NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031114].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197659 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Picula: Verheugen je došao u Zagreb najaviti nove obveze prema EU</p>
<p>Verheugen se laskavo odredio prema reformskim naporima ove vlade u posljednjih nekoliko godina / Blizina izbora može pomutiti javnu percepciju o razlozima Verheugenova dolaska u Hrvatsku / On je na to pitanje i sam odgovorio, kazavši da je tu da bi objašnjavao, a ne vodio kampanju / Verheugen je došao da bi napravio rekapitulaciju i kategorizaciju onoga što je napravljeno / Hrvatskoj odgovaraju otvorene granice i što intenzivnije trgovanje, no sve ostalo - kao što su carinska ili neka monetarna unija - nije realno, kaže Picula</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Povjerenik Europske komisije za proširenje Günter Verheugen došao je u službeni posjet Zagrebu samo 10 dana prije parlamentarnih izbora. O razlozima njegova posjeta razgovarali smo s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.</p>
<p> • Kako ocjenjujete Verheugenov posjet Zagrebu i njegove poruke, 10 dana prije izbora?</p>
<p>– To samo dokazuje da Europska unija tretira Hrvatsku kao zemlju u procesu. Verheugen se dosta laskavo odredio prema reformskim naporima ove vlade u posljednjih nekoliko godina, koji su doveli do toga da danas imamo ugovorne odnose s EU-om.</p>
<p> • Nije li Verheugen došao u Zagreb da bi podržao koalicijsku vlast prije izbora?</p>
<p>– Blizina izbora može pomutiti javnu percepciju o razlozima Verheugenova dolaska u Hrvatsku. On je na to pitanje i sam odgovorio, kazavši da je tu da bi objašnjavao, a ne vodio kampanju: I am here to explain, not to campaign. Naravno, on se i predstavio Vladi koja je dominantno pod utjecajem socijaldemokrata i koalicijskih partnera i to je činjenica koju ne treba preskakati. Upravo je ova vlada omogućila da Verheugen bude nazočan sjednici Vlade.</p>
<p> • No Hrvatska, kako je naglasio Verheugen, ima još mnogo posla u ispunjavanju političkih i ostalih kriterija?</p>
<p>– Naravno da je to nešto čime ne možemo biti zadovoljni i moramo učiniti korak-dva dalje, sve do punopravnog članstva. Zato je važno imati Güntera Verheugena koji, je zajedno s Chrisom Pattenom, suodgovoran za procjenu o tome je li naša kandidatura za EU vjerodostojna. Mnogo je razloga Verheugenova dolaska u Zagreb, jer se, uostalom, do kraja godine dinamika razgovora između Zagreba i Bruxellesa intenzivno nastavlja. </p>
<p>Verheugen je došao da bi napravio neku vrstu rekapitulacije i kategorizacije onoga što je napravljeno i da se najave nove obveze. Zato je to snažna podrška europskim ambicijama Hrvatske iza kojih stoji više od tri četvrtine odrasloga stanovništva. Započete su reforme besmislene ako se ne nastave. To vam je kao s izgradnjom autocesta ili modernizacijom željeznica. Sve je to lijepo, no te ceste i željezničke pruge moraju voditi nekamo izvan Hrvatske i biti spoj sa susjedstvom. U nekim smo reformama uspjeli, s nekima smo malo posustali, no posao ni izdaleka nije završen. Diskontinuitet na ovim izborima bi se vrlo brzo odrazio na brzinu pristupanja Hrvatske euroatlantskim integracijama.</p>
<p> • Kakav je stav Hrvatske kad je riječ o inicijativama za stvaranje zajedničkog tržišta na jugoistoku Europe?</p>
<p>– Riječ je o ideji koja se dulje pokušava artikulirati da bi se olakšalo trgovanje na jugoistoku Europe, da se nacionalne ekonomije otvore jedna drugoj i da se usvoje određeni standardi koji će dovesti do povećanja robne razmjene. To, naravno, nije lako postići. Velike su razlike između Hrvatske i Bugarske i Rumunjske te zemalja koje tek moraju naučiti sricati abecedu oslanjanja gospodarstva na neke modernije osnove. To limitira plemenite planove da se uvedu zajednički standardi, no od toga ne treba odustati. </p>
<p>Hrvatska svakako podupire ideju i praksu slobodne trgovine na ovome prostoru kao gospodarstvo koje treba imati više izvoznu orijentaciju. U posljednjem izvješću Europske komisije Hrvatska, čije stanovništvo čini 20 posto stanovništva regije, proizvede gotovo polovicu ukupne vrijednosti u regiji. Prema tome, Hrvatskoj odgovaraju otvorene granice i što intenzivnije trgovanje. Govorimo o slobodnoj trgovini. No, sve ostalo – kao što su carinska ili neka monetarna unija – nije realno. U regiji ima zemalja koje imaju problema s trgovanjem unutar vlastitih granica. Još nije zaključen set međusobnih sporazuma o slobodnoj trgovini, a to je nešto što će ovu ideju na neki način ograničavati. Ali kao ideja je dobrodošla. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Trinaest godina oporbe i želja za promjenama</p>
<p>Polazeći od povijesnoga hrvatskoga državnog prava na samoodređenje, HSP se zalaže za hrvatski nacionalno-državni suverenitet na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru / HSP će inzistirati da se na početku sljedećeg mandata Sabora donese deklaracija o vodi te da se zabrani dodjela koncesija strancima za iskorištavanje pitke vode, jer je to isključivo pravo hrvatskog naroda</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Hrvatska stranka prava (HSP) jedina je od važnijih stranaka koja dosad nije bila na vlasti. Proteklih trinaest godina HSP-ovci su proveli u oporbi pa se, kako vole reći, nisu kompromitirali niti ogriješili o građane. </p>
<p>U prošlom sazivu Sabora imali su četiri zastupnika - Miroslav Rožić, Tonči Tadić, Vlado Jukić i stranački predsjednik Anto Đapić - za koje se mora priznati da su zdušno odrađivali posao. Tako je HSP u minule tri godine imao više od sedamdeset saborskih inicijativa i jasne stavove o svakom pitanju pokrenutom u Saboru. Najvidljivija i najrazvikanija bila je aktivnost za proglašenjem gospodarskog pojasa.</p>
<p>HSP–ovci za svoju stranku tvrde da je najstarija politička stranka u Hrvatskoj u modernom smislu. Osnovali su je godine 1861. dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik. Rad joj je zabranjen 1929., a stranka je obnovljena 25. veljače 1990. Prvi predsjednik bio joj je Dobroslav Paraga. Polazeći od povijesnoga hrvatskoga državnog prava na samoodređenje, HSP se zalaže za hrvatski nacionalno-državni suverenitet na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru. Bez toga, kažu, neće se ostvariti višestoljetne težnje hrvatskoga naroda. </p>
<p>Stranka je 1991. ustrojila Hrvatske obrambene snage - HOS, i tako pružila izravnu potporu obrambenim naporima države. </p>
<p>Zbog nesuglasica i razilaženja u stranačkom čelništvu, godine 1993. smijenjen je dotadašnji predsjednik Dobroslav Paraga, koji je potom osnovao novu stranku - HSP 1861. Događaj iz 1993. popularno se naziva »Kutinski puč«. Otad je HSP-ov čelnik Anto Đapić. Nakon nemilog događaja Paraga često ističe da je Đapić tada nasilno preuzeo stranku te da je taj stranački puč izrežirao HDZ. Od tog je dana, prema mišljenju prvog stranačkog predsjednika Parage, HSP postao »Tuđmanova marioneta«. No, unatoč Paraginim tvrdnjama, Đapić nastavlja voditi stranku. </p>
<p>Posljednjih nekoliko godina HSP drastično mijenja imidž i oprašta se sa tzv. »crnom« prošlošću, kada ih se pokušavalo prikazati kao nasljednike ustaškog pokreta. Umjesto tema isključivo nacionalnog karaktera, HSP danas veću pozornost posvećuje znanosti i obrazovanju. Stranačko vodstvo time želi pokazati da shvaća ulogu moderne stranke desnog centra te smatra kako se HSP profilirao kao neokonzervativna stranka.</p>
<p>Na predstojeće izbore HSP izlazi s krilaticom »Vjeruj u sebe«. HSP-ov najjači adut je činjenica da ne snose odgovornost za situaciju u državi jer su 13 godina bili u oporbi, ali zbog toga njihov prinos razvoju demokracije u državi i stvaranju hrvatske države nije manji. </p>
<p>Od ostalih se stranaka koje se utrkuju na izborima razlikuju svojim mišljenjem da Hrvatska ne bi trebala imati obveze prema NATO-u sve dok ne postane njegova punopravna članica. Također, protive se i prodaji nekretnina strancima prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Govoreći o EU, Đapić smatra da se Hrvatska ne smije »kao flaster« zalijepiti samo za nju i pritom zanemariti goleme potencijale ostalih država.</p>
<p>HSP-ovci su tvrdi branitelji nacionalnih interesa jer pokušavaju spriječiti rasprodaju nacionalnog bogatstva. HSP će inzistirati da se na početku sljedećeg mandata Sabora donese deklaracija o vodi te da se zabrani dodjela koncesija strancima za iskorištavanje pitke vode, jer je to isključivo pravo hrvatskog naroda. </p>
<p>Što se tiče suradnje s Haagom, HSP je još prije sedam godina upozoravao da nitko u Hrvatskoj ne može prikrivati zločine, ali da se temelji Domovinskog rata ne smiju dovoditi u pitanje. HSP-ovci smatraju da se Haaški sud ne može koristiti kao instrument političkog pritiska na Hrvatsku i ne može biti kreator hrvatske politike, što je dosad bila praksa.</p>
<p>Vjeruju da će izborni rezultat iznenaditi sve, osim njih samih, jer stranka nikada nije bila tako jaka, i financijski i organizacijski. </p>
<p>HSP na izbore izlazi samostalno, no u nekim jedinicama, primjerice u III. izbornoj jedinici koalira sa Zagorskom demokratskom strankom (ZDS) i s predstavnikom Međimurske stranke. Taj su sporazum potpisali jer on HSP-u jamči ulazak u sjeverozapadnu Hrvatsku, gdje su dosad imali slabije rezultate. U svim ostalim jedinicama nastupaju samostalno, osim u I. izbornoj jedinici u kojoj je nositelj liste neovisni kandidat Slaven Letica, gdje su također i dva ZDS-ova predstavnika. U toj jedinici su i predstavnici Međimurske stranke. </p>
<p>Pravaši u sljedećem sazivu sabora očekuju od sedam do deset zastupnika te najbolji rezultat u 13-godišnjem postojanju. To potvrđuju i neke ankete provedene u posljednje vrijeme, prema kojima HSP doista polučuje dobar rezultat. </p>
<p>Ostvare li dobar izborni rezultat, uz već postojeće zastupnike neka od novih lica u Saboru mogli bi biti Pero Kovačević, bivši pomoćnik ministra hrvatskih branitelja, te Ruža Tomašić, kanadska policajka i jedna od rijetkih žena u HSP-u. Ne treba zaboraviti ni Slavena Leticu, neovisnog kandidata i nositelja HSP-ove liste u I. izbornoj jedinci, koji je već svojim ekshibicionističkim nastupima u odori bana Josipa Jelačića uzburkao duhove. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Darovitih mladih ljudi ima i izvan HSS-a</p>
<p>Dobitnik brojnih priznanja na natjecanjima iz informatike, devetnaestogodišnji Vibor Cipan predstavio je u srijedu u Ministarstvu prosvjete svoj projekt »Škola budućnosti«, koji uključuje elektronički udžbenik iz fizike / I tako će od Strugara, bilo kao HSS-ova člana bilo kao ministra prosvjete, ipak dobiti nešto (računalo), zbog čega će njegov daljnji rad biti olakšan / Zdravko Mamić dobro plaća svoje mlade nogometaše, pa zašto Vladimir Strugar ne bi novčano pomogao svojim mladim pametnim HSS-ovcima / Ako je uistinu riječ o informatički vrsnom projektu, šteta bi bila da sve ostane na predizbornom predstavljanju u Ministarstvu</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Malo su se zaletjeli oni koji su, čuvši da HSS-ov ministar prosvjete prima mladog informatičara Vibora Cipana i obećaje mu računalo na dar, brzo zaključili da je riječ o iskorištavanju pametne mlade glavice u predizborne svrhe. Dobitnik brojnih priznanja na natjecanjima iz informatike, devetnaestogodišnji Vibor Cipan predstavio je u srijedu u Ministarstvu prosvjete svoj projekt »Škola budućnosti«, koji uključuje elektronički udžbenik iz fizike.</p>
<p>Riječ je o zanimljivu projektu koji bi se kao pilot-program veoma lako i brzo, da nema zakonskih prepreka i još nekih problemčića u školama, mogao uvesti u razrede. I sam je ministar Strugar priznao da je elektroničke udžbenike nemoguće odmah uvesti u škole zbog toga što se Zakonom o udžbenicima ne predviđa takva vrst udžbenika, a k tomu bi trebalo dodatno educirati nastavnike.</p>
<p>Ipak, Strugar je pohvalio mladog informatičara i zaželio mu daljnji uspjeh u radu, obećavši mu pomoć pri nabavi računala. Naime, Cipanu je trebalo dvije godine da dovrši CD-udžbenik, između ostaloga zato što nema vlastito računalo. Taj je stanar jednog od zagrebačkih studentskih domova, dan nakon predstavljanja svog projekta ponovno svratio u Ministarstvo. Došao je po novine koje su objavile njegovu priču jer nema novaca da bi ih kupio, a potom novinske izvatke poslati majci u Daruvar. Stoga priča o iskorištavanju mudrih glava u HSS-ovoj promidžbi još više iritira. </p>
<p>Stvari su se donekle promijenile kada je Vibor Cipan u četvrtak iskreno rekao: »Nisam to gledao na takav način i ne osjećam se iskorištenim. Ne kažem da tu nema nečega, jer ipak sam ja član Kluba mladih HSS-a. Zato o mogućnosti skrivenih motiva možda možete više suditi vi novinari«. Mladim haesesovcem postao je još 1998. godine, kada se u srednjoj školi opredijelio za jednu od ekoloških akcija koju je stranka promovirala.</p>
<p>Nastavimo li analogijom primisli o prijeizbornim akcijama HSS-a, ili njihova ministra, dolazimo do toga da je ministar prosvjete zapravo zgodno i u pravi trenutak istaknuo jednog člana podmlatka svoje stranke, a ovaj to zaista nije imao razloga odbiti. Tako će od Strugara, bilo kao HSS-ova člana bilo kao ministra prosvjete, ipak dobiti nešto (računalo), zbog čega će njegov daljnji rad biti u najmanju ruku olakšan. Osim toga, za razliku od svojih brojnih kolega, Cipan barem zna za koga će glasovati za devet dana. Uostalom, i Zdravko Mamić dobro plaća svoje mlade nogometaše, pa zašto Vladimir Strugar ne bi novčano pomogao svojim mladim pametnim HSS-ovcima. </p>
<p>Procijene li i stručnjaci da je Cipanova »Škola budućnosti« doista vrstan uradak, bit će zanimljivo brojiti koliko će mjeseci proći do njegove primjene u školama. Ako je uistinu riječ o informatički vrsnom projektu, šteta bi bila da sve ostane na predizbornom predstavljanju u Ministarstvu.</p>
<p>Logično je da će jedan ministar promicati rad pametnog člana mladeži svoje stranke. Nelogično bi bilo da to ne učini kao što je nelogično da i u protekle četiri godine nije tako promicao radove darovitih djevojaka i mladića koji nisu članovi njegove stranke, ali su i te kako zaslužni za unaprjeđenje kvalitete sustava za koji je HSS-ov ministar zadužen. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kako je DIP provjeravao kandidatske liste </p>
<p>Prema zakonu o izborima, tko ne može biti zastupnikom, ne može biti ni kandidatom / Koliko je doista takvih među 5119 kandidata za saborske zastupnike?</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Državno izborno povjerenstvo (DIP) je tijelo koje jamči da će biranje narodnih zastupnika biti zakonito i zato mora verificirati izborne liste. A na listi koalicije HB-a i HIP-a u VII. izbornoj jedinici je aktivna časnica Ministarstva obrane, satnica Ruža Rajčević.</p>
<p>Koliko takvih, nepravovaljanih kandidatura ima među 5119 kandidata koje je potvrdilo Državno izborno povjerenstvo na čelu s predsjednikom Ivicom Crnićem? Tko to zna. Ne bi se znalo ni za satnicu Rajčević da nije ostavki dvoje aktivista koalicije HB-a i HIP-a u Karlovcu, koji su na taj propust upozorili.</p>
<p>Prema Zakonu o izborima saborskih zastupnika, osobe koje ne mogu biti zastupnici, ne mogu biti ni kandidati. Dakle, ako Zakon kaže da zastupnikom (kandidatom) ne mogu biti djelatne vojne osobe, a satnica Rajčević to jest, onda je i pitanje što je s listom koalicije HB-a i HIP-a u Karlovcu. Je li valjana? Nije. Znači li to da cijela lista nije zakonita? Znači li to da samo to mjesto nije zakonito? Jer, rok za ispravak lista istekao je 48 sati nakon objave.</p>
<p>Mogu li birači vjerovati u zakonitost i ostalih lista? Moraju, jer sad nema druge. Tko je, uostalom, osim Državnog izbornog povjerenstva pročitao svih 5119 imena? Tko je mogao, osim Državnoga izbornoga povjerenstva, provjeriti zakonitost prava na kandidiranje?</p>
<p>Danas više ne vrijedi tvrdnja Miroslava Tuđmana, HIP-ova predsjednika, da je Ruža Rajčević i predsjednica Udruge udovica Domovinskog rata za Karlovačku županiju. To je manje važno od satničkog radnog mjesta u MORH-u. A za to mjesto, navodno, Tuđman nije znao, vjerujući u prosudbu Državnog izbornog povjerenstva.</p>
<p>To je povjerenstvo pak propustilo upozoriti HIP na satničku dužnost koja Ružu Rajčević isključuje s liste. I tako će lista koalicije HB-a i HIP-a u Karlovcu, u VII. izbornoj jedinici, biti nezakonita. Ništa neće promijeniti ni činjenica da je protiv časnice pokrenut stegovni postupak u MORH-u. Jer MORH se ubraja u one dijelove državnoga aparata u kojem stranački ljudi nisu poželjni.</p>
<p>Državno izborno povjerenstvo se nije ni u četvrtak do 18 sati oglasilo o slučaju Rajčević.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Verheugenov poučak</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Sasvim je sigurno da će posjet povjerenika Europske komisije za proširenje Güntera Verheugena Zagrebu izazvati nedoumicu: je li on došao podržati Račanovu koaliciju samo 10 dana prije parlamentarnih izbora, kad se drugi povjerenik iz Komisijina dvojca zaduženog za Hrvatsku, Chris Patten, oklijeva čak i obratiti medijima, samo zato jer su u Hrvatskoj blizu izbori?</p>
<p>Dva suprotstavljena politička tabora vrlo će vjerojatno sasvim različito protumačiti Verheugenove riječi i motive dolaska, no u osnovi, svi političari u Hrvatskoj koji sebe smatraju važnima i ozbiljnima trebali bi vrlo pažljivo pročitati sve što je Verheugen izjavio u Zagrebu.</p>
<p>Komisijin povjerenik za proširenje, čovjek koji je prvi prije godinu dana ustvrdio da je Hrvatska zapadnije od zapadnoga Balkana, u Zagrebu nije bio škrt na pohvalama za provedene reformske zahvate, a podsjetio je i zašto Hrvatska u prvih 10 godina nije mogla ni primirisati EU-integracijama. </p>
<p>Verheugen je taj podsjetnik oživio iz vrlo pragmatičnog razloga. Hrvatska je i dalje hit u regiji, najbolje joj ide, no od pompe i velikih nada neće biti ništa ako se Hrvatska ne potrudi do proljeća riješiti pitanja političkih kriterija za ulazak u EU. Verheugen je stoga u Zagrebu naglasio da će ispunjavanje političkih kriterija biti ključno, da bi mogao mirne duše preporučiti drugoj razini EU-a, međuvladinoj (i daleko složenijoj) da je Hrvatska ispunila sve političke kriterije i da može započeti pregovore o punopravnom članstvu.</p>
<p>Drugim riječima, Verheugen je političkoj eliti u Zagrebu poručio da vremena nema mnogo i da nakon izbora otvorena pitanja treba riješiti brzo, dok mu je Hrvatska još »pod kontrolom«. Izjavom da se odmah nakon izbora valja prihvatiti ozbiljnoga posla Verheugen je poručio i da nema vremena za političke ili diplomatske akrobacije. Vlak za Hrvatsku je spreman, a motori će se upaliti onoga trenutka kada to kaže Vijeće ministara EU-a.</p>
<p>Deset dana prije izbora hrvatski političari, među kojima će neki nakon izbora postati ministri ili premijeri, imaju golemu odgovornost upravo zbog sljedeće četiri godine. Bit će to vlada koja će Hrvatsku uvesti u Europsku uniju. Ili neće. U takvoj situaciji, kako ju je u četvrtak svima opisao povjerenik Verheugen, deplasirano je navoditi kako je morao opet ponavljati da Hrvatska ne treba strahovati od ostatka regije, ali i da o političkim uvjetima EU-a nema pregovora.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Političari zasjenili ekonomiste</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Opatijsko savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista, koje se tradicionalno održava u studenome, pretvorilo se ove godine u predizborno sučeljavanje vodećih hrvatskih političkih stranaka, SDP-a i HDZ-a. Iako su na neizravan način u Opatiji bile prisutne i neke druge političke opcije, sve ih je svojim istupom zasjenio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski.</p>
<p>On je izravno prozvao Ministarstvo financija odnosno Vladu za neispunjenje ranijih obećanja i za korištenje 400 milijuna dolara dobivenih prodajom Ine za pokrivanje proračunskih rashoda u ovoj godini. Rohatinski Vladi zamjera što je dosad tvrdila da će taj novac iskoristiti za otplatu dijela inozemnog duga koji dospijeva u 2004. godini i što je time, unatoč prešutnoj suglasnosti Međunarodnog monetarnog fonda, ipak ugrozila stand by aranžman s Fondom. Rohatinski je možda i prvi put dosad kazao da je Vlada odgovorna za 70 posto ovogodišnjeg rasta inozemnog duga, odnosno za 47 posto ukupnog inozemnog duga koji će do kraja godine dosegnuti 21 milijardu dolara.</p>
<p>Rohatinski je tako javno istupio jer su se vodeći ljudi izvršne vlasti dosad oglušivali o sugestije HNB-a i rast inozemnog duga pravdali investicijskim ciklusima i investicijskom ulogom države, a krivicu svaljivali isključivo na poslovne banke i stanovništvo. </p>
<p>Njegovoj kritici izvršne vlasti priključio se i predsjednik HDZ-a, optuživši Vladu za napad na gospodarski sustav zemlje.</p>
<p>Ekonomisti su u svakom slučaju mogli svoj godišnji skup održati i bez predizbornih govora vodećih hrvatskih političkih stranaka, no govoriti o ekonomskoj politici u sljedećoj godini bez predstavnika onih koji će tu politiku kreirati bilo bi čisto teoretiziranje. U tom bi slučaju opet prevladavale jadikovke o nerealnom tečaju kune, kojih je i ove godine bilo, ali su ostale u sjeni nastupa čelnika političkih stranaka, jer je i nastup premijera Ivice Račana ipak bio isključivo predizboran.</p>
<p>Ekonomisti će nakon svega moći reći da su prvi pozvali budućeg premijera da govori o ekonomskoj politici u sljedećoj godini, jer su u Opatiji bili i Ivica Račan i Ivo Sanader, zbog kojih su i mediji cijelom skupu dali veću pažnju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Do posljednjeg daha</p>
<p>U usporedbi s tajlandskim boksom gdje se, unatoč svemu što je u tom grubom sportu dopušteno, ipak znaju određena pravila, politička je utrka u Hrvatskoj ovaj put do kraja ogolila većinu njezinih sudionika, prikazujući ih modernim gladijatorima koji se bore bez ikakvih pravila</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Gađanje jajima i pepeljarama u Imotskom, teške riječi i međusobna optuživanja iz vrha najjačih stranaka, prijetnje nasiljem i likvidacijom uoči skupa jedne koalicije, podmetanja, uvrede i blaćenje političkih suparnika, desetak dana uoči najneizvjesnijih izbora dosad, pokazuju da je izborna utrka ušla u završnicu. U kojoj će se, prema svemu što je dosad viđeno, voditi bitka do posljednjeg daha. Pa ako već nije dovoljna žestoka i uvredljiva retorika kojom se u očima zbunjenih birača protivnika nije samljelo do kraja, neki od »boraca« za vlast neće se libiti ni fizičkog obračunavanja, jasno, preko svojih simpatizera, nikako ne izravno. </p>
<p>U usporedbi s tajlandskim boksom gdje se, unatoč svemu što je u tom grubom sportu dopušteno, ipak znaju određena pravila, politička je utrka u Hrvatskoj ovaj put do kraja ogolila većinu njezinih sudionika, prikazujući ih modernim gladijatorima koji se bore bez ikakvih pravila. Jedino što se ti naši veliki borci za podizanje standarda građana i davanje slatkorječivih obećanja – koja će poslije izbora uglavnom zaboraviti – u areni ne bore protiv lavova ni tigrova, nego protiv svih onih s kojima su do jučer u Saboru ili Vladi sjedili i pili kave, dok ih medijske oči nisu promatrale.</p>
<p>Iako su se posljednjih mjesec dana diljem zemlje razne »nove snage« za Hrvatsku – koje je hoće »pokrenuti«, ili su »zaljubljene u nju«, ili jako »vole svoju zemlju« želeći je odvesti »u Europu i dalje«, ili pod motom »Da za Hrvatsku« – prilično izmrcvarile građane i pritom se međusobno izvrijeđale na pasja kola, na kraju bi narod mogao biti lav, a oni samo manje-više uspješni gladijatori. Koji su se silno, udarajući rukama i nogama, jajima ili pepeljarama, htjeli dokopati arene, odnosno Sabora ili vlade. Pa bi narod tako na izborima neke koji o tome ni ne sanjaju mogao »pojesti« i poslati u zaborav. </p>
<p>Doista je dirljivo kako domaća politička elita, kako sama voli kad joj se tepa, jurca državom, prevaljujući kilometre i kilometre u jednom danu da bi svoje mudrosti iznijela biračima za koje jedino uoči izbora mari. Hodaju dječjim vrtićima i domovima umirovljenika. Ili pak dolaze na noge radnicima s bijednim plaćama kako bi im objasnili da će im život postati neusporedivo bolji glasaju li upravo za njih. U normalnim okolnostima te iste radnike naši politički moćnici gledaju s vrha svog Olimpa ili ih zaobilaze u velikom luku.</p>
