p>»Nadam se da ćemo usprkos razlikama doći do zajedničkog stava«, izjavio je belgijski premijer Guy Verhofstadt. »Amerikanci nas ne shvaćaju, u osnovici mi se slažemo jer je razoružavanje Saddama Husseina i dalje zajednički cilj, no prvo nam preostaje iscrpiti sve mogućnosti za mirno rješenje, i ti napori moraju ići u okvirima UN-a«. Verhofstadtovu izjavu potpisala bi većina njegovih europskih kolega. Oni moraju iznaći formulu poklapanja zdravog razuma, EU politike i nacionalnih interesa koji uglavnom i najviše nemaju veze s principima u čije se ime sve ovo vodi.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Austrija podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju </p>
<p>Na pitanje može li podjela unutar Europske unije u vezi s iračkom krizom utjecati na njezino proširenje i samim tim otežati put Hrvatske, Schüsselov odgovor bio je nedvosmisleno negativan</p>
<p>BEČ, 14. veljače </p>
<p> - Austrija u potpunosti podupire sva nastojanja Hrvatske na njezinu putu u Europsku uniju, u čemu joj je spremna pružiti svaku pomoć. Uz to, Austrija se nada da će pregovori o punopravnom članstvu početi što prije, rekli su u petak u Beču domaćini premijera Ivice Račana. </p>
<p>Hrvatski premijer, koji je u petak doputovao u jednodnevni radni posjet Beču, razgovarao je s austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom i kancelarom Wolfgangom Schüsselom.</p>
<p> »Imao sam prigodu još jednom potvrditi da će Austrija poduprijeti sva hrvatska nastojanja na njezinu putu prema Europskoj uniji«, istaknuo je predsjednik Klestil, dodajući da je premijeru Račanu rekao kako želi da se što prije otvore pregovori o punopravnom članstvu Hrvatske u Uniji. </p>
<p>Klestil je izrazio zadovoljstvo odličnim bilateralnim odnosima Hrvatske i Austrije istaknuvši da je njegova zemlja najveći investitor u Hrvatskoj, ispred SAD-a i Njemačke.</p>
<p> Austrijsku potporu hrvatskim naporima da uđe u EU izrazio je i kancelar Wolfgang Schüssel. Pritom je naglasio da je Beč spreman pružiti Zagrebu »svaku moguću pomoć na tom putu«.</p>
<p>Na pitanje može li podjela unutar Europske unije u vezi s iračkom krizom utjecati na njezino proširenje i samim tim otežati put Hrvatske, Schüsselov odgovor bio je nedvosmisleno negativan.</p>
<p>»U Uniji postoji utvrđen dnevni red i politički ciljevi, na čiju provedbu ne može utjecati iračka kriza. Bilo bi vrlo čudno kad bi Saddam Hussein mogao utjecati na EU i njezine ciljeve«, izjavio je austrijski kancelar. </p>
<p> Hrvatski premijer izrazio je zadovoljstvo podrškom dobivenom u Beču. </p>
<p> »Hrvatska visoko cijeni podršku za ulazak u EU koju ima od Republike Austrije«, rekao je premijer Račan.</p>
<p> »Hrvatski narod pamti podršku koju je dobivao kad mu je bilo najteže u borbi za neovisnost i stoga ne držimo slučajnim da je upravo austrijski parlament prvi ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU«, naglasio je Račan. »Upravo zbog prijateljskih odnosa i visokog razumijevanja između dviju zemalja važna nam je podrška Austrije u našoj ambiciji da uđemo u Uniju«, dodao je hrvatski premijer.</p>
<p> Prije odlaska iz Beča, premijer Račan sa stranačkim je kolegama bio na ručku s predstavnicima austrijske Socijaldemokratske stranke.</p>
<p> Beč je posljednja etapa europske turneje organizirane uoči podnošenja hrvatskog zahtjeva za članstvo u EU. Na toj turneji bili su Račan, predsjednik Stipe Mesić, te ministri vanjskih poslova i europskih integracija Tonino Picula i Neven Mimica. </p>
<p>Hrvatska vlada u četvrtak je odlučila da će premijer Račan 21. veljače u Ateni predati zahtjev grčkom premijeru Kostasu Simitisu, čija zemlja predsjeda Europskom unijom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Malta poduprla hrvatsku molbu za članstvu u EU </p>
<p>ZAGREB 14. veljače</p>
<p> - Malta daje punu potporu Hrvatskoj u njezinoj odluci da ovaj mjesec podnese kandidaturu za punopravno članstvo u Europskoj uniji, priopćeno je u petak iz Ministarstva europskih integracija nakon trodnevnog posjeta ministra Nevena Mimice Malti. Malteškom predsjedniku Guidu de Marcu, premijeru Edwardu Fenechu Adamiju te ministru vanjskih poslova Josephu Borgu, Mimica je prenio sadržaj razgovora hrvatskih dužnosnika s kolegama u sadašnjim i budućim članicama EU-a te s čelnicima Europske komisije.</p>
<p>Kako stoji u priopćenju, Maltežani su Hrvatskoj ponudili pomoć na području informiranja javnosti o procesu integracija i pripremama za pregovore.</p>
<p>Mimica je prenio službeni poziv predsjednika Stjepana Mesića malteškome predsjedniku da posjeti Hrvatsku, što je on prihvatio. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Haag optužio Šešelja zbog zločina u Hrvatskoj i BiH, ali i u Vojvodini </p>
<p>ZAGREB, 14. veljače </p>
<p> - Tužiteljstvo haaškog Međunarodnog suda za ratne zločine optužilo je vođu Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, ali i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine. »Optužnica je dasnas potvrđena«, izjavila je u petak Florence Hartman, glasnogovornica glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte.</p>
<p> Ovo je prva optužnica koju je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) podigao za zločine počinjene na području Vojvodine. Šešelja se optužnicom tereti za progon stanovništva Vojvodine, kao zločin protiv čovječnosti.</p>
<p> Vojislav Šešelj još se u optužnici protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića spominje kao sudionik zajedničkog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH »velikoj Srbiji«. Ideju »velike Srbije« u granicama Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima sam Šešelj.</p>
<p> Vođa srpskih radikala, kaže se u optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojbi, poznatih kao »šešeljevci« ili »četnici«, te ih poticao na haranje i zločine po Hrvatskoj i BiH.</p>
<p> Sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju prema nesrpskom stanovništvu, pozivajući u govorima na izgon Hrvata iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata, drže tužitelji. </p>
<p> On je također sudjelovao u pripremama za zauzimanje sela u istočnoj i zapadnoj Slavoniji na području Vukovara i Voćina, kao i na području Bosanskog Šamca i Zvornika u BiH, te u naknadnom izgonu stanovništva, piše u optužnici.</p>
<p> Među 14 točaka kojima se tereti za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene od 1991. do 1993., su i pokolji 43 stanovnika sela Voćin te stanovnika Vukovara, uključivši 255 ubijenih nakon zauzimanja vukovarske bolnice.</p>
<p> U Vojvodini, Šešelj je svojim suradnicima nalagao da prijete nesrbima smrću ako ne odu iz tog područja, a 6. svibnja 1992. godine u govoru u vojvođanskom mjestu Hrtkovcima pozvao je na izgon Hrvata, čitajući popis imena onih Hrvata koji su po njemu trebali otići za Hrvatsku.</p>
<p> Nakon njegova govora, kaže se u optužnici, u Hrtkovcima je započela kampanja etničkog čišćenja Hrvata i tijekom slijedeća tri mjeseca mnogi su nesrbi zlostavljani i prisiljenji prijetnjama na odlazak iz Vojvodine, a njihove domove pljačkali su i naseljavali Srbi. </p>
<p> Vojislav Šešelj izjavio je u petak navečer Televiziji BK, nakon što je objavljeno da je Carla del Ponte 15. siječnja potpisala optužnicu protiv njega, da ostaje pri odluci da 24. veljače, za kada je kupio jednosmjernu avionsku kartu za Amsterdam, otputuje za Den Haag i da u međuvremenu »nikome neće dozvoliti da ga uhapsi i transportira«. </p>
<p> Osim u središnjem dnevniku državne Radio-televizije, vijest o optužnici protiv Šešelja u petak je u svim večernjim informativnim emisijama elektronskih medija u Srbiji bila je objavljena kao najvažnija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vasiljević organizirao i sudjelovao u snimanju filma o Špegelju </p>
<p>Bivši šef KOS-a potvrdio Miloševićevu tezu da su se Srbi počeli naoružavati tek kad su postali ugroženi naoružavanjem Hrvata/ Potvrdio i obavještajna izvješća o planovima HDZ-a za nasilno osamostaljenje Hrvatske/ Otkrio kako je britansko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo bugarske vlasti da se iz luke Varna prevozi oružje za Hrvatsku, no isporuka nije zaustavljena</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Na haaškom suđenju Slobodanu Miloševiću u petak je nastavljeno sučeljavanje bivšeg jugoslavenskog predsjednika i nekadašnjeg šefa kontraobavještajne službe JNA, umirovljenoga generala Aleksandra Vasiljevića.</p>
<p>Haaški okrivljenik Milošević nastavio je s protuispitivanjem Vasiljevića, načelnika Uprave za sigurnost JNA (bivši KOS) u razdoblju od 1991. do 1992. General, koji s Haaškim sudom surađuje kao svjedok-pokajnik, jer se nalazi među 15 suodgovornih na Miloševićevoj optužnici za Hrvatsku, do sada je najizravnije, iz osobnog iskustva, teretio Miloševića. </p>
<p>Milošević je od Vasiljevića tražio da mu potvrđuje podatke koje je pribavila njegova služba od 1990. do 1992., a idu u prilog glavnoj tezi Miloševićeve obrane - da su Srbi vodili obrambeni rat. </p>
<p>Tražio je potvrdu obavještajnih izvješća o planovima HDZ-a za nasilno osamostaljenje Hrvatske, formiranju dobrovoljačkih sastava i ZNG-a, o naoružavanju Hrvatske, napadima na JNA, čistki Srba u MUP-u te snimanju filma o Martinu Špegelju.</p>
<p> Tužitelj je prosvjedovao rekavši da su »ta pitanja izvan okvira glavnog ispitivanja«, no sudac Richard May ih je dopustio. </p>
<p>Vasiljević ne samo da je potvrdio više od 60 Miloševićevih pitanja, nego je i ispravljao krive citate iz dobro mu znanih izvješća.</p>
<p>Potvrđivao je navode optuženog o naoružavanju pojedinih skupina u Osijeku sredinom 1990. i postojanju skupina za »tihe likvidacije« viđenijih Srba, a također je navodio primjere podjele oružja članovima HDZ-a u Sinju, Splitu i Kaštelima.</p>
<p>Milošević je tražio potvrdu teze da su se Srbi počeli naoružavati tek kad su postali ugroženi naoružavanjem Hrvata, što je svjedok djelomice potvrdio.</p>
<p> Svjedok je govorio o naoružavanju Hrvatske linijom HDZ-MUP putem »šest kanala« i sa 192 milijuna dolara, o pošiljkama iz Mađarske, Bugarske, Slovenije i Ugande (»slučaj Kikaš«). </p>
<p>Otkrio je kako je britansko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo bugarske vlasti da se iz luke Varna, brodovima »Lipa« i »Karolina«, prevozi oružje za Hrvatsku, no isporuka nije zaustavljena. </p>
<p>Vasiljević je, na traženje optuženog, potvrdio da je osobno organizirao i sudjelovao u snimanju filma o Špegelju, te kako je snimljeno 19,5 sati video-zapisa i 120 sati audio-zapisa. </p>
<p>Sucu Mayu opisivao je film kao autentičan, montiran kombinacijom javnih izjava hrvatskih političara i njegovih tajnih snimki. Film o Špegelju trebao je poslužiti kao izgovor za razoružanje Hrvatske, a Vasiljević je potvrdio da je u noći na 4. prosinca 1990. bila spremna akcija uhićenja 40 osoba povezanih s podjelom oružja. Milošević je htio da mu general potvrdi »kako sve govori da je riječ o nasilnoj secesiji Hrvatske«, no sudac May je zabranio pitanje. </p>