<p>Maštoviti su ti naši političari u vrijeme bitke za svaki glas. Pa će se neki tako sjetiti i hendikepiranih osoba, dijeleći, primjerice, slijepima svoj stranački program na Braillevom pismu, ili će se jako brinuti za potrebe ljudi s invaliditetom. Kako im osigurati što dostojanstveniji život, olakšati svakodnevne probleme u društvu koje uglavnom prihvaća samo zdrave, ali, eto, i to će se promijeniti kad baš oni dođu na vlast. </p>
<p>Borcima za glasove puna su usta i ružičastih obećanja mladima, koji su već odavno pročitali sve te njihove demagoške kerefeke, te umjesto da razmišljaju kome dati glas, uglavnom razmišljaju kako otići iz države u kojoj su rođeni i koja nema razumijevanja za njihove potrebe, nego im stalno poručuje da novo bolje sutra tek dolazi, samo neka se još malo strpe. Dok »bogovi s Olimpa« nakratko silaze među narod, taj narod i dalje preživljava uz čarolije. Mirovine su tanke kao i uvijek, troškovi života sve veći, tramvajce koji teško zarađuju svoj kruh ponovo u sitne noćne sate prebijaju huligani, iživljavajući svoje frustracije na njima.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da će do kraja ove godine vanjski dug doseći vrtoglavu 21 milijardu američkih dolara. Pa tko će to platiti? Oni za čije se glasove moćnici koji su ih prezadužili bore, nudeći im kule u oblacima. U državi u kojoj malo toga štima, a i ono što valja opet je na staklenim nogama, sva se ta obećanja doimaju kao Potemkinova sela.</p>
<p>Prema neslužbenim procjenama, parlamentarni izbori koštat će porezne obveznike više od 130 milijuna kuna, desetak milijuna kuna više od onih prije gotovo četiri godine. Iz proračuna je strankama za kampanju isplaćeno oko 40 milijuna kuna. Našeg novca, dakako. Dobro, strankama će pomoći i njihovi donatori, no glavninu njihovog slikanja, trčanja i obećavanja platit će građani. </p>
<p>Nije onda ni čudo da su borci za glasove zakupili skupe novinske stranice u svim medijima, skaču na nas svake minute s televizije ili nas podsjećaju na svoje likove i djela s golemih plakata na svakom stupu, zidu, autobusnoj stanici, iz zraka, s kopna i s mora. Lako je tako boriti se za vlast u državi u kojoj siromašni građani – kojima će sutra, naravno, sigurno biti bolje – iz svojih tankih lisnica moraju izdvajati i za političare-gladijatore. Ne samo što ih danomice moraju slušati, a i to je napor, nego ih pritom za to debelo i plaćaju. I prije izbora i za vrijeme izbora, a i godinama nakon izbora.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Crkva hoće Croatia osiguranje, ali poslije izbora </p>
<p>U prvom broju magazina »Plus« Glasa Koncila, nimalo slučajno, obrađuje se mogućnost da Crkva preuzme 25 posto plus jednu, kontrolnu, dionicu našeg najvećeg osiguratelja</p>
<p>BORIS PETROVIĆ </p>
<p>Iako je s nedavnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije na Hvaru poslana poruka da će Crkva o prihvaćanju dionica Croatia osiguranja ozbiljno razmisliti tek poslije izbora, očito je takav način restitucije dijela njezine imovine i te kako zanima. Kao što je to u posljednje vrijeme činila Vlada, i Crkva je upravo pustila »probni balon« kojim ispituje kakve bi mogle biti šire reakcije na takvu odluku.</p>
<p>Naime, u prvom broju magazina Glasa Koncila, »Plus« (vrlo zanimljivog i moderno urađenog), nimalo slučajno se obrađuje mogućnost da Crkva preuzme 25 posto plus jednu (kontrolnu) dionicu našeg najvećeg osiguratelja. Pritom se iznova naglašava da je moguće prihvaćanje ponude odgođeno za vrijeme poslije izbora, da se ne bi protumačila kao potpora bilo kojoj stranci odlazeće koalicijske vlade. Tome treba dodati da biskupi, osim o psihološkom učinku transakcije na vjernike, zapravo i nisu imali o čemu ozbiljnije raspravljati.</p>
<p>Jer, službena je Vladina ponuda stigla poslije Konferencije. Prijašnje ponude, uglavnom izrečene na brifinzima za novinare ili u osobnim razgovorima s pojedinim izvjestiteljima, zapravo su bilo samo ispitivanje terena za moguće pregovore.</p>
<p>Više je razloga zašto je, ovaj put u službenoj formi, ponuda obnovljena upravo ovih dana. Uz nezanemariv potencijalno povoljan učinak na mišljenje birača, poslana je u vrijeme kad su objavljeni i Croatijini rezultati poslovanja u devet mjeseci ove godine. Croatia se, kao financijska i osigurateljna tvrtka, pokazala dobrim gospodarstvenikom, jer je već nakon tri tromjesečja svojim dioničarima donijela 80,8 milijuna kuna dobiti. Konsolidirana bilanca za cijelu Croatia grupu je još povoljnija. Sve je to poruka potencijalnom novom vlasniku odnosno upravljaču da je dobio profitabilnu tvrtku čija će vrijednost rasti.</p>
<p>Kao potvrda takvog stava istodobno je objavljena i najnovija procjena vrijednosti Croatia osiguranja koja iznosi između 210 i 220 milijuna eura, što je oko 10 posto više od cijene koja se spominjala pri neuspjelom pokušaju njezine privatizacije.</p>
<p>Prigoda je ovo da se navede što s kontrolom nad najstarijim osigurateljem u ovom dijelu Europe dobiva Crkva i kakve bi posljedice takvim sporazumom s Vladom nastale za hrvatsko financijsko i osigurateljno tržište. Prije svega, Croatia je napravila prve uspješne korake u nastojanjima da postane i važan sudionik na osigurateljnom tržištu cijele regije. Jer, osim u Sloveniji, sad je zastupljena u svim zemljama bivše Jugoslavije. A to znači da će sljedećih godina imati sve veći premijski prihod i izvan domaćeg tržišta na kojem sudjeluje sa čak 46 posto. Zato će ubuduće rasti i njezina dobit.</p>
<p>Ako Crkva prihvati Vladinu ponudu o partnerstvu, pri čemu se država odriče kontrole nad poslovanjem tog osiguratelja, takva bi odluka bila višestruko korisna i za Croatiju. Dobila bi uglednog vlasnika koji kasnije neće špekulirati s pozamašnim paketom dionica kojima raspolaže, a to bi poboljšalo i Croatijin poslovni imidž. Uz to, poslije bankarstva, najvažniji dio ukupnog financijskog tržišta tako bi ostao u hrvatskim rukama. Zato bi Crkvino preuzimanje Croatije bilo posebno dobro primljeno ne samo u najširem krugu stanovništva, nego i u najvećem dijelu gospodarstvenika. </p>
<p>Ali, ne želi je preuzeti po svaku, posebice ne preveliku, cijenu pa bi u budućim pregovorima mogao nastati spor o tome koja je realna vrijednost Croatijine dionice. Tim više što zasad nije napravljena ni konačna procjena vrijednosti nekad oduzete crkvene imovine. </p>
<p>I još nešto. Na ponekad izražena strahovanja Crkve da bi njezinom ugledu moglo naškoditi što se toliko bavi »materijalnim« umjesto duhovnim životom, odgovor je samo jedan. Na vagi običnog čovjeka mnogo bi teži bio prigovor da je olako propustila vratiti sve ono što su joj godinama darivali i povjeravali njezini vjernici.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Na izbore oni koji to žele, a koji ne žele, ostat će doma</p>
<p>Kao primjer Hunima, kažu, služe i pojave iz velikog ili malog svijeta. Mali svijet mogu biti i neke ovdašnje općine kojima nakon njihovih lokalnih izbora upravlja vlast za koju je glasovala manjina birača. U velikomu, Nixon je jednom ušao u Bijelu kuću premda je na izborima glasovao manji dio ljudi s pravom glasa / Birajte najbolje, govorilo se nekad, u mnogima loša makar nekima i dobra stara vremena. Ali što ako čovjek nikako da sam sa sobom raščisti koji su najbolji, i postoje li takvi uopće. Izabrati (naj)manje lošeg? Glasovati kao za Eurosong? Ionako se čitava ta predizborna predstava sve predanije pretvara u neku vrst Croatosonga, od oči i uši nam loveće gospođice Severine nadalje, a još više na dolje i gore (ili prema gore)?</p>
<p>ŽELJKO BRIHTA</p>
<p>Desetak dana prije izbora sreo sam opet g. Huna</p>
<p> – kad ako ne sad, i zašto ako ne zato što rečeni gospodin želi široj javnosti putem ovih novina, koje su o njemu već pisale, dojaviti da je ponosan kao nikad i sretan kao da je već dobio barem malo onoga što je htio i još hoće. I htjet će se i dalje, ma kako to dugo trajalo.</p>
<p>Tko zna? Gospodin Hun je umjetničko ime, politički nadimak i(li) pseudonim onoga koji se, kako čitatelj možda još pamti, sjetio sastavljati Hrvatsku udrugu neglasača ili skraćeno Hun. Otud i njegovo ime, a za svoje moguće sljedbenike kaže Huni. Prije je razlagao zašto misli da i neglasači moraju dobiti svoje mjesto u zemlji, društvu pa i Saboru. Sad sjaji i blista. Ima i zašto.</p>
<p>»Najprije su nam se«, kaže, »rugali odozgora kao da smo nitko i ništa, a sad se trgaju za nas kao da smo netko i nešto, ako ne i više. Onda valjda i jesmo. Političari mogu vući puk za nos i obećavati mu brda bez spusta u doline, manji ili nikakvi PDV, više posla, više plaće i bolje mirovine, nastojeći pridobiti ga za se ili svoju stranku, ali sad kao da posebno nastoje privući ga da uopće iziđe na birališta. I uđe u njih, vjerojatno.«</p>
<p>To, misli, ide najviše na njegovu, odnosno »hunsku adresu«. S pravom ili ne, dodaje njegov novinarski sugovornik, ali je g. Hun dobro zapazio da sve strane ili stranke, a najviše najveće, pokušavaju pridobiti taj dio puka na isti način. »Ostajući kod kuće dajete glas za koaliciju na vlasti«, rekoše prvaci dijela tzv. desne oporbe. U ovom slučaju dr. Ivić Pašalić i Josip Meter iz HB-HIP u Novoj Gradišci.</p>
<p>Na drugoj strani, uvjetno rečeno, tzv. ljevica upozorava da »treba glasovati« zato što će »apstinencija« – ili suzdržavanje potencijalnog glasača od izbora – samo pomoći HDZ-u, odnosno »desnici«. Apstinencija sama po sebi ne mora biti neko zlo (sjetimo se alkohola), no bilo bi i čudo kad bi se neodlučne glasače ili odlučne neglasače snubilo drukčije.</p>
<p>I ovi izbori su, skupa ili najviše s onim što im (je) prethodi(lo), uza sve svoje fenomene, sve samo ne neko svjetsko ili makar domaće čudo.</p>
<p>Nije to Amerika koja, ako ništa drugo, barem priča da se ondje nemoguće čini odmah, dok samo čuda traju nešto dulje. Čulo se – od onih koji bi i glavom kroz zid onemogućili povratak na vlast oporbi, odnosno ponajprije HDZ-u – i da se »mora glasovati«. Makar se to napravilo samo tako da se listić baci u sandučić, a na njemu možeš napisati što ti volja ili i ništa. Ali to ne reče g. Hun.</p>
<p>On zna da je kojekako ispunjen listić ništavan kao da ga nije ni bilo, pojeo zakon. Time bi se pomoglo a ne odmoglo Hunima koji i ne žele drugo, no – kad im već ili još nije dano da makar i samim svojim postojanjem dobiju ono što po svomu zaslužuju – da iza svakog kandidata, odnosno liste stoji što manje, a ne više glasovatelja. Samo se tako, navodno, može pokazati što (sve više?) ljudi drže o politici.</p>
<p>Kao primjer Hunima, kažu, služe i pojave iz velikog ili malog svijeta. Mali svijet mogu biti i neke ovdašnje općine kojima nakon njihovih lokalnih izbora upravlja vlast za koju je glasovala manjina birača. U velikomu, Nixon je jednom ušao u Bijelu kuću premda je na izborima glasovao manji dio ljudi s pravom glasa.</p>
<p>Gospodin Hun naveo bi rado još neke brojke ali sve kaže i jedna rečenica: glasuje li negdje među stotinu ljudi s pravom glasa samo njih četrdeset, a među njima čak trideset za samo jednu, recimo Poljodjelsku stranku, ona može sastaviti vlast, jer je dobila sedamdeset pet posto glasova, premda se za nju izjasnilo samo trideset posto postojećih birača.</p>
<p>Ali dosta matematike – pouke su političke.</p>
<p>Građani su zainteresirani za izbore, kaže Vanja Škorić iz GONG-a, i to je točno makar su se nekima već popeli na glavu. Samo: na koji način? Znači li to da će glasovati, i za koga? Birajte najbolje, govorilo se nekad, u mnogima loša makar nekima i dobra stara vremena. </p>
<p>Ali što ako čovjek nikako da sam sa sobom raščisti koji su najbolji, i postoje li takvi uopće.</p>
<p>Izabrati (naj)manje lošeg? Glasovati kao za Eurosong? Ionako se čitava ta predizborna predstava sve predanije pretvara u neku vrst Croatosonga, od oči i uši nam loveće gospođice Severine nadalje, a još više na dolje i gore (ili prema gore)?</p>
<p>Češki satiričar Gabriel Laub ustvrdio je još davno da »u diktaturi idioti dolaze na vlast silom i spletkama, a u demokraciji slobodnim izborima«. </p>
<p>Otad je, doduše, već bilo vremena da se štošta ili barem nešto izmijeni ali je na kraju, odnosno dosad sva razlika između 20. i početka 21. stoljeća u tomu što je Churchill znao reći da je demokracija loša ali bolje(g) nema dok bi se danas moglo reći da još nema bolje(g), ali da i ovo zna biti dosta puno rupa.</p>
<p>A svi eksperimenti da se nađe nešto bolje neslavno su propali. Jedan čovjek jedan glas – ali kakav?</p>
<p>Zato se sad moramo vratiti na početak, jer nas jedino to može približiti i kraju. Tu čovjeku padaju na um samo još Englezi kad kažu: Behind the devil is always another devil – što reći da je iza jednog vraga uvijek drugi. Tko je iza gospodina Huna? Da, da, a tko je iza gospode Račana, Sanadera i comp.? Bumo vidli? Voli li vrag da ga vuku za rep?</p>
<p>U to ime, svi na izbore koji to žele. Koji ne žele, ostat će doma.</p>
<p>Autor je novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ponovno mogu pokazati čiste ruke kao i prije svih dosadašnjih izbora i ne moram ih prati ni od čega</p>
<p>Upravo zato što sam nakon preuzimanja vlasti stalno ne samo unutar stranke nego i javno kritizirao velike pogreške nove koalicije i moje stranke, posebno vezano za podcjenjivanje nacionalnog pitanja i neosjetljivosti prema problemima zaštite rada i radnika, dolazio sam sve češće u sukob i s vladajućom koalicijom i s vlastitom strankom</p>
<p>ZDRAVKO TOMAC</p>
<p>U članku pod naslovom »Predizborni perači ruku« i podnaslovom: »Tomac u predizbornoj kampanji nije usamljen u pranju ruku od poteza vlasti u kojoj je i te kako sudjelovao« (Vjesnik, 13. studenoga), novinarka Sanja Kapetanić ili je potpuno nesposobna utvrditi kada su se pojedine stvari događale ili je zlonamjerna pa pokušava u nedostatku argumenata ono što se je kasnije dogodilo utvrditi kao uzrok onoga što se dogodilo mnogo prije.</p>
<p>Konkretno, i ovaj put kao i u nekim svojim ranijim komentarima ona neistinito tvrdi: »Još na posljednjim unutarstranačkim izborima Tomac nije uspio ući u Predsjedništvo stranke pa se njegovo visoko pozicioniranje u Saboru tumačilo kao utješna nagrada koju je Tomac objeručke prihvatio i držao u rukama do posljednjega mogućeg dana.«</p>
<p>Takvu neistinu je teško shvatiti. </p>
<p>Izabran sam za potpredsjednika Sabora na početku 2000. nakon što sam postigao najbolji izborni rezultat kao prvi na listi u III. izbornoj jedinici. U to vrijeme Ivica Račan, predsjednik stranke, smatrao je da trebam biti prvi potpredsjednik u Saboru zbog postignutih rezultata, a ne Mato Arlović koji je izgubio izbore u Slavonskom Brodu. </p>
<p>Međutim, zbog mira u kući osobno sam predložio da svi potpredsjednici budu ravnopravni da nema prvoga ili drugoga po važnosti. Dakle, u to sam vrijeme bio potpredsjednik SDP-a i prema općem uvjerenju, s obzirom na moju ulogu u zagrebačkoj krizi i kao predsjedničkog kandidata, uz Račana ključni čovjek SDP-a.</p>
<p>Međutim, upravo zato što sam nakon preuzimanja vlasti stalno ne samo unutar stranke nego i javno kritizirao velike pogreške nove koalicije i moje stranke, posebno vezano za podcjenjivanje nacionalnog pitanja i neosjetljivosti prema problemima zaštite rada i radnika, dolazio sam sve češće u sukob i s vladajućom koalicijom i s vlastitom strankom.</p>
<p>Da podsjetim: suprotstavio sam se javno prijedlogu da biznismeni i vlasnici poduzeća postanu ministri. Suprotstavio sam se koncentraciji vlasti u rukama ministra i članova Vlade tvrdeći da ne mogu uspješno obnašati svih deset ili petnaest funkcija u nadzornim odborima. Suprotstavio sam se praksi da predsjednici stranaka koalicije umjesto Sabora i Vlade donose najvažnije odluke.</p>
<p> Suprotstavio sam se onima u vodstvu SDP-a koji nisu imali snage raščistiti s onima koji su lihvarili, koji su kao suvlasnici štedionice uzimali sirotinji kamate od sedamdeset posto na godinu. Nažalost, poneki, koji su to radili, i danas su na listama SDP-a. Suprotstavio sam se divljem kapitalizmu i stalno sam inzistirao da se ne smije sav teret rata prebaciti samo na leđa radnika i umirovljenika.</p>
<p>Mislim da sam kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku dobro i uspješno radio. Odbor za vanjsku politiku uspio je zaustaviti i spriječiti mnoge štetne poteze koje je namjeravala povući ova vlast. Upravo Odbor za vanjsku politiku na moje inzistiranje spriječio je Vladu da potpiše štetan sporazum za Hrvatsku o Piranskom zaljevu. </p>
<p>Upravo moj odbor za vanjsku politiku suprotstavio se poniznoj politici nove vlasti prema međunarodnoj zajednici koja je počela ukidati ustavna prava Hrvatima u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>Suprotstavio sam se politici prihvaćanja pritisaka međunarodne zajednice da Hrvatska mora dijeliti sudbinu zemalja zapadnog Balkana. Suprotstavio sam se jednoglasnoj odluci Vlade koja je htjela predati luku Ploče na upravljanje strancima. </p>
<p>Suprotstavljao sam se obezvređivanju Domovinskog rata i branitelja i onima koji su velikosrpsku agresiju pokušali pretvoriti povijesnim falsifikatima u sukob dvaju nacionalizama. </p>
<p>Suprotstavio sam se poniznoj politici koja nije štitila naše nacionalne interese u odnosu prema tužiteljstvu Haaškog suda.</p>
<p>Tražio sam da se zaustave korupcija i lihvarenje i da se zaštite ljudi od korupcije. Posebno sam smatrao potrebnim da mi u SDP-u budemo oštri prema svakomu čije su ruke ljepljive ma o komu bila riječ. Suprotstavio sam se ulasku Ive Banca u Vladu. Stalno sam tvrdio kako je prisilna koalicija s HNS-om u Zagrebu na štetu ne samo SDP-a nego i Zagrepčana.</p>
<p>Zbog svih tih mojih neslaganja više puta je rečeno da moja politika nije politika SDP-a, a gospođa Vesna Pusić je čak tražila otvorenim pismom i moju smjenu. Kap koja je prelila čašu bila je upravo orijentacija SDP-a da ide u predizbornu koaliciju s gospodinom Bancem i prihvaćanje čvrste poslijeizborne koalicije s HNS-om, koja bi u slučaju pobjede značila da će gospođa Vesna Pusić postati ministricom vanjskih poslova.</p>
<p>Ne samo da nisam mogao podržati takvu politiku nego sam i obvezan, s obzirom na sve ono što sam radio, takvoj se politici suprotstaviti. Zato sam rekao da preporučujem građanima da ne glasaju ni za sadašnju vlast ni za onu bivšu, nego da glasuju prema svom izboru za osobe na osnovu onoga što su u životu uradile.</p>
<p>Ponosan sam na ljude na svojoj listi. Bili smo zajedno kada se stvarala Hrvatska. Danas smo opet zajedno, jer se odlučuje kakva će Hrvatska biti.</p>
<p>Da sam htio ostati na vlasti, kao potpredsjednik Gradske organizacije SDP Zagreba mogao sam na listi dobiti vrlo visoko mjesto.</p>
<p>Ponovno mogu pokazati čiste ruke kao i prije svakih dosadašnjih izbora i ne moram ih prati ni od čega. Iako Sanja Kapetanoć sama prizna u svom članku da se ja već dugo ne slažem s vodstvom stranke, iako to znaju građani da sam javno i otvoreno zastupao drukčija stajališta, ja sam u ovoj kampanji priznao i dio svoje krivnje za politiku vladajuće koalicije. </p>
<p>U ovoj sam se kampanji ipak jedino ja javno ispričao radnicima rekavši: »Osjećam se i sam krivim kada gledam ovu tvornicu jer sam sudjelovao u vlasti. Ispričavam se, ali ja sam upravo zato i napustio socijaldemokrate jer nismo dovoljno stali u obranu rada i onih koji žive od svog rada ili minulog rada«.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kreatori neoliberalnog nadčovjeka sve nervozniji</p>
<p>Jedan od načina rušenja već postojećeg sustava je napad na vjeronaučni program čime se suvereno i nekompetentno ulazi u objavljeni rat Katoličkoj crkvi i njezinoj nauci. Sve više postaje jasnim da je u posljednjih nekoliko mjeseci pokušaj uvođenja joge u škole, histerija o neravnopravnosti spolova, i sada napad na vjeronaučni program postao jednom vrstom smišljene antikatoličke kampanje kojoj je cilj uništenjem i razvodnjavanjem katoličke memorije u narodu uništiti samu Crkvu / Manzin želi društvo prikazati kao pronacističko i netolerantno time što on sam homoseksualce ubraja u grupu žrtava nacizma zajedno sa Židovima, crncima, žutom rasom, invalidima itd.</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Dorino Manzin, lider homoseksualne udruge »Iskorak« nije odgovorio na moj članak u Vjesniku od prije nešto više od mjesec dana, nego ga je ignorirao, ali ujedno i stavio na web stranicu. Bez obzira na to što se nisam upuštao u obradu homoseksualnosti kao fenomena u tom kontekstu, članak se našao na web stranici za osobe istospolne orijentacije, što prilično začuđuje, ali je ujedno i potvrdio tezu o implicitnom samozvanom mesijanstvu dotičnoga lidera.</p>
<p>Svojom gestom Manzin je zapravo pokazao tipičnu gestu europejskog nadčovjeka kojemu je bio cilj diskreditirati mene kao katolika i publicista, osobito kada je dao moj tekst na seciranje posjetiteljima weba i onima kojima se on nametnuo kao mesija. </p>
<p>U Hrvatskoj se danas izgrađuje nova vrsta ideologije, a to je ideologija europejskog nadčovjeka – onoga koji samoglorificirajuće raste u svijesti o svojoj vlastitoj vrijednosti naspram onih koji ne ulaze u njegovu koncepciju svijeta i društva. </p>
<p>Današnji »nadčovjek« postaje rušitelj i dosljedni preziratelj svoje konkurencije, a u Crkvi kao najvećoj konkurenciji gleda negaciju svojega svjetonazora, pa ju zbog toga i želi javno poniziti i sustavno uništiti njen sustav. Nadčovjek u izgradnji »ljudskog grada« utopistički želi ovladati glavama i srcima ljudi, kako bi uveo kontrolu misli, a istodobno ideološki prokazuje svoje neistomišljenike. </p>
<p>Tako smo došli do progoniteljskog instinkta koji takva ideologija u sebi nosi. Ona neće javno ići u polemike s neistomišljenicima, nego će prozivati, prijetiti prekršajnim i kaznenim prijavama, rušiti već postojeće sustave i uvoditi revolucionarne načine obračuna u uvođenju globalnog totalitarizma. </p>
<p>Jedan od načina rušenja već postojećeg sustava je napad na vjeronaučni program čime se suvereno i nekompetentno ulazi u objavljeni rat Katoličkoj crkvi i njezinoj nauci. </p>
<p>Sve više postaje jasnim da je u posljednjih nekoliko mjeseci pokušaj uvođenja joge u škole, histerija o neravnopravnosti spolova, i sada napad na vjeronaučni program postao jednom vrstom smišljene antikatoličke kampanje kojoj je cilj uništenjem i razvodnjavanjem katoličke memorije u narodu uništiti samu Crkvu. Koncepcija nadčovjeka ima temelj u izgradnji svojevrsnoga radikalnog subjektivizma, te sustavnog rada na imaginaciji samoobožavanja u kojem se sam čovjek i njegova ograničenost sakralizira i uzdiže na razinu božanstva. Tek kada se takav sustav izgradi, moguće je sebi prilagođivati znanstvene teze na uvjerljiv način. </p>
<p>Američki kršćanski psiholog Paul C. Vitz to bi nazvao psihologijom samoobožavanja koja se temelji na teroriji razjašnjavanja vrijednosti. Kada se takav sustav izgradi, nema te vrijednosti koja je trajna, nego se svi sustavi, misaoni sklopovi, znanost moraju prilagoditi tom nadčovjeku. </p>
<p>U tom se kontekstu može i sagledavati »znanstveni dokaz« o ispravnosti istospolnog usmjerenja, na što su u svojem napadu i pritisku na znanost odigrale veliku ulogu i moćne udruge toga usmjerenja. </p>
<p>Međutim, na web stranici Manzinove samopromocije postoji velika kontradikcija. U odabiru vijesti i tema iz medija, od kojih je većina onih o homoseksualnosti, stavljen je vrlo zanimljiv tekst, a to je vijest o obilježavanju 65. obljetnice Kristalne noći u Münchenu. U tome se može prepoznati psihološka strategija koju Manzin želi nametnuti javnosti. </p>
<p>Društvo želi prikazati kao pronacističko i netolerantno time što on sam homoseksualce ubraja u grupu žrtava nacizma zajedno sa Židovima, crncima, žutom rasom, invalidima itd. U istu skupinu s netolerantnima želi se staviti Crkva, a čim se ona stavlja u taj kontekst, značilo bi da ona ima isti takav stav i prema drugim žrtvama u čije se društvo Manzin želi »utrpati«. </p>
<p>I tu treba postaviti nekoliko pitanja. Na temelju čega bi se stav autentičnog katolika o homoseksualnosti trebao stavljati u kontekst mržnje prema Židovima i crncima? Takva percepcija ne može shvatiti da se odnos katolika i skinheada prema homoseksualcima kolosalno razlikuje. </p>
<p>Nadalje, nije primijećeno da je Manzin reagirao na izjave zagrebačkog rabina Kotela Dadona o homoseksualnosti koje su dosad bile čak među najradikalnijima. Jednostavno, nije reagirao iz dva razloga. Prvi je strah da ga netko ne proglasi antisemitom, a drugi je taj da bi se njegova anarholiberalna koncepcija i mentalitet u kojem on svoje usmjerenje stavlja u istu grupu s nacionalnom i rasnom pripadnošću u tom slučaju srušila kao kula od karata i viktimizacija ne bi uspjela. </p>
<p>Sve u svemu čini se da su kreatori neoliberalnog nadčovjeka sve nervozniji, te histerično viče Crkvi: »Ili se pokloni, ili se ukloni«. I baš zbog toga Crkva bi trebala, a osobito laička crkvena javnost munjevito reagirati na takve inverzije.</p>