<p>Vasiljević je govorio i o operaciji »Kanal«, kad je njegova služba pratila pripreme za isporuku dvaju brodova oružja Hrvatskoj iz rumunjske luke Constanza u kolovozu '91. »Oružje, ranije namijenjeno PLO-u, 50.000 komada AK-47, različiti topovi i streljivo, plaćeni su ali do isporuke nije došlo«, rekao je.</p>
<p>Opisao je neke pojedinačne incidente, kao što je onaj u Pakracu, na Plitvicama i druge tvrdeći da je JNA samo razdvajala snage. </p>
<p>Napad JNA na Vukovar pravdao je blokadom gradske vojarne.</p>
<p>Milošević je često ponavljao: »Govorio sam da je to koristan svjedok«. Sud je odobrio protuispitivanje još u ponedjeljak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Karadžić se pridržava »dogovora s Holbrookeom«?</p>
<p>Ponovno se govori o tome da je u zamjenu za povlačenje iz političkog života Radovan Karadžić dobio Holbrookeovo obećanje da neće biti gonjen od suda u Haagu</p>
<p>SARAJEVO, 14. veljače</p>
<p> - Milovan Bjelica - Cicko, za kojeg se tvrdi da je jedan od najmoćnijih ljudi u Republici Srpskoj izjavio je da je bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić prije nešto više od sedam godina doista postigao dogovor s Richardom Holbrookeom, glavnim američkim pregovaračem u vrijeme ugovaranja mirovnog sporazuma za BiH, o tome da u zamjenu za povlačenje iz političkog života Karadžić neće biti gonjen niti predan Tribunalu u Haagu. </p>
<p>»Karadžić je rekao da će se pridržavati dogovora s Holbrookeom i do današnjeg dana nije ga prekršio«, kazao je Bjelica. Njegova izjava ima posebnu težinu, jer se za Bjelicu tvrdi da je osobni prijatelj i jedan od najbližih suradnika Radovana Karadžića. Također se tvrdi da Bjelica održava redovne kontakte s Karadžićem i zapravo predstavlja vezu između ovog haaškog bjegunca i vrha političke stranke SDS koja je nakon izbora u listopadu prošle godine ponovno na vlasti u Republici Srpskoj i BiH. </p>
<p>Ta činjenica navodno je i razlog da Bjelica ima znatno veću političku moć u manjem bosansko-hercegovačkog entitetu nego što bi se to dalo zaključiti po njegovoj nominalnoj dužnosti. On je naime predsjednik vlade Srpskoga Sarajeva, skupine ruralnih predgrađa glavnog grada BiH koja su nakon Daytona ostala u Republici Srpskoj.</p>
<p>Premda je u razgovoru za sarajevski tjednik Slobodna Bosna Bjelica demantirao da se nakon početka 1998. godine uopće susreo s Karadžićem i rekao da s najtraženijim bjeguncem od pravde od tada više nema nikakvih kontakata, mnogi dvoje u istinitost njegovih riječi. »Ni jedan dužnosnik u RS ne zna, niti želi znati gdje se nalazi Radovan Karadžić. </p>
<p>Karadžić je 1995. godine napravio dogovor s Amerikancima, posredstvom Richarda Holbrookea, kada su dogovarali Daytonski sporazum, mislim da je to bilo u Dobanovcima. On je tada došao na sjednicu Glavnog odbora (SDS-a), usvojili smo Daytonski sporazum i trebali razgovarati o kandidaturi za predsjednika RS-a. Glavni odbor je jednoglasno zatražio da se Karadžić ponovno kandidira, ali on je rekao: »Imam džentlmenski sporazum s Amerikancima koji se odnosi na to da se ja povučem iz političkog života i prenesem ovlasti na nekog od svojih suradnika. Tako stranka neće biti zabranjena, niti će mene netko tjerati, a Republika Srpska neće snositi posljedice.«</p>
<p>I prije ove Bjeličine izjave različiti izvori potvrdili su postojanje spomenutog džentlmenskog dogovora. Posebno je zanimljivo da je na taj dogovor, u svom odgovoru na pismo bivšeg zapovjednika Stabilizacijskih snaga (SFOR) Johna Silvestera, podsjetila i Karadžićeva supruga Ljiljana Zelen-Karadžić. </p>
<p>Silvester je, naime, Karadžićevoj supruzi, ali i drugim osobama (uključujući Bjelicu) za koje je smatrao da kontaktiraju s bivšim liderom bosanskih Srba uputio pismo nastojeći ih privoljeti da uvjere Karadžića da se dragovoljno preda.</p>
<p>Nakon sedam godina neuspješnih pokušaja hvatanja Karadžića, često se špekulira da međunarodna zajednica, uključujući SFOR, samo fingira pokušaje hvatanja, a zapravo se pridržavaju dogovora Holbrooke-Karadžić.</p>
<p>U više navrata i glavna je haaška tužiteljica Carla del Ponte kritizirala publicitet kojeg dobivaju neuspješne akcije uhićenja. I Milovan Bjelica Cicko smatra da akcije kakve je SFOR izvodio na Romaniji, Ozrenu, Čelebićima ... »dovode do toga da se međunarodne institucije samo brukaju«.</p>
<p>Očito, jedini način da se razuvjere oni koji smatraju da zapadne zemlje zapravo ne žele uhiti Karadžića (u sarajevskom tisku čak su se pojavile špekulacije da ga štiti sam visoki predstavnik Paddy Ashdown) je nekakva akcija nakon koje bi se bivši lider bosanskih Srba pojavio pred sudom u Haagu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sukobi na Filipinima - 175 mrtvih</p>
<p>PIKIT/MANILA, 14. veljače</p>
<p> - Sukobi na jugu Filipina, koji su izbili početkom tjedna, nastavljeni su u petak, a broj mrtvih, prema službenim podacima, popeo se na 175 u četverodnevnim borbama između vojske i muslimanskih pobunjenika.</p>
<p>U napadu vojske na položaje Islamskog fronta za oslobođenje nedaleko od grada Pikita na otoku Mindanau sudjelovali su helikopteri MG-520 i 105-milimetarski topovi. Vojska tvrdi da je napredovala i zauzela veliki dio područja koje je bilo pod kontrolom pobunjenika. Muslimanski gerilci odbili su prekid vatre, ako se vladine snage ne povuku s osvojenog teritorija. Prema podacima filipinske vlade, od početka sukoba u utorak poginulo je 175 ljudi, među kojima 161 pobunjenik, osam vojnika i sedam civila.</p>
<p>Filipini su priopćili u petak da pojačavaju mjere sigurnosti u zračnim lukama i na drugim mjestima ulaska u zemlju nakon što su izvješća obavještajnih službi pokazala da muslimanski militanti planiraju napade za slučaj da SAD pokrenu rat protiv Iraka. U zemlji u kojoj su većinsko stanovništvo rimokatolici, i koja je saveznica SAD-a u borbi protiv terorizma, nekoliko se skupina bori za islamsku državu na jugu Filipina već više od tri desetljeća. »Budući da je američko-irački rat sve bliže, simpatizeri Iraka i drugih radikalnih skupina mogli bi iskoristiti situaciju i pokušati izvršiti terorističke napade«, rekao je ministar prometa Leandro Mendoza. »Trebamo usredotočiti našu pažnju ne samo na zračne luke nego na sve moguće točke ulaska«, istaknuo je. Poduzete mjere sigurnosti uključuju dodatne zaštitare i sofisticiraniju opremu za otkrivanje eksploziva u zračnoj luci u Manili. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Amerikanci se pripremaju i za nuklearni rat </p>
<p>Istodobno dok Washingtonom kruže leci s porukom »pripremite se za nuklearni napad 22. veljače«, FBI daje upute građanima </p>
<p>kako da se zaštite u slučaju opasnosti od biološkog, kemijskog ili nuklearnog oružja</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - »'Pripremite se za nuklearni napad 22. veljače', piše na papiriću koji mi je netko ostavio ispod vrata prije nekoliko dana«, javlja u petak u svom prilogu dopisnica BBC-a iz Washingtona Lourdes Heredia. </p>
<p>Govoreći kako se Amerikanci pripremaju za mogući nuklearni, biološki i kemijski rat, novinarka napominje kako joj se taj papir učinio pomalo smiješnim kad ga je prvi put pročitala, te ga je pospremila na svoj radni stol zajedno s ostalim obavijestima i pozivima za novinare, praktički zaboravivši na njega.</p>
<p>Kad joj je u četvrtak netko pokucao na vrata, mislila je da joj u posjet dolazi neki kolega s najnovijim tračevima. No, iznenadila se kad se na vratima pojavio golemi muškarac kratko ošišane svijetle kose i plavih očiju te joj bez riječi pokazao iskaznicu FBI-a, »kao što to agenti čine u filmu«.</p>
<p>»Jeste li vidjeli ovakav papir«, upitao je, pokazujući letak kakav je dobila ispod svojih vrata, a u kojemu se spominje 22. veljače kao datum početka nuklearnog napada. Predala mu je letak koji je odnio, kako je rekao, »na provjeru« nakon što je zapisao sve njezine osobne podatke. </p>
<p>Upute za preživljavanje</p>
<p>Dopisnica BBC-a opisuje i kako je prije nekoliko dana jedan od njezinih »cimera« organizirao sastanak na kojemu su razgovarali o pripremama za mogući teroristički napad. On je u rukama imao popis skinut s Interneta na kojemu su vladine preporuke za ponašanje u slučaju biološkog, kemijskog ili nuklearnog napada. Prema tom popisu, jednu sobu u stanu treba obložiti i hermetički zatvoriti plastičnim prekrivačima, pripremiti dovoljno vode i hrane za najmanje četiri dana, nabaviti plinske maske i priručnik FBI-a kako se treba ponašati u slučaju napada. </p>
<p>Znaci priprema za mogući teroristički napad na svakome su koraku. U podzemnoj željeznici svugdje su poruke poput »Budite oprezni«, članovima Kongresa preporučeno je da pripreme »torbu s najnužnijim potrepštinama« u slučaju da moraju hitno u skloništa. Uz zalihe hrane i vode, oni moraju ponijeti i osjetljive dokumente, lijekove, te najvažnije telefonske brojeve. A ovih su dana zaposleni u Kongresu prošli i obuku kako se trebaju zaštititi u slučaju kemijkog ili biološkog rata. </p>
<p>FBI i Nacionalni centar za zaštitu infrastrukture (NIPC) pripremili su detaljne upute za zaštitu vodovoda, elektro-energetskih objekata, telekomunikacija, financijskih i bankarskih ustanova te hitnim službama, jer se vjeruje da bi upravo one mogle biti metom terorističkih napada koji bi izazvao kaos, paniku te masovne žrtve.</p>
<p>Kompanijama i tvornicama preporučena je provjera njihovih zaposlenika kako bi se otkrili eventualni teroristi koji godinama ondje rade, očekujući znak da napadnu. Također se preporuča provjera podataka koje su kompanije stavile na internetske stranice, a koji bi »mogli pomoći teroristima u planiranju napada«. </p>
<p>A ako dođe do napada, FBI preporuča ljudima koji dođu u kontakt sa sumnjivim tvarima da »pokriju usta tkaninom, izbjegavaju dodirivati bilo što prigodom evakuacije te temeljito operu ruke«.</p>
<p>Premda i američki dužnosnici i agencije javljaju da u glavnom gradu Sjedinjenih Država nema panike, pripreme za eventualni teroristički napad vidljive su na svakom koraku. A dopisnica BBC-a već je u svoju »sobu za preživljavanje« pripremila hranu i vodu ne samo za tri stanara svoga stana nego i za njihova psa Codyja.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U Njemačkoj sve veći otpor američkoj politici</p>
<p>Čak 75 posto Nijemaca daje potporu kancelaru Gerhardu Schröderu u protivljenju ratu protiv Iraka</p>
<p>BERLIN, 14. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Njemačkoj raste strah i odbojnost prema američkoj politici. Antiamerikanizam ponovno cvate. Gary Schmidt, direktor Američke akademije iz Berlina požalio se ovih dana novinarima: »Ljudi pripisuju najgore moguće motive američkom ponašanju. Argumenti koje ponekad čujem izvan su razuma i logike.«</p>
<p>Nedvojbeno, Nijemci službenom Washingtonu ne vjeruju. Jedna nedavna anketa pokazala je da je čak 54 posto Nijemaca uvjereno da američki predsjednik George Bush želi napasti Irak kako bi kontrolirao iračka naftna polja. Stoga nije čudno da čak 75 posto Nijemaca daje potporu kancelaru Gerhardu Schröderu u protivljenju ratu protiv Iraka. </p>
<p>Uostalom, Schröder je, po općem uvjerenju, »na krilima antiamerikanizma« dobio savezne parlamentarne izbore. On nije samo govorio protiv rata, nego se protivio retorici Bushove administracije. No, njemački kancelar svoje protivljenje politici SAD ne dopušta nazivati antiamerikanizmom. To je za njega samo »prijateljsko uvjeravanje«. Uostalom, kaže Schröder, njemačka vojska s najvećim kontingentom ispunjava svoje zadaće na antiterorističkoj fronti rame uz rame s Amerikancima, što zapravo govori i o čudnoj inačici »antiamerikanizma na njemački način«. </p>
<p>Šef njemačke vlade stalno naglašava njemački doprinos savezništvu i ponavlja: »Ako smo prijatelji i saveznici to ne znači da moramo uvijek klimati glavom«. Osim toga, svoje protivljenje ratu vlada u Berlinu ne argumentira »novim njemačkim pacifizmom«, nego tvrdnjom da rat ne bi riješio problem terorizma, nego bi ga dapače višestruko povećao.</p>
<p>U Washingtonu, međutim, njemačkoj antiratnoj retorici ne vjeruju. Dapače ona izaziva podsmijeh Amerikanaca. Dnevnik Bild koji njeguje respekt prema Amerikancima prenosi jedan vic koji se prepričava u Washingtonu: Neki američki demokratski političar sretne ispitivača javnog mnijenja i upita ga: »Zaboga, zašto nigdje nema birača koji simpatiziraju s našom antiratnom porukom?« Upitani znanstvenik odgovara: »Ima ih, dapače gomila. Ali, svi žive u Njemačkoj.«</p>
<p>Nijemci doživljavaju kao olakšavajuću okolnost što u Francuskoj postoji još manje razumijevanja za Bushove ratne planove. Tamo je tlo za »novi antiamerikanizam« još plodnije. Naime, oko 75 posto Francuza smatra da Amerikance u Iraku zanimaju u prvom redu naftni izvori. </p>
<p>Amerikanci su navodno iznenađeni protuameričkim osjećajima, i to ne samo u »staroj Europi«. Šef američke diplomacije Colin Powell pokušao je u jednoj izjavi izraziti američko nezadovoljstvo finom ironijom: »Mi smo Francusku i Njemačku oslobodili od njihovih diktatura tako da mogu postati nacije sa slobodom mišljenja. One su demokratske. One imaju pravo odlučiti o svojim stajalištima.«</p>
<p>Je su li Nijemci zaboravili što duguju Amerikancima? Da jesu, na to često ukazuju, ne samo Amerikanci. Njemački konzervativni također političari ukazuju na to, i pritom osuđuju »povijesnu nezahvalnost Schröderove vlade prema SAD«. Međutim, iz crveno-zelene vladine većine priznaju da bez pomoći jakog prijatelja s onu stranu Atlantika ne bi bio moguć pad Berlinskog zida, ujedinjenje i ponovni ulazak Njemačke u svjetsku zajednicu. Vladajući političari ističu da upravo zato Njemačka danas u međunarodnoj zajednici može nastupati suvereno. </p>
<p>Neki analitičari ne vide ništa strašno i nezahvalno u tome da »stari Europljani« preziru američku politiku, sve dok kupuju američke proizvode i gledaju američke filmove. Osim toga znade se na su Europljani slabi i međusobno posvađani da bi se mogli suprotstaviti američkom imperijalizmu. Uostalom, ako Bush uspije brzo razoružati Saddama, SAD će trebati »staru Europu« za Irak poslije Saddama.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Kvalitetan rad daje i izvrsne rezultate</p>
<p>Slijedom napisa gospodina Luciana Lukšića (Stajališta, Vjesnik, 11. veljače 2003.) potkrijepio bih i nadopunio pozitivne primjere koje autor ističe. </p>
<p>S neskrivenim zadovoljstvom želim izvijestiti javnost, a posebice kolegice i kolege koje još nisu s time upoznate, da pažnje vrijedan »primjer FER-a, koji odobrava najboljim hrvatskim srednjim školama da same odaberu određeni broj brucoša za izravan upis« nije usamljeni primjer na ovim prostorima. </p>
<p>Na svečanoj sjednici u povodu Dana Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu u studenom prošle godine, pojedinim srednjim školama dodijeljene su »kvote« za izravan upis njihovih maturanata na FSB za školsku godinu 2003/04. Značaj izravnog upisa na FSB srednjoškolcima možda i nije usporediv s istim na FER-u, ali nedvosmisleno i jasno iskazuje spremnost FSB-a u prepoznavanju »kvalitetnog rada koji se očituje kroz dugogodišnje izvrsne rezultate učenika pojedinih škola«. Naime, istom prigodom, za Dan fakulteta, dodijeljene su nagrade najboljim studentima koji nerijetko uz općepoznatu zahtjevnost studija na FSB-u uspijevaju postići prosjek ocjena veći od 4,9. Ti studenti, dakako nisu izvanzemaljci, već dolaze iz srednjih škola s kojima FSB želi posebno intenzivirati suradnju i zbližavanje oko zajedničke problematike, a to je kvalitetno obrazovanje i odgoj budućih naraštaja akademskih građana, inženjera tehničkih struka koji će stvarati nove vrijednosti u društvu.</p>
<p>Ovakvi primjeri pokazuju da aktivnosti povezivanja srednjih škola s visokoškolskim ustanovama ne čekaju bilo kakve zakonske akte ili nametnute projekte, već su oni rezultat zdrave logike i profesionalnog pristupa zanimanju kojim se bavimo.</p>
<p>Doc. dr. sc. DAMIR MARKUČIĆ Povjerenstvo za odnose s javnošću Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Državni činovnici ne mogu odlučivati u ime cijelog naroda</p>
<p>Prema izjavama nekolicine visokih državnih činovnika, Hrvatska se svrstala uz jednu, a protiv druge samostalne, nezavisne i međunarodno priznate države, u situaciji neposredno prije izbijanja ratnog sukoba.</p>
<p> U odlučivanju o tako važnim pitanjima najvažniju riječ mora imati Sabor. Državni činovnici ne smiju, a u skladu sa člankom 80. Ustava, niti ne mogu, odlučivati u ime naroda o tako bitnim pitanjima, koja imaju nesagledive posljedice za zemlju i narod u cjelini.</p>
<p> Zašto bi hrvatski građanin pristao biti umješan u sukob države, koji ga se u osnovi ne tiče? Zašto bi po toj osnovi postao žrtvom i taocem nečije tuđe politike? Temeljem nelegalnih i neodgovornih izjava, veliki dio arapskog svijeta proglašen je opasnom ili ratnom zonom. Tko to ima i na temelju čega, uskratit osnovno demokratsko pravo i slobodu svakom građaninu da se izjasni neutralnim u takvim sukobima, osobito što postoji opravdana sumnja da se ovdje zapravo radi o ratu za naftu, a ne protiv terorizma, čime nam se samo zamazuje oči. </p>
<p>Ustavom RH je određen i garantiran minimum demokracije: »Narod ostvaruje vlast neposrednim odlučivanjem« i u nastavku »Hrvatski Sabor i narod neposredno odlučuju o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj«. To su najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.</p>
<p> Razvidno je da je samo referendum, kao legalna metoda, jedini način na koji se hrvatski narod uopće može odrediti prema ovakvim i drugim važnim političkim ili gospodarskim pitanjima, kao što je primjerice prodaja poduzeća (tzv. privatizacija ili pretvorba). Nema drugog legalnog tj. ustavnog načina! U skladu s navedenim potrebno je odmah stegovno i krivično procesuirati te maknuti s odgovornih funkcija sve one javne činovnike, koji bi olako i krajnje neodgovorno, praktično gurnuli hrvatski narod u rat, koji ga se direktno ne tiče, kao da nam rata nije dosta. S druge strane, koja to svjetska sila ima moralno ili kakvo drugo pravo, siliti netom ratom opustošenu zemlju u ponovni ratni sukob, pritisak ili trošak, neovisno o mogućoj konkretnoj angažiranosti. U tom kontekstu također treba smatrati neprihvatljivim činom slanje naših vojnika u Afganistan preko Ujedinjenih naroda, koje su bile odgovorne za mnogobrojne likvidacije naših ljudi na ovim prostorima tijekom proteklog Domovinskog rata. </p>
<p>BRANIMIR KUŠEVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Praunsbergerova »velikodušnost«, ili obrana profiterstva?</p>
<p>U Vjesniku od 10. veljače 2003. objavljeno je pismo dopredsjednika Udruge vlasnika nekretnina Borisa Praunsbergera, koji stalno ponavlja iste pogrešne i čudne tvrdnje, a uporno prešućuje sasvim suprotne istinite činjenice!</p>
<p> Sada se okomio na Sabor i zastupnike, kojima postavlja pitanje: »Moraju li se zastupnici Hrvatskog sabora držati Ustava i zakona?« Također pokušava stvoriti nepotrebnu paniku među vlasnicima onih stanova na kojima nikada nije postojalo stanarsko pravo, tvrdeći da ih, navodno, zastupnici dovode do bojazni da će se i njima oduzeti stanovi (!), što je čista izmišljotina i neistina, jer Ustav zaista štiti njihovo vlasništvo, ali ne štiti ono koje je oduzela bivše države zakonskom dodjelom stanarskog prava. </p>
<p> Uporno spominje »prave gruntovne vlasnike«! Tako on naziva nominalne vlasnike, kojima su zakonom oduzeta vlasnička prava za vrijeme bivše države, a »kvalitetnim rješenjem« naziva prijedlog po kojemu bi stanari bili prognani iz svojih domova, nakon što su u njima stanovali kroz tri, pet, i više desetljeća i to ne kao obični najmoprimci nego kao nositelji trajnog i nasljedivog stanarskog prava! Nas bi on prisilno iselio u nekakve loše, male i jeftine zamjenske stanove, gdje bismo, po njegovoj nakaradnoj zamisli, bili samo »zaštićeni« najmoprimci! A ako bismo ih htjeli otkupiti, nudi nam »velikodušno« subvenciju države od 175 eura po četvornom metru stana. On ne kaže da su drugi nositelji stanarskog prava, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Hina, 24. veljače 2002.), otkupili svoje stanove (a ne neke druge!) za oko 540 kuna t.j. oko 72 eura po četvrnom metru, što znači da su od države dobili oko tisuću eura po četvornom metru! </p>
<p> Velika većina vlasnika nisu izvorni vlasnici, a mnogi su prekupci, koji su kupili neuseljive stanove (sa stanarima) za 10 posto cijene, radi profita a ne radi »rješavanja svog stambenog pitanja«. </p>
<p> A što se tiče njegova pitanja zastupnicima, treba znati da oni predlažu nove zakone, i pritom se ne moraju pridržavati postojećih loših zakona, kakav je na pr. Zakon o najmu stanova! </p>
<p>VERA PAVIČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vlast će uskoro i za prosjačenje izdavati koncesije?</p>
<p>Premijer Ivica Račan je u nedavnoj radijskoj emisiji »Kako Vlada vlada« izjavio da Vlada pri donošenju odluka ne sagledava samo trenutačne učinke nego gleda i nekoliko koraka unaprijed. To je posve razumljivo jer ima na raspolaganju brojna ministarstva, znanstvene institute i stručne savjetnike za razna područja te je za pretpostaviti da su joj dostupne sve moguće informacije.</p>
<p> Zbog toga većini običnih ljudi nije shvatljivo kako se onda može dogoditi da gotovo svaka bitna odluka doživljava političko i stručno osporavanje, rezultat čega je njena promjena, uz koalicijsko prepucavanje i svađe preko medija o tome tko je krivac. Međutim, valja naglasiti da su na te odluke stavili svoje potpise predsjednik Vlade i njeni članovi nadležni za određena područja, što bi, prema svim normama, trebalo značiti da su dobro promislili što potpisuju i kakve će biti posljedice. A nakon tri godine trajanja ove koalicijske vlasti za takve se stvari više ne mogu naći opravdanja da se tek uhodavaju i rješavaju teška nasljeđa bivše HDZ-ove vladavine. </p>
<p> Stječe se dojam da zapravo cijeli državni vrh djeluje kao raštimani orkestar u kojemu svatko svira svoju melodiju. Najnoviji je slučaj s potpisom predsjednika Republike na protokol o prodaji Sisačke željezare Rusima. Najprije je Predsjednik demantirao da je bilo što potpisao, pa se onda i u tiskanim medijima pojavio faksimil tog dokumenta s Predsjednikovim potpisom. Tada se u tisku pojavilo nekakvo posve nerazumljivo objašnjenje, da bi na kraju njegov savjetnik preuzeo krivicu, jer Predsjednik nije znao što potpisuje. </p>