<p>Autor je diplomirani teolog, svećenik i katolički publicist.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>»Moj ventil za tuš može uštedjeti milijune litara vode«</p>
<p>Ljudi ne vole smanjivati mlaz kad se sapunaju, jer poslije teško postižu temperaturu koju žele / Hrenovićev ventil smanjuje mlaz a da ne mijenja već podešenu temperaturu vode / Time se uštedi i trećina količine vode što se obično troši pri tuširanju </p>
<p>Kako očuvati pitku vodu, pitanje je koje dobiva sve veće značenje u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Jedan od načina svakako je štednja, na koju se za ljetnih suša i kod nas neprestano pozivalo građene. No zagrebački poduzetnik i inovator Milan Hrenović ovih je dana na Britanskom sajmu inovacija (BIS), održanom od 6 do 11. studenog u Londonu, te nekoliko dana ranije na IENA-i 2003 u Nürnbergu predstavio naizgled jednostavno, ali učinkovito rješenje – »Tuš ventil za uštedu vode«. </p>
<p>Inovacija je u Londonu nagrađena posebnom nagradom – srebrnim odličjem sponzora izložbe, Neste, a i u Nürnbergu je zaradila srebro. »Voda je danas zlato, a ovim se ventilom prilikom samo jednog tuširanja može uštedjeti 20 do 30 litara vode. Inače se za jedno tuširanje potroši u prosjeku između 60 i 80 litara vode«, istaknuo je u razgovoru za Vjesnik Milan Hrenović. </p>
<p>Radi se o ventilu zahvaljujući kojemu temperatura vode, jednom podešena, ostaje konstantnom. »Ljudi nisu skloni zatvaranju miješalice dok stavljaju šampon ili se sapunaju, jer nakon toga teško postižu prvobitno podešenu temperaturu vode. Radije zato puštaju da ona u međuvremenu teče. Ovdje je taj problem riješen, jer miješalica ostaje u prvobitnom položaju, a dovod vode prekida se posebnim ventilom za tuš. Kada se ventil ponovno okrene, iz tuša istječe voda iste temperature kao i prije, čime je izbjegnuta i mogućnost da se djeca opeku«, objašnjava inovator. </p>
<p>Osim na vodi, štedi se i na energentima. Ventil može montirati svatko sam na već postojeću miješalicu kade i to na navoj na koji se spaja cijev tuša. Cijev se zatim navija na ventil. </p>
<p>Hrenović ne sumnja u budućnost inovacije. »Hrvatska je sa 1,3 milijuna domaćinstava malo tržište. Ali zamislite samo jedan Tokyo ili New York i slične gradove. Koliko se ljudi svaki dan tušira u hotelima diljem svijeta, na što se samo u jednom danu utroše milijuni litara vode. </p>
<p>Osim toga nema domaćinstva ili institucije u kojoj borave ljudi, kojoj ne bi dobro došao ovakav ventil. Njegova bi se pak planirana cijena od 30 kuna isplatila nakon samo jednog mjeseca«, ističe. </p>
<p>Od ideje do razvoja alata i proizvodnje probnih primjeraka prošla je godina i pol. »Za proizvodnju većih količina trebao bih izraditi 20-ak alata, što znači da bi u serijsku proizvodnju trebalo uložiti šesteroznamenkasti iznos, u eurima. No taj novac odmah bi se vratio«, prognozira. Problem je jedino što prije svega treba građane upoznati s novotarijom, u čemu bi, smatra, trebali pomoći Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja kao i ekološke udruge. </p>
<p>Inače, ovaj poduzetnik autor je još nekoliko desetaka patenata s područja ambalaže i elektronike. Među njima voli istaknuti ekološka rješenja kao što je »Eko čep« bez navoja, za boce od prozirne PET plastike. Ovaj čep ima otkidajući prsten koji nakon otvaranja ostavlja bocu »golom«, što znači da ostaje samo jedna vrsta plastika, što olakšava njezinu reciklažu. Tu je i »Osigurač ventila za plinske boce«. Za razliku od dosadašnjih, izrađen je od samo jedne vrste plastike i bez gumenih dijelova a težinom od jednoga grama čak je osam do deset puta lakši od starih konstrukcija.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Djeca će za Božić besplatno klizati na Jelačićevu trgu</p>
<p>Za radove na Stadionu Maksimir Grad je u sljedećoj godini predvidio 74 milijuna kuna, dok je 15 milijuna kuna predviđeno za izgradnju nove sportske dvorane u Utrini / Za izgradnju Muzeja suvremene umjetnosti osigurana 32 milijuna kuna </p>
<p>Poučeni lošim iskustvom od prošle godine, gradski su oci u četvrtak na sjednici Poglavarstva odlučili vratiti Božićni sajam sa Zrinjevca u najstroži centar. Umjesto otvorenih štandova, ove će godine od 4. prosinca duž Bogovićeve i Gajeve ulice biti uredno poslagane drvene kućice Tržnica Zagreb, »slavni« »štrumpfovi«, dok će se na Trgu bana Jelačića, između Manduševca i zgrade Zagrebačke banke, postaviti privremeno besplatno klizalište za djecu, veličine 25 puta 20 metara.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić izrazila je uvjerenje, da će Zagreb ove godine, za razliku od prošlih godina, napokon imati tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana »uredni i reprezentativni sajam«.</p>
<p>Članovi Poglavarstva jednoglasno su zatim podržali prijedlog Proračuna za 2004. godinu te ga uputili na prvo čitanje u Gradsku skupštinu. Proračun je »težak« 4,985 milijardi kuna, izvijestio je pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić.</p>
<p>Za gradnju i rekonstrukciju sportskih objekata u Zagrebu iduće godine izdvojit će se 100 milijuna kuna, od toga 60 posto putem kredita. Najviše, čak 74 milijuna kuna, predviđeno je za radove na Stadionu Maksimir, dok je 15 milijuna kuna predviđeno za izgradnju nove sportske dvorane u Utrini. Ostatak novca odlazi na preuređenje skijališta na Sljemenu, hipodroma, bazena na Sveticama, izradu projektne dokumentacije za dvorane u Španskom, Dupcu, Savici, te bazena dvorane u Grani Klaki.</p>
<p>U radove na objektima kulture utrošit će se ukupno 52,75 milijuna kuna, od toga najviše – 32 milijuna kuna – za izgradnju Muzeja suvremene umjetnosti kod jezera Bundek u Novom Zagrebu. Za dovršetak radova (uređenje interijera) Zagrebačko kazalište lutaka dobiva osam milijuna kuna, dok je za sanaciju pročelja, stropa i dizala u KD Vatroslav Lisinski predviđeno sedam milijuna kuna. Obnovit će se i pročelje Tehničkog muzeja, dvije dosadašnje kino-dvorane rekonstruirat će se za potrebe Zagrebačkog plesnog centra i Histrionskog doma, obnovit će se Knjižnica Dugave.</p>
<p>Za radove u vodnom gospodarstvu planirano je 13 milijuna kuna, za prometnice 375 milijuna kuna, a za radove na komunalnim objektima visokih 1,3 milijarde kuna. Kako je ključni problem grada upravo promet, za pet kapitalnih prometnih objekata sljedeće će se godine za početak utrošiti 160 milijuna kuna. Riječ je o denivelaciji križanja Slavonske, Radničke i Heinzelove, izgradnji spojne ceste od Domovinskog mosta do Obilaznice, proširenju Škorpikove ulice, popravku tramvajskih pruga, te rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na Prisavlju, u Šarengradskoj i u Branimirovoj ulici.</p>
<p>U nastavku sjednice Grad je odbio podmiriti troškove »hladnog pogona« Puta za razdoblje od rujna do prosinca, u iznosu od 2,16 milijuna kuna. Pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo objasnio je to time, što je Grad već doznačio Putu za to 3,56 milijun kuna. Rekao je također kako to poduzeće na svom računu ima oročeno 1,4 milijuna kuna, pa bi time trebalo sâmo financirati svoj hladni pogon.</p>
<p>Tijekom sljedeće godine zgrada Poglavarstva bit će opremljena centralnim dojavnim sustavom, među ostalim i video nadzorom, a nabavu opreme vrijedne 2,4 milijuna kuna provest će u četvrtak novoosnovano stručno povjerenstvo. Idućih dana Poglavarstvo će raspisati i natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za izgradnju dječjeg vrtića Sunce-Retkovec u okolici Sesveta.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Zagrebu ima 60 tisuća dijabetičara </p>
<p>Od oko 160 tisuća dijabetičara u Hrvatskoj, u Zagrebu je njih oko 60 tisuća. Povodom Dana šećerne bolesti, 14. studenoga, Zagrebačko dijabetičko društvo koje ima 1200 članova, organiziralo je niz događanja i mjerenja šećera. Tako će se u petak, 14. studenoga, razina šećera u krvi moći izmjeriti u Gradskom poglavarstvu od 11 do 13 sati, u ljekarni Kožul u sklopu Klinike Vuk Vrhovac, Dobri dol 4a od 13 do 15 sati, u Općoj bolnici Sveti Duh od 14 do 16 sati, a u Gradskoj ljekarni u Savskoj 10 od 11 do 13 sati. </p>
<p>U subotu, 15. studenoga, šećer će se kontrolirati u 23 gradske ljekarne od 10 do 12 sati. Za nedjelju, 16. studenoga, planiran je izlet pod nazivom Slatki na Medvedgradu. Polazak je u 9 sati kod šestinske crkve. </p>
<p>Tema ovogodišnjeg Dana šećerne bolesti jest dijabetička nefropatija – oštećenje bubrega uzrokovano povišenom razinom šećera u krvi. Kako nam je rekla Andrijana Buklijaš, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva, neki od simptoma nefropatije razvijaju se čak kod trećine ljudi s povišenim šećerom u krvi. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U park Maksimir na puricu s mlincima </p>
<p>Nakon obnove Vidikovca i paviljona Jeka te sanacije i uređenja vanjskog dijela crkvice svetog Jakova i skorog završetka obnove Velikog restorana u ulaznom dijelu parka, na red je došla i Švicarska kuća. Dugogodišnji nemar doveo je kuću u veoma trošno stanje. </p>
<p>Kako saznajemo od ravnatelja Javne ustanove Maksimir Vladimira Ivankovića, građevinski radovi trebali bi početi krajem godine a računa se da bi trebali završiti u roku od 90 dana. Na natječaju za izvođače radova posao je dobila tvrtka Hudi gradnja. Za konzervatorsko-restauratorske radove izvođač još nije odabran. Švicarska kuća obnovit će se, naime, prema povijesnom originalu. </p>
<p>Radove vrijedne 1,2 milijuna kuna financira Grad. A nakon obnove raspisat će se natječaj za davanje prostora u najam. </p>
<p>»U obnovljenoj Švicarskoj kući Zagrepčani će moći uživati u jelima Zagreba i zagrebačke okolice, a tu će se održavati i izložbe i druge kulturne priredbe«, ispričao nam je Vladimir Ivanković. Uredit će se i okoliš oko Švicarske kuće. </p>
<p>Veliki restoran bi, prema riječima koncesionara iz tvrtke Kova, trebao biti otvoren za Novu Godinu. Restoran se obnavlja prema originalu, s jednom izmjenom – nadsvođena terasa u sjevernom dijelu zatvorit će se. U jednom dijelu restorana nudit će se kuhinja hrvatskih regija, i tu će se, kao i u crkvici svetog Jakova, moći organizirati i etno svadbe. U drugom, pak, dijelu restorana kuhat će se jednostavnija jela po pristupačnim cijenama.</p>
<p>Nakon toga u parku Maksimir preostaje da se uredi još Vratarova kućica uz glavnu aleju, preko puta Velikog restorana. Nju koriste Hrvatske šume pa Javna ustanova s tim poduzećem treba dogovoriti uvjete obnove.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>HT poklonio osnovnim školama 700 računala</p>
<p>Hrvatski telekom (HT) poklonio je u četvrtak hrvatskim osnovnim školama 700 računala, a ta je donacija dio projekta Net u školi, koji su ovoga lipnja pokrenuli Ministarstvo prosvjete i sporta i HT. </p>
<p>Donaciju je ministru prosvjete Vladimiru Strugaru na sajmu Info na Zagrebačkom velesajmu u paviljonu 8, uručila članica Uprave HT-a Ivana Šoljan.</p>
<p> Računala će biti otpremljena u osnovne područne škole s manjim brojem učenika. Uz to što će dobiti računala, školama će se omogućiti i pristup Internetu putem ISDN veze.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Beckham proglašen najvećom pop ikonom svih vremena </p>
<p>LONDON, 13. studenoga</p>
<p> – Najpopularniji britanski nogometaš i jedan od najpopularnijih Britanaca uopće David Beckham u srijedu je proglašen najvećom pop ikonom u povijesti, a iza sebe je ostavio zvijezde poput Madonne i Elvisa. O tome su svojim glasovima odlučivali gledatelji programa VH 1 za jednu specijalnu emisiju. </p>
<p>Zanimljivo da se zvijezda Real Madrida nalazi 31 mjesto ispred svoje supruge Victorie, koja se na ovu listu plasirala zahvaljujući pjevanju u nekad izuzetno popularnim Spiceicama. </p>
<p>»Vrlo sam počašćen time da sam izabran za broj jedan na listi 100 najvećih ikona pop kulture, pogotovo kad vidite nevjerojatan popis ljudi koji su upali na listu, a ja sam veliki obožavatelj nekih od njih. Hvala svima koji su glasali«, izjavio je nakon proglašenja pobjednika slavni nogometaš. </p>
<p>»Njegov stil i njegova kvaliteta dovode do toga da svi žele djelić tog mladića, bez obzira gdje se pojavi«, objašnjava ovaj odabir sudac Akademije slavnih Richard Park. </p>
<p>Bivša kolegica njegove supruge Victorie, pjevačica Emma Bunton izjavila je da »obožava njegov stil jer je tako cool«.</p>
<p>Pop princezi Madonni je na listi najvećih ikona u povijesti pripalo drugo mjesto, dok su se na treće i četvrto plasirali legendarni Elvis i Beatlesi. Iako su na listi 100 najvećih ikona najviše mjesta zauzeli glazbenici i glumci, pokazalo se kako odličnu prođu imaju i političari poput Martina Luthera Kinga kojem je pripalo 12. mjesto ili princeze Diane koja je pozicionirana na vrlo visokom petom mjestu. Bivša britanska premijerka Margaret Thatcher nalazi se na 65. mjestu, dok se današnji premijer Blair uspio progurati na 86. mjesto. </p>
<p>Jedan od najpopularnijih britanskih glumaca David Jason, domaćoj publici najpoznatiji kao legendarni Del Boy iz »Mućki«, zauzeo je 46. mjesto što je puno bolje od holivudskih zvijezda Roberta De Nira koji je na 50. mjestu ili Brad Pitta koji je dva mjesta iza svog starijeg kolege.</p>
<p>Najlegendarnija filmska plavuša svih vremena, zanosna Marilyn Monroe zauzela je vrlo visoko 11. mjesto, dokazavši da još nije zaboravljena, a iza sebe je ostavila »džepnu veneru«, Australku Kylie Minogue (15.), latino divu Jennifer Lopez (18.) i manekenku Kate Moss (88.).</p>
<p>Listu najpopularnijih osoba je predložio žiri ranije ove godine, a nakon toga su gledatelji programa VH 1 puna dva mjeseca glasovali o najvećoj pop ikoni svih vremena. </p>
<p>U glasovanju su odlično prošli članovi najpopularnije švedske skupine ABBA kojima je pripalo osmo mjesto, bivši frontman skupine Queen Freddie Mercury je sedmi, Robbie Williams deveti, a legendarni David Bowie je deseti. Najpopularnija animirana obitelj svih vremena The Simpsons je zauzela čvrsto šesto mjesto što je daleko ispred Bona, Nelsona Mandele, Jamesa Bonda, Jamesa Deana, Rolling Stonesa, Muhamada Alija, Mickeyja Mousea i drugih. </p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Muškarci u suknjama u njujorškom Metropolitanu </p>
<p>NEW YORK, 13. studenoga</p>
<p> – Zbog čega u modernom zapadnom svijetu muškarci nikad nisu počeli nositi suknju - tabu je pitanje kojim se pozabavila nova izložba njujorškog muzeja Metropolitan (MET). </p>
<p>Princ Charles i David Bowie nosili su svaki na svoj način taj odjevni predmet, no muškarac s ulice ga se kloni, iako je još prije nekoliko stoljeća bio u svakodnevnoj uporabi. Žene su kroz stoljeća pomalo preuzimale sve elemente muške odjeće, od šešira u 16. stoljeću, sakoa u 18. stoljeću, sve do revolucionarnog odijevanja u hlače početkom 20. stoljeća. Muškarci su se, naprotiv, od 19. stoljeća sve više ograničavali u odijevanju. </p>
<p> »Muškarci koriste vrlo malo elemenata ženske odjeće«, zaključuje Britanac Andrew Bolton, autor izložbe koja se do 8. veljače održava u Institutu za kostime MET-a. »Za mnoge je konotacija ženstvenosti (suknje) prejaka da bi zaboravili na svoj strah od toga da će njihov spol i spolna orijentacija biti dovedeni u pitanje«. </p>
<p> Suknja je, od grčke tunike i rimske ratničke suknjice, ostala u uporabi u mnogim društvima sve do danas, gdje često označava prestiž muškaraca. Izložba predstavlja stotinjak modela iz fundusa MET-a, kao i predmeta posuđenih od suvremenih američkih i europskih kreatora. </p>
<p> Posebno mjesto imaju dizajneri odjeće koji su se uhvatili u koštac s ovim tabuom kako bi mu pokušali povratiti aspekt muškosti. Jedan od njih je Jean-Paul Gaultier sa svojom prvom suknjom iz 1984., koji tvrdi: »Muškarac ne nosi svoju muškost u odjeći, muževnost je u njegovoj glavi«. </p>
<p> Njega slijede Moschino sa svojim dugim haljinama, Belgijanac Walter van Beirendonck te ostali koji su crpili ideje iz tradicionalnih kostima, od Armanija do Amerikanca Miguela Adrovera, od Pradinih kimona do bezbrojnih verzija kilta. </p>
<p> Glavni izvor inspiracije je antika i gladijatori koji su svoje mišićave noge pokazivali kao znak snage. Suknja ipak ostaje područje umjetnika i marginalaca koji odbijaju društvene konvencije, od punkera do američkih grunge rockera. </p>
<p> Izložbu je, usprkos tomu, do sada posjetilo jednako toliko muškaraca koliko i žena svih dobi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Rastaje li se Ronaldo</p>
<p>Brazilska nogometna zvijezda Ronaldo propustio je trening sa svojom reprezentacijom, opravdavši se kako nije mogao doći zbog privatnih razloga. Međutim, njegov je glasnogovornik Rodriga Paiva kazao kako je Ronaldo bio na pravom putu da se rastane od svoje supruge Milene, s kojom se oženio 24. prosinca 1999. godine. Hoće li se razvesti ili ne, jedan od najboljih nogometaša današnjice još nije potvrdio.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Courtney Love na sudu izjavila da nije kriva za posjedovanje droge</p>
<p>BEVERLY HILLS, 13. studenoga</p>
<p> – Pjevačica i glumica Courtney Love, supruga pokojnog pjevača Nirvane Kurta Cobaina, u srijedu je na Općinskom sudu na Beverly Hillsu na optužbe zbog posjedovanja droge izjavila kako nije kriva. 39-godišnja Love je, naime, prošlog mjeseca optužena zbog posjedovanja tableta te nekoliko recepata za tablete protiv boli, te malu količinu droge, a policija ju je uhitila nakon što je porazbijala prozore stana u kojem živi njezin dečko. </p>
<p>Love je okupljenim reporterima kazala kako se radilo o nesretnom slučaju te je savjetovala svim mladim ženama da ne izlaze s oženjenim muškarcima. </p>
<p>Sudac je odlučio da pjevačica skupine Hole neće ići u zatvor jedino pod uvjetom da odmah krene na liječenje i odvikavanje od droge. </p>
<p>»Kazala sam da nisam kriva, jer nisam ništa učinila. Netko je u mojoj kući ostavio talbetu«, riječi su pjevačice. Također, dodala je da će »odraditi« neku terapiju, te da i tako svakodnevno odlazi psihijatru.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ewan McGregor dobio parnicu protiv paparazza</p>
<p>LONDON, 13. studenoga</p>
<p> – Škotski glumac Ewan McGregor na britanskom je sudu dobio spor koji je vodio protiv paparazza zbog nedozvoljenog snimanja fotografija njegovih dviju kćerki Clare i Esther. Zvijezda »Moulin Rougea« i novih epizoda »Ratova zvijezda« tužio je agenciju Eliot Press Sarl zbog snimanja njegovih kćeri tijekom njihova zajedničkog odmora na Mauricijusu, prošlog prosinca. </p>
<p>Fotografije su već objavljene u britanskim medijima, ali ovom je sudskom presudom zabranjeno njihovo daljnje objavljivanje. Sudac je presudio kako je glumcu nanešena šteta, te zahtjeva plaćanje odštete koja će biti utvrđena na saslušanju zakazanom za nadolazeće dane. </p>
<p>»Sud se kreće u pravcu što bolje zaštite privatnosti i prava pojedinaca i djece, a mislim da će ovakvih slučajeva protiv paparazza biti sve više«, objašnjava McGregorov odvjetnik Mark Thomson. </p>
<p>Jedan od najpoznatijih Škota ne skriva svoju mržnju i nesnošljivost prema medijima i njihovom progonu slavnih osoba, a u svibnju ove godine je ošamario novinara britanskog trač magazina Heat.</p>
<p>»Paparazzi nemaju prava uhoditi živote drugih ljudi, pogotovo moje djece. Uvijek sam osjećao da je roditeljsko pravo zaštiti moju djecu. Jedna je stvar kad mi netko priđe i pita me slažem li se da ih snimi, ali ako se on skriva iza autobusa i na taj način me snima s mojom kćerkom to je pogrešno. Što je najgore, on te fotografije može objaviti i ja ga nemam pravo spriječiti«, objasnio je svoju odluku McGregor.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Iluzionistička stranka već ostvarila predizborna obećanja</p>
<p>ĐAKOVO, 13. studenoga</p>
<p> – Pod sloganom »Mi ispunjavamo svoja obećanja« u četvrtak je, točno u podne, pred đakovačkom Gradskom vijećnicom održan dosad najkraći i najneobičniji predizborni skup, a ako je suditi po odzivu građana i najposjećeniji. </p>
<p>Organizator je bila Hrvatska stranka iluzionista koja se, iako neregistrirana, uključila u predizbornu trku.</p>
<p> Nositelj liste, iluzionist Josip Ciganović, poznat i kao Mr. Magic, bez mnogo je riječi okupljenim biračima pokazao kako bi riješio aktualne probleme u Hrvatskoj. Svoju je šarmantnu pomoćnicu Danijelu, koja mu je poslužila kao simbol nezaposlenosti, besparice, korupcije, mita i drugih problema s kojima se susreću hrvatski građani, ugurao u posebno izrađen mrtvački sanduk-krematorij, i zapalio ga.</p>
<p> Nakon nekoliko trenutaka, uz vatru i dim, te uz prepoznatljive zvuke Orffovih »Carmina Burana«, iz sanduka se pojavio samo – kostur.</p>
<p> Nije se više pojavljivala pomoćnica, a zbunjeni Đakovčani bar na trenutak su zaboravili i na besparicu i na nezaposlenost, korupciju i mito. </p>
<p>Tom kratkom iluzijom Mr. Magic odaslao je jasnu predizbornu poruku kako biračima, tako i svojim kolegama »iluzionistima u politici«.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Talijani uvrijeđeni jer ih Amerika nije obavijestila o nezgodi podmornice</p>
<p>RIM, 13. studenoga </p>
<p> - Američka podmornica na nuklearni pogon »Hartford« udarila je u greben kod otoka Caprera, nedaleko od američke baze Maddalena kod Sardinije, javljaju u četvrtak talijanski mediji.</p>
<p>Talijanski ogranci ekoloških organizacija Greenpeace i WWF zatražili su u četvrtak posebnim zajedničkim priopćenjem, upućenim svim novinskim agencijama i novinarima, hitno ispitivanje radioaktivnosti do koje je moglo doći udarom podmornice u greben. Nezgoda se dogodila prije 20 dana, ali je o njoj talijanska javnost doznala tek sada nakon što je objavljeno da su kažnjeni američki časnici s podmornice »Hardford«. </p>
<p> »Talijanska vlada ima pravo znati sve što se odnosi na sigurnost za vlastiti teritorij«, rekao je talijanski ministar okoliša Altero Matteoli, nakon što je vijest doznao iz medija. »Mogu shvatiti da je Amerikancima bilo neugodno, ali prešutjeti informaciju nije pravedno«, rekao je Matteoli. </p>
<p> Matteoli je odmah zatražio ispitivanje radioaktivnosti u moru i zraku, a ekološke organizacije traže danas potpunu informaciju o cijelom događaju i njegovim posljedicama. </p>
<p> USS Hartford (SSN 768) je podmornica na nuklearni pogon klase »Los Angeles« a u sastav američke ratne mornarice uvedena je 1994. godine. Podmornica je naoružana torpedima i raketama »harpoon« i »tomahawk« a ima oko 130 članova posade. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Kapitalni priučnik za mladež</p>
<p>Priručnik općeg tipa za učenike, studente i nastavnike s oko 13.000 leksičkih jedinica donosi osnovne podatke i definicije iz niza područja </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – U sklopu Interlibera zagrebački izdavači Školska knjiga i Naklada Leksikon predstavili su u četvrtak »Veliki školski leksikon«, priručnik općeg tipa za učenike, studente i nastavnike, s oko 13.000 leksičkih jedinica. </p>
<p>U Leksikonu su, kako ističu priređivači, sustavnim abecednim redom sabrani i sažeto obrađeni opći pojmovi i vlastita imena iz prirodnih i društvenih znanosti, matematike, fizike, kemije, informatike, lingvistike, filozofije, religije i mitologije, zemljopisa, književnosti, likovnih umjetnosti i graditeljstva, kazališta, filma, sporta, politike i različitih primijenjenih disciplina, koje u obrazovnim programima i nastavnim postupcima te u svakidašnjoj upotrebi čine ne samo temelj stjecanja opće kulture i obrazovanja nego i minimum činjenične obaviještenosti. </p>
<p> Glavni urednik Leksikona Josip Šentija naglasio je da je ta knjiga plod sretnog spoja nakladničke inicijative i brojnih poticaja koje su nakladniku upućivali prosvjetni i pedagoški djelatnici iz različitih dijelova hrvatskoga školskog sustava. Školska leksikografija je, naglasio je, u svijetu već odavno temeljito razrađena raznovrsnim izdanjima općeg i posebnog tipa, a taj smjer njezina razvoja aktualan je u hrvatskom nakladništvu te školskom i obrazovnom sustavu.</p>
<p> Pri izradi takvih knjiga ne treba smetnuti s uma da je svaki leksikon knjiga za brzu konzultaciju o temeljnim definicijama i podatcima iz različitih disciplina, dodao je. Šentija je upozorio da je tim Leksikonom školskoj i studentskoj mladeži ponuđen izvor prve, brze i sažete informacije neophodne u svakom postupku racionalnog, ekonomičnog zapažanja i pamćenja. U Leksikonu ima i štiva u obliku lekcija iz nastavnog programa u primjerenom obliku i opsegu, naglasio je glavni urednik te je najavio i izradbu Velikoga školskog leksikona na CD-ROM-u. </p>