<p> Kad vlast tako dobro funkcionira, postavlja se pitanje zašto se stalno organiziraju razne dobrovotvorne priredbe za opremanje bolnica, zbrinjavanje siromašne djece i drugih socijalno ugroženih kategorija stanovništva? Prije nekoliko mjeseci je bila provedena policijska racija među zagrebačkim prosjacima, a u novinama je objavljeno, kao vrlo pozitivno, da policija nije dirala prosjake invalide. Ne znači li to da im je prešutno dana koncesija za prosjačenje? I neće li se uskoro proširiti i na neke druge kategorije? Naravno, spisak hrvatskih bogataša ni nakon tri godine, unatoč predizbornim obećanjima aktualne vlasti, nije ugledao svjetlo dana. Nažalost, nije to jedino neispunjeno predizborno obećanje. </p>
<p>MIROSLAVA CAVOR Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Budimir osumnjičen za četiri kaznena djela </p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo u Čakovcu dostavilo Istražnom centru Županijskog suda u Varaždinu istražni zahtjev i prijedlog za određivanje pritvora pljačkašu poslovnice Varaždinske banke u Nedelišću i ubojici 32-godišnjeg policajca Željka Murka / Državni odvjetnik Mesarov rekao je da je za razbojništvo predviđena kazna zatvora od tri do 12 godina, za teško ubojstvo od osam godina do dugotrajnog zatvora</p>
<p>ČAKOVEC, 14. veljače</p>
<p> - U petak je Županijsko državno odvjetništvo u Čakovcu dostavilo Istražnom centru Županijskog suda u Varaždinu istražni zahtjev i prijedlog za određivanje pritvora pljačkašu poslovnice Varaždinske banke u Nedelišću i ubojici 32-godišnjeg policajca Željka Murka, Marselu Budimiru (29).</p>
<p>O nekim pojedinostima istražnog zahtjeva na konferenciji za novinare u Čakovcu izvijestio je Daroslav Mesarov, županijski državni odvjetnik. </p>
<p>On je rekao da se Budimira sumnjiči da je u srijedu počinio četiri kaznena djela. To je oružano razbojništvo u poslovnici »Varaždinske banke« u Nedelišću, iz koje je pod prijetnjom oružja otuđio 311.253 kune. Tijekom bijega u predjelu Dobšina graba, na prostoru između državne ceste Čakovec-Varaždin i rijeke Drave nedaleko od Puščina, osumnjičenik je počinio teško ubojstvo policajca Željka Murka i kazneno djelo pokušaj teškog ubojstva policajca Stjepana Balića.</p>
<p>Isto tako, počinio je kazneno djelo otmice, jer je uz prijetnju oružjem prisilio vlasnika vikendice uz Dravu, Mirka Špicara iz Nedelišća, da ga uzme u automobil i pokuša odvesti izvan policijskog okruženja. </p>
<p>Državni odvjetnik Mesarov rekao je da je za razbojništvo predviđena kazna zatvora od tri do 12 godina, za teško ubojstvo od osam godina do dugotrajnog zatvora, a isto toliko za pokušaj teškog ubojstva. Za otmicu predviđena je kazna zatvora od jedne do deset godina.</p>
<p>Pljačkaš i ubojica Marsel Budimir bio je u četvrtak navečer uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu Mladenu Oštreku. Nakon ispitivanja osumničeni Budimir odlučio je braniti se šutnjom. Istražni sudac odredio je zadržavanje na 48 sati. O istražnom zahtjevu ŽDO istražni sudac mora odlučiti u roku od 72 sata nakon isteka 48 satnog roka za zadržavanje. U izjavi za Vjesnik sudac Oštrek rekao je da će cijeneći sve okolnosti i uvažavajući činjenice do kojih je došao sudjelujući u istrazi, zasigurno odrediti zakonom propisani pritvor u trajanju od mjesec dana. </p>
<p>Sahrana ubijenog policajca Željka Murka bit će u subotu u 15 sati na Gradskom groblju Mihovljan u Čakovcu. PU Međimurskoj i obitelji Murk stižu i dalje izrazi sućuti, utjehe i podrške. Isto tako brojne su institucije i pojedinci odlučili novčano pomoći obitelji koja je ostala bez hranitelja.</p>
<p>Tako je i Gradsko poglavarstvo Čakovca donijelo odluku da pomogne s iznosom od 5000 kuna. Udruga umirovljenih policajaca Međimurske županije otvorila je poseban račun u Varaždinskoj banci, a oba policijska sindikata takav račun u Međimurskoj banci. </p>
<p>U petak prije podne od svoga kolege Željka Murka na dirljiv način ispred zgrade Policijske uprave oprostili su se njegovi kolege. Smrt dobrog prijatelja, vrsnog policajca i dragog kolege sve ih se teško dojmila, tim više što je Željko Murk prvi policajac koji je život izgubio obavljajući službu na području Međimurja.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prodali mu heroin od kojeg je pao u komu i umro</p>
<p>Bešenića optužnica tereti da je 26. rujna prošle godine prodao 0,5 grama heroina Antoniju Martinezu</p>
<p>VARAŽDIN, 14. veljače</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u petak počelo suđenje Božidaru Bešeniću (41) i Miloradu Luciću (28) optuženih zbog zlouporabe opojnih droga. </p>
<p>Bešenića optužnica tereti da je 26. rujna prošle godine prodao 0,5 grama heroina Antoniju Martinezu. Martinez je Bešenića nazvao nešto poslije 19 sati i tražio da mu proda heroin za tri »šuta«. Bešenić mu je drogu prodao ispred ulaza zgrade u Ulici Ruđera Boškovića, a Martinez mu je za heroin dao najmanje 200 kuna. Umro je ubrzo nakon konzumacije zbog prejake doze i (ne)čistoće heroina. Miloradu Luciću, profesionalnom vojniku, na teret se stavlja da je s Matušinom i Martinezom skupio novac za kupnju heroina, a nakon što ga je Martinez kupio, pozvao ih je u podrum zgrade u Koprivničkoj ulici kako bi ga konzumirali. Dio heroina odvojio je za Matušina, koji ga je ušmrkao, dok je ostatak prokuhao i pripremio za injektiranje. Martinez je potom napunio »špricu« otopinom heroina i ubrizgao je Luciću, dok je zatim Lucić to isto učinio Martinezu. Doza koju je Martinez primio bila je prevelika za njegovu izdržljivost, pa je nakon pet minuta pao u komu, a potom i preminuo.</p>
<p>Na raspravi je svjedočila Marta Vragović, koja je rekla da se toga dana društvo našlo kod kioska u blizini trafostanice na Banfici, »cugali« su pive, a Martinez i Matušin su je pitali može li im posuditi 200 kuna. Ona im je dala novac, no nije ih pitala za što im treba. Zatim je otišla kući, a kad se vratila, kod oblišnje je zgrade vidjela nekoliko ljudi. Došla je do njih i vidjela kako Martinez leži na zemlji. »Od šoka« je s Matušinom otišla u grad. Svjedočio je i Josip Pogorelec, koji je u cijelosti izmijenio svoj iskaz koji je dao u istrazi. Nije se sjećao što je rekao, pa mu ga je sutkinja predočila. Istražnom je sucu rekao da su toga dana pili kod trafostanice, vidio je da je M. Vragović otišla kući, vratila se i dala nešto Martinezu.</p>
<p>Pretpostavio je da se radi o novcu. Martinez se zatim susreo s Bešenićem, a nakon toga su Lucić i Martinez otišli u podrum zgrade. U podrum su se spustili i M. Vragović i Matušin, no oni su izašli, a zatim je vidio kako Lucić trči po stepenicama i nosi bocu vode. Odmah je zaključio da je nekome pozlilo, pa je otišao pomoći. U podrumu je vidio Martineza, usnice su mu bile plave, polijevao ga je vodom i pozvao Hitnu pomoć, a zatim su ga izvukli van pred zgradu. Prije dolaska Hitne, Lucić i Matušin napustili su to mjesto.</p>
<p>U istrazi je rekao i da je znao da je Bešenić već bio u zatvoru zbog droge te da je siguran kako je Martinez upravo od Bešenića kupio heroin.</p>
<p>Na raspravi je cijelu priču promijenio, pa je rekao da su se toga dana skupili kod kioska, pili su, a Martinez je tražio bicikl, pa mu je Lucić dao ključ od prostorije u kojoj se bicikl nalazio. Martinez je uzeo bicikl i njime otišao u grad. Nakon nekog vremena društvo je odlučilo otići u kafić na piće, pa je Lucić pozvao Pogoreleca da odu vidjeti da li mu je Martinez vratio bicikl.</p>
<p>Otišli su u podrum i tamo vidjeli Martineza kako leži. Pozvao je Hitnu, a Lucić je u međuvremenu otišao kući. Inače nema saznanja, niti je primijetio da bi itko sumnjiv povezan s drogom dolazio k Bešeniću, koji mu je susjed.</p>
<p>Svjedok nije mogao objasniti zašto je drukčije govorio kod istražnog suca ni kako je povezao cijeli događaj. Toga se ne sjeća, a rekao je i da je na saslušanju bio jako pijan, jer je nekoliko dana slavio rođendan. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Stariji bračni par pronađen mrtav</p>
<p>SPLIT, 14. veljače</p>
<p> - Supružnici Ante (78) i Smiljana (74) Žižić pronađeni su u petak ujutro mrtvi u svojem domu u Slatinama na Čiovu, rečeno je na konferenciji za novinare u splitsko- dalmatinskoj Policijskoj upravi. </p>
<p> Supružnici su pronađeni u dnevnoj sobi u kojoj se osjetio miris plina i u kojoj je bila uključena plinska grijalica i televizor. Iako još nema službene potvrde, pretpostavlja se da su se oboje ugušili. </p>
<p> Tijela unesrećenih prevezana su u splitsku bolnicu na obdukciju.</p>
<p> Supružnike je oko 8,40 sati pronašao njihov sin N. Ž. (57) koji je došao u kuću svojih roditelja, te o tome obavijestio liječnike i policiju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pregazio staricu u Ilici </p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Nešto poslije 10 sati, u petak u Ilici, nedaleko od Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić«, postariji vozač »fiat argente«, registracijskih oznaka ZG 2391- T prednjim dijelom vozila naletio je na pješakinju sstarije dobi koja je neoprezno pretrčavala kolnik Ilice u smjeru juga i pritom zadobila teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Neoprezna pješakinja nije se koristila obližnjim obilježenim pješačkim prijelazom te je nakon naleta vozila po nju došla ekipa Hitne pomoći, koja ju je odvezla u bolnicu »Sestara Milosrdnica«.</p>
<p>Tijekom obavljanja očevida na mjestu nesreće nije bilo zastoja i promet je tekao normalno.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bivši rukovoditelj gradilišta osuđen na tri godine zatvora</p>
<p>Drugooptuženi Slavko Malović, koji je u vrijeme tragedije bio poslovođa na gradilištu, oslobođen je optužbe</p>
<p>OSIJEK, 14. veljače</p>
<p> - Vijeće županijskog suda u petak je donijelo nepravomoćnu presudu kojom je sada već bivši djelatnik osječkog »Vodovoda«, Damir Medić (44), kao voditelj gradilišta na južnom spojnom kolektoru kriv za smrt dvojice radnika na koje se urušila zemlja, dok su bili u rovu te mu je određena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od tri godine. </p>
<p>Drugooptuženi u ovome slučaju, Slavko Malović (51) koji je u vrijeme tragedije bio poslovođa na gradilištu, oslobođen je optužbe. </p>
<p>Podsjetimo, obojicu optuženih teretilo se da su počinili kazneno djelo »protiv opće sigurnosti ljudi i imovine jer su, suprotno pravilima struke, izazvali opasnost po život ljudi, a koje je imalo za posljedicu smrt dvije osobe«.</p>
<p>Naime, 30. kolovoza 2001. godine radnici Vodovoda koji su radili na iskopu zemljanog rova za polaganje novih kanalizacijskih cijevi na osječkoj južnoj obilaznici, upozorili su Medića i Malovića kao svoje nadređene da jama nije propisno osigurana. Naime, jama koja je bila duboka 5 i široka 12 metara nije imala oplate pa je mogućnost da se zemlja uruši bila velika. Međutim, kako stoji u optužnici, oni nisu ništa poduzeli pa je došlo do odrona zemlje u kojem su poginuli radnici Luka Štefanac (43) i Darko Marušić (36) koji su u tom trenutku bili na dnu jame gdje su postavljali i spajali cijevi odvodnog kolektora. </p>
<p>U obrazloženju presude, sudac Dragan Poljak je kazao kako su vještaci tijekom dokaznoga postupka utvrdili da je prvooptuženi Medić bio odgovorna osoba na gradilištu te da je njegovim propustom došlo do urušavanja zemlje u rov. Nadalje je istaknuo kako do tragedije ne bi došlo da su poduzete sve potrebne mjere zaštite, a što je Medić kao voditelj gradilišta i povjerenik zaštite na radu bio dužan osigurati. </p>
<p>Što se tiče drugooptuženog Malovića koji je oslobođen optužbe, sudac je ustvrdio kako je dokazano kako je on Medića kao svog nadređenog upozorio na to da postoji velika mogućnost da se zemlja uruši, te da je tako učinio ono što je bila njegova dužnost. Međutim, on nije imao nije imao ovlaštenje da zapovijedi prestanak radova, dok je Medić, iako upozoren na opasnost, zapovjedio da se nastavi s radovima.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Za pokušaj ubojstva godinu dana zatvora</p>
<p>Esma Miklec je 30. siječnja 2001. godine, pod utjecajem alkohola, nožem ubola svoga nevjenčanoga supruga u grudi i trbuh</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Esma Miklec (45), u petak je, nepravomoćnom odlukom vijeća zagrebačkog Županijskog suda, osuđena na godinu dana zatvora zbog pokušaj ubojstva Marijana Radmanića.</p>
<p> Prema optužnici, koju je tijekom postupka tužiteljstvo uspjelo dokazati, Esma Miklec je 30. siječnja 2001. godine, pod utjecajem alkohola (1,54 promila), nožem ubola svoga nevjenčanoga supruga u grudi i trbuh, nanijevši mu teške tjelesne ozlijede, opasne po život. Pokušaju ubojstva, koji se dogodio na ulaznim vratima stana njezinog prijatelja Dragutina Tomašića u Oporovečkoj ulici, gdje je Esma Miklec nekoliko dana boravila, prethodila je svađa između njih dvoje, a Radmanić je optuženu i ošamario.</p>
<p>Obrana je tijekom postupka pokušala dokazati da je ubadanje nožem bila samoobrana od fizičkog nasrtaja Radmanića, ali je vijeće, kojim je predsjedavala sutkinja Erna Dražančić, odbacilo je takve tvrdnje. »Sud je utvrdio da je došlo do kratkog napada Radmanića na optuženicu, međutim taj napad je prestao, a tek tada je ona otišla u unutrašnjost stana po nož sa namjerom da ga liši života«, navela je sutkinja u obrazloženju presude.</p>
<p>Esmi Miklec se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 31. siječnja do 16. ožujka 2001. godine, a određena joj je i sigurnosna mjera obaveznog liječenja od alkoholizma.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Policajac zbog droge udaljen s dužnosti</p>
<p>LASTOVO, 14. veljače</p>
<p> - Tijekom pretrage prostorija koje koristi službenik Policijske postaje Lastovo Đ. B. (25), nađeni su ostaci smotanih cigareta i jedna pvc folija s tragovima marihuane. Droga je oduzeta, a Đ. B. slijedi kriminalistička obrada. </p>
<p>Osnovano se sumnja da je počinio kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, te prekršaj iz Zakona o suzbijanju zloporabe opojnih droga. Rješenjem načelnika PU dubrovačko-neretvanske udaljen je s dužnosti, doznajemo u petak iz dubrovačke policije. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Za lažni iskaz nije nadležan istražni sudac</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Istraga protiv Nikole Štedula, Elizabete Gal, Jakše Roje te Ivane Koušljandić, obustavlja se jer zbog izmjena i dopuna Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku od 21. svibnja prošle godine, za kazneno djelo lažnog iskaza, nije nadležan istražni sudac.</p>
<p> Riječ je o istrazi pokrenutoj na osnovu kaznene prijave Vinka Sindičića protiv Nikole Štedula, te troje sudskih vještaka, liječnika, zbog davanja lažnog iskaza u postupku protiv Sindičića na zagrebačkom Općinskom sudu.</p>
<p>Sindičiću je, navodi se u obavijesti, ostavljena mogućnost da u roku od osam dana od primitka obavijesti, sam podigne optužni prijedlog na Općinskom sudu, a o tome mora izvijestiti i zagrebački Županijski sud. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mato Crkvenac: Hrvatska je izašla iz špekulativne zone</p>
<p>Europskim financijskim tržištima predstavljeno novo izdanje hrvatskih euroobveznica / Izdanje je u vrijednosti 500 milijuna eura, s dospijećem sedam godina i uz kamatnu stopu 4,625 posto</p>
<p>LONDON, 14. veljače (Od Vjesnikove dopisnice) </p>
<p> - »Hrvatsku smo predstavili s do sada najboljim rezultatima iza sebe«, izjavio je u petak u Londonu Mato Crkvenac. Hrvatski ministar financija rekao je to na kraju roadshowa na kojem su proteklog tjedna predstavnici vlade i Hrvatske narodne banke predstavili europskim financijskim tržištima novo izdanje hrvatskih euroobveznica. </p>
<p>Prva prezentacija održana je u ponedjeljak u Ateni, nakon čega su slijedili Frankfurt, München, nekoliko nizozemskih gradova te na kraju London. </p>
<p>Voditelji novog izdanja, u ukupnoj vrijednosti 500 milijuna eura, s dospijećem sedam godina, jesu Deutsche Bank i Salomon Smith Barney. Prikupljena sredstva usmjerena su refinanciranju dospjelih inozemnih dugova Republike Hrvatske. </p>
<p>Prema ocjeni Mate Crkvenca, međunarodno tržište nas je vrlo dobro primilo. Posebno je dobro prihvaćeno to što je Hrvatska napredovala u svim elementima gospodarske politike.</p>
<p>»Veoma se cijeni smanjivanje deficita, prihvatljivo stanje platne bilance, stabiliziranje duga, niska inflacija, stabilan bankarski sustav te najbrži gospodarski rast od svih tranzicijskih zemalja, što obećava i rješavanje problema zapošljavanja«, rekao je hrvatski ministar financija. Dodao je da se cijeni i to što provodimo reforme koje stvaraju sve bolje poduzetničko ozračje. </p>
<p>»Tržišta nas po ekonomskim kriterijima izjednačavaju s državama koje su u prvoj grupi prijema u EU«, ističe Crkvenac.</p>
<p>Hrvatski ministar financija komentirao je i kamatnu stopu po kojoj se zadnje izdanje hrvatskih euroobveznica plasira na međunarodnom tržištu:» Prije tri godine imali smo kamatnu stopu od oko 7 posto, godinu nakon toga 6,75, lani 6,25, a ove godine stopa iznosi 4,625 posto. Smanjenje kamatnih stopa za hrvatske euroobveznice pokazuje da je naša zemlja ušla u novu fazu, da se repozicionirala. Mi više nismo zemlja visokog rizika, nego zemlja čije papire sad kupuju ulagači novog tipa. To su oni koji idu na sigurnije plasmane, ali uz manje kamate i manju dobit. Naši papiri više ne donose veliku zaradu kao ranije, budući da su sada izdani na bazi puno boljih rezultata, a onda i s manje rizika te zato s nižom kamatom.« </p>
<p>Prema ocjeni Mate Crkvenca, Hrvatska je izašla iz špekulativne zone i sada se nalazi u zoni zemalja niskog rizika. To je povezano s time što nas sada tretiraju kao i zemlje prvog vala koje ulaze u EU. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prvi sastanak Pododbora za trgovinu između EU i Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - U Ministarstvu gospodarstva u četvrtak je održan prvi sastanak Pododbora za trgovinu, proizvode od željeza i čelika, carine i poreze između Hrvatske i Europske unije (EU), priopćili su u petak iz tog ministarstva. </p>
<p>Riječ je o pododboru, koji je osnovan sukladno Privremenom sporazumu, koji su Hrvatska i EU sklopile u listopadu 2001. godine, a koji obuhvaća gospodarske odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Unije i na snazi je do završetka ratifikacije SSP-a. Predstavnici Hrvatske i Unije tom su prilikom razmijenili informacije o rezultatima jednogodišnje primjene SSP-a, te su razmatrali pitanja vezana uz primjenu antidampinških mjera protiv sisačke Željezare. Isto tako, razmotrili su problematiku zabrane uvoza pojedinih proizvoda iz Hrvatske u Uniju, problem uvoza sira iz ove integracije, te carinsku i poreznu legislative u nas. Dogovoreno je da će se u okviru pododbora pokrenuti rad na usklađivanju poreznog zakonodavstva Hrvatske s pravnom stečevinom EU. Najavljena je i izrada Nacionalnog programa restrukturiranja sektora željeza i čelika u Hrvatskoj, koji će se pripremiti uz pomoć eurokrata. Inače, u sklopu razmatranja pitanja željeza i čelika, predstavnici Europske komisije posjetili su u srijedu Željezaru Sisak. U petak su posjetili i šećeranu IPK Osijek, kako bi se uvjerili u nadzor koji ova šećerana provodi pri kontroli podrijetla šećera, zaključuje se u priopćenju Ministarstva gospodarstva. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kablovska mreža može biti alternativa fiksnoj telefoniji </p>
<p>ZAGREB, 14 . veljače</p>
<p> - Nakon više godina gotovo ilegalnog rada, domaća kablovska televizija, zahvaljujući prije svega modernim širokopojasnim multimedijalnim mrežama, u što spada televizija, telefon, internet, video, trgovina na zahtjev korisnika i niz drugih usluga, vraća se na velika vrata u Zagrebu i Splitu, a u planu je proširenje projekta u Rijeci i drugim gradovima.</p>
<p> Predsjednik Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić kaže da koncesiju na državnoj razini za kablovsku televiziju imaju Adriatic kabel iz Zagreba i Digitalni centar medija iz Osijeka. Dodao je da kablovska mreža zahvaljujući dvosmjernoj komunikaciji može biti alternativa fiksnoj telefoniji.</p>
<p>Prema Debanićevim riječima, postoji različita zakonska regulativa za operatere kablovske televizije. Primjerice, u SAD-u najmanje tri operatera moraju imati pristup kablovskoj mreži, što je dovelo do znatnog povećanja broja korisnika »mreže svih mreža«.</p>
<p>U Europi postoji podjela kablovskih koncesija po regijama. Primjerice, u Mađarskoj je kablovska televizija podijeljena na šest regija, a u Njemačkoj na devet. Naravno, jedan kablovski koncesionar ne može biti vlasnik svih »kablova«, odnosno mreža. Osim toga, u Njemačkoj je zbog zakonske regulative Deutsche Telekom morao prodati kablovsku televiziju.</p>
<p>Naknada za koncesiju na nacionalnoj razini za kablovsku televiziju iznosi 500.000 kuna za prvu godinu obavljanja djelatnosti. Na regionalnoj razini s više od milijun žitelja naknada iznosi 300.000 kuna, u gradu Zagrebu ili na regionalnoj razini do 100.000 žitelja naknada iznosi 200.000 kuna itd. Naime, većina lokalnih jedinica ima mogućnost priključivanja na kablovsku televiziju, a prije uvođenja te multimedijske mreže potrebno je provesti niz dogovora i ostalih aktivnosti na razini Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Hrvatskog telekoma i jedinica lokalne samouprave. Na državnoj razini mreža kablovske televizije mogla bi biti instalirana u roku tri do pet godina.</p>
<p>Uvjet za dobivanje koncesije, bilo na državnoj bilo na lokalnoj razini, je financijski bonitet i poslovni plan te tehnički pregled na terenu. Debanić ističe da za dodjeljivanje koncesije na državnoj razini više nema zainteresiranih, ali ima na regionalnom i gradskom nivou.</p>
<p>Direktor Adriatic kabela Nenad Hercigonja kaže da su prije dvije godine okupili manje operatere kabelske televizije, u prvom redu na širem području Zagreba, kako bi pokrenuli zagrebačku kablovsku televiziju. No, nakon partnerskog povezivanja s drugim gradovima, odnosno okrupnjavanja poslova, zatražili su i dobili državnu koncesiju.</p>