<p> Pomoćnici glavnog urednika Ivan Ott i Goran Tribuson govorili su o značenju Leksikona, na kojemu je radilo tridesetak suradnika, stručnjaka različitih struka. Leksikon je opremljen s oko pet tisuća fotografija, karata i crteža, koji se nalaze na više od 1.100 stranica. O tom kapitalnom izdanju za našu školsku i studentsku mladež govorio je i predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Razdoblje jednosveščanika</p>
<p>Održano je obećanje da će svake godine Zavod tiskati četiri nova enciklopedijska sveska, pa je ovogodišnji Interliber obilježen izlaskom Filmskoga leksikona, ali i petog sveska Hrvatske enciklopedije / Do Božića će izići Hrvatski povijesni atlas te Zagrebački i Nogometni leksikon</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Proglašenjem Zakona o Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, što ga je donio Hrvatski sabor na sjednici od 29. svibnja ove godine, ta naša temeljna institucija u kulturi utvrđena je kao ona od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku u području znanosti, kulture i javnoga života, a istim zakonom određena su međusobna prava i obveze. </p>
<p>Time je zakonski još jedanput trasiran put što ga je duhovno odredio prije više od pola stoljeća (5. listopada 1950.) Miroslav Krleža. A aktualno vodstvo Zavoda na čelu s glavnim ravnateljom Tomislavom Ladanom, ravnateljem Vlahom Bogišićem i pomoćnicom za leksikografiju Zdenkom Ožić, tom je važnom činjenicom počelo konferenciju za tisak u četvrtak, izvješćujući o svojim novim izdanjima, na lijepo uređenom štandu što je postavljen na samom ulazu u Interliberovu halu 5.</p>
<p>Održavajući obećenje da će svake godine tiskati četiri nova enciklopedijska sveska, Zavod je svoj nastup na ovogodišnjem sajmu obilježio izlaskom Filmskoga leksikona, koji se pojavljuje 13 godina nakon temeljnoga takvog izdanja, dvosveščane Filmske enciklopedije. Leksikon u 2140 natuknica nastoji pružiti reperezentativan presjek filmske umjetnosti i dati svojevrsnu mrežu informacija i interpretacija u gotovo 1000 članaka. Do kraja godine izlazi i drugi svezak Bibliografije članaka i rasprava o kazalištu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini s opsežnim predmetnim kazalom, a Hrvatski povijesni leksikon bit će javnosti predstavljen za Božić. Tu je i peti svezak Hrvatske enciklopedije, a njezin šesti svezak izaći će iz tiska 7. srpnja iduće godine, kada se očekuje i šesti svezak Hrvatskog biblografskog leksikona te peti svezak Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika. </p>
<p>Kako je u Zavodu sada na snazi razdoblje jednosveščanih leksikona, što je istaknuo Tomislav Ladan, koje je ubrzalo leksikografsku produkciju, u pripremi su pravni, tehnički, filozofski, kazališni, nogometni, zagrebački i kao i Leksikon hrvatske književnosti. Da bi svoje djelovanje učinio što transparentnijim Zavod je otvorio i web stranice. Aktivirana je međunarodna suradnja, pa je prigodom susreta u Bugarskoj enciklopediji u Sofiji raspravljena inicijativa našega Zavoda o pokretanju leksikografskog radnog stola malih jezika u Zagrebu. U skladu s tim već su uspostavljeni kontakti s Katalonskom i Estonskom enciklopedijom kao i s drugim zemljama europskog okružja koje ne rade u velikim tzv. svjetskim jezicima.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Što više prijevoda</p>
<p>Suvremena mađarska književnost u Hrvatskoj je gotovo nepoznata, a razlog tome je među ostalim i činjenica da je prva Katedra hungarologije otvorena relativno nedavno, i to samo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Susret mađarskih, vojvođanskih i hrvatskih nakladnika u četvrtak na Interliberu bio je prilika za razmjenu iskustava među susjednim zemljama. Uz voditelje Seida Serdarevića iz zagrebačke Frakture i Gábora Csordása iz mađarskog Jelenkora sudjelovali su i Gyölö Bordás iz novosadskog Foruma, te iz Mađarske Katalin Mezey iz Széphaloma i Ilona Sebestyéno iz izdavačke kupe NAP. </p>
<p>Suvremena mađarska književnost u Hrvatskoj je gotovo nepoznata, a razlog tome je između ostalog i činjenica da je prva Katedra hungarologije otvorena relativno nedavno, i to samo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, istaknuo je Serdarević. Do raspada Jugoslavije mađarski su autori u Hrvatsku dolazili preko vojvođanskih i srpskih izdavača, a u 90-ima je ta veza prekinuta. Izdavačka kuća Ceres je tiskala djela Bele Hamvasa, ali suvremena mađarska književnost nam je ostala nepoznata, podsjetio je Serdarević. </p>
<p>Za mađarske pisce Serdarević se zainteresirao zahvaljujući njemačkim nakladnicima koji dosta prevode pisce iz srednje Europe. Serdarevićeva izdavačka kuća Fraktura izdavanje mađarskih autora je počela s Peterom Esterhazyjem. Bilo je važno potaknuti interes za mađarsku književnost, pa su se za početak odlučili za »Hrabalovu knjigu« zbog u Hrvatskoj vrlo cijenjenog češkog autora. U skoro vrijeme Fraktura planira objaviti i Esterhazyjevu »Harmonia Caelestis«. Osim njega Serdarovićeva je kuća još objavila i Nobelovom nagradom ovjenčani roman Imre Kertesza »Čovjek bez sudbine«.</p>
<p>Serdarović je podsjetio goste da su naklade knjiga u Hrvatskoj male i podsjetio na problem aktualan kod svih malih izdavača u tranzicijskim zemljama, a to je velik broj prijevoda s engleskog govornog područja. Za unapređivanje međuknjiževnih veza prema njegovu mišljenju dobro bi došla i financijska pomoć države kako bi pisci češće mogli i osobno gostovati. Drugi Serdarovićev prijedlog je osnivanje zaklade koja bi se bavila prevođenjem domaće književnosti na strane jezike. Europska iskustva pokazala su da je to odličan potez i spas književnosti na malim jezicima u vremenu globalizacije. </p>
<p>S vojvođanskim iskustvima upoznao je Gyölö Bordás, rekavši da književna razmjena u Vojvodini još uvijek slabo funkcionira, a tome u prilog idu i velike formalnosti i porezi za izdavače. On očekuje da će novi zakon o knjizi do početka iduće godine olakšati situaciju na vojvođanskom tržištu knjigama. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Između Staljina i Praškog proljeća</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Jednoga od najvećih suvremenih slovačkih pisaca Dušana Mitanu hrvatsko je čitateljstvo upoznalo novelom »Patagonija«. </p>
<p>Mitanin novi roman »Moje rodno groblje« predstavljen je u četvrtak na Interliberu. I sam autor trebao je doći u Zagreb, no priliku da ga upoznamo ipak ćemo morati čekati do daljnjega, a o njegovu romanu u nakladničkoj koprodukciji zagrebačkoga Meandra i sarajevskog Buybooka govorili su Branko Čegec, Goran Samardžić i prevoditelj Siniša Habijanec. Mitana je izvanserijski pisac, vrlo čitljiv i nema sumnje da će osvojiti širok krug čitatelja, drži Goran Samardžić. Romanom »Moje rodno groblje« Mitana se, prema riječima prevoditelja Siniše Habijanca, nakon niza godina tekstova filozofske tematike, vratio na stare novelističke staze. Ovaj roman neobične koncepcije pisan je na slovačkom narječju, a da bi što vjernije dočarao jezik likova, Habijanec ga je preveo na kajkavskom narječju. </p>
<p>Radnja se odvija oko, za svoje godine, neobično zrelog i pametnog četrnaestogodišnjeg dječaka iz sela u zapadnoj Slovačkoj, kojega muči problem – već mu je toliko godina, a nema ljubavnih iskustava.</p>
<p>Pažljiviji čitatelj ispod veselih dogodovština i uvrnutih likova otkrit će dublju društvenu analizu sela pedesetih godina. Vrijeme je to nakon Staljinove smrti, ali sloboda šezdesetih i Praško poljeće još su daleko, ukratko je otkrio radnju Siniša Habijanec. </p>
<p>Ujedno je i pohvalio inicijativu dvaju nakladnika koji su se upustili u otkrivanje neopravdano zapostavljene slovačke književnosti s kojom je hrvatska književnost bliska i jezično i tematski. Ulomke iz »Moga rodnog groblja« pročitao je glumac Dražen Šivak.</p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kontroverzni pogled </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Mladi crnogorski književnik Andrej Nikolaidis (rođen je 1974.) pripada generaciji koja je po mnogo čemu napravila prevrat na književnoj sceni svoje domovine. To je rekao Milorad Popović, direktor Otvorenoga kulturnog foruma iz Cetinja, na predstavljanju te knjige u četvrtak na Interliberu. </p>
<p>Nikoleidis je, prema Popovićevim riječima, posebno zanimljiv pisac i može se reći najsvestraniji pisac svojega naraštaja. Osim proze, piše antologije, književne i rock kritike, a poznat je i kao novinar i publicist. Roman »Mimezis« je angažirani roman koji se bavi velikim dijelom događanjima u posljednjem desetljeću prošloga stoljeća, sa svim društvenim gibanjima i fenomenima kroz koje je tada prolazila Crna Gora.</p>
<p>Nikoleidisova generacija sebe zove postmodernističkom, premda je to u crnogorskoj književnosti malo bizarno s obzirom na to da Crna Gora gotovo da i nije imala modernu u književnosti, ali u jednom širem sociološkom i kulturološkim smislu ta odrednica ima svoje značenje, kazao je Popović i izrazio nadu da će i mlada crnogorska književna scena u Hrvatskoj naći svoje čitatelje. </p>
<p>Autor pogovora Dalibor Šimpraga podsjetio je da je »Mimezis« kontroverzna knjiga koja će u piščevoj domovini zasigurno uzburkati duhove. Tamo su već objavljeni neki dijelovi i izazvali su vrlo žestoke reakcije. Među ostalima, Nikolaidis je došao i u sukob i sa ženskim grupama zbog vrlo naturalističkih opisa muško ženskih odnosa u Crnoj Gori danas. </p>
<p>On je vrlo ekstreman prema Crnoj Gori, ali istodobno i vrlo duhovit.</p>
<p>Nikolaidisov i roman »Mimezis« objavljen u zajedničkom izdanju zagrebačkog Durieuxa i Otvorenoga kulturnog foruma iz Cetinja. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Savonarola, Sv. Ivan od Križa i Rops </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Splitski nakladnik »Verbum« objavio je knjige »O jednostavnosti kršćanskog života« renesansnog reformatora Girolama Savonarole, »Misli« velikog katoličkog mistika Svetog Ivana od Križa i »Život Isusa Krista« francuskog povjesničara Henrija Daniel-Ropsa. Girolamo Savonarola je zbog oštrih kritika ondašnje Rimske kurije spaljen na lomači, a danas se u Vatikanu pokušava revidirati njegov proces. »O jednostavnosti kršćanskog života« govori o »odnosu čovjeka i Boga, o procesu obraćenja i o duhovnoj preobrazbi ljudskoga života«.Knjiga »Misli« Svetog Ivana od Križa izbor je duhovnih misli toga predstavnika katoličke mistike. Henri Daniel-Rops u »Životu Isusa Krista« slika Isusa kao »središnju osobu povijesti«. Na određeni način »nastoji uzmaknuti pred evanđeoskim tekstom, težeći ga samo osvijetliti, upozoriti na nj i pomoći boljem razumijevanju,« ističe u predgovoru Bonaventura Duda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Kočićevo pero« Marjanoviću</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Književna nagrada »Kočićevo pero« dodijeljena je u četvrtak na Interliberu Draganu Marjanoviću za roman »Lijanov san«. Banjolučka zadužbina »Petar Kočić« dodijelila je tu književnu nagradu hrvatskomu književniku Draganu Marjanoviću iz Mostara za sedmo izdanje romana »Lijanov san«. O knjizi su govorili predstavnik izdavača »Petar Kočić« Banja Luka – Beograd književnik Nikola Vukolić i hrvatski pisac Miljenko Jergović. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Rapaićeva ozljeda nije bezazlena </p>
<p>»Situacija s Mikijem nije tako blistava. Nismo sigurni može li biti osposobljen za subotnju utakmicu. Još ćemo vidjeti, preostaje nam samo čekati«, kazao je izbornik Barić </p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE, 13. studenoga</p>
<p> – Iako Milan Rapaić tvrdi da njegova ozljeda noge nije toliko ozbiljna te da je spreman za subotnju utakmicu protiv Slovenije u Zagrebu, sudeći prema mišljenju doktora Borisa Nemeca, stvari nisu tako bezazlene. Potvrdio nam je to u kraćem razgovoru i izbornik Otto Barić. </p>
<p>– Situacija s Mikijem nije tako blistava. Nismo sigurni može li biti osposobljen za subotnju utakmicu. Još ćemo vidjeti, preostaje nam samo čekati.</p>
<p>Podsjetimo, Rapaić je na vlastiti zahtjev propustio prijateljsku utakmicu protiv Trnoja u srijedu u Zagrebu.</p>
<p>– Rekao je da ga boli i naravno da ga nisam stavio u igru, prisnažuje Barić.</p>
<p>U četvrtak ujutro Rapaić nije bio naročito raspoložen, iako stalno ističe kako ozljeda nije tako strašna.</p>
<p>– Kažem vam da ozljeda nije zabrinjavajuća. Uvjeren sam da će do subote biti sve u redu. Bolove sam osjetio zadnja dva dana na treningu i utakmicu sam propustio zbog predostrožnosti. Mogao sam igrati, ali doista nije bilo potrebno. Osjećam se dobro, zadovoljan sam formom, rekao nam je Rapaić i dodao: </p>
<p>– Vidjet ćemo u subotu kako se osjećam.</p>
<p>Rapaić, koji je nedavno konačno potpisao profesionalni ugovor s Anconom, u kvalifikacijama za EP u Portugalu dogodine bio je glavni Barićev adut. Gotovo svaki naš pogodak dogodio se nakon Rapaićeve asistencije. </p>
<p>Dakako da su vijesti o Rapaićevoj ozljedi zabrinule našeg izbornika.</p>
<p>– Već sam vam rekao da ne želim računati na nespremne i ozlijeđene igrače. Rapaić nije iznimka, pa nema ga smisla vaditi iz igre nakon desetak minuta. Ostavit ćemo sve opcije otvorene, ali ako je ozljeda primjetna teško će biti računati na njega. Uglavnom, vidjet ćemo...</p>
<p>Uz Rapaića, na ozljede se još žale Srna, Šimunić i Mornar.</p>
<p>– Svi su u postupku, rano je još prejudicirati, kaže doktor Nemec.</p>
<p>Izbornik Barić još uvijek se vraća na utakmicu protiv Trnja, s kojom nije bio zadovoljan.</p>
<p>– Prvi puta smo tako loše odigrali trening utakmicu i to me malo brine. Slabo su se dečki otkrivali, uopće nisu željeli loptu. Vjerujem da je ipak riječ o štednji snage i ideje za utakmicu u subotu. No, morao sam ih na to upozoriti na posebnom sastanku. Znam ja da su naši igrači prepuni motiva i da misle samo na subotu. Ali, čini mi se da su morali malo bolje reagirati u srijedu u Maksimiru. Znam iz osobnog iskustva da se teško vratiti nakon loše odigrane partije. Neki su igrači i pomalo umorni, zato ćemo ove zadnje zatvorene treninge raditi samo na osvježenju i prekidima. Dakako, svi će daljnji treninzi biti zatvoreni i tu nema priče. Nikome nema ulaza na stadion. Nikome. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatska - Slovenija sudi Nijemac Markus Merk </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Europska nogometna organizacija (Uefa) odredila je suce za pet dokvalifikacijskih utakmica za Europsko nogometno prvenstvo 2004. godine u Portugalu. </p>
<p>Na dvoboju naše reprezentacije protiv izabrane vrste Slovenije, u 17.30 sati u subotu, pravdu će dijeliti njemački sudac Markus Merk. Četrdesetjednogodišnji Merk živi u Kaiserslauternu, a po profesiji je zubar. Sudio je na EP 2000. i SP 2002. Također, vodio je ovogodišnje finale Lige prvaka između Juventusa i AC Milana. Nedavno je dobio od Uefe nagradu »Fair play« zbog dobro obavljenog posla na toj utakmici. Slovencima je dosad jednom sudio, na EP-u 2000. kad je Slovenija izgubila od Španjolske rezultatom 1-2. Merkovi će pomoćnici biti Jan Hendrik Salver i Christian Schraer.</p>
<p>Suci ostalih utakmica: Latvija – Turska (Gilles Veissiére, Francuska), Škotska – Nizozemska (Terje Hauge, Norveška), Rusija – Wales (Lucilio Cardoso Cortez Batista, Portugal), Španjolska – Norveška (Graham Poll, Engleska). </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jedina Cibonina konstanta su – oscilacije </p>
<p>Gledajući rezultatski, Cibona nije mnogo izgubila u Blaugrani, malo će momčadi ove sezone odande donijeti bodove. Nakon dva kola cibosi imaju omjer 1-1, u dvobojima protiv AEK-a i Partizana imaju realne izglede da nakon četiri kola skupe tri pobjede </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Jedina su konstanta ovogodišnjih izdanja košarkaša Cibone VIP – oscilacije u igri. Cibosi u pojedinim razdobljima igraju sjajno, da bi potom ušli u crnu seriju u kojoj su loši do neprepoznatljivosti. Isti obrazac igre momčadi iz Savske ponovio se i u dvoboju protiv aktualnog europskog prvaka Barcelone, u kojem su košakaši Cibone izgubili sa 60-77 u 2. kolu Eurolige. </p>
<p>Dok se protiv Pau-Ortheza prije tjedan dana Anzulovićeva momčad izvukla zahvaljujući promašajima Florenta Pietrusa s crte slobodnih bacanja, Barcelona je ipak mnogo jača momačad od francuske i nije propustila kazniti »stvaralačku krizu« cibosa za odvajanje na 15 razlike u posljednjoj četvrtini. Ne sumnjamo da Barca ne bi i bez Cibonine pomoći stigla do minimalne prednosti u posljednjoj četvrtini. Bodiroga je uvijek spreman odlučiti posljednji šut, a pored sebe je imao brzog i preciznog Navarra i skočnog Varejaoa koji su napravili najviše štete obrani hrvatskog doprvaka. </p>
<p>Ipak, cibosi su pomogli Barceloni, umjesto neizvjesne završnice Zagrepčani su širom otvorili vrata momčadi Svetislava Pešić i olakšali im posao. Tko će se na kraju više i sjećati da je na kraju treće četvrtine Cibona vodila sa 53-49 i uspješno nadoknadila osam poena zaostatka s poluvremena? Rezultat 77-60 neće privući posebnu pažnju, momčad Barcelone je upisala sigurna dva boda, a njezini su igrači već zaboravili dvoboj protiv Cibone. Iako im sudački kriterij nije išao na ruku, iako su pred sobom imali jednu od tri najjače europske momčadi, igrači Cibone odigrali su sjajnih 30 minuta, pogotovo u obrani, gdje je Mamić držao Bodirogu, a Golemac Fučku. Za bolji se rezultat u napadu još neki igrač trebao priključiti Slavenu Rimcu i Andriji Žižiću, koji su izluđivali Barceloninu obranu, primjerice Scoonie Penn, koji opet nije organizirao igru svoje momčadi i time dodao još poneki upitnik nad svojim imenom. Kad bi govorili o pravom učinku Penna, onda ne bi govorili o njegovu »priključivanju« Rimcu i Žižiću, već bi Amerikanac vukao momčad, a ostali bi ga igrači slijedili. No, kakvu je igru prikazao u sad već deset ovosezonskih utakmica Anzulović mora biti sretan kad je Penn i »druga violina« zagrebačke momčadi. </p>
<p>Trener Cibone i njegovi pomoćnici Mijatović i Giergia vjerojatno će dugo analizirati igru protiv europskog prvaka i pokušati dokučiti kako njihova momčad može napraviti toliko pogrešaka u nizu. Gledajući rezultatski, Cibona nije mnogo izgubila u dvorani Blaugrana, malo će momčadi ove sezone odande donijeti bodove. Nakon dva kola, »vukovi« imaju pobjedu i poraz, čekaju ih dvoboji protiv AEK-a i Partizana, što daje realne izglede da nakon četiri kola cibosi imaju tri pobjede u džepu. </p>
<p> • Rezultati, 2, kolo, skupina A: Barcelona – Cibona VIP 77-60, skupina B: Panathinaikos – Skipper 78-66, skupina C: Efes Pilsen – ASVEL 69-44, Alba – Slask 53-67, Benetton – Tau Ceramica 92-99. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Spursi bolji od Netsa, 20 poena Kukoča </p>
<p>U Orlandu su gosti iz Memphisa slavili rezultatom 107-97, zahvaljujući španjolskom centru Pau Gasolu, koji je ubacio 28 koševa / Lakersi su se vrlo lako obračunali s Torontom, pobijedivši ih sa 94-79 </p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 13. studenoga</p>
<p> – Unatoč odličnoj igri Tonija Kukoča, njegovi su Bucksi izgubili na domaćem terenu protiv Seattlea sa 99-104. Domaćine je uništila loša realizacija šuteva za tri poena. Ubacili su samo pet od 23 pokušaja, dok su gosti iz Seattlea gađali fenomenalnih 66 posto (10-15). Najbolji kod SuperSonicsa bio je Rashard Lewis sa 31 košem i devet skokova, a dobro ga je pratio Vladimir Radmanović sa 22 poena i osam skokova. Hrvatski košarkaš Toni Kukoč je bio najbolji pojedinac u svojoj ekipi. Za 29 minuta upisao je 20 koševa (šut 9-13), šest skokova i pet asistencija. Uz to, 20 je koševa dodao Michael Redd. </p>
<p>Dvoboj prošlosezonskih finalista Netsa i Spursa pripao je prvacima NBA lige. San Antonio je slavio u gostima sa 85-71, a briljirao je Tim Duncan sa 31 košem i 12 asistencija. Francuz Tony Parker dodao je 17, a Argentinac Emanuel Ginobili 12 koševa. Kod Netsa najbolji je bio Jason Kidd, koji je ubilježio »triple-double« - 14 koševa, 13 skokova i 12 asistencija. Planinić je odigrao samo osam minuta za Netse, postigavši po dva koša i dodavanja. </p>
<p>U Orlandu su gosti iz Memphisa slavili sa 107-97, zahvaljujući španjolskom centru Pau Gasolu, koji je ubacio 28 koševa. Bio je to sedmi uzastopni poraz Orlanda, za koji zbog ozljede još uvijek ne igra Gordan Giriček. Domaćine je predvodio Tracy McGrady sa 36 koševa. </p>
<p>Lakersi su se vrlo lako obračunali s Torontom, pobijedivši ih sa 94-79. Shaquille O'Neal upisao je 23 koša i 14 skokova, Kobe Bryant 19, a Karl Malone 17. Vince Carter sa 23 je koša bio najbolji kod Toronta. </p>
<p> • Rezultati: Boston – Chicago 82-89, New Jersey – San Antonio 71-85 (Planinić za osam minuta upisao po 2 koša i asistencije), Orlando – Memphis 97-107, Miami – Cleveland 88-83, New Orleans – Utah 96-89, Phoenix – Atlanta 94-99, Milwaukee – Seattle 99-104 (Kukoč za 29 minuta upisao 20 koševa, 6 skokova i 5 asista), Golden State – Detroit 87-85 (produžetak), LA Lakers – Toronto Raptors 94-79. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Iznenađujuća ujednačenost</p>
<p>Nakon obveznih sastava, čak osam klizača ima teoretsku mogućnost za postolje</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Start 36. Zlatne piruete Zagreba navijestio je neviđeni ishod. Nikada muški dio ovog međunarodnog natjecanja nije bio toliko izjednačen. Između prvog i 20. natjecatelja gotovo da nema bitne razlike pa ne postoji ni najava tko bi mogao biti favorit u slobodnim sastavima.</p>
<p> Sve će se odlučiti u četvrtak kad su na redu slobodni sastavi jer su u obaveznim sastavima jedna ili dvije sitne pogreške odlučile privremeni poredak. Možda sve najbolje ilustrira podatak da je vodeći Kinez Xiaodong Ma nastupio prvi i prvi ostao do kraja. Istina, on je pokazao najveću sigurnost, najveću (kinesku) istreniranost jer se kod većine ostalih klizača osjećalo da su tek na početku završne faze priprema, budući da je pred njima još gotovo pet mjeseci do kulminacije sezone. Zbog zbrajanja bodova teoretsku mogućnost za postolje ima čak osam klizača, od Kineza Ma do vrlo muzikalnog, ali nesigurnog Amerikanca Nicholasa Larochea.</p>
<p>U natjecanju parova bilo je prijavljeno samo tri para, ali su se iznenada u Zagrebu pojavili Kanađani pa je nastupilo pet ujednačenih parova. Poveli su Amerikanci koji su sve bolji u klizanju parova otkad imaju sve više ruskih trenera. Konačni poredak, kao i kod muških, odlučit će slobodni sastavi. Kod plesa, u poretku koji je nastao poslije obaveznog (dosadnog) paso-doublea, vode i najvjerojatnije će pobijediti Mađari Nora Hoffman i Attil Elek jer Rusi Jana Hohlova i Sergej Novicki nisu bili na razini ruske škole plesanja. </p>
<p> • Rezultati, klizači (obavezni sastav): 1. Ma (Kina) 0,5, 2. Serov (Izrael) 1.0, 3. Toth (Mađarska) 1.5, 4. Dobrohodov (Azerbajdžan) 2.0, 5. Berntsson (Švedska) 2.5, 6. Sviatko (Slovačka) 3.0., 7. Wilson (V. Britanija), 8. Laroche (SAD) 4.0...parovi: 1. Amanda Ivora – Mark Ludwig (SAD) 0.5, 2. Lee – Faustino (Kanada) 1.0, 3. Brozović – Futas (Slovačka) 1.5...</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Červar u kampanji, Markovski u Makedoniji, klub sve dalje od Europe</p>
<p>Kad se sve zbroji, bi li bilo čudno da Zagreb ne uspije pobijediti grčkog prvaka usred Zagreba? Ne bi. Igrači su mrzovoljni, razmišljaju o egzistencijalnim problemima, rukomet im je postao sasvim sporedna stvar u glavi. Trener umjesto treninga drži predizborne mitinge, a klub to gleda i vjerojatno podržava. A gdje je sport u tome?</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – I četvrtu godinu zaredom rukometaši Zagreba pokušavaju svoje probleme, vezane uz nestabilnu financijsku situaciju, riješiti štrajkovima. U srijedu ujutro nisu otišli na trčanje, navečer su, doduše, trenirali, ali bjelodano je da je atmosfera u redovima naših prvaka daleko od idilične. Prvi se put, otkako je Zagreb u financijskoj gabuli, dogodilo da nije stalo samo na štrajku. Prvi je put iz Zagreba otišao i igrač, nekoliko dana uoči utakmice Lige prvaka, u kojoj su Zagrebu bodovi iznimno bitni. Prije otprilike mjesec dana bilo je nesporazuma s Renatom Sulićem, ali to je objašnjeno više kao interna šala. </p>
<p>U srijedu se od kluba oprostio Ivan Markovski, nakon godinu i pol dana u Zagrebu odlučio se vratiti kući. Imao je neke obiteljske obaveze, ali da je u Zagrebu situacija kakva bi trebala biti, teško bi Markovski ostavio momčad u predvečerje važnih europskih utakmica. Ovako je otišao, rekavši da više ne može i da mu je bolje onda igrati u Pelisteru iz rodne Bitole. Koga nema, bez njega se može, kaže stara narodna. Tako nam Zoran Gobac kaže da umjesto Markovskog imaju Horvata, Zirduma i Majnova. To što se Majnov još uvijek traži, a Horvat i Zirdum teško dobivaju pokoju minuticu protiv nejakih domaćih suparnika, a o Europi da se i ne govori, valjda je manje važno. </p>