<p>Hercigonja dodaje da samo Beč ima 500.000 korisnika kablovske televizije od čega je 140.000 korisnika tzv. brzog pristupa internetu, bez logiranja. Nadalje, u Rumunjskoj i Bugarskoj broj korisnika kablovske televizije se mjeri u milijunima, a u Sloveniji ima 350.000 takvih korisnika od čega 100.000 u Ljubljani. </p>
<p>Prema procjeni Adriatic kabela, suvremenu kablovsku mrežu koristi oko 10.000 korisnika samo na području Zagreba, dok staru kablovsku mrežu, koja je tehnološki zastarjela, koristi 30.000 korisnika u Zagrebu, 23.000 u Rijeci, itd. </p>
<p> Adriatic kabel u svojoj ponudi ima dva paketa usluga. Prvi, osnovni paket televizijskih programa, koji pored domaćih čini i niz televizijskih programa iz zemalja u našoj okolici, te osjetno manji broj najpoznatijih svjetskih televizijskih programa koje nudi uz mjesečnu pretplatu od 32 kune. Drugi, znatno bogatiji paket usluga, koji osim standardne ponude televizijskih programa ima i specijalizirane satelitske programe, ima cijenu od 64 kune mjesečno.</p>
<p>No, na tržištu kablovske televizije postoji i manji broj tvrtki koje nude usluge kablovske televizije i po upola manjim cijenama. Hercigonja napominje da se radi o dampinškim cijenama, s kojima se ne mogu pokriti visoki troškovi kablovske televizije, Radi se o investiranju u opremu i njeno održavanje, troškove koncesije i dr. </p>
<p>Zbog učestalih promjena, odnosno prijenosa koncesije s jednog na drugog operatera kablovske televizije, koji onda obično smanji broj dostupnih programa, nisu rijetki oni koji su pozdravili namjeru Hrvatskog telekoma da pokrene »interaktivnu televiziju«. </p>
<p>Prvi korak u pripremi HT-a za ulazak u produkciju sadržaja već je napravljen kroz značaju investiciju u tehnologiju. Riječ je o ADSL tehnologiji dostupnoj u osam najvećih gradova čime je pokriveno gotovo 90 tržišnog interesa za novim tehnologijama. HT već ima gotovo 1000 korisnika dsl-a.</p>
<p>Sljedeća faza je produkcija sadržaja za pristup uslugama putem dsl-a. U trećem koraku razvoja sadržaja na hrvatskom jeziku riječ je o interaktivnoj televiziji. Drugim riječima, HT ulazi u proizvodnju TV programa.</p>
<p> Naime, predviđa se kao će u sljedećih pet godina mnoga domaća kućanstva biti opremljena već sada na tržištu prisutnim digitalnim televizorom.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Međunarodna arbitraža odlučuje o vlasniku Aluminija </p>
<p>Viši trgovački sud u Mostaru registrirao je 1997. Aluminij kao dioničarsko društvo u kojem zaposleni imaju 64 posto dionica, šibenski TLM 12 posto, a država 24 posto, ali sada država ne poštuje vlastite zakone i sudove te traži znatno veći vlasnički udjel / Radnici su četiri godine radili bez plaća da steknu te dionice / Arbitri će biti tri neovisna suca iz Haaga specijalizirana za ekonomske sporove s državama</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Zbog upornog državnog osporavanja vlasničke strukture mostarskog Aluminija međunarodna zajednica je nedavno odlučila da konačne vlasničke udjele te uspješne tvrtke utvrdi međunarodna arbitraža. To je bio povod za razgovor s njenim generalnim direktorom Mijom Brajkovićem.</p>
<p>• Zašto je nužna međunarodna arbitraža? </p>
<p>- Suština je u tome što se mi ne slažemo s državom oko toga koliki vlasnički udjel kome pripada. Viši trgovački sud u Mostaru registrirao je 1997. Aluminij kao dioničarsko društvo u kojem zaposleni imaju 64 posto dionica, šibenski TLM 12 posto, a država 24 posto. Zaposleni su svoj vlasnički udjel stekli time što su iskoristili zakonsku mogućnost i četiri godina radili bez plaća da steknu te dionice, a TLM zbog ulaganja oko devet milijuna dolara u pokretanje naše proizvodnje. Međutim, država smatra da njima pripada znatno veći vlasnički udjel. Ali sve dosadašnje inspekcije i kontrole koje su organizirali međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika u BiH pokazale su da smo mi u pravu i da je sadašnja struktura kapitala ispravna. Apsurdno je da se Vlada Federacije nije na sudsku odluku žalila u dvogodišnjem zakonskom roku nego tek sada, nakon što su zaposleni digli u ratu razoreni Aluminij iz pepela i pretvorili ga u najuspješniju tvrtku u BiH, dovodi u pitanje njegovu vlasničku strukturu. Dakle, država ne poštuje vlastite zakone i sudove. I to je dokaz da BiH nije pravna država u kojoj vladaju argumenti nego je bitna pripadnost naciji, stranci i vjeri.</p>
<p>Budući da država i dalje tvrdi kako se radi o pljački, pokušava nam nametnuti nezakonite upravne odbore i snagom novih zakona preuzeti kontrolu nad Aluminijem, međunarodna zajednica je odlučila angažirati međunarodnu arbitražu. Mi smo odmah pristali na takvo rješenje, a oni nevoljko.</p>
<p>• Kada će arbitraža početi, tko će je provesti i kakav rezultat očekujete? </p>
<p>- Arbitri će biti tri neovisna suca iz Haaga specijalizirana za ekonomske sporove s državama. Mi vjerujemo da će na kraju državi pripasti i manje od 24 posto dionica jer u vrijeme registracije tvrtke nismo još znali svu ratnu štetu koja se kasnije pokazala dvostruko veća od procijenjene. Zato očekujemo da će arbitraža pokazati da državi pripada samo 10 do 15 posto vlasništva. Ali i to će morati uvažiti jer je dogovoreno da se vlasnička struktura korigira u skladu s arbitražnom odlukom. </p>
<p>• Što ako zaposleni izgube većinski udjel? Naime, Vlada Federacije tvrdi da su zaposleni do vlasničkog udjela došli tako što je na račun ratnih šteta višestruko smanjen temeljni kapital, prije rata procijenjen na oko 1,4 milijardi maraka? Radnici su svojedobno prijetili da će u tom slučaju uništiti Aluminij jer su ga oni i obnovili.</p>
<p>- Svi ekonomisti se slažu da knjigovodstvena vrijednost ne znači ništa. Bitna je tržišna vrijednost robe. A Aluminij je 1992. nije imao jer nitko za tada uništene pogone ne bi dao ni kunu. Samo na registrirane ratne štete otpada 130 milijuna maraka.</p>
<p>Da knjigovodstvena vrijednost ne vrijedi ništa dokazuje i slučaj iz Republike Srpske. Oni su svoju nekad uspješnu tvornicu glinice procijenili na 700 milijuna maraka, a na kraju su je prodali za samo 20 milijuna maraka.</p>
<p>Upitna je i tvrdnja da je predratna knjigovodstvena vrijednost Aluminija bila 1,4 milijardi maraka. Naime, poznato je što se s vrijednošću marke događalo u vrijeme Ante Markovića. Osim toga, tada marka nije bila službena valuta pa zašto tu vrijednost ne izraze u tadašnjim dinarima? U međuvremenu je bilo još nekoliko valuta u optjecaju i sve je to mijenjalo odnose marke i važeće valute. </p>
<p>Ukratko, ono što je od uništenog Aluminija ostalo nakon rata nije vrijedilo gotovo ništa. Nešto je jedino vrijedilo zemljište. Potom su radnici četiri godine besplatno obnavljali tvornicu uz potpisane izjave da umjesto plaće žele dionice. Zaposlenima je na kraju pripalo 64 posto jer je vrijednost Aluminija tada procijenjena na oko 300 milijuna maraka. Naime, otpisane su velike ratne štete, izuzeti stanovi, raniji dugovi itd. Zato ne vjerujem da zaposleni mogu ostati bez većinskog udjela u vlasništvu. Ako se to ipak dogodi onda će radnici odlučiti što dalje. Treba li sada možda kazniti te ljude koji su u ratu uništenu tvrtku »digli iz mrtvih«? Nema te sile koja to može napraviti. Državi je valjda najvažnije da Aluminij dobro posluje, zapošljava ljude i redovno plaća velike poreze i doprinose. A godišnje za to izdvojimo oko 10 milijuna eura. Kad se tome dodaju računi za struju i druga izdvajanja, državi smo ukupno platili oko 55 milijuna eura. Jer prosječna plaća u Aluminiju je 1400 konvertibilnih maraka uz brojna druga prva, a u Federaciji samo 400. </p>
<p>• Kako odluka o međunarodnoj arbitraži vlasničke strukture utječe na vaše strane poslovne partnere i najavljena ulaganja u Aluminij?</p>
<p>- Dobili smo pisma namjere Daimler Chryslera i Glencorea o njihovom interesu da kupe državni udjel u Aluminiju. Pretpostavljam da bi nakon toga nastojali postati i većinski vlasnici. </p>
<p>• Poznato je da su arbitraže obično vrlo duge i skupe, što može odbiti zainteresirane ulagače. Ne bi li zato ipak bilo bolje postići nagodbu? </p>
<p>- Slažem se da bi bilo bolje naći rješenje bez arbitraže, koja će nam odnijeti puno novaca i vremena, jer bi, po riječima stručnjaka, mogla trajati od 6 do čak 24 mjeseca. Usto, kompanije koje žele ulagati u našu tvrtku mogle bi čekajući izgubiti strpljenje. Možda se s tim previše kockamo. Ali kod nagodbe bi svi morali biti zadovoljni. Naša ponuda, o čemu smo već informirali međunarodnu zajednicu, jest da država zadrži sadašnji vlasnički udjel od 24 posto uz naše jamstvo da ćemo dobro poslovati, ulagati i plaćati poreze i doprinose. Ako ne prihvati takvu ponudu, država bi na kraju mogla izgubiti sve. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Burze: Uoči Blixova izvještaja indeksi porasli</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Europski su indeksi nakon nekoliko povoljnih izvješća u bankarskom sektoru u petak porasli, iako se očekivalo da će konačan utjecaj na kretanje cijena dionica imati izvještaj o Iraku UN-ova inspektora za naoružanje Hansa Blixa. </p>
<p>Do poslijepodneva je frankfurtski DAX porastao 1,7 posto na 2598,69 bodova, no londonski FTSE 100 je sa 3618,4 boda bio samo 0,21 posto viši nego u četvrtak. U Parizu je CAC 40 dobio 0,67 posto dosegavši 2777,14 bodova, a milanski MIB 30 je sa 22.908 bodova bio 0,46 posto viši nego dan ranije. DJ Stoxx 50 je porastao 126 posto na 2192,6 bodova.</p>
<p>U SAD-u je u četvrtak, nakon izraženijeg pada tijekom dana, Dow Jones Industrial Average kod zatvaranja ponovno dosegao 7749,87 bodova, 0,1 posto niže nego dan ranije. Tehnološki Nasdaq Composite je također pao 0,1 posto na 1277,44 boda. Tokyjski Nikkei 225 je porastao 1,19 posto na 8701,92 boda.</p>
<p>Među dobitnicima su prije svega bili reosiguravatelji München Re i Swiss Re čije su dionice porasle oko 4 posto. Naime, investicijska banka Morgan Stanley smanjila je ciljanu cijenu dionica München Rea, najvećeg svjetskog reosiguravatelja, na 144 eura - no to je još uvijek oko 70 posto više od sadašnje cijene. Allianz je, pak, porastao 3,5 posto iako je agencija Fitch smanjila rejting njemačkog osiguravatelja. Francuska Axa je dobila 3,1 posto.</p>
<p>U tehnološkom je sektoru prevladavao negativan trend, a među gubitnicima je bila francuska tvrtka Cap Gemini, čije su dionice pale 3,4 posto nakon što je izvršni direktor tvrtke Paul Hermelin kazao da ne vidi znake oporavka na informatičkom tržištu. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Počelo zagrijavanje elektropeći u Željezari Sisak </p>
<p>Novi direktor Nasibulla Mukhatdinov pozvao na posao petnaestoricu radnika, a u ponedjeljak s čekanja dolazi još dvadesetak zaposlenika / Račan u četvrtak primio predstavnike novog vlasnika Željezare </p>
<p>SISAK, 14. veljače</p>
<p> - Nakon pet mjeseci u petak su u Željezari Sisak počeli zagrijavati elektropeć. U čeličanu novi je direktor Nasibulla Mukhatdinov pozvao petnaestoricu radnika. Prema najavi, u ponedjeljak s čekanja dolazi još dvadesetak zaposlenika.
Kako saznaje Vjesnik, predstavnici novog vlasnika Željezare bili su u četvrtak popodne na razgovorima kod premijera Ivice Račana. </p>
<p> »Započeli smo zagrijavati elektropeć, a riješeni su hidraulika, plin i ostali aspekti energetskog napajanja. No, velike nam probleme stvara iznimno niska temperatura, ne zbog teških uvjeta rada, nego zato što se zamrzava cjevovod koji do postrojenja dovodi rashladnu vodu«, objasnio je direktor čeličane Želimir Kendi. Rekao je da do 1. ožujka u cijelosti planiraju osposobiti elektropeć, a u početku će raditi po deset sati noću kad je električna energija jeftinija. </p>
<p>Mukhatdinov je izjavio da je zadovoljan što je hrvatska vlada »donijela pravilnu odluku«. Sada pažljivo provjeravamo svu opremu jer 1. ožujka elektropeć mora ispustiti prvu šaržu čelika.</p>
<p> Uz čeličanu, u pripremi je postupno puštanje u rad i drugih proizvodnih linija. Do 1. srpnja elektropeć će proizvoditi 10.000 tona čelika na mjesec, najavio je novi direktor Željezare, no odbio je komentirati političke aspekte kupoprodaje.</p>
<p> »Meni je važno da u proizvodnji sve ide prema planu jer ja sam metalurg i proizvođač. Naravno da mi je važno da postoji razumijevanje Vlade koja je našla zajednički jezik s kupcem«, naglasio je Mukhatdinov. Dodao je i kako mu je važno da ljudi znaju i hoće raditi. </p>
<p>Novog su direktora u pogon čeličane došli pozdraviti i predstavnici Koordinacije za opstojnost Željezare Sisak. Mnogi okupljeni radnici izrazili su zadovoljstvo što je Željezara dobila novog vlasnika i što se napokon počinje raditi.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Libra za parlamentarne izbore u listopadu </p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Koalicija se treba civilizirano razići i dogovoriti o izborima u listopadu, a dotad mora smoći snage za završetak autocesta, pripremu dolaska Sv. Oca i turističke sezone i ne razići se prije očekivanog pozitivnog mišljenja na hrvatsku aplikaciju za članstvo u EU, naglasak je s konferencije za novinare Libre, održane u petak. </p>
<p>»Očito je da koalicija nema snage odraditi mandat, ali treba imati snage postići dogovor o završetku mandata i datumu izbora. Taj stav čvrsto ćemo zagovarati unutar koalicije A za nas su svi izbori prije isteka mandata prijevremeni«, naglasio je čelnik stranke Jozo Radoš. </p>
<p>Na izbore će se ići, također je najavio, po starom izbornom zakonu, uz eventualne modifikacije izbornih jedinica. Libra na izbore kani izaći samostalno. Prateći ankete, u toj su stranci zaključili da bi 35 posto neopredijeljenih birača moglo glasovati za koaliciju liberalne opcije. </p>
<p>»Ovih ćemo dana početi razgovore o tome s HSLS-om, LS-om, IDS-om, HNS-om«, najavio je Radoš, ne precizirajući je li njegova stranka išta u tom smislu već poduzela. Ivo Škrabalo, predsjednik Kluba saborskih zastupnika Libre, dodao je, pak, da bi takva kombinacija mogla biti ponuda za birače kojima je dosta »lijevo-desno njihala«. </p>
<p>Ako bismo se sada dogovorili da će izbori biti u listopadu, dakle za osam mjeseci, to ne znači »daljnje mrcvarenje i paraleliziranje vlasti«, smatra Radoš. Po njemu, unaprijed određeni datum izbora demokratska je procedura, »Predizborna kampanja je ionako već počela, a za donošenje izbornog zakona je - prekasno«, zaključuje.</p>
<p>Libra podržava Vladin stav o rješavanju iračke krize mirnim putem a ne ratom. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pupovac: Odmah raspisati parlamentarne izbore</p>
<p>ZAGREB, 14 veljače</p>
<p> - »Ne znam čemu govoriti o manjinskim dopunskim izborima za lokalnu upravu i samoupravu kada zbog opće kaotičnosti i da bi se zaštitila demokracija odmah treba raspisati prijevremene parlamentarne izbore«, rekao je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), u petak na konferenciji za novinare na kojoj je, osim o Nacrtu konačnog prijedloga zakona o dopunskim izborima u jedinicama lokalne i područne samouprave, još govorio i o primjeni Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. </p>
<p>Komentirajući Nacrt prijedloga zakona Pupovac je izjavio da postoji problem popune i izbora općinskih i gradskih vijeća, poglavito tamo gdje su vijeća konstituirana na osnovu stranačkih lista, koje uvijek, kako je rekao, i ne zastupaju interese manjinske zajednice. </p>
<p>Rekao je i da će SNV Vladi uputiti pismo u kojem će se očitovati o Nacrtu prijedloga i sugerirati da se u njega ugrade neka rješenja, ali i kako će zatražiti da se razriješi pitanje participacije manjina u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini.</p>
<p>Prigovorio je Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave na površnosti s kojom je izrađen Nacrt zakona i ponudio obrasce pomoću kojih bi se izbjeglo da manjinski vijećnici zastupaju manjinske a ne stranačke interese. To bi se riješilo, izjavio je, vijećničkim potpisivanjem izjave o obveznom zastupanju manjinskih, a ne stranačkih interesa.</p>
<p>Na kraju je još govorio i o izboru Vijeća nacionalnih manjina. On misli da se taj izbor mora regulirati posebnim zakonom a ne samo onim što piše u Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>DC: Hitno utvrditi datum izbora</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače </p>
<p> - Predsjednik Demokratskog centra (DC) Mate Granić zatražio je u petak od Vlade da hitno, odmah nakon podnošenja zahtjeva za kandidaturu Hrvatske u EU, odredi datum izbora i da Hrvatski sabor na prvoj sjednici otvori raspravu o izbornom zakonodavstvu. »Ovo što u ovom trenutku imamo ni ne sliči na ozbiljnu koaliciju i jasno je da teško može donijeti ikakvu ozbiljniju odluku«, izjavio je Granić na konferenciji za novinare u petak.</p>
<p>Osvrćući se na iračku krizu, rekao je da Hrvatska nije imala mnogo manevarskog prostora u vezi s podrškom SAD-u zemalja Vilniuske skupine. No, Hrvatska je propustila prije potpisivanja te podrške organizirati raspravu u Saboru i raspravu sa SAD-om. »Ne može Hrvatska biti među zemljama koje će prve trčati, ona mora voditi računa o raspoloženju svojih građana, podijeljenosti unutar EU-a, gdje joj je budućnost. Zato određeni oprez u ovom trenutku ne bi škodio«, zaključio je Granić i dodao da, Ako dođu zahtjevi od SAD-a, odluku o tome može donijeti samo Sabor, ističe Granić.</p>
<p>Govoreći o privatizaciji, rekao je da su sve zadnje velike privatizacije mutne, predmet sukobljavanja koalicije te Vlade i Predsjednika. DC traži da se do parlamentarnih izbora i donošenja novog zakona o privatizaciji zaustavi privatizacija Ine i svih velikih sustava.</p>
<p>Granić je ocijenio da Vlada pokušava spasiti prodaju sisačke Željezare ruskom Mečelju nakon »tragikomičnog skandala« u Uredu Predsjednika zbog potpisanog protokola o suradnji. Mesić nije prekršio Ustav, ali je prekršio pravila dobrog poslovnog ponašanja, rekao je Granić. </p>
<p>Na novinarski upit kako to da je DC za predsjednicu gradske organizacije splitskog DC-a predložio odvjetnicu Doris Koštu, koja je tek odnedavno članica stranke, Granić je odgovorio da njezin staž u stranci nije važan i da je na sjednici splitskog odbora jednoglasno podržana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Više od IDS-a, volimo demokraciju i Istru«</p>
<p>PULA, 14. veljače</p>
<p> - Četrnaestorica osnivača IDS-a, koji su se u međuvremenu razišli sa stranačkim vrhom, na 13. godišnjicu utemeljenja te najjače regionalne stranke, u petak, objavili su osnivanje udruge osnivača IDS-a. </p>
<p>»Želimo biti nova savjest Istre, koju smo prije 13 godina zamislili kao gospodarski autonomnu regiju u njezinim povijesnim granicama u kojoj će njezini građani odlučivati o svojim dobrima i razvoju, umjesto da se o tome odlučuje sa strane«, rekli su inicijatori osnivanja udruge Nenad Klapčić, Mario Sandrić i Oriano Bulić. »Više od IDS-a, volimo demokraciju i Istru«, istaknuli su. </p>
<p>Izvijestili su i kako su predsjedniku IDS-a i istarskom županu Ivanu Jakovčiću na dan osnivanja stranke odlučili pokloniti metar »da uvijek može izmjeriti veličinu i snagu svoga lika i djela«, te da, »imajući pri ruci ovaj poklon, ubuduće proda manje istarske zemlje«. </p>
<p>Osnivači IDS-a okupljeni u zasebnu udrugu povremeno će djelovati i kao politička stranka, a nastupit će i na predstojećim izborima, bez obzira što je dio njih već uključen u druge stranačke opcije. </p>
<p>Na pitanje novinara, je li možda Delbiancov IDF nastavio politiku IDS-a kakvog su oni ustanovili, pa tim slijedom s njim i surađuju, Oriano Bulić je kazao da IDF nije dovoljno razvijen, da je u Puli dobio vlast zahvaljujući samo jednom čovjeku, te da će pričekati novi statut i program te stranke, kako bi se mogli odrediti prema njoj.</p>
<p>»Trenutačno vjerujemo da IDF velikim dijelom nastavlja IDS-ovsku utemeljiteljsku ideju«, zaključio je Bulić, upozorivši da u udrugu okupljeni osnivači IDS-a prije svega žele biti usmjeritelji, korektori i demokratizatori političkog života u Istri. </p>
<p>Nenad Klapčić, koji je dugo bio u IDS-ovu vrhu pa i tajnik Kluba zastupnika IDS-a u Hrvatskom saboru, kazao je da je vodstvo te stranke dosta dugo i vješto kreiralo idealizirano sliku o stranci u javnosti, te da je stvarno stanje spoznao kad se na posljednjim stranačkim izborima uključio u izbornu proceduru na strani tzv. reformatora IDS-a. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Liječnici poštuju radnu obvezu, nema naznaka »bijelog štrajka«</p>
<p>Do novog proračuna više nećemo raspravljati o povećanju liječničkih plaća, kaže ministar Vlahušić / Liječnički sindikat poštuje radnu obvezu, ali to ne znači da je štrajk završen, kaže predsjednik Sindikata Babić </p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Prvi dan radne obveze u zagrebačkim bolnicama prolazio je kao uobičajeni radni dan prije no što je liječnički štrajk započeo 15. siječnja. Liječnički sindikat poštuje odluku o radnoj obvezi, ali to ne znači da je završen štrajk, rekao je u petak Vjesniku dr. Ivan Babić, predsjednik Glavnog štrajkaškog odbora Hrvatskog liječničkog sindikata. Podsjeća na zahtjeve - od vraćanja stečenih prava do porasta plaća, a od Vlade odnosno Ministarstva zdravstva očekuje poziv za nastavak dijaloga. </p>
<p>Nakon konzultacija s odvjetničkim timom, Babić je rekao kako je upitna pravna utemeljenost Vladine odluke pa će Sindikat iskoristiti sva legitimna pravna sredstva da bi je osporio na sudu. Komentirajući mogućnost pokretanja tzv. bijelog štrajka, čelnik Sindikata rekao je kako to ovisi o svakom pojedinom liječniku, a ako se za to odluče, neminovno će se produljiti liste čekanja.</p>
<p> U praksi to bi značilo da se liječnici strogo pridržavaju tzv. plave knjige, odnosno vremensko-kadrovskih normativa, gdje je točno naznačeno koliko može trajati neki pregled. Na temelju tih normativa bolnicama se plaćaju usluge.</p>
<p> Tako je za većinu pregleda predviđeno da traju oko 40 minuta. Specijalistički pregled trebao bi trajati 26 minuta, a prvi kontrolni pregled 13, odnosno 15 minuta. To bi značilo da liječnik u polikliničko-konzilijarnoj službi primi na dan desetak pacijenata za razliku od uobičajenih više desetaka.</p>
<p>Ako dođe do »bijelog štrajka«, liječnici će na dan primati manje pacijenata jer se dosad, zbog gužvi u čekaonicama nisu pridržavali normativa, kaže Babić. Ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić potvrdio je da se Vladina odluka svugdje dosljedno provodi, a da će se pregovori sa Sindikatom nastaviti sljedeći tjedan, u skladu s Vladinom odlukom o sastanku sa svim liječničkim udrugama. Ministarstvo je poslalo u Vladu zakon o zdravstvenoj zaštiti, izvješće o stanju zdravstvene reforme, a idući tjedan šalje na koordinaciju zakon o liječnicima i stomatolozima. To su konkretne stvari o kojima će se pregovarati, a do novog proračuna više nema pregovora o povećanju osnovice plaće, istaknuo je.</p>
<p> Prema izvješćima iz sindikalnih podružnica, radnu obvezu poštuju liječnici u svim bolnicama, a nema naznaka da neki provode »bijeli štrajk«. </p>
<p>U KBC Zagreb na Rebru u petak ujutro bila je uobičajena gužva. Službenica na glavnoj porti nije znala traje li štrajk ili se provodi radna obveza, a sindikalni povjerenik dr. Danijel Mrazovac u žurbi nakon kolegija na urologiji samo nam je rekao da su »legalisti i da poštuju Vladinu odluku o radnoj obavezi«. U Kliničkoj bolnici »Merkur« u Zagrebu stanje je redovno, a ravnatelj dr. Miran Martinac kaže da odobrava Vladinu odluku. Važnim pomakom, smatra dio odluke o nastavku dijaloga s liječnicima. Zaposlenici su za siječanj dobili pune plaće, jer je odrađeno čak i nešto više posla nego u siječnju prošle godine, rekao je Martinac.</p>