<p>Igrači su imali sastanak u utorak navečer i tad je Markovski rekao što će napraviti. Trener Lino Červar ga je shvatio. A što je Červar i mogao napraviti? Zadržati ga sigurno ne. No, ima i druga zanimljivost. Dok mu igrači rogobore i posjećuju »Kutiju šibica« preko volje, Lino Červar ima predizborni miting u Puli i Rijeci, jer je nositelj izborne liste HDZ-a u 8. izbornoj jedinici. </p>
<p>Ono što će svaki trener poput pokvarene ploče ponavljati jest da od svojih igrača traži maksimalnu koncentraciju i da dâ sve od sebe, pogotovo uoči važnih utakmica. Dojma smo da je ova nedjeljna protiv Filipposa iz Verije važna. I onda u takvoj situaciji trener ostavi momčad i ode drugim poslom. Kako će od igrača sada tražiti koncentraciju, kad je i sam rastrgan na tri strane? Drugo, trener Červar nije pobjegao s posla. Pustio ga je klub. A nije baš uobičajeno da klub pušta svog trenera na jedan ili dva dana daleko od momčadi nekoliko dana prije utakmice, tim više što Zagreb tvrdi da su njegove ambicije i dalje iste - ostati pri vrhu Europe. Kad se sve zbroji, bi li bilo čudno da Zagreb ne uspije pobijediti grčkog prvaka usred Zagreba? Ne bi. Igrači su mrzovoljni, razmišljaju o egzistencijalnim problemima, rukomet im je postao sasvim sporedna stvar u glavi. Trener umjesto treninga drži predizborne mitinge, a klub to gleda i vjerojatno podržava. I pričamo o sportu. Ali gdje je sport u tome?</p>
<p>Ovo je četvrta godina da se Zagreb koprca pod omčom financija. Otkad se iz kluba povukao Badel 1862 kao glavni sponzor, baš se ništa nije dogodilo. A Zoran Gobac već četvrtu godinu obećava glavnog sponzora i najavljuje potpisivanje svako tromjesečje. Ruku na srce, malo je onih koji to nakon toliko vremena shvaćaju ozbiljno. Gobac sponzora, kakav bi trebao Zagrebu, jednostavno ne može naći. A možda i mudro čeka. Pa, vrijeme je izbora, zar ne? </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Agassi »gurnuo« Roddicka do »broja jedan« </p>
<p>Nakon Agassija 1999. godine, šesti je Amerikanac i 13. tenisač uopće na vrhu ATP ljestvice 21-godišnji Andy Roddick / Federer nije mogao naći bolje vrijeme i mjesto za uzvrat Nalbandianu zbog pet poraza u njihovih pet međusobnih ogleda na Touru </p>
<p>ZAGREB/HOUSTON, 13. studenoga</p>
<p> – Nakon četiri godine Amerikanci ponovno imaju »broj jedan« tenisača svijeta. Nakon Andrea Agassija 1999. godine, šesti je Amerikanac i 13. tenisač uopće na vrhu ATP ljestvice 21-godišnji Andy Roddick. Samo je Australac Lleyton Hewitt ispred »A-Roda« na ljestvici najmlađih »broj jedan« tenisača na kraju sezone. </p>
<p>Velike zasluge za ispunjenje snova Roddick duguje najstarijem sudioniku 3,65 milijuna američkih dolara vrijednog Mastersa, 33-godišnjem Agassiju. Prije svega mu mora zahvaliti što je na početku sezone okončao suradnju s dugogodišnjim trenerom Bradom Gilbertom. Jer, prije nego što je počeo raditi s Gilbertom, Roddick je bio tek neizvjesna »budućnost američkog tenisa« i potencijalni nasljednik Samprasa i Agassija. Plodovi rada s Gilbertom »torpedirali« su Roddicka do impresivnih 46 pobjeda i šest poraza otkako je izgubio u prvom kolu Roland Garrosa. </p>
<p>– Nevjerojatno sam ponosan što sam prvi tenisač svijeta. No, vjerojatno sam još ponosniji što sam šesti Amerikanac kojem je to uspjelo. Jednako tako, drago mi je što sve završava u SAD-u, gdje ću prvo mjesto moći proslaviti sa svojim prijateljima, rekao je Roddick, dok je Agassi dodao: </p>
<p>– Drago mi je što sam mogao pomoći. Živim da zadovoljim. </p>
<p>Osim toga Roddick može zahvaliti Agassiju i zbog pobjede sa 2-6, 6-3, 6-4 protiv Španjolca Juana Carlosa Ferrera u dvoboju drugo kola Crvene skupine. Osim što je zadržao nade u polufinale, za koje će mu trebati pobjeda protiv Argentinca Davida Nalbandiana u posljednjem kolu, Agassi je krivac što Ferrero nakon drugog poraza više nikako ne može prestići Roddicka na vrhu ATP ljestvice. </p>
<p>– To je izvanredno dostignuće, poglavito kad uvidite na koji je način stigao do prvog mjesta. Naime, »broj jedan« zaslužio je u drugoj polovici sezone. Istina, igrao je polufinale Australian Opena, ali je sve poslije toga upućivalo na to kako će biti mnogo bliže 20. nego prvom mjestu. No, onda je na tvrdim podlogama pokazao koliko je superioran u odnosu na konkurenciju. Stoga ima razloga biti ponosan, komentirao je Agassi. </p>
<p>A kako je počeo dvoboj Ferrera i Agassija, činilo se kako će borba za »broj jedan« trajati još nekoliko dana. Pobjednik Roland Garrosa nakon »najlošijeg je dana u sezoni« i ponižavajućeg poraza protiv Nalbandiana odlučno krenuo prema prvoj pobjedi na Masters kupu. S dva »breaka« stigao je do 6-2 u prvom setu, Agassi je svojom nepreciznošću i slabim reternima obeshrabrio i inače vrlo bučne obožavatelje s tribina. Čak je kod 1-2 zaostatka u drugom setu razbio reket, potpuno iznerviran nemoći koju je do tada iskazao. Uistinu, taj se trenutak pokazao prelomnim, no za Agassija, a ne Ferrera. Vlasnik osam Grand Slam naslova je odlučio krenuti na »sve ili ništa«, promijenio je taktiku i počeo izlaziti na mrežu. Ubrzo se to pokazala kao dobitna kombinacija, budući da je do presudnih »breakova« u drugom i trećem setu Agassi stigao upravo na mreži. </p>
<p>– Frustracija je dostigla vrhunac, morao sam razbiti reket. Mislio sam da ću se osjećati bolje ako razbijem reket. Na kraju je ispalo da je tada počeo jedan potpuno drukčiji meč u kojem bio bolji, rekao je Agassi. </p>
<p>Wimbledonski pobjednik Švicarac Roger Federer nije mogao naći bolje vrijeme i mjesto za uzvrat Nalbandianu zbog pet poraza u njihovih pet međusobnih ogleda na Touru. Kako je Nalbandian održao lekciju Ferreru na početku Mastersa, tako je Federer za 71 minutu ponizio Nalbandiana pobjedom rezultatom 6-3, 6-0. »Fed-Express« bio je vrlo blizu dvije »kvrge«, jer je i u prvom setu vodio sa 5-0. </p>
<p>– Sad je mnogo lakše živjeti kad sam skinuo taj teret s leđa, komentirao je 21-godišnji Švicarac.</p>
<p>No, i ovako je Federer osigurao mjesto u polufinalu, bez obzira na ishod dvoboja posljednjeg kola protiv Ferrera. Ipak, Čarobnjak iz Basela izgubio je i najmanju nadu za »broj jedan« naslov, budući da je Roddick trebao izgubiti sve mečeve u Plavoj skupini. No, nakon prikazanih igara moguće je da Federer prestigne Ferrera i okonča sezonu na drugom mjestu. </p>
<p>• Rezultati, Plava skupina, 2. kolo: Agassi (5) – Ferrero (2) 2-6, 6-3, 6-4, Federer (3) – Nalbandian (8) 6-3, 6-0; redoslijed: Federer 2 pobjede – 0 poraza (4 osvojena seta – 1 izgubljeni set), Agassi 1-1 (3-3), Nalbandian 1-1 (2-2), Ferrero 0-2 (1-4). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kasparov i kompjutor remizirali </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Prva od četiri predviđene šahovske partije između Garija Kasparova i kompjutorskog 3D programa Fritz završila je remijem. Kasparov je protiv Fritza na trodimenzionalnoj šahovskoj ploči igrao s bijelim figurama, a nakon 37 poteza (tri sata i 30 minuta) ponudio je remi. Iduća je partija na rasporedu u četvrtak. Kasparov je nakon meča priznao da je imao velikih problema zbog načina igre, jer je figure pomicao glasom, a morao je nositi i posebne 3D naočale. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Predsjednik Srbije i Crne Gore ispričao se građanima BiH</p>
<p>»U svoje i ime onih koje predstavljam, koristim priliku da se ispričam za sve zlo i nesreću koju su građani SCG nanijeli građanima BiH. Pred nama je vrijeme praštanja, a mi koji smo najodgovorniji trebamo doprinijeti tom procesu. Moramo biti dovoljno hrabri da stvorimo ozračje praštanja, kazati kako smo spremni oprostiti i ići dalje«, kazao je Svetozar Marović na konferenciji za novinare u Sarajevu</p>
<p>SARAJEVO, 13. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Srbije i Crne Gore (SCG) Svetozar Marović ispričao se u četvrtak građanima BiH za svo zlo i nesreću koju su građani Srbije i Crne Gore nanijeli građanima Bosne i Hercegovine. Marović je rekao da ispriku upućuje u svoje osobno i u ime svih onih koje predstavlja, te je dodao kako narodi ne trebaju trpjeti zbog onoga što su učinili pojedinci koje, po njegovim riječima, treba izvesti pred sud i kazniti.</p>
<p>»U svoje i ime onih koje predstavljam, koristim priliku da se ispričam za sve zlo i nesreću koju su građani SCG nanijeli građanima BiH. Pred nama je vrijeme praštanja, a mi koji smo najodgovorniji trebamo doprinijeti tom procesu.</p>
<p> Moramo biti dovoljno hrabri da stvorimo ozračje praštanja, kazati kako smo spremni oprostiti i ići dalje«, kazao je Marović na konferenciji za novinare nakon sjednice Međudržavnog vijeća za suradnju dviju zemalja, održane u Sarajevu, naglasivši da njegovu ispriku ne bi trebalo shvatiti samo kurtoaznu, jer iskrena isprika i oprost predstavljaju dokaz opredijeljenosti za početak »nove povijesti« u odnosima Beograda i Sarajeva.</p>
<p>Ovakvu ispriku Marović je najavio već i prije dolaska u Sarajevo, naglasivši u medijskim istupima kako u Sarajevo dolazi s isprikom okrenutoj nadi kako događaji tijekom »jugoslavenskih ratova« ne bi opterećivali buduće odnose dvije države. On je također rekao da bi se jednako tako trebali ispričati i dužnosnici u Sarajevu ili Zagrebu, jer »zlo pripada mnogim stranama«.</p>
<p>Usprkos tome što je isprika bila najavljena u medijima, predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je da bosansko-hercegovački državni vrh nema zajedničko stajalište o Marovićevoj isprici jer s tom inicijativi nije ni bio unaprijed upoznat. Govoreći u osobno ime, Čović je kazao da uvažava Marovićevu gestu te se nada kako će ona pomoći još boljoj suradnji, i pomoći zacjeljivanju ratnih rana.</p>
<p>Inače, Marović je u četvrtak u Sarajevu predvodio višečlano izaslanstvo svoje zemlje u kojem se nalazio i ministar vanjskih poslova SCG Goran Svilanović. U Sarajevu je održana treća sjednica Međudržavnoga vijeća za suradnju SCG i BiH, tijela koje je osnovano krajem 2001. godine kako bi se ubrzalo rješavanje otvorenih pitanja između dviju zemalja i unaprijedili međusobni odnosi. Glavne teme razgovora sastanka bili su tretman bosansko-hercegovačkih građana u SCG, definiranje granične crte, gospodarska pitanja, te međusobna potpora kandidaturama dviju zemalja: BiH za nestalnog člana Vijeća sigurnosti (BiH), odnosno SCG da postane član Ekonomskog vijeća UN-a. </p>
<p>Ocijenjeno je kako su odnosi dviju država u cijelosti dobri, a potpisani su sporazumi o prelasku državne granice s osobnim iskaznicama te o znanstveno-tehničkoj suradnji. Zanimljivo je da je bosansko-hercegovačka strana predložila odgodu primjene sporazuma o bescarinskoj trgovini između dviju zemalja koji treba stupiti na snagu početkom iduće godine, kako bi se pružila mogućnost gospodarstvu BiH da se stabilizira.</p>
<p>Tijekom razgovora vođenih u Sarajevu nije bilo govora o tužbi što ju je BiH podnijela protiv SRJ zbog agresije i genocida, pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.</p>
<p>Izaslanstvo SCG predvođeno Svetozarom Marovićem sastalo se u četvrtak i s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Adnanom Terzićem. Kako je službeno priopćeno, tema razgovora bilo je unapređenje bilateralne suradnje dviju zemalja.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Srbija na trećim predsjedničkim izborima</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Predsjednički kandidat srbijanske vladajuće koalicije DOS Dragoljub Mićunović predložio je u četvrtak da izvanredni parlamentarni izbori u Srbiji budu održani 28. prosinca. »Odlučio sam da ovi izbori budu 28. prosinca, da Novu godinu proslavimo s novim parlamentom i novim predsjednikom«, rekao je Mićunović i nagovijestio da će takvo mišljenje poduprijeti premijer Zoran Živković i predsjednica skupštine i V.D. predsjednice Srbije Nataša Mićić. </p>
<p>Mnogobrojne ankete, procjene, statistike i ispitivanja javnog mnijenja bave se mogućim ishodom predsjedničkih izbora 16. studenoga na kojima je kandidat Mićunović najjači, ali ne i dovoljno jak da pobijedi zakon koji traži natpolovični broj građana na biralištima. </p>
<p>U Srbiji u ponoć između četvrtka i petka počinje predizborna šutnja koja će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju u 20 sati. Osim Mićunovića kandidati su još potpredsjednik Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić, predsjednik Nove Srbije Velimir Ilić, predsjednik Narodne seljačke stranke Marijan Rističević, kandidat Socijalističke partije Srbije Dragan S. Tomić, te Radoslav Avlijaš iz Narodne stranke Otadžbina.</p>
<p>Prema najnovijem istraživanju Instituta društvenih znanosti, odaziv birača na izborima za predsjednika Srbije bit će na rubu cenzusa: 50,2 posto građana reklo je da sigurno izlazi na izbore, 20,7 da će vjerojatno izići, osam posto vjerojatno neće, neodlučnih je šest posto, a sigurno će apstinirati 15,1 posto. U analizi istraživanja koju objavljuje radio B92, također se daju izgledi predsjedničkih kandidata: 27 posto glasovat će za Mićunovića, 11,5 za Nikolića, 3,5 za Ilića, 1,8 za Rističevića, 1,5 za Tomića i 0,4 posto za Avlijaša. </p>
<p>Zaključak istraživača je da svaki glas u nedjelju može biti presudan za uspjeh predsjedničkih izbora. Predsjednik vojvođanske skupštine i lider Lige socijaldemokrata Nenad Čanak uvjeren je da je »državni udar pitanje sata ako izbori za predsjednika propadnu i vlada ne dobije povjerenje«, prenosi u intervjuu tjednik Nedeljni telegraf.</p>
<p>Tisak špekulira kako izbori imaju veze i s Haagom odnosno da su se najviši dužnosnici vlasti u Srbiji dogovorili s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte da postupak izručenja četvorice generala u Haag počne poslije predsjedničkih izbora, piše Kurir. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Počelo pogađanje Schrödera i Merkel oko reforme socijalne države</p>
<p>Kancelar predbacuje oporbi da je proigrala priliku da u Njemačkoj dođe do održivog gospodarskog rasta / Angela Merkel tvrdi da ne želi blokirati porezne reforme, ali za uzvrat traži još fleksibilniji kolektivne ugovore i labavije zakonske odredbe koje štite od otkaza</p>
<p>BERLIN, 13. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Počelo je trgovanje na »orijentalnoj tržnici« u Berlinu koje bi Njemačku trebalo izvesti iz parlamentarne blokade i krize. Tako, naime, politički komentatori nazivaju početak pregovora u gremiju koji se naziva Odbor za posredovanje između Bundestaga i Bundesrata, u kojem je u četvrtak iza zatvorenih vrata započelo političko pogađanje između vlade i oporbe.</p>
<p>Vladajuća koalicija u Njemačkoj velike nade polaže u reformski paket nazvan Agenda 2010. Dio toga reformskog paketa već je pretočen u zakone i prošao je Bundestag. No, većinu su zakona oporbene stranke Unije CDU/CSU blokirale, kao i ranije stupanje na snagu porezne reforme, u gornjem domu njemačkog parlamenta Bundesratu. </p>
<p>Reforma tržišta rada, porezno rasterećenje, drukčije financiranje općina, sve su to korijeniti zahvati koji su potrebni; s time se slažu i stranke Unije CDU/CSU. Ono po čemu se razlikuju od vladajuće crveno-zelene koalicije jest način kako doći do postavljenog cilja: većeg gospodarskog rasta, više posla i većeg blagostanja.</p>
<p>Najnovija procjena prihoda od poreza pokazala da će javne blagajne ove i sljedeće godine, zbog porezne reforme, neplanirano ostati prikraćene za više od 19 milijardi eura. No, na oporbu raste pritisak da bude fleksibilnija. U srijedu je vijeće ekonomskih stručnjaka, tzv. petorica mudrih, objavila da bi gospodarski rast u slijedećoj godini mogao biti 1,7 posto.</p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder predbacuje oporbi da je proigrala priliku da u Njemačkoj dođe do održivog gospodarskog rasta, te da time svoje stranačko taktičke poteze stavi ispred interesa zemlje. No, i sam Schröder mogao bi imati problema u vlastitoj stranci ako s oporbom postigne kompromis koji bi još više zadirao u socijalnu državu. </p>
<p>Naime, kršćanski demokrati i liberali traže od socijaldemokrata da u paketu reformi još više »skrešu« prava i nezaposlenih i zaposlenih. Šef SPD-a je teško dobio potporu izvanrednog stranačkog kongresa za reformski paket koji duboko zadire u socijalnu državu, a prije Božića ga čeka redovni kongres. </p>
<p>Na oporbu pak raste pritisak osobito iz gospodarskih krugova. Šefica CDU-a Angela Merkel iskazuje spremnost za trgovinu. Ona tvrdi da ne želi blokirati porezne reforme zbog stranačke taktike ili strategije, ali nudi svoje uvjete: porezna mora biti usklađena s ostalim reformskim mjerama, a to znači fleksibilniji kolektivni ugovori i labavije zakonske odredbe koje štite od otkaza. Unija je time sve zakone vezane uz reformu poslala u posrednički odbor i želi vezanu trgovinu. Schröder to odbacuje.</p>
<p>Trgovina je počela. Vremena za natezanje je malo, s obzirom na tešku krizu i to da dogovor treba postići do početka prosinca. Naime, želi se da i predbožićna trgovina da svoj impuls gospodarskom rastu. Odgovornost pak za mali rast i veliku nezaposlenost snosio bi onaj zbog kojega bi politička trgovina u berlinskom orijentalnom bazaru propala.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Francuski zastupnici protiv vjerskih obilježja u školama</p>
<p>PARIZ, 13. studenoga </p>
<p> - Francuski su zastupnici, nakon višegodišnjih polemika potaknutih sve raširenijom pojavom da djevojčice islamske vjeroispovjesti nose veo u školi, predložili prihvaćanje zakonske zabrane nošenja bilo kakvih vjerskih obilježja u javnim školama. </p>
<p> Članovi posebne parlamentarne skupine, zadužene za proučavanje toga problema, jednoglasno su se u srijedu zauzeli za zabranu »vidljivoga nošenja bilo kakvih vjerskih ili političkih obilježja« u javnim školama. Zabrana bi bila sadržana u posebnom zakonu, ili u amandmanu nekome od postojećih zakona o školstvu.</p>
<p> Prijedlog je dobio potporu i oporbene Socijalističke stranke, koja je ocijenila kako su posljednjih 15 godina nastavnici ostavljeni da se sami bore protiv rastućega proselitizma, ili propagiranja vjere u školama. Francuski premijer Jean-Pierre Raffarin rekao je, pak, kako proselitizam treba biti »apsolutno zabranjen« u školi. </p>
<p> Prijedlog parlamentarne skupine o zabrani »bilo kakvoga vidljivog obilježja« odnosit će se ne samo na islamski veo ili maramu već i na križ i druga vjerska obilježja. A polemika o vjerskim obilježjima ponovno se razbuktala prošloga mjeseca, nakon što su dvije djevojčice izbačene iz škole u pariškom predgrađu jer su nosile veo.</p>
<p> Prema anketi, čije je rezultate u srijedu objavio tjednik Le Point, zakonsku zabranu vjerskih obilježja u javnim školama podupire 63 posto anketiranih, a samo 33 posto smatra da zabrana nije nužna. Zakon također ima potporu širokoga spektra političara i s ljevice i s desnice.</p>
<p> Francuski predsjednik Jacques Chirac zadužio je u srpnju komisiju intelektualaca da prouči šire pitanje sekularizma u Francuskoj i izjasni se o nužnosti donošenja novih zakona. (AFP/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Saddam unaprijed pripremio gerilski rat</p>
<p>Ako se pokaže da su točne procjene o organiziranom ustanku, značilo bi to veliko odstupanje od ranijih prognoza američke vlade/ Prije rata u Iraku, Washington nije davao na znanje da tamo očekuje jaku i planiranu gerilsku kampanju </p>
<p>LONDON, 13. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Svakodnevni napadi na Amerikance i njihove saveznike u Iraku toliko su zapravo uspješni da neki američki zapovjednici počinju vjerovati kako je u pitanju isplanirana strategija koju je isplanirao Saddam Hussein prije svoga pada.</p>
<p> Znajući iz ranijeg iskustva s Pustinjskom olujom da u izravnom odmjeravanju snaga s Amerikancima može izvući samo kraći kraj, Saddam se oslonio na gerilsku taktiku, tumače neki stručnjaci. Podaci s terena pokazuju naime, da su u Iraku znatno eskalirali napadi protiv Amerikanca, njihovih saveznika te međunarodnih organizacija. </p>
<p>Nakon Saddamovog pada takvih je napada bilo možda pet ili šest dnevno u cijeloj zemlji, a danas ih se svakoga dana događa više od trideset. To bi značilo da je Saddamovim snagama trebalo neko vrijeme da se regrupiraju. One su to i učinile. Osim stalnih napada na američke snage, u zadnja tri mjeseca uspjele su raketirati i hotel u kome je odsjeo zamjenik američkog tajnika za obranu Paul Wolfowitz, bombardirati više postaja iračke policije te veleposlanstva Jordana i Turske, kao i urede UN-a i Međunarodnog Crvenog križa.</p>
<p> Šireći svoje akcije i na mirnije dijelove Iraka, zadnje su napali i sjedište talijanskih snaga u Nassiriyi, pri čemu je poginulo 26 osoba. »Vjerujem da je Saddam Hussein uvijek planirao ustanak ako dođe do pada Iraka«, izjavio je za Washington Post general major Charles Swannack, jedan od američkih vojnih zapovjednika u toj zemlji. On tvrdi da se upravo zato danas po cijelom Iraku mogu naći brojna spremišta oružja koje je Saddam dao sakriti baš za takvu svrhu. Swannack misli da je brzina kojom je u travnju pao Bagdad zatekla Saddama Husseina i njegove sljedbenike. No, očito njima je trebalo nekoliko mjeseci da krenu u organizirane gerilske protunapade. I jedan drugi američki visoki časnik u Iraku, potpukovnik Oscar Mirabile, misli da su napadi prosaddamovskih snaga planirani davno unaprijed. »On je pustio kriminalce na ulice. Zašto bi netko to učinio? Saddam je znao da ne može dobiti izravni rat protiv koalicijskih snaga. Pripremio je scenu za ono što se upravo sada događa«, tvrdi on. </p>
<p>Alternativno gledište glasi da tekući otpor Amerikancima nije bio unaprijed planiran, već da je Saddamovim pristalicama jednostavno trebalo nekoliko mjeseci da se organiziraju za protuakciju.</p>
<p>U svakom slučaju, oni su to učinili. Nema nikakvih dokaza da napade koordinira Saddam Hussein, koji stalno mora biti u pokretu, mijenjajući boravište. Zadnje izvješće CIA-e o Iraku kaže da većina agenata te organizacije na terenu smatra kako su ustanici protiv Amerike i njenih saveznika uglavnom »bivši režimski ljudi«, koji se sada regrupiraju. CIA također upozorava da će irački građani prestati podržavati Amerikance, ako se počnu bojati Saddamovih lojalista i njihove odmazde. Bilo bi to vrlo loša vijest za američke trupe.</p>
<p>U medijima se također mnogo govori kako u Irak stižu strani islamski ekstremisti, da bi tamo ratovali protiv Amerikanaca. Obavještajni izvori javljaju međutim da su neprijatelji s kojima se sreću Amerikanci i njihovi saveznici najčešće sami Iračani, a ne stranci. Visoki američki zapovjednik u Iraku, brigadir Ricardo Sanchez rekao je ovih dana da je vjerojatno samo »nekoliko stotina boraca« došlo iz drugih islamskih zemalja u regiji da se bore u Iraku.</p>
<p>Jedan neimenovani visoki američki zapovjednik u Bagdadu rekao je za Washington Post kako misli da postoje tri razine ustanka protiv Amerikanaca. Na svakoj od tih razina ključnu ulogu igraju Saddamovi lojalisti, pripadnici nekoć vladajuće iračke stranke Baas.</p>
<p> Najjednostavnije napade, poput pucanja na američke patrole iz snajperskih pušaka, obavlja osam do deset bagdadskih ćelija, od kojih svaka broji oko 25 članova, procjenjuje vojni dužnosnik. Izvođenje nešto složenijih napada na američke trupe, pomoću improviziranih bombi, vjerojatno izvodi organizacija Baasovaca, raširena po cijelom Bagdadu, uz pomoć kriminalnih bandi. Po toj procjeni, tek u izvođenju najvećih i najmasovnijih napada, Saddamovi sljedbenici surađuju sa stranim borcima, koji su u Irak došli radi svetog rata, Džihada. Upravo u tu kategoriju spada i nedavni napad na talijanske snage u Iraku. </p>
<p>Bez obzira radi li se unaprijed isplaniranoj strategiji ili ne, nema dvojbe da su napadi na američke i druge strane trupe u Iraku ne samo sve brojniji, nego i sve složeniji. Još ljetos ustanici su svoje bombe podmetnute uz cestu detonirali pomoću žice, a danas to čine signalom preko mobitela. Ako bi se pak pokazalo da su točne procjene o organiziranom ustanku, značilo bi to veliko odstupanje od ranijih prognoza američke vlade. Prije rata u Iraku, Washington ničime nije davao na znanje da tamo očekuje jaku i planiranu gerilsku kampanju. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Basra - carstvo trgovine ukradenom robom</p>
<p>Kalašnjikovi, keramičke pločice za kupaonicu, droga, iračke putovnice ili nove cipele, sve se to može naći na tržnici u Basri gdje se trguje bez straha od vlasti/ Amfetamini, viagra i jaki lijekovi protiv bolova po cijeni od samo 12 centi</p>
<p>BASRA, 13. studenoga </p>
<p> - Stvarnost iračke ekonomije je stara tržnica u Basri - bučno, smrdljivo carstvo ukradene robe na otvorenom, smješteno točno na pola puta između policijske postaje i džamije, koje radi bez straha od uznemiravanja vlasti.</p>
<p> Kalašnjikovi, keramičke pločice za kupaonicu, amfetamini, iračke putovnice ili nove cipele - sve su to stvari koje se mogu naći na jednom mjestu u južnom Iraku. »Oni kradu od nas, a mi kupujemo od njih«, kaže student Hassan. »Tako funkcionira naša ekonomija. Nema vlade i nema zakona da ih zaustavi«, dodao je.</p>
<p> Na kraju tržnice nalazi se odlagalište za sve stvari odnesene iz javnih zgrada u Basri u pljačkaškom pohodu koji je slijedio nakon pada grada u ruke američkih snaga u travnju. Najbolje od plijena davno je nestalo. Sada trgovci bespomoćno sjede uz gomile drvenih okvira za vrata, razbijenih računala, neobičnih dijelova namještaja i pločica iščupanih iz zidova i podova kupaonica.</p>
<p> Odmah pored toga nalaze se dijelovi automobila - retrovizori, ratkape i komadi motora - izvučeni iz parkiranih, ukradenih ili razbijenih automobila. Niže uz ulicu nakon starijih žena koje prose sjedeći u blatu i djece koja prodaju piliće natrpane u kartonske kutije, razvija se ozbiljniji posao.</p>
<p> Gomile streljiva, pištolja i kalašnjikova leže pored ukrašenih bodeža i srebrnog nakita. Ručne granate i strojne puške također se mogu kupiti, ali ne na otvorenom.</p>
<p> Cijena kalašnjikova je 150 dolara, dok su droge jeftinije. Amfetamini, viagra, diazepam, valij i jaki lijekovi protiv bolova prodaju se za samo 250 dinara (12 centi).</p>
<p> Većina lijekova dolazi iz bolnica i apoteka opljačkanih nakon rata. Kako se priča u Basri, amfetamini su bili standardna roba za Sadamove fedajine, no otkud god droga sada dolazila, vrlo je tražena među mladeži tog grada.</p>
<p> Prema istraživanju humanitarne agencije »Save the Children«, 60 posto adolescenata u tom gradu redovito uzima lijekove, koji se inače kupuju na recept, a nabavljaju na gradskoj tržnici.</p>
<p> Mahmud Naeem koji prodaje drogu kaže da je radio u gradskoj administraciji i izgubio posao zbog rata. Također tvrdi da ne zna što prodaje i da ga nije briga tko drogu kupuje.</p>
<p> Britanske postrojbe koje kontroliraju Basru i iračka policija obavili su više racija na tržnici i zatvarali štandove s drogom i oružjem. No, u gradu u kojem su tisuće ostale nezaposlene nakon pada razgranate Saddamove administracije teško je ugušiti ovakav posao.</p>
<p> Na samom kraju tržnice, iza štandova s lažnom dizajnerskom odjećom i štandova s mesom i robom, postoji još jedan štand koji privlači pozornost.</p>
<p> Novi ured za putovnice u Basri prekriven je tepihom, a vode ga Mohammed i njegova dva pomoćnika. Prošli je tjedan Mohamed dobio više od 60 praznih iračkih putovnica koje su ukradene iz državnih ureda nakon rata.</p>
<p> Zelene knjižice su netaknute i sve što vam treba su podaci novog vlasnika putovnice, fotografija i službeni pečat. A Mohammed ima dva takva. Novi dokumenti vrijede 200 dolara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Ako sami ne štitimo svoje interese, u što spada i zaštita Jadrana, ni drugi to neće činiti</p>
<p>Agencijske vijesti prenose proteklih dana da je najbogatiji građanin Ruske Federacije Mihail Hodorkovski uhićen pod sumnjom prijevare i utaje poreza u iznosu oko jedne milijarde dolara. Hodorkovski je inače vlasnik Yukosa, najveće ruske naftne kompanije.</p>
<p> A upravo je Yukos tvrtka koja je inicirala projekt izvoza sibirske nafte preko Omišlja na otoku Krku u mega tankere za Sjedinjene Države, projekt nazvan Družba Adria. Taj projekt je potom Vlada RH prihvatila bez znanja javnosti i bez prethodne izrade studije utjecaja tog projekta na okoliš, i čak bez takozvane cost/benefit studije, pod izgovorom da ako nećemo mi u Republici Hrvatskoj, hoće Talijani u Trstu ili Slovenci u Kopru (što proturječi činjenici da ni tršćanska niti koparska luka ne mogu primati velike brodove zbog svoje plitkosti).</p>
<p> Mega tankeri (nosivosti preko 400.000 brt) do sada nikada nisu plovili Jadranom. Jadran, relativno plitko i usko more, u ovom je trenutku po službenim podacima najčišće more na Sredozemlju i jedno od najčiščih na svijetu.</p>
<p>Ta činjenica svakako nije zanimljiva autorima ideje o izvozu sibirske nafte preko Omišlja. Oni se brinu o svom interesu koji glasi: izvoziti naftu i na tome profitirati. Što ih briga za naš Jadran. </p>
<p>Ako mi koji ovdje živimo ne štitimo svoje interese, u što spada i zaštita Jadrana, onda to neće učiniti nitko drugi. Osobito ne Yukos.</p>
<p>DAVORIN ZORKOZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Da se Gotovina pojavio pred Tribunalom, možda bi dokazao nevinost</p>
<p>Gospodin Davor Ružičić-Kessler iz Švicarske (Vjesnik, 11. studenoga) u rubrici Pisma čitatelja zagovara suđenje generalu Gotovini u Zagrebu, ako je potrebno uz pomoć iskusnih stranih sudaca!?</p>
<p>Švicarski čitatelj naših korijena štošta je pobrkao u svojem glasnom razmišljanju. Primjerice, nije spomenuo da su bijegom i skrivanjem od Međunarodnog suda (Vijeća sigurnosti UN) za ratne zločine na području bivše Jugoslavije Ratko Mladić i Radovan Karadžić izvrsno potvrdili da ih se sumnjiči i progoni posve opravdano, ma gdje se krili.</p>
<p> Čitatelj, međutim, spominje Biljanu Plavšić u nekim nategnutim usporedbama s američkim prometnim nesrećama. Zaboravlja, ako uopće to zna, da se lukava bivša bosanskosrpska političarka dragovoljno predala Haaškom sudu, pa tako umanjila dužinu zaslužene kazne. Da se Gotovina pojavio pred Tribunalom, možda bi dokazao nevinost, a možda bi njemu dokazali samo neznatan dio teških optužbi. Dakle, možda bi prošao još bolje od Plavšićeve, tko zna...</p>
<p> Ovako, Gotovina je na crvenoj tjeralici Interpola, ravnopravno s Mladićem i Karadžićem. A na američkoj shot listi (popisu za odstrjel ratnih zločinaca, dakako, sudskim putem) glava mu je ucijenjena na pet milijuna dolara, baš koliko i Mladićeva i Karadžićeva. Šampioni američke liste zločinaca su, dakako, također još neuhvaćeni Osama bin Laden i Saddam Hussein – po 25 milijuna dolara!</p>
<p>Čini mi se da naši ljudi u inozemstvu iz tamošnjih medija jednostavno nemaju stvarnih informacija o Hrvatskoj i njezinoj zemljopisnoj okolici, o njezinim međunarodnim obvezama i položaju.</p>
<p>RATKO MANDIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Odluka o smrti nerođenog, kao ni rođenog djeteta, ne smije biti privatna stvar </p>
<p>U Vjesniku od 8. studenoga objavljen je članak potpisan inicijalima M.M., pod naslovom »Pobačaj</p>
<p> - predizborna tema koja to ne bi trebala biti« i podnaslovom »Pitanje legalizacije ili zabrane pobačaja je etičko i civilizacijsko pitanje, a ne pitanje kojim bi se trebala baviti dnevna politika, i to uoči izbora / riječ je o pitanju koje u demokratskoj zemlji ne bi smjelo ovisiti o orijentaciji političke opcije koja je na vlasti, jer je privatna stvar obitelji ili žene (udate ili ne) koja odlučuje o sudbini djeteta koje nosi«.</p>
<p>U prvom redu smatram da je pitanje zaštite ljudskog života, podjednako u svim razdobljima njegova trajanja, zaista najvažnije životno, etičko, civilizacijsko i demokratsko pitanje, koje se tiče svake pojedine ljudske osobe. To je, u prvom redu, općeljudsko pitanje, osobito pitanje Crkve i drugih vjerskih zajednica, kao moralnih autoriteta u jednom društvu, pa svakako, par ekselans, i pitanje političara, i to trajno, ne samo u predizborno, a svakako i u to vrijeme.</p>
<p>Trebamo se izboriti za pravnu i pravednu državu, koja će se temeljiti na pravednim zakonima i u kojoj će biti nemoguće da postoji i da se primjenjuje takozvani Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, iz vremena komunističkog totalitarizma, iz još davne 1978. godine, prema kojem su uništeni životi stotinama tisuća nerođene djece, najnedužnijih i najnemoćnijih, a toliko perspektivnih i neophodno potrebnih životu ljudskih bića.</p>
<p>Majka i otac u obitelji, ili izvan obitelji, pogotovo sama žena, kao ni druge ljudske osobe, ne smiju imati nikakvo pravo da odlučuju ni o svojoj smrti, a kamoli o smrti svoga nerođenog djeteta, jer se radi o drugom samosvojnom ljudskom biću.</p>
<p>Po logici toga postojećega »prava«, roditelji bi imali pravo odlučivati i o životu i smrti već rođene djece, posebice bar do oko tri godine života, do kada dijete, rođeno, kao i nerođeno, još nema nikakve svijesti o samome sebi.</p>
<p>Dakle, prema Božjim i općeljudskim moralnim zakonima plediram da političari koji će doći na vlast u Hrvatskoj odmah donesu Zakon o zaštiti svakog ljudskog života, od začeća do naravnoga kraja, koji bi sadržavao i sve druge odredbe o moralnoj, zdravstvenoj i svakoj drugoj osobnoj i društvenoj edukaciji djece, mladih i cjelokupnog pučanstva, te o materijalnim mjerama za pomoć obiteljima s brojnom djecom, samohranim majkama i majkama trudnicama izvan braka.</p>
<p>Poznato je da smo već prije nekoliko godina u Hrvatskom (državnom) saboru donijeli Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, što smatram primjerenim, ali je zaista najveća sramota i tragedija da nemamo zakon o zaštiti ljudskog života i zaštiti obitelji. Također, kada su nam svima već puna usta pravne države, ne smijemo zaboraviti na moralnu, humanu, dostojanstvenu i pravednu socijalnu državu, koju svakako trebaju uspostaviti oni koji nakon izbora dođu na vlast u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Trebaju znati da nije zadatak takve države i demokratskog društva dijeliti ljude na željene i neželjene, zdrave i bolesne, sposobne i nesposobne, glede svih ljudskih prava, posebice osnovnog i najvažnijeg ljudskog prava, prava na život.</p>
<p>Zadatak je takve države da podjednako štiti sve ljudske osobe i osigura jednako pravo svima, u svakom razdoblju njihova života - od začeća do naravne smrti!</p>
<p>RUŽICA ĆAVAR, dr. stom i dr. med.predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Vozačica - rekorderka u ispijanju zelinske kraljevine</p>
<p>Zabilježena su ukupno 1.633 prekršaja, a 51 vozač je »nakon puhanja« ostao bez vozačke</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Dan nakon akcije prometne policije povodom Martinja, kojim se nadziralo stanje sigurnosti u cestovnom prometu, načelnik Sektora sigurnosti cestovnog prometa PU zagrebačke Viktor Forjan novinarima je podastro statističke podatke prikupljene tijekom akcije.</p>
<p>Na Martinje je tako zabilježeno ukupno 1633 prekršaja. Od toga 282 vozača je prekoračilo dozvoljenu brzinu, njih 199 nije bilo vezano pojasom, 40 ih je upravljalo neregistriranim vozilima, 24 sudionika nije imalo važeću vozačku dozvolu, dok se 22 vozača nije vidjelo crveno svjetlo na semaforu.</p>
<p>Što se tiče alkoholiziranosti vozača na Martinje, ukupno je evidentirano njih 66. Od 66 evidentiranih njih 51 je ostalo bez vozačke dozvole, s tim da ih 15 uopće vozačku nije imalo uza se. </p>
<p>Od ukupnog broja pijanih vozača, njih četvorica su upravljala autom, iako im je izrečena zabrana upravljanja, a jedan od pijanih vozača uopće nije imao položeni vozački ispit.</p>
<p>Prema podacima koje je podastro Viktor Forjan, rekorder među muškim vozačima je evidentiran u Sesvetama s 2,51 promila, dok je među vozačicama rekorderka zabilježena u Zelini s 1,38 promila.</p>
<p>Protekli vikend je, pak, donio veće rekorde, pa je u Vrbovcu zatečen vozač s 3,56 promila, a u Zagrebu vozačica s promila.</p>
<p>U Prometnoj policiji ističu da je ipak najvažnije da nije bilo prometnih nesreća s poginulima, dok je od ukupno 50 nesreća u šest slučajeva bilo teško ozlijeđenih, a u osam slučajeva s lakše ozlijeđenima.</p>
<p>Uz prikupljene podatke vezane uz Martinje, policija je priopćila i statističke brojke vezane uz protekli vikend, kada su patrole prometne policije zabilježile 1746 prekršaja u prometu. Od toga 429 vozača je kažnjeno zbog prekoračenja brzine, 178 zbog nekorištenja pojasa, 68 zbog vožnje neregistriranim vozilima, 35 bez položenog vozačkog ispita, dok je 28 vozača prošlog vikenda prošlo kroz raskrižje, ne vidjevši da na semaforu gori crveno svjetlo.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Policija i redari za maksimirsko navijanje u »sportskom duhu«</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Predstojeću utakmicu između nogometnih reprezentacija Hrvatske i Slovenije, koja će se održati u subotu s početkom u 17,30 sati na stadionu u Maksimiru, zagrebačka policija ocijenila je utakmicom visokog sigurnosnog rizika.</p>
<p>Brojnim okupljenim novinarima u četvrtak je Goran Burušić, načelnik Sektora policije PU zagrebačke, pojasnio sve mjere osiguranja koje će policija i redari poduzeti kako ne bi došlo do neželjenih nereda prije, za vrijeme te poslije nogometne utakmice koja vodi na Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu slijedeće godine.</p>
<p>Ulazak na stadion, naveo je Burušić, osiguravati će 540 redara, dok će policajci, među kojima će biti i devet satnija Interventne postrojbe PUZ-a te dodatna pomoć iz drugih policijskih uprava, provoditi sve odredbe Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima. </p>
<p>To, naime, uključuje sprječavanje unošenja pirotehničkih sredstava, alkoholnih pića, transparenata uvredljivog i diskriminirajućeg sadržaja, te predmeta pogodnih za nanošenje ozljeda.</p>
<p>Pored toga, policija i redari izdvajati će alkoholizirane i agresivne osobe, kojima će se zapriječiti odlazak na utakmicu zadržavanjem u policijskim postajama. </p>
<p>Poseban režim uvesti će se i na graničnim prijelazima, gdje će policija također izdvajati pijane i agresivne navijače, ali i one koji se na utakmicu zapute bez ulaznice. Burušić je posebno naglasio kako će policija, ukoliko samo jedan izgrednik iz autobusa bude radio nerede, čitavu skupinu izdvojiti i vratiti kući, što važi i za domaće navijače koji dolaze u Zagreb.</p>
<p>Uz to, zagrebačka policija apelira na građane da dojavljuju svako uništavanje imovine, kako bi policija pravovremeno reagirala i uhitila počinitelje, a svim navijačima, kojih se očekuje 30.000, od toga čak 3.000 iz susjedne Slovenije, upućen je poziv da dođu ranije zbog pregleda prilikom ulaska na stadion koji svoja vrata otvara u 15 sati.</p>
<p>Iako se utakmica smatra visokorizičnom, uz sve poduzete mjere osiguranja policija se nada kako će sve proći u sportskom duhu i bez navijačkih izgreda i nasilja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Branio sam se jer mi je rečeno da će me »roknuti kao zeca«</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Nakon što su se posvađali i potukli, optuženi Ivan Bandić (39), bivši profesionalni vojnik je na žrtvu, redara lokala »Jet set« u ulici Vida Došena, nasrnuo oružjem i pucao u Franu Lešija »u cilju da ga liši života«, i pogodio ga u »vitalni dio tijela«, metkom callibra 9 mm.</p>
<p>Lešiju, koji je zadobio prostrijelnu ranu trbuha, bila je ozlijeđena zdjelica. Dogodilo se to 22. kolovoza 1998. godine, oko 23,20 sati.</p>
<p>Pravna kvalifikacija ovog djela bila je pokušaj ubojstva, ali i nedozvoljeno držanje oružja. Naime, Bandić je kao pripadnik Hrvatske vojske, nakon »Oluje« kući donio jednu automatik M-70, 75 komada streljiva. Sve mu je to oduzeto 23. kolovoza 1998. godine, nakon događaja u »Jet setu«.</p>
<p>Na raspravi na Županijskom sudu, optuženi je izjavio da mu branitelj Selim Šabanović, nije došao niti jednom na razgovor, da je on (optuženi, op. a.) imao problema u zatvoru, o čemu ima liječničke potvrde, te da stoga želi novog branitelja. Inače, protiv optuženog je u listopadu 2000. godine proveden i stegovni postupak, kao protiv natporučnika i ratnog vojnog invalida.</p>
<p>U obrani je Bandić naveo da je tog dana slavio rođendan kćeri, koji zbog rata do tada nije imao prilike slaviti. Najprije je slavio doma, a potom je nastavio u lokalu »Kan kan«, pa u »Jet setu«. Okretao se oko šanka i u jednom trenutku srušio bombone, na što je reagirao Leš. Nikada se nije bahatio, niti radio nered, a kada je htio dići bombone Leš ga je glavom udario u njegovu, pao je na pod, a ovaj ga je nastavio udarati nogama kud je god stigao.</p>
<p>Kada je htio platiti račun, izvjesni Pepa mu je rekao da je »Frane uzeo pištolj i da će me 'roknuti k'o zeca', što mu ne bi bilo prvi put jer je mali lud«. Pepo mu je tada dao pištolj, »jer je bolje tako nego da moj sanduk nosi na leđima«.</p>
<p> »Držao sam pištolj s dvije ruke, jer u ramenu imam metak, držao sam ga prema dolje, možda me netko udario u lakat i pištolje je opalio«, rekao je među ostalim Bandić. Dodao je kako je redara htio samo zaplašiti, te da je poslije rekao Pepi da ga vodi na policiju.</p>
<p>Vještak psihijatar rekao je u svojem nalazu za optuženog da se radi o poremećaju osobnosti s dominantnim obilježjima disocijalnog tipa, a vezano uz traumatske doživljaje u ratu. Liječnik je rekao da ima i simptome PSTP-a</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Policajcu dvije godine za razbojstvo na Ininoj crpki</p>
<p>Broz je na suđenju u potpunosti priznao djelo, rekavši da se na razbojstvo odlučio pod pritiskom kredita za koji je jednom kolegi pristao biti jamac</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Policajac PU Istarske Božo Broz (24) osuđen je u četvrtak na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćnu na kaznu zatvora od dvije godine zbog razbojstva počinjenoga 19. rujna ove godine na »Ininoj« benzinskoj crpki u Miramarskoj ulici.</p>
<p> Broz je spomenutog datuma došao oko 3,45 sati ujutro na benzinsku pumpu naoružan pištoljem »Crvena zastava,«, a lice je maskirao bijelom zaštitnom maskom, dok je na glavu stavio »šiltericu« i naočale za sunce. U djelatnike crpke I. K. i Z. G. je uperio pištolj te im rekao da u plastičnu vrećicu stave sav novac koji imaju u blagajni. </p>
<p>Oni su tako i postupili pa je Broz uzeo utržak od ukupno 4.593 kune te po dva VIP i SIMPA bona ukupno vrijedne 450 kuna, nakon čega je zaključao djelatinike u kancelariju i udaljio se. Čitav događaj međutim snimala je nadzorna kamera, pa je počinitelj uskoro uhićen. Broz je na suđenju u potpunosti priznao djelo, rekavši da se na razbojstvo odlučio pod pritiskom kredita za koji je jednom kolegi pristao biti jamac, dok je njegov branitelj u završnom govoru za optuženika zatražio maksimalno ublaženu kaznu, jer je optuženik nezrela osoba.</p>
<p> Osim toga kako dalje tvrdi obrana samu ideju za pljačku benzinske crpke Broz je dobio iz policijskih statistika iz kojih prizlazi da je otkriven razmjerno mali broj počinitelja razbojstava, a može se doći do većih svota novca.</p>
<p>Broz, čije je detaljno priznanje i kajanje sud ocijenio olakotnom okolnošću, pušten je u četvrtak iz pritvora u kojemu se nalazio od uhićenja.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Broker oštetio klijente za 14 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Temeljem zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva povodom prijave Komisije za vrijednosne papire RH, Odjel gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke uhitio je G. K. (39) zbog sumnji da je kao odgovorna osoba jedne brokerske kuće iz Zagreba oštetio klijente za 14 milijuna kuna. Osumnjičeni se tereti da je u razdoblju od 1. siječnja prošle do 6. lipnja ove godine u više navrata, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za brokersku kuću u kojoj je direktor, novčana sredstva uplaćena od klijenata za trgovanje vrijednosnim papirima koristio za druge namjere. Time je oštetio klijente za oko 14 milijuna kuna. Osim novca, on je od 17. travnja do 6. lipnja ove godine u više navrata, bez suglasnosti vlasnika vrijednosnih papira protupravno koristio pin, otuđio dionice i bez ovlaštenja davao u zalog vrijednosne papire i dionice, čime je tvrtke »Zatvoreni investicijski fond Sunce«, kutinjsku »Petrokemiju« i »Credo banku« oštetio za više od 2 milijuna kuna. Nakon dovršene kriminalističke obrade, osumjičeni broker je doveden u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>PIK »Vrbovec« prodan »Gavriloviću«, Sindikat nezadovoljan</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – »Gavrilović« - Prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i masti kupila je 5,565.716 dionica PIK-a »Vrbovec«, što čini 99,73 posto temeljnog kapitala društva, po cijeni od 120.000 kuna, uz obvezu modernizacije i daljnjeg razvoja tvrtke. Vlada je, naime, na zatvorenoj sjednici u četvrtak donijela odluku o prodaji dionica PIK-a »Vrbovec« kojom se prihvaća ponuda »Gavrilovića« iz Petrinje. »Gavrilović« treba zadržati zatečeni broj radnika najmanje tri godine od dana zaključenja ugovora, osigurati najmanje 20 milijuna kuna za zbrinjavanje eventualnog viška zaposlenih, te za 40 milijuna kuna otkupiti dugoročne financijske obveze PIK-a prema državnim vjerovnicima, koje su 30. rujna ove godine iznosile više od 305 milijuna kuna. </p>
<p>No, Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, perađivačkoj industriji i vodoprivredi (PPDIV) nije zadovoljan Vladinom odlukom, kaže Stjepan Leboš, glavni sindikalni povjerenik u vrbovečkom poduzeću. </p>
<p>M. P. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Siemens porastao zahvaljujući dobrim rezultatima</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Nakon znatnog jutarnjeg rasta, vodeći europski indeksi su se do poslijepodneva ponovno spustili na vrijednosti zabilježene u srijedu, potaknuti među ostalim i novim podacima o blagom rastu broja novih otkaza u SAD-u. Londonski FTSE 100 je tako tijekom dana porastao oko 1 posto, na najvišu vrijednost zabilježenu od početka 2003., ali se kasnije spustio na 4374,6 bodova, 0,08 posto više nego u srijedu. Frankfurtski Dax je sa 3757,5 bodova bio 0,25 posto viši, dok je pariški CAC 40 pao 0,08 posto, na 3408,2 boda. DJ Stoxx 50 je porastao 0,23 posto, na 2572,4 boda. </p>
<p>U New Yorku su dionice neposredno nakon otvaranja pale - Dow Jones Industrial Average je izgubio 0,3 posto, a Nasdaq Composite 0,4 posto. Tokyjski Nikkei 225 je, pak, u četvrtak porastao 1,09 posto, na 10.337,67 bodova. </p>
<p>Deutsche Telekom je, nakon jutarnjeg rasta, do poslijepodneva pao 1 posto, unatoč dobrim tromjesečnim rezultatima i višim prognozama za čitavu godinu. Rezultati British Telecoma su razočarali ulagače i dionica je pala 6 posto. France Telecom i Vodafone izgubili su oko 0,5 posto.</p>
<p>Među dobitnicima je s porastom od 3 posto bio Siemens, čiji su tromjesečni rezultati, objavljeni u četvrtak, također nadmašili očekivanja analitičara. Siemens je u četvrtom financijskom tromjesečju, koji završava 30. rujna, ostvario neto dobit od 724 milijuna eura, u usporedbi s 53 milijuna u istom razdoblju lani. U čitavoj financijskoj godini neto dobit Siemensa porasla je 47 posto na 2,45 milijardi eura, ne računajući 936 milijuna eura neoporezivog prihoda od prodaje udjela u njemačkom proizvođaču čipova Infineonu. Ukupni prihodi grupacije su u protekloj godini pali 12 posto, na 74,23 milijarde eura. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pankretić: Nema razloga da kruh poskupi </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Nema nikakva razloga da poskupi kruh jer u cijeni kruha pšenica sudjeluje jednom šestinom, rekao je u četvrtak Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva. Ministar je naglasio da je zbog suše cijena pšenice na svjetskom tržištu povećana 10 posto. No, takva cijena pšenice ne bi trebala utjecati na neko znatnije poskupljene kruha u Hrvatskoj s obzirom na ukupne zalihe pšenice na svjetskom tržištu. Hrvatska ima dovoljno pšenice ovogodišnjeg roda za domaće potrebe, ali prvi put nakon više godina zbog katastrofalne suše pšenice neće biti za izvoz. Prema Pankretićevim riječima, bude li nekih drastičnih poremećaja, država će intervenirati. Kad je riječ o najavljenom povećanju cijene kruha, u Ministarstvu smatraju da bi to poskupljenje moglo biti u okvirima povećanja cijene pšenice, odnosno tek dva posto ili nekoliko lipa. No, privatni pekari, kako smo vidjeli na zagrebačkim tržnicama, već su povisili cijene kruha i peciva za nekoliko desetaka lipa. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je za saniranje posljedica suše isplatilo 400 milijuna kuna, ali novac, prema dojavama s terena seljaci još nisu dobili, rekao je u četvrtak Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarsta na konferenciji za novinare.</p>