<p>Drugo je pitanje kako će se na bolnice odraziti obračun po fakturama koje su dužne poslati Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje jer o tome ovisi procjena visine bolničkih proračuna u sljedećim mjesecima. No, prema Vladinoj uredbi, liječnici će u plaći za veljaču dobiti povišicu na uvjete rada. Specijalisti će dobiti oko 16 posto, a kirurzi i do 22 posto više.</p>
<p>Sunčica Dolušić, Biserka Lovrić i Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlahušić: Od idućeg tjedna javni pregovori s liječnicima</p>
<p>Namamo što skrivati. Lani su 22 stručna povjerenstva održala neograničeno velik broj sastanaka i svi su zakoni pripremljeni u suradnji sa strukom / Prijedlozi zakona su dostupni na web stranicama, ali na žalost struka nije reagirala s dovoljno stručnih zahtjeva, kaže dr. Andro Vlahušić</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - »Od idućeg tjedna pregovori s liječničkim udrugama bit će otvoreni za javnost«, rekao je u petak Vjesniku dr. Andro Vlahušić, ministar zdravstva. No, hoće li doista i novinari moći čuti o čemu se konkretno pregovara, ovisi o drugoj strani. Ako Hrvatski liječnički sindikat (HLS) odbije takvu formu pregovora, morat će to poštovati i ministar, kaže dr. Vlahušić, odgovarajući na primjedbe o tome da je nejasno na kojim se kompromisnim rješenjima zapinjalo u dosadašnjim pregovorima s HLS-om te o manjkavoj komunikaciji s liječnicima.</p>
<p>Što se tiče nejasnoća o radnoj obavezi, ministar dodaje da je moraju razraditi ravnatelji zdravstvenih ustanova. Po Vlahušićevu mišljenju, ona znači povratak na stanje od prije štrajka i ispunjavanje ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. To potvrđuje, kaže, da odluka nije restriktivna, jer se može ispoštovati i bez prekida godišnjih odmora i slobodnih dana.</p>
<p>Dr. Vlahušić odbija tvrdnju o, navodno, nedostatnoj komunikaciji s liječnicima kao razlogu nesporazumima, jer je »održao stotine sastanaka i nikad ih nije bilo više«, nego otkako je on ministar. I to je razlog zašto se zalaže za javnost pregovaranja, pa čak i za to da se pregovori, ako se svi slože, prenose i posredstvom Interneta.</p>
<p>»Namamo što skrivati. Lani su 22 stručna povjerenstva održala neograničeno velik broj sastanaka i svi su zakoni pripremljeni u suradnji sa strukom«, kaže dr. Vlahušić, opovrgavši tvrdnje o tome da reformu zdravstva vodi na svoju ruku. Drugi je problem, što se dio liječnika u taj proces nije uključio. No, ako treba, i te ćemo sastanke ubuduće otvoriti javnosti. Prijedlozi zakona su dostupni na web stranicama, ali na žalost struka nije reagirala s dovoljno stručnih zahtjeva«, zaključio je ministar dr. Andro Vlahušić. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Babić: Nastojat ćemo sudski osporiti radnu obavezu</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Očekujući poziv na nastavak pregovora i tijekom radne obaveze, dr. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), ističe da štrajk i dalje traje te da vrijede sindikalni zahtjevi. Sindikalni odvjetnički tim, kaže, smatra da Vladina odluka nije u skladu sa zakonom, pa će je nastojati u redovnom postupku osporiti. Još nema poziva na pregovore, a nije važno hoće li sindikalisti ići u Ministarstvo zdravstva ili će ministar doći u HLS, kaže Babić, ističući da je važan sadržaj sindikalnog spora. Na Vjesnikovo pitanje o daljoj sudbini štrajka budući da je Vlada postigla cilj da se liječnici vrate poslu, dr. Babić ističe da su njihovi zahtjevi realni i ostvarivi, a to što se dosad nisu uspjeli sporazumjeti, krivnja je onih koje je ovih dana prozvao.</p>
<p> »Strpljivo smo čekali, pregovarali i izlagali se neugodnostima, koje nismo zavrijedili, ali učinjeno je što je učinjeno«, kaže Babić.</p>
<p>Što se tiče rada prema »plavoj knjizi« vremenskih normativa, dr. Babić kaže da je to standard po kojem su već prije trebali raditi, ali nisu zbog opsega posla i premalog broja liječnika. To što im nije plaćen rad veći od norme, koji su u skladu s »knjigom« obavljali, o tome moraju misliti oni koji bi trebali platiti. Dr. Babić dodaje da će pažljivo pratiti daljnje događaje i nastojati u prvom planu imati profesionalan i etički pristup pacijentu, ali će nastojati zaštiti prava i interese liječnika. Ostaje čekanje na poziv na nastavak dijaloga, jer radna obaveza nije stalno, već privremeno rješenje, ovisno o njezinoj pravnoj utemeljenosti, kaže dr. Babić. Dakle, o tome odlučuju sindikalni odvjetnici i nadležne ustanove. No, u odluci ima i nejasnih dijelova o tome na koga se sve odnosi, moraju li se liječnici na godišnjim odmorima vratiti na posao, moraju li biti stalno u mjestu boravka... To bi trebao razjasniti onaj tko je odluku donio, smatra dr. Ivica Babić. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Sindikat znanosti traži usklađivanje s dodacima za liječničke plaće</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Donošenjem Uredbe o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu, od 6. veljače 2003., hrvatska Vlada promijenila je dosadašnje odnose među koeficijentima i plaćama stručnih zvanja i zanimanja unutar javnih službi, tako što su svi liječnici dobili dodatak od šest posto, a specijalisti u bolnicama 16 posto, dok su liječnici s posebno odgovornim poslovima (kirurzi i slično) dobili dodatak od 20 posto. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pozdravio je u petak takvu odluku jer je to, kako poručuju, korak naprijed u nastojanju da se vrlo odgovoran i stručan posao bolje vrednuje nego do sada.</p>
<p>Međutim, takvom je odlukom, smatra sindikat, Vlada narušila prethodno uspostavljene odnose koje je proklamirala kao poželjne i pravedne. Sindikat upozorava da je dosad liječnik specijalist imao koeficijent (2,00) nešto viši od koeficijenta docenta na sveučilištu (1,90) i tek nešto niži od izvanrednog profesora (2,10). Prihvaćenim promjenama, Vlada je liječniku specijalistu u bolnici osigurala plaću kao da ima koeficijent 2,32 što znači da je degradirala dosadašnju relativnu poziciju nastavnika i znanstvenika na sveučilištu i njihov socijalni status, ističu u Sindikatu znanosti. </p>
<p>Predsjednik Velikog vijeća Sindikata Vilim Ribić upozorava da je već ranije, neprimjereno visokim plaćama u pravosuđu, »otvorena pandorina kutija neusklađenih odnosa među visokostručnim i odgovornim zanimanjima i zvanjima u zemlji«. Ribiću je nejasno zašto se Vlada ne ponaša principijelno i isto takvo načelo ne primijeni i u drugim javnim službama, a osobito u znanosti i kulturi, u kojima je upravo visoko-stručan i kreativan rad dominantan, i od presudne važnosti za budućnost zemlje.</p>
<p>»S obzirom da se radi o manjem broju zaposlenika, te manjem pritisku na Proračun, vjerujemo da ćete prihvatiti naš zahtjev za dodacima na koeficijente zaposlenika u znanosti i kulturi, kako bi se plaće nastavnika, asistenata, predavača, docenata, izvanrednih i redovnih profesora na sveučilištu, te znanstvenika na institutima dovele u prijašnje odnose s plaćama liječnika specijalista u bolnici, ističe Sindikat, u apelu upućenom Vladinom Uredu za socijalno partnerstvo te ministarstvima znanosti i kulture. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Sindikat kaže da je štrajkalo 80 posto policajaca, MUP tvrdi - četvorica</p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Prosvjedu policajaca zbog ubojstva policajca Željka Murka odazvalo se 80 posto policajaca, kažu u Sindikatu policije Hrvatske (SPH). U Ministarstvu unutarnjih poslova. međutim, tvrde da su u prosvjedu sudjelovala samo četvorica zaposlenika MUP-a.</p>
<p>SPH je u četvrtak pozvao sve policajce da u petak u podne na 15 minuta obustave rad u znak prosvjeda zbog nedavnog ubojstva policajca, upozoravajući da policajci na terenu nisu dovoljno opremljeni i zaštićeni, te da nemaju dovoljno ovlasti, posebne ne one koje se odnose na upotrebu vatrenog oružja.</p>
<p>Iz MUP-ova odjela za odnose s javnošću doznaje se pak da su u prosvjedu sudjelovala tek četvorica policajaca. U MUP-u nisu htjeli komentirati zahtjev SPH i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a za hitnom ostavkom ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, koji ga smatraju odgovornim za smrt policajca Željka Murka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ministarstvo pravosuđa još lani predložilo doživotni zatvor za ubojstvo policajca </p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Netočna je tvrdnja da Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave nije iniciralo zakonske izmjene kojima bi se zaštitilo policajce, ističe se u petak u priopćenju Ministarstva.</p>
<p>»U zakonodavnoj je proceduri zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je prihvaćen u prvom čitanju na sjednici Hrvatskog sabora 29. studenoga 2002., a u ožujku se predviđa drugo čitanje.</p>
<p>Prijedlogom izmjena Kaznenog zakona predviđa se kazna doživotnog zatvora za ubojstvo policajca, državnog odvjetnika, odvjetnika i suca, a predlaže se da se to kazneno djelo preimenuje u umorstvo. Time se ujedno osigurava pojačana zaštita javnog poretka i sigurnost građana Republike Hrvatske jer se za ubojstvo osoba koje sudjeluju u otkrivanju i procesuiranju kaznenog djela predviđa najteža kazna - doživotni zatvor«, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Osim toga, »Novelom Kaznenog zakona za kazneno djelo sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti (čl. 317) predviđeno je da se znatno povisi zakonski minimum i maksimum zatvorske kazne. Tako je za temeljni oblik tog kaznenog djela predviđena kazna do pet godina, a za kvalificirani oblik do osam godina zatvora. Za kazneno djelo napada na službenu osobu (čl. 318), gdje je u opasnosti tjelesni integritet te osobe, predloženo je da se povisi minumum i maksimum propisane kazne, za temeljni oblik do osam godina, a za kvalificirani oblik do deset godina zatvora.</p>
<p>Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je donesen u svibnju 2002., pridonijet će učinkovitosti i ubrzanju kaznenog postupka. Naime, promijenjene su one odredbe koje su usporavale tijek kaznenog postupka i uzrokovale zastoj ili poteškoće u redovitom tijeku kaznenog postupka«, ističe se u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>MORH jamči prava vojnim policajcima koji idu u Afganistan </p>
<p>ZAGREB, 14. veljače</p>
<p> - Ministarstvo obrane objavilo je u petak da je s pripadnicima voda Vojne policije koji, kao prethodnica, odlaze u misiju ISAF-a u Afganistan, u četvrtak potpisalo ugovor o međusobnim pravima i obvezama za vrijeme te misije. Ugovorom su posebno regulirana prava pripadnika voda Vojne policije, njihov status, koliko im traje misija, te status koji će imati u Oružanim snagama nakon povratka iz Afganistana. </p>
<p>»Posebnim člancima ugovora regulirana su njihova materijalna prava i materijalne obveze MORH-a za slučaj ikakvog oblika i stupnja nesreće«, priopćila je u petak Služba za odnose s javnošću Ministarstva obrane. Vjesnik doznaje da će Ministarstvo obrane i s ostalim pripadnicima voda VP-a potpisati takav ugovor za nekoliko dana. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić u Požegi i Velikoj </p>
<p>POŽEGA, 14. veljače</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić bio je u petak u radnom posjetu u Požegi i Velikoj. </p>
<p>Mesić se susreo s požeško-slavonskim županom Antom Bagarićem, predsjednikom Županijske skupštine Vladom Zecom i gospodarstvenicima u Velikoj županijskoj vijećnici. </p>
<p>Raspravljalo o razvoju i operacionalizaciji vodoprivrednih djelatnosti u Požeško-slavonskoj županiji.</p>
<p>Predsjednik je u Osnovnoj školi »Julije Kempf« razgovarao s učenicima i učiteljima, a posjetio je i razred djece s posebnim potrebama. U Županijskom centru, sjedištu požeškog veleučilišta, Mesić je bio na otvorenju studentskog kluba, a u požeškom Domu umirovljenika susreo se s članovima Udruge slijepih Požeško-slavonske županije, Udruge distrofičara i invalida cerebralne i dječje paralize. </p>
<p>Predsjednik Mesić popio je potom kavu s Požežanima u kavani »Boba« na Trgu sv. Trojstva. Popodne, Mesić je u Velikoj obišao gospodarsku zonu. </p>
<p>I. Fadljević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20030215].
|