<p> Pankretić je pozvao gradonačelnike i načelnike općina da isplate taj novac seljacima koji su prijavili štetu na poljoprivrednim usjevima, jer je riječ o namjenskim sredstvima i nema razloga da se ne isplaćuju. Prema ministrovim riječima, u nekim mjestima došlo je do zastoja u isplati, iako je isplata za sušu počela 28. listopada i završila 5. studenoga. </p>
<p> Govoreći o reformi sustava poticaja, Pankretić je rekao da je u reformi započetoj lani, došlo do određenih promjena, posebice u stočarstvu. Ukupan iznos poticaja za stočarsku proizvodnju bit će u ovoj godini nešto veći od 285 milijuna kuna, a oko 200 milijuna kuna bit će isplaćeno do početka idućega tjedna, rekao je ministar Pankretić.</p>
<p> Isplate poticaja za mlijeko su redovite, po ustaljenoj dinamici, a za stočarstvo (bez mlijeka) u ovoj će se godini isplatiti 70 posto ukupnih godišnjih poticaja. </p>
<p>Dio poticaja za mliječne krave, kao i za ekološki uzgoj goveda i sustav krava-tele, već je isplaćen, a do kraja godine za stočarstvo će se isplatiti 70 posto poticaja. </p>
<p> Ministar je izvijestio i o kretanjima na tržištu mesa. Tako se, po podacima Tržišnog informacijskoga sustava u poljoprivredi (TISUP), na tržištu pojavila povećana ponuda svinja i junadi. Kako ne bi došlo do većag pada cijena, Ministarstvo je već počelo razgovorati s najvećim mesoprerađivačima o interventnom otkupu, kako bi se izbalansirala ponuda i potražnja. </p>
<p> Podsjetimo, nedavno je definirana ciljana cijena svinja od 9 do 10 kuna po kilogramu žive vage, a vjeruje se da će se na razini cijene od 12 kuna po kilogramu, razgovarati s prerađivačima koji bi trebali objaviti javni poziv za otkup tržišnih viškova. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Osiguratelji automobila traže da polica poskupi 15 posto </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Osiguratelji će uskoro opet zatražiti poskupljenje obveznog osiguranja automobila. Zasad još nisu usuglasili željeni postotak povećanja cijene polica, ali nema govora o čak 40 posto kako su objavili pojedini mediji. Prema izjavama iz nekih osiguravajućih društava, bili bi posve zadovoljni ako im Direkcija za nadzor rada osiguravajućih društava odobri 15 posto više cijene.</p>
<p>Kako saznajemo u Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO), izravan povod za poskupljenje polica bit će povećanje visine osigurateljskog pokrića po prometnoj nesreći. Naime, sadašnje pokriće, primjerice, 1,400.000 kuna za štetu koju bi mogao počiniti osobni automobil, ocjenjuje se preniskim. Novo pokriće, kad ga na prijedlog HUO-a odobri Vlada, trebalo bi biti otprilike upola više. </p>
<p>Osiguratelji tvrde kako se primjenom kriterija Vrhovnog suda za dosuđivanje visine naknada za nematerijalnu štetu (smrt ili teška invalidnost...) nastalu u prometnoj nesreći, lako može dogoditi da ukupna naknada bude skuplja nego što je predviđeno osigurateljskim pokrićem. </p>
<p>Već u ovoj godini vrijednost isplaćene štete u nekoliko slučajeva približila se toj granici. Ako nastala šteta bude skuplja, iako je osiguran, razliku bi iz svog džepa morao podmiriti vozač koji ju je skrivio! </p>
<p>Uz to, navodi HUO, potrebno je povećati iznos pokrića i zbog europske prakse, posebice u vrijeme kad je sve više zemalja odlučilo da pokriće »za štete na osobama« bude neograničeno. </p>
<p>U Direkciji za nadzor zasad ne žele komentirati osigurateljske najave, ali se podsjeća da se cijene mogu mijenjati tek na temelju tehničkog rezultata u toj grupi osiguranja. </p>
<p>Odnosno, poskupljenje se može odobriti tek kad vrijednost isplaćenih šteta u cijeloj branši premaši iznos zaračunatih premija. Pritom se misli na dio ukupne premije iz kojeg se plaćaju naknade. To znači da osiguravajuća društva uz zahtjev za poskupljenje moraju priložiti financijske rezulate poslovanja u osiguranju automobila, a povećanje cijena može se odobriti zbog ostvarenih, a ne tek pretpostavljenih gubitaka. </p>
<p>Treba podsjetiti da su potkraj svibnja osiguratelji tražili poskupljenje od čak 40 posto. Direkcija im je odobrila osam posto, što se počelo primjenjivati od 1. srpnja. Već tada osiguratelji su podnijeli novi zahtjev uz koji su priložili ovogodišnje sudske presude u kojima su oštećenima dosuđene znatno više odštete nego lani.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>I iduću vladu čeka nastavak fiskalne konsolidacije</p>
<p>Realni rast BDP veći je, a stopa inflacije manja nego što se očekivalo nakon prve provjere provedbe aranžmana / S obzirom na visoki deficit na tekućem računu bilance plaćanja, hrvatske se vlasti pozivaju da nastave voditi razboritu makroekonomsku politiku, uz daljnje strukturne reforme i rad na nastavku fiskalne konsolidacije, te »čvrstu« monetarnu politiku</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda zaključio je u srijedu drugu provjeru ostvarivanja stand-by aranžmana s Hrvatskom, priopćili su u četvrtak iz Hrvatske narodne banke (HNB).</p>
<p>Ovaj su stand-by aranžman hrvatske vlasti i MMF sklopile za razdoblje od 14 mjeseci, a MMF ga je odobrio u veljači. Aranžmanom se Hrvatskoj dopušta korištenje 105,9 milijuna posebnih prava vučenja (oko 151 milijun dolara), no hrvatske su vlasti ocijenile da povlačenje tih sredstava nije potrebno, te da je novi aranžman s ovom međunarodnom institucijom sklopljen, prije svega, radi potvrde ispravnosti hrvatske gospodarske politike.</p>
<p>Pri zaključivanju druge provjere aranžmana Izvršni odbor MMF-a udovoljio je zahtjevu Hrvatske da ne uzima u obzir to što nisu ostvarena četiri kvantitativna kriterija, stoji u priopćenju HNB-a. Ti se kriteriji odnose na konsolidirani proračun, dospjele obveze središnje države, neto raspoložive međunarodne pričuve i neto domaću aktivu središnje banke. </p>
<p>Zamjenica glavnog direktora Anne Krueger istakla je da se u Hrvatskoj nastavlja snažan gospodarski rast, kojeg prati stabilnost cijena i povećanje međunarodnih pričuva. Realni rast BDP veći je, a stopa inflacije manja nego što se očekivalo nakon prve provjere provedbe aranžmana. Unatoč tome, s obzirom na visoki deficit na tekućem računu bilance plaćanja, hrvatske se vlasti pozivaju da nastave voditi razboritu makroekonomsku politiku, uz daljnje strukturne reforme i rad na nastavku fiskalne konsolidacije, te »čvrstu« monetarnu politiku.</p>
<p>»Vladu i ubuduće čeka nastavak ograničavanja izdataka i upravljanje prihodima kako bi se u srednjem roku deficit dodatno smanjio«, ističe se u priopćenju MMF-a, koje prenosi HNB.</p>
<p>Dodaje se i kako bi se proračunski manjak opće države u ovoj godini mogao održati u predviđenim okvirima, te se ocjenjuje da se Vlada »zasad odupire pritiscima da u izbornoj kampanji poveća potrošnja«. Napredak u postizanju održive eksterne (platnobilančne) pozicije bit će ključni čimbenik u određivanju potrebne fiskalne prilagodbe u idućoj godini.</p>
<p>Radi podrške monetarnoj politici, Vladi se preporučuje da svoje financijske potrebe u većoj mjeri pokriva na domaćem tržištu. Ističe se i kako stabiliziranje javnoga duga zahtijeva strožu primjenu smjernica glede odobravanja državnih jamstava. Ovih dana završenu prvu fazu privatizacije Ine u MMF-u ocjenjuju »dobrodošlim korakom u poticanju veće učinkovitosti u proizvodnom sektoru«.</p>
<p>»Nakon prihvaćanja širokog skupa reformi u stečajnom zakonodavstvu i drugim područjima, vlasti trebaju usredotočiti pozornost na provedbu tih reformi, te na restrukturiranje i privatizaciju javnih poduzeća, u cilju održavanja visokih stopa gospodarskog rasta i daljnjeg napredovanja u izgledima Hrvatske za priključenje Europskoj uniji«, poručuju Vladi iz sjedišta MMF-a.</p>
<p>Kada je riječ o monetarnoj politici, Izvršni odbor MMF-a konstatira kako je središnja banka u predstojećem razdoblju spremna pažljivo pratiti kretanja na tekućem računu bilance plaćanja i poduzeti dodatne mjere ako se deficit na tekućem računu ne bude smanjivao u skladu s očekivanjima. Dodaje se i kako se manjak na tekućem računu bilance plaćanja počeo smanjivati zahvaljujući odličnoj turističkoj sezoni i usporavanju kreditne ekspanzije.</p>
<p>»Središnja je banka spremna spriječiti ponovno ubrzanje kreditne ekspanzije. Njena je namjera da početkom 2004. eliminirati administrativna kreditna ograničenja i sklona je razmotriti kako ih zamijeniti strožim sustavom novčane politike, razvijajući tijekom sljedeće godine uobičajene operacije na otvorenom tržištu«, zaključuje se u priopćenju.</p>
<p>U HNB-u najavljuju kako će ovi najnoviji dokumenti vezani za suradnje Hrvatske i MMF-a za koji dan (čim završi njihovo prevođenje) biti dostupni na njihovoj web stranici. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Lovrinčević: Uvođenje poreza na imovinu je neprovedivo</p>
<p>Lovrinčević drži da bi taj porez prisilio građane da rasprodaju stanove u kojima žive / Prema njegovom mišljenju gospodarski programi stranaka razlikuju se samo po veličini slova kojima su pisani / Jurčić: Hrvatska bi bila pod redukcijama struje da se nije vratila u NE Krško</p>
<p>OPATIJA, 13. studenoga</p>
<p> - Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić je govoreći u četvrtak na 11. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista o industrijskoj politici naglasio da je uvijek bio protiv stečajeva, jer oni u hrvatskim uvjetima najčešće znače likvidaciju i uništenje poduzeća te gubitak radnih mjesta.</p>
<p>Osvrnuvši se na elektroenergetsko stanje u zemlji, kazao je da bi Hrvatska sada bila pod redukcijama da se nije vratila u NE Krško. Najavio je i skoro potpisivanje odluke o korištenju, energenata što će Petrokemiji ove godine omogućiti da se riješi poteškoća oko opskrbe plinom.</p>
<p>Jurčić se osvrnuo i na nekoliko primjera privatizacije, odnosno sanacije poduzeća, istaknuvši kako je sve dokumente o prodaji 25 posto Ine Molu za 505 milijuna dolara trebalo objaviti tek ovog tjedna, te da su prve ponude za Inu u stvari bile vrlo niske i da su iznosile tek 80-tak milijuna dolara, što je kasnije poboljšano. Najavio je i repozicioniranje drvne industrije, njezino financijsko restrukturiranje i izradu posebnog projekta s ciljem poboljšanja dizajna hrvatskih proizvoda drvne industrije.</p>
<p>Ministar gospodarstva rekao je i da treba odbaciti iluzije o Hrvatskoj kao nacionalnoj ekonomiji, jer je hrvatsko gospodarstvo već u prevelikoj mjeri otvoreno prema svijetu.</p>
<p>Mladen Vedriš je govoreći o (ne)konkurentnosti Hrvatske istaknuo da smo 1995. bili šesti među svim tranzicijskim zemljama, dok smo sada po konkurentnosti deveti.</p>
<p>Željko Lovrinčević (Ekonomski institut Zagreb) kazao je, govoreći o osobnoj potrošnji u Hrvatskoj, da su naši građani svih ovih godina bili vrlo racionalni i zaduživali se u sklopu svojih mogućnosti pa postotak naplate kredita u sektoru stanovništva još uvijek iznosi više od 95 posto. Banke se stoga osjećaju sigurnima i još uvijek ima prostora za rast kredita stanovništvu, drži Lovrinčević.</p>
<p>O gospodarskim programima političkih stranaka kazao je da su vrlo slični, kao jaje jajetu, i razlikuju se samo u veličini slova kojima su pisani. Drži da rasprave koje su se vodile i u Opatiji o nužnosti promjene monetarne politike uopće nemaju smisla, jer je ona u isključivoj nadležnosti Hrvatske narodne banke. Moguće je, kaže on, ili izmijeniti zakonsku regulativu ili promijeniti ekipu koja sada vodi HNB. Komentirajući SDP-ove najave uvođenja poreza na imovinu, kazao je da je tako nešto teško provedivo te da bi u konačnici dovelo do toga da bi siromašni bili prisiljeni prodati stanove u kojima žive.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>TDR postaje Adris grupa i izdvaja duhansku proizvodnju u zasebnu tvrtku</p>
<p>Dionica TDR-a nominale 1000 kuna dijeli se na 10 dionica nominalne vrijednosti 100 kuna / TDR u prvih devet mjeseci ostvario 2,03 milijarde kuna poslovnih prihoda i 474 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Tvornica duhana Rovinj promijenit će ime u Adris Grupa d.d. kojoj će osnovna djelatnost biti upravljanje i ulaganje, priopćeno je u četvrtak iz TDR-a. Adris Grupa bit će krovna tvrtka, a u novoosnovano društvo TDR d.o.o. preselit će se cjelokupno poslovanje dosadašnjeg TDR-a vezano za duhansku djelatnost što uključuje prijenos imovine i djelatnika vezanih za ovu djelatnost. Uz tvrtku kćer TDR d.o.o., Adris grupa upravljat će i TDR-ovom tvrtkom koja se bavi investicijama u turizam Adria Resorts d.o.o, koja pak u vlasništvu ima Anitu Vrsar i Jadranturist iz Rovinja. </p>
<p>Ovim organizacijskim preustrojem završila bi prva etapa restrukturiranja i strateškog repozicioniranja društva, sukladno strateškim odrednicama dugoročnog razvitka prihvaćenom na skupštinama dioničara 7. lipnja 2002. i 16. lipnja 2003. objašnjavaju iz TDR-a, čija je Uprava 11. studenog sa svim detaljima upoznala i nadzorni odbor TDR-a. Izdvajanje TDR-ovog duhanskog segmenta u zasebnu tvrtku također treba shvatiti kao pripremu za ulazak strateškog partnera u TDR, a o tome se, kako je poznato, razgovara s Philip Morrisom i British American Tobaccom (BAT).</p>
<p>Uprava TDR-a sazvala je za 24. prosinca 2003. skupštinu dioničara TDR-a koja bi uz ostalo trebala donijeti i odluke o izmjenama i dopunama Statuta TDR-a, koje se odnose na promjenu imena u Adris Grupa d.d. te dopunu djelatnosti (upravljanje i ulaganje). Predloženo je i donošenje odluke o dijeljenju dionica TDR-a na način da će se svaka dionica sadašnje nominalne vrijednosti 1.000 kuna podijeliti na 10 dionica čija će nominalna vrijednost biti 100 kuna. Također, trebala bi se donijeti i odluka o davanju suglasnosti na prijedlog Ugovora o uređenju međusobnih odnosa Adris grupe d.d. i TDR d.o.o.</p>
<p>TDR je u četvrtak objavio i devetomjesečne rezultate poslovanja, prema kojima je poslovni prihod Grupe iznosio 2,03 milijarde kuna, od čega je 1,187 milijardi ostvareno u zemlji, a 773 milijuna kuna izvozom. Dobit prije oporezivanja iznosi 587 milijuna kuna (18 posto više nego lani), dok dobit nakon oporezivanja iznosi 474 milijuna kuna (17 posto više nego u istom lanjskom razdoblju).</p>
<p> Ukupni prihodi u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porasli su 4,8 posto, a poslovni prihodi 9,5 posto. Ova razlika, kako je objašnjeno, nastala je isključivo zbog manjih financijskih prihoda u odnosu na 2002. godinu.</p>
<p>Duhanski segment TDR-a koji čini najveći dio poslovanja Grupe zabilježio je količinsko povećane prodaje za 5,4 posto, od čega na inozemnim tržištima 6,5 posto, a na hrvatskom tržištu 4,3 posto. U prvih devet mjeseci prodano je, inače, 11,6 milijardi cigareta, od čega u zemlji 6,1 milijardu, a ostalo je izvezeno. Duhanski dio TDR-a ostvario je 1,57 milijardi prihoda od prodaje (porast od 10,9 posto, što je uvjetovano rastom prodaje viših cjenovnih grupa cigareta). Dobit prije oporezivanja iznosi 490 milijuna kuna (18 posto više nego lani), a nakon oporezivanja 378 milijuna kuna (17 posto više nego lani).</p>
<p>U TDR-u napominju da su zadržali dominantan položaj na domaćem tržištu, kao i vodeći položaj u regiji, s udjelom od četvrtine ukupne potrošnje cigareta. Ronhill je ostao vodeći regionalni brand. Turistički segment TDR-a ostvario je 467 milijuna kuna poslovnih prihoda (porast od 5,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje). Zabilježen je pad broja noćenja za 2,8 posto (na 2,85 milijuna). Usprkos padu broja noćenja, porastom prihoda i racionalizacijom troškova ostvaren je rast dobiti prije oporezivanja za gotovo 19 posto. Istu dinamiku rasta zabilježila je i dobit nakon oporezivanja koja je iznosila 96 milijuna kuna.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Neto dobit Erste Bank porasla 58 posto</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Grupacija Erste Bank je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 57,8-postotni rast neto dobiti, na 255,2 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje lani, objavljeno je u četvrtak. Dobit srednjoeuropskih podružnica - u Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj - porasla je 16 posto, na 136,7 milijuna eura, od čega je Erste Bank Croatia ostvarila 19,3 milijuna eura, 20,6 posto više nego lani.</p>
<p>Hrvatska podružnica Erste Bank je, međutim, zabilježila pad dobiti prije oporezivanja od 1,8 posto, na 22,4 milijuna eura. Međutim, istaknuto je da prilikom usporedbe s rezultatima za prvih devet mjeseci 2002. valja uzeti u obzir da je u sastavu grupacije od travnja i Riječka banka. Neto prihod od kamata Erste Bank Croatia je porastao 35 posto, na 54,4 milijuna eura, a neto prihod od provizija 48 posto, na 8,9 milijuna eura. Opći administrativni troškovi su, međutim, porasli 47,8 posto, na 43,3 milijuna eura.</p>
<p>Omjer troškova i prihoda hrvatske podružnice je porastao sa 52,1 na 62,6 posto, a povrat na dionice (roe) pao je sa 33,3 na 30,5 posto. Omjer troškova i prihoda za cijelu je grupaciju u prvih devet mjeseci iznosio 64,4, a četiri srednjoeuropske podružnice 61 posto. Dok je roe čitave grupacije iznosio 13,4 posto, (9,8 posto u Austriji) na četiri regionalna tržišta Erste je ostvarila roe od 30,4 posto.</p>
<p>Aktiva grupacije u odnosu na kraj 2002. porasla je 7,6 posto na 130,48 milijardi eura. U prvih devet mjeseci grupacija je ostvarila 5,4-postotni rast neto prihoda od kamata na 1,93 milijardi eura. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nova banka i DEG potpisali ugovor o zajmu od 5,1 milijun eura</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Nova banka i njemačka razvojno-investicijska agencija u državnom vlasništvu DEG potpisale su u četvrtak ugovor o subordiniranom zajmu od 5,1 milijun eura. Zajam, čiji je rok otplate šest godina, namijenjen je jačanju kapitalne osnovice banke.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Uprave Nove banke Damira Odaka, odluci DEG-a o nastavku suradnje i unošenju svojih sredstava u dopunski kapital Nove banke pridonijeli su i »snaga i kvaliteta« kreditnog portfelja te uspjeh aktivnosti banke namijenjenih »jačanju pozicije na strateškim tržištima njenih regija«. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>DT nadmašio očekivanja analitičara i vlastite planove</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Ukupan dug Deutsche Telekoma je na kraju rujna iznosio 49,2 milijardi eura, 15,1 milijardu manje nego na kraju trećeg tromjesečja lani, objavljeno je u četvrtak. Uprava je time ispunila cilj o smanjenju duga na raspon između 49,5 i 52,3 milijarde eura planiran za kraj godine. Prema riječima izvršnog direktora DT-a Kai-Uwea Rickea - koji je na čelo kompanije došao prije godinu dana, pokrenuo rasprodaju nestrateške imovine i najavio zatvaranje 55.000 od 250.000 radnih mjesta - sljedeći korak u DT-u bit će ponovno dostizanje »primjerene razine povrata na kapital«. Ricke je također povećao očekivanu ebitda dobit za cijelu godinu, sa ranijih 17,7 na 18,2 milijarde eura. </p>
<p>DT je u trećem tromjesečju ostvario neto dobit od 508 milijuna eura, u usporedbi s rekordnim gubitkom u istom razdoblju lani od 20,6 milijardi eura, kojeg je uzrokovao pozamašni otpis vrijednosti imovine. Ebitda dobit je porasla više nego što se očekivalo; 12 posto, na 4,71 milijardu eura, a ukupni prihodi 4,9 posto, na 14,1 milijardu eura.</p>
<p>U prvih devet mjeseci, neto dobit grupacije je porasla na 1,6 milijardi eura, nakon prošlogodišnjeg gubitka od 26,1 milijardi eura, dok je ebitda porasla 25,6 posto na 14,3 milijarde eura. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Verheugen: Preporučit ću da se pregovori s Hrvatskom otvore bez odgode</p>
<p>»Hrvatska neće morati čekati da ostale zemlje regije ispune uvjete za priključenje EU«, tvrdi povjerenik Komisije Günter Verheugen/ »Za građane Hrvatske važno je da ne zaborave da je postojao razlog zbog kojeg je Hrvatska propustila prvi velik vlak proširenja«, rekao je Verheugen dodajući da je Unija »spremna potpuno surađivati sa svakom demokratski izabranom vladom što poštuje naše vrijednosti i međunarodne obveze, koje uključuju i punu suradnju s Haaškim sudom« / Verheugen je obećao svu potrebnu pomoć Komisije u približavanju Hrvatske Uniji </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – »U ožujku ću predložiti da se bez odgode otvore pregovori s Hrvatskom«, izjavio je u četvrtak na sjednici Vlade Günter Verheugen, povjerenik Europske komisije za proširenje Europske unije. Pohvalivši »znatan i dojmljiv napredak postignut u posljednje četiri godine«, Verheugen je naglasio kako »Hrvatska neće morati čekati da i ostale zemlje regije ispune uvjete za priključenje Uniji« jer će se »Hrvatska ocjenjivati prema vlastitim postignućima i neće biti dvostrukih standarda, novih zahtjeva ili kriterija«.</p>
<p> Verheugen smatra da je »to važno i kao poticaj ostalim zemljama regije« da ojačaju svoje reformske napore. Hrvatska u progovorima o članstvu »mora pokazati da dijeli iste stavove kao Unija«, a pritom je »brzina kojom će to učiniti hrvatski izbor«, tvrdi povjerenik Komisije. </p>
<p>Izbori 23. studenoga, ističe Verheugen, bit će »ključni korak u jačanju povjerenja između međunarodne zajednici i Hrvatske« jer će »sljedeća vlada biti u prilici pokrenuti i završiti najvažnije pregovore u povijesti zemlje«. </p>
<p>»Europska unija je spremna potpuno surađivati sa svakom demokratski izabranom vladom što poštuje naše vrijednosti: ljudska prava, prava manjina, mir, vladavinu prava i međunarodne obveze, koje uključuju i punu suradnju s Haaškim sudom«, rekao je Verheugen. U kraćoj izjavi nakon sjednice Vlade dodao je kako je »za građane Hrvtske važno da ne zaborave da je postojao razlog zbog kojeg je Hrvatska propustila prvi velik vlak proširenja«.</p>
<p>Povjerenik Europske komisije tvrdi da je »vrlo optimističan«. Dokaz za tu tvrdnju vidi i u »teškim ali dalekosežnim političkim i gospodarskim reformama, uspješno pokrenutim u posljednje četiri godine«.</p>
<p> »Vaš je terminski plan vrlo ambiciozan. Europska komisija učinit će sve da vam pomogne da ga ostvarite«, obećao je Verheugen objasnivši kako je svrha njegova posjeta Zagrebu »pokazati da je Europskoj komisiji važno europsko opredjeljenje Hrvatske i da potpuno podupire vrlo ambiciozan plan strateškog približavanja Hrvatske Uniji u što kraćem roku«.</p>
<p> Europska komisija »ohrabrila je Hrvatsku da preda zahtjev za članstvo jer cijeni znatan i dojmljiv napredak u protekle četiri godine«, rekao je Verheugen. Pritom je pohvalio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pripreme 10.000 stranica hrvatskih odgovora na upitnik Europske komisije.</p>
<p>Na pitanje novinara o različitim stavovima njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera i službenog Londona o utjecaju »slučaja Gotovina« na pokretanje pregovora o članstvu, Verheugen je odgovorio kako »nije važno da članice već sada imaju jedinstvenu politiku«, ali je siguran da će je »imati i ona će biti izložena potkraj ožujka«. </p>
<p>Premijer Ivica Račan zahvalio je Verheugenu na pomoći te dodao da velika većina hrvatskih građana podupire priključivanje Uniji.</p>
<p> »Ova je vlada osobito svjesna da načelno opredjeljenje za članstvo nije dovoljno i vjerujemo da će na kraju ovog, ali i u sjedećem mandatu dokazati sposobnost ostvarivanja zadataka koje smo si zadali«, naglasio je Račan. </p>
<p>Premijer je također ustvrdio da članstvo u EU podržava jer je »to dobro za Hrvatsku«, ali vjeruje i da je »demokratska Hrvatska, kao otvorena zemlja koja surađuje sa susjedima i pridonosi integraciji Europe, dobrodošla u EU«.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Tonino Picula rekao je kako se Vlada nada da će »Hrvatskoj status kandidata biti odobren prije ljeta« te da će »pregovori početi najesen a cilj je da Hrvatska do kraja 2006. bude potpuno spremna za ulazak u EU. Ministar financija Mato Crkvenac ustvrdio je, pak, da će do kraja 2005. Hrvatska ispunjavati sve maastrichtške kriterije jer će do tada proračunski deficit biti niži od tri posto, a već sada su ispunjeni kriteriji o inflaciji koja se kreće između dva i tri posto te o državnom dugu koji iznosi 50,8 posto bruto društvenog proizvoda, što je bitno ispod dopuštene granice.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vlahušić: U Kninu posao za ljude koji su višak u šibenskoj bolnici </p>
<p>ŠIBENIK, 13. studenoga</p>
<p> – Kandidati sa SDP-ove liste u IX. izbornoj jedinici - Šime Lučin, Ingrid Antičević Marinović, Ivan Ninić i Jadranka Giljanović-Perak, te gost Andro Vlahušić - održali su u četvrtak konferenciju za novinare u prostorijama SDP-a u Šibeniku. Konferencija je bila tematska - o zdravstvu.</p>
<p>U zdravstvo u Šibensko-kninskoj županiji do sada je u više projekata uloženo oko 75 milijuna kuna od čega 11 milijuna kuna u obnovu Internog odjela. Ministarstvo je šibenskim zdravstvenim ustanovama oprostilo 50 milijuna kuna duga. Ministarstvo je spremno snositi polovicu troškova izgradnje nove bolnice na predjelu Smričnjaka«, rekao je Andro Vlahušić, koji je pohvalio i spajanje šibenske i kninske bolnice. </p>
<p>Ovih je dana u kninskoj bolnici otvoren novi odjel kapaciteta 60 postelja za kronične bolesnike. Na odjelu je trenutačno 21 pacijent, a kada odjel bude pun zapošljavat će 60 osoba. Govoreći o kninskoj bolnici, Vlahušić je rekao i da je kninska gradska uprava svojedobno od njega tražila da vrati liječnike Srbe sve kako bi dobila glasove srpskih stranaka. Na pitanje novinara da pojasni zašto bi to smetalo SDP-u i koalicijskim partnerima, Vlahušić je odgovorio kako se on zalaže da se u Kninu zapošljavaju kadrovi koji su višak u šibenskoj bolnici. </p>
<p>SDP i njegovi koalicijski partneri garantirat će zdravstvenu zaštitu svim slojevima stanovništva što znači da će zdravstvo dobiti 230.000 novih osiguranika. Ako osvoje novi mandat, poručili su, starijima od 68 godina omogućit će se socijalna mirovina, a ženama besplatni ginekološki i mamografski pregledi.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Tomčić: HSS-ova vrata otvorena svim strankama osim krajnjoj ljevici i krajnjoj desnici</p>
<p>SISAK, 12. studenoga</p>
<p> – »Strategija HSS-a podrazumijeva samostalan izlazak na izbore bez ikakvih razgovora s drugim strankama. Taj embargo važi do dana objavljivanja izbornih rezultata«, rekao je predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić na konferenciji za novinare u Sisku u srijedu uoči središnjeg predizbornog skupa te stranke u VI. izbornoj jedinici. »Samo tako može se izbjeći raspodjele fotelja i funkcija prije nego što birači kažu svoje«, ocjenjuje Tomčić.</p>
<p>»Koalicije poslije izbora moguće su samo na temelju programske kompatibilnosti«, kazao je Tomčić. »Programi se moraju podudarati u području gospodarstva, socijalnih pitanja i demografske obnove te proeuropske orijentacije i odnosa prema susjedima jer Hrvatska ne može biti izolirana. Tko može ispuniti takve uvjete kao i ustavnu definiciju Hrvatske kao parlamentarne države, moći će koalirati s HSS-om. Otvorena su vrata svim strankama osim krajnjoj ljevici i krajnjoj desnici«, rekao je Tomčić. Željko Ledinski, prvi na listi, predstavio je projekt razvoja Županije, s naglaskom na poljoprivredi i stočarstvu, obrazovanju, obnovi i zaštiti okoliša. Na skupu su bili i kandidati Marijana Petir, Ivica Perović, Mirko Ivanušić, Branko Borković Mladi Jastreb. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tuđman: Mladi moraju kreirati budućnost Hrvatske</p>
<p>KARLOVAC, 12. studenoga</p>
<p> – »Jedino je u znanju, pameti i inteligenciji izlaz za Hrvatsku. Mladi moraju kreirati budućnost Hrvatske jer je u nas samo osam posto visokoobrazovanih, a u razvijenim zemljama ta je stopa od 20 do 24 posto. No mladima danas nameću rješenja i tome se HIP kao stranka suprotstavlja«, kazao je Miroslav Tuđman, predsjednik HIP-a, u srijedu na osnivačkoj sjednici Kluba mladih te stranke u Karlovcu. Tuđman, inače nositelj liste HIP-a i HB-a u VII. izbornoj jedinici, rekao je da HIP nije protiv ulaska Hrvatske u EU nego protiv loših ugovora prema Europi. »U EU se ne može bez dostojanstva hrvatskog naroda«, rekao je.</p>
<p>Na karlovačkom skupu predstavio se i prvi na listi u VII. izbornoj jedinici Dario Vukić, koji je naglasio da je HIP korektor za rastuću korupciju u društvu koju potiče vlast, ali i dio oporbe. Istaknuo je i da se izborna kampanja financira na netransparentan način. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Maček: Ako HDZ pobijedi, neće biti revanšizma</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – »Napadi na HDZ nemaju upoprišta i odraz su nemoći i pomanjkanja argumenata naših političkih suparnika«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare glasnogovornik HDZ-a Ratko Maček. Posebno je kritizirao tvrdnje predsjednika SDP-a Ivice Račana da će HDZ u slučaju pobjede napraviti čistku, istaknuvši da revanšizma neće biti i da se nitko ne treba bojati za svoj posao, već da će samo biti ispravljene neke nepravde.</p>
<p>»Nije točna ni Račanova tvrdnja da će HDZ ukinuti socijalna prava umirovljenika i smanjiti mirovine i time toj skupini život napraviti još težim. Naš program ima niz malih kvalitetnih mjera za povećanje životnog standarda umirovljenika poput ukidanja televizijske pretplate, što će onima s najnižom mirovinom biti ušteda od 10 posto«, kazao je Maček. Osvrnuo se i na izjavu ministra obnove, graditeljstva i javnih radova Radimira Čačića da će u slučaju HDZ-ove pobjede biti zaustavljena gradnja autocesta te je iznio podatke da je HDZ-ova vlast u ratu i poraću uspjela izgraditi gotovo jednak broj autocesta kao i sadašnja vlast.</p>
<p>Ponovio je ranije HDZ-ovo obećanje da će, osim autoceste do Splita, biti izgrađen i most od Pelješca do otoka Kleka kako Dubrovnik ne bi bio u prometnoj izolaciji. Maček je novinare obavijestio i o tome da će HDZ tužiti SDP Etičkom povjerenstvu zbog uvredljivih radijskih reklama koje ta stranka emitira na lokalnim radio-postajama. U jednoj od njih koristi se i pjesma Jure Stublića, pa će, tvrdi Maček, i taj pjevač tužiti SDP. Maček je izvijestio da je HDZ do sada održao 360 predizbornih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, među ostalim i u Australiji, Sjevernoj i Južnoj Americi te u Južnoafričkoj Republici.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nakon izbora odmah se morate prihvatiti posla </p>
<p>Ovdje neki pogrešno vjeruju da Unija ne može u svoje članstvo primiti samo jednu državu, izjavio je Günter Verheugen na predavanju / Jedini put do uspjeha ide preko odlučne provedbe političkih i ekonomskih reformi / Uvijek sam javno podržavao i ohrabrivao Hrvatsku , koja odmah poslije izbora ima velik posao uhvatiti se u koštac sa suradnjom s Haagom, reformom pravosuđa i ostalim pitanjima, rekao je povjerenik Europske komisije za proširenje </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Nema potrebe da Hrvatska gleda na Rumunjsku i Bugarsku i njihov ritam ulaska u Europsku uniju. Ovdje neki pogrešno vjeruju da Unija ne može u svoje članstvo primiti samo jednu državu. Hrvatska je propustila prvi vlak, a vi znate i zašto. Sada smo motore pripremili i vlak za Hrvatsku kreće onoga trenutka kad Vijeće ministara donese takvu odluku, rekao je povjerenik Europske komisije za proširenje Günter Verheugen na predavanju »Hrvatska u Europi: izgledi i mogućnosti« u zagrebačkom hotelu »Opera«. </p>
<p>Ustvrdio je kako se u do jučer podijeljenoj Europi događa tiha revolucija – proces europskoga ujedinjenja, u kojem će europske zemlje zajedno ali sa zasebnim nacionalnim i kulturnim identitetom pridonijeti ujedinjenju kontinenta. </p>
<p>»U tom procesu postoje pravila igre koja su ista za sve, a o poštivanju tih kriterija ovisi uspjeh procesa ujedinjenja. Politički kriteriji su srce našeg sustava, o njima se ne pregovara, a zemlje ih moraju ispuniti prije nego što započnu pregovore s Unijom«, istaknuo je povjerenik Komisije. Ponovio je da Europska unija želi pomoći zemljama zapadnoga Balkana jer se proces proširenja neće završiti dok i te zemlje ne uđu u članstvo, no zemlje moraju same sebi pomoći promjenama iznutra.</p>
<p>»Jedini put do uspjeha ide preko odlučne provedbe političkih i ekonomskih reformi. Uvijek sam javno podržavao i ohrabrivao Hrvatsku. Hrvatska neće imati nikakav drukčiji tretman od ostalih, u Europsku uniju ući će onda kad ispuni potrebne kriterije i neće morati čekati ostale zemlje. Odmah poslije izbora, Hrvatska ima velik posao uhvatiti se u koštac sa suradnjom s Haagom, reformom pravosuđa i ostalim pitanjima. Nadam se da će Hrvatska poduzeti sve što je potrebno da bi uslijedila pozitivna odluka Vijeća ministara Europske unije«, izjavio je Verheugen. </p>
<p>Kad je riječ o proglašenju ekološko-ribolovnog pojasa, izrazio je nadu da će se sve zemlje dogovoriti u vezi s gospodarenjem Jadranom, a Hrvatskoj je poručio da »mora igrati konstruktivnu ulogu oko tog jako važnog pitanja«. </p>
<p>Zamoljen da prokomentira stajalište direktora Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu Victora Bulmera-Thomasa o tome da Rumunjska neće u EU ući prije 2010., a Hrvatska prije 2012., Verheugen je rekao kako mu je drago da uvažena gospoda rade njegov posao, te da je jedino zaboravio da proces približavanja Rumunjske i Bugarske traje već tri godine. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska se priprema za arbritražu o morskoj granici sa Slovenijom</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Hrvatska će pokrenuti pripreme za postupak arbitraže sa Slovenijom o morskoj granici.</p>
<p> Naime, na zatvorenoj sjednici u četvrtak, Vlada je zadužila Ministarstvo vanjskih poslova da u primjerenom roku pripremi platformu za pokretanje postupka i osigura bilateralne uvjete za sklapanje sporazuma o podnošenju spora o razgraničenju sa Slovenijom nekom međunarodnom pravosudnom tijelu. Ujedno, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da za to predvidi novac u državnom proračunu za 2004. </p>
<p>O tome je nakon zatvorene sjednice Vlade izvijestila pomoćnica ministra vanjskih poslova i predsjednica Komisije za granice Olga Kresović Rogulja.</p>
<p>Ovu odluku treba promatrati, istaknula je pomoćnica ministra, kao izraz spremnosti Hrvatske da učini nešto konkretno na rješavanju otvorenog pitanja granice na moru. Pritom je dodala kako se time što je Vlada prihvatila zaključak ne isključuju novi pregovori o granici sa Slovenijom, ali Kresović Rogulja osobno misli da ih je nerealno očekivati. Odbacila je mogućnost da bi se arbitraža provela za cijelu granicu, i kopnenu i morsku. Naime, vjeruje da će se arbitražni spor voditi samo o granici na moru, no sam predmet arbitraže mora se precizno definirati. </p>
<p>Pomoćnica ministra naglasila je kako je Vlada prihvatila izvješće Komisije za granice i njezino stajalište da je potrebno intenzivirati stručne pripreme za podnošenje spora o razgraničenju na moru između Hrvatske i Slovenije nekom međunarodnom pravosudnom tijelu. </p>
<p> Vlada je odobrila MVP-u da obavi sve pripreme za pokretanje arbitražnog spora kako bi se riješio problem morske granice sa Slovenijom. Tek se trebaju pripremiti sporazumi kojima bi se zajedno sa slovenskom stranom utvrdilo pred koji bi međunarodni sud bio stavljen taj spor. </p>
<p> Prema riječima Olge Kresović Rogulja, spor se može voditi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu koji sufinancira UN, ali i pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.</p>
<p> Kresović Rogulja nije mogla procijeniti koliko će arbitražni spor koštati državu dodajući da se MVP čak ne može obvezati ni na konkretne rokove kad bi taj spor mogao započeti. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Goran Granić: Malo dioničarstvo krahiralo</p>
<p>Vlada je na sjednici prihvatila izvješća Hrvatskoga fonda za privatizaciju u kojima se navodi da je privatizacija bila sporija od planirane </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga </p>
<p> – U Hrvatskoj je malo dioničarstvo doživjelo krah – od više od 600 tisuća sklopljenih ugovora o kupnji dionica, ostalo je njih samo nešto više od 40 tisuća, dakle manje od deset posto, naglasio je potpredsjednik Vlade Goran Granić na sjednici Vlade u četvrtak. </p>
<p>Vlada je prihvatila izvješća Hrvatskog fonda za privatizaciju o procesu privatizacije u prošloj i devet mjeseci ove godine, te o tom procesu u proteklih dvanaest godina. </p>
<p>Izvješća su prihvaćena bez rasprave, tek uz Granićevu opasku o sudbini malog dioničarstva.</p>
<p> Kao osnovni problem istaknuta je sporija privatizacija od planirane ove i protekle godine što se, prema izvješću HFP-a, najviše uočava u rezultatima privatizacije javnim prikupljanjem ponuda, a u manjoj mjeri i u privatizaciji drugim modelima. </p>
<p>Prema izvješću o privatizaciji u proteklih dvanaest godina, u procesu pretvorbe i privatizacije bila su sklopljena 681.454 ugovora s malim dioničarima, ali je u međuvremenu najviše tih ugovora raskinuto i trenutačno ih je u otplati tek 46.142.</p>
<p>Govoreći o privatizaciji u 2002. i tijekom ovogodišnjih devet mjeseci, v.d. ravnatelja Hrvatskog fonda za privatizaciju Krešimir Starčević ustvrdio je da je taj proces bio sporiji od planiranog. Razlozi tome su neusklađenost stavova o daljnjem tijeku privatizacije, te četveromjesečno nefunkcioniranje Upravnog odbora Fonda, izjavio je Starčević.</p>
<p>U prošloj te u prvih devet mjeseci ove godine provedeno je 656 privatizacijskih transakcija, od čega najviše – 557 – na Varaždinskoj burzi za financiranje kapitalnih izdataka države.</p>
<p>Za gotovinu je privatizirano 89 društava, a riječ je uglavnom o manjinskim paketima dionica, dok je javnim prikupljanjem ponuda privatizirano svega deset društava, kazao je Starčević, dodajući da je nakon pisanja izvješća donesena odluka o još sedam takvih privatizacija. </p>
<p>Prodajom dionica i udjela u tom je razdoblju realizirano 186,7 milijuna kuna gotovine, podmiren je javni dug za kapitalne izdatke u vrijednosti od 395,3 milijuna kuna, ugovoreno i zajamčeno ulaganje u te tvrtke od 249,2 milijuna kuna, te zajamčeno podmirenje obveza prema državnim i ostalim vjerovnicima u iznosu 103 milijuna kuna.</p>
<p> Potkraj rujna u državnom portfelju bila su 1132 društva, među kojima u tek 165 država ima većinski paket. Najveći je, naime, broj društava, njih 832, u kojima država ima manje od 25 posto udjela, a u 144 društva ima između 25 i 50 posto dionica.</p>
<p> I dalje su u portfelju ostala društva sa znatnom vrijednošću temeljnog kapitala, visokim postotkom državnog portfelja u temeljnom kapitalu, velikim brojem zaposlenih i proizvodnjom od interesa za državu. Riječ je o poljoprivrednim kombinatima i brodogradilištima, no financijska konsolidacija PIK-ova još nije dala željene efekte zbog kašnjenja u njihovoj privatizaciji. </p>
<p>Kašnjenje je u jednom dijelu, navodi se, uslijedilo i zbog neriješenih pitanja vezanih uz poljoprivredno zemljište. U analizi se naglašava da brodogradilišta nisu izašla iz krize i još su pod nadzorom države. </p>
<p>Predstavljajući analizu državnoga portfelja za prošlu godinu s osvrtom na rezultate privatizacije do rujna 2003. godine, Starčević je rekao da je najveći gubitaš u portfelju Fonda »Dalmacijavino«, a tvrtka koja najbolje posluje je Janaf.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska za liberalizaciju trgovine u regiji prema načelima Cefte </p>
<p>RIM, 13. studenoga </p>
<p> – S jedinstvenim tržištem prelazi se iz faze stabilizacije u fazu razvitka, rekao je talijanski podtajnik u ministarstvu proizvodnih aktivnosti zadužen za vanjsku trgovinu Adolfo Urso u četvrtak na sastanku ministara zemalja Pakta o stabilnosti u Rimu. </p>
<p> Na drugom redovnom godišnjem sastanku ministara gospodarstva zemalja potpisnica Memoranduma o razumijevanju, liberalizaciji i olakšavanju trgovine Pakta o stabilnosti, pod pokroviteljstvom talijanskog predsjedništva EU Hrvatsku je predstavljao ministar za europske integracije Neven Mimica.</p>
<p> Sastanak u Rimu nije završio potpisivanjem deklaracije o jedinstvenoj bescarinskoj balkanskoj zoni na čemu je ustrajala Italija, nego je potpisana ministarska izjava o liberalizaciji trgovine u jugoistočnoj Europi. </p>
<p> U toj izjavi utvrđuje se redoslijed koraka u kratkom i srednjem roku na dovršetku i harmonizaciji postojeće mreže bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini u regiji. Navodi se i da se na sljedećem ministarskom sastanku 2004. razmotre modaliteti postupnog prerastanja bilateralne mreže ugovora u područje slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi.</p>
<p> Mimica je na sastanku naglasio da se Hrvatska zauzima za daljnju liberalizaciju trgovine u regiji, jer bi se time povećala trgovinska razmjena i izravna strana ulaganja. Međutim izjasnio se protiv bilo kakvih pokušaja da liberalizacija trgovine u regiji dovede do balkanske carinske unije. Hrvatski je stav da se daljnja liberalizacija treba ostvariti u sklopu postojećih mehanizama Cefte pa je pozvao ostale zemlje potpisnice Memoranduma o razumijevanju da pristupe WTO-u i uspostave ugovorne odnose s Europskom unijom, kao uvjet za ulazak u Ceftu.</p>
<p> Mimica je kazao kako bi za oživotvorenje mreže bilateralnih dogovora, BiH te Srbija i Crna Gora trebale postati članice WTO-a kako bi se svi mogli pridržavati usuglašenih trgovinskih i carinskih mjera. </p>
<p> Sastankom je uz Ursa predsjedao i posebni koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek uz prisutnost Pascala Lamyja, povjerenika Europske komisije za trgovinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Obnavljat će se samo stambeni objekti oštećeni uslijed terorističkih akata ili javnih demonstracija</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Na zatvorenoj sjednici u četvrtak Vlada se očitovala da nema potrebe za donošenjem posebnog propisa kojim će se regulirati naknada materijalne štete uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, kako je to ustvrdio Hrvatski sabor u svom Zaključku na sjednici održanoj 14. srpnja 2003.</p>
<p>Vlada smatra da je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija regulirao materiju nadoknade šteta na način kako je to, u ovom trenutku, optimalno za Republiku Hrvatsku. Svako drugo proširenje prava koja bi se pripisala novim propisom, kako to stoji u saborskom Zaključku, dovelo bi u neravnopravan položaj građane kojima su dosad, sukladno Zakonu o obnovi, obnovljeni samo stambeni objekti, na kojima je šteta nastala kao posljedica neposrednih ratnih djelovanja, ali na kojima je šteta nastala i uslijed terorističkih akata.</p>
<p>Zakonom o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija uređuje se odgovornost za štetu počinjenu aktima terora i drugim aktima nasilja poduzetim s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašivanjem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti građana te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izražavanja raspoloženja na javnim mjestima. Za štete iz tog zakona odgovara Republika Hrvatska na načelima društvene solidarnosti, ravnomjernog snošenja javnog tereta te pravične i brze odštete. </p>
<p>Prema odredbama tog zakona obnova se provodi isključivo na stambenim objektima, uz ispunjavanje određenih uvjeta, s nije propisana obnova poslovnih ili vikend-objekata i sl. Dakle, sukladno kriterijima iz Zakona o obnovi, obnavljat će se samo stambeni objekti na teritoriju cijele Hrvatske, oštećeni uslijed terorističkih akata ili javnih demonstracija, navodi se u priopćenju sa zatvorene sjednice Vlade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada raspustila Skupštinu Osječko-baranjske županije </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Prema odluci Vlade od četvrtka, raspuštena je Županijska skupštinu Osječko-baranjske županije, a za povjerenicu je imenovana Jadranka Nikolov. Skupština te županije nije održana dulje od tri mjeseca pa su se stekli zakonom propisani uvjeti za njezino raspuštanje. Kriza vlasti u Skupštini počela je na sjednici 8. travnja kad je 18 vijećnika HDZ-a i četiri iz HSLS-a podnijelo ostavke, a HDZ-u pristupio vijećnik HSS-a koji je bio dio vladajuće koalicije (SDP- HSS-LS-Libra-Hrast). Sljedeći su dan i četiri HSP-ova vijećnika dala ostavke. Vladajuća koalicija ostala je tako s 25 mandata, a oporba sa 26. Sljedeća sjednica održana je 17. travnja. Prije nje Mandatno-imunitetno povjerenstvo utvrdilo je ostavke oporbenih vijećnika te zamijenilo vijećnika HSS-a Stjepana Roba »zamjenikom« Ivicom Bogadijem. Skupština je zbog nedostatka kvoruma prekinuta pa »zamjena« nije bila potvrđena. Vlada je donijela odluku o raspisivanju dopunskih, odnosno ponovljenih izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te odluku o raspisivanju ponovljenih izbora za predstavnika nacionalne manjine u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izbori će se održati u nedjelju, 15. veljače 2004. godine. Vlada je odlučila raspisati dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, te dopunske izbore za predstavnike hrvatskog naroda u predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave gdje su u manjini koji će bit 15. veljače 2004. Izbori za općinska vijeća Stubičkih Toplica i Gvozda bit će održani 14. prosinca 2003. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hrvatski biskupi nisu sad tražili od Vlade da im se hitno vrati 40 zdanja </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije opovrgnulo je u četvrtak pisanje jednoga dnevnoga lista da su hrvatski biskupi s posljednjega zasjedanja u Hvaru ponovo uputili Vladi zahtjev za »žurnim i bezuvjetnim povratom« četrdesetak objekata u zemlji. »Navedena je tvrdnja neistinita. Hrvatski biskupi sa svoga posljednjeg plenarnog zasjedanja u Hvaru nisu uputili Vladi nikakav dopis«, ističe se u priopćenju za javnost Tajništva HBK-a. Dodaje se kako je poznato da glede povrata imovine oduzete Katoličkoj crkvi u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, postoje obveze Vlade koje proizlaze iz Ugovora o gospodarskim pitanjima, potpisanog između Svete Stolice i Republike Hrvatske. »Smatramo moralno neprihvatljivim pokušaj da se upravo u predizborno vrijeme neistinitim tvrdnjama nastoji manipulirati spomenutim ugovorom i hrvatskim biskupima«, stoji u priopćenju. Jutarnji list od 11. studenoga objavio je članak u kojem se »ekskluzivno« izvješćuje javnost o »sporu s Crkvom« i tvrdi da su hrvatski biskupi sa svoga zasjedanja u listopadu u Hvaru ponovo zatržili od Vlade »žurni i bezuvjetni povrat« četrdesetak kapitalnih objekata u cijeloj Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Očekujemo da DIP naloži Piculi da u SiCG-u otvori više biračkih mjesta«</p>
<p>Stanimirović: Vjerujem da će biti razumijevanja za naš zahtjev i da će se otvoriti dodatna biračka mjesta u Novom Sadu, Somboru, Zrenjaninu i Mitrovici, jer bi u suprotnome to bila ponovna diskriminacija Srba/ Pupovac: Ostane li se pri sadašnjem broju biračkih mjesta, to može izravno utjecati na regularnost izbora </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> – Vojislav Stanimirović, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u četvrtak je na konferenciji za novinare kandidata za saborske zastupnike u XII. izbornoj jedinici obavijestio da je dopis Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kojim se odbija zahtjev Srpskog narodnog vijeća o većem broju glasačkih mjesta u Srbiji i Crnoj Gori za njih neprihvatljiv, jer se, kako je rekao, ne može prihvatiti odgovor u kojem se kaže da je broj biračkih mjesta dovoljan, s obzirom na broj birača, hrvatskih državljana, koji su tamo izišli na izbore 2000. godine. Spomenuo je da se tada do zadnjeg trenutka nije znalo hoće li srpske izbjeglice uopće glasovati, te da su Vojislav Šešelj i Borislav Mikelić prijetili svima koji tada iziđu na izbore i »glasaju za ustaški sabor«.</p>
<p>Stanimirović je rekao i kako se ipak nada da će broj biračkih mjesta biti veći od zasada podvostručenih- u diplomatskim predstavništvima. »Vjerujem da će biti razumijevanja za naš zahtjev, da će se otvoriti dodatna biračka mjesta u Novom Sadu, Somboru, Zrenjaninu i Mitrovici, jer bi u suprotnome to bila ponovna diskriminacija Srba«, zaključio je predsjednik SDSS-a. </p>
<p>Milorad Pupovac je najavio da će uputiti i drugi dopis MVP-u u kojem će tražiti od ministra Tonina Picule revidiranje odluke; sadašnja, tvrdi on, može izravno utjecati na regularnost izbora. Dodao je kako očekuje od Državnog izbornog povjerenstva da naloži MVP-u otvaranje dodatnih biračkih mjesta.</p>
<p>Kandidati SDSS-a računaju da će na izbore u SiCG-u izići više od 150.000 izbjeglica i oko 50.000 dijaspore. Te brojke temelje, rekli su, na podacima Komesarijata za izbjeglice Srbije koji ih je poslao OESS-u. »U SiCG-u sigurno ima više od 100.000 Srba s hrvatskim dokumentima i mi računamo da će ih između 10.000 i 15.000 glasovati za listu dijaspore te između 10.000 i 20.000 za manjinsku listu«, kažu kandidati SDSS-a za XII. izbornu jedinicu.</p>
<p>Uđu li u Hrvatski sabor, najavili su, bit će odlučni u zastupanju interesa srpske nacionalne manjine, kao i ostalih građana, i neće dopustiti, kako je istaknuo Pupovac, da zastupnici manjina u Hrvatskom saboru budu stjerani u manjinski geto. </p>
<p>Na konferenciji je predstavljen i treći SDSS-ov kandidat s iste liste Ratko Gajica.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20031114].
|
